Prof.

dr EUGEN OBERSMIT

OZUBLJENJA I ZUPCANICI
....,

SNL
ZAGREB 1982.

Q ....

Recenzent Prof. dr RUDOLF ZDENKOVIC

i) ~ ( ' l' o'-. -.J ....... 1<>

q;

l . '/

'lo;

.J

'',\ /

~.,

PREDGOVOR
Premda su zupanici samo jedan od elemenata strojeva za prijenos snage i gibanja njima pripada po ueu i vanosti u strojogradnji prvo mjesto. Na zupanike postavljaju se vrlo veliki zahtjevi kako u pogledu snage koju treba prtnijeti, brzine vrtnje, tonosti izrade i tonosti rada. To je jedan od razloga to je graa za obradu zupanika vrlo opirna. U knjizi su obraene sve vrste zupanika: elnici s vanjskim i unutranjim ozubljenjem s ravnim i kosim zubima, stonici, vijanici, puni i planetarni prijenosnici. Za navedene zupanike i prijenosnike detaljno su obraene teoretske osnove. Za stonike sa zakrivljenim zubima i hipoidne zupanike dane su, meutim, samo osnove. Osim detaljnih teoretskih osnova obraeni su u knjizi prorauni nosivosti zupanika prema najnovijim ISO i DIN preporukama. Za svaku vrst zupanika i prijenosnika dana su uputstva za konstruktivno oblikovanje. U posebnim poglavljima obraeni su: materijali, toplinska obrada, podmazivanje, izrada i obrada zupanika kao ispitivanje zupanika. Knjiga Ozubljenja i zupanici predstavlja pokuaj da se materija o zupanicima na naem jeziku obradi ire i tako prui mogunost za izuavanje i daljnja istraivanja. Knjiga je namijenjena istrojarskim inenjerima u praksi. Obzirom na vrst i irinu materije obraene u knjizi, svjestan sam delikatnosti i odgovornosti preuzetog posla. Bit u stoga zahvalan za svaki savjet i svaku konstruktivnu kritiku. Duan sam da se zahvalim svima onima koji su mi na bilo koji nain pomogli na radu oko knjige. Posebno se zahvaljujem recenzentu prof. dr Rudolfu Zdenkoviu, lektorici uri liv kovi. Zahvalan sam i drugovima Grgek Zvonku i Crnjak Ivici na izradi velikog broja i vrlo kompliciranih slika. Zahvalnost dugujem i svima onima koji su mi na bilo koji nain pomogli i omoguili izradu udbenika. Prof. dr Eugen Obermit

SADRAJ
Predgovor ZUPCANI PRIJENOSNICI
1. 1.1 1.2 1.2.1 1.3 1.3.1 1.3.2
2. 2.1 2.2 2.2.1 2.2.1.1
V

5
5 6 10

OSNOVE Pojmovi,nazivlje, oznake Zakon ozubljenja\ Konstrukcija suprotnog boka, zahvatna crta, put zahvata, duina zahvata, stupanj prekrivanja Uvjeti klizanja" proraun brzine klizanja na poetku na kraju zahvata Faktor klizanja Specifino klizanje CIKLOIDNO OZUBUENJE Konstrukcija ortociklode, epiciklode i hipociklode Konstrukcija cikloidnog ozubljenja Svojstva i promjena cikloidnog OZUbljenja Ozubljenje s valjcima EVOLVENTNO OZUBUENJE Konstrukcija evolvente Analitiko odreivanje evoiventnog boka Osnove i svojstva evoiventnog ozubljenja S RAVNIM ZUBIMA Profil ozubnice kao standardni profil za evolventno OZUbljenje Uvjeti zahvata, put zahvata, duina zahvata, stupanj prekrivanja Podrezanost, interferencija i granini broj zubi . Zupanici u slogu Pomak profila elnika s ravnim zubima, faktor pomaka Debljine zuba na diobenoj krunici Preklapanje (interferencija) bokova zuba Utjecaj pomaka profila Zailjenost i minimalni broj zubi Unutranje ozubljenje, pomak profila Odreivanje debljine zuba na bilo kojem dijelu zuba (evolventnc funkcije)
ELNICI

12 14 18 19 23 23 25 26

27

j2

3.1 3.1.1 3.2

28 28 30
32 35 35 36 43 50 51 51 52 :;3 54

4. 4.1 4.2 4.2.1 4.2.2 4.2.3 4.2.3.1 4.2.3.2 4.2.3.3 4.2.3.4 4.2.3.5 4.2.3.6

47 47

VII

4.2.4 4.2.4.1 4.2.4.2 4.2.4.4 4.2.4.5 4.2.4.6 4.2.4.7 4.3 4.3.1 4.3.1.1 4.3.1.2 4.3.1.3 4.3.1.4 4.3.2 4.3.3 4.3.4 4.3.5 4.4 4.4.1 4.4.1.1 4.5 4.5.1 4.5.1.1 4.5.1.1.1 4.5.1.1.2 4.5.1.1.3 4.5.1.2 4.5.1.2.1 4.5.1.2.2 4.5.1.2.3 4.5.1.2.4 4.5.1.2.5 4.5.2 4.5.2.1.1 4.5.2.1.2 4.5.2.1.3 4.5.2.1.4 4.5.2.1.5 4.5.3 4.5.3.1 4.5.4 4.5.5 4.5.5.1 4.5.5.1.1 4.5.5.1.2 4.5.5.1.3

Zupani parovi, Nulti parovi, V-nulti parovi i V-parovi elnika s ravnim zubima Nulti parovi elnika s ravnim zubima V-Nulti parovi elnika s ravnim zubima Proraun razmaka osi zupanika V-parova elnika bez bone zranosti

57 57
61

Razmak osi zupanika kod pn~krivanja profila Razmak osi zupanika kod zahvata bez bone zranosti Proraun tjemenih promjera zupanika V-parova (faktor skraenja tjemenog dijela glave) Izbor zbroja pomaka rrofila (l: x) i njihova podjela na XI i x, Podjela zbroja faktora pomaka profila parova kod kojih je ZI ~ ISO i kod kojih je Z, > ISO Izbor pomaka profila radi izravnanja specifinog klizanja na poetku i na kraju zahvata Izbor pomaka profila radi poveanja vijeka trajanja Izbor pomaka profila radi poboljanja mirnog hoda Mogue nepravilnosti zahvata kod veih' pomaka profila Standardni razmaci osi za zatvorene prijenosnike m ~ 0,5 mm 0,5 ozubljenje kod V-parova Korekcija boka zuba (korekcija profila, korekcija bone linije) Tolerancije evoiventnih elnika (JUS M. Cl. 030-{)36) Sistem tolerancija Odreivanje bone zranosti izborom tolerancije mjere preko zuba Proraun opteretivosti (nosivosti) zupanika Osnove opteretivosti (nosivosti) zupanika Pogonsko optereenje Pogonski uvjeti Stanje materijala Promjene na zubu izazvane tetnim utjecajima Oteenje zuba Lomovi zbog umornosti Nasilni lomovi Rupienje bokova (pitting) Zaribavanje Troenje (habanje)
zupanika Vanjska dodatna dinamika optereenja KJ Unutranja dodatna dinamika optereenja Kv Utjecaj elastine deformacije zuba na veliinu unutranjih dodatnih dinamikih optereenja Utjecaj nepravilnosti profila boka zuba na veliinu unutranjih dodatnih dinamikih optereenja Utjecaj odstupanja koraka zahvata (p,) na veliinu unutranjih dodatnih dinamikih optereenja Sile koje optereuju zub (optereenje zuba) Optereenje Bona zranost

67
b8

68

7l 72

76

82 84 84 87 88 91
93 93

81

105 107 114

114

114 115 116 116 119

120 121 122 125 129 129 130 130 132 133 137 142 146
147 127

Trenje, iskoristivost, prijenosni omjeri Prijenosnici sa stepenastim zupanim parovima Opteretivost elnika s vanjskim i unutranjim ozubljenjem Opteretivost korijena zuba Proraun naprezanja u korijenu zuba Faktor uea optereenja Y. Faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube pri proraunu opteretivosti korijena K Fa

147 150 154

155

VIII

4.5.5.1.4 4.5.5.1.5 4.5.5.1.6 4.5.5.2 4.5.5.2.1 4.5.5.2.2 4.5.5.2.3 4.5.5.2.4 4.5.6 4.5.6.1 4.5.6.1.1 4.5.6.1.2 4.5.6.1.3 4.5.6.2.1 4.5.6.2.2 4.5.6.2.3 4.5.6.2.4 4.5.6.2.5 4.5.6.2.6 4.5.6.3 4.5.6.4 4.5.6.5 4.5.6.6 4.5.6.7 4.5.6.8 4.5.6.9 4.6 4.7.1 4.7.2 4.7.3
5.

Faktor raspodjele optereenja po duini boka zuba kod prorauna opteretivosti korijena KF~ . Doputena naprezanja korijena zuba (j,p Orijentacijske vrijednosti dinamike izdrljivosti (j. Hm, (jR !,im Faktor utjecaja veliine K Faktor vijeka trajanja Y N Faktor hrapavosti Ya Faktor zareznog djelovanja Y S Faktor sigurnosti korijena zuba Sp Opteretivost bokova Kontaktna (Hertzova) naprezanja openito Kontaktna (Hertzova) naprezanja primijenjena na evolventne .. bokove zuba Polumjeri zakrivljenja evoIventnih bokova zubi Kontaktno naprezanje u kinematskom polu e Vrijednost faktora materijala ZM Faktor oblika zuba ZH Faktor prekrivanja Z E Faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube pri opteretivosti bokova K H", . Faktor raspodjele optereenja (sile) po duini boka pri opteretivosti bokova KH~ . Kontaktna (Hertzova) naprezanja u unutranjim tokama zahvata B i D (jH i (jHD) Doputeno kontaktno (Hertzovo) naprezanje (juo Faktor utjecaja ulja za podmazivanje KL Faktor utjecaja hrapavosti ZR Faktor utjecaja brzine Zv Faktor utjecaja vijeka trajanja ZN Faktor utjecaja ovrivanja bokova Zw Faktor sigurnosti bokova Su Smjernice za izbor broja zuba, irine zupanika, diobenog promjera, modula kod prorauna para elnika Orijentacijski proraun modula na osnovi opteretivosti korijena zuba Orijentacijski proraun modula na osnovi opteretivosti bokova zuba . . . .. .... Opteretivost zupanika u odnosu prema zaribavanju (granica zaribavanja) CILINDRICNI ZUPCANICI (CELNICl) S VANJSKIM OZUBUENJEM KOSIM (HELIKOIDNIM) ZUBIMA Nastajanje zupanika s kosim (helikoidnim) zubima Karakteristine veliine elnika s kosim zubima Kut nagiba boka ~ Kut nagiba ~b na temeljnoj krunici Celni korak, normalni korak zahvata .. _ . . Fiktivni cilindrini zupanik s ravnim zubima, fiktivni broj zubi Granini broj zubi Stupanj prekrivanja Stupanj prekrivanja bone linije E~ Izbor kuta nagiba boka ~ Pomak profila Nulti parovi, V-nulti parovi i V-parovi elnika s kosim zubima

160 162 162 171

171

173

172
174 174 175

176 176 178

178

178 180 184 184 187 189 190 190 192 192 193 194 195 197 200 208 212 212 215 215 218 219 219 222 225 228 230 230 233

5.1 5.2 5.2.1 5.2.3 5.2.4 5.2.5 5.2.6 5.2.7 5.2.7.1 5.2.7.2 5.3 5.3.1

IX

5.3.2 5.3.3 5.3.4 5.3.4.1 5.3.4.2 5.3.4.3 5.3.4.4 5.4 5.5 5.6 5.6.1 5.6.1.1 5.6.1.2 5.6.2 5.6.2.1
6.

Nulti parovi elnika s kosim zubima V-nulti parovi elnika s kosim zubima V-parovi elnika s kosim zubima Tjemeni promjeri V-plus zupanika bez skraenja glave Tjemeni promjeri zupanika sa skraenjem glave Raspoloiva tjemena zranost proizlazi iz razmaka osi Debljina zuba Zranost izmeu bokova elnika s kosim zubima Odnosi sila na elnicima s kosim zubima Opteretivost elnika s kosim zubima s vanjskim ozubljenjem Opteretivost korijena zuba Faktor utjecaja nagiba boka zuba Orijentacijski proraun modula na osnovi opteretivosti korijena zuba ( Opteretivost bokova zuba' . Orijentacijski proraun modula na osnovi opteretivosti bokova EVOLVENTNI STUPANJ, ZUPANICI S UNUTRASNJIM OZUBLJENJEM Osnove i stupanj prekrivanja Klizanje zupanika s unutranjim ozubljenjem Korekcija pomakom profila zupanika s unutranjim ozubljenjem Nulti parovi zupanika s unutranjim ozubljenjem V-nulti parovi zupanika s unutranjim ozubljenjem V-parovi zupanika s unutranjim ozubljenjem Nepravilnosti zahvata zupanika s unutranjim ozubljenjem
ZUPANICI S UNUTRASNJIM OZUBLJENJEM I KOSIM ZUBIMA Opteretivost elnika s unutranjim ozubljenjem i ravnim zubima Opteretivost korijena Opteretivost bokova Opteretivost elnika s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima Opteretivost korijena ELNICI

233 240 241 241 242 242 247 248 253

236

252_

252

254 255

257

6.1

6.2 6.3 6.3.1 6.3.2 6.3.3 6.3.4

262 262 267 269 270

271 272

274

7.1.2
7.2
8.
9.

7. 7.1 7.1.1

7.2.1

275 277 277 278 278 279 279

SA STRELASTIM ZUBIMA NOVIKOVLJEVO OZUBLJENJE

WILDHABER -

280
285
285

10.3 10.3.1 10.3.2 10.3.3 10.3.4 10.4

10.5

10. 10.1 10.2

10.6
10.7

10.7.1 10.7.2 10.7.3

STOASTI ZUPANICI (STONICI) S RAVNIM ZUBIMA Teorija nastajanja stoastih zupanika (stonika) Ekvivalentni (dopunski) zupanici Geometrijske osnove Prijenosni omjeri stonika Kutovi diobenih stoaca Polumjeri diobenih krunica dopunskih stoaca Brojevi zuba dopunskih stoaca Zupasta ploa osnovni stonik Granini broj zubi stonika Stupanj prekrivanja stonika Pomak profila Postrani pomak profila Visinski pomak profila Visinski i postrani pomak profila

291

292

293 294 297 297 300 302 304

305

306 306
307

10.7.4 10.7.5 10.8 10.9 10.9.1 10.9.2 10.9.3 10.10 10.11 10.12 10.13 10.13.1 10.14 1O.14.l 10.14.1.1 10.14.2 10.14.2.1 10.14.2.3 10.15 11. 11.1 11.2 11.3 11.4 11.5 11.6 11.7 11.7.1 11.7.2 12. 13. 13.1 13.1.1 13.1.2 13.1.3 14. 14.1 14.2 142.1 142.3 142.4 14.3 14.4

Faktor pomaka profila Granica zailjenosti Klizanje stonika s ravnim zubima kod 1: = 90 Zupani parovi stonika NULTI parovi stonika V-NULTI parovi stonika V-parovi stonika s ravnim zubima Prijenosni omjeri Dimenzije stonika Osjetljivost stonika na greke Sile na zubima stonika s ravnim zubima Optereenje vratila i leaja Proraun opteretivosti stonika s ravnim zubima Opteretivost korijena stonika s ravnim zubima Orijentacijski proraun modula na osnovi opteretivosti korijena zuba Opteretivost bokova stonika s ravnim zubima Kontaktni pritisak u kinematskom polu e Orijentacijski proraun modula na osnovi kontaktnog pritiska Oblikovanje stonika STOlNICI S KOSIM I ZAKRIVUENIM ZUBIMA Stonici s kosim zubima Stupanj prekrivanja E II Broj zubi dopunskog zupanika (virtuelni broj zubi) Geometrijske mjere stonika s kosim zubima Faktor pomaka profila i broj zubi Z. dopunskog zupanika stonika s kosim zubima Sila na stonicima s kosim zubima Opteretivost stonika s kosim zubima Opteretivost korijena zuba Opteretivost bokova STOlNI CI SA STRELASTIM ZUBIMA STOlNICI SA ZAK,RIVUENIM ZUBIMA Openito o stonicima sa zakrivljenim zubima Stonici sa zakrivljenim zubima u obliku krunog luka Stonici sa zakrivljenim zubima u obliku evolvente Stonici sa zakrivljenim zubima u obliku produene epicikloide ZA MIMOSMJERNA VRATILA o zupanicima za mimosmjerna vratila elnici sa zavojnim zubima vij anici Brzine na vijanicima Sile na vijanicima Iskoristivost vijanika Opteretivost vijanika Dimenzije vijanika s proizvoljno velikim kutom kojeg zatvareju osi vrtnje (1:) o
ZUPANICI
Openito

307 308 308 309 309 310

311

312 312 317 317 319 322 323 323 324 324 325 326 331 331 331 333 333 336 338 338 339

334

341 342 342 346 347

348

349 349

351 352 355

354

356 358

XI

15. 16. 16.1 16.2 16.3 16.4

165

KONSTRUKTIVNE IZVEDBE ZUPCANIKA I PRIJENOSNIKA PuNI PRIJENOSNICI Openito o punim prijenosnicima Oblici punih prijenosnika prema geometrijskim oblicima pueva i punih kola Oblici bokova pueva Dupleks puni prijenosnici Osnovni pojmovi za odreivanje dimenzija pua i punog kola Zahvatne crte punih prijenosnika Polje zahvata, linije istodobnog zahvata Stupanj prekrivanja punih prijenosnika Granini broj zubi Pomak profila Brzine i prijenosni omjer punih prijenosnika Sile na punim prijenosnicima Iskoristivost izmeu pua i punog kola Odreivanje veliina reakcija u leajevima vratila pua i punog kola Proraun snage koja se moe prenositi punim prijenosnikom na osnovi faktora optereenja c (Pa) Proraun snage koja se moe prenositi punim prijenosmclma u odnosu prema zagrijavanju (sigurnost protiv zaribavanja troenja) Sigurnost protiv opasnosti od stvaranja rupiavosti (pittinga) Sigurnost protiv loma zuba punog kola Sigurnost protiv progiba vratila pua Oblikovanje punih prijenosnika Leitenje pueva Puevi - materijali, izvedbe Puna kola - materijal, izvedbe Kuita punih prijenosnika Podmazivanje punih prijenosnika Montaa i ureivanje PLANETARNI PRIJENOSNICI Openito o planetarnim prijenosnicima Prijenosni omjeri, brzina vrtnje planetarnih prijenosnika Jednostavni planetarni prijenosnici Dvostruki planetarni prijenosnici Grafiki prikaz gibanja planetarnih prijenosnika Diferencijal sa stonicima (planetarni prijenosnik s dva stupnja slobode) Sile, momenti, snage planetarnih prijenosnika Neke od mogunosti promjena prijenosnih omjera MATERIJALI ZUPCANIKA Sivi lijev Nodularni lijev

360 375 375 378 381 388 389 396 396 398 400 401 403 404 408 414 414 417 419 420 422 423 426 427 433 436 436 437 446 446 447 447 452 456 462 463 469 473 473 473

16.6 16.7 16.8 16.9 16.10 16.11 16.12 16.13 16.14 16.15 16.15.1 16.15.2 16.15.3 16.15.4 16.16 16.17 16.18 16.18.1 16.18.2 16.19 16.20 17. 17.1 17.2 17.2.1 17.2.2 17.3 17.4 17.5 17.6 18. 18.1 18.2

XII

18.3 18.4 18.5 18.6 18.7 18.7.1 18.7.2 18.8 18.8.l 18.8.2 18.8.3

Temperirani ili kovasti crni lijev lijev Obojeni metali Sinterirani materijali Umjetni materijali (plasti) za zupanike (duroplasti Duroplasti za zupanike Proraun zupanika od duroplasta Termoplasti za zupanike Proraun zupanika od termoplasta Oblikovanja zupanika od termoplasta Podmazivanje zupanika od termoplasta
elini

termoplasti)

475 475 476 476 479 479 482 482 485 490 492

19. 19.1 19.2 19.3 19.3.1 19.3.1.1 19.3.2 19.3.3 19.3.4 19.3.5 19.4 19.4.1 19.4.2 19.5

TOPLINSKA OBRADA ZUPANIKA Normalizacija Postupci povrinske toplinske obrade Difuzioni termokemijski postupci Cementiranje s naknadnim kaljenjem Odreivanje potrebne debljine zakaljenog sloja bokova zubi Karbonitriranje Nitriranje u solnoj kupelji (tenifer) i u plinu Sulfiriziranje Nitriranje u plinu Postupci s povrinskom akumulacijom topline Indukciono kaljenje zupanika Plameno kaljenje Kombinirani postupci toplinske obrade

493 493 494 494 494 501 505 506 507 507 508 508 510 512

20. 20.1 20.1.1 20.2 20.3 20.3.l 20.3.2 20.3.3 20.3.4 20.4 20.5 20.5.1 20.5.2 20.5.3 20.5.4 20.5.5 20.5.6 20.5.7 20.6 20.7 20.8

teorija podmazivanja Debljina uljnog sloja kod elastohidrodinamikog podmazivanja Svojstva i ponaanje ulja za prijenosnike Naini podmazivanja prijenosnika Podmazivanje rukom Centralno podmazivanje Podmazivanje uronjavanjem Tlani cirkulacioni sistem podmazivanja Potrebna koliina ulja . Vrste ulja za podmazivanje zupanika Obina maziva ulja iz nafte Mineralna ulja za mehanike prijenosnike motornih v(lzila Cirkulacijska ulja Ulja za visoke pritiske Hipoidna ulja Maziva za otvorene zupanike Sintetska ulja Obin!,! ulja za podmazivanje prema DIN-u 51 501 Izbor maziva za prijenosnike Odreivanje potrebne viskoznosti kod primjene ulja kao maziva
Elastohidrodinamika

PODMAZIVANJE

ZUPANIKA

513 513 515 522 525 525 525 525 528 530 532 532 533 533 533 536 539 539 539 542 543

XIII

21. 22. 22.1 22.2 22.3 22.4 22.4.1 22.4.2 22.5 22.6 22.6.1 22.6.2 22 .6.3 22.6.4 22.7 22.8.3 22.9

ISKORISTNOST CELNIKA S RAVNIM ZUBIMA, GUBITAK . SNAGE . .. .... .... ..... .. ... .. . . ... . . . ..... ; . . . . . 546 IZRADA ZUPANIKA, OBRADA ZUPANIKA ...... .. . .. . 551 Fazonski postupci. . . . . . .. .. .. . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . .. 553 Odva1ni postupci .... . . ........ ...... . .......... :... 556 BMenje zubi .. ............ ~ . . . . . . . . . . . .. . .. . . . . . . . . . . 562 . Brijanje (grecanje) zubi zupanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 566 Lepanje zupanika ........ .... .................. ,.... 567 Laitenje utiskivanjem ................................. 569 Obrada stonika s ravnim zubima (blanjanje, diobeno odvalno glodanje, bru!enje, lepanje) . .. . ... ...................... - 569 Izrada zupanika bez skidanja estica ...........' . . . . . . . . . .. 575 Lijevanje zupanika ............................. . ..... 575 Brizg3ni i tlano lijevani metalni zupanici . ..... :............ 575 Brizganje (tlano lijevanje) plastinih materijala . . : .. . ..... : .. .. 575 ,,LOST-WAX" postupak lijevanja ...... . .................. 575 Zupanici proizvedeni sintetiIal\jem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 576 Elcstrudiranje i hladno izvlaenje zupanika. . . . . . . . . . . . . . . . . .. 581 Ispitivanje zupanika .................. '.' . . . . . . . . . . . . .. 581 LITERATURA ..................................... 586
KAZALO POJMOVA .......... ......... .. :. .589

ZUPANI

PRIJENOSNICI

1. OSNOVE
Dva zupanika u zahvatu tvore zupani par - zupani prijenosnik. Zupanim prijenosnicima prenosi se gibanje i okretni momenti pomou veze oblikom. ~j meusQhpQm poloaju vratila razlikujemQ (sl. 5.1):
el~~ 5 Ul.Yllil:lt..J..l.;lbi11J1Lm

.L

k ..f.~b;zike...s .kosim

(beli[)oi4njm! wbil11fZ Cb).

t-'--+

1"

t--i /
f---.
,

,\

~/

al

bl

cl

dl

el

fl

kl

II

SI. 5, l Vrste zupanika. al elnici s ravnim zubima. b) elnici s kosim (helikoidIlim zubima), e) elnici sa strelastim zubima. d) elnici sa strelastim zubima i Islek6m za 'no, e) elnici s l,lDutranjim ozubljenjql1' fl stoznici s ravnim ili kosim lubima, g) stonic!- sa-'zrakrivljenim zubima, hl stonici s unutranjim ozubljenjem, i) hipoidni zupanici, j) vijanici, k) puni prijenosnici sa cilindrinim
PULt'Jl1, l) pU/,ni pri j('ll()snici s ~lub():dniIl1 pU/t'1l1

3. elnike sa strelastim zubima (e), 4. Celnike sa strelastim zubima i istekom za no (dvostruki elnici s kosim zubima) (d), 5. zupane parove s unutranjim ravnim ili kosim zubima (e), 6. stonike s ravnim ili kosim zubima (f), 7. stonike sa zakrivljenim ili strelastim zubima (g), 8. stonike s unutranjim ozubljenjem (fi), 9. stonike s mimosmjemim osima vratila (hipoidni zupani parovi) (i), 10. vijanike (j), 11. pune prijenosnike s cilindri nim puem (k), 12. pune prijenosnike s globoidnim puem (l). Zupani parovi oznaeni na sl. 5.1 slovima od a do e prenose gibanja i momente na meusobno paralelna vratila, parovi oznaeni od f do h prenose gibanja i momente na vratila ije se osi meusobno sijeku, a oni oznaeni od i do l na mimosmjerna vratila.

1.1 POJMOVI, NAZIVLJE, OZNAKE

ostvario konstantan prijenosni omjer, mora Erijesu na vratila navuena dva ciITndrfIia ~otaakOJaSe-stalno aodiruju.J1Q...llQ.~l1l~te.~ i pr;~~~~t!t~n]e -'oezkIlza:nja:'"t/veciIinare-nazivamo ~atskim cilindrima. Ako cilindre presjeemo-ravninom okomitom na osi vrtnje, dobivamo krunice koje nazivamo knematsknl kruncama. Dodirnu tockUTlnematskifi'Truniea naziva_O:;.f2.BL11:.~!!!:.atsk!!!!.. raZom..,; kinematska krunica 1 Jb'~~varjanja bez klizanja mo, \ e se ostvariti samo ako kmemat'skekruzni~e imaju k.:.CLf0J<2:__?.bodn~!... brzinu (sl. 6.1). Oznae li se polu'mfeIT"KmemaiSkih krunica s r wl i rW"' a odgovarajue brzine vrtnje s II; i 17 2, dobiva se:
nosgi15iilriJa15rrroSfva~ao da
elnika

Da bi se.,kod para

kinematska krunica 2

Iz uvjeta vw1 = Vw2 proizlazi prijenosni omjer:

SI. 6.1 Valjanje kinematskih krunica bez klizanja

f:~ :: ~ :, ~~: ::~I

Brzine vrtnje obrnuto su proporcionalne polumjerima nematskih krunica.
6

promjerima ki-

Za elnike s ravnim zubima upotrebljavaju se oznake sa sl. 7.1. Korak p je luna mjera uzastopnih lijevih, odnosno desnih bokova. Ako sU"I1o'5eni promjeri jednaki kinematskim (kod evolventnog ozubljenja mogu diobene

~j;/

'oj0

\ wdesnof' ---

a'7' \
SL 7.1 Oznake na
elnicima

s ravnim zubima
zupanika

i kinematske krunice biti jednaki.

razliite),

koraci

u zahvatu moraju biti

Opseg diobene krunice obaju zupanika u zahvatu mora biti jednak timnoku koraka i broja ~----. ---.-.'It . dl = ZI

'It

d2 =

Z2

Odnos broja zubi zupanika u zahvatu direktno je proporcionalan odno,su promJera zupcanzka:
'00 -

[:>~:-I
WI
Z2

i=--=--=--=--. n2 W2 ZI d WI
--., ._ _ .

nl

d W2

Odnos broja zubi - """ ZI

Z2

oznaava

se s u

= -- ~ ZI

Z2

l.

Iz jednadbe i

I ~ L-

n,
n2

z,
ZI

lproizlazi

da se brzine vrtnie

zupanika
7

u zahvatu odnose suprotno odnosu broja zubi.

da je korak viekratnik broja 'lt pl:

'''~'-''''-'''' --".~"~

~adi pr.9raun~L izrad~L{~E1~!!j~.~J~_2.()~~~~!:.Q&...!?!Qj~.J!lata)

.----. .

. ---t--

usvojeno je

p=m.'lt.

Pri tome je m tzv.

modul:

p m=--. 'lt t of Moduli su standardizirani u JUS M. Cl. 015.

Tablica 8.1 Standardni moduli u mm

I
l

II
1,125

III

I
4

II
3,5 4,5

I
I
!

III
3,75

I
12

II
14

III

1,25 1,375 1,5 1,75 2 2,25 2,5 2,75 3 3,25 8 - -5 -6

16 18

5,5
! ,

6,5

_ 20 .. 25

22 28
--

7
9

I
I

10
11

I
I
i

32 40

--36 .

Standardni moduli (tablica 8.1) rasporeeni su u tri razreda. Kao prvo valja upotrebljavati module I razreda. Moduli II razreda upotrebljavaju se samo onda ako za to postoje opravdani razlozi, a moduli III razreda samo II izuzetnim sluajevima. Iz odnosa 'lt . d =

z . p proizlazi da je

!!jobeni promjer:

Diobeni promjer jednak je, prema tome, modulu puta broj zuba. Diobeni promjer je raunska veliina koja se na zupaniku ne moe mjeriti. Postaje racionalan broj ako je p = m . 'lt
m

rl =-2-zl' \ Osni razmak proizlazi iz jednadbe a

.1
=

r2

= --Z2'
2

rl

+ r2

(a

razmak osi):

odnosno:

Dimenzije zuba

I,,~a. ":,, ~~r [,,~aI~~~.1

zupanika
,,~~-~

Z2) I ( -Za = rl' 1 +

= rl .

(1

. + l)

+ Z21 = rl . ZI --Zl-

daju se najee u odnosu prema modulu: ,,--...... .. Uobiajene veliine

ha = h*. m, visina tjemena zuba hf = ha

. ha

---t====:::::::::::::::::::::::=--"'-

+ e, visina podnoja zuba. (0,1 .. ..0,3) m tjemena zranosf

s=--=--m 2 2

m (h* = 1, faktor tjemene visine zuba) .hf = 1,2 m (preporuka ISO 1,25 m). . e = 0,2 m (preporuka ISO 0,25 m).
=

I 1------1
p 'lt e=--=--.m 2 2

'lt

debljina zuba (s) i irina uzubine(e) na dioDeno] lffUnicioez bone zranosti.

Ti~~'-u-:-t_-u--:'t-re-n-u~t-nor toki dodira bokova (X) zu~anj~~.L i 2 je kut to ~_~~tvaril taI!genta kroz trenutnu to~.~oc!ira .JJ() i spojnica trenutne ,toke dodira s osima vrtnje zupan~ vjl 0-4: SvaKi zupanik ima odgovaraJu! tlani kut CI.I i CI.2 (sl. 9.1.a). Kada trenu!I1a ..~~~a dodira bokova dospije .!l kinematskiJ'2!...C, tlani kutovipQstaiii!iieusobnoleoniiKf (CI.I =ri2 ;; ti), (sI9T.6J.-iIacn,\ KUi:ul{l.nematskom polu 'zove se zahviz{nikut, il oznaava se s CI. ako se'ukinematskom polu dodiruju diobene' :krun1ce~"zajednika tangenta u toki X

O,

b)

d, . d 2 = tlani kutovi

e = kinematski pol
Tlani

ct = kut

zahvata

Sl. 9.1

kut i kut zahvata, a)

tlani

kutovi al, a" b) kut zahvata a

1.2 ZAKON OZUBUENJA

Bokovi zuba moraju biti oblikovani tako da prirneusobnom valjanju _kine~atsk~~ca J?.E!I~g2~~>Kr~Iii.Qjf-g'ibariJah1,ldera~~n~m.feran i k9nt~nUlran. Na sl. 11.1 prikazan je b.QlL~B-l) koji se kutnom brzinomw.~okreeoko sreditaOva u toki X dodiruje bOk (B 2) koji se kutnom brzinom Wz okree oko srelita Oz:-.-Toka X Je trenutna toka dodira kroz koju prolazi zajednika tangenta (t - t) - i okomica (n - n) oba boka:

_Obodna brzina toke X 1:Lodnostlpr~ma OI je VI = r yl WI' a obodna brzina tokeXuodnosu-prema 6;-le V z = ryZ Wz. Rastavljanjem VI i V z na komponente u smjeru zajednike 9~2.111ice i zajednike tangente dobivaju S'ekbh1p6neiite-- v~;-i Vol te Vtl i va. Da bi se bokovi neprestano dodirivali !!,!oraju ~oml2.Qneiw:i ~vI)2 - biti meusobno jednake. 1\ko '6rk'ompo'i1e-~ Vol biTa vea od komponente V nl , to bi znaIlo da se bok B z odvojio od boka -EI:-1S!CCi~F:ne~m6Ze-bHr?!=:y,,,! yec.~_?a:-Y,!l-?,J~r bl u-iomsl~aju bok BI morao prodirati ti-ooK B z Povlaen~m iz sr:E!<iita O, i O2 normale OI TI i O2 T z na zaJedniku()komfu TI TLdobi;a:juse trokuti OI TI X i Oz T z X koji su slini trokutima' dobivenim vektodma orzina,pase mO~~ postaviti odnosi:

--=-r
OlT,

V nl VI

yl

Vnl

= --.
r yl

Vl

OITI =

r yl WI r yl

. DITI

WI .0ITI

Vol 02 T 2 --=-V r y2 2 Iz uvjeta Vnl

=

Vz r y2' W2 Vol = - - . 02 T 2 = . O2 T2 = W2 . O2 T2 .

1/

ry2

r y2

Vol proizlazi:
ili
--=---=i.

WI

Oz T2

W2

DITI

11.1 se vi~ednika okomica .IJ...I.2_.~lli!e ~ojnic1.l:_cep!~!"l ~~~<:l_~gJy~j!L9-_~~ sli~~~9Jcu~_ .Q!..T.L~ ~_ QJ.LC.: ___ I:l sli~
no_sgJXQ.Kg.~pr~~~~~ __~ED<:)~:

__ !~

OzT2
OlT,

OzC OIC

.
l.

--- = --- =

Iz tog odnosa proizlazi da prema jednadbi:

Ii~~~~:~~-~:i
~

_ _",4

]0

toka e mora biti kinematska toka, a da su 01 e = rwl i O2 e = r w 2 kinematske, odnosno diobene krunice (rl' r 2). Prema tome, okomica kroz tre-

nutnu toku dodira dOaiu, !?o~ mora razmak OSl OI O2 dlJellil u odnosU vaj won WVe-e-oPi za:t<"On-7izubl]en]a l gTai': O~omi<:.q, na tangentu trenu.J.!l~tokl!. dvgiu kok!lJl.IL!:!!:2!.!L.E!El!!:.~ti _~~_n.e.ll1.q~: skmz polw-L ) Pc I ..) ~ C~.A...} 0,.2 c) l~ t rl.) w.1

J?rlJeno~irfifrera.

tJ

/)

i-~ /, ')

01)

SI. 11.1

Opi

zakon ozubJjenja

Prema tome su za ozubljenje upotrebljive sve one krivulje ije okomice na tangente svih trenutnih toaka dodira prolaze kinematskim polom, odnosno za ozubljenje se mogu koristiti sve one krivulje ije okomice na bok sijeku odgovarajuu kinematsku krunicu u tokama koje slijede jedna iza druge u istom smjeru. Na sl. 12.1 prikazani su bokovi BI B2 u tri trenutne toke dodira s odgovarajulIfrveRtonma: l5fffia rrem:rmnr'tbca:Ki:l"dodira. Ti-slike 'se"vrcrr-lr~s\i' II . . .,.... . . . ..,._-.... __ . ' _ ......... _","" . . . ,_.y",,_,""'''' '" '-_r""""''P'....... "..,., .. ,. .. '....
~ '~"'-'-"""_o_", .,.-.~.,,<.~, ,,'~ .",.~ ,,~_ ,..~-.

II

Sl. 12.1 Oznake i geometrijski odnosi

opeg

zakona ozubljenja

kinematskom polu brzine VI = V2, Vu = v t2 i Vnl = Vn2' a u svakoj trenutnoj toki dodira (X, C, XI) moraju komponente Vnl i vn2 biti meusobno jednake (vnl = Vn2 = Vn ). U svakoj od trenutnih toaka dodira, osim ukinematskom polu, komponente brzina u smjeru tangente Vu i Vt2 nisu meusobno jednake.
1.2.1 KONST:tU1KCJTA SIJPRQ~ BOKA, ZAHVATNA CRTA, PUT ZAHVAT~ ODiUiI ZAHVATA, STUP m' PREKRlVAN1}{ ---.'"".--."~~.~.

Da bi se zadanom, proizvoljno oblikovanom boku konstruirao suprotan odgovarajui bok, koristi se osnovnim zakonom ozubljenja, kako je to prikazano na sl. 13.1. Okomica na tangentu toke Xl zadanogJ;toka sijee kinematsku krunicu w I utOk{X{ Ako se'-kOTOl-6Kreiie~am tonko dok toka Xl' aOtteifTbCKuC;dol. e toc a l u oc U X (luk kroz ;-oK6CJ;;-rllKPO'i~Jera Xl' XI oko C). U tom poloaju u koji je dola toka XL ide, dakle, okomIca na bok u"tOck1 X;--zaa1mg profIla kroz ki!!-~tski RoI ~ ~. T mora se prema zakonu oiU5ljenJa srmI toka XI'zadanog profila s to~ ~tnog boIm. Pn {ome,_ P~~U~.nja: :~or~_..i . okomica
12

~n0!Lbok~.prorrnh ~~z tOKu t':I5a~:_.~:._~~~-n.l~~

W, ,W2 = kinEtm!ltske

xix,

=CX
kruznice

Y;Y,

= CY

luk olum 'era biti vraen oko O~ natr~. Na kinemal ~pj 1(runii lUk d' jednak je luku ]{LC (luk krw: X oko Q2' lY,!{ov) _c.J!_=.X~~. ~~ oko X 2')

ex

m~1:?nQ, .se . d9~diJJ,li!WL!~L X. Premjl*!Qm,e._1Qki;l X je tt;,e; 'numa t?,ka ~q.wr~ (zabvatal ''PMavrjan~m konstrukcije za tocke Y" ZI lm. za4.~n~g ~~. "obivaju . se odgovarajuce toc e
~

~IliJ1.b.o~e-J:iT:X2

.odgovafaju~~dodir~

. tal...E..aio i .cjt;lQku.J?ni J?!Q!JlQg.~9..J:uba. a

~~

IIJiZ2:1fo. uiirQfriOjroQka'Ie~
(zahvatne)

llrQfil~ i~tQdobnQ

geometrijs,ko mjesto svih IUzastopf1iTI'---l!IT<:ITrii.1llTocaKa'"'1tvajb bokova;--ObIik ,. i~ihvaine--crfe--6vi~ , 'i"'6--o'i,ibranom obliku boka zupanika s centrom u Ot. Svakom obliku odabranog profila boka odgovara. kod zadanih kinematskih krunica. sasvim odreena Sl. 13.1 Konstrukcija zahvatne crte zahvatna crta i sasvim odreeni (dodirnice) suprotnog boka profil suprotnog boka. Iz tog proizlazi. obratno. da zadanom obliku zahvatne crte uz zadane kinematske krunice odgovaraju odreeni oblici profila bokova zuba. a to su krunica i 12ravac. Iz takvih~~ zahva!nih crta{rOiZraZe'Ci line Jgivulje bokova (ako je -zahvatna crta krunica, baKje Cikloida. .a... ak;;..j.~. pravas.. b~J.<: je. ~Vorventa~. Krunice Eo pfofiIi'6OIrova upotrebljavaju se -sam-o' ia- specIJiitnT"OzU ljenja (zupanici s valjcima). Zahvatna crta lei dijelom ispred, a dijelom iza kinematske toke. U sluaju da se pogonski zupanik okree suprotno od smjera kazaljke na satu (sl. 14.n, poetak z:~~~Te~t9.~~:>!! (sJ~cit.e tje~ene'H!{~~i.c:c;:",zuEani}(a 2 sa za~ V~!!to.m.cr:t.om,ll,~e1~~j ~aJ!V:l:l~:l j ~ J.tt()ki,,,,,{lt PJ:~~j~sjtl,LtJ~IIl~.!!e~runice zupanika 1 sa zahvatnom crtom). Stvarno koriteni . zahvatne crte A~C-E ove ~~"'pol;l-.3a ::f!.!.a.. o.5!!2o.no,J.~Ja!!s~ro tla (sl. 14.1).'Tzilljere-ne'"duine dQ1>ivenihJukova na kinematskim kryni.~.ama..naziy.aju~luk_C?1:i sPTezant!E ~tAl' - A2 Al. Od po~tkKo kraj~~~!:!y!t~..Er~~en~ zove s:....~~~~!!~~.~~t:,~~. ~ ta (be)' Duine preemli u .Qya:
jednOstavni~

'wve se-Eafivafii(tErt li7doa;rnicaj. Zahvatn~ta je. "ihiiiii_t9.me.

,Z lta:-spojnica trenut nih dodirnih-TzillivatnlIiT toa'Ka

~"~,!I_.!!!.~~~.Lh_.~Elikl!_,~ahva..!Qili.srta...KQli~ltL~~J!ra!t_!!f.gQ,,!!~~?~J'..

13

.E krajnjoj toki zahvata_E"E!:~s!~je .~odir~ Prije ~ego to ';l t~~ki E prestane dodir ZUbI kOJI su trenutno u zahvafu, mora nOVI par ZubI UCI u zahvat, tonije, novi par zUbi inot~oorve _~t~novito vrijeme biti uZa1lyatll dabi,.~e mogfO ostvarli:f'KontiI:uiliano"i5Kretno gibanje .. }~-,.9.~QjtL~!l!~aj . ako je di.t~ hia"zahvatao~"vea ocrK'orruatp:Yz'zahtjeva - proizlazi da mora biti 'b . ' ........ _-_ ..._ - bc> ...... 1',,,. -- .. ,. _..... ....... ,.
) _c_ > 1 Odnos
. stupanj prekrivanja ~sprezan~

-1!..._.. - .

.i

izmeu

duine zahvata bc i koraka p zove se

Sto je E vee, to su due dva para zubi u zahvatu. Pri prijenosu gibanja dijelovi duine bokova koji se meusobno nalaze u zahvatu KI K I' i K2 K{ 'ine za!tva:CP.fOftf~7i01ta.:TJire iahvat d~!ya tako<ia se iz poetne i knijrijetoke ,. zahvata (A, E) . lukova 5;l.i ~...E!m~kuJ,?(:~1<;9yt Ji. tgKll!TI1!,.. K/ K/. Piitome je podnoni dio boka zupanika s centrom u OI - K I ' e u zahvatu s tjemenim dijelom boka zupanika s centrom u O2 - e K2 a tjemeni dio boka zupanika s centrom u OI - KI e u zahvatu s podlonim dijelom boka zupanika s centrom u O2 - e K{. 01
ll<

~
I

Sl. 14.1

Odreivanje

puta zahvata (g ), duine zahvata (be) i zahvata profila boka KI " KI' i K, K,'

1.3 .lJY.IETI KLIZANJA, PRORACUN BRZINE KLIZANJA NA POCETKU I NA KRAJU ZAHVATA

t~~mg~nte'v~1 i }'t2 nisu mel:liSobno. . jeng1f.e~ U ~acrtanom poloai!!..JErij~ kinemats~~okeL;:t2 ":'.l1: To znai da u tompoToaju ne dolazi izmeu"

,Iz sl. 11.1 vidi se da kod vn1

= v~ kOInp().I1.~nte

brzina, II ,~~~j~!:lJ.:._~?-jt)_dnike

'6OKOVii samo do valjanja nego i do klizanja.

14

?'

c~.zI!!<_a.k.0!llP-Qll~Jl.a!abrzina u

~~~!fS{~~~~~~~;~-~~~~a~~ro~!!~~~~:;~~~~i;o:
QQg9Ilsk9g

smjeru

zajednike

tangente
J~.s.t:.

Vu -

Vt2

je relativna brzina gibanja

(Vrel)

boka .

zupcanika

------...,..
=

.. ,.,.,.

( Vrel

Vky'2

V t1 -

Vt2

u smjeru prikazanom na sl. 16.1. Iz slinosti rafiranih povrina trokuta na ~!:. .ll:L proizlazi: ---.--.----------.. '.-'--.---._-,... _..- ........ -.....Vu T, X . Vu T2 X --=--1-=-

Vu = V, - - -

T,X

r y'

= r y' (.&), - - - = (.&), T, X

T,X--

r y,

_._.-._.- ...

Iz

slinosti
~--,-.~-,-

trokuta O, T, e i O2 T2 e proizlazi: . .
'-~-.--...

U+TI
TzX-XC
W,

=---=--=--

Tl X

+ (.&),

e=

(.&)2

T2 X -

W2

.J3udu~e WI

konst, relativna brzina klizanja je proporcionalna udaU~nosti XC. Nega'!!y'ni E.r~~~_.&<>'YQriQ.~j.e..Y.ek.tQLQr~ki.TZanj;v~- ispred ~~Il~.~~ktL!;i~~$.!BE.~otan v":!!.~ri,~~_l?~~I?-ay i Vt2. U kinemats~to~i ~ nema klIzan a, sto znaI aa Je ;rIjeC o e va an u bokova. U tOJ Je tok~ pa Je Vu - Vt2 = , a V, = V2 = V )_b..oana-brzlna'Rinematskih krunica). --~.-----... . Brzil1:e" klizanja u poetnoj (A) i u krajnjoj (E) toki zahvata (sl. 16.1 i 17.1) (pretpostavljeno je da se zupanici meusobno dodiruju kinematskim krunicama polumjera rw" r w2):

+ W2 =

PAI PEI VtEI

sin aw - el' = rwl sin aw + e2'

rwl

PA2

= r w2 sin aw + el' PE2 = r w 2sin aw - e2 .

= PA2 W2' = PE2 (.&)2
,'~.~~

------

VlAt = PAt WI ,

VtA2

= PEI WI,
"

.... ________ ""'~-'-"-- . -

Brzine klizanja u poetnoj toki zahvata A

,..... __., _ _ _ ~---

...

-....

VI E2
-".-.".-

....

_ .."'''". _ _~, ...,~ ... '._'J _ ' .....

('['I6.1f:'Y,

~._.

,~--...-...

Za bok l:

VItAl VlAt

VlAt -

< vlAi,

VtA2 Budui da je prema sl. 16.1 brzina klizanja je negativna (-)

VkAI

= - A C (WI + WJ .
15

Za bok 2:

V t A2

> VtAI, brzina klizanja je pozitivna Vw = + A e (WI + W2)

Vw = V t A2 -

VtAI

Budui

da je prema sl. 16.1

(+),

Sl. 16.1 Relativna brzina klizanja

V",

= v,/, = V

tl -

V,2

ope~ito, V~ tu. . AC ( 1+ -~+ w, . ef:-:

Brzine klizanja (;'"kr;;Zjoj to1k(z~hvmiE::"--

-,,-...--~-

ft

Za bok 1:

VkEI VtEl

= VtEI -

> Vt E2,

vkEI =

+ e E (WI + W2)

da je prema sl. 16.1 brzina klizanja je pozitivna (+),

V t E2

Budui

Za bok 2:

VkE2 = Vt E2 Vt E2 VkE2

-l-"
__o

< VtEI,

Opcemto:
Veliine

-------=-.--.---1---
Wl

= - eE

VIEl' Budui da je prema sl. 16.1 brzina klizanja je negativna (-) , (WI

+ W2)

VkE =

eE

(1 + ---;;) =
._

WI

.~......
e2
'"

(1 + ---;; ) .
........__

1'J

Ae i

--.:::::::::::!!::

eE

......_

mogu se

izraunati

iz kosinusova pravila (sl. 18.1):

16

Sl. 17.1.:Brzine klizanja poetne i krajnje toke zahvata, tjemeni . putovi zahvata gl = AC = 1/2

(VI d'a, -

d~2 - db2 tan rL.) ,

g. = CE = 1/2 (~ - d~, - d bl tan rL.)

ili
pomou

CE=e2=

2 rwl

2 -2 rwl ral cos YI + ral

jednadbi:
1 AC = el = -2-

(J

2 2 ) da2-db2-db2tana.w'

2-

Ozubljenja i

zupanici

17

Sl. 18.1

Izraunavanje veliina

AC i CE

pomou k(),inLls()\'og: pra\'jla

1.3.1 FAKTOR KLIZANJA Kk je odnos relativne brzine klizanja prema obodnim ~~a 'k1iiematFlli"1ITilnica: .
~-~~~-"' ....

-----

.'-.,---.,-.... ,.'''---,--,-.>''' ....- '.. -~''-~-'' - . ,

Za

poetnu to.~I:!:.,Z,~]lvgta. (4)~!..~j~ zupa~ik

-'

B-::

IK.. ~_2:.,C(1~_~ )1
'-

1 pogonski:
.

Za krajnju toku zahvat~~----------

....................-.-.---r-.-.~~-:-==-2 d-~-~-(1-+_-~ -)'. \

""""""'-~'""'"'-t""

18

______---------------------------------IW-----~ Pl Wl - P2 W2 Pl Z2 - P2 ZI
Vkl Vu - Vt2 ~I=--=--Vu Vu

Pl Wl P2 W2-PI Wl P2W2

Pl Z2

Vu Vt2 - Vu ~=-=--Vt2 Vt2

toki

~AI

1-~,
U PAI
U PE! 1- - - .

toekl E
v

~E2 =

PE2

Na sl. 19.1 prikazan je tok faktora klizanja Kk i za par elnika s 'vanjskim ozubljenjem za u = + 2.

specifinog

klizanja

~112

1,25 1,0 0,75

/

-l c:
'iii
+
....."

os

- T, I~ ~ .} -0,25

0,25

, HIR
~

/'

4 3 2 1
c: iii ;::~

'6

JI

-~ ~ ?-1 E--

~k~

"

.,.... ~~
~W
r.----~,

~2
~

-1).J\

T2

~,~

- -

tt

1-

t"

-2

15
~

JI

c: 'iii
~

-0,75

-1,0 - r--

",
""

-3 -4 -5 -6

"I

-1,25 -1,5

I I

put zahvata (9ccL

Sl. 19.1 Faktor klizanja Kk i specifino klizanje 1:, II zavisnosti od poloaja toaka dodira za II "'" + 2

19

Sl. 20.1 Putovi klizanja bokova kod evoiventnog ozubljenja

Na sl. 20.1 prikazani su bokovi pogonskog (Bl) i gonjenog (Bl) zupanika u kinematskoj toki. Bok pogonskog zupanika podijeljen je na odreeni broj jednakih crno-bijelih polja (od al do as). Odgovarajue duine polja boka pogonskog zupanika na boku gonjenog zupanika pokazuju veliine putova meusobnog klizanja. Iz slike se vidi da je dio boka al pogonskog zupanika oko 7 puta krai od odgovarajue duine boka bl gonjenog zupanika. To znai da se dio boka al klie i kotrlja po dijelu boka bl. Iz slike se takoer vidi da su tjemeni dijelovi zupanih polja jednog i drugog boka dui od odgovarajuih podnonih dijelova. To znai da e na podnonim dijelovima biti vee trenje i vee troenje. Na sl. 21.1 prikazan je za odreeni poloaj zahvata bokova (P) smjer gibanja (--+) dodirnih toaka boka 1 i 2 kao i smjer sila trenja (~). Od toke A do toke e Vt! < Vt2 VkAl je negativan (sl. 17.1), smjer sile trenja suprotan je smjeru gibanja toaka dodira. Na boku zuba 2 je Vt2 > Vt!, brzina VkA2 je pozitivna (sl. 17.1), sila trenja i gibanja imaju isti smjer. Na dijelu zahvata e E slika je obratna. Smjer sile trenja na boku 1 usmjeren je kao i gibanje toaka dodira prema tjemenu, a na boku 2 gibanje toaka dodira je usmjereno prema podnoju, a sila trenja prema kinematskoj krunici. Posljedica smjera gibanja sila trenja na boku 1 i 2 je da su na boku 1 povrinski slojevi materijala gurani silama trenja od kinematske krunice prema tjemenu i podnoju zuba, a na boku gonjenog zupanika prema kinematskoj krunici. Na kinematskoj krunici nema klizanja Vk = 0, pa bi stanje boka u toj zoni, za razliku od stanja tjemenog i podnonog dijela boka pogonskog zupanika na kojima dolazi do razvlaenja materijala, trebalo ostati neizmijenjeno. Velikim optereenjima dolazi i do prskanja povrinskih slojeva u smjeru kako je to prikazano na sl. 21.1. Na boku gonjenog zupanika dolazi, meutim, do sabijanja povrinskih slojeva materijala prema kinematskoj krunici, stvarajui ispupenje, a kod velikih optereenja i do prskotina u smjeru kako je to prikazano na sl. 21.1.

20

_J:,;e.~.-- mjesto.oojVe@g

trosenjO

Sl. 21.1 Smjer gibanja toaka dodira bokova i smjer sila trenja na bokovima pogonskog i gonjenog zupanika

Primjer:
Proraun brzine klizanja, specifinog klizanja na poetku i na kraju zahvata za zupaniki par ZI = 20, Z2 = 54, m = 5, cz = 20, brzina vrtnje nl = 16,65 - 1 (pretpostavljamo da se zupanici meusobno dodiruju diobenim krunicama, pa je CZw = cz).

Diobeni promjeri: Tjemeni promjeri: Brzina vrtnje

dl

= ZI m d 2 = Z2 m
da2

= 20 . 5 = 100 mm , = 54 . 5 = 270 mm .

dal

= dl + 2 . m = 100 + 2 . 5 = 110 mm , = d 2 + 2 . m = 270 + 2 . 5 = 280 mm . =

ZI

zupanika

2:
nl - Zz

n2

= 16,6 - - = 6,01
54

20

S-I.

Kutne brzine:

(Ul (U2

= 2 . 1t nl = 2 . 1t 16,6 = 105 rad/s, = 2 . 1t n2 = 2 . 1t 6,01 = 38,8 rad/s.

poetku

Polumjeri zakrivljenja bokova na

i na kraju zahvata (sl. 18.1). 21

sin ~l = - - . sin (90

Tal
T2

+ cd = - - cos a. =
Tal

- - 0,9397 = 0,855,

50 55

SIn ~2 = - - . SIn

(90

+ ) =

- - cos ~

r2

a.

= - - 0,9397 = 1~

135

0,907 ,

~I =

58 48'

~2

= 65" 06' .
90 - (20 90 - (20

'YI = 90 -

(a.

+ ~I) =
+
~2) =

+ 58 48') = 11 12' ,
+ 65 06')
=

'Y2 = 90 - (a.

4 54' ,
0

II 1352 + 1402 -

2 . 135 . 140 . cos 4 54' = 11,18 mm,

= II 502 + 55 2 -2.50.55. cos 11 12' = 11,4 mm,

PAI PA2 PEI PE2

=
= = =

e 1\ -

el = rl sin a. -

el = 50 sin 20 -

11,18 = 5,9 mm ,

e T z + el = r 2 sin a. + el =
e Tl + e2 =
rl

135 sin 20 50 sin 20

+ 11,18 =

57,4 mm,

sin a.

+ e2 =

+ 11,4 =

28,5 mm ,

e T2 -

e2 = r 2 sin a. -

e2 = 135 sin 20 -11,4 = 34,8 mm.

poetku

Komponente brzina u smjeru zajednike tangente na VtAI = PAI' WI = 0,0059 . 105 = 0,62 mjs (bok 1) V t A2 = PA2 W2 = 0,0574 . 38,8 = 2,23 mjs (bok 2); na kraju zahvata:
VtEI Vt E2

zahvata:

= PEl Wl =
PE2 W2

= 0,0348 . 38,8
poetku

0,0285 . 105

= =

3 mjs (bok 1) 1,35 mis (bok 2).

Brzine klizanja na
= V tAI VkA2 = V IA2 VkAl

= V tAl =

V t A2

zahvata: 0,62 - 2,23 = - 1,61 mjs (za bok 1), 2,23 - 0,62 = + 1,61 mjs (za bok 2); 3 - 1,35 1,35 - 3

na kraju zahvata:
VkEI VkE2

= VtEl = V IE2 -

VtE2 VtEI

= =

+ 1,65 mjs (za

= -

bok l), 1,65 mjs (za bok 2).

Faktori klizanja na
KkAI =

poetku

zahvata:
=

2AC
dl

(1 + _1_) = ~~(1 +- _1_) u

100
Z2

-0,323 (za bok 1)

Kw

+- 0,323

(za bok 2);

na kraju zahvata:
KkEI

= 2E

dl

e (1 + _1_) =
u

2. 11,4 100

(1 + _1_) = +
Z2

0,312 (za bok l)

Kw

=-

0,312 (za bok 2).

Specifino

klizanje na
V tA2

poetku

zahvata:

~l

V tAI VtAI

0,62 - 2,23 0,62 2,23 2,23 0,62

= - 2,6 (za podnoje boka l),

VtA2-VtAI A2=---V t A2

---- =

+ 0,723

(tjeme boka 2);

na kraju zahvata:
EI VtEI -

=
VtEI

V tE2

3 - 1,35
3

+ 0,55

(tjeme boka 1),

VtE2 VtEI E2=---V tE2

---- = -

1,35 -3 1,35

1,22 (za podnoje boka 2).

~~~~~~~~--~--~---------2.1 KONSTRUKCIJA ORTOCIKLOIDE, EPICIKLOIDE I lIIPOCIKLoIDE

"-~~oja s~~ pravcu opisuje ortocikloidu. Na :;,i~loldmm o~~J?~am~.j"~~r::!.. i pgjo!}.'~~i~b9EL O!!@mttl~C" "-" .~ ..

2. CIKLOIDNO OZUBLJENJE

Ortocikloida (sl. 24.1)

E p i c i k l o i d a (sl. 24.2) . _~aka_t~kad krun~ce_J:oi'!. se valis_.QQ_J~mropoL~!<:!:~~~~c~ ..~91~."st.c:>ji. .Q~_eplcl .SH u. ",.

23

vOljna kruznico

e
SI. 24.1 Ortocikloida

vOljna kruznica

<:"

Sl. 24.2 Epicikloida

/,

1-------.....,
\
. voljna krunica

"

\ _/\

.--/'

Sl. 24.3 Hipocikloida

24

H i P o C i k l o i d a (sl. 24.3) ,Svaka fO~ka krumce-Koja se valja po unutranjem dijelu temeljne krumce koja sto}rOpisuje hipoci1dC5itL~"'-

2.2 KONSTRUKCIJA CIKLOIDNOG OZUBLJENJA

njem valjnih krunica (Pl Pl) po unutranjim i vanjskim obodima kinematskih '!i:Unica w, i w~. Poetna Toka dodira dobiva se u pres' ecitu t' emene krunice (ral) svaljnom runicom (p), _ oe I o IrujU se toe a ~-iup; amka 2 stockom iTl zup~~Cl.'N'a'isti nacIn, doBiva s'e,i Kfajrij~ d1?a'"E:'Jrema'tome~aodir"' (zanvat}, ,boKova oSfvaru]e's'e na'pojeainiiiiM'f6c:' Eina-KrUiiiIi1tikova. ~d cikloidnog ozubljeri,ia J?os@Use_-POYQlil!i,~"'yjf.!t!_,

---------------_.-------.,-Na sl. 25.1 prikaz@a je konstrukcija

cikloidfl{)g--Gzubljenja,obiveua.-:valja

SI. 25.1 Konstrukcija cikloidnog ozubljenja

25

PI.l.! ..~ip_~f.11atsl\QiJu:'YiuicL Wl. Oo .QIva se IpOC kloida 1, ~~!l~oJL se valj na krunica P2 po liii' dobiva se epicikloidaLObjekriViiUe daju bok zuba.I sa P~?i.r0ol!! !ock0!n: '!:~.2!J!JI,}'~:I~3...L2LP.o ~~;~~b!~a4s~.~ "E9k'zuba 2, @hvatni! c~~:?~stoJ~_ ~~!..EE~_~(ltome, od 'Kruzmn ll!:.~ova K.f.E.:' &(J. (,eut zahvala), . ~-,-,
I1.a_kr~nica
._~:~L.~yOJS~~IMJENA
...'-'", ...... "'"'.,"'>' ......,,_.~_ _ Il'---~

zahvata ako su olum 'eri val"nih krunica p = (

+" ,+ )
",,_ . . .

r, Valja li se valj-

CIKLOIDNOG OZUBUENJA

Kod cikloidnog OZ!IbJjenja II zahvatu su stalno konveksni tjemeni dio zuba skonkaynim pOQnonjm dijelom (sl. 26 1) Time. se smanjuje kontaktni pritis_a.,.k..LJ(Q.J:;IJ,J~ bokov'}; .. Z~LT<l,zliku.2q . evo!ven tnog ozub.1i~Il1a. ,gcije su . na tjeme~l!1_L,.E.odI}..QDom ..dijel]J.~zub~lIt;ksDi w,;QiU..,(sl. 26.2).

Sl. 26.1 Zahvat cikloidnih bokova

Sl. 26.2 Zahvat evoIventnih bokova

kinematska krunica 1

-crta2'---r2 = oo

kinematska

//
/valjna krunica 2

Sl. 26.3 Cikloidno ozubljcnje za dizalice s ozubnicom

26

prijelaza s osi,epic.iJsloidnpg na hipocikloidpi, ,dio, boka u, kinematskom polu e ima za posljedicu da je cikloidno ozubljenje, osjet-' .II Ivo"'na' promj ene 'teoretskog iizmaka' osCiZrao~F'ciKroTdnBi .bokova je+feza od'"rFaaft~ev01veri t!!jJj,:~boKova.~'zato-e~ cikloidno ozubljenje-pn--riijen1iiJ e pajee u, il1:~!-l~,~iJ.i sa tova:-'zalzraC!ifTl;lJl,~,~JlJh~alz.alicakod KO j i.h pre~nosti zallvata bokov~.J,,9rp.penzi~a.:Jll nedostat~~Jsl. 26.3). . '.,
!.~.iJ.~lomna toka,

2.2.1.1 O z u b l j e n j e s val j ci m,a

~pecijalan ~}_1:lBL.~!doi~!1.Q&...Qz..!:!.g.ll~ie....E::~~tlvlja ozubU(}nj~",.s ,.1!..C!:.liqf1J2P: (sl. 27.1) kod kojeg je gl ~_0, a P2 = r 2 Time se dobIva'-tzv. jednostrano ozub~

.lfe1J1!:._I1JQ.ki: Pri tome se toka nadomjetava s valjKom ]f.Qfuj~F~3t=2r. ~ok zupanika 'L ,ria~t~Lye.lli-llim"kiiieriia~~U~!fl.. __~iEel11~tsk21 ~i~. . ". D9 &_,---, ..__ .,

Cikloidrie profile imaju i rotori puhala za zrak i vodu. Radi dobrog nalijeganja koje omoguuju cikloidni profili, primjenjuju se kod tzv. Roofovih puhala i posebnih vrsta pumpi prema sl. 27.2. oblikovani rotori. Stalan meusobni dodir dijelova kola s cikloidnim profilima omoguuje hod rotacije tzv. vezu oblikom dvaju krilaca (rotora).
epicikloida dobijena kotrljanjem kinematske krunice 1 po kinematskoJ krunici 2

...
"

'D

Akinematska krunica 2

ekvidistanta cikloide
5

Sl. 27.1 Cikloidno ozubljenje

valjcima

Sl. 27.2 Dvokrilni rotori Roofova puhala

27

3. EVOLVENTNO OZUBLJENJE
'Ii'

_ _ __ _ _

3.1 KONSTRUKCIJA EVOLVENTE

KonstrukcIja evolvenfe prIkazana "'je'lli'5r.L'S':t. Na temeljnu krunicu rb i valjni pravac nanesene su jednake duine e Al = fB:~-A;'-;;;;;-Bl B~:j(;o~ toke-A~-~ p'ovTace<'seTzCe~~clJne'-krullie-ko~c~~irinC iukovi. Lukovima duine--c Al,C A2 presIJecaJii-'se iz toaka Bl' -B;povy]eriI lil](Ovl. ~~~~~~~E~.-'~i~::<!i~~ p'tejeCitiTQ05lvaruse-fcikeiv:'-;prav~~evofyeJ:lte. To Je samo Jedna od moguIh konstrukCija ~volvenTe."---- -~'Od'JeanetemeIJne'KriinIcemoZe'se' d66iti'oes1(onano velik broj evolventi. Temeljna krunica je geometrijsko mjesto svih sredita polumjera zakrivljenja evolventne krivulje. Puna evolventa je zapravo spirala koja poinje na temeljnoj krunici i ima beskonano velik broj zavoja. Sve evolvente jedne temeljne krunice imaju jednak oblik i jednaku meusobnu udaljenost. _Zahvatna crta (geometrijsko mie.s.!o toaka dodira) evoiventnih bokova
fertre! frie"-Kfi!'i.1iCe~'e'f::rrb15fjtS'uTeevolventil:'

Svaka

toka

valjnog pravca (generatrise) koji se valja bez klizanja po obodu

'. ..'

Wn~~~~at~-?-:~~~:-koJ~-~~.~~~~~.:~l~;t~"~~i.Ei~~~.,a .t?:I[~~~PE~~~E
'-AKo-~,!Oka [J nalazi udaljena za veliinu e od valj nog pravca (geneniffie) koji, valjajui se .E~emelj~Ju:unicL.Jloluml.~a.Lb..QRjS1JiY_e.yol yenftkg:obILs~_~,.!Jmje1it().t~!"EE!y~y~!y~~!e.. produen~, .. odJ:lg'J:lo..,~~raena ,~olventa. Na sl. 29.1. prikazane su produena i 'sknlena evoiventa. "Na sL~2.! prikazana je konstrukcija evolvent~~~,~:~eratrise po ,t,:~liIlqL~r:!lnici~~lumLe:~ :~ ~l!Ie je Al Al', 12 ~TI'~ Tah-

=.J..

Sl. 28.1 Konstrukcija cvolvcnte

28

ri
,e

1\
'D

\ \

skraena
\

evolventa evolventa (prava) produena evolventa

cl>

1_____________ _

c3 =6'= 1113' 3JI= cru

temeljna krunica

Sl. 29.1 Produena i

skraena

evolventa

nta na te~nu krunicu u toki 3' = e daje nanoenjem duine luka A' - Al' .=-_~ocku :zJeVor~1.'!!~DuzIi'1a~red~!avlJa polumjer 2aRrtvlje:,. nja evruvente u torn-V:"'S'Vetoke na generatnsi opI'i:ijiijeah~enre. ,Odaberu II se na gelierafHsi razmaci Ps, dobIVajU se ekVltsm"iItne evolve:nre:

-.

~....

-.~.--"~

'.-""--.

--~."

"."

AC = crh g =radijus zakrivli!!ni9

~ ~

evorvente u tockl TI

'8'= tan()(-d. = evci.

rb= rtancl.

rb(/r+()()

= rb tanct

temeljna krunica

Sl. 29.2 Konstrukcija cvolvenlc i

jedinina

cvolvenla

29

Matematiki odnosi na tzv. jedininoj evolventi poltlmj~ra temeljile krunice ~ 1 (sl. 29.2) lesu:~1JC ~-ian'a;" AR' ~ Ac - BC = tan a , --.::cr;::;:;'M'ltv a (ifij"evoItilii'(i)'= y. Evolventne funkc1fe e vaza kutovi;! a ~-=Wo "(fb a~'44"'''trn:'lle su u tal5ttC13l.I. ,--,---~.. ",

3.1.1 ANALITICKO

ODREIVANJE

EVOLVENTNOG BOKA

o'

.J:ahvatna crta i odgovar~l,.':!..~L profil boka B2 na ()~!10\'~ ~~pogprofila boka BI moe secro6iti i anahtiki. AilliIit1l(o rjeenje ima prednost pn lzrai Konfr61lliRa-Ta-' alafe;"jei-aaje tone brojane vrijednosti koje se mogu optiki kontrolirati, t-L'!s!: 30.1 PI1~a~'m.ie. zadani bok BI zupanika sa sredi t(,!m. qld~.Q!~~1.~~~J:l~1!!l\l~}(i.~lc~ r WI- i .i~~o~!l~_~~~~~!~j :'Q:~1!r' OI uzet. je kao pocetak polarnog koordlnatnog sustava. ' . Za analitiko odretvarrje'iroordinat-e"zahvatrre crte mogu se postaviti ove jednadbe:
{tl

= OI - aw' (,)1 = 01 - aw - q>1. cos aw =

-=---r

ryl

cos OI wl

,/

Sl. 30.1 Analitiko odreivanje koordinata zahvatne crte' i profila suprotnog boka

30

EVOLVENTNE FUNKCIJE y
= =

eVa
,5 ,8 ,6 ,7 Tablica 31.1 ,9

tana-Ci

(J.0

,0
,2

,1
,4

,3

10 11 12

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 0,015609 0,018 129 0,D20921 0,024006 0,027402 0,031130 0,035209 0,039664 0,044516 . 0,049792 0,055518 0,061721 0,068432 0,075683 0,083506

13

0,0017941 0,U023941 0,003 1171 0,0039754 0,0049819 0,0061498 0,0074927 0,0090247 0,D10760 0,012715

0,0018489 0,0024607 0,0031966 0,0040692 0,0050912 0,0062760 0,0076372 0,0091889 0,D10946 0,012923

0,0019048 0,0025285 0,0032775 0,0041644 0,0052022 0,0064039 0,0077835 0,0093551 0,D11 133 0,013 134

0,0019619 0,0025975 0,0033598 0,0042612 0,0053147 0,0065337 0,0079318 0,0095234 0,011323 0,013 346

30 31 32 33 34

ll,Q]4904 0,017345'" 0,D20054 0,023049 0,026350 0,029975 0,033947 0,038287 0,043017 0,048164 0,053751 0,059809 0,066364 0,073449 0,081097

0,015137 0,017603 0,D20340 0,023365 0,026697 0,D30357 0,034364 0,038742 0,043513 0,048702 0,054336 0,060441 0,067048 0,074 188 0,081894

0,015372 0,017865 0,D20629 0,023684 0,027048 0,D30741 0,034785 0,039201 0,044012 0,049245 0,054924 0,061079 0,067738 0,074932 0,082697

J7 38 .

35 36

39 40 41 42 43

44

0,089342 0,098224 0,107782 0,118061 0,129106 0,140968 0,153702 0,167366 0.182024 0.197744

0,090201 0,099149 0,108777 0,119130 0,130254 0,142201 0,155025 0,168786 0,183547 0,199377

0,091067 0,100080 0,109779 0,120207 0,131411 0,143443 0,156358 0,170216 0,185080 0,201022

0,091938 0,101 019 0,110788 0,121291 0,132576 0,144694 0,157700 0,171656 0,186625 0,202678

0,0020795 0,0021400 0,0020201 0,0027394 0,0028123 0,0026678 0,0034434 0,0035285 0,0036150 0,0044593 0,0045607 0,0043595 0,0054290 0,0055448 0,0056624 0,0066652 0,0067985 0,0069337 0,0080820 0,0082342 0,0083883 0,0096937 0,0098662 0,D100407 0,011 515 0,011709 0,D11906 0,013 562 0,013 779 0,013 999 0,016092 0,015850 0,016337 0,018665 0,018937 0,018395 0,021514 0,021815 0,021217 0,024660 0,024992 0,024332 0,027760 lJ,olB 121 . 0,028485 0;,031 521 0,031917 0,032315 0,035637 0,036069 0,036505 0,040131 0,040602 0,041076 0,045024 0,045537 0,046054 0,050344 0,050901 0,051462 0,056116 0,056720 0,057328 0,063022 0,063680 0,062369 0,069133 0,069838 0,D70549 0,077968 0,077200 0,076439 0,085142 0,085970 0,084321 0,093701 0,094592 0,092816 0,103875 0,102916 0,101964 0,112829 0,113860 0,111 805 0,124592 0,123484 0,122384 0,134931 0,136122 0,133750 0,147222 0,148500 0,145954 0,161 785 0,160414 0,159052 0,174566 0,176037 0,173106 0,189746 0,191324 0,188180 0,207717 0,206026 0,204346 0,0022017 0,0028865 0,0037029 0,0046636 0,0057817 0,0070706 0,0085444 0,D102174 0,012105 0,014222 0,016585 0,019212 0,022119 0,025326 0,028852 0,032718 0,036945 0,041556 0,046575 0,052027 0,057940 0,064343 0,071266 0,078741 0,086804 0,095490 0,104841 0,114899 0,125709 0,137320 0,149787 0,163165 0,177518 0,192912 0,209420 0,0022646 0,0029620 0,0037923 0,0047681 0,0059027 0,0072095 0,0087025 0,D103963 0,012306 0,014447 0,016836 0,019490 0,022426 0,025664 0,029223 0,033124 0,037388 0,042039 0,047100 0,052597 0,058558 0,065012 0,071 988 0,079520 0,087644 0,096395 0,105814 0,115945 0,126833 0,138528 0,151083 0,164 556 0,179009 0,194511 0,211135

0,0023288 0,0030389 0,0038831 0,0048742 0,0060254 0,0073501 0,0088626 0,D105773 0,012509 0,014674 0,017 089 0,019770 0,022736 0,026005 0,029600 0,033534 0,0378'35 0,042526 0,047630 0,053172 0,059 181 0,065685 0,072 716 0,080306 0,088490 0,097306 0,106795 0,116999 0,127965 0,139743 0,152388 0,165956 0,180511 0,196122 0,212863

Jednadbe koordinata profila boka B2 koji bi proizaao iz profila boka Bl i zahvatne crte za polumjer r y2 i kut 02 glase:

r w2 cos aw cos 02 = - - - - -

3.2 OSNOVE I SVOJSTVA EVOiLVENTNOG OZUBLJENJA

------------.---, .

-~"

."'~"'....--,-~----~"

diobeni korak p = - - - =

1t.

opseg diobene krunice broj zuba opseg temeljne krunice broj zuba

temeljni korak Pb = - - - =
Budui

1t .

db

temeljni korak-_ _ _ _ __ d. cos a . 1t

Pb =

-------r;--"

da je db = d cos a, to je:

z
Pb
=

= ------=

z . m cos a . 1t z
.P . cos a

m .

1t .

cos a
~".,,' ~,..,,,

~'~~""""""''''c.

_"'''.''.'~

,-~.

....,;

p = korak diobene krunice P.= korak zahvatne crte pt. = korak temeljne krunice

korak zahvata p
32

Sl. 32.1 Temeljni korak Pb i

Kao kod cikloidnog tako i kod evoIventnog ozubljenja postoje ozubnice s valjcima. Mali zupanik ima u tjemenom dijelu evo Iven tn e bokove dobivene valjanjem valj nog pravca po diobenoj krunici. Ekvidistanta evolvente i valjci daju prema sl. 33.1 ozub nicu s valjcima.
_ e\lO

\0.0 \0. e e~i'l5\S

.

,,,e0 \0.

>jO\"e('>\e

/
/

I
1
.-,~.~,--'
n.I///
fl

L
Bez se trai:

'~
' - '

Sl. 33.1 Ozubnica

ob~ir~.~B~L1Q~J~

valjcima

li. QZt1bljenje.ciklQi.dI1Q ili evolventno, od njega

tono

''''.iZiacfftC

2. Da profili bokova,.budu to jednostavniji i da se moraju dati

L.1?_~~2,!?ggI1~.,br3Ll}~ prenQ~i ra,YlJPJ:Ilj er l1o.

, .'

3. Da se klizanje bokova svede na to manju mjeru kako bi smanjilo .!!..oenje ,a ti~e fg~bitkezbC:?lui~}1jlt,pov~fa!<l,Jskor!stivost. pa presjek zubi bude talf.~~".ga 1;>i naprezanja bila to nia. 5. Da nagib Zahvatne crte bude konstantan kako bi osigurao stalan smjer sile sa zuba na zub. 6. Da se oblici zuba moraju to bolje prilagoditi j~dan drugom, kako bi postigla to bolja" nosTvost. Ni cikloidni nievolventni bokovi zuba ne zadovoljavaju potpuno navedene zahtjeve. _ _ _ _._ _ ... ....... " ....... , "".

:..

'se

..-....----,""""'"~-

~--

~>'""'-~-'c

~ii~~~&'~j~!E,~l~

Prednost je evoiventnog ozubljenja u

mogunosti

vrlo jednostavne

Budui da je za oblik evolvente mjerodavna samo temeljna krunica (evolventa poinje na temeljnoj krunici), a na temeljnoj krunici odreene su i sve ekvidistante bokova evolvente na udaljenosti Pe = Pb (sl. 32.1), to evolventno ozubljenje ne bi smjelo biti osjetljivo na manje promjene razmaka osi. Prema sl. 34.1 lijevo valj na crta (generatrisa) je zahvatna crta (geometrijsko mjesto toaka dodira bokova zubi). Valj na (zahvatna) crta tangira obje temeljne krunice polumjera rbl i rb2 u tokama Tl i T 2, a ujedno predstavlja okomice na tangente svih trenutnih toaka dodira i sijee spojnicu centara 0 1 0 2 u kinematskom polu C. OI e je, prema tome, polumjer kinematske krunice W j , a O2 e polumjer kinematske krunice W 2 Zahvatna crta zatvara stangentom kinematskih krunica u kinematskom polu e kut zahvatne crte ex. Iz slinosti trokuta 01 Tl e i O2 T2 e proizlazi (sl. 34.1 lijevo):
3Ozubljenja i
zupanici

33

t
;rl
temeljna krunica 2
~!
Ni

02 C=iWZ>r2

o,e = rw' >r,

,~

O,Oz=a > O<J

__________~U
ogranienu

~I /- I OVO~/ I

l'

Sl. 34.1 Dokaz neosjetljivosti evoIventnog ozubljenja na promjenu razmaka osi

cos ex.:-rl

rbl

rb2

= --,

r2

cos ex.

=--

Pb
P

- - = - - = t = konst. (prijenosni omjer).

rb2 r2
rl

rbl

Prema ranijim

jednadbanl}~_.p!oizlazi
znai

1t . d cos ex. Pb = - - - -

Z m cos ex.

1t

da kod evolentnog ozubljenja prijenosni omjer ~~i.s} _ .s_<l~9. ,~"~~~!.i~ini kruriiCama:;Na sr'j4] -a-eno" e-an --Je razmak osi, ali polumjeri temelJ mh krunica rbl i rb2 nisu mijenjani (ostali su isti kao i na lijevoj slici). Na taj nain dobivene su iste evoIvente. Iz tog proiz. d a prema Je . d na dVb" rbl r2 IaZI z l l = - = - - pnJenosm omjer l ostaJe nepro-

= m . cos ex. 1t. To

-pove

mijenjen. Kinematske krunice

rb2 Wl

rl

W2

se mijenjaju

OI e = r wl O2 e = rw2

0102 = a

> rl > r2

> ad'

34

Kut zahvatne crte se poveao, dobio je oznaku aw > a i naziv pogonski kut zahvatne crte. Pogonski kut zahvatne crte aw i kinematske krunice polumjera r wl i r w2 dobivaju se kad razmak osi nije jednak zbroju diobenih promjera dl' d 2 , tj. kad je izvrena promjena razmaka osi. Razmak osi: a = r wl + r w2' a r w2 = a - r wl ,
i=--=--=--=-- =--rbl

rb2

rl rl

r w2
r wl

Zz
ZI

a-rwl r wl

d z =--w 1+ i

2ai

cos a.w = - - - a
J~QgQlJ.s.kL..kHL.z.ah.vatne

crte

cos aw = - - - 2a

d bl

+ d b2

- - - - cos a. 2

2a

m cos a. .

4. ELNICI S RAVNIM ZUBIMA

4.1 PROFIL OZUBNICE KAO STANDARDNI PROFIL ZA EVOLVENTNO OZUBUENJE

35

a ovisi o !!latu...-"~L_ozubljenje i iznosi (0,2 ... za e = 0,25 m. Bokovi standaraIiOg pr()fila zaNa-raTiisC>Komicama na srednju liniju _t~i::tdardI)P"&'PJofila kut zahvata crte.
zranost,

gdje je e = tjemena

::-:U;3)m;--rs-opreporutije

lL ~QI",!,je!~m2akciV!i~gj~J'Odn~j."
nozm pravac.
r----_=

st""----_~-e~q
p = m:if

I'" ~

--- - - - - - - -

~: "

prelaze bokovi u pod-

suprotni prof i l

M
..c

"
poetak

radijusa zokrivlJenJa tjemene zranosti

9, = cm + 9t"sino(
om g,= 1-slnol

Sl. 36.1 Standardni osnovni profil prema JUS M. Cl. 016

4.2 UVJETLZAHVA.I-LPUT ZAHVATA, DUINA ZAHVATA, STUP-ANI.XREKRIVXN.fA--'

o

Z,q

vrijeme d()_~ tok~o<:l0dira dvaju zubi u zahvatu preu put zahvata A e E = g ,prelaze kinematske krunice duinu zahvata Aa e Ea = l. To je
~
Oo

vidljivo iz sl. 37.1

!>1Ji~a_~ahvata l = AoEo j~aka je, prema tome, duini dodirnog luka bel = b~ = be~ahvata podijeljena je na parcijalne diilnet;-T12' "
~-- ., -~--

gdj~ je_~~1,be2 duina_4_<2girJ1Q.gJ1}~.

- --+- ~ --., ._""---..

36

Sl. 37.1 Uvjeti zahvata

Stupanj prekrivanja:

Prema sl. 14.1 duina dodirnog luka korak diobene krunice

IX

Za e~olventno ozubljenje elnika s vanjskim.: ozubljenjem

E
IX

= -------- = -- = ------- = -- = ----

duica zahvata korak

put zahvata

korak zahvata

Pe

p. cos a

Prema sl. 38.1

AE
=

TI E

T2 A - TJ T2

TI T2

= a cos a.,.,

E
IX

=----pCosa

Sl. 38.1 -

Odreivanje

stupnja prekrivanja

elnika

s ravnim zubima

Za zahvat

elnika

E
II

= -----

~ T:l-T~1
p cos a

+ -p-cos a

JT~-T~

a sin aw p cos a

za zahvat

elnika

ozubnice (sl. 38.2).

Sl. 38.2

Odreivanje

stupnja prekrivanja prijenosnika

elnika

s ozubnicom

38

TIE =

- J
EIX

2 2 -' ral-rbl, AC =

=----------------srna peos a

srna
ha

-.-,

ha

Tt C = r . sin a
.

Z z ral-rbl

+ -.---srna rl

Iz sl. 39.1 proizlazi:

Tl E =
El

Pe'

T2A

E2

Pe,
2

Tl T2 =
Z

Ea

Pe

El =

E2 =

V d a2 - db2
2. Pe

_I

a . sin aw E,,=-----

Pe

EIX = El

+ El -- Ea ./

"

SI. 39.1 Odreivanje stupnja prekrivanja

Vrijednosti za

Eli E2

Ea

mogu se

oitati

iz dijagrama na sl. 40.1, 41.1 i 42.1

39

Dijagram za parcijalnih vrijednosti stupnja prekrivanja E, i E, za broj zubi od 10 do 95

oitavanje

Sl.

40.1

E .o
::>
N

'"

. iii .o
o ::s:.
::>
N

E E E E c:
C: <II C: "o

-;;

'

I-

.- 'u
.~
~

<II

'" '"
<II

>

>

l-

C:

'i:
o

>N
..... <II

>u N

OJ

C: "o

C: ~

o
o

o
o

>

8 "o
<II

C:

tt
Vrijednosti E, i E2 za odrei vanje stupnja prekrivanja ( kut zahvatne crte o< = 20, odn. aln = 20) za brojeve zubi od 10 do 95. Primjer( crtkano oznaen) : z,=4S i y.,=l,34 daje
I
I

"> N

1'--,1'
i '"

bt!i"--C" ,'- ,'-~10 r'-- ~l- '" i"-- t',f''-N",""f'.

E, = 3,73

2,4

2,0

1,5
Ya.1 odnosno Ya.2

1,0

0,5
--

Za NULTE parove y.,= Y.2 = 1, za V- NULTE parove y.,= 1+x, ,Y.2=1-x2

40

oitavanje

Dijagram za parcijalnih vrijednosti stupnja prekrivanja El i E2 za broj zubi od 70 do 185

SI.

41.1

X: '1 ~ ; uS lj
,}'7 ~ 1 'j

(:J"S;

.o

cl

~
cl

~
N

~
e ~ .....
v)

vl

-g
e >

E
o e

2
vl

._ '2

'5 B
cl> 'U
~

)N
v)

o e 1:l o

vl

o e vl vl o o e e -o o o _ 'o
e

N N

>

Nr-:

tt

YCl1 odnosno YCl2

--

Za NULTE parove 10" Ya2 =1, za V-NULTE parove Yu,' 1+X, , Yo2 :l-x z
-tl

----

(z\+z2) elnici s ravnim I kosim zubima (Zv1+Zv2)stonicl s ravnim zubima

90 12,0

100

110

120

130

140

150

160

170

180

190

n5
-

-t-

11,0
--

+ -+

10,5

~
10,0
.

HT

-i--

~~~~
"f

/i/;

I I~
6,5

6{J

,,+}o:

" f.

9,5
--

+'~~
'.Y IV

" 'z Fn'h

'fA 'A

9,0 <0
CI

'/

.....

'+;+~r~ ~ ~ ?~~
~

~~
,~
'ci "

5,5
~

i"//y;
~

'Y//.

5,0

8,5

,~
,.<1<)

'I,

~~ ~I

4,5

CI (,.)

8,0

"

4,0

ff

,
7,5

3,5

:
7,0

3,0

2,5

0,5

6,0

2,0

5,2 ~

5,5 :,t,

~~/'~""

rl

1,5

1,0

Vri jed nosti Ea za od re - +-t--t-t--t.l'I-+-+-1-++-+++-+I-++++++++++-t +-+-+++-+-11-+-++++ +-t---t-I-+-t ivanje stupnja prekri 80 0,5 vanja(cx odn.cx n =20 0 l. 10 20 30 40 50 60 70 90 Primjer (crtkano oznaeno) : ZI+Z2= 45+114=159, X +X2=O,5116 1 daje Ea =9,66

(Z,+Z2) elnici s ravnim i kosim zubima (Zvl+Zv2)stonici s ravnim zubima

SI. 42.1 Dijagram za

oitavanje

parcijalnih vrijednosti stupnja prekrivanja

E.

42

danih prema DIN 3990, list 3 i TGL 10545. Dijagrami su dani u ovisnosti o broju zubi (ZI' Z2) zbroja faktora pomaka (XI + X2) kao i o faktoru visine zuba:
d a2 2m

Yal =

, . Yal =

d2

Za zahvat

elnika

s vanjskim i

elnika

s unutranjim ozubljenjem:

'-

Ett = - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

pcosa

Teoretski maksimalni stupanj prekrivanja E amax dobiva se kada se brojevi zubi ZI i Z2 pribliavaju beskonano velikom broju (sl. 36.1):

Ettmax

= -p-,-c-o-s-a-

g u.max

'lt COSa

'lt

2m cos a sin a
elnika

'lt

sin 2 a

je

Za a = 20 dobiva se < 1,98. tt

E ttm~x

= 1,98. Za parove

s ravnim zubima

4.2.1 PODREZANOST, INTERFERENCIJA I GRANICNI BROJ ZUBI

Ako se broj zubi Z2 zupanika prikazanog na sl. 38.1. stalno poveava, raste i polumjer kinematske krunice rw2, polumjer temeljne krunice rb2 i razmak e T2 koji predstavlja polumjer zakrivljenja evolvente u kinematskom polu C. Za Z2 = oo bit e veliine r w2 , rb2 i e T2 beskonano velike (sl. 38.2). Kinematska krunica W2 prelazi tada u kinematski pravac, a bok zuba prelazi takoer u pravac. Zupani par elnika postaje zupani par s ozubnicom. Dobivena ozubnica predstavlja standardni profil. Iz sl. 38.2 proizlazi da se bok zupanika 1 moe dobiti valjanjem kinematskog pravca ozubnice po kinematskoj krunici WI' Iz spomenutog proizlazi da se zupanici mogu izraivati pomou alata s ravnim bokovima (alat u obliku ozubnice i odvaino glodalo). Bok zuba dobiva se na taj nain da se alat u obliku ozubnice svojim kinematskim pravcem valja po kinematskoj krunici. Pri tome otrica alata oblikuje bok zuba kao vrnu krivulju kako to prikazuje sl. 44.1. Da bi se crtaki dobio 43

izradak

kinematska krunica

~kinematski pravac
,-=<~--alat

srednja linija ozubnice (alata) u obliku ozubnice

Sl. 44.1 Prikaz

mogunosti

izrade evoiventnih bokova ozubnice

pomou

alata u obliku

profil podnoja zuba valja odrediti krivulju relativnog gibanja sredita polumjera zakrivljenja vrha alata (toka S). Srednja linija ozubnice (M M) valja se po kinematskoj krunici (w). Sredite polumjera zakrivljenja vrha alata S opisat e pri tome produenu evolventu (P E), sl. 44.2. Oblik podnoja zuba predstavlja ovoj nica preko polumjera p iz pojedinih toaka produene evolvente (P E). Toke I', II', III', IV', predstavljaju toke koje zahvaa vrh alata pri valjanju srednje linije alata po kinematskoj krunici. Konstrukcija se dobiva ovako: iz toaka 1, 2, 3, 4, (proizvoljna podjela liinije MM na jednake dijelove), povlae se zrake kroz sredite S, a na vrhu alata dobivaju toke I, II, III i IV. Iz toaka 1', 2', 3', 4', (koje se dobivaju prenoenjem duina Cl, 12, 23 na kinematsku krunicu, tako 'da je Cl = fl", 12 = itd.) povlae se lukovi polumjera IT, 2Il, 3IlI, koji se iz toaka a, b, c, d sijeku lukovima polumjera CI, CIl, CIlI, CIV (iz toke a luk duine CI, iz toke b luk duine ClI itd.). U sjecitu dobivaju se toke I', II', III', IV' (putanja

n'

srednja linija ozubnice(a[ata)

kinematska krunica w temeljna krunica

SI. 42.2 Konstrukcija putanje vrha alata

44

A
u

.s::.

ozubnica kao alat

I
Sl. 415.1 Prikaz nastajanja podrezanosti u korijenu zuba vrha alata). Toke a, b, c, d, predstavljaju toke evolvente dobivene valjanjem srednje linije MM po kinematskoj krunici (l e = l'a, 2 e = 2'b itd.). Iz slike se vidi da dio boka zuba e IV' obrauje ozubnica duinom e IV, a dio boka IV' III' vrlo kratki dio ozubnice duine IV III. Iz toga proizlazi da e taj kratki dio ozubnice biti pri izradi jako optereen. Ako je broj zubi zupanika malen, alat ulazi u podnoje zuba podrezujui ga (sl. 45.1 i 45.2, za ZI = 7) i time dolazi do podrezanosti korijena zuba. Zub postaje u korijenu preslab, a put zahvata AE prekratak (E < 1). Iz sl. 45.2, vidi se da je toka poetka zahvata A pala unutar dijela zahvatne crte TI - C. Alat je, kako se iz sl. 45.2 vidi, odrezao dio evolvente od toke AI do temeljne krunice i podrezao velik dio korijena zuba.

",

Sl. 45.2 Kdnstrukcija podrezanosti korijena pomou obvojnice radijusa povuenih / iz produene evolvente putanje vrha alata (z, = 7)
45

Za granini sluaj (sl. 46.1) u kome bi se poklopile toke A' (A' je toka u kojoj tjemena linija osnovnog profila tjemene visine ha sijee zahvatnu crtu) i toka A u toki TI proizlazi: sina=-=TIC h* je faktor Vlsme zuba. Openito se uzima da je tjemena visina zuba ha = h* . m . Obino je ha = m . h*m

sin a = - - - , TI C = r sin a r
h*m T1 C = - sina

TIC

r=

Zg

alat u obliku ozubnice

Sl. 46.1
Zg

Odreivanje graninog

broja zuba

broj zuba kod kojeg jo ne dolazi do podrezanosti. To je zupZg. m anik kod kojeg je r = upravo toliki da su se toke A = A' i TI 2 poklopile. 2
granini

je

Zg=---.h*.

sin2 a

G r a n i n i b r o j z u b i Zg zupanika je onaj broj zubi kod kojeg upravo jo ne dolazi do podrezanosti korijena zuba. Pri tome su se poklopile toke TI i A. Za standardne zube, kod kojih je faktor visine zuba h* = 1, proizlazi:
granini

broj zubi
Z, =

-si-n-2-a-

46

Teoretski

granini

broj zubi

Kod a. = 20, Zg = 17,097 ~ 17 zubi. Izabere li se pri projektiranju prijenosnika Z < Zg, doi e do podrezanosti korijena, a i stupanj prekrivanja treba kontrolirati. Praktino se uzima da je mala podrezanost korijena bez znaaja. Zato se kao praktini granini broj zubi uzima , 5 , Zg "'" - - Zg. Za a. = 20 iznosi Zg = 14,16 = 14.
6

Podrezanost korijena zuba moe se izbjei korekcijom pomou pomaka profila. Pri tome se alat za ozubljenje odmie od tijela zupanika toliko da se kod ozubljenja pomou alata u obliku ozubnice ili odvainim gloda lom preklope toke A (E) i T (Tl ili T 2 ). Ovaj postupak ozubljenja zove se pomak profila.

4.2.2 ZUPCANICI U SLOGU

To su razmjenjivi zupanici jednakog modula s razliitim brojem zuba koji pripadaju jednom slogu i mogu se meusobno proizvoljno sprezati. Za razliku od tih zupanika u slogu, zupanike koji se mogu sprezati s odreenim zupanim parom nazivamo pojedinanim zupanicima. Zupanike u slogu dobivamo pomou standardnih profila kod kojih su zahvatne crte, zaokrenute za 180 oko kinematske toke, simetrine. U tom sluaju oblik zuba ozubnice standardnog profila i alata okrenut za 180 jednak je obliku ozubine. Za izradu svih zupanika istog modula potreban je samo jedan alat. Standardni JUS MC1. 016 profil za evolventno ozubljenje predstavlja svojim ravnim i simetrinim zahvatnim crtama, a time i simetrinim zubima jednostavan oblik standardnog profila zupanika u slogu. S njim izraeni i proizvoljno sparivani zupanici odlikuju se: 1. Zajednikom srednjom linijom koja prolazi kroz kinematsku toku C. 2. Jednakim proraunskim, izradnim i pogonskim (ugradbenim) kutom zahvatne crte. 3. Jednakim temeljnim korakom Pb = P . cos a.. 4. Jednakom visinom, debljinom zuba i irinom uzubine na kinematskim krunicama. 5. Simetrinim zubima. Ako ne postoje posebni razlozi da zupanici u slogu budu tzv. NULTI (vidi kasnije), izvode se zupanici u slogu i kao 0,5 ozubljenje (vidi kasnije).
0
0

4.2.3 POMAK PROFILA

ELNIKA

S RAVNIM ZUBIMA, FAKTOR POMAKA

Evolventni zupanici, kako je ve dokazano (sl. 34.1), neosjetljivi su na razmicanje osi. Ovim vanim svojstvom evoiventnih zupanika koristilo se da bi se mogli upotrebljavati i zupanici iji je broj zubi manji od graninog (14). Pri tome se pomie standardni alat u obliku ozubnice prema van tako da srednja linija alata ne dodiruje vie kinematsku toku C, tovie, srednja linija alata udaljena je za odreenu veliinu pomaka od kinematske crte. Pomak profila izraava se kao dio modula xm. Faktor pomaka oznaava se s x, a veliina pomaka s v = xm. Potreban pomak da bi se izbjegla podrezanost prikazan je na sl. 48.1, a proizlaz~ iz ranijeg objanjenja (sl. 46.1) da se toke A' i Tl moraju podudarati.

47

__ Iz f:::. OI C TI proizlazi: TI C
Iz f:::. TI CK proizlazi:' TI C
m

m
= -- ,

z sin a. '

m-xm
=

sin a. sin2 a.
=

-- , Z '

m - xm

o,

profil kod standardnog ozubljenja

__ ~_

A'

/. A2

o(

V.,,,,e vt"" 0

'(':'?

,">

~C>

c,C>

--''-----_ _ _ _ _ _ _ --====--'>d!c..-==-:

--,---=-,-_E+-k i nema t s ka cr t a

_~

~.!!l~~~~~~dl1.iE
linija profila

pomaknuti profil u cilju izbjegavanja podrezanosti

SL 48.1 Pomak profila u cilju izbjegavanja podrezanosti korijena zuba

z sin2 a. x=l---2

1 __ 2

Z_(_,2_ Zg).
=

sm2 a.

sin2 a.
Teoretska vrijednost faktora pOInaka
Za a.
Zg-Z
=

20

X=

X=

17 -z
17

Praktina

vrijednosI faktora pomaka

,
U praksi se uzima: x
=

-..:=-----

Zg-Z

14-z

17

48

Na sl. 49.1 prikazana su za

ZI

=7 i

veliinu

pomaka xm =

14-7 17

0,41 nz, sve promjene koje se takvim pomakom pojavljuju A' na zubu. U prikazanom sluaju dolo je pri pomaku profila do.~.ailjenosti vrha zuba, pa se tjemeni promjer u takvim sluajevima neto smanjuje, da bi tjemena debljina zuba bila Sa::-:'" 0,20 m za nezakatjene zube, a Sa 2. 0,4 m za kaljene zube. Iz sl. 49.1 se vidi da je pomakom profila :mb u korijenu u odnosu prema zubu prikazanom na sl. 45.2 postao deblji.

.m

==

0- nz =

Sl. 49.1 Promjene do kojih je dolo pomakom profila na sa ZI = 7

zupaniku

Pomak profila ne vrSI se, meutim, samo zato da bi se izbjegla podreznanost korijena kod Z < Zr!' ve openito da bi se postigao povoljniji oblik zuba, vea opteretivost, boiji uvjeti klizanja i troenja kao i za postizanje propisanog razmaka osi. Na sl. 49.1 je vidljivo da se pomakom profila promijenila debljina zuba i irina uzubine, te da je zub postao za veliinu 2 xm tang ct deblji na diobenom promjeru
S (

Prema poloaju srednje linije profila MM, u odnosu prema diobenoj krunici, razlikujemo NULTE i V zupanike koji mogu biti V-plus i V-minus
zupanici.

+) +
< Sw
(

+ 2 xm tang ct ).

NULTI zupanici su takvi zupanici ija srednja linija osnovnog profila tangira diobenu krunicu. Pomak profila kod NULTIH zupanika v = cl . V zupanici s pozitivnim pomakom oznauju se kao V-p l u s (Vp1uJ zupanici. Kod njih se srednja linija profila MM odmie za veliinu v = xm od sredita zupanika. Time postaje debljina zuba na diobenom promjeru vea (sl. 50.1). Pozitivnim pomakom smatra se onaj pomak kod kojeg dolazi do poveanja debljine zuba. V zupanici s negativnim pomakom oznauju se kao V-rn i n u s (V minus) zupanici. Kod njih se srednja linija profila MM primie za veliinu
4 -- Ozubljenja
j zupanici

49

v = xm prema sreditu zupanika. Ako se debljina zuba na diobenom prosmanjuje, pomak profila je negativan. V zupanici s faktorom pomaka x = 0,5 oznauju se kao 0,5 ozubljenje. Oni omoguuju poveanje opteretivosti u odnosu prema NULTIM, posebno ako osni razmak nije propisan. Na sl. 50.1 prikazan je zupanik s pozitivnim i s negativnim pomakom profila.

Sl. 50:.1 4.2.3.1

Zupanici

s pozitivnim (V-plus) i negativnim (V-minus) pomakom

D e b l j i n e zuba na d i ob e noj krunici (sl. 50.2)

Pri izradi V-plus zupanika s pomakom profila + xm dodiruju se alat i zupa nik trenutno u kinematskoj toki C. Budui da se kinematska crta alata valja po diobenoj krunici, dobivena debljina zuba s na diobenom promjeru odgovara irini uzubine e w alata na kinematskoj crti. Prema tome je Ac = A' C.
p

xmtanci.

--++--

xmtand

/'/

........

$1. 50.2 Odreivanje debljine zuba na diobenom promjeru

50

Toka

toki

Nazivne mjere debljina zuba na diobenom promjeru (bez odmjere za

A na diobenoj krunici i C.

toka

A' na kinematskoj crti podudaraju se u

bonu zranost)

Vanjsko ozubljenje:

V-plus

zupanik

s s

=
=

-+- +
~
-

2 xm tan ct. = m ( 2 xm tan ct.

=

V-minus

zupanik

m( ; - 2

+ 2 x tan ct. ) ,
x tan ct.)

Unutranje ozubljenje:

V-plus

zupanik

s= s
=

2p :

2xm tan

ct.

= m
=

, n (-2-2 x tan

V-minus

zupanik

+ 2 xm tan ct.

m(

ct.

, .

+ 2 x tan ct. )

Faktor pomaka profila x uvrtava se u jednadbe s apsolutnom vrijednosti bez obzira na predznak. Pri unutranjem ozubljenju negativne predznake imaju (prema propisima ISO): broj zubi Zz, promjer zupanika s unutranjim ozubljenjem, pri. .. Z2. k' Jenosm omjer u = - - l razma OSI.
ZI

4.2.3.2 P r e k l a p a n j e (i n t e r fer e n e a) b o k o vaz u b a Ako se dijelovi bokova zubi dodiruju izvan zahvatne crte, dolazi do smetnji u zahvatu bokova zuba. Naroito kod velikog pomaka profila i male tjemene zranosti moe doi do smetnji zbog toga to e tjemeni dio jednog zupanika ulaziti u zakrivljenje korijena zuba. Poboljanje se moe postii skraenjem tjemenog promjera ako time stupanj prekrivanja ne padne ispod Emin' Na sl. 52.1 oznaene su s FI i F2 toke u kojima poinje zakrivljenje u korijenu zuba. Kao parcijalni stupnjevi pr~krivanja vrijede odnosi:
Stupanj prekrivanja podnoja:
Ef2

= --.

&2

pe

Stupanj prekrivanja tjemena:

Eal

=-Pe
Ef!

gal

Ea2

= --.
Pe
Eal

ga2

Da ne

doe

do interference, mora

>

Ea2

Ef2

>

4.2.3.3 U t j e c a j p o m a k a p r o f i l a Pomakom profila javljaju se ovi utjecaji: 1. Pozitivnim pomakom debljina zuba se kom se smanjuje.
poveava,

a negativnim poma-

51

2.

3. 4. 5.

6.

Poveanim pozitivnim pomakom smanjuje se tjemena debljina zuba i polumjer zakrivljenja korijena zuba. Poveava sc i optereenje vratila. Zub postaje u korijenu jai. Uvjeti klizanja su povoljniji. Opteretivost ozubljenja je poveana naroito kod malog broja zubi. Veliina pomaka profila ograniena je s Emin' Veliina pomaka (zupanici s malim brojem zubi) ograniena je minimalnom tjemenom debljinom zuba. Propisani razmaci osi mogu se odrati. Pomakom profila mijenja se tjemeni i podnoni promjer zupanika.

\
Sl. S2.l Smetnje zahvat;!

4.2.3.4 Z a il j e n o s t i m i n i m a l n i b r o j z u b i
Najvea mogunost

pomaka
=

P,rema jednadbi x

. z -z
g

ograniena

je

zailjenou

tjemena zuba .

bit e x vei to je broj zuba Z manji.

Minimalni broj zubi Zmin bit e onda kada x postigne graninu vrijednost za zailjenost (sa min)' Za zupanike sa standardnom visinom dobiva se 14-7 Zmin = 7 , a x =, '= 0,412 . 17 Granina tjemena debljina zuba Sa ~ 0,2 m za nezakaljene, a Sa ::::"'0,4 m za zakaljene zube. Na sl. 53.1 prikazana je funkcionalna zavisnost teoretskog i praktinog graninog broja zubi i zailjenosti kod Sa = 0,2 m i Sa = 0,4 m od broja zubi.

Zg

1,5

!
. <;>oc,

~\

I-""
~

1,0

1-c,"C,~\e r'1

~ rI--'
j...-

r~

I"~ It;>~
JJrQ

r-r- k-11(1'1) <Ivev" [)oo 0,5 L~

~~
~

g~~
tJfo.t;>.Q.

<'1;0:
1/

0'C-C,

V
~
I'

I--' !'-..

c,~!"""I

r- ~ p'" .,.\)f~
c,~,......

'1-,

k':~

rI r......
I

I .,.\),L.f\' I-""

..... I-"'"
"-

/1

I......

x
X I

_E r-~ N r- N

1"-"'"

....
-,

t-

~ ~

'r- r--I

t-0,5

--

r- l- ,-5_
l

7 8_ 10

15

b'

'~
['"

20
I ......
"

f'

25

1'-

SI. 53.1 Podrezanost i zailjenost elnika datih u zavisnosti od broja zubi 4.2.3.5 U n u t r a n j e o z u b l j e n j e, p o m a k p r o f i l a Bokovi zuba evoIventnih zupanika s unutranjim ozubljenjem su konkavni. Tjemeni promjer manji je od podnonog (sl. 53.2). Kod zupanih parova zupanika s unutranjim ozubljenjem imaju bokovi vanjskog i unutranjeg

,,~

i
I

Sl. 52.3 Zahvat

zupanog

para s unutranjim ozubljenjem

isti smjer zakrivljenja. Iz toga proizlaze i prema zupanim parovima s vanjskim ozubljenjem slijedee prednosti: 1. Vei stupanj prekrivanja, a time vea mirnoa hoda. 2. Nia kontaktna (Hertzova) naprezanja bokova, a time vea opteretivost bokova. 3. Vee debljine zubi u korijenu i time nia naprezanja korijena. 4. Manja potreba prostora. Da bi se proraun dimenzija i opteretivosti mogao vriti pomou istih jednadbi, koje vrijede za vanjsko ozubljenje kod unutranjeg ozubljenja negativan predznak dobivaju: broj zubi (Z2) i sve jednadbe izvedene pomou broja zubi Z2 svi promjeri zupanika s unutranjim ozubljenjem, osni razzupanika

mak (a) i prijenosni omjer u

~.
ZI

Visine zuba ostaju pozitivne. Izrada

unutranjeg ozubljenja skuplja je od izrade vanjskog ozubljenja. Izrada se obavlja pomou alata u obliku zupanika odvainim postupkom ili pomou profilnih glodala. Toka poetka zahvata A (sl. 53.2) ograniava tjemenu visinu zuba, a promjer O2 A tjemenu kruni ou i potrebno skraenje glave K F. Tjemena visina ha zupanika s unutranjim ozubljenjem dana je kod I z21 ~ ZI + 10 vrijednostima iz tablice 54.1. Visina tjemena ha2 za unutranje ozubljenje kod I z212:
ZI

+ 10.
Tablica 54.1

z,

I 20 ... 221

23 ... 26 1 27 ... 31 1 32 ... 39 1 40 ... 511 52 ... 74175 ... 1301 0,8 m

> 130
0,95 m

0,85 m

0,9 m

Kod I Z21 < ZI + 10 potrebno je tjemenu visinu hal' odrediti crtanjem. Da bi zubi prijenosnika mogli slobodno izlaziti iz zahvata, potrebno je da broj zubi Z2 kod aksijalne montae malog zupanika bude Z2 ~ ZI + 10. Ako montaa mora biti radijalna, mora biti Z2 ~ ZI + 15 . Zupanici s unutranjim ozubljenjem mogu se korigirati pomakom prafila. Pomak je pozitivan kada je (kao kod vanjskog ozubljenja) debljina zubi poveana. To se ostvaruje pomicanjem alata radijaino prema sreditu zupanika. Na sl. SS.l.a prikazan je NULTI zupanik (m = 5, ZI = 18, Z2 = 38, a. = 20, E = 1,74), a na sl. SS.l.b prikazan je V-NULTI s XI= X2 = 0,5, E = 1,56. 4.2.3.6 O d r e i van je d e b l j i n e z u b a n a b i lo k o j e m d i j e l u z u b a (e vol ven t n e f u n k c i j e)

Debljina zuba (s) moe se odrediti za bilo koji polumjer (r) zupanika ako se odredi debljina zuba na diobenom promjeru. Pri tome se sluimo evolventnim funkcijama (ev - izgovaraj evoluta). Prema konstrukciji evolvente iz sl. 55.2 na temeljnoj krunici rb = 1 proizlazi:

iC =
il =
54

DC = tana.
eva. = tan a. -

cl = y,

to proizlazi iz

SJ. 55.1

Zupani

par s unutranjim Qzubljenjem, a) NULTI par, b) V-NULTI par s X, = x, = 0,5, E = 1,56

rl.

Svede Ii se to na diobeni promjer d i kut (I (sl. 56.1), proizlazi: ....--. F G = rb (tan (I -Ci) = rb eVa

F H = rb (tan <Xy - <i;,) = rb ev (Iy ---.. ...-.. G H = F H - F G = rb (ev ay - ev (I) .

.--....

Iz odnosa - s

-----GK
2

rb
= --

proizlazi:

GK=--

...----..

s . rb
2r

Sy

-=(GK-GH)-.

----

__

ry

rb

jedinine

Sl. 55.2 Geometrijski odnosi evolvente

55

Sl. 56.1 Debljina zuba na bilo kojem dijelu zuba Ako se za G K i G H unesu prethodne vrijednosti, dobiva se debljina zuba na polumjeru ry, odnosno promjeru dy:
Sy

.---...

.--....

2 [ s rb _ rb (ev 2r
)

r:J.y -

ev r:J.) ]

Sy

2 ry(

/r +

ev r:J. - ev r:J.y

dy ( :

+ ev r:J. -

ev ay

).

Kut

ay

proizlazi iz odnosa:

rb = ry cos r:J.Y= r cos r:J.

cos a v . Kut
r:J.'

r
"'" - -

ry

cos

r:J.

= - - cos a .
dr
=
\

na vrhu zuba (sl. 56.1) dobiva se za s

~.

0:
= {}

2 r ( -"''. 2 r

+ ev ct s

ev (1.'

'

ev r:J.'

s
= --

2r

+ ev r:J. = - - + et' r:J.

d
=

Polumjer na vrhu zuba debljine s

0:

r' Primjer:

r---,

cos (1.

cos (1.'

cos (1. d'=d--. cos (1.'

Potrebno je izraunati tjemenu debljinu zuba i promjer na kojem e tjemena debljina iznositi sa = I:} , ako je: z = 18, modul m = 4 mm, (1. = 20, s = 6,15 mm. Rjeenje: Promjer diobene krunice d = z . m = 18 . 4 = 72 mm . Promjer tjemene krunice da = d + 2 m = 72 + 2 . 4 = 80 mm .

Debljina zuba na tjemenom promjeru:

sa

da ( - I

. d

+ ev (1. -

ev (1.a ,

d cos (1.. = - - . cos (1. da

= - - cos 20
80

72

Sa = Sa =

80 (

6,15 n + ev. 200-ev32 15' ) ,

80 (0,085417

+ 0,014904 - 0,068084)
Sa =

2,58 . mm

0,645 . m.

Promjer d' na kojem je

0:

ev (1.' = (1.'
=

+ ev (1. =

6,15
-

72

+ ev 20 =

0,085417

+ 0,014904 =

0,100321

36 14'
=

cos (1. d' = d - cos a;'

72

cos 20 cos 36 14'

83,879 mm_

42.4

ZUPANI ELNIKA

PAROVI, NULTI PAROVI, VNULTI PAROVI i VPAROVI S RAVNIM ZUBIMA

4.2.4.1 Nulti

parovi

elnika

s ravnim zubima (sL SEU:

Kod NULTIH zupal1ih parova dodiruju se tl kinematskoj toki e diobeni promjeri, Osnovni profili se podudaraju, 3. srednja linija osnovnog profila prolazi kroz kinematski po! C. Razmak osi 7.broiu diobenih polumjera. NULTI zup(:anki su zupanici II slogu. Zupanici mogu biti sparivani kao NULTI par ako je za svaki zupcanik broj zubi jednak ili vei od praktine vrijednosti graninog broja zubj 041

M-

\
Sl. 58.1 NULTI
zupani
ZI

!
par
elnika

~ Z: i Z2 ~

z; .

s ravnim zubima

Dimenzije NULTIH parova elnika s ravnim zubima za vanjsko ranje ozubljenje dane su u tablici 59.1.

unut-

Prednosti NULTIH parova nalaze se u jednostavnosti prorauna dimenzija. Za NULTE zupanike postoji niz tablica iz kojih se vrijednosti mogu jednostavno oitati. Kod primjene standardnih modula razmaci osi predstavljaju zaokruene vrijednosti (cijele brojeve). U odnosu prema zupanim parovima velikim pomakom profila imaju NULTI parovi prednost velikog stupnja prekrivanja.

Za nulti par s ozubnicom glasi jednadba stupnja prekrivanja:

ZI

+2

\2

cos IX.

) -ZI

4 _ sin 2 IX.

ZI

tang IX.] .

Umjesto NULTIH parova preporucuJe se primjena 0,5 ozubljenja (x = 0,5) jer se time postiu bolji uvjeti zahvata i opteretivosti.

58

DIMENZIJE
ELNIKA

S RAVNIM ZUBIMA ZA NULTE PAROVE Tablica 59.1

i

Vanjsko ozubljenje
ZI Z2

Oznaka
dl

Diobeni promjer

=zlm
d 2 = Z2 m

Tjemeni promjer
dal = dl

+2m
= m (ZI
da2 = d 2

+ 2)
d f2

+2m
=
d 2-

= m (Z2

+ 2)
2 hao
2m
-

Podnoni promjer
df! = dl m -

dn = dl -

2 hao
2e
dl

2
ad =

d f2 = d 2 -

2e

Razmak osi
2 2
=m.

+ d2
ZI

+ Z2
2

Debljina zuba na diobenom promjeru (bez bone zranosti)

ga,
E
a,

p 'lt. m s=--=--2

Stupanj prekrivanja

ga,

=--=

Pe

P.
2 rbl

COS

a.

= El

+ E2- E.
~ ra2 2 , E2 =
rb2
J

~ r al 2 'lt

ad
Ea =

El =

sin a.

m cos a.
ZI

'lt

m cos a.
cos a.

'lt.

m cos a.

E = -1 -

2 'lt

[J (

+2

2 ZI

J(

Z2

cos a.

+2

r
-

2Z2

(ZI

+ Z2) tan a. ]

ul \o

Nastavak tablice 59.1 Unutranje ozubljenje

ZI
Z2

~H,~

~~.

, _ _ _ _ ><_

ozna~~--------------I-

--------------dl = ZIrn
Z2 rn

---_._--------+------------d2 = d a2 = d 2 -2 m d f2
=

Diobeni fi' mn
dal = dl

+ 2 rn = m (ZI + 2)
=

=m

(Z2-2)

Podnoni

df!

dl -

d2

+ 2 hoo
+ 2 rn +
2e

2 hao df! = dl - 2 rn - 2 e
du = d 2
ad =

Razmak u<;i

d 2 - dl
2

m.

zz-Z,

ina zuha na diobenom promjeru (bc? bone zranosti)

P 1t. m S=--=---

2
p

Stl1panj prekrjvanja
ga.

a.

Ea. =Pe - - = - - - - = El -

p.
2

COS

E2

+ Ea
,
E2 =

E a.

=
1t .

_I
2

r a l - r bl

V r a2 -rb2
m
COS

_J

ad sin a

a
/ [( ZI

1t .

COS

a
(Z2 -

, Ea = - - - - 1t . m COS a

=
a.

21t

---

+ 2 ) 2 - ZI2 cos a

2 ) 2cos a

Zz

+ (Z2 -

ZI)

tan

-~,~~~.~.--

---"'-"._-,

-.-~.~-~-~-,--

Primjer:
unati

Za NULTI zupani par sa Zj = 22, Jn = 2 mm, (J. = 20", potrebno je izradimenzije zupanika i stupanj prekrivanja ako prijenosni omjer 3,5,

Rjeenje:

Pogonski zupanik: diobeni promjer dl = Z\ m = 22 . 2 = 44 mm , tjemeni promjer da = dl + 2 m = 44 + 2 . 2 = 48 mm . Gonjeni zupanik: broj zubi Z2 = i . ZI = 3,5 ' 22 = 77 , diobeni promjer d 2 = Z2 . m = 77 . 2 =, 154 mm , tjemeni promjer da2 =c d 2 + 2 rn = 154 + 2 . 2 .,= 158 mm . Razmak osi:

44
Stupanj prekrivanja:

+ 154
2

99 mm .

=_1 [
a.

2.

7t

( 22

2 )

cos 20
2

- 222

+ II (
~

77 + 2 ) cos 20

-- 772-

(22 + 77) tan 20

E a.
E

c= _1_ (
2 .
7t

-V1;,54 ..
:J

-222

+ J84,07 2 _77 2 -

99 . 0,3640 )

=
a.

1,70.

4.2.4.2 V-NULTI p a r o v i

elnika s

ravnim

zub im a

Kod V-NULTIH parova pomak profila v = xm je jednako velik, ali suprotnog predznaka. Diobeni promjeri se dodiruju u kinematskoj toki C. Srednja linija osnovnog profila MM ne prolazi kinematskim polom e (sl. 62.1). Pri vanjskom ozubljenju manji zupani k dobiva pozitivni, a veliki zupa nik negativni pomak. Pri unutranjem ozubljenju oba zupanika dobivaju jednak pomak. Poto pogonski zupanik (z\) dobiva pozitivan pomak (V-plus) dolazi kod njega do poboljanja oblika zuba, ali na raun gonjenog zupanika (Z2)' Zato je i podruje primjene V-NULTIH parova ogranieno jer zubi pogonskog zupanika postaju iljatiji, a zubi gonjenog zupanika slabiji u korijenu. Ako je broj zubi pogonskog (z\) i gonjenog zupanika (Z2) vei od graninog broja, mogu se zupanici izvoditi kao NULTI. U tom sluaju nisu iskoriteni svi mogui pozitivni utjecaji pomaka profila (promjena debljine zuba jednog i drugog zupanika, promjena brzina klizanja). Prema tome, V-NULTI pomak profila zupanog para izabrat e se:
61

E M

x+-+--+1
E
u

O2

Sl. 62.1 V-NULTI par

elnika

ZI ~ Zg, Z2 ~ Zg, ali uz uvjet da je ZI Z2 ~ 2 Zg. Uvjet da mora biti ZI Z2 ~ 2 Zg proizlazi iz sl. 62.2, gdje je pretpostavljeno da su oba zupani ka, pogonski gonjeni, granini. Kada bi bilo ZI Z2 2 Zg, tjemena linija osnovnog profila sjekla bi zahvatnu crtu iza toke T2 koja obiljeava krajnje moguu toku zahvata. Time bi zubi veeg zupanika bili podrezani. U sluaju da su oba zupanika granina (sl. 62.2):

1. Da bi se sprijeila podrezanost korijena pogonskog zupanika ako je

<

2m

;=

CR

e Tl =

+ e T,

rl sin IX,

e T; =

CR =

e Tl sin IX, e T

e 12 sin IX

r2 sin IX

srednja linija osnov nog profila

o,
Sl. 62.2 Dokaz da kod V-NULTIH parova mora biti ispunjen i uvjet da je Z, + Z, ~ 2 z.
62

ZI + Z 2 = - -

sin2 a

Budui

ZI

Prema tome, kod ZI + Z2 = 28 dobiva se najmanji zbroj zuba kod kojeg je mogua primjena V-NULTIH parova. 2. Kod broja zubi pogonskog zupanika ZI < Zg' Z2 > Zg' za izbor faktora pomaka profila mogu u tom sluaju biti mjerodavni razliiti faktori kao to su: a) debljina zuba na tjemenu zuba (valja paziti da Sa min ~ 0,20 m za nezakaljene, a s ~ 0,4 m za zakaljene zube), b) debljina zuba u korijenu (ako je mogue, debljine zuba u korijenu na pogonskom igonjenom zupani ku moraju biti jednake), c) uvjeti klizanja (to povoljniji), d) stupanj prekrivanja (to vei), e) opteretivost korijena zuba (ako je mogue, jednake vrijednosti naprezanja po~onskog i gonjenog zupanika), f) opteretivost bokova (to nia). Ve prema tome koji je od nabrojenih faktora odluujui, postoje i razliito povoljne veliine faktora pomaka profila. U toku vremena razvili su se razliiti sistemi za izbor faktora pomaka. Jedno je, meutim, vano: kod V-NULTIH ozubljenja toka C lei nesimetrino prema putu zahvata Tl T2 (Tl C T2 C). Zbog toga su brzine klizanja na tjemenu zuba vee nego kod NULTIH i V-zupanih parova. Brzina klizanja .biti e to vea to je vei pomak profila. V-NULTI par ispunit e svrhu samo onda kada dobivene osobine ozubljenja odgovaraju to bolje postavljenim zahtjevima. To e se prema iskustvu, postii to lake to je vea suma zbroja zubi ZI + Z2 i to je vei prijenosni omjer. Opa primjena V-NULTIH parova dolazi u obzir za visokouinske prijenosnike eljeznikih i cestovnih vozila, alatnih strojeva i za druge potrebe u industriji ako je ZI + Z2 ~ 60 , a i ~ 2,5 . Prednosti V-NULTOG ozubljenja lee u tome to im je razmak osi jednak zbroju polumjera diobenih krunica. Kod veih prijenosnih omjera moe mali zupanik biti pozitivnim pomakom osjetljivo ojaan, a da kod istog negativnog pomaka gonjenog zupanika mogu biti zubi tog zupanika tek neznatno oslabljeni. Preduvjet za to je velik broj zubi gonjenog zupanika. Odgovarajuim izborom faktora pomaka mogu se maksimalne brzine klizanja malog i velikog zupanika izjednaiti. Primjenom V-NULTOG ozubljenja moe se ostvariti najee vei stupanj prekrivanja nego kod V-ozubljenja. Nedostaci V-NULTOG ozubljenja lee u tome da se ne mogu izraditi kao zupanici u slogu. To znai da se zupanici ne mogu proizvoljno sparivati, jer veliina pomaka profila ovisi o broju zubi drugog zupanika. Kod primjene standardnih moC\ula nemogue je odravati propisane razmake osi. Budui da pogonski zupanik postaje jai na raun gonjenog zupanika, primjena V-NULTOG ozubljenja za prijenosne omjere i = l ili blizu jedan, nema smisla. Dimenzije V-NULTIH parova dane su u tablici 64.1 i 65.1

+ Z2 =

2 Zg' (28).

da je prema ranijem -.- sm2 a

= Zg,

to je za
.

praktine

potrebe

<

63

aELNIKA

DIMENZIJE V-NULTIH

S RAVNIM ZUBIMA

Tablica 64.1

Vanjsko ozubljenje
ZI
Z2

Naziv
dl =Zlm

Diobeni promjer
dal
=

Tjemeni promjer

=
df1 = d l - 2 (haO-Xl m) df1 = dl - 2 m + 2 XI m - 2 e

dl + 2 m (1 + XI) m (ZI + 2 + 2 Xl) df2 ZI

------_.-._------d 2 = Z2 m --,-----da2 ,= d 2 + 2 m (1 - XI) = = m (Z2 -+- 2-2xl)

Podnoni promjer
dl

Razmak osi
ad =

+ d2
2 2
S2 = =m

I
+ Z2
--

d f2 = d 2-- 2 (haO -+- Xl m) = d2 2 m - 2 XI m - 2 e

---

--I

Debljina zuba na diobenoj krunici bez bone zranosti

pSI = - - + 2 Xl m tan a 2

Stupanj prekrivanja
ga.
Ea.=--=

I
ga.

p ---2xI m tana 2
= El

Pe

P cos a

+ E2- Ea

~ r a1 2 2 rbl
El =

V
, E2 =

2 Ya2-

2 rb2
l

ad . sin a
7t.

7t.

m cos a

m cos a

Ea =

7t.

m cos a

Ea. - - -

1 [ J ( ZI 2
.7t

+ 2 (1 + Xl)
cos a
2 (1-X ) + J(Z2+ cos a
-------

r
l

--ZI+

Z2 -

(ZI

+ Z2) tan a
-- - - - -

-------

o
ZI Z2

Unutranje ozubljenje

" 2.
dl = ZI m d 2 = Z2 m
da2 = d2 -2 m (l-xI) = = m (Z2 - 2 + 2 Xl) d f2 = dl + 2 (haO + XI m) dn = d 2 + 2 m + 2 Xl m + 2 e dal = dl + 2 m (1 + XI) = = m (ZI + 2 + 2 XI) dn = d l -2 (haO-XI m) df! = dl - 2 m + 2 XI m - 2 e
ad =

" g
I

Naziv

Diobeni promjer

'" 'o " g<

Tjemeni promjer

5:

::>

Podnoni promjer
d 2 - dl

Razmak osi 2 2 s
g a.

=m

Z2- ZI

Debljina zuba na diobenom promjeru bez bone zranosti s

= --

P 2

+ 2 Xl m tan a
g a.
E

= -- -

P 2

2 XI m tan a

Stupanj prekrivanja
=--=

"
rbl
2

Pe

pcos a

= EI-E2

+ Ea
~
ra2 2
rb2

~
r al 2

2 , E2 =

ad . sin a
, Ea =

El =

'Tt.

COSa

'Tt.

m
( ZI

COS

'Tt.

COS

Ea. =

~
-

'Tt [

+ 2 (1 + XI)
COSa
Z2 -

) 2_ Z: _

J(

COS

2 (1

+ Xl)

Z2

+ (Z2 -

ZI)

tan a

ul

o'.

Primjer:

Potrebno je izraunati dimenzije elnika ako je ZI = 10, Z2 = 32,

Budui

zupanika
rl. =

V-NULTOG 20, m = 3 mm.

zupanog

para

Rjeenje:

10

32

da je ZI 14, = 42 > 2 . 14,

<

zz> 14,
rije

ZI + Z2 2 Zg', tj. je o V-NULTOM paru.

>

Faktor pomaka: 14-zl 17

X2

14-10 4 ---=-=0235 17 17 I '

-XI

= -0,235.

Diobeni promjer:
dl = ZI m d 2 = Zz m

= 10 . 3 = 30 mm , 32 . 3 = 96 mm .
= 3 (10 2 Xl) = 3 (32

Tjemeni promjeri:
da2
dal =

=m

(ZI

(Z2

+2-

+ 2 + 2 Xl)

+2-

+2+2

. 0,235) = 37,41 mm , 2 . 0,235) = 100,59 mm .

Razmak osi: dl + d 2

2
4.2.4.3 V-PAROVI

30 + 96 ---=63mm.

e ln i ka s r a vn im zu b i m a

Kod V-parova zupanici u sprezi imaju razliite pomake, tako da se diobeni promjeri zupanika ne dodiruju. Diobeni i kinematski promjeri nisu identini. Razmak osi V-parova nije jednak zbroju polumjera diobenih krunica. Razmak osi nije posebno propisan, a moe biti i vei i manji od zbroja polumjera diobenih krunica:
najee

V,parovi se primjenjuju: 1. Radi izbjegavanja podrezanosti korijena ako je: ili aH

ZI

+ Z2 < 2 Zg' .

2. Pri sparivanju V-plus i NULTOG zupanika. 3. Radi odravanja odreenog razmaka osi. Cesto se pri zadanom prijenosnom omjeru ne moe ostvariti standardni razmak osi pomou NULTIH i V-NULTIH parova i standardnih modula. Potrebno je tada koristiti V-parove. 4. Radi poboljanja opteretivasti, uvjeta klizanja i smanjenja buke.

66

---------- ==--=:=-===t

zajednic;ki osnovni profil

Sl. 67.1 V-parovi za sluaj podudaranja osnovnih profila i za sluaj dodira bokova bez bone zranosti, a) razmak osi ap za sluaj podudaranja osnovnih profila, b) razmak osi a za sluaj dodira bokova bez bone zranosti 4.2.4.4 P r o r a

elnika

un razmaka bez bone

os i zup

a n i k a V-parova

zranosti

Dovedemo li dva V-zupanika jednog V-para u takav meusobni odnos da doe do podudaranja njihovih osnovnih profila, tada nee doi do meusob nog dodira ni njihovih bokova ni diobenih promjera (sl. 67.1.a). Osnovni profil dodiruje bokove zupanika 1 u tokama A A', a zupanika 2 u tokama B B'. Razmak osi je u tom sluaju ap ' a razmak izmeu diobenih krunica Cl C2 =

= Xtm

+ x2m.

67

Pomakne li se prema sl. 67.1.b sredite zupanika l toliko prema zupa niku 2 da nestane razmaka izmeu bokova, koji je vidljiv na sl. 67.1.a, to e se sredite 01 pomaknuti u 01'. Razmak osi ap = rl + r 2 + m (Xl + X2) smanjit e se na razmak osi a. 4.2.4.5 R a z m a k o s i z u P a n i k a k o d p r e k r i van j a p r o f i l a (sl. 67.l.a)
Razmak diobenih krunica kod razmaka osi a p
:

Razmak osi ap kod prekrivanja profila:

4.2.4.6 R a z m a k o s i z u p a n i k a k o d z a h vat a b e z b o n e zranosti (sl. 67.1.b) Smanjuje li se razmak osi prema sl. 67.1.b toliko da doe do zahvata bokova zubi bez bone zranosti, kod V-parova je a ap Razmak osi V-parova a 'j16 ad' Diobene krunice (dl, d 2) nisu identine kinematskim krunicama (dwl , d w2 )' Kod V-parova valjaju se meusobno sparivanjem dobivene kinematske krunice. Njihove obodne brzine su jednake, a i koraci kinematskih krunica pw moraju biti jednaki. FCorak kinematske krunice jednak je zbroju debljine zuba na kinematskoj krunici (sw) i irine uzubine na kinematskoj krunici (e w )' Isto tako mora debljina zuba na kinematskoj krunici (sw!) biti jednaka irini uzubine na kine mats koj krunici dl'Ugog zupanika

<

(e w2 ) ;

Razmak osi:
a = rw!

+ r w2'

Prema ranijem r cos u. = rw cos u. w proizlazi:

dw = d d WI

cos u. cos u. w
ZI

a=

+ d W2
2

dl

+ d2
2

cos U. cos u.w

+
2

Zz

cos u. cos u.w

Korak Pw na kinematskoj krunici mora kod zahvata bez bone zranosti biti jednak zbroju debljina zuba (Swl + Sw2)' To proizlazi iz slijedeeg (za zahvat bez bone zranosti), sl. 69.1:

68

Sl. 69.1 Razmak osi Vpara bez

bone zranosti

Uvrstimo li prema

ve

izvedenim jednadbama za debljinu zuba (sl. 56.1)

= dy (

na proizvoljnom polumjeru Sy kinematskoj krunici:

~ + eva -

ev r:/..y): za

polumjer

na

Sw = d w( :

+ eVr:/..-evr:/..w ).
Sl

dobivamo:
Pw = Swl

+ Sw2 =

2 r wl [ - - - (evr:/..w- ev r:/..)

Zirn
S2
Z2

+ 2 r w2 [ - - m

(ev aw -

ev r:/..)

]+ ].
=

Pw' Z Izrazimo li 2rw=---, a prema ranijem

'Tt
=

S =

~ + 2 xm tan a
2

rn(;

+ 2xtanr:/..),
69

dobivamo: Pw Pw ZI 'It = - [ -1 -( 'It

ZI

+ 2xI tana. ) -

(eva.w-eva.)

+
.

Pw 'It +-Z2 - [ -1 -( - + 2x2tana. ) -(evCLw-eva.) ]

'It

Z2

Nakon

skraivanja

Pw i

sreivanja

jednadbe proizlazi:

Iz navedene jednadbe dobiva se zbroj faktora pomaka profila:

,
i

'I

XI

+ X2 =

(ZI

+ Z2)

ev a.w -

ev a.

---'

2 tana.

Izbor 1: X = Xl +X2 i podjela 1: X na XI i X2 ovisi o onim zahtjevima koji se postavljaju na zupane parove. To moe biti potreba poveanja opteretivosti korijena i bokova, visina stupnja prekrivanja, poboljani uvjeti klizanja, izbjegavanje podrezanosti i zailjenosti. O izboru 1: X = XI + X2 i podjeli 1: X na Xl i X2 bit e kasnije rijei. Prema odabranom zbroju 1: X = XI + X2 moe se iz ve spomenute jednadbe izraunati pogonski kut zahvatne crte aw:
ev a.w = 2
(Xl

+ X2) ZI + Z2

tan a.

+ eva.,
cos a.

pomou

kuta a.w :
d W1
=

cos a. dl - - - cos aw
d WI

d w2

= d2 - - - cos a.w

a=---Budui

+ d W2

da je:
db)

dW1 = - - - - - = d ) - - - -

cos a.

cos aw

cos aw

cos aw cos a. cos a

cos a.w

proizlazi razmak osi:

a=---2

dw)

+ d W2

------= ad----cos a.w cos a. cos aw cos aw

=m
70

ZI

+ Z2
2

4.2.4.7

(f a k t o r s k r a e n j a t j e m e n o g d i j e l a g l a v e)

Proraun

tjemenih promjera

zupanika

V-plrova

Time to je razmak osi zupanika od a p smanjen na a, smanjila se tjemena zranost c. Ako pri zahvatu zubi bez bone zranosti tjemena zranost mora biti sauvana, moraju tjemeni promjeri V-zupanika biti skraeni za veliinu a p - a . Bez skraenja tjemenog dijela zuba promjer tjernene krunice iznosi:

da
Skraenje skraenja

+ 2 m + 2 xm .
oznaava

tjemenog dijela glave

se a p

km, a k je faktor

tjemenog dijela glave zuba:

Skraenjem

(dak):

tjemenog dijela glave dobivaju se

d. lb
=

skraeni

tjemeni promjeri

dl

+2m +

2 XI m - 2 km

dal -

2 km

Skraeni

tjemeni promjer elnika 1 i 2 s vanjskim ozubljenjem:

Skraeni

t jemen i promjeri za

zupanike

s unutranjim ozubljenjem:

Ako su tjemeni promjeri V-parova odreeni bez skraenja tjemenog dijela glave, postojea tjemena zranost proizlazi iz odnosa:

Postojea

tjemena

zranost

c=a-

=a-

~ C lm1n

Praktina tjemena zranost smije biti neto nia od one koja proizlazi iz prorauna. Kao najnia raunska vrijednost tjemene zranosti dozvoljava se Cmin = 0,12 m. Dimenzije V-parova elnika s vanjskim i unutranjim ozubljenjem dane su u tablici 72.1 i 73.1.

71

-.]

-I
"""0 < .....
dl
I

ZI dl = zlm
d alk = 2 (a dal = dl

Z2 d 2 = Z2 m d2 da2 = d 2 da2k

+ m - X2 m) + 2 m (1 + XI) +2m +
, (1
XI m) X2)

= 2 (a + m
I:""'trl C:::z

';;'iS::

mN

Naziv Diobeni promjer Tjemeni promjer: - sa skraenjem tjemena - bez skraenja tjemena Skraenje glave Podnoni promjer
k m = ad
(XI
df2 = d 2 - 2 (hao-x2 m) df2 = d 2 - 2 m 2 X2 m - 2

+m
a

+ x~ +

C:::trl

N:::

df! = d l - 2 (hao-xl m) dn = dl - 2 m 2 XI m - 2 c

+
tanC1.

~<

Pogonski kut zahvatne crte ako je zadano XI + x 2 ev(M.,

=

2,

XI

Promjer kine mats ke krunice

d W1 = d 1 - - -

cos c1.

+ X2 ZI + Z2 + evC1.
d W2 = d 2- - -

..... :;tl

cos c1.

e<

no
>trl

~~

cos C1.w
m (ZI

Razmak osi NULTIH (raunska vrijednost)

ad =

zupanika

I
cos C1. w
dl
=

<(")o
ZI:"'" .... Z m .....

m>

+ z~
2 2 cos c1. cos C1.w
,m,

+ d2
=Ud---

~~
cos c1. cos C1.w

Razmak osi
a=
d WI

+ d W2
2
ZI 2a (ZI
=

ZI

+ Z2
2
m

iS::

m
C:::<
r-_~"'-

Pogonski kut zahvatne crte ako je zadan osni razmak a cos C1.w
=

+ Z2
2tanC1.

2~ C:1z
COSC1.
-' ,L'r~'

~i:

Zbroj faktora pomaka profila

XI

+ X2 =

+ z~ (evC1.w -evC1.)
S2 = - -

=:: .....
p

trl3

~N

~
2

Nazivna debljina zuba bez bone zranosti na diobenom promjeru

SI = - -

2
dal

+ 2x, mtanC1.

+ 2 X2 m
=ada2

tan c1.

Postojea

tjemena
c=u-

zranost

+ df2
2 gCl

+
2 gCl

du

~ Cmin

(0,12 m)

Stupanj prekrivanja
E
cl

=--=

Pe

P cos

c1.

= El

E2-E.

g'
El =

~
~ r.l-rbl
~
, E2

2 ra2 -

2 rb2

a sin C1.w
=
-_.

__ .-

'ltmCOSC1.

'It m

cos a.

, Ea =

;...
'It m

-.OJ N

cos

(1,

--

ZI
Z2 d2 Z2 m dl Zlm

......
t:)

d alk

d2dolk dol
ad

m-x2 dl d z -2 ( l - x z)

m)

+ 2 (a m

+ XI m)

is:

dal

= =
dl km-a (X2 d f2 d2 d f2

+ + XI) m
=

2 (a2 m (1

+ XI)

= =

Naziv Diobeni promjer Tjemeni promjer: - sa skraenjem glave - bez skraenja glave Skraenje glave Podnoni promjer
N ......

tn Z

'-<

dn - dl df! = dl -

2 (h ao XI m) 2 m + 2 XI m - 2 e
X2 - XI
o

I
2e tan
(J.

tn

+ 2 (hao + x 2 m) d 2 + 2 m + 2 X2 m -+
cos (J. d 2- - cos
(J.w

~ O

Pogonski kut zahvatne crte ako je zadano XI + X2

ev (J.w Z2-Z(

= 2
d W2 =
d 2 - dl

+ ev (J.

Promjer kinematske krunice

d WI = d 1 - - (J.

cos

~
~ "tl
t""'

cos (J.w
Z2-ZI

zupanika

I
2 2
Z2-Z1

Razmak osi NULTIH (raunska vrijednost)

ad

= m cos
(J.
=

= =m 2
o

c:: (JJ
cos cos
(J. (J.
(J.w

Razmak osi
d W2
-

d WI

a=

aa

(")

"tl

c::

2 cos
(J.w

Z2-Z1 =
o

~ ......
cos

Pogonski kut zahvatne crte ako je zadan asni razmak a cos (J.w

2a
(Z2-ZI)

~
2 tan (J.
S2

(JJ

Razlika faktora pomaka profila

X2 - X I

eV(J.w-ev(J.

>-i

c:: Z c::
p = - - - 2 x 2 m tan (J. 2
dol-dn

Nazivna mjera debljine zuba na diobenom promjeru bez bone zranosti

Sl

p = -2

+ 2 XI m tan (J.
c=
df2-dal

cf)

~
a=

Postojea

tjemena

zranost

'-< ....

Z 2 2
El -E2

-a
>-i

is:

Stupanj prekrivanja
Ea.

c::

+ Ea
I

ga. ga. =--= = P cos (J. Pe

f)0

t;
~
2 r al 2 rbl

tc

--l

~
El =
, E2 =

r ol -rb2
I

a
Ea =

sin (J.w
1t

m cos (J.

1t

m cos

(J.

1t

m cos

(J.

....

-..l

'-<

is:

tn Z tn

-I .1-

Redukcija broja okretaja

:',U

I,B

..,.......~"""
specijalni sluajevi

~
I ;;-2.

+ 'I

t
/'
i

1,6 1,4 1,2 1,0

),8

i IIIC P9~'7//~ "/// '//d-W}; //~~ 0;;; ~~1~~Y0-;:;::~~/ ~ ~'///~W~ PB- ]-~ ~~ ///// ~, za visoku opteretivost korijena i boka zubo ;::r:-./~ P7- ti

),4 ),2

),6

~~ WJ W~~~/~;;y:/:~~:r;;::~~~0::V/;;> V//~ PS_-2l l i i I ps- IIIC

~" "'" \~~"

la.

.,"

ii

dobro izravnana ozubljenja ' i P4i i l ! ' [ \'~ ) P3!1,~ ~ ~'A ~~~~~~~~~,,~~~~~~~~~~~~ P2),2 XI+X2=-0,2 ~-~ ~ ",,,-,, ~ visoki stupanj prekrivanja ~~~~ P1),4 ' specijalni slucajeVI '
i

e
I II

),6

'\

8.

),8

1.0 O 60
ZI+ZZ = 96

20

40

80

100 120

140
...... --......

160, 180

200

220 240

260

280

3(

+
I
~

LI
\. \."\,.

T
~ f'..... -----

zbroj zubi (z, + zz) odnosno ( Zvi +Z,2)

lli50
~ "~I ~
S=-..Z",+Z'2

1 200 ~~ C!!,250

:----... 1--...-"""':; t:----:::-;~2fgq:

~
180 'OO

o3()O

~::

.".~

~
110 1f))

.x -~-~- ~ ~~ l ~ ~:4 .Q--'" ~ ,.~ '<- _';;.--3 !.'~7;/6/lP ~. _V~ V","" IO~'V..::V:'b~O ..... O .8J50 :,,_0='0 f=.' ,= :8 " Id~~t.: ...... "........ -~ 4()0 =-

-\

~ ?S ......

'90

~
\
I

- ~ , '"1\ 1\ \ \ \. \.

'"

i\

,\.

+4

-' lJ'

~-~~+--~-~--~x

ZV1+Zv2)~ ~ ~ .......... 6'0 6's~ z. (octnosno:-r"-.l <:....... \ . ' " J,~I f+1\~ ~ _ss--f"""'" ""--...
l\.

(=f,-YS\:

~~ ~ c--~........

"

'-. . . . . . . "

1.0

0.9

I
'fl .

1------1-

i7

:z

0.8

- 0,6 0.7

r ~~==i1~!r:=-t~:=j~~~E3=l=:tj:!:I~tJii~ 0'5 t-----1'-I++-~......-O!_!_-+-~ ~Q, ~

-

~~

)(
o n

0,4-~' 03 - - -

JO , 2

,
ci. .~

_.

Vi~ e~
a.

0.1

2 ul

-0,1

+--.

vi o ..... o a.

~
z,=32
Z,+4, . ,-=4.9

Sl. 74.1 Podjela sume faktora pomaka profila 1: (x, + x,) na mali i veliki zupanik pri redukciji broja okretaja Primjer: Pri z, = 32, z, = 64. m = 3,0 mm, potrebno je izborom visokog stupnja prekrivanja osigurati to ravnomjerniji prijenos gibanja pri redukciji broja okretaja. Gornji dijagram daje za ZI + Z, = 96 na liniji p, (toka Al vrijednost XI + x, = - 0,20. Pomou jednadbi
',1/ CC~

=
ZI +

2 tan~ (x,

z,

+ x,)

+ ev I[L

a=

Zl

+ Z2
2

m-~-.

cosa cos a.

_CO

dobiva se aw = 19 19' 10" i a = 143,39 mm. Zaokrui li se razmak osi na a = 143.5 mm, dobiva se aw = 19 .19" i x, + X, . = - 0.164. Pomou donjeg dijagrama vri se podjela sume faktora pomaka profila X, + X, :na x, :r,. Nanoen.iem z, + Zz = 48'I x, + O082 d o b' Vk a B , Povucc l' '1 ago. en praVClIIlJ . .. X, = - . !Va sc toc_ l se k rOl B pravac pn i LIO dijagrama.
v

--z--

-.J

Ul

sijeku okomice iznad

z,

= 32 i

z, = 64

pravac

povuen

kroz

toku

B u

tokama

:x,

= 0.06

i x,

=-

4.3 IZBOR ZBROJA POMAKA PROFILA (k x) I NJIHOVA PODJELA

na
Xl

Xz

Pri izboru pomaka profila Xl + Xz i podjeli na Xl i Xz postavljaju se razlizahtjevi, npr. poveanje opteretivosti korijena i bokova zuba, poveanje stupnja prekrivanja, poboljanje uvjeta klizanja, izbjegava'1je podrezanosti i zailjenosti zuba. Ovako postavljeni ovi zahtjevi stoje djelomino u suprotnosti jedan prema drugom, pa se moraju traiti kompromisna rjeenja. Ako je dan ili odabran zbroj broja zubi, ZI + Zz, onda se prema gornjem dijagramu (sl. 74.1), a kod elnika s kosim zubima prema srednjem dijagramu, mogu za pojedine postavljene zahtjeve pronai povoljni zbrojevi faktora pomaka k (Xl + xz). Na gornjem dijagramu (sl. 74.1) dana je ovisnost zbroja faktora pomaka (Xl + Xz) o zbroju broja zubi (ZI + zz). Linije od PI do P9 slue za ogranienje pojedinih svojstava. Za ozubljenja koja su u pogledu opteretivosti i bunosti dobro izravnana, preporuuju se polja od P3 do P6 U smjeru od PI do P9 opteretivost raste, a stupanj prekrivanja postaje nii. Gornje polje oznaeno kao specijalni sluajevi daje ozubljenja s velikim zahvatnim kutom pri relativno niskom stupnju prekrivanja. Na osnovi zbrojeva faktora pomaka odabranih iz gornjeg dijagrama izraunava se ZI + Zz cos a 2 tan a (XI + X2) razmak osi a = m , u kojem je evaw = + 2 cos aw ZI + Zz + eva. Tako izraunani razmak osi zaokruuje se esto puta na standardni razmak osi. Nakon toga izraunava se konaan zbroj faktora pomaka pomou ovih jednadbi:
iti

cos aw = - - - - - cos a, 2a

m~+~

pa

XI

+ X2 = - - - - - - - - - 2 tan a

~+~~.-w~

4.3.1 PODJELA ZBROJA FAKTORA POMAKA PROFILA PAROVA KOD KOJIH JE Zl ~ 150 I KOD KOJIH JE Zl > 150

Zbroj faktora pomaka XI + x 2 moe se koritenjem donjeg dijagrama (sl. 74.1) podijeliti na mali i veliki zupanik. Linije Ll do L17 u dijagramu su izrau nane tako da predstavljaju: 1. linije priblino jednake opteretivosti korijena i boka malog i velikog 2. linije koje omoguuju da brzina klizanja na tjemenu pogonskog zupanika bude neto vea od brzine klizanja tjemena gonjenog zupa nika radi izbjegavanja ekstremnih vrijednosti specifinog klizanja (puzanja). Pomak profila XI + X2 valja podijeliti tako da Xl i X z lee na istoj liniji. U dijagram se na apscisu i ordinatu unose srednje vrijednosti - - - 2 XI + X z - - - . Kroz tako dobivenu toku (toka B na sl. 74.1) povlai se pravac 2 koji je prilagoen najblioj L liniji. Na ovako povuenom pravcu dobiva se za ZI vrijednost Xv a za Z2 vrijednost X 2 Kod elnika s kosim zubima uzimaju se umjesto brojeva zubi Z virtualni brojevi zuba Zv. Ako je Zz > 150 , uzima se za podjelu zbroja pomaka profila Xl + X z da je Z2 = 150:
ZI
zupanika,

+ Z2

76

ZI

Z=---

+ 150
2

X=

Pomak profila velikog zupanika je kod veeg broja zubi bez veeg utjecaja na opteretivost. Pomak se, prema tome, odreuje samo u odnosu prema uvjetima klizanja, osnom razmaku, kutom nagiba boka zuba (kod zupanika s kosim zubima) ili specijalnim zahtjevima. Openito se preporuuje: Xl + X2 <;;;: 1 (0,7 ... 1,3) te podjela XI !"" 0,5 i X2 = 0,5 (eventualno Xl vee od X2, ali tako da zubi malog zupanika ne budu preiljati). Potrebno je posebno naglasiti da kod NULTIH i V-NULTIH parova primjenom normalnih modula nije mogue odrati standardne razmake osi. I kod tzv. 0,5 ozubljenja kod kojeg je Xl = X2 = + 0,5 nije mogue odrati predvieni razmak osi. U sistemu ugradnih jedinica i velikoserijskoj gradnji prijenosnika forsiraju se za razliite prijenosne omjere konstantni prema standardnim brojevima stupnjevani razmaci osi prema tablici 87.1. Uz uvjet Xl + x 2 = l mogu se za zbrojeve zubi prema tablici 88.1 ostvariti standardni razmaci osi. Pravilnim izborom pomaka profila mogu se svojstva zupanih parova znatno poboljati. Pomakom profila moe se utjecati na nosivost (opteretivost) zupanika (nosivost korijena i nosivost bokova zuba), na mirnou rada (visok stupanj prekrivanja), na vijek trajanja (povoljan odnos brzina klizanja). Pri izboru pomaka profila zbog poveanja nosivosti (opteretivosti) zupanika polazi se od injenice da je kod toplinskih obraenih zupanika granica opteretivosti odreena nosivou korijena zuba (lom zuba). To znai da kod visoko optereenih zupanih parova, toplinski obraenih, treba na.stojati to vie poveati nosivosti korijena zuba, tj. da snienjem savojnih naprezanja u korijenu zuba treba poveati sigurnost protiv loma.
Maksimalna opteretivost korijena Maksimalna opteretivost bokova

z2= 27

z2= 27

z, = 9 z2= 54

z,= 9 z2= 54

z1=18

zl=18

Sl. 77.1 Pomak profila V-parova, lijevo pomak u cilju postizanja maksimalne opteretivosti (nosivosti) korijena zuba; desno pomak profila u cilju postizanja maksimalne nosivosti bokova
77

Da bi se to osiguralo, potrebno je birati prilino visoke faktore pomaka profila. Osim toga, faktori pomaka profila zupanika ZI i Zz mogu biti tako rasporeeni da kod istog materijala osiguraju priblino jednako niska naprezanja u korijenu zuba jednog i drugog zupanika. Ovime se mora postii priblino jednaka nosivost (opteretivost) korijena zuba jednog i drugog zupanika_ Ovako korigirani zupanici najee su dobro ujednaeni i u odnosu prema nosivosti bokova i prema klizanju. Nosivost bokova nema kod toplinski obraenih zupanika onu vanost koju ima nosivost korijena radi toga to je kod ovih zupanika nosivost bokova vrlo visoka. Na sl. 77.1 pokazani su rezultati pokusa pomaka profila V-parova. Lijeva slika pokazuje pomak izvren prema kriteriju postizavanja maksimalne nosivosti korijena. Ovako korigirani zupanici zadovoljili su i kriterije nosivosti bokova i klizanje te dali dobro ujednaeno ozubljenje. Na slici desno pomak profila izvren je prema kriteriju maksimalne nosivosti bokova i nije u pogledu ostalih svojstava dao dobro ujednaeno ozubljenje. Toplinski neobraeni (nezakaljeni) zupani parovi imaju u odnosu prema nosivosti bokova mnogo veu vanost nego u odnosu prema nosivosti korijena zuba radi toga to toplinski neobraeni materijali dozvoljavaju niske vrijednosti kontaktnih pritisaka. Za zupaniki par Z\ = 8, Z2 = 13, rr: = 3, CI = 20, potrebno je minimalne pomake profila v = x . m i dimenzije zupanika.
Rjeenje:
ZI

Primjer:

izraunati

<

Zi' ,

Z2

<

Zg' ,

13 8 < 14 , kovati kao V-par.

<

14,

+ Z2 < 2 za' , 8 + 13 = 21 < 2

ZI

. 14 = 28.

Zupanike

valja obli-

1. Faktori minimalnog pomaka profila i pomaci profila: 14-8 6 Xl = 17 = = 0,353, Vl = Xl m = 0,353 .3= 1,059 mm,

17
1

14-13
17
dl = ZI m =

17 =
=

0,059,

Vz

z . m = 0,059 . 3 = 0,177 mm.

13 . 3 39 mm ,

2. Diobeni promjeri:

8 . 3

24 mm , d z = Zz m

3. Razmak osi

raunski:

24

+ 39
=

2 4. Pogonski kut zahvatne crte:

31,5 mm .

ev CIw

Xl

+ X2 ZI + Z2

tan CI

+ ev CI =

Xl

+ X2 ZI + Z2

tan 20
CI w

+ ev 20

=
78

0,412 2 - - 0,3640 21

+ 0,014904 =

0,029187 .

24 47' 27" .

S. Razmak osi:
a

= a d - - - = 31,5
cos r:J.~

cos

r:J.

cos 20 cos 24 47' 27"

skraenjem

= 32,605 mm.

6. Tjemeni promjeri sa
dal

profila:

= 2 . (a + m

X2m) -

dl dl

= 2 (32,605 + 3 - 0,177) - 39"", 31,86 mm, = 2 (32,605 + 3 - 1,059) - 24 "'" 45,09 mm .

d a2 = 2 . (a

+m

.,. XI m) -

7. Podnoni promjeri:
dn = dl - 2 m - 2 . e

+ 2 XI m

24 - 2 . 3 - 2 . 0,25 . 3

+ +

+ 2 . 3 . 0,353 = + 2 . 3 . 0,059 =
Primjer:

18,618 mm ,

df2 = d 2-2m-2. e

+ 2x2m =

39-2.3-2.0,25.3

31,853 mm .

Rasklopni prigon s elnicima ima dva prijenosna omjera (sl. 79.1). Zupanici ZI i Z2 su NULTI. ZI = Zz = = 40, ml = 2,5 mm, r:J. = 20 . Zupanici ZI i Z3 mogu se pomicati. Potrebno je utvrditi dimenzije zupanika Z3 i Z4 ako je njihov modul mz = = 3 mm , r:J. = 20 , a prijenosni omjer

zz=40

~ = 2.
Z3

Sl. 79.1 Rasklopni prigon s s dva prijenosna omjera

elnicima

Rjeenje:

1. Broj zubi

zupanika 23

i 24:

=mz
= 2 , 5 - - - = 100mm,
2
23

40

+ 40

= -- =
3.m2

2. ad

2. 100

3.3

= 22,22=22.

2. =

2.

23 =

44 .
79

Kada bi

zupanici Z3

ai

m2

Z3

+
2

i Z4 bili NULTI, osni razmak bi iznosio

3 .

Z4

22

+ 44
2

99 mm .

Budui da je razmak osi ad = 100, moraju se zupanici Z3 i ZI izvesti kao V-zupanici, odnosno Z3 i Z4 moraju biti kao V-par. U ovom sluaju moe se samo zupanik Z3 izvesti kao V-zupanik, a zupanik Z4 kao NULTI.

2. Pogonski kut zahvatne crte:

cos

rJ. w

= - - cos rJ. = - - cos 20 = 0,9303

ad

ai

99

100

rJ. w

= 21 31' .
0

3. Faktori pomaka profila i pomaci profila:

X3

i x4

eVrJ.w-evrJ.
2 tan rJ. 0,Q18710 (Z3

Z4)

ev2131'-ev20 c
2 . tan 20
(22

+ 44) ,

X3

+ X4 =

0,014904

2 . 0,3640
X4 =

. 66 = 0,345 .
X3 =

Budui

da je

0 (NULTl), to je

0,345

v = X3 m 2 = 0,345 . 3 = 1,03 mm .

4. Dimenzije

zupanika:

(e = 0,167 m usvojeno)

d a4

== =

d4

+ 21112 =

132
2e

+2
=

. 3

138 mm .
=

d f4

d 4 _. 2 mz -

132 - 2 . 3 - 2 . 0,167 . 3
d3
=

125 mm .

5. Dimenzije

zupanika 23:

23

mz

~~

22 . 3 = 66 mm .

bez
d. l

skraenja
=,.
'co

tjemena:

d3

..j..

2 mz (1

+ Xl) ==

66

+2
=

. 3 (1

+ 0,345)= 74,07 mm ,
2 . 0,167 . 3

ci"

dj -

2 III

--

2 e + 2 x] m 2

66 -- 2 . 3 -

+2

. 0,345 . 2

ri f3

=,

61,06 mm .
postojee

6. Provjera
e

tjemenc

zranosti:

100 --

,,0,47 mm =, 0,157111 2

< 0,25 mz.

4.3.1.1 I z b o r p o m a k a p r o f il a r a d i i z r a v n a n j a s p e e if i n o g klizanja na poetku i na kraju zahvata Prema

ve

izvedenim jednadbama

specifinog

klizanja:

=1~2 = PAl Wz -

= 1------,
PAl

PAI

PAI W1

= 1__ PAI_W_1_ = 1 _ U _P_A_1_

PAl

Za kinematsku

toku

C diobenih ili kinematskih krunica:

W2

PAI

1
tl

Uvrtavanjem u jednadbe dobiva se za

toku

C:

to znai da se u toki C dobiva isto valjanje. Prema jednadbama za specifino klizanje I i mogu se izraunati vrijednosti specifinog klizanja na vrnim tokama tjemena zuba i na krajevima aktivnih dijelova evol-

ventnih bokova na podnoju zuba.

EI
.

1----PEI DAI
U

PE2

(tjeme pogonskog (tjeme gonjenog

zupanika)

A2=I-uPAl

zupanika)

1 PAl AI=l--U
PAI PEI

(podnoje pogonskog (podnoje gonjenog

zupanika)

E2

= l-u-PE2

zupanika)

meusobno

klizanja na vrnim tokama obaju zupanika moraju biti jednaka, vrijedi jednadba EI = A2' Uvrtavanjem gornjih vrijednosti u jednadbe za E1 i A2 dobiva se:
specifina

Ako

PAI PEI

6-

Ozubljenja i

zupanici

81

Za izravnanje specifinih klizanja na krajevima aktivnih dijelova evol'lente, na podnoju zuba, vrijedi jednadba ~Al = m. to opet daje iste vrijednosti- .. ,.~-.- ,= t2 =
PAI PEt
PAl

pm,

(Wl \ (Zz) \'-.-t \-,,-.' Iz toga prOlzlazi da izravnanje

2

\ t')2

'

'~i

benih i

Ako

aktiv, klizanja na vrhu zuba dovodi i do izravnanja na evolvente. za PAi. DEI' PA2, !JEZ izraze po:mc,cu promjera diodobiva se:

mou

Ako se vrijednosti polumjera temeljnih i tjemenih krunica izraze pobroja zubi, modula, kuta zahvatne crte i pomaka, dobiva se:
rb!

=, - - - -

cos

IXw ,

rb2

-= ----cos IXw.
2

ral

:1

+ 1 + XI)

m,

ral =

(_:1

+ 1 + X2 )

nl ,

Uvrtavanjem spomenutih vrijednosti u jednadbu za izjednaeno spese izraunati potrebni pomaci profila. Iskustva su, izbor pomaka profila radi poveanja nosivosti (opteretivQsti) zupanika daje i u pogledu izravnavanja brzina klizanja zadovoljavajue rezultate.
cifino klizanje mogu meutim, pokazala da

4.3.1.2 I z b o r p o m a k a p r o fil a r a d i P o vijeka trajanja

veliina

ve

a nj a

vijeku trajanja zupanog para (Lh ) mogu se donositi zakljuci na osnovi dobivenih iz umnoka brzina klizanja (Vk) na raznim tokama zahvata boka zuba i odgovarajue vrijednosti kontaktnih (He.rtzovih) naprezanja boka (jH):

Kontaktna (Hertzova) naprezanja:

82

C1H

0,175

F bn

PI

+ P2

Fbn

(N) je normalna sila na bokove, E (MPa) rnodul elastinosti. b ~irilla bokova, Pl' P2 polumjeri zakrivljenja bokova II !Jojeciinim to,:k<:!ma dodira. Normalna sila moe se izraziti odnosom (vidi kasnije)
T 2T F bn = - - = - - - - -

rb

z m Cosa

T (Nm) je okretni moment koji prenosi zupanik. Uvjet za jednak vijek trajanja zupanika za poetnu i krajnju toku zahvata bokova zahtijeva da umnoci brzine klizanja i kontaktnog naprezanja Vk C1H za krajnju i poetnu toku zahvata budu meusobno jednaki:

Prema sl. 83.1:

Vu = Vid! =

PAl .

W2 -

PAI WI , PE2 W2

C1HA =

C1HE =

-J J

PEI WI -

0,175-----b
PAI' PA2

Fbn

PAI-+

PAl

Fbn E PEI + PE2 0,175 - - - - - -

PEI

PE2

,
/

Uvrtavanjem u jednadbu VkA C1HA = VkE C1HE i skraivanjem dobiva se za uvjet jednakog vijeka trajanja:
PAl W2 PAI WI PEI Wl -

/
\,

PE2 W2

JI PAI PA2

JI PEI PE2

Sl. 83.1 Duine bokova na tjemenu i podnoju (ah b .. a" b,) gdje se javljaju maksimalne vrijednosti specifinog klizanja 83

Ova jednadba moe se pisati i ovako:

W2

1I~ 1I~ -- + -(li PAI

tl PE!
II PAI PE!

l(
=

W! - - -

1/~ + 1I~ -tl PEl tl PAl

V PEl PAl
PAl PE2 PA! PEI

izraunavanje specifinog njem specifinog klizanja

Vidi se da je dobiveni izraz identian ve dobivenom jednadbom za klizanja, iz ega proizlazi zakljuak da se izravnapostie i izravnanje vijeka trajanja. Premda su gornje jednadbe prema sl. 83.1 izvoene za sluaj NULTOG evoiventnog ozubljenja, vae i za V-NULTO i V ozubljenje. Iz b o r
mirnoe

4.3.1.3

pom aka p r ofila r adi Poboljan ja hoda

Mirnoa hoda (bunost) je osim nosivosti (opteretivosti) zupanika, posebno za zupanike primjenjene za vozila, a i za stacionirane prijenosnike jedan od vrlo vanih faktora koji se pri projektiranju zupanika i prijenosnika ne smije zanemariti. Pokusi su pokazali da zupanici s poveanjem stupnja prekrivanja, smanjenjem pogonskog kuta zahvatne crte poboljavaju mirnou hoda. Da bi se to postiglo, potrebno je birati male pomake profila. Postoje, meutim, i neki granini sluajevi kod kojih su rezultati pokusa bili suprotni. Premda je opa tendencija proizala iz pokusa da se poveanjem stupnja prekrivanja smanjuje bunost (poveava mirnoa hoda), ne treba ipak od izbora stupnja prekrivanja kao osnovi mirnoe hoda previe oekivati. Na sl. 74.1 je pokazano da za postizanje velikih stupnjeva prekrivanja treba birati pomake profila u poljima Pl ... P3 Potrebno je, meutim, naglasiti da samo oblikovanje zuba pomakom profila nije jedini uvjet za postizanje mirnoe hoda. Pri konstruktivnom oblikovanju prijenosnika potrebno je obratiti naroito panju oblikovanju leitenja i kuita. Sama kvaliteta izrade i povrinske obrade zuba ima takoer odgovarajui utjecaj na mirnou hoda. Samo onda kada e sve utjecajne veliine i faktori koji utjeu na mirnou hoda biti uzete u obzir, moe se raunati s optimalnim vrijednostima mirnoe hoda.

4.3.1.4 M o g u e n e p r a v i l n o s t i z a h vat a k o d pomaka profila

ve

ih

Pod nepravilnostima zahvata razumijeva se u ovom sluaju meusobni dodir zuba izvan zahvatne crte, izvan aktivnog dijela boka zuba. Ovdje je rije uglavnom o dodiru vrnog dijela zuba jednog zupanika sa zakrivljenjem
84

podnonog dijela drugog zupanika (interferenca). Da bi se takav dodir izbjegao, mora se u najveem broju sluajeva skratiti tjemeni dio zuba ili poveati osni razmak, to u oba sluaja dovodi do poveanja tjemene zra nosti. Da bi se izraunao maksimalno mogui promjer tjemcnc krunice gonjenog zupanika u paru, mora se najprije utvrditi oblik podnonog dijela zuba koji e ovisiti o broju zuba i visine evoiventnog dijela alata (ako se izrada zubi vri alatom u obliku zupanika) i o visini ravnog dijela boka zuba alata kod alata u obliku ozubnice. Na sl. 85.1 dati su za alat u obliku ozubnice uvjeti za proraun ogranienja aktivnog dijela boka. Prijelaz od ravnog boka na zaobljeni, odreuje aktivnu visinu boka hao. To znai da toka Aooo oblikuje zadnju podnonu evolventnu toku boka zuba A oo . Time je ograniena aktivna podnona visina boka zuba. Toka Aoo , kao poetna toka podnonog oblika zuba, dobiva se tako da se iz toke Aooo povue paralela sa srednjom linijom alata MM dok se ne presjee zahvatna crta u toki EAoo . Duina EAooO, predstavlja polumjer rF kojim je ogranien podnoni dio boka. Veliina polumjera rF moe se izraunati iz jednadbE:

SI. 85.1 Nepravilnost zahvata

85

rIo. o;-tt ... '17!;.'" za Ira =

,." lit .. m

r:"

[r-(l-z). mp+

(m(J_6).!'--.;4;..ji'
.!nll

r~_ ~ ~ +

cu., <w + td tal-i1Y.))l

=
l

y.l'i ". " sin ..

t . " .. 'M .... --..:...-~ sina.

(TJ O,>, =
_

. . (1-.t)

('7--..r-r:, -( ~
COSCl COII~
COlea

-Cl

r
ahtll.-

d,Td, T.T,--2
).

Iln~

r., .. ~

( tJ . m
2

[ t,

+ t,
2

lU ,

cot(ll,
COI~

-..;...-m. sinCIi' - - - 2
lin CI

Z,

mu-z)]'

tn

o'

t, +2 z, [ ""':'-;"1l1li CI" -

Z, tall CI 2

J -Z, + --.-.:lill II COl CI

J' + ...,l,'
4-

86

SI. 87.1 ~je maksiml!lnog tjemeq

promjera

4.3.2 STANDARDNI tiAZMACJ OSI ZA ZATVORENI! PRIJBNOSNIKE

III

ii:; 0,5 mm

Tablica 87.1 Standardni

r.amwt 06; za zatvOmll! JIOIcmmlte m il; 0,5 mm

e

Red
1

Razmak osi
250 315 2SO 250 210 315 355 1600 1600

100 lal 2 .10 100 eJ tIO IZS lal 200 3 50 56 .63 7t al 90 100 1IZ 125140 1(10 180 .zoo
63
"

m
.

Nastavak

400 2 400
I

500

630 630

800

1000 1000

1250

2000

3 400 450 500 S60 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 Ako konstruktivni uvjeti dopU!taju, potrebno se koristiti najprije redom l, 7.atim redom 2 a na kraju tek redom 3.

87

Tablica 88.1 Zbroj zuba Z, + z, elnika s ravnim zubima ako je Xl + X, = 1 (podruje 0,7 ... 1,3) za stupnjevane razmake osi prema standardnom redu
nl

Modul (mm) 2 2,5

3

80 78 62 52 38 30

100 98 78 65 48 38 32

125 123 98 82 61 48 40 30

160 158 126 105 78 62 52 38 30

Razmak osi a (mm) 200 250 315 400 198 248 158
131

500

630

800 1000

198 165 123 98 82 61 48

250 208 156 124 103 77 61 265 198 158 248 198 165 123 98

5 6
8

98 78 65 48 38

250 208 156 124 265 198 158 248 198

10

131 98 78

4.3.3 0,5 OZUBLJENJE KOD VPAROVA Kod tzv. 0,5 ozubljenja, ovisno o broju zubi, jedan i drugi zupanik s vanj skim, a isto tako i zupani k su unutranjim ozubljenjem dobiva pomak profila x . m = 0,5 . m. Osnovni profil pomaknut je kod vanjskoga i unutranjeg 0,5 ozubljenja radijaino od sredita zupanika prema van. 0,5 ozubljenje primjenjuje se za broj zubi z ~ 8. 0,5 ozubljenje predstavlja kao i NULTO ozubljenje jedan sustav kojim se ne moraju obavezno postii neke naroito optimalne vrijednosti u odnosu prema opteretivosti i mirnoi hoda, a ne moe se ni primjeniti u svim sluajevima. 0,5 ozubljenje valja primjenjivati kao prvo pri redukciji broja okretaja i tamo gdje su do sada primjenjivani NULTI parovi kao i u sluajevima kada se postavlja zahtjev za zupanim parovima dobre opteretivosti i srednje velikog stupnja prekrivanja a ne postavljaju se zahtjevi za odreeni razmak osi. Ako je razmak osi propisan openito nije 0,5 ozubljenje primjenljivo jer u tom sluaju razmak osi odreuje suma pomaka profila. Izborom 0,5 ozubljenja na mjestima gdje su ranije koriteni NULTIparovi, dobivaju se prednosti koje se sastoje u tom da se svi potrebni po daci o: razmaku osi, pogonskom kutu zahvatne crte, mjere preko veeg broja zubi (W), debljini zuba, koraku, kontrolnoj mjeri preko valj ica, tjemenom promjeru, promjeru podnone krunice, brzini klizanja, stupnju prekrivanja, nalaze u tablicama. (DIN 3995 koje vrijede za m = 1 mm. Za ozubljenja s drugim modulima treba vrijednosti iz tablica mnoiti s modulom m.) Osni razmak 0,5 ozubJjenja:
a
~=

ad

cos a cos aw

ln - - - - - - - -

cos aw

88

kojem je ev IX.. =

ad

ZI

+ Z2
2

nl - - -

za

XI

+ x2 =
0

0,5

+ 0,5

1 i a

20

0,72794046 2 . tan 20 (0,5 + 0,5) - - - - - - - - + ev 20 = - - - - + 0,1490438 .

Promjer tjemene krunice zupanika s vanjskim ozubljenjem moe se ope nito izraunati iz jednadbe da = 2 [r + m + Xnl - km]. Faktor skraenja tjemene visine glave kod tjemene zranosti: e = hao - m iznosi

k = (0,5

+ 0,5) -

ZI + Z2 (' cos a ) --- ----1 . 2 cos aw

Tjemeni promjeri su tada:

dal =

ln (ZI

d,2

+ 3111 (Zz + 3 -

2 k),

2 k) .

Za broj zubi Z > 150 je faktor skraenja k tako malen da promjer t jemene krunice ne treba skraivati. U tom sluaju je:
dal =
nl (ZI

da2

=m

+ 3) , (zz + 3) .

0,5 ozubljenje ima svojstva zupanika u slogu. To znai da se kod istog modula mogu 0,5 zupanici meusobno sprezati bez obzira na broj zubi. 0,5 ozubljenje ima svojstva izmjenijivih zupanika, to znai da razmak osi osim o modulu ovisi samo o zbroju zubi, a ne o podjeli broja zubi na mali i veliki zupanik. To je svojstvo vano za tzv. rasklopni prigon, kod kojeg se moraju isti razmaci koristiti za razne prijenosne omjere. 0,5 ozubljenje ima veu opteretivost korijena i bokova nego NULTO ozubljenje, naroito kod manjeg broja zubi, jer podrezanost nastupa tek kod Z < 8 .

Stupanj prekrivanja 0,5 ozubljenja je za ZI ~ 12 do 15 vei nego kod ozubljenja bez pomaka, jer je izbjegnuta podrezanost. Kod veeg broja zubi malog zupanika je stupanj prekrivanja manji nego kod zupanika bez pomaka profila. Stupanj prekrivanja E zupanog para s 0,5 ozubljenjem moe se izrau nati iz jednadbe:

89

E cl

--;0----

1 [ (d.. )' 21't cos (l nl

(%,

. COS a)' + . \z,

I.

J(~ )' J:...

(z, cos al'-

+ z,) COS a lan aw

Gornja jednadba ne vrijedi ako na malom ili na velikom zupaniku dodo tetnog podrezivanja korijena. Za z, ::: 8 razraeni SU, prema DIN-u 3995, list 7, dijagrami za direkino oitavanje slupnja prekrivahja Ea prema
e
Zl

l, i odnosa - -

z,

= rt

--

NULTO ozubljenje
gonjeni
Z2= 31

05 ozubljenje
gonjeni z2= 31

-~-

pogonski gonjeni

z,;: 10

zz= SS

...--pogonski zI =17

pogonski z, =17

Sl. 90.1 Oblici zuba NULTIH parova (z, = lO, z. = 31 i z, = 17, z. istog odnosa broja zubi (0,5 ozubljenje)

= SS)

i V-parova

Na sl. 90.1 prikazani su oblici zuba kod NULTIH parova sa = 31, ::, .= 10 i z, = 55, z, = 17 le odgovarajui oblici 0,5 ozubJjenja za iste brojeve zubi :ZI i zz. . Iz slike se vidi u kolikoj mjeri 0,5 ozubljenje ut jee na oblike zubi posebno u sluaju Z, = lO, z, '= 31. Kod NULTOG ozubljenja .za z, = lO, . l, = 31 korijen zuba z, je podrezan (oslabljen), a kod 0,5 ozubljenja korijen je ojaan, . . Da bi se idobila slika utjecaja razliitih vrijednosti pozitivnih pomaka na oblike zuba, ukljuujui i 0,5 ozubljenje, dani su na sl.. 91.1 za z, = II, z, = 29, m = 6, a = 20' zahvati dvaju zuba s razliitim Vrijednostima pozitivnih pomaka. . 90

z;

aj

bJ

fJ
oX,

Sl. 91.1 Skica utjecaja

= 0, bl x, =

..

?.3, oX, = 0,649,

\ el x,

cl x, = 0,4, oX, = 0,549, dl oX, 0,6, x, 0,349, fl x, 0,5, x, = 0,5

razliitih

vrijednosti pomaka profila, al x,

= 0,5,

%J

= 0,449,

0.

4.3.4 BOC)IIA ZRACNOST

Zubi zupanika parova, kao ni ostali strojni dijelovi, ne mogu biti izraeni s apsolutnom tonou mjera i oblika. Moraju postojati granice doputenih odstupanja (doputenih greaka). Ta doputena odstupanja moraju obuhva titi: debljinu zuba. uzdunu liniju boka zuba, korak, razmak osi, koncentri nos!. Da radi svih tih moguih odstupanja ne bi dolo do eventualnog za glavljivanja zubi, da bi se izmeu zubi mogao smjestiti sloj maziva i da bi se zubi mogli elastino deformirati i dilatirati pri zagrijavanju, potrebno je izmeu zuba ostvariti potrebnu bonu zranost. Potrebna zranost izmeu bokova moe se ostvariti pri samoj izradi na taj nain da alat ulazi dublje prema sreditu zupanika (smanjuje se debljina zuba). Rjee se potrebna zranost izmeu bokova zuba ostvaruje poveanjem razmaka osi. Bona zranost :moe se izraziti kao kruna zranost (j) na obodu kinematskih krunica i kao profil na zranost (jp) mjerena u smjeru zahvatne crte (sl. 92.1 i 92.2). Pri tome je kruna zranost (j) duina luka na kinematskoj krunici koji odgovara kutu za koji se moe zaokrenuti jedan zupanik, kada je drugi nepomian, pa da se od dodirivanja desnih bokova prijee na dodir lijevih. Kruna zranost (j) nastaje kao posljedica odgovarajuih odstupanja debljine zuba spregnutih zupanika. ProfUna zranOSI (jp) je najkrai razmak dvaju poloaja evoiventnog profila koji odgovaraju krunOj zranosti:
jp

j'cos

rl. .

J<adijalna zraC:1!usl (j,) je duina za koju treba smanJlt1 stvarnu mjeru osnog razmaka da bi se ostvarilo sprezanje bez krune zranosti:

jp
j
Jr

2 tan '"

COSa

2tana

jp
2 sin cl
91

Sl. 92.1 Kruna (j) i profilna

zranost

(jp)

Geometrijski odnosi krune i profilne zranosti vidljivi su iz sl. 92.1 i sl. 92.2. Na sl. 92.2 prikazana su dva osnovna profila s jednakim negativnim pomacima (- Vl = - V 2) koji su meusobno toliko razmaknuti da se lijevo i desno javlja polovica profilne

zranosti (

i; ):
jp

~ = 2 (- v) sin ex..
2
~~
"-osnOVni profil nu ltl poloaj
]=--.

Iz toga proizlazi:
jp = 4 (- v) sin ex.

cos (J.

Sl. 92.2 Nastajanje bone zranosti negativnim pomakom profila

92

Maksimalne i minimalne vrijednosti bone zranosti jp max i jp min' proizlaze iz vrijednosti odstupanja debljine zuba i mjere preko zuba (JUS M. Cl. 034). Za zupanike od plastinih masa potrebno je radi vee temperaturne promjene duina i radi bubrenja odabrati dodatne negathrne pomake profila.
4.3.5 KOREKCIJA BOKA ZUBA (KOREKCIJA PROFILA, KOREKCIJA BONE LINIJE)

Korekcija boka zuba je namjerno odstupanje od teoretskog oblika boka zuba radi poboljanja radnih uvjeta zupanika. Korekcija boka obuhvaa korekciju profila i korekciju bone linije zuba. Korekcija profila zuba je postepeno poveanje zakrivljenosti aktivnog dijela profila zuba u odnosu prema teoretskoj bilo samo prema tjemenoj povrini (sl. 93.l.a) ili prema tjemenoj i prema podnonoj povrini (sl. 93.l.b). Korekcija bone linije zuba je postepeno poveanje zakrivljenosti bone linije zuba u odnosu prema teoretskoj, s poetkom od sredine bone linije prema elnim povrinama (sl. 93.2). I korekcija profila zuba kao i korekcija bone linije zuba kreu se u uskim granicama (nekoliko stotinki milimetara).

linija teoretskog profila\

linija korigiranog profila zuba

a)

b)

Sl. 93.1 Korekcija profila zuba, a) samo tjemenog dijela, b) tjemenog i podnoznog dijela zuba

Sl. 93.2 Korekcija linije zuba

bone

4.4 TOLERANCIJE EVOLVENTNIH CELNIKA (JUS M. Cl. 030 Zupanici

tonosti

036)

kao ni ostali strojni dijelovi ne mogu se izraditi s apsolutnom mjera i oblika zato se pri izradi moraju dopustiti vea ili manja odstupanja od nazivnih mjera. Propisana tonost izrade, a time vezanu mogunost za izmjenijivost, ostvaruje se primjenom odgovarajuih doputenih 93

odstupanja (tolerancija). Preveliki zahtjevi u pogledu tonosti mjera i oblika poskupljuju proizvod. Isto tako tolerancije (dozvoljena odstupanja) ne bi tn:bale biti birane iroko jer bi time moglo doi u pitanje ispravno funkcioniranje zupanih parova. Kod zupanika nije rije o dosjedu u klasinom smislu (glavina-vratilo, utor za pero-pero). Zupanici predstavljaju vezu koja mora zadovoljavati i odn:enc kincmatske zaht jeve. Zupi:anici sc kontroliraju odreivanjem stvarnih mjera i oblika i usporedi vanjem izmjerenih odstupanja s dozvoljenim odstupanjima. Kontrolu wpanika odreenih kvaliteta treba radi ekonominosti proizvodnje vriti u cijelom toku obrade, a i poslije svake faze obrade: l. Kontrola tijela zupanika vri se prije izrade zuba. 2. Kontrola zuba vri se u toku izrade i poslije izrade zuba. 3. Kontrola zupanika sprezanjem vri se poslije izrade zuba. 4. Kontrola meusobnog poloaja osi oko kojih zupanici u radu moraju rotirati vri se poslije izrade. 5. Kontrola zupanog para u radnim uvjetima takoer se vri poslije izrade.

Tolerancije tijela zupanika dane su u JUS M. Cl. 032 (tablica 95.1 i 96.1) a obuhvaaju tolerancije promjera i oblika otvora glavine, odnosno povrine oslanjanja vratila kao i dozvoljeno radijaino i aksijalno bacanje kontrolnih povrina. Na sL 94.1 prikazano je tijelo zupanika na kojem je predvie na posebna, fino obraena kontrolna povrina za kontrolu poloaja vlastite osi tijela zupanika i stvarne vrijednosti radijalnog i aksijalnog bacanja.
tJemeni cilindar -,
\

,i1\ \..
/1
/

,Kontrolni cilindar
tona tone

tjemena krunica evolventa temeljne krunice

~

,.---'"--'","",\

'

"~kontrolna ravnina

tona temeljna krunica

Sl. 94.1 Kontrola tijela

zupanika

Sl. 94.2 Odstupanje profila zuba A (odstupanje evoivente)

Tolerancije profila zuba (T ev) sadrane su u JUS M. Cl. 035 (tablica 1). Odstupanje profila zuba (Aev) je normalno rastojanje dviju tonih evolventi tone temeljne krunice izmeu kojih lei stvarni profil zuba. Kontrola profila vri se ureajem koji opisuje dijagram odstupanja oblika zuba u odnosu prema tonom obliku (sl. 94.2). Princip mjerenja prikazan je na sl. 96.1. . Tolerancije bone linije zuba (T ) sadrane su u JUS M. Cl. 033 (tabhca 2). Odstupanje bone linije A~ je n6rmalno rastojanje dviju tonih bonih linija tonog nagiba izmeu kojih lei stvarna bona linija. Kontrola se obavlja ureajem k.:>ji opisuje odstupanja bone linije u odnosu prema
94

Tablica 95.1
" "bl'k ~~---l--'--:-~-k ' . --fDozvolj~;:;~-;;dijaln-;-l T l o eranCIJa p~omJe;!ll o. l ~ ot:,Ol~ g,avme l ru a'\,aca i aksijaln.o bacan.je I \povrsma oslanjanja Hattla) . kontrolnih povriln J

____ .--~----~ .---.---------.-----------.t---.--------------.. ,

, Promjer Ot vor gJayine (unutrasnJa mjera) . Oblik

r _____ '1'2,3,4

'--~VlalitetafZUP-~2~' Kv~'ll;t('!a ZUpa!~ikla -4-t-----l I I i

l

t--------t-- i---t---,--

r.;;~:
mJ'era) Oblik
vie ou do

.--+ J
1

--@1
I
I

.1

I I

i-nl7,81
5,6'

i !

l!
I
I

I
9,10,11,12 1,2

" I

I
I I

1,,2,3"1
I '
3 4

-~t-~i
I '

l.2

,5,6 7,8 i 9,1O ,~

11,12

II

l'! 9. 10 1 ,I 5.6 I7,8 I 3,,~

I

I I

I I I
I
I I

jU,"
1_
I .

l I

l !, I

Promj, kont. povr

95

Tablica 96.1 Kvaliteta toleran. zupanika I I--1-:213: 4, 516.7~~1U,121

I Vanjski zupani parovi i \ Tolerantno poma!i. zupani~ ~od unuh Ije promjera t je- _trasnJelL~zublJenJa _______________ ------ -------menog cilindra Veliki zupani k kod unu- I H tranjeg ozubljenja i
rancIJe promJe- i za oslanjanje instrumera I nata pri kontroli Dozvoljeno rarancije promjera Dozvoljeno radiJ'alno bacanJ'e

Kval.i~eta to~e- IAi~ tje;;;~ni cilindar-~~l~~-I-

--1---1---1----['--'1-- ---il-~- ,--9 ________ 12 ____1 __ 2____ 12 _ 1---_

1 __

~~::7t:t:ac::~~

l za
I'

Ako cilindar slui oslanjanje instrumenata pri kontroli

tje~eni

1----'1---1,I
l,

Ne kontrolira se
7

----~--i 8 \ 9-11-~;-1

'I

Iste vrijednosti kao i za bacanje kontrolnih povrina (vidi prethodnu tablicu)

Sl. 96.1 Princip rada ureaja za kontrolu evoivente. Ispitni zupanik spojen je valj nom ploom, iji promjer odgovara promjeru temeljne krunice db. Valj no se ravnalo valja po valj noj
ploi

pomie

tonom obliku ove linije (sl. 97.1). Na sl. 97.2 prikazan je princip rada ureaja za kontrolu bone linije. Tolerancije debljine zuba (granina odstupanja sl. 97.3) su s obzirom na nemogunost praktinog mjerenja lune debljine, sadrane u JUS M. Cl. 034. kao tolerancije (granina odstupanja) mjere preko veeg broja zuba (sl. 97.4). Odstupanje mjere preko veeg broja zuba (Aw) je algebarska razlika izmeu stvarne i nazivne mjere (sl. 97.4). Mjera preko zuba (W) je rastojanje raznoimenih bokova preko odreenog broja zuba (mjerni broj zuba), mjereno du zajednike okomice krajnjih obuhvaenih bokova zuba. Kontrola se vri pomou posebnog mikrometra (sl. 98.1). Broj zubi preko kojih se mjeri, mjerni broj zubi izraunava se iz jednadbe:

Zw

= z - - + 0,5 .
180

96

Sl. 97.1 Odstupanje

bone

linije Ap

Sl. 97.2 Pdndp kontrole uzdune linije boka zuba

nazivna mjera lune debljine zuba stvarna mjera lune debljine zuba

Sl. 97.3 Odstupanje debljine zuba A,

Sl. 97.4 Odstupanje mjere preko broja zuba Aw

7 Qzubljenja i
wpanili

veeg

97

Sl. 98.1 Mjerenje debljine zuba mjerenjem preko veeg broja zuba mikrometrom ikalibrom

@\

zupanike

Dobiveni broj treba zaokruiti. Mjerni broj zuba mora biti Zw ~ 2. Za s pomakom profila mjerni broj zubi Zw dan je u ovisnosti broja zubi z i o faktoru pomaka profila x na sl. 98.2. Debljina zuba, a time i granice odstupanja, mogu se utvrditi indirektno i pomou kuglica, .valjia i prizmi uloenih u uzubine zupanika. Oba ova naina mjerenja predstavljaju indirektno mjerenje debljine zuba pomou mjernih kugli, valjia ili mjernih prizmi jednakih veliina uloenih u suprotno smjetene uzubine (sl. 99.1, sl. 99.2). Pomou mjernih valjia, kugli i prizmi moe se mjeriti i debljina zuba zupanika s neparnim brojem zuba. Pomou mjernih valjia i kugli moe se mjeriti i debljina zuba elnika s unutranjim ozubljenjem_ Samo mjerenje mjere M, odnosno Mk obavlja se mikrometrom. Stvarna veliina mjere preko valjia ili kugli razlikuje se od nazivne mjere za veliinu stvarnog odstupanja te mjere A M -

3+----------------------------~~~~

t
Sl. 98.2 Broj zubi Zw pri mjerenju debljine zuba preko veeg broja zuba dat u zavisnosti od stvarnog broja zuba i faktora pomaka profila

-1

o
98

10

30

40 60 ---_ z

70

80

90

100

rffi--~V.-- r-{h_d 1" - ' - .

V ,.
,
i,

J "' -I

! 6-V~!
;;T-I

/'

____1/

-o,

l'

il'

L~d~'-J t -~{ ~~~

Sl. 99.1 Mjerenje debljine zuba
pomou

I (/

!<~/r~,

---1')-/-

/,..-~

---

'.r ii!~~

mjernih

valjia

i kuglica za

sluaj

parnog broja zuba, M = - - - + dT> za cos a.M

db
M

sluaj

neparnog broja zuba,

= -cos --cos -+d 2z a.M

db
r;

Tolerancije mjere preko veeg broja zubi oznaavaju se s dva slova iz niza: j, h, g, f, e, d, e, b, a, z', y', x', w', v', u', t', s', r', od kojih prvo oznaava gornje granino (Awg), a drugo donje granino (A wd ) odstupanje. Mjere preko zuba itave serije zupanika moraju leati u ovako propisanim granicama. Za granina odstupanja debljine zuba mjerene na diobenoj krunici sl. 97.3 (A sg ' Asd) upotrebljavaju se iste brojane vrijednosti kao i za granina odstupanja mjere preko veeg broja zubi. Vrijednosti graninih odstupanja mjere preko zuba i debljine zuba na diobenoj krunici dane su u JUS. M. Cl. 034 (tablica 1 do 12). Vrijednosti su dane u ovisnosti o modulu i promjeru diobene krunice za svaku od 12 kvaliteta izrade zupanika. U tablici 110.1 dane su prema JUS. M. Cl. 034 vrijednosti graninih odstupanja mjere preko zuba kvalitete 9.

E f :crlI

~--~--

1/

(t5
/'
!

Y-)/

Y
I

i
I

Sl. 99.2 Mjerenje debljine zuba pomou mjernih prizmi za sluaj parnog ineparnog broja zuba Mk = d + 2xm +

l ~f-- -o,

I<_~/ I~<:_ V - ~I-- i--~ ---""

+ h: + h."

99

Odstupanja temeljnog i diobenog koraka bokova zubi

Odstupanje temeljnog koraka (AtBb) je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere temeljnog koraka u koje je Ukljueno i odstupanje profila (sl. 100.1). Odstupanje diobenog koraka (Ato) je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere diobenog koraka (sl. 101.1). Srednja vrijednost stvarnih mjera svih diobenih koraka jednog zupanika jednaka je nazivnoj mjeri diobenog koraka profila. Razlika izmeu luka i tetive se zanemaruje. Za granina odstupanja temeljnog koraka elnika s ravnim zubima (A tbBg , AtbBd ) koristi se istim vrijednostima kao i za granina odstupanja diobenog koraka sadrana u JUS. M. Cl. 035. Na sl. 101.2a prikazan je princip mjerenja diobenog koraka, a na sl. 101.2b princip mjerenja temeljnog koraka. Zbirno odstupanje diobenog koraka AA to (sl. 101.1) na odreenom sektoru zupanika je algebarska razlika stvarne mjere zbroja odreenog broja uzastopnih diobenih koraka jednog zupanika i nazivne mjere zbroja istog broja diobenih koraka.
Ostupanja centrinosti i aksiJalnosti predstavljaju odstupanja poloaja geometrijske osi zupanika odreene bokovima njegovih zubi i vlastite osi tijela zupanika. Praktino se kod kontrole odstupanja centrinosti odreuje radijaino bacanje bokova koje obuhvaa i odstupanje oblika bokova, odstupanje debljine zuba i koraka.

Radijalno bacanje (Ar) je razlika najveeg i najmanjeg oitavanja na komparatoru koji pokazuje promjenu poloaja kugle, valjia ili prizm~ u odnosu prema vlastitoj osi tijela zupanika. Vrijednosti doputenih odstupanja radijalnog odstupanja (Tr) obuhvaene su u JUS M. Cl. 035 (tablica 2), a predstavljaju odstupanja centrinosti i aksijalnosti. Kontrola centrinost i pomou komparatora odnosi se na bilo koju ravninu okomitu na os tijela zupanika. Ako su odstupanja centrinosti jednaka po cijeloj irini zupani ka (vano za zupanike veih irina), dokaz je da su osi zupanika odreene bokovima njegovih zuba i os tijela zupanika paralelne. Ako se ova odstu~~

-~t8b /

~~

___ nazivna mjera temeljnog koraka bokova zuba temeljnog koraka bokova zuba

~~.:::-~ _

_~stvarna mjera

SI. 100.1 Odstupanja temeljnog koraka (AtEh)

]00

Sl. 101.1 Odstupanja diobenog koraka (Ato) i zbirno odstupanje diobenog koraka (2 p + AA(02) panja mijenjaju od jedne elne ravnine do druge, znai da postoji odstupa nje aksijalnosti. Na sl. 102.1 prikazano je mjerenje radijalnog bacanja mjere nog pomou kugle i pomou prizme. Odstupanja dobivena sprezanjem predstavljaju odstupanja nastala kao rezultat superpozicije istodol;>nog djelovanja razliitih odstupanja veliina i oblika zuba. Kontrola odstupanja sprezanjem vri se bilo sprezanjem svakog zupa nika kontroliranog para s etalon zupani kom ili meusobnim sprezanjem

SI. 101.2 Pnncipi mjerenja koraka. a) princip mjerenja c!iobenog koraka. b) princip mjerenja temeljnog koraka

lal

SI. 102.1 Radijaino bacanje mjereno

zupanih

pomou

kugle i prizme

parova. Kontrola sprezanjem moe se obavljati kao tangencijalna zupanici prilikom kontrole nalaze na nazivnom osnom razmaku. Pri tome se registriraju odstupanja stvarnog kuta rotacije gonjenog zupanika u odnosu prema nazivnom kutu, nastala zbog odstupanja oblika i poloaja bokova zuba, svedena na luk kinematske krunice. Rezultat kontrole dobivene na posebnom aparatu daje razliku najvee i najmanje udaljenosti dijagrama odstupanja od pola (A/), odnosno osi apscise. Skok odstupanja (~ A/) je razlika najvie i najnie toke dijagrama odstupanja u opsegu jednog koraka (sl. 102.2).
kontrola sprezanjem pri kojoj se

Sl. 102.2 Dijagram odstupanja u polarnom ili pravokutnom koordinatnom sistemu pri tangencijalnoj kontroli sprezanjem
anici

Odstupanja kod radijalne kontrole sprezanjem dobivaju se ako se zupspreu bez bone zranosti, to se postie elastinim pritiskanjem jednog zupanika u odnosu prema drugom, stalnom silom. Odstupanje pri radijalnoj kontroli sprezanjem (A/') predstavlja razliku najveeg i najmanjeg razmaka osi u toku jednog okretaja. Skok odstupanja (~A/') je razlika najveeg i najmanjeg razmaka osi u opsegu jednog koraka (sl. 102.3). Vrijed-

Sl. 102.3 Dijagram odstupanja u polarnom i pravokutnom koordinatnom sistemu pri radijalnoj kontroli sp rezanjem
102

nosti doputenih odstupanja pri radijalnoj kontroli sprezanjem (Tj") i doputenog skoka odstupanja D. T/' sadrane su u JUS M. Cl. 033 (tablica 1). Vrijednosti dozvoljenih odstupanja kod radijalne kontrole sprezanjem (T/') i dozvoljenog skoka ovog odstupanja dane su u tablici 113.1. Na sl. 103.1 prikazan je princip tangencionaine kontrole sprezanjem. Ispitivani zupanik a i etalon zupanik b nalaze se u sprezi na propisanom razmaku osi. Tarenice c i d imaju diobene promjere koji odgovaraju diobenim promjerima etalon zupanika i ispitivanog zupanika. U zahvatu se nalaze bilo desni bilo lijevi bokovi etalon zupanika i ispitivanog zupanika. Greke ozubljenja bokova ispitivanog zupanika dovode do razlike u kutu zakretanja ispitivanog zupanika itarenice c. Ova razlika prenosi se preko dijelova e i f i poveana ruicom prenosi se na pisa. Slike dobivenih odstupanja prenose se bilo kruno na polarni koordinatni sustav ili na pravokutni koordinatni sustav. '

odstupanje Ai

g
pojpmi koordiratnl

pnkazod~tupanJO skok Mi .,
stupanje Ai

pnavokutni koordnatni prikaz odstupanja

Sl. 103.1 Shematski prikaz tangencijalne kontrole sprezanjem Shematski prikaz principa radijalne kontrole sprezanja dan je na sl. 104.1. Na tijelu a nalaze se saonice b i c koje preuzimaju ispitivani zupani k i etalon zurpanik. Saonice b uleitene su na kuglicama, a saonice c mogu se uvrstiti poslije nastavljanja razmaka osi bez bone zranosti. Opruga d osigurava zahvat bez bone zranosti. Odstupanja razmaka osi predstavljaju odstupanja osnog rastojanja. Kontrola se vri mjerenjem osnog razmaka osi oko kojih e rotirati spregnuti zupanici nakon ugradnje. Odstupanje (Aa) je algebarska razlika izmeu stvarne i nazivne mjere razmaka osi. Vrijednosti doputenih graninih odstupanja (A ag , Aad) sadrane su u JUS M. Cl. 036 i dane u tablici 112.1. Odstupanja paralelnosti osi predstavljaju odstupanja dvaju komponentnih odstupanja i to: inklinacije (Ap') koja predstavlja, odstupanja paralelnosti osi u ravnini koja prolazi kroz jednu os i okomice na ravninu I (sl. 104.2) i tzv. devijacije (Ap") koja predstavlja komponentu odstupanja paralelnosti osi u ravnini okomitoj na ravninu koja prolazi kroz jednu os i okomice na ravninu III (sl. 104.2). Vrijednosti doputenih odstupanja inklinacije AP' i doputenog odstupanja deklinacije AP" na irini zupanika b, sadrani su u JUS M. Cl. 036 (tablica 2). 103

e\ots:>n

zupconik

~,

r----O---1

SI. 104.1 Shematski prikaz radijalne kontrole sprezanjem

Kontrola zranosti izmeu bokova zuba vri se poslije ugradnje spregnutih zupanika. Odstupanje debljine zuba, odstupanje razmaka osi u kombinaciji s odstupanjem oblika bokova zuba, koraka, centrinosti, daje zra nost izmeu bokova zubi spregnutih zupanika. Prijemna kontrola zupanika moe se vriti kao pojedinana kontrola koja se svodi na kontrolu pojedinanih odstupanja kod zupanika i obuhvaa kontrolu profila, bone linije, mjere preko zuba, temeljnog koraka, diobenog koraka, centrinosti i aksijalnosti, meusobnog poloaja osi zupa nika. Takva pojedinana kontrola vri se u sluajevima kada namjena zupanika izriito zahtijeva ograniavanje pojedinanih odstupanja kao i za vrlo precizne zupanike. Funkcionalna kontrola obuhvaa kontrolu sprezanjem, mjere preko veeg broja zuba, bone linije, meusobnog poloaja osi zupanika. Ta kontrola govori o zajednikom utjecaju svih pojedinanih odstupanja. Pri serijskoj proizvodnji vri se funkcionalna kontrola svih zupanika, a za prvi komad serije vri se pojedinana kontrola.

SI. 104.2 Odstupanja paralelnosti osi

104

4.4.1 SISTEM TOLERANCIJA

Za sve tolerancije i granina odstupanja predvieno je po 12 kvaliteta, stupnjevanih prema modulu i promjeru osim za razmak osi za koji je predvieno 6 kvaliteta. Kvalitete izraavaju stupanj tonosti, znai odgovarajuu veliinu doputenog odstupanja (tolerancije). Normalna temperatura na kojoj zupanici i mjerila moraju imati mjere i oblike u propisanim granicama iznosi 20 e C. Smjernice za izbor kvalitete tolerancije zupanika u ovisnosti o podruju primjene zupanika, obodne brzine i naina obrade, sadrane su u JUS M. Cl. 031 (tablica 3), sl. 105.1. Pomou te tablice moe se za svaki pojedinani sluaj izbor kvalitete svesti na dvije do tri alternative. za konani izbor valja uzeti u obzir specifine radne uvjete. Ako se zahtijeva miran rad bez buke, potrebno je usvajati finiju kvalitetu. Ako se zahtijevaju male krune zranosti, takoer valja usvajati finiju kvalitetu. Veza izmeu kvalitete tolerancija i najgrubljih klasa hrapavosti povrina bokova zuba dan je prema JUS M. Cl. 031 u tablici 106.1. Sistem tolerancija razraen je tako da se tolerancije i granina odstupanja kvalitete 1 mogu samo izuzetno stvariti, a kvaliteta 12 predvia tako

Kvaliteta

1 I2
-

I I6
5
1automobili

/ 8 /

10 /11 /12

I etal\ln I raz", Instrumenti I diobeni O!xirati i sl.

zupanici

precizni p"&enosnlcl I mjenjaci rzina

Primjena

I Ipreko 20 w- I I
----I
Nain

I
ope

kamioni strojarstvo

I
-..,I
I do

poljoprrvre "' I drugi grUbi stro jevi

Obodna brzina

20

I
-----------.,

m do 3 T

3~ i manje

bruenje

obrade

I ___ ...L

Ibn Janie , pri je I termieke obrade)

I

~I
I

I precl~ro rezane
I
I

_.J

Isrednje .fino I rezanie

-,

I
rezanje

prosjeno

Sl. 105.1 Smjernice za izbor kvalitete tolerancija za zupanike, u zavisnosti od podruja primjene, obodne brzine i naina obrade
105

ORIJENTACIJSKI PODACI O VEZI IZMEU KVALITETE TOLERANCIJA ZUPANIH I NAJGRUBLJIH KLASA POVRSINSKE HRAPAVOSTI

Tablica 106.1

Standarni modul mn (mm)

zupanika

Kvaliteta

_-i~-~:2_D=~~~=I~ 6_~r-(~~I 8 ... 10 I~ ~~~6 .._.20 __

Klasa povrinske hrapavosti
4

..

..

~_~_ _ _5---J 5 I S _:~5_ 5 551 5 5 3 - - - - - -~------l----- --- -- --2

r----------1---------

--_._--

5 5 6

5 5 6

6
7
9

--~_+~6-t-6--+-6
I

-----+-~-

561 6

------

----=~,
----

8
f---------

677

r-'
6 8 8
9

6
6 7 7 8
9 9

6
7 7
8

----

6
7

6
7

-l---;--~---

10
~-----

II
12

'it :--~
8 8

8
9 9
---

9 10 10
II

10 10

10
11

---

10

10

grube tolerancije da ih gotovo ne bi trebalo ni propisivati. Izmeu tih granica rasporeene su stepenasto sve ostale kvalitete, tako da se za svaki pojedini sluaj moe odabrati najpovoljnija kvaliteta koja predvia dovoljno uske tolerancije s gledita ispravnosti rada, a isto tako dovoljno iroke tolerancije s gledita ekonominosti proizvodnje. K.valiteta izrade ozubljenja samo je jedan od bitnih faktora za kvalitetu rada zupanika u sprezi (pogonska kvaliteta). Kvaliteta izrade ozubljenja daje kvalitetu zupanika u odnosu prema idealnom zupaniku. Pogonska kvaliteta pokazuje kvalitetu tog istog zupanika u odnosu prema njegovoj funkciji kao dijela odreenog prijenosnika. Poveanje kvalitete izrade ozubljenja ima samo onda svoje opravdanje ako se istodobno poveava i pogonska kvaliteta. Slijedei primjeri treba da pokau pojam pogonske kvalitete i uvjete pod kojima dolazi do promjene kvalitete OZUbljenja. Kod 20 e izmjerene su veliine odstupanja zupanika izraenih u kvaliteti 5 od materijala za cementiranje, kaljeni i brueni. Ti isti zupanici zagrijani na 60, 100 i 140 e daju ove rezultate: diobeni koraci promijenili su se tek neznatno. Zahvatni kut smanjivao se proporcionalno s porastom temperature. Budui da su promjene na oba zupanika zagrijavanjem bile jednake, pogonska kvaliteta nije se zapravo ni mijenjala. Laganim hlaenjem nije dolo do znatnijih promjena. Greka u centrinosti poveala se zagrijavanjem na gotovo dvostruku vrijednost, ali se hlaenjem vratila skoro na raniju veliinu.
0

106

Da bi se, na primjer, dobio utjecaj kvalitete izrade ozubljenja na umnost (bunost) zupanika u radu, potrebno je uzeti u obzir da u pogonskom stanju zupanik i vratilo ine s vezanim masama pogonskog stroja sustav sposoban da vibrirao Taj sustav e impulsima izazvanim grekama u ozubljenju, promjenom oblika profila boka zuba, promjenom poloaja zupanika u sprezi, nastalim silama trenja poeti vibrirati to e uzroL-.'\'atl um. Ako se zahtijeva miran rad, bez umova, potrebno je usvojiti finiju kvalitetu ozubljenja. Ako se zahtijevaju vrlo male krune zranosti, kvaliteta o:wbljenja mora takoer biti finija, da bi se sprijeilo eventualno zaglavljivanj zuba, naroito pri povienim temperaturama. Bilo koja tehnologija izrade ozubljenja kod koje nije naknadno dolo do otklanjanja toplinskom obradom izazvanih deformacija, donosi pogoranje kvalitete mjera i oblika najmanje za jednu kvalitetu. Zato se u takvim sluajevima vri izrada ozubljenja za jednu kvalitetu nie od eljene. Za zupanike koji se nakon toplinske obrade bruse, pitanje izbora ekonomski opravdane kvalitete prethodne obrade zupanika je zapravo pitanje veliine potrebnog dodatka za bruenje i vremena bruenja (opasnost od prskotina izazvanih bruenjem). Kaljeni zupanici mogu se proizvoditi u kvaliteti 7 samo ako su naknadno brueni. Ako se iskljui progib vratila i osigura dobro nalijeganje bokova, zbog elastinih deformacija nalenih povr~ina bokova zuba, a i zbog progiba samog zuba doi e do greaka u ozubljenju. Te greke koje nazivamo dinamikim grekama ozubljenja mnogo su vee od greaka koje su izmjerene na zupaniku nakon izrade, a koje nazivamo statikim. grekama ozubljenja. Veliine tih dinamikih" greaka ovisne su o veliinama dodatnih dinami kih optereenja zuba. I kod teorijski potpuno ispravnog ozubljenja i kod potpunog izravnavanja dinamikih greaka ozubljenja, doi e kod elnika s ravnim zubima, zbog sila trenja izmeu zubi do tzv. bunosti (umnosti) izazvane trenjem, koja se ne moe spustiti ispod odreene granice. Znatan utjecaj na bunost ima podmazivanje. Mazivo vee viskoznosti spreava prekid uljnog filma izmeu bokova, a vee unutranje trenje maziva omoguava priguenje vibracija. 4.4.1.1 O d r e i van j e b o n e z r a n o s t i i z b o r o m tolerancije mjere preko zuba Izbor tolerancije mjere preko zuba uvjetovan je izborom veliine krune odnosno tolerancije krune zranosti, jer odstupanje mjere preko zuba spregnutih zupanika AWl i A w2 , zajedno s odstupanjem razmaka osi Aa' odreuju krunu odnosno profilnu zranost (sl. 108.1). Za elike s ravnim zubima:
zranosti,

imax

AWld
= -

+ AW2d + Aw2g

cos a

+ 2 Aag tan aw,

+ 2 Aad tan aw .
107

imin = -

Aw1g

cos a

Tolerancije zupanika r-j'_dirlJ~f1L ~ zm()~_o si

~-,-,,~.,:,-t~~----

o'

> L-

tolerancijsko polje co

D-

,9.,

-O

D-

-y~

OO
tJ)C

:='0

El:J (lJ N -O +'O

<-hO CD-

o' O

:J

-y

lli o

o
N

El
~

a:;
L-

(j)

<lJ,

//~
/

// /
/

J 1'IIt-H+N+',+t-t+H h
g
f-N-lt++J

o' o'
::J
L-

'"

/~ V
~fJ)~
,!!Jlt)

~'~W,I a Hr-++,

Idll,

eL

I'+'t.,..".f-t+l+

g
D-

+:H"W+++H-1

tolerancIJsko polje da

-h+++i"t+t~+H-t-- donJO odmjero AWd

:='C OO

~~

Oo
C>O OD-

-- gornja odmjeru

Awg ~~
.2
o
o
::J

'o
o'

tolerancijsko polje razmaka OSI

Sl. 108.1 Poloaj odmjera, gornjeg i donjeg graninog odstupanja pojedinih slovnih oznaka

Najvea kruna zranosl nastaje kada odstupanja mjera preko zuba spregnutih zupanika odgovaraju donjim granicama, a odstupanja osnog razmaka gornjoj granici.

Najmanja kruna zranost nastaje kada odstupanja mjera preko zuba spregnutih zupanika odgovaraju gornjim granicama, a odstupanja osnog razmaka donjoj granici. U spomenutim jednadbama za imax i imin nisu uzeta u obzir odstupanja koraka, oblika bokova, centrinosti i aksijalnosti. Radi toga variraju stvarne vrijednosti krunih zranosti u irokim granicama. To dolazi do izraaja kada se predviaju male krune zranosti. Izbor tolerancija mjere preko zuba, veliine i poloaja tolerantnog polja, svodi se na izbor gornjeg i donjeg graninog odstupanja mjere preko zuba (slovne oznake). Tako se mogu ostvariti vrlo iroke granice tolerancije zra nosti. Na sl. 108.1 prikazani su poloaji polja tolerancije svake slovne oznake, polja tolerancije razmaka osi, poloaj polja tolerancije ca i da s oznakama za Awg , A wd , te profilne zranosti i p max i jp min' proizale iz izbora polja tolerancije ca i da. Granina odstupanja mjere preko zuba Awg , AWd dana su ovisno o kvaliteti i modulu II JUS M. CL 034, CI II tablici 110.1 dane su vrijednosti graninih odstupanja mjere preko zuba za kvalitetu 9. U tablici 110.1 dane vrijednosti graninih odstupanja mjere preko zuba (Awg , Awd ) odnose se na evolventne elnike s ravnim i kosim zubima. Za granina odstupanja debljine zuba na diobenom promjeru (A sg , Asd) upotrebljavaju se iste vrijednosti kao i za granina odstupanja mjere preko zuba. Pri izboru krune zranosti razlikuju se dvije grupe zupanih parova u ovisnosti o namjeni: 1. Zupanici za prijenos snage: optereenja su visoka, postoje znatne deformacije i zagrijavanje, brzine su promjenljive. Izborom preuske zranosti dolazilo bi do bunosti rada, zagrijavanja zupanika i leaja, jakog troenja i mogunosti lomova. Velika zranost posebno je nepogodna ako je optereenje promjenljivo i ako se smjer gibanja esto mijenja, a potrebna je ako se predvia vee zagrijavanje zupanika. Troenjem se zranost poveava. 2. Zupanici za prijenos vrtnje (mjerni instrumenti, diobeni aparati, satovi) optereeni su nisko, pa su i deformacije i zagrijavanja niska, kruna zranost nije ni potrebna. Kao gruba orijentacija za izbor krune zranosti moe posluiti dijagram na sl. 3, JUS M. Cl. 031,(s1. 111.1). Ako je predvieno da se rad odvija pri visokim temperaturama, treba predvidjeti vee zranosti, a tamo gdje bi zranosti bile tetne, potrebno je birati nie vrijednosti. Na osnovi usvojenih vrijednosti najvee (jmax) i najnie (jmin) krune zra nosti i tolerancije razmaka osi prema usvojenoj kvaliteti, mogu se odrediti potrebna granina odstupanja:
-(A w1d

+ Aw2d )
+ Aw2g )

jmax cos a - 2 Aag sin aw, jmincos-2Aad sin aw .

109

-(A w1g

Hjere u jJ-m (1}J.ITl =

aoot mm )

I~ dd;)ene krunice d Gmd1

KlK.lliteta 9

~'('I m,,[rmj
O

rl

+2~

+26

1- 14~

27 O

l,.

+ 29

+
O O O
LJ
O

+33 O
~

~
~
--'

+# +4S ~,*,~,.:>k:l'lrt+-ll + 471 O 1-

+ + +40 +

R
-~

I ~I~ ~
Ilfin

1-192 - 240 -288 - 336 - 432 - 52 1- 624 - 720 -E 2(){j 26(; 312 354- 4fJ8 5l 676 78[. 216 270 324 378 48fJ 702 810 232 & 348 4o{j 522 6 754 870 %15 Tl02 1218 1334 I-1450 t:A'i . 930 1054 r-1178 ~1302 1426 , 248 310 372 434 558 264. $.ft. -~ 462 59458 .99(, 1122 1254 1386 1518 i -ta<;O lYe 1330 1470 1610 I 2a; 35 1,2() 490 630 2EE 3fj(, 432 504 648 /36 -1080 1224 --1368 15/2 1656 l 3trJ t.5IJ ~ 684 , a1 114 1292 1444 1596 1748 i 3Ot. l1040 12 1360 1520 1680 1840 . 320 3.:J(j -1W"<I 126 14:<1:1 1:>':b 704 l!/ii:t 1144 1320 1496 1672 1848 2024 352 1170 1350 1530 1710 l.f:f;;f,; 2021L . :.,81!J. ~ _I 1-, l::lQ.: -1222 -1410 -1598 -1786 -1974 -2162 -;

1470

e:e:-

-.:i
...=.!
1122

~ B
-t274
1326 l 71?

~ ~ E r=;
1404
1'12
Ifi1R

f666

1862

2254

1734
1620

1938
:lU14 2052

2056 2142

2346
. Z!:<l

~
~
1188

1530 5_9l 1680 1740 1800

2484
1232 1456 1276 1508 1320 f- 1560 1836 1904 1972 204<) 21L'I:J 2204 228:. 226C . 235 24,

:<438

F- BR2

~
1 nJ

lOM 1044 1080

25
~

2576 2668 2900 2760' iiooo

mJ;!

-2/OB7.'i5i

2til

;i/O<

nu

1.'?R6
1430

tRCl(

239<

2852 2B':JB

315C
1690 1950 2210 2470

273

2990

3250

- 966
-=..! ..::J

-,
-e
-~

f-:
f=- f:=-

i
~

- 910 - 1170 93R I20f 1242 994 127li fOOB 1296

1474 742 2010 2278 2546 2814 3082 1518 1794 207C 23#5 262 289t. 31'!4 1562 -/RIJi '')130 '414 20"* ~ 3266 15114 1872 2160 -2448 273t 3024 - 3312 1036 1332 1628 1924 2~ 2516 2812 3108 34CJ4 . -10641-13681-16721-19761-2;fJ-258r2m- 3821- 3496 11092 1404 1716 2028 2 2652 2 3276 3588

Primjeri: mn- 5 mm, d m n= 5 mm, d m,,- 10 mm, d "ll-tO mm, a

- l00mm l !<voliteta 9db, Awd-- 420;un A",:r-280}im - 480mml levo/deta 9db, Aw=- ~)lm A -320 f'-m = 250 mm, kvaliteta gfal A.,.j=- 658;.un Awg=-IB8 pm -1{)(X)mm, kvaliteta 9fa, A.,.j=- 756 f'IYI Awg=-216)-lm

wr

1 2 3 4 5 6

7 8

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 standardni modul mn [mm) ..

Sl. 111.1 Orijentacija pri izboru krune

podruja

primjene

zranosti

data u zavisnosti od modula i

osi Aa. i Aad dana su u ovisnosti o podkvalitete u JUS M. Cl. 036 i tablici 112.1. Nakon usvajanja vrijednosti graninih odstupanja iz tablice (JUS M. Cl. 034 i 036) potrebno je provjeriti da li izraunane granine vrijednosti krune zra nosti odgovaraju. Da bi se izbjeglo zaglavljivanje, mora biti ispunjen uvjet:

Granina odstupanja razmaka ruju nazivne mjere razmaka osi i

imin>

(T;; + T;~) tan

r:J. w

T i :: 2 je dozvoljeno odstupanje pri radijalnoj kontroli zupanika u zahvatu koja obuhvaa niz istodobno izraenih utjecaja greaka ozubljenja, nalazi se u JUS M. Cl. 033. i tablici 113.1. Oznaka za kontrolu i tolerancije zupanog para za koji se predvia radijalna kontrola sprezanjem za sluaj da je odabrana kvaliteta zupanika 6, tolerantno polje mjere preko zuba db, a kvaliteta razmaka osi 3, glasila bi: S." 6 db 3 JUS M. Cl. 031. Za sluaj da je predviena tangencijalna kontrola sprezanjem: S: 6 db 3 JUS M. Cl. 031 . Ako je predviena pojedinana kontrola svakog zupanika: E.6 db 3 JUS M. C1.031.

111

VRIJEDNOSTI GRANICNIH ODSTUPANJA RAZMAKA OSI Aag, Aad U OVISNOSTI O PODRUCJU NAZIVNE MJERE RAZMAKA OSI I KVALITETE

Tablica 112.1 Kvaliteta tolerancije razmaka osF Kvaliteta tolerancije zupanika* vie od ... do 6 ... 10 ...
....... ....
'-'

1 1 i 2 2

2 3 i 4 5

3 5 i 6

4 7 i 8

5. 9 i 10

6 11 i 12

10 18 30 50 80

!:::

18 ... 30 ... 50 ...

3 3 4

6 7

11
13

II

+ 18

+ 45

14 17 20 27 32 36 41 45 55 63 70

22

55

+ 26 + 31 + 37

+ 65 + 80 + 95
11O

I
.v;
o
.!>tl
~ ~

<;:1

80 ... 120 120 ... 180 180 ... 250 250 ... 315 315 ... 400 400 ... 500 500 ... 630 630 ... 800 800 ... 1000 1000 ... 1250 1250 ... 1600 1600 ... 2000

. 4 5
6

.1O ll 13

15

23

... ... ....,

~
<l) <l) <l)

E N

7 8

15 16
18 20
22

18 20
23 26 29 32

44

50 58 65 70 88

125 145
160

E
;;.
~

+ 9

180
200 220 250 280 330 390
i460

ilO

' 49

78 100 115 130 155

'N
~

. 35
40 45

....,
<l)

'u ;:l

"o o p-.

...

25

. 28 . 33

53
63

. 83 . 98

39 i 46

75

115

185

,', Kvaliteta tolerancije razmaka osi ne mora biti u saglasnosti s kvalitetom tolerancije zupanika. U tablici je dana samo orijentacijska veza.

112

o N
M;ere
U

fU1> ( 1;.un=Q(JJ1 mm)

'(1;'

" 2::
Kvaliteta
8
. lj tI~.1I !JTi lj 1.<1 Tj

iO'-'

(JJ'7J 'i:1-

.--

Ptr::rryi:r dJOtH1ne Jtrunic. d.!m",J

mm

'P,;'

>Z
ZO ,-,(JJ
?'~tJ

NtJ

"
11

SI(]J')(/(JJCfnj

mo::J.JI

" 'R

mn {mm]

b'2

....

m"'"

'~. "

~<

.'"-lO ,N
.... 0

t;:1t:

r-' ,-,O mtJ

<tI: O

NZ

om

'i:1 (JJ>

O...., oC::

Z (JJ
~Z

0'-'

OO
O OiO
>-l
pl

~> >~

<tJ

(JJ'-'

tJS
~

O>

cr-'
pl

....,>
0
>-' >-'

:pm
W

'i:1Z

Pnrr!leri- m n = Smm, mn= 5 mm, mn=!Omm, m" = 10 mm I

d = 100 mm, d = 48D mm, d -= 2SOmm, d =IOOOrrm,

kvo/;/eta 5, 7jn= 19)1m, /JJ/'= !3pm kvaliteta S, li"= 4Sj1f17, /J T/= 15)lIn kvaliteta 8, T;'=149pn, lJ!in=47f4m kvalilelo8. 7;"=172 pm, fj!i'=54f!m

c>~ '-liO ., o ,,....

Z '-'~ >0

LN

tn

4.5

PRORAUN

OPTERETIVOSTI (NOSIVOSTI)

ZUPANIKA

4.5.1 OSNOVE OPTERETIVOSTI (NOSIVOSTI)

vienog

ZUPANIKA

Opteretivost (nosivost) zupanih parova mora biti takva da unutar predvijeka trajanja ne doe do oteenja. Uzroci nastajanja oteenja mogu biti razliiti. Meu uzroke oteenja ubrajamo: 1. Pogonsko optereenje zupanika koje izaziva smino naprezanje bokova, kontaktne (Hertzove) pritiske, naprezanja u korijenu i uzdu bokova zubi. 2. Pogonske uvjete (mazivo, lutajue struje, korozija, strana tijela). 3. Stanje materijala (greke u materijalu, kvaliteta povrinske obrade, greke u dimenzijama, greke pri montai). 4. Promjene na zubu izazvane tetnim utjecajima (elastine deformacije bokova zuba, elastine deformacije presjeka zuba, utjecaj vibracija, abrazivno troenJe bokova, korozija trenja). 4.5.1.1 P o g o n s k o o P t e re e n j e (sl. 114.1) Sila koja djeluje sa zuba na zub u smjeru zahvatne crte dijeli se na obodnu i radijainu komponentu. Na sl. 114.1 prikazana su klizanjem zuba po zubu izazvana pomicanja povrinskih slojeva materijala bokova pogonskog i gonjenog zupanika. Uzdu linije dodira bokova javljaju se naprezanja povrinskih slojeva izazvanih kontaktnim (Hertzovim) pritiscima. Materijal bokova deformirat e se radi toga na dodirnim povrinama bokova elastino i plastino. Na veliinu i raspodjelu tih tlanih naprezanja utjeu sile trenja hokova i pritisak maziva. Obodna komponenta sile izaziva u korijenu zuba naprezanje na savijanje. Raspored savojnih naprezanja ovisit e o elastinim deformacijama zuba, o broju okretaja zupanika i o grekama ozubljenja. Radi elastinih deformacija gonjeni zupanik izbjegava preuzimanje optereenja pa se radi toga mijenja poloaj hvatita sile, na gonjenom zupaniku prema podnoju, a na pogonskom prema tjemenu zuba. Time je pogonski zupani k, radi veeg momenta savijanja, jae savojno optereen. Raspodjela naprezanja uzdu bokova ovisit e o veliini optereenja. Poveanjem optereenja poveat e se, radi elastinih deformacija, udio korisne duine noenja. Odstupanja bone linije zuba, paraleinosti osi, aksijalnosti (savijanje i uvijanje vratila), deformacije kuita, smanjuju korisnu irinu noenja.

kontaktni pritisci i momenti

Sl. 114.1 114

Mehaniko optereenje

zuba.

4.5.1.1.1 Pogonski uvjeti

Uljni film izmeu trenutnih toaka dodira razdvaja bokove zuba. Djelovanjem vanjskih sila dolazi i kod normalnog optereenja do manjih plastinih deformacija povrinskih slojeva. Hrapavosti obrade i brazde deformiraju se stvarajui glatku nosivu povrinu (sl. 115.1). Tlani jastuk stvoren hidrodinamikim pritiskom ulja u uljnom sloju, izmeu elastino deformiranih povrina, utjee na poveanje viskoznosti maziva, a poveana temperatura je snizuje. Debljina uljnog sloja iznosi od 0,75 do 1,2 [.Lm. Da bi se hidrodinamikim pritiskom potpuno razdvojile povrine bokova, morala bi hrapavost iznositi izmeu 0,25 do 2,5 [.Lm, koja e se kasnije plastinom deformacijom uglaati. Kod novih prijenosnika to se ne moe odmah oeki vati, pa valja imati na umu i metalni dodir i mogunosti zaribavanja. Dodavanjem aditiva mogu se spomenuti tetni utjecaji umanjiti. Lokalno zagrijavanje i taljenje materijala na povrinama bokova najee uzrokuju lutajue struje. Na sl. 115.2 pokazane su posljedice lutajuih struja. Koroziju mogu izazvati produkti starenja ulja, organske kiseline i oksidacija ulja. Rupiavost izazvana korozijom prikazana je na sl. 115.3. Strana tijela mogu biti strugotine od obrade i odvajanje estica materijala izazvano lokalnim preoptereenjem. Na sl. 115.4 prikazan je lom izazvan stranim tijelom.

Sl. 115.1 Manjim plastinim deformacijama uglaane nosive povrine

Sl. 115.2 Lutajuim strujama izazvano lokalno taljenje materijala na povrinama bokova zuba

Sl. 115.3 Rupiavost izazvana korozijom

Sl. 115.4 Lom zuba izazvan stranim tijelom

115

4.5.1.1.2 Stanje materijala Greke na materijalu mogu biti: upljine i nepovezanost, kao posljedice
livenja, nemetaini ukljuci prikazani na sl. 116.1, greke toplinske obrade prikazane na sl. 116.2 itd. Kvaliteta povrinske obrade predstavlja mogunost oteenja radi plastinih i elastinih deformacija grublje obraenih povrina bokova, a isto tako i prskotine izazvane obradom i bruenjem (sl. 116.3).

SI. 116.1

N('mct~ll]i ukljuak

p()~licdjca kllll.a

kao radi umornosti

Sl. 116.2 Lom na mjestu zavret . ka zaka \jene zone

Sl. 116.3 Prskotine na povrini bokova izazvane bruenjem

Na sl. 117.1 prikazani su rezultati nejednolikog pogrenom obradom i montaom.

optereenja

izazvani

4.5.1.1.3 Promjene na zubu izazvane tetnim utjecajima

Utjecaj elastinih deformacija najlake moe se predoiti ako zamislimo da je zub izraen od gume. Tada e biti lako razumljivo da slika noenja zuba ovisi o optereenju. Ako se povrine bokova razdvojene tlanim jastukom uljnog sloja gibaju jedna prema drugoj u suprotnom smjeru, doi e do toga da se dije116

"'kOOk,,""t,~=
posmotrau

//

/ " sl i ko suprotf19 . ////; od posmatroco _. _

.~ ..~ ~ ~ g~g.
. .

grEka uzdune liniJe boko

baqJnje zupcanika

nOSI

podnoje

nosi tjeme

valovito evolventa

valovit zub po irini

Sl. 117.1 Slike noenja izazvane pogrenom obradom i montaom

lovi koji se lake plastino deformiraju savIJaJu i razvaljaju. Uzvienja nastala valjanjem savijanih dijelova dovode do ovravanja materijala. Na sl. 117.2 prikazan je tjemeni dio pogonskog zupanika gdje se je stvorila uglaana povrina sa spomenutim savijenim i razvaljanim slojem. Nastala

Sl. 117.2 Razvaljani plastino deformirani savijeni i uglaani dijelovi bokova

Sl. 117.3 Srh na tjemenu

udubljenja na podnoju zuba izazvani deformacijama

plastinim

117

nadvienja izazivaju poveanja kontaktnih pritisaka i mogu dovesti do daljnjih deformacija. Na sl. 117.3 vidljiv je srh na tjemenu i udubljenje na podnoju zuba izazvano plastinim deformacijama. Na sl. 118.1 shematski je prikazan cijeli opisani tok. Kada otkinuti ovrsnuti djelii dospiju izmeu bokova, djeluju kao otrice alata za skidanje estica. Zbog sila trenja klizanje boka po boku dovodi do pomicanja povrinskih slojeva materijala. Kao posljedica stalnog pomicanja povrinskih slojeva dolazi II njima do promjene strukture, a i do plastinih deformacija. Zbog toga se smanjuje mogunost daljnjih deformacija te dolazi do pucanja i do razdvajanja. Sile trenja prisiljavaju povrinske slojeve materijala da se pomiu. To stalno pomicanje dovodi do umornosti materijala, pa se javljaju prskotine (pitting) koje se ire od povrinskih slojeva prema unutranjosti. Sirenje prskotina podudara se sa smjerom pomicanja optereenih dijelova bokova. Na sl. 118.2 pokazana je shema nastajanja prskotina (pittinga). Ako su oba zupanika od istog materijala, prskotine nastaju na podnoju pogonskog zupanika. Uzroci prskotina nalaze se u lokalnom preoptereenju.

~--~~~7'.

t
ulJE'

smjer gibanja optere~ene dodirne tocke

Sl. 118.2 Shematski prikaz nastajanja rupienja (pittinga) na podnoju pogonskog zupanika

d) troenje izazvano skidanjem estica radi tvrdog zrna

Sl. 118.1

Razliiti oblici meusobnim klizanjem

troenja izazvani bokova

118

irenje loma izazvanih umornoscu materijala javlja se kod dovoljno materijala u obliku paralelnih pojaseva. Kod vrlo tvrdih materijala primjetljivo je interkristalno irenje loma, Lom nastaje istodobno u razliitim razmacima, to je vidljivo iz sl. 119.1.
elastinih
pOjasevi lomova radi umornosti

SL 119.1 Shematski prikaz loma usljed umornosti

Jako abrazivno djelovanje javlja se pri klizanju tvrdog boka po mekom boku (119.2), Kada strana tijela dospiju izmeu bokova (npr. uljem) dolazi takoer do vrlo intenzivnog abrazivnog djelovanja. Ako se dvije povrine dodira izloene normalnoj sili pomiu meusobno u malom opsegu (O - 30 mm), opaaju se znaci korozije trenja. Trenjem i time izazvanim troenjem dodiruju se nove povrine metala koje brzo oksidiraju. Produkti oksidacije narastaju do slojeva te bivaju preani i utisnuti u povrinu boka. Shema korozije trenja prikazana je na sl. 119.3.

SI. 119.2 Troenje mekanog boka izazvano tvrdim bokom

Shema korozije trenja

4.5.1.2 O t e

en j a zu b a

Opteretivost zupanika mora biti odreena tako da ne doe do oteenja zubi i zupanika. Oteenja nisu samo lomovi ve i oteenja povrina bokova i deformacije zubi, vratila, kuita, koja utjeu na funkcionalnost prijenosnika. Konstruktor mora znati koja se sve oteenja javljaju kod zupanih prijenosnika. Osnovna oteenja zupanika ine lomovi zubi i ote119

enja bokova. Kod lomova razlikuju se lomovi zbog umornosti lomovi.

nasilni

4.5.1.2.1 Lomovi zbog umornosti

Do lomova zbog umornosti dolazi kad su dinamika naprezanja izazvana optereenjem vea od dinamike izdrljivosti (ona su, meutim, nia od statike lomne vrstoe). Lom zbog umornosti prepoznatljiv je po stukturi (finozrnata struktura dobivena sukcesivnim lomom zbog umornosti materijala a grubozrnata struktura dobivena prisilnim lomom preostalog dijela presjeka sl. 120.1). Od male naprsline lom napreduje polako dok ne nastupi lom dijela zuba ili cijelog zuba. esto se kod lomova zbog umornosti jasno vide rasterske linije koje izlaze iz toke od koje poinje lom. Prva naprsliRa nastaje najee zbog koncentracije naprezanja na tom mjestu (prijelazi boka u korijen zuba, naprsline izazvane bruenjem bokova, pogrena toplinska obrada, otar prijelaz izmeu tvrdog i mekog sloja materijala, zarezi izazvani obradom korijena zuba, rubni pritisci, jako uznapredovano rupienje - pitting). esto se na mjestima nastanka loma, na poetku prskotine, mogu opaziti uzroci nastale prskotine. Najee jc to koncentracija naprezanja koju je izazvao bilo neki ukljuak bilo usahlina. est uzrok loma zbog umornosti je i otar prijelaz boka zuba u korijen zuba. Ako su bokovi zuba brueni, a korijen zuba nije bruen, nastaje zarez na prijelazu bruenog na nebrueni dio, koji dovodi do zareznog djelovanja. I pogrena toplinska obrada moe dovesti do mikroskopsko sitnih prskotina koje se djelovanjem promjenljivog optereenja poveavaju. Kao mogui daljnji uzrok loma zbog umornosti moe se uzeti i proirenje poetne prskotine nastale na povrini ili ispod povrine kao posljedica lokalnog preoptereenja. U tom sluaju primjeuje se esto i jaka rupiavost povrine. U toku vremena, u kojem se prvotna prskotina postepeno iri prema povrini, dolazi u periodu zahvata do utiskivanja ulja u prskotinu stvorenu optereenjem. Nakon to zub s prskotinom izae iz zahvata, istiskuje se utisnuto ulje. Mali pokreti zuba izazvani prskotinom dovode utiskivanjem i istiskivanjem ulja do pojave tzv. korozije trenja. Da opseg korozije trenja ovisi o vremenu trajanja trenja, moe se zakljuiti iz veliine crvene mrlje koja se javlja na povrini loma. Umaranje materijala ubrzava samu koroziju, a korozija ubrzava opet proces umaranja materijala. Naime, tzv. hladno zakaljivanje izazvano procesom umaranja materijala dovodi do razlike u potencijalu izmeu hladno zakaljene i nezakaljene strukture. Vlaga koja se zadrava u prskotinama predstavlja poetak korozionog procesa. Radi korozije i ulja povrina loma dobiva posebnu boju koja je tim tamnija to je proces due trajao. Poto se prskotina iri skokovito to svaki takav skok irenja prskotine dobiva posebnu boju. Skokovi su, meutim, tim vei im prskotina dalje napreduje. Sl. 120.1 Lom izazvan umornou materijala radi toga to je zub nosio samo jednim dijelom boka 120

4.5.1.2.2 Nasilni lomovi

Nasilne lomove izazivlju trenutna optereenja pri kojim naprezanja prelaze loma. Do takvih preoptereenja dolazi najee zbog udara. Struktura loma je grubo (sl. 121.1) zrnata. Optereenje koje dovodi do nasilnog loma nekoliko puta je vee od optereenja koje izaziva lom zbog umornosti. Nasilni lom javlja se najee na rubovima kao posljedica slabog nalijeganja bokova. Ugradnjom sigurnosnih ili elastinih spojki spreava se mogunost
vrstou
preoptereenja.

Preoptereenje moe biti izazvano previsokim okretnim momentom pogonskog stroja. Faktori preoptereenja - dodatna dinamika optereenja ne mogu se esto obuhvatiti dovoljnom tonou. Nekada ti tzv. dinamiki faktori rastu i u toku samog pogona zbog vanjskih uzroka ili zbog troenja zuba. Meu dinamike efekte koji mogu dovesti do preoptereenja ubrajamo: udarna optereenja, kolebanja okretnog momenta, neizbalansiranost, greke montae, deformacije kuita, prevelike progibe vratila, istroenost leaja itd. Istroenost bokova poveava udio dinamikog optereenja. Svako odstupanje boka zuba (evoIvente) dovodi do poveanja udarnog optereenja ili do prevelikog progiba. Da bi dolo do prisilnog loma, optereenje mora biti tri do etiri puta vee od onog koje je potrebno da kod veeg broja promjena izazove lom zbog umornosti. Tragovi tako visokog optereenja vidljivi su na povrini zuba. Lom poinje najee na prijelaznom polumjeru u korijenu zuba. To je i logino, jer je korijen zuba, u odnosu prema - silama koje djeluju, najjae optereen (zub moemo zamisliti kao konzolno optereeni nosa). Osim toga u korijenu zuba se javlja, ovisno o veliini i kvaliteti izrade prijelaznog polumjera, koncentracija naprezanja izazvana zareznim djelovanjem. Do loma moe doi i na diobenom promjeru kao posljedica progresivnog porasta rupiavosti bokova. Zupanici s povrinskom toplinskom obradom

Sl. 121.1 Nasilni lom 121

zubi, a s debelim zakaljenim slojem, imaju najee slabu i mekanu jezgru, to izaziva opasnost da zubi puknu II blizini povrinskog sloja mekane jezgre, pri emu se gornji dio zuba lomi i otpada. Lomovi na dijelovima koji su blie ela zuba ili na bridovima ela govore o grekama ugradnje ili o grekama nastalim prije ili za vrijeme ugradnje. Ponekad dolazi do lomova zbog naprezanja koja su izazvana stezni m spajanjem vijenca i glavina ili preostale napetosti od prethodne toplinske obrade. U tim sluajevima lom nastaje u uzubini.

4.5.1.2.3

Rupienje

bokova (pitting)

To je oteenje pri kojem se na povrini bokova javljaju rupice velike od nekoliko desetinki milimetara do nekoliko milimetara (2 do 3), kao posljedica meusobnog valjanja i klizanja bokova te kontaktnih pritisaka i prisutnosti maziva (sL 122.1). Teorijski, rupice nastaju kao posljedica koncentracije naprezanja koju izazivaju kontaktni pritisci na mjestima najveih sminih naprezanja. Tamo se javljaju prskotine koje se ire prema povrini. Na oblik i smjer prskotina utjee smjer sila trenja. Rupienja se javljaju najprije na pogonskom zupaniku zato to sila trenja na pogonskom zupaniku djeluje od kinematske krunice prema tjemenu i podnoju zuba. To dovodi do gibanja povrinskih slojeva materijala prema podnoju i tjemenu, a kod veih optereenja do stvaranja prskotina. Budui da je smjer sila trenja na kinematskom promjeru meusobno suprotan moe doi, zbog prskotina koje djelovanjem sila trenja imaju suprotan smjer, do stvaranja veih povrinskih prskotina. Pogonski zupanik ee je u zahvatu tako da je

Sl. 122.1 122

Rupienje

bokova (pitting)

opasnost nastajanja rupienja i zbog toga vea. Na putu zahvata od A do E postoje periodi u kojima se u zahvatu nalaze istodobno po dva para zubi, ali se u jednom dijelu puta zahvata A do E nalazi u zahvatu samo jedan par bokova zubi. U tom su dijelu kontaktni pritisci najvei. Taj period tzv. pojedinanog zahvata odgovara otprilike treini boka zuba oko kinematske krunice. Na sl. 123.1 prikazano je nastajanje prskotine. Rupienje se javlja i kod mekih materijala. Meutim, bokovi se plastino deformiraju, a rupice razvaljaju. /

~~~

"- /

i-""

Sl. 123.1 Nastajanje

rupienja

(pittinga)

Mehanizam nastajanja rupienja tumaimo ovako: povrine bokova zuba u zahvatu izloene su tlanom (zbog Hertzova pritiska) i sminom naprezanju (zbog meusobnog klizanja bokova zuba). Zarezima koji su izazvani hrapavocu bokova, promjenama u strukturi materijala izazvanim promjenljivim naprezanjem i ukljucima, dolazi do koncentracije naprezanja. Promjenljivo optereenje dovodi do ovrivanja materijala u zonama koncentracije naprezanja. Vlano naprezanje izazvano klizanjem bokova dovodi do stvaranja mikroprskotina. U tako stvorene mikroprskotine utiskuje se ulje kapilarnim djelovanjem i pritiskom. U periodu zahvata bokova zubi ostaje to utisnuto ulje zatvoreno u prskotinama. Radi meusobnog valjanja bokova zubi raste pritisak ulja zatvorenog u prskotinama, pa sc zbog toga prskotine poveavaju. Stalnim otvaranjem i zatvaranjem prskotina (ulaskom bokova zubi u zahvat i izlaskom iz zahvata) dolazi do loma djelia materijala s rubova prskotina i do ispadanja odlomljenih dijelova. Ulje moe izazvati irenje pojedinih prskotina samo dok prskotine ne postanu tako duge da svojom duinom omogue ulju koje je izloeno pritisku (radi valjanja zuba po zubu) jednostavno istjecanje iza zone pritiska bokova. Sve dok prskotine ne dostignu tu veliinu, lomovi materijala zauzimaju tipian trokutasti oblik, a nastale rupe imaju koljkastu formu. Daljnjim poveanjem prskotina oblik lomova materijala, a isto tako i presjeci rupa postaju nepravilni. Lomovi materijala do kojih dolazi u ovom periodu izazvani su kontaktnim pritiskom i tangencijalnim optereenjem onih rubova rupa koji lee u smjeru valjanja. 123

Prskotine nastale opisanim mehanizmom lee prema povrini boka zuba odreenim kutom. Kut prskotine prema povrini boka iznosi 5 do 20. Primjeeno je da tendencija otvaranja prskotine ovisi o odnosu smjera klizanja prema smjeru prskotine. Ako se nagib prskotine podudara sa smjerom klizanja. doi e zbog tlanog optereenja, prije nego to kontaktna povrina dospije iznad same prskotine, do otvaranja prskotine i do ulaska (tlaenja) ulja u prskotinu. Nakon toga prskotina se zatvara, pritisak ulja se poveava, a time i prskotina. Kod prskotine koja ima suprotan smjer doi e do istiskivanja ulja. Premda e se i u ovom sluaju prskotina poveati ulje nee utjecati na to irenje. Na onim mjestima bokova zuba gdje je smjer klizanja suprotan smjeru gibanja (ulaska u zahvat pojedinih toaka boka zuba - negativna brzina klizanja), doi e do otvaranja prskotina. To se odnosi na podnoni dio pogonskog i gonjenog zupanika. Meutim, na stvaranje rupiavosti ne utjee samo Hertzov pritisak, ve i uvjeti klizanja. Kao dokaz posluit e pokus gdje je vei zupani k bio pogonski (multiplikator). S obzirom, na nepovoljne uvjete klizanja, ali sada na velikom zupaniku, rupiavost se je pojavila najprije na velikom zupaniku. N\l malom zupaniku s malim brojem zuba polumjer zakrivljenja boka na podnoju zuba u poetnoj toki zahvata gotovo je jednak nuli. To znai da je Hertwv pritisak u toj toki vrlo visok, bez obzira to ovdje nije rije o toki pojedinanog ve dvostrukog zahvata. U takvim sluajevima se moe vrlo brzo rupiavost oekivati. Nastajanje rupienja uvjetovano je veliinom kontaktnih pritisaka i sila trenja, a veliina sile trenja od hrapavosti bokova i podmazivanja (naina podmazivanja i vrste maziva). im je povrina bokova glaa, a podmazivanje bolje, opasnost od pojave rupienja je manja. Termikom obradom (cementiranjem, nitriranjem, kaljenjem) i ovravanjem povrine poveava se vrstoa, a time i vea otpornost prema gibanju povrinskih slojeva materijala silama trenja. Inicijalno rupienje (initial pitting) javlja se pri putanju u pogon novog zupanog para. Ono traje openito samo dok se ne izravnaju nadvienja izazvana hrapavou, dok se ne stvori dovoljno velika povrina noenja koja e moi preuzeti optereenje bez oteenja. Ova vrst rupienja prestaje najee nakon uglaavanja i ne iri sc. Progresivno mpienje (progresive pitting, sl. 124.1) nastavlja se i nakon izravnavanja poetnih neravnina bokova. Opseg rupienja nakon dueg vremena rada zupanika je toliki da preostali neoteeni dio povrine bokova vie ne moe prenositi optereenje, pa vrlo brzo nakon toga nastupa potpuno drobljenje (gnjeenje) povrine boka, a dolazi i do loma. Rupiavost se najee javlja nakon pogona od godine i pol (10 5 do 10 . 106 zahvata). U poetku je teko odrediti je li rije o neopasnoj ili progresivnoj rupiavosti. Minimalni broj zahvata nakon kojeg moe doi do rupiavosti iznosi 105 do 2 . 105. Jako napredovanje rupiavosti dovodi do unitenja zupanika. pod SI. 124.1 Progresivno 124
rupienje

(pitting)

Zupanike smatramo izdrljivim u odnosu prema rupiavosti ako pri nepromijenjenim pogonskim uvjetima opada rupiavost svedena na jedinicu vremena (dcgrcsivna rupiavost). Zupanici koji nisu izd r 71jivi prema mpiavosti jesu oni kod kojih je rupiavost svedena na vremena konstantna ili se poveava (linearna, odnosno progresivL ,'<:1). Broj i veliina novo nastalih rupica mora biti uzeta u obzir. h , ' ) n j u rupiavosti uzima se u obzir cjelokupna povrina bokova .'0\ Ii Radi kvantitativnog utvrivanja opsega rupiavosti, potrebno je oznaitI zube i uzeti ih u obzir pri utvrivanju rupii::avostL Stanje bokova potrebno je II kritinim slu{:a,icvima kontrolirati najm8. njc triput. Prvu kontrolu potrebno je obaviti tek nakon 10'; promjena. Dal} nje kontrole potrebno je obavljati u odgovarajuim vremens!; im. razmacima, na osnovi nalaza prve kontrole.

4.5.1.2.4 Zaribavmzje Zaribaval1je je oteenje bokova izazvano istodobnim djelovanjem visokih povrinskih pritisaka i brzina klizanja najee li blizini tjemena i podnoja boka zuba. Posljedice zaribavanja su udubljenja i brazde u smjeru brzine klizanja. Razlikuje se lako zaribavallje (sl. 125.1) kao posljedica uraivanja novih zupanika i teko zaribaval1je (sl. 125.2) koje se nastavlja dok s bokova nije odnesena tolika koliina materijala da sc zubi poinju lomiti. Pri samom nastajanju zaribavanja teko je utvrditi je li rije samo o lakom zaribavanju koje prestaje nakon uraivanja ili o tekom zaribavanju. Ako se na zaribanoj povrini javljaju samo mali znaci nastale hrapavosti, male dubine
Sl. 125.1
Poetak

zaribavanja

Sl. 125.2 Teko zaribavanje

125

hrapavosti s izgledom povrine koja kao da je jetkana, rije je o lakom zaribavanju. Ako su zaribane povrine jako hrapave, s dubokim brazdama, govorimo o tekom zaribavanju. Do zaribavanja dolazi, kako se pretpostavlja, zbog prekida uljnog filma izazvanog visokim optereenjem i velikim brzinama klizanja. Prekidom uljnog filma dolazi do metalnog dodira, a time djelovanjem trenja do naglog poveanja temperature, lokalnog zagrijavanja i zavarivanja. Idueg momenta zavareni dijelovi su otrgnuti i dio materijala odnesen, to dovodi do zaribavanja. Ulja vee viskoznosti stvaraju uljne slojeve vee nosivosti nego ulja nie viskoznosti. Da bi se sprijeilo zaribavanje, upotrebljavaju se ulja s aditivima za visoke pritiske (HP). Da bi se izbjegla mogunost zaribavanja, potrebno je pri proraunu zupanika paziti da kontaktni pritisci ne budu previsoki, a isto tako ela i brzine klizanja na tjemenu i podnoju zuba ne budu previsoke (pomak profila, korekcija profila, izbor modula). Porastom hrapavosti raste opasnost od zaribavanja, a na isti nain djeluje i valovitost povrine, nepravilan oblik boka, greka u koraku. Utjecaj materijala javlja se samo kao posljedica ispravnosti sparivanja materijala. Preporuuje se da materijali zupanog para budu od razliitih vrsta elika i da pogonski zupanik ima veu tvrdou od gonjcnog zupanika. Visina zuba i veliina koraka imaju velik utjecaj na zaribavanje. Na velikim zubima javljaju se velike brzine klizanja. Pri odredenoj obodnoj brzini mogunost zaribavanja mijenja se s visinom zuba. Zupanici s velikim brojem zubi male visine, mnogo se manje zaribavaju od odgovarajuih zupanika s malim brojem zubi velike visine. To proizlazi iz injenice da zupanici s velikim brojem zuba male visine imaju niu dinamiku izdrljivost na savijanje, pa je optereenje nie, a nie su i brzine klizanja. Ope nito se moe rei da se zupanici s malim brojem okretaja manje zaribavaju. S poveanjem brzine vrtnje postoji vea opasnost zaribavanja, naroito u periodu uhodavanja. Da bi se opasnost zaribavanja izbjegla, potrebno je veu panju posvetiti kvaliteti povrinske obrade, odstupanjima oblika i tonosti ugradnje. Ulje vee viskoznosti daje uljni film koji omoguuje veu opteretivost i veu zatitu od zaribavanja nego ulje nie viskoznosti. Potrebno je ipak napomenuti da je za smanjenje mogunosti zaribavanja, osim naziva, vaan izbor materijala, njegove mikrostrukture i tvrdoe te kvaliteta povrinske obrade. Ako je zaribavanje otkriveno u poetnoj fazi, mogu se strugalom i smirkovim papirom ukloniti oteenja, a pri ponovnom putanju u pogon upotrijebiti ulje vee viskoznosti i aditive za visoke pritiske (HP ulja). Ureaji za podmazivanje moraju omoguiti dobro omreenje (oplakivanje) bokova uljem. Preporuuje se da radi spreavanja zaribavanja novi prijenosnici rade neko vrijemc s manjim optereenjem i manjom brzinom. Postepeno se poveava optereenje i brzina vrtnje do punog optereenja, dok se zubi ne uglaaju. Nakon toga potrebno je zamijeniti ulje. Neki termokemijski (difuzni) postupci poveavaju otpornost na zaribavanje (sulfirizirunje u solnoj kupelji, nilriranje). Na povrinama ovako obraenih zubi dobivaju se tanki slojevi koji sadre sumporne, odnosno duine spojevc. Ti spojevi posjeduju dobra svojstva u odnosu prema trenju i onemoguuju hladno zaribavanje. Cementirani mali zupanik velike tvrdoe (brueni zubi) u zahvatu s velikim zupanikom srednje tvrdoe (poboljan) bit e otporniji na zaribavanje i pri veem optereenju od zupanika izraenih od dva jednaka ma126

terijala srednje tvrdoe. Praksa je pokazala da su zupanici s ravnim i kosim zubima, izraeni od elika s visokim sadrajem nikla ili nikla i kroma, skloni zaribavanju. To vrijedi posebno ako su zupanici izraeni od spomenutih materijala meusobno u zahvatu. Materijali s dodacima kroma i molibdena s kaljenim i bruenim povrinama bokova, uz primjenu odgovarajueg maziva, visoko su otporni na zaribavanje. Ve smo rekli da veliina zuba, odnosno modul, ima velik utjecaj na zaribavanje. Kao orijentacija moe se uzeti da kod m ~ 1,25 mm nema zaribavanja; kod m = 1,25 do 2,5 mm do zaribavanja moe doi pri velikim brzinama i s uljem niske viskoznosti; kod m = 2,5 - 5 mm do zaribavanja moe doi pri srednjim brzinama; kod m = 5 - 10 mm do zaribavanja moe doi i kod malih brzina i srednje viskoznog maziva. Novi prijenosnici moraju se uhodavati uz nie optereenje koje se postepeno povisuje do punog optereenja. Pri tome dolazi do uglaavanja bokova zubi. Metalni djetii od uglaavanja odlaze u ulje. Zato je potrebno nakon uhodavanja promijeniti ulje.
4.5.1.2.5 Troenje (habanje) Troenje (habanje) je oteenje povrsme nastalo odnoenjem materijala sa cijele irine i visine zuba dugim radom. Samo ona oteenja bokova kod kojih dolazi do vie-manje ravnomjernog odnoenja materijala s povrine bokova zuba smatraju se troenjem (habanjem). Ako je ulje isto i ako su brzine klizanja izmeu bokova jako rnale, ili, ako je ulje tako niske viskoznosti da ne omoguava stvaranje kontinuiranog uljnog filma, doi e do troenja bokova, koje svedeno na 106 promjena optereenja moe biti dosta visoko. Troenje moe u ovom sluaju biti smanjeno upotrebom ulja vee viskoznosti ili upotrebom aditiva koji poveavaju prionIjivost maziva. Poveana hrapavost bokova poveava troenje. Oneieno ulje, pijesak, oksidi, praina od bruenja i ostala strana tijela dovode, bez obzira na brzine, do poveanog troenja. Da bi se sprijeilo troenje, potrebno je ugraditi filtre. Ako je ulje izloeno visokim temperaturama, stvaraju se kiseline i uljni talog kao posljedice rastvaranja ulja. Ako su kontaktni pritisci visoki, uljni talog izaziva poveano troenje. Najvee troenje javlja se na tjemenu i podnoju boka. Slika 127.1 prikazuje tro'enje bokova. Profil boka mijenja sc troenjem. Iako sc veliinc troenja kreu II mikronirna, promjena profila dovodi do nepravilnosti prijenosnog omjera (udari).
e se kao crkorozioni talog, ako su dvije metalne povrine tlaene jedna na drugu visokim pritiskom i ako pri tome dolazi i do vibracija malih amplituda. Ako zupanici stoje. a bovcnkastosmei

Korozija trenja javit

Sl. 127.1 Troenje bokova

127

kovi zupanika su izloeni pritisku i vibracijama, javlja se korozija trenja. Djelovanjem ulja, vlage i kisika mogu se na mjestima dodira takvih bokova pojaviti duboki zarezi, kao posljedice korozije trenja. Oteenja bokova zubi izraenih od mekih materijala nastaju kao posljedica plastine deformacije bokova izazvane naprezanjima bokova koja prelaze granicu teenja. U kombinaciji tvrdog (kaljenog) i mekog (nezakaljenog) boka dolazi pri udaru do utiskivanja tvrdog u meki materijal. Ako je pri tome prekoraena granica teenja, tvrdi bok ostavit e otisak u mekom boku. Ako su oba boka mekana, dolazi do gnjeenja i pomicanja povrinskih slojeva materijala prema djelovanju sila trenja. Granica opteretivosti zupanika odreena je sposobnou preuzimanja odredenog optereenja, ,l da pri tome ne doe u pitanje normalan rad. Razlikujemo nosivost korijena zuba, nosivost bokova, nosivost tl odnosu pre Illa zaribavunju, nosivost li odnQsu prema [roCl1 ju (habanju). Iz sl. 128. I vid ljivo je da se granice opteretivQsti nezakaljenih i zakaJjenih zupanika meu sobno razlikuju. Zu nezakaljene zupanike granica opteretivosti odreena je granicom nosivosti bokova. osim za vrlo male obodne brzine gdje granica troenja moe biti mjerodavna za granicu opteretivosti zupanika. Kod zakaljenih zupanika granica nosivosti korijena mjerodavna je pri normalnim oboelnim brzinama, a za vrlo niske obodne brzine opet je mjerodavna granica troenja. Praksa je, meutim, pokazala da optereenje koje je dovelo do jedne vrste oteenja vodi elo poveanja sklonosti prema drugoj vrsti oteenja. Tako se na zupanicima mogu javljati istodobno razliita oteenja kao to su: rupienje, zaribavanje, plastine deformacije i konano lom zuba. Na sl. 128.1 sc vidi da bi pri vrlo visokim obodnim brzinama granica opteretivosti mogla biti uvjetovana granicom zaribavanja. Trenjem proizvedena toplina pri velikim obodnim brzinama odvodi se presporo. To izaziva povienje temperature bokova pri emu se zagrijava i ulje, a time se mijenja i snIzuje viskoznost, a smanjuje sposobnost podmazivanja. Novija istraivanja pokazala su, meutim, da nakon dostizanja minimuma, opteretivost na zaribavanje poinje ponovno rasti. Uzrok tome je deblji uljni sloj pri veim obodnim brzinama pa je trenje nie.

ZOkQLJeni
zupaniCI

t
,
U

'" '" 2
o.

'" <:

obodna br zlno

obodna brZina

---

v",

Sl. 128,1 Granice opterctivostl nezakaljenih 128

zakaljenih bokoY3 zubi

4.51 OPTERECENJE ZUPCANlKA

tereenja.

Osim nazivnih obodnih sila koje se izraunavaju iz nazivnih okretnih momenata, kod zupanih prijenosnika javljaju se i dodatna dinamika opNazivna obodna sila izraunava se iz nazivnog okretnog momenta, od-

nosno nazivne snage:

Tl Pl FI = - - = - - , rl v

gdje je
U N - nazivna obodna sila na diobenom promjeru Tl u Nm - nazivni okretni moment pogonskog zupanika rl u m - diobeni promjer pogonskog zupanika PI u W - nazivna snaga pogonskog zupanika v u m/s - obodna brzina diobenih promjera = dl . 'lt nl (s nl u 1/s). Dodatna dinamika optereenja dijele se na tzv.: vanjska dodatna dinamika optereenja, unutranja dodatna dinamika optereenja.

FI

4.5.2.1.1 Vanjska dodatna Vanjska dodatna

dinamika optereenja

K(

dinamika optereenja Klovise o karakteristikama pogonskog i gonjenog stroja, mase koje se pokree i vrste spojke. Osnovna karakteristika vanjskih dodatnih dinamikih optereenja lei u tome da su ona u toku rada promjenljiva. Promjenljivost pri tome moe biti periodina (ako se optereenje mijenja po nekom ciklusu) ili povremena (optereenje se povremeno poveava i smanjuje). Elektrini i turbostrojevi imaju ravnomjerniji okretni moment od klipnih (pogonskih ili radnih), a neravnomjernost klipnih ovisna je o broju cilindara i o stupnju uravnoteenosti masa. Radni strojevi kod kojih se javljaju velika ubrzanja masa (strojevi koji kruna gibanja pretvaraju u pravocrtna), strojevi kod kojih radne sile naglo rastu (valjaoniki stanovi, drobilice), predstavljaju strojeve s naglim poveanjem radnog okretnog momenta. Pri proraunu zupanika mjerodavan je najvei okretni moment kojeg zupani par mora prenijeti. Budui da 'Ila veHinu stvarnog maksimalnog okretnog momenta utjee itav niz utjecajnih faktora koje je teko analitiki obuhvatiti, usvojeno je da se oni obuhvate iskustvenim pogonskim faktorom K, (tablica 130.1). Pogonski faktor Kl

II - OzubJjenja i

zupaniC!i

129

Optereenje

stroja

radnog

Vrst pogonskog stroja elektromotor

l

Tablica 130.l

tUI1bostroj

I jedll100ilJrlJndrini klipni stroj

1,75 2,0 2,25

ravnomjerno s umjerenim uda/ninla s jakim udarima

._.

1,25 1,5 1,75

1,25 1,5

Prema tome stvarno najvee vanjsko opte~reenje dobiva se mnoenjem nazivnog optereenja pogonskim faktorom K;) (ISO dokument 192 E od 1977. godine). . /~
4.5.2.1.2 Unutranja dodatna
dinamina optereenja!y-_

Kao posljedica postojeih greaka ozubljenja i deformacija zuba zbog optereenja, javljaju se na gonjenom zupaniku kolebanja kutne brzine. Za vrijeme zahvata zuba na pogonskom igonjenom zupani ku mijenja se u ovisnosti o poloaju toke zahvata na zahvatnoj crti, veliina kraka na kojem djeluje sila sa zuba na zub, a time i progib zuba. Ovisno o stvarnim unutranjim dinamikim dodatnim optereenjima poveava se nazivna obodna sila Ft. Unutranja dodatna dinamika optereenja ovise o krutosti zuba, pomaku profila, greki koraka zahvata, obodnoj brzini, krutosti uvijanja i savijanja vratila, veliini okretnih masa. U kinematici gibanja se pretpostavlja da su zubi i vratilo kruti, da zubi imaju toan oblik, da su koraci zahvata meusobno jednaki i da je kutna brzina gonjenog zupanika proporcionalna kutnoj brzini pogonskog zupanika. Sve je to u stvarnosti drukije: zubi su elastini, deformiraju se, oblik zuba ne odgovara teoretskom obliku, stvarni korak odstupa od teoretskog. Sve to mijenja kinematske odnose, a kao posljedica javljaju se unutranje dodatne dinamike sile.
4.5.2.1.3 Utjecaj
elastine

deformacije zuba Ha

veliinu

unutranjih dodatnih

dinamikih optereenja

Na sl. 131.1 prikazan je sluaj kad novi par zubi (2, 2') ulazi u toki A u zahvat, a stari par zubi (1, 1') nalazi se u toki D koja je od toke A udaljena za korak zahvata (Pe)' Isto tako kada e stari par zubi (1, 1') u toki E dzlaziti Ijz zahvata, novi par zubi (2, 2') nalazit e se u toki B koja je od toke E takoer udaljena za korak zahvata Pe' B E = Pe' Iz toga proizlazi da e se izmeu toaka A B i D E u zahvatu nalaziti istodobno dva para zubi, a izmeu B D samo jedan par. Ako se pretpostavi da par zubi 1, l' jo nije dospio u toku D, a da ni par zubi 2, 2' nije dospio u toku A u zahvatu se nalazi samo jedan par zubi (1, 1'). Sila zuba na zub djeluje u smjeru zahvatne crte. Zubi su elastini i deformirat e se djelovanjem sile. Slika 130

SI. 131.1 Zaostajanje 131.1

simbolino

zupanika

2. zbog

elastine

deformacije zuba

zupanika I.

pokazuje kako i koliko se je deformirao zub 1 u blizini zupanik, zaostao je u svom gibanju radi deformacije zuba 1 za kut zaostajanja. Deformacije pagonskog zupanika i gonjenog zupanika nee, meutim, u periodu zahvata biti jednake, mijenjat e se jer se mijenja poloaj hvatita sile na boku, zuba, a time i krak savijanja. Na boku zuba pogonskog zupanika krak se, poevi od toke A poveava prema tjemenu, a na gonjenom smanjuje prema korijenu. Veliina deformacija jednog para zuba predstavlja zbir deformacija jednog i drugog zuba, a mijenja se u toku zahvata relativno malo tako da je i kut zaostajanja malen i nema bitan utjecaj na dinamiku zupanog para. U momentu kada je novi par zubi uao u toki A u zahvat, optereenje koje je do tada prenosio samo par zubi 1, 1', preuzeo je sada i par zubi 2, 2'. Time su se smanjile deformacije zuba zupanika 1 na polovicu, pa je radi toga dolo do ubrzanja gonjenog zupanika. Budui da se ta promjena dogodila u vrlo kratkom vremenskom periodu, moralo je ubrzanje gonjenog zupanika biti veliko. Slino se dogaa u toki B kada cijelo optereenje preuzima samo jedan par zubi (2, 2') jer je drugi par (1, 1') u tom momentu uao u toki E iz zahvata. Sada dolazi do poveanja deformacija na zubu 2
toke

D (crtkane linije). Zub 1, a time i gonjeni

131

i do zaostajanja gonjenog zupanika. Iz toga proizlazi da u periodu zahvata dolazi stalno do ubrzavanja i usporavanja gonjenog zupanika. Sile potrebne za ubrzanje i usporavanje ine dio tzv. unutranjih dodatnih dinamikih optereenja. Deformacije zuba proporcionalne su visini optereenja. To znai da e dodatna dinamika unutranja optereenja biti to vea to su vea optereenja. Deformacije e s druge strane kod istog optereenja biti, to vee to je presjek zuba u korijenu zuba manji, a taj e biti malen kod zupanika s malim brojem zuba i kod zupanika s negativnim pomakom profila. Budui da je kod elnika s ravnim zubima Emax = 1,98, a kod elnika s kosim zubima najee je E> 2, to znai da su kod elnika s ravnim zubima dodatna unutranja dinamika optereenja vea nego kod elnika s kosim zubima.

4.5.2.1.4 Utjecaj nepravilnosti profila boka zuba na dodatnih dinamikih optereenja

veliinu

unutranjih

Odstupanja od idealnog evoiventnog profila nose sa sobom promjenu brzine gonjenog zupanika. Budui da u ovom sluaju promjene brzina dulje traju, ubrzanja su mnogo nia, a time i dodatne dinamike sile. Potrebno je napomenuti da se korekcija profila zuba vri, kako je ve objanjeno, radi poboljanja uvjeta rada zupanika pri ulasku i izlasku zubi iz zahvata. Tu je zapravo rije o tome da vrh zuba zadire u podnoni dio boka zupanog para, to dovodi do troenja i vrha i podno~a zuba. Zato se, zapravo, i vri korekcija profila zuba (sl. 132.1) koja naroito dolazi do izraaja pri jako optereenim zupanicima kod kojih dolazi do velikih deformacija.

korigirani profil tjemenog dijela boka

Sl. 132.1 Korelacija profila tjemenog dijela boka

132

4.5.2.1.5 Utjecaj odstupanja koraka zahvata (pJ na dodatnih dinamikih optereenja

zupanika Pel vei

veliinu

unutranjih

Na sl. 133.1 prikazan je zahvat zupanika kod kojih je korak pogonskog od koraka gonjenog zupanika Pel' Pel > Pel. Pri tome pretpostavljamo da su bokovi zubi tone evolvente i da nee doi do deformacija zuba. Kada e se zupanici 1, l' nalaziti u toki E, na izlasku iz zahvata, nalazit e se zupanici 2, 2' u toki B. Budui da je Pel > Pel, zupanik 2' e zastati. To e trajati sve dok zupanik 2 ne savlada razliku u koracima Pel - Pel. Kada doe do dodira bokova, bit e potrebno gonjeni zupanik ubrzati. Za to ubrzanje potrebna je sila. Ako je korak zahvata gonjenog zupanika Pe2 vei od koraka zahvata pogonskog zupanika Pel' Pe2 > Pel' kako je to prikazano na sl. 133.2, doi e do slijedeeg: u asu kada e u toki A novi par zubi 2, 2' ulaziti u zahvat (zubi 1, l' nalaze se u tom asu u toki D) do dodira bokova nee doi na zahvatnoj crti. Radi toga ni odnos kutnih brzina nee moi biti konstantan, to znai da mora doi do ubrzavanja gonjenog zupanika sve dok se

I I

I
4;,

~
.

TW'
o,
Sl. 133.2 Poloaj zuba u poetnoj toki zahvata u sluaju da je p" > p"
133

o,

Sl. 133.1 Poloaj zuba u krajnjoj toki zahvata E i unutranjoj toki zahvata B za sluaj P.t > p"

dodir bokova ne pone ostvarivati na zahvatnoj crti. Pri ponovnom ulasku novog para zubi u zahvat slika e se ponavljati. I ovdje e za ubrzanje biti potrebna sila. Iz svega do sada navedenog vidljivo je da se radi elastinih deformacija zuba, greaka u profilu boka zuba, greaka u koracima, elastinog uvijanja vratila itd. javljaju dodatna dinamina unutranja optereenja. Logino je da e se pojave koje su ovdje promatrane odvojeno deavati istodobno. Osim razlike u koracima, javljat e se istodobno i deformacije zuba (sl. 134.1). Odstupanja koraka ovise o nainu izrade, o odstupanju alata i odstupanju odnosa alata prema izratku i o kinematskim odstupanjima strojeva na kojima se izrauju zupanici.

Izubi

1 I l' su deformirani

zub 2 prodire u zub 2'

Sl. 134.1

Meusobni

poloaj zubi u zahvatu kod kojih su pored greke u koraku zahvata vidljivi i progibi zubi

enja

Utjecaj razlike u koracima na veliinu dodatnih dinamikih opterevei je nego utjecaj elastinih deformacija zuba. Pri tome e do veih dodatnih dinamikih sila prije doi ako su razlike u koracima u prosjeku male, ali pojedinane razlike velike, nego u sluaju ako su razlike u koracima u prosjeku velike, ali su pojedinane razlike od para zubi do para zubi priblino jednake. Ako su zupanici jae optereeni, doi e u sluaju da je Pel > Pe2' radi jae deformacije pogonskog zupanika, do smanjenja razlike u koracima. Ovisno o veliini razlike u koracima i o veliini optereenja zupanici 2, 2' preuzet e ili samo manji dio optereenja koje se prenosi zubima, ili e cijela optereenja preuzeti tek onda kad par zubi l, l' izae iz zahvata. Ako su razlike u koracima velike, a optereenja mala, pa su i deformacije male, cjelokupnu silu u periodu zahvata preuzima samo jedan par zubi. Koliki dio sile e u periodu zahvata preuzeti par zubi 1, l', ovisit e o razlici u koracima i o veliini optereenja. Ako je Pe2> Pel' doi e kod veeg optereenja radi progiba zuba pogonskog zupanika, do poveanja razlike u koracima, jer je progibom pogonskog zupanika dolo do zaostajanja gonjenog zupanika. To e dovesti do toga da e par zubi 2, 2' preuzeti dio optereenja, smanjiti deformaciju pogonskog zupanika, a time smanjiti i razliku u koracima. Par zuba 2, 2' 134

ulaskom u zahvat takoer se je deformirao i time smanjio razliku u koracima. Meutim, ako je razlika u koracima velika, a optereenje malo preuzet e cijelo optereenje par zuba 2, 2', a par 1, .l' e se razdvojiti. Promjene kutnih brzina, odnosno potreba za ubrzanjem o kojem je bilo rijei, javlja se u odreenim vremenskim periodima pri ulasku, odnosno izlasku zubi iz zahvata. Kod veih kutnih brzina ove promjene bit e vremenski krae, pa e ubrzanja i usporenja biti vea, a time i dodatno dinamika unutranja optereenja. Kod obodnih brzina veih od 40 do SO m/s postaju vremena potrebna za ubrzanja i usporavanja tako mala da se zbog inercije masa prije opisani procesi ne mogu ostvariti. Zato kod obodnih brzina veih od 40 do SO m/s i ne dolazi do poveavanja dodatnih dinamikih sila. Iznad tih brzina zadravaju wiutranje dodatne dinamike sile priblino istu vrijednost. Do znatnog poveanja dinamikih dodatnih optereenja moe doi ako se vibracije izazvane dinaminim silama podudaraju s vrijedrtostima vlastitih vibracija, tj. ako doe do rezonancije. U takvim sluajevima mora se obodna brzina kretati u potkritinom i natkritinom podruju. Raunsko obuhvaanje dodatnih unutranjih dinamikih optereenja je vrlo teko. Pri tome nije problem u brojnosti utjecajnih faktora, ve u njihovoj meuovisnosti. Zato i odreivanje vrijednosti ovog faktora poiva na rezultatima eksperimentalnih istraivanja. Prema dokumentu ISO 192 E od 1977. godine za industrijske prijenosnike i mjenjae ugraene u strojeve, za zupanike od elika s velikim presjekom vijenca s brojem zuba ZI < SO,

uestalosti
enja),

vrtnje u

potkritinoj

zoni, izraenu izrazom

~<
100

10 i nor-

malnom silom sa zuba na zub Fbtl > 150 N/mm (prosjeno visoka opteremogu se vrijednosti faktora unutranjih dinamikih sila Kv za el nike s ravnim zubima oitati iz dijagrama na sl. 135.1. Za elnike s kosim

2~r---r---.---'---'---'----r---'---'

2p

f----f----+--

podruje

rezonancije

10 -

12
100

14
VZ1 (

16

mIs

l
elnike

Sl. 135.1 Vrijednosti faktora unutranjih dinamikih sila K,. za lubinu l:l ISO k\'aJi!c'tc ozubIicnia 3. do 10.

s ravnim

135

zubima s

~<
100

14, i

zubima, veliine Kv faktora unutranjih dodatnih dinamikih optereenja dane su na sl. 136.1. Za zupanike s kosim zubima kod kojih je E < 1 vrijednost faktora Kv
izraunava

li

> 1,

a sve ostalo isto kao kod

elnika

s ravnim

se za istu vrijednost v . zl/100 iz jednadbe:

Kv
elnike

Kvr -

li

(Kvr -" K vk ) ,
elnike

gdje je Kvr vrijednost Kv s kosim zubima.

1,6

oitana

iz dijagrama za

s ravnim, a Kvk za

r--,---,-----.--,----,---,----r--.----r---,--~

1,5

f--+---+-

1,4

1,3 r------./+--I---f-iL-----j,.L--+---,,.L+---+---7"q------:l--+--++-------j

1,2
1,1

r---+-+-~-Y-------"~-+-"'---+---cJ.,.""""""-+-------:l--+--++--~

12

14

20
(

22
/)

100 m s

Sl. 136.1 Vrijednosti faktora unutranjih dinamikih sila Kv za elnike s kosim zubima s E~ > l za ISO kvalitete ozubljenja 3. do 10.

Potrebno je napomenuti da se na traenju rjeenja unutranjih dodatnih dinaminih optereenja radi vie od pedeset godina. U poetkU su to bile vie-manje empirike metode (Barth, Agma), kasnije se pokualo energetskim metodama, (uzimanjem u obzir masa i krutosti zupanika) razviti nove metode prorauna (Buchingham, Tuplin). Tek u posljednje vrijeme poela su se vriti istraivanja vibracija elastinih rotacijskih sistema da bi se dobili podaci za dinamiko optereenje. Ove nove metode prorauna vrlo su sloene i nedovoljno eksperimentalno dokazane da bi mogle biti primijenjene u praksi. Jednostepeni prijenosnik moe biti prikazan kao vibracijski sistem prema slici 131.1. Za prikazani sistem moe se transformacijom dobiti jednadba:
mr ii

+k

. Y + e (t) [y -

t (t)]

FI,

gdje je:
k - prigunost e (t) - promjenljiva krutost zuba t (t) - funkcija greke ozubljenja - reducirana masa zupanika.
136

Rjeenje spomenute jednadbe moe se radi promjenljive krutosti dobiti samo pomou raunala metodom pribliavanja, tako da jednadba unutranje dodatne dinamike sile glasi:
Fdin = mr'

ti

Sl. 137.1 Jednostepeni prijenosnik prikazan kao vibracijski sistem

4.5.3 SILE KOJE OPTERECUJU ZUB (OPTERECENJE ZUBA)
Openito

p T=-(Nm).
w

n (S-I), odnosno kutna brzina w (rad/s), a time i

je pri

proraunu zupanika

poznata nazivna snaga P, -brzina vrtnje veliina okretnog momenta

Nazivna vrijednost okretnog momenta na pogonskom Tl=-(Nm),

Wl

zupaniku:

Pl

gdje je:
WI

PI u W

u rad/s TI u Nm -

nazivna snaga koju treba prenijeti pogonskim zupanikom kutna brzina pogonskog zupanika nazivni okretni moment pogonskog zupanika.

Nazivna snaga moe se izraziti i obodnom silom:

gdje je: p u W

P = Ft v = T W (w) ,
nazivna snaga nazivna obodna sila na diobenom promjeru obodna brzina na diobenom promjeru nazivni okretni moment kutna brzina. 137

Ft u N v u m/s TuNm

wu--

rad sec

Uzima se da sila sa zub na zub (normalna sila) Fbn (sl. 138.1) djeluje u smjeru zahvatne crte na sredini irine zuba u kinematskom polu C.

Normalna sila:

Radijalna sila:
Fr
=

Frl

Fr2

Fbn sin a.w

Ft tan (J.

Ftw tan

(J.w

tY~
I

? ogonsJ-

1iw2

Komponente normalne sile Fb", sile Fr> Ft prenose zubi zupani ka, a moraju biti preuzete od leaja i vratila. Pogonski zupanik 1, iji je smjer gibanja u smjeru kazaljke na satu (sl. 138.2), djeluje na zupanik 2 silama F bn2 , odnosno komponentama F tl i F r2 . Gonjeni zupanik 2 djeluje isto tako velikim reakcijama F bnt , odnosno komponentama Fr! i Ft! na zupanik l natrag. Prema tome je:

----~--

~!
~ ;? gonjenI
Sl. 138.1 zubima
-

cos

(J.w

,.. r---

--

Sl. 138.2 Sile na zupanom paru elnika s ravnim zubima

'"

r------,

r-

f-"

138

Iz toga proizlazi da sile koje se sa pogonskog zupanika 1 prenose na gonjeni zupanik 2 djeluju u smjeru kretanja pogonskog zupanika. Ove sile optereuju zube, vratilo i leaje zupanika 2. Na pogonski zupanik, njegovo vratilo i leaje djeluju sile koje se javljaju kao reakcije djelovanja sila pogonskog zupanika na gonjeni zupanik. Njihov je smjer suprotan smjeru kretanja pogonskog zupanika. Prikazani pogonski zupanik 1 na sl. 139.1 okree se u smjeru kazaljke na satu i prenosi snagu i gibanje na zupani k 2, ije je vratilo uleiteno u leaje A i B i za koje valja izraunati sile koje ga optereuju i reakcije. Sa vratila zupanika 2 prenosi se preko spojke S snaga i gibanje dalje. Sna ga i broj okretaja zupanika 1 su poznati. Zanemarivi gubitke koji nastaju u radu zupanika, izraunava se veliina obodne sile koja se sa zupanika 1 prenosi na zupanik 2 iz jednadbi:
Ft
=--=----

Pl

Pl

Tl
rl

tv

rl

leaj B

J
/
l2
2h

I a2 I
F. Ah
a2

b2

C2

FAv

b2

C2

l2

GS(teina spojke)

f2v

G2 (tei no zupanika)

Sl. 139.1 Sile koje optereuju vratilo i reakcije u leajima 139

Da bi se dobile sile koje optereuju vratilo zupanika 2, treba silu Fl-n~ koja, budui da je zupani k 2 gonjeni, djeluje u smjeru gibanja zupanika 2. Nanoenjem sila ED Fbn2 i El Fbn2 u sredite zupanika 2 dobit e se veliina okretnog momenta koji optereuje vratilo 2:

Preostalu silu @ nentu F2v i F 2h

Fbn2

treba rastaviti u horizontalnu

vertikalnu kompo

marujui

Uzmu li se u obzir i vlastite teine: spojke Gs> zupanika 2 - G 2, zanevlastitu teinu vratila, dobit e se da u horizontalnoj ravnini djeluje samo sila F2h = Fbn2 sin (cp - cx.w ) U vertikalnoj ravnini djeluju sile Gs> F 2v = Fbn2 cos (cp - cx.w ), G2 Reakcije u horizontalnoj ravnini: FA2h = - - - F2h . C2

13

Reakcije u vertikalnoj ravnini:

Gs

12

+ (F2v + G2) c2
13

FBv

(F2v

+ G2J b2 13

Gs a2

FB2h

+ F B2v

Moment savijanja:

Mr =

FB' C2

Dimenzije leaja mogu se odrediti na temelju izraunanih sila i predvijeka trajanja leaja, tek poto su odreene dimenzije zupanika, razmjetaj zupanika na vratilu i dimenzije vratila. Veliine i smjer sila koje optereuju leaje ovisit e o:
vienog

140

- razmjetaju leajnih mjesta (razmacima izmeu leaja), - meusobnim poloajima pogonskog i gonjenog vratila, - smjeru vrtnje. S obzirom na mogui progib vratila moraju leajna mjesta biti to blie hvatitima sila na zupanicima. Pri tome ne treba smetnuti s uma da se kod konzolnog smjetaja zupanika pojavljuju najee vee sile u leajima. Ako se zupanik smjeta konzolno, to esto ima odreene konstruktivne prednosti, potrebno je tada izmeu leaja ostaviti dovoljno velik razmak. Na sl. 141.1 pokazano je meuvratilo na kojem su smjeteni zupanici 2 i 3. Pogon dolazi od zupanika 1 (pogonski) koji je u zahvatu sa zupani kom 2 (gonjeni). Zupanik 2 uvren je na vratilu I na kojem je uvren i zupanik 3. Prema tome e zupanici 2 i 3 imati isti smjer vrtnje. Budui da se pogonski zupanik 1 vrti u smjeru kazaljke na satu, vrt jet e se zupanici 2 i 3 suprotno smjeru kazaljke na satu. Zupanik 3 prenosi gibanje na zupanik 4. Zupanik 3 je, prema tome, pogonski, a zupani k 4 gonjeni. Sila koja se sa zupanika 1 prenosi na zupani k 2 je Fbn2 i djeluje u smjeru vrtnje zupanika 2 (zupanik 2 je gonjeni). Sila koja optereuje zupanik 3 je F bn3 , a djeluje suprotno smjeru vrtnje (zupanik 3 je pogonski). Kao i ranije u sredita zupanika O Fbn2 te 2 i 03 dodaju se sile E) Fbn2 i Fbn3 i F bn3 Spreg sila El Fbn2 koja djeluje u toki CI ,2 i sila F bn2 , stvaraju okretni moment; a preostala sila ill Fbn2 rastavlja se u toki O 2 u vertikalnu F2v i horizontalnu komponentu F 2h. Isto tako postupa se sa silama na zupaniku 3.

"i.
verti~alno

18.
0).
F3h
b

ravnIna

"ih
hori2o!1tolno ravnno a

Sl. 141.1 Reakcije na vratilu na kojem je smjeteno vie

zupanika

141

Vrijednosti pojedinih sila:

F2v = Fa tan <Xw2'

Vrijednosti horizontalnih i vertikalnih komponenata reakcija u leajima A i B: F2h(b + e) + F3h FAh = - - - - - - - - . e ,

l
F2v (b

F Av

+ e) + F 3v
l

= ----------

F2v a-F3v ' (a + b) F Bv = - - - - - - - - - - -

FBh =
Rezultirajue

F2h a

+ F3h

sile koje

(a

+ b).

optereuju

leaje:

Veliine

savojnih momenata koji

optereuju

vratil,,, I:

M f2 =FA a,

Mu = FB' c.

Osim na savijanje, vratilo je tom:

4.5.3.1 T r e n j e,

optereeno

i na uvijanje uvojnim momen-

s k o r i s t i vos t, P r i j e n o s n i o m j e r i

Zub pogonskog zupanika tlai na zub gonjenog zupanika. Normalna sila F bn okomita je u toki dodira na bokove zuba. Sila F bn izaziva na bokovima radi klizanja boka po boku silu trenja F bn P, (sl. 143.1). Na sl. 143.1 prikazan je smjer djelovanja sile pogonskog zupanika 1 na zupanik 2 s jako oznaenim vektorom, a djelovanje gonjenog zupanika 2 na zupanik l sa slabije oznaenim vektorom. Snaga na gonjenom zupaniku 2 iznosiP2 = T2 . W2
142

zupanik

Da bi se snaga P2 mogla prenijeti na gonjeni zupanik, mora se pogonskim zupanikom 1 dovoditi snaga
pogonski

=-- w, Trenjem koje se javlja izmeu zubi dolazi do gubitka dijela dovedene snage. Kada ne bi bilo trenja, bilo bi Pl = P2 Iskoristivost 11 oznaava odnos odvedene snage Pl prema dovedenoj snazi Pl:
Pl

TJ

iskoristivost Pl T2 . 11=-= Pl Tl .
W2
Wj

Tl Tl . i

Sl. 143.1 Normalna sila i sila trenja

una

Iskoristivost nije konstantna za cijelo vrijeme zahvata zuba, ali se rasrednja vrijednost. Prema iskustvu gubici u zubima iznose: - kod dobre izvedbe ozubljenja elnika s ravnim zubima: lO/o (11 = 0,99), - uz najbolje uvjete podmazivanja gubici u valjnim leajima iznose: 1!2<l/o prenesene snage za dva leaja vratila. Gubici u kliznim leajima iznose: = 310/0 prenesene snage za dva leaja vratila, pri normalnim uvjetima podmazivanja, 1/2 do 1% prenesene snage za dva leaja vratila, za visokouinske leaje. Gubici u brtvama i zbog bukanja pri podmazivanju uronjavanjem, ovisno o nainu brtvenja, viskoznosti i visini punjenja maziva, iznose od 1% do 5% prenesene snage. Mjerenja su pokazala da ukupni gubici snage iznose 10% ako je napunjeno 3/4 visine kuita prijenosnika, a 25"J/o snage ako je kuite napunjeno uljem do vrha.

= =

Prijenosni omjeri

se

Maksimalne vrijednosti prijenosnog omjera za jednostepene prijenosnike iznose i ~ 8, za dvostepene i ~ 45, a za trostepene i ~ 200. Za podjelu i = il, i 2 , koristi se ako je to konstruktivno izvodivo, vei prijenosni omjer za prvi stupanj nego za drugi. Preporuuje se il ~ 0,8 f/if ili il ~ 1,25 fl. Ako iz funkcionalnih razloga ne mora prijenosni omjer biti bezuvjetno cijeli broj (1: l, l: 2, l: 3 itd.), bira se tako da se umjesto, npr. ZI = 20, Z2 = 20 bira ZI = 20, Z2 = 21 . Na taj nain ne dolazi stalno isti zub malog zupanika u zahvat s \istim zubom velikog zupanika. To omoguuje ravnomjernije troenje svih zuba
143

Kod veih prijenosnih omjera bio bi gonjeni zupanik jako velik. Zato vei prijenosni omjeri nastoje podijeliti na vei broj stupnjeva. Time se, meutim, smanjuje iskoristivost prijenosnika.

:t
Tablica 144.1 Nazivni prijenosni omjeri 1,0 1,80 2,24 2,80

STANDARDNI PRIJENOSNI OMJERI

Red

I
1,25 1,40 1,60 1,80 2,0 2,24 2,50 2,80

R20/2 q = 1,25

R=20 q = 1,12
1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90 2,0

R =40 q = 1,06

-- - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - 2,12 2,24 2,36 2,50 2,65 2,80 3,00

- - -- - - - - --- - - - - -- - - -- - - -- - - - - - - - - - - - --

1,12

1,12

1,06 1,12 1,18 1,25 1,32

Red 4,50

I
5,60 4,0 4,50 5,0 5,60

Nazivni prijenosni omjeri (nastavak) 7,10 9,0

R20/2 q = 1,25

3,55

- - -- - -- -- -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - I
6,30 7,10 8,0 9,0 4,25 4,50 4,75 5,0 5,30 5,60 6,0 6,30 6,70 7,10 7,50 8,0 8,50 9,0 9,50

R =20 3,15 q = 1,12

R=40 3,15 3,35 3,55 3,75 4,0 q = 1,06

-- - -- - - - -- - - - - - - - - - - - - -- - -- - - -- --- - - - -

3,55

'--- ~ ~

--

Vrijednosti u tablici vae za zatvorene jedinice za prijenos snage od modula m ~ 0,5 kod kojih su doputena odstupanja nazivnih prijenosnih omjera. Tablica ne vrijedi za prijenosnike ija funkcija zahtijeva tone prijenosne omjere. Vrijednosti iz tablice mogu se proiriti mnoenjem slO, 100 itd. Redu R20 treba dati prednost pred redom R20/2, a ovom ispred reda R40.

jer isti zubi dolaze za navedeni sluaj ponovno u zahvat tek nakon 21 okretaja. Na isti nain dolaze do izraaja greke koraka tek nakon veeg broja okretaja. To ima prednosti i u odnosu prema vibracijama i prema buci. Za zatvorene jedinice prijenosnika stupnjevaju se prijenosni omjeri prema geometrijskom redu R20/2 (q = 1,25), R20 (q = 1,12), R40 (q = 1,06). Tablica (144.1) daje pregled standardnih prijenosnih omjera prijenosnika za prijenos snage, za module m ~ 0,5 kod kojih je dozvoljeno odstupanje od nazivnih vrijednosti. Vrijednosti iz tablice mogu biti proirene mnoenjem s 10 i sa 100. Redu 20/2 treba dati prednost pred redom R20, a ovom opet pred redom R40. Ako izmeu naruioca i isporuioca nije drukije dogovoreno, izvedeni prijenosnici mogu odstupati od nazivnih: 310/0 kod prijenosnika s elnicima, stonicima, kombiniranim prijenosnicima s elnicima i stonicima kao i planetarnim prijenosnicima za i ~ 250, 5'0f0 kod prijenosnika kao gore ukljuivo i pune prijenosnike s i> 250. Najvei broj prijenosnika ine prijenosnici s veim brojem vratila koja mogu biti meusobno povezana meuzupanicima ili stepenasto. Slika 145.1 prikazuje prijenosnik s meuzupanicima. Takvi prijenosnici upotrebljavaju se:

a)

/-!-~
,
,

Tok kretanja i sila

/~,

3
b)
e)

Sl. 145.1 Prijenosnici s meuzupanicima, a) s vanjskim ozublj enj em, b) s vanjskim i unutranjim Qzubljenjima, e) s unutranjim ozubljenjem a) radi postizanja promjene smjera vrtnje, b) radi mogunosti istodobnog pokretanja veeg broja vratila, c) radi mogunosti presvoavanja veih razmaka osi pomou manjih
i2
=

Parcijalni prijenosni omjeri za prijenosntk prema sl. 145.1.a: n 2/n 3 , i3 = nJn4 , i4 = nJns .
Ozubljenja i
zupanici

zupanika.

il

n l /n 2 ,

10 -

145

Ukupni prijenosni omjer: . .... nl n2 n3 n4 nl luk = tl 12 13 14 = - - - - - - - - = - - . n2 n3 n 4 ns ns

Iz spomenute jednadbe proizlazi da na ukupni prijenos ne utjeu meu je kod prijenosnika s meuzupanicima prikazanim na sl. 145.1.b i 145.1.c.
zupanici. Slino

4.5.4 PRIJENOSNICI SA STEPENASTIM ZUPCANIM PAROVIMA Prijenosnici sa stepenastim zupanim parovima omoguuju vee prijenosne omjere pomou veeg broja manjih stepenastih parova. Na sl. 146.1.a ,prikazan je stepenasti prijenosnik s dva para zupanika, a na sl. 146.1.b isti prijenosnik s vratilima ije se osi podudaraju. Prostorno je ovaj drugi prijenosnik omoguio saetiju konstrukciju.
zupana

Sl. 146.1 Stepenasti prijenosnici, a) pomou dva para, b) pomou dva zupana para s vratilima ije se osi poklapaju

al

al

bl

Sl. 146.2 Dvostepeni prijenosnik, a) Ukljuivanje pomou spojke, b) Ukljuivanje pomou aksijalno pomonih zupanika Oba prijenosnika mogu se upotrebljavati tako da se zamjenom zupa nika promijeni prijenosni omjer. Dvostepeni prijenosnik (sl. 146.2.a), omoguuje ukljuivanjem pomou spojke promjenu prijenosnog omjera. Ako je, na primjer, spoj ka elektromagnetska, promjena prijenosnog omjera moe se obaviti II toku rada. Prijenosnici na sl. 146.2.a i 146.2,b, predstavljaju jednostavna konstruktivna rjeenja s vrlo malo dijelova. Na sl. 147.1 prikazan je trostepeni prijenosnik na kojem je nacrtan tok snage od ulaza Pl do izlaza P6 U svakom paru zupanika trostepenog prijenosnika gubi se jedan dio snage. Ukupna iskoristivost 1)uk dana je u.mnokom iskoristivosti svakog stupnja:
1)uk = 1)1 1)2 1)3 1)n

146

T,

SI. 147.1 Trostepeni prijenosnik

n2 n3=nZ T2 Z2 n i2 Ts nS=n4

Na taj nain je ukupna iskoristivost Yluk nia od iskoristivosti pojedinog stupnja. Snaga koja se od zupanika ZI prenese na zupanik Z2 iznosi:

Snaga za trostepeni prijenosnik (sl. 147.1) koju valja dovesti mpaniku ZI da bi se na vratilu zupanika Z6 dobila snaga P6 iznosi:
Pl = P61 Yll .
1)2 .

P6 Yl3 = - - , Yluk

openito

Pn Pl = - - . Yln
zupani k Z2

Vratilu zupanika ZI dovodi se okretni moment Tl' Na se okretni moment:

T2

prenijet

= Tl . il . Yll ,

Tl
Openito

=-.--luk . Yluk
U

Tn

nog vratila.

moment pogonskog vratila Tn

Nm je okretni moment izlaz-

4.5.5 OPTERETIVOST

ELNIKA

S VANJSKIM I UNUTRASNJIM OZUBLJENJEM

4.5.5.1

O P t e r e t i vos t k o r i j e n a z u b a

Proraun

naprezanja u korijenu zuba treba provoditi za jedan i za drugi para posebno. Prema sl. 148.1 zub je optereen istodobno na savijanje, pritisak (tlak) i smik. Iako se prema sl. 148.1 maksimalna naprezanja nalaze na strani tlaka ipak se pri proraunu naprezanja u korijenu zuba uzima strana vlaka na kojoj se kod prekoraenja elastinih deformacija javljaju plastine deformacije i prskotine. Do prskotina dolazi radi toga jer plastine deformacije dovode do ovravanja materijala, a time do promjene granice elasticiteta (B auschingerov efekt). Time se pravokutni presjek korijena zuba mijenja u trapezni to dovodi do promjene poloaja neutralne osi.
zupanik zupanog

147

Sl. 148.1 Naprezanja u korijenu zuba

Ova raspodjela odvija se kod elnika ovako: Toka A predstavlja poetak zahvata novog para zubi. Zubi koji su ranije uli u zahvat nisu jo izili iz zahvata, nalaze se u toki D koja je od toke A udaljena za duinu koraka zahvata Pe' U toki A podnoje pogonskog zupanika zahvaa tjeme gonjenog zupanika. Silu Fbn preuzimaju u toki A dva para zubi. Toka A zove se vanjska toka zahvata. Toka B je unutranja toka zahvata u kojoj se nalazi onaj par zubi koji je u toki A uao u zahvat, a kada e par zubi koji je do tada bio u zahvatu izlaziti iz zahvata, u toki E. Toka e je kinematski pol. Toka D je unutranja toka zahvata. U toki D nalazit e se par zubi koji je dotle bio u zahvatu kada novi par zubi u toki A bude ulazio u zahvat. U toki D poinje opet zahvat dva para zubi. Sila Fbn dijeli se opet na dva para zubi. Toka E je toka u kojoj tjeme pogonskog zupanika zahvaa podnoje gonjenog zupanika izlazei iz zahvata. Odstupanja oblika zuba i koraka kao i elastine deformacije zuba dovode do toga da se raspodjela optereenja ne vri onako kako je prikazano na sl. 149.1. Samo zubi izraeni s vrlo velikom tonou mogli bi osigurati podruja dvostrukog zahvata A B i l} E prema sl. 149.1. Na sl. 149.1 prikazani su polumjeri zakrivljenja bokova na zupanicima s vanjskim ozubljenjem, a na sl. 149.2 s unutranjim ozublj enj em. Polumjeri zakrivljenja bokova prikazani su za kinematski pol e i unutranju toku zahvata B. 148

Budui da je stupanj prekrivanja E" > 1, raspodjeljuje se normalna sila F bn, koja za vrijeme puta zahvata (A E) djeluje na zub, dijelom na dva para, a dijelom na jedan par zubi. s ravnim zubima prema sl. 149.1

Sl. 149.1 Raspodjela

optereenja

kod istovremenog zahvata dva para zuba

Sl. 149.2 Radijusi zakrivljenja bokova p" pz na zupanicima s unutranjim ozubljenjem 149

4.5.5.1.1 Proraun naprezanja u korijenu zuba

Na sl. 150.1 prikazan je tok naprezanja korijena zuba optiki.

Sl. 150.1

Optiki

prikazan tok naprezanja u korijenu zuba

Presjek zuba s kojim treba raunati kod izraunavanja naprezanja u korijenu zuba dobiva se tako da se na polumjere zakrivljenja u korijenu zuba (PF) povuku tangente pod kutom od 30 prema simetrali zuba (sl. 148.1). Iz sl. 148.1 proizlazi:

Ft. Fr = Fbn SIn ClF = - - - SIn ClF

I

COS cl

Ff

= F bn COS ClF = - - - COS ClF .

COS cl

Ft

Naprezanje na savijanje:
F' . hF
crF =

F' h F 6 b .
SF2

=--.
b

FI

6 hF COS

ClF

sl cos cl

Naprezanje na tlak:
(J=---=--.

Fr'

FI

sin ClF
SF

b .

SF

cos

cl

150

Naprezanje na smik (srednje):

'tm

= -- =
b . SF

Ff

--.

Ft
b

cos aF
SF

cos a

Pojedinana naprezanja zajedno dala bi tzv. usporedno (ekvivalentno) naprezanje. Istraivanja su pokazala da je proraun dovoljno toan ako se dimenzioniranje vri samo na osnovi savojnih naprezanja.

Ako se jednadba za dobiva se:

(jF

(jF

proiri s modulom, (mnoi i dijeli s modulom m),

Ft 6 . m . hp . cos ap Ft = - - - . - - - - - - - - = - - - . Y p, b . m Sp2 cos a b . m

YF

= --------( : fcos a

Gdje je Y F faktor oblika zuba, a moe se za vanjska ozubljenja sa standardnim profilom JUS M. Cl. 016 za z = Zn' ~ = 0 u zavisnosti od faktora pomaka x oitati iz dijagrama na sl. 153.1. Dijagram omoguava i oitavanje faktora Y F za elnike s kosim zubima u ovisnosti o kutu nagiba boka ~. U dijagram je uneseno i grafiko preraunavanje stvarnog broja zubi Z na fiktivni broj zuba Zn (vidi kasnije kod elnika s kosim zubima). Faktor oblika Y F za zupanike s unutranjim ozubljenjem jednak je faktoru koji odgovara ozubnici s osnovnim profilom JUS M. Cl. 016 i e = 0,25 m, koja je u sprezi s malim zupanikom unutranjeg ozubljenja i ima istu visinu zuba kao i unutranje ozubljenje (sl. 154.1). Faktor oblika zuba Y F za elnike s unutranjim ozubljenjem s ravnim i kosim zubima izraunava se za faktor visine zuba h2* unutranja ozubljenja prema slijedeoj jednadbi:
YF
) dal - d = 2,06-1,18 ( 2 , 2 5 ----f2

2m

hz* = - - - 2m

dal -

d f2

U gornjoj jednadbi pri jer prema jednadbi:

dak

skraenju

tjemene visine

rauna

se tjemeni prom-

+ 2x m -

2 k m = da - 2 k m .

Cesto u proraun uvodimo obodnu silu po jedinici irine zuba

W Ft = _ t _

15]

Dijagram vrijedi za kut zahvatne crte cxn=20~ tjemenu visinu alata hao = 1.25 mn. polumjer zakrivljenja na tjemenu alata Slao =O.25mn i zupanike bez skraenja tjemena. Pri skraenju tjemena. a pri tjemenoJ zranosti O.25mn' mijenja se faktor YF samo neznatno. utjecaj skraenja tjemena moe openito biti zanemaren. da::: dak.
~
(V')--

M~

~ ('f")"

~
("1")'"

rt')

f"'>"

N
r;t')'"

_
("1')-

('f")'"

N'"

N-

N-

N'"

N"'

N'"

~...

N"'

~...

..--

oo

-'"

""'--0

R=t
r-

F~~~~~~;~.-~-l~.WItI*\#~gg
! ' ........

'

..

..V9J\.. I

--~
!

~~

g:
~g
~R
ID
Lf)
~

r--,-f-f-

++-+--1-,.++-I---i,-+ -

-f-f:;.-P--~

/ /

/~

'//, lIZL L. lj

~. -t
i

,\\,

.'f-"op:--~o; t:=

fJ~t""""1j:tn~'/:t/~I/~~~tm"M~~~ ....

V;

~ /;~~

fl

j I

\\

cl
r<)

<fl

,-=+=

.g

152

Faktor oblika zuba YF za vanjsko ozubljenje

o o inS;!

u.w nn_
Illl,no

~
N

:~ tt

~Q:.?

ll,
N

(")

ll,
(")

ln

~~l

~
/.(\

10

l-

r-

:;::~~ ~~

~ ~
;~~

::::

;:;:

:::::::::
~

l?'
~

~~

v v
~~
,o.

[~l
\~

" ~~1 ~~.

,~ ~":
,..r
I\~

V
,/

V
,/

,/

V
V

V
/

/l

V
1/

,/

,/

,,\'1..
,~

/'

,/

vl"
V,

y
/

/f
I

V
\()
,o, .

V
/

VI
.,..'/
/

'/

/ /
!
I

V
i

V
V

II

i
I

,
I

/
/

V :
/

~I
/

i I
/ /

/
/
l

/'0

il'
!
,

, I I

I
V
I

I
i

/> i
/

'I'V.

>/

ilj

V
V
I

/
~"1~

!h

&
N

ll,
N

""

&

I I

I
~
~

ll,
~

Primjer: Zl = 33, Z2 = 34, ,{3= 24, Xl = 0,164, x2=O,174, YF,= 2,30 , YF2 =2,29

Sl. 153.1 Faktor oblika zuba YP za vanjsko ozubljenje

153

koja predstavlja specifino optereenje zuba. Prema tome naprezanje u korijenu zuba moe se izraziti:
W Ft (fF=--'

YF .

Sl. 154.1 Veliine koje odreuju faktor oblika zuba Y p kod unutranjeg ozubljenja

Osim utjecaja izraenog faktorom oblika Y F, postoje i daljnji utjecajni faktori.

4.5.5.1.2 Faktor
Ve reenja

uea optereenja

YE

je spomenuto da e samo kod zupanika velike tonosti raspodjela opteodgovarati onoj na sl. 149.1, prema kojoj jedino II podruju B D silu prenosi jedan par zubi. Pretpostavi li se da moment savijanja, a time i naprezanje u korijenu zuba raste linearno od poetne toke zahvata, najvee naprezanje bit e u toki D. Iz sl. 154.2 proizlazi:

(fn:. : (ffD

Pe .

cr;

Pe ,

w,
Sl. 154.2 Tok naprezanja zuba na savijanje

154

gdje je

savojno naprezanje zuba zupanika 1 u toki E ako se cijelo prenosi jednim parom zubi, a (TfD najvee naprezanje u korijenu zuba ako se optereenje prenosi s dva para zubi. Iz gornje jednadbe proizlazi:
(TfE

optereenje

(TfD

Pe
(Tf E

1
=
E"
(TfE - -

Pe
Odnos - - zove se faktor
E",

E",

uea optereenja,

oznaava

se:

ye =--.
E",

Prema ISO dokumentu 201 E iz 1977. godine faktor jednadbom:

1'.

moe se izraziti

1'.:
E",

0,2

+ --o
('

0,8

je stupanj prekrivanja:
E.. = - - =

g..

ga

+&
E",

Pe

Pe
mogunost oitavanja

Nain izraunavanja stupnja prekrivanja dijagrama vidi poglavlje 4.2.

iz

4.5.5.1.3 Faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube pri proraunu opteretivosti korijena K F..

Raspodjela sile Fbn na pojedine zube u periodu zahvata bit e ravnomjerna samo onda ako su koraci zahvata (Pe) oba zupanika jednaki (Pel = Pe2). Ako bi, na primjer, korak zahvata pogonskog zupanika bio Pel > Pe2 (sl. 156.1), to bi se u sluaju da su zubi zupanika potpuno kruti, sila prenosila samo jednim parom zubi. Na sl. 156.1, prikazan je zahvat zubi II toki Pl negdje izmeu D E, prije krajnje toke zahvata E. Drugi par zubi nalazi se tog trenutka u toki P2 i prikazan je s obzirom, da je Pel > PeZ, kao da se zubi uope ne dodiruju. Tako bi zaista i bilo kada se zubi ne bi elastino deformirali. Elastinom deformacijom zubi koji su u zahvatu u toki Pl moe biti anulirana razlika Pel - Pe2 = AtBb , pa da i drugi par zubi u toki Pz preuzme dio ukupne sile F bn Pri tome e par zubi u toki P 2 preuzeti samo manji dio sile F bn Vei dio sile preuzet e prvi par zubi. Ukupna sila sa zuba na zub iznosi:

155

Odnos - - Fbn

Fbnl

qL predstavlja

pomoni

faktor raspodjele (korektivni

f~ktor) i pokazuje koji e dio ukupne sile preuzeti pojedini par zubi u zahvatu. Faktor qL kree se u granicama:

0,5

< qL < 1.

E
sluaj

Sl. 156.1 Tok naprezanja zuba na savijanje za

da je p.,

> Pol

Ako bi se sila Fbn ravnomjerno rasporedila na oba para zubi, bio bi qL = 0,5. Ako bi cijelu silu za vrijeme zahvata prenosio samo jedan par zubi, bio bi faktor qL = 1. Pomoni faktor raspodjele qL-ovisit e o kvaliteti ozubljenja i optereenja, a moe se izraunati priblino iz jednadbe: qL = 0,4 1 + gdje je A tBb u (.l.m Cl. 035).
AtBb = AtB! AtB2 .

-2) , ( A Ftlb
tBb

srednje izmjereno odstupanje koraka zahvata (JUS M.

Ft u N - obodna sila. b u mm - irina zupanika.

156

Iz spomenutog proizlazi da bi se qL moglo izraunati tek poto su zubi zavreni, a odstupanja izmjerena tako da bi pri tome trebalo uzimati u obzir predznak. Pri proraunu uzimaju se, meutim, vrijednosti prema maksimalnim doputenim odstupanjima iz JUS M. Cl. 035. Pretpostavlja se da zbroj srednjih odstupanja izraenih zupanika nee prcr:na~;ivati maksimalne vrijednosti doputenih odstupanja. Jednadba za qL vrijedi za zupanike od elika. Ako nisu od elika nego od nekog drugog materijala, modula elastinosti ,pomoni faktor raspodjele qL izraunava se iz doputenog odstupanja:

gdje je: EJ u MPa modul elastinosti materijala od kojeg su Et u MPa - modul elastinosti elika.

izraeni zupanici.

Pomoni faktor raspodjele qL oitava se iz dijagrama na sl. 159.1. Pomoni faktor raspodjele qL dan je u dijagramu na sl. 159.1 u ovisnosti o normalnom modulu mn (mm), diobenom promjeru dl (mm), kvaliteti ozub lj enja, speci-

Ft N ) . U dijagramu su dane i vrijednosti i od-( b mm stupanja koraka zahvata A tBb ([1.. m) potrebne jl:a oitavanje qL' Ve je reeno da se pomoni faktor raspodjele qL moe kretati izmeu 0,5 < qL < 1 .
finom optereenju

Iz sl. 160.1 vidi se, prema ranijem, da je qL = - - naprezanje u korijenu

Eo:

zuba u

toki

najvee

i jednako naprezanju u
najvee

toki

kraja zahvata E. Pre-

ma tome njoj

za qL

< -Ea
najvee

naprezanje korijena zuba biti na unutra-

toki

Za qL

> -E a

zahvata D. 1

naprezanje korijena zuba nastupit

u krajnjoj

toki zahvata E. U prvom sh':'::lju rije je o tonijoj, a u drugom o grubljoj izradi zuba (via i nia kvaliteta ozubljenja). Faktor raspodjele optereenja KFo: uzima prema tome u obzir neravnomjernu raspodjelu optereenja zupanih parova u zahvatu, a izraunava se iz pomonog faktora raspodjele qL i stupnja prekrivanja Ea'

Pri

a.

2 uzima se: za qL da je K

> -Ea:

Fa. =

qL

Ea: '

za qL

~ -Ea.

da je

KFa. =

1.

157

KltOlitet ozubljenja prema JUS M.C1. 031

3 4

v-""K~~ ",.V V /':> / /~ q;./ V ,IV V V ~~

,/:/

J.'T

5 6 7 /' ~ (-;0, V

8
",.

:/
,/

10 I-'

",./

'" '4~r-7-7( //<->

/
1,0

'<:,'

VI

/,/
ii?

JI l~ /
I

It(
li lJ!

/
/
/"1

V....
/-

I'

~:

/(

~I

V
lj
~-r

l'

<'i

II

11/

0,80

0,70

rt/ I-c~
1/
I

/ V V / -I-r ~' / V
II
I[E' lj
I'

lI:7-o

II

fi?

rl

lj

I ~. / /1 / / II IV
lJ

&. rv

0,60

17 /

Vj 1 / /

0,50

V
4

/ / /~ V';.( v~~ ~~ ~;::;~ ~~ ~I-'

g
g8~

I / / / V II II / // /~ ~/Y V / I- / -~~~tz Ir
1'1/
/~

,~ ~ J /IVVJ VI ~ I/,/VY ~ j
/ / / '/'~

V L 111I1I J

/ VI 1

/Vl. / / / ~j~~~~~
o

't

5 6 7 8 910 12 14 161820 'lJ. 28 323640 50 60 708090100 Odstupanja temeljnog koraka AtBb (}lm) kod elika (E::: 210000 MPa)
N M ~ IJ)CD :::a 5! N M -4' i1S "'" "I", ,I, 1,1,1, ",I", ,I, 1,1,1 Odstupanja korakn zahvata AtBb ()lm) ri E 210000 MPa

<00# U')U) ClOS!

0000

~
N

*'

8gg
~g~S~

->t'-\.........r+-r'--'-t-t--'--'--'--I.-J...-U....I....I.-.........................................-'--'--'--'-'-.........'---I.

88 ~~

o o
~

(MPa )

Fenoplasti , ,Poliolefini PolikarbQ1ati I Polifluorolefini , Poliamidi IDuroplasti{slojasti) , P,olisterolj ,Pojaanesrnoenabazi poliestera, ,Poliacetati ,

158

Normalni EE modul mn (mm) ~<:) _

lD iD o u'l ci .-' ... ~ N ~...;" I ~

ci ..: ...

~ "'~~<:) g _ Ako je AtBb < L.]lm ( krajnja lijeva granica :t<J':t<:) 5. treba qL izraunati pomou jednadbe
"''''",,,,, .~ .~ ~

"'o '~r;:;<::><::> <lJ

~:b<J

,.... ~

'o~

Dijagram pomonog faktora raspodjele (korektivnog faktora) qL' fa~tora raspodje.le optereenja na pojedine zube KRX za proracun naprezanja u korijenu zuba i K~ za proraun no. . prezanja u bo koVima dijagrama) onda

4~

qL =0,40 ( 1 +

tBbFi- 2 )

-,/L,J'--.I--j''';

(5

- Ako bi qL bio vei od vrijednosti na gornjoj granici dijagrama, uzima se qt...:= 1, a za vrijednosti m.anje od do~je ~ranice dijagrama qL=O,~. Prema tome Je podrucJe qL' 0,5 = qL = 1 . Dijagram vrijedi za osnovni profil prema JUS M.C1.016

1,2

1,4

1,6

1,8

2,2

2,4

1,2

1,4 1,6

1,8

2,2 2,4

KFd..

..

KHd..--

Primjer 1 : Zadano:
Oitano:

d2 =74,5 mm, mn = 2 mm, kvalitet ozubljenja 6, ~/b = 252 N/mm qL=O,5 (ispod donjeg ruba dijagramal. pri tome je KFo. = KHd = 1

Primjer 2 : Zadano: A tBb =16J..1m, ~/b=25 2 N/mm, Z(=O,81, Eex" =1,42 Oitana qL=O,63 ,KFo(=1, K Hot =1,14

Sl. 159.1 Dijagram pomonog faktora raspodjele (korektivnog faktora) qL, faktora raspodjele optereenja na pojedine zube K Fa. , za proraun naprezanja u korijenu zuba i K Ha. za proraun naprezanja u bokovima
159

Pri

Ea;

>

2:

jentacijski proraun ili za jako gruba ozubljenja uzima se K = E Uzme Fa. CI li se u obzir i utjecaj faktora raspodjele optereenja K Fa;' jednadba naprezanja korijena glasit
e:

Faktor raspodjele optereenja KFa; za proraun naprezanja u korijenu zuba moe se oitat iz dijagrama na sl. 160.1 u ovisnosti o stupnju prekrivanja E i pomonom faktoru raspodjele qL, odnosno kvalitete ozubljenja. Za oriCI

W Ft
(JF

= --

<,.. m y F . Y E K FCI = "'FP,

gdje su

(JFP

u MPa -

doputena naprezanja u korijenu zuba.

_\ ___ .....-t-----. 0.{ ___

---

Sl. 160.1

Razliite mogunosti

raspodjele naprezanja u korijenu zuba

prorauna

4.5.5.1.4 Faktor raspodjele optereenja po duini boka zuba kod opteretivosti korijena K F~
Radi
mogueg

lijeu meusobno na cijelu duinu. Na mjestima gdje bokovi nalijeu javljaju se najvea optereenja i deformacije. Raspodjela optereenja po cijeloj duini boka ovisna je o krutosti boka, o veliini odstupanja uzdune linije boka, o odstupanju paraleinosti osi, visini optereenja, deformaciji kuita, vratila i tijela zupanika (sl. 161.1). 160

p panja paraleinosti osi (inklinacija Ap' i devijacija Ap") bokovi zuba ne na-

odstupanja uzdune linije boka (A ), radi

mogueg

odstu-

------------r---~~~~
~--~-----1

. progib

uvijanje
izroda

I I l
''''TN ,

-~===~- d'icifi;:,t
Sl. 161.1 Uzroci odstupanja uzdune linije boka U praksi se mogu javiti tri sluaja mogueg noenja optereenja: a) noenje po cijeloj duini, ali nejednoliko (sl. 161.2.a), b) noenje na dijelu duine boka zuba (sl. 161.2.b), c) noenje na ispupeno m dijelu boka zuba (sl. 161.2.c). Nejednakomjernost noenja ne moe se odrediti unaprijed. Tono se moe utvrditi tek nakon izrade zuba. Otisak noenja moe se dobiti pomou indiga, boje za tuiranje, olova umetnutog izmeu bokova. U gradnji prijenosnika velikih snaga dorauju se zupanici prilagoavanjem (skupo) da bi izbjegao utjecaj faktora KF~ . U dokumentu ISO - 192E iz 1977. godine
obraen

-------tkUite ----------

-----.;;:;lb"..

je prijedlog

prorauna

faktora K

Uzmu Ii se u obzir svi do sada nabrojeni utjecaji na visinu naprezanja u korijenu zuba, dobiva se jednadba:

F~

Ft
CJF

= --:b-.-n-1- Y F

Y, . K

Fct'

K F~

I'

Kv ~

(h .

Sl. 161.2 Mogunosti noenja (nalijeganja) bokova, a) noenje na cijeloj duini boka, b) noenje na dijelu duine boka, e) noenje na ispupenom dijelu boka zuba
II Ozub ljenja i
zupanici

161

4.5.5.1.5 Doputena naprezanja korijena zuba

CTFP

Doputena naprezanja' u korijenu zuba CTFP ovise o materijalu, toplinskoj obradi, tehnologiji izrade, traenom vijeku trajanja, potrebnoj sigurnosti protiv loma. Doputena naprezanja protiv loma CTFP utvrena su bilo iskustveno bilo eksperimentalno. Pri tome moraju biti uzeti u obzir utjecaji zareznog djelovanja, a u iznimnim sluajevima i utjecaji veliine zuba. Doputeno naprezanje CTFP potrebno je utvrditi posebno za mali, a posebno za veliki zupanik:
CTF lim CTFP = - - SFmin

Y S K FX

gdje je:
CTFP U

MPa

doputeno naprezanje u korijenu zuba za mali i veliki

zupanik

CTF lim U

MPa -

SFmin

YS

dinamika izdrljivost u korijenu zuba za materijale velikog i malog zupanika. Orijentacijske vrijednosti dobivene ispitivanjem na prednaponskom ureaju dane su u tablici 169.1 minimalni faktor sigurnosti faktor zareznog djelovanja Za polumjere zakrivljenja korijena zuba vee od 0,25 m treba raunati s Y = 1 . Za ocjenjivanje veliine polumjera moe se koristiti polumjerom zakrivljenja tjemena alata. Ako je PF < 0,25 mn, mora se faktor zareznog djelovanja posebno raunati. faktor veliine. Obino se moe raunati s K FX = 1 . Vrijednosti za ovaj faktor nisu jo tono odreene. Za zupanike jednakih veliina modula kao i za zupanike koji su koriteni za utvrivanje dinamike izdrljivosti (3 < mn < 5) K FX = 1 , kod veih modula (mn> 5) K FX < 1 (vidi kasnije).
S

4.5.5.1.6 Orijentacijske vrijednosti

dinamike

izdrljivosti

CTF lim' CTH lim

Podaci o vrstoi pojedinih materijala kolebaju ovisno o sastavu, strukturi, toplinskoj obradi, stanju isporuke (valjane ipke, otkovci), tvrdoi i o preostalim napetostima. Podaci na sl. 163.1, 164.1, 165.1, 166.1 predstavljaju orijentacijske vrijednosti podruja unutar kojih se prema danas uobiajenim toplinskim obradama mogu kretati vrijednosti dinamike izdrljivosti ovisno o tvrdoi bokova. Pri tome nisu uzeti u obzir posebni postupci ovravanja prijelaznog polumjera u korijenu zuba samarenjem. Primjena gornjih graninih vrijednosti izdrljivosti iz dijagrama zahtijeva briljiv izbor kvalitete i are materijala, briljivo ispitivanje materijala i toplinsku obradu s odgovarajuom kontrolom, kao nain oblikovanja prilagoen predvienoj toplinskoj obradi. Za normalne sluajeve vrijednosti vrstoe zadovoljavaju donje polovice podruja pojedinih dijagrama. Dinamike izdrljivosti za opteretivost korijena vrijede za obradu podnoja zuba bez tragova obrade kao i bez prskotina izazvanih bruenjem ili kaljenjem.
162

Konstru ktivni elici JUS C. BO. 500-1972 elini liv JUS C. J3.011 -1955
400,-----r---~--~
cl cl ~ ~.oN
>U

Ljevano eljezo slamelarnim grafitom JUS C J2.020-1973 Crni temper liv JUS C.J2.021-1958 Ljevano eljezo s kuglasti m grafit om JUS C. J2.022-1974

cl g e <11 :c; :2 cl

:::J N

E E -z 300 ; - - - - t - E

> <11 G: ~c\D

.~ E~ ~
~

o o. cl o.c

200

cl

'E' :=-. ~
ll)

4Jlil

o-+-r..,....,.,-t-r-r..,....,.-r,-.........
1000 2000 ___ tvrdoa bokova HB(N/mm 2)

"0"0 <11 N

g~

-. .-

O~~~~~~~~~~
1000 2000 ~ tvrdoa bokova HB (N/mm 2 )

~M

e
cl

N 700
E

~;; 10 500+----t--\-~f+-;
~~

Vi:~ o ~ > o.

-~ sl ~
~

+---+---+----1

~ cl

cl e o
~

600

:t:

:.::

~~ t
~I

>~>1Q
~~
~I

~ z >.~ .- o.

sl

E E __

700 r---t-----t---t---i-__I

cl <11

1
:t:

~ 600+---+---+-_
E :.=

~UlJ1---TT-~r7~~~~~~

E
e
cl

400--lf---~~~~f'-__I

>u-

E
cl

200 -+-r-.-.-,-t..,....,......,....,..+r"""'" 1000 _____ tvrdoa bokova HB(N/mm 2 )

200~-'-'-~-'-'--'-'-~"""""'""T"""T""""""'-'-'-~~

1000

2000

~ tvrdoa bokova HB (N/mm 2 )

2) u rafiranom podruju materijali su obino teko obrad i vi 3) vai za srednju hrapavost bokova Rtm ::: 6}lm

Sl. 163.1 Orijentacijske vrijednosti (J Flim i (J Alim za konstruktivni elik, elini lim, lijevano eljezo s kuglasti m ilamelarnim grafitom i temper liv 163

400,----,-----.----.----.----~--~~

~ tvrdoa bokova HV 10 (N/mm2)

~ tvrdoa bokova HV10(N/mm2 )

2) u ratiranom podruju materijali su obino teko obradivi 4} sadraj ugljika 2: 0,32 0 /0 5) vai za srednju hrapavost bokova Rtm ::: 3p.m

Sl. 164.1 Orijentacijske vrijednosti

164

(1 Ph..

(1 Rh ..

za

elike

za poboljavanje

-u

E g
N

]-

cl

c- __ E :.00
cl ~

Cl.9:!. E
>

~500~----~-----~----~----~

:=.,

.9:!. N E ~ o a.

.9:!. e
cl

.~ ~ E ~ III .o~
N ...., .""
OJ

a. g E ~
e
~

300~-----r--t~

o
- - -...... tvrdoa bokova HV 1 (N/mm2)

fi t
III

~~ cl ~ -1400~~--~----+-----+----~---r-----t-----; N cl

e
cl o

~ l~UIJ~-----;r-----r----T----~~~

E __ E

o:~ > ~

10

13
1

'E
iS
e
cl

-u -

]~

1100 -+----t-----j~ 10uu--r-----t-

5000

7000

8000

~ tvrdoa bokova HV 1 (N/mm2)

5) vai za srednju hrapavost bokova RIm:::: SfLm

Sl. 165.1 Orijentacijske vrijednosti O"Flim i O"Hlim za elike za poboljavanje, plameno i indukciono kaljenje kao i za elike za cementiranje
165

1600+-r----t----t--+---j---j--+---+--H

3)

vai za srednju hrapavost bokova Rtm '" 6;.un 6) kod tvrdoe bokova HVl > 750 pada dinamika izdrljivost

Sl. 166.1 Orijentacijske vrijednosti CTFIi.. i CTHlim za elnike za poboljavanje nitrirane u kupci i plinu
Dinamike izdrljivosti bokova dane u dijagramima vrijede za iste kvalitete povrinske obrade kakve su za odreenu grupu materijala navedene u tablici 169.1.

166

Orijentacijske vrijednosti

dinamike

izdrljivosti prema tablici 169.1

Podaci u tablici 169.1 dobiveni su preteno pokusima na strojevima za ispitivanje zupanika u radu uz obodnu brzinu v = 8 do 18 m/s. Zupanici su bili podmazivani nisko legiranim uljem za prijenosnike (osnovu ini mineralno ulje nazivne viskoznosti 50 do 100 cSt pri 50 C). Zupanici pomou kojih su se vrila ispitivanja imali su osnovni profil JUS M. Cl. 016, osni razmak kretao se izmeu a = 91,5 do 125 mm, mn = 3 do 5 mm, a. = 20, prijenosni omjer - - = 1,0 do 1,6, b = 10 do 30 mm, ~ = O,
ZI

Z2

XI

~ x 2 :;::::

O,

PF ~ 0,2 mn (polumjer zakrivljenja korijena zuba). Vrijednosti dinamikih izdrljivosti materijala navedenih u tablici 169.1 pod rednim brojevima od 1 do 11 dobivene su na zupanicima iji su zubi bili glodani, a imali su kvalitetu 7 odnosno 8, dok su zupanici od rednog broja 12 do 36 imali bruene, odnosno brijane zube, a kvaliteta im je bila 5. odnosno 6. Dinamike izdrljivosti za korijen zuba dobivene su djelomino ispiti vanjem na pulzatoru, pa su dobivene vrijednosti preraunane na uvjete ispitivanja pomou prednaponskog ureaja. 1. Navedene vrijednosti hrapavosti predstavljaju srednje vrijednosti supornirane unutar odstupanja profila bokova zuba malog i veHkog zupani ka. Ako je hrapavost vea nego to je navedeno, opada nosivost bokova, tj. faktor hrapavosti ZR bit e manji od 1. Kod hrapavosti koje su nie od navedenih u tablici, faktor hrapavosti ZR bit e vei od 1. Kao orijentacijske vrijednosti za nezakaljene materijaie, materijale za poboljanje, od kojih su izraeni zupanici s isto glodanim zubima srednje hrapavosti R ~ 6 ~m, faktor hrapavosti iznosi ZR :;;;: 0,85 u odnosu prema ZR = 1 , gdje su zubi fino brueni, a hrapavost R 8;; 3 ~m. 2. Kao dokaz da u materijalu nema zaostalih napetosti, koje bi svakako utjecale na vrijednosti dinamike izdrljivosti, tvrdoe mjerene ispod povrine ne smiju biti vie od tvrdoa mjerenih na povrini. Mjerenja tvrdoa od povrine prema jezgri ne smiju dati vee vrijednosti tvrdoa na mjestima koja su udaljenija od povrine u odnosu prema tvrdoi mjesta koja su blie povrini. Ako ovi uvjeti nisu ispunjeni, moraju biti sniene vrijednosti dinamikih izdrljivosti iz tablice 169.1. 3. Vrijednosti dinamikih izdrljivosti dane u tablici 169.1 vrijede samo za hrapavosti navedene u tablici. Za kaljene zupanike koji su sluili za ispitivanje, dobivene vrijednosti dinamikih izdrljivosti bokova odnose se na zupanike kod kojih dubina prokaljivanja na gotovo obraenim :z.ubima iznosi 0,25 mn ili vie. Iznimku ine nitrirani zupanici. Vrijednosti dane u tablici 169.1 vrijede za zupanike kod kojih je povrina rupiavosti (pitting) iznosila kod nezakaljeni.h zubi nakon 50 . 106 okretaja malog zupanika 2010 ukupne aktivne povrine boka zuba malog i velikog zupanika, a kod zakaljenih zuba samo 10J0 povrine. 4. Dinamika izdrljivost korijena zuba je ono naprezanje kod kojeg nakon najmanje 3 . 106 promjena nije dolo do loma. Velik utjecaj na dinamiku izdrljivost korijena zuba ima kvaliteta povrine materijala. Greke u korijenu zuba nastale pri izradi, kao to su odugljienje, odnosno oksidacija povrine, mjesta na kojima je radi nepravilnog bruenja dolo do poputanja, do prskotina od bruenja i kaljenja znatno snizuju vrijednosti dinamike izdrljivosti u korijenu zuba.
167

ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI VRSTOA PREMA REZULTATIMA ISPITIVANJA Tablica 169.1

Statika
vrstoa Tvrdoa

o-

oo

ELICI

I
na
zupaI1i.ku

Redni broj
Stanje Unutranjost materijala
C1H lim

Grup'a matertijaJa Povrina bokova

aF
lim'

Ol'naka prema

Srednja hrapavost

Vrijednosti trajne vrstoe (izdrljivosti) za Istosmjerno promjenljivo Her!.Zov optereenje pritisak 2 J korijena 2 5 MPa 50 60 80 200
B 8

u korijenu zuba'

JUS-u
~mt

DIN-u MlPa MPa HB = 1700 270

8 8 8

MPa
7
7 7

M1Pa 200 260 350

7

1 GG 20
6

SL 20 GG 26
=

HB = 1700 HB = 2100 HB
310

--2 --3
6 2100 360
6

Lijevano eLjezo s amelarnim grafi10m GG 35 GGG42

=

SL 25 HB = 2300 HB = 2300 HB = 1700 HB = 2500 HB = 2750 HB = 3000 HB = 1400 HB = 2350 HB = 1500 HB = 1750 HB = 1250 HB = 1500 HB = 1800 HB = 2080 HV 10 3
3 3
=

--4
6 do 7 6 do 7 6 do 7 6 do 7 6 6 do 7 4 do 5 4 do 5 6 HB = 1750 HB = 1250 HB = 1500 HB = 1500 HB = 2350 HB = 1400 HB = 3000 HB = 2750 HB = 2500 490 HB 1700

SL 35

NL 42 GGG 60 GGG80 GGG 100 GTS 35 GTS 65 GS 52 GS 60 St 42 St 50 St 60 St 70 Ck 22 Ck 45 Ck 60 34 Cr 4 poboljano poboljano poboljano normalizirano poboljano 3 6 6

I 360
560
&10
B B

800 220 230 240

7

NL 60

1000
7
7

Lijzvano eljezo suglastim grafitom

1200 1300 360 ' 490

8

--S --6 --7 --8

4209

Crni teIl1iJ)erirani Lijev

C TeL 35

190 230 340 9 !o

!o

7 7

800 1000 150 170 290 9 340 9

tO
!o
7

10

Celini

lijev

CL.

t545
.6

470
7

CL.~~

520 170 190 HB = 1800 HB = 2080 1400 HV 10 = 1400 400 9 460 9 4409
!o
7 7

--II --12 ---

C. 0462

450 550
1
7

13

Konstrukcijski

C. 0545

cUci

C. 0645

650
tO
10

C. 0745

200 210 170 HV 10 = 1850 HV 10 = 2100 HV 10 = 2600 HV 10 = 1S50 HV 10 = 2J100 HV 10 = 2600 590 9 10 620 9 10 6509
!o

7 7

800 600

C. 1331

C. 1531

3 HV 10 = 2600 HV 10 = 2600 650

9 10

200 220

7 7

800

--14 --lS --16 --17 --18

---

C. 1730

900

19

Celiai za poboljavanje

C. 4130

--20

L __

I 37 Cr 4

I 260
I
270

900
7

950

--~---

------

21
9 10 9 10
11 14

--22
34 Cr Ni Mo 6
7
12 13 14
12 13 14

za poboljavanje poboljano 3 3
11 14
11 14

elici

4731

42 Cr Mo 4 HV 10 =2800

poboljano 3

HV 10 =2800

I
7

670 770 1300 1000 1150 1300 1100 1450

lJ l '

290 1100 320 270

310
350
12 13 H
13 l'

5431 Ck 45 37 Cr 4 42 Cr Mo 4 Ck 45
.~
~

3 HV 10 = 2200

}IV 10 = 3100

HV 10 = 3100

23 Rotacijski postupak sa ikaljenjem !korijena HV 10 = 2700 HV 10 = 2750 HV 10 = 6500 HV 1 = 4000

14

1531 HV 10 = 6100 1360 1I00 1220 1220

14

-HV 10 =
.'l6OO
1280 350 430 430 1100

24 3 3 3 3 3
14 15
14

25 u i<UJpCi
li

9elici. zay:oboljsa.vanJe. p ameno ili in u!kcijsko kaljeni elici

C. 4732 HV 10 = 2200 HV 10 = 2750 HV 10 = 2750 HV 1 = 5500 HV 1 = 7000 HV 1=7200 HV 1=7200 HV 1 = 7200 HV 1=7200 HV 1=7200 HV 1 = 7400 HV 1= 7400 1630 1630 1630 1630 1630 1630
14
14

--42 Cr Mo 4
kupci

26

C. 1531

27 42 Cr Mo 4 31 Cr 1110 V 9 C 15 16 Mn Cr 5 3 3 3
=

za poboljavanje, nitrka:ni

elici

4732

.= t:
HV 1 = 5000

I'
500
230 460 480
14
l. l'
14 13

--28
'e
plinsko HV 10 = 3200 HV 10 = 1900 1600 1400 plinsko nitriranje
cementacHa plinska

4732

13 l'
J-l

1450 1500
13 14
lJ l ' lJ l '

29 3

elici za nitrira\l1je

30

1220

900

4320 20 Mn Cr 5 20 Mo Cr 4 15 Cr Ni 6 3 3
=

.4321

HV 10 = 3300 HV 10 HV 10 = 3100 HV 10 HV 10 = 4000 4000 2700

HV 10 = 2700

1400 1500 400

13 14

--31 --32 --33 --118 Cr Ni 8 17 Cr Ni M06

-

Celioi za cementiranje

34

5420

500
500
500

----1600
13 14
jJ

1300

--35
3

---

5421

1700
l-l

36

UOO

UMJETNI MATERIJALI

I I

vrstoa

Rodni broj

Grwpa materijala

Oznaka

U v j e t i pogona

VrijednoSIti trajne vrstoe 1 (i21drIJi.\,osti) za IIstosmjerno Hertzov promjen!}ivo pritisak 2.3 optereenje I korijena 2. 4. 5
aH lim

Stati:l u korijenu zuba 6 MPA

I
oo+
1
I

(f

MPa

F lim

MPa

gruba
zupanikom

>-

37 1 - Duroplast slojeviti 38
'--

fina

U zahvatu s kaljenim ; fino bruenim el.iInjm podmazivanje uljem ~ 60 C. Obodna brzina v ~ 5 m/s.

'"

\ci

~~--I-~"-+
130
16 17

60

17

5. Ako je rije o naizmjenino-promjenljivom optereenju zubi (ako se radi npr. o meuzupanicima), onda se moe raunati samo sa 700/0 vrijednosti dinamikih izdrljivosti iz tablice 169.1, koje se odnose na jednosmjerno promjenljivo optereenje. 6. Vrijednosti su dobivene na kidalici tako da su zubi izloeni tlanom optereenju. Prije postizanja danih vrijednosti na nezakaljenim zupanicima mogu nastupiti trajne deformacije, a na zakaljenim moe doi do prskanja povrinskog zakaljenog sloja. 7. elimo li priblino izraunati dinamiku izdrljivost aF lim x zupa nika tvrdoe JI B x , odnosno HV 10" a poznata nam je dinamika izdrljivost (}'F lim y kod tvrdoe H By, odnosno HV lOY' posluit emo se jednadbom:
lim x =

(}'F

aF lim y

HBx - - - , odnosno HBy

HVlOx

HVlO y

Indeks x predstavlja traene, a y poznate vrijednosti. 8. elimo li priblino izraunati dinamiku izdrljivost bokova (}'H lim x zupanika tvrdoe H Bx a poznate su nam tabelarne vrijednosti dinamike izdrljivosti bokova (}'H lim y i tvrdoa HBy. koristimo se jednadbom:
aH lim x

= (}'H lim y

,J

---

HBx HBv

Indeks x predstavlja traene, ,.a y poznate vrijednosti.

zupanika tvrdoe

9. Ako elimo priblino izraunati dinamiku izdrljivost bokova (}'H lim x HB x , a poznate su nam tabelarne vrijednosti dinamike izdrljivosti (}'nlim y i tvrdoa HB y , koristimo se jednadbom:
(}'H lim x

= aH lim

y(_H_B_x_) , odnosno ( HV lOx ). HBy HVlO y

Indeks x predstavlja traene, a y poznate vrijednosti. Navedeni odnosi dobiveni su pokusima. Rasipanja kod homogenih struktura materijala (poboljani materijali) su manja od onih kod nehomogenih struktura (lijevano eljezo s lamelarnim grafitom). 10. Kod sprezanja s elinim zupanikom iji su zubi kaljeni i fino brueni mogu vrijednosti biti za 20% vie. ll. Vrijednosti dinamike izdrljivosti bokova jednake su bilo da se povrinsko kaljenje bokova vri kaljenjem oba boka jednog zuba ili suprotnih bokova dvaju susjednih zubi. 12. Ako se pri kaljenju bokova ne obuhvati i podnoje korijena zuba, dinamika se izdrljivost poboljanog osnovnog materijala moe postii samo onda ako je zona kaljenja dovoljno udaljena od opasnog presjeka u podnoju zuba. Inae postoji opasnost da dinamika izdrljivost padne ispod vrijednosti poboljanog osnovnog materijala. 13. Kod visokooptereenih zupanika od elika prednost treba dati kovanom ishodnom materijalu. Time se izbjegava mogunost nepovoljnog optereenja korijena zuba s obzirom na tok slojnica u kritinom presjeku.
170

Posebno u podruju vremenske i lomne vrstoe imaju kovani zupanici nosivost od zupanika izraenih od ipkastog valjanog materijala. Iz toga proizlazi da je povoljno ako se slojnice valjanja ne poklapaju s uzdunim linijama bokova. 14. Ovdje ne postoji jednostavna mogunost preraunavanja na druge vrijednosti povrinske tvrdoe, s obzirom da se ovdje ne radi samo o postignutoj povrinskoj tvrdoi, ve i o dubini prokaljivanja, a osim toga postoji i utjecaj pada tvrdoe povrinskih slojeva. 15. Dinamika izdrljivost ovisna je o fiktivnom polumjeru zakrivljenja bokova i dubini nitrirnog sloja. 16. Vrijedi za oko 108 okretaja malog zupanika. 17. Vrijednosti padaju s porastom temperature ulja, kod rada na suho i kod vee hrapavosti (R > 3 [J.ffi) zupanika >s kojim je u zahvatu.
veu

4.5.5.2

F a k t o r u t j e c a j a vel i i n e KFX

Faktor veliine K FX uzima u obzir smanjenje dinamine izdrljivosti kod savojnog optereenja veih presjeka zuba. Ako se radi o zupanicima priblino istih dimenzija kao oni na kojima su vrena ispitivanja dinamike izdrljivosti (Tlim) , faktor utjecaja veliine K FX = 1 (3 < m < 5). Za zupa nike modula mn ~ 10, K FX < 1. Na sl. 171.1 dane su orijentacijske vrijednosti faktora K FX u ovisnosti o materijalu i modulu. Tone vrijednosti faktora K FX mogu se utvrditi pokusom eventualno na pulzatoru.
1,0
t"k I t I . I .. sta IC o op erecenje - SVI materIja I

I, .

1~
0,8

~ \

'" ~

I
I i
za

konstruktivni elici i elici za poboljavanje

\~

..........

~ elici
~

Nmentrnje l I. I ... IjevanI materijalI

0,7

I
10

20

lJ
~

40

modul mn [mm]

Sl. 171.1 Faktor utjecaja

4.5.5.2.1 Faktor vijeka trajanja Y N

veliine zupanika

K"

Zupanici koji rade u podruju vremenske vrstoe imaju vee vrijednosti dinamike izdrljivosti od zupanika koji rade u podruju trajne vrstoe (dinamike izdrljivosti). Na veliinu vremenske vrstoe utjee materijal

171

(ukljuivo toplinska obrada), predvieni vijek trajanja (broj promjena), hrapavost (Rt), dimenzije zupanika, zarezno djelovanje. Broj promjena optereenja za koje se prema sl. 172.1 moe raunati s faktorom Y N = 1, (N = 3 . 10 6 promjena), relativno je malen (kod nl = 16 sek- I dalo bi to ukupno 50 sati rada) tako da mogunosti primjene ovog faktora (Y N > 1) za praktine potrebe gotovo i nema.

2,5

konstrukclonl elici,elici za POboljavanje,nodularni lijeV, temp er lijev (perlltni I

~------,

~---i..//
elicI

I I

+1------t----elici za poboljavanje i

za cementiranje

nitriranje(pllnsKol,sivl lijev

I
elici za poboljavanje

nitrirani u solnoj kupCI

10
I

10 3

-----+----- :-,,~
I

/1

-1.

104

""4"

105

----

106

3'106

107

- - - - - broj promjena optereenja N

Sl. 172.1 Faktor utjecaja vijeka trajanja Y N

4.5.5.2.2 Faktor hrapavosti Y R

Hrapavost prijelaznog polumjera (pp) u podnoju zuba ima velik utjecaj na izdrljivost korijena zuba. Veliina utjecaja hrapavosti ovisi o vrsti materijala i o toplinskoj obradi. Na sl. 172.2 prikazana je ovisnost faktora Y R o hrapavosti za razne materijale i razne toplinske obrade.
1,15

dinamiku

>- 1,1

tr

1,05 1,0

t---. 2'-..... t--~ t-..... ........

~ t--1--

t--..

j----- j----

t- ~

- - - - - r----- j---

~ ~

0,95
f- - -

~~
~

0,9 0,8 1

--

svi materijqli pr\s totikom opterecenju sivi lijev eliCI za nitriranje

eliCI

i
2346810 - - - - hrapavost

" "~

za cementiranje i mekI elici sa o'M<800 MPa

i"

elici za poboljanje I5'M>OOJMPo elici za opruge

20 30 40 Rt f-lm

SL 172.2 Faktor utjecaja hrapavosti Y R (vrijedi za faktor zareznog djelovanja modelnog zupanika = 2,1)
172

4.5.5.2.3 Faktor zareznog djelovanja Y S

Ako je prijelazni polumjer od boka na podnoje zuba vei od 0,25 m onda je Y S = l. Da bi se odredila stvarna veliina prijelaznog polumjera (PF), moe se raunati s prijelaznim polumjerom tjemena alata, s kojim se vri izrada. Osim zareznog djelovanja 1,1Zi.ma ovaj faktor u obzir i injenicu da na ugroenom presjeku vlada kombinirano (normalno i tangencijalno) naprezanje. Zupanici na kojima su vrena istraivanja radi utvrivanja dinamike izdrljivosti CTlim imali su srednju vrijednost faktora zareznog djelovanja Y m = 2,1. Faktor zareznog djelovanja ovisi o tzv. parametru zareza qs:
SF

debljina zuba u koriienu

qs = 2 PF = polumjer zakrivljenja korijena zuba '

kao i od hvatita sile na zubu (Ysa oznaava faktor zareznog djelovanja ako je hvatite sile na tjemenu zuba). Na sl. 173.1 dan je faktor Ysa u ovisnosti o pomaku profila (x) i broja zubi (z ili zJ.
Ysa=2,383 2,3

2'21
2,1

2,0
.,..~v
,./,.

,./
...,./

"./
/"V-

IJ~I;

\J';'

II/V ~J I 1/ V W

1,9
1,8

1,7

1,6

1,5

10

11

12

13 14 15

20

25

Sl. 173.1 Faktor utjecaja zareznog djelovanja Y sa za zupanike s h.. = 1,25 m i P.o = 0,25 m (h", i Pao se odnose na dimenzije alata) za razliite faktore pomaka profila i razliite brojeve zubi
173

II 3540 !'lJ z ili Zn

100 tro LJJJ '

..

14

Jednadba doputenog naprezanja glasi sada, nakon uzimanja u obzir navedenih utjecajnih faktora:

4.5.5.2.4 Faktor sigurnosti korijena zuba SF

Iz ve danih jednadbi proizlazi mogunost da se jednadbom izrazi vrijednost faktora sigurnosti SF' prema lomu u korijenu zuba. Faktor sigurnosti treba odrediti posebno za pogonski, a posebno za gonjeni zupanik:

SF

- - . K Fx Y N Y R Ym Y sa = -_-_-F=t~-.-y--.-Y- -K --- -.K --- ~ .K .K

(jF lim

SF min

(1,5 ... 1,7) .

F~

F~

b. m

Izraunan faktor sigurnosti slagat e se sa stvarno postojeom sigurnosti to bolje to su tonije obuhvaeni pogonski i ostali faktori dani u zagradi to je tonije stvarno postojee naprezanje blie izraunanom prema jednadbi:
(jp lim (jFP

=
SFmin

Na sigurnost utjee i postotak zahtjevane vjerojatnoe da e zupanici stvarno izdrati eksploataciju. OVdje se uzima u obzir i visina tete koja bi nastala lomom kao i potrebna sigurnost ljudi koje bi lom mogao ugroziti. Za faktore sigurnosti ne postoje zvanini podaci, pa se izbor vri prema preporukama priznatih autora. Donje vrijednosti sigurnosti SF = 1,5 uzete su prema preporukama standarda TGL 10564 iz DDR, dok prof. Niemann predlae SF = 1,7 (ali doputa neto vee vrijednosti doputenih naprezanja (jpp). U iznimnim sluajevima, kada se od prijenosnika zahtijeva posebna eksploatacijska, sigurnost moe biti SF = 2 .

4.5.6 OPTERETIVOST BOKOVA

Opteretivost bokova predstavlja granicu do koje mogu biti optereeni bokovi zuba, a da ne doe do oteenja .bokova zbog pojave rupienja (pittinga). Ve je ranije objanjeno da su rupienja posljedice umornosti materijala, a da su naprezanja povrina bokova izazvana kontaktnim pritiscima, trenjem i klizanjem bokova uz prisutnost maziva. Naprezanja povrina bokova izraunavaju se pomou Hertzovih jednadbi kontaktnih naprezanja svedenih na bokove zuba (sl. 175.1). 174

Sl. 175.1 Povrine dodira bokova zubi u zahvatu

T,
radijus zakrivljerjo boka 2 trenutne toke dodira

4.5.6.1 K O n t a k t n a (H e r t z o v a) n a p r e z a n j a o p e n i t o
F bn , javit

Ako dva valjka nalijeu jedan na drugi i ako su meusobno tlaena silom e se na dodirnoj elastino deformiranoj povrini valjka kontaktna naprezanja u obliku elipse (sl. 175.2).

Sl. 175.2 Kontaktna naprezanja (Hertzovi pritisci) dvaju valjaka meusobno tlaena silom Fbn

Hertzovo kontaktno maksimalno naprezanje

rr'H -

F bn

E
(12)

2 'lt

P . b (1 -

F bn E 0,175--p.b

Fbn

U N E u MPa p u mm b u mm

[1

normalna sila modul elastinosti. srednji polumjer zakrivljenja valjaka irina valjaka Poissonova konstanta i za elik (l. = 0,3.
E 2,

Ako je rije o dva razliita materijala s modulima elastinosti El bit

_1_ = ~(_1_ + _1_),

E

El

2EIE2 El

E2

+ E2
175

p je srednji polumjer zakrivljenja valjaka, a proizlazi iz jednadbe:

--=--+--,
p

111
PI

P2

p=---

PI P2

PI

+ P2

irina povrine dodira bH =

.1 - - - - - V rc.E.b

I 32 (1 - IJ.2) Fbn P

4.5.6.1.1 Kontaktna (Hertzova) naprezanja primijenjena na evolventne bokove zuba 4.5.6.1.2 Polumjeri zakrivljenja evoIventnih bokova zubi
Toka

P predstavlja trenutnu toku dodira, PI i P2 polumjere zakrivljenja boka u toj trenutnoj toki dodira (sl. 177.1):

Srednji polumjer zakrivljenja

PI

p=---

PI

+ P2

+ P2 =

a . sin ri. w = e .
pomou

Ako se polumjeri zakrivljenja izraze 1 ( P = --e- PI-2-

PI

e, dobiva se da je

e)2 + -4-' e

to predstavlja jednadbu kvadratne parabole.

Maksimalna vrijednost polumjera zakrivljenja bokova (sl. 177.1):

pmax =

(PI

+ P2) 1/4.

Hertzovom jednadbom kontaktnih naprezanja moe se koristiti samo pri mirnom optereenju i tlanim naprezanjima ispod granice elastinosti. Prema tome ta jednadba obuhvaa stvarna naprezanja bokova zubi tek priblino, jer se, pored ostalog, na bokovima zubi javlja i sila trenja IJ. . Fbn i hidrodinamiki pritisak uljnog filma. Iz sl. 177.1 proizlazi: sin ri.w =
r wl

+ r w2

PI

+ P2 =

(rwl

+ r w2 )
rw2

sinri.w

Koritenjem prijenosnog omjera:

176

u = - - = - - ;;; 1, proizlazi ZI rwl

Z2

/ J
I
I
\

I I
\
\

I I Ll ___

ryl = OlP ry2 = 2 P rbl = lTl rb2 = 5;12

izmeu

Sl. 177.1 Tok promjera radijusa zakrivljenja bokova

Pl

TI T,

+ P2 =
rbl

(u r wl

+ r wl) sin aw =
P2

r wl (u

+ l)
U

. sin

aw , ,

Pl =

tan al,
rbl

= rb2 tan 0.2 =

rbl
2

tan 0.2

p=--Pl

Pl P2

tan al
r wl (u

u .

rbl

tan
aw

0.2

rbl

u tan al tan 0.2

+ P2

l) . sin

(u

+ 1) r wl sin aw

cos a
r wl = rl - - - cos aw

r 12

p=

cos2 a . u . tan al . tan 0.2 cos aw

(u

+ 1) rl cos a

sin aw

u cos a . tan al . tan 0.2 = -- . - - . ---------2 u +1 tan aw

cos a
12 Ozubljenja i
zupanici

177

Uvrtavanjem dobivenih izraza dobiva se da je kontaktni pritisak na bokovima zuba za bilo koju toku zahvata:
Ft E 2 (u + 1) tan cx.w 0,175 - - - - - - - - - - - - - b . cos cx. dl cos cx. tan cx.l tan cx.2 u
CT~ =

u+l FtE 0,175--u b. dl

2 . tan

O:w

cos2 cx. tan 0:1 tan cx.2

4.5.6.1.3 Kontaktno naprezanje u kinematskom polu

e
,

Pri dodiru bokova zuba ukinematskom POIUcx.l = cx.2 = cx. w

CTH =

pa se dobiva

u+l Ft E 2 0,175 - - - . - - - - - - - - - U b . dl cos2 cx. tan cx.w

~ CTHP

YI 0,175 E
N

J
N

1 2 0,175 2.E E El + E2

= ZM

- - je faktor materijala. mm2

zupanika

Eu-mm2

je modul elastinosti ako su oba jednakog modula elastinosti. su moduli zahvatu.

elastinosti zupanika

od materijala

El E2

U --mm2

od

razliitih

materijala u modulima

Toan elastinosti

izraz za faktor materijala ako se radi o glasi:

razliitim

ZM

~J C~~.' i~~i) ---+--El E2

~

7t

~l' ~2

su Poissonovi brojevi s

= 0,3 za elik.

Vrijednosti za ZM dane su II tablici 179-1.

4.5.6.2.2 Faktor oblika zuba

Vrijednost - 1cos cx.

ZH

~ cos cx.
w

= ZH

faktor je oblika zuba.

Za vanjsko i unutranje ozubljenje i kut zahvatne crte cx. = 20 dan je na sl. 182.1 faktor oblika zuba ZH u funkcionalnoj ovisnosti o Xl + XiZI + 22178

4.5.6.2.1 Vrijednosti faktora materijala ZM

Tablica 179.1 POGONSKI ZUPCANIK Materijal ---Modul Naziv Oznaka
I

nosti N/nlnl' = =MPa

elasti-

I I
I

GONJENI ZUPCANIK Faktor i Materijal materijala I Modul ZM elasti~J~ nostI __ = Oznaka Naziv N/mm2 = I mm 2 = MPa I = . . ; MPa
elik

lijev

elini

I C. I CL. 0645 I CL. 0545

206000 202000 201000 173000 172 000

189,84 189,9 188,7 181,4 181,1

I ,

I I
I
I

elik

C.

206000

nodularni NL 50 (sferni) NL 42 I lijev I I kositrena I I I ! bronca lijevana PCuSn 14

I
I

I
I I
i I I

kositrena bronca sivi lijev (lame1arni)

elini

I
Cu Sn 8 SL 25 SL 20

103000 113 000

I I

155 159,8

l
I

126000 118000 201000 173000 118000

165,4 162 187,8

I
elini

I lijev
202000

I CL. 0545

I I

lijev

CL.

0645

i
I

nodularni lijev I NL 50 sivi I I SL 20 lijev nodularni lijev sivi lijev sivi lijev NL 42 SL 20

180,5 161,4 173,7

I
I I I
I
l

nodularni lijev sivi lijev

elik

NL SO' SL 25 SL 20 C.

I
I

173000 126000 118000 206000

I
I I

172 000 118000 118000 7850'

I

156,6 146 143,7 56,4'

I
I

duroplast l
I

! SL 20

I
I

srednje vrijednosti

S faktorima materijala ZM i oblika zuba ZH glasi jednadba kontaktnog. (Hertzovog) naprezanja u kinematskom polu:

179

4.5.6.2.3 Faktor prekrivanja Z E

Faktor prekrivanja uzima u obzir utjecaj stupnja prekrivanja profila na kontaktnih (Hertzovih) naprezanja. Na sl. 180.1 prikazano je kako se mijenja duina dodira bokova kod elnika s ravnim zubima, a na sl. 181.1 kod elnika s kosim zubima. Iz jednadbe kontaktnih pritisaka vidljivo je da veliina naprezanja bokova 0'11 ovisi o duini dodira bokova (b). Samo ako je E = 1, duina dodira bokova kod elnika s ravnim zubima je konstantna.
veliinu

Ako je

a.

E
a.

>

1, odnosno, ako kod

elnika

s kosim zubima

krivanja dodirnog luka bone linije ili krae stupanj prekrivanja bone linije, vidi kasnije) nije cijeli broj, duina dodira bokova nije konstantna. Za proraun opteretivosti bokova trebala bi prema tome biti mjerodavna raunska duina dodira bokova br koja je vea od irine zupanika b. Odluujui utjecaj na raunsku duinu dodira bokova br ima stupanj prekrivanja E kod
elnika

(stupanj pre-

s ravnim zubima, a

E , E
a.

zubima. Raunsku duinu dodira ili zapravo rabr treba smatrati kao stvarnu duinu dodira za vrijeme perioda zahvata. S obzirom na jednadbu kontaktnog naprezanja u kojoj je irina b indirektno proporcionalna s visinom kontaktnog naprezanja, moe se uzeti da e uz ostale jednake veliine iz jednadbe kontaktnih naprezanja (F bn, E, p) veliine kontaktnih naprezanja biti obrnuto proporcionalne s duinama dodira, tj.:

~b kod elnika s kosim unsku irinu zupanika

i kut nagiba boka na temeljnom cilindru

a.

~r\
E

Taj odnos zove se faktor prekrivanja, a oznaava se s Z E :

c/.7.

Pokusima je utvren odnos kod elnika s ravnim zubima:

3
b

4-E a.
Ea.

Iz toga proizlazi za
-Lb;;

>

1:

Sl. 180.1 Duine dodira bokova kod elika s ravnim zubima 180

Sl. 181.1 Duine dodira bokova kod elnika s kosim zubima za razne vrijednosti kuta nagiba boka na temeljnom valjku ah

\
\

Za elnike s kosim zubima, a sa stupnjem prekrivanja bone linije E ~ 1:

~

(1 -

E ) ~

+ -E~ E

a.

cos {3b

~b U

jednadbi je kut nagiba boka na temeljnom cilindru (vidi kasnije). 1 uzima se

E
~

Za

>

= 1, pa je:

(E a. ) kod elnika s ravnim zubima i o stupnju prekrivanja profila kod elnika s kosim zubima (Ea.)' stupnja prekrivanja bone linije (E~) i nagiba

Faktor prekrivanja Z. moe se ovisno o stupnju prekrivanja profila

boka

~, oitati

iz dijagrama na sl. 183.1. 181

2,9 +---+--+---i

2J3.t=::::::t

21 1+---+
2,0--t--~ 0,05 +---+---==~.t-----f:~--3o,~~~~.......3ioo~"""*"~

0,06 ____ l J 9 --t=~-+O ,07 -+--;;;;;;::=-t---'='~t::--~~-r~--"~~~~~ t - - -.... 0,08 -'-__ 1 .. +~~.........=-=~~P~~~~~....J-.:~~ ',8 '-"---"0,09 O,,=--'-_-1
l. 7+----+---+----+---+----+----'=-..d-~~"'o::::_---""o,~~"""'"
l,6+-----+--+---+---+-----+--+---+--...po..~"'_o:l

1,5~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

10

15

20

25
a.

Sl. 182.1 Faktor oblika zuba ZH za a

182

(3

300

35

40

45

=:

=:

20, JUS M. Cl. 016

--+-+-~.

~-L

_ _L - - L_ _

~~

__

~~

__

__

~~

__

L-~~~~d

ID

~~--~~--~~--~~--~~r--r--~~-'~-.~

Oi:

o...

<lJ

<-

Sl. 183.1 Faktor prekrivanja Z( . Dijagram vrijednosti za

rL

= rL" = 20e
183

4.5.6.2.4 Faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube pri opteretivosti bokova K Ha
Zbog istih razloga kao i pri opteretivosti korijena, raspodjela sile Fbn na pojedine zube u periodu zahvata nee biti kod E > l ravnomjerna. I ovdje jer razlog u odstupanjima koraka zahvata Pe (AtBb)' To je za opteretivost koF rijena prikazano na sl. 156.1 odnosom ~ = qL (korektivni faktor). Pri Fbn tome je za priblian proraun sluila jednadba:
qL
a

= 0,40

AtBb-

2] .

b. m
Budui da se i kod opteretivosti bokova javljaju ista odstupanja koraka zahvata, uveden je i ovdje faktor raspodjele optereenja (sile) koji pokazuje koliko puta je opteretivost bokova vea ako koraci zahvata nisu jednaki, u odnosu prema sluaju kada bi koraci zahvata bili jednaki. Faktor se izraunava iz jednadbe:

K
Ha

l+ 2 (_1_ -1) Z2
E

(qL -

0,5) .

Za qL = 0,5, to predstavlja prema ranijem tono ozubljenje i raspodjelu optereenja na oba para zubi u zahvatu, K = 1 . Za qL = l , to predHa

stavlja
K
Ha

sluaj

kada cijelu silu u periodu zahvata prenosi jedan par zubi, se linearno

_1_. Z2

Meuvrijednosti

rasporeuju izmeu
KHa

navedenih gra-

vrijednosti. Faktor raspodjele o ZE oitati u dijagramu na sl. 158.1.

ninih

optereenja

moe se u ovisnosti
proraun KHa

U dokumentu ISO 192E iz 1977. godine dana je za jednadba s veim brojem utjecajnih faktora.

nova

4.5.6.2.5 Faktor raspodjele optereenja (sile) po duini boka pri opteretivosti bokova KH~
Utjecaj nejednake raspodjele optereenja (sile) po duini boka razmatran je ve pri opteretivosti korijena zuba. Zato je potrebno razmatrati kakav e utjecaj imati nejednaka raspodjela optereenja (sile) po duini boka na opteretivost boka. Uzroci odstupanja uzdune linije boka prikazani su na sl. 161.1. Najnepovoljniji sluaj, koji zapravo moe nastati samo pri neoptereenim zubima, da dodir bude samo u jednoj toki, prikazan je na sl. 185.1.a. Pri optereenim zubima doi e radi elastinih deformacija do djelo184

biti

minog

dodira (sl. 18S.l.b). Pri samo djelominom dodiru uzdune linije boka kontaktna (Hertzova) naprezanja bokova ovisna o specifinom opteW

reenju:

max

= -- = -----b

Ft

obodna sila irina zuba

Na sl. 161.2.a, 161.2.b i 161.2.c prikazana su ranije tri mogua sluaja nalijeganja bokova. Na sl. 185.l.c, 185.l.d i 185.l.e prikazane su raspodjele specifinog optereenja za navedena tri sluaja.

Presjek A-A

Presjek A-A

al

bl

.-8-!
~
1j

3 2
x o

! o
cl

dl

el

Sl. 185.1

Mogunosti dodira uzdune linije boka pri odstupanju uzdune linije boka, a) dodir neoptereenih bokova, b) dodir optereenih bokova, e) bok nosi na cijeloj duini, d) bok nosi na dijelu duine, e) bok nosi na sredini Faktor raspodjele optereenja (sile) po duini boka uzima se kod opteretivosti bokova kao odnos maksimalnog i srednjeg specifinog optereenja:

H~

=--

Wmax

Iz toga proizlazi da granicama:

se faktor raspodjele

optereenja

H~

kretati u

185

Za sluaj

b/b;;;; 1 (sl. 185.l.d) je

b =2-. H~ b'

Za sluaj b'/b

s:

1 (sl. 185.l.c) je

2 b'/b
=----H~

2 (b'/ b) -

Za

sluaj ispupenih

bokova (sl. 185.l.e) K

=
H~

1,5 - - .
b'
odreena

Izmeu

faktora K

nost. Za ISO kvalItete ozubljenja od 5 do 8 i krutost e (N/!J.,m mm) ... 15 irina zuba (mm) ... 50 b/dj ... ;;;; 2,
O'H lim

H~

i K

F~

postoji prema ISO mjerenjima

slijedee

ovis-

uvjete:

< e (= 20) <

< 400 ,

25,

<

(MPa)

dinamika

izdrljivost bokova

O'H lim =

400 -1000 (MPa) ,

F/b (MPa) ... 400 ;;;; Ft/b;;;; 1000 ,

).. =

b/h . .. 3
=

< ).. <

j

12, iznosi:

K
H~

+ Y (b/d )2 + Z

. 10- 3

b,

)..2

F~

Kv

H~'

v=----

1 +).. +)..2

gdje je X j Y j Z dano u tablici 14. Tablica 186.1

I
I

Nain izrade zupanika

Kvaliteta ozubljenja Faktor

i
8
1,23 0,18 0,61 1,15 0,18 0,31
I

5 1,10 0,18

I
I

7 1,17 0,18 0,47 1,12

Normalno izraeni (glodani, brueni)

I
zupanici

1,15 0,18 0,3 1,11 0,18 0,15

y
Z X

1--------------IGlaani
I
i
ill

I
I

0,115 1,135 0,18

~eusobno prilagoeni zupa-

(lepani) i u toku rada

I
Y

parovI

0,23

I 0,23

0,18 - - Ii
1

186

reenja (sile) po duini boka, kako pri proraunu opteretivosti korijena K Fil

Iz navedenog se moe vidjeti da se

odreivanje

faktora raspodjele opte-

tako isto i pri proraunu opteretivosti bokova K Hil ' teko mogu dobiti jednadbe koje bi omoguile jednostavno odreivanje vrijednosti tih utjecajnih faktora. Zato se ti faktori mogu samo priblino procijeniti. Za odgovorne prijenosnike (turbinske), radi smanjenja utjecaja faktora K f~ i K Hil na opteretivost korijena i bokova zuba, vri se naknadno prilagobokova obradom pomou strugala sve dok se kontrolom pomou otiska ne postigne zadovoljavajua slika noenja. Uzmu li se u obzir vanjske i unutranje dodatne dinamike sile i utjecajni faktori raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube K, i faktor ro.
ivanje

raspodjele

optereenja

(sile) po duini boka

e:

KHil '

jednadba

specifine

opte-

retivosti bokova glasit

Jednadba kontaktnog naprezanja u kinematskom polu

O"H

sada glasi:

'= Z

E"

+1 ~K
u
b . dl

.K

H,,

<

/llil

O"HP

4.5.6.2.6 Kontaktna (Hertzova) naprezanja u unutranjim tokama zahvata B i D (O"HB i O"HD)

Kod elnika s vanjskim ozubljenjem z ~ 20 i elnika s unutranjim ozubljenjem z ~ 30 potrebno je kontrolirati visinu kont::tktnog pritiska u unutranjoj toki zahvata B pogonskog zupanika. U toki B je polumjer zakrivljenja pm manji od polumjera zakrivljenja u kinematskom polu C. Prema ranijem moe se pisati:
0,175 - - -

u+1
u

Ft' E

2 tan aw

b . dl

cos 2 a . tan

aBI

tan aB2

Pojednostavljeno se moe pisati:

UHB =, UH . ZB =

UH

~'

- - - - ~ O"HP ,

PIC P2C

Z B--

pm

P2R

PIC P2C

--

PlB P2B

Polumjeri zakrivljenja mogu se dobiti unutranje ozubljenje).

grafiki

prema sl. 188.1 (za vanjsko 187

Sl. 188.1 Radijusi zakrivljenja

li tokama

B i e Qzubljenjem

elika

s vanjskim i unutranjim

Prema jedmidbama za kontaktna naprezanja u unutranjoj toki zahvata B mogu se izraunati i kontaktna naprezanja u unutranjoj toki zahvata D:

ZD

I
-V

PIC P2C PlD P2D

Prema osnovnoj jednadbi kontaktnog (Hertzovog) naprezanja:

CJ~

0,175--p.b

F bn

proizlazi da Vlsma kontaktnog naprezanja ovisi o sili vrijednosti

J: .

-V F bn

recipronoj

Modul

elastinosti

E i irina

zupanika

b ostaju za
CJH

pisati:

odreen zupani

prijenosnik konstantni. Gornja jednadba za 1 1 ) (+PI P2

moe se

Tok promjene sile F bn na putu zahvata A E prikazan je ranije na sl. 149.1, a tok promjene polumjera zakrivljenja bokova izmeu TI T 2 , takoer ranije, na sl. 177.1. Promjena veliine sile na putu zahvata A E i polumjera zakrivljenja bokova prikazana je i na sl. 189.1 za zupani par s malim brojem zubi pogonskog zupanika, to dovodi do toda da se toka A poetka zahvata nalazi vrlo blizu toke Tl . Nanese li se (sl. 189.1) bezdimenzionalna vrijednost
188

-V

ITI T2

(_1_ PI

_1_) P2

o,

27---------~~7_~--~~~

\ ED

iznad Tl T 2 , i1H bit e u blizini toaka Tl T 2 , vrlo velik, a minimum lei na sredini izmeu Tl T 2 Na sl. 189.1 vidi se da je kod malog broja zubi pogonskog zupanika (ZI) utjecaj polumjera zakrivljenja boka u toki B toliko velik da j.e i1HB > O"lIe .
4.5.6.3 D o p u t e n o k o n t a k t n o (H e r t z o v o) n a p r e z a n j e
O"HP

AT,

T,

Doputeno Hertzovo (kontaktno) naprezanje ovisi o materijalu, toplinskoj obradi, tehnologiji izrade, eljenom vijeku trajanja i potrebnoj sigurnosti. Osim toga potrebno je uzimati u obzir i materijal zupanog para s kojim je zupanik u zahvatu kao i uvjete podmazivanja. Doputeno kontaktno (Hertzovo) naprezanje valja izraunati odvojeno za pogonski i za gonjeni zupanik:
i1HP i1Hlim K K HX ZR Z = ----L
y.

ZN . Zw ,

SH lim

5 HO 6Hc

"-

' ......
e

doputeno Hertzovo naprezanje za pogonskj i gonjeni zupanik i1H lim U MPa dinamika izdrljivost bokova za pogonski i gonjeni zupani k (vidi tablicu 169.1) SH min minimalna vrijednost faktora sigurnosti protiv stvaranja rupienja (pittinga) KL - faktor utjecaja ulja za podmazivanje (sl. 190.1) K HX faktor utjecaja di menzija na opteretivost bokova. Za sada se uzima da je faktor utjecaja dimenzija na opteretivost bokova K HX = 1.
ZR -

gdje je i1HP u MPa

Zy
B A T,
ZN

Sl. 189.1 Raspodjela kontaktnih naprezanja i1H na duini puta AE, za sluaj da je broj zubi Z, malen

Zw

faktor utjecaja hrapavosti (sl. 191.2) faktor utjecaja brzine (s1.192.1) faktor utjecaja vijeka trajan ja (sl. 193.1) faktor utjecaja ovrsclvanja bokova gonjenog (mekeg) zupanika (sl. 194.1)

189

4.5.6.4

F a k t o r u t j e c a j a u l j a z a p o d m a z i van j e KL

Uljni film izmeu bokova zubi omoguava ravnomjerniju raspodjelu optereenja bokova to dovodi do snienja naprezanja bokova. Zbog toga su i maksimalna naprezanja bokova (jR) nia od izraunan ih na osnovi neposrednog materijalnog dodira cilindara (jR'). Kontaktna naprezanja dodirnih povrina ovisit e o debljini uljnog sloja, a debljina uljnog sloja o osobinama maziva i o brzini klizanja. Na nosivost bokova povoljan utjecaj imaju sintetika ulja i ulja s dodatkom aditiva za pritisak (HP ulja). Poveana opteretivost bokova, odnosno poveana dinamika izdrljivost bokova, proizala iz ravnomjernije raspodjele naprezanja bokova, u ovisnosti o viskoznosti maziva, izraava se koeficijentom utjecaja ulja za podmazivanje K L Na sl. 190.1 prikazan je dijagram funkcionalne ovisnosti faktora utjecaja ulja KL o kinematskoj viskoznosti mineralnog ulja izraene u cSt 40 i 50 e (mm2js). Za sintetika ulja treba vrijednosti iz dijagrama mnoiti s 1,1 kod cementiranih zupanika, a s 1,4 kod meko poboljanih zupanika.
- - _ kinematska viskoznost li kod 40 0 200 300 400

1,2

100

500 r(cstl

c5Hli~ ~ aj
O'Hlim

L(mm'fs~

1,1

0,9

~~

""

.Jill' ~
!

G'Hlim

~ :.-::::::: ~ ::::::: t::::-: ~ ~ :.:::- ~ V = 1000 MPa~

MPc

= gx) MPa

-:::::

OHlim: 1100 6' Hlim = 1200

MPa

MP~/

~
20

o,a

40

60

80

100

---1.120

140

160 180 200 220 240 260 280 kinematska viskoznost V kod sooe

300 n~SI]

Sl. 190.1 Faktor utjecaja ulja za podmazivanje KL

4.5.6,6

F a k t o r u t j e c a j a h r a p'a vos t i ZR

Ako zupanici imaju drukiju hrapavost od one koju su imali zupanici s kojima je utvrivana (jR lim (tablica 169.1) dinamika izdrljivost bokova bit e drukija. Hrapavost bokova smanjuje povrinu nalijeganja bokova, a time i povrinu koja mora preuzeti optereenje, to dovodi do poveanja opteree nja bokova. Dinamika izdrljivost bokova manje hrapavosti vea je od dinamike izdrljivosti bokova vee hrapavosti. Hrapavost ne utjee jednako na dinamiku izdrljivost zakaljenih i poboljanih zupanika. Hrapavost zupanog para izraava se srednjom hrapavou zupanika u sprezi: _ 1 _ _ __
Rmax = - -

(Rmax)

+ R mas2 ) .

190

Radi istraivanja utjecaja hrapavosti povrine bokova i opteretivosti bokova vreni su opseni pokusi s cementiranim zupanicima i s poboljanim zupanicima. Na sl. 191.1 prikazana je ovisnost opteretivosti bokova zupanika . 4732 o obodnoj brzini i hrapavosti. Dobiveni rezultati vrijede samo za navedeni materijal. Utjecaj hrapavosti ne moe se promatrati izolirano od Sl. 191.1 Ovisnost opteretivosti bokova izraena odnosom
F bdi
E o

od obodne brzine i srednje hrapavosti materijala . 4732

~ ~ 0.6
<.fl

~ ~ 0.4
g.~

-:7""4---:7'F--+--+

~-1--~.
I

--

---

+=
I

~ 0.2

materijal 4732

-}--i20 40

I 0,1 '----"'---'-2-----'4--'-6--'--1L0-

~_LI

60

100

- - - - obodna brzina vim/s)

utjecaja zarezne osjetljivosti materijala. Na sl. 192.2 prikazana je ovisnost faktora hrapavosti ZR o prosjeku maksimalnih hrapavosti. Dane vrijednosti treba smatrati samo kao orijentacijske, posebno one koje se odnose na zakaljene bokove za koje jo ne postoji dovoljan broj rezultata ispitivanja. Radi orijentacije navode se hrapavosti koje je mogue ostvariti pojedinim tehnologijama: 1. Finim bruenjem i elektrinim poliranjem moe se ostvariti hrapavost od 2 IJ.m. 2. Finim bruenjem 2,5 ... 3,5 J.lm (kvaliteta 6 do 7). 3. Grubim bruenjem ili glodanjem ilepanjem 3,5 .. .4,5 IJ.m (kvaliteta 7). 4. Finim glodanjem i elektropoliranjem 4,5 ... 5,5 IJ.m (kvaliteta 7). 5. Finim glodanjem 5 do 7 IJ.m (kvaliteta 8). 6. Glodanjem 7,5 IJ.m i vie (kvaliteta 9). I kod zupanika s korekcijom uzdune linije boka hrapavost utjee na opteretivost bokova, ali neto manje.
1,6 1,4 1.2
Ir

,
\

prijedlog
\

~a zokaljene Ibokove
I

I',
" ::~ ....
~

II
....:..

~ 1.0

/ +-/

jPokusi ls korigiranom boko

uzduno~ linijom

I 0,8
0.6 0.4

I".:

-.......

t---

rprijedlog za poboljane ,zube ifrOSjecneVrijednosti premo pokUSimo Niemonno

Sl. 191.2 Faktor utjecaja hrapavosti ZR u ovisnosti od prosjene hrapavosti bokova pogonskog i gonjenog zupanika 191

-----/
8

Rmax ';lm)

10

12

14

4.5.6.6

F a k t o r u t j e c a j a b r z i n e Zv

obodne brzine, poveava se debljina uljnog filma izmeu bokova zubi, a time i hidro dinamika nosivost mazivog sloja, to omoguava veu opteretivost bokova. Sile trenja su zbog poveane debljIne uljnog sloja manje, a time su nia i tangencijalna naprezanja bokova. Utjecaj faktora brzine Zy dolazi do izraaja samo kod zupanika kvalitetnije izrade (~ 7). Poseban utjecaj ima veliina odstupanja profila (Aev). Pokusi su pokazali da kod Aev > 20 (lm opteretivost bokova pada i pri porastu obodne brzine. Na sl. 192.1 prikazan je dijagram za odreivanje faktora utjecaja brzine. Istraivanja su pokazala da izmeu utjecaja ulja za podmazivanje hrapavosti, obodne brzine postoje u odnosu prema opteretivosti bokova odreene meuovisnosti, pa je teko pojepine utjecaje meusobno odvojiti. Na svim spomenutim podrujima utjecaja postoji potreba za daljnjim istraivanjima jer nedostaju sigurni podaci da li i koliko se ovi utjecaji superponiraju. Preporuuje se posebna opreznost da se kod ZR, Ku Zv > 1 ne dobije nerealno visoka poveana opteretivost bokova zuba.
Poveavanjem

1,1
>

0Hlim: 800 MP~~ 5'Hlim - 900 MPa

I I I I IIII

~i'

O'Hlim=loooMPal~

0,9

-::::: ~ ~~
0,5

--

~~

~~~

l'

ce ~
~
V

;.::~~

.....

[ IIII
II

/ 0Hlim = 1100 MP~/ 0Hlim = 1200MPa

1,0

3456810

- -....... ~ obodna brzina v [m/sl

20

406000m

Sl. 192.1 Faktor utjecaja obodne brzine Z. 4.5.6.7 F a k t o r u t j e c a j a v i j e k a t r a j a n j a ZN

Kao i kod opteretivosti korijena zuba i kod opteretivosti bokova potrebno je u sluaju rada u podruju vremenske vrstoe imati na umu faktor vijeka trajanja ZN. Taj faktor, ovisno o vrsti materijala i toplinskoj obradi, pokazuje da se broj promjena podruja vremenske vrstoe kree u granicama N = 2 . 106 do 109 Na sl. 193.1 prikazan je dijagram funkcionalne ovisnosti ZN o broju promjena za razliite materijale i razne toplinske obrade. Ako se broj promjena 192

1,8 1,7 ,
z
N
' - -_ _ _ _- j - _

meko zakaljeni elici ,nodularni lij~v, plameno kqljeni elicI ukoliko se 9~teenja PlttJnga krecu u doputemm granicama

1,6 1,5
1J4

1,3

1,2
1,1

- -... ~- broj promjena N

SI. 193.1 Faktor utjecaja vijeka trajanja ZN uz

odreeni

dei

broj okretaja (sek- J) izrazi kroz vrijeme rada, dobiva se slijepregled (tablica 193.1). Tablica 193.1
I

Brzina vrtnje
n, n,

_.

Broj radnih sati kod

N

---~--

...-

N=21O'

= 5 10'
870 580

= 16 sek= 24 = 49

35 23

sek- I sek- l

I I I
!
!

= !O'

----II
!

17400 11600 5650

I
I

n,

--~--~I-'--II 11 282
i
I

Rauna li se u prosjeku s 2000 radnih sati godinje na radu u jednoj smjeni, praktina primjena tog faktora dolazi u obzir samo kod materijala ije se podruje vremenske vrstoe protee do N = 109 Zato je, ovisno o primjeni zupanika, potrebno izvriti procjenu vijeka trajanja, to omoguava da se eventualno koritenjem faktora ZN smanje dimenzije zupanika.

4.5.6.8

Fa kt or utjecaja ovr

i van j a b o k o v a Zw

Ako se u zahvatu nalazi pogonski zupani k sa zakaljenim i bruenim bokovima i gonjeni zupanik iji su bokovi samo poboljani, s vremenom dolazi do ovrivanja bokova gonjenog zupanika. Ovrivanje dovodi do poveanja tvrdoe bokova, to ovisi o materijalu, toplinskoj obradi gonjenog i tvrdoi bokova pogonskog zupanika. Ovrivanjem se poveava di13
~

OzubJjenja i

zupanici

193

izdrljivost bokova. Orijentacijske vrijednosti utjecaja ovrlvanja bokova gonjenog zupanika izraeni faktorom Zw prikazani su na sl. 194.1, a predstavljaju rezultate eksperimentalnog istraivanja zupanih parova od razliitih materijala i tvrdoe bokova zuba. rafirano polje prikazuje podruje rasipanja rezultata kao posljedicu drugih utjecaja. Dijagram faktora Zw vrijedi za Rmax < 7 [J..m, a moe se izraunati iz jednadbe: HB (MPa) -1300 Zw = 1,21700
namika

gdje je HB (MPa) Brinellova tvrdoa g;mjenog (mekeg) zupanika. Za tvrdou gonjenog zupanika koja se kree u podruju 1300 :5 HB :5 :5 4 000 MPa uzima se Zw = l .

1000

---0,,_

2000

3000

4000

Bnnellova tvrdoa HB [MPa]

ovrivanja

Sl. 194.1 Faktor utjecaja 4.5.6.9

bokova Z"

F a k t o r s i g u r n o s t i b o k o v a SH

Faktor sigurnosti bokova odnosi se na sigurnost prema pojavi rupienja {pittinga). Pojava rupienja ovisi o veliini kontaktnog (Hertzovog) naprezanja O'H' a ova od drugog korijena sile koja optereuje bokove (opa Hertzova jednadba kontaktnih naprezanja). Budui da je opteretivost korijena zuba izravno proporcionalna optereenju (sili), bit e odnos faktora sigurnosti bokova prema faktoru sigurnosti za opteretivost korijena izraen odnosom:

Pri ovom odnosu sigurnosti bokova i korijena moralo bi doi istodobno do korijena i boka zuba kod iste obodne sile koja optereuje bokove, odnosno istog okretnog momenta. Ranije je bilo predloeno, na osnovi orijentacijskih iskustvenih podataka, da se sigurnost u odnosu prema opteretivosti korijena kree u granicama od 1,5 do 1,7 (2), pa e prema tome sigurnost u odnosu prema opteretivosti bokova iznositi:
.oteenja

J94

SII ~ 1,25 do 1,3 (1,4) .

Uzmu li se u obzir svi spomenuti utjecajni faktori u jednadbu kontaktnog pritiska u kinematskom polu, dobiva se izraz za sigurnost bokova:

SH =

-J~F;:t==U=+:::;:lC1=H=lim=======-_. (KJH~. ~~ ..Z; . Z.V ~ZN

__ - - - (Z . Z . Z )
M

. Zw )

SH

min

Ha

H~

bdi

4.6 SMJERNICE ZA IZBOR BROJA ZUBA, SIRINE ZUPCANIKA, DIOBENOG PROMJERA, MODULA KOD PRORACUNA PARA CELNIKA Pri proraunu i oblikovanju zupanog para treba poi od odreenih pretpostavki. Glavne dimenzije mogu biti bilo odabrane, bilo zadane (za neki odreeni stroj). U tom sluaju potrebno je izvriti kontrolni proraun usvojenih dimenzija i eventualno potrebne izmjene.

Smjernice za izbor broja zuba Izbor broja zuba potrebno je vriti tako da stupanj prekrivanja bude E ~ 1,15, a kod brzohodnih parova, radi mirnoe hoda, E > 1,5. Prije,," nosni omjer i ne treba biti cijeli broj (izbor prijenosnog omjera vidi na tablici 144.1). Ako zupani par mora biti bez pomaka profila, mora biti ZI ~ Zg'. Najmanje brojeve zuba treba birati prema tablici 195.1.
SMJERNICE ZA IZBOR MINIMALNOG BROJA ZUBI
ZI min = ZI min = ZI min =

Tablica 195.1

16 kod 12 kod 10 kod

zupanika zupanika

zupanika

s v s v s v

=
= =

12 ... 60 m/s 4 ... 12 m/s 0,8 ... 4 m/s

Za precizne prijenosnike:
ZI min = ZI min =

20 ... 25 za prvi stupanj 14 ... 17 za drugi stupanj. s unutranjim ozubljenjem:

Kod

zupanika
ZI ZI

(zz) ~ (zz) ~

+ 10 + 15

kod aksijalne montae kod radijalne montae.

------------------------- --------------------.-----195

Promjer diobene krunice

Ako se zupanik i vratilo izrauju kao jedan strojni dio, orijentacijske vrijednosti diobenog promjera iznose:
dl
min

1,2 dvr (d vr

promjer vratila) .

Za

zupanike uvrene

na vratilo: 2 dvr (dvr

=

dl
Sirina
zupanika

min ~

promjer vratila) .

Pri izboru irine zupanika zupanog para mjerodavna je kvaliteta leitenja. Cim su stvoreni bolji uvjeti za ostvarenje paraleinosti osi vratila, tim irina zupanika moe biti vea. Pri neparalelnosti vratila nose zubi samo na krajevima pa postoji opasnost od loma. Ako je leitenje izvedeno kruto, tako da se s paraleinosti osi pod optereenjem moe raunati, treba birati irinu zupanika kod dvostranog leitenja vratila:
Sirina
zupanika

kod dvostranog leitenja

b -dl

1,2.
b

U posebnim
gunost

sluajevima,

kao npr. turbinski prijenosnici, odnos - vea,

Kod konzolnog leitenja opasnost progiba vratila je rubnog optereenja, pa se bira:

Sirina
zupanika

a time i mo-

dl

= 2.

kod jednostranog leitenja b ~ 0,75 dl

dl

0,75.
zupa

Ovisno o nainu leitenja i uvjetima eksploatacije dana je irina nika ovisno o modulu:
Najvea

irina

zupanika

196

Utjecaj naina leitenja A. Ozubljenje

isto

bm:JX/m n

Nain

leitenja

Tablica 197.1 I A. I

lijevano
-

10
leitenje na ima itd. mali
zupanik elinim

konstrukcijama, nosa-

15 15 25
30

I
I
I
I I

rezano ili brueno

konzolno leiten
kuitu

dobro leitenje u

prijenosnika

valjni ili vrlo dobri klizni leaji na krutom postoiju i krutim vratilom I

Modul

Donja granica modula njem u korijenu zuba.

odreena

je

opasnou

loma izazvanu napreza-

Najmanji modul:

b
mmin=--'

A.

Gornja granica modula brojem zubi Zj min'

Najvei

odreena

je diobenim promjerom i minimalnim

modul:
mmax

--o
ZImin

dl

Ako se ozubljenje vri bez pomaka profila, broj zubi ne smije biti manji od
graninog:
mmax =

--o
Zg '

4.7.1 ORIJENTACIJSKI PRORACUN MODULA NA OSNOVIOPTERETIVOSTI KORIJENA ZUBA Ovakav proraun mjerodavan je za dimenzioniranje zakaljenih zupanika u sluaju da modul nije zadan. U jednadbu
197

(J'F

=- YF Y K F~ K Fa K I K v~ bm E

Ft

(J'FP

uvrtene vrijednosti za Ft

= ----

2 Tl

max

dl

).. = - - i m = m

dj

daju:

Tl
modul

TI

naz

= -WI

Pl

I m~ 17' __ : V).. .
i
l~,

--_._--- -----2_Tl_ _ y Y K
ZI (J'FP
F
E

K
Fa

____.___.___ .. _.._.._______ ...

F~

K K
I
v

12 Tl
max

---------

A . Z\ (J'FP

Y Y K
F
E

Fa;

F~

gdje je: Tl u Nmm A CiFP U MPa YF ln U

mm

Z\

K
Fa;

modul tablica 8.1 broj zuba, tablica 195.1 nazivni okretni moment odnos irine zuba, tablica 197.1 doputeno naprezanje korijena zuba faktor oblika, orijentacijski Y F =2,2 faktor stupnja prekrivanja, uzima se 1; = faktor raspodjele na, K = l
Fa;

Za

optereenja

(sile) kod opteretivosti korije(sile) po uzdunoj liniji boka

F~

faktor raspodjele zuba K FP = l

optereenja

vanjsko dodatno dinamiko optereenje, tablica 130.1 unutranje dodatno dinamiko optereenje, sl. 135.1
(J'FP

proraun modula uzima se orijenticijsko

proraun

(J'F lim

__ . ,_

SF

l I

Jednadba za 198

modula moe se pisati i ovako:

Ft m=-.K.K.Y .K
b
I
v Fa;

.K

F~

.Y

Srodni faktori zdruuju se s obzirom na njihovu biva se:

QFA

slinost

djelovanja

do-

=K .K .K
I

F~

uzima u obzir kolebanja optereenja izazvana vanjskim i unutranjim dodatnim dinamikim optereenjima i raspodjelu optereenja po duini bokova zuba 2,1
--

QFB = Y

.K

Fa:

uzima u obzir

tonost

izrade ozubJjcnja

QFD

= K FX Y N Y R

Yea

uzima u obzir utjecaje koji djeluju na dinamiku izdrljivost

nI = - - QFA QFB'

Ft
b

SF
YF
----QFD (jF lim

Kao prva aproksinacija uzima se kod zupanika s pomakom profila x = 0,6 i Y F = 2 slijedea raspodjela dana u tablici 199.1.

ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI FAKTORA QFA, QFB, QFD

Tablica 199.1 Primjedbe

Faktor

tono

Ozubljenje ozubljegruba kvaliteta nje i visoko optereenje qL = 1 qL = 0,5 I

QF'

>1

I ocjenjuje
XI +X,

se na osnovi danih tablica i dijagrama kao i irine nalijeganja boka =0 ... 0,Q2

QFB

0,55 ...0,75 =1

standardni profil JUS M. Cl. 016

. PF 2: 0,25 ill i ako na prijelaznom

ZI +Z,

polumjeru nema zareza

QFD

<1

PF ~ 0,25 ill i ako su na prijelaznom polumjeru zarezi od bruenja

199

Ako se u jednadbi
(J'FlimKFX'

YN

YR
.K

2,1
--

SF

= ---------------- ~
F _l.K .K.K
bm
l

Ysa

SF min

Fa

.y.y
F

F~

irina b izrazi odnosom b = A. . dl , a m = _1_, te Fl = T - - = 381310-ZI d nd (P u [kW], n [S-l], d [mm]), dobiva se mogunost orijentacijskog prorauna diobenog promjera:

P.K .K.K
I
v

--------- . Y
111 .

F",

.F
YR

FP

K FX

YN

. Y Y [mm].
sa
E

4.7.2 ORIJENTACIJSKI BOKOVA ZUBA

PRORAUN

MODULA NA OSNOVIOPTERETIVOSTI

Orijentacijski proraun modula na osnovi opteretivosti bokova zuba mjerodavan je za dimenzioniranje nezakaljenih zupanika, u sluaju da modul nije zadan. Iz jednadbi:

(J'H=Z

.Z.Z

H,

J+

Ll 1 Ft max - - . - - - . K .K II b . dl Ha. Hp

A.=- , m

111

= --,
ZI

dl

modlll
l1l ~

f
y(~

II 1 2 Tl K J Kv --- . --------

+
II

A. .

Z; . (J'~p

Ha.

.K

H~

Z2 . Z2
M

Z2 =

.K

Ha.

.K

H0

.Z2 .Z2 .Z2

M H

200

gdje je:

m u mm

modul, tablica 1. nazivni okretni moment, TI

Tl
max =

Tl

naz =

-- , WI

Pl

Tl

naz

KI .

Kv

Ll

prijenosni omjer, u =

~,
ZI

tablica 144.1

broj zuba, tablica 195.1 odnos irine zuba, tablica 197.1 faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube kod opteretivost boka, K = 1
Ho:

H0

faktor raspodjele

optereenja

(sile) po duini boka zuba,

=1

faktor materijala, orijentacijski za / ili L; ZM = 190 VMPa za /SL; ZM = 165 v'MPa za SL/SL; ZM = 145 VMPa, tablica 179.l. - taktor oblika, orijentacijski ZH = 2,5 - faktor stupnja prekrivanja, orijentacijski Z = 1
E

GHP U

vanjsko dodatno dinamiko optereenje, tablica 130.1 unutranje dodatno dinamiko optereenje, sl. 135.1 doputeno naprezanje, orijentacijski
GHP

MPa

= ---SH

GH lim

Ako se jednadba za sigurnost SH dana ranije, pie ovako:

(GH lim' K HX KL . ZR Zv . ZN)2 SH = - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ SH

Ft U + 1 -- . - - K . K . K
b dl
II
l

min'

Ho:

.K

H~

Z2

. Z2 Z2
M

2T PI a irina b izrazi s b = A . dl, Ft = - - = 381310 - - (P

d u mm), dobiva se
d
nl d

II

kW, n u

S-l,

dl ~ 68,28

31

. Z2 . Z2 . SH + 1 K l . K . K H" . K H~ . Z2 H M I -A . n l ' -II- . - - - - - - - - - - - - - - - - [mm] .

PI

Ll

m"n
l

201

Uvedu li se u jednadbu faktori:

QA = K
QB Qo
=

.K .K
v

1/Y- .

H",

Z .Z ,
E

H~

,
H

K HX

KL . ZR . Zv . Zw . ZN,

ZM = 189,8

tl MPa

za

/,

dobiva se:

dl ~ 104,68

II
3

---- . 2 A . O'H l""

104

PI

. - - Smin'
tl

+1

QA

Q;

(mm) .

nl

Q02

Na osnovi zadanih veliina Pl' nl' U, odabranog A i materijala te procjene faktora QA> QB' Qo prema tablici 202.1 moe se za zupanike od elika (ZM = 189.8 tl MPa za /) izracunati promjer kinematske krunice, a iz dl modul. Za druge kombinacije materijala za koje je mjerodavna opteretivost bokova, potrebno je vrijednosti za ZM (MPa) odgovarajue odabrati i jednadbu za dl preraunati za novu vrijednost ZM'
Q FAKTORI KOD
PRORAUNA

OPTERETIVOSTI BOKOVA

Tablica 202.1

Ozubljenje I tono ozubljeFaktor I nje i visoko gruba obrada

I
I
I

optereenje

qL

= 0,5

qL

=1

Primjedbe

QA

>1

ocjenjuje se na osnovi tablice br. 10. i dijagrama na sl. 67.

XI+X, ZI +Z2

QB

I
!

2,05 ... 2,12

2,4946

=O... 0,G2
= 1,
ZN

~~I

I
I

Q"

0,8 ... 1,2

0,5 ... 1

procijeniti prema sl. 190.1,

(KHX

191.1, 192.1 = 1 , Zw

= 1)

202

Primjer:
Proraun elnika

s ravnim zubima Na trostepenom prijenosniku, prema skici, predvieno je da je pogonska snaga II stupnja prijenosnika P = 20,4 kW, n = 23,6 s-', faktor K. = 1,2. Prijenosni omjer II stupnja prijenosnika usvojen je i = 2,5 1 %. Usvojeno je da broj zubi bude z, = 22, m = 2,5 mm, da zubi budu cementiran i i kaljeni, kvalitete 7. Osni razmak a = 100 mm. Potrebno je dimenzionirati zupanike, kontrolirati stupanj prekrivanja i kontrolirati da li se naprezanja korijena i bokova zubi kreu u doputenim granicama.
Proraun

_r-

$-----16
'--

b..J
I

Oznake i primjedbe Broj zubi Osni razmak (raunska veliar)

----------...::.~;--''---------''--'<-----_t

zupanik

z,

dimenzija

zupanika

II stupnja

zupanik

z.

:::, = 22

Iz. = i z, = 2,5 22 = 55
22

ina

a,
d,

= --2-- m =

z, + z.

+ 55 2

2,5 = 96,25 mm

Diobeni promjeri Pogonski kut zahvatne crte ako je osni razmak zadan Zbroj faktora pomaka profila

= z, 111 = 22,' 2,5 = 55 mm

ld. = z.m = 55 '2,5 = 137,5 mm

22+55

cos aw aw

= 25,25
(z,

m cosa = 2 . 100 2,5 cos 20

= 0,904

x, + x.

(22 + 55) (ev 25,25 - ev 20) 2 tan 20 x, + x. = 1,6957

= ---------= 2 tana
eva)

+ z.) (ev aw -

Prema slici podrezanosti i zailjenosti elnika u ovisnosti od broja zubi Pomak profila

x, max = 0,71 za kaljene zube sa Sa = 0,4 m moe pri z, = = 22 iznositi x, max = 0,71
x, m = 0,71 2,5 = 1,775 mm
cos a cos aw = 55 cos 20 cos 25,25 d w' = 57,17 mm
daJ
dw,=d,--=

biti x. u odnosu na zailjenost x. > 1

= 0,9857 za z. = 55. moe

x. x. m

= 0,9857 . 2,5 = = 2,4643 mm

dw.=d.--=

Promjeri kinematskih krunica

Promjeri t jemenih krunica Polumjeri tj emenih krunica

22,5 + 2 . 1,775 da' = 63,55 mm r a, = 31,775 mm

= 55 +

=d

cos a cos aw 20 = 137,5 _c_os ___ cos 25,25 d w = 142,93 mm

da. da. = 147,42 mm raO = 73,71 mm

+2m+2x,m

= d. + 2 m + 2 x. m = 137,5 + 22,5 + 2 . 2,4643

203

~~~~~e

i primjedbe

I
df]

Zupani k

z,

Zupani k

z,

Pol Llmjeri podnonih krunica pri tjemenoj zranosti e = 0,25 m

Postojea
zranost

tjemena

__. ~...__ ..___-I

df< = d. - 2 m - 2 C 2 x. m 2 . 2,5 - 2 . 0,25 . = 137,5 -22,5 -20,25 . 2,5 2 . 1,775 2,5 + 2 . 2,4643 df] = 52,3 mm d" = 136,18 mm - - - - - ' - - - - - _.._ - - - - _... 63,55 + 136,18 d" + df< = 100 c=a 2 2

= d,-2m-2c+2x,m
= 55 -

c
k

= 0,135 <
ln

Cmin

I_V_i_Si_n'_~_z_u~a _

. . Sk racen]c tjemcne

= a, + (x, + x,) m -

= 0,12 m = 0,122,5 = 0,3 mm ._

a

.______ .

.... ___ .. .

_k_l_n_:_~_~4_'~_~_3+_m_~_'_7_1_+_0_,_98_5_7_)-;-'2_,_5__ 10_0 _ __
d,u = da' - 2 k nl = 63,55 - 20,4893 CLkl = 62,57 mm
d,k4 = da' - 2 k m d,k4
= 147,42 - 20,4893

Skra~n~ tjcmeni I promJcn

Promjeri temeljnih krunica i polumjeri temeljnih krunica

= 146,44 mm l--__________ I_ _ __ __~___ _

1.1

db, db,

= d, cos lJ. = 55 . cos 20

i
i

rb' = 25,84 mm
E a.

= 51,68 mm

db. db,
fb.

= d. cos lJ. = 137,5 . cos 20

= 129,2 mm

= 64,6 mm

= -- =
pc

p COS lJ.

= E, + E, -

Ea

E,

=
=-

-v r:k3 1t

r~J
lJ.
2

V31,285'-25,84'
1t

Stupanj prckrivanja
E4

m cos
2 Yak4 -

2,5 cos 20

= 2,39 = 4,67

-V
1t

rb4

V73,22'_64,6'
1t

m cos

lJ.

2,5 cos 20
0

Ea E

==

1t

a sin IJ. w m cos lJ.

100 sin 25,25 1t 2,5 cos 20 5,78

= 5,78

= 2,39 + 4,67 zupani k

= 1,28
opteretivasti zupani k

Proraun

z,
Y K
E

z.

(]'

F3

F" =--Y
bl

F3

Fa -

5, (]'

FP3

zupanika

Naprezanja u korijenu zuba

w 21tn 2 1t 23,6 = 137100Nmm 2 Tl 2 137100 F" = F" = Kr - - = 1 2 dl ' 55

T,=--=---~

lO' 20,4

----=-~~- =

F" (]'F4=--Y Y K b. m F4 , lO' . 20,4

Fa -

5,0-

FP4

137,1 Nm =

= 5980 N

204

-----,,--

Oznake i primjedbe
----- - - - - - -

Zupanik

z,

irina zuba

Odabrano A. = 20, b = A. m = 20 . 2,5 = 50 mm , to je !1lze nego to predvia tablica. To je uinjeno radi dvaju zupanika koji se nalaze na vratilu, male dimenzije zupanika, a time i male dimenzije vratila, to opet izaziva vei progib.
ov

Zupanik

z,

Faktor oblika zuba YF = t (z, x), (3=0 Faktor uea optereenja

----

YF, =

t (z"
a.

x,) = 2,05

1 1 Y =-=--=078 E E 1,28 '

qL =

Ye. =

t (z"

x,) = 1,97

I
Pomoni

t ( d"
50

. m, kvahtete, bp" ) ;
' mm

.,

faktor raspodjele qL

~= 5980 = 1196~
b
qL =

t ( 137,5 mm;
<1
E

5980 N ) 2,5 mm; kvaI. 7; - - = 1 1 9 , 6 - 50 mm

-

qL = 0,77

___o

Faktor raspodjele opter. na pojedine zube K Fa Naprezanje korijena zuba

qL = 0,77

= 0,78 , bit Y K
E

Fa

=1 Y K
E

--O'n

a.
O'F'

p" =--Y b m F3

Fa.

p" =--y b Jn F4

Fa.

- - - - - - - - - - - - - - - ---

(in

5980 =- 2 05 . O,78 . 1 502,5' = 76,5 N/mm' = 76,5 MPa

5980 ,,-= - - 1.97 . O78 . 1 502,5' , 0'14 = 73,5 N/mm' = 73,5 MPa
O"F Jjm4

--------

Doputeno naprezanje zuba

--------~~-----~---

Sn ------------------

(jF Jim3 O"FP3 : : : : : - - -

O'rP4:::::: - - ------~

SF4 --- --------------_._-"_._-----

Materijal

--

---_.-

_._--_. -- ------_. - -

odabran . 1220 O'r !i.,3 =cc 230 N/mm' = =,230 MPa O'li lim' = l 600 N/mn1' = = 1600MPa
SF'

I I

odabran . 1220 O'F lim4 = 230 N/mm' = = 230 MPa (JJI [un4 -= l 600 N/nun' = = 1600MPa
-~-------------

._--_._--------------

Faktor sigurnosti

= 1,5 Ovisno o

postojeim

uvjetima pogona
(J'F lil",l';
O"jp.f

SF.

= 1,5

I
I

Doputeno napre lanje u korijenu zuba Kontrola da li su

napn:zan.i~ II

(fF!']

== - - -

()fpJ

,=

230 Sr3 1,5 153 N/mm' = 153 MPa

(fF lilld

= --

0'lP4

230 == - - - = - , S,-,! 1,5 = 153 K/mm' = 153 MPa

== 73,5 N/mm'

-------

-------- ---

km i-

0'"

== 76,5 N/mm'

< (im =

O'r;

< (irN =

I I
I i

oo, 153 N/mm'''' 152 MPa

20::;

Oznake i primjedbe I Kontaktni pritisak ukinematskom polu e Faktor materijala Z" Faktor oblika zuba Zl!
G
II

Zupanik Z,

Zupani k

2,

=Z
M

Z
II

lu+l~K <G ''\j II b d, Ho; = HP

= 190 V N/mm' = 190 {MPa

.::a elik na elikZM , ,_ (0,71 22

+ 0,9857 ) = 22 + 55 ' 1----------------1----------------------------------------Z"

,

+ X, = f ( Xl z, + 2,

)'

ZI! -

optereenje

Faktor prekrivanja za bokova Z

Z, = J'-4--C: 3 =J 4 -31)8
II

=0,95

Prijenosni omjer bro.)oa zubi II ,

II

== - = --2,5 ~, 22
(ql - 0,5)
o

:::,

55

Faktor raspodjele sile II odnosu prema optereenju bokova

Kll", --1+2(_1 ___ 1) . .c', '

= 1

+ 2 (_1 0,95'

_ 1 ) (O 78 - 05) "

-------------------1--------------------------------------------------v

K If",

=Z Z Z
II M II

Kon laktno naprezanje II kinematskom polu e

/1I+1~K <G ''\j II b il, _ H" = HP

190 o2,2 o0,95

I 2,5 + 1
2,5

5980 50 o55 o1

G" = 965 N/mm' = 965 MPa 1------------ -----0-----------,--------'----Koeiicijent sigurnosti SH = 1,3 bokova S" ovisno o postojeim uvjetima pogona
-------,--------,------------------------

------

Doputeno kontaktno naprezanje G"I'

VEP

== -----

GlI ,,,'
.'lli

1 600 = -----

1,3

VIII'

1231 Nj mm'

= 1231 MPa
za bok l za bok 2

Kontrola da li je kontaktno naprezanje bo- Gli kova nie od dopustenog kontaktnog na- Gl! prezanja

= 965 N/mm' < GlIP = 1231 N/mm'

=

965MPa

< GHP = 1231 MPa

'-------,---"------------------------------

206

Primjer: Dimenzioniranje elnika ! Potrebno je dimenzionirati par elnika s ravnim zubima za snagu na pogon- II skom zupaniku od 20,4 kW, brzina vrtnje n = 23,6 l/s, i = 2,5 , pogonski faktor K, = 1,2. Proraun izvriti prvi put za nelegirani elik. I

ljenih materijala dimenzioniraju se na osnovi nosivosti bo-

Zupanici od nezaka-

l
I

~ :; _I;_:_:_:;_~_Ub_'_.~ :~b:O~,: ::;,'

II

m ~

V+

l ~

2T
Z'

Proraun
K
Ho:

c',,'

~I

A rl"'

1 mn

'" ---- -------M II I

22

Z' Z'

I n10men t T 1 m"

Maksimalni okretni

Tl

m-o,
o

= K, -P-,
UJ,

164~

Nm

2 TI nl 164800 Nmm

= K, -P-,_

I 2 __ 2_0_4_00 __ = I ' 2 TI 23,5 I ___________

1

I Od:OS irine zuba A I Izbo_r,_.m __ a,t,erijaJa, ___ _

A = -m-

= 20
-~~.-~---.-------

I._F __ a_k_t_o_r__ si_g_u_r_n __ o_s_ti_____ I _______-'p'-o-'g='-o_n~s~kc-i-h--u-v'"j.e-t-a--------------------Kontaktno (Hertzovo) O"H 400 I O"HP = -- = -- = 308 MPa ' naprezanje S 1,3
Koeficijent raspodj'ele sile u odnosu prema uptereenju bokova K
Ha:

pogonski zupani k . 0645, O"H j,m = 400 MPa gonjeni zupanik . 0545, 0"" lim = 340 MPa SH = 1,3 odabrano uz pretpostavku odreenih

Ha:

=l
elik

I Faktor materijala ZM

Z" = 190 V MPa za

Zli
I

na

elik
prorauna zupanika

Faktor oblika zuba Zli Koeficijent prekrIvanja za optereenje bokova 2

---------

2,5 uzima se kod prethodnog

=1

uzima se kod prethodnog

prorauna

--------_"----------1
Diobeni promjer Kontrola da li e zupanik moi biti naklinjen na vratilo ili e morati biti izraen s vratilom iz jednog dijela, uvjet dl > 2 dH

Modul

m --, ~ 1/'
dl

2 164800-----l 190' 2 S' j ' - 5,6 2,5 222 . 20 . 308 2 ' odabrano prema tablici, 8,1, m - 6 mm

3r 2,5 + l

= m ZI = (,. 22 -.-

132 Inili
za vratila od . 0545 dop 'Co c-= 20,4 MPu usvoJ'eno d
"

3r p dH ~ 365V KJ n dop 'to

dH

I
= 38 mITI

~ 36513,,)r;-~ = 384 mm / ' 1420 20 "

2d,d,

dl

= 132

> dH = 76

207

4.7.3 OPTERETIVOST

(GRANICA ZARIBAVANJA)

ZUPANIKA

U ODNOSU PREMA ZARIBAVANJU

Kod brzohodnih visokooptereenih zupanih parova (prijenosnika), kao i kod parova kod kojih se javljaju visoke brzine klizanja, moe doi do zaribavanja. Do pojava zaribavanja dolazi, kako se pretpostavlja, kod stalnog prekidanja (probijanja) uljnog filma i time izazvanog metalnog dodira i zagrijavanja. Do poetnih pojava zaribavanja dolazi najee djelovanjem rubnih pritisaka tjemenog dijela zuba prilikom ulaska u zahvat. Postoji mnogo pokuaja da se granica zaribavanja (vrstoa bokova zubi na zaribavanje) izrazi matematiki na taj nain da bi se proraunom obuhvatili svi mogui utjecajni faktori kao to su: kontaktni pritisci, brzine klizanja, hrapavost, duina zahvata, koeficijent trenja, materijali bokova, udari, slika noenja, temperatura itd.
zupanih

Blokova hipoteza munjevitog rasta temperature. Prema toj hipotezi tzv. munjevitog rasta temperature (Blitztemperaturhypothese) do zaribavanja dolazi zbog prekida uljnog filma i time izazvanog munjevitog rasta temperature kao posljedice metalnog dodira i trenja. Na temelju vlastitih istraivanja dao je Blok jednadbu koja je trebala omoguiti proraun temperature bokova zubi u zahvatu. Prema Bloku postoji za svaku kombinaciju maziva i materijala zupa nika jedna kritina temperatura zaribavanja koja ovisi o vrsti kliznih povrina, ali je u ;irokom podruju neovisna o brzini klizanja i pritiscima kliznih povrina. Ako se ta kritina toka prekorai, doi e, prema Bloku, do zaribavanja (T B max = 250C za rijetka, a 450C do 500 cC .za gusta ulja). Pomou Blokove hipoteze eljelo se dobiti optereenje zubi kod kojeg e doi do zaribavanja (dozvoljeno granino optereenje na zaribavanje):
FB =

k . n l !3

d 3:S ,

gdje je
k n tl -

konstanta za odreenu kombinaciju materijala broj okretaja kinematski promjer.

maziva

Almenove jednadbe opteretivosti na zaribavanje (PVT) primjenjivale su se u toku drugoga svjetskog rata u SAD pri proraunu malih avionskih prijenosnika na otpornost na zaribavanje. Te jednadbe nosile su u SAD oznaku PVT. Pri tome je prema amerikom nainu oznaavanja P oznaavao kontaktni pritisak tjemenog dijela pogonskog i gonjenog zupanika, V brzinu klizanja u onoj toki u kojoj se rauna kontaktni pritisak, a T udaljenost izmeu toke II kojoj se pmmatra kontaktni pritisak i kinematskog pola mjereno na zahvatnoj crti. Za kinematski pol zupanika s ravnim i kosim zubima iznosi umnoak PVT = O. Umnoak je, meutim, to vei to je vea udaljenost trenutne toke dodira od kinematskog pola. Maksimalna vrijednost postie se pri ulasku zuba u zahvat. ;Zato se i umnoak PVT rauna samo za toke ulaska zuba u zahvat.
zupanika

Prema tome Almenove jednadbe za tjeme pogonskog i tjeme gonjenog glase:

208

gdje je
FAL gran =

optereenje zaribavanja 8,2 . 106 za cementirane zupanike podmazane mineralnim uljem srednje viskoznosti, a za obodne brzine v = 10 m/s.
FAU -

F All i

Almenove jednadbe za proraun optereenja zaribavanja bile su u poprihvatljive za proraun malih prijenosnika, II zrakoplovstvu. Kasnija istraivanja pokazala su da Almenove jednadbe ne uzimaju dovoljno u obzir mnoge druge utjecajne faktore. Zato Almenove jednadbe imaju samo ogranienu mogunost primjene.
etku

Kelleyove jednadbe 11lunjevitog rasta temperature kao granice zaribavanja rjeavaju problem zaribavanja primjenom Blokove hipoteze. Kelley je u Blokove jednadbe uveo temperaturu ulja i hrapavost bokova. Neka kasnija istraivanja vrena u Institutu za elemente strojeva Tehnikog sveuilita u Dresdenu kao i u Institutu za zupanike i prijenosnikt~ Tehnikog fakulteta u Munchenu, osporili su ispravnost Blokove hipoteze munjevitog rasta temperature, a i drugih metoda prorauna opteretivosti na zaribavanje. Dosadanja istraivanja pokazala su da za sada ne postoji niti jedna zadovoljavajua metoda za proraun optcrctivosti na zaribavanje. Na sl. 209.1 prikazani su rezultati prorauna dopu tenog grani N/mm2 nog optereenja dobiveni 2000 r-.r..,--, prema jednadbama raznih 750 autora u ovisnosti o obod~~~ 1800 f-HIHl--l noj brzini. Svi rezultati 600 odnuse se na materijal . 550 1600 rt11M+1-~ 500 4321, cementiran, kaljen i 450 bruen na brusilici Maag, E 400 1400 H~-4za isto mazivo. ~ 350
~250
- 300 1200 f--t-lfM~-.d-+

75 50 25

duru';tCl1u:_:
l:ul)l\ l_'f;i

:Sl. 209.1 Rezultati

prorauna

10

200

~rani~'n()g

~pt,--'! ~l:l)qJ'J. lEl 1.:1rib;"i\~tn.iL'

~I. Li;l~ldjbatr;J,

'aL;:1~1l ~L~[UL-l

__ obodno brZlno v invs)

Na sl. 210.1 prikazani su rezultati ispitivanja ponaanja maziva na vegraninog optereenja kod zaribavanja. Vidi se da kod obodnih brzina veih od 25 m/s dolazi ak do porasta graninog optereenja na zaribavanje. Razloge ovog porasta potrebno je prema jo nepotpunim istraivanjima, traiti pored hidrodinamikih efekata i u kemijskom sastavu ulja za podmazivanje. Tako su, na primjer, neka istraivanja pokazala da postoji ovisnost izmeu sadraja ugljikovodika u ulju i rasta graninog optereenja. Pokazalo se je isto tako da neki termokemijski difuzioni postupci toplinske obrade (SULFIRIZIRANJE - SULF - INZU, difundiranje duika i sumpora kod oko 570C i SULFIRIZIRANJE elektrolizom - SULF - BT kod temperature od 200C, kao i nitriranje u solnoj kupelji - TENIFER) povisuje otpornost na zaribavanje. Na otpornost prema zaribavanju utjee i hrapavost povrine bokova. Otpornost prema zaribavanju poveava se smanjenjem hrapavosti i svakako izborom odgovarajueg maziva. Preporuuje se da se novi prijenosnici putaju u rad s niim optereenjem koje se postepeno poveava do punog optereenja. Na taj se nain hrapava mjesta postepeno izglade (uraivanje prijenosnika). U toku procesa uraivanja dospijevaju estice materijala u ulje. Zato je potrebno odmah nakon uraivanja promijeniti ulje. Granica optereenja na zaribavanje moe se bitno poveati izborom odgovarajue vrste ulja za podmazivanje. To moe znaiti upotrebu ulja poveanog viskoziteta, legiranog ili sintetikog ulja. Istraivanja koja se u posljednje vrijeme vre sa sintetikim uljem pokazala su iznenaujui dobre rezultate. U svakom slua ju ne smiju se kod toga iskljuiti utjecaji materija1000 r----r--,--~___r--.--r___r--,--r__,___, la i toplinske obrade. Na - 900 E sl. 211.1 prikazan je pri~ 800 mjer jako zaribanog zupliinu

~ 700

'"
E "2
g
>

600

500
400

'" 2

'u

~
'u

"'. '" 300 Q;

--~~ ~~\,

\~
..
\

o e

~ \ "'1-...... \ --tf;,-/
6
\

~m

./-~ ----=--~
--'/'
/

. <37cst ulje za mJenja~

o>

200

80-150 eSt neleg.min.ulja /

Radi mogunosti zar ibavanja za konstruktora je vaan izbor materijala zupanika, zapravo izbor mikrostrukture materijala, tvrdoe i' kvalitete povrinske obrade. Neke kombinacije materijala sklone su zaribavanju jae od drugih. Meutim, treba ipak naglasiti da je ovdje rije o za-

anika.

,//

I . . . . -~

<37cSt neleg.mln.ulja

SI. ~ I (1.1 Rezultati ispitivanja runaanj:l maziva na

_ _ obodno brZina v (mis)

Urtcfccenj :l

veliinu graninug

210

Sl. 211.1 Primjer jako zaribanog

zupanika

utjecaju i povrina i maziva. Kod elnika s ravnim i kosim zubima pokazalo se da vei sadraj nikla ili nikla i kroma u materijalu, posebno ako su oba zupanika iz istog materijala, naginju jae zaribavanju. Isto tako javljaju se i velike anomalije u ovisnosti tvrdoe i otpornosti na zaribavanje. Tvrdi zupanici urauju se sporije. Time je opasnost zaribavanja vea i traje due. EP ulja kao i ulja vee viskoznosti mogu u ovom sluaju pomoi. Svaki onaj faktor koji kod velikih brzina klizanja dovodi do lokalnog ili opeg preoptereenja moe dovesti do zaribavanja. A takvih faktora ima vie: poveanje dodatnih dinamikih optereenja kao posljedica troenja, smanjenje nosee povrine kao posljedica rupienja, oteenja bokova, prekid uljnog filma kao posljedica diskontinuiteta nosee povrine (jamice), pogrena ugradnja, toplinsko optereenje, snienje debljine uljnog filma kao posljedica poveanja temperature nedovoljnim podmazivanjem uljnim mlazom (promjena viskoznosti maziva).
jednikom

Nadalje konstruktor mora obratiti panju na to da izbjegne nepovoljne kombinacije optereenja, brzine klizanja i obodne brzine. Na zupanicima s velikim zubima javljaju se pored vee vrstoe i vee brzine klizanja. Kod dane obodne brzine mijenja se otpornost na zaribavanje u razmjeru s visinom zuba. Zupanici s veim brojem zuba male visine imaju veu otpornost na zaribavanje od istih veliina zupanika sa zubima vee visine. Sporohodni zupanici klizanja niska. Ovdje se u
openito ne veoj mjeri

naginju zaribavanju jer im je brzina javlja troenje.

211

5.

CILINDRINI ZUPANICI (ELNICI) S VANJSKIM OZUBLJENJEM KOSIM (HELIKOIDNIM) ZUBIMA

5.1 NASTAJANJE

ZUPANIKA

S KOSIM (HELIKOIDNIM) ZUBIMA

Kada je govoreno o cilindrinim zupanicima s ravnim zubima, nastajanje evoiventnih bokova zamiljeno je kao valjanje ravnine po temeljnom cilindru (sl. 212.1). Time je dobivena cilindrina evolventna povrina s izvodnicama koje su paralelne s izvodnicama temeljnog cilindra. Kod cilindrinih zupani ka s kosim zubima bok zuba izvodni~e evolv~ntne je helikoidna evolventna povrci lindricne povrine ina s izvodnicom koja s izvodnicom temeljnog cilindra zatvara kut ~b (sl. 212.2). Helikoidnu evolventnu povrinu opisuje pravac ravnine koja se valja po temeljnom cilindru bez klizanja. Pri tome zatvara taj pravac sizvodnicom temeljnog cilindra kut ~b. Presjek tako dobivene uzdune linije boka zuba s bilo kojim ciizvodnice temeljnog lindrom ija se os podudara s Cilindra
tangencIJalno ravnina temeljnog Cilindra
v

~
-----,.(

/~

- temeljna kruznica

boka

SI. 212.1 Nastajanje evoiventnog

//./
evolventa // krunice / /
~

tangenClpina ravnina temeljnog Cilindra

I ,
....j

..

./
Izvodnica evolventne hellkoidne povrine temeljni Cilindar

;1

cvolvcntnc povrine

Sl. 212.2 Nastajanje he!ikoidnc

osi temeljnog cilindra, daje zavoJ OlCU. Kut nagiba zavoJOlce uzdune linije boka zuba na cilindru diobenog promjera (d) je kut nagiba boka zuba (3. Kut nagiba zavojnice boka zuba na temeljnom cilindru je (3h (sl. 213.1).
Sl. 213.1 Kut nagiba zavojnice boka na diobenom i temeljnom cilindru
tangenta na zavojnicu na alobenom cilindru

Nastajanje uzdune linije bokova zupanika s kosim zubima moe se zamisliti i ovazavojnica na diobenom cilindru ko. Cilindrini zupanik s ravnim zubima razrezan na tanke ploice (sl. 213.2) koje su onda odgovarajue meusobno pomaknute tako da se kinematske toke e pojedinih ploica (koje su zapravo uski cilindrini zupanici s ravnim zubima) nalaze na zavojnici e - C' cilindra diobene krunice na polumjeru r. Oblik zavoj nice imaju takoer granine linije vrha zuba K - K' na polumjeru r., podnone krunice B - B' na polumjeru r[. I ovdje se otar kut kojeg zatvara tangenta na zavoj nicu (toka e) s linijom plata diobenog cilindra koja je paralelna s osi vrtnje (CC") oznaava s (3, a zove kut nagiba boka zuba. Kutovi nagiba boka zuba na zavojnicama tjemena i podnoja zuba nisu meusobno jednaki. Kao kut nagiba boka zuba el nika s kosim zubima (3) uzima se onaj kut kojeg zatvara tangenta na zavojnicu u toki e s linijom e - e" na platu diob.enog cilindra koja je paralelna s osi vrtnje.

zavojnice

~-----="'~-I-

7,
diobeni

cilinda~,

J
elnika

'

Sl. 213.2 Prikaz zamiljenog nastajanja uzdune linije boka s kosim zubima

213

Prednost elnika s kosim zubima u odnosu prema elnicima s ravnim zubima jest u tome to zubi postepeno ulaze u zahvat. Zahvat poinje na jednoj strani zupanika i postepeno se iri po cijeloj irini zuba. Ovisnost o prijenosnom omjeru i promjeru zupanika nalazi se istodobno u zahvatu vei broj zubi. Dodirna crta bokova zupanog para u zahvatu je ravna linija, a lei dijagonalno prema bokovima zuba. Zahvat poinje na podnoju zuba pogonskog zupanika i iri se postepeno preko irine zuba (sl. 214.1). Zbog postepenog ulaska zubi u zahvat, zubi su postepeno optereivani, tako da je rad zupanika tih.
Optereenje zuba nije istodobno preko cijele irine zuba, ve postepeno i dijagonalno preko bokova, to dozvoljava veu opteretivost zupanika. Okretanjem zupanika bokovi zupani ka prolaze povrinom zahvata (sl. 214.2). Ova povrina je kod evoiventnih zupanika ravnina koja tangira temeljne cilindre obaju zupanika u zahvatu. Ako zupanici nisu podrezani, povrina zahvata ograniena je t jemenim cilindrima. Linije dodira s bokovima (nenacrtanog suprotnog zupanika) su presjenice bokova i povrine zahvata. Linije dodira su i kod elnika s kosim zubima pravci ako je kut nagiba boka (~) konstantan na cijeloj irini zuba. Granini broj zuba je manji, o emu e kasnije biti rijei. Nedostatak cilindrinih zupani ka s kosim zubima je postojanje aksijalne komponente sile koju treba uhvatiti u leajevima. Ova aksijalna komponenta sile koja predstavlja vee optereenje leaja i vratila, a moe da dovede do nagibanja zupanika, moe se ponititi upotrebom zupanika sa strelastitn i dvostrukim strelastim zubima (sl. 215.1). Strelasti i dvostruko strelasti zup-

Sl. 214.1 Zahvat elnika s kosim zubima koji poinje u podnoju pogonskog
zupanika

linije dodira bokovi

~~~~~~~~~~~povrina S
zahvata

Sl. 214. 2 Povrina zahvata s kosim zubima

214

elnika

anici izrauju se tako da su irine lijevih i desnih kosina meusobno jednake. U tom sluaju su i aksijalne komponente sila meusobno jednake, ali suprotnog predznaka pa se ponitavaju. Treba odmah rei da je za nosivost zupanika povoljnije da se vrh strelice nalazi II smjeru okretanja. Zupanici koji se okreu u jednom i drugom smjeru izvode se kao dvostruko strelasti.

strelasti zubi

strelasti zubi s istekom za no

dvost ruki strelasti zubi

Sl. 215.1 Strelasti, strelasti s istekom na no, dvostruki strelasti

zupanici

5.2

KARAKTERISTINE

VELIINE

ELNIKA

S KOSIM ZUBIMA

5.2.1 KUT NAGIBA BOKA

Dva cilindrina zupanika s kosim zubima u zahvatu imaju suprotne kutove nagiba boka zuba ~. Ako pogonski zupanik (1) ima desni kut nagiba boka (zavoj nice), onda gonjeni zupanik (2) ima lijevi kut nagiba boka (zavojnice) kako se to vidi iz sl. 216.1. Kut uspona y je dopunski kut do 90, tj. y = 90 -~. Da aksijalna sila, ija veliina ovisi o kutu nagiba boka zuba bila prevelika, kree se kut nagiba izmeu
~,

ne bi

Ako je kut nagiba ~ manji od 8, gube se gotovo sve prednosti koje pruaju elnici s kosim zubima. Kut nagiba ~ treba biti po mogunosti cijeli broj. Time je olakano nastavljanje kuta na stroju. Reeno je da kutovi zavojnice na diobenom (~), tjemenom (~a), podnonom (~f) i temeljnom promjeru (~b) nisu meusobno jednaki. Za sve te kutove jednak je, meutim, uspon zavojnice P (sl. 216.2). 215

-t

/---1

Sl. 216.1 Kutovi nagiba bokova

, desna zavojnica

Q,

a> u

e
N

o' > o

D. :J
u)

lijeva ZQvoJnica

-=t-=--=i

Sl. 216.2 Kutovi zavojnice na temeljnom, podnonom, diobenom

I

jL'mellom l'ililldnl

Iz uvjeta jednakog uspona P proizlazi:

21t ra tan ~a = -P-- ,

tan~b=

21t rb --,
p
rb

tan

~b = - -

tan

tan

~f

---o

21t rl
p

edni modul (mJ, normalni modul (mn),

elni

kut zahvatne crte (lt).

Izmeu koraka u ravnini okomitoj na os vrtnje (Pt) i koraka okomitog na uzdunu liniju boka (Pn) postoji ovaj odnos (sl. 218.1):

216

cos [3 -.--. - Pl
elni

-} Pn

mn .
=

1t 1t

mn
= -- =

normalni modul
elni

mt

ml

modul

modul:
Inn I11t=---

cos

f3

Promjer diobene krunice (sl. 218.1)

Iz odnosa d .
cl

1t =

Pt . z

Pt mt . 1t = --. Z = ----= 1t 1t
cl
= Z

z.

mt

mn
= Z---,

cos [3

mt

= Z --- .

mn

cos [3

Kut zahvatne crte (sl. 218.1)

Iz trokuta I (sl. 218.1) proizlazi cos

f3

Pn mn 1t = -- = --Pt mt 1t

mn mt

Iz trokuta II proizlazi tan a

=-n

Pn / 2 La'

Pn/ 2 La=---

tan an

Iz trokuta III proizlazi tan at Uvrtavanjem cos

p t/ 2
La

= -- = --- = ----

Pt

Pt tan an

2 La

2 Pn/2

f3

~
Pt

dobiva se

elni

kut zahvatne crte:

tan at

= ----

tan an cos [3

Promjer temeljne krunice (sl. 218.1)

rb
-- =

cos at,

2J7

/
/

.tl

/
Sl. 218.1 Zavisnost pojedinih veliina elnika s kosim zubima u elnom i normalnom presjeku
5.2.3 KUT NAGIBA
~b

NA TEMELJNOJ KRUNICI
=

Iz

ve

izvedene
~b =

jednadbe tan ~b cos

lXt

~
r

tan

odnosa

rb
-- =

dobiva se: tan

218

tan

cos

lXt

Iz jednadbe: tan Ctt

= ----

tan Ctn cos

~

tan Bb =- cos Ctt . tan

moe se eliminiranjem

ili Ctt dobiti: cos

~b ~~.

sin Ctn,
(Xt

SIn

5.2.4

ELNI

KORAK, NORMALNI KORAK ZAHVAlA (sl. 218.1)

Na slici se vidi da kod elnika s kosim zubima postoji elni korak (Pt) i normalni korak (Pn)' Iz toga proizlazi da e postojati elni korak i normalni korak zahvata. elni korak zahvata (Pte) je razmak paralelnih tangenti poloenih na istoimene bokove zubi u ravnini okomitoj na os vrtnje. Normalni korak zahvata (Pne) je razmak paralelnih tangencijainih ravnina poloenih na istoimene bokove zubi u ravnini okomitoj na uzdunu liniju boka. Kod elnika s ravnim zubima bio je odnos izmeu koraka zahvata (koji je jednak temeljnom koraku) Po = Pb i diobenog koraka dan odnosom
COS ct = - - - ,

Pe (Pb)

Pe

~=

Pb

,~

P .

COS ct.

Analogno je kod

cilindrinih zupanika

s kosim zubima:

Celni korak zahvala

Pet = Pbt = Pt

cos Ctt

mt .

1t

cos (Xt

Normalni korak zahvata

Pen = Pbn

Pn .

cos Ctn

= 11ln 1t

cos Ctn
elni

(Pet) teko moe mjeriti.

praksi se mjeri normalni korak zahvata Pen' jer se

korak zahvata

5.2.5 FIKTIVNI CILINDRINI FIKTIVNI BROJ ZUBI

ZUPANIK

S RAVNIM ZUBIMA,

Ako se elnik s kosim zubima presjee ravninom okomitom na uzdunu liniju boka zuba (N - N), u presjeku e se s diobenim cilindrom promjera cos ~ U presjeku s elnikom s kosim zubima dobit e se u ravnini N - N, okomitoj na uzdunu liniju boka, eliptini zupani k - fiktivni ciilndrini zuparzik s ravnim zubima. Sve to je ranije reeno za zahvat elnika s ravnim zubima vrijedi i za taj fiktivni zupanik za zahvat u kinematskoj toki C. Korak ovog fiktivnog zupanika Pn je luni razmak istoimenih bokova mjeren na fiktivnoj diobenoj krunici polumjera r ll koji odgovara polumjeru zakrivljenja elipse u kinematskoj toki C.
cl dobiti elipsa,
ija

je

kraa

poluos b n

,=

r, a dua poluos

r
an =

--- .

219

Veliina polumjera zakrivljenja elipse u kinematskoj toki e, to ujedno odgovara polumjeru diobene krunice fiktivnog cilindrinog zupanika s ravnim zubima, dobiva se iz pravokutnika A B e D (sl. 218.1) pomou duina krae i due poluosi elipse, spajanjem toaka A i C, te povlaenjem okomice iz toke B na spojnicu A e dok ne presjee u toki E produenu krau poluos elipse e D. Iz toga sc dobiva:

Polumjer diobene krunice fiktivnog

an

zupanika

s ravnim zubima r cos2 B

rl
--=--

rn

bn

2 an

=--=
n

an

bn

cos 2 B r

Isto tako se moe pisati da je:

rII

(dua poluos )2
=

r r

kraa

poluos

Diobeni promjer fiktivnog

zupanika

s ravnim zubima
d

d
n

=--cos2 B

Sa Pn = n . mn moe se uzeti da je umnoak broja zubi fiktivnog zupa nika (Zn) i normalnog koraka (Pn), tj. da je zn . Pn = 2 . n . rn iz ega proizlazi: Broj zuba fiktivnog
zupanika

zn=-----

2 . n . rn

Pn

r Uvrstimo li u gornju jednadbu rII = - - - , Pn = mn . n, ln n = mt . cos B, cos 2 B dobivamo: r z 2n r zn=----cos 2 Bmn . n

Ovo je, meutim, samo priblina jednadba za odnos broja zuba stvarnog (z) i fiktivnog zupanika (zn), koja zadovoljava praktine potrebe. Uzdune linije bokova zubi enlika s kosim zubima nisu pravci, ve dijelovi zavojnice. Zato bi i presjeci N - N, kojima se dobiva fiktivni zupanik s ravnim zubima, morali biti okomiti na zavojnicu uzdune linije boka. Toan proraun zn proizlazi iz sl. 221.1, gdje su dani polumjeri zakrivljenja evolvente Pn i Pt, U normalnom i eonom presjeku i PB' kao polumjer zakrivljenja boka u presjeku III-III okomitom na liniju dodira. Tona evolventa
220

nastaje valjanjem zahvatne crte po temeljnim krunica ma u ravnini III-Ill okomitoj na linije dodira. Na sl. 221.1 PB predstavlja polumjer zakrivljenja evolvente u ravnini zahvata, a njegova veliina dana je i7 trokuta (':o, T:. Bc jednadbom: cos
Budui

~b

da jc Pt= r sin at, to je PB

toku

r . sin a,
cos
~b

Za

CB presjek III--IIl moe se pisati:

tan aB tan an'

Presjek ll-ll

ul

Presjek III -III

Presie~

r"

Sl. 221.1 Fiktivni

elni

u normalnom

tangencijalnom presjeku

Polumjer zakrivljenja elipse u

toki

Cs je rs =

--COS2 ~b

Ako se prihvati da je Ps = Pn' dobiva se iz fiktivni (virtuelni) broj zuba (zn = Zy):
Zn = Z y = - - -

Zy' Ps = 2 . 'lt rs

tzv.

2 .

'lt .

rB

cos2 ~b COS ~

Na sl. 222.1 dana je u obliku dijagrama ovisnost fiktivnog broja zubi Zn stvarnom broju zubi Z i o kutu nagiba boka zuba ~, prema priblinoj
Z
= ---

jednadbi Zn

400 300 250

200 --~ 150

-t r-~t+ . r Hlillfr-+- +~ tf' cll ~ " x: '?'!J= \. r..

cos 3 ~

C~~

+ i I 1lJ.

:"++:<~.

...1-...1

ZnE

f::"-=
r~

-r--

t-+~r / +-R=;C -=-rZ

100 90 80 70 60 50
40

~ 1(~ ..
~t.. ~

R:'""J
.

tp'

", r-

l-

.~

i"- 17'

. .

<CP

_ ~' tL f-

p'

.~. .
l
~I

t-.

+ .+
,

'V / 1/ V V V V I"
IL IL IL 1/ / lL IL

/r

V-

v' v' II
-

--~I ~

t-

C(/

'"

~~~ IL
IL:

{5

30 25 20

-1..j,' j7 1/. v'

1:::-.::

V
T

':,0'" e--~~ 1

0'- ~.
I

J
-

1
I

t-..

t-

t- t-- 1= 1-'

~ t-. ~.~z f"~~

,- r-

r-- e-Z __ Z_ n- C053,8

.
-,

15 Z

~ 7- 7710
8

,L

-/

IL I)
8

/ /

e--

~ "'r10

15

20

25 30

40

50 60 70 OO 90 100

Sl. 222.1 Zavisnost fiktivnog (virtualnog) broja zubi Zn od stvarnog broja zubi z za razne veliine kuta nagiba boka ~

-Z

222

5.2.6

GRANINI

BROJ ZUBI
granini

Kod elnika s ravnim zubima jednadba za odnosa:

Zm

broj zubi dobiva se iz

r=------2 sin2 a
Analogno je za
elnike

h'm

s kosim zubima

rt = - - 2
guava

z mt

z mn
2 cos B

h' mn

= --- = ----

sin2 at

Jednaka VIsma osnovnih profila u elnom i normalnom presjeku omoda se za elnike s kosim zubima postavi odnos h/ . mt = hnk . mn, odnosno h t ' = hnk cos ~. Ako se po analogiji za granini broj zuba elnika s ravnim zubima izvede jednadba za elnike s kosim zubima, dobit e se:
..... gs

Zg, = - - - - -

cos
2

f3

sin at

20
18 16

)"
N

12
xn;;:; h-n -

_ lO

D :J N

.o

0'8 6

Sl. 223.1 Zavisnost granice podrezanosti i zailjenosti zuba od kuta nagiba boka Do ~ ~ 45 elnici s kosim zubima, ~ ~ 45 evolventni pu. Nagib boka omoguava sprezanje sjednovojnim puem

223

tan2 at Ako se sin 2 at izrazi jednadbom sin' a, "-- . - - - - - , a tan a, 1 +- tan 2 a, a,. --- 20- , tan o.jcos r'i , dobiva sc za h,,'
2 cos
~ (1

,-=.

+-

tan 2 a,jcos 2 ~)

tan 2 a,/Cos'
2 cos
~ (l

0
cos~

0,132496/cos 2 ~

2 cos' r3 -1 2 . 0,132496 0,132496

0, 132496/cos 2 ~

Prema tome .IC teoretski

toan granini

broj zubi:

15,097

COSI ~

+-

2 cos

Za

= 0 (ravni zubi)

Ako se u gornjoj nadborn:

15,097 -1 2 17. 2 cos ~ jednadbi ~F'

'-g

vrijednost sin 2 al izrazi jed-

a prema ranijem:

tan cos

IXn

tan 2 IXt tan 2 IXn

COS 2 ~

tanZ an
= ---cos 2 ~

dobiva se:

SIn" IXt

, ,

= - - - cos 2 IXt
jednadbu

Uvr,tavanjem vrijednosti sin2 IXt

dubi\'Zt se:

Zgs =

2 cos

2 cos ~ cos' ~ Z", -::: - - - - - - - - - -'S' tan" IXn cos 2 (J.,

tJc1nos -.------

2 cos' ~ cos 2 IXn

--~--------

~in2 an cos 2 CCt

_ ,

cos z IXn
cos:
(J~t

l za male kutove

~ (~ ~=

8. .20) jednadba dobiva oblik:

BuduCi da
!'a\'l!iHl

2
Sin'lX n dt)b.iva se

granin;
konano

broj zubi

cilindril~nih

zupanika

lubirn~L

kao:

Teoretska vrijednost
Praktina

graninog

Zgs = Zg

broja zubi: cos 3 ~ = 17 cos 3 ~

vrijednost

graninog

Zg.' = Zg'

broja zubi: cos 3 ~ = 14 cos 3 ~

I minimalno mogui broj zubi elnika s kosim zubima moe se izraunati iz gornje jednadbe Zg.' = 14 cos 3 ~, prema Zs min = Z min COS3 ~. Na sl. 223.1 dan je dijagram podrezanosti i zailjenosti elnika s kosim zubima u ovisnosti o kutu nagiba boka zuba ~.
5.2.7 STUPANJ PREKRIVANJA

Na sl. 225.1 prikazano je tzv. polje zahvata elnika s kosim zubima. Iz sl. 225.1 vidi se da broj linija dodira za vrijeme perioda zahvata ne mora biti stalan. To znai da mogu postojati i minimalni (Emin) i maksimalni (EmaJ stupnjevi prekrivanja. Ako je irina zupanika b (sl. 223.1) u odnosu prema

Sl. 225.1 Polje zahvata i duine linije dodira

15 - Ozubljenja i
zupanici

elnika

s kosim z).1bima

225

.. lnom k ora k u P. ( tan fl Pet .. l b l-OJ. (b/ Pa = CIJe .. l a k sIJa jJb = - - , Pa = -Pet - - ) CIJe l l Pa tan ~b broj), ostaju duine linije dodira bokova u svim poloajima zahvata (l = II + 12 + 1 3) jednake. U svim drugim sluajevima je duina linija dodira bokova ovisna o poloaju zahvata, a dobiva svoju najmanju vrijednost kada novi par zubi u toki A ulazi u zahvat Imin = II + 1 2 Za praktine svrhe stupanj prekrivanja se u~ima prema prosjenim vrijednostima. Stupanj prekrivanja elnika s kosim zubima (E) sastoji se od stupnja prekrivanja profila E (kao kod elnika s ravnim zubima) i stupnja prekrivanja bone linije
E

Stupanj prekrivanja profila

E
fl

(sl. 227.1)
elnoj elnoj

put zahvata u korak zahvata u Pet

=

ravnini ravnini
~

AE

Pet Pa = Pet cotg ~b

Pt . cos at ,

tan at = tan an/cos

porastom 0 raste broj zuba koji se istodobno nalaze u zahvatu (razumljivo samo sa dijelovima duina zuba), pa na taj nain raste ipak stupanj prekrivanja s poveanjem kuta 0. Stupanj prekrivanja profila rauna se kao kod elnika s ravnim zubima iz jednadbe:
Meutim,

Iz sl. 227.1 vidljivo je da porastom kuta Ctt pada duina A E, a to znai ujedno da poveanjem kuta 0 raste tan at, a time pada stupanj prekrivanja profila E
fl

ex.

=-----------------------------------2 Pet' "

E
fl

'J

.1-2 2
dal d bl

+ 'J

_I

da2 -

d b2 -

2 a sin Cttw

Parcijalne vrijednosti stupnja prekrivanja

2 db! El=------

.1 2 'J d al -

2 . Pet

E2

Ea

= -------Pet

a sin

Cttw

mogu se za vanjsko ozubljenje oitati iz dijagrama na sl. 40.1, 41.1, 42.1 u ovisnosti o broju zubi zupanika Zli Z2' zbroja ZI + Z2. zbroja faktora pomaka Xl + x 2 i faktora visine zuba.

o,

Sl. 227.1 Stupanj prekrivanja s kosim zubima

elnika

Pri tome je:

Yal

Ya2=---2. mt

Za NULTE parove je:

Kao i kod elnika s ravnim zubima i ovdje se stupanj prekrivanja profila moe izraziti ovako:

E = El
tt

+ E2 -

Ea

= ------ + -----rb2

"v

_I

21
rbl "

r al -

ra2-

Pet

Pet

Pet
slijedei

ZA NULTE PAROVE mogu se gornje jednadbe transformirati i na oblik: V (ZI + 2 cos ~)2 - (ZI cos at)2
E
tt

El

E2 -

Ea

2'71: cos at
(zz cos at)2

V (Zl + 2 cos ~)2 2'71: cos at

Iz sl. 227.1 vidi se da je:

Razmak osi

elnika

s kosim zubima

227

Prema sl. 228.1 predstavlja odstojanje izmeu poetka i kraja uzdune linije boka projicirano na kinematsku krunicu d w , tzv. dodirni luk bone linije (luk sprezanja bone linije), g = b tan ~. Odnos izmeu duine dodirnog luka
bone

linije g = b tan
p
bone

i diobenog koraka Pt daje stupanj prekrivanja

bone

dodirnog luka

linije (stupanj prekrivanja

bone

linije).

5.2.7.1 Stupanj prekrivanja

gp
E

linije Ep (sl. 228.1)

b tan ~
Pt

=--=

Pt

Pt---cos ~

Stupanj prekrivanja

bone

linije

E =

b . tan ~ b . sin ~ -----cos ~ = - - - - -

Ukupni stupanj prekrivanja

Da bi prednosti elnika s kosim zubima, o kojima je ve bilo rijei, bile potpuno iskoritene, mora E biti cijeli broj. Naime, ako je u jednadbi
E

= E

nino 3, odnosno 4 zuba nalaze u zahvatu. U prosjeku su to 3,5 zuba. Ako je stupanj prekrivanja cijeli broj, u zahvatu se stalno nalazi isti broj zubi. Kako se iz sl. 225.1 vidi, prijenos gibanja sa zuba na zub vri se u polju zahvata preko ravnih dodirnih linija koje su za svaki par bokova u zahvatu drukije duine. Samo ako je stupanj prekrivanja profila' E ili stupanj prekrivanja

"p

+E

npr.

"

1,5 ,

2, onda je

3,5. To

znai

da se naizmje-

"
kinematski cilindar
bono

linija

luk sprezanja bone linije 9/3

Sl. 228.1 Luk sprezanja

bone

linije gp

228

luka sprezanja

bone

linije

nih linija bokova nepromjenljiv. Budui da openito stupanj prekI-ivanja mora biti E > l , mogli bi prema tome parcijalni dijelovi E i E ukupnog stupnja prekrivanja biti i manji od l, ako bi samo njihov zbroj bio vei od L Kod uobiajenih brojeva zubi (ZI> 10) i kutova nagiba boka (~ = 10 ... . . . 35) vrijednosti E i E su vee od 1. Poveanjem kutova nagiba boka B i irine zupanika b moe se linije E Kod toga moe
p
a
a

cijeli broj, onda je zbroj istodobnih dodirp

poveati stupanj prekrivanja luka sprezanja bone E dostii vrijednosti 2 pa i 3 itd. Poveanje E ,a

time i E ima kod elnika s kosim zubima veliki utjecaj na opteretivost zuba. Priblina vrijednost E moe se dobiti crtanjem (sl. 227.1) tako da se u mjerilu nacrtaj u tjemene krunice sa zal1Vatnom crtom. Razmak presjenica tjemenih krunica daje put zahvata A E kojeg treba dijeliti s eonim kora50
e-~
e-~

-+-/.5'
'

l.-J.J
/1

45

r----I
!-~
r-~
I-~

.l
/'

lLL

1/ I~ I /
'1/

~
I
.D

I I
e-r~

/
l/

f
,

tII

_JJ

V ii~ T

1t
V1

I-~
~

40 r-r-

--tEl}-t----~

r-r- r-:-' e-r-

-L9a

_1
I I

L _ ...

-[-e- II

,~

IL
$?

iL o
j-~

.-t-

~.

l-

~= r-- :=~ 417 t-+-tV'

I-~

+r1.
I

35

~IJ II

f- I- o f- I-~

J
o

1i
I--~-

I--'II~
II

e-

J~
LL

t-:-17 r t-

30

1 25
20

r- - r-t- . r-t-- .

II rII
J
I

I
.r--

,t-

-t- 11-

t--I-iiI/t}t

il- ,.t-'" ~
tf--

rv

9?,

-tz~to,!",,<:)

..

+-f-

~I

'

~ ++v r- tz -+-;t ~e-

II ,

V t~ V' - lj
r-

0~
1

I'~~

-I-1"-

r- -

,
..

II
t--

ll! V
V V
,/

tl?

V V __

+~

IL'
t-r-

t-t-. -1-"-

t-

II-~

-j-

IL_ -/- t / ._'/-

15

-i- .

f,

V V

/
/

LL
//
-

t-

~,

v'

Sl. 229.1 Stupanj prekrivanja bone linije E dan u funkp cionalnoj zavisnosti b od i ~

10

II
-

v -~ 1 ~11 .1,/

v~
I

.._ .. . .-

__

_-

..-.

--+-t-+--ll
. -f- ,-r-..

,;'- t--t- -t- -- - -t-~

r----r--

e- ~-tt-j~ e-1-'- r-i :- ,-:-+1

lLL II

IL 1/ iL L
-

Vi/ /

.-

_.

--ti

u.

l l i lL IL

v"v.

Lk" --

,
2

++--tH4

B-

-..2'L Pt

1-1-

- mn'lI

bSlnt3

[-

-I I--t6

mn

-----

C;.3
229

kom zahvata Pet. Na sl. 229.1 dan je dijagram iz kojega se moe oitati = t (b/mn ~), E = g /Pt = b sin ~/mn 7t. o 0 0 Ako se broj zubi velikog zupanika povea beskonano, dobiva se ozubnica s ravnim zubima.
E

5.2.7.2

I zb o r k u t a n a gib a b o k a zu b a

krivanja luka sprezanja bude:

Veliina kuta nagiba boka zuba ne moe Meutim, spomenuta veliina mora ipak

se propisati jer ovisi o nizu uvjeta. biti tolika da veliina stupnja pre-

E = ~

b. tan~

~l.

Pt
0

Ve je reeno da se B kree izmeu 8 i 20, a njegov izbor valja izvriti na osnovi irine zupanika b i stupnja prekrivanja luka sprezanja bone linije E U posebnim sluajevima (uski zupanici kod prijenosnika vozila) ~ moe

do 30 pa i vie. U tom sluaju raste aksiialna sila za koju je potrebno posebno oblikovati leaj na mjesta ili upotrijebiti strelaste zupanke. S poveanjem kuta nagiba bokova, smanjuje se bunost visoko optereenih zupanika. Zato se za visoko uinske prijenosnike (turbinske prijenosnike) upotrebI javaju kutovi nagiba bokova ~ = 100 ... 20 za nestrelaste, a ~ = 30 za strelaste zupanike (u posebnim sluajevima ~ = 45 Da bi se postigao miran rad, potrebno je da broj zubi koji se istodobno nalaze u zahvatu bude po mogunosti vei od 5 (E ~ 5). Ako je mogue kut nagiba boka
ii
0 0 ).

zuba B treba biti cijeli broj (zaokruen najmanje na 10'). Ako je nagib boka zuba odreen danim diobenim promjerom i normalnim modulom, nee se najee dobiti cijeli broj. U takvom sluaju treba birati slijedei cijeli broj (zaokruen na 10'), a nastalu razliku razmaka osi izravnati pomakom profila.

0-

5.3 POMAK PROFILA Ako je fiktivni broj zuba Zn < 17 , odnosno praktino zn' < 14, mora se i kod elnika s kosim zubima vriti pomak profila da bi se izbjegla podrezanost korijena zuba. Na sl. 231.1 prikazan je sluaj kod kojeg jo nije dolo do podrezanosti. Kao i za elnike s ravnim zubima, jednadba za faktor pomaka profila kod cilindrinih zupanika s kosim zubima glasi:
Faktor pomaka profila

X=

Za 230

ctn =

20 i h*

1 dobiva se

praktina

vrijednost za faktor pomaka profila:

Sl. 231.1

Granini sluaj elnika

s kosim zubima kod kojeg nije dolo do podrezanosti korijena

Praktina

vrijednost faktora pomaka profila

14--cos3 B x=----17

Pomak profila (mm) dobiva se, kao i prije, kao radijalna mjera odmicanja ili primicanja alata od diobenih promjera zupanika za vrijednost x mn' Pomak profila jednak je u elnom i normalnom presjeku, pa je prema tome:

mn
Xt = X - - = X

mt

cos

B.

I kod elnika s kosim zubima pomak profila se ne upotrebljava samo radi izbjegavanja podrezanosti korijena zuba ve, kao i kod elnika s ravnim zubima, radi postizanja povoljnijih oblika zuba, vee opteretivosti, povoljnijih uvjeta klizanja mijenjanja razmaka osi itd. Jednadbe izvedene za elnike s ravnim zubima vrijede i za elnike s kosim zubima ako se upotrijebe oznake sa sl. 232.1.
Debljina zuba na diobenom promjeru:

St

~(~ + 2xtanan).
cos

Debljina zuba na proizvoljnom polumjeru ry:

Sty

2 ry [

+(

+ 2 x tan an ) - (ev aty r

= --

evat)]

cos aty

ry

cos al .

231

cl
Sl. 232.1 Oznake za debljinu zuba
elnika

s kosim zubima sa i bez pomaka profila

Korak na proizvoljnoj krunici:

Pty
=

ry Pt-r

Pt

cos (X.t cos (X.ty

Korak na temeljnoj krunici:

Ptb
=

Pt cos (X.t .

Vrijednosti faktora pomaka profila proizlaze iz jednadbe:

14--cos 3 ~

x
232

= --------,

17

odnosno

x = ----------------17

z 14-----2 cos Bb . cos B

pomak profila moe biti vei od dane minimalne vrijednosti x mn' Kao i kod elnika s ravnim zubima, maksimalna vrijednost pomaka profila odreena je minimalno doputenom tjemenom debljinom zuba od 0,25 . mn' Granica zailjenosti dana je na dijagramu (sl. 223.1).
Meutim,

5.3.1 NULTI PAROVI, V-NULTI PAROVI I V-PAROVI CELNIKA S KOSIM ZUBIMA

Celnici s kosim zubima mogu se meusobno sprezati u NULTE, V-NULTE i V-parove kao i elnici s ravnim zubima. Ako se broj zubi velikog zupanika povea beskonano, dobivaju se ozubnice s kosim zubima. Izrauju se istim alatom kao i ozubnice s ravnim zubima.
5.3.2 NULTI PAROVI CELNIKA S KOSIM ZUBIMA

NULTI par elnika s kosim zubima dobit e se onda ako se spreu dva NULTA elnika s kosim zubima kod kojih je broj zuba svakog zupanika u paru vei od graninog broja zubi:
ZI ~ Zg' Z2 ~ Zg'

(14 cos 3 B)

(14 cos3 ~)

Dimenzije elnika s kosim zubima NULTOG para s vanjskim i unutranjim ozubljenjem dane su u tablici 234.1.
Primjer:

= 20

Za NULTI par elnika s kosim zubima ZI = 19, Z2 ad = 100 mm, b = 30 mm valja izraunati:
0 ,

78, mn

2 mm,

1. kut nagiba boka B, 2. diobene i tjemene promjere zupanika, 3. eoni kut zahvatne crte at, 4. stupnjeve prekrivanja E ,E i Euk'

"

RjeeIlje:

1. cos

B=
14 04' 10" .

2 (19

+ 78)

2 . 100

0,97,

B=

233

.j:>.

tN

Dimenzije Tablica 234.1 Vanjsko ozubljenje Pogonski (ZI)

d, =
ZI mn Zl mn

elnika

s kosim zubima NULTOG para s vanjskim Unutranje ozubljenje Pogonski (ZI)

dl =
ZI mn

unutranjim ozubljenjem

Gonjeni (Zl)
d2 =
d2 =

Gonjeni

(Z2) Z2 mn

Diobeni promjer cos (3

dal
=

cos (3 cos (3

cos {3
dal = d 2 -

dal = dl
dl dal dl

+ 2 mn = + 2 mn = + +2)
cos (3
df2 = d 2 - 2 haO d fl = dl - 2 mn - 2 e
mn

+
2 mn =

2 mn

Tjemeni promjer

= mn(_ZI_ cos (3
mn (_Zl_

2)
= mn(_ZI + cos {3

2)

= mn ( e::

{3 - 2 )
d fl = d 2 + 2 haO d f2 = d 2 + 2 mn + 2 e

Podnoni promjer
dl d2
ZI

df1 = dl - 2 haO df! = dl - 2 mn - 2 e

df! = dl - 2 haO df! = dl - 2 mn - 2 e

+ Z2
2

Razmak osi
mn ZI

2
i

cos (3

dl-dl

mn

Z2- Z1

---o cos {3
mnZI

2 i-l

+l

------- . ------2 cos (3

cos {3

Pn

mn .

'lt

Pn

mn .

'lt

Nazjivna mjera debljine zuba (bez bone

snI

=
sn2

= -2- =

SnI

sn2

= -2- =

zranosti)

Stupanj prekrivanja

elnika

s kosim zubima s vanjskim ozubljenjem

=.
Pt cos <x't Pt
b tan ~
Z2 (ZI

~2 r al r bl
2

2 . + ~2 ra2- rb2 -a sm<x't

+ + Z2) tan <x't ] +

Pt

b tan
~

= _1
cos <x't s kosim zubima s unutranjim ozubljenjem
ZI

211:

[ff
+2
2 Z2 -

rZ~ +

( cos+<x'2t

r
+
b tan
Pt
~

Stupanj prekrivanja

elnika

E=

~ ral 2 2 rbl-

j2

ra2 -

2 rb2

. + a SIn <x't

Pt cos <x't

= -lZI

2 11:

[Jr
+2
. 2 ZI - " \

b tan
-

cos <x't

r
rpj;:--ry--; +
cos <x't
Z2

(Z2 -- Zt) tan <x't

]+

Pt
._--------

N W

ul

ZI mn 2. dl = - - =

19.2 cos 14 04' 10"

cos

39,175 mm ,

Zz mn 78.2 d2 = - - = = 160,825 mm , cos ~ cos 14 04' 10"

dal =

al -I- 2 .

IIl n =

39,175 -I- 2 . 2

= 43,17 mm ,
izra1.lnanih

.(ia2

az

+2.

Inn =-~

160,825 -I- 2 . 2

= 164,82 mm .
diobenih promjera:

Kontrola razmaka osi na osnovi

39,175

+ 160,825
2

100 mm . 0,37523

3. tan at

= ---

tanan
cos~

----- =

cos 14 04' 10"

at = 20 34' 03" .
4 =_1

"

2.

[J(

'lt

zl+2 )2_Z~+ cos at .

J(

Z2+

cos at

)2_Z~2_

"

1-[ = -2. 1t

J(

19 + 2 cos 20 34' 03" - (19

)2 -19

+ ~(

78+ 2 cos 20 34' 03"

)2-78

2-

+ 78) tan 20

34' 03") ],

1,656,
b . sin
~

"
E =

30 . sin 14 04' 10"

------- =

1,16,

Euk

cr.

+E

1,656

+ 1,16 =

2,816.

.'i.3.3 VNULTI PAROVI

ELNIKA

S KOSIM ZUBIMA

Kod V-NULTIH parova elnika s ,kosim zubima, kao i ikod elnika s ravnim zubima, veliine pomaka profila meusobno su jednake, ali suprotnog predznaka ( + XI = - X 2 , Xl + X2 = 0). Prema tome, ako je broj zubi malog
236

zupanika

manji od praktine vrijednosti 14 COS3~, mora biti izvren pozitivni pomak. Kod V-NULTIH parova je negativni pomak zupanika 2 velik isto kao i zupanika 1. Razmak osi se zbog toga ne mijenja, a jednak je zbroju polumjera diobenih krunica. Kao i kod elnika s ravnim zubima, uvjet za primjenu V-NULTOG pomaka profila V-NULTOG para je (ako se rauna s praktinim vrijednostima graninog broja zubi):

ZI

< Zg' (14 cos3 ~) , Z2 > Zg' (14 cos 3 ~) , + Z2 ~ 2 Zg (28 cos3 ~) ,
ZI

Ako se pomakom profila poveava debljina zuba pomak je prema DIN-u 3990 pozitivan. Razlozi primjene V-NULTIH parova elnika s kosim zubima isti su kao i razlozi primjene V-NULTIH parova elnika s ravnim zubima. Dimenzije elnika s kosim zubima V-NULTOG para s vanjskim i unutranjim ozubljenjem dane su u tablici 238.1.
Primjer:
mn

= 4,5 mm,

Zupani

par
~

= 10, potrebno je dimenzionirati kao V-NULTI par.

elnika

kosim zubima

ZI

= 11,

Z2

= 45, an = 20 ,

Rjeenje:

Uvjeti da bi se jesu:

zupani

par mogao dimenzionirati kao V-NULTI par

Minimalni pomak profila:

11 14--cos 3 10 _ 17
X2

14-11,5
---- =

17

17

0,147 ,

-XI

= -0,147.

Diobeni i tjemeni promjeri:

dl

= =

ZI'

mn
~

11 .4,5
cos 10

cos
Z2'

= 50,264 mm, = 205,624 mm,

237

d2

mn
~

45 .4,5
cos 10

cos

~
Tablica 238.1 Vanjsko ozubljenje Pogonski (ZI)
dl =
ZI mn

Dimenzije Unutranje ozubljenje Pogonski (ZI)

dl =
cos~

elnika

s kosim zubima V-NULTOG para s vanjskim

unutranjim ozubljenjem

Gonjeni (Z2)
d2 =
Z2 mn ZI mn

Gonjeni (Z2)
d2 =
Z2 mn

Diobeni promjer cos ~

dal = d 2 + 2 mn .
(l-xI)

cos f3
dal = dl + 2 mn .
. (1 + XI)

cos ~
dal = d 2- 2 mn
(l-xI)

Tjemeni promjer
. (1 + XI)

dal = dl + 2 mn .

Podnoni promjer
d f2 = d 2 -2c-2xlmn mn
ZI

. (haO-xI . mn)

df! = d l -2 . d f2 = d2- 2 . . (h ao + XI mn)

. (h.o-x l . mn)

dn = d l -2 .

d f2 = d 2 + 2 . . (h.o + XI mn) d f2 = d2 + 2 mn + + 2c + 2xI mn

df! = d l -2 m n -2c + 2xI mn

2 mn -

dn = dl - 2 mn -2c + 2xl m n

Razmak osi
zdi + 1) mn =---. 2 cos~

a=
2 2
=---. cos ~ =

dl + d2

+ Z2

a=

d 2- dl

mn

Z2- Z1

----o

=---. 2 cos ~ ZI (i -1) mn

cos

2
mnTI 51=---+ n 2 mnTI 5 2=---n 2

Nazivna mjera zuba u normalnom presjeku (bez

--------

mnTI 5n1 = - 2 --+ mn . tan n

mnTI Sol = - - - 2

bone zranosti)

+ 2 XI

- 2 XI
- - -- - -

mn . tan ctn
- - - - - _ .. _ - - - - - - - -

+ 2 XI

mn . tan ctn
- -

- 2 XI

mn . tan ctn

---

Stupanj prekrivanja V-NULTOG para

zupanika

s vanjskim kosim ozub[jenjem

~
10=
2 r al 2 rbl

~-2---2--

Pet
ZI

+
Pet
Z2

ra2 rb2

a . sin at Pet
) 2_

+
Pt
b tan ~

b. tan
~

E =

2 1t
-Z:

1 cos at co,s at

[~(

+2 +
Pt
s unutranjim ozubljenjem
(ZI

r
~(
Z~ _
+ Z2) tan at] + +2
zupanika

Stupanj prekrivanja V-NULTOG para

~ r2 2 a l - rbl
~ 1"a2 2 2 rb2

10=

Pet

Pet

+
Pet

a sin at

b . tan

Pt

oc "' "'

--

dal

= dl
=

+ 2 mn (1 + Xl)

50,264

+2

. 4,5 (1

+ 0,147) =
0,147)

60,59 mm ,

d a2

d2

+ 2 mn (1 -

XI) ==

205,624

+2

. 4,5 (1 -

= 213,30 mm.

Razmak osi:
50,264

+ 205,624
=

2
5.3.4 V-PAROVI
ELNIKA

127,944 mm.

S KOSIM ZUBIMA
sluajevima

V-parovi elnika s kosim zubima primjenjuju se u istim onim u kojima se primjenjuju i V-parovi elnika s ravnim zubima: a) radi izbjegavanja podrezanosti kod 1. ZI < Zg' (14 cos3 ~) Z2 < Zg' (14 cos 3 ~) 2.
ZI Z2 ZI

< Zg' (14 cos 3 ~) > Zg' (14 cos 3 ~) + Z2 < 2 Zg' (28 cos3 ~) .

b) radi sprezanja V-plus zupanika s NULTIM zupanikom, c) kada se kod propisanog kuta nagiba bokova i modula (mn) eli ostvariti zaokruena mjera razmaka osi, d) radi poveanja nosivosti korijena i bokova, e) radi poboljanja uvjeta klizanja, f) radi produenja vijeka trajanja. Ako je kut nagiba bokova zuba izraunan pomou diobenih promjera i normalnog modula (mn), nee se najee dobiti zaokruena vrijednost kuta. U tom sluaju treba ii na najblii cijeli broj za kut nagiba (ili se zaokruuje na lO'), a dobivena razlika izravnava se pomacima profila. Isto se tako pomacima profila, osim cijelih brojeva za kutove nagiba, mogu dobiti i potrebne zaokruene vrijednosti tjemenog promjera i razmaka osi. Tako zaokruene vrijednosti olakavaju itanje crtea i mjerenje izratka, a ujedno i pri izradi iskljuuju mogunost greaka do kojih moe doi oitavanjem mjera s vie decimalnih brojeva. Jednadbe dane za V-parove elnika s ravnim zubima vrijede i za V-parove elnika s kosim zubima, ako se u te jednadbe umjesto kuta zahvatne crte a unese kut at, debljina zuba St mjesto S, koraka Pt i Pet' umjesto P, Pe' Dimenzije elnika s kosim zubima V-parova dane su u tablici 243.1. Pogonski kut zahvatne crte atw moe se izraunati iz jednadbe:

evatw=2.

(Xl

+ Xz)

tanan

+ ev at ,

a potrebna vrijednost at iz jednadbe: tan at =

240

tanan cos
~

Razmak osi kod zahvata bez a = (rl

bone zranosti:

+ r2 )

----

cos at

= mt .
cos at cos atw

cos at

cos

Kod danog razmaka osi i broja zubi moe se pogonski kut zahvatne crte u elnoj (a pomou njega i zbroj faktora pomaka Xl + X 2) ravnini izraunati iz jednadbi: cos
(ZI

+ Z2) (ev atw 2 tan an

ev at)

Raspodjela Xl i X 2 na zupanik ZI i Z2 vrSI se pomou dijagrama na sl. 74.1. Razmak osi pri prekrivanju osnovnih profila u elnoj ravnini, slino kao kod V-parova elnika s ravnim zubima (sl. 67.1), izraunava sc iz jednadbe:

Promjeri tjemenih i podnonih krunica izraunavaju se kao i kod el nika s ravnim zubima. Tako jednadbe za tjemene promjere i za podnone promjere dva V-plus zupanike V-para bez skraenja glave glase: 5.3.4.1 Tjemeni promjeri V-plus bez skraenja glave
zupanika

dal
df!

d2
dl

+ 2 . X2 + 2 . Xl

mn

+2.

mn

mn -

2 . mn - 2 e

5.3.4.2

Tj em eni p ro m j e r i zup sa skraenjem glave:

dal

anika
x2

= 2 (a

+ mn -

mn) -

d2

tako da se
16 -

Skraenje

glave je, kao i kod elnika s ravnim zubima, naJcesce vrlo malo, praktino moe zanemariti. Smanjenje tjemene zranosti je pri
zupanici

Ozubljenja i

241

tome tako malo da preostala tjemena voljava. 5.3.4.3

zranost natee

jo uvijek zado-

R a s p o lo i vat j e m e n a z r a iz razmaka osi

zranost

Il

ost

p r oizlazi

Raspoloiva tjemena promjera:

proizlazi iz razmaka osi tjemenog ipodnonog

=~

a--

a-----2

Promjeri temeljnih krunica:

cos at d bl = dt! - - - cos atw

d b2 = - - - -

cos at

cos atw

5.3.4.4 Kod

De b lj i n a zu b a

elnika s kosim zubima valja razlikovati: a) Debljinu zuba u elno m presjeku St (sl. 242.1). To je duina luka diobene krunice izmeu bokova jednog zuba, a izraunava se iz jednadbe:

St = - -

Pt
2

+2 .x

mn . tan

at .

b) Debljinu zuba u normalnom presjeku. To je duina luka izmeu bokova na diobenom cilindru mjerena okomito na zavojnicu uzdune linije boka zuba. Izraunava se iz jednadbe:
Sn

Pn = -2

+2.x

mn .

tan an .

nulti

zupanik

VpLUS zupanik
elnom

VMINUS zupani k

Sl. 242.1 Debljine zuba u

242

presjeku NULTOG, V-plus i V-minus

zupanika

V-parovi elnika s kosim zubima s vanjskim

Tablica 243.1
~--,~

s unutranjim ozubljenjem Unutranje ozubljenje

(z~

Vanjsko ozubljenje Pogonski (ZI) Gonjeni Pogonski (ZI)

I
I

I
d2 =

Gonjeni (Z2)
Z2' mn

,Zl mn

Diobeni promjer
dl =

cos
~
cos~ ~

Z2' mn d2 = - - - dl
=

ZI' mn

cos

cos
dal = d 2 -

dal = dp

+
dal

= dl +

Tjemeni promjer - bez skraenja glave

dal = dl + + 2 mn (1 + Xl)

+2mn (1+x 2) dal = 2 (a

+ 2 mn (1 + Xl)
dal

- 2 mn (l-X2) dal = dl

-X2 mn) d2 dl -Xl mr) -dl

sa skraenjem glave

dal

= 2 (a

+ mn + d2
2
I

+ mn-

= d 2 - 2 (a-

- mn - x2 m n )

I
k . mn = a ad df! = d l -

+ 2 (a I -mn + ~l mn) __ 1
(X2 Xl) mn

glave
a
df! = d l - 2 (hao-XI mn) d f2 = d 2 - 2 (hao-x2mn)

Skraenje

k . mn =

+ (Xl + X2) mn -

d f2 = d 2 +

Podnoni promjer

-2 (hao-xl
df! = dl -

mn)

df! = dl -

2 mn -

df2

2 mn -2 e
Z2

-2e

+ 2xl m n
ZI

= d 2 - 2 mn -2e + 2x2 m n

+ 2XI mn
ZI Zn2

+ 2 (h ao + X2 mn) d f2 = d 2 + 2 mn + + 2 e + X2 mn
Z2

I
=
cos 3 !3
Znl
=

tv ./:>

Fiktivni broj zubi (priblina vrijednost)

Znl

=
cos3 ~

cos3 ~

Zn2
I

cos3 ~

tv

Nastavak tablice 243.1 Vanjsko ozubljenje Unutranje ozubljenje

Z2 ZI

Pogonski
ZI

Gonjeni Pogonski Gonjeni

~

Z2

Normalni modul

mn =
ZI

dl cos ~

dl cos ~
Z2

= mt . cos

modul cos
~
G.t =

elni

mt = tan G. n cos
~

mn

= mn sec ~

kut zahvatne crte tan

XI

elni

X 2 - XI

Pogonski kut zahvatne crte ev

ZI
G. n

G.tw =

2
tan ev G.t

+ X2 + Z2
+
;r-;"1-/ . .

ev G.tw = 2

Z2-Z1

tan G. n cos G.t

d WI
I

+ ev G.t
=
dl

d
wl 1

_ d d W2
=

cos G.t cos G.tw

d 2 - dl
ad =

Promjeri kinematskih krunica cos G. t cos G.tw

d 2 cos G.t cos G.tw
ZI

I d W2 = .
2

d2

cos G.(W

dl
ad =

+
d2 ----o

mn

+
2

Z2

Raunski razmak osi za NUL TE-parove

cos

mn Z2- Z1 =---.--2 cos ~

ZI

cos G.t mn
a = ad--

+ Z2
2
d WI

cos G.t
a
=

Razmak osi cos G.tw

=cos~ --

ad

=---.-2 cos ~

mn

Z2- Z1

cos G.tw cos G.t

+ d W2
2

cos G.tw cos G.t cos G.tw

=---

d w2 - d wl

Nastavak tablice 243.1 Vanjslw ozubljenje Pogonski

ZI

-"

Unutranje ozubljenje
Z2
dfl d f 2 - d al df! dal -

I
ZI Z2
df2 dal

Gonjeni

Pogonski

I
-a=

Gonjeni

Postojea

dal

tjemena

zranost

c
=

a-

+
2 +
sn2
=

=a-

+ 2
c=

2 +
sn2 = mn(

-a

SnI = mn( : SnI = mo(

mn(

+ + 2 Xl tan (Xn) +
Stl
=

+" 2 XI tan (Xn )

=
it mt ( -2-+

+ 2 x 2 tan (Xn )
st2 = m t( mt (:

+
+
st2
=

- 2 x 2 tan (Xn )
m t(

Nazivna mjera debljine zuba u normalnom i elnom prosjeku (bez bone

= =

st!

zranosti)

+ +
+ 2 XI tan (Xn)
mn cos
(Xtw =

++- 2 x 2 tan (Xn )

ZZ-ZI

+ 2 XI tan (Xn) + 2 x 2 tan (Xn)

=
=

Sn deo s
~
~
(Xtw = (X,

s,dcos
Z2

Pogonski kut zahvatne crte kod propisanog cos

--- .

mn
ZI

+
2a
cos

cos

--- . cos ~

2a
X2 - X I = (ZZ-ZI)
/'

cos

(Xt

Zbroj faktora pomaka profila

XI

+
x 2 = (ZI zz)

+ 2 tan (Xn
~ z
2

ev (Xtw - ev (Xt
~

ev (Xtw - ev (Xt

2 tan (Xn
ral -

Stupanj prekrivanja za vanjsko ozubljenje

E=

ral - rbl +

2 mt .

rb2 - a sin (Xtw

it .
2

-.

cos (x, rb! -

b . tan

mt .

it

,..)
E=

ul

+o-

Stupanj prekrivanja za unutranje ozubljenje

~2 ral -

~z ra2 mt .
it .

2 . rb2 + a SIn cos

(Xt

(Xtw

..i..

b . tan

mt'

it

Primjer:
Zupani par elnika s kosim zubima ZI = 22, Z2 = 39, an = 20 ~ = ISo, mn = 2,5 mm treba dimenzionirati kao V-par tako da razmak osi bude a = 80mm.
0 ,

Rjeenje:

Diobeni promjeri:
dl

= =

Zj

mn
~

22 .2,5
--- =

cos
Z2

cos ISO

56,940 mm,

d2

mn
~

39 . 2,5
--- =

cos

cos 150

100,940 mm .

Razmak osi za NULTI-par

56,940

(raunske veliine):

+ 100,940
2

= 78,94

mm .

Ako se ne mijenja kut nagiba boka, a razmak osi prema zadatku mora biti a = 80 mm, to se zupani par mora dimenzionirati kao V-par.
elni

modul:
mn
= --- = cos ~

mt
elni

2,5

cos 150

2,588 mm .

kut zahvatne crte: tan an

= ----

tan at

tan 20

cos

cos 150

Pogonski kut zahvatne crte: cos atw

ad 78,94 = - - cos at = - - - cos 20 0

80

38' 49"

atw = 22 0 34' 45" .

Faktori pomaka profila:

Xl

+ X2 =

(ev atw -

ev at) - - - 2 tan an

Zj

+ Z2

246

Xl

+ X2 =

(ev 22 34' 45" - ev 20 38' 49")

22

+ 39
=

2 tan 20

0,444 .

Raspodjelu zbroja faktora pomaka (Xl + X2) na Xl i X 2 trebalo bi vriti tako da se osigura jednaka opteretivost zuba obaju zupanika. To se moe ostvariti koritenjem dijagrama na sl. 74.1 ( ---2-Xl = Znl

+ Zn2

Xl

+ X2 2

odabrano:

0,3,

X2

= 0,144 .

Tjemeni promjer:
dal = 2 (a -100,940

+ mn --X2 mn) =

63,34 mm

d2

2 (80 2 (80

+ 2,5 + 2,5 -

0,144 . 2,5)0,3 . 2,5) -

da2 = 2 (a + mn - Xl mn) - 56,94 = 106,56 mm.

dl

5.4

ZRANOST IZMEU
elnika

BOKOVA

ELNIKA

S KOSIM ZUBIMA

zranost izmeu bokova ljine zuba i poveanjem

I kod

s kosim zubima, kao i kod elnika s ravnim zubima, potrebna moe se postii odgovarajuim odstupanjem debrazmaka osi.

Postizanje potrebne zranosti izmeu bokova uzimanjem u obzir odgovarajuih odstupanja (odmjera) debljina zuba
Veliinu potrebne krune zranosti, odnosno toleranciju krune zra nosti (jmax, jmin) uvjetuje izbor veliine odstupanja (tolerancije) mjere preko zuba (A wg , A wd ) kao i odstupanje razmaka osi (Aag , Aad)' Odstupanje mjera preko zuba spregnutih zupanika s odstupanjem razmaka osi odreuje krunu zranost NULTIH, V-NULTIH i V-parova:
Awl,d

jmax = -

+ A w2 ,d
cos
~b

cos

/Xn

+ 2 Aa,g tan /Xnw + 2 Aa,d tan /x nw + 2 Aag sin /Xn'"

jmin = -

Awl,g

+ A w2 ,g
cos
~b

cos
AWld

/Xn

jp max

=-

+ A w2d + A w2g
~b

cos ~b
A wlg

jp

min = -

cos

+ 2 Aad sin /xnw

Odstupanja mjera preko zuba dana su u JUS M Cl. 034, i tablici 110.1, a odstupanja meusobnog poloaja osi u JUS M. Cl. 036 i tablici 112.1.
247

Kao i kod cilindrinih zupanika s ravnim zubima, dijagram na sl. 111.1 (JUS M. Cl. 031) daje orijentacijske vrijednosti za izbor veliina tolerancije krune zranosti u ovisnosti o modulu. Na osnovi usvojenih vrijednosti najvee i najmanje krune zranosti i tolerancija razmaka osi, prema prethodno usvojenoj kvaliteti, mogu se odrediti granine vrijednosti odstupanja mjera preko zuba najbliih slovnih oznaka:

Nakon usvojenih vrijednosti odstupanja mjera preko zubi potrebno je, kao i ranije kod elnika s ravnim zubima, provjeriti stvarne vrijednosti krune zranosti. Radi izbjegavanja zaglavljivanja mora biti zadovoljen uvjet:
jmin

>

(2

T:; + T;;) tan a

nw ,

gdje su granina odstupanja kod radijalne kontrole sprezanjem. (Tablica 113.1).

T;;, T;;

Postizanje potrebne zranosti izmeu bokova dravanjem nazivne mjere debljine zuba)
poveanjem

poveanjem

razmaka osi (za-

Ako se postizanje potrebne profilne zranosti (jp) iznimno eli ostvariti razmaka osi uz zadravanje nazivne mjere debljine zuba, onda razmak osi (a) za zahvat bez zranosti treba poveati za veliinu:
.

Jr

2 . SIn a nw
(aj)

jp

Prema tome (jp) iznositi:

novi razmak osi

odgovarajuom

profilnom

zranosti

Pri tome je a razmak osi bez zranosti, a a nw pogonski kut zahvatne crte u normalnom presjeku kod zahvata bez zranosti. Praktino je razlika izmeu a i aj vrlo mala, pa se proraun kuta a nw moe vriti prema jednadbi: tan a nw = tan atw cos 5.5 ODNOSI SILA NA
~.

ELNICIMA

S KOSIM ZUBIMA

Na sl. 249.1 prikazan je par zupanika s kosim zubima i sile koje djeluju sa zuba na zub, optereujui zube, vratila i leaje. Zupani par na kojem je prikazano djelovanje sila je V-par. Zupanik l je pogonski, pa sile koje 248

'~_\
o

Sl. 249.1 Sile na

elnicima

s kosim zubima

se javljaju djeluju suprotno smjeru gibanja. Zupanik 2 je gonj,eni, pa sile djeluju u smjeru gibanja zupanika. Sila Fbn javlja se kao sila kojom pogonski zupanik (1) djeluje na gonjeni (2) u ravnini okomitoj na uzdunu liniju boka zuba pod normalnim kutom zahvatne crte a nw . Pri tome je: tan anw
=

tan atw cos

ad = - - cos

cos a nw

an

cos at
tan~b = ---tan~.

cos atw

Sila F bn rastavlja se na
Obodnu silu F wt

slijedee

komponente:

= -- = --- = -r wl
WI

TI

PI

PI

rw!

Vw

249

Vw =

d WJ -

TI

nl

(m/s) je obodna brzina na kinematskoj krunici tan a nw Fwt - - - cos ~

Radijalnu silu

Fwr = Fwt tan

Aksijalnu silu

atw =

Zup.anik 2 suprotstavlja se silama koje djeluju od zupanika L Sile kojima se zupanik 2 suprotstavlja silama zupanika l, velike su kao i sile iz suprotnog smjera.

Kod NULTIH i V-NULTIH parova:

Obodna sila TI
rtl

Ft = Vl

= --- = (.Ul rtl

Pl

Pl
Vl

(NL

=
-

Lj

TI nl

(m/s) je obodna brzina na diobenoj krunici.

Aksijalna sila

Radijalna sila

Na sl. 251.1 prikazane su punim crtama sile koje djeluju na vratilo pogonskog koje se okree u smjeru kazaljke na satu, a isprekidanim crtama sile koje djeluju na vratilo gonjenog zupanika. Ako su vratila optereena samo silama zupanika, u jednoj od ravnina (yz) djeluje samo obodna sila Ftw = Ft, a u drugoj, okomitoj na prvu (xz), sile Fwr = Fr i Fwa = Fa.
zupanika

Reakcije u ravnini xz:

FA;U =

Fr! . bl-Fal' r wl

II

Reakcije u ravnini yz:

FAYI=~

Ftl bl
II

250

Reakcije moraju biti pozitivne. Ako je rezultat neke od izraunanih reakcija negativan, potrebno je mijenjati smjer sila, a i predznake pojedinih momenata u brojniku.

Rezultante reakcije:
FAl

=,

FAxl

2 + F Ayl

Momenti savijanja:

Sl. 251.1 Sile

momenti na

elnicima

s kosim zubima

251

Na sl. 251.1 prikazan je tok momenata savijanja u dvije meusobne okomite ravnine kao i rezultanta momenata povrina koja se dobiva geometrijskim zbrajanjem momenata Mxl i MYI .

Rezultantni moment savijanja:

Mf1 =
Najvei

,..----

M:I + M:I .

parcijalni momenti:
Mxlmax
=

FAxl al

+ Fal r wl

F Bxl bl

Djelovanjem aksijalne sile Fal dolazi u ravnini xz do skoka momenta savijanja: Osim sila koje izazivaju optereenja na savijanje, vratilo preuzima jo i aksijalnu silu Fal i moment uvijanja. Vlana, odnosno tlana optereenja aksijalne sile mogu se zanemariti.

5.6 OPTERE TIVO ST ELNIKA S KOSIM ZUBIMA S VANJSKIM OZUBLJENJEM

5.6.1 OPTERETIVOST KORIJENA ZUBA

Kod elnika s kosim zubima nalazi se openito u istodobnom zahvatu vei broj zubi nego to je to sluaj kod elnika s ravnim zubima. Mjesta pojedinanog zahvata zubi (unutranje toke pojedinanog zahvata zubi) mogua

su kod

elnika

s kosim zubima samo u

sluaju Euk = E

odnosno kod vrlo uskih zupanLka. Na sl. 225.1 prikazano je polje zahvata kao podruje koriteno za zahvat. Polje zahvata tangira temeljne cilindre obaju zupanika u zahvatu. Bokovi zuba zupanika u zahvatu dodiruju se na pravcima (linijama dodira bokova) koso poloenim u polju zahvata. Uzdu linija dodira bokova zupanika optereenje se ne rasporeuje ravllomjerno, jer se krakovi savijanja zuba uzdu tih linija mijenjaju. Time se mijenja krutost zuba. Na isti nain kao i kod elnika s ravnim zubima, proraun naprezanja korijena zuba vri se za sluaj djelovanja sile na tjemenu zuba. Proraun naprezanja u korijenu zuba vri se za pogonski i gonjeni zupanik.

"

+E < 2,
~

Naprezanje u korijenu zuba svedeno na normalni presjek:

O"F

='

Ft
b . mn

. YF

.Y

.Y

. K.. . K
h:<

F~-

:5

O"FP

[MPa] ,

gdje je
252

Ft u N

obodna sila na diobenom cilindru Ft

2 Tt
=

max

Tl naz U

N mm

nazivni okretni moment Tl -

naz =

Tl = --Wt

Pl

pogonski faktor, tablica 130.1 faktor unutranjih dinamikih sila (sl. 136.1) irina zupanika; b;::; 1,2 dl kod dvostrukog leitenja vratila, b;::; 0,75 dt kod konzolnog leitenja, b max = )" . . mn, )" iz tablice 197.l modul prema tablici 8.1 s tim da je mn = 111 faktor oblika (sl. 152.1) u ovisnosti o ZI' Z2' ~, XI> X2 za jedan i drugi zupanik faktor
uea optereenja,

Y = - - (E iz dijagrama na
E

sl. 40.1, 41.1

XI

+ X 2)

42.1 u ovisnosti o

o.
ZI>

Z2' Yal'

Ya2,

ZI

+ Z2,

p
Fa

faktor utjecaja nagiba boka (vidi dalje) faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube uzima u obzir neravnomjernu raspodjelu optereenja na zub u zahvatu ovisan je od pomonog faktora qL> dan je na sl. 158.1, a moe se izraunati i pomou jednadbi:
l ~ K
~

Fa:

E
rt.

za
;::;

E
rt.

;::;

>-L E
rt.

KFa =1 za
za
E

o.

l q :5-L E
o.

~'- = /

>

(r;<.:- e'..<.

2
L

K
(jFP U

= l + 2 (q

0,5) (E o.

1) .

MPa

doputeno naprezanje korijena zuba: (jFlim Ym

(jFP

= ___
SF min

- -

K Fx

YN

YR

Ysa

Znaenje pojedinih oznaka i mogunosti izraunavanja, odnosno iz dijagrama objanjeno je kod elnika s ravnim zubima.

oitavanja

5.6.1.1 F a k t o r u t j e c a j a n a g i b a b o k a z u b a Y

Kod elnika s kosim zubima stupanj prekrivanja je vei, a to znai da e se u zahvatu nalaziti istodobno vei broj zubi. U odnosu prema elniku s ravnim zubima istih dimenzija naprezanje u korijenu zuba bit e radi toga nie. I sam helikoidni oblik zuba daje zubu stanovitu krutost to ga ini
253

pogodnijim za preuzimanje optereenja. Ve smo spomenuli da dodirna crta bokova zupanog para elnika s kosim zubima lei dijagonalno prema boku zuba. To znai da je krak savijanja hF radi toga manji nego kod el nika s ravnim zubima, pa su i naprezanja nia. Poveanje opteretivosti el nika s kosim zubima u odnosu prema elnicima s ravnim zubima eksperimentalno je utvrivano. Rezultati su pokazali da j,e kod kuta nagiba boka zuba ~ = .30 porast opteretivosti, li odnosu prema elnicima s ravnim zubima, najvei. S porastom kuta nagiba boka zuba ~ > 30 opteretivost se prema rezultatima ispitivanja ne poveava. Prema ISO-u faktor utjecaja nagiba boka zuba Y izraunava se iz jed~

Y = 1~

E ~

~:;::: Y 120 ~

min

= 1 - 0,25 E

Faktor utjecaja nagiba boka zuba Y

~

sl. 254.1 iz kojeg se vidi da se vrijednost tog faktora 0,75.

1.0

dan je u obliku dijagrama na

kree izmeu

Y .

:;:::

f.s=0
0,1
0,2

0.9
;$l

0,3
0,4 0,5
0,6 0,7

0,85 0,8 r----+---+~~~'i----~

0,75 -------"t------lf.s~

0,8 0,9

100

20 0

_/30

40 0

Sl. 254.1 Faktor utjecaja nagiba boka zuba Y ~ u zavisnosti od kuta

nagiba boka zuba [3

5.6.1.2

Or ijen t aeij sk i p r or a u n m odu la n a osnovi opteretivosti korijena zuba

elnika

Kao i kod

s ravnim zubima, iz jednadbe naprezanja u korijenu zuba:

= --- .

(fF

Ft b . mn

.Y .Y

.K

Fa

te

d = Z mt = Z - - - ,
COs~

mn

254

mn = d 1 - - - ,
ZI

cos

dobivamo jednadbu za orijentacijski

mn~

proraun

modula:

2 . Tl

max'

cos ~

ZI

A. O'FP

.YFY .Y .K .K
E

F",

Fa

gdje je Inn U mm ZI -

O'FP U

normalni modul, tablica 8.1 broj zuba, tablica 195.1 odnos irine zuba, tablica 197.1
d opusteno naprezanje,
v

MPa

O'FP

= ---

O'F lim

SF

faktor oblika, orijentacijski Y F

= 2,2
p

y
Y
~

faktor stupnja prekrivanja, orijentacijski Y = 1 faktor utjecaja nagiba boka zuba, orijentacijski Y = 1
.

faktor raspodjele
K
F~

optereenja
optereenja

(sile), orijentacijski K po duini zuba, K

Fp

F",

= 1

faktor raspodjele

= 1.

5.6.2 OPTERETIVOST BOKOVA ZUBA

Smatra se da se kod elnika s kosim zubima, kontaktni pritisak izraunava u unutranjim tokama zahvata B i D Jednadba kontaktnog (Hertzovog)

zubima, kao i kod elnika s ravnim u kinematskom polu e, a kontrolira ako je fiktivni broj zubi Zn ~ 20 . pritiska u kinematskom polu e glasi:

u +1 . --.K
II

H",

.K

H~

. Z . Z .Z
M H

~ O'HP

[MPa] .

gdje je
Ft
max U

N -

obodna sila pogonskog zupanika Ft!

Tl
max =

max

=~
dl

2T

Tl

nat

KI .

Pl
Kv,

TI

naz =

b u mm
dl u mm

.irina zupanika b ~ 1,2 dl kod dvostrukog, a b ~ 0,75 dl kod konzolnog leitenja vratila, b max = A. . mn A. iz tablice 197.1 diobeni promjeri pogonskog zupanika

-Wl

prijenosni omjer, u = faktor raspodjele

Z
_2_,

tablica 144.1 na pojedine zube

izraunava

ZI

K Het

optereenja

se

255

iz jednadbe 'K.
H"

1 + 2 (q _ 0,5)
L

(_1_ - 1) ; Z2
E
!

za qL = l je K
sl. 158.1
K
H~

1
Ha

a moe se

oitati

IZ

dijagrama na

faktor raspodjele

optereenja

po irini zuba, K

H~

= 1
elnika

ZM VMPa ZH -

faktor materijala, tablica 179.1 faktor oblika moe se prema jednadbi faktora oblika s ravnim zubima ZH cos cl. kosim zubima iz jednadbe:
1
=

_1_

tan aw

izraunati

za

elnike

ZH = cos at ~ tan atw faktor oblika ZH moe se oitatI iz dijagrama na sl. 182.1 u

fTC~

ovisnosti o
Z -

XI

faktor prekrivanja ZE koji vanja profila se

izraunati

+ X2 ZI + Z2
E
a

obuhvaa

utjecaje stupnja prekribone

i stupanj prekrivanja

linije

iz jednadbe:

,a moe

Za

>

1 uzima se

= 1, pa jednadba za Z glasi:
E

J_I-cos
E
a

~b'
Ea' E~

Faktor prekrivanja ZE moe se u ovisnosti o

W oitati

dija-

grama na sl. 183.1 Za proraun kontaktnog (Hertzovog) pritiska u unutranjim tokama pojedinanoga zahvata B i D vrijedi sve ono to je reeno za elnike s ravnim zubima. Razlika je samo u tome da su ovdje mjerodavni brojevi zuba fiktivnog zupanika Zn ~ 20, kod vanj-skog ozubljenja, a zn ~ 30, kod el nika s kosim zubima i unutranjim ozubljenjem.
CTHP U

MPa doputeni kontaktni pritisak:

CTHP

= - - - KL K Hx
SH lim

CTH lim

ZR Zv ZN ZW

256

Znaenje pojedinih oznaka s ravnim zubima.

nain izraunavanja

dano je kod

elnika

5.6.2.1

Or ij en ta cij sk i Pr o r a u n m o d u la n a os n ovi opteretivosti bokova

Iz jednadbe kontaktnog pritiska:

(jH = ZM ZH Z
E

u 1 Ft max --- ---- .

U

b . dl

K
Ha;

.K

H~

~ (jHP,

d = Z mt

mn Z --- ,

cos

Ft

max

2 tl max = ---dl

.moe se, kao i kod elnika s ravnim zubima dobiti jednadba za orijentacijski proraun modula:

mn u mm

A
U Tl max U

ZI

normalni modul, tablica 8.1 broj zuba, tablica 195.1 odnos irine zuba, tablica 197.1 pnJenosm omjer u
.. ..
=--

Z2

N mm

okretni moment, Tl max = Tl naz Kl . Kv kut nagiba boka zuba na diobenom promjeru treba po mogunosti birati kao cijeli broj doputeni kontaktni pntlsak, faktor raspodjele
optereenja
Ha;

ZI

(jHP U

MPa

CTHP

= --SH

CTH lim

K
II"

(sile) na pojedine zube

kod opteretivosti bokova, K

K
H~

= 1
H~

faktor raspodjele -

optereenja

po irini zuba, K

ZM

17 - Ozubljenja i

faktor materijala, orijentacijski za CIC ili CL, ZM = = 190 li MPa, kod C/SL ZM = 165 li MPa, kod SL/SL ZM = 146 li MPa faktor oblika, orijentacijski ZH = 2,5 faktor prekrivanja, orijentacijski ZE = 1 . 257

zupanici

Primjer:
Proraun helikoidnih i kontrole naprezanja zupanika

na bazi odabranih mjera

Dvostepenim zupanim prijenosnikom pogonske snage 20,4 kW, broja okretaja 23,6 S-l (1420 min-'), treba izvriti redukciju broja okretaja na n, = 5 S-l (300 min-l). Pogonski faktor K,-1,2. Redukciju broja okretaja treba izvriti pomou dva para elnika s kosim zubima. Odabrano je da u I stupnju redukcije modul bude m" = 2,5, prijenosni omjer il = 2,5, ~I = 20, a zubi cementirani i kaljeni, kvalitete 7. Treba provjeriti da li odabrane dimenzije mogu podnijeti nastala naprezanja. U cilju odreivanja grubih dimenzija I stupnja prijenosa usvojit e se da zupani k ZI treba da bude naklinjen na vratilo elektromotora. Budui da motor od 24 kW ima prema katalogu promjer ru kaVGi d,o = 45 mm, to promjer pogonskog zupanika ZI naklinjenog na vratilo mora biti: dl ~ 2 d" = 245 = 90 mm
~l

.,. > dl cos ~_ 90 cos 20 = ln,,'2,5

i ZI = 2,5 . 34

= 33,8

odabrano ZI

= 34

2, =

= 85 = 2,5
---o----:.--...--....--..-.- i

.
l

== - - = -

z,

z,

85 34

1----.-.--------1

. Oznake i primjedbe i
I Diobeni promjeri

i ----.-.-----.---------- -.----..,-

Proraun dimenzija zupanika I stupnja prIjenosa I__________ c..:....;~"-"-c..:....;~:,.:."-.:.c..c.-'---'--~:.:L=;!.:~'-=-=:!,;:;

I I

I zupanika
i
l

i- ----------------.-.-------.--.--i zupanika
1

Radijusi fiktivnih
-"''"------...~--.---.
oo. _ _ _ _ o

____~upanik ~_____ .___ _ 25 ln dl = ZI - - - = 34 . ' d, = z, __ n = 85 . 25 ' cos ~[ cos 20 cos ~, cos 20 i d, = 90,5 mm d, = 226,1 mm -i __ --------------------1 ! r, 45,25 r, 113,05 I : r .- r I i n' - cos' ~I - cos'20 - I nl - COS' ~, - cos'.200 --I ,,",51,2 mm : = 128 mm
o - - . - . - - - - - - - - - - - - .

zupanik l mn

I
i I

zubi I ~_ ZI _ 34 z, 85 I fiktivnih zupanika I <.nl - ~osJ ~l - -c-os-='-=2"::"00- = 41 Zn2:=: -co-S-'-~-l = cos' 200 1--------- ------.. ..--1 _____________ Odabran je velik faktor pomaka x, = 1,0 x, = 1,0

- ....---.-----

i Broj

= 102

I::::a:u~, :~v:t:e-I tan .,~-;~-a-n---tan-2-0-0-=crte

0,387329

------.. ----_.
tan

a,

=o,

cos ~I 21" 10' 22"

cos 20" a, = 21,1728

I Kut nagiba boka na i _t~:~l~~o! kru~i~i_

I
Pogonski kut zahvatne crte

~hl =.,

tan ~I cos a, = tan 200 cos 21,1728 0

---I
+

fi"

= 18 44' 50"

~bl

=__l~~~.:~ __________ il

2 tan a.. (Xl

cv a,w =

z, + 4'

+ Xl)

+ eva, =
_

2 tan 20 (l 34 85

+ l)

+ ev 21,1728
ct'
(1 .. c..=

0,012234 a.., = 25,0108

0

+ 0,017793-= 0,030021

+I I
I
I

I Oznake i primjedbe
Promjeri kinematskih krunica
zupanika

I Zupanik 1 i Zupanik 2 l L~---~~s a.-----------------~-- cos~~---- --~--I

d w , = d,

cos a.. cos 21,1728 cos 25,0108 d", = 93,12 mm

= 90,5'

tl",

Tjemeni promjeri Podnoni promjeri

da, = d, + 2 mn + 2 mn = 90,5 + 2 ' 2,5 + 2 ' 1 ' 2,5 da' = 100,5 mm

dt! = d,-2m n -2c+2x.m n

x,

cos a,.cos 21,1728 cos 25,0108 d .., = 232,65 mm

= d,

= 226,1 '

I I
I
I

- dal

= d, + 2 mn + 2 x~-;;;':-~-I = 226,1 + 2 . 2,5 + 2 . 1 2,5 dal = 236,1 mm 1

dil
f-----~--------

2,5+212,5 89,25 mm
0=

= 90,5 - 2 . 2,5 - 2 ' 0,25 '

d" = d,-2m n -2c+2x,m n = 226,1 - 2 2,5 - 2 . 0,25 I ,2,5+212,5 ~ dil = 224,85 mm

modul Razamk osi

(raunski)

eoni

ln,

I----------~-r--------------

'

mn 2,5 = -- = = 2,66 mm cos ~. cos 20

d, + d,

90,5 + 226,1

= 158,3 mm

----------1

Razmak osi
----~----------------

Postojea

tjemena zranost

--1-----------------------1
c = a_ d -; d"
= 162,885 _

II

= --2--- =

d w ' + d w'

93,12 + 232,65 2 = 162,885 mm 100,5 ~ 224,85

= 0,21 mm

dopuI Najmanja stiva tjemena

e,.,," =

0,12 mn = 0,122,5
Cmin

= 0,3 mm

e == 0,21 < = 0,3 mm najmanje skraenje l_Skraenje_~l_av __e_'___ I_c_'m_'''__ c_=_0_,3 __0_,2_1_=_0_,0_9_m_m _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _- l I Odabrano km" = a, + mn (x. + x,) - a = 158,3 + 2,5 ( 1 + 1) I ! skraenje glave - 162.885 = 0,415 mm

I_!.!::~~':lst _________________ r - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - I

Tjemeni promjer zupanika nakon skraenja glave Radijusi temeljnib krunica

d,,, = d" - 2 kmn d,ll

= 100,5 -- 2,0,415

d,k'
k,

=, 99.67 mm

rb' = r. cos a, = = 45,25 cos 21.1728

= 236,1- 20,415 d. = 235,27 mm rb' = r, cos at = = 113,05 cos 21,1728

= d., -

2 kmn

-I

________________..L____, __ r_b'_=-_-_42_,_19_5_m_m _ _ _ _ _--'-_r_b_,_=_1_0_5_,4_2_mm _ _ _ _ _ _-t

Stupanj prekrivanja

]I 49;B35'-'=" 42,195'-~-:----::-:-=~ = 3,41 1t 2,66' cos 21,1728 nl. cos at ]I 117,635' -105,42' V r'ak' - rb' = 6,68 1t mt cos a, 1t 2,66 cos 21,1728 a sin a tw 162,885 sin 25,0108 E, = = 8,86 1t mt cos a, 1t 2,66 cos 21,1728 ( = 3,41 + 6,68 - 8,86 = 1,23 a
7:
0

259

Oznake i primjedbe I Stupanj prekrivanja linije

E

Zupanik

1
0

Zupanik

bone

Ukupan stupanj prekrivanja

40 sin 20 1t 2,5 7t mn irina b usvojena je b = ). mn = 152,5 = 37,5 usvojeno b = 40 mm E"k = E + E = 1,23 + 1,74 = 2,97
p

b sin

~,

= - - - - = 1,74

'"

Proraun zupanik

opteretivosti
zupani k

l
~I

Naprezanje korijena zuba Nazivni okretni moment Obodna sila na diobenom cilindru Faktor oblik;! Faktor uea optereenja Faktor utjecaja kuta nagiba boka
Pomoni

apl

Fti =b -Y Y Y mn FI El
CTm

K F",I:s
20 400

CTF2

Fti =b -Y Y Y K < mn f2 El \ll f",1 =

~ CTm

T,
Fil

= -w, = - = 2 7t 23,6 = 137,1 Nm = 137100Nmm 2 7t n,

P

20 400

= K ,- = 1,2 d, = t (ZI, X"

E
tt

2 T,

2 . 137 100
90,5

= 3640N
Y F2 =

Yn
Y
El

~,)

= 1,95

t (z"

X" ~,)

'= 2,01

1 1 =-=-=0,813

1,23

faktor

qL

f( d"

mn, kvalitete,

r~~) =
1

0,95 vrijedi da je

Faktor raspodjele optereenja na pojedine zube Naprezanja II korijenu zuba Doputena naprezanja Materijal tabela 169.1 Faktor sigurnosti u odnosu na lom

budui

da je q,.
f].

= 0,95 > - = 0,813 E = 1 17

,

Fo'l

= q L. E

= O 95 . 1J 23 ,

3640 CTFI = - - . 1 95 . O813 . 40 . 2,5' , 0,8331,17 aF' = 56,3 N/mm' = 56,3 MPa
S", odabran C. 1220

aF>

0,8331,17 an = 57,9 N/mm'

=- 201 . O,813 . 40 . 2.5' = 57.9

MPa
aF lim2

3640

aFP' = - -

(fp lim1

aFP2=-SF2

odabran C. 1220 Ih li ... , = 230 N/mm' = 230 MPa CTF Um' = 230 N/mm' = 230 MPa aH li,., = 1 600 N/mm' = CTH 'Im' = 1 600 N/mm' = = 1 600 MPa = 1 600 MPa Sn = 2,0 S., = 2,0 (prema pogonskim uvjetima (prema pogonskim uvjetima uzimanjem u obzir prim- uzimanjem u obzir primjedbe iz tablice) jedbe iz tablice)

260

Oznake i primjedbe naprezanje korijena Kontrola naprezanja u korijenu zuba Kontaktno naprezanje II kinematskom polu e Faktor materijala Faktor oblika Koeficijent prekrivanja za
Doputen~

I
I

Zupanik

CTFP'

230 = 115 N/mm' 2 = 115MPa

= --

I
=

Zupani k

CTFPl

230 2 = 115 MPq

= - - = 115 N/mm' =

CTfJ

= 53,6 MPa = 115MPa

< CTfPJ =

CTF'

= 115MPa

= 57,9 MPa < CT.., ,1=

<CT = HP

II

=Z Z Z
M
H

~u+1 FuK --_

b d,

HDL

za

elik

prema

eliku

ZM = 190 JI MPa

Z" =

+ t (X' z, +

x, ) z,'~! =
E
DL

+1 t (1 34 + 85
onda je

,20

= 2,16

./ r ((2.

budui

da je
E

> 1,

optereenje

bokova

Z =
E

/_1_ cos (3b!

DL

= ~ 2,~3 cos 18,74724 = 0,88

Prijenosni omjer

u=~=~=25 z, 34 '
K
HDL

Faktor raspodjele sile u odnosu na optereenje bokova Kontaktno (Hertzovo) naprezanje II kinematskom J)()lu e Faktor sigurnosti u odnosu na opteretivost bokova Doputeno kontaktno naprezanje Kontrola da li se kontaktno naprezanje kree u doputenim granicama

= 1+

2 (qL-O,5) (_1__ 1) = 1 + 2 (0,95 -0,5)

z'

O,~82

-1) 1,262

KHDL =

l = 1902,160,88 2,5+ 2,5 CTH = 481 N/mm' = 481 MPa

CH

3640 O 90 1,262 4 ,S

SH = 1,8 uzimanjem u obzir pogonskih uvjeta i primjedaba danih uz tablicu

UHPI1=--=-' SH CTHP'" =

1600 1,8 890 N/mm' = 890 MPa

O"H
lim

"

CTH

= 480 MPa < aHPI,] =

890 MPa

261

6. EVOLVENTNI ZUPCANICI S UNUTRASNJIM OZUBLJENJEM

6.1 OSNOVE I STUPANJ PREKRIVANJA Bokovi zupanika s unutranjim ozubljenjem su evolvente kao i kod zupa nika s vanjskim ozubljenjem. Razlika je samo u tome to se kod zupanika s unutranjim ozubljenjem upotrebljava unutranji (konkavni) dio evolvente. Zupani par s unutranjim ozubljenjem dobiva se sprezanjem jednog zupanika s vanjskim i jednog zupanika s unutranjim ozubljenjem. Zupani parovi s unutranjim ozubljenjem imaju, u odnosu prema zupanim parovima s vanjskim ozubljenjem, stanovite prednosti, a i stanovite nedostatke: - Meusobnim nalijeganjem konveksnog boka zupanika s vanjskim ozubljenjem i konkavnog boka zupanika s unutranjim ozubljenjem dolazi kod prijenosa snage do povoljnijih uvjeta klizanja nego kod zupanika s vanjskim ozubljenjem. Pri tome treba napomenuti da je smjer gibanja (okretanja) sprege zupanika s vanjskim i unutranjim ozubljenjem jednak, to takoer pridonosi povoljnijim uvjetima klizanja. - Stupanj prekrivanja (sprezanja) kod zupanika s unutranjim ozubljenjem vei je nego kod zupanika s vanjskim ozubljenjem. To znai da je istodobno u zahvatu vei broj zubi. Ako se jo pomakom profila malog zupanika moe poboljati oblik zuba tog zupanika opteretivost zupanika s unutranjim ozubljenjem je vea. - Budui da se jedan zupanik (s vanjskim ozubljenjem) nalazi u drugom (s unutranjim ozubljenjem), postie se kod zupanika s unutranjim ozubljenjem bolje iskoritenje prostora, odnosno manja potreba prostora. - Rad zupanika s unutranjim ozubljenjem je mirniji. - Zupanici s unutranjim ozubljenjem ne mogu se izraditi alatom u obliku zupane letve, ve bilo alatom u obliku zupanika, ili ploastim fazonskim glodalom iji zubi odgovaraju profilu zupanika s vanjskim ozubljenjem. OdvaIno glodanje nije mogue. Bruenje zubi zupanika s unutranjim ozubljenjem moe se obaviti samo tzv. fazonskim (profilnim) postupkom. Sve to smatra se stanovitom tekoom u izradi. Manji zupanici s unutranjim ozubljenjem mogu se izraivati provlaenjem. - Vanjska povrina zupanika s unutranjim ozubljenjem moe biti oblikovana kao remenica, konica, elnik s vanjskim ozubljenjem i kao puno kolo. - Radi povoljnijeg oblika u korijenu kod zupanika s unutranjim ozubljenjem, a isto tako radi nalijeganja konkavnog dijela boka zupanika s unutranjim ozubljenjem i konveksnog boka zupanika s vanjskim ozubljenjem, kontaktni pritisci su nii. To znai da su uvjeti opteretivosti (nosivosti) zupanika povoljniji. - Iskoristivost (stupanj djelovanja) zupanika s unutranjim ozubljenjem je povoljna. - Zupani parovi s unutranjim ozubljenjem najee se primjenjuju kod planetarnih prijenosnika sl. 263.1 (tekstilnih strojeva, dizalica, vozila, aviona itd.).
262

Sl. 263.1 Primjena

zupanika s unutranjim ozubljenjem kod planet arnog prijenosnika

-- Kod leitenja samog zupanika s unutranjim ozubljenjem nailazimo na tekoe. - Kod zupanika s unutranjim ozubljenjem dolazi lako do nepravil nosti u zahvatu. Do ovih nepravilnosti u zahvatu moe doi ve kod same izrade zupanika s unutranjim ozubljenjem pomou alata u obliku zupa nika, kao i kod zahvata zupanika u radu. Spomenute nepravilnosti dovode do potrebe korekcije, bilo tjemenog promjera zupanika s unutranjim ozubljenjem ili korekcije pomakom profila. Zupanici s unutranjim ozubljenjem imaju najee ravne ili kose a ponekad i strelaste zube. Slika 263.2.a prikazuje planetarni prijenosnik (ravni zubi, unutranje ozubljenje), sl. 263.2.b unutranje ozubljenje je s kosim zubima, a 263.2.c planetarni prijenosnik sa strelastim zubima i unutranjim ozubljenjem. Tjemena krunica zupanika s unutranjim ozubljenjem, mjerodavna za stupanj prekrivanja, tzv. kinematski djelotvorna tjemena kru' nica (ra/), prolazi uvijek sjecitern tjemene linije alata (s kojim je raen zupanik s vanjskim ozubljenjem) i zahvatne crte (sl. 264.1). Ako je stvarni

aj

bl
cl strelasti zubi

cJ

Sl. 263.2

Zupanici

s unutranjim ozubljenjem, al ravni zubi, bl kosi zubi,

263

O-

"""
~

fJodro?l)o '-

--- t J>tr)>1Jq_____ _____

'<rl.J~l)i

Co r.
"-

krv..=-:' ,
I)/c

O,.
.Q/

pod ruCJe

~ZUbljenja
"-

aktivnog / / profila. / unut<l.rnJeg

:>~

T~""

'-""\\\
\
\

\
v

Sl. 264.1 Pogonski zupani k

vanjskim, a gonjeni s unutranjim ozubljenjem. Podruja aktivnog profila vanjsko?, unutranjeg ozubljenja i alata u obliku ozubnice

A2

1\\

polumjer tjemene krunice (rd zupanika unutranjim ozubljenjem manji od tog kinematski djelotvornog polumjera (ral')' na primjer, r a2 = r 2 - m < < ral" mora biti nekorisni dio zuba zupanika s unutranjim ozubljenjem, koji lei izmeu ta dva polumjera (ral*- ral), zaobljen (sl. 264.1, rafirani dio zUba). Ovo zaobljenje nekorisnog tjemenog dijela zupanika s unutranjim ozubljenjem ima svoju pozitivnu stranu, jer zahvat tjemenog dijela zuba ne poinje na otrom bridu tjemenog dijela zuba. Time je poveana opteretivost glave zuba zupanika s unutranjim ozubljenjem. Da pri izradi zupanika s unutranjim ozubljenjem ne bi bio skraen konkavni tjemeni dio boka, alat za izradu mora biti tako dimenzioniran da radijaino pravocrtno oblikovani podnoni dio alata ne zasijeca u podruje aktivnog dijela boka. To se postie kad se toka Tl (krajnja mogua toka zahvata alata u obliku ozubnice) podudara s tokom A2 (poeta~ahvata) ili ako lei ispod toke A2, odnosno ako je duina C A2 manja od C Tl . Na sl. 264.1 alat u obliku ozubnice, kojim se ozubljuje zupani k s vanjskim ozubljenjem, sijee tjemenom crtom liniju zahvata u istoj toki (A3 ) u kojoj tjemena linija zupanika s unutranjim ozubljenjem sijee zahvat nu crtu (A 2 ). Put zahvata (dodirnica profila) je g , a stupanj prekrivanja:

'"
E

ga. =--. a. Pe

Pri unutranjem ozubljenju ne treba tjemenu krunicu bez razmiljanja dimenzionirati s r - m. Iz trokuta CO2 A2 proizlazi:
ral' =

II (r2-

m)2

+ (m Itan C()2

Podnona krunica ovisi o tjemenoj visini glave alata u obliku zupa nika, odnosno fazonskog ploastog glodala. Tjemena visina glave alata u obliku zupanika uzima se 1,25 m, tako da izmeu tjemenog polumjera malog zupanika i polumjera podnone krunice velikog zupanika ostaje tjemena zranost e = 0,25 m. Da bi se u zupanik s unutranjim ozubljenjem mogao ugraditi zupanik s vanjskim ozubljenjem, mora se odnos broja zubi tako birati da se zubi malog zupanika mogu kretati u oba smjera, ulazei i izlazei iz uzubina zupanika s unutranjim ozubljenjem, a da pri tome ne udaraju po tjemenu zupanika s unutranjim zubima ili da ih ne sijeku. Ovom je zahtjevu udovoljeno kad je broj zubi zupanika s unutranjim ozubljenjem vei od broja zubi zupanika s vanjskim ozubljenjem, za 10 kod aksijalne, a za 15 kod radijalne montae malog zupanika. Posebno valja paziti na slijedee (sl. 264.1): ako vrna toka boka zupanika 1, Avi' pri odreenom smjeru gibanja, doe u toku Av21 prije nego to u toku doe tjemena toka velikog zupanika Av2 , onda se takvi zupanici ne mogu sprezati. Osno rastojanje nekorigiranih zupanika (sl. 266.1) iznosi:

rz-rl

m
= --(Z2-ZI)'

265

1"I

,-0/

/
i /
tj I

\\
\

\ \

\\--,>~/A,..

/1li
!

:1

\'

,~

\\ i / II i

oJ--\\' ;'

l' --~
s unutranjim Qzubljenjem

Sl. 266.1 Stupanj prekrivanja

E o;

zupanika

Iz sl. 266.1 proizlazi da je put zahvata ACE:

A CE
-

T,E - TlA

TIE - (T2A - T IT 2)

ACE

2 -V/ral -

rbl -

J2 r
= 111 TI

a2 -

2 rb2

+ a sm

(x

Pe

P cos u.

cos

(x

Ea =

_A_C_p_~_

= -;-:- = 111 . TIl.

cos

(x (

ra2 ,

rb~ -

Jr~

rb~ + a sin

(x )

266

6.2 KLIZANJE ZUPCANIKA S UNUTRANJIM OZUBLJENJEM

Brzina klizanja kod elnika s unutranjim ozubljenjem, kao i kod elnika s vanjskim ozubljenjem jednaka Je razlici vektora brzina u smjeru zajednike tangente:

gdje su Pl i pz polumjeri zakrivljenja evolvente u trenutnoj proizlazi:

toki

dodira. Iz toga

PI - rl sin

f1. =

pz - r2 sin f1.

Na sl. 267.1 prikazani su polumjeri zakrivljenja bokova u tokama T2 i Tl (gdje su polumjeri P = 0), toki poetka zahvata PA' kinematskom polu pc i krajnjoj toki zhvata PE' Srednji polumjer zakrivljenja bokova:

Sl. 267.1 Radijusi zakrivljenja bokova

zupanika

s unutranjim Qzubljenjem

267

p=--.

PI PZ

PI-PZ

Funkcionalna ovisnost P dana je jednadbom kvadratne parabole:

l ( P = -c- PI

+2

c)Z

e -4- .

e = Pz - PI = a sin II = konst.
Budui da je veliina kontaktnog pritiska to manja to je vei polumjer zakrivljenja boka, proizlazi da bi toka poetka zahvata A trebala biti to udaljenija od sredita polumjera zakrivljenja boka u toki Tl. To je mogue ostvariti odgovarajuim dimenzijama malog i velikog zupanika, a i pozitivnim pomakom zupanika s unutranjim ozubljenjem, to dovodi do povea nja polumjera tjemene krunice zupanika s unutranjim ozubljenjem. Pomak profila je pozitivan prema DIN-u 3960, ako se njime postie poveanje debljine zuba. Na sl. 268.1 prikazane su komponente brzine klizanja u smjeru zajednike tangente, brzine klizanja u tokama. poetka i kraja zahvata (A, E) i kine-

Sl. 268.1 Brzine klizanja,

specifine

brzine klizanja
<l/llhl

zupanih

parova s unutrani i Il;

kn

ini

268

mats kom polu. Osim toga, prikazani su i tokovi

specifinih

brzina klizanja:

I = - - = - - - - v t1 v t1
=
LI LI

Vkl

(Wl -

W2)

Wl Pl

l ( 1_

rl sin a. )
Pl

Vk2 e (WI - W2) 2=-=---lJ 12 1',2

(u-l) ( 1 _ _ 2_ Sina.).

l'

'

P2

S obzirom na tok proizlazi da toka A poetka zahvata treba biti to je mogue udaljenija od toke Tl to se postie poveanjem polumjera tjemene krunice ral i pomakom profila. Samim poveanjem polumjera tjemene krunice ra2 snizuje se stupanj prekrivanja.
V t2 ,

U toki Tl je lJt\ = O, pa je I = - oo, a specifinog klizanja i brzina klizanja Vkl = Vt1 -

2 = + 1.

6.3 KOREKCIJA POMAKOM PROFILA S UNUTRANJIM OZUBLJENJEM

Zupanici

ZUPANIKA

s unutranjim ozubljenjem, kao i zupanici s vanjskim ozubljenjem mogu se pomakom profila korigirati, jer je teoretska osnova zupanika s unutranjim ozubljenjem jednaka teoret~koj osnovi zupanika s vanjskim ozubljenjem. Do sada se pomak profila smatrao pozitivnim ako se alat (alat u obliku zupanika) odmicao od sredita zupanika. Prema novom DIN-u 3990 i ISO-u/TC 60, pozitivnim pomakom smatra se onaj pomak kada se pomicanjem alata dobiva ojaani zub u korijenu. Budui da se kod zupa nika s unutranjim OZUbljenjem odmicanjem alata (alat u obliku zupanika) od sredita slabi korijen zuba, ,to bi u odnosu prema novom DIN-u i ISO-u korekcija pomakom profila morala biti smatrana negativnom, a ne pozitivnom kao do sada. U ovom radu nije mijenjan dosadanji nain oznaavanja pozitivnog i negativnog pomaka. Na sl. 270.1 je zupani k s unutranjim ozubljenjem z = 50, m = 10, a. = 20, x =, 0,5 s negativnim i pozitivnim pomakom. Iz sl. 270.1 je vidljivo da se pomakom profila zupanika s unutranjim ozubljenjem mijenjaju polumjeri tjemenih i podnonih krunica, debljina zuba i polumjeri zakrivljenja evoIvente. Iz toga proizlazi da e kod razliito velikog pomaka profila za vapjsko i unutranje ozubljenje biti u zahvatu razliiti dijelovi evolvente. U sprezi zupanika s vanjskim i s unutranjim ozubljenjem, zupani k s unutranjim OZUbljenjem, na osnovi njegove geometrije, jest zupanik s mogunou vee opteretivosti od zupanika s vanjskim ozubljenjem, koji na taj nain uvjetuje opteretivost zupanog para. Iz toga proizlazi da se 269

V-minus zupi'onik s unutranjim

clz~jbljp.n)\:;,rn

V-plus zup'an,k s unutranjim ozubljenjem

l:rT"

SC
](;

ex ;0
X' :..~~O,~)

~ ,

SJ

no 1

ZurC'anik s unutranjim ozuhljcnjem prikazan kao V-plus V-minus zupani k

kao

izhor vc!kine pornaka profila zupi\mika s van'iskim uzubljenjem obavlj,-, prema istom kriteriju kao i kod i:'elnika s vanjsk;.m ()zubljenjem (poveanje nosivosti korijena. pobolj sanje uvieta klizanja uvjeta zahvata itd.). Izbor j'lnmaka profila zupanika s unutranjim ozubljenjem vr~i St: prema druk(:ijim kri ima. Zup.:ani pan}\'i s unutranjim ozubljenjem omoguuju kod malog priJenosnog omjera (hlizu 1) koaksijalnu iZ\edbu prijenosnika, koja radi male razli'ke Z" -..- Zj dovodi uo smetnji u zahvatu. Oyakve smetnje daju se ukloniti pomak()m pmfiJa zupe-anika s unutranjim ozubljenjem. Smanjenje smetnji tl zahvalu uz p,.,boljanje svojstwa malng ika postilI.: s(' i7borom pomaka Xl .C\., 05 Pozitivnim pomakom J:upanog para" unutranjim ozubljt:njcm pove,wail! se polum zakrivljenja bokm<l, pa time i opterdivosti bokova. Pomakom profila mogu se kod zupanih parova s unutranjim ozubljenjenl ost\'cJrit1 lt.'lj~ni raznlaci osi. Zup,':ani paro\'i s unutra~njim o7ubljcnjem mogu sc, kao i zupani parovI ozubljenjem, Izradivati kao NULTI (Xl cc ~2 O) V-NULTI
V'I
tl

';L

1:--JUTl PAROVI ZC'P(:ANIKA S UNlHRANJJi\l OZLBLJENJE\1

ti,:ne s dir.bellim
fita 13.1Ign'a diobcn(~

kod kojih su ldnemalske krunice iden O. Srednja linija osnovnog proknJ.wicc\,;l ,,1 271 1 pl iki17:Jl1 je NULTI par s unutraCI Xl ~. A2'0

-~--

Z,= 37
\
\

\\

rr" 10

z2~50

Xl~x2=O
o-

\~

SI. 271.1 NULTI par s unutranjim ozubljenjem

nj im ozubljenjem ZI ~.. 37 , Z2 = 50, 111 oo= 10, a: c 20, Xl -= X 2 '.c O. Osni ra/.mak se nc mijenja. Razlika li broju zubi Z2 - ZI ~ 10, odnosno 15, ovisnu o montai. Za a cc 20 i h* = 1 , Z2 ~ Zg = 34 (vidi kasnije). Budui da je kod malog broja zubi malog zupanika, zbog pove(:anja vrstoe, potreban pozitn'an pomak profila, primjena NULTIH parova s unutranjim ozubJjenjem jf~ ogra
0

niena.

6.3.2 VNULTI PAROVI ZUPANIKA S UNUTRANJIM OZUBLJENJEM

nou

VNULTI zupani par je korigirani par pomakom profila s istom vrijed pomaka za zupani k s unutranjim i vanjskim ozubljenjem. Pomak za jedan i drugi zupanik ide od osi vrtnje OI i O2 prema van. I ovdje se kao i kod NULTIH zupanika diobene krunice meusobno dodiruju u ki nematskoj toki e i predstavljaju ujedno kinematske krunice. Srednja linija osnovnog profila odmaknuta jc od kinematske tok<: za vcli('inu pomaka +- X m. Na sl. 272.1 prikazan jc: zupani par ~:1 .')0. '.1 15. 111 10. rx -, 20' Xl =- X? == 0,5. Potrebno jc napomenuti da pomak moe biti i ncgati van, tj. - ' Xl m ~C X2 m (VNULTI minus par). VNULTI minus par ne donosi nikakve prednosti, pa se i ne preporuuje. Razmak osi (a) se kod ovog po maka ne mijenja. V-NULTI parovi s unutranjim ozubljenjem uspjeno se primjenjuju. Jednaki pomaci protila II istom smjeru imaju \Tlo pozitivno djelovanje na svojstva (lzuhJjenja. Vrlo esta je, radi dobrih svojstava, primjena V-NUL TIH zupani b parova s pomacima Xl = X2 ~, 0,5, koja se i 11<1zivaju {J,S ozubljenja. Razlika u broju ZUb'l V-NULTE parove 0,5 ozub ljen ja iznosi ;::., - ZI ~ 7 .
-

271

Sl. 272.1 V-NULTI par s unutranjim ozubljenjem 6.3.3 V-PAROVI ZUPCANIKA S UNUTRASNJIM OZUBLJENJEM V-parovi s unutranjim ozubljenjem su korigirani zupanici pomakom profila kod kojih zupanici s vanjskim i unutranjim ozubljenjem dobivaju razliite pomake profila (Xl ;J! X2). Na sl. 273.1 prikazan je zupani par s unutranjim OZUbljenjem m = 10 , ZI = 15, Z2 = 19, Xl = + 0,56 , X 2 = + 1,183 . Iz slike se vidi da se diobeni promjeri zupanika ne dodiruju ukinematskoj toki C. Pogonski kut zahvatne crte a.w na kinematskoj krunici vei je ili manji od izradnog kuta zahvatne crte a (aw Z a). Razlikuju se dvije vrste V-parova s unutranjim ozubljenjem: 1. V-plus par s unutranjim ozubljenjem kad je r~zlika faktora pomaka pozitivna X 2 - Xl > O . 2. V-minus par s unutranjim ozubljenjem - kad je razlika faktora pomaka negativna X2 - Xl < O. V-minus parovima koristi se samo u posebnim sluajevima. Na sl. 273.1 lijevo prikazanom V-plus paru s unutranjim ozubljenjem vidi se da izvrenim pomakom dobiveni razmak osi ad + (x 2- Xl) m onemoguava rad zupanika. Kao kod zupanika s vanjskim ozubljenjem, i ovdje mora biti izvreno skraenje glave (km) da bi sc izradni razmak osi ad + (x2 - Xl) nz (prekrivanje profila) doveo na pogonski razmak osi a = ad + + (X2 - xl)m - km. Zato je potrebno zupanik s unutranjim ozubljenjem odmaknuti (sl. 272.1 desno) na veliinu a, ime se ostvaruje potrebna tjemena zranost i izbjegavaju smetnje u radu. Veliina potrebnog pomaka izraunava se iz slijedeih odnosa dobivenih kod zupanika s vanjskim ozubljenjem: 272

Sl. 273.1 V-parovi

zupanika

s unutranjim ozubljenjem

cos aw cos a a Za zadane vrijednosti

r
a

= - - (Zl- ZI) - - -

m
l

casa

cos aw

X2

Xl izraunava
X2 -XI

se kut aw iz jednadbe:

ev aw = l

Z2- Z1

tan a -eva
COSa )

km

= ad -

a = a(

1-

cos aw
veliine

Ako je zadan razmak osi a, dobivaju se crte i razlike faktora pomaka x 2 - Xl : cos

pogonskog kuta zahvatne

m
aw =

(Zl-Zl)

- - - - - COSa

la

evaw-eva
X2 - XI =

l tana

(Z2- ZI)'

18 -

OzubJjenja i

zupanici

273

Primjena V-parova s unutranjim ozubljenjem omoguena je do razlike ZI = l. Pri projektiranju V-parova s unutranjim ozubljenjem mora se polaziti od razlike pomaka profila (x 2 - Xl) ln koja je potrebna da bi se izbjegle smetnje u zahvatu. Za V-parove s unutranjim ozubljenjem vrijede ovi uvjeti: Z2- ZI < 7, X 2 - XI r!: O a a :: ad.
Z2 -

6.3.4 NEPkAVILNOSTI ZAHVATA OZUBLJENJEM

ZUPANIKA

S UNUTRANJIM

Kada tjemeni promjer zupanika s unutranjim ozubljenjem ral prolazi unutar toke TI (sl. 274.1) ili ak unutar toke T 2 , nastupa jedna od moguih nepravilnosti zahvata. Da bi se ta nepravilnost zahvata izbJegla, mora biti
ra2

?; O2 TI. Iz toga proizlazi:

Iz toga proizlazi i to da i ral mora biti vee od rb2 (ra2 ?; r b2 ) Ako se zupanici s unutranjim ozubljenjem izrauju kao NULTI, iz gornjeg odnosa proizlazi granini broj zubi zupanika:

Sl. 274.1 Granini broj zubi s unutranjim ozubljenjem

zupanika

2 h*
Zg2=-----

Za a

20 h*

Zg2

34.

l-cos a

Da bi se izbjegle spomenute nepravilnosti zahvata, potrebno je izvriti pomak profila ija potrebna veliina proizlazi iz izraunatog polumjera t jemene krunice ral: 274

--2-

Z2 In

+ X2

In =

ra2

+ /1*
ra2

In

ra2

-2-- /1*

Z2

X2

nl

X2 ~ - ln

h* -

-- .

Z2

Dimenzije NULTIH, V-NULTIH i V-parova zupanika s unutranjim ozubljenjem, stupanj sprezanja, dani su uz odgovarajue dimenzije cilindrinih zupanika s vanjskim ozubljenjem.

7. ZUPANICI S UNUTRASNJIM OZUBLJENJEM I KOSIM ZUBIMA

Kod zupanika s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima zupanik s vanjskim ozubljenjem i zupanik s unutranjim ozubljenjem imaju jednaki kut zakoenja i jednak smjer zakoenja (zupanik s vanjskim ozubljenjem i desnim kutom zakoenja u zahvatu je sa zupanikom s unutranjim ozub lj enjem takoer s desnim kutom zakoenja i obratno). Ovo je, zapravo, obratno nego kod elnika s kosim zubima i vanjskim ozubljenjem. Za izradu zupanika s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima mora alat (alat u obliku zupanika) dobiti jo jedno gibanje, u odnosu prema gibanju koje vri pri izradi zupanika s unutranjim ozubljenjem i ravnim zubima. Ovo dodatno gibanje alata je prisilno gibanje u obliku zavoj nice kojeg alat dobiva najee pomou vodee ahure sa zavoj nicom. Najvei mogui kut zakoenja Smax dan je kod zupanika s unutranjim ozubljenjem maksimalnim brojem zubi alata (zo) i minimalnim moguim usponom (P) kojeg sc na odreenom stroju moe ostvariti: tan

mt .
Smax

7t

Zo
.

P min

P min je uspon vodee ahure (svaka tvornica, proizvoa strojeva za ozubljenje daje, za svaki tip svog stroja na kojem se mogu izraivati zupanici s unutranjim ozubljenjem s kosim zubima, podatke bilo o Pmin bilo O Smax (to je broj zubi alata u obliku zupanika).

Stupanj prekrivanja zupanika s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima (sl. 276.1) kao i zupanika s kosim zub~ma i vanjskim ozubljenjem, dan je odnosom puta zahvata (dodirnice profila) i elnog koraka zahvata (Pte):
g a.
E

Tl A -

T2

o.

= -- = ---------

Ji.

Tl Tl

Pte

Pte

27.'1

g
E
a.

= -- = ---------------Pte Pot

a.

Kao i kod elnika s kosim zubima, ovom stupnju prekrivanja potrebno je dodati jo dio stupnja prekrivanja koji proizlazi iz zakoenosti bokova:
b . sin f3 b. tan

f3
E

Pn
Treba nastojati i kod broj ako je
rije

Pt
snaga. Ukupan stupanj prekrivanja:
a.
~

zupanika

s unutranjim ozubljenjem da,

bude cijeli

o prijenosu

veih

E=E

TE
~

i kod

parova s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima, kao parova s unutranjim ozubljenjem j ravnim rubovima, javljaju sc razne nepravilnosti zahvata.
zupanih zupanih

Kod

Sl. 276.1 Stupanj prekrivanja

276

zupanika

s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima

7.1 OPTERETIVOST CELNIKA S UNUTRASNJIM OZUBLJENJIMA I RAVNIM ZUBIMA

Radi povoljnijeg oblika boka, zupanici s unutranjim ozubljenjem imaju visoku opteretivost korijena to proizlazi iz vee debljine korijena zuba kod unutranjeg ozubljenja. Radi toga je dovoljno uzeti samo proraun opteretivosti u korijenu zuba zupanika s vanjskim ozubljenjem koji je u zahvatu sa zupanikom s unutranjim ozubljenjem. Opteretivost korijena i opteretivost bokova elnika s unutranjim ozubljenjem i ravnim zubima vre se prema istim jednadbama kao i za elnike s vanjskim ozubljenjem i ravnim zubima.

7.1.1 OPTERETIVOST KORIJENA

Orijentacijski

proraun

2. TI s ----.Y
max

modula na osnovi opteretivosti korijena:

)." ZI

eTFP

Y .K
E

F"

[mm]

eTF lim eTFP = - - - o

SF

o faktoru oblika zuba YF zupanika s unutranjim ozubljenjem govorilo se u poglavlju u kojem je objanjavan faktor oblika zuba za elnike s vanjskim ozubljenjem (sl. 152.1).
Faktor zube K
~

uea optereenja ~ i

faktor raspodjele

optereenja

na pojedine
zupanika

izraunavaju

se prema stvarnim uvjetima zahvata (E )

s unutranjim ozub1jenjem.

"

Ako je rije o unutranjem ozubljenju sa specijalnim osnovnim profilima koji se razlikuju od standardnog (JUS M. Cl. 016), faktor oblika zuba moe se
6 ('h F
izraunati

) cos

<l.nF

iz

jednadbe

YF =------( _S_nF_ )
Inn

Inn

2 COS

(J.~

ako se

veliine

hF

utvrde iz uveanog crtea osnovnog profila (sl. 152.1). Pri tome mora ukupna visina zuba osnovnog profila odgovarati visini zuba zupanika s unutranjim ozubljenjem, a kut(J.nF = (J.n .
277

7.1.2 OPTERETIVOST BOKOVA

Opteretivost bokova elnika s unutranjim ozubljenjem vea' je od opteretivosti elnika s vanjskim ozubljenjem jer dolazi do nalijeganja konveksnog boka elnika s vanjskim ozubljenjem s konkavnim bokom elnika s unutranjim ozubljenjem. Kontaktni (Hertzov) pritisak je radi toga nii.
proraunu prijenosnog omjera u valja obratiti panju da kod zups unutranjim ozubljenjem negativni predznak dobiva broj zubi zupanika s unutranjim ozubljenjem Z2, svi promjeri zupanika s unutranjim ozubljenjem, prijenosni omjer u i razmak osi a. anika

Pri

Polumjeri zakrivljenja bokova elnika s unutranjim ozubljenjem prikazani su na sl. 188.1. Relativni polumjer zakrivljenja bit e prema tome;
p=---,

Pl . P2

P2-PI

odnosno; sin aw
=
r w2 rw!

O'H

Z M' ZH Z

J
u

+1
u

----

Ft KI . K . K b . dl' v

::; O'HP
0:-

[MPa] .

Orijentacijski

proraun

modula na osnovi opteretivosti bokova:

2 Tl max
l

m;:::

. ~. u + 1 ---

A..

Z2 ~HO:
HP O'H lim

.K

. n . Zk .

Z~

[mm]

O'HP

= --

SH
Znaenje pojedinih unavanja objanjen je

[MPa] .

oznaka u jednadbama, dimenzije kao i naeIn izrakod elnika s ravnim zubima i vanjskim ozubljenjem.

7.2 OPTERETIVOST ELNIKA S UNUTRANJIM OZUBLJENJEM I KOSIM ZUBIMA

Za opteretivost korijena i opteretivost bokova elnika s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima vrijede iste napomene kao i za elnik s unutranjim ozubljenjem i ravnim zubima, a prorauni se vre prema istim jednadbama kao i za elnike s vanjskim ozubljenjem i kosim zubima:
278

7.2.1 OPTERETIVOST KORIJENA

UF

Ft
b . mn

Y .Y .Y .K
F

;;;
FIX

UFP

[MPa].

Orijentacijski

proraun

modula na osnovi opteretivosti korijena:

max

mn ~_ ,3( 2 Tj

V - - - - - . Y .Y .Y .K [mm] . ZI A . UFP F ~ ftX

cos f1

7.2.2 OPTERETIVOST BOKOVA

UH=Z

.Z.Z
H

- - - - . K . K . K ;;; U b . d, I V HIX

+1

Ft

UHP

[MPa] .

Orijentacijski

proraun

> m=

II

modula na osnovi opteretivosti bokova:

u + 1 2 TI max' cos 2 f1 .K .Z2 .Z2 .Z2 . ___ U z2. A . u 2 HIX M H E

I HP

Vrijednosti doputenog naprezanja u korijenu zuba UFP i na boku zuba se prema istim jednadbama kao i kod elnika s unutranjim ozubljenjem i ravnim zubima. Znaenje pojedinih oznaka u jednadbama, dimenzije, kao i nain izraunavanja objanjen je kod elnika s kosim zubima i vanjskim ozublj.enjem. Pri proraunu opteretivosti bokova potrebno je kod prorauna prijenosnog omjera u obratiti panju da kod zupanika s unutranjim ozubljenjem negativan predznak dobiva broj zubi Z2' svi promjeri zupanika s unutranjim ozubljenjem, prijenosni omjer u i razmak osi a.
UHP izraunavaju

8.

ELNICI

SA STRELASTIM ZUBIMA

Na sl. 215.1 prikazani su strelasti i dvostruko strelasti zupanici. Kod strelastih zupanika rije je o spajanju dvaju elnika s kosim zubima sa suprotnim smjerom nagiba boka zuba. Aksijalne komponente sila se radi suprotnog smjera nagiba boka meusobno ponitavaju, tako da leaji nisu aksijalno optereeni. Na sl. 215.1 prikazana je i razlika izmeu strelastih zupanika s utorom u sredini radi izlaska (isteka) noa i strelastih zupa nika bez utora za izlazak noa. Spajanjem zubi na sredini poveava se krutost, a time i otpornost zubi. Ve je napomenuto ako se zupanici okreu samo u jednom smjeru, vrh strelice mora biti. okrenut u smjeru okretanja. Na taj nain vrh strelice preuzima sile pri ulazu u zahvat. Ujedno se spre279

gomilanje ulja u kutu strelice jer se zahvatom ulje istiskuje. Pri promjeni smjera okretanja ulaze u zahvat elni dijelovi zuba, to moe dovesti do savijanja i do lomova. Kut nagiba boka bira se najee ~ = 30 do 45. Ovaj kut nagiba boka omoguava smanjivanje broja zubi. Tako se, na primjer, mogu sprezati i zupanici sa ZI = 3 i Zz = 4. Mogunost malog broja zubi (npr. 3) pogonskog zupanika omoguava velike prijenosne omjere. Kod elnika sa strelastim zubima uzima se za b 2 3 dl' kod obostranog leitenja. U odnosu prema elnicima s kosim zubima, izrada strelastih zupanika zahtijeva vie rada. Isto je tako i izrada strelastih zupanika sloenija, jer zahtijeva podudaranje poloaja zubi i kutova nagiba boka obiju strana. Pri montai valja obratiti panju na to da se podudaraju ravnine koje prolaze vrhovima strelica, to mora osigurati da obje strane jednako nose. Da bi se to postiglo, poloaj jednog zupanika se fiksira, a drugom zupani ku omoguava se aksijalno nastavljanje pomou male aksijalne zranosti. U tom sluaju sile se ravnomjerno raspodjeljuju na obje polovice zupanika. Primjena strelastih zupanika ograniena je na one sluajeve u kojima su aksijalne komponente sila elnika s kosim zubima velike. Dobra svojstva strelastih zupanika dolaze posebno do izraaja kod pogona s velikim i promjenljivim udarnim optereenjima. Rije je o povoljnim svojstvima zahvata i odnosa sila strelastih zupanika. Uz to upotreba strelastih zupanika omoguuje saetiju konstrukciju i malu bunost. Ako su to vrlo velike sile i vrlo jako udam\> optereenje, primjenjuju se dvostruki strelasti zupanici koji su ujedno pogodni i za promjenljiv smjer vrtnje. Nastavljanje dvostrukih strelastih zupanika ne moe biti izvedeno tako dobro kao kod obinih strelastih zupanika.
ava

9. WILDHABER-NOVIKOVLJEVO (WN) OZUBLJENJE

Ve dugo se nastoje izraditi takvi zubi zupanika iji bi oblik bio povoljniji od evo Iven tnih zubi. Kod evoiventnih zubi dolazi do zahvata konveksnih bokova to nije povoljno naroito kod visokooptereenih zubi, s obzirom na visoke kontaktne pritiske. Kao rezultat nastojanja da se povea opteretivost zupanika, 1921. se pojavilo ozubljenje VICKERS-BOSTOCK-BRAMLEY-MOORE (VBB), a 1923. ozubljenje WILDHABER s modifikacijom NOVIKOVA 1953. godine (WN). Ozubljenje VBB na sl. 281.1 je zapravo cikloidno ozubljenje, dok WN ozubljenje na sl. 281.2 ima kruni profil zuba boka. Pri tome Wildhaberovo ozubljenje predvia kruni profil u normalnom presjeku, a Novikovljevo u elnom presjeku (sl. 282.1). Pokusi izvreni s Novikovljevim zupanicima pokazali su da je sposobnost prenoenja obodne sile mnogo vea nego kod zupanika s evoiventnim ozubljenjem. Wildhaberovo ozubljenje, koje predvia kruni profil u normalnom presjeku, ima stanovite prednosti u odnosu prema alatu. Isto glodalo moe se koristiti, bez obzira na kut nagiba boka. Za Novikovljevo ozubljenje koje predvia kruni profil ueinom

280

z,=15, m=20mm

281.1 Vickers-Bostock-Bramley-Moore (VBB) ozubljenje presjeku, potrebno je za svaki kut nagiba boka zuba imati posebno korigirano glodalo (budui da prvo ozubljenje s lunim bokovima potjee od Wildhabera, a da je Novikov modificirao to ozubljenje, ozubljenje nosi oznaku WN prema poetnim slovima obojice autora). Karakteristike Novikovijeva ozubljenja jesu: 1. Konveksni profil jednog zupanika u zahvatu je s konkavnim bokom drugog zupanika. 2. Nosivost bokova poveana je na taj nain da su polumjeri zakrivljenja profila meusobno malo razliiti, to ujedno donosi i manju osjetljivost na mogue promjene razmaka osi. Stupanj prekrivanja (koji mora biti vei od l) dobiva se jedino kroz zakoenost uzdune linije bokova, kao stupanj prekrivanja dodirnog luka bone linije. Na sl. 282.2 prikazan je dio proizvoljno odabranog boka. Granice odabranog boka oznaene su s BI i B 3 , a sjecita okomica na tangente u tokama Bl B3 skinematskom krunicom rl BI' i B{. Trajanje zahvata profila BI B3 dano je vremenom u kojem e toke B{ B3' na kinematskoj krunici proi kinematskim polom C. Stupanj prekrivanja, kao odnos puta zahvata i koraka zahvata, zapravo ne postoji. Na sl. 281.2 vidi se zahvat bokova. Konveksni bokovi pogonskog zupa nika zahvaaju u konkavne bokove gonjenog zupanika. Na sl. 281.2 vidljiv

Sl. 281.2 Wildhaber-Novikovljevo (WN) ozubljenje

281

Sl. 282.1 Novikovljevo ozubljenje

- - - ' - CD

I
I

Sl. 282.2 Trajanje zahvata profila

i vrlo znacaJan detalj Novikovijeva

i:B,

(WN) ozubljenja - zahvat u toki. Za razliku od evolventnog ozuhljenja kod kojeg se javlja ravnina zahvata, WN ozubljenje ima samo liniju dodira koja na udaljenosti g tee paralelno s osi vrtnje (sl. 281.2). U sjecitu s ravninom okomitom na os vrtnje dobiva se toka dodira A. Dodirne linije na bokovima zuba su zavojnice. Okretanjem zubi dolazi do dodira u ravnini koja se aksijalno stalno
pomie.

Da bi se izbjegla osjetljivost na tonost razmaka osi, polumjeri zakrivljenja bokova u zahvatu nisu meusobno jednaki. Polumjer zakrivljenja konkavnog profila boka P2 = -S2-X neto je vei od polumjera zakrivljenja konveksnog profila boka Pl = -~-A. Dodir lukova u toki A odreen je duinom g i kutom zahvata CGt. Da bi se sNovikovljevim (WN) ozubljenjem izbjegle nepravilnosti zah vata, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti: 1. U svakom poloaju toke zahvata moraju bokovi zubi imati zajedniku okomicu na tangentu kroz trenutnu toku dodira. To se postie tako da sredita Sl i S2 zakrivljenja bokova lee na zajednikoj crti koja povezuje kinematsku toku e s dodirnom tokom A. 2. WN mora biti izvedeno tako, da je stupanj prekrivanja bone E > 1. Ako je b irina zuba mora elni
bit; \

od

luka

bone

linije b tan B> Pt.

1,2) .

nIt' TI

282

3. Kod WN ozubljenja ne smije doi do podrezanosti bokova. To se postie na taj nain to sredita zakrivljenja profila bokova ne lee izvan odgovarajuih kinematskih krunica. Za WN ozubljenje preporuuju se slijedei parametri: g = PI = [0,05 do 0,20] . rl P2 = [1,03 do 1,1] . PI 11 = 20 do 30 ~ = 5 do 25 E = 1,1 do 1,2. Odnos debljine zubi na kinematskim (diobenim) krunicama iznosi:

s;; : 5;2 =

1,4 do 1,7 .

Bona zranost j = Pt - (StI + St2) = (0,2 do 0,4 mm). Tjemeni dio zuba gonjenog zupanika (veeg) izrauje se malim dodatkom iznad diobene krunice (sl. 283.1) da bi izbjegao dodir u toki vrha glave zuba. Kruni lukovi bokova zubi dodiruju se s obzirom na razliite polumjere zakrivljenja, samo u toki A. Taj dodir u toki nastavlja se ravnomjernom brzinom po pravcu koji je, polazei od toke A, paralelan s osima vrtnje. Brzina klizanja u toki A jest:

Sl. 283.1 Dodatak tjcm.:nom dijelu gOllJCnog

zupanika

WN 0zubljcnja 283

Dodir izmeu bokova dotjeruje se lepanjem i uraivanjem tako da se nakon deformiranja zuba kod optereenih zupanika i djelovanjem uljnog sloja u elnim presjecima, moe raunati s dodirom na cijeloj aktivnoj visini boka (kao dodir krunih lukova jednakih polumjera zakrivljenja PI = P2 = g).
Prednosti WN ozubZjenja

1. Korijeni zuba su vrlo jaki. 2. S obzirom na povoljnije oblike bokova u zahvatu, kod nezakaljenih zupanika mogui su mnogo vei kontaktni pritisci na bokovima nego kod zupanika s evoiventnim bokovima istih dimenzija (prema sovjetskim podacima ak 2 do 3 puta vii kontaktni pritisci). 3. Ravnomjerno troenje zubi po cijeloj duini profila, jer su brzine klizanja svugdje jednake. 4. Zbog manjih gubitaka trenjem manji su i gubici snage, a iskoristivost je dobra. 5. Za stvaranje uljnog sloja izmeu bokova postoje dobre mogunosti.

JEDNADBE ZA PRORACUN WN OZUBLJENJA

Tablica 284.1 Pogonski

zupanik Z2

P'Ogonski Diobeni promjeri Korak na diobenom promjeru Normalni korak Tjemeni promjeri Podnoni promjeri Stupanj prekrivanja Razmak osi

zupanik ZI

rl =

z.

mn
~
1t.

2 cos

r2

Z2'

mn

2 eos~

Pt=

mn
~

cos
.

Pn

= 1t

mn

Tal

= =

TI

1,2 mn

ra2

r2

(0,0 do 0,1) mn

rf!

TI -

0,3 mn

rf2

r 2 -1,36 mn

E~

b. sin~
1t

mn

Tl

Tz =

ZI

Zz

2eos~

. mn

284

Nedostaci WN ozubljenja
1. Osjetljivost na promjene razmaka osi. 2. WN zupanici u radu, naroito kod velike brzine vrtnje stvaraju veliku buku. 3. Kod malih dimenzija pogonskog zupanika krutost zupanika je mala. Velike sile na zubu dovode do progiba vratila koje je to vee to je irina zupanika vea. Naprezanje na savijanje vratila je visoko. Progib vratila pogorava uvjete rada s obzirom na osjetljivost zupanika na promjenu razmaka osi. 4. Izrada WN zupanika je skuplja, jer za pogonski i gonjeni zupanik mora imati razliite alate. Izrada WN zupanika moe se vriti ploastim glodalima diobenim postupkom i odvainim postupkom na odva1nim glodalicama. 5. Zahvat zubi se cikliki vrlo brzo aksijalno pomie, to moe dovesti do rezonantnih titranja. 6. Stupanj prekrivanja je nizak (samo jedan par zubi je u zahvatu). 7. Zakaljeni zubi WN zupanika pokazuju manju opteretivost od zupanika s evoiventnim bokovima. Da bi se iskoristile prednosti WN ozub ljenj a, nastoji se zupanike dimenzionirati na najveu nosivost, to opet trai to manji kut ~. Iz ve danih jednadbi proizlazi:

Pt

tan~ = - b - '

21t .

Pt=----

tan~=----

rl

ZI.

Da bi se postigao minimalni kut nagiba boka zuba ~, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti: - birati to manji korak Pv odnosno modul mv koliko to dozvoljava doputeno naprezanje na savijanje i osjetljivost na razmak osi: korak ovisi o odnosu rl/ZI, to znai da treba birati mali polumjer rv - birati to manji stupanj prekrivanja E [E = 1,1 do 1,2] , - birati to veu irinu zupanika b, zapravo najmanji omjer rl/b.

10. STOlASTI ZUPCANICI (STOlNICI) S RAVNIM ZUBIMA

10.1 TEORIJA NASTAJANJA STOASTIH ZUPCANIKA (STONIKA) Na sl. 286.1.a prikazan Je elnik s ravnim zubima. Bokovi tog zupanika su evolvente krunice, a uzdune linije bokova su pravci. Taj isti cilindrini zupanik s ravnim zubima moe se zamisliti i tako da se njegovi tjemeni, diobeni podnoni cilindri sijeku s osi vrtnje negdje u beskonanosti. Prema tome moe se taj cilindrini zupanik s ravnim zubima zamisliti i kao stonik kod kojeg promjer tjemene krunice predstavlja i,sjeak kugle sa sreditem u 285

i-t

-oi

f
I
evolventa kugle

/ CIlindar evol vento cilindra

~i _
dlOb~nt
al

up\jeg stoco

evolvento kugle

S-ob~~p!d'~I~~I~~~ugl.

b)

cl

dl

el

Sl. 286.1 Stonik promatran kao elnik zakrivljen u obliku kugle, a) elnik s vanjskim ozubljenjem sa vrhom stoca u beskonanosti (o = O), b) stonik s vanjskim lJzubljenjem u ubliku kugle, ii < 90-, cl zupasta ploa (osnovni stonikl, 0=90', d) stonik u obliku kugle s ullutranjim ozubljenjcm, o> 90 , e) stonik u obliku ('Inika s u!lutranjim ozubljcnjem Debljina tog isjek<;l kugle odgovara irini zupanika b. Vanjski pmmjer kugle je Ra = oo, unutranji R; = oo. Zamislimo sada da je centar tog elnika s ravnim zubima zamiljen kao stonik s vrhom u beskona nosti, pomaknut iz beskonanosti na neku konanu mjeru, s tim da su polumjeri zakrivljenja dobivene kugle sada Ra i Ri (sl. 286.1.b). Na taj je nain elnik s ravnim zubima iz njegova ranijeg oblika prikazanog na sl. 286.1.a, zakrivJjen u obliku kugle na stoasti oblik, prikazan na sl. 286.1.b. Diobeni cilindar elnika s ravnim zubima postaje sada diobeni stoac (kinematskl ~toac) s kutom stoca O < 90. Evolventni bokovi, koji su ranije kod elnika s ravnim zubima nastali valjanjem kinematske ravnine po temeljnom cilindru, dobiveni su sada valjanjem kinematske ravnine (ploe) po temeljnom stocu (sl. 286.2). Ona ranije evolventna povrina dobivena valjanjem kinematske ravnine po temeljnom valjku bila je ravninska, a ova nova,
beskonanosti.

kinematska ploa -

temeljni stoac

Sl. 286.2 Nastajanje evolvente kugle dobivene valjanjem kinematske ploe po temeljnom stocu

286

dobivena valjanjem kinematske ravnine (ploe) po temeljnom stocu je sferna evolventa ili evolventa kugle. Ta evolventa je evolventa kugle jer je svaka toka te tako nastale evolvente jednako udaljena od vrha stoca. Naime, kinematska ploa koja se valja po tjemenom stocu valja se oko toke O, u kojoj se sijeku izvodnice stoca i os vrtnje (sl. 286.2). Prema tome e se dobivena evolventa nalaziti na povrini kugle. To to je reeno za nastajanje evolvente vrijedi za sve evolvente na cijeloj irini valjanja, tj. za cijelu irinu boka zuba (b). Visina zuba, debljina zuba i modul elnika zakrivljenog u obliku kugle (sl. 286.b) linearno se smanjuje prema vrhu diobenog stoca O. Dobiveni stonik ozubljen je izvana, a zubi imaju konveksne bokove evolvente kugle. Tjemeni diobeni, podnoni i temeljni stoci su vanjski, puni stoci (za razliku od unutranjih, upljih stoaca). Ako se sada elnik u obliku kugle s ravnim zubima zakrivi jo vie, tako da se dobije stoasti oblik prikazan na sl. 286.1.c s kutom diobenog stoca 0=90, imat e diobeni stoac oblik krune ploe. Zubi ovako dobivenog stonika lee jedni nasuprot drugima. Dobiveni stonik ima tanjurast (ploast) oblik. Diobeni stoac, koji u ovom sluaju ima oblik krune ploe, nalazi se zapravo na graninom podruju izmeu vanjskog punog tjemenog i unutranjeg upljeg podnonog stoca. Ako se nastavi jo i dalje zakrivljavanje u obliku kugle, dobit e se stonik s unutranjim ozubljenjem (sl. 286.1.d). Bokovi zuba ovako dobivenih stonika s unutranjim ozubljenjem bit e takoer kugle, ali sada konkavnog oblika. Ako se zakrivljenje u obliku kugle nastavi i dalje, dobit e se na kraju elnik s ravnim zubima i unutranjim ozubljenjem. Diobeni stoac na sl. 286.1.d je uplji stoac s > 90. Isto tako je i diobeni valjak na sl. 286.1.e upalj. Bokovi zuba kod stonika s kutom izvodnice diobenog stoca < 90 bili su konveksne evolvente kugle, a kod > 90 konkavne evolvente kugle. Kod 0= 90, kod tzv. zupaste ploe, dobivena je na tjemenom dijelu boka zuba evolventa kugle konkavnog oblika, a na podnonom dijelu boka evolventa kugle konveksnog oblika. Jedino na samom diobenom stocu (krunoj ploi) bokovi imaju nagib (J. = 20. Cijeli bok zuba ima, prema tome, oblik slian slovu S. Povea li se promjer zupaste ploe dotle dok ne postane beskonano velik, zupasta ploa prelazi u ozub nicu s ravnim bokovima. Zupasta ploa - osnovni stonik - ima za stonike istu vanost kao i ozubnica za elnike. Celnici s evo Iven tnim bokovima (evo Iven te cilindra - ravninske evoivente) izrauju se odvainim postupkom s alatom koji ima ravne bokove (alat u obliku ozubnice). Evolventa kugle ne moe se izraditi kao ravninska evolventa s alatom u obliku ozubnice. Ako bi alat imao bokove zakrivljene u obliku slova S (kakve ima zupasta ploa), oni ,bi morali omoguiti da se kretanjem otrice kroz uzubinu prema vrhu linearno smanjuju visina i debljina zuba. To je tehniki neizvedivo, pa se bokovi evolvente kugle mogu dobiti samo kopirnim postupkom pomou ablone. Ovim kopirnim postupkom mogu se izraditi besprijekorni bokovi evolvente kugle. Zupasta ploa ima u tom sluaju dvostruko zakrivljenje bokova u obliku slova S. Ovaj postupak izrade je nepodesan i skup i nema praktine vanosti. Odvaini postupak s alatom u obliku ozubnice slian postupku izrade elnika s ravnim bokovima bio bi prikladniji i jeftiniji.

287

Zupasta ploa morala bi u tom sluaju imati ravne bokove kao i ozubnica. Meutim, tako dobivena evolventa bokova zuba nije ni evolventa kugle, ni ravninska evolventa krunice, iako je zapravo blia evolventi kugle. Na sl. 288.1 prikazano je nastajanje evoiventnih bokova na elniku i na stoniku.

--t----I
I

Sl. 288.1 Nastajanje evoiventnih bokova kod

evolventa kugle zupaste ploce ________ (S-profil) ____ evolventa kugle

elnika

stonika

Sl. 288.2 S profil zupaste ploe, standardni profil, evolventa kugle, oktoida Pri izradi stonika odustaje se, iz ekonomskih razloga, od bokova u obliku evolvente kugle i prihvaa takav oblik boka zuba kojeg je mogue izraditi odvainim postupkom pomou alata s ravnim bokovima. Na sl. 288.2 prikazana je evolventa kugle zupaste ploe profil) i osnovni (standardni) profil prema JUS-u M. Cl. 016. Iz slike se vidi da je osnovni (standardni) profil prema JUS-u M. Cl. 016 na tjemenom dijelu zuba ui od evolvente kugle zupaste ploe, a na podnoju zuba iri. Prema tome, ako bi se stonici izraivali pomou alata s ravnim bokovima (sl. 289.1), odstupali bi dobiveni bokovi takoer od evolvente kugle, tj. na tjemenom dijelu bili bi ui od evolvente kugle, a na podnonom dijelu iri. Ovaj oblik boka naziva se oktoidnim (prema lat. octo, osam) jer zahvatna crta tako dobivenih zupanika stvara na povrini kugle oblik osmice. Na sl. 289.2.a prikazan je poloaj zahvatne crte (zahvatne povrine) evolvente kugle zupaste ploe koja je u odnosu prema diobenom stocu (krunoj ploi) nagnuta za kut r:J.. Zahvatna crta oktoidnog boka zuba (izraenog pomou alata s ravnim bokovima) imat e oblik pri.kazan na sl. 289.2.b. Iz sl. 289.2.b vidi se da bi zupasta ploa s kinematskom ravninom koja odgovara ravnini baze polukugle mogla predstavljati ekvivalent osnovnom (standardnom) zupaniku elnika s ravnim zubima. Najjednostavniji i najupotrebljiviji oblik zupaste ploe bio bi takav oblik iji bi bokovi bili ravni i ije bi se ravne povrine bokova suavale 288

/izradak

Sl. 289.1 Princip izrade stonika blanjanjem pomou dva noa. Lijevo je sto7.nik kuieg treba izradili II /ah\-atu sa zupastul11 pluum_ Desllu su elva boka !.ll{lca<;k plo-l' l~lmiicnil'nl' " (ha !l()a la blanianie

~diobena

krunica

_~oktoidna

zahvatna crta

~zah,<:atna

povrsIna

,~ klne.matska
,~

zahvatna crta

ravnina

a)

b)

Sl. 289.2 Ozubljenje stonika, a) evolventa kugle zupaste ploe s krunicom koja predstavlja zahvatnu crtu i zatvara s diobenom krunicom kut CL ,= 20, bl oktoidno uzubljenie lupc'aste plu,' '> r~lvl1im bokovima i (ah\-alnom crtom II ublik\l osmicl' na kugli

i prema vrhu O. Na sl. 290.1 prikazani profil bokova Aj e A2 je ravan i lei na krunici u ravnini I-L Promjer krunice ravnine I - I odgovara promjeru kugle (C( je kut zahvatne crte). Zahvatna crta koja odgovara ravnim bokovima stoaste ploe dobiva se na slijedei nain: Ravnina okomita na zahvatnu ravninu postavlje~je tako da tangira u poloaju prikazanom na sl. 290.2 liniju dodira boka CO, koja lei udiobenoj ravnini. Zahvatnu crtu na povrini kugle moe se dobiti obzirom da je poznata diobena krunica i profil boka zupaste ploe. Na diobenoj krunici uzete su tri proizvoljne toke a, b, c. Krunicama a', b', c' radijusa kugle, prenijete su toke a, b, C okomito na krunicu ravnine okomite na zahvatnu ravninu. Na toj krunici dobivene su na taj nain toke aj, bl. Cl' Dok toke a, b, C, putuiui po diobenoj krunici dospiju u toku C, dospjet e toke 'IV. ' bl '' C j 'LU kOVI ----'~bb' ---.., ' su s aj. b l. Cl, U po ozaJe a" al al, 1 l' C paral el nl j CI
19 Ozubljenja i lUpi:auici

krunicom diobene ravnine, a duine su odreene kutovima al' a2 i 90 Na taj nain dobivene su toke al', bl', Cl' zahvatne crte koja ukinematskom polu C tangira zahvatnu krunicu evolvente kugle. Zahvatna crta oktoidnog ozubljenja i evolvente kugle su prema tome razliite. U podruju praktine primjene, ograniene visinom zuba, te razlike ne dolaze posebno do izraaja. Spoj svih zahvatnih crta oktoidnog ozubljenja prema vrhu O daje zahvatnu povrinu koja predstavlja isjeak iz oktoidne povrine. Oktoidno ozubljenje odnosi se prema tome na oblik zahvatne crte, a ne na oblik boka zuba. Dok Je kod evoiventnih ozubljenja kut zahvatne crte konstantan u cijelom podruju zahvata mijenja se taj kut kod oktoidnog ozubljenja kontinuirano. Od cjelokupne tako dobivene zahvatne crte upotrebljava se zapravo samo dio ACE (sl. 290.1) a taj odgovara priblino pravcu. to je visina zuba manja, odnosno to je vei broj zuba, to je zahvatna crta blia pravcu i toliko oktoidni profil evolvente kugle odstupa manje od ravninske evoivente. Za praktine svrhe moe se zato s dovoljnom tonou upotrijebljavati pri istraivanju uvjeta zahvata zupanika s brojem zubi ~ 8.
0

Zahvatna crta oktoidnog ozubljenja

'--------..r~__

Ravnina sklonjena prema

diobenoj ravnini za kut 90- ci {ravnina otrice alata}

ckinemotska

ravnina

zupaste ploe
zupaste ploe

Diobena ravnina

'" Diobena krunica

~~,

Zahvatna ravni na evolvente kugle

Zahvat na krunica evolvente kugle

Sl. 290.1 Zahvatna crta stonika

Sl. 290.2 Konstrukcija zahvatne crte-oktoide

Prema Tredgoldovom postupku uvjeti zahvata stonika mogu se razmatrati na tzv. dopunskim zupanicima stonika kao zahvat elnika s ravnim zubima (sl. 291.1). Na taj nain je omogueno da se obavljaju sva prorauna vanja o odnosima kod zahvata zubi, trajanju zahvata, obliku zuba pri proraunu izdrljivosti u korijenu, pomaku profila, zailjenosti itd. Tredgoldovim postupkom priblineevolvente kugle svodi se stoasto ozubljenje na OZUbljenje elnika. Ovo tzv. ekvivalentno ozubljenje lei u ravnini koja kuglu polumjera R dodiruje u kinematskoj toki iji su diobeni polumjeri jednaki izvodnicama dopunskih stoaca (sl. 291.1). Zubi odgovarajue zupaste ploe imaju u ravnini koja dodiruje kuglu polumjera Rukinematskoj toki ravne bokove. Na-povrini kugle zubi su ovog stonika na tjemenu neto tanji, a na podnoju neto iri od odgovarajue evolvente kugle, a odstupaju i od oktoide. Zahvatna crta te pribline evolvente kugle je krivulja koja lei na ravnini kugle, a koja od krune zahvatne crte evolvente kugle malo odstupa. 290

evolventa~ugle

.?

>:o~1 ~
.g

di

lem.eIJna. kruznlcQ \ ravni nske evolvente

\
\

aj
rl

~\!
\ \

Lg'-j!
fi

.;;

I/

~~-

:~
--~

--------.-

__ ~,,-2l___ _ ~_____ ~_ ~/
"

\ \ I II

Sl. 291.1 Dopunski stonici, Tredgoldov postupak

10.2 EKVIVALENTNI (DOPUNSKI) ZUPCANICI Ranije je potreba svoenja stoastog ozubljenja na ozubljenje cilindri nih zupanika bila zapravo potreba tonog crtanja boka zuba prema kojem bi se onda izraivali modeli livenih zupanika i profila glodala. Budui da je toan profil zuba stoastih zupanika dan samo na povrini kugle koju, meutim, nije mogue razviti, trebalo je nai neku mogunost razvijanja. Danas se zubi liju samo onda ako se zaista radi o sasvim podreenoj primjeni takvih zupanika. Zubi glodani fazonskim glodalima na univerzalnim strojevima ne smatraju se tonim. Najvei broj stoastih zupanika proizvodi se danas samo na odvainim strojevima gdje se toni bokovi dobivaju bez crtanja. Samo kada je rije o vrlo velikim zupanicima moe doi do potrebe obrade zubi fazonskim glodalima ili blanjanjem pomou ablone. Tredgold je svojim dopunskim stocima pronaao mogunost da se za praktine potrebe, a uz to i dovoljno tono, mogu prikazati odnosi stoastih zupanika tako da se povrina kugle zamijeni povrinom stoaca (dopunskih stoaca) koji u podruju ozubljenja odstupaju vrlo malo od povrine kugle. Na sl. 292.1 prikazani su stonici s tijelom koje ima oblik kugle j s diobenim, tjemenim ipodnonim stocima. Izvodnice dopunskog stoca okomite su na izvodnice diobenog stoca. Na sl. 292.1 je O e jedna izvodnica diobenog stoca, a e OVi jedna izvodnica dopunskog stoca. Druga izvodnica dopunskog stoca, koja se odnosi na zupanik 2, je e 0v2' Vrhovi diobenog toca zupanika 1 i 2 nalaze se u toki O, a dopunskih stoaca u tokama OVi i 0v2' Dopunski stoci mogu se razviti u ravninu. Duina izvodnice dopunskog stoca (polumjer diobene krunice dopunskog stoca):

291

/
I I Ov1

I""

razvijeni dopunski stoac

pod noni stoac

diobeni stoac

t je,m eni stOZQC

Sl. 292.1 Dopunski 10.3 GEOMETRIJSKE OSNOVE

zupanici

Ako se prema sl. 293.1 za NULTE i V-NULTE stonike kut kojeg zatvaraju osi vrtnje zupanika 1 i 2 oznai sa 2:, a kutovi izmeu izvodnica diobenih stoaca i osi vrtnje sa 01 i 15 2 , onda je:

Polumjeri diobenih stoaca

2 'Tt
rl =

rl

r2 mogu se izraziti ovim odnosima:

ZI .

Z\

P =

m .

'Tt ;

m r2 = - - . Z, 2 .

Moduli (m) u spomenutim jednadbarna moraju zadovoljavati standardne vrijednosti prema JUS-u M. Cl. 015.
292

~ taci,

Sl. 293.1 Diobeni i dapumki povrina kugle

stoac 1

kinemotski

Prema sl. 293.1 duina izvodnica diobenog stoca (duina predstavlja diobene stoce ograniene diobenim krunicama) iznosi:

diobenu krunica 1

ac
fl

R
a

r2

=--=--

sin 01

sin 02

Ako klizanja nema, obodne brzine kinematske sobno jednake. Obodna brzina za stoac 1 iznosi: Obodna brzina za stoac 2 iznosi:

toke

e moraju biti

meu

W2

iz toga proizlazi prijenosni omjer stonika s ravnim zubima:

i
nl
WI
W2

= -- = --

n2

r2 sin 02 = - - = ---o rl sin 01

10.3.1 PRIJENOSNI OMJERI STONlKA (sl. 294.1)

Prijenosni omjer (i) izraen je prema prednjem kao odnos kutnih brzina, polumjera diobenih krunica, sinusa kutova izvodnica diobenih konusa:
l=--=--=---.
W2 fl

Wj

r2

sin 02

sin 01

293

Prijenosni omjer izraen odnosom broja zubi dvaju nom zahvatu oznaava se sa u.
U=

zupanika

u neposred-

z veliki z mali

Prijenosni omjer

openito

glasi:

fZ sin 02 Z2 i=--=---=--. fl

sin 01

ZI

J[

-------

Sl. 294.1 Diobeni (kinematski) stoci)

10.3.2 KUTOVI DIOBENIH STO:ACA

Kutovi diobenih stoaca (sl. 294.1), duine izvodnica diobenih stoaca:

Budui

da je

02

1: - 01,
=

to je

1=-----

sin (1: - 01) sin 01

sin (1: - 01) to je

1=

sin 1: cos 01 - cos 1: sin 01 , sin 1: cos 01 - cos 1:

sin 1: cos 01 - cos_1: sin 01 sin 01

=

- - + cos 1:
COt01 = ----------sin 1:
ZI

Z2

+ cos 1:
sin 1:

tan 01

= -----

sin 1:

sin 1:

+ cos 1:

2'-)4

Analogno dalje je tan 02

= -----

sin L

--smL
ZI

Zz

i sin L
1 + i cos L

Za L > 90 potrebno je uvrstiti sin L pa se dobiva: tan OI sin (180 - L)

(180 - L), a cos L

= -

cos (180 - L),

sin (180 - L)

= --------Z2

- - c o s (180-L)
ZI

i-cos (180-L)

tan 02

Z2
ZI

sin (180 - L)
Z2 ZI

i . sin (180 - L)

= ---------

1 - - c o s (180-L) Za L

1 - i cos (180 - L)

<

90 je: sin L tan OI = - - - - sin L

i

- - + COSL
--sin L
Z2

Z2

+ cos L

Z2

tan 02

ZI = ------

i . sin L

1 + --cos L
ZI

1 + i . cos L

~ --+ cos L

cos OI

----:=====:;::=============

ZI

J( _Z_2 )
ZI
ZI

2+

2 _Z_2_COS L
Zj

+ cos L V i2 + 1 + 2 i cos L
i

1 --l-

-COSL

Z2

cos 02

--:====================
1J

z,

1 + i . cos L

I(_Z_2 ) + 1 + 2 _Z_2_ cos L

2

V i2 + 1 + 2 i cos L
295

ZI

sin OI

--:======;=============
~( - Z2
)
2

sin l:

sin l:

ZI

Z2 + l + 2--cosl:

V iZ + l + 2 i cos l:
i . sin l:

ZI

--sin l: sin 02 =

Z2

--=====::::;=============
I(_Z_2 ) 2+ l + 2 _Z_2_ cos l: 1/ ZI ZI
tan OI
l

ZI

V iZ + l + 2 i cos l:

Za l: = 90:

= - - = -:- ' Z2 l

tan02=--=i,
ZI
Z2

Z2

cos OI = sin 02

--:;:::===::::;::=-

ZI

J( :: f+

V 1"2 + l
l

Duine izvodnica diobenih stoaca

Prema sl. 293.1 duina izvodnice vanjskog diobenog stoca je

openito,

R =--=-a sin OI sin 02

Duina izvodnice unutranjeg diobenog stoca
(openito):

rl

r2

Duina izvodnice srednjeg diobenog stoca

b

(openito):

R =R - - = - - = - - m a 2 sin o 2 sin o
296

rm

dm

10.3.3 POLUMJERI mOB ENIH KRUNICA DOPUNSKIH STOACA

Ako se u jednadbe za r vl =
izraunane

__
Ovi

cos OI vrijednosti za cos OI i cos 02, dobiva se:

e=

rl
--,

r v2 =

Ov2

--

e=

---

rz

cos 02

unesu vec

V 1 + i2 + 2 i cos 1:
1 + cos 1:

V 1 + il + 2 i cos 1:
1 + i cos 1:
Za 1: = 90 :

r vl

rl

1'2

+1
i2

ZI'

2
m

2 2 + 1 zdzl

ZI'

Z2/ Z2
2

2 Zz

J
l ZI

+ Zz2

zz m
2

_1_2_ + 1 'v Z2 I

IZ

2 ZI

+ Z2'

Ako se dopunski stoci razviju u ravninu (sl. 298.1), i snabdiju normalnim evoiventnim ozubljenjem (cilindrino ozubljenje ekvivalentnih zupanika), tako dobiveni bokovi predstavljaju dobro pribliavanje bokovima dobivenim stvarnim oktoidnim ozubljenjem.
10.3.4 BROJEVI ZUBA DOPUNSKIH SToACA

Minimalni broj zubi, pomak profila, stupanj prekrivanja kao i proraun opteretivosti stoastih zupanika svodi se uvijek na ekvivalentne zupanike (cilindrine) dopunskih stoaca. Na sl. 298.1 prikazan je par stonika i odgovarajui par srednjih ekvivalentnih zupanika, prikazan kao par cilindrinih zupanika. Ako se diobeni promjeri dopunskih stoaca izraze pomou p<r lumjera srednjih diobenih stoaca, dobit e se (sl. 298.1):
297

Sl. 298.1 Stonici i odgovarajui dopunski zupanici

2 .
'lt . rl

ZI . P

ZI 111 'lt ;

2.

'lt .

r2 =

Z2

P=

Z2

m . 'lt ,

mm
298

b m---sinOI
ZI

Povuku li se iz toke e, koja predstavlja sredinu irine zuba, okomice na osi vrtnje, dobivaju se toke A i B. Okomice iz sredine duina e A i e B sijeku se u toki O' koja predstavlja sredite krunica koja prolazi tokama ACBO. Prema sl. 298.1 dobivaju se za polumjer kugle Rm i za k =" 90 srednji polumjeri ekvivalentnih zupanika: U trokutu ABD je cos OI

BD rm2 + cos 1: === ------AB AB

rml

Ako ovu vrijednost za cos OI unesemo u jednadbu r vml bivamo za

zupanik

= ---,

r ml

l:
r vml

cos OI

do-

= ------rm2

rmlAB

+ rml cos 1: + rm2 2

Iz trokuta ABC je AB

~ r ml

2 rml

rm2 cos (180 -1:)

Na taj

nain

postaje

rvml

= _ _ _r_m_I_ _ _

rm2

+ rml cos 1: -V
=

I r!1 + r!2 + 2

rml

rm2cos1:

Uvedemo Ii za rml

, a za
I
2

Z2 m m rm2 = - - - -

dobivamo:
-

ZI

mm

rvml

= ------2 (Z2 ZI cos 1:)

I ZI + Z2 + 2 ZI 'v

Z2

cos 1:

r vml rvm2

ZI' mm

2 Z2
Z2'

mm

2 ZI

J+ J+
2 ZI

2 Z2

2 ZI

2 Z2'

Polumjeri temeljnih krunica vanjskih n:ilka (sl. 292.1):

srednjih ekviva:lentnih

zupa-

299

rvmbl

= rvml cos (J.

rvmb2 = rvm2 cos (J.

Broj zubi ekvivalentnog
2.
'lt .

zupanika

dobiva se iz jednadbi:
2 .
'lt .

r vl

=
Zvi

Zvi

P=

Zvi

m .

'lt ;

r v2 =

Zv2

= Zv2

m .

'lt ,

d V1 =--,

Zv2 =

d V2 --o

Pomou:

dVl

dl = ---

ZI' m = --cos 01 cos OI

d V2

d2

Z2'

= --- = ----

cos b2

cos 02

proizlazi:
Zvi

=---, cos bl

ZI

Z2 Zv2 = - - - =

cos b2

Zvi - - - - -

+ i cos L 1 + i cos L
i2

"v2 -

,,- Z2 \f1~+1 l =

Zvi l

'2

Brojevi zubi ekvivalentnih zupanika ne moraju biti cijeli brojevi. Na sl. 301.1 dan je dijagram odnosa izmeu broja zubi stvarnog i dopunskog (ekvivalentnog) zupanika.
10.4 ZUPASTA PLOA -

OSNOVNI STOZNIK

Stonici mogu za odreeni kut L biti u zahvatu samo sa odgovarajuim svojim zupanim parom. Za potrebe prorauna i izrade, slino kao kod elnika, upotrebljavaju se zupaste ploe (b = 90). Moe se kazati da je osnovni (standardni) profil dobiven kao isjeak iz zupane ploe beskonano velikog promjera. Zupasta ploa ima za stonike istu vanost kao i osnovni (standardni) zupani profil za elnike. Na sl. 302.1 prikazana je zupasta ploa, zapravo stonik s bp = 90. Iz sl. 302.1 proizlazi rl = Ra sin bl, r bl = rl cos (J. , rbl = Ra sin bl cos (1. za evolventu kugle sin bb = sin bl cos (J.
sm bl
300
.

= -- = -- = -- .
R. Da
Zp

rl

dl

ZI

500 400 300

-

200 I150
> N

"'~l ~~_\// V
~/ ,~'

I I I IIIIII III

II

II

lli
V

l/III

1/
I

lili

"'"

II

V
./

lli
/ /

lli

1/ II Y l/V J/ II
1/

,Y
I

.
60 50 40

11

1
,,</5

1/ 1/

II VII

I~<V ')'0
JI ,
./

l/l/

v~%~ liv -.5.'5< v

~ 'J~ "3< '/V y'<:

1/

30

II

/1/ II

VV

'lV V

20
~

15
/ 1/

!./

zv-coso

'L ILI/
10
'/

V
8

V
8
10 15 20 25 30 40 50 60 70 OO 90 100
Z
----1 __

Sl. 301.1 Pronalaenje broja zubi dopunskog zupanika (z,) pomou stvarnog broja zubi (z) i kutova diobenih stoaca (o., o,)

Broj zuba

zupaste ploe

(osnovnog stonika):

zp
0

ZI
C~
- - ,

sin 01

Budui da je 02 = 90 sin 02 = 1,0, cos 02 = O, dobiva se polumjer diobene krunice zupaste ploe rp = R a , 1,0 = Ra ' Dopunski stoac, jer je cos 02 = O, prelazi u cilindar iji polumjer iznosi:
,

30J

SI. 302.1

Zupasta ploa

- osnovni stonik

1'2 1" .. 2 = - - - =

r2
--- = COS 90 =

COS

02

oo .

Vanjski korak mjeren na luku iznosi Pt Kutni korak: "' = 2 -rt / Zp . Zubi zupaste crte rl. = 20 . 10.5
ploe

Da . -rt /

Zp = dl . -rt Z\ .

za oktoidne zube imaju ravne bokove s kutom zahvatne

GRANINI

BROJ ZUBI STONIKA

broj zubi stonika, kao i granini broj elnika, odreen je granicom podrezivanja korijena zuba. Budui da do podrezanosti moe doi prije kod malog zupanika, to se i kontrola podrezanosti vri za mali iZupanik. Prema sl. 303.1 koja se odnosi na ekvivalentni zupanik vrijede slijedei odnosi:
Granini

302

Sl. 303.1

Granini

broj zubi stonika

ako je m = 1 visina podnoja zuba hf, a e visina zaobljenog dijela vrha zuba, linija A T leat e na granici podrezivanja za vrijednosti (hf - e) ispod kinematske toke C: -Zvi m ZI m C =--v 2 2 . cos St

Da ne

doe

do podrezanosti, vrijedi jednadba:

m . (hf - e) m . (hf - e)

~ Ovi

C . sin a. . sin a. ,
= ZI

-~ Ovt C

., sin2 a.

2. cos St

sin2 a. ,

ZI ~

----o COSSI. 2
sin a.
2

2 (hr-e)

Za hf - e= 1 dobiva se

ZI ~ - .- -

- .- - = Zg.

2 Odnos -.- - predstavlja kod sm2 a.

sm2 a.

cos SI

.
~ubima granini

elnika

s ravnim

broj zubi

bima kod kojeg jo

sln2 a.

Iz toga proizlazi da
nee doi

granini

broj zubi stonika s ravnim zu-

do podrezanosti iznosi: 303

Za teoretski

granini

broj zubi kod

Zgk

rl.

= 20 iznosi:

17 cos OI ,

praktini granini

broj zubi kod a. = 20 :

Za
O,
,
~,

O ... 21
14

22 ... 30
13

31

37

38 ... 44
11

--

12

Kod broja zubi manjeg od gramcnog mora biti izvren pomak profila. Pri tome treba dati prednost V-NULTIM parovima jer su kod njih diobeni stoci identini kinematskim stocima. Mogui su, meutim, i V-parovi kod kojih pogonski kinematski stoci nisu identini diobenim stocima. Pomak profila V-parova primjenjuje se samo iznimno.

10.6 STUPANJ PREKRIVANJA STONIKA

Stupanj prekrivanja

V-parova, moe se s dovoljnom tonou izraunati iz dopunskih zupanika. Budui da zahvatna crta oktoidnog ozubljenja ima za desni i lijevi bok oblik osmice, stupanj prekrivanja oktoidnog ozubljenja je neio nii nego pri evolventnom Qzubljenju. Prema sl. 305.1:
g vo;
E
a
Av

o.

stonika s ravnim zubima NULTIH, V-NULTIH ili

Ev

= - - = - - - - = Elt- E2-E 3

Pve
Eo.

Pvc

Proraun

stupnja prekrivanja

za stonike vri se, prema tome, po

istim jednadbama prema kojima je vren proraun stupnja prekrivanja elnika s ravnim zubima, samo to se umjesto diobenih promjera ral i ra2 U jednadbu unose rval i r va2 i ZVi i Zv2 :

'"

= ---------------------------

Pve

Sl. 305.1 Stonici s ravnim zubima,

zupasta ploa

dopunski

zupanici

10.7 POMAK PROFILA

Ako broj zubi stonika mora biti manji od Z:k = 14 cos 01' potrebno je, da bi se izbjeglo podrezivanje korijena zuba, izvriti pomak profila. Ovisno o alatu za ozubljivanje, kod stonika s ravnim zubima mogue je izvriti pomak profila na jedan od ovih naina: - postrani pomak profila - visinski pomak profila, - postrani i visinski pomak profila. Na sl. 305.2 prikazano je ozubljenje zupaste ploe (osnovnog stonika) i stonika bez pomaka profila.
ozubljenje zupaste ploe =standardni profil

""

Sl. 305.2 Ozubljenje

zupaste ploe

(osnovnog stonika) pomaka profila

stonika bez
305

20 -

Ozubljenja i zupanici

10.7.1 POSTRANI POMAK PROFILA (sl. 306.1)

Kod postranog pomaka profila pomaknuti su bokovi stonika u odnosu na zupastu plou (osnovni stoni'k) za veliinu xm na diobenom promjeru zupaste ploe. Mjere debljina zubi na diobenom promjeru odstupaju od nazivnih mjera polovice koraka. Pri pomaku boka od sredine zuba prema van, dobivaju se deblji zubi, pri pomaku prema sredini, zubi su tanji. Veliina x predstavlja faktor postranog pomaka. Pomakom se dobivaju ove nazivne mjere: debljina zuba na diobenom promjeru s = - - - 2 x m , 2 ha = m. tjemena visina zuba hf=m.+c. podnona visina zuba
m.'lt

Faktor pomaka x je pozitivan pri pomaku od sredine zuba prema van, a negativan pri pomaku prema sredini zuba.

Sl. 306.1 Ozubljenje

zupaste

place (osnovnog
PUIll~\ kom

profila

~tonika)

~tonika

s postranim

10.7.2 VISINSKI POMAK PROFILA (sl. 306.2)

Pri visinskom pomaku mijenja se tjemena i podnona visina stonika u odnosu prema zupastoj ploi (osnovni stonik). Ve prema tome vri li se pozitivni ili negativni visinski pomak, poveava se ili smanjuje tjemeni kut Xa zupaste ploe za kut visinskog pomaka XX" Za istu vrijednost Xx smanjuje se i podnoni kut zupaste ploe Xf' Kod negativnog visinskog pomaka smanjuje se tjemeni kut zupaste ploe Xa za veliinu kuta visinskog pomaka Xx, a istodobno se poveava podnoni kut zupaste ploe za kut visinskog pomaka Xx'

Sl. 306.2 Ozubljenje

306

zupaste ploe

i stonika s visinskim pomakom profila

Visinskim pomakom dobivaju se ove nazivne mjere: a) tjemeni kut Xa = Xa zupaste ploe Xx , b) podnoni kut Xf = Xf zupane ploe Xx' Kut visinskog pomaka Xx je kut koji se javlja u aksijalnom presjeku izmeu izvodnice diobenog stoca i pravca povuenog od vrha diobenog stoca do sredine profila. Visinski pomak iznosi Xh m a mjeri se na povrini kugle polumjera Ra . Xh je faktor visinskog pomaka.
I

lO.7.3 VISINSKI I POSTRANI POMAK PROFILA (sl. 307.1)

Visinski i postrani pomak profila predstavlja kombinaciju visinskog i istodobnog postranog pomaka profila. Najee je s visinskim pomakom profila povezan i postrani pomak profila. Faktor visinskog pomaka Xh mnoen modulom m predstavlja veliinu visinskog pomaka na povrini kugle polumjera Ra. Veliina visinskog pomaka je Xh . m . Faktor visinskog pomaka Xh je pozitivan ako se sredina profila odmie od diobenog stoca. Ako sredina profila ulazi u diobeni stoac, faktor visinskog pomaka je negativan. Kod pozitivnog visinskog pomaka dobiva se V-plus zupanik, a kod negativnog visinskog pomaka V-minus zupanik. Prema tome kut visinskog pomaka je arc Xx = - - - . Ra
Xh'

SI. 307.1 Ozubljenje zupastc pJQ(:c i stonika s postranim i visinskim pomakom

profila

10.7.4 FAKTOR POMAKA PROFILA

Da bi se sprijeila podrezano st, potrebno je povezivanje visinskog i postranog pomaka profila u sluajevima kada je broj .zubi dopunskog rzupanika manji od praktine vrijednosti graninog broja zubi. U tom sluaju minimalna vrijednost faktora pomaka profila iznosi:
ZI Zg'---Zg'-ZvI
Xh=Xy=---

cos gl

Zg

307

Za a.

20 kuta zahvatne crte:

0

14 17
10.7.5 GRANICA ZASlU ENOSTI

Zvi

14--cos 01
17

ZI

Ve je kod elnika pokazano da se granica pomaka profila odreuje prvi put u odnosu prema mogunosti ozubljenja bez podrezanosti korijena, a drugi put u odnosu prema izbjegavanju zailjenosti. I kod stonika je potrebno granicu pomaka, pored ve odreene vrijednosti pomaka radi izbjegavanja podrezanosti korijena, ograniiti s druge strane granicom, doputene zailjenosti zuba, odnosno granicom tjemene debljine zuba (sa) koja iznosi = = 0,25 m za nezakaljene, a 0,4 m za zakaljene zube. Prema tome, granini broj zubi koji praktino moe biti upotrijebljen odreen je i gornjim uvjetom.

s.: ;;;

s.:

10.8 KLIZANJE STOZNIKA S RAVNIM ZUBIMA KOD}; = 90 0

Prema sl. 309.1 koja vrijedi za nutne toke dodira P jest:

elnike

s ravnim zubima brzina klizanja tre-

Relativna kutna brzina stonika s proizvoljnim kutom 1: kojeg zatvaraju osi vrtnje glasi:
W

J
v

2 Wl

+ W2 + 2 Wl w2 cos 1: ,

a za }; = 90 0

Budui

da je

openito W

= --,
r

a d

=Z

= 2 Ra sin o,
v

dobiva se:

v
Time je brzina klizanja:

308

Za 1: = 90: sin ~h = cos Sl' pa je

Vk

e.v 1 = --- . -----RB sin Sl . cos Sl

Iz gornje jednadbe dobiva se daljnjom transformacijom:

(za

elnike

Sl i S2

0, pa je cos SI

cos S2

1).

Kod ;stonika je, pored ostalih istih uvjeta, specifino klizanje manje nego kod cilindrinih zupanika (za i = 1 iznosi oko 710/0).

10.9 ZUPCANI PAROVI ST02NIKA

10.9.1 NULTI PAROVI STOtNIKA (sl. 305.1)

/ ~~

Ako su u zahvatu dva zupanika kod kojih su diobeni stoci identini kinematskim stocima, govori se o zahvatu NULTOG para. Da bi zupanik bio NULTI, mora biti stvarni broj zubi malog zupanika (pogonskog) ZI i velikog (gonienog) Z2. jednak ili vei od graninog broja zubi Zg'

/
~f
e'

NULTI parovi daju kod velikih prijenosnih omjera nepovoljne uvjete klizanja, a isto tako i nejednake opteretivosti korijena zuba malog i velikog zupanika. Zato ih valja primjenjivati kod prijenosnih omjera, blie jedinici. Kod veih prijenosnih omjera treba birati V-NULTE parove.
Sl. 309.1 Klizanje kod stonika

309

10.9.2 VNULTI PAROVI ST02NIKA (sl. 310.1)

Ako su pomaci profila dvaju zupanika u zahvatu meusobno jednaki ali suprotnog predznaka. govori se o V-NULTOM paru. Zbroj faktora pomaka mora biti jednak nuli. Kao i kod elnika s ravnim zubima. V-NULTI pomak profila primjenjivat e se radi spreavanja podrezanosti onda ako je broj zubi manjeg zupanika manji i od graninog. zapravo ako je broj zubi dopunskog zupanika manji od praktine vrijednosti graninog broja zubi Zg' elnika s ravnim zubima istog kuta zahvatne crte. Primjena V-NULTOG para bit e mogua ako je:
ZVi

= ---

ZI

cos 01

< Zg'
> Zg'.

odnosno odnosno

ZI

< 14 cos OI
14 cos 02.

Z2 Zv2 = - - -

cos 02

Z2>

~/
/ osnovni

i~upan~~

Sl. 310.1 VNULTI par stonika s

310

pripadajuom zupastom ploom

ako je
Zvi

+ Zv2 > =

ZI --

cos OI

Zz > + --=

cos ~h

2 Zg '(28)

Kod V-NULTIH parova mijenja se samo tjemena i podnona visina zuba i s njom vezani kutovL Tako je:
hf! = 1,25 hol
111 111 Xhf 11l ,

111 -

Xhl 111

hf2

1,25

+ Xhl 11l .

Da bi se postigle jednake debljine zuba u korijenu malog i velikog zuppotrebno je faktor pomaka profila Xh birati prema sl. 311.1. Broj zubi malog zupanika trai se u gornjoj ljestvici dijagrama i slijedi odgovarajua krivulja prema dolje do sjecita s okomicom broja zubi velikog zupanika. Na lijevoj ljestvici oitava se pomak profila. Minimalna tjemena debljina zuba ograniava pomak profila.
anika,

.. z

.c

0,5 I-+--t--I-t-+

Sl. 311.1 Faktor pomaka profila Xh za stonike s ravnim zubima pri k IX = 20 Primjer: z,lz, = 20/30, Xh = 0,23
10.9.3 V-PAROVI STOZNIKA S RAVNIM ZUBIMA

90",

Ako kinematski i diobeni stoci zupanika u sprezi nisu identini, dobivaju se V-parovi. Kod stonika s ravnim zubima pomak profila Vozubljenja bit e samo onda besprijekoran ako povrina zahvata malog i velikog zupa nika ostane zajednika. V-parovi stonika s ravnim zubima imaju u praksi malu vanost.
311

10.10 PRIJENOSNI OMJERI Za prijenosne omjere u zatvorenim jedinicama zupanih prijenosnika stoastih zupanika vrijede vrijednosti dane u tablici 144.1. 10.11 DIMENZIJE ST02NIKA Geometrijske mjere stonika dane su na sl. 312.1, a jednadbe za pojedinih mjera dane su u tablici 313.1.
proraun

Sl. 312.1 Dimenzije stonika (treba da bude iznad tabele)

312

Tablica 313.1 Oznake i primjedbe Prijenosni omjer Omjer broja zubi (kinematski omjer) Kut kojeg zatvaraju osi vrtnje za I:

I
. nl

Zupanik ZI

Zupanik Z,

l=--

n2

u=--=
Z mali

Z Hkl

> 1

= 90

--------------------.---------------------1 ZI tan SI = - - = - u-o " Z2

... =

Ul

.,

+.,

U2

., tan Ul

sin I: + cos I: sin (180 - I:) tan SI = -----..,.:-:-:::--::::U - cos (180 -1:)

= u+ cosI: =

sin I:

=-----Z2/Z,

Diobeni promjer stonika Polumjer zupaste ploe (duina izvodnice diobenog stoca) Sirina zuba Srednji diobeni promjer stonika Broj zubi ekvivalentnog zupanika Srednji modul stonika Tjemena
zranost

dl=Zlm=-7t

pz,

d,=z,m=-7t

P Zz

R.

= -::-:--::=2 sin SI 2 sin S,

dl d2

dml

= dl-bsinS
ZI

b m .. ~ -3-' bmnS- 2,5 ----------------1

I

R.

Rm

dm'

= d, Z,

b sin S,

=u d

ml

Z.I=-cos SI d ml dm> mm=--=--=m. ZI z,

Z.2=--

cos S,

e
hl

= (0,1

do 0,3) m u prosjeku e = 0.2S m

Ukupna visina zuba

= h2 = 2 m + e = h. + hf

5"''''r--------~~-------------._----------------1 SE~ \ ~.~ ~ VNULTOG para haI m (1 XI) h., m (1- XI)

'"

NULTOG para

haI

= ha' = m
=

'" l\Il\I .E
~.;:
N

NULTOG para V-NULTOG para

hu hu

= hil = m + e = h-h.

g.~~I---------I-------------------'1------------------~

= 2 m-h., + e

hu

= 2 m-h., + e

313

I 07nake ,,
.~.~-------

primjedbe
~--

Promjer tjemene krunice Tjcmeni kut zuba Podnoni kut zuba Tjcmcni kut stoca

------

r-" ~
15,1
0

Zupanik

Zupanik

7 ~,

d,

+ 2 h" oo, ,:
R,

da' = d, + 2 h" cos tgxa' =

o,

h'l tgXal = --hf! tgXf1 = - Ra

ha' R.

-----

h" tgXf2 = - Ra
Oa' = 0,+ x,,

= OI

+X,I cos Oal cos Xal

Projekcija irine zuba Projekcija tjemene visine zuba Unutranji tjcmeni promjer zuba Unutranja visina toea Diobeni promjer srednjeg ekvivalentnog zupanika Broj zuba
zupaste ploe

al = b

a, = b

cos Oal cos Xa'

CI = h'l sin OI d"l = d al -2

C, = ha2 sin 02

b sin Oal
cos Xa'

d", = d,,-2

b sin Oa'
cos Xa'

gl = dd/ 2 tg 0_"

g, = d,'; 2 tg 0_,

_
vml -

--- -

drni _ ZI mm --cos OI cos OI

d m2 z, mm d Vm2 == - - - = - - cos O, cos o,

Z, 2Ra ZI ze = - - - = - - - = - - m sin OI sin o,

Diobeni promjer ekvivalentnog

zupanika

dl d,1 = - - cos O,
d", = d,1 + 2 h." d,bl = d" cos a d'l+d" 2

d, d,,=--cos o,
d", = d" + 2 ha'

Tjemeni promjer ekvivalentnog

zupanika

Temeljni promjer ekvivalentnog

zupanika

d", =

cL cos a

Razmak osi

a\

=::

g va E =--=
a

gva

PH

peos a
-

= El

+El~E.,

Stupallj prekrivanja

~-~----;-

E,

r val
7t

r"bl

V,
E2

-~---~-~

m cos a m cos a

==

f va 2 - r vb2

'

7t

m cos a

Ea

==

a, sin a",7t

314

Faktor irine zuba ).. = - mm Izvedba ozubljenja

I

Tablica 315.1

I ). - - - - - - - - - - - - - - - + - - - - - -..-------------.-J--------- : Zubi isto lijevani neobraI 3 ... 6 ii eni ili autogeno rezani
Leitenje na elinoj konstrukcij i ili je mali zupanik konzalno leiten --------------1-_ . _ - - - - - - - - - - - _ . _..
obraeni

Nain lei'tel:;~-------

Zubi

rezani

termiki

.-----ne-

~~~--~--~~--.~~--~~~~.---~

6 ... 8

Dobro

obraeni

zubi

Leitenje u kuitu prijenosnika

--------------I''TD'o'bC''ro leitenje i dobro podmazi Zubi veoma kvalitetno obra vanje u kuitima prijenosnika kod eni 11 :o; 50 S-l Zubi veoma kvalitetno obra eni, vrlo visoka tonost
I

r f

I _~~~
12 ... 22

I postolju, vrlo dobro podmazivanje u I kuitima prijenosnika kod ~

I
;:::_

Veoma dobro leitenje, na krutom 50 S-l

11

22 ... 50
_ _ _ _~

biti

Maksimalna irina zuba b max

vea

od

treine

izvodnice diobenog stoca:

= ).. mm . Meutim, irina zuba ne bi trebala

ili

b :o;~ - 2,5
vea

irina zuba isto tako ne bi trebala biti

od 10 mm:

Ra Kada je potrebno kao kontrolu irine zuba upotrijebiti odnos b:O; - kada b
~

10 mm, vidi se na sl. 316.1.

mm min:

Najmanji modul

mm min

--o )..
Zvi

Najmanji broj zuba

Najmanji broj zuba dopunskog manji od vrijednosti danih

Zvi
II

zupanika

== - - cos 01

ZI

ne smije biti

tablici 316.1:
ZI min

=---, cos OI

ZI

Zvi min COS

OI .
31:;

0,8

Granina krivulja b i podruja b = 10 mn

0,3 Ra

0,7
0,6

I
:o
D

0,5

t
I

-::. 0,4

O)

O)
0,1

r
: U I

i podruju ispod granine krivulje trebo racunotl s b=10m m

-t

-~!

I -~~
I

0,1

veliki prijenosni omjeri

---

O)

O)

0,4 0,5 sin 6\-----

moli prijenosni omjeri

----0,6

0,7

0/3

Najmanji broj zubi

Nain

ZI

min

zbroj zubi Obodna brzina m/s

;:2 0,8 m/s
= 0,8 ... 4m/s
~

Tablica 316.1

obrade

zupanika

I
I Zubi lijevani ili grubo
obraeni

z, min
~1O
~

Zubi fino

obraeni

12 16
4

Zubi brueni Zbroj zubi

4 m/s z, + z,
~

24

I I

Prema orijentacijskim podacima Richera i Ohlendorfa potrebno je minimalni broj zubi malog zupanika birati na osnovi kvalitete izrade i obodne brzine prema ovim jednadbama:
ZI ~

16

+ -- + -5
V

dl

20
dl

za poboljane zube,

ZI

= 14 + - - +-- za povrinski kaljene zube.

5 40

316

gdje je v dl -

obodna brzina u mjs promjer diobene krunice u mm.

10.12 OSJETLJIVOST STONIKA NA GREKE Bez obzira na utjecaj greaka izrade, kod stoastih zupanika ve kod malog aksijalnog pomaka (greka pri montai ili pri nastaloj e1astinoj dcfor~ maciji), vrhovi se stoaca ne podudaraju sa sjecitern osi. Do toga posebne, dovodi svaki progib vratila (zbog preoptereenja) zbog toga dolazi do nejednolikog noenja bokova (lokalnog preoptereenja), neravnomjernog okretanja (vibracije, buke), a mogue je i zaglavljivanje zuba. Utjecaj spomenutih greaka moe se ograniiti smanjenjem irine zuba ili izradom tzv. bombiranih bokova. Bombiranje (korekcija bone linije zuba) je odstupanje boka od teoretske povrine boka da bi se izbjeglo prenoenje optereenja preko krajnjih bridova zuba. Potrebno je razlikovati bombiranje zuba u smjeru irine zuba {korekcija bone linije zuba) i bombiranje u smjeru visine zuba (korekcija profila zuba). Korekcija bone linije je postepeno poveanje zakrivljenja bone linije zuba u odnosu prema teoretskoj od sredine bone linije prema elnim povrinama. Korekcija profila zuba je postepeno poveanje zakrivljenosti aktivnog dijela profila zuba u odnosu prema teoretskoj, poevi od toke u kojoj kinematska crta presijeca profil zuba bilo samo na tjemenom dijelu ili prema tjemenom i podnonom dijelu. 10.13 SILE NA ZUBIMA STONIKA S RAVNIM ZUBIMA Na sl. 317.1 prikazan je stonik s ravnim zubima i silama koje djeluju na zub. Pretpostavlja se da je optereenje ravnomjerno rasporeeno po irini zuba i da sila sa zuba na zub djeluje u kinematskoj toki e u polovici irine zuba. Sila djeluje u smjeru zahvatne crte, a to znai da djeluje okomito na uzdunu liniju boka i da je u odnosu prema tangenti kinematskih krunica i kinematskoj toki sklonjena za kut zahvatne crte (J.. Tu silu Fbn moe se rastaviti u tri komponente: lj obodnu silu Ft koja djeluje u ravnini srednjega dopunskog stoca. a okomito na izvodnicu kinematskog stoca, raclijalnu silu Fr koja djeluje u ray nini koja prolazi kinematskom to kom C, a poloena je kroz os vrtnje, sila Fr djeluje okomito na os vrtnje, - aksijalnu silu Fa koja djeluje u ravnini koja prolazi kinematskom to kom C, a poloena je kroz os vrtnje. Sila F, paralelna je s osi vrtnje. Sl. 317.1 Sile na stoniku 317

U smjeru zahvatne crte sila Fbn ima, kao i kod elnika, na pogonskom smjer suprotan smjeru vrtnje, a na gonjenom zupaniku smjer je identian sa smjerom vrtnje. Na sl. 318.1 prikazane su sile Fbn kao sile koje djeluju sa zuba na zub, a koje optereuju zub pogonskog i zub gonjenog zupanika, svojim komponentama.
zupaniku

gonjeni

T,~

-~V

!/

Sl. 318.1 Komponente sila na stoniku s ravnim zubima Indeks 1 odnosi se na sile koje optereuju zub pogonskog, a indeks 2 na sile koje optereuju zub gonjenog zupanika. Sile Fbnl i Fbn2 koje djeluju u ravnini srednjega dopunskog stoca rastavljaju se na obodne Ft! i Fa i radijalne komponente F;l i F;2' Komponente F:I i F;2 su radijalne komponente dopunskog zupanika, a djeluju u smjeru izvodnice srednjega dopunskog stoca. Te radijalne komponente dopunskog zupanika rastavljaju se u aksijalne i radijalne komponente stvarnog zupanika, koje djeluju u smjeru osi vrtnje i okomito na os vrtnje. Sile se izraunavaju iz snage (Pl) koju s pogonskog zupanika treba prenijeti na gonjeni zupanik i iz okretnog momenta (Tl):
Pl Tl =-(Nm).
WI

Sile kod NULTIH i V-NULTIH stof.nika:

Fti

== Fa =

Fbncos

= - - = - - - = Ftm ,
rml
WI

TI

PI

r ml

318

gdje je
PI (W)

T (Nm) r ml (m) w (rad/s) -

nazivna snaga koja se prenosi malim zupanikom nazivni okretni moment malog zupanika srednji polumjer diobene krunice = d m1 /2 kutna brzina malog zupanika.
zupanike ije

Vrijednosti radijainih i aksijalnih sila za proizvoljan kut jesu:

Radijalne sile

osi zatvaraju

Fr2 = Ft2 . tan a. . cos 02 Aksijalne sile Fal Fti . tan a. . sin OI

Za k

90:

10.13.1

OPTEREENJE

VRATILA I LE2:AJA (sl. 320.1)

=

Obodna komponenta Fti

T
_1_

= __ 1_ =
WI rml

F tm optereuje vratilo 1 na uvija-

nje momentom uvijanja i na savijanje momentom ija veliina ovisi o poloaju sile Fti prema leajevima (poduporama). Isto vrijedi i za silu F t2 u odnosu prema vratilu 2. Radijalna komponenta sile Frl optereuje vratilo 1 na savijanje momentom ija veliina ovisi od poloaja sile Frl prema leaje319

rml

----1

h
l

J[
Sl. 320.1 Sile koje
optereuju

vratilo

leaje

optereuje

vima. Isto vrijedi i za silu Fr2 u odnosu prema vratilu 2. Aksijalna sila Fal vratilo 1 na savijanje momentom Fal r ml i na vlak, odnosno tlak, ovisno o tome na kojoj se strani, u odnosu na silu Fal' nalazi aksijalni leaj koji mora uhvatiti silu Fal' Isto vrijedi i za silu Fa2 u odnosu prema vratilu 2.
Optereenje

leaja

Sile Fti' Fal i Fr! koje djeluju u dvije razliite meusobno okomite ravnine prouzrokovat e u leajevima (poduporama) odgovarajue reakcije II te dvije ravnine (x - z i Y - z) sl. 320.1. Reakcije u ravnini x - z izraunat e se iz momenata:

Reakcije u ravnini x -

Z :

FAx . l = Fr! (a
Frl

+ I) -

Fal r ml
Fal

FAx

= ---------

(a

+ l) -

rm!

320

Reakcije u ravnini y - z :
F Ay

l =

FtI

(a

+ l)

F Ay

Fti (a
=

+ l)
a

F By

l
=

Ft! .

FBv
.
Mogua

---o l

Fti . a

dodatna optereenja potrebno je posebno obuhvatiti. Ako bi rezultat prorauna neke reakcije bio negativan, znai da je potrebno promijeniti smjer te reakcije na skici. Time e se izmijeniti predznaci pojedinih momenata. Rezu1tante vrijednosti pojedinanih reakcija daju sile koj-e optereuju leaje:

FB

F Bx

+ F By

sl. 321.1:

Osim toga, pojavljuje se u smjeru osi z aksijalna komponenta sile Fal koju valja uhvatiti u jednom od leaja. Kod konzalnog smjetaja zupanika treba razmak a drati, po mogunosti to nie, a razmak leaja l to vei (l 2 dl , odnosno l ~ 2,5 a) . Momenti savijanja na leaju A od sila koje djeluju u ravnini x - z ,

Moment savijanja u

toki

1:

Moment savijanja leaja A od sila koje djeluju u ravnini y MYA

z:

Fti . a.

Rezultirajui

moment u leaju A:

Osim savojnih momenata, vratilo 1 mora prenositi i uvojni moment T i aksijalnu silu Fal' Sva ta optereenja izazivaju u vratilu kombinirana napre21 Ozuh\jenja i
zupanici

321

zanja. Vlano, odnosno tlano naprezanje vratila od aksijalne sile Fal najee se zanemaruje. Na sl. 322.1 pokazane su momentne povrine savijanja i uvijanja.

.J

,tl

I I

I I
I

I I I
I

Sl. 321.1 Momentne povrine savijanja

uvijanja

10.14

PRORAUN

OPTERETIVOSTI ST02:NIKA S RAVNIM ZUBIMA

Opteretivost stonika vri se prema srednjim vrijednostima dopunskih zupanika kao opteretivost virtualnih elnika. Proraun je, prema tome, u naelu isti kao proraun elnika, samo to srednji dopunski zupanik ima istu irinu b kao i stonik. Srednji dopunski zupanik ima promjer: 322

dm Z mm d vm = - - - = - - - ;

cos O

eos O

dm = d - b sin O;

10.14.1 OPTERETIVOST KORIJENA STO:NIKA S RAVNIM ZUBIMA

Kao i kod elnika s ravnim i kosim zubima, tako je i kod stonika naprezanja u korijenu zuba potrebno provjeriti za pogonski i gonjeni zupanik:
IJ'p=---y

F'm

gdje je IJ'p MPa F ,m U N

b . mm

Y
F
V

naprezanje u korijenu zuba nazivna obodna sila na srednjem diobenom promjeru: 2 TI max PI F'm = TI max = TI nU Kr Kv , TI nU = - srednji modul (raunska vrijednost) faktor oblika zuba (sl. 152.1), sa Zv = zn' mm = mn i ~ = 0 faktor uea optereenja dopunskih stonika; kod stonika s ravnim zubima uzima se "Y.v = 1 faktor raspodjele optereenja (sile) na pojedine zube; za stonike uzima se K = 1
Fa

K
K

dml

WI

Pet

p~

faktor raspodjele optereenja po duini boka zuba; (vidi poglavlje o faktoru raspodjele optereenja po duini boka za elnike). Za stonike se uzima Kp~ = 1 doputeno naprezanje korijena zuba
. KFx.
IJ'PP

IJ'PP

MPa

Flim
Sp min

. ys

YN

Y R (vidi poglavlje o doputenom naprezanju

elnika).

10.14.1.1

Or ij en t aeij ski p ro ra u n m odu la n a osnovi opteretivosti korijena zuba

Iz jednadbe za naprezanje u korijenu elnika:

O'F =

F tm ----Y Y K K b . mm F EV po: P~

~ O'pp,

F ,..

=---dm
323

2TI

jednadbe te
graninih

cos

vrijednosti za irinu zuba stonika R b=:;).. mm =:; - - O. prema tablici 315.1) ili - 3
b ~ -)... - mm ~

-R - ().. prema tabl'lCl. 1971) .

3
4 = -5m,

i za modul mm ~

(priblino je mm

pri tome je m standardni

modul prema tablici 8.1), dobiva se

m
gdje je
YF
O"FP U
-

"]3/ TI

max

cos OI

ZI ).. O"FP

. YF ,
proraun
O"Flim

faktor oblika zuba, za prethodni doputeno naprezanje bokova

O"FP

YF

= 2,2

MPa -

= --SFmin

10.14.2 OPTERETIVOST BOKOVA STONJKA S RAVNIM ZUBIMA

Najee rauna s dopunskim stocima kao sa elnicima i ravnim zubima. je dovoljna provjera kontaktnog pritiska u kinematskom polu. Potrebno je kontrolirati je li kontaktni pritisak pogonskog i gonjenog zupanika jednak ili manji od granice doputenog pritiska.

I ovdje se

10.14.2.1

Kon taktni p ri tisak u kinematskom polu

o"

= Z Z
M

Hv

'V

UV + 1 F lm -- . -- K .K ~ u,. b d Vml ,Ha; H~

'~
I

O"HP

ZM U
ZHv

11 MPa -

ZEV

faktor materijala, tablica 179.1 d T' I~ 1 faktor oblika boka zuba; za NULTE i V-NULTE parove ZHv = 2,5 faktor stupnja prekrivanja, za stonike ZEV = 1 prijenosni omjer dopunskih stonika: Zv2 d Vm2 d m2 cos OI cos OI
UV

u.

= -- = --- =
Zvi

d Vml

d ml cos 02
Uv

= u --cos 02

za l: = OI 324

+ 02 =

90 ,
=

=u
max

obodna sila F lm

2 Tl

drni

TI

max =

Tnaz Kr Kv

b u mm K
Ha.

irina zuba b :::; ).. . mm :::; - 3 faktor raspodjele stonike K = l

Ha.

optereenja

(sile) na pojedine zube

za

H~

faktor raspodjele optereenja po duini boka (vidi poglavlje o faktoru raspodjele optereenja po duini boka el nika, za stonike K = l)
Hfl

O"HP

- 'doputeni kontaktni pritisci u MPa prema jednadbi MPa -

O"HP

O"H lim

O"HP U

doputeni kontaktni pritisak (vidi poglavlje o doputenom kontaktnom pritisku elnika gdje su obuhvaeni i svi navedeni utjecajni faktori Ku K Hx , ZR. Zv, ZN' Zw kao i minimalna vrijednost sigurnosti bokova).

SH min

. KL . K Hx

ZR . Zv . ZN Zw

10.14.2.3

Orijentacijski proraun modula na osnovi kontaktIlog pritiska

elnika:
2 2
E

Na osnovi jednadbe za kontaktni pritisak

m~
izraunava

+ _-o V
u
l
u

2 TI max 2 K .K .Z ).. . ZZ ~HP Ha. Hfl M

,z

.Z

se iz jednadbe za kontaktni pritisak stonika: U v +l Ftm o" = Z Z Z -.K .K ~

H M Hv EV

Uv

b d Vml

Ha.

Hfl

O"HP ,

uzimanjem u obzir jednadbe: 2TI max R8 b<' < __ Ftm = =I\,.mm= dobiva se jednadba za modul:
d ml 3

dvm = - - - = - - - , mm=--m,

dm

mm

cos O

cos O

gdje je

m u mm

modul, tablica 8.1 prijenosni omjer dopunskih stonika okretni moment = TI naz KI Kv broj zuba pogonskog, tablica 195.1 odnos irine zuba tablici 197.1
b
Uv

cos OI = u --cos 02

..
prema

mm

tablica 315.1 ili )..

2b
= --

325

O"HP U

MPa

doputeni kontaktni pritisak

O'H lim

ZM U

II MPa

ZHv

Ze<

doputenom kontaktnom pritisku elnika) faktor utjecaja materijala; za prethodni proraun uzima se kod / ili /L: ZM = 190 II MPa; /SL: ZM = 164 II MPa; SL/SL: ZM = 144 II MPa faktor oblika zuba; za NULTE i VNULTE parove ZHv = = 2,5 faktor stupnja prekrivanja; za stonike ZEV = 1 .

SH

(vidi poglavlje o

10.15 OBLIKOVANJE STONlKA Pri izradi stonika moraju se izvodnice diobenih stoaca sjei u vrhu stoca (koji stvarno ne postoji). Pri ugradnji moraju se vrhovi diobenih stoaca poklapati. Da bi se to moglo postii, potrebno je potivati odreena pravila koja se odnose na usporedne povrine stonika. Usporedna povrina stonika pri ozubljenju (sl. 326.1) je slobodno odab rana povrina okomita na os vrtnje. Usporedna povrina je, umjesto nepostojeeg vrha diobenih stoaca, odabrana povrina prema kojoj se vri izrada, mjerenje i montaa. Poloaj usporedne povrine prema vrhu diobenih stoaca uzima se kao toan. Odstupanja na stoniku uzimaju se u odnosu prema usporednoj povrini. Udaljenost vrha Kb (sl. 326.1) je udaljenost vrha diobenih stoaca od usporedne povrine. Udaljenost krunice glave Kk (sl. 326.1) je udaljenost krunice glave od usporedne povrine.

r
~I

pomona

ploha 2

P<>mOCOO

PIO,/

~lr~
_lJ -- ~;...L...+-~-r',-----\---+-Iploha dopunskog stosea

____

~~dQ_~

pomona

ploha

Sl. 326.1 Izbor uporednih povrina stonika

326

Pomona udaljenost Kh (sl. 326.1) je udaljenost slobodno odabrane plohe okomite na os vrtnje u odnosu prema usporednoj povrini. Pri ugradnji stonika aksijalni poloaj zupanika moe se osigurati pomou distancionih limova. Distancioni limovi ili prsteni dovode se nakon mjerenja zranosti na potrebnu mjeru Sl i Sz i ugrauju. Usporedne povrine leaja mogu biti i s:elne povrine leaja (sl. 327.1), a isto tako i stupnjevane povrine vratila.

o
e

'N

ci'
o

,~

8.
-u

>

\it :::J

'" o

~ ravnalo

qopunskog stosca

Sl. 327.1

Tona

ugradnja stonika pomou dosjednih prstena

distannih

327

I
Proraun

stonika s ravnim zubima

Treba dimenzionirati zupani par stonika s ravnim zubima za pogonsku snagu p = 0,612 kW, pogonski broj okretaja n, = 15,6 s-' (940 min-'), gonjeni broj okretaja n, = 5 s-' (300 min-'). Kut kojeg zatvaraju osi vrtnje iznosi ~ = 90. Pogonski faktor K, = 1. Kut zahvatne crte rl. = 20. Predvieno je da zupani par bude V-NULTI s x, = + 0,4, x, =-0,4, da zubi nee biti toplinski obraeni. Odabrano je z, = 10, m = 5mm. Oznake i primjedbe Broj zubi z, m;n = 10 za v = 0,8 ... 4 m/s Prijenosni omjer Diobeni promjeri Kutovi diobenih stoaca za ~ = 90
---------

Zupani k

Zupani k

z, = 10 (v, = 2,4 m/s) z, 31 i- -z, --3 -- 10 - 1 ,

d, = z, m = 105 = 50 mm

15,6 . z, = l Z, = -5- . 10 = 31,3 odabrano z, = 31

d, = z, m = 31 5 = 155 mm

z, 10 tan O, = - - = - - = 0,323 z, 31 O, = 17 52' 43"

h" = (1 + x,) m = (1 +

O, =

- O, = 90 - 17 52' 43"

O, = 72 7' 17"
h" = (1 - x,) m = (1- 0,4) 5 = 3,0 mm

Tjemene visine zuba

+0,4)5 = 7,0 mm

Tjemeni promjeri
zupanika

d" = d, + 2 ha' cos O,

= 50 + 27 cos 17,879 da' = 63,324 mm

R=

da' = d, + 2 haz cos O, da' = 156,842 mm

= 155 + 2 . 3 cos 72,12

Duina izvodnice diobenog stoca Tjemeni kutovi

-----_.

d,

2 sin O,
R

50 2 sin 17,879
81,43

= 81,43 ha' 3 tan Xa' = - - = - - = = 0,03684 Xa' = 20 6' 36"

R 81,43

ha' 7 tan x,, = - - = - - = = 0,08596 x" = 40 54' 48"

Tjemeni kutovi stoaca irina zuba

Oa' = O, + Xa' = 17 0 52' 43" + + 40 54' 48" Oa' = 22 0 47' 31"

1 ::; "3 R = -3 81,43 -

Oa' = O, + Xaz = 72 0 7' 17" + + 20 6' 36" O,, = 74 13' 53" odabrano b

= 27,14 mm,

= 25 mm

Unutranji promjeri tjemene krunice

cos Xa' d;a' = 63,324 - 2 25 sin 22 0 47' 31" cos 40 54' 48" d;a' = 43,883 mm

d;" = dal -2

b sin O,,

b sin Oa' cos Xa' d;a' = 156,842 - 2 25 sin 74 13' 53" cos 20 6' 36" d;a' = 108,691 mm
d;" = d a ,-2

328

Oznake i primjedbe Diobeni promjeri dopunskog

Zupanik

Zupanik

zupanika

dVI = - - = d v2 = - - = cos OI cos 02 50 155 = -----:--::-:-=--:-:--:-:- = 52,54 mm = - - - - - - = 504,85 mn: cos 17 52' 43" cos 72 7' 17" dVal = dVI + 2 haI = 52,54 + + 2 . 7 = 66,54 mm dVa2 = d V2 + 2 ha2 = 504,85 + +23 = 510,85 mm

dl

d2

Tjemeni promjeri dopunskog

zupanika

Promjeri temeljne d Vb2 = d V2 cos (J. = 504,85 dVbl = dVI cos (J. = 52,54 . krunice dopun. cos 20 = 474,4 mm 20 = 49,37 mm . cos skog zupanika Razmak osi ---1---------------'----- --------(raunska vrijed= 52,54 +2 504,85 = 278,695 mm nost) dopunskih zupanika
E

a:

= -= pe

-v

COS

(J.

1t

m cos (J.

= El + E2 -

E.

2 2 rYal- rvbl

y' 33,272- 24,685 2

1t

Stupanj prekrivanja

1t

m cos (J.
2 2

5 cos 20

= 1,51

E2

= -1t- - - = ----:::---::-:--= 6,42 m cos 1t 5 cos 20 E. = ar sin = 278,695 sin 20 = 6,46

(J. (J.w

.. I

\' rVa2 - rv b2

y' 255,425' - 237).2

Erz =

1t
E
I

m cos (J. + E - Ea 2

= 1,51 +
1

1t

5 cos 20 6,42 - 6,46 == 1,47 opteretivosti

Proraun

zupanik

I
Uv

zupanik

za elik na nodularni lijev ZM 181 y' MPa 1-.-,.--,-;----;-----;---1-----------------------zupanika

Kontaktno naprezanje ukinematskom polu C. Orijentacijske vrijednosti za faktor materijala Prijenosni omjer dopunskih

lJ"

=Z

Hv

Z
tV

-V

I +1
Uv

ZHV

= 2,5 ,
Zv2

Z tV

= 1,

b d Vml

F'm

Ha: -

.::5

lJ"

HP

K Ha: = 1

Uv

= -= ZvI = dl =drnI
ZI

z,jcos 02
OI

ZI/COS

= ---:--:---:-=--:-:::-:-::-:-:- = 961
lO/cos 17 52' 43" ' 25 sin 17 52' 43"

31/cos 72 7' 17"

Srednji promjer stonika Srednji modul stonika Diobeni promjer srednjeg dopunskog stoca

dOlI
mm

b sin OI

= 50 -

= 42,32 mm

= - - = 4,232 mm
104,232 cos 17 52' 43"

42,32 10

dVml

=-= cos OI

ZI mm

= 44,5 mm
329

Oznake i primjedbe Nazivni okretni moment Obodna sila stonika Kontaktno naprezanje bokova ukinematskom polu e Odabrana sigurnost protiv stvaranja I rupiavosti (pittinga) Materijal
PI

Zupanik

TI =--=--=
WI

612 21t nl

612 = 6,244 Nm = 6 244 Nmm 21t 15,6

Zupani k

26244 Ftm=Kr - - = l dml 42,32

2TI
O'H

--

= 295 N
295 1 25 44,5

= 181 . 2,5 . l

N =243-mm'
SHI

9,61 1 9,61

= 1,6
O'H O'F

SH2

=2
O'H

C.0645,

lim lim

= 400 MPa
=

200 MPa 400 1,6

NL 60 nodularni lijev
aH

= 490 MPa O'F lim = 220 MPa

lim

Doputeno kontaktno naprezanje Kontrola da li je kontaktno napreza nje u doputenim granicama Naprezanje korijena zuba orijentacijske vrijednosti Faktor oblika Naprezanje korijena zuba Sigurnost protiv loma korijena zuba Doputeno naprezanje zuba u korijenu Kontrola da li se I naprezanje korijena u doputenim
kree

(jHPI

=-= SHI
aH
lim

--

CTHP2

250MPa = 243 MPa

F tm

= 245MPa
O'H

= - - = -- =
lim

SH'

490 2

O'H

< O'HPI =

= 250MPa
O'FI =

= 245MPa
F tm

= 243 MPa

< O'HP2 =
K
~

--y Y K < bm m Fl EV Fa =

0'F2

=- Y F2 Y b mm
=

EV

Fa-

~ O'FPI
Y EV

= l,

~ 0'FP2

Fa

=1

Y EV
YF'

l,

K
X"

FCL

= l

YFI =

t (ZvI,

x, ,

a= 0) = 2,68

= t (Zv' , =

a= O) = 2,34

O'FI =

O'FI

295 . 2,68 l . l 2542,32 N = 7,47 - = 7,47 MPa mm'

O'F2

O'F'

295 23411 2542,32 ' N = 6,52 - = 6,52 MPa mm'

SFI

= 1,8
= -SFI

SF'

= 2,0
aF
tim2

(JF limI Q"FPl :=: - -

O'FPI =

N 111-- = 111 MPa mm'

200 1,8

a'fP2=--=-SF' 0'FP2 =

N 110 - mm'

220 2,0

= 110 MPa

O'FI = =

granicama

7,47 MPa 111 MPa

< 0'FP1 =

O'F' =

= 6,52 MPa < 0'FP2 = 110MPa

330

11. STOZNICI S KOSIM IZAKRIVLJENIM ZUBIMA; STOZNICI S KOSIM ZUBIMA

Ovi stonici pripadaju grupi zupanika sa zakrivljenim zubima. Zakrivljeni karakter imaju bokovi malog zupanika, dok su bokovi velikog zupanika tek neznatno zakrivljeni. Zupanici s kosim zubima izrauju se na istim odvaInim strojevima na kojima se izrauju oktoidni bokovi stonika s n1\'nim zubima. Dva boka zuba blanjaju se istodobno pomou dvaju noeva koji vre pravocrtno gibanje, pri emu pravci njihovih otrica opisuju ravnine dvaju bokova jedne uzubine zupane ploe. U usporedbi sa stonicima s ravnim zubima, stonici s kosim zubima imaju vei stupanj prekrivanja jer se u zahvatu nalazi stalno vei broj zubi (sl. 331.1). Dok kod stonika s ravnim zubima stupanj prekrivanja ovisi iskljuivo o prekrivanju profila E , kod stonika s kosim zubima dolazi i do stupnja prekrivanja bone linije (E ), tako da je ukupni stupanj prekrivanja dan zbrojem E + E , pa je zbog ~ fJ. ~ toga rad zupanika mirniji.
fJ.

Sl. 331.1 Slika zahvata stonika s kosim zubima

11.2 STUPANJ PREKRIVANJA

E
fJ.

fJ.

Pte

Pri tome j'e rv = Zv m t l2, rva = rv + mn, rvb = rv cos (Xt, Pte = mn 1t/cos ~m' tan (Xt = tan (X/cos ~m (X = 20 je kut zahvatne crte NULTOG zupanika), mt = mn/cos ~m Stupanj prekrivanja
bonih

linija:
cp Ra /Pt m = - - , Ptm

E ~ =g~

gdje je Pim = mnm . 1t/COS ~ srednji

elni

korak.
331

~----------------- ..-

Sl. 332.1

Zupasta ploa

(osnovni

zupani k)

stonika s kosim zubima

Kut dodirnog luka bone linije cp (sl. 332.1) najlake se utvruje crtanjem. Stupanj prekrivanja bone linije E ovisi o toku linije boka. Kod stonika ~ s kosim zubima treba da je polumjer krunice (p) koju tangiraju bokovi kosih zubi (sl. 332.1) tolik da bude Ej! ~ 1. Prevelik polumjer potrebno je izbjegavati, jer se u protivnom javljaju nepotrebno velike aksijalne sile: p = (Ra -- b/2) sin ~m' P = R . sin~., p = (R. -- b) sin ~i' Ukupni stupanj prekrivanja:

Openito

se uzima

= 1,

10 . b

10 mnm i b

R./3,5 .

Na vanjskom obodu kut nagiba boka ~a, a na unutranjem ~i' Za uvjete zahvata mjerodavan je srednji elni presjek dopunskog zupanika, dok je za proraun opteretivosti mjerodavan normalni presjek NN. Isto je tako za proraun mjerodavan srednji broj zubi fiktivnog dopunskog zupanika:
Zn=---

Zv

cos3

~m

-------------= ----------cos2 ~bm cos ~m cos3 ~m cos o

Zv

cos

o . cos

~m

332

11.3 BROJ ZUBI DOPUNSKOG ZUPCANIKA (VIRTUELNI BROJ ZUBI)

proraun graninog

Broj zubi dopunskog zupanika (virtuelni broj zubi) mjerodavan je i za broja zubi (da ne bi dolo do podrezivanja):
, Zgk

Zgk

= 14 cos o . cos
izrauju

, Zg

cos o . cos
3 ~m

to

3 (.l

I-'m

(cx

= 20) .
veliinama

Stonici s kosim zubima normalnih modula

mnm

se sa standardnim

srednjih

m (tablica 333.1), to ujedno odgovara cos ~m normalnim modulima s kosim zubima, ovdje srednjim dopunskim elnicima. Prema sl. 334.1, geometrijske mjere stonika s kosim zubima jesu:

Z elnika

11.4 GEOMETRIJSKE MJERE STOZNIKA S KOSIM ZUBIMA

Tablica 333.1
,

Jednadbe sa

proraun

dimenzija stonika s kosim zubima d tm =

Rm Ra dt

Srednji diobeni promjer Srednji polumjer Vanjski polumjer Diobeni promjer Tjemena visina zuba Podnona visina zuba Tjemeni promjer Podnoni promjer
\

mnm z
cos
~m

zupane ploe

= rtm/sin O
,

zupane ploe

= Rm + 0,5 b

= d tm (1 + 0,5 b/Rm)
ha

=
hf

mnm

Ra/Rm
I

= 1,2 ha

dia = dt

+ 2 ha cos O

d tf = dt - 2 hf cos O

I I

Ponekad se vanj,ski normalni modul .~ izvodi kao standardni (tablica 1). U tom sluaju je ha = mn, hf = 1,2 mn, pa je ham = ha Rm/Ra, hf = 1,2 ha 333

~------------~--

rv

i..

dv

l-----Sl. 334.1
Svoenje

~~_R_"__ _ __
s kosim zubima

stonika s kosim zubima na

elnik

Prij'enosni omjer apsolutni u = -"-, a virtualni (dopunskih zupanika)

... / ... l u. = u cos 01 cos 02 = - - . B rOJ. zub l zupcaste p oce zp = - ~

z'

zvl

Zj
v v ....

Kutovi diobenih stoaca iznose:

~O

1 Zl k = 90: tan 01 = - - , tan 02 = - u ZI

Sink

u;

< 90 o :tan 01 = - - - U

+ cos k

sink tan 02 = - - - - -

> 90:

tan OI =

sin (180 - k)
U -

cos (180- k)

tan 02

= --------ZI
< - -

sin (180 - k)

Zz

cos (180 - k)

11.5 FAKTOR POMAKA PROFILA I BROJ ZUBI z" DOPUNSKOG ZUPCANIKA ST02:NIKA S KOSIM ZUBIMA (sl. 335.1) Faktor pomaka profila dopunskog
334
zupanika

iznosi:

Sl. 335.1 Kut pomaka profila x na zupastoj ploi (prikazan je negativni pomak)

-+-_x+-__ diobena ravnina

eli
-

t
!

-7sredin

o Profila

x=----COS ~111

tan ex' R
rn,

COS ~m mtm

Pri tome je

mt

d = --, a

mtm

dm = --o
Z

Kod zupanika s kosim zubima dobivaju se, ovisno o visini zuba, razlibrojevi zuba dopunskih zupanika Zn' Ako je visina zuba proporcionalna normalnom modulu, iznosi:
iti Zn=-------

cos 2 ~bm

cos

~m

Za visine zuba proporcionalne

elnom

modulu:

Zn=-----

cos2 Bbm

Ako ozubljenje odstupa od standardnog profila prema JUS-u M. Cl. 016, mogu se veliine hF' snF i !lnF oitati iz uveanog crtea oblika zuba dopunskog elnika (sl. 335.2). Oblik zuba odreen je prema:

Zn=----cos 3 Bm

x = ------mt cos ~m

tan exR

Sl. 335.2

Veliine

hF,

SnF, a.F

335

11.6 SILE NA STONICIMA S KOSIM ZUBIMA Na sl. 337.1 prikazane su sile na stonicima s kosim zubima. U normalnom presjeku (NN) sila sa zuba na zub Fbnl rastavlja se u dvije komponente Fnl (normalna obodna sila) i Fnrl (normalna radijalna sila). U tlocrtu razlae se sila Fnl na obodnu silu Fti i silu u smjeru izvodnice plata F sl ' Sila Fnrl i Fsl daju rezultantu Rl koja se rastavlja na aksijalnu Fal iradijalnu Frl komponentu. Na zupani k 1 djeluju ove sile: obodna:

F11

=---=

TI

Pl

r,mi
mnmZ
=

WI . r trul

r,m

2 cos ~m
Fti (

aksi j alna: radijalna: Na

zupani k

Fal =

tan tan

(Xn

sin OI cos cos

~m

=+= tan

~m cos OI ),
~m sin 01
).

Frl

= Fti (

(Xn

cos 01
~m

=+= tan

2 djeluju ove sile:

obodna: aksijalna: Fal

=

Ft2 ( tan (Xn

sin 02 cos ~m
COS

=+= tan ~m cos 02

)'

radijalna:

Fr2

Ft2( tan (Xn

cos

02

~m

=+= tan

~m sin 02 ) .

Gornje jednadbe vrijede za smjer gibanja pogonskog zupanika u smjeru kazaljke na satu i lijevu zavojnicu pogonskog zupanika. Ako je smjer gibanja i smjer nagiba boka zuba jednak kao na sl. 337.2, onda u slijedeoj jednadbi za pogonski zupanik dolazi predznak plus (+), a za gonjeni zupanik predznak minus (-): Ft ( tan
sinOI~)
=+= tan ~m cos OI (2)

Fal (2) =

(Xn

cos I3m

Kod stonika s ravnim zubima ovisila je veliina aksijalne sile samo o kutu izvodnice stoca (OI (2) i kutu zahvatne crte (Xn), a bila je usmjerena uvijek suprotno vrhu stoca. Kod stonika s kosim zubima ovisi veliina i smjer aksijalne sile jo i o kutu nagiba boka (~m) i od smjera vrtnje. Kod suprotnog smjera gibanja i nagiba boka dobiva pogonski zupanik 336

Sl. 337.1 Sile na boku pogonskog stonika s kosim zubima (minus), a gonjeni zupanik predznak + (plus). Ako je rezultat pozitivan, aksijalna sila djeluje od vrha stoca. Ako je rezultat negativan, aksijalna sila djeluje prema vrhu stoca. Pri danom smjeru gibanja zupanika potrebno je smjer nagiba boka zuba birati tako da aksijalna sila gonjenog zupanika djeluje prema van (+ Fa). Isto tako ovisi i smjer radijalne sile Fr O kutu izvodnice stoca OI (2), kutu zahvatne crte an i kutu nagiba boka zuba ~m' Kod 1: = 90 odreena je veliina radijalne sile od aksijalne sile zupanog para: predznak prorauna prorauna

Frl (2)

Ft ( tan an

COS

01 (2)

COS ~m

=+ tan ~m SIn OI (2)

. )

Ako je smjer gibanja i smjer zavojnice jednak (sl. 337.2), u gornju jednadbu
-F,

-Fa

..

Sl. 337.2 Ovisnost smjera aksijalne i radijalne sile

22 Ozubljenja i
zupanici

337

anik

valja za pogonski zupanik upisati predznak minus (-) a za gonjeni zuppredznak plus (+). Ako je smjer gibanja suprotan nagibu boka zuba, za pogonski zupanik uvrtava 'se predznak plus (+), a za gonjeni zupanik predznak' minus (-). Tok uzdunih linija bokova odgovara zupanoj ploi u ravnini papira razvijenog plata stoca. Gledano s vrha stoca, zupanik u zahvatu ima jedan lijevi, a drugi desni nagib boka.

11.7 OPTERE TIVO ST STOZNIKA S KOSIM ZUBIMA

II

Stonici s kosim zubima imaju radi istodobnog zahvata veeg broja zubi, odnosu prema opteretivosti i radnim svojstvima, iste prednosti kao i elnici s kosim zubima. (Vei stupanj prekrivanja, mirniji rad (manja bu nost), vea opteretivost bokova i korijena zuba, nii granini broj zuba, vei prijenosni omjer kod istih dimenzija nego kod stonika s ravnim zubima).

11.7.1 OPTERETIVOST KORIJENA ZUBA

Osnovu za
zupanika

proraun

opteretivosti korijena
F tm
Y . Y
EV

ini

ekvivalentni
.K
FtI

elnik

dopunskog

eTF 0= - - - -

. Y
~

.K

h .

mnm

F~

-~ O"FP,

gdje je naprezanje na savijanje korijena zuba obodna sIla na diobenom promjeru u sredini irine zuba

nominalni modul u sredini irine zuba faktor oblika zuba izraunava se prema obliku zuba dopunskog zupanika (sl. 335.1):
(InF mnm YF = -------( _S_nF_)J COS tL., mnm

elnika

( ~)cos

Za zupanike standardnog profila prema JUS-u M. Cl. 016, moe se Y F u ovisnosti o x i Zn oitati iz dijagrama na sl. 152.1 Dijagram vrijedi za zupanike bez skraenja glave zuba. Prj skraenju glave mijenja se Y F samo neznatno, tako da moe biti zanemareno. Broj zubi dopunskog zupanika iznosi kod L = 01 + 02 = 90:
338

Vl + U 2
u

y
EV

faktor uea nosi Y.v = 1

optereenja

dopunskih

zupanika; openito

iz-

f3

faktor utjecaja zakoenosti zuba na raspodjelu naprezanja u korijenu zuba, Y nosi Y

f3
=

0,75 (sl. 339.1)

= 1-

L 120
K

za

~
=

do 30; za

~ > 30

iz-

Fil

faktor raspodjele faktor raspodjele

optereenja,

Fil

1
Ff3
=

Ff3

optereenja

po duini boka, K
(fFP

. k .. d opu teno naprezanje orljena zub a,

dinamika izdrljivost u njenog ziUpanika, tablica

= --SFmin

(fF lim

Y S K Fl<

(fFlim U

MPa -

korijenu zuba pogonskog i go169.1 minimalni faktor sigurnosti protiv loma u korijenu zuba faktor zareznog djelovanja; ako je polumjer zakrivljenja korijena zuba vei od 0,25 mn, Y s = 1; za odreivanje polumjera zakrivljenja moe se koristiti zakrivljenje alata; ako je PF ~ 0,25 1nn, mora se faktor Y s posebno raunati faktor veliine, K Fx = 1
1.00 0.95

-JP.

0.90 0.85 0.80 0.75 0.70

"'"
o
5

~ ......

.........

..........
....................

...............
10 15 20 25 30 35 40 45

-13
Sl. 339.1 Ovisnost faktora utjecaja zakoenosti boka YI! od kuta zakoenosti boka ~

11.7.2 OPTERETIVOST BOKOVA Za proraun opteretivosti bokova osnovu skog zupanika.

ini

ekvivalentni

elnik

dopun339

(TH

= Z
Hv

Z Z
M
tV

V bdvI

F tm

(TH =

Hv

Z Z
M
EV

J~ JI Uu2 + 1 K bd
ml

Ha

H~

(THP,

gdje je
(TH

u MPa

kontaktno (Hertzovo) naprezanje u kinematskom polu faktor oblika zuba za djelovanje sile u kinematskom polu ovisi o kutu nagiba boka Bbm na temeljnoj krunici i kutu zahvatne crte u elnom presjeku dopunskog zupanika (at). Za NULTE ili V-NULTE vrijedi (at = atw):
ZH =
v

cos

Bbm

sin 2 at

dijagrama na sl. 182.1 faktor materijala dan je u tablici 179.1 faktor prekrivanja za
optereenje

bokova, Z

EV

obodna sila na diobenom . promjeru u sredini irine zuba

F tm

=---drni

2 TI max

d VI u mm

diobeni promjer dopunskog zupanika malog zupanika d VI = drni / cos OI; OI = kut izvodnice diobenog stoca pogonskog zupanika;

diobeni promjer stonika pogonskog prijenosni omjer

= ZJZI

zupanika

prijenosni omjer dopunskog zupanika U v = zvJzvI; za 1: = 01 + 02 = 90 je Uv = u 2

u cos OI/COS 02

340

faktor

raspodjele

optereenja

za

opteretivost

bokova,

K
K
H~

Ha

=1
optereenja

faktor raspodjele bokova, K = 1

H~

po duini boka za opteretivost

O"HP U

MPa

doputeno naprezanje bokova za pogonski i gonjeni

O"HP = - - - . SH min

zupanik

Hlim

KL . K Hx

ZR Zv . ZN .

bima)

(Znaenje

pojedinih oznaka vidi kod stonika s ravnim zu-

12. STONICI SA STRELASTIM ZUBIMA

Osim stonika s kosim zubima, izrauju se i stonici sa strelastim zubima. Na sl. 341.1 prikazana je zupasta ploa stonika sa strelastim zubima. Naelo izrade stonika sa strelastim zubima poiva na valjanju satelita Z2 s osi vrtnje OI po unutranjem obodu zupanika ZI (sl. 342.1). Gibanjem nastaje hipocikloida HC. 3 Ako je ekscentrici tet
__

OI O

el

l
= - - rl'

tj.

nastaje poseban sluaj hipocikloide, tj. asteroida. Alat A 4 vrsto vezan uz kolo Zl stvara krivulju k koja ograniava strelaste bokove zuba (produena hipocikloida). Dva noa uloena su u glavi draa noa. Ta vrst ozubljenja rijetko se upotrebljava.
rl

Sl. 341.1 Zupasta plQa stonika sa strelastim zubima

341

Sl. 342.1 Princip izrade "toinika sa strelastim zubima

13. STONICI SA ZAKRIVLJENIM ZUBIMA

OPENITO O STONICIMA SA

ZAKRIVLJENIM ZUBIMA
Prednosti koje se javljaju kod elnika s kosim zubima u odnosu prema s ravnim zubima, dolaze takoer do izraaja kod stonika sa zakrivljenim zubima u odnosu prema stonicima s ravnim zubima. Zubi, kao i kod elnika s kosim zubima, ulaze postepeno u zahvat i izlaze postepeno iz zahvata. Potrebno je odmah naglasiti da je prednost stonika sa zakrivljenim zubima u odnosu prema ravnima mnogo vea nego to je kod elnika s kosim zubima u odnosu prema elnicima s ravnim zubima. Stonicima sa zakrivljenim zubima ostvaruje se miran hod i kod malog broja zubi malog zupanika, kao i kod prenoenja velikih snaga kod visokog broja okretaja. Ove prednosti ostvaruju se i kod konzolno (nepovoljno) uleitenog malog zupanika. Osnovni zupani k elnika ima oblik ozubnice i predstavlja zupanik beskonano velikog promjera. Kod stonika je osnovni stonik kruna ploa s konano velikim promjerom stonika. Ako pogonski zu.panik ima desni nagib boka zuba, gonjeni mora imati lijevi nagib i obratno kao i kod el nika s kosim zubima. Ako se trai odreen smjer okretanja zupanog para, smjer zakrivljenja boka valja birati tako da aksijalna komponenta sile zuba
elnicima

Sl. 342.2 Sila Fa :>a smjerom od vrha stoca dobiva predznak a sila F. sa smjerom ka vrhu zuba dobiva predznak -

j.,

342

djeluje prema van, tj. ne prema vrhu stoca, ve od vrha stoca (sl. 342.2). Inae bi se mali zupanik zaglavljivao u uzubine velikog. Stonici s ravnim zubima ulaze u zahvat najedanput po cijeloj duini boka, pogonski svojim podnojem, a gonjeni svojim tjemenim dijelom (sl. 343.1), a isto tako najedanput izlaze iz zahvata. Zato ve i mala greka u koraku izaziva buku i udare. ledino na pravcu koji odgovara izvodnici diobenog stoca, zub se po zubu samo valja (nema klizanja). Ta injenica je vrlo nepovoljna jer ne omoguava stvaranje potrebnog uljnog filma.

Sl. 343.1 Zahvat zuba na ulazu i izlazu iz zahvata s naznakom sila trenja na pogonskom ztlpaniku Trajanje zahvata ogranieno je samo na duinu zahvata profila, tako da stupanj prekrivanja tek malo prelazi brojku 1. U zahvatu se najveim dijelom nalazi samo jedan par zuba. Da bi postigao toan i konstantan prijenosni omjer, moraju profili bokova biti toni na cijeloj visini zuba. Montaa stonika s ravnim zubima mora biti tona, jer e dodir po cijeloj duini boka moi biti ostvaren samo onda ako je montaa izvrena tako da to omogui. Pri optereenju dolazi do deformacije samih zubi kao i do deformacije uleitenja. To izaziva otklon iz tonog poloaja, a dovodi do rubnih pritisaka na krajevima zuba. U tokama zahvata bokova zuba stonika imaju brzina klizanja i trenje vezano uz klizanje takav smjer da povrinske slojeve boka pogonskog zupanika gura od kinematske krunice prema tjemenu i podnoju, a gonjenog zupanika prema kinematskoj krunici. Na diobenom stocu klizanje je jednako nuli, pa dolazi do valjanja bokova. Na toj osnovi mogue je uporeivati uvjete zahvata stonika s ravnim i zakrivljenim zubima. Stonici sa zakrivljenim zubima imaju zahvat u liniji koja tee dijagonalno (sl. 343.2). Zub ulazi u zahvat svojim debljim

/
/
/

r--

----

slika \
noenja

I sli~a / nosenja2

1
\
\
~

I ______ _ L

Sl. 343.2 Zahvat stonika sa zakrivljenim zubima

Sl. 343.3 Pomicanje prema kruem dijelu

---2

I~~

......___ \

slike

zupanika

noenja l i 2
343

krajem, a izlazi iz zahvata na tanjem kraju. To vrijedi za mali i za veliki I ovdje, kao i kod stonika s ravnim zubima, zahvat poinje na podnonom dijelu pogonskog zupanika i postepeno prelazi na tj,emeni dio. Pogodnom tehnologijom postie se pri izradi da se slika noenja (nalijeganje bokova) locira na povrinu smjetenu u sredini irine zuba. Slika noenja ima velik utjecaj na eksploatacijske karakteristike stonika sa zakrivljenim zubima. Zahvat zubi je ispravan, bez buke i onda kada meusobni poloaji zupanika nisu toni. Razni meusobni poloaji zupa nika izazvani odstupanjima mjera i netonostima montae mijenjaju samo poloaj slike noenja. im je optereenje zuba vee, pomie se slika noenja prema debljem (kruem, manje elastinom) dijelu zuba, i to na oba zupanika (sl. 343.3). Slika noenja na pogonskom zupani ku nalazi se na konveksnom boku, a na gonjenom zupaniku na konkavnom dijelu boka. Posljedica pulzirajueg optereenja jest izmjenina promjena poloaja slike noenja. Pri tome zahvat ostaje i dalje dobar. irina slike noenja ovisi o razlici polumjera zakrivljenja konveksnog boka pogonskog i konkavnog boka gonjenog zupanika (sl. 344.1). Manje kruti zubi i elastino vratilo dat e manju povrinu slike noenja, ali zato vee specifine pritiske.
zupanik.

Sl. 344.1 Slika noenja ovisi od razlike radijusa zakrivljenja konkavnog i konveksnog boka

Kruti zubi vratila i kruta uleitenja daju veu povrsmu slike noenja i ,time nie specifine pritiske bokova. Veliina i poloaj slike noenja dobiva se odgovarajuim podeavanjem stroja. Konaan poloaj slike noenja dobiva se nakon toplinske obrade lepanja i uraivanja zupanika, pri emu se gonjeni zupanik malo koi da bi se postigao odreeni pritisak izmeu zubi. Dodir stonika sa zakrivljenim zubima ostvaruje se na krivulji koja je ograniena slikom noenja (sl. 344.2). Iz slike noenja vidi se dalje da se

Sl. 344.2 irina slike noenja

344

napadna toka sile koja savija zub nalazi stalno negdje oko sredine slike noenja, tako da je krak savijanja povoljniji (manji) nego kod stonika s ravnim zubima, a i samo zakrivljenje bokova poveava otpornost na savijanje. Na ravnomjernost prijenosnog omjera i tihi rad zupanika u zahvatu utjee u velikoj mjeri zahvat zakrivljenih bokova po duini diobenih krivulja (sl. 344.2). Na uskom pojasu tih krivulja u odnosu prema malom zakrivljenju bokova po visini zuba dolazi do valjanja bokova. Prema tome je ovdje trenje zuba malo. Trajanje zahvata po duini boka raste s kutom zakrivljenja boka f3m (sl. 345.1). Stupanj prekrivanja bonih linija iznosi:
E

=--.
Pt

g~

Ukupni stupanj prekrivanja dan je zbrojem stupnja prekrivanja profila i stupnja prekrivanja bonih linija:

Sl. 345.1 Dodirni luk

bone

linije

optereenje

U zahvatu se nalaze uvijek najmanje dva para zubi, pa prema tome se i prenosi preko dvaju parova zubi. Prednosti stonika sa zakrivljenim zubima: - tihi rad i pri visokom broju okretaja i pri konzolnom uleitenju, - prijenosni omjer moe biti velik, - kod ZI min = 5 ne dolazi jo do podrezivanja, - opteretivost na savijanje i kontaktni pritisak poveana je u odnosu prema stoniku s ravnim zubima, - vijek trajanja je dui nego kod stonika s ravnim zubima, - produktivnost izradnih strojeva je vea, - teina zupanih parova je mala, - troenje zubi je ravnomjernije nego kod stonika s ravnim zubima, - stupanj prekrivanja vei je nego kod stonika s ravnim zubima. Nedostaci: - optereenje leaja i vratila vee je nego kod stonika s ravnim zubima, - proraun je sloeniji, - strojevi za izradu su skupi a trai se kvalificiranija posluga stroja. Prema razliitim tehnologijama izrade proizvedeni zupanici sa zakrivljenim zubima imaju srednji kut nagiba boka f3m najee izmeu 35 do 40, a moe biti i O. Smjer nagiba boka pogonskog i gonjenog zupanika je razliit. Najee koriteni oblici uzdune linije boka zupane ploe jesu: 1. Kruni luk (Gleason), sl. 346.1. 2. Produena evolventa (Klingelnberg), sl. 347.1. 3. Produena epicikloida (Klingelnberg, Oerlikon), sl. 349.1. 345

13.1.1 STO:NICI SA ZAKRIVLJENIM ZUBIMA U OBLIKU KRU:NOG LUKA

Kod Gleasol1ovih lunih zubi (sl. 346.1) izrada se vri pomou glave za glodanje koja rotira, a na kojoj su kruno po obodu razmjeteni trapezni noevi koji u diobenom postupku izrezuju iz tijela zupanika uzubine. Glava za glodanje s trapeznim noevima predstavlja zupastu plou koja se pri izradi odvaljuje po zupaniku koji se izrauje. Zubi Gleasonova zupanika snizuju se prema vrhu zuba. Smjer nagiba boka moe biti lijevi i desni, a srednji kut nagiba boka ~m moe biti nula ili vrlo malen (5). Takvi zupanici zovu se Zerol, a imaju svojstva stonika s ravnim zubima, tj. aksijalne sile koje kod promjene smjera vrtnje ne mijenjaju svoj smjer su niske, a izrada je mnogo ekonominija od izrade stonika s ravnim zubima. Stonici s bokovima u obliku krunih lukova mogu se brusiti. Proraun dimenzija, opteretivosti i sila vri se prema podacima proizvoaa.
13.1.2 STO:NICI SA ZAKRIVLJENIM ZUBIMA U OBLIKU EVOLVENTE

Klil1gell1bergovim postupkom izrauju se pomou pu nog odvainog stoastog glodala u kontinuiranom postupku zubi iji bokovi imaju na zupastoj ploi oblik malo izmijenjene produene evolvente (sl. 347.1). Time se postie da su

Sl. 346.1 Stonici s lunim zubima - Gleasan, proizvedeni tanjurastom glavom za glodanje

346

bokovi sa svih strana zaobljeni (paloidno ozubljenje) i povoljna slika noenja. Zubi imaju kon s tat nu visinu (ne snizuju se prema vrhu zuba), a normalni korak i debljina zuba na vanjskom i unutranjem obodu gotovo su jednaki. Kut stoca pogonskog zupanika Orl je, radi postizanja boljih pogonskih uvjeta, u odnosu prema raunskoj veliini diobenog stoca OI, smanjen za korekcijsku vrijednost kuta r.'.lk, a kod gonjenog zup,anika poveava se za istu vrijednost. Vrhovi tih tzv. izradnih stoaca ne podudaraju se (sl. 347.1). Veliina korekcije kuta koja odgovara promjenljivom, izvana prema unutra rastuem pomaku profila, ovisi o prijenosnom omjeru i; kod i ~~ 1 iznosi Polumjeri zakrivljenja bokova pogonskog i gonjenog zupanika su razliiti (sl. 348.2). Konveksni bok jednog zupanika ima manji polumjer zakrivljenja od konkavnog boka zupanog para. Time se i kod progiba vratila zbog optereenja, promjene optereenja ili pogrene montae ostvaruje pravilna slika noenja. Zubi se ne zaglavljuju, a pri poveanju optereenja slika noenja se poveava. Meutim, specifino optereenje ne raste proporcionalno s optereenjem. Budui da je trajanje zahvata vee nego kod stonika s ravnim zubima, moe pogonski zupani k imati mali broj zubi (ZI min = 6), a prijenosni omjer moe biti velik

e.

Sl. 347.1 Stanici s palaidnim zubima -

Klingelnberg, proizvedeni stoastim punim kolom

347

(i = 15). U posebnim sluajevima moe biti ZI min = 4. Veliki zupanik moe biti istodobno u zahvatu s veim brojem malih zupanika razliitog broja zubi. Ako se postavljaju vei zahtjevi na tihi rad zupanih parova radi izbjegavanja vibracija, broj zubi gonjenog i pogonskog zupanika ne smije biti djeljiv (10: 50). Potrebno je birati 10: Sl. Smjer vrtnje moe biti proizvoljan. Dobro izraeni zupanici mogu se okretati u jednom i u drugom smjeru. Klizanja uzdu bokova zubi nema. Takvi se zupanici primjenjuju tamo gdje se pri velikoj brzini vrtnje zahtijeva ravnomjeran prijenos kutne brzine. Paloidni zupani parovi mogu biti NULTI, V-NULTI i V.parovi. Stupanj prekrivanja E = E + E Kod a. ~ zupanih parova s malim brojem zubi pogonskog zupanika mora biti E > 2.5. Proraun dimenzija opteretivosti i sila vri se prema podacima
proizvoaa.

13.1.3 STONICI SA ZAKRIVUENIM ZUBIMA U OBLIKU PRODUENE EPICIKLOIDE (sl. 349.1) Manji ciklopaloidni stonici Klingenberga i Elloidni stonici Oerlikona izrauju se kontinuiranim postupkom glodanja pomou glava za glodanje. Zupaste ploe imaju bokove zakrivljene u obliku produene epicikloide (sl. 348.1). I ovdje se postie slika noenja na sredini boka zuba kao rezJUltat razliitih polumjera zakrivljenja bokova pogonskog i gonjenog zupanika. Visina zuba je kod jednog i drugog ozubljenja konstantna. Noevi trapezastog oblika nisu na glavi za glodanje rasporeeni ravnomjerno po obodu. Skupina od tri noa lei na spirali. Svaka skupina noeva sastoji ,se od noa koji grubo ree uZJubinu, od drugog noa koji oblikuje konveksni bok i od treeg noa koji oblikuje konkavni bolk. Za izradu para zupanika potrebne su dvije glave za glodanje: jedna lijevohodna ,i jedna desnohodna. Eloidni zupasti parovi mogu biti korigirani pomakom prof>Ha.

Sl. 348.1 Eloidno ozubljenje prema OerIikonu

Sl. 348.2 Zakrivljenost bokova jednog i drugog zupanika

348

Kod ZI < 10, a velikih prijenosnih odnosa bivaju zubi kod pomaka profila zailjeni, pa se zato visinski pomak dopunjava postranim. Proraun dimenzija, opteretivosti i sila vri se prema podacima proizvoaa.

Sl. 349.1 Stonici sa zubima zakrivljenim u obliku produene epicikloidt! (ciklopoloide), Klingelnberg i Oerlikon

14. ZUPANICI ZA MIMOSMJERNA VRATILA

14.1
OPENITO

O ZUPCANICIMA ZA MIMOSMJERNA VRATILA

Za razliku od zupanih parova kod kojih se kinematski cilindri i stoci valjaju jedan po drugom, a osi vrtnje su meusobno paralelne ili se sijeku, ovdje je rije o zupanim parovima s mimosmjernim osima vratila. Kinematski cilindri i stoci ne valjaju se jedan po drugom s obzirom na to da su obodne brzine na oba tijela razliite, kako prema smjeru tako i prema veliini. Time se dobiva da u smjeru linije boka djeluje dodatno relativna brzina klizanja i dolazi do vijanog gibanja. Prvotno su tijela zupanih parova bili rotacijski hiperboloidi dobiveni rotacijom jednog koso postavljenog pravca (generatrise g) oko jedne i druge osi (sl. 350.1). Generatrisa g

349

predstavlja dodirniju liniju bokova. Od tijela hiperboloida praktino se upotrebljavaju samo deblje izvueni dijelovi koji se opet zamjenjuju tijelima jednostavnijih oblika. Srednji dio zamjenjuje se cilindrima, a krajnji dijelovi stocima. Time se dobivaju vij anici (elnici sa zavojnim zubima) iz srednjeg dijela hiperboloida i hipoidni zupanici (vijani stonici) iz krajnjih dijelova hiperboloida. Kao vijanici primjenjuju se normalni elnici s kosim zubima kod kojih su linije bokova zavoj nice koje se zbog mimosmjernosti osi vrtnje dodiruju u toki.

SI. 350.1 Nastajanje hiperboloida

Kut kojeg zatvaraju osi vrtnje kod hipoidnih zupanika (vijanih stonika) iznosi najee 90. Na sl. 351.1 prikazani su hipoidni zupanici s mi mosmjernim osima vrtnje (na sl. 351.1.b prikazan je stonik sa zakrivljenim bokovima i osima koje se sijeku). Prema sl. 351.l.a i e mogu osi stonika iz poloaja u kome se sijeku biti pomaknute u smjeru zakrivljenja boka (a) i suprotno smjeru zakrivljenja boka (e). U prvom sluaju (sl. 351.1.a) bit e elni korak malog zupanika vei od elnog koraka velikog (tanjurastog) zupanika. U drugom sluaju (e) bit e elnik korak malog zupanika manji od elnog koraka velikog (tanjurastog) zupanika. Promjeri malog zupanika, elni modul i kut stoca 01 su zato odgovarajue poveani odnosno smanjeni, u odnosu prema normalnim stonicima sa zakrivljenim zubima. Uobiajeno je da se pomicanje osi vri u onom smjeru koje zahtijeva poveanje promjera pogonskog zupanika. Ovo vrijedi poglavito za zupane parove primjenjene u gradnji vozila. Kod tekstilnih strojeva primjenjuju se i smanjeni pogonski zupanici. O smjeru pomicanja ne ovisi samo veliina nego i oblik pogonskog zupanika. Poveanjem pogonskog zupanika mijenja se (poveava se) i kut stoea (01), a smanjuje smanjen}em pogonskog zupa nika. Kut osi vrtnje najee je 90, ali ne mora biti. Bokovi stonika sa zakrivljenim zubima ne kliu samo u smjeru visine boka zuba, ve i u uzdunom smjeru. Time Je olakano stvaranje uljnog filma, a poboljava se i mirnoa hoda. Nedostatak ine veliki zahtjevi koji se odnose na mazivo. Kod vee mimosmjernosti osi dolaze u obzir samo tzv. hipoidna ulja.
350

Sl. 351.1 Stonici sa zakrivljenim bokovima i mimosmjernim osima vratila (hipoidni zupanici)

Gonjeni zupamcl (tanjurasti) stonika sa zakrivljenim bokovima i mimosmjernim osima vratila izrauju se jednako kao i obini stonici sa zakrivijenim bokovima. Odgovarajui pogonski zupanici obrauju se u poloaju pomaknute osi. Prednosti hipoidnih stonika lee u mogunosti da se pogonski zupanik uleiti s obje strane umjesto konzolnog uleitenja, kao i u mogunosti da se s jednog pogonskog vratila prijenos snage i gibanja vri na vie gonjenih vratila.
14.2

ELNICI

SA ZAVOJNIM ZUBIMA --

VIJANICI

(sl. 351.2)

Sparivanjem dvaju NULTIH elnika s kosim zubima razliitih kutova nagiba boka (~l ;; ~2) s istim kutom zahvatne crte (Xn' dobivaju se cilindrini zupanici sa zavojnim zubima - vijanici, ije se osi sijeku pod kutom:
1: = ~l

+ ~2'

Najee je kut 1: kod vijanika 90. Zubi obaju zupanika imaju takoer najee isti smjer nagiba, tj. oba su ili lijevohodna ili desnohodna. Radi bolje iskoristivosti kut nagiba boka ~l mora biti vei od ~2' Dodir zuba je u toki (sl. 351.3). Dodir se zuba odvija samo u oznaenom normalnom presjeku (sl.

Sl. 351.3 Dodir

vijanika

toki

351

353.1) na putu zahvata A E, tako da ne dolazi do prekrivanja uvjetovanog dodirnim lukom bone linije (E,5)' Stupanj prekrivanja (E ) izraunava se kao kod rl. elnika s ravnim zubima s brojevima zuba ZI = Znl, Z2 = Zn2 i modulom m = mn, (Zn z/cos 3 ~). Diobeni promjeri i osni razmaci izraunavaju se iz jednadbi: mn' Z2 mn' ZI d 2 = m t2 Z2 = - - dl = mti . ZI = - - cos ~2 cos ~I

a=

Prijenosni omjer:
nl Z2

i=--=--=----

mn

n2

ZI

dl

cos

~I

nl Z2 d2 cos ~2 i=--=--=---

n2

ZI

dl

cos

~l

Kod

~ =

90 je i

~l

~2
nl

= 90 pa se moe uvrstiti cos ~

Z2

sin ~l

i = - - = - - = - - tan n2 ZI dl
14.2.1 BRZINE NA VIJCANICIMA

d2

~l

Osim valjanja i klizanja boka zuba po boku zuba, dolazi jo i do klizanja uzdu linija boka zuba (vidi sl. 353.1). Zupanik 1 okree se obodnom brzinom VI' a zupanik 2 obodnom brzinom V2' U smjeru uzdune linije bokova djeluju komponente Vkl = VI sin ~1' Vk2 = V2 sin ~2 Zbog razliitog smjera, a i zbog razliitih veliina vk1 i vk2, kliu bokovi meusobno uzdu boka. Iz trokuta A B

(sl. 353.1) dobiva se sink siny

sin~

pomou

sinusnog pravila:

Vk sin~ sin~ -- = - - = - V2

sin A.

cos ~1

'

iz

ega

proizlazi

352

Vk

= Vkl + Via = Vl - - - = V 2 - - - .
cos ~2 cos ~l

sin 1:

sin 1:

Obodne brzine iznose:

Kod 1:

= 90
Vl Vl

Vk=---=---

cos ~2

sin ~l

'

Vk

= - - - = -.--;
cos {31 sm {32

V2

V2

V2

cos ~l
Vl ---

cos {32

Na sl. 353.1 oznaavaju bl min i b2 min projekcije puta zahvata A E. Budui da se dodir ne moe odvijati izvan ovih irina, nije opravdano uzimati veu irinu zupanika b nego to to zahtijeva projekcija kuta zahvata. Obino se uzima b = 5 do 10 . mn . Budui da je mn = mu . cos ~l = mil . cos ~2' cos ~2 cos (31
Pt!

Pt m t =--,
'lt

Pil d2 Pu . ZI

dl . Pil . Z2, tada je

zupomk 2

dolje
/ II

Sl. 353.1 Obodne brzine, brzine klizanja, put zahvata AE, a) razvijeni platevi diobenih cilindara, b) standardni profil
23 Ozubljenja i
zupanici

353

TI =

mti ZI

mn' ZI

2
d2 m tl dl mu

2 cos BI
d 2 cos B2 dl cos Bl

T2

mu'

Z2

mn'

Z2

2 cos B2

ZZ

ZI

=i (prijenosni omjer).

14.2.3 SILE NA VIJCANICIMA Iz sl. 355.1 proizlazi:

F nl = Rl cos p' ,
Fti = Rl cos (BI- p') , Fal

F n2 = Rz cos p' ,
FU = R2 cos (B2 Fal

+ p'),
+ p') ,

Rl sin (Bl -

p')

R:z sin (B2

Frl = F nl tan an = Rl tan.cx.n cos p' ,

Fr2 = Fn2

tan an

R2 tan an cos p' ,

Frl
Fti

tan an cos p' cos (~l - p') ,

Fu

cos cos
=

(Bz + p')
(~2 -

Fti
Zupanik

p')

Fa2

Fu

tan

(~2

+ p') ,

obodna sila: aksijalna sila:

radijalna sila:
2

tan an cos p' FrI = Fti , - - - - cos (B! - p')

cos
(~2

Zupanik

obodna sila:

Fu = Fu
Fal

+ p')

-- aksijalna sila: 354

cos (~I- p') Fu tan (~2 + p'),

radijaina sila:

sile pogonski faktor (vidi tablicu 130.1) polumjer diobene krunice nazivni okretni moment pogonskog
zupanika

Pl Tl = - WI

p' ( 0) reduciran kut trenja tan p r.t. tan p' = - - = - - = r.t.'

= 6 (kod dobrog podmazivanja),

cos lXn

cos lXn

....... pogons~

SL 355.1 Sile na

vijanicirna

14.2.4 ISKORISTIVOST VIJCANIKA

Iskoristivost 'll. je odnos korisnog rada na gonjenom prema uloenom radu na pogonskom zupaniku (Fu VI)
'l1z = - - Fti . Vl

zupaniku (Ft2. V2)

:

cos <B2

+ p') cos Bl

cos Bl cos (~ l-r.t.'tanB2

+ p')

cos (BI - p') cos B2

cos B2 cos (BI - p')

cos p' - tan (32 sin p' cos p'

+ tan Bl sin p'

1+

(1.'

tan Bl
355

Odnosi

meu vijanicima slini

su odnosima

izmeu

vijaka za pokretanje:

1 - tan p' tan ~2

~z=

1 + tan p' tan ~1

~2

11-

(.L' (.L'

tan ~2 tan ~1

Za l:

= ~1 + ~ = 90
~z

postaje sa
=

= 90 -131
tan (~2

+ p')
~,

Ukupna iskoristivost
~uk=~z~

1 - tan p' tan ~2

=

1 + tan p' tan ~1

~z ~ -

gdje je iskoristivost vijanog spoja iskoristivost pri kotrljanju (valjanju) zuba po zubu.

Pogonska snaga
PI = - - = TI WI,

P2

gdje je Tl Nm Wl rad/s
~max

~uk

nazivni okretni moment kutna brzina. postie se kod ~I = 0,5 (l: ~2 ~ 90 -p'.

+ p').

Samokonost

nastupa kod

14.3 OPTERETIVOST VIJCANIKA

Vijanicima se mogU prenositi samo male snage (radi dodira bokova u toki). Uzduno klizanje bokova zahtijeva materijale otporne na troenje, odnosno toplinski obraene materijale, kao i podmazivanje s visokotIanim uljima (EP ulja). Proraun modula vri se na osnovi faktora graninog optereenja Cgran Obodna sila (Fti u N) na pogonskom zupani ku dobiva se iz odnosa:

PI = Fti .

VI

Snaga koja se moe prenositi

356

gdje je Cgr... u MPa faktor graninog optereenja prema tablici 357.1; potrebno je izraunati za oba zupanika i dobivenu veu vrijednost usporediti s doputenom. Kod kaljenih i bruenih zupani ka u zahvatu s kolima od sivog lijeva ili bronce doputene su 1,5 vee vrijednosti graninog optereenja. - irina zupanika - normalni korak
zupanicima

b 10 mn Pn = mn . 1t

Snaga koja se moe prenijeti

iznosi:

Ako se prema iskustvu pretpostavi b

m >
n

Pl

101t Cgran Vl

=10 mn, dobiva se:

Fil 10 1t Cgran

[mm] .

Cgran u MPa Fil u N

opteretivost dana u ovisnosti o brzini klizanja, Vk faktora (qr) i vrsta materijala koji se sparuju (tablica 357.1). - obodna sila pogonskog zupanika Fti = KI Tt/rt. Tablica 357.1 Sparivanje materijala Nezakaljeni na kositrenu broncu
elik

Doputena opteretivost Cgran i faktor qr Sparivanje materijala

I IC.~ I
Vt m/s

MPa

qT mm2/kW

/I

m/s

Vt

MPa

CBran

qT mm2/kW
5400

Zakaljeni elik na zakaljeni

elik

--

-3 4 --S -6 7 8

4,00 3,30 2,80 2,50 2,20 2,00

2700

3 ~ 1,20 S 0,80 8 1 ~ SL na SL ili - 2 nezakaljeni - - ~ 1,10 3 elik na SL

9500

Sigurnost protiv zaribavanja:

Sz
gdje je P2 kW dl mm bl mm qr mm2/kW T}uk
=

dl bl ----1-----

P -1). qr
2 (T}uk

1,2,

odvedena snaga diobeni promjer izvedena irina pogonskog zupanika faktor temperature, tablica 357.1 ukupna iskoristivost.
357

v..,

OO

Ul

14.4 DIMENZIJE VIJANIKA S PROIZVOUNO VELIKIM KUTOM KOJEG ZATVARAJU OSI VRTNJE (I:) Tablica 358.1 Pogonski
zlipanik

Nazivi
(1)
zupanik

Gonjeni

(2)

Pri~jedbe

Kut kojeg zatvaraju osi vrtnje I:

= ~I

+ ~2
za I:
.
l =

90 --tan BI
dl d2

Prijenosni omjer

nl Z2 d 2 cos ~2 i=--=--= dl . cos ~2 n2 ZI

elni

modul
mti = - - -

mn mu
mn

cos ~I
Z2

=--cos ~2

Zl~

mn

Diobeni promjer
dl = - - - =

cos

~I

ZI

mti

d2 = - . - - =

cos

~2

Z2

mu

Tjemeni promjer
dal =

dl dl

+ 2 mn + d2
2
= ZI

da2 = d 2

+ 2 mn +
1) cos ~2

Razmak osi
a=

mn( 1 -2- cos ~I

Sirina
VI =

zupanika

b= 10 mn
dl .
'lt

Obodna brzina

nl

V2

= d 2 'lt n 2

Brzina klizanja
vk = VI - - - = V 2 - - -

sin l:
V Vk=---

sin l: cos
~2

za l: - 90

cos
Fti

~2

cos

~l

Normalni modul
PI
mn =

~
10 .
"7t "7t

Cgran
VI =

~
10 .

Cgran

Ukupni gubici zbog trenja izazvanog klizanjem i valjanjem boka po boku

Pguk =

Pg

+ Pg

I
P gz
=

Snaga koja se gubi klizanjem (trenjem) bokova

PI (1- 1).)
vija1)z= =

Iskoristivost nika
l - !J.' tan ~2 l
1)1=

zupanog

para

1 - tan p' tan

~2
1). =

+ !J.' tan f31

PI
-Pguk

1 + tan p' tan f31

za l: = 90 tan % _p') tan f31

I

Iskoristivost bez gubitka u leajima

dl . bl P

PI

Temperaturna sigurnost, sigurnost protiv zaribavanja

Sz

(_1 -1 )qT 2
1)uk dop =

1,2

PI

Cgran

bl .

mn "7t VI

\o

ul

Snaga koja se moe prenositi u odnosu prema faktoru graninog optere6enja

15. KONSTRUKTIVNE IZVEDBE ZUPCANIKA I PRIJENOSNIKA

Konstruktivna izvedba zupanih parova uvjetovana je cijelim nizom faktora kao to su: primjena, vrst i veliina optereenja, upotrijebljeni materijal i njegova mehanika svojstva, tehnologija izrade (lijevanje, slobodno kovanje, kovanje u ukovnju, zavarivanje, tokarenje iz punog materijala), eljeni vijek trajanja, potrebna tonost, broj izradaka. Ako se pri velikim brzinama vrtnje zahtijeva visoka iskoristivost i mala bunost zupanih parova, potrebno je kvaliteti obrade zupanika i uravnoteavanju masa, pokloniti posebnu panju. Ekonominost i niska cijena izratka moraju se takoer uzimati u obzir. Kod malih dimenzija pogonskih elnika i stonika esto je kinematski promjer u odnosu prema promjeru vratila relativno malen, pa zupanik s vratilom treba izraditi kao jedan dio, kako to pokazuje sl. 360.1 za elnik,

A
PresjekA-A Presjek B-B

I. .

ee

-r--

,
_"
~

j4'--

- 1---------

1A

rv
I"

r--

--

f-----

1 r--

Sl. 360.1 telnik

Ilraen

s vratilom iz jednog dijela

a 360.2 za stonik. Ako je rije o manjem broju izradaka, zupanici se najtokare iz okruglog valjanog profila ili kuju slobodnim kovanjem. Kod veih serija kuje se u ukovnjima .

-F---I1E-3aSL 360.2 Stonik

izraen

s vratilo m iz jednog dijela

Vei elnici i stonici privruju se na vratilo pomou pera ili klinastih utora. Na sl. 361.1 prikazan je elnik privren na vratilo pomou pera, a na sl. 361.2 elnik privren na vratilo pomou klinastih utora. Na sl. 362.1 prikazan je stonik koji se na vratilo privruje pomou pera. Na sl. 362.2 prikazane su razliite izvedbe lijevanih elnika, a na sl. 363.1 lijevana izvedba stonika. Kod lijevanih izvedbi treba obratiti panju na blage prijelaze s manjih presjeka na vee. Isto tako potrebno je izbjegavati

360

A"

SI. 361.1 Celnik

privren

na vratilo

pomou

pera

SI. 361.2 Cclnik

privren

na vratilo

pomou

klinastih utora

nagomilavanje materijala na pojedinim mjestima radi spreavanja nastajanja preostalih n~petosti, usahlina i deformacija. Radi mogunosti vaenja modela iz forme, potrebno je predvidjeti kosine. Do promjera 500 mm lijevani zupanici rade se s ploama i rebrima za ukruenje (sl. 363.1), a vie od 500 mm s paocima. Paoci mogu imati eliptian presjek, a za zupanike s vie od 1000 mm promjera presjek u obliku slova I (sl. 362.2). Rauna se da samo etvrtina paoka prenosi obodn.u silu Ft. Paoci su optereeni na savijap nje silom FI = - - , od ega na jedan paok otpada: v

361

Sl. 362.1 Stonik

privren

na vratilo

pomou

pera

h... 6 ... 8m

Sl. 362.2 Lijevani elnici, a) i b) s ploom i rebrima, e) s paocima I presjeka

362

ZA

je broj paoka,

rauna se priblino = 0,4 ... 0,45 -Vrd?; 4 cm

ZA

Cff = - - = - - - - - ~

Mf

Ft' . y . 6
Sg

hg2

dop Cfr

Ft' . ~ hg =
ZA

---

r . 120

dop.

Cff

dop

Cff ;:::::

60 N/mm2 za CL., dop

Cfr ;:::::

30 N/mm 2 za SL.

Sl. 363.1 Lijevani stonik s

ploom

i rebrima

Na sl. 364.1 prikazan je zUipanik s lijevanom glavinom i vijencem od visokovrijednog legiranog elika, dobivenog najee kovanjem, toplo navuenog na glavinu. Ojaanje a omoguuje pri toplom navlaenju aksijalno nalijeganje. Preklop kod toplog navla2:enja uzima se iskustveno:
dglavina dvijenca

dg

1 -1-5-0-0--2-0-0-0-

Pri manjem broju izradaka, kovani zupamcI mogu se proizvoditi, preanjem iz valjanog materijala ili iz pogodnijih poluproizvoda (to je ekonominije). Za velike serije elnici i stonici kuju se u ukovnjima. Kod manjih zupanika, posebno stonika, mogu se i zubi dobiti kovanjem u ukovnjima. Na sl. 364.2 i 364.3 prikazane su grubim preanjem dobivene pogae iz kojih se obradom dobivaju konani oblici zupanika. Na sl. 364.4 prikazan je u ukovnju kovani elnik, a na sl. 365.1 u ukovnju kovani stonik. Zavareni elnici veih promjera prikazani na sl. 365.2, 366.1 i 366.2 dobiveni su na taj nain da su vijenci izraeni od valjanog obrua ili savijenog plosnatog profila zavarenog X zavarom, kako to pokazuje sl. 367.1. Zavar mora nakon obrade zubi ostati u uzubini. Glavina je ili od debelostijene cijevi ili je kovana. Ploa se autogeno uree iz lima. Radi olakanja zavarivanja i po363

a -osigurava na-

!ibn

~navicienja

~kom

Sl. 364.2 Celnik dobiven preanjem valj nog materijala, obraen

cs. =(!+l)(O,8 do 1,4) + 2,Sm 6y =( .. l,8)(O,8dol,4l...Jednadbe vrijede za A=!=lOdo40

ir

SI. 364..1 Lijevana glavina s toplo

navuenim

vijencem

. - r-

...

-._-

Sl. 364.3 Celnik dobiven preanjem valj nog materijala, obraen, olakan buenjem izvrtina

Sl. 364.4 Celnik kovan u ukovnju 364

SI. 365.1 Stonik kovan u ukovnju

~
r'""I
~

- go1oo1)m
~

C>OII!

-- r--

:: (1do1.3)dv,.

..
Sl. 365.2 Zavareni i rebrima
elnik

"tJ

ploom

c--

zavareni

zupanik

Sl. 366.1 Zavareni

elnik

s dvije

meusobno

zaokrenute

ploe

...,....,...,.,~', 7t-1'-~"':":'~~
,

..

.....-----b ----,..,.,i
Sl. 366.2 Zavareni
elnik

ploom

6 rebara

3DO

Sl. 367.1

Nain

zavarivanja vijenca

veavanja

krutosti, glavina i vijenac se obradom malo uputaju, a osim toga ugrauju se i rebra. Na sl. 366.1 prikazana je drukija izvedba zavarenog elnika. Na sl. 367.2 prikazana je izvedba zavarenog stonika. Prednost zavarenih konstrukcija lei u smanjenim teinama, otpada izrada modela, vrijeme izrade je krae, a cijena izratka je niska. Zavarivanje je ekonomski opravdano samo kod malog broja izradaka. Kod zavarenih izvedaba postoji mogunost da se za pojedine dijelove zupanika koriste razliiti materijali, vijenac od kvalitetnijeg, a glavina, ploa i rebra od manje kvalitetnog materijala. Kod zavarene izvedbe treba odrediti odgovarajui tehnoloki postupak da bi deformacije izazvane zavarivanjem bile to nie. Konana obrada vri se tek nakon zavarivanja i eventualnog arenja radi uklanj,anja preostalih napetosti. Zavareni zupanici imaju tanke stijenke, tako da kod velikih obodnih brzina stvaraju buku. Privrenje zupanika na vratilo mora biti provedeno to briljivije to je brzina vrtnje zupanika vea i to je ozubljenje tonije. Provrt uglavini mora biti koncentrian s kinematskim cilindrom, inae bi moglo doi do neravnomjernog troenja i do nemirnog rada zupanika. Spajanje zupanika s vratilom vri se pomou klinova, pera, napreavanjem na cilindrino ili stoasto vratilo, klinasto vratilo, vratilo poligonog profila. Uleitenje vratila na kojem su smjeteni zupanici ovisit e o veliinama i smjeru sila koje optereuju leaj no mjesto, brzine vrtnje, zahtjevane tonosti uleitenja. Na sl. 368.1 prikazani su naini uleitenja elnika

a) izrada vijenca iz punog materijala

b) izrada vijensaiz savijenog plosnatog cellka

Sl. 367.2 Zavareni stonik, a) zupani vijenac izraen iz punog materijala, bl zupani vijenac izraen savijanjem plosnatog elika

367

Sl. 368.1

Nain

uleitenja

elnika

s ravnim zubima

368

Sl. 369.1
24 -

Nain

uleitenja elnika s kosim

ravnim zubima
369

Ozubljenja i zupanici

--+-- - - - - --+--+---

-X7~~:r

Sl. 370.1

Naini

uleitenja pogonskih stonika

s ravnim zubima, na sl. 369.1 le,itenje elnika s kosim zubima, na sl. 370.1 leitenje pogonskih stoni,ka. Na :sl. 371.1 prikazano je lei,tenje elnika i stoni'k<l1 na jednom vratilu. Na istoj slici vidi se i stonilk koji se sastoji od ~lavine na ,koju je vijcima spojen vijenac. Slina izvedba mogua je i koci elnika.
Kuita

prijenosnika

elnika

i stonika

Besprijekoran rad prijenosni'ka pretpostavlja besprijekorno leitenje. Ovom zahtjevu moe se udovoljiti ako se vrati'la zupastih parova na odgovarajui nain uleite l i zatvoreno ku6te. Kao materijal kuita upotrebljava se najee lijevano eljezo, rjee lijevani elik ili laki metali. Dobri rewltati postiu se i kuitima u zavarenoj izvedbi. Kuita od lijevanog eljeza smanjuju buku radi svog priguenog djelovanja. Standavdi,zacijom dijelova prijenosn1ka i kuita prema sistemu dogradnih jedinica proizvodnja postaje ekonominija.

370

Sl. 371.1 Uleitenje stonika i

elnika

na jednom vratilu

Kuita od lakih metala primjenjuju se radi male teintj u gradnji vozila. Lijevani elik je mnogo skuplji od lijevanog eljeza, pa se upotrebljava tamo gdje se radi visine optereenja lijevano eljezo ne moe upotrebljavati. Najee se izvode dijeljena kuita, s ravninom dijeljenja koja prolazi kroz osi vrtnje vratila. Na taj nain olakava se ugradnja i demontaa leaja i vratila. Da bi se ostvario spoj koji spreava izlaz ulja i ulaz praine, premazuju se kvalitetno obraene nalene povrine gornjeg i donjeg dijela kuita masom za brtvenje i spajaju vijcima. Zatici ili dosje dni vijci osiguravaju toan meusobni poloaj obiju polovica kuita. Na sl. 372.1 prikazano je dvodijeino lijevano kuite za jednostepeni prijenosnik elnika. Pojedine mjere kuita su iskustvene i navedene su u tablici na crteu 372.1.

371

"" N

-.j

~
Presjek A-A

~
B

Orjentacione dimenzije kuita prijenosnika male i srednje snage (do 500 kW)

o d,

o
d2

o,

e
D

h h,

82

83

K,

K2

stondordni ",0.030+5m.m. ",(0.8do1)6 ",H",a razm.akosi

"'1-

",2d prem.a ",(0.35doO.4)0 ",0.59 ?ovisi <;ld za vIse- sInnelezap ",(8do10)d2 1.55 d=prom.Jer ",0.8d ",0.6d ",(0.8do1)6 ",(0.8do1)6 Prom.Jeru za jednostepene stepene =(IS+o,).5rnrn VIJ ku vIjka

Sl. 372.1 DvodijeIno lijevano

kuite

za jcdnostcpcni prijenosnik

elnika

s iskustvenim vrijednostima za pojedine mjere'

Sl. 373.1 Jednostepeni prijenosnik elnika s ravnim zubima

373

Sl. 374.1 Jednostepeni prijenosnik stonika

Na sl. 373.1 prikazan je jednostepeni prijenosnik elnika s ravnim zubima svratilima uleitenim u jednoredne kugline leaje. U naelu je potrebno kod svih prijenosnika, osim uleitenih u konino-valjkasti leaj, da jedan leaj bude vrst a drugi slobodan (potreba za mogunosti toplinske dilatacije). Ulazno i izlazno vratilo imaju odbojne prstene za ulje (moe se koristiti do v < 10 m/s). Pogonsko vratilo i zupanik izraeni kovanjem su kao jedan dio, a gonjeni zupanik je lijevan. Na sl. 374.1 prikazan je jednostepeni prijenosnik sa stonicima. Pogonsko vrat Ho uleiteno je u konino-valjkaste leaje uloene u ahuru. Leaji preuzimaju radijalna i aksijalna optereenja. Pogonsko vratilo montira se zajedno sa ahurom. Nastavljanje pogonskog stonika vri se pomou distancijskih limova. I leaji gonjenQg vratila uleiteni su u ahure.

374

16. PUZNI PRIJENOSNICI

16.1 OPCENITO O PUNIM PRIJENOSNICIMA Puni prijenosnici sastoje se od pua i punog kola (sl. 375.1), a predstavljaju ozubljene prijenosnike s mimosmjernim osima vratila. Kut kojeg zatvaraju osi vratila najee je 90, meutim, kut moe biti ~ od 90. Mimosmjernost vratila omoguuje da se Qd jednog pogonskog vratila moe odvoditi snaga na vei broj gonjenih vratila. Najee je pu pogonski dio prijenosnika (ako se vri redukcija broja okretaja). Meutim, pogonski dio prijenosnika moe biti i puno kolo (u sluaju multiplikacije broja okretaja, uz nisku iskoristivost prijenosnika). Smjer okretanja punog kola ovisi o smjeru okretanja pua i smjeru zavoj nice pua. Na sl. 376.1 prikazan je pu smjeten iznad

Sl. 375.1 Pu i puno kolo

punog kola (a) i pu smjeten ispod punog kola (b). Tablica uz sl. 376.1 daje pregled smjera okretanja pua i smjera zavojnice kao i smjer djelovanja sila. Punim prijenosnicima mogu se postii veliki prijenosni omjeri kod redukcije od i = 1 do i = 100, kod multiplikacije od i = l do i = 15. Povezivanjem dvaju punih prijenosnika mogu se postii vrlo visoki prijenosni omjeri (sl. 377.1).

Prednosti punih prijenosnika jesu:

1. Vrlo visoki prijenosni omjeri (i ~ 100) koji se mogu postii jednim parom prijenosnih elemenata (pu, puno kolo). Do sada su ve izraeni puni prijenosnici ija je snaga od 1000 kW s brojem okretaja pua do 500 lis. Povezivanjem dvaju punih prijeposnika (sl. 377.1) mogu se postii vrlo visoki prijenosni omjeri.
375

v
2

v
VII

al
Sl. 376.1 Smjer okretanja punog kola dan zavisno od smjera okretanja pua i smjera zavoj nice

Tablica 376.1 Pu smjeten iznad punog kola (sl. 376.la) Smjer zavoj nice desni desni lijevi lijevi Smjer okretanja pua 1 3 1 3 Smjer sila osi pua

punog kola

punog kola

2
4 4

V VII VII V

VI VIII VI VIII

PU smjeten ispod punog kola (sl. 376.lb) Smjer zavoj nice desni desni lijevi lijevi 376 Smjer okretanja
I

Smjer sila osi pua

pua

punog kola
4

punog kola

2
1

VII VIII VIII VII

V VI V VI

3 3

2
1

Sl. 377.1 Povezivanje dvaju punih prijenosnika 2. Tihi rad prijenosnika kod visokih i niskih brojeva okretaja, praktino u cijelom vijeku trajanja prijenosnika. Kod punih prijenosnika ne dolazi do valjanja zuba po zubu, ve samo do klizanja zuba po zubu. Ovo klizanje omoguuje tihi rad i priguivanje, ali zahtijeva s druge strane posebne mjere kada je rije o glatkoi nalenih povrina, o sparivanju materijala pua i kola, da bi osigurala dobra antifrikciona svojstva, o podmazivanju, da bi se smanjili gubici trenjem kao i troenje. 3. Visoka opteretivost koju omoguava dodir u liniji veeg broja zubi (2 do 4). Kod pua s malim brojem zubi (brojem zavojnica) ne raste zakrivljenost bokova, kao to je sluaj kod ostalih prijenosnika gdje smanjenjem broja zubi malog zupanika raste zakrivljenost bokova. Na taj nain ima puni prijenosnik bolje uvjete za stvaranje uljnog filma. Povoljan je takoer i relativni smjer gibanja povrina bokova u zahvatu. Kod povoljnog oblika zakrivljenosti bokova i relativnog gibanja moe puni prijenosnik prenositi velike snage. 4. Dugaak vijek trajanja uz uvijet tone izrade, pravilne montae, pravilnog izbora materijala pua i punog kola, dobrog i obilnog podmazivanja, dobrog leitenja. S. Relativno dobra iskoristivost prijenosnika kod vievojnih pueva. Uz odreene uvjete mogue je dostii iskoristivost i do 98%. Kod malog kuta uspona velikih prijenosnih omjera, malih brzina klizanja i malih dimenzija, iskoristivost pada (i do ispod SO%). 6. Mogunost da prijenosnik bude samokoiv (pri tome je 1] < SO%). 7. U odnosu prema prijenosnicima s cilindrinim ili stoastim zupanicima za prijenos iste snage obino su laki i lake izvedivi, a kod veih prijenosnih omjera su i jeftiniji. U odnosu prema hipoidnima puni prijenosnici imaju veu duinu dodira bokova i veu mirnou hoda, a u odnosu prema prijenosnicima sa zavojnim zubima veu opteretivost i bolju iskoristivost. 8. Mogunost da se puevi odreenih veliina upotrebljavaju za vei broj punih kola (drukiji prijenosni omjeri).
377

Nedostaci punih prijenosnika 1. Iskoristivost punih prijenosnika posebno onih s cilindrinim puem je manja od iskoristivosti prijenosnika s cilindrinim i stoastim zubima. 2. Kod prijenosnika niske iskoristivosti razvija se toplina koju treba odvoditi umjetnim hlaenjem. Puni prijenosnici primjenjuju se najee za snage do 100 i 150 kW, a primjenjuju se pri izradi transportera, 1iftova, motornih dizalica, tekstilnih strojeva, brodskih kormila, pogona bubnjeva, rotilja, centrifuga, pumpi. Osim toga, primjenjuju se i u gradnji alatnih strojeva, inskih i cestovnih vozila itd. U novije vrijeme puni se prijenosnici primjenjuju i za manje prijenosne omjere (i = 1 do S) s kojima se postiu prijenosi velikih snaga s dobrom iskoristivou. Takvi prijenosnici ugrauju se ispred ili iza cilindrinih prijenosnika radi postizanja velikih prijenosnih omjera s dobrom iskoristivou (sl. 378.1).

Sl. 378.1 Puni prijenosnik povezan s prijenosom

elnika

Takozvani visokouinski prijenosnici s toplinski obraenim i bruenim zubima, hlaeni (rebra na kuitu, rotor puhala smjeten na puu, hlaenje vodom), s odgovarajuim oblikom bokova pua, omoguuju uz priblino jednaku cijenu po Jedinici snage, veu iskoristivost, postizanje manjeg volumena po jediJlllci snage. U odnosu prema punom kolu pu moe imati ove poloaje (sl. 379.1): pu ispod punog kola (a), pu iznad punog kola (b), pu sa strane ravnina dijeljenja horizontalna, os punog kola vertikalna (c), pu sa strane ravnina dijeljenja vertikalna, os punog kola horizontalna (d). 16.3 OBLICI PUNIH PRIJENOSNIKA PREMA GEOMETRIJSKIM OBLICIMA PUEVA I PUNIH KOLA Pu i puno kolo mogu imati bilo valjkasti bilo globoidni oblik. Prema tome \"azlikuju se slijedee vrste punih prijenosnika: 378

SI. 379.1 Mogui poloaj pua u odnosu na pu no kolo, a) pu ispod punog kola, b) pu iznad punog kola, e) pu sa strane, os punog kola vertikalna, cl) pu sa strane, os punog kola horizontalna

Sl. 379.2 Mogui oblici pua i punog kola, a) cilindrian pu globoidno puno kolo, b) globoidan pu i puno kolo, e) globoidan pu cilindrino puno kolo 379

1. Prijenosnici s valjkastim puem globoidnim punim kolom (sl. 379.2.a). 2. Prijenosnici s globoidnim puem globoidnim punim kolom (sl. 379.2.b). 3. Prijenosnici s globoidnim puern. i cilindrinim punim kolom (sl. 379.2.c). PU najee ima: manji prom}er od punog kola, a kut uspona navoja pua manji je od 45. Pu ima jedan ili vie zavoja (zuba) koji su navijeni na cilindrino (sl. 380.1) ili globoidno oblikovanu plohu (diobeni ili srednji cilindar), slino kao navoj vijka. Prema broju hodova puevi mogu biti jednohodni, dvohodni, trohodni i viehodni (sl. 380.2). Zavoji pua (zubi pua) mogu biti desni, odnosno lijevi; tada se govori o puu s desnom, odnosno s lijevom zavojnicom (sl. 381.1). Desnoj zavojnici pua treba davati prednost. Lijevu zavoj nicu treba birati samo kod odreenih zahtjeva na smjer gibanja. Na sl. 381.2 vidljiva je ovisnost okretanja punog kola o smjeru zavojnice pua.

diobeni cil indar

1fd

Sl. 380.1 Nastajanje zavojnice

al

bl
Sl. 380.2 Jedno, dvo i trohodni puevi

cl

380

Sl. 381.1 Pu s desnom i lijevom zavoj nicom

al desnohodi pu

bl !ijevohodi pu

Sl. 381.2 Ovisnost okreta nja punog kola o smjeru zavoj nice pua

a) pu s desnom zavojnicom

b) pu s lijevom zavojnicom

16.3 OBLICI BOKOVA PUEVA

Slika 382.1 pokazuje nastajanje zavojnice kao rezultante okretnog gibanja oko osi vrtnje i pravocrtnog gibanja u smjeru osi vrtnje. Ravnina A' (sL 382.1) valja se bez klizanja po valjku polumj.era rb (temeljni valjak). Pravac p' koji lei u ravnini A' opisuje pri tome zavoj nicu. Poloaj pravca p' odreen je, u odnosu prema osi valjka, polumjerom rb (kao najkrae rastojanje izmeu osi O i pravca) te kutom -Yb' Presjek ravnine okomi,te na os O i zavojnice je evoiventa. Izvri li pravac jedan okretaj oko osi, zakrenu se i sve toke na pravcu za 360 a ujedno se pomaknu za veliinu uspona P do poloaja paralelnog s prethodnim poloajem pravca. Sve toke na pravcu p' izvrit e jednak pomak P (uspon zavoj nice), ali e kut nagiba I' pravca p' biti razliit i ovisit e o udaljenosti r pojedinih toaka na pravcu p' od osi O:
0 ,

tanI'

= ---.
2'1tr
381

SI. 382.1 Nastajanje zavojnice kao rezultante okretnog i pravocrtnog gibanja

vojnicu. Pravac p paralelan je s pravcem p', a prema osi nagnut je za kut y. Kod valjanja ravnine A' po temeljnom valjku rb obavija ravnina A' valjak polumjera rb. Presjek ravnine okomite na os O :sa zavojnicom pravca p dat e produenu evoiventu. Povrina zavoj nice ograniena je tjemenim ipodnonim valjkom. Ako je rb = r (y = Yb) dodiruje se pravac p s temeljnim valjkom, a zavojnica nastaje nizom tangenti na temeljnu zavojnicu. Tako dobivena zavojna povrina je evolventa koju je mogue razviti u ravninu. Evolventna zavoj na povrina identina je sa zavojnomevolventnom povrinom bokova cilindrinih zupanika s kosim zubima. Ovako dobiveni puevi su evolventni, naime, presjek ravnine okomite na uzdunu os sa zavoj nom povrinom je evoiventa. Budui da se dobivena povrina moe razviti u ravninu, mogue je ostvariti i dodir s rotacijskom stoastom povrinom ili s ravninom, to znai da se takvi bokovi mogu brusiti stoastim brusom. Valjanjem ravnine A' po temeljnom cilindru rb kod rb = r, opisuje pravac p prostornu kosokutnu zatvorenu povrinu, koja se ne moe razviti u ravninu, pa prema tome ni brusiti stoastim i ravnim brusom. Prema nainu izrade bokovi cilindrinih pueva mogu imati razliite oblike. Ako alati za izradu pueva imaju ravnu otricu (koja je ujedno generatrisa boka zuba), profili bokova zuba pua mogu imati: Oblik boka A (ZA, Arhimedov spiralni pu, sl. 383.l.a) izrauje se pomou trapeznog tokarskog noa ije otrice prolaze kroz os vrtnje. Ueinom presjeku okomitom na os vrtnje bokovi imaju oblik Arhimedove spirale. U ravnini koja prolazi kroz os vrtnje bokovi su ravni, a u ravnini okomitoj 382

Povrina koju opisuje pravac p' zavojnim gibanjem oko osi O je prostorna kosokutna otvorena zavojna povrina. Ako na udaljenosti (rb - r) od ravnine A lei vrsto s njom spojena druga ravnina A', to e pravac p u ravnini A opisivati kod valjanja ravnine A' po valjku promjera rb takoer za-

QI~
BP

Jt~~
RT

b)

TN = tokarski no RT = rezni toak G = eono gloda lo PG = prstasto gladalo BP = brusna ploa

c)

e)

~ ~l _3-/
w
__ '"__
ZC = zahvatna crta w = kinematska crta 1,2,3= linije dodira

c12~...

,,3

~-~$i!'ilIDt

Sl. 383.1 Oblici pueva prema nainu izrade, a) oblik boka A-Arhimedov ZA-pu (TN = tokarski no, RT = rezani toak), b) oblik bokova N-ZN pu (D = tokarski no, G = eono glodalo, PG = ploasto glodalo), e) oblik pua K-ZK pu (BP = brusna ploa), ct) oblik pua E-ZE pu, e) oblik boka H

na kut uspona navoja bokovi su ispupeni. PO obliku odgovara oblik A trapeznom navoju. Izrada pueva s veim kutom uspona je oteana radi nepovoljnih uvjeta rezanja. A-pu moe se izraditi i odvainim postupkom izrade alatom u obUku zupanika (sl. 384.1). Na takav nain izrauju se puevi u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Alat u obliku zupanika slian je alatu za izradu elnika s kosim zubima. Za obradu slue odvaine glodalice s tangencijalnim suportom. A-pu brusi se trapeznom brusnom ploom, pri emu je os vrtnje brusne ploe naklonjena prema osi pua za k!ut uspona zavoj nice (Ym), asimetrala profila brusne ploe podudara se sa sjecitern osi brusne ploe i pua (sl. 384.2). Pri takvom nastavljanju brusa pri bruenju A-pua profil brusne ploe mora biti zakrivljen. Ako je kut uspona malen, A-pu se moe brusiti brusnom ploom s ravnim bokovima. to je promjer bmsa manji, to je manje odstupanje profila boka. Oblik boka N (ZN,pu, priblian spiralni pu, sl. 383.l.b) dobiva se ako je tokarski no trapeznog oblika u odnosu prema ravnini koja prolazi kroz os vrtnje postavljen koso za veliinu kuta uspona navoja pua. N-profil moe se priblino proizvesti pomou prstastog i malog ploastog glodala (sl. 383.l.b). U presjeku okomitom na os vrtnje N-pu ima oblik priblian Arhimedovoj spirali, u presjeku N - N (sl. 385.1) trapezni oblik. U presjeku A - A (sl. 385.1) bokovi su lagano ispupeni. Kod N-pueva trapezni oblik standardnog profila moe imati bilo zub bilo uzubina. 383

a)

Sl. 384.1 Izrada Apua, a) odvainim postupkom, b) pomou alata u obliku zupanika

Sl. 384.3 Bruenje pua

Sl. 384.2. Bruenje A-pua

Bruenje N-pueva vri se kao i bruenje A-pueva (sL 384.2) samo to profil brusne ploe ima ravne bokove. Oblika boka K (ZK-pu, sl. 383.Lc) izrauje se ploastim glodalom ili brusnom ploom trapeznog presjeka, ija je os vrtnje u sredini uzubine naklonjena prema osi pua za kut uspona "(m. I pored ravnih bokova alata generatrisa nije pravac, ve prostorna krivulja. Do razliitog zakrivljenja bokova pua dolazi radi razliitih promjera alata pri gruboj i finoj obradi. Oblik boka E (ZE-pu, sL 385.2 i 386.1) odgovara elniku s .kosim zubima evoIventnog profila, velikog kuta nagiba boka (~). Izvodnica otrice noa (generatrisa) tangira temeljni cilindar polumjera rb, a zatvara s ravninom okomitom na os vrtnje kut "(b. Oblik boka u ravnini okomitoj na os vrtnje 384

Sl. 385.1 N-pu

je evolventa (sl. 385.2). U ravnini koja prolazi kroz os vrtnje (A - A) profil boka je hiperbola, a u ravnini koja prolazi okomito na kut uspona (N - N) profil boka je ispupen. Taj profil odgovara obliku boka elnika evoiventnog
Sl. 385.2 Evolventni E-pu

J5 -

Ozubljenja i

zupanici

385

Sl. 386.1 Poloaj noa kod izrade E-pua profila s kosim zubima velikog kuta nagiba boka. E-puevi se izrauju tokarenjem, odvainim glodanjem ili odvainim bruenjem (sl. 383.1.d), na primjer, pomou brusne ploe ija os vrtnje zatvara s osi pua kut Ym, a ujedno je prema osi pua nagnuta za kut a.w (sl. 383.l.d). Bokovi evoiventnih pueva mogu se jednostrano brusiti stoastim brusnim ploama kako pokazuje sl. 384.3. Konkavni bokovi sl. 383.1.e i 387.l Cilindrini pu s konkavnim bokovima, u zahvatu s globoidnim puzmm kolom, pokazuje prema ostalim punim prijenosnicima bitne razlike: 1. Zubi pua imaju konkavan profil prema konveksnim ili ravnim bokovima izvedaba obinih pueva. . 2. Specifini boni pritisci vrlo su niski, to omoguava uz odreenu prilagodljivostbokova (priljubljivost) odravanje potrebnog uljnog sloja. 3. Povoljan poloaj dodirnih crta bokova (okomito na smjer klizanja) i oblika boka pua omoguava stvaranje hidrodinamikih pritisaka u uljnorr. siloju. puni priJenosnici skonkavnim ozubljenjem bolji su od svih ostalih vrsta punih prijenosnika zato jer su: a) gubicI trenjem niski, time je nisko i zagrijavanje, pa uz iste ostale uvjete ovi prijenosnici mogu, u odnosu prema ostalim prijenosnicima, prenositi 250/ 0 do 30~/o vee snage, b) troenja zuba su manja, a time je produen vijek trajanja, e) jer je korijen zuba deblji (kod istog modula zubi konkavnog pua u korijenu su jai) otpornost na savijanJe je vea. Kod globoidnih punih prijenosnika i puz l puno kolo su globoidnog oblika. Pu je na cijeloj duini prilagoen obliku punog kola. Globoidni puni prijenosnici imaju visoku opteretivost i dobru iskoristivost. Budu386
Globoidl1i oblici pua (G-puevij sl. 387.2

da se diobeni promjeri uzdu osi pua mijenjaju ovisno o globoidnom obliku, mijenja se i kut uspona. Da bi se osigurala dobra slika noenja globoidnih prijenosnika, mora postojati mogunost da se puno kolo, u odnosu prema sredini pua, kao i pua u odnosu prema sredini punog kola, dade aksijalno nastavljati. Izrada ozubljenja globoidnog punog prijenosnika tea je nego kod normalnih punih prijenosnika jer su za to potrebni posebni alati. Iskoristivost globoidnih pUnjh prijenosnika jednaka je iskoristivosti E pueva, dok
i

SI. 387.1 Konkavni bok pua Cavex-prijenosika

+
I
I

Sl. 387.2 Globoidni oblici opteretivost lei izmeu E i H punih prijenosnika. Globoidni puevi mogu se sprezati i sa cilindrinim zupanicima s kosim zubima (sl. 388.1.a), a primjenjuju se kod volana cestovnih vozila. Spiroidni prijenosnici (sl. 388.1.b) predstavljaju nov oblik ozubljenja prijenosnika s mimosmjernim vratima. Pogonski dio prijenosnika je stoasti pu, gonjeni dio je stoasti zupani k s luno zakrivljenim zubima. Ti prijenosnici mogu prenositi velike snage. Veliina mimosmjernosti osi vratila lei izmeu hipoidnih i punih prijenosnika. Kod velike mimosmjernosti osi vratila u zahvatu je velik broj zubi, a i brzine klizanja su tako visoke kao i kod punih prijenosnika. Iskoristivost je blizu iskoristivosti punih prijenosnika. Spiroidni prijenosnici s prijenosnim omjerom i = 10 i vie ve su bili proizvedeni u jednom stupnju.

387

a)

Sl. 388.1 Sprezanje globoidnog pua s elnikom s kosim zubima (a), spiroidni prijenosnici (b i e)

e)

16.4 DUPLEKS PUNI PRIJENOSNICI

To su posebni prijenosnici s tzv. dupleksnim puem (si. 389.1). Primjenjuje se kod alatnih strojeva, jer omoguavaju ograniavanje zranosti izmeu zubi pua i punog kola pri montai i zbog troenja u eksploataciji. Ogrania vanje zranosti postie se vrlo jednostavno. Pu spomenutih prijenosnika ima razliite uspone lijevog i desnog boka zuba, zato se i naziva duple ks. Kod razliitog uspona uzubina se postepeno iri, a debljina zuba suzuje. Aksijalnim pomicanjem pua, protivno pu nom kolu, zranost izmeu pojedinih zubi pua i punog kola nastavlja se na eljenu mjeru. Prednost lei II tome da se ne mijenja ni razmak osi, a ni poloaj polja zahvata. Izrada odgovarajuih uspona mora odgovarati zahtjevima zadanog omjera. Pri tome se tei. minimalnoj zranosti koja je ovisna o veliini modula i broja zubi punog kola. Ako za aksijalno pomican}e pua ima dosta mjesta, bira se mala r'azlika u veliini uspona. U protivnom sluaju bira se velika razlika koja je u usponima nepovoljna jer se tee moe tono nastaviti eljena zranost. DupJeJ.r.sni puevi izrauju se bija s jednakim ili s razliitim kutom zahvatne crte I~jevog i desnog boka. Za izradu dupleksnih pueva nisu potrebni posebni alati. Potrebno je obratiti panju samo na izradu bokova koji imaju r:::::?:liite uspone. Izrada punih kola s istim, odnosno s razliitim kutom zahvatne crte zahtijeva posebne alate.
esto

388

Sl. 389.1 Dupleksni pu

16.5 OSNOVNI POJMOVI ZA I PUNOG KOLA

ODREIVANJE

DIMENZIJA PUA

Osnovna dimenzija cilindrinog pua je srednj.i promjer dm (sl. 389.2). Evolventni pu prikazan je na sl. 389.3. Puno kolo prikazano je na sl. 390.1. Faktor oblika zuba ZF i njegov utjecaj pokazan je na sl. 390.2.
p
Pa

Sl. 389.2 Osnovne dimenzije

cilindrinog

pua

Sl. 389.3 Osnovne dimenzije evoiventnog E-pua

389

cl

Sl. 390.1 Osnovne dimenzije punog kola

Sl. 390.2 Utjecaj faktora oblika (ZF) na oblik punog prijenosnika s istim osnim razmakom (a), prijenosnim omjerom (i) i brojem zubi ZI = 1

390

DIMENZIJE PUA I PU.NOG KOLA

Tablica 391.1
~---.~~---------~----------

Naziv Jednadba
-~

Oznaka Primjedba
p
ZI ZI=--

Broj zubi pua

Pa

Broj zubi punog kola

Z2

dz Zz=-m
-~--~-----------~-.----

sl. 389.2 (P ~ uspon navoja pua) (Pa = aksijalni korak), vidi tablicu 439.1 sl. 390.1, P = korak punog ko=-la, (d z = diobeni promjer punog kola)
--------~---~-------

~--

-.-----

Uspon
P
~~-~------

P
ZI .

=
Pa
sl. 389.2
1t m

Aksijalni korak
Pa
ZI
~-

Pa = - - = P = Pn = mn .
1t

sl. 389.2, P la
(Ym

korak punog ko-

Normalni korak
Pn
-----~

=
Pa . cos Ym

= srednji kut uspona)

Aksijalni modul
m
1t

Pa mn = m cos Ym drni
ZF = ZI

Normalni modul
mn

m
ZF

tanYm

Faktor oblika pua

drni

= srednji promjer pua

tanYm
ZI =-ZF

/_Z_F /___~~+_~I~ I

Faktor oblIka karakterizirao~ lik pua posebno moment otpora u odnosu prema progibu ZF = t (Yrn)' Za ZI = 1
Ym 8,1 0 5,7 0

__

--~------------

3,4..--I

ZF

VJ 'cl

Na sL 390.2 pokazan je utjecaj na oblik prijenosnika s jednakim razmakom osi al prijenosnim omjerom i, a za ZI = 1 .

'.o N

(Nastavak tabele 391.1) Oznaka

ZI
"(m

Naziv
m zJ
= ---

Jednadba Primjedba
p

Srednji kut uspona drnI .

7t

tan "(m = - - = - - ZF drnI tan aw tan a = - - - za ZN, ZK i ZE pueve cos "(m

Kut zahvatne crte u aksijainom presjeku a = aw za ZA pueve

Za ZA pueve vidi sl. 383.l.a. Za ZN, ZK i ZE pueve vidi sl. 383.l.b, c, d.

Kut zahvatne crte u normalnom presjeku

an

an = aw za ZN, ZK i ZE pueve. tan an = tan aw cos "(m za ZA pueve = 20 kod "(m do 15 = 22,so kod "(m = 15 do 25 = 25 kod "(m = 25 do 35 = 30 kod "(m > 35

Tjemena visina zuba

ha

= lm
'Ym
0

= 1mn
"(m>

za

<

1,5

za

15

Podnona visina zuba hf

h h

=
1,2m

= 1,2 mn = ha + hf
h

Ukupna visina zuba dal df!

hl

,=

h2

Promjer tjemene krunice

dal = drnI

+ 2ha
df! = drnI - (2 m
--

haI = m

Promjer podnone krunice

+ 2 CI)
--------- ----

(Nastavak tabele 391.1) Oznaka Primjedba prednost treba dati

CI = Cl ZI' mn CI =

Naziv 0,167 m do 0,3 m

Jednadba

Tjemena
drni drni = ZF nz = - . - -

zranost

0,2 m

Promjer srednje krunice pua smYm

d m2 d2 d 2 = Z2 m
snm =

Promjer srednje krunice punog kola

d m2 = 2a-d m !

za prijenosnike bez pomaka d m2 = d 2

Promjer diobene srednje krunice punog kola

Debljina zuba

snm
2
Pa

m7t snm = - - cos

Ym

duina luka izmeu 2 boka mjerena na srednjem promjeru okomito na zavoj nicu.
Sam

Aksijalna debljina zuba

sam
S

am

=--

(debljina zuba na srednjem promjeru u aksijalnom presjeku. Ym

irina uzubine enm

enm

= - - cos

7tm

Duina pua
bl

bl =

~ d a2 2 -

2 d2

sl. 389.2 bez pomaka profila b l =2m VZ2 + 1

bl min ~

lOm
----- - -- ------

W \o
-------

-------

---

---- -

-- - -

~----.--.--

l.>J \o

"""
Oznaka Jednadba Primjedba
'lt

(Nastavak tabele 391.1)

Naziv

Korak punog kola

p p=m'lt=--Zz

dz

sl. 390.1

.Debljina zuba punog kola

s

--2 sl. 390.1 sl. 390.1 sl. 390.1

m .

'lt

Sirina uzubine punog kola

e

--2
ha = m
l
rK = a - - - dal 2

m.'lt

Tjemena visina punog kola

ha

+ xm pri pomaku profila

ha = m

Polumjer zakrivljenja tjemena punog kola

rK

sl. 390.1

Tjemeni promjer punog kola

dal dal = d 2

dal = d z + 2 m + m + 2 xm pri

profila

pomaku

sl. 390.1

Vanjski promjer punog kola

dA

dA

=dal + m
bz cp sin--=-2 2 rao sl. 399.1,
rao

Sredinji kut punog kola

cp

= -2

dal

+e

(Nastavak tabele 391.1) Oznaka Jednadba Primjedba

Naziv

Podnona visina punog kola

hf hf = m -

hf = m + c2 xm + Cz pri pomaku

profila

Tjemena
Cz

zranost
C2

C2

= 0,2 m
df2 = dal -

0,167 m do 0,3 m prednost dati

(2 m
-~

Podnoni promjer punog kola

dfz

+ 2 C2)

12
2
drnI =

Korisna irina zuba punog kola

b
~ dal -

2m

-V Zp + l

bez pomaka profila

~I--

Vidi sl. 399.1 b 0,45 (dal + 4 m) za puno kolo. od bronce b 0.45 (d.! + 4 m) + 1,8 m za puno kolo od lakog metala
-----------~---

----

---

I-

Vanjska irina punog kola

b2

= 0,8
drnI

=b+
m
[a
~~
drnI

I
1 Z2
I

Prijenosni omjer .

i = n l /n 2 = zJ ZI

I--~ --------~
= --

~ 30
m
(ZF

------,

+ d2

+ Z2)

I
+ xm
= -

Osni razmak a a
=
II

drnI

+
2

221 d2 m

vl

VJ \o

sluaju pomaka profila

(zp

+ Zz + 2 x) I

L ______ _

16.6 ZAHVATNE CRTE PUZNIH PRIJENOSNIKA Uvjeti gibanja punih prijenosnika odgovaraju uglavnom gibanju cilindri nih zupanika sa zavojnim zubima (vij anika) , samo to se kod punih prijenosnika dodir ostvaruje u liniji, pa je gibanje ipak blie gibanju matice i vijka. Pu se moe u naelu promatrati kao cilindrini zupanik s kosim zubima. U toku okretanja, promatrano u uzdunom presjeku, pu pokazuje ravnomjerno gibanje navojnih profila u aksijalnom smjeru. Gibanje punog kola bit e jednako ako se pu okree ravnomjerno oko svoje osi ili ako qlU se mjesto okretaja dade odgovarajui aksijalni pomak. U sluaju da je kut kojeg zatvaraju osi vrtnje I: = 90, odgovarajui profili zavojnice pua u srednjoj ravnini punog kola daju vrlo jednostavnu zahvatnu crtu koja odgovara zahvatu ozubnice (uzduni presjek pua) s profilima srednjeg presjeka zuba punog kola. Za presjeke koji lee izvan sredine punog kola moe se dodir svesti na dodir ozubnice s odgovarajuim profilom punog kola. Ravnine poloene paralelno sa sredinjicom punog kola sijeku pu u presjecima koji imaju razna zakrivljenja i razliite nagibe (sl. 396.1). Zahvatne crte mogu se odrediti prema zakonu ozubljenja. Na sl. 396.1. predstavljaju AI do As zahvatne crte koje prolaze kroz kinematske toke CI do Cs koje lee na kinematskoj osi. Zahvatne crte mijenjaju pri tome svoj nagib i tok ovisno o nagibu i zakrivljenju bokova od l do 5.

Sl. 396.1 Konstrukcija z,,:hvatnih crta

16.7 POLJE ZAHVATA, LINIJE ISTODOBNOG ZAHVATA (sl. 397.1) Geometrijsko mjesto moguih toaka zahvata: izmeu pua i punog kola oznaava se tkaopolje zahvata. Da bi se dobilo polje zahvata, potrebno je odrediti toke poetka i kraja zahvata. Toke kraja zahvata dobivene su u presjecitu zahvatnih crta (... A2 , A3 , A4"') i odgovarajuih graninih t jemeni h linija profila pua (... 2, 3, 4 ... sl. 397.1) u pojedinim presjecima. 396

zahvata dobivene su u presjecitu odgovarajuih tjemenih krunica punog kola u pojedinim presjecima (1, 2, 3, 4, 5) s odgovarajuim zahvatnim crtama (Al, Al, A3 , A4 , As). Tako dobivene toke prenesene na tlocrt pua na linije 1, 2, 3, 4 i 5 daju toke unutar kojih se nalazi polje zahvata. Ogranienje polja zahvata na strani ulaza u zahvat (ispod kinematskog pola C) odreeno je profilom vijenca punog kola. Presjenice tjemenih krunica pojedinih presjeka punog kola (tjemene krunice 1 do 5 odgovarajuih presjeka 1 do 5 punog kola) sa zahvatnim crtama prenesene u tlocrt odreuju granice projekcije polja zahvata.
Toke poetka

Bokocrt

Tlocrt
1---~Hct--i{\--2------':~-'---++---~1---

---il++-"~-t+-----t.<H-I--

Sl. 397.1 Polje zahvata

-----+---,

Polje zahvata je zakrivljena ploha koja je na ulaznoj strani (presjek 5) nego na izlaznoj strani (presjek l). Dobiveno polje zahvata odgovara kutu. k = 90. Za druge kutove k dobiva se projekcija polja zahvata na slian nain. Linije dodira oznaene sa I, II, III predstavljaju geometrijsko mjesto toaka istodobnog zahvata, a dobivene su kao presjek polja zahvata i boka zavoj nice pua. Poloaj i duina ovih linija dodira moe se dobiti ovako: Toka u kojoj pojedina zahvatna crta sijee svoj odgovarajui profil ozubnice daje jednu od toaka linije dodira. Projekcijom te toke na odgovarajuu liniju dodira u tlocrt i prenoenjem visina te toke od osi pua u odgovarajuem presjeku bokocrta dobiva se odgovarajua toka u tlocrtu (T) i bokocrtu (B). Taj postupak potrebno je ponoviti za razne aksijalne pomaknute poloaje pua dok se ille dobije potpuna crta dodira cijelom irinom i visinom polja zahvata. Na sl. 398.1 prikazano je .kako teku linije dodira zuba od poetka do kraja zahvata u redoslijedu l-poetak, 3-kraj zahvata, jednog evoiventnog i jednog H-punog prijenosnika. Na ::;L 398.1 pokazane su Z2. ob" prijenosnika (E i H) za proizvoljno odabrGl.ne toke dodira i dijagrami brzina. p.ezu1tantna
kraa

397

uzduni (aksijalni) presjek pua

kinematski provoe

Linije dodira E pua

uzduni (aksijalni) presjek pua

~~~~~W~:.-~!:: ~ kinematski pravac

n2 _ _ _

linije dodira H pua

SL 398.1 Linije dodira E i H pua

brzina gibanja (v) odabrane toke dodira dobivena je iz obodne brzine te toke (v,) i brzine valjanja (v 2 ). Obodna brzina v je projekcija brzine klizanja t'k (u ravnini papira). Brzina valjanja v2 je negativna brzina pomaka linije dodira od poetka prema kraju dodira. Ako je vektor rezultantne brzine odreene toke na liniji dodira okomit na tangentu (T) u toj toki, postoji mogunost da se u ulj nom filmu stvore uvjeti za dinamiko plivanje, a i da se gubici svedu na relativno niske vrijednosti. Tamo gdje se rezultanta brzine pribliava smjeru dodirne crte, pritisak u uljnom sloju bit e nizak ili ga uope nee biti, pa e zato rad trenja biti visok. Lee li dodirne crte jedna blizu druge, znai da je polumjer zakrivljenja bokova (u presjeku okomitom na dodirnu crtu) malen i da su zbog toga pritisci valjanja visoki (pojava rupienja - pittinga). A-, N-, E-, i K-puevi s kinematskom osi smjetenom na sredini zuba (sl. 383.1) podjednake kvalitete izrade, veoma se malo razlikuju meusobno, u pogledu opteretivosti bokova, pritiska u ulj nom filmu i gubitka snage. H-puni prijenosnici, kod kojih kinematska os lei gotovo na vanjskom promjeru (sl. 398.1), a i linije dodira su strmije, postiu povoljnije vrijednosti od E-punih prijenosnika, koje su to vee to su vee obodne brzine, to je vei kut uspona, to je vei razmak osi, a manji prijenosni omjer.

16.8 STUPANJ PREKRIVANJA PUNIH PRIJENOSNIKA (sl. 399.1) Da bi se dobile pribline vrijednosti stupnja prekrivanja, promatra se zahvat profila pua s punim kolom u srednjem presjeku kola, to priblino odgo398

daL_____ _

Sl. 399.1 Stupanj prekrivanja punih prijenosnika vara zahvatu ozubnice s punim kolom. U aksijalnom presjeku nagnuta je zahvatna crta za kut aa' Ako zubi kola nisu podrezani, bit e u polju zahvata mj-:rodavni put zahvata:
E EA
odreen
~=

l . cos aa ,
sluaju

tjemenim promjerom punog kola ra2 (u graninom tjemenom linijom pua. Iz gornje jednadbe proizlazi:
l~-

s rA)

EEA

cos aa

Stupanj prekrivanja (srednji) predstavlja odnos:

Em

duina zahvata u ravnini okomitoj na kut uspona normalni korak

Em = - - - - . - - .

cos Ym

Pn

Pn

O~

V, . cos Ym .

399

Iz sl. 399.1 proizlazi: lSlSA

Em=

cos C1:, cos 2 rm

--o
Pa

Izrazi li se lS

E~ pomou veliina

koje proizlaze iz sl. 399.1:

Tl

lS lSA

T1lS A -

e+

e,

dobiva se da je stupanj prekrivanja:

Em =------------------~~ COSC1: a cos 2 Pa

rm

J
na isti
nain,

r a2 -

(r2 cos C1: a )

r 22

(r2 cos C1: a )

ha + --.--SIn C1: a

~-------------------------------------

COS C1: a

cos

rm Pa

Za evolventne pune prijenosnike stupanj prekrivanja moe se samo treba

raunati

izraunati

s fiktivnim brojem zubi

kao da se pu nalazi II zahvatu s iji nagib bokova zubi odnosi rm'

cilindrinim zupani kom

cos 3 rm s kosim zubima

zn

Z2
= -------

16.9

GRANINI

BROJ ZUBI

Ako je broj zubi punog kola malen, moe se desiti da kod glodanja punog kola tjeme glodala (odvainog glodala) izazove podrezivanje korijenja zubi kola. Time dolazi do slabljenja zubi u korijenu i do snienja stupnja prekrivanja. Granini broj zubi punog kola Zg kod kojeg glodanjem pomou glodaJa nee doi do podrezivanja korijena izraunava se pomou sl. 401.1:
--

CT=--=-----

haD

Zg Ina

sin C1: a

sin C1: a

Zg = -----------

sin 2 C1: a m" 30 kod

= -----sin2 C1: a 15'

20' .
=

Zg ""'" Zg

C1:"

= 17 kod C1:.

1 0=

400

hao = tjemena visina alata (glodala ) ha = tjemena visina pua

SI. 40t.l

Granini

broj zubi punog kola

16.10 POMAK PROFILA (sl. 402.1) Pomak profila punih prijenosnika vri se ako je broj zubi punog kola manji od graninog (Zg) da bi se izbjeglo podrezivanje korijena iIi stvaranje zailjenosti, tj. ako se ele poboljati eksploatacijski uvjeti rada. Isto se tako pomak profila vri ako se ele ostvariti razmaci osi koje bi trebale biti vee ili manje od izraunatih. Pomak profila punog kola vri se na isti nain kao i pomak profila cilindrinih zupanika. Zadravanjem istog alata (odvainog glodala) vri se bilo odmicanje alata od sredita punog kola (pozitivan pomak) iIi njegovo primicanje sreditu zupanika za veliinu pomaka. Da bi se izbjeglo podrezivanje kod Z2 < Zg, iznosi veliina potrebnog faktora pomaka:
X

1---'~

Z2

Zg

Z2 sin2aa 1----2

Najmanji pomak profila

xm

= (

l __ Z2_si_2n_2_a_a_ )

IH .

Radi izbjegavanja podrezanosti uzima se kao potreban pomak profila

X/1l'~

11. 0

sin 2 aa .
2

Z2

nz

---------

Pomakom profila (pozitivnim) poveat e se tjemeni i podnoni promjer punog kola, a promijenit e se (poveat) razmak osi. Negativnim pomakom
26 Ozub\jenja i
zupanici

401

smanjuje se tjemeni i podnoni promjer i razmak osi. Dimenzije punog kola s pomakom profila:

Razmak osi:

a=

Xn!.

Stupanj prekrivanja pri pomaku profila prijenosnika s ozubnicom:

svoenjem

zahvata na zahvat

Em<~--------------------------------------

Zahvat je sveden na srednji presjek kola i aksijalni presjek pua.

Sl. 402.1 Pomak profila punog kola

402

Pomak profila moe se vriti i radi postizanja potrebnog razmaka osi uz da pomak profila u tom sluaju moe biti pozitivan i negativan. Ova vrst pomaka profila vri se onda ako se iz ekonomskih razloga eli iskoristiti postojei prijenosnik s danim razmakom osi za nekoliko punih prijenosnika s razliitim prijenosnim omj-erom i za razliito velike snage. Ako razmak osi treba poveati na veliinu (/, onda je razlika:
mogunost
(l-(/d =

+ :1:111.
Xc -

Za ;:2 > 50 preporucuJc se negativan faktor pomaka do boljanja polja zahvata.

1 J'adi po

16.11 BRZINE l PRIJENOSNI OMJER PUNIH PRIJENOSNIKA (sl. 403.1)

Izmeu obodne brzine pua ovi odnosi:
VI'

punog kola

Vl

i brzine klizanja (m/s) (m/s)

Vk

vrijede

Vl

sin Ym

= 1'2

cos Ym

Vl =

Vl

tan Ym

Brzina klizanja:
Vl
Vk=----

rl Wl

CosYm

sinYm

CosYm

sinYm

brzina klizanja

Odreena veliina brzine odreuje se

klizanja ne smije biti prekoraena. Dozvoljena prema tonosti ozubljenja, tonosti montae,

Sl. 403.1 Brzine na puu

403

kvaliteti podmazivanja, vrsti materijala i visini optereenja. Orijentacijski se uzima da kod zakaljenog pua i punog kola od fosforne bronce brzina klizanja moe iznositi Vk 30 m/s. Za prijenosnike velike tonosti i kvalitetnih materijala pua i kola Vk ~ 50 m/s. Za pueve od elika poboljanog na 35 HRC, a punog kola od fosforne bronce Vk ~ 15 m/s. Prijenosni omjer:

nl WI Z2 =-- =--=--=

n2

W2

--tanYm.
rl

r2

ZI

Ako su puna kola s pomakom profila,

16.12 SILE NA PUNIM PRIJENOSNICIMA Sile na puu i punom kolu odreuju se slino kao i kod elnika sa zavojnim zubima vijanika. Na sl. 405.1 prikazane su sile koje djeluju na zube pua i punog kola. U kinematskoj toki C, na srednjem promjeru pua i punog kola, djeluju okomito na bok sile Fbnl i F bn2 Sile s indeksom 1 odnose se na pu, a s indeksom 2 na puno kolo. Pu, kao pogonski dio prijenosnika, djeluje na puno kolo silom F bn2> a puno kolo djeluje na pu jednako velikom silom u suprotnom smjeru Fbnl = F bn2 Normalne sile F bnl i Fbn2 izazivaju na bokovima zubi u smjeru uspona Ym sile trenja Fbnl ll. i Fbn2 ll.' Rezultantna sila R2 (u presjeku C-C) dobivena iz sila Fbnl p. i Fbn2 ll. nagnuta je prema sili Fbn2 za kut trenja p. Razloi li se u presjeku N-N normalna sila Fbn2 u komponente, dobiva se radijalna sila Fr2 = Fbn2 sin an i na nju okomita Fn2 = Fbn2 cos an. Kut an predstavlja normalni kut zahvatne crtc. U tlocrtu predstavlja Fn2 projekciju sile F bn2 , a R/ projekciju sile R 2 Kut trenja p' izmeu sila Fn2 i R'2 dobiva se iz odnosa: tan p' = - - - = - - - - Fn2 Fbn2 cos an
ll. Fbn2 ll. Fbn2 ll. -- = [l.'

Rz' =

F n2 Fbn2 cos an --- = ------

cos p'

cos p'

Prema tlocrtu proizlazi da je:

Obodna. sila punog kola Fil:

Ft2 =

Rz' cos (Ym + p')

Fbn2 cos an - - - - - c o s (Ym cos p'

+ p').

404

Aksijalna sila punog kola Fal:

Fa2 =

R/ sin (rm

+ p')

Fbn2 cos an - - - - - s i n (rm cos p'

+ p').

Radijalna sila punog kola FIl:

Iz jednadbe za

Fr2

F a2

proizlazi:

Fbn2 =

Ft2 - - - - - - - - -

cos p'

cos an cos (rm cos p'

+ p')

Fbn2 = Fa2 - - - - - - - - -

cos an sin (rm

+ p')

gonjeni

---t
'tl

Tlocrt

Presjek N-N

Sl. 405.1 Sile na puu i punom kolu 405

Kako iz sl. 405J.a proizlazi da je:

dobivaju se za puni prijenosnik u kojem je pu pogonski dio (Fti

Obodna .sila na puu
aksijalna sila na putnom kolu

= Fal) :

--, Fti = Fal

--o
rl '"

Tl

Iz jednadbi za Fbn2

cos p' F tl - - - - - - - - cos an cos (rm + p')

cos p' Fbn2 = Fal - - - - - - - - cos an sin (rm + p')

proizlazi:

F[2
Sa

Fal

cos (rm

sin (rm

+- p') + p')

Fal - - - - - tan (rm + p')

Fa2 =

Ft! dobiva se:

1

F tl = Ft! - - - - - tan (rm + p')

Ako se u Jednadbi Fr2

= Fbn2 sin an unesu

COS

izraunane

vrijednosti za

Fbn2 = Fa---------------cos an cos (rm

p'

+ p')

=F~

cos p' cos an sm (rm

+ p')

'

dobivaju se sa

Fa2 = Fti

sile na puu:
=

Radijalna sila na puu Frl

radijalna sila punog kola

Frl

= Frz=Fa

tan an cos p'

cos (rm

= Ft'------

tan an cos p'

p')

sin (rm

p')

406

Sile na punom kolu:

Na sl. 407.1 prostorno su prikazane sile koje djeluju na pu (bez sila trenja), a na sl. 407.2 prikazane su sile koje djeluju na pu u horizontalnoj ravnini i sile trenja.
Sl. 407.1 Prostorno prikazane sile na puu

407

16.13 ISKORISTIVOST

IZMEU

PUA I PUNOG KOLA

a) Ako je pu pogonski dio. Za vrijeme jednog okreta pua izvren korisni rad na punom kolu:

p = p .

ZI

= d ml

'It

tan Ym

U isto vrijeme ulae se na puu rad:

Iskoristivost je tada:
1)z=-W =
u

Wk

Fa'

dml 'It

tanYm

Ftl . Fa

dml 'It

=--. tanYm
Ftl

Fa

Kako je ristivost

ve izraunano
izmeu

= Ftl

l
tan (Ym

pua i punog kola:

+ p')

, iz

ega

proizlazi i isko-

1)z=---~--

tanYm

tan (Ym

+ p')

tanp'=--cos tIn b) Ako je puno kolo pogonski dio:

tan (Ym-P')

II

tanYm Kod punih prijenosa vladaju odnosi slini VIJcima za pokretanje jer se uzdunim gibanjem vijka dio pogonske snage PI gubi radi trenja, tako da je snaga na gonjenom dijelu P2 manja: tanYm
tan (Ym

+ p')

(ako je pu pogonski dio).

PGZ je snaga koja se gubi

1)z' =

tre~jem

u zubima. (ako je puno kolo pogonski dio).

tan (Ym-P')

tanYm

408

Koeficijent trenja 1J.' = tan p' mijenja se s porastom brzine klizanja prema sl. 409.1. Za kaljene i bruene pueve kao i za poboljane pueve glodane ili tokarene, vrijednost koeficijenta trenja lJ. u sluaju tekueg trenja dana je na sl. 409.2.

Op"O

~JnOO

I
~

0.000 r-....

0.070 0,060
0050

f'-..

.....

544' 50S' 434' 400'

.....
l"'~

3"26'
~51'

hi' ~18 0,040 " -o-o.

r--.
3 4

0,030

.....

2017' C.

o) 0)0,4

q6~1

1,2 1,4 1,61,8 2

7 S 9 10

109'

brzina klizanja "k (m/sl -

Sl. 409.1 Koeficijent trenja lJ. dan u ovisnosti od brzine klizanja

Vk

0,1 0,09

['\.

O,OS

1'r-.....

2'0,03 0,01

ID 0,04

~0,07 ~0,o6 ~ 0,05

. . . r--.

a
b
8 9

"

i'-r-..

li 0,02

brzina klizanja vk (misl al pu pobolJan,zubi rezani no tokarilici bl pu koljen ,zubi brueni

234567

10

II

Sl. 409.2 Koeficijent trenja lJ. u ovisnosti od brzine klizanja i

naina

izrade pua

U sluaju samokoenja pu i puno kolo mijenjaju svoje uloge: puno kolo postaje pogonski, a pu gonjeni dio, Iskoristivost je u stanju samokoenja:

tan (Ym - p') tan Ym

_~~mokoenje nastupa pri YII1 = p' (p' p). Da bi se radi mogunosti eventualnih potresaKojiina mOe biti izloen prijenosnik osigurala samokonast,

409

mora lm < p. Time se spreava samovoljno okretanje punog kola. Za sluaj Ym ~ p iznosi'
11,k
=.~

------

tan lm
("(m

1 -. tan 2 p
2

tan

+ p)

\l1zk Je iskoristivost kod samokocnosti).

~Lz

U sluaju samokonosli 1],k 2 0,5 ('Cc; DA . ... 0,45), a llzk' c. (:). Za ,,(m.2 p je ?; tan lm U konstrukciji koristi Sl? esto dijagram iskoristivosti za pune prije nosnike s cilindrinim puem prikazan na sl. 410.1. Dijagram vrijedi za pre: cizne prijenosnike od kvalitetnog materijala (pu cementiran, kaljen, i bruen, a puno kolo od fosforne bronce, u!eitenje pua i kola u valjnim leajima, podmazivanje mineralnim uljem). Iz sl. 411.1 vidi se da porastom kuta uspona zavojnice lm raste iskori stivost ll. do izvjesnog maksimuma pa poslije opet pada. Najvea vrijednost iskoristivosti ll. max postie se u blizini kuta lm = 45 i pomie se tim vie u lijevo im j~ vei koefici jent tren ja. Maksimalna iskoristivost dobila bi se diferenciranjem dll/ dl fu' sto bi pokazalo da se Th m'~ nalazi pri kutu uspona l:r. = 45 - p'/2 . Gubitak snage u zubima:

-Om
0,15

:::z

0,1 0,09 0,08 0,07 0,06 0,04

r-- .J

6t' " n t=t H Lff HtnR ~++ ~ ~~ ~ ,-""

rl\~\

5 60 7 8 10 12 15 25 45

... l

C:c

J'.. , t

~~ ~

'c--

i'-,

1--

j--j--

N; N~" t~ t\\ t:'\~, m- nT ~t:f: j:-:: t~1-:-J"'ll- ~+ [tj-B- EsJ"S t~ ~ ill 0,03 ti f-=~f j-r r '\,:1\ ~~ ~ 1h0,02 iJ-: ~::::w i-t I "r::
F~
t- t1-

0,05 r--~

,--

i-

:J L"!.. I"S.i ~ 1.'i...'i 11 }-+'1 .''srs. tt'l\ l- i'" i 1"'1;:" t--,,\

'h,

t'Sn
--

l'i'

th

, i

;t:t
+

:1r+i=
,l

l
'i

-+

r-

1-'1<;:
t----

~ jf-! f+jl
,

tti tii
ji

,.
,l-

_."

.-

tc"

r~l

j'" I'"

-~ l

"/"IT tl -+

--- --t-+-t
H~~

-:- -

'-'

'Ri

'c

ti ..~. -r-!- r

t-+

t+
H

l-f
I-

rC
r-

r=ti

ri

r;1 l,
I

fry tf:
-

0,2

0,3

0,4

'1

.~'. r-Tf ~ ~
- - .-.. -~ ---

--

0,5

0,6

0,7

0,8

~ -ml
--

-lHr it,
--1'4

11.++iltm rr
t
I -}"

:t'! U fj1f ---r-:.j m. rF

19 ff
~.

,icF

.i-

I:

rij:
c

H
,

0,9

+it lJ ffii fm' h-i-Vk

s!

+l--t-

Sl. 410.1 Dijagram iskoristivosti punih prijenosnika s

410

cilindrinim

puem

100

%
95

}l

90

t--

j
l

85

....rl

!--f

80
75

0,02 0,G3 0,04 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10

~
65 60

70

55 _ _ _

Sl. 411.1 Iskoristivost u zubima punih prijenosnika

Ukupna. iskoristivost
Ukupni gubitak snage prijenosnika:

PGL!I P GL2

bukanja

predstavljaju gubitke u leajima pua i punog kola, gubitke i gubitke ubrtvama. gubici u valjnim leajevima iznose = l/2 0/c snage koja se prenosi (za par leaja),
411

gubici u normalnim kliznim leajevima iznose 30/0 snage koja se prenosi (za par leaja), . gubici u visokouinskim kliznim leajima iznose toto snage koja se prenosi (za par leaja), gubici bukanjem i u brtvama iznose = 1 ... 5% prenoene snage, ovisno o nainu brtvljenja i sadraja ulja uprijenosniku: 1

= =

(ako je pu pogonski dio).

(ako je puno kolo pogonski dio). (ako je pu pogonski dio).

Potrebna pogonska snaga PI = P2

+ PGuk = + P Guk =

-1}uk

P2

Potrebna pogonska snaga Pz'

PI'

P
_1_ 1}uk

(ako je puno kolo pogonski dio).

Pl' korisna snaga na puu, ako je puno kolo pogonski dio. Pz' je ukupna

pogonska snaga na vratilu punog kola, ako je puno kolo pogonski dio. Snaga koja se prenosi prijenosnikom: ako je pu pogonski dio ako je puno kolo pogonski dio
P P

=
=

Pl - PGLI

Pl .

1}L1 1}2'

Pz' - PGU = Pz' .

proizlazi da e 1}. rasti tan (Ym + p') do odreene granice s porastom kuta uspona Ym' To bi znailo da treba ii na vievojne navoje. Poveanje kuta uspona ima opravdanje samo kada je praeno s poveanjem promjera pua, da bi krutost mogla biti dovoljna i da ne bi dolazilo do veih progiba pua. Iskoristivost e biti niska ako bude dolazilo do jaih elastinih deformacija vratila ili kuita, ako kut kojeg trebaju zatvarati osi vrtnje ne bude 90 i ako bude dolazilo do aksijalnog pomaka pu nog kola.
1}z =

Iz jednadbe za iskoristivost

tanYm

412

16.14

ODREIVANJE VELIINA

PUA I PU NOG KOLA

REAKCIJA U LEAJIMA VRATILA

Odreivanje

reakcije na vratilu pua i punog kola vri se prema sl. 414.1. Silama koje djeluju sa zuba na zub javljaju se ove reakcije: vratilo pua:
Fal'

- vratilo punog kola:

rl

+ Frl
lJ

bJ

Fal . r2 + Fr2 ' b? Fcv = - - - - - - -

12
Fal' r 2 - F r2 a 2 F DV = - - - - - - - -

F BV =

12

Ako se pri proraunu pojedinih komponenata reakcija jave vrijednosti s negativnim predznakom, potrebno je promijeniti smjer takve reakcije. Rezultirajue sile u leajima:

FfJ

= ~ F DV

+ F fJH .

Jedan leaj pua mora preuzeti aksi jalnu silu FaJ .

Jedan leaj punog kola mora isto tako preuzeti aksijalnu silu Fa2 .

16.15

PRORAUN SNAGE KOJA SE MOE PRENOSITI PUNIM PRIJENOSNIKOM NA OSNOVI FAKTORA OPTEREENJA c (Pa)

Jo se esto za proraun prijenosa snage punih prijenosnika upotrebljava jednadba za savojno optereenje korijena zuba cilindrinog zupanika s ravnim zubima koju je dao Bach prilagoena punim prijenosnicima u obliku:
Ft2

= e . b . Pa . t,

(N) .

413

Sl. 414.1 Reakcije u leajima punih prijenosnika

414

Doputena snaga na vratilu punog kola:

Pz = e . fz . b . Pa . d 2

nz .

T)u

(W)

odnosno:

m=v------e . fz . tjJ . ZI nl
gdje je -

3' ,"/

pI

T)z T)LI

(m)

e u Pa
fz
b u m
Pa
U

faktor

optereenja

(sl. 416.1)

znaajka

broja zubi (sl. 416.2)

korisna irina zuba pu nog kola (sl. 417.1) aksijalni korak diobeni promjer punog kola broj okretaja punog kola broj okretaja pua broj zubi pua parcijalne iskoristivosti zubi, leaja

m
S-I

d2 u m

n2 u
nl

S-I

ZI
T)" T)L

tjJ = - - = (1,5 ... 3). U gornju jednadbu treba uvrstiti tjJ = 2,5, to odgoPa

vara

ZF == - - = - - - =

drni

Zt

nz

tan "rm

14.

Takav proraun ne zadovoljava dananje zahtjeve. Pokusima pronaene vrijednosti faktora optereenja e dovode do pogrenih prorauna. Osim naprezanja od savijanja zuba i progiba vratila pua, kod punih prijenosnika javljaju se kontaktni pritisci, troenje bokova, zagrijavanje zuba, koji ograniavaju veliinu snage koja se moe prenositi punim prijenosnikom. Brzina klizanja, klizna svojstva sparivanih materijala, povrinski pritisci, viskoznost maziva kao i maziva sposobnost maziva, predstavljaju faktore koji utjeu na troenje. Do troenja zbog trenja dolazi u podruju mjeovitog trenja. U podruju tekueg trenja do troenja ne moe dolaziti radi postojanja uljnog sloja izmeu bokova. Pritisak se u tom sluaju prenosi uljnim slojem. Stalnim optereenjem i odtereenjem zuba dolazi, meutim, do pojava umornosti materiJala povrinskih slojeva koje se oituje pojavom rupienja (pittinga).
415

lL

8 5

f-- I--1-.
..

f--

-r..-

f..- f-.

f-

I-- 3 I-- 4r--

t=

--- - ...

l--

i--

"3

l,

7
V k

pu poboljan, zubi rezani na takorilici

r-. I--

l,

- - - brzina klizanja

(mis)

14 -_

12 I-~-+.':--+"f....-r-+ ..._.-+1-:-_--+1-:-_--1._ _~.-.-I .. _ ...-1._--+--_-+-H-f- - ~--S

=1:..,..

'1_+_ .... .+. - - -.+.-

r-+-+~

_ 10

~
o

I--- --1+ .-f- -+-1--- ~..+-- 1 :-~fc..::1___ rl---~te=-.~tF~ ..F~ ..t:~tl--;-~-=~~t~ . .~ ..t~--~I-~ ..~.-.tr~~~~~2 F..... :.-l~ ~-. ch", -J:=--+= ".~'r::- "~ 3 = I:;?.:::,E 1 -'l-- -3I.~ .- .... .-b- v -. 1--1-

5 ~ 2
l,

t=
f= f::=

pu ka lien , zubi bruseni

l,

3 ;:;;-r-

~ ""

--

----~

84~

l-t

.+.2

-I_.

l, 5 5 ___ brZina klizanja

7
Vk

(mis)

Materijal vijenca kola:

kositreno bronco centrilugircna 2 aluminijska leguro 3.leguro dobiveno od pretopljenog aluminija 4.legura cinko - e vrijednosti za pune prijenosnike podmazivane umakanjem, temperatura ulja 50 do 70 ac -- c vrijednosti za pune prijenosnike s tlanim podmazivanjem i hlaenjem ulja DUagroIl]I vrijede za troJni pogon Ako j~ kod podmazivanja umakanjem pogon Inter mltlroJuel onda vrijednosti mogu do leze Izmeu pune I lsprekldane ert\" oko Je trajanje prekida tako veliko do se akumulirano toplina moze odvesti zracenJem. e vrijednosti done su za z2=32 Za druge vrijednosti Z2 trebo e mnoiti s laktarom Iz

SL 416.1 Faktor

optereenja

e (Pa) za pune prijenosnike dobiven pokusima

1,8 .-.--.---,--,----,--.--,-,---,-,--,--,-,

t I
...t'

1,6 1,4,__+_.+_-+ .. _1 r 1,2 +.+__ t-~-...rr':-_-j

__ ...L

~ 1,0
E 0,8 0,6-

20

~-:-~t ;~t+i=+~r+=. . -!--tu.:--r- t-r-r-r-t -tr30 40 50 60 70

broj zubo kola z2 ._-...,.

"

--;-1 T--1~:1, -+--+ -i-L-[I-

80

,=+::'

--+--

-t-

SL 416.2

Znaajka

broja zubi j,

416

~_________ b~2______~ ~

f:!

Sl. 417.1 Dimenzije punog kola, korisna irina punog kola

b(m)

16.15.1 PRORACUN SNAGE KOJA SE MOZE PRENOSITI PUZNIM

PRIJENOSNICI MA U ODNOSU PREMA ZAGRIJAVANJU (SIGURNOST PROTIV ZARIBAVANJA I TROSENJA)

Za prijenosnike kod kojih kuite ima rebra za hlaenje u visini sloja ulja za podmazivanje, proraunava se sigurnost protiv previsokih temperatura, ako su doputene temperature zagrijavanja ulja = 55 cC, prema jednadbi:
ST = tdop
tmax

= (~

ql . q2 q3 q4 il;; 1, 100 1,36 Pl

)2

gdje je
tdop U cC tmax u cC -

najvie doputena temperatura, pogonska temperatura ulja razmak osi il;; 100

tdop

= 80 cC

a u mm

Vql . q2 . q3 . q4

/--~-p;---

ql

koeficijent hlaenja za prijenosnike koji se nalaze u prostoriji s dovoljnom cirkulacijom zraka:

ql
=

(1 + _Y_)(100 + Y) 1+Y TP

TT - Ozubljenja i

zupanici

417

koeficijent = 1,45 pelera za

y = 3,1

V(~)
1000 na puu

i, za izvedbu prijenosnika bez pro-

hlaenje

2, za izvedbu prijenosnika s propelerom za 1000 hlaenje na puu TP jo - trajnost pogona (TP = 50% ako prijenosnik u toku jednog sata radi pod punim optereenjem u prosjeku 30 minuta) n u min-I - brzina vrtnje q2 - koeficijent prijenosnog omjera prema tablici 418.1

13((~)
V

Koefidjent prijenosnog omjera ako je pu pogonski organ

Tablica 418.1
50 0,32 60 0,28

-n,
q,

n,

7,5 1,10

10

15 0,81

20 0,68

25 0,59

30 0,52

40 0,41

1,16

1,0

koeficijent ovisan o sparivanju materijala dan je u tablici 418.2 koeficijent koji uzima u obzir nain izrade prijenosnika dan je u tablici 419.1 pogonska snaga prijenosnika.

Koeficijent sparivanja materijala q3 za A-, E-, K-, N-pueve Materijal punog kola Cu - Sn centrifugirana bronca kaljeni i bruen
elik

Tablica 418.2
q,

pua
elik

I
I I
I

1,00 0,87 0,80

Al-Iegure lijevano eljezo Cu - Sn bronca, Zn-Iegure

I
I

0,67 0,58 0,55 0,87 0,8

poboljan nebruen
--.

Al-Iegure, sinterirano eljezo lijevano eljezo Cu - Sn centrifugirana bronca lijevano eljezo

lijevano eljezo nebrueno

418

Koeficijent
,

naina

izrade prijenosnika q4

Tablica 419.1

Za prijenosnike s puem dolje tako da pu dobavlja ulje za podmazivanje Za drugaije smjetene pueve tako da puno kolo dobavlja ulje za podmazivanje

q. q.

= 1,0 = 0,8
I

I I

Za dodatnim njem)

hlaenjem

ulja (podmazivanje brizga-

q. > 1,0

16.15.2 SIGURNOST PROTIV OPASNOSTI OD STVARANJA RUPICAVOSTI (PITTINGA) Ova sigurnost odreena je odnosom doputenog i bokova, a izraava se jednadbom: k dop kdop dl . d m2 qs
SH
postojeeg

pritiska valjanja

= -- =
kroax

Ft2 max

= 0,6 do 2,2,

gdje je
kdop

u MPa

doputeni pritisak valjanja bokova, tablica 419.2

kdop

Doputeni pritisak valjanja bokova

-

(MPa) Pu od
elika

Tablica 419.2
k dop (MPa)

Materijal punog kola Cu - Sn centrifugirana bronca Al-Iegure

AI- Si legure

nezakaljen 3,6 1,5

zakaljen i bruen 6,0 3,2

3,4

Zn legure, zagrijavanje

60C

sinterirano eljezo J Vt S 2mjs lijevano eljezo k ma" u MPa

1,3 1,2 1,8

2,5 3,0

dl u mm d m2 u mm

qs
F 12mu:
U

postojei

maksimalni pritisak valjanja bokova srednji promjer pua, uzima se dl = (0,2S ... 0,6) a srednji promjer punog kola d m2 = d 2 + 2 xm = 2 a - dl koeficijent koji uzima u obzir srednji kut uspona zavoj nice pua i oblik pua, dan je u tablici 420.1 Fti maksimalna obodna si'la punog kola FI2 = - - - - - tan (Ym + p')
-419

Koeficijent srednjeg kuta uspona j'm Oblik

pua A-,N-,E- i K-pu H-pu

oblika pua
I 0,5
0,6 0,233

Tablica 420.1

tan Y..I 0,0

qs

I 0,1

I 0,2

I 0,3

I 0,4

I 0,7
0,223

0,8

0,9

0,41 I 0,36 I 0,32 I 0,29 I 0,265 I 0,248

0,215 0,213 0,415

qs I 0,50 I 0,48 I 0,46 1 0,445 1 0,433 1 0,425 0,42

tone

0,417 0,415

Vrijednosti za qs iz tablice 420.1

su za m

= 0,1 .

dl i irinu b2 = 0,8 dl

16.15.3 SIGURNOST PROTIV LOMA ZUBA PUZNOG KOLA

Ova sigurnost dana je odnosom doputenog i postojeeg maksimalnog optereenja korijena zuba:

Visokouinski prijenosnici s visokim brzinama klizanja i tlanim podmazivanjem, kaljenim, bruenim i lepovanim bokovima elinih zuba pua, visokoopteretivim materijalom punih kola, s rebrima za hlaenje na kuitu prijenosnika, ili hlaenjem cirkulacijskim uljem, mogu se jae opteretiti. Raunaju se na

Hertzovo naprezanje
C1H

C1H=

Ft2 --.Z.Z.Z
b.d2
H M

u N/mm2
U

.-

Hertzovo naprezanje bokova u kinematskom polu

Ft2

F obodna sila punog kola prema jednadbi F t2 = tl tan(j'm + p')

b u mm

korisna irina zuba =

Jd!1

d:

d 2 u mm
ZH

diobeni promjer punog kola faktor oblika boka prema tablici (421.1) faktor materijala prema tablici (421.1) faktor stupnja prekrivanja prema tablici (421.1)

ZM u

V N/mm2

Z.
420

Faktor oblika boka ZH, faktor materijala ZM, faktor stupnja prekrivanja Z, i doputene vrijednosti dop (TH za visokoTablica 421.1 uinske pu ne prijenosnike --Faktor oblika boka ZH za ZA i ZN pueve pri an = 15 2

I
I

18 1,84

I I
15 2

20 1,77

I I

I I
I

23 1,67

I I
30 1,52
I

25 1,61
"(m

I
I

30 1,52

Faktor oblika boka ZH za ZK i ZE pueve pri 3 4,35

=
40 1,44 45 1,42

I
I

l
I

5 3,4

10

20 1,77

25 1,61

35 1,46

I I i

2,4

I
I

Faktor materijala ZM u V N/mm' kod punih prijenosnika od SnBz 220 Al Si, Al Cu legura 200

I I

I I
E

ZnAllegura
190

I
I

Faktor stupnja prekrivanja Z

E
(1.

pri "fm == 30 0,94 0,76 0,67 0,58 35 0,92 0,75 0,65 0,56 40 0,89 0,73 0,63 0,54

20 1 0,82 0,71 0,63

5 1 0,82 0,71 0,63

10 0,99 0,81 0,71 0,63

15 0,98 0,80 0,70 0,62

20

25

I
0,97 0,79 0,69 0,61 0,96 0,78 0,68 0,60

45 0,86 0,70 0,61 0,52

1,0 1,5 2,0 2,5

Materijal i izvedba pua C. 4320 ili C. 1220 cementiran i kaljen na 600 HB, bokovi brueni i lepani

Materijal punog kola

Doputeno Hertzovo naprezanje dop CTH u N/mm' pri Vk u m/s 8

11

13

15 550 320

C. Cu Sn 12 K.AISiMg P. Al Cu 5 Ti Mg GB-ZnAl 4 Cu 1 (DIN)

---- ----- ---- -220 245 275 295 421 280 290 310

500

520

540

Cdop u MPa

elika

doputeno naprezanje materijala punog kola (za pu od dano u tablici 422.1).

Doputeno naprezanje materijala punog kola Cdop

Tablica 422.1
CcIop MPa oblik pua

Materijal punog kola

AiN

BiK 30 14,3 9,5 9,5 15,0

H 40,0 19,0 12,7 12,7 20,0

Cu - Sn, centrifugirana bronca Al-Iegure AI- Si legure Zn Iegure sinterirana eljezo Vk ~ 2 m/s lijevano eljezo Vk ~ 2 m/s

24,0 11,5 7,6 7,6 12,0

Cmax u MPa

'b;

mn u mm u mm

maksimalno savojno naprezanje korijena zuba punog kola normalni modul = m . cos 'rm (= ma cos 'rm) luna mjera irine korijena zuba punog kola, sl. 417.1 iz
postojee

. prOIz . l az1 . d a Je . '""'b2 = k Oje

'Tt rao'

cp /180 ,
b

dal S rao = - -

+ e, PrI.

emu je e = 0,2 m, a sin cp/2

Ft2max U

= __ 2_
2 rao
F
=

maksimalna sila punog kola

tan ('rm

tl

+ p')

16.15.4 SIGURNOST PROTIV PROGIBA VRATILA PUZA

Pravilan zahvat ozubljenja mogue je ostvariti samo kod tonog uleitenja pua i punog kola. To ujedno znai da se deformacija (progib) vratila pua smije kretati u iskustveno utvrenim doputenim granicama. Potrebno je zato da kod konstruktivnog oblikovanja pua promjer vratila bude to vei, a razmak leaja to manji kako bi deformacije zbog progiba bile to nie. Sigurnost protiv progiba izraava se jednadbom:
tfdop > 1 S f-- --= ,

tf

422

gdje je

tf dop u mm
drnI

tf

u mm u mm

granica doputenog progiba = ~ 1000 srednji promjer pua stvarna veliina pr-ogiba, ako je pu u sredini A i B, sl. 423.1

izmeu

leaja

tf=---FI
U

FI . 113

48. E.I '

' Sl 1 rezul tlraJuca a

JF + Fl
tl

rl

II u mm E u MPa I u mm4

razmak leaja ~ 1,5 a modul elastinosti materijala pua moment inercije s konstantnom vrijednou kroz cijelu duinu .

Sl. 423.1 Smjetaj pua

izmeu

leaja

16.16 OBLIKOVANJE PUNIH PRIJENOSNIKA

Ve je reeno da pu moe biti u prijenosniku smjeten gore, iznad punog kola, ispod punog kola ili sa strane. Ako se podmazivanje vri brizganjem, onda je spol'edno je li pu smjeten gore ili sa strane. Pri podmazivanju umakanjem pu moe biti, ovisno o obodnoj brzini, smjeten dolje, sa strane (VI ~ 10 m/s) ili gore VI ~ 5 m/s. Na sl. 424.1 prikazana je izvedba prijenosnika s puem smjetenim gore uleitenim u stone leaje. Puno kolo uleiteno je u kugline leaje. Hlaenje je izvedeno pomou rebara i puhala smjetenog na vratilu pua. Podmazivanje je ostvareno umakanjem punog kola. Kuite je lijevano dvodijelno. Na sl. 424.2 prikazana je izvedba s puem smjetenim dolje, uleitenim u radijalne kugline i aksijalne leaje, puno kolo u klizne leaje, ~ticite je dvodijeino zavareno bez posebno izvedenog hlaenja. Podmazivanje se vri umakanjem. Na sl. 425.1 prikazana je izvedba visokouinskog prijenosnika s punim smjetajem dolje, uleitenim u radijalne i aksijalne leaje, a puno kolo u radijalne kugline leaje. Kuite je lijevano dvodijelno s puhalom i zranim kanalima za hlaenje. Podmazivanje se vri umakanjem. Na sl. 425.2 prikazan je puni prijenosnik s vertikalnom osi

423

Sl. 424.1 Puni prijenosnik s puem uleitenim u stoasto-valjkaste leaje. Hlaenje kuita ojaanog rebrima i ventilatorom na vratilu pua

Sl. 424.2 Puni prijenosnik s puem smjetenim ispod punog kola. Kuite je zavareno. Puno kolo uleiteno je u klizne, a pu u valj ne leaje

punog kola i puem smjetenim sa strane. Kuite je jednodijelno s poklopcem u kojem je smjeten leaj (klizni) punog kola. Podmazivanje se vri uljem pua uronjenog u uljnu kupelj. Na sl. 426.1 prikazan je globoidni puni prijenospik u lijevanoj izvedbi kod kojeg je pu uleiten u bavaste i stoaste, a puno kolo u stoaste leaje.
424

Sl. 425.1

Visokouunski

puni prijenosnik

Sl. 425.2 Puni prijenosnik s puem smjetenim sa strane

Kuite je dvodijelno, lijevano, orebreno. hlaenje ulja vri se hladnjacima smjetenim

Podmazuje se umakanjem, a u uljnoj kupci.

425

Sl. 426.1 Globoidni puni prijenosnik

16.17 LEITENJE PUEVA Na sl. 424.1, 424.2, 425.1, 425.2 i 426.1 prikazane su ve neke od mogunosti leitenja pueva i punih kola koji openito mogu biti uleiteni u valjne kugline leaje (jednoredne i dvoredne), leaje s valjcima (jednoredne i dvoredne) te stone, bavaste leaje koji primaju i manja aksijalna optereenja. Ako su aksijalna optereenja vea potrebno ih je posebno hvatati u posebnim aksijalnim jednosmjernim ili dvosmjernim leajima. Na sl. 42i.1, 428.1, 429.1 prikazane su razne mogunosti leitenja cilindrinih pueva. Osnovno je da razmak izmeu leaja bude to manji, kako bi progib pua savijanjem bio to manji. Puevi mogu biti izraeni s vratilom iz jednog komada (sl. 429.2.a) iIi mogu biti povezani perom (sl. 429.2.b). Puna kola ule1tuju se bilo u valjne bilo u klizne leaje. Prema veliini optereenja upotrebljavaju se kuglini leaji (jednoredni ili dvoredni), leaj i s valjcima i sa stocima. 426

Na sl. 430.1 prikazane su razne mogunosti spajanja lijevane glavine, najod lijevanog eljeza i vijenca punog kola izraenog od materijala pogodnih za izradu punih kola. Alternativa A prikazuje preklapanje vijenca i glavine i spajan}e pomou dosjednih vijaka. Alternativa B prikazuje spajanje pomou steznog spoja i osiguranje vijcima. Alternativa C prikazuje spoj slian bajunetnom zaporu. Alternativa D prikazuje takoer spoj pomou dosjednih vijaka bez preklopa, alternativa E toplo navuen i spoj s naslonom. Alternative A i D prikazuju ujedno i mogunosti leitenja i oblikovanja leajnih mjesta. Slika 431.1 prikazuje daljnje mogunosti leitenja i oblikovanja leajnih mjesta punih kola. Slika 432.1 prikazuje razliite mogunosti oblikovanja zavarene glavine punog kola, razliite mogunosti leitenja i razne mogu nosti oblikovanja leajnog mjesta u zavarenoj izvedbi.
ee

16.18 PUEVI -

MATERIJALI, IZVEDBE

Puevi se izrauju od valjanih profila, a tek kod veih dimenzija puevi Sl' kuju. Budui da pu ima mnogo vei broj okretaja od kola, za njegovu izvedbu bira se materijal vee tvrdoe da ne bi dolo do brzog troenja. Za sporohodne pune prijenosnike niskih i srednjih optereenja biraju se e lici sa srednjim postotkom ugljika. U tom sluaju najee se upotrebljavaju elici za poboljavanje kvalitete (e. 1731, e. 4731). Za prijenosnike veih snaga upotrebljavaju se cementirani ili plamenokaljeni puevi, brueni i polirani, ija je tvrdoa od 59 do 65 HRC. U obzir dolaze ove vrste elika: e. 1220, e. 4120, e. 4320 (elici za cementiranje); e. 1730, e. 4731, e. 4831 (elici za plameno kaljenje i kaljenje uronjavanjem). Materijali pua i punog kola dani su u tablici 422.1. Puevi mogu biti izraeni s vratilom iz jednog komada (sl. 429.2.a) ili mogu biti povezani perom (sl. 429.2.b). Promjer vratila pua izraunava se prema vrstoi oblika.

---------

Sl. 427.1 Leitenje pueva u

kuglini

i dvostruki

kuglini

leaj s kosim dodirom

427

Sl. 428.1 Leitenje pueva, a) stoasto-valjkasti leaj, b) valjkasti i dvostruki stoasto-valjkasti leaj, e) stoasti-valjkasti s drugaijim nainom nastajanja zranosti od leaja prikazanih pod a)_

428

-ti> NE
II ... JI

UD

Sl. 429.2 Izvedbe pueva, a) pu i vratilo iz jednog dijela, b) pu naklinjen na vratilo

Sl. 429.1 Aksijalno leitenje pueva kod velikih aksijalnih sila, radijaino leitenje u kuglini leaj.

429

'M

....

Alternativa B

Alternativa

e
Alternativa D

Alternativa E

Sl. 430.1 Razliite mogunosti lijevanih izvedaba punih kola kod kojih je glavina od lijevanog eljeza, a puni vijenac od materijala pogodnih za izradu punih kola

Sl. 431.f

Razliite mogunosti

leitenja punih kola i oblikovanja leajnog mjesta

431

v.>

t-..)

Sl. 432.1
Razliite

izvedbe zavarenih leajnih mjesta punog kola punih kola

zavarenih

16.18.1 PUNA KOLA -

MATERIJAL, IZVEDBE

Za niska optereenja i male obodne brzine (do 2 m/s), a kod pogona s prekidima za puna kola moe se upotrijebiti perlitno liJevano eljezo. Za niska optereenja moe se upotrijebiti kositrena bronca (80J0 Sn), a za srednja optereenja kositrena bronca sa 120 / 0 Sn lij,evana u pijesku i centrifugirana, a za jo vea optereenja 140J0 kositrena bronca lijevana u pijesku ili centrifugirana. Kositrene bronce imaju prekidnu vlanu vrstou do 300 N/mm2. U novije vrijeme se kositrene bronce nadomjetavaju aluminijskim broncama lijevanim u pijesku ili kovanim, ije vlane vrstoe iznose od 400 do 500 N/mm2, a istezanje Os = 15 do 18%. Za visokooptereena puna kola u kombinaciji s cementiranim kaljenim i bruenim puevima upotrebljava se centrifugirano lijevane ili kovane aluminijske bronce s dodatkom mangana, nikla i eljeza. Odlikuju se visokom prekidnom vrstoom (550 do 700 N/mm2) i visokim istezanjem (20010 do 25010). Osim spomenutog, za puna kola upotrebljavaju se cinkove legure, magnezijske legure i plastine mase. Ako dozvoljava konstrukcija, glavina punog kola izrauje se od lijevana eljeza ili lijevana elika, a samo vijenac od skupih legura obojenih metala. Neke mogunosti spajanja vijenaca punih kola izraenih od obojenih metala s metalnim glavinama prikazane su na sl. 433.1. Radi niih vrijednosti dinamike izdrljivosti na savijanje aluminija njihovi vijenci su iri od bronanih za istu snagu, sl. 434.1. Na sl. 434.2 prikazano je puno kolo izliveno od lijevanog eljeza manje dimenzije, a na sl. 434.3 ')uno kolo izliveno iz jednog komada s razliito oblikovanim paocima.

---+--Sl. 433.1 Povezivanje glavine i vijenca punog kola

28- Ozubljenja i
zupanici

433

~2

b 2 = b + 2ma

='MI - df

2ma

b2 " O J 8d l
bA" b+m

Sl. 434.1 Puno kolo od bronce aluminijske legure

od

Sl. 434.2 Puno kolo od lijevanog eljeza

.......... <hU
~ ~

]+---h.....~,.,.,.~
1,2d

~~

~ ~ :c+-~;..;;.:...:...;.::.""'"""I

.11

.,;
E

~cti
~
E
1110 h,

Broj paoka ZA ZA "OJ4 ... 0,45~ H dop I5f " 30 MPa za SL dopof =60 MPa za L

1/1~

Sl. 434.3 Lijevano puno kolo s paocima

434

MATERIJALI PUtA I PUtNOG KOLA

Tablica 435.1

Materijal lijevanja 850 ... 110024 5202 6000'

nain

s:: N O

tU ,.1;1 tU

Oznaka prema JUS-u N/mm' Brinellu HB N/mm'

Stanje odnosno
Vlalla vrstoa CTM
Tvrdoa

po

Doputeno naprezanje na savijanje dop CTf N/IlIIli Sparivanje doputeno sa

Primjedbe

za cementiranje kalj en

elici

C.4320

1. .. 6 1. .. 6 1. .. 3
1. .. 3

C. 1220

6000'
1800 ... 2080 2050 ... 2500 1150' min 900 120 80 45 55 950 ... 1050' 40'

bokovi brueni bokovi rezani na tokarilici A,B A,B A,B A,B A

elici

C. 1531 650 ... 750 700 ....850 centrifugirana 320' min 200 lijevana u pijesku lijevano pijesku
II

poboljan

elici

za pobolj avanje konstrukcij ski

C.0745

lijevana kositrena bronca

Cu Sn 14

lijevana kositrena bronca

Cu Sn 14

lijevano eljezo

Sl. 20 Sl. 25 kokilni lijev 200 ... 220'

min 220 (4001 ) 1800 ... 2000 min 260 (4601 ) 2000 ... 2200

v do 3 m/s

posebne legure aluminija kokilni lijev

KAISi 10Mg KAI Cu4MgTi

kod udarnog pogona treba oJ;!ratiti panJu na podatke proizvoaa

legure cinka

KZnAlCu l

220 ... 250' 1501 ,

800 ... 1000' 350'

40' 35'

A A

do max 80C

plastine

mase

v do 2 m/s

"""

l savojna vrstoa, 2 vrstoa u jezgri, 3 vrijednosti se odnose na povrinski sloj, minimalne vrijednosti, promjenom toplinske obrade mogu se postii vie vrijednosti vrstoe, 5 prosjene vrijednosti, tone vrijednosti, prema podacima proizvoaa.

16.18.2 KUCHnA PUZNIH PRIJENOSNIKA

Za manje pune prijenosnike kuite moe biti i jednodijelno. Montaa i demontaa punog kola obavlja se tada sa strane, odstranjenjem poklopaca. Kod veilil prijenosnika kuita su dijeljena prema vertikalnom ili horizontalnom poloaju osi punog kola u ravnini osi kola ili u ravnini sredinjice kola, radi mogunosti ugradnje kola i provrtom za ugradnju pua. Prednost imaju simetrine izvedbe kuita s prolaznim provrtom za prolaz pua, pri emu u provrt ugraene ahure omoguuju laganu ugradnju pua (sl.

42S.1.b).

koja se uranja, odnosno pomou plovk~ Kuite mora biti opskrbljeno i otvorom za pranjenje, ureajem za odzraivanje (sl. 437.1) kao i otvorom za mogunost nadgledavanja i kontrole s poklopcem. Kuite mora biti dovoljno kruto da bi se osigurao dobar zahvat pua i kola. Osim toga kuite mora omoguiti dobro odvoenje topline (orebrenje), a mora raspolagati i dovoljno velikim prostorom za ulje (radi hlaenja i radi mogunosti taloenja prljavtine kao i radi dueg vijeka trajanja ulja).!
a)
c)

iNa kuitu punog kola moraju postojati mogunosti ugradnje pokazivaa -;azine ulja radi izravnog promatranja razine (sl. 436.1) ili pomou ipke

b)

a
Sl. 436.1
Pokazivai

razine ulja

16.19 PODMAZIVANJE PUZNIH PRIJENOSNIKA

S obzirom na vei opseg klizanja, vee specifine pritiske i VIse pogonske temperature, puni prijenosnici postavljaju mnogo vee zahtjeve na mazivo nego ostali prijenosnici. Ulje mora imati veu prionijivost i veu viskoznost. Samo kod obodnih brzina v ~ 0,8 m/s dolazi u obzir podmazivanje mau. Iznad te obodne brzine do II ~ 10 m/s dolazi u obzir podmazivanje uronjavanjem u ulje. S obzirom na trenje i njime razvijenu koliinu topline esto je
436

Sl. 437.1 Otvor za

odzraivanje

Kod neprekidnog pogona nosivost ograniena snagom koja se moe prenositi obzirom na razvijenu koliinu topline. Puni prijenosnici rade obino u temperaturnom podruju do 70C (najvie 90 ec). Gubici a time i zagrijavanje mogu nastati i tzv. bukanjem. Veliina ovih gubitaka zavisi od obodne br~ine, viskoznosti maziva i dubine uronjenosti. Ako je pu smjeten gore, kod podmazivanja uronjavanjem, koje dolazi u obzir do v ~ 10 m/s, puno kolo se uranja do dubine di4 (broj okretaja punog kola je nizak). Kod punog kola smjetenog dolje v ~ 10 m/s dubina uronjavanja dd2, to je zapravo ogranieno poloajem leaja. Valjni leaji vratila pua su u tom sluaju dovoljno podmazivani uljem koje prska. Kod pua smjetenog sa strane (vertikalna os punog kola) dubina uronjavania moe se ostaviti isto kao i kod smjetaja pua dolje. U tom sluaju je i cijeli leaj kola uronjen. Kod veih obodnih brzina dobro je odvojiti prostor leaja kola kao to to pokazuje sl. 425.2, a sam leaj podmazivati mau. Slino se postupa kada je os vratila pua vertikalna. Kod veih obodnih brzina v ~ 10 m/s upotrebljava se cirkulacijsko podmazivanje (zubna pumpa). Ulje se brizga na pu s obje strane i po cijeloj duini da bi se bolje odvodila toplina ulje mora u tom sluaju biti kemijski postojano. Gubici su kod cirkulacijskog podmazivanja nii, ulje se bolje hladi. Leaj i se u takvim sluajevima podmazuju uljnom pumpom ili se rasprskano ulje u kuitu skuplja u kanalima smjetenim na stjenkama kuita i odvodi u leaje. Viskozl!-0st potrebnog maziva odreuje se prema tablici 438.1. Kod najviih optereenja dolaze u ob?:ir hipoidna ulja.
<;

16.20 MONTAA

lURAIVANJE

Aksijalno i radij alno podeavanje kola mora dovesti do toga da se noenje bokova pomakne u poloaj ispravnog noenja bokova (sl. 438.1). Prvo punjenje ulja ostavlja se u kuitu samo za vrijeme uhodavanja (uraivanja, 200 437

aj

b)

ej

Sl. 438.1 Slike noenja punog kola do 500 sati). Pri uraivanju pod optereenjem moe se u ulje dodati 1 do 20/0 grafita ili, jo bolje, molibden-disulfida. Nekada se uraivanje vri pomou hipoidnog ulja. Nakon uraivanja ulje se isputa, kuite pere i isti te puni novim uljem. Ulje koje je sluilo za uraivanje moe se filtracijom i dodavanjem stanovite koliine novog ulja ponovno upotrebljavati. Normalna zamjena ulja ovisi o vrsti ulja i eksploatacijskim uvjetima. Pri radu u pranjavim pogonima i pri viim temperaturama vrijeme zamjene ne bi trebalo biti dulje od 2000 radnih sati. Pri stavljanju prijenosnika u pogon potrebno je, osim punjenja kuita uljem, napuniti sve otvore predviene za podmazivanje. Viskoznost maziva za podmazivanje punih prijenosnika (MPa) fz b . Pa f. vidi sl. 416.2. Za
b
=

Tablica 438.1

Ft2

Viskoznost '\/so u eSt* maziva kod brzine klizanja vit u m/s

2 2 dal-dl

<2 90 ... 150 150 ... 230 230 ... 300

2 ... 6 60 ... 90 90 ... 150 150 ... 230

6 ... 10 40 ... 60 60 ... 90 100 ... 150

>

10

<3 3 ... 10

30 ... 45 40 ... 60 60 ... 90

> 10

* dinamika viskoznost 'l} =

0,0009 - - Pas.
eSt

'\/

438

Puni prijenosnici jednadbe za proraun A-, N, E, K-prijenosnika Naziv Prijenosni omjer

--------. nl Z2

Tablica 439.1

1=--=--=--=-----

d2

d2

dl . tan "(m

~~~ max_= 6) _ _ i___ l_! __~__j

i=

____ ~ __

Broj zubi pua

1-------1 ' Broj zubi

punog kola

2
n2

I
I

~ 30 /15 ... 29110 ... 141

!
J

1----4--> 5 ... 9
2 =sin Ct
2
a

110

L__-----------i
Z2 ~ Zg

Z2

= i . ZI' po

mogunosti Z2 ~ 25

Razmak osi

ql=

(l+-Y-)(~+Y) 1+ y TP
13(( ~ ) 2 za

y = 3,1 y

1000

izvedbu s propelerom

= 1,4
U %

--J

I(~ )
1000

za izvedbu bez propelera

trajnost pogona q2 iz tablice 418.1, q3 iz tablice 418.2, q4 iz tablice 419.1

TP

Srednji promjer pua Promjer vratila pua

dm! = dl = (0,25 ... 0,6) . a, u prosjeku 0,45 . a, gornje vrijednosti vrijede ako su pu i vratilo posebni dijelovi
d vr

=
=

135

,3(V Pmax;
nl

za

0545, dop

't't

20 MPa

d ml d ml d ml m = - - = - - ... - -

Aksijalni modul
ZF ZF

ZF

15

= faktor oblika = - m = 10, m = 0,1 . drni -

6 drni

ZF = 6 ...

15 ,

II

prosjeku

439

Nastavak tablice 439.1 Diobeni promjer punog kola Srednji promjer punog kola (s pomakom profila) Osni razmak
(konani)

d2 = Z2. m dm2 = d2 2xm = 2a-dml

dl

a=

+ d2
2

m xm = - - (zp 2

+ Z2 + 2 x)

Srednji kut uspona Izbor kuta zahvata /Xn Visina zuba

tanYm Y
/Xn

mZI =--d ml
~

15

> 15 ... 25 22,5

25 ... 30 25 Ym
~

> 35 30

20

15

hl

h2' hl h2

= =

Ym> 15 2,2 mn
~nn

+ hf! hu + hu
hai

2,2 m

---

Tjemena visina

hai ha2

m mxm 1,2m
h2- h u
drni . 1t nl

mn

x m

Podnona visina

hf! hf2

1,2 mn

Obodna brzina m/s pua punog kola Brzina klizanja Normalni modul Normalni korak Uspon 440

= V2 =
VI Vk

d m2

1t

n2

VI

cosYm

VI

J(

1+

;;

r
tan Ym

mn Pn

= m. cosYm = Pt cosYm
ZI

p =

Pt =

ZI 1t .

m =

drni 1t

Nastavak tablice 439.1 Tjemeni promjer Podnoni promjer K1,lt zahvata u aksijainom presJeku Okretni moment na puu Obodna sila na puu = aksijalna sila punog kola Aksijalna sila pua = obodna sila punog kola Radijalne sile Iskoristivost u zubima ako je pu pogonski dio Iskoristivost u zubima ako je puno kolo pogonski dio Snaga na gonjenom vratilu Pribline vrijednosti Ukupne iskoristivosti Sigurnost protiv zaribavanja Sigurnost protiv pojave rupienja (pittinga)
dal=dl+2hal df!

I dal = I
d f2

d 2 + 2 hol
= hl

= d al -2 hl
tanan

= da2 - 2 h2 , h2
najee

tan at =

an

20

cos Ym (vidi izbor kuta zahvata, tabela 439.1)

PI TI max = K 1 - (Ul

FtI=Fal=

2 Tl max
dl

Fal = F t2 =

Fti
tan (Ym

+ p')

Frl = Fr2 = F t2 .
tanYm

tan <xn cos p' cos (Ym

+ p')

= Fti

tan <xn cos p' sin (Ym

+ p')

'l}.

= =

tan (Ym

+ p')
' tan p'
= ~' =

tan (Ym - p')

tanYm

tan P cos an

'l}.'

P2 = ZI

'l}ukPI

'l}uk

'l}. 'l} Ll 'l}u

'l}uk=

0,55 ... 0,65 0,65 ... 0,75 0,75 ... 0,80 0,78 ... 0,82
tdop =

ST =

(~
100

tmax

ql q2 - q3 q4 1,36 PI

~1

tdop

= 80 aC

kdop dl d m2 qs kdop = 0,6 ... 2,2 SH=--= F t2max kmax

qs iz tablice 420.1

kdop iz tablice 419.2 441

I-----------------~

Nastavak tablice 439.1

Cdop

I Sigurnost protiv I loma zubi u korijenu punog kola

--------

S =
F

~=
C

n . mn . b 2

Cdop

iz

t~blice
cp 180
0

4Z2.1 Ftz max

~ 1 (do 2)
-----J

------~-

Duina luka korijena punog kola Sigurnost protiv progiba Progib vratila pua

.-...

b2 = r a o n - -

S[=--~

tD dop

tD

tf dop

dl
= - - (dl

1000

u mm)

tr

-48 El
opi sluaj

Fl . ll}

Fl =

2 Fti

2 + Frl

bez pomaka profila

bl ~ 2 m

Duina pua
bl

J
15"
dal

2 2 dal-dl

-V Z2 + l
aluminij

Sirina pu n og kola

bronca
bl = 0,45 (dal

+ 4 m)

b 2 ~ 0,45 (dal

+ 4 m) + 1,8 m
.-

Vanjski promjer punog kola Vanj ska irina punog kola Udaljenost leaja pua

Y
dA

y> 15

+ 111 +m

dA~ dal

+ mn

bA

=b

II

= 1,5 a (sl. 423.1)

Srednji kut Kut uspona kod

samokonosti

. cp b2 Slll- = - 2 2 rao

(sl. 417.1)

Ym

3,5 pu ostaje potpuno nepokretan

0

442

Primjer:

I Proraun

punih prijenosnika

Za pogonsku snagu od 15 kW, pogonski broj okretaja 26,1 S-I (1450 min-I), prijenosni omjer i 19, trajnost pogona TP = 75%, treba proraunati i dimenzionirati puni prijenosnik s K puem smjetenim ispod punog kola, hlaen pomou rotora puhala smjetenog na vratilu pua

Oznake i primjedbe I: Razmak osi

a 2: - 100

Orijentacijski

proraun
I

1,36 PI
ql q,q,q.

(mm)

ql

(1

+ l ~ Y )( ~o~ + y
3/ ( V

Faktor

hlaenja

y = 3,1

1000

nl

ql = (1

3,97 + 1+ 3,97

= 3,1

V(

1450 1000 )

) ( 100

C~ 3,97

]s"" + 3,97 = 9,53

Faktor prijenosnog omjera q, Izbor materijala Faktor sparivanja materijala q, Faktor q. Razmak osi Srednji promjer pua Promjer vratila pua

q, = 0,706 (Tablica 418.1)

pu - elini kaljen i bruen puno kolo - Al-Iegura

ql = 0,87 (Tablica 418.2) q. = 1,0

(Tablica 419.1)
1,3615

a 2: 100 -

9,530,7060,87 1

= 187mm

standardni razmak osi (DIN 3976) a = 200 mm

dl 0,35 a = 0,35 200 = 70 mm prema DIN 3976 odabrano dl = 80mm d" ~ 135 dH ~ 135 ZI

ff

Pm" - ; za
nl

.0545 S

dop

"'r"

= 20MPa

.~ 1450 =
i=19

29,4 mm, odabrano dn = 45 mm

Z, = i ZI = 192 = 38 (Tab 439.1)
-

Broj zubi Modul m

= 2 kod

m ~ 0,1 dl

ZI 0,1 80 = 8 mm

=~;

Dimenzije prijenosnika kod a = 200 mm , dl ZI = 2 , z, = 38, 111 = 8 mm Srednji kut uspona Ym Normalni modul tanYm = -d-I- =
mn

= 80mm

Zlm

80 = 0,2

28

Ym = 11 0 31' = m cos Ym = 8 cos 110 31' = 7,852 mm 443

Dimenzije punog prijenosnika kod a = 200 mm, dl = 80 mm, ZI = 2, z, = 38, m = 8 mm Diobeni promjer Promjer srednje krunice Faktor pomaka profila Tjemeni promjeri

d, = Z, m = 38 . 8 = 304 mm

dm> = dz + 2 x m = 2 a - dl = 2 . 200 - 80 = 320 mm 320-304 = 1,00 28 dal = dl + 2 hai = 80 + 2 . 8 = 96 mm daZ = d, + 2 haZ = 304 + 2 (8 + 1,0 8) = 336 mm (haZ = m +x) du = dal - 2 hl = 96 - 2 (8 + 1,2 . 8) = 60,8 mm (hl = hai + hil) du = daZ - 2 h, = 336 - 2 (8 + 1,2 . 8) = 300,8 mm (hz = hl)
x= dm>-d, 2m

Podnoni promjeri Uspon Duina pua Sirina punog kola Vanjski promjer kola Vanjska irina kola Duina luka korijena zuba Sredinji kut

p =

ZI "lt

m = 2 "lt 8 = 50,24 mm

bl = li daZz- dl = li 336' - 304z = 140 mm bz= 0,45 (dal + 4 m) + 1,8 m 0,45 (96 + 4 . 8) +

+ 1,8 . 8 = 72 mm odabrano za Al-Ieguru kola bz = 70 mm

bA=bz+m = 72+8 = 80 mm

dA = daZ + m = 336 + 8 = 344 mm , odabrano dA = 345 mm

.--. cp bz = rao "lt 180 '

......

bz = 49,6 "lt - - = 77,6

0

70 ~=44,8 cp = 89,6 sin-=--= 2 49,6 2 2 2 rao Opteretivost punog prijenosnika

cp bz
TI
max

89,6" 180

dl 80 r." = - + 1,2 m = - + 1,28 = 49,6 2 2

Maksimalni okretni moment Obodna sila pua = aksijalna sila punog kola

PI 15000 = K, ~ = 1 2 "lt 26,1 = 98,8 Nm = 98800 Nmm

2 TI max dl

Fu=FaZ = - - = Fal =
,

298800 = 2470N 80

Ft'~
, (.I.

Aksijalna sila pua = obodna sila punog kola

tanp =
(.I.

Fu tan (Ym + p') , (.I. 0,023 = - - = - - = 0,0228 cos a.. 0,939 =

dl"lt nl

= f

(Vk) , Vk

Fal = F t2 = Radi.ialna sila /X. = 20 444

2470 = 11 060 N tan (11 31' + 1,28) tana.. cos p' tan 20 cos 1,28 Frl = Frz=Fu = 2470 = s~n (Ym + p') sin (11 31' + 1,28) , ,( y.', = 4120N

p' = 1,28'

cosy..

= 6,21 m/s

Opteretivost pumog prijenosnika Ukupna iskoristivost Snaga na gonjenom vratilu

T)uk -

tan 'rm _ tan 11 31' _ 0897 , tan ('rm p') tan (11 31' 1,28)

p, =

1Juk

Pl = 0,89715

-----

p, = 13,47 kW

Sigurnost prema troenju

S,~ ( 1~
'100

)'

ql q, q, q.

1,36 Pl

~1

(trai se) '

S ~ ( ~)' 9,530,7060,87 1,0 = 1 15 > 1

1,3615
~

SH=

dop k dl dm' qs
F t2ma:'{

1,5 (trai se)

Sigurnost protiv pojava rupienja

dop k = 3,2 MPa qs = 0,32 3,2 . 80 . 320 . 0,32 SH = = 2,37 > 1,5 11 060
~ l (trai se) Ft2 max dop e = 14,3 MPa "lt 7,85277,614,3 SF = = 2,48> 1 II 060

Sigurnost protiv loma zuba punog kola Sigurnost protiv progiba Doputeni progib
Postojei

Sp =

"lt

m.b, dop e

Sf=~~l
ff dl

(trai se)
80

ff dop = 1 000 = l 000 = 0,08 mm

Fil.'

progib

ff = 48E I
FI = V Fti' LI
~

Rezultantna sila Razmak leaja punog kola, tabela Moment inercije

Postojei

+ Fd' =

V 2470'+ 4 120' = 4800 N

1,5 a = 1,5200 = 300 mm

"lt d:'1 "lt 45' 1= - - = - - = 201888mm'

progib

4800300' -o 6 m fr = 48 . 210 000 201 888 - ,0 39 m

Sr = 0,0639 = 1,25 > l

64

64

Sigurnost protiv progiba

0,08

445

17. PLANETARNI PRIJENOSNICI

17.1 OPCENITO O PLANETARNIM PRIJENOSNICIMA Planetarni prijenosnici potjeu od prijenosnika s konstantnim prijenosnim odnosom, tzv, standardnih prijenosnika. I jednadbe gibanja planetarnih prijenosnika proizlaze iz jednadbi prijenosnika s konstantnim prijenosnim odnosom. Planetarni prijenosnici razlikuju se od tzv. standardnih prijenosnika u slijedeem: kod standardnih prijenosnika svi zupanici vre samo rotacijsko gibanje oko osi vratila uleitenih u vrsta kuita ili postolja; kod planetarnih prijenosnika vre, meutim, neki zupanici, tzv. planetarni zupanici sateliti, istodobno dva gibanja, rotaciju oko vlastite osi i rotaciju te vlastite osi oko sredinje osi planetarnog prijenosnika. Planetarni prijenosnik sastoji se, za razliku od standardnog zupanog prijenosnika (sl. 446.1), u svom najjednostavnijem obliku prema sl. 447.1 od:

izlaz

snage

,-+-:-if-" ulaz

snage

Sl. 446.1 Standardni prijenosnik snage srednjeg ozubljenog kola s vanjskim ozubljenjem (sunano kolo) (ZI), planetarnog kola (satelita) s vanjskim ozubljenjem (Z2) i nosaa planetarnog kola (ruice) S. U odnosu prema standardnim prijenosnicima planetarni prijenosnici imaju niz prednosti kao: - veliki prijenosni omjer (npr. neki tipovi planetarnih prijenosnika omoguuju postizanje prijenosnih omjera kod redukcije do i = 10000, ali uz nisku iskoristivost) uz male dimenzije i male teine prijenosnika, - mogunost postizavanja razliitih prijenosnih omjera, - mogunost da se snaga pogonskog vratila podijeli na nekoliko gonjenih vratila,
446

prijenosa razliitih pogonskih brojeva okretaja na jedno gonjeno vratilo (sumarni ili diferencijalni prijenosnik), - mogunost da se primjenom nekoliko satelita optereenje prenosi istodobno s veim brojem zuba, to dovodi do smanjenja optereenja zuba i do manjih modula, - dobar stupanj korisnosti, - mogunost reverzivnih prijenosa, - unutranji prostor planetarnih prijenosnika dobro je iskoriten, - glavni leaji svih rotirajuih lanova planetarnog prijenosnika, osim satelita, nisu radijaIno optereeni; sile koje ovdje djeluju javljaju se kao parovi sila (to vrijedi za planetarne prij-enosnike s vie od dva satelita). Srednje ozub ljeno kolo (ZI) obino nije posebno uleiteno, voeno je zahvatom sa satelitima. To omoguuje da se na srednje ozubljeno kolo dovede vrlo visok broj okretaja (i do 30000 min-l) koji se u prijenosniku reducira na nii broj okretaja (sluaj plinskih turbina). Kod modernih konstrukcija prijenosnika javlja se tendencija da se standardni prijenosnici zamjene planetarnim. To vrijedi za gradnju alatnih strojeva, motornih vozila, transportnih ureaja, tekstilnih strojeva, strojeva za proizvodnju papira, kartona, regulacijskih ureaja itd.
mogunost

dra S

sunani 1

Sl. 447.1 Jednostavni planetarni prijenosnik

17.2 PRIJENOSNI OMJERI, BRZINA VRTNJE PLANETARNIH PRIJENOSNIKA

17.2.1 JEDNOSTAVNI PLANETARNI PRIJENOSNICI Najjednostavniji planetarni prij.enosnik sastoji se, kako je to prikazano na sl. 447.1, od srednjega ozubljenog kola s vanjskim ozubljenjem (sunanog kola) l, s diobenim polumjerom rl> planetarnog kola (satelita) 2, s diobenim polumjerom r2 i nosaa planetarnog kola (draa) S s asnim razmakom rs = rl + r2 447

al

lA
p

bl

cl

dl

zatik

Sl. 448.1 Parcijalna gibanja pojedinih lanova prijenosnika, a) prvo gibanje, b) drugo gibanje, e) tree gibanje, d) etvrto gibanje

Kod prikazanog prijenosnika moe se istodobno okretati vratilo l s brojem okretaja nl i nosa planetarnog kola S s brojem okretaja ns. Na sl. 447.1 prikazani planetarni zupanik (satelit) Z2 je uleiten na ruici S koja se moe okretati oko osi srednjega ozubJjenog kola (sunani zupanik) 1. Ruica S okree se s brojem okretaja ns. Okretaje u smjeru kazaljke na satu oznaujemo s plus (+), a one suprotne smjeru kazaljke na satu s minus (-). Za prijenosnik prikazan na sl. 447.1 pretpostavimo kao prvo da su sunani zupanik l i satelit 2 vrsto vezani (npr. pomou zatika) za ruicu S (sl. 448.1.a). Okrene li se sada ruica S u smjeru kazaljke na satu, za jedan puni okretaj, dobit e se: - sunani zupanik 1 uinio je jedan okretaj u smjeru kazaljke na satu + l okretaj - planetarni zupanik (satelit) 2 uinio je takoer jedan okretaj u smjeru kazaljke na satu + l okretaj - ruica S uinila je takoer jedan okretaj u smjeru kazaljke na satu + l okretaj Ako se broj okretaja sunanog zupanika l oznaCI s nl, satelita 2 s n 2, S, s ns, dobit e se za opisani sluaj da je nl = n, = ns (sl. 448.1.a). Kod jednostavnog planetarnog prijenosnika sa sl. 447.1 naJcesce je ruica pogonski organ. Meutim, pogonski organ moe biti i sunani zupa
ruice

u kojem je pogon iao preko ruice S, a sate'lit 2 l bili vrsto vezani s ruicom S, pretpostavi da je sunani zupani k l trebao biti vezan uz kuite i da se nije smio okretati, znai da sunani zupanik l koji je uinio jedan okretaj, a kojeg nije smio uiniti, mora za jedan okretaj biti vraen natrag, a da pri tome ruica S bude zadrana (sl. 448.1.b). To znai da je pri tom vraanju zupanika l: - sunani zupanik l uinio jedan okretaj suprotan smjeru kazaljke na satu -1 okretaj, i
sluaj,
sunani zupanik

anik.

Ako 'se sada za

448

planetarni
ruica

zupanik

uinio ZI/Z2

S j,e mirovala

okretaja u smjeru kazaljke na satu + ZdZ2 okretaja, O okretaja.

Povezivanjem ovih dvaju gibanja dobiva s'e: Redni broj gibanja prvo gibanje broj okretaja
dru~o gibanje brOJ okretaja
Sunani zupa-

nik 1 s brojem zuba ZI

Planetarni satelit 2 s brajem zuba Z,

zupanik

l
I

Ruica

+1 -1

+1

+1
O

+ zt/z,
I
1 + Zt/Z2

rezultat oba gibanja broj okretaja

+1

Prema tome, kao rezultat gibanja planetarnog prijenosnika prikazanog na sl. 448.1, kod kojeg pogon dolazi preko ruice S a sunani zupanik 1 miruje uvren uz kuite, satelit 2 uinio je 1 + ZI/Z2 okretaja. Prema tome prijenosni omjer n2/nS iznosi (za ns = + l)
.
12/ S

n2 = -- = ns

1 + -- .
Z2

Zi

Ako roC1ca S uini umjesto jednog ns okretaja, taja (sl. 448.1.c):

n2 =

uinit e

satelit 2, okre-

+ ( 1 + :: ) ns

okretaja.

Doda li se sada sunanom zupani ku 1 dodatno + nl okretaja, mora se ranijem prvom i drugom gibanju dodati i ovo tree gibanje (+ nl okretaJa). To tree gibanje uinjeno je uz zadravanje ruice S. Okretanjem sunanog zupanika 1 za nl okretaja u smjeru kazaljke na satu uinit e: - sunani zupani k 1 + nl okretaja, satelit 2
ruica

nee

se okretati

uinit e

o okretaja.

ZI - - nl okretaja, Z2

29 -

Ozubljenja i

zupanici

449

+ ns okretaja, a

Zbrajanjem prvih dvaju gibanja i daljnjih kod kojih je dra S sunani zupanik 1 + nl okretaja, dobiva se:
Sunani zupanik

uinio

Redni broj gibanja prvo i drugo gibanje uv eano za ns ok retaja ruice S

z,

Satelit
I

z,

Ruica

+( 1 +~z, Jns
---n,

+ ns
------

tree gibanje

+n,

z, z,

e
+ns

re zultat sva tri gi banja

+n,

( 1 +-Z') ns---n, z, z, z,

Iz spomenutog proizlazi:

Prednja jednadba moe se izraziti i odnosom diobenih, odnosno kinematskih krunica:

rl rl

n2

ns

+ --ns---nJo
r2 r2
o

Izrazi li se odnos - - ~

= ll/2

za vanjsko, a s

~ +-=
~

i l / 2 za unu-

tranje OZUbljenje tako da predznak minus govori o tome da ju suprotan smjer gibanja, dobiva se:

zupanici

ima-

450

nl-nS n 2 - nS ns nl

= i 1/2
1
1- il/2

il/2

= ---.
ZI

Z2

n2

= ()
0.

-- - -

n2

1- i

1/2

it/z

= 1 ~ ill l

... nl =

Broj okretaja satelita 2 oko vlastite osi n 2S = n 2 - ns

n 2S = --(nS-n1)'
Zz

z,

Gornje jednadbe predstavljaju ope jednadbe na osnovi kojih se mogu izraunati svi planetarni prijenosnici. Na sl. 451.1 prikazan je planetarni prijenosnik koji se razlikuje od ve prikazanog na sl. 447.1 samo po tome to zupanici nisu elnici s vanjskim ozubljenjem ve stonici. Ovdje vrijede iste ope jednadbe kao za planetarni prijenosnik s elni cima i vanjskim ozubljenjem. Na sl. 452.1 prikazan je jednostavni planetarni prijenosnik kod kojeg sunani zupanik 1 ima unutranje ozubljenje, a satelit 2 vanjsko ozubljenje. Budui da se kod sprege zupanika s vanjskim i unutranjim ozubljenjem
Sl. 451.1 Jednostavni planetarni prijenosnik sa stonicima i vanjskim ozubljenjem

oba zupanika okreu u istom smjeru, prijenosni omjer bit a + ns okretaja draa S:
12/5

za n 1 = () ,

= -- = 1--ns
Z2

n2

ZI

451

11

2 - sotelit

\ \ ____

1-."...~

Ako se i ovdje pretpostavi dodatno gibanje sunanog zupanika 1 u smjeru kazaljke na satu, dobit e se prema opoj jednadbi:

-----!-- ----11-+4

dro S

Sl. 452.1 Jednostavni planetarni prijenosnik s unutranjim ozubljenjem

DVOSTRUKI PLANETARNI PRIJENOSNICI (sl. 452.2)

izraunane

U tablici 454.1 prikazani su razliiti planetarni prijenosnici za koje su vrijednosti prijenosnih omjera i broja okretaja na osnovi opih jednadbi. Kao prvi prikazan je tzv. povratni planetarni prijenosnik (dvostruki planetarni prijenosnik) kod kojeg sunani zupanik 1 i sunani zupanik 3 lee l i istoj osi (sl. 4S2.2.a). Povratni planetarni prijenosnici (sl. 4S2.2.a, b, c) imaju prema tome dva sunana zupanika 1 i 3. Zadravan moe biti
+n 2 =n 4

211
ZI

rt4
Zz
S
-nl

Z3

Z4

L....I
~

cl
Sl. 452.2 Dvostruki planetarni prijenosnici, a) elnici s vanjskim OZUbljenjem, b) stonici s vanjskim Qzubljenjem, e) elnici s unutranjim ozubljenjem
452

sunani zupanik 1, sunani zupanik 3 i ruica S, a pogon moe dolaziti od jednog od nabrojenih organa ili neovisno od dva organa istodobno.

Sateliti 2 i 4 uleiteni su na istom vratilu, pa prema tome imaju isti broj okretaja (n2)' Pod pretpostavkom da pogon dolazi od ruice S koja tjera satelite 2 i 4, a da se pri tome sunani zupanik 1 ne okree, dobiva se (ako se za prvo gibanje pretpostavi da su svi lanovi meusobno povezani):

Redni broj gibanja prvo gibanje drugo gibanje rezultat dvaju gornjih gibanja

I Sunani I
zup~anik

Sateliti
2 i 4

Sunani
zupanik

Ruica

+1
-1

+1

+1

+~
Zz

o
+1

l+~
Zz

Doda Ii se sada sunanom zupaniku 1 dodatno nl okretaja, mora se kao i ranije rezultatu prvog i drugog gibanja dodati i ovo tree koje se odvija uz zadravanje ruice S. Okretanjem sunanog zupanika 1 za nl okretaja u smjeru kazaljke na satu, uinit e: sunani zupanik

nl okretaja,
ZI

satelit 2 satelit 4
uinit e

- - - nl okretaja,
Zz

isto kao i satelit 2 3

- - - nl okretaja,
Z2

ZI

sunani zupanik

+ -- -- nl
Z2 Z3
treim,

ZI

Z4

okretaJa.

Zbrajanjem prvih dvaju gibanja s S ns okretaja, dobiva se:

a davanjem istodobno

drau

453

Najvaniji tipovi planetarnih prijenosnika

Tablica 454.1

Shema /oznoko

Prje>nosn/' onyert

kod ns ",e-

JE>dnadoe broiY okre/q;Cr

n, =

r:s=r,"'~

Jl7A
-(3"'/4
rs~r,"'~

~1E

2}n4

2AA
ll/2=

(I

Z,

Z2

z,?Zj) z, z" - z,z" ns + z, Zif.

n3

n, =(I+

i~- - ..:?t Z4.

L'/j= z,'z,.

2) ns -

:: n2

z,?z"

z") ns - z" Z.s n2= (I + z" n,3 n" = /_ z,Z" za n, ... e- ns Z/lZ3 n, = J- Z2 Z3 zo nJ ",e ns z,z"

''12

=- -2... z z,

Z2) Z2 n 2 nl = (l -1-Z, ns- zt

n={!_r,r")n fZ'Z'.J n.3 ' ~Z~:S z,z" n,=(I- ~) ns + -p,- n2 Z3) ns -I- zif. Z.3 n2 =/1 - z" n,3
'<;Z+ ra n, ",B &= ns f- z,z.3 nl=!_~ za nj ",tf ns 2i

211

J1t. t,l Jll

rs "r,-12 "'Ij-~ rS"'r,-r2

z L 1/2 = -7,-

L.t!I.3 . = .3L z"

'1/s=~ Z,Z4

r,z

II
"/2=
'

z.

z;Z2

n, == (/

ZI) ns + z, Z2 n2 zi

2};4

2A!

n _/1", Z,Z, jn _r,z.s n

, L~

'2 =- ZI.

Z,Z.

2iz",

'J

n, =(I+.!},-) ns - ~: n2 n2",(1-2)ns

[2/3

Z.s Z~

+i! n3

JILA!
rt "'r,; r:s=t;~'2 =Ij -'2 '" 2
~..

rs = r, ",r2 "'1J-14

Z3 L'' 1 3 =2:2 ---

z,Z"

'112 == ,

nj + .z;Z4 za n,.e ns z'Z3 = ,+ z.. za n,3 =tJ- .!1!. ns 2{ z" n," (I + ;~) ns - ~ n,3

=,

z"

Z,

n, D/I + ~~) ns za n,,.tJ nJ ns

-?,- n2
Z3

~Ir.r
I

'2/J= Z2
L'/3
'

2:3

Z.s n3 n2 z II - Z.s) Z2 ns + Z2
=/-Io~

lj

-r#

:=-7,-

ZJ

z.s za n3 ",fT !Ji. ns .. /+ z,

~
~

...

...

" ...

454

--n3
ZI

Z2 Z3

z4

--ns-ns + nl
ZI

Z2 Z3

z4

nl

._ ( Z2 Z3 ) ~ ns 1 - - ZI z4
ve

Z2 Z3 + n3 --' ZI

z4

Prema sl. 448.1 imali smo

da je:
ZI ) + -Z2

n2 = ns ( l
Isto tako je prema sl. 452.2.a:

nl - - .
Z2

ZI

Iz toga proizlazi:
ZI ) nz = ns ( 1 + -Zz

ZI nl - = ns
Z2

Z3 ) 1 + --

z4

43 nJ--

z4

U tablici 454.1, a i ranije kod planetarnih prijenosnika prikazanih na sl. 447.1, 451.1, 452.1 i 452.2 unesene su oznake. Brojke l i 2 oznauju jednostepene (1) i dvostepene (2) prijenosnike. Slovo A oznaava vanjsko, a I unutranje ozubljenje. U tablici 454.1, a ranije kod planetarnih prijenosnika prikazanih na sl. 447.1,451.1,452.1 i 452.2 mogu umjesto brojeva zubi u jednadbe biti uneseni promjeri diobenih, odnosno kinematskih krunica. U tom sluaju jednadba za planetarni prijenosnik tip l A I prikazan u tablici 454.1 i na sl. 456.1 glasi:

455

Iz toga proizlazi.
lAl

Kod grafikog prikaza gibanja treba polaziti uvijek od polumjera kinematskih krunica, jer je mogue da kod jednakog broja zubi dvaju zupanika u zahvatu (Zj = Z2) kinematske krunice budu razliite (pomak profila NULTI, V-NULTI i V-parovi).

Sl. 456.1 Planetarni prijenosnik IAI 17.3 PRIKAZ GIBANJA PLANETARNIH PRIJENOSNIKA

GRAFIKI

Na sl. 457.1 prikazan je planetarni prijenosnik tipa l A I (tablica 454.1). Prijenosnik je crtan II odreenom mjerilu. U dijagramu (v, r) prikazanom na sl. 457.1 predstavlja prijenosnik kod kojeg se okreu zupanici Zj, Zz, Z3 i S. Sa strane, nanesene su u tokama A, 0PL> B, koje predstavljaju toke dodira pojedinih dijelova prijenosnika, odgovarajue vrijednosti obodnih brzina po veliini i po smjeru djelovanja:

vs=rsws,
gdje su tvl' W2, W3 (;)S -

polumjeri kinematskih krunica polumjer draa satelita, odgovarajue kutne brzine.

zupanika Zj, Zz, Z3'

Zrake l, S i 3 spajaju vrhove vektora obodnih brzina Vl' Vs, v 3, s polom O dijagrama v, r; zraka 2 povezuje vrhove vektora obodnih brzina v 3, vl> meusobno. Produe Ii se zrake l, S i 3 kroz polO do sjecita s pravcem e D, koji je od apscise Ov udaljen za veliinu h, dobit e se u sjecitu produenih zraka l', S', 3' s pravcem e D, odgovarajue vrijednosti brojeva okretaja, uzimajui u obzir mjerilo udaljenosti h. Paralelno sa zrakom 2, koja povezuje vrhove vektora brzina Vl> 1'3, prolazi kroz pol O zraka 2'. Iz slinosti trokuta L\ r3 , V3, 3 i /::,. h, n3, 3' dobiva se: 450

odnosno
Budui

h=---,
V3

r3 n3

openito

hv = rn.

da je

r3 n3

r3 n3

1
= -- =

= -- =
V3

e . r3

n3

konst.

Ako su obodne brzine Vl' Vz, V3 = konst., onda je rl nl = r 2 n 2 = r3 n3 = konst. Lijevo od ordinate okretaj i su u smjeru suprotnom kazaljci na satu (-), a desno u smjeru kazaljke na satu (+). Ako se usvoji takvo mjerilo za obodne brzine (sl. 457.1) da vektori
=

-:;7s i -:;;3 budu jednaki razvijenim duinama predvienih putova pojedinih lanova prijenosnika, dobit e se da kutovi koje zatvaraju predvieni putovi pojedinih lanova predstavljaju kutne brzine Wj, ws, W3'
Vl'

r-~-

"'ji
L

L~_

II~y: .O
1

~It---

r:

~T

22

s
v

Z,

Sl. 457.1

Grafiko odreivanje

gibanja planetarnih prijenosnika

Na sl. 458.1 prikazan je 1 A I planetarni prijenosnik kod kojeg je dra S zadravan (ns = 0), s dijagramom brzina i s brojevima okretaja. Ovaj prijenosnik s ns = 0 odgovara standardnom prijenosniku. Vektor brzine Vl zupanika 1 nanosi se iz toke A Ulijevo jer se i zupanik 1 okree ulijevo. Satelit 2 uleiten je u drau S i vri samo okretno gibanje oko osi OPL (ns = 0). U toki A vri se valjanje zupanika 1 i satelita 2 bez klizanja. Zat<;W!1ora duina luka koju je ojgetanjem ulijevo preao sunani zupanik 1 (A Aj) odgovarati duini luka A A2 kojeg je, kreui se udesno, preao satelit 2 (sl. 458.1). Na isti nain valja se bez klizanja satelit 2 u sunanom
457

l-I

--r

B,

~I
I

Sl. 458.1

Grafiko

odreivanje

gibanja planetarnjh prijenosnika IAI pri n,

zupaniku 3. Zato e se i sunani z~anik zaokrenuti iz toke B za istu duinu luka udesno (AAI = A~ = B Bl)' Okretanjem ulije~ za duinu _ luka A AI zaokrenut e se sunani zupanik 1 za kut ~I = - - - , satelit 2
A~

~2rI7t

a sunani zupanik 3 za kut ~3 = - - - . Ucrtavanjem 27t rz 27t r3 vektora VI = 2 rl' 7t . nl = V z = 2 r 2 . 7t . nz = V3 = 2 r3 . n3 .7t U koordinatni sustav V, r, povlaenjem zraka 1 i 3 kroz polO i njihovim produenjem 1', 3' do pravca e D povuenog paralelno s apscisom na udaljenosti h, te paralele 2 i 2', dobivaju se iz slinosti trokuta (prema ranijem) odnosi:
~2 = - - - ,

za kut

AA2

B Bl

Na sl. 457.1 prikazana je analiza gibanja i grafiko pronalaenje broja okretaja prijenosnika 1 A J kod kojeg se okreu oba sunana zupanika 1 i 3, a istodobno i dra S. Znai da se istodobno okreu sva tri centralna vratila (vratilo zupanika 1, zupanika 3 i draa S). Prema sl. 459.1, koja prikazuje p'lanetarni prijenosnik 1 A J, okree se 'sunani zupanik 1 ulijevo, a dra S udesno. Pri analizi gibanja ide se postepeno od gibanja jednog organa do gibanja drugog, iako se stvarno sva gibanja vre istodobno. Sunani zupani k 1 okree se kutnom brzinom WI ulijevo, a dra S kutnom brzinom Ws udesno. Gibanje satelita 2 i sunanog zupanika 3 je prinudno i rezultira iz gibanja sunanog zupanika 1 i draa S.
458

__ n"'2S'-----_~~_~~~ _

_____J

Sl. 459.1 Analiza gibanja planetarnog prijenosnika IAI ako se gibaju oba
sunana zupanika

dra

Sunani zupanik l zaokrenut je u trenutku promatranja za luk iAI ulijevo. Taj luk odgovara centralnom kutu Wl' Zbog toga je satelit 2 (jer j~ zahvatu sa zupanikom l) bio prinuen da se okrene za istu duinu luka (I A 2 ) udesno. Poloaj satelita 2 oznaen je crtkano, jer se os satelita 2, okretanjem draa S ud~o, ne~alazi u poloaju n, ve u poloaju OPL1 tako da je duina luka Ul = I A2 = AsA2 oznaena u stvarnom poloaju sredita osi satelita (OPL)' Dra S zaokrenuo se u isto vrijeme kada se sunani zupanik l okretao za duinu luka fAl ulijevo, za duinu luka lloPL udesno. Ovom ~kretanju draa odgovara sredinji kut Ws. Zaokretanje draa S za luk nO PL udesno predstavlja za satelit 2 prinudu da se valjanjem po zupaniku 1 zaokrene udesno za duinu luka LAs koja odgovara sredinjem kutu Ws. Time ukupna dui~ljania kinematskih krunica satelita 2 i sunanog zupanika l iz~As I AI = As A2 A{ , to odgovara sredinjem kutu WI + Ws . Duina luka As A2 A{ odgovara sredinjem kutu satelita W2S' To znai da se satelit 2 okretao kutnom brzinom WI + Ws i iz ove rezultirajue kutne brzine
W2S'

Pri analizi gibanja sunanog zupanika 3 valja uzeti u obzir injenicu da je gibanje sunanog zupanika 3 rezultat istodobnog gibanja sunanog zupanika l i draa S. Reeno je da se gibanje satelita 2 sastoji od okretanja oko osi: OPL i pomicanja draa iz poloaja n u 0PL' Ta dva bitno razliita gibanja satelita izazivaju na sunanom zupaniku 3 ova gibanja: 1. Zaokretanje sunanog zupanika 3 za sredinji kut Ws. Za tu veliinu kuta Ws zaokrenuo .ie satelit 2 sunani zupanik 3 Jer je dra S za toliki kut pomaknuo sredite planetarca OPL oko sredita O. Pri ovom ne dolazi
459

izmeu satelita 2 i sunanog zupanika 3 dg v~ljanja. Ovo gibanje, pri kojem se sunani zupanik zaokrenuo za luk III Bs, odgovara gibanju kandaste spojke (nema valjanja). .2. Zaokretanje sunanog zupanika 3 za duinu luka Bs B3 ude~. To zaokretanje nastaje kao rezultat valjanja stelita 2 duinom luka As Az' sa sunanim zupani~ 3. ___ Duina luka Bs B3 odgovara duini luka As I AI na obodu sunanog zup-

Ukupno zaokretanje sunanog zupanika 3 iznosi prema tome III Bs Bl> to odgovara sredinjem kutu W3 = Ws + W2z' Pri tome odgovara W2z kutu zaokretanja u kojem se vri valjanje zupanika. Razvijene duine lukova As I AI' Bs B3 meusobno su jednake, a predstavljaju i duinu luka zaokretanja satelita 2. Oznae li se vektori brzina odgovarajuim razvijenim duinama lukova VI = fA;, Vs = ~L i nanesu u koordinatni sustav v, r (sl. 459.1), dobivaju se kao i ranije odgovarajui brojevi okretaja:
VSI = rl Ws
Vzz = VI V3 = VS3

anika

1.

-I,
VS3

toki

r3 Ws u

toki

III.

+ VSI = r2 Wzs predstavlja + Vzz predstavlja obodnu

obodnu brzinu satelita 2, brzinu sunanog zupanika 3.

Iz dijagrama brzina prema sl. 459.1 proizlazi Bs B3 = As I AI' Iz slinosti trokuta DpL Al As s trokutom DpL B3 Bs (rafirane povrine) proizlazi:
AI As r2 -==-=--=1, aiztoga ~~ ~

VI

+ VSI

=1.

~-~
nl)

Budui

da je
-

openito V

= 2.

r.

1t

n, dobiva se:
rl

-----=1

rl nl

+ rl ns

(ns -

=1

=-Na sl. 461.1 dana je analiza gibanja i grafiko pronalaenje broja okretaja planetarnog prijenosnika, ako je zadravan sunani zupanik 3 (n3 = 0). Sunani zu~anik 1 okree se ulijevo i u momentu promatranja zaokrenuo se za luk I AI s centralnim kutom Wl' Zaokretanjem sunanog zupanika l dolazi do prinudnog gibanja satelita 2 oko vlastite osi DpL To okretno gibanje satelita 2 oko DpL dovodi u odnosu prema sunanom zupaniku 3 s unutranjim ozubljenjem koji stoji, do valjanja satelita 2 po sunanom zupaniku 3, to izaziva zaokretanje draa S ulijevo. Zaokretanjem draa S ulijevo dolazi do ve spomenutog efekta ~an~aste spojke satelita. Stvarno valj no gibanje satelita 2 dano j~ukom III B i sredinjim kutom Ws. Jednako velik luk razvijene duine A~2 javlja se na satelitu 2. Prinudno gibanje draa S odgovara luku II OPL sa sredinjim kutom Ws, a to prinudno gibanje draa dijeli luk ~ na obodu
460

Sl. 461.1 Analiza gibanja planetarnog prijenosnika IAI ako 3. stoji

sunanog zupanika

sunani zupani k

1 na luk l As sa sredinjim kutom Ws i luk As AI sa sredinjim kutom WI - Ws . Iz tog proizlazi zakljuak da e se za vrijeme dok neka toka na obodu sunanog zupanika 1 prevali luk ~ valj..!llt gibanje sunanog zupanika 1 i satelita 2 vriti samo na dijelu luka As AI. Iz sl. 461.1 je vidljivo da se kod n3 = 0 i gibanja sunanog zupanika 1 suprotno od kazaljke na satu dra S kree takoer suprotno od kazaljke na satu, ali sporije od sunanog zupanika 1. Iz opisanih gibanja proizlazi VI =
= Tl Wl

----

---

Nanoenjem vektora koji odgovaraju putovima se mogunost grafikog rjeenja broja okretaja.

VSl

+ VZ2

Iz jednakosti duina lukova Al As s trokutom III B OPL proizlazi:

Al As rz -===-=--= 1, B III
T2

--- =--VZ2

preenih

lukova javlja

B III i

slinosti

trokuta Al As OPL

------=1
-VZ2

- V l - ( - V Sl )

=1

-----=1
-T3

rl nS-rl nl

nS

--=--Z3 Z3

0= ns(1

+ ~)-nl~.

Iz analize gibanja prijenosnika 1 A I (sl. 458.1, 459.1 i 461.1) proizlazi: 1. Ako je ns = 0 (sl. 458.1) planetarni prijenosnik, postaje standardni s prijenosnim omjerom:

--=-461

2. Ako se istodobno kreu sva tri vratila (oba sunana smjer gibanja je razliit. Prijenosni omjer glasi:

zupanika

dra),

- - - - = i 1/3 nJ-nS
3. Ako
sunani zupanik

tll -

tls

3 stoji, jednadba prijenosnog omjera glasi:

17.4 DIFERENCIJAL SA STONICIMA (PLANETARNI PRIJENOSNIK S DVA STUPNJA SLOBODE

najee

Na sl. 463.1 prikazan je diferencijalni prijenosnik 2 AA sa stonicima koji se primjenjuje za prijenos snage kod cestovnih vozila. Satelit 2 (Z2) pojavljuje se radi izravnavanja masa dvaput. Prikazani diferencijalni prijenosnik ima ove mogunosti gibanja: 1. Sunani zupani k 3 je zadravan, a gibanje dobiva sunani zupanik 1. Putem satelita 2 dobiva gibanje i dra S. Gibanje draa S u istom je smjeru, ali sa samo polovicom kutne brzine sunanog zupanika 1 (sl. 463.1.a). 2. Okree Ii se dra S, a zadrava sunani zupanik 3, okree se sunani zupanik 1 s dvostrukim brojem okretaja (sl. 463.1.a). 3. Okree li se dra S, a ne zadrava ni jedan od sunanih zupanika, mogu sunani zupanici l i 3 dobiti razliite brojeve okretaja (sl. 463.1.b). 4. Zadrava li se dra S (ns = O), okreu sc sunani zupanici 1 i 3 jednakom kutnom brzinom, ali u suprotnom smjeru (sl. 463.1.c). 5. Okreu li se sunani zupanici 1 i 3 istodobno u istom smjeru, a da se nita ne zadrava, okree se i dra S u istom smjeru s kutno m brzinom koja odgovara aritmetikom prosjeku kutnih brzina obaju sunanih zupa nika 1 i 3. Ako se, na primjer, sunani zupanik 1 okrenuo jedanput, a sun1+2 ani zupani k 3 istodobno dvaput, okrenut e se dra S = - - - = 1,5 puta. li se sunani zupanici 1 i 3 suprotno, okretat e se dra S s razlikom kutne brzine sunanih zupanika 1 i 3. Dra S okretat e se u istom smjeru s onim sunanim zupanikom koji se bre okree (sl. 463.1.c). 7. Okreu li se dra S i sunani zupanik 1 istodobno u istom smjeru, okretat e se sunani zupanik 3 s dvostrukim brojem okretaja draa S umanjen za broj okretaja sunanog zupanika 1 (okree li se, na primjer, sunani zupanik 1 dvostruko bre od draa S, sunani zupanik 3 se nee okretati). 8. Okreu li se sunani zupani k 1 i dra S u suprotnom smjeru, okree se sunani zupanik 3 u istom smjeru kao i dra S s dvostrukim brojem okretaja draa S, uvean za broj okretaja sunanog zupanika 1. To to je reeno u tokama 7 i 8 za sunani zupanik 1 i dra S vrijedi na isti nain pri okretanju draa S i sunanog zupanika 3.
6.
Okreu

462

Sl. 463.1 Grafiki prikaz obodnih brzina i brojeva okretaja planetarnih prijenosnika sa stonicima (diferencijal), a) zupanik z, zadravan, b) zadravan nije niti jedan zupanik, n, i n, su razliito veliki, smjer vrtnje je jednak, e) n, i n, su jednaki ali imaju razliit smjer i n, i n, su razliito veliki i imaJu razliit smjer vrtnje

17.5 SILE, MOMENTI, SNAGE PLANETARNIH PRIJENOSNIKA

Da bi se dobili momenti koji se javljaju kod planetarnih prijenosnika, potrebno je odrediti vektore sila koji djeluju na bokove zuba zupanika u zahvatu, kao i sile na drau S. Sve sile planetarnog prijenosnika moraju
463

biti meusobno u ravnotei. Kao sile koje djeluju na bokove zuba zupa nika javljaju se obodne i radijalne komponente. Budui da radijalne komponente sila ne utjeu na veliine okretnih momenata, uzimaju se pri rauna nju okretnih momenata samo obodne komponente sila. Na sl. 464.1 prikazan je planetarni prijenosnik 1 A I i obodne komponente sila koje se javljaju u tokama zahvata na satelitu Fti = Ft3 i FtS = Fti + Ft3 = 2 Fti = 2 Ft3 . Raspored sila koje se javljaju kod planetarnog prijenosnika je neovisan, kako se vidi iz sl. 464.1, o tome da li je neki od sunanih zupanika i draa zadravan i koji od njih je zadravan. Prema uvjetima ravnotee mora biti zbroj svih izvana djelujuih momenata meusobno u ravnotei, tj. mora biti jednak nuli:

Pri tome je za prijenosnik 1 A I:

Ts = -

F ts rs

= -

2 Fti

rl

+ r3 2

= -

Fti rl 1 + ~

(r3 )

Momenti iji se smjer podudara sa smjerom kazaljke na satu, imaju pozitivan predznak, a suprotni negativan. Pogonski momenti su oni kod kojih se vektori obodnih sila koje djeluju na satelit i vektori obodnih brzina podudaraju. Kod gonjenih momenata vektori sila i obodnih brzina imaju suprotan smjer. Za snage koje predstavljaju umnoak obodne sile i obodne brzine, odnosno okretnog momenta i kutne brzine, oznaava pozitivan predznak pogonsku snagu, a negativan predznak snagu gonjenog lana. Zanemarujui gubitke i ovdje mora zbroj snaga biti jednak nuli.

ns=O n l = pogonski n3 = gonjeni

n3= O nl =pogonski ns =gonjeni

nl =0 n3 =pogonski ns=gonJem

SI. 464.1 Sile na planetarnom prijenosniku

464

Tl
Pl

+ T3 + T s =
+ P 3 + Ps =

0.
0

Za prijenosnik 1 I A je:

P3
Ps ,= -

= Ft3 r3 W3 =

Fti

r3 rl - - W3 rl

Fts rs

Ws = -

Ft!

rl (

+ :: ) Ws

odreen koni

Ako se zadrava jedno od triju vratila (1, 3, 5) potrebno je izvana dovesti moment. Pri tome je jedno od preostalih vratila pogonsko, a drugo gonjeno. Ako se sva tri vratila okreu, mogu dva vratija biti pogonska, a jedno gonjena, odnosno jedno pogonsko, a dva gonjena. Iz toga proizlazi za prijenosnik 1 A l 12 razliitih mogunosti prema tablici 465.1
Razliite mogunosti

snage i gibanja

prijenosnika 1 A I u pogledu prijenosa

Tablica 465.1

i Vratilo
!

I ns = 0
i
I I

:::~

nsko

1
3

I
I
I

3 l

I I
I

nl =

0
S

Dva pogonska, I Jedno pogonsko, a jedno gonjena i a dva gonjena

3
S
I

S
3

li311i53isI
I

1
S 3
j

eno

I
!

sI

l i 3

II !

Si
---"

Pri proraunu snage do sada nisu uzimani u obzir gubici. Ako se gubici uzimaju u obzir, jasno je da oni nastaju dijelom kao posljedica trenja bokova zuba. Meutim, ti gubici zbog trenja bokova zuba nastaju samo onda ako zaista dolazi do meusobnog valjanja i klizanja boka po boku zuba. Zato valja utvrditi da li se kod planetarnih prijenosnika osim gibanja, kod kojeg se javlja i klizanje i valjanje boka po boku, javlja i neko drugo gibanje bez valjanja bokova. Ako su, na primjer, kod planetarnog prijenosnika 1 AI dra 5 i satelit 2 meusobno povezani, sunani se zupanici 1 i 3 okreu s jednakim brojem okretaja, prijenosnik djeluje kao spoj ka, nema meu sobnog valjanja bokova, pa osim gubitaka u leajima nema drugih gubitaka. Ako se sile koje djeluju na pojedinim bokovima zuba zamijene utezima koji djeluju preko uetnjaa, kako to pokazuje sl. 466.1.a, dobit e se za prijenosnik 1 A I, u sluaju da su meusobno povezani 'satelit 2 i dra 5 (i ine na taj nain neku vrst zupane spojke), da je za okretanje draa 5 za kut <jJs (sL 466.1.b) potrebno uloiti na sunanom zupani ku l rad veliine: W sp1 = = Ft! rl <jJs, a na sunanom zupaniku 3 rad veliine: W sp3 = Ft3 r3 <jJs' Dobiveni rad na drau 5 tada iznosi: Wsp = - Ft, rs q)s .
'iJ .

Ozubljt:lI.ja

j .I.upaIlil..

46.~

Sl. 466.1 Analiza snage kod planetarnog prijenosnika IAI

Zadrava li se dra S, a sunani zupanik 1 zaokrene udesno za kut CPS), zaokrenut e se sunani zupanik 3 za kut (CPS - CP3) ulijevo (sl. 466.l.c), a uteg Ft3 e se podii za visinu r3 (CPS - CP3)' To znai smanjenje uloenog rada na sunanom zupaniku 3 za veliinu Wz3 = - Ft3 (CPS - CP3) r3 , ali istodobno potrebu poveanja rada na sunanom zupaniku 1 za WzI = = Fti (CPI - CPS) r l ' Dijele li se vrijednosti gornjih jednadbi s vremenom t,
(CPI -

a zamijeni li se pri tome izraz Pogonska snaga na vratilu

~ s w, dobiva se:
t
1
veliine:

sunanog zupanika

Pogonska snaga na

sunanom zupaniku

3:

Dobivena snaga na

drau

S:

Prema tome, pogonske snage se kod planetarnih prijenosnika sastoje, od dijela snage P sp , kada prijenosnik radi kao spoj ka, i diJela snage PZ! kada se zubi prijenosnika meusobno valjaju. Pri tome je P zI = - Pz3. Snaga Ps prenosi se bez gubitaka, a snaga Pz uz gubitke zbog trenja izmeu bokova:

Moe se pretpostaviti da gubici snage trenjem (PG1 i P G3 ) moraju biti proporcionalni snagama koje se prenose valjanjem bokova (PzI' P z3):

gdje su (J.I i (J.3 koeficijenti trenja 466

izmeu

bokova zubi.

Ukupni gubici snage zbog trenja izmeu bokova PG = PGI + PG3 Za znai da gubitak snage zbog valjanja iznosi 1% snage va:ljanja. Relativnim gibanjem satelita (2 i 4 'kod planetarnog prijenosnika 2 A A, vidi tablicu 454.1) u odnosu prema drau S, javlja se na vratilu satelita prividna snaga koja utjee na iskoristivost. Isto je tako radi izravnanja masa potrebno rasporediti satelite simetrino, to znai da dra mora imati dva, odnosno tri satelita rasporeena po obodu. Ako svi zupanici jednako nose, moe se smanjiti irina zupanika. Pod pretpostavkom da je dra S pogonski dio, sunani zupanik 1 dran (r3 > r 2 ), proizlazi (sl. 467.l):
IJ.l

= IJ.3 = 0,01

n,

I
Prvo gibanje Drugo gibanje

nz = n4

I
112s

== n 4s

nl

ns

+1 -1

+1 +....::.....
Z4

+1
z,
Zz Z4
----~

+1

+....::..... z, +....::.....
Z,

z,

Rezultat

I I
I
I

1+~
Z,

1-~~
Z, Z,

+1
I

I I
I I I

.!"

.::>

o
Z3

.,-

pogonski

L-...J rl

gonjeni

z,

1
optereuju

Sl. 467.1 Planetarni prijenosnik 2AA sa silama koje pojedine lanove prijenosnika Ako je
zupanik

1 zadravan, proizlazi za kinematski pol CI:

467

Ukupan gubitak snage iznosi kod 2 AA prijenosnika (koci

III =

0):

dje je P Guk
Ft2' Ft4
-

ukupan gubitak snage obodne sile na satelitima 2 i 4 relativne obodne brzine satelita 2 i 4
Z3

n 2s =

n 2-

ns =

ns - - =

Z4

n 4s

iskoristivost u zubima iskoristivost u leajima vratila satelita, draa te gubici u brtvama i gubici zbog Prividna snaga P pr =
enito

sunanog bukanja.

zupanika

T2 n25'

Iz odnosa okretnih momenata proizlazi op-

T2 --

-- =--

Z2

nl

Kod 2 A A planetarnog prijenosnika je:

Uvrtavanjem se dobiva:

Snaga na gonjenom vratilu jednaka je pogonskoj snazi umanjenoj za gubitke snage:

P gonj

= Ppog -

P Guk

P gonj

Tluk == - - - - -

P gonj

+ P Guk

P Guk 1+-P gonj

.J.68

17.6 NEKE OD MOGUCNOSTI PROMJENA PRIJENOSNIH OMJERA

Ako kod planetarnog prijenosnika 2 AA (tablica 454.1) za kojeg jednadba broja okretaja glasi: nl
Z2 Z3) = ( 1--Zl~

ns

Z2 Z3 + -n3 ,
Zl~

odaberemo broj zuba tako da je

L (ZI + Z4) = L (Z2 + Z3) , dobit emo zadravanjem uvjeta o zbroju zubi, mijenjanjem broja zubi pojedinih zupanika, zadravanjem sunanog zupanika Z3, mogunosti prikazane u tablici 469.1.
MOGUCNOSTI PROMJENE PRIJENOSNIH OMJERA

Tablica 469.1
Kom-

binacija
1 2 3 4

ZI

z,
19 20 30 21

1: ZI

+ z.,

z,
20 19 29 20

z,
20 21 31 22

1:

z, + z'
40 40
-

n,

nl nl

21 20 30 21

40 40 60 42

O O O

=( 1 _ =( 1-

2020) n, = _ _ 1_ n. 21.19 399 19.21) 2020 n, = 1 + 400

n.

nl nl nl

60 42

29.31 ) 1 =( 1 -30.30 - - n.=+--n. 900

= ( 1- 2022)
21.21

n. =

+ _1_ n,
441

U prvoj kombinaciji ZI > Z3, Z2 = Z4, a L (ZI smjer vrtnje suprotan smjeru kazaljke na satu.

+ ~)
+

L (Z2

+ Z3)
+
Z3)

dobivamo dobivena dobiveno

U drugoj kombinaciji ZI < Z3, Z2 7 Z4, a L (ZI je vrtnja u smjeru kazaljke na satu.
= Z4, ZI

Z4) = ~ (Z2
= ~ (Z2

U treoj kombinaciji ZI je da je odnos:

< Z3,

~ (ZI

+ ~)

+ Z3)

- - = ZI ~ = Z2,

ns

nl

jer je ZI

= ~.

U etvrtoj kombinaciji koja je identina s treom, samo to je broj zuba neto povean (od ZI = Z4 = 20 na Zt = ~ = 21), vidi se da prijenosni omjer raste s kvadratom broja zubi,kako je to vidljivo iz sl. 470.1. Ako je kod 2 A A prijenosnika Z2 = ~, a Z3,p. ZI (pomak profila) kod n3 = 0, bit e kod ZI > Z3 smjer vrtnje udesno, a kod ZI < Z3 smjer vrtnje Ulijevo. 469

1600

i
~=Z2

E. o
c ."!,

cl>

n,

:g

900

400 100

--

10

/
-

V
20

/
znai:

30 40 broj zubi z,=z,

Sl. 470.1 Promjena prijenosnog omjera 2AA planetarnog prijenosnika pri Z:t = Z:. i Z:t < ZI, poveanjem broja zuba Na primjer ZI = 21, Z3 = 19, Z2 = 20, Z4 = 20,

nl

(1- Z2 Z3)ns = (1- 20.19 )ns = ZI Z4 21.20

+ ~n.
420

Ako je ZI = 19, Z2 = 20,

z. =

20, n3 = 0,

znai:

nl =

(1- Z2 Z3)ns = (1- 20.21 19.20

ZI Z4

) =

_~.
380

anim

Na sl. 471.1 prikazana je konstrukcija planetarnog prijenosnika sa sun(pogonskim) zupani kom ZI' tri para satelita Z2 i Z4 (ravnomjerna raspodjela masa), sunanim (gonjenim) zupanikom Z3 i draem S.

470

Z3
Z4

-...J """

Sl. 471.1 Konstrukcija planetarnog prijenosnika s pogonskim sunanim (gonjenim) zupanikom Z3

zupanikom Z"

tri para satelita ZI i Z. i

sunanim

Primjer diferencijala sa stonicima

Z,
draa

= 80, z, = 30,

Z3

= 80
1, a pogon dolazi od

Prva

mogunost

gibanja: zadravan je 1
11,

sunani zupani k

sunani zupani k

=0

(stoji)

dra

okree

se desno

n. = + 360 okretaja u min = 6 11.

gibanja ostalih
lanova

Treba odrediti smjer i Jednadbe

veliine

Rjeenja
n3

= 2360 -

+ 720 l/min

=+

12 lis

n,S
n,s

= -- (n, ~,

z,

ns)

11"

= 30 (0 =- (+ 30
Okreu
ll,
1IJ

80

360)

=-

960 l/min = -16

11.
1/ s

Z3 =- (113 Z,

ns)

1125

80

720 - 360)

= + 960 l/min = -16

1 i 3 i

Druga

mogunost

gibanja: 1 3

se

sunani zupanici

dra

sunani zupani k

= =

+ 150 l/min + 300 l/min

2,5 lis lis

okree okree

se desno se lijevo

sunani zupanik

= 5

Treba odrediti smjer i Jednadbe

n3 = 2 ns -11,

veliine

gibanja ostalih

lanova

Rjeenja - 300 = 2 I1s I1s

150 1,2 lis

= -75 l/min = -

n,s

Z, = -(n, -

ns)

Zz

n,s

= 30 [+

80

150 - (-75)] 10 lis pojedinih giba-

n,S

= + 600 l/min = +

Ostale mogunosti gibanja proizlaze iz sl. 463.1, a nja dani su uz sl. 463.1.

prorauni

472

18. MATERIJALI

ZUPANIKA

Izbor materijala za zupanike ovisi o svojstvima koja zupanik mora imati, a to su: opteretivost, obradivost, cijena, traena kvaliteta, uvjeti pogona (bu nost). Cijena ovisi o tehnolokom postupku kojim se moe dobiti zupanik traene kvalitete i svojstava, a tehnoloki postupak o materijalu. Od materijala za zupanike upotrebljavaju se: - metali: elik, sivi, nodularni, kovkasti ili temperovani i elini lijev, bakrene, aluminijske i cinkove legure, - sinterirani materijali, - plastine mase: termoplasti i duroplasti. ELIK kao materijal za zupanike ima prema drugim navedenim materijalima najveu nosivost po jedinici volumena. Za izradu zupanika upotrebljavaju se razni nelegirani ugljini i legirani termiki razliito obraeni elici (poboljani, cementirani i kaljeni, karbonitrirani, nitrirani u solnoj kupelji i plinu, plameno i indukciono kaljeni). U tablici 169.1 dan je pregled elinih materijala za zupanike, a u posebnom poglavlju obraeni su postupci toplinske obrade.

i podreene svrhe biti s neobraenim (lijevanim) zubima. Tvrda kora dobivena lijevanjem otporna je na troenje (habanje) i koroziju, posebno kod pogona koji rade na otvorenom. Sivi lijev u kvaliteti SL 20, SL 25 i SL 30 upotrebljava se za nisko optereene zupanike. Otpornost na troenje (habanje) ovisi o strukturi. Kod obinog lamelarnog sivog lijeva rije je o perlitnoj ili feritno-perlitnoj strukturi. Dodavanjem Ni, Cr, Mo i Cu moe se otpornost na troenje znatno poveati. Sivi lijev ima veliku prigunu sposobnost (10 puta veu od elika), pa se radi toga dobrog svojstva i niske cijene, ako je rije o serijskoj proizvodnji, moe uspjeno upotrebljavati ako to dozvoljavaju mehanika svojstva. Sivi lijev dobro se lijeva (dobro ispunjava kalup), skupljanje iznosi do lO/o. Postotak ugItika iznosi izmeu 3% do 3,66/0, od kojeg je najvea koliina izluena u obliku grafitnih listia (lamela). Ti grafitni listii imaju nisku vrstou (20 N/mm2). Radi lamelarnog oblika grafita dinamika svojstva sivog lijeva su niska (zarezno djelovanje). Sivi lijev ima, meutim, niz drugih dobrih svojstava kao to su: dobra livljivost, dobra antifrikciona (radi grafita) svojstva, dobra priguna i dobra antikorozivna svojstva. Upotrebljava se za srednje, velike i male zupanike koji nisu visoko optereeni, a imaju kompliciran oblik (graevinski i poljoprivredni strojevi). Kod veih zupanika glavina je od sivog lijeva, a vijenac od elika (bandaa).
optereenja

18.1 SIVI LIJEV tablica 474.1 moe za niske obodne brzine (v = 2 m/s), niska

ljava za izradu zupanika. Ima strukturu gotovo istu kao i sivi lijev samo to je kod nodularnog lijeva ugljik izluen u obliku kuglica (sferolita). Naziv nodularni lijev potjee od engleske rijei nodular to znai uzlast - u obliku uzlova. a zovu ga i duktilni lijev (naziv dolazi iz Amedke. a oznaava dobra deformacijska svojstva ovog lijeva - duktilnost).

18.2 NODULARNI LIJEV tablica 474.2 (sferoidni lijev) se uspJesno upotreb-

473

SIVI LIJEV ZA ZUPCANIKE prema JUS-u C. J2. 020 -

1973. godine Tablica 474.1

Oznaka JUS

Mjerodavna debljina odljevka mm od 4 do 8

neobraenog

Promjer odljevenog uzorka (epruvete) mm

13

Vlana vrstoa

Cvrstoa
CTf

na savijanje N/mm2

N/mm" 280 230 200 160 330 280 250 210

I
I

ermin

410 390 360 330

SL20

iznad 8 do 15 iznad 15 do 30 iznad 30 do 50 iznad 8 do 15

20 30 45
13

SL25

460 420 390 480 450

iznad 15 do 30 iznad 30 do 50 iznad 15 do 30 iznad 30 do 50

20 30 45 20 30 45

I
SL30

330 300 260

SFERNI (NODULARNI) LIJEV prema JUS-u C. J2. 002-1974. godine Tablica 474.2
Vlana vrstoa

Oznaka

Granica razvlaN/mm' 240 280 350 400 450

enja CTT

N/mm' NL38 NL42 NL50 NL60 NL70 380 420 500 600 700

CTM

Relativno produljenje 05 min

%

Tvrdoa

HB30 N/mm'

Dinamika

izdrljivost N/mm'

elasti~-

Modul

nOEtl N/mm'

I Osnovna I struktura
feritna

17 12 7 2 2

140-180 150-200 0,45 CTM

preteno feritna

treba line170-240 arno interpolirati izmeu da190-290 nih vrij ednosti 210-300 0,35 CTM

o o o o r--

feritno perlitna perlitno feritna

--

perlitna

474

SFEROIDNI LIJEV moe se toplinski razliito obraivati (poboljati, plameno kaliti, indukciono kaliti, nitrirati) to sve govori u prilog mogunosti uspjene primjene za izradu zupanika. Modul elastinosti sferoidnog lijeva iznosi priblino 170000 N/mm], to lei negdje u sredini izmeu modula elastinosti sivog lijeva i elika. Radi vee elastinosti (manjeg modula elastinosti) rasporeuje se optereenje ravnomjernije po boku. Time je kontaktno naprezanje nie. Toplinskom obradom, posebno povrinskom toplinskom obradom, poboljavaju se, osim mehanikih svojstava, u znatnoj mjeri otpornost na troenje, zaribavanje i opteretivost korijena.

18.3 TEMPERIRANI ILI KOVKASTI CRNI LIJEV dobiva se arenjem odljevaka od lijevanog eljeza u kojem je cijeli ugljik izluen u obliku eljeznog karbida odnosno perlita. arenjem u pijesku raspada se eljezni karbid, a ugljik se pretvara u temp er-ugljen. Na taj nain dobiva se materijal visoke vrstoe ali i prilino elastian posebno u odnosu prema sivom lijevu. Temper lijev upotrebljen za zupanike osjetljiv je na zaribavanje. Iako je tehnologija izrade vrlo jednostavna, upotreba temper-lijeva za zupanike je dosta
ograniena.

LIJEV tablica 475.1 je elik lijevan u forme kao sivi lijev. e lijev dobiva se u SM ili u elektrinim peima. Teko se lijeva. Skupljanje iznosi 23/ 0 do 2,5ij/o, a kod legiranog elinog lijeva i do 3010. Slabo ispunjava kalup (formu) i zato debljine stijenki ne smiju biti male. Razlikuju se nelegirani i legirani elini lijevovi. Odljevke elinog lijeva treba nakon lijevanja odgovarajue toplinski obraditi (normalizirati). U odnosu prema mogunostima dobivanja, sastavu, mogunostima dobivanja odgovarajue strukture kao i mogunostima toplinske obrade, elini lijev je identian valjanim i kovanim materijalima. Ako svojstva elinog lijeva ovise samo o ugljiku, govori se o nelegiranom elinom lijevu. Inae je rije o legiranom elinom lijevu. Zupanici od elinog lijeva odreenog sastava i istoe mogu se toplinski obraditi kao i zupanici od elika (poboljati, cementirati, povrinski kaliti, nitrirati). Slijedea tablica daje pregled prema JUS-u C. J. 3. 011 1955. godine standardiziranog elinog lijeva kao i legiranog elinog lijeva.
ELINI lini
ELINI

18.4

LIJEV ZA ZUPANIKE Granica

plasti-

Tablica 475.1

Oznaka

nosti
(fT

Vlana vrstoa

N/mm' min
L.

N/mm' min 520 600

(fM

Relativno produe nje 05% min 18

15

ilavost (Charpi) :t/mm' min 0,3

P3

Pokus savijanja (a. = 180)

D

0545

250 360

= 4a

L.

0645

475

Legirani Oznaka

elini

lijev
O'T

Tablica 475.1 N/mm' 750-900 900-1050

O'M

N/mm' 520 680

min 12 9

0,%

Sastav 0,3C 1,0 Cr 0,25 Mo 0,4 C 1,0 Cr 0,25 Mo

zupanika

Stanje poboljano poboljano

4731 4732

elini

2. Ako sivi lijev svojim mehanikim svojstvima vie ne zadovoljava. 3. Ako je rije o izradi veeg broja jednakih zupanika, pa je lijevanje kao tehnologija ekonomski opravdana.

1. Zahtijeva oblik i dimenzije zupanika.

lijev upotrebljava se za izradu

ako to:

18.5 OBOJENI METALI (bakrene, aluminijske i cinkove legure) upotrebljavaju se tamo gdje se javljaju velike brzine klizanja (puni prijenosnici). Mnogi obojeni metali otporni su na koroziju. Jedna od daljnjih prednosti obojenih metala jest u tome to se zupanici mogu izraivati postupcima bez skidanja estica zbog dobre deformabilnosti obojenih metala. Zato sc obojeni metali primjenjuju za izradu zupanika ekstruzijom i izvlaenjem.

18.6 SINTERIRANI MATERIJALI. Zupanici od sinteriranih materijala izrauju se od mjeavine metalnog praha, koji se prea u odgovarajuim kalupima, a zatim sinterira. Ovisno o pritisku, poroznost moe biti manja ili vea. Radi dobivanja tonih mjera zupanika nakon sinteriranja vri se kallibriranje. Sam postupak tee tako da se samljeveni i prosijani prah (Fe, Cu, Sn, e itd,) mijea, sipa u kalupe, prea, a zatim sinterira. Nakon prvog sinteriranja koje moe dati gotov proizvod mogue su i daljnje operacije kao to su: kovanje, ponovno sinteriranje, kalibriranje iIi kovanje i ponovno sinteriranje ili infiltracija te konano samo kalibriranje. Sinterirani materijali nisu standardizirani. Najee se klasificiraju prema gustoi (poroznosti). U Njemakoj su grupirani prema poroznosti u 6 grupa oznaenih slovima: A (60 0/ 0 poroznosti, primjenjuje se za filtre), B (30010 poroznosti, primjenjuje se za klizne leaje i zupanike), e (20010 poroznosti, primjenjuje se za zupanike i strojne dijelove), (150/0 poroznosti, primjenjuje se za zupanike i strojne dijelove velike vrstoe), E (sil/O poroznosti, primjenjuje se za zupanike i strojne dijelove velike vrstoe), F (SOlo poroznosti, primjenjuje se za strojne dijelove vrlo visoke vrstoe). Sinterirani materijali se upotrebljavaju za izradu malih zupanika koji sc izrauju u velikim serijama (zbog ekonomskih razloga), a primjenjuju se u gradnji automobila, strojeva za domainstvo, pri izradi pisaih i raunskih strojeva. Tonost sinteriranih zupanika ovisi o tonosti alata. Za modul m = 0,4 do 4 mm postie se tonost kvalitete 7. Za zupanike modula m < 0,4 mm
476

teko je izraditi dovoljno toan alat. Za zupanike modula m> 4 mm dolazi kod preanja do deformacija. Za sinteriranje dolaze u obzir irine zupanika b max = 40 do 45 mm zato jer se predmeti manje debljine lake preaju. Netonosti koje ostaju poslije sinteriranja uklanjaju se kalibriranjem. im je sinterirani materijal gui (manje porozan), tim se tee preanjem postie odgovarajua tonost zato jer su kod gueg materijala potrebne vee sile preanja to dovodi do veih deformacija alata. Svaka daljnja operacija u procesu proizvodnje (kalibriranje, kovanje) poskupljuje proizvod. Zupanici sinteriranih materijala imaju dobra svojstva pri valjanju bokova zuba, posebno ako su pore napunjene uljem. Ulje koje se nalazi u porama istiskuje se djelovanjem pritiska bokova zubi i na taj nain podmazuje zupanike. Tako podmazivani zupanici mogu se upotrebljavati tamo gdje podmazivanje inae nije mogue, na primjer kod strojeva za domainstvo. Na sl. 477.1 prikazan je Smithov dijagram s vrijednostima naizmjenine i jednosmjerno promjenljive dinamike izdrljivosti (O"DN i 0"01) nekih sinteriranih materijala prema kojima se moe odrediti opteretivost u odnosu prema

Sl. 477.1 Smithovi dijagrami dinamike izdrljivosti sinteriranih materijala nosivosti korijena zuba. Za nosivost bokova ne postoje odgovarajue vrijednosti za izdrljivost bokova. Meutim, postoji mogunost da se cementiranjem ikaljenjem sinteriranih zupanika povea opteretivost bokova. Sinterirani zupanici sp reu se uspjeno sa elinim zupanicima, a i sa zupa nicima od plastinih masa. U tablici 478.1 dana su svojstva nekih sinteriranih materijala koji se upotrebljavaju za izradu zupanika.
477

oo
I

.:o-

'--.l

PREGLED OZNAKA SASTAVA I SVOJSTAVA NEKIH SINTERIRANIH MATERIJALA

I
(lj (lj

Tnblica 478.1
~~
C1Jc:j
.~

(lj .....

.~

..... 'fl
1=1

I
'u 'u ;;.. u...., ~

I
v v....,

I
'ON
VV
.~'o

Sastav
o
-I-<
~I-<

'u

(lj

.~
~V

1=1

'o I-< ;;..

(Ij,U

(lj 'u 1=1 0 >~~

''''''1=1 1=1 (lj 1=1 v

P.~

'SS (Ij'N
0 .....
GT
~ Gj

o o

-'u ;::!.~

'o .....
'fl

Fe

I
I
g/cm J
% %

I
%

C Cu I Pb
;::!

I Ni
lo
0
P-.;;..
UDN

I OstaHB
GM

o ..... 'fl

8.2 Oo
Om
N/mm' N/mm' N/mm' >220 > 280 > 180 >200 > 350 800 1000 > 300 >400
-

NS

f-<

;>,(j

1-< ..... CI) .~

~~

E N/mm' > 180 > 220 N/mm' 90000

Oznaka 1-5 <3 >1 >2 >3 >4 >1 >7 > 10 <9 <3
---

SINT. B11 5,8--6,3 20-25 >700 5,8--6,3 20-25 > 800 6,4-7 11-20 > 550 11-20 > 550 9-11 1000 6,4-7 7-7,2

ostatak 0,4-1

SINT. B21 1-3 Pb6 <3 <3 <3 9-11 -1-3

ostatak 0,4-1 5 --------

SINTo C31

ostatak 0,5-1

SINTo CIO

ostatak 0,5-1

- - - -- - - - - - ---- - -

>85 120 105 120

> 160 > 250 >230

105000

SINTo D11

ostatak 0,4-1

SINTo DIO
l-S

ostatak <3 7,2-7,4

130000

SINTo EIO

Iostatak

1-5 <3 7-7,2 - - --- - -- - - -

2-5

18.7 UMJETNI MATERIJALI (PLASTI) ZA ZUPCANIKE (DUROPLASTI I TERMOPLASTI) Za izradu zupanika upotrebljavaju se razliite termoreaktivne (duroplasti) i termoplastine (termoplasti) plastine mase (umjetni materijali) dobivene kemijskim putem. Duroplasti su takvi materijali koji se pri odreenom pritisku i temperaturi kemijski veu i stvrdnu. Pri ponovnom zagrijavanju ne dolazi do omekavanja. To znai da duroplasti zagrijavanjem ne postaju plastini. Termoplasti, naprotiv, zagrijavanjem omekavaju, a stvrdnu se ohlaivanjem. Prema tome, kod duroplasta proces omekavanja i stvrdnjavanja nije reverzibilan dok je kod termoplasta reverzibilan. 18.7.1 DUROPLASTI ZA ZUPCANIKE dobivaju se natapanjem tekstilnih tkanina (tekstolit), tankih drvenih ploica (lignofol) ili staklenih vlakana u fenolformaldehidnoj smoli i preanjem pod pritiskom i temperaturom. Na takav nain dobivaju se poluproizvodi u obliku ploa okruglih profila od kojih se mehanikom obradom izrauju zupanici. Zupanici izraeni od duroplasta odlikuju se, osim male specifine teine, dobrih mehanikih svojstava, otpornosti na djelovanje ulja i morske vode, benzina i alkohola, nekih kiselina, jo i velikom sposobnou priguivanja titraja, otpornou na djelovanje topline (do 120 cc) ineosjetljivou na udarna optereenja. Duroplasti su otporni prema koroziji, a imaju i izolacijska svojstva. Gustoa duroplasta kree se od p = 1,3 do 1,4 kg/dm3 Miran rad (priguenje) pokazuju i parovi sa elinim pogonskim zupanikom. Radi niskog modula elastinosti duroplasta, elastine deformacije zuba pod optereenjem su vee, pa se sila koja optereuje zub ravnomjernije rasporeuje po zubu, a utjecaj dinamikih sila je manji. Zupanici od duroplasta mogu se proizvoditi i tako da se preanjem dobiju otpresci. Glavine takvih otpresaka najee su od lakog metala ili elika. Izrada otpresaka is!,lati se ako je rije o seriji istih zupanika. Zupanici od duroplasta obrauju se na isti nain kao i zupanici od elika, samo brzine rezanja moraju biti vee, a presjek strugotine manji nego pri obradi elika. Briljivo podmazivanje produljuje vijek trajanja. Prije putanja u rad prevlae se bokovi zuba tankim slojem grafitne paste. Djelii grafita upreavaju se pri radu u pore bokova zuba, to dovodi do uglaavanja bokova. U tablici 480.1 dan je pregled svojstava nekih duroplasta koje u Njema koj nazivaju Hartgewebe (tvrda vlakna). U naoj se zemlji duroplasti takoer proizvode. Zupanici od duroplasta upotrebljavaju se za obodne brzine do 15 m/s, a spreu se s pogonskim zupanicima od elika i sivog lijeva iji bokovi moraju biti glatki. Pogonski zupanici od elika i sivog lijeva u sprezi sa zupanikom od duroplasta moraju imati veu irinu od irine zupanika dUroplasta ija irina mora iznositi b ~ 10 m (sl. 481.1). I zupanici od duroplasta mogu se meusobno sprezati. Sprezanje se vri kada zupanici dolaze u dodir s kiselinama. Zupanici od duroplasta (tvrdih vlakana, Hwg) primjenjuju se u mnogim podrujima strojarstva, industriji vozila, alatnih strojeva, tekstilnih strojeva, elektrinih strojeva.
479

oc
I
Cvrstoa

-f->

DUROPLASTI ZA ZUPCANIKE

Tablica 480.1

I
elastinosti

I
Punilo
(jIM (jM

Vrsta N/mm'
I

Vrst smole E Nem cm' N mm' N mm' 7000 50 250 200 Nem cm'

na savijanje Udarna ilavost Zarezna ilavost

Vlana vrstoa

Modul

Postojanost oblika do temperature

cc
125

Hwg grubo platno 100

2081

I
130 300 180

Hwg fino platno

2082

fenolna smola

80

8000

125

Hwg vrlo fino platno 150 350

2083

150

100

9000

125

801 umjetna svila 210

802

_ poliestema smola

180
----_.-

1400

--

Pri izradi zupanika od duroplasta potrebno je paziti (radi mehanikih svojstava) da slojevi punila od platna budu paralelni s elnom povrinom zupanika (sl. 481.2). Korisno je na crteu propisati poloaj punila. Privra vanje zupanika od duroplasta na vratilo moe se vriti preko stoastog provrta (1 : 10 do - 1 : 20) sl. 481.3 odnosno pomou segmentnog klina ili dosjednog pera. Utor za pero u glavini valja smjestiti prema sl. 481.2 ispod sredine zuba. Odstojanje izmeu podnone krunice i vrha utora pera mora iznositi najmanje dvije ukupne visine zuba (sl. 481.3). Od duroplasta mogu se proizvoditi elnici s ravnim i kosim zubima, vijanici, stonici i puna kola.
metalni
zupanik

______ duroplast b ~ b'

Sl. 481.2

Zupani k

od duroplasta

L _____ b ~---'

Sl. 481.1 Odnos irine zupanika od metala i duroplasta

Sl. 481.3 Privrivanje od duroplasta

:ll - Ozubljenja i zup(:anici

zupanika

48]

18.7.2 PRORACUN ZUPCANIKA OD DUROPLASTA

Zupanici od duroplasta imaju niu opteretivost od elinih zupanika. Nozupanika od duroplasta ograniena je nosivou korijena, opteretivou na zagrijavanje i zaribavanje. Proraun se vri prema Lewisovoj jednadbi u odnosu prema faktoru optereenja e (N/mm2) - (vidi tablicu 482.1):

sivost

gdje je fz b (mm)

Ft
-

e . b . P . fz

IN I '

p (mm)
Faktor

faktor ovisan o broju zubi (tablica 482.2) irine zuba, b = (8 ... 10) m diohenog koraka. e (N/mm2) Tablica 482.1
8
I 10 i 12

optereenja

v m/s

e N/mm'
Faktor broja zubi fz Broj zubi z

4 0,5 l 2 6 -----2,5 2,3 I 2,2 1,7 I 1,3

I

-1,1

-0,7

15

0,951 0,85 I

Tablica 482.2

13

115

20

--1-,-------1-0-,7-1-0-.85- -1-,0-

-- ---- -- -- -1

25

30

40

60

100

I 150
1,4

1,08

1,14

1,21

1,27

1,34

Za Ft

p
= -- =

e . b . P . fz,

b=lO.m; p=m.'jt

dobiva se:

Imml
p u (kW) je snaga koja se prenosi
zupanicima.

18.8 TERMOPLASTI ZA ZUPCANIKE

Zupanici

od termoplasta manjih dimenzija, a pogotovo u velikim serijama, proizvode se tako da se materijal zagrije do tekueg stanja i ubrizgava pod pritiskom II kalupe. Takvim postupkom mogu se proizvesti zupanici s modulom m ~ 0,2 mm i debljinom stijenke ~ 0,5 mm. Gornja granica debljine stijenke ~ 15 mm. Vee dimenzije zupanika, a i manje dimenzije onih koji

482

se proizvode pojedinano (ne isplati se izrada kalupa za brizganje) izrauju se obradom iz ploa, okruglih profila (koji se proizvode ekstruzijom). Ekstruzijom se mogu proizvesti i profili veih dimenzija, a odreenim postupkom lijevanja mogu se proizvesti blokovi bilo kojih dimenzija. Od velikog broja postojeih termoplasta za izradu zupanika upotrebljavaju se samo neki. Osim najee upotrebljavanih poliamida, dolaze u obzir jo i poliacetali i poliuretani, jer i oni raspolau svojstvima neophod-

Termoplasti za

zupanike
--.-~~--~

Tablica 483.1 Jedinica kg/dm'

Svojstvo

-------~---------

IPoliamid 61
1,14

Poliamid

6.6

Polioksimetilen
1,41

~g~U~s~t~o~a_~~_ _ _ _ _ _ _~1

~:~::;:a___ N/~'
_~_O_d_u~_e_Ia_s~_t~i_n_o_st_i
tvrdoa

_
~I

1,14

I
: :: ::
I

______

m: NN//mmm

!~~~2-184000_ --31-5000-0_1---~1~700~~-I bez loma bez loma I bez loma

45 -------0,38 ... 0,45

II

s kuglom (10 s) J Imm'

------------------ilavost
1--_ _ _ _ _- - - - - - - - __.. ~ _____________________ 1 - - - - -

postojanost oblika (1000 h

statikog optereenja)
--~-------~-------~

ss
0,35 ... 0, 42 1 0,09 170

40 0,34 8,7 150

-~----

koeficijent trenja troenje

mogunost kratkotrajne upotrebe kod temperature

lJom/km

0,23 160 120

I-------------~ -----~--I----- -----I~-------

mogunost

trajne upotrebe kod temperature toplinska vodljivost

120 0,23
0,9 2,5 ... 3,0

120
0,31 1,15

W/mk
%
%

0,23 0,95 2,5 .. .3,0

temperaturno istezanje 20--100 cc upijanje vlage

0,3

483

nim za zupanike. Poliacetali imaju, na primjer, bolja mehanika svojstva od poliamida. Tablica 483.1 daje pregled mehanikih svojstava i trgovakih naziva nekih vrsta poliamida, poliacetala i poliuretana koji se upotrebljavaju za izradu zupanika. Vlana vrstoa statiki optereenih termoplasta, posebno poliamida, je u odnosu na metalne materijale za zupanike relativno niska. vrstoa na savijanje daje vee vrijednosti. Zupanici su najee izloeni visokim pogonskim temperaturama izazvanim trenjem bokova. Vlana vrstoa pada dosta naglo s porastom temperature. Mjerenje dinamike izdrljivosti (sl. 484.1) oteano je, posebno ~od poliamida s visokom priguljivou. Trajanje pokusa ne moe se skratiti visokom frekvencijom, jer se probni tapovi unutranjim trenjem jako zagrijavaju. Na sl. 484.2 dana je funkcionalna ovisnost optereenja po jedinici irine Ftfb [Nlmm] o broju promjena N. Vrijednosti na slici dobivene su ispitivanjem zupanog para m = 3 mm od kojih je pogonski zupanik izraen od elika, hrapavosti bokova Rt = 1 - 2 {-tm, a gonjeni zupanik od termoplasta Z2 = 31 . Podmazivanje je vreno uljem, a obodna brzina pri ispitivanju iznosila je v = 10 mis.

~30~~--~~-+~~'

20r--+---+-r+~--r--r-r~
naizmjenine

--N

SI. 484.1 Wohlerove krivulje dinamike savojne izdrljivosti pri frekvenciji od 7,5 Hz

Termoplasti kao materijali velike deformabilnosti (oko sto puta se lake deformiraju od elika). To znai da e u sprezi zupanika od termoplasta sa zupanikom od elika specifini pritisak na bokove termoplasta biti onoliko man) koliko je proporcionalno manji modul elastinosti. Zbog vee deformabilnosti dolazi tee do rubnih pritisaka izazvanih pogrenom obradom i montaom. Kod zupanika izraenih od termoplasta javljaju se mogu nosti oteenja i lom zubi u korijenu, pojava rupiavosti (pittinga), zaribavanje i troenje.
.~ 100
~-

c-

Q 125,--,---,-,-,,---,--,-,-,,---,-,-----.

4 6

8107

4 6 8 10'

---N

Sl. 484.2 Zavisnost optereenja po jedinici irine u ovisnosti od broja promjena

-\::14

Osim naJcesce koritenih kombinacija - pogonski zupanik od elika gonjeni od termoplasta - mogue su i kombinacije s oba zupanika od istih ili od razliitih termoplasta (npr. poliamid-poliacetal). Termoplasti upotrebljeni za zupanike mogu raditi bez podmazivanja, a mogu biti ipodmazivani (neosjetljivi su na djelovanje maziva). Ukratko, termoplasti imaju prednost tamo gdje: - se javljaju udarna optereenja, - je podmazivanje manjkavo ili ga uope nema, - je potrebna otpornost na troenje djelovanjem praine i neistoa, - se trai otpornost na koroziju. Loe strane termoplasta jesu: - loa provodljivost topline, - visok koeficijent toplotnog istezanja, - higroskopnost (to izaziva promjenu dimenzija promjenu mehanikih svojstava). Zupanici od termoplasta izvode se s ravnim zubima. Navodno da kosi zubi ne daju mirniji rad, a ni vrstoa im nije vea.

18.8.l PRORACUN ZUPCANIKA OD TERMOPLASTA

Zupanici od termoplasta izloeni su slino kao i elini zupamcI mogu nostima oteenja izazvanih lomom u korijenu zuba, pojavom rupienja (pittinga) na bokovima, zaribavanju i troenju (habanju). Osim toga, ovdje se javljaju i mogunosti oteenja kao posljedice deformacija. Kod termoplasta najee se javljaju lomovi u korijenu zuba. Ako su zupanici podmazivani, onda je troenje praktino gotovo iskljueno. Pojava rupienja nije za sve termoplaste jednaka. Kod poliacetala opteretivost zuba kod koje dolazi do pojave rupienja odgovara dinarnikoj izdrljivosti korijena zuba. Poliamidi, meutim, imaju nie vrijednosti opieretivosti bokova. Proraun naprezanja u korijenu zuba vri se prema istim jednadbama koje vrijede za proraun zupanika od elika (DIN 3990):
CTF

F. = --- . Y
b .
n1

.Y
l'

~ CTpp

obzirom na mali modul elastinosti zupanika, od termoplasta, a kao posljedica toga velike deformacije zuba i nalenih povrina bokova, uzima se da kod zupanika od termoplasta optereenje ravnomjerno rasporeuje na sve zube u zahvatu (y. = 1):
(jFP

Y F oitavamo kao i kod zupanika od elika iz dijagrama na sl. 153.1. S

Faktor oblika zuba za

proraun

savojnog naprezanja u korijenu zuba

= --- = --- .
Sp lim 1,2

CTPlim

(jp lim

Vrijednosti dinamike izdrljivosti (jp lim) dobivene ispitivanjem pogonskog zupanika od elika hrapavosti bokova Rt = 1 - 2 (l.Il1 u sprezi sa zupanikom od termoplasta modula n1 = 2 do 4, kod obodne brzine v = 10 m/s i pogonske temperature t = 60 C, a s prijelaznim poIumjerom u korijenu
485

zuba p = 0,25 m, dane su za poliamid 6,6 poliacetale hostaform e 9020 i e 2520 na sl. 486.1. Iz slike se vidi da termoplasti nemaju zapravo dinamike izdrljivosti jer Wohlerova krivulja ne prelazi kod veeg broja promjena u pravac paralelan s apscisom. Za poliamid 6, poliamid 6.10, treba (jF lim uzimati za oko 200 / 0 nie vrijednosti prema onima iz sl. 486.1.
500

'1

z
1::

400

r---r--ri
I !

hostaform

25~0

.1
1

J
I

poliamid 6.6 - - 1---;---+-+--1 r I I /thostaform 9020 :

iL 10 300

p.....;:~?--i-~c--~+-:~~/,+-+- -~--+1--4~--+---j

200

----~---+--Ji
"

100

I
'

' ----t--------r-, i

'I

--tt .
I
I
I

'

lO? -___ broj promjena N

m =2 do l. mm, v =10 mis, t= 60C

Sl. 486.1 Vrijednosti dinamike izdrljivosti (j'lim dobivene ispitivanjem pogonskog zupanika od elika hrapavosti bokova Rt = 1 do 2 ~m u sprezi sa zupani kom od termoplasta

PRORACUN OPTERETIVOSTI BOKOVA

Ve je reeno da od termoplasta samo kod poliamida dolazi do mogu nosti oteenja bokova, do pojave rupienja kod optereenja koja lee nie od onih koja bi izazvala lom u korijenu zuba. Do pojave rupienja kod zupanika od poliamida dolazi na kinematskoj krunici. Za proraun se upotrebljavaju i ovdje jednadbe koje vrijede za zupanike od elika:

lM je faktor materijala:

2
'.Ii
TI

11(-+--El E2

2 \II

2 \12 )

\12 =

0,3 .

lH je faktor oblika boka zuba lH =

I 1 'v tan ex. cos

ex.

486

Iz toga proizlazi za nekorigirane

CTH =

J~.
b.d

+l
u

r-( _1_ El

zupanike:
---~--

0,7

-----. cos a

+ _1_) sin a
E2

Ft u +1 --. --- ~

b.d

CTHP

r
(_1_ El

_1_) cos a . sin a

E2

0,7

<yN/mm2)

dan je za kombinaciju elik/paliamid 6.6, kao ,i za kombinaciju poliamid 6.6/poliamid 6.6 u ovisnosti o temperaturi dano je u tablici 487.l:

VRIJEDNOSTI K U OVISNOSTI O TEMPERATURI

Tablica 487.1
I

Temperatura C
K"'; N/mm'
elik
-

20 2 700

--I
2 600 1 700

40

60 2 300

80 1 700

100 1 350

poliamid 6.6

- - -I

I I
I I

120 1250

140 1200

------

K"'; N/mm'

----

1--800

,---

poliamid 6.6 poliamid 6.6

1800
-'

1600

1200

900

750

CTH lim CTH lim CTHP = - - - = - - - . SH lim 1,2

Na sl. 488.1 dane su vrijednosti CTH iim za poliamid 6.6 za razliite temperature bokova kod podmazivanja uljem. Za isti materijal podmazivan mau vrijednosti (jH lim dane su na sl. 488.2, a za nepodmazivane zupanike na sl. 488.3. Dane vrijednosti CTH lim vrijede za module nl = 1,5 do nl = 4,5 mm, a za hrapavost elinog zupanika Rt ~ 6 [lm . U tablici 489.1 dane su izmjerene vrijednosti dinamike izdrljivosti poliamida 6.6 u razliitoj sprezi materijala zupanika, razliitog modula, broja zubi i irine zupanika.
487

60
;:; 50
E E

I'---. ............. ~
.......

I'

~ 40 .S
'ID 30
i:

...............

~ "' " ""'" ~ ~~

........

!' ~

""'"
.............

.......

......... ....... ............... .......

............

.......

..........

20 0 e
~

.............

...............

20
10

terTrr
E
z
~
'Oi:

r- -~ l- I"'-- 100 e
0

I'-- I"'-- ::::~~e~

"-

40 oe -

I--

--

80ce 120 0 e

~J

bOki

-N

Sl. 488.1 Vrijednosti O'Rli.. za poliamid 6.6 kod razliitih temperatura bokova podmazivanih uljem

~ r-~~~~~~~~
r--t--t-+-N;;;::---"'I-....2~~~~

.S 15
10

temperatura boka -+---+--+-+--+--+---+-+-1

-N

Sl. 488.2 Vrijednosti O'Hlim za poliamid 6.6 kod razliitih temperatura bokova podmazivanih mau

NE E

15 r--t--+-+-P"""'=~l"'--o;;:::-"'''''''''d'''''~~~t....:''---1--

----I .. ~

Sl. 488.3 Vrijednosti

O'Hli ..

za poliamid 6.6 u ovisnosti od temperature bokova bez podmazivanja

488

IZMJERENE VRIJEDNOSTI aH li .. POLIAMIDA 6,6 Tablica 489.1

S ispitivanog
b F,

pan~!ffi~

.. v m/s N

Modul

I
zupanika

Broj zubi

I irina
Ob?dna sIla
Nain

I
Ob0?na brzma podmazivana J Br<?j promjena

Kontaktno (Hertzovo) naprezanje

aH li..

materIJah mm N

'. nJego-. vog I para

mm

N/mm'

poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid

I

1,5 1,5 3 3 3
66 62 43 43 30
j

66 61 43 43 30
suho suho suho suho! suho I suho mast mast mast mast suho mast
~t

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 180 280 160 67 200 6,8 6,5 6,5 13,2 9,7

400 160 39 78 220

0,52 7,1 9,4 9,4 13,2

1,4 lO' 5,7 lO' 3,6 . 10' 3,4 . 107 2,7 . lO' 1,2 . lO' 8,4 . ID' 4,4 lO' 2,0 . 10' 1,2 10'

3 100 2080 1 020 1 360 1 270 1 270 1 920 2 110 1 550 2 OSO

poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid

3 3 3 3 3

30 29 29 30 43

30 29 29 30 43

poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid poliamid/poliamid

poliamid/elik

4,5 4,5 4,5 4,5 4,5

24 24 24 24 24

24 24 24 24 24

20 20 20 20 20

190 SO 93 960 960

7,9 7,9 8,2 0,57 0,57

ulje ulje

4,4 lO' 1,6 10' 3,1 10' 1,4 . lO' 6,0 lO'

1130' 1250 1600 5520 7710

poliamid/elik

I
16 16 24 16
- - - -

poliamid/elik

poliamid/elik

oo

poliamid/elik

4,5 4,5 4,5 4,5

24 24 24 24

20 20 20 20

420 1110 370 1110

11,8 11,8 7,9 7,9

ulje ulje ulje ulje

2,1 . lO' 5,310' 1,910' 1,8 lO'

4800 5100 3000 3700

\D

- - - - _..-

- - -

----

- - -

TROENJE BOKOVA predstavlja samo u iznimnim sluajevima neposredni povod oteenja posebno zupanika od poliamida. Prije nego li troenje bokova poprimi kritine razmjere, dolazi u najveem broju sluajeva do oteenja bokova pojavom rupienja (pittinga) ili do loma u korijenu zuba. Samo kod podmazivanja uljem ili mau i kod visokih temperatura ulja i zupanika moe doi do oteenja radi prevelikog troenja. Pri uhodavanju kod rada na suho pune se brazde hrapavosti elinog zupanika materijalom zupanika od termoplasta. Nakon tog poetnog veeg troenja (ako hrapavost elinog zupanika nije vea od Rt ~ 6 ... 10 !-Lm) troenje nije vie uvjetovano hrapavou bokova. Pri podmazivanju Uljem i mau ne dolazi do punjenja brazda, pa je troenje u veoj mjeri uvjetovano hrapavou bokova. Troenje bokova najvee je tamo gdje su brzine klizanja najvee tj. na tjemenu i podnoju zuba. Na kinematskoj krunici je troenje tako malo da su jo dugo nakon poetka rada vidljivi tragovi obrade. Kod podmazivanih zupanika troenje nije nikada uzrok oteenja i ispadanja zupanika. Funkcionalna ovisnost troenja bokova (!-Lm) o hrapavosti za zupanik od poliacetala m = 3, v = 10 m/s, Ft/b = 77 N/mm kod podmazivanja uljem dana je na sl. 490.1.
100.----~,----,----_.----_,--,,_.

fl I = 77 N/mm E 80 -~ v=10 m/s

--t

--t------t-----+---jf-----j

Funkcionalna ovisnost troenja bokova od hrapavosti elinog zupanika

'" '2

'" e

60 f---_,------1--- ------ +-------/r---

20

2
-

L.

10

hrapavost elinog zuponika ()lm)

18.82 OBLIKOVANJA ZUPCANIKA OD TERMOPLASTA

Oblikovanje zupanika od termoplasta i njihova izrada mora biti prilagoena svojstvima materija'la. Tako, na primjer, radi velikog toplotnog istezanja (hostaform, trgovaki naziv za poliacetal) 1,3 . 10- 4 cm/cm cC mora zra nost izmeu bokova pri ugradnji biti vea. Budui da za odstupanja pri hlaenju zupanika ubrizganih u kalupe nema tonih podataka, nije mogue propisati doputena odstupanja kalupa pri izradi, pa su zato brizgani zupanici manje toni od mehaniki obraenih. No i pored toga mogu zupanici od termoplasta s obzirom na njihove elastine deformacije imati najvie kvalitet 8. 490

odreivane mogunou

mogu se oblikovati prema sl. 491.1. Granice su prijenosa okretnog momenta vezom zupanik-vra tilo. Utor za pero u glavini moe se opteretiti kod poliamida najvie od 15 do 20 N/mm2. Da bi se to izbjeglo, izrauje se glavina od dika, a veza vijenac od termoplasta i glavina od elika moe se oblik'ovatl pn;ma sl 491.2 i sl. 491.3 (slaba strana da glava vijka lei direktno na termoplaslu) i sl. 491.4 (dobro odvoenje topline).
zupanici

Manji i srednji

Sl. 491.1 Oblikovanje manjih i srednjih zupanika

Sl. 491.2 Izvedba glavine od

elika

Sl. 491.3 Veza glavine i vijenca

Sl. 491.4 Veza glavine i vijenca

Vee dimenzije zupani,ka mogu se oblikovati prema sl. 492.1 (tijelo zupanika uliveno je na elinu ahuru (ija stina povrina mora biti narovaena). Zubi kod ovako velikih zupanika mogu biti dobiveni lijevanjem ili mogu biti obraeni. Mogunosti povezivanja vratila sa zupanikom prikazane

491

Sl. 492.1 Oblikovanje

~U

veih zupanika

na sl. 492.2 (vratilo malo spljoteno) sl. 492.2.a (vratilo ima plitke uzdune utore dobivene valjanjem) - (randerirano vratilo) sl. 492.2.b (vratilo je sabijanjem dobilo jezike) sl. 492.c.

bl

Sl. 492.2

Mogunosti

povezivanja zupanika s vratilom, a) vratilo ima plitke utore, b) randerirano 'vratilo, e) sabijeno vratilo

18.8.3 PODMAZIVANJE ZUPCANIKA OD TERMOPLASTA

Zbog to manjeg troenja i zbog gubitaka do kojih dolazi trenjem izmeu bokova, zupanike bi trebalo podmazivati. Mjerenja funkcionalne ovisnosti optereenja po jedinici irine zuba Ft/b o broju promjena (vijeku trajanja) zupanika od poliacetala (C 9020), Z2 = 31, v = 10 m/s u zahvatu sa zupa nikom od elika hrapavosti Rt = 1 - 2 ~m pokazala su da je vijek trajanja gotovo jednak ako je podmazivanje vreno vodom ili uljem - sl. 493.1. To zapravo znai da se podmazivanje moe vriti uspjeno i vodom. Koeficijent trenja nepodmazivanih zupanika iznosi ~ = 0,2, podmazivanih samo jedanput mau za zupanike ~ = 0,09, podmazivanih ulj nom maglom II = 0,07, a podmazivanih uljem ~ = 0,06. 492

El00r---_r----~_r_r+_~~----4--+-+_+----~--~~~~

~I.o

. z - 75 t----+---

25

poiiacetai C9020 z2=31 v = 10 m/s Rt =1 .. 2f-lm

6 8
--- N

Sl. 493.1

Specifina

opteretivost u odnosu na broj promjena kod podmazivanja uljem i podmazivanja vodom

19. TOPLINSKA OBRADA ZUPCANIKA

19.1 NORMALIZACIJA, MEKO ZARENJE, ZARENJE RADI UKLANJANJA PREOSTALIH NAPETOSTI, ZARENJE RADI POSTIZANJA KUGLASTE PERLITNE STRUKTURE, ARENJE REGULIRANIM HLAENJEM, POBOUSANJE

Cilj je toplinske obrade zupanika: 1. Da se poveanjem vrstoe ipovoljnijom superpozIcIJom naprezanja u korijenu zuba postigne bolja opteretivost korijena zuba. 2. Da se postigne bolja opteretivost bokova i vea otpornost na troenje (habanje) izazvano trenjem. 3. Da se postigne dobra obradivost. Kovani i valjani elik ima esto tako grubu strukturu, a radi nejednolikog hlaenja i razliitu tvrdou, da je radi poboljanja obradivosti potrebna odgovarajua toplinska obrada. Kod zupanika se primjenjuju: a) toplinske obrade iji se utjecaj vie ili manje ravnomjerno protee na cijeli presjek, b) toplinske obrade iji se utjecaj protee samo na povrinu zupanika (povrinske toplinske obrade). Toplinskim obradama iji se utjecaj protee na cijeli presjek pripadaju: - Normalizacija pod kojom se razumijeva zagrijavanje na temperaturi malo iznad Ac] s naknadnim hlaenjem u mirnoj atmosferi. Time se postie" ravnomjerna i sitnozrna struktura koja poboljava obradivost. Normalizirani strojni dijelovi manje e se deformirati pri kasnijoj toplinskoj obradi. Normalizacija omoguava da se ujednai struktura u materijalima kod kojih je valjanjem, kovanjem itd. dolo do promjene u strukturi.
4l).\

- Meko arenje je arenje na temperaturi odmah ispod ACt. Nekada se meko ari kolebanjem temperature tijesno iznad i ispod AcI s naknadnim polaganim hlaenjem. Time se postie najnia mogua tvrdoa. Meko arenje se primjenjuje da bi se postigla dobra obradivost ugljinih elika sa C sadrajem iznad 0,5 0/ 0 C. - tarenje radi uklanjanja preostalih napetosti primjenjuje se onda kada se eli da se u kaljenom materijalu zadri tvrdoa postignuta kalj enjem, a da se uklone napetosti izazvane kalj enjem. To se postie zagrijavanjem na temperaturu od 120C do 180C. Postupak se esto primjenjuje pri povrinsko kaljenim materijalima. - tarenje radi postizanja kuglaste perlilne strukture je arenje s prekidom. Najprije se hladi s temperature koja lei iznad donje pretvorne toke do ispod donje pretvorne toke. Ta temperatura se zadrava dulje vrijeme, a nakon toga dolazi do konanog hlaenja. Time se postie potpuna pretvorba u kuglasti perlit. Visokougljini i visokolegirani elici postiu takovom toplinskom obradom dobru obradivost. - tarenje s reguliranim hlaenjem ima za cilj postizanje dobre obradivosti. I kod ove toplinske obrade, slino kao kod normalizacije, materijal se zagrijava neto iznad AC3' na-kon ega se polagano hladi. Hlaenje se provodi bilo na taj nain da se temperatura pei kontrolirano snizuje iii se hladi pe i sada u pei kod zatvorenih vrata pei. Time se postie perlitna, odnosno perlitno-feritna struktura koja omoguuje da se pri obradi postigne vrlo kvalitetna povrina. - Poboljanje je kaljenje kojim se postie tvrda i krta martenzitna struktura. Da bi se poveala ilavost, provodi se zagrijavanje (oputanje) na temperaturi iznad ACI i naknadno polagano hlaenje. Prema visini zagrijatri osnovna naina cernentiranja: temperature kod kojih se vri pougljiava nje, vrijeme (priblino) za postizanje pougljienog sloja debljine 1 mm i debljine pougljienryg sloja -koje se mogu postii.
19.2 POSTUPCI POVRSINSKE TOPLINSKE OBRADE Postupcima povrinske toplinske obrade pripadaju: a) tzv. difuzioni termokemijski postupci, b) tzv. postupci s povrinskom akumulacijom topline. 19.3 DIFUZIONI TERMOKEMIJSKI POSTUPCI Difuzioni termokemijski postupci obuhvaaju: 1. cementiranje s naknadnim kaljenjem, 2. karbonitriranje. 3. nitriranje u solnoj kupelji (tenifer), 4. sulfiriziranje, 5. nitri ranje u plinu, 6. elektrolitino sulfiriziranje, 7. plameno kaljenje, 8. indukciono kaljenje.
19.3.1 CEMENTIRANJE S NAKNADNIM KAUENJEM

Cementiranje je najstariji i najraireniji postupak povrinske toplinske obrade. Za cementiranje se upotrebljavaju nelegirani ili niskolegirani elici s niskim sadrajem ugljika (0,1 do 0,3 Q/o C). Samo cementiranje sastoji se od pougJjiavanja i kasnijeg kaljenja. Pougljiavanje se more vriti u krutom sredstvu (granulatu), u solnoj kupelji i u plinu tako da se dio koji se eli
494

zagrijava ugranulatu, solnoj kupelji ili plinu do iznad gornje pretvorbe i dri izvjesno vrijeme na konstantnoj temperaturi. Za vrijeme grijanja dolazi do difuzije ugljika u povrinske dijelove koji se pougljiuju (cementiraju). Kaljenjem tako pougljienih dijelova mogu se na povrini postii vee tvrdoe nego u jezgri siromanoj ugljikom. Pougljiavanje se vri tako dugo dok dijelovi dobiju na povrini 0,8 do 0,9010 C. Najee se ne prelazi iznad 10f0 C (potencijal ugljika - C vrijednost). Taj postotak ugljika na povrini postepeno se smanjuje prema jezgri. To smanjenje postotka ugljika od povrine prema jezgri je kontinuirano po odgovarajuoj krivulji pougljiavanja. Na kraju vrijednost sadraja ugljika pada na onu koju ima osnovni materijal. Dubina gdje vrijednost sadraja ugljika pada na vrijednost osnovnog materijala naziva se ukupnom dubinom cementiranja. Prema DIN-u 50190 dubina prokaljivanja cementacionog sloja dobivenog cementiranjem je okomito odstojanje izmeu povrine do toke na dogovorenoj dubini u unutranjosti zakaljenog sloja u kojoj je postignuta tzv. granina tvrdoa od 550 HV1. Pregled razliitih mogunosti toplinske obrade nakon cementiranja dan je na Tablici 496.1. Cementiranje kao postupak povrinske toplinske obrade predstavlja i pored izvjesnog rasipanja dobivenih rezultata jedan od najsigurnijih postupaka 7..a povienje opteretivosti bokova i korijena zuba, kao i povienje otpornosti na troenje (habanje). Cementirani zupanici mogu se upotrijebiti i tamo gdje se pojavljuje potreba prijenosa velikih snaga uz najmanje mogue dimenzije zupanika. Takvi se zahtjevi pojavljuju kod prijenosnika vozila, avionskih prijenosnika, alatnih strojeva i ustrojarstvu. Jedan od velikih nedostataka toplinske obrade cementiranjem su velike deformacije kao posljedica kaljenja. To dovodi do potrebe da cementirane zupanike treba najee brusiti. Bruenje zubi je za zupanike diobenog promjera veeg od 0 800 dosta skupo. Budui da se pri cementaciji u povrinskim cementiranim slojevima pojavljuju tlana naprezanja, postoji tendencija poveanja tlanog kuta, a smanjenja kuta nagiba boka zuba (zavojnica se malo razvlai). Provrti postaju manji, a na tijelu zupanika dolazi do radijalnog i aksijalnog bacanja. Uzroci deformacija do kojih dolazi cementiranjem i naknadnim kaljenjem mogu biti: - nejednoliko zagrijavanje dijelova, - oslobaanje preostalih napetosti izazvanih prethodnom obradom, - naprezanje do kojeg dolazi naglim hlaenjem. Da bi se smanjile deformacije, za mnoge oblike tijela zupanika preporuuje se kaljenje pod preom. Isto je tako potrebno nekada i arenje izmeu pojedinih operacija obrade, a svakako prije cementiranja, radi uklanjanja preostalih napetosti.
pougljiiti
toke

Dubina i sastav povrinskog sloja ovisi o vremenu pougljiavanja i o temperaturi na kojoj se vri pougljiavanje. Na sl. 497.1 prikazan je utjecaj Vl'emena pougljiavanja i temperatura pougljiavanja na dubinu cementiranog sloja kod plinske cementacije, a u tablici 497.1 prikazani su za svaki od tri osnovna naina cementiranja:temperature kod kojih se vri pougljiavanje, vrijeme (priblino) za postizanje pougljienog sloja debljine 1 mm i debljine pougljienog sloja koje se mogu postii. Da bi se osigurala vea opteretivost, dubina pougljiavaIllja mora, prema nekim autorima, stajati u odl'eenom omjeru prema debljini zuba.
495

Toplinska obrada nakon cementiranja

Tablica 496.1

Oznaka toplinske obrade

I I

Postupak Poslije cementiranja dolazi do normalnog hlaenja. Nakon toga zagrijava se do temperature pretvorbe naugljiene povrine i gasi. Poslije cementiranja dolazi do normalnog hlaenja. Nakon toga slijedi zagrijavanje na temperaturu izmeu Ac, i Ac, i gaenje. Struktura je malo grubozrnata. Dio suvinih karbida je rastopljen. Poslije cementiranja dolazi do normalnog hlaenja. Nakon toga slijedi zagrijavanje na temperaturu pretvorbe jezgre i gaenje. Struktura je jae grubo zrnata. Dio suvinih karbida je rastopljen. Nakon cementiranja i hlaenja slijedi zagrijavanje na temperaturu pretvorbe jezgre to dovodi do normalizacije. povrina se kali zagrijavanjem na temvini karbidi su rastopljeni.
peraturu pretvorbe Ac,
j

Primjedba Dolazi u obzir za finozrnate elike. Povrina je tvrda a jezgra mekana. Dolazi u obzir za finozrnate elike. Povrina je tvrda jezgra ima veu vrstou i ilavost nego A. Dolazi u obzir za finozrnate elike. Jezgra ima najveu moguu vrstou i tvrdou. Cvrstoa i ilavost jezgre bolja nego kod B. Dolazi u obzir za gmbozrnate elike. Jezgra je mekana i lako obradiva s maksimalnom ilavosti i udarnom vrstoom.

gaenjem. Su-

------------1-----------------------------1-----------------1
E

Nakon cementiranja slijedi gaenje. Ne dolazi do taljenja suvinih karbida. Austenit ostaje u strukturi. Deformacije su vrIo male.

Dolazi u obzir za finozrnate elike. Jezgra nije normalizirana.

Za visoko optereene prijenosnike treba dati prednost postupku jim se postie tvrda povrina i ilava jezgra.

ko-

496

l.

10

12

14

16

_ _ _ vrijeme

pougl)iavanja

(sati)
pougljiavanja

Sl. 497.1 Funkcionalna ovisnost temperature i vremena dubine cementiranog sloja

od

Tablica 497.1 Vrijeme pougljiavanja za debljinu pougljienog sloja od 1 mm

10 sati
2 do 3,5

Sredstvo u kome se vri pougljiavanje

Temperatura
pougljiavanja

Dubina pougljiavanja koja se postie

Granulat kruto sredstvo

oko 900 C oko 930C oko 900C

0,4 do 5 mm 0.1 do 2 mm 0.1 do 5 mm

Solna kupka

sata

Plin

i
I

2 do 5 sati

.~z

700 ~:;;: 600 r-~ 1--' ;; -i 500 ~'" .~ (; 400

Eo. ~

1~ BOD

900

..

./1
/

/
I

.~o

, . - ._-"

r-~

~r...

:-:..;
oo,

0-

Sl. 497.2 Dinamika izdrljivost korijena zuba data u ovisnosti o dubini zakaljenog sloja
32 Ozubljenja i
lupanici

'6- 200 f--~

300

-------

100 1--' D 0.1

_

-T'
0,4

i
0,5 0,6 0,7 0,8

0.2 0.3

0,9

10

dubino zakoljenog slOja (mIT

Na sl. 497.2 i 498.1 pokazana je ovisnost dinamike izdrljivosti u korijenu zuba i statike lomne vrstoe o debljini zakaljivog sloja. Zupanici su od materijala . 5420 modula 2,25 mm. Tok Wohlerovih krivulja dinamike izdrljivosti korijena zuba cementiranih zupanika izraenih od legiranih elika s razliitim vrijednostima lomne vrstoe jezgre zuba prikazan je na sl. 498.2. Krivulja 1 daje podruje dinamike izdrljivosti korijena zuba legiranog elika za cementiranje lomne vrstoe jezgre O'M = 1200 N/mm2. Krivulja 2 daje podruje dinamike izdrljivosti korijena zuba legiranih elika za cementiranje s lomnom vrstoom jezgre O'M = 1000 N/mm 2 , dok se krivulja 3 odnosi na podruje dinamike izdrljivosti korijena zuba legiranog elika za cementiranje s lomnom vrsto om jezgre od O'M = 700-900 N/mm2 .

NE 3200
~ 3000 -;; 2800
~

'll 2600
t.)

~ 2400 g 2200

...........

..........

. 2000
~ 1800

x .......

x ....... ........

~ 1600 o iii 1400

"-

r--..

1200

1000

~ ~

O W

~ ~ ~ ~ W dubino zokoljenog sloja Imm)

M M

Sl. 498.1

Statika

lomna vrstoa data u ovisnosti o dubini zakaljenog sloja

ii
600

:~;:
500
400 300

i~1!R SI
~
I

~
-.
I
I

3/
I
I
I

rI
--

?nn
,on
I

I
I I
I

I
N

~ ~ ~ ~ - -...... - broj promjena N

1 - el ik lomne vrstoe 2-elik lomne vrstoe 3-elik lomne vrstoe

Sl. 498.2 Iskustvene vrijednosti dinamike izdrljivosti korijena elnika izraenih od legiranih elika za cementiranje 1. elik lomne vrstoe C1M = 1200 N/mm', 2. elik lomne vrstoe C1M = 1000 N/mm', 3. elik lomne vrstoe C1M = 700-800 N/mm'
498

6 M = 1000 N/mm2 6 M = 700 do 900 N/mm2

6 M = 1200

N/mm2

Na sl. 499.1 prikazani su rezultati dobivenih vrijednosti dinamike izdrljivosti korijena zuba, zupanika m = 1.75 mm, z = 130, b ~~ 10 mm, razliitih materijala za cementiranje, tretiranih razliitim postupcima cementiranja (plinska cementacija, solna kupelj, granulat). Dobiveni rezultati pokazuju da cementiranje u granulat u daje najvie vrijednosti dinamike izdrlj ivosti korijena (srednja vrijednost 536 N/mm2). Isto tako su i dobiveni rezultati cementiranja ugranulatu najujednaeniji. Cementiranje u cijanovim solima daje u odnosu prema dinamikoj izdrljivosti najloije rezultate (srednja vrijednost 386 N/mm2). Cementiranje u solnQj kupelji dalo je, meutim, najbolje vrijednosti statike vrstoe korijena zuba. Rezultati pokazuju da na dinamiku izdrljivost korijena zuba, osim utjecaja proizalog iz konstruktivnog oblikovanja i naina izrade, velik utjecaj ima i nain pougljienja. Iz pokazanih rezultata proizlazi oito da je dinamika izdrljivost u veoj mjeri uvjetovana strukturom zakaljenog sloja i tlanim vlastitim napetostima nego sastavom materijala. U podruju vremenske vrstoe utjecaj sastava materijala ulazi u prvi plan. Debljina pougljienog sloja ne bira se samo u ovisnosti o oekivanom optereenju zupanika. Ona je uvjetovana sadrajem ugljika u eliku i toplinskim postupkol;n. Potrebno je napomenuti da kod debelih pougljienih slojeva dolazi do jakog naugljiavanja povrinskih slojeva, to esto dovodi do izluivanja sekundarnog cementita. To dovodi do krtosti i do smzenja vrstoe zakaljenog sloja. Za debljine pougljienog sloja vee od 1,6 mm teko je sprijeiti velik postotak ugljika u povrinskom sloju.

Plinska cementociJo

Cijanove soli
~

Granulat

:8

.lS .
f3 z
~
cl>

N e E og Ooo~ o~ O~ O~ OO o ON NN NN NN ~~ NCNN No NO ~~ -.tO -.tO -.tO Mc Mc M.~ ~.o -.t -.tO -.tc (Y)E' (Y).g ~~ ::; -s~ .....t'-....;tC -sC ".5 "O "C "~ o o 111.2 ul -o -o 'U", ~U~ ~U'U1 'U U u u 'Uu u~~ulli ~u'iJ) UO> uu uo< >0

2 2

-O c

8 c
12

.h?

~I ~
~

lf)C "C
o">
Lf)

~.~

jg ~mf5

"

()

:8

8 e o

21

lf)::JIlf)E

~ ~

:8

8 e

:8
o
u

e O

2 N

I
~

,,~

1.0
I

I~

N~ o

>U~ U

~2

-.t lf)

O~

o e
g

--.t

NN

Lf)~

~U'U1 U...Y Ulf}U

-.t LD.

01 ~c 2 o~ 0~10", NqNON~Ng
2
" c 1:'-.. -::

~I g

IE S
!

.8

:~;~ ....:t.o -..:t

UT.J

srednjO Vrij~dnost 424 N/mm 2

N
<XJ

srednjO vrijeanost
I
<XJ

386

N/mm 2

600 500 400

1
::J

ill

f-- - -

CD eD

CD

-s-

-Lf)

-s "

I-lD

-s-

'N
-"

o ~" 200
E

.~ 300

oo

" N

I
LO N

~'
M

FF

-s

eD

-M

eD <.D

~J
1-

.,--s "
CD

ze iii .!

llf)g;~l~!
..l_~
, M

r-'r-

':'--2tt. 1tiS
I j

srednjO Vri Jednos t f2 / 536 N/mm2

c0

cs

100

l
Dinamike

J
I
I
I

+ I

I
Sl. 499.1 b

= 10

izdrljivosti korijena zuba zupanika m = 1,75 mm, z = 130, mm, za razliite materijale tretirane razliitim postupcima 499

Ako doe do oksidacije cementiranog povrinskog sloja, dinamika izdrljivost moe zbog toga pasti i za 30%. U tom sluaju valja oksidirani sloj ukloniti samarenjem pomou elinih kuglica. Na sl. 500.1 pokazani su rezultati dinamike izdrljivosti korijena zuba (W6hlerova krivulja) zupanika m = 4, b = 42,5 mm od materijala C. 5421 cementiranog i kaljenog, s lomnom vrstoom korijena O"M = 1100 ... 1300 N/mm2, s normalnim prijelaznim polumjerom u korijenu zuba (krivulja a) i isti takav zupanik samaren elinim kuglicama (krivulja b). Kada je na prijelaznom polumjeru korijena zuba bruenjem nehotice uinjen zarez, dinamika izdrljivost u korijenu zuba pada (krivulja c).

U;_1000 ~E 750
;~:Z 500
.~
-00::1

'---o ~ f-.
e

:::,E

;.:::: 1:-""::

Jt
o

S421 somaren

I C.5421
~.5421

.8

so zore z9mno prelaznom rod IJUSU

~~ ~ 250

EC

u~ 100

O:~ C~

I
10 _ _ _ broj promjena N

Sl. 500.1 Wohlerove krivulje dinamike izdrljivosti korijena zuba na tretiranje cementiranih i zakaljenih zubi

razliito

Iz spomenutog proizlazi da se i nakon uspjeno provedene tex:..mike obrade odgovarajueg prijelaznog polumjera samarenjem mogu postii do 30% poveane vrijednosti dinamike izdrljivosti u korijenu zuba. U podru ju vremenske vrstoe utjecaj samarenja pada s brojem promjena. Najbolje je da se ozubljenje vri tzv. protuberannim alatom (koji u vrlo maloj mjeri podrezuje prijelazni pdlumjer) pa je pri bruenju bokova mogue ostvariti da se prijelazni polumjeri uope ne moraju brus iti. Kao granica opteretivosti cementiranih i kaljenih zupanika smatra se opteretivost korijena zuba. Ispitivanja sa zupanicima modula 3 mm, a veeg prijenosnog omjera pokaza'la su, meutim, da je za podruje viih optereenja mjerodavna opteretivost korijena, a za nia Qptereenja opteretivosti bokova. Pokusi su isto tako pokazali da W6hlerove krivulje dinamike izdrljivosti bokova imaju tok slian toku dinamike izdrljivosti korijena. Razlika je u tome to broj promjena koji odgovara graninom optereenju lei za dinamiku izdrljivost korijena ikod 106 do 5. 106 promjena, a za dinamiku izdrljivost bokova kod 5 . 107 do 10 . 107 promjena.
e

Na dinamiku izdrljivost bokova cementiranih i kaljenih zupanika utjematerijal, postupak cementiranje (plin, kupelj, granulat) dubina cementacionog sloja, kvaliteta povrinske obrade i mazivo.

SOO

19.3.1.1

O d r e i van j e p o t r e b n e d e b I j i n e z a k a I j e n o g sloja bokova zubi

Prema DIN-u 50190 list l i list 2 dubina prokaljivanja cementacionog sloja (prema DIN-u 50190 oznaka Eht) dobivenog difundiranjem ugljika, odnosno ugljika i duika (karbonitriranje), kao i dubina prokaljivanja (prema DIN-u 50190 oznaka Ht) dobivena indukcionim i plamenim kaljenjem ikaljenjem uronjavanjem je okomito odstojanje izmeu povrine do toke u unutranjosti zakaljenog sloja u kojoj je postignuta dogovorena tvrdoa (granina tvrdoa (prema DIN-u 50190 oznaka HG). Ta dogovorena tvrdoa odnosi se na stanje dano u izvedbenoj dokumentaciji. Kao granina tvrdoa (H G) na dogovorenoj dubini (Eht) prokaljivanja cementacionog sloja treba da iznosi 550 HVl (npr. na dubini Eht = 0,65 mm). Kao granina tvrdoa kod indukcionog i plamenog kaljenja i kaljenja uranjavanjem uzima se 80% propisane minimalne povrinske tvrdoe mjerene u HVl (npr. Ht 600 = 0,65 mm). Prema hipotezi o uzrocima nastajanja rupienja (pittinga) maksimalno smino naprezanje izazvano djelovanjem kontaktnih pritisaka O"H lei na dubini od 0,8 a (gdje je a polovica irine kontaktnim pritiskom elastino deformirane povrine), a iznosi = 0,3 O"H Ako maksimalno naprezanje prekorai sminu izdrljivost na odgovarajuoj dubini, doi e do pojave rupienja. Prema Wolkensteinu, koji je razvio proraun dubine i tvrdoe na toj dubini, potrebne za odreene uvjete optereenja bokova, izraunava se rezultirajua smina izdrljivost prema jednadbi:
'ts rez

= 5 . 0,4 aH .

U konstanti 0,4 (prema ranijem 0,3) ukljuena su osim maksimalnih naprezanja jo i naprezanja izazvana silama trenja. 5 predstavlja minimalno potreban faktor sigurnosti u odnosu prema kontaktnim pritiscima (za nitrirane bokove zupanika 5 = 1,5 do 1,7, za cementirane, plameno i indukciono kaljene bokove 5 = 1,7 do 1,9). Prema Foplu poloaj (dubina) maksimalnih sminih naprezanja moe se izraunati iz jednadbe:
sminih

T'

0,78

-V

1_8_ (1- v
7t

2)

pm'

P-;;"--.

b.E

uvoenjem

Saimanjem konstanti, proirenjem za veliinu faktora sigurnosti (5), potrebnog dodatka za konanu obradu, odnosno bruenje (Z) kao i korekcionog faktora dubine K" dobiva se potrebna konana dubina:
T

= 5.

aH . Pm 78000

+ K t + Z.

U jednadbi je Pm relativni polumjer zakrivljenja bokova u onoj toki u (d PI P2 . O"H O"HC, O"HB o nosno eTHA); pm = - - - (za povrInsko piaPI + P2 meno kaljenje potrebno je vrijednosti (T - Z) mnoiti sa 3,5, a za indukciono kaljenje sa 3. Objanjenje za to poveanje lei u injenici da rezu~tantno
. . k oJoJ se racuna
v

501

smlcno

naprezanje mora sigurno leati unutar zakaljivanjem zone. Korekcijski faktor dubine K t dan je na dijagramu sl. 502.1. Da bi se odredila potrebna tvrdoa (najbolje u Vickersima) (HV) na dubini T, polazi se od vlane vrstoe (O"M) koja odgovara sminom naprezanju 'ts rez' Kod toga se polazi od pretpostavke da se odnos prekidne vlane vrs toe jezgre (O"M jezgre) i smine dinamike izdrljivosti jezgre ('tsD jezgre) ne mijenja ni u zakaljenoj zoni onoliko koliko bi to moglo biti nepovoljno za
dinamiko

ovrene

proraun.

Prema tome minimalna

vlana

prekidna

vrstoa

na dubini T:

O"M min

O"M jezgre 't s rez - - - - - . 't sD jezgre

0,4

~---.-----r-----r-------'

.'!!,
.ot:

Li

.y

~ 0,2 f.-4--t-----1-----f-------j

oY

1o., ll_----L--~
_~ nekorigirana dubino poloaja maksimalnih sminih naprezanjalmml

0,2

0,3

0,4

Sl. 502.2 Korekcijski faktor dubine K,

se

oitati

Ako se ne raspolae vrijednostima iz tablice 502.2.

_ _ _

'tsD jezgre'

odnosi

O"M jezgrel'tsD jezgre

mogu

Tablica 502.2
- - - - - - _ _ _ _ _ _ 0 _ _ _ _ _- - - - - , - - - - - - - - - -

O"M jezgrJ'tsD jezgre I 1--------_ I C. 1531 i C _l_7_31 _ _ _ _ _ _ _-'--_____ 3_,O_ __ I legirani elici za poboljavanje
0 _--o

Materijal

Odnos

- niska

mehanika

svojstva poboljavanja

2,5

, l
I

srednje visoka mehanika svojstva poboljavanja visoke vrijednosti mehanikih svojstava poboljavanja

2,3 2,1
2,2 do 2,4 2,4 do 2,5

I legirani
i

elici

za cementiranje
elici

aluminijem legirani

za nitriranje

c;02

Izmeu prekidne vlane prikazan na sl. 503.1.

vrstoe

(fM

tvrdoe

po Vickersu postoji odnos

9JOr-----,------,------,-----~--------~
I

->

;"

:o

800

8. 3

" '>
.g

~ 700 ---

600 500
+--------~

t ::: -----~i_\---=---L-=- t~j ~~.-J

2.00
i L -____- ' -____- - '____---:-'-____ --'----:_

I -----+------ -i------------I

1000

1600 2000 _ _ prekidno

2400

3000

vlano vrstoa (N/mm 2 )

SI. 503.3 Ovisnost

izmeu

lomne

vrstoe

tvrdoe

po Vickersu

Pm

Za
=

zupanik od materijala . 4320 modula m = 4, 14 mm, s dodatkom za bruenje Z = 0,15 mm, uz S

'ts rez

(fHC

1,9:

= 1400 N/mm2 ,

S . 0,4 (fHC

1,9 . 0,4 . 1400

1060 N/mm2

S
=

(fHC

Pm

78000

+ K, + Z

1.9 . 1400 . 14 78000

+ O + 0,15

= 0,63

mm

(fM jezgre (jM min::=:::::;: 'ts rez

1060 . 2,3 = 2440 N/mm2 ,

"t'sD jezgre

emu odgovara HV

min =

725 kp/mm2.

Da bi se dobili odgovarajui parametri toplinske obrade za odabrani materijal, potrebno je izraunate vrijednosti potrebne tvrdoe (H V min) na potrebnoj dubini (T) unijeti u dijagrame toka tvrdoa za odabrani materijal i odabrani postupak toplinske obrade. Poveanjem izraunan ih vrijednosti za oko 200;0 dobivaju se u dijagramima toka tvrdoe potrebni podaci za dubinu cementacionog sloja kao i za dubinu difundiranja koje se unose u crte. Na sl. 504.1 prikazan je za . 4320 dijagram toka tvrdoe i odgovarajue vrijednosti za ve dani primjer. Nakon prorauna potrebno je kontrolirati da li se na dubini od 3 (T-Z) + Z dobiva jo tvrdoa od HV min!2. U protivnom sluaju potrebno je dubinu poveati.
503

1000

I
-..........

.4320 (elik za cementiranje)

I

> 800
~

5 600
8..
o
o
'U

ci; -"

'"

~ ~~ / ~l '~

"E 40 O

.::

"" " L
0.4
0.6

I"': ~ ~

......

Krivulja odgovara dubini difundiranja od 1.7 mm odnosno 0,95 Jm debte ZajaljenOg lloja

0,2

0.8

1,0

----1 .. _

1,6 1,8 1,2 1.4 dubina difundiranja [mm)

l l

21J

Sl. 504.1

Proraun

dubine zakaljenog sloja kod postupka cementiranja

Za navedeni primjer iznosit e: - potrebna ukupna dubina zakaljenog sloja ukljuivo tolerancija moguih odstupanja - odgovarajua priblina dubina difundiranja - dubina zakaljenog sloja nakon obrade

0,95 1,70 0,80

+ 0,2 mm, + 0,3 mm, + 0,2 mm.

Ako opteretivost korijena predstavlja osnovu za dimenzioniranje, vano je znati da se toplinskom obradom, a time i dubinom zakaljivanja, moe utjecati na nosivost korijena zuba. Na alost, do sada ne postoje dovoljno pouzdani podaci o ovisnosti dubine zakaljenog sloja i opteretivosti korijena o razliitim vrstama toplinske obrade. Pri promatranju opteretivosti korijena zuba ne smije se kod izbora materijala i toplinske obrade zanemariti i njenica da preostali austenit sniava savojnu izdrljivost, a bitno ne utjee na opteretivost. Za proraun potrebne dubine zakaljenog sloja koriste se i podaci dobiveni pokusima. U tablici 505.1 dane su vrijednosti dubina zakaljenog sloja u mm prema razliitim autorima u ovisnosti o modulu.

504

Tablica 505.1
Preporuljive

dubine zakaljenog sloja cementiranih za module od 2 do 6 mm Modul mm 2

I

zupanika

u mm

Autori Thomas (0.15 do 0,25) m Niemann 0,25 m za m = 1,5 do 4 0,5 m za m=4do30 Henriot
Sipeti

3 0,45--{),75

4 0,6-1,0

6 0,9-1,5

0,3--{),5

0,75-1,25

0,5 0,3 0,5

0,75 0,45 0,6

1,0 0,6 0,8

1,1 0,75 1,0

1,2 0,9 1,2

19.3.2 KARBONITRIRANJE Karbonitriranje je postupak pri kojem se u slanoj kupelji od 600/0 KCN i 20% KCNO, u trajanju od 45 do 60 minuta vri istodobno difundiranje ugljika i duika u povrinu zupanika radi stvaranja zakaljivoga povrinskog sloja. Karbonitriranje se moe vriti iznad i ispod granice pretvorbe. Za karbonitriranje koje se vri ispod granice pretvorbe (= 710 cc) koristi se niskougljinim inelegiranim elicima. Dirundiranjem duika u povrinski sloj omoguava se pri gaenju u vodi dobivanje martenzitne strukture u dubini do koje je dopro duile Osim martenzitne strukture, stvara se na povrini tanka vezivna zona otporna na troenje (habanje). Dijelovi za karbonitriranje moraju biti obraeni na gotovo. Poslije postupka karbonitriranja mogu se zupanici samo polirati ili lepati, bruenje ne dolazi u obzir jer je sloj martenzita debeo samo nekoliko stotinki do nekoliko desetinki milimetara (do 0,2 mm). Karbonitriranje ispod granice pretvorbe primjenjuje se za zupanike manjih modula koji su osim troenja izloeni i udarnom optereenju. Budui da je jezgra mekana, primjena tog postupka odnosi se na one sluajeve kod kojih vrstoa jezgre nema posebne vanosti. Karbonitriranje iznad granice pretvorbe vri se pri temperaturama koje se kreu od 750 cC do 850 cC. Kod tih temperatura dolazi i do pretvorbe u jezgri, to omoguava da se kaljenjem povea i vrstoa jezgre. Debljina martenzitnog sloja je vea, ali nema tzv. vezivne povrinske zone koja se odlikovala visokom otpornou na troenje izaribavanje.
505

Karbonitriranje iznad granice pretvorbe vri se tamo gdje se trai vea izdrljivost i otpornost na troenje (habanje). Ovisno o sastavu kupelji i temperature, postupak traje 2 do 4 sata. Difundiranjem ugljika i duika iz plina, koji se sastoji od 70 0 / 0 rasvjetnog plina i 300/0 amonijaka, pri temperaturi 820 DC do 840 DC U trajanju od 2 sata, postie se dubina sloja od 0,3 do 0,4 mm. Pri karbonitriranju iznad granice pretvorbe deformacije su nie nego pri cementiranju, ali su vee nego pri karbonitriranju ispod granice pretvorbe.
dinamika

19.3.3 NITRIRANJE U SOLNOJ KUPELJI (TENIFER) I U PLINU

Mehanizam nitriranja u sol noj kupelji sastoji se u tome da se pri temperaturi nitriranja (570 DC) nestabilni kalijcijanat (KCNO) kupke raspada, stvarajui aktivni duik i ugljik. Oba ova elementa difundiraju u povrinu elika, stvarajui na vanjskoj povrini tanak homogeni sloj (vezivna zona), a ispod vezivne zone tzv. difuzionu zonu s igliastim eljeznim nitridima. Vezivni sloj, osim visoke otpornosti na zaribavanje, ima svojstvo spreavanja mogunosti lokalnog zavarivanja bokova zuba koji kliu jedan po drugom ak i pri nepovoljnom podmazivanju. Radi niskog koeficijenta trenja vezivne zone bit e smino naprezanje povrinskog sloja izazvano kontaktnim pritiscima i brzinama klizanja bokova nie. Time se poveava otpor stvaranju povrinskih prskotina. Debljina vezivne zone ovisi o vremenu nitriranja, temperaturi nitriranja, sadraju cijanata u kupelji i uea spoja Na4/Fe CN 6 koji se nalazi u kupelji. Posljednja komponenta ne djeluje samo na jainu vezivne zone, ve i na njezinu poroznost to utjee na troenje i nosivost bokova. Koncentracija duika u dubinu ovisit e o temperaturi i trajanju postupka kao i o sastavu materijala. Uleitenje duika u difuzionoj zoni dovodi do povienja vrstoe, a time i do povienja granice razvlaenja. Djelovanjem promjenljivog optereenja dolazi do daljnjeg ovravanja. Debljina vezivne zone ovisi o vrsti materijala i o trajanju postupka (sl.
506.1).

1220 - 1530

legirani elik za poboljavanje

12%Cr elik elik za topli rod sivi lijev

----- trajanje postupka Tenifer (sati)

Sl. 506.1 Debljina vezivne zone II ovisnosti o vrsti materijala i trajanja TENIfER postupka
.~06

Odluujue smlcno naprezanje na opteretivost bokova dosei e svoju maksimalnu vrijednost na odreenoj udaljenosti od povrine boka, ovisno o geometriji zuba i o specifinom optereenju. Prema tome e razliito ponaanje materijala u pogledu mogunosti difuzije imati odluujui utjecaj na dinamiku izdrljivost bokova. Ako postupak traje 2 sata, difuzna zona moe postii dubine od o,r do 1,0 mm, ovisno o materijalu. Tenifer postupkom mogu se nitrirati gotovo sve vrste legiranih i nelegiranih elika i lijevano eljezo. Najee se, meutim, koriste nelegirani i niskolegirani elnici za cementiranje i elici za poboljavanje. Tenifer postupkom postiu se slijedea svojstva: - poveava otpornost prema troenju (habanju), - otpornost protiv lokalnog zavarivanja, a to znai poveana otpornost protiv zaribavanja, - niski koeficijent trenja, - elastinost vezivne zone, to omoguuje dobro podnoenje lokalnih plastinih deformacija, - otpornost protiv korozije. Zbog niske temperature pri kojoj se izvodi postupak ne dolazi do martenzitne pretvorbe. Time je i deformacija svedena na praktino beznaajne vrijednosti. Preduvjet je svakako da zupanici budu prije samog postupka bez preostalih napetosti.

19.3.4 SULFIRIZIRANJE

Sulfiriziranje je postupak difundiranja duika i sumpora u povrinu bokova Sumporom difundiranim u povrinu bokova postiu se dobra klizna svojstva. Sam postupak sulfiriziranja vri se pri temperaturi od S70 ac. Trajanje postupka ovisi o materijalu i veliini dijelova, a kree se od 10 minuta do 3 sata. Sulfiriziranje se vri u solnoj kupelji sastavljenoj od cijanida i sumpora, a gasi se u toploj vodi ili na zraku. Ovim postupkom poboljavaju se uvjeti klizanja bokova zupanika, a ne postie se neko znaajnije poveanje povrinske tvrdoe. Krivulja troenja sulfiriziranih zupanika zadrava, nakon neto veeg gubitka teine u. poetku ispitivanja, gotovo konstantnu vrijednost. To svojstvo vrijedi i kod povienih temperatura. Sulfiriziranje se moe vriti pomou elektrolize pri temperaturi od samo 200 DC. Sulfiriziranje pomou elektrolize primjenjuje se kod dijelova koji su bili prethodno cementirani i kaljeni, odnosno plameno i indukciono kaljeni, karbonitrirani ili nitrirani u plinu. Sulfiriziranje pomou elektrolize omoguuje postizanje dobrih kliznih svojstava na povrinama koje su prethodno dobile tvrdu osovinu. Postupak se moe primijeniti kod elika ija vrstoa zagrijavanjem na temperaturu veu od 200 DC jako opada.
zupanika.

19.3.5 NITRIRANJE U PLINU

Pri nitriranju u plinu difundira duik u jamskim peima posebnih konstrukcija pri temperaturi od 500 DC do S20 D C. Duik se dobiva iz amonijaka. Difundiranjem duika u trajanju od desetak do sto sati stvara se tanak sloj tvrdih nitrida. Brzina difundiranja duika manja je od brzine difundiranja ugljika, pa je za nitriranje u plinu potrebno mnogo due vrijeme. Slika 508.1

507

0,75 'c

.,,/'

.~ 0,50

e
e
d

o iS

t
J

25

./

/
80

SI. 508.1 Vrijeme nitriranja za postizanje odreene dubine nitriranja

20

40

60

100

___ vrijeme nitriranja (sati)

daje ovisnost vremena nitriranja i dubine nitriranja u mm. Za nitriranje u plinu upotrebljavaju se samo specijalno legirani elici za nitriranje. To su elnici s dodacima Al, Cr, Mo, V. Dijelovi koji su predvieni za nitriranje moraju biti obraeni na gotove mjere, prethodno odmaeni, a nakon nitriranja hlade se u pei u struji amonijaka do 80C, a zatim se vade na zrak. Radi niske temperature ne dolazi kod nitriranja do unutranjih napetosti. Meutim, one napetosti koje su postojale prije nitriranja oslobaaju se u toku nitriranja, to izaziva deformacije. Da bi se to sprijeilo, moraju odgovarajuom toplinskom obradom prije nitriranja biti uklonjene eventualne preostale napetosti. Najbolji rezultati postiu se ako se dijelovi najprije grubo obrade, a onda poboljaju i poputaju. Nakon toga obrauju se na gotovo, a prije nitriranja are se radi uklanjanja preostalih napetosti. Radi niske temperature nitriranja, a s time u vezi niskih deformacija, postupak nitriranja vrlo je pogodan za dijelove kompliciranih oblika kao to su zupanici. Tijela zupanika obrauju se i ozubljuju na gotovo u poboljanom stanju, a zatim nitriraju. Time se uteuje bruenje. Stvaranjem nitrida raste volumen povrinskih slojeva u odnosu prema strukturi jezgre. Zbog toga se javlja na povrini tlana zona koja poveava vrstou na savijanje. Nitriranjem se kod specijalnih legiranih elika mogu postii tvrdoe od 900 do 1000 HV. Tvrdoa vrlo naglo pada od povrine prema jezgri.

19.4 POSTUPCI S POVRSINSKOM AKUMULACIJOM TOPLINE U spomenute postupke ubrajamo indukciono kaljenje i plameno kaljenje.
19.4.1 INDUKCIONO KALJENJE ZUPCANIKA
Tee li kroz namotaje indukcionih svitaka naizmjenina struja, stvara se u okolini namotaja naizmjenino magnetsko polje. Pusti li se ovo polje kroz metalno tijelo, ono poinje da djeluje kao kratkospojeni jednozavojni svitak transformatora kroz kojeg teku struje velike jaine, tzv. vrtlone struje. Te vrtlone struje pretvaraju se slino kao kod grijaih otpornika u toplinu. Vano svojstvo tih vrtlonih struja je da teku samo po povrini tako da se toplina razvij'a samo na povrini. Slojevi koji lee dublje zagrijavaju se. samo voenjem topline. Sto je frekvencija vea, to je prodiranje u dubinu manje.

508

Za male debljine kaljenih slojeva potrebna je struja visoke frekvencije i obratno. Za proizvodnju naizmjenine struje potrebni su generatori. Veliku ulogu kod indukcionog kaljenja imaju i indukcioni svici (induktori) za zagrijavanje. Kada je rije o konstrukciji, na induktore se postavljaju posebni zahtjevi. Budui da kroz njih prolaze struje velike jaine (300 do 600 A/mm2 ), moraju biti hlaeni, a svojim oblikom moraju odgovarati dijelu kojeg zagrijavaju. Indukciono kaljenje zupanika sastoji se od ovih postupaka: - kaljenje svih zubi odjednom, - kaljenje bokova zubi, - kaljenje uzubine. Na sl. 509.1 prikazani su postupci kaljenja svih zubi odjednom diobenog kaljenja_
Rotaciono zakaljivanje svih zubi Zakaljivanje uzubine

H~~~~ 8--l -r
~,-J~
~~

J !ll

An A
zupanika

ZakaljivanjE' bokova

I I

1:-

li~

~
Prokaijivanje

f\J\ JV\ f\I\

Zakaljivanje konture

Sl. 509.1 Postupci indukcionog kaljenja zubi

Pri kaljenju svih zubi odjednom zagrijavaju se svi zubi odjednom, a nakon toga se gase. Za ovaj postupak potrebni su veliki generatori i induktori koji odgovaraju promjeru zupanika koji se kali, to se isplati samo kod velikog broja istih dimenzija. Dubina prokaljivanja kod kaljenja svih zubi odjednom ovisit e o materijalu, snazi generatora na mm? povrine zupanika, vremenu zagrijavanja, frekvenciji i modulu. Indukciono kaljeni zupanici postupkom kaljenja svih zubi odjednom, deformiraju se tako malo da se poslije kaljenja ne moraju brusiti. Diobenim postupkom indukcionog kaljenja kali se bilo jedan zub bilo jedna uzubina. Zupani k se zakrene za jedan korak i postupak se ponavlja dok se ne zakale svi zubi. Kod postupka kaljenja uzubine induktor obuhvaa i korijen zuba tako da je zakaljen i korijen zuba. Nedostatak ovog postupka jest u tome da su zubi zagrijavani i gaeni samo s jedne strane, to moe dovesti do deformacija. 509

Pri kaljenju zuba induktor obuhvaa cijeli zub i kali istodobno oba boka. Pri ovom postupku nije mogue istodobno zakaliti i korijen. To znai da se vrstoa korijena zuba ne poveava. Da ne bi dolo do snienja vrstoe u dijelu prijelaznog polumjera, zona zakaljenog boka mora biti dosta udaljena od prijelaznog polumjera. Gaenje u najveem broju sluajeva nije potrebno, jer se toplina vrlo naglo odvodi na hladni dio, stvarajui na taj nain efekt gaenja. Meutim, mogue je pustiti da iza induktora slijedi tu koji brizga vodu. Pri stacionarnom nainu kaljenja nakon zavrenog zagrijavanja itav zupanik pada u bazen s rashladnom tekuinom. Za indukciono kaljenje mogu se upotrijebiti ugljini elici kao i legirani elici. Sadraj ugljika kod ugljinih elika kree se od 0,40/0 do 0,50/0. Ako su vremena zagrijavanja kratka, treba birati takve legure elika kod kojih e u tako kratkom vremenu doi do pretvorbe strukture u austenitnu. 19.4.2 PLAMENO KALJENJE Toplina potrebna za zagrijavanje povrsme dobiva se sagorijevanjem nekog plina (acetilena, propana, metana, rasvjetnog plina). Na taj nain ostvaruju se uvjeti slino kao pri indukcionom zagrijavanju. esto se kod ovog kaljenja velike koliine topline ne mogu prebaciti u kratkom vremenu na izradak tako da mjesto povrinskog kaljenja dolazi do kaljenja cijelog presjeka zubi. Pomou elektronikih ureaja mogue je u momentu postizanja potrebne temperature zakaljivanja iskljuiti dovod plina. Ovim postupkom mogue je: -- kaljenje svih zubi, ali bez kaljenja korijena zuba (rotacioni postupak), -- kaljenje svih zubi zajedno s korijenom, -- kaljenje bokova, -- kaljenje uzubine, -- kaljenje uzubine i korijena. Na sl. 510.1 prikazani su navedeni naini kaljenia.
aj

~A~

.~
bJ

kaljenje boka zubi

r--.-.--==-~----~------------------------~

"~

kaljenje uzubine i korijena zuba

rolaciono kaljenje bez kaljenja kOrijena

rolaciono kaljenje s kaljenjem korijena

Sl. 510.1 Naini kaljenja zupanika plamenim kaljenjem

.~

lO

Kaljenje svih zubi odjednom zajedno s korijenom

okree veim

Pri kaljenju svih zubi odjednom zagrijava se zupani k koji se lagano brojem po obodu razmjetenih plamenika. Dovoenje mjeavine plina i kisika kroz plamenike, kao i mogunost prekida dovoda potpuno je automatizirano, a vezano je uz specijalni instrument za mjerenje temperature na obodu zupanika. Poto je postignuta traena, unaprijed nastavljena temperatura, automatski se iskljuuje dovod plina - prestaje dovod topline (zagrijavanje). Cijeli zupanik uranja se radi gaenja u emulziju vode ili u ulje. Ovim postupkom kale se zupanici do modula 16 mm, a u novije vrijeme i veeg promjera zupanika do 2 m. Pri tome se zakaljuje zub; korijen zuba, a i dio materijala ispod korijena. Na sl. 511.1 pokazane su fotografije izbrusaka zubi zupanika plameno zakaljenih rotacionim postupkom.

zupamcI

Plameno zakaljeni rotacionim postupkom, a) izbrusak zakaljenog zuba, b) izbrusak zakaljenog

zupanika

SI. 511.1

l.

511

Ovaj postupak primjenjuje se samo kod nelegiranih elnika. (Manja prokaljivost nego kod legiranih.) U poglavlju Opteretivost korijena kaljenih zupanika" objanjeni su problemi koje u vezi s opteretivosti korijena nosi spomenuti postupak. Tu je i razlog zato se taj postupak ne preporuuje.
Kaljenje bokova

Kaljenje svih zubi odjednom, ali bez zakaljivanja korijena zuba

Ovaj postupak primjenjuje se za velike module, a pripada grupi diobenih postupaka. Plamenik ima oblik kojim obuhvaa obje strane boka, pomie se postepeno po irini zuba, a iza plamenika kree tu s vodom za gaenje. Istodobnim zagrijavanjem obaju bokova ne dolazi do deformacija. Nedostatak ovog postupka je u tome to uz bokove istodobno ne zakaljuje i korijen zuba. Zato se taj postupak primjenjuje ponajprije tamo gdje teite opteretivosti zupanika lei na zaribavanju i troenju.

Kaljenje uzubine

Pri kaljenju uzubine rIjec Je takoer o diobenom postupku. Kada se zakali jedna uzubina, prelazi se na drugu. Plamenik i ovdje ima oblik kojim su obuhvaena oba boka jedne uzubine i korijen zuba. I ovdje se govori o zupanicima veih modula. Plamenik putuje postepeno po irini zuba, a slijedi ga tu s vodom za gaenje. Oblik plamenika mora biti paljivo prilagoen obliku bokova zuba. Prednost ovog postupka jest u mogunosti zakaljivanja korijena zuba, a nedostatak je u zagrijavanju samo po jedne strane boka jednog zuba, to dovodi do deformacija. Za plameno kaljenje upotrebljavaju se elici slijedeih kvaliteta: . 4130, . 5431, . 5430, . 4131.. . 4732, . 4733, . 1830, . 4831. Najee se upotrebljava . 4732 s kojim se mogu postii tvrdoe do 58 2 HRc na vrhu, a 52 2 HRc u korijenu zuba.

19.5 KOMBINIRANI POSTUPCI TOPLINSKE OBRADE Osim opisanih postupaka toplinske obrade, postoje, odnosno razvijen je niz kombiniranih postupaka, kod kojih se zupanik podvrgava dvjema ili veem broju toplinskih obrada. Na taj nain dobivaju se rezultati koji se inae samo jednim od navedenih postupaka ne mogu postii. Ovamo pripadaju slijedee kombinacije postupaka: - cementiranje i indukciono kaljenje; nakon cementiranja, gaenja s temperature cementiranja, poputanja, slijedi obrada na gotove mjere, a iz toga se vri indukciono kaljenje, - plal'neno kaljenje i nitriranje u solnoj kupelji (TENIFER). - sulfiriziranje nakon cementiranja i kaljenja, plamenog ili indukcionog kaljenja. Kombiniranjem pojedinih postupaka toplinske obrade nastoje se postii to povoljnije vrijednosti pojedinih svojstava koje se zahtijevaju od zupa nika. Na primjer, velika dinamika izdrljivost korijena i bokova, velika otpornost na troenje i zaribavanje uz malu deformaciju zupanika izazvanu toplinskom obradom.
512

20. PODMAZIVANJE ZUPANIKA

20.1 ELASTOHIDRODINAMICKA TEORIJA PODMAZIVANJA Ranijih je godina bilo usvojeno miljenje da se na visokooptereenim dodirnim povrinama kao to su, na primjer, bokovi zubi, ne moe ostvariti dinamiko plivanje. Takvo shvaanje osnivalo se na zakljucima koji su proizlazili iz klasine hidrodinamike teorije podmazivanja. Prema toj teoriji izmeu bokova se ne mogu stvoriti dovoljno veliki hidrodinamiki pritisci koji bi omoguili stvaranje dovoljno debelog uljnog sloja potrebnog za razdvajanje bokova. Zato se zahvat bokova uzimao kao sluaj graninog podmazivanja. Pri tome se uzimalo da se sile sa zuba na zub gotovo potpuno ili djelomino prenose putem metalnog dodira nalenih povrina bokova. Pretpostavljalo se da uljni sloj izmeu bokova prianja uz metalne povrine bokova djelovanjem fizikalnih ili fizikalno-kemijskih efekata. Praksa je, meutim, pokazala da se izmeu bokova mnogih zupanih parova nalazi uljni slpj koji bi morao biti deblji od onog koji bi osigurao samo uvjete graninog podmazivanja, iako taj uljni sloj nije potpuno odvajao nalene povrine bokova. Posebno je dugi vijek trajanja sa 'zanemarljivo malim troenjem bokova i kod brzohodnih prijenosnika upozoravao na postojanje uljnog sloja izmeu bokova. Opseg stvarno ostvarenog hidrodinamikog podmazivanja je prema hidrodinarnikoj teoriji pitanje veliine sile koja se kod prijenosa sile sa zuba na zub prenosi hidrodinamikim pritiskom stvorenim u ulj nom sloju. Kod graninog sluaja taj je udio zanemarljivo malen. Kod potpunog hidrodinamikog podmazivanja prenosi se cijela sila posredstvom uljnog sloja. U opsegu ovih granica postoje podruja koja seu od graninog do gotovo potpuno hidrodinamikog. Izmeu kvalitetno izraenih bokova ona komponenta sile koja se prenosi hidradinamiki, s uraivanjem bokova, zauzima stalno sve vei opseg. Pri tome moe nastupiti sluaj da debljina uljnog sloja dosee ili presee zbrbj hrapavosti bokova. Najee se ostvaruje, u :najpovoljnijem sluaju, debljina Uljnog sloja ija je debljina tek neto vea od zbroja hrapavosti bokova. Prema tome, najee e, prema hidrodinarnikoj teoriji, dolaziti izmeu bokova povremeno i do metalnog dodira. Premda se podmazivanje zupanih parova promatra kao sluaj hidrodinamikog ili gotovo hidrodinamikog podmazivanja, ostaje prema hidrodinarnikoj teoriji i metalni dodir prisutan i mora biti uziman u obzir. Klasina hidrodinamika teorija (Reynolds) osnivala se na pretpostavci da mazivo u zoni dodira zadrava konstantnu viskoznost, a da su dodirne povrine potpuno glatke i krute (n.eelastine). Velik broj znanstvenika nastojao je, poevi od 1940. godine, da klasinu hidrodinamiku teoriju prilagodi uvjetima visokooptereene povrine dodira koja utjee na promjenu viskoznosti maziva. Ta istraivanja pokazala su da uzimanjem u obzir promjenu viskoznosti uvjetovanu porastom pritisaka daje u proraunu dva do tri puta vee debljine uljnog sloja prema ranijem proraunu. To je donijelo odreeno teorijsko poboljanje, ali jo nije bilo dovoljno da prui objanjenje za razloge zato u praksi stvarno postoji povezan neprekinuti uljni
33 Ozubljenja i
zupanici

513

sloj. Zatim se prilo razmatranju utjecaja elastino deformiranih dodirnih povrina. Na taj nain dolo je do superponiranja e'lastinih efekata materijala i hidrodinamikih efekata tekuine. Teoretsko rjeenje, koje se pokazalo uglavnom kao ispravno, objavljeno je na osnovi radova Grubina i Petruevia u SSSR-u. Iz tih prorauna proizlazilo je da su povrine dodira na veem dijelu dodira meusobno paralelne. Stvarna slika povrine dodira i rasporeda hidrodinamikih pritisaka prikazana je na sl. 514.1. Raspored pritisaka priblino odgovara HertzovoJ raspodjeli naprezanja. Na kraju elastino deformiranih povrina dolazi do suavanja, to dovodi do stvaranja skoka pritiska. Za danu viskoznost, tj. onu koja vlada na poetku procjepa, a uvjetovana je temperaturom tog

- uljni sloj

- raspodjela pritiska

Sl. 514.1 Oblik uljnog sloja i raspodjela pritiska optereene, elastino deformirane povrine dodira, prema elastohidrodinamikoj teoriji i atmosferskim pritiskom koji vlada u tom podruju, pokazalo se da debljina uljnog sloja gotovo uope nije uvjetovana veliinom sile koja djeluje s boka na bok. Kombinacija djelovanja elastinosti dodirne povrine i porasta viskoznosti uvjetovane porastom pritiska dovodi do tzv. sinergizma kod kojeg je utjecaj cjeJine vei od parcijalnih utjecaja pojedinih dijelova te cjeline. Ispitivanja vrena na stroju s valjcima pokazala su da se uz istu minimalnu debljinu uljnog sloja od 2,5 IJ.m dozvoljena optereenja kreu, prema proraunima izvrenim na osnovi klasine hidrodinamike teorije i nekih poboljanja klasine teorije kod koje je jedanput bila uzirnana u obzir promjena viskoznosti s pritiskom, a drugi put i elastine deformacije nalenih povrina i elastohidrodinamike, dozvoljena opteretivost u granicama vidljivim na tablici 515.1.
podruja

514

Tablica 515.1 Teorija

klasina

Optereenje

I
a) povrine nalijeganja krute, a viskoz- I I nost konstantna b) uzimanjem u obzir da se viskoznost mijenja s pritiskom c) uzimanjem u obzir elastine deformacije nalenih povrina

N/mm2
24,4 52,8 97,5

I
I

hidrodinamika

elastohidrodinamika

uzimanjem u obzir elastine deformacije nalenih povrina i promjene viskoznosti maziva s pritiskom -

935

Ispitivanja o utjecaju stlaivosti ulja (Dowson i Higginson) pokazala su da stlanost (kompresibilnost) nema za odreeno optereenje znatnijeg utjecaja na sposobnost preuzimanja pritiska ili debljine uljnog sloja. Samo je krivulja pritiska i uljnog sloja jae zakrivljena.
20.1.1 DEBLJINA ULJNOG SLOJA KOD PODMAZIVANJ A
ELASTOHIDRODINAMlKOG

Uzimajui pri proraunu u obzir utjecaj elastine deformacije nalene povrine, kao i promjenu viskoznosti utjecaja pritiska, Grubin je, uz neka pojednostavljenja, dobio bezdimenzionalnu jednadbu debljine uljnog sloja kod tzv. sminog (vunog) strujanja:

~=
P

1,17 (

F bn ) E. b . p

- 0,091

(ex.

E)0,73

1]0 V t

)0,73

E. p

gdje je
h

Fbn
E
V

1 relativni polumjer zakrivljenja bokova zuba - P sila sa zuba na zub

reducirani modul
elastinosti

debljina paralelnog dijela uljnog filma

1
= --

Pl

+ -Pz
2

1 1 (1 - Vl -- = -- --E
2.

El

- V2 ) +1 -El

vt
1]0

Poissonov broj brzina u smjeru zajednike tangente = V tl + Vt2 viskoznost maziva kod atmosferskog pritiska i temperature kliznih ploha ispred dodirne povrine
515

cz

koeficijent ovisnosti viskoznosti o pritisku maziva

gdje je
'T)p -

viskoznost kod pritiska p. Ovisnost 'T)p od 'T)o moe se izraziti jednadbom:

'T)p = 'T)o

e""P

Jednadba napisana u bezdimenzionalnom obliku vrijedi za svaki sistem jedinica mjera. Dawson i Higginson razradili su novu matematiku ovisnost elastohidrodinamikog podmazivanja i izrazili je u sluaju sminog (vunog) strujanja jednadbom:
- - = 1,16

h min

( Fns ) E. b . p F*

0,13

. (CZE)O,6

'T)o. Vh )0,7

2. E. p
U

gdje je
b -

h h min , ho VII' VI2 Vt vh El, E2 E Fn Fns

irina dodirne povrine okomito na gibanje debljina uljnog sloja debljina uljnog sloja na najuem mjestu vrijeme tangencijalne komponente brzina paralelne s uljnim slojem mjerodavna brzina VI = VtI + V12/2 hidrodinamika brzina, Vh = VtI + Vt2 = 2 VI moduli elastinosti zupanika 1 i 2 raunska vrijednost modula normalno optereenje okomito na uljni sloj opteretivost u sluaju sminog strujanja
b. E. p parametar materijala, G = a . E
znaajka opteretivosti, F* =

F*
G

ns

H.o
H min

reducirana reducirana hmin

p

(specifina) (specifina)

srednja debljina uljnog sloja Ho

= --

ho
p

minimalna debljina uljnog sloja H min

parametar brzine, U

1]0 Vh = ----

2. E. p

516

koeficijent ovisnosti viskoznosti o tlaku

(J.

[J~ dP] o
i)p

viskoznost maziva na ulazu uljnog sloja yiskoznost kod pritiska p, i)p = ilo . eo;'P Poissonovc konstante polumjeri zakrivljenja 111 mjerodavni polumjeri zakrivljenja - - = - - + - - . P PI P2

Jednadba za reduciranu debljinu pij nog sloja dobivenu smlcmm (vu nim) strujanjem moe se kod izotermikih i stacionarnih uvjeta podmazivanja pisati uz odreena pojednostavnjenja ovako:

H min = 1.16 .

GU,6

UO ,7/F*O,13.

unati

Nasuprot tome, moe se za usvojenu debljinu uljnog sloja i brzinu izraopteretivost kod sminog (vunog) strujanja:

- - = 37,17 . E . P .
b

PnS

G4,615

U5,385/H min7,692.

postoji mogunost odreivanja opteretivosti u sluaju strujanja. Na sl. 518.1 prikazan je za put zahvata A E tok promjena tangencijalnih komponenata brzina, polumjera zakrivljenja i debljina uljnog sloja. ista elastohidrodinamika teorija podmazivanja na osnovi sminog (vu nog) strujanja samo je iznimno primjenljiva kod strojeva openito i kod prijenosnika. Naime, najee se ne ostvaruje samo isto meusobno valjanje nalenih dijelova zuba, ve valjanje i klizanje. To klizanje izaziva trenje, a time dodatno zagrijavanje ulja i pad viskoznosti ulja u uskom zatvorenom prostoru uljnog sloja. Radi promjenljivog optereenja, promjenljivog odnosa brzina, razliitih polumjera zakrivljenja, dolazi do kolebanja optereenja, kolebanja gibanja, tako da na povrini dodira ne vladaju stacionarni ve nestacionarni uvjeti. Meusobno gibanje dodirnih povrina jedne prema drugoj, dovodi u uskom sloju uljnog filma, ako polazimo od pretpostavke da su dodirne povrine elastino deformirane i da se izmeu njih nalazi uljni sloj, do tzv. strujanja potiskivanjem. Na sl. 519.1 prikazan je raspored pritisaka i oblika uljnog sloja izazvan tzv. sminim strujanjem, tzv. strujanjem, potiskivanjem i superponiranjem efekata obaju strujanja. Za si:lu potiskivanja kod elastinih bokova ne postoji jo neko egzaktno teorijsko rjeenje koje bi obuhvatilo porast viskoznosti s pritiskom, deformacije dodirnih povrina izazvane kontaktnim pritiscima sa zakrivljenjima na krajevima i dodatnim porastom pritisaka zbog suavanja uljnog sloja.
nain
sminog (vunog)

Na taj

517

Sl. 518.1 Tok promjena tangencijalnih komponenata brzina, radijusa zakrivljenja i debljine uljnog sloja na duini puta zahvata AE Za neelastine povrine dodira Herrebrugh je izraunao da je reducirana srednja debljina uljnog sloja dobivena potiskivanjem:

Ho

= 5,7 (

'l'}o

E. p

/F*

)2/3,

a srednja debljina uljnog sloja:

ho

= 5,7. P(

'l'}o'V )2/3

FnP/b

518

gdje je v - komponenta brzine okomita na uljni sloj FnP opteretivost dobivena strujanjem izazvanim potiskivanjem. Opteretivost pri odgovarajuoj debljini uljnog sloja kao funkcije brzine pribliavanja dodirnih povrina i viskoznosti maziva iznosi:
-- =
FnP

13,7 (p/h oP/2 '"flo v.

sluaju elastinih dodirnih povrina dobivena je iz odnosa sminog strujanja kod neelastinih i sminih strujanja kod elastinih dodirnih povrina. Isti

Reducirana minimalna debljina uljnog sloja strujanja potiskivanjem u

Sl. 519.1 Raspored pritisaka i oblik uljnog sloja izazvan a) sminim (vunim) strujanjem, b) potiskivanjem, e) superponiranjem sminog strujanja i strujanja potiskivanjem

odnos postavljen je za strujanje potikivanjem kod neelastinih povrsma prema strujanju potiskivanjem kod elastinih dodirnih povrina i dobiveno je: H min = 1,86 . GO,4 V*O,467/F*o.0867, gdje je * '"flo dh V=-.E. p d t Iz gornje jednadbe za H min moe se kod predviene debljine uljnog sloja i brzine pribliavanja dodirnih povrina dobiti opteretivost strujanjem zbog potiskivanja:
F

bnp = 1,284 . 103 E . p .

G6.92 V*S.386/H min ll.53.

519

Superponirana opteretivost

sminim

strujanjem i potiskivanjem iznosi:

Fn

Fns

+ Fn p

odnosno -b-

Fn

Fn.
= --

+ -b- .

FnP

Mnoga istraivanja na ispitnim ureajima pomou valjaka pokazala su da se izraunane vrijednosti dosta dobro podudaraju s izmjerenim vrijednostima. Na sl. 520.1 prikazan je princip stroja s valjcima koji simulira dodir bokova zuba. Kod sminog (vunog) strujanja moe se debljina uljnog sloja izraziti kao funkcija normalne sile Fn, hidrodinamike brzine Vh, polumjera zakrivljenja p, pod pretpostavkom da irina b, raunska vrijednost modul elasti nosti E, ulazna viskoznost 1')0 i koeficijent ovisnosti viskoznosti o tlaku a. ostaju konstantni;

Ovaj odnos vrijedi uvijek kad je pritisak potiskivanja zanemariv, tj. kada se debljina uljnog sloja poveava.

Sl. 520.1 Princip rada stroja s valjcima

dira bokova s

Izmeu toke poetka zahvata A i meusobnim razmakom

kraja zahvata E ostvarit

se ns do-

il g = (TI E - TI A)/ns

Dodirne toke bokova kreu se konstantnom brzinom uzdu zahvatne crte, pa je, osim razmaka pojedinih toaka, konstantan i vremenski tok uzastopnih dodira. Ako utvrdimo debljinu uljnog sloja u nekoj toki h min , moemo izraunati veliinu optereenja kojeg moe prenijeti smino strujanje:
F ns = 37,17 . b . E .
G4.615

U5385

p 8.692/hmin7.692 ,

520

Promjena debljine uljnog sloja u funkciji vremena

unati

dh
dt

moe se izra-

iz jednadbe:
d h = ___________ 0,265 ___ F npO,186 dt bO,I86 EO.470 cx. 1285 1')0

p-I,326 hmin2,141,

poto je iz razlike FnP = Fn - Fns utvrena sila potiskivanja. Ovoj sili potiskivanja odgovara odreena brzina pribliavanja bokova. S obzirom na male prostorne i vremenske razlike dodirnih toaka moe se umjesto diferencijalne jednadbe prijei na jednadbu razlike:
Ag Ahmin = - - - hm in
+l =

dh
dt
.

h min

+Ah

Za takav proraun postoji program za raunar. Na sl. 521.1, prikazan je tok promjera uljnog sloja raunan na osnovi sminog strujanja (stacionarno stanje) i superponirano smino strujanje i strujanje potiskivanjem (nestacionarno stanje). Pokusi provedeni zupanicima s pomakom profila pokazali su da kod izravnog ozub lj enja, kada je rije o opteretivosti i bunosti, do zaribavanja dolazi na tjemenu zupanika s pozitivnim pomakom. Iz toga proiz3

1', ...... J2E>bt I j/flo . ";-!:!J':5!.g~Ojo Su

II

/ stru -,. -perponiron .. . Janja potJ'j(-22 sm1cnog strujanja I s ':onJem--r---

. g sloja smlcnog 5 rUJanjO Dowson ) 0 ? 0aUI \0

I.

l .. ( I

t
A

____ put zahvata AE

SI. 521.1 Tok promjene debljine uljnog sloja na putu zahvata AE

lazi da se minimalna debljina uljnog sloja mora nalaziti na desnoj strani (sl. 521.1) to potvruju krivulje na sl. 521.1 dobivene proraunom. Pri proraunu uljnog sloja izazvanom sminim strujanjem najmanja debljina uljnog sloja morala bi se nalaziti na poetku zahvata (A), a u toj toki ne dolazi do zaribavanja. Smanjenje modula dovodi takoer do porasta opteretivosti. Na sl. 522.1 je prikazano kako se smanjenjem modula smanjuje put zahvata pa dolazi vie do izraaja utjecaj strujanja potiskivanjem. Kod sminog strujanja 521

debljina uljnog sloja se raunski gotovo ne mijenja. Treba ipak napomenuti da je u svim dosadanjim razmatranjima raunano s izotermikim stanjem, nije uziman u obzir utjecaj zagrijavanja ulja ni promjena viskoznosti izazvana promjenom temperature.
~

e
- - _ put zahvata AE
razliitih

Sl. 522.1 Debljina uljnog sloja kod

modula, a konstantnog razmaka osi

20.2 SVOJSTVA I PONAANJE ULJA ZA PRIJENOSNIKE

r-t--l
dv

Viskoznost je najvanije svojstvo ulja za podmazivanje prijenosnika. To nije reeno to je zapravo ovisnost: viskoznost-temperatura-pritisak. Viskoznost se obino vee uz normalni pritisak, a indeks viskoznosti uz normalni pritisak i temperaturu. Viskoznost neke tekuine je unutranji otpor teenju izazvan sminim silama pojedinih slojeva tekuine. Razlikujemo dinamiku i kinematiku viskoznost. Dinamika viskoznost predstavlja potrebno smino naprezanje po jedinici pada brzine, tj. smino naprezanje koje je potrebno da bi se sloj ija debljina iznosi jedinicu duinske mjere pomakao u odnosu prema drugom sloju brzinom koja odgovara jedinici brzine (sl. 522.2):
v

Sl. 522.2 Meusobni pomak pojedinih slojeva maziva pri hidrodinamikom podmazivanju 522

't

smino

'l1=--= dv/dy

naprezanje

pad brzine gibanja

II

Ako je '"t dan u N/m2 = Pa (pascal), dv internacionalne dinamike viskoznosti:

--- = -- .

m/s, a dy u m dobiva se jedinica

N/m"

ms
m

m2

~O

Pas/s (pascalsekunda).

Dosadanja jedinica

dinamike
1 Pas
=

viskoznosti kp . s

se jo uvijek upotrebljava kao jedinica viskoznosti: 10 P

,~

m2

9,81 Pas

poise (P)

10 3 cP .

toom

Kinematsku viskoznost dobivamo ako ulja:

dinamiku

viskoznost dijelimo s gusN --s m2

s

kinematska viskoznost v = -

1]

--s m2
= ----

kg/mj

Ranije se kinematska viskoznost 1 St

izraunavala
~

ustokesima:

l cm 2/s 104 St

100 cSt 106 cSt .

Indeks viskoznosti Kod svih ulja s porastom temperature pada viskoznost. Meutim, kod razliitih vrsta ulja ovaj pad viskoznosti je razliit. Indeks viskoznosti daje podatke o ponaanju ulja ovisno o temperaturi. Ljestvica indeksa viskoznosti podijeljena je od O do 100, gdje vrijednost O odgovara uljima s velikim padom, a 100 uljima s malim padom viskoznosti pri porastu temperature. Ovisnost viskoznosti o pritisku nalazi s'e u izvjesnoj ovisnosti o ponaanju, viskoznosti u odnosu prema temperaturi. Stabilnost ulja - vijek trajanja. Ulje mora biti otporno prema kemijskim i toplinskim utjecajima. Ulja postaju najee neupotrebljiva radi oksidacije. Ulja u prijenosnicima izloena su naroito utjecajima oksidacije, to uvjetuju visoke temperature uljnih para, toplina trenja na bokovima zubi, bukanje ulja u prisutnosti zraka i dodir s metalnim katalizatorima. Starenje ulja kao posljedica oksidacije, temperaturnih i kemijskih utjecaja, poveava viskoznost i stvara talog. Kod teih uvjeta rada potrebno je stabilnost ulja, otpornost protiv starenja, poveati upotrebom inhibitora. Ovdje je rije o posebnim kemijskim supstancama dodavanim u manjim koliinama radi 523

utjecaja na oksidacione i sline procese. Cesto puta ove kemijske supstance djeluju tek kod prvih pojava oksidacionih produkata, inei ih nekodljivim. Punjenja prijenosnika uljem moraju biti openito u razmacima od 6 do 12 mjeseci izmijenjena. Kod velikih sistema, kod kojih bi redovita zamjena nakon 6 mjeseci bila preskupa, radi se tako da se nakon 6 mjeseci kontrolira uzorak ulja, a zamjena se vri onda kada kontrola pokae da je prijeko potrebno. Oksidacija se moe kontrolirati pomou neutralizacijskog broja (kod neutralizacijskog broja 2 mg KOH/g potrebno je ulje zamijeniti, kod turbinskih sistema za podmazivanje ne treba prelaziti broj od 2 mg KOH/g). Ulja otporna protiv starenja treba upotrebljavati tamo gdJe se iz ekonomskih razloga zahtijevaju dug}. periodi zamjene ulja. Najvei utjecaj na stabilnost ulja ima lokalno pregrijavanje. Do lokalnog pregrijavanja moe doi u uljnim rezervoarima elektrino grijanim radi lakeg pumpanja ako je toplinsko optereenje ogrijevne povrine vee od 0,2 W/cm2. U uljnim parama prijenosnika esto ima vode tako da je prisutna opasnost od korozije. Ako ulje mora sprijeiti koroziju, onda mora onemoguiti pristup vlage na povrinu metala. To trai sposobnost metalnih povrina da budu dobro omreene. Nelegirana ulja omreuju se vrlo umjereno. Tek poto se stvore prvi produkti starenja koji sadre negativno nabijene molekule, taloe se na povrini metala, stvarajui tanki adsorpcijski film koji onemoguava dodir vode i metala. Nezatiene metalne povrine mogu se tititi od korozije pomou posebnih dodataka - aditiva koji pospjeuju omreenje. Meutim, dodavanje aditiva dovodi esto i do neeljenih efekata kao to su pogoranje oksidacijskih stabilnosti, stvaranje emulzije i punjenje. Vano je da u pogonu ulje ne nagmje stvaranju taloga radi emulzije vode. Ovo se dogaa najee pri podmazivanju uronjavanjem kada radi vi sokih pogonskih temperatura dolazi do isparavanja kondenzata. U mnogim uljima mogu se nalaziti znatne koliine vode. Da bi se ta voda odstranila, mora postojati mogunost brzog odvajanja vode od ulja. To zahtijeva sposobnost deemulzacije ulja. Sposobnost deemulzacije vana je za ulja velikih jedinica prijenosnika kod kojih su vremena zamjene druga. Postizanje dobrih deemulzacijskih svojstava ovisi o stabilnosti samog ulja i o izbjegavanju da u uljni tok dospiju nepoeljno metali (cink). Jedan od razloga za stvaranje emulzivnosti lei u boji kojom je obojeno kuite prijenosnika ili rezervoara ulja. Ako se boja u ulju rastvara, moe osim poveane emulzivnosti doi i do skupljanja veih koliina stranih tijela u ulju (najbolji je premaz pomou epoksidnih smola).
Pjenjenje ulja. Kod srednjeturanih i visokoturanih prijenosnika nije
Spreavanje

Zatita od korozije

s/varanja emulzije

mogue sprijeiti

izvjesno pjenjenje, naroito pri podmazivanju uronjavanjem, kao i u spremnicima cirkulacijskih sistema. Prijenosnici s cirkulacijskim podmazivanjem osjetljiviji su na pjenjenje ulja od prijenosnika podmazivanih uronjavanjem. Razlog je u tome to zrak koji se nalazi u ulju izaziva mnoge tekoe u koje ubrajamo vibracije regulacijskih ventila s hidraulikim pogonom, kavitaciju, gubitke pumpe. Da bi se sprijeio ulazak velikih koli-

524

ina ulje-zrak u rezervoaru bude mirna, bez turbulencije. Povratni vodovi moraju leati ispod razine ulja. Radi spreavanja pjenjenja nekim se uljima dodavaju aditivi.

ina zraka u ulje, treba ulazak zraka u sistem svesti na najmanju mjeru, a omoguiti odvajanje zraka iz ulja u rezervoaru. Vano je da granina povr-

20.3

NAINI

PODMAZIVANJA PRIJENOSNIKA

20.3.1 PODMAZIVANJE RUKOM

Otvoreni prijenosnici do obodnih brzina 2,5 m/s podmazuju se runo. Mazivo mora u ovom sluaju biti vrlo viskozno da bi se zadralo na mjestima koje mora podmazivati. Nanosi se etkom ili posebnim ureajima. Nekada se upotrebljavaju i masti. Ulju ipak treba dati prednost, jer omoguava due periode podmazivanja. Da bi se moglo lako nanijeti na zube, zagrijava se ili se dodaje razrjeiva koji kasnije ishlapi. Najee se mazivo dodaje na kraju smjene dok su zubi jo vrui, da bi se dobro raspodijelilo i stvorilo za vrijeme mirovanja potreban sloj koji moe trajati i do dva tjedna.
20.3.2 CENTRALNO PODMAZIVANJE

Iako je podmazivanje rukom sve rjee, ipak se tu i tamo javljaju sluajevi gdje se sporohodni prijenosnici jo uvijek podmazuju intermitirajuim podmazivanjem. Ako je rije o veem broju prijenosnika, podmazivanje se kombinira uz pomo jednog centralnog sistema. Centralno podmazivanje primjenjuje se najee za snabdijevanje leaja i drugih mjesta koje treba podmazivati mau ili uljem. Za podmazivanje otvorenih prijenosnika mast nije najpogodnije sredstvo. Da bi se bokovi pokrili potrebnim filmom, mora se mazivo ee nanositi. Dobri rezultati postiu se automatskim brizganjem na pneumatski pogon. Ako se podmazivanje obavlja uljem, upotrebljavaju se sapnice za ulje. Postoji i mogunost da se iznad zupanika smjesti posuda s rupicama kroz koje curi ulje. Posuda se stalno puni iz centralnog ureaja.
20.3.3 PODMAZ1VANJE URONJAVANJEM

Zatvoreni prijenosnici, pri relativno niskom broju okretaja, podmazuju se tako da zubi uronjeni u uljnu kupelj nose sa sobom ulje. Kod veeg broja okretaja zubi djelomino rasprskavaju poneseno ulje. Ako je taj efekt rasprskavanja dovoljno velik, upotrebljava se rasprskana ulje za podmazivanje prostorno vie smjetenih leaja i zupanika. Nisko smjeteni leaj i mogu biti podrnazivani uronjavanjem. Za podmazivanje rasprskavanjem ulja potreban je odreen minimalni broj, okretaja koji ovisi o veliini zupanika i o viskoznosti maziva. Porastom obodne brzine jako brzo raste koliina rasprskanog ulja i ulja ponesenog zubima. Istodobno se jaVlja i tendencija da centrifugalnom silom ulje bude odbaeno jo prije nego to je dolo do zahvata zubi. I pored toga to je pri tome cijelo kuite ispunjeno ulj nom maglom, bokovi mogu ostati nepodmazani. Ujedno e i gubici bukanjem dosei ne525

dozvoljene granice uz poveanje temperature ulja i prijevremeno starenje. Zato se za podmazivanje uronjavanjem mora ograniiti broj okretaja, odnosno obodna brzina, do kojeg se ovaj nain podmazivanja moe jo koristi. Kod velikih obodnih brzina centrifugalna sila postaje tako velika da ulje odlijee od zupanika. Da bi se zadralo na zupani ku, mora umnoak ul r = v 2 /r ~ 500 do 600 m/s2. Obodna brzina ovisi o promjeru, pa dijagram na sl. 526.1 pokazuje granino podruje podmazivanja uronjavanjem.

25.68

;:;;; 23.34

\1

1:: >

~ 20
~ 16.68

/ ' ulr = 600 mis'

~/

.D
13.34 10 6.68
3;34

\\

po~ruje

tlanog podmazivanja

~r=500 mlS~
I

A~
POdru1je

~ ::::-r--

podmazivanja I uranjanJOm l

:::-

~ ~ ~ ~ ~ promjer diobene

krunice (mm)

Sl. 526.1

Granino podruje

podmazivanja uronjavanjem

Ako je broj okretaja nizak, za sakupljanje ulja upotrebljavaju se posebni koji skidaju ulje noeno sa strane zupanika u posudu smjetenu tako da se odande mogu podmazivati zubi. Ako je koliina rasprskanog ulja nedovoljna za podmazivanje, onda se tako rasprskano ulje sakuplja u tzv. uljnim depovima smjetenim na stijenkama kuita. Iz ovih depova, koji mogu biti uliveni u kuite, odvodi se ulje kanalima ili zupanicima II leaje. Kod viestepenih prijenosnika podmazivanih uronjavanjem potrebni su esto posebni zahvati da bi sei osiguralo dovoljno maziva za svaki stupanj. Ponekad se za podmazivanje gornjih stupnjeva prijenosnika upotrebljavaju posebne uljne kupelji. Konstrukcija prikazana na sl. 527.1 omoguava da se ulje iz donje kupelji odvodi zupanikom u kupelj vie razine. Time se smanjuje bukanje, pa se kod takvih ureaja moe ii do obodne brzine od 25 m/s.
strugai

526

Sl. 527.1 Podmazivanje uronjavanjem vitestepenih prijenosnika Pri podmazivanju uronjavanjem vano je da se odrava tona vIsma razine ulja. Preniska razina nedovoljno e podmazivati, dok e previsoka razina izazvati, posebno kod brzohodnih prijenosnika, gubitak zbog bukanja. Dubina uronjavanja kod zupanika koji se okreu polagano moe biti tako velika da zupanici uope ne rasprskuju ulje (a dozvoljava se i vee kolebanje razine). Kod brzohodnih zupanika moe biti dovoljna vrlo mala dubina uronjavanja sl. 527.2. Sporohodni i srednjehodni prijenosnici, za male module, mogu biti uronjeni u dubini od dvije do tri visine zuba. Brzohodne prijenosnike pri veem modulu ne treba uronjavati vie od jedne visine zuba. Moe se openito rei da kod elnika s ravnim i kosim zubima dubina uronjavanja iznosi izmeu 10 i 50 mm. Kod stonika (s osima koje se sijeku ili kod mimosmjernih vratila) i punih prijenosnika visina uronjavanja ovisit e o poloaju osi.

Sl. 527.2 Dubina uronjavanja, a) kod sporohodnih, b) kod brzohodnih prijenosnika

527

Pri konstrukciji kuita potrebno je uzimati u obzir dinamike utjecaje koji se javljaju zbog rotacije i time deformiraju povrinu ulja. Potrebno je izbjegavati uske procijepe koji izazivaju efekt sapnice, a time i vrtloenje. Treba predvidjeti dovoljno velike prolaze za ulje da zbog pumpnog djelovanja zupanika ne bi dolo do promjena razine. Na sl. 528.1 i 528.2 prikazano je podmazivanje punih prijenosnika.

Sl. 528.1. Podmazivanje uronjavanjem punog prijenosnika kod kojeg je pu smjeten dolje

Sl. 528.2 Podmazivanje uronjavanjem punog prijenosnika kod kojeg je pu smjeten sa strane

20.3.4

TLANI

CIRKULACIONI SISTEM PODMAZIVANJA

Ako se podmazivanje vri cirkulacijom, ulje se kroz sapnice prska na bokove zuba. Slika 529.1 prikazuje razliite izvedbe spomenute vrste podmazivanja. Ovaj sistem primjenjuje se tamo gdje su obodne brzine tako visoke da se podmazivanje uronjavanjem ne moe primijeniti (za velike ehi-ike s ravnim i kosim zubima v ~ 12 m/s). Konstruktor treba uvijek odabrati ovaj sistem podmazivanja ako su razvijena koliina topline, porast temperature ili gubici prijenosnika pri podmazivanju uronjavanjem previsoki. Ovo e se najee dogoditi kod prijenosa velikih snaga. Zadatak je tlanog podmazi528

A-A

Sl. 529.1 Izvedbe prskanja ulja

34 Ozubljenja i
zupanici

pomou

sapnica

529

vanja u takvim sluajevima da ne samo smanji gubitke zbog bukanja, ve da uljem vri hlaenje i odvodi toplinu, prenosei je na drugi medij. Velike obodne brzine izazivaju openito razvijanje velikih koliina topline. I gubici u leajevima rastu s brojem okretaja. Osim kod brzohodnih prijenosnika, prijenosnika velikih snaga ili kod jednih i drugih zajedno, podmazivanje cirkulacijom dolazi u obzir uvijek tamo gdje je za leaje i ostale dijelove predvieno tlano podmazivanje. Na sl. 530.1 prikazan je cijeli ureaj tlanog podmazivanja. Ulje svih mjesta koja se podmazuju (zupanici, leaji, spojke i drugi strojni dijelovi) odvodi se s dna prijenosnika preko sita u rezervoar, odakle se pumpom crpi i preko filtra i hladnjaka odvodi ponovno na mjesta koja treba podmazivati. U sistemu mora biti ugraen sigurnosni ventil (pretlani ventil). Hladnjakom treba odvesti koliinu topline koju ulje na izlasku iz prijenosnika nosi sa sobom. Hladnjak moe biti smjeten i u rezervoaru ulja. Na slici su prikazani filtri ugraeni u tlani vod. U takvom rjeenju postoji opasnost da se filtri zaepe i da se dovod maziva prekine. Zato je bolje da za filtraciju ulja postoji poseban kruni zatvoren sistem kojim ulje iz rezervoara prolazi kroz filtar i oieno se vraa ponovno u rezervoar, zapravo u pregraeni dio rezervoara u kojem se nalazi oieno ulje. U filtar za ienje ulazi ulje iz onog pregraenog dijela rezervoara u kojem se nalazi neoieno povratno ulje iz prijenosnika. Filtri su najee magnetski.

ttt~~ii~i\-iSPUSna
usisna koara

slavina

Sl. 530.1 Cirkulaciono podmazivanje

20.4 POTREBNA KOLICINA ULJA

to je koliina ulja koja se nalazi u sistemu vea, to je vea i odvedena koliina topline, dui je vijek trajanja ulja, a bolja je mogunost ienja ulja od neistoa i metalnih djelia koji troenjem bokova dospijevaju u ulje. Prema Niemannu je za podmazivanje potrebna koliina ulja ovisna o veliini snage koja se gubi trenjem, s tim da je odnos koliine ulja za razliite naine podmazivanja prema snazi koja se gubi odreen iskustveno. Snaga koja se gubi u ozubljenju iznosi za dovoljno podmazivane el

nike priblino:
530

p.=PI ( - - - + - - kW, ZI cos ~ v +2

gdje je
Pl
v
ZI

0,1

0,Q3 )

pogonska snaga kW obodna brzina m/s broj zubi pogonskog zupanika kut nagiba boka zub.

Potreba ulja u litrima kod podmazivanja uronjavanjem iznosi orijentacijski:

Vu

= (3,4

do 11) Pz

(I).

Potreba ulja kod tlanog cirkulacijskog podmazivanja dobiva se iz uvjeta da uljem treba odvesti ukupnu trenjem razvijenu koliinu topline:
Vc . ye. A t = Pz [W]
y [kg/m3]

Vc [m3/s]

Nm c--kgoC A t [CC] Pz

potrebna

koliina

specifina specifina

kod cirkulacijskog podmazivanja teina ulja toplina ulja

razlika temperature snaga koja se gubi u zubima

[Nsm W ]=

Vc

- - - - - m3/s.
y.c At

Pz

Za y '-"" 0,85 kg/dm3, c

5;;

0,40 kcal/kg dobiva se:

860 Pz [kW] V = - - - - - - - - [l/min] . c 60 . y . c At

Osim toga potrebno je kontrolirati je li vrijeme u kojem ulje protjee dovoljno da bi se mogle taloiti prljavtine i neistoe, da ne doe do prebrzog starenja ulja. Ako se utrcavanje (brizganje) vri pomou ulja koje se nalazi u samom kuitu prijenosnika (bez vanjskog optoka ulja, kako je to prikazano na sl. 530.1, to je takoer mogue),postie se radi manjeg raspoloivog prostora da je vremenski (minuta) odnos izmeu koliine ulja u rezervoraru (V) i potrebne koliine tlanog ulja koje cirkulira (vc):
t

= - - = 0,5 ... 2,5 [min] .

Vc
531

Za tlano cirkulacijsko podmazivanje pomou posebnog rezervoara hladnjaka: V t = - - = 4 do 30 [min] . Vc to je vrijeme t due, a to znai da je vrijeme optoka due, ulje je manje optereeno, a to znai da e vijek trajanja ulja biti dui. Vrijeme mijenjanja ulja. Budui da je u poetku rada prijenosnika koliina metalnih dijelova zbog veeg troenja vea, potrebno je ulje promijeniti nakon 200 do 300 sati rada. Kasnije se ulje mijenja nakon 2000 do 5000 sati rada to ovisi o vremenu optoka (t) i o kvaliteti filtracije ulja za vrijeme rada prijenosnika.

20.5 VRSTE ULJA ZA PODMAZIVANJE

20.5.1
OBINA

ZUPANIKA

MAZIVA ULJA IZ NAFTE

Ovamo pripadaju leajna ulja dobivena rafiniranjem odgovarajuih destilata sirove nafte. Upotrebljavaju se za protona podmazivanja i za uljna punjenja kod kojih se ne zahtijeva visoka kemijska stabilnost. Dolaze u obzir za niska, umjerena, srednjcvisoka i tea optereenja leaja, zupanika i mehanizama, kod umjerenih i srednjih brzina gibanja. Standardizirani su prema JUS-u B.H3. 302 do 305 i zovu se: leajno ulje lako, leaj no ulje srednje i Icajno ulje srednje leko. Slijedea tablica 532.1 daje pregled glavnih karaktcristika navedenih ulja.
Obina

maziva ulja iz nafte propisana prema JUS-u B.H3 302 do 305 Tablica 532.1 Standard Oznaka JUS BJE
302 125

U lj e

Viskoznost na 50 cC cSt
21 ... 28

Pla- Stinimite te -cC cC

Primjena

leaj no ulje lako leaj no ulje lako leaj no ulje srednje leaj no ulje srednjeI teko
532

3 ... 3,8 150

-15

Umjerena i niska optereenja.

---303 L35 30 ... 38

4 ... S

170

-12

Umjerena optereenja, umjerene brzine. Srednja optereenja, srednje brzine. Tea optereenja, srednje i male brzine, poviene temperature.

---304 L45 40 ... 52 5,3 ... 6,9 175

-10

----

-55 ... 75 7,2 ... 9,9 185 -8

305

L60

20.5.2 MINERALNA UUA ZA MEHANICKE PRIJENOSNIKE MOTORNIH VOZILA Ovamo pripadaju ulja koja se upotrebljavaju prema posebnim propisima proizvoaa automobila, za podmazivanje hipoidnih stonika sa zakrivi jenim zubima i punih prijenosnika, kod velikih brzina i malih okretnih momenata, kao i kod malih brzina i velikih okretnih momenata. Primjenjuju se takoer za podmazivanje teko optereenih mjenjaa i ostalih zupanih prijenosnika. Standardizirani su prema JUS-u B.R3. 306 i 307. Tablica 534.1 daje pregled glavnih karakteristika navedenih ulja. Ulja navedena u ovim standardima oznaavaju se oznakama MP4 i MP5 dopisivanjem brojane oznake SAE klasifikacije.

20.5.3 CIRKULACIJSKA UUA Ovamo pripadaju ulja za cirkulacijska podmazivanja, dobivena selektivnim rafiniranjem odgovarajuih destilata nafte s aditivima ili bez njih. Aditivi moraju poboljati kemijsku stabilnost kojoj pripada i otpornost protiv starenja. Zovu se i legirana ulja za podmazivanje. Primjena tih ulja odgovara priblino primjeni mineralnih ulja za mehanike prijenosnike, ali za vie pogonske temperature. Ovim uljima ne dodavaju se aditivi za otpornost protiv visokih pritisaka, ali je zato njihova sigurnost u pogonu vea. Ta se ulja upotrebljavaju za punjenje cirkulacijskih sistema podmazivanja s prinudnom cirkulacijom ili bez nje ili izuzetno za protone sisteme podmazivanja osjetljivih dijelova strojeva .kod srednjih optereenja i srednjih brzina, viih optereenja i manjih brzina ili povienih temperatura. Kao primjeri primjene ovih ulja mogu se navesti alatni strojevi i drugi tehnoloki strojevi, zupani prijenosnici umjerenih optereenja. Cirkulacijska (legirana) ulja standardizirana su prema JUS-u B.R3. 135 do 138, tablica 535.1. Za punjenje veih cirkulacijskih sistema podmazivanja, leaja, zupanika i drugih dijelova strojeva srednjih i veih optereenja, srednjih i manjih brzina ili viih radnih temperatura, naroito za parne i vodene turbine s prijenosom preko prijenosnika, upotrebljavaju se turbinska inhibirana ulja (srednje teka). Ta se ulja odlikuju visokom oksidacijskom stabilnosti, a dodavaju im se aditivi za spreavanje korozije i pjenjenja. Turbinska ulja standardizirana su prema JUSu B.R3. 102. i 103. (tablica 535.1).

20.5.4 UUA ZA VISOKE PRITISKE U takva ulja ubrajamo mineralna vrlo laka ulja, srednja ulja, teka i vrlo teka selektivno raHnirana ulja s aditivima za visoke pritiske (EP). Ovi aditivi mogu djelovati fizikalno i kemijski. Fizikalno djelovanje nastaje polarizacijom molekula aditiva na povrini koja se podmazuje. Pri tome se prvi molekularni sloj vee uz metal i na taj nain onemoguava direktni metalni dodir u podruju mjeovitog trenja. Ovamo ubrajamo aditive masnih i sintetikih ulja. Kemijsko djelovanje dolazi od spojeva ili smjesa koje esto sadre fosfor, sumpor ili klor, koji kod visokih temperatura postaju kemijski aktivni. Na dodirnim povrinama povrinske hrapavosti, na kojima se tre533

ul

.r::.

MINERALNA UUA ZA Tablica 534.1

MEHANIKE

PRIJENOSNIKE PREMA JUS-u B.H3. 306. i 307.

U lj a
kinematika

Standard OznaJUS ka B.H3. Viskoznost cSt i po Engleru Temperatura paljenja II DC Temperatura stinjavanja u DC oznaka plamite stinite oznaka plamite mora tei na temperaturi
- --

na 98,9 DC

hanike

za me-

MP4-80 MP4-90 MP4-140 MP4-80 MP4-90 MP4-140 170 -20 -15 190 210 -8

prijenosnike motornih vozila

306

MP4

9,0-11,5 16,8-19,2 25,5-31,5

MP5-140 25,5-31,5 3,52-4,25 150 -25

-

1,74-1,97 2,51-2,77 3,52-4,25

hanike

za me9-11,5 16,8-19,2 1,74-1,97 2,51-2,77

MPS-75 MP5-80 MP5-90

MP5-75 MP5-80 MPS-90 160 -25

------

MP5-140 180 -18

---------

307

MP5

4,2

200
i

prijenosnike motornih vozila

1,32

-7
--------

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - _.. -

TURBINSKA ULJA STANDARDIZIRANA PREMA JUS-u B.H3. 102. i 103. PREMA JUS-u B.H3. 135, 136. i 137. Viskoznost kod 50 C Oznaka cSt
E

CIRKULACIJSKA ULJA STANDARDIZIRANA Tablica 535.1 Stinite maxoC -10 Primjena

Plamite mincC

U lj e

Standard JUS B. H3.

cirkulacijska ulje srednje CP-S 34-42 4,6--5,6 180

135

Brzohodni zupani prijenosnici s umjereno opteree nim zubima.

cirkulacij sko ulje teko CP-T 44-52 5,8-6,9 200 -10

136

Zupani prijenosnici s umjereno optereenim zubima; jae optereeni alatni strojevi kod niih brzina ili povienih temperatura.

cirkulacijsko ulje vrlo teko CP-VT 54-76 7,1-10 200 CP-NT 80-100 10,6--13,2 210

137

-10

Tee optereeni alatni strojevi niih brzina ili povienih temperatura.

turbinska ulje posebno teko

138

-5

Teko optereeni alatni strojevi kod niih brzina ili povienih temperatura. 180 -10 Parne turbine s prijenosnikom i vodene turbine.

turbinsko ulje inhibirano srednje

102

ITU-S
34-42

4,6-5,6

ul lAJ ul

turbinska ulje inhibirano teko

103

ITU-T

44-52

5,8--6,9

200

-10

Vee parne turbine s prijenosnikom jae optereenim kod niih brzina ili viih temperatura.

nutno mogu javiti visoke temperature, stvaraju ovi dodaci kemijske spojeve. Masne kiseline veu se s metalnom povrinom, stvarajui tanki sloj metaJnih sapuna, koji spreava neposredni dodir. Opisano fizikalno i kemij sko djelovanje ostvaruje se tzv. aditivima za smanjenje troenja (habanja) i aditivima za visoke pritiske (EP aditivi). Spomenuti aditivi dovode do uglaa vanja povrina klizanja. Spreavanje zaribavanja EP aditivima (EP ulja) ostvaruje se stvaranjem uljnog filma niske smine vrstoe. Ovaj uljni film biva odnoen da bi se uz troenje aditiva stvorio novi. Prema pogonskim uvjetima stvara se u odnosu prema debljini uljnog filma ravnoteno stanje na svim dodirnim povrinama. Ulja za visoke pritiske upotrebljavaju se za prijenosnike teko optereenih zupanika prijenosnika, gdje se pojavljuju uvjeti graninog trenja, pri niskim temperaturama, za podmazivanje mjenjaa i stonika sa zakrivljenim zubima na zadnjem mostu automobila. Ulja za visoke pritiske upotrebljavaju se za nezakaljene i bruene zupanike kod C1H > 400 N/mm2 i C1H > > 800 do 1000 N/mm2 za kaljene i bruene zupanike, za pogonske temperature 90 C. Spe.cijalna ulja ove vrste mogu se upotrijebiti za pogonske temperature i do 120 C. Dodatkom EP aditiva poveava se opteretivost ulja bez potrebe da se povisi viskoznost maziva. Troenje (habanje) zubi se smanjuje, a upotrebom ulja nie viskoznosti manji su gubici snage. Ulja za visoke pritiske .standardizirana su prema JUSu B.H3. 211. do 215. Pregled je dan u tablici 537.1. . 20.5.5 HIPOIDNA ULJA U hipoidna ulja ubrajamo mineralna ulja, laka hipoidna ulja, srednja hipoidna ulja i teka hip oi dna ulja, selektivno rafinirana s aditivima za visoke pritiske (EP aditiv1 - extra presure). EP aditivi djeluju, kako je ve reeno, kemijski tako da se na metalu stvori tanka reakciona prevlaka spojeva koji sadre fosfor, sumpor ili klor, koja je vrlo otporna na visoke pritiske i temperature, a spreava troenje. Reakciona prevlaka nastaje na metalnoj povrini kod visokih pritisaka i temperatura (kemijska reakcija dodataka). Stvaranjem reakcione prevlake, kao posljedice temperaturnog djelovanja, spreava se mogunost zaribavanja. Budui da su EP aditivi vrlo aktivni, ne veu se samo na dijelove koji se podmazuju, ve i na druge dijelove, pa dolazi do nepoeljnih posljedica. U novije vrijeme proizvode se hipoidna ulja koja nemaju nepovoljan utjecaj na bakar i materijale za brtvenje. Hipoidna ulja se upotrebljavaju za uraivanje hipoidnih zupanika i za prijenosnike koji osim visokih pritisaka bokova imaju i velike brzine klizanja (hipoidni i puni prijenosnici). Hipoidna ulja kao i ulja za visoke pritiske imaju uglavnom iste EP dodatke (S, P, Cl, sapuni olova) samo to je koncentracija tih dodataka kod ulja za visoke pritiske manja. Kod hipoidnih ulja s veom koncentracijom dodataka stvaraju se na bokovima zuba spojevi visokog plamita. Time se spreava da kod tekih pogonskih uvjeta doe do probijanja uljnog filma i do metalnog dodira. Dodaci podmazuju podruja u kojima mineralna ulja vie ne zadovoljavaju. Hipoidna ulja standardizirana su prema JUS-u B.H3. 202. do 204. Upotrebljavaju se prema podacima isporuioca uz odgovarajui atest ili na osnovi testom dobivenih podataka za odreeni prijenosnik. Tablica 536.1 daje pregled domaih hipoidnih ulja. 536

ULJA ZA VISOKE PRITISKE Viskoznost kod 50 C Oznaka eSt 22-29,4 3-4 150 -20 E min C ispod C Primjena Plamite Stinite

Tablica 537.1

U lj a

Standard JUS B.H3.

ulje za visoke pritiske vrlo lako UVP-75

211

Teko optereeni zupani prijenosnici u uvjetima graninog trenja.

ulje za visoke pritiske lako UVP-80 15 53-76

212

7-10
165

Kod niskih temperatura za podmazivanje mjenjaa i stonika sa zakrivljenim zubima u zadnjem mostu automobila.

ulje za visoke pritiske srednje UVP-96 91-190 12-25 180

213

-12

Za podmazivanje mjenJaca brzine i stonika sa zakrivljenim zubima u zadnjem mostu automobila i za zupanike koji rade u grani nom podruju.

ulje za visoke pritiske teko UVP-140 25,1-42,9 3,5-5,7

214

98,9C

98,9C

200

-10

Za mjenJace automobila i stonike sa zakrivljenim zubima i zupanike koji rade u graninom podruju trenja.

ulje za visoke pritiske vrlo teko UVP-250 42,9

215

98,9C

98,9C 5,7

220

vl W -.J

Podmazivanje stonika sa zakrivljenim zubima punih prijenosnika koji rade s velikim okretnim momentom i teko optereeni zupani prijenosnici koji rade u uvjetima graninog trenja.

ul W OO

HIPOIDNA ULJA

Tablica 538.1

Viskoznost Oznaka eSt

E

Plamite Stinite
cC cC

I I

Ul j a

Standard JUS B.H3.

I I
50 cC 7-10 210
-lS

Primjena

50 cc HIP........sO 53-76

hipoidno ulje lako

202

Kod niskih temperatura prema preporukama proizvoaa, za hipoidne prijenosnike velikih brzina s velikim okretnim momentom.

50 cC 50 cc 12-25 180 -12 HIP-90 91-190

hipoidno ulje srednje

203

Prema propisima proizvoaa automobila za podmazivanje punih i hipoidnih prijenosa i za podmazivanje teko optereenih prijeno- . snika velikih brzina vrtnje i ' velikih okretnih momenata.

100 cC HIP-140 24,5-42,5 3,4-5,6

100 cC
200

hipoidno ulje teko

204

-10

Kod visokih temperatura prema propisima proizvoaa automobila, za podmazivanje punih hipoidnih prijenosa, kao i za podmazivanje teko optereenih prijenosnika velikih brzina vrtnje i velikih okretnih momenata

20.5.6 MAZIVA ZA OTVORENE ZUPCANIKE

Ova maziva izrauju se od cilindarskog ulja za zasienu paru ili tekih destilata nafte uz dodatke sredstava za poveanje mazivosti i otpornosti na visoke pritiske kao to su: metalni sapuni, bitumen, smole, aditivi i druga slina sredstva. Od ovih se maziva trae dobra adheziona svojstva radi dobrog prianjanja uz metalne povrine zuba da ne bi mogla biti istisnuta od pritisaka koji vladaju izmeu nalenih povrina zuba. Osim toga, s obzirom da je rije o otvorenim prijenosnicima vremenski utjecaji (kia, snijeg) ne smiju sprati mazivo s povrina zubi. Masti za zupanike najee nisu tekue ili su gusto tekue, a neke su i tvrde, pa za podmazivanje valja upotrebljavati razrjeivae. Razrijeenu mast, nanesena na zub, stvara vrst film otpora na visoke pritiske i vremenske utjecaje. Masti za zupanike standardizirane su prema JUS-u B.R3. 271. do 274. Pregled maziva za otvorene zupanike dan je u tablici 540.1.
20.5.7 SINTETSKA ULJA

Sinteza oznaava umjetno dobivanje kemijskih spojeva iz potrebnih eleme-. nata. Na toj osnovi dobivaju se razliitim postupcima maziva sintetska U'lja koja se odlikuju odlinim svojstvima temperatura - viskoznost uz gotovo nikakvu mogunost kokovanja. Sintetska ulja nisu sklona oksidaciji (starenju), pa je uz dobru filtraciju produkata troenja vijek trajanja vrlo dug. Veoma su skupa.

20.6 OBIeNA ULJA ZA PODMAZIVANJE PREMA DIN-u 51 501

ULJA ZA PODMAZIVANJE N To su ista mineralna ulja koja slue za podmazivanje kada se ne postavljaju neki posebni zahtjevi na maziva (postojanost u odnosu prema starenju. postojanost u odnosu prema visokim temperaturama). Upotrebljavaju se u sluajevima kada temperatura maziva koje dolazi na mjesto podmazivanja ne prelazi temperature od 50C, a temperature maziva koje dotie na mjesto podmazivanja lee najmanje 5 C vie od temperatura stinita navedenih u slijedeoj tablici. Budui da mineralna U'lja kod viih temperatura bre stare, ekonomski je opravdanije za takve vie temperature upotrebljavati specijalna ulja. Ako je mazivo izloeno temperaturama niim od onih iz donje tablice, potrebno se koristiti uljima otpornim na niske temperature. Sposobnost preuzimanja pritisaka ovisna je o viskoznosti i konstrukcijom ostvarene mogunosti hidrodinamikog podmazivanja. Kod polusuhog trenja moe se poveanom viskoznosti poveati sposobnost preuzimanja pritiska. N ulja primjenjuju se kod podmazivanja uronjavanjem i tlal10g podmazivanja cirkulacijom. Ulja za podmazivanje N. dana su II tablici 541.1.
539

ul

.j:>

MAZIVA ZA OTVORENE ZUPCANIKE Tablica 540.1 Viskoznost Plamite

DC min

Mazivo Oznaka na 100 DC eSt na 100 DC EO Primjena

JUS B.H3.

mazivo za otvorene OZ-lO 64,8-76 9-10 190

zupanike teno lako

271

Za podmazivanje grubljih strojnih dijelova izloenih poveanim pritiscima s udarima; za podmazivanje lananika umjerenih temperatura.

mazivo za otvorene OZ-15 114-136,8 15-18 180

zupanike teno srednje

272

Za podmazivanje teih lananih prijenosnika i poluotvorenih zupanika podmazivanih zapljuskivanjem ili uronjavanjem.

mazivo za otvorene OZ-20 200 310-340 OZ-40 290-310

gnjeenom
gnjeenom

zupanike teno srednje

273

penetracija u nestanju na 15 DC

Za podmazivanje otvorenih i poluotvorenih zupanika pri srednjim i poveanim pritiscima.

mazivo za otvorene

zupanike polu teno -

vrlo teko

274

penetracija u nestanju na 15 DC

200

Za podmazivanje otvorenih i poluotvorenih zupanika pri visokim pritiscima.

OBINA

ULJA ZA PODMAZIVANJE N (DIN 51501) Tablica 541.1 N114 N225 N324

Vrst ulja N4 N161 N25 \ N36\ N491 N681 N92

I
N9

I I

I N144 I

viskoznost pri 20 134 25:!=.4 164 254 i364 149 5 686 927 1148
~~

"C

50 144 11 225 25 324 35 132 19 15 200 O

zupanika

kinematska

eSt

-- -- --

~-

-- --

dinamika

priblino

cP

11
2,1 3,5 175 -3 Brzina vrtnje pogonskog 1,7 do 4.1 4,1 do 12,5 N49 N68 N60 3,5 2,5

22

14

Englerova

EO

~I-==I
4,5 6,5 9,0 12 150

44

62

84

104

207 30 225

308 43

plamite min 100 -9

125

stinite jednako ili nie

uC

Snaga prijenosnika kW

l/s 12,5 do 41,6

\

iznad 41,6 N 36 N49 N 49 N 36

do 3,5 N68 N92

N68

3,5 do 75

4-

vl

iznad 75

G-

lJ!

"'"

20.7 IZBOR MAZIVA ZA PRIJENOSNIKE

Uobiaje-

Tablica 542.1 Teoretski dodir

Optereenje

Vrst prijenosnika no sparivanje materijala normalno

Smjer osi vratila

Ozubljenje

Relativno gibanje dodirnih povrina

Vrst ulja

paralelna

elnici

s ravnim i s kosim zubima

Nelegirana ulja. Turbinska ulja za brzohodne prijenosnike i visoke zahtjeve na maziva. Hidroulja s dodacima protiv troenja

u je~~oj ravnInl svratilima

elik na elik .....

u crti .....

l
I

kotrljanje na di- normalno ili obenoj krunici, umjereno inae klizanje teko klizanje u eonom presjeku samo na dodirnoj visoko ili udarno crti ekstremno visoki (cementirani zupanici)

I I

ukrtena

I
jako klizanje uzdu dodirne crte; povrine se giba- normalno ju u razliitom smjeru

Umjereno legirana ulja za temperature do 80C, posebno ako se trai visoka koroziona zatita. Hipoidna ulja ako nema mogunosti pristuI pa vlage ili vode. Hipoidna ulja; kod posebno visokih optereenja potrebno ulje za
uraivanje.

mimosmjerna pod pra-

stonici s ravnim i s!l . zakrivIJ!!rum zubIma hipoidni prijenosnici

cementira- u ni i kaljeni crti ..... elik na cementirani ~ kaljeni

\ ~. rt a

elIk

svratilima u raznim ravni-

vim kutom puzru . P:r:t. jenosniCl

I
k va1"' Jeru

ruun:a

cehk na fosfornu
broncu

\ VlSC! . k e bmne lili .Ih zanJa na dodirpovrina.. n~j. crti ili povr- normalno
Ull

\ Nelegirana ulja umjereno legJ.rana EP ulja kod ne previsokih

te:rnperat.ura

nizak broj

okI"etaja,

J\A'"2~n!:ti

nli"2

r
til

:2'
'3
.!> <: ul
QJ
~
~ .......

cu

:s
>~

o.

20.8 ODREDIVANJE POTREBNE VISKOZNOSTI KOD PRIMJENE ULJA KAO MAZIVA Pri izboru potrebne viskoznosti ulja za podmazivanje prijenosnika potrebno je razlikovati prijenosnike s elnicima i stonicima od punih prijenosnika. Orijentacijske vrijednosti kinematike viskoznosti mm2/s kod 40C, odnosno 50 aC, U ovisnosti o tzv. iskustvenom faktoru sila-brzina k/v dane su na dijagramima (sl. 544.1 i sl. 544.2). (ks je Stribeckov pritisak valjanja, a v obodna brzina diobene krunice.) Vrijednosti vrijede za temperaturu okoline od oko 20 aC. Vie i nie vrijednosti nazivne kinematike viskoznosti potrebne su: - ako je temperatura okoline stalno iznad 25 aC (viskoznost treba poveati za oko 10% za svakih 3 aC povienja temperature), - udarna optereenja i kratkotrajna preoptereenja treba kod prorauna Stribeckovog pritiska uzimati u obzir, - ako su zupanici od materijala priblino jednakog sastava ili od Cr Ni elika (iznimku ine povrinski kaljeni ili nitrirani elici), treba nazivnu viskoznost poveati za oko 35%, - ako su zupanici osjetljivi na zaribavanje (mala ili nikakva elastohidrodinamika nosivost), ako se ne mogu upotrijebiti maziva koja smanjuju troenje (habanje), - ako je temperatura okoline stalno ispod 10 aC, moe se viskoznost smanjiti sa 100/0 za svaka 3 C, - ako su bokovi fosfatirani, sulfurirani ili pobakreni moe se viskoznost sniziti za oko 250/0.
0

'3
til

.~

o.

I=:

-::E
til

ul

CI)

.S
M

... ...

O.!><: .!><:S O <Il

'tl~
~O

--~

" ti
~

.... I=l

!td'J;l ~ ..., O... I=l.;:

~~

.!><:O~

<Il'" <Il.;;: ~

6::s
QJ

:s
'tl

~I=l

~.I:: ~~ QJ S I-<.!><::;;l ~ o ;;. ;;. V I-< .!><:o.

!~~ .sa t; El

El

>~~

o.S
<Il

~ ... ~

o......
.~ f

]8 v
<Il:a
~.g
(\I

.V ...
: >Ul
I

:!<lS

l~
~
O ...

>U

'----

(\IeJ

.!><: S I=l
>U 0...0 I--

~~g

.s ~Hl
Ul.

U ....... ]0 .... ;...0

&ls .... s S
(\I

UlO o

~O'\

S~S .... S ;:j SUl.!><:

6Es

543

/"

I--'

, ....
I

"

1/

.......- ...... r--

10 2

5 810'

2
_

45810

faktor sila - brzina ~ ( M~as

elnika

4581)'
)

Sl. 544.1 Izbor viskoznosti maziva za prijenosnike

i stonika

~1200

~1000
]
';>

./
I
/

I-

800

] 500
'5

o E
cl>

<ll 400
~ 200

2 3 4 5 5 8 102

-~

'/

10'

3 4 5 5 8 103 _

3 4 5 5 8 10' 2 faktor sila -brzina

*. (~)

3 4 5 5 8 105

Sl. 544.2 Izbor viskoznosti maziva za pune prijenosnike

Proraun Stribeckova pritiska valjanja ks [~] :

mm2

Ft u +1 ks = - - - . - - - . Z2 Z2 . b . dl U H
Za orijentacijski
proraun

moe se uzeti da je Z2 Z2
H

3.

544

U tom

sluaju

je:

ks=~.
b . dl
=
Budui

u+1

.3[~].
mm2
=

da je l N/m?

Pa, to je l N/mm2

1 Mpa to je dimenzija za

[MPa . s . m-I] .

Faktor sila - obodna brzina: ks/v omoguava da se iz dijagrama 544.1 oi ta potrebna kinematska viskoznost. Za proraun kontaktnog Hertzovog pritiska vrijedi za materijale elik/
/elik:
O"H =

268,4

Vks.
izraunava

Faktor sila -

obodna brzina za pune prijenosnike

se iz odnosa:

omoguuje da sc iz dijagrama na sl. 544.2 oitaju potrebne kinematike viskoznosti. Za prijenosnike elnicima i stonicima (ne mimosmjernim) od elika za poboljanje, dimenzioniranim na dinamiku izdrljivost, dolaze za podmazivanje u obzir ulja bez aditiva za snienje troenja (habanja) ako je ks ~ 7,5 MPa u podruju slijedeih parametara:

kvaliteta ozubljenja kut zahvatne crte stupanj prekrivanja pomak profila

8
(1n (1
E

= 20 = 1,3

korekcija profila u tjemenu stupanj prekrivanja bone linije dodirnog luka odnos brzine klizanja i obodne brzine prijenosni omjer za svaki stupanj

samo pozitivan, po mogunosti x2 Kod XI ? X 2 mogu biti potrebna ulja s aditivima za smanjenje troenja (habanja) postoji
XI' X2

XI =

E~ ~

1 (kosi ili strelasti zubi)

Vl-iv

<

0,3

Maziva s dodacima (aditivima za smzenje troenja) - aditivima za poboljavanje uvjeta klizanja i trenja - upotrebljavaju se za kaljene bokove zupanih prijenosnika koji rade u podruju vremenske vrstoe ako je ks > 7,5 MPa, posebno ako je pomak profila koncentriran samo na jedan zupanik, tj. ako je Vk/V > 0,3.
15 ,-- Ozubljenja i
ZUpciIlki

545

21. ISKORISTIVOST CELNIKA S RAVNIM ZUBIMA, GUBITAK SNAGE

Iako je elastohidrodinamika teorija podmazivanja dokazala postojanje uljnog sloja izmeu bokova zubi, ipak radi meusobnog klizanja bokova dolazi do trenja, a time i do gubitka snage koja se prenosi zupanicima. Veliina sile trenja ovisit e o brzini klizanja, materijala, koeficijenta trenja (ostvareni uvjeti podmazivanja). Brzina klizanja u proizvoljnoj
toki

na zahvatnoj crti iznosi:

gdje je

xc
lUl lUz

udaljenost proizvoljno odabrane matskog pola C kutne' brzine zupanika 1 i 2.

toke

na zahvatnoj crti od kine-

Rad sile trenja dan je umnokom sile trenja (!1- . Fbn ) i puta trenja (v . t). Izrazi li se rad trenja kao elementarni rad zahvata jednog para zubi, dobiva se:
cl W =!1-' F bn
lt

Vk

cl t

Brzina kojom se

toke

zahvata

kreu

po zahvatnoj crti iznosi:

. rl .

dXC
- - - = lUl rbl

dt

= lUl
dXC

cos a.,

dt=----lUl rl cos a.t

dW

'"
"d B U dUCl a ' Je
lUl (.U2 = -, . dW to Je

u+l _
u

'"'

. - - X C . dXC.

_ .

Jednadba za rad sile trenja za vrijeme cjelokupnog puta zahvata koji iznosi: g = ga + gf glasi:
l

a.

546

[!

.u: [f
1

ga
XC d XC

J
O

gf

XC d XC]

W -[!

~. Fbn

---. ---.
U

+1
u

ga +&
2 cos

rl

~t

Rad sile trenja za jedan okretaj pogonskog zupanika koji ima ZI zubi iznosi W[!Z = ~L z, a ako je brzina vrtnje pogonskog zupanika nl (S-l),

iznosit

snaga koja se troi trenjem:

= nl . ZI - - - - - -
[!

(J. Fbn

+1

ga

+&

rl

2 cos

~t

ija

Jednadba snage koja se prenosi pogonskim brzina vrtnje nl {S-I) glasi:

zupanikom

koji ima ZI :zubi,

oznaavamo

Odnos snage koja se gubi trenjem u odnosu prema snazi koja se prenosi kao relativan gubitak, a iznosi:
!J. .
Fbn U

[!

nl Z l - - - - - - . rl u

+1

ga

+&

2 cos

~t

p
p
[L

-- = -- . -- . - - . -----p
'lt

(J.

u+l u

2 mt . cos 2 ~t

Analiziramo li jednadbu,

uoit emo

da
a.

relativni gubitak snage imati

e

najmanju vrijednost kada je ga = gf = - - , jer

g2

. b . 2 2 tada b itI z rOJ ga + gf =

zubi, tj. u = 1, a ne bi smjelo biti ni pomaka profila. Najvea vrijednost bit e postignuta kada je g = g , kada je gr = 0. U tom sluaju je
a

= - - . Da bi taj uvjet bio ispunjen, morali bi 2

a.

a.

zupanici

imati jednak broj

547

+ gf

g . Kod
a.

zupanika

s tjemenom visinom Jz a
IXt

mn uvijek je:

ga
U tom
P
I'

< ---sin

m,

&

<--sin
IXt

mt

sluaju e

relativni gubitak snage iznositi:

--<-----p
TI

[.1.

+l
u

mt
sin 2 IXt cos 2 IXt

rl

<--------TI

[.1.

1 u

+l

4 mt

rl

sin2 2 IXt

Za

IXt =

20 iznosi

4
sin 2 40

= 10.

Ako se jo rl izrazi odnosom rl

m.~ = --- ,

dobiva se:

I.t 20 [.1. u + l 6 !J. u + 1 Z\ + Z2 -<----=---=6IJ.--. p TI ZI U ZI U ZI Z2

im

Iz spomenute jednadbe proizlazi da e relativni gubici snage biti manji je broj zubi ZI i Z2 vei uz isti promjer ali manji modul. Ako su zubi s pozitivnim pomakom tjemena, visina e biti vea, a time i ga' pa e i gubici trenjem biti vei u odnosu prema zupanicima bez pomaka profila. Iskoristivost zubi TJz dobiva se iz odnosa:

p-p
I.t

TJ.

--P--~

6IJ. u + 1 ZI + Z2 1 - - - - - - = 1-6[.1.--.

ZI

ZI Z2

Osim gubitaka u zubima javljaju se, kako je ve spomenuto, jo i gubici u leajima, brtvama i gubici zbog bukanja pri podmazivanju. Vrijednosti koeficijenta trenja [.1. kreu se, ovisno o kvaliteti povrine bokova, maziva, ostvarenih uvjeta podmazivanja, brzini klizanja, II dosta irokim granicama !J. ,= 0,006 do 0,12. Kod nepovoljnih radnih uvjeta vrijednosti mogu biti i vee. Jednadzba
E

Th

'c

1 - 6 !J. - - - vrIJedI za
Zl l2
sluaj)

::':1

-+

Zz

..

E
fl

1, tu

znai

da

kod

"'-

1,65 (to je normalan

e

smanjit

se brojka 6 u jednadbi. Uzima

se da

kod

E
Q.

= ],65 iznositi:

548

Predznak minus (-) odnosi se na unutranje ozubljenje. Iz jednadbe je vidljivo da iskoristivost ne ovisi o snazi koja se prenosi, a da je najutjecajniji faktor iskoristivosti koeficijent trenja ~. Snaga trenja pretvara se u toplinu:
p
~---p

6lJ. u

+1
u

[W].

Razvijena toplina prenosi se na tijela oba zupanika preko kojih se odvodi. Dio topline odvodi se i vratilom. Manji zupanik ima manju povrinu i manju mogunost odvoenja topline, pa se zato jae zagrijava. Razvijena toplina prenosi se kod podmazivanja uronjavanjem preko kuita na okolni zrak:
<I> =
(J.

A (Tl - To) [

+],

gdje je A m2 (J. W /m2 K Tl K To K

-

povrina kuita preko koje se prenosi toplina na okolinu koeficijent prijelaza topline pri isijavanju temperatura zidova kuita temperatura okoline se uzima da temperatura
kuita

Kod cirkulacijskog podmazivanja i hlaenja ulja pretpostavlja se da se ukupna razvijena koliina topline odvodi uljem. Iz tog proizlazi:

(= 60 CC) do 340 K (= 70C).

Najee

ne bi trebala prelaziti 330 K

gdje je
p u W e u J / kg . K
p u kg/m1

Tl u K Tl U K O II ml/s

- snaga koja se prenosi - specifina toplina C~ 1700 - 2100 J/kg. K ._- gustoa ulja '-'''' 900 kg/ml izlazna temperatura ulja ulazna temperatura ulja koliina ulja.
koliina

Iz gornje jednadbe proizlazi da Je razvijene koliine topline:

ulja potrebna za

odvoenje

6~ u+l P Q=-.--.----:] II e . p (T 2 - T])

[~l J.
549

Orijentacijska vrijednost potrebne koliine ulja za hlaenje kod onih prijenosnika gdje ne postoje posebni ureaji za hlaenje ulja:
Q

91,6 P [_1_].
~,

Pri tome se rauna da se = 500/0 topline ipak odvodi prijelazom topline, a razlika temperature ~ T = (T2 - Tl) = 3 K . Iskustvena vrijednost potrebne koliine ulja za punjenje prijenosnika iznosi kod podmazivanja uronjavanjem:
Q

= (3 ... 6) . 10- 3 P [1].

f'

Ako se dio razvijene koliine topline mora odvesti povrina rashladnih cijevi iznosi:
A

pomou

rashladne vode,

= -------

<l> razv -

<l> odv

(T ulja -

T m vode) k

= - - [m 2]
~T k

~ <l>

gdje je T ulja U K T m vode U K kuW/m2K -

<P razv
<l>odv

U Jls u J/s

razvijena koliina topline toplina odvedena prirodnim hlaenjem temperatura ulja u prijenosniku (Tdop ~ 335 K) srednja temperatura rashladne vode koeficijent prijelaza topline (ulje, metal, voda), = 446,7 W Im2 K za bakreni cjevovod i brzinu strujanja vode v = 0,5 m/s
1 k=------l 15 l

-+-+(ll ).. (lz

gdje je

u W Im2 K u W Im2 K ).. u Wim K 15 u m

(ll (l2

koeficijent prijelaza topline ulje-metal koeficijent prijelaza topline metal-voda koeficijent toplinske vodljivosti debljina stijenke cijevi.

Potrebna duina rashladnih cijevi:

A L=--[m].
'/t.

550

Potrebna

koliina

rashladne vode: A <I> [dm3 ] -- , e . A Trashl s

Vrashl =

gdje je A <I> u J/s e u J/K dm 3 A Trashl u K koliina

topline koju treba odvesti rashladnom vodom toplinski kapacitet rashladnog medija = 4200 J/K dm3 za vodu, = 1680 J/K dm 3 za ulje temperaturni pad = Tizl - TuI, ako je T izl izlazna temperatura, a TuI ulazna temperatura rashladne vode. Prema iskustvu A Trashl 10 K, ne preko 15 K.
specifini

Orijentacijski se potrebna
VrashI =

koliina

rashladne vode

izraunava:

4,7 [l!min] . v [m/s] . d 2 [cm 2 ]

v ..~ 0,5 m/s:

Brzina strujanja rashladne vode ne bi trebala prelaziti v = 0,5 m/s, kod

VrashI =

2,35 [ljmin] . d 2 [cm 2 ]

22. IZRADA ZUPANIKA OBRADA ZUPCANIKA

Na sl. 551.1 dan je pregled postupaka za izradu zupanika i obradu boko v.) zuba. Za obradu bokova dolaze II obzir etiri principijelno razliita postupka J. Fazonsko glodanje i bruenje tc postupci koji omoguuju da se istodobno obrade svi zubi po obodu zupanika (provlaenje, tancanje). 2. Odvaino blanjanje i dubljenje alatom u obliku zupane letve i alatom u obliku zupanika (odvaino bruenje). 3. Odvaino glodanje i bruenje alatom u obliku pua. 4. Odvaino glodanje alatom II obliku rotirajue glave s noevima, odvalno bruenje. Nabrojeni postupci pripadaju grupi postupaka obrade skidanjem estica. U postupke izrade zupanika kod kojeg ne dolazi do skidanja estica ubraja se: - lijevanje, - sinteriranje, - hladno izvlaenje, - valjanje.
to:

SS!

Postupci fazonskog glodanja i postupci koji omoguuju da se istodobno obrade svi zubi na obodu zupanika uvrteni su u tzv. fazonske postupke, jer daju gotovu fazonu (oblik) zuba. Ostali postupci obrade skidanjem estica uvrteni su u grupu odvainih postupaka, jer osnovu svih ini odvaljivanje alatima razliitih oblika.

.".

'c

> -'"
O

'" 2
O

Ll

g.~ 'C" ~~
.~

..

.~
'" 2
O

'iii

:=.0

~~
~.t:!

'S
N

ro

>

ro 'u c..
;:l

.~
Con

g.~

~:o.

a> 'tl

-'"

e o
:J N

:.=~

o.

J~'[
_o~

'o
O

~ox

~~

9-2-a :;,

g2gB.

e cOD -a.~5ioo

o~%.g

"2.0.08 5.

>:l;:l::J"N

.:::l ro ~ ro

ro ...

;:l ....

c..
O
OIl

.D

E'

"8t:~
~u

...g.

c..
OD

'o

E' N

::J U

'U

'" E 'c '"

~
O
O TI
D O

':ii

'" -"
O

1: ~ oj.': 8 :5g.~;

2~;)oN

~?~f~ :.0""8..0915
'2io'2~ 8.~8 . ~~~
l::.~

gg~n

'tl

..:!:l

Oo
~.~

E-

Oc

~~

~;:.~:

.y ul

-uu

'-0 .- >

~~~
.~g ~'::'Il
:Oox
'='~;::I

f
o

lI'l lI'l

..-: ......

a> ...

fi)
gK~Mg G.loe=' {5~~~~ :.o c._~U'I
~~o;j

'Da"
~Ul

::JO

.;::

-g:g~
'ij..lo: c:::
o~.

_o-

.:lN Gl

~g!

!~~
h
~!2:Q
"

~_o

.EOio.o..
.~
'U

~~~~ o-O.u.s
NOOIfI

o .-

-------------

~~GI~ :g~~
E.:=E

~>~~ ~

=~g

~t:::.~~
0.0>

..

I~
.~

552

Dok kod fazonskih postupaka oblik alata odgovara obliku uzubine (medotle kod odvainih postupaka alat ima oblik osnovnog profila ili protuzupanika s kojim zupanik koji se obrauje moe bezprijekorno sprezati, a sam profil zuba oblikuje se prisilnim gibanjem alata i izratka kojim se simulira njihov meusobni rad. To vrijedi i za postupak valjanja pri kojem alat i izradak kao dva elementa u meusobnom radu imaju u dodirnoj toki istu, odnosno identinu kinematsku i obodnu brzinu. Kod vijanja, odvainog postupka pomou punog glodala ili brusa koji ima oblik pua, alat i izradak vre pri obradi ista gibanja koja vre u zahvatu cilindrini zupa nici sa zavojnim zubima.
uzublja),

21.1 FAZONSKI POSTUPCI

Obuhvaeni

ire, ukljuuju fazonski postupci ne samo oblikovanje bokova reznim alatima u obliku fazonskih glodala, ve i postupke koji omoguuju da se istodobno obrade svi zubi po obodu zupanika. Rezni alati za fazonsko oblikovanje bokova zubi mogu biti: - provlaenje pomou profilirane igle za provlaenje, - tancanje, - profilna ploasta glodala (moduina glodalu), - profilna prstasta glodala.

PROVLAENJE POMOU PROFILIRANE IGLE ZA PROVLAENJE. Igla se provlai kroz izradak u smjeru osi pravocrtno (kod zupanika s ravnim zubima) ili zavojno (kod zupanika s kosim zubima). Igla za provlaenje snabdjevena je veim brojem otrica smjetenih jedna iznad druge. Svaka otrica isturena je prema prethodnoj za debljinu strugotine tako da posljednja otrica ima profil uzubine koju treba oblikovati. Postupak provlaenja primjenjuje se za izradu zupanika s unutranjim ozubljenjem s ravnim i kosim zubima promjera 6 do 80 mm. Strojevi za provlaenje su jako produktivni. Meutim, za svaki promjer i svaki oblik zuba mora biti izraena posebna igla tako da je postupak rentabilan tek kod velikog broja izradaka. Slika 554.1 pokazuje vertikalni stroj za provlaenje i provlaenjem izraene zupanike s unutranjim ozubljenjem i kosim zubima. Slika 554.1 pokazuje profiliranu iglu za provlaenje.

TANCANJE je postupak kojim se iz lima debljine naJcesce izmeu 0,4 do 1,3 mm tancanjem dobiva gotov zupanik. tancanje je jedan od najbrih postupaka izrade zupanika, a kod velikog broja izradaka i najjeftiniji. tancani zupanici nemaju tonost glodanih ili blanjanih, a postupak je primjenjiv samo za manje dimenzije zupanika (6 do 25 mm). Na sl. 554.2 prikazana je fotografija alata za tancanje i nekoliko zupanika izraenih tancanjem. PROFILNO PLOASTO (MODULNO) GLODALO, sl. 555.1, ima tono odreprofil koji odgovara uzubini. Ovim glodalom gloe se uzdu irine zuba jedno po jedno meuzublje. Zupanik je uvren na diobenu plou pomou koje se vri potrebna podjela od jedne do druge uzubine. Glodanje se moe vriti i na obinoj horizontalnoj glodalici. Glodalom se ulazi u pun vijenac zupanika i gloe sve dok potpuno ne izgloe uzubinu izmeu dva zuba. Naen

553

Sl. 554.1

Provlaenje elnika

s unutranjim ozubIjenjem zubima

kosim

Sl. 554.2 Alat za tancanje

zupanika

tancani

zupanici

554

Sl. 555.1 Profilno moduino glodalo

ploasto

+
kon toga vraa se glodalo u poetni poloaj, a zupanik okrene pomou diobene ploe za jednak korak i glodanje poinje iznova. To se ponavlja sve dok svi zubi ne budu izglodani. Budui da se ovisno o broju zubi i modula mijenja profil zuba, to bi, prema tome, za svaki modul i za svaki broj zuba moralo postojati glodalo. Da bi se ograniio broj potrebnih gloda:la, odustaje se od teoretski tonog profila boka, pa se jednim glodalom koristi za vei broj zupanika istog modula razliitog broja zubi. Razumljivo je da brojevi zubi za koje se moe koristiti jednim glodalom mogu biti u odreenom rasponu. Obino se za svaki standardni modul rade slogovi glodala, najee 8, 15 do 16 glodala, pomou kojih se mogu jzraivati svi zupanici odreenog modula odreenog raspona broja zubi. Na primjer, s 15 glodala odreenog modula mogu se izraivati zupanici s 12, B, 14, 17, 19, 21, 23, 26, 30, 35, 42, SS, 80 i 135 zubi. Svako glodalo iz takvog kao primjer navedenog sloga daje toan profil samo za oznaeni broj zubi. Glodalo se, meutim, moe upotrijebiti i za vei broj zubi od onih koji su u spomenutom primjeru navedeni. Logino je da e profil boka biti toliko nepravilniji koliko se stvarni broj zubi razlikuje od nominalnog. Iz toga proizlazi da e se kod takvih zupanika javljati nepravilnosti u radu, a i klizanje i troenje zubi bit e pojaano. Ovako izraivani zupanici nalaze primjenu samo tamo gdje se ne trai velika tonost profila boka, a to znai za zupanike manjih obodnih brzina i manjih optereenja zuba. PRSTA STO PROFILNO GLODALO Zubi mogu biti glodani i prstastim profilnim glodalom sl. 556.1. Slika 556.2 prikazuje glodanje cilindrinog zupanika s kosim zubima pomou prstastog glodala. Zupanici velikih promjera, s obzirom na visoku cijenu odvaInih punih glodala, izrauju se vrlo esto pomou ploastih iprstastih profi1nih glodala. S ploastim profilnim glodalom izraivani su zupanici modula 60, a promjera 2000 mm, s prstastim profilnim glodalom modula 80 istog promjera.
SSS

Sl. 556.1 Profilno prstasto glodalo

Sl. 556.2 Glodanje elnika s kosim zubima pomou profilnog prstastog glodala

22.2 ODVALNI POSTUPCI Postupci izrade bokova zubi zupanika odvaljivanjem su postupci skidanjem estica koji se primjenjuju u pojedinanoj i u serijskoj proizvodnji zupa nika. Odvainim postupkom zubi se mogu izraivati: - blanjanjem zubi, - dubljenjem zubi, - glodanjem zubi, - bruenjem zubi. ODVALNO BLANJANJE ZUBI moe se kao princip najlake prikazati kao zahvat zupane letve sa zupanikom. Pri tome se zupana letva pomie tangencijalno u odnosu prema zupani ku naprijed i natrag. Ako se mjesto zupanika postavi okrugla ploa od mekanog plastinog materijala, a sa zupanom letvom vri tangencijalno gibanje naprijed i natrag to e se zupana letva utiskivati u plou od mekanog plastinog materijala, stvarajui pri tome evolventne bokove zuba. Ako se ploa od plastinog materijala zamijeni elinom, jasno je da evolventne bokove zuba nee biti mogue utiskivati kao ranije kad je ploa bila od plastinog materijala. Zato alat mora vriti gibanje kojim se moe skidati strugotina, a zubi alata moraju imati oblik noa. Gibanje noa radi skidanja strugotine vri se u smjeru uzdune osi zuba. Kod cilindrinih zupanika s ravnim zubima uzdune osi zuba podudaraju se s osi zupanika. Kod cilindrinih zupanika s kosim zubima uzdune osi zuba zatvaraju s osi zupanika kut ~. Na sl. 557.1 prikazano je odva Ino blanjanje s alatom u obliku ozubnice (zupane letve). Pri izradi zupanika valja se kinematska krunica zupanika, koja u sluaju da nije vrena korekcija pomakom profila, odgovara diobenoj krunici, po kinematskoj crti ozubnice (alata). Pri ozubljenju dolazi do odvalnog gibanja (valjanja) alata u obliku ozub nice i zupanika koji se izrauje. Pri tome rotaciono gibanje zupanika odgovara tangencijalnom gibanju alata (sl. 557.1). Zupana letva (alat) vri samo rezno gibanje, paralelno s osi zupanika (ako je rije o zupanicima s ravnim zubima). Bokovi zuba 556

..-_---CL'--'--'-duina noa

./. ~ .// ./ . ~ /~/ pomak lj I w-put odvalJi\.GnJa I

'

./y~,

'l
I \
"I \

Sl. 557.1 Postupak blanjanja

elnika

s ravnim zubima

dobivaju se kao niz tangenti otrice noa na evoiventnim bokovima zub:1 (sl. 557.2). Na sl. 557.2 pokazani su pojedini relativni poloaji zuba zupane letve (alata) pri rezanju bokova zubiNo u obliku zupane letve ili elja, kako se ti noevi esto nazivaju, ima prizmatine zube koji su tako konstruirani da profil ostaje nepromijenjen i poslije svih otrenja. Odvaino gibanje (valjanje) slijedi postepeno, ali uvijek u momentu kada se no (elja) nalazi iznad zupanika. Za vrijeme operacije rezanja (skidanja estica) zupani k miruje. Budui da no (zupana letva) ima u pravilu manji broj zuba nego to ih ima zupanik koji se ozubljuje, mora se tijelo zupanika zaokrenuti u toku ozubljenja za jedan ili vie koraka oko osi O i dovesti tijelo zupanika ponovno u odnosu prema nou II poetni poloaj (reverziranje). Za vrijeme ovog pomicanja tijelo zupanika se ne obrauje. Strojeve za izradu zupanika postupkom odvainog blanjanja, nazvanim

kinematski pravac

kinematska krunica

SL 557.2 Odva Ino blanjanje

zupanika

alatom u obliku ozubnicc'

Maagov postupak, izrauje tvornica MAAG. OdvaInim blanjanjem moe se vriti obrada zubi zupanika s ravnim i kosim zubima, ali samo s vanjskim ozubljenjem. Prednost ovog postupka je u tome da se alat moe relativno jednostavno i jeftino izraditi. Na strojevima za odvaino blanjanje (sl. 558.1) mogu se obraivati zupanici do promjera 5 m, modula m = 30 mm. ODVALNO DUBLJENJE ZUBI, za razliku od odvainog blanjanja pri kojem alat ima oblik zupane letve, vri se alatom (noem) koji ima oblik zupanika, sl. 559.1. No u obliku zupanika je zapravo cilindrini zupanik s ravnim ili kosim zubima tako podsjeenim da bokovi zubi predstavljaju otrice noa. I ovdje, slino kao i kod alata u obliku zupane letve, nakon svih otrenja, zubi zupanika - alata imaju iste evolventne bokove zuba.

Sl. 558.1 Stroj za odvaina blanjanje elnika u poloaju blanjanja elnika s kosim zubima

Postupak odvainog dubljenja zubi razraen je II tvornici FELLOW u SAD. No u obliku zupanika kree se stalno vertikalno gore i dolje i istodobno se postepeno okree, dubei uzubine punog tijela zupanika koji se takoer postepeno okree (kao da je zupanik ve izraen i spregnut s noem u obliku zupanika). No skida strugotinu samo pri gibanju prema dolje. Pri povratnom gibanju odmie se no od izratka (ili izradak od noa). Kada je no (alat u obliku zupanika) u svom gornjem poloaju, dolazi do postepenog zaokretanja noa i tijela zupanika koje odgovara meusobnom odvaljivanju, a ujedno se vri i posmak u radijalnom smjeru. Odnos broja
558

okretaja noa i zupanika koji se izrauje odgovara prijenosnom omjeru. To znai da ti brojevi okretaja noa i zupanika koji se izrauje ovise o broju zubi koje ima no i broju zubi koje mora dobiti zupani k koji se izrauje. Na taj nain mogu se jednim noem izraivati zupanici s raznim brojem zuba, ali logino istog modula. Noevima u obliku zupanika mogu se izraivati zupanici s vanjskim ozubljenjcm (ravni i kosi) i s unutranjim ozubljenjem (ravni i kosi). I strojevi na kojima se izrauju zupanici postupkom odvainog blanjanja (MAAG) upotrebljavaju za izradu zupanika s unutranjim ozubljenjem iste noeve u obliku zupanika kakvi se primjenjuju u postupku odvainog dubljenja (FELLOW). Slika 559.2 prikazuje postupke izrade zuba noevima u obliku zupane letve (MAAG) i noevima u obliku zupanika (FELLOW). Prednost odvainog dubljenja jest u tome da je noevima potreban vrlo mali istek (izlaz) na poetku i na kraju reznog hoda. Kod zupanika s kosim zubima moe kut nagiba boka zuba iznositi B O~, 45". Za svaki kut nagiba i boka zuba i svaki modul potreban je poseban alat. Podruje primjene ovog postupka lei izmeu 1,5 mm do 2,5 m. Slika 560.1 prikazuje stroj za odvaino blanjanje na kojem se pomou alata u obliku zupanika obrauju bokovi zupanika s unutranjim ozubljenjem.
Sl. 559.1 Princip odvainog dubljenja alata u obliku zupanika
pomou

Rovnl bokovi alata u obliku ozubnice

Konveksni bokovi oloto u obliku zuponiko

Sl. 559.2 Princip obrade bokova pomou alata u obliku ozubnice i u obliku zupanika

ODVALNO GLODANJE ZUBI (sl. 560.2) jc postupak koji jc u principu postupku odvainog blanjanja pomou noa u obliku zupane 'letve. Alat za postupak odvainog glodanja ima oblik punog glodala, sl. 560.3. Ako se zamisli da sc alat u obliku zupane letve obavija oko cilindra (valjka) u obliku zavojnice, pa da se tako dobivena trapezna zavojnica ispresijeca s nekoliko uzdunih utora i svakom na ovaj nain dobivenom zubu dade oblik noa s otricom, dobiva se odvaino glodalo (sl. 560.3). Ako se sada zubi ovako dobivenog odvainog glodala okreu i glou tijelo zupanika, umjesto da se kao kod MAAG-ova postupka kreu gore-dolje, dobiva se postupak odvainog glodanja. Glodalo je u principu evolventni pu isprekidan uzdunim utorima koji omoguuju da se odbiju elne povrine otrice noa. No i izradak su u meusobnom odnosu kao cilindrini zupanic;i sa savojnim
slian

559

Sl. 560.1 Blanjanje zups unutranjim ozubljenjem pomou alata u obliku

anika
zupanika

SL 560_2 Odvaino glodanje zubi

SL 560.3 Oblik odvainog punog glodala

560

zubima. Prema broju aksijalnih koraka u odnosu prema veliini uspona razlikuju se jednohodna iviehodna odvaina glodala. Osim to se okree oko svoje osi, glodalo se i giba u smjeru uzdune osi zupanika. Ovo gibanje u smjeru osi zupanika (kod zupanika s ravnim zubima) iznosi onoliko koliko je potrebno da se izradi cijela irina zuba. Zupani k i glodalo vre kontinuirano meusobno ovisno okretanje. Brzina okretanja zupanika je tolika da jednom punom okretaju odvainog glodala (sa jednohodnom zavojnicom) odgovara okretaj zupanika od jednog koraka. Os odvainog glodala nagnuta je prema hrizonta1i za kut (J. koji odgovara kutu nagiba zahvatne crte (sl. 561.1). Na taj nain mogu se navoji noa gibati paralelno s osi zupanika (sl. 561.1). Istim glodalol11 odreenog modula mogu se izraivati zupanici bilo kojeg hroja zubi. Postupkom odvainog .glodanja mogu se izraivati samo zupamcl sa vanjskim ozubljenjem (ravni i kosi) i puna kola. Za isti modul u normalnoj ravnini mogu se glodalom izraivati zupanici hilo kojeg nagiba boka zuba. Odvaino glodanje ima prednost pri izradi zupanika velikih irina i zupanika koji pomak glodala ine s vratilom jednu cjelinu.
Sl. 561.1 Izrada zupanika odvainim glodanjem pomou punog glodala

ODVALNA GLODALA S PROTUBERANCOM brusiti ili grecati, vidi se da alati s protuberancom imaju na tjemenu ispupenja. Tim ispupenjima vri se pri ozubljenju malo podrezivanje korijena zuba. Ta mala podrezanost korijena omoguuje da brusna ploa ili alat za grecanje ima kod zavrne obrade slobodan istek u korijenu zuba. Time se tedi alat i spreava mogunost da se brusnom ploom i alatom za grecanje stvore zarezi na prijelaznom polumjeru korijena zuba.
Cilindrine zupanike iji se bokovi moraju naknadno esto se ozubljuje alatom s pro.tuberancom. Na sl. 561.2

gotova evolvento

Sl. 561.2 Obrada bokova

36 Ozubljenja i
zupanici

pomou

alata s protuberancom
:;61

22.2.1 OZUBLJENJE
Zupane

ZUPANIH

LETVI (OZUB NICA)

letvc (ozubnice) mogu se izradivati: - postupkom fazonskog glodanja, - postupcima odvaInog blanjanja idubljenja, - postupkom odvaInog glodanja. Postupkom faznog glodanja ozubljuju se ozubnice na univerzalnim glodalicama ploastim modulnim glodalom. Poto se izradi jedan zub, prelazi sc na lIaljnji. Postupak raznog glollanja izradom zub po zub moe se ubrzati paralelnim radom s vie glodala meusobno udaljenih za veliinu koraka. U serijskoj proizvodnji moe se rad ubrzati postavljanjem veeg broja ozubnica jednu iznad druge.

22.3 BRUENJE ZUBI

Bruenjem zubi postie se openito, osim povienja kvalitete povrinske obrade, smanjenje greaka nastalih prethodnom mehanikom, odnosno toplinskom obradom. JUS M. Cl. 031, tablica 3, daje smjernice za izbor potrebne kvalitete tolerancija zupanika u ovisnosti o podruju primjene obodne brzine i naina obrade. JUS M. Cl. 031, tablica 4, daje orijentacijske podatke o vezi izmeu kvaliieta tolerancija zupanika i klasa povrinske hrapavosti u ovisnosti o veliini modula. Prema tome, ako uvjeti optereenja primjene i obodne brzine trae zupanike odreene povrinske tvrdoe, odreene kvalitete ozubljenja i kvalitete povrinske obrade, vri se obrada zupanika jednim od ranije opisanih postupaka mehanike obrade, zupanici se toplinski obrauju i bruse. Bruenjem zubi uklanjaju se netonosti profila zuba, smanjuje hrapavost povrina i snizuju ostale greke ozubljenja. Bruenje zubi 'primjenjuje se ne samo kod zupanika termiki obraenih na tvrdou, koja onemoguava zavrnu obradu primjenom opisanih postupaka mehanike obrade (da bi se uklonile netonosti nastale deformacijom zbog termike obrade), ve i kod zupanika srednje tvrdoe, gdje bi se opisanim postupcima mogla izvriti zavrna obrada. Bruenje se u takvim sluajevima primjenjuje bilo da bi se postigla odreena kvaliteta povrinske obrade i tonosti bokova, bilo da bi se utedjeli trokovi skupih odvaInih glodala, alata u obliku ozubnice i zupanika, alata za brijanje zubi. Zupanici malih modula bruse se bez prethodne obrade zuba. Postoje dva tehnoloka postupka bruenja zubi. a) fazonski postupak bruenja, b) odvaIni postupak bruenja. Fazonsko bruenje slino jc profilnom (fazonskom) glodanju, a vrSI se brusnom ploom koja je oblikovana prema profilu boka zuba. Poseban ureaj na stroju za bruenje (sl. S63.l) daje brusnoj ploi, posebnim ureajem pomou dijamanata, stalno potreban evolventni profil. Prednosti fazonskog bruenja: - gladak izbrusak i kratka vremena bruenja, - moe se primijeniti za bilo koji profil boka zuba. Fazonsko bruenje vri sc na brusnim strojevima s jednoprofllnim ili dvoprofilnim brusnim ploama (sl. 563.2).
562

Dvoprofilna brusna ploa je u radu stabilnija od jednoprofilne, jer je poduprta sa obje strane. RadijaInim posrnakom pri bruenju dvoprofiJnom brusnom ploom mora vanjski obod brusne ploe (sl. 563.2.b) prijei dui radni hod nego dijelovi brusne ploe smjeteni vi'e prepomok ma njenom centru. Zbog toga se brusna ploa nejednako troi. Ravnomjernije troenje brusne Sl. ,563.1 Fazonski postupak bruenja zubi ploe moe sc postii ako se dodatak za bruenje u prethodQoj obradi oblikuje kako to pokazuje sl. 563.2.c. Posrnakom dobivenim zakretanjem zupanika (sl. 563.2.a) postie se manji intenzivan dodir brusne ploe i boka zuba, a time manje razvijena koliina topline (manja opasnost od naprslina bokova zuba). Da bi se sprijeilo prekomjerno zagrijavanje bruene povrine, mora se pri bruenju intenzivno hladiti. Jaa zagrijavanja, iako su eventualno samo lokalna, snizuju tvrdou. Prejaka zagrijavanja bokova dovode do mikroskopski malih prskotina povrine, koje su posebno tetne ako su na dijelu korijena zuba, jer snizuju dinamiku izdrljivost korijena zuba. Prskotine najee nisu vidljive prostim okom. Fazonskim bruenjem mogu se brusiti i drugi profili. Fazonskim brucnjem bruse se cilindrini zupanici s ravnim kosim zubima s vanjskim unutranjim ()fU hl jenjem.

--

a)

b)

c)

Sl. 563.2 Fazonsko bruenje jednoprofilnom i dvoprofilnom brusnom ploom, a) bruenje s postranim pomakom, b) bruenje s dvoprofilnom ploom i paralelnim dodatkom za bruenje, e) bruenje s dvoprofilnom ploom i nejednakomjernim dodatkom za bruenje

ODVALNI POSTUPAK BRUENJA ZUBA (diobeni odvaini postupak). Na sl. 564.1 prikazan jc princip diobenog odvaInog bruenja pri kojem se brusnom ploom trapezastog oblika dobiva evolventni bok valjanjem kinematskog pravca po kinematskoj ,krunici. Bokovi brusne ploe predstavljaju idealnu zupastu letvu ija se kinematska crta (pravac) valja u toku rada po kinernatskoj krunici zupanika koji se brusi. Brusna ploa vri relativno u odnosu prema izratku tri razliita gibanja i to: - rotaciono oko osi vrtnje, - tangencijalno II odnosu prema boku zuba koji se pomie zaokree (valjanje), - uzduna gibanje preko irine zupanika. 563

odvoino gibanje brusne ploe presjek brusnom

ploom

-.

Time to je kod male uzdune brzine gibanja ostvarena velika brzina valjanja ili kod male brzine valjana ostvaren velikom brzinom uzdunog gibanja velik broj hodova, dobiva se povrina evoiventnog boka kao niz toaka ili crta dodira boka i brusne ploe. Na sl. 564.2 prikazan je princip rada stroja za bruenje zupanika tvornice MAAG, a na sl. 565.1 princip rada stroja za bruenje zupanika tvornice NILES.

odvaino gibanje izratka

Sl. 564.1 Princip diobenog odvainog

bruenja zuba

al
brusne
ploe

bl

Sl. 564.2 Princip rada stroja zar bruenje tvornice MAAG, a) dvije tanjuraste

tvore profil ozubnice po kojoj se odvaljuju bokovi, b) princip rada stroja MAAG za odvaino bruenje

ODVALNO BRUENJE ZUBI Stroj za odvaino bruenje zupanika brusnom ploom u obliku pua prema sistemu Reichshauer radi na istom principu na kojem rade odvaine glodalice za zupanike spunim jednovojnim glodalom trapezastog presjeka. Umjesto jednovojnog punog gJodaJa, ovdje je jednovojna brusna ploa promjera 200 do 400 mm (sl. 565.2). Moduli ispod 0,8 bruse se iz punog materijala. Proces bruenja odvija se kontinuirano (nije potrebno, kao kod ostalih strojeva za bruenje, poto su izbruena dva susjedna boka diobenim aparatom zaokrenuti zupanik da bi u poloaj za bruenje dola dva daljnja susjedna boka). Brusiti se mogu cilindrini zupanici s ravnim i kosim zubima s vanjskim ozubljenjem promjera od 10 do 700 mm i 280 mm irine, modula O,:; do 7 mm.
564

Sl. 565.1 Princip rada stroja za bruenje NILES

III

IV

.I/
Sl. 565.2 OdvaIno bruenje po sistemu Reichshauer

565

22.4 BRIJANJE (GRECANJE) ZUBI ZUPCANIKA Brijanje zubi je postupak za poboljavanje kvalitete povrinske obrade i toplinski neobraenih zupanika. Alat za brijanje (grecanje) moe imati oblik zupanika (sl. 566.1), na ijim su zubima narezani kanalii koji su okomiti ili majo zakoeni prema uzdunoj liniji boka. Kanaliima se dobivaju sjeiva slina turpiji. Alat moe biti izraen i u obliku ozubnice (sl. 566.2) na ijim su zubima izrezani kanalii (a) koji imaju oblik sjeiva kao turpija. Zupana poluga sastoji se od pojedinih ploica (b) koje su meusobno spojene vijcima. Debljina ploice (b) odgovara polovici koraka. Ozubnice mogu imati ravne ill kose zube, a uvruju se u eljusti stroja sl. 567.1 (e) i kreu se tamo-amo. Zupanik koji se obrauje (d) uvruje se okretno u glavu stroja (e). Glava stroja sa zupanikom zakoena je tako da os vrtnje zupanika (d) nije paralelna s uzdunom linijom bokova. Time se postie kosi poloaj zuba zupanika i zuba alata. Ovim zakoenjcm dobiva se, kombinacijom uzdunog gibanja alata i rotacionog zupanika koji se obrauje, bono klizanje izmeu alata i zuba zupanika. Tim klizanjem skida se otricama alata vrlo fina strugotina (zupanici se briju, grecaju). Kod cilindrinih zupanika sa zavojnim zubima javlja se u toku sprezanja jedna komponenta brzine klizanja u smjeru uzdune linije boka i druga u smjeru okomitom na uzdunu liniju boka. Brzina klizanja u smjeru uzdune linije boka je to vea to je vei kut kojeg zatvaraju osi vrtnje. Poto su otrice alata za brijanje (grecanje) okomite na vektor brzine klizanja u smjeru uzdune linije boka, dolazi kod dodira a'lata za brijanje i boka zuba do skidanja fine strugotine. Alat i izradak rade kontinuirano. Nain skidanja estica pri brijanju prikazan je na sl. 567.2. Da bi
tonosti

a - kana1ii za grecanje

b - ploica ozubnice
01010

Sl. 566.1 Alat za brijanje (grecanje) zubi u obliku zupanika 566

Sl. 566.2 Zub alata za brijanje u obliku ozubnice

f - tlani cilindar ~E~~

s ograni'nim~ hodom

d - izradak

e - glava
__ __ -

stroja

alat u zahvatu sizrotkom

b-atat u obliku

olubnice

~_irtna strugotine

e -eljusti stroja

kod greeanjo

__ - b -alal u obliku ozubnice

_---- d - izradak
Dodir putuje po irini zubo stim do nakon to Je greconjem skinuto jedna strugotina slijedi drugo

Sl. 567.1 Stroj za brijanje s alatom u obliku ozubnice

Sl. 567.2 Nain skidanja strugotine kod brijanja (grecanja)

sc postigla potrebna sila rezanja, alat i izradak su radijaino tlaeni iedan na drugi. I kod alata u obliku zupanika (sl. 566.1) koristi se bonim klizanjem izmeu zuba zupanika koji se obrauje i alata. Bono klizanje dobiva se kao i ranije zakoenjem osi gibanja zupanika prema osi gibanja alata. Za vrijeme rada dobiva alat, osim okretnog gibanja, i gibanje u smjeru osi vrtnje zupanika. Kod brijanja zubi prisilno gibanje ne dobivaju alat i zupanik kao kod bruenja. Prisilno gibanje dobiva samo jedan dio, dok drugi dobiva gibanje zahvatom. Kod nekih postupaka dobiva i alat i zupanik prisilno gibanje. Pomou specijalnih ureaja mogu se na nekim strojevima za brijanje (grecanje) obraivati ispupeni i konini bokovi zuba. Povrinska tvrdoa zupanika za brijanje mora leati izmeu 180-360 HB (38 HRC). Brijati se mogu cilindrini zupanici s ravnim i kosim zubima i zupanici s unutranjim ozubljenjem. Strojevima koji se proizvode mogu se brijati zupanici do promjera od 5 m i 1,5 m irine.
22.4.1 LEPANJE ZUPCANIKA

Lepanje zupanika je postupak poboljanja kvalitete povrinske obrade toplinski obraenih zupanika pomou sredstava za bruenje, impregniranih u povrinu zupanika s tonim ozubljenjem izraenog od relativnog tvrdog plastinog materijala. Pri tome dolazi do skidanja estica uraivanjem (rondiranjem) zupanika i alata. Kao i kod brijanja, kod lepanja rade alat i izradak kao i cilindrini zupanici sa zavojnim zubima. Alat tjera izradak ve567

likom brzinom. Pri tome se izradak pomie tamo-amo u smjeru osi vrtnje. Okretno gibanje vri se takoer u oba smjera. Rashladno sredstvo brizga se izmeu zubi. Pomou rashladnog sredstva odnose se i estice lepanjem skinutog materijala. Koliina skinutih estica ovisi o brzini relativnog klizanja, stupnju sprezanja (raspodjeli meusobnog pritiska) i veliini pritisaka izazvanih grekama ozubljenja. Budui da je brzina relativnog klizanja na dodirnoj toki kinematskih krunica jednaka nuli (najvee vrijednosti postiu se na tjemenu i podnoju zuba), mora se vriti dodatno radijaino uz istodobno i aksijalno gibanje radi postizanja ravnomjernog skidanja estica preko cijelog boka. Mijenjanjem veliina pojedinih gibanja postie se ravnomjernije skidanje estica na cijelom boku ili jae skidanje na pojedinim zonama boka. Lepati se mogu zupani parovi meusobno ili se svaki zupanik zupa nog para lepa posebnim zupanikom za lepanje. Prednost zupanika za lepanje lei u mogunosti postizanja zamjenjivosti lepanih zupanika. Nedostatak lei u postepenom troenju zupanika za lepanje. Lepanjem se najee eli postii meusobno ujednaavanje bokova, pa zato rad na lepanju s parovima zupanika ima u tom sluaju odreene prednosti. Postojeim strojevima mogu se lepati zupanici promjera do 320 mm, modula 1,25 do 6,5 mm. Na sl. 568.1 prikazan je stroj za lepanje cilindrinih zupanika i

Sl. 568.1 Stroj za lepanje

zupanika sa zavojnim zubima. Preduvjet za lepanje su tono predobraeni zubi. Neupotrebljivi (kart) zupanici ne mogu lepanjem postati upotrebljivi. Lepati se mogu cilindrini zupanici s ravnim i kosim zubima s vanjskim i unutranjim ozubljenjem. Lepanjem se postie najfinija povrina s najmanjom hrapavou. Lepanjem se skida veoma ma!lo materijala (0,02 do 0,Q3 mm po boku).

568

Posebna paznJa poklanja se kod visokouinskih prijenosnika lepanju prijelaznog polumjera zakrivljenja u korijenu zuba, za to se upotrebljavaju i specijalni strojevi. Pokusi su pokazali da se pravilnim oblikovanjem prijelaznih polumjera u korijenu zuba i njihovim kasnijim poliranjem dinamika izdrljivost kod jednosmjerno promjell'ljivog optereenja moe znatno poveati.

Na sl. 569.1 prikazane su Wohlerove krivulje graninog optereenja zuba za zupanik kod kojeg je prijelazni polumjer korijena zuba paljivo obraen, ali nije lepan i isti takav zupanik s paljivo obraenim prijelaznim polumjerom korijena zuba naknadno lepanim. Lepanje kako se iz slike 569.1 vidi donijelo je poveanje graninog optereenja za cijelih 50000 N.
Z2500Xl
oo
cl

f:l

2CXXXXl

c '"
'~ ~

/~pcanik s ~liranim

pre aznim radijusom

'" 150000 o. o

' .......
.~-~-

100000

~f-----L----_ zupanik s ppUivo

obraenim

0,9

17OO:XlN

-- ~2IlXXlN

prelaznim radijusom -

50000
0,6 0,7 O,B broj promjena N

0.1

0,2

0,3

0.1,.

0,5
-

SI. 569.1 Rezultati opteretivosti postignute lepanjem prelaznog radijusa u korijenu zuba

22.4.2 LASTENJE UTISKIVANJEM Pri ovom se postupku nezakaljeni zupanik valja u zahvatu s najee tri zakaljena i bruena zupanika pod optereenjem. Zupanik koji se lati utiskivanjem ne dobiva posebno voenje, centrira se sam.

22.5. OBRADA STONIKA S RAVNIM ZUBIMA (BLANJANJE, DIOBENO ODVALNO GLODANJE, BRUENJE, LEPANJE) Osnova postupka za obradu stonika s ravnim zubima jest u valjanju osnovnog stonika (stonik s ravnim bokovima i kutom diobenog stoca 90) sizratkom, stoastim zupanikom. Dva trapezna boka osnovnog stonika nadomjetena su noevima za blanjanje, koji u toku valjanja vre i rezno uzduno gibanje, sL 570.1. Jedan no obrauje lijevi, a drugi desni bok zupanika. Postupak obrade je diobeni, pa je nakon zavretka jednog zuba potrebno izvriti zaokretanje za veliinu koraka, da bi se zapoela izrada daljnjeg zuba. Slika 570.2 prikazuje stroj za obradu u etiri razliita radna po-

569

Sl. 570.1 Princip odvalnog blanjanja stonika, lijevo odvaino glodanje,

desno odvaino hlanjanje

Sl. 570.2 Stroj za blanjanje prikazan u 570

etiri

radna poloaja

loaja. Obino se obrada vri tako da se zubi najprije grubo obrade, najee bez valjanja kao fazonsko blanjanje, sl. 571.1 (posebno kod velikih modula). Nakon toga vri se fina obrada zuba posebnim noevima. Strojevima za obradu stonika s ravnim zubima mogu se obraivati zupanici do promjera 1600 mm, modula m = 30 mm. Strojevima se dodaju ureaji koji omoguuju izradu uzduno malo zakrivljenih (bombiranih) bokova sl. 571.2. Noevi su u tom sluaju voeni vodilicama tako da omoguuju izradu uzduno zakrivljenih bokova. Zupanici s tako uzduno zakrivljenim bokovima manje su osjetljivi na greke ugradnje i na deformacije izazvane optereenjem. Kod ovako zakrivljenih bokova tee dolazi do rubnih optereenja.

olot

--Sl. 571.1 Stepenasti oblik noa za predobradu

,.... "."..1--------__
radni hod _____ b putanja vrha noa kod ravnih la) i bombiranih bokova I bl

povratni hod

Sl. 571.2 Blanjanje bombiranih bokova stonika

DIOBENO ODVALNO GLODANJE STOZNIKA S RAVNIM ZUBIMA Pri ovom postupku izrada bokova vri se pomou dvije glave s noevima koji imaju ravne bokove. Kut koji ine meusobno otrice bokova noeva jedne i druge glave jednak je dvostrukom kutu zahvatne crte. Bokovi noeva predstavljaju zapravo ravne bokove osnovnog stonika koji se valja s izratkom, stonikom. Na sl. 572.l.a shematski je prikazan poloaj otrica noeva i glave s noevima u odnosu prema profilima dvaju susjednih bokova, a na sl. S72.l.b, poloaj noeva i glave s noevima u odnosu prema uzdunim linijama dvaju susjednih bokova. Otrice bokova noeva koji predsjavljaju bokove osnovnog stonika vre tokom odvaljivanja rezna okretna gibanja. Okretnim i odvainim gibanjem dobiva se niz pravocrtnih, a u odnosu prema uzdunoj liniji boka, tangendjalnih rezova koji postepeno oblikuju profil dvaju suprotnih bokova. Kod nekih postupaka oblikuje se najprije uzubina samo ravnim posmakom glave s noevima bez valjanja. Tek nakon toga dolazi do valjanja kojim se oblikuju profili bokova. Spomenutim postupkom mogu se obraivati stonici do 400 mm promjera, modula 1,6 do 10 mm, irine zupanika 60 mm. BUdui da glave s noevima imaju velike promjere (230 do 600 mm), a irine zupanika koje se mogu obraivati su relativno male, nije potreban uzduni posmak, ali je zato ograniena irina zupanika. Uzubina je najdublja na sredini irine zuba, a prema korijenima je plia. Na sl. 572.2 vidi se
571

a)

b)

SI. 572.1 Princip diobenog odvainog glodanja stonika, a) poloaj glave s noevima u odnosu na visinu zuba, b) poloaj glave s noevima u odnosu na irinu zuba

dio stroja s izratkom i glavama s noevima. Glave se mogu nastaviti na bilo koji kut zahvata, a jednim kompletom noeva mogu se obraditi zupanici svih modula unutar odreenih graninih vrijednosti (npr. od m = 3 do m = 6 mm).

272.2 Diobeno odvaino glodanje stonika s ravnim zubima pomou glava s noevima

BRUENJE STONIKA S RAVNIM I S KOSIM ZUBIMA

Kao alat za bruenje slue dvije tanjuraste ploe koje su radi troenja posebnim ureajem automatski stalno regulirane. Bridovi brusne ploe tvore meusobno bokove idealnog osnovnog stonika i kreu se naizmjenino uzdu boka tako da se na unutranjem kraju zuba nalazi uvjek samo jedna brusna ploa. Valjanje izmeu zupanika i idealnog osnovnog stonika kojeg tvore bokovi brusnih ploa, ostvaruje se okretnim gibanjem zupanika oko osi
572

vrtnje i nagibanjem nosaa zupanika oko vrha stoca. Oba ova pojedinana gibanja meusobno su sinhronizirana. Prelazak na bruenje drugog zuba vri se pomou diobenog ureaja nakon prolaza brusnih ploa preko duine bokova. U pravilu bruse se zubi sa zakrivljenjem uzdune linije boka, ali se posebnim dodatnim ureajem moe istodobno ostvariti i visinska zakrivljenost bokova. Na sl. 573.1 prikazan je dio stroja za bruenje stonika s ravnim i kosim zubima do diobenog promjera od 420 mm (kod i = 8), odnosno 300 mm (i = 1), modula mn = 2,5 do 8, irine 12 do 100 mm. Broj zubi z = 10 do 120, a kut dioberrog stoca smije iznositi 7 do 90. Nagib boka zuba kod stoniL.: s kosim zubima smije iznositi najvie 30. Bruenjem se mogu proizvesti zupanici kvalitete 3 do 4.

Sl. 573.1 Dio stroja za bruenje stonika kao glodanje diobenim postupkom stonika s ravnim zubima poglave s noevima, rade strojevi za bruenje bokova zubi tako da su noevi zamjenjeni brusnim ploama promjera 70 do 390 mm. Brusne ploe ne vre ovdje gibanje uzdu boka zuba, tako da su zubi brueni po cijeloj duini boka. To s jedne strane ograniava irinu zupanika, a s druge strane daje razliite dubine meuzubija (najvea je dubina u sredini irine zuba). Brusne ploe vre kod ovih strojeva samo rotaciono gibanje i valjanje. I ovim postupkom moe se postii uzduna zakrivljenost bokova. Na ovim sirojevima mogu se brusi ti stoasti zupanici diobenog promjera do 400 mm, modula od 0,5 do 10 mm, irine do SO mm.
Slino
mou

."i73

LEPANJE STOzASTIH

ZUPANIKA

Stonici koji se ne bruse podvrgavaju se nakon toplinske obrade postupku lepanja. Kao prvo, lepanjem se poboljava kvaliteta povrinske obrade. Uklanjanje ili izravnanje greaka ozubljenja moe se ostvariti samo u granicama od nekoliko stotinki milimetra, koliko se materijala moe ovim postupkom odstraniti. Prema tome, lepaju se samo oni zupanici koji su obraeni s dovoljno tonosti i kod kojih su deformacije izazvane toplinskom obradom odrane u dozvoljenim granicama. Brusne mase Z::1 lepanje sadre isti silicij-karbid ili isti korund. Lepanjem se postie ravnomjernija kvaliteta povrinske obrade od one postignute bruenjem. Za vrijeme lepanja dobivaju zupanici osim okretnog i dodatna gibanja. Kod nekih izvedaba strojeva za lepanje mijenja se poloaj gonjenog zupanika u tri smjera: vertikalno, horizontalno, paralelno s osi pogonskog zupanika i horizontalno paralelno s osi gonjenog zupanika. Vertikalni pomak pomie sliku noenja od jaeg prema slabijem dijelu zuba, dok horizontalni pomaci osiguravaju ispravno noenje. Potrebne veliine pomaka utvruju se na kontrolnom ureaju i prenose na stroj za lepanje. Stroj dobiva pogon od oscilirajueg elektromotora, od kojeg se izvode sva gibanja. Na sl. 574.1 pokazan je vibracioni stroj za lepanje cilindrinih i stoastih zupanika (vretena se mogu postaviti paralelno ili okomito).

Sl. 574.1 Vibracioni stroj za lepanje stonika

574

22.6 IZRADA

ZUPANIKA

BEZ SKIDANJA

ESTICA

22.6.1 LIJEVANJE

ZUPANIKA

Ovdje nije rije o zupanicima od lijevanih materijala koji se nakon toka'-enja ozubljuju jednim od ranije spomenutih postupaka. Naime, radi se o 7upanicima koji omoguuju da se lijevanjem dobiju gotovo ozubljeni zupanici.

anici

Lijevanje u pijesku pomou modela je postupak kojim se dobivaju zupnamijenjeni grubim strojevima kao to su poljoprivredni strojevi i strojevi za rune pogone pojedinih ureaja. Ovako lijevanjem u pijesku dobiveni zupanici su neprecizni. Kao prvo model, a time i odljevak imaju kosinu radi vaenja modela. Odljevak se skuplja, a ovisno o obliku i razliito deformira. Ranije su zupanici bili izraiva ni uglavnom lijevanjem. Danas je njihova primjena svedena na navedene sluajeve.
22.6.2 BRIZGANI ILI
TLANO

LIJEVANI METALNI

ZUPANICI

Lako topivi metalni materijali kao to su legure cinka, aluminija, magnezija i bakra brizgaju se pod pritiskom u gotove eline tono obraene forme zupanika. Na taj se nain moe iz jedne eline forme dobiti vrlo veliki broj jednakih zupanika ili dijelova zupanika. Tonost brizganjem dobivenih zupanika je prilino visoka i odgovara tonosti koja se postie normalnom obradom. Preduvjet za to je oblik zupanika koji mora biti takav da ne izaziva neke nepravilne deformacije. Brizganjem se mogu oblikovati zupanici sloenih oblika ija bi mehanika obrada bila vrlo skupa. Brizganjem dobivena kvaliteta povrinske obrade je vrlo visoka, povrine su glatke i iste. Jedini nedostatak brizganja kao postupka za izradu zupanika lei u tome da se mogu brizgati samo metali s niskom tokom topljenja koji imaju niska mehanika svojstva, pa su time i nisko opteretivi.
22.6.3 BRIZGANJE
(TLANO

LIJEVANJE)

PLASTINIH

MATERIJALA

Slino kao metalni brizgani (tlano lijevani) zupanici proizvode se i brizgani (tlano lijevani) zupanici od plastinih materijala. Plastini materijal zagrijan u cilindru na temperaturi od 200 C do 300 C brizga se pod visokim tlakom (= 14000 N/cm2) u metalne kalupe. Ovisno o veliini izratka moe se istodobno brizgati i vie izradaka. Tonost postignuta tlanim lijevanjem ovisi o vrsti koritenog plastinog materijala (poliamida, poliuretana).

22.6.4 "LOST-WAX" POSTUPAK LIJEVANJA

Osnovu ovog postupka ini forma (negativ) izraena od keramike. U takvu formu ulijeva se materijal s niskom tokom topljenja (olovo, kositar, legura bizmuta, vosak ili odreeni plastini materijali). Nakon skruivanja dobiven je model koji ovisno o veliini skupljanja odgovara gotovom izratku. Model se upotrebljava za dobivanje forme u vatrostalnom materijalu. Zagrijavanjem forme rastapa se lako topivi materijal modela i iscuri, a u dobivenu formu ulijeva se materijal za.... zupanik (elini lijev, lijevano eljezo, nodularni lijev, bronca ili aluminijska legura).
575

Ovaj se postupak primjenjuje za dobivanje odljevaka velike tvrdoe koje ne treba obraivati ili za dobivanje odljevaka kompliciranih oblika kod kojih bi mehanika obrada bila skupa ili nemogua. 22.7
ZUPANICI

PROIZVEDENI SINTERIRANJEM

Za ovaj postupak potrebni su elini kalupi koji predstavljaju negativ zupanika koji se izrauje. Takvi kalupi pune se tono odmjerenom koliinom metalnog praha za sinteriranje. Nakon toga vri se preanje praha pomou epa koji ima toan oblik zupanika koji se izrauje, a odgovara tono negativu. Preanje se vri pritiskom od = 47000 N/cm 2, nakon ega se dobivaju tono oblikovani briketi zupanika. Briketi se vade iz negativa isinteriraju na temperaturi od 1300 C do 1700 'e. Postupak je automatiziran. Sinteriranjem se mogu proizvoditi cilindrini zupanici s ravnim i kosim zubima (~ ~ 15), modula 0,8 do 4,25 mm, irine 2,5 do 40 mm, promjera 5 do 90 mm. Isto se tako sinteriranjem dobivaju gotovi zupanici Ci s utorom za pero) ija tonost odgovara glodanim zupanicima srednje kvalitete.

22.8 IZRADA

ZUPANIKA

KOVANJEM U UKOVNJIMA

Izrada obuhvaa tri do etiri radne operacije: sabijanje, pretkovanje, gotovo kovanje i skidanje srha. Kovanje se vri na toplo. Ponekad se nakon toplog kovanja vri zavrno hladno kovanje. Time se moe postii tonost i ispod 0,01 mm. Toplim kovanjem postie se tonost 'kvalitete 9 do 12. Na sl. 576.1 pokazano je oblikovanje kovanjem u ukovnju stoastog zupanika. Za kovanje u ukovnjima upotrebljavaju se najee elici za cementiranje ili e lici za poboljavanje.

a)

bl

dl

el

Sl. 576.1 Tehnoloki tok kovanja stonika, a) odrezivanje, b) tokarenje, c) pretkivanje, d) kovanje na gotovo, e) skidanje srha Zavrna obrada u ukovnjima kovanih zupanika moe biti razliita: moe se kovati na gotovo (bez dodatka za obradu), hladno kalibrirati ili kovati s dodatkom za obradu i mehaniki obraditi. Kovanje u ukovnjima na kova kim ekiima velike brzine (12 do 50 mis) s udarcima do 200000 Nm izrauju se zupanici modula 4 do 5 s tonou od 0,025 mm. Na sl. 577.2 pokazan je izradak dobiven kovanjem na ekiu velike brzine. 576

r-

-j
I

SL 577.1 Otkovak proizveden kovanjem na

22.8.1
ZUPANICI

ekiu

velike brzine

PROIZVEDENI PREAKJEM

Izrada zupanika preanjem na hladno obuhvaa etiri postupka: preanje s teenjem prema naprijed, preanje s teenjem prema natrag, popreno i kombinirano, ovisno o obliku i dimenzijama zupanika koji se preaju. Preanjem s teenjem prema naprijed izrauju se pojedinani zupanici s prirubnicom na jednoj od elnih povrina. Kao sirov ac upotrebljava se valjani materijal puni ili s rupom. Ovim se postupkom mogu izraivati zupanici promjera do 160 mm, irine 80 mm, modula 2 do 4 mm. Prl:anjern s teenjem prema natrag izrauju se zupanici s unutranjim ozubljenjem. Preanjem s poprenim teenjem izrauju se zupanici samo u izuzetnim Kombinirano preanje s te~enjem omoguava izradu zupanika sloenijih oblika. Hladnim preanjem uklonjeni su nedostaci toplog kovanja (mala to nost mjcra i oblika). Postupcima preanja s teenjem mogu se izraivati manji stonici s \Tatilom i cilindrini zupanici. Za hladno preanje upotrebljavaju se, pored ostalog, niskolegirani manganski i kromnikaljni elici. Na sl. 577,2 pokazan je primjer hladno preanog zupanika.
sluajevima.

SL 577.2 Primjer hiadn() preanog

]2:, 2
\;\LJA~':)F IUPA:'-JIKA

zupanika

ValFlnk zup:mika mol.e se vriti na hladno ili na toplo. Valjanjem se mogu prOiZHJditi: elnici s raYJ1im, kosim i strelastim zubima, pu.na kola, stonici s raYnirn, kosim i zakri\'li,-~nim zubima. Valjanje zup(anika na hladnu

moe se vriti na nekoliko nacma. Za hladno valjanje mogu se koristiti svi ugljini i legirani materijali sposobni za hladno preoblikovanje. Na sl. 578.1 pokazan je nain tangencijalnog valjanja s dva valjka koji dobivaju pogon. Valjanje se vri na posebnim strojevima za valjanje. Na sl. 579.1 prikazan je princip hladnog valjanja pomou tri gonjena valjka, koje se takoer vri na posebnim strojevima za valjanje.

;-

\ 3

Sl. 578.1 Shematski prikaz tangencijalnog valjanja - 1. je izradak, 2. i 3. su valjci za ozubljenje, 4. obod valjaka Na sl. 579.2 prikazan je princip planetarnog valjanja pri kojem se valjci s 900 do 3500 okretaja u minuti, a kroz to dolazi do efekata kovanja. I za taj postupak postoje strojevi. Ovim se postupkom mogu proizvoditi zupanici kvalitete 5 do 7. Na sl. 580.1 pokazan je tzv. Roto-Flo postupak, a na sl. 580.2 MAAG-ov postupak s alatima koji imaju oblik pua. Toplo valjanje vri se pomou dva valjka u principu na dva naina: protono valjanje (sl. 580.3) za zupanike manjih dimenzija do (m =~ 4 mm, promjer 200 mm) i ut isno valjanje za zupanike veih dimenzija i modula (do m ~CC 10, promjer do 600 mm). Valjanje se vri na posebnim strojevima. Za

okreu

578

~ >0

al

bl

SI. 579.1 Valjanje zupanika pomou tri gonjena valjka, a) protono valjanje. b) valjanje utiskivanjem - l. su pogonski valjci. 2. je izradak

---~--

2 ---

1 ----

2
3

Sl. 579.2 Shematski prikaz planetarnog valjanja - l. su valjci za ozubljenje. 2. je nosa valjaka, 3. je izradak

toplo valjanje mogu se upotrijebiti svi ugljini i legirani elici koji se normalno primjenjuju za zupanike. Tonost koja se ovim postupkom postie je relativno niska, zato se ovako izraeni zupanici podvrgavaju esto zavrnoj mehanikoj obradi.

579

Sl. 580.1 Valjanje pomou ozubljenih eljusti koje se meu sobno kreu u suprotnom smjeru

Sl. 580.2 Shematski prikaz valjanja zubi zupanika pomou valjaka koji imaju oblik pua (MAAG-ov postupak)

Sl. 580.3 Shematski prikaz toplog protonog valjanja 580

22.8.3. EKSTRUDIRANJE I HLADNO IZVLACENJE ZUPCANIKA

Kod ekstrudiranja koje se moe vriti na hladno i na toplo, tlai se sirovac kroz otvor matrice. Matrica ima oblik zupanika s unutranjim ozubljenjem. Ovim se postupkom dobivaju dugake ipke s vanjskim ozubljenjem. Rezanjem na potrebnu irinu dobiva se iz profilirane motke s vanjskim ozubljenjem vei broj zupanika. Pri hladnom izvlaenju povlai se ica s profilom vanjskog ozubljenja. Za izvlaenje upotrebljavaju se nelegirani i antikorozni elici. Na sl. 581.1 prikazani su izvaenjem proizvedeni zupanici s mehaniki obraenim krajevima. Izvlaenjem se dobivaju ipke duge do 10 m, s vanjskim ravnim ozubljenjem promjera do 25 mm.
tlanim epom

Sl. 581.1 Zupanici malih modula dobiveni iz hladno vuenih profiliranih ipaka 22.8.4 ISPITIVANJE ZUPCANIKA Da bi se dobile vrijednosti dinamike izdrljivosti u korijenu zuba, dinamike izdrljivosti bO'kova, troenja bokova, otpO'rnost na zaribavanje, toplotnO' stanje kao posljedica trenja i podmazivanja, vre ispitivanja na odgovarajuim
ureajima. Dinamika

izdrljivost u korijenu zuba zupanika moe se odrediti: ispitivanjem (mjerenjem) pomou pulsatora, ispitivanjem (mjerenjem) pomou tzv. prednaponskog ureaja za ispitivanje zupanika. Na sl. 582.1 prikazana je naprava za upinjanje zupan1ka kod odreivanja dinamike izdrljivosti u korijenu zuba pomou pulsatora. Na sl. 582.2 shematski je prikazan pulsator za ispitivanje dinamike izdrljivosti u korijenu zuba, a na sl. 583.1 prednaponski ureaj za ispitivanje zupanika. Pomou ovog ureaja moe se odrediti, izmeu ostalog i dinamika izdrljivost u korijenu zuba. Ispitivanjem pomou pulsatora i pomou prednaponskog ureaja eli se dobiti Wohlerova krivulja s vrijednostima dinamike izdrljivosti u korijenu zuba. Izmeu rezultata dobivenih ispitivanjem dinamike izdrljivosti u korijenu zuba pomou pulsatora i rezultata dobivenih ispitivanjima pomou prednaponskog ureaja postoji bitna razlika. Pri ispitivanju dinamike izdr581

Sl. 582.1 Naprava za upijanje

zupanika

na pulsatoru

Regulacija ciklikog optereenja Regulacija srednjeg optereenja Opruga za ciklina optereenja Mj.era lspitjvani ;. ~ Opruga za srednja optereenja sile zupcanlk Uzbudiva centrifugalne sile

Postolje stroja

Broja promjena optereenja

Broj promjena N ---

Fm

/i;n =normalna sila na zub

= statiko srednje optereenje

'ii =donje granino optereenje

Fg = gornje granino optereen j e R = Fg - 'ii = raspon optereenja

Sl. 582.2 Shematski prikaz pulsatora za ispitivanje korijenu zuba

dinamike

izdrljivosti u

582

SP

Sl

Vl

EM
-----,'--,.,...=-...---~--

Sl. 583.1 Prednaponski

ureaj

sa zatvorenim kolom

optereenja

ljivosti pomou prednaponskog ureaja stupanj prekrivanja i greke ozubljenja imaju utjecaj na dobivene rezultate (dodatna dinamika optereenja). Na taj nain dobiveni rezultati predstavljaju stvarne vrijednosti dinamike izdrljivosti korijena zuba. Kod ispitivanja dinamike izdrljivosti pomou pulsatora u rezultatima nisu sadrani utjecaji stupnja prekrivanja ni dodatna dinamika optereenja. Bilo da se ispitivanja vre pulsatorom ili I2rednaponskim ureajem, za dobivanje Wohlerove krivulje pretstavlja skup i dugotrajan postupak. Primjena skraenih postupaka za odreivanje dinamike izdrljivosti (Locati) omoguava da se s daleko manjim brojem zupanika moe odrediti dinamika izdrljivost u korijenu zuba ako se ispitivanja vre prednaponskim ureajem, a s manjim brojem zubi ako se ispitivanja vre pulsatorom. Prednaponski ureaj prikazan na sl. 583.1 naziva se i ureaj sa zatvorenim kolom optereenja, na njemu se pored ispitivanja dinamike izdrljivosti korijena zuba ispituje izdrljivost bokova, habanje, zaribavanje, toplotno stanje itd. Princip rada ureaja vidljiv je na sl. 583.1. Elektromotorom (EM) dovodi preko mjernog vratila (MV I ) snaga koja se prenosi na zupane parove ZI' Z2 i Z3, Z4' Zupanici ZI Z4 povezani su meusobno preko mjernog vratila MV2 s vratilom VI' a zupanici Z2 Z3 vratilima V 2 , V3 iprirubnikom spoj kom SP. U koliko se jedna prirubnica spojke SP zaokrene u odnosu na drugu za odreeni kut, narinut e se sistem moment uvijanja. Veliina narinu tog momenta uvijanja odgovara ostvarenoj deformaciji cijelog sistema. Ako se prirubnice, u ovako meusobno zaokrenutom poloaju, poveu meusobno vijcima i uvrste, ostat e u sistemu narinut odreeni moment uvijanja. Veliina narinutog momenta uvijanja odgovara ostvarenoj deformaciji. Poto u sistemu postoje otpori izazvani silama trenja (trenje izmeu bokova zubi, II leajima, otpori uslijed bukanja, trenje u brtvama), mora se sistemu dovesti onaj dio snage koja se gubi. Na sl. 584.1 prikazan je smjer toka snage koja krui sistemom i koja se gubi za sluaj da se smjer okretanja poklapa sa smjerom narinutog momenta. Na ovaj nain je snaga koju treba dovoditi radi pokrivanja gubitaka znatno manja od snage koja cirkulira u sistemu. 583

PcIRK

Sl. 584.1 Tok snage koja cirkulira i koja se gubi

9
G

~~ ~ ___ ~ ___ ~~~~ _1_2 _~ _______

-!

Sl. 584.2 Prednaponski

ureaj

sa zatvorenim kolom uloenog kuita

optereenja

i okretno

584

Nedostaci prednaponskog ureaja lee u tome to su za ispitivanje potrebna dva para zupanika. Jedan par predstavlja pogonski a drugi ispitivani par zupanika. Daljnji nedostatak je taj to se dinamiki odnosi jednog para prenose na drugi. Ovaj se utjecaj moe ublaiti elastinim elementima. Za narivavanje momenta u sistem postoje umjesto opisanog naina pomou prirubnice i mnogi drugi naini. Ureaj pomou jednog kuita okretno uloenog kod kojeg se utezima ostvaruje optereenje prikazan je na sl. 584.2. Ureajima prikazanim na sl. 583.1 i 584.2 narivava se konstantan okretni moment koji se u toku rada ureaja ne moe mijenjati. Postoje, meutim, i prednaponski ureaji s mogunostima kontinuirane ili stupnjevane promjene veliine narinutog okretnog momenta. Mogunost promjene veliine narinutog okretnog momenta moe se ostvariti mehaniki, elektrino (mijenjanjem elektrinog otpora) i hidrauliki. Pomou prednaponskih ureaja mogu se vriti ispitivanja elnika sa ravnim i kosim zubima, stonika s ravnim, kosim i zakrivljenim zubima, hipoidnih zupanika i planetarnih prijenosnika.

585

LITERATURA a) Knjige .\PITZ, BUDNICK, KECK und KRUMME: Die DIN VerzahmmgstoleranzelJ und ilzre Amvendung. 3. Auf I. Braunschweig, 1958. BAA F. a kolektiv: Konstrukce nekovych pfevodovek, Praha, 1964, Statni nakladatelstvi technicke literatury. BOLEK A., KLEP Z., KOCHMAN J., EJVL M.: Casti stroju, dil II. Praha, 163, Nakladatelstvi eskoslovenske akademie ved. BOSCH M-ten: BereclZlllllzg der Maschinenelemente, Springer Verlag, 1951. DECKER K. H.: Masc/Zil1elZelemente, 7. Anlage, Hanser Verlag, Munchen, 1978. ASOVNIKOV L. D.: Peredai zacepleniem zubatie i ervjanie M., Magiz, 1961, )}Mainostroenie, 1969. DUDEY, WINTER: Zalmrader, Springer Verlag, 1961. FINDEISEN F.: Nellzeitliclze Masclzinenelemente, Bd III, Schweizer Druck und Verlaghaus, Zurich 1953. FRANKE W. D.: Sc1zl71ierstoffe und ihre Amvendwzg, Hanser Verlag, 1971. FRONIUS St.: Maschil1enelenzente, Antriebselemente, VEB Verlag Technik. Berlin, 1971. HLEBANJA J.: Celni zub niki, leoria, proraun i konstmkcija, Univerza v Ljubljani Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana, 1972. JETMAR L.: OZl/bella kola elni, SNTL, Praha, 1956. KECK K. F.: Die Zallllradpraxis, Teil I und II. ~. Oldenburg, Munchen, 1956. KLEIN H.: Die Plmzetel1rad - Ul7llaufriidergetriebe, Hanser Verlag, Munchen, 1962. Kb HLER G., RbGNITZ H.: Masclzinenteile, Teil 2. B. G. Teubner Stuttgart, 1976. KRUMME W. KLINGELNBERG: Spiralkegelrader, Springer Verlag, 1966. KLINGELNBERG : TechlZisclzes Hili sbuch, Springer Verlag, 1953. KUDRJAVCEV V. N.: Zubatie peredai, Magiz 1957. KUDRJAVCEV V. N.: Planetarnic peredai, Mainostroenie, 1966. LEINWEBER: Tasclzenbuch der Liingenmiissteclmik, Springer Verlag, 1954. LINDNER N., SCHIEBEL A.: Zalmriider, Band I und II., Springer Verlag, 1956. LO OMAN N J.: Zahnradgetriebe, Springer Verlag, 1970. MULLER H. W.: Die Umlaufgetriebe, Springer Verlag, 1971. NIEMANN G.: Maschinenelemente, Band 2. Berlin: Springer Verlag, 1965. PAVLOV J. M.: Detali main M. - L. Mainostroenie 1968. REETOV D. N.: Detali main, M. Mainostroenie 1964. SCHRElER G.: Stirnrad - Werzahnungen, VEB Verlag Technik Berlin, 1961. STRAUCH H.: Die Unzlaufgetriebe, Hanser Veralg, Munchen, 1950. OHLENDORF H.: Stirnradgetriebe, Zalznreibung, Verlustleistung und Erwiirnung, Vieweg Braunschweig, 1964. STAMBOLIEV D.: Proraun i konstrukcija zupanika, Univerzitetska tamparija Skopje, 1978. THOMAS A. K.: Gru.ndzuge der Verzahnu.ng, Hanser Verlag, 1957. THOMAS A. K./CHARCHUT W.: Die Tragfiihigkeit der Zahnriider, Hanser Verlag, Munchen, 1971. TOCHTERMANN/BODENSTEIN F.: Konstruktionselemente des Maschinenbaues, Springer Verlag, 1969. 586

TRIER H.: Die Zahntormen der Zahnrader. Springer Verlag, Berlin, 1967. TRUBIN G. K.: Kontaktnaja ustalost materijalov dlja zubatih koles, Magiz, Moskva, 1962. VITAS D., TRBOJEVI M.: Mainski elementi, Nauna knjiga, Beograd, 1968. WINTER H.: Die Tragtahigste Evolvente-Geradverzahnung, Vieweg Verlag, Braunschweig, 1954. ZIMMER H. W.: Verzahnungen I. Springer Verlag, 1968. ZIRPKE K.: Zahnrii.der. VEB Verlag, Leipzig, 1965. VDI-Berichte 47, Zahnrader und Zahnradgetriebe, VDI 1961. VDI-Berichte 105, Zahnrader und Zahnradgetriebe, VDI 1967. VDI-Berichte 332, Zahnradgetriebe, VDI 1979. b) Clanci Bergstrasser M.: Stirnradpaarungen mit Profilverschiebung, Maschinenmarkt 76/1970, str. 1463-1467. Bosch M.: Das dynamische Verhalten von Stirnradgetrieben unter besonderer Berucksichtung der Verzahnungsgenavigkeit Industrie Anzeiger 87 (1965), str. 241-250 (1966). Botsch H.: Einfluss der Oberflii.chnebearbeitung und Behandlung aUf die Flankenfestigkeit von Stirnriidern aus Vergutungsstahl, Diss. TH Miinchen, 1966. Budich W.: Ergebnisse von Versuchen an geschmierten thermaplastischen Zahnriider, Konstruktion 22 (1970), str. 396-401. Cornelius E. A.: Tragfiihigkeit und Lebensdauer geradverzahnter Stirnrii.der aus Ther1Jloplastischen Kunststoffen bei einer Paarung. Stahl/Kunststoff, ASSUG. Mitt. Magdeburg 57., H. 1., str. 30-32. Cornelius E. A., Budich W.: Untersuchung and Zahnrii.dern aus Acetalharzen. Konstruktion 22 (1970), str. 103-115. Dawson D., Higginson G. R.: Theorie der Zahnradschmierung Maschinenbautechnik 20 (1970), str. 185-190. Feltkamp K.: Untersuchungen uber Einfluss von Fertigungsfehlern und Zahnfussausrundungen aUf die Zahnfussbeanspruchung und die Tragfiihigkeit gehiirteter Stirnriider. Diss. TH Aachen, 1967. Fronius St., Bohme H. D.: Erwiirmung, Schierung und Verschleiss. ASUG Mitt. TU Dresden, 1967. str. 339-361. Fronius, St., Fridrich G.: Zahnfussfestigkeit und Flankenfestigkeit bei Zahnradgetrieben. ASUG Mitt. TU Dresden, 1967, str. 313-338. . Fronius St., Hoch H. G.: Dynamische Kriifte, Gerausch und Qualitiitssicherung bei Zahnradgetrieben. ASUG Mitt., Magdeburg 4. (1967) 5, str. 362-386. Hachmann, H., Strickle E.: Polyamide als Zahnradwerkstoffe. Konstruktion 18 (1966), str. 81-94. Kalkert W.: Untersuchungen uber den Einfluss der Fertigungsgeneuikeit auf Zahnkraftverlauf und die Flankentragfiihigkeit unghorteter Stirnriider. Diss. TH Aachen, 1962. Kubo A.: Stand der Berechnung der Fresstragfiihigkeit in Japan, FZG CoIloqium, Miinchen 1973. Lechner G.: Der Fressverschleiss als Leistungsgrenze von Getrieben, FZG Colloquium, Miinchen 1973. Lechner G.: Untersuchungen zur Schmierfilmbildung an Zahnrii.der, VDI 111, str. 269-273. Niemann G.: Schmierfilmbildung, Verlustleistung und Schadengrenzen bei Zahnriidern mit Evolventenverzahnung. VDI 97 (1955), str. 305-307. Niemann G., Gartner F.: Mischreibung bei Linienbersuhrung. VDI-Z, Bd 108 str. 201-209. 587

Niemann G., Richter W.: Einfluss der Schmierung aUf die Zahnfalnken Tragfiihigkeit. Konstruktion 12 (1960). H. 8. str. 319-321. Niemann G., Richter W.: WerkstoffeinflUsse zur Zahnflanken - Tragfiihigkeit. Konstruktion 12 (1960) H. 9. - str. 360-364. Niemann G., Rettig H.: Dynamische Zahnkriifte. VDI-Z. 99 (1957), str. 89 -96, str. 131-137. Niemann G., Rettig H.: Weichnitrietre Zahnriider. VDI-Z. 102 (1960) str. 193-202. ~ Niemann G., Ohlendolf H.: Verlustleistung und Erwiirmung von Stirnradgetrieben. VDI Z (102), str. 216-224. Rademacher J.: Untersuchungen uber Einfluss wirksamer Flankenrichtungsfehler und kreisformiger Breitenballigkeiten auf die Tragfiihigkeit von Stirngetrieben. Diss TH Aachen 1967. Rademacher J.: Ermittlung von Lastverteilungsfaktoren fur Stirnradgetriebe. Industrieanzeiger 89 (1967), str. 31-34. Rettig H.: Einsatzgehiirtete Zahnriider, VDI-Z 111 (1969), str. 274-284. Rettig H.: Dynamische Zahnkriifte, FZG Colloquium 1973. Rettig H.: Die Fresslastgrenze von getriebeOlen. VDI-Z 104 (1962), str. 261-267. Rjachowskij A.: Stand der Fresstragfiihigkeitsberechnung in UdSSR, FZG Colloquium, Miinchen 1973. Seifert A.: Ober die Auslegung von Stirnradgetrieben. VDI-Z 109 str. 231-236. Winter H., Hirt M.: Die Zahnfussfestigkeit aUf der Grundlage der wirklichen Spannungen. VDI-Z 116 (1974), str. 119-126. Winter H., Hosel Th.: Tragfiihigkeitsberechnung von Stirn und Kagelriidern nach DIN 3990, VDI-Z 111, 1969. str. 209-218 .. Winter H., Weiss T.: DIN/ISO Tragfiihigkeitsberechnung von Stirnriidern. VDI-Ber.ichte Nr. 332, 1979, str. 8-11. Winter H., Brossmann U.: Zur Zahnfusstragfiihigkeit von Schriigsstirnriidern - Einfluss von Fussausrundungen und Schriigungswinkel. VDI-Berichte Nr. 332, 1979., str. 33-36. Zapf G., Giinter M.: Zahnriider aus Sniterwerkstoffen, Maschinenmarkt 74 (1968), str. 183-186, 336-338, 482-488. e) Standardi JUS M. Cl. 011, JUS M. Cl. 012, JUS M. Cl. 015, JUS M. Cl. 016, JUS M. Cl. 030, JUS M. Cl. 031, JUS M. Cl. 032, JUS M. Cl. 033, JUS M. Cl. 034, JUS M. Cl. 035, JUS M. Cl. 036, JUS M. cl. 039, JUS A. Al. 020, 040. JUS standardi za Ulja: JUS B. H3. 302-307, JUS B. H3. 102, 103, 135,136, 137, 138, JUS B. H3. 211-215. DIN 3960, DIN 3961, DIN 3962 Bl. 1-4, DIN 3963, DIN 3964, DIN 3975, DIN 3976, DIN 3971, DIN 3990 Bl. 1. bis 10, 1970, DIN 3990 Bl. 1 u. 2, 1973, DIN 3992, DIN 3994, DIN 3995, DIN 3999. ISO R 31/1 1965, R 31!ii 1958, R 31!III 1960, R 701 1968, R 1000 1973, ISO/TC 60/WG 6 Dokumenten 192 E, 193 E, 201 E, 202 E. VDI-Richtlinien 2151 Bl. 1 u. 2, 1971; 2159, 1970; 2226, 1965. AGMA: 220,02, 1966; 221.02, 1965; 221.02A 1966; 22l.02B, 1966; 225.01, 1967; 226.01, 1970; 229.15, 1970; 250.02, 1955; 251.01, 1964; 254.01, 1955; 254.04, 1955; 271.03, 1963; 295.03, 168; 223.01, 1969; 420.03, 1963; 421.03, 1969; 408.04, 1969.

588

KAZALO
Akumulacioni postupci toplinske obrade 494 Almenove jednadbe 208 Arhimedov pu 382 Blokova hipoteza 208 67, 91, 107 brijanje zubi 566 broj zubi ekvivalentnog stonika 300 broj zubi dopunskog stonika 333 broj zubi zupaste ploe 301 bruenje stonika 572 bruenje zubi 562 brzina klizanja 15, 16, 238, 308, 352 brzina klizanja punih ;prijenosnika 403 brzina na vijanicima 352 bunost 107
bona zranost

POJMOVA
diobena krunica 7 diobeni stoac 287 dodirnica profila 11 dopunski stoci 291 doputeno kontaktno naprezanje 189, 256, 325 doputeno naprezanje u korijenu zuba 162 dupleksni pu 388 duina dodirnog luka 36 duina izvodnice diobenih stoaca 296 duina zahvata 14, 36 dvostruki elnici s kosim zubima 6 dvostruki planetarni prijenosnik 452 ekstrudiranje zupanika 581 ekvidistantne evolvente 29, 32, 33 ekvivalentno ozubljenje 290 clastohidrodinamika teorija podmazivanja 516 cIloidni stonici Oerlikona 342 emulgiranje ulja 524 epicikloida 23, 26 E-pu 384 evolventa 28 evolventa kugle 287 evolventa funkcija 30, 54 evolventni bokovi 32 cvolventni pu 384 evolventno ozubljenje 26, 28, 32 faktor hrapavosti 172, 190 faktor klizanja 18, 19 faktor materijala 178, 324 faktor oblika pua 389 faktor oblika zuba 151, 178, 277, 324 faktor pomaka 47, 48, 230, 307, 335 faktor prekrivanja 180, 256, 324 fatkol' raspodjele optereenja na pojedine zube 155, 157, 160, 184, 277, 325 faktor raspodjele po duini boka 160, 184, 325 faktor sigurnosti 174, 194 faktor skraenja tjemena glave 71

cementiranje zupanika 494 centralno podmazivanje 525 cilindrini zupanici sa zavojnim zubima 351 cikloidni bokovi 32 cikloidni profili rotora puhala 27 cikloidno ozubljenje 25, 26 cikloidni stonici 348 korak 219 korak zahvata 219 kut zahvatne crte 216 elni modul 217 elnici s helikoidnim zubima 5, 212 elnici s kosim zubima S, 212 ' elnici s ravnim zubima 5 elnici sa strelastim zubima 6, 279 elnici sa strelastim zubima i istekom za no 6
elni elni elni

debljina zuba 9, 51, 231, 242 devijacija 103 diobeni korak 32 diferencijalni prijenosnik 462 difuzioni postupci toplinske obrade 494 dinamika izdrljivost 162, 167, 169 dinamike greke ozubljenja 107

589

faktor uea optereenja 154, 277 faktor utjecaja brzine 192 faktor utjecaja nagiba boka 253 faktor utjecaja ovravanja 193 faktor utjecaja ulja 190 faktor utjecaja veliine 171 faktor vijeka trajanja 171, 192 faktor visine zuba 43, 46 faktor zareznog djelovanja 173 fazonski postupci izrade i obrade zupanika 551 fiktivni broj zubi 219, 220 fiktivni cilindrini zupani k 219 generatrisa 28, 29 Gleasonovi luni zubi 346 globoidni oblik pua 378, 386 globoidni oblik punog kola 378 G - pu 386 granica opteretivosti zupanika 128 granica zailjenosti 53, 308 granina tjemena debljina zuba 52 gramcm broj zubi 46, 47, 52, 223, 225 granini broj zubi punih kola 400 granini broj zubi stonika 302 grecanje zubi 566 gubitak snage elnika s ravnim zubima 547 gubitak snage planetarnih prijenosnika 468 gubitak snage punih prijenosnika 410, 411 habanje zupanika 127 Hertzovo kontaktno naprezanje 175 Hertzov pritisak 123 hidrodinamika teorija podmazivanja 513 hipocikloida 26 hipoidni zupani parovi 6 hipoidni zupanici 350 H - pu 397 indeks viskoznosti 523 indukciono kaljenje 509 inicijalno rupi enje 123 inklinacija 103 interferenca 43, Sl iskoristivost 142, 146, 547 iskoristivost planetarnih prijenosnika 468 iskoristivost punih prijenosnika 408 iskoristivost u stanju samokonosti 409 iskoristivost vijanika 355

ispitivanje pomou pulzatora 581 ispitivanje prednaponskim ureajem 583 izvlaenje zupanika 581
jedinina

evolventa 30

karbonitriranje zupanika SOS Kelleyove jednadbe 209 kinematska krunica 6, 33, 35 kinematski cilindar 6 kinematska ploa 287 kinematski pol 6, 33 klizanje IS, 267 koliina ulja za podmazivanje 531 kombinirani postupci toplinske obrade 512 kontaktno naprezanje 82, 175, 178, 187 kontrola zranosti izmeu bokova 104 K - pu 384 korak 7 korak kinematske krunice 68 korak na temeljnoj krunici 232 korak zahvata 37, 219 korekcija bone linije 93 korekcija profila zuba 93 korozija 115 korozija trenja 120, 127 kovanje zupanika 576 kruna zranost 91, 107, 109 kut nagiba boka 213, 215, 230 kut nagiba boka na temeljnom cilindru 181, 213, 218 kutovi diobenih stoaca 294 kut zahvatne crte 33, 35 kvalitet povrinske obrade 116 lepanje stonika 574 lepanje zupanika 567 leitenje pueva 426 lijevanje zupanika 575 lomovi zbog umornosti 120 lukovi sprezanja 13 maksimalni stupanj prekrivanja 43 maksimalna iskoristivost punih prijenosnika 410 materijali pueva 427 materijali punih kola 433 materijali za zupanike - duroplasti 479 materijali za zupanike - nemetali 473 materijali za zupanike - obojeni metali 476

590

materijali za zupanike - sinterirani materijali 476 materijali za zupanike - tehnoplasti 482 meuzupanici 144 minimalni broj zubi 52 mirnoa hoda 84 modul 8, 197, 198, 200 nasilni lomovi 121 naprezanje u korijenu zuba ISO, 252 nazivna obodna sila 129 nazivna snaga 137 nazivni okretni moment 137 nepravilnost zahvata 84, 274 nitriranje u pUnu 507 nitriranje u soh~oj kupelji 506 N - oblik pua 383 normalni korak 219 normalni korak zahvata 219 normalni modul 216 nosa planetarnog kola 446 nosivost bokova 128 nosivost korijena 128 nosivost II odnosu prema troenju 128 nosivost u odnosu prema zaribavanju 128 nulti parovi 57, 66, 76, 233, 271 nulti zupanici 40, 54 0,5 ozubljenje 88 obodna sila 139, 2S'! obodna sila po jedinici irine zuba 151 obrada zupanika 569 odstupanja aksijalnosti 100 odstupanja centrinosti 100 odstupanja diobenog koraka zubi 100 odstupanja dobivena sprezanjem 101 odstupanja paraleInosti 103 odstupanja razmaka osi 103, 111 odstupanja temeljnog koraka zubi 100 odvaIni postupci obrade zupanika 558 oktoida 288 opi zakon ozubljenja 11 opteretivost bokova 174, 255, 339 opteretivost korijena zuba 147, 252, 277, 323, 338 opteretivost u odnosu na zaribavanje 208 opteretivost vijanika 356 opteretivost zupanika od duroplasta 482 opteretivost zupanika od termoplasta 485 ortocikloida 23, 25 osni razmak 8, 35

osnovni stonik 301, 305 oteenje bokova 128 oteenje zuba 119 ozub nica s valjcima 28 ozubljenje u toki 27 paloidno ozubljenje 347 pitting 122 pjenjenje ulja 524 plameno kaljenje 511 planetarni prijenosnik 446 planetarni prijenosnik s dva stupnja slobode 462 planetarni zupanik 446 podmazivanje rukom 526 podmazivanje uronjavanjem 525 podrezanost 43, 46 pogonska kvaliteta zupanika 106 pogonski faktor 129 pogonski kut zahvatne crte 35, 70, 240 pogonski uvjeti 114, 115 pogonsko optereenje zupanika 114 pojedinana odstupanja zupanika 104 pojedinani zupanici 47 polumjer zakrivljenja bokova 148, 176 polumjer zakrivljenja podnoja 36, 150 polje zahvata elnika s kosim zubima 225 polje zahvata punih prijenosnika 396 pomak profila 47, 72, 230, 296, 305 pomak profila punih prijenosnika 401 pomoni faktor raspodjele 156 postrani pomak profila 305, 306 postrani i visinski pomak profila 305 postupci izrade i obrade zupanika 551 postupci povrinske toplinske obrade 493 postupci toplinske obrade akumulacioni 494 postupci toplinske obrade difuzioni 494 potrebna koliina rashladne vode 550 potrebna koliina ulja za punjenje 550 povratni planetarni prijenosnik 452 pozitivni pomak 49 preklapanje bokova 51 prekrivanje profila 68 preanje zupanika 597 prijemna kontrola zupanika 104 prijenosnici sa stepenastim parovima 146 591

-.

prijenosni omJen 6, 54, 143, 144, 146, 293, 352 prijenosni omjeri dopunskih stonika 324 prijenosni omjeri punih prijenosnika 375, 404 profilna zranost 91, 107, 248 profil ozubnice 35 produena evolventa 28 progresivno rupienje 124 put zahvata 13, 37 pu 376 puni prijenosnici s cilindrinim puem 6 puni prijenosnici s globoidnim puem 6 puno kolo 376 radijalna kontrola sprezanjem 102, 111 radijalna zranost 91 radijaino bacanje 100 razmak osi 10, 35, 68, 72, 227, 241, 352 relativna brzina klizanja 15 relativni polumjer zakrivljenja 176, 278 relativno gibanje satelita 467 ruica planetarnog prijenosnika 446 rupiavost 120, 122 satelit 448 sigurnost protiv loma zuba punog kola 420 sigurnost protiv opasnosti stvaranja rupiavosti 419 sigurnost protiv previsokih temperatura punih prijenosnika 417 sigurnost protiv progiba vratila pua 422 sigurnost protiv zaribavanja 357 sile na puu i punom kolu 404 sile na zubu elnika 138, 248 sile na vijanicima 354 sile na zubu stonika 317, 330 sinterovanjem proizvedeni zupanici 576 sistem tolerancija 105 skraena evolventa 28 specifino klizanje 19, 81 spiroidni prijenosnik 387 srednja linija standardnog profila 35 stabilnost ulja 523 standardni profil 35 standardni razmaci osi 87
samokoenje

standardni zupani prijenosnik 446 statike greke ozubljenja 107 stonici sa strelastim zubima 6, 341 stonici sa zakrivljenim zubima 6, 342 stonik s kosim zubima 6 stonik s mimosmjemim osima vratila 6 stonik s ravnim zubima 6 stupanj prekrivanja 14, 37, 89, 225, 276, 331 stupanj prekrivanja bone linije 181. 228, 276, 331, 345 stupanj prekrivanja podnoja Sl stupanj prekrivanja punih prijenosnika 389, 400 stupanj prekrivanja stonika 304 stupanj prekrivanja tjemena 51 stupanj prekrivanja ukupni 228, 332, 345 sulfiriziranje 210, 507 sunani zupanik 448, 453 irina uzubine 9, 35 irina uzubine na kinematskoj krunici 68 irina zupanika 196, 315 umnost 107 tangencijalna kontrola sprezanjem 102, 111 temeljni korak 32 temeljna krunica 28, 33, 34, 217 TENIFER postupak 210 tjemena debljina zuba 49 tjemena zranost 9, 71, 242 termokemijski postupci toplinske obrade 494 tlani kut 9 tolerancija bone linije zuba 94 tolerancije debljine zuba 96 tolerancije mjere preko veeg broja zubi 99 tolerancije profila zuba 94 tolerancije tijela zupanika 94 Tredgoldov postupak 291 trenutna toka dodira 10, 11 trenje 142 troenje zupanika 127 ukupni stupanj prekrivanja 228 ulja za podmazivanje zupanika 532 unutranja dodatna dinamika optereenja 130, 132, 133, 135 unutranje ozubljenje 53, 262

409

592

valjanje zupanika 577 valj na crta 33 vanjska dodatna dinamika optereenja 129 veliina pomaka 47 Vieker-Bostock-Bramley-Moore ozubljenje 280 vijanici 6, 351 vijek trajanja 82 virtuelni broj zubi 333 visina podnoja zuba 9 visina tjemena zuba 9 visina zuba 35 visinski i postrani pomak profila 307 visinski pomak profila 305, 306 viskoznost 522 V minus zupanici 49, Sl V nulti parovi 61, 63, 64, 66, 76, 271,
310

Wildhaber-Novikovljevo ozubljenje 280 zahvatna crta 28, 33 zahvatne crte punih prijenosnika 396 zahvatni korak 32 zahvatni kut 9 zahvat profila boka 14 zaribavanje 125 zailjenost tjemena zuba 52 zavojnica pua 375 zbroj faktora pomaka profila 71 ZE pu 384 ZK pu 384 ZN pu 383 zranost izmeu bokova 107, 247 zupasta ploa 300 zupanici sa strelastim zubima 215 zupanici u slogu 47 zupani par S zupani par s unutranjim kosim zubima 6 zupani par s unutranjim ravnim zubima 6 zupani prijenosnik S

V nulti zupanici 54 V parovi 66, 240, 273, 311 V plus zupanici 49, Sl V zupanici 48

593

Prof. dr Eugen Obermit OZUBLJENJA I ZUPCANICI

Izdava Sveuilina naklada

Liber Zagreb, Savska cesta 16

Za izdavaa Slavko Goldstein Glavni urednik Milan Miri

Lepa

Urednik
Rubelli-Liguti

Lektor
ura 2:ivkovi

Vanjska oprema Mihajlo Arsovski

Tehniki

urednik Kate Zorzut

Crtei Zvonko Grgek

BR. MK 296

Tisak: Liburnija, Rijeka