Maye, ba kao i Asteci, misle da su bogovi vie puta unitili svijet.

Kako se to opet ne bi dogodilo, pokuavaju umilostiviti boanstva darovima i rtvama. Maye vjeruju u bogove koji su utjelovljenje prirodnih elemenata kao to su sunce, kia, kukuruz. Legenda tvrdi da su prvi zemaljski itelji bili Sunce i Mjesec. esto su se meusobno svaali. Mjesec je manje sjajan od Sunca zato to mu je Sunce izvadilo jedno oko kako bi ga kaznilo za nevjeru. Boanstva alju kiu mudkajudi ogromne tikve pune vode. Istresu li odjednom njihov sadraj, izazivaju pravi potop. Kad su ljuti, alju tuu i oluje. Jedna neobina vjerska svetkovine okuplja dvije igrake ekipe. Igra se sastoji u tome da se teka lopta od kauuka pokuava baciti kroz kameni prsten. Lopta se ne smije dodirivati ni rukama ni nogama, ved samo ramenima, koljenima i bokovima. Utakmica je otra i dolazi do mnogih sudara. Kapetan ekipe koja doivi poraz rtvuje se bogovima. On s ponosom daje svoju krv za dobro bogova i ljudi.

Pismo Maja kombinacija je fonetskih simbola i ideografa. Hijeroglifsko pismo Maya nam je u vedini sluajeva teko razumljivo ili nerazumljivo jer su panjolski sveenici prilikom pokrtavanja spalili znatan broj kodeksa i tako nas liili nenadoknadivih povijesnih izvora da bi sebi olakali posao. Biskup Diego de Landa pokuajudi proiriti krdanstvo opisao je Mayama vjeru. Maye su bile toliko fascinirane idejom razapinjanja boga da idudi put kad je biskup doao u grad vidio je djecu razapetu na kri posvuda. Biskup je bio toliko ljut da je naredio da se sve knjige, sav rad prdvianja, spale. Diego se ipak kasnije pokuava iskupiti djelom "Relacion de las Cosas Yucatan" u kojemu je napisao izvjede o Mayama s mnogo korisnih obavijesti, ali nedovoljnim za potpuno shvadanje te civilizacije i njezinog razvoja.

Maye koriste crtee etvrouglasta oblika, glife. Ti znakovi predstavljaju stvari, ivotinje, bogove. Drugi glifi, neto laki oznaavaju priloge, prijedloge, pridjeve. Pisai kombiniraju glife oblikujudi kratke reenice. Moemo razumjeti tredinu njihovih glifikih znakova, a esto nam je nepoznata njihova misaona povezanost. Deifrirano je samo 800 mayanskih ideografa (odnosno znakova od kojih svaki oznauje cijeli pojam). Maye su pisale na kori smokvinog drveta, na vlaknima agave ili jelenskoj koi koju su savijali u obliku harmonike. Spisi su dugaki oko 5 m i iroki oko 80 cm, a izgledaju poput albuma s listovima na preklapanje s mnogobrojnim slikama. Sauvala su se samo tri kodeksa:Codex Dresdensis , Codex Peresianus i Codex Tro-Cortesianus . Pisani su glifima, a sadre neke podatke o bogovima Maya.

MAYE

Maya, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodake Amerike nastanjen na poluotoku Yucatn u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali. Danas broje oko 2.000.000 pripadnika.Civilizacija Maja je vedinom propala do dolaska konkvistadora poetkom 16. stoljeda, a njihove modne gradove progutala je dungla.

Jezik Maja pripada jezinoj porodici majan (panj. mayense; eng. Mayan) a njime se govorilo najmanje 3.000 godina u podrujima gdje je ovaj narod izgradio svoju kulturu. Od drevnog jezika maya do danas razvilo vie srodnih jezika kojima se slue njihovi potomci Yucatec Maya, Mopn, LacandonItz, Cruzob i Icaiche. Dananji Maye govore modernim maya jezikom koji se izravno razvio iz drevnog proto-majanskog jezika (Nab'ee Maya' Tzij).

Narod Maja (Grci Novog svijeta) postigao je visoka dostignuda u matematici, astronomiji (imali su kalendar kojega ni dananji ne nadmauje), graevinarstvu, umjetnosti i imali su svoje pismo. Zbog toga ih esto smatramo najrazvijenijom civilizacijom Novoga svijeta. Maye su se prilikom zabiljeavanja datuma koristile glifovima, ali i brojevima, tako da je svaki glif mogao biti zabiljeen i brojano. Razvili su jedinstveni matematiki sustav brojeva, prema kojemu se jedinice oznaavaju tokama, a crte se koriste za pet jedinica. Brojeve su zapisivali vodoravno, ali i okomito. Poznavali su i upotrebljavali nulu, a njihova je pozicijska vrijednost brojeva bila veoma slina dekadskoj.

Maye su imale tri vrste kalendara: T'zolkin,Haab i Veliki kalendar.

T'zolkin-T'zolkin kalendar kombinira dvadeset imena za dane sa trinaest brojeva iz

ciklusa trecena ime proizvodi 260 jedinstvenih oznaka za dane. Njime se odreuje vrijeme religijskih i obrednih dogaaja, a rabi se i za proricanje. Svaki dan je pobrojan od 1 do 13 pa onda opet od 1. Zasebno od ovoga, svakom danu je dato ime po redoslijedu iz niza od 20 imena za dane:

Broj Ime dana dana 01 02 03 04 05 06 07 Imix' Ik' Ak'b'al K'an Chikchan Kimi Manik'

Glif
Haab-Haab' je bio majanski solarni kalendar,
sastavljen od 18 mjeseci od po 20 dana, plus razdoblje od pet dana ("bezimenih dana") na kraju godine (Wajeb' po novoj ortografiji ili Uayeb po onoj iz 16. stoljeda). Bricker (1982) procjenjuje da je Haab prvi put rabljen oko 550. pr. Kr. sa zimskom kratkodnevicom kao poetnom tokom
20 kina = 1 uinal 18 uinala = 1 tun (360 dana) 20 tuna = 1 katn (7,200 dana) 20 katna = 1 baktn (144,000 dana)

20 baktuna = 1 piktun (2.880.000 dana)

Veliki kalendar-veliki kalendar ili venerin ciklus je bio majanski astronomski kalendar.Njime su zabilje zivali mjeseeve mjene i pomrine sunca i mjeseca.

ivot
Maye su imale nekoliko imena. Prvo, vlastito ime, zatim oevo prezime, pa majino prezime. Djeaci su pomagali oevima u polju i ostalim poslovima, dok su djevojice ostajale s majkama kod kude i pomagale s domadinstvom. Obredom inicijacije adolescenti su prelazili u odraslu populaciju. Ceremoniju je predvodio aman, koji je molio nad djecom. Adolescenti su prinosili darove amanu u perju i kakau.

Maja Indijanci danas

Maje su danas narod koji ivi od poljoprivrede, mnogi jo ive u dunglama kao Lacandoni (njih par stotina) i Yucateci na Poluotoku kojih ima oko 300.000. Svih skupa Maya-govornika (znai u irem smislu) ima oko 6.000.000. Po ovakvom raunu najveda su grupa sjeverno od Perua. Tkalatvo, koaratvo, lonarstvo, izrada slamnatih eira i jo kojeta obrti su kojima se bave.

U religiji prakticiraju krdanstvo zapadnog tipa, ali s podosta sinkretistikih elemenata poput vedine domorodakih naroda Latinske Amerike.