Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
ZAGREB
Babonićeva ulica 32
travanj, 2009.
rev. 1
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
Babonićeva 32, 10000 Zagreb
tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498
ipz-uni@zg.htnet.hr www.ipz-uniprojekt.hr
IZRAĐIVAČI:
rev. 1
(rev.0 – 02/09; rev.1 – 04/09)
Direktor IPZ Uniprojekt TERRA
6. Sažetak Studije
Sportsko rekreativni zahvat Aquapark Dalmatia nalazi se u Općini Dugopolje i prostire se
na površini od cca 12 ha. Područje zahvata omeđeno je sa sjeveroistočne strane autocestom Split-
Zagreb (naplatne kućice), a s jugozapadne strane prometnicom uključenom u zoni UPU-a Podi-
zapad
Zahvat je planiran Prostornim Planom uređenja Općine Dugopolje, gdje je po namjeni
predmetni zahvat sportsko rekreativna zona – Aquapark, odnosno Urbanističkim planom
uređenja sportsko rekreativne zone Aquapark općina Dugopolje.
Prostor aquaparka planiran je tako da svojim sadržajima čini jedinstvenu prostornu
cjelinu. Zahvat objedinjuje katastarske čestice dio 1913/46, dio 8339/6, dio 1914/74, dio
1914/22, dio 1914/21, dio 1914/18, 1914/126, dio 1914/100.
Cijeli zahvat može se podijeliti u tri glavne cjeline: aquapark, zatvoreni objekt s
akvarijem te parkiralište.
Dispozicija aquaparka je rađena prema iskustvima sličnih objekata. Na istočnoj će se
strani grupirati prostori sa bazenima za kupanje (bazeni za odrasle, bazeni za djecu, bazeni sa
umjetnim valovima, "lijena rijeka") sa svim pratećim prostorima (sanitarije, tuševi, plaže za
sunčanje), dok se u centralnom i zapadnom dijelu smješta više zabavni karakter (tobogani, dječja
igrališta, sportski tereni i sl). Oko cijelog sportsko rekreativnog kompleksa predviđa se
prometnica za vožnju turističkog vlaka čime bi se upotpunio kompletan ugođaj.
Kompleks sadrži skup rekreacijskih bazena različitih sadržaja: veliki rekreacijski bazeni,
dječji bazeni, bazen sa valovima, spora rijeka, brza rijeka, tobogani, jacuzzi. Rad bazena je
predviđen na vodu iz vodotornja (20%) te na rekuperaciju otpadne vode (80%) na način da se
voda dovede u stanje kvalitete vode iz vodotornja. Predviđena je obrada vode u zatvorenom i
kontinuiranom toku, pri čemu se održava zahtijevana kvaliteta, bistrina i bakteriološka čistoća.
U neposrednoj blizini bazena, ispod nivoa vode pored bazenske školjke ili strojarnice,
izvest će se kompenzacijski bazen koji jamči stalno prelijevanje te dopušta cjelovito sakupljanje
preljevne vode. Uz to, kompezacijski bazeni imaju odgovarajući kapacitet akumulacije za pranje
jednog po jednog filtra u protustrujanju, bez potrebe zatvaranja bazena. Dopunjavanje bazenskog
sustava svježom vodom u kompenzacijski bazen, vršiti će se automatski. Potrebe za
dopunjavanjem javljaju se zbog protustrujnog ispiranja filtara koje će zahtijevati cca 6 m3 vode
po 1 m2 korisne površine filtrirnog sloja u pojedinom filtru, potrebi dodavanja svježe vode od 30
l po kupaču dnevno i zbog hlapljenja vode s površine bazena, koje ovisno o razlici temperatura
bazenske vode i zraka te relativnoj vlazi u zraku iznosi 0,1 - 0,2 l/h po m2 vodne površine
bazena.
Cijeli sustav bazenske tehnike radi sa vodom iz vodotornja te s vodom iz rekuperacijskog
sustava. Zbog toga je za početno punjenje i nadopunjavanje bazena, u svaki kompenzacijski
bazen doveden priključni cjevovod gradskog vodovoda. Dopunjavanje bazenskog sustava
svježom vodom iz vodovodne mreže u kompenzacijski bazen, vršiti će se automatski.
Distribucija i cirkulacija vode u bazenima vrši se ubacivanjem s dna bazena te njenim
prihvatom sa stalnim prelijevanjem pomoću bočnih preljevnih kanala. Ovaj sistem ubacivanja
vode u bazen, ostvaren je određenim brojem mlaznica s radijalnim mlazom koje su smještene na
dnu bazena, čime se jamči dotok obrađene vode u bilo kojem mjestu bazena.
Za dezinfekciju vode predviđen je automatski sustav za mjerenje i regulaciju kemijsko-
dezinfekcijskih parametara vode. Sustavom za dezinfekciju i regulacije pH vrijednosti upravlja
procesor, koji na osnovi kontinuirane analize bazenske vode i zadane vrijednosti parametara daje
impulse za rad sistema za dezinfekciju i dozirne crpke za ubacivanje korektora pH faktora, te
kontinuirano na displeju pokazuje trenutne vrijednosti slobodnog klora, redox potencijala i pH
vrijednosti te temperatura bazenske vode. Pripadajući dozatori stalno ubrizgavaju sredstvo za
dezinfekciju na bazi klora i sredstvo za kiselost, uzimajući ih iz odgovarajućih posuda.
Prostor za skladištenje navedenih kemikalija nalazi se uz strojarnicu bazenske tehnike i
fizički je odvojen od ostalih prostorija. Prostorija je u obliku betonske tankvane i ima prisilnu
ventilaciju s uključivanjem ventilacije pri otvaranju vrata. Na donjem dijelu vrata mora biti
rešetka. Sredstvo za kloriranje (hypoklor) nalazi se u dvije posude zapremine 0,5 m3. Obzirom na
potrebnu koncentraciju klora u bazenskoj vodi od 3 mg/l za kloriranje kompletne količine vode
potrebno je 138 kg klora tako da je sa dva spremnika osigurana potrebna količina. Zamjenu
posuda obavljat će ovlašteni distributer.
Sva voda koja se ispušta sa lokacije mora zadovoljavati uvjete iz Pravilnika o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u opasnim vodama (NN 94/08). U tu svrhu otpadna voda se
skuplja u neutralizacijski bazen gdje se deklorira pomoću automatskog dozatora. Isti proces
dekloriranja se vrši i kod otpadne vode tijekom pranja filtara. Oprema za dekloriranje je
dimenzionirana za slučaj pražnjenja kompletnog bazena.
Fizikalno kemijski tretman otpadnih voda nastalih nakon ispiranja bazenskih filtera
obavljat će se primjenom sustava AquaREC®. Primjenom ovog sustava postiže se reciklaža
otpadnih voda nastalih nakon ispiranja bazenskih filtara sa učinkovitošću od 90 % količine vode
koja bi se u standardnom postupku morala odstraniti u kanalizaciju ili prirodni recipijent. Osim
uštede od 90 % vode štedi se i na energiji potrebnoj za grijanje svježe vode koja bi se trebala
nadoknaditi nakon ispiranja filtara. Postrojenje će biti smješteno u strojarnicama svake bazenske
jedinice, a obrađuje otpadnu vodu akumuliranu u bazenu za neutralizaciju i vraća 90 % obrađene
vode povratno u sustav kompenzacijskog bazena. Preostalih 10 % otpadnih voda ispušta se u
sustav oborinske odvodnje.
Sav eventualno nastali otpad nastao pročišćavanjem bazenskih voda zbrinut će se putem
ovlaštene tvrtke.
Lokacija zahvata ne nalazi se unutar područja Ekološke mreže RH. Najbliže područje
EMRH – Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (HR 1000027) nalazi se udaljeno približno 1 km od
lokacije zahvata.
Tijekom građenja mogući su neznatni negativni učinci na sastavnice okoliša: zrak, vode i
tlo te na razinu buke, koji će biti ograničeni na samu lokaciju zahvata.
Na razini izvođenja klasičnih građevinskih radova na gradilištu moguće je onečišćenje
zraka prašinom i ispušnim plinovima te bukom od korištene mehanizacije. Onečišćenje zraka
prašinom je usko lokalizirano na područje rada stroja.
Tijekom izgradnje postoji mogućnost onečišćenja tla gorivom i strojnim tekućinama
isključivo uslijed incidentnih situacija (ljudska greška ili nemar). Pravilnom organizacijom
gradilišta, i organiziranim zbrinjavanjem svih vrsta otpada ovaj se utjecaj svodi na najmanju
moguću mjeru. Servisiranje, popravci i pranje strojeva obavljat će se izvan lokacije zahvata i
vodozaštitne zone. Punjenje kamiona gorivom obavljat će se izvan lokacije, a za radne strojeve
osigurat će se punjenje gorivom pomoću mobilne ekološke pumpe. Na lokaciji neće biti
instaliran stabilni spremnik goriva.
na popunjenost tijekom godine, cca 325 t godišnje. Oko 40 % nastalog otpada odvojeno će se
skupiti u zelenim otocima na samoj lokaciji dok će se ostatak putem ovlaštenog komunalnog
poduzeća odvoziti, do uspostave županijskog centra Lećevica, na odlagalište Karepovac u Splitu
ili Mojanka u Sinju.
Zahvat je zamišljen kao dugotrajno rješenje u prostoru, s potpuno riješenom
infrastrukturom, a planirane aktivnosti ne generiraju štetan utjecaj na okoliš niti u slučaju
uklanjanja objekata.
Predmetni zahvat predstavlja razvojnu značajku Općine odnosno Županije, budući da
sličnog sadržaja nema. Realizacijom zahvata u neposrednoj blizini, stvaraju se osnovne
pretpostavke za život u Dugopolju i okolnim općinama, otvaranjem radnih mjesta, a time i
stvaranjem naselja Dugopolje kao urbaniziranog mjesta sa svom pripadajućom infrastrukturom
kao i sadržajem.
napravile neke greške ergonomske prirode, koje bi mogle rezultirati prometnim nesrećama
„vezanim uz prostor“. To se u prvom redu odnosi na raskrižja i spojna mjesta s javnom
cestovnom mrežom, ali i na servisne prometnice te na promet u mirovanju u krugu lokacije.
10. Pri izgradnji spojnica servisnih cesta na javnu cestovnu mrežu voditi računa o nesmetanom
odvijanju prometa na javnim cestama. Pripremiti posebnu privremenu regulaciju prometa
prema odgovarajućem prometnom projektu.
11. Pri planiranju hortikulturalanog uređenja izbjegavati potencijalno invazivne biljne vrste.
12. Radove uklanjanja vegetacije (čišćenje terena) izvoditi izvan glavne sezone gniježđenja
ptica (travanj – lipanj).
13. Osigurati odvojeno sakupljanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom izgradnje zahvata te
isti predavati ovlaštenim sakupljačima.
14. Izraditi projekt krajobraznog uređenja u sklopu izrade glavnog projekta. Zahvat uklopiti u
postojeći krajobraz uz poštivanje lokalnih krajobraznih značajki. Krajobraznim projektom
omogućiti razvoj doprirodnih krajobraznih struktura, ublažiti geometriju i umjetne boje
aquaparka te smanjiti izgrađene površine
15. Uporaba zahvata do izgradnje sustava javne odvodnje i priključenja na kanalizacijski sustav
Split-Solin nije moguća.
16. Odvodnju otpadnih voda (sanitarne, oborinske, bazenske) riješiti razdjelnim sustavom
kanalizacije s priključenjem na odgovarajuće sustave javne odvodnje, sukladno uvjetima
nadležnih institucija i komunalnih organizacija.
17. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda riješiti priključkom na sustav javne odvodnje otpadnih
voda radne zone po izgradnji istog, a prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća.
18. Prije spoja na kanalizaciju, otpadne vode dovesti na kvalitetu komunalnih otpadnih voda.
19. Kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna te dimenzionirana i postavljena tako da
omogući sveukupnu oborinsku, kao i sanitarnu odvodnju zone planiranog zahvata.
20. Oborinske površinske vode s parkirališta odnosno manipulativnih površina nakon tretmana
u separatorima ulja s taložnicama mulja ispuštati u sustav oborinske odvodnje radne zone
Podi-zapad.
21. Bazenske vode nakon pročišćavanja ispuštati u sustav oborinske odvodnje zone.
22. Čiste krovne oborinske vode upustiti u teren (kroz upojni bunar) bez ugrožavanja okolnih
objekata ili površina. Predvidjeti mogućnost korištenja ovih voda za zalijevanje zelenih
površina.
23. Sastav sanitarnih otpadnih voda i bazenskih voda održavati i kontrolirati u skladu s važećim
propisima, odnosno vodopravnom dozvolom i dozvolbenim nalogom za ispuštanje voda.
24. Otpadne vode iz kuhinje restorana propustiti kroz mastolov prije konačne dispozicije u
sustav javne odvodnje.
25. Predvidjeti tretman (aeriranje/osvježenje) vode koja se zadržava u retenciji.
26. Sukladno Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite zabranjeno je deponiranje otpada i
svako skladištenje nafte i naftnih derivata.
PRILOZI