d.o.o.

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA POSTROJENJE

ZA PRIHVAT, SKLADIŠTENJE I LOŽENJE DRVNOG
OSTATKA/DRVNE BIOMASE U ROTACIJSKOJ PEĆI
TVORNICE CEMENTA SVETI JURAJ
- sažetak za javni uvid -

Zagreb, travanj 2009.

član HEP grupe
Naručitelj: Dalmacijacement Cemex

Ugovor: Narudžbenica zaprimljena pod 10-08-2825/32

(veza: Ugovor 10-07-692/01)

Broj dokumenta: 25-08-4267/32

Projekt izradio: A P O d.o.o. usluge zaštite okoliša

Vrsta dokumentacije: Studija utjecaja na okoliš

Naziv projekta: Studija utjecaja na okoliš za postrojenje za

prihvat, skladištenje i loženje
drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijskoj peći
Tvornice cementa Sveti Juraj

Voditelj projekta: mr. Boris Firšt, dipl.ing.biol. ________________

Članovi projektnog tima: dr.sc. Marija Jozić, dipl.ing.kem.teh.

mr.sc. Antun Schaller, dipl.ing. geografije
Sabina Maroš, dipl.ing.ureñenja krajobraza

Modeliranje širenja buke u okoliš:

Sonus d.o.o., Miljenko Henich, dipl.ing.

Kartografski prikazi na geokodiranim podlogama:

Miljenko Vrebčević, ing.geod.

Obrada i interpretacija meteoroloških podataka:

mr.sc. Alica Bajić, dipl.ing.

Fizikalno-kemijske analize uzoraka:

Bioinstitut d.o.o. – Čakovec

Pregledao: mr.sc. Sanja Grabar, dipl.ing.kem. ________________

Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor ________________

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 Revizija 1

Zagreb, travanj 2009.

APO-OB/0502-01
1998-04-27
SADRŽAJ:

A SAŽETAK STUDIJE ........................................................................................................................................ 2

A.1 ZADAĆA STUDIJE.................................................................................................................................. 2
A.2 SVRHA IZGRADNJE POSTROJENJA ZA PRIHVAT, SKLADIŠTENJE I LOŽENJE DRVNOG
OSTATKA/DRVNE BIOMASE ............................................................................................................................. 2
A.3 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ .................................................................. 2
A.4 OPIS ZAHVATA....................................................................................................................................... 5
A.5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA................................................................................................................... 6
A.6 ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA, TE ZAŠTIĆENIM
PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE ..................................................................................... 7
A.6.1.1 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima .................................................................................7
A.6.1.2 Zaštićena područja i područja ekološke mreže .....................................................................................8
A.7 SKRAĆENI PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ................................................................ 10
A.8 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ......................................................................................... 12
A.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA,
UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA
EKOLOŠKIH NESREĆA..................................................................................................................................... 12
A.9.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i
loženje drvnog ostatka/drvne biomase ........................................................................................................ 14
A.9.1.1 Mjere zaštite tla i voda ............................................................................................................................14
A.9.1.2 Mjere gospodarenja otpadom................................................................................................................15
A.9.1.3 Mjere zaštite zraka ..................................................................................................................................15
A.9.1.4 Mjere zaštite od nedopuštenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza ......................................15
A.9.1.5 Mjere zaštite od buke..............................................................................................................................15
A.9.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog
ostatka/drvne biomase ................................................................................................................................... 16
A.9.2.1 Mjere zaštite tla........................................................................................................................................16
A.9.2.2 Mjere zaštite voda ...................................................................................................................................16
A.9.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom.............................................................................................................17
A.9.2.4 Mjere zaštite zraka ..................................................................................................................................17
A.9.2.5 Mjere zaštite flore i faune .......................................................................................................................18
A.9.2.6 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovništvo okolnih naselja........................18
A.9.2.7 Mjere zaštite od buke..............................................................................................................................18
A.9.2.8 Specifične mjere i postupci vezani za suspaljivanje drvnog ostatka/drvne biomase.....................19
Mjere prilikom prihvata drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciji i doziranja u peć ..........................................19
Mjere i postupci za kontrolu kvalitete dimnih plinova ..............................................................................................19
A.9.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za prihvat, skladištenje i
loženje drvnog ostatka/drvne biomase ........................................................................................................ 20
A.9.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) .................................................................. 20
A.10 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .................................................................................... 21
A.10.1 Praćenje emisija........................................................................................................................... 21
A.10.2 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara............................................................. 21
A.10.3 Praćenje opterećenja okoliša bukom ........................................................................................ 22
A.11 PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA
STANJA OKOLIŠA .............................................................................................................................................. 22
A.12 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ.............................................. 22
A.13 POPIS PRILOGA................................................................................................................................... 23

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1

A SAŽETAK STUDIJE

A.1 ZADAĆA STUDIJE

Zadaća Studije bila je:

detaljno karakterizirati širu i užu lokaciju planiranog zahvata;

analizirati i stručno procijeniti mogući utjecaj izgradnje i rada postrojenja za prihvat,
skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase na okoliš,

ocijeniti prihvatljivost zahvata na okoliš;

predložiti mjere zaštite okoliša u cilju smanjenja i/ili uklanjanja negativnih utjecaja na
okoliš.

A.2 SVRHA IZGRADNJE POSTROJENJA ZA PRIHVAT, SKLADIŠTENJE I LOŽENJE

DRVNOG OSTATKA/DRVNE BIOMASE

Proizvodnja cementa pripada u red industrijskih grana s najvećom specifičnom potrošnjom

električne i toplinske energije po jedinici proizvoda. Kod tzv. suhog postupka proizvodnje
portland cementnog klinkera, kakav se danas primjenjuje u svim hrvatskim tvornicama cementa,
ovisno o tehničko-tehnološkoj opremljenosti proizvodne linije, za proizvodnju 1 tone klinkera
troši se 3,3 do 3,6 GJ toplinske energije uz utrošak cca 100 kWh/t cementa. Iz tog razloga
cementna industrija je naročito zainteresirana za upotrebu (alternativnih) goriva odnosno za
štednju skupih i neobnovljivih energenata.

Svrha izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase je:

supstitucija fosilnog goriva drvetom kao obnovljivim izvorom energije;

smanjenje emisija iz procesa pečenja klinkera, prvenstveno emisija CO2 zbog poimanja
drvne biomase kao CO2 neutralnog goriva, pri čemu ne smije doći do povećanja emisija
ostalih onečišćujućih tvari.

A.3 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Procjena utjecaja planiranog zahvata na okoliš obavljena je u nekoliko koraka od kojih je svaki
imao odreñenu svrhu kako bi se u konačnici mogao procijeniti utjecaj planiranog zahvata na
okoliš, a uvažavajući pri tome sljedeće:

postojeće stanje okoliša na lokaciji;

postojeće proizvodne aktivnosti na lokaciji kojima se ostvaruje utjecaj na okoliš odnosno na
njegove pojedine sastavnice, a posebice na kakvoću zraka.

U nastavku je dan pregled poduzetih koraka za procjenu utjecaja planiranog zahvata na okoliš,
te kratak pregled razloga zbog kojih je pojedini korak poduzet, odnosno ciljeva koji su se željeli
ostvariti.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 2

 Pregled poduzetih koraka i svrhe njihova poduzimanja u procesu procjene utjecaja na okoliš

R.br. Korak u postupku Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja na okoliš
procjene utjecaja na
okoliš
1. Opis lokacije zahvata
Dati pregled usklañenosti zahvata s dokumentima prostornog ureñenja
i područja utjecaja
Opisati lokaciju zahvata s obzirom na njezin prostorni smještaj, blizinu naselja i posebno vrijednih područja koja
zahvata mogu biti ugrožena radom zahvata, te postojeće stanje onih sastavnica okoliša na koje zahvat može ostvariti utjecaj

2. Utvrñivanje mogućih
Pri planiranju izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase Nositelj zahvata
varijantnih rješenja razmatrao je dvije varijante koje se u tehničko-tehnološkom smislu kao niti planiranim kapacitetom ne razlikuju.
zahvata Razlika je bila samo u odnosu na mikrolokaciju unutar tvorničkog kruga.

Stručnjaci potencijalih ponuñača tehnologije upozorili su da je jedina moguća varijanta smještaj na mikrolokaciji A
koja je prikazana u Studiji i to prvenstveno iz razloga jednostavnije, učinkovitije i manje bučne izvedbe pneumatskog
transporta drvne sječke iz silosa do gorionika peći. Ovom varijantom ne umanjuje se niti zelena livadna površina na
istočnom dijelu tvorničkog kruga.

3. Inventarizacija emisija
Dati pregled postojećih emisija s lokacije Tvornice cementa Sveti Juraj i to onih emisija u kojima će realizacijom
zahvata doći do promjena, a to su:
- emisije u zrak;
- emisije buke.

4. Kvantificiranje Kvantificirati utjecaje i to:

utjecaja
Utjecaje na tlo - utjecaj na tlo u najvećem se dijelu ostvaruje kao posljedica mokrog i suhog taloženja, te je njegov
intenzitet direkto ovisan o emisijama onečišćujućih tvari u zrak koje su zasebno obrañene u Studiji

Utjecaje otpada - Posebno su izdvojene one specifične vrste otpada koja će nastajati kao direktna posljedica rada
postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase (eventualno iz drvnog materijala izdvojeni
metali). Nastajat će i otpad kao posljedica održavanja postrojenja. Tvrtka Dalmacijacement d.d. uspješno gospodari
sa svim vrstama otpada nastalog na lokaciji Tvornice cementa Sveti Juraj.

Utjecaje na zrak - u skladu s planiranim konzumom drvnog ostatka/drvne biomase i karakteristikama postojeće peći
za proizvodnju klinkera izrañena je bilanca unosa i potencijanih emisija kako pri korištenju smo petrolkoksa, tako i pri
suspaljivanju drvnog ostatka/drvne biomase, a sve po principu „najgoreg mogućeg slučaja”. Potencijalne emisije
nekih onečišćujućih tvari (HCl, HF, teški metali) se mogu lakše kvantificirati što je i učinjeno, dok emisije nekih (CO,
NOx, a djelomice i SO2) ovise o samoj konstrukciji peći, ali i načinu voñenja procesa – kvaliteti goriva, količini kisika,
tempraturi u pojedinim dijelovima sustava peći, vremenu zadržavanja pojedinih dimnih plinova u sustavu peći, načinu
voñenja sekundarnog zraka s haladnjaka klinekra u peć...) Posebno je izražena količina CO2 koji nastaje uslijed
postojeće proizvodnje klinkera na lokaciji, a zatim količina CO2 koja će u slučaju korištenja drvnog
ostatka/drvne biomase biti smanjena u odnosu na količinu CO2 pri korištenju isključivo petrolkoksa kao
fosilnog goriva (količina se umanjuje za količinu CO2 iz onog dijela petrolkoksa koji je supstituiran drvnim
ostatkom/drvnom biomasom kao CO2 neutralnim gorivom što na temelju izrañene bilance iznosi oko 110.144 t/god.)

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 3


Utjecaje na floru i faunu i utjecaj na vizualni identitet krajobraza – s obzirom da se radi o realizaciji zahvata
unutar postojećeg tvorničkog kruga Tvornice cementa Sveti Juraj direktan utjecaj na floru i faunu neće se ostvariti.
Do promjena vizualnog intenziteta krajobraza došlo je još početkom 20-tog stoljeća izgradnjom objekata cementare,
tako da se izgradnjom predmetnog postrojenja unutar tvorničkog kruga neće ostvariti značajan utjecaj na vizualni
identitet krajobraza, posebice iz razloga što su dimenzije planiranih grañevina znatno manje od dimenzija ostalih, već
postojećih grañevina cementare, a koje okružuju planirani zhavat. Utjecaj na biljke ostvaruje se kao posljedica
emisija (suho i mokro taloženje emitiranih onečiščujućih tvari) koje su kvantificirane tijekom razmatranja utjecaja na
zrak, a realizacijom zahvata očekuje se smanjenje emisija, a time i smanjenje utjecaja na zrak.

Utjecaje na promet – za potrebe dovoza drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciju će u najgorem slučaju dolaziti
cca 16 kamiona dnevno u slučaju maksimalnog planiranog godišnjeg konzuma od 80.000 t drvnog ostatka/drvne
biomase, maksimalnog godišnjeg broja radnih dana (333 radna dana godišnje) i maksimalnog proizvodnog
kapaciteta od 3.200 t klinkera dnevno.

Utjecaje buke – Razine buke koje se na najbližim receptronim (referentnim) točkama izvan tvorničkog kruga,
odnosno u susjednim zonama smiju javljati kao posljedica rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog
ostatka/drvne biomase kvantificirane su primjenom odredbi Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini
u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i postojeće razine buke na referentnim točkama. Utjecaj izvora buke
postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase na potencijalno ugrožene receptorne
točke obrañen je modelom širenja buke u okoliš, te su postavljeni dodatni zahtjevi za pojedinu opremu kako bi se
buka na referentnim točkama zadržala unutar dozvoljenih granica.

Mogući utjecaji uslijed akcidenta – kao mogući akcident prepoznat je požar, ali su kroz mjere zaštite okoliša
propisani mehanizmi koji će spriječiti da do akcidenta uopće ne doñe.

5. Propisivanje mjera
Propisati mjere kojima će se utjecaji na okoliš izbjeći i/ili umanjiti, odnosno svesti na razinu prihvatljivu za okoliš na
zaštite okoliša i specifičnoj lokaciji
programa praćenja
stanja okoliša

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 4

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

A.4 OPIS ZAHVATA

U Tvornici cementa Sveti Juraj loženje rotacijske peći za proizvodnju klinkera ostvaruje se
konvencionalnim krutim gorivima, prethodno samljevenim u prašinu i pneumatski doziranim u
peć. Osnovna kruta goriva koja se dobavljaju i koriste su petrolkoks i ugljen. Namjeravanim
zahvatom planira se djelomična supstitucija petrolkoksa drvnim otpadom/drvnom biomasom.
Supstitucija je planirana fazno, pri čemu su planira loženje drvnim ostatkom/drvnom biomasom
u godišnjoj količini kako slijedi:

I faza 22.500 t/god

II faza 47.000 t/god

III faza 64.000 t/god
U smislu izgradnje, namjeravani zahvat se planira izvesti odjednom, što znači da se postrojenje
kapacitira na ukupni potencijalni godišnji konzum suspaljivanja drvnog ostatka/drvne biomase
kao goriva. Naime, stupanj supstitucije ovisit će o situaciji na tržištu drvnog ostatka/drvne
biomase odnosno o mogućnosti dobave drvnog ostatka/drvne biomase, te je stoga procijenjeno
da će se ugovaranje dobave odvijati stupnjevito.

Zahvatom je predviñena gradnja svih potrebnih sadržaja za prihvat manipulaciju, skladištenje i

loženje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacionoj peći cementare, bez utjecaja na tehničko-
tehnološki proces proizvodnje cementa i bez narušavanja funkcionalnih, sigurnosnih i zaštitnih
mjera postojećega pogona, uz istovremeno zadovoljenje svih kriterija očuvanja i zaštite okoliša.
Namjeravanim zahvatom nisu predviñeni zahvati na postojećim objektima niti postojećim
proizvodno-tehnološkim dijelovima tvornice cementa, osim minimalnih zahvata priključenja
novog sustava na postojeći sustav loženja rotacione peći i povrata otpadnog ventilacijskog
zraka iz dijelova novoga postrojenja na postojeći sustav za dovod zraka za izgaranje goriva u
peći.

Osnovni doprinos namjeravanoga zahvata je djelomična supstitucija konvencionalnog fosilnog

goriva alternativnim, obnovljivim gorivom.

Opis rada postrojenja

Planirano je da postrojenje služi za prihvat, mjerenje i opskrbu gorionika drvnim

ostatkom/drvnom biomasom u količini od 10 t/h, što odgovara volumenu protoka do 100 m3/h.
Postrojenje je planirano (projektirani kapacitet) na način da može raditi 24 sata na dan i sedam
dana u tjednu, što čini ukupno godišnje vrijeme rada od 8.000 sati (333 dana rada peći).
Napomena izrañivača Studije:
Iako je Idejnim projektom planiran maksimalni godišnji konzum suspaljivanja drvnog
ostatka/drvne biomase kao goriva od 64.000 t/god, iz tehničkih karakteristika postrojenja
proizlazi da je maksimalni satni kapacitet unosa drvnog ostatka/drvne biomase u peć 10 t/h što
uz 8.000 radnih sati godišnje odgovara količini drvnog ostatka/drvne biomase od 80.000 t/god,
te je s obzirom na potrebe izrade Studije po principu „najgoreg mogućeg slučaja“ u bilanci,
materijala kao i razmatranju utjecaja na okoliš, uzeta u proračun količina drvnog ostatka/drvne
biomase od 80.000 t/god.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 5

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Slijed operacija je sljedeći:

1. Kamionska prikolica dolazi do otvora za iskrcaj na stanici za prihvat kamiona, gdje se
iskreće. Emitirana prašina uzrokovana iskretanjem prikolice odvlači se u stanicu za
prijem tako da ne dolazi do zagañenja okoliša.
2. Pužnica s pokretnom podnicom prenosi sekundarno gorivo u člankasti povlačni
transporter.
3. Gorivo zatim prolazi kroz magnetski separator i zvjezdasto sito prije nego što stigne do
silosa za skladištenje preko još jednog člankastog povlačnog transportera.
4. Gorivo iz silosa izlazi pomoću pužnice za izvlačenje koja kruži unutar silosa. Sekundarno
gorivo prolazi preko dozirne pužnice i ćelijskog dodjeljivača na gorionik peći. Interna
kontrolna petlja koristi unaprijed odreñene odnosno postavljene vrijednosti za kontrolu
dozirne pužnice. Dozirna pužnica zatim prenosi gorivo u ejektorski ćelijski dodjeljivač
preko zatvorene skliznice. Filter ugrañen iznad mjesta ispuštanja dozirne pužnice
osigurava da se ništa od materijala ne ispusti u atmosferu i takoñer uzima ispusni zrak
od dodjeljivača. Dodjeljivač i opskrbna linija praćeni su alarmima brzine i tlaka radi
izbjegavanja zastoja.

Sustav otprašivanja u prezentiranom postrojenju sastoji se od 3 vrećasta otprašivača posebno

oblikovanih tako da je otporan na eksplozije uslijed povišenog tlaka. Ove jedinice su smještene
na prihvatnoj jedinici za kamione, na vrhu silosa za skladištenje i na dozirnoj jedinici.
Procesna shema manipulacije i loženja drvne biomase/drvnog ostatka dana je u Prilogu 1, a
principna shema u Prilogu 2. Smještaj postrojenja unutar tvorničkog kruga prikazan je u Prilogu
3.

A.5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Geografski gledano Tvornica cementa Sveti Juraj nalazi se u području Kaštel Sućurca, u
priobalju krajnjeg istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva.

U Generalnom urbanističkom planu Kaštela (u daljnjem tekstu: GUP Kaštela), Tvornica

cementa Sveti Juraj nalazi se na prostoru proizvodne, gospodarske namjene (oznaka I) što
je vidljivo kartografskom prikazu: Korištenje i namjena površina, čiji se dio na kojem je vidljiva
lokacija tvornice nalazi u Prilogu 4 ovog Sažetka.

Debljina i kakvoća tla koje se razvilo na flišnoj podlozi ovisni su u velikoj mjeri o nadmorskoj
visini i nagibima: porastom visine i nagiba pedološki se horizont istanjuje. Oko Trogira i iznad
Donjih Kaštela prevladavaju smeña karbonatna tla, dok su u istočnom dijelu prostora i na
Splitskom poluotoku raširena mineralna, karbonatno-laporovita tla. U vapnenačkim zonama,
uključujući i planinski okvir razmatranog prostora, mjestimice se nalaze površine tankih
inicijalnih tala. Obzirom na denudaciju, odnosno, erozijsko-derazijske procese prouzročene
krčenjem šume, čini se da su ova tla nekad bila još rasprostranjenija. Izmjena vapnenaca i fliša
odražava se i u osobinama biljnog pokrova. Tako, dok su vapnenački prostori uglavnom goli, na
flišu uspijevaju različite biljne vrste. Meñutim, u primorskom je području (Kaštelansko polje) sve
prisutnija zemljoradnja pa su poljoprivredne kulture gotovo potpuno istisnule prirodnu,

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 6

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

samoniklu vegetaciju. Drugi, još noviji pritisak koji ugrožava i same poljoprivredne površine, je
širenje stambenih zona. Na strmijim padinama mjestimice su sačuvani gajevi, iako se i na njih
širi sekundarna vegetacija, makija i šikara pa i golet.

Primarna vegetacija ovog prostora pripada dvjema biljno-geografskim zonama: mediteransko-

zimzelenoj i submediteransko-listopadnoj, dok na samoj lokaciji planiranog zahvata nema
primarne vegetacije s obzirom da se ista nalazi unutar postojećeg tvorničkog kruga.

S klimatološkog aspekta šire područje Splita nalazi se u priobalnom području srednjeg

Jadrana koji ima umjerenu maritimnu klimu. Ono se nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu
umjerenih širina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz česte izmjene vremenskih situacija.
Ljeti dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim razvojem konvektivne naoblake i
pljuskovima kiše. Hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju česte ciklonalne
aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim, a često i olujnim vjetrom. Prema Köppenovoj
klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i
oborine, ovo područje ima Cfs'a klimu. C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u
velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od
–3ºC i niža od 18ºC. Srednja mjesečna temperatura viša je od 10ºC tijekom više od 4 mjeseca u
godini. Tijekom godine nema suhih mjeseci (f), a minimum oborine je ljeti. Oznaka s' pokazuje
da je kišovito razdoblje u jesen. Oznaka a ukazuje na vruće ljeto sa srednjom temperaturom
najtoplijeg mjeseca većom od 22ºC, a uz to bar četiri uzastopna mjeseca imaju srednju
temperaturu veću od 10ºC.

Za potrebe izrade ove Studije od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražen je izvadak iz
karte staništa te baze podataka „Nacionalna ekološka mreža“ za područje Tvornice cementa
Sveti Juraj. Tvornica cementa Sveti Juraj ne nalazi se unutar područja ekološke mreže.

A.6 ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA, TE

ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE
A.6.1.1 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Smještaj postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase prostorno

je predviñen na otvorenom prostoru u tvorničkom dvorištu, broj k.č. 1990/1 k.o. Kaštel Sućurac,
a unutar Tvornice cementa Sveti Juraj. Postojeći zahvat u prostoru, a s kojim je postrojenje za
prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase u neposrednom prostornom i
tehničko-tehnološkom odnosu jesu postojeći objekti unutar tvroničkog kruga. Prostorno gledano
grañevina se smješta u prostoru slobodnog platoa u nivou okolnog terena izmeñu sljedećih
postojećih grañevina:

mlinice ugljena (na sjeveru);

hale paletizacije i elektomehačke radione (na jugu);

centralne upravljačke zgrade (na istroku);

skladišta ugljena/petrolkoksa (na zapadu).

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 7

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Grañevina je dakle okružena susjednim zgradama, ali se niti jednim svojim dijelom ne naslanja
niti dodiruje neki od postojećih susjednih objekata. Ovaj odnos prikazan je na ortofotosnimci na
slici.

Prostor na kojem je planiran zahvat u odnosu prema postojećim zahvatima (grañevinama) u

neposrednom okruženju

S obzirom da je za predmetno područje izrañen generalni urbanistički plan (Generalni

urbanistički plan Kaštela, Službeni glasnik Grada Kaštela broj 2/06) za prikaz odnosa tvornice
cementa i ostalih zahvata u prostoru prireñen je isječak iz Generalnog urbanističkog plana
Kaštela za područje oko Tvornice cementa Sveti Juraj (Prilog 4).

A.6.1.2 Zaštićena područja i područja ekološke mreže

Na lokaciji Tvornice cementa Sveti Juraj, dakle i planiranog zahvata nema zaštićenih entiteta
koji bi uživali zaštitu sukladno bilo kojoj kategoriji zaštite navedenoj u Zakonu u zaštiti prirode
(NN 70/05 i 139/08).
Za potrebe izrade ove Studije od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražen je izvadak iz
karte staništa te baze podataka «Nacionalna ekološka mreža» za područje Tvornice cementa
Sveti Juraj. Tvornica cementa Sveti Juraj ne nalazi se unutar područja ekološke mreže. Tipovi
staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa prikazani su na izvatku iz karte staništa (Slika)
prireñenom od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 8

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Izvadak iz Karte staništa za lokaciju Tvornice cementa Sveti Juraj

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 9

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Usporedbom navedenog izvatka i ortofotosnimke okolice tvornice vidljivo je da su izvorni

stanišni tipovi znatno izmijenjeni.

A.7 SKRAĆENI PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Promjene koje će nastati izgradnjom postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog

ostatka/drvne biomase, najvećim su dijelom vezane su uz područje neposrednog zahvata.
Utjecaji na okoliš mogu se predvidjeti u slijedećim aktivnostima:
1. Pripremi i izgradnji postrojenja;
2. Tijekom rada postrojenja;
3. Prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja;
4. Akcidentu (ekološkoj nesreći).

Utjecaji na okoliš pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razrañeni u Studiji i to:

utjecaji na tlo;

utjecaji na vode;

nastajanje otpada;

utjecaji na zrak;

utjecaji na floru i faunu;

utjecaji na vizualni identitet krajobraza;

utjecaji na promet;

utjecaji na kulturnu baštinu;

utjecaji uslijed buke.
te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zaštite okoliša za njihovo uklanjanje i/ili
smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predviñenu razinu. Stoga je u sklopu
ovog Sažetka dan samo skraćeni tablični prikaz utjecaja na okoliš te prikaz njihova značaja.
Ukoliko se radom tvornice u postojećem stanju ostvaruje značajan utjecaj, ali se korištenjem
drvnog ostatka/drvne biomase očekuje smanjenje tog utjecaja, uz oznaku DA pridružen je i
znak .
RECEPTOR I PUT
ZNAĆAJAN
UTJECAJ ILI
DA/NE
OBRAZLOŽENJE ZAŠTO UTJECAJ NIJE ZNAČAJAN
Emisije u zrak DA Utjecaj cementne industrije kao stacionarnog izvora
onečišćujućih tvari u zrak je značajan, ali ovdje valja naglasiti
da se planiranim zahvatom odnosnog korištenjem drvnog
ostatka/drvne biomase u procesu pečenja klinkera utjecaji
na zrak smanjuju u odnosu na sadašnje stanje, što i jest
svrha poduzimanja ovogo zahvata od strane Nositelja
zahvata.
Emisije u površinske NE Pravih tehnoloških voda u procesu proizvodnje klinkera nema,
vode a novo postrojenje za prihvat, korištenje i loženje drvnog
ostatka/drvne biomase nije izvor niti tehnoloških niti sanitarnih
otpadnih voda. Kontrolom emisija u zrak sprječava se
taloženje onečišćujućih tvari.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 10

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Taloženje iz zraka u tlo NE Godišnja izvješća sa mjernih postaja za praćenje kakvoće

zraka za razdoblje 2005.-2007. godine objavljena su na web
stranicama Dalmacijacement d.d. i Nastavnog zavoda za
javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Analize
ukupne taložne tvari uglavnom ukazuju na zadovoljavajuće
stanje (mjerne postaje bilježe utjecaje i drugih izvora
onečišćenja na tom području, a ne samo stacionarnih izvora
Dalmacijacementa). Unos teških metala u sustav rotacijske
peći smanjit će se primjenom drvnog ostataka/drvne biomase
u odnosu na primjenu isključivo fosilnih goriva.
Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih
tvari.
Buka i vibracije NE S obzirom na karakteristike proizvodnog procesa i kontinuirani
rad tvornice (tvornica radi i po danu i po noći) buka ostvaruje
značajan utjecaj na pojedine receptorne točke u okolnim
naseljima. U odnosu na druge izvore buke unutar tvorničkog
kruga (mlinovi ugljena, mlinovi cementa, rotacijska peć, silos
homogenizacije...) intenzitet emisije buke planiranog
postrojenja neće ostvariti značajan utjecaj uz primjenu
propisanih mjera zaštite od buke.
Miris NE U toku procesa proizvodnje klinkera ne dolazi do pojave
neugodnih mirisa. Pojava neugodnih mirisa ne očekuje se ni
prilikom korištenja drvnog ostatka/drvne biomase kao goriva s
obzirom da se isti neće dugo zadržavati na lokaciji (izbjegnut
proces fermentacije drvnog materijala prilikom skladištenja), te
da je sustav internog transporta i skladištenja drvnog
ostatka/drvne biomase od dopreme na lokaciju do korištenja u
rotacijskog peći zatvoren.
Rizik od nesreća i NE Kao mogući akcident prepoznat je požar, ali su kroz mjere
posljedica nesreća zaštite okoliša propisani mehanizmi koji će spriječiti da do
akcidenta uopće ne doñe.
Vizualni utjecaj povezan NE Do promjena vizulanog intenziteta krajobraza došlo je još
s realizacijom početkom 20-tog stoljeća izgradnjom objekata cementare,
postrojenja za prihvat, tako da se izgradnjom predmetnog postrojenja unutar
skladištenje i loženje tvorničkog kruga neće ostvariti značajan utjecaj na vizualni
drvnog ostatka/drvne identitet krajobraza, posebice iz razloga što su dimenzije
biomase planiranih grañevina znatno manje od dimenzija ostalih, već
postojećih grañevina cementare, a koje okružuju planirani
zahvat.
Utjecaj na globalno DA U procesu proizvodnje klinkera nastaje značajna količina CO2.
zagrijavanje Ovaj zahvat doprinosi smanjenju emisije CO2 koji nastaje
uslijed postojeće proizvodnje klinkera na lokaciji. Naime,
ukupna količina emitiranog CO2 se umanjuje za količinu CO2
iz onog dijela petrolkoksa koji je supstituiran drvnim
ostatkom/drvnom biomasom kao CO2 neutralnim gorivom što
na temelju izrañene bilance iznosi 110.144 t/god.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 11

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Promet NE Za potrebe dovoza drvnog ostatka/drvne biomase na

lokaciju će u najgorem slučaju dolaziti cca 16 kamiona
dnevno u slučaju maksimalnog planiranog godišnjeg
konzuma od 80.000 t drvnog ostatka/drvne biomase,
maksimalnog godišnjeg broja radnih dana (333 radna
dana godišnje) i maksimalnog proizvodnog kapaciteta od
3.200 t klinkera dnevno.
Utjecaj otpada koji NE Kao posljedica rada predmetnog postrojenja ne očekuje se
nastaje kao posljedica pojava otpada osim eventualno iz drvnog ostatka/drvne
rada postrojenja za biomase izdvojenih sitnijih metalnih dijelova (npr. ćavli) i
prihvat, skladištenje i otpada koji će nastajati kao posljedica održavanja postrojenja.
loženje drvnog Tvrtka Dalmacijacement d.d. uspješno gospodari sa svim
ostatka/drvne biomase vrstama otpada nastalog na lokaciji Tvornice cementa Sveti
Juraj.

A.8 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

A.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA

ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE
POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA

Mjere zaštite okoliša za zahvat izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog
ostatka/drvne biomase mogu se sukladno utjecajima prepoznatim u poglavlju E.1. cjelovite
Studije podijeliti na mjere zaštite okoliša:
1. Tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog
ostatka/drvne biomase;
2. Tijekom rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase;
3. Po prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog
ostatka/drvne biomase;
4. Pri akcidentu (ekološkoj nesreći).

Prije toga u nastavku su navedene općenite mjere (zahtjevi) zaštite okoliša vezane za
realizaciju zahvata navedene su u nastavku.

Mjere za postrojenje s obzirom na korištenje alternativnog goriva

Rotacijska peć mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve:

temperatura plinova uz unutarnju stjenku komore za izgaranje nakon posljednjeg
ubacivanja zraka i pod najnepovoljnijim uvjetima mora dostići najmanje 850°C;

svi dimni plinovi moraju na temperaturi od 850°C provesti najmanje 2 sekunde, ako se
spaljuje alternativno gorivo kod kojeg ukupni sadržaj halogena izraženih kao klor iznosi
više od 1% mase alternativnog goriva, zahtijevana temperatura iz prethodnih točaka
mora dostići najmanje 1.100°C na kojoj svi dimni plinovi moraju provesti najmanje 2
sekunde.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 12

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Drvni ostatak/drvnu biomasu potrebno je dopremati na lokaciju već usitnjen odnosno u obliku
drvne sječke. Zahtjeve za veličinu čestica, minimalnu ogrijevnu vrijednost (13,5 MJ/kg) i sadržaj
vlage (20 %) potrebno je definirati i ugovoriti sa dobavljačem drvnog ostatka/drvne biomase.

Potrebno je ustrojiti dokumentirane procedure za prihvat, analizu i testiranje dostavljenog

drvnog ostatka/drvne biomase i rukovanje drvnim ostatkom/drvnom biomase na lokaciji.

Moraju se uvesti odgovarajući protokoli koji se primjenjuju u slučaju da pristigli drvni

ostatak/drvna biomasa ne odgovara pratećim specifikacijama.

Zahtjevi za emisije u zrak

Člankom 28. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) za postojeća postrojenja za proizvodnju cementa u
rotacijskim pećima suhim ili mokrim postupkom, uz volumni udio kisika od 10% propisane su
granične vrijednosti emisija (GVE) kako slijedi:
Onečišćujuća tvar GVE* (mg/m3)
Praškaste tvari 50
Oksidi dušika izraženi kao NO2 800
Oksidi sumpora izraženi kao SO2 400
*Ukupne granične vrijednosti emisija iskazane su masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom
otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa.
Sukladno članku 162. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) postojeći stacionarni izvori nakon 31.12.2010.
godine moraju udovoljiti GVE kako je gore navedeno.

Vrećasti otprašivači postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne sječke

moraju zadovoljiti zahtjev za graničnom vrijednošću emisije <30 mg/m3.

Zahtjevi za mjerenje emisija u zrak

Sukladno članku 72. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) potrebno je uz kontinuirano mjerenje oksida
sumpora izraženih kao SO2, oksida dušika izraženih kao NO2, CO i praškaste tvari mjeriti i
emitirani maseni protok otpadnih plinova, temperaturu, tlak i volumni udio kisika.

Mjerni sustav za kontinuirano mjerenje emisije onečišćujućih tvari obuhvaća mjerne instrumente
te automatski sustav za kontinuirano bilježenje, pohranjivanje, obradu izmjerenih vrijednosti i
prijenos podataka do centralne jedinice.
Mjerni instrument za kontinuirano mjerenje emisija mora udovoljavati sljedećim uvjetima:

mora omogućiti pouzdan i dugotrajan kontinuirani rad;

područje rada mjernog instrumenta mora omogućiti bilježenje svih iznosa izmjerene
veličine tako da najmanja vrijednost gornje granice mjerenja bude najmanje 2,5 puta
veća od GVE za mjerenu onečišćujuću tvar;

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 13

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

sustav za uzorkovanje mora osigurati dovoñenje ispravnog uzorka u mjerni instrument

(dovoljan protok, pravilno pročišćavanje, sprječavanje kondenzacije i drugo);

opremljenosti s internim sustavom za provjeru rada;

omogućavanje ručne provjere rada, ispravnosti i točnosti,

opremljenosti zvučnim signalom za dojavu o prekoračenju granične vrijednosti emisije.

Automatski sustav za kontinuirano bilježenje, pohranjivanje, obradu i prijenos podataka mora

omogućiti:

bilježenje i pohranjivanje svih rezultata mjerenja, te relevantnih vrijednosti parametara
stanja otpadnih plinova i parametara režima rada stacionarnog izvora;

vrednovanje rezultata mjerenja, odnosno vrijednosti utvrñenih emisijskih veličina i
vrijednosti parametara stanja otpadnih plinova;

dnevno, mjesečno i godišnje izvješćivanje.

Mjerenje mora biti uspostavljeno prema referentnim normama.

Uvjeti za postojenje s obzirom na zaštitu od buke

Za planirani zahvat treba izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja
postavljena u studiji o utjecaju na okoliš:
- najviše dopuštene razine buke na referentnim točkama u okolišu iznose:

50 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V17;

49 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V13;

80 dB(A) danju i noću na točkama duž granice tvorničkog kruga prema susjednim
česticama unutar gospodarske zone.
- zvučna snaga ventilatora otprašivača i pogonskih motora vertikalnih transportnih lanaca,
smještenih u vanjskom prostoru, mora biti manja ili jednaka 91 dB(A).

A.9.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za prihvat,

skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase

A.9.1.1 Mjere zaštite tla i voda

1. Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom, te se pridržavati

odobrene projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju
konkretnu izgradnju.
2. Prilikom projektiranja i izvoñenja radova obratiti pažnju na eventualno križanje sa
postojećim instalacijama te se svi radovi moraju obavljati uz prisustvo tehnologa i
nadzornog inženjera, a iskopi u blizini instalacija se moraju obavljati ručno.
3. Tlo od iskopa odložiti na stranu i kasnije koristiti u svrhu hortikulturnog ureñenja
tvorničkog kruga.
4. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi
nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 14

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na gradilištu se moraju osigurati
priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju
vodopravnu dozvolu.

A.9.1.2 Mjere gospodarenja otpadom

U cilju osiguranja učinkovitog gospodarenja otpadom kako je to propisano člancima 4. do 6.

Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) tijekom izvoñenja grañevinskih radova potrebno
je sa svim vrstama otpada gospodariti sukladno Zakonu i podzakonskim aktima, a posebice
Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (NN 50/05) i Pravilniku u gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) kako slijedi:
1. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno
skadištiti nastali otpad.
2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti.
3. Gospodarenje svim nastalim vrstama otpada povjeriti ovlaštenoj osobi.

A.9.1.3 Mjere zaštite zraka

1. Tijekom grañenja koristiti samo ispravna vozila koja, sukladno članku 8. Zakona o zaštiti
zraka (NN 178/04 i 60/08) moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i održavana
tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,
odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu
ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš.
2. Ukoliko doñe do povećane emisije prašine tijekom grañenja, istu je potrebno smanjiti
prskanjem vodom što se temelji na iskustvu.

A.9.1.4 Mjere zaštite od nedopuštenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza

Pridržavati se odobrene projektne dokumentacije koja mora biti u skladu s odredbama

Generalnog urbanističkog plana Kaštela koji regulira izgradnju grañevina na području na kojem
se planira zahvat.

A.9.1.5 Mjere zaštite od buke

1. U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom grañevinskih radova, odnosno održavanja

razine vanjske buke u granicama propisanim člankom 5. i 17. Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) grañevinske
radove se mora izvoditi malobučnim strojevima, ureñajima i sredstvima za rad i transport
u smislu članka 4. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/2003) te uz ispunjavanje zahtjeva
Direktive 2000/14/EZ o emisiji buke u okoliš od opreme za vanjsku upotrebu.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 15

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

2. Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a

samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noći.
3. Grañevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu razine
buke do 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke
iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje
dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db (A).
4. Pri obavljanju grañevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći
vrijednosti iz tablice 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina
buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu
noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju
dopuštenih razina buke izvoñač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti
sanitarnu inspekciju i upisati u grañevinski dnevnik.
5. Za planirani zahvat treba izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir
ograničenja postavljena u studiji o utjecaju na okoliš:
- najviše dopuštene razine buke na referentnim točkama u okolišu iznose:

50 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V17;

49 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V13;

80 dB(A) danju i noću na točkama duž granice tvorničkog kruga prema susjednim
česticama unutar gospodarske zone.

A.9.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje
drvnog ostatka/drvne biomase

A.9.2.1 Mjere zaštite tla

1. Sve radove i sav transport na lokaciji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom.

2. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi
nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao
što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na lokaciji se moraju osigurati priručno
spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu
dozvolu.
3. Upotrebljeno sredstvo za upijanje zbrinuti kao opasan otpad putem ovlaštene tvrtke za
zbrinjavanje opasnog otpada.

A.9.2.2 Mjere zaštite voda

Relizacijom predmetnog zahvata ne očekuje se dodatan utjecaj na podzemne vode i more.

Zaštitom tla štite se i podzemne vode, stoga su mjere zaštite opisane u poglavlju A.9.2.1.
ujedno i mjere zaštite voda. Osim tih mjera treba se pridržavati slijedećeg:
1. Odvod vode koja nastaje aktivacijom sprinklera u slučaju požara priključiti na postojeći
sustav odvodnje oborinske vode na lokaciji.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 16

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

2. Sukladno glavi X. točka 3. Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99) Nositelj zahvata
obvezan je izraditi/dopuniti Operativni plan za provedbu mjera u slučajevima onečišćenja
voda.

A.9.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom

Kao što je opisano u poglavlju E.1.2.3. cjelovite Studije i dalje će nastajati one vrste otpada s
kojima tvrtka Dalmacijacement d.d. već uspješno gospodari. U sklopu Sustava upravljanja
okolišem koji je ustrojen u skladu sa zahtjevima ISO 14001:2004 izrañene su dokumentirane
procedure i radne upute vezane za gospodarenje otpadom. Takoñer je izrañen i Plan
gospodarenja otpadom.

Slijedom navedenog u vezi gospodarenja otpadom potrebno je:

1. Sukladno dosadašnjoj praksi izraditi/dopuniti Plan gospodarenja otpadom pri čemu se
gospodarenje otpadom mora provoditi sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 i
60/08) i na temelju njega usvojenih podzakonskih akata uvažavajući slijedeće:
- otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti odvojeno skupljati i oporabiti;
- gospodarenje svim nastalim vrstama otpada mora biti povjereno ovlaštenoj
osobi;
- uvjete za privremeno skladištenje otpada na mjestu nastanka osigurati u skladu s
člankom 8. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07).
2. Osigurati direktno odvajanje eventualnih feromagnetskih materijala iz drvnog
ostatka/drvne biomase uz pomoć magnetskog separatora u za to predviñene kontejnere.
Takoñer treba organizirati i nadgledati redovito pražnjenje kontejnera te osigurati i
provoditi zakonom propisano zbrinjavanje te vrste otpada.
3. Redovito mijenjati vreće otprašivača i filtere vezane uz postrojenje za prihvat, korištenje i
loženje drvnog ostatka/drvne biomase te iste zbrinuti na zakonom propisan način.

A.9.2.4 Mjere zaštite zraka

1. Sukladno članku 28. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) za postojeća postrojenja za
proizvodnju cementa u rotacijskim pećima suhim ili mokrim postupkom, uz volumni udio
kisika od 10% propisane su granične vrijednosti emisija (GVE) kako slijedi:
Onečišćujuća tvar GVE (mg/m3)
Praškaste tvari 50
Oksidi dušika izraženi kao NO2 800
Oksidi sumpora izraženi kao SO2 400
Ukupne granične vrijednosti emisija iskazane su masenom
koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom
plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 17

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

2. Potrebno je, od strane nezavisne ovlaštene institucije provoditi mjerenje svih parametara
za koje je uspostavljeno kontinuirano mjerenje, te rezultate usporediti sa rezultatima
kontinuiranih mjerenja u istom razdoblju. U slučaju značajnijih odstupanja potrebno je
obaviti provjeru ispravnosti sustava i ureñaja za mjerenje od strane ovlaštene institucije.
3. Redovitim čišćenjem i održavanjem objekata i internih prometnica smanjiti fugitivnu
emisiju prašine.
4. Osigurati ispravnost kamiona kako bi njihove emisije bile u zakonski dozvoljenim
granicama.
5. Prije prestanka kontinuiranog korištenja drvne biomase/drvnog ostatka kao goriva
odnosno u slučaju prekida korištenja istog dožeg od nekoliko dana, a u cilju
spriječavanja pojave fermentacije i neugodnih mirisa, potrebno je isprazniti bunker
prihvatne stanice kao i silos za skladištenje drvnog ostatka/drvne biomase.

A.9.2.5 Mjere zaštite flore i faune

1. Držanjem vrijednosti emisija unutar zakonom dozvoljenih okvira sprječavati negativan

utjecaj onečišćujućih tvari na tlo i vode, a time i na biljke i životinje.

A.9.2.6 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovništvo okolnih

naselja

1. Dovoz drvnog ostatka/drvne sječke organizirati u dnevnom razdoblju kako se okolno

stanovništvo tijekom noći ne bi dodatno ometalo bukom nastalom kao poljedica
prometovanja teretnih vozila.

A.9.2.7 Mjere zaštite od buke

1. Dopremu drvnog ostatka/drvne biomase obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja.

2. Pri nabavci opreme/ureñaja treba voditi računa o razini zvučne snage, te nabavljati
malobučnu opremu u skladu sa zahtjevima EU Direktive za smanjenje emitirane zvučne
snage.
3. Po puštanju postrojenja u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koji se javlja u
okolišu kao posljedica rada nove opreme. Ukoliko mjerene vrijednosti buke na
referentnim točkama pokažu prekoračenje dozvoljenih vrijednosti poduzeti dodatne
mjere smanjenja buke kako bi se kumulativni utjecaj buke koja se širi u okoliš s lokacije
tvornice sveo na prihvatljivu razinu.
4. Da bi se razine buke održale u dopuštenim granicama tijekom rada zahvata potrebno je
redovito pregledavati i održavati postrojenje.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 18

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

A.9.2.8 Specifične mjere i postupci vezani za suspaljivanje drvnog ostatka/drvne

biomase

Mjere prilikom prihvata drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciji i doziranja u peć

1. Sukladno članku 4. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) definirano je gorivo od biomase, te se
slijedom istog članka nikako ne smije korisiti drvni otpad koji sadrži halogene organske
spojeve ili teške metale koji nastaju uporabom proizvoda za zaštitu drveta ili premaza, i
koji poglavito uključuje drvni otpad koji potječe od grañevinskog otpada ili otpada
nastalog rušenjem.
2. Drvni ostatak/drvnu biomasu potrebno je dopremati na lokaciju već usitnjen odnosno u
obliku drvne sječke. Zahtjeve za veličinu čestica, minimalnu ogrijevnu vrijednost (13,5
MJ/kg) i sadržaj vlage (20 %) potrebno je definirati i ugovoriti sa dobavljačem drvnog
ostatka/drvne biomase.
3. Svaki unos drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciju mora se nadzirati. Mora se
osigurati odgovarajuće dokumentirane procedure i osposobljeno osoblje za provedbu
istih.
4. Mora se voditi očevidnik o primljenim količinama, vrsti (vrstama drveća zastupljenim u
istom ukoliko se pribavlja drvna sječka od Hrvatskih šuma d.o.o.) i fizikalno-kemijskim
osobinama zaprimljenog drvnog ostatka/drvne biomase (toplinska vrijednost, raspon
veličine čestica - veličina sječke, udio halogena, vode, sumpora, pepela i žive).
5. Pri svakoj promjeni izvora dobave drvnog ostatka/drvnog biomase i/ili pri promjeni vrste
drveća u strukturi dobavljanog drvnog ostatka/drvne biomase iz istog izvora mora se
obaviti uzorkovanje i analiza fizikalno-kemijskih svojstava drvnog ostatka/drvne biomase.

Mjere i postupci za kontrolu kvalitete dimnih plinova

1. Rotacijska peć mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve:

temperatura plinova uz unutarnju stjenku komore za izgaranje nakon posljednjeg
ubacivanja zraka i pod najnepovoljnijim uvjetima mora dostići najmanje 850°C;

svi dimni plinovi moraju na temperaturi od 850°C provesti najmanje 2 sekunde, ako se
spaljuje alternativno gorivo kod kojeg ukupni sadržaj halogena izraženih kao klor iznosi
više od 1% mase alternativnog goriva, zahtijevana temperatura iz prethodnih točaka
mora dostići najmanje 1.100°C na kojoj svi dimni plinovi moraju provesti najmanje 2
sekunde.
2. Kako je pri protoku dimnih plinova od 293.100 mN3/h, emisija žive vrlo blize GVE
potrebno je kontrolirati sastav i količinu sirovine i goriva koji se unose u peć pri čemu
ukupna količina žive unesene u sustav rotacijske peći ne smije prelaziti 16,990 g/h.
Dakle, potrebno je voditi računa o usklañivanju sadržaja žive u konvencionalnom i
alternativnom gorivu, kao i sirovini kako bi GVE žive ostala u dozvoljenim granicama.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 19

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

A.9.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za prihvat,
skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase

Gradnja postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase planirana je

s namjerom njezinog dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka
rada u ovom trenutku nije predviñen.

Tijekom uklanjanja grañavina postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne

biomase mogu se javiti negativni utjecaji na okoliš uslijed uklanjanja (rušenja) čvrstih objekata
koje stoga treba obaviti sukladno zakonima i podzakonskim aktima koji će u trenutku rušenja biti
na snazi.

A.9.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)

Kao moguće ekološke nesreća do kojih može doći kako tijekom izvoñenja zahvata i/ili tijekom
rada prepoznat je požar. Kapacitet skladišta (silosa) za drvu sječku predviñen je za
funkcioniranje peći tijekom jednog dana, tako da se isti drvni materijal neće dugo zadržavati na
lokaciji. Silos je zatvorenog tipa te je drvni materijal zaklonjen od vanjskih utjecaja (sunca,
vjetra) koji bi mogli doprinijeti samozapaljenju.

Mjere za sprečavanje požara

U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne

pristupe, te Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije,
Glavnim projektom potrebno je utvrditi mjere zaštite od požara za ovu vrstu grañevine.
Efikasnost zaštite od požara osigurati odgovarajućom organizacijom prostora, načinom
ureñenja i postojećim kolnim površinama za pristup do grañevine.
Propisi i pravila tehničke prakse na kojima se zasniva sistem zaštite od požara su:

Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93);

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od požara (NN 33/05);

Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Našica (Službeni
glasnik 6/2005);

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06);

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94),

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94);

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
142/03);

Pravilnik o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i prostora u kategorije
ugroženosti od požara (NN 62/94);

Pravilnik o izmjenama pravilnika o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i
prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 32/97);

Pravilnik o izboru i održavanju vatrogasnih aparata (NN 35/94);

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o održanju i izboru vatrogasnih aparata
(NN 103/96);

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 20

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

Pravilnik o izmjeni pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za

dojavu i gašenje požara (NN 41/03);

Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99).

U dijelove postrojenja gdje je moguće izbijanje požara potrebno je instalirati opremu za

vatrodojavu i zaštitu od požara (sprinkleri).

A.10 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Program praćenja stanja okoliša (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu

vrijednosti parametara utjecaja na okoliš. Praćenjem stanja okoliša može se provjeravati
funkcionalnost propisanih mjera zaštite okoliša. Program praćenja stanja okoliša djeluje i kao
sustav za rano upozoravanje na sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu,
omogućavajući poduzimanje mjera i aktivnosti sanacije prije nego doñe do značajnijeg
negativnog utjecaja na okoliš.

A.10.1 Praćenje emisija

1. Potrebno je obavljati kontinuirano mjerenje emisija na ispustu rotacijske peći. Mjerenje

treba obuhvatiti sljedeće parametre:
- SO2;
- NO2;
- CO;
- praškaste tvari;
- temperaturu;
- volumni udio kisika;
- protok.
2. Kontinuirana mjerenja provoditi u skladu s odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima
emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08).
3. Provoditi povremena mjerenja onečiščujućih tvari navedenih u članku 143. Uredbe o
graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
21/07, 150/08 i 154/08).

A.10.2 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara

1. Mjerna postaja AMS-1 za praćenje kakvoće zraka dobro je locirana. Potrebno je

provoditi redovitu kontrolu ureñaja i nastaviti s postojećim mjerenjima koja obuhvaćaju:
Onečišćujuće tvari koje se mjere SO2, NO2, PM10, PM2,5 čestice, ukupna
taložna tvar i metali Pb, Cd, Ni, Mn, dim
Meteorološki parametri Smjer vjetra, brzina vjetra, relativna
vlažnost, temperatura
te uvesti praćenje žive u lebdećim česticama i ukupnoj taložnoj tvari.
2. Održavanje ureñaja i analizu onečišćenja zraka onečišćujućim tvarima povjeriti
ovlaštenoj instituciji.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 21

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

A.10.3 Praćenje opterećenja okoliša bukom

1. Nakon završetka izgradnje i opremanja postrojenja treba provesti mjerenje buke na

kritičnim točkama imisije, u skladu sa Studijom o utjecaju na okoliš i Glavnim projektom
zaštite od buke. Mjerenjem treba obuhvatiti referentne točke imisije za koje je proveden
proračun buke u Studiji. Mjerenje treba provesti tijekom dnevnog i noćnog razdoblja.
2. Mjerenja treba ponoviti pri izmjeni uvjeta rada ureñaja/postrojenja pri kojima se mijenja
razina emitirane buke te pri izmjeni postojećih odnosno instalaciji novih ureñaja - izvora
buke.

A.11 PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Nositelj zahvata u cijelosti je odgovoran za provedbu mjera zaštite okoliša, te s obzirom na

karakteristike planiranog zahvata, dosadašnje iskustvo voñenja proizvodnog procesa
proizvodnje klinkera, te organizacijsku i kadrovsku strukturu tvrtke Dalmacijacement d.d.
predložene mjere zaštite okoliša moguće je implementirati u plan poslovanja tvrtke, kako s
aspekta investicijskih ulaganja tako i s aspekta voñenja i kontrole procesa.

Nositelj zahvata dužan je voditi računa o ispravnosti mjerenih ureñaja kojima se prate emisije,
kao i kakvoća zraka. Održavanje ureñaja i analizu rezultata mjerenja potrebno je povjeriti
ovlaštenoj instituciji.

A.12 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

Utjecaj planiranog zahvata na okoliš ocijenjen je kao mali utjecaj, te je prihvatljiv za okoliš s
obzirom da se njime planiraju postići sljedeći ciljevi:

supstitucija fosilnog goriva drvetom kao obnovljivim izvorom energije;

smanjenje emisija iz procesa pečenja klinkera, prvenstveno emisija CO2 zbog poimanja
drvne biomase kao CO2 neutralnog goriva, pri čemu ne smije doći do povećanja emisija
ostalih onečišćujućih tvari.

Tijekom korištenja u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada postrojenja te prometa
teretnih vozila. Izradom kvalitetnog projektnog rješenja s obzirom na izbor fasadnih elemenata
greñevina, izbor strojeva/ureñaja i njihov smještaj u prostoru, tijekom korištenja se ne očekuje
zamjetan utjecaj buke na okoliš.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 22

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć

A.13 POPIS PRILOGA

1. Procesna shema manipulacije i loženja drvnim ostatkom/drvnom biomasom

2. Principna shema manipulacije i loženja drvnim ostatkom/drvnom biomasom
3. Smještaj postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase
4. Izvadak iz kartografskog prikaza Korištenje i namjena površina iz Generalnog
urbanističkog plana Kaštela na kojem se vidi lokacija Tvornice cementa Sveti Juraj

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 23