'ODINA 1, BROJ 1 3ARAJEVO, DECEMBAR / PROSINAC 2005.

C)# T G&D 0%!A" $E1+%A(&D%&G )+)(E*A B B# &*E"A(A )#A, )*A + )A(A!E,+

6OL 1 (DECEMBAR 2005)

C)# T .EA(B&&" &F %*E(%A* &%A# C&%,E%* &% &F )#A, C )* # B(A( A%S) % )A(A!E,&
6OL 1 ($ECEMBER 2005) >ASOPIS IZLAZI JEDANPUT GODI[NJE )ZDAVA^I: )+ "-!')342!4" D.O.O. 3ARAJEVO )+$ "5.)6%23)49 02%33" D.O.O. 3ARAJEVO (AMDIJE +RE[EVLJAKOVI]A 33 0 ./. "OX 420 71.000 3!2!*%6/ "OSNA I (ERCEGOVINA 4EL: ++ 387 33 260-390 &AX:++ 387 33 260-391 E-MAIL: UNIPRESS@BIH.NET.BA HTTP:/WWW.OPENBOOK.BA/ICSL 'LAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: 0ROF. DR. +EMAL "AKAR[I] (&ILOZOFSKI FAKULTET 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU) 5REDNI^KO VIJE]E: 2OBERT $ONIA (5NIVERSITY OF -ICHIGAN, !NN !RBOR, 53!) 4ATJANA ,ORKOVI] (9ALE 5NIVERSITY ,IBRARY, 53!) +EMAL "AKAR[I] (&ILOZOFSKI FAKULTET 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU) )ZVR[NI UREDNIK $RAGAN 3. -ARKOVI] )+$ "5.)6%23)49 02%33" D.O.O. 3ARAJEVO $40 I TEHNI^KO URE\ENJE 3ALIHA 'ANI] -ARKOVI] )+ "-!')342!4" D.O.O. 3ARAJEVO 4ISAK )# ;TAMPARIJA -OSTAR )33. 1840-1295

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

*AB#E &F C&%*E%*

"9A5@ B5?5FO=Q 2IJE^ UREDNIKA: /5>98BC H= = >5 %DITOR )NTRODUCTION &+( "E.-&(D) +,&D%A /#AGA%!A (C69FH !. DCB=5 (5NIVERSITY OF -ICHIGAN, !NN !RBOR, 53!): $EATH OF THE "OOK: !N (ISTORIANbS 6IEW OF THE $IGITAL 2EVOLUTION 3MRT KNJIGE: HISTORI^AREV POGLED NA DIGITALNU REVOLUCIJU
(IBHFC8I7H=CB HC IC(! CCB:9F9B79)

11

)5O5 $5857?= ((UMAN 2IGHTS #ENTRE ,IBRARY f 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO, "OSNIA AND (ERZEGOVINA): ,IBRARY 7ARS: )MPACT OF "OSNIAN )NDEPENDENCE ON ,IBRARIES 7ORLDWIDE 2ATOVI BIBLIOTEKA: UTICAJ BOSANSKE NEZAVISNOSTI NA BIBLIOTEKE U SVIJETU
(IBHFC8I7H=CB HC IC(! CCB:9F9B79)

15

!9::F9M )DIFF ((ARVARD 5NIVERSITY, #AMBRIDGE, 53!) 7AR AND 2ECOVERY: /NE )NITIATIVE TO (ELP "OSNIAbS ,IBRARIES 2EBUILD 2AT I OBNOVA: INICIJATIVA POMO]I ZA IZGRADNJU BOSANSKIH BIBLIOTEKA
(0RESENTED AT )#3, 3ECTION )<9 (9@97H=CB C: !=6F5FM "5H9F=5@G)

18

D5B=9@ '9BB9@@ (5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH. 53!): 2UIN AND 2ECOVERY: 3TRATEGIES FOR "UILDING 3OUTH 3LAVIC #OLLECTIONS AFTER THE 1990bS 0ROPAST I OBNOVA: STRATEGIJE ZA IZGRADNJU SLAVISTI^KIH ZBIRKI POSLIJE DEVEDESETIH
(0RESENTED AT )#3, 3ECTION )<9 (9@97H=CB C: !=6F5FM "5H9F=5@G)

23

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

AB8F5G (=98@A5M9F ((ARVARD 5NIVERSITY): #ONVIVENCA UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK "URNING IN "OSNIA 3U@IVOT POD VATROM: GENOCID I SPALJIVANJE KNJIGA U "OSNI
(0UBLISHED IN: )<9 HC@C75IGH 5B8 H<9 BCC?: D9GHFI7H=CB 5B8 %F9G9FJ5H=CB (*ONATAN 2ODE %D.), !MHERST: 5NIVERSITY OF -ASSACHUSETTS 0RESS, 2001: 266-291)

28

'F98F5; '5>=Q (,IBRARY OF #ONGRESS, 7ASHINGTON): *U@NI 3LOVENI U +ONGRESNOJ BIBLIOTECI U 6A[INGTONU 3OUTH 3LAVIC #OLLECTION IN THE ,IBRARY OF #ONGRESS (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CC@@97H=CB EJ5@I5H=CB) "9A5@ B5?5FO=Q (&ACULTY OF 0HILOSOPHY, 3ARAJEVO, "OSNIA AND (ERZEGOVINA): )NSIDE ,OOKING /UT AND /UTSIDE ,OOKING )N: !N !PPROACH TO "OSNIAN ,IBRARIES )ZNUTRA GLEDATI VANI I IZVANA GLEDATI UNUTRA: PRISTUP BOSANSKIM BIBLIOTEKAMA (IBHFC8I7H=CB HC IC(! CCB:9F9B79) &+*) DE #&&" %G F&( B&)% A A%D HE(/EG&, %A '&G#ED /,A%A %A B&)%+ HE(CEG&, %+ $5;85 )N?IH5 (4HE "RITISH ,IBRARY, ,ONDON, 'REAT "RITAN): 3OUTH %AST %UROPEAN #OLLECTIONS IN THE "RITISH ,IBRARY +OLEKCIJE 3JEVERNOISTO^NE %VROPE U "RITANSKOJ BIBLIOTECI (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CC@@97H=CB EJ5@I5H=CB) /C@H5B B585 (:EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, "UDIMPE[TA, -A\ARSKA): )ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE U "UDIMPE[TI BCGB=575b IN 3LAVIC #OLLECTION OF 3TATE ,IBRARY FOR &OREIGN ,ANGUAGES IN "UDAPEST (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CC@@97H=CB EJ5@I5H=CB) %9FA=B5 #CBR5F9J=Q ("IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE, 0ARIS, &RANCE): 3LAVISTI^KE ZBIRKE .ACIONALNE BIBLIOTEKE &RANCUSKE ("IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE) 3LAVISTIC #OLLECTIONS OF THE &RANCE .ATIONAL ,IBRARY (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CC@@97H=CB EJ5@I5H=CB) J5B5 %=?C@=Q (.ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE, "EOGRAD, 3RBIJA): 0LASMAN PUBLIKACIJA U INOSTRANSTVO: ISKUSTVA /DELENJA RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE (.B3) %XPERIENCES OF .ATIONAL ,IBRARY OF 3ERBIA (.B3) $EPARTMENT OF %XCHANGE IN #OLLECTION $EVELOPMENT OF &OREIGN ,IBRARIES (0RESENTED AT )#3, 3ECTION )<9 (9@97H=CB C: !=6F5FM "5H9F=5@G)
4

54

60

67

72

94

101

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

BCG=@>?5 )H9J5BCJ=Q (.EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY, .EW 9ORK, 53!) /PSLU@IVANJE ^ITALACA IZ *UGOISTO^NE %VROPE U GRADSKOJ BIBLIOTECI 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY: PRAKTI^NI PRISTUP 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARYbS 3ERVICES TO THE 3OUTH %ASTERN 3PEAKING 0ATRONS f ! 0RACTICAL !PPROACH) (0RESENTED AT )#3, 3ECTION )<9 (9@97H=CB C: !=6F5FM "5H9F=5@G) DF5;5B $9H@=Q 4RAGOM NA[E STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU %XPLORING OUR /LD "OOKS IN ,IBRARY OF 3LAVIC )NSTITUTE IN +OLN f 'ERMANY
(0UBLISHED IN: )F9Q= DFC;F5A '58=C (5F5>9J5, 1982, SV. 38, STR. 375-411)

107

115

F(&$ %) DE B&)% A A%D HE(/EG&, %A #&&" %G &+* '&G#ED / B&)%E HE(CEG&, %E '(E$A ,A% )9>85@=>5 GIO=Q I $IGH5:5 D9FJ=O9J=Q ()STORIJSKI ARHIV 3ARAJEVO, 3ARAJEVO, "OSNA I (ERCEGOVINA): 5LOGA )STORIJSKOG ARHIVA 3ARAJEVO U SLAVISTI^KIM I BALKANOLO[KIM STUDIJAMA: IZAZOVI DIGITALIZACIJE 4HE ROLE OF !RCHIVES IN (ISTORY, 3LAVIC AND "ALKAN 3TUDIES: $IGITALIZATION #HALLENGES) (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CCAD5F=GCB C: !C75@ 5B8 IBH9FB5H=CB5@ ELD9F=9B79G
C: !=6F5FM $D9F5H=CBG)

149

$=FCG@5J @=J5BCJ=Q (#ENTAR ZA LJUDSKA PRAVA, 5NIVERZITET U 3ARAJEVU, "OSNA I (ERCEGOVINA), B=G9F?5 )56@>5?CJ=Q, ,5B>5 "9B>=Q (%KONOMSKI FAKULTET U 3ARAJEVU, "OSNA I (ERCEGOVINA), H98=>5 "C845;5 I $=F9@5 (C45>57 (0RAVNI FAKULTET U 3ARAJEVU, "OSNA I (ERCEGOVINA) )ZMIJENJENA ULOGA FAKULTETSKIH BIBLIOTEKA: SELEKCIJA, SERVISI, SARADNJA #HANGING ROLE OF &ACULTY ,IBRARIES: 3ELECTION, 3ERVICES AND #OOPERATION (0RESENTED AT )#3, 3ECTION )<9 (9@97H=CB C: !=6F5FM "5H9F=5@G) EB=G5 @IB=Q (.ACIONALNA I UNIVERZITESKA BIBLIOTEKA c$ERVI[ 3U[I]d, 4UZLA, "OSNA I (ERCEGOVINA): .ACIONALNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA U 4UZLI: ULOGA REGIONALNE BIBLIOTEKE U ZAJEDNICAMA SLAVISTI^KIH BIBLIOTEKA 4HE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY OF 4UZLA: THE 2OLE OF 2EGIONAL ,IBRARY IN 3LAVIC ,IBRARY #OMMUNITY) (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CCAD5F=GCB C: !C75@ 5B8 IBH9FB5H=CB5@
ELD9F=9B79G C: !=6F5FM $D9F5H=CBG)

154

159

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

DF5;5B GC@I6CJ=Q (-EDIA #ENTAR, 3ARAJEVO, "OSNA I (ERCEGOVINA): 5LOGA I ISKUSTVA -EDIA #ENTRA U ^UVANJU I MIKROFILMOVANJU NOVINSKE GRA\E I DIGITALNA KOLEKCIJA BOSANSKOHERCEGOVA^KIH NOVINA "UILDING OF (YBRID ,IBRARY: THE 2OLE OF -EDIA #ENTRE IN 0RESERVING 0APER, -ICROFILM AND $IGITAL #OLLECTIONS OF "OSNIAN AND (ERZEGOVINIAN .EWSPAPERS) (0RESENTED AT )#3, *G9F CCAAIB=HM 5B8 IHG #998G) %5F7=G5 'I@>9?-BI6F=Q ("O[NJA^KI INSTITUT &ONDACIJA !DIL :ULFIKARPA[I], 3ARAJEVO, "OSNA I (ERCEGOVINA) 5LOGA PRIVATNIH ZBIRKI U SLAVISTI^KIM I BALKANOLO[KIM STUDIJAMA 4HE 2OLE OF 0RIVATE ,IBRARY #OLLECTIONS IN 3LAVIC AND "ALKAN 3TUDIES (0RESENTED AT )#3, 3ECTION 0ROCESSES CCAD5F=GCB C: !C75@ 5B8 IBH9FB5H=CB5@
ELD9F=9B79G C: !=6F5FM $D9F5H=CBG)

163

166

H&- *& B+ #D A F+*+(E? 0*A 3 % * + B+D+2%&)* ? $5;85@9B5 ,C8CD=>5 (#ENTAR ZA KNJIGU )STRE HI()'ICA #$+A, #ASTROPOLA 0ULA, )STRA, (RVATSKA) HI()'ICA #$+A: #ENTAR ZA KNJIGU )STRE HI()'ICA #$+A: )STRIAN "OOK #ENTRE (0RESENTED AT )#3, 3ECTION CCAD5F=GCB C: !C75@ 5B8 IBH9FB5H=CB5@ ELD9F=9B79G
C: !=6F5FM $D9F5H=CBG)

173

B95 "@CHN (#%%/, f &RANKFURT AM -AIN, 'ERMANY): #ENTRAL AND %AST %UROPEAN /NLINE ,IBRARY: 4HE 6ENDORS 0ERSPECTIVE ON -AKING $IGITAL ,IBRARY #ENTRAL AND %AST %UROPEAN /NLINE ,IBRARY (#%%/,): PERSPEKTIVA DOBAVLJA^A U IZGRADNJI DIGITALNE BIBLIOTEKE
.APOMENA: #%%/, (=#ENTRALNA I ISTO^NO EVROPSKA ONLINE BIBLIOTEKA) (0RESENTED AT )#3, 3ECTION *G9F CCAAIB=HM 5B8 IHG #998G)

177

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

(=>9R IF98B=?5: Zajedno ti i ja

"9A5@ B5?5FO=Q (2IJE^ UNAPRIJED),
/DSJEK ZA KOMPARATIVNU KNJI@EVNOST I BIBLIOTEKARSTVO, &ILOZOFSKI FAKULTET 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU 3A ZADOVOLJSTVOM PRED ^ITATELJE DONOSIMO PRVI /6CFB=? IC(!, KOJI ^INE TEKSTOVI SVIH U^ESNIKA U 0RVOM ME\UNARODNOM SUSRETU BIBLIOTEKARA SLAVISTA (3ARAJEVO, APRIL 2005.). 3VE RADOVE 5REDNI[TVO OBJAVLJUJE U NEIZMIJENJENOM OBLIKU, ^UVAJU]I ORIGINALNE IDEJE AUTORA. +AKO JE NASTAO OVAJ /6CFB=?? $A BISMO ODGOVORILI NA TO PITANJE, VRATIMO SE U DOBA OD PRIJE DVIJE GODINE, KADA JE $RAGAN -ARKOVI] INICIRAO ORGANIZACIJU %FJC; GIGF9H5 IC(!, A U TOME DOBIO MOJU POTPUNU PODR[KU KAO BILIOTEKARA I PROFESORA BIBLIOTEKARSTVA. $OPUSTITE I JEDNU LI^NU DIGRESIJU: MO@DA KAO KURIOZITET OVDJE VRIJEDI SPOMENUTI DA SMO DAVNIH GODINA $RAGAN I JA I[LI U $RUGU GIMNAZIJU I NISMO NI MOGLI ZAMISLITI DA ]EMO JEDNOGA DANA USPJETI OSTVARITI OVAKAV SAN. 5GLAVNOM, 3USRET JE ODR@AN U APRILU 2005. I POSTIGAO USPJEH KOJI JE I NAS SAME IZNENADIO. 4REBALO JE MNOGO ENTUZIJAZMA, ISKRENOG ANGA@MANA I LJUBAVI KOD NAS, ALI I KOD NA[IH KOLEGA BIBLIOTEKARA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE I INOSTRANSTVA, DA BISMO SE NA KRAJU NA[LI, RAZGOVARALI, RAZMIJENILI ISKUSTVA I PLANIRALI DALJU SARADNJU. :BORNIK OBUHVATA DVADESET RADOVA, OD KOJIH SU DVA RADA KOLEGA KOJI NISU MOGLI PRISUSTVOVATI 3USRETU I NAKNADNO SU POSLALI SVOJE PRILOGE. )Z SVIH TIH TEKSTOVA VIDI SE KOLIKO JE ZNA^AJNO PITANJE SLAVISTI^KIH KOLEKCIJA U SVJETSKIM BIBLIOTEKAMA, KOLIKO JE UZBUDLJIVIH I NEOTKRIVENIH ILI TEK NASLU]ENIH DOKUMENATA, KNJIGA U NJIMA. 0RED NAMA SU DVA VELIKA IZAZOVA: PRVO, POPISIVANJE I O^UVANJE KLASI^NIH KOLEKCIJA, A DRUGO, NJIHOVA KOMPJUTERSKA OBRADA, KOJA, ^INI SE, NEMINOVNO VODI NESTANKU NEKIH OD TIH KOLEKCIJA. 0OSTAVLJA SE PITANJE DA LI JE BOLJE PRAVITI KLASI^NE ILI DIGITALNE KOLEKCIJE f ODGOVOR NA TO PITANJE I DALJE ]EMO POKU[AVATI ZAJEDNO PRONA]I, U STALNOM DIJALOGU I PREISPITIVANJU. .A KRAJU, NADAM SE DA OVAJ /6CFB=? SVJEDO^I O TOME DA ENTUZIJAZAM MO@E ^UDA STVORITI I U IZUZETNO SLO@ENIM OKOLNOSTIMA PO KNJIGU I IZDAVA[TVO, TE ISTOVREMENO SLU@I KAO POZIV I OSTALIM BIBLIOTEKARIMA SLAVISTIMA IZ CIJELOGA SVIJETA ZA BUDU]U SARADNJU. +AO [TO SMO $RAGAN -ARKOVI] I JA ZAJEDNO OSTVARILI OVU IDEJU I POKRENULI 3USRETE I OBJAVILI /6CFB=?, TAKO @ELIM DA KAO MOTO /6CFB=?5 I POSLU@I SLOGAN /5>98BC H= = >5.

UNIVERSITY PRESS
H9@. ++ 387 33 260-390 :5L. ++ 387 33 260-391 PUBLISHING & BOOKTRADING COMPANY, SARAJEVO H. "F9O9J@>5?CJ=Q5 33 !-)a%(: 0*%,-!..@b%$.*!/.ba

5.)6%23)49 02%33 3ARAJEVO, "OSNIA AND (ERZEGOVINA, AS A SPECIALIZED BOOKTRADING COMPANY SUPPLIES UNIVERSITY AND SCIENTIFIC LIBRARARIES WITH BOOKS AND PERIODICALS ON 3OUTH 3LAVIC LANGUAGES. 7E CONTINUOUSLY SUPPLY WITH BOOKS AND PERIODICALS THE FOLLOWING LIBRARIES:
e "$)# .!.4%22% e ")",)/4(%15% .!4)/.!,% $% &2!.#% e "/$,%)!. ,)"2!29 /8&/2$ e "2)43)( ,)"2!29 e #!-"2)$'% 5.)6%23)49 ,)"2!29 e #,%6%,!.$ 05",)# ,)"2!29 e #/,5-")! 5.)6%23)49 ,)"2!2)%3 e $!6)3 ,)"2!29, 5.)6%23)49 /& ./24( #!2/,).! e '/44%3-!. ,)"2!29, 9%3()6! 5.)6%23)49 e (!26!2$ 5.)6%23)49 #/,,%'% ,)"2!29 e (!26!2$ 5.)6%23)49 &).% !243 ,)"2!29 e (!26!2$ ,!7 3#(/,, ,)"2!29 e (//6%2 ).34)454)/. /. 7!2, 2%6/,54)/. !.$ 0%!#% 34!.&/2$ e ,)"2!29 /& #/.'2%33 e ).$)!.! 5.)6%23)49 ,)"2!29 e (26!43+) $2 !6.) !2()6 e ,)"2!29 /& ).4%2.!4)/.!, #2)-).!, 42)"5.!, &/2 4(% &/2-%2 9/5'/3,!6)! e -!33!#(53%443 ).34)454% /& 4%#(/,/'9 ,)"2!2)%3 e -!8 0,!.#+ ).34)454% ,)"2!2)%3 e .!#)/.!,.! ) 36%5>),);.! +.*) .)#! 2%05",)+% (26!43+% e .!2/$.! ")",)/4%+! 32")*% e .!2/$.! ). 5.)6%2:)4%4.! +.*) .)#! 3,/6%.)*% e .!4)/.!, ,)"2!29 /& &/2%)'. ,)4%2!452% "5$!0%34 e .%7 9/2+ 05",)# ,)"2!29 e 5.)6%23)4% 0!2)3 )))-3/2"/..% ./56%,,% e 3#(/,, /& 3,!6/.)# !.$ %!34 %52/0%!. 345$)%3 ,)"2!29, 5.)6%23)49 #/,,%'% ,/.$/. e 34!.&/2$ 5.)6%23)49 ,)"2!29 e 34%2,).' -%-/2)!, ,)"2!29, 9!,% 5.)6%23)49 e 37)33 ).34)454% /& #/-0!2!4)6% ,!7 e 5.)6%23)4% 0!2)3 )))3/2"/..% ./56%,,% e 5.)6%23)49 /& -)#()'!. ,)"2!29 e 5.)6%23)49 /& 0)43"52'( ,)"2%2!)%3 e 5.)6%23)49 /& 7!3().'4/. ,)"2!2)%3 e 7)3#/.3). 5.)6%23)49 ,)"2!29...

!CCORDING TO THE NEEDS OF UNIVERSITY AND SCIENTIFIC LIBRARIES, WE FORM FOUR BASIC TYPES OF LISTS/BULLETINS CONCERNING AVAILABLE EDITIONS: e BH# )*), THE EDITIONS FROM "OSNIA AND (ERZEGOVINA WITH EDITIONS WHICH PUBLISH PEOPLE FROM "OSNIA AND (ERZEGOVINA WHO LIVE IN FOREIGN COUNTRIES, THE EDITIONS FROM OTHER COUNTRIES CONCERNING "OSNIA AND (ERZEGOVINA; e C(&# )*), THE EDITIONS FROM #ROATIA WITH EDITIONS WHICH PUBLISH PEOPLE FROM #ROATIA WHO LIVE IN FOREIGN COUNTRIES, THE EDITIONS FROM OTHER COUNTRIES CONCERNING #ROATIA; e $&%*E%EG(&# )*, THE EDITIONS FROM 2EPUBLIC OF -ONTENEGRO; e .+# )*), THE EDITIONS FROM &EDERAL 2EPUBLIC 9UGOSLAVIA; e #A-# )*), LAW HISTORY OF "OSNIA AND (ERZEGOVINA, #ROATIA AND &EDERAL 2EPUBLIC 9UGOSLAVIA, CURRENT LAWS AND REGULATIONS IN "OSNIA AND (ERZEGOVINA, #ROATIA AND &EDERAL 2EPUBLIC 9UGOSLAVIA AND ALL OTHER EDITIONS IN THE DOMAIN OF LAW AND ADMINISTRATION IN THESE COUNTRIES. 7E FORM LISTS ACCORDING TO THE PUBLISHING PRODUCTION IN THESE COUNTRIES. /NE LIST USUALLY CONSISTS OF 50-70 TITLES. ,!7,)343 USUALLY CONSISTS OF SOME SMALLER NUMBER OF TITLES. !CCORDING TO DEMANDS OF LIBRARIES WE ALSO FORM SPECIAL LISTS THAT TREAT SOME SPECIFIC SUBJECT MATTER. )F YOUR LIBRARY ALSO WANTS TO HAVE A RELIABLE VENDOR OF MONOGRAPHIC AND SERIAL EDITIONS ON 3OUTH 3LAVIC LANGUAGES, PLEASE CONTACT US. 7E WILL SEND TO YOU ADDITIONAL INFORMATION AND OUR LISTS OF AVAILABLE EDITIONS WITH A PLEASURE. -R $RAGAN -ARKOVI], -ANAGING $IRECTOR -R 3A[A -ADACKI, ,IBRARIAN 3PECIALIST (++ 387) 33 26 03 90; (++ 387) 33 26 03 92; (++ 387) 33 26 03 91; %-MAIL: UNIPRESS@BIH.NET.BA

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

&+( "E.-&(D) +,&D%A /#AGA%!A

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 002:004.91:738.5

D95H< C: H<9 BCC?: AB H=GHCF=5BSG ,=9K C: H<9 D=;=H5@ (9JC@IH=CB (96I=@8

BY (C69FH !. DCB=5
5NIVERSITY OF -ICHIGAN, !NN !RBOR, 53! )N $ECEMBER 2004, THE 5NIVERSITY OF -ICHIGAN AND THE OWNERS OF THE INTERNET SEARCH ENGINE 'OOGLE, MADE A STUNNING ANNOUNCEMENT. %VERY SINGLE PAGE OF THE 5NIVERSITY LIBRARYbS ENTIRE COLLECTION OF SEVEN MILLION VOLUMES, INCLUDING ONE OF THE MOST COMPLETE COLLECTIONS OF c"OSNIACAd IN THE WORLD, IS TO BE DIGITIZED AND MADE AVAILABLE TO ALL INTERNET USERS IN THE NEXT SIX YEARS. "OTH THE DIGITIZATION PROJECT, AND ACCESS TO ITS RESULTS, WILL BE FREE. )NTERNET USERS WILL BE ABLE TO SEARCH EVERY WORD IN THE LIBRARYbS COLLECTION, ALSO FOR FREE. &OR THOSE ITEMS STILL SUBJECT TO COPYRIGHT (WORKS PUBLISHED IN THE LAST SEVENTY YEARS), THE SEARCH ENGINE WILL DISPLAY ONLY cSNIPPETSd OF TEXT, CONSISTING OF THE SENTENCE CONTAINING THE SEARCHED ITEM, PLUS THE PRIOR AND SUCCEEDING SENTENCES. &OR MATERIALS NOT COVERED BY COPYRIGHT, THE ENTIRE WORK WILL BE AVAILABLE FOR DISPLAY. 3EVERAL OTHER LIBRARIES, INCLUDING THOSE OF (ARVARD, 3TANFORD, /XFORD UNIVERSITIES AND THE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY, WILL ALSO HAVE SOME OR ALL OF THEIR HOLDINGS SCANNED. 4HIS ANNOUNCEMENT SHOOK THE SCHOLARLY WORLD LIKE A HIGH-MAGNITUDE EARTHQUAKE, AND ITS FAR-REACHING CONSEQUENCES ARE STILL BEING DIGESTED BY LIBRARIANS AND LIBRARY USERS ALIKE. 4HE PROSPECT OF DIGITIZING ENTIRE LIBRARIES f SEVERAL OTHER LIBRARIES HAVE AGREED TO BE A PART OF THE PROJECT IN WHOLE OR IN PART f BROUGHT CLOSER THE PROSPECT OF RENDERING ALL HUMAN KNOWLEDGE IN DIGITAL, SEARCHABLE FORM. )T ALSO RAISED A SERIOUS: 7ILL THE BOOK DISAPPEAR FROM OUR CIVILIZATION? -Y ANSWER TODAY IS c9ESd. ,IKE MOST OF US IN THIS ROOM, ) VALUE AND TREASURE THE BOOK AS A PHYSICAL EMBODIMENT OF KNOWLEDGE AND WISDOM. 4HE WIDESPREAD FONDNESS FOR THE BOOK AS PHYSICAL ARTIFACT WILL MEAN THAT THE BOOK WILL DIE SLOWLY; BUT IT WILL DIE, ITS FUNCTIONS ULTIMATELY SUPERSEDED BY DIGITIZED MEDIA, LEAVING PRINTED VOLUMES AS ANTIQUES WITH PRIMARILY DECORATIVE VALUE. -Y PRIMARY REASON FOR THIS CONCLUSION IS CAPTURED IN THIS SINGLE VOLUME, THE %NGLISH EDITION OF %NVER 2ED@I]bS FINE BOOK, BCGB=5 5B8 H9FN9;CJ=B5 =B H<9 (97CB8 ,CF@8 ,5F. 9OU MAY OWN A COPY OF THIS BOOK IF YOU WISH. )T WILL COST YOU 190 +-. !T THIS PRICE, IT WOULD SELL NO COPIES AT ALL WERE IT NOT FOR THE MANDATE OF MANY !MERICAN AND "RITISH LIBRARIES TO OWN EVERY SIGNIFICANT SCHOLARLY
11

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

2OBERT *. $ONIA

WORK PUBLISHED IN %NGLISH. &OR THE PRICE OF SEVEN OR EIGHT SUCH BOOKS, YOU MAY PUT A COMPUTER IN A LIBRARY WITH ACCESS TO MILLIONS OF PAGES OF INFORMATION, MOST OF IT FREE, NOW AVAILABLE ON THE INTERNET. 3OON, YOU WILL BE ABLE TO VIEW AT LEAST PARTS OF EVERY PAGE OF EVERY BOOK IN THE COLLECTIONS OF THE WORLDbS GREAT LIBRARIES. -Y PURPOSE TODAY IS TO GAZE INTO THE UNKNOWABLE FUTURE AND SUGGEST HOW THE RAPID ADVANCE OF DIGITIZATION WILL CHANGE OUR LIVES, AND WILL CHANGE THE ROLE OF LIBRARIES AND ARCHIVES IN WHICH WE ALL WORK. )T IS NOT MY PURPOSE TO EXPLAIN THE TECHNOLOGY OR DETAILS OF THE -ICHIGAN-'OOGLE PROJECT, AND IN ANY CASE ) COULD NOT DO SO. ) DEFER TO OTHERS FAR MORE KNOWLEDGEABLE OF THE PROCESS. 2ATHER, ) SPEAK AS AN HISTORIAN, RECOGNIZING MY PROFOUND DEBT TO MANY OF YOU IN THIS ROOM AND OTHER ARCHIVISTS AND LIBRARIANS IN THIS CITY WHO HAVE MADE IT POSSIBLE FOR ME TO PRACTICE MY CRAFT OVER THE PAST THIRTY YEARS. 4HE -ICHIGAN-'OOGLE PROJECT WAS SOMETHING OF AN HISTORICAL COINCIDENCE. 'OOGLE, FLUSH WITH BILLIONS OF DOLLARS FROM AN INITIAL OFFERING OF STOCK IN 2004, WAS ABLE TO DEVOTE ABOUT $150 MILLION TO A PROJECT OF UNCERTAIN RETURNS. 4HE 5NIVERSITY OF -ICHIGAN LIBRARY HAS BEEN A LEADER IN INNOVATING DIGITIZATION FOR OVER A DECADE. /NE PROJECT, CALLED c4RAVELS IN 3OUTHEASTERN %UROPE,d IS AVAILABLE AT <HTTP://WWW.HTI.UMICH.EDU/B/BOSNIA/>. )T CONTAINS 104 DIGITIZED BOOKS PUBLISHED BY TRAVELERS THOUGH "OSNIA AND (ERCEGOVINA IN THE NINETEENTH CENTURY AND BEFORE. 4HE COLLECTION IS NOW AVAILABLE, FREE TO ANY USER, FULLY SEARCHABLE IN A NUMBER OF WAYS, AND VIEWABLE BOTH AS A DOWNLOADABLE TEXT AND AS A PDF. FILE. 4HE FIRST PHASE OF THE
12

c4RAVELSd PROJECT LASTED THREE YEARS AND PRODUCED ONLY FOUR DIGITIZED SEARCHABLE BOOKS; THE SECOND PHASE LASTED TWO YEARS AND COVERED AN ADDITIONAL 100 VOLUMES. 4HE LIBRARYbS RAPIDLY ACCELERATING EFFICIENCY IS MIRRORED IN THE 'OOGLE PROJECT, WHICH WILL INCREASE DIGITALIZATION FROM 5,000 VOLUMES A YEAR IN 2004 TO 5,000 VOLUMES A DAY WHEN THE PROJECT IS IN OPERATION. 7HAT DOES THIS PROJECT MEAN FOR THE COMMUNITY OF 3LAVIC SCHOLARS, LIBRARIANS, AND ARCHIVISTS? 1. &IRST, IT MEANS THAT THE 7CADIH9F H9FA=B5@ 697CA9G =B8=GD9BG56@9 IN FINDING AND USING PRINTED INFORMATION. 4HE LIBRARY, ALWAYS A VAST REPOSITORY OF KNOWLEDGE, WILL BECOME A ;5H9K5M NOT ONLY TO THOSE WORKS PHYSICALLY LOCATED ON ITS PREMISES, BUT TO THE HOLDINGS OF HALF A DOZEN OF THE WORLDbS GREAT RESEARCH LIBRARIES. )T IS INTER-LIBRARY LOAN ON A DESKTOP. !S IS ALREADY THE CASE AT UNIVERSITY LIBRARIES IN MUCH OF THE WORLD, MUCH OF THE SPACE TRADITIONALLY DEVOTED TO READING ROOMS AND FINDING AIDS SHOULD GIVE WAY TO DOZENS OF INEXPENSIVE COMPUTERS WITH ACCESS TO THE WORLD WIDE WEB. 2. 3ECOND, THE -ICHIGAN-'OOGLE PROJECT CREATES A IB=J9FG5@ =B89L, MORE COMPREHENSIVE THAN THE INDEX OF ANY SINGLE BOOK. )T ENABLES THE SEARCHER NOT ONLY TO DETERMINE IF A GIVEN TERM APPEARS IN A BOOK, BUT WHETHER ITS APPEARANCE IS MERELY IN PASSING OR PART OF A SUBSTANTIVE DISCUSSION f SOMETHING TRUE WHETHER THE WORK IS COVERED BY COPYRIGHT OR NOT. )T ADDS A POWERFUL FINDING AID TO THE ALREADY-VALUABLE DIGITIZATION OF CARD CATALOGS, A PROCESS WELL ADVANCED IN MAJOR RESEARCH INSTITUTIONS. ) TAKE AS AN EXAMPLE ANOTHER 5NIVERSITY OF -ICHIGAN PROJECT, CALLED c-AKING OF

$EATH OF THE "OOK: !N (ISTORIANbS 6IEW OF THE $IGITAL 2EVOLUTION 2EBUILD

!MERICAd, ANOTHER OF THE PRECURSORS TO THE 'OOGLE--ICHIGAN AGREEMENT. c-AKING OF !MERICAd TOOK 12,000 VOLUMES, CONSISTING OF 3.5 MILLION PAGES OF RARELY-USED NINETEENTH CENTURY BOOKS AND JOURNALS PUBLISHED IN THE 5NITED 3TATES, AND DIGITIZED THEM IN SEARCHABLE FORM, AVAILABLE AT <HTTP://WWW.HTI.UMICH.EDU/M/MOAGRP/>. 4HESE JOURNALS, TAKING UP MANY METERS OF SHELF SPACE AND LONG VIRTUALLY UNTOUCHED, CAN NOW BE STORED IN A REMOTE LOCATION, FREEING UP LIBRARY STORAGE SPACE FOR MORE CONTEMPORARY ITEMS. !T THE SAME TIME, USAGE OF THEM HAS SKYROCKETED, AS USERS CAN NOW SEARCH THE TWO MILLION PAGES IN A SECOND OR TWO. ) RAN A SEARCH FOR c-OSTARd IN THIS COLLECTION AND FOUND 23 REFERENCES, MOSTLY TO OLD GAZETTEERS AND ENCYCLOPEDIAS, BUT LEARNED IN THE PROCESS THAT AN ARTICLE ENTITLED c#USTOMS, 2ACES AND 2ELIGIONS IN THE "ALKANSd APPEARED IN A JOURNAL CALLED C5H<C@=7 ,CF@8 IN 1898, PROVIDING AN INVENTORY OF !MERICAN ATTITUDES TOWARD THE REGION. !ND ) WAS ABLE TO OBTAIN IT IN FIVE MINUTES RATHER THAN SIX WEEKS OF SEARCHING THROUGH OBSCURE JOURNALS. 3. 4HIRD, THE PROJECT GREATLY F98I79G H<9 =ADCFH5B79 C: D<MG=75@ DF=BH98 KCF?G FOR EACH INSTITUTION. /NCE AN INSTITUTION HAS DETERMINED THAT A BOOK OR PERIODICAL IS DIGITALLY FULLY AVAILABLE (MEANING IT IS INCLUDED IN THE 'OOGLE COLLECTION AND IS NOT COPY-RIGHT PROTECTED), THE INSTITUTION NEED NOT EXPEND RESOURCES ON ACQUIRING A WORK THAT IS NOT IN ITS COLLECTION. )NSTITUTIONAL RESOURCES f AND ) REALIZE THESE ARE EXTREMELY LIMITED IN THE LIBRARIES IN "OSNIA AND (ERCEGOVINA f CAN BE DEVOTED TO ACQUIRING ITEMS NOT IN THE 'OOGLE COLLECTION, OR IN DIGITIZING SPECIAL HOLDINGS NOT OTHERWISE AVAILABLE UNIVERSALLY TO USERS. ) KNOW THAT EVERYONE IN THIS ROOM IS ACUTELY

AWARE THAT UNIQUE COPIES CAN BE, AND HAVE BEEN IN THE PAST TWO DECADES, DESTROYED BY ACTS OF ARMED AGGRESSION. )T IS COMFORTING TO KNOW THAT, WITHIN THE NEXT DECADE, IT WILL NO LONGER BE POSSIBLE TO EXTERMINATE THE VALUABLE MEMORIALS OF A COUNTRYbS CULTURE AND HISTORY. 4. &OURTH, THE PROJECT EXTENDS AN IMPLICIT =BJ=H5H=CB :CF CH<9F =BGH=HIH=CBG HC DIH :=B8=B; 5=8G 5B8 8C7IA9BHG CB-@=B9, SO THAT POTENTIAL USERS CAN EXTEND THEIR DIGITAL SEARCHES TO LOCAL COLLECTIONS. ) NOTE THAT, AMONG INSTITUTIONS HERE IN 3ARAJEVO, THE )NSTITUTE FOR (ISTORY HAS PUBLISHED THE TABLE OF CONTENTS AND SELECTED ARTICLES FROM ITS %F=@CN=, AND THE (ISTORIJSKI !RHIV 3ARAJEVO (ALSO KNOWN INFORMALLY AS THE #ITY !RCHIVE OF 3ARAJEVO) HAS TAKEN A MAJOR STEP IN THAT DIRECTION IN DIGITIZING THE 2EGISTA OF THE CITYbS RECORDS FROM THE INTERWAR PERIOD. &OR ARCHIVES, THE 'OOGLE COLLECTION IS AN OPEN INVITATION TO PUBLISH COLLECTIONS OF KEY DOCUMENTS ON-LINE. .UMEROUS SUCH COLLECTIONS WERE PUBLISHED IN THE LATTER DECADES OF SOCIALISM, BUT THE COST OF DOING SO IS NOW GREATLY REDUCED. 5. &INALLY, DIGITIZATION CREATES AN =AD9F5H=J9 :CF =BH9F-=BGH=HIH=CB5@ 7CCD9F5H=CB. )NSTITUTIONS OF COLLECTIVE MEMORY f ARCHIVES, MUSEUMS, LIBRARIES f HAVE PROLIFERATED IN THE LAST CENTURY f IN 3ARAJEVO PERHAPS MORE THAN IN MOST PLACES f BUT NEW TECHNOLOGY COMPELS THE GLOBAL CONSOLIDATION OF THE ACQUISITION, PRESERVATION, AND ACCESS TO THE PRINTED WORD. 4HE ENORMOUS COSTS ALONE DICTATE SUCH A CONSOLIDATION, AND THE NEED IS MAGNIFIED BY THE DWINDLING AVAILABLE RESOURCES f NOWHERE MORE THAN HERE IN 3ARAJEVO. ) CONCLUDE BY NOTING THAT THE -ICHIGAN'OOGLE PROJECT IS A WORK IN PROGRESS. )TS
13

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

2OBERT *. $ONIA

COMPLETION, EXPECTED IN SOME FIVE TO SEVEN YEARS, WILL CHANGE THE WAY WE ALL WORK AND THE NATURE OF THE INSTITUTIONS IN WHICH WE WORK. &URTHERMORE, THE PROJECT IS JUST ONE FURTHER STEP IN THE INEXORABLE PROCESS OF SEARCHABLE DIGITIZATION OF ALL KNOWLEDGE. 4HE FUTURE IS AT HAND, AND WE CAN ALL REAP

IMMENSE BENEFITS FROM THE CHANGE. /UR COMMON CHALLENGE, ) BELIEVE, IS TO PREPARE TO BOARD THE TRAIN AND TO ANTICIPATE THE DEMANDS OF THE JOURNEY, AND MOST OF ALL TO BE SURE THAT THE TRAIN STOPS, IN PARTICULAR, AT OUR LOCAL STATION.

DHL INTERNATIONAL .+.+. Sa-a&!1+

D`emala Bijedi}a 166a 71 000 Sarajevo Bosnia and Herzegovina http://dhl.ba

DHL EXPRESS $a. a .!c0-! a* "a./ 2+-( 2% ! !(%1!-3 +" b++'., )a#a4%*!., a* *!2.,a,!-.

14

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 024:025.3(497.6)

#=6F5FM -5FG: AD57H C: BCGB=5B B89D9B89B79 CB #=6F5F=9G -CF@8K=89

BY )5O5 $5857?=
$OCUMENTALIST ((EAD, 2ESEARCH AND $EVELOPMENT $EPT) (UMAN 2IGHTS #ENTRE, 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO

)@99D9FG CB H<9 G<9@J9G

,ONG AFTER THE NAME OF 9UGOSLAVIA ITSELF HAS DISAPPEARED FROM THE GEO-POLITICAL SCENE, ITS PAINFUL, CONTINUING DISSOLUTION CONTINUES TO PRESENT CHALLENGES NOT ONLY IN POLITICAL, SOCIOLOGICAL OR LEGAL ARENA, BUT ALSO IN LIBRARY ONE. $URING THE PAST TEN OR FIFTEEN YEARS A LOT WAS WRITTEN ABOUT COLLECTIONS REBUILDING, ASSITANCE TO BURNED .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY OF "OSNIA AND (ERZEGOVINA, /RIENTAL )NSTITUTE ETC., ABOUT GREAT EFFORTS OF INDIVIDUALS AND INSTITUTIONS THAT WERE COLLECTING BOOKS AND OTHER LIBRARY MATERIALS TO FILL THE GAPS IN OUR HERITAGE. 7E HEARD ABOUT THESE EFFORTS BY THE MEDIA WHICH ARE THE LOUDEST INFORMATION CARRIERS. "UT THOSE BOOKS AND ANOTHER MATERIALS ARE THE CARRIERS OF THE IDENTITY, AND THEY SPEAK FOR ITSELF. 4HEIR SPEECH APPARATUS IS THE CATALOGUE. )F APPARATUS IS MUTE, THERE ARE NO CHANCE TO HEAR VOICES OF THE PAST. )F APPARATUS IS COMPROMISED THE PAST CAN BE MISUNDERSTOOD AND COLLECTIVE MEMORY WILL NEVER BE THE SAME #AN BOOKS BE IDENTIFIED WITHOUT PROPER BIBLIOGRAPHIC RECORD? #AN THEY SPEAK FROM

THE SHELVES, CALLING TO BE TAKEN? .O. (ERE ) WILL SPEAK ABOUT THE RECORDS, THOSE SILENT KEEPERS OF THE GATEWAY TO THE HERITAGE.

#=6F5F=5B CB 5 HCH *=B (CC:

7HEN ) WAS IN THOSE _SALAD DAYSd, AS PROFESSOR "AKAR[I] SAID, ) WAS INTRIGUED HOW TO RECONSTRUCT CATALOGUES OF BURNED .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY OF "OSNIA AND (ERZEGOVINA. 7E HAD A NUMBER OF DESTROYED ITEMS, SEVERAL BIBLIOGRAPHIES AND A CONFUSION. &IRST TRIGGER FOR ME WAS A RESEARCH DONE BY *ANET #RAYNE AND $ONNA 0ARMELEE, BOTH FROM 5NIVERSITY OF -ICHIGAN, AND PUBLISHED IN 1997 AS "OSNIACA: ! "IBLIOGRAPHY OF 5NIVERSITY OF -ICHIGAN ,IBRARY (OLDINGS. 4HEY INVESTIGATED THEIR CATALOGUES IN SEARCH OF ITEMS THAT MAY BE IDENTIFIED AS "OSNIACA. 4HEN ) REMEMBERED $ONALD 5RQUHARTbS 0RINCIPLES OF ,IBRARIANSHIP STATING THAT NO SINGLE LIBRARY IS AN ISLAND. 4HEN ) DECIDED TO INVESTIGATE SEVERAL /0!#bS AND TRY TO GATHER AS MUCH RECORDS AS ) CAN. %XPERIMENT "OSNIACA STARTED. $URING SEVEN MONTHS LONG RESEARCH ) HAVE INVESTIGATED 114 CATALOGUES AROUND THE WORLD AND HAVE LOCATED 21.742 BIBLIOGRAPHIC
15

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

3A[A -ADACKI

RECORDS THAT MATCH "OSNIACA CRITERION. ) WAS SO HAPPY AND OBSESSED WITH QUANTITIES. -Y EUPHORIC IDEA WAS TO EXTEND RESEARCH AND LOCATE cALMOST EVERYTHINGd. "UT, THEN ) WAS SUGGESTED BY A 0ROFESSOR "AKAR[I] TO REEXAMINE ALREADY RETRIEVED RECORDS, AND TO POSTPONE FURTHER RESEARCH. ) WAS THINKING: 7HY? !LL RECORDS ARE PROPERLY FORMATTED IN -!2#, HAVE ALL AUXILIARY INFORMATION, THEY ARE COMPLETE. 7(!4 4/ 2%%8!-).%? "UT THEN SURPRISES CAME.

,ANGUAGE

-!2# ,ANGUAGE #ODES SCR POL BOS SCC ENG GER SLV CZE UND SCRO RUS FRE SLA ITA MUL CHU HUN LAT HEBR LAD COR ALB

.UMBER OF ITEMS 2030 717 199 327 79 64 12 10 10 7 6 3 3 3 3 2 1 1 1 1 1 1

BI;G, C5H5@C;G 5B8 *F5BGD5F9B7M

$ECISION WAS MADE TO START WITH LARGEST FILE, THAT OF ,IBRARY OF #ONGRESS CONTAINING 2.854 RECORDS. $ETAILS OF THAT SEARCH YOU HAVE ALREADY HEARD FROM 0ROFESSOR "AKAR[I], AND ) WILL NOT REPEAT IT HERE. ) HAVE REVISITED ,IBRARY OF #ONGRESS CATALOGUE TO RECHECK AGAIN, AND TODAY THEY HAVE 3.482 CATALOGUE ENTRIES ON BOOKS PUBLISHED IN 3ARAJEVO IN TIME SPAN 00002005. 4HERE ARE ERRORS THAT STILL REMAINS IN THE CATALOGUE. 3EARCH QUERY WAS: 0,!#% /& 05",)3().': 3!2!*%6/, $!4%3: 0000-2005. #HECKED IS FIELD 008, CHARACTER POSITIONS 35-37 (! THREE-CHARACTER -!2# CODE THAT INDICATES THE LANGUAGE OF THE ITEM). .OW SITUTATION IS AS FOLLOWS (IN 4ABLE). ) WOULD LIKE TO SAY HERE THAT THIS RESEARCH WILL NOT BE POSSIBLE THAT ,O# HAVE NOT WELL ORGANIZED AND STRUCTURED CATALOGUES, AND AS WELL TRANSPARENT ONES. &ROM THE SHORT CATALOGUE CARD THIS ERRORS ARE NOT VISIBLE, YOU CAN SEE THEM ONLY IF YOU DIG INTO 008 FIELD. !S IT WAS SAID BEFORE THIS IS NOT TARGETED CRITICISM, BUT STARTING POINT FOR DISCUSSION ON CONTENT OF OUR CATALOGUES, AND ACCESS TO LIBRARY MATERIALS BY OUR PATRONS.
16

#ROATIAN 0OLISH "OSNIAN 3ERBIAN %NGLISH 'ERMAN 3LOVENIAN #ZECH 5NDETERMINED /// 2USSIAN &RENCH 3LAVIC (/THER) )TALIAN -ULTIPLE LANGUAGES #HURCH 3LAVONIC (UNGARIAN ,ATIN (EBREW ,ADINO #ORNISH !LBANIAN

&IF D5HFCBG, CIF F5=GCB 8SWHF9

3OCIAL DIFFERENCES AND CONFLICTS ECHO IN THE HALLS OF THE LIBRARY. 4O WHAT EXTENT COULD LIBRARY HELP IN SURMOUNTING THEM? #OULD THE LIBRARY, FUNCTIONING AS PROVIDER OF COMMUNICATIVE SPACE, FACILITATE SOCIAL INTEGRATION? !FTER THE DISSOLUTION OF 9UGOSLAVIA, AND HORRIBLE WAR WE ARE FACING WITH MASSIVE DISPLACEMENT OF PEOPLE, EXTENSIVE MIGRATION AND INTEGRATION OF THOSE PEOPLE INTO NEW COMMUNITIES. "ESIDES cPROPERTYd THEY ARE BRINGING WITH THEM THEIR IDENTITIES. 4HEY ARE ORGANIZING THEMSELVES IN DIASPORA

,IBRARY 7ARS: )MPACT OF "OSNIAN )NDEPENDENCE ON ,IBRARIES 7ORLDWIDE

CLUBS, TRYING TO PRESERVE AT LEAST PART OF IDENTITIES THAT THEY CONSTRUCTED OVER YEARS IN THEIR HOME COUNTRIES. /NE OF THE SANCTUARIES ARE OF COURSE LIBRARIES.

*<9 +G9FSG & H=H7<<=?9FSG GI=89 HC H<9 G5@5LM

&OR THE END ALLOW ME TO MAKE ONE MORE METAPHOR. ) WHISH TO THINK ABOUT US LIBRARIANS, AS OF SEEKERS WHO HELPS THE PATRON, BOLDLY GO WHERE NO ONE HAS GONE BEFORE. ,ETbS THINK OF THE LIBRARIAN AS AN ASTRONOMER WHOSE MISSION IS TO PUT KNOWLEDGE TO WORK TO HELP THE USER-ASTRONAUT, ATTAIN HIS/HER GOALS. 7E THE LIBRARIANS WILL NOT TELL PATRONS WHAT TO DO OR WHAT TO THINK, BUT WE CAN GIVE THEM A BROADER PICTURE, ENVIRONMENTAL BACKGROUND AND DETAILED MAP OF THAT METAPHORICAL -ILKY 7AY. )F OUR MAPS ARE NOT ADEQUATE, ASTRONAUTS MAY BE LOST IN SPACE. 7HEN USERS RETURN FROM THE MISSION (READING, AUTHORING, PUBLISHING) LIBRARIAN CAN TAKE ALL THE INFORMATION THEY COLLECTED AND PROCESS IT, INCLUDING IT IN A COLLECTION OR DATABASE THAT OTHERS CAN ACCESS. ,IBRARIANS CAN ALSO GUIDE OUR BELOVED PATRONS THROUGH THE MULTIDIMENSIONAL COLLECTIVE HUMAN MEMORY, STORED NOT ONLY IN LIBRARIES AND CYBERSPACE, BUT ALSO IN DOCUMENTS AND COLLECTIONS THAT ARE STILL UNDER WRAPS OF PRIVATE COLLECTIONS OR UNDESCRIBED ARCHIVES. 7E SHOULD PAY ATTENTION TO LOT OF THINGS THAT ORDINARY PEOPLE USUALY BARELY NOTICING. c4O THINK LIKE A LIBRARIAN IS NOT TO THINK DIFFERENTLY FROM A NONLIBRARIAN, BUT IT IS TO CONCENTRATE THE MIND ON PROBLEMS MOST NONLIBRARIANS DONbT THINK ABOUT.d 7E ARE THE KEEPERS OF THE GATEWAY.

-CFGH 75G9 G79B5F=C

/NE FAMILY LEFT "OSNIA IN 1992 AND IMMIGRATE IN 53!. 4HEY ARE LIVING NOW IN 7ASHINGTON $# AND TRY TO FOLLOW !MERICAN DREAM. !T HOME THEY SPEAK "OSNIAN. 4HEY KIDS ARE GROWING UP ASKING PARRENTS ABOUT THEIR HOMELAND. 0ARENTS SIGN THEM IN THE LOCAL LIBRARY, HOPING THE SOMEBODY ELSE WILL KNOW THE ANSWERS. 4HOSE KIDS ASK A LIBRARIAN FOR BOOKS IN BOSNIAN LANGUAGE WITH AIM TO STAY IN TOUCH WITH RECENT DEVELOLMENTS IN LITERATURE OR HISTORY OR TO EXPLORE THE PAST OF THE HOME COUNTRY. ,IBRARIAN WILL OPEN !DVANCED SEARCH MODE IN /0!# AND ENTER -!2# CODE FOR "OSNIAN f BOS. 2ESULT WILL BE LIMITED TO SEVERAL BOOKS. "UT THERE ARE CERTAINLY A LOT OF BOOKS PRINTED IN COMPLEMENTARY LANGUAGES THAT WILL REMAIN SILENT ON THE SHELVES. 0ATRON ASKED FOR CODE BOS, LIBRARIAN ENTERED BOS, COMPUTER OFFERED BOS BOOKS. #OMPUTER HAVE NO POWER OF OFFERING POSSIBILITIES, LIBRARIAN MAY BE TOO BUSSY, AND PATRON NOT ENOUGH EXPERIENCE IN SEARCHING CATALOGUES. 4HE RESULT IS: MORE THAN TWO THIRDS OF COLLECTION WILL REMAIN UNREADED DESPITE THE FACT THAT SHE OR HE CAN UNDERSTAND IT. 4HEY WILL PROBABLY NEVER HAVE A CHANCE TO COMPARE THE BOOKS, AND THEY WILL LEAVE LIBRARY WITH ONE TRUTH OF MANY. 0ATRON IS NOT GUILTY BECAUSE SHE OR HE DID NOT GROW UP WITH TERM cSERBO-CROATIANd. 7E, THE LIBRARIANS HAVE TO OFFER SOLUTIONS. 7E ARE THE KEEPERS OF THE TEMPLES OF KNOWLEDGE, AND OUR ROLE IS TO GUIDE, EDUCATE, INFORM AND PROVIDE.

17

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 341.31:027(497.6)

-5F 5B8 (97CJ9FM: &B9 B=H=5H=J9 HC H9@D BCGB=5SG #=6F5F=9G (96I=@8

+HAN 0ROGRAM FOR )SLAMIC !RCHITECTURE &INE !RTS ,IBRARY, (ARVARD 5NIVERSITY &OGG !RT -USEUM #AMBRIDGE, -! )T IS AN HONOR TO FIND MYSELF BEFORE YOU TODAY, AND ) WISH TO THANK +EMAL "AKARSIC FOR INVITING ME TO SPEAK. ) DO FEEL LIKE A RANK INTERLOPER IN SO FAR AS ) AM NOT A 3LAVIC LIBRARIAN. ) MANAGE )SLAMIC AND -IDDLE %AST 3PECIALIST !GA BY !9::F9M B. )DIFF LARGE PHOTOGRAPH COLLECTIONS AT (ARVARD, THE PURVIEW OF WHICH IS THE )SLAMIC WORLD AND THE -IDDLE %AST. 3TILL, THE "ALKANS IN GENERAL AND "OSNIA IN PARTICULAR PLAY A ROLE IN MY WORK DUE TO THEIR PARTICIPATION IN THE /TTOMAN TRADITION. 4HE FOCUS OF MY TALK IS ONLY OBLIQUELY RELATED TO THE BROADER THEMES OF THIS CONFERENCE SINCE ) AM HERE, IN THE MAIN, TO DESCRIBE THE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT, BORN IN EARLY 1996 IN THE WAKE OF THE $AYTON !CCORDS, WHICH, HOWEVER FLAWED, MADE THIS EFFORT POSSIBLE. !S NO ONE IN THIS ROOM NEEDS TO BE TOLD, THE AWESOME IMAGE BEFORE YOU DEPICTS THE 6IJECNICA IN FLAMES ON !UGUST 25, 1992, THE SITE OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY HERE IN 3ARAJEVO. !SIDE FROM THE HORROR AND PITY THIS IMAGE EVOKES, IT HAS ANOTHER SIGNIFICANCE: IT WAS THE ONLY PHOTOGRAPH OF THIS TERRIBLE ACT OF DESTRUCTION PUBLISHED IN THE 5NITED 3TATES AT THE TIME OF THE EVENT. )T WAS AN !SSOCIATED 0RESS IMAGE CARRIED ONLY BY THE C<=75;C )F=6IB9. )T WAS ACCOMPANIED BY A CAPTION f ONLY BY A CAPTION. .O INFORMED STORY CONVEYED THE ENORMITY OF THIS EVENT OR PLACED IT IN THE CONTEXT OF THE WAR OF AGGRESSION AGAINST "OSNIA OR THE HISTORY OF OUTRAGES AGAINST HUMANITYbS CULTURAL HERITAGE. !T THE SAME TIME, )<9 #9K .CF? )=A9G CARRIED A BRIEF STORY WITHOUT PICTURE BURIED IN ITS BACK PAGES. 7HY SHOULD THIS BE SO? )N PART IT WAS DUE TO THE FACT THAT (URRICANE !NDREW HAD HIT 3OUTH &LORIDA THE DAY BEFORE, CREATING THE WORST NATURAL DISASTER IN RECENT !MERICAN HISTORY, CAUSING $30 BILLION IN DAMAGE, DOZENS OF DEATHS, WITH 250,000 RENDERED HOMELESS. 4HIS WAS THE STORY !MERICANS WERE INTERESTED IN AND THE !MERICAN PRESS WAS COVERING. %VEN WITHOUT SUCH DISTRACTIONS, THE IGNORANCE OF THE !MERICAN PEOPLE AND DETACHMENT OF THEIR LEADERS IN 7ASHINGTON CANNOT BE DENIED. /N -ARCH 31, 1993, AN APPEAL WAS PUBLISHED IN THE #9K .CF? )=A9G, SIGNED BY NEARLY 300 !MERICAN ACADEMICS AND LIBRARIANS. 0REPARED BY THREE COLLEAGUES OF MINE AND ME IT WAS ENTITLED c#ULTURAL 'ENOCIDE IN "OSNIA-(ERCEGOVINAd, AND ITS CENTER-PIECE WAS THIS PHOTOGRAPH, WHICH HAD THUS FINALLY MADE IT TO THE )=A9G, ALTHOUGH TOO LATE TO HAVE THE KIND OF IMPACT IT SHOULD HAVE HAD. ! WHILE LATER THE APPEAL WAS PUBLISHED IN )<9 #9K .CF? '9J=9K C: BCC?G.

7AR AND 2ECOVERY: /NE )NITIATIVE TO (ELP "OSNIA'S ,IBRARIES 2EBUILD

4HIS SERENE IMAGE DEPICTS THE READING ROOM OF THE .ATIONAL ,IBRARY AT A BETTER TIME. )N A DECENT WORLD, THIS IS WHAT THE PURSUIT OF EDUCATION AND A HIGHER PURPOSE IN LIFE WOULD LOOK LIKE EVERYWHERE. !T WARbS END IN EARLY 1996, MORE THAN THREE YEARS SINCE THE WRECKING OF 3ARAJEVObS PRINCIPAL CULTURAL INSTITUTIONS, THERE WAS NO SPECIFIC INTERNATIONAL AGREEMENT THAT THIS DAMAGE HAD TO BE MADE RIGHT BY CONCERTED ACTION AND NO ACTORS WHO TOOK LONG-RANGE RESPONSIBILITY FOR SUCH AN UNDERTAKING. 4HE MAJOR PLAYERS SEEM TO HAVE FELT THAT THEIR TASK WAS DONE WHEN THE PORTIONS OF THE FORMER -ARSHALL 4ITO "ARRACKS DEDICATED TO BE A TEMPORARY .ATIONAL ,IBRARY, BUT CONTAINING ONLY 35% OF THE PRE-WAR SPACE IN THE 6IJECNICA, WERE PHYSICALLY RESTORED TO A FUNCTIONAL STATE. %VEN THIS TOOK YEARS FULLY TO ACCOMPLISH, USING FUNDS FROM THE 7ORLD "ANK, 53!)$, 5.%3#/ AND 3OROS. ! 'ERMAN DONATION OF STACKS PROVIDED A PLACE TO PUT SURVIVING AND DONATED BOOKS. $ESPITE A 5.%3#/ ASSESSMENT REPORT PUBLISHED AT THE BEGINNING OF 1996 PROMOTING COMPREHENSIVE STAFF TRAINING AND DEVELOPMENT, COLLECTION REBUILDING, AUTOMATION AND CONNECTIVITY AMONG MAJOR LIBRARIES, ONLY THE MOST LIMITED FUNDS WERE EVER PROVIDED TOWARD THESE ENDS. .O INTERNATIONALLY COORDINATED INITIATIVE WAS UNDERTAKEN TO ASSIST IN THE REBUILDING OF DESTROYED AND DAMAGED LIBRARY COLLECTIONS EITHER. !MONG OTHER UNFORTUNATE EFFORTS, ONE MISBEGOTTEN BOOK DRIVE HAD ALREADY RESULTED IN TENS OF THOUSANDS OF LARGELY USELESS BOOKS FETCHING UP IN A WAREHOUSE IN -ARIBOR, 3LOVENIA, DEALT WITH BY OUR HOST, $R. "AKARSIC, WHILE THE SIEGE STILL RAGED. )N THIS VACUUM, THE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT

WAS CONCEIVED IN EARLY 1996 AT (ARVARD BY !NDRAS 2IEDLMAYER AND MYSELF, AND ) BECAME ITS COORDINATOR. )N BRIEF, WE SOLICITED AND RECEIVED THE SUPPORT OF .EIL 2UDENSTINE, THEN 0RESIDENT OF (ARVARD, AND, THROUGH HIM, A COMMITMENT BY THE (ARVARD 5NIVERSITY 0RESS FOR TWO COPIES OF EVERY TITLE ON ITS LIST. 4HIS WAS QUICKLY FOLLOWED BY LIKE COMMITMENTS FROM THE 5NIVERSITY OF #HICAGO, -)4, 0RINCETON AND *OHNS (OPKINS PRESSES WITH LESSER DONATIONS FROM 16 OTHER !MERICAN SCHOLARLY PRESSES. 2EPLACING WHAT HAD BEEN LOST TO THE FIRE WAS NEVER GOING TO BE POSSIBLE; THE VERY CATALOGUING RECORDS HAD BEEN CONSUMED WITH THE COLLECTIONS, BUT ) WAS CONVINCED THAT THIS CALIBER OF DONATION WOULD GO A LONG WAY TOWARD CREATING USEFUL ACADEMIC COLLECTIONS. 7E MADE EVERY EFFORT TO AVOID THE USUAL PITFALLS OF BOOK DONATION PROJECTS: YESTERDAYbS PULP FICTION, SELF-HELP BOOKS, OUTDATED REFERENCE MATERIALS, STRAY JOURNAL ISSUES, AND HOPELESSLY ARCANE SUBJECTS WERE TO BE AVOIDED. 4HE HEADS OF (ARVARDbS VAST LIBRARY SYSTEM AGREED TO PERMIT VOLUNTEER LIBRARIANS TO SELECT FROM THE TENS OF THOUSANDS OF DUPLICATES GENERATED BY (ARVARDbS HUGE LIBRARY SYSTEM THROUGH GIFTS AND OTHER MEANS. 3OME OTHER INSTITUTIONAL AND MANY PRIVATE DONATIONS PERIODICALLY AUGMENTED THESE PRIMARY SOURCES, THE MOST VALUABLE BEING COMPLETE SCHOLARLY COLLECTIONS AND LONG RUNS OF JOURNALS. 4WO YEARS OF LOBBYING AND SOME FUND RAISING RESULTED IN FOUR FULL SETS OF THE !=6F5FM C: AA9F=75 BEING DONATED TO LIBRARIES IN 3ARAJEVO, 4UZLA AND -OSTAR. !LL TOLD, NEARLY 100,000 VOLUMES WILL HAVE BEEN SHIPPED. /#,#, THE /NLINE #OMPUTER ,IBRARY #ENTER, )NC., UNDERTOOK A SEARCH OF 36,000,000 LIBRARY RECORDS AND CAME UP WITH 103,983
19

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

*EFFREY 3PURR

RECORDS OF "OSNIACA IN !MERICAN LIBRARIES.IN THE EVENT THAT MICROFORMS NEEDED TO BE CREATED OF ANY TITLES TO REPLACE LOSSES. !LTHOUGH THIS FILE WAS SENT IN LATE 1996 TO THE .ATIONAL ,IBRARY 3ARAJEVO, IT WAS ESTABLISHED IN 2004 THAT IT WAS NEVER RECEIVED, PROBABLY RESULTING FROM THE UNPREDICTABLE STATE OF THE POSTAL SYSTEM OF THE POST-WAR PERIOD. 4HIS SNAFU HAS BEEN REMEDIED. /#,# ALSO AGREED TO PROVIDE BIBLIOGRAPHIC RECORDS FROM THE )3". LISTS SUBMITTED BY THE SCHOLARLY PRESSES OF THEIR DONATIONS TO THE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT TO ASSIST IN THE DAUNTING CATALOGUING TASK AWAITING THE LIBRARIANS HERE IN 3ARAJEVO. &ROM THE BEGINNING, THE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT OPERATED IN PARTNERSHIP WITH THE 3ABRE &OUNDATION OF #AMBRIDGE, -ASSACHUSETTS, WHICH HAD HAD MANY YEARSb EXPERIENCE IN BOOK DONATION PROJECTS AND THE KNOWLEDGE OF LOGISTICS IN WAREHOUSING, TRANSPORT AND DISTRIBUTION OF DONATED MATERIALS. 7ITH ITS ASSISTANCE, SEVERAL ACADEMIC AND INSTITUTIONAL LIBRARIES IN 3ARAJEVO AND 4UZLA HAVE BENEFITED FROM OUR DONATIONS. )N RECENT YEARS, 3ABREbS 3ARAJEVO PARTNER HAS BEEN THE LOCAL BRANCH OF THE 7ORLD 5NIVERSITY 3ERVICE. 4HE LAST SHIPMENT OF THIS PROJECT, WHICH FORMALLY CAME TO AN END IN &EBRUARY OF THIS YEAR, EXEMPLIFIES THE SORTS OF MATERIALS SENT OVER THE YEARS. 202 BOXES DESTINED FOR 3ARAJEVO WERE PICKED UP AT (ARVARD BY THE 3ABRE &OUNDATION. 4HE CONTENTS OF THIS LAST SHIPMENT PROVIDE A GOOD INDICATION OF THE RANGE OF RECIPIENTS BENEFITING FROM THIS INITIATIVE OVER THE YEARS: e .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY, 3ARAJEVO: 25 BOXES (PRIMARILY REFERENCE WORKS) e /RIENTAL )NSTITUTE, 3ARAJEVO: 18 BOXES
20

e &ACULTY OF %CONOMICS, 5. OF 3ARAJEVO: 27 BOXES e &ACULTY OF 0HILOSOPHY, 5. OF 3ARAJEVO: 96 BOXES (MAINLY ART HISTORY) e &ACULTY OF !RCHITECTURE, 5. OF 3ARAJEVO: 12 BOXES e 5NIVERSITY AND 0UBLIC ,IBRARY, 4UZLA: 24 BOXES 4HEIR CONTENTS ALSO INCLUDED THOUSANDS OF 35 MM SLIDES OF ART WORKS FOR THE &ACULTY OF 0HILOSOPHY AND EVEN LARGER NUMBERS OF ARCHITECTURE SLIDES FOR THE &ACULTY OF !RCHITECTURE, AND JOINED MANY MORE BOXES ALREADY WAITING AT THE 3ABRE WAREHOUSE. &INALLY, A WONDERFUL LIBRARY OF 3,500 TITLES, LARGELY IN THE HUMANITIES, WAS DONATED BY THE BROTHER OF A SCHOLAR WHO DIED AT A LAMENTABLY YOUNG AGE. (ER LIBRARY IS A PARTICULARLY RICH ONE AND WAS GLADLY ACCEPTED BY THE &ACULTY OF 0HILOSOPHY ,IBRARY. )T IS BEING SENT DIRECTLY TO THE 3ABRE WAREHOUSE BY THE DONOR. 4HIS REPRESENTS THE SUCCESSFUL ASPECT OF THIS 0ROJECT. !LTHOUGH ) HAD NOT SET EYES ON THE 5.%3#/ REPORT AT THE TIME, IN 1999 ) ENLISTED COLLEAGUES IN 3ARAJEVO, -ARIBOR AND ,ONDON IN CREATING A PROPOSAL AIMED AT A COMPREHENSIVE RENASCENCE OF "OSNIAN ACADEMIC LIBRARIES. )T WOULD HAVE PROVIDED FUNDS FOR SYSTEMATIC PROFESSIONAL DEVELOPMENT, FOR HARDWARE AND SOFTWARE NECESSARY TO CREATE "OSNIA-WIDE INTERCONNECTIVITY TO ENHANCE CATALOGUING, COLLECTION MANAGEMENT AND USER ACCESS, FOR CONTINUED DONATIONS OF PUBLICATIONS AT A HIGH LEVEL, AND FOR A PRESERVATION DEPARTMENT FOR THE .ATIONAL ,IBRARY. /F THESE, THE LATTER, PROVIDED INDEPENDENTLY BY THE 3PANISH .ATIONAL ,IBRARY, AND A VISUAL LIBRARY FOR THE

7AR AND 2ECOVERY: /NE )NITIATIVE TO (ELP "OSNIA'S ,IBRARIES 2EBUILD

&ACULTY OF !RCHITECTURE, SUPPORT FOR WHICH WAS SOLICITED BY ME FROM )&,!, WAS ALL THAT WAS ACHIEVED. ) WAS UNABLE TO FIND AN INTERESTED FOUNDATION OR GRANTING AGENCY. 4HIS WAS LARGELY DUE TO TIMING f TOO LONG AFTER THE EVENTS f MY INEXPERIENCE, LACK OF THE NECESSARY CONTACTS, LACK OF FIT WITH THE FUNDING PROFILES OF THE FOUNDATIONS APPROACHED, AND, AS ) UNDERSTAND NOW, A LACK OF CLARITY REGARDING WHO WOULD BE RECEIVING THE GRANT. 4HE SAD THING IS, THESE NEEDS REMAIN LARGELY UNMET. %VEN SADDER ARE RECENT EVENTS, OF WHICH YOU ARE ALL PROBABLY AWARE. 4HE DIMINISHED "OSNIAN NATIONAL GOVERNMENT, UNDERMINED BY AN INHERENTLY UNWORKABLE ADMINISTRATIVE SYSTEM IMPOSED BY THE $AYTON !CCORDS, AND RUN BY POLITICIANS OF LIMITED VISION AND COMPROMISED STANDARDS, HAS PROGRESSIVELY DECREASED FUNDING FOR THE .ATIONAL ,IBRARY AND OTHER NATIONAL INSTITUTIONS. 4HE SAME LACK OF NATIONAL WILL THAT HAS KEPT THE GUTTED 6IJECNICA FROM BEING RESTORED HAS CAUSED "OSNIAbS NATIONAL INSTITUTIONS OF CULTURAL MEMORY TO LANGUISH. &IRST THE .ATIONAL -USEUM AND THEN THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY CLOSED THEIR DOORS TO THE PUBLIC THIS PAST /CTOBER. 4HEY COULD NOT PAY THEIR STAFFS AND HEAT THEIR PREMISES FOLLOWING CONTINUING DRASTIC CUTS IN THEIR BUDGETS. )T REQUIRED PROTESTS FROM %UROPEAN AMBASSADORS, THE /FFICE OF THE (IGH 2EPRESENTATIVE AND THE #OUNCIL OF %UROPE TO EFFECT THE ALLOCATION OF MINIMAL BUDGETS JUST SUFFICIENT FOR THEM TO REOPEN, IF ONLY TEMPORARILY. 7ORSE WAS TO FOLLOW. /NE OF THE FEW GENUINELY ENLIGHTENED MEASURES UNDERTAKEN BY THE BELEAGUERED &EDERAL 'OVERNMENT OF "OSNIA-(ERZEGOVINA AT THE END OF THE WAR WAS THE DONATION OF THE -ARSHALL 4ITO "ARRACKS TO THE 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO.

&EW ACTS AFTER SO MUCH DESTRUCTION WERE SO IN THE SPIRIT OF THE "IBLICAL INJUNCTION TO TURN SWORDS INTO PLOUGHSHARES THAN THIS DECISION TO GIVE OVER THE HUGE !USTRIANBUILT, SIEGE-SCARRED EDIFICE TO THE ENTERPRISE THAT MOST DIRECTLY PROVIDES THE FOUNDATION FOR A PRODUCTIVE AND ENLIGHTENED "OSNIAN FUTURE: HIGHER EDUCATION. "OTH THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY AND THE /RIENTAL )NSTITUTE FOUND A HAVEN ON THE PREMISES OF THE "ARRACKS. 3O WHAT DOES THE 53 DO? )T ASKS THE "OSNIAN GOVERNMENT TO HAND OVER THE SITE OF THE "ARRACKS FOR A NEW EMBASSY, AND TO CLEAR IT OF THE "ARRACKS FOR GOOD MEASURE, ALL THIS FOR THE TRIFLING SUM OF APPROXIMATELY $9,000,000.00 NET. )N WHAT CAN ONLY BE DESCRIBED AS A DESPERATE EFFORT TO CURRY FAVOR WITH A GREAT POWER WHOSE ATTENTION HAS TURNED ELSEWHERE, THE "OSNIAN GOVERNMENT CAPITULATED, FOLLOWED BY THE PARLIAMENT, DESPITE A THOUSAND STUDENTS PROTESTING IN THE SNOW OUTSIDE. /NE CAN BEGIN TO MEASURE THE EXTRAORDINARY DAMAGE TO THIS NATIONbS SELF-CONCEPTION CAUSED BY THE DIRE EVENTS OF THE 1990S INHERENT IN THESE DEVELOPMENTS. 4HIS !MERICAN PLAN CAN ONLY BE CONSIDERED ARROGANT DISREGARD FOR THE WELFARE OF 3ARAJEVO AND OF ALL "OSNIANS. !LTHOUGH NOT AN ARCHITECTURAL MASTERPIECE, THE "ARRACKS REMAINS A CENTRAL MONUMENT OF OLD 3ARAJEVO AND A VITAL PART OF THE CITYbS INSTITUTIONAL LIFE, CLOSELY RELATED PHYSICALLY AND FUNCTIONALLY TO THE 5NIVERSITY. 4HE !MERICANS CAN AFFORD TO BUILD ANYWHERE, BUT WITH USABLE SPACE AT A PREMIUM AFTER SO MUCH DESTRUCTION, WHERE WILL THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY AND THE /RIENTAL )NSTITUTE, PLUS ANY OTHER FUNCTIONS PERFORMED THERE GO? 4HE 53 WILL BUILD A BUNKER
21

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

*EFFREY 3PURR

IN THE CENTER OF TOWN THAT WILL BE A BLIGHT ON THE CITYSCAPE AND A REMINDER TO ALL THAT THE 53 GETS WHAT IT WANTS, REGARDLESS OF THE COST TO OTHERS. 4HE 5NITED 3TATES SHOULD BE COMMITTED TO THE WELFARE OF OTHER, WEAKER NATIONS, TO WHICH ITS NARROW SELF-INTEREST f AS OPPOSED TO GENUINE NEEDS f SHOULD TAKE A BACK SEAT. )T SHOULD SUPPORT THE PROPOSITION THAT MIGHT DOES NOT MAKE RIGHT, THE CONTRARY BEING IMPLICIT IN THIS SORRY PROCESS. ) ONLY HOPE THAT THIS PLAN CAN BE STOPPED BEFORE ANY ACTUAL DAMAGE IS DONE, BUT ) AM NOT SANGUINE OF A POSITIVE OUTCOME. 4HE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT WAS MADE POSSIBLE BY THE LABOR OF NUMEROUS DEDICATED VOLUNTEERS OVER MANY YEARS. )T HAS BEEN A PROFOUND AND PERSONALLY NECESSARY COMMITMENT FOR ME. 4HE FINAL PARAGRAPH OF THE FIRST LETTER ) EVER SENT TO MEMBERS OF #ONGRESS, THE 53 GOVERNMENT, FOREIGN EMBASSIES AND .ATIONAL 0UBLIC 2ADIO, DATED 11 *UNE 1992, INCLU-

DED THE PASSAGE: c&URTHER DELAYS WILL ONLY RESULT IN FURTHER DEVASTATION. 4HE NECESSITY FOR LIBERATION WILL NOT GO AWAY, BUT IT WILL BE A GREAT SHAME TO END UP LIBERATING LEVELED CITIES AND DECIMATED POPULATIONS.d 7ELL, THE CITIES WERE NOT LEVELED, BUT THEY WERE DEVASTATED, AND THE COST IN HUMAN LIVES AND IN THE CULTURAL PATRIMONY OF "OSNIA(ERCEGOVINA IS BEYOND MEASURING. 4HE 53!, %NGLAND, &RANCE, 'ERMANY, 2USSIA AND THE 5. BROUGHT LASTING SHAME UPON THEMSELVES. ) HOPE THAT THE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT WILL BE UNDERSTOOD AS A SMALL ACT OF RESTITUTION IN ACKNOWLEDGEMENT OF ALL THAT CANNOT BE REPLACED.

22

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 026(=81)c1991/...d

(I=B 5B8 (97CJ9FM: )HF5H9;=9G :CF BI=@8=B; )CIH< )@5J=7 CC@@97H=CBG 5:H9F H<9 1990G
BY D5B=9@ $. '9BB9@@
5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH 4HERE IS PERHAPS NO GREATER CHALLENGE FOR A 3LAVIC MATERIALS SELECTOR IN THE EARLY 21ST CENTURY THAN NAVIGATING THE BIBLIOGRAPHIC STRAITS OF THE &ORMER 9UGOSLAVIA. "EFORE THE 1990S, THE HANDFUL OF VENDORS SELLING 9UGOSLAV BOOKS, ALONG WITH FUNCTIONAL EXCHANGES WITH THE MAJOR LIBRARIES OF THE COUNTRY, CONSTITUTED A RELIABLE NETWORK THROUGH WHICH MAJOR RESEARCH COLLECTIONS IN THE 5NITED 3TATES WERE MAINTAINED. 4HE 9UGOSLAV FEDERAL GOVERNMENTbS FISCAL REFORM EFFORTS OF THE EARLY 190S MADE ALL 9UGOSLAV BOOKS, INCLUDING THE NATIONAL BIBLIOGRAPHY, PROHIBITIVELY EXPENSIVE. !LTHOUGH INSTITUTIONAL EXCHANGES CONTINUED AFTER THAT TIME, EVEN THAT AVENUE FOR ACQUISITIONS BECAME VERY PROBLEMATIC, IF NOT IMPASSABLE, FOLLOWING THE CONFLICT THAT ENSUED AFTER THE SUCCESSIVE DECLARATIONS OF INDEPENDENCE BY 3LOVENIA, #ROATIA, AND "OSNIA BEGINNING IN *UNE OF 1991. 4HE ECONOMIC AND LOGISTICAL CHALLENGES POSED BY PREVAILING CONDITIONS OF WAR IN #ROATIA AND "OSNIA MADE BOTH THE PROVISION OF MATERIAL FROM EXCHANGE PARTNERS IN BOTH COUNTRIES AND THEIR PROCUREMENT BY 7ESTERN VENDORS NEARLY IMPOSSIBLE. -OREOVER, THE 5.3. SANCTIONS REGIME IMPOSED ON RUMP 9UGOSLAVIA DESTROYED ANY REMAINING 5.3. EXCHANGES WITH THE .ATIONAL ,IBRARY OF 3ERBIA. 7HILE MATERIAL COULD BE SENT FROM "ELGRADE, 5.3. INSTITUTIONS WERE NOT ALLOWED TO RECIPROCATE BY SENDING ANY MATERIAL TO THEIR COLLEAGUES IN 3ERBIA. 4HIS SPRING MARKS BOTH THE 10TH ANNIVERSARY OF THE $AYTON 0EACE !CCORD AS WELL AS THE BEGINNING OF THE RECOVERY OF 3OUTH 3LAVIC COLLECTIONS IN THE 5NITED 3TATES. 4HE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH HAS CULTIVATED RELATIONSHIPS WITH A VARIETY OF NEW VENDORS FOR 3OUTH 3LAVIC MATERIALS SINCE 1995 AND HAS WORKED ASSIDUOUSLY DURING BOTH MY OWN AND MY PREDECESSORbS TENURES TO REKINDLE OUR EXCHANGE ACTIVITIES WITH INSTITUTIONS THROUGHOUT THE FORMER 9UGOSLAVIA. 'ONE ARE THE #OLD 7AR YEARS WHEN 5.3. RESEARCH INSTITUTIONS WERE SHOWERED WITH FUNDING BY THE 5.3. GOVERNMENT TO SUPPORT THE ADVANCED STUDY OF THE 3OVIET 5NION AND %ASTERN %UROPE. 3UCH BENEFACTION ALLOWED MANY RESEARCH COLLECTIONS TO COLLECT NEARLY COMPREHENSIVELY FOR MATERIALS FROM MANY COUNTRIES IN THE REGION. "OTH THE STATE MONOPOLY DISTRIBUTORS AND THEIR COUNTERPART VENDORS

23

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$ANIEL 0ENNELL

IN 7ESTERN COUNTRIES MADE THE SELECTION AND ACQUISITION OF MATERIAL FROM THE REGION A REASONABLY UNCOMPLICATED ENDEAVOR. (OWEVER, THE EMERGENCE OF MARKET CONDITIONS IN THE REGIONAL BOOK TRADE HAS MADE BOTH SELECTION AND ACQUISITION CONSIDERABLY MORE COMPLICATED AND LABOR INTENSIVE. 7HILE 2USSIA AND %AST #ENTRAL %UROPE HAVE BECOME SECONDARY PRIORITIES FOR 5.3. FOREIGN POLICY, THE STILL EVOLVING POLITICAL STATUSES OF BOTH "OSNIA AND +OSOVO, ENDURING UNCERTAINTY ABOUT THE STABILITY OF -ACEDONIA, AND BROADER SECURITY CONCERNS RELATING TO %URASIA AND THE -IDDLE %AST HAVE MADE 3OUTHEASTERN %UROPE AN ESPECIALLY IMPORTANT POLICY PRIORITY IN THE POST-COMMUNIST SPACE. !CCORDINGLY, AREAS STUDIES CENTERS THAT HAVE SUCCESSFULLY DEMONSTRATED A COMMITMENT TO THE REGION HAVE FARED WELL IN RECENT COMPETITIONS FOR THE 5.3. $EPARTMENT OF %DUCATIONbS 4ITLE 6) SUPPORT. 4HESE AWARDS REMAIN A CRITICAL FACTOR IN !MERICAN RESEARCH LIBRARIESb ABILITY TO CONTINUE TO BUILD 3OUTH 3LAVIC COLLECTIONS. !T THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH, AS AT MOST 5.3. INSTITUTIONS, FUNDING RESTRICTIONS COMPEL BIBLIOGRAPHERS TO SELECT BASED ON CURRICULAR NEEDS FIRST AND FOREMOST. 4HE #ENTER FOR 2USSIAN AND %AST %UROPEAN 3TUDIES AT 0ITT PROMOTES A WIDE VARIETY OF COURSES FOCUSING ON 3OUTHEASTERN %UROPE IN BOTH THE HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES. 4HREE YEARS OF THE "OSNIAN/#ROATIAN/3ERBIAN LANGUAGE ARE OFFERED DURING BOTH THE ACADEMIC YEAR AS WELL AS ON AN INTENSIVE BASIS DURING THE UNIVERSITYbS 3UMMER ,ANGUAGE )NSTITUTE (3,)). 4HESE COURSES NUMBER AMONG THE MORE THAN SIXTY THAT WERE CROSS-LISTED UNDER THE #ENTER FOR 2USSIAN AND %AST %UROPEAN
24

3TUDIES FOR THE FALL 2004 SEMESTER ALONE. 2ECENT ADDITIONS TO THE COURSE SCHEDULE INCLUDE c)NTRODUCTION TO )SLAMIC #IVILIZATIONd AND c.OMADIC %MPIRES OF #ENTRAL !SIA,d BOTH TAUGHT BY 3ARAJEVO NATIVE 3NJEZANA "UZOV. 4HE FORMER INCLUDES AN INTEGRATED FIELD TRIP ABROAD TO 3ARAJEVO THIS -AY. 3UCH CURRICULAR DIVERSITY POSES UNIQUE CHALLENGES FOR THE 3LAVIC BIBLIOGRAPHER AT THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH GIVEN THAT THE TEACHING AND RESEARCH OF FACULTY AND STUDENTS TOGETHER CONSTITUTE THE SINGLE MOST IMPORTANT CONSIDERATION IN COLLECTION DEVELOPMENT. !S AT MOST ACADEMIC RESEARCH LIBRARIES, THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH USES AN APPROVAL VENDOR, "LACKWELLbS "OOK 3ERVICES, FOR ALL OF ITS %NGLISH-LANGUAGE MATERIAL PUBLISHED IN THE 5NITED 3TATES, #ANADA, AND 'REAT "RITAIN. 3ELECTION IS DONE BY THE VENDOR BASED ON THE 5NIVERSITY ,IBRARY 3YSTEMbS (5,3) COLLECTION DEVELOPMENT POLICY. !CCORDINGLY, 3OUTH 3LAVIC RELATED %NGLISH-LANGUAGE TITLES ARE SHIPPED TO OUR LIBRARY AUTOMATICALLY WITHOUT MY HAVING TO SELECT BOOKS ON A TITLE-BY-TITLE BASIS. -OST ACADEMIC AND VIRTUALLY ALL UNIVERSITY PRESS TITLES ARE ADDED TO OUR COLLECTION IN THIS WAY. 4HIS STRATEGY PRODUCES A COLLECTION INTENSITY RANKING BETWEEN A RESEARCH-LEVEL (4), AND A COMPREHENSIVE-LEVEL (5), IN ACCORD WITH ,IBRARY OF #ONGRESS CLASSIFICATION. 4HE RESULTANT %NGLISH-LANGUAGE COLLECTION DENSITY ENABLES THE UNIVERSITY LIBRARY ADEQUATELY TO SUPPORT UNDERGRADUATE AND BASIC GRADUATE INSTRUCTION AND RESEARCH. 4HE MOST LABOR INTENSIVE PART OF THE COLLECTION PROCESS FOR ANY 3LAVIC BIBLIOGRAPHER IS CERTAINLY THE SELECTION OF VERNACULAR LANGUAGE MATERIALS. !LTHOUGH

2UIN AND 2ECOVERY: 3TRATEGIES FOR "UILDING 3OUTH 3LAVIC #OLLECTIONS AFTER THE 1990S

MY LINGUISTIC LIMITATIONS OFTEN MAKE DECIPHERING TITLES A CHALLENGE, FACULTY AND GRADUATE STUDENT RESEARCH PRINCIPALLY GOVERNS MY SELECTION. )N THIS EFFORT, ) WORK WITH SEVERAL VENDORS BOTH IN .ORTH !MERICA AND THE FORMER 9UGOSLAVIA TO OBTAIN MATERIAL. 0RIOR TO THE 1990S, THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH USED PRIMARILY !NTON +OVAv AND +UBON AND 3AGNER (+&3) IN -UNICH FOR FIRM ORDERING 3OUTH 3LAVIC TITLES. (OWEVER, THE INTRODUCTION OF THE %URO AND THE EMERGENCE OF A NUMBER OF RELIABLE DOMESTIC VENDORS HAVE SUPPLANTED BOTH. !LTHOUGH +&3 CONTINUES TO PUBLISH EXTENSIVE CATALOGS AND TO OFFER BOOKS AND SERIALS FROM THE FORMER 9UGOSLAVIA, ) CONSULT THEM ONLY AS SELECTION TOOLS. +UBON AND 3AGNER CRAFTED A FISCALLY CLEVER, BUT NEVERTHELESS OBVIOUS CONVERSION OF THEIR PRICES FROM $- TO %URO. 7HERE THE PRICE OF A BOOK HAD BEEN 15 OR 20 $-, IT SUDDENLY BECAME 15 OR 20 %URO. !LTHOUGH ) DO NOT HAVE A PRECISE CORRELATION AVAILABLE, 'ERMANS WERE CERTAINLY NOT GIVEN A ONE-TO-ONE EXCHANGE WHEN 'ERMANY BEGAN USING THE NEW CURRENCY. (OWEVER, +UBON AND 3AGNER APPARENTLY EXPECTED THEIR CUSTOMERS TO BEGIN PAYING FOR BOOKS AT PRECISELY SUCH A RATE. 4HE PRINCIPLE PARTIES FROM WHOM ) NOW SELECT 3OUTH 3LAVIC MATERIALS ARE LOCATED HERE IN THE REGION. &OR 3ERBIAN MATERIALS, ) USE BOTH THE "ELGRADE-BASED VENDOR (HI6CJ= ?I@HIF9 AS WELL AS OUR ACTIVE EXCHANGE PARTNER, THE .ATIONAL ,IBRARY OF 3ERBIA, AS MY MAIN SOURCES. "EING THE DEPOSITORY LIBRARY FOR 3ERBIA AND -ONTENEGRO, THE .ATIONAL ,IBRARY OF 3ERBIAbS QUARTERLY LISTS OF DUPLICATES GENERALLY CONTAIN FIVE TO SIX HUNDRED TITLES. ) SELECT QUIRE EXTENSIVELY FROM THESE LISTS AS THEY OFTEN CONTAIN TITLES THAT ARE UNAVAILABLE

FROM VENDORS DUE TO THEIR SMALL PRINT RUNS. ) ALSO USE THE 4ORONTO BASED VENDOR (9F6=75, WHICH GENERALLY PROVIDES SEMIMONTHLY CATALOGS VIA E-MAIL. !LTHOUGH ITS LISTS ARE MODEST, (9F6=75 HAS PROVEN RELIABLE AS IT OFFERS ONLY BOOKS ALREADY IN STOCK IN 4ORONTO, WHICH AVOIDS THE PROBLEM OF SELECTING FROM CATALOGS THAT INCLUDE FORTHCOMING TITLES, WHICH ARE OFTEN EITHER NEVER PUBLISHED OR BECOME OUT-OF-PRINT BEFORE THE VENDOR EVER OBTAINS COPIES OF THEM. &OR #ROATIAN MATERIALS, ) HAVE USED SEVERAL VENDORS SINCE 2001. 4HE ONE .ORTH !MERICAN f BASED SELLER IS -R. 2ADOVAN -ATANI] OF 4ORONTO. !LTHOUGH A REASONABLY AFFABLE PERSON, -R. -ATANI] MUST SPEND MORE MONEY ON LONG DISTANCE PHONE CALLS THAN HE COULD POSSIBLY RECOVER IN BOOK SALES. (E IS CONTENT TO PHONE NEARLY ALL OF HIS !MERICAN CUSTOMERS ON A REGULAR BASIS TO ENQUIRE WHETHER OR NOT THIS OR THAT FAX, ADVERTISING A SINGLE OBSCURE TITLE, HAS BEEN RECEIVED. -OREOVER, HIS PRICES ARE CONSISTENTLY HIGHER THAN EITHER "5H=75 <FJ5HG?5 OR /96F5 ?CAIB=?57>5, THE OTHER TWO VENDORS FROM WHOM ) SELECT MATERIAL, BOTH BASED IN :AGREB. (IS PRICING MAY PERHAPS BE EXPLAINED BY THE FACT THAT HE OBTAINS MUCH OF HIS MATERIAL DIRECTLY FROM "5H=75 <FJ5HG?5 AND SIMPLY ADDS HIS ACQUISITION OVERHEAD COSTS TO THE PRICES HE ADVERTISES TO HIS CUSTOMERS. /N A VISIT TO :AGREB IN 2003, ) VISITED WITH !NTONIJA 3MAKI] AND -AJA -ARTINOVI] AT "5H=75 <FJ5HG?5VG BOOKSHOP AND FOUND THAT THE TITLES FOR SALE WERE CONSISTENTLY LOWER THAN -ATANI]bS. ! CURIOUS INCIDENT THAT HAPPENED WHILE ) WAS AT THE BOOKSHOP PROVIDED AN ABUNDANTLY CLEAR EXPLANATION FOR THIS. !S ) WAS COMPILING A LENGTHY LIST OF TITLES ) WANTED TO PURCHASE FOR MY LIBRARY, A VISITOR WALKED INTO
25

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$ANIEL 0ENNELL

THE SHOP TO PICK UP A SUBSTANTIAL ORDER. 4HE MAN TURNED OUT TO BE NONE OTHER THAN -R. -ATANI]bS BROTHER, WHO WAS PURCHASING BOOKS FROM "5H=75 <FJ5HG?5 TO FULFILL HIS ORDERS FROM !MERICAN ACADEMIC LIBRARIES, INCLUDING MY OWN. !FTER THIS DUBIOUS COINCIDENCE, ) HAVE RELIED ON THE TWO :AGREB-BASED VENDORS FOR #ROATIAN TITLES. &OR 3LOVENE AND -ACEDONIAN MATERIALS, ) RELY EXCLUSIVELY ON OUR EXCHANGES WITH THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARIES IN ,JUBLJANA AND 3KOPJE. 4HERE IS NO SPECIFIC CONSTITUENCY FOR 3LOVENE LANGUAGE MATERIALS AT THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGH. !CCORDINGLY, ) SELECT ONLY THE MOST GENERAL TITLES IN 3LOVENE. (OWEVER, WE ARE FORTUNATE IN THE %NGLISH-SPEAKING WORLD THAT 3LOVENIA, MUCH LIKE THE "ALTIC STATES, HAS ACTIVELY BEEN PUBLISHING MATERIALS ABOUT 3LOVENIAN HISTORY, POLITICS, CULTURE, AND LITERATURE IN %NGLISH. 3UCH TITLES ARE REGULARLY OFFERED ON THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARYbS EXCHANGE LISTS. ) ALSO SELECT -ACEDONIAN MATERIAL VERY JUDICIOUSLY FROM LISTS PROVIDED BY THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY IN 3KOPJE. 3ELECTED MATERIALS INCLUDE REFERENCE BOOKS AND GENERAL TITLES DEALING WITH -ACEDONIAN HISTORY AND CULTURE. !SIDE FROM OUR IMPORTANT RELATIONSHIP WITH THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY HERE IN 3ARAJEVO, MY MAIN SOURCE FOR "OSNIAN BOOKS IN THE VERNACULAR IS THE CITYbS VERY OWN 5NIVERSITY 0RESS. !LTHOUGH -R. -ATANI] IN 4ORONTO HAS OCCASIONALLY OFFERED TITLES PUBLISHED IN 3ARAJEVO AND -OSTAR, THERE GENERALLY WAS NO RELIABLE VENDOR THROUGH WHICH "OSNIAN IMPRINTS COULD BE OBTAINED BEFORE THE EMERGENCE OF THE 5NIVERSITY 0RESS. !LTHOUGH THE 0RESSbS OCCASIONAL LISTS TEND TO BE BRIEF, DIRECTOR $RAGAN
26

-ARKOVI] HAS SHOWN A CONSISTENT WILLINGNESS TO LOCATE SPECIFIC MONOGRAPH AND SERIALS TITLES THAT DO NOT APPEAR IN HIS ELECTRONIC CATALOGS. !CCORDINGLY, THE 5NIVERSITY 0RESS IS NOW MY EXCLUSIVE VENDOR FOR "OSNIAN BOOKS. 4HE EVENTS OF 3EPTEMBER 11TH, 2001 COMPELLED THE 5.3. GOVERNMENT FINALLY TO TAKE LARGER STOCK OF AN IMPORTANT PART OF THE WORLD THAT IT HAD PREVIOUSLY ACKNOWLEDGED ONLY IN ITS SUPPORT OF )SRAEL AND ITS DEPENDENCE ON 0ERSIAN 'ULF OIL. /NE OF THE FORTUITOUS CONSEQUENCES FOR 3LAVIC COLLECTIONS IN THE WAKE OF 9/11 HAS BEEN THE ADDITIONAL RESOURCES THE 5.3. $EPARTMENT OF %DUCATION HAS AWARDED TO 4ITLE 6) INSTITUTIONS FOR THE PURCHASE OF SCHOLARLY MATERIALS RELATING TO )SLAM IN 3OUTHEASTERN %UROPE AND THE &ORMER 3OVIET 5NION. !S THE "ALKANS REPRESENT THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGHbS RELATIVE STRENGTH COMPARED TO OTHER 4ITLE 6) CENTERS, ) HAVE DEDICATED MUCH OF THAT ADDITIONAL SUPPORT TO OBTAINING MATERIALS CONCERNING )SLAM IN "OSNIA. $URING TWO VISITS TO 3ARAJEVO IN -AY 2003 AND !UGUST 2004, ) SPENT MUCH OF MY TIME CANVASSING THE BOOK SHOPS HERE IN TOWN LOCATING TITLES PERTAINING TO THE SOCIO-POLITICS OF )SLAM IN "OSNIA AND IN THE WIDER REGION. !S )SLAM NOW FACTORS DIRECTLY IN THE #ENTER FOR 2USSIAN AND %AST %UROPEAN 3TUDIESb COURSE OFFERINGS, ) SELECTED TITLES DURING THESE VISITS, SOME OF THEM IN %NGLISH, BASED ON MY OWN APPRAISAL OF HOW THESE BOOKS WOULD SUPPORT THE TEACHING AND RESEARCH OF $R. "UZOV AND OTHER FACULTY. 4WO IMPORTANT BIBLIOGRAPHIES HAVE ALSO APPEARED THAT WILL SERVE AS TOOLS FOR MEASURING COLLECTION DENSITY AND AS A BASIS FOR RETROSPECTIVE COLLECTION OF "OSNIAN

2UIN AND 2ECOVERY: 3TRATEGIES FOR "UILDING 3OUTH 3LAVIC #OLLECTIONS AFTER THE 1990S

MATERIALS. &OR %NGLISH AND OTHER 7EST %UROPEAN LANGUAGES, THE STANDARD REFERENCE FOR TITLES PUBLISHED SINCE 1990 IS BCC?G CB BCGB=5, PUBLISHED BY 4HE "OSNIAN )NSTITUTE IN ,ONDON. &OR VERNACULAR LANGUAGE SOURCES, %NES +UJUND@I]bS BCGB=5B "9ACFM IS AN INDISPENSABLE VOLUME THAT INCLUDES EXTENSIVE CITATIONS OF BOTH HISTORICAL AND RECENT PUBLICATIONS RELATING TO "OSNIAN STUDIES IN ALL DISCIPLINES. ) AM CURRENTLY USING BOTH BOOKS AS PART OF A FORMAL COLLECTION EVALUATION OF THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGHbS "OSNIA-RELATED HOLDINGS. "OTH WILL ALSO ASSIST IN THE FUTURE SELECTION OF MATERIAL. )N SHORT, 3OUTHEASTERN %UROPE IN GENERAL AND "OSNIA IN PARTICULAR FACTOR PROMINENTLY

IN THE 5NIVERSITY OF 0ITTSBURGHbS CURRENT COLLECTION BUILDING EFFORTS. 7HILE ) NOT INFREQUENTLY SELECT TITLES BASED ON WHAT ) DEEM TO BE THE MERIT OF THEIR CONTENTS, RATHER THAN ON HOW THEY MIGHT DIRECTLY SUPPORT THE UNIVERSITYbS COURSE OFFERINGS AT ANY SPECIFIC MOMENT, THE OVERALL DRIVING FORCE BEHIND THE SELECTION OF MATERIAL REMAINS ITS RELEVANCE TO FACULTY AND STUDENT TEACHING AND RESEARCH. )N AN IDEAL BIBLIOGRAPHIC WORLD, COMPREHENSIVE COLLECTING WOULD INDEED BE POSSIBLE. (OWEVER, THE FINITE RESOURCES AVAILABLE TO !MERICAN RESEARCH LIBRARIES ULTIMATELY COMPEL 3LAVIC BIBLIOGRAPHERS TO PRIORITIZE MATERIALS ACCORDING TO CURRICULAR DEMAND OVER THOSE THAT MIGHT BE MORE SUBJECTIVELY DESIRED FOR THEIR ENDURING INTELLECTUAL VALUE.

27

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 341.485:025.855(497.6)c364d

Convivencia IB89F F=F9: G9BC7=89 5B8 BCC?-6IFB=B; =B BCGB=5

c4HE FIRE LASTED FOR DAYS. 4HE SUN WAS OBSCURED BY THE SMOKE OF BOOKS, AND ALL OVER THE CITY SHEETS OF BURNED PAPER, FRAGILE PAGES OF GREY ASHES, FLOATED DOWN LIKE A DIRTY BLACK SNOW. #ATCHING A PAGE YOU COULD FEEL ITS HEAT, AND FOR A MOMENT READ A FRAGMENT OF TEXT IN A STRANGE KIND OF BLACK AND GREY NEGATIVE, UNTIL, AS THE HEAT DISSIPATED, THE PAGE MELTED TO DUST IN YOUR HAND.d
+EMAL "AKAR[I] ON THE BURNING OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY, 3ARAJEVO, !UGUST 25-27, 1992. [1]

c!LL THAT IS WRITTEN ENDURES, WHAT IS COMMITTED TO MEMORY TAKES FLIGHT.d

-ULA -USTAFA ;EVKI "A[ESKIJA (1731-1809), "OSNIAN DIARIST AND CHRONICLER OF EIGHTEENTH-CENTURY LIFE IN 3ARAJEVO. [2]

BY AB8FUG (=98@A5M9F
4HE MOST FAMOUS BOOK IN "OSNIA IS A LOVELY ILLUMINATED MANUSCRIPT KNOWN AS THE 3ARAJEVO (AGGADAH. !LTHOUGH IT FOUND A HOME IN "OSNIA IN THE EARLY 1600S, IT WAS MADE IN ANOTHER PLACE AND TIME. )T IS A TESTIMONY TO THE ARTISTIC AND CULTURAL CREATIVITY OF THOSE WHO MADE IT, VALUED IT, AND PROTECTED IT OVER THE AGES. )T IS ALSO A SURVIVOR. /N AT LEAST FOUR OCCASIONS IN ITS LONG HISTORY, THE 3ARAJEVO (AGGADAH HAS SURVIVED ATTEMPTS TO DESTROY MULTICULTURAL COMMUNITIES. %ACH OF THESE ATTEMPTS TO

(ARVARD 5NIVERSITY ERADICATE PLURALISM WAS ALSO ACCOMPANIED BY THE BURNING OF BOOKS. 4HIS SMALL CODEX, ILLUSTRATED WITH 69 MINIATURES AND CONTAINING THE READINGS FOR THE *EWISH FEAST OF 0ASSOVER AND A SELECTION OF RELIGIOUS POEMS AND PRAYERS, WAS MADE AROUND 1350 IN THE +INGDOM OF !RAGON.[3] )T IS A RARE AND PARTICULARLY FINE EXAMPLE OF THE (EBREW MANUSCRIPT PRODUCTION THAT FLOURISHED AMIDST THE 7CBJ=J9B7=5 OF MEDIEVAL 3PAINgA PLURALISTIC SOCIETY

P)e-"',*$. (,b$"*!ed ("& a& ed"+ed ')%) "&: The Holocaust and the Book: Destruction and Preservation. Ed. b. J'&a+!a& R'*e. S+,d"e* "& P)"&+ C,$+,)e a&d +!e H"*+'). ' +!e B''# (A%!e)*+: U&"-e)*"+. ' Ma**ac!,*e++* P)e**, 2001), ((. 266-291.

28

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

WHERE, DESPITE INDIVIDUAL AND COMMUNAL JEALOUSIES AND TENSIONS, A MULTIPLICITY OF RELIGIONS (#HRISTIAN, *EWISH, AND -USLIM), CULTURES, AND LANGUAGES (2OMANCE, (EBREW, AND !RABIC) COEXISTED AND INTERACTED WITH EACH OTHER. )N ALL THREE OF THE GREAT MONOTHEISTIC TRADITIONS, *UDAISM, #HRISTIANITY AND )SLAM, THE BOOK HAS A SPECIAL STATUS AS THE REPOSITORY OF DIVINE REVELATION AND THE LAW, AS THE MEANS OF BINDING TOGETHER THE COMMUNITY, AND OF TRANSMITTING AND ELABORATING TRADITION. )N THE ERA OF 7CBJ=J9B7=5, THE BOOK ALSO PLAYED A CENTRAL ROLE IN THE CONNECTIONS MADE ACROSS CULTURAL AND RELIGIOUS BOUNDARIES, WHICH WENT BEYOND THE FAMOUS TRANSLATION PROJECTS AND PHILOSOPHICAL DEBATES TO THE CREATION OF NEW ARTISTIC AND LITERARY FORMS BORN OUT OF THESE INTERACTIONS. 4HESE INCLUDED PHENOMENA SUCH AS THE EMERGENCE OF SECULAR (EBREW POETRY INFLUENCED BY !RABIC POETIC FORMS, AND THE FLOWERING OF THE ARTS OF THE BOOK IN ALL THREE TRADITIONS. %VEN RELIGIOUS MANUSCRIPTS, SUCH AS "IBLES AND (AGGADOTH, OR THE #HRISTIAN BIBLICAL COMMENTARIES OF "EATUS OF ,IEBANA, CLEARLY SHOW THE CROSS-CULTURAL INFLUENCES OF )SLAMIC, *EWISH AND #HRISTIAN ARTISTIC TRADITIONS. 0ROFIAT $URAN, A 14TH-CENTURY *EWISH PHYSICIAN, PHILOSOPHER AND ASTROLOGER AT THE COURT OF +ING *OHN ) OF !RAGON, WROTE ABOUT THE IMPORTANCE OF FINE BOOKS:
... STUDY SHOULD ALWAYS BE IN BEAUTIFUL AND PLEASANT BOOKS, CONTAINING HARMONIOUS SCRIPT WRITTEN ON FINE VELLUM, AND WITH LUXURIOUS BINDINGS, AND SHOULD BE CARRIED ON IN PLEASANT BUILDINGS; FOR THE BEHOLDING AND STUDY OF BEAUTIFUL FORMS WITH DELICATE DRAWING AND FINE PAINTING IS ONE OF THOSE THINGS THAT PLEASE THE SOUL, URGES ON AND STRENGTHENS ITS POWERS. )T HAS THEREFORE BEEN TO THE PERFECTION OF

OUR NATION THAT THE WEALTHY AND PROMINENT IN EVERY GENERATION HAVE ALWAYS EXERTED AN EFFORT IN THE PRODUCTION OF BEAUTIFUL CODICES.[4]

-ANY OF THE cBEAUTIFUL CODICESd THAT DELIGHTED 0ROFIAT $URAN AND HIS PIOUS AND LEARNED CONTEMPORARIES DID NOT SURVIVE THE SECOND HALF OF THE 15TH CENTURY, WHEN THE ERA OF 7CBJ=J9B7=5 CAME TO A TRAGIC END WITH THE MASS EXPULSIONS OF *EWS AND -USLIMS FROM THE )BERIAN PENINSULA. 4HE cCLEANSINGd OF ALL NON-#HRISTIANS FROM THE LAND WAS ACCOMPANIED BY THE CEREMONIAL BURNING OF *EWISH AND )SLAMIC BOOKS. -ASS BURNINGS OF *EWISH BOOKS IN 6ALLADOLID (1461) AND 3ALAMANCA (1490) PRECEDED THE EXPULSIONS OF 1492, WHILE THE TRIUMPH OF #ATHOLICISM OVER )SLAM AND THE FORCED CONVERSION OR EXPULSION OF -USLIMS FROM 3PAIN WAS CELEBRATED IN 1499 BY A PUBLIC AND FESTIVE BURNING OF )SLAMIC BOOKS IN 'RANADA, BY ORDER OF THE ARCHBISHOP OF 4OLEDO, &RANCISCO *IMwNEZ DE #ISNEROS.[5] !MONG THE BOOKS THAT ESCAPED THE FLAMES WAS THE CODEX NOW KNOWN AS THE 3ARAJEVO (AGGADAH, TAKEN ALONG INTO EXILE AS A CHERISHED FAMILY HEIRLOOM WHEN ITS *EWISH OWNERS WERE EXPELLED FROM 3PAIN. /F THE HANDFUL OF MANUSCRIPTS THAT SURVIVE FROM THE GOLDEN AGE OF (EBREW BOOK-MAKING IN 3PAIN NOT ONE REMAINS IN ITS COUNTRY OF ORIGIN. !FTER A SOJOURN IN NORTHERN )TALY, SOMETIME IN THE EARLY 1600S, THIS (AGGADAH CODEX ARRIVED IN "OSNIA WHERE A COMMUNITY OF 3PANISH *EWS HAD FOUND REFUGE AND A NEW FORM OF 7CBJ=J9B7=5 IN THE CITY OF 3ARAJEVO. )N THE COURSE OF THE SIXTEENTH CENTURY 3ARAJEVO HAD GROWN FROM A VILLAGE AT THE FOOT OF A MEDIEVAL FORTRESS INTO THE
29

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

COMMERCIAL AND ADMINISTRATIVE CENTER OF THE /TTOMAN PROVINCE OF "OSNIA. )T WAS A CITY WHERE -USLIM, *EWISH AND #HRISTIAN CRAFTSMEN, MERCHANTS, SCHOLARS, CLERICS, AND LABORERS LIVED AND WORKED SIDE BY SIDE AND WHERE RELIGIOUS AND CULTURAL DIVERSITY WAS SEEN AS PART OF THE NORMAL FABRIC OF COMMUNAL LIFE. !S IN MEDIEVAL 3PAIN, 7CBJ=J9B7=5 IN 3ARAJEVO DID NOT IMPLY AN ABSENCE OF HIERARCHIES OF STATUS OR OF PERIODIC FRICTION BETWEEN INDIVIDUALS AND GROUPS, BUT THE FACT OF PLURALISM ITSELF WAS TAKEN AS A GIVEN. !MONG THE BENEFACTIONS OF 3ARAJEVObS FIRST NATIVE "OSNIAN -USLIM GOVERNOR, 'AZI (USREV "EG, WAS THE CITYbS FIRST PUBLIC LIBRARY, ESTABLISHED IN 1537. 7ITHIN SIGHT OF THE GREAT MOSQUE, ALSO FOUNDED BY 'AZI (USREV "EG, STOOD THE CITYbS FIRST /RTHODOX #HRISTIAN CHURCH, BUILT TO ATTRACT TRADESMEN OF THAT FAITH TO THE CITYbS NEWLY LAID-OUT BAZAARS. !NOTHER /TTOMAN GOVERNOR, 3IYAVUS 0ASHA, ENDOWED AN )SLAMIC PIOUS FOUNDATION (K5E:) IN 1580-81 TO ERECT A LARGE APARTMENT BUILDING (<5B) FOR THE POORER MEMBERS OF 3ARAJEVObS *EWISH COMMUNITY AND GAVE PERMISSION TO BUILD THE CITYbS FIRST SYNAGOGUE.[6] !S THE CITY GREW AND PROSPERED, IT BECAME A CENTER OF SCHOLARSHIP AND LITERARY LIFE AND OF BOOK PRODUCTION. &ROM THE COLOPHONS OF STILL-EXTANT MANUSCRIPTS AND FROM DOCUMENTS, WE KNOW THE NAMES OF HUNDREDS OF "OSNIAN AUTHORS AND COPYISTS WHO PRODUCED THOUSANDS OF MANUSCRIPTS IN A VARIETY OF LANGUAGES AND ALPHABETS: !RABIC, /TTOMAN 4URKISH, 0ERSIAN, (EBREW, ,ADINO (*UDAEO-3PANISH), AND "OSNIAN 3LAVIC WRITTEN IN 5@>5A=58C (!RABIC SCRIPT), 6CG5BR=75 (THE "OSNIAN VARIANT OF #YRILLIC SCRIPT) OR @5H=B=75 (,ATIN SCRIPT), AS WELL AS
30

#HURCH 3LAVONIC, AND #HURCH ,ATIN. 4HIS INTERACTION OF CULTURES IN "OSNIA, LIKE THE 7CBJ=J9B7=5 OF MEDIEVAL 3PAIN, GAVE RISE TO SOME WONDERFULLY COMPLEX FORMS, SUCH AS LYRICAL POETRY WRITTEN BY -USLIM 3LAVS IN THE CLASSICAL )SLAMIC LITERARY MEDIUM OF !RABIC AND 0ERSIAN VERSE, BUT SHOWING THE STYLISTIC INFLUENCE OF 0ETRARCAN SONNETS BROUGHT IN FROM THE $ALMATIAN COAST. [7] )N ITS NEW HOME IN 3ARAJEVO, THE EXQUISITE LITTLE (AGGADAH CODEX FROM !RAGON CONTINUED IN ITS ROLE AS THE CENTERPIECE OF FAMILY 0ASSOVER OBSERVANCES. 7INE AND FOOD STAINS MARK SOME OF THE PAGES; ON ONE, THERE IS A CHILDbS SCRAWL. "UT BEFORE THE CENTURY WAS OVER IT WAS ONCE AGAIN IN DANGER. )N THE YEAR 1697, 3ARAJEVO AND ITS VERSION OF 7CBJ=J9B7=5 CAME UNDER ATTACK AS THE CITY WAS SACKED AND BURNED BY THE ARMY OF THE (ABSBURG EMPEROR, UNDER THE COMMAND OF 0RINCE %UGENE OF 3AVOY. *UST ELEVEN YEARS PREVIOUSLY, THE COMBINED (ABSBURG AND ALLIED ARMIES OF THE (OLY ,EAGUE HAD STORMED THE WALLS OF "UDA, THE CAPITAL OF /TTOMAN (UNGARY. 4HE FALL OF THE CITY ON 3EPTEMBER 2, 1686, CAME AFTER A HARD-FOUGHT THREE-MONTH SIEGE. 7HEN THE VICTORIOUS #HRISTIAN TROOPS SURGED THROUGH THE BREACHES IN THE WALLS THEY SPARED NEITHER THE CITYbS RESIDENTS NOR THEIR HOMES AND BELONGINGS. )N THE LAST DECADE OF /TTOMAN RULE, THE *EWISH COMMUNITY IN "UDA HAD NUMBERED ABOUT 1,000 PEOPLE. "ARELY HALF OF THEM SURVIVED THE CITYbS REVERSION TO #HRISTIAN RULE. )N A MEMOIR ENTITLED "9;=@5H $:9B [4HE "OOK OF "UDA] AND IN THE MARGINAL NOTES OF A SCRIPTURAL COMMENTARY, )SAAC 3CHULHOF, A LEARNED AND PROSPEROUS MEMBER OF THE CITYbS *EWISH COMMUNITY, HAS LEFT A FIRSTHAND ACCOUNT OF THESE EVENTS, WHICH TOOK

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

THE LIVES OF HIS WIFE AND SON, HIS HOME, AND ALL OF HIS POSSESSIONS. !LONG WITH THE LOOTING AND THE SLAUGHTER IN THE STREETS, 3CHULHOF WITNESSED THE MASSACRE BY (ABSBURG TROOPS OF 72 *EWS INSIDE A SYNAGOGUE WHERE THEY HAD TRIED TO TAKE SHELTER. (UNDREDS MORE CAPTIVES WERE KILLED BY DRUNKEN MERCENARIES ON THE BANKS OF THE $ANUBE. 4HOSE WHO SURVIVED THE SIEGE AND ITS AFTERMATH, INCLUDING SEVERAL HUNDRED *EWS AND 6,000 -USLIMS, WERE TAKEN BY THE #HRISTIAN TROOPS AS CHATTEL TO BE SOLD AS SLAVES OR HELD FOR RANSOM. -ANY OF THE SURVIVING *EWS, INCLUDING 3CHULHOF HIMSELF, WERE RANSOMED BY 3AMUEL /PPENHEIMER, THE (ABSBURG EMPERORbS BANKER; OTHERS WERE REDEEMED WITH MONEY COLLECTED FROM *EWISH COMMUNITIES ALL OVER %UROPE. 4HE cCLEANSINGd OF "UDAbS NON-#HRISTIAN COMMUNITIES WAS NOT AN ISOLATED EVENT. )T WAS PRECEDED IN 1670 BY A (ABSBURG IMPERIAL EDICT ORDERING THE EXPULSION OF ALL *EWS FROM 6IENNA AND ,OWER !USTRIA. /PPENHEIMER HIMSELF AND A HANDFUL OF OTHER *EWS WHOSE SERVICES WERE DEEMED INDISPENSIBLE TO THE COURT WERE ALLOWED TO STAY, BUT HAD TO PAY FOR THIS PRIVILEGE WITH A SUBSTANTIAL ANNUAL FEE ()C@9F5BN;9@8). )N "UDA AND 0EST, MOSQUES AND MINARETS WERE PULLED DOWN AND THE CITYbS THREE SYNAGOGUES WERE SACKED AND BURNED. 4HAT THE LOSSES MUST ALSO HAVE INCLUDED BOOKS MAY BE INFERRED FROM ONE OF )SAAC 3CHULHOFbS MARGINAL NOTES TO HIS SCRIPTURAL COMMENTARY, RECALLING THE DAYS BEFORE THE SIEGE:
!BOUT THREE YEARS AGO (I.E. BEFORE 1686) SOME THIRTY HEADS OF FAMILIES [IN "UDA] GOT TOGETHER AND ELECTED ME TO STUDY WITH THEM. !ND EVERY WEEK ON 7EDNESDAY NIGHTS ) WOULD STUDY THROUGH

THE NIGHT UNTIL DAWN WITH THEM, READING THE FIVE BOOKS OF -OSES, THE 0ROPHETS AND THE (AGIOGRAPHA, THE -ISHNA, THE (AGGADAH AND MIDRASHIC WORKS. !T THE CONCLUSION ALL WOULD STAND AND WITH LOUD VOICE AND PLEASANT MELODY SING SONGS LIKE c-Y 3OULbS "ELOVED,d WHICH ARE PRINTED IN THE BOOK )<9 G5H9G C: /=CB, AND THEN MELODIOUSLY RECITE THE PRAYER THAT IS CUSTOMARY FOLLOWING THE STUDY OF THE SCRIPTURES. !ND SINCE LEARNING IS ENRICHED BY COMPETITION AMONG THOSE WHO THIRST FOR KNOWLEDGE, OTHERS ALSO GOT TOGETHER, BACHELORS AND YOUNG MEN WHO HAD RECENTLY MARRIED; THERE WERE ABOUT TWENTY OF THEM, WHO ALSO ENGAGED A SCHOLAR TO STUDY WITH THEM. ... )F ONLY THE DESTRUCTION OF THE CITY HAD NOT INTERVENED, THIS INSTITUTION WOULD HAVE ENDURED FOREVER...[8]

!MONG THE SURVIVORS OF THE FALL OF "UDA WAS A LEARNED YOUNG MAN NAMED :EVI (IRSCH !SHKENAZI, WHO WAS TO BECOME FAMOUS AS ONE OF THE LEADING RELIGIOUS SCHOLARS OF THE AGE. (IS WIFE AND YOUNG DAUGHTER WERE KILLED IN THE 1686 SIEGE AND HIS PARENTS WERE TAKEN CAPTIVE BY 0RUSSIAN SOLDIERS, BUT HE FOUND A SAFE HAVEN IN 3ARAJEVO, WHERE THE *EWISH COMMUNITY EMPLOYED HIM AS THEIR 7<57<5A (RABBI). &OUR YEARS LATER, THE RABBI LEFT TO FIND HIS PARENTS IN "ERLIN AND THUS WAS SPARED FROM SEEING SCENES OF THE SACK OF "UDA REPEATED IN 3ARAJEVO.[9] 4HE BURNING OF 3ARAJEVO IS DESCRIBED IN AN ENTRY IN 0RINCE %UGENE OF 3AVOYbS WAR DIARY:
/N 23 /CTOBER [1697], ) PLACED THE TROOPS IN A BROAD FRONT ON A HEIGHT DIRECTLY OVERLOOKING THE CITY. &ROM THERE, ) SENT DETACHMENTS TO PLUNDER IT. 4HE 4URKS HAD ALREADY TAKEN THE BEST THINGS TO SAFETY, BUT STILL A GREAT QUANTITY OF ALL 31

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

SORTS OF GOODS REMAINED BEHIND. 4OWARDS EVENING THE CITY BEGAN TO BURN. 4HE CITY IS VERY LARGE AND QUITE OPEN; IT HAS 120 FINE MOSQUES. /N THE 24TH ) REMAINED AT 3ARAJEVO. 7E LET THE CITY AND THE WHOLE SURROUNDING AREA GO UP IN FLAMES. /UR RAIDING PARTY, WHICH PURSUED THE ENEMY, BROUGHT BACK BOOTY AND MANY WOMEN AND CHILDREN, AFTER KILLING MANY 4URKS ... [10]

)N HIS DESCRIPTION OF THE BURNING OF 3ARAJEVO, THE PRINCE DOES NOT MENTION BOOKS AS SUCH, BUT THE PAIN OF SEEING BOOKS CONSUMED BY THE FLAMES FIGURES PROMINENTLY IN A VERSE LAMENT FOR THE CITYbS DESTRUCTION WRITTEN BY AN ANONYMOUS "OSNIAN -USLIM AUTHOR:
4HEY CAME AND BURNED THE BEAUTIFUL CITY OF 3ARAJEVO DOWN. ,IKE CATTLE THEY DROVE THE INNOCENT PEOPLE OUT, 4HEY CAME AND BURNED THE BEAUTIFUL CITY OF 3ARAJEVO DOWN. 4HEY BURNED +ORANS BY THE THOUSANDS AND COUNTLESS [OTHER] BOOKS, (OW MANY MOSQUES THEY BURNED, SANCTUARIES PULLED DOWN! 4HE WHOLE CITY, FROM ONE END TO THE OTHER, THEY RUINED AND DEVASTATED, 4HEY CAME AND BURNED THE BEAUTIFUL CITY OF 3ARAJEVO DOWN...[11]

WAS RETAKEN AND REBUILT AND /TTOMAN RULE ENDURED FOR ANOTHER TWO CENTURIES, UNTIL ANOTHER (ABSBURG ARMY TOOK THE CITY IN 1878. &ORTUNATELY, TIMES HAD CHANGED AND THE (ABSBURG EMPIRE WAS NOW A FORMALLY PLURALISTIC ENTERPRISE NO LONGER INTERESTED IN IMPOSING RELIGIOUS UNIFORMITY UPON ITS SUBJECTS. )NSTEAD, "OSNIA-(ERZEGOVINAbS NEW RULERS SOUGHT TO BRING THEIR NEWLY-ACQUIRED TERRITORY INTO THE MODERN AGE. !MONG THE CIVIC IMPROVEMENTS OF THE (ABSBURG ERA WAS THE :EMALJSKI MUZEJ (,ANDESMUSEUM, NOW THE .ATIONAL -USEUM), ESTABLISHED IN 3ARAJEVO IN 1888 AS "OSNIAbS FIRST SCIENTIFIC INSTITUTION AND RESEARCH LIBRARY ORGANIZED ON THE WESTERN MODEL. )N 1894, THE CODEX THAT IS NOW KNOWN AS THE 3ARAJEVO (AGGADAH WAS PURCHASED FROM A PRIVATE OWNER TO BECOME ONE OF THE NEW MUSEUMbS MOST PRIZED POSSESSIONS. )T WAS TAKEN TO 6IENNA TO BE EXAMINED BY THE LEADING EXPERTS, AND THEN RETURNED TO THE CUSTODY OF THE MUSEUM IN 3ARAJEVO, WHICH HAS PRESERVED IT TO THIS DAY. !LTHOUGH 3ARAJEVO GAINED NOTORIETY IN 1914 AS THE SITE OF THE POLITICAL ASSASSINATION THAT SPARKED THE 'REAT 7AR, THE CITY SURVIVED THAT WAR PHYSICALLY UNSCATHED. !T THE END OF THE WAR IN .OVEMBER 1918, "OSNIAbS LAST (ABSBURG GOVERNOR "ARON 3ARKOTIC HANDED OVER POWER IN 3ARAJEVO TO THE "OSNIAN LOCAL AUTHORITIES. ! FEW DAYS LATER, 3ERBIAN AND -ONTENEGRIN TROOPS ENTERED THE CITY AND "OSNIA BECAME PART OF THE NEWLY-FOUNDED +INGDOM OF THE 3ERBS, #ROATS AND 3LOVENES, WHICH BEFORE LONG WAS RENAMED 9UGOSLAVIA. &ROM THE OUTSET, THE NEW KINGDOM WAS BESET BY DISPUTES BETWEEN CENTRALISTS AND LOCAL AUTONOMISTS AND BY COMPETING 3ERBIAN AND #ROATIAN NATIONALIST AMBITIONS.

"EFORE 0RINCE %UGENE AND HIS EXPEDITIONARY FORCE WITHDREW WITH THEIR LOOT AND CAPTIVES, THE CITY CENTER, INCLUDING THE SYNAGOGUE AND THE HOUSES AND SHOPS OF 3ARAJEVObS FIRST *EWISH QUARTER AROUND %L #ORTIJO, THE GREAT APARTMENT BUILDING BUILT FROM THE BEQUEST OF 3IYAVUS 0ASHA, HAD BEEN COMPLETELY BURNED AND SACKED. -ANY BOOKS HAD PERISHED BUT, ALTHOUGH WE HAVE NO WITNESS OTHER THAN THE FACT OF ITS SURVIVAL, THE 3ARAJEVO (AGGADAH ONCE AGAIN WAS SAVED.[12] 3ARAJEVO, INCLUDING ITS OLD *EWISH QUARTER,
32

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

&ROM 1929 UNTIL THE EVE OF 7ORLD 7AR )), THE COUNTRY WAS RULED BY DECREE AS A ROYAL DICTATORSHIP, WHICH INSTEAD OF RESOLVING THESE DIVISIONS WOUND UP EXACERBATING THEM. $ESPITE THE POLITICAL TENSIONS AND THE ECONOMIC DEPRESSION OF THE 1930S, CULTURAL AND LITERARY LIFE CONTINUED TO FLOURISH AMONG 3ARAJEVObS DIVERSE ETHNIC AND RELIGIOUS COMMUNITIES. $URING THE INTERWAR YEARS, ABOUT HALF OF ALL 3ARAJEVANS WERE "OSNIAKS (-USLIM 3LAVS), ONE SEVENTH WERE *EWS, AND THE REST WERE DIVIDED BETWEEN /RTHODOX 3ERBS, #ATHOLIC #ROATS, AND OTHERS. #ULTURAL AND LITERARY ASSOCIATIONS, CLUBS, RELIGIOUS SOCIETIES AND LABOR AND BUSINESS GROUPS PUBLISHED BOOKS, ALMANACS AND JOURNALS AND MAINTAINED DOZENS OF LIBRARIES AND COMMUNITY READING ROOMS. !MONG THEM WAS ,A "ENEVOLENCIJA (EST. 1892), 3ARAJEVObS LEADING *EWISH CULTURAL, EDUCATIONAL AND CHARITABLE SOCIETY, WHICH IN 1933 OPENED ITS OWN RESEARCH LIBRARY.[13] .AZI 'ERMANY INVADED 9UGOSLAVIA IN !PRIL 1941 AND PARTITIONED THE COUNTRY AMONG ITS ALLIES AND LOCAL COLLABORATORS. "OSNIA(ERZEGOVINA, DIVIDED INTO 'ERMAN AND )TALIAN OCCUPATION ZONES, WAS ASSIGNED TO THE SO-CALLED c)NDEPENDENT 3TATE OF #ROATIA,d RUN BY A BRUTAL FASCIST PUPPET REGIME INSTALLED BY THE 'ERMANS IN :AGREB. !S IN 7ORLD 7AR ), 3ARAJEVO ONCE AGAIN EMERGED FROM THE FOUR YEARS OF WAR AND OCCUPATION WITH ONLY MINOR PHYSICAL DAMAGE, BUT "OSNIA AND ITS PEOPLE HAD SUFFERED TERRIBLY. -ORE THAN 300,000 "OSNIANS OF ALL ETHNIC GROUPS DIED IN CONCENTRATION CAMPS, REPRISALS AND MASSACRES, IN FIGHTING THE .AZIS OR EACH OTHER. (ARDEST HIT AS A COMMUNITY WERE "OSNIAbS *EWSgOF AN ESTIMATED 12 TO

14,000 *EWS IN "OSNIA-(ERZEGOVINA BARELY 2,000 SURVIVED THE (OLOCAUST. )N THE INITIAL DAYS OF THE 'ERMAN OCCUPATION, ANTI-*EWISH LAWS WERE ENACTED AND ALL OF 3ARAJEVObS EIGHT SYNAGOGUES AND ITS OTHER *EWISH COMMUNITY INSTITUTIONS WERE SACKED AND VANDALIZED.
4REASURES THAT WERE NOT STOLEN WERE BURNED. #ENTURIES OF RECORD BOOKS, PRECIOUS SILVER, ANCIENT LIBRARIES, AND ILLUMINATED MANUSCRIPTSgNEARLY THE SUM TOTAL OF 3ARAJEVObS *EWISH HERITAGEgWAS CARTED OFF OR WENT UP IN SMOKE.[14]

!MONG THE INSTITUTIONS ATTACKED BY THE .AZIS AND THEIR LOCAL SYMPATHISERS WERE THE LIBRARY OF ,A "ENEVOLENCIJA, THE *EWISH COMMUNITY READING ROOMS (J9JF9>G?9 R=H5CB=79), AND OTHER COMMUNAL AND PRIVATE LIBRARY COLLECTIONS. -UCH WAS LOST IN THE FIRST ORGY OF LOOTING AND DESTRUCTION, BUT THE 'ERMANS TOOK CARE TO PACK UP SOME OF THE MORE VALUABLE ITEMS FROM THE ,A "ENEVOLENCIJA LIBRARY AND THE HISTORICAL DOCUMENTS OF THE 3ARAJEVO *EWISH COMMUNITY AND SENT THEM OFF TO THE c%INSATZSTAB 2EICHSLEITER 2OSENBERGd, A CENTRAL INSTITUTE SET UP TO COLLECT SUCH CULTURAL LOOT FROM ALL OVER %UROPE. ! WARTIME REPORT PRESERVED IN THE "OSNIAN STATE ARCHIVES MAKES REFERENCE TO ONE SUCH SHIPMENT OF TWELVE CRATES OF BOOKS FROM THE ,A "ENEVOLENCIJA LIBRARY, WHICH WAS SENT OFF TO "ERLIN ON /CTOBER 29, 1941. !FTER 3ARAJEVObS LIBERATION, THE MINISTRY OF EDUCATION OF "OSNIAbS NEW #OMMUNIST GOVERNMENT WAS INFORMED IN *ULY 1945 BY A REPRESENTATIVE OF ,A "ENEVOLENCIJA THAT THE SOCIETYbS LIBRARY BEFORE THE WAR HAD CONTAINED cSOME 2,000 BOOKSd INCLUDING AMONG THEM DOCUMENTS cOF GREAT ANTIQUITY AND HISTORICAL VALUE...
33

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

WHICH THE 5STASHA [#ROATIAN QUISLING REGIME] TOOK AWAY IN 1941 AND UNTIL NOW WE HAVENbT BEEN ABLE TO ESTABLISH WHERE THESE BOOKS ARE LOCATEDd.[15] !MONG THE FEW SURVIVORS OF THAT DARK ERA WAS THE FAMOUS 3ARAJEVO (AGGADAH CODEX, CONCEALED FROM THE .AZIS IN THE WORST DAYS OF THE OCCUPATION BY A COURAGEOUS "OSNIAN MUSEUM CURATOR. -ORE THAN HALF A CENTURY LATER, WE STILL DONbT KNOW EXACTLY HOW THE (AGGADAH WAS SAVED, BUT THE AMAZING FACT THAT THIS BOOKg 3ARAJEVObS MOST FAMOUS *EWISH CULTURAL ARTEFACTgWAS SOMEHOW KEPT FROM FALLING INTO THE HANDS OF THE .AZIS HAS GIVEN RISE TO A VARIETY OF ANECDOTES AND LEGENDS. !CCORDING TO ONE ACCOUNT:
)N 1941, IMMEDIATELY AFTER THE OCCUPATION FORCES ENTERED 3ARAJEVO, A 'ERMAN OFFICER CAME TO THE .ATIONAL -USEUM AND ORDERED THE DIRECTOR [$R. *OZO 0ETROVI]] TO HAND OVER ONLY THE MANUSCRIPT (AGGADAH FROM THE RICH -USEUM COLLECTION. 4HE DIRECTOR USED VARIOUS EXCUSES TO DELAY THE DELIVERY OF THE VALUABLE LEATHER CODEX, AND MANAGED IN THE MEANTIME TO SMUGGLE IT OUT OF THE LARGE MUSEUM BUILDING INTO A MOUNTAIN VILLAGE IN THE VICINITY OF 3ARAJEVO. !FTER THE CITY WAS LIBERATED, THIS TRUE TREASURE WAS RETURNED TO THE SAFE OF THE -USEUM.

MENTARY RECORD IS TANTALIZINGLY INCOMPLETE, IT POINTS TO THE PART PLAYED BY MUSEUM CURATOR $ERVI[ +ORKUT IN THE PRESERVATION OF THE MANUSCRIPT DURING THE WAR. (IS ROLE PRESENTS AN EXAMPLE OF THE INTERCOMMUNAL AND INTERPERSONAL TIES FOSTERED BY CENTURIES OF 7CBJ=J9B7=5 IN "OSNIA. +ORKUT, A "OSNIAN -USLIM, WAS IN CHARGE OF THE .ATIONAL -USEUMbS LIBRARY. (E ALSO HAD A CLOSE AND LONG-STANDING CONNECTION WITH 3ARAJEVObS *EWISH COMMUNITY. )N THE 1920S, HIS TRANSLATION OF AN /TTOMAN-ERA DOCUMENT RECORDING PROMINENT *EWISH FAMILIES IN EARLY 19TH-CENTURY 3ARAJEVO WAS SERIALIZED IN THE LOCAL NEWSPAPER J9JF9>G?= ;@5G (*EWISH 6OICE). /N THE EVE OF THE WAR, WHEN THE c *EWISH QUESTIONd IN 9UGOSLAVIA HAD BECOME A HOT POLITICAL ISSUE (IN /CTOBER 1940 THE ROYAL 9UGOSLAV GOVERNMENT ENACTED ITS FIRST ANTI-*EWISH DECREES), $ERVI[ +ORKUT RESPONDED BY WRITING AN ARTICLE ENTITLED c!NTI-3EMITISM IS &OREIGN TO THE -USLIMS OF "OSNIA AND (ERZEGOVINAd AND HAVING IT PUBLISHED IN "ELGRADE. &OLLOWING THE .AZI INVASION, THERE IS EVIDENCE THAT +ORKUT USED HIS ACCESS TO MUSEUM RECORDS TO ALTER LABELS AND CATALOGUE ENTRIES IN ORDER TO CONCEAL AND PROTECT MANUSCRIPTS, INCLUDING SEVERAL CODICES PERSONALLY ENTRUSTED TO HIM FOR SAFEKEEPING (I 5A5B9H) BY A 3ARAJEVO *EW, 6ITO +AJON, IN /CTOBER 1941. +AJONbS *EWISH MANUSCRIPTS SURVIVED THE WAR IN THE MUSEUMbS LIBRARY, IN A BOX LABELED: c!RCHIV DER &AMILIE +APETANOVI]g4RKISCHE 5RKUNDENd (!RCHIVES OF THE +APETANOVI] FAMILYg4URKISH DOCUMENTS). !S FOR THE MUSEUMbS FAMOUS (AGGADAH CODEX, THE EVIDENCE SUGGESTS THAT +ORKUT WAS THE LAST PERSON TO SIGN FOR THE MANUSCRIPT BEFORE THE WAR. 4HEREAFTER IT DISAPPEARS FROM THE

2ECENT STUDIES, BASED ON DOCUMENTS IN THE .ATIONAL -USEUMbS ARCHIVES, HAVE CALLED INTO QUESTION KEY FEATURES OF THE LEGENDS SURROUNDING THE RESCUE OF THE (AGGADAH, SUCH AS THE DRAMATIC STORY OF THE MANUSCRIPT BEING SPIRITED OUT OF THE BUILDING UNDER THE NOSES OF THE .AZIS AND HIDDEN IN A MOUNTAIN VILLAGE (BURIED BENEATH A PEASANTbS THRESHOLD, INSIDE A MOSQUE, OR UNDER AN APPLE TREE ACCORDING TO SOME ACCOUNTS). !LTHOUGH THE DOCU34

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

RECORD AND IS NOT MENTIONED IN INVENTORIES UNTIL THE END OF 1943, WHEN THE MUSEUM WAS CLOSED FOR THE DURATION OF THE WAR AND ITS MOST VALUABLE COLLECTIONS WERE EVACUATED FROM THE BUILDING AND PLACED IN A VAULT OF THE 3TATE "ANK. 4HE 3ARAJEVO (AGGADAH IS LISTED IN THE INVENTORY OF ITEMS EVACUATED FROM THE MUSEUM ON $ECEMBER 9, 1943, BY ORDER OF THE NEW MUSEUM DIRECTOR, 6EJSIL =UR^I]. 3IX WEEKS PRIOR TO THIS, ON /CTOBER 29, THE MUSEUM LIBRARYbS INVENTORY BOOK RECORDSgAFTER A LONG SILENCEg=UR^I]bS RECEIPT OF THE (AGGADAH CODEX FROM $ERVI[ +ORKUT. 4HE COMPLETE DETAILS OF HOW THE (AGGADAH WAS PRESERVED FROM THE .AZIS ARE STILL UNKNOWN. (OWEVER, THE FACT THAT THIS UNIQUE MANUSCRIPT WAS DELIBERATELY CONCEALED FOR A TIME DURING THE 'ERMAN OCCUPATION AND EMERGED INTACT AFTER 3ARAJEVObS LIBERATION IS NOT IN QUESTION.[16] (ALF A CENTURY AFTER THE .AZI INVASION, THE IDEA OF 7CBJ=J9B7=5 IN "OSNIA ONCE AGAIN CAME UNDER ATTACK BY THE IDEOLOGUES OF ETHNIC AND RACIAL PURITY. 3ELECTED AS TARGETS OF THESE ATTACKS WERE NOT ONLY PEOPLE OF THE cWRONGd ETHNIC OR RELIGIOUS HERITAGE, BUT ALSO BOOKS, LIBRARIES AND ARCHIVES, MUSEUMS, WORKS OF ART, HOUSES OF WORSHIP AND HISTORIC ARCHITECTURE. )N TERMS OF THE DELIBERATE DESTRUCTION OF CULTURAL HERITAGE, THE 1992-95 WAR IN "OSNIA AND (ERZEGOVINA FAR SURPASSED THE MATERIAL DAMAGE INFLICTED ON THE COUNTRY DURING 7ORLD 7AR )).[17] )N THE SUMMER OF 1992, 3ARAJEVO WITNESSED WHAT MAY WELL BE THE LARGEST SINGLE INCIDENT OF BOOK-BURNING IN MODERN HISTORY.[18] 4HE TARGET WAS "OSNIAbS .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY, HOUSED IN A HANDSOME -OORISH-REVIVAL BUILDING BUILT

IN THE 1890S AS 3ARAJEVObS CITY HALL. "EFORE THE FIRE, THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY HELD AN ESTIMATED 1.5 MILLION VOLUMES, INCLUDING OVER 155,000 RARE BOOKS, UNIQUE ARCHIVES AND SPECIAL COLLECTIONS, 478 MANUSCRIPT CODICES, 600 SETS OF PERIODICALS, A COMPLETE SET OF ALL THE BOOKS, NEWSPAPERS AND JOURNALS PUBLISHED IN "OSNIA SINCE THE MID-19TH CENTURY, AS WELL AS THE MAIN RESEARCH COLLECTIONS OF THE 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO.[19] )N A THREE-DAY INFERNO (!UGUST 25-27) THE LIBRARY BUILDING WAS GUTTED, THE GREATER PART (AN ESTIMATED 90%) OF ITS IRREPLACEABLE CONTENTS REDUCED TO ASHES. 3HORTLY AFTER NIGHTFALL ON !UGUST 25TH A BARRAGE OF INCENDIARY SHELLS FIRED BY 3ERB NATIONALIST FORCES FROM SEVERAL POSITIONS ON THE HEIGHTS OVERLOOKING THE LIBRARY BURST THROUGH THE ROOF AND THE LARGE STAINEDGLASS SKYLIGHT, SETTING THE BOOK STACKS ABLAZE. 2EPEATED SHELLING KEPT REKINDLING THE FIRE, WHILE SNIPERS, MORTAR SHELLS AND ANTI-AIRCRAFT GUNS FIRED AT SIDEWALK LEVEL TARGETED FIREFIGHTERS AND VOLUNTEERS ATTEMPTING TO SAVE THE BOOKS. %YEWITNESS REPORTS DESCRIBE THE SCENE:
[4HE .ATIONAL ,IBRARY] WAS BLAZING OUT OF CONTROL 7EDNESDAY AFTER THE BESIEGED "OSNIAN CAPITAL CAME UNDER FIERCE BOMBARDMENT OVERNIGHT. &IREFIGHTERS STRUGGLING WITH LOW WATER PRESSURE MANAGED TO EXTINGUISH THE BLAZE SEVERAL TIMES DURING THE NIGHT BUT THE BUILDING ... KEPT COMING UNDER RENEWED ATTACK. ... "Y MID-MORNING, THE NORTH AND CENTRAL SECTIONS OF THE CRENELATED FOUR-STOREY BUILDING WERE COMPLETELY ENGULFED BY FLAMES. 7INDOWS WERE EXPLODING OUT INTO THE NARROW STREETS AND THE BUILDINGbS STONE NORTH WALL WAS CRACKING AND COLLAPSING UNDER THE HEAT OF THE RAGING 35

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

INFERNO. ...4HE FIRE STARTED SHORTLY AFTER 10 P.M. ON 4UESDAY NIGHT AND, DESPITE THE EFFORTS OF THE CITYbS FIRE DEPARTMENT, KEPT REIGNITING AND GROWING. 4HE SLENDER -OORISH COLUMNS OF THE ,IBRARYbS MAIN READING ROOM EXPLODED FROM THE INTENSE HEAT AND PORTIONS OF THE ROOF CAME CRASHING THROUGH THE CEILING. ...[20] 3ERB FIGHTERS IN THE HILLS RINGING 3ARAJEVO PEPPERED THE AREA AROUND THE LIBRARY WITH MACHINE-GUN FIRE, TRYING TO PREVENT FIREMEN FROM FIGHTING THE BLAZE ALONG THE BANKS OF THE -ILJACKA RIVER IN THE OLD CITY. -ACHINE GUN BURSTS RIPPED CHIPS FROM THE CRENELATED BUILDING AND SENT FIREMEN SCURRYING FOR COVER. -ORTAR ROUNDS LANDED AROUND THE BUILDING WITH DEAFENING CRASHES, KICKING UP BRICKS AND PLASTER AND SPRAYING SHRAPNEL. !SKED WHY HE WAS RISKING HIS LIFE, FIRE BRIGADE CHIEF +ENAN 3LINI], SWEATY, SOOTCOVERED AND TWO YARDS FROM THE BLAZE, SAID: c"ECAUSE ) WAS BORN HERE AND THEY ARE BURNING A PART OF ME.d[21]

THAT 14 PEOPLE HAD BEEN KILLED AND 126 HAD BEEN WOUNDED IN 3ARAJEVO DURING THE PRECEDING 24 HOURS.[22] 4HREE MONTHS EARLIER, THE 3ERBIAN GUNNERSb TARGET HAD BEEN 3ARAJEVObS /RIENTAL )NSTITUTE (EST. 1950), HOME TO THE REGIONbS LARGEST COLLECTION OF )SLAMIC MANUSCRIPT TEXTS AND /TTOMAN DOCUMENTS. 4ARGETED WITH PHOSPHORUS SHELLS ON -AY 17TH, THE /RIENTAL )NSTITUTE AND VIRTUALLY ALL OF ITS CONTENTS WERE CONSUMED BY THE FLAMES. ,OSSES INCLUDED 5,263 BOUND MANUSCRIPTS IN !RABIC, 0ERSIAN, /TTOMAN 4URKISH, AND "OSNIAN 3LAVIC WRITTEN IN !RABIC SCRIPT; AN

"RAVING A HAIL OF SNIPER FIRE, LIBRARIANS AND CITIZEN VOLUNTEERS FORMED A HUMAN CHAIN TO PASS BOOKS OUT OF THE BURNING BUILDING TO TRUCKS QUEUED OUTSIDE. )NTERVIEWED BY A TELEVISION CAMERA CREW, ONE OF THEM SAID: c7E MANAGED TO SAVE JUST A FEW, VERY PRECIOUS BOOKS. %VERYTHING ELSE BURNED DOWN. !ND A LOT OF OUR HERITAGE, NATIONAL HERITAGE, LAY DOWN THERE IN ASHESd. !MONG THE HUMAN CASUALTIES WAS !IDA "UTUROVI], A 32-YEAR-OLD LIBRARIAN IN THE .ATIONAL ,IBRARYbS INTERNATIONAL EXCHANGES SECTION. 3HE WAS KILLED BY A MORTAR SHELL AS SHE TRIED TO MAKE HER WAY HOME FROM THE LIBRARY. !MIDST THE CARNAGE CAUSED BY THE INTENSE 3ERB NATIONALIST BOMBARDMENT OF THE CITY, HER DEATH WENT UNNOTED EXCEPT BY HER FAMILY AND COLLEAGUES. "OSNIAbS -INISTRY OF (EALTH REPORTED ON !UGUST 26TH
36

&IG. 1. CCBJ=J9B7=5 f *EWISH AND )SLAMIC BOOKS RESCUED FROM THE BURNING .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY OF "OSNIA-(ERZEGOVINA, !UGUST 1992. (PHOTO: !NDREA -ARKOV)

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

ARCHIVE OF 200,000 /TTOMAN DOCUMENTS, PRIMARY SOURCE MATERIAL FOR 500 YEARS OF THE COUNTRYbS HISTORY; A COLLECTION OF OVER 100 /TTOMAN CADASTRAL REGISTERS RECORDING LAND-OWNERSHIP AND POPULATION STRUCTURE IN "OSNIA FROM THE 16TH THROUGH THE LATE 19TH CENTURY; AND 300 MICROFILM REELS WITH COPIES OF "OSNIAN MANUSCRIPTS IN PRIVATE HANDS OR IN FOREIGN INSTITUTIONS. 4HE )NSTITUTEbS REFERENCE COLLECTION OF 10,000 PRINTED BOOKS AND 300 SETS OF PERIODICALS, THE MOST COMPREHENSIVE SPECIAL LIBRARY ON ITS SUBJECT IN THE ENTIRE REGION, WAS ALSO DESTROYED, AS WAS ITS CATALOG AND ALL WORK IN PROGRESS.[23] )N EACH CASE, THE LIBRARY ALONE WAS TARGETED; ADJACENT BUILDINGS STAND INTACT TO THIS DAY. 3ERB NATIONALIST LEADER 2ADOVAN +ARAD@I] HAS DENIED THAT HIS FORCES WERE RESPONSIBLE FOR THE ATTACKS, CLAIMING THE .ATIONAL ,IBRARY HAD BEEN SET ABLAZE BY THE -USLIMS THEMSELVES cBECAUSE THEY DIDNbT LIKE ITS ... ARCHITECTUREd.[24] 4HE 200,000-VOLUME LIBRARY OF "OSNIAbS .ATIONAL -USEUM (:EMALJSKI MUZEJ "OSNE I (ERCEGOVINE) IN 3ARAJEVO WAS EVACUATED UNDER SHELLING AND SNIPER FIRE DURING THE SUMMER OF 1992. !MONG THE BOOKS SUCCESSFULLY RESCUED FROM THE -USEUM WAS ONE OF THE COUNTRYbS GREATEST CULTURAL TREASURES, THE 3ARAJEVO (AGGADAH.[25] 7E HAVE THE WORD OF THE "OSNIAN 3ERB OFFICER IN CHARGE FOR THE FACT THAT THE SHELLING OF THE MUSEUM WAS INTENTIONAL. )N 3EPTEMBER 1992, ""# REPORTER +ATE !DIE WENT TO THE SIEGE LINES AND INTERVIEWED THE BATTERY COMMANDER, ASKING HIM WHY HIS MEN HAD SHELLED THE (OLIDAY )NN, WHERE ALL THE FOREIGN CORRESPONDENTS WERE KNOWN TO STAY. 4HE OFFICER APOLOGIZED,

EXPLAINING THAT THEY HAD BEEN AIMING AT THE ROOF OF THE .ATIONAL -USEUM, ACROSS THE STREET FROM THE HOTEL, AND HAD MISSED. 4HE .ATIONAL -USEUM WAS BADLY DAMAGED DURING THE 3-1/2-YEAR SIEGE. 3HELLS CRASHED THROUGH THE ROOF AND THE SKYLIGHTS AND ALL OF ITS 300 WINDOWS WERE SHOT OUT; SHELLHOLES PENETRATED THE WALLS OF SEVERAL GALLERIES. 0ARTS OF THE -USEUMbS COLLECTION THAT COULD NOT BE MOVED TO SAFE STORAGE REMAINED INSIDE THE BUILDING, EXPOSED TO DAMAGE FROM ARTILLERY ATTACKS AND TO DECAY FROM EXPOSURE TO THE ELEMENTS. $R. 2IZO 3IJARI], THE -USEUMbS DIRECTOR, WAS KILLED BY A SHELL BURST DURING 3ARAJEVObS SECOND SIEGE WINTER ($ECEMBER 10, 1993), WHILE TRYING TO ARRANGE FOR PLASTIC SHEETING FROM 5... RELIEF AGENCIES TO COVER SOME OF THE HOLES IN THE BUILDING.[26] 4HE LIBRARIES OF TEN OF THE SIXTEEN FACULTIES OF THE 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO WERE ALSO WHOLLY OR PARTLY DESTROYED BY 3ERBIAN SHELLING, SUFFERING COMBINED LOSSES OF 400,000 BOOKS AND 500 PERIODICAL TITLES. /F THE REMAINING FACULTY LIBRARIES AND SPECIALIZED RESEARCH INSTITUTES AFFILIATED WITH THE UNIVERSITY, ALL SUFFERED SOME DEGREE OF DAMAGE TO THEIR BUILDINGS, EQUIPMENT AND COLLECTIONS; ALL THE LIBRARIES LOST MEMBERS OF THEIR STAFFS. %IGHT BRANCHES OF 3ARAJEVObS MUNICIPAL PUBLIC LIBRARY WERE ALSO SHELLED AND BURNED.[27] 4HE CATALOGUE OF LOSSES DOES NOT STOP THERE. /NE COULD MENTION THE DESTROYED AND LOOTED MONASTERY, CHURCH AND LIBRARY OF THE &RANCISCAN 4HEOLOGICAL 3EMINARY IN THE 3ARAJEVO SUBURB OF .ED@ARI]I; THE SHELLING AND PARTIAL DESTRUCTION OF THE REGIONAL ARCHIVES OF (ERZEGOVINA IN -OSTAR; THE 50,000 VOLUMES LOST WHEN THE LIBRARY OF
37

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

THE 2OMAN #ATHOLIC BISHOPRIC OF -OSTAR WAS SET ABLAZE BY THE 3ERB-LED 9UGOSLAV ARMY; THE BURNING AND BULLDOZING OF THE 16TH-CENTURY 3ERBIAN /RTHODOX MONASTERY OF ITOMISLI] SOUTH OF -OSTAR BY #ROAT EXTREMISTS; AND SIMILAR ACTS OF DESTRUCTION IN HUNDREDS OF OTHER "OSNIAN COMMUNITIES SUBJECTED TO cETHNIC CLEANSINGd BY 3ERB AND #ROAT NATIONALIST FORCES.[28] 4HE FATES OF TWO SUCH COMMUNITIES, *ANJA IN NORTHEASTERN "OSNIA AND 3TOLAC IN THE COUNTRYbS SOUTHERN REGION OF (ERZEGOVINA, ARE REPRESENTATIVE OF A WIDESPREAD PATTERN OF DESTRUCTION. "EFORE THE 1992-95 WAR, *ANJA WAS A SMALL TOWN OF 10,000 PEOPLE, 95 PERCENT OF THEM "OSNIAKS (-USLIM 3LAVS), LOCATED IN THE FERTILE 3EMBERIJA PLAIN NEAR THE $RINA 2IVER, ABOUT SIX MILES SOUTH OF "IJELJINA. )N 1993-94 *ANJA WAS IN THE NEWS AS THE SCENE OF A PARTICULARLY BRUTAL cETHNIC CLEANSINGd CAMPAIGN CONDUCTED BY NATIONALIST THUGS LED BY A FORMER SOCCER PLAYER NAMED 6OJKAN $JURKOVI], MEMBERS OF A 3ERBIAN PARAMILITARY UNIT UNDER THE COMMAND OF ELJKO 2A@NATOVI] (KNOWN BY THE BCA 89 ;I9FF9 c!RKANd). !CCORDING TO INFORMATION RECEIVED FROM THE 3TATE #OMMISSION FOR )NVESTIGATING 7AR #RIMES IN "OSNIA-(ERZEGOVINA, THE /LD -OSQUE (!TIK D@AMIJA) IN THE CENTER OF *ANJA WAS BLOWN UP BETWEEN 3 AND 4 A.M. ON !PRIL 13, 1993; THE RUINS WERE LEVELED BY BULLDOZER THE FOLLOWING DAY. *ANJAbS SECOND MOSQUE WAS DESTROYED IN THE SAME MANNER IN EARLY -AY. !MONG THE TOWNbS OTHER CULTURAL TREASURES WAS THE PRIVATE LIBRARY OF THE LATE -R. !LIJA 3ADIKOVI] (18721936). ! SCION OF ONE OF THE AREAbS OLDEST -USLIM FAMILIES, !LIJA-EFENDIJA 3ADIKOVI] WAS A SCHOLAR AND A NOTABLE AUTHOR, REPRE38

SENTING THE LAST FLOWERING OF A 400-YEAROLD TRADITION OF "OSNIAN-LANGUAGE LITERATURE WRITTEN IN THE !RABIC SCRIPT (5@<5A=>58C). )N A SURVEY OF )SLAMIC MANUSCRIPT COLLECTIONS IN "OSNIA, PUBLISHED IN 1992, THE 3ADIKOVIC COLLECTION IS RECORDED AS HAVING ABOUT 100 MANUSCRIPT CODICES ALONG WITH HUNDREDS OF RARE PRINTED BOOKS IN /TTOMAN 4URKISH, "OSNIAN, !RABIC, AND 0ERSIAN. -R. 3ADIKOVI] HAD BEQUEATHED HIS LIBRARY TO *ANJAbS /LD -OSQUE, WHICH ALSO HOUSED VALUABLE COLLECTIONS OF RARE BOOKS AND )SLAMIC MANUSCRIPTS THAT HAD BEEN DEEDED TO THE MOSQUE BY TWO OTHER WELL-KNOWN -USLIM SCHOLARS FROM *ANJA, (ALIL-EFENDIJA *ELI] AND -USTAFA-EFENDIJA (AD@I]. !LL THREE OF THESE BOOK COLLECTIONS, AN ESTIMATED 3,200 VOLUMES, WERE DESTROYED IN THE SPRING OF 1993, ALONG WITH *ANJAbS HISTORIC /LD -OSQUE. 4HE ADJACENT MOSQUE GRAVEYARD, WITH THE TOMBS OF SCHOLARS AND WRITERS FROM *ANJA, WAS ALSO BULLDOZED.[29] )N THE MONTHS THAT FOLLOWED, THE cETHNIC CLEANSERSd ALSO DISPOSED OF THE TOWNbS "OSNIAN -USLIM POPULATION, SENDING MANY OF THE MEN TO CONCENTRATION CAMPS AND MAKING WOMEN, CHILDREN AND OLD PEOPLE PAY EXTORTION MONEY FOR THE PRIVILEGE OF BEING EXPELLED ACROSS THE CONFRONTATION LINES. !LL BUT A HANDFUL OF THE 30,000 "OSNIAKS LIVING IN THE *ANJA-"IJELJINA AREA WERE cCLEANSEDd BY $JURKOVI] AND HIS MEN, REPORTEDLY ACTING ON DIRECT ORDERS FROM 2ADOVAN +ARAD@I]bS HEADQUARTERS IN 0ALE. !T THE END OF THE WAR, MOST OF *ANJAbS SURVIVING INHABITANTS WERE REFUGEES LIVING IN TEMPORARY HOUSING IN THE 4UZLA AREA. 6OJKAN $JURKOVI] IS ALIVE AND WELL AND A PROMINENT MAN IN THE NEARBY TOWN OF "IJELJINA, WHICH IS STILL CONTROLLED BY PRO+ARADZIC HARD-LINERS, AS IS *ANJA. 3INCE THE END OF THE WAR, INVESTIGATORS FROM THE

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

)NTERNATIONAL 7AR #RIMES 4RIBUNAL FOR THE &ORMER 9UGOSLAVIA HAVE DISCOVERED THREE MASS GRAVE SITES NEAR *ANJA, WHICH ARE BELIEVED TO HOLD THE REMAINS OF HUNDREDS OF MASSACRED -USLIM CIVILIANS.[30] 4HE LOSSES IN 3TOLAC, A HISTORIC SMALL TOWN IN (ERZEGOVINA, ALSO ILLUSTRATE THE LINK BETWEEN THE DESTRUCTION OF A COMMUNITY THROUGH THE KILLING OR EXPULSION OF ITS MEMBERS AND THE DESTRUCTION OF ITS COMMUNAL MEMORY BY THE cETHNIC CLEANSERS.d /N THE EVE OF THE RECENT WAR, 3TOLAC WAS INHABITED BY SOME 19,000 PEOPLE, ABOUT HALF OF THEM "OSNIAN -USLIMS, ONE THIRD "OSNIAN #ROATS AND ONE FIFTH "OSNIAN 3ERBS. #ONSIDERED BY THE "OSNIAN GOVERNMENT FOR NOMINATION AS A 5.%3#/ WORLD HERITAGE SITE DURING THE 1980S, 3TOLAC WAS KNOWN FOR ITS WELLPRESERVED TRADITIONAL RESIDENTIAL ARCHITECTURE, ITS 17TH-CENTURY MARKET, FOUR ANCIENT MOSQUES, AND A "AROQUE 3ERBIAN /RTHODOX CHURCH BUILT IN THE LAST YEARS OF /TTOMAN RULE, ALL SPECTACULARLY ARRAYED ON A HILLSIDE BENEATH IMPOSING /TTOMAN-ERA FORTIFICATIONS. )N THE SUMMER OF 1993, 3TOLAC WAS cETHNICALLY CLEANSEDd BY THE (6/, THE "OSNIAN #ROAT NATIONALIST MILITIA. ! REPORT BY THE OFFICE OF THE 5... (IGH #OMMISSIONER FOR 2EFUGEES DESCRIBES WHAT HAPPENED:
... )N EARLY *ULY [1993], HUNDREDS OF DRAFT-AGE MEN IN 3TOLAC, A PREDOMINANTLY -USLIM TOWN, WERE REPORTEDLY ROUNDED UP [BY THE "OSNIAN #ROAT AUTHORITIES] AND DETAINED, PROBABLY IN [THE CONCENTRATION CAMPS AT] $RETELJ AND 'ABELA. 4HE TOTAL NUMBER OF DETAINED CIVILIANS FROM 3TOLAC IS BELIEVED TO BE ABOUT 1,350. ... /N 1 !UGUST, FOUR MOSQUES IN 3TOLAC WERE BLOWN UP. 4HAT NIGHT, WITNESSES SAID, MILITARY TRUCKS CARRYING SOLDIERS FIRING THEIR WEAPONS IN

THE AIR WENT THROUGH THE TOWN TERRORIZING AND ROUNDING UP ALL -USLIM WOMEN, CHILDREN AND ELDERLY. 4HE CRIES AND SCREAMS OF WOMEN AND CHILDREN COULD BE HEARD THROUGHOUT THE TOWN AS THE SOLDIERS LOOTED AND DESTROYED -USLIM HOMES. 4HE SOLDIERS, WHO WORE HANDKERCHIEFS, STOCKINGS OR PAINT TO HIDE THEIR FACES, TOOK THE CIVILIANS TO "LAGAJ, AN AREA OF HEAVY FIGHTING NORTHWEST OF 3TOLAC.
(5.(#2 0RESS 2ELEASE 2%&/1034, !UGUST 23, 1993)

! MEMORIAL BOOK ISSUED IN 1996 BY THE PRESIDENCY-IN-EXILE OF 3TOLAC -UNICIPALITY LISTS THE FOLLOWING LOSSES OF UNIQUE ORIGINAL MANUSCRIPTS, DOCUMENTS AND COMMUNITY RECORDS BURNED BY THE (6/:
e 4HE ,IBRARY OF THE -USLIM #OMMUNITY "OARD OF 3TOLAC, INCLUDING 40 MANUSCRIPTS FROM THE 17TH-19TH CENTURIES, VALUABLE PRINTED BOOKS AND COMMUNITY RECORDS GOING BACK TO THE 19TH CENTURY (BURNED IN MID-*ULY 1993 BY (6/ MILITIAMEN); e 4HE ,IBRARY OF THE %MPERORbS -OSQUE IN 3TOLACgTENS OF MANUSCRIPTS IN "OSNIAN, !RABIC, 4URKISH AND 0ERSIAN, FROM THE 17TH-19TH CENTURIES, ALONG WITH 8 FRAMED @5K<5S (ILLUMINATED SINGLE-PAGE COMPOSITIONS OF )SLAMIC CALLIGRAPHY) FROM THE 18TH AND 19TH CENTURIES. "URNED BY THE (6/ IN EARLY !UGUST 1993, TOGETHER WITH THE %MPERORbS -OSQUE (#AREVA D@AMIJA, -OSQUE OF 3ULTAN 3ELIM ), BUILT IN 1519); e ,IBRARY OF THE 0ODGRADSKA -OSQUE (-OSQUE OF !LI 0ASHA 2IZVANBEGOVIC) IN 3TOLACgTENS OF MANUSCRIPTS AND HISTORICAL DOCUMENTS OF THE 18TH-19TH CENTURIES, AND 5 @5K<5S (THE OEUVRE OF ONE LOCAL 19TH-CENTURY CALLIGRAPHER). 4HE MOSQUE LIBRARY WAS BURNED IN THE FIRE SET BY THE (6/ TO DESTROY THE 0ODGRADSKA -OSQUE (BUILT IN 1732-33) AT 11 P.M. ON 39

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

*ULY 28, 1993; THE BURNED-OUT BUILDING WAS MINED ON !UGUST 8. 4HE RUBBLE REMAINING AFTER THE EXPLOSION WAS TRUCKED AWAY AND THE SITE WAS LEVELED. e 3EVERAL IMPORTANT PRIVATE COLLECTIONS OF DOCUMENTS, MANUSCRIPT VOLUMES AND RARE BOOKS BELONGING TO "OSNIAK (-USLIM 3LAV) FAMILIES IN 3TOLAC WERE BURNED BY (6/ MILITIAMEN WHEN THE TOWNbS -USLIMS WERE ROUNDED UP AND EXPELLED AND THEIR HOUSES DESTROYED IN *ULY-!UGUST 1993. 7E HAVE ONLY LIMITED INFORMATION AVAILABLE ON THE CONTENTS OF THESE COLLECTIONS. 4HERE IS A PUBLISHED DESCRIPTION OF 50 BOUND MANUSCRIPTS (39 !RABIC, 2 0ERSIAN, 9 /TTOMAN 4URKISH) IN THE (ABIBA -EHMEDBA[I] COLLECTION; THE MANUSCRIPTS WERE BURNED WHEN THE -EHMEDBA[I] FAMILY HOME WAS LOOTED AND SET ABLAZE BY #ROAT EXTREMISTS. 4HE HISTORIC MANSIONS, LIBRARIES, AND FAMILY PAPERS OF OTHER OLD "OSNIAK FAMILIES IN 3TOLACg2IZVANBEGOVI], "EHMEN, AND -AHMUT]EHAJI]gWERE ALSO BURNED AND DESTROYED.[31]

BOXES MORE THAN 300 MILES LONGgWERE DESTROYED IN ATTACKS ON HISTORICAL ARCHIVES AND LOCAL REGISTRY OFFICES DURING THE 199295 WAR. ,OST IN THE FLAMES WERE HUNDREDS OF THOUSANDS OF DOCUMENTS RECORDING PEOPLEbS BIRTHS, DEATHS, AND MARRIAGES, THEIR PROPERTIES AND BUSINESSES, AND, THEIR CULTURAL AND RELIGIOUS LIVES, CIVIC AND POLITICAL ACTIVITIES AND ASSOCIATIONS.[32] 7HILE THE DESTRUCTION OF A COMMUNITYbS INSTITUTIONS AND RECORDS IS, IN THE FIRST INSTANCE, PART OF A STRATEGY OF INTIMIDATION AIMED AT DRIVING OUT MEMBERS OF THE TARGETED GROUP, IT ALSO SERVES A LONG-TERM GOAL. 4HESE RECORDS WERE PROOF THAT OTHERS ONCE LIVED IN THAT PLACE, THAT THEY HAD HISTORICAL ROOTS THERE. "Y BURNING THE DOCUMENTS, BY RAZING MOSQUES AND CHURCHES AND BULLDOZING GRAVEYARDS, THE NATIONALIST FORCES WHO TOOK OVER THESE TOWNS AND VILLAGES WERE TRYING TO INSURE THEMSELVES AGAINST ANY FUTURE CLAIMS BY THE PEOPLE THEY HAD EXPELLED AND DISPOSSESSED.[33] 5NDERLYING THESE cPRACTICALd MOTIVES, WAS A STRUCTURE OF IDEOLOGICAL JUSTIFICATION. 0UBLIC SUPPORT FOR cETHNIC CLEANSINGd WAS PROMOTED BY NATIONALIST PUBLICATIONS AND THE ELECTRONIC MEDIA, WHICH PRESENTED HISTORY AS THE ETERNAL STRUGGLE OF THE PURE 3ERB (OR PURE #ROAT) NATION AGAINST A RACIAL AND RELIGIOUS ENEMY THREATENING ITS VERY SURVIVAL. "EGINNING IN 1986, THE 3ERBIAN PUBLIC WAS TREATED TO A DELUGE OF TELEVISION DOCUDRAMAS, HISTORICAL NOVELS, ESSAYS, AND SPEECHES IN WHICH -USLIMS WERE PORTRAYED AS RACE-TRAITORS AND #HRIST-KILLERS.[34] 0ATRIOTIC ACADEMICS WERE CALLED UPON TO EXPLAIN TO A CREDULOUS PUBLIC THE TRUE DEPRAVITY OF THE -USLIMS, WHO WERE ALLEGED TO BE USING BOOKS AS AN INSTRUMENT TO PLOT

4HROUGHOUT "OSNIA, PUBLIC AND PRIVATE LIBRARIES, ARCHIVES, MUSEUMS AND OTHER CULTURAL INSTITUTIONS WERE TARGETED FOR DESTRUCTION, IN AN ATTEMPT TO ELIMINATE THE MATERIAL EVIDENCEgBOOKS, DOCUMENTS, AND WORKS OF ARTgTHAT COULD REMIND FUTURE GENERATIONS THAT PEOPLE OF DIFFERENT ETHNIC AND RELIGIOUS TRADITIONS ONCE SHARED A COMMON HERITAGE AND LIFE IN "OSNIA. )N HUNDREDS OF TOWNS AND VILLAGES, COMMUNAL RECORDS (CADASTRAL REGISTERS, PARISH RECORDS, ENDOWMENT DEEDS) THAT DOCUMENTED THE HISTORICAL PRESENCE AND PROPERTIES OF MINORITY COMMUNITIES WERE TORCHED BY NATIONALIST EXTREMISTS AS PART OF cETHNIC CLEANSINGd CAMPAIGNS. !N ESTIMATED 481,100 LINEAR METERS OF RECORDSgTHE EQUIVALENT OF A ROW OF DOCUMENT STORAGE
40

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

GENOCIDE AGAINST 3ERBS. 4HUS IN !PRIL 1993, AT THE HEIGHT OF cETHNIC CLEANSINGd BY 3ERBIAN FORCES IN "OSNIA, THE 3ERBIAN SCHOLAR .ADA 4ODOROV INFORMED READERS OF A MILITARY JOURNAL THAT
... THE TRADITIONAL )<CIG5B8 5B8 $B9 #=;<HG TALES, WHICH -USLIMS ARE SUPPOSED TO HAVE READ IN THEIR CHILDHOOD, DESERVES SPECIAL BLAME, SINCE THESE STORIES HAVE PROVIDED cSUBLIMINAL DIRECTIONd TO THE -USLIMS TO TORTURE AND KILL #HRISTIANS. !S 4ODOROV EXPLAINS: c3INCE THESE STORIES ARE FULL OF EROTICISM, IT IS CERTAIN THAT THEY [THE -USLIMS] READ THEM CAREFULLY DURING PUBERTY, SO THAT THEIR EFFECT ON THE PERSONALITY OF THE LATTER IS CLEARLY EVIDENT. )N COMMITTING ATROCITIES IN "OSNIA-(ERZEGOVINA, [THEIR] CONSCIOUS, SUB-CONSCIOUS, AND UNCONSCIOUS LEVELS OF PERSONALITY HAVE BEEN AT WORK.d[35]

CAPABLE OF EXERTING AUTHORITY, AND THUS WERE DESTINED TO DOMINATE THE OTHER 9UGOSLAV PEOPLES.[36] $R. "ILJANA 0LAV[I], PROFESSOR OF BIOLOGY AND FORMER DEAN OF THE &ACULTY OF .ATURAL 3CIENCES AND -ATHEMATICS AT THE 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO, TOOK THIS KIND OF cRACIAL SCIENCEd ONE STEP FURTHER IN HER ROLE AS VICE PRESIDENT IN 2ADOVAN +ARAD@I]bS "OSNIAN 3ERB WAR CABINET. c%THNIC CLEANSINGd WAS A cNATURAL PHENOMENON,d SHE ASSURED THE 3ERBIAN PUBLIC, MADE NECESSARY BY THE cGENETIC DEFORMITYd OF "OSNIAN -USLIMS. 4HE -USLIMSb ANCESTORS, SHE AVERRED, HAD ORIGINALLY BEEN 3ERBS,
... BUT IT WAS GENETICALLY DEFORMED MATERIAL THAT EMBRACED )SLAM. !ND NOW, OF COURSE, WITH EACH SUCCESSIVE GENERATION THIS GENE SIMPLY BECOMES MORE CONCENTRATED. )T GETS WORSE AND WORSE, IT SIMPLY EXPRESSES ITSELF AND DICTATES THEIR STYLE OF THINKING AND BEHAVING, WHICH IS ROOTED IN THEIR GENES.[37]

4HIS THEME WAS ALSO PROMOTED BY THE PSYCHIATRIST $R. *OVAN 2ASKOVI], 2ADOVAN +ARAD@I]bS MENTOR AND CO-FOUNDER OF THE NATIONALIST 3ERBIAN $EMOCRATIC 0ARTY (3$3), IN HIS BOOK !I85 N9A@>5 (! -AD #OUNTRY), PUBLISHED ON THE EVE OF THE WAR. )N THIS BOOK, $R. 2ASKOVI] PRESENTED HIS PSYCHOANALITIC THEORIES ABOUT THE ETHNIC GROUPS OF 9UGOSLAVIA, WHICH HE CLAIMED TO HAVE DISCOVERED IN HIS CLINICAL PRACTICE. (E DECLARED THAT -USLIMS WERE PLAGUED BY AN cANAL-EROTIC FIXATIONd (AS EVIDENCED BY THEIR PRACTICE OF FREQUENT RITUAL ABLUTIONS) AND BY A COMPULSION FOR ACQUIRING ASSETS AND MONEY. #ROATS ALLEGEDLY SUFFERED FROM cCASTRATION ANXIETIESd AND WERE WEAK AND INCAPABLE OF TRUE LEADERSHIP, BUT THEY HAD A cGENOCIDAL INSTINCTd WHICH MADE THEM ESPECIALLY DANGEROUS TO 3ERBS. 3ERBS, ON THE OTHER HAND, WERE THE ONLY PSYCHOLOGICALLY HEALTHY AND VIGOROUS GROUP

)MPLIED IN THIS AND SIMILAR STATEMENTS IS THE IDEA THAT BY ADOPTING AN c/RIENTALd RELIGION THE ANCESTORS OF "OSNIAbS -USLIM 3LAVS HAD CROSSED NOT ONLY RELIGIOUS BUT RACIAL BOUNDARIES. 3UCH IDEAS CAN HAVE FATAL CONSEQUENCES. /N *ULY 11, 1995, THE 5...PROTECTED ENCLAVE OF 3REBRENICA IN EASTERN "OSNIA WAS OVERRUN BY 3ERB NATIONALIST FORCES LED BY 'EN. 2ATKO -LADI]. "OSNIAN 3ERB RADIO, BASED AT +ARAD@I] AND 0LAV[I]bS HEADQUARTERS IN THE SKI RESORT OF 0ALE, BROADCAST THE NEWS THAT NORMALITY HAD BEEN RESTORED TO cFREE 3REBRENICA.d 4HIS ANNOUNCEMENT WAS FOLLOWED BY THE SONG: c$IE YOU SCUM, THE 3ERBS ARE THE CHAMPIONS. #OME OUT ONTO YOUR BALCONIES AND HAIL THE WHITE 3ERB RACE.d[38]
41

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

)N THE SPRING OF 1996, AFTER THE $AYTON PEACE AGREEMENT, THE FIRST 7ESTERN JOURNALISTS WERE ALLOWED TO VISIT cFREEd 3REBRENICA BY THE "OSNIAN 3ERB AUTHORITIES. %LIZABETH .EUFFER OF THE "OSTON 'LOBE REPORTED WHAT SHE FOUND THERE:
%IGHT MONTHS HAVE PASSED SINCE THE "OSNIAN 3ERB ARMY OVERRAN THIS 5NITED .ATIONS cSAFE HAVENd AND SOME 8,500 -USLIM MEN AND BOYS DISAPPEARED, MANY NOW BELIEVED TO HAVE BEEN EXECUTED AND DUMPED IN MASS GRAVES NEARBY. "UT THE MEMORY LIVES ON. 4HE TANGLED REMAINS OF 3REBRENICAbS TWO MOSQUES ARE STILL CRUMPLED ON THE MAIN STREET. 0ILES OF GARBAGE REVEAL BURNED BOOKS WITH -USLIM NAMES ON THE FLYLEAVES.[39]

$ESPITE ALL THAT HAS HAPPENED, THERE ARE STILL PEOPLE IN "OSNIA AND ELSEWHERE WHO ARE WORKING TO PRESERVE THE MEMORY OF THAT COUNTRYbS PLURALISTIC SOCIETY, ITS LONG HISTORY AND ITS MULTICULTURAL HERITAGE. !T THE FOREFRONT OF THAT STRUGGLE ARE THE LIBRARIANS OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY OF "OSNIA AND (ERZEGOVINA (.5,"() WHO ARE DETERMINED TO REBUILD THEIR INSTITUTION. 4HEY HAVE A LONG-TERM PLAN TO RECONSTITUTE THE LIBRARYbS COLLECTION OF BCGB=575. !CCORDING TO %NES +UJUND@I], THE DIRECTOR OF THE .5,"(, THE TERM c"OSNIACAd IS DEFINED AS: e "OSNIAN IMPRINTS (BOOKS PRODUCED IN "OSNIA ON ALL SUBJECTS), AND e BOOKS ABOUT THE SUBJECT OF "OSNIA (WHEREVER THEY WERE PRODUCED). !SSEMBLING AND PRESERVING THIS KIND OF NATIONAL cCOLLECTION OF RECORDd IS THE FIRST OF THE TWO MAIN FUNCTIONS OF ANY NATIONAL LIBRARY. 4HE OTHER FUNCTION, OF COURSE, IS ITS ROLE AS THE COUNTRYbS MAJOR RESEARCH LIBRARY.
42

3INCE 1995 /#,# )NC., A CATALOGUING CONSORTIUM BASED IN $UBLIN, /HIO, AND THE 5NIVERSITY OF -ICHIGAN ,IBRARY HAVE COMPILED ON-LINE BIBLIOGRAPHIES RECORDING HOLDINGS OF "OSNIACA IN MAJOR !MERICAN LIBRARIES. #LOSER TO HOME, THE NATIONAL LIBRARIES IN 3LOVENIA AND #ROATIA ARE SHARING DATA AND EXPERTISE WITH THEIR COUNTERPARTS IN "OSNIA. 4HIS WILL HELP $R. +UJUND@I] AND HIS STAFF AT THE .5,"( IN PLANNING THE FIRST PHASE OF THEIR PROJECT TO REASSEMBLE A CORE COLLECTION OF IMPORTANT "OSNIAN IMPRINTS AND BOOKS WRITTEN ABOUT "OSNIA AND (ERZEGOVINA. 4HE RECORDS IN THESE DATABASES WILL BE PART OF A MASTER BIBLIOGRAPHY, FROM WHICH THE "OSNIANS CAN SELECT WHICH WORKS THEY WOULD LIKE TO HAVE IN THE FORM OF MICROFICHE, #$-2/- OR OTHER FACSIMILES, AND WHICH SMALL SUBSET OF BOOKS THEY DEEM IMPORTANT ENOUGH TO INCLUDE IN A DESIDERATA LIST OF WORKS THAT THE 3ARAJEVO LIBRARY WILL SEEK TO ACQUIRE IN THE ORIGINAL FORM (BY PURCHASE, DONATION, OR EXCHANGE). "OTH THE /#,# PROJECT AND THE 5NIVERSITY OF -ICHIGAN DATA WILL HELP WITH EFFORTS TO GATHER INFORMATION ABOUT "OSNIACA, BY IDENTIFYING .ORTH !MERICAN LIBRARIES THAT CURRENTLY OWN PUBLICATIONS THAT MAY NO LONGER EXIST IN "OSNIAN COLLECTIONS. 4HESE ITEMS CAN THEN BE GIVEN PRIORITY IN ONGOING PRESERVATION PROGRAMS THAT FILM OR SCAN RARE LIBRARY MATERIALS. /NCE THAT IS ACCOMPLISHED, ARRANGEMENTS CAN BE MADE AT RELATIVELY MODEST COST TO PROVIDE ADDITIONAL COPIES FOR THE "OSNIAN LIBRARY.[40] !NOTHER WAY IN WHICH "OSNIAN PUBLICATIONS CAN BE RESCUED FROM THE ASHES IS BY REISSUING THEM. 3INCE THE END OF THE WAR, "OSNIAbS PUBLISHING INDUSTRY HAS BEEN TURNING OUT HUNDREDS OF REPRINT EDITIONS OF

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

CLASSIC WORKS ORIGINALLY PUBLISHED IN "OSNIA OR WRITTEN ABOUT "OSNIA, AS WELL AS ANTHOLOGIES OF "OSNIAN LITERATURE AND NEW STUDIES OF "OSNIAN CULTURE AND HISTORY. 4HESE NEW EDITIONS WILL HELP TAKE THE PLACE OF MANY OF THE BOOKS THAT WERE LOST IN THE BURNING AND PILLAGE OF BOTH PUBLIC AND PRIVATE LIBRARIES DURING THE 1992-95 WAR.[41] 4HE "OSNIA ,IBRARY 0ROJECT, A PROGRAM OF BOOK DONATIONS ORGANIZED BY *EFF 3PURR, A LIBRARIAN AT (ARVARD 5NIVERSITY, HELPS ADDRESS THE OTHER IMPORTANT FUNCTION OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARYgITS GOAL TO SERVE ONCE AGAIN AS A MAJOR RESEARCH LIBRARY THAT CAN SUPPORT TEACHING AND OTHER ACADEMIC AND PROFESSIONAL WORK IN "OSNIA-(ERZEGOVINA. !BOUT 30,000 BOOKS AND JOURNALS DONATED BY !MERICAN UNIVERSITY PRESSES, OTHER PUBLISHERS, ACADEMIC LIBRARIES, AND LEARNED SOCIETIES AS PART OF THIS PROJECT ARE EITHER ALREADY IN 3ARAJEVO OR ON THEIR WAY THERE. /THER BOOK DONATIONS HAVE COME FROM %UROPE AND THE -IDDLE %AST. &OR OBVIOUS REASONS, THE GOAL OF RESTORING WORKING ACADEMIC LIBRARIES THAT CAN SERVE THE NEEDS OF THE 5NIVERSITY OF 3ARAJEVO AND OTHER EDUCATIONAL INSTITUTIONS IN "OSNIA HAS TAKEN PRECEDENCE IN TERMS OF THE URGENCY AND SCALE OF EFFORTS INVOLVED. 4HE QUEST TO RECOVER c"OSNIACAdg INCLUDING BOTH PUBLISHED WORKS AND COPIES OF MANUSCRIPTSgIS A LONG-TERM UNDERTAKING THAT IS ONLY NOW BEGINNING TO BEAR FRUIT. )N AN EFFORT TO RESURRECT SOME OF "OSNIAbS LOST MANUSCRIPTS AND DOCUMENTS FROM THE ASHES, A TEAM OF "OSNIAN AND !MERICAN SCHOLARS HAVE ESTABLISHED THE "OSNIAN -ANUSCRIPTS )NGATHERING 0ROJECT. 7E WERE PROMPTED BY THE REALIZATION THAT

ALTHOUGH THE COLLECTIONS OF THE /RIENTAL )NSTITUTE AND MANY OTHER MANUSCRIPT LIBRARIES IN "OSNIA PERISHED IN THE WAR, A NUMBER OF THE DESTROYED ORIGINALS PROBABLY STILL EXIST IN THE FORM OF MICROFILMS, PHOTOCOPIES OR OTHER FACSIMILES TAKEN BY FOREIGN SCHOLARS AS PART OF RESEARCH PROJECTS OR SENT ABROAD AS PART OF EXCHANGES BETWEEN "OSNIAN LIBRARIES AND FOREIGN INSTITUTIONS. "Y SETTING UP A REGISTRY OF THE CURRENT LOCATIONS OF THESE COPIES, WE HOPE TO HELP OUR "OSNIAN COLLEAGUES TO RECONSTITUTE AT LEAST PART OF THEIR COLLECTIONS.[42] 2ECENTLY, THE )NGATHERING 0ROJECT RECEIVED A PACKET OF CA. 360 PAGES OF ARCHIVAL PHOTOCOPIES FROM %LEAZAR "IRNBAUM, A RETIRED PROFESSOR AT THE 5NIVERSITY OF 4ORONTO IN #ANADA. "IRNBAUM HAD GONE TO 3ARAJEVO IN 1981 TO DO RESEARCH IN "OSNIAN MANUSCRIPT LIBRARIES AND HAD BROUGHT BACK SEVERAL HUNDRED PHOTOCOPIES OF ITEMS THAT INTERESTED HIM. 3OME OF THOSE PHOTOCOPIES WERE TAKEN OF MANUSCRIPTS IN THE COLLECTION OF THE 3ARAJEVO /RIENTAL )NSTITUTE. %LEVEN YEARS AFTER HIS VISIT, THE )NSTITUTE WAS SHELLED AND BURNED. !LL OF THE ORIGINAL MANUSCRIPTS PERISHED IN THE FLAMES, BUT THE #ANADIAN SCHOLAR STILL HAD THE STACK OF PHOTOCOPIES FROM 3ARAJEVO IN HIS STUDY. 7HEN HE FOUND OUT ABOUT THE )NGATHERING 0ROJECT FROM AN ANNOUNCEMENT IN A PROFESSIONAL JOURNAL, HE WROTE US A LETTER, OFFERING TO LET US MAKE COPIES OF HIS PHOTOCOPIES, AS A CONTRIBUTION TOWARD RECOVERING AT LEAST SOME OF THE /RIENTAL )NSTITUTEbS LOST MANUSCRIPT COLLECTION. 4HE MATERIAL HE SENT US INCLUDES FULL OR PARTIAL COPIES OF 14 WORKS IN /TTOMAN 4URKISH, TWO IN 0ERSIAN, AND ONE IN !RABIC. 3EVERAL OF THE RECOVERED ITEMS ARE UNIQUE COPIES OF WORKS NOT RECORDED IN OTHER COLLECTIONS; AMONG THEM ARE TEXTS OF
43

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

CONSIDERABLE PHILOLOGICAL, LITERARY, HISTORICAL AND ARTISTIC INTEREST. !LL QUALIFY, IN ONE WAY OR ANOTHER, AS c"OSNIACAd. !MONG THESE RESURRECTED IMAGES OF LOST ORIGINALS, WE FOUND A COPY OF THE FOLLOWING MANUSCRIPT: e /RIJENTALNI INSTITUT U 3ARAJEVU, -3 4811/)). (84 FOLS. - COMPLETE COPY) A COLLECTION OF ANECDOTES (<=?5M5H) WRITTEN IN /TTOMAN 4URKISH BY AN ANONYMOUS AUTHOR IN 1585 (COPY DATED 1640). ! NUMBER OF THE ANECDOTES REFER TO "OSNIAN TOPICS AND TO PERSONAGES OF "OSNIAN ORIGIN. !MONG THEM IS A RATHER RACY TALE RECOUNTING HOW THE "OSNIANS CAME TO BE CONVERTED TO )SLAM, FOLLOWED BY A SATIRE ON THE ALLEGED MANNERS AND CUSTOMS OF THE MORE RUSTIC "OSNIAN CONVERTS, KNOWN AS DCHIFS (WHICH THE AUTHOR GLOSSES AS cHALF--USLIMSd). 4HIS UNIQUE TEXT IS IMPORTANT AS A DOCUMENT OF CULTURAL HISTORY, SHOWING HOW "OSNIANS PERCEIVED THEMSELVES, EACH OTHER, AND THEIR SOCIETY DURING AN ERA OF SOCIAL AND RELIGIOUS TRANSFORMATION. 4HE RECOVERY OF THIS MANUSCRIPT IS PARTICULARLY SIGNIFICANT, SINCE IT IS NOT AMONG THE WORKS RECORDED IN 3ALIH 4RAKO AND ,EJLA 'AZI]bS 1997 CATALOGUE OF THE LOST LITERARY -33. OF THE 3ARAJEVO /RIENTAL )NSTITUTE.[43] !NOTHER ITEM AMONG THESE RECOVERED MANUSCRIPTS TURNED OUT TO BE AN EXAMPLE OF c"OSNIAN !MERICANAdAN EXCERPT FROM A 16TH-CENTURY /TTOMAN WORK ON THE DISCOVERY OF THE .EW 7ORLD: e /RIJENTALNI INSTITUT U 3ARAJEVU, -3 115 (FOLS. 1B-13A), PART OF A MISCELLANY COPIED IN 3ARAJEVO THE EARLY 1700S; THE MANUSCRIPT OPENS WITH A WORK
44

ENTITLED I6H=85V-= /I<IF-= UA@9A-= C98=8 A 16TH-CENTURY TREATISE IN /TTOMAN 4URKISH ON THE DISCOVERY OF !MERICA AND THE MARVELS OF THE .EW 7ORLD (BASED ON TEXTS TRANSLATED FROM ,ATIN AND 3PANISH). 7HILE VARIANTS OF THIS TEXT ARE RECORDED ELSEWHERE, THE EXISTENCE OF THIS PARTICULAR MANUSCRIPT TESTIFIES TO THE FACT THAT THERE WERE PEOPLE IN 3ARAJEVO CA. 1700 WITH AN INTELLECTUAL CURIOSITY ABOUT THE WORLD BEYOND THE CONFINES OF THE "ALKANS AND THE /TTOMAN %MPIRE, WHO COMMISSIONED SUCH MANUSCRIPTS AND PRESUMABLY READ THEM AND DISCUSSED THEM WITH THEIR FRIENDS. 2ECORDED IN 3ALIH 4RAKO AND ,EJLA 'AZI]bS 1997 CATALOGUE, P. 308, NO. 525. 4HIS ITEM CAME TO US SEPARATELY FROM TWO SOURCES: ONE PHOTOCOPY WAS INCLUDED AMONG THE ITEMS RECEIVED FROM 0ROF. "IRNBAUM; ANOTHER, SOMEWHAT CLEARER COPY OF THE SAME MANUSCRIPT WAS DONATED TO THE )NGATHERING 0ROJECT BY 0ROF. 4HOMAS 'OODRICH, A SPECIALIST ON THE HISTORY OF CARTOGRAPHY AND ON /TTOMAN ACCOUNTS OF THE .EW 7ORLD. 'OODRICH, WHO RECENTLY RETIRED FROM TEACHING, IS ALSO DONATING A VALUABLE COLLECTION OF REFERENCE BOOKS FROM HIS PERSONAL LIBRARY TO THE /RIENTAL )NSTITUTE IN 3ARAJEVO. ! "OSNIAN GRADUATE STUDENT AT THE 5NIVERSITY OF #HICAGO CONTACTED US WITH SOME VITAL INFORMATIONgSHE HAD WORKED AT THE /RIENTAL )NSTITUTE IN 3ARAJEVO BEFORE THE RECENT WAR AND REMEMBERED THE NAMES OF SEVERAL SCHOLARS FROM 'ERMANY, )TALY, -ACEDONIA AND 4URKEY WHO HAD COME TO THE )NSTITUTE DURING THE 1980S AND HAD ORDERED PHOTOCOPIES OF ITEMS IN THE

[4HE FIRST APPEARANCE OF THE .EW 7ORLD],

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

DESTROY "OSNIA, ITS PEOPLE AND THEIR CULTURAL HERITAGE.[44] !SIDE FROM GATHERING DOCUMENTS, DONATIONS OF BOOKS, EQUIPMENT AND FUNDS FOR EDUCATION AND REBUILDING, HOW CAN AND SHOULD WE RESPOND TO THESE ATTACKS AGAINST CULTURE? &IRST, WE HAVE TO REASSERT AND ACT ON OUR OWN BELIEF THAT THERE ARE PRINCIPLES OF DECENCY AND INTERNATIONAL LEGALITY THAT ARE WORTH DEFENDING. 4HIS MEANS DOING EVERYTHING IN OUR POWER TO MAKE SURE THAT THOSE WHO VIOLATE INTERNATIONAL LAWS ARE INDEED PUNISHED AND NOT REWARDED FOR THEIR DEEDS. )T MEANS PRESSING OUR GOVERNMENTS TO GIVE NOT ONLY POLITICAL BUT SERIOUS FINANCIAL SUPPORT FOR THE PROSECUTION OF SUCH CRIMES BEFORE THE )NTERNATIONAL #RIMINAL 4RIBUNAL FOR THE &ORMER 9UGOSLAVIA ()#49), AND DEMANDING THE ARREST AND EXTRADITION OF INDICTED WAR CRIMINALS WHO ARE STILL AT LARGE. 4HE TARGETING OF LIBRARIES, ARCHIVES AND CULTURAL MONUMENTS CANNOT BE CONSTRUED AS AN EXPRESSION OF ONE SIDEbS VIEWS IN A POLITICAL DISPUTE. .OR IS IT MERELY ONE OF THE MANY REGRETTABLE CALAMITIES OF WAR. )T IS A WAR CRIME AND A SERIOUS VIOLATION OF INTERNATIONAL LAWS AND CONVENTIONS. 4HE LATTER INCLUDE THE 'ENEVA #ONVENTIONS OF 1949, THE 1954 (AGUE #ONVENTION ON THE 0ROTECTION OF #ULTURAL 0ROPERTY IN THE %VENT OF !RMED #ONFLICT, AND THE 1977 0ROTOCOLS ) AND )) !DDITIONAL TO THE 'ENEVA #ONVENTIONS, WHICH ADD CRIMINAL SANCTIONS TO THE TERMS OF THE 1954 (AGUE #ONVENTION. !LL OF THESE CONVENTIONS WERE RATIFIED BY THE GOVERNMENT OF THE FORMER 9UGOSLAVIA AND HAVE BEEN ACCEPTED AS LEGALLY BINDING BY ITS SUCCESSOR STATES. $ETERMINED TO DO MORE THAN JUST HELP REMEDY THE DAMAGE,
45

&IG. 2. 2ECOVERED 4EXT g 0HOTOCOPY OF A PAGE FROM I6H=85V-= /I<IF-= A@9A-= C98=8 [4HE &IRST !PPEARANCE OF THE .EW 7ORLD], AN EARLY TREATISE IN /TTOMAN 4URKISH ON THE DISCOVERY OF !MERICA. 4HE ORIGINAL MANUSCRIPT WAS ONE OF 5,263 CODICES BURNED WHEN THE 3ARAJEVO /RIENTAL )NSTITUTE WAS SHELLED BY 3ERB NATIONALIST FORCES ON -AY 17, 1992. 0HOTOCOPIES OF THIS TEXT AND OF OTHER DESTROYED CODICES HAVE BEEN RECOVERED BY THE "OSNIAN -ANUSCRIPTS )NGATHERING 0ROJECT.

)NSTITUTEbS COLLECTION. 7E ARE NOW TRYING TO CONTACT THOSE INDIVIDUALS (OR, IN THE CASE OF TWO OF THEM WHO HAVE SINCE DIED, THEIR HEIRS) TO SEE IF WE CAN PERSUADE THEM TO SUPPLY US WITH COPIES OF THEIR COPIES OF THE LOST "OSNIAN MANUSCRIPTS. 4HE SEARCH CONTINUES, AS WE HOPE IT WILL FOR MANY YEARS TO COME. %ACH ITEM WE UNCOVER IS ONE BIT OF LIGHT RESCUED FROM THE DARKNESS OF OBLIVION AND ONE MORE WAY TO FRUSTRATE THE AIMS OF THOSE WHO TRIED TO

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

WE HAVE GATHERED EYEWITNESS STATEMENTS AND OTHER EVIDENCE THAT WE HOPE WILL ENABLE THE )#49 0ROSECUTORbS OFFICE AT 4HE (AGUE IN PREPARING INDICTMENTS AGAINST THOSE RESPONSIBLE FOR TARGETING THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY IN 3ARAJEVO IN !UGUST 1992. 4HE SUCCESSFUL PROSECUTION OF CRIMES AGAINST CULTURE IN A COURT OF INTERNATIONAL LAW WILL SET AN IMPORTANT PRECEDENT AND WE HOPE IT WILL SERVE AS A WARNING TO WOULD-BE cCULTURAL CLEANSERSd EVERYWHERE.

"OSNIANS OF ALL ETHNICITIES NEED OUR HELP. &ACED WITH THE BITTER AFTERMATH OF WAR AND THE DIFFICULTIES OF AN IMPERFECT PEACE, MANY OF THEM NEVERTHELESS REMAIN COMMITTED TO REBUILDING AND RECOVERING THEIR MULTICULTURAL HERITAGE AND TO KEEPING NOT ONLY THE MEMORY BUT THE PRACTICE OF 7CBJ=J9B7=5 ALIVE. 3UPPORTING THEM IN THIS ENDEAVOR WILL HELP SHAPE THEIR SOCIETYbS FUTURE AND OURS.

%&*E):
[1] $ESCRIBED BY +EMAL "AKAR[I], CHIEF LIBRARIAN OF "OSNIAbS .ATIONAL -USEUM, IN c4HE ,IBRARIES OF 3ARAJEVO AND THE "OOK 4HAT 3AVED /UR ,IVES0, )<9 #9K CCA65H: A JCIFB5@ C: '95GCB 5B8 '9G=GH5B79, 3 (!UTUMN 1994), PP. 13-15. -ULA -USTAFA ;EVKI "A[ESKIJA, !>9HCD=G, 1746-1804, ED. AND TRANSL. BY -EHMED -UJEZINOVI] (3ARAJEVO: 6ESELIN -ASLE[A, 1968) P. 8, WHERE -ULA -USTAFA FIRST GIVES THE SAYING IN !RABIC, FOLLOWED BY AN /TTOMAN 4URKISH GLOSS: c?I@@I A5 ?IH=65 E5FF5 K5 A5 <I:=N5 :5FF5 89A=G@9F, M5bB= <9F B9 M5N5FG5B ?5@IF J9 B9 9N69F@9FG9B ?5a5F.d 4HIS APHORISM ABOUT THE PERMANENCE OF THE WRITTEN WORD CITED BY -ULA -USTAFA WAS PART OF HIS /TTOMAN AND )SLAMIC CULTURAL MILIEU. 3IMILAR SAYINGS, ATTRIBUTED TO THE 0ROPHET -UHAMMAD AND TO HIS SON-IN-LAW b!LI , WERE CURRENT AMONG THE EDUCATED ELITE AND CAN BE FOUND IN /TTOMAN TREATISES ON THE ART OF WRITING. 4HUS, .EFES-ZsDE )BRAHIM %FENDI (D. 1650), Gl@N_F-= G5J_6, ED. +ILILSI -UALLIM 2FbAT ()STANBUL: 'ZEL 3ANATLAR !KADEMISI, 1938), P. 32, CITES b!LIbS GLOSS ON A HADITH OF THE 0ROPHET: W5@-bI@IA K5<G<=MM5<, E5MM=8I<5 6= b@-?=H565H=d (+NOWLEDGE IS [FLIGHTY] LIKE A WILD BEASTgTIE IT DOWN WITH [ROPES OF] WRITING); A SIMILAR GLOSS IS OFFERED BY -ULA -USTAFA "A[ESKIJAbS CONTEMPORARY, -STAKyMZsDE 3LEYMAN 3AbDEDDIN %FENDI (1718-1787), )I<:9-= <5HH_HdB, ED. )BNLEMIN -AHMUD +EMAL [)NAL] ()STANBUL: $EVLET -ATBAAS, 1928), P. 15. ) AM GRATEFUL TO MY FRIEND $R. )RVIN #EMIL 3CHICK FOR POINTING OUT THIS CONNECTION. 4HE UNIQUE MANUSCRIPT OF -ULA -USTAFAbS DIARY IN 3ARAJEVObS 'AZI (USREV "EG ,IBRARY LIVED UP ITS MOTTO BY SURVIVING THE 1992-95 SIEGE INTACT. &OR A DISCUSSION OF THE ORIGIN, IMPORTANCE AND OWNERSHIP HISTORY OF THIS MANUSCRIPT, SEE %UGEN 6ERBER, )<9 (5F5>9JC H5;;585< (3ARAJEVO: 3VJETLOST, 1988), PP. 19-22, AND "EZALEL .ARKISS, c-ANUSCRITOS ILUMINADOS HISPANOHEBREOS0, !5 +=85 >I8c5 9B (9:5F58, ED. %LENA 2OMERO (-ADRID: -INISTERIO DE LA #ULTURA, $IRECCI{N 'ENERAL DE "ELLAS !RTES Y !RCHIVOS,1991), PP. 170-96. !N EXCERPT FROM HIS GRAMMATICAL TREATISE "5V5G9< E:C8, TRANSL. AND CITED BY 'ABRIELLE 3ED-2AJNA IN c(EBREW )LLUMINATED -ANUSCRIPTS FROM THE )BERIAN 0ENINSULA0, CCBJ=J9B7=5: J9KG, "IG@=AG 5B8 C<F=GH=5BG =B "98=9J5@ (D5=B, ED. 6IVIAN -ANN, 4HOMAS &. 'LICK, *ERRILYNN $ODDS (.EW 9ORK: 'EORGE "RAZILLER, IN ASSOCIATION WITH THE *EWISH -USEUM, 1992), PP. 133-57, P. 134; MY STATEMENT ON THE SPECIAL ROLE OF THE BOOK IN THE MONOTHEISTIC TRADITIONS IS ADAPTED FROM 3ED-2AJNA. &OR

[2]

[3]

[4]

46

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

THE HISTORIOGRAPHY AND VARIED INTERPRETATIONS OF THE TERM 7CBJ=J9B7=5, SEE 4HOMAS &. 'LICKbS INTRODUCTORY ESSAY TO THE SAME VOLUME (PP. 1-9). [5] /N THE BURNING OF *EWISH BOOKS IN 6ALLADOLID, SEE 4ADDtUS :ADERECKI, D9F )5@AI8 =A F9I9F 89F J5<F<IB89FH9, TRANSL. -. 3AFIER (7IEN: 6ICTORIA, 1937), P. 20; FOR THE 1490 BOOK-BURNING IN 3ALAMANCA, SEE !NNE ,YON (AIGHT, B5BB98 BCC?G, 3D ED. (.EW 9ORK: 2.2. "OWKER, 1970), P. 7; THE ABOVE, AS WELL AS THE GREAT 1499 5IHC 85 :b OF )SLAMIC BOOKS IN 'RANADA, ARE DESCRIBED IN (. 2AFETSEDER, Bl7<9FJ9F6F9BBIB;9B: D=9 i::9BH@=7<9 H=BF=7<HIB; JCB (7<F=:H9B =A <=GHCF=G7<9B ,5B89@ (7IEN: "}HLAU 6ERLAG, 1988), P. 142. 4HE FORCED CONVERSION OF -USLIMS AND THE EXPULSION OF THE UNCONVERTED WAS NOT CONCLUDED UNTIL 1502; IN 1609-14 THE DESCENDANTS OF THESE FORCED CONVERTS, KNOWN AS -ORISCOS, WERE ALSO EXPELLED FROM 3PAIN. )T WAS THE HISTORICAL MEMORY OF THE BURNING OF )SLAMIC SCRIPTURES IN 'RANADA THAT INSPIRED THE NOW-FAMOUS LINE IN (EINRICH (EINEbS PLAY A@A5BGCF, WHERE AN !NDALUSIAN -USLIM NAMED (ASSAN IS HEARD TO SAY: c4HAT WAS MERELY A PRELUDE; WHERE THEY BURN BOOKS, IN THE END THEY WILL ALSO BURN PEOPLEd ((. 2AFETSEDER, Bl7<9FJ9F6F9BBIB;9B, P. 101). /N "OSNIAN SOCIETY AND CULTURE IN THE /TTOMAN ERA, SEE .OEL -ALCOLM, BCGB=5: A (<CFH H=GHCFM, REV. ED. (.EW 9ORK: .EW 9ORK 5NIVERSITY 0RESS, 1996), CHAPTERS 4-10; FOR THE K5E: OF 3IYAVUS 0ASHA AND THE EARLY HISTORY OF 3ARAJEVObS 3PANISH-*EWISH COMMUNITY, SEE -ORITZ ,EVY, D=9 (9D<5F8=A =B BCGB=9B: E=B B9=HF5; NIF G9G7<=7<H9 89F JI89B 5I: 89F B5@?5B<5@6=BG9@ (3ARAJEVO, 1911; REPRT. 'RAZ: 7IESER 6ERLAG, 1996), PP. 11-22, 134. 3IYAVUS 0ASHAbS GRANT OF PERMISSION FOR THE BUILDING OF A SYNAGOGUE NEXT TO THE <5B WAS, TECHNICALLY, A VIOLATION OF )SLAMIC LAWgWHICH ALLOWS THE REPAIR AND RECONSTRUCTION OF PRE-EXISTING NON--USLIM HOUSES OF WORSHIP, BUT NOT THE ERECTION OF NEW ONES WHERE NONE HAD STOOD BEFORE. 7HAT MAKES THIS BENDING OF THE LAW ALL THE MORE REMARKABLE IS THAT THE PROPERTY WAS ENTANGLED WITH TWO )SLAMIC PIOUS FOUNDATIONS: THE K5E: OF 'AZI (USREV "EG, WHICH OWNED THE LAND UNDERNEATH THE BUILDINGS, AND THAT OF 3IYAVUS 0ASHA. &OR THE HISTORY OF 3IYAVUS 0ASHAbS FOUNDATION AND OF THE GREAT <5B HE BUILT FOR THE *EWS OF 3ARAJEVO (WHICH THEY CALLED %L #ORTIJO, THE c'REAT #OURTYARDd IN *UDAEO-3PANISH), SEE !LIJA "EJTIC, c3IJAVU[-PA[INA DAIRA,d %F=@CN= N5 DFCIR5J5B>9 =GHCF=>9 (5F5>9J5, 2 (1966), PP. 61-102. &OR !RABIC-SCRIPT SCRIPTORIA IN 16TH-19TH CENTURY "OSNIA, SEE -UHAMED DRALOVI], BCG5BG?C<9F79;CJ5R?= DF9D=G=J5R= 8>9@5 I 5F56=R?=A FI?CD=G=A5 ["OSNIAN AND (ERZEGOVINIAN #OPYISTS OF 7ORKS IN !RABIC -ANUSCRIPTS] (3ARAJEVO: 3VJETLOST, 1988) 2 VOLS.; FOR "OSNIAN AUTHORS OF WORKS IN !RABIC, /TTOMAN 4URKISH AND 0ERSIAN, SEE !MIR ,JUBOVI], !C;=R?5 8>9@5 BCOB>5?5 B5 5F5DG?CA >9N=?I [4REATISES ON ,OGIC 7RITTEN IN !RABIC BY "OSNIAN !UTHORS] (3ARAJEVO; /RIJENTALNI INSTITUT, 1996); ,AMIJA (AD@IOSMANOVI] AND -INKA -EMIJA, %C9N=>5 BCOB>5?5 B5 CF=>9BH5@B=A >9N=7=A5 [0OETRY 7RITTEN BY "OSNIANS IN /RIENTAL ,ANGUAGES] (3ARAJEVO: 0REPOROD, 1995); !MIR ,JUBOVI] AND 3ULEJMAN 'ROZDANI], %FCNB5 ?B>=49JBCGH BCGB9 = H9F79;CJ=B9 B5 CF=>9BH5@B=A >9N=7=A5 [0ROSE ,ITERATURE OF "OSNIA-(ERZEGOVINA IN /RIENTAL ,ANGUAGES] (3ARAJEVO; /RIJENTALNI INSTITUT, 1995); FOR WORKS IN ,ADINO AND (EBREW, SEE -UHAMED .EZIROVI], J9JF9>G?C-OD5B>C@G?5 ?B>=49JBCGH BCGB9 = H9F79;CJ=B9 [*UDAEO-3PANISH ,ITERATURE OF "OSNIA-(ERZEGOVINA] (3ARAJEVO: 3VJETLOST, 1992). /NE OF MANY EXAMPLES OF INTERTEXTUALITY IN "OSNIAN LITERATURE IS A POEM ABOUT A FAILED UPRISING OF "OSNIAN -USLIM NOTABLES, WRITTEN IN THE "OSNIAN 3LAVIC VERNACULAR IN (EBREW SCRIPT, FOUND IN A 19TH-C. -3 ON A5H9F=5 A98=75 PRESERVED IN THE COLLECTION OF THE 3ARAJEVO *EWISH COMMUNITY; SIMILAR POEMS ARE FOUND IN ALJAMIADO MANUSCRIPTS (3LAVIC IN !RABIC SCRIPT) AND IN EARLY COLLECTIONS OF "OSNIAN ORAL FOLKLORE: *ASNA ;AMI], c1UbEST CE QUE bNOTRE HwRITAGEb: PLUS PARTICULI/REMENT SUR UN MANUSCRIT CONSERVw AU SI/GE DE LA COMMUNAUTw JUIVE (*EVREJSKA OP[TINA) DE 3ARAJEVOd, AB5@= G5N= HIGF9J-69;CJ9 6=6@=CH9?9 17-18 (1996), PP. 91-96. )SAAC 3CHULHOF (1650-CA. 1733), ["9;=@5H $:9B] BI85= ?FgB=?5 1686., TRANSL. ,rSZL{ *{LESZ, COMMENTARY BY &ERENC 3ZAKrLY ("UDAPEST: -AGYAR (ELIKON, 1979), CITED PASSAGE ON PP. 7147

[6]

[7]

[8]

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

72. !LL THREE OF "UDAbS SYNAGOGUES WERE BURNED AND 11 OF THE CITYbS 12 MOSQUES WERE DEMOLISHED AFTER THE SIEGE; THE REMAINING MOSQUE, BY THE $ANUBE RIVERBANK, WAS CONVERTED INTO A SALTPETER MILL; *{ZSEF -OLNrR, c!Z UTOLS{ BUDAI DZSrMI0, [4HE ,AST -OSQUE IN "UDA] "l9A@b?Jb89@9A 12 II (1968), PP. 104-105. [9] -ORITZ ,EVY, D=9 (9D<5F8=A =B BCGB=9B, PP. 28-29, BASED ON #HACHAM :EVI !SHKENAZIbS BIOGRAPHY BY HIS SON *ACOB %MDEN (1697-1776), "9;=@5H G9:9F. &OR THE DATES OF #HACHAM :EVIbS STAY IN 3ARAJEVO AND THE CIRCUMSTANCES OF HIS DEPARTURE FOR "ERLIN, SEE THE PREFACE TO THE &RENCH TRANSLATION OF THIS WORK, "bAC=F9G 89 J57C6 EA89B, CI, !V5BH=-(5665H5e /9K=, TRANSL. -AURICE2UBEN (AYOUN (0ARIS: %DITIONS DU #ERF, 1992), PP. 13-14, 74-75. %XCERPT FROM 0RINCE %UGENEbS WAR DIARY, CITED AND TRANSL. BY .OEL -ALCOLM, IN BCGB=5: A (<CFH H=GHCFM, PP. 84-85. !NONYMOUS POEM FROM 1697; %NGLISH TRANSLATION ADAPTED FROM AN EXCERPT QUOTED IN -IROSLAV 0RSTOJEVI], 35F5>9JC, F5B>9B= ;F58 = (5F5>9JC, H<9 ,CIB898 C=HM (3ARAJEVO: )DEJA, 1994), P. 20; FOR THE FULL TEXT OF THIS POEM IN "OSNIAN, SEE !MINA ;ILJAK-*ESENKOVI], c-OTIVI U PJESMAMA O 3ARAJEVU NA TURSKOM JEZIKUd [-OTIFS IN 0OEMS ABOUT 3ARAJEVO 7RITTEN IN 4URKISH], %F=@CN= <=GHCF=>= (5F5>9J5: F58CJ= B5 NB5BGHJ9BC; G=ADCN=>5 %C@5 A=@9B=>5 (5F5>9J5, C8F45BC; 19. 8C 21. A5FH5 1993. ;C8=B9, ED. $@EVAD *UZBA[I] (3ARAJEVO: )NSTITUT ZA ISTORIJU, /RIJENTALNI INSTITUT, 1997), PP. 157-64, ESP. PP. 163-64. -ORITZ ,EVY, D=9 (9D<5F8=A =B BCGB=9B, PP. 28, 109-115. /N THE ETHNIC POLITICS THAT BROKE UP THE FIRST 9UGOSLAVIA, SEE )VO "ANAC, )<9 #5H=CB5@ &I9GH=CB =B .I;CG@5J=5: $F=;=BG, H=GHCFM, %C@=H=7G ()THACA: #ORNELL 5NIVERSITY 0RESS, 1984); FOR THE ROLE OF LIBRARIES IN THE CULTURAL LIFE OF "OSNIA BETWEEN THE WORLD WARS, SEE ,JUBINKA "A[OVI], B=6@=CH9?9 = 6=6@=CH9?5FGHJC I BCGB= = H9F79;CJ=B=, 1918-1945 [,IBRARIES AND ,IBRARIANSHIP IN "OSNIA AND (ERZEGOVINA, 1918-1945] (3ARAJEVO: 6ESELIN -ASLE[A, 1986); 3AMIJA 3ARI], J9JF9>G?5 ?I@HIFB5 = 8FI;5 8FIOHJ5 I BCGB= = H9F79;CJ=B=, 1885.-1945.: F9;9GH5 [*EWISH #ULTURAL AND /THER !SSOCIATIONS IN "OSNIA AND (ERZEGOVINA, 1885-1945] (3ARAJEVO: $R@AVNI ARHIV "OSNE I (ERCEGOVINE, 1995). %DWARD 3EROTTA, (IFJ=J5@ =B (5F5>9JC: HCK 5 J9K=G< CCAAIB=HM C5A9 HC H<9 A=8 C: IHG C=HM (6IENNA: %DITION #HRISTIAN "RANDSTtTTER, 1994), P. 22. &OR THE /CTOBER 1941 DOCUMENT AND THE *ULY 1945 REPORT, SEE ,JUBINKA "A[OVI], B=6@=CH9?9 = 6=6@=CH9?5FGHJC ...., PP. 181-82, 370-72; FOR THE COLLECTING ACTIVITIES OF THE %INSATZSTAB 2EICHSLEITER 2OSENBERG, SEE 0ETER -. -ANASSE, +9FG7<@9DDH9 AF7<=J9 IB8 B=6@=CH<9?9B: 8=9 )`H=;?9=H 89G E=BG5HNGH569G 'CG9B69F; K`<F9B8 89G /K9=H9B ,9@H?F=9;9G (3T. )NGBERT: 2OHRIG, 1997). 4HE VERSION OF THE RESCUE STORY CITED HERE IS FROM %. 6ERBER, )<9 (5F5>9JC H5;;585<, P. 20; FOR A MORE ELABORATE VARIANT SEE %. 3EROTTA, (IFJ=J5@ =B (5F5>9JC: ..., PP. 22-24. &OR THE (AGGADAHRESCUE TALES AS FOLKLORE, SEE: 6LAJKO 0ALAVESTRA, c0RI^ANJA O SUDBINI 3ARAJEVSKE (AGGADEd [3TORIES ABOUT THE &ATE OF THE 3ARAJEVO (AGGADAH], (9:5F58 V92) (5F5>9JC, 11.09-14.09.: /6CFB=? F58CJ5, ED. -. .EZIROVI], "ORIS .ILEVI], -UHSIN 2IZVI] (3ARAJEVO: )NSTITUT ZA ISTORIJU; *EVREJSKA ZAJEDNICA "OSNE I (ERCEGOVINE, 1995), PP. 305-312. 4HESE LEGENDS ARE COMPARED WITH THE DOCUMENTARY EVIDENCE BY +EMAL "AKAR[I] IN: c4HE 3TORY OF THE 3ARAJEVO (AGGADA0, JI85=75 !=6F5F=5BG<=D, 9 (1994-95), PP. 135-43; IDEM., c'DJE SE NALAZILA 3ARAJEVSKA (AGGADA U TOKU DRUGOG SVJETSKOG RATA?d [7HERE 7AS THE 3ARAJEVO (AGGADAH DURING THE 3ECOND 7ORLD 7AR?], (9:5F58 V92: (5F5>9JC, 11.09-14.09.: N6CFB=? F58CJ5, ED. -. .EZIROVI], "ORIS .ILEVI], -UHSIN 2IZVI] (3ARAJEVO: )NSTITUT ZA ISTORIJU; *EVREJSKA ZAJEDNICA "OSNE I (ERCEGOVINE, 1995), PP. 285303. &OR AN UPDATE, WITH ADDITIONAL DOCUMENTS, INCLUDING THE ORIGINAL TEXT AND %NGLISH TRANSLATION OF $ERVI[ +ORKUTbS ARTICLE: c!NTISEMITIZAM JE STRAN MUSLIMANIMA U "OSNI I (ERCEGOVINId [!NTI-

[10] [11]

[12] [13]

[14] [15]

[16]

48

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

3EMITISM IS &OREIGN TO THE -USLIMS OF "OSNIA AND (ERZEGOVINA], #5O= >9JF9>= = >9JF9>G?C D=H5B>9 8C B5G, ED. -ICA $IMITRIJEVI] AND 6OJISLAV 3TOJANOVI] ("ELGRADE: ;TAMPARIJA -INERVA, 1940), PP. 53-54, SEE +EMAL "AKAR[I], c4HE .EVER-%NDING 3TORY OF #-4436 A.K.A. THE 3ARAJEVObS (AGGADA #ODEX0, ,=9B9F (@5K=GH=G7<9F A@A5B57<, 3ONDERBAND 52 (2001), PP. 267-89, ONLINE AT HTTP://WWW.OPENBOOK.BA/OBQ/NO17/WSA.PDF [17] #OUNCIL OF %UROPE. #OMMITTEE ON #ULTURE AND %DUCATION, IB:CFA5H=CB '9DCFHG CB H<9 D9GHFI7H=CB 6M ,5F C: H<9 CI@HIF5@ H9F=H5;9 =B CFC5H=5 5B8 BCGB=5-H9FN9;CJ=B5 (3TRASBOURG: #OUNCIL OF %UROPE, 0ARLIAMENTARY !SSEMBLY, 1993-97), VOLS. 1-10 = !SSEMBLY $OCUMENTS NOS. 6756, 6869, 6904, 6989 + ADDENDUM, 6999, 7070, 7133, 7308, 7341, 7674, 7740; 6ESNA "LA@INA, c-wMORICIDE OU LA PURIFICATION CULTURELLE: LA GUERRE ET LES BIBLIOTH/QUES DE #ROATIE ET DE "OSNIE-(ERZwGOVINEd, DC7IA9BH5H=CB 9H 6=6@=CH</EI9G 42 (1996), PP. 149-64; !LAIN-#HARLES ,EF/VRE, c"OSNIE ET #ROATIE: UN DwSASTRE CULTUREL SANS PRwCwDENT0, AF7<bC@C;=5 NO. 328 (.OV. 1996), PP. 26-35. "Y SOME ESTIMATES, THE TOTAL NUMBER OF BOOKS DESTROYED BY THE .AZIS BEFORE AND DURING 7ORLD 7AR )) WAS IN EXCESS OF 20 MILLION, IN ABOUT 45 MAJOR AND COUNTLESS SMALLER BOOK-BURNINGS. )N NO SINGLE INSTANCE, HOWEVER, DID THE DESTRUCTION REACH THIS SCALE OF MAGNITUDE. !NOTHER INFAMOUS CASE OF LIBRARY-BURNING OCCURRED IN THE EARLY DAYS OF 7ORLD 7AR ), WHEN THE 'ERMAN ARMY SET FIRE TO THE ,IBRARY OF THE #ATHOLIC 5NIVERSITY OF ,OUVAIN, IN AN ACT OF REPRISAL THAT SHOCKED THE CIVILIZED WORLD. !N ESTIMATED 600,000 VOLUMES WERE CONSUMED BY THE FLAMES WHEN THE LIBRARY WAS SET AFIRE ON THE NIGHT OF !UGUST 25-26, 1914g78 YEARS TO THE DAY BEFORE THE ATTACK THAT DESTROYED THE 3ARAJEVO LIBRARY; ON THE BURNING OF THE ,OUVAIN LIBRARY, SEE 7OLFGANG 3CHIVELBUSCH, E=B9 'I=B9 =A F=9; 89F G9=GH9F: D=9 B=6@=CH<9? JCB !iK9B, AI;IGH 1914 6=G "5= 1940, REV. ED. (&RANKFURT: &ISCHER 4ASCHENBUCH, 1993). 4HE LOSSES ARE DESCRIBED BY THE LIBRARYbS DIRECTOR, %NES +UJUND@I], c-EMORIA "OSNIACAg -EMORIA -UNDI0, BCGB=575: R5GCD=G #57=CB5@B9 = IB=J9FN=H9HG?9 6=6@=CH9?9 BCGB9 = H9F79;CJ=B9 1 (1996), PP. 5-12; IDEM, c&ROM !SHES: 4HE &ATE OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY OF "OSNIA AND (ERZEGOVINA0, [7EB SITE]: HTTP://WWW.GEOCITIES.COM/#APITOL(ILL/6777/LIBRARY.HTM (STILL ACCESSIBLE VIA THE )NTERNET !RCHIVE HTTP://WWW.ARCHIVE.ORG). 3EE ALSO THE 7EB SITE OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY AT HTTP://WWW.NUB.BA/. +URT 3CHORK, c3ARAJEVObS -UCH-LOVED /LD 4OWN (ALL !BLAZEd, 2EUTER ,IBRARY 2EPORT, 7EDNESDAY, !UGUST 26, 1992. *OHN 0OMFRET, c"ATTLES FOR 3ARAJEVO )NTENSIFY AS "OSNIAN 0EACE #ONFERENCE /PENSd, !SSOCIATED 0RESS, !UGUST 26, 1992. -ANUSCRIPTS AND BOOKS EVACUATED FROM THE BUILDING DURING THE FIRE AND SURVIVING MATERIALS SALVAGED FROM THE LIBRARYbS BASEMENT AFTER THE FOUNDATION HAD COOLED WERE TAKEN TO A FORMER !SHKENAZI SYNAGOGUE, WHICH IN 1945 HAD BEEN DONATED BY 3ARAJEVObS *EWISH COMMUNITY FOR CULTURAL USES: 4ATJANA 0RA[TALO, c$EATH OF A ,IBRARY0, !C;CG 8 II (1997), PP. 96-99; &AHRUDIN +ALENDER, c)N MEMORIAM: !IDA (&ADILA) "UTUROVI] (1959.-1992.)0, B=6@=CH9?5FGHJC: ;C8=OB>5? DFIOHJ5 6=6@=CH9?5F5 BCGB9 = H9F79;CJ=B9 37-41 (1992-96), P. 37; CASUALTY FIGURES FOR !UGUST 2526 CITED IN: 0HIL $AVISON, c!NCIENT 4REASURES $ESTROYED0, )<9 IB89D9B89BH (,ONDON), !UGUST 27, 1992, P. 8. ,EJLA 'AZI], c3TRADANJE /RIJENTALNOG INSTITUTA U 3ARAJEVUd [4HE $ESTRUCTION OF THE /RIENTAL )NSTITUTE IN 3ARAJEVO], G@5GB=? 5F<=J5 = 8FIOHJ5 5F<=JG?=< F58B=?5 BCGB9 = H9F79;CJ=B9, 32 (199293), PP. 23-25. 3TATEMENT BY +ARAD@I] QUOTED IN #9KG85M, .OVEMBER 30, 1992. /NCE AGAIN, THE ESCAPE OF THE FAMOUS (AGGADAH FROM DESTRUCTION GAVE RISE TO LEGENDS AND SPECULATION; ONE PARTICULARLY DRAMATIC, BUT APPARENTLY SPURIOUS ACCOUNT APPEARS IN -ARIAN 49

[18]

[19]

[20] [21] [22]

[23]

[24] [25]

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

7ENZEL, c%YE 7ITNESS IN 3ARAJEVO: /UR 3ISTER AND "ROTHER #URATORS AND !RT (ISTORIANSd, )<9 AFH #9KGD5D9F (,ONDON), VOL. 4 NO. 32 (.OVEMBER 1993), P. 7. 4HE EVACUATION OF THE .ATIONAL -USEUM AND ITS COLLECTIONS, INCLUDING THE (AGGADAH, IS DESCRIBED BY THE -USEUMbS LIBRARIAN, +EMAL "AKARSIC, IN c4HE ,IBRARIES OF 3ARAJEVO0, PP. 14-15, AND c4HE 3TORY OF THE 3ARAJEVO (AGGADAd PP. 135, 141-42. !S THE SIEGE OF 3ARAJEVO CONTINUED, SPECULATION CONCERNING THE FAMOUS MANUSCRIPT CULMINATED IN AN ARTICLE BY 4HOM 3HANKER, c-ISSING 0AGES: 3ARAJEVO 0OSTCARD0, )<9 #9K '9DI6@=7 212 VII (&EBRUARY 13, 1995), PP. 14-15, WHICH INCLUDED THE SCURRILOUS CHARGE THAT THE c-USLIM GOVERNMENTd IN 3ARAJEVOgALLEGEDLY INDIFFERENT TO THE FATE OF A *EWISH CULTURAL TREASUREgHAD ALREADY DISPOSED OF THE MANUSCRIPT IN ORDER TO OBTAIN CASH FOR BUYING WEAPONS. 4HE "OSNIAN AUTHORITIES RESPONDED BY RISKING A PUBLIC DISPLAY OF THE (AGGADAH MANUSCRIPT AT 0ASSOVER OBSERVANCES THAT SPRING: 2OGER #OHEN, c"OSNIAbS *EWS 'LIMPSE "OOK AND (OPE0, #9K .CF? )=A9G, !PRIL 16, 1995. [26] +ATE !DIEbS INTERVIEW CITED IN !NON., c"OSNIAbS 7RITTEN (ISTORY IN &LAMES? 4HE -AJOR ,IBRARIES AND !RCHIVES 2EPORTED $ESTROYED0, )<9 AFH #9KGD5D9F (,ONDON), VOL. 3 NO. 21 (/CTOBER 1992), P. 1; FOR DAMAGE TO THE .ATIONAL -USEUM, SEE 2IZO 3IJARI], c5PDATE ON THE :EMALJSKI -UZEJ, 3ARAJEVOd, "IG9IA "5B5;9A9BH 5B8 CIF5HCFG<=D 12 (1993), PP. 195-199; -ARIAN 7ENZEL, c/BITUARY: $R. 2IZO 3IJARI], $IRECTOR OF THE :EMALJSKI -UZEJ, 3ARAJEVO. +ILLED IN 3ARAJEVO, 10 $ECEMBER 19930, "IG9IA "5B5;9A9BH 5B8 CIF5HCFG<=D 13 (1994), PP. 79-80. %MIR ULJEVI], c$IE ,AGE DES "IBLIOTHEKSWESENS IN "OSNIEN-(ERZEGOWINA: "CHER TEILEN DAS 3CHICKSAL DER -ENSCHENd, GIH9B69F;-J5<F6I7< (1996), PP. 315-21; +EVIN -YERS, c"LASTING (OLES IN "OSNIAbS (ISTORYd, IF=G< )=A9G, !UGUST 14, 1993. 4HE DESTRUCTION OF THE .ED@ARI]I LIBRARY AND OF OTHER PRIVATE AND PUBLIC LIBRARIES AND ART COLLECTIONS IN 3ARAJEVO, INCLUDING HIS OWN, IS DESCRIBED BY THE WRITER )VAN ,OVRENOVI], c4HE (ATRED OF -EMORY0, #9K .CF? )=A9G, -AY 28, 1994; SEE ALSO CI@HIF5@ IBGH=HIH=CBG 5B8 "CBIA9BHG =B (5F5>9JC, ED. BY !IDA >ENGI] AND &ERIDA $URAKOVI] ("UDAPEST: /PEN 3OCIETY )NSTITUTE, /PEN 3OCIETY 0ROJECT OF 3ARAJEVO, -ARCH 1995); !NDRrS 2IEDLMAYER, c%RASING THE 0AST: 4HE $ESTRUCTION OF ,IBRARIES AND !RCHIVES IN "OSNIA-(ERZEGOVINA0, "=88@9 E5GH (HI8=9G AGGC7=5H=CB BI@@9H=B 29 I (*ULY 1995), PP. 7-11. /N !LIJA-EFENDIJA 3ADIKOVI] AND HIS CONTRIBUTIONS TO "OSNIAN 5@>5A=>58C LITERATURE, SEE -UHAMED (UKOVI], A@<5A=>58C ?B>=49JBCGH = B>9B= GHJ5F5C7= (3ARAJEVO: 3VJETLOST, 1986), PP. 179-193. -UHAMED DRALOVI] GIVES A VERY BRIEF DESCRIPTION OF THE 3ADIKOVI] COLLECTION IN HIS ARTICLE c"OSNIA-(ERZEGOVINA0, IN: ,CF@8 (IFJ9M C: IG@5A=7 "5BIG7F=DHG, ED. '. *. 2OPER (,ONDON: !L&URQAN &OUNDATION, 1992). VOL 1, PP. 87-110, P. 95; INFORMATION ON THE FATE OF THE COLLECTION WAS PROVIDED IN A PERSONAL COMMUNICATION (-AY 21, 1998) FROM 0ROF. !I[A 3ENDIJAREVI], WHO KINDLY CONTACTED -R. 3ADIKOVI]bS GRANDSON &AHRUDIN 3ADIKOVI] (NOW LIVING IN 4UZLA) ON MY BEHALF. $ATA ON THE DESTRUCTION OF THE MOSQUES IN *ANJA WAS OBTAINED IN *ULY 1997 FROM THE 3TATE #OMMISSION FOR )NVESTIGATING 7AR #RIMES ON THE 4ERRITORY OF THE 2EPUBLIC OF "OSNIA-(ERZEGOVINA ($R@AVNA KOMISIJA ZA PRIKUPLJANJE ^INJENICA O RATNIM ZLO^INIMA NA PODRU^JU 2EPUBLIKE "OSNE I (ERCEGOVINE) IN 3ARAJEVO; REPORTER 2OBERT "LOCK, WHO VISITED *ANJA IN -AY 1993, WROTE ABOUT THE TOWNbS RUINED MOSQUES AND TERRIFIED -USLIM RESIDENTS IN c2EFERENDUM (AUNTED BY &EAR0, )<9 IB89D9B89BH (,ONDON), -AY 16, 1993. /N THE cETHNIC CLEANSINGd OF *ANJA, SEE #HARLOTTE %AGAR, c-USLIMS 0AY FOR /WN %THNIC #LEANSING0, )<9 $6G9FJ9F (,ONDON), 3EPTEMBER 4, 1994; 2OBERT "LOCK, c4OWN -OVES FROM 1,IMBO TO ,IVING (ELLb: 1%THNIC #LEANSINGb IN *ANJA )S "EING %XECUTED WITH "USINESSLIKE %FFICIENCY0, )<9 IB89D9B89BH (,ONDON), 3EPTEMBER 27, 1994; 2OGER 4HUROW, c2EPORTERbS .OTEBOOK: 2ETURN TO *ANJA &INDS THE 1#LEANSINGb 3ADLY #OMPLETE0, ,5@@ (HF99H JCIFB5@, .OVEMBER 22, 1994; ,AURA "ERMAN, c4HE 0RICE OF 0EACEd, )<9 D9HFC=H #9KG, -ARCH 18, 1996; 2OY 'UTMAN, c!LBRIGHT

[27]

[28]

[29]

[30]

50

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

4EAM 6IEWS 'RAVES: "ONES 0ROTRUDE FROM &URROWS0, #9KG85M, -ARCH 23, 1996; *OHN 0OMFRET, c"OSNIAN 3ERB 3WITCHES &ROM 0URGES TO 0OLITICS: 7ILL %LECTIONS ,EGITIMIZE 1#LEANSERSb?d IBH9FB5H=CB5@ H9F5@8 )F=6IB9, !UGUST 23, 1996. [31] &OR A DESCRIPTION OF THE -EHMEDBA[I] COLLECTION, SEE &EHIM .AMETAK, c2UKOPISNA ZBIRKA (ABIBA -EHMEDBA[I]A IZ 3TOCA0, [4HE MANUSCRIPT COLLECTION OF (ABIB -EHMEDBA[I] OF 3TOLAC] AB5@= G5N= HIGF9J-69;CJ9 B=6@=CH9?9, VOL. 11-12 (1985), PP. 181-2; ON THE DESTRUCTION OF CULTURAL HERITAGE IN 3TOLAC, SEE -ATEJ 6IPOTNIK, c3EARCHING FOR "OSNIAbS ,OST #ULTURAL 4REASURES0, ORIGINALLY PUBLISHED IN THE FINAL ISSUE OF THE ONLINE NEWSPAPER B9FG9F?=GH5B (*ULY 30, 1996), NOW ONLINE AT HTTP://WWW.HAVERFORD.EDU/RELG/SELLS/3TOLAC/$ESTROYING3TOLAC.HTM AND THE DOCUMENTATION COMPILED BY THE 0RESIDENCY-IN-EXILE OF THE -UNICIPALITY OF 3TOLAC, CF=A9G =B (HC@57 "IB=7=D5@=HM, 1992-1994 (-OSTAR: :ID, 1996), PP. 45-54; THE LATTER IS ALSO AVAILABLE ONLINE AT HTTP://WWW.HAVERFORD.EDU/RELG/SELLS/3TOLAC/3TOLAC#RIMES.HTML "EFORE THE 1992f95 WAR "OSNIAbS STATE ARCHIVES AT THE NATIONAL AND REGIONAL LEVEL HELD A COMBINED TOTAL OF 25,054 LINEAR METERS OF ARCHIVAL MATERIALS. /F THIS BODY OF MATERIAL, 1,625 LINEAR METERS (6.5 PERCENT OF THE TOTAL) WERE DESTROYED, LOST OR SERIOUSLY DAMAGED DURING THE WAR. (OWEVER, 155,961 LINEAR METERS OF ARCHIVAL MATERIALS (MORE THAN SIX TIMES THE COMBINED HOLDINGS OF THE STATE ARCHIVES) WERE HELD BY 11,997 LOCAL REGISTRY OFFICES; 85 PERCENT OF THIS MATERIAL WAS MORE THAN TWENTY YEARS OLD, SOME OF IT DATING FROM THE !USTRO-(UNGARIAN PERIOD (1878-1918) OR FROM THE ERA OF /TTOMAN RULE (LATE 1400S TO 1878). -ORE THAN HALF OF THESE ARCHIVAL HOLDINGS, AN ESTIMATED 81,000 LINEAR METERS (52 PERCENT) WERE DESTROYED DURING THE WAR. ,OCAL REGISTRY OFFICES ADDITIONALLY HELD 767,808 LINEAR METERS OF ACTIVE REGISTRY MATERIALS, OF WHICH AN ESTIMATED 398,500 LINEAR METERS (49.8%) WERE DESTROYED. 4HE /RIENTAL )NSTITUTE IN 3ARAJEVO HELD MORE THAN 200,000 HISTORICAL DOCUMENTS AND CADASTRAL REGISTERS FROM THE /TTOMAN PROVINCIAL ARCHIVE AS WELL AS THE ARCHIVES OF /TTOMAN-ERA KADIbS COURTS; THE COLLECTION WAS TOTALLY DESTROYED IN -AY 1992. $ATA CITED BY PERMISSION FROM AN UNPUBLISHED PAPER BY !ZEM +O@AR, c7AR $ESTRUCTION OF THE !RCHIVAL -ATERIALS IN "OSNIA AND (ERZEGOVINA0, PRESENTED AT THE )NTERNATIONAL 3YMPOSIUM ON THE 2EHABILITATION OF THE !RCHIVE 3ERVICE IN "OSNIA-(ERZEGOVINA, 0UBLIC 2ECORD /FFICE, ,ONDON, 7f8 -AY, 1999. 4HE RATIONALE BEHIND THIS KIND OF CULTURAL cCLEANSINGd WAS SUMMED UP BY A #ROAT NATIONALIST MILITIAMAN, WHO TOLD A 7ESTERN REPORTER IN 3EPTEMBER 1993 WHY HE WAS TRYING TO DESTROY THE 427-YEAR-OLD /TTOMAN BRIDGE AT -OSTAR: c)T IS NOT ENOUGH TO CLEAN -OSTAR OF THE -USLIMS f THE RELICS MUST ALSO BE REMOVED.d 2OBERT "LOCK, c#ROATIAN $EATH 3QUAD 4ALKS 4OUGH AROUND THE 0OOLTABLE0, )<9 IB89D9B89BH (,ONDON), 3EPTEMBER 6, 1993. 3INCE THE END OF THE WAR, THE STONES OF THE DESTROYED /LD "RIDGE (3TARI -OST) HAVE BEEN RECOVERED FROM THE RIVERBEDgIT WILL BE REBUILT; *ERRILYNN $ODDS, c"RIDGE OVER THE .ERETVA0, AF7<59C@C;M 51 I (*AN.-&EB. 1998), PP. 48-53. -ARK 4HOMPSON, FCF;=B; ,5F: )<9 "98=5 =B (9F6=5, CFC5H=5 5B8 BCGB=5-H9F79;CJ=B5 (,ONDON: !RTICLE 19 )NTERNATIONAL #ENTRE AGAINST #ENSORSHIP, 1994); -ICHAEL !. 3ELLS, )<9 BF=8;9 B9HF5M98: '9@=;=CB 5B8 G9BC7=89 =B BCGB=5 ("ERKELEY: 5NIVERSITY OF #ALIFORNIA 0RESS, 1996); 6ESNA 0E[I], (9F6=5B #5H=CB5@=GA 5B8 H<9 $F=;=BG C: H<9 .I;CG@5J CF=G=G (7ASHINGTON, $.#.: 5.3. )NSTITUTE OF 0EACE, 1996); '58=75@=G5H=CB C: H<9 (9F6=5B (C7=9HM: CC@@97H=CB C: DC7IA9BHG, ED. 3ONJA "ISERKO AND 3. 3TANOJLOVI] ("ELGRADE: (ELSINKI #OMMITTEE FOR (UMAN 2IGHTS IN 3ERBIA, $ECEMBER 1997). .ADA 4ODOROV, INTERVIEWED BY #OL. .IKOLA /STOJI] IN: c'ENOCIDNE PORUKE IZ 11001 NO]Ibd [4HE 'ENOCIDAL -ESSAGES IN 14HE 4HOUSAND AND /NE .IGHTSb], +C>G?5, !PRIL 8, 1993, P. 20, CITED IN .ORMAN #IGAR, G9BC7=89 =B BCGB=5: )<9 %C@=7M C: EH<B=7 C@95BG=B; (#OLLEGE 3TATION, 4EX.: 4EXAS ! & - 5NIVERSITY 0RESS, 1995), PP. 70, 221; FOR OTHER STATEMENTS OF THIS KIND SEE .. #IGAR, c3ERBIAbS /RIENTALISTS AND )SLAM: -AKING 'ENOCIDE )NTELLECTUALLY 2ESPECTABLE0, IG@5A=7 &I5FH9F@M 38 III (1994), PP. 147-70. 51

[32]

[33]

[34]

[35]

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

!NDRrS 2IEDLMAYER

[36]

*OVAN 2A[KOVI], !I85 N9A@>5 ("ELGRADE: !KVARIJUS, 1990), PP. 124-28, 9H D5GG=A ; $ENNIS ,. "REO, c(UMAN 2IGHTS )): #HERIF "ASSIOUNI #ONDEMNS 10SYCHOLOGYb OF "ALKAN 7AR #RIMES0, JA"A, )<9 JCIFB5@ C: H<9 AA9F=75B "98=75@ AGGC7=5H=CB 270 (1993), PP. 643-45; 3TEVAN 7EINE, ,<9B H=GHCFM =G 5 #=;<HA5F9: !=J9G 5B8 "9ACF=9G C: EH<B=7 C@95BG=B; =B BCGB=5-H9FN9;CJ=B5 (.EW "RUNSWICK, ..*.: 2UTGERS 5NIVERSITY 0RESS, 1999), PP. 87-132. 3TATEMENT BY 0LAV[I], PUBLISHED 3EPTEMBER 1993 IN THE JOURNAL (J9H (.OVI 3AD), CITED BY 3LOBODAN )NI] IN: c"ILJANA 0LAV[I]: 'ENETICIST IN THE 3ERVICE OF A 'REAT #RIME0, BCGB=5 '9DCFH (,ONDON) 19 (*UNE-!UGUST 1997), P. 1, ONLINE AT HTTP://WWW.BOSNIA.ORG.UK/BOSREP/JUNAUG97/PLAVSIC.CFM 0ROFESSOR )NI]bS ARTICLE FIRST APPEARED IN 3ERBIAN IN THE .OVEMBER 1996 ISSUE OF H9@G=BO?5 DCJ9@>5 [(ELSINKI #HARTER], PUBLISHED IN "ELGRADE BY THE (ELSINKI #OMMITTEE FOR (UMAN 2IGHTS IN 3ERBIA. #HARLOTTE %AGER, c&ROM (AVEN INTO (ELL0, )<9 $6G9FJ9F (,ONDON), *ULY 16, 1995. %LIZABETH .EUFFER, c7AR #RIMES 0ROBE 0AINS 3REBRENICA: 'ENOCIDE #HARGES 3TIR 2ANGE OF %MOTIONS IN "OSNIAN #ITY0, BCGHCB G@C69, !PRIL 2, 1996. %DWARD 4. /b.EILL, *EFFREY !. 9OUNG, AND 2OBERT "REMER, c4HE "OSNIAN .ATIONAL ,IBRARY: "UILDING A 6IRTUAL #OLLECTION0, ABBI5@ '9J=9K C: $C!C '9G95F7< 1996 (ONLINE AT HTTP://WWW.OPENBOOK.BA/OBQ/NO2/BOSNIA1.HTM). +IMBERLY 3WEET, c6OLUMES OF (OPE0, *B=J9FG=HM C: C<=75;C "5;5N=B9 (/CTOBER 1998), #OLLEGE 2EPORT, PP. VIII-X (HTTP://MAGAZINE.UCHICAGO.EDU/9810/#OLLEGE2EPORT/VOLUMES.HTM). 4HE MOVE TO REPRINT BOOKS BEGAN ALMOST IMMEDIATELY DURING THE WAR, WITH THE ISSUE OF A FACSIMILE EDITION OF -EHMED-BEG +APETANOVI] ,JUBU[AKbS CLASSIC WORK, 0HC A=G@9 AI<5A985B7= I BCGB=, FIRST PUBLISHED IN 1886. )SSUED IN 1992 UNDER THE IMPRINT %DICIJA -EMORIA "OSNIACA, THIS EDITION IS MARKED c2EPRINT IZDANJA GRADE SPASENE IZ 6IJE]NICE f .5" "I( RAZORENE 25./26.08. 1992d: REPRINT [BASED ON A COPY] OF THE ORIGINAL PUBLICATION RESCUED FROM THE 4OWN (ALL f .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY, DESTROYED ON !UGUST 25-26, 1992. 4HIS WAS ONE OF HUNDREDS OF BOOKS AND PERIODICAL TITLES PUBLISHED IN BESIEGED 3ARAJEVO AND IN OTHER "OSNIAN TOWNS DURING THE WAR; B=6@=C;F5:=>5 ACBC;F5:G?=< DI6@=?57=>5 1992-1994: DCD=G F5HB=< =N85B>5 ["IBLIOGRAPHY OF MONOGRAPHIC PUBLICATIONS 1992-94: A CHECKLIST OF WARTIME PUBLICATIONS] (3ARAJEVO: .ACIONALNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA "OSNE I (ERCEGOVINE, 1995); %NES +UJUND@I], GIH9B69F;VG !9;57M =B ,5FH=A9ZBCGB=5 5B8 H9FN9;CJ=B5: )<9 %I6@=G<=B; C: %9F=C8=75@G 1992-1994 (3IENA: 5NIVERSITq DEGLI 3TUDI DI 3IENA, #OMITATO ,).3!, 1995). 4HERE ARE PRECEDENTS FOR THE SUCCESSFUL RECONSTITUTION OF LOST HISTORICAL ARCHIVES AND MANUSCRIPT COLLECTIONS, MOST NOTABLY THE CASE OF THE MEDIEVAL COLLECTION OF THE 3TATE !RCHIVES OF .APLES. )N 1943, FOLLOWING THE !LLIED LANDINGS IN 3ICILY, MORE THAN 30,000 VOLUMES AND ABOUT 50,000 PARCHMENTS, COMPRISING THE OLDEST AND MOST VALUABLE PART OF THE ARCHIVEbS COLLECTION, WERE MOVED TO THE SUPPOSED SAFETY OF A VILLA AT -ONTESANO, OUTSIDE OF .APLES. 4HE VILLA WAS SET ON FIRE BY RETREATING 'ERMAN TROOPS AND THE ARCHIVE TOTALLY DESTROYED. ! DECADES-LONG EFFORT BY .EAPOLITAN ARCHIVISTS AND THEIR COLLEAGUES ABROAD HAS SINCE SUCCEEDED IN RECONSTRUCTING AND PUBLISHING A LARGE PART OF THE BURNED ARCHIVE FROM COPIES IN PRIVATE HANDS AND IN OTHER COLLECTIONS: 44 VOLUMES OF THE RECONSTITUTED !NGEVIN ARCHIVES OF .APLES HAVE BEEN PUBLISHED SINCE THE WAR. 2ICCARDO &ILANGIERI, c2EPORT ON THE $ESTRUCTION BY THE 'ERMANS, 3EPTEMBER 30, 1943, OF THE $EPOSITORY OF 0RICELESS (ISTORICAL 2ECORDS OF THE .APLES 3TATE !RCHIVES0, )<9 AA9F=75B AF7<=J=GH, 7 IV (/CTOBER 1944), PP. 252-55; =89A, c5N ESSAI DE RECONSTITUTION DES !RCHIVES !NGEVINES DE .APLES0, AF7<=JIA, 1 (1951), PP. 135-37; *OHN ,. +IRBY, c4HE !RCHIVES OF !NGEVIN .APLES: ! 2ECONSTRUCTION0, JCIFB5@ C: H<9 (C7=9HM C: AF7<=J=GHG, 3 IV (1966), PP. 191-194.

[37]

[38] [39] [40]

[41]

[42]

52

CCBJ=J9B7=5 UNDER &IRE: 'ENOCIDE AND "OOK-BURNING IN "OSNIA

[43]

5H5@C; FI?CD=G5 $F=>9BH5@BC; =BGH=HIH5: @=>9D5 ?B>=49JBCGH [#ATALOGUE OF THE -ANUSCRIPTS OF THE /RIENTAL )NSTITUTE: "ELLES-LETTRES], ED. 3ALIH 4RAKO, ,EJLA 'AZI], 0OSEBNA IZDANJA, 20 (3ARAJEVO: /RIJENTALNI )NSTITUT U 3ARAJEVU, 1997), 410 PP. , A DESCRIPTIVE CATALOGUE OF 564 !RABIC, 0ERSIAN, 4URKISH AND !LJAMIADO ("OSNIAN 3LAVIC IN !RABIC SCRIPT) MANUSCRIPTS OF BELLES-LETTRES HELD BY THE )NSTITUTE. 4HIS WAS ONE OF SEVERAL CATALOGUES BEING PREPARED FOR PUBLICATION BY SCHOLARS AT THE /RIENTAL )NSTITUTE ON THE EVE OF THE WAR. !FTER A BARRAGE OF 3ERB INCENDIARY SHELLS HAD DESTROYED THE )NSTITUTEbS COLLECTION AND ALL WORK IN PROGRESS, A COPY OF THE TYPESCRIPT DRAFT OF THIS CATALOGUE WAS DISCOVERED ON DEPOSIT IN THE FILES OF "OSNIAbS -INISTRY OF #ULTURE. 4WO SENIOR STAFF MEMBERS OF THE )NSTITUTE, 3ALIH 4RAKO AND ,EJLA 'AZI], MADE THEIR WAY OUT OF THE BESIEGED CITY, TAKING THE MANUSCRIPT OF THE CATALOGUE WITH THEM. 4HEY WERE ABLE TO COMPLETE THE FINAL EDITING WORK AS HOUSE GUESTS OF THE GREAT SCHOLAR OF )SLAMIC MANUSCRIPTS, $R. &UAD 3EZGIN AND HIS WIFE 5RSULA, IN &RANKFURT, 'ERMANY, WHERE THEY HAD ACCESS TO THE NECESSARY REFERENCE WORKS, WHICH NO LONGER EXISTED IN 3ARAJEVO. 4HE "OSNIAN -ANUSCRIPTS )NGATHERING 0ROJECT WAS ESTABLISHED IN 1994 BY !MILA "UTUROVI] (9ORK 5NIVERSITY), !NDRrS 2IEDLMAYER ((ARVARD 5NIVERSITY), AND )RVIN #EMIL 3CHICK (-ASSACHUSETTS )NSTITUTE OF 4ECHNOLOGY); FOR FURTHER INFORMATION READERS ARE URGED TO CONSULT THE PROJECTbS HOME PAGE ON THE 7ORLD 7IDE 7EB: HTTP://WWW.OPENBOOK.BA/BMSS/

[44]

Univerzitet U SarajevU

53

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 026.07(497) ,IBRARY OF #ONGRESS

!I4B= )@CJ9B= I "CB;F9GBC> 6=6@=CH97= I ,5O=B;HCBI

'F98F5; '5>=Q
,IBRARY OF #ONGRESS, 7ASHINGTON $.#., 53! 0RE PET GODINA +ONGRESNA BIBLIOTEKA U 6A[INGTONU SLAVILA JE SVOJ DVESTOGODI[NJI JUBILEJ. $ALEKE 1800. GODINE, 24. APRILA, DRUGI PO REDU PREDSEDNIK 3JEDINJENIH !MERI^KIH $R@AVA, $@ON !DAMS (*OHN !DAMS), POTPISAO JE UKAZ O OSNIVANJU BIBLIOTEKE KOJA ]E SLU@ITI ZA POTREBE POSLANIKA U SKUP[TINI MLADE, ^ETRNAESTOGODI[NJE DR@AVE, I ODOBRIO DA SE, ZA PET HILJADA DOLARA, KUPE cTAKVE KNJIGE KOJE BI BILE NEOPHODNE ZA RAD SKUP[TINEd. 3LEDE]E, 1801. GODINE, IZ ,ONDONA SU STIGLE KNJIGE, I +ONGRESNA BIBLIOTEKA JE, SA SEDAMSTO ^ETRDESET SVEZAKA I TRI MAPE, OSNOVALA SVOJU KOLEKCIJU. $VE GODINE KASNIJE TADA[NJI PREDSEDNIK, 4OMAS $@EFERSON (4HOMAS *EFFERSON), POTPISAO JE PRVI :AKON O BIBLIOTECI, KOJIM JE +ONGRESNA BIBLIOTEKA STAVLJENA POD KONTROLU ZAJEDNI^KE KOMISIJE SASTAVLJENE OD ^LANOVA 3ENATA I 0REDSTAVNI^KOG VE]A. /VA KOMISIJA, NA PREDLOG PREDSEDNIKA DR@AVE, POSTAVLJA DO@IVOTNOG DIREKTORA BIBLIOTEKA (SA ZVANJEM "IBLIOTEKAR +ONGRESA), ODRE\UJE BUD@ET ZA SVAKI SEKTOR BIBLIOTEKE, ODOBRAVA SREDSTVA ZA NOVA RADNA MESTA, KUPOVINU KNJIGA I NAME[TAJA. :A SPECIJALNE NABAVKE (KUPOVINU STARIH I RETKIH KNJIGA ILI IZUZETNO SKUPIH IZDANJA KAKAV JE, PRIMERA
54

RADI, FAKSIMIL -IROSLAVLJEVOG JEVAN\ELJA), POSTOJI TZV. 3AVET -EDISON (-EDISON #OUNCIL), SASTAVLJEN OD VRLO BOGATIH DARODAVACA I PREDSTAVNIKA VELIKIH KOMPANIJA, KOJI ODOBRAVA SREDSTVA ZA NABAVKU, ALI SE ZA SVAKI PREDLOG DONOSI POSEBNA ODLUKA I IZGLASAVA VE]INOM GLASOVA. "IBLIOTEKA SE U PO^ETKU RAZVIJALA UGLAVNOM U TRI ETAPE: U PRVOJ BILA JE TO PRIRU^NA BIBLIOTEKA PUNA PRAVNE LITERATURE IZ BRITANSKOG ZAKONODAVSTVA, ISKLJU^IVO ZA ^LANOVE +ONGRESA. 5 DRUGOJ FAZI, KOLEKCIJU SU PO^ELI DA KORISTE I DRUGI PREDSTAVNICI DR@AVNE VLASTI (SUDSTVA I IZVR[NE). 4RE]A FAZA NASTUPILA JE 1815. GODINE KADA JE BIBLIOTEKA RAZVILA DELOKRUG KOJI I DANAS IMA. $ANAS, FONDOVE +ONGRESNE BIBLIOTEKE MO@E DA KORISTI SVAKA OSOBA IZNAD OSAMNAEST GODINA STAROSTI. 3ME[TENA U TRI ZGRADE KOJE NOSE IMENA PRVIH PREDSEDNIKA 3JEDINJENIH !MERI^KIH $R@AVA, $@EFERSONA (ZAVR[ENA 1897), !DAMSA (ZAVR[ENA 1937) I -EDISONA (ZAVR[ENA 1980), NAJZASLU@NIJIH ZA STVARANJE PRINCIPA DR@AVE PA I BIBLIOTEKE, +ONGRESNA BIBLIOTEKA GODI[NJE PRIMI PREKO DVA MILIONA POSETILACA I USLU@I INDIREKTNO PREKO MILION KLIJENATA.

*U@NI 3LOVENI U +ONGRESNOJ BIBLIOTECI U 6A[INGTONU

2AZVOJ +ONGRESNE BIBLIOTEKE NE MO@E SE ODVOJITI OD RAZVOJA AMERI^KE DR@AVE. 5 VREME OSNIVANJA "IBLIOTEKE, !MERIKU SU VODILI NEKI OD NAJVE]IH UMOVA NJENE ISTORIJE, ME\U KOJIMA POSEBNO MESTO PRIPADA 4OMASU $@EFERSONU. /N JE VEROVAO I PROKLAMOVAO DA JE SLOBODNO I DEMOKRATSKO DRU[TVO JEDINO SNAGOM INTELEKTA, ZA [TA JE NEOPHODNA KNJIGA I SLOBODAN DOSTUP NJOJ. 3LU^AJ JE HTEO DA 1814. GODINE BRITANSKE TRUPE NA KRATKO VREME OKUPIRAJU 6A[INGTON, ZAPALE GA I DA TOM PRILIKOM IZGORI I ZGRADA +ONGRESA, U KOJOJ JE BILA SME[TENA "IBLIOTEKA, SA TRI HILJADE KNJIGA. 4OMAS $@EFERSON TADA JE PREDLO@IO +ONGRESU DA, ZA DVADESET TRI HILJADE DEVETSTO ^ETRDESET DOLARA, OTKUPI NJEGOVU BOGATU BIBLIOTEKU KOJU JE SA^INJAVALO [EST HILJADA ^ETIRISTO OSAMDESET SEDAM KNJIGA. 4IME JE ZNATNO PRO[IREN SADR@AJ KOLEKCIJE JER JE ONA, OSIM PRAVNE, EKONOMSKE I ISTORIJSKE LITERATURE,SADR@AVALA NASLOVE IZ PRIRODNIH NAUKA, BELETRISTIKE, UMETNOSTI, ARHITEKTURE I GEOGRAFIJE. 0O RE^IMA 4OMASA $@EFERSONA, cNEPOSTOJI PREDMET NA KOJI U B>9;CJC> 6=6@=CH97= ^LAN +ONGRESA NE]E IMATI PRILIKU DA SE POZOVEd (cNO SUBJECT TO WHICH A -EMBER OF #ONGRESS MAY NOT HAVE OCCASION TO REFERd). /SIM NA ENGLESKOM, U $@EFERSONOVOJ BIBLIOTECI BILO JE KNJIGA NA FRANCUSKOM, STAROGR^KOM, LATINSKOM, NEMA^KOM I [PANSKOM JEZIKU. 6REMENOM DELOKRUG KORISNIKA PA TIME I SADR@AJA SE ZNATNO PRO[IRIO. +ONGRESNA BIBLIOTEKA JE POSTALA NACIONALNI CENTAR ZA INFORMACIJE U KOJEM SE NALAZI INTELEKTUALNO BLAGO NE SAMO AMERI^KOG NARODA, VE] I CELOGA SVETA, U SVIM MOGU]IM FORMAMA. /SIM KNJIGA I PERIODIKE (DVADESET I DEVET MILIONA), MAPA (^ETIRI MILIONA, OSAM STOTINA HILJADA) I RUKOPISA (PEDESET SEDAM MILIONA), TU SE NALAZE I PRIVATNE ARHIVE AMERI^KIH

DR@AVNIKA (ARHIVE SVIH PREDSEDNIKA !MERIKE DO 4EODORA 2UZVELTA (4HEODORE 2OOSEVELT). 5 +ONGRESNOJ BIBLIOTECI ^UVAJU SE MUZI^KE TVOREVINE (DVA MILIONA SEDAMSTOTINA HILJADA PLO^A), NAJVE]A KOLEKCIJA FILMOVA U !MERICI (DEVET STOTINA HILJADA), FOTOGRAFIJE (DVANAEST MILIONA) ISTORIJISKI DOKUMENTI IZ 'RA\ANSKOG RATA I VOJNI PLANOVI BITAKA. /SIM U TRI ZGRADE "IBLIOTEKE MAGACINSKI PROSTOR OD PREKO PETSTO TRIDESET MILJA POLICA SME[TEN JE I U OBLI@NJOJ DR@AVI -ERILEND (-ARYLAND) ODAKLE DVA MINIBUSA SVAKODNEVNO DONOSE MATERIJAL ^ITAOCIMA I BIBLIOTEKARIMA. 5 "IBLIOTECI JE ZAPOSLENO ^ETIRI STO PEDESET JEDAN SLU@BENIK (2003) OD KOJIH TRI HILJADE IMA VISOKU I NAJVI[U STRU^NU SPREMU RAZNIH PROFILA. "UD@ET +ONGRESNE BIBLIOTEKE ZA OVU GODINU PRE[AO JE [EST STOTINA MILIONA DOLARA. 3VE O +ONGRESNOJ BIBLIOTECI MO@E SE NA]I NA NJENOJ VEB STRANICI: <WWW.WEBLOC.LOC.GOV>, DOK JE DIREKTAN ULAZ U KATALOG <HTTP://CATALOG.LOC.GOV> 6RLO JE TE[KO ODREDITI KADA SU SE PRVI *U@NI 3LOVENI POJAVILI U +ONGRESNOJ BIBLIOTECI. $A LI JE TO BIO SLOVENA^KI "ISKUP &RIDERIK )RINEJ "ARAGA (1797-1868), KOJI JE, KAO KATOLI^KI MISIONAR ME\U )NDIJANCIMA, NAPISAO PRVU GRAMATIKU ^IPAVSKOG JEZIKA, WA )<9CF9H=75@ 5B8 %F57H=75@ GF5AA5F C: H<9 $7<=DK9 !5B;I5;9X ($ETROIT, 1850) ILI 6UK 3TEFANOVI] +ARAD@I] SA @9=B9 G9F6=G7<9 GF5AA5H=? (,EIPZIG, 1824)? 6UKOVA GRAMATIKA SE U +ONGRESNOJ BIBLIOTECI POJAVILA U DRUGOJ POLOVINI 8)8 VEKA, ZAJEDNO G5 GF5AA5H=? 89F =@@MF=G7<9B (DF57<9 (6IENNA, 1845) !NDRIJE 4ORKVATA "RLI]A, "5@CA GFDG?CA ;F5A5H=?CA (1850) <URE $ANI^I]A TE I@=G?CA G@CJB=7CA (:AGREB, 1854) 6JEKOSLAVA "ABUKI]A. .AJZNA^AJNIJU JU@NOSLOVENSKU ZBIRKU +ONGRESNA BIBLIOTEKA JE DOBILA 1903. KUPIV[I ZAOSTAV[TINU -ARTINA (ATALE (-ARTIN (ATTALE, 1821-1903), PROFESORA FILOLOGIJE NA
55

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

0REDRAG 0AJI]

0RA[KOM UNIVERZITETU I ^LANA >E[KE I 2USKE AKADEMIJE NAUKA. 5 TOJ BOGATOJ ZBIRCI NA[LI SU SE KOMPLETANI SETOVI '585 >I;CG@5J9BG?9 5?589A=>9, 1867-1903 I !>9HCD=G5 >I;CG@5J9BG?9 5?589A=>9, 1877-1903, KOJI PREDSTAVLJAJU OSNOVNA DOSTIGNU]A OVE VRLO ZNA^AJNE NAU^NE INSTITUCIJE JU@NOSLOVENSKIH NARODA, OSNOVANE 1867 GODINE. $RUGA PO ZNA^AJU JE VEOMA BOGATA KOLEKCIJA )C8CF %@CR9J, ZBIRKA OD [ESTO TRIDESET PET PRVIH IZDANJA NA BUGARSKOM JEZIKU, KUPLJENA 1950. GODINE. 4U SE MO@E NA]I IGHCF===5 G@5J=5BC6C@;5FG?5=5 HILENDARSKOG JEROMONAHA I OSNIVA^A NOVE BUGARSKE PISMENOSTI 0AJSIJA (ILANDARSKOG, NAPISANA 1762, A [TAMPANA 1840. GODINE, MF=5?C8FCA=CB, G=F97< #98=9@B=? (1806) KOJEG JE NAPISAO EPISKOP 3OFRONIJE OD 6RACA, BI?J5F G F5N@=7<BM DCI7<9B==5 PRVOG BUGARSKOG SEKULARNOG PISCA 0ETURA "ERONA, TE PRVA BUGARSKA KNJIGA IZ GEOGRAFIJE F5H?C9 DC@=H=7<9G?C9 N9A@9CD=G5B=9 N5 C6I7<9B=9 B5 6C@;5FG?CHC A@5897<9GHJC 5RHIMADRIDT .EOFITA "OZVELIJA. +RAJEM 8)8 VEKA 3JEDINJENE !MERI^KE $R@AVE USPOSTAVILI SU DIPLOMATSKE ODNOSE SA TADA VE] SAMOSTALNIM ZEMLJAMA *U@NIH 3LOVENA, "UGARSKOM I 3RBIJOM, A RAZVILE SU I SARADNJU SA DRUGIM JU@NOSLOVENSKIM NARODIMA KOJI SU @IVELI U SKLOPU !USTROUGARSKE MONARHIJE. "IBLIOTEKA JE PO^ELA DA DOBIJA ZVANI^NA DR@AVNA DOKUMENATA, U PRVOM REDU ZAPISNIKE PARLAMENTARNIH ZASEDANJA, SLU@BENE NOVINE, POPISE STANOVNI[TVA I DRUGE ZVANI^NE STATISTI^KE PODATKE. .AU^NE INSTITUCIJE JU@NOSLOVENSKIH DR@AVA, OTPRILIKE U TO VREME, USPOSTAVLJAJU RAZMENU SVOJIH IZDANJA SA +ONGRESNOM BIBLIOTEKOM KOJA, PO :AKONU O OBAVEZNOM PRIMERKU, KADA SE KNJIGA REGISTRUJE ZA ZA[TITU AUTORSKIH PRAVA, DOBIJA DVA PRIMERKA. *EDAN OD NJIH OSTAJE U STALNOJ ZBIRCI, DOK SE DRUGI
56

PRIMERAK UPOTREBLJAVA ZA RAZMENU. /SIM TOGA, GRA\ANI KOJI POKLONE KNJIGE ILI NEKI DRUGI UMETNI^KE PREDMETE, OSLOBA\ENI SU POREZA U VREDNOSTI POKLONA, PA SE I NA TAJ NA^IN DOLAZI DO DUPLIKATA KOJI SLU@E ZA RAZMENU. 0RIRODNO, IPAK SE NAJVE]I DEO ZBIRKE SE UPOTPUNJUJE KUPOVINOM KNJIGA IZ JU@NOSLOVENSKIH ZEMALJA. 0O^ETKOM [EZDESETIH GODINA IZGLASAN JE ZAKON (T.Z. %I6@=7 !5K 480), PO KOME SU SVE DR@AVE KOJE SU 3JEDINJENIM !MERI^KIM $R@AVAMA OSTALE DU@NE ZA PORATNU POMO] U HRANI, MOGLE DA VRATE DUG SREDSTVIMA KOJA BI BILA UTRO[ENA ISKLJU^IVO ZA NABAVKU KNJIGA, ^ASOPISA, MAPA I TOME SLI^NO. 4ADA JE +ONGRESNA BIBLIOTEKA OTVORILA SVOJU KANCELARIJU U PREDIVNOJ KU]I SRPSKOG PESNIKA I DIPLOMATE -ILANA 2AKI]A (1876-1938) NA $OR]OLU U "EOGRADU, U KOJOJ JE DVADESETAK SLU@BENIKA KUPOVALO I KATALO[KI OBRA\IVALO LITERATURU SA PODRU^IJA CELE *UGOSLAVIJE, TE SLALO KNJIGE SA OBRA\ENIM KATALO[KIM KARTICAMA +ONGRESNOJ I BIBLIOTEKAMA U DVADESETAK AMERI^KIH UNIVERZITETA KOJI POSEDUJU SLAVISTI^KU LITERATURU. /VDE TREBA POMENUTI JO[ JEDAN KURIOZITET. "ILO JE TO DOBA cADIMINISTRATIVNOG SOCIALIZMAd, KADA SU ODRE\ENE KNJIGE I ^ASOPISI, PO PU[TANJU U PRODAJU, BIVALI ODLUKOM JAVNOG TU@IOCA ZAPLENJENI I UNI[TENI, A BUDU]I DA JE +ONGRESNA BIBLIOTEKA NABAVLJALA KNJIGE I ^ASOPISE DIREKTNO OD IZDAVA^A, ZABRANJENE PUBLIKACIJE SU SA^UVANE ZA KORISNIKE JU@NOSLOVENSKE KOLEKCIJE. 4AKO SE OVDE, PRIMERA RADI, MOGU NA]I KOMPLETI ^ASOPISA W%F5L=Gd ILI ZABRANJENIA ZBIRKA PESAMA +IB9B5 JF9A9B5 'OJKA <OGE. +ONGRESNA BIBLIOTEKA NABAVLJA KNJIGE, ^ASOPISE, FILMOVE I DRUGE MATERIJALE IZ CELOGA SVETA IZ SVIH OBLASTI @IVOTA, IZUZEV

*U@NI 3LOVENI U +ONGRESNOJ BIBLIOTECI U 6A[INGTONU

MEDICINE I POLJOPRIVREDE, JER ZA OVE PREDMETE POSTOJE POSEBNE NACIONALNE BIBLIOTEKE U 6A[INGTONU. 5 NABAVCI MATERIJALA VODI SE RA^UNA DA TO BUDE IZVORNI MATERIJAL. .E NABAVLJAJU SE PREVODI, IZUZEV PREVODA NA ENGLESKI SA NEKOG MANJE POZNATOG JEZIKA (KAKVI SU JU@NOSLOVENSKIH), KOJI POSEDUJU NEKU NAU^NU ILI KULTUROLO[KU VREDNOST. .E KUPUJU SE U UD@BENICI ILI DE^IJE KNJIGE IZUZEV ONIH KOJI PRESTAVLJAJU NEKI REDAK LITERARNI ILI GRAFI^KI USPEH. -ATERIJAL SE KLASIFIKUJE PO PREDMETU KOJI OBRA\UJE, TAKO DA NE POSTOJI KOLEKCIJA RAZNIH NARODA (IZUZEV KNJI@EVNOSTI POJEDINIH NARODA KOJI SU NA TAJ NA^IN PREDMET ZA SEBE). )ZUZETAK ^INE MATERIJALI [TAMPANI NA HEBREJSKOM, KOREANSKOM, JAPANSKOM, KINESKOM, PERSIJSKOM I INDONE@ANSKOM JEZIKU, KOJI SE OBRA\UJU I ^UVAJU KAO POSEBNE KOLEKCIJE. "UDU]I DA JE MATERIJAL *U@NIH 3LOVENA RAZVRSTAN SA OSTALIM NARODIMA PO PREDMETU KOJI OBRA\UJE, JEDINI UVID U [TA +ONGRESNA BIBLIOTEKA POSEDUJE, JESTE SISTEMATSKA PROVERA DOMA]IH BIBLIOGRAFIJA, ]IJI SE NASLOVI UPORE\UJU SA KOLEKCIJOM BIBLIOTEKE. 4O I ^LANCI U LOKALNOJ DNEVNOJ [TAMPI O NOVIM IZDANJIMA KOJI SE PA@LJIVO PRATE I NARU^UJU OD LOKALNIH NABAVLJA^A I BIBLIOTEKA S KOJIM POSTOJE UGOVORI O RAZMENI, SU JEDINI NA^INI DA PROCENIMO KOJE NOVE NASLOVE VREDI NABAVITI I PRIDODATI JU@NOSLOVENSKOJ KOLEKCIJI. 0ISAC OVIH REDOVA ZADU@EN JE ZA KOMPLETIRANJE OVE KOLEKCIJE I ZA DAVANJE INFORMACIJA O ZBIRCI, U PRVOM REDU ^LANOVIMA +ONGRESA I NJIHOVIM SARADNICIMA, DR@AVNIM USTANOVAMA PA I SVAKOM KORISNIKU KOJI MU SE OBRATI. )ZDAVA^KA DELATNOST *U@NIH 3LOVENA PROCVALA JE KRAJEM 8)8 VEKA. 5 KRAJEVIMA KOJI SU JO[ UVEK BILI POD OSMANLIJSKOM VLA[]U,

ZABRANJIVANO JE [TAMPANJE KNJIGA ]IRILICOM, PA SU MNOGE KNJIGE JEZIKU [TAMPANE U "UKURE[TU, "UDIMPE[TI, 3OLUNU, /DESI, "E^U, A KNJIGE NA BUGARSKOM, SVE DO 1878, U "EOGRADU. 5 KNJIZI BI@;5FG?5 JINFCN<89BG?5 ?B=N<B=B5 -ANETA 3TOJANOVA, ZABELE@ENO JE DA JE U PERIODU OD 1806. DO 1878. [TAMPANO HILJADU DEVETSTO DESET NASLOVA NA BUGARSKOM. 'ODINE 1897, KADA JE .ACIONALNA BIBLIOTEKA U 3OFIJI ZAKONOM PROGLA[ENA DR@AVNOM BIBLIOTEKOM U KOJOJ ]E SE ^UVATI PO JEDAN PRIMERAK SVAKOG [TAMPANOG MATERIJALA (KNJIGE, ^ASOPISA, PLAKATA), IZA[AO JE PRVI BROJ NACIONALNE BIBLIOGRAFIJE BI@;5FG?= ?B=;CD=G, IZ KOJEG SE VIDI DA JE PO^ETKOM 88 VEKA U "UGARSKOJ [TAMPANO OKO HILJADU PETSTO NASLOVA GODI[NJE. $ANAS JE TAJ BROJ DOSTIGAO BLIZU TRI I PO HILJADE NASLOVA I ON OBUHVATA PRE[TAMPANA IZDANJA, PREVODE, [KOLSKE UD@BENIKE, KNJIGE ZA DECU, KAO I ORGINALNA DELA BUGARSKIH PISACA IZ SVIH OBLASTI @IVOTA. +ONGRESNA BIBLIOTEKA, KROZ RAZMENU I DIREKTNU KUPOVINU, NABAVLJA OTPRILIKE POLOVINU POMENUTOG BROJA NASLOVA, DAKLE IZME\U HILJADU I PET STO I HILJADU I OSAMSTO NASLOVA GODI[NJE. 5 %VROPSKOJ ^ITAONICI KORISNICIMA JE DOSTUPNO NEKOLIKO STOTINA NASLOVA NAJNOVIJIH NASLOVA ENCIKLOPEDIJA (EB7=?@CD98==5 BI@;5F==5), RE^NIKA I BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA O DRZAVNIM, DRU[TVENIM, KULTURNIM I PRIVREDNIM PITANJIMA TE BIOGRAFSKI PODATCI O VA@NIM LI^NOSTIMA. .A SLI^AN NA^IN +ONGRESNA BIBLIOTEKA NABAVLJA IZ DRUGIH ZEMALJA JU@NOSLOVENSKIH ZEMALJA. $O RASPADA *UGOSLAVIJE NABAVNA POLITIKA JE BILA CENTRALIZOVANA: KNJIGE IZ CELE *UGOSLAVIJE NABAVLJALE SU SE PREKO "EOGRADA, A ^ASOPISI PREKO :AGREBA. "IBLIOGRAFSKA KONTROLA SE OBAVLJALA PREKO PODATAKA IZ B=6@=C;F5:=>9 JI;CG@5J=>9 I MARIBORSKOG BIBLIOGRAFSKOG CENTRA, KOJI JE PRVI STVORIO
57

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

0REDRAG 0AJI]

KOMPJUTORSKU MRE@U BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA. /VAJ CENTAR SAKUPLJAO JE PODATKE OD SVIH IZDAVA^A KOJI SU PO ZAKONU BILI DU@NI DA PO[ALJU OBAVEZNI PRIMERAK SVOJIH IZDANJA. 2ASPAD *UGOSLAVIJE I GRA\ANSKI RAT USLOVILI SU STRUKTURNU PROMENU PRA]ENJA IZDAVA^KE DELATNOSTI I NABAVKE. 0ISAC OVIH REDOVA DOBIO JE ZADATAK DA OD NEKADA[NJA DVA STVORI [EST PUTA DVA CENTRA ZA NABAVKU [TAMPANOG MATERIJALA. 3LU^AJ JE HTEO DA SMO NA VREME, DAKLE PRE GRA\ANSKOG RATA, PREDVIDELI RASPAD CENTRALISTI^KOG SISTEMA U *UGOSLAVIJI, TE SMO U SVAKOM GLAVNOM GRADU BUDU]IH NEZAVISNIH DR@AVA ORGANIZOVALI NABAVLJA^KU SLU@BU I OBNOVILI VE] UHODANU RAZMENU SA NAU^NIM INSTITUCIJAMA. )STORIJSKI DOGA\AJI U ZEMLJAMA *U@NIH 3LOVENA I PRILI^NO NIZAK NIVO ZNANJA I INTERESOVANJA !MERIKANACA O KOMPLIKOVANOJ PRO[LOSTI TIH NARODA, IZAZVALI SU, MO@E SLOBODNO RE]I, NEO^EKIVANO VELIK INTERES SVIH DELOVA DR@AVNE VLASTI OVE ZEMLJE. 0ROVALA NACIONALNIH SUKOBA I DOLAZAK IZBEGLICA IZ PREDHODNE *UGOSLAVIJE ZNATNO JE PRO[IRIO INTERES ZA JU@NOSLOVENSKU ZBIRKU. 4REBA NAPOMENUTI DA SAMO O RATU U *UGOSLAVIJI POSTOJI PREKO [EST STOTINA KNJIGA I NEBROJEN NIZ NASLOVA U PERIODICI. 3ASVIM NEO^EKIVANO, KUSTOS JU@NOSLOVENSKE ZBIRKE NA[AO SE U NEKOLIKO cKRIZNIH [TABOVAd, GDE SE TRA@ILA EKSPERTIZA O ZEMLJAMA, NARODIMA I NJIHOVIM VO\AMA, TE VI\ENIM LI^NOSTIMA OPOZICIJE, DA BI SE BAR FORMALNO STEKLA SLIKA OBJEKTIVNOSTI U STVARANJU MI[LJENJA O TIM DOGA\AJIMA. *U@NOSLOVENSKA KOLEKCIJA DANAS SADR@I VI[E STOTINA HILJADA KOMADA MATERIJALA I STALNO SE UPOTPUNJUJE KNJIGAMA, ^ASOPISIMA, FILMOVIMA, MUZI^KIM OSTVARENJIMA I DIGITALNIM PROIZVODIMA. 5 POSLEDNJE DVE GODINE U ZAJEDNICI SA .ARODNOM BIBLIOTEKOM 3RBIJE
58

SKUPLJENA JE ZBIRKA DOKUMENATA I ^LANAKA IZ AMERI^KE I RATNE PERIODIKE NARODA BIV[E *UGOSLAVIJE KOJA SA POMENUTIM KNJIGAMA POSVE]ENIH TOM ISTORIJSKOM DOGA\AJU PREDSTAVLJA UNIKATNU ZBIRKU ZA PROU^AVANJE RATA U *UGOSLAVIJI OD 1991. DO 1995. "OGATA UMETNI^KA ISTORIJA *U@NIH 3LOVENA ^ESTO JE PREDMET PROU^AVANJA NE SAMO SPECIJALISTA I STUDENATA, VE] I MEDIJA I NOVINARA. 0RIMERA RADI, U TAKOZVANOM ODELENJU 0OSTERA I FOTOGRAFIJE, U IZVANREDNO BOGATOJ KOLEKCIJI, MOGU SE NA]I NAJLEP[I PRIMERI NEIMARSKIH DOSTIGNU]A IZ JU@NOSLOVENSKIH GRADOVA. 5 ODELENJU ZA MUZIKU, PORED [TAMPANE LITERATURE, NOTA I PLO^A, NALAZE SE I ORGINALNI SNIMCI FOLKLORNIH NASTUPA I NARODNE MUZIKE SNIMLJENI NA FESTIVALIMA, KAO I PRILIKOM POSETA AMERI^KIH PROU^AVALACA FOLKLORA JU@NOSLOVENSKIH ZEMALJA. 5 OVOM ODELENJU SE ^UVAJU I ORIGINALNI SNIMCI NASTUPA U !MERICI ^UVENOG BUGARSKOG BASA "ORISA (RISTOVA, HRVATSKOG SOPRANA :INKE +UNC -ILANOV (DUGOGODI[NJE PRIMADONE -ETROPOLITEN OPERE U .JUJORKU) I MNOGIH MANJE POZNATIH UMETNIKA SA "ALKANA. 5 ODELENJU ZA FILM ^UVA SE BOGATA ZBIRKA BUGARSKOG DOKUMENTARNOG I UMETNI^KOG FILMA, ME\UNARODNO PRIZNATIH DOSTIGNU]A HRVATSKOG CRTANOG FILMA, KAO I SKORO KOMPLETNE KOLEKCIJE %MIRA +USTURICE, $U[ANA -AKAVEJEVA, I JO[ NEKIH. /VA KOLEKCIJA SE SVAKODNEVNO OBOGA]UJE NOVIM FILMOVIMA I CILJ JE STVORITI REPREZENTATIVNU ZBIRKU FILMSKIH DOSTIGNU]A SVIM JU@NOSLOVENSKIH NARODA. 4REBA NAPOMENUTI DA +ONGRESNA BIBLIOTEKA POSEDUJE VEROVATNO JEDINSTVENU KOLEKCIJU INFORMATIVNIH EMISIJA IZ SVIH DR@AVA PRETHODNE *UGOSLAVIJE, SNIMANIH I EMITOVANIH U VREME GRA\ANSKOG RATA NA TIM PROSTORIMA. /DELENJE ZA GEOGRAFIJU I MAPE ^UVA ISTORIJSKE I DRUGE MAPE SVIH PROSTORA NA

*U@NI 3LOVENI U +ONGRESNOJ BIBLIOTECI U 6A[INGTONU

KOJIMA SU *U@NI 3LOVENI @IVELI I STVARALI SVOJE ZAJEDNICE. /VAJ MATERIJAL TAKO\E PROBUDIO VELIKO INTERESOVANJE OVDA[NJIH DR@AVNIH I NAU^NIH INSTITUCIJA U PROTEKLOJ DECENIJI. .A SIMPOZIJUMU ODR@ANOM U ^AST OCA HRVATSKE KNJI@EVNOSTI -ARKA -ARULI]A NE MALO IZNENA\ENJE ^LANOVA (RVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI IZAZVALE SU ORGINALNE MAPE $ALMACIJE IZ 86) VEKA. +AD JE RE^ O RETKIM IZDANJIMA, OVA BIBLIOTEKA POSEDUJE JEDNU OD NAJSTARIJIH HRVATSKIH KNJIGA, "=GG5@9 G@5;C@=H=7IA, [TAMPANU 1483. GODINE U 6ENECIJI, -ARKA -ARULI]A: D9 =BGH=HIH=CB9 69B9 J=J9B8= D9F 9L9AD@5 G5B7HCFIA (1506), ED=GHC@5 58 A8F=5BIA +I. %CBH. "5L (1522), '9EIA D5@A5H=59 9H CFC5H=59 ;9GH5 (1746-48) I AB=A58J9FG=C =B 9CG EI= 695HIA H=9FCBCAIA IH5@IA 9GG9 7CBH9B8IBH IZDANU ISTO 1746-48. GODINE. +ONGRESNA BIBLIOTEKA POSEDUJE %G5@H=F [TAMPAN 1638. GODINE, TAKO\E U 6ENECIJI. /VDE SE ^UVAJU I KNJIGE 2U\ERA "O[KOVI]A E@9A9BHCFIA IB=J9FG59 A5H<9G9CG [TAMPANA U 2IMU, 1754. GODINE, D9 @=HH9F5F=5 9LD98=H=CB9 D9F DCBH=:=7=5A 8=H=CB9A 58 8=A9BH=9B8CG 8ICG A9F=8=5B= ;F58IG 9H 7CFF=;9B85A A5DD5A ;9C;F5:=75A, ISTO [TAMPANA U 2IMU 1755. GODINE KAO JO[ TRI

NASLOVA [TAMPANA ZA NJEGOVOG @IVOTA. 4RI OD OVIH KNJIGA JE ^UVENI DUBROVA^KI ASTRONOM, FILOZOF, DIPLOMATA I JEZUITA POKLONIO "END@AMINU &RENKLINU ("ENJAMIN &RANKLIN, 1706-1790) ILI U 0ARIZU ILI PRILIKOM POSETE I GOVORA U AMERI^KOM 0ARLAMENTU 17. OKTOBRA 1778. GODINE PA POSLE NA VE^ERI SA "END@AMINOM &RENKLINOM KOD NJEGOVOG PARI@KOG PRIJATELJA MARKIZA Db%STAING U &ILADELFIJI. .A@ALOST +ONGRESNA BIBLIOTEKA NE RASPOLA@E DATUMOM KADA SU OVE KNJIGE U[LE U KATALOG BIBLIOTEKE. 0RE NEKOLIKO GODINA JE U ZBIRKU RETKIH KNJIGA UKLJU^EN I VERAN FAKSIMIL /5?CBCDF5J=@5 (J9HC; (5J9 IZ 1265. GODINE. 5 ODELENJU ZA MANUSKRIPTE ^UVAJU SE DOKUMENTA I PISMA AMERI^KIH ISTORIJSKI LI^NOSTI, PA SE TU MO@E NA]I I NJIHOVA PREPISKA SA PREDSTAVNICIMA *U@NIH 3LOVENA. 4AKO SE, U ARHIVI PREDSEDNIKA 6ILSONA, MO@E NA]I PREPISKA NJEGOVOG DR@AVNOG SEKRETARA 2OBERTA ,ANSINGA SA .IKOLOM 0A[I]EM. 5 OVOM ODELENJU SE NALAZI I OKO DVADESET PET PISAMA .IKOLE 4ESLE (18561943) I NE[TO MANJE PISAMA -IHAJLA 0UPINA (1858-1937), DVOJICE NAJZNA^AJNIJIH 3RBA KOJI SU STVARALI U !MERICI.

59

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 027(497.6:0)

BG=89 #CC?=B; &IH 5B8 &IHG=89 #CC?=B; B: AB ADDFC57< HC BCGB=5B #=6F5F=9G

AND ,IBRARY 3CIENCE, &ACULTY OF 0HILOSOPHY, 3ARAJEVO

F=FGH H=A9 T H<=G H=A9

BY "9A5@ B5?5FO=Q
) WAS A BOY OF 14 WHEN ) ENTERED THESE PREMISES AT THE 3KENDERIJA (ALL FOR THE FIRST TIME. )T WAS IN *UNE OR *ULY OF 1969 f ) CANNOT REMEMBER EXACTLY f IT WAS MORE THAT 35 YEARS AGO. 4HE OFFICIAL OPENING OF THESE PREMISES TOOK PLACE LATER THAT YEAR WHEN THIS GRAND BUILDING HOSTED THE 7ORLD 4ABLE 4ENNIS #HAMPIONSHIP (34%.3 1970). "UT 9%3 f EVERYONE CAME TO THE *UNE EVENT f TO SEE THE GREATEST GIG EVER HELD IN 3ARAJEVO f APART FROM 3EPTEMBER 23, 1997 52 +O[EVO 3TADION CONCERT f THE LIVE CONCERT OF "LOOD 3WEAT AND 4EARS. "ROTHER(*) OF A FRIEND OF MINE(**) TOOK THIS PHOTOGRAPH, AND ) LATER HELPED HIM DEVELOP THE NEGATIVE AND PRODUCE SOME EXTRA COPIES IN MY PHOTO LABORATORY. -IRACULOUSLY, THE FILM NEGATIVE PHOTOGRAPHS SURVIVED EVEN THOUGH MY MOTHERbS APARTMENT IN 'RBAVICA WAS LOOTED BACK IN 1992, AND ALL MY BOOKS, PHOTOGRAPHS, AND RECORD COLLECTION INCLUDING SOME EXTRAORDINARY WORKS OF 6ANILLA &UDGE, 0ROCOL
(*) 0HOTOGRAPH BY "RANKO =URGUS (**) .ENAD =URGUS

$EPARTMENT FOR #OMPARATIVE ,ITERATURE

(ARUM AND &RANK :APPA WERE GONE FOR GOOD. .OSTALGICALLY REMEMBERING THIS f LET ME JUST FOR A MOMENT PRETEND THAT ) AM ANNOUNCING THE :APPA CONCERT. !S YOU PROBABLY KNOW, IT ALWAYS STARTED WITH A QUESTION c,ADIES AND GENTLEMAN WHAT IS A SECRET WORD FOR TONIGHT?d 3O: 7HAT )3 A

60

)NSIDE ,OOKING /UT AND /UTSIDE ,OOKING )N: !N !PPROACH TO "OSNIAN ,IBRARIES

SECRET WORD OF OUR CONFERENCE TODAY? -Y ANSWER SHOULD BE f 7% !2% 4/'%4(%2. 4OGETHER, DEAR COLLEAGUES AND FRIENDS, DISTINGUISHED GUESTS, MY STUDENTS, &/"S (STANDING FOR &RIENDS OF "OSNIA) AND &/(S (STANDING FOR &RIENDS OF (ILLARY #LINTON), LADIES AND GENTLEMAN, IS THE KEYWORD OF OUR CONFERENCE. *C;9H<9F f AS LIBRARIANS WE STAND AT OUR LIBRARY MEDIAN IN THE OCEAN THAT CONNECTS AUTHORS, THROUGH PUBLISHER, TO READERS. *C;9H<9F f ALSO AS LIBRARIANS, WE ARE THE BEST FRIENDS OF PUBLISHERS. 7ITHOUT US BOOK ECHOES WOULD NOT BE HEARD, LIBRARIES WOULD BE EMPTY. *C;9H<9F f WE SHARE WITH PUBLISHERS THE RESPONSIBILITY TO PROVIDE OF COMMUNICATION AND ENABLE ACCESS TO THE VAST CONTENTS OF PRINTED WORKS. 7E ARE INDEED SPREADING GOOD NEWS ACROSS THE OCEANS OF TIME AND SPACE. !SSUMING THE WE ARE TOGETHER HERE IN 3ARAJEVO f J9FIO5@5>9A 7<=7C f ) HAVE A DUTY TO SUGGEST A POSSIBLE MAINFRAME OF A MODEL FOR CONCLUSIONS TO OUR CONFERENCE, BUT BEFORE THAT, LET ME JUST INTRODUCE YOU TO SOME PROBLEMS WE ARE FACING FROM THE aINSIDE LOOKING OUTb (MEANING LOOKING FROM "OSNIA AND THE "ALKANS TO THE REST OF THE WORLD) AND FROM THE aOUTSIDE LOOKING INb (MEANING SEARCHING AND MINING DATA ON "OSNIA AND THE "ALKANS FROM OUTSIDE).

#9GGCBG @95FB98 T DFC6@9AG GC@J98

,ESSON 1: "OSNA DA PROSTIh JEDNA ZEMLJA IMADE / &ORGIVE ME, SIR, THERE ONCE WAS A LAND CALLED "OSNIA (-AK $IZDAR /5D=G C /9A@>= / A )9LH A6CIH 5 !5B8) )N HIS SALAD DAYS A YOUNG LIBRARIAN, 3A[A -ADACKI, WHOM YOU WILL SHORTLY HEAR FROM AFTER INTRODUCTIONS BY ME AND 0ROFESSOR $ONIA f BACK IN THE DAYS WHEN HE WAS MY STUDENT f APPROACHED ME WITH A POTENTIAL PROBLEM THAT AROSE WHILE SEARCHING )NTERNET RESOURCES ON *UNE 17, 1997. 4HE PROBLEM: )T SEEMS THAT THE LANGUAGE OF BOOKS PUBLISHED IN "OSNIA AND (ERZEGOVINA IS INCORRECTLY STATED IN CLOSE TO 50 PERCENT OF THE VAUNTED ,IBRARY OF #ONGRESS CATALOG AVAILABLE ONLINE AT <WWW.WEBLC2.LOC.GOV> (E RAN A QUERY WITH A SIMPLE FORMAT: PLACE [OF PUBLICATION] = c3ARAJEVOd AND DURATION = c0000-1997d (MEANING ALL YEARS SINCE THE 7ORLD WAS BORN) 4HE SEARCH YIELDED A TOTAL OF 2.854 RECORDS LISTED IN SHORT FORMAT. )N THE FIRST CLOSE INSPECTION OF THIS LIST IT TURNS OUT THAT 1.172 REFERENCES OR 41 D9F 79BH OF THE TOTAL, WRONGLY IDENTIFIED THE LANGUAGE, MOSTLY IDENTIFYING IT AS 0OLISH INSTEAD OF 3ERBO#ROATIAN. %XAMPLE: 0RORUCNIK ZA NASTAVU SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA (UZ UDZBENIK c.AS JEZIKd I c:BIRKU KONTROLNIH ZADATAKAd ZA 6) RAZRED ESNOVNE SKOLE). 1967 -INOVIC, -ILIVOJE. ['C@=G<] 3ARAJEVO, :AVOD ZA IZDAVANJE UDZBENIKA, 1967. ,#: 0'1219 .-5

61

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

+EMAL "AKAR[I]

)N THIS EXAMPLE THE BOOK IN QUESTION IS A TEACHERbS HANDBOOK FOR LEARNING 3ERBO#ROATIAN LANGUAGE. !PART FROM THIS, THE SECOND, MORE THOROUGH READING REVEALED ANOTHER 290 REFERENCES (1 PER CENT) WITH TYPING ERRORS. %XAMPLE: 5VOD U ESTETIKU. 1972 &OCHT, ),AN. ['C@=G<] 3ARAJEVO, :AVOD ZA IZDAVANJE UDZBENIKA, 1972. ,#: "(39 .&64 4HE LANGUAGE OF WORKS BY THE "OSNIAN .OBEL 0RIZE 7INNER )VO !NDRI] WAS MOSTLY WRONGLY IDENTIFIED, EXCEPT IN ONE INSTANCE: .A $RINI CUPRIJA 1984 )VO !NDRIC. [3ERBO#ROAT (#YR)] 3ARAJEVO : c3VJETLOSTd, 1984/1985 [I.E 1984?] ,#: -,#3 90/01779 (0) .A $RINI CUPRIJA. 1967 !NDRIC, )VO,1892['C@=G<] 3ARAJEVO, c3VJETLOSTd; "EOGRAD, c0ROSVETA,d 1967. ,#: 0'1418.!6 .3 1967 :NAKOVI (PRIPOVETKE). 1967 !NDRIC, )VO,1892- ['C@=G<] 3ARAJEVO, c3VJETLOSTd; ,JUBLJANA, $RZAVNA ZALOZBA 3LOVENIJE, 1967. ,#: 0'1418.!6 :35 1967 4RAVNICKA HRONIKA. +ONZULSKA VREMENA. 1967 !NDRIC, )VO,1892- ['C@=G<] 3ARAJEVO, c3VJETLOSTd; "EOGRAD, c0ROSVETA,d 1967. ,#: 0'1418.!6 47 1967B %X PONTO; 1975 !NDRIC, )VO,1892['C@=G<] 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1975. ,#: 0'1418.!6 !6 1975 7HOM TO BLAME? 0ROBABLY NO ONE IS TO BE BLAMED. )S THERE ANYTHING WE (INSIDE
62

"OSNIA) CAN DO ABOUT IT? 4HEORETICALLY YES, BUT PRACTICALLY THERE IS NOTHING THAT WE CAN DO ABOUT IT. ,ESSON 2: "OSNIAN 6IRTUAL ,IBRARY /NE OF THE MOST PROMISING INITIATIVES EVER LAUNCHED FOR WAS THAT TO RECONSTRUCT THE "OSNIAN NATIONAL BIBLIOGRAPHY. +INDLY NOTE THAT THE TOTAL DESTRUCTION OF THE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY ON !UGUST 25. 1992 LEFT US ALSO WITHOUT THE LIBRARY CATALOG SO WE DID NOT KNOW EXACTLY WHAT WE ARE SEARCHING FOR. -RS 4ATJANA ,ORKOVIu AT AN 58 <C7 SESSION IN 0RAGUE OF THE 5.%3#/ f SPONSORED 4ASK &ORCE FOR 2ECONSTRUCTION OF .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY SUGGESTED THAT A CORE SEARCH OF /#,# 7ORLD#AT RESOURCES WOULD BE A GOOD STARTING POINT ON A LONG JOURNEY OF BOTH CONSTRUCTING A BIBLIOGRAPHY AND RECONSTRUCTING THE COLLECTIONS. !ND INDEED IT WAS. $ATABASE SPECIALISTS FROM /#,# SHORTLY THEREAFTER DOWNLOADED 103,983 POTENTIALLY INTERESTING BIBLIOGRAPHICAL RECORDS FOR A RETROSPECTIVE BIBLIOGRAPHY. 4HIS HAPPENED IN 1996. 2ECORDS OF THIS RESEARCH CAME TO "OSNIA IN *UNE LAST YEAR f TEN YEARS AFTER LAUNCHING A PROJECT, AND 8 YEARS AFTER JOB WAS DONE, MOSTLY THANKS TO ENTHUSIASM OF *EFFREY 3PURR, WHO HAD HELPED ME NOT TO FORGET THAT THAT GREAT TASK THAT WAS DONE SO LONG AGO. )T MIGHT SOUND RIDICULOUS TO TELL YOU THE MAIN REASON THAT THIS "OSNIAN 6IRTUAL ,IBRARY WAS NOT SEND TO "OSNIA BEFORE. )T IS OF PURELY ADMINISTRATIVE NATURE. 4HE .ATIONAL AND 5NIVERSITY ,IBRARY IS NOT (AND CANNOT BE) A MEMBER OF THE /#,# CONSORTIA. D9 :57HC ) NOW HAVE ILLEGAL COPY

)NSIDE ,OOKING /UT AND /UTSIDE ,OOKING )N: !N !PPROACH TO "OSNIAN ,IBRARIES

OF THE LONG-ABANDONED /#,# RESEARCH. (-Y PERSONAL THANKS GO TO 2ICHARDS "REMER AND $OUGLAS 0ERKINS WHO TECHNICALLY MAKE THIS HAPPEN.) 4HIS #$ PACKAGE f TO ADD A BITTER ENDING f ARRIVED IN 3ARAJEVO ON A SAME WEEK WHEN OUR COOPERATIVE ,IBRARY )NFORMATION 3ERVICE (#/")33) WAS DOWN, AND NO ONE COULD READ THE COMPLICATED STRUCTURE OF -!2#21 RECORDS ANY MORE. "UT WE WILL f HOPEFULLY f BREATH NEW LIFE INTO GIVE A NEW LIFE TO THIS PROJECT. 6ISIT: <WWW.OPENBOOK.BA/OCLC?BOSNIACA> FOR DETAILS.
1UERY (KEYWORD f +7 OR SEARCH PHRASE f 30H) 4OTAL NUMBER OF RECORDS RETRIEVED BY SEARCH +7 7AR +7 9UGOSLAV WAR (,# 3() 30H 'ENOCIDE 30H %THNI* CONFLICT 30H -USLIM* 7AR, CRIME 7AR, CRIMES 30H 7AR, CRI* 4ORONTO (5 OF 4) 1.433 496 506 35 105 115 496 498 563

,AST LESSON "EFORE LEAVING FOR A CONFERENCE IN 4ORONTO (#ANADA) f IN -ARCH LAST YEAR f DEDICATED TO A PROBLEMS OF MUSEUMS AND NATIONAL IDENTITIES TO PRESENT A PAPER ENTITLED, c2EBUILDING .ATIONAL #OLLECTIONS IN 0OST7AR "OSNIA AND (ERZEGOVINA,d ) WAS WONDERING WHAT SOMEONE IN #ANADA KNOWS ABOUT "OSNIA, BASED ON HOLDINGS OF THEIR LIBRARY. (ERE ARE THE ASTONISHING RESULTS OF A SIMPLE QUERY(ES) IN PARALLEL WITH SOME OTHER 53 BASED LIBRARY COLLECTIONS (!RIZONA, -ICHIGAN, AND ,IBRARY OF #ONGRESS). 4HE TABLE SHOWS THE TOPICS SEARCHED.
!NN !RBOR (5 OF -ICH) 1.171 485 46 162 128 486 489 529 0HOENIX (5 OF !) 737 330 350 42 135 46 343 333 372 7ASHINGTON (,#) 3.269 824 878 40 156 164 830 826 933

e #LOSE TO HALF OF THE DOCUMENTS ON "OSNIA ARE RELATED TO WAR CRIMES AND THE RECENT "OSNIAN CONFLICT (9UGOSLAV WAR 1991-1995 ,# 3UBJECT HEADING) e ,IST OF CLOSE TO 50 ITEMS ARE RELATED TO GENOCIDE. e !PART FROM THE ,IBRARY OF #ONGRESS, WITH 40 PERCENT, AND THE 5NIVERSITY OF 4ORONTO, WITH 50 PERCENT OF MATERIALS ON "OSNIA BEFORE 1991, THE OTHER TWO

UNIVERSITY LIBRARIES (!RIZONA AND -ICHIGAN) HAVE MOSTLY MATERIAL RELATED TO THE RECENT SITUATION IN "OSNIA. (0ERHAPS THESE STATISTICS SHOULD TAKE INTO CONSIDERATION THAT THE SUBJECT HEADINGS FOR "OSNIA IN PARTICULAR WERE INTRODUCED IN THE EARLY NINETIES, SO "OSNIAN BOOKS COVERING THE YEARS BEFORE 1991 WERE HIDDEN UNDER SOME OTHER HEADINGS.) AND MOST IMPORTANTLY

63

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

+EMAL "AKAR[I]

e "OSNIAN CULTURE AND LITERATURE ON ORIGINAL LANGUAGES OF RARE TRANSLATIONS WERE PARTIALLY PRESENT IN ALL THESE COLLECTIONS. )T SEEMS THAT REGARDLESS FROM ONEbS VIEWPOINT f 1INSIDEb OR 1OUTSIDEb f A BETTER COLLABORATIVE FUTURE FOR ALL OF US f LIBRARIANS, PUBLISHER, HISTORIANS, MUSEUM OR ACHIEVE SPECIALIST f LIES IN DEFINING: 7AYS, SERVICES, CONTACT POINTS AND EXCHANGE IN WHICH WE WILL WORK TOGETHER AND GET TO KNOW EACH OTHER AND OUR INSTITUTIONS BETTER. -5MG f LET US DISCUSS WHAT COMMUNICATION CHANNELS WE WILL USE (PERHAPS ASSOCIATION, INTERNATIONAL ASSOCIATION, WEB-BASED DISCUSSION GROUP, DEDICATED WEB SITE)

)9FJ=79G f COULD WE DEVELOP NEW LIBRARY / BIBLIOGRAPHY / VENDOR SERVICES THAT WILL BRING US TOGETHER IN BUILDING OUR COLLECTIONS BOTH INSIDE AND OUTSIDE? CCBH57H DC=BHG f COULD A REGULAR ANNUAL CONFERENCE OR A PEER-REVIEWED JOURNAL HELP US KEEP IN CONTACT MORE EFFECTIVELY? EL7<5B;9 f WHERE SHALL WE MEET AND WITH WHOM WE SHOULD SHARE OUR PROBLEMS, REALITY AND AMBITIONS? ) AM MOST CERTAIN THAT YOU KNOW THESE ANSWERS. )T IS SO GOOD TO SEE YOU AND WELCOME ALL OF YOU TO 3ARAJEVO. BCH< =BG=89 5B8 CIHG=89. 4OGETHER.

64

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

&+*) DE #&&" %G F&( B&)% A A%D HE(/EG&, %A '&G#ED /,A%A %A B&)%+ HE(CEG&, %+

65

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

66 66

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 026.07(497) 4HE "RITISH ,IBRARY

)CIH< E5GH EIFCD95B CC@@97H=CBG =B H<9 BF=H=G< #=6F5FM

BY $5;85 )N?IH5
"RITISH ,IBRARY, ,ONDON

H=GHCF=75@ 657?;FCIB8
3YSTEMATIC ACQUISITION OF MATERIAL IN MOST OF THE 3LAVONIC LANGUAGES BEGAN IN 1837. (OWEVER, SOME RARITIES CAME AS PART OF THE FOUNDATION COLLECTIONS OF 3IR (ANS 3LOANE, /LD 2OYAL ,IBRARY AND LATER DONATED COLLECTIONS OF +ING 'EORGE ))), 3IR *OSEPH "ANKS AND 4HOMAS 'RENVILLE, JUST TO NAME A FEW. 4HE LIBRARY, THEN PART OF THE "RITISH -USEUM, FOUNDED BY AN !CT OF 0ARLIAMENT IN 1753 HAD BEEN OPENED TO THE PUBLIC SIX YEARS LATER. 4HE /LD 2OYAL ,IBRARY, THE COLLECTION OF THE +INGS OF %NGLAND HAD BEEN FOUNDED IN THE 15TH CENTURY BY %DWARD )6 AND DONATED TO THE NEWLY FORMED LIBRARY IN 1757 BY +ING 'EORGE )). "UT THE MOST VALUABLE GIFT THAT THE /LD 2OYAL ,IBRARY BROUGHT WAS THE RIGHT OF #OPYRIGHT !CT, WHICH LAID DOWN THAT THE 2OYAL ,IBRARY SHOULD RECEIVE A COPY OF EVERY PRINTED WORK REGISTERED AT 3TATIONERSb (ALL. ! RAPID GROWTH OF THE LIBRARY BEGAN HOWEVER FROM THE 1840S THROUGH PURCHASES WHEN A WIDE NETWORK OF DOMESTIC AND FOREIGN BOOK AGENTS AND BOOKSELLERS HAD BEEN SET UP. )N ADDITION ADEQUATE FUNDS GRANTED TO THE LIBRARY BY THE GOVERNMENT

ENSURED STEADY AND REGULAR INFLUX OF BOOKS AND JOURNALS FROM ALL OVER %UROPE, INCLUDING THE "ALKAN COUNTRIES. 4HIS WAS SUPPORTED BY DONATIONS AND SALES BY PRIVATE INDIVIDUALS. "Y THE END OF THE 19TH CENTURY HOLDINGS WERE UNRIVALLED OUTSIDE THE COUNTRIES OF ORIGIN. ,EVELS OF ACQUISITION SLUMPED BETWEEN 1914 AND THE MID-1950S DUE TO INADEQUATE FUNDING AND TURBULENT EVENTS, BUT MANY GAPS WERE FILLED LATER. )N THE MID1950S EXCHANGES OF PUBLICATIONS WERE ESTABLISHED WITH LIBRARIES IN %ASTERN %UROPE. 4HE VOLUME OF ACQUISITION GREW RAPIDLY. 4HE LIBRARY OPERATES ON THE SAME PRINCIPLES AS FORMULATED IN THE 19TH CENTURY BY !NTONIO 0ANIZZI, THE GREATEST LIBRARIAN EVER. !N )TALIAN REFUGEE, WHO JOINED THE LIBRARY IN 1831, BECAME +EEPER OF 0RINTED "OOKS IN 1837 AND FROM 1856 TO 1866 WAS 0RINCIPAL ,IBRARIAN AND $IRECTOR. 4HE LIBRARY AS IT IS KNOWN TODAY WAS HIS CREATION. )N HIS STATEMENT TO THE "RITISH -USEUM 4RUSTEES HE WROTE: c` THE LIBRARY OUGHT TO COLLECT, FIRSTLY, NOT ONLY THE PUBLICATIONS OF "RITAIN BUT ALSO WORKS RELATING TO THE "RITISH %MPIRE; SECONDLY, THE OLD AND RARE, CRITICAL EDITIONS OF ANCIENT CLASSICS AND GOOD

67

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

-AGDA 3ZKUTA

COMMENTS UPON THEM AS WELL AS TRANSLATIONS OF THEM INTO MODERN LANGUAGES; AND THIRDLY OF FOREIGN LITERATURE, ARTS AND SCIENCES, THE BEST EDITIONS OF STANDARD WORKS, EXPENSIVE WORKS, LITERARY JOURNALS, TRANSACTIONS OF SOCIETIES, COMPLETE SERIES OF NEWSPAPERS AND COLLECTIONS OF LAWS AND THEIR BEST INTERPRETERSd. 7HEN 0ANIZZI BECAME +EEPER THE COLLECTION OF PRINTED BOOKS NUMBERED SOME 230,000 VOLUMES AND BY 1871 WAS RAISED TO ALMOST A MILLION. 4HE "RITISH ,IBRARY, WHICH WAS CREATED IN 1973 BRINGING TOGETHER THE COLLECTIONS OF A FEW INSTITUTIONS, INCLUDING THE LIBRARY DEPARTMENTS OF THE "RITISH -USEUM, IS THE NATIONAL RESEARCH LIBRARY OF THE 5+ AND ONE OF THE LARGEST LIBRARIES IN THE WORLD. 4HE ,IBRARYbS COLLECTIONS HAVE DEVELOPED OVER 250 YEARS AND EXCEED 150 MILLION SEPARATE ITEMS. 4HEY INCLUDE BOOKS, JOURNALS, MANUSCRIPTS, MAPS, STAMPS, MUSIC, NEWSPAPER AND SOUND RECORDINGS IN ALL WRITTEN AND SPOKEN LANGUAGES.

'LAGOLITIC AND /LD #HURCH 3LAVONIC SCRIPTS. )T SHOULD BE HOWEVER NOTED THAT LITTLE MATERIAL WITH "ALKAN CONNECTIONS WAS ACQUIRED BEFORE THE 19TH CENTURY. .OTABLE EXCEPTIONS AMONG ", HOLDINGS IS A COPY OF THE ONLY INCUNABULA OF 1494 $GAC;@5GB=? FROM -AKARIJEbS PRESS IN #ETINJE AND THE ONLY #YRILLIC INCUNABULA IN THE 5+, THE 1508 "=F5?I@= G@5JB9 8=J9 "5F=9 PRINTED AT 3ENJ IN 'LAGOLITIC AND A #ROATIAN -ISSAL OF 1531 PRINTED IN 2IJEKA BY ;IMUN +O@I] AND A "IBLE PRINTED IN 1578 AT ,JUBLJANA BY 3EBASTIAN +RELJ. 4HE RELIGIOUS WORKS OF THE FIRST 3LOVENE WRITER AND PHILOSOPHER 0RIMO@ 4RUBAR MOSTLY PRINTED IN 4BINGEN ARE REPRESENTED BY "IBLES OF 1557 AND 1582. )N THE COLLECTION IS A COPY OF THE FINE $ALMATIAN "IBLE OF 1584. )N 2EGENSBURG THE FAMOUS $HFC4>5 "IBLE WAS PRINTED IN 1566 CONTAINING THE CATECHISM IN FIVE LANGUAGES INCLUDING #ROATIAN AND 3LOVENE. !MONGST EARLY EDITIONS OF THE FIRST #ROATIAN WRITERS AND PHILOSOPHERS ARE FIRST EDITIONS OF (ANIBAL ,UCI] (7@585BM5S AND 'I6=;B5S OF 1556 AND 1585, AND COLLECTIONS OF $INKO 2ANJINA POEMS, PRINTED IN 1563 AND 1565. 0HILOSOPHIC WORKS INCLUDE -ARIN "URE[I]bS 3@5H9 F=97= B5I?5 5HCJ=>9<. 7ORKS OF #ROATIAN ,ATINISTS ARE WELL REPRESENTED INCLUDING SEVERAL EARLY WORKS OF PERHAPS THE GREATEST HUMANIST WRITER OF THE PERIOD, -ARKO -ARULI]. EJ5B;9@=GH5F=IA OF 1529 WITH COMMENTS IN THE HANDWRITING OF (ENRY 6))) IS BELIEVED TO BE HIS BEDSIDE BOOK BEFORE HE BROKE UP WITH 2OME. 4HE ,IBRARY HOLDS ALSO THE FIRST EDITION OF D9 <IA=@=H5H9S OF 1519. )N THE 17TH CENTURY THE GREAT )LLYRIAN NAMES APPEAR CONSTANTLY AS TRANSLATORS OF ,ATIN

H=;<@=;<HG C: H<9 )CIH< E5GH EIFCD95B 7C@@97H=CBG

3OUTH %AST %UROPEAN COLLECTIONS ARE PART OF THE 3LAVONIC AND %AST %UROPEAN #OLLECTIONS IN THE "RITISH ,IBRARY. 4HE COLLECTIONS INCLUDE MATERIAL COVERING GEOGRAPHICAL AREAS OF "OSNIA AND (ERCEGOVINA, #ROATIA AND 3LAVONIA, $ALMATIA, -ACEDONIA, +OSOVO, -ONTENEGRO, 3ERBIA, 3LOVENIA AND 6OJVODINA. 4HE COLLECTIONS COMPRISE MATERIAL WRITTEN IN THE LANGUAGES OF THE 3OUTH 3LAV PEOPLES f "OSNIAN, #ROATIAN, 3ERBIAN, 3LOVENE AND -ACEDONIAN. (OLDINGS INCLUDE EARLY #ROATIAN, -ONTENEGRIN AND 3LOVENE MATERIAL PRINTED IN THE 15TH AND 16TH CENTURIES IN THE ,ATIN,
68

3OUTH %AST %UROPEAN #OLLECTIONS IN THE "RITISH ,IBRARY

AND )TALIAN DOCTRINAL WORKS AND AS DO THE AUTHORS OF EARLY #ROATIAN LANGUAGE TEXT BOOKS, DICTIONARIES, ETC. 7E HAVE +ASI]bS FIRST GRAMMAR IN THE #ROATIAN LANGUAGE IBGH=HIH=CBIA @=BEI59 I@@MF=759 @=6F= 8IC OF 1604, ALONG WITH THE FIRST COMPLETE #ROATIAN '=HI5@ F=AG?= OF 1640 AND HIS @=JCH GCGDC8=B5 B5G79;CS OF 1638, ,EVAKOVI]bS AN6I?J5FS OF 1629 IN 'LAGOLITIC AND HIS TRANSLATION OF "ELLARMINIbS DCHF=B5 C<F=GH=5B5 IN #YRILLIC AND 'LAGOLITIC OF 1628 AND 1629. 4HE LIBRARY HOLDS THE FIRST BOOK BY AN AUTHOR FROM "OSNIA -ATIJA $IVKOVI] #5I? ?5FGH=5BG?= PRINTED IN "OSAN^ICA, 6ENICE 1611 AS WELL AS THAT OF -RNAVI]bS FIRST EDITION OF 1627. (ISTORICAL WORKS INCLUDE -AVRO /RBINIbS I@ F9;BC 89;@= (@5J=S OF 1601 WHICH WAS PROHIBITED BY THE 6ATICAN AND PUT ON THE IB89L @=6FCFIA DFC<=6=HCFIA AND HIS /5F75@C 8I<CJBCS OF 1614. )N THE COLLECTION ARE EXAMPLES OF THE EARLY FORM OF THE 3ERBIAN LANGUAGE OF :AHARIJA /RFELINbS IG?IGB= DC8FIA5F AND *OVAN 2AJI]bS IGHCF=>5 F5NB=< G@5J9BG?=< B5FC8CJ OF 1794. 4HE LIBRARY HAS FIRST EDITIONS OF $OSITEJ /BRADOVI]bS WORKS @=JCH = DF=?@>IR9B>5 OF 1783, (CJ>9H= N8F5J5;C F5NIA5 1784 (DONATED TO THE LIBRARY BY THE AUTHOR) AS WELL AS 6UK +ARAD@I]bS FIRST EDITIONS OF HIS THREE COLLECTIONS OF FOLK LITERATURE, POEMS, TALES AND CUSTOMS (6IENNA IN 1814-5, ,EIPZIG AND 6IENNA 1823-1833 AND 6IENNA IN 1841-1865). )NTEREST IN THE FOLK SONGS OF THE 3LAVS HAD DEVELOPED IN %UROPE IN THE 18TH AND 19TH CENTURY AND THE LIBRARY HAS A NUMBER OF EARLY COLLECTIONS OF FOLK POEMS CONTAINING 3ERBIAN SONGS, INCLUDING &ORTISbS +=5;;=C =B D5@A5N=5 OF 1774 (INCLUDES (ASANAGINICA), 4OMMASEObS C5BH= DCDC@5F=S OF 1841 AND A NUMBER OF %NGLISH TRANSLATIONS SUCH AS *OHN "OWRINGbS (9FJ=5B DCDI@5F DC9HFM 1827, 7ILLIAM

$ENTONbS (9FJ=5 5B8 H<9 (9FJ=5BG 1862, /WEN -EREDITHbS (9F6G?= D9GA9 1861. 7ORKS OF THE FOUNDERS AND MEMBERS OF THE )LLYRIAN MOVEMENT ARE TO BE FOUND IN THE COLLECTION SUCH AS *ANKO $RA[KOVI]bS E=B ,CFH 5B I@@=9F=9BGSOF 1838, -IRKO "OGOVI]bS DCACFC8B= ;@5G= OF 1848, 3TANKO 6RAZ. !LTHOUGH PERIODICAL HOLDINGS ARE POOR FROM THIS PERIOD THE LIBRARY HAS A SET OF C@C 1842-51. )N THE LIBRARYbS ARCHIVES THERE IS EVIDENCE THAT !DOLPH !SHER, THE 'ERMAN BOOKSELLER OBTAINED FOR THE LIBRARY A LARGE PROPORTION OF THE RARE 9UGOSLAV MATERIAL DURING THIS PERIOD AND HE MADE SPECIAL EFFORTS TO OBTAIN c)LLYRIAN LITERATUREd. 2EPRESENTATIVE OF THIS PERIOD IN "OSNIA AND (ERCEGOVINA ARE &RANO *UKI] AND 'RGA -ARTI]bS #5FC8B9 D>9GA9 6CG5BG?9 = <9F79;CJ5R?9 (1858) AND 'RGA -ARTI]bS %>9GB=R?5 8>9@5 (1883-93). 4HERE ARE GOOD RUNS OF ACADEMIC SERIES OF THE IMPORTANT LEARNED SOCIETIES FROM AN EARLY DATE, SUCH AS -ATICA SRPSKA IN .OVI 3AD (1826), 3RPSKA !KADEMIJA IN "ELGRADE (1842). -ATICA SLOVENSKA IN ,JUBLJANA (1864) AND *UGOSLOVENSKA !KADEMIJA IN :AGREB (1866). ! LARGE NUMBER OF NEW JOURNALS PUBLISHED DURING THIS PERIOD ARE UNFORTUNATELY NOT WELL REPRESENTED IN THE COLLECTION, HOWEVER SOME GAPS WERE FILLED LATER. 3TATISTICS WERE COLLECTED IN A SYSTEMATIC WAY DURING THE c+RALJEVINAd AND THE LIBRARY HAS A NUMBER OF THESE PUBLICATIONS FROM THE 1890S. 4HE MAIN OFFICIAL PUBLICATIONS ARE HELD, THOUGH WITH SOME GAPS AS THEY HAVE ALWAYS PRESENTED PROBLEMS, FIRST DUE TO THE FEDERAL NATURE OF THE COUNTRY, THEN DUE TO THE DISSOLUTION OF 9UGOSLAVIA. 4HE COLLECTION IS PARTICULARLY STRONG IN HISTORY, LITERATURE, LANGUAGE, ETHNOGRAPHY
69

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

-AGDA 3ZKUTA

AND THE ARTS. 4HERE ARE ALSO ACCOUNTS OF TRAVEL, MAPS, PLANS, COATS OF ARMS. #OVERAGE OF THE 9UGOSLAV PERIOD IS GOOD AND INCLUDES A SOUND SELECTION OF MATERIAL ON SELF-MANAGEMENT, SOCIAL AND POLITICAL TRANSFORMATIONS, NATIONALISM, MINORITIES AND ETHNIC CONFLICTS AND WORKS OF SUCH POLITICAL FIGURES AS *OSIP "ROZ 4ITO, %DVARD +ARDELJ, -ILOVAN <ILAS. )N THE RECENT YEARS PARTICULAR EMPHASIS HAS BEEN GIVEN TO MATERIAL WHICH REAPPRAISES 4ITObS PERIOD AND TO MATERIAL REFLECTING THE SOCIAL AND POLITICAL CHANGES FOR THE TRANSITIONAL 1980S AND TURBULENT 1990S. 4HE LIBRARY HAS A GOOD COVERAGE OF ALL ASPECTS OF THE "ALKAN CRISIS FROM THE WAR IN #ROATIA AND THE WAR IN "OSNIA AND (ERCEGOVINA, WAR CRIMES, HUMAN RIGHTS ABUSES, ETHNIC CLEANSING, REFUGEES, DESTRUCTION OF THE NATIONAL HERITAGE OF "OSNIANS, #ROATS AND 3ERBS, PEACE CONFERENCES, INTERNATIONAL DIPLOMACY, TO THE CRISIS IN +OSOVO, .!4/ BOMBING OF 9UGOSLAVIA AND THE CONFLICT IN -ACEDONIA. 4HE "RITISH ,IBRARY AIMED TO COLLECT MATERIAL FROM ALL SIDES INVOLVED IN THE WARS IN THE FORMER 9UGOSLAVIA, AS WELL AS FROM OTHER COUNTRIES. !S A RESULT A UNIQUE COLLECTION OF PRINTED MATERIAL, TRANSCRIPTS AND EPHEMERA WAS PUT TOGETHER AND MICROFILMED UNDER THE TITLE .I;CG@5J C=J=@ ,5FG 1991-1999. 3PECIAL ATTENTION IS CURRENTLY PAID TO MATERIAL REFLECTING THE POST-WAR POLITICAL AND ECONOMIC REALITIES IN THE REGION, %UROPEAN INTEGRATION, ETC. 4HE MANUSCRIPT COLLECTIONS INCLUDE SOME SIGNIFICANT ITEMS FROM THE REGION. 4HE ,IBRARYbS MOST IMPORTANT AND BEAUTIFUL 3ERBIAN MANUSCRIPT IS THE 14TH CENTURY 'OSPELS OF *ACOB FROM 3ERRES WITH A SPLENDID PORTRAIT OF -ETROPOLITAN *ACOB.
70

4HE "OSNIAN TREASURE IS A ROLL CONTAINING A FIRMAN OF 3ELIM +HAN OF 1519 WITH THE OFFICIAL SIGNATURE OF THE 3ULTAN AND A 'RANT OF +ING 3TEPHEN $ABISHA WITH A SPLENDID SEAL (1397). ! NOTABLE #ROATIAN ITEM IS A "REVIARY WRITTEN IN 'LAGOLITIC DATING FROM THE 16TH CENTURY. 4HE 3OUTH %AST %UROPEAN COLLECTION, LIKE OTHER LANGUAGE OR COUNTRY COLLECTIONS, IS DISPERSED WITH THE REST OF THE STOCK AND ALL MATERIAL, EXCEPT THAT ON THE REFERENCES SHELVES IN THE READING ROOMS, MUST BE ACCESSED VIA GENERAL CATALOGUES THROUGH THE )NTEGRATED ,IBRARY 3YSTEM AVAILABLE ON THE ", WEBSITE AT HTTP://CATALOGUE.BL.UK. 3EARCHING BY INFORMATION CODES IS ONLY AVAILABLE ON THE (UMANITIES AND 3OCIAL 3CIENCES 1975 ONWARDS CATALOGUE AND NOT POSSIBLE ON THE 'ENERAL PRINTED BOOKS PRE1975 CATALOGUE DUE TO THE LACK OF LANGUAGE OR COUNTRY CODES AND SUBJECT INDEXES. 4O FACILITATE ACCESS TO THE 3%% COLLECTION ATTEMPTS HAVE BEEN MADE TO PRODUCE A NUMBER OF GUIDES COVERING PARTS OF THE COLLECTION: e ,CF?G C: CFC5H=5B !5H=B=GHG F97CF898 =B H<9 BF=H=G< !=6F5FM G9B9F5@ C5H5@C;I9 / COMPILED BY "RANKO &RANOLI]. :AGREB, 1998. e BCC?G CB CFC5H=5 5B8 CFC5H=5BG F97CF898 =B H<9 BF=H=G< !=6F5FM G9B9F5@ C5H5@C;I9 /COMPILED BY "RANKO &RANOLI]. :AGREB, 1996 f 2000. e (CIH<-E5GH EIFCD95B (HI8=9G: 5 6F=9: ;I=89 HC F9:9F9B79 GCIF79G CB CD9B 5779GG =B H<9 BF=H=G< !=6F5FM / COMPILED BY 3ADIE -ORGAN. ,ONDON, 2000. e )<9 B5@?5B CF=G=G 1990- : 75H5@C;I9 =B 2 D5FHG / COMPILED BY 3AVA 0EI], -AGDA 3ZKUTA, 3ADIE -ORGAN. ,ONDON, 1997 2001.

3OUTH %AST %UROPEAN #OLLECTIONS IN THE "RITISH ,IBRARY

e GI=89 HC H<9 :CFA9F .I;CG@5J C::=7=5@ DI6@=75H=CBG =B H<9 BF=H=G< !=6F5FM / COMPILED BY -AGDA 3ZKUTA (NOT YET PUBLISHED) e BCGB=5B 5B8 H9F79;CJ=B=5B <C@8=B;G =B H<9 BF=H=G< !=6F5FM 7C@@97H=CBG f IN PREPARATION e (9F6=5B <C@8=B;G =B H<9 BF=H=G< !=6F5FM 7C@@97H=CBG f IN PREPARATION "ECAUSE OF THE ABOVE MENTIONED LIMITATIONS IT IS EXTREMELY DIFFICULT TO DETERMINE THE SIZE OF THE 33% COLLECTION. 3TATISTICAL FIGURES ARE ONLY AVAILABLE FOR THE LAST 30 YEARS BUT THEY DO NOT REFLECT THE EXTENT OF OUR HOLDINGS. )T IS NOT THE QUANTITY WHICH COUNTS, BUT THE QUALITY OF THE COLLECTION. 0ROFESSOR "O@IDAR *EZERNIK FROM THE 5NIVERSITY OF

,JUBLJANA AT A PRESENTATION OF HIS RECENTLY PUBLISHED BOOK ,=@8 EIFCD9: )<9 B5@?5BG =B H<9 ;5N9 C: ,9GH9FB )F5J9@@9FG (,ONDON: 3AQI, 2004) PRAISED THE RICHNESS AND DIVERSITY OF THE "RITISH ,IBRARY COLLECTIONS WHICH HE EXPLORED FOR A FEW MONTHS WHILST CARRYING OUT HIS RESEARCH WORK. )N THE NEAR FUTURE THE 3LAVONIC AND %AST %UROPEAN #OLLECTIONS WILL MERGE WITH THE 7EST %UROPEAN TO FORM THE %UROPEAN #OLLECTIONS OF THE "RITISH ,IBRARY. 7E BELIEVE THAT IN THIS UNION WE WILL STILL FOLLOW THE SPLENDID WORK OF OUR GREAT PREDECESSOR, 3IR !NTONIO 0ANIZZI, AND WE WILL CONTINUE TO ACQUIRE MATERIAL, AS WIDELY AS POSSIBLE, IN ALL THE FIELDS THE COLLECTIONS ARE TRADITIONALLY STRONG IN FOR THE BENEFIT OF CURRENT AND FUTURE USERS.

71

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 026.07(497) 3TATE ,IBRARY FOR &OREIGN ,ANGUAGE "UDAPEST

N85B>5 =N BCGB9 = H9F79;CJ=B9 I G@5J=GH=R?C> N6=F7= /9A5@>G?9 6=6@=CH9?9 N5 GHF5B9 >9N=?9 I BI8=AD9OH=
/C@H5B B585
:EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, "UDIMPE[TA, -A\ARSKA

1. /9A5@>G?5 B=6@=CH9?5 N5 GHF5B9 >9N=?9 = B>9B9 NB5R5>B=>9 N6=F?9

:EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE SPADA U RED KULTURNIH INSTITUCIJA MLA\E GENERACIJE. .JENO SEDI[TE JE U ZGRADI, KOJA SE TRETIRA KAO SPOMENIK KULTURE, A NALAZI SE U BLIZINI 5NIVERZITETA c,ORANT %TVE[d (EiHJiG !gF^B8 )I8CA^BM9;M9H9A, SKRA]ENO: %,4%). /SNOVANA JE 1956. GODINE POD IMENOM $R@AVNA "IBLIOTEKA c'ORKId ([@@5A= GCF?=> iBMJH^F; IME JE DOBILA PO PISCU -AKSIMU 'ORKOM). $O PROMENE NAZIVA USTANOVE JE DO[LO 1992 GODINE. 4OKOM

PRETHODNIH DECENIJA BIBLIOTEKA JE U VI[A NAVRATA BILA RENOVIRANA.1 0RIKLADNOST I FUNKCIONALNOST OBJEKTA, SAVREMENA OPREMLJENOST RA^UNARIMA I DOBRO OSPOSOBLJENO OSOBLJE ZAJEDNI^KI GARANTUJU SVE ONE USLOVE, KOJI SU NEOPHODNI PRI PRU@ANJU KVALITETNIH BIBLIOTEKARSKIH USLUGA. 5 FONDU BIBLIOTEKE SE NALAZI PREKO 300.000 RAZLI^ITIH IZVORA INFORMACIJE. 6E]INU IZDANJA ^INE KNJIGE I ^ASOPISI, IZ OBLASTI MUZI^KE UMETNOSTI MNO[TVO NOTA, STARIH BAKELITNIH PLO^A I NOVIH #$ IZDANJA, A TU JE I VEOMA LEPA KOLEKCIJA AUDIO I AUDIO-VIZUELNIH DOKUMENATA. 5 KATALOGU NA[EG INTEGRALNOG SISTEMA JE EVIDENTIRANO PREKO 500 NASLOVA KURENTNIH PERIODI^NIH IZDANJA (DNEVNIH I NEDELJNIH NOVINA, ODNOSNO ^ASOPISA RAZLI^ITE PERIODI^NOSTI).2 .JIH KORISTIMO PRI GRADNJI DVE BAZE PODATAKA: e PRI =GHF54=J5B>I B57=CB5@B=< = 9HB=R?=< A5B>=B5 (TRENUTNO SA VI[E OD 76.000 STAVKI); e I PRI 9J=89BH=F5B>I DF9J989B=< ?B>=49JB=< 89@5 (SA OTPRILIKE 23.000 STAVKI).3

3L. 1.

6ELIKA ^ITAONICA :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE

72

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

5 NA[OJ USTANOVI SE NALAZE I DVE VEOMA ZNA^AJNE OSTAV[TINE: 1) ^UVENA ESPERANTO-ZBIRKA +AROLJA &AJSIJA (F5>GN= ^FC@M, 1911-2004),4 KOJA JE PO KVANTITETU ^ETVRTA NAJVE]A PRIVATNA ZBIRKA TE VRSTE U SVETU; 2) PRIVATNA ZBIRKA PROFESORA SLAVISTIKE IZ 3UBOTICE, DR. )[TVANA 3ENT\ER\IJA ((N9BH;MiF;M= IGHJ^B, 1921-2004).5 :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE PRVENSTVENO SAKUPLJA LITERATURU: 1) B5 GJ9HG?=A >9N=7=A5 KAO [TO SU ENGLESKI, FRANCUSKI, NEMA^KI, RUSKI I [PANSKI6 (JEZI^KI STUDIO POSEDUJE UD@BENIKE, RADNE SVESKE I RAZNA AUDIO-POMAGALA ZA U^ENJE VI[E OD PEDESET STRANIH JEZIKA)7; 2) B5 >9N=7=A5 B5FC85 GIG98B=< 8F45J5, ZEMALJA 3REDNJE- I *UGOISTO^NE-%VROPE; 3) B5 A5H9FB>=A >9N=7=A5 13 B57=CB5@B=< = 9HB=R?=< A5B>=B5 I "5P5FG?C> (BUGARSKI, DIJALEKTI CIGANA/ROMA, GR^KI, HRVATSKI; JERMENSKI; NEMA^KI, POLJSKI, RUMUNSKI, RUSINSKI, SLOVA^KI, SLOVENA^KI, SRPSKI I UKRAJINSKI).8 +NJI@EVNOSTI MALIH I MRTVIH JEZIKA JE OSIM U ORIGINALU, PREZENTOVANA I U PREVEDENOJ FORMI NA SLEDE]E JEZIKE: A5P5FG?=, 9B;@9G?=, B9A5R?= I FIG?=. :BIRKA PREVODA NA MA\ARSKI JEZIK JE OD NARO^ITOG ZNA^AJA, JER VERNO DO^ARAVA, NA KAKAV PRIJEM JE STRANI AUTOR NAI[AO U -A\ARSKOJ, KAO I KOLIKO ^ESTO SU PREVO\ENA NJEGOVA DELA.9 6A@NO JE NAGLASITI, DA PRILIKOM ODABIRANJA I KUPOVINE POJEDINIH KNJIGA I DOKUMENATA NA SVETSKIM JEZICIMA, NA[I REFERENTI ZA JEZIKE f PORED ESTETSKIH MERILA f IMAJU U VIDU I DVA VEOMA VA@NA NA^ELA:

1) U KOJOJ MERI SU DOTI^NI AUTORI ZASTUPLJENI U OKVIRIMA SVOJE U@E NACIONALNE KNJI@EVNOSTI, ODNOSNO U STRU^NOJ LITERATURI KNJI@EVNE NAUKE, I KAKO SE TO SVE REFLEKTUJE NA PLANU SVETSKE KNJI@EVNOSTI? 2) U KOJOJ MERI, ODNOSNO KOLIKO ^ESTO SU SPOMENUTI AUTORI PREVEDENI NA MA\ARSKI, ODNOSNO NA DRUGE SVETSKE JEZIKE?

2. )@5J=GH=R?5 N6=F?5
5 SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE ZASTUPLJENI SU SVI JEZICI, KOJI PRIPADAJU VELIKOJ PORODICI JEZIKA SLOVENSKIH NARODA. 3ASVIM PRIRODNO, NAJBROJNIJA JE RUSKA ZBIRKA, KOJA JE NASTALA JO[ SREDINOM 50-TIH GODINA 88 VEKA (U VREME OSNIVANJA SAME BIBLIOTEKE) PUTEM FUZIONIRANJA ZBIRKI RUSISTIKE, ODNOSNO DELA NA RUSKOM JEZIKU IZ TRI BUDIMPE[TANSKE INSTITUCIJE. 4O SU: $RU[TVO MA\ARSKO-SOVJETSKOG PRIJATELJSTVA ("5;M5F-(NCJ>9H B5F^H= )^FG5G^;), )ZDAVA^KA KU]A c(ORIZONTd (HCF=NCBH =58g) I 'LAVNA GRADSKA BIBLIOTEKA c%RVIN 3ABOd (FhJ^FCG= (N56g EFJ=B iBMJH^F, SKRA]ENO: &3:%+). 5 ERI TZV. REALNOG SOCIJALIZMA DELA NA RUSKOM JEZIKU SU VERNO OSLIKAVALA DRU[TVENE PRILIKE I KNJI@EVNA DELA CELOKUPNOG 3OVJETSKOG 3AVEZA.10 3A VELIKIM ZADOVOLJSTVOM MO@EMO ISTA]I, DA VE]INU OVE ZBIRKE DANAS ^INE KLASI^NA DELA RUSKIH PISACA IZ 8)8 I 88 VEKA. .A RUSKOM JEZIKU f DODU[E, U MANJEM BROJU f MOGU SE ^ITATI DELA I ONIH AUTORA, ^IJE SU SE ZEMLJE RANIJE NALAZILE U DR@AVNIM OKVIRIMA NEKADA[NJEG 3OVJETSKOG 3AVEZA (DO KRAJA 1991. GODINE). :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, SASVIM PRIRODNO, BUDNO PRATI I NAJNOVIJA DOSTIGNU]A SLAVISTI^KIH NAUKA. 3LAVISTIKA U -A\ARSKOJ IMA SVOJE DUBOKE KORENE I TRADICIJU, JER O NAU^NOJ SLAVISTICI MO@EMO
73

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

GOVORITI OD 80-TIH GODINA 8)8 VEKA. -E\UTIM, NIJE NA ODMET ZNATI I TO, DA SU PRVI PROFESORI SLAVISTIKE U 0E[TI BILI IMENOVANI ZNATNO RANIJE, JO[ 1849. GODINE, OD KADA DATIRA PO^ETAK SLAVISTIKE I U "E^U. 5 SLAVISTI^KOJ NAUCI U -A\ARSKOJ NAJVA@NIJU ULOGU UVEK JE IGRALA LINGVISTIKA (GOTOVO SVI VODE]I SLAVISTI SU BILI LINGVISTI). 5 SAVREMENO DOBA UVELIKO SE NEGUJE ETIMOLOGIJA (NARO^ITO U RUSISTICI), ZATIM UPOREDNA ISTRA@IVANJA (NA PRIMER U KROATISTICI, SLOVAKISTICI I SERBISTICI), DIJALEKTOLOGIJA I KOMPARATIVISTIKA U [IREM SMISLU f KAKO U "UDIMPE[TI, TAKO I U DRUGIM UNIVERZITETSKIM GRADOVIMA -A\ARSKE. ;TO SE PAK KNJI@EVNOSTI TI^E, RADI SE NA HERMENEUTI^KO*EZI^KE GRUPE (ZBIRKE SA KODOVIMA ZA JEZIKE) RUSKI POLJSKI ^E[KI UKRAJINSKI SLOVA^KI BUGARSKI SRPSKI HRVATSKI SLOVENA^KI MAKEDONSKI RUSINSKI BELORUSKI LU@I^KO-SRPSKI (RUS) (POL) (CZE) (UKR) (SLO) (BUL) (SCC) (SCR) (SLV) (MAC) (SLA) (BEL) (BEZ OZNAKE)

TEKSTOLO[KOJ OSNOVI U RUSISTICI I NA PODRU^JU UZAJAMNE RECEPCIJE KNJI@EVNIH DELA U KROATISTICI, SERBISTICI I SLOVENISTICI.11 .A[A BIBLIOTEKA RASPOLA@E I SA TAKVIM IZVANREDNIM IZDANJIMA, KAO [TO SU MONOGRAFIJE NA MA\ARSKOM JEZIKU O ISTORIJI HRVATSKE KNJI@EVNOSTI IZ PERA DR. )[TVANA ,EKE[A (8F. !i?iG IGHJ^B) I O ISTORIJI SRPSKE KNJI@EVNOSTI OD STRANE PROF. DR. 0ETRA -ILO[EVI]A ("=@CG9J=HG %bH9F).12 :AKLJU^NO SA KRAJEM MARTA 2005. GODINE, ELEKTRONSKI KATALOG (/0!#) O SLAVISTI^KOJ ZBIRCI f TA^NIJE RE^ENO, O IZDANJIMA, KOJI IMAJU OZNAKE ZA RAZNE JEZIKE13 f PRU@A NAM SLEDE]E PODATKE:
"ROJ PREVED. KNJI@EVNIH DELA U BAZI PODATAKA ZA PREVODE 2007 1328 716 77 709 941 987 331 368 27 79 11 1

&OND KNJIGA (SVE OBLASTI I SVE KNJI@EVNE VRSTE) 32278 5779 2668 2287 2145 1630 1513 1390 246 200 74 66 41

NJCF: /0!# (/)+; :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, "UDIMPE[TA)

74

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

NJCF: /0!# (/)+; :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, "UDIMPE[TA)

3. N85B>5 =N BCGB9 = H9F79;CJ=B9 I N6=F?5A5 /9A5@>G?9 6=6@=CH9?9 N5 GHF5B9 >9N=?9

.AKON RATNOG PERIODA (1992-1995) NA TERITORIJI "OSNE I (ERCEGOVINE, PORED OBNOVE RUINIRANE ZGRADE .ACIONALNE I UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE "I( U 3ARAJEVU POSEBNO MESTO JE PRIPALO REVITALIZACIJI DOKUMENATA NACIONALNE PATRIOTIKE, "OSNIAKE (BCGB=575). 5 ISTRA@IVANJIMA DOMA]IH, BOSANSKOHERCEGOVA^KIH I INOSTRANIH IZVORA RADI DOPUNE U RATU IZGUBLJENIH DOKUMENATA, PONOVNE IZGRADNJE OSNOVNE GRA\E, ODNOSNO EVIDENTIRANJA I ARHIVIRANJA NOVIH DOKUMENATA ZA OSNOVNU GRA\U NACIONALNE BIBLIOGRAFIJE "OSNE I (ERCEGOVINE STRU^NJACI .5"-A RA^UNAJU NA POMO] KAKO DOMA]IH, TAKO I INOSTRANIH EKSPERATA.14 )NA^E, "OSNIAKA OBUHVATA SLEDE]E VRSTE DOKUMENATA: c1. RUKOPISNA, TISKANA, ILI NA DRUGI NA^IN UMNO@ENA DJELA ONIH AUTORA, KOJI SU RO\ENI NA PODRU^JU 2EPUBLIKE "OSNE I (ERCEGOVINE, BEZ OBZIRA GDJE SU @IVJELI,

KOJIM SU JEZIKOM PISALI, I GDJE SU SVOJA DJELA TISKALI I PUBLICIRALI OD PO^ETKA PISMENOSTI DO DANAS; 2. DJELA ONIH AUTORA KOJI NISU RO\ENI NA PODRU^JU "OSNE I (ERCEGOVINE, ALI SU OVDJE @IVJELI I PISALI DOPRINIJEV[I KULTURNOM RAZVOJU OVE ZEMLJE; 3. DJELA ANONIMNIH AUTORA ZA KOJE JE UTVR\ENO DA SU PORIJEKLOM IZ "OSNE I (ERCEGOVINE; 4. DJELA TISKANA ILI IZDANA, ILI PREPISANA NA PODRU^JU "OSNE I (ERCEGOVINE, BEZ OBZIRA NA AUTORA I JEZIK KOJIM SU PISANA; 5. DJELA BOSANSKOHERCEGOVA^KIH INSTITUCIJA, USTANOVA I ORGANIZACIJA, BEZ OBZIRA GDJE SU TISKANA, IZDAVANA I KOJIM SU JEZIKOM PISANA; BIBLIOTE^KA NEKNJI@EVNA GRA\A (ZVU^NI ZAPISI, AUDIOVIZUELNA GRA\A, GRAFI^KE MAPE, PLAKATI, GEOGRAFSKE KARTE ITD.).d15 5Z DU@NO UVA@AVANJE OVIH NAU^NO-METODOLO[KIH PRISTUPA I PRECIZNIH DEFINICIJA,
75

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

@ELIMO ISTA]I DA U STRU^NOJ LITERATURI BIBLIOTEKARSTVA -A\ARSKE U VEZI GRADNJE NACIONALNE BIBLIOGRAFIJE PRIMENJUJU SE SLI^NE, ALI NE[TO JEDNOSTAVNIJE DEFINICIJE ZA KATEGORIJE IZDANJA IZ KRUGA PATRIOTIKE, (UNGARIKE (<IB;5F=?5). 3 OBZIROM NA TO, DA :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE U "UDIMPE[TI IMA SAMO JEDNU SKROMNU I REPREZENTATIVNU ZBIRKU DELA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE, ^IJE STAVKE NE MOGU UVEK ZADOVOLJITI SVE KRITERIJE MALOPRE SPOMENUTIH PET KATEGORIJA "OSNIAKE, MI SMO f ANALOGNO DEFINICIJAMA ^ETIRI OSNOVNA TIPA (UNGARIKE, TJ. H9F=HCF=>5@BC;, >9N=R?C;, 5IHCFG?C; I G58F4=BG?C; ASPEKTA MA\ARSKE PATRIOTIKE16 f SVE DOKUMENTE IZ "I( KLASIFIKOVALI, ODNOSNO UVRSTILI U SLEDE]E ^ETIRI KATEGORIJE: 1. IZDANJA (KNJIGE, ODNOSNO SVI MOGU]I DOKUMENTI), KOJA SU [TAMPANA, ODNOSNO NASTALA NA TERITORIJI "I(, SPADAJU U KATEGORIJU TZV. H9F=HCF=>5@B9 BCGB=5?9 (BCGB=5?9 DC H9F=HCF=>= B5GH5B?5 =N85B>5); 2. KNJIGE I OSTALA IZDANJA, KOJA SU NASTALA NA LOKALNIM JEZICIMA (SRPSKOM, HRVATSKOM, SRPSKO-HRVATSKOM, HRVATSKOSRPSKOM, TE BO[NJA^KOM), SPADAJU U KATEGORIJU TZV. >9N=R?9 BCGB=5?9 (BCGB=5?9 DC >9N=?I ?CBGH=HIH=JB=< B5FC85 B=H); 3. SVA DELA I PUBLIKACIJE AUTORA, KOJI SU SE RODILI I @IVE(LI) U "OSNI I (ERCEGOVINI ILI SU POREKLOM IZ ")(, ALI @IVE U INOSTRANSTVU, SU IZDANJA, KOJA SPADAJU U KATEGORIJU TZV. 5IHCFG?9 BCGB=5?9 (BCGB=5?9 DC 5IHCF=A5 I BIH, C8BCGBC DC 5IHCF=A5 G DCF9?@CA =N BIH); 4. DELA NA SVIM f DAKLE, I NA STRANIM f JEZICIMA, KOJA NAM GOVORE O DR@AVI "OSNI I (ERCEGOVINI, O NJENIM STANOVNICIMA, O
76

ISTORIJI, O KULTURI I O OVDA[NJIM JEZICIMA (POGOTOVO O BO[NJA^KOM JEZIKU), TE O DRUGIM PITANJIMA U VEZI OVE DR@AVE SU ONA DELA, KOJA SPADAJU U KATEGORIJU TZV. G58F4=BG?9 =@= H9A5HG?9 BCGB=5?9 (BCGB=5?9 DC G58F45>I, C8BCGBC DC H9A5H=7=). $A BI OVI NABROJANI ASPEKTI "OSNIAKE BESPREKORNO FUNKCIONISALI U BIBLIOTEKARSKOJ PRAKSI, DOTI^NI STRU^NJACI U -A\ARSKOJ TAKO\E MORAJU POZNAVATI I KLJU^NE PRETPOSTAVKE RAZUMEVANJA KULTURNOG IDENTITETA "OSNE I (ERCEGOVINE. 0REMA VEOMA INSPIRATIVNIM MISLIMA PROFESORA +98585 (D5<=Q5, c` KULTURNE TRADICIJE BOSANSKOHERCEGOVA^KIH NARODA SE NALAZE U SPECIFI^NOM ODNOSU OBILJE@ENOM STALNIM OSCILIRANJEM IZME\U BOSANSKE INTEGRALNOSTI I NACIONALNIH POSEBNOSTI. 0RI TOM, NI U VREMENIMA POLITI^KIH ZAO[TRAVANJA, PRA]ENIH KULTURNIM IZOLACIONIZMOM, NIJE POSVE UGU[EN DUH ZAJEDNI[TVA, NITI SE U PERIODIMA NAGLA[ENIJE INTEGRATIVNOSTI POTIRU POSEBNOSTI. .A TIM OSNOVAMA BA[TINJEN SAVREMENI KULTUROLO[KI KONTEKST POJMOVNOJ ODREDNICI ?B>=49JBCGH B5FC85 BCGB9 = H9F79;CJ=B9 OBEZBJE\UJE [IRINU, KOJA NADILAZI NACIONALNE, PA I DR@AVNE OKVIRE, KADA JE U PITANJU MOGU]NOST UKLJU^IVANJA INTEGRALNIH KNJI@EVNIH TRADICIJA SVA TRI KONSTITUTIVNA BOSANSKOHERCEGOVA^KA NARODA.d17 3VE U SVEMU, OVAJ PROFESOR KNJI@EVNOSTI IZ 4UZLE SMATRA DA SE NACIONALNE KNJI@EVNOSTI f BO[NJA^KA, HRVATSKA, SRPSKA I CRNOGORSKA f NE MOGU VEZATI ZA GRANICE NACIONALNIH DR@AVA, NEGO ISKLJU^IVO ZA KULTURNE PROSTORE, KOJI SE ME\USOBNO PREKLAPAJU I INTERFERIRAJU. "EZ NAMERE, DA SE SUVI[E UDUBIMO U NAU^NO-TEORIJSKE DISKUSIJE O DEFINICIJAMA I STANOVI[TIMA KNJI@EVNE NAUKE, TE U ODRE\IVANJE NEKIH RELEVANTNIH ESTETSKIH MERILA

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

NA PLANU VREDNOVANJA POJEDINIH AUTORA, ALI ISTOVREMENO I UVA@AVAJU]I GORE NAVEDENE, VEOMA NADAHNUTO IZRE^ENE KULTURNOISTORIJSKE ^INJENICE, O KNJI@EVNIM DELIMA BOSANSKOHERCEGOVA^KE ZBIRKE U :EMALJSKOJ BIBLIOTECI ZA STRANE JEZIKE MO@E SE GOVORITI DVOJAKO. $ELA, NASTALA U PERIODU OD 50-IH DO KRAJA 80-IH GODINA 88 VEKA f U [IREM SMISLU f PO MESTU IZDANJA PRIPADAJU KATEGORIJI H9F=HCF=>5@B9 BCGB=5?9, ALI ISTOVREMENO I KATEGORIJI H9F=HCF=>5@B9 JI;CG@5J=?9. 3HODNO OP[TIM KULTURNIM TENDENCIJAMA I IZDAVA^KOJ PRAKSI U DRUGOJ, SOCIJALISTI^KOJ *UGOSLAVIJI (1945-1991), DVE POZNATE SARAJEVSKE IZDAVA^KE KU]E, c3VJETLOSTd I c6ESELIN -ASLE[Ad REDOVNO SU [TAMPALE, NA OBA PISMA DELA I ONIH AUTORA, KOJI SU SE RODILI I STVARALI VAN GRANICA "OSNE I (ERCEGOVINE. .A PRIMER, OD PISACA I PESNIKA SA TERITORIJE 3RBIJE OBJAVLJENA SU DELA "=F9 A@9R?CJ=Q, "=@CO5 CFB>5BG?C;, D9G5B?9 "5?G=ACJ=Q, BF5B=G@5J5 #IO=Q5 I A@9?G5B8F5 )=OA9; SA TERITORIJE (RVATSKE IJ5B5 AF5@=79, IJ5B5 GCF5B5 CJ5R=Q5, "5H9 !CJF5?5, '5B?5 "5F=B?CJ=Q5 I +@58=A=F5 #5NCF5;18 A SA TERITORIJE 3LOVENIJE SARAJEVSKA IZDANJA JC49H5 J5JCFO9?5, JC49H5 *8CJ=R5 = JCG=D5 +=8A5F5. :AHVALJUJU]I [IROKOM SPEKTRU TZV. ME\UREPUBLI^KIH SARADNJI, NA CELOJ TERITORIJI NEKADA[NJE *UGOSLAVIJE SE RAZVILA JEDNA VEOMA SPECIFI^NA KULTURNA MISIJA. 5 OKVIRU TIH ME\UREPUBLI^KIH SARADNJI VR[ENO JE PREVO\ENJE DELA I ONIH AUTORA, KOJI SU MAHOM STVARALI SAMO NA SVOM MATERNJEM JEZIKU (TU PRE SVEGA MISLIMO NA PISCE IZ REDOVA NARODNOSTI NA TERITORIJI *UGOSLAVIJE).19 3TOGA, NE BISMO SUVI[E POGRE[ILI U KONSTATACIJI, DA VE] I SA OVIM SARAJEVSKIM IZDANJIMA MO@EMO DOBITI JEDAN MALI, SKROMAN PRESEK JUGOSLOVENSKE KNJI@EVNOSTI, ODNOSNO KNJI@EVNOSTI NARODA I NARODNOSTI EX-*UGOSLAVIJE.

5 KATEGORIJU 5IHCFG?9 BCGB=5?9 SVRSTANI SU AUTORI KOJI SU PRIPADNICI KONSTITUTIVNIH NARODA, A KOJI SU SVOJIM ZNA^AJNIM STVARALA^KIM RADOM DALI VELIKI DOPRINOS CELOKUPNOJ KNJI@EVNOJ I KULTURNOJ BA[TINI "OSNE I (ERCEGOVINE. "EZ NAMERE DA STREMIMO KA NEKOJ CELOVITOSTI, SPOMENU]EMO SAMO NEKE OD AUTORA, KOJI SU U NA[OJ BIBLIOTECI PRISUTNI SA VI[E OD PET KNJI@EVNIH DELA. 4A^NIJE RE^ENO, OVOM PRILIKOM ]EMO PREZENTIRATI DELA IZDATIH ISKLJU^IVO NA TERITORIJI "OSNE I (ERCEGOVINE (MAHOM U 3ARAJEVU)! 0O ABECEDNOM REDOSLEDU PREZIMENA, TI AUTORI SU: IJC AB8F=Q (SA 12 NASLOVA), BF5B?C 2CD=Q (8), (J9HCN5F 2CFCJ=Q (10), "5? D=N85F (6), H5AN5 HIAC (8), (?9B89F I@9BCJ=Q (10), "@589B $@>5R5 (9), IG5? (5AC?CJ@=>5 (10), "9O5 (9@=ACJ=Q (6), 25A=@ (=>5F=Q (6) I '=GHC )F=:?CJ=Q (8).20 5 PRETHODNIM DECENIJAMA, SARAJEVSKI IZDAVA^I SU OSTVARILI ZNA^AJNE PROJEKTE I PODUHVATE. .A PRIMER, c3VJETLOSTd JE TOKOM PRETHODNIH DECENIJA [TAMPALA DELA U POZNATIM SERIJAMA I@HIFBC B5G@>9P9 BCGB9 = H9F79;CJ=B9, (5JF9A9B=7= I D49DB5 6=6@=CH9?5 =N56F5B=< 8>9@5, A U OLIMPIJSKOJ 1984-TOJ GODINI OBJAVILA JE POMPEZNU SERIJU (5JF9A9B5 ?B>=49JBCGH B5FC85 = B5FC8BCGH= B=H I 50 ?B>=;5. )ZDAVA^KA KU]A c6ESELIN -ASLE[Ad JE SA SVOJE STRANE LJUBITELJIMA BELETRISTIKE IZME\U OSTALIH OBEZBEDILA SERIJU B=6@=CH9?5 =N56F5B=< GH=<CJ5 I POPULARNU SERIJU DE^JE KNJI@EVNOSTI !5GH5J=75, A IZ OBLASTI KNJI@EVNE NAUKE SERIJU (5JF9A9B5 8CA5Q5 ?B>=49JBCGH. 3ARAJEVSKO c/SLOBO\ENJEd JE GODINE 1973. PLASIRALO NA TR@I[TE DELA "=FCG@5J5 F@949 U 10 TOMOVA, DAJU]I TIME SVOJ DOPRINOS PROSLAVI ZNA^AJNOG JUBILEJA f 80. GODI[NJICI RO\ENJA HRVATSKOG PISCA. )NA^E, OVA IZDAVA^KA KU]A JE JO[ U TRI NAVRATA (1956-1961., 1983. I 1988. GODINE) [TAMPALA SABRANA DELA OVOG VELIKANA HRVATSKE KNJI@EVNOSTI.21
77

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

+NJI@EVNA NAUKA I KNJI@EVNA KRITIKA U "OSNI I (ERCEGOVINI NAJVI[E DOMETE SU OSTVARILE U DELIMA, PO AUTORSKOJ ALFABETICI PREZIMENA, "=H<585 B9;=Q5, 19B5B9 BIHIFCJ=Q, EB9G5 DIF5?CJ=Q5, EG585 DIF5?CJ=Q5, H5B=:9 5D=84=Q-$GA5B5;=Q, D49J585 5F5<5G5B5, (J9HCN5F5 C@>9J=Q5, )JFH?5 I@9BCJ=Q5, A@=>9 IG5?CJ=Q5, JCG=D5 !9O=Q5, /89B?5 !9O=Q5, "IB=65 "5;@5>@=Q5, JIF5>5 "5FH=BCJ=Q5, #=FA5B "CF5B>5?-B5A6IF5Q, "I<5F9A5 %9FJ=Q5, #CJ=79 %9H?CJ=Q5, 5G=A5 %FC<=Q5, "I<G=B5 '=NJ=Q5 I '58CJ5B5 +IR?CJ=Q5.22 3TICAJEM OKOLNOSTI, OVE NAU^NE OBLASTI U NA[OJ ZBIRCI "OSNIAKE SU ZNATNO SKROMNIJE REPREZENTOVANE. 5 ELEKTRONSKOM KATALOGU :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE OD MALOPRE NABROJANIH EMINENTNIH AUTORA -UHSIN 2IZVI] JE PRISUTAN SA 7, %NES $URAKOVI] I 2ADOVAN 6U^KOVI] SA 4, $@ENANA "UTUROVI], (ANIFA +APID@I]-/SMANAGI], :DENKO ,E[I] I -UNIB -AGLAJLI] SA 3, -ITHAD "EGI], !LIJA )SAKOVI] I *OSIP ,E[I] SA 2, DOK %SAD $URAKOVI] I +ASIM 0ROHI] SA SVEGA JEDNIM DELOM ILI (KO)AUTORSTVOM.23 /D IZDANJA NOVIJEG DATUMA POSEBNO MORAMO SPOMENUTI KAPITALNO DELO cBCOB>5R?5 ?B>=49JBCGH I ?B>=49JBC> ?F=H=7=d U 6 TOMOVA, ^IJI JE UREDNIK %NES $URAKOVI] I NJEGOVI SARADNICI: $@ENANA "UTUROVI], -UNIB -AGLAJI], %SAD $URAKOVI], F9<=A #5A9H5? I GCF85B5 "IN5:9F=>5 (OVO SERIJSKO IZDANJE U 1998. GODINI OBJAVIO JE SARAJEVSKI !LEF).24 3 PONOSOM MO@EMO ISTA]I, DA NA[A ZBIRKA SADR@I I NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI, PRAVE POSLASTICE ZA LJUBITELJE NEOBI^NIH IZDANJA. .A PRIMER, ME\U NA[IM KURIOZITETIMA MO@EMO PRONA]I POZNATU NARODNU BALADU c(ASANAGINICAd, TRI KRA]A LITERARNA DELA )VE !NDRI]A, PO JEDNO DELO OD -AKA $IZDARA I IF:5B5 HCFCNCJ=Q5, TE JEDAN MALI TURISTI^KI VODI^ IZ 1911. GODINE f SVE U PREVODU NA ME\UNARODNOM JEZIKU 9GD9F5BHC(!)25 :A
78

LJUBITELJE BELETRISTIKE BI]E SVAKAKO ZANIMLJIVE I INFORMACIJE O DVEMA KNJIGAMA DVA ZNA^AJNA MA\ARSKA AUTORA, KOJE SU PREVEDENE NA SRPSKO-HRVATSKI JEZIK. 0RVA KNJIGA PREDSTAVLJA ZBIRKU PESNI^KIH KOMADA POZNATOG ISTRA@IVA^A JU@NOSLOVENSKIH KNJI@EVNOSTI I PREVODIOCA :OLTANA >UKE (CGI?5 /C@H^B, 1901-1984), DOK DRUGA SADR@I DVA ROMANA PISCA ,AJO[A :ILAHIJA (/=@5<M !5>CG, 1891-1974).26 /VA DVA DELA ISPUNJAVAJU KRITERIJE KAKO 5IHCFG?9 HIB;5F=?9, TAKO I H9F=HCF=>5@B9 BCGB=5?9. +ADA GOVORIMO O DELIMA IZ KATEGORIJE >9N=R?9 BCGB=5?9, ONDA NAM JE PRVENSTVENA @ELJA DA PREZENTIRAMO KNJIGE IZ OBLASTI LINGVISTIKE, TJ. RE^NIKE, PRIRU^NIKE I MONOGRAFSKA DELA. /D STARIJIH IZDANJA NEZAOBILAZNO MORAMO SPOMENUTI RE^NIKE !BDULAHA ;KALJI]A (VIDI: )IF7=NA= I GFDG?C<FJ5HG?CA >9N=?I. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1966.; )IF7=NA= I GFDG?C<FJ5HG?CA Y <FJ5HG?CGFDG?CA >9N=?I. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1973.). 5 90-TIM GODINAMA 88 VEKA, U USLOVIMA NOVOG, PLURALNOG KNJIGOIZDAVA[TVA U NA[U BIBLIOTEKU SU PRISTIGLE NOVA DELA IZ JEZI^KE NAUKE. .JIHOVI AUTORI SU '9:=? BI@=Q, (9B5<=8 H5@=@CJ=Q, BF5B?C $GHC>=Q, F5H=A5 %9@9G=Q-"IA=BCJ=Q, (958 )F<I@> I H5B?5 +5>NCJ=Q.27 /VE KNJIGE SU NABAVLJENE, DA BI STUDENTE SLAVISTIKE U "UDIMPE[TI, ALI I NA DRUGIM FAKULTETIMA U -A\ARSKOJ BOLJE INFORMISALI O NOVIM REZULTATIMA I TOKOVIMA NAU^NOG RAZVOJA LINGVISTIKE U "OSNI I (ERCEGOVINI, TE SA JEZI^KIM STANDARDIMA BOSANSKOG (ODNOSNO BO[NJA^KOG) JEZIKA. 5 OSTAV[TINI c3ENT\ER\Id ((N9BH;MiF;M=<5;M5Hb?) TAKO\E IMAMO ZANIMLJIVE KNJIGE, KOJE SVOJIM SADR@AJEM MOGU BITI SVRSTANE U SVE ^ETIRI KATEGORIJE "OSNIAKE. 3 OBZIROM NA TO, DA SE STAVKE OVE OSTAV[TINE JO[

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

NALAZE U FAZI KATALO[KE OBRADE, SASVIM PRIRODNO ONE JO[ NISU DOSTUPNE U /0!#-U NA[E BIBLIOTEKE, NITI SU UVR[TENE U TABELU STATISTIKE. :A OVU PRILIKU, OD UKUPNO 25 STAVKI, TEK PRIMERA RADI, SPOMENU]EMO TRI TAKVA IZDANJA KOJA ]E VE] I SVOJIM NASLOVIMA SIGURNO POBUDITI PA@NJU BUDU]IH KORISNIKA ZBIRKE. 4A DELA SU SLEDE]A: B=G9F>9: IN6CF =N AIG@=A5BG?9 ?B>=49JBCGH=, ^IJI JE PRIRE\IVA^ !LIJA )SAKOVI]; ZATIM TU JE MONOGRAFIJA #5FC8B5 DF985>5 C (5F5>9JI, A NJEZIN AUTOR JE %SMA 3MAILBEGOVI]; I KONA^NO, TRE]A KNJIGA ]E UVELIKO POMO]I ONIMA, KOJI SE BAVE STUDIRANJEM KNJI@EVNIH DELA )VE !NDRI]A. /VO DELO NOSI NASLOV IGHCF=>G?= =NJCF= HF5JB=R?9 <FCB=?9 IJ9 AB8F=Q5 = B>=<CJ5 IA>9HB=R?5 HF5BGDCN=7=>5, A NASTALO JE KAO REZULTAT ISTRA@IVA^KOG RADA -IDHATA ;AMI]A.28

(HFI?HIF5 N6=F?9 BCGB=579 4%-!43+% /",!34) 2EFERENTNA DELA $ELA IZ NAUKE O KNJI@EVNOSTI (SVE VRSTE) $ELA IZ LEPE KNJI@EVNOSTI (SVE VRSTE) $ELA IZ LINGVISTIKE $ELA IZ LIKOVNE UMETNOSTI $ELA IZ OBLASTI (NARODNE) MUZIKE $ELA IZ ISTORIJE I LOKALNE ISTORIJE +?IDBC "ROJ STAVKI 2 83 379 15 1 3 10 493

NJCF: /0!# (/)+; :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, "UDIMPE[TA)

4. )H5J?9 A5P5FG?=< DF9JC85 I N6=F7= BCGB=579 I /9A5@>G?C> 6=6@=CH97= N5 GHF5B9 >9N=?9

/ LITERARNIM DELIMA AUTORA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE MO@EMO DOBITI BOLJU I CELOVITIJU SLIKU, AKO IH ANALIZIRAMO I SA ASPEKTA LITERARNIH PREVODA. -A\ARSKI DEO ZBIRKE "OSNIAKE MO@EMO PODELITI NA TRI VE]E KATEGORIJE. 4O SU: 1. LITERARNI PREVODI U OBLIKU KNJIGA; 2. KRA]I LITERARNI PREVODI SVIH KNJI@EVNIH VRSTA U KNJI@EVIM ^ASOPISIMA NA MA\ARSKOM JEZIKU U -A\ARSKOJ I VAN -A\ARSKE; 3. SVA NAU^NA I PUBLICISTI^KA DELA, KOJA SE BAVE ISTORIJOM I OSTALIM OSOBENOSTIMA "OSNE I (ERCEGOVINE.29

$ELA IZ PRVE DVE KATEGORIJE ZADOVOLJAVAJU KRITERIJE 5IHCFG?9 BCGB=5?9, DOK DELA IZ TRE]E KATEGORIJE KRITERIJE G58F4=BG?9 (H9A5HG?9) BCGB=5?9. 5 ZBIRCI LITERARNIH PREVODA IZ RANIJIH DECENIJA )VO !NDRI] JE PROCENTUALNO BIO MNOGO VI[E ZASTUPLJEN U ODNOSU NA OSTALE AUTORE SA TERITORIJE "I(. .JEGOVA DELA JE NA MA\ARSKI JEZIK MAHOM PREVODIO :OLTAN >UKA. /VOLIKOM PUBLICITETU !NDRI] MO@E ZAHVALITI NE SAMO ^INJENICI, [TO JE BIO JEDINI NOSILAC .OBELOVE-NAGRADE ZA KNJI@EVNOST NA TERITORIJI BIV[E *UGOSLAVIJE, VE] I TOME, [TO JE ZAISTA BIO PLODAN PISAC. !KO UZ TO IMAMO U VIDU, DA SU I MA\ARSKI ESEJISTI I ISTORI^ARI KNJI@EVNOSTI NJEGOVOM @IVOTU I DELIMA POSVETILI VELIKU, ALI DU@NU PA@NJU, ONDA SMO VE] DOBILI MERODAVNI ODGOVOR NA PITANJE, ZA[TO JE KNJI@EVNI VELIKAN IZ 4RAVNIKA JEDNA OD CENTRALNIH LI^NOSTI U NA[OJ ZBIRCI "OSNIAKE (I *UGOSLAVIKE). 5 SVAKOM SLU^AJU,
79

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

ME\U BUDU]E ZADATKE ISTORI^ARA KNJI@EVNOSTI I PREVODILACA SPADA I TO, DA LJUBITELJIMA BELETRISTIKE U -A\ARSKOJ PREDSTAVE I MNOGE DRUGE ZNA^AJNE KNJI@EVNE AUTORE SA TERITORIJE ZEMALJA NASLEDNICA NEKADA[NJE *UGOSLAVIJE. *O[ ]EMO NAKRATKO SPOMENUTI, DA SE U ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE NALAZE 4 DELA BF5B?5 2CD=Q5 PREVEDENA NA MA\ARSKI JEZIK, SVEGA 2 PREVODA DELA "9O9 (9@=ACJ=Q5, DOK SU H5AN5 HIAC, EF=< CO, "@589B $@>5R5 I D9FJ=O (IO=Q PREZENTOVANI SA TEK PO JEDNIM PREVEDENIM DELOM.30 0O^ETKOM 90-TIH GODINA 88 VEKA, NOVI LITERARNI PREVODI VE] SU BILI VEZANI ZA TADA[NJE TRAGI^NE @IVOTNE AKTUELNOSTI. 5Z MALE IZUZETKE, PREVODI SE UGLAVNOM ODNOSE NA DELA IZ OBLASTI TZV. RATNE KNJI@EVNOSTI (NJIHOVI AUTORI SU BILI BO[NJA^KI, HRVATSKI, SRPSKI I PONEKI SLOVENA^KI PISCI). -NOGI KNJI@EVNICI, NE SAMO IZ "OSNE I (ERCEGOVINE, NEGO I IZ OSTALIH BIV[IH JUGOSLOVENSKIH REPUBLIKA, SVOJU INSPIRACIJU SU CRPELI IZ TRAGI^NIH RATNIH DOGA\AJA, KOJI SU ZADESILI OVE PROSTORE I NJIHOVE STANOVNIKE. 2ATNA TEMATIKA U BOSANSKOHERCEGOVA^KOJ KNJI@EVNOSTI JE KOMPLEKSNA DO TE MERE, DA BI SE NJOME MOGAO BAVITI CELI JEDAN NAU^NI INSTITUT ZA KNJI@EVNOST. .AIME, EVIDENTIRANJE, PROU^AVANJE, ANALIZA, KAO I PISMENO VREDNOVANJE ESTETIKE DELA RATNE KNJI@EVNOSTI ]E JO[ DU@I VREMENSKI PERIOD OKUPIRATI NAU^NIKE.31 5 NA[U BIBLIOTEKU PRVE KNJIGE SA OVOM TEMATIKOM, ODNOSNO LITERARNA OSTVARENJA 5IHCFG?9, H9F=HCF=>5@B9 I >9N=R?9 BCGB=5?9 (NA ORIGINALNIM, LOKALNIM JEZICIMA) SU DOSPELE OD SARAJEVSKIH IZDAVA^KIH KU]A c"OSANSKA KNJIGAd I c/+/d.32 :A VREME RATNIH ZBIVANJA TOKOM PRVE POLOVINE 90-TIH GODINA U MNOGIM ^ASOPISIMA ZA KNJI@EVNOST I KULTURU U -A\ARSKOJ, PA I VAN GRANICA -A\ARSKE (U PERIODIKAMA
80

SLI^NOG PROFILA, TAKO\E NA MA\ARSKOM JEZIKU) OBJAVLJENO JE PREKO 100 LITERARNIH PREVODA (NOVELA, KRATKIH PRI^A, LIRSKIH DELA, KAO I ODLOMAKA IZ ROMANA). 0REVODIOCI SU MAHOM BILI PUBLICISTI I INTELEKTUALCI IZ REDOVA MA\ARSKE NARODNOSTI U 6OJVODINI.33 .A PRELAZU IZME\U 88 I 88) VEKA NA MA\ARSKOM TR@I[TU KNJIGA POJAVILI SU SE PREVODI I DVA ZNA^AJNIJA DELA, KOJA SU POBRALA POVOLJNE KRITIKE NE SAMO U -A\ARSKOJ, VE] RANIJE I NA U@EM PODRU^JU SVOG NASTANKA (TJ. U (RVATSKOJ I U "I(). 4A DELA SU c(5F5>9JG?= "5F@6CFCd -ILJENKA *ERGOVI]A I c(5F5>9JG?= ?5DF=RCd .ENADA 6ELI^KOVI]A (ORIGINALNI NASLOV: CB5R5F=). 0REVOD SU URADILI 'ABOR >ORDA[ (CGCF8^G G^6CF) I 6IKTORIJA 2ADI^ ('58=7G +=?HgF=5).34 5 NASTAVKU, GOVORI]EMO NE[TO OP[IRNIJE O ONIM IZDANJIMA, KOJA SPADAJU U RED HUMANIH NAUKA I ^IJI SU AUTORI -A\ARI (MALI IZUZETAK PREDSTAVLJAJU DVE KNJIGE DVA VEOMA POZNATA HRVATSKA AUTORA, ALI JE VA@NO NAGLASITI, DA SU I TA DELA PREVEDENA NA MA\ARSKI JEZIK). $ELA IZ OVE SKUPINE SU ZNA^AJNA, JER POMO]U NJIH MA\ARSKI ^ITAOCI (NAU^NICI I LAICI PODJEDNAKO) MOGU PODROBNIJE UPOZNATI NE SAMO ISTORIJU, NEGO I MNOGE DRUGE BITNE KARAKTERISTIKE, ZNAMENITOSTI I POJAVE U VEZI "OSNE I (ERCEGOVINE. -E\U AUTORIMA DOTI^NIH IZDANJA NA]I]EMO ISTORI^ARE, PUBLICISTE, PRAVNIKE, PROFESORE GEOGRAFIJE, POLITI^ARE, DR@AVNE ^INOVNIKE !USTRO-5GARSKE MONARHIJE, TE JEDNOG VOJNOG SVE[TENIKA.35 5 JEKU RATA U "I(, 1994. GODINE, U "UDIMPE[TI JE IZA[LA IZ [TAMPE JEDNA LITERARNA ANTOLOGIJA POD VEOMA JEDNOSTAVNIM NASLOVOM (SRPSKI PREVOD NASLOVA GLASI: c(5F5>9JC : J98B5 5BHC@C;=>5d).36 5 OVOJ ZBIRCI SVOJE CRTICE I DUHOVNE IMPRESIJE NAPISALI SU NAJPOZNATIJI AUTORI SAVREMENE MA\ARSKE

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

KNJI@EVNOSTI. -E\U NJIMA SE NALAZE (BUDU]I) NOBELOVAC )MRE +ERTES ( 9FHbGN IAF9), ZATIM NEKADA[NJI PREDSEDNIK 3VETSKOG 3AVEZA -A\ARA, PESNIK ;ANDOR >ORI (CGCgF= (^B8CF), TE )[TVAN %R[I (EiFG= IGHJ^B), ,AJO[ 'RENDEL (GF9B89@ !5>CG), 0ETER %STERHAZI (EGNH9F<^NM %bH9F), -IKLO[ -ESELJ ("bGNi@M "=?@gG) I $E@E 4ANDORI ()5B8CF= D9NGh). /D AUTORA IZ REDOVA VOJVO\ANSKIH -A\ARA SVAKAKO TREBA POMENUTI IME &ERENCE +ALAPATIJA ( 5@5D^H= F9F9B7), "EATE 4OMKE ()<CA?5 B9^H5), ,ASLA 6EGELA (+b;9@ !^GN@g), &ERENCA +ONTRE ( CBHF5 F9F9B7), !TILE "ALA@A (B5@^NG AHH=@5) I /TOA &ENJVE[IJA (F9BMJ9G= $HHg). 5 KATEGORIJI TEMATSKE "OSNIAKE JEDNO OD NEZAOBILAZNIH DELA JE KNJIGA REPORTA@A NOVINARA I PUBLICISTE *ANO[ +EBANJAIJA ( h6^BM5= J^BCG; SRPSKI PREVOD NASLOVA GLASI: cINJ9OH5> =N (5F5>9J5d).37 5 KNJIZI SE POJAVLJUJE CELA PLEJADA NAJVA@NIJIH LI^NOSTI IZ JAVNOG @IVOTA TADA[NJEG, RATOM OPUSTO[ENOG 3ARAJEVA. !UTOR PRIME]UJE JEDNU PRILI^NO PARADOKSALNU POJAVU. .AIME, NEKI LJUDI, KOJI SU SA SVIH STRANA SVETA JEDANPUT VE] DO[LI I DU@E BORAVILI U 3ARAJEVU, VEOMA VOLE DA SE I KASNIJE VRATE U OVAJ GRAD. ;TA JE PRAVA PRIRODA OVE POJAVE? $A LI JE TO JEDNA VRSTA IZRA@AVANJA SOLIDARNOSTI SA NJIHOVE STRANE, ILI MO@DA SAMO PUKI EKSIBICIONIZAM? $A LI SU TO SASVIM LI^NI PROBLEMI IDENTITETA? )LI JE POSREDI PROU^AVANJE FILOZOFSKIH PITANJA ISTORIJE I LJUDSKOG POSTOJANJA, KOJA SU U OVOM GRADU POKAZALA SVOJU TOTALNU DUBINU I OGOLJENE KRAJNOSTI? !UTOR OVE SERIJE REPORTA@A NIJE MOGAO DOKU^ITI PRAVI, JEDINI NEDVOSMISLENI ODGOVOR, NEGO SMATRA, DA SVI NABROJENI cMOTIVACIONI FAKTORId U JEDNOM ISTOM TRENUTKU, ZAJEDNI^KI ISPOJAVLJUJU SVOJE EFEKTE. )Z REDOVA PISACA MEMOARSKE I PUTOPISNE LITERATURE SPOMENU]EMO DVA AUTORA. 0RVI JE

BIO *ANO[ ![BOT (AG6gH< J^BCG, 18451911), PISAC, NOVINAR I POLITI^AR, A KASNIJE I JEDAN OD GLAVNIH SAVETNIKA U ZAJEDNI^KOM MINISTARSTVU SPOLJNIH POSLOVA !USTRO5GARSKE -ONARHIJE I ^LAN U@E PRATNJE "ENJAMIJA +ALAJA ( ^@@5M B9B>^A=B, 18391903), DOK JE DRUGI BIO VOJNI SVE[TENIK 'EZA 6ARADI (+^F58M GbN5). /BOJICA SU U NEKOLIKO MAHOVA PROPUTOVALI CELU TERITORIJU "OSNE I (ERCEGOVINE. ![BOT JE NAPISAO VEOMA SADR@AJNO DELO, U KOJEM JE DAO LEPE OPISE O IZGRA\ENOJ @ELEZNICI, O PRIJEMIMA U ONDA[NJIM GRADI]IMA, O VE^ERNJIM [ETNJAMA PO 3ARAJEVU, O SPOMENICIMA IZ TURSKOG RAZDOBLJA, O PROSVETI, O VERSKIM ZAJEDNICAMA, O POSEDNI^KIM ODNOSIMA, TE VEOMA DETALJNE OPISE O SVIM MIKROREGIJAMA, OKRUZIMA U "I( (SRPSKI PREVOD NASLOVA: BCGB5 = H9F79;CJ=B5 : %IHCD=G= = GHI8=>9).38 3VE U SVEMU, PISAO JE IZVANREDNO LEPIM STILOM, STOGA NJEGOVA KNJIGA PREDSTAVLJA IDEALNU SINTEZU PUTOPISA I NAU^NOG RADA. $RUGI AUTOR, 'EZA 6ARADI JE TAKO\E JEDINSTVENIM STILOM NARACIJE IZLAGAO SVOJE DOGODOV[TINE I IMPRESIJE SA SVOJIH PUTE[ESTVIJA (SRPSKI PREVOD NASLOVA: "C>9 IGDCA9B9 =N BCGB9 : DC4=J@>5>=, G?=79)39 KOJE cPREVLA^I JEDNIM FINIM SLOJEM PATINEd f A TA PATINA U STVARI PREDSTAVLJA NJEGOVA ISKRENA OSE]ANJA. )STORIJA, KAO NAUKA PRECIZNE FAKTOGRAFIJE I (STROGIH) HERMENEUTI^KIH MISLI, ARHIVSKU GRA\U RAZLI^ITE PROVENIJENCIJE SMATRA SVOJIM TEMELJNIM IZVORIMA I GLAVNIM OKOSNICAMA. :NA^AJNI HRVATSKI ISTORI^AR +>9?CG@5J @5=Q (1849-1928) JE SPADAO U RED ONIH NAU^NIKA, KOJI SU U SVOJOJ KARIJERI PRELISTALI I UPOTREBILI VELIKI BROJ ARHIVSKE GRA\E KAO IZVORE PRVOG REDA. 3VOJIM PISANIM RADOVIMA UVELIKO JE DOPRINEO, DA SE ELIMINI[U MNOGE NEJASNO]E I TAME U VEZI DAVNE PRO[LOSTI JU@NOSLOVENSKIH NARODA. *EDNO OD NJEGOVIH NAJZNA^AJNIJIH DELA JE SVAKAKO
81

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

MONOGRAFIJA c%CJ=9GH BCGB9 8C DFCD5GH= ?F5@>9JGHJ5d (PRVO IZDANJE: :AGREB : TRO[KOM PI[^EVIM, 1882.; REPRINT IZDANJE: 3ARAJEVO : c3VJETLOSTd, 1990., POD UREDNI[TVOM DI6F5J?5 !CJF9BCJ=Q5). 6E] TRI GODINE NAKON ZAGREBA^KOG IZDANJA, +LAI]EVA KNJIGA JE BILA OBJAVLJENA I NA NEMA^KOM JEZIKU, ALI NE NA TERITORIJI !USTRO-5GARSKE, VE] U ,AJPCIGU (NASLOV: G9G7<=H9 BCGB=9BG JCB 89B `@H9GH9B /9=H9B 6=G NIA +9F:5@@9 89G iB=;F9=7<9G. f ,EIPZIG : 7. &RIEDICH, 1885., U PREVODU IJ5B5 JCB BC>B=R=Q5). 0O[TO JE OVO NEMA^KO IZDANJE I U MA\ARSKOM DELU JAVNOG MNJENJA -ONARHIJE IZAZVALO @IVO INTERESOVANJE, MONOGRAFIJA 6JEKOSLAVA +LAI]A JE KONA^NO 1890-E GODINE BILA IZDATA I NA MA\ARSKOM JEZIKU40 U 6ELIKOM "E^KEREKU (DANA[NJEM :RENJANINU), ZAHVALJUJU]I PREVODILA^KOM RADU )[TVANA 3AMOTE ((N5ACH5 IGHJ^B). 'LAVNA KARAKTERISTIKA, PA I VRLINA SVIH SPOMENUTIH IZDANJA OVOG NAU^NOG RADA JE U TOME, DA JE CELOKUPNI SADR@AJ BAZIRAN SAMO NA PRVORAZREDNIM ARHIVSKIM IZVORIMA! 3TOGA S PUNIM PRAVOM MO@EMO RE]I, DA JE OVO KAPITALNO DELO DFJ5 ?F=H=R?= B5D=G5B5 ACBC;F5:=>5 O JEDNOM VA@NOM ISTORIJSKOM PERIODU U PRO[LOSTI "OSNE I (ERCEGOVINE. -A\ARSKI ISTORI^AR I ARHIVISTA ,AJO[ 4ALOCI ()<5@@g7NM !5>CG, 1854-1916) TOKOM SVOG @IVOTA BIO JE JEDNO VREME U DR@AVNOJ SLU@BI, KAO VISOKI ^INOVNIK, TA^NIJE RE^ENO KAO RUKOVODILAC JEDNOG ODELENJA PRI ZAJEDNI^KOM MINISTARSTVU FINANSIJA !USTRO5GARSKE. /BJAVIO JE OBIMAN RAD, KOJI TAKO\E SADR@I ZNA^AJNE ISTORIJSKE IZVORE (SRPSKI PREVOD NASLOVA: (HI8=>9 C 6CG5BG?=A = GFDG?=A 4=JCHCD=G=A5 = FC8CG@CJ=A5).41 5 OVOM DELU, KOJE JE 4ALOCI POSTHUMNO POSVETIO "ENJAMIN +ALAJU, OBJAVLJENA JE ONA RELEVANTNA ARHIVSKA I ISTORIJSKA GRA\A, KOJA JE POSLU@ILA ZA RE[AVANJE GENEALO[KIH, HERALDI^KIH I BIOGRAFSKIH PITANJA VLADARA
82

SREDNJOVEKOVNE "OSNE I (ERCEGOVINE, TE SREDNJOVEKOVNE SRPSKE DR@AVE. /VI IZVORI SU OBJAVLJENI 1907. I 1908. GODINE U ^ASOPISU c)IFI@d, KOJI JE BILO JAVNO GLASILO -A\ARSKOG DRU[TVA ZA HERALDIKU I GENEALOGIJU. 5O^LJIVO JE, DA SU STRU^NJACI ZA "OSNU I (ERCEGOVINU, MA\ARSKI ISTORI^ARI I NAU^NICI IZ OBLASTI DRU[TVENIH I HUMANIH NAUKA, U NAJVE]OJ MERI PROU^AVALI PERIOD OD 1878. DO 1918. GODINE. 5 OKVIRU OVIH DELA MO@EMO PRONA]I I KNJIGU U KOJOJ SU DATA TRI VEOMA ZNA^AJNA GOVORA (NA OSNOVU STENOGRAFSKIH ZAPISA) NEKADA[NJEG ZAJEDNI^KOG MINISTRA SPOLJNIH POSLOVA !USTRO-5GARSKE, GROFA <ULE !NDRA[IJA (;Fg: AB8F^GGM GMI@5, 1823-1890), ODR@ANIH U UGARSKOM PARLAMENTU KRAJEM 1878. GODINE. 3RPSKI PREVOD NASLOVA GLASI: c$ C?ID57=>= BCGB9 : )F= 69G989, C8F45B9 85B5 30. BCJ9A6F5, 6. = 14. 8979A6F5 1878. ;C8=B9X.42 5VOD U DELO JE NAPISAO POZNATI ISTORI^AR %DE 6ERTHAJMER (,9FH<9=A9F E89, 1848-1930), KOJI JE NAPISAO NAJBOLJU BIOGRAFIJU MA\ARSKOG GROFA I DR@AVNIKA SA FRIZUROM CIGANSKOG PRIMA[A. 4REBALO JE DA PROTEKNE TA^NO 109 GODINA, DA BI MA\ARSKA ISTORIJSKA NAUKA, NA TEMELJU BEZBROJNE RELEVANTNE ARHIVSKE GRA\E I MNO[TVA KRA]IH NAU^NIH DELA NAPISANIH U OVOM DUGOM VREMENSKOM INTERVALU KONA^NO PREZENTOVALA JEDNU KRITI^KU MONOGRAFIJU O SVIM GLAVNIM ASPEKTIMA OKUPACIJE "OSNE I (ERCEGOVINE. +NJIGA ISTORI^ARA ,ASLA "ENCE (B9B7N9 !^GN@g; SRPSKI PREVOD NASLOVA: c$?ID57=>5 BCGB9 = H9F79;CJ=B9 I 1878. ;C8=B=d),43 KOJA JE IZA[LA IZ [TAMPE 1987. GODINE, PREDSTAVLJA POUZDANU I OBJEKTIVNU MONOGRAFIJU O NAJVA@NIJIM DIPLOMATSKIM I VOJNO-ISTORIJSKIM DOGA\AJIMA, KOJI SU SE ODIGRALI PRE I POSLE JEDNOMESE^NOG KONGRESA EVROPSKIH VELESILA U "ERLINU (OD 13. JUNA DO 13. JULA 1878).

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

0OZNATI GEOGRAF I STRU^NI PISAC, PROFESOR !DOLF ;TRAUS ((HF5IGN A8C@:, 1853-1944) JE U SVOJE VREME PREDAVAO SLEDE]E PREDMETE: GEOGRAFIJU ZA TRGOVINU SA ISTO^NIM NARODIMA I ETNOGRAFIJU BALKANSKIH NARODA. /BJAVLJUJU]I JEDNO ZAISTA PROFESIONALNO DELO U DVA TOMA (SRPSKI PREVOD NASLOVA: cBCOB>5R?5 N9A@>5 = B>9;CJ B5FC8d)44 OVAJ AUTOR SE LATIO NE MANJEG ZADATKA, NEGO DA NAPI[E POLITI^KI, EKONOMSKI, GEOGRAFSKI, ISTORIJSKI I ETNOGRAFSKI OPIS "OSNE I (ERCEGOVINE. /VO DELO PREDSTAVLJA KURIOZITET SAMIM TIM, [TO JE PRED MA\ARSKU POLITI^KU JAVNOST I ^ITALA^KU PUBLIKU DOSPELO VE] 1883., SVEGA PET GODINA NAKON OKUPACIJE "I(! !LFRED 0AL (%^@ A@:Fb8, 1877-1934), PRAVNIK I POSLANIK U PARLAMENTU, JE U JEDNOM SVOM OBIMNOM DELU (SRPSKI PREVOD NASLOVA: c%C@=H=R?C IGHFC>GHJC BCGB9 = H9F79;CJ=B9d)45 IZNEO GLEDI[TE, DA SU SE POSLE OKUPACIJE U JAVNOM @IVOTU "OSNE I (ERCEGOVINE MOGLA ZAPAZITI DVA DIAMETRALNO SUPROTNA POLITI^KA I DR@AVNO-PRAVNA SMERA. 0RVI SMER JE IMAO ZA CILJ DA OKUPIRANA POKRAINA DOBIJE [TO VE]U AUTONOMIJU, DOK JE DRUGI SMER SA NAJVE]OM PA@NJOM VODIO BRIGU I KONTROLU O TOME, DA AUTONOMIJA NI U KOM SLU^AJU NE SME PREVI[E DA OJA^A, JER BI PREDSTAVLJALA OZBILJNU OPASNOST ZA CELU DR@AVNO-UPRAVNU STUKTURU !USTRO-5GARSKE -ONARHIJE. !LFRED 0AL JE U SVOJOJ KNJIZI TAKO\E VEOMA MINUCIOZNO RAZJASNIO MNO[TVO PRAVNIH PITANJA. )ZME\U OSTALOG ON SE OSVRNUO I NA TAKVE TEME, KAO [TO SU GLAVNI PRAVNI SUBJEKTI "OSNE I (ERCEGOVINE, STRUKTURA I DELOKRUG ZEMALJSKOG PARLAMENTA, TE IZBORNI ZAKON. 5 DANA[NJE VREME, OD SAVREMENIH MA\ARSKIH ISTORI^ARA, VAN SVAKE SUMNJE, NAJKOMPETENTNIJI STRU^NJAK ZA "OSNU I (ERCEGOVINU JE DR. )MRE 2E[ ('9GG IAF9). +AO PRED-

STAVNIK NAU^NIKA SREDNJE GENERACIJE, ON JE U ZBORNIKU SVOJIH VE] RANIJE PUBLIKOVANIH STUDIJA (SRPSKI PREVOD NASLOVA ZBORNIKA: c CBH5?H= = F5G?FOQ5 : HFJ5H=, (F6= = BCOB>57= DF=JIR9B= =89>CA C B57=CB5@B=A 8F45J5A5d)46 CELI TRE]I ODELJAK POSVETIO ANALIZI ISTORIJSKOG RAZVOJA NACIONALNOG OSVE[]ENJA I NACIONALNOG IDENTITETA BOSANSKIH -USLIMANA, POTONJIH "O[NJAKA, I TO U JEDNOM ZAISTA VELIKOM VREMENSKOM INTERVALU, OD VREMENA UPRAVLJANJA "ENJANIMA +ALAJA, PA SVE DO KRAJA KRVAVOG RATA U "OSNI I (ERCEGOVINI TOKOM ZADNJE DECENIJE 88 VEKA. .JEGOV MLA\I KOLEGA PO STRUCI, PROFESOR ISTORIJE DR. "ELA -AKAI ("5??5= Bb@5) JE U KNJIZI SA NE BA[ SVAKODNEVNIM, KONVENCIONALNIM NASLOVOM (SRPSKI PREVOD NASLOVA: c%C;F5B=RB5 HJFP5J5 =@= ACGHC6F5B?d)47 VEOMA TEMELJNO PRIKAZAO I MINUCIOZNO ANALIZIRAO SVE ONE ZA[TITNE MERE, KOJE JE SENTI[TVANSKA UGARSKA DR@AVA REALIZOVALA U PERIODU IZME\U 1904. I 1920. GODINE RADI ZA[TITE RA[TRKANOG MA\ARSKOG @IVLJA U JU@NIM PREDELIMA, TJ. NA TERITORIJI (RVATSKE I "OSNE I (ERCEGOVINE. .AKON NAU^NIH IZDANJA, NAKRATKO ]EMO SPOMENUTI JO[ JEDNO DELO, PREVEDENO SA JEDNOG OD JU@NOSLOVENSKIH JEZIKA. +NJIGA IJ5B5 !CJF9BCJ=Q5 POD DRUGIM, NEORIGINALNIM NASLOVOM (SRPKI PREVOD MA\ARSKOG NASLOVA: c(H5F5 BCGB5d)48 JE OBJAVLJENA TA^NO PRE 10 GODINA NA MA\ARSKOM JEZIKU, I TO U IZDANJU JEDNE MA\ARSKE IZDAVA^KE KU]E U "RATISLAVI, GLAVNOM GRADU 3LOVA^KE. 0O SVOJOJ VOKACIJI I TEMI, OVO DELO BEZ SUMNJE OBRA\UJE PRO[LOST "I(, ALI IPAK VE]I NAGLASAK STAVLJA NA KULTUROLO[KU ISTORIJU. 3TOGA, ONO VI[E SPADA U KATEGORIJU PODU@EG KULTUNO-ISTORIJSKOG ESEJA, I PRVENSTVENO JE NAMENJENO LAI^KOJ ^ITALA^KOJ PUBLICI. "EZ OBZIRA NA TO, [TO ]E NA[A OCENA ZVU^ATI UOP[TENO, SMATRAMO DA ,OVRENOVI]EVA
83

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

KNJIGA SPADA U RED ONIH NEZAOBILAZNIH DELA, KOJA SU MA\ARSKOJ JAVNOSTI USPE[NO RAZJASNILA VI[E NOVIH POJEDINOSTI O "OSNI I (ERCEGOVINI. +AO [TO JE POZNATO, ORIGINALNI NASLOV KNJIGE NA HRVATSKOM JEZIKU GLASI: c!56=F=BH = D5AQ9B>9d. 6E] SAM TAJ NASLOV @ELI POTVRDITI GLAVNO STANOVI[TE AUTORA, DA JE CELA "OSNA NEKA VRSTA VELIKOG LAVIRINTA I DA JE SVE, [TO SE U NJOJ I SA NJOM DESILO, NEIZBRISIVO OSTALO U PAM]ENJU SVIH STANOVNIKA OVOG PODNEBLJA. +ONA^NO, U "IBLIOTECI ZA STRANE JEZIKE U "UDIMPE[TI SE NALAZI I JEDNO IZVANREDNO LEPO OSTVARENJE, A TO JE 26 MINUTNI DOKUMENTARNI FILM (KASETA U 6(3 TEHNICI) O ISTORIJI BOSANSKIH FRANJEVACA U -A\ARSKOJ (VE]INA NJIH JE RANIJE NEPOSREDNO PRIPADALO KATOLI^KOJ PROVINCIJI cBCGB5 (F96F9B5d f NA LATINSKOM: cBCGB=5 AF;9BH=B5d). !UTOR SCENARIJA JE ISTORI^AR MLA\E GENERACIJE, INA^E PRIPADNIK HRVATSKE NACIONALNE MANJINE U -A\ARSKOJ, DR. $INKO ;OK^EVI] ((C?7G9J=HG DbB9G).49
(HFI?HIF5 N6=F?9 H9A5HG?9 BCGB=579 B5 A5P5FG?CA >9N=?I /",!34) ,ITERARNI PREVODI (KNJIGE) ,ITERARNI PREVODI (U ^ASOPISIMA) $ELA IZ ISTORIJE I DRUGIH NAU^NIH OBLASTI 5KUPNO "ROJ STAVKI 28 116 15 159

***
!KO, NA KRAJU REFERATA, BACIMO JEDAN KRATAK POGLED PRVO NA TABELU PODATAKA O SVIM DOSADA[NJIM NABAVLJENIM IZDANJIMA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE (493 STAVKI), A ZATIM I NA TABELU O PREVEDENIM DELIMA NA MA\ARSKI JEZIK (159 STAVKI), ONDA MO@EMO KONSTATOVATI, DA JE NA[A ZBIRKA "OSNIAKE PO SVOM OBIMU, PO KVANTITETU DOKUMENATA SKROMNA I REPREZENTATIVNA, ALI I SMI[LJENO GRA\ENA, JER ONA SADR@I VEOMA DOBRA AUTORSKA OSTVARENJA. 4O NAS OBAVEZUJE I DAJE NOVI PODSTREK, DA ^LANOVIMA NA[E BIBLIOTEKE I UBUDU]E OBEZBEDIMO KVALITETNE KNJIGE IZ "OSNE I (ERCEGOVINE, KOJE ]E BITI OD ZAISTA VELIKE KORISTI.

5. BCGB=5?9 I C6@5GH= @=?CJB9 IA9HBCGH=

.A KRAJU, SVIM ^ITAOCIMA ZBORNIKA REFERATA NA VIRTUELAN NA^IN DO^ARA]EMO H9A5HG?I BCGB=5?I I U VIDU REPRODUKCIJA DVE VEOME LEPE SLIKE, KOJE SU RA\ENE TEHNIKOM ULJE NA PLATNU. .JIHOV AUTOR JE POZNATI MA\ARSKI SLIKAR 4IVADAR >ONTVARI (CGCBHJ^FM CGNH?5 )=J585F, 1853-1919),50 INA^E PO STRU^NOJ SPREMI APOTEKAR, KOJI JE U SVOJE VREME BIO JEDAN OD NAJPOZNATIJIH STVARALACA UMETNI^KOG SMERA D@9B9F (D@9B-5=F). "ORAVE]I U VI[E ZEMALJA, ON JE SLIKAO PANTEISTI^KA I MONUMENTALNA DELA. 'ODINE 1903. PROVEO JE NEKOLIKO MESECI U -OSTARU I *AJCU, GDE JE NASLIKAO PO DVE SLIKE (U OVOM REFERATU PRILA@EMO PO JEDNU IZ SVAKOG MESTA). /VA LIKOVNA DELA SVET JE PRVI PUT UPOZNAO NA IZLO@BI U 0ARIZU 1907. GODINE. 3LIKE SE DANAS ^UVAJU U -UZEJU c>ONTVARId (CGCBHJ^FM "jN9IA) U MA\ARSKOM GRADU 0E^UJU.

NJCF: /0!# (/)+; :EMALJSKA BIBLIOTEKA ZA STRANE JEZIKE, "UDIMPE[TA)

84

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

#SONTVrRY +OSZTKA 4IVADAR: 'gA5= <c8 "CGNH^F65B 51 = '=AG?= ACGH I "CGH5FI, 1903.

#SONTVrRY +OSZTKA 4IVADAR: 52 J5>79= JcN9GbG = +C8CD58 I J5>7I, 1903.

&53./4%
[1] / ISTORIJATU BIBLIOTEKE, TE O ETAPAMA RENOVIRANJA ZGRADE U ULICI -OLNAR OPhIRNIJE: %SZESNw -ERwSZ )RwN: ! K}NYVTrR wPLETE A -OLNrR UTCrBAN. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): AN $FGN^;CG I89;9BBM9@Jk iBMJH^F bJ?iBMJ9. f "UDAPEST : /RSZrGOS )DEGENNYELV +}NYVTrR, 2002, 7-12. STR.; +OKAS ,rSZL{: ! K}NYVTrRI TEREK BELS|wPxTwSZETE 1992 wS 2002 K}Z}TT. )N: )STO DELO, 14-20. STR. BI85D9GH= #9AN9H?iN= iBMJ:9GNH=J^@ 2005. [)NFORMATIVNA SVESKA :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE ZA -E\UNARODNI FESTIVAL KNJIGA U "UDIMPE[TI 2005. GODINE], STR. 1. .A WEBSTRANICI BIBLIOTEKE VIDI ODELJAK: AN $FGN^;CG I89;9BBM9@Jk iBMJH^F HiFHbB9H9 bG ;Mk>H9AbBM9 GYUJTEMwNY (HTTP://WWW.OIK.HU/MENU/TORTESGYUJT.HTM) BI85D9GH= #9AN9H?iN= iBMJ:9GNH=J^@ 2005. [)NFORMATIVNA SVESKA`], STR. 2, 7-8. / BAZAMA PODATAKA STRU^NIH INFORMACIJA U NA[OJ BIBLIOTECI OP[IRNIJE: +OMrROMI 3rNDOR: ! K}NYVTrRUNKBAN wPxTETT SZAKINFORMrCI{S ADATBrZISOK. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): NAV. DELO, 135-139. STR. / ZBIRCI NA JEZIKU ESPERANTO OP[IRNIJE: :SEBEHrZY 'Y}RGY: 4ALL{ZrS A &AJSZI-GYJTEMwNYBEN. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): NAV. DELO, 93-102. STR. .A WEB-STRANICI NA[E BIBLIOTEKE VIDI SLEDE]I ODELJAK: BCBJ9BCB 9B @5 <9>AD5;C 89 @5 !5B85 FF9A8@=B;J5 B=6@=CH9?C (HTTP://WWW.OIK.HU/ESZPERANTO/TARTALOM2.HTM) /STAV[TINA c3ENT\ER\Id ((N9BH;MiF;M=-<5;M5Hb?) JE TRENUTNO U FAZI ELEKTRONSKE KATALO[KE OBRADE. 3TATISTI^KI PODACI OVE ZBIRKE IZDANJA IZ LEPE KNJI@EVNOSTI, NAUKE O KNJI@EVNOSTI, LINGVISTIKE I DRUGIH NAU^NIH OBLASTI SE NALAZE U RAZNIM NEPUBLIKOVANIM RUKOPISIMA I FUSNOTAMA PRI /DELENJU ZA NARODNOSTI I DOKUMENTACIJU. / ZBIRKAMA IZDANJA NA ENGLESKOM, FRANCUSKOM, NEMA^KOM, RUSKOM I [PANSKOM JEZIKU OP[IRNIJE: -rTISNw )LLYwS )BOLYA: !Z ANGOL NYELV GYJTEMwNY A KORSZERSxTwS ID|SZAKrBAN. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): NAV. DELO, 63-68. STR.; 3ZALAY '. %RZSwBET: ! FRANCIA NYELV rLLOMrNYUNK. )N: )STO DELO, 69-72. STR.; 3CHAFFLER -rRIA: ! NwMET NYELV GYJTEMwNYNK. )N: )STO DELO, 73-76. STR.; (ETwNYI :SUZSANNA: !Z OROSZ NYELV rLLOMrNYR{L. )N: )STO DELO, 77-79. STR.; 2ADNAI -ARGIT: 3PANYOL ANYAGUNK A SPANYOL-MAGYAR KULTURrLIS KAPCSOLATOK TKRwBEN. )N: )STO DELO, 80-86. STR. / MOGU]NOSTIMA U^ENJA STRANIH JEZIKA U NA[OJ BIBLIOTECI OP[IRNIJE: 0APP !NNA -rRIA: !Z /RSZrGOS )DEGENNYELV +}NYVTrR A NYELVI SOKFwLESwG SZOLGrLATrBAN. )N: iBMJ, ?iBMJH^F, 85

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

?iBMJH^FCG, 13. wVF., 12. SZrM (2004. DECEMBER), STR. 34-40. 0ERIODIKA iBMJ, ?iBMJH^F, ?iBMJH^FCG (U SRPSKOM PREVODU: B>=;5, 6=6@=CH9?5, 6=6@=CH9?5F) JE MESE^NI ^ASOPIS )NSTITUTA ZA BIBLIOTEKARSTVO, KOJI SE NALAZI U ZGRADI .ACIONALNE BIBLIOTEKE c3E^ENJId ($FGN^;CG (Nb7<bBM= iBMJH^F, SKRA]ENO: /3:+) U "UDIMPE[TI. [8] / LITERARNIM IZDANJIMA 13 NARODNOSTI U -A\ARSKOJ U PERIODU OD 1990. DO 2000. GODINE NA WEBSTRANICI NA[E BIBLIOTEKE VIDI SLEDE]I TEMATSKI SRE\EN SPISAK IZDANJA: "ADA :OLTrN (}SSZErLL.) f +OMrROMI 3rNDOR (LEKTORrLTA): A A5;M5FCFGN^;= B9AN9H=Gb;=, J5@5A=BH 5 B9AN9H=Gb;9?F9 JCB5H?CNg ?=58J^BMC? J^@C;5HCHH >9;MNb?9 (1990-2000) ((HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/BADA2.HTM). 4AKO\E NA ISTOJ WEB-STRANICI, O PROCESIMA RAZVOJA KNJIGOIZDAVA[TVA NARODNOSTI, ODNOSNO NACIONALNIH I ETNI^KIH MANJINA U -A\ARSKOJ U DECENIJI NAKON PROMENE SISTEMA VIDI SLEDE]I ESEJ: "ADA :OLTrN: A A5;M5FCFGN^;= B9AN9H=Gb;= bG B9AN9H=Gb;9?F9 JCB5H?CNg ?iBMJ?=58^G 5N 19909G bJ9?69B (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/BADA1.HTM). / SISTEMU NAVABKE KNJIGA ZA ONE @UPANIJSKE BIBLIOTEKE, KOJE VODE BRIGU O ZBIRKAMA ZA NACIONALNE I ETNI^KE MANJINE U -A\ARSKOJ, OP[IRNIJE: *UHrSZ *EN|: ! MAGYARORSZrGI KISEBBSwGEK K}NYVTrRI ELLrTrSrR{L. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): NAV. DELO, 104-107. STR. / ASPEKTIMA I SPECIJALNIM ZADACIMA MA\ARSKE ZBIRKE OP[IRNIJE: 6IRrG "OGNrR lGOTA: ! MAGYAR NYELV GYJTwS SZEMPONTJAI. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): NAV. DELO, 61-62. STR. (!UTOR REFERATA KORISTI PRILIKU, DA KOLEGINICI A;CH= +=F5; BC;B5F, REFERENTU ZA MA\ARSKI JEZIK, NA OVOM MESTU IZRAZI VELIKU ZAHVALNOST NA DRAGOCENIM UPUTSTVIMA U VEZI PRIKAZIVANJA KNJIGA NA MA\ARSKOM JEZIKU I ZA PRU@ENU KOLEGIJALNU POMO] NA PLANU KOREKCIJE TEKSTA NASLOVA SVIH IZVORA I POGLAVLJA BCGB=5?9 NA WEB-STRANICI :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE.) / NASTANKU ZBIRKE IZ RUSISTIKE, ODNOSNO NA RUSKOM JEZIKU VIDI: (ETwNYI :SUZSANNA: !Z OROSZ NYELV rLLOMrNYR{L. )N: %SZESNw -ERwSZ )RwN f *UHrSZ *EN| (SZERK.): NAV. DELO, 77-79. STR. (DELO IZ FUSNOTE BR. 6.) / ISTORIJSKOM RAZVOJU SLAVISTI^KIH ISTRA@IVANJA U -A\ARSKOJ VIDI INTERJU 3TJEPANA $AMJANOVI]A SA DR. )[TVANOM .JOMARKAIJEM (#MCA^F?5M IGHJ^B), (ONDA[NJIM) DIREKTOROM )NSTITUTA ZA SLAVISTIKU I BALTISTIKU 5NIVERZITETA c%}TV}S ,ORANDd U "UDIMPE[TI I PREDSEDNIKOM -A\ARSKOG DRU[TVA ZA SAVREMENU FILOLOGIJU POD NASLOVOM: 3LADAK JARAM I LAKO BREME )N: +=>9B57, BR. 150 (1999.). (HTTP://WWW.MATICA.HR/-(?0ERIODIKA/VIJENAC/1999/150/HTML/RAZGOVORI/24.HTM; VIDI PODNASLOV "CF=>9B=) ,}K}S )STVrN: A <CFJ^H =FC85@CA HiFHbB9H9. f "UDAPEST : .EMZETI 4ANK}NYVKIAD{, 1996.; -ILOSEVITS 0wTER: A GN9F6 =FC85@CA HiFHbB9H9. f "UDAPEST : .EMZETI 4ANK}NYVKIAD{, 1998. 0ORED OVIH MONOGRAFIJA, RADI BOLJEG UVIDA U ANALIZE cKNJI@EVNOSTI NARODA *UGOSLAVIJEd IZ RANIJIH DECENIJA, JO[ UVEK JE PREPORU^LJIVO KORISTITI KNJIGE I ANTOLOGIJE NA MA\ARSKOJ JEZIKU OD :OLTANA nUKE (CGI?5 /C@H^B), KOJI JE U SVOJE VREME BIO JEDAN OD NAJBOLJIH POZNAVAOCA I PREVODIOCA DELA MNOGIH AUTORA IZ (NEKADA[NJE ZAJEDNI^KE) *UGOSLAVIJE. 6IDI SLEDE]E KNJIGE: #SUKA :OLTrN: A >I;CGN@^J BbD9? =FC85@A^B5? HiFHbB9H9. f "UDAPEST : 'ONDOLAT, 1963. (DRUGO IZDANJE OVOG DELA IZ ISTORIJE KNJI@EVNOSTI JE IZA[LA VE] 1965. GODINE); #SUKA :OLTrN: A GN9F6<CFJ^H =FC85@CA ?=GHl?F9 5 ?9N89H9?Hh@ 1945-=;. f "UDAPEST : %UR{PA, 1969.; #SUKA :OLTrN (VrL.) f lCS +rROLY (FORD.): A GNg GNl@9HbG9 : "5= A5?98gB ?i@Hh?. f ["UDAPEST] : %UR{PA, [1969]; "ODRITS )STVrN (FORD.) f 2ADVrNYI %RVIN (VrL., SZERK.) f #SUKA :OLTrN (FORD.) f 4{TH &ERENC (UT{SZ{): )b@= b> : "5= GN@CJbB 9@69GNb@h?. f ["UDAPEST] : %UR{PA, 1970. (3VA OVA IZDANJA IZ OBLASTI SRPSKO-HRVATSKE, MAKEDONSKE I SLOVENA^KE KNJI@EVNOSTI SE NALAZE U ELEKTRONSKOM KATALOGU :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE.) %GZAKTNE PODATKE SLAVISTI^KE ZBIRKE, ALI I SVIH OSTALIH JEZI^KIH ZBIRKI U NA[OJ BIBLIOTECI ZATO JE TE[KO PRECIZNO PREZENTIRATI [IROJ JAVNOSTI, JER ONE U CELOSTI ZAVISE OD TEMPA NABAVKE I KATALO[KE OBRADE NOVIH DOKUMENATA, ZATIM OD TEMPA PERIODI^NIH [KARTIRANJA STARIH IZDANJA U UKVIRU

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

86

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

RADOVA RETROSPEKTIVNE KONVERZIJE, TE OD BROJA PRIMERAKA VEZANIH ZA KODNE OZNAKE RAZNIH JEZIKA (KORI[]ENIH U /0!#-U BIBLIOTEKE). 5 PRETHODNOM BIBLIOTEKARSKOM INTEGRALNOM SISTEMU )(-# B BILA JE PRISUTNA SLEDE]A STUKTURA, ODNOSNO HIJERARHIJA TIPOVA NASLOVA: )CFCN5H7XA (U SRPSKOM PREVODU: )9F=>G?= B5G@CJ) T> $Z7XA (%5G@CJ 89@5) T> "YH9H7XA (%5G@CJ HCA5) T> (VGN7XA (%5G@CJ 89H5@>5, IZ NEKOG DOTI^NOG TOMA). +OD ZADNJE TRI KATEGORIJE NASLOVA UVEK JE ONA STAVKA DOBILA OZNAKU (KOD) ZA JEZIK, KOD KOJE SU SE NALAZILI NAJDETALJNIJI BIBLIOGRAFSKI OPISI, TE BROJ, KOJI OZNA^AVA KVANTITET PRIMERAKA. $U@NI SMO DATI I TU INFORMACIJU, DA JE OD DANA 2. AVGUSTA 2005. GODINE U :EMALJSKOJ BIBLIOTECI ZA STRANE JEZIKE PO^ELO KORI[]ENJE NOVOG INTEGRALNOG SISTEMA HIB*9?5. /VAJ SOFTVER JE IZRADIO .AU^NO-ISTRA@IVA^KI CENTAR ZA INFORMATIKU I AUTOMATIZACIJU PRI !KADEMIJI .AUKA -A\ARSKE (A "5;M5F )I8CA^BMCG A?58bA=5 (N^AcH^GH97<B=?5= bG AIHCA5H=N^@^G= IH5Hg=BHbN9H9, SKRA]ENO: 3:4!+)), SA SEDI[TEM U "UDIMPE[TI. [14] / TOME OP[IRNIJE: +UJUND@I], %NES: 3TANJE I PERSPEKTIVE OBNOVE .ACIONALNE I UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE "OSNE I (ERCEGOVINE : 3AOP]ENJE SA SKUPA c0ERSPEKTIVE OBNOVE .ACIONALNE I UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE "OSNE I (ERCEGOVINEd (3ARAJEVO, 16. I 17. JUNI 1994.). )N: B=6@=CH9?5FGHJC (3ARAJEVO), VOL. 37-41. (1992-1996), STR. 11-16. (HTTP://WWW.OPENBOOK.BA/BIBLIOTEKARSTVO/37/37?KUJUNDZIC?STANJE.HTM, U OKVIRU TEKSTA VIDI SLEDE]I PODNASLOV: (9?CBGHFI?7=>5 BCGB=5?9). /VAJ REFERAT U CELOSTI JE PUBLIKOVAN I U SLEDE]EM ^ASOPISU: BCG5BG?C<9F79;CJ5R?= O?C@G?= ;@5GB=? (3ARAJEVO), BR. 1. (AVGUST 1994), STR. 21-24. /VDE ]EMO SPOMENUTI, DA SU IZME\U MARTA I DECEMBRA 1994. GODINE POD POKROVITELJSTVOM 5.%3#/A ORGANIZOVANE TRI KONFERENCIJE (DVE U 0ARIZU I JEDAN U 0RAGU), NA KOJIMA SE RASPRAVLJALO O VEOMA AKTUELNIM PITANJIMA. 4A PITANJA SU: c+OJE MJERE POMO]I SU .5"-U NAJHITNIJE? +AKO SE POMO] IZVANA MO@E NAJBOLJE USKLADITI SA PREDSTAVAMA NJENIH ZAPOSLENIH I SITUACIJOM NA LICU MJESTA? +AKO SE MOGU NABAVITI POTREBNA FINANCIJSKA I OSTALA SREDSTVA ZA POMO]? +AKO DA SE IDENTIFIKUJU IZGUBLJENI DOKUMENTI "OSNIAKE?d / SVEMU OP[IRNIJE: -ARTIN, "ARBARA f 3IKIRI], +EMAL (PREVOD S NJEMA^KOG): !KTIVNOSTI ZA PONOVNU IZGRADNJU .ACIONALNE I UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE PODR@ANE OD STRANE 5NESCO-A : $OKUMENTACIJA. )N: B=6@=CH9?5FGHJC (3ARAJEVO), SV. 42 (1997), STR. 125-128. (/ NAZIVIMA I DETALJIMA TRI SPOMENUTE KONFERENCIJE OP[IRNIJE U FUSNOTI BR. 13. OVOG DOTI^NOG IZVE[TAJA; WWW.OPENBOOK.BA/BIBLIOTEKARSTVO/42/42?MARTIN?AKTIVNOSTI.HTM) +UJUND@I], %NES: NAV. DELO (IZ FUSNOTE BR. 14., ISTI PODNASLOV: 2EKONSTRUKCIJA "OSNIAKE). :A TEMATIKU "OSNIAKE KONKRETNO SE VEZUJU I PROGRAMSKE PREPORUKE SA KONFERENCIJE U 0RAGU (_-EETING OF THE %XPERT 'ROUP ON THE 2ECONSTITUTION OF "OSNIACAd, .ATIONAL ,IBRARY, 0RAGUE, 2526 .OVEMBER 1994.). / MOGU]NOSTIMA IDENTIFIKACIJE "OSNIAKE VIDI: -ARTIN, "ARBARA f 3IKIRI], +EMAL: NAV. DELO (IZ FUSNOTE BR. 14.) -URrNYI ,AJOS: ! NEMZETI BIBLIOGRrFIA FELADATAI. )N: (ORVrTH 4IBOR f 0APP )STVrN: iBMJH^FCGC? ?bN=?iBMJ9 : 2. ?iH9H. f "UDAPEST : /SIRIS, 2001., 335. STR. 4AKO\E: HTTP://BIBLSRC.BTK.PPKE.HU/KVTH/!NIKO/7EB/4ANANYAG/04!BIBLIOGR.HTML (VIDI PODNASLOV: A B9AN9H= 6=6@=C;FU:=5) 3!62%-%.! +.*) %6./34 .!2/$! "/3.% ) (%2#%'/6).% (PREMA SLEDE]EM DELU: 30!()=, 6EDAD: 3=H5B?5 4. f 3ARAJEVO : [S.N.], 2003, 72-80. STR. /VO DELO JE DOSTUPNO I U SLEDE]EM IZVORU NA INTERNETU: HTTP://WWW.GEOCITIES.COM/GIMN1GRADACAC/SAVRKNJIZKODNAS/SAVRBOSNJKNJIZ/SAVRKNJIZBH.HTM &/.$ ):$!.*! /"*!6,*%.)( .! ,/+!,.)- *5 ./3,/6%.3+)- *%:)#)-! 5 "/3.) ) (%2#%'/6).), VIDI ODELJAK: ,%0! +.*) %6./34 (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!1.HTM). 5 TOM ODELJKU, KOD SPOMENUTIH AUTORA STAVKE NJIHOVIH DELA SU OZNA^ENE SLEDE]IM REDNIM BROJEVIMA: !,%>+/6)=, -IRA BR. 1.; #2.*!.3+), -IROSLAV BR. 29.; -!+3)-/6)=, $ESANKA BR. 222.; .5;)=, "RANISLAV BR. 242.; 4);-!, 87

[15]

[16]

[17]

[18]

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

!LEKSANDAR BR. 349.; !2!,)#!, )VAN BR. 17.; +/6!>)=, )VAN 'ORAN BR. 142-143.; ,/62!+, -ATO BR. 211-212.; -!2).+/6)=, 2ANKO BR. 226.; .!:/2, 6LADIMIR BR. 240. [19] &/.$ 02%6/$! 5-%4.)>+)( +.*) %6.)( $%,! .!2/$! ) .!2/$./34) ")6;% *5'/3,!6)*%, VIDI ODELJAK: D9@5 DF9J989B5 G5 G@CJ9B5R?C; >9N=?5 B5 GFDG?C-<FJ5HG?= (TRI SPOMENUTA SLOVENA^KA PISCA; HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!2.HTM). +OD OVOG IZVORA JO[ SU PREZENTIRANA I DELA PREVEDENA SA 5@65BG?C;, A5?98CBG?C;, A5P5FG?C; I =H5@=>5BG?C; JEZIKA, KAO I DELA PREVEDENA NA ME\UNARODNI JEZIK 9GD9F5BHC I NA 9B;@9G?= JEZIK. &/.$ ):$!.*! /"*!6,*%.)( .! ,/+!,.)- *5 ./3,/6%.3+)- *%:)#)-! 5 "/3.) ) (%2#%'/6).), VIDI ODELJAK: ,%0! +.*) %6./34 (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!1.HTM). 5 TOM ODELJKU, KOD SPOMENUTIH AUTORA STAVKE NJIHOVIH DELA SU OZNA^ENE SLEDE]IM REDNIM BROJEVIMA: !.$2)=, )VO BR. 4-15.; =/0)=, "RANKO BR. 44-51.; =/2/6)=, 3VETOZAR BR. 53-62.; $):$!2, -AK BR. 66-71.; (5-/, (AMZA BR. 94-101.; +5,%./6)=, 3KENDER BR. 189-198.; /,*!>!, -LADEN BR. 245-253.; 3!-/+/6,)*!, )SAK BR. 284-293.; 3%,)-/6)=, -E[A BR. 301-306.; 3)*!2)=, =AMIL BR. 311-316.; 42)&+/6)=, 2ISTO BR. 358-365. )STI IZVOR (I DOSTUPNOST NA INTERNETU); U ODELJKU ,%0! +.*) %6./34 VIDI STAVKE: +2,% !, -IROSLAV BR. 146-182. 30!()=, 6EDAD: NAV. DELO (VIDI PODATKE IZVORA IZ FUSNOTE BROJ 17.) &/.$ ):$!.*! /"*!6,*%.)( .! ,/+!,.)- *5 ./3,/6%.3+)- *%:)#)-! 5 "/3.) ) (%2#%'/6).), VIDI ODELJAK: .!5+! / +.*) %6./34) (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!1.HTM). 5 TOM ODELJKU KOD SPOMENUTIH AUTORA f OVOG PUTA, U POGLEDU KVANTITETA (OD VE]EG KA MANJEM BROJU) f STAVKE NJIHOVIH DELA ILI BILO KOG VIDA NJIHOVOG (KO)AUTORSTVA SU OZNA^ENE SLEDE]IM REDNIM BROJEVIMA: 2):6)=, -UHSIN BR. 66-72.; $52!+/6)=, %NES BR. 14-17.; 65>+/6)=, 2ADOVAN BR. 80-83.; "5452/6)=, $@ENANA BR. 5-7.; +!0)$ )=-/3-!.!')=, (ANIFA BR. 2, 28-29.; ,%;)=, :DENKO BR. 46-48.; -!',!*,)=, -UNIB BR. 5, 51-52.; "%')=, -ITHAD BR. 1-2.; )3!+/6)=, !LIJA BR. 25-26.; ,%;)=, *OSIP BR. 44-45.; $52!+/6)=, %SAD BR. 17.; 02/()=, +ASIM BR. 65. 2ADI CELOVITOSTI, TREBA RE]I DA STICAJEM OKOLNOSTI U ODELJKU ,%0! +.*) %6./34 %NES $URAKOVI] IMA AUTORSTVO PRIRE\IVA^A KOD DVA ANTOLO[KA DELA LEPE KNJI@EVNOSTI, DOK JE !LIJA )SAKOVI] U TOM ISTOM ODELJKU PRISUTAN SA TRI, 4VRTKO +ULENOVI] SA ^ETIRI, A *OSIP ,E[I] SA JEDNIM LITERARNIM OSTVARENJEM (VIDI: $52!+/6)=, %NES BR. 79-80.; )3!+/6)=, !LIJA BR. 106-108.; +5,%./6)=, 4VRTKO BR. 199-202.; ,%;)=, *OSIP BR. 210. $OSTUPNI IZVOR NA INTERNETU JE ISTI, KAO I NA PO^ETKU OVE FUSNOTE). &/.$ ):$!.*! /"*!6,*%.)( .! ,/+!,.)- *5 ./3,/6%.3+)- *%:)#)-! 5 "/3.) ) (%2#%'/6).), VIDI ODELJAK: .!5+! / +.*) %6./34) (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!1.HTM). 3TAVKE SU POD REDNIM BROJEVIMA 5., 14., 15., 16., 17. I 59. .EKA (KO)AUTORSTVA SU VE] IZKAZANA I U PRETHODNOJ BELE[CI BR. 23. (!$ )(!3!./6)=, -IRALEM (RED.): H5G5B5;5=BC = H5G5B5;=B=75 : BCGB=5 AINI@A5B5 DCDC@65@58C. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1975. ($OSTUPNI IZVOR NA INTERNETU KOD FUSNOTE BR. 19., VIDI ODELJAK: D9@C DF9J989BC G5 >I4BCG@CGJ9BG?C; >9N=?5 B5 9GD9F5BHC.) $UPLIKAT OVOG DELA SE NALAZI I U ZBIRCI c&AJSId NA JEZIKU ESPERANTO (F5>GN=-;Mk>H9AbBM) POD SLEDE]OM SIGNATUROM INTERNE UPOTREBE (DALJE: SIGNATURA): F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 2588. +ORISTIMO PRILIKU DA KOLEGAMA BIBLIOTEKARIMA IZ "I( OVDE PREZENTUJEMO SVA IZDANJA 5IHCFG?9 I/ILI H9F=HCF=>5@B9 BCGB=5?9, KOJA SE NALAZE U OKVIRU OVE ZAISTA NESVAKIDA[NJE ZBIRKE. 4O SU: !.$2)=, )VO f 2% %+, ,ADISLAV (NOVELARO TRADUKITA EN LA SERBOKROATA): (C=:C. f 3ARAJEVO : ELBIH, 1988. [NASLOV ORIGINALA: @9P ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 8678]; !.$2)=, )VO f )-"%24, 2OGER [TRADUKIS] f 4)[,*!2, :LATKO [TRADUKIS]: (CB;C ?5> A5@8CFAC GI6 @5 ?5FD9B9HC

[20]

[21] [22] [23]

[24]

[25]

88

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

: #CJ9@?C@9?HC. f :AGREB : )NTERMACIA KULTRA SERVO, 1972. [NASLOV ORIGINALA: (5B = >5J5 DC8 GF56=Q9A ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 0823]; !.$2)=, )VO f )-"%24, 2OGER [ESPERANTIGIS]: +=N5;C> : #CJ9@5FC Y 3ARAJEVO : ELBIH, 1981. [SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC?C@9?H5>C 0687]; $):$!2, -AK f ,!'5-$ )*!, 2AZIJA (KOMPILIS) f !2+/6)=, *OVAN (ESPERANTIGIS): (HCB5 8CFA5BHC. f 3ARAJEVO : 3AVEZ ZA ESPERANTO "I(, 1989. [NASLOV ORIGINALA: 5A9B= GD5J5R ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 8615]; EGD9F5BH5 GJ=8@=6FC HF5 BCGB=C ?5> H9F79;CJ=BC. f 3ARAJEVO : %LDONIS c,A STELO BOSNIAd ; !SOCIO DE LA BOSNIA-HERCEGOVINA ESPERANTISTARO EN 3ARAJEVO, 1911. [SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 346]; (/2/:/6)=, )RFAN f 3+!,*%2-2!#%, 6ESNA (TRADUKIS): F5A=@=C )5@<9 5I (98FJ56;5F89BC. f 3ARAJEVO"ANJALUKA : ELBIH, 1991. [NASLOV ORIGINALA: )5@<9 =@= O98FJ5BG?= JFH ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC?C@9?H5>C 7208]; +!2$%,*, %DVARD: !5 <=GHCF=5> F58=?C> 89 B95@=5B7=;C. f 3ARAJEVO : %SPERANTO,IGO DE "OSNIO KAJ (ERCEGOVINO, 1980. [SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 4110]; +/2$)=, )VAN (KOMPILIS) f 2% %+, ,ADISLAV (ESPERANTIGIS): 39 AC89FB5> DC9HC> : ABHC@C;=C 89 @5 DCGHA=@=H5 BCGB=5-H9F79;CJ=B5 DC9N=C. f 3ARAJEVO : %SPERANTO-,IGO DE "OSNIO KAJ (ERCEGOVINO, 1985. [NASLOV ORIGINALA: ABHC@C;=>5 6CG5BG?C-<9F79;CJ5R?9 DCG@=>9F5HB9 DC9N=>9 ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 8692]; -);+/6)=, 0ETAR f =/,)=, 3ENAD (TRADUKINTO): !5 79J5@G5@HC : A9F=BJ58C 5@ DFJ5F 9B 1944. f 3ARAJEVO : ELBIH, 1986. [NASLOV ORIGINALA: B=H?5 N5 DFJ5F ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 7454]; 0%4+/6)=, 2ANKO f >/,)=, 3ENAD (REDAKTORO DE LA %SPERANTA ELDONO): )=HC ?5> @5 B95@=5B7=H97C. f 3ARAJEVO : %SPERANTA-3OCIETO 3ARAJEVO, 1977. [NASLOV ORIGINALA: )=HC = B9GJFGH5BCGH ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 2685]; 2)3/*%6)=, 2ANKO f 3+!,*%2-2!#%, 6ESNA (TRADUKIS): BCGB=5> 9@9;=C>. f "ANJA ,UKA : +OMUNUMA ORGANIZO DE %SPERANTO-JUNULARO, 1986. [SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 8827]; 4)[,*!2, :LATKO (REDAKTIS): CB;F9G5 @=6FC 89 @5 29-5 IBH9FB57=5 JCI@5F5 CB;F9GC : (5F5>9JC 21.-27. +II 1973. f 3ARAJEVO : 0REPARKOMITATO DE 29 )*+, 1973. [NASLOV ORIGINALA: BCG5BG?9 9@9;=>9 ; SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 3083]; 42)&5.*!')=, 2ADMILA (ESPERANTIGIS) f 0/0/6)=, "OJIDAR (ESPERANTIGIS): !5 @9;9B85 A=@=H9GHFC. f 3ARAJEVO : %SPERANTO-,IGO DE "OSNIO KAJ (ERCEGOVINO, 1981. [SIGNATURA: F5>GN= 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 2849]. /VA DELA, KAO I OSTALE STAVKE KNJI@NOG FONDA OSTAV[TINE c&AJSId (TA^NO 11374 STAVKI DOKUMENATA) JO[ NISU UVR[TENE U ELEKTRONSKI KATALOG NA[E BIBLIOTEKE. "IBLIOGRAFSKE PODATKE SVIH DOKUMENATA U OSTAV[TINI VIDI U PRVOM TOMU SLEDE]E TRADICIONALNE (TJ. [TAMPANE) BIBLIOGRAFIJE: 0!4!+) ,AJOSNw #ZELLER -rRIA [RED.]: 5H5@C;C 89 @5 9GD9F5BHC-?C@9?H5>C 89 ^FC@M F5>GN=, BI85D9GH. !=6FC>. I. D5FHC = 5H5@g;IG F5>GN= ^FC@M 9GND9F5BHg ;Mk>H9AbBMbFh@, BI85D9GH. iBMJ9?. 1. FbGN. f "UDAPEST : /RSZrGOS )DEGENNYELV +}NYVTrR, 1991. f 542 STR. ($RUGI TOM OVE BIBLIOGRAFIJE ]E IZA]I IZ [TAMPE VEROVATNO TOKOM SLEDE]E 2006. GODINE. +AZALA O AUTORIMA, O NASLOVIMA I O IZDAVA^IMA SU JO[ POD URE\IVANJEM.). 3VE DOPUNSKE INFORMACIJE U VEZI OSTAV[TINE c&AJSId MOGU SE DOBITI U ^ITALA^KOJ SLU@BI :EMALJSKE BIBLIOTEKE ZA STRANE JEZIKE, OD KOLEGINICE )LONE "EDE (Bi89 JgNG9:Bb), KOJA JE ZADU@ENA ZA OVU ZBIRKU I KOJA JE AUTORU OVOG REFERATA DALA VEOMA ISCRPNE INFORMACIJE O SVIM ONIM STAVKAMA, KOJE SU VEZANE ZA "OSNU I (ERCEGOVINU. :ATO PISAC OVIH REDOVA KORISTI PRILIKU, DA JOJ NA OVOM MESTU IZRAZI VELIKU ZAHVALNOST ZA SVU PRU@ENU KOLEGIJALNU POMO]. [26] #35+!, :OLTrN f >/,!+/6)=, %NVER (PREV., POGOVOR): "C>9 8J=>9 8CACJ=B9 : !=F=?5. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1972.; :),!(), ,AJO[ f 0%2/6)=, 3ONJA (PREV.): (5AFHBC DFC@9Q9 ; +C85 B9OHC BCG=. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1967. 6IDI: DOSTUPNI IZVOR NA INTERNETU KOD FUSNOTE BR. 19., ODELJAK: D9@5 DF9J989B5 G5 A5P5FG?C; >9N=?5 B5 GFDG?C-<FJ5HG?=. (+AO MALI DODATAK, SPOMENU]EMO DA JE ,AJO[ :ILAHI GODINE 1947. NAPUSTIO -A\ARSKU I EMIGRIRAO U 3!$. /D KRAJA 50-IH GODINA, PONEKAD I U DU@IM VREMENSKIM INTERVALIMA BORAVIO JE U *UGOSLAVIJI. 5 .OVOM 3ADU JE IMAO KU]U U SVOM VLASNI[TVU, A U OVOM GRADU JE I UMRO DECEMBRA 1974. GODINE. .OVOSADSKI .);2/ c&ORUMd JE BIO IZDAVA^ NEKOLIKO NJEGOVIH ROMANA.) 89

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

[27]

4O SU SLEDE]A DELA: "5,)=, 2EFIK: BCG5BG?= >9N=? I DF5?G= = BCFA=. f 4UZLA : 0RINTCOM, 1999.; (!,),/6)=, 3ENAHID: BCG5BG?= >9N=?. f 3ARAJEVO : "A[TINA, 1998.; (!,),/6)=, 3ENAHID: %F5JCD=G 6CG5BG?C;5 >9N=?5. f 3ARAJEVO : 0REPOROD, 1996.; /34/*)=, "RANKO: EB;@9G?C-6CG5BG?= = 6CG5BG?C-9B;@9G?= F>9RB=?. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1998.; 0%,%3)=--5-)./6)=, &ATIMA: BCG5BG?= >9N=? 1. f :ENICA : "EMUST, 1997.; 42(5,*, 3EAD: '>9RB=? AC>9 A5>?9 : %F=@C; @9?G=R?CA 6@5;I 6CG5BG?C; >9N=?5. f 4UZLA : 2ADIO-+AMELEON, 1998.; 6!*:/6)=, (ANKA: $F=>9BH5@=NA= I ?B>=49JBCA 8>9@I : !=B;J=GH=R?5 5B5@=N5. f 3ARAJEVO : )NSTITUT ZA JEZIK, 1999. .AVEDENE STAVKE SU POD REDNIM BROJEVIMA 1., 3., 4., 6., 7., 12. I 13. )N: &/.$ ):$!.*! /"*!6,*%.)( .! ,/+!,.)- *5 ./3,/6%.3+)- *%:)#)-! 5 "/3.) ) (%2#%'/6).), VIDI ODELJAK: ,).'6)34)+! (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!1.HTM) )STI IZVOR (I DOSTUPNI IZVOR NA INTERNETU), KAO U PRETHODNOJ FUSNOTI BR. 27.; VIDI ODELJAK: 34!6+% B$(#IACE ): ,%'!4!-3%.4\%2\) (SPOMENUTE TRI STAVKE SU POD REDNIM BROJEVIMA 9., 21. I 22.). &/.$ 02%6%$%.)( $%,! .! -!<!23+) *%:)+, VIDI ODELJKE: [1.] $%,! ): ,%0% +.*) %6./34), 02%6%$%.! 3! ,/+!,.)( *5 ./3,/6%.3+)( *%:)+!; [2.] 02%6/$) +2!4+)( ,)4%2!2.)( $%,!, /"*!6,*%.)( 5 -!<!23+)- >!3/0)3)-! 5 -!<!23+/* ) 6!. .*%; [3.] $%,! 4%-!43+% B$(#IACE .! -!<!23+/- *%:)+5 ) $%,! 02%6%$%.! .! -!<!23+) *%:)+ (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!3.HTM) &/.$ 02%6%$%.)( $%,! .! -!<!23+) *%:)+; VIDI ODELJAK: $%,! ): ,%0% +.*) %6./34), 02%6%$%.! 3! ,/+!,.)( *5 ./3,/6%.3+)( *%:)+! (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!3.HTM, UKUPNO 28 STAVKI). +OD SPOMENUTIH AUTORA STAVKE NJIHOVIH DELA SU OZNA^ENE SLEDE]IM REDNIM BROJEVIMA: !.$2)=, )VO BR. 1-16.; =/0)=, "RANKO BR. 17-20.; 3%,)-/6)=, -E[A BR. 25-26.; (5-/, (AMZA BR. 21.; +/;, %RIH BR. 23.; /,*!>!, -LADEN BR. 24.; 35;)=, $ERVI[ BR. 27. 5 ANKETI, U KOJOJ JE POSTAVLJENO PITANJE: c+OJA JE NAJBOLJA RATNA KNJIGA U "I( NAPISANA OD OVDA[NJIH AUTORA?d, SVOJA MI[LJENJA SU IZNELI POZNATI PISCI, PROFESORI, TEORETI^ARI I KRITI^ARI KNJI@EVNOSTI (ANKETU SU PRIREDILI: EA=F IA5ACJ=Q I (5=85 "IGH5>69;CJ=Q). / TOME OP[IRNIJE: 3ABRANA DJELA .ENADA 0OPOVI]A : "OSANSKO-HERCEGOVA^KA KNJI@EVNOST I RAT. )N: BH DA#I, BR. 216 (27. JULI 2001.); VIDI: HTTP://WWW.BHDANI.COM/ARHIVA/216/T21610.SHTML. 5 TOM PODU@EM ^LANKU ANALIZE MO@EMO PRONA]I I UPOZNATI SVA ZNA^AJNIJA IZDANJA, KOJA SU OD STRANE STRU^NJAKA DOBILI NAJPOVOLJNIJE ESTETSKE KRITIKE. $A SE PODSETIMO, ANKETIRANE SU SLEDE]E OSOBE (PO ABECEDNOM REDU PREZIMENA): D5F=C D45ACB>5, #98458 F9>N=Q, #98458 I6F5<=ACJ=Q, H5B=:5 5D584=Q$GA5B5;=Q, EBJ9F 5N5N, AGA=F I>CJ=Q, #9FA=B5 IFGD5<=Q, IJ5B !CJF9BCJ=Q, J5GA=B5 "IG569;CJ=Q, GCF5B (5A5F84=Q, J5GB5 05A=Q I #9B58 +9@=R?CJ=Q. 3UMIRANJEM NJIHOVIH OCENA I SUDOVA, SPISAK NAJBOLJIH LITERARNIH DELA PRU@A NAM SLEDE]U IMPRESIVNU SLIKU (PREZIMENA AUTORA SU U ABECEDNOM REDOSLEDU): !2.!54, 3ELIM: BC>5 ?IQB9 ;F5P9. f 3ARAJEVO : ,JILJAN, 1997.; "%2)=, 'OJKO: %=GAC B969G?CA B5FC8I. f 3ARAJEVO : /SLOBO\ENJE, 2000.; "2)')=, $UBRAVKO: A@:569 AFHJ=< @>I8=. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1996.; "2)')=, $UBRAVKO: ( CJ9 GHF5B9 4=JCH5. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1999.; "2+!, !MIR: "CBC;F5:=>5 ;F585. f 4E[ANJ : #ENTAR ZA KULTURU, 2001.; $%$/6)=, $RAGOSLAV: EJ5?I57=>5 : IN6CF GIJF9A9B9 DF=R9 5IHCF5 =N B=H. f 3PLIT : &ERAL TRIBUNE, 1999.; $52!+/6)=, *ASMIN: GF58 C8 GBCJ5 2000 & J5GA=B: )9 G>5>B9 ;C8=B9 CDG589. f 3ARAJEVO : #OMPACT %, 2001.; $52!+/6)=, &ERIDA: (F79 H5A9. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1994.; (/2/:/6)=, )RFAN: IACHG?= ?58=>5. f 3ARAJEVO : ,JILJAN, 1998.; (/2/:/6)=, )RFAN: %FC;B5B= ;F58. f :AGREB : !NTIBARBARUS, 1994.; )"2);)-/6)=, .ED@AD: B>=;5 A89A5 5<F=A5B5 B5D=G5B5 #98458CA I6F=O=ACJ=Q9A BCG5B79A. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1992.; *%2'/6)=, -ILJENKO: 5F=J5B= = 8FI;9 DF=R9 (1992.1996.). f :AGREB : $URIEUX, 1999.; *%2'/6)=, -ILJENKO: (5F5>9JG?= "5F@6CFC. f :AGREB : $URIEUX, 1994.; +!2!(!3!., $@EVAD: O5<F=>5FCJ DFGH9B. f 3ARAJEVO : "OSANSKA RIJE^, 1996.;

[28] [29]

[30]

[31]

90

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

+%"/, /ZREN: (5F5>9JC N5 DCR9HB=?9. f 3ARAJEVO : $ANI, 1999.; +,*5>!.)., :ILHAD: O9<=8. f 7UPPERTAL : "OSANSKA RIJE^, 1999.; +5,%./6)=, 4VRTKO: IGHCF=>5 6C@9GH=. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1994.; +5*/6)=, !SMIR: +C>B= G5BCJB=?. f 3ARAJEVO : /+/, 1997.; ,!$)., )LIJA: GCGDC8=B "C. f :AGREB : $URIEUX, 1995.; ,/62%./6)=, )VAN: !=69F A9ACF56=@=IA. f :AGREB : $URIEUX, 2003.; -!(-54=%(!*)=, 2USMIR: (5F5>9JG?= 9G9>=: %C@=H=?5, =89C@C;=>5 = HF58=7=>5. f :AGREB : $URIEUX, 2000.; -%(-%$)./6)=, 3EMEZDIN: (5F5>9JC 6@I9G. f 3ARAJEVO : $ANI, 1992.; -,!+)=, *OSIP: 58 A5;@9 GH5BI. f :AGREB : .OMAD, 2000.; 0%26):, )ZET: (5B C N9A@>=7= BCG5BG?C>. f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1997.; 0);4!,/, 6LADIMIR: "=@9B=> I B9C;F58I. f "EOGRAD : &ILIP 6I[NJI], 2001.; 2!-!$!., (AJRUDIN: %F=R9 C8 ?=O9. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1996.; 34/*)=, -ILE: "5P5FG?C ACF9. f 3ARAJEVO : $ANI, 1999.; 34/*)=, -ILE: %FC;B5B9 9@9;=>9. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1996.; ;!+/6)=, %MIR: %>9GA9 =N DCIN85B=< =NJCF5. f 4E[ANJ : 0,!.*!8, 2001.; 4/0>)=, :LATKO: COA5F. f 3ARAJEVO : /+/, 1997.; 5:5./6)m, $AMIR: 9GH9B. f 3ARAJEVO : $ANI, 1996.; 6%;/6)=, -ARKO: %C@>G?5 ?CB>=75. f 3ARAJEVO : 0LANJAX, 2002.; 6%;/6)=, -ARKO: (AFH >9 A5>GHCF =N (F6=>9. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1994.; 6%,)>+/6)=, .ENAD: 15JC I (5F5>9JI. f :AGREB : 6IJENAC, 1998.; 6%,)>+/6)=, .ENAD: CB5R5F=. f 3ARAJEVO : :ID, 1995.; :6):$)=, -USTAFA: I;F9 JCG?CA. f 3ARAJEVO : -E\UNARODNI CENTAR ZA MIR, 1996. 5 SLEDE]IM IZDANJIMA TEMA RATA JE SAMO U POJEDINIM NASTAVCIMA INDIREKTNO SPOMENUTA: +,*5>!.)., :ILHAD: T9<=8. f 3ARAJEVO : ,JILJAN, 1998.; ,!:!2%63+!, !LMA: (AFH I AIN9>I AC89FB9 IA>9HBCGH=. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1996.; 3!-!2$ )=, 'ORAN: (=?5ACF5. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1997.; 3)$2!., !BDULAH: /5OHC HCB9 +9B97=>5. f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1997.; 34/*)=, -ILE: %FC;B5B9 9@9;=>9. f 3ARAJEVO : $ANI, 1996.; 6%;/6)=, -ARKO: F5@> = C@ID=B5 . f 3ARAJEVO : 3VJETLOST, 1996. [32] 3)$2!., !BDULAH: /5OHC HCB9 +9B97=>5? f 3ARAJEVO : "OSANSKA KNJIGA, 1996.; +5*/6)=, !SMIR: +C>B= G5BCJB=?. f 3ARAJEVO : /+/, 1997.; +5230!()=, .ERMINA: (5F5>9JG?= F5HB= DC;@98=. f 3ARAJEVO : /+/, 1996.; ,!'5-$ )*!, 2AZIJA: B=@>9N= = C4=@>7=. f 3ARAJEVO : /+/, 1995.; 3!2!*,)=, )ZET: (5F5>9JG?5 F5HB5 N6=F?5. f 3ARAJEVO : /+/, 1995.; 4/0>)=, :LATKO: COA5F. f 3ARAJEVO : /+/, 1997. /VE NAVEDENE STAVKE SU POD REDNIM BROJEVIMA 310., TE 187., 203., 207., 297. I 355. )N: &/.$ ):$!.*! /"*!6,*%.)( .! ,/+!,.)- *5 ./3,/6%.3+)- *%:)#)-! 5 "/3.) ) (%2#%'/6).), VIDI ODELJAK: ,%0! +.*) %6./34 (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!1.HTM) &/.$ 02%6%$%.)( $%,! .! -!<!23+) *%:)+, VIDI ODELJAK: 02%6/$) +2!4+)( ,)4%2!2.)( $%,!, /"*!6,*%.)( 5 -!<!23+)- >!3/0)3)-! 5 -!<!23+/* ) 6!. .*% (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!3.HTM). /VA MANJA ZBIRKA IZ BAZE PODATAKA UMETNI^KIH KNJI@EVNIH PREVODA IMA UKUPNO 116 STAVKI (TU DOMINIRAJU DELA 3TEVANA 4ONTI]A I *OSIPA /STIJA). *%2'/6)=, -ILJENKO f #3/2$l3 'rBOR (FORD.): (N5F5>9Jg= "5F@6CFC. f 0wCS : *ELENKOR, 1999.; 6%,)>+/6)=, .ENAD f 2!$)#3, 6IKT{RIA (FORD.): (N5F5>9Jg= 75DF=77=C. f "UDAPEST : *{ZSEF !TTILA +}R, 2002. )N: &/.$ 02%6%$%.)( $%,! .! -!<!23+) *%:)+, VIDI ODELJAK: $%,! ): ,%0% +.*) %6./34), 02%6%$%.! 3! ,/+!,.)( *5 ./3,/6%.3+)( *%:)+! (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!3.HTM), STAVKE BR. 22. I 28. /RIGINALNI NASLOV ROMANA .ENADA 6ELI^KOVI]A GLASI c+ONA^ARId, I ONA JE PRE IZLASKA MA\ARSKOG PREVODA (2002) IMALA SLEDE]A IZDANJA: 3ARAJEVO 1995. (IZDAVA^: :ID); 3ARAJEVO 1996. (AUTOROVO IZDANJE); :AGREB 1997. (IZDAVA^: $URIEUX); "EOGRAD 1998. (IZDAVA^: 3TUBOVI KULTURE). +ONA^NO, OBJAVLJEN JE I NA MAKEDONSKOM JEZIKU: 3KOPJE 2004. (IZDAVA^: 3IGMA). &/.$ 02%6%$%.)( $%,! .! -!<!23+) *%:)+, VIDI ODELJAK: $%,! 4%-!43+% B$(#IACE .! -!<!23+/- *%:)+5 ) $%,! 02%6%$%.! .! -!<!23+) *%:)+ (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!3.HTM). 5 NASTAVKU, U FUSNOTAMA BR. 36-49. 91

[33]

[34]

[35]

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

:OLTAN "ADA

SLEDE KRATKI BIBLIOGRAFSKI OPISI STAVKI 15 DELA, IZDATIH NA MA\ARKOM JEZIKU (JEDNO DELO JE DVOTOMNO, ALI U OPISU TOMOVI SU POSEBNO PREZENTOVANI, KAO STAVKE BR. 11. I 12.). 3 OBZIROM NA TO, DA ]E BITI PRIKAZANO NEKOLIKO IZDANJA IZ OBLASTI ISTORIJSKE NAUKE, KORISTIMO PRILIKU DA ISTAKNEMO JEDAN VEOMA DOBAR SUMARNI PREGLED DELA O "OSNI I (ERCEGOVINI U MA\ARSKOJ ISTORIOGRAFIJI. 4AJ REFERAT JE NAPISAO MLADI I PERSPEKTIVNI ISTORI^AR +RISTIJAN 0O[A (%gG5 F=GNH=^B), POREKLOM IZ 6OJVODINE. 5 29. BROJU ^ASOPISA %F=@CN= (IZDANJE )NSTITUTA ZA ISTORIJU U 3ARAJEVU) PREDSTAVLJENI SU REFERATI SA -E\UNARODNOG NAU^NOG SKUPA POD NAZIVOM c)34/2)/'2!&)*! / "/3.) ) (%2#%'/6).) 1980.-1998.d, KOJI JE ODR@AN U 3ARAJEVU PO^ETKOM NOVEMBRA 1999. GODINE. +RISTIJAN 0O[A JE U SVOM REFERATU SISTEMATIZOVAO I ANALIZIRAO PO TEMATICI RAZNE MONOGRAFIJE, NAU^NE RADOVE, PUBLIKACIJE I NOVINSKE ^LANKE, OBJAVLJENE U VREMENSKOM INTERVALU OD 1980. DO 1998. 5 OVOM HVALE VREDNOM NAU^NOM RADU AUTOR SE POSEBNO OSVRNUO I NA POGLEDE MA\ARSKE ISTORIOGRAFIJE U VEZI DVE KRIZNE SITUACIJE, A TO SU OKUPACIJA 1878. I ANEKSIJA "OSNE I (ERCEGOVINE 1908. GODINE. /P[IRNIJE: +RISTIAN 0{SA: (ISTORIOGRAFIJA O "OSNI I (ERCEGOVINI U -A\ARSKOJ (1980.-1998.). )N: %F=@CN=, BR. 29. (2000), STR. 281-300. (HTTP://WWW.IIS.UNSA.BA/PRILOZI/29/29?KRISTIAN?POSA.HTM) [36] #3%*$9 !NDRrS: (N5F5>9Jg : E;M 5BHC@g;=5. f ["UDAPEST] : ,rNG +IAD{, 1994. )N: &/.$ 02%6%$%.)( $%,! .! -!<!23+) *%:)+, VIDI ODELJAK: $%,! 4%-!43+% B$(#IACE .! -!<!23+/- *%:)+5 ) $%,! 02%6%$%.! .! -!<!23+) *%:)+ (HTTP://WWW.OIK.HU//SZTALYOK/SLAVISTICA/"/3.)!#!3.HTM, STAVKA BR. 4.). +p"l.9!) *rNOS: (N5F5>9Jg= >9@9BHbG. f "UDAPEST : 0ELIKrN ; -LT wS *}V|, 1996. 6IDI ISTE IZVORE SA PO^ETKA FUSNOTE BR. 35., ODNOSNO IZ PRETHODNE FUSNOTE BR. 36., STAVKA BR. 6. !3"o4( *rNOS: BCGNB=5 bG H9F79;CJ=B5 : ]H=F5>NC? bG H5BI@A^BMC?. f "UDAPEST : 4ERTIA, 2000. (0RVO IZDANJE JE IZA[LO 1887. GODINE.). 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 2. 6l2!$9 'wZA: EA@b?9=A BCGNB=^6g@ : ]H= b@AbBM9?, F5>NC?. f "UDAPEST : 0rTRIA .YOMDA, 1914. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 14. +,!)=, 6JEKOSLAV f "/*.)>)=, )VrN (rTDOLG.) f 3:!-/4! )STVrN (FORD.): BCGNB=5 HiFHbB9H9 5 @9;Fb;=66 ?CFHg@ 5 ?=F^@MG^; 6I?^G^=;. f .AGYBECSKEREK : 0LEITZ +VNY., 1890. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 5. 4(!,,o#:9 ,AJOS: BCBM^? bG GN9F6 b@9H- bG B9AN98b?F5>N= H5BI@A^BMC?. f "UDAPEST : &RANKLIN, 1909. 6IDI: ISTI IZVORI, STAVKA BR. 13. (.APOMENA: DELO ,AJO[ 4ALOCIJA JE PET GODINA KASNIJE OBJAVLJENO I NA NEMA^KOM JEZIKU POD NASLOVOM: 4HALL{CZY, ,AJOS VON: (HI8=9B NIF G9G7<=7<H9 BCGB=9BG IB8 (9F6=9BG =A "=HH9@5@H9F. f -NCHEN ; ,EIPZIG : $UNCKER & (UMBLOT, 1914.) !.$2l339 'YULA: BCGNB=5 C??ID^7N=g>^Fg@ : 1878. BCJ9A69F 30-^B, 897N9A69F 6-^B bG 14bB H5FHCHH <^FCA 69GNb89. f "UDAPEST : &RANKLIN-4rRSULAT, 1914. 6IDI PONOVO ISTE IZVORE IZ FUSNOTE BR. 36., STAVKA BR. 1. "%.#:% ,rSZL{: BCGNB=5 bG H9F79;CJ=B5 C??ID^7=g>5 1878-65B. f "UDAPEST : !KADwMIAI +IAD{, 1987. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 3. 342!53: !DOLF: BCGBM^? :i@8 bG BbD9 : BCGNB=5 bG H9F79;CJ=B5= DC@=H=?5=, ?iN;5N85G^;= bG :i@8F5>N= @9cF^G5. f "UDAPEST : !THENAEUM, 1883.; 342!53: !DOLF: BCGBM^? :i@8 bG BbD9 : BCGNB=5 bG H9F79;CJ=B5= HiFHbB9H= bG BbDF5>N= @9cF^G5. f 2. KIAD. f "UDAPEST : !THENAEUM, 1883. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 11. I 12. 0l, !LFRwD: BCGNB=5-H9F7N9;CJ=B5 DC@=H=?5= GN9FJ9N9H9. f "UDAPEST : %GGENBERGER, 1913. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 9. 2%33 )MRE: 5D7GC@5HC? bG ?9F9GNHIH5? : HCFJ^HC?, GN9F69?, 6CGBM^?C? 5 B9AN9H^@@5A JCBN^G^65B. f "UDAPEST : ,b(ARMATTAN, 2004. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 10.

[37] [38] [39] [40]

[41]

[42]

[43] [44]

[45] [46]

92

)ZDANJA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE U SLAVISTI^KOJ ZBIRCI :EMALJSKE BIBLIOTEKE... U "UDIMPE[TI

[47]

-!++!) "wLA: +b;J^F J5;M <c8:h : AN =89;9B69B b@h A5;M5FG^; B9AN9H= ;CB8CN^G5 HCFJ^HCFGN^;65B bG BCGNB=5YH9F79;CJ=B^65B (1904Y1920). f "UDAPEST : ,UCIDUS +IAD{, 2003. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 8. ,/62%./6)=, )VAN f 2!$)#3, 6IKT{RIA (FORD.): A Fb;= BCGNB=5. f 0OZSONY : +ALLIGRAM, 1995. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 7. 3/+#3%6)43 $wNES (FORGAT{K}NYVxR{) f 3)"!,). 'Y}RGY (OPERAT|R-RENDEZ|): BCGNB=5= F9F9B79G9? "5;M5FCFGN^;CB : DC?IA9BHIA:=@A : [6(3 VIDEOKAZETTA]. f 0wCS : 4ONY 6IDEO, 1992. 6IDI: )STI IZVORI, STAVKA BR. 15. / ETAPAMA RAZVOJA UMETNI^KE DALATNOSTI 4IVADARA >ONTVARIJA VIDI SLEDE]E DELO: "ELLrK 'rBOR: #3/.46l29 +/3:4+! 4)6!$!2 (1853-1919). )N: "$DE'# "AG.A' FE()\(/E) 1892-1919. f "UDAPEST : +IESELBACH 4AMrS, 2003., 62-63. STR. HTTP://WWW.KIESELBACH.HU/CGI-BIN/KIESELBACH.CGI?-%.5)$=%"//+&%"//+)$=1&%"0!'%)$=623 #SONTVrRY +OSZTKA 4IVADAR: 2{MAI HxD -OSZTrRBAN = 2IMSKI MOST U -OSTARU, 1903. )N: "$DE'# "AG.A' FE()\(/E) 1892-1919. `, 257. STR. (SLIKA BR. 269.). 5LJE NA PLATNU, 92 X 185 CM, -UZEJ c *ANUS 0ANNONIUSd U 0E^UJU (SLIKA JE U DEPOZITU). HTTP://WWW.KIESELBACH.HU/CGIBIN/KIESELBACH.CGI?-%.5)$=%"//+&%"//+)$=1&/,$!,=257#NAVBAR. .APOMENA: ZBOG MONUMENTALNOG IZGLEDA GRA\EVINE, MA\ARSKI SLIKAR JE MISLIO DA JE MOST NA .ERETVI SAGRA\EN JO[ U RIMSKO DOBA (ZATO JE I DAO SVOM UMETNI^KOM DELU NAZIV: '=AG?= ACGH I "CGH5FI). .IJE ISKLJU^ENO NI TO, DA JE DOBIO POGRE[NU INFORMACIJU, ILI JE BIO POD UTICAJEM NEKIH STARIH TURISTI^KIH VODI^A. >AK JE I NEKADA[NJI ZAJEDNI^KI MINISTAR FINANSIJA !USTRO-5GARSKE -ONARHIJE, ,EON "ILINSKI (!9CB '=HH9F JCB B=@=fG?=, 1846-1923) U SVOJIM MEMOARIMA OVU ZNAMENITU GRA\EVINU POMINJAO KAO cDCJ=>9GB= F=AG?= ACGHd (VIDI: "ILIzSKI, ,EON f :LODI, :DRAVKA (PREV. SA POLJSKOG): BCGB5 = H9F79;CJ=B5 I *GDCA9B5A5 !9CB5 B=@=fG?C;. f 3ARAJEVO : )NSTITUT ZA ISTORIJU U 3ARAJEVU, 2004., 60. STR.). #SONTVrRY +OSZTKA 4IVADAR: *AJCEI VxZESwS = 6ODOPAD U *AJCU, 1903. )N: "$DE'# "AG.A' FE()\(/E) 1892-1919. `, 254. STR. (SLIKA BR. 266.). 5LJE NA PLATNU, 97 X 149 CM, -UZEJ c *ANUS 0ANNONIUSd U 0E^UJU. HTTP://WWW.KIESELBACH.HU/CGI-BIN/KIESELBACH.CGI?-%.5)$=%"//+&%"//+)$=1&/,$!,=254#NAVBAR. 5 STRU^NOJ LITERATURI LIKOVNE UMETNOSTI NAZIV OVE SLIKE SE MO@E PRONA]I I U SLEDE]IM VARIJANTAMA: J5>79= JcN9GbG; J5>79= JcN9GbG BCGNB=^65B; %@=J5 J=N9GbG (NA MA\ARSKOM JEZIKU), ODNOSNO: +C8CD58 I J5>7I; +C8CD58 I J5>7I I BCGB=; +C8CD58 F9?9 %@=J9 (SRPSKI PREVODI MA\ARSKIH NAZIVA).

[48] [49]

[50]

[51]

[52]

93

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 026.07(497) "IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE

)@5J=GH=R?9 N6=F?9 %57=CB5@B9 6=6@=CH9?9 FF5B7IG?9 (B=6@=CH<9EI9 B5H=CB5@9 89 FF5B79)

%9FA=B5 #CBR5F9J=Q
"IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE, 0ARIS, &RANCE

"F5H5? =GHCF=>G?= DF9;@98 %57=CB5@B9 6=6@=CH9?9 FF5B7IG?9 (BBF)

$ANA[NJA .ACIONALNA BIBLIOTEKA U 0ARIZU, ^IJI FONDOVI KNJIGA I RUKOPISA ^INE JEDNU ME\U ^ETIRI NAJBOGATIJIE U SVIJETU, POTI^E PRVENSTVENO IZ JEDNOG JEZGRA OD 973 BOGATO UKRA[ENA RUKOPISA KOJE JE KRALJ +ARLO 6 SMJESTIO DALEKE 1368. GODINE U JEDAN DIO DVORCA ,UVR, POD NAZIVOM +RALJEVSKA BIBLIOTEKA. 4AKO\ER TREBA ISTA]I 1537. GODINU f ZNA^AJAN DATUM ZA BIBLIOTEKU, KADA JE FRANCUSKI KRALJ &RANSOA ), DONIO ZAKON O OBAVEZNOM PRIMJERKU, [TO JE ZNA^ILO DA SE OD SVAKE [TAMPANE EDICIJE, JEDAN PRIMJERAK MORA DEPONIRATI U +RALJEVSKU BIBLIOTEKU. +RAJEM 17. VIJEKA TA SE, VE] BOGATA KOLEKCIJA OTVARA [IROKOJ PUBLICI, A 1720. GODINE SMJE[TENA JE U ULICU 2I[ELJE, GDJE SE NALAZI I DANAS. 4OKOM &RANCUSKE REVOLUCIJE, OD 1789. DO 1799. GOD., BIBLIOTEKA SE OBOGA]UJE REVOLUCIONARNIM KONFISKOVANIM PRIVATNIM, NARO^ITO LITURGIJSKIM KOLEKCIJAMA I DRUGIM PUBLIKACIJAMA. 0O^ETKOM 19. VIJEKA U NJOJ IMA OKO 250 HILJADA KNJIGA, 83 HILJADE
94

RUKOPISA, 85 HILJADA STAROG NOVCA I MEDALJA f KOJE SU BILE POSEBNA PASIJA MNOGIH FRANCUSKIH KRALJEVA I OKO 1,500.000 GRAVIRA. :ATIM VA@AN DATUM ZA NAS BIBLIOTEKARE JE 1811. GODINA KADA PO^INJE REDOVNO DA IZLAZI FRANCUSKA "IBLIOGRAFIJA KNJIGA. 4EK PEDESET GODINA KASNIJE, 1868., OTVARA SE NOVA, VELIKA ^ITALA^KA SALA, SA 380 MJESTA, KOJU GRADI POZNATI ARHITEKTA !NRI ,ABRUST, SALA KOJA JE U TO VRIJEME BILA GRA\EVINSKI I ESTETSKI NOVITET. 0RED SAM KRAJ TAKO BOGATOG VIJEKA ZA BIBLIOTEKU, FRANCUSKI PISAC ,EOPOLD $ELIL, KOJI JE ISTOVREMENO I GLAVNI ADMINISTRATOR BIBLIOTEKE, PO^INJE VELIKI /P[TI KATALOG SVIH KNJIGA, KOJI ]E SE ZAVR[ITI 1960. GODINE. 4AJ RETROSPEKTIVNI KATALOG ]E JO[ BITI DOPUNJEN IZDANJEM ZA DECENIJU 1960-1970, A OD TADA DOLASKOM NOVE TEHNOLOGIJE (INFORMATIKE), SVE FRANCUSKE KNJIGE ULAZE U BAZU /PAL +, A STRANE KNJIGE PO^ETKOM 1980. GODINE. "AZA KATALOG /PAL + FUNKCIONIRA ON LINE. 0REDIVNA SALA ,ABRUST SA SVOJIH 380 MJESTA POSTALA JE PREMALA, A 11 NIVOA MAGACINA, SA 120 KM KNJIGA NISU MOGLI ZADOVOLJITI OP[TE POTREBE BIBLIOTEKE. 2JE[ENJE SE NA[LO U IZGRADNJI NOVE, VELIKE BIBLIOTEKE MODERNOG TIPA f 4OLBIAC.

3LAVISTI^KE ZBIRKE .ACIONALNE BIBLIOTEKE &RANCUSKE ("IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE)

.OVA BIBLIOTEKA JE U 13. !RONDISMANU, NA LIJEVOJ OBALI 3ENE, PREKO PUTA STADIONA "ERSI, I U BLIZINI -INISTARSTVA FINANSIJA, U ISTO^NOM DIJELU GRADA 0ARIZA. 0ROJEKTANT BIBLIOTEKE JE BIO ARHITEKT $OMINIQUE 0ERRAULT. .JENA IZGRADNA JE KO[TALA VI[E OD MILIARDU EURA (NAJSKUPLJA BIBLIOTEKA NA SVIJETU), SA GODI[NJIM BUD@ETOM OD 150 MILIONA EURA, 2.800 ZAPOSLENIH SLU@BENIKA I U PROSJEKU 4.000 ^ITALACA DNEVNO. .OVIM VE]IM PROSTOROM (7,5 HEKTARA) I SREDSTVIMA, .ACIONALNA BIBLIOTEKA &RANCUSKE ]E U OBA ZDANJA, 2I[ELJE I 4OLBIAC, NE SAMO U POTPUNOSTI NASTAVITI DA ISPUNJAVA ULOGU VELIKE ENCIKLOPEDIJSKE BIBLIOTEKE I MEMORIJE NACIJE, NEGO ]E MO]I DA SI DOZVOLI NOVE, MODERNE ALI I NEOPHODNE AMBICIJE: e /BOGATITI KOLEKCIJE STRANE LITERATURE U DOMENU NAUKE, TEHNIKE I EKONOMIJE; e /BOGATITI KOLEKCIJU &ONOTEKE I OTVORITI JE [IROJ PUBLICI; e 3A NOVIH 3.600 MJESTA DOZVOLITI PRISTUP NOVIM ^ITAOCIMA; e 2AZVITI NOVE TEHNOLOGIJE INFORMATIKE KROZ 3) (3ISTEM INFORMACIJE) KOJI JE U STVARI NOVA BAZA I KOJA ]E SE ZAMIJENITI BAZOM /PAL+ PREUZEV[I U ISTOM PROGRAMU SVE FUNKCIJE INFORMATIKE OD 3) I KOJI JE ISTOVREMENO VEOMA AMBICIOZAN EVROPSKI PROTOTIP; .ASTAVITI I POJA^ATI PROGRAM NUMERIZACIJE TJ. DIGITALNIH KOLEKCIJA ^IJA JE NAJBOLJA ILUSTRACIJA G5@@=75, FRANCUSKA UMJETNI^KO-KNJI@EVNA KOLEKCIJA 19. VIJEKA NA )NTERNETU. 0OSAO NUMERIZACIJE DNEVNIH NOVINA IZ 19. VIJEKA DO 1945. JE VE] ZAVR[EN.

) NAJZAD, BITI CENTAR MRE@E NAJVA@NIJIH FRANCUSKIH BIBLIOTEKA ZA PROGRAME SARADNJE NA RAZMJENI I NABAVCI DOKUMENATA, POSU\IVANJE KNJIGA, ZAJEDNI^KOG KATALOGA I SL. "IBLIOTEKA JE ZAMI[LJENA DA FUNKCIONIRA NA DVA NIVOA: e c'ORNJI VRTd, SA POTPUNO NOVIM KNJIGAMA STAVLJENIM U SLOBODAN PRISTUP NOVE [IROKE PUBLIKE OD 16 GODINA PA NA DALJE, KOJA PLA]A ^LANARINU (DNEVNU, SEDMI^NU, POLUGODI[NJU ILI GODI[NJU), I STUDENTI PLA]AJU 50% OD PUNE CIJENE, I ZA KOJU IMA 1.556 ^ITALA^KIH MJESTA, RASPORE\ENIH U DESET ^ITAONICA. e c$ONJI VRTd, U NIVOU VRTA SA DRVE]EM, U KOME IMA 2.000 ^ITALA^KIH MJESTA RASPORE\ENIH TAKO\E PO [EMI SALA SA KNJIGAMA U SLOBODNOM PRISTUPU. 4O JE SRCE CIJELE BIBLIOTEKE, ZAJEDNO SA 11 MILIONA KNJIGA PRESELJNIH IZ STARE BIBLIOTEKE. 4AKO DA U ZDANJU 2I[ELJE OSTAJU SAMO SPECIJALNI FONDOVI, A CENTRALNI MAGACIN KAO I PREDIVNA SALA ,ABRUST SU NAMIJENJENI JEDNOJ VELIKOJ NACIONALNOJ BIBLIOTECI UMJETNI^KIH KOLEKCIJA BIBLIOTEKE ,UVRA I DRUGIH.

$>9GHC >I4BCG@5J9BG?9 ?B>=;9 I %57=CB5@BC> 6=6@=CH97= FF5B7IG?9 (BBF)

+NJIGE U SLOBODNOM PRISTUPU NA 4OLBIACU SU TEMATSKI RASPORE\ENE PO DECIMALNOM SISTEMU $EWEY, A ^ITAONICE PRIPADAJU TEMATSKIM DEPARTMANIMA: e &ILOZOFIJA, ISTORIJA, RELIGIJA I SOCIOLOGIJA, e 0OLITIKA, PRAVO I EKONOMIJA, e %GZAKTNE NAUKE I TEHNIKA, e +NJI@EVNOST, LINGVISTIKA I UMJETNOST
95

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

.ERMINA ,ON^AREVI]

0O NJIMA SU I KULE, U KOJIMA SU BIROI SLU@BENIKA DO 7. SPRATA, A OSTALO SU MAGACINI, KOJI SU DOBILI IME, NAVEDENIM REDOSLJEDOM : e 6RIJEME; :AKON; "ROJ I 3LOVO, A POTOM JO[ TRI VA@NA DEPARTMANA DOPUNJAVAJU CJELINU: 3LIKA I ZVUK e .A GORNJEM NIVOU ((AUT-DE-*ARDIN) OTVORENOM ZA [IROKU PUBLIKU, U SALI G, NA[A SEKCIJA IMA 550 MJESTA, A ZA SADA POPUNJENIH OKO 450, RJE^NICIMA, GRAMATIKAMA, ENCIKLOPEDIJAMA, KNJI@EVNOM KRITIKOM I KORPUSOM STARIH SRPSKIH, HRVATSKIH, BOSANSKIH, SLOVENA^KIH I MAKEDONSKIH AUTORA, KAO I NJIHOVIH PRIJEVODA, KADA POSTOJE. 4U SE NALAZE PRAKTI^NO SABRANA I IZABRANA DJELA KLASI^NIH I MODERNIH PISACA, OD 6UKA +ARAD@I]A, $OSITEJA /BRADOVI]A, #ANKARA, .JEGO[A, +RLE@E, !NDRI]A DO +I[A, 4I[ME, #RNJANSKOG, =OPI]A, -AKA $IZDARA, 3ARAJLI]A, +ARAHASANA I MNOGIH DRUGIH. e .A DONJEM NIVOU (2EZ-DE-*ARDIN), U SALI 7, KOJA SLU@I KAO DODATAK FONDU IZ MAGACINA, ZA NA[U SEKCIJU JE REZERVISANO 750 MJESTA, ME\U KOJIMA PRVENSTVENO REFERENTE PUBLIKACIJE, RJE^NICI I ENCIKLOPEDIJE I JEDAN FOND NAJNOVIJIH KNJIGA UNIVERZITETSKOG NIVOA, KOJI ]E NAKON IZVJESNOG VREMENA AUTOMATSKI I]I U MAGACIN, KAKO BI BILI ZAMIJENJENI NOVIM IZDANJIMA. :NA^I, OVDJE NEMA KLASIKE, NI PREVODA, ALI KOJI SE UVIJEK MOGU PORU^ITI IZ MAGACINSKOG FONDA ILI SE MOGU KONSULTOVATI U GORNJOJ BIBLIOTECI. /VA TRI NAVEDENA NIVOA (GORNJI, DONJI I MAGACIN), TREBALO BI DA DAJU JEDNU PRILI^NO OBJEKTIVNU SLIKU JU@NOSLAVENSKE KNJIGE IZ KULTURE, KNJI@EVNOSTI, LINGVISTIKE, HISTORIJE, RELIGIJE I UMJETNOSTI, NA SRPSKOM, HRVATS96

KOM, BOSANSKOM, SLOVENA^KOM I MAKEDONSKOM JEZIKU. /VI NAVEDENI DOMENI NA FRANCUSKOM ILI ENGLESKOM JEZIKU NALAZE SE U SALAMA ZA HISTORIJU, FILOZOFIJU, PRAVO, EKONOMIJU, POLITIKU ITD. +NJIGE KOJE NE ULAZE U SALE SA SLOBODNIM PRISTUPOM IDU U MAGACIN DIREKTNO NAKON KATALOGIRANJA. 3ERVIS ZA JU@NOSLAVENSKE FONDOVE, KAO I DRUGA ODJELJENJA, IMA OBAVEZU DA BUDE AUTORITET ZA OBLIK IMENA AUTORA I PREDMETNIH POJMOVA IZ SVOG JEZI^KOG PODRU^JA U BAZI /PAL+ U KOJU PORED .ACIONALNE BIBLIOTEKE, ULAZI I VE]I BROJ UNIVERZITETSKIH BIBLIOTEKA. /SIM TOGA U NADLE[TVU ODJELJENJA JE 70-AK NASLOVA @IVE PERIODIKE, KOJA SE PO PRIJEMU [ALJE U ODGOVARAJU]E DEPARTMANE.

FCB8 >I4BCG@5J9BG?=< ?B>=;5 I %57=CB5@BC> 6=6@=CH97= FF5B7IG?9 (BBF)

+ULTURNI PROSTOR JU@NOSLAVENSKIH ZEMALJA KOJI JE POKRIVALA BIV[A *UGOSLAVIJA, RA^UNAJU]I PO BROJU [TAMPANIH KNJIGA U ODNOSU NA BROJ STANOVNIKA, BIO JE TRE]I PO REDU, ODMAH POSLIJE RUSKOG I POLJSKOG. 5 TOM ODNOSU SE NALAZI I FOND JU@NOSLAVENSKIH KNJIGA, IZA VELIKOG FONDA RUSKE KNJI@EVNOSTI (OKO 150.000 PUBLIKACIJA) I POLJSKE (80.000 PUBL.). -E\U JU@NOSLAVENSKIM KNJIGAMA, VE]I BROJ JE SRPSKIH MONOGRAFIJA [TO ODGOVARA BROJU STANOVNIKA, KAO I BROJU [TAMPANIH KNJIGA, ALI I SRPSKO-FRANCUSKOM PRIJATELJSTVU, TJ. NJIHOVOM UZAJAMNOM INTERESOVANJU ZA FRANCUSKU I SRPSKU KULTURU, KNJI@EVNOST I UMJETNOST. 4O INTERESOVANJE SE IZRA@AVA U KNJIZI KROZ VELIKI BROJ PRIJEVODA NOVE SRPSKE KNJI@EVNOSTI NA FRANCUSKI JEZIK. 5 STAROM FONDU, OD PO^ETKA PA SVE DO 1980. GODINE, NALAZI SE OKO 20.000 DO

3LAVISTI^KE ZBIRKE .ACIONALNE BIBLIOTEKE &RANCUSKE ("IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE)

25.000 KNJIGA, [TO JE SLOBODNA PROCJENA PREMA NEKIM PODACIMA. 5 TOM NE PREVELIKOM, ALI VRIJEDNOM FONDU JU@NOSLAVENSKE KNJIGE NALAZE SE SVI VELIKI PISCI I NAJBOLJA IZADANJA 19. I 20. VIJEKA. 5 OKVIRU 3LAVENSKOG ODJELJENJA OSNOVAN JE JUGOSLOVENSKI SERVIS 1952, NAKON ^EGA SE USPOSTAVLJAJU SVESTRANI ODNOSI RAZMJENE SA SVIM KULTURNIM INSTITUCIJAMA KAO [TO SU AKADEMIJE NAUKA, UNIVERZITETI, INSTITUTI, KAO I NARODNE BIBLIOTEKE, NA PRVOM MJESTU .ARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA U 3ARAJEVU, [TO SE TI^E "OSNE I (ERCEGOVINE. 4O JE BIO PODSTREK ZA SARADNJU I JO[ BOLJI IZBOR PUTEM )NTERNACIONALNE RAZMJENE KNJIGA, JU@NOSLAVENSKE KNJI@EVNOSTI, ISTORIJE I NAUKE. /D 1990. GODINE SVE KNJIGE IZ KULTURNOG PODRU^JA BIV[E *UGOSLAVIJE, NA ]IRILICI I LATINICI, ULAZE U OP[TU BAZU BIBLIOTEKE /PAL+ U TRANSKRIPCIJI JUGOSLOVENSKE LATINICE. 5LA@ENJEM U /P[TI KATALOG /PAL+, OMOGU]ENO JE SVIM TIM KNJIGAMA DE SE NA\U NA EKRANU UZ SVE OSTALE STRANE KNJIGE, A KROZ ANALITI^KI KATALOG LOKALNIH POJMOVA DA OBOGATE PREDMETNU BAZU (A$EA+ (2wPERTOIRE Db!UTORITw--ATI/RE %NCYCLOPwDIQUE ET !LPHABwTIQUE 5NIFIw). +NJIGE NA ]IRILICI IZ BIV[E *UGOSLAVIJE SU DO SADA JEDINO PISMO IZVAN LATINICE KOJE ULAZE U BAZU /PAL+, A ARAPSKE, RUSKE, BUGARSKE, GR^KE, HEBREJSKE, KINESKE I OSTALE OSTALE SU U MANUELNOM KATALOGU I LOKALNOJ UPOTREBI. (MANUELNI FISJE) DO 2004. GOD. "N& JE OD JUNA 2004. GODINE U[LA U REALIZACIJU PROJEKTA NUMERIZACIJE MANUELNIH FISJEA NA[EG 3ERVISA (3,/) EN LIGNE jEN MODE IMAGEk KOJI OBUHVATA TRAN[U 19801996. ZA SEKTOR GR^KI I SEKTORE NA ]IRILICI (RUSKI, BUGARSKI, SRPSKI I MAKEDONSKI SEKTOR) PROJEKAT JE VE] ZAVR[EN. /STAJE DA

SE RIJE[I PROBLEM INDEKSACIJE. 2JE[ENJEM OVOG PITANJA MOGLO BI SE O^EKIVATI DA U JESEN I DRUGI KATALOZI U\U U PROGRAM NUMERIZACIJE: ARAPSKOG, KINESKOG, KOREJSKOG, HEBREJSKOG, INDIJSKOG I JAPANSKOG. 5SKORO ]E SE POJAVITI NOVA VERZIJA SAJTA TJ. NOVA RUBRIKA c#ATALOGUES NUMwRISwSd SA TRI POD RUBRIKE: c-ANUSCRITS: /CCIDENTd, c-ANUSCRITS: /RIENTd, c)MPRIMwS EN wCRITURES NON LATINESd. .A^IN KONSULTOVANJA 'ENERALNOG KATALOGA JE SLIJEDE]I: e +NJIGE KOJE SU U[LE U +ATALOG PRIJE 1970: 'ENERALNI KATALOG SA DODACIMA, [TAMPANIH KNJIGA, #$-2OM RETROSPEKTIVNE KONVERZIJE, KOJI NE OBUHVATA KNJIGE NA ]IRILICI, ALI DAJE JEDNU NOTU NA PRISUTNOST AUTORA. e +NJIGE KOJE SU U[LE U +ATALOG PRIJE IZME\U 1970-1985: "AZA ". /PAL+ UKLJU^UJU]I ]IRILICU KOJA NEDOSTAJE DJELIMI^NO, IZ ISTOG RAZLOGA KAO I U TRAN[I 1960, I MAKEDONSKI KOJI SE NALAZI U [TAMPANOM DODATKU, 1970-1979. e /D 1980 PA DO DANAS, SVE KNJIGE SU U[LE U BAZU ". /PAL+. +NJIGE NA ]IRILICI SU TRANSKRIPCIJOM PREPISANE NA LATINICU (TRANSKRIPCIJA LOKALNA). e 0ERIODIKA JE TAKO\E U[LA U BAZU ". /PAL+. :A PODSJE]ANJE KODOVI JEZIKA SU SLIJEDE]I: e SCR = ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI; e SCC = SRPSKI NA ]IRILICI; e SLV = SLOVENA^KI; e MAC = MAKEDONSKI

97

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

.ERMINA ,ON^AREVI]

3LOBODNI PRISTUP KNJIGAMA GORNJEG NIVOA "N& ((AUT-DE-*ARDIN)

5 SALI ' PREMA KLASIFIKACIJI $EWEY: :A JEZIKE : 491.819 ZA MAKEDONSKI, 491.82 ZA BOSANSKI, SRPSKI I HRVATSKI I 491.84 ZA SLOVENA^KI 891.82` ZA KORPUS AUTORA, KRITIKE, ANTOLOGIJE I DR. 550 KNJIGA JE UKUPNO PREDVI\ENO ZA NA[U SEKCIJU, ZASTUPLJENO NARO^ITO KLASICIMA BOSANSKE, SRPSKE, HRVATSKE, SLOVENA^KE I MAKEDONSKE KNJI@EVNOSTI, KAO I NJIHOVIM PRIJEVODIMA KADA POSTOJE. 4AKO\ER JE NEOPHODNO SIGNALIZIRATI DA ODRE\ENI BROJ STUDENATA SA 3ORBONNE, GDJE SE NALAZI +ATEDRA ZA BOSANSKI, SRPSKI I HRVATSKI JEZIK KONSULTUJU NA[ FOND. )NTERES JE NARO^ITO PORASTAO NAKON TRAGI^NIH DOGA\AJA 1992-1995.

$9PIB5FC8B5 F5NA>9B5 =NA9PI %57=CB5@B9 6=6@=CH9?9 FF5B7IG?9 (BBF) = =BGH=HI7=>5 BCGB9 = H9F79;CJ=B9
-O@E SE RE]I DA U DUGOGODI[NJOJ I PLODONOSNOJ SARADNJI IZME\U "N& I BIBLIOTEKA "OSNE I (ERCEGOVINE, MOGU SE RAZLIKOVATI TRI PERIODA : e '9F=C8 9L-!I;CG@5J=>9: )NTERNACIONALNA RAZMJENA MONOGRAFIJA I PERIODIKE EGZISTIRALA JE DUGI NIZ GODINA UGLAVNOM IZME\U DVIJE VELIKE INSTITUCIJE: .ARODNE I UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE (.5"), KAO I SA /RIJENTALNIM INSTITUTOM U 3ARAJEVU. !KADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI TAKO\ER JE SLALA SVOJE VLASTITE PUBLIKACIJE. -O@E SE TAKO\ER POMENUTI DA SU PRISTIZALE PUBLIKACIJE IZ -OSTARA I 4UZLE I RADILO SE U GLAVNOM O IZLO@BENIM KATALOZIMA. /KO STOTINJAK MONOGRAFIJA I PERIODIKE GODI[NJE U PROSJEKU IZ .5" SU OBOGA]IVALE KOLEKCIJE "N&. -O@EMO NAVESTI NPR. 1990. GODINU f .5" JE POSLALA U RAZMJENU KOLEKCIJU BOSANSKIH AUTORA: c+NJI@EVNOST NARODA I NARODNOSTI "I( U PEDESET KNJIGAd ZATIM KOLEKCIJA: jd+ULTURNO NASLIJE\E "OSNE I (ERCEGOVINEd JE INTEGRALNO U[LA U FOND "N&. -O@EMO RE]I DA SVI NASLOVI KOJE JE "N& IZABRALA UREDNO SU PRISPJELI U NA[U BIBLIOTEKU. /RIJENTALNI INSTITUT DOSTAVLJA REDOVNO SVOJE VLASTITE PUBLIKACIJE c0RILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJUd KAO I c+ATALOGE TURSKIH RUKOPISAd KOJI SE KONZERVIRAJU U "5BIG7F=HG CF=9BH5IL. 5 FOND "N& ULAZILO JE PETNAESTAK NASLOVA @IVE PERIODIKE.

3LOBODNI PRISTUP KNJIGAMA DONJEG NIVOA "N& (2EZ-DE-*ARDIN)

5 SALI 7 SA ISTOM SIGNATUROM $EWEY, IZBOR KNJIGA JE RADIKALNO DRUGA^IJI, NEMA KLASI^NIH TEKSTOVA, NI PRIJEVODA. 5GLAVNOM SE RADI O REFERENTNIM PUBLIKACIJAMA, RJE^NICIMA, NARO^ITO BIBLIOGRAFIJAMA, KAO I JEDAN USKI IZBOR UNIVERZITETSKIH PUBLIKACIJA. 750 KNJIGA JE PREDVI\ENO ZA NA[U SEKCIJU. )Z OVOGA SE MO@E ZAKLJU^ITI DA TRI JU@NOSLAVENSKA FONDA "N& (MAGAZINI, (-DE-*, 2-DE-*) DOBRO PREDSTAVLJAJU IZDAVA^KU PRODUKCIJU TOG REGIONA, TE TIME ^INE NAJBOGATIJI BIBLIOTE^KI FOND U &RANCUSKOJ. /NI SE NE ISKLJU^UJU, VE] SE UZAJAMNO NADOPUNJUJU I U SLU^AJU JEDNE SLO@ENIJE KONSULTACIJE, KATALOGA I #$-ROMOVA, ZAHTIJEVA ANGA@OVANJE JEDNOG SPECIJALISTE U TOM DOMENU.
98

3LAVISTI^KE ZBIRKE .ACIONALNE BIBLIOTEKE &RANCUSKE ("IBLIOTHEQUE NATIONALE DE &RANCE)

e '9F=C8 F5H5: 2AZARANJE .5"-A, PAD IZDAVA^KE DJELATNOSTI, KAO I PREKID TRANSPORTA GOTOVO SU U POTPUNOSTI ZAUSTAVILE ME\UNARODNU RAZMJENU, KAO I KUPOVINU KNJIGA I PERIODIKE IZ "OSNE I (ERCEGOVINE. -E\UTIM VA@NO JE POMENUTI DA UPRKOS SVEMU KOOPERACIJA IZME\U NA[E DVIJE INSTITUCIJE NIJE PREKINUTA. /NA SE MANIFESTOVALA U VIDU HUMANITARNE AKCIJE POMO]I NA[IM KOLEGAMA. :ATIM U NEKOLIKO NAVRATA GOSP. %NES +UJUND@I], DIREKTOR .5" JE POSJETIO "N&, KAO I BORAVAK DVIJE KOLEGINICE IZ ISTE BIBLIOTEKE: &AVZIJA 6OLODER I .EDA #UKAC, U OKVIRU PROGRAMA c#OURRANTS DbESTd, POTOM KOLEGINICA *ASMINA ;UVALIJA, BIBLIOTEKAR &ILOZOFSKOG FAKULTETA U 3ARAJEVU, KAO I BIBLIOTEKARKA IZ -OSTARA. e BCGB5 = H9F79;CJ=B5 5?HI9@B5: -E\UNARODNA RAZMJENA JE USPOSTAVLJENA DOSTA BRZO. /D PO^ETKA 1997. GOD. .5" NAM JE DOSTAVILA JEDAN ODRE\ENI BROJ SVOJIH PUBLIKACIJA, KAO NPR.: c"OOKS AND 0UBLISHERS FROM "OSNIA AND (ERZEGOVINAd, [TO PREDSTAVLJA SVEOBUHVATNU BIBLIOGRAFIJU OD 1992-1996; GENERALNU BIBLIOGRAFIJU OD PO^ETKA PA DO DANAS OD -USTAFE =EMANA. 0REMA NA[IM STATISTI^KIM POKAZATELJIMA U ZADNJE DVIJE GODINE RAZMJENOM U "N& JE DOSLO 60 MONOGRAFIJA I KUPOVINOM 80 PUBLIKACIJA SA PODRU^JA "OSNE I (ERCEGOVINE. +UPOVINA KNJIGA SE REALIZUJE PUTEM PRODAJNE MRE@E: *B=J9FG=HM DF9GG IZ 3ARAJEVA I (@5J=75 +9F@5;E IZ -INHENA. ELJELA BIH NAGLASITI DA BI BILO ZNA^AJNO NASTAVITI NA[U ME\UNARODNU SARADNJU, KAO I RANIJE, SA LISTAMA ZA RAZMJENU NOVIH PUBLIKACIJA: KNJI@EVNIH TEKSTOVA, KNJI@EVNE KRITIKE, HISTORIJE, RELIGIJE, HISTORIJE GRADOVA,

UMJETNI^KE MONOGRAFIJE KOJI U STVARI PREDSTAVLJAJU NAJREPREZENTATIVNIJE DOMENE NA[IH FONDOVA. "ILO BI PO@ELJNO OBNOVITI RAZMJENU PERIODIKE. $AKLE, SVI PRIJEDLOZI KOJI BI DO[LI IZ "OSNE I (ERCEGOVINE BILI BI PA@LJIVO PROU^ENI. 6A@NO JE NAGLASITI DA JE U TOKU REFORMA )NTERNACIONALNE RAZMJENE "N& SA INOSTRANIM PARTNERIMA IZ JUGOISTO^NIH ZEMALJA. 4ENDENCIJA JE DA SE KLASI^NA INTERNACIONALNA RAZMJENA PRETVORI U DIREKTNU KUPOVINU SA DOSADA[NJIM PARTNERIMA KOJI SU U MOGU]NOSTI DA PRIHVATE OVAJ NA^IN SARADNJE.

-JESTO DISCIPLINE U DOKUMENTARNOM PEJSA@U &RANCUSKE

5 0ARIZU: e !5 B=6@=CH<EI9 =BH9FIB=J9FG=H5=F9 89G @5B;I9G CF=9BH5@9 POSJEDOVALA JE JEDAN FOND 1996, OD 8.000 MONOGRAFSKIH JEDINICA I 150 NASLOVA PERIODIKE @IVE, U DOMENU HISTORIJE I KULTURE 3LAVENA I NJIHOVE CIVILIZACIJE. &OND JE KONSTITUISAN OD PUBLIKACIJA NA SLAVENSKIM JEZICIMA: RUSKOM, POLJSKOM, ^E[KOM, SLOVA^KOM, SRPSKOM, HRVATSKOM I OSTALIM JEZICIMA. "IBLIOTEKA JE NAMIJENJENA NAU^NIM RADNICIMA I STUDENTIMA. e IBGHIHIH9 8VbHI89 G@5J9, OSNOVAN 1924. GOD. 0REDSTAVLJA JEDNU BOGATU BIBLIOTEKU OD NEKIH 85.000 MONOGRAFSKIH PUBLIKACIJA I 600 NASLOVA TEKU]E PERIODIKE I 3.992 NASLOVA KOJI SU MRTVI, KAO I JEDAN IKONOGRAFSKI FOND. &OND JE PLURIDISCIPLINARAN I POKRIVA PRAKTI^NO SVE DOMENE: LINGVISTIKU, KNJI@EVNOST, DRU[TVENE NAUKE, HISTORIJU, EKONOMIJA I DRU[TVO, HISTORIJU UMJETNOSTI KAO I ETNOGRAFIJU. +ORISNICI NE PLA]AJU ^LANARINU I
99

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

.ERMINA ,ON^AREVI]

NAMIJENJENA NAU^NIM RADNICIMA, STUDENTIMA I PUBLICI KOJA SE ZANIMA ZA NJIHOV FOND. 3 OBZIROM DA SU IMALI DOSTA PROSTORNIH POTE[KO]A, BIBLIOTEKA SE PRIPREMA ZAJEDNO SA "IBLIOTEKOM ).!,#/, KAO I FONDOM FAKULTETA 3ORBONNE ]E SE INSTALIRATI U JEDNU NOVU ZGRADU TZV. B=6@=CH<EI9 89G !5B;I9G 9H 7=J=@=G5H=CB 8I ACB89 ("5,!#), KOJA JE DO DANAS BILA U FAZI PROJEKTA, A SADA IZVEDBENI RADOVI SE VR[E U NEPOSREDNOM SUSJEDSTVU "N& U KVARTU 4OLBIAC. /VA NOVA "IBLIOTEKA TREBA DA OTVORI SVOJA VRATA 2007/2008. I PONUDI SVOJIM KORISNICIMA ZAJEDNI^KE KOLEKCIJE OVIH UJEDINJENIH PARISKIH BIBLIOTEKA. "5,!# IMA AMBICIJU DA POSTANE NACIONALNA REFERENCA, PA ^AK I EVROPSKA, U ODRE\ENIM DOMENIMA IZVAN :APADNE %VROPE KAKO U DOMENU LINGVISTIKE I KNJI@EVNOSTI TAKO I U DOMENU DRU[TVENIH NAUKA. e B=6@=CH<EI9 89 @5 (CF6CBB9 NUDI SVOJOJ PUBLICI, PRVENSTVENO NAU^NIM RADNICIMA I STUDENTIMA SVOJ FOND OD 80.000 MONOGRAFIJA I 171 NASLOV @IVE PERIODIKE, ARHIVSKI FOND ,EONA #ESTOVA KAO I BIBLIOTEKA -ATOS SU DEPONIRANI U OVU BIBLIOTEKU. $O 1988. GODINE +ATALOG JE BIO U MANUELNOJ FORMI I OD 1989. BIBLIOTEKA JE

INFORMATIZOVANA I ONA PARTICIPIRA U REZOU UNIVERZITETSKOM KOJI SE ZOVE 3)"),. *O[ NEKE BIBLIOTEKE POSJEDUJU JU@NOSLAVENSKI FOND KAO B=6@=CH<EI9 89 8C7IA9BH5H=CB =BH9FB5H=CB5@9 9H 7CBH9ADCF5=B9 ("$)#) )ZVAN 0ARIZA MO@EMO NAVESTI !5 B=6@=CH<EI9 B5H=CB5@9 9H IB=J9FG=H5=F9 89 (HF5G6IF; ITD. 5 &RANCUSKOJ JE NAKON DESET GODINA NEFORMALNOG EGZISTIRANJA, 23. JUNA 1992. GODINE OZVANI^EN RAD PROFESIONALNE ASOCIJACIJE BIBLIOTEKARA I DOKUMENTARISTA SLAVISTA BE(EDA, KAO [TO JE U .JEMA^KOJ ABD$(, ILI U %NGLESKOJ C$(EE!I(. #ILJ ASOCIJACIJE JE: e U^VRSTITI PROFESIONALNE VEZE IZME\U BIBLIOTEKARA SPECIJALISTA I DOKUMENTARISTA CENTRALNE I ISTO^NE %VROPE; e BRANITI I ISTICATI ZNA^AJ SLAVISTI^KOG BIBLIOTE^KOG FONDA I BITI NJIHOV PORTPAROLE U &RANCUSKOJ I INOSTRANSTVU; e DIFUZIRATI INFORMACIJE I FAVORIZIRATI JEDINSTVENO RAZMI[LJANJE O KONZERVIRANJU, POVE]AVANJU SLAVISTI^KOG FONDA, KAO I TRETMAN ISTOG.

100

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 026.07(497) .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE

'@5GA5B DI6@=?57=>5 I =BCGHF5BGHJC: =G?IGHJ5 &89@9B>5 F5NA9B9 %5FC8B9 6=6@=CH9?9 )F6=>9 (%6))
J5B5 %=?C@=Q
.ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE, "EOGRAD, 3RBIJA +ADA SMO PRE DESETAK GODINA PREDLO@ILI PRO[IRENJE DELATNOSTI POSTOJE]EG /DELJENJA RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE I NJEGOVO PRERASTANJE U #ENTAR ZA PLASMAN JUGOSLOVENSKIH PUBLIKACIJA U INOSTRANSTVO, IMALI SMO NAMERU DA U OVOM CENTRU OBJEDINIMO VISOKO-STRU^NI KADAR, VI[EDECENIJSKO PROFESIONALNO ISKUSTVO I TEHNI^KE MOGU]NOSTI KOJE U "IBLIOTECI POSTOJE KAO PREDUSLOVI ZA USPE[NO OBAVLJANJE OVE DELATNOSTI. 5 IDEJI DA PRI "IBLIOTECI OSNUJEMO JEDAN OVAKAV CENTAR, RUKOVODILA NAS JE, PRE SVEGA, ^INJENICA DA .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE IMA VI[EDECENIJSKU, VEOMA RAZVIJENU I BOGATU SARADNJU SA NAJVE]IM SVETSKIM NACIONALNIM I UNIVERZITETSKIM BIBLIOTEKAMA, SA BIBLIOTEKAMA AKADEMIJA NAUKA, JAVNIM BIBLIOTEKAMA, SLAVISTI^KIM CENTRIMA, PREVODIOCIMA NA[E LITERATURE U SVETU I BIBLIOTEKAMA 3RBA U DIJASPORI. /DELJENJE RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE DECENIJAMA UNAZAD PLASIRA DOMA]E PUBLIKACIJE U SVET PUTEM RAZMENE I POKLONA f NA TAJ NA^IN PREZENTIRA U SVETU NA[U ISTORIJU, NAUKU, KULTURU, UMETNOST I STVARALA[TVO, OBAVLJA SVOJEVRSNU KULTURNU MISIJU I OBEZBE\UJE SLOBODAN PROTOK INFORMACIJA I NAU^NIH SAZNANJA IZME\U NA[E ZEMLJE I SVETA. 4AKO\E, "IBLIOTEKA, I U PRO[LOSTI I DANAS, RASPOLA@E VISOKO STRU^NIM KADROM, BIBLIOTEKARIMA KOJI IMAJU SVOJA OSNOVNA PROFESIONALNA USMERENJA KA ISTORIJI, FILOLOGIJI, KNJI@EVNOSTI, UMETNOSTI I DRUGIM HUMANISTI^KIM NAUKAMA ZA ^IJE SU DOMETE U NA[OJ ZEMLJI INOSTRANI SARADNICI UPRAVO I ZAINTERESOVANI. )MAJU]I OVAKVA OSNOVNA USMERENJA, SA ZNANJEM VI[E STRANIH JEZIKA I DUGOGODI[NJIM PROFESIONALNIM ISKUSTVOM NA RAZMENI PUBLIKACIJA, BIBLIOTEKARI BI BILI IDEALAN KADAR ZA PLASMAN NA[IH PUBLIKACIJA U INOSTRANSTVO U OKVIRU OVAKVOGA CENTRA. 3AMA "IBLIOTEKA JE OMOGU]AVALA SVE POTREBNE PREDUSLOVE ZA OBAVLJANJE JEDNOG OVAKO SLO@ENOGA POSLA f BILA JE NAJOBUHVATNIJI IZVOR INFORMACIJA ZA SVE [TO JE IKADA OBJAVLJENO U NA[OJ ZEMLJI ([TAMPANI I ELEKTRONSKI KATALOZI), PRVO MESTO REGISTRACIJE SVAKOGA BUDU]EG OBJAVLJENOG DELA (#)0), IMALA JE PROSTOR, KOMPJUTERSKU OPREMU I SVE PRATE]E SLU@BE KOJE BI POTPOMOGLE USPE[NO OBAVLJENJE OVE DELATNOSTI. .A@ALOST, I PORED SVIH OVIH POGODNOSTI, JEDNA PREPREKA JE BILA DOVOLJNA DA ONEMOGU]I OSNIVANJE OVAKVOGA CENTRA f NIJE POSTOJALA ZAKONSKA REGULATIVA KOJA BI ."3 OMOGU]AVALA DA PRODAJE KNJIGE. "IBLIOTECI JE BILO DOZVOLJENO DA PRODAJE SAMO SVOJA IZDANJA, ALI NE I IZDANJA
101

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

)VANA .IKOLI]

DRUGIH IZDAVA^A. 3A @ALJENJEM KONSTATUJEMO DA SE U TOM POGLEDU NI DANAS NI[TA NIJE IZMENILO, ZAKONSKA REGULATIVA JE OSTALA ISTA. ;TA SE MOGLO U^INITI U TAKVOJ SITUACIJI, KADA JE PLASMAN DOMA]E KNJIGE PUTEM PRODAJE INOSTRANOM KUPCU BIO ZAKONSKI NEMOGU]? 0OKU[ALI SMO DA [TO VI[E RAZVIJEMO DRUGA DVA NA^INA KOJIM SE DOMA]A IZDAVA^KA PRODUKCIJA PLASIRA U INOSTRANSTVO f RAZMENU, KAO VID SLANJA PUBLIKACIJA INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA, I POKLON, KAO VID SLANJA PUBLIKACIJA SLAVISTI^KIM CENTRIMA U KOJIMA SE IZU^AVAJU SRPSKI JEZIK I KNJI@EVNOST, PREVODIOCIMA NA[E LITERATURE I BIBLIOTEKAMA 3RBA U DIJASPORI. 5 TOJ @ELJI, IMALI SMO TRI OSNOVNA SMERA RAZVOJA I USAVR[AVANJA. 0RVO, NEPREKIDNO USPOSTAVLJAMO NOVE KONTAKTE I IZ GODINE U GODINU POVE]AVAMO BROJ BIBLIOTEKA I DRUGIH SARADNIKA U INOSTRANSTVU. 4AKO\E, ^INIMO SVE DA INTENZIVIRAMO SARADNJU I POVE]AMO BROJ PUBLIKACIJA KOJE [ALJEMO SVAKOJ OD BIBLIOTEKA f DANAS .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE PLASIRA DOMA]E PUBLIKACIJE NA ADRESE PREKO 250 INOSTRANIH BIBLIOTEKA I DRUGIH SARADNIKA U SVETU, A SAMO U TOKU PROTEKLE GODINE U SVET SMO POSLALI PREKO 25.000 KNJIGA I 252 NASLOVA PERIODIKE U 21.214 BROJEVA. $RUGO, NASTOJIMO DA INOSTRANIM SARADNICIMA STO BR@E DOSTAVLJAMO INFORMACIJE O PUBLIKACIJAMA KOJE MOGU NABAVITI PREKO .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE. 2ADI [TO SVEOBUHVATNIJE I BR@E PREZENTACIJE TEKU]E IZDAVA^KE PRODUKCIJE U NA[OJ ZEMLJI, ALI I DUBLETA I ANTIKVARNE KNJIGE KOJE POSEDUJEMO ILI SMO U MOGU]NOSTI DA NABAVIMO, ZA INOSTRANE SARADNIKE IZRA\UJEMO I EMAILOM [ALJEMO )<9 #5H=CB5@ !=6F5FM BCC? C5H5@C;I9. /VI KATALOZI SE IZRA\UJU
102

NEKOLIKO PUTA GODI[NJE, U ZAVISNOSTI OD OBIMA TEKU]E IZDAVA^KE PRODUKCIJE U ODRE\ENOJ GODINI (U TOKU 2004. GODINE IZRA\ENO JE DEVET KATALOGA NA KOJIMA JE PONU\ENO OKO 4.500 NASLOVA). 4RE]E, NASTOJIMO DA POSLOVIMA I USLUGAMA KOJE OBAVLJAMO U OKVIRU PLASMANA DOMA]E KNJIGE U INOSTRANSTVO, PRATIMO KAKO PROMENE U NA[EM IZDAVA[TVU, TAKO I NOVA INTERESOVANJA I NABAVNU POLITIKU INOSTRANIH SARADNIKA. :APAZILI SMO DA, UZ PRIKUPLJANJE KAPITALNIH PUBLIKACIJA IZ OBLASTI NAUKE, UMETNOSTI I STVARALA[TVA ODRE\ENE ZEMLJE, INOSTRANE BIBLIOTEKE SVE VI[E POSVE]UJU PA@NJU PRIKUPLJANJU SVIH PUBLIKACIJA KOJE MOGU OSVETLITI ISTORIJSKE, POLITI^KE, EKONOMSKE I DRUGE PRILIKE U ODRE\ENOJ ZEMLJI. 4AKVE, NOVE POTREBE I ZAHTEVI INOSTRANIH BIBLIOTEKA POSTAVLJALI SU I NOVE ZADATKE I IZAZOVE f U PLASMAN NA[E KNJIGE U INOSTRANSTVO TREBALO JE UVESTI NOVE KRITERIJUME I NOVE, OBIMNE I SLO@ENE POSLOVE, A PRE SVEGA, ZNATNO PRO[IRITI POLJE PRA]ENJA I IZBORA PUBLIKACIJA. 3 OBZIROM DA SE OD 1990. GODINE ZNATNO IZMENILA SITUACIJA U DOMA]OJ IZDAVA^KOJ PRODUKCIJI I NA KNJI@ARSKOM TR@I[TU NA[E ZEMLJE, A DA SU SE, ISTOVREMENO, JAVILE I NOVE POTREBE I KRITERIJUMI U PROFILISANJU FONDOVA I NABAVNOJ POLITICI INOSTRANIH BIBLIOTEKA, .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE JE INOSTRANIM SARADNICIMA PONUDILA ^ITAV SPEKTAR NOVIH STRU^NIH USLUGA KOJE SU SE ODNOSILE NA INFORMISANOST I NA NABAVKU DOMA]IH PUBLIKACIJA. 0RVO RATNE OKOLNOSTI, A POTOM I PROCES TRANZICIJE, U MNOGOME SU IZMENILI STANJE U DOMA]EM IZDAVA[TVU I NA TR@I[TU KNJIGE f DO[LO JE DO GA[ENJA VELIKIH, DR@AVNIH IZDAVA^A SA SUBVENCIJAMA, POJAVIO SE VELIKI BROJ PRIVATNIH IZDAVA^A OD KOJIH MNOGI IMAJU OZBILJNO PROFILISANU

0LASMAN PUBLIKACIJA U INOSTRANSTVO: ISKUSTVA /DELENJA RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE (.B3)

IZDAVA^KU POLITIKU I ZAVIDNE USPEHE U IZDAVA[TVU, ALI JE I ZNATAN BROJ ONIH SA VODE]IM KOMERCIJALNIM EFEKTOM. 5 TAKVIM OKOLNOSTIMA ZA INOSTRANE SARADNIKE SMO PO^ELI DA PRATIMO CELOKUPNU TEKU]U IZDAVA^KU PRODUKCIJU NA[E ZEMLJE, A NE SAMO NJEN NAJREPREZENTATIVNIJI DEO, DA PRATIMO IZDAVA^KU DELATNOST NE SAMO VELIKIH IZDAVA^A NEGO I MALIH, TE[KO DOSTUPNIH, PRIVATNIH IZDAVA^A, INSTITUTA, POLITI^KIH PARTIJA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA, MUZEJA, BIBLIOTEKA I DRUGIH INSTITUCIJA, ORGANIZACIJA, UDRU@ENJA I POJEDINACA KOJI SE BAVE IZDAVA[TVOM. :A INOSTRANE SARADNIKE IZDVAJAMO I NA[E DUBLETE I PRATIMO ANTIKVARNO TR@I[TE KNJIGE, DA BI SMO ZADOVOLJILI POTREBE POPUNE NJIHOVIH FONDOVA RARITETNOM VRSTOM BIBLIOTE^KOG MATERIJALA. 2AT NA PROSTORIMA NEKADA[NJE *UGOSLAVIJE I ME\UNARODNE SANKCIJE NAD TADA[NJOM 3AVEZNOM 2EPUBLIKOM *UGOSLAVIJOM DONELI SU INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA VELIKE PROBLEME U NABAVCI PUBLIKACIJA SA OVOG PODRU^JA. >ESTO JE NABAVKA PUBLIKACIJA SA POJEDINIH PROSTORA BILA U POTPUNOSTI ONEMOGU]ENA, A ME\UNARODNE SANKCIJE NAD 3AVEZNOM 2EPUBLIKOM *UGOSLAVIJOM POTPUNO SU ISKLJU^IVALE MOGU]NOST DA INOSTRANE BIBLIOTEKE KUPUJU PUBLIKACIJE U NA[OJ ZEMLJI. 0LASMAN DOMA]E KNJIGE U INOSTRANSTVO PUTEM RAZMENE BIO JE TOKOM TIH GODINA NAJEFIKASNIJI, A ^ESTO I JEDINI NA^IN DA SE NA[OM KNJIGOM POPUNE BALKANSKO-JUGOISTO^NOEVROPSKE I SLAVISTI^KE KOLEKCIJE INOSTRANIH BIBLIOTEKA. 3VESNI OVE ^INJENICE, ULO@ILI SMO SVE NAPORE DA ZADOVOLJIMO NJIHOVE POTREBE ZA PUBLIKACIJAMA OBJAVLJENIM U PERIODU OD 1990. DO 2000. GODINE, A POSEBNO DA IZA\EMO U SUSRET POJA^ANOM INTERESOVANJU INOSTRANIH

BIBLIOTEKA ZA PUBLIKACIJE KOJE SE BAVE UZROCIMA I OKOLNOSTIMA RATA NA PROSTORU EX*UGOSLAVIJE. +AKO JE UPRAVO OVA VRSTA MATERIJALA DEFICITARNA U KOLEKCIJAMA INOSTRANIH BIBLIOTEKA, U PROTEKLOJ DECENIJI SMO PO^ELI DA SISTEMATSKI PRATIMO ANTIKVARNO TR@I[TE KNJIGE I DA U SOPSTVENIM DUBLETIMA IZDAVAJAMO UPRAVO PUBLIKACIJE OBJAVLJENE U OVOM PERIODU I SA OVOM TEMATIKOM. /SIM [TO PUBLIKACIJE SA OVAKVOM TEMATIKOM REDOVNO UVR[TAVAMO U NA[E KATALOGE DUBLETA KOJE E-MAILOM [ALJEMO INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA, ZA NEKE BIBLIOTEKE RADIMO I SPECIJALIZOVANE KATALOGE NA KOJIMA SU SAMO PUBLIKACIJE KOJE SE BAVE RATOM I PERIODOM OD 1991. DO 2001. GODINE (PROJEKAT EL7<5B;9 C9BH9F 1991-2001 N5 !=6F5FM C: CCB;F9GG U 6A[INGTONU, POPUNJAVANJE KOLEKCIJE B=6@=CH<9EI9 89 8C7IA9BH5H=CB =BH9FB5H=CB5@9 7CBH9ADCF5=B9 U .ANTERU...) -NOGE BIBLIOTEKE IZ SVETA, POSEBNO NACIONALNE I UNIVERZITETSKE, NA OSNOVU DUGOGODI[NJEG POVERENJA I ZADOVOLJSTVA STRU^NIM RADOM NA[EG /DELJENJA RAZMENE, DALE SU NAM cBLANK ORDERd f [TO ZNA^I DA ZA TE BIBLIOTEKE AUTOMATSKI, BEZ PRETHODNOG UPITA, BIRAMO I [ALJEMO PUBLIKACIJE IZ DOMA]E TEKU]E IZDAVA^KE PRODUKCIJE, A PREMA PRECIZNO DOGOVORENIM OBLASTIMA, PROFILU FONDOVA I NABAVNOJ POLITICI TIH BIBLIOTEKA. /VAJ VID NA[E USLUGE POSEBNO JE DRAGOCEN ONIM INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA KOJE NEMAJU STRU^NJAKE ZA NA[ JEZIK, ISTORIJU I KULTURU, DAKLE KOJE NEMAJU PROFESIONALNO OSPOSOBLJEN KADAR ZA PRA]ENJE I PORUD@BINU PUBLIKACIJA IZ 3RBIJE I #RNE 'ORE. 4AKO\E, JEDAN BROJ INOSTRANIH BIBLIOTEKA SAMOSTALNO NARU^UJE PUBLIKACIJE SA NA[IH KATALOGA, ALI ZA POJEDINE OBLASTI TRA@I NA[U STRU^NU POMO] U PRA]ENJU I ODBIRU PUBLIKACIJA f NAVODIMO PRIMER DVE BIBLIOTEKE
103

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

)VANA .IKOLI]

KOJE SU POSEBNO ZAINTERESOVANE ZA IZDAVA[TVO 3RBA NA +OSOVU I -ETOHIJI OD 1999. DO DANAS I TRA@E AUTOMATSKO SLANJE TAKVIH PUBLIKACIJA, BIBLIOTEKE KOJA TRA@I AUTOMATSKO SLANJE MONOGRAFIJA NA[IH SLIKARA I KATALOGA LIKOVNIH IZLO@BI U NA[OJ ZEMLJI... $ECENIJAMA UNAZAD, ZA NACIONALNE BIBLIOTEKE .EMA^KE, -A\ARSKE, >E[KE, 3LOVA^KE, 0OLJSKE, !USTRIJE, ;PANIJE, 2UMUNIJE, *APANA, +OREJE, )NDIJE... PRATIMO I NABAVLJAMO NJIHOVU PATRIOTIKU OBJAVLJENU U NA[OJ ZEMLJI. 4I SU POSLOVI ZNATNO PRO[IRENI OBNOVOM SARADNJE IZME\U NACIONALNIH BIBLIOTEKA NOVONASTALIH DR@AVA NA PROSTORU EX-*UGOSLAVIJE. 3 OBZIROM NA PREKID SARADNJE KOJI JE ZBOG RATNIH DE[AVANJA TRAJAO SKORO DESET GODINA, PRIORITET U NABAVNOJ POLITICI NACIONALNIH BIBLIOTEKA 3LOVENIJE, (RVATSKE, &EDERACIJE "OSNE I (ERCEGOVINE, 2EPUBLIKE 3RPSKE, -AKEDONIJE I 3RBIJE I #RNE 'ORE JESTE UPRAVO PATRIOTIKA. 5 TOM SMISLU, .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE ZA NACIONALNE BIBLIOTEKE SUSEDNIH DR@AVA PRATI I NABAVLJA PUBLIKACIJE KOJE SPADAJU U NJIHOVU PATRIOTIKU, A OBJAVLJENE SU U PERIODU OD IZBIJANJA RATA 1991. GODINE DO DANAS. 0OSEBNO SE TRUDIMO DA .ACIONALNOJ I UNIVERZITETSKOJ BIBLIOTECI "OSNE I (ERCEGOVINE POMOGNEMO U OBNOVI UNI[TENOG FONDA f ME\U NA[IM DUBLETIMA, ALI I U ANTIKVARNICAMA, PRATIMO I NABAVLJAMO 6CGB=57I I TE PUBLIKACIJE [ALJEMO SARAJEVSKOJ BIBLIOTECI NA POKLON. 5 @ELJI DA BIBLIOTEKAMA I SLAVISTI^KIM CENTRIMA U INOSTRANSTVU POMOGNEMO NE SAMO U POPUNJAVANJU, VE] I U [TO BOLJEM KORI[]ENJU FONDOVA, RAZVILI SMO I REFERALNU DELATNOST, KOJA NA NAJBOLJI NA^IN PRATI I DOPUNJUJE DELATNOST PLASMANA DOMA]E KNJIGE U SVET. .A[I SARADNICI U INOSTRANSTVU
104

VE] GODINAMA KORISTE TU VRSTU NA[E STRU^NE POMO]I I OBRA]AJU NAM SE DA IM POMOGNEMO PRI ISTRA@IVANJU OBLASTI I TEMA KOJE SU PREDMET NJIHOVIH ISTRA@IVANJA, PROJEKATA I IZLO@BI, ILI ZA KOJE SU ZAINTERESOVANI NJIHOVI KORISNICI. 5 TAKVIM SLU^AJEVIMA BIBLIOTEKAR /DELJENJA RAZMENE ISTRA@UJE SVE PUBLIKACIJE KOJE SU OBJAVLJENE U NA[OJ ZEMLJI A ODNOSE SE NA TU TEMU, KUPUJE IH I [ALJE U ODRE\ENU BIBLIOTEKU. 5KOLIKO SU NEKE PUBLIKACIJE OBJAVLJENE RANIJIH GODINA I RASPRODATE, TE IH NEMA NI NA TR@I[TU ANTIKVARNE KNJIGE, ILI UKOLIKO SU U PITANJU ^LANCI OBJAVLJENI U PERIODICI, TADA SE KOPIRAJU ILI SKENIRAJU IZ FONDA .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE I [ALJU INOSTRANOJ BIBLIOTECI. /SVRNIMO SE OVOM PRILIKOM I NA NA^INE NABAVKE PUBLIKACIJA KOJE .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE [ALJE U INOSTRANSTVO, A TO SU : 1. JEDAN OBAVEZNI PRIMERAK 2. SOPSTVENI DUPLIKATI 3. KUPOVINA PUBLIKACIJA IZDAVA^A IZ 3RBIJE I #RNE 'ORE /D 1999. GODINE JEDAN OBAVEZNI PRIMERAK SE DODELJUJE /DELJENJU RAZMENE RADI SLANJA U INOSTRANSTVO. 0RAKSA DA SE IZ DUPLIKATA BIRAJU PUBLIKACIJE ZA KOJE POSTOJI INTERESOVANJE INOSTRANIH SARADNIKA UHODANA JE VE] DECENIJAMA. -E\UTIM, VELIKI BROJ PUBLIKACIJA SE NABAVLJA KUPOVINOM I TO NAMENSKIM SREDSTVIMA KOJA OBEZBE\UJE -INISTARSTVO KULTURE 2EPUBLIKE 3RBIJE. "ROJ KUPLJENIH KNJIGA I PRETPLA]ENIH NASLOVA PERIODIKE U TOKU GODINE ZAVISE OD VISINE FINANSIJSKIH SREDSTAVA KOJE ZA OVU SVRHU ODVAJA I .ARODNOJ BIBLIOTECI 3RBIJE UPLA]UJE -INISTARSTVO KULTURE 2EPUBLIKE 3RBIJE. 0AMTIMO PERIODE KADA -INISTARSTVO PO GODINU I DU@E NIJE ODVAJALO NOVAC ZA KUPOVINU PUBLIKACIJA KOJE SE [ALJU U

0LASMAN PUBLIKACIJA U INOSTRANSTVO: ISKUSTVA /DELENJA RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE (.B3)

INOSTRANSTVO, ALI SMO I VEOMA ZADOVOLJNI FINANSIJSKOM POTPOROM -INISTARSTVA U POSLEDNJE DVE GODINE (U PROTEKLOJ GODINI JE OVIM SREDSTVIMA KUPLJENO 9.917 KNJIGA I PRETPLA]ENO 252 NASLOVA PERIODIKE ZA INOSTRANE SARADNIKE). /SNOVNI PROBLEM SA KOJIM SE DANAS SUSRE]E /DELJENJE RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE JESTE TENDENCIJA BIBLIOTEKA IZ 3JEDINJENIH !MERI^KIH $R@AVA I :APADNE %VROPE DA SE RAZMENA PUBLIKACIJA POLAKO GASI, A NABAVKA INOSTRANIH PUBLIKACIJA PREBACUJE NA KUPOVINU. "IBLIOTEKE IZ RAZVIJENIH ZEMALJA IMAJU ZNATNA FINANSIJSKA SREDSTVA ZA KUPOVINU INOSTRANIH PUBLIKACIJA, KUPOVINA PREKO VENDORA REZULTIRA RACIONALIZACIJOM RADNIH MESTA I U[TEDOM U RADNOM VREMENU (VENDOR SAM NABAVLJA I AUTOMATSKI [ALJE PUBLIKACIJE IZ ODRE\ENE ZEMLJE, BIBLIOTEKA U TOM SLU^AJU NE MORA DA ANGA@UJE BIBLIOTEKARA SA ZNANJEM ODRE\ENOG JEZIKA, BIBLIOTEKAR NE MORA DA PRATI IZDAVA^KU PRODUKCIJU ODRE\ENE ZEMLJE, DA PROVERAVA NASLOVE IZ KATALOGA I BIBLIOGRAFIJA, DA PRAVI DEZIDERATE, DA KUPUJE PUBLIKACIJE OBJAVLJENE U SVOJOJ ZEMLJI I [ALJE U RAZMENU PARTNERSKOJ INOSTRANOJ BIBLIOTECI...). 5Z OVAKVU TENDENCIJU POSTAVLJA SE PITANJE BUDU]NOSTI SLANJA PUBLIKACIJA U INOSTRANSTVO PUTEM RAZMENE. )STOVREMENO, .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE JE ZAKONSKIM PROPISIMA I DALJE SPRE^ENA DA INOSTRANIM PARTNERIMA PRODAJE KNJIGE DRUGIH IZDAVA^A IZ 3#', [TO NAS DOVODI U SITUACIJU KOJA JE GOTOVO BEZ RE[ENJA. +AKO BI SMO ODR@ALI I UNAPREDILI RAZMENU IZME\U .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE I ZAPADNIH BIBLIOTEKA KOJE TE@I[TE NABAVKE PREBACUJU NA KUPOVINU, MI U PLASMAN PUBLIKACIJA UVODIMO ^ITAV SPEKTAR NOVIH USLUGA I PROCESA RADA O KOJIMA SMO VE]

GOVORILI f TIME POVE]AVAMO NA[ OBIM POSLOVA, A INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA SMANJUJEMO NJIHOV KADAR I [TEDIMO NJIHOVO RADNO VREME. 2ADI POBOLJ[ANJA USLUGA KOJE PRU@AMO INOSTRANIM PARTNERIMA, OD NA[IH BIBLIOTEKARA U /DELJENJU RAZMENE TRA@IMO DA IZVR[AVAJU I NOVE PROFESIONALNE ZADATKE f DA BUDU NE SAMO BIBLIOTEKARI NEGO I INFORMATORI, KOMERCIJALISTI, ORGANIZATORI... 5 PRILOG ODR@AVANJU RAZMENE IDE I VRLO [IROK IZBOR BIBLIOTE^KOG MATERIJALA KOJI SE MO@E NABAVITI PUTEM RAZMENE, DOK ZA VENDORA NABAVKA ODRE\ENIH VRSTA TOGA MATERIJALA PREDSTAVLJA PROBLEM. 4E[KO DA ]E NEKI VENDOR KOJI POSLUJE NA KOMERCIJALNOJ BAZI, IMATI DOVOLJNO STRU^AN KADAR, DOVOLJNO RADNOG VREMENA I DOVOLJNO FINANSIJSKOG OPRAVDANJA DA UDOVOLJAVA SPECIJALNIM ZAHTEVIMA INOSTRANIH BIBLIOTEKA KOJE SMO NABROJALI, A KOJE IZVR[AVA STRU^AN BIBLIOTEKARSKI KADAR U BIBLIOTE^KOJ RAZMENI PUBLIKACIJA. 6ENDORI NAJ^E[]E SVOJU PONUDU I SLANJE PUBLIKACIJA OGRANI^AVAJU NA ONE KOJE SE MOGU RELATIVNO LAKO NABAVITI. 4AKO\E, PRATE]I SITUACIJU U 3RBIJI I #RNOJ 'ORI ZAPA@AMO DA VENDORI UGLAVNOM IZBEGAVAJU DA SE BAVE PRODAJOM DOMA]E PERIODIKE. 3VESNI FINANSIJSKIH PORE[KO]A KOJE IMAJU IZDAVA^I PERIODIKE, NEREDOVNOG IZLA@ENJA, KAO I TE[KO]A U PRA]ENJU NOVOOBJAVLJENIH BROJEVA, VENDORI SE TE[KO OBAVEZUJU NA PLASMAN PERIODIKE U INOSTRANSTVO JER NISU U STANJU DA GARANTUJU REDOVNO SLANJE. 0RETPLATA I STALNO PRA]ENJE NOVOOBJAVLJENIH BROJEVA PERIODIKE ZNATNO LAK[E SE OBAVLJA SA INFORMACIJAMA I UVIDOM U OBAVEZNI PRIMERAK KOJE IMAMO U .ARODNOJ BIBLIOTECI 3RBIJE f I TU JE JO[ JEDNA OD PREDNOSTI RAZMENE. .E TREBA ZABORAVITI NI SPECIFI^NU GRA\U KAO [TO SU FOTOGRAFIJE, PLAKATI, GEOGRAFSKE KARTE, LECI, AUDIO-VIZUELNI MATERIJAL, KOPIJE, MIKROFILMOVI... KOJA SE
105

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

)VANA .IKOLI]

[ALJE INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA PUTEM RAZMENE, A ZA VENDORA NABAVKA OVAKVOG MATERIJALA PREDSTAVLJA POSEBAN NAPOR I VELIKI UTRO[AK VREMENA SA SKROMNOM ZARADOM. 3VESNI SMO DA SU OVO IPAK SAMO PRIVREMENA RE[ENJA KOJIMA SE PRODU@AVA RAZMENA PUBLIKACIJA SA BIBLIOTEKAMA ZAPADNIH ZEMALJA. /STAJE DA POKU[AMO DA SE U NAREDNOM PERIODU IZBORIMO DA .ARODNA "IBLIOTEKA 3RBIJE DOBIJE ZAKONSKU MOGU]NOST PRODAJE PUBLIKACIJA SVIH IZDAVA^A IZ

3RBIJE I #RNE 'ORE, DA UZ RAZMENU I POKLON I PRODAJU UVEDEMO U PLASMAN KNJIGA U INOSTRANSTVO I TAKO OMOGU]IMO INOSTRANIM PARTNERIMA DA OD "IBLIOTEKE KUPUJU IZDANJA IZ NA[E ZEMLJE. $O TADA, KORISTIMO OVU PRILIKU DA SVE NA[E SARADNIKE POZOVEMO DA [TO ^E[]E I U PUNOJ MERI KORISTE SVE NAVEDENE MOGU]NOSTI I STU^NE USLUGE KOJE PRU@A /DELJENJE RAZMENE .ARODNE BIBLIOTEKE 3RBIJE, A KOJE IM MOGU BITI OD POMO]I PRI POPUNJAVANJU SOPSTVENIH BALKANSKOJUGOISTO^NOEVROPSKIH I SLAVISTI^KIH KOLEKCIJA.

106

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 024(497) 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY

&DG@I4=J5B>9 R=H5@575 =N !I;C=GHCRB9 EJFCD9 I ;F58G?C> 6=6@=CH97= *<9 %9K .CF? 'I6@=7 #=6F5FM: DF5?H=RB= DF=GHID
BCG=@>?5 )H9J5BCJ=Q
0RINCIPAL ,IBRARIAN. 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY, $ONNELL ,IBRARY #ENTER, 7ORLD ,ANGUAGES #OLLECTION, .EW 9ORK, .9 e +RATAK OPIS GRADSKE BIBLIOTEKE 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY I ODELENJA 4HE 7ORLD ,ANGUAGES #OLLECTION e +RATAK ISTORIJAT SERVISA IMIGRANTIMA e ;TA INTERESUJE ^ITAOCE IZ *U@NOISTO^NE %VROPE e .ABAVLJANJE MATERIJALA NA ODGOVARAJU]IM JEZICIMA e 0ROGRAMI e "IBLIOGRAFIJE 0O[TO NIJE MOGU]E RAZDVOJITI USLUGE ZA ^ITAOCE IZ JUGOISTO^NE %VROPE OD OSTALIH USLUGA I SVEUKUPNOG RADA CELE BIBLIOTEKE, MOJE ]E IZLAGANJE BITI UOP[TENO SA POSEBNOM PA@NJOM POSVE]ENOM RAZVOJU ZBIRKE GRA\E IZ TIH KRAJEVA. .EW 9ORK JE OD SVOG POSTANKA PRIVLA^IO IMIGRANTE IZ CELOG SVETA. 4ALASI DOSELJENIKA SU PRISTIZALI U POTRAZI ZA NOVIM I BOLJIM @IVOTOM, I VREMENOM JE KONCENTRACIJA RAZLI^ITIH NARODA, OBI^AJA I JEZIKA PRETVORILA TU MALU KOLONIJU U JEDNU VELIKU UZAVRELU METROPOLU. 4OKOM ZADNJIH NEKOLIKO DECENIJA TALASI NOVIH USELJENIKA NANOVO STI@U U .EW 9ORK, GRAD KOJI JE UVEK BIO POSEBNO TRA@ENO ODREDI[TE I KOJI JE BIO I OSTAO PRVI NA USELJENI^KOM SPISKU NAJPO@ELJNIJIH MESTA BUDU]EG STANOVANJA. *ASNO JE DA JE OD SAMOG PO^ETKA TO BIO MULTIKULTURALNI I MULTIETNI^KI GRAD, GDE SE VE] U VREME UPRAVE GUVERNERA 0ETARA 3TUYVESANTA (1592-1672) U NOVIM POKRAJINAMA GOVORILO 18 JEZIKA. 5 AMERI^KIM KOLONIJAMA SU GOTOVO OD PO^ETKA POSTOJALE BIBLIOTEKE VO\ENE NA RAZNE NA^INE. 4O SU VE]INOM BILE PRIVATNE ZBIRKE KNJIGA, KAO NA PRIMER BIBLIOTEKA 4HOMASA *EFFERSONA KOJA ]E 1815. GODINE POSLU@ITI KAO JEZGRO +ONGRESNE BIBLIOTEKE, ILI POKLON OD 400 KNJIGA *OHNA (ARVADRA KOJI SE PRETVARA U BIBLIOTEKU (ARVARD 5NIVEZITETA. )LI, JO[ KASNIJE, BIBLIOTEKE 3AMUELA 4ILDENA, *ACOBA !STORA I *AMESA
107

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

"OSILJKA 3TEVANOVI]

,ENOXA, UGLEDNIH LJUDI IZ .EW 9ORK-A, KOJE KRAJEM 19. VEKA OMOGU]AVAJU STVARANJE 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY. 0O^ETKOM 18. VEKA PO^ELE SU SE OSNIVATI TAKOZVANE cPRETPLATNE BIBLIOTEKEd. 'ODI[NJA ^LANARINA JE SLU@ILA ZA KUPOVANJE KNJIGA A PRETPLATNICI SU SE BESPLATNO MOGLI SLU@ITI TIM KNJIGAMA. 4AKO JE "ENJAMIN &RANKLIN 1731. GODINE STVORIO PRVU VE]U PRETPLATNU BIBLIOTEKU U &ILADELFIJI f )<9 !=6F5FM CCAD5BM C: %<=@589@D<=5. 4OKOM GODINA, IDEJA DA SVAKO DETE MORA DOBITI BESPLATNO OSNOVNO OBRAZOVANJE, UKLJU^UJU]I I VELIKU MATURU, DOVODI I DO STVARANJA BESPLATNIH JAVNIH BIBLIOTEKA KOJE FINANSIRA GRAD ILI OP[TINA U KOJOJ SE NALAZE. 2AD TIH BIBLIOTEKA, TADA KAO I DANAS, BIO JE USMEREN PREMA DECI I ODRASLIMA. 3MATRALO SE DA SU JAVNE BIBLIOTEKE cNARODNI UNIVERZITETId I PRVA JAVNA BIBLIOTEKA FINASIRANA OD STRANE LOKALNIH VLASTI SA NOVCEM UBRANIM OD POREZA BILA JE OSNOVANA 1833. GODINE U .EW (AMPSHIRU. /SIM TOGA, BOLJE STOJE]I POJEDINCI SU VRLO ^ESTO BOGATO DARIVALI BIBLIOTEKE. !NDREW #ARNEGIE, NA PRIMER, POZNAT PO SVOM OGROMNOM BOGASTVU STVORENOM U INDUSTRIJI ^ELIKA, JE OD 1881. DO 1919. GODINE FINANSIRAO GRA\ENJE I OPREMU 2,500 BIBLIOTEKA [IROM SVETA, OD ^EGA 1,700 U 3!$-U. >UVENO JE TO DA JE U JEDNOM JEDINOM DANU MARTA 1901. GODINE DAO GRADU .EW 9ORK 5.2 MILIONA DOLARA ZA PODIZANJE 39 LOKALNIH BIBLIOTEKA, ODNOSNO 6F5B7< @=6F5F=9G, KOJE I DANAS RADE. /D TADA, NEPRESTANO SE RAZVIJAJU]I, #9K .CF? %I6@=7 !=6F5FM JE POSTALA JEDNA OD NAJZNA^AJNIJIH SVETSKIH BIBLIOTEKA. $ANAS IMA DVA PODSISTEMA: SA JEDNE STRANE SU '9G95F7< !=6F5F=9G, ILI NAU^NE BIBLIOTEKE, A
108

SA DRUGE STRANE SISTEM LOKALNIH BIBLIOTEKA ILI BIBLIOTE^NIH OGRANAKA. BF5B7< !=6F5F=9G, KOJI IMA DVE CENTRALNE BIBLIOTEKE OD KOJIH JE JEDNA DCBB9@@ !=6F5FM C9BH9F, U KOME SE NALAZI ,CF@8 !5B;I5;9G CC@@97H=CB, f cMOJA BIBLIOTEKAd. 5 NA^ELU, ONA SLEDI OP[TU STRATEGIJU JAVNIH BIBLIOTEKA I NUDI KULTURNOPROSVETNE MATERIJALE I PROGRAME OBRAZOVNOG I REKREATIVNOG KARAKTERA. /D RELATIVNO SKROMNIH PO^ETAKA (19,000 KNJIGA PRILIKOM OTVARANJA 1955. G.), ,CF@8 !5B;I5;9G CC@@97H=CB SE JE RAZVILA U GLAVNU, CENTRALNU ZBIRKU INOJEZI^NIH KNJIGA SA POZAJMNIM FONDOM OD 175,000 NASLOVA, ^ASOPISA I FILMOVA NA $6$ ILI VIDEO ZAPISIMA. +OLEKCIJE VARIRAJU PO VELI^INI, A ONA JE NAJ^E[]E FORMULISANA POTRA@NJOM. .A[E NAJBROJNIJE ZBIRKE SU NA KINESKOM (20,000 NASLOVA), FRANCUSKOM (22,000), RUSKOM (35,000) I [PANSKOM (39,000). -ANJE ZBIRKE BROJEM VARIRAJU OD NEKOLIKO HILJADA DO PAR STOTINA NASLOVA. :BIRKE SU OP[TEG KARAKTERA, [TO ZNA^I DA SU ZASTUPLJENE I LITERATURA KAO BELETRISTIKA (KLASI^NA I SAVREMENA) I OP[TEINFORMATIVA LITERATURA, ALI ISKLJU^UJU]I STRIKTNO NAU^NA I TEHNI^KA DELA, AKADEMSKE UD@BENIKE, MONOGRAFIJE PISANE NA NAU^NOM NIVOU, SPECIJALIZOVANE ^ASOPISE, ITD. 5 RAZVOJU ZBIRKI NA STRANIM JEZICIMA, NEOVISNO O NJIHOVOJ VELI^INI, NARO^ITA PA@NJA SE POKLANJA KNJI@EVNOSTI. 4AKO\E OBAVEZNO IMAMO KNJIGE KOJE GOVORE O KULTURNOJ BA[TINI SVAKE ZEMLJE: ISTORIJE, BIOGRAFIJE, MEMOARE, KNJIGE O DRU[TVENIM PITANJIMA KARAKTERISTI^NIM ZA ODRE\ENU ZEMLJU ITD. -I RADIMO SA ODRASLIMA, I CILJ BIBLIOTEKE JE, KAO [TO SAM VE] REKLA, DA SLU@I ZA OBRAZOVANJE I REKREACIJU ^ITALACA. -ATERIJALI SE BESPLATNO DAJU NA ZAJAM OD TRI NEDELJE UZ MOGU]NOST DVA PRODU@ENJA. :A POSU\IVANE JE POTREBNA

/PSLU@IVANJE ^ITALACA IZ *UGOISTO^NE %VROPE U GRADSKOJ BIBLIOTECI 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY...

^LANSKA KARTA BIBLIOTEKE, ALI SAM PRISTUP BIBLIOTECI I NJENIM PROGRAMIMA NIJE NI^IM OGRANI^EN I POTPUNO JE OTVOREN. .A[E ODELJENJE NIJE cNASTALOd 1955. GODINE. /NO DATIRA OD MNOGO RANIJEG DOBA KAD SU LOKALNI OGRANCI BIBLIOTEKE SLU@ILI INOJEZI^NE STANOVNIKE U ONOM DELU GRADA U KOME SU SE NALAZILE. 0OZNATO JE DA JE .EW 9ORK SASTAVLJEN OD RAZNIH DELOVA (B9=;<6CF<CC8G) GDE SE JE OKUPLJALO STANOVNI[TVO ODRE\ENOG POREKLA, KAO, NA PRIMER, )RCI, )TALIJANI, +INEZI, .EMCI, >ESI, -A\ARI, ;PANCI, !RAPI, (OLAN\ANI, 0OLJACI, ITD. 3VAKI DEO .EW 9ORKA NASELJEN SPECIFI^NOM GRUPOM IMAO JE SVOJ SPECIFI^AN KARAKTER. /VA SPECIFI^NOST RAZNIH DELOVA GRADA JE NEKADA BILA DALEKO VI[E IZRA@ENA NEGO DANAS, IAKO SU NEKI DELOVI GRADA I DO DANAS SA^UVALI TU VRLO PRIVLA^NU POSEBNOST, NA PRIMER C<=B5HCKB (+INESKI GRAD) ILI !=HH@9 IH5@M (-ALA )TALIJA). 6REMENOM, GENERACIJE SU SE MENJALE I NOVI DOSELJENICI SU SMENJIVALI STARE [TO SE I DANAS DE[AVA U SVIM KRAJEVIMA GRADA. $O[LO JE DO TOGA DA ZBIRKE KOJE SU ODRA@AVALE POTREBE PRETHODNE GRUPE KORISNIKA NISU VI[E BILE AKTUELNE. 4REBALO IH JE ZAMENITI NOVOM GRA\OM U SKLADU SA NOVIM POTREBAMA. :ATO JE ODLU^ENO DA BI BILO BOLJE OBJEDINITI BROJNE KOLEKCIJE NA STRANIM JEZICIMA RAZBACANE PO CELOM GRADU NA JEDNOM CENTRALNOM MESTU. 4ADA JE DCBB9@@ !=6F5FM C9BH9F BIO U IZGRADNJI, I RE[ENO JE DA SE TE KOLEKCIJE SMESTE U NOVOJ BIBLIOTECI U SAMOM CENTRU GRADA. :AHVALJUJU]I CENTALNOJ LOKACIJI NA[A BIBLIOTEKA U@IVA VELIKI BROJ ^ITALACA, POSETILACA I ^LANOVA. -I SMO TAKO\E PREKO PUTA -UZEJA -ODERNE 5METNOSTI (-O-!), I ^ESTO SE DE[AVA DA TURISTI DO\U U POSETU ILI DA

SLU^AJNO cUPADNUd KOD NAS, ILI DA SU VE] RANIJE BILI OBAVE[TENI, I RE[ENI DA VIDE NA[E IZLO@BE I SAZNAJU VI[E O NAMA. .A[I ^ITAOCI SU VE]INOM STARI I NOVODOSELJENI IMIGRANTI, OSOBE KOJE SU TU NA DIPLOMATSKIM ILI POSLOVNIM DU@NOSTIMA, STUDENTI ILI DRUGI KOJI POZNAJU STRANE JEZIKE I @ELE DA ODR@E NIVO TIH SVOJIH ZNANJA; NIJE IZNENADUJU]E DA ^ITAOCI ^ESTO POZAJMLJUJU KNJIGE NA VI[E JEZIKA. 6RLO ^ESTO ^UJEMO DA SMO ZA MNOGE cDRUGI DOMd, MESTO GDE SE OSE]AJU KOD SEBE SA SVOJIM POZNANICIMA, KNJIGAMA I ^ASOPISIMA NA SVOM JEZIKU I GDE, VRLO ^ESTO, BIBLIOTEKARI MOGU DA GOVORE NJIHOVIM JEZIKOM. 0REDSTAVLJAMO NEKU VRSTU MOSTA IZME\U RODNOG KRAJA I NOVOG DOMA. .A[A DRUGA cPOSEBNOSTd JE TA, DA VRLO BRZO USTANOVIMO DA SE NE[TO DE[AVA NEGDE U SVETU PO TOME [TO SE ^ITAOCI (PONEKAD U VRLO VELIKOM BROJU) POJAVE TRA@E]I KNJIGE NA NEKOM cNOVOMd JEZIKU (NA KOME IH ILI NEMAMO ILI SU ONE KOJE IMAMO STARE) I TO PRE NEGO [TO [IRA JAVNOST SAZNA ZA DRAMATI^NE DRU[TVENE PROMENE KOJE SE KASNIJE ^ESTO ODRAZE I NA [IRE SLOJEVE AMERI^KOG DRU[TVA. 4O JE BIO SLU^AJ SA 6IETNAMCIMA, 2UMUNIMA, 0OLJACIMA, SA NOVIM TALASIMA RUSKE EMIGRACIJE, I NA KRAJU SA MNOGIM IZBEGLICAMA SA TERITORIJE BIV[E *UGOSLAVIJE, DA NABROJIM SAMO NEKOLIKO. #9K .CF? %I6@=7 !=6F5FM, ILI *AVNA "IBLIOTEKA GRADA .EW 9ORKA, IMA VRLO DOBRO DOKUMENTOVANU ISTORIJU USLUGA ZA INOJEZI^NE DOSELJENIKE, JO[ OD KRAJA 19. VEKA. 4E USLUGE SU PO^ELE SASVIM SPONTANO. 5 @ELJI DA POMOGNU NOVOPRIDO[LIM GRA\ANIMA BEZ POZNAVANJA ENGLESKOG JEZIKA, BIBLIOTEKARI SU SE TRUDILI DA IM OMOGU]E [TO BR@U INTEGRACIJU U NOVO DRU[TVO I NOVU SREDINU. 4REBALO JE OBJASNITI OBI^AJE NOVE ZEMLJE,
109

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

"OSILJKA 3TEVANOVI]

PODU^ITI ENGLESKI, STVORITI AMBIJENT U KOME BI PRIDO[LICE MOGLE DA SE OSE]AJU MANJE IZOLOVANI, PONUDITI RAZNE INFRORMACIJE PRAKTI^NOG TIPA KOJE OLAK[AVAJU @IVOT U NOVIM OKOLNOSTIMA, I NA KRAJU, PRIVU]I I PROBUDITI @ELJU ZA ^ITANJEM I LI^NIM INTELEKTUALNIM RAZVOJEM, [TO NIJE BILO LAKO ME\U DOSELJENICIMA KRAJEM 19. I PO^ETKOM 20. VEKA, KAD JE BILO POZNATO DA JE VE]INA BILA MINIMALNOG ILI NIKAKVOG OBRAZOVANJA. /SIM OSNOVNIH USLUGA, STVORENI SU PROGRAMI REKREATIVNE VRSTE KOJI SU ODGOVARALI SPECIFI^NIM ZAJEDNICAMA. .A PRIMER, .EMCI SU VOLELI MUZIKU I U LOKALNOJ BIBLIOTECI U KOJOJ SU SE OKUPLJALI NEDELJOM SU SE PRENOSILE OPERSKE PREDSTAVE IZ -ETROPOLITAN /PERE; U JEDNOJ DRUGOJ BIBLIOTECI AKTIVAN JE BIO c+LUB MATERAd OSNOVAN DA BI @ENE SA DECOM PREKRATILE MONOTONIJU SVAKOGDNEVNOG @IVOTA KOJI SE PO^ETKOM 20. VEKA U MNOGIM KRAJEVIMA .EW 9ORKA ODVIJAO POD TE[KIM USLOVIMA SIROMA[TVA. "EZ NAMERE DA NAVODIM MNOGE PRIMERE OVAKVE VRSTE, HO]U DA NAGLASIM DA SU OVAKVE USLUGE BILE PLOD LI^NE INICIJATIVE BIBLIOTEKARA KOJI SU ISTOVREMENO POSTAJALI NEKA VRSTA HRONI^ARA RAZLI^ITIH DELOVA GRADA, KAO I INOVATORI RAZLI^ITIH TIPOVA USLUGA, DAJU]I ISTOVREMENO I PRIMER I POTICAJ ZA RAZVIJANJE SLI^NIH INICIJATIVA. )Z PRVOG GODI[NJEG IZVJE[TAJA 1955. GODINE TADA[NJEG BIBLIOTEKARA, G-DINA 'LADDENA, KOGA SAM POZNAVALA I OD KOGA SAM cNASLEDILAd DU@NOST GLAVNOG BIBIOTEKARA OVOG ODELJENJA, SAZNAJEMO DA SU TADA cJUGOSLOVENSKEd KNJIGE BILE NAJTRA@ENIJE. 5 SVESCI ZA KOMENTARE I @ELJE ^ITAOCI TOGA DOBA SU NAVELI DA @ELE KNJIGE I NA ARAPSKOM, PERSIJSKOM, JAPANSKOM, BUGARSKOM, UKRAINSKOM, KATALONSKOM, TURSKOM, KINESKOM, HOLANDSKOM I AFRIKAANS, NA
110

SWAHILIJU, NA JEZICIMA URDU I HINDI, NA [KOTSKOM I IRSKOM (G59@=7) I NA ESTONSKOM. / RUSKOM, [PANSKOM I FRANCUSKOM NI RE^I! $ANA[NJE BIBLIOTEKE SE NE MOGU ZAMISLITI BEZ BOGATIH KNJI@NIH FONDOVA NA TA TRI JEZIKA, DOK SE KNJIGE NA ESTONSKOM, KATALONSKOM, [KOTSKOM I IRSKOM VI[E I NE POMINJU. 6IDIMO DAKLE PROMENE PUTEM ONIH KOJE SAM RANIJE NAVELA: ETNI^KE GRUPE SE SMENJUJU I JEZI^NE ZBIRKE PROLAZE KROZ NEKU VRSTU PRIRODNOG @IVOTNOG CIKLUSA. )MA IH I KOJE DO@IVE PREPOROD, UKOLIKO DO\E DO NOVIH TALASA DOSELJENIKA KOJI IH O@IVE. .AJIZRAZITIJI PRIMER TOGA JE KOLEKCIJA KNJIGA NA RUSKOM JEZIKU KOJA JE ZAHVALJUJU]I NOVIM TALASIMA EMIGRANATA ZADNJIH 15-20 GODINA DO@IVELA DOTAD NEVI\ENI USPON. 5 ZNATNO MANJOJ MERI TO JE I SLU^AJ SA KNJIGAMA IZ OBLASTI CELE BIV[E *UGOSLAVIJE. ;TA JE BILO SA GRUPAMA USELJENIKA IZ TADA[NJE *UGOSLAVIJE U DOBA IZME\U KASNIH 1950-IH I KASNIH 1980-IH GODINA S OBZIROM NA BIBLIOTE^KE USLUGE? 0OSLE $RUGOG SVETSKOG RATA PRILIV DOSELJENIKA IZ TIH KRAJEVA JE BIO VRLO VELIKI I, KAO [TO SMO VIDELI IZ IZVE[TAJA, KNJIGE SU BILE VRLO PO@ELJNE, [TO ZA REKREACIJU [TO KAO NA^IN ODR@AVANJA VEZA SA OTAD@BINOM. :BIRKA JE IMALA NAZIV (9F6C-CFC5H=5B CC@@97H=CB I OBUHVATALA JE KNJIGE IZDAVANE UGLAVNOM U "EOGRADU, :AGREBU I 3ARAJEVU, [TAMPANE ]IRILICOM I LATINICOM. -E\UTIM, TOKOM GODINA PREOVLADALO JE MI[LJENJE DA IZ cNOVEd *UGOSLAVIJE, NAKON 1945, PRISTI@U PROPAGANDNE KNJIGE KOJE NIKO NE ^ITA. %MIGRANTI SU IMALI MALO SVOJIH IZDAVA^KIH KU]A, KOJE NA @ALOST NISU CVETALE, KAO [TO JE TO BIO SLU^AJ SA IZDAVA^KIM DELATNOSTIMA DRUGIH SLAVENSKIH EMIGRANTSKIH GRUPA, ALI SU IPAK RADILE. -NOGI SU KUPOVALI EMIGRANTSKA IZDANJA I ^UVALI IH

/PSLU@IVANJE ^ITALACA IZ *UGOISTO^NE %VROPE U GRADSKOJ BIBLIOTECI 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY...

KOD KU]E f BIBLIOTEKA JE POSTALA SUVI[NA. /SIM TOGA, FINANSIJSKA SREDSTVA GRADA .EW 9ORKA SU BILA, I OSTALA HRONI^NO NEDOVOLJNA, A I BIBLIOTEKA NIJE IMALA OSOBLJA SA ZNAJEM JEZIKA KOJE BI SE VI[E POSVETILO RAZVOJU TE KOLEKCIJE. 4AKO JE KORI[]ENJE ZBIRKE KNJIGA IZ *UGOSLAVIJE PO^ELO DA OPADA. +AD SAM JA STUPILA NA DU@NOST, ZBIRKA JE BILA ZASTARELA I O^IGLEDNO NIJE NIKOGA ZANIMALA. >ITALACA NIJE BILO. /NI KOJI SU JE RANIJE UPOTREBLJAVALI ILI VI[E NISU BILI @IVI, ILI SU SE ODSELILI, ILI IM ZDRAVLJE VI[E NIJE DOZVOLJAVALO DA SE KRE]U, A NOVOPRIDO[LI ILI NISU RAZVILI INTERES ZA BIBLIOTEKU ILI NISU ZNALI DA IM JE TU NA USLUZI, I ^UDILO ME [TO ZA NJIH JAVNA BIBLIOTEKA KAO DA NIJE POSTOJALA. 3AZNALA SAM DA MNOGI, PUTUJU]I REDOVNO U *UGOSLAVIJU, DONOSE KNJIGE KOJE ^ITAJU TOKOM GODINE I POSLE ^ITAV PROCES PONAVLJAJU. /DMAH NA PO^ETKU SAM IMALA @ELJU DA PRO[IRIM KRUG ^ITALACA. 5 ISTO VREME, NIJE BILO LAKO SLU@BENO OPRAVDATI POTREBU ZA NAGLIM RAZVOJEM ZBIRKE KNJIGA NA JEZIKU KOJI NEMA ^ITALACA. "ILI SMO ZAPALI U ZA^ARANI KRUG f KNJIGs NEMA ZATO [TO NEMA ^ITALACA, ^ITALACA NEMA ZATO [TO NEMA KNJIGA. >ITAOCI KOJE SAM USPEVALA DA cDOVU^EMd U BIBLIOTEKU IZLAZILI SU POMALO RAZO^ARANI. .EKI SU ZAMI[LJALI MNOGO VI[E NEGO [TO SE MOGLO, DRUGI SU BILI OBESHRABRENI TIME KOLIKO TREBA VREMENA ZA NABAVKU I OTPREMU KNJIGA, A DA NE GOVORIMO O TOME DA SU ^ESTO MOJA PISMA IZDAVA^IMA U *UGOSLAVIJI OSTAJALA ^AK I BEZ ODGOVORA. 4O JE BILO PRE KOMPUTERA, RAZUME SE! 2AT DEVEDESETIH GODINA PRO[LOGA VEKA GODINA I PROMENE POLITI^KO-DRU[TVENIH STRUKTURA NA TERITORIJU BIV[E *UGOSLAVIJE ODRAZILI SU SE I NA NA[U BIBLIOTEKU, KAO I NA

DRUGE BIBLIOTEKE [IROM !MERIKE. .AGLO SU DO[LE MNOGOBROJNE IZBEGLICE IZ "OSNE I (ERCEGOVINE, SA +OSOVA I NE[TO MANJE IZ (RVATSKE, PONE[TO I IZ 3RBIJE. 0OTRA@NJA ZA KNJIGAMA JE BILA VELIKA, I PORASLA JE cPREKO NO]Id. 0O !MERICI SU POSVUDA PRISTIZALE IZBEGLICE. "IBLIOTEKARI SU SE NA[LI PRED NE^IM SASVIM NOVIM I POTPUNO NEPOZNATIM. $OBIJALA SAM DUGA PISMA I PROVODILA PUNO VREMENA U TELEFONSKIM RAZGOVORIMA SA BIBLIOTEKARIMA IZ RAZNIH KRAJEVA !MERIKE, ODGOVARAJU]I NA PITANJA O TOME KO JE KO, I KAKO I GDE DA SE NABAVE KNJIGE NA HRVATSKOM, BOSANSKOM ILI ALBANSKOM, JER SU OD PRVOG DANA KNJIGE TRA@ENE NA BA[ TIM JEZICIMA. >ITAOCI SADA ZAHTEVAJU DA SE RAZDVOJE ZBIRKE JUGOSLOVENSKIH JEZIKA. :EMLJE SU RAZDVOJENE, PA MORAJU I KNJIGE. !RGUMENT DA SU ZBIRKE KNJIGA NA [PANSKOM, NEMA^KOM, FRANCUSKOM I ARAPSKOM PO ZAJEDNI^KOM JEZIKU SVRSTANE ZAJEDNO, BEZ OBZIRA IZ KOJE SU ZEMLJE, BIO JE SLAB. .EZADOVOLJSTVU JE DOPRINOSILO I TO [TO +ONGRESNA BIBLIOTEKA, KAO GLAVNI AMERI^KI AUTORITET ZA KLASIFIKACIJU KNJIGA, NIJE DO SKORO ODLU^ILA DA ODVOJI BOSANSKI JEZIK, A SRPSKI I HRVATSKI SU PARCIJALNO RAZDVOJENI. 3AD IMAMO ODVOJEN KATALO[KI KOD ZA BOSANSKI JEZIK ("/3), A SRPSKE I HRVATSKE KNJIGE SU UVEDENE POD 3## (SRPSKO-HRVATSKA CIRILICA) I 3#2 (SRPSKO-HRVATSKA LATINICA/ROMAN). -E\UTIM, RE[ENJE IZGLEDA NIJE ZADOVOLJAVAJU]E, JER KNJIGE SU I DALJE ZAJEDNO A (RVATA JE ME\U KORISNICIMA SVE MANJE. .A KRAJU, IMA I NE[TO DRUGO, [TO JE MO@DA JO[ TE@E RE[ITI, I [TO JE SVAKAKO VA@NIJE. 'OVORIM O SAMIM PISCIMA. $A LI IH KLASIFICIRATI PO MESTU RO\ENJA, PO GRUPI KOJOJ PRIPADAJU f "OSANCI, (RVATI ILI 3RBI, PO UPOTREBI JEZIKA, PO MESTU GDE SE IZDAJU, PO
111

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

"OSILJKA 3TEVANOVI]

ALFABETU NA KOME SU [TAMPANI ITD. 5 KOJU ZBIRKU STAVITI !NDRI]A? .A KOM JE JEZIKU PISAO? +O JE ON? .JEGOVA BIOGRAFIJA GOVORI O OVOM KOMPLEKSNOM PITANJU I NA KRAJU GA PRISVAJAJU I "OSANCI, I 3RBI I (RVATI, [TO JE MO@DA I JEDINI ODGOVOR NA OVO PITANJE. +NJIGE MU SE IZDAJU U "EOGRADU (^ESTO ]IRILICOM), U :AGREBU (LATINICOM), U 3ARAJEVU (LATINICOM). -E[A 3ELIMOVI], !LEKSA ;ANTI], *OVAN $U^I], -OMO +APOR SU DODATNI PRIMERI, A TAKVIH IMA MNOGO, I NE MO@EMO BA[ MNOGO ZAMERITI STRANIM KATALOGIZATORIMA KAD IZ NEVOLJE POTRA@E NAJJEDNOSTAVNIJE RE[ENJE. )PAK, TOKOM GODINA I SA PUNO TRUDA, DANAS IMAMO KOLEKCIJU OD NEKIH 2.500 NASLOVA NA SRPSKOM, HRVATSKOM I BOSANSKOM, SKUPA. -O@EMO SE POHVALITI I SA VE]IM BROJEM ^ITALACA ^EMU SU IPAK DOPRINELI ZADNJI POLITI^KI DOGA\AJI. 'ODI[NJE POZAJMIMO OKO 120 HILJADA KNJIGA I VIDEO ZAPISA, A CENTAR DCBB9@@ !=6F5FM POZAJMI PREKO MILION ISTE VRSTE MATERIJALA. ;TA SE ^ITA? .AJ^E[]E SE ^ITAOCI NE OBRA]AJU NAMA, BIBLIOTEKARIMA, VE] SAMI IZABERU [TO IH INTERESUJE, A O TOME MO@EMO DA SUDIMO PO MATERIJALIMA KOJI NAM SE VRA]AJU IZ PUSUDBE. +AD NAM SE ^ITAOCI I OBRATE, ONDA TRA@E NAJNOVIJE ROMANE, KNJIGE O ISTORIJI SREDNJEG VEKA, IZ 19. I 20. VEKA DO 1945. GODINE. 6OLE I BIOGRAFIJE. 0OEZIJA, OSIM KLASIKA, IH VRLO MALO INTERESUJE. +NJIGE KOJE OBRA\UJU DOGA\AJE IZ 1990-IH GODINA IZAZIVAJU RAZNORODNE REAKCIJE. .EKI ^ITAOCI ^ITAJU SAMO TE KNJGE, DRUGI SMATRAJU DA ONE NE BI TREBALE NI DA SE NALAZE U BIBLIOTECI. 5 SVAKOM SLU^AJU POGLEDI SU I STRASNI I PRESTRASNI... .E ZNAJU]I KO SU I ODAKLE SU NA[I ^ITAOCI, OSIM ONIH SA KOJIMA IMAMO NE[TO VI[E
112

KOMUNIKACIJE, TE[KO JE RE]I [TA KOJA GRUPA ^ITA, JER SVI ^ITAJU NA ISTOM JEZIKU, ALI NAVE[]U, BEZ REDA, NEKOLIKO PISACA ^IJA DELA NAJVI[E VIDIMO ME\U VRA]ENIM KNJIGAMA: )VU !NDRI]A, $ANILA +I[A, -E[U 3ELIMOVI]A, 3VETISAVA "ASARU, -ARKA ,OPU[INU, -OMA +APORA, -IROSLAVA 4OHOLJA, &AZIL (AD@I]A, &E\U ;EHOVI]A, )VANA !RALICU, 'ORANA 4RIBUSONA, )VA "RESANA, )VANA +USANA, 3LAVENKU $RAKULIC, 6ESNU +RMPOTI], 0AVAO 0AVI^I]A, ,JILJANU (ABJANOVI] <UROVI], "ORISLAVA 0EKI]A, 'ORANA 0ETROVI]A, 3LOBODANA 3ELENI]A, 6IDOSAVA 3TEVANOVI]A, $OBRICU =OSI]A, $ANKA 0ETROVI]A, -ILOVANA $ANOJLI]A, -IODRAGA "ULATOVI]A, 2ADOVANA "ELI -ARKOVI]A, 6OJISLAVA ,UBARDU, $RAGOSLAVA -IHAILOVI]A, 'ORDANU +UI], -LADENA -ARKOVA, -ILORADA 0AVI]A, 6I[NJU 3TAHULJAK, %NVERA >OLAKOVI]A, -IROSLAVA +RLE@U, $UBRAVKU 5GRE[I], -ILICU *AKOVLJEVI] -IRJAM, ITD, ITD. 5 OVOM MOMENTU POSEBNO TRA@ENI NASLOVI SU ROMAN =O5 = <5FH=>5 OD 6LADIMIRA 4ASI]A f .).-OVA NAGRADA 2004; H5BG9BCJ5 8>975 OD /GNJENA 3PAHI]A, B9N @>I65J= 0AVLA 5GRINOVA. .EDAVNO SMO U NA[ KATALOG UVELI SLEDE]E BOSANSKE PISCE (OPET BEZ REDA): )FRANA (OROZOVI]A, -USTAFU 3MAJLOVI]A, )ZETA 0ERVIZA, .URU "AZDULJ-(UBIJAR, ;ABANA ;ARENKAPI]A, +EMALA -AHMUTEFENDI]A, $ARIA $@AMONJU, "RANIMIRA -ARJANOVI]A, ARKA 3IM^I]A, 3EADA &ETAHAGI]A, ;EMSA 0RUSCA, (USEINA "A[I]A, )SMAMA 4ALJI]A, !MIRA "RKU, 3AFETA "ERBI]A, :LATKA 4OP^I]A, -E[U 3ELIMOVI]A, !LEKSU ;ANTI]A, -URATA "ALTI]A, =AMILA 3IJARI]A, +ADERA !BDOLAHA, 3R\ANA AGOVECA, $@EMALUDINA !LI]A, .IHADA (ASANOVI]A, !I[U +ULIN, %[REFA %KME^I]A, &AIZA 3OFTI]A, :LATKA ,UKI]A, *URE 'ALI]A, -ENSURA 3EFEROVI]A, 4ARIKA !LI, :ILHADA +LJU^ANINA, )ZETA 3ARAJLI]A, 3EFET-BEGA "A[AGI]A, .ENADA 6ELI^KOVI]A,

/PSLU@IVANJE ^ITALACA IZ *UGOISTO^NE %VROPE U GRADSKOJ BIBLIOTECI 4HE .EW 9ORK 0UBLIC ,IBRARY...

ITD. ! OD HRVATSKIH PISACA SMO UVELI: NOVE KNJIGE )VANA !RALICE, 6I[NJE 3TAHULJAK, )VA "RE[ANA, )VANA +U[ANA, $RAGANA 0AVELI]A, $RAGA *ON^ARA, -ILJENKA *ERGOVI]A, $AVORA 6ELNI]A, 6ESNE 3AJBER, &E\E ;EHOVI]A, )RENE 6RKLJAN, )VANA 3UPEKA, :VONIMIRA -AJDAKA I MNOGE DRUGE. .OVE KNJIGE IZ JUGOISTO^NE %VROPE OBI^NO NARU^UJEMO JEDNOM GODI[NJE, ALI TO PRAVILO ^ESTO PREKR[IMO. .ABAVLJANJE JE DANAS DALEKO LAK[E NEGO RANIJE. )NTERNET JE OTVORIO NOVE MOGU]NOSTI I PUNO NOVIH VRATA KAO, NA PRIMER, OVDE U 3ARAJEVU. /SIM TOGA IMAMO I DVA SARADNIKA IZ 4ORONTA. 2ADOVAN -ATANI] SARA\UJE SA IZDAVA^IMA U "OSNI I (RVATSKOJ. /N NEMA KNJI@ARU VE] POSLUJE PUTEM KATALOGA, DOK 0REDRAG !PI] DR@I KNJI@ARU c32")#!d I REDOVNO DOLAZI U TERENSKU PRODAJU KNJIGA, PA MO@EMO DA IZABEREMO [TA @ELIMO. +NJIGA JE PUNO, NOVCA NEMA U ISTOJ MERI! +OLIKO MO@EMO TRUDIMO SE DA ZBIRKE BUDU U TOKU DOGA\AJA, A OSVE@AVAMO IH TAKO DA REDOVNO ODSTRANJUJEMO KNJIGE KOJE SE VI[E NE ^ITAJU, ONE KOJE SU U LO[EM STANJU I SLI^NO. /VAJ PROCES OMOGU]UJE I STALNU REEVALUACIJU KOLEKCIJE, JER UKOLIKO NEKA KNJIGA STOJI NA POLICI GODINU-DVE NETAKNUTA ZNA^I DA NAM VI[E NIJE POTREBNA. /VO JE JO[ JEDNO PRAVILO KOJE ^ESTO NE MO@EMO DA PRIMENIMO BUKVALNO, JER NEKAD NIJE MOGU]E KUPITI (ZBOG MALIH TIRA@A) NOVI PRIMERAK KNJIGE KOJA JE U LO[EM STANJU A MNOGO SE ^ITA, A PONEKAD SE NEIZOSTAVNI KLASICI NE ^ITAJU BA[ JAKO PUNO. .OVE KNJIGE SE PRVO [ALJU ODELJENJU ZA KATALOGIZACIJU I UVEZ A POTOM STI@U KOD NAS GDE SE UVEDU U NA[ FOND I TAD SU SPREMNE ZA ^ITAOCE. +A[NJENJA SU UOBI^AJENA I U ISPORUCI KNJIGA I U KATALOGIZACIJI,

JER KAD NEMA NIKOGA S POZNAVANJEM ODRE\ENOG JEZIKA, KNJIGE MORAJU DA ^EKAJU DOK SE TAKVA OSOBA NE PRONA\E. .A[I AKTIVNI FONDOVI NA SVIM JEZICIMA KOJE IMAMO SU UVEDENI U BANKU PODATAKA BIBLIOTEKE GRADA .EW 9ORKA, #9K .CF? %I6@=7 !=6F5FM, [TO OMOGU]AVA LAKO I BRZO PRONALA@ENJE KNJIGA, BILO DA SE TRA@I PO AUTORU, PO NASLOVU ILI PO PREDMETU/TEMI. 3VI MATERIJALI SU UVEDENI LATINICOM I PO POTREBI I U TRANSLITERACIJI. .A[I FONDOVI SU PRETE@NO POZAJMNI, DOK JE NA[A REFERENTNA ZBIRKA OGRANI^ENA NA ENCIKLOPEDIJE, RE^NIKE, ISTORIJE KNJI@EVNOSTI, I KNJIGE SA ISTORIJSKOM I KULTURNOM TEMATIKOM RAZLI^ITIH ZEMALJA. ;TA KUPUJEMO? 6E] SAM NAPOMENULA DA SU NA[E ZBIRKE OP[TEG I POPULARNOG KARAKTERA SA POSEBNIM NAGLASKOM NA KNJI@EVNOSTIMA. .EMAMO PREVODE, VE] SAMO IZVORNU KNJI@EVNOST ODRE\ENIH ZEMALJA, ALI OVO NIJE PRIMENJENO U SVIM KOLEKCIJAMA KOJE IMAMO. 4AKO\E SAM NAPOMENULA DA SU NA[I ^ITAOCI IZ KRAJEVA JUGOISTO^NE %VROPE NE[TO SLABIJE KOMUNIKATIVNI, KAO I TO DA IH U PORE\ENJU SA ^ITAOCIMA KOLEKCIJA SLI^NOG RANGA NEMAMO MNOGO. *A SE TRUDIM DA STUPIM U RAZGOVOR KAD MI SE UKA@E PRILIKA I ^ESTO USPEM DA IZVU^EM [TA IH INTERESUJE, ALI ISTO TAKO ^ESTO NAI\EM NA ZID: KAO DA NE VOLE DA IH NEKO cISPITUJEd. /SIM USLUGA KOJE NUDIMO U SAMOJ BIBLIOTECI U CENTRU $ONNELL, KNJIGE [ALJEMO SVIM OGRANCIMA "IBLIOTEKE [IROM -ANHATTANA, "RONXA I 3TATEN )SLANDA. .A TAJ NA^IN ^ITAOCI DOBIJU @ELJENE MATERIJALE U NEPOSREDNOJ BLIZINI SVOGA DOMA, A UKOLIKO TRA@E SPECIFI^NE NASLOVE MOGU IH PO @ELJI REZERVISATI. 0RO[LE GODINE SMO NA POSUDBU LOKALNIM OGRANCIMA POSLALI 73,025 KNJIGA NA RAZNIM
113

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

"OSILJKA 3TEVANOVI]

JEZICIMA UKLJU^UJU]I, SVAKAKO, I KNJGE NA JU@NOSLOVENSKIM JEZICIMA. :A POMO] UKAZANU BIBLIOTE^NIM OGRANCIMA 1996. GODINE SMO DOBILI -AHER-3TREN NAGRADU, KOJA SE DAJE ZA cIZVRSNE USLUGE NA[OJ ZAJEDNICId. 3ASTAVNI DEO NA[EG RADA ^INE I PROGRAMI KOJE ORGANIZUJEMO NA RAZNIM JEZICIMA. 4O SU VE]INOM KNJI@EVNE VE^ERI KAO ^ITANJE LITERARNIH DELA, INSTRUMENTALNI I VOKALNI KONCERTI (ZAJEDNO ILI ODVOJENO), DRAMATIZACIJA LITERARNIH DELA, PRIKAZIVANJE STRANIH FILMOVA, ITD. >ITAOCI SU NEOBI^NO RADI OVIM PREDSTAVAMA, A MI SE TRUDIMO DA PRU@IMO KOLIKO MO@EMO. :A PUBLIKU SA JU@NOSLOVENSKOG GOVORNOG PODRU^JA IMALI SMO VI[E PROGRAMA, ME\U KOJIMA I ^ITANJE .U[I]EVOG KOMADA %C?C>B=?. )AKO TEK MINIMALNO SCENIRAN I ^ITAN NA ENGLESKOM JEZIKU, PROGRAM JE BIO VRLO DOBRO POSE]EN. +OLIKO MI JE POZNATO, PRE TOGA SE TAJ KOMAD NIGDE U SVETU NIKADA NIJE NITI DAVAO NITI ^ITAO, TAKO DA SMO MALO PONOSNI DA SMO IMALI SVETSKU PREMIJERU! "AVIMO SE I PRIPREMOM BIBLIOGRAFIJA NA RAZNIM JEZICIMA. $UGI NIZ GODINA NA[E SU BIBLIOGRAFIJE IZLAZILE U ^ASOPISU B$$ !I(), DVONEDELJNOM IZDANJU !MARI^KOG BIBLIOTEKARSKOG DRU[TVA. )ZDAVANJE BIBLIOGRAFIJA JE

OBUSTAVLJENO ZBOG FINANSIJSKIH RAZLOGA, A BIBLIOGRAFIJE SU DOSTUPNE NA NA[OJ PREZENTACIJI NA INTERNETU. )ZBOR JE SA^INJEN OD NAJNOVIJIH IZDANJA A ODRE\EN JE POTREBAMA JAVNIH BIBLIOTEKA I NJIHOVIH ^ITALACA. "IBLIOTEKARI [IROM !MERIKE IH UPOTREBLJAVAJU KAO UZOR TOGA [TA TREBA NABAVITI, I ONE PREDSTAVLJAJU VELIKU USLUGU BIBLIOTEKAMA KOJE NEMAJU NIKOGA SA ODGOVARAJU]IM JEZI^NIM KVALIFIKACIJAMA A IMAJU KOLEKCIJE KOJE TREBA NEGOVATI I RAZVIJATI. :A TE NA[E USLUGE !MERI^KO BIBLIOTEKARSKO DRU[TVO NAS JE 1989. GODINE NAGRADILO SVOJOM !9CB5F8 ,9FH<9=A9F "I@H=@=B;I5@ %I6@=7 !=6F5FM AK5F8, KOJA SE DAJE ZA cPOSEBAN DOPRINOS RAZVOJU I PROMOVISANJU VI[EJEZI^NIH USLUGA U JAVNIM BIBLIOTEKAMAd. /SIM TOGA, ^ESTO SASTAVLJAMO POSEBNE BIBLIOGRAFIJE SA ODRE\ENOM TEMATIKOM U @ELJI DA ^ITAOCIMA POMOGNEMO DA PRONA\U NE[TO NOVO, I DA IH UPUTIMO NA KNJIGE SA TEMOM KOJA BI MOGLA DA IH ZAINTERESUJE. /VAKVA VRSTA USLUGA, IAKO VRLO ZANIMLJIVA, ZAHTEVA INTENZIVAN RAD, VREME I OSOBLJE U ^EMU NE OBILUJEMO. .A KRAJU, NA[ BUD@ET PRO[LE GODINE JE BIO $ 244,000. )MAMO DEVET BIBLIOTEKARA, SVAKI VLADA SA NAJMANJE DVA JEZIKA, I SVI SU DOSELJENICI IZ RAZNIH KRAJEVA SVETA.

114

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 09(497.6) 3LAVIC )NSTITUTE +}LN

*F5;CA B5O9 GH5F9 ?B>=;9: 6=6@=CH9?5 )@5J9BG?C; =BGH=HIH5 I "9@BI*

DF5;5B $9H@=Q
+,&D% D &
3UDBINA KNJIGE JE SLI^NA LJUDSKOJ. :A ^OVJEKA NAPRAVLJENA, KNJIGA S NJIM @IVI I PRENOSI PORUKE NA GENERACIJE KOJE DOLAZE. +ADA JE ^OVJEK NAPUSTI, KNJIGA BRZO UMIRE, JER @IVOT KNJIGE I @IVOT LJUDI UVIJEK SU BILI NERAZDVOJNO POVEZANI. ) DOK NEKE KNJIGE STOJE NA POLICAMA STOTINAMA GODINA, DOTLE DRUGE OBI\U ZAJEDNO SA ^OVJEKOM POLA SVIJETA. .AJ^E[]E SU TO BILE BIBLIJE I RAZNE DRUGE SVETE KNJIGE, ALI NEMALI BROJ KNJIGA JE BIO SVJETSKOG KARAKTERA, PONEKAD NACIONALNI EPOVI ILI NARODNE PJESME, KNJIGE KOJE SU DAVALE LJUDIMA U TE[KIM TRENUCIMA UTJEHU I PODSTREK DA OPSTANU. +NJIGE SU TAKO, @IVE]I I DRU@E]I SE SA LJUDIMA, OBAVLJALE SVOJU SVETU MISIJU, ^INILE DA OPLEMENE ^OVJEKA, DA MU PRENESU ISKUSTVA DRUGIH I DA MU TAKO POMOGNU. +NJIGA JE DOSPIJEVALA ZAJEDNO SA ^OVJEKOM U SVE KRAJEVE SVIJETA, POSTALA VJERNI PRATILAC ^OVJEKA U TU\INI I POMOGLA MU DA NE ZABORAVI SVOJE IME, SVOJ JEZIK I SVOJU ZEMLJU. .ERIJETKO SE DESI DA SE ISTE TE KNJIGE, NAKON SVEGA TOGA, JEDNOSTAVNO BACE U PODRUME
*

ILI NA TAVANE I OSTAVE DA TRUNU, NEZASLU@ENO ODBA^ENE I ZABORAVLJENE OD SVIH. :ATO JE OVAJ RAD SKROMAN PRILOG NEKOJ BUDU]OJ AKCIJI DA SE NA[E STARE KNJIGE, KOJE SE NALAZE kIZA SEDAM BRAVAj PO KO ZNA KAKVIM MAGACINIMA RAZNIH BIBLIOTEKA, IZVUKU NA SVJETLO DANA I DA SE TAKO SAZNA ZA NJIH. +NJIGE ZA KOJE SE NE ZNA KAO DA I NE POSTOJE. 4EK KADA SE SAZNA GDJE SU I KOJE SU, MOGU PONOVO DA POSLU@E LJUDIMA, KOJIMA SU I NAMIJENJENE. -NOGO JE NA[IH STARIH KNJIGA RASUTIH [IROM %VROPE. 'OTOVO DA NEMA NIJEDNE BIBLIOTEKE VELIKIH GRADOVA U %VROPI BEZ NA[IH STARIH I RIJETKIH KNJIGA. :A -IRKA "REYERA (1864-1946) POJAM RIJETKOSTI kNA HRVATSKOM ILI SRPSKOM I SLOVENSKOM JEZIKU OBUHVA]A GOTOVO SVE [TO JE OD TOGA IZA[LO U 86 I 86) STOLJE]U, A ^ESTO I KASNIJEj[1] /N JE TO NAPISAO 1937. $ANAS SE, ME\UTIM, ZA JEDAN DIO KNJIGA TA GRANICA POMJERILA ^AK I DO 19. VIJEKA, S OBZIROM DA JE U DVA SVJETSKA RATA 20. VIJEKA VELIKI DIO KNJIGA UNI[TEN, A JEDAN DIO ONOGA [TO JE OSTALO, U RATNOM VIHORU OPLJA^KAN I ODNIJET IZ ZEMLJE. 3TOGA SE I JEDAN DIO FONDA BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG

i $RAGAN -ETLI]: )F5;CA B5O9 GH5F9 ?B>=;9: 6=6@=CH9?5 (@5J9BG?C; =BGH=HIH5 I 9@BI f ^LANAK JE DUBLICIRAN U ^ASOPISU '58=C (5F5>9JC BR. 38, STR. 375-411. 115

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

INSTITUTA U +ELNU MO@E SMATRATI RIJETKOSTIMA, NARO^ITO KNJIGE S KRAJA 18. VIJEKA (DODU[E, SAMO DVIJE) I S PO^ETKA 13. VIJEKA. 3LAVENSKI INSTITUT U +ELNU (3LAVISCHES )NSTITUT, 7EYERTAL 137), KOJI JE U SASTAVU 5NIVERZITETA (5NIVERSITIT ZU +}LN), OSNOVAN JE 1950. GODINE, ALI JE TEK 1. JANUARA 1953. ZVANI^NO PRORADIO. 0RVI REDOVNI PROFESOR OVOG )NSTITUTA, PROF, DR 2EINHOLD /LESCH, INA^E VELIKI SLAVIST, OD PRVOG DANA JE NASTOJAO DA )NSTITUT DOSTIGNE OSTALE RENOMIRANE INSTITUCIJE OVOG 5NIVERZITETA. 0O NJEGOVIM RIJE^IMA, INTERES ZA SLAVISTIKU BIO JE I PRIJE VELIK, ALI JE NAGLO PORASTAO SVE VE]IM OKRETANJEM 3AVEZNE 2EPUBLIKE .JEMA^KE SLOVENSKIM ZEMLJAMA, A NE MANJE I ZBOG TOGA DA BI SE kONA DRUGA .JEMA^KAj, U SASTAVU ISTO^NOG BLOKA, TAKO\E BOLJE SHVATILA. )NSTITUT JE PODIJELJEN NA LEKTORATE ZA SVE SLAVENSKE JEZIKE: RUSKI, POLJSKI, ^E[KI, SLOVA^KI, SRPSKOHRVATSKI, MAKEDONISKI I BUGARSKI, A U OKVIRU TIH JEZIKA, NA KATEDRU ZA KNJI@EVNOST I KATEDRU ZA JEZIKE. 3PECIFI^NOST STUDIJA JE DA JE OBAVEZAN RUSKI, A STUDENTIMA SE PREPU[TA SLOBODAN IZBOR DRUGOG JEZIKA. 0O RIJE^IMA PROFESORA /LESCHA, INTERES ZA STUDIJ SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA (KAO DRUGOG PREDMETA) BIO JE PRIJE MNOGO VE]I, IAKO JE I SADA ZNATAN. )NTERES ZA OVAJ STUDIJ JE PODSTAKLA ^INJENICA DA SE *UGOSLAVIJA KAO PRVA SLOVENSKA ZEMLJA OTVORILA PREMA SVIJETU I .JEMA^KOJ, A RAZLOG IZVJESNOG OPADANJA U POSLJEDNJE VRIJEME JE PRAKTI^NE PRIRODE: NEMOGU]NOST ZAPOSLENJA. )AKO JE PO ZAVR[ETKU STUDIJA MOGU]NOST ZAPOSLENJA S DRUGIM JEZICIMA NE[TO BOLJA, GLEDANO U CJELINI, SITUACIJA NI ZA OSTALE SLAVISTE NIJE PERSPEKTIVNA. "IBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA JE TAKO\E DJELO PROFESORA /LESCHA. 0O NJEGOVIM
116

RIJE^IMA, "IBLIOTEKA POSJEDUJE OKO 65.000 KNJIGA IZ SVIH SLOVENSKIH JEZIKA. /TPRILIKE ^ETVRTINA OVOGA FONDA ODNOSI SE NA KNJIGE IZ *UGOSLAVIJE, NA SRPSKOHRVATSKOM, SLOVENA^KOM I MAKEDONSKOM JEZIKU. :BOG NEDOSTATKA PROSTORA KNJIGE SU SMJE[TENE U MAGACINSKI PROSTOR GLAVNE ZGRADE 5NIVERZITETA. .A @ALOST, U TAKVIM USLOVIMA, SMJE[TENE DALEKO OD STUDENATA I BEZ PRAVOG, PROFESIONALNOG BIBLIOTEKARA (KNJIGE IZDAJU BOLJE UPU]ENI STUDENTI SLAVISTIKE, UZ SIMBOLI^NU NADOKNADU), KNJIGE SLABO SLU@E SVOJOJ SVRSI I LAGANO PROPADAJU. 0OSEBNO SE TO ODNOSI NA STARE, RIJETKE KNJIGE KOJE SE UOP[TE NE ^ITAJU, A NISU NI IZDVOJENE OD NOVIJIH KNJIGA NITI NA NEKI NA^IN ZA[TI]ENE. 6ELIKA JE TO [TETA S OBZIROM NA ^INJENICU DA U +ELNU @IVI VELIKI BROJ *UGOSLOVENA KOJI BI SIGURNO RADO PRO^ITALI KNJIGU NA MATERNJEM JEZIKU KADA BI IM TA KNJIGA BILA PRISTUPA^NA U VE]OJ JAVNOJ BIBLIOTECI. 6ELIKA I NOVA #ENTRALNA BIBLIOTEKA U +ELNU, SMJE[TENA NA IDEALNOM MJESTU, NEMA NIJEDNU NA[U KNJIGU IZ BELETRISTIKE. $RUGA GENERACIJA NA[IH LJUDI NA PRIVREMENOM RADU SE, HTJELANE HTJELA, SVE VI[E GERMANIZUJE. ! TO SE NE ODNOSI SAMO NA +EIN. )STI JE SLU^AJ I SA SVIM OSTALIM NJEMA^KIM GRADOVIMA GDJE @IVI, TAKO\E, MNOGO *UGOSLOVENA. /DJELJENJE JUGOSLOVENSKE KNJIGE BI U GRADSKIM BIBLIOTEKAMA POMOGLO NA[IM LJUDIMA DA NE ZABORAVE JEZIK SVOJ I ZEMLJU SVOJU I DA UZ NA[U KNJIGU LAK[E PODNESU RAD U TU\INI. /D ^ITAVOG FONDA NA[IH KNJIGA JEDINO SE RJE^NICI I ENCIKLOPEDIJE NALAZE U SAMOM )NSTITUTU, ZAJEDNO SA KATALOGOM, U ^ITAONICI, IZ PRAKTI^NIH RAZLOGA JER SU TO I NA J TRA@ENI JE KNJIGE. )NSTITUT NABAVLJA VELIKI BROJ NOVIH KNJIGA IZ *UGOSLAVIJE, UGLAVNOM, ONE KOJE SU DIREKTNO VEZANE ZA STUDIJ JEZIKA I KNJI@EVNOSTI I, PO RIJE^IMA PROFESORA /LESCHA, kSVE FILOLO[KE STUDIJE KOJE SE UOP[TE MOGU

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

NABAVITIj. ;TO SE TI^E NA[IH STARIH KNJIGA, ONE SU DOBIJENE NA RAZNE NA^INE. +AKO JE )NSTITUT MLAD, VRLO JE VJEROVATNO DA SU OKOLNE GRADSKE BIBLIOTEKE kOLAK[ALEj SVOJ FOND ZA IZVJESTAN BROJ JUGOSLOVENSKIH kKOJE NIKO NE ^ITAj U KORIST NOVOOSNOVANE BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG INSTITUTA. 4O JE VJEROVATNIJE OD VERZIJE KOJU SAM ^UO DA SU KNJIGE DOBIJENE IZ *UGOSLAVIJE KUPOVINOM ILI POKLONOM. 0RVO, NIKO NE BI U NOVIJE VRIJEME (1953. GODINE!) PRODAVAO ILI POKLANJAO OVE RARITETE, A DRUGO, (KAO [TO ]E SE VIDJETI IZ ODJELJKA k0UTEVI KNJIGEj), KNJIGE POTI^U IZ SVIH KRAJEVA ZEMLJE, IZ PRIVATNOG POSJEDA RAZNIH LJUDI, PA SE TE[KO MO@E PRETPOSTAVITI DA SE NISU PRIKUPLJALE DUGI NIZ GODINA I NA NEKOM DRUGOM MJESTU, PRIJE OTVARANJA )NSTITUTA 1953. GODINE.[2] )PAK, NA OSNOVU RAZNIH ZAPISA, POSVETA, PE^ATA I [TAMBILJA NA KNJIGAMA MOGU]E JE, KOLIKO-TOLIKO, ISTRA@ITI ODAKLE SU ONE STIGLE. .A KOJI NA^IN, NIJE TE[KO POGODITI. $OK SE NOVE KNJIGE PLANSKI I SISTEMATSKI KUPUJU, STARE KNJIGE SU DOLAZILE U NJEMA^KE BIBLIOTEKE PUTEM KUPOVINE (0RUSKOJ DR@AVNOJ BIBLIOTECI PRODAO JE 6UK +ARAD@I[ U SVOJE VRIJEME VI[E STARIH SRPSKIH KNJIGA), ZATIM KAO POKLONI, RAZMJENOM, ALI ISTO TAKO U VRIJEME !USTRO-5GARSKE I DVA RATA ONIM DOBRO POZNATIM, A MANJE LEGALNIM PUTEVIMA ODNO[ENE IZ ZEMLJE. "IBLIOTEKA IMA DVA KATALOGA: AUTORSKOIMENSKI (ABECEDNI) I MJESNI KATALOG. -JESNI KATALOG IMA LISTI]E SRE\ENE PREMA SIGNATURAMA, TJ. ONAKO KAKO KNJIGE STOJE NA POLICAMA. 3IGNATURA SE SASTOJI OD SLOVA ABECEDE, TAKO DA PRVO VELIKO SLOVO OZNA^AVA JEDAN OD SLOVENSKIH JEZIKA. .A PRIMJER, KNJIGE NA SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU IMAJU PO^ETNO SLOVO k6j, SLOVENA^KE g k7j, A MAKEDONSKE g k9j. :ATIM SE ZA SVAKU OBLAST (ISTORIJA LITERATURE, NARODNE PJESME, REALIZAM, MORFOLOGIJA, SINTAKSA, LEKSIKOLOGIJA,

ITD. SVE DO g ^ASOPISA) UZ OBA SLOVA DODAJE BROJ KNJIGE I KAO OZNAKA SIGNATURE LIJEPI SE NA LE\A KORICE KNJIGE. 3VE KNJIGE U "IBLIOTECI SU POREDANE PREMA TIM SIGNATURAMA I VRLO SE LAKO NALAZE. / KORI[]ENJU KNJIGA NE VODI SE NIKAKVA EVIDENCIJA, ALI S OBZIROM NA MALI BROJ STUDENATA SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA, MO@E SE SA SIGURNO[]U TVRDITI DA SE KNJIGE MALO KORISTE I TO NAJ^E[]E NOVIJE KNJIGE, [TAMPANE POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA. *EDINO SE VI[E KORISTE, UZ NOVE, STARI RJE^NICI g 6UKOV, ;ULEKOV, I DRUGI, KOJI SE NALAZE U ^ITAONICI, NADOHVAT RUKE. ;TO SE TI^E SELEKCIJE STARIH KNJIGA ODREDIO SAM FORMALNO KAO GORNJU GRANICU 1900. GODINU (KOD KNJIGA [TAMPANIH U "I( g 1918). /VA JE GODINA VI[E PROIZVOLJNO, OKVIRNO ODRE\IVANJE UVJETOVANO ^INJENICOM DA SE NJOME ZAVR[AVA 19. VIJEK (VIJEK U KOME SE KONA^NO RA[IRILO [TAMPARSTVO KOD NAS) NEGO [TO BI OVAJ DATUM ZNA^IO NEKU PREKRETNICU ILI GRANICU U RAZVOJU KNJIGE. 3TOGA SAM I NAPRAVIO NEKOLIKO IZUZETAKA. 0RIPREMAJU]I MATERIJAL ZA OVAJ RAD, FOTOKOPIRAO SAM NASLOVNE STRANICE SVIH KNJIGA IZ 18. I 19. STOLJE]A KOJE SAM NA[AO U "IBLIOTECI. 5Z TO SAM FOTOKOPIRAO I UVODE (AKO NISU BILI PREDUGI) I KOMPLETNE SADR@AJE KNJIGA (ONIH KOJE SU IH IMALE), [TO JE DALO UKUPNO PREKO 1.000 FOTOKOPIJA. .AJSTARIJE I NAJVREDNIJE KNJIGE SAM PRENIO U )NSTITUT ZA ISTORIJU I PREIS-TORIJU ()NSTITUT FR 5R g UND &RHGESCHICHTE, 7EYERTAL 125) I TAMO IH SPECIJALNIM URE\AJIMA ZA SNIMANJE ARHEOLO[KIH NALAZA FOTOGRAFSKI SNIMIO U BOJI I CRNO-BIJELOJ TEHNICI. 5 OVOM RADU MATERIJU SAM PODIJELIO PO VIJEKOVIMA (NA KNJIGE 18. I 19. VIJEKA), A UNUTAR 19. VIJEKA (OSAMNAESTI IMA SAMO DVIJE KNJIGE) PO MJESTU [TAMPANJA (NA KNJIGE [TAMPANE U 3RBIJI, (RVATSKOJ, "I(,
117

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

ITD.). /VIM VERTIKALNIM PRESJEKOM PO VIJEKOVIMA I HORIZONTALNIM PO [TAMPARIJAMA NASTOJAO SAM MATERIJU SISTEMATIZOVATI U DVA NJENA NAJZNA^AJNIJA ASPEKTA, PRI TOM NE ZANEMARUJU]I UNUTAR OVOG OKVIRA NI OSTALE.

'+*E, "%! GA
4A^NO REKONSTRUISATI PUTEVE NA[E KNJIGE DO BIBLIOTEKE U +ELNU GOTOVO JE NEMOGU]E. *EDINO SE MOGU UTVRDITI NEKE ^INJENICE NA OSNOVU RAZNIH PE^ATA, [TAMBILJA, POTPISA, POSVETA I OSTALIH ZABILJE[KI NA KNJIGAMA, KOJE ODAJU PRIJA[NJE VLASNI[TVO ILI POSJED KNJIGE I NA OSNOVU TOGA POKU[ATI BAR ODGONETNUTI ODAKLE JE PUTOVANJE KNJIGE ZAPO^ETO. .EKOLIKO KNJIGA IMAJU ORIGINALNE POTPISE ILI POSVETE NJIHOVIH AUTORA. /D TAKVIH NA PRVO MJESTO BIH STAVIO POSVETU KNJI@EVNIKA %UGENA (%VGENIJA) +UMI^I]A (TAKO\E KNJI@EVNIKU) (UGU "ADALI]U. )Z OVOGA MO@EMO ZAKLJU^ITI DA JE KNJIGA POSTALA VLASNI[TVO (UGA "ADALI]A I DA

POTI^E IZ NJEGOVE BIBLIOTEKE. 0O[TO JO[ NA JEDNOJ KNJIZI (k.IZ SRPSKIH PRIPOVIJEDAKAj 6UKA 6R^EVI]A) IMA POTPIS k+UMI^I]j, MOGU]E JE DA SU OBJE KNJIGE BILE ZAJEDNO I DA POTI^U IZ JEDNE BIBLIOTEKE, BILO +UMI^I]EVE ILI "ADALI]EVE. .A KNJIZI k0ROPALI DVORIj *ANKA ,ESKOVARA, [TAMPANE U :AGREBU 1896, NALAZI SE AUTOROV SVOJERU^NI POTPIS, IME MJESTA GDJE JE BORAVIO (6ALENTINOVO) I DATUM 18. )6 1936. .A KNJIZI k#RTICE IZ PRIMORSKOGA MALOGRADSKOGA @IVOTAj PRIPOVJEDA^ *. $RA@ENOVI], KOJI JE OVU KNJIGU I NAPISAO, STAVIO JE POSVETU: k0RE... GOSPODINU, .IKOLI 0OLI]U, U SPOMEN, $RA@ENOVI]j. .A KNJIZI k3RPSKE NARODNE PJESME IZ (ERCEGOVINEj 6UKA +ARAD@I]A NEKI (RVAT -. /BRADOVI] POKLANJA KNJIGU k'. DRU "OSANCU, PROF., KNJI@EVNIKUj, PA JE OVA KNJIGA VJEROVATNO BILA VLASNI[TVO KNJI@EVNIKA 3TJEPANA "OSANCA IZ :AGREBA. +OD SVIH OVIH KNJIGA SE NAGA\ALO ^IJE BI MOGLE BITI VLASNI[TVO. +OD NEKIH DRUGIH KNJIGA JE VLASNI[TVO LAK[E UTVRDITI. .A PRIMJER, NA KNJIZI k<ULABIJEj 3TANKA 6RAZA IMA PE^AT k+NJI@NICA )) @EN. REAL. GIM. U :AGREBUj. )LI, KNJIGA k:BIRKA HRVATSKIH NARODNIH PRIPOVIEDAKAj 2. 3TROHALA SA [EST OVJERA VLASNI[TVA: [TAMBILJ KNJI@NICE +ARLOVAC SA UPISANOM SIGNATUROM 1 39ff) A ISPOD NJE JO[ JEDNA OZNAKA: " 27, [TAMBILJ k'RADSKA KNJI@NICA U +ARLOVCUj, OKRUGLI PE^AT k'RADSKA KNJI@NICA U +ARLOVCUj, [TAMBILJ k'RADSKI DOM KULTURE, KNJI@NICA, +ARLOVACj, NEVJE[TO URA\EN PRIVATNI [TAMBILJ k"IBLIOTEKA 2EINERj I POTPIS: 6ILIM 2EINER.

118

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

.A KNJIZI k*U@NO-SLOVJENSKE NARODNE POPIEVKEj +UHA^A IMA TRI PE^ATA: 1. k6I[A DJEVOJA^KA [KOLA ZAVODA +RALJICE SV. KRUNICE U $. 4UZLIj 2. k/SNOVNA I GRA\ANSKA [KOLA SESTARA c+]ERI "O@JE ,JUBAVId U 4UZLIj, A TRE]I PE^AT JE NE^ITAK. 2UKOM JE NAPISANO: k;KOLSKA KNJI@NICA SESTARA U 4UZLI BR. 124j. +NJIGA k/ 6RAZOVOJ KRITICIj -ILIVOJA ;REPELA BILA JE U BIBLIOTECI NEKOG k!DAMA +ARSZNIEWICZAj, OD[TAMPANO VLASTITIM PE^ATOM. )STI SLU^AJ JE SA NEKIM 0AJOM *EFTI]EM KOJI IMA SVOJ [TAMBILJ k"IBLIOTEKA 0AJE -. *EFTI]Aj. .A KNJIZI k0SALTIR $AVIDOVj <. $ANI^I]A IMA [TAMBILJ k3KENDER $ON^EVI], RAVNAJU]I U^ITELJj I NJEGOV LI^NI kEX-LIBRISj SA IMENOM. 3VOJE [TAMBILJE NA KNJIGAMA IMAJU PRIMARIUS DR )VO 0EDI[I], NA DVIJE KNJIGE, I DR )VAN %SIH, :AGREB, 6LA[KA 102/1, ALI NE SPECIJALNO ZA BIBLIOTEKU URA\ENE VE] PROFESIONALNE, LJEKARSKE, KOJIMA SU OVJERAVALI I RECEPTE. .A NAJSTARIJOJ KNJIZI "IBLIOTEKE g k$E REGNO $ALMATIAE ET #ROATIAE LIBRI SEXj )VANA ,UCIUSA IMA JO[ JEDAN kPRIVATNIj [TAMBILJ g k.AGY )VANj (DA LI IMA VEZE NA .AGY !NTUNOM, PROFESOROM NA ZAGREBA^KOJ GIMNAZIJI I KNJI@EVNIKOM, RO\. 1774, UMRO 1847. GOD, KOJI JE PISAO PJESME NA NARODNOM JEZIKU I PREVODIO SA NJEMA^KOG I LATINSKOG?) I DRUGI [TAMBILJ: k/RSZAGOS K}NYVTARI K}ZPONT g .EM ADHAT} EL! g "UDAPESTI RAKTtRtDOLj. .EKOLIKO KNJIGA IMA [TAMBILJE KNJI@ARA I ANTIKVARIJATA I TO: -. &. 3TRMECKOG, $UGA ULICA BR. 9 U :AGREBU, *. "OKOLA, :AGREB, -ASARYKOVA 17, ,. (ARTMANA (+UGLI & $EUTSCH), :AGREB, )LICA BR. 4 I KNJI@NICE k+RUNOSLAV *ELOVACj.

.A JEDNOJ JE KNJIZI PE^AT: k*UGOSLAVENSKA AKADEMIJA U :AGREBUj I [TAMBILJ k:A PRODAJU U KOMISIJIj, IZ ^EGA SE VIDI DA SU SE KNJIGE NABAVLJALE I NA OVAJ NA^IN, KUPOVINOM OD !KADEMIJE. *EDNA JE KNJIGA PRIPADALA @UPNIKU, KANONIKU U #RIKVENICI !NTUNU 2IGONYJU SA DATUMOM g 12/9 1922. $ALJE, k3RPSKI RJE^NIKj IZ 1818. 6. +ARAD@I]A JE KUPIO, KAKO JE SVOJERU^NO NA KNJIZI NAPISAO NEKI -ILUTIN -ENCIN, ST. PH. (STUDENT FILOZOFIJE) ZA 3 FR. (FORINTE) OD FILOZOFA (ZAVR[ENOG STUDENTA FILOZOFIJE) 3TEINERA. k.IKOLJSKO *EVAN\ELJEj <. $ANI^I]A IMA PE^AT: k"IBLIOTEKA #. +. 6ELIKE-REALKE U 3PLJETUj, A NA KNJIZI k3RPSKE NARODNE PJESMEj STOJI: k)Z^ITALA OVU CIJELU KNJIGU -ARIJA *USBA[I] 22/12 1910. UPANJAj. .A k0OMENIK ZNAMENITIH LJUDI...j SE POTPISAO )VAN 2. 0AVLOVI], U^ENIK 6)) RAZ. BEOGRADSKE REALKE, APRILA 1888. GOD. U "EOGRADU, ]IRILICOM, A NA DRUGU SE POTPISAO, TAKO\E ]IRILICOM, 6ASO 2UVARAC, U^ENIK ) GIMNAZIJE U +ARLOVCIMA. )MENA NA KNJIGAMA KOJA NE GOVORE I NE ZNA^E MNOGO: $AMIN, <URO -. 3KARI], ,ELA 4KAL^I]EVA, /BERSTLEUTNANT (POTPUKOVNIK) 3MER^EK, 0AVAO 'RABU[I], 'INA 3IKORSKY, 3MODLAKA (]IRILICOM), :DRAVKO 3PASOJEVI] (]IRILICOM); +UPRE[ANIN, REALAC I *ERONIM +OLLY, KAPELAN KOPRIVNI^KI. 3VI OVI POTPISI, ZABILJE[KE, POSVETE, [TAMBILJI I PE^ATI NE MOGU, ISTINA, POSLU@ITI ZA NEKU OZBILJNIJU ANALIZU PUTEVA KNJIGE DO NJEMA^KIH BIBLIOTEKA, ALI POKAZUJU DA SU KNJIGE PRIPADALE SVIM SLOJEVIMA, KAKO LJEKARIMA, SVE[TENICIMA, OFICIRIMA TAKO I KNJI@EVNICIMA, U^ITELJIMA, STUDENTIMA I \ACIMA. 0OKAZUJU ISTOVREMENO DA POTI^U IZ SVIH KRAJEVA NA[E ZEMLJE, A NAJVI[E IZ GRADOVA U KOJIMA SU [TAMPANE (:AGREBA I "EOGRADA). $ALJE, TO POKAZUJE DA SU BIBLIOTEKE (U +ELNU, A I
119

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

DRUGE) STIHIJSKI NABAVLJALE NA[E KNJIGE, S IZUZETKOM KNJIGA 6UKA +ARAD@I]A, 6UKA 6R^EVI]A I OSTALIH PRIKUPLJA^A NARODNIH UMOTVORINA KOJE SU PRIKUPLJANE S MNOGO VI[E PA@NJE. 'LEDAJU]I SAV OBRA\ENI FOND STARIH KNJIGA BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU, PO STATISTI^KIM PODACIMA, DO]I ]EMO DO ZANIMLJIVIH REZULTATA. /D UKUPNO 162 STARE KNJIGE OVE BIBLIOTEKE NAJVI[E IH JE [TAMPANO U (RVATSKOJ f 94, ZATIM U 3RBIJI f 29, U "E^U f 22, U "OSNI I (ERCEGOVINI f 10 I 7 VAN NJIH. /D GRADOVA, :AGREB STOJI NA PRVOM MJESTU SA 64 [TAMPANE KNJIGE, SLIJEDI "E^ SA 22, "EOGRAD SA 17 I $UBROVNIK SA 12 KNJIGA. 5 :AGREBU JE NAJVI[E KNJIGA [TAMPANO U $IONI^KOJ TISKARI U PERIODU OD 1873. DO 1900. f 12 I 4ISKARI $RAGUTINA !LBRECHTA U PERIODU OD 1863. DO 1879. TAKO\E 12. 3LIJEDI 4ISAK ,AVOSLAVA (ARTMANA (3T. +UGLI I $EUTSCH) SA PO 9 KNJIGA, 4ISKARNA !NTUNA *AKI]A SA 6, 4ISKARA +ARLA !LBREHTA TAKO\E SA 6, A ZATIM .ARODNA TISKARNICA DR ,JUDEVITA 'AJA SA 5 [TAMPANIH KNJIGA I +NJIGOTISKARNA &RANJE UPANA SA 5 KNJIGA. 0REOSTALE KNJIGE SU [TAMPANE U ^ITAVOM NIZU MANJIH [TAMPARIJA. 5KUPNO SU 64 KNJIGE IZ :AGREBA [TAMPANE U 10 RAZLI^ITIH [TAMPARIJA. 5 "E^U JE NAJJA^A [TAMPARIJA *ERMENSKOG MANASTIRA, KOJA JE OD UKUPNO U "E^U [TAMPANE 22 KNJIGE [TAMPALA 15 U PERIODU 1818. DO 1862. 0REOSTALIH 7 OTPADAJU NA OSTALE BE^KE [TAMPARIJE, OD TOGA 4 KNJIGE KAO NAKLADA !NE, UDOVE 6UKA 3T. +ARAD@I]A. 5 "E^U JE [TAMPANO NAJVI[E KNJIGA 6UKA 3T. +ARAD@I]A: OD 22 KNJIGE, 18 JE 6UKOVIH. "EOGRAD JE NA TRE]EM MJESTU PO BROJU KNJIGA, UKUPNO 17, OD TOGA 9 U $R@AVNOJ [TAMPARIJI U PERIODU 1858-1880, A PREOSTALIH 8 U PET DRUGIH [TAMPARIJA.
120

5 $UBROVNIKU JE OD 12 KNJIGA 9 [TAMPANO U NAKLADI +NJI@ARNICE $RAGUTINA 0RETNERA I TO U PERIODU OD 1874. DO 1892, A TREBA SPOMENUTI I [TAMPARIJU !NTONIJA -ARTECHINIJA, KOJA JE [TAMPALA JEDNU KNJIGU IZ 1808. GODINE, [TO JE POSJEDUJE BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA. 5 3ARAJEVU SU TRI KNJIGE (OD UKUPNO SEDAM) [TAMPANE U :EMALJSKOJ [TAMPARIJI, A PO JEDNA U TISKARAMA 6OGLER I DRUGOVI, $ANIELA !. +AJONA, ;PINDLERA I ,E[NERA I NAKLADI (RVATSKE KNJI@ARE. 5 -OSTARU SU DVIJE KNJIGE IZ +NJI@ARNICE 0AHERA I +ISI]A, A U $. 4UZLI JEDNA U TISKU *. 3CHNRMACHERA. /D ^ASOPISA I NOVINA IZ 19. VIJEKA "IBLIOTEKA POSJEDUJE PET NASLOVA IZ :AGREBA: k2ADj, k3TARINEj, k6IENACj, k$ANICA ILIRSKAj I k+OLOj, TE ALMANAH k$ANICA :AGREBECHKAj ZA 1845. GODINU. >ETIRI SU ^ASOPISA IZ 3ARAJEVA: k;KOLSKI VJESTNIKj, k'LASNIK :EMALJSKOG MUZEJAj, k"OSANSKA VILAj I k.ADAj. )Z "EOGRADA JE k'LASNIK $RU[TVA SRBSKE SLOVESNOSTIj, KASNIJE k'LASNIK 3RPSKOG U^ENOG DRU[TVAj, IZ .OVOG 3ADA f k,ETOPIS -ATICE SRPSKEj, A "IBLIOTEKA POSJEDUJE JO[ I MAGAZIN k3RBSKA NOVINAj IZ 0E[TE, ZA 1838. GODINU.

"%! GE / 18. , !E"A

/D NA[IH STARIH KNJIGA IZ 18. VIJEKA BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU POSJEDUJE SAMO DVIJE: JEDNU NA LATINSKOM JEZIKU IZ 1758. GODINE TROGIRSKOG ISTORI^ARA )VANA ,U^I]A ILI ,UCI]A I DRUGU, IZ 1780. GODINE, NAPISANU NA[IM NARODNIM JEZIKOM, OD !NDRIJE +A^I]A -IO[I]A IZ "RISTA U $ALMACIJI. .AJSTARIJA NA[A KNJIGA U "IBLIOTECI JE k$E REGNO $ALMATIAE ET #ROATIAE LIBRI SEXj, (=@@.

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

1) 6INDOBONAE 1758, ^IJI JE AUTOR )OANNIS ,UCIUS ALIAS )VAN ,UCIUS, ,UCI] ILI ,U^I] IZ

/VO JE, NAJVJEROVATNIJE, TRE]E IZDANJE DJELA kKOJE JE ZADR@ALO VRIJEDNOST DO DANASj.[5] /VA KNJIGA DONOSI NA 276 STRANICA U FOLIO FORMATU I NA LATINSKOM JEZIKU kPOVIJEST (RVATSKE IZME\U 'VOZDA I .ERETVE OD RIMSKOG VLADANJA DO 1480, TJ. DO GODINE KADA JE 6ENECIJA, PREUZIMANJEM OTOKA +RKA, U^VRSTILA SVOJ POSJED NA NA[OJ OBALIj.[6] .A PO^ETKU KNJIGE ,UCIUS DAJE NA TRI TABLE GENEOLO[KO STABLO KRALJEVA U "OSNI I -A\ARSKOJ, KAO I NEKOLIKO PLEMI]KIH PORODICA. $JELO JE [TAMPANO 1758. GODINE U TIPOGRAFIJI BE^KOG [TAMPARA )VANA 4OME 4RATTNERA, KOJI JE OTVORIO [ESNAEST GODINA KASNIJE (1774) PODRU@NICU SVOJE [TAMPARIJE U :AGREBU. +NJIGA JE ZA PRILIKE U KOJIMA SE SADA NALAZI DOBRO O^UVANA, SEM KORICA KOJE SU DOSTA O[TE]ENE. $RUGA KNJIGA PO STAROSTI, A NAJSTARIJA NA NA[EM JEZIKU U "IB+OTECI JESTE k2AZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGAj (=@@. 2) !NDRIJE +A^I]A -IO[I]A (1704-1760), [TAMPANA U *AKINU, 1780. GODINE. 5 OVOJ KNJIZI AUTOR DAJE HRONIKU DOGA\AJA U STIHOVIMA I PROZI OD VREMENA !LEKSANDRA 6ELIKOG KOJI JE ZA +A^I]A kSLOVINSKI KRALJk PA SVE DO VREMENA U KOJEM JE DJELO NASTALO. k2AZGOVOR UGODNIj [TAMPAN JE PRVI PUT 1756. GODINE I TIME kDONESE HRVATSKOM NARODU PREKRASAN KNJI@EVNI DARj,[7] DJELO KOJE kNA OSOBITO PRIVLA^IV I NAJ[IRIM SLOJEVIMA NARODA PRISTUPA^AN NA^IN, OPISUJE KRVAVE I PO@RTVOVANE BORBE U PRO[LOSTI ZA JUNA^KU ODBRANU DOMOVINE I UGRO@ENOGA KR[]ANSTVAj.[8] +A^I] JE KNJIGU PODIJELIO NA DVA DIJELA: U PRVOM OBRA\UJE PERIOD DO PADA #ARIGRADA I TU PREOVLADAVA PROZA NAD STIHOVIMA, A U DRUGOM, GDJE JE VI[E STIHOVA, PI[E O BORBAMA PROTIV 4URAKA OD VREMENA KADA JE
121

4ROGIRA. +ADA SE VRATIO NAKON STUDIJA HUMANISTI^KIH NAUKA I PRAVA U 2IMU I 0ADOVI U RODNI 4ROGIR, )VAN ,UCIUS (1604g 1679) VE] TADA kZA^E I IZVA\A[E MISAO DA SASTAVI POVIEST SVOJEGA NARODA I SVOJEGA ZAVI^AJAj,[3] PRISTUPAJU]I PISANJU TOGA DJELA kS POTPUNOM SPREMOM SAVREMENOG HISTORI^ARA KOJI SE, O^IGLEDNO, ODGOJIO NA VELIKIM DJELIMAj.[4] ,UCIUS JE IZ RAZNIH IZVORA KAO [TO SU SLU@BENI SPISI, ISPRAVO I NAPISI I UZ POMO] VE]EG BROJA SARADNIKA USPIO DA PRIKUPI DRAGOCJENU GRA\U, KOJU JE KOMPLETIRAO ARHIVSKOM GRA\OM IZ 2IMA, GDJE JE I ZAVR[IO KNJIGU KRAJEM 1661. ILI PO^ETKOM 1662. GODINE. 0RVO IZDANJE OVE KNJIGE ,UCIUS JE [TAMPAO U !MSTERDAMU 1666. GODINE, A DRUGO IZDANJE PRIREDIO JE *. 3CHWANDTNER U "E^U 1748.

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

DA SE TE KNJIGE NA NEKI DRUGI NA^IN, MO@DA POTICAJIMA IZ *UGOSLAVIJE, SREDE I SA^UVAJU OD PROPADANJA. 5KAZIVANJE DA ONE POSTOJE I NA NJIHOVO TRENUTNO STANJE VE] JE PRVI KORAK U TOME PRAVCU.

"%! GE / 19. , !E"A "B>=;9 OH5AD5B9 I B9RI = '9OH=

;TAMPARSTVO U "E^U IMA DUGU TRADICIJU. "E^ JE BIO, GLEDANO HRONOLO[KIM REDOM, DEVETNAESTI EVROPSKI GRAD KADA JE 1481. DOBIO [TAMPARIJU.[10] $AKLE, SVEGA 12 GODINA PRIJE #ETINJA, 13 PRIJE 3ENJA, A 40 GODINA PRIJE 'ORA@DA. !LI, DOK SU SE NA[E [TAMPARIJE BRZO UGASILE, "E^ JE, BUDU]I U CENTRU KULTURE %VROPE, SVE VI[E RAZVIJAO SVOJE [TAMPARSTVO DA BI VE] ^ETRDESETIH GODINA 18. VIJEKA U NJEMU PO^ELI DA [TAMPAJU I NA[I LJUDI. (RISTIFOR EFAROVI] JE BIO kPRVI SRPSKI GRAFI^AR, KOJI TU OBJAVLJUJE PRVU KNJIGU NOVE SRPSKE KNJI@EVNOSTIj,[11] PREVOD SA LATINSKOG 6ITEZOVI]EVE k3TEMATOGRAFIJEj (1741). /D 1770. DO 1791. U "E^U [TAMPA *OSIF +URCBEK SRPSKE KNJIGE I OD TADA k"E^ POSTAJE CENTAR SRPSKOGA [TAMPARSTVAj.[12] 4U SE [TAMPAJU PRVE SRPSKE NOVINE (k3ERBSKIJA POVSEDNEVNIJA NOVINIj, 1791), A KADA JE +URCBEKOVA [TAMPARIJA KRAJEM VIJEKA PRE[LA U RUKE 3TEFANA .OVAKOVI]A, I NA[E DRUGE NOVINE f k3LAVENSKO-SERBSKIJA VJEDOMOSTIj./D PO^ETKA 19. VIJEKA U "E^U OSNIVAJU SVOJE MALE PRIVATNE [TAMPARIJE NA[I LJUDI KOJI SU TAMO @IVJELI, ALI SU ONE BILE KRATKOG VIJEKA. -E\U NJIMA SU !LEKSANDAR !NDRI] kKOJI KASNIJE U "EOGRADU OSNIVA PRVU PRIVATNU [TAMPARIJUj[13] I $IMITRIJE $AVIDOVI], KOJI JE 1813. POKRENUO k.OVINE 3RBSKE IZ CARSTVUJU[^EGA GRADA 6IENNEj, kNA[ PRVI DNEVNI LIST I PRVE NOVINE U PRAVOM SMISLUj.[14]

(ill.2)

PAO #ARIGRAD PA SVE DO PO^ETKA 18. VIJEKA. /VAKVIM [TIVOM +A^I] JE @ELIO DA DJELUJE NA kSLOVINSKUj SVIJEST PROSTOGA NARODA. k0OGODIV[I PRAVI TON, +A^I] JE POSTAO NA[ NAJ^ITANIJI PISAC, A c2AZGOVOR UGODNId DO@IVIO JE PREKO 30 IZDANJAj.[9]. :A PJESNIKOVA @IVOTA SU IZA[LA DVA IZDANJA (1756. I 1759), A ZATIM SLIJEDE OSTALA MNOGOBROJNA IZDANJA. /VO IZDANJE IZ 1780. U *AKINU JE VRLO VJEROVATNO TRE]E IZDANJE. /BJE OVE KNJIGE, STARE PREKO 200 GODINA, SPADAJU U VRIJEDNE KNJIGE I SMATRAJU SE RARITETIMA KOD NAS. -E\UTIM, U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA ONE LE@E PORED OBI^NIH KNJIGA NA POLICAMA NEZA[TI]ENE. +AKO JE TO SLU^AJ I SA OSTALIM, NE[TO MLA\IM A TAKO\E RIJETKIM KNJIGAMA I KAKO BAR ZA SADA NEMA IZGLEDA DA SE TAKVE KNJIGE POSEBNO IZDVOJE I ZA[TITE KAO RARITETI, OSTAJE OTVORENO
122

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

$AVIDOVI] JE UPOREDO SA k.OVINAMA 3RBSKIMj IZDAVAO OD 1815. DO 1821. GODINE PO JEDAN GODI[NJI k:ABAVNIKj,[15] OD KOJIH BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA POSJEDUJE SAMO JEDAN k:ABAVNIK ZA GODINU 1816j (=@@. 3) ("E^, [TAMPARIJA *OHANA ;NIRERA), U KOME JE $AVIDOVI] BIO kI UREDNIK I JEDINI SARADNIKj. /VAJ BROJ k:ABAVNIKAj POSVE]EN k3RBLJIMA I 3RBKINJAMAj RAZNOVRSNA JE SADR@AJA: KALENDAR, RODOSLOVI, PRIPOVIJETKE, ALEGORIJE, A NA KRAJU DAJE KRATKU ISTORIJU 3LOVENA, 4URAKA I -A\ARA. $@EPNOG JE FORMATA, NA 326 STRANICA I [TAMPAN GRA\ANSKOM ]IRILICOM, A SADR@I I OKO DESETAK ILUSTRACIJA. -ATERIJALNI USPJEH $AVIDOVI]EV JE I OVIM k:ABAVNICIMAj (KAO I k.OVINAMA 3RBS-

KIMj) BIO SLAB, PA JE U "E^U OSTALA VE]A KOLI^INA OVIH KNJIGA NEPRODATA, A kPOSLJEDNJI, ZA 1821, U[AO JE ^AK U CRNI SPISAK ZABRANJENIH I PROGONJENIH KNJIGAj.[16] /D SVIH KNJIGA JUGOSLOVENSKIH AUTORA U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA MO@E SE NA]I NAJVI[E STARIH KNJIGA 6UKA +ARAD@I]A, [TAMPANIH U *ERMENSKOM MANASTIRU U "E^U. 4O JE SASVIM RAZUMLJIVO KAD SE ZNA DA JE 6UK DUGO VREMENA @IVIO I RADIO U "E^U, PUTOVAO PO %VROPI I UPOZNAVAO EVROPSKU JAVNOST SA NA[IM NARODNIM UMOTVORINAMA. +AKO JE PRVI SRPSKI USTANAK DOVEO U @I@U INTERESOVANJA SRPSKI SELJA^KI NAROD I NJEGOVU POVIJEST, TAKO SU SE I KNJIGE 6UKA +ARAD@I]A RA[IRILE PO %VROPI. >AK JE I SAM 6UK NEKE STARE SRPSKE KNJIGE (NJIH 16)

123

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

PRODAO 0RUSKOJ DR@AVNOJ BIBLIOTECI U "ERLINU, GDJE SE ONE I DANAS NALAZE.[17] .AJSTARIJA OD SVIH 6UKOVIH KNJIGA KOJE SE OVDJE NALAZE JE k3RPSKI RJE^NIK ISTOLKOVAN NJEMA^KIM I LATINSKIM RIJE^IMAj IZ GODINE 1818, [TAMPAN U *ERMENSKOM MANASTIRU U "E^U. 5 NJEMU JE 6UK kDOSLJEDNO SPROVEO I U POTPUNOSTI PRIMIJENIO SVOJE JEZI^KE PRINCIPE I IZNIO NA VIDJELO VELIKO JEZI^NO BOGATSTVO SRPSKOG NARODNOG GOVORA,[18] ODNOSNO kU NJEMU JE PO PRVI PUT SABRANO JEZI^NO BLAGO SRPSKOG NARODNOG GOVORA ISPISANO NOVOM AZBUKOMj.[19] k2JE^NIKj SADR@I 25.000 RIJE^I, AKCENTOVANIH I ISTUMA^ENIH LATINSKIM I NJEMA^KIM RIJE^IMA, NA 927 STRANICA. "IBLIOTEKA POSJEDUJE I DRUGO IZDANJE 6UKOVOG k2JE^NIKAj IZ 1852, KOJE JE ZNATNO DOPUNJENO I POPRAVLJENO I SADR@I SKORO DVOSTRUKO VI[E RIJE^I f 47.000. )NTERESANTNO JE DA SE OBA OVA RJE^NIKA NALAZE U ^ITAONICI 3LAVENSKOG INSISTUTA U SLOBODNOM PRISTUPU, TAKO DA IH STUDENTI SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA MOGU KORISTITI NESMETANO I SVAKODNEVNO. .A @ALOST, NEMA PODATAKA KOLIKO SE ZAISTA KORISTE, ALI S OBZIROM DA SU NADOHVAT RUKE, UPOTREBLJAVAJU SE SIGURNO ^E[]E OD OSTALIH NA[IH KNJIGA SMJE[TENIH U MAGACINU. !KO IDEMO DALJE HRONOLO[KIM REDOM [TAMPANJA, DOLAZIMO DO PRVA DVA IZDANJA 6UKOVOG ZABAVNIKA k$ANICAj (=@@. 4) ZA 1826. I 1827. GODINU, [TAMPANA U *ERMENSKOM MANASTIRU. /BA SU D@EPNOG FORMATA, DVANAESTINE. /VI ZABAVNICI DONOSILI SU PRILOGE NA RAZNE TEME I SLU@ILE KAO MALI kSVEZNADARIj. .A PRIMJER, k$ANICAj ZA GODINU 1826. DONOSI,[20] PORED OSTALOG, KALENDAR ZA TU GODINU, OPISE MANASTIRA U 3RBIJI, NARODNU PJESMU k-ARKO +RALJEVI] I VILAj, A k$ANICAj ZA GODINU 1827. TABLICU
124

MNO@ENJA, GEOGRAFSKO-STATISTI^KI OPIS 3RBIJE, JEDNU INDIJSKU NARODNU PRIPOVIJETKU, JEDNU ODU I DRUGO. /BA OVA ZABAVNO-POU^NA ALMANAHA DOBRO SU O^UVANA I TVRDO UKORI^ENA. k0ORED c:ABAVNIKAd $. $AVIDOVI]A, c$ANICEd JE BILA NAJPOZNATIJI I NAJ^ITANIJI ALMANAH PRVE POLOVINE 8)8 V.j[21] 3LIJEDE ZATIM k.ARODNE SRPSKE PJESMEj, KNJIGA ^ETVRTA, IZDATA U "E^U 1833, SA 47 NARODNIH PJESAMA NA 290 STRANICA I k.ARODNE SRPSKE POSLOVICE I DRUGE RAZLI^NE, KAO ONE U OBI^AJ UZETE RIJE^Ij, IZDATE NA #ETINJU U .JEGO[EVOJ NARODNOJ [TAMPARIJI 1836. GODINE. $O [TAMPANJA OVE DRUGE KNJIGE NA #ETINJU DO[LO JE NAKON 6UKOVOG SUSRETA SA .JEGO[EM U "E^U I BORAVKA U #RNOJ 'ORI.

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

.JEGO[EVA [TAMPARIJA JE OSNOVANA 1834. GODINE, DAKLE, 338 GODINA POSLIJE GA[ENJA ^UVENE #RNOJEVI]A [TAMPARIJE NA #ETINJU, KOJA JE TE DAVNE 1493. GODINE [TAMPALA NA[E NAJSTARIJE IZDANJE I PRVU INKUNABULU (k/KTOIHj). )AKO SE TA^NO NE ZNA GDJE JE .JEGO[ NABAVIO [TAMPARIJU, U 0ETROGRADU ILI -LECIMA, VE]A JE VJEROVATNO]A DA JE [TAMPARIJA NABAVLJENA, ILI MO@DA VLADI POKLONJENA, U 0ETROGRADU. +AKO JE [TAMPARIJA IMALA SAMO SLOVA GRA\ANSKE ]IRILICE, POSREDSTVOM 6UKA +ARAD@I]A SU U TOKU 1834. I 1835. GODINE U "UDIMU NABAVLJENA I SLOVA CRKVENE ]IRILICE. 6UK k0OSLOVICEj NIJE MOGAO DA [TAMPA U "E^U kZATO [TO GA JE MITROPOLIT 3TRATIMIROVI] ZBOG NAMJERAVANOG IZDANJA c0OSLOVICAd DENUNCIRAO NA BE^KOG POLICAJ-MINISTRA, PA JE MINISTAR ZABRANIO NJIHOVO [TAMPANJE U "E^Uj.[22] $ALJE SLIJEDE TRI KNJIGE k3RPSKIH NARODNIH PJESAMAj: k+NJIGA PRVA U KOJOJ SU RAZLI^NE @ENSKE PJESMEj ("E^, 1841), k+NJIGA DRUGA U KOJOJ SU PJESME JUNA^KE NAJSTARIJEj ("E^, 1845), SA 101 PJESMOM, I k+NJIGA TRE]A U KOJOJ SU PJESME JUNA^KE SREDNJIJEH VREMENAj ("E^, 1845), SA 89 PJESAMA. /D PREOSTALIH DESETAK STARIH 6UKOVIH KNJIGA IZDATIH DO 1900. GODINE NAJZNA^AJNIJE SU k.OVI ZAVJET GOSPODA NA[EGA )SUSA (RISTAj ("E^, 1847), k+OV^E@I] ZA ISTORIJU, JEZIK I OBI^AJE 3RBA SVA TRI ZAKONAj ("E^, 1849) I k0RIMJERI SNPSKO-SLAVENSIKOG JEZIKAj ("E^, 1857). 6UK JE ODMAH POSLIJE IZLASKA k2JE^NIKAj IZ 1818. PO^EO DA PREVODI k.OVI ZAVJETj, ALI GA JE TEK USPIO [TAMPATI SKORO TRI DECENIJE POSLIJE. /N JE DOBRO ZNAO KAKO VELIKI UTICAJ 3VETO PISMO IMA NA SELJA[TVO I GRA\ANSTVO, PA VELI U PREDGOVORU: k/VAJ PRIJEVOD NIJE ZA

TO DA SE ^ITA U CRKVI, NEGO SAMO DA GA LJUDI ^ITAJU KAO KNJIGU, DA BI IZ NJE ZAKON (RI[]ANSKI BOLJE POZNALI I [TA NAU^ILI, I DA BI S POMO]U NJEGA 3LAVJENSKI PRIJEVOD U CRKVI BOLJE RAZUMJELIj.[23] .ARAVNO DA JE 6UK ISTOVREMENO @ELIO I HTIO kDA POKA@E SVOJIM PREVODOM SPOSOBNOST SRPSKOG NARODNOG JEZIKA I SVOG JEZI^KOG SISTEMA DA IZRAZI SVE DUHOVITOSTI "IBLIJEj.[24] 4O JE BIO VELIKI IZAZOV #RKVI, ALI kSADA U SASVIM NOVIM USLOVIMAj,[25] JER JE 6UK TADA VE] BIO NAU^NI GOROSTAS U IZU^AVANJU JEZIKA I KULTURE SRPSKOG NARODA, KOJEG SU SADA SLIJEDILI MNOGI. .AIME, TE ZNA^AJNE 1847. IZA[AO JE .JEGO[EV k'ORSKI VIJENACj, k0ESMEj "RANKA 2ADI^EVI]A I ALMANAH k3LAVJANKAj. 6I[E MU NIKO NIJE MOGAO NAUDITI. 5 k+OV^E@I]U ZA ISTORIJU, JEZIK I OBI^AJE 3RBA SVA TRI ZAKONAj 6UK PRODU@UJE SVOJA ETNOGRAFSKA ISTRA@IVANJA ZAPO^ETA U k2JE^NIKUj, POSTAVLJAJU]I IH NA [IRU OSNOVU. 3ADR@AJ OVE KNJIGE ^INE UGLAVNOM NARODNI OBI^AJI U CRNOGORSKOM PRIMORJU ("OKA +OTORSKA I 2ISAN). .A KRAJU KNJIGE 6UK SE ZAHVALJUJE MNOGOBROJNIM PRENUMERANTIMA I NAVODI KOLIKO KNJIGA KO[TA: k*A NJIMA OVU KNJI@ICU DAJEM ZA 30 KRAJCARA U SREBRU ILI ZA JEDNU CVANCIKU I POj. 5 KNJIZI k0RIMJERI SRPSKO-SLAVENSKOG JEZIKAj 6UK DAJE PRIMJERE IZ TRI RUKOPISNA KODEKSA, ZATIM IZ JEDNE KNJI@ICE -ATI JE $IVKOVI]A I IZ 2UJANSKOG JEVAN\ELJA, A ONDA PRIMJERE IZ kCRKVENIJIH KNJIGAj I O TOME kKAKO SE PISALO 3RPSKI PRIJE 150 GODINAj. 4REBA DODATI DA SU I OSTALE 6UKOVE KNJIGE IZ OVE "IBLIOTEKE,[26] KOJE SU [TAMPANE KASNIJE, NE MANJE ZNA^AJNE, NA PRIMJER k IVOT I OBI^AJI NARODA SRPSKOGj S ISTORIJSKOG I ETNOGRAFSKOG STANOVI[TA, [TAMPANA U "E^U 1867.
125

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

/D SVIH NA[IH [TAMPARIJA U "E^U U PRVOJ POLOVINI 19. STOLJE]A, PORED [TAMPARIJE $IMITRIJA $AVIDOVI]A kNAJZNA^AJNIJA JE [TAMPARIJA *ERMENSKOGA MANASTIRA U "E^U, KOJA JE DECENIJAMA OBJAVLJIVALA PRVA IZDANJA NA[IH PISACAj,[27] NA PRIMJER 6UKOV k3RPSKI RJE^NIKj IZ 1818, "RANKOVE k0ESMEj IZ 1847. I .JEGO[EV k'ORSKI VIJENACj IZ 1847. GODINE. .A @ALOST, OVO STARO "RANKOVO I .JEGO[EVO IZDANJE "IBLIOTEKA NE POSJEDUJE. 3VE KNJIGE 6UKA +ARAD@I]A [TAMPANE U 19. VIJEKU IZ BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG INSTITUTA, SEM DVIJE U "EOGRADU I JEDNE NA #ETINJU, [TAMPANE SU U [TAMPARIJI *ERMENSKOGA MANASTIRA U "E^U. 6UK JE BIO SVJESTAN DA SE BEZ [TAMPARIJE NE MO@E U DOVOLJNOJ MJERITI [IRITI NARODNA KNJI@EVNOST, PA JE POKU[AO 1827. GODINE UZ SAGLASNOST KNEZA -ILO[A DA OTVORI U 3RBIJI [TAMPARIJU, ALI JE TAJ NJEGOV PLAN PROPAO. 4AKO JE I DALJE NASTAVIO DA [TAMPA U [TAMPARIJI *ERMENSKOGA MANASTIRA U "E^U. $O OSNIVANJA U "E^U [TAMPARIJE *ERMENSKOGA MANASTIRA, ILI KAKO SU JE KALU\ERI JO[ NAZIVALI k>. /. /. -EHITARISTAj (>ASNIH /TACA, /TACA -EHITARISTA), DO[LO JE PRENO[ENJEM SJEDI[TA JERMENSKOG KALU\ERSKOG REDA (KOJI JE OSNOVAO 0ETAR -EHITAR U #ARIGRADU 1701. GODINE) U 3EN-,AZAR KOD 6ENECIJE, A ONDA 1810. U "E^. k4U, U "E^U, U NJIHOVOJ [TAMPARIJI SVE DO POLOVINE 8)8 VEKA OD[TAMPANO JE MNO[TVO SRPSKIH KNJIGA MEDU KOJIMA 1847. G. I .JEGO[EV k'ORSKI VIJENACj.[28] 5 "E^U JE 1823. 'EORGIJE -AGARA[EVI], TADA PROFESOR NOVOSADSKE 'IMNAZIJE, U kPE^ATNJI SODRU@ESTVA -EHITARISTI^ESKOGj ([TAMPARIJI *ERMENSKOG MANASTIRA) [TAMPAO SVOJU k)STORIJU NAJVA@NIJI POLITI^KI
126

EVROPEISKI PRIKLJU^ENIJA OT 6IENSKOG MIRA 1809. DO 1821. GOD.j. /VA ZANIMLJIVA ISTORIJSKA KNJIGA DONOSI NA 338 STRANICA OPIS .APOLEONOVOG POHODA NA 2USIJU, PALJENJA -OSKVE, BITAKA SA 2USIMA, ZATIM POVLA^ENJA, BITKE KOD $RESDENA I KONGRESA U 0RAGU. +NJIGU JE NAPISAO U .OVOM 3ADU 1821. GODINE, KORISTE]I KAO LITERATURU DESET ISTORIJSKIH KNJIGA NA NJEMA^KOM JEZIKU (^IJI POPIS DAJE U UVODU), A UZ NJIH I MNOGE k@URNALE I U^ENE NOVINEj. *O[ SU PREOSTALE DVIJE KNJIGE [TAMPANE U "E^U: IZ GODINE 1860. k)LIRSKA ^ITANKA ZA GORNJE GIMNAZIJEj, U KOJOJ ANONIMNI SASTAVLJA^ DONOSI NA 457 STRANICA PJESME I PRILOGE NAJVA@NIJIH SRPSKIH, HRVATSKIH I SLO-VENA^KIH KNJI@EVNIKA TOGA DOBA,[29] I k0SALTIR $AVIDOVj IZ 1864, U PREVODU <URE $ANI^I]A. )NTERESANTNO JE DA SE OVA DRUGA KNJIGA POJAVILA KAO IZDANJE !. 2AJNHARDA U "E^U, A DA JE [TAMPANA U 0E[TI, U [TAMPARIJI (ORNJANSKOGA I (UMMELA. ) U 0E[TI SU SE [TAMPALE NA[E KNJIGE. 3 TIM U VEZI [TAMPARIJA k6SEU^ILI[TA 0E[TANSKOGj IMA ZANIMLJIVU PREDISTORIJU. +ADA JE .OVAKOVI] SA SVOJOM [TAMPARIJOM U "E^U DOSPIO U FINANSIJSKE TE[KO]E, SKLOPIO JE 1795. GODINE SA MITROPOLITOM 3TRATIMIROVI]EM SPORAZUM O DALJEM VO\ENJU [TAMPARIJE NA AKCIONARSKOJ OSNOVI. *AVILO SE SVEGA DEVET AKCIONARA, PA .OVAKOVI] IZNENADA, NE OBAVJE[TAVAJU]I NIKOGA, PRODAJE [TAMPARIJU KARDINALU "A]ANJIJU, A OVAJ JE POKLANJA PE[TANSKOM UNIVERZITETU. 5BRZO POSLIJE PRENO[ENJA .OVAKOVI]EVE [TAMPARIJE IZ "E^A U "UDIM, OTPO^ELO JE U NJOJ [TAMPANJE SRPSKIH KNJIGA. .AJSTARIJA KNJIGA JE IZA[LA 1799. GODINE f k2OBINZON +RUSOj, A ZATIM ^ITAV NIZ GODINA TU SU [TAMPALI SVOJA DJELA *OVAN 2AJI], ,UKIJAN -U[ICKI, $OSITEJ /BRADOVI] I DRUGI.

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

0RODAJOM [TAMPARIJE PRE[LA JE I .OVAKOVI]EVA PRIVILEGIJA ZA [TAMPANJE SRPSKIH KNJIGA NA NOVOG VLASNIKA, TAKO DA JE kPRIVILEGISANA [TAMPARIJA BUDIMPE[TANSKOG UNIVERZITETA ZA SKORO ^ITAVE DECENIJE BILA NEPREMOSTIVA PREPREKA RAZVITKA SRPSKOG [TAMPARSTVA U 6OJVODINIj.[30] 3VJESNI DA SU TE[KO POGRIJE[ILI, MITROPOLIT 3TRATIMIROVI] I .OVAKOVI] SU SE POSLIJE ME\USOBNO OPTU@IVALI, IAKO kNAJZNA^AJNIJI UZROK ISHODU ^ITAVOG OVOG SLU^AJA KRIJE SE U BORBI IZME\U AUSTRIJSKIH I MA\ARSKIH VLADAJU]IH KRUGOVA KO ]E IMATI VE]I UTICAJ NA 3RBEj.[31] 0OSLJEDICA TOGA JE BILA DA JE kMA\ARSKO PLEMSTVO DOBILO I DUGO ZADR@ALO MONOPOL NAD [TAMPANJEM SRPSKIH KNJIGA U ^ITAVOJ !USTRIJI, PODRAZUMEVAJU]I POD OVIM PRVENSTVENO TERITORIJU 5GARSKE, ODNOSNO U [IREM SMISLU I 6OJVODINEj.[32] )Z [TAMPARIJE 0E[TANSKOG SVEU^ILI[TA JE KNJIGA k+RATKA VSEMIRNA ISTORIAj 'EORGIJA -AGARA[EVI]A, ISTORI^ARA I PROFESORA GIMNAZIJE U +ARLOVCIMA I .OVOM 3ADU. )ZDATA TRO[KOM -ATICE SRPSKE I ZA [KOLSKU UPOTREBU, KNJIGA DONOSI OP[TI PREGLED SVJETSKE ISTORIJE NA NIVOU UD@BENIKA TOGA DOBA. 5 k0REDISLOVIJUj 0AVEL 3TAMATOVI] SPOMINJE -AGARA[EVI]A (KOJI JE INA^E BIO OSNIVA^ k,ETOPISA -ATICE SRPSKEj) KAO VELIKOG RODOLJUPCA I SPISATELJA I NADA SE DA ]E k@ERTVA OVA -ATICE 3ERBSKE SVAKOM PRAVOM I RODOLJUBIVOM 3ERBINU MILA, PRIATNA I UGODNA BITIj. /D ISTOG AUTORA IZA[LA JE I k-ALA SRPSKA GRAMATIKA ZA NARODNE [KOLE U OTOMANSKOJ CAREVINIj 1889. GODINE U #ARIGRADU, kPO DOZVOLI 6ISOKOSLAVNOG, CARSKO-OTOMANSKOG MINISTARSTVA PRESVETE U #ARIGRADUj. +NJIGA NA JEDNOSTAVAN I POPULARAN NA^IN OBJA[NJAVA OSNOVNA PRAVILA GRAMATIKE SRPSKOG JEZIKA U DUHU 6UKOVE PRAVOPISNE I JEZI^KE REFORME. 5 0E[TI JE 1838. I 1839. GODINE PUBLICIST !NTONIJE !RNOVLJEV !RNOT (1808-1841) IZDAVAO LIST k3RBSKA NOVINA ILI MAGAZIN ZA HUDO@ESTVO, KNJI@ESTVO I MODUj. (=@@. 5) /VAJ LIST NEMA NI[TA ZAJEDNI^KOG SA k.OVINAMA 3ERBSKIMj $IMITRIJA $AVIDOVI]A, SEM DIJELA IMENA. !RNOT JE U NJEMU OBJAVLJIVAO BIBLIOGRAFIJE MNOGIH SRPSKIH KNJI@EVNIKA, VE]INOM SVOJIH SAVREMENIKA. "IBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA POSJEDUJE UVEZENO GODI[TE 1838. U KVART FORMATU I DOBRO O^UVANO.

"B>=;9 OH5AD5B9 I )F6=>=

0RVA SRPSKA [TAMPARIJA <UR\A #RNOJEVI]A NA /BODU BILA JE KRATKOG VIJEKA, ISTO KAO I MNOGOBROJNE MANASTIRSKE [TAMPARIJE IZ 16. VIJEKA 3VE ONE SU [TAMPALE SVEGA PO NEKOLIKO VE]INOM BOGOSLU@BENIH KNJIGA, DA BI SE ZATIM BRZO UGASILE. .AKON TOGA SLIJEDI PREKID U RAZVOJU [TAMPARSTVA, MRTVO ME\UVRIJEME SVE DO 19. VIJEKA, AKO, NARAVNO, NE RA^UNAMO SRPSKE [TAMPARIJE U 6ENECIJI I "E^U.
127

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

3LI^AN JE BIO SLU^AJ I SA "EOGRADOM, GDJE JE 1552. 4ROJAN 'UNDULI] IZ $UBROVNIKA DAO [TAMPATI k>ETVOROBLAGOVESTIJEj, POZNATIJE KAO k"EOGRADSKO ^ETVOROJEVAN\ELJEj. k4O JE JEDINA, NARO^ITO RIJETKA KNJIGA KOJA JE [TAMPANA U "EOGRADU PRIJE 8)8 STOLJE]Aj.[33] ;TAMPANA JE U SKROMNOJ MANASTIRSKOJ [TAMPARIJI KOJA JE PRESTALA DA RADI PO SVOJ PRILICI JO[ ISTE GODINE, TAKO DA kIZ OVOG DOBA PA SVE DO 1831. GODINE "EOGRAD NIJE IMAO NIKAKVE [TAMPARIJEj.[34] 0OKU[AJ $OSITEJA /BRADOVI]A DA OSNUJE [TAMPARIJU U VRIJEME PRVOG SRPSKOG USTANKA NIJE USPIO I kKADA SE IMA U VIDU DA JE PRVA [TAMPARIJA NASTALA, ODNOSNO PRESTALA DA RADI U "EOGRADU 1552. GOD., A OVA NOVA PO^ELA 1832. GOD. f ONDA SE VIDI DA IZME\U ONE STARE I OVE NOVE POSTOJI VELIKO VREMENSKO RAZDOBLJE OD PUNIH DVE STOTINE I OSAMDESET GODINA. +OLIKO JE DO SADA POZNATO, A TO JE IZGLEDA I TA^NO, ZA ^ITAVO TO VREME U "EOGRADU NIJE POSTOJALA NIKAKVA [TAMPARIJA. 4O JE ZAISTA VEOMA DUG PERIODj.[35] +AKO JE PO (ATI[ERIFU IZ 1830. 3RBIJA DOBILA PRAVO DA OSNUJE [TAMPARIJU, BRZO SU NABAVLJENI [TAMPARSKI STROJEVI U 0ETROGRADU I 1832. PO^ELA JE DA RADI KAO k+NJA@ESKO3RBSKA KNJIGOPE^ATNJAj (KASNIJE f $R@AVNA [TAMPARIJA), KOJA JE ZA VRIJEME DESPOTSKE VLADAVINE KNEZA -ILO[A kUSTVARI BILA NJEGOVO PRIVATNO VLASNI[TVOj.[36] $OSITEJU /BRADOVI]U, KOJI JE NEPOSREDNO SHVATAO ZNA^AJ [TAMPARSTVA ZA KULTURNI RAZVITAK SRPSKOG NARODA PI[U]I U k3OVJETIMA ZDRAVAGO RAZUMAj: k... BOLJE JE MNOGO JEDNU PAMETNU I POLEZNU KNJIGU S KOLIKIM MU DRAGO TRO[KOM DATI DA SE NA NA[ JEZIK PREVEDE I NA[TAMPA, NEGO DVANAEST ZVONARA SAZIDATIj, BILO JE TE[KO [TO U "EOGRADU NIJE USPIO OTVORITI [TAMPARIJU. +NJA@ESKO3RBSKA KNJIGOPE^ATNJA MU, VRA]AJU]I
128

DONEKLE DUG VELIKOM PROSVJETITELJU, VE] SLJEDE]E GODINE NAKON OSNIVANJA (1833) [TAMPA k IVOT I PRIKLJU^ENIJAj. (=@@. 6) /VO DRUGO IZDANJE U REDAKCIJI 'RIGORIJA 6OZAROVI]A JE NAJSTARIJA KNJIGA [TAMPANA U "EOGRADU KOJU POSJEDUJE BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU. +NJIGA SADR@I k0REDGOVOR DRUGOM IZDANJUj 'RIGORIJA 6OZAREVI]A I k0ISMO LJUBEZNOM (ARALAMPIJUj U UVODNOM DIJELU, A UZ GLAVNO DJELO k IVOT I PRIKLJU^ENIJAj DVIJE PJESME: k0JESMA NA INSUREKCIJU 3ERBIJANOVj (PRE[TAMPANA IZ VENECIJANSKOG IZDANJA 1804. IZ ;TAMPARIJE 0ANE 4EODOSIJA) I k0RIPJEV K OBRAZU '. $OSITEJA /BRADOVI]Aj !RSENIJA 4EODOROVI]A. 0RVO IZDANJE OVE KNJIGE IZA[LO JE 1783. U [TAMPARIJI "RAJTKOFA U ,AJPCIGU.

ILL. 6

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

+NJIGA k/GLEDALO SRBSKOj JE BEZ PODATAKA O AUTORU I GODINI IZDANJA, A [TAMPANA JE U +NJA@ESKO-3RBSKOJ KNJIGOPE^ATNJI. 5 .OVAKOVI]EVOJ k3RPSKOJ BIBLIOGRAFIJIj STOJI KAO GODINA IZDANJA 1845. I KRATKA ANOTACIJA DA SU TO kNARODNE PESME O BOJEVIMA CRNOGORSKIM, SKUPLJENE POD NADZOROM VLADIKE 0ETRA 0ETROVI]A .JEGO[Aj.[37] +NJIGA PO^INJE PJESMOM VLADIKE CRNOGORSKOG k3JENI !LEKSANDRA 0U[KINAj. $ALJE SLIJEDE NARODNE CRNOGORSKE PJESME U KOJIMA SE, KAKO STOJI U 0REDGOVORU, kSADR@AVA ISTORIA OVOGA NARODAj A kOD CRNOGORSKIEH PJESANAH [TO SAD NA SVIET IZLAZE, OVO NIE NI DESETI DIOj. 0OSVE]ENA JE k+NJAZU I )ZBAVITELJU 3RBIE +ARA\OR\Uj, ^IJA SE SLIKA NALAZI NA NASLOVNOJ STRANICI. )Z 1853. GODINE JE PRVO IZDANJE k0OZORI[TNIH DJELAj (3VESKA )6) *OVANA 3TERIJE 0OPOVI]A (1806g1856) U D@EPNOM FORMATU, SA JEDNIM k@ALOSNIM POZORIJEMj (k,AHANj) I JEDNIM kVESELIM POZORIJEMj (k"EOGRAD NEKAD I SADj). "IBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA POSJEDUJE UKUPNO [EST KNJIGA <URE $ANI^I]A (18251882), [TAMPANIH U "EOGRADU I :AGREBU, UGLAVNOM IZ FILOLOGIJE, NAPISANE 6UKOVIM JEZIKOM, KOJI JE TAKO I TIME DOKAZAO DA SE NARODNIM JEZIKOM MOGU PISATI I VEOMA STRU^NA DJELA. <URA $ANI^I] JE 1864. U "EOGRADU IZDAO [TAMPANI RUKOPIS MANASTIRA .IKOLJE U 3RBIJI g k.IKOLJSKO JEVAN\ELJEj U BOSANSKOJ REDAKCIJI, SA OSOBINAMA PISMA KOJE POKAZUJU DA JE RUKOPIS PREPISAN SA GLAGOLJSKOG, NA [TA <URA $ANI^I] I UKAZUJE U UVODNOM DIJELU. /D VA@NIJIH STARIH KNJIGA [TAMPANIH U "EOGRADU TREBA JO[ SPOMENUTI DVIJE k)STORIJE SRPSKE KNJI@EVNOSTIj 3TOJANA .OVAKOVI]A, PRVO IZDANJE IZ 1867. I DRUGO IZDANJE IZ 1871. 3TOJAN .OVAKOVI] (1842-

1915) OBUHVATIO JE U OVOM DJELU CIJELU SLOVENSKU FILOLOGIJU, JEZIK, KNJI@EVNOST, NARODNU I KULTURNU ISTORIJU. +NJIGA JE NAPISANA NA OSNOVU RANIJIH RADOVA *. ;AFARIKA, 6. *AGI]A, <. $ANI^I]A I VLASTITIH ISTRA@IVANJA TE kKAO PRVO DELO OVE VRSTE KOD 3RBA, OVA ISTORIJA SVEDO^I O VELIKOM NAPORU I SMISLU ZA SINTEZU I KORISNO JE POSLU@ILA DALJEM NAPRETKU OVE NAUKEj.[38] 3ADR@INU OVE KNJIGE ^INE SLJEDE]I PRILOZI: @IVOT I UMOTVORINE NARODNE, STARA SRPSKA CRKVENO-SLOVENSKA KNJI@EVNOST (=IRILO I -ETODIJE), STARA SVJETSKA KNJI@EVNOST, BOGOSLOVSKA GLAGOLJSKO-SLOVENSKA KNJI@EVNOST U $ALMACIJI I (RVATSKOJ, STARE SRPSKE [TAMPARIJE, DUBROVA^KO-DALMATINSKI HUMANIZAM I UMJETNI^KA POEZIJA ME\U KATOLICIMA U $ALMACIJI, (RVATSKOJ, 3LAVONIJI I "OSNI, STARA KNJI@EVNOST U (RVATSKOJ, KNJI@EVNOST 3RBA ISTO^NE CRKVE ($OSITEJ /BRADOVI], 6UK +ARAD@I], <URA $ANI^I], .JEGO[ I "RANKO 2ADI^EVI]) TE KNJI@EVNOST 3RBA ZAPADNE CRKVE I (RVATA ('AJ). 5Z TO, .OVAKOVI] NA KRAJU KNJIGE DAJE I REGISTAR IMENA PISACA KOJI SE POMINJU U NJOJ. "IBLIOTEKA POSJEDUJE I SVA IZDANJA 3RPSKE KNJI@EVNE ZADRUGE OD KNJIGE 1 IZ 1892. (k IVOT I PRIKLJU^ENIJAj $OSITEJA /BRADOVI]A) DO KNJIGE 429 IZ 1971. (k3RPSKI NAROD I NJEGOV JEZIKj 0AVLA )VICA). 3RPSKA KNJI@EVNA ZADRUGA, OSNOVANA 16. )6 1892, IZDAVALA JE SVAKE GODINE U kKOLUj OD 6 DO 8 KNJIGA I NASTOJALA DA STVORI kKNJI@NICU ZA SVE DELOVE NARODAj.[39] /D STARE SRPSKE [TAMPE U "IBLIOTECI SE NALAZE OBA 'LASNIKA (3RPSKE SLOVESNOSTI I 3RPSKOG U^ENOG DRU[TVA) I ,ETOPIS -ATICE SRPSKE IZ .OVOG 3ADA. $RU[TVO SRPSKE SLOVESNOSTI JE PO PRIJEDLOGU *OVANA 3TERIJE 0OPOVI]A PO^ELO DA IZDAJE
129

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

1847. k'LASNIK $RU[TVA SRPSKE SLOVESNOSTIj. "IBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA POSJEDUJE SAMO DVA NJEGOVA GODI[TA: KNJIGU 2 ZA 1849. I KNJIGU 8 ZA 1856. GODINU. )NA^E, POD OVIM IMENOM k'LASNIKj JE [TAMPAO KNJIGE 1g17, U PERIODU OD 1847. DO 1863. 'ODINE 1864. JE $RU[TVO UKINUTO I OBNOVLJENO POD NOVIM IMENOM, PA SE TAKO PROMIJENILO I IME GLASILA. k'LASNIK 3RPSKOG U^ENOG DRU[TVAj IZLAZIO JE OD 1865. DO 1892. U KNJIGAMA 18g92. "IBLIOTEKA POSJEDUJE, PREMA PODACIMA IZ KATALOGA, KNJIGE 2 (19) IZ 1866, 5 (22) IZ 1867, 7 (24) IZ 1868, 8 (25) I 9 (26) IZ 1869, 10 (27) IZ 1870, ITD. k,ETOPIS -ATICE SRPSKEj, NAJSTORIJI JUGOSLOVENSKI ^ASOPIS, POKRENUO JE 1824. 'EORGIJE -AGARA[EVI] U .OVOM 3ADU, A [TAMPAO U "UDIMU. 5 PE[TANSKOM PERIODU (1830-1864) NJEGOVAO JE SLOVENSKO KNJI@EVNO I KULTURNO JEDINSTVO, A POSLIJE PRESELJENJA -ATICE SRPSKE U .OVI 3AD 1864. POSTOJE SVE VI[E ISTORIJSKI I KNJI@EVNOISTORIJSKI. "IBLIOTEKA POSJEDUJE KNJIGE 110 IZ 1866, 112 IZ 1871, 113 IZ 1872, 132 IZ 1882, ZATIM 149, 150, 151 I 152 IZ 1887, 166 IZ 1891. I 185 IZ 1896.

(1530) I PROTESTANTSKA [TAMPARIJA U .EDELI[]U KRAJ >AKOVCA, KOJU JE 1570. OSNOVAO KNEZ *URAJ ))) :RINSKI. 5 17. VIJEKU HRVATSKE SE KNJIGE [TAMPAJU I DALJE U 6ENECIJI, A JEDINA HRVATSKA [TAMPARIJA TOGA DOBA *EZUITSKA [TAMPARIJA U :AGREBU, OSNOVANA 1664, RADILA JE KRATKO. .A PRELAZU U SLJEDE]I VIJEK 0AVLE 2ITER 6ITEZOVI] OSNIVA U :AGREBU [TAMPARIJU KOJA JE RADILA PREKO 11 GODINA. 6ENECIJA JE I U 18. VIJEKU [TAMPALA HRVATSKE KNJIGE, ALI SE UBRZO HRVATSKO [TAMPARSTVO POMJERA SVE VI[E PREMA "E^U, :AGREBU, /SIJEKU I DALMATINSKIM GRADOVIMA (NARO^ITO $UBROVNIKU), A HRVATSKA SE KNJIGA SVE VI[E [IRI. 1773. OSNIVA U :AGREBU PODRU@NICU SVOJE [TAMPARIJE I KNJI@ARE BE^KI [TAMPAR )VAN 4OMA 4RATTNER, KOJI JE TIH GODINA IZDAO I PRVU MEDICINSKU KNJIGU NA HRVATSKOM JEZIKU. 4RATTNER JE POSTAO U TO VRIJEME NAJMO]NIJI KNJI@AR I [TAMPAR PODIGAV[I kBROJNE PODRU@NICE [TAMPARSKE DILJEM ^ITAVE MONARKIJE I 26 KNJI@ARA U SVIM VE]IM GRADOVIMAj.[41] 4RATTNEROVA [TAMPARIJA PRELAZI KRAJEM VIJEKA (1795) U RUKE TISKARA !NTUNA .OVOSELA, A GODINE 1826. OVU [TAMPARIJU OD NJEGA KUPUJE &RANJO UPAN (3UPPAN), kPRVI DOMA]I SIN KOJI SE BAVIO KNJI@ARSKIM POSLOMj.[42] UPANOVA TISKARA I NAKLADNA KNJI@ARA, KOJU JE PO NJEGOVOJ SMRTI (1847) VODIO NJEGOV SIN ,AVOSLAV, IZDALA JE VELIKI BROJ HRVATSKIH KNJIGA, KALENDARA I MOLITVENIKA. 4RI NAJSTARIJE KNJIGE [TAMPANE U :AGREBU, A KOJE SE NALAZE U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA (DVIJE IZ 1830. I 1831. I ALMANAH IZ 1845. GODINE) [TAMPANE SU U TISKARI &RANJE UPANA. 0RVA JE IZ OBLASTI PRAVA: k.AVUCHANYE VU PRAVICZAH SZAMOSZVOJNEJ VUGERZKEHj (:AGREB, 1830) )MBRIHA $OMINA (1776g

"B>=;9 OH5AD5B9 I HFJ5HG?C>

0O^ECI HRVATSKOG [TAMPARSTVA SE@U DO 1483. GODINE KADA JE U LI^KOM +OSINJU ILI U -ODRU[I[40] RADILA PRVA HRVATSKA [TAMPARIJA, KOJA JE DALA PRVU I NAJSTARIJU HRVATSKU KNJIGU k'LAGOLJSKI MISALj (1483). .A NJU SE NADOVEZUJE [TAMPARIJA U 3ENJU, KOJA JE, S PREKIDIMA, RADILA OD 1494. SKORO 15 GODINA I [TAMPALA GLAGOLJSKE KNJIGE. 5 16. VIJEKU CENTAR HRVATSKOG [TAMPARSTVA POSTALA JE 6ENECIJA I U NJOJ JE 1521. GODINE [TAMPANA PRVA HRVATSKA KNJIGA NA NARODNOM JEZIKU, k*UDITAj -ARKA -ARULI]A. $ALJE SLIJEDE GLAGOLJSKA [TAMPARIJA NA 2IJECI
130

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

1848), PROFESORA 0RAVNOG FAKULTETA U :AGREBU, KOJI JE kPRVI SISTEMATSKI OBRA\IVAO PRIVATNO PRVO NA HRVATSKOM JEZIKUj.[43] $RUGA JE KNJIGA CRKVENOG KARAKTERA f >TENJA I EVANGELIUMI ZA VSE NEDELJE I SVETKE CELOGA LETAj (=@@. 7) (:AGREB, 1831) ZAGREBA^KOG BISKUPA !LEKSANDRA !LAGOVI]A (1760-1837), KOME JE TO I JEDINO [TAMPANO DJELO. 4RE]A JE k$ANICA ZAGREBA^KAj (k$ANICZA ZAGREBECHKA, ILI DNEVNIK ZA PROZTO LETO 1845j), (=@@. 8) KALENDAR I ALMANAH, KOJI JE IZLAZIO U :AGREBU OD 1834. DO 1850. GODINE. 5PRKOS 'AJEVOM POKRETU, PISANA

(ILL. 8)

JE KAJKAVSKIM NARJE^JEM, JER JE NJEN UREDNIK )GNAC +RISTIANOVI] (1796-1884) BIO POSLJEDNJI GORLJIVI BORAC ZA KAJKAVSKI JEZIK U KNJI@EVNOSTI, DA BI 1848. kKAPITULIRAOj I PRIHVATIO GAJICU. .JEGOVA k$ANICAj JE [TAMPALA RAZNE ^LANKE, BIOGRAFIJE, IZVATKE IZ 3VETOG PISMA, POSLOVICE I ZAGONETKE, UZ POSEBAN KNJI@EVNI PRILOG k,A\O HORVACKIj. "IBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA POSJEDUJE SAMO k$NEVNIK ZA PROSTO LETO 1845j, U KOME k$ANICA ZAGREBA^KAj DONOSI, PORED OSTALOG, NEKOLIKO PRIPOVIJETKI I %ZOPOVE BASNE. 3VE OVE TRI SPOMENUTE KNJIGE NAPISANE SU KAJKAV[TINOM I kPRITIZKANE VU &ERENCZA 3UPPAN SZLOVOTIZKIj. 5 "IBLIOTECI IMA

131

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

UKUPNO SEDAM KNJIGA [TAMPANIH U 'AJEVOJ kNARODNOJ TISKARNIj. 'AJ JE 1838. DOBIO DOZVOLU ZA NJENO OSNIVANJE, A 1856. OTKUPIO JE UPANOVU TISKARU I OD TADA k'AJEVA TISKARA POSTAJE NAJVA@NIJI FAKTOR U RAZVOJU HRVATSKOG TISKARSTVA I KNJI@ARSTVAj.[44] .AREDNE DVIJE KNJIGE )GNJATA <OR\I]A: k5ZDASI -ANDALJENE POKORNICEj (:AGREB, 1851) I k0IESNI RAZLIKEj (:AGREB, 1855) [TAMPANE SU U TISKARNICI ,JUDEVITA 'AJA. 5 PRVOJ, )GNJAT <OR\I] (1675-1737), INA^E JEDAN OD NA[IH PRVIH BIBLIOGRAFA, OBRA\UJE TEMU SAGRJE[ENJA I KAJANJA, VEZANU NAJ^E[]E UZ IME -ARIJE IZ -AGDALE I kTU SE AUTOR NALAZI NA VRHUNCU SVOJE POETSKE VIRTUOZNOSTIj.[45] $RUGA KNJIGA DONOSI RAZNE LIRSKE PJESME, EKLOGE, POPIJEVKE, ZATIM PRVO PJEVANJE IZ k%NEIDEj, :LATARI]EVE PJESME KOJE JE <OR\I] kPRENA^INIOj, TE PO^ETAK k*UDITEj. +NJIGA JE DOSTA O[TE]ENA, ALI JE TEKST OSTAO ^ITAV I UPOTREBLJIV. 5 OKVIRU SERIJE k$JELA $OMINKA :LATARI]Aj IZDANE kTRUDOM )VANA +UKULJEVI]A 3AKCINSKOGj [TAMPANA JE TRO[KOM KNJIGOTISKARNE &RANJE UPANA U :AGREBU 1852. 3OFOKLOVA k%LEKTRAj, k0IRAM I 4ISBAj /VIDIJA, k,JUBMIRj 4ORKVATA 4ASA I k2AZLIKE PIESME IZVORNEj. 3VA OVA DJELA JE kNA HtRVATSKI PREVEOj $OMINKO :LATARI], KOJI U POSVETI <UR\U KNEZU :RINSKOM GOVORI O KORISTI JEDNE OVAKVE KNJIGE ZA VLASTODR[CE: k...VIDI SE DA JE OD VELIKA RAZGOVORA I NAPREDKA BILO VELIKOM ,EHSANDRU KRALJU SARBSKOMU, IMAT U RUKAH /MERAj. 3AM +UKULJEVI] U KRATKOM 0REDGOVORU NAVODI [TA GA JE NAGNALO DA IZDA DJELA $OMINKA :LATARI]A: k0RO^ITAV[I NJEGOVA IZDANA I NEIZDANA DIELA, UVIDISMO KAKOVA BI [TETA ZA NAS BILA, KAD BI ONA NEPOZNATA NARA[TAJU SADA[NJEM OSTALA I NADALJE U MRAKU ...j. k,JUBMIRj 4ORKVATA 4ASA DAT JE U OVOJ KNJIZI U NAPOREDNOM
132

PREVODU, U ORIGINALU S LIJEVE STRANE, A S DESNE JE PREVOD $OMINIKA :LATARI]A. $ALJE SLIJEDI DRUGO IZDANJE k/SMANAj (:AGREB, 1854) )VANA 'UNDULI]A (15891638). /VO DJELO, U KOME JE OPJEVANA POBJEDA 0OLJAKA U BORBI PROTIV 4URAKA 1621. I POBUNA JANJI^ARA PROTIV NEDORASLOG SULTANA /SMANA, kDU@E OD DVA STOLJE]A I[LO JE SAMO KAO RUKOPIS IZ RUKE U RUKUj,[46] DA BI SE PRVI PUT [TAMPALO TEK 1826. U TRI SVESKE. /VA KNJIGA FORMATA DVANAESTINE, TVRDO UKORI^ENA, IMA UZ DVADESET PJEVANJA k/SMANAj NA KRAJU I 105 STRANICA kRIE^NIKAj NEPOZNATIH RIJE^I IZ DJELA, A [TAMPANA JE U [TAMPARIJI ,JUDEVITA 'AJA. )VAN +UKULJEVI] 3AKCINSKI (1816-1889), ISTORI^AR, POLITI^AR I KNJI@EVNIK, IZDAO JE NEKOLIKO SVEZAKA KNJIGE k3TARI PJESNICI HRVATSKIj, OD KOJIH "IBLIOTEKA POSJEDUJE NEUKORI^ENI I DOSTA O[TE]ENI SVEZAK ): k0JESNICI HRVATSKI 86 STOLJE]Aj. +NJIGA JE U DUHU POZNATIH NJEGOVIH ILIRSKIH IDEALA: BORBE ZA UVO\ENJE NARODNOG JEZIKA I TE@NJE ZA SAMOSTALNO[]U (RVATSKE. /D NAJPOZNATIJIH PJESNIKA U KNJIZI NALAZIMO -ARKA -ARULI]A, ;I[KA -EN^ETI]A, (ANIBALA ,UCI]A, 0ETRA (EKTOROVI]A I k$AR@I] 'JORAj.[47] 3LIJEDE DVIJE KNJIGE "OGOSLAVA ;ULEKA: k.JEMA^KO-HRVATSKI RJE^NIKj (:AGREB, 1860), [TAMPANA KOD &RANJE @UPANA, I k.A[E PRAVICEj (:AGREB, 1868), IZDATA U 4ISKARI $RAGUTINA !LBRECHTA. "OGOSLAV ;ULEK (1816-1895) JE ZAVR[IO STUDIJ FILOZOFIJE I PROTESTANTSKE TEOLOGIJE U "RATISLAVI. 0O POVRATKU U :AGREB PRIKLJU^IO SE ILIRSKOM POKRETU, BIO SA-RADNIK k$ANICEj I UREDNIK 'AJEVIH k.OVINAj I kRAZVIO SE U JEDNOG OD NAJBOLJIH HRVATSKIH PUBICISTAj.[48] +NJIGA k.A[E PRAVICEj DONOSI IZBOR ZAKONA, POVELJA I SPISA ZA DR@AVNO PRAVO

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

$ALMACIJE, (RVATSKE I 3LAVONIJE OD 1202. DO 1868. GODINE. 5 PREDGOVORU ;ULEK VELI DA JE KNJIGA NAMIJENJENA DA POSLU@I ZA BU\ENJE NARODNE SVIJESTI I ZA UPOZNAVANJE, KROZ ZAKONE, POVELJE, LISTINE I SPISE, PRO[LOSTI HRVATSKOG NARODA. +NJIGU JE PODIJELIO NA DVA DIJELA: PRVI DIO OBUHVATA PISANE SPOMENIKE OD GODINE 1102. kKADA SE KRALJ UGARSKI OVJEN^AO KRUNOM :VONIMIROVOMj, PA SVE DO 1848, KADA SE SAVEZ SA 5GARSKOM PREKINUO, A DRUGI DIO NAREDNIH 20 GODINA, DO 1868. 0ISMA NA LATINSKOM DAO JE S JEDNE STRANE IZVORNO, A S DRUGE PREVEDENA NA HRVATSKI. 1860. ;ULEK OBJAVLJUJE U :AGREBU k.JEMA^KO-HRVATSKI RJE^NIKj U DVA TOMA NA UKUPNO 1712 STRANICA. 5 k0REDGOVORUj AUTOR NAGLA[AVA DA JE POSLIJE 1848. GODINE, KADA JE NARODNI JEZIK NAPRE^AC BIO UVEDEN U SVE JAVNE POSLOVE I U^IONICE, NASTALA VELIKA POTREBA ZA OVAKVIM RJE^NI KOM. :ATIM DA MU JE, IAKO JE OTPRIJE ZNAO DA JE TO MU^AN POSAO, TO BIO MU^NIJI RAD NEGO [TO JE PRETPOSTAVLJAO I, PRIZNAJU]I DA U RADU IMA MNOGO NEDOSLJEDNOSTI I GRE[AKA, O^EKUJE DA MU SE TO NE UZME ZA ZLO JER JE URADIO SVE k[TO MO@E JEDIN ^OVJEK URADITI U PO^ETKU KNJI@EVNOGA RAZVITKAj. (RVATSKE RIJE^I U OVOM RJE^NIKU PRETE@NO SU NARODNE [TOKAVSKE, ALI IMA I DOSTA DIJALEKTIZAMA I NEOLOGIZAMA. 5 :AGREBU JE 1865. UMRO KNJI@AR ,AVOSLAV UPAN, A NJEGOVA UDOVICA !LOJZIJA kPRODALA JE NA TO KNJI@ARU S BOGATOM HRVATSKOM NAKLADOM DOSADAN J EMU POMO]NIKU POKOJNIKOVU (INKU &IEDLERU, KOJI JE UZEO ZA DRUGA KNJIGOTISKARA $RAGUTINA !LBRECHTA, TE UREDIO POSVE MODERNU KNJI@ARSKU RADNJU S NATPISOM c+NJI@ARNICA &RANJE UPANA (!LBRICHT I &IELER)dj.[49] 5 NAKLADI OVE KNJI@ARE [TAMPAO JE $RAGUTIN !LBRECHT

1873. k6IENAC IZABRANIH PJESAMA HRVATSKIH I SRBSKIHj, U REDAKCIJI !UGUSTA ;ENOE. /VA ANTOLOGIJA SADR@I UKUPNO 284 PJESME HRVATSKIH I SRPSKIH AUTORA, OD TOGA 56 NARODNIH PJESAMA, UGLAVNOM HRVATSKIH. +AKO JE OVA KNJIGA SASTAVLJENA ZA SVJETSKU IZLO@BU U "E^U, [TAMPANA JE NA LUKSUZNOM PAPIRU, SA MNO[TVOM CRTE@A, VINJETA I VERZALA. $RUGA ;ENOINA KNJIGA IZ OVOG DOBA JE k!NTOLOGIJA PJESNI^TVA HRVATSKOGA I SRBSKOGA NARODNOGA I UMJETNOGA SA UVODOM O POETICIj U IZDANJU -ATICE HRVATSKE, :AGREB, 1876. !NTOLOGIJA SADR@I OGROMAN BROJ (VI[E STOTINA) PJESAMA PODIJELJENIH U ^ETIRI GRUPE: LIRSKO PJESNI[TVO, EPSKO PJESNI[TVO (UNUTAR SVAKE JE PODJELA NA NARODNE I kUMJETNEj PJESME), ZATIM, DIDAKTI^NO I OPISNO PJESNI[TVO I DRAMSKO PJESNI[TVO. .A KRAJU JE RJE^NIK STRANIH RIJE^I I ZASTARJELIH IZRAZA I REGISTAR IMENA PI[ACA ^IJE SU PJESME U OVU ANTOLOGIJU UVR[TENE. ;ENOA KA@E U UVODU DA SE kLITERATURA NE MJERI PO KRSNOM LISTU NEGO PO VALJANOSTI PJESMOTVO-RAj [TO ZNA^I DA JE NASTOJAO BITI OBJEKTIVAN I PO LI^NIM VRIJEDNOSNIM KRITERIJIMA, A NE PO kZVU^NOMj IMENU ODABRATI VRIJEDNU LITERATURU. k3MRT 3MAIL-AGE >ENGIJI]Aj )VANA -A@URANI]A (:AGREB, 1867) U NAKLADI 3VEU^ILI[NE KNJI@ARE &RANJE UPANA (!LBRECHT I &IEDLER), VE] JE ^ETVRTO IZDANJE OVE KNJIGE (PRVO IZDANJE JE [TAMPANO 1846, TAKO\E U :AGREBU). +NJIGA DONOSI UZ 60 STRANICA TEKSTA I PET CRTE@A SA SCENAMA IZ EPA, ZA SVAKO OD PET PJEVANJA PO JEDAN, A NA NASLOVNOJ STRANICI S LIJEVE STRANE SLIKU )VANA -A@URANI]A. 5 "IBLIOTECI SE NALAZI I JEDNA KNJIGA OD VELIKE VA@NOSTI ZA MUZIKOLOGE, ZBORNIK
133

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

k*U@NO-SLOVJENSKE NARODNE POPIEVKEj ZAGREBA^KOG FOLKLORISTE, MELOGRAFA I ETNOLOGA &RANJE +UHA^A (1834-1911). +UHA^ JE SAKUPLJAO I PROU^AVAO NARODNE NAPJEVE I, PREMA VLASTITIM RIJE^IMA, SAKUPIO UKUPNO OKO 4000 NARODNIH NAPJEVA. /VAJ ZBORNIK [TAMPAN JE U DVA TOMA, PRVI 1878, A DRUGI 1879, OBA U :AGREBU, U TISKARI I LITOGRAFIJI $RAGUTINA !LBRECHTA. +UHA^ JE NAPJEVE PODIJELIO PREMA SADR@AJU TEKSTA (TA^NIJE: PREMA SADR@AJU PRVOG STIHA PJESME) UMJESTO PREMA ETNI^KIM PODRU^JIMA. )PAK, PORED NASLOVA SVAKE PJESME STOJI I PODATAK ODAKLE POTI^E. ;TAMPAN KAO DIVOT IZDANJE, ]IRILICOM I U KVART FORMATU, kOVAJ JE ZBORNIK ODIGRAO VRLO ZNA^AJNU ULOGU U RA\ANJU I IZGRA\IVANJU NACIONALNOG MUZI^KOG SMJERA U (RVATSKOJ U 88 STOLJE]Uj.[50] $VOJICA FRANJEVACA IZ "OSNE, FRA 'RGA -ARTI] I )VAN &RANO *UKI], [TAMPALI SU JEDNU KNJIGU BOSANSKIH NARODNIH PJESAMA U NAKLADI KNJI@ARE ,AVOSLAVA (ARTMANA (3T. +UGLI) U :AGREBU. ,AVOSLAV (ARTMAN JE 1856. PREUZEO 'AJEVU k.ARODNU KNJI@ARUj, A NJEGA SU NASLIJEDILI 1881. GODINE DOTADA[NJI NJEGOVI SARADNICI !LBERT $EUTSCH I 3TJEPAN +UGLI.

0OMENUTA KNJIGA k"OSANSKA 0JESMARICA ILI JUNA^KA DJELA NA[IH DJEDOVA OPJEVANA OD HARNA NARODAj SA SLIKOM FRA 'RGE -ARTI]A SADR@I, PORED OSTALIH, NARODNE PJESME O +RALJEVI]U -ARKU, *UG-"OGDANU, )VI 3ENJANINU I -IJATU 4OMI]U. /VO JE DRUGO IZDANJE KNJIGE I VRIJEDAN PRILOG NACIONALNO-PROSVJETITELJSKOJ IDEJI ILIRSKOG POKRETA. k5ROTA :RINSKO-&RANKOPANSKAj %UGENA +UMI^I]A (:AGREB, 1892) JE ROMAN KOJIM JE AUTOR IZVR[IO NAJTRAJNIJI UTICAJ KOD [IROKE PUBLIKE. +NJIGA IMA SVOJERU^NU POSVETU %VGENIJA +UMI^I]A kSVOJEMU 0OBRATIMU (UGU "ADALI]Uj (U :AGREBU, 15 8)) 1895.). (UGO "ADALI] (1851-1900) BIO KNJI@EVNIK, PROFESOR I UPRAVNIK GIMNAZIJE U :AGREBU I VJEROVATNO MU JE U PRVO VRIJEME LI^NO PRIPADALA, DA BI POSLIJE, KO ZNA KAKVIM PUTEVIMA, DOSPJELA U BIBLIOTEKU 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU. 'RUPU VA@NIJIH KNJIGA [TAMPANIH U :AGREBU ZAVR[AVA k3POMEN-KNJIGA IZ "OSNEj )VANA ;ARI]A, KANONIKA VRHBOSANSKOGA, A IZDATA KAO DIVOT IZDANJE U ^AST BISKUPA *OSIPA *URJA 3TROSSMAYERA. /VA SPOMENICA U KVART FORMATU SADR@I MNOGE DRAGOCJENE PODATKE IZ ISTORIJE CRKVE NA TLU "OSNE I

134

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

(ERCEGOVINE. 3ADR@AJNO JE PODIJELJENA NA ^ETIRI DIJELA, PRVI DIO ^INI POHVALA 3TROSSMAYERU, DRUGI f PRIKAZ POVIJESTI BOSANSKE BISKUPIJE DO TURSKOG GOSPODSTVA, TRE]I DAJE ISTORIJU KATOLI^KE CRKVE U "OSNI, A ^ETVRTI f NAPIS O 3TOLNOJ CRKVI U <AKOVU. +NJIGA JE BOGATO ILUSTROVANA SA UKUPNO 147 SLIKA IZRA\ENIH PO FOTOGRAFIJAMA 3TJEPANA PL. /SKA U 3ARAJEVU. 0OSEBNO SU INTERESANTNE FOTOGRAFIJE GRADOVA "ANJALUKE, $OBOJA, 4RAVNIKA I DR. IZ TOG VREMENA (PO^ETAK 20. VIJEKA) KAO I PANORAMA 3ARAJEVA (=@@. 9), A VRIJEDAN JE I OSTALI FOTOGRAFSKO-DOKUMENTARNI MATERIJAL IZ PRO[LOSTI KATOLI^KE CRKVE U OVIM KRAJEVIMA. +NJIGA JE IZDATA 1901. U .AKLADI +APTOLA 6RHBOSANSKOGA I TISKU !NTUNA 3CHOLZA U :AGREBU. /D PREOSTALIH [TAMPARA IZ 19. VIJEKA VRIJEDNO JE JO[ SPOMENUTI !NTUNA *AKI]A, KOJI JE 1860. UTEMELJIO U :AGREBU VLASTITU TISKARU I KNJI@ARU, I +ARLA !LBRECHTA, KOJI JE 1856. OTVORIO ,ITOGRAFSKI ZAVOD, A GODINU DANA KASNIJE I [TAMPARIJU. 6A@NA JE JO[ I $IONI^KA TISKARA U :AGREBU, KOJA JE OTVORILA 1880. GODINE VLASTITU KNJI@ARU f k+NJI@ARU $IONI^KE TISKAREj DA BI PREKINULA RAD NEGDJE OKO 1900. GODINE. :A ^ITAVO OVO VRIJEME U 19. VIJEKU U :AGREBU JE [TAMPANO I MNO[TVO NOVINA, ^ASOPISA I OSTALIH PUBLIKACIJA. 5 OVOM VIJEKU NARODNA [TAMPA U (RVATSKOJ BILA JE U ISTIM TE[KO]AMA KAO I SRPSKA: kNA JEDNOJ STRANI BROJ ^ITALACA BIO JE SUVI[E MALI, A NA DRUGOJ STRANI PRITISAK VLASTI BIO JE VRLO TE@AKj.[51] k$ANICA ILIRSKAj JE BILA PRVI HRVATSKI KNJI@EVNI I KULTURNO-PROSVJETNI ^ASOPIS. 0OKRENUO JU JE I IZDAVAO U :AGREBU ,JUDEVIT 'AJ, A SLU@ILA JE KAO PROPAGANDNA GOVORNICA ILIRIZMA I SVESLAVIZMA. 5 "IBLIOTECI SE NALAZE GODI[TA: 1835, 1836. I 1837. KAO I 1847, 1848. I 1849.

k+OLOj (PODNASLOV: >LANCI ZA LITERATURU, UMJETNOST I NARODNI @IVOT), ^ASOPIS KOJI JE NASTOJAO DA BUDE NA VISINI SAVREMENE EVROPSKE KNJI@EVNE PUBLICISTIKE, IZA[AO JE PRVI PUT U :AGREBU 1842. "IBLIOTEKA )NSTITUTA POSJEDUJE SAMO GODI[TE BR. 5 IZ 1847. GODINE. k6IENACj, KNJI@EVNI ^ASOPIS S PODNASLOVOM k:ABAVI I POUCIj, POKRENULA JE 1869. U :AGREBU -ATICA HRVATSKA. )ZLAZIO JE JEDANPUT SEDMI^NO, A PRVI UREDNIK MU JE BIO <URO $E@ELI]. "IBLIOTEKA )NSTITUTA IMA, PREMA PODACIMA IZ KATALOGA, SVA GODI[TA OD BROJA 4 IZ 1872. DO BROJA 35 IZ 1903. GOD. k2ADj JE NAJSTARIJA I GLAVNA PUBLIKACIJA *UGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U :AGREBU. 0RVA KNJIGA k2ADAj POJAVILA SE 1867. 0REMA PODACIMA IZ KATALOGA "IBLIOTEKE, U NJOJ SE MOGU NA]I SVA GODI[TA OD 1867. PA SVE DO 1965. 3PISAK ZAGREBA^KE [TAMPE KOJA SE NALAZI U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU ZAVR[AVA ^ASOPIS k3TARINEj, TAKO\E IZDANJE *UGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI, SA GODI[TIMA OD BROJA 1 IZ 1968. DO BROJA 57 IZ 1978. GODINE. ) OVI SU PODACI UZETI SAMO IZ KATALOGA "IBLIOTEKE. /D KNJIGA [TAMPANIH VAN :AGREBA NAJVE]I BROJ JE IZ $UBROVNIKA. k$UBROVNIK JE ZAUZIMAO NARO^ITO IZUZETAN I VA@AN POLO@AJ KAKO U STARIJOJ KNJI@EVNOSTI TAKO I U RAZVOJU OP]EG KULTURNOG @IVOTA, OD PREPORODNOGA DOBA U 86 STOLJE]U PA SVE DO KRAJA NJEGOVA ZASEBNA POLO@AJA KAO REPUBLIKE (1810)j, PI[E "REVER[52] I DODAJE DA kZBOG NAJRAZLI^ITIJIH POLITI^KIH I KULTURNIH UTICAJA BILO JE U PRO[LOSTI OSIM KNJIGA [TAMPANIH NA NARODNOM JEZIKU, TAKO\ER, I ZNATAN BROJ DJELA JUGOSLAVENSKIH AUTORA NA LATINSKOM, TALIJANSKOM I DRUGIM JEZICIMAj.[53]. 4AKAV
135

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

JE ZAPRAVO SLU^AJ I SA k'RAMATIKOM ILIRSKOG JEZIKAj KOJU JE 1806. NA TALIJANSKOM JEZIKU IZDAO &RANJO -ARIJA !PENDINI. +NJIGA JE TISKANA U [TAMPARIJI !NTUNA (!NTONIJA) -ARTEKINIJA (-ARTECHIINI), POSLJEDNJEG [TAMPARA, KNJI@ARA I IZDAVA^A IZ $UBROVA^KE 2EPUBLIKE. $UBROVNIK JE NAKON NEKOLIKO BEZUSPJE[NIH POKU[AJA U 16. VIJEKU KONA^NO 1777. DOBIO KNJI@ARU +ARLA !NTONIJA /KIJA (#ARLO !NTONIO /CCHI), ^LANA ^UVENE VENECIJANSKE [TAMPARSKE I KNJI@ARSKE PORODICE, KOJI 1783, OSNIVA I [TAMPARIJU. /KI JE [TAMPAO UKUPNO 50 KNJIGA. .JEGOVU JE [TAMPARIJU ZATIM PREUZEO 1789. !NDRIJA 4REVISAN, KOJI JE TISKAO 59 KNJIGA, A 4REVISANA JE NASLIJEDIO !NTUN -ARTEKINI. +NJIGA k'RAMATICA DELLA LINGUA ILLIRICAj (=@@. 10) [TAMPANA JE 1808. GODINE U $UBROVNIKU ([TAMPARIJA -ARTEKINI). 4O JE TRE]A KNJIGA PO STAROSTI KOJA SE NALAZI U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA. !UTOR NJEN, &RANJO -ARIJA !PENDINI (&RANCESCO -ARIA !PPENDINI) RO\EN JE U )TALIJI 1768. GODINE (UMRO 1837), A U 2IMU JE ZAVR[IO TEOLO[KE NAUKE. /D 1792. @IVI U $UBROVNIKU I RADI KAO RAVNATELJ PIJARISTI^KOG REDA k#OLLEGIUM 2AGUSINUMj. .AU^IV[I U $UBROVNIKU NA[ JEZIK, ON SE POSVETIO PROU^AVANJU DUBROVA^KE POLITI^KE I KULTURNE PRO[LOSTI, DAJU]I U SVOJIM RADOVIMA MNOGO DRAGOCJENIH BIBLIO-GRAFSKIH PODATAKA O STARIM DUBROVA^KIM PISCIMA U OKVIRU NJIHOVIH BIOGRAFIJA. k'RAMMATICA DELLA LINGUA ILLIRICAj JE NAJVREDNIJI LINGVISTI^KI RAD !PENDINIJA. +AO OSNOVA OVOJ GRAMATICI POSLU@ILO JE [TOKAVSKO NARJE^JE (kDIALETTO DALMATOBOSNESEj) kKOJE !PENDINI SMATRA NAJSAVR[ENIJIM JU@NOSLOVENSKIM NARJE^JEMj.[54] /VA KNJIGA SA 302 STRANICE U FORMATU
136

OSMINE JEDNA JE OD NAJO[TE]ENIJIH U "IBLIOTECI I TREBA JE [TO JE MOGU]E PRIJE ZA[TITI OD DALJEG PROPADANJA. ;TAMPARIJU 0ETRA &RANA -ARTEKINIJA PREUZIMA GODINE 1870. $RAGUTIN 0RETTNER I SVE KNJIGE U NAREDNOM PERIODU IZ $UBROVNIKA [TAMPANE SU U OVOJ [TAMPARIJI. 4O JE SLU^AJ I SA PET OD UKUPNO SEDAM KNJIGA 6UKA 6R^EVI]A KOJE POSJEDUJE "IBLIOTEKA (DVIJE SU [TAMPANE U 0AN^EVU, U KNJI@ARI "RA]E *OVANOVI]A), 6UK 6R^EVI] (1811-1882), SKUPLJA^ NARODNOG BLAGA I FOLKLORIST, VRLO SE MLAD ODU[EVIO NARODNIM PJESMAMA I kPOSTAJE ODANI SARADNIK I POMAGA^ 6. +ARAD@I]A, S KOJIM SE UPOZNAO 1835. GODINE, U SAKUPLJANJU NARODNIH TVOREVINAj.[55] 5 KNJIGAMA KOJE JE IZDAO U $UBROVNIKU 6R^EVI] [TAMPA SAKUPLJENE NARODNE UMOTVORINE PO "OKI, #RNOJ 'ORI. $ALMACIJI I

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

(ERCEGOVINI, A OD SVE SKUPLJENE GRA\E NAJVI[E JE NARODNIH PJESAMA. 5 /SIJEKU JE KAO PRVA PRORADILA FRANJEVA^KA [TAMPARIJA U 18. VIJEKU (OD 1748. DO 1775), A DO KRAJA 19. VIJEKA OSNOVANO JE U /SIJEKU JO[ [EST [TAMPARIJA. *EDNA OD NJIH JE I NAKLADA $RAGUTINA (ARSCHA, GDJE JE [TAMPANO 1871. GODINE PETO IZDANJE k3ATIRAj -ATIJE 2ELJKOVI]A, JEDINA STARA KNJIGA OVOG PISCA U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA. -ORALNO-POU^NO PJESNI^KO DJELO k3ATIR ILITI DIVJI ^OVIKj, U KOME TAJ kNA[ 3LAVONAC, KAO PRAVO ^EDO PROSVJETITELJSKOG STOLJE]A KUDI ISKRENO I DOBRONAMJERNO ZLE NAVIKE I POROKE SVOJIH ZEMLJAKAj[56] [TAMPANO JE PRVI PUT U $RESDENU 1762. GODINE. $RUGO IZDANJE k3ATIRAj [TAMPANO JE 1779. GODINE U /SIJEKU, A OVO PETO IZDANJE [TAMPANO JE, KAKO IZDAVA^ VELI U 0REDGOVORU, JER SU SVA RANIJA IZDANJA KNJIGE PRODATA: k3TIZA[E NAM GLASOVI ODASVUD, DA JE ME\U TOBOM MILI NARODE PONESTALO ZADNJEGA 3ATIROVA IZDANJA, TE, DA BI NU@DNO BILO S NOVA GA TISKATIj. 4O DOVOLJNO GOVORI O POPULARNOSTI OVOG DJELA U NARODU. ! AKO JE ISTRO[ENOST KNJIGE ZNAK ^ESTOG KORI[]ENJA, ONDA SE I OVDJE MO@E KONSTATOVATI KAO I KOD !PENDINIJEVE k'RAMATIKEj: DA JE KNJIGA VJEROVATNO ZBOG VELIKE UPOTREBE POHABANA I DA JE SADA [TO HITNIJE TREBA ZA[TITI OD DALJEG PROPADANJA.

NEGO SE DALEKO MANJE I PREPISUJE NEGO U SREDNJEM VIJEKUj.[58] 4EK NEKOLIKO VIJEKOVA KASNIJE, GODINE 1866. ZEMUNSKI [TAMPAR )GNJAT 3APRON OTVARA U 3ARAJEVU [TAMPARIJU k3OPNONOVA PE^ATNJAj, KOJU JO[ ISTE GODINE VILAJETSKA UPRAVA OTKUPLJUJE I OSNIVA SVOJU k6ILAJETSKU PE^ATNJUj. $OLASKOM !USTRO-5GARSKE 1878. MRE@A [TAMPARIJA SE RELATIVNO BRZO [IRI, PA JE U AUSTROUGARSKOM PERIODU RADILO U 3ARAJEVU 15 [TAMPARIJA, U -OSTARU 8, U 4UZLI I "ANJALUCI PO 4, A [TAMPALO SE I PO OSTALIM MANJIM MJESTIMA. 5 3ARAJEVU JE k6ILAJETSKA [TAMPARIJAj PROMIJENILA IME U k:EMALJSKU [TAMPARIJUj. 0RVU PRIVATNU [TAMPARIJU OSNOVAO JE DR *ULIJE -AKANEC, A OD NJEGA SU JE OTKUPILI 3PINDLER I ,OSCHNER (TISKARA k3PINDLER I ,OSCHNERj), DA BI OD 1904. POSTALA VLASNI[TVO 4HEIRA I 6OGLERA I [TAMPALA POD FIRMOM k4ISKARA 6OGLER I DRUGOVIj SVE DO 1916. GODINE. k0RVA SRPSKA [TAMPARIJAj 2ISTE *. 3AVI]A (1869-1943) kOSNOVANA JE 1890. I LIJEPO RADILA SVE DO 1918j.[59] $VIJE GODINE KASNIJE (1892) UGLEDNI SARAJEVSKI KNJI@AR $ANIEL !. +AJON (1860-1918) OSNIVA KNJI@ARU I [TAMPARIJU kKOJA JE RASPOLAGALA JEVREJSKIM KVADRATASTIM I OKRUGLIM SLOVIMA I BILA U STANIU DA [TAMPA SVE VRSTE JEVREJSKIH KNJIGAj.[60] $VIJE NAJSTARIJE KNJIGE IZ BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG INSTITUTA [PAMPANE NA TERITORIJI "OSNE I (ERCEGOVINE SU k.ARODNO BLAGOj, KOJU JE NAPISAO -EHMED-BEG +APETANOVI] ,JUBU[AK, I k.ARODNE PJESME -UHAMEDOVACA U "OSNI I (ERCEGOVINIj +OSTE (}RMANNA, OBJE [TAMPANE U 3ARAJEVU GODINE 1888. 0RVA KNJIGA VE] MOTOM NA NASLOVNOJ STRANICI (k0OSLOVICA JE ME\U RIJE^IMA KAO MJESEC ME\U ZVIJEZDAMAj) POKAZUJE
137

"B>=;9 OH5AD5B9 I BCGB= = H9F79;CJ=B= [57]

0RVU [TAMPARIJU U "OSNI I (ERCEGOVINI OSNOVAO JE "O@IDAR 'ORA@DANIN 1519. (ILI 1521. ILI 1529) GODINE U 'ORA@DU I [TAMPAO U NJOJ DVIJE KNJIGE, DA BI SE DVIJE GODINE KASNIJE [TAMPARIJA UGASILA. k/D TADA NASTAJE PERIOD OD 345 GODINA U KOME SE U "OSNI I (ERCEGOVINI NE SAMO NE [TAMPA

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

KAKAV JE NJEN SADR@AJ: NARODNE POSLOVICE, MUDRE IZREKE, NARODNE POPIJEVKE, PRI^E I PJESME, A DONOSI U DODATKU I PREVOD ARAPSKIH, PERSIJSKIH I TURSKIH POSLOVICA. +NJIGA JE [TAMPANA ]IRILICOM U [TAMPARIJI k3PINDLER I ,OSCHNERj, A IZ UVODA SAZNAJEMO DA JE VE] IZA[LO LATINI^NO IZDANJE OVE KNJIGE. .JEN AUTOR -EHMED-BEG +APETANOVI] ,JUBU[AK BIO JE UREDNIK LISTA k"O[NJAKj (1891-1910) I kVJEROVATNO I POD UTICAJEM 6UKA 6R^EVI]A, SA KOJIM SE NALAZIO ISTOVREMENO U 4REBINJUj[61] SAKUPLJAO NARODNE POSLOVICE, UZRE^ICE I PJESME, A BIO JE INA^E I VRLO POPULARAN KAO PROSVJETITELJ.[62] $RUGA KNJIGA IZ 1888. GODINE, k.ARODNE PJESME -UHAMEDOVACA U "OSNI I (ERCEGOVINIj KNJ. ), [TAMPANA JE LATINICOM U :EMALJSKOJ [TAMPARIJI. 0JESME JE SABRAO +OSTA (}RMANN (1850-1923), SAVJETNIK ZEMALJSKE VLADE ZA "OSNU I (ERCEGOVINU, DIREKTOR :EMALJSKOG MUZEJA I UREDNIK k'LASNIKA :EMALJSKOG MUZEJAj. 5 PREDGOVORU OVE KNJIGE +OSTA (}RMANN VELI DA SU SLAVNI 6UK 3TEFANOVI] +ARAD@I], 0ETRANOVI], 3IMO -ILUTINOVI] I DRUGI REVNICI SAKUPILI, S MALIM IZUZECIMA, UGLAVNOM PJESME NIKLE ME\U KR[TENIM DIJELOM NARODA, A JUNA^KE I DRUGE PJESME -UHAMEDOVACA OSTADO[E SKRIVENE U ZABITI, IAKO kOVE PJESNE NE ZAOSTAJU NI NAJMANJE IZA SVOJIH DRUGARICA KOJE @IVE MEGJU KR[TENIM NARODOMj, PA @ELI OVOM KNJIGOM DATI PRIMJER kKAKO BI TREBALO TAJ BISER SABRATI, DA NE PROPANE, A S NJIME DA NE PROPANE USPOMENA NA STARU SLAVU I STARE JUNAKE, NA DJEDOVE NJIHOVEj. 6E] SLJEDE]E 1889. GODINE +OSTA (}RMANN JE [TAMPAO I DRUGI DIO, KNJIGU )) k.ARODNIH PJESNI -UHAMEDOVACA U "OSNI I (ERCEGOVINIj. /VAKVE KNJIGE SU ME\U -USLIMANIMA BILE VEOMA POPULARNE I KADA BI IZA[LE IZ [TAMPE BIVALE kPROSTO RAZGRABLJENEj:[63] kKAO PRIMJER UZE]EMO (}RMANNOVE
138

NARODNE PJESME, KOJE SU KUPOVALI I STANOVNICI NAJZABITIJIH SELAj.[64] )DU]I DALJE PO HRONOLOGIJI [TAMPANJA, NAILAZIMO NA DVIJE KNJIGE [TAMPANE U -OSTARU I OD ISTOG PISCA f -ARKA #ARA: k-OJE SIMPATIJEj, ZBIRKU KNJI@EVNIH SLIKA I STUDIJA O POZNATIM NA[IM I STRANIM PISCIMA,[65] [TAMPANU 1897. GODINE I k.IZ RODNO PRIMORJEj SA SLIKAMA SA *ADRANA, IZ 1899. GODINE, OBJE IZDATE KAO DIVOT IZDANJE SA ZLATNOREZOM U IZDANJU +NJI@ARNICE 0AHER I +ISI]A U -OSTARU. /D KNJIGA [TAMPANIH VAN 3ARAJEVA, OSIM OVE DVIJE KNJIGE IZ -OSTARA, IMA JO[ SAMO JEDNA, [TAMPANA U $. 4UZLI 1903. 4O JE k.A[A PJESMAj, ANTOLOGIJA NARODNIH I UMJETNI^KIH PJESAMA *OSIPA -ILAKOVI]A, IZDATA U TISKU *. 3CHRMACHERA, A O TRO[KU ). +. /STOJI]A. -ILAKOVI] JE BIO NASTAVNIK -U[KE U^ITELJSKE [KOLE U 3ARAJEVU, SARADNIK k"EHARAj I kISTAKNUTI PISAC NA POLJU BELETRISTIKEj.[66] 5 OVOJ SE ANTOLOGIJI NALAZE PORED NARODNIH I VELIKI BROJ PJESAMA NAJPOZNATIJIH NA[IH KNJI@EVNIKA TOGA VREMENA I IZ SVIH KRAJEVA. -ILAKOVI] JE, TAKO\E TRO[KOM SVOG MECENE ). +. /STOJI]A, DVIJE GODINE KASNIJE IZDAO U 3ARAJEVU DRUGI DIO OVE KNJIGE POD NAZIVOM k.A[A PJESMA, ANTOLOGIJA HRVATSKOG I SRPSKOG PJESNI[TVAj. +NJIGU JE [TAMPALA TISKARA k6OGLER I DRUGOVIj U 3ARAJEVU, 1905. !NTOLOGIJA DONOSI NA 743 STRANICE 85 NARODNIH PJESAMA I OGROMAN BROJ kUMJETNIHj PJESAMA VELIKOG BROJA AUTORA, PO^EV[I OD -ARKA -ARULI]A, (ANIBALA ,U^I]A, 0ETRA (EKTOROVI]A, PA SVE DO SAVREMENIH PISACA TOGA DOBA .AZORA, $U^I]A, ;ANTI]A, +RANJ^EVI]A, ;ENOE, :MAJA, 0RERADOVI]A I DRUGIH. *O[ ]EMO NA]I JEDNU KNJIGU *OSIPA -ILAKOVI]A IZ 1915. GODINE: k3U@ANJ,

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

PABIRCI PO NARODNOJ POEZIJIj, IZDANJE :EMALJSKE [TAMPARIJE U 3ARAJEVU, U KOJOJ AUTOR OBRA\UJE TEMU ZATO^ENI[TVA, ILUSTRUJU]I TO PRIMJERIMA IZ NARODNIH PJESAMA. )Z 1908. GODINE JE ZBIRKA ETNOGRAFSKIH NAPISA k IVOT I OBI^AJI (RVATA KATOLI^KE VJERE U "OSNI I (ERCEGOVINIj, U KOJOJ AUTOR .IKOLA "UCONJI] IZNOSI SVOJA ZAPA@ANJA O PORODU, DJETINJSTVU, A[IKOVANJU, PRO[NJI, SVADBI, BOLOVANJU, LIJE^ENJU, SMRTI I POKOPU (RVATA U OVOM KRAJU. +NJIGA JE IZA[LA U TISKU I NAKLADI $ANIELA !. +AJONA. 0RED KRAJ ) SVJETSKOG RATA IZA[LE SU U 3ARAJEVU I DVIJE KNJI@EVNE STUDIJE !RSENA 7ENZELIDESA: k)VO 6OJNOVI] 5@I^KIj IZ 1917. GODINE I k+NJI@EVNE STUDIJEj IZ 1918. GODINE. /VU DRUGU KNJIGU IZDAO JE U VLASTITOJ NAKLADI I DAJE U NJOJ PORED OSTALOG, KNJI@EVNI PRIKAZ DJELA !. '. -ATO[A I 6. .AZORA. /D NOVINA I ^ASOPISA [TAMPANIH U "OSNI I (ERCEGOVINI, BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA POSJEDUJE k'LASNIK :EMALJSKOG MUZEJAj, k.ADUj, k"OSANSKU VILUj I k;KOLSKI VJESTNIKj, SVE IZ 3ARAJEVA. k'LASNIK :EMALJSKOG MUZEJAj JE PO^EO IZLAZITI 1889. U 3ARAJEVU KAO PRVI I JEDINI NAU^NI ^ASOPIS U OVOM PERIODU U "OSNI I (ERCEGOVINI. /D SVOJIH PRVIH BROJEVA JE kSVRATIO NA SEBE (A SAMIM TIM I NA "OSNU I (ERCEGOVINU) PA@NJU EVROPSKE NAU^NE JAVNOSTI I DO DANAS OSTAO ME\U NAJUGLEDNIJIM I NAJTRA@ENIJIM NAU^NIM REVIJAMA KOJE IZLAZE U NA[OJ ZEMLJI.[67] 5KUPNO SU U PERIODU 1889-1955. IZA[LA 64 GODI[TA, OD ^EGA "IBLIOTEKA IMA, PREMA PODACIMA KATALOGA "IBLIOTEKE, SVE BROJEVE OD GODI[TA 3 IZ 1891. DO GODI[TA 55 IZ 1943. "IBLIOTEKA POSJEDUJE JEDNO GODI[TE ^ASOPISA k.ADAj () GODI[TE ZA 1895.), KOJI JE

IZLAZIO OD JANUARA TE GODINE SVE DO KRAJA 1903. U 3ARAJEVU, DVAPUT MJESE^NO. 5REDNIK k.ADEj JE BIO +OSTA (}RMANN, A JEDAN OD GLAVNIH NJENIH SARADNIKA 3ILVIJE 3TRAHIMIR +RANJ^EVI]. k"OSANSKU VILUj (=@@. 11), LIST ZA ZABAVU, POUKU I KNJI@EVNOST, POKRENULA JE GRUPA SRPSKIH U^ITELJA NA ^ELU SA .IKOLOM +A[IKOVI]EM 1885. GODINE, DA BI IZLAZILA SVE DO PO^ETKA PRVOG SVJETSKOG RATA, 1914. GODINE. /NA JE kOD PRVOG BROJA OBILJE@AVALA SVOJE NACIONALNO GLEDI[TE I SUPROTSTAVLJALA SE TE@NJAMA STRANOG ZAVOJEVA^A, PROPOVIJEDALA MISAO O JEDINSTVU 3RBA OKUPLJAJU]I SARADNIKE IZ RAZNIH SRPSKIH KRAJEVAj.[68] 5 k6ILIj PREOVLA\UJE ETNOGRAFSKO-FOLKLORNI MATERIJAL, [TO ^INI BOGATU GRADNJU ZA IZU^AVANJE NARODNOG @IVOTA I NARODNE

139

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

POEZIJE. "IBLIOTEKA POSJEDUJE SLJEDE]A GODI[TA: 7 IZ 1892, GODI[TE 8 IZ 1893, GODI[TE 10 IZ 1895, 11 IZ 1896, 12 IZ 1897. I 13 IZ 1898, KAO I GODI[TA 23, 24, 25, 26. I 28. 5 "IBLIOTECI SE JO[ NALAZE UVEZANA GODI[TA k;KOLSKOG VJESTNIKAj I TO OD GODI[TA 3 IZ 1896. DO GODI[TA 12 IZ 1905. GODINE. /VAJ PEDAGO[KI LIST JE INA^E IZLAZIO U 3ARAJEVU, U PERIODU OD 1894. DO 1929. GODINE.

IMAJU VRIJEDNOST KAO RARITETI, POSEBNO KNJIGE STARE PREKO 200 GODINA. "IBLIOTEKA IMA DVA KATALOGA: AUTORSKOIMENSKI I MJESNI KATALOG. / KORI[]ENJU KNJIGA SE NE VODI NIKAKVA EVIDENCIJA, ALI S OBZIROM DA JE MALO STUDENATA SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA, MO@E SE PRETPOSTAVITI DA SE I MALO KORISTE, POGOTOVO NE STARIJE KNJIGE. :BOG NEDOSTATKA PROSTORA KNJIGE SU SMJE[TENE U MAGACINE &ILOZOFSKOG FAKULTETA, UDALJENE OD STUDENATA, I TO JE JEDAN OD RAZLOGA [TO SE SLABO KORISTE. /D ^ITAVOG FONDA NA[IH KNJIGA JEDINO SE RJE^NICI I ENCIKLOPEDIJE NALAZE U SAMOM )NSTITUTU KAO NAJTRA@ENIJE KNJIGE, PA SE STOGA NAJVI[E I KORISTE. "IBLIOTEKA POSJEDUJE UKUPNO OKO 65.000 KNJIGA, OD KOJIH ^ETVRTINU ^INE KNJIGE IZ *UGOSLAVIJE, A OD NJIH JE OKO 200 KNJIGA IZ 18. I 19. VIJEKA, NE RA^UNAJU]I SLOVENA^KE. 5 BIBLIOTEKU 3LAVENSKOG INSTITUTA SU DOSPJELE VRLO VJEROVATNO IZ OKOLNIH GRADSKIH BIBLIOTEKA, A KOJE SU IH SVOJEVREMENO DOBILE KUPOVINOM, POZAJMICOM, RAZMJENOM, POKLONOM. 2EKONSTRUISATI PUTEVE NA[E KNJIGE DO OVE "IBLIOTEKE PRAKTI^NO JE NEMOGU]E, ALI SE MOGU NA OSNOVU [TAMBILJA, PE^ATA, ZAPISA I POSVETA UTVRDITI BAR NEKE POLAZNE ^INJENICE. .A PRIMJER, PE^ATI I [TAMBILJI NA KNJIGAMA POKAZUJU DA SU NEKE OD NJIH PRIPADALE 'RADSKOJ KNJI@NICI U +ARLOVCU, $JEVOJA^KOJ [KOLI U $. 4UZLI, KNJI@NICI )) @ENSKE REALNE GIMNAZIJE U :AGREBU. .EKOLIKO KNJIGA IMA ORIGINALNE POSVETE I POTPISE NJENIH AUTORA: %UGENA +UMI^I]A NA DVIJE KNJIGE, *ANKA ,ESKOVARA I MANJE POZNATOG PRIPOVJEDA^A *. $RA@ENOVI]A. .AJSTARIJA KNJIGA "IBLIOTEKE k$E REGNO $ALMATIAE ET #ROATIAE LIBRI SEXj DO[LA JE IZ

/A"#!+3A"
-NOGO JE NA[IH STRANIH KNJIGA RASUTO PO %VROPI. :A MNOGE OD NJIH SE ZNA GDJE SU I KOJE SU, A ZA JO[ VI[E NA[IH STARIH KNJIGA SE NI[TA NE ZNA, JER LE@E U MAGACINIMA RAZNIH BIBLIOTEKA, MANASTIRA, PO TAVANIMA I KO ZNA JO[ GDJE, NEZASLU@ENO ODBA^ENE I ZABORAVLJENE OD SVIH. /VAJ RAD JE MALI PRILOG TOME DA SE BAR NEKOLIKO STOTINA NA[IH STARIH KNJIGA SKRIVENIH U MAGACINU JEDNOG NJEMA^KOG INSTITUTA IZVU^E NA SVJETLO DANA I DA SE SAZNA ZA NJIH, DA BI MO@DA PONOVO MOGLE DA POSLU@E NEKOME. 0RI SELEKCIJI KNJIGA UZETA JE PROIZVOLJNO KAO GORNJA GRANICA GODINA 1900. (KOD KNJIGA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE f 1918) DA BI SE SVA TA GRA\A MOGLA STAVITI U NEKI OKVIR, PA MAKAR BIO ON I FORMALISTI^KI. /DABRANA MATERIJA JE ZATIM PODIJELJENA PO VIJEKOVIMA, A UNUTAR NJIH PO MJESTU [TAMPANJA. 3LAVENSKI INSTITUT, U SASTAVU 5NIVERZITETA U +ELNU, PO^EO JE DA RADI 1953, DAKLE, PRIJE NE[TO MANJE OD TRIDESET GODINA. 0O TOME BI SE MOGLO PRETPOSTAVITI DA JE BIBLIOTEKA OVOG INSTITUTA MLADA I DA POSJEDUJE SAMO NOVIJE KNJIGE. 0REGLED KNJI@NOG FONDA "IBLIOTEKE, NAPROTIV, POKAZUJE DA U NJOJ IMA I VELIKI BROJ STARIH KNJIGA, OD KOJIH NEKE
140

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

"UDIMPE[TE. .EKE SU KUPLJENE U KNJI@ARAMA I ANTIKVARIJATIMA, DRUGE OD *UGOSLAVENSKE AKADEMIJE. .AJVE]I JE BROJ KNJIGA SA POTPISIMA I ZABILJE[KAMA NJIHOVIH RANIJIH VLASNIKA I ^ITA^A. 3VI OVI ZNACI, PO^EV OD POTPISA, ZABILJE[KI, POSVETA DO RAZNIH [TAMBILJA I PE^ATA POKAZUJU DA SU KNJIGE PRIPADALE KAKO LJEKARIMA, SVE[TENICIMA, OFICIRIMA, TAKO I SREDNJEM SLOJU KOJI SE [KOLOVAO, STUDENTIMA I \ACIMA. +NJIGE POTI^U IZ SVIH KRAJEVA ZEMLJE, A NAJVI[E IZ :AGREBA I "EOGRADA. /D NA[IH STARIH KNJIGA IZ. 18. VIJEKA "IBLIOTEKA POSJEDUJE SAMO DVIJE: NAJSTARIJA JE NA LATINSKOM k$E REGNO $ALMAIAE ET #RFOATIAE LIBRI SEXj IZ 1758. )VANA ,UCIUSA, A NAJSTARIJA NA NA[EM JEZIKU k2AZGOVOR UGODNI NARODNI SLOVINSKOGAj IZ 1780. !NDRIJE +A^I]A -IO[I]A. /BJE SU, IAKO STARE PREKO 200 GODINA I PRAVI RARITETI, ME\U OSTALIM KNJIGAMA, NE DR@E SE ODVOJENO NITI SE NA BILO KOJI NA^IN NASTOJE ZA[TITITI. )AKO JE 6ENECIJA BILA PRETE@NO I NAJVE]IM DIJELOM MJESTO [TAMPANJA NAJSTARIJIH NA[IH KNJIGA, U OVOJ "IBLIOTECI NEMA NITI JEDNE KNJIGE [TAMPANE O NJOJ. 2AZLOG JE SVAKAKO U TOME [TO SE U 19. STOLJE]U, IZ KOJEG SU GOTOVO SVE STARE KNJIGE IZ "IBLIOTEKE, CENTAR NA[EG [TAMPARSTVA POMJERIO PREMA "E^U, :AGREBU, "EOGRADU, 0E[TI. 5 "E^U SU UKUPNO [TAMPANE 22 KNJIGE IZ "IBLIOTEKE, OD NJIH JE SAMO 6UKOVIH 18. 4O JE I RAZUMLJIVO KAD SE ZNA KOLIKO JE 6UK DUGO @IVIO U "E^U, PUTOVAO PO %VROPI I UPOZNAVAO EVROPSKU JAVNOST SA NA[IM NARODNIM BLAGOM. 3ASTAV FONDA "IBLIOTEKE POKAZUJE DA JE .IJEMCE NAJVI[E ZANIMAO U KNJIGAMA NA[IM ETNOGRAFSKO-FOLKLORNI ELEMENT, TAKO DA JE, NE SLU^AJNO, NAJVI[E KNJIGA U "IBLIOTECI, UOP[TE, OD SAKUPLJA^A

NARODNIH UMOTVORINA 6UKA +ARAD@I]A, 6UKA 6R^EVI]A, A I VELIKI BROJ ANTOLOGIJA kNARODNIH I UMJETNIHj PJESAMA POTVR\UJE OVU TEZU. /D SVIH NA[IH [TAMPARIJA U PRVOJ POLOVINI 19. VIJEKA U "E^U BILA JE NAJZNA^AJNIJA, PORED $AVIDOVI]EVE, [TAMPARIJA *ERMENSKOGA MANASTIRA, U KOJOJ JE 6UK OBJAVIO GOTOVO SVA SVOJA PRVA IZDANJA. "EOGRAD JE NA TRE]EM MJESTU PO BROJU U NJEMU [TAMPANIH KNJIGA, UKUPNO 17, A OD TOGA 9 JE [TAMPANO U $R@AVNOJ [TAMPARIJI. .AJSTARIJA KNJIGA OVDJE [TAMPANA JE k IVOT I PRIKLJU^ENIJAj $OSITEJA /BRADOVI]A IZ 1833. GODINE, A ZATIM SLIJEDI NIZ KNJIGA <URE $ANI^I]A, 3TOJANA .OVAKOVI]A I DRUGIH. ) PO SASTAVU KNJIGA [TAMPANIH U "EOGRADU VIDI SE KRITERIJ IZBORA USMJEREN KA NARODNOJ KNJI@EVNOSTI I JEZIKU. "IBLIOTEKA POSJEDUJE I SVA IZDANJA 3RPSKE KNJI@EVNE ZADRUGE OD 1892. DO 1971. GODINE I VI[E GODI[TA OBA 'LASNIKA (3RPSKE SLOVESNOSTI I 3RPSKOG U^ENOG DRU[TVA), KAO I ,ETOPIS -ATICE SRPSKE IZ .OVOG 3ADA. /D UKUPNO 162 STARE KNJIGE IZ "IBLIOTEKE NAJVI[E IH JE [TAMPANO U (RVATSKOJ f 94, OD TOGA U :AGREBU 64, $UBROVNIKU 12, A U OSTALIM GRADOVIMA HRVATSKIM f 18. :AGREB JE IMAO VELIKI BROJ [TAMPARIJA I BIO U TO VRIJEME NA[ NAJJA^I [TAMPARSKI CENTAR. 3TOGA NIJE NI ^UDO [TO JE NAJVI[E KNJIGA [TAMPANIH IZ OVOG GRADA ZASTUPLJENO U BIBLIOTECI 3LAVENSKOG INSTITUTA. .I $UBROVNIK MNOGO NE ZAOSTAJE, A U NJEMU JE [TAMPANA PO STAROSTI TRE]A KNJIGA (1808). /D PERIODIKE U (RVATSKOJ, "IBLIOTEKA POSJEDUJE VELIKI BROJ RAZNIH NOVINA I ^ASOPISA. 0OSEBNO SU VRIJEDNA PRVA GODI[TA k$ANICE ILIRSKEj, k+OLAj, k6IENCAj I DR. 5 "IBLIOTECI SE NALAZI VEOMA MALI BROJ STARIH KNJIGA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE [TAMPANIH
141

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

DO 1918, SVEGA 10. :A UTJEHU, "IBLIOTEKA POSJEDUJE VELIKI BROJ ^ASOPISA: k.ADUj, k'LASNIK :EMALJSKOG MUZEJAj, k"OSANSKU VILUj I k;KOLSKI VJESTNIKj, SVE IZ 3ARAJEVA. 4O SU BILE STARE KNJIGE BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG INSTITUTA, NJIH STOTINJAK. 6JEROVATNO SVE NA[E VELIKE BIBLIOTEKE IMAJU OVE OPISANE PRIMJERKE, ALI JE SIGURNO DA I PO MNOGIM '( #&/ + *E")*+:
&OTOGRAFIJE NASLOVNIH STRANICA

DRUGIM NJEMA^KIM BIBLIOTEKAMA KAO I MANASTIRIMA IMA JO[ MNOGO VRIJEDNIJIH KNJIGA ZA KOJE NIKO NE ZNA, KNJIGA KOJE TREBA PRONA]I I DATI IM NOVI @IVOT. :ATO NEKA OVAJ PRILOG BUDE SAMO PO^ETAK OVOG VELIKOG POSLA I VRA]ANJA DUGA NA[IM STARIM KNJIGAMA.

1. k$E REGNO $ALMATIAE ET #ROATIAE LITORI SEXj IZ 1758. ). ,UCIUSA 2. k2AZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINISKOGAj IZ 1780. !NDRIJE +A^I]A 3. k:ABAVNIKj, $IMITRIJE $AVIDOVI]A IZ 1816. GODINE 4. k$ANICAj, ZABAVNIK 6UKA +ARAD@I]A IZ 1826. GODINE 5. k3RBSKA NOVINA ILI MAGAZIN ZA HUDO@ESTVOj, KNJI@ESTVO I MODUj, 1838. 6. k IVOT I PRIKLJU^ENIJAj $OSITEJA /BRADOVI]A IZ 1833. GODINE 7. k>TENJA I EVANGELIUMIj, !LEKSANDRA !LAGOVI]A IZ 1831. GODINE 8. k$ANICZA ZAGREBECHKAj, IZ 1845. GODINE 9. 0ANORAMA 3ARAJEVA, IZ k3POMEN-KNJIGE IZ "OSNEj ), ;ARI]A, 1901. 10. k'RAMMATICA DELA LINGUA IILIRICAj &RANJE -. !PENDINIJA, 1808. 11. k"OSANSKA VILAj IZ 1892. GODINE

G#A,% /,&( ):6/2)

# *E(A*+(A:

1. +NJI@NI FOND BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG )NSTITUTA U +ELNU 2. +ATALOZI BIBLIOTEKE 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU 3. 2AZGOVOR S OSNIVA^EM 3LAVENSKOG INSTITUTA U +EINU, PROF. DR 2AJNHOLDOM /LE[OM (2EINHOLD

/LESCH)

,)4%2!452!
"A[OVI], ,JUBINKA: $GBCJ= =GHCF=>9 D=GA5, ?B>=;9 = 6=6@=CH9?5, 3ARAJEVO, 1975. "REYER, -IRKO: / GH5F=A = F=>9H?=A >I;CG@5J9BG?=A ?B>=;5A5, :AGREB, 1952. EB7=?@CD98=>5 JI;CG@5J=>9, )ZDANJE I NAKLADA ,EKSIKOGRAFSKOG ZAVODA &.2*, :AGREB, -#-,6 (1955). (AD@IOSMANOVI], ,AMIJA: B=6@=CH9?9 I BCGB= = H9F79;CJ=B= N5 JF=>9A9 5IGHFCI;5FG?9 J@585J=B9, 3ARAJEVO, 1980. +ARAD@I], 6UK 3TEFANOVI]: #CJ= N5J>9H ;CGDC85 B5O9;5 IGIG5 HF=GH5, "E^, 1847.

142

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

5H5@C; B=6@=CH9?9 "5H=79 GFDG?9, ), 3RPSKE KNJIGE 1494-1847, .OVI 3AD, 1950 5H5@C; ?B>=;5 B5 >9N=7=A5 >I;CG@CJ9BG?=< B5FC85 1519-1867. .ARODNA BIBLIOTEKA 3RBIJE, "EOGRAD, 1975. +ECMANOVI], )LIJA: +I? 5F584=Q, B>9;CJ 4=JCH = F58, 3ARAJEVO, 1947. +LAI], 6JEKOSLAV: B>=45FGHJC I HFJ5H5, :AGREB, 1922. +RE[EVLJAKOVI], (AMDIJA: (5F5>9JC N5 JF=>9A9 5IGHFCI;5FG?9 IDF5J9 (1878-1918), 3ARAJEVO, 1969. ,EOVAC, 3LAVKO: %CFHF9H= GFDG?=< D=G575 -I- J9?5, "EOGRAD, 1978. .OVAKOVI], 3TOJAN: (FDG?5 6=6@=C;F5:=>5 N5 BCJ=>I ?B>=49JBCGH, 1741-1867. "EOGRAD, 1869. "API], -ITAR: )F5;CA ?I@HIFBC; B5G@>9P5, 3ARAJEVO, 1975. 0ETROVAC, 3. -IHAJLO: $;@98 =N =GHCF=>9 OH5AD9, "EOGRAD, 1951. 0LAV[I], ,AZAR: (FDG?9 OH5AD5F=>9 C8 ?F5>5 -+ 8C DC@CJ=B9 -I- J9?5, "EOGRAD, 1959. ;I[KOVI], *ULIJA: $GBCJ= DCNB5J5B>5 ?B>=;9, "EOGRAD, 1963. ;UMAREVI], 3VETISLAV: 0H5AD5 I (F65 8C 1839, "EOGRAD, 1936. 6IDOVI], $RAGO: $DOH5 =GHCF=>5 6=6@=CH9?5, 3ARAJEVO, 1964. IVANOVI], :. -ILAN: B=6@=C;F5:=>5 (FDG?9 ?B>=49JB9 N58FI;9 1892-1967. "EOGRAD, 1967.

F+)%&*E:
[1] -IRKO "REYER: / STARIM I RIJETKIM JUGOSLAVENSKIM KNJIGAMA, :AGREB, 1952, STR. 5. [2] 0ODATKE O PORIJEKLU KNJIGA NISAM DOBIO, A NISAM NA[AO NI LITERATURU O NASTANKU )NSTITUTA. *EDINI ODGOVOR NA TO PITANJE JE BIO DA SE TRENUTNO STUDIJA PROFESORA /LESCHA O ISTORIJATU 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU NALAZI U [TAMPI. +AO VRIJEME IZLA@ENJA NAVEDENA JE IDU]A GODINA. $. -. [3] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, :AGREB, 1955, 6, STR. 560. [4] )STO. [5] )STO. [6] )STO. [7] -IRKO "REYER: / STARIM I RIJETKIM JUGOSLOVENSKIM KNJIGAMA, :AGREB, 1952, STR. 37. [8] )STO. [9] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, 6, STR. 170. [10] ,AZAR 0LAV[I]: 3RPSKE [TAMPARIJE OD KRAJA 86 DO POLOVINE 8)8 VEKA, "EOGRAD, 1959, STR. 26. [11] *ULIJA ;I[KOVI]: /SNOVI POZNAVANJA KNJIGE, "EOGRAD, 1963, STR. 67. [12] )STO, STR. 68. [13] ,JUBINKA "A[OVI]: /SNOVI ISTORIJE PISMA, KNJIGE I BIBLIOTEKA, 3ARAJEVO, 1975, STR. 67. [14] ;I[KOVI]: NAV. DJELO, STR. 70. [15] ;EST KNJIGA ZA GODINE 1815, 1816, 1818, 1819, 1820. I 1821. U "E^U, TE PO DVIJE U "EOGRADU (ZA 1833. I 1836) I +RAGUJEVCU (ZA 1834. I 1835). [16] 3VETISLAV ;UMAREVI]: ;TAMPA U 3RBA DO 1839, "EOGRAD, 1936, STR. 83. [17] $RAGO 6IDOVI]: /P[TA ISTORIJA BIBLIOTEKA, 3ARAJEVO, 1964, STR. 129. [18] )LIJA +ECMANOVI]: 6UK +ARAD@I], NJEGOV @IVOT I RAD, 3ARAJEVO, 1947.

143

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN -ETLI]

[19] )STO [20] +OMPLETAN SADR@AJ: f +ALENDAR ZA GODINU 1826 0O^ETAK OPISANI JA 3RPSKI NAMASTIRA 'LAVNE RAZLIKE IZME\U DANA[NJEGA 3LAVENSKOGA I 3RPSKOG JEZIKA ITIJE !JDUK-6ELJKA 0ETROVI]A /DGOVOR 2USKOME RECENZENTU -ARKO +RALJEVI] I 6ILA 3RBI U $ONAVEPRU )MENA ''. PRENUMERANTA [21] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE )), STR. 658-659. [22] )LIJA +ECMANOVI]: 6UK +ARAD@I], NJEGOV @IVOT I RAD, 3ARAJEVO, 1947. STR. 18. [23] 6UK 3TEFANOVI] +ARAD@I]: .OVI ZAVJET GOSPODA NA[EGA )SUSA (RISTA, IZ 0REDGOVORA, "E^, 1826, STR. 6. [24] 3LAVKO ,EOVAC: 0ORTRETI SRPSKIH PISACA 8)8 VEKA, "EOGRAD, 1978, STR. 43. [25] )STO, STR. 46. [26] 0OGL. U "IBLIOGRAFIJU, NA KRAJU OVOG RADA. [27] *ULIJA ;I[KOVI]: /SNOVI POZNAVANJA KNJIGE, "EOGRAD, 1063, STR. 70. [28] ,AZAR 0LAV[I]: 3RPSKE [TAMPARIJE OD KRAJA 86 DO POLOVINE 8)8 VEKA, "EOGRAD, 1959, STR. 275. [29] )ZME\U OSTALIH, OD 6UKA +ARAD@I]A, 3TANKA 6RAZA, .JEGO[A, )VANA -A@URANI]A, 0ETRA 0RERADOVI]A I ". 2ADI^EVI]A. [30] ,AZAR 0LAV[I]: 3RPSKE [TAMPARIJE OD KRAJA 86 DO POLOVINE 8)8 VEKA, "EOGRAD, 1959, STR. 272. [31] )STO, STR. 274. [32] )STO, STR. 275. [33] -IRKO "REYER: / STARIM I RIJETKIM JUGOSLAVENSKIM KNJIGAMA, :AGREB, 1952, STR. 16. [34] 3VETISLAV ;UMAREVI]: ;TAMPA U 3RBA DO 1839, "EOGRAD, 1936, STR. 95. [35] ,AZAR 0LAV[I]: 3RPSKE [TAMPARIJE OD KRAJA 86 DO POLOVINE 8)8 VEKA, "EOGRAD, 1959, STR. 144. [36] )STO, STR. 8. [37] 3TOJAN .OVAKOVI]: 3RPSKA BIBLIOGRAFIJA ZA NOVIJU KNJI@EVNOST 1741-1867, "EOGRAD, 1860, STR. 269. [38] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, 6, STR. 308. [39] )STO, 6))), STR. 112. [40] ,JUBINKA "A[OVI]: /SNOVI ISTORIJE PISMA, KNJIGE I BIBLIOTEKA, 3ARAJEVO, 1975, STR. 60. [41] 6JEKOSLAV +LAI]: +NJI@ARSTVO U (RVATA, :AGREB, 1922, STR. 21. [42] )STO, STR. 26. [43] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, )), STR. 50. [44] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, 6, STR. 272. [45] )STO ))), STR. 210 144

4RAGOM NAhE STARE KNJIGE: BIBLIOTEKA 3LAVENSKOG INSTITUTA U +ELNU

[46] -IRKO "REYER: / STARIM I RIJETKIM JUGOSLAVENSKIM KNJIGAMA, :AGREB, 1952, STR. 26. [47] /STALI PJESNICI: -ARIN +RISTI^EVI], ;IMUN +LEMENOVI], *EROLIM 0OPALI], *EROLIM -ARTIN^I], .IKOLA -ATULI], &RANE "O@I^EVI], -AVRO 6ETRANI], .IKOLA 'AZAROVI], .IKOLA $IMITRI] I 3TJEPAN 'U^ETI]. [48] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, 6))), STR. 273. [49] 6JEKOSLAV +LAI]: B>=45FGHJC I HFJ5H5, :AGREB, 1922, STR. 45. [50] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, 6, STR. 440. [51] -IHAJLO 3. 0ETROVI]: /GLED IZ ISTORIJE [TAMPE, "EOGRAD, 1951, STR. 108. [52] -IRKO "REYER: / STARIM I RIJETKIM JUGOSLAVENSKIM KNJIGAMA, :AGREB, 1952, STR. 22. [53] )STO, STR. 39. [54] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, ), STR. 142. [55] )STO, 6)), STR. 541. [56] -IRKO "REYER: NAV. DJELO, STR. 37. [57] )AKO SE OVAJ RAD ISKLJU^IVO ODNOSI NA KNJIGE [TAMPANE U 19. VIJEKU I PRIJE, ZA KNJIGE [TAMPANE U "OSNI I (ERCEGOVINI POMJERIO SAM GRANICU DO GODINE 1918, IZ DVA RAZLOGA: PRVO g [TO SE TIME POVE]AVA INA^E SIROMA[AN IZBOR STARIH KNJIGA IZ "OSNE I (ERCEGOVINE KOJE IMA "IBLIOTEKA, I DRUGO g NADAJU]I SE DA ]E NEKA OD OVIH KNJIGA, UKOLIKO JE RIJETKA, MO]I DA POSLU@I KAO PRILOG DALJEM IZU^AVANJU PRO[LOSTI "OSNE I (ERCEGOVINE. [58] -ITAR 0API]: 4RAGOM KULTURNOG NASLJE\A, 3ARAJEVO, 1975, STR. 157. [59] (AMDIJA +RE[EVLJAKOVI]: 3ARAJEVO ZA VRIJEME AUSTNO-UGARSKE UPRAVE (1878-1918), 3ARAJEVO, 1969, STR. 70. [60] ,AMIJA (AD@IOSMAMOVI]: "IBLIOTEKE U "OSNI I (ERCEGOVINI ZA VRIJEME AUSTROUGARSKE VLADAVINE, 3ARAJEVO, 1980, STR. 180. [61] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, 6, STR. 190. [62] ,AMIJA (AD@IOSMANOVI]: NAV. DJELO, STR. 178. [63] ,AMIJA (AD@IOSMANOVI]: NAV. DJELO, STR. 178. [64] )STO. [65] 3ADR@AJ: 6OJISLAV )LIJI], :MAJ *. *OVANOVI], 3IMO -ATAVULJ, ,AZA +. ,AZAREVI], %MILIO +ASTELAR, !LEKSANDAR $IMA -LA\I, %. -ELHIOR DE 6OGIJE. [66] (AMDIJA +RE[EVLJAKOVI]: NAV. DJELO, STR. 54. [67] -ITAR 0API]: 4RAGOM KULTURNOG NASLJE\A, 3ARAJEVO, 1975, STR. 164. [68] %NCIKLOPEDIJA *UGOSLAVIJE, ), STR. 702.

145

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

146

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

F(&$ %) DE B&)% A A%D HE(/EG&, %A #&&" %G &+* '&G#ED / B&)%E HE(CEG&, %E '(E$A ,A%

147

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 004.91:930.253 )STORIJSKI ARHIV 3ARAJEVO

+@C;5 GHCF=>G?C; 5F<=J5 )5F5>9JC I G@5J=GH=R?=A = 65@?5BC@CO?=A GHI8=>5A5: =N5NCJ= 8=;=H5@=N57=>9

)9>85@=>5 GIO=Q = $IGH5:5 D9FJ=O9J=Q
)STORIJSKI ARHIV 3ARAJEVO, 3ARAJEVO, "OSNA I (ERCEGOVINA 4RADICIJA ^UVANJA ARHIVSKE GRA\E NA PODRU^JU 3ARAJEVA SE@E OD DAVNIH SREDNJOVJEKOVNIH VREMENA, O ^EMU SVJEDO^E BROJNI SA^UVANI PRIMJERCI POVELJA, RUKOPISNIH KNJIGA I MNOGIH DRUGIH DOKUMENATA HISTORIJSKOG, KULTURNOG, EKONOMSKOG, POLITI^KOG I DRUGOG ZNA^ENJA I VRIJEDNOSTI. 3USTAVNA DJELATNOST PRIKUPLJANJA, ZA[TITE, ^UVANJA I OBRADE ARHIVSKE GRA\E POKRENUTA JE UTEMELJENJEM SAMOSTALNE ARHIVSKE USTANOVE POD NAZIVOM AF<=J ;F585 (5F5>9J5 3.MAJA 1948 GODINE. )STORIJSKI ARHIV 3ARAJEVO, KAKO JE TRENUTNO ZVANI^NO IME OVE REGIONALNE ARHIVSKE USTANOVE, U PROTEKLIH 60-TAK GODINA DJELOVANJA, UPRKOS BROJNIM PROBLEMIMA KOJE SU GA PRATILE ZBOG NEDOSTATKA STRU^NIH KADROVA, ODGOVARAJU]EG SMJE[TAJNOG PROSTORA I FINANCIRANJA, USPIO JE PRIKUPITI, OBRADITI I SA^UVATI VELIKU KOLI^INU DRAGOCJENE ARHIVSKE GRA\E. +ULTURNA BA[TINA I HISTORIJSKO NASLIJE\E PRIKUPLJENO I RAZVRSTANO U NJEGOVIM DEPOIMA (PREKO 8000 DU@INSKIH METARA ARHIVSKE GRA\E) NEISCRPNO JE VRELO ZA ISTRA@IVANJE POVIJESNIH I DRUGIH DOGA\AJA, ALI I TEMELJ ZA USPJE[NO RAZUMIJEVANJE SADA[NJOSTI. .AJSTARIJA ARHIVSKA GRA\A DATIRA IZ OSMANSKOG PERIODA OD KOJE OVAJ !RHIV POSJEDUJE OKO 14.000 ARHIVSKIH JEDINICA. 0ORED PREKO 10.000 PREPISA ILI ORIGINALNIH DOKUMENATA KOJE JE REPRODUKOVALA TADA[NJA OSMANSKA ADMINISTRACIJA, OVOM PRILIKOM @ELIMO ISTA]I IZUZETNO VRIJEDNU :BIRKU RUKOPISA (OKO 1.500 ORIGINALNIH ILI U PREPISU RUKOPISA NA ARAPSKOM, TURSKOM, PERZIJSKOM I BOSANSKOM JEZIKU) I ORIJENTALNU BIBLIOTEKU SA PREKO 2.500 BIBLIOTE^KIH JEDINICA. )Z PERIODA AUSTROUGARSKE UPRAVE U "OSNI I (ERCEGOVINI (1878-1918), SA^UVANE SU ZNA^AJNE KOLI^INE ARHIVSKE GRA\E OD KOJE SE POSEBNO ISTI^U ARHIVSKI FONDOVI: c6LADIN POVJERENIK ZA ZEMALJSKI GRAD 3ARAJEVOd (1879-1918), c'RADSKO POGLAVARSTVO 3ARAJEVOd (1879-1918) ITD. 4AKO\E JE SA^UVANO I DOSTA ARHIVSKE GRA\E NASTALE IZME\U 0RVOG I $RUGOG SVJETSKOG RATA (1918-1941), [TO JE SLU^AJ I S ONOM GRA\OM NASTALOM U TOKU $RUGOG SVJETSKOG RATA (1941-1945). 2AZUMLJIVO DA !RHIV POSJEDUJE NAJVE]I PROCENAT ARHIVSKE GRA\E IZ PERIODA KOJEG OZNA^AVAMO KAO PERIOD BIV[E *UGOSLAVIJE (1945-1992).
149

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

3EJDALIJA 'U[I] I -USTAFA $ERVI[EVI]

0OSEBNU VRIJEDNOST U OVOM !RHIVU ^INI ARHIVSKA GRA\A NASTALA PREUZIMANJEM, OTKUPOM ILI POKLONOM PORODI^NIH ILI LI^NIH FONDOVA, ME\U KOJIMA SE ISTI^U ONI IZ POZNATIH SARAJEVSKIH PORODICA ('LO\O3VRZO,3PAHO, &ADILPA[I], $ESPI], *EFTANOVI], "AKAREVI], 5@I^ANIN, =UR^I] I DR.). 0O OVIM ZBIRKAMA !RHIV JE JEDINSTVENA INSTITUCIJA NA PROSTORIMA *UGOISTO^NE %VROPE. +AO POSEBNE KOLEKCIJE U !RHIVU SE ^UVAJU PLAKATI (PREKO 2.700 KOMADA), FOTOGRAFIJE (OKO 2.000 KOMADA), VRIJEDNA :BIRKA PO[TANSKIH @IGOVA I MARAKA, :BIRKA KARATA I PLANOVA I SL. 0OSEBNU VRIJEDNOST !RHIVA PREDSTAVLJA NJEGOVA BIBLIOTEKA. :AMI[LJENA KAO JEDNA ARHIVSKA BIBLIOTEKA MANJEG OBIMA, ONA UBRZO NAKON PO^ETNOG FORMIRANJA OSNOVNE REFERALNE KOLEKCIJE SASTAVLJENE SAMO OD RJE^NIKA, ENCIKLOPEDIJA, ATLASA, PRIRU^NIKA I LEKSIKONA, PO^INJE DA SE RAZVIJA U JEDNU ISTINSKU SPECIJALIZIRANU BIBLIOTEKU S PREKO 20.000 NASLOVA BRI@LJIVO ODABRANIH KNJIGA, ^ASOPISA I NOVINA. "IBLIOTEKA JE DANAS PO RAZNOVRSNOSTI I BOGATSTVU BIBLIOTE^KOG FONDA, SA ARHIVSKIM KOLEKCIJAMA PLAKATA, FOTOGRAFIJA, GEOGRAFSKIH KARATA I PLANOVA, POSEBNO IZDVOJENIH VRIJEDNIH DOKUMENATA, REPRODUKCIJA I CRTE@A, PO[TANSKIH @IGOVA I MARAKA, PORODI^NIH I LI^NIH FONDOVA, TE DOSTA VRIJEDNE KOLEKCIJE RARITETA, JEDNA OD NAJZNA^AJNIJIH OVAKVE VRSTE U "OSNI I (ERCEGOVINI. :BOG VRLO VRIJEDNE BIBLIOTE^KE GRA\E OVAJ !RHIV JE DANAS NEZAOBILAZNA INSTITUCIJA PRI SKORO SVAKOM OZBILJNIJEM ISTRA@IVANJU NA POLJU HISTORIJSKIH NAUKA. .AU^NI RADNICI I ISTRA@IVA^I, NE SAMO IZ 3ARAJEVA I "OSNE I (ERCEGOVINE, NEGO I SVIH DR@AVA KOJE SU
150

IMALE ODRE\ENOG DODIRA TOKOM SVOJE HISTORIJE S "OSNOM I (ERCEGOVINOM, VRLO ^ESTI SU KORISNICI OVE BIBLIOTE^KE GRA\E. 5 ZADNJE VRIJEME BILJE@IMO I VELIKI INTERES ISTRA@IVA^A IZ EVROPSKIH, ALI I IZVANEVROPSKIH ZEMALJA. *EDAN BROJ PISAMA S UPITIMA O ODRE\ENIM HISTORIJSKIM PODACIMA KOJE SMO DOBIJALI OD ISTRA@IVA^A IZVAN NA[E ZEMLJE BIO JE RAZLOG VI[E DA SE IZRADI INOVIRANI 6ODI^ KROZ FONDOVE I ZBIRKE OVOG !RHIVA, KAKO BI SE NJEGOVA ARHIVSKA GRA\A PRIBLI@ILA I ONIMA KOJI NISU U MOGU]NOSTI TRA@ITI INFORMACIJU O OVOJ GRA\I DIREKTNO NA LICU MJESTA. -E\UTIM UBRZO SMO UVIDJELI DA I TO NIJE DOVOLJNO DOBAR NA^IN ZA SVE ONE KOJI @ELE BRZO I JEDNOSTAVNO DO]I DO ODRE\ENE INFORMACIJE. 3ADA[NJI STEPEN INFORMATI^KIH TEHNOLOGIJA OMOGU]IO NAM JE DA RIJE[IMO I TAJ PROBLEM. 0RVO SMO IZVR[ILI OBUKU U RADU S KOMPJUTERIMA SVIH UPOSLENIKA !RHIVA, ZATIM SE UVEZALI U INTRANET I PO^ELI DA GRADIMO LOKALNU BAZU PODATAKA. 0OSTAVILI SMO 7EB STRANICU !RHIVA <WWW.ARHIVSA.BA> I NA ISTOJ SMO PRIKAZALI VODI^ KROZ ARHIVSKE FONDOVE. 0ODATKE INTERESANTNE ZA NA[E KORISNIKE IZ LOKALNE BAZE PODATAKA TAKO\E SMO PREZENTOVALI NA 7EB STRANICI. 5 !RHIVU POSJEDUJEMO VEOMA ZNA^AJNE I ZA ISTRA@IVA^E INTERESANTNE FONDOVE S VEOMA VRIJEDNIM DOKUMENTIMA, KOJE SMO ARHIVSKI OBRADILI, A JEDAN DIO NJIH PRIPREMILI ZA POSTAVLJANJE NA 7EB STRANICU, KAKO BI ISTRA@IVA^IMA OMOGU]ILI UVID U KRATAK SADR@AJ SVAKOG DOKUMENTA. -NOGI NA[I DOKUMENTI I POSEBNO RUKOPISNE KNJIGE IMAJU OSIM HISTORIJSKO

5LOGA )STORIJSKOG ARHIVA 3ARAJEVO U SLAVISTI^KIM I BALKANOLO[KIM STUDIJAMA: IZAZOVI DIGITALIZACIJE

DOKUMENTARNE I KULTURNO HISTORIJSKU VRIJEDNOST. ,JEPOTU UMJETNI^KOG IZRA@AJA KALIGRAFA I STARIH MAJSTORA ILUMINACIJE IZ 16,17 I 18-TOG STOLJE]A @ELIMO SA^UVATI I ZA NOVE GENERACIJE. /DLU^ILI SMO SE NA EDUKACIJU U RESTAURATORSKIM VJE[TINAMA, ALI SMO PRIJE TOGA JEDAN ZNA^AJAN DIO ARHIVSKE GRA\E DIGITALIZIRALI. 4O SU PRETE@NO DJELA KOJA VI[E SPADAJU U NA[E KULTURNOHISTORIJSKO NASLIJE\E, NEGO U DOKUMENTARNO, ALI SU ^ESTO TRA@ENA. $A BI ZA[TITILI ORIGINAL ODLU^ILI SMO SE PRENIJETI GA NA DRUGI NOSA^ INFORMACIJA I U FORMI #$-A PONUDITI KORISNICIMA UZ SIMBOLI^NU CIJENU.5 PERIODU OD [EST MJESECI EFEKTIVNOG RADA DVOJICA UPOSLENIKA SU UZ KORI[TENJE DVIJE DIGITALNE KAMERE DIGITALIZIRALI :BIRKU RUKOPISA NA ORIJENTALNIM JEZICIMA OD 1.087 KODEKSA SA OKO 100.000 STRANICA. /VU DIGITALIZIRANU KOLEKCIJU NAMJERAVAMO POSTAVITI I NA 7EB SITE. !RHIV JE JEDNA OD PRVIH BOSANSKOHERCEGOVA^KIH INSTITUCIJA OVAKVE VRSTE KOJA JE JEDNU IZLO@BENU POSTAVKU PREZENTOVALA VAN BIV[E *UGOSLAVIJE. "ILO JE TO U !USTRIJI U 'RAZU, U GODINI KADA JE OVAJ GRAD BIO KULTURNA PRIJESTONICA %UROPE. 5GOVOR O SEDMODNEVNOJ POSTAVCI, NAKON TRI DANA IZMJENJEN JE NA PETNAEST DANA, A POTOM PONOVO DVA PUTA MIJENJAN. $RUGI PUT JE PRODU@EN ROK NA MJESEC, A TRE]I PUT NA DVA MJESECA. 6ELIKA POSJETA OVOJ IZLO@BI BILA JE RAZLOG DA I MI SAMI POVJERUJEMO KAKO SU S PA@NJOM ODABRANI IZLO@BENI EKSPONATI, [TO NAS JE NAVELO NA IDEJU DA I OVO POSTAVIMO NA 7EB SITE I NAZOVEMO JE VIRTUALNA IZLO@BA. ELIMO POMENUTI DA SMO OVU IZLO@BU URADILI U SARADNJI SA -UZEJEM SARAJEVA IZLA@U]I I JEDAN DIO EKSPONATA IZ NJIHOVE BOGATE KOLEKCIJE. /VIM SMO SE I PRAKTI^NO UVJERILI DA ARHIVI, MUZEJI, GALERIJE I BIBLIOTEKE SPADAJU U JEDNU GRUPU VRLO SRODNIH INSTITUCIJA, [TO JE BIO

POTICAJ DA U SVOM RADU KRENEMO UPRAVO OVIM PUTEM USKO SURA\UJU]I S OVIM INSTITUCIJAMA. 3TATISTIKA POSJETE NA[OJ 7EB STRANICI (U PRVIH PETNAEST DANA APRILA f 1389 POSJETA NA[OJ WEB STRANICI) POKAZALA NAM JE DA MORAMO POSVETITI VI[E PA@NJE INFORMATI^KIM NAUKAMA, [TO BI NAM OMOGU]ILO VE]U EKSPLOATACIJU SAVREMENIH INFORMACIONIH I TELEKOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA. +AKO NA[A BIBLIOTEKA NE POSJEDUJE RAZNOVRSNU NI KOLI^INSKI VELIKU BIBLIOTE^KU GRA\U, NEGO JE USKO SPECIJALIZIRANA BIBLIOTEKA OKRENUTA PREMA ISTRA@IVA^IMA I NAU^NIM RADNICIMA KOJI SE BAVE IZU^AVANJEM HISTORIJE, A SVI ONI IPAK VRLO ^ESTO TREBAJU INFORMACIJE I S DRUGIH POLJA LJUDSKOG DJELOVANJA ODLU^ILI SMO SE NA JEDAN ZA NAS, BAR U OVOM TRENUTKU, ^UDAN PROJEKAT. 2ADI SE ZAPRAVO O FORMIRANJU VIRTUALNE BIBLIOTEKE ILI FORMIRANJU JEDNE ZNATNO VE]E BAZE PODATAKA U KOJOJ BI BILI POHRANJENI I KATALOZI DRUGIH BIBLIOTEKA, NARAVNO U DIGITALNOJ FORMI. :NAMO DA JE OVU ZAMISAO MOGU]E REALIZOVATI I OFORMITI BIBLIOTEKU, ISTINA VIRTUALNU, ALI IPAK BIBLIOTEKU KOJA SVOJOM VELI^INOM MO@E DA NADMA[I I MNOGE NACIONALNE BIBLIOTEKE. ELE]I DA OSTVARIMO SVOJ PLAN PO^ELI SMO PRIKUPLJATI INFORMACIJE KOJE ]E NAM OMOGU]ITI REALIZACIJU OVOG PROJEKTA I VE] SAZNALI DA POSTOJI DOSTA USTANOVA SLI^NIH NAMA KOJE DIGITALIZIRAJU SVOJE FONDOVE I NA TAJ NA^IN OMOGU]UJU KORISNICIMA IZ CIJELOG SVIJETA DA U BILO KOJEM TRENUTKU I S BILO KOJEG MJESTA PUTEM ).4%2.%4-A PRISTUPE NJIHOVOJ GRA\I. .ARAVNO, KADA JE U PITANJU ARHIVSKA GRA\A, GDJE JE PONEKAD KORISNIKU DOVOLJAN SAMO JEDAN PAPIR (DOKUMENT), A VI MU OMOGU]ITE DA GA ON DOBIJE, KAKO SE
151

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

3EJDALIJA 'U[I] I -USTAFA $ERVI[EVI]

SADA TO KA@E cISPRINTANOGd, U JEDNOM TRENU NA SVOM STOLU BEZ FIZI^KOG PRISUSTVA ARHIVU, TO NEZAMISLIVO SMANJUJE TRO[KOVE KORISNIKU, KOJI TAKVU VRSTU DOKUMENTA TREBA. /VDJE SMO SE BAVILI MALO I EKONOMIJOM, PA SMO IZRA^UNALI DA NAM KORISNICI ZA OVU VRSTU USLU@NE INFORMACIJE UPLA]UJU NAJMINIMALNIJA NOV^ANA SREDSTVA. :A TAKVO [TA VE] POSTOJI TEHNI^KO RJE[ENJE, KOJE ISTINA KOD NAS JO[ NE FUNKCIONIRA. -E\UTIM, KADA POVE]AMO NA[E USLUGE I OMOGU]IMO KORISNICIMA BR@I I JEDNOSTAVNIJI PRISTUP @ELJENOJ INFORMACIJI, SIGURNI SMO DA ]E SE UVE]ATI I BROJ NA[IH KORISNIKA. 4AKO ]EMO BEZ FIZI^KOG PRISUSTVA KORISNIKA MO]I USLU@ITI ZNATNO VE]I BROJ ONIH ISTRA@IVA^A KOJI BI VRLO RADO KORISTILI NA[E USLU@NE INFORMACIJE, A EKONOMSKI OPRAVDATI SVOJA ULAGANJA. .ARAVNO DA SMO SVJESNI KAKO ]E SE OVAKVIM NA^INOM RADA, IZMJENITI NA^IN ORGANIZOVANJA, DJELOVANJA, ALI I SADR@AJ NA[EG BIBLIOTE^KOG FONDA, ALI ODRE\ENA PRILAGO\ENJA ZAHTJEVIMA KORISNIKA MORAJU POSTOJATI, BEZ OBZIRA [TO MNOGIM BIBLIOTEKARIMA TE[KO PADA NESTAJANJE ONE KLASI^NE BIBLIOTEKE NA KAKVU SMO NAVIKLI. 0RILAGO\ENJA BIBLIOTEKE USRED SVEOP[TEG TEHNOLO[KOG NAPRETKA NISU SE PRVI PUTA, SADA JAVILA. /D JEDNE ZGRADE S KLASI^NIM DRVENIM ILI METALNIM POLICAMA NA KOJIMA SU SE REDALE KNJIGE, BIBLIOTEKA JE VE] ODAVNO POPRIMILA DRUGI OBLIK. 3ADA SE TU PORED KNJIGA NALAZE GRAMOFONSKE PLO^E, FILMOVI, MAGNETOFONSKE TRAKE, VIDEO TRAKE I MNOGI DRUGI SAVREMENI NOSIOCI INFORMACIJA. )STINA BIBLIOTEKA JE I DALJE OSTALA REPOZITORIJ, ALI NE SAMO KNJIGA, NEGO JEDAN SAVREMENI DEPO U RAZNOVRSNOJ FORMI ZAPISANIH, REGISTROVANIH ILI SNIMLJENIH INFORMACIJA.
152

3LI^NO JE STANJE KADA JE U PITANJU I TIP BIBLIOTEKE. 6E] ODAVNO NEMA STROGOG PRIDR@AVANJA PREMA ONIM PRAVILIMA I DEFINICIJAMA KOJE ODRE\UJU RAD POJEDINOG TIPA BIBLIOTEKE. !RHIVSKA BIBLIOTEKA JE VRLO ^ESTO SAMO JEDNA SREDNJA REFERALNA BIBLIOTEKA ILI BOLJA KOLEKCIJA PRIRU^NIKA, RJE^NIKA, LEKSIKONA I SLI^NIH POMAGALA. !LI, NE SAMO U NA[EM !RHIVU, NEGO I U MNOGIM DRUGIM ONA POTPUNO ODGOVARA DEFINICIJI SPECIJALNE BIBLIOTEKE. /NI KOJI BI BOLJE PROVJERILI NA[ KATALOG, UVJERENI SMO DA BI OVU BIBLIOTEKU DEFINISALI KAO AKADEMSKU I ISTRA@IVA^KU BIBLIOTEKU, KONKRETNIJE NAU^NO-ISTRA@IVA^KU BIBLIOTEKU, KAO PODVRSTU JEDNE AKADEMSKE BIBLIOTEKE. /BZIROM DA OVA ARHIVSKA BIBLIOTEKA POSJEDUJE GRA\U NE SAMO S POLJA HISTORIJSKIH NAUKA, NEGO OP]ENITO HUMANISTI^KIH NAUKA, A UZ TO DA SU NAJ^E[]I KORISNICI UNIVEZITETSKI PROFESORI, KAO I MNOGI STUDENTI, MAGISTRANTI I ONI KOJI RADE NA SVOJIM DOKTORSKIM TEZAMA S POLJA HUMANISTI^KIH NAUKA, ETO ZAISTA POTVRDE DA SE RADI O JEDNOJ ISTINSKOJ NAU^NO-ISTRA@IVA^KOJ BIBLIOTECI. 0O NA^INU PRIKUPLJANJA I KORI[TENJA BIBLIOTE^KE I ARHIVSKE GRA\E, MO@EMO JE DEFINISATI KAO PRIVATNU BIBLIOTEKU. 'RA\A NIJE PRISTIZALA U OVU BIBLIOTEKU, USLOVNO RE^ENO f STIHIJSKI, NEGO SE CILJANO NABAVLJALA SAMO ODRE\ENA VRSTA GRA\E U JEDNOM ILI DVA PRIMJERKA, TAKO DA JE I KORI[TENJE OGRANI^ENO SAMO UNUTAR ZGRADE. !KO SMO SVE OVO, ZA[TO NE BI BILI I DIGITALNA BIBLIOTEKA, ^IJI ]E FOND BITI DOSTUPAN 24 ^ASA DNEVNO, BILO KOJEM ^OVJEKU U SVIJETU? 5 SVAKOM SLU^AJU NEOPHODNO JE PRISTUPITI TRANSFORMACIJI TRADICIONALNOG TIPA BIBLIOTEKE, PRIMJENJUJU]I NOVE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE UZ POMO] INFORMATI^KIH NAUKA.

5LOGA )STORIJSKOG ARHIVA 3ARAJEVO U SLAVISTI^KIM I BALKANOLO[KIM STUDIJAMA: IZAZOVI DIGITALIZACIJE

:BOG ^EGA SMO PRISUTNI NA OVOM SKUPU? )LI BOLJE PITANJE, A ZA[TO NE BI BILI PRISUTNI? :AR NISU U PO^ETKU BIBLIOTEKE BILE ZAPRAVO ARHIVI, DOK SU POSTOJALA SAMO RUKOPISNA DJELA I DOKUMENTI U JEDNOM PRIMJERKU? 4O [TO SU TAKVA SPREMI[TA PRVO NAZVANA BIBLIOTEKE, A ARHIVI NASTALI KAO JEDAN OD REZULTATA &RANCUSKE REVOLUCIJE, NE ZNA^I DA NEMAJU MNOGO TOGA ZAJEDNI^KOG. !KO GOVORIMO SAMO O ARHIVSKOJ GRA\I, ONDA TU ZAISTA POSTOJE VELIKE RAZLIKE, ALI EVO KAKO SMO REKLI UZ POMO] INFORMATI^KE NAUKE, MO@E DA SE CIJELI ARHIV PRIBLI@I JEDNOJ BIBLIOTECI, A NE SAMO ARHIVSKA BIBLIOTEKA. :A[TO TOLIKO INSISTIRANJE NA ZBLI@AVANJU ARHIVA I BIBLIOTEKE? 3MATRAMO DA JE OBJA[NJENJE VRLO JEDNOSTAVNO. .AU^NI ISTRA@IVA^ DOLAZI U ARHIV RADI INFORMACIJA KOJE SE MOGU NA]I SAMO U IZVORNOJ GRA\I. .JEGA ZNA^I ISKLJU^IVO INTERESUJE PRIMARNI HISTORIJSKI IZVOR, A NE SEKUNDARNA GRA\A NASTALA KAO REZULTAT RADA NA OVOJ PRETHODNOJ. -E\UTIM U TOKU SVOG RADA ON SE VRLO ^ESTO SLU@I I

SEKUNDARNOM GRA\OM, KOJU POSJEDUJU BIBLIOTEKE. %TO RAZLOGA DA SE BIBLIOTEKE I ARHIVI UVE@U, KORISTE]I SE SAVREMENIM INFORMATI^KIM I TELEKOMUNIKACIONIM TEHNOLOGIJAMA. %LEKTRONSKA MRE@A PRU@A NAM ZAISTA VELIKE MOGU]NOSTI U TOM SMISLU. )NSTALIRAJU]I JEDAN OBI^NI 0# U ^ITAONICI ARHIVA I NA TAJ NA^IN OMOGU]ITI ISTRA@IVA^U PRISTUP NA ).4%2.%4, MI BI SMO VE] U^INILI MNOGO. +ADA JE RIJE^ KONKRETNO O )STORIJSKOM ARHIVU 3ARAJEVO, JASNO DA SE NE MO@EMO DEFINIRATI KAO SLAVISTI^KA BIBLIOTEKA, ALI KAO ARHIVSKA INSTITUCIJA S PROSTORA SLAVENSKOG GOVORNOG PODRU^JA, POSJEDUJEMO JAKO PUNO GRA\E I TAKVE VRSTE, TE JE S TOGA MOGU]E DA SE INKORPORIRAMO U JEDNU TAKVU GRUPU, ^IJE BI RESURSE SIGURNO OBOGATILI I DALI SVOJ DOPRINOS KVALITETNIJOJ PONUDI SLAVISTI^KIH BIBLIOTEKA, A KAKO SMO NAPRIJED OBRAZLO@ILI ZA TAKVO [TA POSTOJE KADROVSKI I DONEKLE TEHNOLO[KI USLOVI.

153

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 021:027.7(497.6 3ARAJEVO)

NA=>9B>9B5 I@C;5 :5?I@H9HG?=< 6=6@=CH9?5: G9@9?7=>5, G9FJ=G=, G5F58B>5

$=FCG@5J @=J5BCJ=Q (#ENTAR ZA LJUDSKA PRAVA 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU), B=G9F?5 )56@>5?CJ=Q, ,5B>5 "9B>=Q (%KONOMSKI FAKULTET, 3ARAJEVO), H98=>5 "C845;5, $=F9@5 (C45>57 (0RAVNI FAKULTET, 3ARAJEVO)
5 MOMENTIMA VELIKIH KRIZA I DEPRESIJA, PRVO STRADAJU ONI NAJRANJIVIJI I NAJSLABIJI. +ADA KRIZA ZAHVATI CIJELO DRU[TVO, ME\U PRVIM @RTVAMA BI]E I BIBLIOTEKE. 5KRATKO, TO I JESTE ONO [TO SE DOGODILO BIBLIOTEKAMA I BIBLIOTEKARSTVU U "OSNI I (ERCEGOVINI U BLISKOJ ISTORIJI. .EKE SU BIBLIOTEKE POTPUNO ILI DJELIMI^NO SKON^ALE U RATNOM PO@ARU, NEKE SU OSTALE BEZ ZA[TITE, PA SU OPLJA^KANE, A NEKE SU JEDNOSTAVNO PREPU[TENE ZUBU VREMENA I NEBRIGE ODGOVORNIH. 0O OKON^ANJU RATNIH SUKOBA U "OSNI I (ERCEGOVINI, OVO JE OTPRILIKE BILA POZICIJA SVIH BIBLIOTEKA, PA TAKO I ONIH FAKULTETSKIH KOJE SU DJELOVALE U OKVIRU 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU. .O, BIBLIOTEKE KOJE SU PREDMET OVE PREZENTACIJE NISU REPREZENTATIVNE I NA NJIHOVOM PRIMJERU SE NE MO@E ZAKLJU^ITI NI[TA O STANJU BIBLIOTEKA I BIBLIOTEKARSTVA U "I(. /VDJE SE RADI O BIBLIOTEKAMA, KOJE SU PO SVAKU CIJENU BILE ODLU^NE DA ISPUNE SVOJU SVETU MISIJU, UPRKOS BROJNIM UNUTRA[NJIM I VANJSKIM PREPREKAMA. $AKLE, PREDSTAVLJAMO BIBLIOTEKU 0RAVNOG FAKULTETA U 3ARAJEVU, "IBLIOTE^KO INFORMACIONI CENTAR %KONOMSKOG FAKULTETA U 3ARAJEVU I /DJEL ZA BIBLIOTEKARSTVO I DOKUMENTACIJU #ENTRA ZA LJUDSKA PRAVA 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU, KOJI JE, ZAPRAVO, SPECIJALNA BIBLIOTEKA KOJA DJELUJE U SASTAVU 5NIVERZITETA. 0REZENTACIJU ]EMO ZAPO^ETI SA TABELARNIM PREDSTAVLJANJEM PROFILA OVE TRI INSTITUCIJE, ODNOSNO SA UPOZNAVANJEM OSNOVNIH ^INJENICA KOJE SE ODNOSE NA NJIHOVU ORGANIZACIJU I DJELOVANJE. 5 NASTAVKU ]EMO PREDSTAVITI NJIHOV TRENUTNI POLO@AJ U ODNOSU NA MATI^NE FAKULTETE, ODN. 5NIVERZITET. .E TREBA BITI NARO^ITO VIDOVIT, DA BI PRETPOSTAVILI KAKO TAJ POLO@AJ NIJE NIMALO POVOLJAN ZA NJIHOVO FUNKCIONISANJE I BUDU]I RAZVOJ, ALI TO JE UPRAVO I RAZLOG ZBOG KOJEG PREZENTIRAMO OVE TRI BIBLIOTEKE. .AIME, ONE SU SVOJIM DJELOVANJEM DOKAZALE KAKO JE I U KRAJNJE NEPOVOLJNOJ ATMOSFERI MOGU]E OSTVARITI POMAKE I RAZVOJ. +AKO, TO ]EMO VIDJETI U TRE]EM DIJELU OVE PREZENTACIJE. ) NA KRAJU, PREDSTAVI]EMO I BUDU]E IZAZOVE, SAGLEDANE IZ PERSPEKTIVE OVE TRI INSTITUCIJE.

154

)ZMIJENJENA ULOGA FAKULTETSKIH BIBLIOTEKA: SELEKCIJA, SERVISI, SARADNJA

"IBLIOTEKA 0RAVNOG FAKULTETA U 3ARAJEVU -ISIJA 0ODR[KA MODERNIZACIJI NASTAVNOG PROCESA I REALIZACIJI SAVREMENOG PRAVNOG SISTEMA 5 f DVA KOMPJUTERA ZA OSOBLJE BIBLIOTEKE f JEDAN PRINTER f JEDAN KOPIR APARAT

"IBLIOTE^KO INFORMACIONI CENTAR %KONOMSKOG FAKULTETA U 3ARAJEVU 0ODR[KA KVALITETNOM OBRAZOVANJU I NAU^NOISTRA@IVA^KOM RADU 5+2 f BROJ KOMPJUTERA ZA OSOBLJE f POTPUNO OPREMLJEN PULT ZA INFORMACIJE I RAD SA KORISNICIMA f ELEKTRONSKI SISTEM ZA[TITE KNJIGA c3 -d f OSTALO f ZBIRKA MONOGRAFSKIH PUBLIKACIJA (111.500) f ZBIRKA PERIODIKE (11.000 GODI[TA ^ASOPISA) f ZBIRKA DOKTORSKIH RADOVA f ZBIRKA MAGISTARSKIH RADOVA f ZBRIKA UD@BENIKA ZA POSTDIPLOMSKE STUDIJE f ARHIVSKA ZBIRKA f EL. BAZE PODATAKA (%"3#/, %-%2!,$, ,%8)3 .%8)3, %#/.,)4, !") ).&/2-, $/7 */.%3 INTERACTIV)

/DJEL ZA BIBLIOTEKU I DOKUMENTACIJU #ENTRA ZA LJUDSKA PRAVA 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU !SISTIRANJE U ISTRA@IVANJIMA I REALIZACIJI NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA 2+3 f 6 KOMPJUTERA ZA OSOBLJE BIBLIOTEKE f DVA PRINTERA f JEDAN KOPIR APARAT

/SOBLJE

:BIRKE

/PREMA

f ZBIRKA MONOGRAFSKIH PUBLIKACIJA (44.400) f ZBIRKA PERIODIKE (2225 NASLOVA ^ASOPISA) f EL. BAZE PODATAKA (%"3#/, %-%2!,$)

f ZBIRKA MONOGRAFSKIH PUBLIKACIJA (3.234) f ZBIRKA PERIODIKE (31 NASLOV ^ASOPISA) f ZBIRKA IZVJE[TAJA O LJUDSKIM PRAVIMA U "I( f SPECIJALNE ZBIRKE f EL. BAZE PODATAKA (%"3#/, %-%2!,$)

3ERVISI

f SLOBODAN PRISTUP PERIODI^NIM f ^ITAONICE PUBLIKACIJAMA, SLU@BENIM (84 RADNA MJESTA) PUBLIKACIJAMA, STATISTI^KIM f )NTERNET SALA PUBLIKACIJAMA, PUBLIKACIJAMA (15 RADNIH JEDINICA) ME\UNARODNIH INSTITUCIJA, REFERENSNOJ ZBIRCI, DOKTORSKIM RADOVIMA, MAGISTARSKIM RADOVIMA, ITD. f ^ITAONICE (43 RADNA MJESTA) f ^ITAONICE STUDIJSKA ^ITAONICA (10 RADNIH MJESTA) f RADNO MJESTO ZA OSOBE SA INVALIDITETOM SA RA^UNAROM f PROSTORIJA ZA TIMSKI RAD (4 RADNA MJESTA) f INTERNET SALA (3 RADNE JEDINICE) 2.500 6.000

f SLOBODAN PRISTUP SVIM ZBIRKAMA f ^ITAONICA (13 RADNIH MJESTA) f )NTERNET SALA (4 RADNE JEDINICE) f INFORMACIJSKA ISTRA@IVANJA f USLUGE FOTOKOPIRANJA I [TAMPANJA

+ORISNICI

335

155

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

-. IVANOVI], ". 3ABLJAKOVI], 6. +ENJI], (. +OD@AGA I -. 2O@AJAC

"IBLIOTEKA 0RAVNOG FAKULTETA U 3ARAJEVU f "IBLIOGRAFIJA RADOVA 0RAVNOG FAKULTETA 1946 f 2003: MONOGRAFSKE PUBLIKACIJE (NASTAVNIKA I SARADNIKA) f "IBLIOGRAFIJA MAGISTARSKIH I DOKTORSKIH RADOVA ODBRANJENIH NA 0RAVNOM FAKULTETU U 3ARAJEVU

"IBLIOTE^KO INFORMACIONI CENTAR %KONOMSKOG FAKULTETA U 3ARAJEVU f "IBLIOGRAFIJA DOKTORSKIH I MAGISTARSKIH RADOVA ODBRANJENIH NA EKONOMSKIM FAKULTETIMA U "OSNI I (ERCEGOVINI f "IBLIOGRAFIJA %KONOMSKOG FAKULTETA U 3ARAJEVU f POLA STOLJE]A RADA: 1952 f 2002 f $OPUNA RETROSPEKTIVNE BIBLIOGRAFIJE NASTAVNIKA I SARADNIKA %KONOMSKOG FAKULTETA (U PRIPREMI) f "ILTENI f 0RIKAZI KNJIGA /D 1997. GODINE PRIPREMA I PODNOSI PROJEKTE ME\UNARODNIM ORGANIZACIJAMA. 5SPJE[NO SU REALIZIRANI PROJEKTI PODR@ANI OD STRANE: f 753 !USTRIJA f 3/2/3 &ONDACIJA f /0! US %MBASSY f 3!"2% &ONDATION 53! f *OURNAL $ONATION 0ROJECT f .EW 9ORK f %VROPSKA UNIJA

/DJEL ZA BIBLIOTEKU I DOKUMENTACIJU #ENTRA ZA LJUDSKA PRAVA 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU f "IBLIOGRAFIJA IZABRANIH RADOVA U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA f "IBLIOGRAFIJA MAGISTARSKIH RADOVA #ENTRA ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU (U PRIPREMI) f 3TRU^NI ^LANCI

0ROJEKTI

)ZDAVA^KA DJELATNOST

/D SVOG OSNIVANJA 1996. GODINE "IBLIOTEKA #ENTRA PRIPREMA I PODNOSI PROJEKTE ME\UNARODNIM ORGANIZACIJAMA: f 2AOUL 7ALLENBERG INSTITUT f ;VEDSKA f 753 !USTRIJA f /0! 53 %MBASSY f $&)$ "RITISH %MBASSY f #)$! #ANADIAN %MBASSY f 3!"2% &OUNDATION 53! f 6IJE]E %VROPE f *OURNAL $ONATION 0ROJECT f .EW 9ORK f PODR[KA 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU f DONACIJE /STVARENA JE POTPUNA AUTOMATIZACIJA BIBLIOTE^KOG POSLOVANJA KORI[TENJEM -%4%, 7IN PROGRAMSKOG PAKETA.

.A^IN FINANSIRANJA 0OSTIGNUTI NIVO AUTOMATIZACIJE BIBLIOTE^KOG POSLOVANJA

f PODR[KA MATI^NOG FAKULTETA

f PODR[KA MATI^NOG FAKULTETA f DONACIJE /STVARENA JE DJELIMI^NA AUTOMATIZACIJA BIBLIOTE^KOG POSLOVANJA. 3VE BIBLIOGRAFIJE I BAZE PODATAKA DOKTORSKIH, MAGISTARSKIH I DIPLOMSKIH RADOVA SU RA\ENE U BIBLIOGRAFSKOM SOFTWAREU 0RO #ITE 6.5.0.

/STVARENA JE DJELIMI^NA AUTOMATIZACIJA BIBLIOTE^KOG POSLOVANJA. /D 2004. GODINE U FUNKCIJI JE ELEKTRONSKI STRU^NI KATALOG MONOGRAFSKIH PUBLIKACIJA, TE ANALITI^KI KATALOG PERIODIKE U ELEKTRONSKOJ FORMI IZRA\EN U NAMJENSKOM SOFTVERU 0RO#ITE 6.5.0.

6E] NA OSNOVU TABELARNO PREDSTAVLJENOG PROFILA BIBLIOTEKA, MO@E SE ZAKLJU^ITI DA SE RADI O IZUZETNO AKTIVNIM INSTITUCIJAMA, KOJE DJELUJU U IZUZETNO SLO@ENIM OKOLNOSTIMA.
156

/^IGLEDNO JE DA SVE BIBLIOTEKE IMAJU PODR[KU U SVOJIM MATI^NIM INSTITUCIJAMA, ME\UTIM NEADEKVATNU, BUDU]I DA SE OBRA]AJU ME\UNARODNIM INSTITUCIJAMA ZA

)ZMIJENJENA ULOGA FAKULTETSKIH BIBLIOTEKA: SELEKCIJA, SERVISI, SARADNJA

POMO] I DONACIJE. +ROZ PROJEKTE SE NAJ^E[]E OSTVARUJE PRETPLATA NA STRU^NE ^ASOPISE, KUPOVINA STRU^NE LITERATURE, TE KUPOVINA NEOPHODNE TEHNI^KE OPREME. $AKLE, IAKO SASTAVNI DIO SVOJIH MATI^NIH INSTITUCIJA, BIBLIOTEKE IPAK NEMAJU POLO@AJ I STATUS, TE SHODNO TOME I PODR[KU, KOJI IM, ZAPRAVO, PO ZNA^AJU I PRIPADAJU. 2AZLOZI ZA OVAKVO STANJE STVARI SU VI[ESTRUKI, A JEDAN OD NAJBITNIJIH JE U ODGOVORNIM I UPRAVLJA^KIM STRUKTURAMA FAKULTETA I 5NIVERZITETA KOJE NE UVA@AVAJU ZNA^AJ BIBLIOTEKE U @IVOTU I NORMALNOM FUNKCIONISANJU FAKULTETA I 5NIVERZITETA. 5 PRAKSI, BIBLIOTEKE OD SVOJIH MATI^NIH INSTITUCIJA NE MOGU OSIGURATI PODR[KU ZA SVOJE OSNOVNE FUNKCIJE, A KAMOLI ZA NEKE DODATNE POTREBE, POPUT NEOPHODNE TEHNI^KE OPREME, STRU^NOG USAVR[AVANJA, POSJETA KONFERENCIJAMA I SIMPOZIJIMA I SL. "IBLIOTEKE U OVAKVIM SITUACIJAMA NEMAJU PUNO IZBORA, ILI SE PREPUSTE, ILI NASTOJE DA IMPROVIZIRAJU I PRONA\U DRUGE IZVORE POTPORE I OSIGURAJU OSNOVNE FUNKCIJE SVOJIH INSTITUCIJA. +AO [TO JE VE] RE^ENO, OVE TRI INSTITUCIJE SU I UKLJU^ENE U OVU ZAJEDNI^KU PREZENTACIJU, UPRAVO ZBOG SVOJE ISTRAJNOSTI U POGLEDU RAZVOJA I UNAPRE\ENJA BIBLIOTE^KIH FONDOVA I SERVISA. .A PRIMJER, %VROPSKA UNIJA JE 2001. GODINE DODIJELILA SREDSTVA %KONOMSKOM FAKULTETU U 3ARAJEVU ZA REALIZACIJU PROJEKTA c!DAPTACIJA I MODERNIZACIJA BIBLIOTEKEd, ZAHVALJUJU]I KOJEM JE BIBLIOTEKA DOBILA NOVE SADR@AJE POPUT PROSTORA ZA KATALOGE, RADNOG MJESTA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM, PROSTORIJE ZA TIMSKI RAD, )NTERNET SALE, ITD. 4AKO\ER, IZ GODINE U GODINU, /DJEL ZA BIBLIOTEKU I DOKUMENTACIJU #ENTRA ZA LJUDSKA PRAVA, OSIGURAVA RAZVOJ KOLEKCIJE (U PROSJEKU 200 NOVIH NASLOVA GODI[NJE)

ISKLJU^IVO IZ SREDSTAVA DOBIJENIH OD STRANE DONATORSKIH ORGANIZACIJA KOJE DJELUJU U "I(. $ONACIJE SU ISKORI[TENE I ZA UPU]IVANJE BIBLIOTEKARA NA PRIZNATE ME\UNARODNE SKUPOVE, POPUT IBH9FB9H !=6F5F=5BG KONFERENCIJE KOJA SE SVAKE GODINE ODR@AVA U ,ONDONU. 3AMO ZAHVALJUJU]I TAKVOM PRISTUPU OVA JE BIBLIOTEKA, KOJU JE 1996. GODINE ^INILA NESRE\ENA GOMILA PRA[NJAVIH KNJIGA, USPJELA DA IZRASTE U SPECIJALNU BIBLIOTEKU SA POTPUNO AUTOMATIZIRANIM BIBLIOTE^KIM POSLOVANJEM, PROFILIRANIM KOLEKCIJAMA I KAPACITETOM DA USPJE[NO POSREDUJE IZME\U KORISNIKA I INFORMACIJA KOJE SU POHRANJENE NA SAVREMENIM INFORMACIJSKIM I KOMUNIKACIJSKIM MEDIJIMA. / KAKVOM PROCESU JE RIJE^, DOVOLJNO SVJEDO^I I ^INJENICA DA JE 3A[A -ADACKI OVA ISKUSTVA PREDSTAVIO U RADU c&ROM $USTY 3TORAGE TO ,IBRARY 7ITHOUT 7ALLSd NA GODI[NJOJ KONFERENCIJI $RU[TVA BIBLIOTEKARA 3!$-A (!,!), ODR@ANOJ U 3AN &RANCISCU 2000. $AKLE, TRENUTNI POLO@AJ I STATUS OVIH BIBLIOTEKA ZAHTJEVA DA U NJIMA RADE OSOBE KOJE SU NE SAMO BIBLIOTEKARI, NEGO I PROJEKT MENAD@ERI, NAU^NI RADNICI, STRU^NJACI ZA FUNDRAISING, 02 I PROMOCIJU, ITD. :A SVAKU OD BIBLIOTEKA KOJE OVDJE PREZENTIRAMO, PRESUDAN TRENUTAK BIO JE ANGA@MAN MLADIH I KVALITETNIH KADROVA KOJI SU [KOLOVANI NA /DJELU ZA KOMPARATIVNU KNJI@EVNOST I BIBLIOTEKARSTVO &ILOZOFSKOG FAKULTETA U 3ARAJEVU. -ENAD@MENT OVIH INSTITUCIJA ODIGRAO JE PRESUDNU ULOGU U NJIHOVOM ANGA@OVANJU. -LADI LJUDI DONIJELI SU PRIJEKO POTREBNO ZNANJE IZ OBLASTI SAVREMENIH INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA I NJIHOVOJ PRIMJENI U BIBLIOTEKARSTVU, A, KAO NAJVA@NIJE, MLADI UPOSLENICI NOSIOCI SU I PRIJEKO POTREBNE DOZE ENTUZIJAZMA, BEZ KOJEG BI ZAISTA BILO TE[KO GOVORITI O RAZVOJU U OBLASTI
157

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

-. IVANOVI], ". 3ABLJAKOVI], 6. +ENJI], (. +OD@AGA I -. 2O@AJAC

BIBLIOTEKARSTVA U "I(. :AHVALJUJU]I OVOM SLIJEDU DOGA\AJA U NA[IM BIBLIOTEKAMA, OSTVARENI SU, IZME\U OSTALOG, I SLJEDE]I REZULTATI: e BIBLIOTEKE USPJE[NO DJELUJU U OKVIRU SVOJIH ZADATIH MISIJA e UVEDENA JE DJELIMI^NA ILI POTPUNA AUTOMATIZACIJA SISTEMA BIBLIOTE^KOG POSLOVANJA e BIBLIOTE^KI KORISNICI IMAJU MOGU]NOST DA KORISTE NAJSAVREMENIJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U SVOM ISTRA@IVA^KOM RADU e OSIGURAN JE KONTINUIRAN RAZVOJ KOLEKCIJA e OSIGURANA JE PODR[KA ME\UNARODNIH DONATORSKIH ORGANIZACIJA e STVORENI SU TEMELJI ZA ^VR[]U SARADNJU NA NIVOU "I(, ALI I NA ME\UNARODNOM NIVOU e BIBLIOTEKE SU STVORILE OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA UKLJU^ENJE U SVJETSKE INFORMACIJSKE TOKOVE .ARAVNO, OVO SU SAMO INICIJALNE AKTIVNOSTI, KOJE NAS VODE PRED JO[ VE]E IZAZOVE KOJI SLIJEDE. .AIME, "I( JE VE] DVIJE GODINE U PROCESU IMPLEMENTACIJE "OLONJSKOG PROCESA, PRI ^EMU JE MALO TOGA URA\ENO I NAJVE]E I NAJRADIKALNIJE REFORME TEK PREDSTOJE. /VAJ PROCES NE]E MIMOI]I NI BIBLIOTEKE, BUDU]I DA NA[ ULAZAK U EVROPSKI PROSTOR

VISOKOG OBRAZOVANJA PODRAZUMIJEVA I PROCESE STANDARDIZACIJE KOJI ]E OMOGU]ITI FUNKCIONISANJE NA[IH BIBLIOTEKA U POMENUTOM PROSTORU. $AKLE, PRED BIBLIOTEKAMA JE IZAZOV STANDARDIZACIJE, NA KOJI ]E SE NAJBOLJE ODGOVORITI ZAJEDNI^KIM NAPOROM SVIH PRIPADNIKA BIBLIOTE^KE ZAJEDNICE, TE UZ MAKSIMALNU SARADNJU SA BIBLIOTEKAMA I BIBLIOTE^KIM PROFESIONALCIMA KOJI SU SE VE] USPJE[NO SUO^ILI SA OVIM IZAZOVIMA. 3ARADNJA SE MORA INTENZIVIRATI I NA NACIONALNOM PLANU. "IBLIOTEKE KOJE SU U^INILE VI[E I BOLJE MORAJU POMO]I ONIMA KOJE SU U^INILE MANJE I LO[IJE. .O, OVI PROCESI MORAJU IMATI PUNU PODR[KU MATI^NIH INSTITUCIJA. 3VIM BIBLIOTEKAMA SE MORA PRU@ITI PRILIKA DA KRENU PUTEM KOJIM IDU BIBLIOTEKE IZ OVE PREZENTACIJE. 5 ZAKLJU^KU SE MORA NAGLASITI PITANJE SARADNJE NA ME\UNARODNOM NIVOU, KOJA KAO SVOJ PRVI KORAK MORA IMATI USPOSTAVLJANJE KONTAKTA I SARADNJE SA BIBLIOTEKARIMA SLAVISTIMA [IROM SVIJETA. /VA SARADNJA MO@E I BI]E NA OBOSTRANU KORIST. "IBLIOTEKARI IZ REGIJE IMA]E PRILIKU DA IZ PRVE RUKE SAZNAJU [TO VI[E O IZAZOVIMA KOJI IM PREDSTOJE, DOK ]E BIBLIOTEKARI SLAVISTI ZAPADNOEVROPSKIH I SJEVERNOAMERI^KIH BIBLIOTEKA IMATI PRILIKU DA, KROZ USPOSTAVLJENU SARADNJU, DODATNO UNAPRIJEDE KVALITET SVOG RADA I PRO[IRE SVOJE INFORMACIJSKE RESURSE.

158

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 027.53(497.6 4UZLA)

%5FC8B5 = IB=J9FN=H9HG?5 6=6@=CH9?5 I *IN@=: I@C;5 F9;=CB5@B9 6=6@=CH9?9 I N5>98B=75A5 G@5J=GH=R?=< 6=6@=CH9?5
EB=G5 @IB=Q
.ACIONALNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA c$ERVI[ 3U[I]d, 4UZLA, "OSNA I (ERCEGOVINA 0O^ECI BIBLIOTEKARSTVA NA TUZLANSKOM PODRU^JU VEZANI SU ZA, OD DAVNINA NJEGOVANU NAVIKU SAKUPLJANJA PRIVATNIH ZBIRKI RUKOPISA, A KASNIJE I [TAMPANIH KNJIGA, TE ZA POSTOJANJE KOLEKCIJA KNJIGA I DOKUMENATA [TO SU IH ZA POTREBE SVOGA RADA STVARALE VJERSKE I DR@AVNE USTANOVE. 0RETPOSTAVLJA SE DA BI SE POSTOJANJE PRVIH TAKVIH ZBIRKI MOGLO VEZATI ZA "EHRAMBEGOVU MEDRESU IZ 17. STOLJE]A, TE ZA FRANJEVA^KE SAMOSTANE. 0OJAVA BIBLIOTEKA I BIBLIOTEKARSTVA U TUZLANSKOM KRAJU SE@E U DALJU PRO[LOST I VEZUJE SE ZA POSLJEDNJE DECENIJE 19. STOLJE]A. / TOME DOKUMENTOVANO SVJEDO^E PRAVILA O RADU ^ITAONICA IZ 1891, 1893. I 1898. GODINE. 5 DECENIJAMA KOJE SU USLIJEDILE NAJIZRAZITIJI NOSIOCI RAZVOJA BIBLIOTE^KE DJELATNOSTI U 4UZLI BILA SU NACIONALNO-KONFESIONALNA I GRA\ANSKA KULTURNO-PROSVJETNA DRU[TVA (c0ROSVJETAd, c.APREDAKd, c'AJRETd, c(RVATSKI DOMd, c3ENAATd, c-LADA "OSNAd, c3LOBODAd), TE VJERSKE I DR@AVNE OBRAZOVNE USTANOVE, ME\U KOJIMA POSEBNO MJESTO ZAUZIMA $R@AVNA REALNA GIMNAZIJA. 6E] PRVOG POSLIJERATNOG PROLJE]A 1946. 'RADSKI NARODNI ODBOR OSNIVA .ARODNU BIBLIOTEKU 4UZLA. /KTOBRA 1986. GODINE OSNOVANA JE 5NIVERZITETSKA BIBLIOTEKA PRI 5NIVERZITETU U 4UZLI, KOJA JE OKTOBRA RATNE 1992. GODINE PRIPOJENA .ARODNOJ BIBLIOTECI 4UZLA. 4AKO OBJEDINJENA USTANOVA DJELUJE POD NAZIVOM *AVNA USTANOVA .ARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA 4UZLA. 0OSLOVI U RAZVOJU BIBLIOTREKARSTVA KRENULI SU U POZITIVNOM SMJERU I NAGOVJE[TAVALI SU RENESANSU BIBLIOTE^KE DJELATNOSTI. -E\UTIM, RATNA KATASTROFA NE ZAOBILAZI NI BIBLIOTE^KU DJELATNOST, PA NI TUZLANSKO PODRU^JE. -NOGE BIBLIOTEKE SU UNI[TENE, O[TE]ENE, POKIDANE SU NEPOSREDNO PRED RAT VEZE ME\U BIBLIOTEKAMA, TAKO DA JE ZAUSTAVLJEN RAD NA RAZVOJU BIBLIOTE^KE DJELATNOSTI. .ARODNA BIBLIOTEKA 4UZLA NA PO^ETKU RATA INTEGRISANA U .ARODNU I UNIVERZITETSKU BIBLIOTEKU 4UZLA, TOKOM RATA NIJE PREKIDALA SVOJ RAD. .A TERITORIJU TUZLANSKOG MATI^NOG PODRU^JA SADA RADI UKUPNO DESET JAVNIH BIBLIOTEKA, U 4UZLI, "ANOVI]IMA, >ELI]U, 'RA^ANICI, 'RADA^CU, +ALESIJI, +LADNJU, ,UKAVCU, 3REBRENIKU I IVINICAMA, A OSTALE BIBLIOTEKE SU PRIPALE 2EPUBLICI 3RPSKOJ. 0RVOBITNO, PRILIKOM OSNIVANJA 1946. GODINE, "IBLIOTEKA JE BILA SMJE[TENA U >ITAONICI $RUGOG KVARTA 4UZLI]A, GDJE JE OSTALA DO
159

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

%NISA UNI]

PROSLAVLJA U ISTOJ, STAROJ, JO[ TRO[NIJOJ ODORI. -AJA 1989. SVO BOGATSTVO OVOG ZDANJA RASELJAVA SE PO GRADU, UZ OBE]ANJE DA ]E SE KONA^NO NA]I PROSTOR ZA "IBLIOTEKU. +ONA^NO, MAJA 1991, "IBLIOTEKA DOBIJA PROSTORIJE U BIV[OJ ZGRADI $JE^IJE BOLNICE U 5LICI -I[KA *OVANOVI]A 1.
3L. 1. 3TARA ZGRADA "IBLIOTEKE, NEKADA[NJA 0O[TA ZA VRIJEME !USTRO-5GARSKE

1948, ODAKLE SE SELI U ZGRADU $OMA KULTURE (6LADI^ANSKI DVOR), ZATIM U PROSTORIJE &ISKULTURNOG DOMA, A 1957. PRESELJAVA U MONTA@NE BARAKE BIV[E /SNOVNE [KOLE c!LEKSA ;ANTI]d. 1966. GODINE PONOVO SE VRA]A U 6LADI^ANSKI DVOR I TU OSTAJE SAMO DO 1967. KADA PRESELJAVA U ZGRADU BIV[E 0O[TE (PREKO PUTA STARE 'IMNAZIJE). 5BRZO PO USELJENJU POJAVLJUJU SE PROBLEMI. 'RUPA IN@ENJERA :AVODA ZA URBANIZAM I PROJEKTOVANJE 4UZLA KONSTATUJE NAPRSLINE NA ZIDOVIMA I STROPOVIMA, TE UPOZORAVA NA OPASNOST PO @IVOT, KAKO ZAPOSLENIH U "IBLIOTECI, TAKO I NJENIH POSJETILACA, KORISNIKA. ) TAKO, IZ GODINE U GODINU, ^ULI SU SE ALARMI I JADIKOVKE TUZLANSKIH BIBLIOTEKARA, A POTOM JE USLIJEDILO POVREMENO cUMIVANJEd ZGRADE, cPEGLANJEd BROJNIH DEFORMITETA, POVR[INSKO SANIRANJE PUKOTINA I TOME SLI^NO. :A NJEN TRIDESETI RO\ENDAN, APRILA 1976, KONA^NO SE TEMELJNIJE RASPRAVLJA O NJENOJ BUDU]NOSTI. c/NA NE MO@E VI[E IZDR@ATI DESETINE TONA BLAGA U KNJIGAMA, TREBAMO POKRENUTI [IRU AKCIJU U CILJU OBEZBJE\ENJA SREDSTAVA ZA HITNIJU GRADNJU, JER JE JEDINO TRAJNO RJE[ENJE IZGRADNJA NOVOG, ^VR[]EG HRAMA KULTUREd, ODLU^NO ZAKLJU^UJU ODGOVORNI. -E\UTIM, LIJEPI, A ORONULI cBOLESNIKd U 5LICI -O[E 0IJADE 6 I DALJE SANJA NEDOSANJANI SAN. ) SVOJ ^ETRDESETI RO\ENDAN
160

3L. 2.

.OVA ZGRADA "IBLIOTEKE

/SNOVANA 1946. GODINE. .OSILAC OSNIVA^KIH PRAVA I OBAVEZA KAO JEDINSTVENE JAVNE USTANOVE U DR@AVNOJ SVOJINI U OBLASTI BIBLIOTE^KE DJELATNOSTI JE /P]INA 4UZLA. 5NIVERZITETSKA BIBLIOTEKA 4UZLA JE OSNOVANA 1986. GODINE. /D OKTOBRA RATNE 1992. GODINE "IBLIOTEKA DJELUJE KAO JEDINSTVENA USTANOVA f .ARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA 4UZLA. /D 4. APRILA 2002. GODINE "IBLIOTEKA IMA ^AST DA NOSI IME POZNATOG BOSANSKOHERCEGOVA^KOG PISCA I PRIJA[NJEG DIREKTORA "IBLIOTEKE, $ERVI[A 3U[I]A. "IBLIOTEKA IMA UKUPNO 30 ZAPOSLENIH. 2AD "IBLIOTEKE ORGANIZOVAN JE PO SLU@BAMA: e 3LU@BA ZA RAZVOJ, MATI^NE POSLOVE, e 3LU@BA ZA ZAVI^AJNU ZBIRKU I BIBLIOGRAFIJU; e 3LU@BA ZA NABAVKU I OBRADU BIBLIOTE^KE GRA\E I PERIODI^NE PUBLIKACIJE; e 3LU@BA ZA NAU^NE INFORMACIJE, REFERALNU I IZDAVA^KU DJELATNOST;

.ARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA U 4UZLI: ULOGA REGIONALNE BIBLIOTEKE...

e 3LU@BA ZA RAD SA KORISNICIMA BIBLIOTE^KIH USLUGA I STRANIH ODJELJENJA, I KULTURNO-ZABAVNE DJELATNOSTI; e 3LU@BA ZA RA^UNOVODSTVENO-FINANSIJSKE POSLOVE; e 3LU@BA ZA PRAVNE I OP[TE POSLOVE. &OND "IBLIOTEKE SE SASTOJI OD 200.000 BIBLIOTE^KIH JEDINICA (OP]I REFERALNI IZVORI f ENCIKLOPEDIJE, RJE^NICI, LEKSIKONI, BIBLIOGRAFIJE; FUNDAMENTALNI RADOVI IZ POJEDINIH NAU^NIH I UMJETNI^KIH OBLASTI; ZNA^AJNE EDICIJE IZ OBLASTI KNJI@EVNOSTI, HISTORIJE I FILOZOFIJE; DOMA]A I STRANA RARITETNA IZDANJA; DISERTACIJE I MAGISTARSKI RADOVI; FOND SERIJSKIH PUBLIKACIJA). 3ADR@I MONOGRAFSKE I SERIJSKE PUBLIKACIJA [TAMPANE U "I( KOJE JE, KAO OBAVEZNI PRIMJERAK, DOBIJALA TOKOM SVOG POSTOJANJA. :AVI^AJNA ZBIRKA BROJI 10.000 BIBLIOTE^KIH JEDINICA. +OLEKCIJE GRA\E NA STRANIM JEZICIMA SADR@E OKO 15.000 KNJIGA I ^ASOPISA. "IBLIOTEKA USLU@I OKO 100.000 KORISNIKA GODI[NJE, IZDA OKO 70.000 KNJIGA GODI[NJE, I U^LANI OKO 6.000 KORISNIKA GODI[NJE. 0OSJEDUJE DIGITALNI KATALOG #/")33//0!# KOJI DOSTUPAN NA )NTERNETU, NA ADRESI WWW.VIBBIH.BA, POD NAZIVOM 6I""I( 6IRTUALNA BIBLIOTEKA "OSNE I (ERCEGOVINE. 3REDINOM 1996. GODINE "IBLIOTEKA JE ZAPO^ELA SA UPOTREBOM PROGRAMSKE OPREME #/")33 ZA KATALOGIZACIJU GRA\E U SISTEMU 6I""I(, KOJU JE ZAJEDNO SA RA^UNARSKOM I KOMUNIKACIJSKOM OPREMOM "IBLIOTECI DONIRAO )NSTITUT INFORMACIJSKIH ZNANOSTI ):5- -ARIBOR, 3LOVENIJA. 0OSJEDUJE SISTEM LISNIH KATALOGA: -ONOGRAFSKE PUBLIKACIJE PREDSTAVLJENE SU U ABECEDNOM AUTORSKOIMENSKOM KATALOGU I STRU^NOM KATALOGU URE\ENOM PO SISTEMU

5NIVERZALNE DECIMALNE KLASIFIKACIJE (5$+). 0ERIODI^NE PUBLIKACIJE PREDSTAVLJENE SU U ABECEDNOM KATALOGU NASLOVA I STRU^NOM KATALOGU PO SISTEMU 5$+. /D 1997. GODINE RADI "IBLIOTEKA ZA SLIJEPA I SLABOVIDNA LICA, KOJIMA SU NA RASPOLAGANJU: KNJIGE NA "RAJEVOM PISMU, KNJIGE NA UVE]ANOM TISKU I KNJIGE U DVOKANALNOJ KASETNOJ TEHNICI. >ITAONICA USLU@I 10.000 KORISNIKA GODI[NJE. :A KORI[TENJE ^ITAONI^KE GRA\E NAMIJENJENE SU SLJEDE]E ^ITAONICE SA 90 KORISNI^KIH MJESTA: /P]A ^ITAONICA, >ITAONICA ZA DJECU, 3TUDIJSKE ^ITAONICE PRI: :AVI^AJNOJ ZBIRCI, !MERI^KOM KUTKU, !USTRIJSKOJ, )RANSKOJ I 4URSKOJ BIBLIOTECI. 5 /DJELJENJU ZA DJECU ORGANIZUJU SE IZLO@BE LIKOVNIH RADOVA, KNJI@EVNI SUSRETI S PISCIMA, POSJETE U^ENIKA I SARADNJA SA [KOLAMA, ^ITAJU SE I IZLA@U POETSKI, PROZNI I LIKOVNI RADOVI DJECE... &OND PERIODI^NIH PUBLIKACIJA SADR@I 800 NASLOVA. /BUHVATA NASLOVE OBAVEZNOG PRIMJERKA (NOVINE, ^ASOPISI I GODI[NJACI IZ SVIH NAU^NIH OBLASTI) KAO I ODABRANE NASLOVE SA JU@NOSLOVENSKIH PROSTORA (NARO^ITO IZ OBLASTI JEZIKA, KNJI@EVNOSTI I DRU[TVENIH NAUKA) DO 1992. GODINE. +ORISNICIMA SU DOSTUPNI I BROJNI NASLOVI DNEVNE, SEDMI^NE I MJESE^NE [TAMPE: $G@C6CP9B>9, DB9JB= 5J5N, JIH5FB>9 BCJ=B9, (@C6C8B5 BCGB5, FFCBH G@C6C89, DB9JB= @=GH, D5B=, !>=@>5B, +5@H9F, G@C6IG, "=@5, G@CF=>5, B*G, %C C<=D, +=H5, B5N5F. :AVI^AJNA ZBIRKA U .ARODNOJ I UNIVERZITETSKOJ BIBLIOTECI c$ERVI[ 3U[I]d 4UZLA SVOJE FONDOVE OBLIKUJE OD 1974. GODINE. 3 OBZIROM NA ZNA^AJ I VRIJEDNOST PUBLIKACIJA KOJE ULAZI U SASTAV ZAVI^AJNIH FONDOVA,
161

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

%NISA UNI]

:AVI^AJNA ZBIRKA DANAS AUTENTI^NO PREZENTIRA @IVOT 4UZLE I NJENE OKOLINE. 5 FONDU IMA 10.000 BIBLIOTE^KIH JEDINICA SA 2.500 NASLOVA KNJIGA. "IBLIOTEKA JE OSTVARILA DINAMI^NU ME\UNARODNU SARADNJU SA SRODNIM USTANOVAMA IZ 3!$, -ALEZIJE, .JEMA^KE, !USTRIJE, &RANCUSKE, (OLANDIJE, ;VEDSKE, 6ELIKE "RITANIJE, %GIPTA, +INE, 2USIJE, +ATARA, 3LOVENIJE, (RVATSKE, 3RBIJE I #RNE 'ORE, I DRUGIH ZEMALJA. :APOSLENICI "IBLIOTEKE POSJETILI SU .ACIONALNE BIBLIOTEKE U 3!$, 6ELIKOJ "RITANIJI, -ALEZIJI, !USTRIJI, .JEMA^KOJ, &RANCUSKOJ, (OLANDIJI, -A\ARSKOJ, %GIPTU, )RANU, )TALIJI, +INI, 2USKOJ &EDERACIJI, +ATARU, (RVATSKOJ, 3LOVENIJI, 3RBIJI I #RNOJ 'ORI 4AKO\E SU POSJETILI I SAJMOVE KNJIGA U &RANKFURTU, ,AJPCIGU, "ERLINU, 0ARIZU, +AIRU, "OLONJI, 3ARAJEVU, :AGREBU, 0ULI, "EOGRADU, 2IJECI.

"IBLIOTEKU SU POSJETILI BROJNI STRANI AMBASADORI I ZVANI^NICI: AMERI^KI, MALEZIJSKI, BRITANSKI, AUSTRIJSKI, FRANCUSKI, IRANSKI, TURSKI I KINESKI AMBASADORI I ATA[EI ZA KULTURU, KAO I MINISTRI VANJSKIH POSLOVA, PROFESORI SA POZNATIH UNIVERZITETA %VROPE I SVIJETA... +AO REZULTAT TE SARADNJE OTVORENE SU BIBLIOTEKE NA STRANIM JEZICIMA: !MERI^KI KUTAK, !USTRIJSKA BIBLIOTEKA, &RANCUSKA, )RANSKA I 4URSKA BIBLIOTEKA. "IBLIOTEKA JE U PERIODU OD 1994. DO 2005. IZDALA 31 KNJIGU, KAO I ^ASOPIS ()A+, ^ASOPIS ZA KULTURU I DRU[TVENA PITANJA 4UZLANSKOG KANTONA, PRVI ^ASOPIS KOJEG JE "IBLIOTEKA IZDALA. 5 "IBLIOTECI SE REDOVNO ODR@AVAJU BROJNE PROMOCIJE KNJIGA, KNJI@EVNE VE^ERI, KULTURNI PROGRAMI, KAO I PREDAVANJA.

162

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 004.91:070:027:2 -EDIA #ENTAR 3ARAJEVO (497.6 3ARAJEVO)

+@C;5 = =G?IGHJ5 $98=5 C9BHF5 I RIJ5B>I = A=?FC:=@ACJ5B>I BCJ=BG?9 ;F5P9 = 8=;=H5@B5 ?C@9?7=>5 6CG5BG?C<9F79;CJ5R?=< BCJ=B5
DF5;5B GC@I6CJ=Q
-EDIA CENTAR, 3ARAJEVO, "OSNA I (ERCEGOVINA -ORAM PRIZNATI DA MI JE IZUZETNA ^AST IMATI PRILIKU GOVORITI PREDSTAVNICIMA VELIKIH SVJETSKIH BIBLIOTEKA I PREDSTAVITI JEDNU MALU ORGANIZACIJU KOJA JE PRVOG OVOG MJESECA PROSLAVILA TEK DESET GODINA POSTOJANJA. :A SAM PO^ETAK MO@DA JE VA@NO NAGLASITI PAR STVARI KOJE SU VEZANE ZA -EDIA #ENTAR 3ARAJEVO. /SNOVANI SMO OD STRANE 3OROS FONDACIJE f &ONDA OTVORENO DRU[TVO ")(, A POSLJEDNJIH PET GODINA POKU[AVAMO SEBE DEFINISATI I PREDSTAVITI KAO SAMOODR@IVU ORGANIZACIJU KOJA JE ZNALA ISKORISTITI PRU@ENU PRILIKU DA SE RAZVIJE U KOMERCIJALNU FIRMU. 6I[E O SAMOM -EDIA #ENTRU I NJEGOVIM AKTIVNOSTIMA MO@ETE VIDJETI NA WEB STRANICI WWW.MEDIA.BA &OKUS NA[EG INTERESOVANJA NA SAMOM PO^ETKU, U APRILU 1995. GODINE, BIO JE DA PRIKUPIMO I NA TAJ NA^IN OD ZABORAVA I UNI[TENJA SPASIMO [TO JE MOGU]E VI[E NOVINSKE GRA\E KOJA JE PUBLIKOVANA TOKOM RATA. 0ARALELNO SMO FORMIRALI SPECIJALNU BIBLIOTEKU ZA NOVINARE (KATALOG WEB STRANICE WWW.IDOC.BA), A PLANIRANI KORISNICI SU TREBALI BITI NOVINARI U "I( I REGIJI, PREMDA SE KASNIJE POKAZALO DA JE SPISAK KORISNIKA ARHIVA I BIBLIOTEKE PUNO [IRI. -EDIA #ENTAR TJ. !RHIV -EDIA #ENTRA PRO[AO JE KOMPLETAN PROCES DIGITALIZACIJE f OD NOVINSKOG PAPIRA DO DIGITALNOG ZAPISA NOVINE. 4A^NIJE, NA[E PRVO ISKUSTVO SA DIGITALIZACIJOM JESTE CD Y $G@C6CP9B>5. #$ JE URA\EN 1995.GODINE DOK JE RAT JO[ UVIJEK TRAJAO. 3KENIRAN JE I NA TAJ NA^IN DIGITALIZOVAN PERIOD OD 27. FEBRUARA DO 27. MAJA. 5 TA ^ETIRI MJESECA ")( JE POSTALA NEZAVISNA DR@AVA, PO^EO JE RAT U NJOJ, TE JE TO BIO OSNOVNI MOTIV DA NAPRAVIMO #$.

'F=?ID@>5B>9 A5H9F=>5@5
:A NASTAVAK PRI^E OSTAT ]EMO JO[ U 1995. GODINI JER SMO TADA PO^ELI I DA PRIKUPLJAMO [TAMPU SA PODRU^JA ^ITAVE ")( I DIJASPORE. 6A@NO JE NAPOMENUTI DA GRA\A NIJE PRIKUPLJANA PO OSNOVU OBAVEZNOG PRIMJERKA, VE] STUDIOZNIM RADOM NA TERENU, RAZGOVORIMA SA VELIKIM BROJEM LJUDI I KUPOVINOM
163

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

$RAGAN 'OLUBOVI]

PRIMJERAKA f KAO JEDINOM SIGURNOM METODOM DA DO\ETE DO NOVINE. 0REDNOST PRIKUPLJENE GRA\E SVAKAKO JE TO DA NA JEDNOM MJESTU IMATE NOVINSKU GRA\U IZ CIJELE ")(. 4O JE OMOGU]AVALO KOMPARATIVNI PRISTUP ISTRA@IVANJIMA, TJ. KORISNICIMA JE OMOGU]ENO DA PROVJERAVAJU VI[E IZVORA O JEDNOM DOGA\AJU. :ANIMLJIVE SU KOMPARACIJE PISANJA NOVINA SA RAZLI^ITIH STRANA O ISTIM DOGA\AJIMA KOJI SU SE DOGODILI U PROTEKLOM RATU. 6JEROVATNO VELIKI BROJ MALIH NOVINA JE NA OVAJ NA^IN cSPA[ENd OD ZABORAVA, NOVINA KOJE SU SE POJAVILE SAMO JEDNOM, KAO NPR. GCF5485BG?= @=GH 1993. U 'ORA@DU, $?@CDB>5? KAO MAGAZIN JEDNE BRIGADE IZ :ENICE ILI RECIMO '9@5L KOJI SE SAMO JEDNOM POJAVIO U "IHA]U. :ATIM SU SVAKAKO ZANIMLJIVI NASLOVI RATNIH BRIGADA SVAKE OD AKTIVNIH SUDIONIKA U PROTEKLOM RATU, VJERSKIH INSTUTUCIJA, DJE^IJIH ^ASOPISA, TE NOVINA I MAGAZINA KOJI SU SE [TAMPALI [IROM SVIJETA ZA IZBJEGLICE IZ ")(. 5 NEKOM VREMENU KOJE JE PRED NAMA VJEROVATNO ]E SE OBRATITI VI[E PA@NJE NA SAM SADR@AJ I FORMU NOVINA KOJE SU SE POJAVLJIVALE U PERIODU 1992-1995. GODINE. *EDNA OD NOVINA KOJE SU U TO VRIJEME BILE AKTUELNE SU I $;@5G=. 4OKOM 1993. GODINE U TOTALNO OKRU@ENOM 3ARAJEVU, ZA VRIJEME NAJVE]E NESTA[ICE HRANE, STRUJE, PLINA ITD. LJUDI SU OBJAVLJIVALI OGLASE f PRODAVALI ILI KUPOVALI STVARI, MIJENJALI STANOVE, TRA@ILI PARTNERE ITD. .APROSTO JE JAKO TE[KO RE]I U MALO RIJE^I KAKVI SE SVE MATERIJALI NALAZE U !RHIVU -EDIA #ENTRA. .AIME, MOGLO BI SE RE]I DA SMO SKUPLJALI SKORO SVE [TO NAM JE DO[LO POD RUKU, KAO [TO JE I %FC;@5G B5FC8=A5 B=H NAKON ATENTATA NA 0RIJESTOLONASLJEDNIKA &RANCA &ERDINADA. :ANIMLJIVA PRI^A VEZANA
164

ZA 0ROGLAS JE TO [TO SMO MI TO PRONA[LI U KU]I TJ. NA TAVANU JEDNOG GOSPODINA, ^IJI JE DJED VJEROVATNO 0ROGLAS SKINUO SA NEKIH OD SARAJEVSKIH ZIDOVA. +OD ISTOG ^OVJEKA SMO PRONA[LI I DODATAK 3ARAJEVSKOG LISTA SA $DHI4B=7CA ZA GRUPU LJUDI KOJI SU U^ESTVOVALI U POMENUTOM ATENTATU NA ^ELU SA 'AVRILOM 0RINCIPOM. 6REMENOM SE KOLEKCIJA NOVINA [IRILA, PA SU NA RED DO[LE NOVINE IZ REGIONA TAKO DA POSTOJI KONTINUITET IZDANJA NOVINA OD OKTOBRA 1944, TJ. OD IZDANJA LISTA %C@=H=?5 NA DAN KADA SU PARTIZANI U[LI U "EOGRAD. -EDIA #ENTAR SA SVOJOM NOVINSKOM KOLEKCIJOM JE SADA ZASIGURNO JEDNO OD NAJREFERENTNIJIH MJESTA U ")(, AKO NE I REGIJI, KADA SU U PITANJU NOVINSKI NASLOVI SA PODRU^JA NEKADA[NJE ZAJEDNI^KE DR@AVE.

$=?FC:=@ACJ5B>9 ;F5P9
.AKON [TO SMO MANJE-VI[E cPRO^E[LJALId ^ITAVU ")(, LOGI^AN KORAK JE BIO DA SE PO^NE RAZMI[LJATI O TOME KAKO SA^UVATI OD PROPADANJA NOVINE KOJE SU [TAMPANE NA LO[EM I NEKVALITETNOM PAPIRU. /DLU^ILI SMO SE ZA MIKROFILM, ALI U TO VRIJEME JEDINA USTANOVA U ")( KOJE JE IMALA OPREMU ZA KOMPLETAN PROCES MIKROFILMOVANJA BILA JE 'AZIHUSREFBEGOVA BIBLIOTEKA.5 DOGOVORU SA LJUDIMA IZ 'AZIHUSREFBEGOVE BIBLIOTEKE, USPJELI SMO DA MIKROFILMUJMO JEDAN DIO GRA\E. 0ROBLEM SA KOJIM SMO SE SUO^ILI JESTE NEKOMPLETNOST [TAMPE, NEPOSTOJANJE BIBLIOGRAFIJA, A TAKO\ER NISMO IMALI NA^IN DA USTANOVIMO DA LI JE NEKA OD NOVINA KOJA SE POJAVILA U RATU PUBLIKOVALA 10, 30 ILI 100 BROJEVA. 6JERUJEM DA JE IZLI[NO PRI^ATI O ZNA^AJU MIKOFILMOVANJA TE GRA\E, KAO I O TOME DA JE TO URADILA JEDNA NEVLADINA ORGANIZACIJA I NA

5LOGA I ISKUSTVA -EDIA #ENTRA U ^UVANJU I MIKROFILMOVANJU NOVINSKE GRA\E...

TAJ NA^IN JE NA^INILA DOSTUPNOM ZA SVE ZAINTERSOVANE [IROM SVIJETA. 3ADA SE ODRE\EN BROJ MIKROFILMOVANE NOVINSKE GRA\E NALAZI I U +ONGESNOJ BIBLIOTECI, TE NA JO[ PAR 5NIVERZITETA U 3!$ I %VROPI. +ADA VE] GOVORIMO O MIKROFILMOVANJU, ONDA BIH VOLIO NAGLASITI DA JE TAJ PROCES U "I( IZRAZITO SKUP, I DA STOGA -EDIA #ENTAR TRENUTNO NE VIDI NASTAVAK MIKROFILMOVANJA GRA\E KAO JEDAN OD SVOJIH PRIORITETA.

D=;=H5@B= 5F<=J
0ARALENO SA FORMIRANJEM ARHIVE I BIBLIOTEKE, POKRENUTA JE BAZA PODATAKA SA ISJE^CIMA TEKSTOVA IZ KLJU^NIH BH. NOVINA. 5 PO^ETKU SU SE TEKSTOVI PREKUCAVALI, [TO JE IZISKIVALO MNOGO VREMENA I STRPLJENJA, DA BI SE KASNIJE PRE[LO NA RU^NE SKENERE KOJI SU DONEKLE UBRZALI PROCES. "AZA PODATAKA JE FORMIRANA KAO ALAT ZA NOVINARE KOJI ]E IM POMO]I U PRAVLJENJU ISTRA@IVA^KIH I ANALITI^KIH TEKSTOVA. e #98CGH5H5?5 BAZE BILO JE VI[E: KAO PRVO BILA JE DOSTUPNA SAMO U PROSTORIMA -EDIA #ENTRA, ZATIM RADILO SE O ISJE^CIMA TEKSTOVA KOJI SU SELEKTIVNO IZABRANI. e %F98BCGH JE BILA DA STE MOGLI DOBITI BILO KAKVU INFORMACIJU KOJA SE POJAVILA U NOVINAMA OD 1995.GODINE, TO SU SVAKAKO ZABILJE@ENI SVI VA@NIJI DOGA\AJI. ! ONDA SMO NAPRAVILI KLJU^NI KORAK I ZAOKRU@ILI CIJELU PRI^U D5D=F Y A=?FC:=@A Y CB@=B9 8=;=H5@B= 5F<=J. 3REDINOM PRO[LE GODINE POKRENUTA JEDINA ON-LINE BH. BAZA PODATAKA TZV. I$/#INFORMATIVNO-DOKUMENTACIONI CENTAR.

.AJPROSTIJE KAZANO, TO JE ZA SADA ARHIV [TAMPANIH MEDIJA I DRUGIH RELEVANTNIH SADR@AJA DOSTUPAN NA INTERNETU. 5 I$OC SE SVAKODNEVNO UNOSI OKO 300 TEKSTOVA IZ RAZNIH [TAMPANIH MEDIJA, UKLJU^UJU]I I ONE KOJI SE BAVE BANKARSTVOM, POSLOVNIM KOMUNIKACIJAMA I SL. 3ADR@AJEM I DOSTUPNO[]U I$OC JE NAMJENJEN NOVINARIMA I MEDIJSKIM KU]AMA, ODJELIMA ZA ODNOSE SA JAVNO[]U VLADINOG I NEVLADINOG SEKTORA, AKADEMICIMA, ISTRA@IVA^IMA I SVIMA OSTALIM KOJE ZANIMAJU INFORMACIJE VEZANE ZA ")(. 5 NAREDNOM PERIODU I$OC ]E SE PRO[IRIVATI PREMA SLJEDE]IM SADR@AJIMA: ZAKONIMA I ZAKONSKOJ REGULATIVI ")(, ZAKONIMA I ZAKONSKOJ REGULATIVI %5, STATISTI^KIM PODACIMA IZ ")( I ZEMALJA U REGIONU, ANALIZAMA MEDIJA I MEDIJSKOG OKRU@ENJA U ")( I REGIJI, DIPLOMSKIM, MAGISTARKIM I DOKTORSKIM RADOVIMA KOJI SU URA\ENI U ")( I O ")(, TE RELAVANTNIM DOKUMENTIMA I ISTRA@IVANJIMA NEVLADNIH ORGANIZACIJA. )$OC JE PRETRA@IV PREMA KLJU^NOJ RIJE^I. .ARAVNO, KAO OPCIJU NUDI I NAPREDNE PRETRAGU U KOJA VAM OMOGU]AVA SELEKCIJU I PRETRAGU PREMA DINAMCI IZLA@ENJA NOVINA NPR. DNEVNE NOVINA, PA UNUTAR TOGA PRETRAGU PO POJEDNA^NOJ NOVINI ILI KOMBINACIJI DVIJE ILI VI[E NOVINA ILI JEDNOSTVANO KOMBINACIJU DNEVNIH I SEDMI^NIH ILI BILO OJU ZAMI[LJENJU VARIJACIJU. -EDIA #ENTAR JE SVOJIM DESETOGODI[NJIM RADOM USPIO DA NAPRAVI POSAO VRIJEDAN JEDNE SEKCIJE U BILO KOJOJ .ACIONALNOJ BIBLIOTECI U SVIJETU. .APRAVILI SMO TRI VELIKA KORAKA f PRIKUPILI [TAMPU, DIO ISTE MIKROFILMOVALI I KONA^NO STVORILI USLOVE DA TO SADA SVE DIGITALIZUJEMO I U^INIMO DOSTUPNIM PUTEM )NTERNETA.

165

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 027.1(497) "O[NJA^KI INSTITUT

+@C;5 DF=J5HB=< 6=6@=CH9R?=< N6=F?= I G@5J=GH=R?=A = 65@?5BC@CO?=A GHI8=>5A5

%5F7=G5 'I@>9?-BI6F=Q
"O[NJA^I INSTITUT &ONDACIJA !DIL :ULFIKARPA[I], 3ARAJEVO, "OSNA I (ERCEGOVINA

%5GH5B5? 6=6@=CH9?9 BCOB>5R?C; =BGH=HIH5 FCB857=>5 A8=@ /I@:=?5FD5O=Q

"IBLIOTEKA "O[NJA^KOG INSTITUTA DANAS BROJI PREKO 90.000 BIBLIOTE^KIH JEDINICA. 3VOJE PO^ETKE IMALA JE PRVIH GODINA EMIGRACIJE GOSP. !DILA :ULFIKARPA[I]A, OSNIVA^A "O[NJA^KOG INSTITUTA. .ASTAJALA JE DUGOGODI[NJIM !DIL-BEGOVIM PRIKUPLJANJEM I SORTIRANJEM GRA\E UZ VELIKU LJUBAV PREMA KNJIZI I POTREBE ZA O^UVANJEM KULTURNIH VRIJEDNOSTI "I(. 4AJ DUG I PLODAN RAD REZULTIRAO JE OSNIVANJEM "O[NJA^KOG INSTITUTA U #IRIHU 1988. GDJE JE I BIBLIOTEKA OD JEDNE PRIVATNE ZBIRKE POSTALA JAVNA INSTITUCIJA OTVORENA ZA RAZLI^ITA NAU^NA ISTRA@IVANJA. 0RESELJENJEM GRA\E IZ #IRIHA, "O[NJA^KI INSTITUT JE ZVANI^NO OTVOREN U 3ARAJEVU 24. MAJA 2001. GODINE GDJE JE BIBLIOTEKA DOBILA SVOJ POTPUNI ZNA^AJ, JER JE SVOJM GRA\OM I BOGATSTVOM OBNOVILA KULTURNE I HISTORIJSKE VRIJEDNOSTI "I(. /VA BIBLIOTE^KA ZBIRKA JE PODIJELJENA NA NEKOLIKO ODJELA, A TO SU : BCGB=75, (9F6=?5, CFC5H=75, JI;CG@5J=75, IG@5A=75, )IF7=75, 'I?CD=G=, AF<=JG?5 ;F5P5 I $8>9@ 9B7=?@CD98=>5, @9?G=?CB5 = F>9RB=?5. 3VAKI OD ODJELA JE KLASIFICIRAN PO (TEMATSKIM CJELINAMA)
166

5$# SISTEMU, I SASTOJI SE OD RAZLI^ITIH VRSTA PUBLIKACIJA (MONOGRAFIJA, ^LANAKA, SEPARATNIH OTISAKA, ^ASOPISA, LISTOVA, MAGAZINA, KALENDARA) KAO I PUBLIKACIJA NA RAZLI^ITIM STRANIM JEZICIMA.

&8>9@= 6=6@=CH9?9 BCOB>5R?C; =BGH=HIH5

BOSNICA PREDSTAVLJA JEDAN OD GLAVNIH ODJELA U OKVIRU KOJEG SE SAKUPLJA GRA\A O "OSNI I (ERCEGOVINI I "O[NJACIMA OD DOMA]IH I STRANIH AUTORA. 3ASTOJI SE OD PUBLIKACIJA I IZVORA ZA PROU^AVANJE BOSANSKE I BO[NJA^KE HISTORIJE, KULTURE, JEZIKA, KNJI@EVNOSTI, UMJETNOSTI, TRADICIJE I FOLKLORA. 0RVENSTVENO PREZENTIRA HISTORIJU, KULTURNU HISTORIJU I IDENTITET "I( I "O[NJAKA TE I ME\UNACIONALNU KULTURNU POVEZANOST I SU@IVOT NARODA U "I(. 0ORED OSNOVNE PODJELE NA TEMATSKE CJELINE U SKLOPU BCGB=?9 IZDVOJENO JE I NEKOLIKO ZBIRKI. /6=F?5 B$G*"I!I JE BOGATA I IZUZETNA ZBIRKA OFORMLJENA SA POTREBOM ZA PROU^AVANJE PROBLEMATIKE SREDNJOVJEKOVNE "OSNE. 3A^INJENA JE OD PUBLIKACIJA O HISTORIJI SREDNJEG VIJEKA U "OSNI I [IRE, HISTORIJSKIM IZVORIMA O BOGUMILIMA, STE]CIMA, CRKVI BOSANSKOJ I PITANJU ISLAMIZACIJE U "OSNI,

5LOGA PRIVATNIH BIBLIOTE^KIH ZBIRKI U SLAVISTI^KIM I BALKANOLO[KIM STUDIJAMA

KAO I KATARIMA, ALBIGENZIMA, KRSTA[KIM RATOVIMA I INKVIZICIJI. *EDAN OD VA@NIH DOGA\AJA U ")( A I [IRE JE PROCES IZVR[AVANJA AGRARNE REFORME. 3A @ELJOM DA SE BOLJE OSVIJETLE TI HISTORIJSKI PERIODI FORMIRANA JE I /6=F?5 AG'A'#A 'EF$'"A GDJE SE NALAZE PUBLIKACIJE KOJE SE ODNOSE NA DVA PERIODA KADA JE IZV[ENA AGRARNA REFORMA, U PERIODU +RALJEVINE *UGOSLAVIJE I 3&2*, SA POSEBNIM OSVRTOM NA "I( I "O[NJAKE. 0UBLIKACIJE O RATNIM DOGA\ANJIMA I AGRESIJI NA "I( SU ZBOG VELIKOG ZNA^AJA SABRANE U ZASEBNU KOLEKCIJU KNJIGA I PERIODI^NIH IZDANJA O RATU U "I(. /D IDEJE DO REALIZACIJE NIJE TREBALO DUGO, PA DANAS MOGU I DA SPOMENEM /6=F?I 'A) * BIH 1992.-1995. U KOJOJ SU SMJE[TNE PUBLIKACIJE KOJE SE ODNOSE NA RAT U "I(, 3LOVENIJI, (RVATSKOJ, +OSOVU I POLITI^KA ZBIVANJA NA PROSTORU BIV[E *UGOSLAVIJE. 0OSJEDUJE IZUZETNU KOLEKCIJU PERIODI^NIH IZDANJA KOJA SU IZLAZILA U "I( I RAZLI^ITA IZDANJA O RATU U "I(. /VA ZBIRKA JE PODIJELJENA NA BOSANSKA, HRVATSKA, SRPSKA IZDANJA I IZDANJA NA RAZLI^ITIM STRANIM JEZICIMA. *EDNA OD ZBIRKI KOJA JE SAKUPLJENA S CILJEM DA OSVIJETLI HISTORIJU "I( I NJEN IDENTITET U ME\UNACIONALNOM POSTOJANJU NA BALKANSKIM PROSTORIMA JE SVAKAKO I /6=F?5 BA! A#I A I J*G$(!A+ICA. /VA ZBIRKA SE SASTOJI OD PUBLIKACIJA KOJE SE ODNOSE NA GEOGRAFSKO PODRU^JE *UGOSLAVIJE I "ALKANA KROZ HISTORIJU, NA RAZLI^ITIM SLAVENSKIM I STRANIM JEZICIMA. &ORMIRANA JE SA POTREBOM ZA STALNIM PROU^AVANJEM POLITI^KIH I KULTURNIH DE[AVANJA NA "ALKANU I STALNOG PITANJA c+AKVU ULOGU U TIM DOGA\ANJIMA IMAJU "O[NJACI I "I(d. 5Z OVU ZBIRKU SPOMENULA BIH I ZASEBNI $8>9@ J*G$(!A-

+I E KOJI SVOJOM KOLEKCIJOM PREDSTAVLJA SASTAVNI DIO PROU^AVANJA HISTORIJE OVIH BALKANSKIH PROSTORA. 5 SKLOPU OVOG ODJELA FORMIRANO JE NEKOLIKO TEMATSKIH CJELINA: SOCIJALIZAM, KOMUNIZAM, +0*, :BIRKA *OSIP "ROZ 4ITO. 3VE PUBLIKACIJE OVOG ODJELA KONKRETNO SE ODNOSE NA PERIOD &.2* I 3&2*. *EDNA OD ZANIMLJIVIH ZBIRKI PO SVOM PORIJEKLU NASTAJANJA JE I /6=F?5 E"IG'A#)ICA. 6ELIKI DIO SVOG @IVOTA OSNIVA^ INSTITUTA GOSP. !DIL :ULFIKARPA[I] JE PROVEO U EMIGRACIJI GDJE PISAO I OBJAVLJIVAO ^LANKE U MNOGIM EMIGRANTSKIM ^ASOPISIMA IZEM\U OSTALOG U c"OSANSKIM POGLEDIMAd ^IJE JE ON BIO UREDNIK I IZDAVA^. :BIRKA PREDSTAVLJA IZUZETNU I RIJETKU KOLEKCIJU PUBLIKACIJA O EMIGRACIJI I PUBLIKACIJA KOJE SU PISANE I IZDATE U EMIGRACIJI. 0ODIJELJENA JE NA HRVATSKU, SRPSKU, BO[NJA^KU, SLOVENA^KU, MAKEDONSKU I JUGOSLOVENSKU EMIGRANTIKU. .AVELA BIH NEKOLIKO PRIMJERA PERIODI^NIH IZDANJA EMIGRANTIKE HFJ5HG?5 GHF545, G@5G (J9HC; ABHIB5, D5B=75, (FDG?5 A=G5C, G@5G ?5B58G?=< (F65, G@5G BCOB>5?5, BCG5BG?= DC;@98=. 5 SKLOPU BCGB=?9 FORMIRANE SU I /6=F?5 J*DAICA I /6=F?5 (A#D@A DVA ZANIMLJIVA ODJELA VEZANA ZA HISTORIJU I KULTURU ODRE\ENIH NARODA. J*DAI A PREDSTAVLJA ZBIRKU PUBLIKACIJA O HISTORIJI, KULTURNOJ HISTORIJI, CIVILIZACIJI, RELIGIJI I IDENTITETU *EVREJA U "I( I [IRE, S POSEBNI OSVRTOM NA *EVREJE U "I(. ! /6=F?5 (A#D@A FOMIRANA JE OD RAZLI^ITIH DJELA O 3AND@AKU KAO I DJELA AUTORA IZ 3AND@AKA. *EDAN OD INTERESANTNIH I VRIJEDNIH ODJELA JE $8>9@ B$(A#( A %E'I$DI A KOJI SE SASTOJI OD PERIODI^NIH IZDANJA (^ASOPISA, MAGAZINA, LISTOVA, KALENDARA, ALMANAHA) KOJI SU IZLAZILI U "I( I SVOJOM TEMATIKOM
167

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

.ARCISA 0ULJEK-"UBRI]

OBUHVA]AJU I PROSTORE "ALKANA. 4U SU SMJE[TENA NEKA OD PRVIH GODI[TA ^ASOPISA BCG5BG?C; DF=>5H9@>5, (5F5>9JG?C; 7J>9HB=?5, B9<5F5, BCG5BG?9 +=@9, #589 PA DO SAVREMENIH IZDANJA @=JCH, INF5N, "CGH. 5 SKLOPU OVOG ODJELA SVOJE MJESTO SU NA[LA I PERIODI^NA IZDANJA KOJA SVOJOM TEMATIKOM OBUHVA]AJU I PROSTOR "ALKANA. /DJEL (E'BICA I C'$A)ICA PREDSTAVLJA ZBIRKU MONOGRAFSKIH I PERIODI^NIH PUBLIKACIJA NA HRVATSKOM I SRPSKOM JEZIKU I DRUGIM STRANIM JEZICIMA O 3RBIJI I (RVATSKOJ. #2/!4)#! SADR@I PUBLIKACIJE O HISTORIJI, TRADICIJI, JEZIKU, KULTURI I UMJETNOSTI (RVATSKE. +AO PRIMJERI MOGU SE SPOMENUTI DOKUMENTI 3LAVORUM -ERDIONALIUM S PO^ETKA 19. STOLJE]A, ZATIM NEKOLIKO ^ASOPISA +=>9B57, HFJ5HG?C ?C@C, CFC5H=5 (57F5. (E'BICA JE ODJEL SA^INJEN OD PUBLIKACIJA O HISTORIJSKIM, KULTURNIM I POLITI^KIM DOGA\ANJIMA NA PROSTORU 3RBIJE, KAO PRIMJERE MOGU NAVESTI IZDANJA 3RPSKE +NJI@EVNE ZADRUGE, ,ETOPISA -ATICE 3RPSKE, 3RPSKE KRALJEVSKE !KADEMIJE DO 3RPSKE !KADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI. 5 SKLOPU OVOG ODJELA FORMIRANE SU I ZASEBNE ZBIRKE ZA SVAKU OD REPUBLIKA I POKRAJINA BIV[E *UGOSLAVIJE [TO UKLJU^UJE I MONOGRAFSKE I PERIODI^NE PUBLIKACIJE. :A PROSTORE BIV[E *UGOSLAVIJE TAKO\E JE IZDVOJEN I $8>9@ %'A+A KOJI OBUHVA]A PUBLIKACIJE IZ OBLASTI PRAVA NA PROSTORU BIV[E *UGOSLAVIJE I [IRE IZ PERIODA +RALJEVINE *UGOSLAVIJE, +RALJEVINE 3RBA, (RVATA I 3LOVENACA, .$(, TE &.2* I 3&2*. 5 BIBLIOTECI "O[NJA^KOG INSTITUTA NALAZI SE VELIKA KOLEKCIJA ORIJENTALNIH RUKOPISNIH I [TAMPANIH DJELA SMJE[TENA U SLJEDE]IM ODJELIMA: $8>9@ I(!A"I A SE SASTOJI OD PUBLIKACIJA O ISLAMU, ISLAMSKOJ CIVILIZACIJI I HISTORIJI, KULTURI I POLITI^KIM DE[AVANJIM NA "LISKOM I
168

3REDNJME ISTOKU. +AO PRIMJER NAVELA BIH KOMPLET IZDANJA 'OETHE 5NIVERZITETA IZ -INHENA KOJA SE ODNOSE NA ISLAMSKU FILOZOFIJU, MUZIKU, BIBLIOGRAFIJU, MATEMATIKU I PREDSTAVLJAJU IZUZETNU VRIJEDNOST U BIBLIOTECI, JER SU TO REPRINT IZDANJA ORIGINALNIH RUKOPISA NA RAZLI^ITIM STRANIM JEZICIMA [TAMPANA U VRLO OGRANI^ENOM TIRA@U. $8>9@ )*'CICA SA^INJAVAJU PUBLIKACIJE IZ OBLASTI TURSKE HISTORIJE, POLITIKE, PRAVA, KNJI@EVNOSTI, KULTURE I UMJETNOSTI OD OSNIVANJA /SMANSKOG CARSTVA PA DO 2EPUBLIKE 4URSKE. $8>9@ '* $%I(A SA^INJAVAJU 1.125 DJELA ORIJENATALNIH RUKOPISA NA ARAPSKOM, TURSKOM, PERZIJSKOM I BOSANSKOM JEZIKU IZ OBLASTI KNJI@EVNOSTI, PRAVA, TEOLOGIJE, FILOZOFIJE. 3POMENULA BIH 5NIKATNO DJELO 0LEMENITA LOZA "O@IJEG POSLANIKA -UHAMMEDA !.3. Y 5B-#5G56IVO-05F=:. 0RIJEPIS "9GB9J=>9 $@ELALUDINA 2UMIJA, KOJE ZA BO[NJA^KU KULTURU IMA IZUZETNU VRIJEDNOST, JER OVO KLASI^NO PERZIJSKO DJELO, KOJE JE PREPISAO DERVI[ -UHAMMED 3ARAJLIJA U MEVLEVISKOJ TEKIJI NA "ENDBA[I U 3ARAJEVU 1646 G., GOVORI O LJEPOTI KALIGRAFIJE I UMJETNI^KOJ NADARENOSTI SARAJEVSKOG DERVI[A. 3VOJOM KALIGRAFSKOM LJEPOTOM I VRIJEDNOSTI RUKOPISA PA@NJU PRIVLA^I I 0RIJEPIS +URbANA OD POZNATOG OSMANSKOG KALIGRAFE -UHAMMEDA (ILMIJA, 1800 GODINE. ) MNOGI DRUGI VA@NI PO SVOJOJ HISTORIJSKOJ VRIJEDNOSTI. /RIJENTALNI RUKOPISI SU OBRA\ENI U 5H5@C;I 5F5DG?=<, D9FN=>G?=<, HIFG?=< = 6CG5BG?=< FI?CD=G5 =N N6=F?9 BCOB>5R?C; =BGH=HIH5 U IZDATA U IZDANJU "O[NJA^KOG INSTITUTA U DVA TOMA. 0RIRE\IVA^I OVIH KATALOGA SU BILI 0ROF. DR. &EHIM .AMETAK, 3ALIH 4RAKO I !MINA $@UVI]. /RIJENTALNA [TAMPANA DJELA SU KLASIFICIRANA U POSEBNOM KATALOGU. .A NJIHOVOJ KLASIFIKACIJI JE RADIO RAHMETLI :EJNIL &AJI].

5LOGA PRIVATNIH BIBLIOTE^KIH ZBIRKI U SLAVISTI^KIM I BALKANOLO[KIM STUDIJAMA

$8>9@ E#CI !$%EDIJA, !E (I $#A = 'JE3#I A SASTOJI SE OD OP]IH I STRU^NIH ENCIKLOPEDIJA I LEKSIKONA NA RAZLI^ITIM STRANIM JEZICIMA, VELIKIM KOLEKCIJAMA ATLASA, RJE^NIKA I MONOGRAFSKIH PUBLIKACIJA O POJEDINIM ZEMLJAMA I GRADOVIMA. )Z KOLEKCIJE ENCIKLOPEDIJA I LEKSIKONA IZDVOJILA BIH NEKOLIKO: $ER 'ROSSE "ROCKHAUS, "ERTELSMANN, -AYERS, ,AROUSSE, %NCYCLOPAEDIA "RITANNICA, %NCYCLOPEDIA !MERICANA. 5 BIBLIOTECI SE NALAZI I A'HI+( A G'A1A KOJA OBRA\UJE DOKUMENTE KROZ HISTORIJU "OSNE PO^EV[I OD SREDNJOVJEKOVNE "OSNE PA DO DANAS. 3ASTOJI SE OD DOKUMENATA, ^LANAKA, ISJE^AKA IZ NOVINA. .EKI OD TIH PRIMJERA JE ARHIVSKI MATERIJAL O -EHMEDU 3PAHI, VELIKI BROJ DOKUMENATA O AGRARNOJ REFORMI IZ DOBA +RALJEVINE *UGOSLAVIJE, ORIGINALANA DOKUMENATCIJA O SU\ENJU MUSLIMANSKIM INTELEKTUALCIMA 1983. G. I VELIKA ZBIRKA DOKUMENATA SA SU\ENJA U (AGU. A')$G'AF( A /BI' A I /BI' A 'A/G!ED#ICA "O[NJA^KI INSTITUT POSJEDUJE I VELIKU KOLEKCIJU HISTORIJSKIH I GEOGRAFSKIH KARATA KOJE OSIM [TO IMAJU VRIJEDNOST DOKUMENTA, ODLIKUJU SE I IZUZETNOM LJEPOTOM. 5Z KARTOGRAFSKU ZBIKU NAVELA BIH I VELIKU KOLEKCIJU RAZGLEDNICA RAZLI^ITIH GRADOVA IZ "I( OD !USTRO-5GARSKE DO DANAS.

= 6CG5BG?=< FI?CD=G5 =N N6=F?9 BCOB>5R?C; =BGH=HIH5 IZDATA U DVA TOMA, KNJIGE BCOB>5? A8=@ /I@:=?5FD5O=Q PREVEDENA NA ENGLESKI, FRANCUSKI I NJEMA^KI JEZIK $DO=FB= DCD=G BCG5BG?C; (5B845?5 =N 1604. ;., E8I5F8 !C=8C@H. A?J5F9@= =N BCGB9 = H9F79;CJ=B9 1880-1882, E8AIB8 "=G9F5. GF58CJ= = ?F5>9J= BCGB9 = H9F79;CJ=B9 B5 5?J5F9@=A5 1880-1883., IG@5AG?5 5F<=H9?HIF5 AUTORA +EMALA :UKI]A I MNOGI DRUGI.

"5H5@C;
/D 1988 G. 3VA BAZA PODATAKA NALAZI SE U AMERI^KOM PROGRAMU 'RAPHICAL ,IBRARY !UTOMATION 3YSTEM (',!3), PREKO KOJEG JE MOGU]E PRETRA@ITI BAZU PO AUTORU, PRIRE\IVA^U, UREDNIKU, PREVODIOCU, SUBJEKTU, KLJU^NOJ RIJE^I U SUBJEKTU, NASLOVU, KLJUCNOJ RIJE^I U NASLOVU, IZDAVA^U I SERIJI. +ATALOG JE DOSTUPAN I PREKO WEB STRANICE "O[NJA^KOG INSTITUTA WWW.BOSNJACKIINSTITUT.ORG /D SVOG OSNUTKA "O[NJA^KI INSTITUT JE OSTVARIO SARADNJU SA .ACIONALNOM I 5NIVERZITETSKOM BIBLIOTEKOM, /RIJENTALNIM INSTITUTOM, FAKULTETSKIM BIBLIOTEKAMA... +ORISNICI BIBLIOTEKE SU STUDENTI, NAU^NI RADNICI, MAGISTRANTI, DOKTORANTI IZ "I( I INOSTRANSTVA. :AHVALJUJU]I DUGOGODI[NJEM SAKUPLJANJEM RAZLI^ITIH DJELA O "I( I [IRE GOSP. !DILA :ULFIKARPA[I]A, I NJEGOVOM VELIKOM ANGA@OVANO[]U ZA OSNIVANJEM JEDNE OVAKVE INSTITUCIJE, "O[NJA^KI INSTITUT PREDSTAVLJA TRAJNU HISTORIJSKU I KULTURNU VRIJEDNOST ZA "I( I BALKANSKE PROSTORE.

N85J5R?5 8>9@5HBCGH
*EDNA OD AKTIVNOSTI "O[NJA^KOG INSTITUTA JE I IZDAVA^KA DJELATNOST KOJOM SE PROMOVI[E KULTURA I HISTORIJA "I(. 0ORED IZDANJA FAKSIMILA UNIKATNOG DJELA %@9A9B=H5 @CN5 BC4=>9; DCG@5B=?5 "I<5AA985 5. G. Y 5B#5G56IVO-05F=:. .AVELA BIH I NEKOLIKO DRUGIH IZDANJA: 5H5@C; 5F5DG?=<, D9FN=>G?=<, HIFG?=<

169

MAGISTRAT
71000 SARAJEVO, H ,#()$ K/$5$3+) *.3(6 33

(4# 3 513., &/ %(* , *.,2-(* "()$

$-, (+: , &(01/ @!('.-$1.!

P9'1.7-.3, -497* MAGISTRAT !&6&/*:4 56*7*387 84 =49 8;4 8.81*7 ;-.(- &6* *7*38.&1 +46 789)=.3, 5&78 &3) 56*7*38 -.7846= 4+ B473.& &3) H*6>*,4:.3&:

FRAGMENTI KULTURNE HISTORIJE BOSNE

!&6&/*:4 2005 358 5&,*7 + CD "-* '440 .7 59'1.7-*) '.1.3,9&1 A .3 *3,1.7- &3) '473.&3 1&3,9&,*7 I!BN 9958-635-41-0 P6.(*: 19.00 E# A 23,90 #! $ + 5478 (4787

BOSNIA AND HERZEGOVINA EVOLUTION OF ITS POLITICAL AND LEGAL INSTITUTIONS

!&6&/*:4 2006 %%III + 429 5&,*7 "-* '440 .7 59'1.7-*) 43 *3,1.7- 1&3,9&,* I!BN 9958-635-44-5 P6.(*: 25,00 E# A 31,80 #! $ + 5478 (4787

Y.2 " - ./#$/ 1'(0 !..* 1: 7UNIVERSITY PRESS8 8*1: (++ 387 33) 26 03 90; 26 03 92; +&<: (++ 387 33) 26 03 91 *-2&.1: 93.56*77@'.-.3*8.'& PO. B4<: 420 71.000 !A AJE$O, H. K6*?*:1/&04:.@& 33 B473.& &3) H*6>*,4:.3&
170 170

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

H&- *& B+ #D A F+*+(E? 0*A 3 % * + B+D+2%&)* ?

171

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 061.23(497.5 )STRA)

HISTRICA NOVA C9BH5F N5 ?B>=;I GHF9

$5;85@9B5 ,C8CD=>5
#ENTAR ZA KNJIGU )STRE HI()'ICA #$+A, #ASTROPOLA 0ULA, )STRA, (RVATSKA )DEJA O STVARANJU C9BHF5 N5 ?B>=;I GHF9 NASTALA JE U KULTNOJ PULSKOJ KNJI@ARI #ASTROPOLA. +NJI@ARA JE TO KOJA JE OSNOVANA 1990. GODINE KAO PRVA PRIVATNA KNJI@ARA U )STRI NAKON 50 GODINA. /D SVOG OSNUTKA #ASTROPOLA SE ISTICALA PO POSEBNOM IZBORU KNJIGA I SNA@NOJ PROMOTIVNOJ DJELATNOSTI. +NJI@ARA #ASTROPOLA 1995. UTEMELJUJE POZNATI SAJAM KNJIGA f (5(B)>5A ?B>=;9 I IGHF=, DANAS NAJVE]E OKUPLJALI[TE NAKLADNIKA I AUTORA U (RVATSKOJ. 5SPOREDNO S RASTOM 3AJMA RASTE I POSEBNOST DJELATNOSTI KNJI@ARE. 5 POSLJEDNJIH DESET GODINA, U SVOM PROGRAMU JIHFC IN ?B>=;I KNJI@ARA JE UGOSTILA I PREDSTAVILA SVE NAJVA@NIJE HRVATSKE NAKLADNIKE I AUTORE. (5(B)>5A ?B>=;9 I IGHF=, PAK, SVAKE GODINE PREDSTAVI VI[E OD 150 AUTORA, NAKLADNIKA, PREVODITELJA, UREDNIKA. 5Z HRVATSKE AUTORE NA PULSKOME SAJMU GOSTOVALI SU I POZNATI EUROPSKI I SVJETSKI KNJI@EVNICI: /RHAN 0AMUK, #LAUDIO -AGRIS, 4ESS 'ALLAGHER, 0wTER %STERHrZY, ,UDVxK 6ACULxK, )RWIN 7ELSH, ,ENKA 0ROCHrZKOVr, *I~x -ENZEL... 4IJEKOM GODINA I 3AJAM I +NJI@ARA POSTALI SU MJESTOM KULTURE I KNJIGE; NEZAOBILAZNA SREDI[TA PREDSTAVLJANJA HRVATSKIH I INOZEMNIH AUTORA I NAKLADNIKA. -E\U NJIMA UVIJEK SU POSEBNO MJESTO ZAUZIMALI KAKO KNJIGA TAKO I AUTORI )STRE. .O, BOGATI SVIJET KNJIGE U )STRI TRA@IO JE NOVO USUSTAVLJENJE I NOVI NA^IN PRIKAZIVANJA. 0RVI POKU[AJ TAKVOG SVEOBUHVATNOG PREDSTAVLJANJA )STRE, KOJEG JE OSMISLILA #ASTROPOLA, BIO JE 2000. GODINE U SKLOPU NASTUPA (RVATSKE NA &RANKFURTSKOM SAJMU KNJIGA U OKVIRU KOJEGA SE POSEBNO PREDSTAVILA )STRA KAO REGIJA KNJIGE. 4OM PRILIKOM OBJAVLJEN JE I OPSE@AN KATALOG POD NAZIVOM c5 )STRU PUTOVIMA KNJIGEd. +ATALOG JE OBUHVA]AO PODATKE O SVIM RECENTNIM KNJIGAMA O )STRI, O ISTARSKIM NAKLADNICIMA, ALI I O KNJI@NICAMA, KNJI@ARAMA I KNJI@EVNIM MANIFESTACIJAMA )STRE TE PODROBNE TEKSTOVE O RAZVOJU, POVIJESTI, ZANIMLJIVOSTIMA IZ POJEDINIH DOMENA KNJI@NOG @IVOTA. 5PRAVO NA TRAGU TOG PREDSTAVLJANJA NASTALA JE IDEJA O #ENTRU ZA KNJIGU )STRE. #ASTROPOLA I 3ANJAM KNJIGE U )STRI UDRU@ILI SU SE S 'RADSKOM KNJI@NICOM 0U^KOG OTVORENOG U^ILI[TA U 5MAGU I OSMISLILI KONCEPT OVOG #ENTRA ZA KNJIGU )STRE. 0OLAZI[TE U UDRU@IVANJU BILO JE ISPREPLESTI RAZLI^ITA ZNANJA, ISKUSTVA I PRISTUPE U OBRADI KNJIGE O )STRI; SPOJITI KNJI@ARSKO I KNJI@NI^AR173

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1(2005)

-AGDALENA 6ODOPIJA

SKO ISKUSTVO S ISKUSTVOM PREDSTAVLJANJA KNJIGA NA PULSKOM SAJMU KNJIGA BIO JE PRAVI IZAZOV. +NJI@ARSKA BRZINA PRI PRIKUPLJANJU INFORMACIJA, KNJI@NI^ARSKA TEMELJITOST I STRU^NOST PRI OBRADI KNJIGE I MA[TOVITOST FESTIVALSKOG, SAJAMSKOG PREDSTAVLJANJA KNJIGE U^INILA NAM SE DRAGOCJENIM PREDUVJETOM ZA STVARANJEM KLJU^NOG SREDI[TA KOJE ]E PODUPIRATI I OSMI[LJAVATI @IVOT KNJIGE: OD NJEZINA STVARANJA, TEMELJITE I STRU^NE OBRADE DO TRENUTKA KADA KNJIGA TREBA OTI]I U SVIJET, ME\U ^ITATELJE, [TO PODRAZUMIJEVA KVALITETNO PREDSTAVLJANJE U JAVNOSTI. H=GHF=75 #CJ5, KAKO SMO NAZVALI OVAJ CENTAR, @ELI BITI JEDNA OD PLATFORMI NA KOJOJ MOGU SLOBODNO I RAZIGRANO DJELOVATI SVI KOJI U )STRI STVARAJU KNJIGE, @ELI BITI NJIHOVO UTO^I[TE, MJESTO SUSRETA I RAZMJENE IDEJA I INFORMACIJA. 0ROSTORNO, #ENTAR ZA KNJIGU )STRE IMA SVOJE INFORMATIVNE PUNKTOVE NA SJEVERU )STRE U UMA[KOJ GRADSKOJ KNJI@NICI I NA JUGU, U 0ULI, U KNJI@ARI #ASTROPOLA. .O, POLAZI[TE SVEGA IPAK ]E BITI VIRTUALNI CENTAR KOJEG VAM OVOM PRILIKOM PREDSTAVLJAMO. .A ADRESI <WWW.HISTRICANOVA.COM>, NA JEDNOM MJESTU NUDIT ]E SE SVE INFORMACIJE O KNJIGAMA O )STRI, ISTARSKIM ^ASOPISIMA I ZBORNICIMA, ISTARSKIM NAKLADNICIMA, ISTARSKIM AUTORIMA, KNJI@EVNIM MANIFESTACIJAMA, KNJI@NICAMA I ARHIVIMA TE KNJI@ARAMA )STRE.

TEMATSKI PRATE )STRU. )NFORMACIJE SE OGRANI^AVAJU NA KNJIGE KOJE SU U PRODAJI, A MOGU]NOST NABAVE PRIKAZANIH KNJIGA BIT ]E JEDNOSTAVNA KROZ MJESEC DANA KADA ]E SE AKTIVIRATI NA INTERNETU KNJI@ARA #ASTROPOLA NA ADRESI WWW.CASTROPOLA.HR

>ASOPISI I ZBORNICI
)STRA IMA BOGATU TRADICIJU ^ASOPISA. .A OVOME MJESTU SAKUPILI SMO PODATKE O PERIODICI KOJA DANAS REDOVITO IZLAZI U HRVATSKOM DIJELU )STRE. 5 BUDU]NOSTI NA]I ]E SE TU I ^ASOPISI IZ 3LOVENIJE, )TALIJE I !USTRIJE KOJI SU TEMATSKI POSVE]ENI )STRI.

.AKLADNICI
/SIM NAKLADNIKA KOJIMA JE TO JEDINA DJELATNOST, NAKLADNI[TVOM U )STRI INTENZIVNO SE BAVE I MNOGOBROJNE USTANOVE U KULTURI POPUT KNJI@NICA, MUZEJA I INSTITUTA. .A OVOME MJESTU SAKUPLJENI SU PODATCI O SVIMA KOJI OBJAVLJUJU KNJIGE U )STRI. 5SKORO ]E BAZU OBOGATITI I INFORMACIJE O NAKLADNICIMA SLOVENSKOG DIJELA )STRE.

!UTORI
:A SADA NAPRAVLJEN JE PREGLED NAJZNA^AJNIJIH AUTORA )STRE. .JIME SU, PRIJE SVEGA, OBUHVA]ENI KNJI@EVNICI, ALI I NA[I ZNA^AJNI POVJESNI^ARI, ETNOLOZI, ARHEOLOZI, POVJESNI^ARI UMJETNOSTI, LIGVISTI, FILOLOZI... 3VEOBUHVATNOST PRISTUPA PONOVNO NAS DOVODI DO AUTORA SLOVENSKOG DIJELA )STRE, KAO I AUTORA IZ DRUGIH KRAJEVA SVIJETA ^IJI JE RAD POSVE]EN )STRI, A O KOJIMA ]E SE TAKO\ER U DOGLEDNO VRIJEME MO]I NE[TO VI[E SAZNATI NA NA[IM MRE@NIM STRANICAMA. 0ODACI O PREVODITELJIMA, DIZAJNERIMA, UMJETNI^KIM FOTOGRAFIMA KOJI SU SVOJIM RADOM OBILJE@ILI KNJIGU U )STRI TAKO\ER SU PLANIRANI KAO SASTAVNI DIO CJELINE KOJU SMO POMNO ZAPO^ELI GRADITI, A KOJA ]E SE VREMENOM [IRITI,

+NJIGE O )STRI
2IJE^ JE O RECENTNOJ ZAVI^AJNOJ ZBIRCI H=GHF=75. :A SADA, OBRA\ENE SU KNJIGE HRVATSKIH NAKLADNIKA, A U BUDU]NOSTI #ENTAR ]E OBRADITI I KNJIGE SLOVENSKIH, TALIJANSKIH I AUSTRIJSKIH NAKLADNIKA KOJI ZNA^AJNO
174

()342)#! ./6! f #ENTAR ZA KNJIGU )STRE

RASLOJAVATI, OBOGA]IVATI I, NADAMO SE, NAJVI[E KORISTITI.

.OVOSTI I ZANIMLJIVOSTI
0OD OVIM NASLOVOM NALAZIT ]E SE DNEVNE OBAVIJESTI O NOVOSTIMA U SVIJETU ISTARSKE KNJIGE: O NOVIM KNJIGAMA, PROJEKTIMA, ZAMISLIMA... :ANIMLJIVOSTI ]E RAZOTKRITI KURIOZITETI KAKO IZ POVIJESTI KNJIGE U )STRI, TAKO I IZ SASVIM RECENTNIH KNJI@NIH, KNJI@ARSKIH, KNJI@NI^ARSKIH, UREDNI^KIH, ^ITALA^KIH STORIJA...

+NJI@EVNE MANIFESTACIJE
5 )STRI SE MJESE^NO ODR@AVA BAREM JEDNA KNJI@EVNA MANIFESTACIJA, ZNANSTVENI SKUP ILI IZLO@BA, SAJAM KNJIGE ILI NE[TO SLI^NO. 3 PRAVOM MO@EMO RE]I DA JE U TOM SMISLU )STRA REGIJA KNJIGE. 3VI PODACI O TERMINIMA ODR@AVANJA, PROFILU MANIFESTACIJE I KONTAKT OSOBAMA MOGU SE NA]I U/NA NA[EM #ENTRU.

&ORUM
&ORUM JO[ NIJE AKTIVIRAN, ALI KROZ MJESEC DANA BIT ]E. .IVES &RANI], JEDNA OD NOSITELJICA DJELATNOSTI #ENTRA ZA KNJIGU )STRE, BIT ]E MODERATORICA OVOG POTPUNO OTVORENOG FORUMA KOJE ]E SE BAVITI KAKO RASPRAVAMA O LIJEPIM KNJIGAMA )STRE, TAKO I O PROBLEMIMA U NJIHOVOM NASTAJANJU.

+NJI@NICE I ARHIVI
"OGATA KNJI@NA GRA\A O )STRI SAKUPLJENA JE I ^UVA SE U KNJI@NICAMA, SPOMENI^KIM ZBIRKAMA I ARHIVIMA )STRE. +AKO PREDMET INTERESA OVOG CENTRA NISU SAMO NOVE KNJIGE KOJE MO@ETE NA]I U KNJI@ARAMA, VE] KNJIGA O )STRI U NAJ[IREM SMISLU, U OVOJ SU BAZI SAKUPLJENE INFORMACIJE O SVIMA KOJI ^UVAJU STARE I RARITETNE KNJIGE KOJE SE NA RAZLI^ITE NA^INE DOTI^U )STRE, U KOJIM GOD GRANICAMA I POD KOJIM GOD VLADARIMA DA JE BILA. 5Z PREGLED SVIH KNJI@NICA KOJE DJELUJU U )STRI, NA OVOME MJESTU MO@ETE NA]I I ZANIMLJIV PUTOPIS 4EE 'RUJI], DONEDAVNE VODITELJICE UPANIJSKE MATI^NE SLU@BE ZA NARODNE I [KOLSKE KNJI@NICE, POD NAZIVOM 0UTOVANJE KNJI@NICAMA )STRE.

/ NAMA
:APISALI SMO NE[TO I O NAMA KOJI STVARAMO #ENTAR ZA KNJIGU )STRE. /SIM MANJE ILI VI[E [ALJIVIH BIOGRAFSKIH PODATAKA, NAVELI SMO NA[E INTERESE I E-MAIL ADRESE PA NAS MO@ETE KONTAKTIRATI IZRAVNO I PITATI SVE [TO VAS ZANIMA O KNJIZI I KNJI@EVNOM @IVOTU I )STRI (A I O OSTALIM STVARIMA; MI SMO VAM SVESTRANI STVOROVI).

5 BUDU]NOSTI...
5 NE[TO RAZRA\ENIJOJ VERZIJI, I NE[TO UDALJENIJOJ PROJEKCIJI, PROJEKT ]E OBUHVATITI NAJNOVIJE INFORMACIJE O NAKLADNICIMA, NAKLADNI^KOJ PRODUKCIJI REGIJE, KNJI@ARSKOJ MRE@I, KNJI@NICAMA, ARHIVIMA, RECENTNIM AUTORIMA, PREVODITELJIMA... 5 ZEMALJSKIM SJEDI[TIMA (KNJI@ARI #ASTROPOLA I 'RADSKOJ KNJI@NICI 5MAG) ]E SE, UZ STRU^NO IZLO@ENE I OBRA\ENE KNJIGE I POSEBNOG INFORMATORA, MO]I NA]I I SVI OBLICI TISKANOG MATERIJALA KOJI PROMOVIRAJU SVIJET KNJIGE U )STRI: OD PRESS175

+NJI@ARE
0ODATKE O TOME GDJE, AKO SE NA\ETE U )STRI, MO@ETE KUPITI KNJIGU NALAZE SE f I OPET f BA[ NA NA[IM MRE@NIM STRANICAMA. 5Z ADRESE, TELEFONE I KONTAKT OSOBE SAKUPLJENI SU PODATCI O PROFILU SVAKE POJEDINE KNJI@ARE TE O VRSTI KNJIGA KOJE ONA NUDI. 5 NA[EM VIRTUALNOM CENTRU VJERUJEMO ZADR@AT ]ETE SE JO[ NA NASLOVIMA: .OVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, &ORUM I / NAMA.

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1(2005)

-AGDALENA 6ODOPIJA

CLIPPINGA ODRE\ENOG AUTORA, NAKLADNIKA, KNJI@EVNIH MANIFESTACIJA DO LETAKA, KATALOGA, PLAKATA, BOOK-MARKERA. 4AKO\ER, PRIREDIT ]E SE KAKO U SJEDI[TIMA, TAKO I NA POSEBNIM cTURNEJAMAd PO KNJI@EVNIM MANIFESTACIJAMA I SREDI[TIMA KULTURE (RVATSKE I INOZEMSTVA POSEBNA PREDSTAVLJANJA KNJIGA ISTARSKIH AUTORA, AUTORA ^IJI JE PREDMET ZANIMANJA )STRA, PREDSTAVLJANJA KNJIGA ISTARSKIH NAKLADNIKA I OSTALIH ZBIVANJA KOJA OSVJETLJAVAJU )STRU U KNJIZI I KNJIGU U )STRI.

3ADA, #ENTAR JE, PRIJE SVEGA, BAZA PODATAKA KOJA ]E VJERUJEMO UDOVOLJITI ZAHTJEVIMA STRUKE: FAKULTETIMA, INSTITUTIMA, KNJI@NI^ARIMA, KNJI@ARIMA, ZNANSTVENICIMA, STUDENTIMA. .ARAVNO, NE ZAOBILAZIMO ZNATI@ELJNIKE I cISTRA@IVA^E AMATEREd. 5 DALEKOJ BUDU]NOSTI ZAMISLILI SMO ONO [TO NAM SE UPRAVO SADA DOGA\A: PREDSTAVITI SE I USPOSTAVITI KONTAKT S KNJI@I^ARIMA KATEDRI SLAVISTIKE I ONIM KNJI@NI^ARIMA KOJI SE U SVIJETU BAVE SAKUPLJANJEM I ^UVANJEM SLAVISTI^KIH ZBIRKI KNJIGA. :ATO SE OVOM PRILIKOM ZAHVALJUJEMO NA PRU@ENOJ PRILICI ORGANIZATORIMA OVOGA SKUPA: $RU[TVU BIBLIOTEKARA "OSNE I (ERCEGOVINE, ).&/(/53%-U I 5.)6%23)49 02%33-U TE 3ARAJEVSKOM SAJMU KNJIGA.

! SADA JE OVAKO...
0O^ETAK JE, KAKO SE MO@E ZAKLJU^ITI, VIRTUALAN. )AKO CENTAR TE@I BITI STVARNO I OPIPLJIVO SUSRETI[TE ONIH KOJE ZANIMA KNJIGA U )STRI, OD VIRTUALNOSTI NE NAMJERAVAMO ODUSTATI VE] JE I DALJE [IRITI.

176

9%!2"//+ /& ).4%2.!4)/.!, #/.6%.4)/. /& 3,!6)#)34 ,)"2!2)!.3b ). 3!2!*%6/ 2005

5$+/5$# 004.031.4 #%%/,

C9BHF5@ 5B8 E5GH9FB EIFCD95B &B@=B9 #=6F5FM: *<9 ,9B8CFG '9FGD97H=J9 CB $5?=B; D=;=H5@ #=6F5FM
BY B95 "@CHN
#%%/, f &RANKFURT AM -AIN, 'ERMANY

BHF58I7H=CB
7HENEVER YOU FIND ONE OF THESE NETWORKGRAPHICS DISPLAYING MULTIPLE COMMUNICATION LINES IN THE DIGITAL WORLD, THE )NTERNET IS ALWAYS REPRESENTED AS A CLOUD. !LL THOSE SMALL MACHINES, WHICH ARE AT LEAST PHYSICALLY TOUCHABLE IN OUR OFFICES, ARE CONNECTED WITH EACH OTHER THROUGH A VAGUE AND SPONGY MEDIUM, FOR WHICH THE UNSTABLE CLOUD HAS BECOME THE MOST PLAUSIBLE METAPHOR. ,IBRARIES, ON THE OTHER HAND, HAVE BEEN CONSIDERING THEMSELVES FOR CENTURIES AS ONE OF THE MOST STABLE KIND OF INSTITUTION, SINCE THEIR MAIN TASK IS TO COLLECT AND PRESERVE DOCUMENTS. !ND FOR CENTURIES THERE IS IN FACT ONLY ONE THING ENDANGERING THIS KIND OF STABILITY f IT IS THE FIRE, AS THE COMMON EXPERIENCE OF !LEXANDRIA AND 3ARAJEVO SHOWS. ! CLOUDY ONLINE LIBRARY THEREFORE SEEMS AT THE FIRST GLANCE LIKE A CONTRADICTIO IN ADJECTO, YET ITS PLAUSIBILITY IS NOT TO BE FOUND IN THE PRESERVATION, BUT IN THE DISTRIBUTION OF DOCUMENTS. -AKING THEM ACCESSIBLE TO A POTENTIALLY UNLIMITED NUMBER OF READERS CAN BE ACHIEVED ONLY VIA THIS

MEDIUM CALLED cTHE 7EBd. !ND, BESIDES PRESERVATION, THE PUBLIC ACCESSIBILITY OF DOCUMENTS HAS ALWAYS BEEN THE SECOND MAIN TASK OF LIBRARIES. ) HAVE BEEN ASKED TO TELL, FROM THE VENDORbS POINT OF VIEW, SOMETHING ABOUT OUR EXPERIENCES IN BUILDING UP THE #ENTRAL AND %ASTERN %UROPEAN /NLINE ,IBRARY, A LIBRARY WITH AN EXCLUSIVE FOCUS ON A NICHE SEGMENT: (UMANITIES 0ERIODICALS FROM #ENTRAL, %ASTERN, AND 3OUTH%ASTERN %UROPE. !ND SINCE THE VENDOR SOMEHOW REPRESENTS THE CLOUD BETWEEN THE EDITORS AND THE READERS, ) WILL FOCUS MY THESES ON THE REQUESTS OF BOTH OF THEM TOWARDS THE VENDOR.

*<9 E8=HCFSG DC=BH C: J=9K: CEE E8=HCFG 5B8 H<9 &D9B A779GG 8965H9
/NE OF THE BASIC POINTS OF DEPARTURE IN THE /PEN !CCESS DEBATE CLAIMS, THAT THE DOCUMENTS THAT CONTAIN THE RESULTS OF SCHOLARLY WORK ARE AS A RULE PRE-FINANCED ALREADY IN THE FRAMEWORK AND BUDGET OF THE RESEARCH PROJECTS FROM WHICH THEY
177

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

"EA +LOTZ

RESULT. !ND SINCE MOST OF THESE BUDGETS ARE OF PUBLIC MONEY, THESE DOCUMENTS SHOULD BE ACCESSIBLE IN FREE PUBLIC SPACE. 4HIS BASIC THESIS FOR OPEN ACCESS, ACCORDING TO OUR EXPERIENCE, DOESNbT FIT WITH THE SITUATION NEITHER OF THE HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES SCHOLARLY PERIODICALS, NOR OF THEIR AUTHORS FROM #ENTRAL AND %ASTERN %UROPE. -OST OF THE EDITORS CAN NOT AFFORD TO ABANDON THE RIGHT OF BEING PAID FOR THEIR PRODUCT, BOTH IN PRINT AND IN ELECTRONIC FORMAT. "UT THE NEED OF GETTING THEIR PRODUCT PAID, FORCES THE USABILITY OF THE INTERNET AS A DISTRIBUTION CHANNEL. 4HE DECISION ABOUT OPEN ACCESS IS BASICALLY AN EDITORIAL DECISION AND NOT TO BE MADE BY A DISTRIBUTOR AS #.%.%./.,. IS. 4HEREFORE, THE CONCEPT OF OUR LIBRARY DOESNbT INCLUDE ANY COMMITMENT OF THE EDITORS REGARDING THIS QUESTION. )F THE EDITOR DECIDES TO OFFER THE ELECTRONIC JOURNAL FOR MONEY, THEN THE PAYMENT FACILITY OF #.%.%./.,. MIGHT BE A DECISIVE ARGUMENT FOR HIM / HER. 9ET THE REAL ADDED VALUE, WHICH WE OFFER THROUGH OUR LIBRARY, CONSISTS IN PROVIDING ADDITIONAL LIBRARY FEATURES SUCH AS CATALOGUE AND SEARCHABILITY, ABSTRACTS, KEYWORDS, AUTHOR PORTRAITS ETC.

DEVELOPMENTS AND SHOULD THEREFORE BE ACCESSIBLE WITHOUT ANY LIMITS FOR EVERYBODY. .EITHER THE LIBRARY OF !LEXANDRIA NOR ANY OTHER HUGE STORAGE OF DOCUMENTS IN HISTORY COULD EXIST WITHOUT THE AWARENESS OF A cGOOD SOVEREIGNd, THAT SUCH A COLLECTION WOULD EFFECT A CONSIDERABLE ADVANTAGE FOR HIS STATE AND HIS GOVERNANCE f EITHER IN ECONOMICS, IN POLITICS, IN MILITARY OR ANY OTHER FIELD. 7E, OF COURSE, ARE CONVINCED THAT #.%.%./.,. IN FACT CAN BE DESCRIBED AS A CONTRIBUTION TO A KIND OF %UROPEAN !LEXANDRIA. "UT AS LONG AS WE MISS SUCH A DECISION MADE BY THE %UROPEAN #OMMISSION WE HAVE TO GO THE SUBSIDIARY WAY AND CONVINCE THE UNIVERSITY LIBRARIANS, THAT A SUBSCRIPTION TO #.%.%./.,. WOULD BE A SIGNIFICANT ADDED VALUE FOR THEIR USERS.

F=B8=B;G =B C.E.E.&.#.
2ESEARCHERS NORMALLY COME TO A LIBRARY TO LOOK FOR A PARTICULAR DOCUMENT THEY HAVE READ ABOUT IN THE FOOTNOTES OF ANOTHER DOCUMENT. )F WE IMAGINE A RESEARCHER ANYWHERE IN THIS WORLD WORKING ON A TOPIC LETbS SAY IN 'ENDER 3TUDIES, THEN A KEYWORD SEARCH IN #.%.%./.,. JUST FOR c'ENDERd LEADS TO VARIOUS SUB-KEYWORDS AS FOR INSTANCE cGENDER ANALYSIS IN THE #ZECH REPUBLICd OR cGENDER INEQUALITIES ON THE #ZECH LABOUR MARKETd ALTHOUGH THE INDEXED DOCUMENTS ARE FROM DIFFERENT PERIODICALS. 4HAT MEANS THAT EACH USER IN SPITE OF SEARCHING ONE PARTICULAR DOCUMENT HAS A GOOD CHANCE TO FIND ADDITIONAL DOCUMENTS WHICH ARE RELEVANT FOR HIS OR HER TOPIC. !ND THIS IS ONLY ONE ADDED VALUE PROVIDED BY THE FACT, THAT 176 EDITORS BRING THEIR

*<=G =G CIF A5=B H5G? 5G =BH9FA98=5FM 69HK99B 98=HCFG 5B8 F9589FG.

7E WOULD OF COURSE APPRECIATE VERY SINCERELY ANY DECISION OF, FOR INSTANCE, THE %UROPEAN #OMMISSION SAYING, THAT ALL OUR CONTENT PRODUCED BY THOUSANDS OF AUTHORS AND PROVIDED BY HUNDREDS OF EDITORS ALL OVER #ENTRAL %UROPE IS AN ESSENTIAL KNOWLEDGE BASE FOR UNDERSTANDING HISTORICAL, CONTEMPORARY AND FUTURE %UROPEAN
178

#ENTRAL AND %ASTERN %UROPEAN /NLINE ,IBRARY: 4HE 6ENDORS 0ERSPECTIVE ON -AKING $IGITAL ,IBRARY

RESPECTIVE JOURNALS TO A COMMON PORTAL. 4HERE ARE MANY OTHER SIMILAR ADVANTAGES WHICH CANNOT BE ACHIEVED BY 176 INDIVIDUAL WEB-SITES.

*<9 +G9FG 'C=BH C: J=9K: 'I6@=7 #=6F5F=9G

)F #.%.%./.,. CONTINUES TO GROW BY THE ACTUAL RATE IN NUMBER OF PARTICIPATING JOURNALS, WE WILL BE ABLE TO PROVIDE OVER 200 PERIODICALS AT THE END OF 2005. 3IMULTANEOUSLY WITH THE GROWTH IN THE NUMBER OF PERIODICALS THERE IS THE PERMANENT GROWTH IN DEPTH f REGARDING THE NUMBER OF ISSUES OF EACH PERIODICAL OFFERED IN #.%.%./.,. 3O WE WILL PROBABLY ACHIEVE THE NUMBER OF 30.000 ARTICLES UNTIL THE END OF THIS YEAR. 9ET THE LIBRARIANS ASK f AS THEY ARE OBLIGED TO DO, f FOR STABILITY. (OW WILL A READER IN 2050 OPEN A 0$& DOCUMENT, WHICH HAS BEEN CREATED IN 2005? 7ILL THERE IN 2075 ANY #$-2/READING DEVICES STILL EXIST? 7OULDNbT IT BE BETTER TO RELY ON PHYSICAL MEANS SUCH AS THE ESTABLISHED MICROFICHE? 4HOSE ARE SERIOUS QUESTIONS, BUT THE LIBRARIANS THEMSELVES ARE AWARE THAT WE CANNOT POSTPONE DIGITIZING UNTIL WE GET THEM DEFINITELY ANSWERED. .EVERTHELESS, IT IS MUCH MORE DIFFICULT TO ANSWER A SECOND SERIOUS AND FREQUENTLY ASKED QUESTION OF THE LIBRARIANS: (OW CAN WE MAKE SURE THAT ALL THE PERIODICALS JOINING #.%.%./.,. WILL CONTINUE TO PROVIDE US THEIR FUTURE ISSUES? )T IS DIFFICULT TO ANSWER, BECAUSE SUCH CONTINUITY MUST BE ACHIEVED IN A MARKET PROCESS. )T CAN ONLY BE THE RESULT OF THE

EDITORSb EXPERIENCE, THAT #.%.%./.,. AND ALL THE EFFORTS THEY INVEST IN f NAMELY OFFERING THEIR PERIODICAL CONTENT OVER THIS SUSTAINABLE PLATFORM f, GENERATE MORE INCOME AND ALSO MORE PROFIT f AT LEAST IN A MID-TERM PERSPECTIVE. !ND THESE RESULTS DEPEND ON, HOW MANY UNIVERSITIES AND LIBRARIES WORLDWIDE DECIDE TO SUBSCRIBE TO #.%.%./.,. &RANKLY SPEAKING, THIS IS A KIND OF LOGIC CIRCLE, IN WHICH WE FEEL SOMETIMES LIKE IN A HAMSTERSb WHEEL f BUT WITH AN OPTIMISTIC OUTLOOK FOR THE NEAR FUTURE. 7HO f OR WHICH LIBRARY f COULD SAY c./d TO A COLLECTION OF 200 #%% PERIODICALS FROM THE FIELD OF (UMANITIES FOR THEIR ./.6)245!, LIBRARY? 4HE INSTITUTIONS PAY A CONSIDERABLE AMOUNT OF MONEY FOR ALL THOSE PRINT SUBSCRIPTIONS, WHILE ONLY A SMALL PART OF THIS AMOUNT ARRIVES AT THE EDITORSb CASH-BOXES IN #%%, THE REST BEING SPENT FOR VARIOUS LOGISTIC AND ADMINISTRATIVE PURPOSES. 7E ARE QUITE SURE, THAT THE BASIC ADVANTAGE OF THE #.%.%./.,. CONCEPT IS COMING TRUE AND IT IS EVIDENT, WHEN THE UNIVERSITIES OR THE RESEARCH INSTITUTES CAN GET: e MORE CONTENT e FOR LESS MONEY e IN A MUCH MORE COMFORTABLE WAY. !ND EVEN THOSE INSTITUTES WHICH TODAY HAVE A RATHER LOW PERIODICAL BUDGET SHOULD THEN BE ABLE TO SUBSCRIBE TO THE ONLINE LIBRARY THROUGH A CONVENIENT SUBSCRIPTION MODEL.

179

)#3, 9EARBOOK f 6OL 1 (2005)

"EA +LOTZ

B8=J=8I5@ IG9FG
!LL OUR COLLEAGUES FROM COMPANIES PROVIDING ONLINE ARCHIVES (E.G. FROM THE 'ERMAN DAILY AND WEEKLY NEWSPAPERS) TELL US, THAT THE MARKET FOR PAY-PER-VIEW ARTICLE SALES IS STILL AT ITS BEGINNING. !LL THEIR EXPERIENCES SHOW THAT ONLY VERY RARELY THE INDIVIDUAL USERS DECIDE TO EITHER OPEN A PERSONAL USER ACCOUNT, OR TO MAKE AN ONLINE PAYMENT IN ORDER TO DOWNLOAD TWO OR THREE ARTICLES. -ARKET RESEARCHES HAVE SHOWN, THAT THERE IS AN ECONOMIC POTENTIAL IN THE PAY-PER-VIEW MODEL. 3O WHAT ARE THE ANALYSTSb CRITERIA FOR SUCH AN EVALUATION? 4HE MAIN CRITERION IS THE FACT, THAT EACH EDITOR IN THE 7EST IS ANYWAY OBLIGED TO MAINTAIN A DIGITAL ARCHIVE OF THE JOURNAL. 4HIS MEANS THAT THE ONLY ADDITIONAL COSTS WOULD BE OFFERING THIS CONTENT ONLINE. )N COMPARISON WITH THIS SITUATION, AT THE END OF 2004 EACH OF OUR EDITOR PARTNERS RECEIVED AN ARCHIVE #$ WITH ALL THEIR ARTICLES THAT HAD BEEN OFFERED ON #%%/,, INCLUDING THE CATALOGUE DATABASE, BIBLIOGRAPHIC DETAILS AND SEARCH FACILITIES.

-OST OF THEM ENTHUSIASTICALLY COMMENTED THAT THEY WERE NOW IN THE POSSESSION OF THEIR OWN VERY WELL ORGANIZED AND CONSISTENT ARCHIVE, BECAUSE QUITE OFTEN PRE-PRINT FILES OLDER THAN 2 YEARS HAD NOT BEEN ARCHIVED AT ALL AT THEIR EDITORIAL OFFICES. ,ADIES AND 'ENTLEMEN, IN THE LAST 2 YEARS #.%.%./.,. HAS BECOME A LIBRARY IN THE SENSE OF COLLECTING AND PRESERVING AS WELL, AND NOT ONLY IN MAKING ACCESSIBLE ALL THIS VALUABLE AND UNIQUE ONLINE CONTENT. !ND WE ARE QUITE SURE, THAT FOR ANYBODY LOOKING FOR AN ARTICLE FROM THE 1994 EDITION OF THE "ULGARIAN JOURNAL c+RITIKA I (UMANISMd IN DIGITAL FORMAT, #.%.%./.,. WILL BE ONE OF ONLY VERY FEW PLACES IN THIS WORLD WHERE THIS DOCUMENT CAN BE FOUND. &OR OUR SMALL TEAM, WHICH IS BUILDING UP THE #ENTRAL AND %ASTERN %UROPEAN /NLINE ,IBRARY, c4HE "ALKANS FROM THE /UTSIDEd IS ACTUALLY c4HE "ALKANS FROM THE )N-3IDEd. !ND WE DO NOT WANT TO MISS IT. 4HANK YOU FOR YOUR KIND ATTENTION.

180

/DR@AVANJE 1. -E\UNARODNOG SUSRETA BIBLIOTEKARA SLAVISTA U 3ARAJEVU 2005. POMOGLI SU:

&IRST )NTERNATIONAL #ONVENTION OF 3LAVICIST ,IBRARIANSb IN 3ARAJEVO 2005 WAS MADE POSSIBLE WITH THE HELP FROM:

#ENTROTRANSBUS D.D. 3ARAJEVO #ENTAR ZA LJUDSKA PRAVA 5NIVERZITETA U 3ARAJEVU $RU[TVO BIBLIOTEKARA "OSNE I (ERCEGOVINE &EDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA, 3ARAJEVO +LAS D.D. 3ARAJEVO +ANTON 3ARAJEVO, -INISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE c-AGISTRATd D.O.O. 3ARAJEVO 0RO(ELVETIA f 3WISS #ULTURAL 0ROGRAMME "OSNIA-(ERZEGOVINA, 3ARAJEVO 3ARAJEVSKI SAJAM f +ULTURNO-SPORTSKI CENTAR 3KENDERIJA, 3ARAJEVO 4$+ c;AHINPA[I]d D.O.O. 3ARAJEVO -EDIJSKI SPONZOR / -EDIA SPONSORS &EDERALNA TELEVIZIJA 3ARAJEVO c/SLOBO\ENJEd 3ARAJEVO &EDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I OBRAZOVANJA OMOGU]ILO JE IZDAVANJE 'ODI[NJAKA -%<5.!2/$./' 3532%4! ")",)/4%+!2! 3,!6)34! 5 3!2!*%65

181