UDK 69.009.182.001.

Primljeno 7. 3. 2000.

Usporedba primjene hrvatskih propisa i Eurokoda 8

Vladimir Sigmund, Mirjana Bonjak-Kle!ina, Ivica Gulja, Andreas Stani"
Klju!ne rije!i hrvatski propisi, Eurokod 8, visokogradnja, konstrukcija, potres, model konstrukcije, dimenzioniranje Vladimir Sigmund,. Mirjana Bonjak-Kle!ina, Ivica Gulja, Andreas Stani" Prethodno priop"enje

Usporedba seizmi!kog prora!una prema hrvatskim propisima i Eurokodu 8

Opisane su razlike izme#u hrvatskih propisa i Eurokoda 8 (EC8) koje se odnose na prora!un konstrukcija visokogradnje na djelovanje potresa. Uspore#eni su modeli armiranobetonskih (ab) konstrukcija dimenzionirani prema oba propisa. Uspore#ivani su modeli raznih sustava ab konstrukcija: okvirnih, mjeovitih i sa zidovima. Pokazalo se da je postupak prema EC8 sloeniji i da zahtijeva vie inenjerskog znanja. Rad je dio znanstvenog projekta !iji je cilj prilagodba EC8 naim uvjetima. Vladimir Sigmund, Mirjana Bonjak-Kle!ina, Ivica Gulja, Andreas Stani" Preliminary note

Key words Croatian regulations, Eurocode 8, building construction, structure, earthquake, structural model, design. Mots cls rglements croates, Euro code 8, btiment, construction, sisme, modle de la construction, dimensionnement

Comparison in the application of Croatian regulations and Eurocode 8

Differences between Croatian regulations and Eurocode (EC8) with respect to seismic design of structural elements of buildings are described. Reinforced-concrete models of structures designed according to both documents are compared. Models of various reinforced-concrete structural systems are compared: frame models, models with walls and mixed models. The authors demonstrate that the procedure based on EC8 is more complex and that it requires higher level of engineering knowledge. The paper is a part of the research project aimed at adapting EC8 to conditions prevailing in our country. Vladimir Sigmund,. Mirjana Bonjak-Kle!ina, Ivica Gulja, Andreas Stani" Note prliminarie

Une comparaison de mise en oeuvre des rglements croates et de lEuro code 8

Larticle dcrit les diffrences entre les rglements croates et lEuro code 8 (EC8) relatives au calcul des constructions du btiment laction des sismes. Lon compare les modles des constructions en bton arm dimensionnes selon les deux rglements. Les modles de diffrents systmes de constructions en bton arm ont t mis en comparaison : en cadre, aux murs, mixtes. Il sest rvl que le procd selon le EC8 tait plus complexe et quil demandait plus de lart de lingnieur. Cet article fait partie dun projet scientifique dont lobjectif est ladaptation de lEC8 nos conditions.

Schlsselworte: kroatischen Vorschriften, Eurocode 8, Hochbau, Konstruktion, Erdbeben, Konstruktionsmodell, Bemessung

Vladimir Sigmund,. Mirjana Bonjak-Kle!ina, Ivica Gulja, Andreas Stani"

Vorherige Mitteilung

Vergleich der Anwendung kroatischer Vorschriften und des Eurocode 8

Es sind Unterschiede zwischen den kroatischen Vorschriften und dem Eurocode 8 (EC8) beschrieben die sich auf die Berechnung von Hochbaukonstruktionen gegen seismische Einflsse beziehen. Verglichen sind Modelle von Stahlbetonkonstruktionen (Stb), bemessen nach beiden Vorschriften. Es wurden Modelle verschiedener Stb Konstruktionen verglichen: Rahmen, mit Wnden und gemischt. Es zeigte sich dass das Verfahren nach EC8 komplizierter ist und mehr Ingenieurwissen verlangt. Der Artikel ist ein Teil des wissenschaftlichen Projekts dessen Ziel die Anpassung des EC8 an die kroatischen Umstnde ist.

Autori: Prof. dr. sc. Vladimir Sigmund, dipl. ing. gra".; mr. sc. Mirjana Bonjak-Kle!ina, dipl. ing. gra".; mr. sc. Ivica Gulja, dipl. ing. gra".; Andreas Stani", dipl. ing. gra"., Sveu#ilite J. J. Strossmayera, Gra"evinski fakultet u Osijeku GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388 379

Hrvatski propisi i EC8 # Uvod Cijelo podru#je Hrvatske je seizmi#ki vrlo aktivno i potresi su jedna od prirodnih katastrofa s kojom se u fazi projektiranja i eksploatacije objekta mora ra#unati. Sadanji propisi za gra"enje objekata visokogradnje u seizmi#kim podru#jima imaju za cilj o#uvanje ivota ljudi. Ote$enja i ekonomski gubitci tijekom djelovanja potresa ponekad su jednako vani. Zapo#etim istraivanjem nastoji se utvrditi i stupanj pouzdanosti projektiranih objekata u odnosu prema seizmi#kom ponaanju i stupnju uporabljivosti ili kontrolirani gubitak nosivosti koji su sadrani u prijedlogu Eurokoda 8 (EC8). Uvo"enjem novih propisa u koje su ugra"ena iskustva iz cijeloga svijeta, te uz njihovo neophodno adaptiranje na nae uvjete, mo$i $emo ih optimalno upotrijebiti. U radu se nastoje utvrditi i kvantificirati razlike izme"u armiranobetonskih objekata projektiranih po sadanjim hrvatskim propisima (HRP) i budu$im propisima (Eurokod) u fazi projektiranja i u simuliranom seizmi#kom odgovoru. Norme EC8 donose pootrenje seizmi#kih djelovanja i konstruktivnih pravila. EC8 ima razli#ite vrijednosti faktora ponaanja (q) za razne tipove armiranobetonskih konstrukcija ovisno o stupnju obra$anja panje detaljima. Definiraju se klase duktilnosti LD-niski duktilitet, MD-srednji duktilitet i HD-visoki duktilitet. Potresna optere$enja opadaju od LD prema HD, ali rastu zahtjevi za detaljiranjem elemenata kao to su popre#na armatura, minimalna uzduna armatura, duina sidrenja. Unutarnje sile se za mnoge kriti#ne presjeke odre"uju na osnovi kapaciteta nosivosti, a ne na osnovi rezultata prora#una. Broj provjera kapaciteta nosivosti raste s duktilitetom. U okviru ovog rada istraene su tri modelne konstrukcije sa 7 katova: s okvirima, mjeovitim sistemom i zidovima. Prora#unane su za VIII. i IX. MKS-64 potresnu zonu prema HRP i EC8 normama s LD i HD klasom. Utvr"ene su razlike i sli#nosti me"u njima glede utroka materijala i o#ekivanoga seizmi#kog ponaanja. Tablica %. Odnosi HRP i EC8 HRVATSKI PROPISI

V. Sigmund i drugi 2 Pregled osnovnih karakteristika HRP i EC8 Europske norme sa#injavaju skupinu standarda za projektiranje konstrukcija zgrada i inenjerskih objekata uklju#ivo s geotehni#kim elementima. Izvedbu i kontrolu pokrivaju samo djelomi#no da poveu pretpostavke uporabljene pri projektiranju s kvalitetom izvedbe. Osnovne postavke europskih norma su: konstrukcije projektiraju osobe s potrebnim kvalifikacijama i iskustvom osigurana je kontrola projektiranja konstrukciju izvodi osoblje s potrebnim znanjem i iskustvom uporabljuju se materijali koji ispunjavaju zahtjeve europskih norma konstrukcije $e se redovito odravati uporaba konstrukcija odgovara namjeni iz projekta. Jedna od karakteristika europskih norma jest da su neke vrijednosti samo preporu#ene, a njihove stvarne vrijednosti mora donijeti svaka drava uz potovanje nacionalnih osobitosti. Te vrijednosti i ostale mogu$e nacionalne osobnosti sadrane su u dravnom dokumentu za primjenu. Europske norme i dravni dokument za primjenu #ine cjelinu koju dravna institucija za normizaciju prihva$a kao nacionalnu normu. Stupanj zatite sa statisti#kog gledita koji se moe pruiti razli#itim kategorijama javnih objekata ovisi o ocjeni optimalne raspodjele materijalnih sredstava i ovisi od drave do drave glede relativnog udjela potresnog optere$enja u odnosu prema ostalim optere$enjima te glede ekonomskih mogu$nosti drave. Radi omogu$avanja ve$e fleksibilnosti u EC8 su predvi"eni brojni parametri kojima se moe prilagoditi stupanj zatite za svaku dravu posebno. Dan je tabli#ni prikaz odnosa HRP i EC8 (tablica %.).

EUROKOD 8 (EC8) Objekti visokogradnje projektiraju se i grade tako da je s odre"enom statisti#kom pouzdano$u ispunjeno sljede$e: a) uvjet da se sprije#i ruenje konstrukcije b) uvjet ograni#enja stupnja ote$enja c) vani objekti javne namjene ostaju uporabljivi Koeficijenti vanosti objekta niski I. kategorija II. kategorija III. kategorija IV. kategorija %,2 %,0 0,8 0,5

2.1 Op"e odredbe

Objekti visokogradnje projektiraju se tako da potresi najja#eg intenziteta mogu uzrokovati ote$enja nosivih konstrukcija, ali ne smije do$i do ruenja objekata.

2.2 Kategorije objekata visokogradnje

Koeficijenti kategorije objekta Ko Izvan kategorije I. kategorija %,5 II. kategorija %,0 III. kategorija 0,75 IV. kategorija 0,0 388 visoki %,4 %,2 %,0 0,8

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

V. Sigmund i drugi

Hrvatski propisi i EC8

2.3 Seizmi!nost i seizmi!ki parametri

Seizmi#ka opasnost i potrebni parametri za pojedina seizmi#ka podru#ja utvr"uju se na osnovi detaljne seizmi#ke rajonizacije i seizmi#ke mikrorajonizacije. Projektni potres je najja#i o#ekivani potres koji moe pogoditi objekt u tijeku njegova amortizacijskog razdoblja, a usvaja se za onaj potres koji se javlja jednom u 500 godina. koeficijent seizmi#nosti (g): stupanj MKS VII. 0,025 VIII. 0,050 IX. 0, %00 Seizmi#ka opasnost i potrebni parametri za pojedina seizmi#ka podru#ja utvr"uju se na osnovi detaljne seizmi#ke rajonizacije i seizmi#ke mikrorajonizacije. Projektni potres je najja#i o#ekivani potres koji moe pogoditi objekt u tijeku njegova amortizacijskog razdoblja, a usvaja se za onaj potres koji se javlja jednom u 500 godina. koeficijent seizmi#nosti (g): stupanj MCS VII. 0,%0 VIII. 0,20 IX. 0,40

2.4 Lokalni uvjeti tla

0 .2 5 0 .2 0 0 .1 5 0 .1 0 0 .0 5 0 .0 0 0 .0 0 0 .5 0 1 .0 0
E C 8 - A P - A

1 .5 0
E C 8 - B P - B

2 .0 0

2 .5 0
E C 8 - C P - C

3 .0 0

Slika #. Projektni spektri ubrzanja

Utjecaj lokalnih uvjeta tla uzima se u obzir pri odre"ivanju seizmi#kih utjecaja na objekte visokogradnje II. i III. kategorije s pomo$u koeficijenta dinami#nosti. Postoje tri kategorije tla.

Utjecaj lokalnih uvjeta tla na seizmi#ko djelovanje uzima se u obzir s pomo$u tri vrste tla A,B i C. On se o#ituje veli#inom maksimalne akcelereacije (parametar tla S = 0.9-%.2) i irinu podru#ja konstantnoga spektralnog ubrzanja. Nosive konstrukcije prora#unavaju se na bazi linearnoelasti#nog ponaanja konstrukcije. Seizmi#ka djelovanja izra#unavaju se modalnom analizom i projektnim spektrom ubrzanja. Kao alternativa mogu se primjeniti analiza spektrom snage, vremenskog odgovora i analiza u frekventnom podru#ju. Krajnje grani#no stanje nosivosti SdRd Uvjeti duktilnosti Svi konstruktivni elementi i cijela konstrukcija moraju posjedovati dovoljan duktilitet uz primjenu kapacitivnog dimenzioniranja koji osigurava poeljan slijed gubitka nosivosti. Stabilnost Konstrukcija mora posjedovati dovoljnu stabilnost za mogu$e kombinacije optere$enja (prevrtanje i klizanje) Stabilnost temelja Nosivost temeljne konstrukcije mora biti osigurana za sva projektna optere$enja Grani#no stanje uporabljivosti Ograni#ava se me"ukatni pomak prema razini ote$enja. Postavljeni su sljede$i limiti: dr/%/250h kod konstrukcija s nekonstruktivnim elementima pri#vr$enim na konstruktivne dr/%/%67h kod konstrukcija s nekonstruktivnim elementima odvojenima od konstruktivnih 387

2.5 Metode prora!una

Nosive konstrukcije se prora#unavaju kao linearnoelasti#ne konstrukcije po teoriji grani#nih stanja (uz koeficijente sigurnosti %,30; %,%5 i %,50 za betonske #eli#ne i zidane konstrukcije) ili po teoriji elasti#nosti (uz pove$anje doputenih napona za 50%). Maksimalni horizontalni progib objekta za propisana optere$enja jest fdop=

H 600

gdje je H visina objekta

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

Hrvatski propisi i EC8

V. Sigmund i drugi

2.6 Prora!un potresnog optere"enja

Konstrukcija se prora#unava na djelovanje horizontalnih seizmi#kih sila u dvije me"usobno ortogonalne ravnine. Za optere$enje se uzima: stalno optere$enje (g) vjerojatno pokretno optere$enje, (p) sa 50% optere$enje snijegom (s) Ukupna horizontalna seizmi#ka sila S=KG gdje je K=KoKsKdKp Za VIII. potresnu zonu jest Ko=%.0; Ks=0.05; Kd=0,47/T; Sd=0,05KdG Koeficijent sigurnosti za optere$enje je =%.3. Uukupna potresna sila iznosi za -okvirne armiranobetonske konstrukcije Sd=%,3x0,05KdG0,065G -armiranobetonske konstrukcije sa zidovima Sd=%,30,065KdG0,0845G Regularne se konstrukcije analiziraju kao dva ravninska modela. Za optere$enje se uzima stalno optere$enje (g) pokretno optere$enje (p) s koeficijentom kombinacije od 0,30-%,0 Ukupna horizontalna seizmi#ka sila za regularne armiranobetonske konstrukcije iznosi Fb=SdW gdje je Sd=xSx/q Koeficijenti projektnog spektra i konstrukcije su ag=0,20g, =ag/g=0,2, S=%, =2,5, te je za okvirne sisteme i sisteme ekvivalentne okvirima q=5 Sd=0,2x%,0x2.5/5=0,%0 Koeficijent sigurnosti materijala je s=%.%5 i cijela efektivna potresna sila jest Fb,ef=%.%5xSdxW0,%%5W -sistemi zidova i okvira te povezani zidovi q=4,5 Sd=0,2x%,0x2.5/4.5=0,%% Fb,ef=%.%5xSdxW0,%27W -nepovezani zidovi q=4,0 Sd=0,2x%,0x2.5/4=0,%25 Fb,ef=%.%5xSdxW0,%44W

2.7.

Usporedba grani!nih vrijednosti ra!unskih koeficijenata popre!nih sila

Vrsta konstrukcija Norma EC8 HRP EC8 HRP EC8 HRP Stupanj seizmi#nosti VIII. 0,%%5 0,065 0,%27 0,065 0,%44 0,085

Tablica 2. Maksimalna spektralna ubrzanja za razli#ite tipove konstrukcija VII. 0,058 0,053 0,063 0,033 0,072 0,042 IX. 0,230 0,%30 0,253 0,%30 0,288 0,%69

Okvirne konstrukcije Mjeoviti sustavi Nosivi zidovi

Razlika izme"u efektivnih potresnih sila izra#unanih prema HRP i EC8 dana je na slici 2. Uo#ljivo je da su

potresne sile prema EC8 za sve tipove konstrukcija ve$e po cijelom podru#ju spektra od interesa.

0.25 Sef/G=Fb,ef/W 0.20 0.15 0.10 0.05 0.00 0.0

Regularne a/b konstrukcije sa zidovima

Sef/G=Fb,ef/W

0.25 0.20 0.15 0.10 0.05 0.00

Regularne a/b okvirne konstrukcije

1.0 T(s)

2.0

3.0

0.0

1.0 T(s)

2.0

3.0

EC8

HRN

EC8-B

P-B

Slika 2. Odnos popre!ne sile pri osloncu za okvirni i mjeoviti sistem

388

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

V. Sigmund i drugi 3 Usporedba na modelima armiranobetonskih konstrukcija Radi utvr"ivanja razlika izme"u norma odabrana je modelna konstrukcija sa 7 katova i istim tlorisima. Krutost konstrukcija u horizontalnom smjeru postie se sa tri razli#ita sistema: okvirnim, mjeovitim (okvir + zid) i s pomo$u zidova. Konstrukcije su prora#unane za isto vertikalno optere$enje (stalno i uporabno) te s istim karakteristikama materijala prema HRP i EC8 s niskom (LD) i visokom (HD) zahtjevanom duktilno$u. Projektne zone seizmi#nosti su VIII. i IX. MKS-64. Za sve konstrukcije izra"eni su i nacrti armature te su dobiveni rezultati na pojedinim modelima uspore"eni glede vremena potrebnog za projektiranje konstrukcije, potrebnih dimenzija elemenata, utroka materijala i ukupne cijene. Procjena seizmi#kog ponaanja sadrana je u drugom dijelu rada. Konstrukcijski modeli objekata prikazani su na slici 3., opseg analize u tablici 3., a osnovni podaci o materijalu i dimenzijama elemenata modela u tablici 4. Svi modelni objekti su sa 7 katova i visinom prvog kata 3.75 m te ostalih po 3.00 m. Svi katovi imaju jednake tlocrtne dimenzije %7.00x%6.00m s rasterima 6.00 + 5.00 + 6.00 m u jednom (X) smjeru te 2.00 + 2 x 6.00 + 2.00 m u drugom (Y) smjeru. Razmatran je samo jedan neovisni (X)-smjer. Model % (M%) armiranobetonska je okvirna konstrukcija s tri jednaka okvira u X smjeru. Model 2 (M2) mjeoviti je sustav okvira i okvira sa zidom u X smjeru. Model 3 (M3) sustav se nosivih zidova smjetenih u ravnini dvaju vanjskih okvira. Tablica 3. Prikaz razmatranih modela i vrsta izra#una Seizmi#nost zona VIII dimenzioniranje nelin. odgovor zona IX dimenzioniranje nelin. odgovor HRP da da HRP da da Model % EC8-HD EC8-LD da da da da EC8-HD EC8-LD da da HRP da da HRP* da da Model 2 EC8-HD da da EC8-HD da da EC8-LD HRP da da da EC8-LD HRP da da

Hrvatski propisi i EC8

Slika 3.

Modelne konstrukcije

Kod svih su modela dimenzije konstruktivnih elemenata odabrane prema vertikalnim optere$enjima, uobi#ajenim izmjerama i zahtjevima za minimalne dimenzije elemenata. Za dimenzije (irinu) zidova kod modela M3

Model 3 EC8-HD EC8-LD da da EC8-HD EC8-LD da da

Tablica 4. Osnovni podaci o optere$enju, materijalu i dimenzijama elemenata (Mpa) (cm) (cm) (cm) (cm) (cm) (kN/m2) (kN/m2) (Mpa) HRP 6 3.5 40 400/500 %8 30/50 50/50 25 25 EC8-HD 6 3.5 40 400/500 %8 30/50 50/50 35 40 EC8-LD 6 3.5 40 400/500 %8 40/50 50/50 25 fctk = #vrsto$a betonske kocke, fyd =granica te#enja armature, dimenzije greda i stupova su iste za sva tri modela, zidM2 = debljina zida u modelu 2, zid-M3 = debljina zida u modelu 3. GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388 387 Norma g p fctk fyd plo#a grede stupovi zid-M2 zidovi-M3

Hrvatski propisi i EC8 dimenzioniranima prema EC8, s obzirom na njihovu duinu dominantan je bio zahtjev za d (lw/%5). Dimenzije ostalih elemenata su se nastojale zadrati, osim kada je to, s obzirom na koli#inu armature, bilo nemogu$e te su pove$ane. Projektna vertikalna optere$enja uzeta su jednaka za sva tri modela. Njihov iznos je bio: stalno optere$enje od plo#e 6,00 kN/m2 , stalno optere$enje od greda zidova i stupova 3,00 kN/m2 te pokretno optere$enje kata 3,50 kN/m2 i krova od 2,00 kN/m2. Objekti su regularni i tlocrtno i po visini. Stoga je prora#un ra"en za jedan ravninski model s punim betonskim presjekom, uz zanemarivanje deformabilnosti temelja. Dodatni utjecaji, kao slu#ajna torzija, koji se prema EC8 moraju uzeti u obzir u izra#un djelovanja na pojedine elemente prostornih sistema, nisu razmatrani. Na osnovi elasti#nih karakteristika materijala i brutodimenzija elemenata, izra#unane su osnovne dinami#ke karakteristike modela. Razlika izme"u vlastitih perioda Tablica 5. Model % 2 3

V. Sigmund i drugi Vlastiti periodi (frekvencije) modela HRP EC8 ton T(sec) f(Hz) T(sec) f(Hz) %. 0.865 %.%56 0.839 % .% 9 % 2. 0.278 3.597 0.269 3.708 %. 0.568 %.76 0.552 %.8%2 2. 0.%5% 6.625 0.%46 6.828 %. 0.323 3.092 0.3%4 3.%82 2. 0.073 %3.609 0.7%2 %4.028

istog modela u raznim propisima, proisteklo iz razli#itih koeficijenta s kojima se uzima u obzir uporabno optere$enje pri prora#unu seizmi#kih djelovanja. Dinami#ke karakteristike modela navedene su u tablici 5 4 Projektiranje i dimenzioniranje Modelne su konstrukcije (M%, M2 i M3) prora#unane sukladno propisima za optere$enja i dimenzioniranje.

Tablica 6. Projektne horizontalne sile od potresa za VIII. potresnu zonu HRP EC8 Teina Teina Sile Fi [kN] Sile Fi [kN] [kN] [kN] M% M2 M3 M% M2 M3 2%,75 2720 280,50 455,80 455,80 26%%,20 638,00 445,%0 6%4,20 %8,75 2924 %47,20 239,30 239,30 2590,80 23%,30 380,70 525,40 %5,75 2924 %23,70 20%,00 20%,00 2590,80 %94,30 3%9,80 44%,30 %2,75 2924 %00,%0 %62,70 %62,70 2590,80 %57,30 258,90 357,20 9,75 2924 76,60 %24,40 %24,40 2590,80 %20,30 %98,00 273,20 6,75 2924 53,00 86,%0 86,%0 2590,80 83,30 %37,%0 %89,%0 3,75 2924 29,40 47,90 47,90 2590,80 46,30 76,%0 %05,%0 Fb 20264 8%0,50 %3%7,20 %3%7,20 %8%56,00 %47,.80 %8%5,7 2505,50 Fb/W [%] 4,00 6,50 6,50 8,%0 %0,00 %3,80 W%/W2 [%] 7,26 8,96 %2,36 Fi - zamjenjuju$a horizontalna sila prema propisima; Fb - ukupna horizontalna sila; Fb/W - odnos ukupne horizontalne sile i ukupne teine konstrukcije Visina [m] Tablica 7. Projektne horizontalne sile od potresa za IX. potresnu zonu HRP Visina [m] Teina Sile Fi [kN] Teina [kN] [kN] M% M2 M3 2%,75 2720 56%,00 9%%,60 9%%,60 26%%,20 %8,75 2924 294,40 478,60 478,60 2590.80 %5,75 2924 247,40 402,00 402,00 2590.80 %2,75 2924 200,20 325,40 325,40 2590.80 9,75 2924 %53,20 248,80 248,80 2590.80 6,75 2924 %06,00 %72,20 %72,20 2590.80 3,75 2924 58,80 95,80 95,80 2590.80 Fb 20264 %62%,00 2634,40 2634,40 %8%56,00 Fb/W [%] 8,00 %3,00 %3,00 W%/W2 [%] W% teina prema HRP; W2 teina prema EC8 388 GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388 EC8 Sile Fi [kN] M% M2 %276,00 890,20 462,60 76%,40 388,60 639,60 3%4,60 5%7,80 240,60 396,00 %66,60 274,20 92,60 %52,20 294%,60 363%,40 %6,20 20,00 %4,52 %7,92

M3 %228,40 %050,80 882,60 7%4,40 546,40 378,20 2%0,20 50%%,00 27,60 24,73

V. Sigmund i drugi Vertikalno optere$enje (stalno i uporabno)i horizontalno optere$enje od vjetra isti su za sve modele. Horizontalno optere$enje od potresa za povratni period potresa (500 godina) i dvije razli#ite zone seizmi#kog intenziteta VIII. i IX. MKS-64 ra#una se sukladno projektnim spektrima sadranima u Pravilniku i EC8. Unutarnje sile su izra#unane za najnepovoljnije kombinacije vertikalnog i horizontalnog optere$enja uz uporabu sukladnih parcijalnih koeficijenata sigurnosti. Dimenzioniranje konstrukcija je sprovedeno prema PBAB i EC2, te prema posebnim konstruktivnim zahtjevima za objekate u seizmi#kim podru#jima prema odre"enoj klasi duktiliteta. Projektne horizontalne sile od potresa za sve modele, propise i potresne zone dane su u tablicama 6. i 7. armaturu #vorova.

Hrvatski propisi i EC8

4.%.2 Model 2 -mjeoviti sistem s okvirom i zidom Koli#ina armature u stupovima odre"ena je uglavnom minimalnim postotkom armiranja od 0,6% Ab, odnosno %,0% Ab (za EC8). Potrebna armatura raste od HRN do HD konstrukcije, tako da konstrukcija HD trai %,%7 puta vie. Raspodjela ukupne armature za stupove je podjednaka (cca 32%), kod greda je vie u HRN (44%), dok u zidovima za taj slu#aj ima 26%. 4.%.3 Model 3 - sistem sa zidovima Za VIII. potresnu zonu stavci o najmanjim dimenzijama i najmanjim postotcima armiranja elemenata odre"uju koli#inu potrebne armature za preuzimanje horizontalnog optere$enja. Koli#ina potrebne armature raste od HRP do HD konstrukcije, tako da konstrukcija EC8-HD trai %,3 puta vie armature od konstrukcije HRP. Razlika je uglavnom sadrana u ve$oj potrebnoj armaturi zidova. Ovdje je uvjet najmanje dimenzije zida po EC8 izrazito nepovoljan jer trai znatnu najmanju debljinu zida pri duini zidova vie od 4 m. Koli#ina potrebne armature raste od HRP do EC8-HD konstrukcije, tako da konstrukcija HD treba do %,45 puta vie armature od konstrukcije HRP. Usporedbom potrebne armature za VIII. i IX. potresnu zonu vidljivo je da najmanja armatura odre"uje u potpunosti potrebnu armaturu za obje potresne zone za HRP i gotovo tako za EC8-HD (pove$anje od svega %7% uzdune armature stupova).

4.1 Rezultati i usporedbe prora!una prema HRP i EC8

Za sve istraivane konstrukcije izra"eni su nacrti armature te su uspore"ene koli#ine uzdune, popre#ne i ukupne armature po elementima (stupovi, grede i zidovi) te za cijelu konstrukciju. Armatura plo#a pritom nije uzeta u razmatranje. Tabelarno su prikazani rezultati i usporedbe prora#una prema hrvatskim propisima i EC8. 4.%.% Model % (M%) - okvirni sistem Prelaskom iz VIII. u IX. potresnu zonu kod HRP raste armatura u gredama (%.92 puta) dok u stupovima ostaje ista. Kod EC8-HD raste armatura u gredama (2.% puta) i u stupovima (%.56 puta). Pravila za konstruiranje su po EC8 komplicirana i uzrokuju vrlo veliku potrebnu

Tablica 8. Koli#ina potrebne armature za Model % u VIII. potresnoj zoni Elementi konstrukcije Stupovi Grede Ukupno Odnosi [%] Elementi konstrukcije Stupovi Grede Ukupno Odnosi [%] HRP [kN] 75,60 87,00 %62,60 %00 HRP [kN] 75,70 %67,46 243,%6 %00 [%] 32 68 %00 [kN] %54,34 253,77 408,%2 %70 EC8 IX.
[kN]

EC8 HD [%] 46 54 %00 [kN] 99,%2 %20,42 2%9,54 %35 EC8 HD [%] 38 62 %00 [%] 45 55 %00

EC8 -LD [kN] [%] 99,%2 30 236,%0 70 335,22 %00 206 EC8 -LD [kN] [%]

Tablica 9. Koli#ina potrebne armature za Model % u IX. potresnoj zoni

Tablica %0. Usporedba potrebne armature za Model % u VIII. i IX. potresnoj zoni Elementi HRP VIII. HRP IX. EC8 VIII. konstrukcije [kN] [kN] [kN] [%] [%] [%] Stupovi 75,60 %00 75,70 %00 99,%2 %00 Grede 87,00 %00 %67,46 %92 %20,42 %00 Ukupno %62,20 %00 243,%6 %50 2%9,54 %00 Odnosi [%] %00 %50 %00 GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

%54,34 253,77 408,%2 %86

[%] %56 2%0 %86

387

Hrvatski propisi i EC8

V. Sigmund i drugi

388

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

V. Sigmund i drugi

Hrvatski propisi i EC8

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

387

Hrvatski propisi i EC8 Tablica %%. Potrebna armatura u gredama, stupovima i zidu za VIII. potresnu zonu Elementi konstrukcije Stupovi Grede Zidovi Ukupno Odnosi [%] Elementi konstrukcije Stupovi Grede Zidovi Ukupno Odnosi [%] Elementi konstrukcije Stupovi Grede Zidovi Ukupno Odnosi [%] Elementi konstrukcije Stupovi Grede Zidovi Ukupno Odnosi [%] Elementi konstrukcije Stupovi Grede Zidovi Ukupno Odnosi [%] Elementi konstrukcije Stupovi Grede Zidovi Ukupno Odnosi [%] 388 HRP [kN] 63,00 65,27 28,23 %56,5 %00 HRP [kN] 63,00 93,20 56,98 2%3,27 %00 HRP VIII. [%] 63,00 %00 65,27 %00 28,23 %00 %56,50 %00 %00
[kN]

V. Sigmund i drugi

EC8 HD [%] 40 42 %8 %00 [kN] 83,72 64,97 30,%0 %78,80 %%4 EC8 HD [%] 30 44 26 %00 [kN] 84,00 83,0% 8%,82 248,8% %%7 HRP IX.
[kN]

[%] 47 36 %7 %00

EC8 -LD [kN] [%] 82,45 4% 88,67 45 27,53 %4 %98,65 %00 %27 EC8 -LD

Tablica %2. Potrebna armatura u gredama, stupovima i zidu za IX. potresnu zonu [%] 34 33 33 %00 [kN] [%]

Tablica %3. Usporedba potrebne armature Modela 2 za VIII. i IX. potresnu zonu [%] %00 %43 20% %36 %36 EC8 VIII. [%] 83,72 %00 64,97 %00 30,%0 %00 %78,80 %00 %00
[kN]

EC8 IX.
[kN]

63,00 93,20 56,98 2%3,27

84,00 83,0% 8%,82 248,8% %39 EC8 -LD

[%] %00 %28 272 %39

Tablica %4. Potrebna armatura u gredama, stupovima i zidovima za VIII. potresnu zonu HRP [kN] 25,23 5%,79 %28,28 205,30 %00 HRP [kN] 25,23 5%,79 %28,28 205,30 %00 HRP VIII. [%] 25,23 %00 5%,79 %00
[kN]

EC8 HD [%] %2 25 63 %00 [kN] 33,60 52,28 %82,03 267,90 %30 EC8 HD [%] %2 27 63 %00 [kN] 33,60 52,28 2%2,76 298,63 %45 HRP IX.
[kN]

[%] %3 %9 68 %00

[kN]

[%]

Tablica %5. Potrebna armatura u gredama, stupovima i zidovima za IX. potresnu zonu EC8 -LD [%] %% %8 7% %00 [kN] [%]

Tablica %6. Usporedba potrebne armature Modela 3 za VIII. i IX. potresnu zonu [%] %00 %00 %00 %00 %00 EC8 VIII. [%] 33,60 %00 52,28 %00
[kN]

EC8 IX.
[kN]

25,23 5%,79 %28,28 505,30

33,60 52,28 2%2,76 298,63 %%%

[%] %00 %00 %%7 %%%

%28,28 205,30 %00

%00 %00

%82,03 267,90 %00

%00 %00

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

V. Sigmund i drugi Ovi rezultati mogu upu$ivati na zaklju#ke o povoljnom ponaanju konstrukcija sa zidovima u potresnim podru#jima jer im najmanja armatura bez dodatnih izra#una jam#i dovoljnu nosivost. 5 Usporedba modela i primijenjenih propisa Koli#ine materijala potrebnog za izgradnju modelnih objekata za sve modele, za obje potresne zone i za oba propisa prikazani su na slici 8.

Hrvatski propisi i EC8 europskih norma, koje su uo#ili i drugi istraiva#i su: (a) efekt slu#ajne torzije koji se mora uzeti u obzir bez obzira na na#in izra#una (stati#ki i dinami#ki); (b) na#in izra#unavanja potrebnoga kapacitivnog predimenzioniranja kod greda i stupova koji nemaju nul to#ku momenta na sredini raspona (visine), (c) ograni#enje dimenzije ipke, da bi se sprije#ilo njeno izvla#enje iz #vora zbog gubitka prionjivosti, nekad postaje prakti#no ograni#avaju$e i teko izvedivo; (d) kod objekata sa zidovima,

kg/m3
350.0 300.0 250.0 200.0 %50.0 %00.0 50.0 0 EC8 % HRN 2 EC8-IX 3 HRN-IX

30.0 25.0 20.0 %5.0 %0.0 5.0 0.0 0 EC8

kg/m2

% HRN

2 EC8-IX

3 HRN-IX

% = Model %, 2 = Model 2, 3 = Model 3, beton (m3), armatura (daN)

Slika 8 Ukupna potrebna koli!ina betona i armature za Modele #, 2 i 3 te za VIII. i IX. potresnu zonu

Ovdje su HRP i EC8 usporedivi jer se nastojalo zadrati iste dimenzije elemenata. Potronja betona je za EC8Model 3 znatno ve$a zbog enormnih zahtjeva za najmanjom debljinom zida (kod dugih zidova). Ukupna koli#ina potrebne armature je za EC8 ve$a za sve modele u obje potresne zone. Razlika izme"u VIII. i IX. potresne zone izrazito je naglaena za okvirni sistem (M%) dok je kod drugih modela znatno manja. Potrebna koli#ina armature po m3 ugra"enog betona opada od Modela % prema Modelu 3 gdje obje norme i obje potresne zone imaju iste zahtjeve. Prosje#na potrebna koli#ina armature po m2 tlorisne povrine objekta pokazuje ve$u potrebnu koli#inu armature prema EC8 u odnosu prema HRP normama. 6 Zaklju!ak Usporedbom propisanih rjeenja i konstruktivnih zadanosti HRP i EC8 propisa moe se zaklju#iti da se radi o propisima s razli#itom filozofijom seizmi#kog projektiranja. EC8 je kompleksniji za uporabu, zahtijeva vie inenjerskog znanja i pove$ava potronju materijala. Potresne sile prema EC8 su ve$e za sve tipove konstrukcije nego one iz HRP, a naro#ito kod konstrukcija niskog duktiliteta (LD). Kod objekata visokogradnje potresne sile ovise o pretpostavljenoj eljenoj duktilnosti uz zadovoljenje zahtjeva prema dimenzijama elemenata, kapacitivno dimenzioniranje i duno posve$ivanje panje detaljima (ovisno o odabranom projektnom nivou duktiliteta LD, MD i HD). Neki od uo#enih nedostataka GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388

koji su kod nas uglavnom s malim optere$enjem, konstruktivni zahtjevi su prestrogi i odre"uju potrebnu koli#inu materijala u njima; (e) ograni#enje najmanje dimenzije ipki mrea u zidovima na d8mm sprje#ava uporabu nekih uobi#ajenih armaturnih mrea, (f) klase duktiliteta MD i HD su sli#ni glede ponaanja i ekonomi#nosti pa je mogu$e da se jedna ispusti, itd. S obzirom na to da su propisi EC8 jo u fazi dora"ivanja i uz ispravljanje nekih od uo#enih nedostataka, ili uklju#ivanjem novih spoznaja, mogu$e je da kona#ni rezultati budu druga#iji od ovdje prezentiranih. Najnepovoljnija kombinacija djelovanja je za sva tri modela i po obje norme u VIII. i IX. potresnoj zoni potresna kombinacija. Pritom je potrebna koli#ina armature u VIII. potresnoj zoni u vertikalnim elementima (stupovi i zidovi) uvijek bila odre"ena propisanim najmanjim postotcima armiranja. Samo za Model % u IX. potresnoj zoni prema EC8-HD potrebna armatura stupova nije bila najmanja, ali opet je nisu odredile unutarnje sile nego konstruktivni zahtjevi kapacitivnog dimenzioniranja. Potrebna koli#ina popre#ne armature u HRP i EC8 je sli#na, a razlike u koli#ini potrebne armature nastaju uglavnom iz razlika potrebne uzdune armature greda, stupova i zidova. Dimenzije elemenata odre"ene su po#etnim vrijednostima i uvjetovanim najmanjim dimenzijama to se o#ituje pove$anjem potrebne koli#ine betona od Modela % do Modela 3. Shodno tome koli#ina ugra"ene armature u m3 387

Hrvatski propisi i EC8 betona opada od Modela% prema Modelu 3 gdje je za obje norme sli#na. Koli#ina potrebne armature po m2 tlorisne povrine objekta je priblino konstantna za pojedini propis neovisno o modelu. Zna#ajno odstupanje nastaje samo kod Modela % EC8-HD za IX. potresnu zonu gdje je uzduna armatura stupova odre"ena principima kapacitivnog dimenzioniranja. Dva elementa su bitna u projektiranju konstrukcija visokogradnje: stupanj sigurnosti i cijena koja se za dosegnuti stupanj mora platiti. Stupanj sigurnosti se uporabom EC8 pove$ava jer su u njega unesene najnovije

V. Sigmund i drugi spoznaje istraiva#a, uz izmijenjeni pristup aseizmi#kom projektiranju, ali se potronja materijala pove$ava 20% do 30% uz pove$anje nivoa sigurnosti. U filozofiju aseizmi#kog projektiranja polako ulaze nova shva$anja. Metode dimenzioniranja bazirane na osnovi reguliranja o#ekivanog ponaanja i pomaka tijekom potresa, koje je lake povezati s nivoom ote$enja negoli sile, ve$ polako zamjenjuju postoje$e metode. Da bismo uhvatili korak s razvijenim svijetom nuno je to prije usvojiti EC8 da ne bi u naem razvoju morali preskakati po nekoliko stepenica.

ZAHVALA Istraivanje je sprovedeno uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u sklopu projekta "Usporedba seizmi#kog izra#una objekata prema HRP i EC8" na #emu se zahvaljujemo.

LITERATURA
[%] Sigmund, V.: Metoda dimenzioniranja okvira za seizmi!ka djelovanja, Zbornik radova I. kongresa Drutva gra"evinskih konstruktora BiH, Sarajevo, %989. str. 62.-70. [2] Sigmund, V.: Ostvarivanje koncepcije okvira sa "slabim" gredama, Zbornik radova V. kongresa Saveza drutava za potresno inenjerstvo, Bled, %990. [3] Sigmund, V.: Seizmi!ki odgovor okvirnih konstrukcija dimenzioniranih prema jugoslovenskim propisima". Zbornik radova I.. kongresa Drutva gra"evinskih konstruktora BiH, Sarajevo, %989. str. %28.-%36. [4] Sigmund, V.: Strong column-weak beam design methodology for r/c frames, IX ECEE, Moscow, %989. [5] Sigmund, V.; Herman, K.; Kle#ina, M.: Method for evaluation of seismic drifts in R/C frames, XI. European Conference on Earthquake Engineering, September 6.-%%., %998. [6] Sigmund, V.; Gulja, I.; Kle#ina-Bonjak, M.: Comparison of the seismic design according to HRN and EC8, XI European Conference on Earthquake Engineering, September 6.-%%., %998 [7] Sigmund V.; Herman, K.; Gulja, I.: An evaluation of the displacement controlled design procedures, %2 World Conference on Earthquake Engineering, Auckland, New Zealand, 2000. [8] Booth, E. D.; Park, R.; Kappos, A. J.; Moehle, J. P.: Seismic design of concrete frame structures-A comaprison of EC8 with other international practice, Seismic design into the next century, Balkema, Rotterdam, %998. str. 48%.-492. [9] Fajfar, P.; Fischinger, M.: Experience in the application of EC8 to seismic analysis and design of buildings and bridges, XI European Conference on Earthquake Engineering, September 6.%%., %998. [%0]Pravilnik o tehni#kim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmi#kim podru#jima, HRN 3%/8% [%%]Pravilnik o tehni#kim propisima za beton I armirani beton (PBAB). [%2]Tomi#i$, I.: Betonske konstrukcije Sveu#ilite u Zagrebu, %996. odabrana poglavlja,

[%3]ENV-Eurocode 8, Structures in seismic regions- Part 1,2 and 3, Brussels, %993. [%4]Fischinger, M.: Eurocode v Sloveniji, SDPI Ljubljana, %995.

388

GRA!EVINAR 52 (2000) 7, 379-388