Sunteți pe pagina 1din 2

Kudna (amaterska) proizvodnja piva

Pivo (op.a. piva), najrasprostranjenije, najtraenije i jedno od najstarijih pida na svijetu, odnosno umijede spravljanja piva, pivarstvo, danas doivljava procvat u malim kudnim radionicama. U poetku se pivo spravljalo prvenstveno za vlastite potrebe da bi industrijalizacijom toga nestalo, a nestankom malih kudnih pivovara nestalo je i brojnih vrsta i varijacija piva. Prva pivovara u BiH otvorena je u Sarajevu 1864. godine ali se pivo i ranije u BiH proizvodilo za kudne potrebe. Prvi recept samostalnog kudnog pivara zabiljeen je u 'Sarajevskom listu' 1889.g, a glasio je ovako: Na 30 litara vode treba usuti ovu smjesu: hmelja 65 grama, korijandera 8,5 grama, ederne patoke 1 kg, raanog tijesta pola kilograma, edera 130 grama i kvasca 38 grama. Hmelj i korijander najprije se ture u 2-3 litre vode sami. Tijesto se rastvori u vreloj vodi od desetak flaa, a ostale stvari metnu se u ostali dio vode. Sve se to zatim pomijea u buretu i ostavi se da provri. Vrijenje se svrava obino poslije 4-5 dana. Poslije nedjelje dana pivo je sasvijem gotovo. U posljednjih desetak godina 'uradi sam' moto je potaknuo mnoge da se sami pokuaju pripraviti to pide koje su tako rado pili. Neki zbog nezadovoljstva ponudom piva koja je bila dostupna, neki iz puke elje za eksperimentiranjem, a neki i zbog zarade. U BiH je trenutno aktivno 6 velikih pivovara koje iskoritavaju samo 30-45% svojih kapaciteta. A prema podacima iz 2007. godine prozivedeno je priblino milijun hektolitara piva na podruju FBiH i RS. Toan broj samostalnih proizvoaa mi nije tono poznat ali mislim da je nas postoji oko 30ak. U Mostaru je pivo Oldbridz Ale stvorilo nemali broj oboavatelja u relativno kratkom vremenu te kao prva pivovara iz kudne radinosti poela s prodajom takvog piva na BiH tritu. Poreza nema, bar po informacijama koje se mogu nadi na stranicama ministarstava, za manje proizvoae. Tona koliina proizvedenog piva iznad koje poinje oporezivanje takoer nije dostupna na stranicama pa se slobodno moemo upustit u kuhanje, jer teko da demo dosedi koliine od preko 1000 hektolitara. Cijena po litri piva koje proizvedemo u vlastitoj radinosti varira od vrste piva i potrebnih sirovina. Obino se krede od 0,5 KM do 2 KM to izgleda isplativije nego pivo dostupno na tritu, a ujedno i mnogo kvalitetnije. A piti dete ga s puno vie uitka jer ste ga sami napravili. Postoje forumi (pivarstvo.info, volimpivo.ba) koji okupljaju entuzijaste s podruja BiH, Hrvatske i Srbije na kojima svakodnevno netko neto kuha i na kojima se mogu se dobiti kvalitetni savjeti ved iskusnih pivara koji su skuhali na desetke piva. Svako kuhanje lanova je popradeno fotografijama i detaljnim opisima ta se i kako radilo te se dijeli iskustvo s ostalim i povedava sveukupna kvaliteta svakim kuhanjem. Za prvo kuhanje dovoljna je ak i kuhinja i neto vedi lonac i poneto domiljatosti. Sirovine, jemeni i penini slad, hmelj, kvasac mogude je nabaviti vjerojatno i negdje drugdje osim u Zagrebu, gdje postoji specijalizirana trgovina koja nudi dobar izbor sladova, hmelja i kvasaca, ali ako se ved odluite na spravljanje, odnosno pokuaj spravljanja Vaeg prvog piva, savjetovao bih da se registrirate na neki od foruma i tamo saznate gdje je mogude dodi do sirovina.

Ako ste se odluili na pothvat, preporuio bih 10l za prvo kuhanje. Potrebni su vam 2 lonca od preko 10l, termometar koji mjeri temperaturu do 100C, stakleni balon ili bidon od 12-15l i par gaza(moe posluiti i jastunica, ali je dobro operite). Za poetak je potrebno staviti slad u vodu i dovesti ga na odreenu temperaturu koju dete pri spravljanju recepta znati, a i na forumima de Vas savjetovati koje su temperature optimalne za kakvo pivo. Tu dete potroiti dosta plina jer ukomljavanje odnosno kuhanje slada zna potrajati i po 2 sata. Nakon ukomljavanja potrebno je slad izvaditi i procijediti te dete dobit slatkastu, miriljavu tekudinu koja se zove komina. Nakon toga treba kominu zahmeljiti, a najpraktinije je hmelj staviti u ensku arapu (op.a. istu ensku arapu) i kuhati jo nekih sat vremena. Zatim je zahmeljenu kominu potrebno ohladiti na temperaturu ispod 20C. Treba odvojiti i dio komine, nekih 0,5l, i takoer ohladiti ispod 20C (potrebno je neto znanja o fermentaciji i temperaturama za optimalnu aktivnost kvasca) te dodati kvasac. Nakon to svu kominu ohladite na potrebnu temperaturu, sve to stavite u stakleni balon ili bidon, ovisno to Vam je ved pri ruci, i ostavite nekih tjedan, dva da fermentira. Potrebno je omoguditi zraku da izlazi iz bidona, a da nita ne ulazi unutra. To je izvedivo s gumenom cijevi i obinom bocom koju napunite vodo, a cijev provedete iz bidona u bocu. Nakon fermentacije, paljivo mlado pivo pretoite u boce i ostavite jo koji tjedan u friideru. I pivo je gotovo. ivjeli!

S-ar putea să vă placă și