Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
Mjerenje vibracija
SADRAJ
UVOD..........................................................................................2 DEFINICIJA VIBRACIJA ..........................................................3
VANOSTI PROUAVANJA VIBRACIJA....................................4
UTICAJ VIBRACIJA NA MAINE I OPREMU........................4 MJERNI LANAC ZA MJERENJE VIBRACIJA.........................6 MJERENJE VIBRACIJA.............................................................7 SENZORI ZA MJERENJE VIBRACIJA...................................10 UTICAJ VIBRACIJA NA LJUDSKO TIJELO..........................11
UVOD
Veoma esto u ivotu se susreemo sa vibracijama.Vibracije koje se pojavljuju kod maina i ureaja su najee posljedica neispravnosti tehnikih sistema. Vibracije predstavljaju periodiko kretanje dijelova maina i ureaja.Veoma esto se javljaju zbog tehnikih neispravnosti.
Kljune rijei :
Vibracije, mjerni ureaji, period... .
1 DEFINICIJA VIBRACIJA
Pojam vibracije susreemo veoma esto u svakodnevnom ivotu, u domovima, saobraaju, na poslu. Vibracije su gibanje u pravilnom ponavljanju. Broj ponavljanja u jednoj sekundi naziva se frekvencija vibracije, dok je jedan ciklus u jednoj sekundi jedan Herc, oznake Hz, a koji je izvedena jedinica iz Meunarodnog sistema (SI), a iznosi: 1Hz= 1 Formula frekvencije : f= [ Hz ]
Period vibracija je vrijeme potrebno za jedan ciklus f= Ugaona brzina koja se jo zove ugaona frekvencij a, je ugao opisan u odreeno m vremenu =2f
Brzina vibracija varira u svakom dijelu ciklusa, ali u bilo kom trenutku vremena iznosi: V= Ubrzanje je takoer promijenljivo u svakom trenutku, a njegova vrijednost se izracunava kao: a = d2x/ dt2 Terminologija koja prati fenomen vibracija ureena je meunarodnim standardom ISO 2041 i nacionalnim standardom JUS Z. PO. 001-005. Vibracije se pojavljuju i u muzici i u akustici.I kod muzikih instrumenata se misli se prije svega na neeljene rezonance vibracije komponenti koje proizvodi stalna buka. Pojava vibracija najee je prouzrokovana razliitim uzrocima: Neuravnoteenost rotacionih sistema Nedovoljna dinamika krutost kuita i temelja sistema Poremeaj centrinosti spojnica i leaja Nagib vratila Pohabani, ekscentrini ili oteeni zupanici Loi pogonski kaievi i lanci Loi leajevi Odstupanje od obrtnog momenta Aerodinamike sile Hidrauline sile Olabljenost spojeva Zaribavanje Elektromagnetne sile Prolazak kroz rezonancu
preko vibracija plua, govor zahvaljujui vibriranju gasnica. Veoma dosta vozila imaju problema sa vibracijama zbog neuravnotenosti motora. Vibracije rezultuju bre troenje i kvarenje dijelova motora kao to su noisai i kotai, koji takoer stvaraju jaku buku. Testiranje na vibracije postalo je standardni postupak u dizajnu i razvoju veine ininjerskih sistema.
kraeg radnog vijeka 2. Kvalitet obraenog komada na brusilici postie se samo kada su vibracije u propisanim granicama, 3. Nivo vibracija izvan propisanih granica utie negativno na rad elektromotora i generatora 4. Na uticaj vibracija posebno je osjetljiva elektronska oprema. Stroboskopska slika
Sluaj Najei uzrok vibracija *Neuravnoteenost 1. obrtnih dijelova. *Ekscentrinost ose voenja.
Amplituda vibracija
Faza
Jo vidljiva
Konstantna
Referentna
*Fluidno dinamike reakcije Linearno proporcionalna veliini poremeaja *Nesaosnost osa spojenih obrtnih vratila *Ugibanje vratila 3. *Povean zazor u kliznom leaju *Neodgovarajui viskozitet ulja
2.
Konstantna
Konstantna
1 do 3 referentne linije
Konstantna
promijenljiva
Lagano rotira
4.
*Loe uzubljenje u reduktoru *Oteen klizni leaj *Dejstvo magnetnog polja na elektrinim mainama
Promijenljiva
Nepravilna
Viestruka i promijenljiva
5.
Konstantna
Viestruka
*Inercijalne sile dijelova 6. 7. koji vre reverz. kretanje Sile trenja u kliznim leajevima Hidraulike i pneumatske sile 9. Kavitacione sile i hidrauliki udari *Elektromagnetne sile usljed ekspl. plinova Konstantna Konstantna Postepeno promijenljiva Konstantna Viestruka Konstantna Lagano promijenljiva Lagano promijenljiva Lagano rotira Viestruka
Promijenljiva Konstantna
1 referentna linija
8.
10.
Konstantna
Dvostruka
Tabela. Pregled uzroka i karakteristike vibracija tehnikih sistema [1] Dozvoljeni nivo vibracija odreen je propiusima za odgovarajue maine i ureaje.esto je potrebno mjeriti vibracije u sluaju kada se vri ispitivanje proizvoda, maina i konstrukcija na dinamiku izdrljivost . To se vri na ispitnim vibracionim stolovima.
Slika br. 2 Prikazana ema mjernog lanca za mjerenje vibracija. [1] Prvi u mjernom lancu ureaja za mjerenje vibracija je pretvara koji vibracije pretvara u odgovrajui elektrini signal. Detektor vibracija ili akcelerometar moe biti sistem od vie dijelova( integrator, diferencijator).
Pretvara
pretpojaalo
filtar(i)
detekcija usrednjavanje
izlaz
5 MJERENJE VIBRACIJA
Mjera za vibracije koristi se na mnogim strojevima, sistemima ili za razvoj novih proizvoda. Parametri koji se direktno mogu mjeriti su: ubrzanje, brzina i pomak, dok se ostale karakteristike vibracija mogu dobiti analizom mjerenja navedenih veliina. Metode mjerenja se dijele na: kontaktne i beskontaktne
Kontaktne metode su klasine i bazirane su na promjeni elektrinih ili magnetnih osobina nekog tijela, usljed njegovog kretanja izazvanog vibracijama.
Beskontaktne metode se baziraju na primjeni intereferencije laserskih zrak za mjerenje brzine vibriranja ili vrtlonih struja kod mjerenja pomjeranja. Svi sistemi za mjerenje vibracija sastoje se iz etiri glavna dijela: senzora vibracija, pojaala mjernog signala, analizatora i ureaja za prikazivanje ili pohranjivanje mjerenja. Razvojem informatike i elektronike uraaji za prikazivanje, pohranjivanje rezultata i analizatori su postali raunari i raunarski programi.
Vibrometer PCE-VT 1000 (depni nosa za mjerenje brzine vibracija na strojevima i postrojenjima)
Ovaj mjerni ureaj koristi se za brzo mjerenje neuravnotee i pregled skladitenje i prenosnih uvjeta. Veoma esto se koristi za procjenu stanja malih elektromotora. Vrijednosti koje se dobijaju sa mjernog ureaja su slijedee su: mjerenje brzine vibracija zadrava se izmjerena vrijednost nakon svakog mjerenja irok raspon frekvencije automatsko iskljuivanje nakon 2 minute prijenosni ureaj, na baterije.
Slika br. 4
Tehnika specifikacija Mjerni opseg (brzina) Rezolucija Preciznost Frekvencijski raspon Prikaz prikazuje
0.1 ... 199,9 mm / s 0,1 mm / s 5% 10 Hz ... 1 kHz 3.5-znamenkasti LCD zaslon,zadnja izmjerena vrijednost se
Baterije 2 x 1,5 V baterije gumb ivot oko 5 sati neprekidnog rada Oprema ugasio automatski iskljuuje nakon 2 minute bez aktiviranje (za utedu baterije) Raspon radne temperature 0 ... 40 C, <85% r.h. Dimenzije 150 x 22 x 15 mm Teina 55 g
Slika br. 5
PCE-VT 2800 ureaj za mjerenje vibracija je idealan za osoblje koje vodi rauna o odravanju da bi mogli brzo pregledati od vibrirajue dijelove, strojeve i opreme. Ureaj za mjerenje vibracija pokazuje ubrzanja i brzine vibracija. Posebna prednost ureaja za mjerenja vibracija PCE-VT 2800 je integrirani data logger. Na SD memorijsku karticu izmjerene vrijednosti mogu biti pohranjene i prebaene preko USB-a na raunar. Na LCD zaslon omoguava precizno izmjerene vrijednosti itati ak i u mraku. Ureaj za mjerenje vibracija moe se napaja na bateriju ili na adapter za napajanje. Ope specifikacije o prikaz LCD zaslon (52 x 38 mm zeleno pozadinsko osvjetljenje) o vanjska temperatura 0 ... +50 C
o Relativna vlanost<85% R.F o snagaAlkalne ili heavy duty DC 1,5 V baterije6 x (UM3, AA) ili ekvivalent o teina515 g o veliina203 x 76 x 38 mm
Vibrationsmesser PCE-VT 204 (Instrument za praenje brzine vibracija - ubrzanje - Istisnina / i kontaktirala s dodatnim optikim brzine mjerenje funkcije / interne memorije, RS-232 port / opcionalni software
Slika br. 6
Instrument za mjerenje vibracija PCE-VT 204 je pravi multi-talent.Ureaj za mjerenje vibracija stoga pogodan je pored vibracija praenje motora, skladitenja ... pogodan je jo za mjerenje brzine rotirajuih strojeva i opreme. Ako se mjereni podataci direktno iz ureaja za mjerenje vibracija elite prenijeti na PC / laptop (iz memorije ili) moete koristiti opcionalni software za to. Unutranja frekvencije filtera za suzbijanje buke u pozadini, tako da je samo specifine vibracije su se upija.
Postoje jo mnogi ureaji za mjerenja vibracija ovo su bila samo neka od tri najee primjenjiva ureaja.
10
Beskontaktni senzor pomaka o Radi na principu vrtlonih struja o Magnetno polje proizvedeno izmjeninom strujom oko zavojnice inducira vrtlone struje u bilo kojem eletriki vodljivom materijalu blizu zavojnice Slika br. 7 o Zato je takve senzore prije mjerenja potrebno kalibrirati tj. Prednamjestiti na voltau 12V te se pomakvodljivog materijala od sosovne registrira u obliku rasta (opadanja) voltae o Osjetljivost senzora ( np. 8 mV/m).
o Kontaktni senzor brzine radi u skladu sa elektrodinamikim principom. Napon proporcionalan brzini inducira da se u zavojnici koja je zavjeena u polju permanentnog magneta pomou dvije helikoidne membranske opruge koje s oprugom tvore vibracijski sistem masa-opruga.
Slika br. 8
Kontaktni senzor ubrzanja Kontaktni senzor vibracijskog ubrzanja radi u skladu s piezoelektrini m principom. Piezoele ktrini efekat kvarca se koristi za pretvaranje mehanikog gibanja u istezanje ili
11
sabijanje kvarca u kojem, zbog polarizacije nastaje elektini naboj. Izmjereno vibracijsko ubrzanje se u mjernom instrumentu pomou elektrinog inegratora jednostavno pretvara u vibracijsku brzinu ili vibracijski pomak
Slika br. 9
12
Literatura:
[1] - http://www.scribd.com/dseferovic/d/78754882/120-Mjerni-lanac-za-mjerenje-vibracija [2] Brel & Kjr online Library: http://www.bksv.com/Library.aspx [3] - http://www.riteh.uniri.hr [4] - http://www.pce-grupa.ba/ispitivanje-materijala/mjeraci-vibracija.htm [5] - http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Brodski_pogoni4-1.pdf [6] -http://www.riteh.uniri.hr/ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Vibracije Vlatko Dolek, Avdo Voloder, Safet Isid Sarajevo 2009 god Mjerenje vibracija (Deformation measurements and NDT applications)
http://www.unze.ba/am/ip/15a%20Mjerenje%20vibracija.pdf http://hr.pce-instruments.com/mjerna-tehnika/mjeraci-vibracije.htm http://www.scribd.com/dseferovic/d/78754882/120-Mjerni-lanac-za-mjerenje-vibracija http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/ http://www.fms-tivat.me
Zaimovid-Uzunovid N.: Mjerna tehnika, Mainski fakultet, Zenica, 1997., Dragan Svetkovid i Momir Praevid: Buka i vibracije Univerzitet u Niu 2005.
13