UNIVERZITET U TRAVNIKU

FARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
Tema : Upravljanje farmaceutskim otpadom









Kandidat: Mentor:
Kuni Alma (491/12)
2

SADRAJ :
1. UVOD______________________________________________________________3
2. DEFINICIJA FARMACEUTSKOG OTPADA______________________________4
3. ZAKONSKI OKVIR___________________________________________________5
4. UTICAJ NA OKOLI________________________________________________6-7
5. UPRAVLJANJE OTPADOM__________________________________________7-8
5.1. Prikupljanje i postupanje sa otpadom___________________________________8
5.2.Prikupljanje farmaceutskog otpada od pacijenata_______________________8-10
5.3.Razvrstavanje,oznaavanje i pakovanje otpada___________________________11
6. FARMACEUTSKI OTPAD U BIH____________________________________11-12
7. PREVENCIJA STVARANJA OTPADA________________________________12-13
8. ZAKLJUAK_______________________________________________________14
9. LITERATURA_______________________________________________________15












3

1. UVOD
Farmaceutski otpad jedan je od najveih i najozbiljnijih ekolokih problema. Opasnost je po
javno zdravlje,zdravlje ljudi i ivotinja,rizik po okoli. Najvie farmaceutskog otpada generiu
fabrike. Problem je posebno izraen u BiH,jer ne postoji spalionica za medicinski otpad,pa se
tako vei dio otpada odlae na gradske deponije. Oteavajua okolnost jeste neinformiranost
stanovnitva o nainu i mjestu odlaganja lijekova sa isteklim rokom trajanja.
Na podruju Balkana veliki problem predstavljaju humanitarne donacije lijekova,to je
zloupotrebljeno. Postoje velike koliine dospjelih lijekova kojima je istekao rok trajanja.
Farmaceutski otpad najee odlaemo nepravilno,bacajui ga u kante za smee ili
kanalizaciju. Nepravilno unitavanje farmaceutskog otpada za posljedicu ima zagaenje
okoline,to svakako utie na ekosistem.














4

2. DEFINICIJA FARMACEUTSKOG OTPADA
Farmaceutski otpad su svi lijekovi i ljekovite supstance ukljuujui i njihovu primarnu
ambalau,koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka trajanja,neispravne serije,
kontaminiranog pakovanja, prolivanja, rasipanja, pripremljeni, pa neupotrebljeni, vraeni od
strane korisnika, ili se ne mogu koristiti iz drugih razloga, kao i otpad iz proizvodnje.
Farmaceutski otpad obuhvata :
a) Lijekove kojima je istekao rok upotrebe ;
b) Lijekove promijenjenih organoleptikih osobina (izgled,boja,ukus,miris) ;
c) Lijekove oteene ambalae,odnosno pakovanja ;
d) Lijekove za koje je laboratorijskom kontrolom utvreno da ne odgovara propisanom
kvalitetu ;
e) Medicinska sredstva koja vie nisu u upotrebi i neispravna medicinska sredstva ;
f) Primarna ambalaa lijekova ;
Prema Evropskom katalogu otpada,odnosno aktivnostima koje generiu otpad,farmaceutski
otpad je svrstan u slijedee kategorije :
a) 18 01 08 citotoksici i citostatici ;
b) 18 01 09 lijekovi koji nisu navedeni po 18 01 08 ;
1



Farmaceutski otpad nastaje u :
1) Zdravstvenim ustanovama
a) Apoteke
b) Bolnika odjeljenja
c) Ljekarske ordinacije
d) Stomatoloke ordinacije
e) Domovi zdravlja
f) Instituti
g) Zavodi

1
http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf
5

2) U vanzdravstvenim ustanovama
a) Proizvoai
b) Veledrogerije
c) Domainstva

3. ZAKONSKI OKVIR
Na temelju lanka 66. Stavak (9) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (Slubeni
glasnik BiH broj 58/08),ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine,na prijedlog Strunog
vijea Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine ,donosi PRAVILNIK
O ZBRINJAVANJU MEDICINSKOG OTPADA .
2

Ovim pravilnikom propisuju se blii uslovi o nainima unitavanja farmaceutskog
otpada,sadraj i uputstva za zbrinjavanja farmaceutskog otpada,kao i kategorije
farmaceutskog otpada .
EU DIREKTIVE
1) EU Direktiva 2008/98/EC o otpadu (okvirna direktiva o otpadu)
2) EU Direktiva 1999/31/EC o deponijama otpada (direktiva o deponijama)
3) EU Direktiva 2000/76/EC o spaljivanju otpada (direktiva o spaljivanju i
kombinovanom spaljivanju)
4) Odluka komisije 2000/532/EC kojom se uspostavlja spisak otpada (Evropski katalog
otpada)
Dodatno ureenje je u okvirima zakonodavstva lanica.
Slika 1.



2
http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf

6

4. UTICAJ NA OKOLI

Kada se neupotrebljivi lijekovi bace u smee ili u kanalizaciju, farmaceutski spojevi se
isputaju u okoli i zavravaju u podzemnim vodama, jezerima i rijekama, odakle ih
apsorbiraju biljke, ivotinje i ljudi. ak ni moderni pogoni za tretman otpadnih voda i
proizvodnju vode za pie nisu u stanju ukloniti farmaceutske supstance iz kanalizacijskih,
podzemnih ili povrinskih voda.
Tako su uoeni neki od nuspojava poput feminizacije riba,oteenja bubrega i krga kod riba,
smanjenje plodnosti divljih ivotinja i viestruka rezistencija na razliite vrste antibiotika kod
mikroorganizama prisutnih u pogonima za preradu otpadnih voda.
ak i kada otpad konano dospije na deponiju, neuporabljeni lijekovi mogu se izuiti u
zemljite. Koritene igle za davanje odreenih lijekova predstavljaju takoer dodatni rizik po
zdravlje i sigurnost, posebno za lica koja se bave sakupljanjem otpada.
Imajui u vidu rizike koje predstavljaju u okoliu, pravilno upravljanje farmaceutskim
otpadom je od izuzetnog znaaja, a najsigurniji nain da graani odloe ovu vrstu otpada je da
ga predaju farmaceutima, ime se osigurava daljnji transport do ovlatenog pogona za tretman
i odlaganje. Treba istai da sve apoteke takoer upravljaju farmaceutskim otpadom koji same
proizvedu na jednako oprezan nain.
Farmaceutski otpad u zdravstvenim ustanovama nastaje u malim koliinama, sakuplja se u
odgovarajuu ambalau te skladiti u bolnikim apotekama ili sekundarnom skladitu.
Dokazano je da i male kune apoteke mogu biti veoma opasne. Ukoliko se pravilno i
odvojeno sakupljaju, stare je lijekove mogue obraditi tako da ne dovode u opasnost zdravlje i
ivote, te ne zagauju okoli. Zato je vano stare i nekoritene lijekove ne uvati i ne odlagati
u kuni otpad ve pravilno i oprezno odloiti na mjesta namijenjena za tu vrstu otpada.
Prilikom sortiranja razliitih vrsta otpada, od lijeka treba odvojiti kartonsku, staklenu ili
plastinu ambalau, te je odloiti u za njih namijenjene spremnike. Farmaceutski otpad se
zabrinjava u spalionicama opasnog otpada u zemljama EU.
Problem predstavljaju velike koliine lijekova iz donacija kojima je istekao rok upotrebe, a
trenutno su neadekvatno uskladiteni u neprimjerenim prostorima to pokazuje sljedei
primjer. Vie od 4 godine u sreditu Bihaa, u dvoritu tvornice namjetaja, bilo je smjeteno
390 buradi napunjenih opasnim farmaceutskim otpadom. Uposlenici tvornice i danas govore o
nevjerovatnom smradu iz tih buradi, tako estokom da im se nije moglo prii. Burad su
7

izmjetena s te lokacije, ali se ne zna gdje.
3
Jedino to se zna je da nisu otpremljena na mjesto
gdje bi se mogla unititi jer takvog mjesta nema u BiH. Ima mnogo ovakvih primjera u naoj
zemlji.

Kada posmatramo pojedine grupe lijekova i njihov negativni utjecaj na okoli i ive
organizme, dokazano je da fluoksetin iz grupe antidepresiva najopasniji po organizme u vodi,
a pronaen je u tkivima riba (npr. aran). Slinu toksinost za ive organizme u vodi pokazuje
i diazepam.
S obzirom da su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi esto koriteni lijekovi i da se mogu
dobiti bez recepta, jasno je da usljed este i velike upotrebe mogu biti naeni i u okoliu. Tako
je utvreno da diklofenak ima veliki toksini uinak na alge.
Beta blokatori propranolol i metoprolol, koji predstavljaju membranske stabilizatore, naeni u
povrinskim vodama, pokazuju toksini efekat na planktonsku vrstu Daphnia magna koja
esto predstavlja bioindikator zagaenja voda.
Razliiti sintetski estrogeni su pronaeni u vodama i to u bioloki aktivnim koncentracijama.
Ove supstance se koriste kao oralni kontraceptivi, a takav efekat pokazuju i na ribama, to je
potvreno kroz smanjenje reproduktivne fukcije zebra-riba za 56 posto.

5. UPRAVLJANJE OTPADOM
Radi postizanja cilja i pravovremenog sprjeavanja zagaenja i smanjenja posljedica po
zdravlje ljudi i okoline,upravljanje otpadom obavlja se na nain koji osigurava :
- Minimalno nastajanje otpada ;
- Smanjenje nastalog otpada po koliini ;
- Odlaganje otpada prihvatljivo za ivotno okruenje ;
Otpad se zbrinjava na nain koji nee izazvati ugroavanje ivota,zdravlja i ivotnog
okruenja.
Proizvoa otpada duan je u planiranju upravljanja otpadom,izraditi plan upravljanja
otpadom koji obuhvata :
a) Vrstu,koliinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji treba tretirati ili odloiti ;
b) Ciljeve upravljanja otpadom ;
c) Ope tehnike zahtjeve za upravljanjem otpadom ;
d) Raspoloiv i prikladan tretman i mjesta odlaganja otpada ;

3
http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Upravljanje%20medicinskim%20otpadom%20u%20sjeveroisto%C4%8D
noj%20BiH.pdf
8

e) Specijalne ugovore za tretman ili odlaganje otpada ;
f) Strategijske ciljeve sa razraenim prioritetima za upravljanje otpadom ;
g) Spisak mjera koje se trebaju preduzeti ;
h) Procjenu trokova za sprovoenje zadataka upravljanja otpadom ;
4


5.1. Prikupljanje i postupanje sa otpadom
Proizvoa otpada duan je prikupljati isti selektivno u skladu sa dogovorenim buduim
tretmanom. Prikupljanje otpada unutar lokacije vri se na nain koji iskljuuje rizik po
okolinu.
Sa otpadom se postupa na slijedei nain :
a) Otpad se ne smije isputati u odvode,vodene tokove ili okolno zemljite ;
b) Otpad mora biti fiziki osiguran ;
c) Otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu ;
d) Otpadni materijal mora biti sigurno i bezbjedno uskladiten u odgovarajue
kontejnere ;
5


5.2. Prikupljanje farmaceutskog otpada od pacijenata
U skladu i sa vaeom i sa predloenom zakonskom regulativom, apoteke su obavezne da
preuzmu farmaceutski otpad, besplatno, od graana. Apoteke su obavezne osigurati kontejner
za te svrhe. Graani bi trebali imati pristup takvom kontejneru i trebalo bi da mogu odloiti
neeljene lijekove neposredno u taj kontejner, bez uea zaposlenih u apoteci. To nije
poeljno rjeenje, zbog toga to bi graani mogli odlagati razne vrste supstanci u taj
kontejner, to bi moglo dovesti do situacije u kojoj se u istom kontejneru nalaze
nekompatibilne supstance. To bi moglo dovesti poar ili reakcija u kojima dolazi do drugih
neeljenih pojava, kao to je oslobaanje otrovnih isparenja.
Veina pravilnika navodi da e kontejner biti postavljen na jasno obiljeenom mjestu u
apoteci, te da e biti dostupan za odlaganje lijekova s isteklim rokom.
Meutim, nije navedeno da kontejner mora biti dostupan graanima, te bi tekst mogao.
Preporuuje se da se kontejneri za farmaceutski otpad postavljaju na mjesto koje nije
dostupno iroj javnosti. Prilikom prihvatanja farmaceutskog otpada od graana, zaposleni u

4
http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf

5
http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf
9

apoteci koji prima otpad ima zadatak da utvrdi prirodu tog otpada i da ga odloi u
odgovarajui kontejner ili kesu.Ovo e biti jednostavan zadatak, kada je na raspolaganju
dovoljno vremena. U sluaju da je u apoteci samo jedan pacijent koji donosi otpad, te da
nema drugih klijenata, pacijent moe i da pojasni to predaje - to e dalje olakati proces
identifikacije vrste farmaceutskog preparata. Detalji o pacijentu koji predaje neupotrebljive
lijekove se ne registruju. Meutim, neophodno je da se registrira vrsta otpada i koliine
otpada koje su predate, jer e apoteke morati podnositi izvjetaje o koliinama farmaceutskog
otpada preuzetog od graana.
Ovisno od oekivane koliine farmaceutskog otpada, od toga da li je otpad nastao u apoteci ili
su ga predali graani, od prostora koji je unutar ljekarne dostupan za uvanje farmaceutskog
otpada za uvanje farmaceutskog otpada mogu se koristiti razliiti kontejneri.
Za nekoliko vrsta ambalae, specifikacije odgovaraju meunarodnim propisima za transport
opasnih tvari, te su kontejneri stoga pogodni i za transport medicinskog u uem smislu
farmaceutskog otpada. Adekvatnim razdvajanjem i pakiranjem otpada izbjegava se
prepakiranje medicinskog otpada. Ipak, farmaceutski otpad upakovan samo u crvene vreice
zahtjeva prepakiranje prije transporta.
Ovisno od dostupnog mjesta za pohranu i dogovora s operaterom, koji je angairan za
sakupljanje farmaceutskog otpada, potrebno vrijeme skladitenja moe se kree od nekoliko
dana do nekoliko mjeseci. Na temelju odredbi zakona kojim se regulira upravljanje otpadom,
nije doputeno uvanje farmaceutskog otpada u apoteci due od 12 mjeseci.
Ovisno od koliina farmaceutskog otpada, vrste otpada koje su prisutne, dostupnog prostora
za pohranu i uestalosti sakupljanja, farmaceutski otpad moe se uva na razliite naine i na
razliitim mjestima skladitenja. Ipak, sljedei zahtjevi primjenjivi su u svakom sluaju:

- Farmaceutski otpad se uva odvojeno od upotrebljivih lijekova, kako bi se izbjeglo
sluajno izdavanje otpadnih lijekova kao upotrebljivih;
- Citotoksini i citostatski otpad se skladiti odvojeno od ostalog farmaceutskog otpada;
- Kontrolirane psihoaktivne supstance se uvaju pod kljuem;
- Nekompatibilne tvari (supstance koje mogu reagirati jedna s drugom, kao to su
zapaljive supstance i oksidirajuci sredstva)moraju se uvati odvojeno jedne od drugih;
- Skladite treba biti dobro osigurano;

- Skladita se moraju odravati istim, suhim i bez vlage, a u njima se ne moe uvati
nikakav drugi materijal.
10


Skladita mogu znaajno da se razlikuju po vrsti i veliini. U malim ljekarnama, gdje se otpad
uva u ogranienim vremenskim razdobljima, skladite moe biti i ormar s razliitim
policama za razliite vrste farmaceutskog otpada koje moraju se uvati odvojeno. Ukoliko su
u apoteci prisutne i kontrolirane psihoaktivne supstance, taj ormar mora biti izraen od elika
i mora biti stalno zakljuan. Ipak, dobra praksa podrazumijeva i da se otpad koji ne potjee od
kontroliranih psihoaktivnih supstanci uva pod kljuem.
Ukoliko se otpad uva tijekom duih vremenskih razdoblja, a dostupan je dodatni prostor za
uvanje farmaceutskog otpada, mogu se koristiti odvojeni ormari za pohranu razliitih vrsta
otpada. Ukoliko je mogue namjenski odrediti itavu prostoriju, ta prostorija moe se
zakljuava, u kom sluaju e biti potrebno samo ormar za kontrolirane psihoaktivne supstance
bude izraen od elika, s bravom za zakljuavanje. Za ostale vrste farmaceutskog otpada bie
dovoljne otvorene police.Apoteke koje nemaju dovoljno prostora za skladitenje otpada
unutar svog objekta mogu odluiti za posjedovanje vanjskog skladita, ili mogu uvati
farmaceutski otpad u ve izraenim kontejnerima ili u objektu koji je posebno izgraen u tu
svrhu. Razliiti odjeljci unutar tog kontejnera ili objekta mogu koristiti za uvanje razliitih
vrsta otpada. Nekompatibilne tvari e se uvati razdvojene najmanje tri metra, ili odvojene
vatrostalnom pregradom.
Slika 2.



11

5.3. Razvrstavanje,oznaavanje i pakovanje otpada
Otpad mora biti razvrstan na slijedei nain :
a) Lijekovi sa isteklim rokom trajanja moraju biti izdvojeni u primarnom pakovnom
materijalu i razvrstani u slijedee kategorije : citostatici,antibiotici,narkotici,infuzione
i injekcione rastvore i ostale lijekove prema navedenim kategorijama pakovani u
kartonsku ili pvc ambalau,propisno oznaenu.
b) Lijekovi promijenjenih organoleptikih osobina na isti nain kao i lijekovi isteklog
roka trajanja.
c) Medicinska sredstva koja vie nisu u upotrebi i neispravna medicinska sredstva moraju
biti izdvojeni u kartonsku ili pvc ambalau i propisno razvrstani.
Otpad mora biti propisno obiljeen,te posjedovati popratni zapisnik sa popismo otpada i
koliinama.Opasni otpad posebno oznaiti.
Slika 3 .



6. FARMACEUTSKI OTPAD U BOSNI I HERCEGOVINI
U naoj dravi donesen je niz zakona i pravilnika koji tretiraju farmaceutski otpad,te je
neophodno pridravati se takvih propisa.to se tie BiH vodei problem u okvirima
farmaceutskog otpada predstavlja ostatak lijekova kojima je istekao rok iz razliitih
humanitarnih akcija iz proteklog ratal,ali i nepravilno odlaganje otpada iz domainstava.Kao
to sam predhodno navela BiH ne posjeduje spalionicu otpada.Najvei dio otpada nastaje u
domainstvima.Iako je u pitanju potencijalno toksini otpad,ije unitavanje zahtjeva vane
12

procedure,neupotrebljivi lijekovi iz kunih apoteka esto zavre na komunalnoj deponiji i u
kanalizacijama.
Slika 4.
Deava se da da neki ljudi lijekove bacaju u pei i da ih spaljuju zajedno sa ugljem i
drvima,to je opasno po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu,jer se mjeanjem plastine mase
boica sa ugljem emituju kancerogene materije u vazduh.Kada je rije o prikupljanju lijekova
sa isteklim rokom,ideja je jako dobra ali teko ostvarima.Stanovnitvo rijetko ima pouzdane
informacije koje apoteke prikupljaju lijekove sa isteklim rokom trajanja. Prema mojim
saznanjima JU Apoteke Sarajevo su meu prvima pokrenuli akcije prikupljanja
farmaceutskog otpada.Naalost veliki broj ljudi jo uvijek odlae farmaceutski otpad u kante
za smee ili kanalizaciju,pa se zagauje okoli i negativno utie na ekosistem.
Na podruju Lukavca sredite je firme koja prikuplja farmaceutski otpad i ostale vrste
otpada,te postupa na odgovarajui nain.
6
Vre obradu otpada,ali takoe i zbrinjavanje i
transport u inostranstvo (Austrija,Njemaka). Za ovaj nain obrade i odlaganje su potrebna
vea finansijska sredstva to je vrlo teko u naoj dravi,meutim to nije opravdanje jer je
zdravlje okolia jako bitno za normalno funkcionisanje kako ovjeka tako i ostalih stanovnika
nae planete.

7. PREVENCIJA STVARANJA OTPADA
Najbolji nain da se upravlja otpadom je sprijeiti njegov nastanak. Za prevenciju
nastanka farmaceutskog otpada,apoteke imaju na raspolaganju nekoliko tehnika za
upravljanje farmaceutskim proizvodima.
Kako bi se na najmanju moguu mjeru svela mogunost da farmaceutskim proizvodima, koje
apoteka ima na lageru, istekne rok trajanja, ime bi oni postali farmaceutski otpad, potrebno je

6
http://tuzla.danas.info/2012/09/21/tuzla-banovici-i-gracanica-dobili-centralna-skladista-za-odlaganje-
medicinskog-otpada/
13

da se prvo izdaju oni proizvodi koji imaju najkrai rok trajanja. Ovo je dobra praksa, ali
zahtijeva pravilno upravljanje zalihama lijekova u apoteci. Kada god se nove zalihe lijekova
dodaju na police u apoteci, treba osigurati da se lijekovi s najkraim preostalim rokom trajanja
postave u poloaj u kome e biti prvi na redu za izdavanje.
Ukoliko se zalihe dopunjavaju novim koliinama lijekova, ali nove koliine nemaju dui rok
trajanja od postojeih zalihe, primjenjuje se naelo "prvo ulo, prvo izalo ". Moe se
pretpostaviti da se zalihe, koje se uvaju kod dobavljaa, uvaju u optimalnim uvjetima, te je
tako rizik da e takve zalihe postati neupotrebljive prije isteka roka trajanja nii nego za
postojee zalihe u apoteci. Saradnja meu apotekama i ograncima apoteka, kao i meu
farmaceutima i drugim zdravstvenim djelatnicima takoer moe smanji koliinu
farmaceutskih proizvoda koji e postati otpad zbog isteka roka trajanja. Ovakva praksa
zahtjeva razmjenu informacija o lijekovima koji se nalaze u zalihama, s jedne strane, i o
potrebama za lijekovima, s druge strane. Apoteke ili ogranci apoteka kojima nedostaju
odreeni lijekovi bi mogli da se obrate drugim ljekarnama ili ograncima koji imaju te lijekove
na zalihama, sa skraenim rokom trajanja. Na taj nain, potencijalni otpad iz jedne apoteke (ili
ogranka) moe dobro posluiti drugoj. Ugovori s dobavljaima predstavljaju jo jedan nain
za upravljanje farmaceutskim proizvodima, kako bi se izbjeglo da oni postanu farmaceutski
otpad. Apoteke mogu da dogovore , u ugovorima sa svojim dobavljaima, da e se proizvodi
kojima je znaajno smanjen rok trajanja vratiti dobavljau, u zamjenu za proizvode s duim
rokom trajanja. Uobiajen je dogovor na temelju kojeg apoteka moe vratiti proizvode kojima
je ostalo mjesec dana u zamjenu za proizvode kojima je ostalo najmanje est mjeseci do isteka
roka trajanja.
Takoer, pri nabavi lijekova, ugovori s dobavljaima treba preciziraju minimalan rok trajanja
lijekova koji e biti dostavljeni apotekama.Uobiajeno je da se zahtjeva da rok trajanja u
trenutku dostave ne bude krai od est mjeseci i da ne bude manji od 60 posto roka trajanja u
trenutku proizvodnje (koja god od tih vrijednosti daje dui rok trajanja). Takoer,bi trebalo
nabavljati manju koliinu lijekova nego to oekuje da e izdati tjedna preostalog roka
trajanja. ee naruivanje manjih koliina dovodi do manje koliine lijekova kojima istie
rok trajanja dok su u apoteci.



14

8. ZAKLJUAK :
Upravljanje farmaceutskim otpadom je meu vodeim problemima u svijetu,a posebno u
zemljama Balkana.Veliku odgovornost imaju proizvoai,veledrogerije,apoteke ali i
domainstva koja u veini sluajeva odlau nepravilno farmaceutski otpad. Mnogi ljudi nisu
svjesni tete koja se ini okoliu nepravilnim odlaganjem lijekova koji na taj nain dospjevaju
u tlo,vodene tokove i ostale dijelove okolia.
Pokretanje akcija i motivisanje stanovnitva je jedan od najboljih naina da se isprazne kune
zalihe koje bi se prikupljale,skladitile i unitavale po propisu. Za ove i sline akcije potrebno
je ukljuivanje ministarstava,zdravlja i ekologije,proizvoaa lijekova i stanovnitva,ali i
znatna finansijska sredstva.















15

9. LITERATURA :
- Preporuke za upravljanje farmaceutskim otpadom Novembar 2013.
- Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistonoj BiH Prof.dr.sc.med. Nurka
Pranji
- http://www.monitor.hr/vijesti/farmaceutski-otpad-zagaduje-pitke-vode-u-
europi/155902/
- http://balkans.aljazeera.net/vijesti/medicinski-otpad-sve-veci-problem-u-bih
- http://www.bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/bih-bez-spalionice-medicinskog-
otpada-amputirani-dijelovi-tijela-na-deponiji/58848
- http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-deponije-bace-90-medicinskog-otpada-
155261.html
- http://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevo-nema-farmaceutskog-otpada/091218017
- http://www.kombeg.org.rs/Slike/CeTranIRazvojTehnologija/2011Mart/Upravljanje%2
0otpadom%20febr%202011-Djurdjina%20Jelicic.pdf
- http://www.mojevijesti.ba/video/12005/ne-bacajte-lijekove-u-smece
- http://www.source.ba/clanak/494219082224/
- http://prezi.com/ltopnsmg265a/pravilno-upravljanje-farmaceutskim-otpadom/
- http://www.zadarskilist.hr/clanci/16082013/kamo-sa-starim-lijekovima