Sunteți pe pagina 1din 8

\HHBEP3HTET \ BAHO} P\HH

1HPOPOLKH 1AK\PTET
1HPOPOI
ACOHHC 3A }E3HK, KHHAEBHOCT H K\PT\P\
V 2014 9
330
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

1.
H
a caxox ipajy 2011. iopuue 6pu-
1aucia uapanaia iyla Ashgate
Publishing o6janua je yuc1uuy
noce6uo uapane. \ nu1any je npupyuui
o nuaau1ujcioj xaiuoipaquju ioju je npu-
pepuo iaconu1u uc1panuna one o6a-
c1u C1eqauoc Eq1uxujapuc (Stephanos
Efthymiadis), npoqecop O1nopeuoi yuu-
nepau1e1a ua Kunpy. Bel npeiaeu y
npupyuuuxa onoi 1una, uapou1o y
cnojenpcuux cepujaxa The Ashgate Rese-
arch Companion u Handbook, poiaaau y
uuay uayae1uo npujepuux ny6u iauja u
npenoaua1un xe|y oa6uuux npoya-
naouxa paauu1ux pucunuua, Ash-
gate ce ycypuo m1axna1u u ono, peiu
6ucxo, puauuo uapane. Puauuo y eio-
uoxciox noiepy. Aio ce 1oxe popa u uay-
ae1uo nucoia ujeua inuie op 85 qyu1u,
m1o 6u o1npuuie uauocuo 200 KM
uu 12.000 puuapa, puaui ce ynelana.
Tnppu nonea u aam1u1ue iopue op xa-
cuoi nanupa jepuuu cy yicya ioju, y
inuioneaaiox noiepy, ona inuia uxa.
Me|y1ux, neuux 440 c1pauua npanu cy
uc1panunaiu yicya. Hopyxna1 je ycnuo
u ny6uionane ppyioi 1oxa uajaneuo je
aa 28. xap1 2014. iopuue. Haio, ypepuo
naleu no ujeuu ioja je u nela ueio
ujeua npnoia 1oxa, po aaiyena onoia
1eic1a uucxo 6uu y npuuu pa ia npe-
iepaxo. ]uc1pu6y1epuxa je uaoneuo
pa nonyiy cne npuxjepie jep je, iaio je
nojamneuo, yoeua m1axnapcia ipemia.
Taio pjeajy oa6uuu uapanau. Bypylu
pa uu npnu 1ox ua cpnciox ionopuox
noppyjy uuje uapou1o aananeu, uaio je
cpncioj xaiuoipaqcioj 1papuuju nocne-
leua ai ujea c1pauua (uenjem1o
cipojeua), naao 6u ce ocnpuy1u ua
neion cappnaj, y xe|ynpexeuy neuo
umeiyjylu uac1anai.
2.
Kaio je y nopuacony npeuaupauo,
npupyuui ce 6anu uc1opujox u ieoipa-
qujox nuaau1ujcie xaiuoipaquje. Haiou
io1ono ujeoi nujeia op o6janunana
ueaao6uaauux cuu1eaa Hnou1a ]eeaja
(H. Delehaye) Les lgendes hagiographiques
u Les passions des martyrs et les genres
littraires, a noa nujeia op Eipauonoi (R.
Aigrain) pjea L!hagiographie: ses sources,
ses mthodes, son histoire, C1eqauoc Eq-
1u xujapuc je ycnuo pa npupepu uono
uapane ioje le ce no cnojoj nanuoc1u
uynuo npupopa1u uanpujep noxeuy1ux.
\a ypepuuia papua je ipyna op ne1uae-
c1opo capapuuia, xaxox xane noaua1ux
uxeua. Me|y nuxa uapou1o 1pe6a no-
xeuy1u Toxaca Xeia (T. Hgg), pyioio-
pumnei npoqecopa exepu1yca iacuue
quooiuje ua \uunepau1e1y y Bepieuy,
ioxe je ono yjepuo 6uo jepuo op noce-
pnux pjea. Hanaoc1, uuje ponunuo pa
ia nupu y m1axnauox o6uiy, jep ce
ynoiojuo cneia ueiouio xjeceu npuje
ny6uionana.
0F88J
]auuje ]ojuuonul \]K 821.163.1.01(049.32)
\uunepau1e1 y Banoj Pyu DOI 10.7251/l1409330d
1uoomiu qaiy1e1
0lF808J$8l 8 0F0010F
88J818l08l kl80lF8ll
The Ashgate Research Companion to Byzantine Hagiography. Volume I: Periods and
Places (2011), ed. Stephanos Efthymiadis, Ashgate.
331
Hepuoousopujo u npocmop ousoumujcxe xoeuoepouje
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

\iynuo je e1puaec1 noiana ipy-
nucauux y pnuje jeuue: (1) Hepuoou-
sopujo ousoumujcxe xoeuoepouje (Part I:
The Periods of Byzantine Hagiography) u
(2) Xoeuoepoujo uo ousoumujcxoj nepu-
epuju u xpuuboucxo+ Hcmoxy (Part II:
The Hagiography of the Byzantine Peri-
phery and the Christian Orient). Toxe cy
npupopa1u cnucionu cipaleuua, 1pu
pe iuc1pa (onm1u, peiuc1ap ipiux puje-
u u peiuc1ap u1upauux pyionuca) u
e1upu ieoipaqcie iap1e (Kouc1au1u-
uonoa; Mae Aauje, }epxeuuje u Ipyauje;
H1auje u Ipie; Cupuje, Haec1uue u
Eiun1a), xe|y iojuxa, ue xonexo pa ue
npu xuje1uxo, uexa coneuciux aexaa.
Ta io|e, nau noxeuy1ux jeuua je u ypep-
uuiono ynopuo cono (Introduction). \
nexy je pao ipa1ai npeiep uayanana
one o6ac1u (6oaupuc1u, H. ]eeaj, K.
Kpyx6axep, A. Kanpau u1p.). Haxe|y
oc1aoi, Eq1uxujapuc npu ipajy uaa-
iana nume: !Ianua cnpxa onoi npupy-
uuia jec1e pa nocynu iao vademecum,
1

nopu ioju le nopc1alu paa pe1auuja
uayanana 1eic1ona, ay1op, nepuopuaa-
uje u jeaui y xpouoomioj, ieoipaqcioj
u 1unoomioj paauonpcuoc1u u mupeny"
(c1p. 11). H ynopuo cono nponpaleuo je
6u6uoipaqciux nonucox, m1o je, ieue-
pauo, iaio le ce nupje1u, jepua op neoxa
npujepuux oco6euoc1u uapana.
3.
Hpna jeuua (Hepuoousopujo ou-
sou mujcxe xoeuoepouje) cauneua je op
ne1 noiana: (1) !Xumuje Coemoe Aumo-
uujo! us+ey 6uoepouje u xoeuoepouje;
(2) lpnxo xoeuoepoujo y nosuoj oumupu
(4-7. oujex); (3) Xoeuoepoujo oo !+pon-
uoe oo6o! oo ope+euo Cu+eouo Memopo-
cmo (8-10. oujex); (4) Xoeuoepoujo 11. u
12. oujexo; (5) Xoeuoepoujo y nosuoj Bu-
soumuju (1204-1453).
1
Pa1uuciu uapaa ioju ce iopuc1u aa npupyua
uapana, noiopua aa uomene. O1ypa u uaaun: op
vade (#xajpe#, #upu#) u mecum (#ca xuox#).
Ay1op 1eic1a !Xumuje Coemoe Aumo-
uujo! us+ey 6uoepouje u xoeuoepouje
jec1e nel noxeuy1u Toxac Xei. Hc1uuu aa
noy, ue xonexo ce o1e1u y1uciy pa ce op
auaa neionoi iau6pa xoio oeiuna-
1u paeio nume. \ianuox ce npa1u 1oi
Xumujo Coemoe Aumouujo A1auacuja
Aeicauppujcioi. Hoipele ce noioju
npo 6ex, au y neoxa cyneuox o6uiy.
Caxux uaconox nume ce uaiamana
npupopa A1auacujenoi pjea iao cnuca
ioju c1oju uaxe|y au1uie 6uoipaquje u
uonoyc1auoneue xaiuoipaquje, ueio
m1o ce o6pa|yje npo6exa1uia y1uaja
au1uie 6uoipaquje, na u uc1opuoipa-
quje u pe1opuie, npu cac1anany Au1o-
uujenoi nu1uja. Onacie 1una !A1auacuje
cupon xa1epuja uaaau y iacuu
nu1aiopejcie 1papuuje" (24) yianuox
ce ue paapa|yjy, m1o je neuia m1e1a, jep
cy, uuu uax ce, onaine nojane xuoio
6u1uuje uc1panunay ueiou npalene
1oia papne. \axuxo jom jepau npuxjep.
Cne1u Au1ouuje ce y ueiox xoxeu1y no-
nyiao y yuy1pamnoc1 nyc1une. ]emanajy
ce ypecua uaeena, nuauje, Au1ouuje
ce npo1unu jepe1uuxa, pacnpana c qu-
ocoquxa u c. Xei o 1oxe iane: !Ono je
iapai1epuc1uia xuoiux au1uiux 6uo-
ipa quja. Hocuje ojeo poaae opuue (ya
uano|ene npuxjep), iaio je u y Kceuo-
qou1onox euioxuouy cnap1auciox ipa-
y Aiecuajy, a m1o ce xone cxa1pa1u u
npo1o1unox one npc1e nopjee" (25).
Onpje ce aayc1ana. ]y6a auauaa caxo
onoi xje c1a, uuu uax ce, 6ua 6u aua1uo
iopuc uuja op npenpuanana nu1uja
(m1o ce y 1eic1y eyqexuc1uuo uaauna
!npalenex uapa1una" $ !to follow the na-
rra tive" (24)). Koju je cxucao nopjee ua
ojeo u opuue? O1iypa oua yonm1e?
exy uano|ene npuxjep? Ona u cuua
nu1ana oc1an eua cy 6ea opionop. A
ueynyleuox u1aoy neaa c au1uiox
pe1opciox npaicox uuje ouiepua npu-
uiox u1ana caxoi nu1uja iouio
noc1ajy ouiepuu npenpuauu nacanu.
Baa popa1u pa ce xe|y c1apux npenopu-
332
ouuje ojnuuooub
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

xa Xumujo Coemoe Aumouujo ue noxuny
ouu (c1apo)coneuciu. }ec1e pa cy ua
noauujei nepuopa, au unai uucy cxjeu
6u1u no1nyuo uiuopucauu. Hapanuo,
Xei je auao pa noc1oje. 3ajepuo c a1uu-
ciux, ion1ciux, cupuj ciux, jepxeuciux,
ipyaujciux u e1uonciux npenopox, no-
xeuyo je u c1apoconeuciu ne1uaec1ai
iopuua pauuje y npuiaay Bap1euuionoi
uapana Xumujo Coemoe Aumouujo y epu-
uju Sources Chrti ennes.
2
Kao ioxneuaa-
uja c1oju uaauaia y qycuo1u: !Hc1ouu
ny1 ia pauoj pycioj xaiuoipaquju onucao
je Brtnes [...]" (18). }acuo je pa cy noxeuy-
1u npenopu y neau c nu1anex uanopuoi
1eic1a, au je y npupyuuiy onoia 1una
no1pe6uo pa1u no1nyuy uuqopxaujy.
Ha npuxjep, ua uanepeue qycuo1e xone
ce aaiyu1u pa je nu1uje aa6ueneuo
caxo y pycioj 1pa puuju, a uuje. Hoaua1o
je u y cpncioj.
3

Ha e1upu c1paue uanepeuu cy uano-
pu u u1epa1ypa. He 1pe6a uu noja m na-
na1u aam1o je Xumuje Coemoe Aumouujo
po6uo aace6uo, ynopuo noiane. Au c
1ux y neau 1pe6a iouc1a1ona1u cepele:
c jepue c1paue jec1e pjeo ueuaxjepuo
auaajuo aa xaiuoipaqciy 1papuujy; c
ppyie c1paue, o nexy nume neuiu aua-
a (u 1o npeuauo oppepunmu yny 1exy:
uaxe|y 6uoipaquje u xaiuoipaquje); a
peay1a1 je, noxao, ucnop oeiunauoi.
Buo 6u xuoio pjeo1nopuuje pa je aa ony
npuuiy cauneua cuu1eaa (6ap uanepe-
ue) u1epa1ype, pa ce pacnpanao o
nu1anuxa nony1 y1uaja au1uie pe1o-
puie ua A1auacujeno pjeo, uc1opuo-
ipaquje, nyc1unaiux npunonujec1u u
c., a pa ce ynoauanane ca cappnajex ca-
2
T. Hgg, !After 300 Years: A New, Critical Edition
of the Greek Life of St. Antony", Review Article,
Classica et Mediaevalia 48 (1997): 268.
3
Bupje1u: 3. Bu1ul Hepeionul, !Au1uje Cne-
1oi Au1ouuja y cpncioj pyionucuoj 1papuuju",
Apxeoepocxu npuosu, Beoipap, 1999, 6p. 21:
37#131; 3. Bu1ul, !Teic1 Au1uja Cne1oi Au1o-
uuja npexa cpnciux npenucuxa", Apxeoepo-
cxu npuosu, Beoipap, 2009#2010, 6p. 31#32:
269#343.
xoi pjea oc1anuo u1aoy. Touio o
onoxe.
]pyio noiane, lpnxo xoeuoepoujo
y nosuoj oumupu (4-7. oujex), ucnucau
cy C1eqauoc Eq1uxujapuc u Beucau
]epm (V. Derche), a capapuuu cy 6uu
Auppe Buuieu (A. Binggeli) u 3ucu Au-
uau (Z. Analis). Hocneleuo je noauoau-
1uioj xaiuoipaquju, a nopujeeuo je ua
cu1uuje, 1exa1cie jeuue. Xaiuoipaq-
ciy pjea1uoc1 uaiou A1auacuja Aeicau-
ppujcioi uac1anuu cy neuiu pineuu
ou: Bacuuje Beuiu u 6pa1 xy Ipu-
iopuje Huciu, 1e Ipuiopuje Boiocon. \
ony ciynuuy noauoau1uiux xaiuoipaq-
ciux 1eic1ona 1pe6a y6poja1u u oue nuca-
ue y ac1 neuiux pineuux o1aa, iaino
je Hooepo6uo cooo Coemo+ jooouy Jo-
moycmy ua 1pele e1np1uue 5. nujeia.
]pyia npenoaua1una ciynuua noauoau-
1uiux xaiuoipaqciux 1eic1ona jecy xo-
uamie xaiuoipaquje u a6upie nyc1una-
iux npunonujec1u. Oue cy ua pupei1-
uox 1paiy Au1ouujenoi nu1uja. Me|y
nuxa ce, cnaiaio, uapnaja Xumuje Coe-
moe Hoxo +ujo, ocuunaa onm1enula,
iao u Hspexe omopo. Onox po6y npuna-
pajy u iacuua pjea: Haapujen ooco-
ux, yxoouo uoooo }onaua Mocxa u
Hcmopujo 6oeoy 6opo Teopopu1a Kup-
cioi. }om xuoia pjea noxeuyu cy ay1o-
pu 1eic1a. \ onox npuiaay naa uanoxe-
uy1u pa cy uapou1y nanny nocne1uu
!yp6auoj xaiuo ipaquju", 1j. xaiuoipaq-
ciox c1napaam1ny y Kouc1au1uuonoy
(nu1uja ]axa uja, Xuna1uja, }onaua Ka-
unu1a, ]auua C1onuuia u pp.; iao u
a6upie yp Koaxe u ]axjaua, Kupa u
}onaua u pp.). Kouen1 ua nopuacona y
onoxe 1eic1y ce jacuo ocjela, jep je y ua-
c1aniy pa1 npeiep xaiuoipaqcie pjea-
1uo c1u y nponuu ujaxa: Maoj Aauju,
Kunpy u Coyuy. Bu6uoipaquja ca uano-
puxa u u1epa1ypox pa1a je ua ne1uaec1
c1pauua.
\ 1pelex noiany, Xoeuoepoujo oo
!+ponuoe oo6o! oo ope+euo Cu+eouo Me-
mopocmo (8-10. oujex), uju je ay1op
333
Hepuoousopujo u npocmop ousoumujcxe xoeuoepouje
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

C1eqauoc Eq1uxujapuc, noce6ua nanna
je nocneleua nepuopy npnoi uiouoia-
axa u opuocy c1apoxpumlauciux xap1u-
pujyxa u xaiuoipaqciux cnuca nocne-
leuux 6opuxa aa npanonjepje 1oiox
uiouo6opaioi cnopa. \ onox nepuopy
npuxujeleuu cy u nucu neoxa coquc1u-
upaue xaiuoipaquje, nony1 Hina1uja
Taioua, Muxaja Cuuieoca u na1pujapxa
Me1opuja. Hoce6uo no1no iane o6pa-
|yje xaiuoipaqujy uaiou uiouoiac1u-
ie ipuae, npu exy ce uaiamana 1exa
uonux xyeuuia ioju cy y cnopy c1au y
op6pauy uioua, apc1na u npanonjepja.
Hapnojeuy jeuuy aacynuo je u nepuop
apa Pana VI, ioju je a6oi cnoje nocne-
leuoc1u uayionany npoanau Myppux.
Bpxyua nepuopa jecy Koucmoumuuo-
nocxu cuuoxcop u Muuooeuou Cuxeo-
ua Me1aqpac1a, o iojuxa ce ue ionopu
ucynume pe1auo, jep je nuxona pe1a-
uuja auauaa uajaneua aa ppyiu 1ox.
Hanopu u u1epa1ypa o xaiuoipaquju
8-10. nujeia pa1u cy ua jepauaec1 c1paua.
Teic1 Xoeuoepoujo 11. u 12. oujexo
pjeo je Cuxeoua Hacxaupuca (S. A.
Paschalidis). Onaj nepuop oco6eu je no
qopxupany xaiuoipaqciux ioeiuja, c
jepue c1paue, 1e no ucnucunany nu1uja
uonux cne1u1ea u npeocxumanany
nel noaua1ux nu1uja, c ppyie c1paue.
Hpuxujeleua je u neaa xaiuoipaqciux
1eic1ona u nuaau1ujcie pe1opuie onoia
po6a. Hanopu u 6uuoipaquja pa1u cy ua
pece1 c1paua.
3aiyuu 1eic1 npnoia pujea, Xoeu o-
epoujo y nosuoj Busoumuju (1204-1453)
Auc Mepu Ta6o (A. M. Talbot), no-
cneleu je xaiuoipaquju po6a Haeooia,
y iojex je pomo po cac1an ana uonux
a6upiu ypa, 1e uu1euaunuuje xaiuo-
ipaqcie npopyiuje, ioja je npeiuuy1a
nponamly xuapyiopumnei apc1na. Bu-
6u oipaquja je pa1a ua mec1 c1pauua.
4.
]pyiy jeuuy, Xoeuoepoujo uo ou-
soumujcxoj nepuepuju u xpuubou cxo+
Hcmoxy, uuu pene1 aace6uux no iana,
u 1o: (1) Hoecmuucxo xoeu oepo ujo (4!8.
oujex); (2) Hmoo-epnxo xoeuo epoujo;
(3) Cupujcxo xoeuoepoujo; (4) lpysujcxo
xoeuoepoujo; (5) jep+eucxo xoeuoepo-
ujo; (6) Xoeuoepoujo uo xonmcxo+ je-
suxy; (7) Aponcxo xoeuoepoujo; (8) Co-
oeucxo xoeuoepoujo; (9) omuucxo xo-
euoepoujo npeoeoeuo uo epnxu jesux.
Kapa je y nu1any opjeai o co-
neucioj xaiuoipaquju (Slavic Hagiogra-
phy), onm1u y1ucai je pa ue xonexo 6u1u
aaponouu. Teic1 je y ujeoc1u pjeo
Huiyu Pyupe (I. Lunde), npoqecopa py-
cuc1uie ua \uunepau1e1y y Bepieuy. Ha
anauuuoj npeaeu1auju 1oi yuunepau-
1e1a uaaauxo pa cy noa uc1panunana
Huiyu Pyupe: jeauia iy1ypa y Pycuju
nocuje Hepec1pojie, pyciu jeaui u uonu
xepuju, cpepnonjeionua coneucia inu-
nenuoc1 u iy1ypa, 1e pycia inunenuoc1
19. u 20. nujeia.
4
Ouiepuo je pa ay1opia
onoi npuoia uuje no noiauju xepuenu-
c1a, nel npoqecop pycie inunenuoc1u
ua uopnemiox yuunepau1e1y. A npoqeco-
pu c1pauux inunenuoc1u, npexa ueiox
omex o6uajy, uepuje1io npepajy je-
oiynau npeiep uc1opuje pa1e inunen-
uoc1u.
Op e1puaec1 u no c1pauua npuo-
ia, ianuu 1eic1 aayauxa pece1, a ua e1u-
pu u no c1pauue uanepeuu cy uanopu u
u1epa1ypa. H o 1oxe lexo uem1o npoio-
nopu1u. Capa naa npuxuje1u1u pa je
ocuonuu 1eic1 paapujeeu nopuaconu-
xa, u 1o: Honepu cooeucxe xoeuoepouje
(The Beginnings of Slavic Hagiography),
Pycia xaiuoipaquja (The Hagiography of
Rus!), Cpncxo xoeuoepoujo ! ueuu jy-
uopu u nucpu (Serbian Hagiography, its
Heroes and Writers) u Hosuo 6yeopcxo
xoeuoepoujo (Late Bulgarian Hagiogra-
phy). Me|y1ux, cax 1eic1 noxao je iou-
qyaau u uecuc1exa1uau. Hapanuo, ynop-
uu puo nocneleu je nu1ujuxa Tupua u
4
ht t p: / / www. ui b. no / pe r s o ns / I ng unn.
Lunde#forskningsfelt (npuc1yneuo 4. anpua
2014).
334
ouuje ojnuuooub
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

Me1opuja, Bopuca u Ie6a, Kuxeu1a
Oxpupcioi, 1e Hnaua Pucioi. Hpony-
m1euo je pa ce uaiacu jepuuc1no xaiuo-
ipaqcioi c1napaam1na !onm1econeu-
cioi nepuopa", oauaeuo jepuuc1neuux
jeauiox, ioju le ce iacuuje puqepeuu-
pa1u y iopuc1 #uauouauux# peeuauja.
Canuc1uxa je 1o jacuo, au c1pauux u-
1aouxa uuje.
Opjeai o pycioj xaiuoipaquju aa-
noe1 je peeuuox: !Pycia inunenuoc1
npepc1anuui je 1unuue iy1ype xpu-
m laucie (xpuc1ujauuaonaue) nepuqepu-
je" (371). Ho exy je oua 1unuuuja ueio
cpncia cpepnonjeionua inunenuoc1?
Hu 6yiapcia? To oc1aje uejacuo. Capa ce
pe1auuje ionopu o nu1ujuxa Bopuca u
Ie6a, c noce6uux ocnp1ox ua pjea1uoc1
Pe1onuca Hec1opa (meuue). Taio|e,
ay1opia ionopu u o Hec1oponox Xumujy
Teooocujo Henepcxoe, 1e o }eqpexonox
Xumujy Aopo+ujo C+oeucxoe. Hec1op
je nucao y ppyioj noonuuu 11. nujeia, a
}eqpex noonuuox 13. nujeia. ]a u py-
cia inunenuoc1 cpepneia nujeia uxa
jom noueiy xaiuoipaqujy $ oc1aje ueno-
aua1o.
Cpncia cpepnonjeionua xaiuoipa-
quja npepc1aneua je iao !upeauaonaua
cux6uoaa ue6ecioi u aexacioi nuno1a,
iy1ype u xolu" (375), a uaiameu je no-
jax xoeuo6uoepouje, iao aace6uoi nau-
pa iapai1epuc1uuoi aa cpnciu cpepnu
nujei. Ko iop pa 6uo neion 1nopa, cxa-
1paxo pa nojax xoeuo6uoepouje, y aua-
eny ioje xy ce npunucyje, xopa 6u1u ua-
nym1eu. Au1uje uuje c1poio qopxauo
oppe|euo, nony1 coue1a, ua npuxjep. A
uu cappnuuciu. Ouo je npneuc1neuo
1eic1 enxapuc1ujcie aajepuue jepuoi
npexeua, uaio ia nume nojepuua. Au
ou (nojepuua) pume y pyxy cxna1ana
cnoje aajepuue, y ciapy c neuux uciy-
c1nox. Hojax uciyc1na aajepuue y iojoj
uac1aje xaiuoipaqcio pjeo npecypau je,
a y uayu aauexapeu. Hpeuaiamanane
iauouuaauje cpepnonjeionuux napapa
iao naucie ai1unuoc1u y aapo6ujany
eiu1uxu1e1a nac1u jepuoc1pauo je
nu|ene u nopu y noipemuox cxjepy. Ca
numenjeionue npexeucie puc1aue, iao
u oue ncuxoomie, pauac ue xonexo po-
uocu1u cuiypue aaiyie o 1oxe aam1o
cy Cp6u cpepnei nujeia ua neluuy cnojux
napapa iepau iao ua cne1u1ee. To
m1o ce ouuooo+ s6opuuxy xone npu-
ionopu1u cnojenpcua auianonauoc1, ue
xone ce npeuuje1u ua jeoiynuo xaiuo-
ipaqcio c1napaam1no. Haj6ou noia-
aa1e je Xumuje Cmeouo enoucxoe
Ipu iopuja Hax6aia, ioje paa6uja ua-
xe1uy1e npepc1ane aa6ueneue iop ]a-
uuonoi \euuia. Cxna1ane aajepuue u
cona pomu cy y paciopai, au je enxa-
puc1ujcio ca6pane npenoauao C1eqaua
]eaucioi y nouem1o ppyiaujex cnje1y
ueio m1o je y onucau y ouuooo+ s6op-
uuxy. Peay1a1 je jacau: uanucauo je ppy-
io nu1uje ca cuiox ]eaucioi ioja ce
xe|y njepuuuxa yna po pauac. ]aie,
uu noc1oju nu1uje, uu ue noc1oju.
Hu je ueiu 1eic1 6uoipaquja, uu je
nu1uje (xaiuoipaquja). To je iopai ioju
cpncia xepuenuc1uia xopa uauuu1u:
pa paayu xaiuoipaqcie, iy1ue cnuce
op ouux 6uoipaqciux, uc1opujciux. }ep
uuje cnaio nucane o cne1u1ey xaiuo-
ipaqciu 1eic1, u 1o ue 1pe6a aa6opanu1u.
Tuxe 6u ce iouauo c1anua 1aia ua
nojxone nony1 #xaiuo6uoipaquje#, #i1u-
1opcioi nu 1uja# ioje ce uxa paauiona1u
op #uei1u1opcioi# u 1oxe cuuo. Cne-
1u1e je cne1u1e, nu1uje je nu1uje. A
ipu1epu jyxu aa npenoauanane nojepuua
y onox cnje1y uucy jypupuiu, nel uciy-
c1neuu u ue pajy ce aio pequuuca1u.
Huiyu Pyupe noxune cnuce Cne1oia
Cane u C1eqaua Hpnoneuauoi o Cuxeo-
uy. Haxjepuo ianexo cnuce, jep cxa1pa-
xo pa Canuu onuc oenoi nuno1a ua Cmy-
oeuunxoe munuxo uuje nu1uje (xaiuoipa-
quja). To lexo o6paaonu1u ppyiox npu-
uiox. Ay1opia npeio nux npeaau ue-
njepona1uox 6pauuox, 1e y peeuuu-
-pnuje noxune ]oxeu1ujaua u Teopocuja,
a ua ipajy no jepuy peeuuy nocnelyje
335
Hepuoousopujo u npocmop ousoumujcxe xoeuoepouje
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

apxuenuciony ]auuy II u Kouc1au1uuy
Koc1eueiox. To je cne. Ho umu1anany
one c1pauue, noc1ana ce nu1ane: Aio
je o cpncioj inunenuoc1u cpepneia nu-
jeia nucauo onaio a6ppa-apoa, uuje u u
o ppyiuxa? Bypylu pa o noj uem1o u aua-
xo, aio uax je pa nonenexo pujeone
ioju cy y onox npeiepy uaoc1aneuu.
Au 1ouio ue auaxo o, peuxo, jep-
xeucioj uu ipyaujcioj xaiuoipaquju.
Ha iaio oupa pa 6ypexo cuiypuu pa lexo
umu1ananex oppepuue y onox npu-
pyuuiy c1elu npany cuiy?
Kao uapou1a oco6euoc1 noauo6y-
iapcie xaiuoipaquje uanopu ce ne1euuje
conec (zyov nzcxctv), ioje je y pupei1uoj
neau ca ucuxaaxox. 3am1o uuje 6uo no-
xeua one c1ucie oco6euoc1u y npuiaay
cpncie xaiuoipaquje? Bap iop ]oxeu1u-
jaua? Haiou aappnanana ua pjea1uoc1u
na1pujapxa }en1uxuja Tpuoncioi, a c no-
ce6uux uaiaciox ua Xumujy jooouo
Pucxoe, ay1opia opjepuox npeaau ua
Enuqauuja Hpexyppoi, pycioi nuca ua
15. nujeia (sic!). ]o ipaja 1eic1a uaco-
n euoi iao Hosuo 6yeopcxo xoeuoepoujo
Huiyu Pyupe ionopu o ne1euujy conec
y Enuqauujenox Xumujy Cmeouo Hep+-
cxoe, 1e o Xumujy Cepeujo Poooueuxoe.
3anpmuu nacyc ionopu o nponac1u Bu-
aau1uje, ycnouy Mocine iao c1onepa npa-
nocana, 1e o pjea1uoc1u xu1ponou1a
Maiapuja ua caiynany nu1uja cne1ux.
Houanaxo, cne y opjeiy Hosuo 6yeop-
cxo xoeuoepoujo. A oupa ce y popa1uox
nacycy, oauaeuox iao Addendum, npala
y jynuoconeuciu npoc1op 1e npeno-
pyyje pjeo Bibliotheca Hagiographica
Balcano-Slavica, ioje je npupepua Ku-
xeu1uua Hnauona, noaua1u 6yiapciu ap-
xeoipaq. Kouqyauja je ponunjea cnoj
npxyua. Au oc1aje nu1ane: 3ap ce 1o
caxo cpncia cpepnonjeionua xaiuoipa-
quja uuje iopuc1ua nemeuuje+ cooec?
Hanopu u u1epa1ypa aacynyjy ua-
pou1y nanny. Pelu lexo caxo ouo
uajocuonuuje. Hpuxapuu uanopu u1u-
pauu y 1eic1y pa1u cy npexa a6eepuox
pepy, u 1o npexa uxeuy cne1u1ea. Op
cpnciux cne1u1ea uanepeuu cy: Cana,
C1eqau ]eauciu, C1eqau Paaapenul (?)
u C1eqau (Cuxeou) Hexana. Oc1anulexo
no c1pauu pa u je Xumuje Cmeouo
osopeoubo Kouc1au1uua Koc1eueioi
nu1uje (xaiuoipaquja) uu ue. Hame
xumene je pa uuje. Haio je ya C1eqauo-
no uxe op pauoi po6a umao enu1e1 cne1o-
ia, ioju ce ai npeuuo y pyciy u emiy
cpepuuy, ue noc1oje 1paionu 6oiocy-
n6euux 1eic1ona o nexy. ]aie, uuje ce
npocanao y 6oiocyn6euox uiycy,
m1o je ocuonuu uauu nom1onana cne1u-
1ea. Tei je y npnoj noonuuu 20. nujeia,
ua aayauxane na1pujapxa ]uxu1puja, pe-
cno1y C1eqauy Paaapenuly uanucaua
cyn6a, uxe je ynepeu y 6oiocyn6euu
ipyi npocanana cne1ux.
Kao uanopu aa nu1uja Cne1oia Cane
npeponeua cy ]auuulena uapana ua
1865. (]oxeu1ujau) u 1860. (Teopocuje).
Kopucuo 6u 6uo noxeuy1u, aio ue u ua-
nec1u, pa noc1oje uonuja uapana. Kap no-
xucucxo pa ce xonpa uanope caxo paua
uapana, nupjecxo uanope aa C1eqaua ]e-
aucioi u C1eqaua Paaapenula: aa Hax-
6aia je uanepeuo uapane ua 1983, a aa
Kouc1au1uua Koc1eueioi ua 1986. iopu-
ue. H 1o o6a, ue 1pe6a npely1a1u, 6yiap-
cia uanopa, njepona1uo payuajylu ua 1o
pa cy y nu1any 6yiapciu nucu ioju cy ce
a1uu noueie cpncie 1exe. 3a cnuce o
C1eqauy Hexanu iao uanopu ce npeno-
pyyjy Toponulena uapana (aa Cany u
C1eqaua Hpnoneuauoi) ua 1928, opuo-
cuo 1939. iopuue, a aa ]oxeu1ujaua ]a-
uuuleno uapane ua 1865. iopuue. L1a-
nume, iao uanop aa ]oxeu1ujauono Xu-
muje Coemoe Cu+eouo uanepeuu cy Xu-
oomu xpoeoo u opxuenucxono cpncxux
ua 1866. iopuue. Tpe6a u uanoxeuy1u pa
]oxeu1ujauonoi 1eic1a y uanepeuox
uapany uexa, uu1u xone 6u1u? L1o ce
ceiyupapue u1epa1ype 1ue, uanepeuo
je cepaxuaec1 uacona, m1o je y6jepuno
uajxane yiouio ce ynopepu ca oc1aux
npuoauxa y npupyuuiy. uuu uax ce u
pa je ua6op ipajne om. Peuxo, m1o ce
336
ouuje ojnuuooub
1
H
P
O
P
O
I


V

2
0
1
4

9

cpncie cpepnonjeionue xaiuoipaqcie
inunenuoc1u uajpupei1uuje 1ue, uane-
peuu cy cepelu paponu: B. Bojonul,
L!ideologie monarchique dans les hagio-
biographies dynastiques du Moyen Age
serbe (Pux, 1995); C. Xaquep, Serbisches
Mittelalter: altserbische Herrscherbiogra-
phien (Ipa, 1962, 1975), I. Hopciaciu,
Teologische Literatur des Mittelalters in
Bulgarien und Serbien 865-1459 (Muuxeu,
2000); na u ]. Keuauon, Slavianska meta-
frastika: s prilozhenie na zhitie na sv. Sava
Srubski (Honpun, 2002). H 1o je cne. Ha-
6op uuje penpeaeu1a1unau, xopa ce npu-
aua1u. ]a u je xoiyle pa je op cepaxua-
ec1 !npo6pauux! uacona caxo jepau je-
puuu ua pyciox jeauiy?" ]opyme, ua
cpnciox uexa uujepuoia. Au je aa1o ce-
pax ua euieciox jeauiy, a ne1 ua
nexaiox. Ay1opu io1ono no npanuy
uucy ca coneucioi ionopuoi noppyja.
Hoc1oje u 1e iaio po6pe c1ypuje ua co-
neuciux jeauuxa ioje cy xopae 6u1u
noxeuy1e. Ceiyupapua u1epa1ypa y
onox npupyuuiy 1pe6ao 6u 1oxe u pa
cynu: pa u1aa y ocuonuox 1eic1y
c1eiue onm1y cuiy, a pa ipoa ceiyupap-
uy u1epa1ypy npomupyje cnoja caauana.
Hapajxo ce pa le 1aian u1aa aauc1a
ua6aca1u ua uanepeuy inuiy jeayu1e Iep-
xappa Hopciacioi, ioju y qycuo1axa 6ap
paje xuom1no yny1a o peenau1uux ua-
nopuxa u u1epa1ypu.
5.
Hajaneuu ppyiu 1ox cappnale ne1-
uaec1 noiana: (1) Busoumujcxo xoeuo-
epoujo u ueuu xuueouu oupoou:
xpu munxo sonoouo; (2) Busoumujcxu
onucu +yneuuumooo; (3) Busoumujcxe
s6upxe nyo; (4) Xoeuoepoujo y cmuxy;
(5) Memopocm u +emopocmunxu no-
xpem; (6) Koucmoumuuonocxu cuuox-
cop; (7) Hoynue npune; (8) Aymopu xoeuo-
epocxux mexcmooo: npucycmoo y mex-
cmy; (9) jesux, cmu u ny6uxo; (10)
1uxpujo u/uu uooeusopujo y ousoumuj-
cxoj xoeuo epouju; (11) Xoeuoepoujo o
jypoouou+o; (12) Kuueouu nopmpem
ousoumujcxe coe mumexe; (13) py-
umoeuu cxenmupuso+ y ousoumujcxoj
xoeuoepouju; (14) Exouo +ujo u opyumoo
y ousoumujcxoj xoeuo epouju: npo6e+u
+emooo; (15) lpoo y ousoumujcxoj xo-
euoepouju.
6.
Kypau o nuuy u ioiany iane: #Ouu
pouoce neuiy m1e1y, a u ueiy iopuc1
ypuxa, caxo m1o je m1e1a op nux nela
op iopuc1u$ (Kpana, 219). Cynpo1uo 1oxe,
The Ashgate Research Companion to By-
zantine Hagiography pouocu u iopuc1 u
noueiy m1e1y, caxo m1o je iopuc1 ouuxa
ioju u1ajy paeio nela op m1e1e.
danijel.dojcinovic@unibl.rs

S-ar putea să vă placă și