Sunteți pe pagina 1din 330

Vodi Davida Ickea kroz

svjetsku zavjeru
(i kako joj stati na kraj)
T E L E d i s k , 2 0 1 0
Posveujem
svojoj nezaboravnoj majci Barbari i mom velikom prijatelju Rogeru Hillu
koji su krenuli ususret novim frekvencij ama.
Svi ma oni ma koji su se trudili sprijeiti me u iznoenju ovih informacija
i onima koji nastavljaju podrivati mene i moja nastojanja iz vlastitih
zlonamj ernih razloga.
Kada se j ednoga dana probudite uasnut e vas ono to ste inili.
Svi ma oni ma koji su me podravali u tekim vremenima i omogui l i da se
ova knj iga objavi.
Iznad svega zahvalj uj em Lindi, moj em utoitu u svim nedaama.Teko
bih mogao zamisliti boljeg i postojanijeg prijatelja.
Heroj radnike klase
i m se rodi ubijaju te u poj am
Ne daj u ti ni mrvu panj e
Mada zasluio si svu panj u svijeta
Dok cio ne obamre od stranoga bola
Kod kue te vrijeaju a u koli tuku
Zavi de pametnom a preziru ludu
Dok stvarno ne poludi i odbaci pravila
Dvadeset su te godi na muili i straili
I sad oekuj u da odabere zvanj e
A ti se koi od si l noga straha
Drogiraju te religijom, seksom i TV-om
Pa pomisli kako pametan i besklasan i sl obodan si
Ali j o uvijek si obini seljak, koliko vi di m
Govore ti j o da mjesta na vrhu ima
Al ' nauiti prvo mora kako ubijati sa smi j ekom na licu
eli li biti poput oni h na brdu gdj e stoluje mo
J o h n L e n n o n
Sadraj
tokica 1 Pa, tko smo? 1
tokica i Pa, gdje smo? 36
tokica 3 Zabranjeno znanje 62
tokica 4 Kraljevstvo sjena 97
tokica 5 Zmija i Sunce 119
tokica 6 Najokrutniji vic" 148
tokica 7 Ruka u rukavici 176
tokica 8 Karike Okruglog stola 202
tokica 9 Modus operandi 218
tokica 10 Simboliki interludij 255
tokica 11 E, to je proroka vizija 267
tokica 12 Neo nacikoni 276
tokica 13 11. rujna: Velika la 294
tokica 14 ivjeti od lai 319
tokica 15 Tvornica udesa 338
tokica 16 Nepregledna mrea 368
tokica 17 Savez "pobornika nepostojee zavjere" 389
tokica 18 Slobodno radi ono to ti kaemo 408
tokica 19 Lana demokracija" 429
tokica 20 Naddrava na pomolu 439
tokica 21 Reci mi ogledalce... tko je najkorumpiraniji od svih? 468
tokica 22 Poltronska vibracija 502
tokica 23 Made in Mandurija 509
tokica 24 iji je svijet u vaoj glavi? 539
tokica 25 Um konice 559
tokica 26 Pristupni kodovi 572
tokica 27 Ugljina prevara 599
tokica 28 Pomak 615
Bibliografija 644
Kutijice
Kuti j i ce na obr onku, kut i j i ce i zr aene zbr da-zdol a
Kuti j i ce na obr onku, kuti j i ce navl as i ste
Zel ene i r ui ast e i pl ave i ut e
I sve nast al e zbr da- zdol a i i z gl edom i ste.
A l j udi i z kui ca ili su na f akul t et e
Gdj e stavl j eni su u kuti j e i z koj i h i zau navl as isti
Li j eni ci i odvj et ni ci i di rektori
I svi nast adoe zbr da-zdol a i i z gl edom su i sti .
I i graj u gol f i pi j uckaj u Martini
I svi i maj u l i j epu dj ecu i dj eca i du u kol u
Pa u l j etne k ampo v e pa na f akul t et e
Gdj e st avl j eni su u kuti j e i z koj i h i zau navl as i sti .
I momci se zapos l e i oene i podi u obi t el j
U kut i j ama i zr aeni m zbr da- zdol a, kut i j ama navl as i st i m.
Mal vi na Re yn o l ds
Pitanje..
Tri ni ty: Znam zato si ovdje, Neo. Znam to si radio ... zbog ega
gotovo i ne spava, zato ivi sam i zato noima sjedi za raunalom.
Trai nj ega. Znam to, jer sam i sama neko traila isto.
A kada me je pronaao rekao mi je da zapravo ne traim nj ega ve da
traim odgovor. Ono to nas pokree, Neo, jest pitanje. Pitanje te je
dovelo ovamo. Ti zna odgovor, kao to sam ga i ja znal a.
Neo: to je Matriks?
Tri ni ty: Odgovor je tamo vani, Neo, i on te trai. I nai e te ako eli
da te nae.
Prestanite traiti i nai ete.
U jednoj alegoriji sjevernoamerikih Indijanaca Stvoritelj je okupi o sve
ivotinje i rekao im:elio bih da j edna stvar ljudima ostane skrivena sve dok
nju ne budu spremni. Spoznaj a da sami stvaraju vlastitu zbilju."
Daj je meni. Odnij et u je do Mjeseca",
ree orao.
Ne, j ednoga e dana onamo poi i pronai je."
,,A da je spusti na dno oceana?",
upita losos.
Ne. I ondj e bi j e nali."
Zakopat u je u prostranoj ravnici",
ree bizon.
Ubrzo bi poeli kopati i nali bi je".
Stavi je unutar njih", ree mudra baka krtica.
Izvrsno", uzvrati Stvoritelj. To je posljednje mjesto gdj e bi je poli traiti."
L e g e n da sj evernoameri k i h I ndi j anaca
Prije samog poetka...
i vi mo u izuzetnim vremeni ma i usred nevjerojatnih promj ena, daleko veih negoli
veina ljudi to moe i zamisliti. Dolazi do vibracijske preobrazbe i buenj a u nevidljivim
sferama nedost upni m ljudskim oi ma, to potie otvaranje zatvorenih i kruti h ljudskih
umova.
Bude se oni koji su spremni izai iz transa i rijeiti se manipulacija Skrivene ruke
koja iz sjene vlada oni ma koji su samo naizgled na vlasti". Cilj ljudi iz sjene je orvelovska
svjetska drava pod pot puni m nadzor om drakonske tiranije kojoj se ljudi pokoravaju bez
pogovora. To je mjesto gdje se gubi svaki oblik sl obode i gdje se mi kroi povi ma nadzi re
svaki postupak, rije pa ak i mi sao. O svemu t ome ve vrlo dugo pi em i upozoravam,
a kao nagradu za t r ud esto sam dobivao podsmi j eh. No, ovih j e dana podsmjeljivost
rijetka reakcija jer inj enino stanje govori j ezikom svakodnevnog iskustva.
Ubrzavanje vibracija te sve ekstremnij i naini vrenja nadzora i prisile od strane vlasti
pridonijeli su da se otvore oi ogr omnom broju ljudi koji pol ako poinj u uviati
da neto nije u redu". Ali - to? U prvom dijelu filmske trilogije Matrix, Morpheus
zbunj enom tragaocu Neu govori:
Ono to zna ne moe objasniti, ali moe osjetiti. Cijeloga ivota osjea da u svijetu
neto ne tima". Ne zna to to ne tima, ali osjeaj je stalno prisutan, poput ivera u
tvom umu i izluuje te.
Ja t ono znam kakav je to osjeaj, a znate ga i vi, inae ne biste itali ove retke s
nakanom da pronaet e odgovore na pitanja koja vas izluuju": Tko sam? Gdje sam?
Zato je svijet ovakav kakav jest?
Tijekom 1980-ih kr enuo sam na svjesno putovanj e u potrazi za odgovori ma.
Traganje me je odvelo u mnoge zemlje i do znanja - drevnog" i suvremenog" - to mi
je pokazal o koliko se velik broj djelia slagalice meus obno poklapa. Cijela se slika moe
sagledati tek kada se povezu sve tokice. U ovoj sam knjizi iznio dvadesetogodinj a
istraivanja i iskustva kako bih objasnio zato neto nije u redu". Kao i uvijek, to je
dugotraj an proces, ali je uj edno i divovski skok na put u prema razumijevanju ovjekova
poloaja i nainu da ga promi j eni mo. Autor Michael Ellner ima pravo kada kae:
Pogledajte nas samo. Sve je postavljeno naopako, sve je izokrenuto. Lijenici
unitavaju zdravlje, odvjetnici unitavaju pravdu, sveuilita unitavaju znanje,
dravne vlasti unitavaju slobodu, glavni mediji unitavaju informacije, a religije
unitavaju duhovnost.
Nije se to dogodi l o sluajno, ve je isplanirano. . . kao to u sada, kada su sve tokice
povezane, objasniti.
1 . toki ca
Pa, tko smo?
Istinska vrijednost ovj eka lei u onoj mjeri u kojoj se rijeio ega.
Al bert Einstein
Molio bih za t renut ak strpljenja dok iznosim bj elodane stvari... mi esto zal utamo j er
ne znamo gdje se nal azimo. Pa naravno, to j e svima j asno. esto zal ut amo jer nemamo
informacija o t ome gdje smo, a bez njih ne moemo pronai put prema kui. I to je,
naravno, jasno. Kako da nekamo sti gnemo ako uope ne znamo gdje se nalazimo?
Ove vara se tvrdnje mogu uiniti prej ednostavne, pa ete odmahnut i rukom. Ali
izraz vaeg lica ne odaje uvijek vae misli. Kao to kae j edna izreka: ako neto eli
sakriti stavi to svima pred oi. Upravo sam opisao nepriliku u kojoj se nalazi ljudska
rasa". Izgubljeni s mo zato to: (a) ne znamo gdje smo i (b) nemamo pri stup pot rebni m
informacijama o t omu gdje se nal azimo. U stvari, u naem sluaju, stvar je jo sloenija.
Mi ak ne znamo tko smo, a kamoli gdje smo. Kao to je napisao John Lennon: Kako
da krenem naprijed kada ne znam gdje stojim? Kako da krenem naprijed kada ne
znam u kojem pravcu ii?" Bez tih koordi nata - tko smo i gdje smo - kakav smisao
moemo dati onom to vi di mo i doivljavamo? Nikakav. Stoga i znosi mo pretpostavke
(esto vrlo neobi ne), a te se pretpostavke zovu religije i znanstvene teorije. Govori mo o
pretpostavkama na temelju najboljih dost upni h informacija, ali to ako su te informacije
- posredovane put em religije i znanosti - otpoetka bile pogrene i, to je j o hitnije,
isplanirane
7
. Tada bi smo se nali u j o zamrenijoj situaciji od one u kojoj ne znamo
kojim pravcem krenuti . Zaputili bi smo se u krivom smjeru, uvjereni da prol azni k s
mi t rom (biskupskom kapom) ili mi kroskopom, kojeg smo zamolili za pomo, zna o
emu govori.
Danas sve vie ljudi poinje uviati da su nae karte zastarjele i da s mo ih itali
naopako. Ili, bolje reeno, dozvolili smo (ponekad i nesvjesno) da to umjesto nas ine
agenti j ednog sustava koji moe postojati j edi no ako nas dri u neznanj u po pitanju
kompasa i koordi nata koje bi nas mogl e odvesti kui. Netko je pomaknuo cestovne
znakove kako bi nas zbuni o i lake nama upravljao, a ova je knjiga osmiljena kao vodi
koji e nam pomoi da saznamo tko smo, gdje smo i kako aica ljudi svakodnevno
mani pul i ra naim ivotima - u razmj erima, i s ciljem, koji su upravo nevjerojatni. Iz toga
e proizai i sve ostalo, a ono to se dosad inilo kao lud, zbunjuju, neobjanjiv 'svijet'
odj ednom e nam se razbistriti pred oi ma. Svijet se ini l udi m j er smo ga promatral i iz
krivoga kuta. A kada ga pogl edamo iz drugog kuta rei emo samo: Aha, to se, dakle,
dogaa! "
Najprije kljuna koordi nata broj j edan: Tko smo?
Upitate li veinu ljudi tko su odgovorit e vam neto poput : Ja sam Joe Bloggs.
Radi m kao slubenik u poduzeu Tooting u Londonu, oenjen sam i i mam troje
djece. Volim nogomet i vrtlarenje i volio bih posjetiti svog brata u Australiji." Sline
stvari stalno gledale na TV-u kada se ljudi natjeu u nagradni m emisijama a voditelj
im kae: Recite nam neto o sebi." Ljudi se poistovjeuju s oni m to jesu, sa svojim
posl om, dohot kom, oni m to vole i to ne vole te oni m to bi smo nazvali nj ihovom
' osobnou: Volim se smijati i zabavljati"; Volim biti kod kue i ivjeti mi ran ivot" ili
neto slino. No, dol azi mo do j o j ednog to ako?" to ako ono to zovete svojim 'ja,
svojom ' osobnou, ak i svojim spol om, uope niste vit to ako su sve to izrazi j ednog
raunal nog programa za kojeg ste varkom navedem da mislite kako ste to vi? Pomislili
bi smo da je lud astronaut koji bi nam, na pitanje tko je on, poeo navoditi znaajke svog
svemirskog odijela: Ja sam NASA Mark 111, roen 1990-ih. Imam vrsti gornji di o
torza, kratke i moder ne prijelazne el emente, i talasasta pregibajua ramena, spojnice
koje se na struku i na bokovima mogu nategnuti ili razvlaiti. Podnosi m tlak od 0,56
atmosfera i volio bih posjetiti svoga brata u Meunarodnoj svemirskoj postaji." Odmah
bi smo pomislili da j e tip stlaen mnogo viim tlakom od navedenoga. Zato se, siroti
bedak, poistovjeuje sa svojim svemirskim odijelom? Bolje bi bilo da istoga asa ode
nekom dobr om psihijatru. Da, bilo bi bolje, ali, istini za volju, nije j edini, zar ne? Upravo
se tako ponaaj u i ljudska bia". Vjerujemo da smo mi naa svemirska odijela i - ako
to progut amo - pr omaknut e nam onaj pravi zaplet. Kako astronaut moe djelovati
ako misli da je on sam svemirsko odijelo? U tom bi sluaju zacijelo dolo do kaosa i
zbrke divovskih razmjera. Pa, pogledajte uokolo, u itav ovaj 'svijet' onih koji vjeruju u
svemirska odijela. I to ete primijetiti? Kaos i zbrku divovskih razmjera, zar ne? A to
drugo?
Dakle, prvo otkrie na put u prema slobodi - 'vi' niste vae tijelo; radi se o
fantastinom biolokom raunal u kojim se 'vi' sluite kako biste doivjeli ovu stvarnost.
To je sredstvo, vozilo, a ne 'ti' ili 'ja'. Svemirsko odijelo je sredstvo pomou kojega
astronaut moe doivjeti druge 'svjetove'. Isto to je i vae 'tijelo'. Mi ni smo naa tijela, mi
s mo beskrajna svijest i sve to jest, nepreki nut o energetsko polje unut ar kojeg postoje
svi 'svjetovi' i gdje ne postoji niti j edan 'svijet'. Jedina razlika i zmeu svega to postoji je
razina spoznaje o tome da smo mi sve to jest. to je ta spoznaja dublja to ete u veoj
mjeri pristupati toj razini 'znanja' i percepcije; to ste vie uvjereni da ste ' poj edinac'
odvojen od svega drugoga, to ete se vie odvojiti od onog beskrajnog koji vi u stvari
jeste. i vi mo u carstvu podjela i 'odjeljivanja' j er s mo zaboravili, ili s mo navedeni da
zaboravimo, svoju istinsku i beskrajnu pri rodu. Albert Einstein opisao je stvarnost kao
privid, mada vrlo ustrajan privid", rekavi:
Ljudsko bie dio je cjeline koju nazivamo svemir, dio ogranien vremenom i
prostorom. Sebe, svoje misli i osjeaje doivljava kao neto odvojeno od ostataka,
to je svojevrsna optika varka njegove svijesti. Ova je varka neka vrsta zatvora za
sve nas, to nas ograniava na nae osobne elje i na 'ljubav' prema nekolicini nama
najbliih osoba. Moramo stremili lome da se oslobodimo log zatvora sirenjem kruga
naeg suosjeanja, pri emu bismo obgrlili sva iva bia i cijelu prirodu u svoj njenoj
ljepoti.
I vie od toga, trebali bi smo shvatiti da s mo mi beskrajna svjesnost ili ono to
bih nazvao beskrajna svijest. To je razina svijesti koja zna da sama obuhvaa sve. To je
sebesvjesno SVE.
Promislite o razlici i zmeu kapljice vode i oceana: kapljicu simbolizira osjeaj
odvojenosti, postojanja poj edi nanog 'mene', nepovezanog s bilo i m drugi m. Kao kada
se poistovjeujete da ste Bili Bloggs" ili Ethel Jones". Ali, vratite tu kapljicu natrag
u ocean: gdje ocean zavrava, a kap poinje? Nema poetka, nema kraja, nema alfe i
omege jer sve je - Jedno. Na toj razini ne postoji ' mi ' - samo beskrajno 'Ja. Di o tog
oceana moe biti mi ran i nepomuen, a drugi moe biti razbjenjen i nemi ran, ali to
je jo uvijek isti ocean, ista Jednota. Mi s mo uvijek ocean, uvijek beskrajna svjesnost,
doslovce se od nje ne moemo odvojiti. Meut i m, kada zaboravi mo tko smo moemo
se smesti i pomisliti da smo odvojeni, da smo kap, a stvarnost opaamo kroz sitne lee
stvorene u naem umu. Ove lee opaaju ono u to vjeruju te sukl adno tom vjerovanju
oivolvoruju iskustvo. Ako mislite da ste mal eni bit ete mal eni, bez obzira to ste, u
svojoj biti, beskrajna mogunost. To je neprilika u kojoj se nalazi ovjeanstvo. Mi smo
ocean, beskrajna svjesnost, ali vjerujemo da smo tek malena, nemona, beznaaj na
kap. Poistovjeujemo se s podj el om i 'dijelovima umjesto s j edi nstvom. Ovo se dogaa
zbog masovne manipulacij e nai m osjeajem stvarnosti, to nas je nagnal o da 'Ja
poistovjetimo s biolokim raunal om kojeg nazi vamo tijelom. Pogledajte samo sve
te religije koje tvrde da je bogohul no rei da ste vi sve ili ono to te religije nazivaju
'Bogom'. Ne smi j emo rei da smo 'Bog'; mor amo biti smjerni i prihvatiti da s mo tek
podreeni grenici koji moraju ustuknuti pred Svemogui m - pred njima. Vi ste j edno
beznaajno govno i lijepo se na to priviknite. Jedino ako oni u sveenikim haljama
kau koju dobru rije za vas i mate kakve-takve anse da izbjegnete susret s t i pom koji
u rukama dri roglje. Te bedastoe osmislili su oni koji dre konce religije u rukama
(a ne oni programi rani , podinj eni likovi sa smij enim pokrivalima za glavu) kako bi
nas zakljuali na raunal noj razini percepcije, razini na kojoj nas je lako voditi poput
ovaca i tjerati u torove. Posluajte, mol i m vas, religijski jezik: Gospod je tvoj pastir, a
ti si ovca Njegova". One koji su zatoeni unut ar stvarnosti tjelesnog raunal a nazvat
u ' nesvjesnima, a one druge koji su donekl e svjesni ire slike nazvat u 'svjesnima'.
Zapravo, sve je svjesno, samo je razina svjesnosti razliita, ali rabit u izraze 'svjesni' i
'nesvjesni' radi vee j ednostavnosti . Prema toj definiciji, gotovo cj elokupno ovjeanstvo
je nesvjesno, j er ljudi se poistovjeuju sa svojim tjelesnim raunal i ma (slika 1, na drugoj
stranici). Sreom, sada se nal azi mo u razdoblju kada se stvari poinju mijenjati.
Kompjutorska stvarnost
Bioloko raunal o esto se opisuje kao 'ivo' raunal o; ' bioloko' se definira kao ono to
se odnosi na ivot i iva bia". Raunal a mogu iznalaziti rjeenja a da im se ne mor a rei
kako da to ine. Takva se raunal a sada usavravaju diljem svijeta iako su ona, logino,
tek poput kuglica runi h raunaljki u usporedbi s biolokim raunal om kakvo je ljudsko
tijelo. No, pri nci p je isti. Profesor Bill Ditto vodi istraivanje o biolokim raunal i ma na
Tehnol okom institutu u Georgiji. On kae: Kako bi dola do ispravnog odgovora u
dananja raunala morate ' ubaciti' pot puno ispravne podatke. Nadamo se da e neko
bioloko raunal o uspjeti doi do ispravnog odgovora na temelju dj elominih podataka,
gdje e ono samo popuni t i praznine". Najjednostavnije reeno, bioloka raunal a imaju
sposobnost, do odreenog stupnja, da razmiljaju sama. To vrijedi i za tijelo, na daleko
naprednijoj razini, a probl em je u t ome to mu doput amo da misli i za nas. Upali smo u
stupicu privida da smo mi nae tijelo i stoga vjerujemo da su sve misli i emocije tjelesnih
raunal a nae.
No, to ne mora nuno biti sluaj. Ustvari, govori mo li o viim razi nama nae
beskrajne svijesti, to uope nije sluaj. Donekl e bih promi j eni o citat Alberta Einsteina na
poetku ovog poglavlja i rekao: Prava vrijednost ljudskog bia lei u onoj mjeri u kojoj je
postigao osloboenj e od raunalnog ega". Djelovanje razliitih dijelova raunal a uvelike
nalikuje djelovanju tijela j er su, u naelu, tijelo i raunal o istovjetni. Sustav tjelesnog
raunal a temelji se na mrei DNK/gena koja, medu mnogi m dr ugi m stvarima, stani cama
alje razne podat ke. Kada se to odailjanje odvija besprij ekorno mi s mo zdravi", jer
pravi podaci stiu do pravih stanica u pravo vrijeme. Upravo ta komunikacij ska mrea
reagira na bolest, ili iscjeljuje posj ekotine i modri ce, te po potrebi otputa kemikalije
ili apsorbira otrove kako bi se odrala
ravnotea ili obrani l o tijelo od ' upada'
prijeteih el emenata ili drugi h nepoelj nih
promj ena. Kada u funkcioniranju
sustava dode do poremeaj a upute
postaju nejasne, kao npr. pri gubljenju
signala kod mobi l ni h telefona, pa tijelo
poinje pogreno funkcionirati. Takvo
stanje nazi vamo 'bolest', bila ona fizika,
mental na ili emoci onal na. Slino se
dogaa kada nalozi u os obnom raunal u
post anu nejasni zbog ' virusa' ili iz nekog
drugog razloga. Raunal o poinj e
pokazivati znakove ' bolesti' ili nesklada.
U poetku e se to moda odraziti samo
na njegovu brzinu reagiranja, pa emo
rei da je raunal o sporo". Sporo je zato
to podaci ne kolaju struj nim kr ugom
opt i mal nom brzi nom i uinkovitou.
' Virus' ak moe poremeti ti raunal ni
komunikacij ski sustav u toj mjeri da
raunal o vie ne moemo upaliti. to u
lom trenutku kaemo? Raunal o mi j e
crklo". Isto se dogaa kada ' mi ' umr emo.
U biti, ' mi' ne umi r emo j er ' mi ' ne
moemo umrijeti. Mi s mo beskrajna
svijest a ne tijelo. Ono to umi re je nae raunalo, i to kada se pokvari njegov
komunikacijski sustav te vie ne moe funkcionirati ili se svijest odlui povui iz ove
stvarnosti i okonati ovo iskustvo. Svjesnost osigurava izvor napajanja koji e pokrenut i
raunal o tj. ulekati ga u struju", a kada utika izvadimo iz utinice raunal o prestaje s
radom. to se dogaa kada bacite raunal o s velike visine? Vie ne radi - ono umire. to
se dogaa kada ovjeka bacite s velike visine? Isto to. to se dogaa kada raunal ni virus
uniti operativni sustav raunala? Raunal o vie ne moe raditi - ono umi re. to se
dogaa kada virus, rak ili neki drugi uzrok prekida rada uniti operativni sustav tijela?
Isto to. to se dogaa kada zataji memori j a raunala?
Raunal o postaje konfuzno i nesposobno odgovarati na naredbe i informacije
onako kao to je to mogl o ranije. to se zbiva kada do toga doe u ljudskom biu"?
Takvo stanje nazivamo Al zhei merovom boleu ili nekom drugom ment al nom boleu.
Kada raunal o nije aktivno i odmar a se ulazi u ,,mod spavanja". Isto to ini i tijelo.
Slinosti su nebroj ene, kao to i moraju biti kada govori mo o istim osnovni m poj avama
i operati vni m naelima.
Meut i m, ponovno mor amo naglasiti da mi ne umi r emo i da mi ne dobi vamo
Alzheimerovu ili bilo koju ment al nu bolest, dobiva ih tjelesno raunalo. Na isti nai n
operator na raunal u koji sjedi za ti pkovni com ne dobiva raunal ni virus. Ono to
zovemo ment al nom boleu" ne predstavlja nikakav probl em s naom beskraj nom
svijeu, radi se o ot eenom raunal u. Moete vi biti najbolji raunal ni operater na
planetu, ali ako va ureaj ne moe obraditi podatke koje ste u nj unijeli neete ga moi
natjerati da radi puni m kapacitetom. Obi no kaemo da raunal o ne moe raditi kao
to je radilo prije, posebno ako je ve starije i rabljeno. to obi no kaemo za naa tijela
kada ostare? Ne mogu raditi ono to sam nekad radio." Govorei o takvim stvarima,
zanimljivo je da rabi mo izraz 'ja'. No, tjelesno raunal o ni smo 'mi'. Mi smo svjesnost
- svijest - sve to je oduvijek bilo, jest i uvijek e biti. Mi s mo beskrajna svijest a ne
konano raunal o, no i m to dvoje pobr kamo naem ureaju za satelitsku navigaciju"
zatvor se moe priiniti prost ranom cestom. Na je svijet ustroj en tako da nas navede
da to dvoje pobrkamo j er tada nas se moe lake kontrolirati i obuzdati , o emu govori
ova knjiga. Raunal o je programi rano da reagira na sklop naredbi, ili na neki 'sofver'.
Sastoji se od mont ane ploe ili mati ne pl oe" preko koje se elektrini signali
odailju razliitim dijelovima raunal a, a glavni obraiva podat aka u toj mrei zove se
mi kroprocesor ili CPU - central processing unit (sredinji procesor ili samo: procesor).
Raunal o ima memori j u koja se zove hard drive" (jedinica tvrdog diska ili diskovni
pogon) i virtualnu memori j u" ili ' RAM' u kojoj se nalaze podaci dok raunal o radi.
Potom se ono to elite zadrati u toj virtualnoj memori j i prebacuje na tvrdi disk kada
pritisnete tipku za pohr anu podataka ('save'). Raunala takoer imaju softver koji ih titi
od virusa i drugi h vanjskih prijetnji. Zovemo ih vat reni m zidovima (engl. 'firewalls')
kao st oj e Norton Anti-Virus. Tjelesno raunalo radi, u biti, na isti nain. Posjeduje tvrdi
disk, virtualnu memori j u, mati nu plou i antivirusni 'softver'.
Genetski hard disk"
Tvrdi disk tijela ine deoksi ri bonukl ei nska kiselina ili DNK i stanice. Kao to emo
vidjeti, slanice su poput raunal ni h ipova. Dva uzvojita lanca DNK u stani cama
smatraju se genetskom knj inicom tijela koja sadri, i 'skida' put em razmnoavanj a,
Slika 1: Ljudi na vrtuljku. Veina ljudi funkcionira
na kompjutorskoj razini stvarnosti; drugi su neto
svjesniji ali ipak zarobljeni prividom; a neki su
svjesno povezani s beskrajnom svijeu.
kodove naih fizikih znaajki (slika 2). Ali t o je samo dio uloge DNK. U nama se nalazi
neki h 190 milijardi kilometara te stvari koja moe pohrani ti vie od stotinu trilijuna
put a vie podataka od bilo kojeg ureaja izraenog lj udskom rukom. Principi rada
tijela i raunal a su isti, ali j edan od drugoga udaljeni su svjetlosnim godi nama, ako
govori mo o razmj erima, mogunost i ma i sofisticiranosti. U vezi DNK takoer mor amo
naglasiti koliko mal o etablirana znanost o njoj zna: i zmeu 95 i 97 posto DNK naziva se
beskori snom DNK" samo zato to znanstvenici nemaju poj ma koja j e njena uloga.
Razmislite o tome. Svatko od nas u sebi ima oko 190 milijardi ki l ometara DNK,
a ipak ak do 97% (a vjerojatno i vie) DNK predstavlja misterij za znanstvenike koji
nam bez kompl eksa uredno govore kako bi smo trebali, ili ne bi smo trebali, postupati
s naim tijelima, tijelima o kojima ne znaju
apsol utno nita. Valja upamtiti da znanstvenici
i intelektualci ne moraj u biti svjesni (u smislu
beskrajne svijesti), a probl em je u t ome to
ogr omna veina njih to doista nije. Uporite
njihova intelekta ugl avnom je na raunal noj
razini misli. Osim toga, do najveih otkria
vrlo se esto dolazi ne put em intelekta ve
put em nekog intuitivnog 'estog ula'. Za njim
se pak povede intelekt te se ustanovi da je esto
ul o bilo valjano. Nai predosjeaj! tj. slutnje,
naa intuicija, nadahnue ili ono to j a zovem
'saznanjem', potjeu od beskrajne svijesti a
ne intelekta. ' Znanstvena' i ' intelektualna'
zanimanj a (u koja se ubrajaju uitelji, sveuilini
profesori, osobe iz medija itd.) prepuna su
nesvjesnih ljudi (uz neke vrlo frustrirane svjesne
ljude). Zato znanost nailazi na toliko mnot vo
slijepih ulica" pri definiranju stvarnosti. Oni
su programi rani mislioci umjesto nadahnut a,
sveznajua svijest, pa kao oni kojima je tijelo
sve, ravnaju se perspekti vom stvarnosti tijela -
tj. pet osjetila. Nikola Tesla, istinski znanstveni
genij koji je umr o 1943. godi ne, rekao je: Kada
znanost pone prouavati nelizike pojave
Slika 2: DNK, 'tvrdi disk'tjelesnog raunala napredovat e vie u j ednom desetljeu negoli
svih pret hodni h stoljea svoga postojanja", jako
j e mnogo oni h koji smatraj u da ako neto ne mogu vidjeti, uti, dodi rnuti , pomi ri sati ili
kuati da to onda ne postoji.
Izraz beskorisna DNK" upuuje na zakljuak daj e ona suvina i nesvrhovita, a ak
je i sama pomi sao na neto slino neshvatljivo besmislena. Jedna od glavnih uloga te
takozvane beskorisne DNK" je da nas povezuje s ostalim razi nama stvarnosti i da pri ma,
prosljeuje i izotrava informacije, poput kakvog odailjaa/prijemnika u radioiluziji.
Oblik i kristalinska struktura DNK ini ju za to savrenom, o emu e biti govora u
sljedeem poglavlju. Takoer je vrlo bi tno shvatiti da je DNK u svi m oblicima ivota
- od ovjeka, preko mia, cvijeta,
ribe do virusa - u osnovi ista. Svaku
DNK sainjavaju ista etiri koda
koji su znani kao adeni n, gvanin,
citozin i tijamin odnos no A, G, C i
T. Cvijet i ovjek razlikuju se samo
po rasporedu ta etiri koda, a vrlo
male razlike u kodiranj u mogu
proizvesti goleme razlike u fizikim
karakteristikama. Razliitost DNK
u ljudskom tijelu i u mi u posve
je zanemari va uspor edi mo li ju s
temeljnim razlikama njihovog fizikog oblija. Ako ste gledali trilogiju filmova Matrix
tada ete zamijetiti kako j e kodni slijed DNK na slici 3 slian raunal ni m kodovi ma
pri kazani m u tim filmovima. Bioloki raunal ni sustav nije iskljuivo ljudsko tijelo nego
su to, dakako, svi oblici 'ivota' u ovoj stvarnosti koju nazi vamo 'svijetom'. Sve to i ma
oiglednu fiziku formu svojevrsni je raunal ni program, a A, G, C i T usporedivi su s
raunal ni m kodovima.
Matina ploa s meridijanima
Uklopna ploa tijela je sustav meridij ana koji tvori
osnovu drevnog umijea akupunkt ure. Prije vie tisua
godi na Kinezi su znali za premreenost tijela energetski m
linijama koje danas zovemo meri di j ani ma. Du tih linija
nalaze se mnoge toke znane kao akupunkt ur ne toke,
gdje se tok energije kroz meridij ane moe regulirati
pomou poput vlasi tankih igala i drugi h tehnika.
Na slici 4 moete vidjeti kako sustav meridij ana ak
i izgledu kao mati na ploa. Ovo je raunal na verzija
prikaza nainj enog u bolnici Necker u Parizu iz j edne
studije provedene u suradnj i s Citol okim laboratorij em
u Vojnoj bolnici. U akupunkt ur ne toke ubrizgali su
radioaktivni marker, a pot om su snimili fotografiju gama
kamerom nastojei utvrditi kamo e supstanca markera
krenuti . Ona j e slijedila obrazac sustava akupunkt ur ni h
meridijana. Ne s amo da to potvruj e postojanje mree
meridij ana, koje j e suvremena medi ci na" dugo vremena
odbacivala i ismijavala, nego je u toj studiji ustanovljena
jo j edna bitna injenica. Otkrili su da to energija (ili chi,
kako je zovu Kinezi) sporije protjee kroz te meridij ane, to
e zdravlje promat rane osobe bili slabije. Kada je energija
protjecala uravnoteeno i opt i mal nom brzi nom testirana
osoba bila je dobroga zdravlja. Kako do toga dolazi? Tako
to je energija chi zapravo informaciju koja obuhvaa
poj edinosti o nekom probl emu ili neravnotei, te naredbe
Slika 4: Na ovom prikazu
nainjenom u bolnici Neckcr u
Parizu jasno se vidi strujna ploa
tijela ili 'matina ploa'
i upute o tome kako treba reagirati. Kada ljudi predugo ekaju da nekoga izvijeste 0
pojavi odreenog probl ema i presporo prosljeuju va odgovor oni ma na licu mjesta,
to se tada dogaa? Problem ostaje nerijeen, a vjerojatno se zbog toga i pogorava. To
je j edan od razloga zato su bolesni ljudi podloniji drugi m bolestima. C.lii osi m toga
prenosi naredbe za odravanje ravnotee i sklada a kada se ova komunikacij a poremeti ,
logino, remeti se i ravnotea i sklad, pa se tijelo razbolijeva. Kao to s mo naveli, kada
raunal o pone pogreno funkcionirati najprije ete opaziti da sporije nego inae reagira
na vae naredbe. Kada se to dogodi stanje se moe daleko pogorati ne poduzmu li se
koraci da se sustav oisti od svega to usporava protok njegovih informacija. Isti je sluaj
s drijem u mati noj ploi tijela. Oni koji ne znaju kako tijelo funkcionira, ili ak to tijelo
jest, dugo su vremena akupunkt uru i druge al ternativne nai ne iscjeljivanja doekivali
s podsmi j ehom. injenica da se ubadanj em igle u stopalo ili nogu moe izlijeiti npr.
glavobolja izvan je njihova poimanja, i to zato to bol povezuju s lokacijom boli, a tijelo ne
doivljavaju kao cjelinu. Meridijani tvore krugove irom tijela, a linija koja prolazi kroz
glavu takoer prolazi kroz nogu i stopalo. Blokada u ti m dijelovima moe uzrokovati
neravnoteu na dr ugi m mjestima unut ar kruga, stoga omoguavanj e protoka energije
u odgovarajuoj toki na nozi ili stopalu moe ukloniti pritisak ili neki drugi probl em
koji uzrokuje glavobolju. Raunalni tehniari ine neto slino kada 'oiste' raunal o
da bi kroz strujne krugove energija protjecala opt i mal nom brzi nom. U Engleskoj takve
tehniare esto nazi vamo doktorima za raunala". Skroz pri kl adan izraz.
Sustav meridij ana takoer je povezan s ni zom vrtloga koji povezuju ljudsko
raunal o s naom beskraj nom svijeu, ili bi
to barem trebali initi. Takvih je vrtloga vie i
poznati su pod nazi vom cakre', to je rije koja
dolazi iz drevnog indijskog jezika sanskrta, a
znai kola svjetlosti". Sedam je glavnih vrtloga
i to su redom : bazna akra, sakral na akra,
akra solarnog pleksusa, srana akra, zatim
grlena, pa akra treeg oka i krunska akra
(slika 5), a povezane su s tjelesnim raunal om
preko lijezda endokri nog sustava. Srana akra
je toka ravnotee u sreditu grudi : to je pravi
izvor osjeaja ljubavi koji se javlja ,,u srcu". Kako
se znanje o tome s vr emenom izgubilo, simbol
ljubavi postalo je 'fiziko' srce. akra treeg oka,
u sreditu ela, naa je veza s ekstrasenzorni m
vi dom i komuni kaci j om. Ona je u interakciji
s pi neal nom lijezdom (epifizom) u sreditu
mozga. Pinealna lijezda osjetljiva je na svjetlo
te proizvodi mel atoni n, hor mon koji regulira
spavanje, i serotoni n, izuzetno bitan prij enosnik
elektrinih impul sa u mozgu. Poznat j e pod
nazivom ' neurotransmiter' . Rene Descartes,
francuski filozof i matemati ar iz 17. stoljea,
zakljuio je da je pi neal na lijezda sjedite
due". No ona je zapravo pri mopredaj ni k koji povezuje ' duu' - svijest - s raunal om.
Krunska akra na vrhu glave glavna je veza s beskraj nom svijeu, a njezina lijezda
je hipofiza, - glavna lijezda" - koja je takoer smjetena u mozgu a lui hor mone
koji upravljaju cj elokupnim endokri ni m sustavom. Neki kau da je hipofiza lijezda
treeg oka, a da je epiiiza (pi neal na lijezda) ona lijezda na kruni glave, ali to nas u
okviru tematike ove knjige ne zani ma. Obje ove akre povezuju nas s onostranim' , te
ako se pojavi neki probl em s bilo koj om od tih lijezda ta se veza mnogo tee ostvaruje.
U mozgu one surauj u s hi pot al amusom, klj unim regul atorom naeg emoci onal nog
stanja te organiziraju i nadzi ru osjeaje i raspoloenja, kao i glad, apetit i unos hr ane
i sve to je povezano s koncept om zadovoljstva i kreativnih aktivnosti. Hi pot al amus
je vrlo bitan /.a ravnoteu tijela, uma i emocija a, zaj edno s endokri ni m lijezdama,
njegov rad ometaju kemikalije koritene u hrani i piima iz masovne proizvodnje, ali
i elektromagnetska zraenja. Sjeamse, lijekom 1980-ih kada mi se poela uobliavati
ira slika svijeta, j ednog vrlo upeatljivog sna: u nj emu sam itao Bibliju, a j edine rijei
koje sam uspio razabrati bile su John Pineal" (Ivan Pinealni, u sl obodnom prijevodu;
op. prev.).
Rijei su bile tako j asno ispisane da sam isprva pomi sl i o kako sam ih zasi gurno
proitao u nekoj od verzija Biblije. U to vrijeme nisam znao za pi neal nu lijezdu, ali ona
je i zni mno vana za nae povezivanje sa irim 'ja'. Toj u se temi vratiti neto kasnije.
Vrtlozi akri, usput govorei, dio su onoga to nam je poznat o kao 'aura', energetsko
polje koje okruuj e tijelo a moe se mjeriti el ektrinim i nst rument i ma, dok je neki
vidoviti ljudi mogu i vidjeti. Oni auru vide kao razliite boje koje se mijenjaju u skladu
s promj enama naeg emoci onal nog i psihikog stanja. Razliite misli i emocije razliite
su frekvencije i vibracije, a svaka frekvencija predstavlja neku boju ili nijansu boje.
to je mozak i gdje je pamenje?
Dakle, dosad s mo utvrdili to ini temelj sustava tjelesnog raunal a: DNK i stanice, te
njegovu mati nu plou, mreu meridij ana. Zat i m i mamo sredinji procesor ili CPU
(engl. central processing unit) kojeg nazi vamo mozgom. CPU se zapravo smatra mozgom
raunala" jer, poput ljudskog mozga, on ita, nadzi re i obrauj e sav komunikacij ski
promet. Unutar tjelesnog raunal a mozak odluuje o dobivenoj informaciji, to e s
njome uiniti i kamo je treba poslati. Mor amo zapamtiti da je mozak taj koji pri ma
informacije preko pet osjetila i odluuje kako e ih deifrirati. Uspijete li manipul irati
ili programirati mozak da ove informacije ita na drukiji nain moete navesti
osobu da j ede j abuku i da pri t om misli da j ede bananu. Vjeti hipnotizeri to i ne u
svojim predstavama. Bol ne osj eamo na mjestu primlj enog udarca, osj eamo ju kada
informacije o udarcu stignu do mozga koji ih dekodi ra u 'joj!'. Sve je to od i zni mne
vanosti pri nalaenju odgovora na pitanja iz sljedeeg poglavlja Gdje smo? I, to je
stvarnost?"
Spomenuo sam kako raunal a imaju dva oblika pamenj a (memorij e): tvrdi
disk koji uva informacije na duge staze i virtualnu memori j u" ili RAM koji vam
omoguuj e da koristite razliite aplikacije dok radite za ti pkovni com. Svaki di o vaeg
rada kojeg elite trajno sauvati u modu virtualne memorij e moe se prebaciti na tvrdi
disk pomou naredbe 'saye\ Slian sustav i ma i tijelo, a poznat je kao kratkotraj no i
Slika 5: Vrtlozi akri koji povezuju tijelo s
drugim razinama stvarnosti.
pamenj e, koje se ponekad naziva ' pri marno' ili ' aktivno' pamenj e, onaj je dio pamenj a
koji pohranj uj e ograni enu koliinu informacija ograni eno vrijeme ... Razlikuje se
od dugotraj nog pamenja kod kojeg se naizgled neograni ena koliina informacija
pohranj uj e na neograni eno vrijeme". Jedno dr ugo objanjenje kojeg moemo pronai
na www. psychtests. com glasi:
Praktiki sve to vidite, ujete, dodirnete ili iskusite ulazi gotovo trenutno (u djeliu
sekunde) u vae kratkotrajno pamenje. Kratkotrajne memorije imamo kako bismo
neke od njih mogli odmah koristiti i potom ih zaboraviti ako ih vie ne moramo
znati. Koristimo ih da bismo neto prepoznali ili razumjeli u trenutku kada smo s lim
suoeni. Sve, u biti, zapoinje kratkotrajnom memorijom ...
... U vaem dugotrajnom pamenju drite sva sjeanja i injenice pomou kojih
definirate tko ste. lamo je pohranjeno sve: vae prvo sjeanje iz djetinjstva, prvo
ljubavno pismo koje ste napisali ili dobili, trenutak kada ste slomili ruku itd. Iako
ne znamo tono zato se sjeamo odreenih stvari a ne nekih drugih, poneto o
dugoronom pamenju ipak znamo. Informacije prolaze kroz kratkotrajnu memoriju
da bi dole do dugotrajne.
Ustvari, postoji j o j edna razina pamenj a - pravo 'ja' (beskrajna svijest) - u kojoj
je upameno sve. Gore iznesene injenice vrlo se dobro uklapaju u nain na koji se
koristimo vi rtual nom memori j om kada radi mo na raunal u i prikupl j amo informacije,
a zatim ono to elimo sadrati uvamo na tvrdom disku.
Softverski imunitet
Tjelesna verzija vatrozia (engl. firewall) i antivirusnih programa kakve i mamo na
raunal i ma naziva se i munol oki sustav". Kao to je sluaj s Norton Anti-Virusom i
svim ostalim programi ma, zadaa i munol okog sustava je zatita tjelesnog raunala od
napada na njegov operativni sustav. Kreatori Nortona kau:
jedan od najveih uzronika sporijeg rada PC-a su virusi, adware ili spyware, kako se
esto nazivaju ... Virus j edi o malicioznog softverskog koda napisanog sa svrhom da
prouzroi odreenu vrstu tete u raunalnom sustavu, ili mrei, ili ak unutar samog
interneta. Virusi se, slino njihovim biolokim pandanima, ire od jednog ureaja do
drugog i pustoe na sve strane.
Sustav koji titi raunala od takve invazije funkcionira na sljedei nain:
On radi neprimjetno u pozadini, provjeravajui sve ranjive fajlove zbog mogue
zaraze opakim, a kadikad i zlokobnim programima koji su znani kao virusi i crvi.
[On]. . . to radi tako da trai karakteristine znaajke tih crva i virusa te ih usporeuje
s poznatim virusima za koje ima potrebne podatke.
Na svoj nain, ovjekov imunol oki sustav radi isto: trai strane napadae"
prepoznaj e njihove znaajke te ih usporeuj e s poznat i m virusima" i prijetnjama. Zat i m
ih nastoji unititi, staviti ih u karant enu na razne nai ne i odrati ravnoteu biolokog
raunal a kojeg predstavlja ljudsko tijelo. Ukoliko je i munol oki sustav naet ili je osupnut
razmj erima ili broj em napada, on vie ne moe zatititi tiielo od posljedica. Isti j e sluaj
s antivirusnim softverom raunal a. Ako je imunol oki sustav suoen s novim oblicima
virusa ili drugi m napadi ma u borbi protiv njih on moe i zatajiti, a isto se dogaa kod
antivirusnog softvera. Dobro je poznat primjer kada su nakon dolaska Europljana velike
boginje poharale indijansko stanovnitvo u Sjevernoj Americi. Domorodaki narodi i
njihov i munol oki sustav ni kada se prije nisu bili susreli s velikim boginj ama. Europlj ani
su ih pak ve bili iskusili, pa njihov utjecaj na pridolice iz Europe nije bio tako poguban.
Mogli bismo rei da su njihovi ' Norl oni ' bili 'aurirani'. Kamo god pogledali, usporedba s
raunal ima primjenjiva je na funkcioniranje tijela. Slini principi rada i ustroja ljudskog
tijela i raunala danas omoguuj u razvijanje raunal a koje e reagirati na ljudsku misao
- to je takozvano suelje ovjeka i raunala". Zapravo je to suelje raunal a i raunal a.
Razlika je samo u opsegu i usavrenosti kao i injenici da je tijelo bioloko raunal o:
ono ima sposobnost da u znaajnoj mjeri samostal no razmilja bez inputa od strane
informatiara za tipkovnicom. . . tj. svijesti, svjesnosti. Kao to emo vidjeti, ovi me se
tota objanjava u vezi 'svijeta'.
Mozak takora pilotira avionom
Istraivanja koja se provode kako bi se izradila bioloka raunala daleko su odmakl a,
ukljuujui i studiju na Fl oridskom sveuilitu kada su znanstvenici uzeli 25.000
neural ni h stanica iz j ednog embrija takora te su ih nauili da upravljaju zrakoplovom!
No, dobro, si mul atorom zrakoplova F-22, u svakom sluaju. To zvui fantastino, a na
j ednoj razini i jest, ali i m shvatite o emu se radi sve postaje vrlo logino. Neural ne
stanice drali su u posebnoj tekuini kako bi se odral e ivima, a zatim su ih poloili na
mreu od 60 elektroda u maloj staklenoj posudi . Pod mi kroskopom su isprva izgledale
poput zrnaca pijeska, ali brzo su se povezale i nainile ono to znanstvenici zovu ivim
raunal ni m ureajem". Mi bi smo ga nazvali mozgom. Istraivai su prikopali elektrode
na moni tor te su stimulirali neural nu aktivnost kako bi mogli prouavati na koji nai n
mozak obrauje i prenosi informacije. Modane stanice takora pot om su spojili preko
osobnog raunala na zrakoplovni si mul ator te su ih uili da pilotiraju avi onom. Stanice
takora naposljetku su nauile upravljati letjelicom ak i usred naleta vjetrova uraganske
snage. Jedan lan floridskog tima, dr. Thomas DeMarse, objanjava:
Kad smo ih prikopali prvi put zrakoplov se stalno 'ruio', ali ... neuralna mrea
polagano se prilagoava kada mozak ui kontrolirati visinu i kretanje zrakoplova.
Nakon nekog vremena uspjela je postii lijepu ravnu i uravnoteenu putanju. Mrea
prima informacije o visini i kretanju zrakoplova u obliku stimulacijskih pulseva pa se
njene reakcije stalno mijenjaju. Dok ona ui pilotirati zrakoplovom, mi smo njezini
vanjski uitelji.
Jednom kada svlada tehni ku, takorov mozak" moe j e primij eniti bez iije
pomoi , a bioloka narav stanica upuujena to da, donekle, neke stvari mogu dokuiti
i same. lanovi tima nadaju se da e istraivanje pomoi u razvoju sofisticiranih
hi bri dni h raunala, s bi ol okom komponent om koja samostal no razmilja". Jedan
od ciljeva je da se iva raunal a" instaliraju u zrakoplove bez posade kako bi ih se
mogl o slati u misije koje se smatraju preopasni ma za pilote. Predlae se, primjerice,
njihovo koritenje u strojevima za daljinsko uklanjanje bombi . No, mor amo biti svjesni
i mogui h nedostataka: bioloka raunal a takoer bi se mogl a rabiti za preuzimanj e
kontrol e nad ljudima, kao to smo vidjeli u filmskoj trilogiji Matrix. Jednom kada budu
mogla razmiljati bez vanjskog inputa, takvi ishodi postaju itekako mogui . Sada se
usavravaju roboti koji mogu samostal no razmiljati, a na kraju tog put a doi emo do
izrade tjelesnog raunal a sasvim nalik ovjeku (zapravo, u naj naprednij im i najtajnijim
proj ektima to j e ve ostvareno). Postoji j edan istraivaki program pod nazi vom
Reverb (skraeno od engl. Reverse Engi neeri ng the Vertebrate Brain" tj. Reverzibilni
inenjering vertebral nog mozga), a Henri k Chri sti ansen, direktor Cent ra za robotiku i
inteligentne strojeve pri Tehnol okom institutu u Georgiji, smat ra da emo u sljedeih
50 godi na morati razmotriti donoenj e zakona o ljudskim pravi ma svjesnih' robota.
Kao dobar poetak posluilo bi potivanje ljudskih prava za ljude.
Neki su ipak shvatili
Tehnologija koj om se danas sl uimo sve vie podsjea na tjelesno raunal o ovjeka, to
ukljuuje digitalna raunal a koja rade s bi narni m sustavom brojeva. Eksperi menti su
pokazali da kada staninu membr anu izloimo odgovarajuoj elektrinoj struji njezina
se vrata i kanali otvaraju; a kada struje nema oni se zatvaraju. To uvelike nalikuje
bi narnom sustavu kakvog nal azi mo kod raunala. Na i nternetu sam pronaao ovo
objanjenje:
Digitalno raunalo osmiljeno je da obraduje podatke u brojanom obliku: njegovi
strujni krugovi izravno vre matematike operacije zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i
dijeljenja. Brojevi na temelju kojih funkcionira digitalno raunalo izraeni su binarnim
sustavom. Binarne znamenke ili bitovi su 0 i 1... Binarne znamenke lako se izraavaju u
raunalnom strujnom krugu putem prisutnosti (I) ili odsutnosti (0) struje ili napona.
Stoga ne iznenauj e da j edan od glavnih dijelova ljudskog mozga takoer djeluje na
temelju bi narnog sustava, kao to tvrdi profesor psihologije Randal l O'Reilly sa Sveuilita
Col orado u gradu Boulderu. On kae da podruj e mozga za koje znanstvenici smatraju
da je kljuno za ovjekove intelektualne sposobnosti u velikoj mjeri funkcionira poput
digitalnog raunal a. Mnogi istraivai koji izrauju te model e kl one se usporedbi s
raunalom", kae O'Reilly. Moj se rad zasniva na tradiciji koja kae da ljudski mozak
nije ni mal o nalik raunal u, a sad odj ednom, dok ga poblie upoznaj emo, ini se da je
raunal u zapravo vrlo slian."
Mozak, kao i samo tijelo, i zni mno je sofisticirano bioloko raunal o koje je
svjetlosnim godi nama naprednij e od spoznaja raunalstva. No, upravo se zbog te
sofisticiranosti ini da, kada ne usporeuj emo meus obno sline stvari, meu njima
postoje razlike. No, one su, u naelu, iste. Kao to smo vidjeli, digitalna raunal a rade tako
da se elektrini signali pretvaraju u bi narna stanja ukljuenosti ili iskljuenosti", a iste
takve operati vne pri nci pe profesor Reilly otkri o je u mozgu. Neuroni u predfrontal nom
korteksu su bi narni - imaju dva stanja tj. aktivno ili neakti vno - a bazalni gangliji su,
u biti, glavni prekida koji vam omoguuj e da di nami ki ukljuujete ili iskljuujete
razliite dijelove predfrontal nog korteksa", poj asnio je O'Reilly. Predfrontal ni korteks je
izvrno sredite" mozga te je podupi rao spoznaje vie razine" ukljuujui donoenj e
odluka i rjeavanje probl ema. Rekao je kako istraivai smatraju da je predfrontalni
korteks vrlo bitan za ovjekov razvoj intelektualnih sposobnosti te bolje razumijevanje
ljudske inteligencije. Ve dulje vrijeme razmiljam o t ome kako e prelazak s anal ogne
televizije na digitalnu omogui ti veu manipulacij u ovjekova mozga zbog vee
povezanosti operati vni h pri nci pa digitalne TV i digitalnog mozga, a to vie spoznaja o
tome prikupljam to sam u takvu mogunost sigurniji. Ako su vam ove informacije nove
vidjet ete - kada detaljnije izloim kako je ovaj svijet kontrol i ran, od strane koga i s
kojim ciljem - da takve pretpostavke i nisu osobito ishitrene.
Dakle, dio mozga radi na pri nci pu bi narnog sustava, dok njegov velik di o radi
na ' tri narnom' sustavu tri broja. Guosong Liu, neuroznansl veni k iz Centra Picovver
za istraivanje uenja i pamenj a na Masausel skom institutu za tehnologiju (engl.
Massachusetts Institute of Technology - MIT), rekao je za asopis Nature Neuroscience
da bi ta saznanja mogl a imati znaajne implikacije u razvoju novih raunal a. On
tvrdi da se t ri narni kod mozga koristi brojevima nula, jedan i minus jedan, to prua
daleko vee mogunosti od bi narnog sustava te mozgu omoguuj e da informacije po
potrebi ignorira, kao u sluaju kada ignorirate ono to vas okruuje dok ste na neto
usredotoeni. Raunal a ne ignoriraju informacije", rekao je Liu. Takva evolucijska
prednost prisutna je samo kod mozga". Smatra se da e budua raunal a i softver
funkcionirati na t ri narni m sustavima te da e sve to i mamo danas za deset godina biti
zastarjelo. Ponavljam, mozak/tijelo i raunal a rade na istom principu, razliita je samo
razina njihove usavrenosti. Na odreenoj razini DNK j e takoer svojevrsni digitalni
fenomen.
Preuzimanje'evoludje'
Ovo to govorim o tjelesnom raunal u objanjava veliku misteriju evolucije' kada
se 'fizike forme mijenjaju reagirajui na promj ene u svom okruenj u. Vi di mo da se
ivotinjske i biljne vrste u pri rodi neprestano prilagoavaju svojem okoliu.
To se odvija nevj eroj atno preci zno jer, u suprot nom, ivotinje, biljke i kukci ne bi
preivjeli. Izraz ' mutacija definira se kao promj ena slijeda DNK unut ar nekog gena
ili kromosoma odr eenog organi zma, zbog ega dolazi do stvaranja novih osobina
ili karakteristika koje nisu pri sutne u roditeljskoj vrsti". Ove promj ene stvara sustav
tjelesnog raunala koji pri ma informacije iz svog okolia i neprestano procjenjuje
posljedice koje bi to mogl o imati za njegovu udobnost i opstanak. Jedan od primjera
j e proces termoregulacij e koji tjelesnu t emperat uru odrava unut ar odreeni h razina
ak i kada je suoen s vrlo raznol i ki m vanjskim uvjetima vrui ne i hl adnoe. Tijelo
se neprestano, vie ili manj e, prilagodava, reagirajui na unutarnj e i vanjske promj ene
i izazove: fizike, umne i emoci onal ne. Isti taj pri nci p pri sutan je kod stanica mozga
takora nakon obrade dobivenih informacija, kada upravljanje simulatora zrakoplova
pokuavaju prilagoditi promj enama vremenski h uvjeta. Ukoliko postoje trajne
modifikacije u njegovom okruenj u, te pril agodbe od strane tjelesnog raunal a
naposljetku vode do trajnih promj ena. To je ono to nazi vamo 'evolucija', ali evolucija
tjelesnog raunala a ne beskrajne svijesti. Preivljavanje je glavni program tog sustava
i odatl e nam tako j ak nagon za preivljavanjem. Ovu nagonsku reakciju" generira
taj raunal ni program, a to se vie fokusiramo na preivljavanje zbog njega samog to
emo se vie usklaivati s raunal nom razi nom stvarnosti. Beskrajna svijest ne treba
se truditi da preivi j er ona ne moe 'umrijeti'. Beskrajno j e mnogo primj era reakcije
raunal a s ciljem preivljavanja. Meu njima je i reakcija bori se ili bjei" kada, suoeni
s moguom opasnou, mi ili pobj egnemo ili upotrij ebimo silu. Piui ovo poglavlje,
naiao sam na lanak o kukcima kojima pesticidi vie ne mogu nauditi iako su ih ranije
bespot edno ubijali. To je jo j edan primj er tjelesnog raunal a koje, kako bi preivjelo,
reagira na opasnost. Ponekad su promj ene u okoliu tako strelovite i tako krupne da
ivi um" raunal a ne moe dovolj no brzo ostvariti najvanije promj ene, to dovodi do
' izumiranj a' odreene ivotinjske ili biljne vrste.
Dobrodoli na Zemaljski kanal"
Dakle, 'mi'smo beskrajna svijest, ni smo naa tijela. Bioloko raunal o rabi mo samo da
bi smo iskusili ovaj 'svijet', i to je to. Da to ne i ni mo ne bi smo mogli ui u interakciju s
nai m okruenj em. Ono to nazi vamo stvorenim svijetom" nainj eno j e od ogr omne
mree meupovezani h frekvencija, ili 'dimenzija', ivota i iskustva. Vrlo je pri kl adna
usporedba s emitiranj em radija ili televizije. U prostoru kojeg sada zauzimate nalaze se
sve radijske i televizijske frekvencije emi ti rane u vaem podruj u. Ne moete ih vidjeti
niti su one svjesne j edne drugi h zato to ste vi i one na razliitim frekvencijama ili
valnim dulj inama. ' Interferenciju' doivljavaju j edi no kada su frekvencije uistinu vrlo
bliske. Isti je sluaj s naom stvarnou. Na fiziki svijet" samo je j edna od bezbroj
valnih duljina, frekvencija ili dimenzija, a da bi smo iskusili tu razinu i ulazili s njom
u interakciju potrebna nam je vanjska ovojnica koja vibrira unut ar tog frekvencijskog
raspona. Naa svijest prebrzo vibrira da bi mogl a ui u uinkovitu interakciju s tom
frekvencijom. Mogli bi smo si to predoiti ovako: biste li mogli podii alicu da vibrirate
na frekvenciji koju emitira radi o BBC ili televizija CBS? Ne biste. Takve frekvencije prole
bi kroz alicu i ona se ne bi micala, ba kao to radijski i televizijski signali prolaze kroz
zidove, ne utjeui na njih. Ovdje na scenu stupa tjelesno raunal o: ono vibrira unut ar
frekvencijskog raspona ovog fizikog svijeta" i tako moe ui u interakciju sa svime to
je na istoj valnoj duljini - bila to alica, al ili koljka. Tijelo je sredstvo kroz koje naa
beskrajna svijest moe izravno doivjeti ovaj raspon frekvencija kojeg u nazvati, radi
j ednostavnosti , ravan tj. svijet ili dimenzij a pet osjetila.
Zato je naih pet osjetila (vida, dodi ra, njuha, sluha i okusa) toliko ograni eno. Ona
mogu percipirati samo ovaj raspon frekvencija, ovu dimenzij u. Na primjer, frekvencijski
raspon ljudskog vida neizmj erno je mal en u usporedbi s oni m to postoji u prostoru za
kojeg mi sl i mo da ga moemo vidjeti. Nae oi opaaju samo takozvanu l umi noznu
materiju", ono to odraava svjetlo unut ar odreenog frekvencijskog raspona. ak i
unut ar onoga to doivljavamo kao fiziki svijet predmet e moemo vidjeti iskljuivo
kada se od njih odbija svjetlo. U pot puno mranoj sobi, bez izvora svjetla, ne vi di mo
nita. Ovaj pri nci p vrijedi i u veim razmj erima. Znanstveni ci t renut no pretpostavljaju
da je najmanje 95% mase u svemiru t amna materija/energija" koju ne moemo vidjeti
j er ne odraava svjetlost na nai n vidljiv lj udskom oku. Elektromagnetski spektar ini
svega 0,005% materij e/mase za koju se dri da postoji u ovom svemiru, no ljudsko oko
moe vidjeti tek djeli tih neizmjerno malenih 0,005% (slike 6 i 7). Taj djeli nazi vamo
vidljivom svjetlou", a da vi di mo manj e od toga bili bi smo slijepi. Ono to smat ramo
beskraj nim svemi rom u stvari je j edan majuni, maj uni frekvencijski raspon kojeg
naih pet osjetila moe percipirati. Ta su osjetila di o programa tjelesnog raunal a koji
podeava nau svijest na tu televizijsku postaj u" - 'svijet' pet osjetila - i omoguuj e
nam da s njome ul azi mo u interakciju. Ali tijelo nije ono to mi j esmo. Mi je zapravo 'ja'
- beskrajna svijest, sve to jest.
No, dogodilo se to da smo, zbog skrivanja ovog znanja od strane sila koje u
razotkriti, manipulacij ama navedeni da se poistovjeujemo s tjelesnim raunal om.
Tako smo poeli slijediti raunal ne programe i softver u nai m mislima, emocij ama,
reakcijama i percepcijama, vjerujui da smo sve to 'mi'. i nei to, postaj emo, da tako
kaem, 'nesvjesni', t i me to nau toku opaanja, percepcije i donoenj a odl uka mi emo
iz naeg pravog 'ja' kako bi smo slijedili programi rane misli i reakcije u softveru prividnog
'jfl'tj. tjelesnog raunal a. Tada se ve nal azi mo u ovom svijetu i bivamo od ovoga svijeta.
Uzi mamo istu odredni cu, onu s pet osjetila, koju ima i tjelesno raunal o, ne znajui
da je tijelo sredstvo preko kojeg naa beskrajna svijest eli iskusiti ovu ravan. Kada
se nal azi mo u ovom potonj em modu razumijevanja mi s mo u ovom svijetu u smislu
iskustva na temelju pet osjetila, ali ni smo od ovog svijeta u smislu svjesnosti iz koje
pr omat r amo i opaamo. Kada ljudi ne uspijevaju j edni s drugi ma komuni ci rati i medu
njima ne postoji obost rano razumijevanje za njih kaemo da su na razliitim val ni m
duljinama". Da, upravo se o t ome i radi.
I zato oni koji se nalaze u raunal nom modu smatraj u l udi ma i/ili opasni ma ljude
koji govore o ivotu i svijetu iz perspektive beskrajne svijesti. Kada biste raunal u
pokuali rei da njime upravlja tip za ti pkovni com, te da je njegova j edina stvarnost
j edan obini magnetski tvrdi disk i zmeu stotine milijuna njih, ono bi vam, metaforiki
govorei, odgovorilo da ste aknuti . Takve smo spoznaje izgubili i, umjesto da se
poistovjeujemo s vi edi menzi onal nom beskraj nom svijeu mi se poistovjeujemo s
naim t renut ni m ul ogama te govori mo da smo Charlie Jones ili pak Mary Smith. Na
taj smo nain postali zatoenici ovog svijeta privida u kojem sebe vi di mo kao mal ene,
umjesto velike i sveobuhvatne. Vjerujemo da s mo nemoni iako smo, zapravo, Sve-
mogui, Sve-moni. tovie, mi smo sistematski i ndokt ri ni rani da zaboravi mo tko
uistinu j esmo. Iskljuivo skrivanjem ovog baznog znanja moe nas se kontrolirati u
razmj erima kakve svakodnevno doivljavamo. Veina ljudi funkcionira tek uz djeli
njihovih neizmj ernih mogunost i budui da imaju pri stup samo djeliu onoga to jesu.
To je kao da i mate najsavrenije raunal o na svijetu, s tvrdi m diskom puni m raznorazni h
fajlova i programa, ali se sluite iskljuivo Microsoft Wordom.
Rene Descartes, francuski filozof, znanstvenik i matemati ar iz 17. stoljea, rekao
je da se definicija ivota moe saeti izrazom: Mislim, dakle jesam. Njegova mi je teorija
razumljiva j er je misao, prividno, temelj ponaanj a i onoga to nazi vamo 'osobnou'.
Ali, nakon vie godi na istraivanja pri rode stvarnosti i slijedei svoju vlastitu intuiciju,
Descartesa bi h mal o nadopuni o: Raunam, dakle jesam. Prema definiciji iz rjenikog
pomagal a pod nazivom Cambridge Dictionaries Online, izraz ' raunati ' znai
proraunavanj em doi do odgovora ili iznosa pomou nekog ureaja". Na je ' ureaj '
tjelesno raunal o. No, da li mi kori sti mo taj ureaj' ili on koristi nas* Za milijarde,
dosl ovno milijarde nesvjesnih ljudi, nedvoj beno vrijedi ovo potonj e. Poistovjeujemo se
s naom ' osobnou' koju ine, kao to vjerujemo, nae misli, emocije i postupci. Tono
je da nae pravo ja - beskrajna svijest - moe diktirati naim ponaanj em i percepcij om
preko tjelesnog raunal a kada ljudi razviju svoju svjesnost, ali to nije j edi ni nain
pomou kojeg razmiljamo, opaamo i osjeamo. Ustvari, za veinu ljudi beskrajna
svijest je nekakav udaljeni promat ra koji daje izvor napajanja, ugl avnom samo to, dok
dogaaj ima upravlja program tjelesnog raunal a. Ovaj se program nasljeduje kada se
dva tvrda diska spoje u svrhu razmnoavanj a kako bi stvorili ' potomka' , kopiju koja e
preuzeti sve programe koje su naslijedili roditelji. Ponekad e dijete naslijediti umne,
emoci onal ne i tjelesne znaajke svojih roditelja, a ponekad e ih naslijediti od 'daljnjih'
programa, primj erice od nekog pretka, to ovisi od onog dijela genetskog programa
koji raunal o odlui proitati. Ovi programi mogu imati presudan utjecaj na znaajke
osobnosti i ponaanj e ljudi koji nisu osvijeteni, a ono to prepoznaj emo kao njihove
opsesije, ili ono na to se fokusiraju, samo su sredstva pomou kojih se programi ranj e
moe izraziti. Uzmi mo primjer ekst remne ' osobnosti' nekog vjerskog fanatika. Mogao
bi to biti, recimo, neki kranski fanatik, ali ako je njegovo raunal o r oeno u islamskom
ili idovskom drutvu, on bi bio ekstremistiki musl i man ili idov. Isto susreemo i
kod osobnosti sklonih ovisnostima. Ovisnost je zapisana u raunal nom programu, a to
moe biti ovisnost o alkoholu, drogama, kockanju, seksu, kupovanj u ili o kombinaciji
navedenoga. Ukoliko se ne umijea beskrajna svijest, ili se program izbrie ili preinai,
on e na ovaj ili onaj nai n pronai ventil za svoj softver ovisnosti. Vjerski ekstremisti
ovisni su o dogmi i nj enom nametanj u drugi ma. Religija kroz koju to odaberu uiniti
je sredstvo a ne cilj. Posjedujemo kratkotraj nu i dugotraj nu memori j u, poput osobnog
raunal a, i sve vrijeme podsvjesno pri ti emo tipku
l
save' te informacija koju elimo
sauvati odlazi na trajnu pohranu u tvrdi disk" ili DNK.
Na taj nai n ona nepri mj etno mijenja program tijela kao cjeline. Proivljavanje
istinski intenzivnih iskustava, traumatski h ili nekih drugi h, posebno znaaj no utjee na
taj program; takva iskustva kadra su preinaiti softver a t i me i nai n na koji reagiramo,
mislimo, osjeamo i opaamo svijet. Na primjer, u nama e se moda pojaviti ideje o
rasnoj istoi kada nas ili nekoga nama bliskog napadnu pri padni ci neke druge rase.
Takvo se iskustvo moe pretvoriti u duboku mrnj u prema svim pri padni ci ma te rase, j er
to j edno iskustvo postaje temeljem uopavanja. Jednom sam prilikom upoznao ovjeka
koji mrzi sve crnce j er mu je neki crnac silovao enu. Isto se tako lako mogl o dogoditi da
takav in izvri neki bijelac, ali nije, te je dolo do preuzimanj a programa mrzi m crnce".
Netko tko j e naslijedio takve gene moe osjeati ' instinktivnu' netrpeljivost prema
ljudima crne boje koe a da nema vlastitih iskustava kojima bi se to mogl o objasniti.
Softverske'osobnosti'
uo sam neke psihologe koji kau da postoji tek manji broj onoga to oni nazivaju
arhetipskim 'osobnostima'. Neki tvrde da postoji tek dvanaest osnovni h tipova osobnosti.
vicarski psihijatar Carl Jung pokuao je te arhetipove povezati s genetskim naslj eem i
smatrao ih je instinktivnima. Rekao je da se r aamo s ti m obrasci ma koji strukturiraj u
nau matu i ine je prepoznatljivo ljudskom, te je iznio pretpostavku da su arhetipovi
vrlo blisko povezani s naim tijelima. Jung je identificirao 70 arhetipskih obrazaca u
svakoj kulturi i razdoblju ljudske povijesti te je ustanovi o da odraavaju iste arhetipske
' zakone' u svim sluajevima. Prema njegovoj pretpostavci, iza svega stoji univerzal no
nesvjesno". Izjavio je da ljudi nemaj u zasebne, ili osobne, nesvjesne umove te da su svi
dio j ednog univerzalnog nesvjesnog. Po njegovom miljenju, ono to zovemo svjesnim
umom u t ome je ukorijenjeno, te se um oblikuje prema uni verzal ni m obrasci ma. Ja bih
dodao da su ti univerzalni obrasci softverski programi . Jung je tvrdio da se crte osobnosti
nasljeuju te da su blisko povezane s tijelom. Da, jesu, preko DNK. To su obrasci koji
nas, po njegovim rijeima, ine prepoznatljivo ljudskim" - ljudskim softverskim
programom. Poput svega u ovoj stvarnosti, 'ovjek' je raunal ni koncept a ne ono to
mi uistinu j esmo. Uvjetno reeno, psihijatri i institucionalni psihoterapeuti koji se bave
ljudskim umom" predstavljali bi tehniku podrku za raunala, a hipnotizeri bi bili
reprogrameri. Oni se ne bave beskraj nom svijeu ve raunal ni m ' umom' . Beskrajna
svijest sadri u sebi sve mogunost i no unat o tome ljudi se ugl avnom dijele u nekoliko
osnovnih arhetipskih osobnosti . Kako j e to mogue? Moe nam to izgledati proturj eno,
ali samo do trenutka kada shvati mo da gl edamo dva izrazito razliita stanja bivanja.
Jedno je isla svijest, a drugo je raunal ni program.
Iako se ovi programi prenose put em DNK, narataji koji dolaze ne moraju razviti
takve osobine i reakcije. Kao stoj e sluaj s naslj ednim bolestima koje neka djeca dobivaju
a neka ne, programi ' osobnosti' stalno su prisutni i ekaju da budu pokrenuti . Svjesna
osoba moe nadvladati neku nasljednu sklonost kroz prosvjetljivanje koje joj daje
beskrajna svijest, ali ne-svjesna osoba, slijedei program i mislei daj e ona taj program,
moe krenuti kolosijekom naslijeene reakcije. Ovo vrijedi za sve oblike straha, fobije i
znaajke osobnosti koje se naizgled ne mogu objasniti nikakvim iskustvima od roenja
naovamo. Mogao bi to biti strah od pasa, mada vas pas nikada nije ugrizao; strah od
letenja, premda nikada niste letjeli avi onom; strah od vode iako nikada niste imali neko
loe iskustvo s vodom. Moemo navesti beskonano mnogo primj era - reakcija za koje
se ini da nemaju nikakvog loginog objanjenja. Radi se o naslijeenim programi ma
pohranj eni m u DNK. A svaki put kada proi vi mo neko intenzivno iskustvo mi
preuzi mamo podatke s kojima e se sljedei narataj morat i uhvatiti u kotac ili e pak
iz njih izvui korist.
Mislim da broj na sjeanja o reinkarnaciji tipa u prol om ivotu sam bio ovo ili ono"
dolaze od podataka pohranj eni h u t vrdom disku DNK. Ovo naslijeeno programi ranj e
moe posluiti kao j edno od objanjenja za injenicu da su mnogi ljudi koji su regresijom
doprli do prolih ivota" uvidjeli da su iskustva neke njihove prijanje ' inkarnacij e'
obiljeena nekim znakovi ma ili znaaj kama njihova tijela. Osoba kojoj je netko u
prijanjem ivotu" prerezao grlo (ili ima tjelesni program s takvim sjeanjem) mogao
bi na vratu imati neobjanjivu crtu slinu oiljku; ovjek kojem je ruka bila zdrobljena
tijekom nekakvog postupka muenj a mogla bi u ovom ' ivotu' imati deformi ranu ruku.
To su sjeanja uma i tijela uvana u tom programu, a dogaa se da mnoge regresije u
prole ivote" otvaraju fajlove koji sadre tu genetsku memori j u.
Preuzeti transplantati
Danas se uzi ma zdravo za gotovo da bolesti moemo naslijediti kroz nau DNK, ali
stvari su daleko sloenije. Takoer nasljeujemo i mi saone procese, stavove, sklonosti,
sposobnosti i emoci onal ne znaajke u tjelesnom raunal nom programu, a zatim to
uzi mamo kao nau osobnost' i s ti me se poistovjeujemo. Ovo o emu upravo pi em
objanjava neke od ' misterioznih' promj ena koje se dogaaj u ljudima kojima su
presaivani organi. William Sheridan, umirovljeni ameriki direktor nabave i ugostitelj,
nalazio sej e u j ednoj njujorkoj bolnici ekajui na operaciju presaivanja srca kada je
zapoeo s terapeutski m umj etnikim teajem kako bi pobij edio dosadu zbog stalnog
leanja u krevetu. Njegovi umj etniki uradci bili su gotovo djetinje nezgrapni i krajnje
ograni enog umj etnikog domet a, ba kao i moji vlastiti. Blago reeno, William nije
i mao umj etniku crtu. Ali nekoliko dana nakon to je dobi o novo srce poeo je stvarati
vrlo sloene crtee i slike. Njegova terapeutkinj a Beth DeFuria je rekla: Procvat njegove
nadarenosti doista je zapanjuju". William je bio zabezeknut. Nije i mao poj ma odakl e
mu ta i znenadna nadarenost, st oj e bila zagonetka i svima drugi ma. U sklopu kampanj e
za poticanj e darivanja organa pri stao j e odustati od uobiajene anoni mnost i i zmeu
primatelja i davatelja te je, kao rezultat toga, upoznao majku darivatelja. U j ednom
razgovoru zamolio ju je da kae nekoliko rijei o svojem dvadesetetverogodinj em
sinu Keithu Nevilleu, burzovnom agentu s Wall Slreeta koji je pogi nuo u promet noj
nesrei. William je zapitao je li Keith i mao bilo kakvih umj etnikih sklonosti, a ona mu
je odgovorila: Bio je i zni mno umj etniki nadaren. Zani manj e za umj etnost pokazivao
je ve u dobi od 18 mjeseci. Uvijek je vie volio dobivati dijelove za i zradu umj etnikih
kreacija negoli igrake." Na neki nai n, William je naslijedio Keithovu umj etniku
crtu preko njegova presaenog srca. A to ni poto nije usamlj eni sluaj. Bilo je mnogo
primj era da su primatelji organa preuzimali znaajke osobnosti i sposobnosti darivatelja.
William je rekao da se njegova vlastita osobnost promij enila te daj e postao briniji i
njeniji". Neki od ostalih sluajeva koje lijenici ne mogu objasniti su:
ena koja se grozila visine a postala je pl ani narka nakon to je dobila plua...
j ednog planinara.
Sedmogodinj a djevojica koja je imala none mor e o t ome kako je netko ubija
nakon to je dobila srce nekog ubijenog djeteta.
ovjek kojega nije zani mal a glazba, ali je, dobivi srce j ednog oboavatelja
pjevaice Sade, zaplakao svaki put kada bi tu pjevaicu uo.
Odvj etnik koji je odj ednom poeo udjeti za okol adi com Snickers nakon to je
dobi o srce etranestogodinj eg djeteta koje je oboavalo jesti Snickers.
ena homoseksual ni h sklonosti koja je postala heteroseksualka nakon to joj je
presaeno srce j edne tinejderke.
Ovo su samo neki od mnotva primjera, ali pri padni ci medi ci nske struke jo uvijek
su ugl avnom sumnjiavi u vezi karakterni h crta i sposobnosti koje bivaju presaene
zajedno s organima. No, etablirana medi ci na i onako sumnj a u sve to se ne uklapa
u verziju stvarnosti u koju je programi rana vjerovati. Ta sumnjiavost potjee od
manjka razumijevanja i potrebe da se obrani zateeno slanje - a ne od znanja o toj
temi. ' Suvremena' medi ci na jo se uvijek nalazi u kamenom dobu u usporedbi s oni me
to jo treba spoznati. Ono to se dogaa kod navedeni h primj era s presaivanj em
organa vrlo je j ednostavno. to vie znam, stvar je j ednostavnij a. Kada se zbaci veo
zamrenosti sve genijalne stvari u svojoj su sri j ednostavne. Ostavi mo na t renut ak
po strani oiglednu sloenost organa, ki vni h ila, modani h debala, sluznice eluca i
plunoga tkiva (sve su to zapravo energetske strukture sa svojim vlastitim j edi nstveni m
frekvencijama) i zavirimo u j ednostavnu istinu onkraj svega toga. Tijelo je bioloko
raunal o koje neprestano pohranj uj e i obrauj e informacije. Iz te perspektive, ono
to se dogaa pacij entima s presaeni m organi ma vrlo je oito: dobiveni organ sadri
umne i emoci onal ne programe darivatelja u svojim stani cama/DNK. On sadri njihov
elektrokemijski ustroj - njihovu ' osobnost' - a sadri i informacije (naslijeene, iskuane
i razvijene) koje nazi vamo ' sklonosti' i 'stavovi'. Poslije presaivanja ove informacije se
preuzimaju (download), popul softvera, unut ar sustava biolokog raunal a primatelja.
Dakle, programi osobnosti i sposobnosti postaju dostupni primatelju te on, kao u
sluaju Williama Sheridana, odj ednom ustanovi da zna crtati i slikati, to prije toga
nije znao. Moj veliki prijatelj Credo Mutwa, glasoviti sanusi ili aman naroda Zul u iz
June Afrike, rekao mi je da su u doba ljudoderstva u j unoj i sredinjoj Africi pl emena
imala strogo pravilo da se nesretna rtva mor a kuhali na vrlo vruoj vatri. Vidjeli su iz
iskustva i uli iz nar odni h predaja da bi ljudi koji bi ih pojeli, ako tijelo nije bilo dovoljno
prokuhano, postajali oni", preuzimali bi njihovu 'osobnost'. Kuhanje unitava stanice,
ili tvrdi disk", i sprjeava preuzi manj e (' download' ) rtvi ni h karakteristika tijekom
konzumiranj a njenoga mesa, stoj e pak vrlo slino zagrijavanju mi kroi pa i posljedinog
izvijanja njegovih krugova. Postaju li konzumi ranj em sirovog mesa ivotinja ljudi sliniji
ivotinjama? Mislim daj e to neupi tno. ak i neki strunjaci iz podruj a medi ci ne, oni
otvoreniji koji su se potrudi l i istraivati, vide da su neke stvari ipak povezane. Gary
Schwartz, profesor neurologije, psihijatrije i kirurgije na Sveuilitu Arizona, vodi o
je ti m koji je istraivao spomenut i fenomen kod presaivanja organa. Prouili su 70
sluajeva kod kojih profesor Schwartz smatra da je dolo do prenoenj a sposobnosti i
karakterni h crta darivatelja na primatelja organa. On o tome kae:
Kada se organ presadi u primatelja, informacije i energija pohranjeni u tom organu
prenose se primatelju. Ta je teorija primjenjiva kod svih organa s meusobno
povezanim stanicama. Mogu to biti bubrezi, jetra pa ak i miii. Svjedoanstva koja
smo objavili vrlo su uvjerljiva i posve dosljedna.
Vae tijelo niste'vi'
Na temelju svega iznesenog dobi vamo glavni klju koji otkljuava vrata pravog
razumijevanja nae kolektivne nevolje i onoga to mi j esmo. Takozvana ljudska rasa
ivjela je i ivi u dubokom nerazumijevanju same sebe. Pri padni ci ljudske rase ne znaju
tko su, a bez te osnovne koordi nate sve e drugo biti poremeeno. Poistovjeujemo se s
biolokim raunal om i elektrokemij skim procesi ma koje zovemo ' mislima i emocijama'.
No, mi to nismo, to je raunalni program. Kada ' mi ' misl imo ili osj eamo emocije,
u naem se mozgu i tijelu aktivira eleklrokemijski proces kao posljedica djelovanja
elektrinih signala i kemijskih el emenata koje se zbog tog procesa prenose i otputaju.
Na isti nai n vrijedi i obrnut o: kemijski elementi i elektrina polja mogu uzrokovati
da ' mi' osjeamo emocije. I zato mnogi ljudi koji ive blizu antenski h tornjeva za mobi l ne
telefone kao i blizu nadzemni h struj nih vodova, ili koji apsorbiraju odreene kemijske
elemente, mogu patiti od depresije. Isti je sluaj s mnot vom djece koja konzumi raj u
kemijski zagaenu hranu i pie te postaju podl ona hi perakti vnosti i drugi m
promj enama u ponaanj u. To uzrokuje neravnoteu elektrokemijskog sustava, to se
manifestira kao neuravnoteeno ponaanj e. Jedna je Britanka etrdeset godina patila
od klinike depresije, a depresija je zapoela nakon to joj je veina zubi pl ombi rana
ivinim pl ombama. Iz takvog se stanja izvukla tek kada su pl ombe zamijenjene dr ugi m
materij alima i nakon programa detoksifikacije organi zma od ive. Sve to vrijeme ona
nije imala poj ma da njena duboka i mr ana depresija, obiljeena i odl asci ma u ustanovu
za ment al ne bolesti, nije bila 'njezina', ve je bila posljedica utjecaja ive na njen sustav
tjelesnog raunala.
Ako smo mi - nae emocije, kako je sve to mogue? Kemijski el ementi ne bi trebali
utjecati na nai n na koji osjeamo i misl imo ako je 'ja' - beskrajna svijest - j edi ni njihov
izvor. Ali ona to nije. Oni koji su imali iskustva na rubu smrti kada su ' umrl i ' a pot om
su bili oivljeni kau da su otili na j edno mjesto blaenstva i ljubavi gdje nisu imali
emocije, barem ne onakve kakve su imali u 'fizikom' tijelu. Znam o emu govore
j er sam i sam i mao iskustva na takvom mjestu, doavi onamo na drukiji nai n. Ne
radi se o t ome da ste u tom ne-emocij skom stanju hl adni i beutni; u stvari upravo je
suprotno. Ondj e nema emocija nie vrste, kakvima su ljudi skloni, a j edi no to osjeate
je neopisiva ljubav. Emocije su di o raunal nog softvera koji se oituju kao programi rane
reakcije koje nisu nita drugo nego elektrokemijske reakcije. I doista mislim - reakcije.
Osvrni te se i pogledajte na koji nai n ivimo svoje ivote u ovome svijetu. i ni mo
to kroz emoci onal ne reakcije: reagi ramo prema programu, suoeni s poticaj ima koje
zovemo ' iskustvom' i 'informacijama'. Kao da, na primjer, uti pkavamo ifru, pritiemo
tipku 'enter, a softver pohranj en u DNK i staninoj mrei samo slijedi svoj program.
Ovdje se vrlo esto ne ukljuuje nikakva svjesnost, kao kod beskrajne svijesti. Misli
i reakcije dolaze s razine percepcije biolokog raunal a. Primijetio sam ak da mnogi
ljudi pate od onoga to bih nazvao emoci onal nom ovisnou", i to tako to postaju
ovisni o kemijskim spojevima koji se otputaju u razliitim ment al ni m ili emoci onal ni m
stanjima. To moe biti ovisnost o kemijskim spojevima koje stvara depresija, ili pak
briga, ili navala adrenal i na do koje dolazi prilikom natjecanja ili u nekoj opasnosti. Takvi
ljudi, ugl avnom nesvjesno, stalno manifestiraju iskustva koja im daju odreenu ' dozu
njihove emoci onal ne droge po nj ihovom izboru. Stanini receptori koji apsorbiraju
emoci onal ne kemijske spojeve isti su oni koji apsorbiraju heroi n ili kokain. Kada neto
doivljavamo, ili neto vi di mo ili pak uj emo, mi na to 'reagiramo', najee onako
kako reagira veina drugi h. Ljudi pitaju: Kakva je bila tvoja reakcija na OVO ili ono?"
Zato si tako reagirao?" Upravo se o t ome i radi: o reakciji, kemijskoj reakciji. U pravilu
reagi ramo prema DNK programu kojeg nasljedujemo i koj em dopri nosi mo nai nom
na koji preko naeg tjelesnog raunal a doivljavamo ono to zovemo 'stvarnost'. Traume
preuzete tijekom djetinjstva posebno su snane kod programiranj a slinih reakcija i
percepcija kojima e nam biti ispunjen cijeli ivot. Te reakcije pohranj uj u se u stanice koje
djeluju poput raunal ni h ipova. One pohranj uj u naslijeeni program i svakodnevne
downloade koji potjeu od naih iskustava. To su informacije pohranj ene u stanicama/
DNK koje 'reagiraju' na svakodnevno ivljenje na temelju toga kako je tjelesno raunal o
programirano reagirati. Veina onoga to ljudi zovu svojim ' demoni ma naslijeeni su ili
preuzeti softverski programi iz tjelesnog raunal a. Zaarani krug moemo razbiti j edi no
post anemo li uistinu svjesni te ponemo preuzi mati kontrol u nad svojim ivotom. U
tom trenutku tjelesno raunal o slui svijesti kao sredstvo za doivljavanje ove stvarnosti
po svojoj volji.
Tada to raunal o prestaje biti nai m gospodarom i mi poi nj emo ivjeti ivot
umjesto da ivot ivi nas.
U Uj edinj enom Kraljevstvu i ma j edan hi pnoti zer i uitelj osobnog razvoja" po
i menu Paul McKenna koji je izvanredan u onome to radi. Upoznao sam ga na sni manj u
j ednog televizijskog programa i doj mi o me se kao vrlo simpatian momak. Poznat j e
po svojoj sposobnosti pomaganj a ljudima koji ele odagnati svoje strahove i fobije.
Na poetku TV emisije susree se s ljudima koji se plae visine, paukova, letenja ili
bilo ega drugoga, a na kraju ih vraa u mnogo boljem stanju odnos no kao 'izlijeene'.
On zapravo skida (ini download) drukije stvarnosti u raunal o i brie program koji
uzrokuje probl em: strah od visine, paukova, letenja i tako dalje. Usadivanje organa nekog
darivatelja (kao sluaj gospode koja se bojala visine, da bi pot om postala pl ani narka)
moe imati isti uinak. To j e samo drukiji nai n prebacivanja novih informacija/
stvarnosti u mozak/DNK.
'Muki'i'enski'programi
Nije program' samo naa osobnost, tu su i na spol i naa seksualnost. Na razini beskrajne
svijesti mi ni smo niti ene niti mukarci nego kombinacija mukog i enskog. Najvie
se poistovjeujemo s vlastitim spol om (ja sam ena, ja sam mukarac), pr emda su i
to takoer elektrokemijske pojave ili softverski programi . Godi ne 2006. u bri tanski m
je novi nama izala pria o kokoi Freaky (na hrvatskom bi smo je krstili, recimo, kao
iziku; op. prev.) koja je ivot zapoela kao pile enskog spola, osam mjeseci sretna i
zadovoljna nesui jaja. Odj ednom joj je poela rasti t amnocrvena klijeta, poela je
kukurikati u zoru i pokuala se pariti s drugi m kokoima. Freaky je promijenila spol
- ment al no, emoci onal no i fiziki - te je postala pjetli! To se dogodi l o j ednostavno zato
to je, iz nekog razloga, 'ona' poela stvarati velike koliine testosterona te se pretvorila
u 'njega'. Cijelu tu nevjerojatnu preobrazbu spola i seksualnosti uzrokovala je neka
kemijska promj ena. Kako moemo biti ene ili mukarci kada je kemija ta koja odluuj e
j esmo li ' mi ' j edno ili drugo?
I opet u ponovi ti , kada se poistovjeujemo s ti me da s mo ena ili mukarac
poistovjeujemo se s odreeni m raunal ni m pr ogr amom. To ne znai da mor amo
poricati da smo ena ili mukarac, ili uredski slubenik, voza autobusa ili pilot
putni kog zrakoplova. To znai da mor amo shvatiti kako sve to ni smo mi, ve su to
iskustva koja proivljavamo. Ono to mi jesmo je beskrajna svijest. Obratite pozornost
takoer na programi ranu pri rodu ponaanj a kada su kemijske promj ene dovele do loga
da koko Freaky zorom pone kukurikati. Ona/on j e mogla pomisliti: Zakukuri kat
u kada svane sunce", ali, u stvarnosti o t ome je odl uivao clektrokemijski program. Ja
vei nom ustajem rano, dok se sunce rada i ptice poinj u cvrkulati. Zar itko vjeruje da
sve te ptice imaju istu misao u isto vrijeme da e poeti cvrkutati? Ne, to je kolektivni
raunal ni program koji se tada pokree. Vrlo esto isto se dogaa s ljudima koji misle
da oni sami " imaju takve i takve misli i emocije koje ih vode do odreeni h postupaka i
ponaanj a. To nisu oni', to je program. Isto je sa seksualnou i seksual ni m skl onostima.
Ba kao to se ml ada koko koja se nakon odreene kemijske promj ene pretvorila u
pjetlia, poeljevi se pariti s kokoima, tako i naom seksualnou upravljaju nai
raunal ni programi i kemijsko stanje koje je rezultat tih programa. Heteroseksual nost
je elektrokemijski softverski program, kao i homoseksual nost. Promij eni li se program,
kao u sluaju ranije spomenut e homoseksual ne ene koja se podvrgnul a presaivanju
organa, moe se promij eniti i oblik seksualnosti. Glavni spolni hor moni su estrogen (u
ena) i testosteron (u mukaraca). Ljudi koji ele promij eniti spol ponekad e uzi mati
hor mons ku terapiju kako bi im izrasle dojke ili da bi im se produbi o glas itd. Slino se
dogodi l o ml adoj koki Freaky. Razdoblje koje nazi vamo pubertet, kada tinejderi prolaze
kroz kemijske promj ene to vode do spol ne zrelosti i odrasle dobi, takoer je posljedica
toga to tjelesno raunal o otputa hor mone u njihov tjelesni sustav.
Di o je to odvijanja raunal nog programa koji nas vodi od roenja ka starosti.
U proces se moe umijeati beskrajna svijest, ali ne-svjesni ljudi (golema veina)
j ednostavno slijede svoj softver.
ivot poslije ivota
Ono to zovemo smrt najvea je zagonetka 'ivota'. Ima li ivota poslije smrti? Kamo
pot om odl azi mo? Kako moe biti ivota nakon to je tijelo umrl o? Na sva ta pitanja
moemo dobiti odgovor im shvati mo razliku i zmeu tjelesnog raunal a i beskrajne
svijesti. Kao to sam ve iznio u grubi m crtama, beskrajna svijest proivljava ovu
stvarnost kroz tjelesno raunal o, to je slino noenju genetskog svemirskog odijela.
Nae nie razine svijesti mogu se smesti, to se ugl avnom i dogaa, poistovjeujui se
s t i m raunal om. Kada ovo raunal o prestane funkcionirati - ili ' umre - naa svijest
naputa ovo carstvo privida i poinj e s procesom prisjeanja onoga to ona doista jest.
To se moe dogodi l i t renut no kod oni h koji su bili svjesni svojeg pravog identiteta prije
smrti raunala", a kod drugi h moe potrajati ako je njihovom utjelovljenom svijeu
posve ovl adao njezin raunal ni identitet. Iz tog razloga postoji cijelo mnot vo pria
o ' duhovima' koji 'opsjedaju' mjesta na kojima su neko ivjeli. Ono to nazi vamo
duhovi ma esto su bestjelesni entiteti, aspekti svijesti, koji sebe j o uvijek poistovjeuju
s raunal om kojeg su nekada nastavali te ive u dimenziji nalik limbu, vrlo bliskoj ovoj
naoj. Bliskost tih frekvencijskih stanja omoguuj e nam da vidimo duhove". Pomal o
je to nalik smetnj ama koje i mamo i zmeu dviju radio postaja koje se na skali nalaze
preblizu. Na isti nain ljudi poznati kao ' vidovnjaci' - oni pravi - imaju sposobnost da
se podese na druge frekvencije i dimenzij e te ondj e mogu komuni ci rati sa svijeu. Na
taj se nai n mogu povezati s ' premi nul i ma' i proslijediti poruke njihovim naj draima.
Umj esto razumijevanja to se dogaa poslije ' smrti' - kada se beskrajna svijest oslobaa
raunal ne stvarnosti - ' duhovi' nastavljaju vjerovati da je 'zemaljska osobnost ono
to oni jesu. Neki ih nazivaju zeml j om vezane due" ili izgubljene due". Toliko se
poistovjeuju s bivom raunal nom ' osobnou' da se manifestiraju kao ment al na
projekcija svojeg fizikog oblija. U filmovima iz trilogije Matrix nazivaj u se preostala
slika o sebi". U sluaju vienja duhova ljudi mogu vidjeti mal o dijete ili starca, a kasnije
mogu saznati da je ondj e neko ivjela osoba takvog opisa. ini se da ti m pojavama
najee dopri nosi nasilna i traumati na smrt, pr emda se to moe dogoditi svakom tko
je zbunjen glede svoga identiteta. Postoje i drugi uzroci pojave duhova, a ovo je j edan
od njih.
Moja majka Barbara umrl a je 2006. nakon dugog i bol nog propadanj a njenog
mental nog i fizikog zdravlja tijekom gotovo dvadeset godi na. Ustvari, nije propadal a
ona nego njezino tjelesno raunalo. Kroza sve je to prolazila borei se srano i hrabro,
sve dok brojni nagomil ani problemi nisu doveli do toga da njeno raunal o vie nije
moglo funkcionirati. Doao je t renut ak kojeg zovemo ' smrt' ; iskustvo od kojeg najvie
strepi mo lijekom itavog ljudskog postojanja. Najekstremniji je to strah koji nas okiva
- strah od nepoznatog. Upravo zbog straha od smrt i ljudi ute iako bi mogli razotkriti
velike tajne, ime bi se ski nuo veo sa zavjere koju razotkri vam. Upravo strah od smrti
ljude ini robovi ma medicinske profesije i sveenstva dok oajniki nastoje ostati ivi ili
izbjei neki vjenogorui 'pakao'. Svaki oblik straha nas ograniuj e, ali strah od smrti je
duhovni i emoci onal ni Alcatraz.
Kao dijete plaio sam se smrti , a jo sam se vie bojao da e mi umrijeti majka ili
otac. Zbog loeg zdravlja moje majke osjetio bih pani nu zabrinutost kada bi imala
nevjerojatno teke napadaj e kalja. Moj se otac zasi gurno bojao smrti zbog straha od
nepoznatoga. Bio je pri padni k Vojnog sanitetskog korpusa u postroj bama koje su u
Drugom svjetskom ratu napredoval e Italijom. Vidio je strano siromatvo obinih ljudi,
posebno u Napulju, usred svekolikog bogatstva Rimokatolike crkve. To ga je pretvorilo
u estokog protivnika religije do kraja ivota. Naalost, svaku ideju o ivotu poslije
smrti izjednaavao je s religijama koje je toliko prezirao, pa mu je promakl a spoznaja
da ivot nakon smrti nije povezan s bilo koj om religijom. On j ednost avno jest, bilo da
maete kriem, predajete svoj ivot ' Isusu' ili mislite da je religija hrpeti na gluposti. Nije
pot rebno tragati za vjenim ivotom, mi ga ve i mamo. To je gotova injenica. Pitanje
je samo kakva vrsta vjenoga ivota, a odgovor ovisi o nama, a ne nekom gnj evnom,
osvetoljubivom ' Bogu' koji e nas suditi.
U neki m ranijim vremeni ma majina bi me smrt, kao i oeva, shrvala. No dobivi
dublji uvid u stvarnost 'ivota' te u ovu il uzornu stvarnost poeo sam mijenjati svoju
percepciju tog vibracijskog prelaska, ili tranzicije, koji zovemo umi ranj em. Prava pri roda
' smrti' - zapravo nesmet ani prijelaz iz ivota u ivot - vrl o je dobro prikazana u filmu Ja
u budan sanjati iz 1998. godi ne u kojem gl umi Robin Williams. Jednostavno, radi se o
naputanj u biolokog raunal a i, sukl adno tome, frekvencijskog raspona ili dimenzij e u
kojem to raunal o radi. Naa svijest pot om nastavlja svoje vjeno postojanje u drugi m
razi nama stvarnosti. Razumljivo, zbog naih vezanosti uz ljude i sjeanja mi tuguj emo
kada nas nai najdrai napuste i to je razumljivo. Kada se pri makl o vrijeme da moja
majka napusti ovaj svijet preplavila su me sjeanja na nju iz drugi h vremena. Sjetio
sam se kako je, kada sam bio mali, dok je istila kameni pod obiavala pjevati pjesmu
Djeak na kojeg je Djed Mraz zaboravio". Tada bih uvijek pl akao i govorio joj neka on
moje pokl one zadri za sebe. Sjetio sam se kako bi se mama, kada bismo zauli kucanje
na vratima, ponekad sakrila sa mnom iza kaua. Kazala bi mi da budem mi ran i tih:
!" Nakon nekog vremena bi mi rekla, iz razloga koji tada ni sam razumi o, da se
mogu pomaknut i . Kasnije sam saznao daj e na vratima bio stanodavac koj em odreeni h
tjedana ni smo mogli platiti naj amni nu jer ni smo imali novaca. Kada ni tko ne bi otvorio
vrata on bi pogl edao kroz prednj i prozor - odatle poriv da se sakrijemo. Sjetio sam se
kako sam udari o kolskog zubara u prsa i pobj egao kada mi je na lice hti o staviti gas
masku", i kako j e mama, trei za mnom, obgrlivi papi rnat u vreicu punu kuplj enih
nami rni ca, vikala da stanem, a j a sam ve bio odmakao stoti nu met ara niz ulicu.
Prisjetio sam se kako je obiavala silaziti iz autobusa, a inilo se kao da joj se noge kreu
i prije doticaja s tl om, te bi ur no obilazila trgovine, kao da joj gori pod pet ama. Svaki
put kad bih s mamom odlazio u kupovi nu svo bih vrijeme za nj om cupkao, osjeajui
se kao da pokuavam ii ukorak s ml anj akom. Prisjetio sam se kako je obiavala, kada
bih je nazvao telefonom, objaviti pri sutni ma u sobi da to zove na Dave" i kako ni kada
nije svladala umijee ostavljanja poruka na telefonskoj sekretarici. Kod kue bih tri put
pri ti snuo tipku, a iz ureaja bi se ulo: biip, biip, 'Si'. Molim? Si? to je, dovraga, 'Si'?
Kasnije mi je tek sinulo da je poela govoriti prije aktiviranja snimanj a, a ono to je
zapravo rekla bilo je: Zovem samo da pi tam kako si." Preplavila su me sjeanja dok
sam se opratao s mamom u nj enom fizikom obliju kojeg sam znao, ali nije to bilo
opratanj e na due vremena, niti je to bilo opratanj e u pravom smislu rijei. Jer znam
da je ona ondje, samo j ednu vibraciju udaljena od mene i da emo se opet sresti - j edna
svijest s dr ugom - j ednom kada ovdje dovri m posao. Znam da je ondj e gore ponovno s
moj i m ocem te da joj je rekao da ivot nije onakav kakav ona misli da jest.
Kl adi m se da su se slatko nasmijali kao neko. Vjerojatno mu je uzvratila svojim
nezaboravni m lesterskim naglaskom. . . Ma da? Misli, ivot nije pravi pravcati?"
Zbog meusobne energetske povezanosti kada nas napusti voljena osoba ponekad
se ini kao da je neto od nas ponijela sa sobom. U naem ivotu nastane rupa koju je
ona neko popunj avala sami m nai m saznanj em daj e kraj nas. I tako sam tugovao zbog
gubitka majke koju sam poznavao gotovo 54 godine, ali - za i m sam tugovao? Za ime,
u takvim okol nosti ma, svi mi tuguj emo? Razumi j emo li pri rodu vjenoga ivota, ili
vjene svijesti kao to ju volim zvati, ta se tuga odnosi na nas same jer voljena osoba vie
nije s nama. Moda smo i svjesni da ona i dalje ivi, ali nije vie u i stom vibracijskom
polju; nj eno raunal o ne sjedi vie na stolici pokraj vas niti stoji s druge strane telefonske
linije. Za oni ma koji su nas napustili tuguj emo samo ako pogreno shvaamo pri rodu
ivota. Nai me, oni su se oslobodili ogranienja tjelesnog privida i ponovno su roeni "
u dr ugi m razi nama stvarnosti. U biti, ni kada nisu ni napustili te ravni jer mi smo
beskraj no sve, a osjeaj razdvojenosti di o je privida u ovom s muenom svijetu. Moja je
majka desetljeima patila od tekih bolova uzrokovani h artri ti som, a i sam znam kako
j e to. Patila j e od mnogi h tekih zdravstvenih probl ema, posebno nakon to j u j e aut om
udari o j edan nesmot reni voza. U zadnje vrijeme nj eno je tijelo sve vie otkazivalo, a
njen svjestan um as je bio j asan, a as smuen. Zato bi itko trebao tugovati za nj om
kada se rijeila te patnje i ponovno se pojavila u nekoj vrsti raja? Meni je laknulo j er je
njena borba okonana i zato to vie ne pati, bez obzira to mi strano nedostaje. Ni kada
ni sam upoznao nekoga, ili itao o nekome, tko je doivio iskustvo na rubu smrti a da je
poelio vratiti se. Sada i mamo ogroman broj dokument i rani h svjedoanstava ljudi koji
su napustili tijelo pril ikom ' smrti' te su nazoili stvarnosti onkraj ove, da bi naposljetku
njihovo tijelo bilo oivljeno. Ni zozemski kardiolog Pi m van Lommel proveo j e opseno
istraivanje iskustava na rubu smrti koje potvruj e cijeli koncept ivota poslije smrti ,
kao to postavlja i pitanja o DNK, kol ektivnom nesvj esnom i konceptu ' karme' . Njegova
saznanja objavljena su u bri tanskom medi ci nskom asopisu The Lancet. Van Lommel ovo
zanimanj e za to podruj e potaknul a je prije 35 godi na j edna pacijentica koja mu je
povjerila svoje iskustvo na rubu smrti , ali ozbiljnije se t i me poeo baviti nakon to je
proitao knjigu pod nasl ovom Povratak iz sutra, u kojoj ameriki lijenik Georg Ritchie
pot anko opisuje vlastita iskustva na rubu smrti". Van Lommel poeo je ispitivati sve
svoje pacijente sjeaju li se bilo ega kada su doivjeli srani zastoj. Ovo su tek neka
svjedoanstva koja je zabiljeio:
'Odvojila sam se od tijela i lebdjela unutar i uokolo njega. Mogla sam vidjeti iri
prostor u spavaonici i moje tijelo premda su mi oi bile sklopljene. Odjednom
sam mogla 'misliti' stotinu ili tisuu puta bre i mnogo jasnije negoli je za ovjeka
uobiajeno ili mogue. Osjeala sam potpuni mir, bez ikakvog straha ili boli, u to
nisu bile ukljuene nikakve emocije.
[Sjeate se to sam ranije rekao o t ome da su emocije proi zvod tjelesnog raunal a]
Gledala sam dolje na svoje tijelo s jedne toke ispod stropa i vidjela lijenike i
bolniarke kako se bore za moj ivot. ula sam to govore. Zatim sam osjetila neku
toplinu i nala se u nekakvom tunelu. Na kraju tog tunela bila je jarka, topla, bijela,
vibrantna svijetlost. Bila je zaista prekrasna. Davala mi je osjeaj mira i povjerenja.
Lebdjela sam prema njoj, a osjeaj ushita postajao je sve jai i jai. Osjeala sam se
kao da sam dola kui, okruena ljubavlju, gotovo da sam bila u ekstazi. Pred oima
mi je proletio moj ivot. Iznenada sam osjetila prijanju bol od rana zadobivenih u
nesrei i naglo se vratila u tijelo. Bila sam ljuta zbog toga to su me lijenici vratili
natrag. To iskustvo meni je blagoslov jer sada sa stopostotnom sigurnou znam
da su tijelo i dua odvojeni, da ivot poslije smrti postoji. Uvjerilo me je da svijest
nastavlja ivjeti i onkraj groba. Smrt nije smrt ve jedan drugi oblik ivota.
Vidjela sam ovjeka koji me je gledao s ljubavlju, ali kojeg nisam znala. [Kasnije] ...
na samrtnoj postelji moje majke ona mi je priznala da sam roena u izvanbranom
odnosu, te da je moj otac jedan idov koji je bio deportiran i ubijen tijekom Drugog
svjetskog rata. Pokazala mi je njegovu sliku. Nepoznati ovjek kojeg sam prije mnogo
godina bila vidjela tijekom mog iskustva nadomak smrti bio je, ispostavilo se, moj
bioloki otac.
Tunel, osjeaj blaenstva, susret s voljenima koji su ve dugo na drugoj strani "
i razoaranje zbog toga to se moraj u vratiti u tijelo stalne su t eme iskustava na rubu
smrti . Van Lommel je rekao da poj edinci, po povratku u tijelo, esto imaju osjeaj
da su zatoeni u usporedbi sa sl obodom koju su nakrat ko bili iskusili. Drugi kau da
je to preobrazilo njihove ivote, a kod svih njih nestalo je straha od smrti . Ovakva
bi spoznaja svakoga oslobodila tog krajnjeg straha i zbog toga se to znanje sustavno
prikriva, a iz razloga koj ima u se pozabaviti kasnije. Skrivena ruka koju u razotkriti
eli da ovjeanstvo bude u strahu od smrti , u strahu od svega. Kada su ljudi u stanju
straha najlake ih je kontrol irati i mani pul i rati . Van Lommel pojanjava:
Nakon takvog iskustva najvanija stvar koja ljudima ostaje je nestanak straha od
smrti. Razlog tomu je proivljeno iskustvo u kojem njihova svijest i dalje ivi te to
to postoji nastavak ivota. Kada tijelo umre ovjekov ivot i osobnost ne nestaju. On
jednostavno ima osjeaj daj e samo skinuo kaput.
Upravo tako. Ono to prolazi kroz taj 'tunel', ono to ostvaruje taj prelazak, jest naa
svijest - odnos no naa Svijest. Pokopano je ili kremi rano j edi no raunal o, a ne svijest
koja mu je davala izvor energije. Van Lommel o ' smrti' kae:
U tom trenutku ljudi ne samo da su svjesni, njihova je svijest ak i ira nego ikada
prije. Sposobni su misliti izuzetno jasno, imaju sjeanja koja dopiru do najranijeg
djetinjstva i doivljavaju snanu povezanost sa svime i sa svima oko sebe. No,
unato tome, mozak ne pokazuje nikakvu aktivnost! Stoje svijest i gdje je smjetena?
to je moja osobnost? Tko vri in promatranja kada svoje tijelo vidim dolje, na
operacijskom stolu? Stoje ivot? Stoje smrt?
Odgovori se mogu dati u j ednoj kratkoj reenici: to su razliita stanja svijesti, a ta
se svijest nalazi posvuda. Moemo imati tjelesnu svijest ili beskrajnu svijest ili neto
i zmeu. Van Lommel istie da mozak ne stvara svijest niti pohranj uj e sjeanja. Tvrdi
da su ameriki strunj ak za raunal nu znanost Simon Berkovich i nizozemski istraiva
mozga Her ms Romijn, neovisno j edan od drugoga, otkrili da mozak ni kako ne moe
pohrani t i ak niti djeli naih misli i iskustava.
Van Lommelovi zakljuci na temelju njegova istraivanja isti su kao i oni koje ovdje
ugrubo iznosim. Tijelo/mozak je pri mopredaj ni k informacija ba poput raunala ili
televizora. On kae:
Mozak bismo mogli usporediti s televizorom koji se podeava na specifine
elektromagnetske valove i pretvara ih u sliku i zvuk. Naa budna svijest, svijest
tijekom naih svakodnevnih aktivnosti, reducira sve postojee informacije u
jednu jedinstvenu istinu koju doivljavamo kao 'stvarnost', no tijekom iskustava na
rubu smrti ljudi nisu ogranieni na svoja tijela ili svoju budnu svijest, to znai da
proivljavaju mnoge druge stvarnosti.
Stoj e upravo ono o emu sam pisao u pret hodni m knjigama, a nastavljam i u ovoj.
On ak kae da je DNK, pa i oni h 95% takozvane suvine DNK" o kojoj ' znanost' ne
zna nita, pri mopredaj ni k informacija. Istina konano dolazi na vidjelo. Mi ni smo naa
tijela, mi s mo svijest, odnosno Svijest. A to je ono to se osl obaa u trenutku ' smrti'
kako bi potencij alno doivjelo bezgrani nu sl obodu koja sve nas eka onkraj ' zakona'
ovog mani pul i ranog privida. Ono to j e otkri o st ubokom j e promij enil o Van Lommel ov
pogled na ivot, a to se znanje sustavno prikriva kako bi se sprijeilo da i drugi dozive
slinu preobrazbu:
Sada uviam da sve izvire iz svijesti, jasnije mi je da sami stvaramo vlastitu stvarnost
na temelju svijesti koju imamo i svojih namjera. Sada shvaam daj e svijest osnova
ivota te da su u ivotu najvaniji suosjeanje, empatija i ljubav.
Naravno. Beskrajna ljubav, beskrajna svijest j edi na je istina - sve ostalo je opsjena.
Moja majka nije umrl a. Moja majka ne moe umrijeti. Nj eno bioloko raunal o prestalo
je raditi, a njezina vjena svijest otila je onamo odakl e je i dola. Kada se isto dogodi
s raunal i ma lanova njene obitelji svi emo se ponovno sresti u zajednikoj svijesti
i vraki emo se dobro nasmijati svemu to s mo inili, mislili i govorili dok smo bili
uhvaeni u ovoj mrei pri vi dne ne-povezanosti.
ivotna je sila zaiskrila
Tog jutra, na dan pogreba moje majke, upitali su me elim li vidjeti nj eno tijelo u lijesu
kod pogrebnika. Inae bih bio odgovori o: Ne, elim je se sjeati kakva je bila", ali neto
me je tjeralo da poem. Drago mi je da sam to uinio j er sam vrlo j asno vidio razliku
i zmeu mrtvog raunal a i vjenoga ivota. Tijelo moj e majke lealo je ondj e beivotno
poput kakvog iskljuenog raunala. Tijelo je bilo hl adno, ba kao to se raunal o ohladi
kada se iskljui njegova elektrina ivotna sila. Pokraj lijesa stajala je uveana slika moje
majke koju je moj brat Paul doni o na pogreb. Tijelo je bilo mrtvo, ali je slika bila iva.
Vjerno je prikazivala njezin osmijeh, sjaj u oima, energiju i svijest koji su bili prava
'ona' (slika 8). Prostoriju je proimal a njena pri sutnost iz te slike j er fotografije mogu
prenijeti energetski potpis, kao i fiziki oblik, te mogu osigurati vibracijsku vezu koja
otiloj svijesti moe omogui ti da se izrazi u ovoj stvarnosti kao energija, osjeaj da je
moja majka ovdje, s nama".
Stajao sam ondje gledajui u to mrt vo raunal o pa u sliku punu ivota, a sama
bit onog to mi ui sti nu j esmo nikada mi nije bila jasnija niti dublja no tada. Sjaj u
oima koji kae ivot' j edan je od
najupeatljivijih znakova svijesti.
Najjasnije ga moete uoili kada
su ljudi sretni i smiju se. Beskrajna
svijest je ljubav, blaenstvo, radost
i najoitije se izraava kroz smijeh.
Kada ljudi funkcioniraju iskljuivo
u raunal nom modu tada imaju
ono to nazivamo mrtvi pogled".
U njemu nema ivota, nema sjaja.
Kada r a u n a I n i p rogram vo diglavnu
rije a beskrajna svijest stoji po
sirani to se moe i oekivati. Koliku
su samo bol i patnj u prouzroile
religije svojim pri ama o Sudnj em
danu i ' Bogu' koji odluuj e tko
e imati ivot vjeni, a tko nee.
One nam govore da se j edi no ako
vjerujemo u nepostoj eeg 'Isusa'
moemo kvalificirati za vjenost, ili
ako vjerujemo u Alaha i njegovog
proroka Muhameda, i t ome slino.
to je s oni ma koji su ivjeli i ive
Slika 8: Moja mama. Gledajui In sliku koja je postavljala
pokraj njenog otvorenog lijesa jasno sam vidio ivotnu silu
koja je napustila njeno tijelo u trenutku onoga to nazivamo
u dijelovima svijeta u kojima ni kada nisu uli za Isusa, ili Muhameda, ili Alaha? to to
onda znai - dobivanje mjesta u vjenosti na temelju potanskog broja? Kakve li su to
bedastoe, ta nesmiljena manipulacija st rahom od smrti u nastojanju da se pokori mo
ovim ili oni m vjerskim autoritetima. No, i njih same, kao to emo vidjeti, kontrolira
istih nekoliko meusobno kri ani h obitelji, bile one kranske, idovske, musl i manske,
hinduistike ili neke druge. Moj brat Paul organizirao je da upni k vodi pogrebnu
ceremonij u za nau majku po savjetu osoblja krematorija: rekli su nam da j e upni k
najbolje upoznat s f ormom takvih slubi te e se on pobri nut i da sve bude zavreno u
dodijeljenom nam vremenu. Pogreb j e trebao biti mnogo drukiji, ali upni k kb upnik,
u uvodni m je reenicama s pomenuo i svoju religiju. Govori o je o t ome kako su svi
'grenici' i zamolio je 'Boga da pri mi ovu ' grenicu' - moj u majku - u ivot vjeni. Koje
li sramote daj e religija tijekom tisue godi na izazvala toliko boli i t rauma ljudima koji se
bri nu jesu li njihovi voljeni otili u Raj ili Pakao ili u pot puni zaborav. Sauvaj nas Boe
religije. Koje li je neznanj e namet nul a svijetu - i to ni mal o sluajno. Kao to je rekao
kineski filozof Chang Tzu:
Raanje ovjeka raanje je njegova jada. to due ivi, to gluplji postaje jer, elei
izbjei neizbjenu smrt, sve vie i vie raste njegova zebnja. Koje li gorine! On ivi
za ono to je vazda van domaaja! Njegova udnja za preivljavanjem u budunosti
ini ga nesposobnim da ivi u sadanjosti.
Strah od smrti , i strah od smrti oni h koje volimo, dovodi nas do toga da prestaj emo
ivjeti ivot i umjesto toga - svjesno i nesvjesno - strepi mo od neizbj ene smrti . No ona
nije neizbjena jer ne postoji, osi m u naoj obmanama iskrivljenoj percepciji. Postoji
samo ivot, samo svijest. Mi udi mo da preivimo iako bi smo trebali udjeti da ivimo,
da se veselimo. U sutini, u dubi ni , postoji samo ljubav, a j edi no se na povrini ini
da postoj e sva ta druga sranja. Moja majka i Paul bili su nevjerojatno bliski, a nain
na koji je on bri nuo o njoj upravo je velianstven. Voljena e osoba esto nastojati
oitovati neke znakove da bi pokazala da nije prestala postojati: u dani ma nakon to je
otila, sve do samog pogreba pa i poslije, Paul je i mao ni z udni h iskustava povezanih
s el ektri nom opr emom, satovima, mobi tel i ma i vr emenom (11.30 prije podne). U to
je vrijeme bio zakazan pokop, a Paulu se i zmeu ostalog dogaal o i to da mu se telefon
iskljuivao i ukljuivao u 11.30 prije podne, hi tne slube bi ga nazivale i pitale zato ih
je nazvao - u 11.30 prije podne - iako ih uope nije zvao. Kada djelujemo u drugi m
di menzi j ama najlaki nain da se j avi mo u ovome svijetu jest put em elektrine opreme,
vibracijskom povezanou koja utjee na elektrine sklopove. Ljudi mogu zaustaviti
satove projicirajui misli jer misli su elektrine i vibracijske pojave - odatl e modani
valovi" - i pomou njih se mogu blokirati elektrini sklopovi sata. U ovu se dimenzij u
mogu projicirati mi saoni valovi iz drugi h dimenzija sa slinim ui nkom. Kada se to
dogodi ljudi e esto rei da je neko mjesto 'opsjednuto'.
Godi ne 2003. doivio sam j edno iskustvo u brazilskoj kinoj praumi gdje je kroza
me prolazila j edna nevjerojatna energija iz neke druge dimenzije. Dok se to zbivalo
audio player bi se iskljuivao i ukljuivao, a tri fluorescentne cijevi bi se i znenada upalile
pr emda kod prekidaa nije bilo nikoga. Paul je takoer doivio da je kroza nj, uavi
u spavau sobu nae majke, prostruj ala neka energija. Opi sao je to kao snane trnce
po cijelom tijelu, a dlaice na stranj em dijelu vrata nakostrijeile su se reagirajui na
nekakvo elektrino polje. Istovremeno se njegov mobitel ugasio j er su njegovi sklopovi
bili pri vremeno preki nuti . Iste noi sluao je omiljenu glazbu nae majke kako bi sni mi o
kazetu za pogreb. Dok je to inio, kae da je sva toplina nestala iz sobe i da je postal o
i zni mno hl adno. U kami nu je naloio vatru, ali nita se nije promij enilo. A ja znam
kakvu vrelinu taj kami n stvara. Bezbroj je pria o prostorij ama koje post anu hl adne kada
u njima vi di mo duhove ili se dogaaj u druge neobi ne stvari. Mnogo sam put a to i sam
doivio. To uzrokuje bestjelesni entitet, ili svijest, isisavajui energiju iz prostorije kako bi
uspostavila energetsku vezu i zmeu dimenzija. Kako se ta toplina i energija apsorbiraju,
tako temperatura pada. Ono to zovemo gl obal ni m zatopljenjem" suprot no j e od toga:
u ovu dimenziju ulazi vie energije od Sunca i t emperat ura mor a rasti. O t ome neto
kasnije. injenica daj e Paul u tom trenutku putao omilj enu glazbu nae majke takoer
je vrlo znakovita. Glazba je najoitiji izraz vibracije, ona moe djelovati kao provodni k
koji e povezati dvoje ljudi u razliitim razi nama a koji su na neki nai n povezani s
tom glazbom. Budui da oboje s njom rezoniraju kroz zajednika sjeanja, ona moe
stvoriti zajedniku toku povezanosti. Kada vidovite osobe pokuavaju komuni ci rati s
premi nul i ma esto e zatraiti neto to je ta osoba nosila uz tijelo, kao to je runi sat ili
prsten, koji nosi njihov j edinstven vibracijski potpis i podeavanj e ini mnogo lakim.
To je kao da t ono znate frekvenciju radio postaje koju traite, pa ne trebate okretati
gumb skale na radiju da biste je pronali.
'Primitivni'genij
Kada shvatimo da je sve ista beskrajna svijest poinj u se otkrivati 'misteriji' koje
suvremeni znanstvenici odbacuj u kao isprazne brbljarije kako bi prikrili injenicu da su
one izvan poimanj a njihovih programi rani h umova. Jedan primj er j e tehnika ' proricanja'
ili itanja budunosti", poput tarot karata, kameni a runa i, kao u sluaju mog
prijatelja Crede Mut we (slika 9) bacanja kostiju". Credo i njegova ena Virginia, poput
svih afrikih sangoma ili amana, bacaju kosti" kako bi pronali odgovore na odreena
pitanja ili da bi predvidjeli ' budunost' . U nekoliko su navrata to uinili za mene, uz
zadivljujuu tonost. Koriste se
ni zom ivotinjskih kostiju u koje
su urezani razliiti simboli, ili im
kao simboli slue i same kosti (slika
10). Ljudi za koje se vri 'itanje'
stave ruku preko koare s kosti ma
kako bi se ostvarila energetska
povezanost, nakon ega se kosti
bacaju na pod. Nai n na koji se
razmjeste kada padnu i njihov
meusobni poloaj omoguuj e
vjetom 'itau' poput Creda
Mut we da odgovori na vae pitanje
ili predvidi vjerojatnu ' budunost' .
Kada je itanje prvi put obavljeno
za mene bilo je oito da se radi o
Slika 9: Credo Mutwa, jedan od najudesnijih ljudi koje sam
imao ast upoznati
Slika 10: Bacanje kostiju: njihov meuodnos kada padnu na tlo
moe 'iitati' upueni sangoma, odnosno aman
afrikoj verziji kameni a r una
ili tarot karata. Bilo je to isto
ono znanje, neko raireno,
kakvo je izraeno na razliite
nai ne u razliitim kul turama.
Za one koji su programi rani da
vjeruju slubenoj propagandi
takve su stvari djelo pri mi ti vni h
'vraeva', ' l uaka i njima
slinih. to se mene osobno
tie, rijeko sam kada naiao na
neto lako pri mi ti vno kao to
je etablirana 'znanost', ili na
neto tako l udo kao to j e to
etablirano drutvo. Ustvari, naelo na kojem te met ode proricanj a funkcioniraju daleko
su naprednij e od bilo ega to naa znanost kamenog doba moe ponudi t i ili objasniti.
Vide li iskljuivo 'fiziku' razinu stvari - siuni frekvencijski raspon do kojeg
nae oi mogu doprijeti - ljudi izgube sposobnost dubljeg uvida u stvarnost. Tek kada
uvidite da je energija prava narav svega slika svijeta se izotrava. Kada gledate u kosti
u stvari gledate energetska polja, a simboli odreuj u vibracijsku narav te energije.
Simboli su 'fiziki' izraz misli, oni nose vibracijski kod ili potpi s misli ili koncepta kojeg
predstavljaju. Snano iskustvo tog procesa doivio sam penj ui se stepeni cama unut ar
j ednog masi vnog obeliska, odnos no drevnog mukog simbola falusa. Poslije otprilike
j edne mi nut e sanjarenja i putanja misli na pau", u moj i m donjim predjelima stvari
su se mal o 'uzburkale'. to je sad ovo?" bila je moja t renut na misao, no uto sam se
sjetio gdje sam - unut ar simbol inog penisa. Vibracijom falusnog si mbol i zma energija
je prela u frekvencijsko polje muke seksualne energije. Upravo su iz tog razloga neki
stahio pri sutni simboli postavljeni svuda oko nas, kao to emo vidjeti kasnije. Nad
energetskim poljima u kojima ivimo vri se manipulacija.
Budui da su kosti izrezbarene znakovi ma koji predstavljaju razliite simbole (misli,
koncepte), one su proete energetskim poljem kojeg ti znakovi simboliziraju, i tada
vibriraju u skladu s t om frekvencijskom mat ri com. Kada na poetku itanja na kosti
poloite ruke ostavljate otisak svojeg vlastitog energetskog polja: energetske verzije vaeg
mental nog, emoci onal nog i podsvj esnog 'ja'. Podsvjesno 'ja' ili dublje 'ja' u najmanju je
ruku daleko svjesnije od onog svjesnog dijela vas, te zna proj iciranu ' budunost ' koju
svjesna razina ne moe vidjeti.
Sve je to uti snuto u kosti i, dok se j o nalaze u koari, one stvaraju energetsku
ili el ektromagnetsku vezu put em onoga to bih nazvao vibracijskim magnet i zmom.
Vibracijska polja razliitih simbola tvore vibracijsku ' mreu' dok su j o u koari, tako
to se povezuju s oni m dijelovima energetskog polja osobe koje simboli predstavljaju.
Jedna od kostiju koju su, u itanju za mene, bacili Credo i Virginia u j ednoj prilici, bila
je izrezbarena u obliku automobil a, to znai da e svaki element iz mojeg energetskog
polja koji je na neki nai n povezan s automobi l i ma doi u kontakt s tom konkret nom
kosti, j er oni vibriraju na istoj valnoj duljini. Dakle, ak i prije bacanja kostiju mjesto
na koj em e one pasti i njihov meus oban razmjetaj na podu ve j e odreen kroz
energetske i magnetske poveznice i zmeu te osobe i kostiju. To funkcionira po istom
naelu kao usklaivanje baenih magnet a s razliitim frekvencijama 'privlaenja'. Neki
e se meusobno privui, a neki e se odbili i udaljiti. Upravo je to onaj duboki uvid
u stvarnost kojeg etablirana ' znanost' ne dosee, za razliku od pravih nositelja znanja.
Isto naelo djeluje kod tarot karata i kameni a runa te ostalih oblika proricanja.
Kada tijekom itanja tarota odaberete odreene karte, naizgled nasumce, dolazi do
iste energetske povezanosti i zmeu vaeg energetskog polja i polja tih simbolistikih
karata. Iz tog razloga uzi mate odreenu kartu, a ne neku drugu. Sve se to zbiva na
jednoj energetskoj razini, a povezanost je t renut na i odvija se bez koritenja misli. U
stvari, misli e taj proces najee omesti.
Upitao sam Creda to se u nj emu zbiva dok ita kosti razbacane na podu. Dio
njegove sposobnosti da na takav nain 'ita' potjee od procj ene meusobnog odnosa
simbola, no to se odvija i na j ednoj drugoj razini. Rekao je da itajui kosti odlazi na
j edno tiho mjesto", ili tihu spilju", gdje se susreu prolost, sadanjost i budunost,
i gdje sve postaje jedno". Sline sam stvari doivio i sam, tako da t ono znam o emu
govori. Na tom 'mjestu', u t om stanju sjedinjene ' Jednote' Credo, kako sam kae, moe
razgovarati s kostima". Kako je to mogue? To je mogue zato to je sve energija,
a sva energija je svijest. Kada uete u to stanje sjedinjenosti u koj em je sve Jedno
moete komuni ci rati sa svijeu koju predstavljaju kosti i simboli, ili sa svijeu koju
predstavljaju ivotinje i biljke. Na toj su razini svi oni na istoj valnoj duljini". No,
probl em je u t ome to se ljudi zadre na 'fizikoj' percepciji svega, a mani pul atori
drutva im u t ome pomau put em ' obrazovnog' sustava, ' znanosti ' i medija.
Kada uju za one koji kau da mogu govoriti s biljkama ili ivotinjama, njihova t renut na
reakcija je podsmij eh i izrugivanje. Obje reakcije proizlaze iz neznanj a: u geniju
glupost uvijek nalazi neto smijeno. Oni misle da komunikacij a sa ivotinjama znai
da krava ili krokodil moraj u razumjeti ljudski jezik. I takvi se ljudi, mol i m vas lijepo,
izruguju drugi ma. Jezik je samo fiziki izraz misli, a spomenut a vrsta komunikacij e
odvija se putem misli, telepatijom. Njoj nije potreban nikakav jezik, ili, drukije reeno,
telepatija je sveopi jezik. Mi saona komunikacij a i zmeu nekog Engleza i Talijana bit
e deifrirana u engleski i talijanski jezik kada mozak obradi mi saona polja i pretvori
ih u jezik kojeg razumije. Isti je sluaj sa ivotinjama i biljkama. Telepatija nije jezik
sastavljen od rijei; to je 'jezik' svjesnosti. Bumani iz pustinje Kalahari u Junoj Africi,
poznati i kao narod Basarwa ili San, spadaju u mnogobroj ne domorodake zajednice
kojima je telepatska komunikacij a sasvim nor mal na stvar. Oni si meusobno mogu
slati i primati zajedniki frekvencijski kod DNK. Odatl e, osim povezanosti kroz
beskrajnu svjesnost, potjee izraz bush telegraph"
1
.
Jedan um, mnogo lica
Credova ena Virginia svaki dan razgovara s biljkama iz kojih spravlja tradi ci onal ne
lijekove kojima tretira oboljele od AIDS-a i drugi h bolesti (slika 11). Biljkama govori
o oboljelome i moli ih da mu pomognu. Od biljaka uzima samo onol iko koliko
U engl. jeziku izraz koji oznaava brzo, ali neslubeno, usmenoprenoenje vijesti, glasina itd. Potjee
od rijei 'bush', kojamoe oznaavati divljinu, umovit kraj, grmlje itd.; op. prev.
pacijentu treba, tako da biljka ostaje na
ivotu. Kroz ovu telepatsku komunikacij u
biljke su ukljuene u post upak iscjeljivanja
te su potovane zbog onoga to jesu, a to je
svijest. Kada uzme neki di o biljke Virginia
kraj nje ostavlja nekoliko novia, u znak
zahvalnosti. Ve uj em sumnj iavce kako
rogobore. . . ,,A to e biljka uiniti s t i m
novcem? Kupiti si pivo?" Naravno da
je to simbolina gesta, ali je, u biti, i vie
od toga. To je razmj ena energije na tragu
naela o koj ima ovdje govorim. Kovanice
su fizika razina energije, biljka upija
energiju zahvalnosti i potovanja iz novca
stavljenog u njenu blizinu. Ona ne trpa
novce u dep ve upija energiju koju novac
predstavlja. To je znanje koje su rijetki
prenosili, poesto uz veliku opasnost i
pogibelj, no znanje koje se u drutvu kao
cjelini izgubilo.
Isti je sluaj s pl ani nama, brdi ma i
drugi m mj esti ma za koje se vjeruje da
su posebna ili 'sveta j o od drevni h vremena. Ovdje govori mo o energiji a ne samo o
fizikoj lokaciji. Uzmi mo kao primj er pl ani nu Shastu (Mount Shasta), golemi vulkan
visok 4316 met ara i drugi po visini vrh gorskog lanca Cascade u sjevernoj Kaliforniji.
Ta pl anina domi ni ra obzorom iznad ogr omnog podruj a i s amom svojom ljepotom
oduzi ma ovjeku dah, a podsjea na kralja koji pogl edom prelijee svojim kraljevstvom.
Ali, ma koliko da j e oku upeatljiva, ono to nazi vam arobnom pl ani nom" nalazi
se u nevidljivim ravni ma. To je ista, sirova, mona snaga i, rijeima moj eg prijatelja
Shal omara koji ivi na nj enim obronci ma, ta te pl ani na ogoljuje do koe". Dr ugi m
rijeima, oni koji odlaze onamo u namj eri da svoju svijest preobraze te od Billa Jonesa"
prij eu u Sveobuhvatnu Mogunost ustanovit e da se njihova namj era ostvaruje na
nai ne koji im nisu uvijek ugodni . Sve to bi ometal o realizaciju te namj ere j ednostavno
bi se raspalo. Primjerice, stvari koje potpadaj u pod 'vanjske' el emente ivota, kao to
su meulj udski odnosi i veze, posao i svakodnevna iskustva. Do toga dolazi zato to
planina, svojim nevjerojatnim vibracijskim polj em skida i uklanja" energetsku prtljagu
i softverske programe, a kada ' unutarnj i' aspekt preobrazi svoj oblik i svjesnost tada se
to mor a odraziti i na ' vanjskom' aspektu j er j edan j e j ednost avno odraz onog drugog.
Nije vas planina odluila promij eniti - vi ste odluili promij eniti sebe odl askom onamo,
a pl ani na kree u preobrazbu oni h koji su nakanili zaguditi u druge gusle". Ista je stvar
s mnogi m takvim 'svetim' mj estima irom svijeta.
Ljudi govore o ' planini' i, naravno, unut ar stvarnosti pet osjetila, to i jest pl ani na.
Ali ona je takoer energetsko polje - svjesnost - i upravo je to istinski znaaj Mount
Shaste i drugi h slinih mjesta. U svakoj kulturi, u sreditu svake legende javlja se neka
pl ani na kao to su Ol i mp (u Grkoj ), Kailash (na Tibetu) te Fuji ili Fujiyama (u Japanu).
Za svete se planine esto kae da su sjedite vrhovnog Stvoritelja, to se prikazuje
si mbol i zmom visoke pl ani ne i svemogueg Boga. U okviru raznovrsni h mitova i legendi
vrlo je mnogo iskriavih istina zabaureni h si mbol i ma i metaforom. Na primjer, mi smo
u prilici da govori mo o energetski m poljima, el ektromagneti zmu i raunal i ma, ali svoja
su vjerovanja drevni ljudi moral i opisivati kroz izraajna sredstva ondanj e kulture.
Premda mi moemo objanjavati na koji se nai n vibracijsko polje pl ani ne zdruuj e s
ovjekovim energetskim polj em kako bi dolo do duhovne preobrazbe", ljudi u drevna
vremena, pa ak i prije stotinu godina, takve izraze u svojem vokabul aru nisu poznavali.
Stoga su govorili o Pl ani nskom Bogu ili o Velikom duhu ili o legendi o Pl ani nskom
Orl u koji im slijee na srce. Kada ne uspij emo dokuiti poredbenu narav mnogi h
mitova, doivljavamo ih kao neobi na vjerovanja pri mi ti vni h naroda. Da, ponekad se
o zaista o tome i radi, ali ni poto uvijek. Te svete pl ani ne, ukljuujui Shastu, esto se
smatraju meudi menzi j ski m vrati ma ili prol azi ma kroz koja duhovni entiteti", obi no
percipirani u l egendama kao 'bogovi', mogu ulaziti i izlaziti iz ove stvarnosti. I opet, to
je mogue shvatiti poj avom kvantne fizike i spoznaje da je ovo tek j edna od stvarnosti,
j edan od frekvencijskih raspona percepcije, te da je naizgled 'vrst' krajolik zapravo
energetska mrea ili matri ca (matriks) deifrirana u nai m glavama, kao to u pojasniti
u sljedeem poglavlju.
Ranije sam s pomenuo ovjekov sustav meridij ana ili struj nu pl ou" kroz koju tee
energija ehi, a govorio sam i o eksperi mentu s ubri zganom boj om-markerom. Zemlja
ima slinu mreu meridij ana ili tzv. zmajevih crta" koje presijecaju Planet u biti na isti
nain, prenosei svoju energiju ehi - ili informaciju poput one koja prolazi raunal om.
Zemlja se ne razlikuje od ljudskog tijela u smislu da to sporije ili bre ta energija - tj.
informacija - tee iznad ili i spod opt i muma to Planet postaje manj e zdrav.
Poput ljudi, Zemlja ima akupunkt ur ne toke du ti h zmajevih crta gdje se tok
energije moe podeavati, a tu su i energetski vrtlozi ili cakre' gdje se crte kriaju. Na
sjecitu dviju crta one se spajaju i stvaraju mali vrtlog energije, a na sjecitu mnot va
crta taj je vrtlog vrlo gust. To su energetska sredita" iz drevni h i suvremeni h nar odni h
predaja, mjesta na koj ima su upueni podizali velike hramove, kamene krugove poput
Stonehengea i Aveburyja, pi rami de i druge i zvanredne graevine. Primij eeno je da su
ta udesna zdanja drevnog svijeta geometrijski poravnata j edna s drugi m diljem cijelog
Planeta, to za akademsku zajednicu ostaje zagonetka. Kako su to postigli, ti ' primitivni'
narodi? Nema tu, u biti, nieg zagonetnog. Zemlj ina energetska mrea je geometrijska
mrea i, prema tome, ako na tu mreu postavite svoje hramove ili kamene krugove oni
e, po definiciji, biti i geometrijski poravnati.
Sto nas opet vraa pl ani nama. 'Svete' pl ani ne iz legendi, kao to j e Mount Shasta,
smjetene su na gl avnim vrtl oni m t okama mree gdje je energija tako mona i zbijena
da zaista moe posluiti kao tzv. crvotoina, odnos no prol az u druge dimenzij e, i
omogui ti biima iz drugi h dimenzij a da prelaze iz j edne dimenzij e u drugu. Za Mount
Shastu se kae da je to mjesto gdje se sastaju Nebo i Zemlja". Kada se sagleda ira slika
postaje jasnije ishodite takvih vjerovanja koja se ne odnose iskljuivo na golemu visinu
te pl anine. S obzi rom na takva saznanja ni mal o ne iznenauj e da su najvanije legende
svih indijanskih pl emena u sjevernoj Kaliforniji govorile o Mount Shasti, a danas je
ona arina toka sljedbenika new agea, budista i oni h, poput mene, koji se dive njenoj
Slika 11: Craiova ena Virginia razgovara s
biljkama. Takva je komunikacija mogua jer sve je
Jedno
ljepoti i duhu. Ljudi koji svijet opaaju iskljuivo u fizikim okvirima te vjeruju samo
u ono to vide takav koncept nee shvatiti. Njima je budalasta pomi sao da bi pl anina
mogl a imati duh. Kada uvidite da je 'planina', poput svega ostalog, energija, svojevrsna
'svijest', tada ' planina nee biti samo sredite moi , ve i sredite mudrosti , posebice uz
takvo mnot vo informacija koje se na tom mjestu susreu. Takva je izranjajua svjesnost
koju vi di m meu oni ma koji su spremni prisjetiti se da su svi - i 'ovjek i 'vuk' i ' drvo' i
' planina' - JEDNO. Jedna svijest, j edan kozmos, j edna beskrajnost.
Vrijeme je za prisjeanje
Kako da u ovoj kompj utoriziranoj ludnici post anemo ono to doista j esmo - beskrajna
svijest, beskrajna ljubav? Kada prest anemo razmiljati tada poi nj emo 'spoznavati'.
Spoznaja ne dolazi preko misli niti pomou procesa mozga i tjelesnog raunala. Ona se
osjea - spoznaje - put em intuicije koja je oitovanje beskrajne svijesti. To je posebna
rezonancija, osjeaj koji kae da, da, da, a izvire iz moj ih grudi i solarnog pleksusa kada
spoznaja potee. Sredite grudi i solarni pleksus lokacije su akri, energetskih vrtloga
pri sutni h u vie dimenzija. Kada se one otvore ovjek moe pristupiti viim razi nama
percepcije i razumijevanja. Spoznaja ne mora samu sebe objanjavati, niti iznositi svoje
izvore. Neto se j ednostavno zna, i to je sve to je pot rebno. A onomu koji spoznaje
spoznaja moe biti j edinstvena. Ono to j a znam ne mor a odgovarati ni kome drugome.
U ovu u temu dublje zagrepsti neto kasnije, ali, kao to sam napisao u svojoj zadnjoj
knjizi - Beskrajna ljubav jedina je istina sve ostalo je opsjena:
Ne moramo neto nauiti, ve moramo od-uiti ono to nas je program nagnao da
vjerujemo. Um ne vodi do prosvjetljenja; on ga koi.
Znanj e i spoznaja nisu j edno te isto: j edno je um, a drugo svijest [beskrajna svijest].
Ne t rebamo mi uiti neto novo ve se mor amo probudi ti iz hi pnoti kog transa i
prisjetiti se tko smo. Kada to ui ni mo prestaj emo misliti i poi nj emo znati. Neki to
nazivaju intuicijom ili slijeenjem srca", to potjee od daleko svjesnije razine svijesti
negoli je obi no pri sutna u ovoj stvarnosti. . .
... Taj program to nastoji suzbiti pomou uma i emocija, elei nas natjerati da
razmiljamo o posljedicama intuitivnih odluka, da se osjeamo krivima to inimo
stvari koje nas spoznaja tjera da inimo i da se pitamo kako bi ovaj mali ja" mogao
uope neto znati. Ova nevoljkost da se prihvate golemost i beskonanost onoga to
mi jesmo najvea je prepreka dostizanju stanja spoznaje. Neto emo npr. intuitivno
znati, ali emo odmah potom u to posumnjati. Tu na scenu ulazi sputavajui program
koji nastoji zadrati nadzor u svojim rukama.
Ne mor amo mi neto nauiti, dovoljno je samo se prisjetiti, prisjetiti se tko smo.
Jednom kada se otvori mo intuitivnoj spoznaji a ne pukom i ntel ektual nom razmiljanju
sve e se promij eniti. Poet emo iriti svoju percepciju i obuhvaati beskrajnu svijest
a, dok to i ni mo, bioloki raunal ni program prestat e uivati isti monopol nad nai m
osjeajem stvarnosti. Kako se mi mij enj amo tako se mijenja i svijet kojeg manifestiramo,
pa vie ni kada neemo biti isti kao prije. Vrlo sam esto znao to se dogaa u vezi nekog
svjetskog dogaaja, da bi potvrda u svijetu pet osjetila dola kasnije, iz sfere misli i
istraivanja. Mi doista jesmo Sve-znajui, ali umu i emoci j ama - programi ma - doput amo
da nas iskljue iz tog beskraj nog izvora. Kada se poistovj etimo s raunal om razmiljamo
vrlo skueno, a kada se poistovj etimo s beskraj nom svijeu sve spoznajemo. Raunal o
misli u okvirima podj ele i polariteta, dok svijest zna da postoji samo ono Jedno.
Jednostavnije reeno:
Za nesvjesne ljude vrijedi: Raunam, dakle postojim.'
Za svjesne ljude vrijedi: Ja j esam, dakle postojim. "
Pa, gdje smo?
Uvjetovana svijest ono je gdje ivimo svoj ivot, osjeajui krivicu zbog prolosti i tjeskobu
u vezi budunosti, i pritom nikada ne dospijevamo doivjeti sadanjost.
Russell Targ
Stvarnost se isprva ini vrlo j ednost avnom. i vi mo u svijetu materij alnih stvari kao to
su zgrade, drvee, vlakovi, pl ani ne itd. Imamo fizika tijela, a kada pogl edamo svojim
oi ma, svuda 'oko' nas vi di mo vrst' krajobraz. Priznaj em, stvari se doista takvima
doimaju, a ljudi iz struktura vlasti, etablirane znanosti' i obrazovanja poti u nas da u tu
stvarnost vjerujemo. U stvarnosti 'svijet' uope nije takav, samo tako izgleda.
Za poetak, ono to doivljavamo 'fizikim' i ' vrstim' uope nije takvo. Znanost kae
da je ono to vi di mo kao 'oblik' - ljude, zgrade, krajolik itd. - sazdano od atoma. U redu,
ali probl em s teorijom o vrstom svijetu" je u tome da at omi nisu vrsti. tovie, oni su u
svojoj biti prazni. Kako je mogue da neto to nije vrsto oblikuje vrst okoli? E pa - nije
mogue. Atomi se sastoje od elektrona koji krue oko j ezgre (protoni i neut ron), ali ovdje
su nam bitni razmjeri. U naoj ljudskoj stvarnosti
atomi se sastoje od 99% praznog prostora, a ipak se
navode kao temeljni graevni blokovi materije, da,
'vrste materije. Razmj eri i zmeu jezgre, elektrona
i praznog prostora" pri kazani na slici 12 daleko su
od pravih j er j e zbog veliine stranice nemogue
pokazati prave dimenzij e, toliko je ogroman onaj
' prazni' dio. Jedan je autor rekao da usporedi te li
at om s katedral om, jezgra bi bila veliine novia
od deset centi. Atom je elektro-vibracijsko polje a
ne vrsta tvar. Prva naznaka odgovora na pitanje
Gdje smo?" bila bi ovo: at omi ne tvore na vrsti
svijet j er svijet nije vrst. No, oni su di o procesa
stvaranja privida vrstoe.
Dugo otkrivenje za one to vjeruju u
svemirska odijela" i teoretiare vrstoga svijeta:
kada se osvrnete po nekoj prostoriji ili nekom
krajoliku ini vam se da je to izvan vas, a da ste vi
Slika 12: Atomi koji tvore "materiju" su
sve samo rte "materijalni". Dakle, postavlje
se pitanje, zato nam onda sve izgleda tako
"vrsto"? To je iluzija stvorena u naem
umu.
'u' vaem okoliu. Ali, u smislu naizgled t rodi menzi onal ne
1
stvarnosti, va okoli je u
vama.
Samo se ini da je ' oko' vas, zbog privida kojeg deifrirate. A ono to deifrirate
su frekvencijska polja. 'Izvan' vas nema ' vrstog' svijeta. Svi ti ljudi, ulice, automobil i
i zgrade postoje, u t om ' vrstom' 3D stanju, u vaem umu. Svugdje drugdje to su
frekvencijska polja, mi saona polja, energetske matrice, kako god ih nazvali. Televizija
i i nternet savreni su primj eri onoga o emu govorim. Kada se spomene televizija
pomi sl i mo na slike i programe, ali j edi no mjesto na koj em televizija postoji u t om obliku
je TV ekran. Svugdje drugdj e televizija se sastoji od odasl ani h frekvencija i elektrinog
sklopa. Kada se s pomene i nternet pomi sl i mo na web stranice, slike i grafike prikaze,
ali j edi no mjesto na koj em i nternet postoji u t om obliku va je kompj utorski ekran.
Svugdje drugdje on se sastoji od matemati ki h kodova i elektrinih sklopova. Televizija
je razvijena zahvaljujui otkri i ma Francuza Jeana B. J. Fouriera poet kom 19. stoljea.
On je osmislio matemati ki sustav pretvaranja uzoraka u j ednostavne valne oblike i
natrag, to j e postal o poznat o kao Fourierova transformacija. Na temelju toga dolo
se do nai na na koji je televizijska kamera mogl a pretvarati slike u el ektromagnetske
frekvencije, a televizijski ih je pri j emni k ponovno pretvarao u slike. Kada stavljam razne
lanke na svoju web stranicu ja unosi m matemati ke kompj utorske kodove, a kada
pri ti snem 'enter oni se pojavljuju na ekranu u obliku grafikih prikaza i slika. 1 opet,
isti pri nci p vrijedi u naoj 'fizikoj' stvarnosti kada na mozak dekodi ra frekvencijska
polja u prividno 'vrst' svijet. Mozak je poput TV ili kompj utorskog ekrana - to je j edi no
mjesto na kojem 'svijet' postoji u nama prepoznatl j ivom obliku.
Dekodiranje stvarnosti
Mozak, sredinji procesor tjelesnog raunala, jest procesor i dekoder informacija koji
odluuje - i zmeu mnogi h drugi h stvari - o t ome to emo vidjeti, uti, dodi rnut i ,
okusiti i mirisati. Pet osjetila manifestiraju se u naoj svjesnoj zbilji samo kada se mozgu
na dekodiranje poalju elektrini signali iz oiju, uiju, koe, jezika i nosa. Uspijete
li mozak prevariti tako da ih dekodi ra na drukiji nai n, kao to to, primjerice, ini
hi pnoti zer na pozorni ci , tada ete, recimo, jesti j ednu stvar a osjetilo okusa e vam
govoriti da j edete neto posve drugo. Ovo je vrlo bi tno elimo li razumj eti kako se
naim osjeajem za stvarnost nepreki dno mani pul i ra, kao to emo uskoro vidjeti. Pet
osjetila su dekoderi frekvencija koji frekvencijska polja pretvaraju u elektrine signale.
Mozak pot om dekodi ra signale u naizgled 'vrsti' svijet ulinih prizora i krajolika koji u
takvom obliku postoj e iskljuivo u naoj glavi (slika 13). ak je i izraz nae glave" j o
j edna razina privida.
Tijelo i mozak t akoer su frekvencijske matri ce koje u obliku u kakvom ih vi di mo
postoje samo kada pr ou kroz isti sustav dekodiranj a. Izraz ' mozak' koristim radi
j ednostavnosti, no zapravo govorim o energetskoj matrici, odnos no mozgu, u njegovom
obliku frekvencijskog polja. Dekodiranj e vri energetska matrica, a mozak je tek njezin
fiziki oblik. Kada net ko doivi iskustvo na rubu smrti i izae iz tijela on i dalje gleda i
1
Izraz ' trodimenzional an, ili 3D, koristimjednostavnosti radi, te da bih opisao kako izgl eda 'vrsti' svijet.
Znam, naravno, da u ovoj stvarnosti postoji vie od tri dimenzije.
vidi zato stoj e sve, na kraju krajeva, energija/
svijest (Svjesnost), a tijelo je samo privid. Isti
je sluaj s pet osjetila. Nae oi, ui, nos, je/ik
i koa tek su 'fiziki' (dekodi rani ) izraaji
energetskih polja. Ui su oigledni dekoderi
frekvencija utoliko to usni bubnji pretvara
vibraciju zvuka u elektrine signale poslane
u mozak. Mozak je taj koji odluuj e to
emo zapravo 'uti'. Oi pretvaraju 'svjetlost'
(energiju, frekvencijska polja) u elektrine
signale koje mozak pol om prevodi u
naizgled t rodi menzi onal nu stvarnost
preko svojeg vizualnog korteksa. 'Fiziki'
svijet u stvari opaamo nai m mozgom a
ne nai m oima. U biti, u dekodiranj e nae
stvarnosti nije ukljuen samo mozak nego
cijela mrea raunal nog sustava DNK. Taj
proces dekodiranj a frekvencija od strane
tjelesnog raunala izvodi se samo unut ar
frekvencijskog raspona ove dimenzije,
ili televizijske postaje", pa doivljavamo
li i perci pi ramo svijet iskljuivo kroz pet
osjetila odvaj amo se (u svijesli, ne dosl ovno)
od nae vi edi menzi onal ne beskrajne
svijesti. Ostaj emo zarobljeni unut ar j ednog mal enog raspona percepcije, esto vjerujui
da je to sve to postoji. Takvo je stanje stvarnosti ranije spomenut i h astronauta to
se poistovjeuju sa svojim svemirskim odijelom" a koji ismijavaju one koji govore o
drugi m di menzi j ama i drugi m stvarnostima. Druge razine za te ljude ne postoje. Toliko
su zaahureni u raunal noj razini percepcije da ne mogu ni zamisliti takvu mogunost,
a kamol i osjetiti ostale dimenzije.
Ukratko reeno: 'fiziki' svijet mal en je frekvencijski raspon ili dimenzija unut ar
beskrajne svijesti - 'oceana'. Tjelesno raunal o podeava nas na ovu strogo ograni enu
percepciju, ovaj televizijski kanal, djelujui kao nae sredstvo interakcije s ovim
'svijetom'. Izmani pul i rani smo da povjerujemo kako smo ' mi' to raunal o i njegovi
mental ni , emoci onal ni i fiziki softverski programi . Ova dimenzija, poput svih drugi h,
je masa frekvencijskih polja koje tjelesno raunal o dekodi ra u pri vi dne 3D prizore, ali u
tom obliku postoje iskljuivo u mozgu ili, tonije, u energetskoj matri ci (matri ksu) koju
nazi vamo mozak.
'Fiziki' svijet postoji tek kada se promatranjem pretvori u odreeni oblik - dekodira
se u neki oblik. Pisac Carlos Castaneda citira svog amanskog uitelja Don Juana koji
kae:
Slika 13: Mi mislimo da je svijet kojeg vidimo
izvan nas, iako je on zapravo konstruiran u
mozgu, ili, tonije, u energetskom matriksu kojeg
predstavlja mozak.
Mi smo promatrai. Mi smo svijest, nismo predmeti, nemamo vrstinu. Bezgranini
smo... Mi, ili, bolje reeno, na razum, [to] zaboravlja pa nau sveukupnost zatvaramo
u zaaranom krugu iz kojeg, tijekom ivota, rijetko kada izlazimo.
Slika 14: Kako se stvara hologram. Jedan dio laserske svjetlosti ('objektnog snopa') usmjerava se na predmet,
u zatim na fotografsku plou. Drugi dio ('referentni snop) usmjerava se izravno na fotografsku plou. Kada
se ta dva dijela susretnu oni stvaraju interferencijski uzorak, odnosno valnu verziju fotografiranog predmeta.
Holografski prividi
Sljedee pitanje: ako je to samo privid, zato sve izgleda tako 'stvarno', vrsto i
trodi menzi onal no? Da bi smo odgovorili na to pitanje mor amo razumj eti to j e
hol ogram. Veina ljudi vidjela je holografske slike u trgovi nama gdje se ploni prikaz
odj ednom pretvara u 3D kada ga svjetlo obasja pod odgovaraj uim kutom. Hol ogrami
ustvari nisu 3D ili 'vrsti', oni se takvima samo doimlju. Isti je sluaj s cj el okupnom
stvarnou. Hol ograme koje moemo kupiti nainjeni su usmjeravanjem dva dijela istog
laserskog snopa na fotografski film (slika 14). Jedan di o (referentni snop") usmjerava
se na film kroz pol upropusno zrcalo, dok se drugi di o (objektni snop") preusmj erava
kako bi obasjao holografski fotografirani predmet. Zat i m se objektni snop usmjerava
natrag na fotografski film gdje se sudara s referentnim snopom. Ti me se na filmu stvara
ono to nazi vamo interferencijski uzorak",
to je slino sudaranj u valova dva kameni a
baena u jezerce i poslj edinom stvaranju
mree interferencije. Uzorak u vodi je poput
vibracijskog, ili valovitog, prikaza kamenia,
odnos no toke i brzine njihova ulaza u vodu.
Isto je i s laserskim uzorci ma na filmu. To
su vibracijski ili valni prikazi fotografiranih
predmet a (slika 15), ali kada se laserska
svjetlost usmjeri na film, odj ednom dolazi
do pojave t rodi menzi onal ne slike. tovie, ti
hol ogrami mogu izgledati isto onako vrsto
kao to izgleda i na svijet, premda kroz njih u
stvari moete proi rukom. Njihova vrstoa j e
privid (slika 16).
Slika 15: Interferencijski uzorak nalikuje
otisku prsta i ini se poput nasuminih
valovitih liniju, uli kada se na taj uzorak
usmjeri laser pojavljuje se prividno vrsta'
trodimenzionalna slika.
Tjelesno raunal o ini neto slino kada more frekvencijskih polja iz ove dimenzij e
pretvara u holografske prikaze unut ar naeg mozga (slike 17 i 18). Nakon istraivanja
stvarnosti na razi nama dubljim od atoma - odatle izraz ' subatomski' - odavno se,
na temelju sofisticiranih znanstveni h dosti gnua u sferi kvantne fizike, proni knul o u
prividnost fizikog svijeta.
Zbog onoga to su na ti m razi nama otkrili, znanstvenici su moral i napustiti stare
teorije o stvarnosti u kojoj smo mislili da ivimo. Ustanovili su da se subatomske estice,
kao to su elektroni, mogu manifestirati bilo kao estica (neto 'fiziko') ili kao val (neto
'ne-fiziko') te da se mogu kretati i zmeu ta dva stanja. Na takav nai n svoj oblik mogu
'mijenjati' ili ' pretvarali' i svjetlost, gama zrake, radi o zrake, rendgenske zrake, itd. Da bi
opisali to stanje koje obuhvaa oba stanja znanstvenici rabe izraz kvant. Valovi i estice
istovremeno su i j edno i drugo. Uzmi mo, na primjer, ocean i bijelu klijetu valova kada
se razbijaju o obalu. Ocean i krijeste naizgled su razliiti, ali i j edno i drugo ista su voda.
Razlika i zmeu estice i valnog oblika sastoji se samo u nai nu na koji isto frekvencijsko
polje promat ra dekodi ra. Valja imati na umu da znanstvenici svoje eksperi mente
promatraj u kroz 'lee svog tjelesnog raunal a popust svih nas. Valni oblik energije je
frekvencijsko polje, a oblik estice predstavlja mozak koji dekodi ra val ili frekvencijsko
polje u holografski prikaz koji izgleda t rodi menzi onal no. Jednostavnije reeno, ono
to nazi vamo at omi ma i esticama postoji samo kada mozak dekodi ra frekvencijska
polja u hol ograme. Atomi su zapravo elektrina polja - vrtlozi - te kao reakciju na
mi sao i zamiljaj oblikuju energetske uzorke ili matri ce (matrikse) koje mi dekodi ramo
u pri vi dno 'fizike' predmet e. Ti 'fiziki' predmet i u stvari su holografski prividi. Karl
Pri bram, neurofiziolog sa Sveuilita Stanford, j edan je od najistaknutijih predstavnika
holografskog pogleda na fiziku stvarnost", a autor Michael Talbot vrlo j asno izlae
svoje vienje u knjizi Holografski svemir:
... (Karl] Pribrani je [shvatio] da predmetni svijet ne postoji, barem ne na onakav
nain na koji smo navikli vjerovati. Ono to se nalazi izvan nas" ogroman je ocean
valova i frekvencija, a stvarnost nam izgleda vrsta samo zato to je na mozak
Slika 17: 'Izvan nas postoje samo energija i vibracijsku
polja misli. Podsvijest stvara i ulazi u interakciju
s valnim ili misaonim obrascima, a svjesni ih um
iitavanjem ili promatranjem pretvara u holografske
privide koje smatramo 'stvarnim, 'vrstim svijetom. Iz
tog je razloga 'fizikoj' stvarnosti potreban promatra da
bi se kao takva oitovala
sposoban uzeti tu holografsku mrlju
i pretvoriti je u kamenje, drvee
i druge uobiajene predmete koji
sainjavaju na svijet...
... Drugim rijeima, glatkoa komada
finog porculana i osjeaj mekanog
obalnog pijeska pod naim nogama
zapravo su tek sofisticirane verzije
sindroma fantomskog ekstremiteta
| kada osoba kojoj je amputiran
neki dio tijela 'osjea' odrezani
ekstremitet dugo vremena nakon
njegova odstranjivanja].
Slika 18: Kada bismo 'svijet' mogli vidjeti
prije procesa dekodiranja on bi bio masa
valnih uzoraka - misaonih polja i frekvencija.
'Fiziki' svijet 'postoji' u naim glavama/
umovima kada su frekvencijska polja
dekodirana u holograjsku stvarnost, to je
vrlo slino nainu na koji televizor frekvencije
pretvara u slike na ekranu
Prema Pribramu, to ne znai da
oko nas ne postoje porculanske
alice i zrnca pijeska na plai. To
jednostavno znai da porculanska
alica ima dva vrlo razliita aspekta
svoje stvarnosti. Kada se filtrira kroz
lee naeg mozga ona se oituje kao
alica. No, ako bismo se rijeili naih lea
doivjeli bismo ju kao interferencijski uzorak.
to je stvarno, a to privid? Meni je oboje
stvarno"* kae Pribrani, ili pak moemo rei
da nije stvarno ni j edno ni drugo".
Nije vano koliko se vrstini neto ini,
kao to je npr. zid, j er ono j o uvijek vibrira
energijom s pri vi dom vrstoe. to energija
sporije vibrira to se guom ini u procesu
dekodiranj a. S druge strane, to bre vibrira,
to se manj e vrstom doi ma u 3D stvarnosti.
U odreenoj toki energija vibrira tako brzo
da nadilazi okvire frekvencijskog domet a
ljudskog oka i 'nestaje'. Meut i m, ona samo
vibrira brzi nom koju ljudsko oko ne moe
dekodirati, a upravo se to dogaa kada ljudi
tvrde da su vidjeli ' NLO' ili ' vanzemaljca
kako se pojavljuju i nestaju. Bili su uli u
frekvencijski domet ljudskog oka, a zatim su
iz njega izali. Za promat raa to znai: sad ga
vidi, sad ga ne vidi. Krasan primj er ovoga o
emu govori m o prividnoj stvarnosti Michael
Talbot daje kada u knjizi Holografski svemir
iznosi pri u o scenskom hi pnoti zeru na zabavi
Slika 16: Svi ovi prikazi su hologrami. Oni izgledaju vrsti', ali kroz njih moete provui ruku jer se
radi oprividima. Upravo je takva i naa 'fizika stvarnost'. Naim vjerovanjem u njenu vrstou mi je i
doivljavamo 'vrstom'
(Slike 'Malabreza', 'Stari vojnik'i 'Rua?dobivene su Ijubaznoiu Holografskogstudija, iz Sveruskogizlobenogcentrau Moskvi. Vie
takvih prikazamoete vidjeti naadresi www.holography.ru. Slika'Otvorenaslavina'dobivenaje Ijubaznou 3D-Hologrammeniz
Amsterdama. Vieprikazamoesenai nawww.3-Dhologrammen.com)
Slika 19: Sve crte na ovoj slici su ravne, ali nain na
koji su strukturirane znai da mozak ne moe tono
deifrirati ono to vidi. Stoga vidimo valovite crte jer
je to jedino to mozak moe proizvesti
Slika 20: Veina ljudi ovo e proitati kao 'u bird
in the bush'. Ako ste i vi tako proitali pogledajte
tekst ponovno i vidjet ete daje rjeca 'the' napisana
dvaput. Mozak obino previda jedno 'the' jer zna
kako ta fraza glasi. Isto je naelo na djelu kada je
mozak programiran da neto vjeruje. On e vidjeti
samo ono to podupire vjerovanje u ono to je
'stvarno'
koju je organizirao njegov otac. Zabavljajui
gosle, hipnolizer je uvodio ljude u stanje
transa te je j ednom od gostiju, Tomu,
rekao da, kada se vrati u budno stanje,
nee vidjeti svoju vlastitu ker. Hi pnoti zer
j e pot om djevojicu postavio t ono pred
njezina oca i pucnuo prstima, ili togod da
ve hipnotizeri rade. ' Probudivi' Toma,
upitao ga je vidi li svoju ker koja je stajala
nekoliko centi metara dalje. 'Ne', rekao je
ovaj, ' nema je'. Hi pnoti zer je stavio ruku
iza leda djevojice i upi tao Toma vidi li to
on (hipnolizer) dri u svojoj ruci, iako je
i zmeu njih stajala djevojica. Da, odvratio
je Tom, u hipnotizerovoj ruci vidi runi
sat. Moe li proitati tekst ugraviran na
satu? Napregnuvi se da bolje vidi, Tom
je tekst proitao dok je njegova ki stajala
'vrsto' i zmeu njega i sata. U stvarnosti
koju promi e etablirana ' znanost' to je
nemogue, iako, u biti, nije. Hi pnoti zer
j e usadio duboko podsvj esno vjerovanje
u Tomov mozak/um da u sobi nema
njegove keri, i me je dekodiraj ui sustav
mozga naveden da zanemari energetsko
polje kojeg predstavlja tijelo njegove
keri i da ga ne 'iitava'. 'Fiziki' prizor
u sobi postoj ao je samo u Tomovom
mozgu, a ako nema 'oitanja' energetskog
polja njegove keri ona se nee pojaviti u
' holografskom' filmu kojeg stvara njegov
mozak. Mnot vo je energetskih polja
koja na mozak ne moe dekodirati te je,
ak i unut ar 'fizike stvarnosti, mnot vo
stvari koje ne vi di mo j er na mozak odlui
ne ' iitati' ih. Razlog t omu svodi se na
vjerovanje. Ako j e mozak programi ran
odr eenom percepcij om stvarnosti (vaa
ki nije u sobi), on e deifrirati tu stvarnosti
u skladu s tim vjerovanjem.
Na taj nai n oni koji znaju kako stvaramo zbilju mogu izmanipulriati ono to vi di mo
i ne vidimo, i zbog toga se tako estoko i bezobzi rno upinju da takve informacije zatakaju,
to su inili tijekom cijele tzv. 'povijesti'. Na slikama 19, 20 i 21 dva su j ednostavna
primj era nai na na koji na mozak ne deifrira ono to se pred nai m oi ma nalazi.
Uzgred budi reeno, j edna od
zapanjujuih znaajki hol ograma je
to da je svaki dio hol ograma manj a
verzija cjeline. Ako interferencijske
uzorke na holografskoj snimci
razreete na etiri dijela te na
svaki usmjerite laserku zraku, tada
neete dobiti etiri dijela cijele slike
projicirane holografski, nego ete
dobili kvartalne verzije cijele slike.
To se dogaa bez obzira koliko mali
promatrani uzorci bili, i zbog toga
su alternativne met ode lijeenja
poput refleksologije, akupunkt ure
i ostalih ustanovile kako dijelovi
tijela, poput stopala, ruku, oiju i
uiju imaju toke koje predstavljaju
organe te druge dijelove tijela koji se
mogu iskoristiti pri lijeenju na tim
podruj i ma (slike 22 i 23). Svaka je
stanica manj a verzija cijelog tijela, pa
zato tijelo moe izrasti iz j edne j edi ne stanice. A stanice navodno imaju vlastitu verziju
mozga. Ako je tijelo hol ogram drukije ne moe ni biti. Isto naelo vrijedi kod stvari
kao to su itanje dlana, gdje je dlan manji prikaz cijelog tijela. ' Moderna' medi ci na ne
razumije to tijelo uope jest, a kamoli kako funkcionira, iz ega proizlazi da medi ci nska
industrija stvara kaos u ljudskom zdravlju, i me u se opirnije pozabaviti kasnije.
Slika 21: Ovo jc, po svemu sudei, nepomian prikaz.
Samo to tako ne misli i va mozak! Zailritc pogled na
njemu otprilike minutu
Slika 22: Hologram na djelu: svaki dio oka
predstavlja razliiti dio tijela jer je to hologram,
gdje je svaki dio manja verzija cjeline
Slika 23: Isto moemo vidjeti kod debelog Crijeva i
Svih ostalih dijelova tijela
Na i nternetu sam naiao na ovakav internetski opis naela hol ograma tipa svaki
dio je manj a cjelina":
Ovo je mogue zato to tijekom holografskog snimanja na svaku toku na holografskoj
povrini utjeu svjetlosni valovi odraeni iz svih toaka u prizoru, a ne samo iz jedne
toke. Kao da je, tijekom snimanja, svaka toka na holografskoj povrini oko koje
moe snimati sve to vidi, u svim smjerovima. Nakon to je hologram snimljen,
gledanje u neku toku u tom hologramu nalik je gledanju 'kroz' jedno od tih oiju.
Primjer ovog koncepta: mi moemo izrezati i pogledati mali djeli nekog snimljenog
holograma; s iste udaljenosti vidjet emo manje nego prije; ali jo uvijek moemo
vidjeti cijeli prizor tako da svoju toku gledanja pomaknemo bono ili da se
hologramu sasvim pribliimo, na isti nain na koji moemo gledati van u svakom
smjeru s nekog malog prozora u kui. Ono to gubimo je sposobnost da vidimo
predmete iz mnogih smjerova, jer smo prisiljeni ostati iza prozoria.
Tono to i ni mo pomou tjelesnog raunal a. Stvarnost vi di mo kroz 'prozori', dok
ju beskrajna svijest moe vidjeti iz svih smjerova. Dakle, dvije toke gledanja u osnovi su
razliite. Vodei mani pul atori koje razotkri vam u ovoj knjizi, odnos no ljudi iz sjene",
barataju veim znanj em o holografskim naelima i tjelesnom raunal u te nas tako mogu
zavarati usadivi nam i skonstrui ranu holografsku stvarnost.
Holografski internet
Iz svega ovoga proizlazi j o j edno logiko pitanje: ako mi stvaramo nau vlastitu
holografsku stvarnost u naem mozgu, kako to da svi mi vi di mo u biti isti krajolik? Ne
bi smo li tada j edni drugi ma stvarali vrlo razliite prizore? Da, ali ovdje postoje dvije
glavne razine: ono to vi di mo kao okvir naeg ivota (ulini prizori, ume, oceani,
zvijezde, planeti) te kako doivljavamo i utj eemo na taj okvir. Svi mi moemo vidjeti
kako pokraj nas prolazi isti automobi l (okvir), ali i mamo razliita gledita o onome
to mi sl i mo o t om automobi l u te o t ome bi smo li ga eljeli voziti (kako doivljavamo
i utj eemo na okvir). Temeljni krajolik - okvir, filmski prizor", kolektivna stvarnost
- proi zvodi ono to nazivam holografski i nternet. Nije vano pri stupate li World
Wide Webu s raunal a u Kini, Americi, Europi ili Junoj Africi: vi se spajate s istom
kol ektivnom stvarnou - i nt ernet om. Moete otii na razliite web stranice i stvoriti
razliite zakljuke o tome to o njima mislile, ali kolektivna je stvarnost ista. Naa
tjelesna raunal a podeena su na mreu daleko sofisticiranije frekvencije, ili na Kozmos
Wi de Web", koji nazivam ' matriksom' . To je ono to nam daje nau kolektivnu stvarnost
i prilino je nalik beinim i nternetski m vezama koje su danas sve zastupljenije. Preko
svog prij enosnog raunala, kada se naem na mjestu s bei nom vezom, mogu pristupiti
i nternetu bez ikakvih ica ili dodat ni h prikljuaka. Raunal o hvata i nternet s nevidljivih
frekvencijskih polja u atmosferi, a isto ini i raunal ni sustav naeg mozga/DNK. U taj
j e proces ukljueno otprilike 95 posto one suvine DNK" i oko 95 posto naeg mozga
za kojeg nam kau da ga ne koristimo. Naa tjelesna raunal a dekodiraj u ' matriksovu'
mreu u pri vi dnu holografsku 3D stvarnost na isti nai n na koji moj laptop pristupa
bei nom i nternetu iz nevidljive frekvencije u atmosferi te ju deifrira u matemati ke
kodove koji se pojavljuju kao web stranice, slike i grafiki pri kazi (slike 24 i 25).
Kristalna antena
DNK je kristalinska tvar s oblijem koje ju ini savrenim pri mopredaj ni kom. Kao to
je i staknuto u j ednom i nternetskom lanku, zavojita dvostruka spirala i ni j u izvrsnom
el ektromagnetskom ant enom: izdueni oblik ini j u pl osnatom ant enom za elektrine
signale, a prstenasti oblik omoguuj e da bude vrlo uinkovita magnetska antena. DNK
je takoer kristalinska, to ju ini j o snanij im pri j emni kom, predaj ni kom i poj aal om
frekvencija ili svjetlosti' koje se povezuj u s kozmi ki m i nt ernet om - mat ri ksom. Kristal
je j edan od osnovni h dijelova 'fizikog' oblija. Membr ana svake ljudske stanice tekui
je kristal i, ovisno o t ome koga pitate, i mamo ih i zmeu 50 i 70 trilijuna. Bruce Lipton,
znanstvenik istraiva i bivi profesor na medi ci nskom fakultetu, iznio je podr obnu
studiju o staninoj membr ani u svojoj knjizi Biologija vjerovanja. Zakljuio je da je
membrana poluvodi od tekueg kristala s vratima i kanalima". Poluvodii su odlini
provodnici elektriciteta, a mogu posluiti i kao izolatori. Ima ih u elektrinim napravama u
raunalima, digitalnim audioplayeri ma i mobitelima, jezgra su mi kroprocesorski h ipova
i tranzistora. Sve to je kompjutorizirano ili koristi radio valove ovisi o pol uvodi i ma, a
ovdje i mamo pol uvodiku membr anu od tekueg kristala koja obavija svaku stani cu!
Glavni sastojak pol uvodi a koritenih u naoj elektronici i ipovima je silikonski kristal,
odatle i izrazi silikonska dolina" (u Kaliforniji) i silikonska ekonomija". Nedugo nakon
to je Lipton shvatio da je stanina membr ana poluvodi od tekueg kristala s ulazima
i kanalima", uzeo je knjigu o raunal i ma i vidio da se kompjutorski ipovi definiraju kao
... kristalni poluvodii s ulazima i kanalima". On pie:
Potpuno usredotoen, proveo sam jo nekoliko sekundi usporeujui i razlikujui
biomembrane sa silikonskim poluvodiima. Shvativi da istovjetna narav njihovih
definicija nije sluajna, nakratko sam ostao osupnut. Stanina membrana doista je
strukturni i funkcionalni ekvivalent... silikonskog ipa.
Slika 24: Naa DNK i genetska struktura je
kompjutorski terminal i prijemnik/predajnik
koji nas spaja s 'holografskim internetom'
- naom kolektivnom stvarnou. ice izmeu
kompjutorskih ljudi ovdje su simbolike, jer je to
beini internet kojem se pristupa podeavanjem
na njegovo frekvencijsko podruje.
Slika 25: Mozak/tijelo kodiranje tako da pristupa
frekvenciji beinog interneta - 'matriksa' - za ovu
stvarnost. Jednom kada poslije smrti napustimo
ovo tjelesno raunalo prestajemo biti podeeni na to
frekvencijsko podruje i, prema lome, 'naputamo' ovaj
'svijet'
Tono tako. Stanice su j edni m dijelom tvrdi disk tjelesnog raunal a, gdje
kristalinska DNK pohranjuje genetsku memorij u. Preko ulaza i kanala" stanine
membr ane omoguuj e se ulazak u stanicu potrebni h el emenata i sprjeava pristup
tetni m el ementi ma, to se vri pomou elektrinih impulsa. Ukoliko u tom procesu
dode do kratkog spoja zbog elektrinih i kemijskih poremeaj a iz okolia i onoga to
j edemo i pijemo, funkcioniranje ulaza i kanala moe zatajiti i otvoriti ulaz uljezima i
svim nepovol j nim utjecajima na nae zdravlje i dobrobi t (slika 26). Nae vlastite misli,
emocije i stres t akoer mogu uzrokovati da taj proces bude manjkav j er se manifestiraju
elektriki, i stoga su to glavni razlozi zato ono to j edemo, pijemo, mislimo, osjeamo
i elektromagnetski doivljavamo moe uzrokovati bolest kao to je rak. A on je - to?
Pogreno funkcioniranj e stanica. U biti, nae je tijelo kristal, a njima je preplavljena i
Zemlja. Planet takoer funkcionira na, u biti, isti nain kao i ljudsko tijelo, kao i sve to
postoji jer sve je to isti holografski raunal ni program.
1 matri ks sam, Super Hologram", kako ga nazivam, t akoer djeluje na istim
pri nci pi ma, j er drukije i ne moe. Hol ogrami su uvijek nainjeni od manj ih verzija
sami h sebe. Kvarcni kristali vjerojatno su najrasprostranjeniji od svih minerala, a ima ih
u svakom zrncu pijeska, u kvarcitu i granitu, te ih nal azi mo u gotovo svakoj vrsti kamena.
Kvare (kremen) koristi se u izradi radija, televizora, satova, hidrol okatora, radara i
ostalih elektrinih ureaja, a ima sposobnost da stvara fiksnu frekvenciju te da pretvara
vibraciju u elektrini signal - kao to to ini i naih pet osjetila. Mi smo hodajui, govorei
kristalinska' primopredaj nici monument al nog razvitka i razmj era, sve do samog sredita
svake stanice. Tjelesni hol ogram dekodi ra frekvencije u zaprepauj uim razmj erima
svakog djelia sekunde, u naem doivljaju 'vremena', a veina se toga odvija na ne-
svjesnoj razini. Procjenjuje se da svake sekunde mozak pri mi otprilike 400 milijardi
informacija, ali svjesni s mo svega oko njih 2000. Svjesni um smat r amo oni m tko mi
jesmo", iako je to gotovo beznaajan djeli onoga tko mi j esmo - ak i na razini samog
tijela. Usput, tijelo je procesor elektrinih informacija. A koji je prvoklasni provodni k
elektriciteta? Voda. Od ega se sastoji oko 70% tijela? Od vode.
Upitate li me tko ili to je stvorio taj holografski internet - 'svijet u nai m glavama'
- rei u da ne znam, barem ne jo, ali svatko ugoen na mat ri ks i ma mogunost i da ga
mijenja i na njega utjee. Kada svoj laptop spojim na internet mogu djelovati na njegovu
stvarnost objavljivanjem informacija, a on moe utjecati na mene kada itam informacije
koje su objavili drugi. Dok svoje percepcije pri dodaj emo beinoj mrei " koja nam
podasti re kolektivnu stvarnost, s mat ri ksom se to dogaa stalno. Moemo izabrati da
budemo zatoenici ove interakcije tjelesnog raunal a i matriksa, pasivni promatrai
sa strane i programi rani pijuni.
Ili moemo izraziti svoju
j edinstvenost kroz utjecaj
beskrajne svijesti i 'objaviti'
drugu verziju stvarnosti
Slika 26: Kristalinska struktura stanine membrane ima ulaze
n a ( ) V O
; razini kozmi ke
/ kanale koji se otvaraju i zatvaraju u skladu s elektrinim , . . .
T
. , , . - , , . , - kompj utorske ignee. jer t o j e
impulsima. Ukoliko se taj proces poremeti, om se otvaraju i * j i-
zatvaraju u pogreno vrijeme, a stanice se mogu ^agtuliti otrovima i
0 1 1 0
doivljavamo U ovom
drugim tvarima koje vode do pojave bolesti 'svijetli' - j ednoj verziji ove
kompj utorske igrice, virtualne
Slika 27: Ovo je simboliki prikaz naina na koji doivljavamo
'fiziku'stvarnost. To je divovska iglica virtualne stvarnosti, a mi
smo izmanipulirani da u njenu 'stvarnost' ne sumnjamo
Slika 28: Mozak ima potencijale da nas povee s
mnogim drugim stvarnostima pomou 95% HNK koja
je nazvana 'suvinom' samo zato to znanstvenici ne
znaju koja je njezina svrha. Ako imamo zatvoreni
um stvaramo prepreke - vatrozidove - i blokiramo te
potencijale, ostajui izolirani u stvarnosti pet osjetila.
stvarnosti (slika 27). Kao to sam
ve spomenuo, klju za kontrol u
igre je kontrola vjerovanja. O
onom to odaberemo vjerovati,
ili smo izmanipulirani da
vjerujemo, ovisi kako e tjelesno
raunal o dekodi rati ono to
nazi vamo 'stvarnou'. Unaprij ed
stvorena miljenja i kruta
vjerovanja uvaju prolaze ka
beskrajnoj svijesti jer ne otvaraju
se i zatvaraju samo ulazi i kanali"
u nai m stanicama, isto to ine i
nai ulazi i kanali koji vode do
beskrajne svijesti kroz sustav
akri, pa ak i do veih dijelova
matriksa. Ukoliko previe ti h
kanala akri bude zatvoreno ili
oslabljeno djelovanjem onoga
to s pravom nazi vamo zatvorenim umom
- zatvorenom svijeu - ivjet emo u
zatvoru percepcije (vidi sliku 28). Upravo
su to ovjeanstvu uinili mani pul atori ,
to u vrlo pot anko razotkriti.
Zatoeni uvjerenjem
Ono to ne moete vjerovati ne moete
niti poj miti. Vjerovanje je filtar stvarnosti
koji u perci pi rano iskustvo puta samo
ono to potvruj e odnos no vjerovanje...
unaprij ed stvorenu predodbu, to j e
j asno vidljivo u svakodnevnom ivotu.
Gl edao sam dokument ar ne emisije na
televiziji u kojima su ljudi s fiksnim,
unaprijed stvorenim predodbama
o svojim sugovornicima snimljeni u
razgovoru. Kasnije su im poj edi nano
postavljana pitanja o t ome to je njihov
sugovorni k rekao i kako je to rekao,
da bi im pot om obojici bio pri kazan
njihov stvarni razgovor. U pravilu su bili
okirani vidjevi da ono to su mislili da
je druga osoba rekla, i nai n na koji je to
rekla, nije ono to se doista i dogodil o.
Za to postoji j ednostavno objanjenje.
Slika 26: Kristalinska struktura stanine membrane ima ulaze
i kanale koji se otvaraju i zatvaraju u skladu s elektrinim
impulsima. Ukoliko se taj proces poremeti, oni se otvaraju i
zatvaraju u pogreno vrijeme, a stanice se mogu zagaditi otrovima i
drugim tvarima koje vode do pojave bolesti
Eksperi menti i istraivanja pokazuju da mozak ureduj e stvarnost po vlastitom uvjerenju.
Do 50 posto, a ponekad i vie, informacija koje mozak pri ma, ak i na svjesnoj razini,
biva ureeno u skladu s unaprijed stvorenom predodbom. On izbacuje postojee
informacije i dodaje nepostoj ee stvari kako bi izgradio stvarnost/iskustvo koje e se
uklapati u to uvjerenje. U primj eru tog televizijskog programa dvoje ljudi u razgovoru
imali su kruta uvjerenja j edan o dr ugome tako da, kada j e j edan od njih govorio, drugi
nije uo to je ovaj zapravo rekao i na koji je nai n to rekao. uo je ono to je proizvelo
njegovo programi rano uvjerenje. Ulazei u interakciju s mat ri ksom te j edni s drugi ma
mi cijelo vrijeme i ni mo to isto. Unaprij ed stvorene predodbe i uvjerenja su umni
programi - i nita manj e od toga.
Kao to s mo vidjeli, vjet hi pnoti zer moe vam usaditi uvjerenje da netko tko
stoji ispred vas nije ispred vas. Ako ne znamo kako sve to funkcionira a drugi znaju
bezgrani ne su mogunosti da budemo izmanipul irani. Na vaim raunal i ma moete
ukljuiti program roditeljske zatite" kako biste sprijeili djeci pri stup odr eeni m
web strani cama. U zemlj ama poput Ki ne slian sustav imaju za sve, i me ele sprijeiti
stanovnitvo da vidi informacije oprene namet nut i m dogmama i laima vladajuih
struktura. Vlasti u Kini blokiraju pri stupne kodove kako bi ograniile ono to tamonj a
raunal a na i nternetu mogu percipirati, a na isti se nain blokira na pri stup ' matri ksovom'
i nternetu. Mi bi vamo mani pul i rani kako bi smo nae prolaze i kanale zatvorili pred
oni me to Skrivena ruka ne eli da saznamo. Doput eno nam j e vidjeti samo ono to
mani pul ator! ele da vidimo, ali mi se moemo osvijestiti i stati t ome na kraj. Ni mal o
ne sumnj am da su veliki dijelovi naeg mozga zakljuani tako da moemo opaati samo
ograni eno podruj e onoga to bi se mogl o
vidjeti i saznati, ak i unut ar stvarnosti pet
osjetila". Detaljnije u se ovom vratiti neto
kasnije, ali u sri svega toga je manipulacija
uvjerenjima, kao i manipulacij a st rahom,
to podsjea na kompj utorski virus koji
strahovito brzo iskljuuje komunikacij ske
kanale.
Kada kaemo da su ljudi sleeni od
straha" to se zbiva na mnogi m razi nama,
a ne samo na fizikoj. Tada se kanali akri
zatvaraju pred dublj im razi nama stvarnosti
i poveava gustoa naih energetskih
polja. Ovi me se oito odvaj amo od viih
vibracijskih energija vie percepcije.
Vjerovanje i strah (kao najmoniji oblik
vjerovanja) stvaraju energetske ahure o
kojima govori m ve godi nama a koje nas
dre unut ar 'svijesti' pet osjetila (slika 29).
Zbog toga se oni iz sjene koji ele
upravljali svjetskim dogaaj ima nastoje
Slika 29: Energetske ahure straha i krutih uvjerenja doepati naeg uma - nai h vjerovanja. Ne
koja kapljicu odvajaju od oceana - beskrajne svijesti zani ma i h pretj erano koje krut o uvjerenje
gajite - religijsko, politiko ili bilo koje drugo - sve dok takvo uvjerenje imate. Svako od
njih ograniit e vau sposobnost da sagledate iru sliku, a takoer mogu sukobljavati
razna uvjerenja da bi ostvarili mot o zavadi pa vladaj". Ljudi otvorena uma koji mogu
odkri nuti prolaze i kanal e te se irenjem svjesno mogu povezati s beskraj nom svijeu
njihova su najgora nona mora. Stoga strukturiraj u drutvo na sve mogue nai ne u cilju
sprjeavanja takvog osvjetavanja, takvog otvaranja. Kruto uvjerenje moe se vidjeti
ak i u nai nu na koji se neuroni povezuju u mozgu. Oni tvore elektrinu mreu koja
predstavlja uvjerenje. David Shainberg, ameri ki psihijatar iz Psihijatrijskog instituta
William Alanson Whi t e u New Yorku, kae da su misli vrtlozi energije koji mogu
postati fiksni i kruti . Ti su vrtlozi j edna od razina procesa povezivanja s neuronski m
mreama, a u nai nu na koji se aktiviraju stvaraju kruti, opetovani slijed. Shainberg
pretpostavlja da se ti fiksni, gusti vrtlozi manifestiraju kao fiksna miljenja, krut osjeaj
za stvarnost i nepromjenjiva gledita. Staza je dvosmj erna, tako da fiksna miljenja i
uvjerenja stvaraju guste vrtloge i fiksne neuronske mree. Upravo te mree i energetska
polja niskih vibracija (razliiti izraaji istih uvjerenja) zatvaraju kanale, drei nas u
stvarnosti pet osjetila i blokirajui svjesnu povezanost s beskraj nom svijeu. To su
elektrine i vibracijske razi ne procesa filtracije gdje mozak prepravlja informacije kako
bi se uklopile u postoj ea uvjerenja. To znai da neki ljudi vide au kao napol a punu,
a drugi kao napola praznu; neki u svemu vide neto pozitivno, a drugi sve vide crno.
Kada se rijeimo takve krute misli neuronska mrea puca i stvara se druga, uskl aena
s novom stvarnou. Ti me se mijenja i proces filtracije te se dekodiraj u druga, ranije
nedosegnuta, polja mogunost i .
To doivljavamo kao dogaaj e koji mogu promij eniti ivot" ili kao i znenadnu
pojavu novih prilika u naem ivotu kakvih ranije nije bilo. U masi energije unut ar
cjelokupne mogunosti takva je 'prilika' oduvijek ondje, samo to zbog uvjerenja
poj edinca njen mozak to nije ' oitao' niti doveo u holografsku stvarnost kao 'fiziko'
iskustvo. Krute misli i stanja niske vibracije, naroi to strah, uzrokuju da naa energetska
polja padnu do razine gustoe niske vibracije, to stvara ' vatrozid' pred beskraj nom
svijeu. Kako zovemo ljude koji nisu odve 'bistri'? Zovemo ih ' tupoglavima' (engl.
dense = gust, zbijen, nagruvan, ograni en duhom, tupoglav itd.; op. prev.).
elite li potvrdu o t ome kako misli utjeu na energiju dovoljno je da pogl edate sliku
30. Japanski istraiva Masaru Emot o s Instituta I. H. M. u Tokiju otkri o je kako na vodu
snano utjeu rijei, misli i emocije - sve odreda valni oblici. On i njegov t i m izloili su
vodu raznolikoj glazbi te razliitim rijeima i izrazima, a zatim ju je zamrznuo kako bi
se stvorili vodeni kristali. Pogledavi ih pod mi kr oskopom ostao je zapanj en reakcijom
vode. Pogledajte kako je voda reagirala na rijei i misli (vibracije) izraza Ljubav i
potovanj e" te Gadi mi se - ubit u te". Zamislite kako na na tjelesni hol ogram utjeu
nae rijei i djela, j er 70% naeg tijela ini voda (brojka varira, ovisno o dobi i teine). U
energetskom smislu upravo na takav nai n na nas djeluju misli i rijei. Treba naglasiti
da takav utjecaj nemaj u rijei same po sebi, nego namjera koja iza njih stoji. Ako nekom
kaete Ubit u te" pr po no i vedro, alei se, to nema isti utjecaj kao kada to doista
mislite ili izriete puni mrnj e.
Beskrajnu svijest nazvao sam cj el okupnom mogunou, to ona upravo i jest. Nema
nieg to se ne bi mogl o oitovati unut ar polja beskraj ne svijesti, odnos no beskraj nog
svega. Ogranienj a matri ksovog ' i nterneta (i naeg mozga spoj enog na matri ks)
Slika 29: Energetske ahure straha i krutih uvjerenja
koja kapljicu odvajaju od oceana - beskrajne svijesti
j ednostavno su ogranienja onoga to i zaberemo dekodirati u hol ograisko iskustvo, ili
to smo sprijeeni uiniti zbog manipulacij e matriksa i nae vlastite percepcije.
Sada sj edimo ili stojimo unut ar cj elokupne mogunosti , i mi jesmo cj elokupna
mogunost . Meut i m, mi dekodi ramo tek djeli svega toga i, sukl adno tome, ivot
perci pi ramo u smislu ogranienja i fraze Ne mogu". Zanimlj ivo je kako oni koji idu
naprijed", koji kau ja mogu" obi no postiu ono to ele, dok mentalitet lipa ne
mogu" i to se dogaa drugi ma" eljeno ne ostvaruju. Jedina razlika izmeu te dvije
skupine je razina cjelokupne mogunosti koju svaka od tih grupacija odlui dekodirati
- kojoj se odl ui otvoriti'. Mentalitet koji usvaja ne mogu" dekodirat e polja unut ar
cj elokupne mogunost i koja se manifestiraju kao ne mogu", dok e pozitivni mentalitet
(ja mogu") dekodirati polja koja se manifestiraju kao ja to i inim". Ustvari, mnogi koji
govore o t ome kako stvoriti vlastitu stvarnost ljudima savjetuju da percipiraju samo u
' sadanjosti' te da, umjesto da kau ja budem" ui ni o ovo ili ono, kau ja to upravo
inim". Moe zvuati udno, ali zapravo mi je jasan smisao gore navedenog savjeta,
osobito kada se ono to dekodi ramo iz cj elokupne mogunosti doslovce podudar a s
nai m uvjerenjem. Tako ja budem" moe dekodirati polja koja predstavljaju ono to
vi di mo kao ' budunost ' i stoga e ono to elite postii uvijek biti zamal o izvan dohvata
- ,,u budunosti". To je kao da sj edimo na vrtuljku i, bez obzira koliko se brzo vrtjeli,
ni kada ne dosti emo konjia ispred sebe. Mnogo j e svrsishodnije percipirati da se vaa
tenja ostvaruje SADA, jer vrijeme je i onako privid, emu u se neto kasnije vratiti.
Percipiranje eljene stvari SADA omoguuj e toj eljenoj stvari da se i manifestira
SADA.
Kompjutorske'kulture'
Kada ljudi za sebe kau da su Britanci, Amerikanci, Kinezi, Arapi ili idovi oni se
poistovjeuju sa svojim raunal om a ne s beskraj nom svijeu. Takve etikete o rasi,
nacionalnosti i vjerskoj pri padnosti raunal ni su programi naslijeeni od drugi h u
genetskoj krvnoj lozi" (softveru/tvrdom disku), a odrastanj em meu oni ma to imaju
ista uvjerenja opet se preuzimaj u sporazumna uvjerenja. Da bi odbacili ove programe i
krenuli vlastitim put em percepcije ljudi mogu, a to i ine, uvesti na scenu beskrajnu svijest.
No, ak se i tada neki j o uvijek osjeaju krivima to su poli dr ugi m put em. Moemo to
objasniti time st oj e program kojem su se oduprl i nastavio djelovati u pozadini. Ono to
nazivamo ' rasama' razliiti su kompj utorski softveri, kao stoj e i pri padnost 'ovjeanstvu'.
Mi ne pri padamo ovjeanstvu nego beskrajnoj svijesti i cjelokupnoj mogunosti . Zbog
usaenog kompjutorskog programa misl imo da smo 'ljudi' ili ' vanzemaljci' ili to god
da smo izabrali, ovu ili onu etiketu. Pod etiketu 'ljudski' moemo staviti npr. Packard
Bell", a pod vanzemaljska rasa" moemo reci mo staviti ' Mac' ili ' Dell' i tako dalje. Ono
to poznaj emo kao ' kulture' zapravo su kulturni 'programi', naslijeeni i nastavljeni ti me
to smo roeni unut ar odreenog programa. Upoznavanj em drugi h kultura program se
poinje korigirati i tako se drutva tijekom generacija utoliko vie mijenjaju ukoliko vei
pristup imaju drugi m informacijskim 'softverima'. Iz tog se razloga najsporije mijenjaju
zatvorena drutva. Svjedoci smo sve dubljeg jaza i zmeu roditelja i djece iz obitelji koje
su u Britaniju dole iz islamskih i hinduistikih kultura: roditelji ele da slijede svoj
izvorni kulturni program, kao to su unaprijed dogovoreni brakovi, dok su njihova
djeca privuena zapadnjakoj 'kulturi'. to je vie ' zapadnjakih' informacija i interakcija
preuzeto to e kul turni softver pretrpjeti vie promj ena u nadol azei m naratajima. Jo
j ednom naglaavam da mi nismo Britanci, Ameri kanci , musl i mani , idovi ili hindusi;
lo samo naa beskrajna svijest prolazi kroz takvo iskustvo. Nema nieg loeg u t ome da
ivimo prema nekom programu i da ui vamo ' biti' ovo ili ono, sve dok to ne pobr kamo
s oni m to doista j esmo. Tada poinju nevolje, a stanina se vrata s treskom zalupe... i to
doslovno stanina vrata ili prolazi.
Matriks, Super Hologram", jest informacija kodi rana u pri vi dnom 'svijetu' kojeg
misl imo da doivljavamo, ba kao to raunal o iitava softver i beini internet.
Informacije koje dekodi ramo iz matriksa konfekcijski su svijet i sustav vjerovanja
poslani prema DNK/stani noj mrei u obliku frekvencija, te dekodi rani u holografsku
3D kolektivnu stvarnost. Ukoliko ne post anemo svjesni, matri ks djeluje poput glasa
koji nam govori u to da vjerujemo i to je stvarno - upravo kao to glavna matica
u kolonijama mrava i termi ta odailje frekvenciju koju radnici primaju te u skladu s
nj om i postupaju. Uslijed pri vi dnog metea i sloenosti nevjerojatno mnogo mrava
moe raditi kao zasebna j edinica, jer svoje naredbe ili upute dobivaju od glavne mravlje
matice u obliku vibracijskog nacrta. Kad biste mati cu sakrili od mrava-radni ka nita
se ne bi promijenilo. Tek kada matica ugine sve staje zato to je prestalo emitiranj e
frekvencije. Takoer je ut vreno da e kolonije koje su meusobno vrlo blizu prihvatiti
mrave koji se i zmeu njih kreu, osi m ako ne odmaknu izvan odreene udaljenosti od
kolonije. Tada e ih napasti drugi mravi jer su otili izvan domet a frekvencije njihove
matice. Mravi su u stanju razlikovati one kodi rane druki j om frekvencijom, odnos no
prijatelje ili neprijatelje". Ovo uj edno vrijedi kod postupanj a ljudi u odnosu na razliite
'rase' ili vibracijske kodove. Svaka 'rasa' ili ivotinjska vrsta odailje specifinu valnu
dui nu u skladu s kodovi ma svoje DNK, i na taj nai n mogu vrlo uinkovito meus obno
komuni ci rati . Ot kri veno j e da kada se odreeni broj ivotinja naui neem novom
pri padni ci iste vrste poet e raditi to isto, pr emda im to ni tko nije pokazao niti su
vidjeli kako se to radi. Te su informacije pokupili s interneta ivotinjskih vrsta", a proces
je, nakon promatranj a maj muna koji su upravo to i inili, post ao poznat kao sindrom
stotog majmuna. Ljudi postupaj u isto, pr emda je manipulacij a drutva i kolektivnog
uma uinila ljude manje prij emivima za ovaj komunikacij ski sustav (slika 31).
Matematiki matriks
Na j ednoj razini mat ri ks j e digitalna/
matemati ka tvorevina. U filmskoj
trilogiji Matrix protagoni sti gledaju u
kompj utorske ekrane pune zelenih kodova,
ali vide uline pri zore i ljude, a na matri ks
djeluje na isti nai n. Matemati ke kodove
matri ksovog i nterneta moete vidjeti u
opetovani m broj evima i matemati ci u
prirodi.
Galileo Galilei, talijanski fiziar,
astronom, astrolog i filozof na prijelazu iz
16. na 17. stoljee rekao je sljedee:
[Svemir] ne moemo proitati ukoliko
nismo nauili jezik i usvojili znakove
kojima je ispisan. A napisan je jezikom
matematike ija su slova trokuti, krugovi
i drugi geometrijski likovi, bez kojih
je ovjeku nemogue razumjeti jednu
jedinu rije.
Da, barem na njegovoj matematikoj
razini. Znanstveni ci i istraivai su otkrili
ponavljajue mat emat i ke kodove kao to
je Fibonaccijev brojani niz kod kojega se
zadnja dva broja zbrajaju da bi se dobi o
sljedei, kao u nizu 1,1,2,3,5,8,13,21 i tako
dalje. Taj slijed nal azi mo u cijeloj prirodi,
u svemu: od proporcij a ljudskog tijela do nai na na koji rastu biljke (slike 32 i 33). Drugi
matemati ki i geometrijski kodovi i opetovani nizovi ukljuuju one koje znamo kao pi,
fi, svetu geometriju", numerologij u, kineski / Citing, astrologiju i mnoge druge kodove.
Otkri e Fibonaccijevog broj anog niza esto se pripisuje talijanskom mat emat i aru koji
je ivio na prijelazu 12. i 13. stoljea Leonardu Fibonacciju, ili Leonardu iz Pise, ali taj
su niz poznavali i u Indiji te, gotovo si gurno, u drugi m drevni m kul turama stoti nama
godi na ranije. Drevni su narodi znali vrlo mnogo toga to je otada ' otkriveno ili, bolje
rei, ponovno otkriveno. Ti opetovani brojani nizovi i razmj eri povezuju se j edni s
Slika 31: 'Sindrom stotog majmuna' jedno je od
oitovanja 'interneta ivotinjskih vrsta pri kojem
pojedinci s istim frekvencijskim kodovima DNK
nesvjesno mogu prenositi razne informacije.
Kada nauimo neto 'novo' mi to objavimo na
spomenutom 'internetu', ime nove spoznaje postaju
dostupne svima koji se na nj prikljue. Kada to uine
tada instinktivno 'znaju ono to su drugi morali
'uiti'
Slika 32: Nain na koji raste cvijee odraava
Fibonaccijev brojani sustav...
Slika 33: ...kao i nain na koji se oblikuju
koljke...
drugi ma kao to se Fibonaccijevi brojevi povezuju sa zl atni m broj em" odnos no s
1,618 (uz j o mnogo znamenki , ali neemo sada komplicirati). To je takoer poznat o
i kao razmjer zlatnog reza" i boanski razmjer", a nal azi mo ga u cijelom lj udskom
tijelu u proporcij ama ruku, lica, pa ak i zubi. Neki kau da ga se moe pronai ak u
temperaturi tijela te u otkucajima ovjekova srca u stanju mirovanja, a zasi gurno ga
se moe vidjeti u proporci j ama ivotinja, stanovni ka mora, kukaca i... DNK. Drevni
su ljudi znali za te mat emat i ke konstante, a iste te brojeve i razmj ere moemo nai u
egipatskim pi rami dama, u grkom Part enonu i bezbroj drugi h graevina. Drevni grki
filozof Platon smat rao je da je zlatni razmj er matemati ki odnos s najveim stupnj em
povezanosti, te da je on j edan od kljueva fizike kozmosa.
Mnogi umjetnici koristili su ga u svojim slikama i skul pturama, ukljuujui Leonarda
da Vincija u djelima kao to je Posljednja veera. Istraiva William Neil otkriva druge
ponavljajue brojeve u svojoj knjizi Kako smo stvoreni (How We Were Made). Ustvrdio
je da se drevni sumerski sustav baziran na broju 60 i njegovim izvedenicama neprestano
javlja u vezi ljudi, pl aneta, drevni h graevina poput Stonehengea, mjerenja ' vremena,
snjenih pahuljica i mnogo drugi h stvari. Takoer je ustanovio da njegovi nizovi
opetovani h brojeva obuhvaaj u 360, 3600 i 6 x 6x 6 (216). U biblijskoj Knjizi otkrivenja
pie: U ovome je mudrost : u koga ima uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to j ednog
ovjeka, a broj mu je est stotina ezdeset i est." Neil je otkri o da se precesija ekvinocija
takoer uklapa u spomenut e nizove. Tu 'precesiju' uzrokuje injenica da Zemlja ne samo
da se vrti na svojoj osi ve i da se klima. Takvo klimavo gibanje stvara kruno kretanje
pri kojem za obilaenje kruga od 360 stupnjeva treba neto manj e od 26.000 godi na.
Nebesa kroz koja se Zemlja ' kree' podijeljena su u dvanaest etapa koje odgovaraj u
odr eenom znaku zodijaka, zbog ega govori mo o prelasku iz Doba Bika u Doba Ovna
ili u novo' Doba Vodenjaka. Svi ti opetovani brojevi, razmjeri i nizovi ine mat emat i ku
digitalnog matriksa, kompj utorske ' igre u virtualnoj stvarnosti. Ono to nazi vamo
astrologijom' di o je vibracijske/matematike tvorevine koja u vjetim rukama moe
iitati budua kretanja, no to su j o uvijek kretanja matriksa, raunal nog programa.
Za razliku od tjelesnog raunal a, beskrajna se svijest ne nalazi ni pod kojim zvjezdanim
znakom. Unutar matri ksa sve se moe izraziti brojevima, a Stephen Marquardt, ameriki
lijenik koji je prouavao Fibonaccijeve i Ji nizove u odnosu na ljudsko lice, ispravno
zakljuuje: Sav ivot je biologija. Sva biologija je fiziologija. Sva fiziologija je kemija.
Sva kemija je fizika. Sva fizika je matematika. " Mogao je dodati da je sva matemati ka
energija, a da je sva energija svijest.
Upravo je mani pul aci j om broj kama, j ezikom i si mbol i ma ovjekovo tjelesno
raunal o kodi rano fiktivnom stvarnou, fiktivnim ili ' mrani m' mat ri ksom. Izmiljenu
digitalnu tvorevinu na okupu dre broj ani sustavi i kodovi, a ljudska tjelesna raunal a
nepreki dno se programiraj u kako bi se uklopila u taj proizvedeni 'svijet', umnogome
nalik stvarnosti prikazanoj u trilogiji Matrix. Svi 'fiziki' oblici ivota i 'sustavi' poput
politike, financija, trgovine i religije digitalni su softverski programi s kojima smo, put em
kodiranj a, usklaeni. Raunal a su programi rana takozvanim kompj utorski m jezikom",
a isto vrijedi u stvarnosti matriksa. Izgraena je na bazi kompj utorskog jezika brojki,
simbola i rijei, odnos no vibracijskih kodova. Stavite li ruku blizu usta dok govorite
osjetit ete vibracije rijei, a na je jezik vibracijski sazdan tako da nas dri u lanoj
stvarnosti. Iz tog razloga zvuk neke rijei mani pul at ori ma je vaniji od njezina tonog
sricanja, pr emda su pri t ome vrlo znaaj ni oblici (znakovi) slova. Sotonisti, u ijim su
redovi ma neki od najpoznatijih ljudi na svijetu, na isti se nain slue pojanjem, brojevima
i boj ama u svojim obredi ma mani pul i ranj a stvarnosti. Sila u pozadi ni matriksa uzela je
energiju, ili 'svjetlost', i razlomila je na sastavne dijelove - muko i ensko, pozitivno i
negativno itd. - izgradivi lanu stvarnost nae svakodnevice. Ukratko, i mamo matri ks,
a i mamo i j o ogranieniji nadomj esni matri ks" nainjen da bi nama upravljao. Matriks
moet e zamisliti kao internet, a nadomj esni matri ks" kao koritenje Interneta kakvo
je doput eno Kinezima, sa svim nj egovim ogranienj ima, vatrozidovima i kodi rani m
zabranj enim podruj i ma. Otvarajui se beskrajnoj svijesti mij enj amo frekvenciju na
kojoj odailj emo na svim razi nama, a kada se raspletu njena vibracijska polja, mo i
ogranienj a lane tvorevine poinju slabiti.
Vremenski privid
Jedno od ograniavajuih pri nci pa matri ksa je ' vrijeme jer ' vrijeme' u biti ne postoji.
Ono je privid. Kada ljudi zau u duboku meditaciju i druga stanja svijesti gdje ulaze
u beskraj nu svijest spomi nj u da t amo imaju osjeaj ' bezvremenosti' . Ondj e nema
prolosti ili budunosti , samo beskraj no SADA, iako je mnogo varki koje nas navode da
vjerujemo kako vrijeme postoji, poput vidljivog izmjenjivanja dogaaja i starenja tijela.
To, meut i m, nisu ekspresije ' vremena' : rije je o kompj utorskom softveru u prolasku
kroz svoje cikluse. Kada st upi mo u sferu nae intuicije ili 'spoznaje' mi gotovo t renut no
' znamo' . Nema slijeda razmiljanja i razrade koji bi naposljetku doveo do intuitivnog
nadahnua. Razraivanje neega izraz j e pri vi dne ' vremenske' tvorevine, dok intuicija
stie u t renu - u SADA - kada ju t rebamo, jer dolazi iz sfere bezvremenosti . Kako je
mogue da stari mo kada vrijeme ne postoji? Pa, nije mogue. Mi samo doivljavamo
privid starenja kad je ono zapisano u matri ksov softver, a naa svijest tome nasj edne.
Hol ogram iz interferencijskog uzorka proj iciran laserom nikada ne stari, ali naa tijela
- t akoer hol ogrami - prol aze kroz predvidiv ciklus od ml adenatava do starosti, od
roenj a do smrti . Razlika je u tome to je j edan hol ogram programi ran da stari, a drugi
nije. Upoznao sam mnoge koji su se uspjeli osloboditi iz kandi mani pul atora uma,
odnos no vladinih operacija kontrol e uma, a koj ima je, kao di o usaeni h programa, bio
onemoguen pristup satovima kao i svaka spoznaja o prolasku ' vremena. Dok su jo bili
pod vlau tih programa oni su, u usporedbi s ljudima sline dobi, starjeli tek neznat no.
Njihov DNK/stanini sustav nije bio previe povezan s pri vi dom vremena koji inae
vodi do vjerovanja u starenje i tomu sukl adno iskustvo.
U asopisu New Scientist proi tao sam zanimljiv lanak o razvijanju takozvanih
raunala kvantne gravitacije koji rade na energetskim razi nama dubljim od 'fizikih'
atoma. Takva bi raunal a imala neizmj erne mogunosti , odnos no ona su izvan ' zakona'
stvarnosti pet osjetila i izvan nae percepcije 'vremena'. U lanku se o takvim raunal i ma
navodi ovo: ... Neizbj eno emo imati probl ema s poj movi ma uzroka i posljedica: logika
u kojoj tak slijedi lik ili gdje iznos slijedi unos u svemiru kvantne gravitacije j ednost avno
nee vrijediti". Vrijeme je di o percepcijske tvorevine stvarnosti pet osjetila, kao to je
zakon uzroka i posljedica znan i kao 'karma'. U pr et hodni m sam knjigama i staknuo
da ' karma' - ideja o t ome da vam se sve to inite vraa - vrijedi samo u vibracijskoj/
matematikoj tvorevini u okviru stvarnosti pet osjetila. Jednom kada budete svjesno
djelovali u razi nama cj elokupne mogunosti tada nee postojati nikakvi 'zakoni'. Zakon
karme" koji kae da vam se sve to uinite naposljetku vraa tek je jedna mogunost;
stoga ne moe postojati kao striktni ' zakon' unut ar cjelokupne mogunosti . Znam da
e neki ljudi pitati kako da neto ' naui mo' ako se ne suoi mo s posljedicama naih
djela, ali cj elokupna mogunost - beskrajna svijest - nije 'mi', ili 'na'. Ona je 'ja'. Na ti m
razinama svijesti sve je Jedno, pa kako je onda mogue da se sve to jest suoi s kar mom
za djela koja je poduzel o a koja su utjecala na njega samog? Uzmi mo j ednostavan primjer.
Odal ami te li nekog bejzbolskom pal i com savrena ' karma' bila bi da vas netko odal ami
bejzbolskom palicom. Ali, dogaa se j edi no to da e Jednota biti udarena dvaput, jer ona
je i davatelj i primatelj. I zbog toga je ideja o karmi i skonstrui ran a ne ' pri rodan' zakon.
Morao sam se nasmijati itajui lanak u New Scientistu u koj em se razglaba o razni m
mogunosti ma unut ar stvarnosti a koje su ve godi nama izloene u moj im ali i drugi m
knjigama. lanak su pisali ueni znanstvenici s ugl edni h sveuilita, a ja sam pak kolu
napusti o s 15 godi na i krenuo igrati profesionalni nogomet.
ovjek ne mor a poloiti milijun ispita da bi dokui o narav stvarnosti. Dovoljno je
biti otvorena uma i povezati se s viom razi nom svijesti, ili spoznaje, to moe uiniti
svatko j er ta je svijest svatko od nas.
Va ivot na DVD-u
Ljudi govore o nadmoi uma nad materij om, ali da bi smo promijenili ' vremenski'
softver starenja mor amo imati nadmo svijesti nad umom, vie svjesnosti nad DNK
programom. Na takav bi nai n trebalo promij eniti sve programe. Matri ks je simbolika
tvorevina poput filma na DVD-u kojeg, ba pri kl adno, oitava laserska zraka. Upravo
kao i hol ogram. Kada DVD umet net e u plejer film je ve dovren. Prolost, sadanjost
i budunost pri sutni su od poetka i odvijaju se u i stom 'SADA'. Dok laserska zraka
prolazi po disku pri zori iz filma koje ste odgledali postaju ' prolost' u vaoj stvarnosti;
sadanjost' je pri zor kojeg svjesno gledate; a ' budunost ' su prizori koje ete tek vidjeti.
No, cijeli film postoji i stovremeno (slika 34). Va doivljaj 'prolosti', ' sadanjosti' i
' budunosti ' proizlazi j edi no iz onog dijela filma kojem ste t renut no odluili posvetiti
panju. Vratite li film nekoliko prizora unatrag, svoju panju moete posvetiti ' prolosti'
i iskusiti ekvivalent putovanj a kroz 'vrijeme'. Ih moet e izabrati neki kasniji prizor i
Slika 34: 'Prolost', 'sadanjost' i 'budunost' na DVD-u.
Sve se dogaa u isto 'vrijeme'u (simboliki) razliitim
dijelovima istog 'diska', a zbivanja u jednom 'prizoru'
mogu utjecati na sva drugu. Tako 'prolost' moe
promijeniti 'budunost', a 'budunost' moe promijeniti
'prolost'
vidjeti ' budunost' . Vi ne ' idete' ni kamo,
promij enio se iskljuivo fokus vae
pozornosti . Isti je sluaj s mat ri ksom.
Pomiui svoju pozornost ini vam
se da se kreete kroz 'vrijeme' - ali
se, zapravo, ne kreete. 'Prolost',
' sadanjost' i ' budunost' razliiti su
dijelovi istog programa i svi se odvijaju
u istom ' vremenu' u koj em ovo itate,
a 'povijest' se moe promij eniti ba kao
to se i softver moe ponovno ispisati.
Holografska 'fotografija' moe imali
mnogo razliitih inter ferencijskih
uzoraka na istom otisku, i svaki se
moe razabrati promj enom kuta dodira
laserske zrake. Privid kretanja kroz
' vrijeme' pomal o j e nalik tome kada
mijenjate kut 'gledanja' svoje stvarnosti.
Takoer sam itao, ili uo od nekog, o
broj nim iskustvima gdje su ljudi neto
vidjeli, kao to je npr. zgrada, a kada bi se na to mjesto vratili, ak satima ili ponekad
mi nut ama kasnije, ona bi nestala. Nekako su bili pristupili drukij em dijelu programa.
Osjeaj prolaska ' vremena' lemelji se samo na gleditu promatraa. Kao to je i staknuo
Einstein, kada u neem uivate 'vrijeme leti', a kada sjedite na zubarskoj stolici ini vam
se da ' prolazi' j ako sporo. Kada ste u panici izgleda vam da vrijeme prolazi vrlo brzo, za
razliku od situacije u kojoj ste smireni. Sama injenica daj e vrijeme relativno u odnosu na
promatraa znai da vrijeme ne postoji. Ono je tek svojevrsna percepcija i nije 'stvarno'.
Nae umj etno krei rano sl ubeno ' vrijeme' povezano je s okretanj em Zemlje, pa kada
se ono promij eni, mijenja se i nae 'vrijeme'. U Americi, kada vozei se prijedete neku
od dravni h granica, moete ui u drugu vremensku zonu, a kada avi onom prijedete
Meunar odnu dat umsku liniju, istoga ste trena u dr ugome danu.
Vrijeme je privid, a ako pr i onemo uza nj na dubljoj razini stvarnosti ono moe oteati
nae svjesno povezivanje s beskraj nom svijeu, odnos no sa stanjem bezvremenosti. I
opet, moemo se prepustiti ljudskom ' vremenu' i unutar njega djelovati, pod uvjetom
da znamo kako je ono privid. Vjerovanjem da je vrijeme stvarno ostaj emo uz njega
prikovani, a sada smo u razdoblju kada se sve vie ljudi razbuuj e i nadrasl a privid
kojeg predstavlja 'vrijeme'. Kao to je napisao Eckhart Tolle, autor knjige Mo sadanjosti
(The Power of Now):
U ljudsku je psihu duboko usaen vremenski uvjetovan nain funkcioniranja
svijesti. Ali ono to ovdje nastojimo uiniti dio je duboke preobrazbe koja se odvija u
kolektivnoj svijesti Planeta i ire: buenje svijesti iz sna o materiji, obliku i zasebnosti.
Okonanje vremena.
Doj am kretanja j o je j edan privid, j er sve se to zbiva u naem mozgu. Kada u
virtualnoj stvarnosti igrate j ednu od oni h igrica s t emom utrke automobil a, vi
j ednostavno sjedite pred ekranom, a kree se trkau staza. Isti je sluaj s mat ri ksom.
Ponekad odlazim u stanja svijesti gdje vidim svijet kako se kree u moj em umu dok mi
tijelo stoji na mjestu. Tijekom tih iskustava igra u virtualnoj stvarnosti veoma je j asna.
Postoji pria o dva redovni ka koji raspravljaju o pomi canj u zastave na vjetru. Zastava se
mie", ree j edan. Ne, vjetar se mie", ree drugi. Trei, prolazei u blizini i uvi njihov
razgovor, ree: Zastava se ne mie. Vjetar se ne mie. Mie se va um" U filmovima
poput Matrixa ili Trinaestog kata ljudi su ' pri kopani ' u prividne stvarnosti preko svojih
mozgova dok nepomi no sjede na stolici ili lee na stolu. Isti je pri nci p na djelu u naoj
stvarnosti. Evo j o lude tvrdnje... ni sam prostor ne postoji. Znanstveni ci ma nije j asno
kako subatomske estice mogu t renut no j edna s drugom komuni ci rati na strahovitim
'udaljenostima.' Oni razmiljaju u okvirima prostora, a prostora zapravo nema. Slian je
sluaj s kapljicama vode i s oceanom. estice, u mnoini, ne postoje, osi m u nai nu na
koji ih u prividu doivljavamo. Sve estice su isto Jedno. One jedne s drugima ne moraju
komunicirati, budui da ove ' druge' ne postoje: one se ne kreu od j ednog mjesta do
drugog jer prostor ne postoji i zato ne mogu postojati nikakva 'mjesta'. Rije 'Utopija',
primj ereno, znai ' nepostoj ee mjesto', onkraj privida vremena i prostora. U j ednoj
staroj pjesmi se kae: Svugdje si i nigdje, duo, eto gdje si." Super Hol ogram, naizgled,
zauzima prostor, te govori mo o ogr omnom prostoru, ali to je hol ogram i stoga to nije
mogue. Ako prostor ne postoji, kako nam se to onda ini da kroz njega putuj emo? 1
opet, to je opsjena koju nae tjelesno raunal o dekodi ra za nas te mi putuj emo kroz
prostor" iskljuivo kao elektrini signali i nterpreti rani od strane mozga. Beskrajnost i
glavica pribadae su u stvari isti jer sve je Jedno - ocean. Pjesnik William Blake sjajno je
preni o tu istinu o vremenu i prostoru napisavi:
Vidjeti Svijet u Zr ncu Pijeska
I Nebo u Divljem Cvijetu
Drati Beskrajnost na dl anu ruke
I Vjenost u j ednome satu
Kada sve to postane vaa stvarnost dokidaju se svi 'apsoluti', ogranienja ili dogme,
ostaje jedino. . . cjelokupna mogunost: Vaa panja moe doivljavati j ednu mogunost,
ali u istoj ' bezvremenosti' , u istom SADA, vi ste cjelokupna mogunost.
Vi ste 'ovdje' / 'ondje'. Vi ste sve ;' nita. Vi ste svugdje i nigdje. Vi jeste i niste. Vi
budete i ne budete. Vi moete / ne moete. To je / nije. I vi ste sve mogunosti i zmeu
toga. Jedan ovjek koji je proao kroz iskustvo blizu smrt i opisao je to je vidio nakon
skidanja filtra percepcije. Govori o je o vienju panoramskog promatranj a ivota":
... sve od poetka, moje roenje, moji preci, moja djeca, moja ena, sve se pojavilo
istovremeno. Vidio sam sve u vezi sebe, te u vezi svakoga iz mog okruenja.
Vidio sam sve to su mislili tada, to su mislili prije, to se dogaalo prije, to se
dogaalo tada. Vrijeme ondje ne postoji, nema slijeda dogaaja, niti ogranienja
udaljenosti, razdoblja, vremena, prostora. Mogao sam biti svugdje gdje sam elio
biti, istovremeno.
Tijekom svih ovih godi na sve sam te stvari naglaavao u svojim knjigama. Put em
manipulacij e ovoga 'svijeta' kodi rani smo osjeajem ogranienja i vremena (' ogranienog'
vremena, kakvim ga mi doivljavamo). To su prividi osmiljeni zato da nas zatoe i
hipnotiziraju unut ar amnezije ograni ene percepcije. Oni koji su ' umrl i' a pot om se
vratili i ispriali svoju priu znaajno dopri nose ruenju zidova represije. Oni su vidjeli
ono to ni s mo smjeli znati da postoji. Kada ljudi kau da je ovo ili ono nemogue
ui ni ti " oni u stvari kau: Ja ne vjerujem daj e to mogue uiniti". Sve je mogue uiniti,
ali da bi smo oslobodili taj neograni eni potencijal mor amo razbistriti svoje umove i
rijeiti se osjeaja ogranienja. Osjeaj tipa ja to ne mogu" postaje iskustvo tipa ja to
ne postiem".
Viestruki interneti
U istom prostoru u koj em emitira na beini matriksov ' i nternet' nalaze se bezbrojni
drugi interneti ili televizijski kanali" na razliitim val ni m dui nama. Prosvjeeniji
znanstvenici nazivaju ih paralelnim univerzumima". To su sve nai potencijalni
' domovi' kada se naa svijest povue iz tjelesnog raunal a u t renut ku takozvane 'smrti'.
Kada se preki ne veza s tim raunal om prekida se i veza s ovom frekvencijskom razi nom
beinog interneta ili matri ksa jer ga mi doivljavamo, i uskl auj emo se s njime, preko
DNK pri mopredaj ni ka. Tako se osl obaamo ove energetske gustoe te se oslobaa
mnogo vie naih potencijala. Sjetimo se kako j e nizozemski kardiolog Pi m van
Lommel , provodei opi rnu studiju o iskustvima na rubu smrti , rekao da u trenutku
pri vi dne smrt i ... ti ljudi ne samo da su svjesni, njihova je svijest ira no ikad prije".
Ti drugi interneti gdje naa svijest u ovoj stvarnosti moe 'otii' nakon ' smrti' druge su
frekvencijske razi ne istog matriksa kroz ije iskustvo prol azi mo - drugi kompj utorski
programi . Matri ks je postao stupica za veliki dio svijesti, vibracijska muhol ovka u kojoj
se ona ' kree' i zmeu razliitih razina matriksa mislei daj e 'slobodna'. Moda j e matri ks
osmiljen kao stupica ili neka sila samo mani pul i ra nekom bezazl enom tvorevi nom.
Ti drugi ' i nterneti ' su neke od valnih duljina na koje se podeavaju vidovnjaci kada
kontaktiraj u s premi nul i ma, a ini se da mnoge od tih komuni ci raj ui h ' dua j o uvijek
vjeruju u svoje zemaljske religije i j unake. Njihova je svijest toliko proeta vlastitim
iskustvom 'ovdje' da oni i dalje vjeruju u iste stvari. Kao to sam mnogo put a rekao:
smrt ne lijei neznanje. Osi m toga, ti drugi beini interneti esto su, na internetskoj
vezi", tako blizu ovog i nterneta da se od njega ne razlikuju mnogo osim to su svjesni
da postoje viestruki svjetovi. Mnogi od njih jo uvijek su j edan oblik 'fizikalnosti', iako
drukije frekvencijske gustoe.
I mamo kranske stvarnosti poslije smrt i " te musl i manske, idovske i hinduistike
stvarnosti u koj ima premi nul i manifestiraju rajeve i paklove vlastitih vjerovanja.
Vjerovanje manifestira stvarnost ne samo ovdje nego i svugdje drugdj e. Kada se ta
svijest - ograniena svijest unut ar svoje percepcije mogunosti - vrati u ovu stvarnost,
to nazi vamo ' reinkarnacijom' . Po meni , ideja o t ome da mor amo ivjeti mnogo razliitih
ivota kako bi smo uili i razvijali se do stanja ' savrenosti' bedastoa je nevi eni h
razmjera. Mi ve jesmo cjelokupna mogunost - i to sveznajua - i to bi smo onda
uope mogl i ' nauiti' ? Umjesto toga, mor amo se prisjetiti onoga to s mo oduvijek znali
ali smo j ednost avno zaboravili, te s mo navedeni da to zaboravlj amo od strane oni h to
manipuliraj u mat ri ksom.
Zadrana panja
Na kraju se sve svodi na panju i usredotoenost. Zamislite neograni eno energetsko
polje. Ondj e sve moemo vidjeti kao cjelovito 'Jedno', i tada se povezuj emo beskraj nom
svijeu, barem intelektom. Kako biste rairili iroku lepezu njenih bezgrani ni h
potencijala i spoznaja morat e postati beskrajna svijest u svakom valu i estici svoga
bia, a matriksova tvorevina u svim svojim oblicima ini to pravi m izazovom. Makar i
intelektualna svjesnost o beskrajnoj mogunost i ipak je kakav-takav poetak. S te toke
gledita moete sagledati iru sliku" i neete biti uhvaeni u mreu kruti h, kratkovi dni h
sustava vjerovanja. Meut i m, ako je vaa pozornost uhvaena u zamku krutog uvjerenja
unutar beskonane svijesti vi stvarate podsvijet u koj em sve vidite kroz naoale vlastitog
uvjerenja. Sve druge mogunost i bivaju tada iskljuene put em energetskog plata, ili
vatrozida, kojeg stvara vae uvjerenje. To je ona spomenut a 'ahura'. Kao to se kae,
energija tee onamo kamo je panja usmj erena, a podsvjetovi uvjerenja i ogranienja
koje je stvorila panja upravljaju, u ovoj stvarnosti, gotovo svima. Dogaa se to i na
drugi m razi nama matriksa. Uvjerenja mogu biti razliita, esto tek neznat no razliita,
ali ukoliko su kruta i nefleksibilna onemogui t e percepciju beskrajne svijesti. Kada
gledam televizijske vidovnjake na djelu kako komuni ci raj u s premi nul i m blinjima
pojedini znaju biti prilino dojmljivi, utoliko to se informacije koje iznose nisu mogl e
saznati ni na koji drugi nain. Meut i m, te se komunikacij e sastoje od poruka o t ome
treba li netko prihvatiti ponueni posao, vodi li se dovoljna briga o maki, kada e
taj i taj posjetiti ujaka Freda i slino. Nikoga jo ni sam uo da dolazi s one strane i
kae: Ma, sve je to privid, mani pul i rana igra, ne uzimajte je zaozbiljno." Ni sam j o
uo da bi neki premi nul i kranin, idov, musl i man ili fundus uspostavio vezu i rekao
svojim roacima: Ne tratite vrijeme slijedei religiju - sve je to glupost". O ovom svijetu
veinom govore kao da je 'stvaran', j er su j o uvijek zaglavljeni u matriksovoj kutiji.
Jedino su na drukijoj vibracijskoj razini matriksa, i nita vie. Filmska trilogija Matrix
briljantno je ilustrirala pri vi dnu stvarnost krei ranu raunal om, ali je ivot izvan matri ksa
prikazala kao stvarni svijet". Stvari ipak tako ne stoje, te bih preporui o film Trinaesti
kat kako biste dobili vizualni doivljaj onoga to smat r am pri vi dni m stvarnosti ma
unutar pri vi dni h stvarnosti. Oni koji odlaze odavde s j o neokrnj enom svjesnom vezom
sa svojom beskraj nom svijeu mogu prenijeti svoju toku vienja na vie ravni svijesti,
daleko izvan pri vi dni h matriksa i frekvencijske gustoe u kojima se sve doivljava u
okviru dijelova i podjela. Vaa panja odreuj e vae vibracijsko stanje te da li ete prijei
do vie svijesti ili ete ostati unut ar frekvencijske gustoe matriksovih ' i nterneta. U
drevnom j e Egiptu vladalo vjerovanje da se mrt vi odvode do dvorane prosudbe" gdje
se njihovo srce vae na vagi gdje je protuuteg j edno j edi no pero. Tek ako bi srce teilo
manje od pera ' premi nul i ' bi bio odveden do Ozirisa, boga zagrobnog ivota.
Bude li teilo vie, vjerovali su oni, tada e morat i ostati u ' Duatu' , odnos no onome
to bih nazvao ' dualnou' , carstvu polariteta - matri ksu. Taj egipatski mit simboliki
ilustrira lake ili gue stanje energetskog polja premi nul e osobe, i me vladaju njezina
uvjerenja i nain na koji je fokusirana njezina pozornost. U svakom sluaju, svi mi i mamo
vjeni ivot i i mamo nad njime kontrol u. Samo se mor amo probudi ti i prisjetiti.
Tek kada neka vidovita osoba ili ' kanal' bude u stanju stupiti u vezu s carstvima
svijesti izvan raunal ne tvorevine, ili matriksa, mogu je pri stup informacij ama o
t ome to se doista zbiva. To je razina beskrajne svijesti koja je onkraj privida vibracija,
polariteta i 'oblika. Ondj e se sve doivljava kao Jedno, t amo nema vibracija, samo
blaeni mir. j ednota je, kao to sam taj izraz sugerira - Jednota. Ona nema dijelova ili
polariteta te stoga ne vibrira. Kao i mnogi drugi, i sam sam doivio takvo stanje. Oni
to nazivaju ut i hnul i m srcem ili stanje neopisivog mi ra i blaenstva. Kada se podi gne
veo razdvoj enosti mi smo upravo to - mir, blaenstvo, ljubav. Kao to je naslov moje
pr et hodne knjige govorio: Beskrajna ljubav j edi na je istina - sve ostalo je opsjena.
Mi rnoa beskrajne svijesti doivljava se kao tiina jer nema nita za rei. Da bi dokuila
neke stvari" njoj ne treba zamor no klepetanje misli i emocija. Ona ve zna. Put em
rijei ili ak misli nikada se neemo povezati s beskraj nom svijeu. Spoznat emo je
samo kroz tiinu koja obuhvaa sve, a sl obodna je od poj edi nane panje. Rijei i misli
sredite su panje, a j edi no tiina moe vidjeti i znati sve. i vi mo u svijetu koji iznalazi
bezbroj naina ispunjavanja tiine nevanom bukom, pri om i magnet i ma za panju.
Ne dogaa se to sluajno ve smiljeno i proraunat o.
Matri ks je vibracijska tvorevina, a da bi neto vibriralo pot rebne su dvije toke
i zmeu kojih e doi do titranja. Da bi postojao, matri ksu treba pol arnost. i vi mo u
svijetu pol arnosti koja djeluje na svakoj razini, a manifestira se kroz podjele i sukobe u
podruj i ma poput religije i politike. I j edno i drugo vibracijske su tvorevine u kojima su
krajnosti polariteti i zmeu kojih se tvorbe - religija, politika ili bilo to drugo - mogu
uobliiti titranj em. Razlog zbog kojeg se, na primjer, religije i politiki sustavi i stranke
ponaaj u te djeluju na sutinski isti nai n je taj to su to polariteti i izraaji iste vibracije.
Uzmi mo primj er komuni zma (lijevi polaritet) i faizma (desni polaritet). Nazivaju se
razliitim i meni ma, ali oboje ukljuuju isto centralizirano upravljanje, vojnu di ktaturu
i koncentracij ske logore. Izmeu te dvije pol ari tetne kraj nosti i mate stvari kao to
su ' demokracija' i ' liberalizam' na istoj politikoj vibraciji, i oni su, takoer, prirepci
central iziranog upravljanja i diktature, uz vojsku koja, na koncu, stoji na raspolaganju
da to i provede. Oni samo bolje skrivaju di ktaturu j er su udaljeniji od polariteta kod
kojih je sve krue i oitije. Bio sam lan britanske Zelene stranke koja bi trebala biti
'drukija', ali njihovi politiki kadrovi ponaali su se isto kao i njihovi kolege u drugi m
st rankama j er su pri kopani na istu politiku/vibracijsku tvorevinu.
Stvarnost muholovke
Sve je, na kraju krajeva, izraz beskrajne svijesti, ak i ono to ne vjeruje u beskrajnu
svijest. Sve je svijest koja stvara zbilju put em imaginacije. Vjerovanje je oblik mate na
naj niem stupnju mogunosti . Ako sada neto zamislite to e se, u vibracijskoj ravni
u kojoj va um djeluje, i stvoriti. i ni mo to u snovi ma kad naa mata nesput ana leti
onkraj granica tjelesnog raunala. Nai snovi obuhvaaju naizgled 3D 'vrstu' stvarnost,
a kada nam se u t om snovi tom stanju dogode neke neugodne stvari mi se j ednostavno
pr obudi mo.
U snu moemo pasti s litice a da ne ' umremo' . Svjesnost ne moe 'umrijeti',
samo moe zamisliti da umi re. Charl es Tart, profesor psihologije na kampusu Davis
Kalifornijskog sveuilita, zamolio je dva vjeta hipnotizera, Anne i Billa, da j edno
drugo hipnotiziraj u. Nastoj ao je sinkronizirati njihove dvije hi pnoti ke stvarnosti, to je
i uspio. Njih dvoje, oboje studenti zavrne godi ne fakulteta, zatekli su se kako doivljavaju
isto ' mjesto' - prekrasnu plau i ocean. Zaj edno su plivali, prouavali iste kristalinske
stijene i 'priali' j edno drugome, iako u toj stvarnosti, odakle ih je promat rao Tart, nisu
govorili. Kasnije su se prisjeali kako je taj hi pnoti ki san bio isto tako ' stvaran' kao i
njihovo iskustvo u budnom stanju", a obuhvaao je osjete iz domene pet osjetila, iako je
njihov hipnotiki svijet bio podatnij i i manje gust od ovog. Tijekom svoga iskustva esto
bi zaboravili manifestirati tijela za sebe, te su lebdjeli uokol o imajui samo glavu i lice.
Jednom prilikom kada j e Bili zamolio Anne da mu da ruku, ona j e ' ruku' moral a stvoriti
'mislima'. Zanimljivo, najblie psihol oko stanje hi pnot i kom je budno stanje i, uistinu,
nema razlike i zmeu sna tijekom spavanja i ovog sna kojeg sni vamo u ' budnom' stanju,
osim to potonj eg uzi mamo za ozbiljno; a ono u to vjerujemo to i doivljavamo. Ili,
rijeima pisca Edgara Alana Poea: Sve to vi di mo i kakvi se i ni mo tek je san u snu"...
hologram unutar hol ograma.
Zatoeni smo u zatvoru uma, a na zatvorski uvar je vjerovanje. Ono to vjerujemo
mi stvaramo i doivljavamo. Svi zakoni fizike i ' znanosti ' temelje se na ogranienj ima,
a to su prividi. Njima s mo podl oni jer smo programi rani da u njih vjerujemo, a ljudi
u redovima programi rani h vlasti neprestano nas poti u da u njih vjerujemo. Ono to
nazivamo ' udima' j ednostavno je sposobnost da nae stvarnosti iskljuimo iz vjerovanja
u te iluzorne 'zakone'. Kada ni su vaa stvarnost, ne mogu biti ni vae iskustvo. Hodat e
li preko vrueg ugljevlja u uvjerenju da ete se opeci, tako e i biti, Ali ako ukl onite
to vjerovanje iz vae stvarnosti moi ete to uiniti a da se ne opeete, kao to vi di mo
u sluaju hodaa po vatri". Nema tu nikakvog uda, samo obustave ograniavajueg
vjerovanja, prokletstva koje nas dri u suanjstvu. O t ome tko smo mi i naravi stvarnosti
iscrpno piem u knj igama Prie iz vremenske ome i Beskrajna Ljubav jedina je istina
- sve drugo je opsjena. Znanj e j o uvijek kola izvan ut abani h staza i ne moe se unititi
usprkos svih nastojanja sile koju u sada poeti razotkrivati. No ono se u pot punost i ,
i esto zlonamj erno, zatakavalo ti suama godi na u naoj koncepciji 'vremena', kako
bi se ljudi drali u neznanj u o t ome tko su i gdje su. ak i danas veina ljudi mora
to znanje traiti ili sluajno na nj naletjeti, iako bi ono trebalo biti bj elodano svima
dostupno. Zato se o nj emu ne poduava u kol ama i na sveuilitima, niti se ono, kao
to bi logino trebalo, ne emitira na televiziji i na radiju? Zato se ova spoznaja, koja
bi nas oslobodila privida i ogranienj a materije, ne nalazi na prvoj liniji 'obrazovanja',
'znanosti', ' medicine' i medija?
Odgovore na ova pitanja potrait emo u sljedeem poglavlju. Dr' te se i veite
pojaseve.
Zabranjeno znanje
Ako sloboda ita znai onda je to pravo da se ljudima kae ono to ne ele uti.
George Orwell
Svaka stvarnost je san, ali i zmeu sl obode da sanj amo togod elimo i stanja u kojem
s mo mani pul i rani da sanj amo stvarnost koju je proizveo netko drugi kako bi nama
upravljao postoji bitna razlika. Snovi tada mogu postati nona mora. Ovdje u razotkriti
kako nam je otet na naizgled stvaran san i kako prozreti njegovu patvorenost.
I opet, radi j ednostavnosti i lakeg praenja teksta, koristit u jezik ' vremena' i
dobro poznat i h poj mova, ali ono to u opisati tek je j edna stvarnost u kojoj je zatoen
ljudski um. Isti ' prostor' s ovom stvarnou dijeli i cjelokupna mogunost , a ovo je j edan
televizijski kanal " unut ar te beskrajne cjeline. Potrebno j e takoer imati na umu da
je vrijeme privid na ovom 'kanalu', te da 'povijest', ili nau percepciju povijesti, mogu
mijenjati oni koji manipuliraj u ' matri ksom' ako odlue ispoetka ispisati program.
Nekoliko udaraca po simbolikoj tastaturi, klik mi em i, hej, upravo s mo doli do
nevjerojatnog otkria i spoznaja o naoj povijesti! Takva je pri roda privida - to je
'stvarno', a to nije? Odgovor: nita nije 'stvarno', osi m u naoj percepciji iskustva. Dakle,
ovo je pria o naoj percipiranoj stvarnosti, ali, zbog njezine il uzorne naravi, j o uvijek
postoji mnogo toga to ne znamo, a trebali bi smo saznati.
Ljudima upravlja njihova povijest, ili, bolje reeno, njihova percepcija povijesti.
Kao to je rekao George Orwell u svojoj zapanjujue proroanskoj knjizi 1984.: Onaj
tko kontrol i ra sadanjost kontrolira i prolost. Onaj tko kontrolira prolost kontrolira
i budunost". Kontrolirate li zapisivanje povijesti kontrolirat ete percepciju o tome
odakl e s mo doli. To, pak, postaje koordi nata toke na kojoj se nal azi mo a, kada ju
proj iciramo naprijed, to postaje perci pi rana poetna toka za odl azak na mjesto
na koje treba stii. Jedan od glavnih temelja svjetske zavjere jest ' prodavanje' lane
verzije povijesti i ivota ljudima, j er odatle mogu proizai svi drugi oblici nadzora. Na
primjer, j edi no ako prihvatite slubenu verziju dogaaja od 11. rujna prihvatit ete
korjenito zatiranje osnovni h sloboda u svrhu borbe protiv terorista" koji su navodno
odgovorni za to nedjelo. Kada znate da j e slubena 'povijest' o i l . rujna 2001. la vae
se vienje sadanjosti i budunosti uas mijenja. Ako vjerujete da smo na vrhuncu
ljudske 'evolucije' i znanja i da nama vladaju nasumce odabrani ljudi koji su doli na
vlast vlastitim nastojanjima, dananji svijet i smjer u kojem valja ii vidjet ete u sasvim
odreenom svjetlu.
Ako pak znate da ovjeanstvo kontroliraju i manipuliraj u meus obno kriane
krvne loze (raunal a sa specifinim kodovi ma) stare barem nekoliko tisua godina i
da to genetsko pl eme postavlja vlastite ljude, svoje mari onete, na pozicije vlasti vae
gledite o sadanjosti i onome to treba poduzet i bit e sasvim drukije.
Kada kontrolirate povijest kontrol irate i ono to ljudi vjeruju da se o povijesti
znalo. To je kljuna stvar. Da biste kontrolirali i zbunili stanovnitvo trebate sprijeiti da
saznaju tko su i gdje su - to je znanje staro tisue godi na i vie. Prepravljanjem povijesti
moete izbrisati napr edno znanje drevni h naroda - spoznaje o koj ima sam govorio u
prva dva poglavlja - i zamijeniti ih mani pul i ranom stvarnou preko dva spomenut a
i nstrumenta programiranj a uma: ' znanosti' i religije. To se moe postii prikazivanjem
drevnog svijeta kao sasvim pri mi ti vnog i iznoenj em lane prie o 'evoluciji' znanja do
dananjih dana. Ti me se usauje la o tome kako suvremeno drutvo ima vrhunske
spoznaje, daleko napredni j e od oni h iz pri mi ti vne 'prolosti', iako je, u stvari, temelj no
znanje o prirodi ivota i stvarnosti sustavno pri kri vano i bri sano iz povijesti kako
bi se ljude zadralo u ropstvu i neznanju. Slubenu sam povijest detaljno ospori o u
drugi m svojim knjigama pa ovdje neu sve to ponavljati, ali neophodno je ukratko, u
glavnim crtama, izloili skrivenu povijest ukoliko dananj e dogaaj e elimo sagledati
u njihovom pravom svjetlu. Kako se kae, prel azim na stvar, bez okolianja. Barem na
jednoj razini ovjeanstvom vladaju krvne loze proistekle iz krianja i zmeu ljudske i
vanzemaljske, ili meudi menzi j ske, rase. Neke od njih uzimaju gmazovsko oblije, iako
ima i drugi h. Da, svjestan sam da e veini ovo zvuati sul udo, ali ako ste pri pravni uti
ono to elim rei, ili ste proitali detaljne povijesne prikaze u ostalim moj im knjigama,
naizgled besmislene stvari uskoro e postati manje besmislene. Naposljetku, kako se
budu odmatali slojevi informacija ono to sugeriram prua logino objanjenje ne samo
za proturjeja i ' zagonetke' prolosti, ve i za lud i pri vi dno neobjanjiv svijet u kojem
danas ivimo. Jamstvo toga je ogroman, sve vei broj ljudi koji postaju otvoreniji prema
ovakvim podaci ma. Dakle, istraujui zavjere od poetka 1990-ih i proputovavi vie od
etrdeset zemalja u potrazi za istinom, ovo je povijest za koju smat ram da je sustavno
zatakavana. Vie izvora i poj edinosti o t ome moete pronai u moj i m knjigama Najvea
tajna, Djeca Matriksa i Prie iz vremenske ome.
Skrivena povijest
Prije 13.000 godina - moda neto manj e - postojalo je j edno gl obal no drutvo s
j edni m j ezikom koje je izraslo iz naprednog znanja daleko savrenijeg od svega to
danas, u javnoj domeni , znamo. Taj je jezik i zvorno bio telepatija, a ne rijei, j er su ljudi
mogli komuni ci rati izravno umom, bez pot rebe za ' posredni kom' kojeg nazi vamo jezik.
Kasnije se razvio govorni jezik iz kojeg proizlazi dananj e mnot vo jezika. Praktiki
svako drevno drutvo ima svoju verziju prie o Kuli babilonskoj " kada je 'Bog', ili
zapravo 'bogovi', natjerao ljude da govore razliitim j ezicima kako bi omeo njihovu
komunikacij u. Uvoenj em jezika umjesto telepatije ljudi su ukotvljeni j o dublje u
stvarnosti pet osjetila, budui da su rijei pojave iz sfere pet osjetila, a zbog mnot va
jezika postalo je nemogue komuni ci rati kao prije. Oni koji prouavaju rijei iz ove
perspektive mogu prepoznat i j asne naznake o i zvornom jeziku iz kojeg su nastali svi
ostali. Jedan od njih j e moj veliki prijatelj Credo Mutwa, aman iz pl emena Zulu. On
oboava istraivati rijei i njihovo podrij etlo te s i zvanrednom l akoom moe odverglati
razliite rijei na razliitim jezicima.
Rekao mi j e da mu je, putujui svijetom i upoznaj ui domor odake pot omke drevni h
naroda, postal o posve j asno da naa j ezina raznolikost ima j edinstven izvor. Premda j e
on Zul u iz June Afrike kae daj e razumi o otprilike tri od svakih pet rijei naroda Hopi
kada je neko vrijeme proveo s nj ima u Arizoni. Ista se stvar dogaal a gotovo svugdje
kamo j e iao zbog j edi nstvenog izvora jezika.
Meut i m, ova tema ovdje ne staje. Diljem svijeta nal azi mo ' zagonetne' graevi ne
podi gnut e prije vie tisua godina koje ' primitivni' narodi ni kako ni su mogli projektirati
(slika 35). Neke od njih ak nadilaze mogunost i dananj e tehnologije. U Baalbeku,
sjeveroistono od Bejruta u Libanonu, tri masi vna komada kamena, od kojih svaki tei
800 tona, pomaknut a su najmanje pola ki l ometra i postavljena visoko gore na j edan
zid. To je uinj eno tisue godina prije Krista. Drugi blok u blizini tei 1000 tona, to
je teina nekoliko jumbo jetova. Kako je to bilo mogue? Slubena povijest ne eli se
baviti takvim pitanjima, strahujui od toga kamo bi j e sve to mogl o odvesti. U Peruu
i mate drevne hramove i druga mjesta sagraena od kameni h blokova tekih 440 tona,
a tik preko granice u Ti ahuanacu u Boliviji blokovi teki 100 tona spoj eni su met al ni m
kl emama. Procijenjena starost tog mjesta je nekih 11.000 godina. U Peruu, osi m toga,
postoj e zagonetne linije u Nazci ucrt ane kada su drevni ljudi sastrugali gornju povrinu
tla i spod koje se pokazala bijela podpovri na. Tom su met odom nainili nevjerojatne
prikaze ivotinja, riba, kukaca i ptica. 'Slike' su i zraene povlaenj em s amo j edne
nepreki nut e linije, a neke su viene u cijelosti tek poslije 1939. godi ne kada su ljudi
poeli prelijetati to podruj e. Naime, vidljive su u cijelosti tek na vi si nama od 300 do
600 metara. Tijekom ekspedicije na visoravan Marcahuasi sjeveroistono od Lime u
Peruu pr onaene su isklesane stijene starije od 10.000 godina, a ukljuuju skulpture koje
prikazuju ljude i ivotinje, od kojih veina ne potjee iz Perua. Meu njima su pol arni
medvjed, mor, afriki lav, pingvin i stegosaurus. Di nosauri su znanosti bili nepoznati
sve do 1880-ih godina, a stegosaurus je otkri ven tek 1901. Znanj a nuna da stvaralaka
uda poput Nazce, Baalbeka, Velike pi rami de u Gizi i drugi h udesni h tvorevina budu
i zgraena s takvom preciznou te u takvi m razmj eri ma dola su od j edne napredne
vanzemalj ske/meudimenzij ske rase ili rasa koje su, u drevna vremena, ivjele meu
primitivnijim, irim slojevima stanovnitva.
Kao to u novije vrijeme pokazuj u televizijski dokument arci , te i zvanredne drevne
graevine, hramovi , krugovi od kameni h blokova i samostoj ee kamenj e nisu poravnati
samo sa Suncem, Mj esecom i odreeni m zvj ezdanim sustavima - isto su tako precizno
poravnati u meus obnom odnosu diljem Planeta. Graevi nske tehni ke i njihov
oblik esto su bili istovjetni na razliitim st ranama svijeta, a u njihovoj geometriji i
proporcij ama skrivaju se broj ani sustavi fi, pi, Fibonaccija i sustav zasnovan na broju
60 koji je podrobni j e izloen u knjizi Kako smo stvoreni Williama Neila.
Pri gradnji svojih fantastinih zdanja kao to su pi rami de, Baalbek, Stonehenge
i njima slinih t akoer je koriten granit ili pjeenjak koji su puni kristala kvarca.
Pronaeni su golemi grani tni kipovi koje dananj a dlijeta, ak i ona posebno vrsta i
naotrena, ne mogu zarezati. Kako su ih onda isklesali ' primitivni' narodi iz davnina?
Godi ne 1885. u sreditu j ednog bloka ugljena u Austriji pronaena je preci zno
obraena i oblikovana met al na kocka. Na temelju starosti tog ugljenog sloja ispada daj e
izraena prije 300.000 godina. Godi ne 1844. u Rutherford Millsu u Engleskoj pronaen
je komadi zlatne niti usaen u sredinu stijene debele dva i pol metra, ija se starost
procjenjuje na 60 milijuna godina. U drevni m egipatskim grobni cama pr onaene su
elektrine baterije, a otkrivene su i pretpovij esne ivotinjske kosti u kojima se nalaze
meci. Slubena verzija povijesti ista je glupost. Poemo li vremenski dovoljno unatrag
mogli bi smo otkriti da drutva nisu bila izolirana i meus obno odvojena. Postojalo je
globalno drutvo kont rol i rano od strane ' bogova i predstavni ka ' bogova' - bia koja su
tehnoloki bila i zuzetno razvijena u usporedbi s gl avni nom ovjeanstva te popri l i no
naprednij a od naeg dananj eg drutva, ili su barem imali naprednij u tehnologiju od
one koju smij emo vidjeti na javnoj sceni. Kao to je autor i istraiva daleke i drevne
povijesti pukovni k James Churchward napisao:
Civilizacije su se raale i nestajale, da bi potom bile zaboravljene. Nema nieg novog
pod Suncem. Ono to jest, ve je bilo. Sve to uimo i otkrivamo postojalo je prije;
nai izumi i naa otkria samo su ponovljeni izumi i ponovljena otkria.
Rekao bih da je ovo, barem dj elomino, vremenska oma, DVD, koji se stalno
iznova prikazuje. Diljem svijeta bezbroj je legendi i opisa nekakvog Zlatnog doba", koje
je uni teno katakl i zmom i ovjekovim padom". Drevni grki pjesnik Hesi od opisao je
svijet prije ' pada:
Ljudi su ivjeli poput Bogova, bez poroka ili strasti, bez potitenosti ili muke. U
vedrom druenju s boanskim biima, provodili su dane u spokoju i radosti, ivei
zajedno u savrenoj ravnopravnosti, zdrueni uzajamnim povjerenjem i ljubavlju.
Zemlja je bila ljepa negoli je danas i spontano je raala obilnim i raznolikim voem.
Ljudska bia i ivotinje govorili su istim jezikom te su meusobno razgovarali
[telepatija]. U dobi od stotinu godina mukarci su smatrani obinim djearcima. Nije
ih morila nemo poodmakle dobi, a kada su prelazili u sfere onog drugog, boljeg
ivota, dogaalo se to tijekom mirnoga sna.
U takvom bi smo svijetu mogli ivjeti i danas da nije manipulacij e koju u sad
razotkriti. Takvom emo se raju vratiti j ednom kad u ovoj stvarnosti iskorij enimo
neznanj e o bitnim stvarima.
'Bogovi'
Napredno znanje na koj em j e to gl obal no drutvo poivalo dolo j e od onih koje emo
nazvati vanzemalj cima, ili oni h koje bih radije nazvao ' meudi menzi onal ci ma' . Bili su to
ljudi sa zvijezda (Hesiodova boanska bia" iz gornjeg odl omka), i bar em su se neki od
njih mogli kretati i zmeu dimenzija, pojavljujui se i nestajui pred ovjekovim oima.
Svako drevno drutvo ima o njima vlastite mitove i prie pod razliitim nazivima, a njihov
izgled i sposobnosti omoguili su da ih zemaljski ljudi doivljavaju 'bogovima'. Tijekom
1930-ih ameriki i australski pri padni ci oruani h snaga slijetali su svojim avionima u
zabite dijelove Nove Gvineje, nosei svojim postroj bama nami rni ce i opremu.
Lokalni stanovnici, koji nikada prije nisu vidjeli zrakoplov, mislili su da su vojnici
bogovi te su ovi postali sredite njihovih religijskih vjerovanja. U drevnom bi svijetu
takva situacija bila jo ekstremnija, ukoliko bi dola napredna bia s drugi h planeta,
zvijezda ili dimenzija, sa svojim leteim napravama koje su bile naprednij e od svega
i me raspolau (barem slubeno) dananj e vojne snage.
Ti ' bogovi' razliitog oblija - neki su izgledali vrlo slino nama, a neki pak
sasvim razliito - kriali su se sa zemaljskim ljudima te su nastale arolike rase kakve
danas poznaj emo. U njih su usaivali vlastite genetske kodove koji su ih povezivali s
lj udskim krvni m lozama. Dogaaj e opisuj em u stvarnosti pet osjetila, to se odraava
i u kori t enom jeziku, ali vano je ne izgubiti iz vida prva dva poglavlja jer stvarnost
pet osjetila je privid koji postoji samo u 3D obliku u mozgu. Kada govorim o krvni m
lozama zapravo govorim o kompj utori ma i kompj utorski m programi ma koji nose
vibracijske i matemati ke kodove ljudi i raznorazni h 'bogova'. ' Krianje je drukiji
nai n da se kae skidanje informacija sa dva tvrda diska DNK na trei". Mnogo je
'ljudskih' kompj utorski h programa odavno zaboravljeno i mnogo je verzija planeta
Zemlje" na razliitim frekvencijama, ali ja u se pozabaviti pri om o krianju ' bogova
i ljudi poznati h pod nazi vom homo erectus kako bi se dobi o homo sapiens. Pot om su
uslijedila daljnja 'poboljanja' kako bi se stvorio dananji homo sapiens sapiens. Meu
ti m ' bogovima' u ovom je krianju sredinju ulogu imala gmazovska rasa, neki kau sa
zvjezdanog sustava Draco (odatle i izraz ' drakonski' ), a ini se da je odreenu ulogu
igrala i ishodina rasa visokih, plavokosih, plavookih vanzemaljaca koje istraivai
NLO-a esto nazivaju 'Nordijcima', a ija je genetika (kompj utorski softver) takoer
pri dodana ovoj mjeavini. Povremeno, Nordijci su imali i crvenu kosu i zelene oi, a
vladajue krvne loze dananjice opsj ednute su (ni mal o sluajno) geneti kom koja raa
plavokosim, plavookim ljudima, a zanimaj u ih, u neto manjoj mjeri, i crvenokosi ljudi.
Credo Mutwa, aman pl emena Zulu, rekao mi je da se u Africi ' Nordijci' nazivaju Mzungu
te da su drevni narodi tog konti nenta za njih znali. Rekao je da su pl emenski narodi ,
kada su bijeli Europljani prvi put stigli u Junu Afriku, mislili da se vraaju Mzungu, pa
su ih tako i nazvali. Sada je procijenjeno da se homo sapiens, spoznajui ovjek", prvi
put pojavio prije vie od 200.000 godina, to se podudar a s razdoblj em navedeni m u
drevni m opi si ma vanzemaljskih programa krianja, to u ubrzo podrobni j e objasniti.
Rebecca Cann, docenti ca genetike na Sveuilitu Hawaii, bila je suautorica
istraivanja iz 1987. godi ne objavljenog u asopisu Nature gdje iznosi pretpostavku da
su dananji ljudi potekli od j edne j edi ne majke koja je ivjela u Africi oko 200.000. g.
pr. Krista. Poveznicu je pronala, kako kae, kroz mi tohondri j sku DNK koja se prenosi
enskom linijom. Ovo je ljude, posve razumljivo, nagnal o da se zapitaju je li ta j edi na
majka mogla biti biblijska Eva koja se nalazila u Rajskom vrtu s Adamom i zmijom,
simbolikim pri kazom gmazovske rase. Knjiga Postanka je prijepis daleko starijih
izvjetaja Sumerana koji su ivjeli na podruj u dananj eg Iraka od oko 4000. do 2000. g.
pr. Kr. Biblijski navodi o ' Bogu' (j ednina) pogreno su prevedene rijei koje oznaavaju
'bogove' (mnoi na), a ti ' bogovi' i sinovi bogova" bili su vanzemaljski krianci. Iznosi m
nekoliko primjera iz Knjige Postanka, a naglasci su, u vidu kurziva, moji:
I ree Bog: Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina ... Na svoju sliku stvori Bog
ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muko i ensko stvori ih.
Knjiga Postanka 1:26-27
Zatim ree Bog: Evo, ovjek postade kao jedan od nas - znajui dobro i zlo! Da ne
bi sada pruio ruku, ubrao sa stabla ivota pa pojeo i ivio navijeke!"
Knjiga Postanka 3:22
Kad su se ljudi poeli iriti po zemlji i keri im se narodile, opaze sinovi Boji da
su keri ljudske pristale, pa ih uzimahu sebi za ene koje su god htjeli. ... U ona su
vremena - a i kasnije - na zemlji bili Nefili, kad su Boji sinovi opili s ljudskim
kerima pa im one raale djecu. To su oni od starine po snazi glasoviti ljudi.
Knjiga Postanka 6:1 -4
Potomci ovih spajanja ljudi i gmazovske rase u biblijskim se tekstovima, kao to
vidimo, nazivaju Nefili. Te su krvne loze na vlasti diljem dananj eg svijeta. Suvremena
ljudska rasa - homo sapiens - pojavila se daleko bre nego to bi bilo mogue slijedom
uobiajene 'evolucije', zbog genetske intervencije tih napredni h gmazovskih genetiara.
Ugledni kozmol og dr. Carl Sagan razmot ri o je ovjekovo gmazovsko podrij etlo u svojoj
knjizi Zmajevi iz raja (The Dragons of Eden), istaknuvi kako fosilni ostaci otkrivaju
nagao i neobjanjiv skok u funkcioniranju ljudskog mozga, to se ne moe objasniti
tvrdnjama Charlesa Darwi na i njegovih poborni ka da su se ljudi razvili iz gmazova,
ali vrlo sporo. Prema Darwi novoj vremenskoj skali, da bi se pojavili sisavci trebalo bi
protei 200 milijuna godi na te j o pet ili deset milijuna da bi se razvili u ljude, kae
Sagan. Umjesto toga, zbilo se to vrlo brzo, u - kako to Sagan opisuje - velikom prasku
modane evolucije". Kameno orue, na primjer, nije se razvijalo polako, ve se pojavilo
odj ednom, u nei zmj ernom obilju". Drevna Knjiga proroka Henoka opisuje kako su to
znanje donijeli pali aneli", posebice j edan po i menu Azazel:
I Azazel je nauio ljude kako da naine maeve, i noeve, i titove, i naprsnike, i
upoznade ih s metalima zemlje i umijeem obrade, kao i s narukvicama, i ukrasima,
i s koritenjem antimonija, i s uljepavanjem onih kapaka, i sa svim vrstama
dragocjenog kamenja, i svim tinkturama i bojama. Zavladalo je tada veliko
bezbonitvo, i ogreznue oni u razvrat, i bijahu zavedeni, i iskvarie se na sve mogue
naine. Semjaza je pouavala bacanje ini i rezanje korijenja, Armaros pak skidanje
ini, Baraqijal pouavae astrologiju, Kokabej sazvijeda, Ezeqeel znanje o oblacima,
Araqiel znakove Zemlje, Shamsiel znakove Sunca, a Sariel kretanje Mjeseca.
Kada se ljudski fetus formira u bebu on prolazi mnoge stadije povezane s glavnim
evolucijskim et apama u razvoju sadanjeg fizikog oblika. Tako i mamo poveznice sa
sisavcima izvan reda pri mata, gmazovi ma i ri bama. U j ednoj fazi embri o razvija rese.
Vrlo su nal i k resama ptica, ovaca i svinja, sve do osmog tjedna kada kree vlastitim
evolucijskim put em, itajui drukiji softverski program. Katkada genetske upute ne
uspijevaju proitati zadnji scenarij te se neke bebe raaju s repovi ma, tzv. kaudal ni m
dodaci ma" (kaudal ni = repni, stranji itd.; op. prev.), a rastu u donj em, l umbal nom dijelu
kraljenice. Veinu odmah odstrane lijenici, ali u neki m siromanij im zemlj ama gdje
takva medi ci nska skrb nije dost upna ima ljudi koji cijeli ivot proive s repovima.
Feromon je tvar koju izluuju i otputaju ivotinje kako bi ih mogli nanjuiti
pri padni ci njihove vrste. Feromoni ena i iguana kemijski su podudar ni . Pria o Adamu
i Evi na simbol ian nai n govori o onome to se dogodil o. Drevni idovski tekst pod
nazi vom Haggadah ne opisuje gmaza u Rajskom vrtu kao zmiju nego kao dvonogu
uspravnu guju visoku poput kamile. U idovskim predaj ama Eva se spominj e kao
davnanja majka Nefila te se povezuje s hebrej skim rijeima koje oznaavaju 'ivot' i
'zmiju'. U drevni m spisima pr onaeni m kod Nag Hammadi j a u Egiptu 1945. godi ne
t akoer pie da su Adam i Eva imali ronatu, bljeskavu kou.
Neke ' zvjezdane' rase vjerojatno su bile dobronamj erne, ukljuujui i one koje
su popri mal e gmazovski oblik, ali mnoge nisu, te su izbijali ratovi oko prevlasti nad
Pl anetom. Jedna rasa gmazovskih bia bila je osobito opaka, a krvne loze koje su ta bia
stvorila u svojim uzgajivakim programi ma postal e su elitne' obitelji koje su sustavno
poveavale svoju mo i utjecaj, do stupnja u kojem nadzi ru veinu glavnih poloaja
dananj e politike, ekonomske, medijske i vojne moi . ' Elitne' kraljevske, aristokratske
i novarske' obitelji nisu tek tako opsj ednute meus obni m krianj em: one nastoje
zatititi svoju genetsku vezu (kompj utorski kod) s gmazovski m ' bogovima' kako bi je
odrali cistom'. Pri padni ci struje otvorenog uma unut ar etablirane znanosti sada se
moraj u pozabaviti pitanj ima koja se sama nameu. Vie istraivaa iz skupi ne koja vodi
Projekt ljudskog genoma kae kako smatraj u da j e 97% nekodi rane DNK - nazvane
' suvinom DNK' - genetski kod vanzemaljskih oblika ivota. Profesor Sam Chang, voa
skupine, tvrdi da golema veina ljudske DNK potjee izvan ovoga svijeta, a da naizgled
vanzemaljski suvini geni " j ednostavno uivaju u vonji" s marljivim aktivnim
geni ma koji se prenose iz narataja u narataj. Poslije opsene analize uz pomo drugi h
znanstvenika, kompj utorski h programera, matemati ara i drugi h uenjaka profesor
Chang poeo j e razmatrati nije li suvinu DNK stvorio neki vanzemaljski programer".
Vanzemaljski blokovi unut ar ljudske DNK - kae profesor Chang - imaju vlastite vene,
arterije i i munol oki sustav koji se estoko odupi re svim nai m anti kancerogeni m
lijekovima". I nastavlja:
Prema naoj hipotezi, jedan vii vanzemaljski oblik ivota angairao se u stvaranju
novog ivota i njegovom presaivanju na razne planete. Zemlja je samo jedan od
njih. Moda nas, nakon programiranja, nai tvorci uzgajaju na isti nain na koji mi
uzgajamo bakterije u Petrijevim posudama. Nisu nam poznati njihovi motivi - je li
to bio znanstveni eksperiment, nain pripremanja novih planeta za kolonizaciju ili
dugotrajni i tekui proces sijanja ivota u svemiru.
Profesor Chang nagaa da su ti navodni vanzemaljski programeri " vjerojatno radili
s j ednim velikim kodom" koji se sastojao od nekoliko projekata", iz ega su stvoreni
oblici ivota na razni m pl aneti ma. Chang iznosi pretpostavku da su oni napisali veliki
kod, zatim su ga i mpl ementi ral i , ali im se nije sviala neka od njegovih funkcija te su ga
promijenili ili su dodal i novi, zatim su ga opet impl ementiral i, nainili nova poboljanja
i tako su pokuavali uvijek iznova." Profesor Chang, inae j edan meu mnogi m
znanstvenicima i istraivaima koji ukazuje na vanzemalj sko podrij etlo ovjeka, kae:
Ono to vidimo u naoj DNK je program koji se sastoji od dvije verzije, velikog koda
i osnovnog koda. Prva je injenica da cjeloviti 'program' zacijelo nije napisan na
Zemlji; to je sada provjerena injenica. Druga je injenica da geni, sami po sebi, nisu
dovoljni da bi se objasnila evolucija; u 'igri' mora biti i neto vie ... Prije ili kasnije
moramo se suoiti s nevjerojatnom zamisli da svaki ivot na Zemlji nosi genetski
kod svog vanzemaljskog roaka te da evolucija nije ono to mislimo da jest.
Upravo to govori m j o od 1991. godine, a ono to sugerira istraivanje dr. Changa
moemo pronai i u drevni m zapisima te opisima irom svijeta. To je jo j edan 'slon u
dnevnoj sobi' kojeg vlasti i zacementi rani umovi oajniki nastoje ignorirati i odbaciti.
Ti vanzemaljski ' genetiari' bili su - jesu - kompj utorski programeri koji znaju kako
mnoge od razina matri ksa funkcioniraju kao vibracijske/matematike tvorevine. To im
omoguuj e da svoje kompj utorske kodove unesu u ljude i njima manipuliraj u put em
navedene vibracijske/matematike veze, o emu u detaljnije govoriti kasnije.
Zlatno doba" i Veliki potop
Drevni narodi svijeta opisivali su tehnoloki napr edno Zl atno doba" kojeg su okonali
strahoviti kataklizmiki dogaaji, ukljuujui fantastian pl i mni val. U svom kasnijem
razdoblju to je doba postal o sve samo ne zlatno, budui da su se uplele druge sile u
nastojanju da pr euzmu uzde u svoje ruke. Raznorazni vanzemalj ski/meudimenzij ski
' bogovi' vodili su svoje visokotehnol oke ratove, esto na nebu, a neki od njih bili
su takozvani ratovi bogova" iz drevne mitologije. Jesu li ti sukobi bili povezani s
nevjerojatnim geolokim gibanjima otvoreno je pitanje, ali injenica da su Zemlj u
zadesili zapanjujui dogaaji opisana je ne samo u svjetskim nar odni m predaj ama nego
i u znanstveni m istraivanjima. Cijeli niz geolokih katastrofa uzrokovao je goleme
zemaljske promj ene put em potresa, vulkanskih erupcija i pl i mni h valova u razmj eri ma
kakve danas ne moemo ni zamisliti. Na temelju biolokih i geolokih pokazatelja, ini
se da je negdje od 13.000. g. pr. Kr. nadalje bilo nekoliko velikih gibanja Zemljine kore.
Iz tog je razloga svako drevno drutvo imalo vlastitu verziju prie o Velikom pot opu.
Nevi ene geoloke katakl i zme doista su se dogodil e prije vie tisua godi na te su naruile
ono Zl atno doba" s pomenut o u broj nim drevni m zapisima. Te se prie nastavljaju i
danas u istraivanjima o pret pot opni m odnos no ' antedeluvijalnim' civilizacijama kao
to su Atlantida, za koju se esto kae da se nalazila u Atlantskom oceanu, te Lemurija
ili Mu, smjetena na Pacifiku (slika 36). Atlantida i Mu (znane pod drugi m nazivima u
razliitim kul turama) bila su dva glavna sredita neko gl obal nog drutva. Prije Potopa
vanzemaljci nordijskog tipa imali su sjedite na Atlantidi, a gmazovska rasa ugl avnom
se nalazila na kont i nent u Mu ili Lemuriji. Biblijska pria o Noi j edna je od kasnijih
verzija prie o Potopu Ispriane tisuama godi na ranije u Sumeru, zemlji koju danas
nazi vamo Irak. Sumerska verzija govori o tome kako su neki od bogova, poznati kao
Anunna ili Anunnaki , odluili unititi ovjeanstvo, dok j e j edan 'bog', i menom Enki ,
upozori o sveenika-kralja Zi usudru o nadolazeoj poplavi.
Reeno mu je da sagradi prostrani brod i ukrca na nj zvjerad i ptice". Poslije kia i
pot opa Zi usudra se pokl oni o u znak zahvale bogu Sunca - Utuu. Ista je pria ispriana
u kasnijem Babilonu, t akoer dananj em Iraku, gdje je lik ' Noe' dobi o ime Utnapi ti m
ili Atrahasis. Priu o Potopu nai ele i u Egiptu, Asiru, Kaldeji, Grkoj , Arkadiji, Rimu,
Skandinaviji, Nj emakoj , Litvi, Transilvaniji, Turskoj, Perziji, Kini, Novom Zel andu,
Sibiru, Burmi , Koreji, Tajvanu, Filipinima, Sumatri, islamskim zemlj ama, u keltskim
predaj ama i meu domor odaki m nar odi ma diljem Sjeverne, June i Srednje Ameri ke,
Afrike, Azije, Australije i Pacifika. Svako od tih drutava ili pl emenski h naroda moda
su koristili drukije nazive i tu i t amo ukrasili priu vlastitim dodaci ma, ali u svima je
njima ista potka. U njima se govori o stranoj vruini koja je sagala more; o pl ani nama
koje rigaju vatru; o nestanku Sunca i Mjeseca te o tami koja je uslijedila; o dadu pri
kojem je s neba padala krv, led i kamenj e; o naginjanju Zemlje; o ' ruenju' neba; o
uzdizanju i potapanj u tla; o nestanku velikih konti nenata; o nadi ranj u leda; a praktiki
se u svima nj ima opisuje vodeni val koji je zapljusnuo cijeli Planet.
Kao to moet e vidjeti u Najveoj tajni te u odlinoj knjizi Dan kada je Zemlja zamalo
nestala (The Day the Earth Nearly Died), autora D. S. Allena i J. B. Delaira, drevne opise
potkrjepljuju geoloki i bioloki dokazi uz nevjerojatan sinkronicitet. Azori, za koje neki
vjeruju da su dio potonul e Atlantide, lee na Srednj oal iantskom grebenu koji je povezan
s linijom rasjeda dugakom 65.000 kilometara. Srednjoatlantski greben j edno je od
podruj a najpodlonijih potresi ma i erupcij ama vulkana. U toj se regiji sastaju i sudaraju
etiri ogr omne tektonske ploe: euroazijska, afrika, sj evernoamerika i karipska, inei
to podruj e geoloki vrlo nestabi l ni m. Azorski i Kanarski otoci (ovi potonj i nazvani
su po psi ma, na l ati nskom canis',
a ne po kanari nci ma) bili su
pogoeni rasprostranj enom
vul kanskom aktivnou u
vremenskom razdoblju kojeg je
drevni grki filozof Platon (427.-
347. g. pr. Kr.) smat rao dobom
propasti Atlantide. U svojim
djelima Time) i Kritija Platon
procjenjuje da je Atlantida, kako
se ini, nestala prije nekih 11.000
godina. Bazaltnostaklena lava
rastvara se u morskoj vodi u
roku od 15.000 godina, a ipak je
j o uvijek i ma na morskom dnu
u okolici Azora, i me se potvruj u geoloki nedavne burne promj ene. Ostali nalazi,
ukljuujui obalni pijesak prikupljen iz dubi na od 3200 do 5620 metra, pokazuju da
j e morsko dno u ovom podruj u moral o biti, takoer geoloki nedavno, iznad razine
mora. U asopisu National Geographic oceanograf Mauri ce Ewing je napisao: Ili je
kopno utonul o za oko tri do pet kilometara, ili je mor e neko bilo tri ili pet ki l ometara
nie negoli je danas. Oba su zakljuka zapanjujua." Geoloki i bioloki dokazi takoer
nagovjeuju da se iroko rasprostranj ena vulkanska aktivnost koja je izazvala pot onue
kopna u podruj u Azora dogodila i stovremeno kad i cijepanje i pot onue kopnene mase
znane pod nazivom Appalachia, koja j e povezivala ono to danas nazi vamo Europom,
Sjevernom Ameri kom, Isl andom i Gr enl andom. ak se i razmjeri njihova pot onua
ine blisko povezanima. Mogu se pronai slini dokazi u prilog stajalita da konti nent
poznat kao Mu ili Lemurija danas lei na dnu Pacifika te da su pacifiki otoci njegovi
ostaci.
Takozvani Bermudski trokut - i zmeu Bermuda, j une Floride i j edne toke
nedaleko Antila - ve se dugo povezuje s Atl anti dom. To je t akoer podruj e koje
obiluje legendama o brodovi ma i zrakoplovima koji nestaju. Blizu Biminija, pod vodama
bahamskih obala i unut ar uvenog 'trokuta', pr onaene su potonul e graevine, zidovi,
ceste i kameni krugovi poput Stonehengea, pa ak i zdanja nalik pi rami dama.
Evo jo nekih injenica koje veini nisu poznate: gorski lanci Himalaja, Alpa i
Anda dosegnuli su svoju sadanju visinu tek prije nekih 11.000 do 13.000 godina. Jezero
Titicaca, na granici Perua i Bolivije, danas se smat ra najviim pl ovni m j ezerom na
svijetu, na nekih 3800 metara. Prije otprilike 13.000 godi na velik dio tog predjela nalazio
se na razini mora. Kako to da visoko gore u pl ani nski m l anci ma ima tako mnogo fosila
riba i drugi h oceanskih stvorova? Jednostavno: neko su te pl ani ne bile na razini mora,
to je u geolokom smislu nedavno. U istom tom razdoblju bilo je sluajeva masovni h
izumiranja poj edinih ivotinjskih vrsta. Danas se sve vie prihvaa pretpostavka da je
Zemlja pretrpjela gol eme geoloke promj ene, a ono to se dogodil o mogl o je utjecati na
Sunev sustav u cjelini. Svaki od planeta pokazuje naznake kataklizmikih zbivanja koje
su utjecale na njihovu povrinu, atmosferu, brzinu i na kut okretanja, odnos no putanj u.
U svom djelu Zakoni Platon pie da se ratarstvo pojavilo na velikim uzvisinama nakon
to je gigantska poplava prekrila nizine. Botaniar Nikolaj Ivanovi Vavilov prouavao
je vie od 50.000 divljih biljaka prikuplj enih sa svih strana svijeta te je ustanovio da
potjeu sa samo osam razliitih podruj a - sve odreda pl aninskih. Pl imni val veliine
opisane u drevni m zapisima proizveo bi pritisak na Zemljinoj povrini od dvije tone po
kvadratnom inu (in = 2,54 cm; op. prev.), stvarajui pl aninske masive i fosilizirajui
sve u roku od nekoliko sati. Danas se umj etno kamenj e formira upravo pod takvim
tlakom. Pronaena su fosilizirana nedi rnut a stabla, to bi bilo nemogue osi m ako
se nije zbilo u trenu. Dr vo bi se u nor mal ni m okol nosti ma raspalo, pa bi se tek onda
fosiliziralo tijekom j ednog dueg razdoblja. Na neki m dijelovima Zemlje kataklizme su
uzrokovale t renut no zaleivanje: tako su pronaeni mamut i okovani l edom, u stojeem
poloaju s hr anom u ustima.
Burne geoloke promj ene u drevnom svijetu unitile su napredno globalno drutvo
ili Zl atno doba" koje je postojalo ranije, pa je ovjeanstvo moral o krenuti ispoetka.
Smatrate li da je takva pretpostavka mal o vjerojatna razmislite o dananj em drutvu.
Na j ednoj razini ono moe biti ' napredno' , s energetskim mreama, kompj utorski m
sustavima i svim ostalim. Takvom se tehnologij om mogu izvoditi naizgled udesne
stvari: moemo otipkati e-mail da bi ga za nekoliko sekundi netko proi tao na drugoj
strani svijeta. No to bi se dogodil o ovom t ehnol okom drutvu ako bi smo doivjeli
neku globalnu katastrofu koja bi opustoila Planet? U roku od nekoliko mi nut a nali
bi smo se u kamenom dobu. Vratili bi smo se u pri mi t i vno doba gdje bi se, u sveopem
grabeu, svatko borio, pronalazio hranu, sklonite i toplinu samo za sebe (pogledajte to
se dogodi l o nakon azijskog tsunamija i poplave u New Orl eansu). Prol askom ' vremena i
mnogi h generacija sjeanje na tehnoloki svijet kakvog danas poznaj emo bi izblijedjelo,
i to vrlo brzo, a sauvalo bi se samo u pripovij estima i mi tovi ma koji bi, sve vie i vie,
bili smatrani aavim pri ama i puki m izmilj otinama. Veina bi ljudi zanijekala da je
takav svijet ikada postoj ao j er bi se nei zmj erno razlikovao od njihova svakodnevnog
iskustva. I opet bi smo imali onaj mental itet tipa ako-j a-to-ne-mogu-uiniti-onda-se-
to-i-ne-moe-uiniti koji je odgovoran za podsmi j eh na pomi sao da bi ovjek mogao
poletjeti u svemir. Slubena povijest u t om post-katakl i zmi kom drutvu oslanjala bi
se iskljuivo na zapise koje bi ovjeanstvo ostavilo nakon napredovanj a do odreene
razine. Tek bi tada zapisivali ili si mbol i no prikazivali svoju povijest, koja bi se temeljila
na pri ama prenoeni m usmeno u ranijim generacijama. Takav bi se razvoj postigao tek
poslije stotine, pa ak i tisue godi na nakon gl obal nog geolokog razaranja.
Uvjeren sam da su enor mne geoloke promj ene dovele do j o j edne posljedice, koja
je moda bila i njihov uzrok, a to je sniavanje naih frekvencija do razine j edne 'gue
stvarnosti - do esto spomi nj anog ovjekovog pada". Treba biti vrlo oprezan u vezi
informacija koje stiu preko vidovitih osoba i ' kanala' koji tvrde da mogu pristupati
drugi m di menzi j ama.
Takve informacije mogu biti i zvanredno t one ili pak posve besmislene, ovisno o
kvaliteti kanala, no to sam vie istraivao i saznavao, neka objanjenja kanalizirana za
mene 1990. godi ne o t ome to se dogodi l o koncem razdoblja Atiantide postajala su sve
jasnija. Sve to mi je reeno moete proitati na zadnjim strani cama ove knjige j er je
vrlo si mpt omat i no za ono to se danas zbiva. Ali, u t r enut nom kontekstu ove prie o
posljednjim dani ma Atiantide reeno mi j e sljedee:
... koritene su mnoge energije, kao i informacije i znanja, koji su zbog odreenih
razloga sigurnosti povueni, da tako kaemo, kako bi se sprijeila potpuna katastrofa,
potpuno unitenje vaeg planeta. Moglo bi se rei da su to bile svojevrsne hitne mjere,
ako hoete, koje su trebale sauvati stanovnike ovog planeta od preranog unitenja.
to su snanije energije (informacije) bile dostupne, to su bile vee mogunost i za
stvaranje / razaranje. ini se da su odreene energije koje su uinile mogui m napredno
gl obal no drutvo bile povuene kako bi se sprijeila njihova pri mj ena s ciljem sveopeg
unitenja, i me su promij enj ene frekvencijske razine koje je ljudsko raunal o mogl o
dosei. Sada se te energije vraaju, to je razlog da se mnogi ljudi poinj u buditi, ali na
kraju doba Atiantide one su djelovale tako da su bacile svijet na razinu vee frekvencijske
gustoe i tomu odgovarajueg neznanja.
Poslije Potopa...
Kada se Zemlja poela oporavljati od katastrofe ljudi koji su preivjeli na veim uzvisinama
poeli su se vraati u nie predjele. Preivjeli sa Atiantide (nordi j ske ili 'arijevske' krvne
loze) i Mua/Lemurije (gmazovske krvne loze) krenuli su ka drugi m konti nenti ma, kao
to je pri kazano na slici 37, a njihovo napredno znanje pomogl o im je da osnuj u druge
kulture. Tu je negdje i konvenci onal na povijest zapoela svoju priu o ' suvremenom'
ovjeanstvu. U zapisima naroda Inka, koje je pri kupi o Fernando Montesinos, j edan od
najranijih panjolskih kroni ara u Junoj Americi, navodi se da su postojala dva razliita
carstva Inka: j edno prije, a drugo poslije razorni h geolokih gibanja. Preivjeli, koji su
se sklonili u j edno utoite na vrhu planine, moda u znameni t om izgubljenom gradu"
Machu Picchuu, vratili su se u Cuzco u Andama da bi poeli iznova, stoji u zapisima.
Mogue je da su makar neki od preivjelih koji su krenuli ka visoju bili upozoreni od
strane 'bogova', to je simboliki pri kazano u sumerskoj/biblijskoj prii o Noi i njegovoj
arki. Taj povratak poslije Potopa esta je tema, a najznaajnije od tih drutava koja su
kretala od nule bio je Sumer u
Mezopotamij i, Zemlji i zmeu
dviju rijeka", koju danas znamo
kao Irak.
Procjenjuje se da je sumersko
razdoblje trajalo negdje i zmeu
4000. i 2000. g. pr. Kr., a predstavnici
etablirane 'povijesti' nazivaju ga
kolijevkom civilizacije". Oni
uj edno tvrde da su se u istom
razdoblju iznenada pojavile i
ostale vrlo napredne samostal ne
civilizacije u Egiptu, te u dolini
Ind, na dananj em indij skom
pot kont i nent u (slika 38), te da
je jo ranije bilo i drugi h. Sumer
nije bio poetak onoga to se
naziva civilizirano drutvo". Bilo
je j edno od najznaajnijih koje se
pojavilo nakon katastrofe koja je
preki nul a Zl atno doba". Sumer
nije bio poetak, bio je to ponovni
poetak koji je kasnije postao
sreditem drugog ogr omnog
carstva. Nakon kataklizmi, kulture
u Egiptu i dolini Ind takoer su
' iznenada' i neobjanjivo pokazale
vrlo visoke razine razvoja u
usporedbi s vei nom drugi h
podruj a u svijetu. Povjesniari
ih prikazuju kao neovisna od
Siimera, ali one to ipak nisu
bile. Bile su di o istog Sumerskog
carstva - detaljniju pozadi nu tih
zbivanja moete proitati u moj im
drugi m knjigama, poput Pria iz
vremenske ome i Najvee tajne.
Neki od ' bogova su se
vratili, ugl avnom oni gmazovski.
Napredno j e znanje predano
nekolicini odabrani h u lim
drutvi ma, osobito u Sumeru
(slika 39). Znanj e se prenosilo
inicijacijama u kolama misterija
- pret eama mree dananj i h tajnih drutava. Ovaj dot ok znanj a na s amom poetku
objanjava zagonetku kako to da su rane civilizacije poput Egipta i Sumera (zemlja
' Sinar' u Bibliji) krenul e od vrhunca svojeg razvoja da bi zatim propadal e kada se, u
nor mal nom slijedu dogaaja, poinje od nie razine i pol ako se napreduj e kroz uenje
i stjecanje iskustva. Oi gl edno je odnekud pritjecalo napr edno znanje koje se kasnije za
veinu ljudi izgubilo. Iz tog su razloga starije pi rami de u Egiptu tehnoloki bile daleko
naprednij e od kasnije sagraenih. U svakoj kulturi diljem svijeta pri sutne su drevne
prie i spisi s pri kazi ma ' bogova koji su donijeli napr edno znanje, to pak razrjeuje
zagonetku koju predstavlja zapanjujue znanj e drevni h naroda o astronomij i i mnogi m
drugi m znanosti ma. Sumerani su bili prvi narod koji je prouavao zvijezde, razvijao
pi sanu rije i provodi o pravovaljane zakone.
Bili su prvi ljudi za koje se zna da su koristili sustav temeljen na broju 60, te
da su razdijelili ' vrijeme u 60 sekundi i 60 mi nut a. Takoer su uveli kal endar od
dvanaest mjeseci. Sumerani su bili prva poznata civilizacija koja je kodificirala pravne
i admi ni strati vne sustave u radu sudova, zatvora te vodila evidenciju u sferi vlasti
i upravljanja, povijesti, matemati ke i astronomij e. Osnovali su prve kole i utemeljili
i ntenzi vno gospodarenj e peni com, j emom i ivotinjama. U biti, svi temelji onoga
to zovemo suvremeni m drutvom" udareni su u Sumeru, a takvo drutvo i ustroj
dali su im gmazovski 'bogovi'. Upravo su artefakti, spisi i zapisi iz Sumera i njegovih
nasljednika, npr. Asira i Babilona, vrlo profesional no i sustavno pljakani ili unitavani
poslije invazije na Irak 2003. godine. Ta napredna, drevna, post pot opna drutva pojavila
su se i zvanredno brzo nakon masivnog priljeva znanja od sirane 'bogova'. U knjizi
Arhajski Egipat (Archaic Egypt), profesor VV. B. Emery pie:
Negdje oko 3400. g. pr. Kr. u Egiptu se zbila velika promjena, a zemlja je naglo prela
iz stanja napredne neolitske kulture s kompleksnim plemenskim znaajkama u dvije
dobro organizirane monarhije: jedna je obuhvaala podruje Delte, a druga samu
dolinu rijeke Nil. U isto se vrijeme javlja umijee pisanja. Monumentalna arhitektura
te umjetniki obrt razvijen do jednog zadivljujueg stupnja, kao i svi nalazi, ukazuju
na postojanje dobro organizirane, ak i raskone civilizacije. Sve je to postignuto
unutar razmjerno kratkog razdoblja jer, kako se ini, o ovom iznimnom napretku
gotovo da nema tragova u sferi pisane rijei i arhitekture.
Gmazovski'bogovi'
Sumerani su nam ostavili nedvosmisl ena objanjenja g' ede izvora njihova znanja i
kulture. Njihovi su zapisi pronaeni tisue godi na kasnije, poevi od sredine 1800-
ih kada su otkriveni deseci glinenih ploica u nekadanjoj zemlji Sumer na mjestu
asirskog glavnog grada Ninive, nedal eko dananj eg Mosul a u Iraku. Do prvog je otkria
doao j edan Englez, sir Austen Henr y Layard, a nakon tog otkria uslijedila su i druga.
Zapanjujui opisi koje te ploice sadre potjeu iz Sumera - ne iz kasnije asirske kul ture
- stoga ih nazivam Sumerskim ploicama. Procjenjuje se da su zakopane oko 2000.
g. pr. Kr., ali iznose pri u koja datira unatrag nekih 240.000 godina, iz doba nestalih
civilizacija Zlatnog doba". Ploice opisuju planete Sunevog sustava, ne samo broj em
nego i razmjetajem, na naine koji su potvreni u 20. stoljeu, te pokazuj u koliko
su napredni neki od drevni h naroda doista bili. U novije vrijeme napi sane su mnoge
knjige s prij evodom sadraja ploica. Ne morat e previe prekapati po prij evodima da
biste vidjeli kako su mnogi dogaaji opisani u Starom zavjetu preuzeti iz tih sumerski h
pripovijesti. U njima se, pri meri ce, kae kako je kralj Sargon pr onaen kao dijete u
plutajuoj koari u rijeci te da ga je odgojila kraljevska pri nceza koja ga je i pronala.
Ista takva pria postoji o Mojsiju. Opisuju i Veliki pot op i mjesto pod nazi vom E. DIN
(Prebivalite pravednika"). Mnogo kasnije nastala Biblija govori o Edenu, 'Bojem' vrtu.
Pria u Knjizi Postanka saetak je opisa koji su daleko detaljnije izneseni na sumerski m
ploicama. Kao to sam ranije spomenuo, mnogi izrazi koji su u engleskoj verziji Starog
zavjeta prevedeni kao ' Bog' dolaze od rijei koje zapravo oznaavaju 'bogove', u mnoi ni ,
a Sumerani su rekli da su osnivai njihove civilizacije pripadal i rasi bia koja su na ovaj
planet dola tko zna odakle, donijevi veliko znanje i tehnologiju.
Ta su bia nazvali ' Anunna. Njihov kasniji semitski naziv bio je AN. UNNAK. KI
(Oni to s neba na Zemlj u sioe") i DIN. G1R (Pravednici iz plamteih raketa").
Anunna znai sinovi Anna" (kasnije pisani: Anu), 'kralja' Anunna/Anunnaki j a.
Ploice opisuju kako su Anunnaki , kasnije nazvani ' bogovima, stvorili vrlo naprednu i
tehnoloki razvijenu kulturu koju su unitile pl anet arne katastrofe i poplave.
Takoer otkrivaju kako su Anunnaki bili gmazovska rasa, to ugl avnom potvruj u
drugi drevni zapisi. Ploica koja datira iz otprilike 3500. g. pr. Kr., opisujui dolazak
Anunnakija, ne ostavlja mjesta sumnji: Doista, silaze gmazovi." Simbol kraljeva
Hiksa u Egiptu, koji potjeu iz Sumera, bila je zmija, a egipatske kraljevske linosti
esto su povezivane s gmazovskom ikonografijom. ak i akademi ci poput dr. Art hura
Davida Horna, biveg profesora bioloke antropologij e na Sveuilitu Col orado u Fort
Collinsu, zakljuuju da je rasadni k ovjeanstva bila neka vanzemaljska rasa, ili rase,
te da su Anunnaki bili gmazoii. Takoer je uvjeren da ista ta gmazovska bia nastoje
kontrolirati svijet ve tisuama godina, kao to pojanjava u svojoj knjizi Vanzemaljsko
podrijetlo ovjeanstva (Humanity's Extraterrestrial Origins). Dananj e vladajue obitelji
takoer cijelo vrijeme koriste gmazovsku ili anunaku simboliku jer njihove su krvne
loze Nefila rezultat krianja ljudi i gmazovskih Anunnakij a. Sumerske ploice sadre i
detaljne opise krianja Anunnaki j a s ljudima kako bi stvorili hi bri dnu rasu, spajanjem
gena (kompj utorskih programa) ljudi i njih sami h. Ploice govore o t ome kako je izvorni
program krianja vodio glavni znanstvenik Anunnaki j a po i menu Enki ili Gospodar
Zemlje" (Ki = Zemlja) te njihova strunjakinja za medi ci nu Ni nkharsag, znana i kao
Ninti (Gospa ivota"). Mezopotamski artefakti prikazuju je kako dri i nstrument u
obliku konjske potkove, koriten u to doba za
rezanje pupane vrpce. Kasnije joj je nadj enuto
i i me Mammi , od kojeg potjeu izrazi mama
i 'majka. ' Mama' ili ' ma kao izraz za majku
est je u mnogi m j ezicima diljem svijeta.
Ni nkharsag e kasnije simbolizirati cijeli niz
boanstava boice majke kao to su kraljica
Semi rami da, Izida, Barati, Artemi da, Di ana i
biblijska Marija.
Odatl e potj eu mitovi o djevianskoj
majci i nj enom djetetu, a prikazi gmazovske
majke i djeteta pronaeni su u grobni cama
naroda Ubaida koji su u Mezopotamij i
prethodi l i Sumerani ma (slika 40). Ti likovi
boica takoer simboliziraju mnogo dublje
ezoterijske koncepte za one na takvom stupnju
razumijevanja.
Religijski mitovi o dj evianskom roenju
potjeu od stvaranja i zaea djece od sirane
Anunnakij a bez seksual nog kontakta. Postoje
ak sumerski prikazi ' bogova' kako dre
epruvete. Nakon niza neuspj eha i nekih
grozni h 'kreacija', kazuju ploice, Enki i
Ni nkharsag stvorili su ljudskog krianca kojeg su Sumerani nazvali LU.LU (Onaj
koji je nastao mijeanjem"), a ini se da bi to mogao bili biblijski 'Adam'. Dobiven je
ispreplitanjem DNK Anunnakij a i ljudi u formi znanoj kao homo erectus. Zamiljeno
je da neki od tih krianaca budu ' posredni ci ' ili ' polubogovi' i zmeu Anunnaki j a i
ljudi. Oi to je da su sumerski bogovi znali za DNK, ne samo iz opisa nego i na temelju
koritenog simbola: isprepletenih guja ili zmija. Spomenuti simbol nal azi mo i kod
Grka i Rimljana, s nazi vi ma kao to su Kaducej i Merkur, ili Hermes, a danas ga kao
simbol koristi medi ci nska profesija (slike 41 i 42).
Krila na vrhu predstavljaju ono to se dogaa
kada se energija znana kao ' kundal i ni ' probije uz
kraljenicu i van kroz krunsku akru da bi se spojila
s beskraj nom svijeu. Kundalini je sanskrtska rije
koja znai ' sklupan' ili ovijen poput zmije", a u
neosvijeetenih ljudi ugl avnom ostaje u takvom
obliku u temeljnoj akri u podnoj u kraljenice.
Kada um bude otvoren kundal i ni se odmata' i
ovjek moe 'poletjeti'; odatle prikazana krila.
Godi ne 1991. i mao sam silno iskustvo podizanj a
kundalinija, a kada se to dogaa u takvom opsegu
preporuljivo je obui to tee izme. Pod velikim
poveanj em, DNK takoer izgleda poput zmije
(slika 43).
Ono to Biblija naziva 'Adamom',
,prvim ovjekom", vjerojatno simbolizira
Adama kao genetsku vrstu, a ne kao
pojedinca. Navodno je biblijska 'Eva'
stvorena od Adamova rebra, ali rije
od koje potjee izraz za ' rebro' bila je
sumerska rije TI, to znai 'rebro', ali i
'ivot', prema prij evodima autora Zecharije
Sitchina. Biti stvoren od 'ivota', ili ivotne
esencije adamovske rase ipak je smislenije
od nastanka iz rebra. Na isti nain, pravi
prijevod zemaljskog praha" od kojeg
Biblija tvrdi da je Adam stvoren, zapravo
je ono to je ivot", a dolazi od sumerskog
izraza TI.IT.
Sasvim primj ereno sumerski naziv za
ljude bio je LU, ije je korijensko znaenje
' radnik' ili 'sluga', a implicira i udomaenu
ivotinju poput ovce. Ne opisuje li to
znaajke ljudskog ivota danas te u
dugom protekl om razdoblju? Gmazovski
Anunnaki , koje u t akoer nazvati
gmazoidima, htjeli su stvoriti robovsku
rasu koja bi sluila njihovim interesima,
i to tako to bi, i zmeu ostalog, radila u
rudnicima zlata i drugi h minerala, posebno u Africi, kao to spominj u sumerske ploice.
Credo Mutwa mi j e rekao da se brojne afrike rijei sumerskog podrijetla odnose na
rudarenje i silazak u podzemlj e. Rekao je da narod Bapeda ima rije ' shuma, to znai
otii pod zemlju, a mushumo znai 'posao'. Ploice opisuju kako su Anunnaki odluili
stvoriti robove, kasnije nazvane homo sapiens, koji e posluiti ostvarenju njihovih
planova. Govore o t ome kako su s per mom mukaraca Anunnaki j a opl oena ljudska
jajaca, a pot om su presaivana u anunakij ske ene
da bi u njima sazrijevala. Sve se ovo, ini se, prvi
put dogodil o prije vie stotina tisua godina, ali je
odonda nastavljeno u razni m oblicima. Mnoge od
pnca s ploica odnose se na zbivanja na Lemuriji i
na Atlantidi. Sada su razumljivije i sve one bezbroj ne
Prie koje danas spominj u ljudi koji tvrde da su ih
otela ne-ljudska bia, esto opisana kao gmazoi dna,
koja su ih tjerala na spol ne odnose ili su uzimala
njihova jajaca ili spermu. Tako nastale bebe esto
nestaju u ranoj t rudnoi bez ikakvog medi ci nskog
objanjenja. Mnogi sluajevi ' otmica' od strane
vanzemaljaca j ednost avno su izmiljeni ili imaju
druga, 'zemaljskija objanjenja. Ali kada bi smo ih
Slika 42: Bronani kip kaduceja kipara Jamesa
Muira. Namjerno ili ne, on sadri sve elemente
simbolike mezopotamske boice - jaje, isprepletene
zmije DNK, krila za mentalni 'uzlet' i iljke to
okruuju glavu a koji e kasnije nadahnuti izgled
Kipa slobode.
Slika 43: Pod jakim povealom DNK
kao da ima gmazovska obiljeja
sve odbacili, unato njihovoj brojnosti i esto podudar ni m detaljima prenijetim iz svih
dijelova svijeta, bilo bi j ednako besmisl eno kao kada bi smo vjerovali svakoj izreenoj
rijei svakog od svjedoka i svjedoka'. Otete osobe izvjetavaju o susretima s raznolikim
ne-ljudskim biima: visokim plavim ljudima, klasinim 'Sivima', ili pak gmazoi ni m
vrstama i kri anci ma. Gmazoi di se opisuju kao vrlo visoki - oko dva metra i vii - a koa
im je krljuasta, zeleno-smea, a ponekad gotovo albino-bijela. Ruke im imaju plivae
koice, i nalik su kandama, a oi su im zlatnoute, s rascijepljenim zjenicama. Neki
navodno imaju repove i oito je da gmazoi da ima mnogo vrsta, kao i ljudi. Spominj e se
i kako ta bia imaju sposobnost da kontroliraju um svojih rtava dok se nad njima vre
esto bolni i muni postupci.
Veina ljudi ne uvia da svi mi i mamo poprilinu gmazovsku genetiku ili
kompj utorske programe.
Najstariji dio ljudskog mozga znanstvenici nazivaju R-kompleksom ili reptilskim
mozgom" (slika 44). To je najoitiji ostatak ovjekove gmazovske genetske povijesti te
ima golem utjecaj na nae ponaanj e. Znanstvenici kau da gmazovski mozak predstavlja
j ezgru ivanog sustava; odatle proizlaze karakterna obiljeja kao to su agresivno
i ri tual no ponaanj e, teritorijalnost i sklonost drutvenoj hijerarhiji - sve odreda
znaajke 'elitnih' obitelji koje manipuliraj u svjetskim zbivanjima do dana dananjega. O
R-kompleksu istraiva Skip Largent u j ednom i nternetskom lanku pie:
Barem pet vrsta ljudskog ponaanja potjeu iz gmazovskog mozga. Neu ih
definirati nego tek rei da se u ljudskim aktivnostima manifestiraju kao: opsesivno-
kompulzivno ponaanje; osobni svakodnevni rituali i praznovjerni postupci; ustrajno
robovanje starim nainima postupanja; ceremonijalno vrenje odreenih aktivnosti;
priklanjanje naelu presedana kao u pravnim, religijskim, kulturnim i drugim
stvarima te u raznim nainima
obmanjivanja.
Ovo je savren opis ponaanj a
vladajuih obitelji koje danas dre
u aci ili kontroliraju politiku,
bankarstvo, poslovanje, te vojsku
i medije, to ne udi jer su to
ljudsko-gmazovski krianci... Nefili.
Gmazovski mozak je izvorite
hl adnokrvnog ponaanj a bez
empatije za rtve svojih postupaka;
' teritorijalnosti' tj. kontrol e svijeta
oko vas; opsesije hijerarhijskom
st rukt urom vladanja i kontrole;
agresivnosti te predodbe da najjai
opstaju i da pobj edni k dobiva sve. U
ti m karakt erni m crtama reptilskog
mozga upravo su one znaajke koje
gmazovski krianci oituju ti suama
Slika 44: Gmazovski (reptilski) mozak, ili R-kompleks,
najstariji je dio ljudskog mozga. On predstavlja osnovne
nagone za preivljavanjem i stvara karakteristine znaajke
hladnokrvnog ponaanja, eljeza kontrolom, opsesije
hijerarhijskim strukturama moi i predodbom da najjai
opstaju i da pobjednik uzima sve
rodina. Teko bi smo ih bolje mogli opisati. Rasizam potjee iz gmazovskog mozga, kao
i'jigresivni, nasilni seks kojeg uvelike prakticiraju dananj e 'elitne' obitelji - pogledajte
samo Busha starijeg, Dicka Cheneya, pokoj nog predsj ednika Geral da Forda i druga
poznata imena koja razotkrivam u svojim knjigama. Anunakijski gmazoi di imaju strogo
hijerarhijsku strukturu moi , a isto su nametnul i i ljudima. Sva pompa, ceremonija i
ritual koje pr omat r amo kod kraljevskih obitelji, u religiji i politikom establimentu
potjeu od gmazoi da koji su zaetnici 'kraljevskih' krvni h loza i koji su stvorili politiku
strukturu i religiju kako bi uspostavili svoje met ode vladanja i kontrole. Je li i mal o
sluajno da dananje vladajue krvne loze pokazuju klasine znaajke reptilskog mozga,
dok istovremeno dokazi ukazuju da su to krvne loze gmazovski h krianaca? Kozmol og
Carl Sagan, koji je znao daleko vie od onog to je govorio, u svojoj knjizi Zmajevi iz
Edena (The Dragons of Eden) pie:
Nema nikakve koristi od toga da ignoriramo gmazovsku komponentu ljudske
prirode, ponajvie nae ritualno i hijerarhijsko ponaanje. Upravo suprotno, taj nam
model moe pomoi da shvatimo kakav je ovjek zapravo.
Posvudanja pria
Krianje 'bogova' i ljudi tema je koja se stalno ponavlja u svim dijelovima svijeta, a moe
se pronai i u pripovijestima iz Starog zavjeta, preuzeti m od Sumerana, o sinovima
Bojim (ispravan je prijevod sinovi bogova") koji su se kriali s ovjekom i stvorili
hibridnu krvnu lozu pod nazivom Nefilim. Izraz Nefili, ili Nefilim, moe se prevesti
kao Oni to sioe" ili Oni koji padoe s neba". U hebrej skim mi tovi ma Nefili, sinovi
bogova", nazivaju se 'Awwim', to znai 'razaratelji' ili 'zmije'.
Ameriki istraiva David Sielatl istie da Nefili nisu sinovi bogova (hebr. beni
ha-Elohim), ve su pot omst vo nastalo krianjem keri ljudskih" i ne-ljudi koje Biblija
naziva Elohim. U drevna vremena Nefili su takoer bili znani kao Rephaim, Emi m,
Zazummi m i Anaki m, i svi su opisivani kao vrlo visoki, 'divovski' ljudi. Biblijski
Golijat bio je Rephaim, a div na hebrej skom je 'repha'. Tema divova stalno je pri sutna.
Spiljski crtei pronaeni na mj estima kao to su Japan, Juna Ameri ka i pustinja Sahara
prikazuju divovske ljude okrugl ih glava koji uvelike nadvisuju ljudske lovce. U humci ma
u Mi nnesoti i na dr ugi m lokacijama pronaene su kosti divovskih ljudi visokih i zmeu
2,4 i 3,6 metara. Deseci golemih crvenokosih mumi j a otkriveni su u j ednoj spilji blizu
Lovelocka u Nevadi, od kojih su neki bili visoki priblino 2 metra i 10 centi metara.
Indijanci iz pl emena Delaware spominj u rasu divova koji su neko ivjeli istono od
njeke Mississippi u ogr omni m gradovi ma. Iste opise divova nal azi mo i u drevni m
legendama i pri ama iz svih krajeva svijeta. Credo Mutwa, strunj ak za drevne afrike
predaje, prenosi iste prie iz svoje kulture. Legende Piute Indijanaca o tim divovima
opisuju ih kao ljudodere. U opi si ma stoji da su ak iskopavali mrtvace Piutea iz
njihovih grobova kako bi ih pojeli. Prie iz Atlantide sadre pripovijesti o crvenokosi m
divovima koji su postupal i poput vampira, a divovski Nefili povezuju se s kani bal i zmom
1
pijenjem krvi, ba kao i krvne loze koje vladaju danas, o emu u detaljnije pisati neto
kasnije. Naravno da to jest sluaj: drevni Nefili i obitelji koje upravljaju ' suvremeni m'
svijetom isto su genetsko pl eme ili raunal ni program. U veini se opisa iznosi da su
divovi bili neprijazni, pa ak i neprijateljski nastroj eni prema ostal om stanovnitvu;
esto ih se povezivalo s neobi ni m letjelicama koje uvelike podsjeaju na letee tanj ure"
iz dananj ih izvjetaja o NLO-i ma.
Knjiga Postanka govori da su prije Potopa, ali i poslije, sinovi bogova enili
ljudske keri, a u Knjizi brojeva nazivaju se Nefili, sinovi Anaka ili pot omci Anaki ma
(Anunnakij a). Prema uenjaku i piscu Zechariji Sitchinu, koji je napisao mnogo knjiga
o sumerski m ploicama, izraz glasoviti ljudi" iz odl omka Knjige Postanka o Nefilima, a
na temelju svog sumerskog izvornika, trebao bi glasiti - ljudi iz nebeski h vozila". Ovi me
pria popri ma posve drugu dimenzij u i postaje mnogo smislenija. Vaan je i izraz heroji
iz davni na"' . Rije ' heroj ' dolazi od egipatskog izraza neru' koji se, po istraivau Wallisu
Budgeu, odnosi o na kralja kao predstavnika boga Sunca na Zemlji". Tono znaenje bilo
je ljudsko bie koje nije bilo ni bog ni demon", a taj je izraz oi gl edno upuivao na rasu
krianaca. Pisac Homer (8.-9. st. pr. Kr.) napisao je kako su heroji uzdizani ponad
rase prosjenih ljudi". Pjesnik Pi ndar (518.-438. g. pr. Kr.) koristio je izraz ' heroj /heru'
opisujui rasu i zmeu bogova i ljudi". Flavije Josip, pisac i povjesniar iz prvog stoljea,
o navodu u Knjizi Postanka o krianju ' bogova i ljudskih ena napisao je ovo:
... jer mnogi su se aneli Boji druili sa enama i zainjali sinove, a ovi su se kasnije
pokazali nepravednima i prezirateljima svega to je dobro, zbog uzdanja u vlastitu
snagu; jer predaje govore da su ti mukarci vrili djela nalik onima to su ih vrili,
kako ih nazivae Grci, divovi.
Izraz 'aneo', to znai 'glasnik', poeo se povezivati s ti m ne-ljudskim biima,
gmazoi dni m i ostalim. U Septuaginti, grkoj verziji Starog zavjeta, izraz sinovi bogova"
preveden je kao ' angelos' - aneli. Naziv za Sumer na pl oi cama je KI. EN. GIR, to je
prevedeno kao Zemlja gospodara pl amteih raketa" a t akoer i kao Zemlja uvara".
Izraz ' uvari' esto se koristi za opis drevni h 'bogova', a danas neki ljudi koji tvrde da
su ih oteli gmazoidi i druga ne-ljudska bia govore da su ovi sami sebe opisivali kao
' promatrae' ili ' nadglednike' . Egipatski naziv za njihove bogove - Neteru - doslovno
se prevodi kao 'uvari'. Spominj u se dobri i loi 'uvari', od kojih su mnogi opisani kao
gmazolika bia. U j ednom fragmentu Svitaka s Mrtvog mora kojeg je preveo prouavatelj
hebrejskoj jezika i kulture Robert Ei senman nalazi se opis uvara po i menu Belial koji je
opisan kao Pri nc l ame i Kralj zla. Navodi se daj e i mao zastraujuu pojavu - poput zmije s
izgledom guje". Jedna od glavnih aneoski h skupina u hebrejskim predaj ama su Serafina*
ili vatrene zmije", a uvari se esto povezuju s opisima zmija. U perzijskim uenjima
takoer se govori o biu opi sanom kao stara zmija s dvije noge", ba kao to u drevnoj
Knjizi proroka Henoka nailazimo na hodaj ue zmije. Mnogi uenjaci pretpostavljaju da
je Knjiga Henokova u svojem dananj em obliku napisana negdje oko drugog stoljea
prije nove ere, ali da potjee iz mnogo starijih zapisa. kotski istraiva James Bruce tri
primj erka te knjige pronaao je 1773. godi ne, a fragmenti deset Henokovi h rukopisa
pronaeni su medu Svicima s Mrtvog mora otkrivenih i zmeu 1947. i 1956. u Kumranu
u Izraelu, gdje je prije 2000 godina navodno ivjela esenska zajednica. Tekst opisuje
1
Ovoje doslovan prijevod izraza 'heroes of old' izengleske verzije Biblije. U hrvatskoj verziji heroji
sekao takvi ne spominju ve je odlomak preveden opisno, i to ovako: ...'to suoni od starinepo snazi
glasoviti ljudi' (Knjiga Postanka, 6:4); op. prev.
Henoka kao sedmog od Adama" i iznosi dogaaj e prije Potopa. Vrlo je zanimljivo da
Knjiga proroka Henoka opisuje pad uvara, anela' koji su bili oevi Nefila, a t akoer
s
e kae i da su pali aneli zatraili od Henoka da kod 'Boga' posreduj e u njihovu korist.
Jedan od dijelova knjige nosi naslov Knjiga uvara. U njoj se govori o interakciji i zmeu
palih anela i ljudi te kako su poeli 'zainjati' djecu:
Kada su se djeca ljudi namnoila dogodilo se da su se u to doba u njihovim redovima
raale prekrasne i pristale keri. I vidjee ih aneli, djeca neba, i udjee za njima, te
rekoe jedni drugima: Hajdemo odabrati sebi ene od ove ljudske djece i zanimo
si djecu".
1 ree im Semjaza, njihov voda: Bojim se da to neete pristali uinili, te da u samo
ja morati platiti kaznu za laj veliki grijeh." No svi mu odgovorie ovako: Poloimo
svi zakletvu i obveimo se uzajamnim kletvama da neemo odustati od plana te da
emo ga provesti do kraja."
Zatim se svi zaldee i obvezae uzajamnim kletvama. A bijae ih ukupno dvije
stotine; onih to spustie se u doba Jareda na vrh planine Hermon, i nazvae je
planina Hermon, jer bijahu se zakleli i obvezali uzajamnim kletvama da izvrit e
dogovoreno.
'Plan' od kojeg nee odustati " odvija se i danas, a krianje je gotovo sigurno izvor
vjerovanja u Istoni grijeh" koje kae da je svatko roen kao grenik". Krianjem su
nastali Nefili iz Knjige Postanka ili, kako ih Knjiga Henokova naziva, Anaki m ili Anak
(divovi) - Anunnaki/lj udski krianci:
1 zatrudnjee one, nosei u sebi velike divove, ija visina bijae tri tisue ela. A kasnije
pojedoe oni sve to su ljudi imali. A kada ih ljudi vie nisu mogli hraniti divovi
se okrenue protiv njih i poee prodirati ljude. I poeli su grijeiti protiv ptica, i
zvijeri, i gmazova, i riba; i prodirali su meso jedni drugih, i pili su krv.
U drevnom hebrej skom tekstu Knjizi Noinoj i njenoj izvedenici Knjizi proroka
Henoka opisano je udnovat o roenje ne-ljudskog djeteta, za kojeg se ispostavilo da je
uveni Noa iz prie o Velikom pot opu. Takav se dogaaj spominj e i u Svicima s Mrtvog
tnora koji sadre materijale iz Knjige proroka Henoka. udno dijete opi sano u ti m
tekstovima je sin Lamehov. Navodno se razlikovao od ljudskih bia i vie je nalikovao
djeci anela na nebu". Prema opisu, koa Lamehovog djeteta Noe je bijela, kosa mu je
plava, a svjetlost iz njegovih oiju obasjavala je cijelu kuu poput Sunca". Gmazovska
bia sjajnih oiju i ljeskavih tijela opisuje Credo Mut wa na osnovu afrikih zapisa,
drevnih i suvremeni h. Ovaj opis gmazoi da ije oi sjaje poput Sunca" j edno je od
mogui h izvorita tovanja boga Sunca od strane krvni h loza gmazovski h kri anaca od
drevnih vremena, a kojeg danas nastavljaju elitne obitelji, iako su razine tovanja Sunca
viestruke, ovisno o t ome koliko ste visoko u hijerarhiji znanja. Plavokosa, plavooka
bia laserskog pogleda opis su zagonetni h ljudi ili ' bogova' koji se, tisuama godi na pa
sve do dananjih dana, javlja u razni m kul turama diljem svijeta. Lameli ispituje svoju
enu o ocu djeteta Noe:
Odjednom, osjetih u svome srcu da su zaeu kumovali uvari i sveti ljudi... i Nefili
... i srce se moje stislo zbog djeteta tog.
Krvne loze ' Noe' su gmazovsko-ljudski krianci. Mnogi ljude tvrde da su potomci
Noe - pot omci gmazovskih uvara i Anunnakij a. U Svicima s Mrtvog moru stoji da Noa
izgleda poput djece [palih] anela nebeski h" koje je zaeto [posredstvom] uvara ...
i Nefila". U Knjizi proroka Henoka se kae da je Noa upozoren o nadol azeem pot opu
te da mu j e ' aneo' (anunakijski strunj ak za genetiku Enki, prema mezopot amski m
izvorima) naloio da pobj egne i da svoje sjeme sauva za sve generacije svijeta". Ako je
Noa bio gmazovski krianac sasvim je logino da ga, uz mnoga druga njegova i mena u
razliitim opisima Potopa, upozorava j edan od gmazovskih 'bogova'. Moemo ujedno
razumjeti zato su mnoge skupine Noi nu krvnu lozu smatral e tako vanom, premda
ire mase nisu imale poj ma o nj enom pravom znaaju. Knjigu proroku Henoka zabranila
je Rimska crkva koja je nastojala odbaciti ranije kransko vjerovanje u postojanje
anela od krvi i mesa, pal ih anela koji su imali fizika tijela te su se kriali s ljudima.
Napravlj eno je to da bi se ljude sprijeilo da shvate pravu situaciju. Slobodni zidari
Henoka su oduvijek smatrali j edni m od svojih l egendarni h osnivaa, a samo ime ' Henok'
znai 'inicirani'. Etiopski tekst Kebra Nagast star je tisue godi na i govori o enormnoj
veliini beba nastalih iz seksualnih ili genetskih sjedinjenja i zmeu ljudi i 'bogova'. U
njemu pie kako: ... keri Kamove (Noina sina] s kojima su aneli zaeli. . . nisu mogle
rodili svoju djecu te su umrle".
Opisuje se kako su neke od tih divovskih beba roene carskim rezom: ... izaoe
iz rasporeni h t rbuha svojih majki, preko pupaka njihovih". U anemehu ili Knjizi
kraljeva, l egendarnom ljetopisu Irana kojeg je 1010. godi ne nove ere dovrio arapski
pjesnik Firdowsi, on opisuje roenj e bebe nazvane Zal, sina kralja po i menu Sam. Kralj
je uasnut nezemalj skim izgledom svoga djeteta koje ima vrlo veliko tijelo isto poput
srebra", kosu bijelu poput kose starca i poput snijega", i lice usporedivo sa Suncem.
Svoje edo Sam naziva demonski m dj etetom, dj etetom deva - uvara.
Teme poznate diljem svijeta...
Egipani su rekli da su uvari stigli u svojim nebeski m amcima", a u drevni m kul turama
diljem svijeta stalno se ponavlja tema ' bogova' koji stiu u nekoj vrsti letee naprave te
utemeljuju civilizacije i donose znanje i tehnologiju, svjetlosnim godi nama naprednij u
od onog to je ranije postojalo. U indijskoj kulturi letee naprave su nazvane 'vimane',
kojih ima vie tipova. Neke su imale oblik cigarete, dok su druge opisane kao dvokatne
letjelice, s kupol om i otvoreni m prozori ma sa strane. Obje vrste redovito se spominj u
u dananj i m vienjima NLO-a. Drevni indijski tekstovi opisuju antigravitacijsku
tehnologiju kakva se koristi u leteim tanjurima". Kada su Kinezi pronali drevne
indijske spise u Tibetu i poslali ih Sveuilitu Chandi garh na prijevod ustanovlj eno je da
sadre znanje o gradnji meuzvj ezani h svemirskih brodova, kako tvrdi profesorica s
tog sveuilita dr. Ruth Reyna. Spisi su stari tisue godina, a dr. Reyna je objelodanila da
su li brodovi bili poznati pod nazivom 'astrc'; pisalo je da mogu letjeti do svih planeta.
U neki m se tekstovima govori da su letjele na Mjesec. Spisi takoer sadre poj edinosti o
izgradnji, letenju i upravljanju tih letjelica. Kinezi su navodno koristili dijelove sadranog
teksta u provedbi svog svemirskog programa.
Podatke iz sumerski h ploica potvruj e i Credo Mutwa, samisi pl emena Zulu -
to je najvia razina j unoafrikog amani zma - te slubeni povjesniar i pripovjeda
naroda Zulu. Samo i me ' Zulu' znai Ljudi sa zvijezda", a sami vjeruju da potjeu od
neke vanzemaljske 'kraljevske' rase. Budui da Credo nema nikoga tko bi preni o njegovo
znanje te zbog prijeke pot rebe da svatko sazna zapanjujue informacije koje je on pri mi o
tijekom svojih mnogobroj ni h inicijacija na nekoliko sam DVD-a sni mi o razgovore s
njim, pod naslovom Gmazovski plan (The Reptilian Agenda). Traju vie od est sati, ali
to je tek djeli njegova znanja. Credo otkriva ono to se j ednom, tijekom inicijacija,
zavjetovao da ni kada nee otkriti ali, kako kae, situacija u kojoj se nalazi ovjeanstvo
tako je pogibeljna da je od njegovih zavjeta na utnju daleko vanije da ljudi saznaju
io se dogaa. Takve su informacije prele u sferu tajnosti kada su Europljani nahrupili
u Afriku, te kada su njihovi kolonijalni vode, gmazovski krianci, prema Credovi ma
rijeima, iscijedili umove amana i pot om ih ubili". Ot voreni m razgovorom o takvim
stvarima sami biste sebi potpisali smrt nu presudu, pa su oformljene tajne mree kako
bi se to znanje sauvalo. Credo pria istu, poznat u nam priu, o krianju vanzemaljskih
Anunnakija i ljudi te stvaranju hi bri dne rase. U posj edu je artefakata poput ogrlice
misterija" koji potkrepljuju njegov prikaz. To je i zuzetno teka bakrena 'ogrlica' koja
zapravo obgrljuje itava ramena, a spominj e se u zapisima stari m 500 godina. Credo
kae da je stara barem tisuu godina, a krupni simboli koji vise s ogrlice 'pripovijedaju'
priu o ovjeanstvu. Na prednj em dijelu epuri se vanzemaljac s velikim bakreni m
pimpekom i zemaljska ena u koju taj ET 'pristaje' (slika 45).
Ovi me se simbolizira, objanjava Credo, sjedinjenje ljudi sa zvijezda i ljudi naeg
planeta. Istu temu nal azi mo zabiljeenu u praktiki svakoj drevnoj kulturi. Bitno je i
to, kae on, da je bakreni pi mpek izvorno bio
nainjen od zlata, prije negoli je ukraden i
zamijenjen bakreni m. To govori u prilog drevnoj
egipatskoj prii o zl atnom penisu njihova boga
Ozirisa, to dananj a tajna drutva - osobito
Sl obodni zidari - simboliki prikazuju kao
obelisk. Nai n na koji je vanzemaljac prikazan
na ogrlici, pojanjava Credo, tek je simbol ian
j er su ' bogovi' bili specifinog i ne-ljudskog
oblija (gmazovskog) te su ljudima priprijetili
t renut nom smru ukolikoovi ikad prikau njihov
pravi izgled. Koliko samo esto u religijskim
tekstovima nal azi mo t emu zabrane vienja ili
otkrivanja izgleda Boga (bogova), ili zabranu
izgovaranja njegovog (njihovog) imena. Tako su
' bogovi' prikazivani kao oigl edno razliiti od
ljudi, ali ne onako kao to su zaista izgledali, iako
tu i t amo moemo naii na prilino doslovne
prikaze, kao u ranije s pomenut om primj eru
artefakta ubaidskog naroda.
Na ogrlici misterija visi velika ruka
iarana si mbol i ma. Medu njima j e Svevidee
Slika 45: 'Ogrlicu misterija' Creda Mutwe
s
figuricom zemaljske ene i 'vanzemaljca
5
velikim pimpekom. Prikazuje krianje
g'uazoiila i ljudskih ena, stalnu temu diljem
drevnog svijetu. Prikaz ET-a je simbolian
A''' legende kau tla su gmazoidi zabraiuli
ljudima da ih prikazuju u pravom obliju.
Slika 46: Ruka iarana simbolima privrena uz
klasini letei tanjur. Credo Mutwa kae da su, prema
drevnoj legendi, gmazoidi stigli u takvim letjelicama
s mnogo veih 'matinih brodova' koji su kruili oko
Zemlje.
oko koje simbolizira, kae Credo,
uvare; tu je i sazvijee Ori on kojeg
suvremeni istraivai upor no povezuju
s vanzemalj skom aktivnou na Zemlji;
a i mamo i Davidovu zvijezdu" koju
obino povezuj emo s kraljem Davi dom"
i j udai zmom, pr emda se taj simbol
koristio diljem drevnog svijeta. Kao to
su ustvrdili neki idovski povjesniari,
taj simbol nal azi mo posvuda, a sa
idovskom se vjerom poeo povezivati
tek kada su ga u 18. stoljeu poeli
koristiti Rotschildi - gmazovska
bankarska dinastija. Ogrlica misterija
sadri i vrlo uoljiv letei tanj ur" kojim
su, kae legenda, vanzemaljci letjeli sa svog gol emog mati nog broda" da bi slijetali na
Zemlj u (slika 46). Kau daj e mati ni brod nastavio kruiti svoj om orbi tom; upravo su
se ondje dravnici sklonili tijekom geolokih promj ena i velikog pot opa. Tono to pie i
u sumerski m ploicama. U Francuskoj , spiljski crtei nastali, kako se procjenjuje, prije
oko 10.000 do 30.000 godina, sadre prikaze ovalnih objekata i oni h u obliku diskova
kako stoje na t rononom postolju, sa sputeni m stepeni cama.
Crte uklesan u stijenu kod mjesta Fergana u sredinjoj Aziji prikazuje ovjeka koji,
kako se ini, nosi hermeti ku kacigu" s nekakvom mehani kom napravom na leima.
Procijenjena starost je 7000. g. pr. Krista. Koje god bilo podrij etlo i svrha leteih
tanjura" i drugi h slinih letjelica, one su viane i prikazivane ti suama godi na. Credo
j e nacrtao slike na temelju drevni h
i suvremeni h opisa tih gmazovskih
bia (slika 47), te opisuje brojne razine
strogo namet nut e genetske hijerarhije.
Na ni i m su razi nama 'ratnici', tipovi s
ment al i t et om roja". Oni funkcioniraju
vrlo slino mravi ma koji primaj u upute
odasl ane od strane njihove 'kraljice te
u skladu s nj ima postupaj u. Gmazovi i
njihove hi bri dne krvne loze pokuavaju
to isto uiniti s ljudima, u emu su u
velikoj mjeri i uspjeli. Druga gmazovska
bia iz tipinih opisa mogu se vidjeti na
slikama 48 i 49. Nj ima vladaju 'kraljevski'
voe koji imaju rogove i repove, kae
Credo, a na s amom vrhu su bia bijele
koe poput albina, a ne zelenkaste ili
smedkaste kakvu imaju ostali. Istraivai
ih esto nazivaju 'Draco'. Svjedoci i otete
osobe navode kako su vidjeli gmazovska
bia ija je koa bijela poput albina, a
takvih opisa ima i u drevni m tekstovima,
piui ovu knjigu na i nternetu sam vidio
dokunientarac u kojem bivi doasnik-
pisar u Amerikoj mornari ci Thomas
Colman Sheppard govori kako je vidio
fotografije ne-ljudskog bia iz strogo
povjerljivog dosjea u taj nom sefu u
mornari kom objektu Whi t e Beach u
Okinawi u Japanu. Njegovu je kou opisao
kao kou neke bijele zmije, a sline sam
opise uo mnogo puta. Njegov intervju
moete pogledati u arhivu o aktivnosti
NLO-a na adresi www. davidicke. com.
Vezu i zmeu gmazova i ljudi t akoer
simboliki prikazuju kipovi i druge
umjetnike forme diljem svijeta (slika 50
na iduoj stranici).
U dijelu Afrike u kojem ivi Credo
Mutwa gmazovi (Anunnaki ) i njihove
hibridne krvne loze znane su kao
Chitauri - Djeca Zmij e" ili Djeca
Pitona". Ovi su izrazi vrlo bliski nj ihovom
srednj oamerikom nazivu - Ljudi
Zmije". Afrika, kao i svi drugi konti nenti ,
puna je legendi o zmijskoj rasi. Godi ne
2006. arheologinja Sheila Coul son sa
Sveuilita Oslo u Norvekoj iznijela je podatke o tovanju pitona prije 70.000 godina,
to je najraniji dosad otkriveni ljudski obred. Dokaze je pronal a u brdi ma Tsodilo u
junoafrikoj pustinji Kalahari, izdvojenoj skupini niih grebena s najveim svjetskim
nalazitem slikarija na stijenama. Pripadnici drevnog naroda San, poznati i pod nazi vom
Bumani, dre ta brda svetima, a znana su kao Stijena koja apue" i Pl ani ne bogova".
U sanskoj mitologiji stoji da su ljudi pot omci pi tona. Credo Mut wa mi je ispriao
legendu o Velikoj zmiji" i divovskom bogu Matsiengu, to znai ' Gospodar skakavaca
koji je, kako je reeno, doao na Zemlj u u podruj u brda Tsodilo gdje je stvorio ljudska
bia. Rekao mi je da nar od Venda iz
sjevernog Transvaala tuje zmije za koje
v
j eruj u da su nj ihovom nar odu donijele
prosvjetljenje
1
i pouile ih seksu. Jo
1
danas prakticiraju zmijske plesove
u slavu pitona. Oni i druga afrika
pl emena Mlijenu su stazu si mbol i no
prikazivali kao zmiju sa zvijezdama
umjesto krljuti, a Credo kae da su
legende o zmijskim bogovi ma u Africi
Slika 48: Jo jedan gmazovski tip kakvog opisuju
mnogi ljudi koji tvrde da su bili oteti od strane
gmazovskih bia
Nasl i kal a Hi l ar y Kc e d
vrlo este. Drevna afrika
rije 'seme', koja se odnosi na
pozdrav upuen nadreenoj
osobi, takoer oznaava veliku
zmiju ili gmaza. Na DVD-
u pod nazivom Gmazovski
plan Credo satima govori o
pozadi ni i povijesti Chitaura.
Opisuje kako je Zemlju neko
opasavao bal dahi n od vodene
pare (nebeski svod") koji je
uniten u nekoj kataklizmi.
Ta vodena ispari na titila je
Planet od tetni h uinaka
Sunca, pri emu je cijeli
Planet bio dovoljno vlaan,
uz postoj anu temperaturu.
Bilo je to mjesto neizmj ernog
obilja i ogr omni h uma. Takav je uobiajen opis pretkatakl izmikog Zl atnog doba"
ili Edenskog vrta". Ali Credo kae da kada su Chi tauri unitili taj svod (simboliziran
biblijskom kiom koja je padala 40 dana i noi) cj elokupna se klima promij enila jer
su Suneve zrake stale priti neko zelene i buj ne zemlje poput Egipta, a poele su se
stvarati i pustinje. Znanstvenici se slau daj e Egipat, danas dio saharske pustinje, neko
bio lijepa, zelena zemlja.
Monopol znanja
Krvne loze gmazovski h krianaca, ili kompj utorski programi , proirile su se izvan Sumera
i zapoele proces monopolizacij e naprednog znanja o pri rodi stvarnosti i povlaenja tih
spoznaja iz ireg optjecaja. Osnovali su kole misterija" ije je znanje prenoeno tek
aici odabrani h, te su se infiltrirali u redove ostalih ija je namj era bila dobrohotnij a.
Naposljetku su veinu njih preuzeli gmazovski krianci koji su pomou tog znanja
manipulirali ljudskom percepcij om, nametnuvi svijetu svoj hijerarhijski oblik vlasti i
upravljanja. Nastojali su postii, a nastoje to jo uvijek, ni manj e ni vie nego globalnu
di ktaturu. Organizacija pod nazivom Kraljevski dvor zmaja (engl. Royal Court od the
Dragon), znana i kao Bratstvo zmije, utemeljena je u Egiptu sa svrhom infiltriranja u
tamonj e kraljevske i religijske centre moi , u prvom redu u kole misterija. Manl y P-
Hali, sl obodnozi darski povjesniar, opisuje to se dogaal o u Egiptu gdje su tzv. crni
magovi s Atlantide" zapravo gmazovske krvne loze koje su se ustremile i infiltrirale
na Atlantidu prije Potopa. Zbog toga su s Planeta moral e biti povuene veoma mone
energije kako bi se sprijeilo nj eno unitenje. Gmazovi su se ugl avnom nalazili na Muu
ili Lemuriji, ali bilo je mnogo pokuaja infiltracije atlantskog drutva i nordijske rase
preko njihovih crni h magova. Hali pie:
Premda sofisticirana ceremonijalna magija drevnog doba nije nuno bila zla, zbog
njena izopaenja nastalo je nekoliko lanih kola arobnjatva ili crne magije [u
Egiptu) crni magovi s Atlantide nastavili su oitovati svoje nadljudske moi sve
jok sasvim nisu potkopali i iskrivili nauk izvornih Misterija ... prigrabili su poloaje
koje su ranije zauzimali inicijali, te su dograbili uzde duhovne vlasti.
Tako je crna magija diktirala dravnu religiju i paralizirala intelektualne i duhovne
aktivnosti pojedinca, zahtijevajui da se potpuno i bez oklijevanja prepusti dogmi
koju je definiralo sveenstvo. Faraon je postao lutak u rukama Grimiznog vijea
- odbora vrhovnih arobnjaka koje je sveenstvo uzdignulo do razine vlastodraca.
To se dogaal o gdje god su se nalazili gmazovski krianci. Oni su namet nul i
politike, ekonomske i religijske strukture koje i danas vladaju svijetom. Strukturu
administracije, temelje prava, graevi narsku tehniku i cijelo mnot vo drugi h obiljeja
onoga to nazivamo moder ni m drut vom moemo pronai u toj drevnoj rasi koja je
osnovala Sumer i proirila svoje carstvo do Egipta, Indije, Grke, Krete i j o mnogo
dalje, gdje je njihovo znanje stajalo iza velikih monol i ta, hramova i drugi h l egendarni h
graevina. U svojoj knjizi Arhajski Egipat (Archaic Egypt) profesor W. B. Emery kae da
je ta zemlja naglo prela iz stanja napredne neolitske kulture s kompl eksni m pl emenski m
znaajkama do dvije dobro organizirane monarhij e. Cijela koncepcija kraljevske moi
i aristokracije tvorevina je gmazovskih krvni h loza koje su opsj ednute ritual ima i
hijerarhijom u skladu sa svojim genetskim kompj utorski m programom. Krianci su
postali 'kraljevske krvne loze koje su postavljene na poloaje moi kako bi vladale u
korist svojih tvoraca i gospodara. Gmazovi su ponavljali taj obrazac diljem svijeta prije i
poslije Potopa tako da su gmazovski bogovi tovani, ali se od njih i strepilo, na mj estima
kao to su Srednja i Juna Ameri ka, Indija, Kina, Japan, Juna Afrika i mnoga druga
podruja.
Zmijski kraljevi i kraljice
Krajem 19. stoljea pukovni k James Churchward, gorljivi istraiva Mua ili Lemurije,
rekao je da su mu dane na uvid neke drevne ploice iz tajnog sefa j ednog samost ana u
sjevernoj Indiji. U nj ima se navodi kako su Nacaali ili Naga Maye ('zmije') s kont i nent a
Eemurije-Mua putovali u Indiju preko Burme kako bi ondj e osnovali koloniju. Poslije
godina i godina mukot r pnog rada Churchward je tekstove posloio i otkri o opise
razaranja Mua, ' domovine' , i dolaska Naga Maya ili Naga u Indiju. Strunjak za Vede
David Frawley objanjava kako u drevni m hi ndui sti ki m svetim knjigama Medama pie
da su najranije kraljevske krvne loze Indije, sveenici-kraljevi, potekli od Bhrigusa koji
su pristigli iz j ednog prekomorskog mjesta. Bhrigusi su bili red adepata i ni ci rani h u
drevno znanje. U svojoj knjizi Bogovi, mudraci i kraljevi: vedske tajne drevne civilizacije
(engl. Gods, Sages, and Kings: Vedic Secrets of Ancient Civilization), Frawley pie da
j e meu monarsi ma tih krvni h loza bio zmijski kralj" Nahusha. Proirili su se u pet
pl emena koja su inila velik dio indijskog stanovnitva. James Churchward napisao je
brojne knjige o civilizaciji Mu te kae da su Nage takoer nastanjivale Kinu, Tibet i
dijelove Azije. U Indiji budistiki tekst Mahauyutpatti spominj e osamdeset kraljeva koji
potjeu od Naga ili zmijskih kraljeva". Hinduistika legenda spominj e kako Nage mogu
Po volji uzimati ljudsko ili gmazovsko oblije. To je ono to nazi vamo shapeshifting
(engl. mijenjanje oblika; op. prev.). Za zmijolike ' morske' ili 'riblje' bogove Sumera i
Babilona t akoer se govorilo da su mogli mijenjati oblik i izgledati poput ljudi kad su
to htjeli. Ti 'riblji bogovi' jo su j edan od opisa anunakij skih gmazova. Preuzimanje
drugog tjelesnog oblika esta je tema kojoj u se vratiti neto kasnije. Diljem Indije
vladari su polagali pravo na mo temeljem svog podrijetla: potekli su od Naga koje se
opisivalo kao kriane pot omke ljudi i zmijskih bogova. U opi si ma iz indijskih epova
takoer se navodi kako su se gmazovske Nage mijeale s bijelim ljudima (Sumerani ma).
Premda je njihov odnos esto bio oboj en sukobi ma i nepovj erenj em, dvije su se skupine
meus obno mijeale, pie u epu, stvorivi kriance gmazova i sisavaca od kojih nastae...
arijevski kraljevi {Sum-arian). Narod Naga Maya, sa svojom religijom tovanja boice
majke (gmazovske religije), takoer predstavljaju izvorite naroda Maya iz Meksika. U
knjizi Spilje, kazeini i skrivena stvorenja (Caverns, Cauldrons, and Concealed Creatures)
istraiva Michael Molt pie:
Nage se opisuju kao iznimno napredna rasa ili vrsta s visokorazvijenom tehnologijom.
Oni pritom gaje prezir prema ljudskim biima koje navodno otimaju, mue te se s
njima kriaju, a ak ih i jedu. Pretpostavlja se da je krianjem nastala iroka lepeza
raznolikih oblija, u rasponu od izgledom sasvim gmazovskih do gotovo ljudskih.
Medu mnogim njihovim dostignuima su i smrtonosne zrake" i 'vimane', odnosno
letjelice u obliku diska. Te su letjelice podrobno opisane u drugim drevnim vedskim
spisima, ukljuujui Bluigavad-Gilu i Ranuiyanu. Rasu Naga povezuje se s jo
jednom podzemnom rasom hinduistikim demonima ili Rakasama. Oni posjeduju,
kao pojedinci, arobno kamenje" ili tree oko" na sredini ela, znano mnogim
dananjim prouavateljima istonjakog misticizma kao arina toka jedne od viih
akri tj. toaka energetskih kanala u ivanom sustavu ljudi ili humanoida - akra
povezana s unutarnjim vizijama", intuicijom i drugim ezoterijskim pojmovima.
Takvi su bili i kineski carevi koji su tvrdili da im njihovo podrij etlo (od zmijskih
bogova") daje pravo da vladaju. Znani su kao Lung ili Zmajevi, a mnogi od najranijih
careva prikazivani su sa gmazovski m obiljejima, umnogome nalik Nagama.
Opisivalo ih se kao dijelom ljude, a dijelom zmije. Jedan od njih, i menom Huang
Ti, navodno je, doavi na svijet, i mao zmajevske crte lica". Tvrdilo se da je zaet putem
zrake zlatne svjetlosti koja je ula u mat erni cu njegove majke iz sazvijea Velikog
medvj eda (uobiajena pria o djevianskom zaeu", esto povezivana s gmazovski m
krianj em). Veliki medvjed obuhvaa zvijezdu Alpha Draconi s, zvijezdu egipatskog
boga Seta. Alpha Draconi s navodni j e dom gmazovskih kraljevskih linosti", elitnog
vodstva, poznatog kao 'Draco'. Jedna kineska legenda kae da se Huang Ti poslije smrti
preobrazi o u ne-fizikog eterinog zmaja te da je odl etio u carstvo besmrtni ka. Opet
u ponoviti da zmaj simbolizira gmazovsku rasu i da, pr emda najprisutniji u Kini i
na Istoku, obiljeava kulture i rom svijeta. Kraljevi iz slijeda gmazovski h krvni h loza
znani su kao 'zmajevi'. Kada bi vie kraljevstava sklopilo, reci mo, ratniki savez ili
skupinu kraljevstava imenovali su kralja kraljeva". Oni su bili poznati pod nazivom
Veliki zmaj (engl. Great Dragon) ili... Draco. Izravne poveznice s ovom t emom pronaao
sam u indijskim djelima (iz bive dol i ne Inda) kao to su Knjiga Dzyana, j edan od
najstarijih sanskrtskih opisa, i ep Mahabharata te Ramayana. U Knjizi Dzyana navodi
se kako je s neba stigla gmazovska rasa ' Sarpa' ili, u prijevodu, Velikih Zmajeva" koji su
^jetu donijeli civilizaciju. U knjizi takoer pie da je Zl atno doba okonano stranom
poplavom, biblijskim velikim Potopom, ali zmijski su bogovi preivjeli te su se vratili i
nastavili vladati. Simboliki su prikazani s licem ovjeka i repom zmaja. Njihov se voa
z
vao Veliki zmaj (engl. Great Dragon), a iluminatski Ku Klux Klan i danas koristi, kao
jednu od titula, naziv Grand Dragon".
Keltski naslov Pendragon, kao u i menu Uthera Pendragona, oca kralja Artura"
iz pria o gralu, t akoer je bio j edna od verzija navedenog izraza. Pendragon = Veliki
zmaj' (Great Dragon). U l egendama je simboliki Art ur bio pot omak zmajeva, a na
njegovoj kacigi nalazio se motiv zmaja. Medi na, Arturova 'arobnjaka', opisivalo se
kao samo napola ovjeka j er je bio dijete nekog podzemnog stvorenja i ene iz redova
ljudi. Arturijanske prie sadre sve klasine el emente ove leme, ukljuujui: stvaranje
kraljevskih krvnih loza put em krianja i zmeu ljudi i ne-ljudskih bia, zatim mijenjanje
oblija, upotrebu holografskih prikaza s ciljem skrivanja neijeg pravog oblika i bitke
izmeu konkurentski h zmajeva. A nal azi mo i t emu o gospi iz jezera", s t o j e pak povezano
s priama o zmijskim narodi ma koji su tovali boicu, poput naroda Naga koji ive
u podzemni m sreditima smj etenim ispod jezera i vodeni h povrina. Poput keltskih
mitova i narodni h predaja, drevnu grku kul turu uj edno su nadahnjivali Sumerani i
Egipani, kao i raniji Atlantiani i Lemurijanci; gotovo se pot puno naslanjala na njihove
prie i mitove pod razni m i meni ma. Utjecaj Sumerana j ednostavno se ne moe dovoljno
naglasiti, a ini se da su oni bili sredite mree gmazovskih krianaca koja je prekrivala
cijeli svijet. Putovali su u svim smjerovima, a ak je i najranije kinesko pi smo potekl o od
istog sustava klinastog pisma Sumerana, pr emda se to moe objasniti i priopavanj em
iste informacije od strane gmazovskih ' bogova u razliitim dijelovima svijeta. Bez obzira
na pojedinosti, j asno je da su tijekom Sumerskog carstva - koje je obuhvaal o Egipat
i dolinu Ind - ljudi tovali zmijske bogove. Veleasni John Bathhurst Deane u svojoj
knjizi tovanje zmije (The Worship of the Serpent) pie:
... Jedan od petorice graditelja Tebe [u Egiptu] nazvan je po zmijskom bogu Feniana
Ofijonu ... Prvi oltar izgraen u ast Kiklopa u Ateni bio je posveen 'Opsu', zmijskom
boanstvu ... Simboliko tovanje zmije bilo je tako uestalo u Grkoj da je Justin
Muenik optuivao Grke da ga nekritiki uvode u prikazanja svih svojih bogova.
Zmajevi, Nage, Chi tauri , Nefili, Anunnaki . Razliita i mena, iste krvne loze. Tema
vladajuih 'kraljevskih' obitelji i careva koji svoje podrij etlo i pravo na vladanje temelje
na zmijskim bogovi ma" sveprisutna je. Te krvne loze i poveznice simbolizirali su
kraljevski ambl emi u obliku zmaja, zmije, sfinge, pernat e zmije i drvenog kria ili Ankha.
Zmaj ili zmija i danas je simbol kraljevske krvi i ' boanskog' nasljea u podruj i ma kao
sto je Azija. U Egiptu je djelovao red pod nazi vom Djedhi (Jedi'?), gdje ' Dj ' znai 'zmija'.
Tako i mamo faraone zmijske loze pod nazi vom Djer, Dj oser i Djederfra. Kraljevski dvor
zmaja osnovan je u Egiptu 2170. g. pr. Kr. za vladavine Ankhf nkhonsua, a formalnije pod
kraljicom Sobeknefru 1783. g. pr. Kr. kao institucija koja e nastaviti djelo 'Zmaja'. Ulje
koje se i danas koristi u obredu kruni dbe britanskih vladara simboliki je prikaz masti
Messeh' nilskog krokodila, koritenog u ceremoni j ama kruni dbe faraona u dr evnom
Egiptu. Egipatski ceremonij alni naslov Moche znai onaj koji je pomazan krokodi l skom
niau iz rijeke Nil". Od izraza Messeh dobili smo rije 'mesija (engl. messiah) - iz
idovske legende o nadol azeem 'Mesiji' - onaj koji je pomazan krokodi l skom mau
- novi faraon. Nal azi mo to i u keltskoj mitologiji, a iz prikaza Messeha izrastao je Zmaj -
simbol kraljevske vlasti. U Mediji (dananjoj Turskoj), Iranci su svoje kraljeve znali pod
nazivom Mar, to na perzijskom znai 'zmija'. Zvali su ih zmaj skom dinastij om Medije"
ili pot omci ma zmaja". Najraniji pripadnici kraljevskih krvni h loza Srednje Ameri ke
tvrdili su da vuku genetsko podrijetlo od zmijskih bogova Quetzalcoatla i Itzamne.
Zmija je bila i simbol sveenika-kraljeva peruanski h Inka koji su nosili narukvice i
nanogvi ce u obliku zmije. U mi kenskom dobu u Grkoj kraljevi su, pr ema rijeima
autorice Jane Harri son na neki nain smatrani zmijama". Sekrops, prvi mikenski kralj
Atene, pri kazan je kao ovjek sa zmijskim repom. Jedan drugi kralj, Erektej, koji je
osnovao Eleuzejsku kolu misterija, tovan je poslije svoje smrti kao iva zmija a, prema
legendi, kralj Kadmus se, nakon st oj e umro, pretvorio u zmiju. Sumerski zapisi govore
o leteim zmij ama i zmajevima koji rigaju vatru (simboliki prikaz njihovih letjelica?) te
kako su kraljevi Sumera" davno prije Potopa, oko 240.000 g. pr. Kr., bili podmet nut a
djeca", nastali sjedinjenjem bogova i ljudi. Upravo takvim genetskim podrij etl om diio
se i Sargon Veliki, znameni ti vladar Sumerskog/Akadskog carstva. U sumerski m se
ploicama navodi da je samo postojanje kraljevske asti" bio dar bogova. Jasno je da su
to bili gmazovski bogovi.
Stewartova pria...
O istoj temi, premda iz posve razliitog izvora, govori ameri ki autor Stewart Swerdlow
koji je otkri o istinu tijekom viegodinjeg podvrgavanja zloglasnim programi ma kontrol e
uma i genetskog eksperimentiranj a u Mont auku na otoku Long Islandu u dravi New
York. U ranoj mladosti Stewarta su j edne noi (uz znanje njegove majke) oteli, kako je
mislio, vanzemaljci i odveli ga u Montauk. Kasnije je saznao da su njegovi otmiari bili
vojnici prerueni u vanzemaljce; uobiajena je to varka koj om se eli prikriti pravi identitet
otmi ara. Prisilno je uveden u programe kontrol e uma i genetskog eksperimentiranj a.
Kae da je tek mnogo vremena kasnije saznao da je programe preivjelo, osi m njega,
svega j edan posto 'subjekata'. Tijekom vie godi na provedeni h pod kont rol om vlasti i
vojske Stewart kae daj e saznao za plan preuzi manj a globalne prevlasti ne-ljudskih bia
koja iza svega toga stoje.
Ta su bia, pie on, gmazovi. Gmazovska bia vidio je u Mont auku i, kako kae,
inilo se da skau unut ar i van fizike stvarnosti". Stewart iznosi tu priu u svojoj knjizi
Plava krv, prava krv (Blue Blood, True Blood). Navodi da su na ovaj planet stigle mnoge
van/.cmaljske skupine koje su bile zaetnici razliitih rasa. Na Allantidi su prevladavali
bijeli ljudi po i menu Atlani, kae on, koji su doli sa zvjezdanog sustava Lyme - ili Lyra
- dok se gmazovska rasa smjestila na Muu ili Lemuriji u Pacifiku. Izvorni Lirani nisu
imali fizika tijela u onom smislu u koj em mi doivljavamo rije 'fiziki', ali su ostali
zarobljeni u ovoj dimenziji, a njihove su vibracije postajale sve gue. Gmazove su, kae
Stewart, stvorili prozirni ljudi" koji zapravo ne mogu ui u fizike dimenzij e j er je
vibracijska brzina njihove energije tako visoka da ne mogu zadrati fiziko tijelo." Kada
se pojave, kae on, izgledaju poput prozi rne staklene ljuture".
U poetku su gmazovi bili grani no fiziki", a da bi ovdje mogli funkcionirati
trebao im je fiziki oblik. To je rijeeno mijeanjem gmazovski h gena s geni ma Lirana.
Zbog toga su gmazovi toliko opsj ednuti plavokosim i plavookim ljudima - potrebna
im je njihova genetika da bi mogli djelovati u ovoj stvarnosti. Eto zato su se uvelike
gmazovski Wi ndsori namjerili na gene plavokose, plavooke pri nceze Dijane. A kada su
ih dobili beutno su je se otarasili. Wi ndsorska je loza krianj em postala u tolikoj mjeri
gmazovska da je trebala povei priljev gena a la ' Diana' kako bi odrala pri vi dno ljudski
oblik. Gmazovi su se nalazili u zvj ezdanom sustavu Draco, pie Stewart, te su se poeli
iriti galaksijom osvajanjem kakvom nazoi mo na ovom planetu. Ovdje treba naglasiti
da tvrdnje o dolasku s ovog ili onog planeta ili zvjezdanog sustava ne oznaavaju
nuno poznate nam planete iz ove dimenzij e ili stvarnosti. Planeti i zvijezde postoje u
viestrukim stvarnostima i, premda unut ar ovog frekvencijskog raspona mogu izgledati
beivotne, u drugi ma, onkraj ljudskoga vida, one mogu vrvjeti ivotom. Stewart kae
da je gmazovi ma u njihovim osvajanjima pomogl a j edna rasa sa Sirijusa, najsjajnije
zvijezde viene sa Zemlje. ini se da postoji mnogo vanzemaljskih posjetitelja, ili oni h
iz drugi h dimenzija, s dobri m ili zlim namj erama prema naem planetu. Medu njima
su gmazovi i oni sa Sirijusa; zatim skupine iz sustava Ori ona medu kojima su i neka
od bia poznata pod nazivom 'Sivi' s kr upni m crni m oi ma; pa jo j edna rasa Sivih sa
Zete Reticulija, bi narnog zvjezdanog sustava smj etenog etrdesetak svjetlosnih godi na
daleko od Zemlje u sazvijeu Reticulum; pot om skupina iz sazvijeda Andromeda; a
ini se da su ovdje i bia sa zvjezdanog sustava Plejada, poznatog kao Sedam sestara,
u sazvijeu Bika. No, najopakiji su, upozorava Stewart, gmazovi s Dracoa. Stewart
Swerdlow kae da su programi rani da vjeruju kako su oni superi orni oblik ivota te sami
sebe smatraju popri l i no ' boanski ma' j er su hermafroditi (dvospolci). Programi ran im
je mentalitet koji eli podj armi ti sve i svakoga, a Britansko i Rimsko carstvo - tvorevine
krvnih loza gmazovski h krianaca - primjeri su toga na djelu. Stewart kae da je spajanje
gmazovskih gena s geni ma Lirana i drugi h razlog zbog kojeg ljudi imaju veoma mnogo
gmazovske DNK i zato fetusi prolaze kroz gmazoliki razvoj u materni ci na svome putu
da postanu 'ljudi'. Osi m toga, pojanjava da se kraljevske i aristokratske obitelji dugo
vremena nazivaju ' plavokrvnima' jer DNK s veim udjelom gmazovskih gena znai da
njihova krv sadri vie bakra. Prilikom oksidacije ova bakrom bogata krv mijenja boju
u plavozelenu, kae on: Odatle i izraz plava krv".
Kada je uniten konti nent Mu/Lemurij a preivjeli su se prebacili u sjevernu Indiju
gdje su izgradili veliku podzemnu civilizaciju (opisanu u bezbroj ni m l egendama i
zapisima). Takoer su ponovno krenuli u genetsko osvajanje, a lokacija koju su izabrali,
navodi Stewart, bio je... Sumer. Kae da su Sumerani postali poznati kao ' Sum-Aryani' ,
ili j ednostavno Aryani, te da su se proirili do sjeverne Afrike, sredinje Azije, sjeverne
Indije i do ruskih stepa. Arijski vode, odreda plavokrvni, postali su sultani i rade iz
legendi", pie Stewart. Kae da su Arijci, pomijeavi se s Dravidij ancima (ovi su prije
ivjeli na Lemuriji) u Indiji, udarili temelje hinduistike religije: Kastinski sustav u Indiji
cista je kopija gmazovske podjele funkcija". Sumer-Aryani su se infiltrirali u egipatsko
drutvo gdje su svoju gmazovsku krvnu lozu ucijepili u kraljevske obitelji faraona, i to
u veoj mjeri preko kraljeva naroda Hiksa. Simbol Hiksa bila je zmija, njihova je boja
bila crvena - od posebnog znaaja u gmazovski m ritual ima - a njihovi su kraljevi nosili
crvenu krunu. Stewart k tomu posve tono kae da su Egipani takoer postali znani
kao Feniani te da su bili potomci Atlantiana. Kao ' Lirani' bili su plavokosi i plavooki,
a neki su bili zelenooki i crvenokosi. Feniani/Egipani otplovili su do Britanskog
(vidi Najveu tajnu). Sumerani su takoer putovali cijelom Afrikom, a sa sobom su
poveli i svoje hi bri dne srodni ke po krvi. Credo Mutwa rekao je da su se ' Chi tauri ' kriali
izravno, ili preko svojih krianaca, sa svim rasama kako bi stvorili kompj utorsku mreu
krvne loze kroz koju vladaju na svim konti nenti ma. Rekao je da su 'kraljevske' krvne
loze crni h afrikih kraljeva i kraljica vodile podrijetlo od istih ' bogova' kao i bijele
kraljevske linosti" irom svijeta.
Gmazovsko podzemlje
Indija nije bila j edi no mjesto u ije su se podzeml j e preselili gmazovi i njihove krvne
loze poslije propasti Mua/Lemurije. Osnovali su podzemne gradove diljem Planeta, a
danas su mnogi od njih povezani tunelskim sustavom i podzemni m bazama i zgraeni m
u novije vrijeme u okviru tajnih vojnih projekata orkestri rani h od strane gmazovskih
krianaca. Prie o gmazovi ma i drugi m ne-ljudskim rasama koje ive unut ar Zemlje
u onome to bi smo danas nazvali 'bazama', gradovi ma ili mreama tunela, moemo
nai u mnogi m drevni m zapisima. Nage, ili zmijski narod, u Indiji te irom Azije i
Dalekog istoka navodno su ivjeli u dva glavna podzemna centra - Patali i Bhogavatiju.
Odande se, prema hi ndui sti ki m l egendama, bore za prevlast s 'bijelom' rasom
znanom istraivaima NLO-a pod nazivom ' Nordijci' (Swerdlowljevi Tirani'), koji ive
u podzemni m kraljevstvima Agarte i ambale. Hi ndusi vjeruju da se u Patalu moe
ui kod Vrela ena u Benaresu, a Bhogavati se, kako vjeruju, nalazi na Himalaj ama.
Sline prie o podzemni m spiljama i sustavima tunela nal azi mo u Tibetu i Kini. U
mezopot amski m priama o Gilgameu spominj u se podzemni gradovi. Gilgame je bio
' pol ubog' i ' polu-boanstvo' (gmazovski hibrid) koji je tragao za besmrt nou 'bogova'. U
pri ama se govori o KI-G AL-u ili Velikom podzeml j u" kojim su vladali boica Erekigal
i bog Mergal. U Kl-GAL-u je bilo nasilnih uvara zvanih ljudi korpioni", oivljenih
ljudskih tijela, duhova i ' neumrlih' , i robotskih bia znani h kao Galatur ili Gala, koji su
imali zadatak da otimaju ljude s povrine. Bilo je ondje i 'orloglavih' gmazova za koje
se esto govorilo da imaju krila. U zapisima je opisana rasa Pazazu, 'ljudi' pasjih lica s
gmazovski m krljutima i repom.
Sve ovo nevjerojatno podsjea na groteskne prizore koje su opisali poj edini radnici
u dananj i m podzemni m voj nim bazama kao to su Duk e u Novom Meksiku (detaljnije
u Najveoj tajni).
U kineskim legendama stoji da postoji j edan podzemni svijet u kojeg se ulazi s
istone pl ani ne Taian, a nad kojim straare opaki demoni Men Sen, ija su lica ili maske
nalik ivotinjskim. To je bio kineski 'pakao', a gospodari pakla navodno su suraivali sa
zmajskim kraljevima na povrini. Slian je bio i j apanski 'pakao', odnos no podzemna
mrea, a medu ne-ljudskim biima bili su Kappa, pol u-vodozemni gmazovski humanoi di
i drugi mijenjai oblika" koji su ivjeli u pl ani nama pod zemljom ili pod morem. Stewart
Swerdlow kae da su gmazovi takoer razvili hi bri dne krvne loze unut ar rase s Rigela u
sazvijeu Ori on koje sada zovemo 'Sivi', s njihovim karakteri sti ni m crni m oi ma. Te
su krvne loze, kae on, postale kraljevske krvne loze Kine i Japana. Credo Mutwa tumai
da mnoge legende irom Afrike govore o hrabrom narodu koji je siao u podzemlj e da
bi bio s bogovima. U vikinkim l egendama nordijskih zemalja spominj e se divovska
zmija Nidhoggr ili Jormungand koja je ivjela u podzeml j u, to je slino divovskoj zmiji
ADofisu iz eeioatskih mi tova. Skandinavci i Niiemci imali su svoi Huldre ili skriveni
narod", iji su pri padni ci takoer znani kao vilenjaci. Jedan od kodni h naziva za ki vnu
lozu je 'elven' (engl. elf = patuljak, vilenjak; op. prev.), a bia iz narodni h predaja kao
to su trolovi, etini, vile, vilenjaci, trogloditi (spiljski ljudi), Nefili, dobri kuni duhovi,
irski 'patuljci' - sve su to razliita imena za podzemna stvorenja opisana u dananj im
izvjetajima o bazama vanzemaljaca, ukljuujui i 'Sive' koji su, izgleda, podinj eni
gmazovima. S tim podzemni m ' ljudima povezane su iste prie, ukljuujui krianje s
ljudima. U njima se ak spominj e iskustvo vremena koje nedostaje" oni h koje su oteli
'vilenjaci' (poput suvremeni h otetih osoba od strane NLO-a), a sadre broj ne prie o
tom podzemnom narodu" koji ubija i sakati stoku i uzima njenu krv, ba kao to danas
moemo vidjeti u izvjetajima iz cijeloga svijeta.
Odl inu zbirku pria o tim stanovni ci ma podzeml j a iz narodni h predaja i
mitova istraiva Michael Mott je pri kupi o i objavio u svojoj knjizi Spilje, kazani i
skrivena stvorenja. On pie da Engleska, kotska, Wales i Irska vrve tradi ci onal ni m
pripovijestima o podzemni m ljudima, s mnogo meusobni h slinosti i zajednikih
ishodita. ini se da su kotska, Irska i Britansko otoje openi to j edno od znaajnijih
sredita gmazovskih krvnih loza, i to ne samo zbog brojnih ulaza u podzemni svijet.
Isti je sluaj s Francuskom, Nj emakom te i zni mno vanim Kavkaskim gorjem i zmeu
Crnog i Kaspijskog mora, o kojima e biti rijei kasnije. to se doista nalazi ispod
zamka Balmoral obitelji Wi ndsor ili zamka Gl ami s pokoj ne kraljice majke u kotskoj?
U Glamisu postoji l egendarna tajna soba". Prema navodi ma j ednog od gostiju, pisca
sir Waltera Scotta ali i drugi h, u spomenutoj obitelji vrijedi zakon ili obiaj da tu tajnu
zna samo troje ljudi istovremeno. Oni pol au stranu zakletvu" da tajnu nee odati.
Jedan drugi gost, lord Halifax, kae da je 1875. j edan od djelatnika iz zamka naiao na
vrata koja su vodila do j ednog dugakog hodni ka. ovjek se prihvatio istraivanja, ali
je j ednom pril ikom vidio neto to ga je nagnal o da pobj egne glavom bez obzira. Kada
je 13. grofu od Strathmorea povjerio to je vidio ovaj ga je uvjerio da uzme novac te
da emigrira i da dade rije kako nikada nee otkriti to je vidio. Lord Halifax je rekao
da se nakon tog dogaaja grof sasvim promij enio, postavi tih i udljiv, tjeskobnog i
preplaenog izraza lica". Nordijske/njemake vile, zli demoni , trowovi, knockeri (duhovi
za koje se vjeruje da obitavaju u rudni ci ma i kucanj em pokazuj u gdje se nalazi ruda; op.
prev.), patuljci, malici (kuni duhovi ), sidhe (shee), tylwyth teg (terlooeth teig) i tako dalje
bili su ili zlonamj erni ili ravnoduni prema ovjeanstvu, kae Michael Mott.
ivjeli su, gotovo bez iznimke, pod zemlj om. Navodno su brda, humci , ruevine,
utvrde na bregovima, planine, litice i drevni gradovi bili ' krovovi' njihovih palaa. Bia
vrlo slina oni ma iz dananjih izvjetaja o sascpiatchu (Bigfoot, Velikom stopalu) i j etij u
2
mogu se nai u drevni m pri ama o podzemni m stvorenjima koje izlaze na povrinu.
Poput Naga, zmijskog naroda Azije, u europski m se puki m predaj ama esto tvrdi
da ti 'vilenjaki' stvorovi ulaze u svoje podzemne domove kroz jezera. Michael Mott
nastavlja:
Nema nikakve sumnje u narav njihova odnosa s, recimo, nordijskim skrivenim
narodom i indijskim Nagama, jer oni su se klonili sunca Ipoput simbolikog
Naengleskomgovornompodrujujeti sejonaziva'stranimsnjenimovjekom' - 'Abominable
Ijnowman'; op. prev. _ _
Drakule], i esto su se doimali zainteresirani za krianje vlastitih krvnih loza s onima
ljudskih bia ili ak krianju njihove 'stoke', odnosno vilenjakih goveda, konja, pasa
i tako dalje s povrinskim vrstama s kojima su najkompatibilniji. Vilenjak-patuljak
Rumpelstiltskin, u svojoj udnji da dobije ljudsku bebu i njenu genetsku 'nadarbinu',
samo je jedan od brojnih primjera u narodnim predajama.
Vilenjaci su redovito pokazivali zanimanje za ljudska dogaanja - vjenanja, roenja
i smrti, [krvne loze], uspjenost uzgoja poljoprivrednih kultura i stoke i tome slino
- ali samo iz vlastitih sebinih interesa. Po svemu sudei, silno ih je zaokupljala
genetska i bioloka raznolikost te su otimali stoku, ljetinu i ljudske gene, bilo putem
otvorene krae, bilo preko krianja s ljudskom i ivotinjskim vrstama, kada god su
to smatrali potrebnim. Vilenjaci su openito prikazivani kao izuzetno svjetlokosi
stvorovi blijede puti.
U t i m se pri kazi ma ak provlai ideja o zatoenitvu u podzemnom svijetu i ekanju
sudnjeg dana. Michael Mott ukratko iznosi openi te karakteristike naroda iz Zemlj ine
utrobe kakve nal azi mo u nar odni m predaj ama:
Uglavnom su gmazovi ili gmazovski humanoidi ili 'svjelloputi' stvorovi nordijskih
karakteristika; slue se telepatijom i superiornih su mentalnih moi; mogu mijenjati
oblik i stvarati privide; ele se kriati s ljudima i treba im ljudska krv, meso i
reproduktivni materijali; imaju vrlo naprednu tehnologiju; znaju tajnu besmrtnosti;
mogu letjeti, bilo sami bilo uz pomo tehnologije; kuju veinom zlonamjerne planove
za ovjeanstvo; ne mogu opstati dugo pod izravnom Sunevom svjetlou; protjerani
su iz vanjskog svijeta ili se kriju od Sunca i/ili ljudi s povrine; svoje blago, znanje i
pravi identitet ele zadrati tajnim; potajice manipuliraju dogaajima na povrini
Zemlje; upregnuli su ljude iz povrinskog svijeta da rade za njih preko sveenstva,
kultova i tajnih drutava; miriu po trulei, poput sumpora i vonja iz pakla".
Tijekom svih ovih tisua godina ove su prie ostale prilino podudarne, a
sumporasti smrad" i danas, gotovo u pravilu, spominj u ljudi koji tvrde da su ih oteli
gmazoi dni stvorovi. Mott pie:
Gmazovski aspekt nekih podzemnih stanovnika proima veinu narodnih predaja.
Univerzalna tema koja se javlja u pukim predajama vie nego brojnih kultura je ona
o zmijskom muu ili o zmijskoj eni koji mogu poprimati 'ljudsko' ili humanoidno
oblije te su u pravilu [naravno] kraljevske krvi, u interakciji s vlastitom vrstom ...
Zmija ili zmijski ovjek esto trai da se dade obeanje o buduem braku, ili trai
ruku neroenog ljudskog djeteta u vidu zaruka, to se uklapa u temu zainteresiranosti
podzemnih stanovnika za ouvanje vlastite genetske raznolikosti.
Jednu od inaica ovog motiva trebao bi poznavati velik broj itatelja bajki, u formi
kraljevia pretvorenog u apca". Kraljevi-abac inae je lijepi kraljevi, ali, poput
japanskog opinjavajueg zmaja, trenutno ima oblije gmaza ili vodozemca.
Poveznica sa svijetom podzemlja je upotpunjena, jer abac esto ivi u dubokom
bunaru, gdje ga otkriva i kasnije spaava glavna junakinja. Mogua je veza uoljiva
u skandinavskom vjerovanju da e se neki patuljci, obasja li ih sunce, pretvoriti u
abe krastae", ba kao to se Mimotin ljubavnik pretvorio od ovjeka u 'zmaja' kada
se dogodila ista stvar. Legenda o vilama i vilenjacima ima i u Sloveniji, ali slovenske
su bajke takoer proete prisustvom Zmijske kraljice", velikog, bijelog, spiljskog
stvorenja koje je dijelom ena, a dijelom zmija. Poboni hinusi i neki budisti jo
uvijek vjeruju da zmijolike a ipak humanoidne Nage obitavaju u podzemlju Indije,
Nepala i Tibeta.
I opet, sve ovo silno podsjea na izvjetaje o podzemni m bazama i gradovi ma irom
svijeta, a velikim dijelom i u Sjedinjenim Dravama. O gmazovskoj vezi istraiva Alan
Walton opi rno j e pisao pod pseudoni mom 'Branton'. On kae:
Ispod veine velikih gradova, posebno u SAD-u, postoje pandanski podzemni
'gradovi' koje kontrolira masonska/hibridna/vanzemaljska 'elita. Povrinsko-
podzemni terminali nalaze se ispod masonskih loa, policijskih postaja, aerodroma
i federalnih zgrada velikih gradova... pa ak i ne tako velikih gradova". Omjer
stanovnitva vjerojatno je negdje oko 10 naspram 90 stanovnitva (10% hibridne
vojno-industrijske bratske elite koja ivi ispod zemlje, nasuprot 90% onih koji
ive iznad). To ne ukljuuje punokrvnu gmazovsku vrstu koja ivi u jo dubljim
skrovitima unutar Zemlje.
Neke od glavnih populacijskih centara namjerno je osnovala masonska/hibridna
elita Starog i 'Novog' svijeta kako bi omoguila neometan pristup ve postojeim
podzemnim razinama, od kojih se neke stare tisuama godina. Imajui u vidu da su
laboratoriji u Los Alamosu [u Novom Meksiku] jo prije 40 godina imali operativan
prototip termalne builice na nuklearni pogon koja doslovce moe taliti tunele kroz
zemlju brzinom od 13 km na sat, moete zamisliti koliko su ti podzemni tuneli
raireni. Podzemni gradovi ujedno nude pristup sindikatima organiziranog kriminala
koji djeluju na povrini. Oni su razvili cijelu znanost 'borg-onomije pomou koje
nas doslovno, novi po novi, tlae i porobljuju kroz oporezivanje na vie razina,
inflaciju, sublimaciju, manipulaciju, regulaciju, globe, pristojbe, licence ... i cijelu
prijevaru s dugovima/kreditima koju vode Federalne rezerve i Wall Street.
Tvrdim daj e New York jedno od najveih drakovskih legala na svijetu. Tonije, to je
mrea drevnih podzemnih 'atlantidanskih sustava ispod tog podruja. Oni doslovce
kontroliraju cijelu piramidu Wall Streeta odozdo... uz nemalu pomo gmazovskih
krvnih loza kao to su Rockefelleri itd. Ustvari, te reptilske genetske loze djeluju
poput parazita: podzemno drutvo ivi kao 'parazitsko' drutvo, a povrinsko kao
drutvo 'domain'...
Znam da e veini sadraj ovog poglavlja biti vrlo probl emati an zato to se u
velikoj mjeri razlikuje od slubene povijesti koju gura' gmazovski sustav. No, u tome
i jest stvar, nastoje nam skrenuti pozornost s istine kako bi mogli prigrabiti j o vie
kontrole dok mi nemamo poj ma to se dogaa. Ljudsko tjelesno raunal o j e razvijeno,
Hi bolje reeno kodirano, da bude rob svojih gospodara, a mi s mo svoj dio dosad sjajno
odigrali. Dopustili smo programu, umjesto naoj beskrajnoj svijesti, da odreuj e nau
percepciju i ponaanje, a panja su nam skrenuli na drugu stranu tako da ne vi di mo tko
su kontrol ori . I dok su ljudi zaokupljeni preivljavanjem ili zatupljujuom razbibrigom
kao to su televizijske emisije tipa Big Brother, Farma, ili traevi o 'celebrityjima', nekoliko
krianih krvni h loza ili kompj utorskih programa prigrabili su j o vie moi i utjecaja.
Danas, nakon tisue godi na spletkarenja, na pragu su globalne diktature.
Meut i m, takoer j e istina daj e u tijeku masovno buenj e ljudi, vi di m dramat i an
porast broja oni h iji se um otvara prema zatakanoj povijesti i pri rodi kontrol e nad
ovjeanstvom. Zbog toga to sam te informacije prenosi o j avnosti, ismijavali su
me, osuivali i vrijeali na raznorazne naine, to u odreenoj mjeri i danas ine
zacementi rani umovi i agenti oni h koji me ele uutkati. Ali, svakim je danom sve vie
onih koji, posluavi me, nee odmahnut i rukom. Ljudi se oslobaaju od cjeloivotnog
programi ranj a i na taj nain poinju uviati da su naizgled fantazije zapravo istinite.
Kraljevstvo sjena
Osuivanj e bez postupka utvrivanja inj enica najvii j e oblik neznanj a.
Al bert Ei nstei n
Opisi gmazova i njihovih krvnih loza nisu ogranieni iskljuivo na drevni svijet. U
ostalim svojim knjigama iznio sam mnogobroj ne informacije bazi rane na iskustvu naih
suvremeni ka, podudar ne oni ma pri kazani m u svjetskim nar odni m i domorodaki m
predaj ama.
Naroito poslije 1998. godi ne susreo sam stotine ljudi u razni m zemlj ama i
kul t urama koji su mi ispriali u samoj biti istu priu o t ome kako su vidjeli da netko
mijenja oblik" iz 'ljudskog' u gmazovski i natrag. U broj ni m se pri kazi ma takoer
navode druga ne-gmazovska bia, ali uvijek se iznova pojavljuju gmazovi. Shapeshifters
(engl. 'mijenjai oblika', od rijei shape - 'oblik', 'lik' i rijei shift - 'mijenjati', 'mijenjati
se', 'mijenjati poloaj ili mjesto') esto su ljudi iz domene vlasti i moi , ali to ni poto
nije pravilo. Kraljevske i aristokratske obitelji, posebno britanski Wi ndsori , j edna su
od glavnih tema u izvjetajima osoba koje su vidjele gmazove da mijenjaju svoj tjelesni
oblik, isto kao i obitelj Bush u Americi i velike bankarske obitelji poput Rothschilda i
Rockefellera. Knjige kao to su Najvea tajna, Djeca Matriksa (Children od the Matrix)
i Prie iz vremenske ome sadre detaljne pri kaze te ih ovdje neu nairoko ponavljati.
'Tokica' koju elim obraditi u ovom poglavlju govori o t ome kako je to mijenjanje oblika
mogue. Naime, na prvi pogled, ali i drugi, to zvui nemogue u percepciji stvarnosti
kakvu nam sustav namee.
Postoje 'fiziki' gmazovi koji ive pod zemlj om a djeluju unut ar frekvencijskog
spektra ljudskog vida, ali najmoniji su oni izvan ove dimenzij e. Da bi smo razumjeli
svijet mor amo neprestano i mati na umu da je to privid, a da 'fizika stvarnost za
koju mi sl i mo da je ' izvan nas postoji u tom obliku iskljuivo u nai m glavama. Kao
to smo vidjeli, ak je i izraz ' nae glave' obian privid. 3D svijet je niz mi saoni h polja
- informacijskih polja - koje na mozak dekodi ra u naizgled t rodi menzi onal ne oblike.
Ljudsko tijelo", kao i gmazovsko oblije, uope nije 'fiziko'. Oba su energetska polja
svijesti koje mozak 'oitava' i pretvara u pri vi dnu stvarnost, upravo kao to televizor
dekodi ra primlj ene frekvencije u slike na ekranu. Mijenjanje oblika nije promj ena koja
se odvija i zmeu dva fizika tijela, to je promj ena unut ar sustava dekodiranj a u mozgu.
Stewart Swerdlow kae da su gmazovski genetiari eljeli dobiti genetsku mjeavinu u
omj eru 50-50 kako bi stvorili tijelo koje bi izgledalo poput ovjejeg, ali bi se obl ikom
mogl o pretvoriti u gmazovsko. Promj ena oblika j ednostavno je posti zana fokusiranjem
na genetsku st rukt uru koju hibrid eli otvoriti ili pak zatvoriti", pie Swerdlow. Ti
genetski kodovi su, poput svega postojeeg, vibracijski kodovi i energetska polja te su,
na j ednoj razini, matemati ki kompjutorski kodovi. Mijenjanje oblika je gibanje i zmeu
dva polja ili nizova genetskih kodova, koje mozak oitava i pretvara u holografsku
'fiziku' stvarnost.
Kada se kodovi - polja - ukljuuju i iskljuuju promat ra e, u okviru svog iskustva,
vidjeti da se neiji ljudski oblik pretvara u gmazovski i obratno. No 'fiziki' se to dogaa
samo u nj ihovom mozgu. Donekl e je to nalik mijenjanju kanala na TV-u. Ljudima je
teko poj miti fenomen promj ene oblika jer, razumljivo, zamiljaju kako se vibracijski
gusto fiziko tijelo pretvara u neto drugo. Stvari ne funkcioniraju na takav nai n, niti
bi mogle.
Holografski veo
Gmazovi su stvorili svoje hi bri dne krvne loze elei zaodj enuti svojevrsno genetsko
svemirsko odijelo (zapravo vibracijsko polje) kako bi od ljudskih masa kojima ele
vladali sakrili svoj pravi oblik. Za stvorove u 'fizikom' gmazovskom obliju, gmazovske
' punokvrne' kako ih istraivai nazivaju, ljudska ' kri nka' j e holografska projekcija koja e
zavarati mozak promat raa da na takav nai n proita vibracije, ne uoavajui gmazovsko
polje koje se 'iza' toga nalazi. Mogue je da gledate nekog gmaza, a da ' vidite' ovjeka.
Drevne pripovijetke i nar odne predaje pune su pria o skrovitim stvorenj ima" koja
imaju sposobnost mijenjanja oblika" pri emu popri maj u razliite oblike. Naglaavam
da se tu radi o vrlo naprednom razumijevanju stvarnosti, dok se, i stovremeno to znanje
dri podalje od ljudi. Chri sti ne Fitzgerald, iscjeliteljica iz sfere al ternativne medi ci ne iz
Londona i osoba od povjerenja princeze Dijane tijekom devet godi na, samo je j edan
od izvora koji su izjavili da su Wi ndsori gmazovska krvna loza. Objasnila je kako se taj
ljudski veo ili hol ogram stvara:
Istinu govorei, u kraljevskoj obitelji dugo nitko nije umro, oni se samo preobraavaju.
To je neka vrsta kloniranja, ali na drukiji nain. Uzmu komade mesa i ponovno
izgrade tijelo iz jednog djelia. Budui da su guteri te su, kao takvi hladnokrvni
slina frankentajnovska sranja puno lake izvode od nas. Razliita tijela samo su
razliite elektrine vibracije, a oni imaju tu tajnu, tajnu mikrostruja. Radiovalovi koji
zapravo stvaraju tijela vrlo su specifine mikro-struje.
Oni poznaju vibraciju ivota, no budui da su hladnokrvni, da su gmazovi, nemaju
elju da Zemlju pretvore u savrenu harmoniju kakva bi mogla biti ili da izlijee
Zemlju od nanesene joj tete. Zemlju ve eonima napadaju razni vanzemaljci. Dugo je
bila poput nogometne lopte. Ovo mjesto bilo je autobusna postaja za brojne, razliite
vanzemaljce. Svi ti vanzemaljci mogu se nositi s bilo ime, ukljuujui otrovne
plinove. Oni cijelo vrijeme slijeu ili izlaze iz Zemljine utrobe. Izvorno su izgledali
kao gmazovi, ali sada kad izau izgledaju poput nas, manipulirajui elektrinim
vibracijama, tim kljuem ivota o kojem sam govorila. Mogu se prikazati kakvima
god ele.
Svo pravo znanje nam je oduzeto, usitnjeno, a kasnije vraeno, ali izmijenjeno ...
Veina ljudi, odnosno onih ulizica, znate, ne zna za gmazove. Oni se samo dive tim
ljudima zbog njihove moi.
Tijelima ili raunal i ma hi bri dni h krvni h loza takoer se slue gmazovi izvan ove
dimenzije kako bi nama potajice manipul iral i. Kada ti drugo-dimenzij ski gmazovi
i ostali entiteti uu u frekvencijski raspon ljudskog vida oito ih moemo vidjeti, ali
najee djeluju tik izvan domaaj a nor mal nog raspona vidljive svjetlosti, tako da ih
ugl avnom ne moemo vidjeti.
S ovi m svijetom ne mogu ui niti u fiziku interakciju ukoliko nemaj u vanjski
omota koji vibrira unut ar tog frekvencijskog raspona. Radi o i televizijske frekvencije
mogu prolaziti kroz 'vrste' zidove j er se nalaze na drukij im val ni m dui nama. Na isti
nain, ovi gmazovi na svojim valnim dulj inama" ne mogu izravno ui u interakciju s
naim ako nemaj u vanjsko 'tijelo' pomou kojeg bi to ostvarili. Tu dol azi mo do hi bri dni h
krvnih loza. Genet skom mani pul aci j om stvorena je vanjska ljuska koja naem vidu
bazi ranom na pet osjetila izgleda ljudski ali uj edno nosi i vibracijski kod podudar an s
kodom gmazova. Ti me se drugo-di menzi j ski m gmazovi ma omoguuj e da ' posjeduju'
te hi bri dne tjelesne kompj utore" i preuzmu njihove umne i emoci onal ne procese -
odatle njihovo ponaanj e - mnogo uinkovitije negoli to mogu s masom ljudi koji imaju
daleko manj e gmazovske genetike (usklaenosti vibracijskih/kompjutorskih kodova).
Njihov je cilj da mani pul aci j ama te hi bri dne krvne loze dovedu na poloaje vlasti i, na
taj nain, stave same sebe na takve poloaje, dok ljudi opaaju samo njihovu ovjeju
razinu. Jeste li kad vidjeli znanstvenike u laboratoriju kako na ruke navlae dugake
'rukavice' da bi posegnuli u neki tank kada je te materijale preopasno dirati gol om
rukom? Pa, pri nci p j e isti. Drugo-dimenzij ski gmazovi manipuliraj u ovom di menzi j om
iz svoje dimenzij e pomou hi bri dni h svemirskih odijela" koje su 'fiziki' gmazovi ili
' punokrvni ' stvorili genetskom mani pul aci j om. Genet ski m j e ustroj em takoer mogue
manipulirati vibracijski i matematiki iz neke druge dimenzij e. ene koje su silovane u
sotonistikim ritual ima s ciljem da budu opl oene Vrajim sj emenom" ispriale su mi
kako su vidjele eterine ne-ljudske entitete koji natkriljuju ' ljudskog' silovatelja. Gl edani
iz ove stvarnosti izgledaju 'eterino', ali j o uvijek predstavljaju j edan vid tjelesnosti, iako
drukije gustoe vibracija.
Meu domor odaki m i drevni m nar odi ma sve obiluje pri ama koje povezuju
konzumi ranj e hal uci nogeni h biljnih napitaka s vienjem bogova". Napitak ih vodi
u druge razine svijesti gdje mogu opaati stvari izvan vela pet osjetila. Jednom sam
prilikom 2003. godi ne pozvan u brazilsku kinu praumu gdje su ljudi uzimali pripravak
od hal uci nogene biljke ayahuasce, nakon stoj e velik broj ranijih sudionika izvijestio da su
vidjeli gmazovske entitete i ikonografiju. Pri padni ci naroda Ol meka iz Srednje Ameri ke,
cija se cijela kul tura zasnivala na tovanju zmije, uzimal i su gljive s hal uci nogeni m
psilocibinom. Nazivali su ih mesom Pernate zmije" j er su ili prebacivale u podruj a
svjesnosti drugi h dimenzija - frekvencije zmija. U svojim obredi ma u ast zmijskog
sina" Dioniza, grki inicijali su pili j ako vi no i uzimali hal uci nogene droge i gljive elei
se sjediniti s njihovim Sinom Bojim". Vidovnjaci napredni h sposobnosti takoer
mogu postii isto j er um podeavaju na druge frekvencije. Kada sam j ednom pri godom
drao predavanje u Sjedinjenim Dravama j edna vrlo nadarena vidovnjakinja rekla mi
je kako vidi da se ljudi iz redova vlastodraca, poput Henryja Kissingera, Georgea Busha
starijeg i Hillary Clinton, cijelo vrijeme pretvaraju u gmazove. I opet treba rei, ona
njihovim frekvencijskim razi nama pristupa onkraj pet osjetila i onkraj ' krinke' prividno
' ljudskog' oblija. Takva se tema javlja u praktiki svim kul turama. Islam ima dine koji
su ljudima navodno nevidljivi, mada oni nas mogu vidjeti. Via frekvencija moe vidjeti
niu frekvenciju, ali ne i obratno. Musl i mani vjeruju da se dini mogu prikazati pred
ljudskim oi ma te da navodno imaju drutva slina naima gdje j edu, vjenavaju se i
umi ru, iako ive mnogo dulje od nas.
Vjeruju kako dini mogu opsjedati ljude, a veina islamskih uenjaka kae da
u Kur anu pie kako je 'Vrag' bio din. U kranstvu i j udai zmu oni zli medu njima
smatraj u se demoni ma a, kao to moete vidjeti, neka vjerovanja o di ni ma povezana su
s oni me to govori m o gmazovskom opsj ednuu i nj ihovom obitavanju u j ednoj drugoj
dimenziji.
Ovdj e bih elio neto pojasniti: esto me pitaju zato bi ljudi tijekom itave duge
povijesti posveivali svoj ivot kovanju zavjere kada su znali da ih ovdje nee biti kada
gl obal na di ktatura naposljetku bude uspostavljena. Pitanje je vie nego logino, a dva su
glavna odgovora: nie razine potrkala i teklia programi rane su da slue ostvarenju log
pl ana, a oni koji imaju pravu mo nemaj u isti odnos prema ' vremenu' kakvog i mamo mi
u ovoj stvarnosti. Iz njihove dimenzije oni mogu ui u trag naem vremenskom slijedu"
ili DVD-u te ui ili izai u koj em god t renut ku poele. Dakle, krvne loze gmazovski h
kri anaca i operativci tijekom takozvane 'povijesti' cijelo su vrijeme bili i ostali jedni te
isti gmazovski entiteti. Promi j eni o se samo njihov ljudski 'pokrov'.
Iguanska rasa
Cathy O' Brien dugo j e vremena bila rtva operacije kontrol e uma nazvane MKULTRA
pod okriljem ameri ke vlade, a koju u odreenoj mjeri razotkrivaju ak i glavni, veinski
mediji. No, mediji proputaju izvijestiti o jo mnogo slinih stvari, ukljuujui ogranak
pr ogr ama MKULTRA znan kao projekt Monarch, u kojem su umno kontrol i rani
robovi poput Cathy prisiljavani da se pokoravaju volji i eljama ameri ki h predsj ednika
i ostalih vlastodraca u navedeni m i viim eal oni ma moi . U proj ektu Monar ch
ugl avnom sudjeluju plavokosi i plavooki ljudi, to, nakon svega to s mo ve spomenul i ,
ne predstavlja nikakvo iznenaenj e. Kada se Cathy istrgla iz njihovih kandi i zapoela
sa svojim deprogrami ranj em post upno se prisjeala, poslije uklanjanja blokova iz
pamenj a, svojih nevjerojatnih i stranih iskustava. Sa svojim deprogramerom Mar kom
Phillipsom napisala je i zvanrednu knjigu pod naslovom Trans-formacija Amerike
(Trtinceformation of America)', u kojoj opisuje svoja zastraujua iskustva s ljudima
poput Dicka Cheneya, Georgea Busha starijeg te Bila i Hillary Cl i nton. Neka od tih
1
Jedno od osnovnih Orua manipulatora umom su igre rijei i viestruka znaenja uobiajenih izraza,
na to upuuje i naslov te knjige u izvorniku: rije transformation (transformacija) napisana je kao
tranaformation (stvaranje transa). Knjiga inae vrvi takvim verbalnim egzibicijama kojima se robovi
manipulirano}', uma dre u stanju transa i potpune podinjenosti. Gotovo je nevjerojatno i zapanjujue
koliko su vjeti manipulatori Cathynog tuna bili neki politiari, guverneri, osobe s estrade (npr. komiar
Bob Hope, glumac Kris Kristofterson itd.). Jo vie iznenauje da su neki od njih imali pozamano znanje
oezoteriji i okultnom; op. prev.
iskustava obuhvaala su gmazovske teme, ukljuujui preobrazbu oiju tate Georgea u
gmazovski oblik, vi enu na televiziji. Ona i Mark smatraj u da su ta iskustva dj el omi no
izazvana kont rol om njezina uma te uz pomo holografskog prikaza. 7b mi j e j asno,
ali u ovoj je stvarnosti i onako sve hol ogram. Usporedivi njeno svjedoanstvo sa svim
drugi m opisima koje sam pri kupi o iz cijeloga svijeta - drevnog i suvremenog - ona se
u cijelosti podudaraj u. Stotine mi je ljudi iz svih mogui h drutveni h slojeva iznijelo
svoja iskustva kada su vidjeli dobro poznat e i manj e poznat e ljude kako popri maj u
gmazovsko oblije pred njihovim oi ma, da bi se pot om vratili u ljudski oblik. George
Bush stariji ime je koje se u tim opisima esto ponavlja. Cathy prepriava iskustvo koje
j e imala s Mi guel om de la Madr i dom, predsj edni kom Meksika tijekom mandat a tate
Busha u Bijeloj kui. U knjizi Trans-formacija Ameri ke ona pie:
De la Madrid mi je ispriao legendu o Iguani", objasnivi da su se guteroliki
vanzemaljci spustili medu Maje. Majanske piramide, njihovu naprednu astronomsku
tehnologiju i rtvovanje djevica navodno su nadahnuli guteroliki vanzemaljci.
Rekao mi je da su vanzemaljci, kada su se kriali s Majama kako bi stvorili ivotne
oblike koje e moi zaposjesti, mijenjali svoj oblik iz ljudskog u oblik iguane pomou
svojih kameleonskih sposobnosti - savrenog orua za preobraavanje u svjetske
voe". De la Madrid je tvrdio da u svojoj krvi nosi majansko/vanzemaljsko nasljee
koje mu omoguuje da se po volji preobrazi natrag u iguanu."
Iste takve prie iz Srednje Ameri ke nal azi mo u Africi, Aziji i diljem svijeta. Drevni
Maje za sobom su ostavili dokaze o svojem veoma napr ednom znanju matemati ke,
astronomij e i kozmi ki h ciklusa ' vremena' . Takoer su gradili zadivljujue gradove i
piramide. Gmazovi su podizali pi rami de u mnogi m podruj i ma, ukljuujui Sumer,
Egipat, Srednju Ameri ku i Kinu. Izgradnja pi rami da j edan je od njihovih ' kulturalnih'
potpisa. Mogli su pomicati kamenj e teko stotine tona j er su znali kako manipul irati
pri vi dnom stvarnou pomou magnetski h polja, na nain da j e kamenj e besteinski
lebdjelo. Na istom principu rade novi ' maglev' vlakovi koji se sada uvode u eljezniki
promet, a koriste tehnologiju magnetske levitacije. Usprkos gol eme teine, zbog
djelovanja magnetskog polja oni lebe iznad 'tranica'. ' Pri mi ti vni ' su narodi upravo na
takav nai n gradili sve one fantastine drevne graevine. Istraiva James Churchward
pie u knjigama kao to je Djeca Mita (Vie Children of the Mu) kako je utvrdio da su Maje
iz Srednje Ameri ke i Nage iz Azije pri padni ci istih gmazovskih naroda s nekadanj e
Lemurije. Maje kau da su prvi naseljenici na Yucatanu u Meksiku bili Chanei ili
Narod zmije". Vodio ih je bog Itzamna, ije i me vjerojatno potjee od rijei 'itzem',
to znai 'guter' ili 'gmaz'. Sveti grad Itzamna znai ' guter' ili 'gmaz', ili pak Kua
iguane". U knjizi Trans-formacija Amerike Cathy O' Brien t akoer se prisjea iskustva s
Billom i Bobom Bennet t om, dvije dobro poznate figure ameri ke politike. Bill Bennett
j e rukovodi o ameri ki m ' obrazovanjem' tijekom Reagan-Bushove administracij e te j e
usko povezan s neokonsima (neokonzervativcima) koji stoje iza invazije na Afganistan
i Irak. Cathy kae da su joj Bennetti dali psi hoakti vne droge u laboratoriju za kontrol u
uma NASA-inog Cent ra za svemirske letove Goddard. Rekli su joj da su oni tuinci u
ovoj dimenziji, dva bia s druge razine". Cathy nastavlja:
Bljeskovi svjetala visoke tehnologije oko mene uvjerili su me da zajedno s njima
transformiram dimenzije. Svjetlea laserska zraka pala je na tamni zid preda mnom
koji kao da je eksplodirao u panoramski pogled na koktel-zabavu u Bijeloj kui:
kao da sam opkoraila dimenzije i stajala medu njima. Ne prepoznajui nikoga,
izbezumljeno sam upitala: Tko su ovi ljudi?"
Ovo nisu ljudi, niti je ovo svemirski brod", rekao je [Bill] Bennett. Dok je govorio,
holografski se polako mijenjao sve dok ljudi nisu poeli izgledati kao guteroliki
vanzemaljci.
Dobrodola na drugu razinu podzemlja. To je samo zrcalni odraz prve, tuinske
dimenzije. Mi smo s transdimenzionalne razine koja se prostire i obuhvaa sve
dimenzije... Proveo sam te kroz svoju dimenziju radi uspostavljanja jae kontrole
nad tvojim umom od one koju doputa zemaljska razina", rekao je Bill Bennett. Kao
tuinac, jednostavno inim da moje misli budu tvoje tako to ih projiciram u tvoj
um. Moje su misli tvoje misli..."
Gmazovi to ele postii s cijelom ljudskom rasom. Jedno od njihovih glavnih
sredstava bila je religija i, u novije vrijeme, televizija i masovni mediji". Kao to sam
spomenuo, ini se da gmazovski nii slojevi" ili ' radnici' imaju mental itet 'roja' te da nisu
skloni i ndi vi dual nom razmiljanju, pa funkcioniraju vrlo nalik mravi ma koji dobivaju
upute od mravlje kraljice" odnos no matice, i u skladu s ti me postupaj u. Gmazovi i
njihove krvne loze nastoje to postii s ljudima, a oito je da su, pogl edate li oko sebe, u
t ome popri l i no uspjeli.
Di o je toga i plan za mikroipiranj e ljudi, kao i programi ranj e te kondi ci oni ranj e iz
mi nut e u mi nut u od strane televizije i medija, koji ele djelovati na gmazovski mozak.
Istraiva Skip Largent objanjava:
Svi filmovi i televizija projekcija su gmazovskog mozga. Na koji nain? Filmovi i
televizija (video igrice itd.) neosporno su snoviti, ne samo u prikazivanju simboline
stvarnosti nego i u tome to ljudi zadubljeni u filmove i slino imaju iste modane
uzorke kao u stanju snivanja. A pogodite gdje je izvor sanjanja u vaoj glavi? U
gmazovskom mozgu (iako u tome sudjeluju drugi dijelovi mozga). 'Jezik gmazovskog
mozga su vizualne impresije. Sva komunikacija gmazova provodi se preko vizualnih
simbolikih prikaza od kojih svaki ima posebno znaenje.
Na temelju svojih spoznaja ' steenih' 'iznutra', Stewart Swerdlow kae da su
gmazovsko-nordijski/liranski krianci namj erno ' podeeni ' na gmazovske frekvencije
pa preko njih mogu biti kontrol i rani . Ovo je klju razumijevanja naih sadanjih nevolja.
Ne-'fiziki' gmazovi djeluju iz dimenzij e koja je bliska naoj, ali je zamal o izvan dosega
ljudskog vida. Ustvari, tonije bi bilo rei da se radi o 'svijetu' izmeu dimenzija, a ne
0 ' dimenziji' kao takvoj. Jedna znanstvenica, inae moja poznani ca, talijanska fiziarka
1 spisateljica Giuliana Conforto, naziva te meduni voe medupr os t or ni m razinama".
U afrikoj tradiciji Creda Mut we nazivaju se nebesa i zmeu nebesa". To je poput
'procijepa', neut ral ne zone i zmeu dimenzija i upravo odatle, iz mjesta nedost upnog
lj udskom oku za j edan vibracijski djeli, gmazovi ' opsjednu' njihove hi bri dne krvne
loze Nefila i kroz njih manipuliraj u naom stvarnou. Mnogo prije negoli sam stekao
uvid u ovakve stvari i mao sam znakovito iskustvo s bivim bri tanski m premi j erom
Tedom Heat hom, gmazovskim shapeshifterom i zlostavljaem djece (vidi Najveu
tajnu). Gmazovski krianci i zlostavljanje djece esto idu ruku pod ruku. Heatha sam
upoznao 1989. godi ne u sobi za mi nkanj e u televizijskom studiju, dok smo ekali da
doe studijska minkerica. Kada sam ga pozdravi o nije odgovori o nego je samo zuri o u
mene. Poeo me je odmj eravati od vrha glave, a zatim se njegov pogled pol ako sputao
do moj ih stopala i natrag prema gore, kao da me skenira. Dok j e to inio oba njegova
oka popri mi l a su kao ugljen crnu boju, ukljuujui i bjeloonice, i mogu samo rei
da sam i mao doj am da gledam u dvije crne rupe, bez toke u kojoj bi moje oi mogl e
stupiti u kontakt s njegovim oi ma. Tada sam bio oki ran i zbunj en ovim iskustvom,
ali danas vie ni sam. Sada znam da sam kroz njegove oi dopi rao do frekvencijskog
raspona, meuprost orne razine, gdje se nalazio entitet koji gaj e opsjeo. Tijekom godi na
diljem svijeta susretao sam i druge ljude koji su imali takvo iskustvo s bezdano crni m
oima".
Smaragdne ploe
Kao to rekoh, neu ponavljati sve informacije koje sam pri kupi o o gmazovi ma iz
drevnih i dananjih iskustava, budui da ete ih nai u moj i m drugi m knjigama. Ova
je fokusirana na povezivanje tokica, a ne na iznoenje svake poj edinosti, no neke
dijelove svojih pret hodni h knjiga elim ovdje ukljuiti j er je to veoma vano za bolje
razumijevanje onoga to se dogodi l o i to se dogaa. Govori m o Smaragdni m pl oama
koje su navodno pronaene ispod j ednog maj anskog hr ama u Meksiku. One opisuju
gmazove, njihovu sposobnost da mijenjaju vlastito oblije te nai n opsj ednua ljudi na
vlasti. Zapanjujue se podudaraj u sa suvremeni m iskustvima i izvjetajima.
Puni m su nazivom poznate kao Smaragdne ploe Tota, egipatskog boanstva. Tvrdi
se da su stare 36.000 godi na i da ih je napisao Tot, atlantidski sveenik-kralj" koji je,
kako kau, osnovao koloniju u Egiptu. Njegove su ploe, kae pria, u Junu Ameri ku
odnijeli egipatski sveenici pi rami da" i s vr emenom su zavrile ispod maj anskog
hrama bogu Suncu na Yucatanu u Meksiku. Prevoditelj tih ploa Mauri ce Doreal tvrdi
da ih je pronaao i preveo 1925. godi ne. No, kako tvrdi, tek je mnogo kasnije dobi o
'dozvolu' da dio njih i objavi. Cijelu priu i sadraj ploa moete proitati na ovoj web-
lokaciji: http://crystalinks. com/emerald. html, a postoji i knjiga. Meut i m, ne morat e
prihvaati sve poj edinosti te prie da biste uoili podudar nost i i zmeu onoga to te
ploe govore i onoga to sada otkri vamo. Ploe govore o djeci sjena" koja manipuliraj u
ovom stvarnou:
Govorim o drevnoj Atlantidi, govorim o danima Kraljevstva sjena, govorim o dolasku
djece sjena. Iz velike dubine bijahu pozvani znanjem zemaljskog ovjeka, pozvani s
ciljem stjecanja goleme moi.
Daleko u prolosti, prije nego je postojala Atlantida, bilo je ljudi koji su istraivali
tamu, koristei mranu magiju, prizivajui bia iz velike dubine koja je pod nama.
U ovaj krug stigoe bia koja su bez oblika, drukijeg titranja, i nevidljiva su djeci
zemaljskih ljudi. Samo kroz krv mogla su stvoriti oblik, samo kroz ovjeka mogla su
ivjeti u svijetu.
U davna vremena pokorie ih Uitelji, otjerae ih dolje odakle bijahu stigli. Ali neki
od njih ostadoe, skriveni u prostorima i razinama nepoznatim ovjeku. U Atlantidi
ive kao sjene, ali povremeno se pojavljuju medu ljudima. Da, kad se nudila krv izali
bi i boravili medu ljudima.
U ljudskom obliju hodili su meu nama, ali samo prividno bijahu kao ljudi.
Zmijoglavi kad bi se skinule arolije, ali su se ljudima inili kao ljudi meu ljudima.
Uvukoe se u vijea, uzimajui oblik koji je nalik ljudima. Ubijajui svojim vjetinama
vladare kraljevstava, uzimali su njihov oblik i vladali nad ljudima. Samo pomou
magije moglo ih se razotkriti, samo pomou zvuka mogla su im se vidjeti lica. Iz
kraljevstva sjena nastojali su unititi ovjeka i vladati mjesto njega.
Ali znajte, Uitelji bijahu moni magovi, sposobni podii veo sa zmijinog lica,
sposobni poslati je natrag u njen dom. Doli su ovjeku i nauili ga tajnu, Rije koju
samo ovjek moe izgovoriti; potom su hitro podigli veo sa zmije i zbacili je s mjesta
meu ljudima.
Ipak, pripazite, zmija i dalje ivi ne mjestu koje je s vremena na vrijeme otvoreno
prema svijetu. Nevieni, oni hodaju meu vama na mjestima gdje su izgovoreni
obredi, i opet, kako vrijeme prolazi, uzimat e ljudski oblik.
Mogu ih prizvati uitelji koji su vjeti u bijelom ili crnom, ali samo bijeli uitelj moe
njima vladati i vezati ih dok su jo u tijelu.
Ne traite kraljevstvo sjena, zlo e sigurno doi, jer samo e uitelj svjetla pokoriti
sjenu straha.
Znaj, o brate, da je strah velika prepreka; budi gospodar svega u svjetlosti, sjena e
uskoro nestati. uj i posluaj moju mudrost, glas SVJETLA ist je, potrai dolinu
sjena i samo e svjetlo doi.
Odakl e god te informacije dolazile, ovdje i mate priu o gmazovskoj manipulaciji
i nai nu nj ena provoenj a. Kraljevi i kraljice, vodei politiari, bankarski i poslovni
lideri, glavni vlasnici medija i vojne glaveine su zmijoglava bia", skrivena iza ljudskog
oblika (ili njihovih mari onet a ili slugana). To su gmazovski krianci koji su zavarali
ovjeanstvo: izgledali su poput ljudi koji dolaze iz razliitih sredina. No nisu to bili - iz
istog su gmazovskog pl emena. Smaragdne ploe govore o t ome kako gmazovi nastoje iz
kraljevstva sjena" unititi 'ovjeka' i umjesto njega vladati. Kraljevstvo sjena, skriveni
prostori i razine ovjeku neznane", meuprost orne su razine, vibracijski segment izvan
ljudskog vidokruga. Izraz samo pomou zvuka mogl a su im se vidjeti lica odnosi se
na injenicu da odreena zvuna frekvencija moe razbiti energetsku st rukt uru njihova
proj iciranog 'ljudskog' hol ograma, pa se ono to se iza toga skriva moe dekodi rati u
oblik - gmazovski oblik. Zanimljivo, na Pl oama pie da su gmazove u davna vremena
[pokorili] Uitelji, [i otjerali] ih dolje odakl e [su] doli". Slian opis nal azi mo u odl omku
biblijske Knjige Postanka gdje opis 'Vraga' vrvi gmazovskcm ikonografijom:
Zbaen je Zmaj veliki, Stara zmija - imenom Davao, Sotona, zavodnik svega svijeta.
Baen je na zemlju, a s njime su baeni i aneli njegovi.
... Zgrabi Zmaja, Staru zmiju, to jest avla, Sotonu, i okova ga za tisuu godina. Baci
ga u Bezdan koji nad njim zatvori i zapeati da vie ne zavodi narode ...
Drevna Knjiga Henokova takoer opisuje kako je ' Bog' traio da se poduzmu koraci
protiv palih anela", osobito onog po i menu Azazel:
... i ree Gospod Rafaelu: Vei Azazelu ruke i noge i baci ga u mrak: i naini otvor u
pustinji, koja je u Dudahu te ga onamo baci. I prekrij ga grubim i hrapavim kamenjem,
ostavi ga ondje zauvijek, i prekrij mu lice da svjetla ne vidi. A na dan velikoga suda bit
e baen u vatru. I iscijeli zemlju koju su njegovi aneli oskrnavili, proglasi da zemlja
se lijei, da kuga se suzbija te da sva djeca ljudska ne propadnu zbog tajnih stvari koje
su uvari iznijeli i nauili svoje sinove. I cijela je Zemlja oskvrnuta djelima nauenim
od Azazei'a; sve grijehe pripii njemu..."
... Gospod zapovijeda Mihaelu da vee sve pale anele. I ree Gospod Mihaelu: Idi,
vei Semjazii i njegove pomonike koji su se sljubili sa enama i uprljali se njihovom
neisti. I nakon to se poubijaju njihovi sinovi, i kada vide propast svojih najmilijih,
vrsto ih vei tijekom sedamdeset narataja u dolinama zemlje, sve do dana kad
okona se Boja kazna, koja trajat e jako dugo."
Pri roda ' Gospoda' o kojem se govori ovdje te u drugi m tekstovima nije jasna, ali
treba rei da ima gmazovskih rasa koje ne postupaj u poput Nefila i njihovih gospodara
te da postoji mnogo drugi h vanzemaljskih izvora koji nastoje doki nuti njihovu kontrol u
nad ovom stvarnou i omogui ti ovjeanstvu da iskustva stjeu u slobodi. Bez obzira
kamo Nefili otili, kada saobraaju sa svojim meudi menzi j ski m gospodari ma oni vre
obrede ispijanja krvi i rtvovanja ljudi: Neprimij eeni kroe meu vama na mj estima
gdje su izgovorene obredne rijei" - kao to stoji u Smaragdni m pl oama. U nj ima se
takoer otkriva veza i zmeu sotoni zma i gmazovski h krianaca:
U ovaj krug stigoe bia koja su bez oblika, drukijeg titranja, i nevidljiva su djeci
zemaljskih ljudi... Samo kroz krv mogla su stvoriti oblik, samo kroz ovjeka mogla
su ivjeti u ovome svijetu.
Ovdje se opisuje kako gmazovi djeluju u drugoj frekvenciji, izvan dosega ljudskoga
vida. Da bi mani pul i ral i ovom stvarnou moraj u imati 'tijelo' pomou kojega e to
postii - samo kroz ovjeka [mogu ivjeti] u ovome svijetu". Naglaavanje da su samo
kroz krv [mogli] stvoriti oblik" objanjava zato su dananji gmazovski krianci koji
dre poloaje moi opsj ednuti obredi ma pijenja krvi i rtvovanja ljudi, a takvi su cijelo
vrijeme od dolaska ovamo prije mnogo eona, u naoj verziji ' vremena. Krvne loze
' uvara' ili palih anela" stoje iza ratova i di ktatura u svim njihovim oblicima kroz
cijelu povijest pa sve do dananj ih dana. Oni proslavljaju bol i pokolj svojih rtava: za
njih je rat samo masovni obred krvne rtve. Danas bi 'svravali' na ono to se t renut no
dogaa u Iraku.
Gmazovski vampiri
Oduvijek su sudjelovali u prinoenj u ljudske rtve ' bogovi ma - nj ihovim gmazovski m
gospodari ma iz neke druge dimenzij e - te su pili ljudsku krv kako bi vibracijski odrali
svoje holografsko polje ljudske energije, svoj 'veo'. Stewart Swerdlow kae da gmazovi ma
trebaj u hor monal ne razine sisavaca kako bi DN K, odnos no kompj utorske kodove sisavaca
odrali otvoreni ma i zadrali ljudsko oblije. Nj ihovo osnovno stanje je gmazovsko i
ukoliko ne konzumi raj u dovoljne koliine ljudske krvi kodovi sisavaca u njihovoj e se
DNK zatvoriti. Osi m toga ele adrenal i n koji u t renuci ma velikog straha ulazi u krvotok.
Svojim rtvama kau da e biti rtvovane, a pomou obreda pojaavaju njihov strah sve
do trenutka smrti . Na taj nai n piju krv punu adrenalina. Ari zona Wilder, jo j edna
osoba koja j e preivjela iluminatski program kontrol e uma, pravi m i menom Jennifer
Greene, iznijela je iste podat ke iz vlastitog uasnog iskustva u obredi ma rtvovanja.
Ona kae da gmazovi najvie ude za krvlju plavokosih, plavookih ljudi. U prvot nom
krianju veu je ulogu odigrala genetika ' nordijskih' ili ' liranskih' vanzemaljaca i stoga
je takva krv najuinkovitija u svrhu odravanja ljudskog oblija. Arizona, poput gotovo
svakog roba ili robinje Elite koju sam upoznao, plavokosa je i plavooka te je, nakon
uspjenog bijega, obojala kosu u nastojanju da vlastitom programi ranj u stane na kraj.
I za obrede rtvovanja Il umi nati najee izabiru plavokose i plavooke ljude. Iz
istog razloga, ini se, vrlo su im bitni i crvenokosi ljudi, a najvie od svega ele krv
predadol escentske djece i ml adi h ena koje j o nisu stupile u spol ne odnose. Razlog lei
u istoi krvi i energiji djece kao i u promj enama koje se zbivaju u energetskom polju
nakon to osoba iskusi seks ili postane spol no zrela. Njihove najbrojnije rtve su djeca
i ml ade djevojke, a tijekom povijesti upravo odatle potjeu prie o rtvovanju ml adi h
djevica" bogovima - gmazovski m 'bogovima'.
Odnos gmazova i njihovih krianaca prema ljudima isti je kao i odnos farmera
prema stoci - sluimo im u iste svrhe. Drevni Egipani ak su sami sebe nazivali Stokom
Raa", nj ihovog boga Sunca Ra. Oni punokrvni i hibridi j edu ljude kao to ljudi j edu
stoku, a obredna rtvovanja vre kako bi u tijelu rtve nastali njima pot rebni hor moni i
kemikalije. Zbog navale adrenal i na izazvane st rahom u obrednoj rtvi nastaje hor mon
pod nazi vom adr enokr om koji se moe usporediti s hal uci nogenom drogom kao st oj e
blagi oblik LSD-a. Oni ele pot aknul i stvaranje neurot ransmi t era serotoni na, mogueg
aktivatora meudi menzi j ske komunikacij e preko epifize locirane u sreditu mozga.
Ona se povezuje s akrom treeg oka" koja upravlja psi hi ki m 'vienjem'. Kozmika se
komunikacij a, ini se, moe pot aknut i pomou tvari znane kao monat oms ko zlato. To j e
bijeli pr ah koji se stvara u procesu pretvaranja zlata u sitni prah. U neki m se dijelovima
svijeta pojavljuje pr i r odno i mogu ga apsorbirati biljke. Monat omsko zlato je, kako se
ini, supervodi elektrine energije to, uz druga njegova svojstva, moe otvoriti kanale
pr ema viedimenzijskoj stvarnosti. Ono moe ' zapaliti' tijelo, da tako kaemo, i uiniti
ga superprovodlj ivim. U drevni m tradicijama alkemije koje su neko bile rairene u
cijelom svijetu vjerovalo se da se kovine poput bakra, srebra i zlata mogu preraditi u
sitni bijeli prah koji, kada se proguta, moe pokazati udesna duhovna i iscjeljujua
svojstva. Rije 'eliksir' dolazi od arapskog izraza 'Al-Iksir', to znai 'prah'. Kau da to
alkemijsko znanje potjee od utemeljitelja ljudske civilizacije - 'bogova'. Monat omsko
zlato moete kupili i danas, ali Ireba biti vrlo paljiv i oprezan pri odabi ru jer veina
onoga to se nudi na tritu nije najbolje kvalitete.
Kada sam razotkri o obrede ispijanja krvi i rtvovanja ljudi u kojima sudjeluju
neki od najpoznatijih ljudi na svijetu mnogi su to teko mogl i prihvatiti. Meut i m,
kada utvrdite podrij etlo tih krvni h loza i pratite ga tijekom povijesti inilo bi vam se
neobi ni m da oni ne sudjeluju u takvim st rahot ama, s obzi rom da su to oduvijek inili
te da su to, radi svojih genetskih potreba, bili pri morani initi. Danas su meu njima
Bushevi, Cl intoni, Rockefelleri, Rotschildi, britanska kraljevska obitelj, premijeri poput
Tonyja Blaira i profesionalni mani pul atori kao to je Henry Kissinger. Prema drevni m
predajama, obredi se vre na iste ' sotonske' dane kao i obredi to su se izvodili u Sumeru,
u nasljedniku Babilonu i svim drugi m gmazovski m upori ti ma. Mnogi se odravaju
u tajnim obredni m centri ma, drugi pak u kraljevskim i aristokratskim dvorci ma i
palaama poput Balmorala i Glamisa u kotskoj. Gl ami s je dom pokoj ne kraljice majke,
predane sotonistice. Kao glavna mjesta za te obrede Stewart Swerdlow navodi Land's End
i Loch Ness u Uj edinj enom Kraljevstvu; Rennes-Le-Chateau i Bretanju u Francuskoj ;
Bavarsku u Nj emakoj ; Phoeni x u Arizoni; Mont auk Point u dravi New York; pustinju
Mojave i Rusku rijeku u Kaliforniji ; istonu obalu Floride i Kanalske otoke (Channel
Islands). Uz to spominj e i Veliku pi rami du u Gizi i neke europske dvorce smjetene
iznad podzemni h ulaza u unutranj ost Zemlje.
Takvih je mjesta najvie u kotskoj, Francuskoj , vicarskoj, Belgiji, Nj emakoj i
Austriji, ali ima ih diljem svijeta, a blaga verzija onoga to se dogaa moe se pogledati
u posljednjem filmu Stanleya Kubricka Oi irom zatvorene.
Jedno od mjesta na koje godi nama upozoravam j e Bohemi an Grove, 2700 j utara
zabaene sekvojine ume koju uvaju straari u okrugu Sonorna, nekih 120 kil ometara
udaljene od San Francisca u Kaliforniji. Na popisu Stewarta Swerdlova navedena je pod
nazivom Ruska rijeka". U svojoj knjizi Trans-formacija Amerike Cathy O' Brien pie kako
su ona i drugi umno kontrol irani robovi bili pri morani zadovoljavati perverzije svojih
zlostavljaa u Bohemi an Groveu. To ukljuuje sotonistike rituale, rtvovanje djece,
muenj e i pijenje krvi. Cathy kae: Ostarjeli robovi ili oni s neuspj elim programi ranj em
bili bi nasumce ri tual no ubijani u umovi ti m podruj i ma Grovea. Osjeala sam da je
pitanje vremena kad e se to dogodi ti i meni. " Kae da u Groveu postoji vie soba za
razliite perverzije, ukljuujui Tamnu sobu, Konu sobu, Nekrofilsku sobu i j ednu
poznatu kao Underground Lounge (Podzemni salon), koja j e na putokazu napisana kao
U. N. derground' . Na slikama 51 i 52 vi di mo ljude u halj ama i kukuljicama koji stoje uz
veliku vatru u Groveu i tuju 12,2 met ara visoku kamenu sovu - drevni iluminatski
simbol povezivan sa tovanjem majke boice" gmazova, a ista se slika javlja na logu
kluba' (slika 53), uz krilaticu: Ne dolazite ' amo pauci prelci". Spomenut a majka boica,
pod bezbroj razliitih i mena, vjerojatno je Ni nkharsag, takoer znana i kao Ninti (' Gospa
Od ivota' ), za koju se u sumerski m pl oi cama kae da je stvorila prvog ' suvremenog'
ovjeka s glavnim znanstveni kom Enkijem ali, stalno naglaavani, na razliitim razi nama
inicijacije ti simboli oznaavaju razliite stvari. Sova uj edno predstavlja boga Molecha,
to je drugo i me za Nimroda/Baal a, koj emu su drevni narodi rtvovali svoju djecu u
ritual ima vatre.
Veina ljudi pri sutni h u Groveu
nema poj ma ega su dio, ali svake godi ne
negdje u srpnju ondj e se odrava ljetni
kamp" kada se bogati i slavni Ameri kanci
i ostali dolaze 'igrati', skriveni od pogleda
j avnosti. Najelitniji iz njihovih redova
sudjeluju u ritualima rtvovanja ljudi,
a njima za ' uitak' dovode se umno
kontrol i rane ene i djeca (slika 54). Nefili
tako postupaju oduvijek.
Medu bivim i saanj im sudi oni ci ma
'oputanja'u Bohemi an Groveu su George
Bush mlai; George Bush stariji; Bill
Cl i nton, Al Gore, Ronald Reagan; Richard
Nixon, j i mmy Carter; Geral d Ford;
Dwi ght Eisenhower; Lyndon Johnson;
Herbert Hoover; Teddy Roosevelt;
Dan Quayle; Robert Kennedy (JFK-ov
brat); Joseph Kennedy (JFK-ov otac);
Earl Warren (predsj ednik Warrenove
komisije koja je 'istraila' ubojstvo
JFK-a); David Rockefeller; Laurance
Rockefeller; Nel son Rockefeller; Henr y
Kissinger; Arnol d Schwarzenegger,
reimu poudan guverner Kalifornije;
Mihail Gorbaov (zemlje Sovjetskog
Saveza i ' Zapada' uvijek je kontroliralo
isto gmazovsko pleme, to ini i danas);
William F. Buckley, ameriki izdava i
veliki mani pul ator; George Schultz, bivi
mi ni star vanjskih poslova za vladavine
Reagana i Busha, savjetnik u ' i zbornoj ' kampanj i mal og Busha i vodea linost Bechtela,
kompanij e s unosni m ugovorima za ' obnovu' Iraka; Walter Cronki te, najpoznatiji
ameriki spiker; William Randol ph I learst, ameriki novinski tajkun; Andrew Knight,
britanski medijski direktor blisko povezan s carstvom Ruperta Murdocha; Edward
Teller (otac hi drogenske bombe"); Gl enn Seaborg, koji je
razradio dobivanje plulonija; Buri Bacharach, skladatelj;
pjeva Bing Crosby; komi ar Bob Hope (operativac CIA-
e i bri tanskog MI6-a te mani pul ator umno kontrol i rani h
ena); Ray Kroc, ovjek koji stoji iza McDonal dsovog
carstva brze hrane i John Muir, osniva il uminatskog
ekolokog paravana Sierra Cluba. Ne kaem da su svi
oni sudjelovali u ritualima rtvovanja ili u zlostavljanju
ena i djece j er Bohemi an Grove funkcionira na razliitim
razi nama, ali veina glavnih politikih i mena, Nefila,
zasi gurno su u t ome sudjelovali ili sudjeluju. Na slici 55 (na sljedeoj stranici) moete
vidjeti Ronalda Reagana i Richarda Ni xona u Bohemi an Groveu tijekom govora Gl enna
Seaborga. Fotografija je snimljena 1957. dok je Reagan bio gl umac drugorazredni h
filmova a Nixon ve profesionalni politiar. Obojica su kasnije postali predsj ednici
Sjedinjenih Drava.
Slika 55: Bohemian Grove 1957. godine. Glennn Seaborgu, ovjeku koji je Slika 56: Baron Philippe de
svijetu dao plulonij, s desne i lijeve strane sjede Ronald Reagan i Richard Rothschild, vlasnik vinorodnih
Nixon. Unato velikim razlikama u sredinama iz kojih dolaze, obojica posjeda Muton-Rotshchild u
e jednoga dana postati predsjednici Sjedinjenih Drava zbog vlastite Francuskoj, koji je umro 1988. u
povezanosti s kontrolnim sustavom gmazovskih krianaca dobi od 86godina
Pria jednog insajdera
Razgovarao sam s bezbroj ljudi u razliitim zemlj ama koji su opisali rituale rtvovanja
kojima su prisustvovali ljudi na poloajima naci onal ne i globalne moi . Opisali su kako
lanovi britanske kraljevske obitelji mijenjaju svoje ljudsko oblije i rtvuju ljude - vidi
Najveu tajnu i Djecu Matriksa (Children of the Matrix). Jedan od izvora bio je ovjek po
i menu Phillip Eugene de Rothschild koji sada ivi pod drugi m i menom u Sjedinjenim
Dravama, i koji za sebe tvrdi da je nepriznati sin pokoj nog barona Philippea de
Rothschilda, vlasnika vi norodni h posjeda Mouton-Rotschi l da u Francuskoj (na slici
56). Baron je umr o 1988. godi ne u dobi od 86 godina. Rotschildi su j edna od glavnih
gmazovski h krvni h loza na ovom planetu, a Phillip Eugene kae da j e on j edan od
stotina ili tisua pot omaka Rothschilda, od kojih je veina roeni h u okviru programa
raanja preko banke sperme kako bi se osiguralo da se genetska istoa' (odnosno
istoa vibracija/kompjutorskoga koda) ne samo zadri nego i rairi. Phillip Eugene mi
je rekao: Moj otac je bio dekadent ni diletant, kao i majstor sotonist i mrzitelj Boga, ali
oboavao je polja i vina. Obiavao je govoriti da to u njemu budi ' prvobitne instinkte'".
Posj edima sada upravlja ki baruna Philippea, baruni ca Phil ippine koja je, navodi
Eugene, njegova polusestra. On pie da je zaet okul tni m i ncestom" kojim se slue
gmazovski krianci kako bi krvnu lozu zadrali unut ar svoja etiri zida". Glavne
gmazovske obitelji zainju bezbroj nu djecu kako bi sauvali krvnu lozu, no svega
nekolicina njih dobije ' slubeno' obiteljsko ime. Ostala su djeca skrivana pod drugi m
i meni ma i odgajaju ih drugi 'roditelji'. Kasnije se zateknu na i staknuti m poloajima,
esto ne znajui kako im se to 'posreilo'.
U filmu Rosemaryna beba iz 1968. godi ne redatelja Romana Polanskog vjerno
j e pri kazano to se dogaa. Gl avnu protagonisticu koju gl umi Mi a Farrow umno
kontroliraju sotonisti uz podrku njenog mua koji stjee slavu i bogatstvo u zamj enu za
pristanak da njegova ena bude nositeljica zametka budue gmazovske bebe. Polanski,
koji u Sjedinjenim Dravama sada ima status bjegunca j er ga trae zbog seksa s
trinaestogodinj om djevojicom, bio je mu glumice Sharon ' late koju su 1969. godine,
u osmom mjesecu t rudnoe, ubili lanovi obitelji Manson", kultne skupine umno
kontrol i ranog sotonista Charlesa Mansona.
Phillip Eugene postavljen je unut ar ' kranske' Crkve kako bi radi o u korist Agende,
pravei se i stovremeno savrenim ' kraninom' . On kae da je vei dio svog djetinjstva
i adolescentske dobi ivio sa svojim ocem Rothschi l dom na njegovom posjedu u
Francuskoj. Njihov je odnos bio spolne naravi, kako kae, pri emu je bio vrsto vezan
emoci onal nom snagom incesta koji je, u toj kulturi, bio normal an i neto emu se treba
diviti" (to su mi potvrdili brojni od mojih izvora). Sinove iz obitelji s takvom kr vnom
lozom obi no je seksualno ' inicirao' njihov otac, j er ti udni ljudi na znaju drukije.
Phillip Eugene kae da je kod svog oca Rothschilda opazio udnj u za moi", te da je i
sam poeo eljeti isto. Takoer je potvrdi o nain na koji demonski entiteti kontroliraju
'okultne' krvne loze. Kao pot omak Rothschilda" - rekao je - bio sam maksi mal no
demoniziran". I nastavlja:
Bio sam prisutan u trenutku smrti svog oca 1988. godine. Preuzeo sam njegov poloaj
i mo kako bih ispunio svoju sudbinu u velikoj zavjeri moje obitelji. Poput ostale
njihove djece, igrao sam kljunu ulogu u pobuni moje obitelji protiv Boga. Kada
gledam CNN ostanem zateen to sada viam toliki broj poznatih lica na svjetskoj
pozornici u politici, umjetnosti, financijama, modi i trgovini. Odrastao sam s tim
ljudima, sretao ih na mjestima ritualnog tovanja te u centrima moi. Financijere,
umjetnike, lanove kraljevskih obitelji pa ak i predsjednike ...
Napomi nj e kako je est sluaj da se ugledni pri padni ci globalne hijerarhije moi
skrivaju iza pri vi dno ' obinih' ivota dok i stovremeno provode zadani plan i prisustvuju
ritualima rtvovanja ljudi. Istinitost ovih rijei ustanovio sam tijekom vlastitih
istraivanja. Meut i m, neke j avne figure zauzimaju visoke poloaje u sotonistikoj
hijerahiji, kao st oj e Phillip Eugene otkrio prisustvujui njihovim ceremonij ama:
Sjeam se da su Rockefelleri i Bushevi prisustvovali ritualima, ali nikad nisu imali toliki
utjecaj da ih mogu voditi. Jo uvijek ih smatram lakejima, a ne pravim manipulatorima
okultne moi. S izuzetkom Alana Greenspana [dugogodinji predsjednik amerike
banke Federalnih rezervi], veina tih ljudi bavila se okultizmom tek amaterski,
prvenstveno zbog ekonomske moi i prestia. Greenspan je, dobro se sjeam, bio
osoba strahovite duhovne, okultne moi; od samo jednog njegovog pogleda Bushevi
i mlai Rockefelleri tresli bi se od straha. Bivi direktor CIA-e Casey (kao i veina
CIA -inog vodstva u proteklih etrdeset godina), Kissinger i Warren Christopher
[bivi ameriki dravni tajnik) prisustvovali su neobrednim okupljanjima i nekim
okultnim obredima, ali daleko straga na galeriji.
Ovdje bih elio neto razjasniti. U 'filmskoj' verziji svijeta kakvu nam prodaju
sustav i mediji, kao elnika sredinje banke" Federalnih rezervi Allana Greenspana
imenovala je Bijela kua za vladavine Reagana i Busha 1987. godine, da bi mu mandat
produi val i George Bush stariji, Bill Cl inton i George Bush ml ai , sve do 2006.
godi ne kada se odl ui o povui. Navode nas da povj eruj emo kako su predsj ednici bili
gospodari koji su odluivali uposliti Greenspana, ali takve se stvari zbivaju samo unut ar
lane hijerarhije predoene j avnosti s ciljem odvraanj a pozornost od prave istine.
Gmazovsko-sotonistika hijerarhija odluuje o pravoj strukturi moi , te je Greenspan (i
njegovi gospodari ) nareivao predsj edni ci ma da ga imenuj u i produe mu mandat , a ne
obratno. Phillip Eugene dodaje:
U prvim redovima za trajanja obreda bile su [europske kraljevske obitelji] s princem
Philipom na elu. On je, kao i veina lanova dananjih europskih kraljevskih
obitelji, iz krvne loze Karla Velikog, Merovinga i Eneje. Ali trenutno je njen voa.
Uvjeren sam da su njegovi kromosomi po majci u trenutnom 'antikristu' Nefila.
Princ Philip ... vodei je bioloki potomak 'gmazova', kako ih zovete. Neposredno
ispod njega mukarci su iz moje obiteljske loze [Rothschildi], poput svite pomagaa
zaduenih za logistiku i operativu . Trenutni kraljevi Nizozemske, panjolske i neki
od starih austrijskih plemia [Habsburgovci] sljedei su po okultnoj moi i poloaju
u zavjeri.
irenje te krvne loze kroz povijest prikazat u u sljedeem poglavlju. Izmeu brojnih
drugi h, ona obuhvaa loze Karla Velikog, Merovinga i Eneje. Hijerarhiju odreuj e
genetska istoa, s gmazovskog stajalita dakako, i snaga opsjedajuih entiteta. 'Ljudska'
hijerarhija zapravo je pri kri vena gmazovska hijerarhija. U svojoj knjizi Plava krv, prava
krv Stewart Swerdlow opisuje kako je svjedoio ritual ima u Mont aku na Long Islandu:
... Dolazile su sudjelovati brojne poznate linosti. Neki od njih bili su politike figure,
dok su drugi bili iz svijeta medija ili knjievnosti. Sjeam se da sam viao osobe
koje su izgledale kao sir Laurence Gardner, William F. Buckley, Sean Connery, Spiro
Agnew, Henry Kissinger, John F. Kennedy mlai, iranski ah i brojni drugi glumci,
vojna lica i srednjoistoni politiari ija imena nisam znao. Za vrijeme ceremonija svi
osim Kennedyja i Conneryja preobraavali su se u gmazove.
Najee jedu fetuse prikupljene iz klinika za pobaaje. Takoer su imali i ive bebe
koje bi u jednom trenutku primili za stranji dio vrata. Potom bi im prerezali grlo
slijeva nadesno, od uha do uha, i zagrizli u zjapei otvor kako bi se napili krvi. Za njih
je to bila iznimna poslastica.
Stewart kae kako se rtvu zastrauje prije negoli se konani m ubodom otrice
raspori ut roba rtve, a tijela iekujueg mnotva budu poprskana pot oci ma krvi". On
kae daj e mahni t ost u t om trenutku toliko intenzivna da se mnogi poinj u pretvarati u
gmazove te da ak j edni druge poinj u bezumno napadati . Iste sam opise uo od drugi h
koji su prisustvovali ti m ritualima. Ako ste gledali film Blade iz 1998. u kojem gl umi
Wesley Snipes znat ete o emu govorim. Stewart Swerdlow govori kako rtve, nakon
to se poj edu njihovi unutarnj i organi i genitalije, bivaju rastrgane:
... Zatim Bog i Boica pojanjem upute ceremonijski zaziv astralnim razinama [drugih
dimenzija]. Takvo sam pojanje uo na latinskom, hebrejskom, drevnom egipatskom,
sumerskom, njemakom, engleskom i jednom grlenom, siktavom jeziku za kojeg mi
je reeno da je izvorni jezik Drakonaca.
U drevnoj Knjizi Henokovoj pie da su oni roeni od nefilske krvi, zbog duha
svojih predaka" (gmazovskog opsj ednua), predodreeni da nanose bol, ugnjetavaju,
unitavaju, napadaju, vode bitke i razaraju Zemlju". to i ine. Znam da je strano o
tome uope razmiljati, ali ukoliko se ne suoi mo s oni m to se dogaa to e se nastaviti.
Gmazovske krvne loze sa svojim mijenjanjem oblija, pijenjem krvi i rtvovanjem ljudi
inspirirale su prie o vampi ri ma poput Drakul e - Draco-ule - koje je 1897. godi ne
zapisao irski autor Bram Stoker. Svaki di o svijeta i svako povijesno doba ima mitove
i legende o vampi ri ma koji se hrane krvlju drugi h ljudi. Drakul a sadri sve poznat e
nam motive. Njegovo je ime Drakul a (tvrdi se da su 'kraljevske' krvne loze upravo
Drakonci); zovu ga gr of Drakul a (simbolizira nai n na koji te drakovske krvne loze
pronose pri padni ci 'ljudskih' kraljevskih obitelji i aristokracije); mijenja oblik" (poput
gmazovskih kri anaca), a uz to je i vampi r (simbolizira pot rebu gmazova da piju ljudsku
krv). Prisjetimo se takoer este t eme podzemni h ljudi iz puki h predaja koji ne podnos e
Sunevu svjetlost - ba kao i Drakul a.
Mnogi poznati pisci i umjetnici bili su inicijati ili ustrajni istraivai koji su
elemente te prie iznosili kroz umj etnost i 'fikciju'. Stokerov lik ugl avnom se temelji na
ovjeku zvanom Drakul a ili Vlad Nabija, vladaru zemlje Vlake iz 15. stoljea, u blizini
Crnog mora na podruj u dananj e Rumunjske. Taj se predi o neko zvao Transilvanija,
a bio je ishodite najpoznatijih legendi o vampi ri ma. Dol ina rijeke Dunav, koja tee od
Njemake do Rumunj ske pa sve do Crnog mora, u povijesti se krvni h loza javlja vrlo
esto.
Vlad Nabija, ili Drakula, poubij ao je na desetke tisua ljudi, nabivi mnoge od
njih na kolac. Usred te ume beivotnih tijela obiavao je sjesti i jesti, umaui kruh u
njihovu krv. esto se znalo dogoditi da leevi ostanu ondj e trunuti mjesecima. Jednom
se pronijela vijest o t ome kako je invazijska turska vojska ustuknul a u strahu, naiavi
na tisue raspadaj uih leeva nabijenih na koleve na obal ama Dunava. Godi ne 1461.
Mehmeda II, osvajaa Konstanti nopol a, ovjeka za kojeg se ne bi mogl o rei da je bio
previe osjetljiva duica, toliko je zaprepastio pogl ed na 20.000 na kolac nabij enih
trupala koji su trulili u okolici Drakul i nog glavnog grada Trgovita da je taj sultan i
ratnik predao zapovjednitvo nad voj nom akcijom protiv Drakul e svojim podr eeni ma
i vratio se u Konstanti nopol . Vlad Nabija bio je sin Vlada Drakule, kojega je u drevni
Red zmaja 1431. godi ne inicirao sveti rimski car". Njegov je ambl em bio zmaj rairenih
krila koji visi na kriu. Ambl em je nosio Vlad otac, a njegove su kovanice imale
otisnut znak zmaja. Svi pri padni ci reda na svojim su grbovi ma imal i zmaja, a on je
dobio nadi mak Drakul (Vrag ili Zmaj ). Vlad ml adi potpisivao se i menom Drakul ea
ili Drakul ya - Vraji sin", to je kasnije postalo Drakul a, ime iji bi prijevod otprilike
glasio: sin onoga koji je imao Red zmaja". Drevni Red zmaja osnovan je u Egiptu, a
proirio se tijekom razdoblja sumerski h kraljeva Hiksa iji je simbol bila zmija. To je
isti Red zmaja kojeg danas promi e britanski autor knjiga o svetom gralu" sir Laurence
Gardner. Usput reeno, kraljica Mary, ili Mary od Tecka, majka kralja Georgea VI i
baka sadanje kraljice Elizabete II, vue podrij etlo od j edne od sestara Vlada Nabijaa
- ' Drakule' .
Energetski vampiri
Ljudska krv nije j edi ni cilj tih vampira. Gmazovi se t akoer hrane ovjekovom
energij om. Talijanska fiziarka i autorica Giuliana Conforto kae da meduprost orne
razine, nebo i zmeu nebesa o kojem govori Credo Mutwa, nemaju pri rodni izvor
energije kakav imaju prave dimenzije. One nalikuju neut ral ni m zonama, a svaki entitet
koji djeluje u ti m meupr ost or ni m razi nama mora si stvoriti neki izvor energije. to
su i uinili. A to je ljudski strah u svim mogui m oblicima. Dok osj eamo strah mi
stvaramo odreenu vibraciju, energetsko polje. Svaki put kada mi sl i mo i osjeamo,
bez obzira na stanje u kojem se nalazimo, aljemo nae emitirajue valove koji titraju
u skladu s frekvencijom konkret ne misli ili emocije. U onom to nazi vamo ' vibrama'
osj eamo da te frekvencije dolaze od ljudi. Niska vibracija straha i s njim povezane
emocije poput ljutnje, agresivnosti, stresa i krivnje stvaraju frekvencije koje se slijevaju
u meduprost ornu razinu i tako postaju energetski izvor za gmazove i ostale entitete. to
ovjeanstvo osjea vie straha u svim njegovim oblicima to e vie energije - snage
- imati gmazovi i drugi meduprost orni entiteti za svoje odranj e i za napad na nas same.
Cj elokupni globalni sustav osmiljen je na nain da se stvara energija straha, stresa i
patnje te da se ljudsko stanovnitvo pretvori u izvor njihove energije.
U prvom filmu iz trilogije Matriks lik po i menu Morpheus dri bateriju u ruci
i govori: Matri ks je kompj utorski proizveden snoviti svijet nainjen s ciljem da nas
dri pod kontrol om, kako bi se ljudsko bie pretvorilo u ovo." Prilino popul aran film
za djecu pod nasl ovom udovita d.d. (Monsters Ine)., kojeg je izradila gmazovska
organizacija Disney, ima istu temu. Svijet udovita nije i mao izvor energije te su ona
uetavala kroz ' vrata' (simboliki prikaz meudi menzi j ski h prolaza) u djeje spavae
sobe u lj udskome svijetu. Ondj e bi zastraivala djecu i, kada bi djeca vrisnula od straha,
udovita bi uhvatila tu energiju u tubu i odnijela je natrag kroz vrata kako bi svoj svijet
opskrbila energij om.
Glavni j unak filma bilo je, ba pri kl adno, j edno j edi no oko, j edan od glavnih
simbola gmazovskih krianaca, kao to emo vidjeti neto kasnije.
Ovo napajanje energetskog izvora st rahom bitan j e aspekt napada od 11. rujna 2001.
i njegovih posljedica koji je ostao neprimij een zato to je vrlo daleko od uvjetovane
stvarnosti. Uzmite strah nastao kao rezultat dva svjetska rata, napada 11. rujna, rata
protiv terori zma" i politikog, financijskog, posl ovnog, vojnog i medij skog sustava koji
je osmiljen s izriitom svrhom da dri ovjeanstvo u stal nom stanju straha, brige,
stresa i ljutnje. Sumer (Zemlja uvara") i Babilon (Vrata Bogova") bili su glavna
sredita 'bogova', a ta zemlja i zmeu dviju rijeka" povezana je s meudi menzi j ski m
port al om ili prol azom gdje je lake kretati se i zmeu dimenzija i apsorbirati energiju iz
ove stvarnosti. Kako se ta zemlja zove danas? Irak. Zamislite, dakle, koliko je energije
straha, stresa i mrnj e aktivirano invazijom gmazovskih krianaca na Irak i masovni m
krvoprol i em koje se ondj e svakodnevno dogaa. Iz perspektive ivota kojeg nam
prikazuju politiari i mediji ono to se dogaa u Iraku je katastrofa, ali za gmazove i
njihove planove situacija je savrena. Gmazovski krianci izgradili su sustav osmiljen
da stvara najvee sukobe, strah i stres, da bi kasnije oni prigrabili tu energiju i koristili je
za vlastito odranj e i druge namj ene. Zadnj e to bi nam poeljeli su mir, ljubav i sklad.
Kao st oj e Alan Walton, dugogodinji istraiva i pisac o gmazovi ma, rekao:
Ti vampirski tipovi [gmazova] ... zapravo se nastoje hraniti energijama ljudskih
emocija i ivotnom silom/esencijom da bi dobili energiju koja im je oigledno
potrebna ne samo kako bi se infiltrirali u na svijet nego i u nau dimenziju. Budui
da su sami sebe genetski prilagoavali u smjeru jaanja ratnikih nagona", ono malo
veze koliko su mogli imati s 'duhovnom' siranom potpuno je nestalo; njih motiviraju
iskljuivo predatorski instinkti njihove zajednice koja, ini se, poznaje samo jedan
plan: osvoji, asimiliraj, progutaj! Sve ovo, posebno zadnjih godina, potvruju mnoge
otete osobe.
Biblijski Nefili prikazani su upravo na taj nain. Peofilija je j o j edan oblik ponaanj a
tih energetskih vampi ra koji na poseban nai n ude za energijom i esencijom djece.
Pedofile su opsjeli gmazovi i druga demonska bia, tako da kada spol no ope s djecom
demon koji ih je opsjeo upija djetetovu energiju iz prve akre s dna kraljenice, sjedita
kundalinija. Mnogi ekstremni, jezivi postupci proizlaze iz opsj ednutosti poinitelja tih
groznih nedjela.
Izbrisana empatija
Vrlo je vano da ljudi ne procjenjuju to e gmazovi i kohorte njihovih krianaca uiniti
na temelju ponaanj a veine stanovnitva. Gmazovski krianci i njihovi gospodari
nemaju moral ni h ogranienja j er nemaju empatije. Svijet harmoni j e nemogu je bez
empatije koju definiramo kao razumijevanje i emoci onal no unoenj e u tue osjeaje".
Sposobnost empatije j ami samoregulaciju ljudskog ponaanj a i omoguuj e nam da se
emoci onal no poveemo s posljedicama naih postupaka po druge ljude. Razmislite o
tome to bi se dogodi l o kada meu nama ne bi bilo empatije. Tada ne bi bilo nikakvih
moral ni h ogranienja j er bez obzira koliko vam ja patnji nani o, za mene ne bi bilo
nikakvih emoci onal ni h posljedica.
Vaa patnja j ednostavno ne bi bila vana. To je glavna razlika i zmeu gmazova i
ljudi i razlog zbog kojeg mogu poiniti najstranija djela, smijui se svojim rtvama u
lice. uo sam ljude kako govore da napade od 11. rujna nisu mogl e izvriti ameri ke
vlasti jer Ameri kanci to ne bi uinili drugi m Ameri kanci ma. Pa, kao prvo, gmazovski
krianci nisu 'Amerikanci', osim po svojem pri vi dnom vanj skom obliju. Oni su gmazovi
koji provode svoj plan pokoravanj a svijeta na isti nain na koji to ine njihovi suradnici
iz drugi h 'nacija'. Da, mogue je i da se meus obno tuku, to i rade, i to opako - takva
je narav zvijeri. No na kraju ipak tee ka istom i shodu - gl obal nom osvajanju. Drugo,
ti entiteti nemaj u empatije, pa su tri tisue poginulih ljudi na dan 11. rujna, t rauma i
j ad njihovih obitelji i preko milijun ljudi ubijenih ili osakaenih u kasnijem ralu protiv
terorizma", za njih beznaajni (slika 57). Udobno zavaljeni, oni sjede sa smij ekom
na usnama i apsorbiraju tako nastalu energiju straha i patnje. Sotonistiki rituali ne
vre se samo u svrhu rtvovanja ljudi i pijenja krvi. Osmiljeni su s ciljem stvaranja
energetske atmosfere koja gmazovi ma omoguuj e da prijeu iz njihove razine na ovu.
Sve to postoji u ovoj stvarnosti vibrirajue je energetsko polje i svaka je boja j edinstveni
frekvencijski kod kojeg mozak oitava kao crvenu, plavu, zelenu ili neku drugu boju.
Boje koritene u tim ritualima, obr edno pojanje (vibracijska projekcija), prestravljenost
rtve i krv (najbolji provodni k ljudske energije), sve su to vibracije kombi ni rane na nain
da stvore energetsko polje koje gmazovi ma i drugi m demons ki m enti teti ma omoguuj e
da prij eu u ovu stvarnost. Na Smaragdni m pl oama pie: ... kada je ponuena krv,
dooe ivjeti i prebivati meu ljudima."
Kako bi ostvarili prijelaz i zmeu frekvencijskih polja i manifestirali se ovdje
pot rebne su im ogr omne koliine energije, a tu im energiju nesvjesno ust upamo nai m
umni m te posebice emoci onal ni m stanjima. Razgovarao sam s ljudima koji su vidjeli
kako se tijekom rituala manifestiraju ti entiteti kojih se sudionici neopisivo boje.
Gmazovski krianci najprije su preuzeli drevne kole misterija, a ove su se proirile u
danas ogr omnu mreu tajnih drutava preko koje se kradomi ce mani pul i ra dogaaj ima
te postavlja kriance i njihove agente na poloaje moi diljem svijeta. Oni inicirani u
najvie razine kontrol e i koordinacij e ove mree zovu se ' Il umi nati ' ili Prosvijetljeni, to
se odnosi na napredno znanje dost upno tek aici izabranih. Do gornjih razina Il umi nata
dolazi se iskljuivo preko krvne loze, a izrazi gmazovske krvne loze" i i l umi natske
krvne loze" ili obitelji po znaenju su istovjetni. Meu vanijim skupi nama koje Il umi nati
koordiniraj u su jezuiti, Opus Dei, Malteki vitezovi, Vitezovi templari i Sl obodni zidari.
Ali postoji i bezbroj drugi h koje povezuju elitne inicijate svih religija, kao i strukture
vlasti, korporacij e i vlasnike medija itd. Vii ealoni ove mree, ali i mnoge nie razine,
takoer su povezani u mreu znanu kao sotoni zam. I zaista, Il umi nati i sotoni zam su
nedjeljivi, dva izraza iste sile. Iz toga razloga mnoge poznate ljude u ostalim svojim
knjigama nazivam sotoni sti ma uklj uenim u rituale rtvovanja ljudi i pijenja krvi. Oni
koji zauzimaj u i staknute poloaje kraljevske, politike, bankarske, trgovake, medijske i
vojne moi gotovo su u pravilu gmazovski kri anci koji te rituale vre oduvijek. Dakle,
mo i sotoni zam i du ruku pod ruku.
Najvanije gmazovske obitelji znaju tko su i to su, pa svoju djecu odgajaju tako da
j ednoga dana uu u obiteljski biznis". Gmazovski genetski kodovi moraj u se aktivirati
ili e ostati uspavani, bez utjecaja na ponaanj e. Na t vrdom disku svog PC-a moete
imati neki program, ali ukoliko mu ni kada ne pristupite on nee utjecati na stvarnost tog
raunala. Najprije morat e kliknuti i otvoriti ga. Upoznao sam mnoge pot omke obitelji
gmazovskih krvni h loza koji su krasni ljudi otvorena srca. Ne pokazuj u niti j ednu od
osobina koje prevladavaju u drugi m pri padni ci ma njihove loze. Neki se aktivno opiru
manipulaciji i ine to vrlo hrabro. Ako se gmazovska ' datoteka ne otvori nee biti
nikakvog efekta, a ak i da se otvori netko tko je istinski osvijeten moe ga se rijeiti.
Gmazovske obitelji koje znaju tko su odgajaju svoju djecu s konkret ni m ciljem otvaranja
datoteke". Stalna su im meta i oni koji imaju hi bri dne kodove, ali o t ome ne znaju nita.
Imaju vlastite tehni ke pomou kojih mogu ustanoviti tko ima takve kodove, a sada taj
postupak nastoje uiniti daleko lakim, i to stvaranj em globalne baze podataka DNK
pod kri nkom borbe protiv kri mi nal a i terorizma. " Zahvaljujui sluganu gmazovskih
krianaca Tonyju Blairu, u Britaniji danas i mamo zakon koji policiji omoguuj e da uzme
DNK uzorak svih uhi eni h osoba. Podaci se dre u evidenciji ak i kada se ustanovi da
su te osobe nevine. Isto e se provoditi i u ostalim dijelovima Europe. Zakoni poput
ovog ine se besmi sl eni ma i bespri mj ereni ma, ali samo ako ne znate zato se doista
uvode. Razumij e se, policajci koji ih provode nemaj u poj ma o emu se tu zapravo radi.
Oni se samo pokoravaju zapovijedima i ' zakonu' - drakonskom zakonu.
Gmazovski krianci osobito su zainteresirani za ' kodi rane' ljude s vjetinama
koje bi njima mogl e biti od koristi, a njihove mete pri t om mogu graditi karijeru u
politici, bankarstvu, poslovanju, pravu, industriji zabave, svemu to moe posluiti za
manipuliranj e stanovnitvom. Ciljane osobe odj ednom primij ete da u njihov ivot ulaze
moni ljudi koji poinju podupi rati i sponzori rati njihovu karijeru.
Isprva e im se initi da ti sponzori vjeruju u njihove sposobnosti, ali udica e
se naposljetku poeti zatezati. Ciljane se osobe uvlae dublje u brlog te se pri druuj u
tajnim drutvi ma vani m za napredovanj e u karijeri u mnogi m profesijama. Sudjeluju
u obredi ma incijacije koji zvue poput ispraznih brbljarija dok su, ustvari, namijenjeni
aktivaciji gmazovski h kodova. U poetku polako, a kasnije vrlo brzo, prebacuj u se iz
svoje ljudske genetike u gmazovsku i prolaze kroz promj ene osobnosti kojih sami nisu
svjesni, ali su ove uoljive ljudima koji su ih ranije poznavali. Tijekom aktivacije kodova
meuprost orni gmazovi dolaze u priliku da sve vie utjeu na njihovo ponaanj e, sve
dok uzde posve ne preuzmu u svoje ruke. To se dogaa tijekom cijelog post pot opnog
razdoblja, otkad su gmazovi prigrabili j o veu mo te je njihov utjecaj sada globalan.
Ali, koje li ironije, gmazovi i njihovi hi bri dni klonovi ipak se boje ljudi; strahuj u da e biti
raskri nkani te da e izgubiti svoj izvor energije. Iza njihove fasade bahatosti neprestano
ih ' pere' pani ka, j er njihova je prevlast stopostotno ovisna o t ome da ovjeanstvo ostane
u komat oznom stanju, ne uoavajui zatvor u koj em je zatoeno. Ljudi me, razumljivo,
pitaju zato, ako su ve toliko moni , j ednostavno ne pr euzmu vlast. Odgovor j e da to
nisu u stanju, inae bi to ve uinili. U usporedbi s lj udskom populacij om njih je vrlo
malo, a j ednom kada ljudi doznaj u da oni postoj e i saznaju i me se hrane njihova bi
restoranska narudba mogla biti otkazana. Nemogunost ivljenja pod suncem, to j e
sluaj s mnogi ma od njih, takoer im ne ide na ruku. Jedini njihov nai n preuzimanj a
kontrol e je da to uine potaj no, na nai n koji opisujem.
Ima tu j o neto. I same gmazove kontrol i ra j edna druga sila koju j e s pomenuo
Stewart Swerdlow kada je rekao da su ih stvorili prozirni ljudi" koji zapravo ne mogu
ui u fizike dimenzij e jer je brzi na vibracija njihove energije tako visoka da ne moe
odrati fiziko tijelo". Kada se pojave, kae on, izgledaju poput prozi rni h staklastih
ljutura". Pljunuti George Bush ml adi . I sami gmazovi su kompj utorski programi kodi rani
da rade to to rade, a krajnja sila koja upravlja nj ihovim ponaanj em i mani pul aci j om
ljudi izvan je njihova dosega. Na kraju krajeva, onaj tko kontrol i ra mat ri ks kontrol i ra
ljudsku i gmazovsku stvarnost - ukoliko se ne osvijestimo i prest anemo igrati njegove
sul ude igre.
Kada sam prvi put poeo govoriti i pisati knjige o gmazovskoj vezi naiao sam na
hrpu poruga i psovki, ali ljudi se sve bre otvaraju. Prije objavljivanja Najvee tajne 1998.
godi ne u i nternetsku sam trailicu upisao gmazovski vanzemalj ci" i izlistana je tek
aica stranica. Istu sam stvar ui ni o danas i dobi o sam vie od 33.000 takvih stranica, a
to je samo djeli lavine koja e rasti dok se veo bude podi zao.
Zmija i Sunce
Ljudi nikada ne ine zlo tako revnosno i s takvim ui tkom kao kada to ine iz religijskog
uvjerenja.
Blaise Pascal
Krvne loze gmazovski h krianaca posijane su diljem svijeta, ali one koje su proizale
iz Sumerskog carstva i Babilona (sadanjeg Iraka) najuoljivije su u svojoj tenji ka
globalnoj prevlasti. Danas su ugl avnom one na vlasti.
Britanski pisac i antropol og L. A. Waddell napisao je niz sjajnih knjiga o Sumeru
i drugi m drevni m kul turama. Bio je strunj ak za sumerske i egipatske hijeroglife te za
sanskrtski jezik dol ine Inda u Indiji. Takva rijetka nadarenost omoguavala mu je da
putuje spomenut i m predjelima, ita drevne zapise na hr amovi ma i spomeni ci ma, te da
uvidi kako su Sumer, Egipat i dolina Inda bili di o j ednog carstva s ishoditem u Sumeru.
U svom djelu Tvorci civilizacije (engl. Makers of Civilisation), Waddell takoer pokazuj e
da se Carstvo sa sreditem u Sumeru protezalo ne samo do dol ine Inda na istoku, nego
do Britanskog otoja na zapadu, obuhvaajui gol ema podruj a i zmeu te dvije toke.
Bilo je vee od carstva Aleksandra Velikog ili pak Rimljana. Mogue je da je napr edno
znanje preneseno u Sumer preko doline Inda kada su gmazovi bjeali iz potoplj enog
Mua/Lemurij e, ali j ednom kada j e onamo prenijeto sredite je, ini se, bio Sumer. Na
temelju vremenskog slijeda i opisa voa i njihova rodoslovlja, Waddell je ustanovio da
su vladari tih triju velikih kultura - Sumera, Egipta i dol ine Inda - bili, barem u j ednom
razdoblju, isti narod pod razliitim i meni ma. Upravo su ta razliita i mena zamaglila
istinu. Po miljenju povjesniara, razliiti nazivi znae da se radi o razliitim narodi ma,
ali to nije tono. Bezbrojni ' bogovi' iz razni h kul tura t akoer su, kako se ispostavilo,
razliita i mena za ista boanstva. Jednom kada to shvatite probijanje kroz ' prolost'
postaje mnogo j ednostavnij e. Prednost koju j e Waddell i mao nad konvenci onal ni m
egiptolozima i ' povj esniarima (osim otvorena uma) sastojala se u t ome to je znao itati
sumerski te je mogao deifrirati drevne egipatske zapise, koji su njima bili nerazumljivi.
Uvidio je daj e rane egipatske hijeroglife koristila tadanja vladajua kultura u Sumeru.
Tek su kasnije izrasli u egipatski sustav hijeroglifa razvijen na lokalnoj razini, a egiptolozi
nastoje deifrirati upravo ove potonj e.
Iznijet u j edan primj er kako j e Waddell dokazao svoje tvrdnje. Sumerani su
zabiljeili da je kralj Sargon i mao sina Mani sa koji je kasnije postao car. U isto vrijeme,
pokazuje Waddell, sin kralja u dolini Inda bio je znan kao
Manja, dok se u Egiptu nazivao Manj (skraeno u Man)
- tip kojega su Grci poznavali kao Menesa, a engleski
egiplolozi kao Mena. Dakle, i mamo sluaj da su vladarev
sin, a kasnije vladar, tijekom istog razdoblja u Sumeru,
Egiptu i dolini Inda nazivani razliito: Manis, Manj i
Manja.
Razlog je oigledan - radilo se i istom momku. ak
je i titula koja mu je dana u svim tri ma mjestima bila ista
ili vrlo slina. U Egiptu je bio znan kao Manj Ratnik, u
Sumeru je bio Mani s Ratnik, a u dolini Inda zvan je Manja
Strijelac. Ime njegova oca Sargona Velikog semitski je
naziv za sumersko-mezopot amskog cara, kralja Gina,
Ganija ili Gunija. Sumersko je carstvo bilo tako veliko da
se u kasnijim babi l onski m tekstovima naziva kraljem
etiriju krajeva svijeta". Inke iz June Ameri ke rabile su
isti izraz: etiri kraja svijeta". U dr evnom indij skom epu
Sargonov se sin Manja, postavi car, naziva kraljevsko oko Gopt e i etiriju krajeva
svijeta". Simbolizam oka Gopte" moda se odnosi na rasprostranj eni simbol gmazovskih
krianaca: Svevidee oko - ili Horusovo oko - kojeg ete nai na vrhu pi rami de na
novanici ameri kog dolara te na poleini velikog peata Sjedinjenih Drava (slika 58),
kao i u pri kazu onog lika nalik oku iz filma Monsters Inc. U zapisima s gl i neni m peati ma
iz dol ine Inda, Sargon i Manja, ili Menes, sami su sebe i svoju dinastiju zvali Gut ili Got
(kod Rimljana ' Goth' ). U dolini Inda takoer su koritene titule bar ili pat, to, prema
Waddellu, znai faraon. Gut ili Got postalo je ' God' (engl. Bog; op. prev.), to su izrazi
koje su koristili kasniji Goti. Svi nelatinski jezici u Europi potjeu od gotskog, ukljuujui
engleski, a drevni vedski jezik jo uvijek se naziva sueo-gotskim'. Nekadanji naziv za
Dansku glasio je ' Gothland' , uz izvedenicu Jut l and. Gotska arhitektura, koju osobito
vole krvne loze gmazovskih krianaca, dolazi iz istog izvora, kao i rogato pokrivalo za
glavu kojeg su nosili kraljevi i voe europski h pl emena i kraljevstava. Ti simboli, stilovi
i obiaji seu mnogo dalje u prolost, do tehnol oki napredni h svjetskih civilizacija
znani h kao Atlantida, Lemurija ili Mu. Vitezovi templari, j edno od vanijih tajnih
drutava gmazovskih krianaca, primijenili su 'gotski' stil arhitekture kada su gradili
velike ' kranske' katedrale u Europi koje vrve sumersko/babi l onski m si mbol i zmom, a
smj etene su na drevni m poganski m svetim mjestima. Simboli koje su koristile drevne
sumerske, babilonske i egipatske dinastije i danas koriste tajna drutva gmazovskih
krianaca, j er su to iste krvne loze i barataju istim znanj em, skrivenim jo od drevni h
vremena unut ar kola misterija i mrea tajnih drutava.
Sumerski 'izlazak'
Zahvaljujui vlastitom carstvu Sumerani su putovali i nastanjivali se u bliske i daleke
zemlje u mnogi m dijelovima svijeta, nosei sa sobom svoje krvne loze, religiju i znanje.
Credo Mutwa, aman pl emena Zulu, govorio mi je o ljudima iz ' Sumama' , biblijskog
inara ili Sumera, koji su doli u Junu Afriku i kriali se s domor odaki m stanovnitvom.
Njihovi su opisi istovjetni opi si ma Sumerana. Kada je Sumersko carstvo okonano u
razdoblju oko 2000. g. pr. Kr., Egipat i dolina Inda krenuli su svojim put em, ali s istim
korpusom znanja i sustava vjerovanja. U Mezopotamij i su se kasnije izredali i drugi
narodi i carstva: akadsko, babilonsko, asirsko i kaldejsko, i zmeu ostalih.
Narodi tih carstava takoer su naslijedili korpus znanja, krvne loze i obiaje
Sumerana. Babilonsko carstvo, od 2000. g. pr. Kr. do oko 1600. g. pr. Kr., postal o je
glavno sredite gmazovskih krianaca u tom podruj u. Babilon i druga mezopot amska
drutva bili su ishodite brojnih kultura suvremenog svijeta. Hi bri dne krvne loze koje
su nastale u t i m zemlj ama uhvatile su korijena u drevnoj Troji, Grkoj , Rimu i drugdje,
esto se ponovno spajajui s krvni m lozama Sumera iji su pri padni ci onamo stigli ranije,
te su se posvuda kriali s domor odaki m narodi ma kako bi proirili doseg hi bri dne
DNK. Gmazovska politika, financijska i religijska struktura namet ana je svuda gdje bi
se selile krvne loze.
Jedna od glavnih krvnih loza gmazovskih krianaca prenoena je preko merovi nki h
kraljeva u krajevima na teritoriju dananj e Francuske i Nj emake. Knjige kao to su
Sveta krv i Sveti gral te roman Dana Browna Da Vincijev kod iru su j avnost upoznal i
sa znaajem dinastije Merovinga, kao i sa znaajem tajnih drutava poput Opusa Dei
i Vitezova templara, povezujui ih s ' tajnom' navodne Isusove krvne loze". U tim se
knjigama tvrdi da se Isus oenio s Marij om Magdal enom te da su dobili dijele. Takoer
se navodi da su majka i ki pobjegle iz Palestine nakon Isusova razapinjanja na kri,
otiavi u zemlju koja je kasnije postala Francuska. Ondj e je, kako se pretpostavlja,
ta krvna loza obnovljena preko merovi nki h kraljeva. Ta je pria donijela svu silu
novca mnogi m ljudima, i zmeu ostalog i zato to Isus i Marija Magdal ena ustvari
nisu postojali. Merovinzi su, meut i m, vrlo znaajna gmazovska krvna loza. Vladali
su od 5. do 8. stoljea zemljama koje su postale Francuska i Nj emaka. Znani su kao
kraljevi-arobnjaci" ili kraljevi-sveenici", kao to su to bili egipatski faraoni, ali i
druge kraljevske obitelji gmazovskih krianaca. Izraz kraljevi-sveenici" odnosi se na
one koji ne samo da potjeu od gmazovskih krvni h loza ve imaju i napredno znanje.
Merovinzi su bili kraljevska loza naroda poznat og pod nazi vom sikambrijski Franci
(kasnije samo Franci), od kojeg potjee naziv 'Francuska'.
Njihov navodni osniva, Francio, koj i j eumro l l . g. pr . Kr., tvrdio j e da vue korijene
od Noe (j unak u doba Potopa, inae gmazovski krianac, zabiljeen u sumerski m
zapisima pod dr ugi m i menom). Franci su sami sebe nazivali Novi magovi " ili narod
Zavjeta". Egipani su takoer vjerovali da su izabrani narod te da imaju ugovor s Bogom
(bogovima), a ta se tema nastavila sa idovskom vjerom koja je takoer proistekla iz
Sumera i Babilona. Ovu temu izabranog naroda" moemo nai diljem svijeta, a odnosi
se na DNK vezu s gmazovski m 'bogovima', premda je mal o ljudi toga svjesno.
Narodi Sumerskog i Babilonskog carstva selili su se u svim smjerovima, osobito
sjeverno u Europu, a povijest ih, u razliita vremena, biljei pod razliitim nazivima
(slika 59). Seoba Merovinga/Franaka krenul a je iz Sumera, da bi se nastanili u drevnoj
Troji (dananjoj Turskoj), popritu Trojanskih ratova, koji obi no datiraju i zmeu 1300.
i 1200. g. pr. Kr. Svoju krvnu lozu Franci mogu pratiti odatle, te od Kavkaskog gorja
/.meu Cr nog i Kaspijskog mora pa sve do dananj e Francuske. Po pri ncu Parisu iz
pripovijesti o Troj anskim ratovima glavni je grad Francuske dobi o ime. Sikambrijski
Franci u j ednom su se razdoblju nastanili na podruj u zapadno od Dunava i bili poznati
kao Skiti, koje su Rimljani zvali 'izvorni'. Legenda kae da je Meroveja, utemeljitelja
Merovinga koji je umr o 458. godine, zaeo gmaz. Ta je krvna loza u rodu sa svim
europski m kraljevskim obiteljima i broj nim drugi ma na utjecajnim poloajima. Oba
osnivaa Mor monske crkve - Joseph Smith i Brigham Young - bili su iz merovi nke
krvne loze, to je i razlog zato drava Utah koju kontroliraju mor moni u sreditu svog
peata ima konicu (slika 60). Pela ili konica drevni su simboli merovi nke krvne loze,
kao i ljiljan koji britansko merovi nko plemstvo toliko voli (slika 61). Konica simbolizira
pelu maticu, a povezana je i s gmazovskim mental i tetom 'roja koji nastoje prenijeti
na ljude. Papinska trostruka tijara" odraava istu simboliku (slika 62). Heraldiki
ljiljan j edna je verzija babil onskog trojstva koje je
postalo ' kransko' Trojstvo. Djela grkog pjesnika
Homera, koji je ivio oko 9. ili 8. st. pr. Kr., glavni su
izvor informacija0 drevnoj Troji i sukobi ma koji su
doveli do njene propasti. Autorstvo dva epa, Ilijade i
Odiseje, njemu se pripisuje, a suvremena arheoloka
otkria potvruj u tonost podataka iz Homerovi h
djela. Prema Ilijadi, osniva Troje bio je Dardan.
On je navodno bio sin boga Zeusa, iji simboli su
zmija, orao i pele.
Dardan je i mao sina Erihtonija, a on je pak
imao sina Trosa, po koj emu su Trojanci i njihov
glavni grad 'Troja dobili ime. Merovinzi, sa
si mbol om pelinje konice, tvrde da potjeu od
Trojanaca. Troisje francuska rije koja znai 'tri', to
j e i zuzetno vaan broj gmazovski m hibridima, kao
Slika 61: Ljiljan, merovinki
simbol trojstva
u svetom Trojstvu. Tros je i mao sina Assaraka, a j ednom
pri ncu kraljevske kue Assaraka pripisuje se uspostava
Rimskog carstva. Njegovo je ime bilo Eneja, a ini se da je
taj tip bio i zni mno vaan za tu krvnu lozu, kao st oj e ranije
spomenuo Phillip Eugene de Rothschild.
Merovinge se povezuje s Arkadij om u Grkoj ,
postoj bi nom Spartanaca, j ednog od sudionika Trojanskih
ratova. (Akadsko carstvo, pi sano mal o drugaije, ali uz
praktiki isti izgovor na engleskom jeziku, bila je jo
j edna od mezopot amski h civilizacija, a njeno ime potjee
iz sumerskog j ezika). Neki Spartanci odselili su u Troju
pa sve do Francuske, nastanivi se u pokrajini Lorrainei,
dugogodinj em i poveem sreditu elite gmazovskih kri anaca sve do danas, posebno
preko habsburke dinastije. U apokrifnoj knjizi Prva poslanica Makabejcima, u pi smu
Areja, kralja Sparte, upuenom j ednom idovskom visokom sveeniku, pie da Spartanci
... potjeu od rase Abrahamove" - rase Sumera. Biblijski je 'Abraham', kako se navodi,
doao iz zemlje inar, to je biblijski naziv za Sumer. Pretpostavljalo se da su Merovinzi
davno izumrli, ali u stvarnosti je nestalo, donedavno, samo njihovo ime, ali ne i ta krvna
loza. Poslije merovinkog razdoblja genetika gmazovski h krianaca nastavila je vladati
u zemljama koje su postale Francuska i Njemaka zahvaljujui franakom kralju Karlu,
poznatijem po i menu Karlo Veliki (engl. i franc. Charlemagne), s kojim je pak u srodstvu
mnotvo ameri ki h predsj ednika i brojne druge kljune figure. On je proirio franaka
podruj a te je vladao kao car Zapada u papi nskom carstvu kojeg su stvorile i kontrolirale
krvne loze potekle od Rima. Ove pak vuku podrij etlo od kraljevskih loza Sumerskog
carstva, Babilona i Egipta, koje potjeu od Lemurijanaca, Atlanlidana i programa
genetskog krianja. Jo j edan od istaknutih ^
likova u rodoslovlju gmazovskih krianaca bio
je Aleksandar Veliki, predak Karla Velikog i svih
glavnih krvnih loza dananjice. Aleksandar vue
podrijetlo od vikinkih naroda koji su se poslije
Velikog potopa nastanili u medi t eranskom i
egejskom podruj u. U j ednom je razdoblju
Aleksandar vladao Troj om a, prije negoli je
umro u Babilonu u dobi od 33 godine, njegova
j e vojska zauzela ogr omno podruj e neko pod
vladavinom Sumera koje je obuhvaal o Egipat,
Mezopotamij u i neke dijelove Indije. Aleksandra
su nazivali Si nom zmije", a kada je u Egiptu
utemeljio Aleksandriju, taj je grad postao poznat
kao grad Sina zmije". Dakle, opet isti motiv
koji se provlai kroz povijest. Prema legendi,
Aleksandrov je pravi otac bio zmijski bog
Amon, to je odraz prie o Meroveju, osnivau
Merovinke dinastije, koji, prema predaji, vue
slino podrijetlo.
Slika 62: Vatikanski kip s papinskom tijarom
u obliku pelinje konice, uz izlazee Sunce,
simbol gmazovskih krianaca
0 tim najvanijim gmazovski m krvni m lozama Phillip Eugene de Rothschild
kae:
ini se da Eneja utjelovljuje razne krvne loze koje moraju voditi podrijetlo preko
Karla Velikog jer je u njemu utjelovljeno stjecite i Davidove (idovske [egipatske])
1 loze Aleksandra Velikog (arijske). Suvremeni predstavnici tog rimskog 'Gensa' ili
europskih monarha tvore vladajuu 'aristokraciju' ponovno oivljenog Rimskog
carstva. Te 'kraljevske obitelji odravaju svoj pedigre kroz endogamiju (brakove
unutar obitelji). Prvi prototip Antikrista (najie krvne loze) bio je Nimrod,
utemeljitelj Babilona. Povijesna i genetska okosnica tog posljednjeg Rimskog carstva
su Karlo Veliki i njegovi potomci, ljudi poput [princa] Philipa Mountbattena (Rex
Julius Alexander Battenberg), koji je jedna od vladajuih glava julijanskog Gensa.
Gmazovski Rim
Spomenuvi Ni mr oda i Rim, dol azi mo do vrlo vanog dijela povijesti gmazovski h
krianaca koji e nas dovesti do dananj ih dana. Prema drevni m spisima i l egendama,
Ni mr od je utemeljio Babilon, nasljednika Sumera u podruj u dananj eg Iraka, a vladao
je, kako je zapisano, sa svojom enom, kraljicom Semi rami dom. Ona je j o j edna verzija
indijskog boanstva - Sami-Rama-isi ili Semi-Ramas. Ni mrod (to znai pobuni t emo
se") opisan je kao moni tiranin" te veliki lovac" i j edan od 'divova. Rasa 'divova' ili
' Titana' navodno potjee od Noe, bebe opisane u Knjizi Henokovoj, kao krianac i zmeu
uvara i ljudi, upadljivo bijele koe. Ni mr odov otac u tekstu Knjige Postanka bio je
Ku, znan i kao Bel ili Belus, koji je bio Noi n unuk i Hamov sin. Ku je postao poznat
kao boanstvo Hermes, to znai Hamov sin. Hermesovog kaucej a" s pomenuo sam
ranije, a simboli za Ni mroda u Babilonu ukljuivali su zmiju i guju ili zmaja. Arapi su
vjerovali daj e nakon Potopa upravo Ni mr od sagradio, ili ponovno sagradio, zapanjujue
zdanje u Baalbeku u Libanonu: tri kamene gromade, od kojih svaka tei po 800 tona.
Prema zapisima, vladao je podruj em dananj eg Libanona a, prema Knjizi Postanka,
prvi centri Ni mrodova kraljevstva bili su Babilon, Aka i ostali gradovi u zemlji Sinaru
(Sumeru). Takoer je, navodi se, vladao Asi rom i podi gao gradove kao to su Niniva,
gdje j e pr onaeno mnogo sumerski h ploica. Makar i letimian pogled na to kako su
Ni mr od i kompanij a bili tovani u Babilonu izaziva poznate asocijacije. Babilonci su
tovali trojstvo sastavljeno od Ni mroda, boanskog oca, simboliziranog ri bom; Tamuza
ili Ni nusa, sina kojegje rodila djevica, koji je navodno bio reinkarnacija Ni mroda, tako da
su otac i sin bili j edno"; i kraljice Semi rami de ili Itar, djevianske majke, simbolizirane
gol ubicom. Ovo sam definitivno ve negdje uo. Samo trenutak, sjetit u se ja.
Poslije propasti Sumera i Babilona te opadanj a moi Egipta sjedite gmazovskih
hibrida naposljetku je premj eteno na sedam breuljaka Rima, koji je postao sredite
gol emog carstva u kojem je ustanovljena ' kranska' Crkva. Legenda kae da je taj grad
nazvan po tipu koji se zvao Romul , a koji je pronaen kao ostavljeno dijete, zaj edno sa
svojim brat om blizancem Remom, na obali rijeke Tibar. Spominj u se kao sinovi boga
Marsa". U Sumeru je taj bog bio znan kao Marduk, a u Babilonu kao Ni mr od. Sumerske
ploice kau da je Marduk bio sin Enkija, glavnog znanstvenika Annunakij a, i me se
Enki povezuje s babilonskim Ni mr odom. Romul i Rem su se, pr ema legendi, posvaali
oko prava na vladanje i Romul je, ubivi Rema, grad prozvao Ri mom.
U drugi m zapisima stoji da je kraljevska loza Troje, koja je iznjedrila Merovinge,
bila zaetnik budui h vladara Rimskoga carstva. Nakon to je Troja opljakana, kako
se navodi, trojanski ratni j unak Eneja, sin pri nca Ankisa i boice Afrodite (babilonske
Semiramide/Itar), zaputio se do podruj a dananj e Italije i utemeljio kul turu koja e
kasnije postati Rim. Opi sano je to u Eneidi, djelu Rimljanina povijesno znanog kao
'Vergilije', spjevu napi sanom oko 27. g. pr. Kr. U Vergilijevoj pot anko iznijetoj mitologiji
Romul i Rem bili su pot omci Eneje preko svoje majke Afrodite, iste majke koja je
simboliki dodijeljena Eneji, znaajnoj figuri grke ah i rimske povijesti. Kada govori mo
o osnivaima Rima ponovno dol azi mo do krvni h loza Sumera i Babilona. Eneja je, kako
se navodi, otputovao u Italiju preko Karlage (dananj eg Tunisa u Sjevernoj Africi) sa
svojim si nom Askanijem. Pri mi o ih je kralj Latin, a Eneja je kasnije postao kralj Italije,
tada zvane Latij. Njegov sin Askanije oenio je Laviniju, ker kralja Latina, a njihov sin
Silvije oenio je Lavinijinu neaku. Oni su pak imali sina Bruta koji je postao Enejin
prapraunuk. Upravo se Brut, pie u neki m zapisima, iskrcao na Britanskom otoj u 1103.
g. pr. Kr., preimenovavi to podruj e u 'Britaniju', a njegove stanovnike u 'Britance'.
Podigao j e grad pod nazi vom Nova Troja", odnos no dananj i London, navodi se
u zapisima, ali ti se izvjetaji ugl avnom odbacuj u. Kako god bilo, i mamo krvnu lozu
koja dolazi iz Troje i predstavlja zaetak rimskih kraljevskih i elitnih krvnih loza, a tu
je i trojansko podrij etlo merovinkih kraljeva i Karla Velikog, na podruj u dananj e
Francuske i Njemake. Prisjetimo se to je rekao Phillip Eugene de Rothschild:
U prvim redovima rituala bili se [kraljevske obitelji Europe], s princom Philipom
na elu. On potjee, poput veine sadanjih europskih monarha, iz krvne loze Karla
Velikog, Merovinga i Eneje. No, on je njen trenutni predvodnik. Siguran sam da
su njegovi kromosomi po majci u sadanjim kromosomima 'antikristovskih' Nefila.
Princ Philip ... je vodei bioloki potomak 'gmazova', kako ih Vi nazivate.
Kakva god bila istina sadrana u mi tu o post anku Rima, iji je veliki di o
simbolian, ta kul tura i odatle proisteklo carstvo premj eteni su u Babilon. Bilo je to
jo j edno gmazovsko drutvo sa svojim mot om tipa 'vidi-poeli-osvoji', karakteri zi rano
Kol oseumom u koj em su milijuni ljudi i ivotinja ubijani za ' razonodu' gledatelja.
Rimsko carstvo j o e vie proiriti utjecaj gmazovski h krianaca, te e dopustiti krianje
sa svojim preteama iz Sumerskog carstva.
Gmazovske religije
Rimljani su stvorili i kranstvo kakvo danas poznaj emo, a broj ne gmazovske religije, od
kojih je svaka utemeljena na babilonskoj Crkvi, bile su i ostale j edno od najveih oruja
globalne kontrol e uma i duhovnog ugnjetavanja. Sve glavne religije potekle su iz zemalja
Sumerskog carstva. Kranstvo, j udai zam, islam, hi ndui zam, budi zam i druge, poput
zoroasterizma, nastale su na Srednjem i Bliskom istoku i na podruj u kojim je neko
vladano iz Sumera. Tamonji su narodi ostali pod domi naci j om tog korpusa znanja i
sustava vjerovanja tijekom tisua godi na po propasti Sumera. Kao to sam s pomenuo
ranije, u prii o kralju Sargonu, akadskome kralju koji je osvojio Sumer, navodi se kako
ga je njegova majka rodila u tajnosti te ga je ostavila da pl uta u koari na rijeci Eufratu
gdje ga je pronal a i kasnije odgojila kraljevska obitelj.
Izraelci/Hebreji, ili, bolje reeno, njihovi mani pul ati vni sveenici, ovu su drevnu
priu kasnije preuzeli iz mezopotamski h zapisa, koristei je u izmiljenoj prii o Mojsiju.
Stari je zavjet baziran na sumerski m, babilonskim i egipatskim zapisima ureeni m i
prei naeni m po potrebi, kako bi se stvorila krivotvorena povijest i religija pod nazi vom
j udai zam. Novi zavjet se temelji na simbolikim pri ama uvijek iznova ponavlj anim
tijekom tisua godi na prije negoli je napisan. U velikoj mjeri one govore o sumerskoj ,
babilonskoj i egipatskoj religiji tovanja Sunca i obredi ma kola misterija. S druge strane,
tekstovi Novog zavjeta iznjedrili su j ednu izmiljenu povijest i religiju zvanu kranstvo.
Kralj Sargon bio je veliki tovatelj Sunca, a ti vladari Sumerskog carstva dobivali su titulu
Sin Sunca". Stewart Swerdlow potvruj e tonost mog istraivanja na temelju svojeg
insajderskog iskustva o t ome kako je tovanje boga Sunca (i tovanje boice) gmazovska
religija. Sumerani ma je Sunce bilo simbol 'Boga' te je odatle nastao naslov ' Sunev sin'
ili 'Boji sin'. Moda je to povezano s navodi ma u drevni m spisima o gmazovi ma, za
koje se kae da sjaje poput Sunca" premda ista boanstva i rituali mogu simbolizirati
mnoge i sasvim razliite stvari, ovisno o znanj u koje je ovjeku dost upno. Sunce moete
tovati zato to ono daje toplinu i potie rast vaih usjeva ili njime moet e simbolizirati
vrlo napredne energetske i geometrijske 'zakone'. Simbol moda i jest isti, ali dvije razine
znanja uvelike se razlikuju. Sumerski su carevi esto bili znani kao Jedan Gospod", a
istu t emu nal azi mo i u Egiptu j er su te dvije kulture, u bili, bile j edna sama.
Kranstvo je prikrivena babilonska religija tovanja Sunca i tovanja boice, ili
se takvom ini oni ma koji radije ne bi istraivali, ne elei vidjeti ono to je oigledno.
Babilonsko trojstvo Ni mr oda oca; Tamuza, srna roenog od djevice (rei nkarni rani
Ni mr od" ) i Semi rami de, djevianske majke, preneseno je u ri msko vjerovanje. Ono je
naposljetku u etvrtom stoljeu postalo kranstvo i ' kransko' Trojstvo zahvaljujui
caru Konstanti nu. Babilonsko trojstvo nastavilo se kao ' kranski' Otac (Ni mrod),
Sin (Tamuz, prei menovan u Isusa) i Sveti Duh kojeg, poput Semi rami de u Babilonu,
simbolizira golubica. Svim atri buti ma kojima su Babilonci nadijevali Semi rami du -
'djevica majka', 'kraljia Neba', ' Naa Gospa' (to bi se na talijanski prevelo kao Madonna,
a na francuski Not re Dame) -
' kranski' su tvorci prenijeli Majci
Mariji. Ukratko, ' poganske' religije
Babilona i drevnoga svijeta preselile
su u Rim gdje su prei menovane u
'kranstvo'. 'Majka Marija' i 'Isus',
u prizoru Kristova roenja na
Trgu sv. Petra u Rimu, na slici 63,
zapravo su kraljica Semi rami da i
Tamuz iz Babilona i veeg dijela
pretkranskog svijeta pod broj ni m
i razliitim i meni ma (slika 64). Kao
to smo vidjeli, ubaidska kultura,
pretea Sumera u Mezopotamij i,
tovala je zmijske ljude, a u nj ihovim
su grobovi ma pronaeni likovi
gmazovske majke i djeteta.
Slika 63: Prizor Kristova roenja na Trgu sv. Petra u Rimu,
u kojem glume kraljica Semiramida kao 'Majka Marija i
Tamuz kao 'Isus'.
Slika 64: Boica majki imamo posvuda
na lijevoj strani
- sve su one razliite verzije Semiramide iz Babilona, prikazane
Nije postojao ni Isus ni Marija, niti bilo kakva ' kranska' pria kakva se iznosi s
propovj edaonica te u Evaneljima. One su simboliki pri kaz babilonskih boanstava
Ni mroda/Tamuza i Semi rami de i drevne religije gmazovski h krianaca. Kao to je
ranije rekao Eugene de Rothschild: Prvi prototi p Antikrista (najie krvne loze) bio je
Ni mrod, utemeljitelj Babilona". Ni mr oda se prikazuje kao 'gorostasa', poput Nefila, a on
i Semi rami da su opisivani kao polu-ljudi i polu-gmazovi.
Razmrsiti pri u mnogo j e j ednostavnij e nakon to uvidite da sva razliita i mena za
bogove i boice irom svijeta oznauju, u biti, ista boanstva. Meu drugi m i meni ma za
Semi rami du su: Izida, Afrodita, Venera, Artemi da, Dijana, Atena, Minerva, Demet ra,
Ceres, Geja, Tera, Hera, Junona, Hestija, Vesta, Cibela, Europa, Fort una i Rea ili Ops,
ena i sestra rogatog grkog boga Kronosa (Ni mroda). Medu drugi m i meni ma za
Ni mroda/Tamuza su Oziris/Horus, Baal, Bel, Mol oh (tovan u Bohemi an Groveu),
Marduk, Saturn, Jupiter, Janus, Merodak i Pan. Ni mr od je bio bog Sunca i otac svega
stvorenog". Semi rami da je postala boica Mjeseca, pl odnosti i mnogoega drugog.
Drevni grki povjesniar Herodot ispripovijedao je kako je vidio da se misterijska
religija i njezini obredi prakticiraju u mnogi m zemlj ama te je ustvrdio da je Babilon
bio izvorite svekolikog ' idolopoklonstva. Sir Austen Henr y Layard, j edan od vodeih
britanskih arheologa 19. stoljea koji je iskopao sumerske ploice, rekao je: Povijest
svetih i svjetovnih zbivanja potvruj e da je i dol opokl onstvo nastalo u Babilonu,
najdrevnijem religijskom sustavu."
Babilonska misterijska religija postala je kranstvo kroz osnivanje Rimske crkve.
Ne samo da cijela okosnica ' kranske' prie potjee iz Babilona i Sumera, dakle tisue
godi na ranije od nje same, nego je isti sluaj i s ' kranskim' bl agdani ma i ' kranskim'
svetkovinama poput Boia, Uskrsa i korizme. Krani ak svetkuju nedjelju (engl.
Sunday, a Sun znai 'Sunce'; op. prev.) j er ' kranstvo' j e tovanje boga Sunca - Ni mroda/
Tamuza - u obliku Isusa.
idovi imaju svoj sabat u subotu ili Saturn-day (engl.
Saturday; op. prev.), u drukij em obliku tovanja Ni mr oda
(slika 65). U babilonskim/kaldej skim misterij ama Ni mr od
je oboavan kao Saturn. Njegov je r oendan slavljen
tijekom svetkovine Saturnalija u razdoblju prije naeg
Boia, a u j ednom je razdoblju Rim ak nazivan gradom
Saturna". Najuoj eliti kranske i idovske religije to je
poznato, ali ni erangi rani m ljudima u halj ama te iroj pastvi
prodaj e se lana pria. Ono to elita zna da j e si mbol i no
u smislu spominjanja Isusa i kojeeg drugog, sljedbenici i
ni erangi rano sveenstvo trebaju uzeti, kako im je reeno,
kao doslovno, inae e gorjeti u paid u. Rimska crkva stvorena
je kao paravan babilonske religije iza koje se moe prikriti
pravi plan za uspostavu globalne kontrol e, i zmeu ostalog i
kontrol a uma irokih masa ljudi kroz vjersku indoktrinacij u
temelj enu na strahu od nevjerovanja.
Simbole Babilona i njegova tovanja Sunca/boice u
' kranstvu' nal azi mo posvuda. Krug Trga Sv. Petra u Ri mu
sa svojih osam zraka predstavlja boicu Semi rami du ili Itar, a obelisk i boina jelka
nadahnut a Babi l onom izdizala se nad pri zorom Kristova roenja kada sam 2007. godi ne
posjetio Ri m (slika 67). Car Kaligula preni o je obelisk iz Egipta u prvom stoljeu te ga je
podi gao u Kaligulinom krugu (odnosno kasnij em Neronovom krugu" ili, to j e doista
pri kl adno, u Vatikanskom krugu"), a na svoje sadanje mjesto preseljen je 1586. godi ne.
Drevni grki povjesniar Di odor navodi da je kraljica Semi rami da u Babilonu postavila
obelisk visok 40 m, te da je bio povezan sa tovanjem Sunca, predstavljajui falus boga
Sunca Baal a/Ni mroda. Neki masonski istraivai kau da rije 'obelisk' dosl ovno znai
Baalova strijela" ili Baalov rasplodni organ". Iz tog razloga obelisk takoer predstavlja
pri padni ke krvne loze gmazovski h hibrida koji su, iskreno reeno, hr pa pi mpeka.
Slika 68: Izvorni egipatski obelisk pod nazivom Kleopatrina igla u Londonu ... izvorni obelisk u njujorkom
Central Parku, takoer znan kao Kleopatrina igla ... izvorni obelisk iz Luksora na Place de la Concordeu u
Parizu ... i Washingtonov spomenik u Washingtonu
U egipatskim priama o bogu Sunca Ozirisu stoji daj e rasjeen na 14 dijelova koji su
potom razbacani diljem kraljevstva. Njegova ena, djevianska majka Izida, pronala ih
je sve osim njegova penisa i zato je nainila j edan umj etni, simboliziran obeliskom. Ista
se pria ponavlja s Ni mr odom i Semi r ami dom u Babilonu, to je razlog da tajna drutva,
u prvom redu Sl obodni zidari, posvuda podi u obeliske. Nije sluajno da sva glavna
sredita gmazovskih krianaca - Rim, London, Pariz i New York - posjeduju izvorne
egipatske obeliske, niti da Washi ngton ima najvei obelisk na svijetu, sl obodnozidarski
Washingtonov spomeni k (slika 68).
Sinovi i Sunca Boja
' Kranski' Boi bio je babilonska - ' poganska' - svetkovina usred zi me u spomen na
smrt Ni mroda/Tamuza, a prikazuje Sunce koje ' umi re' u zi mskom suneostaju kada
dosee najniu toku svoje snage na sjevernoj polutki. Tri dana kasnije, na dan koji
je postao na 25. prosinac, slavili su ' roenj e' Sunca (Ni mroda/Tamuza); odatle je to
roenje' dano 'Isusu', j o j ednom simbolu Sunca. Na 25. prosi nac bio je rimski Nalalis
Soli Invicti - Roenje nepokorenog Sunca, a tijekom tisua godi na prije kranstva
biljeimo cijeli niz ' isusovskih' likova. Meu nj ima su Oziris i Horus (Egipat); Mitra/
Mitras (Perzija i Ri m), Di oni z i Bakho (u Grkoj /Rimu znan kao 'Sin zmije'); Atis iz
Erigije (sadanja Turska); Krina (Indija) i, naravno, Tamuz ili Ni nus iz Babilona. Tu su
i Buddha Sakia iz Indije; Salivahana s Bermuda; Odi n iz Skandinavije; Krit iz Kaldeje;
Zoroaster iz Perzije; Baal i Taut iz Fenicije, Indra s Tibeta; Bali iz Afganistana; Jao iz
Nepala; Wi ttoba kod Bilingoneza; Xamolxis iz Trakije; Zoar nekih indijskih bonza
(sveenika); Ada iz Asira; Deva Tat i Sammonocadam iz ijama; Alkid iz Tebe; Mi kado
kod intoista; Beddru iz Japana; Hesus ili Eros, i Bremri l l ahm kod Drui da; Thor, Odi nov
sin, kod Gala; Kadmus iz Grke; Hil i Feta kod Mandai ta; Gentaut i Quetzal coatl iz
Meksika; Univerzalni monar h kod Sibiia; Ischy s Formoze; Onaj Sveti iz Xace; Fohi i
Tien iz Kine; Adonis, sin djevice Io> iz Grke; Iksion i Kvirin iz Rima; te Prometej s
Kavkaza. Evo samo dva primj era onoga to je reeno o boanstvi ma Sunca davno prije
pojave ' Isusa:
Atis iz Frigije
Rodila ga je na dan naeg 25. prosinca djevica Nana.
Smat ran je spasiteljem koji je ubijen za spasenje ovjeanstva.
Njegovo je tijelo simbolizirano kr uhom kojeg tovatelji j edu.
Njegovi sveenici bili su eunusi za kraljevstvo nebesko".
On je bio Boji Sin, ali i Otac.
Na Crni petak" razapet je na stablu, s kojeg je potekla njegova sveta krv kako
bi se Zemlja iskupila.
Spustio se u podzemni svijet te je 25. oujka, poslije tri dana, uskrsnuo kao
najvii Bog".
Dioniz, Bakho
Di oni za je na dan 25. prosi nca rodila djevica te je, kao Sveto Dijete, stavljen u
jasle.
Bio je putujui uitelj i inio uda.
Jahao je u trijumfalnoj povorci na magarcu".
Bio je sveti kralj, a ubijen je i pojeden u euharistij skom obredu u Svrhu
donoenj a pl odnosti i proienja.
Di oni z je ustao iz mrtvi h 25. oujka - na Uskrs.
Bio je bog vina i vodu je pretvarao u vino.
Nazivan je kraljem kraljeva" i bogom bogova".
Smatran je j edinim zaetim sinom", 'spasiteljem', 'iskupiteljem', nositeljem
grijeha", ' pomazani kom' i alfom i omegom. "
Poistovjeivan je s ovnom ili j anj etom.
Njegov rtveni naslov ' Dendri t ' ili ml adi s drveta" nagovjetava da je
objeen na drvo i razapet.
Veina tih 'sinova Bojih' ili 'proroka', te u njihovo i me utemeljene religije koje
zarobljavaju um, potjeu iz zemalja Sumerskog carstva i sve su one 'vanjski' i doslovni izraz
rituala vrenih potaj no u tajnim drutvima, gdje visoki inicijati znaju kako iste 'religijske'
prie treba itati kao simbolike. Mitra, bog Sunca iz Perzije i Rima, bio je primj er naina
na koji unutarnj e i vanjske religije tuju isto boanstvo s drukije razine znanja. Mi tru je
navodno rodila djevica na dan naeg 25. prosinca, a razapet je kako bi otkupio ljudske
grijehe te je uskrsnuo iz mrtvi h 25. oujka, na Uskrs. Inicijacije u mitraistikim kolama
misterija odravale su se u spiljama ukraeni m horoskopski m znakovima Jarca i Raka
koji simboliziraju zimski i ljetni suncostaj, visoke i niske poloaje Sunca. Mi tra je esto
prikazivan kao krilati lav, simbol Sunca kojeg jo uvijek koriste dananja tajna drutva,
a uj edno je i vaan simbol gmazovskih krianaca kao to je britanska kraljevska obitelj.
Lav i stisak lavlje ape" spomenut i u stupnju majstorskog zidara Sl obodnog zidarstva
proizlaze iz iste te struje simbolike kola misterija. Inicijati u Mi tri ne obrede nazivani
su lavovima, a na elu su imali znak egipatskoga kria. Na glave incijata prvog stupnja
stavljala se zlatna kruna, koja je predstavljala njihovo duhovno 'ja.
Ta kruna misterija simbolizirala je zrake Sunca i prosvjetljenja, a 'osvijetljenost' je
bila j edno od ishodita 'kraljevske krune. Za Mi t ru se govorilo da je sin (Sun)
1
boji
koji je umr o da bi spasio ovjeanstvo i podari o ljudima vjeni ivot. Zvali su ga dobri m
pastirom i vi nom. Klasian simbol Mitre bio je lav sa zmij om omot anom oko svoga
tijela, dok on u rukama dri kljueve raja. Ovdje i mamo jo babilonske simbolike i
izvorite prie o svetom Petru, j ednom od 12 uenika" biblijskog 'Isusa', koji bi trebao
drati kljueve raja. ' Petar' je bilo i me visokog sveenika u babilonskoj koli misterija.
Nakon to bi inicijat kulta Mi tre proao kroz ritual, lanovi su objedovali kruh i vino,
vjerujui da j edu Mi t ri no meso i piju njegovu krv. Pri Mi t ri nom roenju, poput cijelog
niza pretkranskih bogova, navodno su ga posjetili mudraci i darovali mu zlato, tamjan
i smi rnu. Isto je rekao Platon za svog uitelja Sokrata u drevnoj Grkoj.
Egipatsko boanstvo Hor us takoer se u kranstvu tuje kao 'Isus', a u tajnim
drutvi ma slijede ga pod njegovim izvornim i menom. Horus je bio 'sin' Boji u Egiptu,
a poveznice i zmeu njih dvojice porazne su za vj erodostoj nost kranske Crkve: Isus je
bio svjetlost svijeta, Horus je bio svjetlost svijeta; Isus je rekao daj e on put, istina i ivot.
Horus je rekao daj e on istina i ivot. Isus je r oen u Betl ehemu, u kui kruha", Horus je
roen u Annuu, mjestu kruha". Isus je bio Dobri Pastir, Hor us je bio Dobri Pastir. Sedam
ribara ukrcava se na amac s Isusom, sedam ribara ukrcava se na amac s Horusom. Isus
je bio janje, Horus je bio janje. Isus je poistovjeen s kri em, Horus je poistovjeen s
kriem. Isus je krten u 30. godi ni ivota, Horus je krten u 30. godini ivota. Isus je bio sin
djevice Marije, Horus je bio dijete djevice Izie. Isusovo roenj e navijeteno je poj avom
zvijezde, Horusovo roenj e navijeteno je
poj avom zvijezde. Isus je, kao dijete, bio uitelj
u hramu, Horus je, kao dijete, bio uitelj u
hramu. Isus j e i mao 12 uenika, Horus j e i mao
12 sljedbenika. Isus je bio Jutarnja zvijezda,
Horus je bio Jutarnja zvijezda. Isus je bio Krist,
Horus je bio Krst. Isusa je na planini iskuavao
Sotona, Horusa j e na iskuenje navodi o Set.
Kranstvo, ustanovlj eno od strane gmazovski
kontrol i ranog Rimskoga carstva, poganska j e
religija tovanja Sunca, to kranstvo inae
osuuj e. 'To je uj edno i astroloka religija, 'zlo'
kojeg kranstvo osuuje, a medu njima i papa.
Utipnite me, sanjam. Joj, ipak ne sanjam.
Ako znate to traite, simbolizam kranstva i
drugi h religija j asan je poput otvorene knjige.
U Bazilici sv. Petra u Ri mu postavili su stolicu
sv. Petra" ispod gol emog prikaza Sunca
(Ni mroda/Tamuza), s gol ubicom u sredini.
Vidi sliku 69. Ua elita Crkve zna to sav
taj si mbol i zam doista znai, ali ostalima se
Sin je na engl . son, ali ga autor ovdje pie kao Sunce (Sun) ; a izgovor je isti; op. prev.).
Slika 70: Simbolian prikaz Sunevih zraka u
unutranjosti kupole u Bazilici sv. Petra.
govori da moraj u vjerovati u tu bajku
ili e zavriti u paklu. Bazilika sv. Petra
sagraena je u smjeru istok-zapad, u
skladu s kretanj em Sunca u odnosu na
Zemlju. Unutranj ost velike kupol e sv.
Petra prikazuje j o j edan uzorak rasutih
zraka Sunca povezani h s drevni m
tovanjem Sunca (slika 70). U Babilonu
j e slavljen Ni mrodov ' roendan'
onako kako mi danas slavimo Boi.
Bor, ili boi no drvce predstavljalo je
Ni mroda, a na vatru se bacala klada
- ' badnjak' - st oj e simboliziralo smrt.
Na dan koji je kasnije post ao na Boi
njegovo ponovno roenj e slavljeno je uz drvce, ukrase i pokl one. U gl avnom dvoritu
' kranskog' Vatikana prikaz Ni mr oda kao borovo drvo simbolizira najvea skul ptura
borove eerke na svijetu (slika 71). Zanimljivo, epifiza koja nas povezuje s nai m
vidovnj akim ili estoul ni m" razi nama percepcije, takoer je u obliku borove eerke.
Postoje egipatski prikazi Ozirisa (Ni mroda) u obliku borovog eera, a grka verzija
Ni mroda/Tamuza, poznata pod i menom Dioniz, t akoer j e prikazivana kako nosi tap
sa eerastim vr hom kakvog i dandanas nose pape. Vatikanski peat sastoji se od dva
prekri ena kljua - 'kljueva raja sv. Petra' -
a to su zapravo kljuevi poganski h misterija
koje su navodno uvali bog Janus (Ni mrod)
i boica Kibela (Semi rami da). Kao to s mo
vidjeli, taj se simbol takoer povezuje s j o
j edni m prerueni m Ni mr odom, odnosno
Mi t rom. Pokrivalo za glavu tj. mitra koju
nose papa i glavari kranske Crkve simboli
su Ni mr oda u obliku ribljih glava. Znali su
ga i pod nazi vom Dagon koji je bio riblji
bog (slika 73). Najvaniji od ' kranskih'
simbola, kri, takoer nije 'kranski'. To
je bio simbol Ni mroda/Tamuza i uvelike je
koriten diljem svijeta tisuama godina prije
mitskog roenj a Krista".
tovatelji Ni mr oda i Semi rami de takoer
su vjerovali da e post upkom krtenja biti
obnovljeni i oieni od 'grijeha'. ' Kranski'
blagdani, svetkovine i simboli isti su kao i
babilonski j er j e Rimska crkva j ednostavno
preseljena Babilonska crkva. Semi rami da pod
svojim drugi m i menom Itar (alternativni
izgovor je Eastar ili Ester) podari l a nam je
' Uskrs' (engl. 'Easter'; op. prev.), a uskrnje
Slika 71: Najvei eer na svijetu uglavnom
vatikanskom dvoritu. Bor i eer simboli su
Nimroda.
jaje potjee iz injenice da je tvrdila kako je
na Zemlj u dola s Mjeseca u jajetu. U Rimu se
mi sti no jaje" koristilo u ast boice majke,
a u Europi, Kini i Japanu oboj ana jaja bila
su dio njihovih svetkovina. Korizma potjee
od babilonskog razdoblja od etrdeset
dana u ast Ni mroda/Tamuza, a uskrnja
unka podrij etlu vue iz mita o t ome kako
je Tamuza usmrti l a divlja svinja. Babilonci
su ak imali svoju verziju vruih peciva s
uti snuti m kriem. Simbol uskrnjeg zeke
drevni je simbol boice Mjeseca Semi rami de,
boice pl odnosti . Proljee - Uskrs - bilo je
blisko povezano sa tovanjem boice majke i
rei nkarni ranog Ni mr oda u obliju Tamuza.
Glavna figura iza globalne pojave
kranstva bio je car Konstanti n koji je
predsjedavao Nicejskim saborom 325. godi ne
gdje se odluivalo to bi krani, do dana
dananjega, trebali vjerovati. Kranstvo
j e ondj e progl aeno dravnom religijom.
Ta se dokt ri na j o uvijek naziva Nicejsko
vjerovanje". Konstanti n je tovao boanstvo
po i menu Sollnvictus - Nesavladivo ili Nepobj edivo Sunce - tako daj e ' novo' kranstvo
njemu bilo dobro poznato. Konstantin j e preobrati o rimski poganski Panteon (Hr am
svih bogova") u kransku crkvu, promijenivi i mena kipova bogova, pol ubogova i
boica u i mena ' kranskih' svetaca.
Jedan kip Jupitera (Ni mroda) oito je postao 'sv. Petar', a dani posta i svetkovina
babilonskih bogova zasigurno su postali dani 'svetaca' u kranstvu. Obratite, usput,
pozornost na Sunev kota iznad glave dobrog, starog Petra na vati kanskom kipu na
slici 74: to je pravo znaenje
aureole, simbol Sunca.
Razliita imena - ista religija
Poveznica Babilona i boga
Sunca nije ograniena
iskljuivo na Ri msku crkvu
i kranstvo openi to. Na
drugoj strani svijeta u drevnoj
Mezoameri ci reeno je da je
boga Quetzalcoatla, Pernatu
zmiju", rodila djevica, da je
oivljavao mrt ve i da je obeao
da e se vratiti. Spomenuo sam
da idovski sabat potjee oc
Slika 72: Prekrieni kljuevi vatikanskog peata
trebali bi biti 'kljuevi raja sv. Petra', ali isto se
govorilo za drevne bogove poput Nimroda pod
mnogim razliitim imenima.
Saturnova dana - Ni mroda - a u Indiji se
subota (engl. Saturday) naziva anivar,
od vedskog boga anija, za kojeg se kae
da se manifestira u... planetu Saturnu.
Semi rami da (engl. Semi rami s) je bila
inaica indijskog boanstva Sami-rama-
isi ili Semi-Ramas, a Krina, indijski sin
roen od djevice, zvan j e ' Christosom' ,
to je istovjetno grkom nazivu ' Christ'
koji oznaava ' pomazani ka'. Kada
su izvrili invaziju na Indiju, vojnici
Aleksandra Velikog zvali su Christosa
'Krina'. Reeno je da je Krinin otac bio
drvodjelac; njegovo je roenj e najavila
zvijezda na istoku, a nazoili su mu
aneli i pastiri; progoni o ga je tiranin
koji je zapovjedio pokolj tisua male
djece; vrio je uda i zadivljujue stvari,
podi zao je mrtve i iscjeljivao gubavce,
gluhe i slijepe; u neki m tradicijama, umr o
je na drvetu ili je bio razapet i zmeu dva
lopova; nazivan je Bojim pasti rom" i
smat ran 'Otkupiteljem', ' Prvoroenim' ,
'Odrjeiteljem' i Univerzalnom rijeju";
uskrsnuo je iz mrtvi h i uzaao na nebo
naoigled svih ljudi"; prikazivan je
kako visi na kriu s rupama od avala
na stopalima; t akoer je na odjei imao
ambl em u obliku srca; smatran je Bojim si nom" i nai m Gos podi nom i spasiteljem"
koji je na Zemlj u doao umrijeti za ljudsko spasenje; bio je druga osoba Trojstva; njegovi
uenici navodno su mu nadj enuli naslov ' Jezeus' ili 'Jeseus', to znai ista sr"; treba
se vratiti da sudi mrtve, a j ahat e bijeloga konja i voditi bitku s Pri ncem zla", koji e
opustoiti Zemlju. ' Isu' je bio posvuda daleko prije 'Isusa, a kranstvo je tek j edna od
kasnijih verzija religije Babilona i drugi h podruj a - gmazovske religije Sunca i boice.
Oni su stvorili mnot vo religija kako bi zbunili i nadzirali ljude, a imaju i vrlo
prepoznatljiv nacrt po kojem djeluju. U prvoj fazi stvaraju neku novu religiju koju mogu
suprotstaviti drugi m svojim religijama kako bi izazvali sukobe po naelu zavadi pa
vladaj". Izvornu religiju pot om cijepaju na suprotstavljene skupine koje e se sukobljavati
meusobno, ali i s konkurentski m religijama. Vidjeli smo to kod protestantskog razlaza
s Ri mskom crkvom kroz pobunu voenu od strane Mart i na Luthera poet kom 16.
stoljea, a protestanti zam se sada javlja u bezbroj esto suprotstavljenih oblika. Ali, sve su
to religije Babilona, a ona je religija Sumera i gmazova. Isti se proces ponovi o s i sl amom
kao novom religijom koja se pojavila u s edmom stoljeu i zaratila s kranstvom. I ona
se raskolila na vlastite zaraene skupine - suni te i ijite - koji se stoj eima meus obno
ubijaju. Pogledajte samo to se danas dogaa u Iraku. idovska je religija takoer
Slika 74: Kip 'sv. Petra' u Rimu s aureolom u obliku
Sunevog kotaa iznad glave.
uvuena u sukob s kranstvom i s islamom, a j udai zam ima i svoje vlastite frakcije. Je li
mogue da ista mani pul ati vna sila stoji iza stvaranja i irenja svih tih ' razliitih religija?
O, da, itekako.
Kranstvo je misterijska religija Babilona i Ni mroda pod drugi m nazivom, a tekstovi
na kojima se temelji j udai zam napisani su poslije sedamdesetogoinj eg zatoenitva
idova negdje poslije 587. g. pr. Krista u... Babilonu. Iz toga je proizala Kabala
(Kabbalah, Cabala), ravno iz babilonske tradicije misterija, a prenesena je us meni m
putem davno prije negoli se pojavila u pi sanom obliku. Tu je i babilonski Tal mud,
krajnje rasistiki svezak, koji je takoer nadahnut babilonskim ' izgnanstvom' , a igra
j ednu od veih uloga u idovskom vjerovanju. Judaizam je j o j edna unutarnj a i vanjska
religija u kojoj oni upueni svjesno slijede religiju Babilona i razumiju pravo znaenje
svih njenih simbola, dok se masama govori da sve trebaju uzimati doslovno. Obrati te
pozornost na si mbol i zam u dvije znameni te pripovijesti iz Starog zavjeta. Imamo priu
0 Noi koji je shvatio da se pot opne vode povlae kada se do arke vratila golubica nosei
maslinovu granicu. U Babilonu Semi rami da je simbolizirana golubicom, a njeno i me
doslovno znai nositeljica granice". Jo j edan dobar primj er je pria o Samsonu. U
drevnom svijetu kretanje Sunca ili Zemlj e u odnosu na Sunce obiavalo se simboliki
prikazivati kao ivot nekog mitskog ovjeka. Raao se nakon zimskog suncostaja kada
je on, odnos no Sunce, prikazivan kao beba. Dijete bi tada izraslo u pravu momi nu
duge, zlaane kose do poetka ljetnog suncostaja, kada je Sunce u svom naj monij em
poloaju na sjevernoj polutki. Duga zlaana kosa u to je doba predstavljala snagu
Sunevih zraka. U prii se navodi kako je Samsonova kosa postajala kraa te da je, s
ulaskom u jesen, gubio svoju snagu. To je naznaeno astrol okom kuom Djevice (lat.
Virgo)... kuom Dalile. Imamo, dakle, simboliku pri u o Sam-son-u - Samsuncu - za
kojeg se i krani ma i i dovi ma govori da vjeruju da je doista postojao. Sastruete li
fasadu, idovske/kabalislike religije nisu razliite vjere. One potjeu iz istog izvora, kao
1 mnotvo el emenata islama. I islam sadri mitske, simbolike pripovijesti iz kranstva
i j udai zma te ih prihvaa kao dosl ovno istinite. U islamu vjeruju u ' kranskog' Isusa,
Majku Mariju i anela Gabrijela, te u ' idovskog' Abrahama, Nou i Mojsija. U Kur anu
o islamu pie:
[To j e]. . . On vam propisuje u vjeri isto ono stoje propisao Noi i ono to objavljujemo
tebi, i ono to smo naredili Abrahamu, Mojsiju i Isusu... (42:13 AYA)
Recite: Mi [muslimani) vjerujemo u ono to se nama objavljuje, a na Bog i va Bog
jest - jedan..." (29:46 AYA)
Njima je [kranima i idovima] povjereno da uvaju Alahovu knjigu... (5:44 AYA/
MP).
U Kur anu se Isus - ili 'Isa' na arapskom - smatra j edni m od najvanijih islamskih
proroka, a velika se panja poklanj a i Majci Mariji, odnos no ' Mirjam' na arapskom.
Takoer se prihvaa daj e Isusa rodila djevica, te se Mariju opisuje u najboljem moguem
svjetlu. Nj ezinim j e i menom ak nazvano 19. poglavlje Kurana, pa j e ona tako j edna od
svega osmero 'ljudi' koja uiva takvu ast. Ali Isids je ustvari babilonski bog sunca Tamuz/
Slika 75: Nain na
koji su prikazani bog
Sunca i boica Mjeseca
u zemlji Ur (Sumer/
Babilon) iz otprilike
2000. g. pr. Kr.... i
meunarodni simbol
islama danas. Islam je
jo jedna babilonska
religija
Ninus, a Majka Marija
je kraljica Semiramida,
djevianska majka i boica
Mjeseca iz Babilona. Na
slici 75 moete vidjeti
drevni prikaz boga Sunca
amaa i boice Mjeseca
Nanne iz zemlje Ura
(Sumera/Babi l ona/Iraka)
iz otprilike 2000. g. pr.
Kr.. Na desnoj je slici
meunar odni simbol
islama. Postoji li i zmeu
njih ipak nekakva veza??
U kranstvu, j udai zmu
i islamu Jeruzalem se
smatra svetim mj estom,
a opsesija ti m gradom i Hr ams kom gorom, dananj om lokacijom islamske Kupole
na stijeni", dovela je tijekom stoljea do grozni h zbivanja u Jeruzalemu. idovi su
poznati po noenju okrugl e kapice koja je di o njihove religije, ali musl i mani takoer
nose kapicu, kao i papa i ostali iz rimokatolike hijerarhije. Odakl e potjee ta okrugla
kapica? Od babilonskog sveenstva. Strienje kose zajedniko mnogi m religijama i ma
isto, opepoznat o podrij etlo o kojem u knjizi Dva Babilona (The Two Babylons) pie
Al exander Hislop:
Diljem svijeta ondje gdje nalazimo tragove kaldejskog [sumerskog/babilonskog]
sustava uvijek nailazimo i na tu tonzuru ili brijanje glave. Sveenici Ozirisa, egipatskog
Bakha uvijek su se isticali brijanjem glave. U poganskom Rimu, u Indiji, pa ak i u
Kini, razlikovno obiljeje babilonskog sveenstva bila je podstriena glava.
Tako je Gautama Buddha, koji je ivio barem 540 godina prije Krista, kada je u Indiji
osnivao budistiku sektu koja se kasnije proirila do najudaljenijih predjela Istoka,
prvo brijao vlastitu glavu, u znak pokornosti, kako je vjerovao, boanskoj zapovijedi,
a zatim je nastojao natjerati i druge da slijede njegov primjer. Jedna od titula kojom
je nazivan bila je upravo Obrijana glava". Obrijane glave", kae se u jednoj od
Purana, kako bi mogao provoditi zapovijedi Vinua, organizirao je i brojne uenike,
obrijanih glava poput njega samog."
Velika drevnost te tonzure vidljiva je iz njene zabrane u Mojsijevom zakonu.
idovskim je sveenicima bilo izriito zabranjeno da prave tonzure na svojoj glavi
(Lev. 21:5), to jasno pokazuje da se brijanje glava uvelo vrlo rano, u Mojsijevo doba.
U Rimskoj crkvi glave obinih sveenika samo se podiavaju, glave redovnika ili
obinog sveenstva se briju, ali i jedni i drugi, pri svojem posveivanju, dobivaju
krunu tonzuru ime se poistovjeuju, bez svake sumnje, s Bakhom, unakaenim
Princem".
I katolici i musl i mani imaju svoje kruni ce, a i dovke i musl i manke ravnaju se po
zakonima o doput eni m dodi ri ma od strane mukaraca, ak i na najneviniji nain. Izraz
Amen' koji se koristi u kranstvu, j udai zmu i islamu potjee od naziva egipatskog boga
Sunca Amona ili Amen Raa. Sve te religije, zaj edno s hi ndui zmom i mnot vom drugi h su
jedna te ista gmazovska religija koja mani pul aci j ama upuuj e ljude da tuju gmazovske
'bogove, a ono to tujete tomu dajete svoju energiju. Kamo god se okrenuli, vi di mo iste
izvore, no neupueni prikazuju i slijede te 'vjere kao da su one drukije. Razlikuju se
tek po vanjskom izgledu. U svojoj sri su iste, a isti je sluaj s religijama diljem svijeta.
Religija boga-majke-djeteta bila je globalna pojava prije Potopa, a zadrala se u svojim
mnogobroj ni m i raznol i ki m inaicama u poj edi nani m drutvi ma koja su se pojavila
poslije potopa. Koritena je u mnogi m svojim formama za zavadu i vladanje masama,
usadivanje lane povijesti i verzije ivota i sprjeavanje irenja znanja, to sam pot anko
opisao u prva dva poglavlja. Drevni m misterijskim religijama to je znanje bilo poznat o
prije i poslije Potopa, a ugl avnom se prenosilo preko inicijata po odabi ru sveenstva
misterijskih religija, ali jo uvijek je bilo daleko rasprostranj enij e meu irim slojevima
stanovnitva negoli su to mani pul al ori eljeli. Njihova mo lei u znanj u onoga to ljudi
ne znaju, kao npr. kako stvaramo i utj eemo na nau stvarnost. Oni su htjeli kontrolirati
stvarnost ljudi, a da bi to mogli morali su ih navesti da svijet i sebe vide na nai n koji
odgovara gmazovskom planu. Neizostavno su moral i povui iz optjecaja st oj e mogue
vie naprednog znanja o nama sami ma i prirodi ivota. Ironi no ali tipino, inili su to
na nain da su znanj e drali strogo skrivenim unut ar unutarnj e jezgre svojih crkava i
tajnih drutava, a i stovremeno su pomou doslovne verzije istih tih religija demoni zi ral i
isto to znanje ondj e gdje je bilo u optjecaju meu stanovni tvom.
Takva je nit vodilja stajala iza kranske inkvizicije koja je pobila milijune ljudi
diljem svijeta u ime borbe protiv Vraga" u svetom 'Bojem' ratu protiv pogana. Umjesto
pogana itaj ' nevjernika' ili goyirna' (ne-idova), ovisno o odabr anom zatvoru u kojem
je zatoen va um. Inkvizicija je terorizirala Europu 'vjeticama' i drugi m nositeljima
znanja koji su mueni i ubijani u zastraujuim broj evima kada se neko keltskim
zemljama nesmil j eno protural a kranska tlapnja. Isto se dogaal o gdje god bi se iskrcali
kranski udaci i njihovi mani pul ati vni gazde. amane, vidovite ljude i nositelje znanja
proganjala je i ubijala Rimska crkva i protestantski ekstremisti u razdoblju kada su se
razvila razna europska carstva, meu kojima i britansko. Drevne zajednice i znanje triju
Amerika, Afrike, Azije i Australije, sve je to praktiki uni teno, a ljudi su prisiljavani
ili mani pul i rani da slijede patvorena kranska vjerovanja. Ondj e gdje nije dospjelo
kranstvo islamski fanatici inili su isto u ime Alaha. Meut i m, u ovoj prii o ljudskom
neznanj u i kontroli ne radi se iskljuivo o religiji. Ona jest vano i vrlo uinkovito oruje
mani pul atora upereno u ovjekov um, ali mrea obmane neto je suptilnija.
Mrea tajnih drutava plete svoju manipulacij u u svi m podruj i ma ljudskoga
ivota, a ponajvie u politici, vlasnitvu nad sredstvima proizvodnje, komunikacij i i
financij ama, opskrbi nuni m potrepti nama poput hrane, vode i elektrine energije, te
u vojsci.
Globalni Babilon
Gmazovske krvne loze proirile su se izvan Rima, zaj edno s Ri mski m carstvom, te su
se kriale s hi bri di ma koji su ivjeli tisue godi na ranije unut ar kraljevskih i 'elitnih'
loza Feniana, Egipana i Sumerana, kao to poblie opisuj em u knj igama poput
Najvee tajne, Djece Matriksa i Pria iz Vremenske ome. j edan od njihovih ciljeva bila
je Britanija, a ' britanski' simboli kao to je Brittania, sv. Juraj pa ak i 'kotske' gajde
potjeu sa Srednjeg i Bliskog istoka. ' Britanska' boica Britannia je kraljica Semi rami da
(slike 76 i 77); sv. Juraj je Juraj iz Kapadokije s podruj a dananj e Turske; dok su gajde
dole iz Mezopotami j e a prenosili su ih putuj ui glazbenici ili t rubaduri do Rima i
dalje do Britanije. Krvne loze koje su nastale meus obni m krianj em dobri h sojeva"
postale su kraljevske i aristokratske obitelji Europe koje su, nepri kri vene, ostajale na
vlasti stoljeima. Jedna od grupacija tih krvni h loza znana j e pod nazi vom Crno
pl emstvo" koje je potekl o iz Rima i Italije, a posebno iz sredita kao to su Venecija,
to je opirnije poj anj eno u knjizi Najvea tajna. Kada su se ljudi naposljetku pobunili
protiv kraljevskih i aristokratskih diktatura obitelji krvni h loza stupile su u politiku i sve
druge institucije moi kako bi nastavile i irile svoju kontrol u pod kri nkom ' izabranih'
parl amenata, dravni h uprava, bankarstva i trgovine. tovie, krvne loze su najveim
dijelom prele u tajnost da bi zavarale ljude i navele ih da povjeruju kako sl obodno
mogu izabrati one koji e njima vladati.
Gl obal ni m irenjem europski h sila, poglavito Britanskog carstva, sumerska/
gmazovska krvna loza proirila se diljem svijeta gdje su vladali kao kolonijalni
gospodari , radei u t andemu s religijama gmazovski h krianaca i taj nim drutvi ma,
poput Sl obodni h zidara, kako bi umno i fiziki nadzirali ljude.
Kada su se kolonijalne sile naizgled povukl e i dale ti m zeml j ama 'nezavisnost',
bio je to u stvari samo dobar manevarski potez. U ti m su zemlj ama za sobom ostavili
krvne loze i mreu tajnih drutava koja ih mani pul aci j ama dovodi na vlast, te su
nastavili kontrolirati bive 'kolonije', to i danas ine. Takva potajna kontrola mnogo je
djelotvornija od otvorene diktature, stoga oni koriste izraze poput ' demokracije' kako
bi prikrili pravu st rukt uru moi . Otvorena kontrola, di ktatura koja se vidi, uvijek ima
konani ivotni vijek j er na kraju dolazi do opiranja i pobune. Ljudi u t om sluaju znaju
da su kontrol i rani kao i tko to radi. Prikrivena kontrol a koju ne moet e vidjeti, prepoznati
I J 9
ili locirati moe dovijeka ostati neotkrivena jer ovjek se nee opirati neemu za to ne
zna da postoji. To je zatvor bez reetaka ili reetaka kojih biste bili svjesni. Ljudi koji
misle da su sl obodni nee se aliti na nesl obodu. irom Afrike, Srednje i June Amerike,
Azije, Dalekog istoka, Australije, Novog Zelanda, Sjedinjenih Drava i Kanade otvorenu
kontrolu iz Britanije i Europe zamijenila je prikrivena kontrol a od strane krvni h loza i
tajnih drutava s njihovim sjeditima preteno u Europi, osobito u Rimu i Londonu.
Novi Rim u Novom svijetu"
Preuzimanj e Ameri ke savren je primj er naina na koji se igra odigrava. Ameri ku je
slubeno otkri o istraiva Kristofor Kol umbo 1492. godine, no te su predjele zapravo
tijekom pret hodni h nekoliko tisua godi na mnogo puta posjeivali pri padni ci naroda
kao to su Feniani, Nordijci, Irci, Velani, Bretonci, Baski i Portugalci. Bajka o t ome
kako je Kol umbo tragao za Indij om te da je sluajno nabasao na Ameri ku apsurdna
je la. On je bio agent mree tajnih drutava gmazovskih krianaca i znao je gdje se
Amerika nalazi. Tek neki h dvadesetak godina poslije prvog Kol ombovog putovanja Piri
Reis, turski admi ral iz tadanjeg Ot omanskog carstva, obj el odanio j e kartu kopnene
mase Antarktika, odnos no njegovog izgleda - tri stotine godi na prije negoli je taj
kontinent sl ubeno otkriven. Tonost te karte potvruj u suvremene tehnike. On j e
rekao daj e kartu nacrtao prema ranijim kartama, iz istih izvora dost upni h Kol umbu
i ostalim insajderima iz redova gmazovskih krianaca. Kao to je objasnio povjesniar
Sl obodnog zidarstva Manl y P. Hall, Kol umbo je bio povezan s mr eom tajnih drutava
u Genovi i sjevernoj Italiji. Njegove je usluge j edno vrijeme koristio i Rene D'Anjou
iz gmazovsko-hi bri dne dinastije Lorraine. Kljunu podrku Kol umbu pruila su dva
visoka inicijata spletkarske mree krvni h loza: Lorenzo de Medici, pri padni k j edne od
najmonijih venecijanskih obitelji gmazovskih krianaca (Crno plemstvo) i umj etnik
Leonardo da Vinci. Kolumba je podrao i panjolski kralj Ferdi nand i njegova ena,
kraljica Izabela od Kastilje, koja je pak pokrenul a groznu panjolsku inkviziciju. Ova je
trajala od 1478. pa sve do 1834. godi ne kada je uki nuta.
Pet godi na nakon stoj e Kol umbo pri stao na Karibima, Talijan po i menu John Cabot
isplovio je iz Bristola na zapadu Engleske te je kasnije sl ubeno otkri o Newfoundl and,
Novu kotsku i Sjevernu Ameriku. Naziv 'Bristol' razvio se iz rijei 'Barati', odnos no
kasnijeg i mena ' Britannia' (Semi rami da), a neko je zvan Caer Brito. Bristol je bio
sredite Vitezova templara, j ednog od najvanijih tajnih drutava gmazovskih krianaca,
a danas se podruj e oko tog grada, u spomen na to, jo uvijek naziva Temple Meads.
Cabotov sin Sebastian, roen u Veneciji, takoer je otplovio do zaljeva Hudson u Kanadi
te je vodi o panjolsku ekspediciju u Junu Ameri ku. Caboti su objavili da trae Aziju
1
.
Svim t i m ekspedicijama i otkriima' koordi ni ral a je mrea tajnih drutava gmazovski h
hibrida.
Pravo i me Johna Cabota bilo je Gi ovanni Caboto. Bio je naturalizirani Venecijanac
doseljen iz Genove, dakl e istoga graa u kojem je djelovao Kol umbo u vrijeme kada je
ondje bio i Cabot. Manl y P. Hall, i sam Slobodni zidar visokog stupnja, rekao je da su
obojica bila povezana s istim tajnim drutvi ma i Mudraci ma s Istoka". U svojoj knjizi
Sastanak Amerike sa sudbinom (America's Assignment With Destiny), dodaje:
Istraivai koji su otvorili pogled na Novi svijet djelovali su na temelju nekog glavnog
plana te su bili posrednici ponovnog otkria, a ne otkrivai neega novog. 0 podrijetlu,
ivotima, karakteru i ciljevima tih smionih pustolova vrlo se malo /.na. Premda su
ivjeli u stoljeu bogatom povjesniarima i biografima, potonji su se priklonili tome
da ostanu nijemi ili da izmisle uvjerljive prikaze bez stvarne podloge.
S obzi rom na ono to razotkrivam ne mor amo mnogo mozgati o t ome zato j e
sve tako tajnovito izvedeno. Tijekom naredna etiri stoljea elita gmazovski h krianaca
Europe, u prvom redu Britanije, ali ukljuivi i Nizozemce, Francuze, Belgijance,
panjolce, Portugalce, Nijemce i ostale, opljakala je Planet, silno irei kontrol u od
strane krvnih loza. Her nando Cortes, koji j e predvodi o panjolsko preuzi manj e Srednje
Ameri ke poslije Kolumba, tipian j e primj er njihovog ponaanj a. Domor odaki narodi
imali su vlastiti sustav mjerenja vremena, a zacrtali su i dat um kada su oekivali
povratak svojeg boga, Quetzalcoatla, njihove verzije Ni mroda/Tamuza/Isusa. Dat um
oekivanog drugog dolaska bijelog boga Quetzalcoatla bio je, prema europskom
vremenu, 1519. godina. Vjerovali su da e on nositi r uho u skladu sa svojom titulom
Pernate zmije. Cortes se iskrcao na meksiku obalu 1519. nosei na glavi buj no perje,
te je ak br odom pristao u blizini mjesta na koj em se dolazak Quetzalcoatla oekivao.
Takoer je nosi o kri, to je bilo u skladu s l egendom o Quetzal coatiu. Zbog toga je
azteki kralj Mont ezuma vjerovao, poput njegovog naroda, da Cortesov dolazak
predstavlja dugo oekivani povratak njihovog boga. Cortes je tako uspio sa svega 598
vojnika preuzeti kontrolu, a kada su Azteci naposljetku shvatili da Cortes nije njihov
oekivani bog ve je bilo prekasno. Uslijedio je masovni pokolj domor odaki h naroda.
Jedan je panjolski povjesniar procijenio da je po dolasku Europljana ubijeno najmanje
12 milijuna starosjedilaca samo u Junoj Americi te da je j o vei broj njih pretvoren
u roblje. Medu zaposj ednuti m podruj i ma od strane panjolaca bile su zemlje Inka i
Maya, zbog ega je mnogo njihovog znanja izgubljeno ili je sustavno unitavano. Isto se
dogodi l o u Sjevernoj Americi gdje su Europljani ubili nebroj eno mnogo domorodaki h
Ameri kanaca te su praktiki zatrli tu kul turu, izbrisavi je s lica Zemlje. Starosjedilaki
narodi Afrike, Australije, Novog Zelanda i drugi h podruj a pretrpjeli su slinu sudbi nu.
U video pri kazu Gmazovski plan (The Reptilian agenda) Credo Mut wa govori da su se
u Africi, u godi nama prije dolaska Europljana, pojavila udnovata visoka bia znana
kao zvijeri sa strani m pokrovom", la su bia nosila iste simbole koje su kasnije rabili
kranski misionari, osobito jezuiti.
Prvo trajno englesko naselje na podruj u koje je kasnije posl al o SAD-e nalazilo se
kod Jamestowna u Virginiji, u ranom 17. stoljeu. Virginija je, kau, nazvana po kraljici
Elizabeti I koja je posve pogreno nazvana djevianskom kraljicom", no ustvari naziv
te drave inspiriran je kraljicom Semi rami dom, dj evianskom kraljicom Babilona. A
ameri ki m je kolonijama upravljala Virginia Company u vlasnitvu britanske kr une
i aristokratskih krvni h loza. Slobodni zidari stajali su na elu promj ene od otvorene
do prikrivene britanske vladavine nad sj evernoamerikim kont i nent om. U povijesti je
taj prijelaz zabiljeen kao Ameriki rat za nezavisnost. Gmazovski plan za Ameri ku
zabiljeen je u djelu sir Francisa Bacona Nova Atlantida (Vie New Atlantis) objavljenom
1607., u koj em j edan nevidljivi koled" elitnih intelektualaca diktira dogaaj ima.
Bacon je bio visoki incijat klike britanskih tajnih drutava. Jedan od vodei h
masona u britanskim kolonijama bio je Benjamin Franklin, kojeg se jo uvijek potuje
kao ovjeka koji je vjerovao u slobodu za sve ljude unat o t omu to je posj edovao crne
robove poput mnogi h drugi h osnivaa Zemlje slobodnih". Franklin je zapravo bio
vrsni mani pul ator, svojevrsni Henry Kissinger svoga doba. Slobodni zidar sl ubeno je
postao u veljai 1731. godine, a 1734. postavlj enj e za Provincijalnog velikog majstora
Pennsylvanije. Iste godi ne Frankl i n je tiskao prvu masonsku knjigu u Americi, a prva
zabiljeena ameri ka loa osnovana je pod njegovim vodstvom u Philadelphiji. Odatl e je,
s te strane Atlantika, orkestriran Ameriki rat za 'nezavisnost', ali sredite manipulacij e
bila je Mati na loa" Sl obodnog zidarstva utemeljena u Londonu 1717. koja se i
dandanas nalazi na adresi Great Queen Street, to je babilonski naziv za Semi rami du
(slika 78). Slobodni zidari su tovatelji boga Sunca pr emda to mnogi od njih ne uviaju,
jer njihovo je znanje o vlastitim obredi ma popri l i no ograni eno.
Benj amin Frankl in je bio lan sl obodnozi darski h mrea u Francuskoj , kao to su
loe Devet sestara i San Juan koje su pri pomogl e u manipulacij i Francuskom revolucijom
1789. godine, a bio je i inicijat i zvanredno ekskluzivne Kraljevske loe zapovjednika
Temple Westa iz Carcassonea. U Britaniji je sa svojim bliskim prijateljem, britanskim
mi ni strom financija sir Francisom Dashwoodom - koji je bio povezan s mnogi m
ezoterijskim skupi nama, ukljuujui Drui d Universal Bond - postao lan sotonistikog
Hellfire Cluba. Dashvvood je dao iskopali veliku spilju na svom imanju u West Wycombeu,
sjeverno od Londona, za njihove sotonistike rituale i ceremonij e seksualne 'magije. Ta
dva sotonista, Frankl in i Dashvvood,
sastavili su mol itvenik koji je
postao temelj Kranskog slubenog
molitvenika Anglikanske crkve, ali
moda to i nije toliko i roni no ako ste
upoznati s podrij etlom kranstva.
Pretpostavlja se da je Benj amin
Franklin, koji je gajio izuzetno bliske
odnose s bri tanskom kraljevskom
obitelji i aristokracijom, bio ovjek
koji je uistinu vodio ' pobunu'
protiv iste te britanske krune. Koje
li gluposti. U praksi, on je bio agent
britanske obavjetajne slube, a
Rat za nezavisnost" je organiziran
i nadasve ciljano izgubljen, to
j e bio di o prijelaza od otvorene
ka prikrivenoj kontroli. Slubena
povijest i danas tvrdi kako se iskra
za izbijanje rata zapalila kada se
skupi na Mohawk Indijanaca popel a
na brod Dar t mout h u bostonskoj
luci i pobacal a brodski teret tj.
sanduke s ajem u more. Dogaaj je
dobi o naziv Bostonska ajanka. ' Pobunjenici' nisu bili Mohawk Indijanci nego lanovi
Sl obodnozi darske loe St. Andrew iz Bostona, prerueni u Indijance, a prevodi o ih je
njihov nii nadzorni k Paul Revere.
Do tog dogaaja nije mogl o doi bez podrke kolonijalne graanske vojske (pod
kontrol om Britanije) kojoj j e povjereno uvanje broda Dar t mout h. Zapovj ednik j edne
postroj be Edward Proctor bio je lan... Loe St. Andrew. Spomenut a je loa prva na
svijetu ustanovila novi sl obodnozidarski stupanj pod nazi vom stupanj Vitezova templ ara.
Velikog majstora Josepha Warrena Velika loa kotske imenovala je Velikim maj storom
cijele Sjeverne Amerike. Drugi lanovi Loe St. Andrew bili su, i zmeu ostalih, j ohu
Hancock koji e postati voa Konti nental nog kongresa i prvi potpi sni k Deklaracije o
nezavisnosti. Najmanje su tri lana Loe St. Andrew, ukljuujui Paula Reverea, bili
lanovi odane devetorice", unutarnj e elite vane revol uci onarne skupi ne pod nazivom
Sinovi slobode. Upravo je ta skupina organizirala Bostonsku ajanku.
Vei di o ovih informacija zabiljeio je povjesniar Sl obodnog zidarstva Manl y P. Hall
koji t akoer istie da su od pedeset i est potpisnika amerike Deklaracije o nezavisnosti,
gotovo pedesetorica njih bili poznati Sl obodni zidari, a samo je za j ednog pouzdano
utvreno da nije bio njihov lan. I pazite ovo: svi oni koji su potpisali deklaraciju bili su,
po svemu sudei, srodni ci te su potjecali od neke kraljevske loze. Dana 3. rujna 1783.
kolonije su priznate kao nezavisne republi ke, a prvi je predsjedn i k bio George Wash i nglon,
izdanak britanske aristokratske krvne loze i visoki Slobodni zidar, koji je sjedio na stolici
na ijem je nasl onu bilo izrezbareno izlazee Sunce - drevni simbol Ni mroda/Tamuza/
Horusa. Isti se Sunev simbol moe vidjeti i danas iznad vrata na adresi Downi ng Street br.
10, sjeditu britanskog
premij era i j o j ednom
od uporita gmazovskih
krianaca, te na
s 1 o b o d n o z i d a r s k i m
hramovi ma (slika 79).
Usporedite je s ki pom
drevnog grkog boga
Zeusa koji je posluio
kao njen model , te sa
slikom Baphometa,
sotonistikog 'boga'
(slika 80). Razne
zemlje mogu imati
razliita i mena, ali
zaposjeda ih ista sila.
George Washi ngton
bio je Veliki majstor
Sl obodnozi darske loe
u Aleksandriji (nazvane
po Gradu zmijskoga
sina" u Egiptu), blizu
Washi ngtona. Kada j e
Slika 79: Znak izlazeeg Sunca, odnosnu Nimroda/'l'amuzu/liorusa na
Sunevoj stolici prvog amerikog predsjednika Georgea Washingtona... a
isti se simbol nalazi iznad znamenitih vrata na adresi Downing Street 11),
domu britanskog premijera', isti je ak i detalj zraka koje opasuju unutarnji
krug. Izlazee Sunce simbolizira povratak boga Sunca i esto ga se nalazi na
slobodnozidarskim hramovima
ustolien na mjesto predsj ednika 30. travnja 1789., dan prije glavnog obrednog dana
Bratstva 1. svibnja, zakletvu je poloio Robert Livingstone, Veliki majstor njujorke
Velike loe. Obred je bio iskljuivo sl obodnozi darski ritual koji su obavili Slobodni
zidari, a ista sl obodnozi darska 'Biblija koritena pri inauguraciji Georgea Washi ngtona
koritena je kada su predsj ednici postajali Bill Cl i nton i George Bush mladi.
Pogledate li rodoslovlje ameri ki h predsj ednika, vodeih politiara, bankarski h
i poslovnih tajkuna, vojskovoa, medijskih mogul a, vladinih dunosni ka, ravnatelja
obavjetajnih slubi itd. vidjet ete da redovito dolaze iz istih krvni h loza, to se
moe pratiti unatrag do britanskih te europski h kraljevskih i aristokratskih obitelji
(gmazovskih kri anaca) koji su doli sa Srednjeg i Bliskog istoka u doba Sumera,
Babilona i Egipta.
Arhitektonski tragovi
Slobodnozidarski osnivai Sjedinjenih Drava izgradili su svoj novi glavni grad
..Washington DC" na zemljitu tada znanom kao Nova Troja", a j edan komad te zemlje
od 400 j utara ak je nazivan ' Ri mom' kroz kojega je tekla rjeica Tiber. Washi ngton
je doista Nova Troja odnosno Novi Rim; obratite, za poetak, pozornost na njegovu
arhitekturu. Njegovo simboliko sredite j e Capitol Hill: ne Capital Hi l l
2
nego Capitol.
Rije potjee od naziva breuljka Capitoline, najvieg od sedam rimskih breuljaka
(slika 81, na iduoj stranici). Ondj e je neko stajalo Capitolinsko trojstvo", ukljuujui
Jupitera ili Ni mroda. izraz ' Capitol' potjee od latinske rijei 'caput', to znai ljudska
lubanja". Kada su na breuljku iskopavani temelji hr ama ondj e je, kako kau, pronaena
Capital moe biti imenica i znaiti ' glavni grad', a moe biti i pridjev u znaenju gl avni, najvaniji, veliki,
kapitalni, smrtni itd.', a Hill je 'brdo' ili 'breuljak'; op. prev.
Slika 81: Breuljak Capitoline u Rimu
danas - lokacija hrama 'Capitolinskog
[babilonskog! trojstva' i inspiracija za naziv
sredita upravnih struktura Sjedinjenih
Drava koje kontroliraju iste elitne' krvne
loze koje su vladale drevnim Rimom
Slika 82: Rimski Panteon, Hram svih bogova, kojeg
je 'pokrstio' car Konstantin...
Slika 83: ...Panteon je inspirirao kupolu sv. Petra i
Vatikan...
Slika 84: ...koji je pak
inspirirao Katedralu sv. Pavla
u iluminatskom uporitu,
londonskom Cilyju...
Slika 85:... a isti motiv
prepoznajemo u 'Novom Rimu',
Washingtonu /)(.', S njegovim
vlastitim Capitol Hillom
lubanja i tako je nastao naziv ' Capitoline Hill ili Breuljak ljudske lubanje" a odatl e i
dananja upotreba pridjeva ' caput' u znaenju ' skonan' ili 'mrtav'.
U si mbol i ni m pri ama iz Evanelja lokacija 'razapinjanja' Isusa na kri mjesto
je pod nazi vom Golgota, to znai Mjesto lubanja. Pratei irenje utjecaja i moi
gmazovskih/iluminatskih krvnih loza tijekom stoljea moemo uoiti inspiracijsku i
simboliku progresiju. Tako i mamo drevni rimski Panteon, hr am svih bogova, koji j e
posluio kao inspiracija za kupol u sv. Petra u Ri mu i Vatikanu kada je religija Babilona i
Rima postala religija kranstva. Po slinom je nacrt u graena ' protestantska Katedrala
sv. Pavla u srcu financijskog sredita znanog kao l ondonski City, a kada su krvne loze
gradile Washi ngton DC, svoj novi Ri m/novu Troju, arhitektonski je stil bio pot puno isti
(slike 82 do 85).
Washi ngton je gomila ezoterijskog i babilonskog/rimskog si mbol i zma sadranog
u njegovom pl anu ulica i arhitekturi, i me u se pozabaviti kasnije, a isto je i s dr ugi m
veim gradovima. Glavni grad Sjedinjenih Drava nalazi se u Okrugu Col umbi a (engl.
District of Columbia), Okrugu Semi rami de" - babilonske 'golubice'. Rimski gmazovski
hibridi tovali su Semi rami du kao Venus Col umbu ili Golubicu Veneru", a ' Col umbe'
na francuskom jo uvijek znai 'golubica'. Takoer i mamo Britansku Kolumbiju (engl.
British Columbia) u Kanadi, Columbia Pictures, Columbia University i Columbia
Broadcasting, ameri ku televizijsku mreu poznatiju kao CBS. Jedan od najstravinijih
dogaaja u Americi u novije vrijeme bilo je viestruko ubojstvo u srednjoj koli
Col umbine, a kada ponete uoavati nevjerojatnu opsesiju tih ljudi simbol ikom, sve
do najsitnijih poj edinosti, tada ta lokacija nije ni mal o sluajna. Kip ' Slobode' t akoer
prikazuje kraljicu Semi rami du.
Pogledajte drevni prikaz Semi rami de (obratite panju na to da dri kri) i usporedi te
je s Ki pom sl obode u ijoj ruci gori baklja, babilonski simbol Ni mr oda (slike 86, 87 i
88). Kip takoer stoji na prikazu Sunca (slika 89). Kip sl obode New Yorku su darovali
francuski Slobodni zidari iz Pariza koji su t ono znali to ona uistinu predstavlja - sve
Slika 86: Kraljica Semiramida prikazana na Slika 87: Kip Slobode u njujorkoj luci je kraljica
drevnom noviu... Jeste lije negdje ve vidjeli? Semiramida iz Babilona, boica gmazovskih
krianaca
samo ne sl obodu. Jedan drugi Kip
Slobode, j o j edna Semi rami da, nalazi
se u Parizu na j ednom otoku u rijeci
Seini (slika 90), a golema verzija
Pl amena slobode, odnos no Ni mroda,
nalazi se na vrhu tunela Pont d'Alma
u Parizu gdje je 1997. ubijena princeza
Di ana, to j e j edno od i mena za boicu
Mjeseca Semi rami du (slika 91). Pont
d'Alma znai Most ili Prolaz boice
Mjeseca, a navodno je na lokaciji
dananj eg tunela bilo glavno obredno
mjesto Merovinga.
Detaljniju pozadi nu si mbol i zma
u Washi ngtonu, Parizu i drugi m
i l umi natski m sreditima te o kr vni m
lozama openi to nai ete u knjigama
Najvea tajna i Djeca Matriksa
(Children of the Matrix).
Dakle, da ukratko ponovi m ono
st oj e dosad reeno. Neko j e postojalo
veoma napr edno gl obal no drutvo,
ah poj edi ne njegove frakcije eljele
su kontrol irati i vladati drugi ma te je
sve zavrilo rat om i velikim Pot opom
i drugi m kataklizmikim dogaaj ima.
Prije mnogo eona s ljudima se poela
kriati j edna medudi menzi j ska rasa
gmazovskih entiteta, to se nastavlja
i dandanas. Oni su stvorili hi bri dne
krvne loze koje su postal e 'kraljevske'
krvne loze diljem svijeta te su prisvajali
pravo da vladaju na temelju svoje
genetske povezanosti sa zmijskim
bogovima". Jedno od veih sredita
gmazovski h krvni h loza nakon Potopa
bio je drevni Sumer u Mezopotamij i,
Zemlja i zmeu dviju rijeka", koju
slubena povijest naziva kolijevkom
civilizacije". Kasnije je Sumer bio znan
pod nazi vom Babilon. 'Kraljevske'
krvne loze gmazovskih krianaca posijane su irom Planeta, i zmeu ostalog i u Kini
gdje je zmaj i danas naci onal ni kulturni simbol, ali krvne loze iz Sumera i kasnijeg
Babilona, sadanjeg Iraka, kljune su za razumij evanj e nai na na koji su se dogaaji
odvijali do dana dananjega. Kako su krianci opsj ednuti od strane gmazova proirili
Slika 88: Kip Semiramide takoer dri baklju ili plamen
Nimroda, boga Sunca...
Slika 89: ...a stoji na simbolu Sunca
Slika 90: U Parizu, najednom otoku u rijeci Seitn,
nalazi se jo jedan Kip slobode. Ameriku verziju New
Yorku su darovali francuski Slobodni zidari jer su tono
znali to ona zaista simbolizira
Slika 91: Na vrhu tunela Pont d'Alma gdje je poginula
princeza Diana nalazi se povea verzija Nimrodova
plamena kakvog u ruci dri Kip slobode
svoj utjecaj i kontrol u na Egipat, Grku,
Rim i drugdje, oformili su mreu tajnih
drutva da bi manipulacij ama doveli
svoje ljude na vlast te uklonili one koji
bi im se nali na putu. Vladari te mree
postali su poznati kao ' Iluminati' .
Takoer su osnovali religije utemeljene
na sumerski m i babil onskom kol ama
misterija. Hijerarhijska, u kategorije
razvrstana struktura, odrana u
tajnim drutvi ma, osigurala j e da
samo nekolicini izabranih bude
prenijeta istina koja lei iza religijskih
sustava kontrole, dok j e sljedbenicima
' prodavana' lana pria u koju trebaju
povjerovati, pod prijetnjom smrti,
muenj a i kanjavanja u vj enom paklu.
Religije su osuivale isto ono ezoterijsko
znanje na kojem su i same potaj no
zasnivane, a kroz inkviziciju i nametanj e
strogih pravila iz j avnog su optjecaja
uklonile mnot vo drevnog znanja kako
bi se ovjeanstvo dral o u neznanj u o
samome sebi i o svojoj stvarnosti.
Mo se oduvijek planirala
centralizirati u svakom podruj u ivota,
jer to vie centralizirate donoenj e
odl uka to e manj e ljudi moi zapovijedati
ostalima. Cilj je uspostava svjetske vlade
koja bi zapovijedala svakoj dravi; svjetska
vojska koja bi nametal a volju svjetske
vlade; sredinja svjetska banka koja bi
kontrolirala globalne financije; svjetska
valuta koja bi bila elektronska umjesto
gotovinskog novca; te mi kroi pi rano
stanovnitvo povezano s globalnim kompj uterom. Osvrni te se oko sebe i vidjet ete
koliko su ve odmakl i u provedbi svoga plana.
6. tokica
"Najokrutniji vic"
Mogao bih unajmiti pola radnike klase da potamani drugu polovicu.
Jay Gould, 1886
Glavne religije izdanci su drevne religije Sunca i majke boice pod razliitim kri nkama,
a slinu pri u i mamo kod krvni h loza gmazovski h krianaca. Naizgled mogu pri padati
razliitim 'rasama', ' kul turama' ili 'religijama', ali sve su to krvna braa i sestre koj ima
upravlja isti kompj utorski program i koji rade na ostvarenju zajednikog cilja pr emda
se esto ini da zauzimaju suprotstavljene 'strane'.
Kada govori mo o elitnim obiteljima i rom svijeta one su redovito gmazovski
krianci koji manipuliraj u masama u sl dadu s istim pl anom, a eventual ne j avne podjele
medu njima ili su lane ili se radi o osipanju razliitih frakcija koje se bore za prevlast
unut ar j ednog sveobuhvatnog plana. Rimska crkva naizgled je u opreci sa idovskom
religijom, kao i krani sa i dovi ma iako su, ustvari, elitne obitelji koje stoje iza njih
krvne loze gmazovski h kri anaca iz
Sumera. Sljedbenici s obje ' strane'
pijuni su zadoj eni tobonj om religijom
dok njihovi voe odgovaraju istim
gmazovski m ' bogovima' . Jednom kada
ljudi shvate da u religiji i politici ne
postoje nikakve zavaene ' strane' zato to
ista sila potaj no sve njih nadzire, svjetska
e zbivanja postati kri stal no j asna (slika
92).
Nema boljeg primj era ove tehni ke
zastupanja 'svih strana' od dinastije
Rot hschi l da. j edneodgl avni hgmazovski h
krvni h loza na svijetu. Nemogue j e
razumj eti pri rodu i sudi oni ke zavjere
bez poznavanj a pozadi ne i podrijetla
Rothschilda. Poznati su po svojem
'idovstvu', iako uope ni su idovi. Oni
Slika 93: Simbol koji je inspirirao ime
Rothschild, ili 'Red Shield' (crveni tit) bio je
estokraka zvijezda sa zastave Izraela koji je
pod kontrolom Rothschilda
su Sumerani, uz dodat ak drugi h gmazovskih
krvnih loza, a njihova pria otkriva drugu
rutu koj om je ta krvna loza pola iz Sumera do
dananjega svijeta.
Do 1760. godi ne Rothschildi su bili znani
kao 'Baueri', a bankar Mayer Amschel Rothschild
tada je obiteljsko i me promij enio u Rothschild.
Mnoge ' idovske' obitelji promij enile su svoja
imena, esto da bi prikrile svoje podrijetlo, a
medu njima su Rockefelleri, ranije Rockenfelderi
te Roosevelti, prije toga Rosenfelti. Ime
Rothschild potjee od nj emakih rijei za crveno
(Rot) i za znak (Schild), a odnosi se na crveni znak ili simbol iznad ulaza u njihovu kuu
u Frankfurtu. Taj simbol je bio heksagram, znan i kao Sol omonov peat ili Davidova
zvijezda, da bi kasnije postao simbol na zastavi Izraela kojeg su stvorili Rothschildi
(slika 93). Nije smat ran izraelskim si mbol om sve dok ga nisu preuzeli Rothschildi, a
moe se nai u broj ni m drugi m kul turama i sredi nama. Izmeu ostalih skupina i naroda
koristili su ga arapski arobnjaci, drui di i sotonisti. Jedan je pronaen na podu 1200
godina stare musl i manske damije gdje se danas nalazi Tel Aviv. Rotildski znak i mamo
na izraelskoj zastavi jer je to njihovo feudalno leno. On je njihova tvorevina koj om su
upravljali od samog poetka. Rije ' Izrael' neki prevode kao onaj koji pobjeuje Boga"
i pobj edniki pri nc nasuprot Boga", ali drugi smatraj u da je to kombinacij a rijei Is
(egipatske/babilonske djevianske majke Izide/Semiramide), Ra (egipatski bog Sunca
simboliziran zmi j om i Sunevim kol utom) i El (drevno ime za 'boga', poistovjeeno
s babilonskim bogom vode ' Eaom' ) koji je bio sumerski 'Enki', glavni anunakij ski
znanstvenik u programu krianja vrsta. Kau da je El stvorio mnoge bogove. Imena
veine palih anela iz Knjige Henokove zavravala su na el', kao npr. Rameel, Kokabiel,
Tamiel, Ramiel, Danel, F^zeqeel, Asael, Batarel, Ananel , Zaqiel, Samsapeel, Satarel, Tiirel,
Jomjaei
1
i Sariel. U Bibliji takoer i mamo anele ija su i mena Mihael, Uriel, Rafael i
Gabrijel. Rothschildi, i Baueri prije njih, odavno su povezani s 'okultnim'. Ta rije znai
'skriven', a odnosi se na skriveno znanje koje se moe upotrijebiti u dobre ili zle svrhe.
Neki bivi sotonisti govorili su o ukljuenosti Rothschilda u crnomagij ske vjetine,
a takoer znam, na temelju razgovora s mnogi m insaj derima i rtvama, da je gornji
izraz - ' ukljuenost' - eufemizam kozmi ki h razmj era. Sotoni zam je u sri svega to
predvodni ci te obitelji ine, a j edan od njihovih izvora ezoterikog utjecaja i 'magije je
Kabbalah ili Kabala/Cabala.
Mayer Amschel Rothschild, osniva te dinastije, obogati o se zahvaljujui bliskim
odnosi ma s nj emaki m kraljevskim linostima i aristokracijom, osobito s pri ncem
Wi l l i amom od Hesse-Hanaua koji j e oboavao pozajmljivati novac drugi ma uz visoke
kamat ne stope. Nije stoga nikakvo udo da su se on i Rotschild tako dobro slagali te da
je potonji kasnije postao prinev financijski savjetnik. Dinastija Flesse zgrnula je gomile
novca iznajmljivanjem postrojbi za borbu u ratovima drugi h zemalja, te za uvanje
mira", kako su to ve tada nazivali. Flesijanske postroj be su se borile na strani Engleza
tijekom Ameri ke revolucije. Pri nc William bio j e na glasu kao vrlo pl odan otac: napravio
je desetke djece sa i rokom l epezom razliitih ena, ukljuujui i ljubavnicu koja mu
j e rodila osmero pot omaka. To j e jo j edan izvor krvne loze gmazovskih krianaca
koji mogu stei istaknuti poloaj u drutvu bez oi gl edni h veza s elitom. 'Aktivirani'
gmazovski krianci opsj ednuti su seksom i ni kada im ga dosta.
Dinastija Hesse povezana je s bri tanskom kraljevskom obitelji i ini se da ima
bliske veze s tajnovitom, gotovo mi tskom i l egendarnom linou po i menu grof Saint
Germain", koji je postao j unak i arite tovanja neki h dananj ih New age skupina. On je
sredinja figura vjerovanja u Veliko bijelo bratstvo" te u Uzale maj store" koji usmjeruju
ovjeanstvo na pravi put. Ovo vjerovanje promi e Teozofsko drutvo Hel ene Blavatsky,
ali 'blasfemija' je rije koja mi ovdje pada na um. New age pokret Ja Jesam" takoer
se temelji na vjerovanju u tog tipa kao duhovnog majstora" koji je navodno bio silno
utjecajan u razvoju Reda rozenkroj cera. Tvrdi se da je bio al kemiar (sjeate se prie o
monat oms kom zlatu), ali izvlaenje istine iz izmiljenih pria mukot r pan je posao. Neki
kau da je bio portugalski idov, ali drugi istraivai smatraj u da je Ger mai n zapravo
bio Leopold-George, sin Francisa II iz Transilvanije, zemlje gmazovski h vampira. Pri nc
Karl od Hessea, masonski voda Njemake, vjerovao je, kako se ini, da je Germai na
othrani l a gmazovska dinastija Medici u Italiji. Kada se Ger mai n ponovno pojavio,
djelujui medu elitnim obiteljima Europe, Napol eon III i mao je o nj emu napisan dosje,
no ovaj je uniten u zagonet nom poaru zgrade u kojoj je bio uvan. Ger mai n je posjetio
VVilliama i Karla od Hessea 1774. godine, a tvrdi se daj e kasnije ivio s njima u vrijeme
kada je Mayer Amschel Rothschild postajao sve vaniji kotai hesijanskih operacija.
Kakva god istina o svemu ovome bila, j asno je da su obje obitelji, i Hesse i Rothschildi,
gajile ljubav prema okul t nome ali i prema novcu.
Rothschi l d i njegovih petorica sinova osnovali su bankarske kue u Frankfurtu,
Londonu, Parizu, Beu i Napulju. Mayer Amschel odabi rao je svojini sinovima
ene prema kljuu poslovnih veza kojima e one doprinij eti toj obitelji i, kao to je
sluaj sa svim vodei m gmazovski m dinastij ama, elio je da se njegovi potomci
ene roaki nj ama kad god je mogue, kako bi se krvna loza odral a cistom'. Imao
je osamnaest oro unuadi , a esnaestom njih oenilo se za svoje bratie ili sestrine.
Slinu pri u nal azi mo kod drugi h vodeih gmazovskih krvni h loza, kao npr. kod
oni h Rothschildovih suradnika, Habsburgovaca, i 'kraljevskih' obitelji koje potj eu iz
drevnoga svijeta. Sve su se Rothschildove keri udale za bankare - za Wormsa, Sichela
i Beyfusa - pa se obitelj neizmj erno obogatila, a zloglasna je postala po t ome to je
financirala sve strane u ratovima koje su esto sami kradomi ce uzrokovali. Meu njima
su i dva svjetska rata u 20. stoljeu. Godi ne 1790. Mayer Amschel Rothschild jezgrovito
je iznio tehniku manipulacija te obitelji kada je rekao: Kada bih mogao izdavati i
kontrolirati novac neke drave uope me ne bi zani mal o tko pie zakone. " Prema toj
davnanjoj (i sadanjoj) strategiji, kompanij e i vlade treba uvui u ogr omne dugove da
biste ih zatim pot puno preuzeli. Rothschildi su stekli nadzor nad pri vredom Sjedinjenih
Drava od samog poetka preko njihovog aristokratskog paravana u prvoj vladi Georgea
Washi ngtona, mi ni stra financij a Alexandera Hami l tona. Upravo j e Hami l ton uspostavio
prvu sredinju banku te zemlje, Banku Sjedinjenih Drava, ovlatenu 1791., a zatvorenu
1811. kada je Kongres odl ui o da joj vie nee pruali pot poru. Uslijedila je j o j edna
verzija takve banke, da bi Rothschildi 1913. godi ne preko svojih agenata iz obitelji Schiff
i Warburg stvorili ' ameriku' sredinju banku u pri vatnom vlasnitvu (pod kont rol om
Rothschil da), nazvavi je Federal ne rezerve. U doba osnivaa te dinastije obitelji Schiff i
Rothschild bile su kao j edna i dijelile su u Frankfurtu istu kuu. Jakob Schiff vodi o je od
Rothschilda kontrol i rano bankarsko poduzee pod nazi vom Kuhn, Loeb & Company u
Sjedinjenim Dravama, a Warburzi su kasnije postali Hitlerovi bankari.
Rotschildi su financirali i kontrolirali Standard Oil Company Joha D. Rockefellera,
eljezniko carstvo Edwarda R. Harri mana, carstvo elika Andrevva Carnegi ea i
bankare i industrijalce poput J. P. Morgana. Svi su oni smatrani velikim ' amerikim'
poduzetni ci ma, ili mega-lopovima, zavisi s koje se strane gleda.
U stvarnosti, svi su polagali raune Rothschil dima, a ' amerike' elitne obitelji ine
to jo uvijek. Rothschildi su financirali Rusku revoluciju 1917. godine, preko ljudi
kao to su Jakob Schiff iz tvrtke Kuhn, Loeb and Company, te oni h iz Harri manove
kompanije. Iluminatski agent Averill Harri man bio je direktor kompanij e Guaranty
Trust kada je ova financirala Lenjina i Trockog u svrhu pokretanj a revolucije, a kasnije
je to posluilo za nastupanj e Hl adnog rata i zmeu Sovjetskog Saveza i 'Zapada'. Strah od
mogueg nukl earnog holokausta, pot aknut Hl adni m ratom, uvelike j e pojaan nakon
vienih posljedica dviju atomskih bombi baenih na Japan 1945. godi ne po nalogu
predsjednika Harryja S. Trumana, visokog masona i Rockefellerovog bratia. Premda
je bio ameriki predsjednik, Truman je 1950. izjavio: ... najvea ast koju uope mogu
doivjeti u svojem ivotu je to da post anem Veliki majstor masona u Missouriju". Ista
je stvar sa svim tim ljudima - na prvom mjestu im je tajno drutvo. Japan se predao
nakon baenih atomski h bombi pod istim uvjetima na koje je pristao prije negoli su
one baene. Hi roi ma i Nagasaki razoreni su radi manipulacij e a ne iz nude, kako
bi svijet bio gurnut u stanje straha od nukl earnog holokausta, sa svim pril ikama za
manipulaciju koje se time otvaraju. U knjizi / istina e vas osloboditi imate pot anku
povijest Rothschilda i njihov katalog grotesknih manipulacij a koje su dovele do ratova,
smrti stotina milijuna ljudi, centralizacije globalne moi i ustolienja tirana i diktatora
koji e raditi po njihovom nalogu - ukljuujui Hillera.
Danas Rothschildi slubeno imaju ispostave u nekih etrdesetak zemalja, a umijeani
su u postupke privatizacije (u prodaju naci onal ne imovine pri vatni m interesima, koji su
esto pod nj ihovom kontrol om) u vie od trideset drava. No, od poetka 20. stoljea,
kada je utjecaj Rothschilda na svjetske dogaaje bio oigledan, uspjeno su prikrivali
razmjere svojeg kapitala i steene kontrol e sluei se paravanski m kompani j ama i
direktorima. Sadanja glava dinastije je Jacob Rotschild, 4. baron Rothschild, sin lorda
Victora Rothschilda, vrhunskog mani pul at ors iz redova britanske obavjetajne slube
tijekom i poslije Drugog svjetskog rata (vidi / istina e vas osloboditi). Jacob je oenio
Mary Serenu Dunn iz krvne loze St. Claira/Sinclaira kojoj trag vodi do Roslinske kapele
u kotskoj. Kapelu je uinila slavnom knjiga Sveta krv, Svetigral, a moda jo i slavnijom
knjiga Da Vincijev kod. St. Clair, obitelj gmazovskih hi bri da iz Francuske, stajala je iza
stvaranja tajnog drutva Vitezova templara, a nakon preseljenja u kotsku preuzela je
ime Sinclair. Majka ene Jacoba Rothschi l da bila je lady Mary Sybil St. Clair-Erskine,
ki Jamesa Francisa Harryja St. Clair-Erskinea, 5. grofa od Rosslyna. Jacob Rothschild
gaji vrste veze s Henryj em Kissingerom i medij skim taj kunom Rupert om Mur dochom,
svojim prijateljem od 1960-ih godina. On je predsj ednik Rothschildove zaklade Yad
Hanadi v koja je financirala izgradnju izraelskog parl amenta, Knesseta i izraelskog
Vrhovnog suda. Zgrada j e prepuna masonskog/babilonskog simbol izma, kao to se mogl o
i oekivati, a ondj e su i prikaz pi rami de i Svevideeg oka, simbola gmazovski h kri anaca
koje moete nai na dolarskoj novanici. Meu ostalim i staknuti m Rothschi l di ma su sir
Evelyn de Rothschild u Engleskoj i, do njegove smrti 2007., francuski bankar baron Guy
de Rothschild. Zaista ih, k vragu, ne 'fali'.
Cionizam (rotildizam): krivotvorena'povijest'
Pokret koji su stvorili Rotschildi u svrhu polaganja lanog prava na zemlju koju zovemo
Izrael ili Palestina poznat je pod nazivom cionizam. Taj se izraz esto rabi kao si noni m
za idovski narod iako je to zapravo politiki pokret osmiljen, financiran i promi can od
strane dinastije Rothschild, kojemu se opiru mnogi idovi.
Najvidljiviji cionistiki paravan u Sjedinjenim Dravama danas su takozvani
' neokonzervativci' ili ' neokonsi' koji su planirali 11. rujna" i invazije na Afganistan i
Irak. Cionisti j ednostavno tvrde da Stari zavjet kae kako je ' Bog' uinio idove svojim
i zabrani m narodom", podarivi im obeanu zemlju" Izrael. Ona, dakle, pri pada njima
i toka: nema tu nikakve rasprave. Uostal om, i sama je Gol da Meir, biva izraelska
premij erka, 1971. godi ne za francuski list Le Monde izjavila: Ova zemlja postoji kao
ispunjenje obeanja samoga Boga. Bilo bi smijeno zahtijevati od Izraela da obrazlae
svoj legitimitet." Invazija i podjarmljivanje cijelog arapskog naroda u Palestini zasniva
se na tekstovima u Bibliji koje je napisao tko zna tko, tko zna kad, prije tisue godina,
nakon idovskog suanjstva u Babilonu. Stvar je jo bizarnija kada spoznate da ogromna
veina idova nema nikakvih povijesnih ili genetskih poveznica s Izraelom, a tvrdnja
ta takva povezanost postoji golema je prijevara kojoj je nasjeo idovski narod i ira
svjetska zajednica. Cijelu je stvar orkestrirala dinastija Rothschild u svrhu ostvarivanja
gmazovski h ciljeva.
Na temelju svojih istraivanja hrabri idovski pisci poput Art hura Koestlera
potvrdili su da pri padni ci idovskog naroda nemaju nikakvog povijesnog prava na
zemlju Izrael. Oni nisu biblijski Hebreji, a zasi gurno nisu ni 'Semiti'. Ne vuku korijene
od biblijskog Izraela ve od sumerskog naroda kasnije poznatijeg pod i menom ' Hazari'
u podruj i ma dananj e j une Rusije i Kavkaskog gorja. Danas njihove teritorije
ugl avnom zauzima Gruzija. I zbog toga onaj takozvani idovski nos" nije genetsko
obiljeje Izraelaca ve Kavkaana. Alfred M. Lillienthal, bivi dunosni k ameri kog
ministarstva vanjskih poslova, inae idov, opisuje te injenice kao Izraelovu Ahilovu
pet u" j er one pobijaju cionistike tvrdnje o polaganju prava na zemlju biblijskih
llebreja. Povjesniari smatraj u da su Hazari pot omci turkijskog pl emena znanog kao
Huni , koji su u Europu nahrupi l i iz Azije i estoko je napali negdje oko 450. godi ne. U
j ednom razdoblju teritoriji Huna protezali su se od sredinje Azije do sredinje Europe,
od Sibira i Kine do sjeverne Indije. Bile su to grupacije pl emena i krvni h loza nastale
krianj em s mnogi m narodi ma, ukljuujui Kineze i Sumerane. Hune najvie pamt i mo
po nj ihovom voi Atili Biu Bojem koji je prigrabio vlast ubivi svojeg brata Budu po
koj em j e nazvan maarski grad Budi mpeta (Budapest). Poput Huna, Hazari su govorili
j edni m turkijskim j ezikom i smatraju se istim nar odom. Nadzirali su veliko i mono
' pogansko' carstvo koje je zauzimalo najvei di o Rusije, do Uralskog gorja na istoku i
Kavkaskog gorja na jugu. Bavili su se trgovi nom i ' posredovanjem' , upirui poreze na
robu prenoenu trgovakim rut ama kroz njihova podruj a. Njihov utjecaj u istonoj
Europi proirio se sve do zemalja koje danas znamo kao Poljsku, eku, Slovaku,
Austriju, Maarsku, Rumunj sku i Bugarsku (slika 94). Hazari su bili tovatelji falusa te
su vrili rituale rtvovanja ljudi.
Oko 740. godi ne kralj Mazarije Bulan prihvatio je religiju j udai zma, to je uinila
i cijela njegova nacija. Legenda kae da je kralju Bulanu u snovi ma ili vizijama reeno
da to uini, ali j asno je da je to bio politiki potez kako bi se izbjegla asimilacija od obje
strane: i kranskog i islamskog svijeta. Nepobi t no je to da Hazari, preci barem 90 posto
onih koji sebe danas nazivaju 'idovima', nisu imali nikakve veze sa zemlj om nazvanom
Izrael. Njihov dom nije bilo podruj e Mrtvog mora nego Kaspijskog mora koje je postal o
poznal o kao Hazarsko more". Danas su se na to podruj e namjerili gmazovski krianci
zbog njegovih neizmj ernih rezervi nafte i plina.
Arthur Koestler pie da su ratniku naciju turskih idova rabini vjerojatno
smatrali vrlo udnovat om, poput obrezanog jednoroga". Arapski ljetopisac Ibn-Said al-
Maghribi pie:
to se tie Hazara, oni zauzimaju sjeverne predjele nastanjene Zemlje, prema 7.
podneblju, sa sazvijedem Velikog Medvjeda iznad glava. Njihova je zemlja hladna i
vlana. Sukladno tome, njihova je put blijeda, njihove su oi plave, kosa im je valovita
i preteno crvenkasta, tijela su im krupna, a narav hladna. Openito se doimaju
divljima.
Kavkaska se regija (engl. Caucasus) povezuje s bijelom rasom u tolikoj mjeri da se
u Sjevernoj Americi bijelci jo uvijek nazivaju 'Caucasian'. Hazari su se borili, sklapali
saveze i kriali s narodi ma kao to su vikinki Rusi (koji su postali dananj i Rusi) i Maari
s kojima su i mah i zuzetno bliske odnose. Hazari su se preobratili na j udai zam (jo j ednu
babilonsku religiju) oko
,
740. godine. Oni su preci
mani pul atora iz redova
gmazovskih krianaca
poput Rothschilda, Henryja
Kissingera, mnogi h od
neokonsa u pozadi ni
Busheve administracij e u
Sjedinjenim Dravama i
onih koji su kontrolirali
Izrael otkad je 1948.
formiran. Hazari su u
velikoj mjeri doprinijeli
stvaranju domovi ne
Maara - Maarske (engl.
Hungary). Nazivi kao to su
ruski Kozaci" i maarski
Husari" potjeu od rijei
Hazar', kao i nj emaka rije
za heretika - Ketzer. Hazari
su takoer imali bliske veze
s Bizantskim carstvom koje je bilo dio Rimskog carstva sa sreditem u Konstanti nopol u,
te j e i zmeu njih dolo do krianja. Siguran sam da Rothschildi vuku korijene od
'kraljevskih' krvni h loza iz Rimskog carstva. Hazarska princeza udala se za bizantskog
cara Konstanti na V, a njihov je sin postao car Leon IV, znan kao Leon Hazar koji je
Bizantskim carstvom vladao od 775. do 800. godine. Svrgnuti car Justinijan II pobjegao
je 705. u Hazariju gdje mu je kralj (' Khagan' ili 'Kigan') prui o utoite te mu je dopusti o
da se oeni njegovom sestrom. Ona j e pak uzela i me Teodora i postala carica kad j e
Justinijan ponovno zasjeo na bizantsko prijestolje. Dakako, ' Kagan' je danas uobiaj eno
' idovsko' ime. Prema autoru knjige o ' svetom gralu', sir Laurenceu Gardneru, arhivi
Kraljevskog dvora zmaja otkrivaju daj e podrij etlo engleske rijei ' kingship' (kraljevanje,
kraljevska ast) zapravo ' kinship' (srodstvo) ili krvni srodnik". Gar dner tvrdi da
to potjee od rijei 'Kainship', prema prvom kralju ' mesijanskog nasljedstva Zmaja',
biblijskom Kainu (Cai nu), poglavaru sumerske dinastije Kish. Izraz ' Kagan' moda se
razvio iz tog izvora, a prie o ' idovskoj' povijesti zasi gurno su povijest Sumera, Mua i
Atiantide.
Sumerski'idovi'
Hazari i njihovi bliski suradnici, njima podreeni Maari bili su povezani sa
Sumerani ma. Smatra se da su Maari bili nomadski narod sa sjevera iji je jezik ugro-
finskog podrijetla, ali dr. Sandor Nagy u knjizi Zaboravljena kolijevka maarske kulture
(Forgotten Cradle od the Hungarian Culture) pie da su pri padni ci naroda kasnije
znanog kao Maari zapravo bili Sumerani iz podruj a Pl odnog polumj eseca" koje j e
poslalo ni mal o pl odni Irak. Dr. Nagy nudi i scrpne primj ere kako bi potvrdi o jezine
slinosti i zmeu sumerskog, starog maarskog i dananjeg maarskog jezika. Takoer
navodi nekoliko djela napi sani h tijekom prvog tisuljea, ukljuujui Arpad Codices i De
Administrando Imperio, i podat ke iz njegovih vlastitih pedesetogodinj ih istraivanja.
Pojanjava da je svega 200 maarski h rijei povezano s ugro-finskim j ezikom, dok je sa
sumerski m povezano preko 2000 rijei. Istu pri u nal azi mo kod britanskih, francuskih
i nj emakih arheologa i lingvista, koji su zakljuili da jezik drevni h sumerski h natpisa
nije bio i ndoeuropski niti semitski, ve da je to bi o jezik koji je iskazivao popril ine
slinosti sa skupi nom jezika znani h u to doba kao turanijska etnolingvistika skupina.
Meu nj ima su bili maarski , turkijski, mongol ski i finski (kasnije nazvani uralsko-
altajskom skupi nom). Istraivanja ukazuju na to da sumersko-maarski jezici imaju
preko tisuu zajednikih korijena rijei i vrlo slinu gramati ku strukturu. Kal man
Gosztony, profesor sumerske filologije na Sorbonnei u Parizu, pokazao je u Sumerskom
etimolokom rjeniku i komparativnoj gramatici da je struktura maarskog najblia
strukturi sumerskog jezika. Od pedeset i tri znaajke sumerske gramatike, pedeset i
j edna odgovara oni ma u maarskom jeziku, u usporedbi s dvadeset i devet u turkijskim
jezicima, dvadeset i etiri u kavkaskim, dvadeset i j ednom u ural ski m jezicima, pet u
semitskim j ezicima i etiri u i ndo-europski m. Lingvistike slinosti i zmeu sumerskog,
maarskog i drugi h jezika potvruj u arheoloki i antropol oki nalazi. Mor amo stoga
neto razjasniti. Skupina koju zovemo ' idovskim' nar odom i zvorno je dola iz Sumera,
a Sumerani nisu bili Semiti to se, inae, odnosi na ljude odreene j ezine skupine (slika
95). Dakle,, govoriti o ' antisemitizmu' u odnosu na idovski narod pot puno je pogreno,
a njihova hijerarhija, kao to su Rothschildi, toga je vie nego svjesna.
Slika 95: Ovo su neke od zemalja jezine skupine poznate kao 'semitske'. Bivi Hazari i Sumerani koji su
postali osnova dananjeg 'idovskog' naroda nisu bili Semiti, tako da pridjev 'antisemitski' ovdje ne vrijedi.
Dr. Sandor Nagy kae da se sumerski narod selio iz Mezopotami j e u dva odvoj ena
pravca. Jedan je prolazio kroz Tursku prema Karpatskom bazenu, a drugi je krenuo na
istok, pa zatim na sjever, preko Kavkaskog gorja u podruj e i zmeu Kaspijskog i Crnog
mora. Te je predjele zauzimalo Hazarsko carstvo u tolikoj mjeri da je Kaspijsko mor e
postalo poznat o kao Hazarsko more. Hazari su potekli od Huna, a Huni su, navodno,
poput Maara, pot omci Sumerana. U j ednom dr evnom i tradi ci onal nom pretkranskom
prikazu maarski h korijena pie da su oni pot omci babilonskog Ni mroda. U legendi
stoji da j e Ni mr od i mao dva sina: Magora i Hunora. Navodno j e Magor bio predak
Maara, a Hunor j e bio predak Huna, upuuj ui tako na zajedniko podrij etlo Maara
i Huna (Hazara). Drevni bizantski izvori kau da su Maari nazivani i Sabirima te da
potjeu iz Mezopotamij e, zemlje Sumera. Brojni drugi drevni i srednjovjekovni izvori
govore o Skitima, Huni ma (Hazari ma), Avarima i Maari ma kao istim narodi ma, iako
se stjee doj am da maarske vlasti to oajniki ele osporiti.
U drugi m sam knjigama stavio naglasak na kretanje bivih Sumerana kroz Kavkasko
gorje pod razliitim i meni ma kao to su Skiti, to j e j edan od naziva pod koj ima su
znani Franci/Merovinzi kada su putovali kroz Kavkaz. Sada pak i mamo daljnju pot vrdu
o vanosti kavkaske regije u kojoj je dolo do vrlo znaaj nog krianja i zmeu krvni h
loza iz Sumera i oni h iz Dalekog istoka i Kine. Sa gmazovskog gledita, ta kavkasko-
kinesko-turska kombinacij a proizvela je vrlo znaaj ne 'kraljevske' krvne loze. Stanoviti
pisac na j ednoj idovskoj web stranici, sluei se i menom Im nin'alu, kae:
Podrijetlo Huna izravno je povezano s dvama dobro poznatim narodima drevnog
Srednjeg istoka: Sumeranima i Skitima, u kraljevstvu kojeg je utemeljio Nimrod. Iako
pripadaju jafetskoj lozi i premda je njihov najvjerodostojniji predak Magog, svojeg se
sumerskog nasljea dre vie od svih ostalih naroda, to ukazuje na to da su zapravo
narod mijeanog podrijetla.
Prema njihovim vlastitim legendarnim pripovijestima (legendama koje su ipak
utemeljene na istinitim injenicama), lako je mogue da su ... odravali bliske veze sa
Sumeranima ak i dugo vremena nakon to su Sumerani nestali iz Mezopotamije kao
nacionalni entitet. Njihova konkretna veza s drevnim Sumeranima ustanovljena je
putem usporedbe dananjeg maarskog i drugih srodnih jezika sa spisima iz drevnog
Srednjeg istoka koji otkrivaju mogue zajedniko podrijetlo.
Drevni Sumerani, koji su u poecima povijesti naselili junu Mezopotamiju, zemlju
veinom poznatu kao Shin'ar ili Kaldeja, tamo su prispjeli sa sjevera, tonije iz
podruja Ararat [sada Turska] koje su oni nazivali 'Subar-Ki' ili 'Subar-Tu'. Ovo je
podruje nosilo naziv i po jednom od naroda koji gaje nastavao, tonije Hurima, iji
je jezik bio vrlo blizak objedinjujuem sumerskom, s brojnim zajednikim rijeima,
premda je govor bio posve razliit. Brojni izrazi u suvremenom maarskom jeziku
istovjetni su odnosnim izrazima u sumerskom, hurskom i elamitskom jeziku.
Moda se od ranije moete sjetiti daj e Sumer bio poznat u j unoj Africi kao "umaru".
Podruj e Ararata je takoer i biblijsko mjesto gdje je Noi na arka nala utoite nakon
Potopa. On je bio smjeten kao i Hazarsko carstvo blizu Cr nog i Kaspijskog mora.
Stvarni egzodus
Hazarsko carstvo, prva feudalna drava u istonoj Europi, raspalo se zbog cijelog
niza ratova i invazija koji su kul miniral i dol askom mongol ske Zl atne horde", najvie
upamene po nj ihovom pokretau Dingis Kanu. Unut ar nekol i ko stoljea opadanj a
moi i utjecaja hazarska su pl emena zapoela seobu u razliitim pravcima. U djelu
Povijest drutva i religije u idova (A Social and Religious History of Jews) S. W. Baron o
Hazariji je napisao:
Zlatna horda, koja je sredite svog carstva utemeljila na hazarskom teritoriju, u velikoj
je mjeri progutala njezino stanovnitvo. Meutim, prije i poslije mongolskog prodora
Hazari su otposlali brojne ogranke u nepodjarmljene slavenske zemlje, pripomogavi
konanoj izgradnji velikih idovskih sredita u istonoj Europi.
Hazari su preuzeli njihovu j udaistiku i tal mudsku vjeru i naselili mnoge
i stonoeuropske i alpske zemlje, napose Poljsku i Litvu. U Poljskoj i Ukrajini mnogo je
drevni h naziva mjesta nadahnut o nazivom ' Hazar' ili 'Zhid', i zrazom koji znai 'idov'.
Meu nj ima su i Kozarzewek, Kozara, Kozarzow i Zydowo. S padom Hazarskog carstva
u razdoblju poslije 960. godi ne odreeni broj slavenskih pl emena koje su predvodili
Poljani stvorili su savez koji je postao drava nazvana Poljskom. ' idovi' (Hazari) igrali
su vanu ulogu u poljskim l egendama o stvaranju drave. Jedna od tih legendi govori da
su pl emena izabrala ' idova' po i menu Abraham Prokowni k da im bude vladar. Sigurno
je da su se hazarski ' idovi' istaknuli u mnogi m i stonoeuropski m zemlj ama. Art hur
Koestler u Trinaestom plemenu (The Thirteenth Tribe) pie:
I maarski i poljski izvori govore o idovima koji su radili kao nadglednici u
kovnicama novca, kao upravitelji kraljevskih prihoda, nadzornici monopola soli,
skupljai poreza i kao zajmodavci' tj. bankari. Ove slinosti ukazuju na zajedniko
podrijetlo tih dviju imigrantskih zajednica; s obzirom da moemo slijediti podrijetlo
glavnog dijela ugarskih idova do maarsko-hazarske skupine izgleda da se zakljuak
namee sam po sebi.
Koestler objanjava da tradi ci onal no pokrivalo za glavu poljskih idova nedvoj beno
potjee s Istoka - okruglu priljubljenu kapicu (yarmulku) sve do dananj ih dana nose
ortodoksni idovi, Uzbeci i drugi turski narodi u Sovjetskom Savezu" (i musl i mani
te pri padni ci rimokatolike hijerarhije, j er takva kapica potjee iz Babilona). U t om
razdoblju ljudi koji su stoljeima bili poznati kao Hazari sada su postali znani kao 'idovi',
a njihovo se stvarno podrijetlo zagubilo. Umjesto toga, njihovi su im voe prodal i - kao
i ostatku svijeta - lanu povijest. Rije je o uvjerenju da su oni biblijski idovi, a zabluda
se nastavlja do dandanas, i to s razorni m poslj edicama po mi r na Srednj em istoku.
Hazarski su ' idovi' stjerani u geta na temelju papi nske odredbe iz sredine 16. stoljea
to je, zaj edno s masakrom od strane Kozaka, dovelo do jo j ednog masovnog egzodusa
u Maarsku, eku, Rumunj sku i Nj emaku. Do tog vremena idova u Njemakoj jedva
daj e i bilo. Tako je ponovno zapoela velika seoba na Zapad", kae Koestler. Nastavit e
se kroz gotovo tri stoljea, sve do Drugog svjetskog rata i postati glavni izvor postojeih
idovskih zajednica u Europi, Sjedinjenim Dravama i Izraelu." Koestler, koji je i sam
roen u Budimpeti, o ' idovima' te o s pomenut om otkri u o Hazari ma, pie:
... [To] bi znailo da njihovi preci nisu doli iz Jordana nego iz podruja Volge, ne iz
Kanaana, nego s Kavkaza koj i se neko smatrao kolij evkom arij ske rase; te da su genetski
blii hunskim, ujgurskim i maarskim plemenima nego potomstvu Abrahamovu,
Izakovu i Jakovljevu. U sluaju da je tomu doista tako, izraz 'antisemitizam' bio
bi besmislen, utemeljen na pogrenom shvaanju od strane ubojica, ali i njihovih
rtava. Pria o Hazarskom carstvu koja polako izranja iz prolosti poprima obrise
najokrutnijeg vica kojeg je povijest ikada ispriala.
Benj amin H. Freedman bio je nekadanji idovski bi zni smen u New Yorku i
dugogodinji ' insajder' prije negoli je, nakon Drugog svjetskog rata, glasno progovorio
protiv cionizma. Os obno j e poznavao vodee ameri ke politike figure kao to su
Woodrow Wilson, Franklin Roosevelt, Joseph Kennedy, John F. Kennedy i Bernard
Baruch. U svojim procj enama o hazarskom otkri u Freedman je otiao i mnogo dalje:
Koje su to injenice o idovima? (Nazivam ih Zidovima zbog vas, budui da su
poznati kao idovi. Sam ih ne zovem Zidovima. Govorim o njima kao o takozvanim
Zidovima, zato to znam tko su) ... Meu njima [Hazarima] nije bilo niti jednoga
iji je predak ikada kroio nogom u Svetu zemlju. Ne samo u starozavjetnoj povijesti
nego unazad do vremena prapovijesti. Niti jednoga! No usprkos tome, oni kranima
dolaze sa zahtjevima i trae od nas da podupremo njihovu oruanu pobunu u Palestini
rijeima: Zacijelo elite pomoi da se Boji izabrani narod vrati u svoju domovinu,
Obeanu zemlju, u dom svojih predaka, zar ne? To je vaa kranska dunost. Dali
smo vam jednog od naih momaka kao vaeg Gospodina i Spasitelja" ... Apsurdno
I J O
je nazivati ih narodom Svete zemlje" kao to bi bilo apsurdno 54 milijuna kineskih
muslimana zvati 'Arapima'...
Stewart Swerdlow, koji je i sam idov, dolazi iz posve drukijeg istraivakog
miljea od Freedmana i Koestlera. Povei di o svojih saznanja pri kupi o je tijekom svoga
sudjelovanja u programu kontrol e uma pod paskom vlade i vojske u Mont auku u
nj uj orkom Long Islandu. Evo to on kae u svojoj knjizi Plava krv, prava krv:
... [Sum-Arijci] su se uglavnom naselili na Kavkaskom gorju te su [kasnije] postali
Hazari. Odatle su se proirili na zapad prema Europi, utemeljujui nacionalne
identitete Vikinga, Franaka, teutonskih [germanskih] naroda i Rusa. Imajte na umu
da su poslije potonua Atlantide neki od tih izbjeglica otili u zapadnu Europu i
postali Kelti. Neki su otili u Grku, a drugi na talijanski poluotok. Ti su narodi
bili ondje prije doseljavanja hibrida ... Ovi plavokrvni vode takoer su se infiltrirali
medu narode Srednjeg istoka, kao to su biblijski Kanaanci, Malahejci i Hetiti.
Babilon je bio civilizacija u koju se Sumer razvio dok se irio u sredinju Aziju i
postajao Hazarsko carstvo. Ustvari, mnoge plavokrvne organizacije koje su se razvile
kroz tisuljea nazivale su se Babilonsko bratstvo. Kasnije su se spojile s tajnim
atlantsko-egipatskim kolama u Europi i postale masoni. Neki od tih doseljenika
bili su Baueri, danas poznati kao Rothschildi. Ta je obitelj preuzela kontrolu nad
financijskim i trgovakim temeljima Europe.
Sada postaje jasnije zato je Phillipe Eugene de Rothschild izjavio da vanost Karla
Velikog lei u injenici da je on utjelovljivao mjeavinu 'kraljevskih' krvni h loza kralja
Davida" (Sum-Arijca/gmaza) i Aleksandra Velikog (Sum-Arij ca/gmaza). Zaj edno su
stvorili kombinacij u koja je za njih bila savrena genetska mjeavina ili kompj utorski
program. Stewart Swerdlow takoer kae da su gmazovi razvili hi bri dne krvne loze s
rasom znanom kao 'Sivi' s Rigela u zvj ezdanom sustavu Ori on, a ove su postale kraljevske
krvne loze Kine i Japana. Ovo je jo j edan razlog i zni mnog znaaja Kavkaza i istone
Europe. Upravo su u to podruj e stigli Zl atna horda" i ostali s Dal ekog istoka kako bi
se kriali s ' kraljevskim' krvni m l ozama sumerski h gmazova i stvorili, s gmazovskog
gledita, vrlo vanu genetsku kombinacij u.
Nekadanj i hazarski narodi danas su znani kao idovi Akenazi, a neki autori
procjenjuju da moda i zmeu 90 i 95 posto oni h koji diljem svijeta sebe nazivaju
' i dovi ma' jesu Akenazi, tj. raniji Hazari. Drugi su znani kao sefardski idovi i doista
imaju povijesne veze sa Srednjim istokom, premda, ak i u tom sluaju, zami sao o
izabranoj rasi" koja datira iz biblijskog Izraela j o uvij ekne dri vodu. Akenazi (' Hazari' )
dre uzde vlasti u Izraelu i ine to otkako je 1948. godi ne ta zemlja ustanovljena. Svaki
izraelski premij er bio je akenaski Hazar. Neki kau da naziv 'Akenazi' potjee od izraza
'Akenaz', to je hebrejska rije za Nj emaku, ali Biblija navodi Akenaze kao ljude koji
ive u predjelu gore Ararat (u sadanjoj Turskoj) i Armeniji - zemlji Noi ne arke". To bi
se zacijelo ukl apal o u osnovnu lokaciju Hazara. U Bibliji se takoer spominj e Akenaz,
brat Togarme i neak Magoga. Josip, hazarski kralj iz druge polovice 10. stoljea, u svojoj
korespondencij i pie da su oni pot omci Togarme koji je, kae on, i mao deset sinova
od kojih potj eu sva turska pl emena, ukljuujui Hune, Hazare i Bulgare. U stoljeima
poslije propasti Hazarije, Akenazi nisu govorili semitskim j ezikom Hebreja, to ni mal o
ne iznenauj e j er oni nisu bili Hebreji, a razvili su svoj vlastiti jezik zvan jidi koji se
kao germanski jezik nastao od j ugoistonih narjeja staronj emakog jezika, a poev
od 12. stoljea proirio se u sredinju i istonu Europu. U svojem kasnijem razvoju
asimilirao je, uz ostale utjecaje, el emente hebrejskog, aramej skog te slavenskih jezika.
Da ponovi mo jo j ednom, jidi, jezik Akenaza, nije stigao iz Izraela nego iz Nj emake i
istone Europe. Viestruki j ezini utjecaji u njihovim j ezicima takoer su se odraavali
u geni ma negdanj ih Hazara.
Do toga su se vremena kriali s toliko mnogo drugi h rasa da su tvorili genetski
koktel u kojem su bili pomijeani geni Sumerana, Turaka, zatim naroda s Dal ekog
istoka te oni h sa sjevera i zapada Europe. Meut i m, njihove 'kraljevske' krvne loze
poput Rothschilda, tadanjih Bauera, ostale su ciste' put em krianja i oni su zasebna
rasa, razliita od ostalih 'idova' - ba poput gmazovskih krianaca u drugi m nacij ama
i rasama. Niti u j ednom trenutku ne tvrdim da postoji nekakva 'idovska' spletka za
preuzimanj e kontrol e u svijetu. Samo kaem da su njihove vodee obitelji, koje ni mal o
ne mare za idovski narod, glavni igrai u gmazovski m krvni m lozama koje su infiltrirale
sve narode i nacije s ciljem stjecanja moi put em manipulacija.
Stvaranje Izraela
idovska postoj bina" u bivoj Palestini bila je, od poetka, rotildsko feudalno l eno
organizirano kroz svjetsku mreu tajnih drutava, kontrol i rano od strane kri ani h
obitelji znani h pod nazi vom Il uminati. Godi ne 2006., tijekom Izraelsko-libanonskog rata,
izraelski pisac Barry Chami sh s pomenuo je svoj susret s unukom Evelyna Rothschilda
koji je napusti o tu obitelj da bi postao mor mon. Kaem ' napustio' iako su osnivanje
Mor monske crkve i Drutva kule straare (Jehovini svjedoci) financirali Rothschildi.
Njihovi su osnivai, poput mor mona Josepha Smitha i Bri ghama Younga i pri padni ka
Drutva kule straare Charlesa Taze Russella, potjecali iz merovi nke krvne loze. Na
najviim razi nama te su religije, kao to bi smo i oekivali, gmazovsko-sotonistike
operacije, kao to pot anko izlaem u knjigama poput Najvee tajne i Djece Matriksa. No,
vrati mo se Barryju Chami shu. Od Rothschildovog j e unuka, kako kae, saznao da j e u
pl odovima rata" u tadanj em Li banonu uivalo samo sedam obitelji. O Rothschi l di ma
je unuk rekao sljedee: Oni su stvorili Izrael sebi kao igraku. On ih ini bogatijima i
daje im veu kontrol u. Nikada ga nee unititi." Rothschildi su financirali rane europske
doseljenike u Izraelu, a manipuliraj ui dogaaj ima u Njemakoj izazvali su pojavu
stranih postupaka prema idovskom narodu i ostalima, da bi se zatim ti me posluili
kao opravdanj em za postizanje svojeg dugoronog cilja - rotildsko-gmazovskog
uporita u Palestini gdje bi se idovsko stanovnitvo tretiralo kao topovsko meso te bi se
rabilo i zlorabilo po potrebi. Svoj su plan nazvali 'cionizam', a planiranj e i manipul iranj e
zapoelo je u 19. te poet kom 20. stoljea preko Rothschilda i njihovih potrkal a kao to
je Chai m Wei zmann. Britanski premijer i mi ni star vanjskih poslova vikont Pal merston
bio je bliski suradni k obitelji Rothschild i patrijarh europske masonerije. Drui o se
sa svim glavnim i l umi natski m i meni ma toga vremena, te je u njihovu korist vodio
Opi j umske ratove protiv Kine. Ve je 1840. godine Pal merston napisao:
Medu idovima ratrkanim po Europi trenutno postoji snana predodba o tome da
se blii vrijeme povratka njihove nacije u Palestinu. Za Sultana bi bilo iznimno vano
da potakne idove na povratak i naseljavanje Palestine zato to bi bogatstvo koje bi
sa sobom donijeli povealo resurse sultanovih posjeda, a idovski bi narod, vrati li
se onamo uz odobrenje i zatitu Sultana, bio jamstvo protiv eventualnih buduih
opakih namjera Egipta ili njegovih susjeda. Vaem bih Velianstvu savjetovao, ako mi
dopustite, da bez ikakve zadrke preporuite turskoj vladi da europskim idovima
iskae svaki mogui poticaj za povratak u Palestinu.
Ovo j e povelika koliina bedastoa. Pal merston j e radi o na ostvarenju tajnog plana
i toga je bio svjestan. Rothschili/Iluminati su, pomou razni h manipulacija, upravljali
Prvi m svjetskim ratom (vidi / istina e vas osloboditi), a to je dovelo do Baliburove
deklaracije" 1917. godi ne kada je britanski mi ni star vanjskih poslova lord Balfour
izrazio podrku svoje Vlade idovskoj domovi ni u Izraelu. Ta je objava bila povezana
s dogovorom da se u rat uvuku Sjedinjene Drave, plan kojeg su osmislili najblii
'savjetnici' predsj ednika Woodrowa Wilsona:
Edward Mandel House i Bernard Baruch - Rothschildovi agenti u Americi.
Balfourova deklaracija" zvui kao neka vrsta javnog priopenja, ali to je zapravo bilo
Balfourovo pismo Lionelu Walteru Rothschilu, 2. haronu Rothschilu, a gotovo ga
je sigurno napisao rotildski bankar Alfred Milner. U njemu stoji:
Vlada Njegovog Velianstva blagonaklono gleda na uspostavu nacionalnog doma
idovskog naroda u Palestini i svoja e najbolja nastojanja usmjeriti kako bi pripomogla
ispunjenju ovoga cilja, pri emu je posve razumljivo da se ne smije uiniti nita to
bi ugrozilo graanska i vjerska prava postojeih neidovskih zajednica u Palestini, ili
pak prava i politiki status koje uivaju idovi u bilo kojoj drugoj zemlji.
Kasnijih godi na 19. stoljea u Britaniji je oformlj eno elitno tajno drutvo financirano
od strane Rothschilda, nazvano Okrugl i m stol om. Na elu mu j e bio gmazovski krianac
Cecil Rhodes koji je vodi o osvajanje June Afrike u korist iluminatski kontrol i ranog
' Britanskog' carstva. Po nj emu je nazvana Rodezija, koju sada ine dvije zemlje:
Zi mbabve i Zambija. Kada je 1902. godi ne Rhodes umro, kao elnika Okrugl og stola
zamij enio ga je rotildski predstavnik Alfred Milner, a medu l anovi ma najueg kruga
Okrugl og stola bio je... lord Balfour. Dakle, Balfourova deklaracija" bila je pismo, kojeg
je vjerojatno napisao voda Okrugl og stola, a lordu Lionelu Walteru Rothschilu, 2.
bar unu Rothschilu, koji je fi nanci rao Okrugl i stol, sl ubeno ga je poslao neki vladin
mi ni star i elitni lan Okrugl og stola. Deklaracija je obeavala Palestinu kako i dovi ma
tako i Arapi ma, j er su jo neko vrijeme eljeli imati Arape na svojoj strani. Trebali su
im posluiti kao snaga koja e se pobuni ti protiv Turaka, to je di o njihove strategije
iz Prvog svjetskog rata, a kao vou tih operacija britanska e vlada postaviti ovjeka
poznat og kao ..Lawrence od Arabije". On je, poput svih lanova Vlade, znao da je sve
to la i da se radi o podmetanj u palestinskom narodu. U Balfourovoj se deklaraciji
kae da se ne smije uiniti nita to bi ugrozilo graanska i vjerska prava postojeih
neidovskih zajednica u Palestini". Ali, rotildski pajda Chai m Wei zmann rekao je ovo:
Glede arapskog pitanja - Britanci su nam rekli da ondj e ima nekoliko stotina tisua
crnaca, ali to nema nikakvog veeg znaaja." Niti je, od luda pa naovamo, ikada imalo.
Na scenu stupaju nacisti
Poslije rotildsko/iluminatskog Prvog svjetskog rata i pustoenja Europe 1919. godi ne
sazvana je Versajska ' mirovna' konferencija nedal eko Pariza. Poratnoj su njemakoj
vladi, Weimarskoj republici, ondj e namet nut i tako neizdrivi i nakaradni trokovi
reparacije da su ti me pripremlj ene okolnosti - namj erno - da na vlast dou Hitler i
nacisti s pr ogr amom iscjeljenja nj emakog ponosa i obnove naci onal nog gospodarstva.
Svaki znaajniji vladin 'savjetnik' u Versaillesu, iz Britanije, Francuske i Sjedinjenih
Drava, ili je bio izdanak rotildske krvne loze ili je bio pod njihovom kontrol om.
Kao to i znosi m u knjizi / istina e vas oslobodili, ameri kog predsj ednika
Woodrowa Wilsona 'savjetovali' su pukovni k House i Bernard Baruch, obojica rotildski
klonovi i voe Okrugl og stola u Sjedinjenim Dravama. Britanskog premijera Lloyda
Georgea 'savjetovali' su Alfred Milner, Rothschil dov zaposlenik i voa Okrugl og stola
te sir Phillip Sassoon, izravni pot omak Mayera Amschela Rothschilda, utemeljitelja
te dinastije. Francuskog vou Georgesa Cl emenceaua 'savjetovao' je njegov mi ni star
unutarnj ih poslova Georges Mandel , ije je pravo i me bilo Jeroboam Rothschild. I gle
uda, Versajska ' mirovna' konferencija takoer je dala slubenu podrku idovskoj
domovini u Palestini. Rothschildi i njihovi suradni ci napisali su Versajski sporazum
kojim su Rothschi l di ma ustupljena prava na izgradnju eljeznica, inae u posj edu
Nijemaca. Rothschildi su takoer pozajmili gotovo 100 milijuna dolara turskoj vladi,
a kada je ona pala nakon to je izgubila bitku
s arapskim pobunj eni ci ma pod vodstvom
I.awrencea od Arabije, Rothschildi su traili pravo
na svojatanje Palestine kao nadoknadu za narasli
dug. Sada su bili savreno pozicionirani za konani
pritisak u cilju stvaranja novog Iz-Ra-Ela. Hitlerov
reim financirali su agenti gmazovski h krianaca
Rothschilda u Sjedinjenim Dravama, ukljuujui
Rockefellere, Har r i mane i Prescotta Busha, djeda
onog bedastog predsj ednika. Ti me je, iz pepela
gospodarskog kraha u samo nekoliko godi na
omogueno nastajanje njemake ratne mainerije.
Tajna drutva koja su izravno stajala iza nacista,
poput drutava Thule i Vril, povezala su se s
tajnim drutvi ma Rimske (Babilonske) crkve te su
koristila sve drevne gmazovske simbole (slika 96).
Ova je mrea dovela Hitlera na vlast, nakon ega
su uslijedili Drugi svjetski rat, koncentracij ski
logori i iluminatsko-rotildsko koritenje tih
strahota za postizanje njihovog davnanjeg cilja:
uporita na Srednj em istoku kao odskone daske
Zi
* ostvarenje njihovih dugoroni h planova, u
daljnjoj budunosti .
Slika 96: Naciste su stvorili gmazovski
krianci, a koristili su i iste simbole.
Ovdje vidimo Malteki kri iluminatskih
Maltekih vitezova, lubanju s prekrienim
kostima, i orla koji predstavlja feniksa,
drevnu pticu Sunca
U knjigama / istina e vas osloboditi i Najvea tajna detaljno sam opisao iluminatske
veze s nacistikim koncentracij skim logorima, te povezanost cionista, Rothschilda,
obitelji Bush i dinastije Wi ndsor s Treim Reichom. U Najveoj tajni t akoer istraujem
dokaze o tome da je Hitler bio pri padni k rotildske krvne loze. Zasi gurno je bio vjet
okultist, iako su njegove sposobnosti bile daleko ispod od onih naj naprednij ih pri padni ka
nacistikog reima kojima je inae vladala elja za postizanj em okul tni h moi . Pisac
i istraiva Alan Bullock kae da je Hitlerova mo da opini publiku usporeivana s
okul t ni m umij eem afrikih vraeva ili azijatskih amana. Drugi su je usporeivali s
vidovnj akom osjetljivou nekog medija i s magnet i zmom hi pnoti zera. U svojoj knjizi
Hitler govori Her mann Rauschni ng, j edan od Hitlerovih poboni ka, pie:
ovjek se ne moe oteti dojmu da je Hitler bio medij. Veinu vremena mediji su
obini, nevani ljudi. Onda odjednom bivaju obdareni, kako se ini, nadnaravnim
moima koje ili izdvajaju od ostatka ovjeanstva. Medij je opsjednut. Jednom kada
kriza proe ponovno se vraa u osrednjost. Nema nikakve sumnje, Hitlera su bile
opsjele sile izvan njega samog - praktiki demonske sile. ovjek zvan Hitler bio je
samo njihovo privremeno sredstvo izraavanja. Mjeavina banalnog i nadnaravnog
proizvodila je tu nepodnoljivu dvojnost koja se osjeala u njegovoj prisutnosti... To
je bilo poput gledanja bizarnog lica iji izraz kao da je odraavao neuravnoteeno
stanje uma, zajedno s uznemirujuim dojmom skrivenih moi.
Hitler je bio j o j edno opsj ednuto orue gmazova iz drugi h dimenzij a i inilo se
da ivi u vj enom strahu od 'nadljudi'. Her mann Rauchni ng je rekao da je Hitler i mao
uasne none more, budi o se prestravljen i vritao o biima koja su bila nevidljiva svima
osim njemu. Svojem j e pomoni ku j ednom rekao:
Kakav e biti drutveni poredak budunosti? Rei u ti, prijatelju. Postojat e stale
vrhovnih gospodara, ispod njih e biti obino stranako lanstvo, hijerarhijski
ustrojeno, zatim veliko mnotvo anonimnih sljedbenika, doivotnih sluga i radnika,
a na samom dnu bit e pobijeene strane rase, moderni robovi. Svima njima vladat
e novo, uzvieno plemstvo o kojem ne mogu govoriti... Meutim, militantni lanovi
nee znati nita o svim tim planovima ... Sada medu nama ivi novi ovjek! On je
ovdje. Nije li ti to dovoljno? Odat u ti tajnu. Vidio sam novog ovjeka: neustraiv je
i okrutan, i tjerao mi je strah u kosti.
Takvo su drutvo planirali gmazovi i njihova hi bri dna vladajua rasa", a
ostvarivanje spomenut og plana vi di mo na djelu svakoga dana. Hitierovo ponaanj e
uvelike j e ukazivalo na demonsku opsj ednutost, ukljuujui njegove udne napadaj e
nalik epilepsiji. Mnogi ljudi bliski Hitleru tvrdih su da se usred noi znao buditi, viui
i grei se. Dozi vao bi u pomo i inilo se da je napola oduzet. Teko je disao i gotovo
ostajao bez daha, a esto bi, pri punoj svijesti, znao uperiti prst u prazan prostor te
bi povi kao: On je ovdje. Tamo! U kut u! " Hitler je takoer bio opsj ednut j unakom
gmazovske ki vne loze Karlom Velikim te je mnogo vremena provodio, kao i drugi elni
nacisti, u Berchtesgadenu u Bavarskoj gdje, prema l egendama, obitava duh Karla Velikog
u gorju Obersalzberg, ekajui da sazrije vrijeme njegova povratka, kada e Nj emakoj
vratiti nj enu slavu i veliinu. Hitler i nacisti bili su orue gmazova i njihovih vodeih
utjelovljenih agenata, kao to su Rothschildi. Oni su im posluili za poticanje svjetskog
sukoba i pruili opravdanje za uspostavu idovske domovi ne u Palestini.
Financiranje nacista
Oni koji sebe nazivaju i dovi ma dosad su proli kroz strane patnje zbog manipulacij a
i planova oni h koji njima vladaju. U nacistikoj Njemakoj prema glavnini akenaskog
naroda postupal o se groteskno, dok su im voe suraivali s nj ihovim faistikim
progoniteljima koje su pak financirali akenaski bankari te britanska i ameri ka elita,
ukljuujui obitelj Bush. Djed predsj ednika Busha mlaeg, Prescott Bush, kao j edna od
poluga Harri manovog carstva (pod kont rol om Rothschi l da), sudjelovao je u financiranju
nacista preko kompanij e pod nazivom Union Banking Corporation (UBC). Praktiki
cjelokupno trgovanje nacista sa Sjedinjenim Dravama bilo je voeno Harri manovi m
(Rothschildovim) interesima, uz posredovanj e ljudi kao to je Prescott Bush. Union
Bank se povezala s bankarski m i metal opreradi vaki m carstvom Hitlerovog financijera
Fritza Thyssena, ije su tvornice izgradile nacistiku vojnu mainerij u.
UBC je zatvoren zbog trgovanja s neprijateljem, no moemo se zapitati zato
profesionalni lovci na naciste" poput Si mona Wiesenthala i drugi h ni kada nisu progonili
obitelj Bush? Takvo je licemjerje nevjerojatno, ili bi takvo bilo da ne znate kako su lovci
na naciste" i obitelj Bush izrazi iste sile. Na vezu nacista i obitelji Bush upozori o je John
Loftus, predsj ednik Muzeja holokausta u Floridi, koji je i staknuo kako je Prescott Bush
stekao dio vlastitog bogatstva na osnovu svoje povezanosti s UBC-om. Loftus, bivi
tuitelj u Odjelu za nacistike ratne zloine u okviru ministarstva pravosua, izjavio
je da su vodei nacistiki industrijalci u tajnosti posjedovali banku ' Harri mana/Busha'
(pod kont rol om Rothschilda), te da su prebacivali novac u UBC preko druge banke
u Nizozemskoj ak i nakon to su Sjedinjene Drave objavile rat Njemakoj. Banka
je zatvorena 1951., rekao je Loftus, a djedu i pradj edu predsj ednika Busha mlaeg,
Herbertu VValkeru, likvidacijom te banke pri pal o je 1,5 milijuna dolara. Skraenica 'IT.
W.' u prezi menu tate Busha potjee od Herberta Walkera. Loftus je ustvrdio da raspolae
hr pom dokumenat a koji povezuju tu banku i Prescotta Busha s novcem nacista. Odatle
potjee bogatstvo obitelji Bush - iz Treeg
Reicha", rekao je Loftus u govoru tijekom
Festivala itanja u Sarasoti 2001. godi ne (slika
97). Loftus je, osi m toga, izjavio da obitelj
Rockefeller ima doticaja s nacistima, o emu
sam pot anko pisao u svojim drugi m knjigama.
Rockefellerova obitelj, koju kontroliraju
Rothschildi, financirala je djelovanje Ernsta
Rudina, najistaknutijeg Hitlerovog rasnog
higijeniara" s nj emakog Instituta Kaiser
Wilhelm za eugeniku, antropologij u i
ljudsko nasljee. Drugi nacistiki lijenici,
ukljuujui Anel a smrt i " Josefa Mengelea,
vrili su nevi eno okrut ne i izvitoperene
eksperi mente na ivim, zarobljenim ljudskim
ispitanicima. Pisac i istraiva Ant on Chai tki n
kae da su dijelovi tijela rtava isporuivani [Josefu] Mengeleu, [ Ot maru] Verschueru i
ostalima iz konti ngenta osoba povezanih s Rockefellerom na Institutu VVilhelm." Obitelji
gmazovskih krianaca, prvenstveno Rothschildi, Rockefelleri i Harri mani stajali su iza
cugenikog pokreta za rasnu istou. Sebe smatraju nadmonom rasom, kr vnom lozom
gmazovskih ' bogova, a sve ostale obi nom stokom. Vie poj edinosti nai ete u knjizi /
istina e vas osloboditi.
Hazarsko-sumerski nacisti
Pomi sao da su elitne ameri ke obitelji financirale Hitlera i njegovu bolesnu rasnu istou
na prvi bi se pogl ed mogla initi sul udom, a kamoli da su to inile ' idovske' obitelji
poput Rothschilda i drugi h. Kada shvatile da i mamo posla s ' kraljevskim' krvni m
lozama gmazovski h krianaca unut ar svake rase i naroda, te da one zajedniki rade na
ostvarenju istog cilja tada sve dobiva vie smisla. Ti me bi se objasnilo zato su korijeni
Alfreda Rosenberga, intelektualnog vode" nacistike stranke, navodno ' idovski' [to
jest akenaski/hazarski/sumerski]. Upravo je Rosenberg Hitleru dao Protokole sionskih
mudraca. Tvrdilo se da Protokoli iznose planove za svjetsku prevlast i da su navodno bili
predstavljeni na Svjetskom idovskom kongresu u Bazelu u vicarskoj 1897. godi ne.
Protokoli su iskoriteni kao opravdanj e za straan progon idova u Njemakoj
(premda ne i akenaskih/sumcrskih voda ukljuenih u nacistiku stranku). Rosenberg,
roen u Estoniji, postao je uredni k Voelkischer Beobachtera, slubenog lista nacistike
stranke, a napi sao je i knjigu Mit dvadesetog stoljea (Ihe Myth of the Twentieth Century)
u kojoj tvrdi daj e arijska rasa stvorila sve vrijednosti i kul turu, dok su idovi uzrokovali
kul t urno propadanj e. Sada moemo prepoznati pravi razlog za opsj ednutost nacista
pl avokosom, pl avookom arijskom ' nadrasom' . To je bila sum-arijska rasa koja se kriala
s gmazovski m 'bogovima', Anunnaki j i ma. Po Rosenbergovoj zapovijedi i spremetane su
idovske knjinice irom Europe, a plijen je isporuen njemu u Frankfurt. On je ravnao
i specij alnom j edi ni com, Einsatzstab Rosenberg, koja je pljakala umj etni ne i pokustvo
idova u okupi ranoj zapadnoj Europi. Zato? Zat o to i mamo ' idovski' narod kao
cjelinu, a i mamo i krvne loze sumersko-gmazovski h hibrida unutar ' idovskog' naroda.
Te dvije skupi ne ni poto nisu iste, to je razlog da su spomenut e obitelji podraval e
naciste te zato ni mal o nisu marile za postupke nacista prema ostal im pri padni ci ma
' idovskog' naroda. Ustvari, htjele su da postupanj e bude zastraujue kako bi se
opravdala uspostava ' domovine' (Rothschildovog feudalnog lena) u Izraelu nakon rata.
Ernst Flanfstaengl, bliski prijatelj ameri kog predsj ednika Franklina Roosevelta, prije
rata je bio blizak i Hitleru. Kae da ga je austrijski pisac Rudolf Kommer upozori o:
Ukoliko se pojavi neka politika stranka s anti semi tski m pr ogr amom koju e voditi
idovski ili poluidovski fanatici morat emo biti na oprezu". Hanfstaengl je zapisao da
je poslije, saznavi koliki utjecaj Alfred Rosenberg ima na Hitlera, poeo shvaati to je
ta opaska ustvari znaila:
Sjetio sam se primjedbe Rudolfa Kommera o antisemitskom programu kojim
upravljaju idovski ili poluidovski fanatici: Rosenberg je izvana posve izvjesno bio
idov [Flazar], premda bi on bio prvi koji bi otro prosvjedovao ukoliko bi netko
doveo u pitanje njegovo podrijetlo. Pa ipak, ujutro bih ga najee viao kako sjedi
u jednoj smrdljivoj kavani na uglu Breinnerstrasse i Augustenstrasse s maarskim
idovom po imenu Holoschi, jednim od svojih najbliih pomonika. ovjek je sebe
nazivao Holandezom u Njemakoj i bio je jo jedan od tih idova antisemita ...
Takoer sam sumnjao u arijsko podrijetlo mnogih drugih ljudi. Strasser i Streicher
izgledali su mi kao idovi, isto kao i ljudi poput Leya, Franka pa ak i Goebbelsa, koji
bi imali problema s dokazivanjem vlastitog rodoslovlja.
Oni su bili 'Arijci' - Swm-Arijci - ali Hanfstaengl i onako ne bi razumi o o emu
se tu zapravo radi. Na stranu Rosenbergovo vlastito podrijetlo, to je radi o s glavnim
pomoni kom" koji je bio idov, kad je Rosenberg bio j edan od glavnih arhitekata ludila
nadmone rase i progona idova? To je tek j edna od bezbroj nih ' anomalija' koje se mogu
objasnili tek kada shvatite da idovske mase i njihovo elitno ' vodstvo' rade na ostvarenju
posve razliitih planova. Akenaz Max Warburg, direktor kemijskog i farmaceutskog
giganta /. G. Farbena i financijer nacista, vodio je koncentracijski logor u Auschwitzu i
bio u samom sreditu Hitlerovog ratnog pogona. Njegov brat Paul Warburg (kontrol i ran
od strane Rothschil da), koji je stajao iza stvaranja bankarskog sustava Federal ni h
rezervi, nadziratelja ameri kog gospodarstva, bio je direktor ameri kog ogranka I. G.
Farbena. U svojoj knjizi Ameriki anti-nacistiki otpor od '33.-'41. (American Anti-Nazi
Resistance '33-'41), Moshe Gottlieb otkriva da je sin Maxa Warburga, Erich, telegrafirao
svom bratiu Fredericku Warburgu, direktoru kompani j e Union Pacific Railroad,
kazavi mu da iskoristi sav svoj utjecaj i zaustavi antinacistiku propagandu i aktivnosti
u Americi, ukljuujui vijesti o okrut nost i ma i neprijateljsku propagandu u st ranom
tisku, masovne prosvjede itd."
Erichu je Frederick telegrafski odgovorio: Nij edna odgovorna skupina ovdje ne
potie [bilo kakav] bojkot nj emake robe, tek razdraeni pojedinci. " Dva dana kasnije,
31. oujka 1933. Ameriki idovski odbor (engl. American Jewish Committtee) pod
Warburgovom kontrol om, i B'nai B'rith, pod snani m utjecajem Sultzbergera iz New York
Timesa, izdali su zajedniko slubeno priopenj e u kojem pie da se nee ohrabrivati
nikakav ameriki bojkot protiv Njemake". Takoer se savjetuje da se ne odravaju
nikakvi daljnji masovni skupovi ili primjenjuju slini oblici agitacije". Novi nar John
L. Spivak u j ednom lanku iz 1934., naslovljenom Faistika zavjera u Wall Streetu",
razotkrio je Warburgovu povezanost s nacistima. Ot kri o je da Warburgovi kontroliraju
Ameriki idovski odbor koji se protivi antinacistikom bojkotu, dok je rotildska banka
Kuhn Loeb and Co., pod vodstvom financijera Ruske revolucije Jacoba Schiffa, osiguravala
nacistike poiljke. Nadalje je razotkrio Warburge i njihovo financiranje profaistikih
politikih aktivnosti preko njihovih part nera i saveznika, od kojih su mnogi bili vodei
ljudi u Ameri kom idovskom odboru i B'nai B'rithu (hebr., Sinovima Zavjeta").
Potpora akenaskog vodstva nacistima bila je presudna za Hitlerovu ratnu maineriju,
to je izravno dovelo do nezamislivih patnji akenaskih masa u Nj emakoj . Upravo su
te patnje akenaski 'voe', od kojih su najistaknutiji Rothschildi, iskoristili u kampanj i
za proglaavanje Izraela svojom postoj bi nom - zemlje s koj om nemaj u nikakve krvne
ni povijesne veze. Po okonanj u rata vodee cionistike fronte nastavile su podupi rati
desniarske skupine ili pak ignorirati njihove post upke kad im je to odgovaralo. O
cionistikoj potpori nacistima kanadski autor Greg Felton napisao j e sljedee:
Izrael danas ne bi bio mogu da Svjetski cionistiki kongres (engl. World Zionist
Congress) i druge cionistike agencije nisu zajedno s Hitlerovim istrebiteljima osmislili
zajedniki cilj: uklanjanje idova iz Europe. U zamjenu za pomo pri protjerivanju
idova ne-cionista, sabotau idovskih pokreta otpora i izdaju povjerenja idova,
cionisti su sebi trasirali siguran put do Palestine. Ova je nagodba bila formalizirana
velikim brojem sporazuma o emigraciji potpisanih 1938. godine. Najpoznatiji sluaj
cionistikog tajnog sporazuma je onaj dr. Rudolfa Kastnera, predsjedatelja Cionistike
organizacije u [hazarskoj] Maarskoj od 1943. do 1945. godine. Kako bi zajamio
siguran prijelaz 600 cionista do Palestine, Kastner je nacistima pomogao otpraviti
800.000 maarskih idova na njihova stratita. Izraelski Vrhovni sud Kastnera je
doslovce rahabilitirao. Naime, priznati te zloine znailo bi osporiti Izraelu moralno
pravo na postojanje.
Ili, kako je prvi izraelski premijer David Be-Gurion napisao 17. prosinca 1938. u
pismu cionistikom elniku:
Spaavanje ivota idova pred Hitlerom ovdje se doivljava kao potencijalna prijetnja
cionizmu, osim ukoliko nisu dovedeni u Palestinu. Kada je cionizam bio primoran
birati izmeu idovskog naroda i idovske drave bez oklijevanja je izabrao potonje.
Zemlj e koje su htjeli zauzeti Rothschildi i njihovi agenti nastanjivali su Arapi ili
Palestinci, ali njihova je sudbi na otpoetka bila zapeaena. U necenzuri ranoj verziji
svojih memoara, objavljenima u New York Timesu 23. listopada 1979., bivi izraelski
premij er Yitzhak Rabin rekao je ovo:
Vani, u etnji, pridruio nam se Ben-Gurion. Allon je ponovio svoje pitanje: 'to da
radimo s palestinskim stanovnitvom'? Ben-Gurion je odmahnuo rukom, kretnjom
koja je govorila: Treba ih istjerati!"
to su i uinili. Arape su micale s vlasti i svih znaajnijih poloaja u njihovoj vlastitoj
zemlji cionistike teroristike skupine kao to su Hagana, Irgun i Stern Gang (znan
t akoer kao Lehi), koje su podmet al e bombe i ubijale Arape, svoje sunarodnj ake idove
i britanske admi ni stratore koji su upravljali Palestinom pod mandat om Lige naroda
i Versajske mi rovne konferencije. ' Palestina' je tada obuhvaala podruj e koje danas
znamo kao Izrael, Jordan, Zapadnu obal u i Pojas Gaze, zemlje koje su neko pri padal e
turskom Ot omans kom carstvu. Cionistiki j e terorizam doveo do nasilne uspostave
idovske drave 1948. godine, kada je najmanje 750.000 Arapa protj erano sa njihove
vlastite zemlje. Meu vodama cionistikih teroristikih skupina bili su Menachem
Begin, Yitzhak Shami r i Ariel Sharon. Ti akenaski (hazarski/sumerski) teroristi i koljai
kasnije e postati izraelski premijeri koji e mrtvi -hl adni osuivati arapski terorizam.
Ime skupini Stern Gang dali su Britanci po nj ihovom prvom zapovj edniku Avrahamu
Sternu, koji je kasnije oformio svoju vlastitu skupinu, Irgun Zvai Leumi be-Yisrael
(Naci onal nu vojnu organizaciju u Izraelu). U j ednom i nternetskom lanku opisuje se
njegova motivacija:
i u/
Stern je smatrao da idovsko stanovnitvo treba usmjeriti svoja nastojanja na
borbu protiv Britanaca, a ne na njihovo podupiranje u Prugom svjetskom ratu, kao
i da su uinkovito sredstvo za postizanje tih ciljeva nasilne metode. On je razlikovao
neprijatelje idovskog naroda" (tj. Britance) i 'mrzitelje idova" (tj. naciste), vjerujui
da one prve treba poraziti, a potonje neutralizirati. U tu svrhu stupio je u kontakt s
nacistikim vlastima nudei Njemakoj saveznitvo, kao protuuslugu za prebacivanje
europskih idova u Palestinu i uspostavu idovske drave u toj zemlji.
Takva je oduvijek bila prava motivacija navedeni h mani pul atora, i s tim su ciljem
tretirali idovski narod u cjelini kao stoku i iskoritavali prema potrebi. Irgun je, pod
vodstvom kasnijeg premijera Menachema Begina, odgovoran za podmetanj e bombi
1946. u hotelu kralja Davida, sjeditu Britanaca, u Jeruzalemu. Tada je pogi nuo 91 ovjek
(Britanci, Arapi i idovi), a mnogi su ranjeni. To je bio samo j edan u nizu teroristikih
strahota i ubojstava koji su zavrili stvaranj em Izraela (slika 98). Kako je, za vladavine
premijera Sharona, napomenut o u j ednom lanku na i nternetu (na World Socialist
Website):
Ne radi se samo o tome da su Ariel Sharon i kompanija gomila licemjera ili ljudi koji
pate od politike amnezije glede prolosti. Jo je vanije to da je Irgun, pod vodstvom
Menachema Begina, druba Stern i njezin nasljednik druba Lehi, osnovali stranku
Herul, preteu stranke Likud, i krajnje desne stranke Moledet, koje ine glavne
koalicijske partnere Sharonove vlade.
Skupina bivih generala, ultra-nacionalista
i vjerskih fanatika koji danas vode Izrael
politiki su nasljednici terorista koji su,
osim toga, imali bliske odnose s laistima.
U tom su pogledu nalikovali nekim
arapskim nacionalistima u Palestini,
Egiptu i Iraku koji su stupili u saveznitvo
s Njemakom ne bi li se rijeili britanskog
imperijalizma. Takve su alijanse dovele
do pravog graanskog rata izmeu raznih
krila cionisitkog pokreta tijekom Drugog
svjetskog rata.
Greg Felton, kanadski pisac i strunj ak
za pitanja Srednjeg istoka, pie:
... Ono to poznajemo kao idovsku
dravu" Izrael ustvari je etnocentrina
garnizon-drava koju su utemeljili ne-
Semiti s deklariranim ciljem da Semite
civile ugnjetavaju i lie ih vlasnitva.
1 doista, od 27. studenog 1947. do 15.
svibnja 1948. godine vie od 300.000
Arapa protjerano je iz svojih domova i
sela. Do kraja godine, prema izraelskim podacima, brojka je dosegla gotovo 800.000
raseljenih osoba. Danas se palestinski prognanici broje u milijunima.
Izraelski aparthejd
Poput svih drutava pod kontrol om gmazovskih krianaca, Izrael je krajnje hijerarhijska
i rasistika drava. Gmazovi su opsj ednuti hijerarhijskim strukturama, u skladu sa
znaaj kama gmazovskog mozga tj. kompj uterskog programa. Kao to kae Stewart
Swerdlow, kastinski sustav u Indiji koji odreuj e ovjekovo mjesto u drutvu za cijeli ivot
na temelju njegove genetike temeljio se na vlastitoj genetskoj hijerarhiji gmazova. Izraz
' kasta dolazi od rijei 'casta, to znai 'rasa' ili 'podrijetlo', a kod gmazovskih se krianaca
sve vrti oko podrijetla. Izraelsko je vodstvo zapanjujue rasistiko u vezi arapskog naroda
(osim oni h s pedi greom neke vanije krvne loze). U j ednoj sam televizijskoj emisiji
sluao kako biva izraelska vojna zapovjednica tijekom izraelsko-libanonskog sukoba
2006. govori da je grozno to izraelska djeca moraj u sjediti u podzemni m sklonitima u
Haifi. Dok je izgovarala te rijei, izraelske su bombe ubijale i sakatile djecu u Li banonu,
ali koga briga za to. Izraelski premijer i terorist Menachem Begin u izraelskom je
parl ament u rekao da su Palestinci zvijeri to hodaj u na dvije noge", a j edan drugi premijer
i terorist, Yitzhak Shamir, u govoru idovskim
naseljenicima rekao je da e Palestinci biti
zgaeni poput skakavaca, ... glave emo im
udarati o stijene i zidove dok se ne raspuknu".
Pri tom oni to stvarno misle. Nemoj mo se
zavaravati: Arape i ostale svjetske narode
doista smatraj u manje vrij ednim biima, ne
odve vanijim od gamadi . U lipnju 2006.
izraelska j e mornari ca granalirala j ednu plau
u Gazi usmrtivi osmero Palestinaca i ranivi
trideset i dvoje civila, ukljuujui tri naestoro
djece. Medu ubij enima je bilo sedam lanova
j edne obitelji (slike 99 i 100). Izraelska je
vlada izrazila svoje duboko aljenje", ali ta
strahota nije bila ni mal o sluajna. Njima su
j edi no mrtvi Palestinci dobri Palestinci. to
uope normal an ovjek moe kazali kada se
izraelska djeca poti u da se potpisuju i da piu
poruke na bombama namij enj enim arapskoj
djeci (slike 101 i 102). Izraelska vojska
zarobljava djecu staru samo dvanaest godi na
zbog 'zloina' kao to je bacanje kamenj a na
tenkove koji razaraju njihove zajednice. Ta
se djeca zatvaraju u vojne zatvore za odrasle
i ' sudi' im se na voj nim sudovi ma, to je
proti vno meunar odnom pravu. No, Izrael
kroji vlastitu pravdu. Izraelske vlasti nemaj u
ni mal o suosjeanja prema rtvama svoje
Slika 99: Fotografija koju je objavila izraelska
vojska prikazuje kako brod izraelske mornarice
granatim al u sjevernom dijelu Pojasa Gaze 9.
lipnja 2006....
Slika 100:... I luda Ghalya narie pokraj trupla
SVOga oea nakon izraelskog napada. Na tom
alu Huda je izgubila sedam lanova svoje
obitelji iz tri narataja. Usprkos tome, Izrael bez
imalo stida osuuje tui terorizam
beutnosti, i zmeu ostalog i zato to su Palestinci, kako ih oni vide, genetski manj e
vrijedni od Izabrane rase".
Ali izraelski aparthej d zadire i mnogo dublje. ak je i ' idovsko' stanovnitvo
podijeljeno na nekoliko razina privilegiranosti, ovisno o genetskom podrijetlu. Bijeli
Akenazi iz Europe i Ameri ke su, po zakonu, na vrhu pi rami de privilegiranosti.
Ispod njih, po izraelskom genetskom kasti nskom sustavu, nalaze se idovi Sefardi
ili Mizrahim ('Istonjaci') koji su stigli iz arapskih zemalja te imaju neke povijesne veze
sa Srednjim istokom. Pripadnici sefardskog naroda potekli su od ' Zidova' koji su 1492.
prognani iz panjolske. Prije nego to su - pod barj akom politikog pokreta zvanog
cionizam, kont rol i rani m od strane Rothschilda - sredi nom 20. stoljea iz Europe stigli
Akenazi u veem broju, Sefardi su s Arapi ma ivjeli u mi ru stotine a ponegdj e i tisue
godina. Rabin Ani on Cohen u svojoj izjavi anticionistikoj skupini Neturei Karta
rekao je da povezanost izmeu musl i mana i idova see u daleku prolost. Najee
je to bio prijateljski i obost rano koristan odnos", izjavio je. Povijesno gledano, esto
se dogaal o da su idovi, u razdoblj ima kada su u Europi bili proganjani, nalazili
utoite u razliitim musl i manski m zemlj ama. Na odnos prema musl i mani ma i
Arapima moe biti iskljuivo prijateljski i pun potovanja." Sefardske idove drali
su u tranzi tni m l ogori ma ograeni m rebrastim eljezom gdje su akenaski slubenici
nastojali s njih skinuti njihovo ' arapstvo' mijenjanjem njihovih arapskih imena koja se
teko izgovaraju" dobri m ' idovskim' i meni ma. Veina ih je bila pri morana raditi deset
do dvanaest sati dnevno usred boletina i ptijavtine. Njihovu veliku stopu smrt nost i
j edan je cionistiki slubenik objasnio kao uobiaj enu i nor mal nu stvar". Jemenski su
se Zidovi, na primjer, suoili s nevi enom di skri mi naci j om dok su ih odvodili, esto
proti vno njihovoj volji, iz Jemena u Izrael i drali ih u pri mi t i vni m prihvatilitima.
Jemenske su bebe oti mal i njihovim maj kama i davali na usvajanje akenaskim obiteljima.
Lijenici, socijalni radni ci i medi ci nske sestre zaj edno su radili na otmici 600 j emensko-
zidovskih beba, objanjavajui njihovim roditeljima da su im djeca umrl a, a pot om bi ih
davali na usvajanje akenaskim parovi ma bez djece. Poet kom devedesetih pokrenut a
je kampanj a velikih razmjera koj om se pokual o ponovno spojiti lanove barem nekih
od tih razorenih obitelji. Profesorica Ella Habi ba Shohat, irako-idovska Izraelka koja
predaje na City University of New York na Manhat t anu, rasvijetlila je ugnjetavanje
sefardskih idova u Izraelu. Njezina knjiga objavljena 1992. godi ne Izraelska kino-
predstava: Istok/Zapad i politika zastupljenosti (Israeli Cinema: East/West and the Politics
of Representation) potresla je izraelski establiment svojini razotkrivanj em rasizma. O
svojem odgoju u Izraelu napisala je sljedee:
Govoriti arapski u koli bio je tabu. Svaki put kada bi nas nastavnici eljeli kaznili,
obraali bi nam se sa ti Marokance" ili ti Iraanine" ili ti Jemene" ... Od idova
sa Srednjeg istoka oekivalo se da odustanu od svojih srednjoistonih obiljeja, tako
da smo odrasli bez izobrazbe 0 svojoj povijesti ili kulturi. Sve je bilo jo traginije
palestinskim Izraelcima koji u udbenicima nisu mogli itati ak ni arapsku
povijest.
Na dnu 'idovske' genetske ljestvice u aparthej du sl obodnog, demokratskog"
Izraela nalaze se crni idovi iz Etiopije prema koj ima se postupa upravo grozno. Ali
ak su i oni po zakonu iznad Palestinaca. Izrael je u svojim temelj ima rasistika drava
u kojoj Akenazi - na temelju genetskog podrijetla - domi ni raj u i diktiraju sefardskoj/
arapskoj veini. U j ednom se izvjetaju ameri ke organizacije za praenj e ljudskih prava
Human Rights Watch kae:
Ne postoji sveobuhvatna zabrana diskriminacije ili jamstvo jednakosti niti u j ednom
od izraelskih temeljnih zakona. tovie, jednakost je izriito izbaena iz nacrta
temeljnog zakona o ljudskoj slobodi i dostojanstvu.
Iskustvo jednog ovjeka...
Ameri ki Akenaz Jack Bernstein, privuen propagandom o idovskoj domovi ni ,
iz Sjedinjenih Drava preselio se u Izrael. Ostao je zgaen oni me to je doivio, a
poj edinosti onoga emu je svjedoio opisao je u j ednom lanku naslovljenom ivot
j ednog ameri kog idova u rasistiko-marksistikom Izraelu" (engl. The Life of an
Ameri can Jew in Racist-Marxist Israel"). Prema njegovim navodi ma, cionistika je
propaganda navela ameriki narod da povjeruje kako su cionizam i j udai zam j edno te
isto, te da su po pri rodi religijski. To je, tvrdi on, oita la. Judaizam je religija; cionizam
je, meut i m, politiki pokret kojeg su u najveoj mjeri zapoeli i stonoeuropski
(akenaski) idovi koji su stoljeima bili glavna snaga to je stajala iza komuni zam i
socijalizma", pie Bernstein. Krajnji cilj cionista, tvrdi on, j edna je svjetska vlada pod
nadzorom cionista i cionistiki orij entiranih meunar odni h bankara. Kae da su poslije
Arapsko-izraelskog rata 1967. godi ne idovi u Americi bili ispunjeni ponos om zbog toga
to j e naa domovi na" postala toliko mona i uspjena. Posredstvom lane propagande
njima se dodat no mani pul i ral o i uvjeravalo ih da su idovi u Ameri ci progonj eni. Tako
je, i zmeu 1967. i 1970. otprilike 50.000 ameri ki h idova nasjelo na tu cionistiku
propagandu i mi gri ral o u Izrael. Jedan od tih naivina bio sam i ja." Bernstein se nije
naao u prevelikom emoci onal nom procj epu zbog pl ani ranog naputanj a Sjedinjenih
Drava budui da je ljudima koji sebe nazivaju i dovi ma doput eno imati dvojno
dravljanstvo, kako izraelsko tako i ameri ko. Ubrzo nakon dolaska u Izrael Bernstein
se zaljubio u Zivu. Ona je bila sefardska idovka iz Iraka koja je, ba poput mene,
nasjela na cionistiku propagandu i migriral a u Izrael." Jack i Ziva su se vjenali, nakon
ega je shvatio da ivi u rasistikoj dravi. Objanjava da su prve tri godi ne braka moral i
ivjeti sa i vi nom tetom zbog nedostatka st ambenog prostora i zbog rasizma".
Kae daj e genetski sustav koji se primjenjivao pri dodjeli stanova bio ovakav:
1) Prvenstvo imaju Akenazi koji su u Izraelu ivjeli mnogo godina.
2) Drugi po redu su Akenazi iz Europe, osobito ukoliko se vjenaju s Akenazom
r oeni m/r oenom u Izraelu.
3) Na treem su mjestu Akenazi iz Sjedinjenih Drava, a ako su u braku s Akenazom
roeni m/roenom u Izraelu, utoliko bolje.
4) Tek nakon svih gore spomenut i h kue dobivaju sefardski idovi koji imaju
povijesne veze s ovom regijom, te mogu birati i zmeu onoga to je preostalo.
5) Na dnu popi sa dolaze musl i mani , Drui i krani.
Jack Bernstin pie da je, unato t omu to je on sam Akenaz iz Sjedinjenih Drava,
njegovo ime bilo pri dnu popisa za dodjelu stana zato to se vjenao sefardskom
idovkom. Tvrdi da su na isti nain bile predvi ene i mogunosti zapoljavanja: Akenazi
su dobivali najbolje poslove; sljedei su bili sefardski Zidovi, dok su najloija radna
mjesta popunjavali musl i mani , Drui i krani, od kojih je velika veina usto ostajala
nezaposlena. Stranka Shas u Izraelu oformljena je zato da akenaskoj eliti omogui
diskriminacijsko ponaanj e prema Sefardima. Izrael j e utemeljen na s r amot nom rasizmu
najstranijeg i najmranijeg oblika. To nije nita drugo doli aparthej d, no usprkos t ome
akenaske organizacije kao to je Antiklevetnika liga (engl. Anti-defamation League
- ADL) i B'nai B'rith razbacuju se uokolo etiketama 'rasist' i 'antisemit', lijepei ih svima
drugima kako bi zaustavile opravdanu istragu o akti vnosti ma ljudi poput Rothschilda
i Henryja Kissingera. Jack Bernstein odbaci o je predodbu da je Izrael sl obodna ili
demokratska drava. To je, tvrdi on, rasistika drava:
Akenaski Zidovi, koji su iz Njemake migrirali u Izrael, iako gaje simpatije prema
komunizmu i podravaju ga, priklanjaju se postupcima faista u nacistikom stilu. U
Njemakoj, za vrijeme Drugog svjetskog rata, ova cionitika elita akenaskih idova
blisko je suraivala s Hitlerovim Gestapom na progonu njemakih idova iz niih
klasa i njihovom slanju u koncentracijske logore. ivei sada u Izraelu, ovi elitni
idovi cionisti, koji su dobro uvjebali nacistiki stil faizma te mu se priklanjaju,
nametnuli su Izraelu brojne aspekte faizma. Kako bi ostavili dojam daj e u Izraelu
demokracija, biraju se lanovi Knesseta [izraelskog parlamenta kojeg su izgradili
Rothschildi], samo to je to jedan udan nain izbora. U tom trenutku takozvana
izraelska demokracija prestaje. Posve je svejedno koja e stranka pobijediti na
izborima - Likud ili Laburistika stranka [sadanja Kadima] - jer idovska cionistika
elita vladat e u diktatorskom stilu, pruajui usluge elitnoj kliki i brutalno guei
svako razilaenje u miljenju.
U vezi nacizma/faizma, dopustite mi, molim vas, da pojasnim. Nijemci su divan
narod - usudio bih se ak rei velik. Ali, u Njemakoj je obino stanovnitvo postalo
rtvom nacista koji su uz pomo lukavtina i brutalnosti osvojili vlast. U N'y
su prosjeni idovi bili rtve cionistike elite koja je ruku pod ruku suraivala s
nacistima. Mnogi od tih istih idova cionista, koji su u Njemakoj suraivali s
nacistima, doli su u Izrael i udruili snage sa idovima cionistima/komunistima iz
Poljske i Rusije. To su dva lica komunizma i faizma u nacistikom stilu koji vladaju
Izraelom. Demokracija je tek iluzija.
to se tie veze izmeu elite akenaskih idova i nacista, obratite pozornost na rije
'Akenazi' - pogledajte jo j ednom - 'AkeNAZI (engl. Nazi = nacist; op. prev.).
Zanimljivo, zar ne?
Akenasko vodstvo iskoristilo je ljude koji nisu idovi po krvi, niti su povijesno
povezani s izraelskim podruj i ma da zauzmu Palestinu. Pri t om su se posluili
kri votvorenom povijeu. Od tada pa do danas vladaju t om zeml j om u obliku faistike
di ktature pod kr i nkom sl obode i demokracije". Sl obodno o t ome pitajte biveg
nukl earnog tehni ara Mordechaij a Vanunua kojega su u Ri mu oteli Mossadovi agenti,
zatim ga provercali natrag u Izrael, 'sudili' mu u tajnosti i osudili na 18 godi na zatvora.
Njegov je zloin bio to to je iznio istinu o Izraelovom programu nukl earnog oruja ije
je postojanje vlada upor no nijekala. Vanunu, sin rabina, puten je na sl obodu 2004., ali
podvrgnut je dugakom popisu ogranienja o t ome to smije rei, s ki me smije razgovarati
i kamo smije ii. Kasnije je uhiivan mnogo puta zbog krenja namet nut i h ogranienj a i
davanja izjava st rani m novi nari ma. A britanska i ameri ka vlada, ti zatitnici slobode",
okreu glavu na drugu stranu.
'idovstvo'oznaava vjeru, ne rasu
Ne postoji neto to bi bila idovska 'rasa, ba kao to ne postoji arijska ' rasa kakvom je
prikazuju pristae prevlasti bijelaca (engl. white supremacist). To supovi j esne izmiljotine.
Diljem svijeta postoj e ljudi koji su sljedbenici idovske vjere, ali to nema veze s rasom.
Postoje bijeli 'idovi', crni 'idovi', panjolski 'idovi', kineski ' idovi' itd., itd. koji
slijede taj sustav vjerovanja i sretno im bilo - sve dok ga ne nameu ni kom drugom. ele
li sebe nazivati ' idovima' na temelju svoje vjere onda, mol i m lijepo, samo nek' izvole,
mene se to ne tie. Ali, idovska 'rasa' ne postoji, a kamol i izabrani narod". Art hur
Koestler istie da ljudi koji sebe irom kugle zemaljske nazivaju ' i dovi ma genetiki
imaju mnogo vie toga zajednikog s ' domai m' stanovni tvom nego meusobno. To je
u svom eseju Pitanje rase u suvremenoj znanosti (The Race Question in Modem Science),
kojeg je objavio UNESCO, i staknuo i profesor Juan Comas, a takoer i Raphael Patai u
Encyclopediji Britannici:
Otkria fizike antropologije pokazuju da, suprotno iroko rasprostranjenom
miljenju, idovska rasa ne postoji. Antropometrika mjerenja idovskih skupina u
mnogim dijelovima svijeta pokazuju da se oni znatno meusobno razlikuju s obzirom
na sve vane fizike karakteristike: grau, tjelesnu teinu, boju koe, cefalini indeks
glave, facijalni indeks, krvne grupe itd.
Harry Shapiro iznio je istu procj enu u svom eseju kojeg je t akoer objavio UNESCO:
idovski narod: bioloka povijest (engl. The Jewish People: A Biological History):
irok raspon varijacija meu idovskom populacijom u njihovim fizikim
karakteristikama te raznolikost genske uestalosti njihovih krvnih grupa ini svaku
objedinjujuu klasifikaciju, samom po sebi, proturjenom. I mada suvremena rasna
teorija priznaje odreeni stupanj polimorfizma ili varijacija unutar rasne skupine, ona
bitno razliitim grupama, mjerenima na temelju vlastitih kriterija rase, ne doputa
da kao takve budu identificirane. Postupiti na takav nain znailo bi bioloke osobine
rasne klasifikacije uiniti nitavnima, a cijelu proceduru proizvoljnom i besmislenom.
Naalost, ovo se pitanje rijetko u cijelosti odvaja od ne-biolokih razmiljanja te se,
unato dokazima, i dalje koristi s ciljem da se idove, na neki nain, izdvoji kao
zaseban rasni entitet.
Takvim se nastojanjima eli odrati spomenut a la i prodavati lanu povijest i
biologiju mnot vu koje sebe smatra 'idovima', ali i ostatku ovjeanstva. Kako moete
tvrditi da ste posebna rasa, izabrani narod" kojeg Bog dri iznad svih ostalih, s posebni m
pravima na posjedovanje j ednog odreenog komada zemlje dani m od 'Boga, kada ne
postoji neto kao to je idovska rasa"? Za trajanja babilonskog progonstva Tzraeliti',
ukljuujui lanove sveenikih obitelji, sklapali su brakove s ne-i dovi ma. Kao to u
djelu Trinaesto pleme kae Koestler, ak i prije Dijaspore (Rasprivanja), Izraeliti su bili
temeljito izmijeana rasa". Takvo se 'mijeanje' odnosi na veinu povijesnih nacija, pie
Koestler, te ovu poant u, da nema tog ustrajnog mi ta o biblijskom Pl emenu koje je sve
vrijeme sauvalo svoju rasnu istou, ne bi trebalo posebno isticati." (Veina pri padni ka
tog naroda navedenu istou nije sauvala, ali zato elita jest). Svoju odl i nu knjigu
Koestler zakljuuje ovi m rijeima:
Da rezimiramo: dananji idovi nemaju zajedniku kulturnu tradiciju; jedva da
imaju neke obiaje i obrasce ponaanja koji su dio socijalne batine a potjeu od
traumatskog iskustva geta, kao i iz religije koju veina ne prakticira ili u nju ne vjeruje,
ali im unato tomu pridaje pseudo-nacionalni status ... dugotrajan utjecaj rasne i
povijesne poruke judaizma, premda utemeljen na iluziji, pozivanjem na plemensku
lojalnost djeluje kao snaan emocionalni okida.
Ovo se nastavlja i dalje j er gmazovski m je kri anci ma poput Rothschi l da pot reban
mit o ' idovskoj' rasi kao i lana 'idovska' povijest kako bi prikrili svoj pravi plan.
Trei svjetski rat
Stvaranje Izraela ni kada nije bilo samo sebi cilj. Odvaj kada je to samo sredstvo za
postizanje odreenog cilja. Odavno postoji plan prema koj em bi islamski svijet zapoeo
svjetski rat koji bi zapalio cijeli svijet i doveo od 'rjeenja': central izirane kontrol e Planeta
i svih naroda. Da bi to mogl i ostvariti meu arapski m su zemlj ama trebali stvoriti neku
toku sukoba, bure baruta, koje bi mogl o eksplodirati i tako oznaiti poet ak j o j ednog
svjetskog rata. To je pravi razlog stvaranja Izraela i injenice da su Sjedinjene Drave
(inae pod kont rol om gmazovskih hibrida) potroile milijarde dolara izgraujui
izraelsku mo i vojsku. Albert Pike (slika 103 na iduoj stranici), Suvereni veliki
zapovjednik kotskog reda Sl obodnog zidarstva i Il umi nat do sri, navodno je 1871.
godi ne napisao pi smo zloglasnom i l umi natskom operativcu Gi useppeu Mazziniju, u
koj em daje glavne obrise tri svjetska rata koji e dovesti do globalne prevlasti.
Smatra se da je napisao kako e u prvom
svjetskom ratu biti svrgnuti ruski carevi
nakon sukoba i zmeu britanskog i nj emakog
carstva; a drugi e dovesti do takvog jaanja
politikog ci oni zma da e omogui ti uspostavu
suverene drave Izrael u Palestini. Premda je
mnogo oni h koji kau da to pi smo ni kada nije
ni postojalo, zanimljivo je, u svjetlu sadanjih
dogaaja, ono to je navodno rekao o treem
svjetskom ratu:
Trei svjetski rat mora se potpiriti
iskoritavanjem razlika izazvanih posred-
nitvom Iluminata" izmeu politikih
cionista i voa islamskog svijeta. Taj se
rat mora voditi na takav nain da se islam
(muslimanski arapski svijet) i politiki
cionizam [drava Izrael) meusobno unite.
U meuvremenu e druge nacije, jo jednom
podijeljene oko tog pitanja, biti prisiljene
boriti se do toke posvemanje fizike,
moralne, duhovne i ekonomske iscrpljenosti
... Pustit emo s lanca nihiliste i ateiste i izazvati silnu drutvenu kataklizmu koja e
u svoj svojoj strahoti nacijama jasno pokazati uinak posvemanjeg ateizma, izvora
divljatva i najkrvavijih nereda.
Potom e graani irom svijeta, nastojei se obraniti od svjetske manjine koju
predstavljaju revolucionari, iskorijeniti te razarae civilizacije, a mnotvo e biti
razoarano kranstvom, iji e deistiki duh od toga trenutka biti bez kompasa ili
pravoga smjera, i bit e eljno nekakvog ideala no, ne znajui gdje da iskae svoje
tovanje, primit e iskonsko svjetlo preko univerzalnog oitovanja iste doktrine
Lucifera, iznesene konano pred oi javnosti [gmazovi]. Sve e to proizai iz ireg
reakcionarnog pokreta nastalog nakon unitenja kranstva i ateizma, koji e
istodobno biti i obuzdani i iskorijenjeni.
Izvor: Zapovjednik William Guy Can, bivi obavjetajne u Kraljevskoj kanadskoj
mornarici; navod iz knjige Sotona: Princ ovog svijeta (engl. Satan: Prince oj litis
World).
Ako autor tog pi sma nije Pike onda j e pravi autor neki prorok. Upravo j e takva
povijesna pozadi na koja je dovela do onoga to se danas dogaa.
Zatakavanje istine
Rothschildi, preko svojih isturenih organizacija kao to su B'nai Brith i Svjetski idovski
kongres te istaknutih obitelji poput kanadski h Bronfmana nastoje odrati la na ivotu
i unitili istraivae koji se previe priblie istini. i ne to preko Antiklevetnike lige
(engl. Anti-Defamation League - ADL) koju je 1913. sl ubeno osnovao B'nai B'rith, ali
kljuni ovjek koji je stajao iza toga bio je Jacob Schiff iz banke Kuhn, Loeb and Co. koji
je financirao Rusku revoluciju. ADL estoko napada svakoga tko razotkriva zavjeru,
igoui ga etiketom antisemita'. Uinili su to i meni , to osobno smat ram kompl i ment om.
ADL je produena ruka izraelske obavjetajne agencije Mossad, moder ne verzije
privatne obavjetajne mree koju su stoljeima ranije ustrojili Rothschildi. Uspjeli su
diskreditirati brojne istraivae i pisce od kojih su neki ak osueni na robiju samo zato
to su iznosili drukiju verziju povijesti.
Rothschildi i njihovi slugani stoje iza donoenj a zakona u sve veem broju zemalja
koji propitkivanje slubene prie o hol okaustu pretvaraju u kazneno djelo. Ujedinjeni
narodi sada pokuavaju prenijeli te zakone na svjetsku razinu. Razlog zbog kojeg se
toliko boje nezavisnog istraivanja o holokaustu je taj to bi se domi no efektom mogl o
razotkriti cj elokupno urovanje Rothschilda s naci sti ma i ti me sruiti temelji slubene
idovske povijesti na kojoj rotildska zavjera u velikoj mjeri poiva. Sada smo doli
do toke u kojoj ak i raspravu uiteljskog sindikata u Kanadi o postupanj u Izraelaca
s Palestincima napada i osuuje B'nai B'rith (pod kont rol om Rothschil da) koji je tu
raspravu pokuao sprijeiti. Oaj tih psiho-faista da istinu zadre pod pokl opcem
postaje gotovo smijean. Rotildska klika mora izmiljati nove neprijatelje ' idova' kako
bi ih drala pod kontrol om, traei usput ' zatitu' od oni h koji ih zatouju. U j ednom
lanku Collier's Magazinea iz 1938. idov Albert Einstein je izjavio:
Antisemitizam nije nita drugo nego neprijateljski stav kojeg u ne-idovu izaziva
idovska grupacija. Plodno tlo idovske grupacije su ugnjetavanje i neprijateljstvo s
kojima se u svijetu oduvijek susreu... temeljni uzrok je njihovo koritenje neprijatelja
koje sami stvaraju kako bi odrali meusobnu solidarnost.
Naalost, laima su nasjeli 'lijevi' i 'liberali' tako da krajnje desni Rothschildi i njihov
ADL koriste one koje nazivani robotski m radi kal i ma (RR) da za njih obavljaju prljave
poslove i unitavaju iskrene istraivae, budui da ovi postavljaju pitanja kakva 'RR-
ovci' nee postavljati j er su preglupi i previe zaslijepljeni da bi ih postavili sami. i m
otkriju pretpostavlj enog 'rasista', rulja sklona linu zgrabit e ue. On ili ona moraj u biti
uniteni, moraj u leati niice na tlu molei za oprost j er grijeili su protiv Boga politike
korektnosti", pr emda nisu napravili nita rasistiko. ini se da razul arena rulja ne
shvaa kako osuivanj em navodnog rasistikog nasilnika" izrazima kakve sami koriste
ustvari sudjeluju u gr upnom tiraniziranju svoje mete. Meut i m, previe su puni vlastite
samoistoe, previe zaglavljeni u svojim anal ni m otvori ma da bi prepoznal i vlastito
licemjerje i proturjeje. Danas na svakom koraku uj emo povi k 'rasizam!', etiketu koja
ce j amano privui mrnj u i osuivanje od strane svih koji ele prokl ami rati vlastitu
moral nu istou i pokazati da nisu rasisti". to se mene tie, ni sam nasilan ovjek,
ali kada bi u njihovim stranjicama bile nabijene rakete teko bih se suzdrao da ih ne
Potpalim ibicom. Njihov dopri nos ljudskoj slobodi i razotkrivanje onih koji stoje iza
pokolja, patnji i rata krajnje su katastrofalni. No, Rothschildi ih zacijelo oboavaju.
Dakle, pratili s mo elitu gmazovskih krianaca kroz njihove razliite rute sve do
dananjih dana i vidjeli kako su stvarali svoje religije masovne kontrole. Sada bi smo se
mogli osvrnuti na mreu tajnih drutava kroz koje nameu svoju volju ljudima koji o
tome poj ma nemaj u.
Ruka u rukavici
Tajnost je sloboda o kojoj sanjaju tirani.
Bi l l Movers
Kako su se gmazovske krvne loze irile i poveavale svoju mo za sobom su povlaile
mreu tajnih drutava izraslu iz kola misterija Sumera, Babilona, Egipta i drugi h
krajeva. Ta mrea ima ulogu da potajice mani pul i ra dogaaj ima i pol ako ostvaruje plan
gmazovski h hi bri da te da postavi krvne loze ili njihove slugane na poloaje politike,
ekonomske i vojne moi .
Mrea j e strukturi rana poput ruskih lutaka babuki tj. pi rami da unut ar pi rami da,
gdje se manje nalaze unut ar veih, a ove pak unut ar j o veih. Tajna drutva su
podijeljena na razine ili 'stupnjeve', a svaki vii stupanj zna neto vie od onog ispod
sebe (slika 104). Do vie razine napreduj ete iskljuivo kada ste za to izabrani, a znanje
je strogo segment i rano i ograni eno. Iz tog razloga veina Sl obodni h zidara zna mal o
ili ni mal o o pravi m ciljevima organizacije kojoj pripadaju. ire lanstvo vjeruje da su
najvii slubeni stupnjevi - poput 33. stupnja kotskog reda Sl obodnog zidarstva -
doista najvii koji se mogu postii. No, to nije t ono. ' Poj edina tajna drutva opskrbljuju
se inicijatima krvni h loza preko vrhova vlastitih pi rami da te ih uvode u iluminatske
stupnjeve (slika 105 na sljedeoj stranici). I oni su t akoer segmenti rani , a pri stup
najviim razi nama mogu je samo krvnoj lozi gmazovskih krianaca. Ondj e se krije
pravo znanje o pravilima igre i njenoj stvarnoj svrsi. Takoer treba rei da u tajnim
drutvi ma ima ljudi postavljenih od strane gmazovskih hibrida, ali oni imaju ograni ena
spoznaje u usporedbi sa spoznaj ama lanova iz duboke sjene. Albert Pike, koji je umr o
1891. godi ne, bio je meu najistaknutijim linostima svjetske masonerij e i upravo je on
napisao ranije s pomenut o pi smo o tri svjetska rata. Pike je opisao st rukt uru segmentacij e
tajnih drutava u svojoj knjizi Moral i dogma (engl. Morah and dogma), napisanoj za
masone viih stupnjeva. Bio je Suvereni veliki zapovj ednik Vrhovnog vijea 33. stupnja
i Veliki biskup univerzalnog Sl obodnog zidarstva, a u Moralu i dogmi pie kako su nii
stupnjevi namj erno obmanj ivani. Ondj e govori o Plavim stupnjevima", donj e tri razine
sl obodnozi darske strukture, te o najvioj razini veine Sl obodni h zidara:
Slika 104: Razine 'stupnjeva' unutar Slobodnog zidarstva znae da znanje moe biti 'segmentirano',
odnosno da ono to znaju oni na viim razinama ne znaju oni na niim. Veina Slobodnih zidara nikada ne
napreduje dalje od donja tri stupnja, tzv. 'Plavih stupnjeva'
Plavi stupnjevi tek su vanjsko dvorite ili trijem hrama. Inicijatu je ondje izloen dio
simbola, ali namjerno ga se obmanjuje pogrenim tumaenjima. Navodi ga se da misli
kako ih razumije, a ne da ih stvarno razumije. Njihovo pravo znaenje rezervirano je
za Adepte, Prineve masonerije.
Orvelovska gl obal na drava mani pul aci j om se uvodi na mal a vrata preko iluminatske
mree tajnih drutava koja osigurava da njeni operativci ili slugani budu i menovani na
mone i utjecajne poloaje. Nisu to samo politiari nego, stoj e kljuno, njihovi 'savjetnici'
i admi ni stratori , pa oni koji kontroliraju bankarstvo, poslovanje, vojsku i medije. Njihove
postupke koordi ni ra iluminatska mrea, a centralistiki di kti rane odl uke skrivene
gmazovske elite irom svijeta provode njihovi agenti u st rukt urama vlasti i trgovine.
Segmentacija znai da veina lanova tajnih drutava zna vrlo mal o ili gotovo nita
o gmazovskom pl anu. Siguran sam da taj plan, kada bi ga znali, ne bi podrali. I oni
Iluminatska piramida
Gmazovi s drugi h dimenzija
Gmazovski krianci
Slika 105: Odabrana nekolicina napreduje kroz piramide 'samostalnih' tajnih drutava do tajnih
iluminatskih stupnjeva, koji su takoer strogo hijerarhijski ustrojeni. Ulazak na gornje razine dostupan
je samo gmazovskim krvnim lozama
imaju djecu i bili bi zgroeni kada bi znali da su njihovo drutvo ili skupi na oformljeni
ili infiltrirani s ciljem stvaranja globalne faistike none more. Veina inicijala tajnih
drutava koristi se tajnou i iskljuivou kako bi kovali zavjere i spletkarili u njihovu
korist, bilo to utjecanje na odl uke lokalnih vijea ili sklapanje nekog dobrog posla. Kada
govori mo o iroj slici, golema veina njih nema poj ma o silama koje zapravo upravljaju
Sl obodni m zidarstvom i drugi m tajnim drutvi ma.
Oni doista nemaj u poj ma o pravom stanju stvari i to u tolikoj mjeri da estoko - i
iskreno, sa svoje toke gledita - nijeu da bilo kakve sline sile postoje. Na taj se nai n
veinu inicijala tajnih drutava dri u neznanj u o onome to se oko njih zbiva. Piramidal na
struktura tajnih drutava i dravne institucije osiguravaju da samo aica ljudi sa samog
vrha zna to se uistinu dogaa. Ostali slue pi rami dama iz svog izdvojenog segmenta, ne
slutei na koji nai n dopri nose vlastitom zatoenitvu kao i onom svojih obitelji. Kada
kaem sa samog vrha" ne mislim na one koji se naizgled nalaze na vrhovi ma vlasti, kao
to su predsjednici, premijeri, izvrni direktori, vlasnici medija i oni s najvie zvjezdica
na uniformi. Takvi pojedinci su poslunici Il umi nata i njihova je zadaa da rade to im se
kae. Sve dok to budu inili uivat e podrku, ali kada ponu vjerovati da uistinu imaju
mo, ili kada njihov odlazak sa scene bude odgovarao skovanom planu, bit e uklonjeni
svim mogui m sredstvima. Medu ta sredstva ubrajaju se skandali o korupciji ili nj ihovom
pri vatnom ivotu koji se zatakavaju sve dok ne sazrije vrijeme za njihov odlazak. Ili se
nastoji potkopati njihova vladavina ili pak poslovanje na nai n da ih odbaci j avnost ili
dioniari. Kada kontrolirate medije i financije moete postii gotovo sve.
Gmazovski vitezovi
Logino, neka tajna drutva vanija su i monija od drugi h j er su neka blia vrhu pi rami de,
ili ' pauku u sreditu mree, tj. gmazovski m ljudima iz sjene. Medu ti m ekskluzivnim
skupinama su Vitezovi templari i Malteki vitezovi, inae orua Rimske crkve, Crkve
Babilona. Slubeni elnik Maltekih vitezova je papa, a i mamo i protestantsku verziju
pod nazivom Vitezovi hospitalci sv. Ivana od Jeruzalema ili Suvereni red sv. Ivana od
Jeruzalema. Njihov slubeni elnik je britanski monar h. Vitezovi templari postali su
poznatiji tijekom 1980-ih, nakon objavljivanja knjige Sveta krv, sveti gral, a zatim i
nadaleko poznati poslije uspjeha knjige Da Vincijev kod, knjige o svetoj krvi" koju
je napisao Dan Brown. Oba se djela temelje na ideji da su izdanci 'Isusove' krvne loze
postali merovinki kraljevi. Neki smatraj u da su Vitezovi templari, zajedno s navodni m
pri drueni m tajnim drutvom nazvani m Sionski priorij i rimokatolika grupacija Opus
Dei upueni u tajnu te da je takvom nastoje i odrati kako bi zatitili slubenu priu o
kranstvu. Neke od tvrdnji u knjizi su tone, ali gomile njih, i glavna nit vodilja o Isusu
ustvari slue za odvraanj e panje. Ta tajna drutva i neka druga doista uvaju tajnu o
krvni m lozama, ali nemaj u nikakve veze s dosl ovni m ' Isusom' jer on nije ni postojao.
Isus'je simbolian prikaz Ni mroda/Tamuza u Babilonu i, u tom smislu, 'Isus' simbolizira
tu krvnu lozu - gmazovske kriance, jo j edan autor koji pie o 'gralu', sir Laurence
Gardner, takoer iznosi priu o Isusovoj krvnoj lozi i naziva je ' zmajskom' l ozom. Sir
Laurence je blisko povezan sa suvremenom verzijom Kraljevskog dvora zmaja, kojeg
su ustanovili i proirili faraoni u Egiptu - a meu njegove pri padni ke ubrajao se i Vlad
Drakul - 'Drakula'. S obzi rom na takve poveznice teko mi je povjerovati da sir Laurence
Gardner ne zna na to se krvna loza 'grala uistinu odnosi . To su tajne koje ustraj no
uvaju Rimska crkva, jezuiti, Vitezovi templari, Malteki vitezovi, Opus Dei, gornji
eseloni Sl obodni h zidara i ostale, ak jo eksluzivnije, grupacije.
Vitezovi templari i Vitezovi hospitalci sv. Ivana od Jeruzalema (kasnije Vitezovi
Rodosa, a sada Malteki vitezovi) osnovani su u 11. i 12. stoljeu, kao i Teutonski
vitezovi ija e mrea kasnije iznjedriti, s Rothschi l di ma, nacistiki rei m u Nj emakoj .
Ova elitna tajna drutva, podreena Rimskoj crkvi, u svojim redovi ma okupljaju vodea
imena svjetske politike, bankarstva, poslovanja, vojske i medija. Vitezovi templari
osnovani su u Erancuskoj; najprije su bili znani kao Kristovi vojnici. Obavljeni su
tajnovitou i proturj ej ima, ali zna se da su taj red posvetili Majci Bojoj" - kraljici
Semi rami di iz Babilona, anunakijskoj boici s bezbroj i mena. Kao i kod svih takvih
organizacija, templari su promicali kranski i mi d kao kri nku, a Majka Boja" postala
je majka Marija, Isusova mati . Templari su usvojili simbol crvenog kria na bijeloj
Slika 106: Simbol crnih i bijelih kvadrata eonima je koriten a kolama misterija, a moe ga se nai i na
poda masonskih hramova, a 'kranskim' crkvama i katedralama te na policijskim uniformama
pozadi ni , vatrenog ili Sunevog kria, koji je pak postao
engleski kri sv. Jurja". Taj je simbol ve bio u optjecaju
stotine godina u Gruziji u Kavkaskom gorju, zemlji Hazara,
a njihov znaaj za gmazovske kriance datira mnogo prije
templara. Ta je zastava koritena tijekom Kriarskih ratova
pod vodstvom templara, a vijorila se i na brodovi ma j ohna
i Sebastiana Cabota kada su 'otkrili' Sjevernu Ameri ku
za raun templara i gmazovskih hibrida. Medu drugi m
templ arski m si mbol i ma bili su zastava s crni m i bijelim
kvadratiima, lubanja s prekri eni m kosti ma i kula straara
(promatrani ca).
Sve te simbole gmazovski krianci koriste stoljeima.
Cr ni i bijeli kvadrati mogu se vidjeti na podu mnogi h crkava
i katedrala te na uni f ormama raznih policijskih snaga,
ukljuujui i one u Uj edinj enom Kraljevstvu i SAD-u (slika
106). Simbol lubanje s prekri eni m kosti ma upotrebljava
se u obredi ma Vitezova templ ara devet stotina godina, a
nadahnuo je naziv i simbol elitnog Drutva lubanje i kostiju
u Sjedinjenim Dravama koje je blisko povezano s obitelji
Bush (slika 107). Kula straara simbol je Drutva kule straare" - Jehovinih svjedoka.
U sami m poeci ma slubene prie o t empl ari ma ima oitih neistina. Tvrdili su da
su utemeljeni s ciljem kako bi titili hodoasni ke u Svetoj zemlji, ali prvih devet godina,
kako se ini, bilo ih je svega devetorica. Medu njihovim najvanijim sponzori ma i
pri staama bili su sv. Bernard, osniva Cistercitskog reda, i francuska obitelj St. Clair.
Oni su postali kotska obitelj Sinclair kada su se neki od njih naselili u kotskoj nakon
nor manske invazije Britanije od strane Vilima Osvajaa 1066. godi ne. St. Clairi/Sinclairi
krvna su loza gmazovskih hi bri da koji su se smjestili u Roslinskom zamku i kapeli blizu
Edi nburgha u kotskoj, a kasnije se kriali s Rothschi l di ma. Godi ne 1099. kranski
kriari upali su u Jeruzalem i poubijali tamonj e saracenske musl i mane: Turke i Judejce.
Ovi me j e Sveti grad" ponovno otvoren kranskim hodoasni ci ma te su oni poeli
pristizati u velikom broju kroz luke Jari"u, Tir i Akru. Tir je bio j edno od glavnih sredita
sumerskog naroda znanog pod nazivom Feniani, na ijim su brodovi ma takoer
Slika 107: Lubanja i kosti
- drevni simbol gmazovskih
krianaca. Ovo je, konkretno,
simbol Drutva lubanje i kostiju
u Sjedinjenim Dravama
u ijim su redovima mnogi
pripadnici 'elite' unutar
politikog estabUimenta,
ukljuujui Busha starijeg na
strani Republikanaca i johna
Kerryja na strani Demokrata
Slika 108:1 humska crkva u Londonu.
Izgradili su je Vitezovi templari i posvetili
1185. godine
Slika 109: Letei gmaz
u stjecitu dva velika
uporita gmazovskih
krianaca: financijskog
podruja (irada
Londona ili 'Cityja',
i Hramsko podruje,
sjedite pravnike struke
Slika 110: Dva krilata gmaza
i crveni kri Vitezova templara
ukraavaju grb londonskog
Cityja (tzv. 'Kvadratne
milje') koji kontrolira velik
dio svjetskih financija te je
preplavljen tajnim drutvima
vijorile zastave s crveni m kri em na bijeloj podl ozi dok su plovili nadal eko i nairoko.
Meu njihovim odredi ti ma, oko 3000. g. pr. Kr., bila je i Britanija. Prvotna devetorica
Vitezova templ ara stigla je u Jeruzalem 1118. godi ne kako bi 'uvali' hodoasni ke, a
smjeteni su u zgrade u susjedstvu Hramske gore, navodne lokacije Sal omonovog
hrama. Neki istraivai smatraju da su templari, vrei iskopavanja ispod Hramske gore,
pronali neto veoma vrijedno, moda rukopise. Ali, ma to to bilo, dogaaji su se naglo
ubrzali poslije 1126. godine.
Tada je Veliki majstor, francuski plemi Hugues de Payens, otiao iz Jeruzalema u
Francusku novaiti svjee snage i proiriti Red. Uzgred, rije ' pl emi' (engl. nobleman)
znai arijevac" (Aryan man) ili Sumerani n" (Sw-aryan man). Templari su sl ubeno
utemeljeni 31. sijenja 1128. na saboru u Troyesu - gradu kojeg su sikambrijski Franci
nazvali po Troji, negdanj em domu Merovinga i krvni h loza rimskih kraljevskih
obitelji.
U godi ni dana dol o je do nevjerojatnog irenja templ ara. Imali su papinski statut,
bogatstvo, zemlju i tri stotine novaka iz pl emi ki h obitelji koji su pril ikom stupanja
u Red svu svoju i movi nu morali predati templ ari ma. Tako su ovi stekli posj ede u
Francuskoj, Engleskoj, panjolskoj i Portugalu, a u roku od deset godi na imali su ih i u
Italiji, Austriji, Nj emakoj , Maarskoj i Konstanti nopol u. Diljem Engleske bilo je obilje
templarskih preceptorata i sela, zaselaka i formi. Kada god vidite rije ' Temple' u nazivu
nekog britanskog mjesta (na primjer, Templ ecombe), to oznaava j ednu od nekadanj ih
templarskih lokacija. Naci onal ni im se stoer nalazio u Londonu na zemljitu koje se
danas naziva Hi gh Hol born, a 1161. preselili su se neto dalje, do novog l ondonskog
Hrama (engl. Temple) koji je i danas ondje u podruj u zvanom "The Temple i ' Temple
Bar'. Ovdje se mogu nai dijelovi prvotne crkve, klasinog okrugl og zdanja templ ara
opisanog u knjizi Da Vincijev kod (slika 108). Nedal eko crkve u Templeu koji je i danas
uporite Vitezova templ ara britanski premij er Tony Blair i njegova supruga Cheri e
osposobljavali su se za odvjetniko zvanje. Prelazei iz podruj a Templea, sredita
pravnog sustava, u podruj e Londona znano kao l ondonski City, ili samo 'City', svjetski
vano financijsko sredite, moete vidjeti kip leteeg gmaza (slika 109). Na grbu 'Cityja'
Unat o svom bogatstvu templari su bili izuzeti od plaanja poreza. Imali su svoje
vlastite sudove i kontrolirali su monarhe, utjecajne ljude, poduzea i drave (ba kao i
danas). Njihova metoda, kao i ona kasnijih Rothschilda, bila je mani pul i ranj e i dovoenj e
njihovih meta u poloaj ovisnosti, obi no put em ucjene ili duga. Na taj nain templari
su mogli diktirati dogaaj ima. Engleski kralj Edward I od templ ara je posudi o povee
iznose novca, a kralj John i Henri k VIII bili su im duni do grla.
Da bi mogao plaati vojne pohode Henri k j e kod templ ara mor ao zaloiti ak i
krunske dragulje. Ovo j e jo j edna od drevni h tehnika gmazovskih krianaca koj om
se i danas neumor no slue. Oni manipuliraj u ratovima, svim sukoblj enim st ranama
posuuj u novac kako bi te ratove uope mogl e voditi i zgru gol eme profite od strahota
koje su potaj no isplanirali. Istim tim zemlj ama takoer pozajmljuju novac da ponovno
izgrade svoja uzdrmana drutva, to ih ini j o zaduenij ima i podl oni j i ma njihovoj
kontroli. Pomou ratova uklanjaju dravnike, preuzimaj u razna podruj a i prekrajaju
granice u skladu sa svojim pl anovi ma. U doba kralja Johna engleski krunski dragulji
uvani su u templ arskom l ondonskom Hr amu (Templeu), a za vladavine Johna, Henri ka
II i Edwarda III bila je to j edna od etiri kraljevske riznice. Templari su ubirali poreze za
papu i za Krunu, uz oporezivanje znano kao plaanje desetine".
U Francuskoj templarsko sredite u Parizu bilo je glavna kraljevska riznica, a
francuska im je monarhij a dugovala mnogo novaca. Kako se ini, francuskom je kralju
Filipu IV ili Filipu Lijepom prekipjelo te je poduzeo korake da uniti templ are u istki
provedenoj u petak 13. listopada 1307. Odonda se petak trinaesti smatra nesret ni m
danom. Neki templari su uhi eni , ukljuujui i njihovog Velikog maj stora Jacquesa de
Molaya. Inkvizicija ih je podvrgnuta nezamisl ivom muenj u, optuivi ih da sudjeluju
u obredi ma lubanje i kostiju. No postoje j asni dokazi da su mnogi templ ari znali za
skovani plan te su uspjeli pobjei. Dokument i u kojima su pot anko opisana njihova
pravila i obredi uklonjeni su ili uniteni prije racija pa, kada su trezori otvoreni u stoeru
templ ara u Parizu, bogatstvo za kojim je Filip toliko udi o bilo je nestalo. Templarska
je flota napustila Francusku, isplovivi iz njihove glavne luke u La Rochelleu, pokupivi
svoje bogatstvo sa sobom. Zaputili su se pr ema kotskoj, Portugal u i, najvjerojatnije, ka
Ameri kama. U Portugalu su se skrivali iza organizacije poznate kao Kristovi vitezovi, a
j edan od njihovih Velikih majstora bio je istraiva kraljevi Henri k Morepl ovac (1394.-
1460.). Izrazom ' morepl ovac' ili 'nautonnier' (navigator) Vitezovi templ ari oznaavaju
Velikog majstora. Znaaj no j e to to j e kraljevi Henri k i mao pomorskoga kapetana
pl emi kog roda po i menu Bartol omeo Perestrello, kojeg j e postavio za guvernera Porto
Santa, otoka trideset milja sjeveroistono od Madei re. Perestrellova ki postala je ena
Kristofera Kol umba te je ovaj, preko tih i drugi h veza, i mao pri stup kartama svijeta o
koj ima j avnost nije znala nita. Iz Francuske su templari takoer bjeali u kotsku, uz
pomo od strane obitelji Sinclair iz Roslinskog zamka, a kasnije e se ponovno pojaviti,
j edni m svojim dijelom, kao kotski obred Sl obodnog zidarstva. Neki istraivai kau da
je s Vitezovima templ ari ma neko bilo blisko povezano jo j edno tajno drutvo, Sionski
priorij, ali da se kasnije odcijepilo i krenul o vlastitim put em. Trajno pri sutna t ema su
podjele i sukobi i zmeu tajnih drutava, to je ponekad i tono, iako se esto radi o
razraenoj prii koj om se prikrivaju sastavne niti ire mree. Kau da je Sionski priorij
utemelj en u 12. stoljeu kako bi sluio interesima merovi nke krvne loze ili La Serpent
Rouge (zmijske krvi), te je uvelike povezan s misterij ima koji obavijaju mjesto Rennes le
Chateau u j unoj Francuskoj . Spomenut o mjesto je nadahnul o pisanje knjige Sveta krv,
sveti gral Drugi pak tvrde da je Sionski priorij obi na prijevara, ali nasluuj em da meu
mnot vom el emenata za odvraanje panje postoji i zr no istine.
I dok je zadnjih godina mnogo toga napi sano o Vitezovima t empl ari ma i
organizaciji Opus Dei, utjecaj Maltekih vitezova i Isusovog drutva ili j ezuita prilino
se podcjenjuje. Malteki vitezovi j edna su od naj monij ih i najelitnijih skupi na unut ar
iluminatske mree, vrlo blizu samog paukovog sjedita.
Jezuitska hijerarhija jo j e ua. Malteki vitezovi nadzi ru Meunar odni monet ar ni
fond (MMF), kao i veliki di o svjetskih financija, te imaju status trajnog promatraa
u Ujedinjenim narodi ma. Nije loe, za j edno tajno drutvo. Zapoeli su djelovati kao
Vitezovi hospitalci sv. Ivana od Jeruzalema - skupina religijskih trgovaca koji su u l i .
stoljeu podigli bol ni cu u Jeruzalemu. Papa Paskal II 1113. godi ne pri znao je hospitalce
kao religijski red, a njihovi vodei inicijati moral i su biti pl emeni tog roda", odnos no
plemenite krvne loze. Kasnije su svojoj strukturi pri dodal i i vojno krilo te su se s
templ arima borili u Kriarskim ratovima. Hospitalci su bili izuzeti od svih zakona i
dosega izvanjskih vlasti osim papinske, te, poput templ ara, nisu plaali poreze. Kada su
ih iz Jeruzalema istjerale islamske snage tijekom sljedeih stotina godi na selili su se s
j ednog mjesta na drugo. Najistaknutija su bila otok Roos gdje su bili znani kao Vitezovi
Rodosa, te Malta, ije su i me j o j ednom prisvojili kao svoje vlastito. Ova dva mjesta bila
su vane lokacije za j o j edan davnanji sumerski narod pod nazi vom Danaanci koji
su bili povezani s biblijskim pl emenom Danajaca". Naziv ' Danaan' potjee od njihove
zmijske boice Mjeseca Dane ili Dijane. Doli su s Atiantide i naselili se u Maloj Aziji
(dananjoj Turskoj) i Grkoj , a stigli su i do Britanskog otoja gdje su bili znani kao
Tuatha de Danaan" ili Ljudi s mora". U j ednom su razdoblju vee sjedite imali na otoku
Rodosu, ije i me dolazi od sirijske rijei za zmiju. Grki povjesniar Di odor zapisao
je da su inicijati danaanski h kola misterija imali sposobnost iscjeljivanja, mijenjanja
vremena i mijenjanja vlastitog oblija" u bilo koju formu. Takoer su se doselili na
Mal tu, j o j edno znaaj no sredite
kola misterija, a njen izvorni naziv
bio je ' Lato' po Majci Lato", zmijskoj
boici. Nije sluajno da su se Malteki
vitezovi smjestili na iste te lokacije.
Kada je 1798. godi ne Napol eon osvojio
Maltu tadanji Suvereni vojni red
Malte (engl. kratica SMOM) opet j e
ostao bez svoga doma, sve dok se 1834.
nisu preselili u Rim, gdje obitavaju i
danas. Malteki vitezovi djeluju pod
bezuvj etnom vlau Velikog maj stora
koji se bira doivotno. Simbol tog
Reda je kri s osam iljaka, poznatiji
kao Malteki kri (slika 111) koji je
uj edno i simbol boice majke.
Slika 111: Malteki kri, simbol Maltekih vitezova
Loyolina batina
Druba Isusova ili jezuiti sa svojim l ogom tovatelja
Sunca (slika 112) djeluju unut ar najviih eelona
gmazovsko-hi bri dni h Il umi nata odnosno, tonije
reeno, tako djeluju njihovi vode. Upravo je j ezuitsko
vodstvo ono koje nadzi re Malteke vitezove,
Vitezove templ are ili pak Kol umbove vitezove
u SAD-u, te blisko surauj e s j o j edni m taj nim
r edom Rimske crkve, Opus om Dei, kojeg su stvorili
jezuiti. Navodno suparni tvo i zmeu ta dva reda
puko j e sredstvo odvraanj a pozornosti . Druba
Isusova bila je tvorevina lgnacija Loyole, roenog u
zamku Loyolinih u baskijskoj pokrajini Guipiizcoa
u panjolskoj na Badnju veer 1491. godi ne.
On i skupi na suradni ka 1537. godi ne osnovali su Jezuitski red, a 1540. dobili su
i Papi no odobrenj e. Utjecaj Reda odonda se irio, da bi dosegao svoj sadanji status
j ednog od najmonijih tajnih drutava na Zemlji. Loyola je postao prvi jezuitski Vrhovni
poglavar, znan i kao otac poglavar". Svoje je agente slao na sve strane da osnivaju kole,
kolede i sjemenita. Zanimlj ivo je da se teoloki koledi nazivaju ' sj emenitima (engl.
seminary) a njihovi studenti 'sjemenitarcima'. Izrazpotj ee odl ati nske rijei ' semi nari um'
ih leaj za sjeme (takoer i lijeha, sloj tla za sjetvu itd.; op. prev.). Semi rami da je bila
poznata pod slinim nazivima kao majka ili lijeha bogova. Rije ' sjemenite' takoer
oznaava idovska i musl i manska sredita vieg 'obrazovanja, a rabe ga i mor moni .
Jezuiti sada imaju neki h 25.000 lanova u 112 zemalja, a njihova globalna struktura
sastoji se od tzv. 'asistencija' koje su pak sastavljene od provincija. Uobiajen je to sustav
odozgo nadolje, u stilu ruskih lutaka babuki, koji voama omoguuj e da svoje prave
namj ere sakriju od nie rangi rani h lanova. Vrhovni poglavar ima pot punu vlast te se
i u ovom sluaju odabi re doi votno ili dok sam ne odl ui odstupiti. Jezuitske statute
napisao j e Loyola: njima j e stvorena di ktatura koja j e zahtijevala pot punu posl unost
papi i ' nadreeni ma unut ar Reda. On j e rekao da jezuiti moraj u biti disciplinirani
poput trupala". Loyola je 1548. napisao knjigu pod nazi vom Duhovne vjebe koja i danas
predstavlja sr jezuitskog 'obrazovanja'. U njoj se j ezui ti ma nalae da se trebaju suzdrati
od vlastitih prosudbi , a trinaesto pravilo kae da je vrlina vjerovati samo u ono to im
kazuje Katolika crkva - ak i kada to nije istina. Navodi se i primj er o vienju neega
to je bijelo te i stovremenog vjerovanja da je crno ako tako kae katolika hijerarhija. To
je upravo ono to stalno zahtijevaju gmazovski krianci - slijepu posl unost.
U jezuitskoj Ekstremnoj zakletvi novaenja ili obredu Krvne zakletve, zabiljeenoj
u Glasilu 62. kongresa, 3. Amerikog zasjedanja, pravi ciljevi Dr ube Isusove kristalno
su jasni. Bivi jezuitski sveenici, ukljuujui pokoj nog oca Alberta Riveru, potvrdili
su postojanje krvne zakletve, to se ukl apa u smj ernice obreda i zakletve gmazovskih
krianaca. Malachi Marti n, j o j edan bivi jezuitski sveenik, radi o j e unut ar najuih
krugova Vatikana vie od dvadeset godi na i govorio je sedamnaest jezika. U svojoj
posljednjoj knjizi, prije svoje smrti 1999. godine, napisao je da u Vatikanu postoji
okul tna zavjera" i da se unut ar Tajne crkve posveene Luciferu vre sotonistiki rituali.
Upravo su to prave namj ere jezuitske grupacije koja kontrol i ra Vatikan i papu. Osi m
toga, od nekih sam sudi oni ka saznao da se pot puno isto dogaa unut ar tajnih razina
Mormonske crkve i ostalih poteldih od gmazovskih hibrida. Obred krvne zakletve
provodi se na j ednoj strani oltara dok inicijal, ili kandi dat, stoji i zmeu dva redovnika.
Jedan dri stijeg papinskih boja - bijele i ute, a drugi dri crni stijeg s pri kazom noa i
crvenog kria iznad lubanje i prekri eni h kostiju. Na nj emu je napi sana i kratica INRI,
koja navodno znai 1USTIM, NECAR, REGES, IMPIOUS: Opravdano j e iskorijeniti ili
zatrti bezbone ili heretike kraljeve, vlasti i vladare." Inicijat klei, a poglavar mu daje
crni kri kojeg treba drati na srcu i bode kojeg dri uperenog u svoje srce. Tijekom
obreda Poglavar potvruj e da je inicijat obuen za infiltriranje i pijuniranje u korist
Reda:
Sine moj, donedavno si poduavan da postupa kao himbenik: medu rimokatolicima
da bude rimokatolik, te da bude pijun ak i medu svojom vlastitom braom; da
nikome ne vjeruje i da se u nikoga ne uzda ... te da, zadobivi njihovo povjerenje,
nastoji propovijedati s njihovih propovjedaonica i da iz petnih ila kudi nau svetu
religiju i papu; te da se spusti tako nisko da postane idov meu idovima, kako bi
mogao prikupiti sve informacije u korist svog Reda ...
... Obuavan si da kradom posije sjeme zavisti i mrnje izmeu zajednica, pokrajina,
drava u kojima je vladao mir te da ih natjera na krvava djela, uvlaei ih u ratove
jedne protiv drugih i da potie revolucije i graanske ratove u zemljama koje su bile
nezavisne i napredne. . .
... da stane na stranu boraca i da tajno uruje, zajedno sa svojim bratom jezuitom,
koji bi mogao djelovati na drugoj strani. Poduavan si da obavlja svoju dunost kao
pijun, da prikuplja sve statistike podatke, injenice i informacije, koliko god je
u tvojoj moi, iz svih izvora; da stekne povjerenje i ubaci se u obiteljske krugove
protestanata i heretika svih vrsta i obiljeja, kao i trgovaca, bankara, odvjetnika, da
isto uini na kolama i sveuilitima, u parlamentima i zakonodavnim tijelima, u
sudbenoj vlasti i dravnim vijeima, te da svim ljudima bude sve.
Inicijat se zatim obvezuje da e voditi rat protiv 'neprijatelja' Reda i pape:
Nadalje, obeavam i izjavljujem da u se, kada se ukae prilika, nemilosrdno boriti
i ratovati protiv svih heretika, protestanata i liberala, kao to mi je naloeno, da ih
iskorijenimo i istrijebimo s lica zemlje; te da neu tedjeti nikoga, bez obzira na dob,
spol ili stanje; te da u vjeati, ubijati, kuhati, derati kou, daviti i ive pokapati te
zloglasne heretike, parati trbuhe i utrobe njihovih ena i udarati glavama njihove
djece o zid dok se ne smrskaju kako bili zauvijek zatro njihovu odvratnu rasu.
A kada to ne bude mogue uiniti otvoreno, potajno u se posluiti otrovanom
alicom, uzetom za davljenje, otricom kratkog bodea ili olovnim metkom, bez
obzira na ast, rang, visok poloaj ili ovlatenja osobe ili osoba, ma kakav bio njihov
status u ivotu, bilo javnom ili privatnom, to mi u svako doba moe narediti svaki
papin agent ili poglavar Bratstva svete vjere, Drube Isusove.
Sadanji elnik Reda ili Vrhovni poglavar, Ni zozemac j e po i menu Peter-Hans
Kolvenbach, medu istraivaima jezuita poznat i kao Crni papa". On je daleko monij i
od pravog pape, a u Americi blisko surauj e s njujorkim nadbi skupom Edwardom
Cardi nal om Eganom. Duboka upletenost jezuitskog reda u dogaaj e koji su promijenili
svijet, kao to su dva svjetska rata, rijetko se kada spominj e. Krivica se esto svaljuje samo
na ' idovsku' kliku, koja zasi gurno postoji kao sumerska klika u jezgri oko Rothschilda,
a naziva se razliitim i meni ma: cionizam, neokonzervati zam itd. To je doista vano
sredstvo Il umi nata, ali predstavlja samo dio mree i ne bi smo smjeli dopusti ti da se
ti me prikrije sutinska uloga jezuitske hijerarhije i Babilonske crkve, sada znane kao
Rimokatolika crkva. Sve su to, ustvari, razliita lica j edne te iste organizacije.
Jezuitski otisak
Istu j ezuitsku st rukt uru koristio j e Adam Weishaupt (obrazovan kod j ezuita) kada
su 1. svibnja 1776. sl ubeno osnovani Bavarski Il uminati, a koristile su je i mnoge
druge tajne grupacije. Bavarski Il umi nati j edna su ni t u veoj mrei koja se t akoer
naziva Il umi nati ma, a javlja se u razni m oblicima jo na Atlantidi i MULI. Weishaupt
je predavao rimokatol iko kanonsko pravo na Jezuitskom sveuilitu u Ingolstadtu u
Bavarskoj, obljubljenoj od strane nacista, inae r odnom mjestu mnogi h predstavnika
gmazovski h kri anaca ukljuujui Henryj a Kissingera i sadanjeg papu. Nj emaka je i
danas, zaj edno sa zemlj ama kao to su Britanija, Francuska, Italija i Sjedinjene Drave,
j edno od glavnih sredita krvni h loza gmazova i Il umi nata. Motive jezuitske zakletve
prihvatio j e Weishaupt kada su on i njegovi urotni ci krenul i izazivati nerede po Europi
i drugdj e kako bi uspostavili politiku kontrol u Il umi nata. To se postizalo ubacivanj em
agenata u sve pore drutva, a ovi su pot om osmiljavali sukobe koj ima se dolazilo do
traene promj ene. Jedna od njihovih tajnih operacija bila je Francuska revolucija, pod
kr i nkom donoenj a sl obode narodu, a iza svih tih aktivnosti stajalo je j ezuitsko vodstvo
i njihovi suradni ci Rothschildi. Pravi voa Bavarskih Il umi nata bio je Mayer Amschel
Rothschild, a Rothschildi i jezuiti odavno su povezani. Adam Weishaupt potjee iz
obitelji ort odoksni h akenaskih idova koji su se preobratili na ri mokatol i anstvo, ali,
u biti, obje su te religije dva krila iste organizacije. Rotschild, Wei shaupt i j ezuitsko
vodstvo posvetili su se izazivanju raskola i poslj edinog vladanja masama pomou
sukoba i ratova, uz manipul iranj e politikom, financijama i religijom, navodei ljude
da se meus obno bore dok su oni kontrolirali i naoruavali sve sukobljene strane.
Weishaupt, znan unut ar Il umi nata i kao brat Spartak", infiltrirao se meu Sl obodne
zidare, a posebno u Sl obodno zidarstvo Velikog orijenta. U j ednoj je prilici rekao:
Velika snaga naeg Reda lei u njegovoj skrovitosti; neka se nikada ne pojavi ni
na kojem mjestu pod svojim vlastitim nazivom, ve neka uvijek bude prikriveno
drugim imenom i drugom proklamiranom svrhom. Najpodobnija su tri nia stupnja
Slobodnog zidarstva; javnost je na njih nauena, od njih oekuje vrlo malo i stoga na
njih ne obraa panju.
Godi ne 1785. teklia Bavarskih Il umi nata pogodi o je grom te ga je izbacio iz sedla
i ubio. Bio je nosi o dokument e s podr obni m pl anovi ma za kontroliranj e Sl obodnog
zidarstva i vladajue strukture, to e prouavatelj ima dananj eg svijeta biti vrlo
poznato:
1) Pl ani ral i su posluiti se financij skim i seksual ni m podmi i vanj em kako
bi kont rol i ral i osobe na vi soki m pol oaj i ma te i h ucj enama natj eral i da
izvravaju zapovij edi. Ukol i ko to ne bi dj elovalo cilj anim os obama i nj i hovi m
obitelj ima prijetilo se poduzi manj em nasi l ni h i nova a, zat reba li, bivali su
i l i kvi di rani .
2) Obr azovne ustanove, osobi t o sveuilita, posl ui l a bi za i ndokt ri naci j u
st udenat a iz utjecajnih obitelji kako bi ih se uvj erilo u pot r ebu osnivanj a
j edne svjetske vlade i onoga to j e danas post al o poznat o kao globalizacija'.
Jedna od met oda bilo j e davanj e sti pendi j a oni ma koje su ' zapazili' Il umi nat i
kao svoje potenci j al ne agente.
3) Oni koje Il umi nat i kont rol i raj u pomou mi t a, ucj ena ili i ndokt ri naci j e
trebaj u se postaviti na razna mjesta unut ar vlasti, voj ne hij erarhij e, religije,
bankarst va, trgovi ne i akademske zaj ednice kako bi sluili i l umi nat skoj
zavjeri, odnos no namet anj u cent ral i zi rane svjetske di kt at ure.
4) Oni e posj edovati ili kont rol i rat i sve oblike mas ovni h komuni kaci j a kako
bi se osi gural o da se vij estima i i nf ormaci j ama svijet pri kazuj e onako kako
Il umi nat i ele da ga ljudi vi de.
John Robinson, masonski profesor pri rodne filozofij e na Edi nburkom sveuilitu u
kotskoj, 1798. napisao je knjigu pod nasl ovom Dokazi o zavjeri (Proofs of a Conspiracy)
u kojoj razotkriva Bavarske Humiliate. Profesor je napisao da su mu Il umi nati nudili da
im pristupi, ali je on to odbio. Rekao je: Osnovano je udruenj e s iskljuivom svrhom
zatiranja svih vjerskih ustanova i svrgavanja svih postoj eih vlasti ... voe bi vladale
svijetom nes put anom moi , dok bi svi ostali bili uposl eni kao orue za ostvarivanje
ambicija njihovih nepoznati h nadreeni h. " Primj erak j e posl an ameri kom predsj edni ku
Georgeu Washi ngtonu koji j e pri znao da Il umi nati operiraju unut ar Sjedinjenih Drava
te da imaju avolske postavke". Po moj em os obnom miljenju, i mao je dobre osnove
za takve zakljuke budui je bio - j edan od njih. Weishaupt je izjavio da njegove
sljedbenike, ili 'uenike', ne treba zabrinjavati koritenje nasilja i krenje zakona pri
postizanju njihovih ciljeva (vidi 11. ruj na). Grijeh je s amo ono to moe nauditi, a ako
je dobit vea od tete, tada grijeh postaje vrlina" (vidi 11. ruj na). Bio je sasvim uvjeren u
pobj edu' svoje gomile umobol ni ka:
Uenici su uvjereni da e Red vladati svijetom. Svaki lan stoga postaje svojevrsni
vladar. Svi mi sebe smatramo dostojnima da vladamo. Takva je pomisao zbog toga
primamljiva i dobrim i loim ljudima. Radi toga e se Red proiriti.
Kao to i jest. Weishaupt je radi o u skladu s tzv. Zakonom petica" j er je smat rao da
se sve zbiva u ciklusima od pet elemenata. l anovi ueg vijea Bavarskih Il umi nata bili
su razmjeteni u skladu s pet vrhova pent agrama, najoitijeg simbola sotoni zma. inila
su ga petorica mukaraca: Mayer Amschel Rothschild, Adam Weishaupt, njegov prijatelj
Franz Kolmer, Al phonse Donat i en de Sade (de Sadist) i sir Francis Dashwood, mi ni star
u britanskoj Vladi i prijatelj Benj amina Franklina, osnivaa sotonskog Kluba pakl enog
ognja (engl. Hellfire Club) na Dashwoodovom posj edu nedal eko West Wycombea
u Bucki nghamshi reu. Bavarski Il umi nati obuhvaali su tri glavna razreda: novake ili
' mi nerval e; srednji sektor obinih vitezova"; i misterijski stupanj koji se dijelio na dva
sektora: za sveenika i regenta" te za maga i kralja", od kojih je ovaj potonj i znan
kao Il l umi natus Rex. Nii lanovi polagali su zakletvu poslunosti oni ma iznad sebe.
Svatko od njih mor ao j e napi smeno pristati da e uvati tajne, makar j e ni i m razi nama
istina i onako preuena. Isti je sluaj sa Sl obodni m zi dari ma i svim takvim drutvi ma.
Svaki mjesec inicijat je mor ao napisati izvjetaj svom nadr eenom kojeg, zahvaljujui
segmentaciji informacija, nije ni poznavao. Pomi sao da oni koji danas dre poloaje
politike, ekonomske, vojne, poslovne, medijske, znanstvene i akademske moi jesu
pri padni ci organizacija u koj ima zahtjevi tajnog drutva uvijek dol aze na prvo mjesto
trebala bi nas prizvati k pameti .
Jezuitski nacisti
Jezuiti nisu obrazovali i kontrolirali samo Adama Weishaupta, ve i Josifa Staljina ali
i mnoge najistaknutije naciste. Her man Rauschni ng, bivi nacistiki elnik gdanjske
vlade, otkri o j e 1939. da mu j e Hilter rekao:
Vrlo sam mnogo nauio od Jezuitskog reda. Sve do sada na Zemlji nije bilo nieg
grandioznijeg od hijerarhijske organizacije Katolike crkve. Mnoge znaajke ove
organizacije prenio sam u vlastitu [nacistiku] stranku. U mojim Gradovima Reda
odgojit emo mlade od koje e drhtati svijet...
Walter Schellenberg, bivi ef nj emake kontrapij unae, t akoer je citirao Hitlera:
Organizaciju S.S. ustrojio je Himmler prema naelima Jezuitskog reda. Njihova
pravila i duhovne vjebe koje je propisao Ignacije Loyola bili su model kojeg je
Himmler nastojao vjerno slijediti. Himmlerova titula vrhovnog zapovjednika S.S.-
a trebala je biti ekvivalent jezuitskom Poglavaru, a itava struktura i smjernice te
organizacije bili su priblina kopija hijerarhijskog reda Katolike crkve.
Hitler, Hi mml er, Geobbels (kojeg su obrazovali jezuiti) kao i veina glavnih nacista
bili su katolici, pa je zato i zmeu nacistike Nj emake i Vatikana bilo tako mnogo
suradnj e i suglasja, to se nebroj eno put a vidjelo naredni h desetljea. Malteki vitezovi
organizirali su bijeg najgorih nacista, znanstveni ka i mani pul at ora ljudskim umom, te
su mnogi ma od njih i zdane putovni ce Maltekih vitezova. Organizirali su tzv. 'vrze'
(ljestve od ueta, u figurativnom smislu; op. prev.) s drugi m povezani m skupi nama,
i me su omoguil i bijeg 30.000 nacista u Sjedinjene Drave, Kanadu, Britaniju, Junu
Ameri ku i Australiju/Novi Zeland. Svoj su dopri nos dali i obitelj Rockefeller, James
Jesus Angleton, najznaajniji ameriki obavjetajac i Malteki vitez, te Herbert Walker,
djed predsj ednika Georgea H. W. Busha i pradj ed predsj ednika Georgea W. Busha.
Stjee se doj am da su svi oni izvukli lijepu dobit. Meu ljudima koj ima su pomogl i da
pobjegnu bili su Mart i n Bormann, Fiihrerov zamjenik; Joseph Mengele, Aneo smrt i "
u Auschwitzu koji je prebaen u obje Ameri ke kako bi nastavio sa svojim st rahot ama na
polju genetike i kontrol e uma; Adolf Ei chmann koji je nadgl edao masovne deportacij e
u koncentracijske logore; Franz Stangl, ravnatelj logora Treblinka; Klaus Barbie,
gestapovski oficir poznat kao Mesar iz Lyona" i 8000 pri padni ka Waffen SS-a kojima je
omogueno da se sl obodno kreu po Britaniji. Hitlerovog saveznika Benita Mussolinija
takoer je kontrol i rao Vatikan (drugi m rijeima, jezuiti), to se mogl o i oekivati. Sve
su te veze mogue kad imate meus obno povezanu mreu jezuita, Maltekih vitezova i
Teutonskih vitezova (sa sjeditem u Njemakoj) koja premouj e granice i nacije.
Doj am j e da su meunar odne financij e pod nadzor om ' idovskih' obitelji, ali
pored njih tu su i Malteki vitezovi, produena ruka j ezuitskog Vrhovnog poglavara.
Na temelju vlastitog istraivanja tijekom godi na i godi na ustanovio sam da su Malteki
vitezovi sila koja stoji iza svjetskog bankarskog sustava. Kao to sam spomenuo, upravo
oni upravljaju Meunar odni m monet ar ni m f ondom (MMF-om). Jedan me j e moj
poznani k nazvao i rekao da su mu Malteki vitezovi na j ednom susretu u Las Vegasu
bili ponudi l i posao u MMF-u. Kada ih je upi tao odakl e im ingerencije za iznoenje
takve ponude odgovorili su mu da MMF-om upravljaju oni te da e im se, eli li dobiti
posao, moral i pridruiti.
Ponudu je odbi o - i zavrio u zatvoru. Titulu uvara vatikanske riznice" nose
Rothschildi koji se bri nu da financijska i movi na i tajne Rimske crkve ostanu dobro
skrivene j er su oni i vodstvo Rimske crkve isti gmazovski/anunakij ski hibridi iz Sumera.
E Tupper Saussy, autor knjige Vladari zla (Rulers of Evil) pie:
Svjestan da su Rothschildi vana idovska obitelj potraio sam ih u Enciklopediji
Judaici i ustanovio da nose naslov uvara vatikanske riznice" ... Posredstvom
imenovanja Rothschilda Crnom papinstvu [hijerarhiji Jezuitskog reda] dana je
potpuna financijska privatnost i tajnost. Jer, tko bi uope traio klju bogatstva
Rimokatolike crkve u obitelji ortodoksnih idova?
Bili Hughes, u knjigama Tajni teroristi (Secret Terrorists) i Razotkriveni neprijatelj
(The Enemy Unmasked), pie:
Rothschildi su bili jezuiti koji su se posluili svojim idovskim podrijetlom kao
fasadom za prikrivanje vlastitih zlokobnih aktivnosti. Jezuiti, djelujui preko
Rothschilda i [financijera Nicolasa] Biddlea, nastojali su zadobiti nadzor nad
bankovnim sustavom Sjedinjenih Drava.
Jezuitskih kadrova ima u politici, financijama, trgovini, medi j i ma i vojsci. Meu
njima su Bill Cl i nton koji je pohaao j ezuitsko Sveuilita Georgetown; kubanski
diktator Fidel Castro; masovni ubojica Robert Mugabe, predsj ednik Zi mbabvea i
grozomorni Simon Peres, bivi izraelski voa. lanovi Maltekih vitezova u svojim
su redovi ma imali ili imaju Ronal da Reagana, Geral da Forda, biveg mi ni stra vanjskih
poslova Alexandera Haiga te Prescotta Busha ml., brata Georgea Busha oca. Hitlerov
financijer Herbert Walker, djed Busha oca, pohaao je elitnu j ezuitsku kolu Stonyhurst
College u Lancashireu u Engleskoj - koli s vie od 400 godi na jezuitske tradicije" - kako
pie na njezinoj web stranici. Svjetska obavjetajna zajednica puna je agenata koji rade
za Rimsku crkvu iji su glavni koordi natori i ovog puta Malteki vitezovi. Za vrijeme
Drugog svjetskog rala, dok je Hitlera, Staljina i Mussolinija kontrolirala jezuitsko-
vatikanska mrea, na isti su nain bile kontrol i rane obavjetajne agencije Sjedinjenih
Drava, Nj emake i Sovjetskog Saveza. Medu njihovim operati vci ma bili su William
Donovan, ravnatelj CIA-ine pretee Uprave stratekih slubi (OSS); general Rei nhard
Gehl en iz redova nj emake obavjetajne slube koji je poslije rata pri stupi o CIA-i; te
pri nc Anton Turkul iz sovjetske obavjetajne slube. Kao kurire Turkul je koristio jezuite.
Nacistikom generalu i rat nom zloincu Rei nhardu Gehl enu, Hitl erovom ravnatelju
obavjetajnog sustava za istoni front, dodijeljeno je najvie odlikovanje Maltekih
vitezova, Veliki kri zasluga", za pruene usluge. Malteki vitezovi bili su i mnogi elnici
CIA-e, a medu njima i prvi njezin direktor Allen Dulles i George Tenet, CIA-in direktor
prije i tijekom napada 11. rujna te invazije na Irak. Zloglasni James Jesus Angleton,
krupnij i CIA-in operativac ukljuen u ubojstvo Johna Kennedyja, bio je Malteki
vitez kontrol i ran od strane jezuita. Odrast ao je ugl avnom u Ri mu te je postao voditelj
izraelskog i vatikanskog 'odjela u CIA-i, rukovoditelj kontrapij unae i njezina 'veza s
Warrenovom komisij om koja je prikrivala tragove o Kennedyj evom ubojstvu. Direktor
FBI-a ). Edgar Hoover i Clay Shaw, CIA-in agent i j edini ovjek koj emu je sueno u vezi
ubojstva Kennedyja, bili su Malteki vitezovi. Kao to je to bio i Kim Philby, britanski
obavjetajni agent koji je postao sovjetski pijun, ovjek blizak Rothschi l di ma i prijatelj
Jamesa Jesusa Angletona.
Avery Dulles, sin nacistikog pristae Johna Fostera Dullesa, ameri kog mi ni stra
vanjskih poslova nakon Drugog svjetskog rata i neak direktora CIA-e Allena Dullesa
postao je jezuitski sveenik, a kasnije i kardinal.
Eskapade iz'Grobnice'
Svaka zemlja ima vlastitu mreu tajnih drutava, a ova je povezana sa svjetskom mreom.
U Sjedinjenim Dravama postoji pri kl adno nazvano Drutvo lubanje i kostiju sa sjeditem
u s umor nom zdanju bez prozora, poznat om kao 'Grobnica', preko put a kampusa
Sveuilita Yale u New Havenu u Connect i cut u (slika 113). Svake godi ne petnaestori ca
studenata iz odabrani h krvni h loza budu
inicirani u ovaj sotonski ' Red' u kojem
se ritualno pije krv, a postotak inicijata
koji se popnu na utjecajne poloaje
u politici, bankarstvu, poslovanju,
medij ima i obavjetajnim agencijama
daleko, daleko premauj e postotak oni h
iz ire studentske populacije. Predsj ednik
Bush mladi, koji je roen u New Havenu,
inicijat je Lubanje i kostiju, s kodni m
i menom ' Privremeni' , to bi se mogl o
odnosi ti na aktivnost njegovih modani h
stanica. l an je i Bush stariji, kao to je
bio i njegov otac Prescott Bush, j edan od
financijera Adolfa Hitlera. Unutar Reda lubanje i kostiju Prescott Bush je najpoznatiji
po t ome to j e poharao grob ameri kog Indijanca, apakog voe Geroni ma. U svibnju
1918. Prescott Bush i petorica drugi h pri padni ka Lubanje i kostiju ispreturali su grob u
port Sillu u Okl ahomi . Naizmj ence su uvali strau dok su ostali pljakali grob i otuivali
artefakte i Geroni movu lubanju. Odnijeli su je u sjedite Lubanje i kostiju u Yale, gdje je
koritena u njihovim bolesnim ritualima i ceremonij ama. Ta strana pria prepriava se
u unut arnj em historijatu Drutva lubanje i kostiju, a prepri ana je i Nedu Andersonu,
poglavici pl emena Sin Carlos Apaa kada je pregovarao da se Geroni movi ostaci vrate
u posjed pl emena. U j ednom lanku lista The New Yorker iz 1989. pie: Jedan lan
Lubanja ... sjea se kako je tijekom 70-ih vidio tridesetak lubanja, od kojih sve nisu bile
ljudske, razbacani h po Grobnici. " Eto kakav je mentalitet ljudi koji upravljaju naim
svijetom.
Bushevi su povezani s Taftima koji su dali predsj ednika Williama Howarda Tafta,
a njegov otac Al phonso Taft, zaj edno s pri padni kom druge krvne loze gmazovskih
hibrida Wi l l i amom Harri sonom Russellom, utemeljio je Drutvo lubanje i kostiju.
Inicijati se obvezuju na doi votnu vjernost Drutvu koja dolazi ispred sveg ostalog.
Kada netko od njih postane predsj ednik Sjedinjenih Drava ili stupi na druge utjecajne
poloaje u prvom su redu duni sluiti ostvarenju pl ana tajnog drutva, a ne onoga to
je najbolje za narod ili dravu kojima, kako tvrde, slue. U svakom poj edi nom razdoblju
ivuih lanova Lubanje i kostiju ima tek oko nekoliko stotina no, u zemlji od nekih
300 milijuna ljudi, oni su uspjeli ponudi t i oba kandi data, i Georgea Busha i Johna
Kerryja, na predsj ednikim ' izborima' 2004. godi ne. Jedan bi trebao biti ' Republikanac' ,
a drugi ' Demokrat' , ali to su samo maske na istom licu, podi nj ene istim gospodari ma.
Tako funkcionira 'demokracija'. Kada su nastupali u emisiji Meet the Press (Susrest s
novinarima), izbjegavali su dati odgovor na pitanja o nj ihovom lanstvu u taj nom
drutvu kojem su ti potencijalni predsj ednici zavjetovali na bezuvjetnu vjernost. Bush
je izjavio: Drutvo je toliko tajno da o t ome ne bih govorio." Kerry odgovara: Ima
raznih vrsta taj ni. . . ali j edna stvar nije tajna. Ne slaem se s pravcem i nai nom na koji
sadanji predsj ednik vodi ovu zemlju."
I to je bilo to, bez daljnjih pitanja o injenici da se dva lana istog tajnog drutva,
koji su dali istu prisegu odanosti, kandidiraj u za predsj ednika, a odbijaju raspraviti
implikacije te injenice. Voditelj je znao da ne smije previe zabadati nos j er bi takav
potez bio fatalan po njegovu karijeru.
Krajem 2000. godi ne Ron Rosenbaum iz lista New York Obeserver zaj edno sa
skupinom drugi h ljudi, koristei sofisticiranu opremu za nono snimanj e, sni mi o
je inicijacijsku ceremonij u Lubanje i kostiju to se odravala u unutarnj em dvoritu
Grobnice'. Svjedoili su kako u sveano r uho odjeveni Bonesman (engl. bones znai
kosti', a man 'ovjek'; u ovom kontekstu pri padni k Drutva lubanje i kostiju"; op. prev.)
koji nastupa kao George W. Bush strai inicijate uz doista besprij ekorno teksako
otezanje samoglasnika", govorei: Razvalit u te kao to sam razvalio Ala Gorea" i Ubit
U te k'o to sam ubio Ala Gorea. " Rosenbaum je izvijestio da se ovjek iji je govor
sliio Bushevom doi mao pomal o nezadovoljan svoj om ul ogom, te se poalio: Imam
toliku mo da mogu bombardi rati Kinu da se sva zasere, a oni mi daju ovakvu ul ogu! "
Takoer je dodao, zvuei sve vie kao Bush: Ja sam predsj ednik j ebenog SAD-a",
navodi Rosenbaum. Druge se je ul o kako viu: Vadi taj klip iz moj e guzice", a inicijati
su se meus obno nabacivali seksual nim uvredama tipa: Polii mi upak, utoklj une
[novak, novi inicijat]" dok su, po pravilima, moral i kleati i ljubiti lubanju pod nogama
hijerarhijski viih osoba. ul o se i: Lii mi guzicu, utokl j une! " i Svia li ti se moj e
dupe, gol obradi ?" Imajte u vidu da su ove rituale proli i George W. Bush i njegov otac.
Ekipa New York Obeservera svjedoila je kako inicijati igraju uloge u prikazu ritualnog
ubojstva rezanjem grkljana". Jedan od starjeina Reda je rekao: Morali bi smo nabaviti
bolju krv od ovog j ebenog sirupa, ovjee." Rosenbaum o t ome pie:
[Inicijati] su licem u licem bili suoeni sa okantnim prizorom: momak koji je drao
neto nalik mesarskom nou, odjeven u neku vrstu ivotinjske koe, 'barbarskog'
izgleda, stajao je nad, inilo se, enom prekrivenom lanom krvlju, to je vie-manje
bila sva njena 'odjea'. Novak je tada pristupio lubanji koja je bila otprilike na metar
udaljenosti od prizora ovjeka s noem i enom pred sobom. Novak je kleknuo
i poljubio lubanju. U tom trenutku kleknuo je i momak s noem i prerezao vrat
polegnute ene. [No dobro, pravio se da joj ree vrat].
Rituali su puni ivopisnih prikaza smrti , a inicijatima se govori da moraj u umrijeti,
napustili barbarski svijet" i biti ponovno roeni u drutvu izabranih iz, kako ga oni
nazivaju, 'Reda'. Obr ed ponovnog roenja" ukljuuje leanje u lijesu (dakako), kao i
otkrivanje svih svojih seksualnih tajni kol egama inicijatima. Jedan je svjedok izjavio
da je vidio osobu odjevenu kao vrag, drugu pak u kostimu kostura s kapuljaom na
glavi, a ostali su bili u dugi m haljama. Ritual je ukljuivao i mant r u smrti : Krvnik
oznaava smrt ! Vrag oznaava smrt ! Smrt oznaava smrt ! " Ceremoni j a sadri zapovijedi
inicijatima da pribave kosti, ukljuujui bedrenu kost, a to je tek j edno od crnomagij skih
tajnih drutava koje daje kadrove to kontroliraj u globalne dogaaje. Rosenbaum o
tome kae:
Radi se o inicijacijskom obredu koji vee diplomate, medijske monike, bankare i
pijune u doivotno, multigeneracijsko drutvo daleko utjecajnije od bilo kakvog
bratstva. To je bila - i ostala - sama sr amerikog establimenta.
Odnosi se, meutim, najprije kuju uz pomo rituala, a injenica je da su osnivai Time
lnc.-a i CIA-e, kao i nekoliko ministara vanjskih poslova te savjetnika za nacionalnu
sigurnost - ljudi koji su donijeli odluke da se baci atomska bomba na Hiroimu, izvri
invazija na Zaljev svinja i da se SAD gurne u rat s Vijetnamom - Taftovi, Bundyji,
Buckleyi, Harrimani, Lovetti - svi do jednog sudjelovali u inicijacijskom ritualu koji
bi mogao imati veze sa stvarnom svjetskom moi izniklom iz spomenutih spona.
Ondje je prisutno nijemo razumijevanje, dobro snalaenje u tajnovitosti, kimanje
glavom i migovi kojima se demonstrira mo.
Sve je to tono, ali ne staje se samo na t ome. Nain iskazivanja moi hl adno i strogo
nadzi ru oni koje ni kada ne vidite.
Razliite maske, isto lice
Mrea tajnih drutava omoguuj e da postupci ljudi u razliitim dravama, organizacijama
te na razliitim poloaj ima budu koordi ni rani u 'filmskoj' verziji dogaaja koja se
prikazuje u glavnim medij ima sa svrhom zavaravanja j avnosti. Veina ' novinara' ne
zna da iznose lanu priu j er ljudima prenose samo ono to moni ci govore njima.
Mrea tajnih drutava djeluje diljem svijeta a ne samo na Zapadu. Srednji istok ih je
prepun, to zapadnj akim i arapski m inicijalima iz podzemlj a gmazovskih hibrida
omoguuj e da koordiniraj u svoje aktivnosti u skladu sa zaj ednikim ciljem. Saddam
Hussein, kojega su kao diktatora u Iraku ustoliili CIA i ameri ke vlasti te ga opskrbili
kemijskim oruj em, bi o je lan elitnog Safari Cl uba. Klub se razvio iz konzorcija koji
je ukljuivao SAVAK, s CIA-om povezanu tajnu policiju iranskog aha; Anwara Sadata,
kasnije ubijenog egipatskog predsj ednika i pri padni ke obavjetajne slube Saudijske
Arabije. Ta je drui na bila upletena u bezbroj vojnih pueva u Africi izvrenih radi
lakeg ostvarivanja njihovih ciljeva te je u velikoj mjeri umijeana u trgovinu i opskrbu
orujem.
Safari Club je prerastao u Pinay Circle ili Le Cercle, nazvan po francuskom premij eru
Antoineu Pinayu. On j e bio j edan od vanijih kadrova gmazovski h kri anaca koji j e u
svibnju 1954. prisustvovao pr vom sl ubenom susretu i l umi natske Bilderberke skupine
u Oosterbecku u Nizozemskoj . Toj u se organizaciji vratiti u sljedeem poglavlju.
Medu ostalim l anovima Le Cerclea bila je 'austrijska' obitelj Habsburg, istaknuta krvna
loza gmazovskih krianaca koja je stoljeima kontrolirala povelik di o Europe. Uvjeren
sam da je Arnol d Schwarzenegger, kalifornijski guverner iz austrijske krvne loze, a s
Rothschildovom podrkom, neslubeni Habsburg. Ispostavilo se da je njegova obitelj
podupirala naciste. Ma nije valjda?! Na temelju iroke lepeze lanstva Le Circlea dobit
ete precizniju sliku o dugoj ruci tih tajnih drutava. lanovi tog kl uba su Nicholas Elliot,
ef j ednog odjela britanske Tajne obavjetajne slube MI6; William Colby, bivi direktor
CIA-e; pukovni k Botta iz vicarske vojne obavjetajne slube; Stefano Delia Chiaie,
vodei pri padni k Talijanske tajne slube; Giulio Andreotti , prijatelj Henryj a Kissingera,
bivi talijanski premij er iz ozloglaene sl obodnozi darske Loe P-2; Silva Munoz, bivi
ministar u vladi faista Franca u panjolskoj i lan Opusa Dei; Franz Josef Strauss,
njemaki mi ni star obrane i monsi nj or Brunello, vatikanski agent. Postoje pretpostavke
da Le Circle stoji iza ubojstva pri nceze Diane, a zacijelo je savreno pozi ci oni ran da
ga organizira i prikrije tragove. U Ameri ci j edan od paravana Le Circlea navodno je
Zaklada Heritage, koja inae uiva podrku od strane CIA-e u Washi ngtonu. Na takav
se nain pri vi dno nepovezani ljudi i organizacije mogu koordi ni rati i raditi s istim
ciljem irom svijeta. Ovakvu st rukt uru koristile su organizacije gmazovskih krianaca
"j ekom cijele povijesti, to se nastavlja i danas u irokim razmj erima preko globalnih
i nstrumenata kao to su Slobodni zidari.
Kratak pogled na septiku jamu
Slobodno zidarstvo je najvee tajno drutvo na svijetu i ima mnogo izdanaka. Glavni
sti kotski obred i Obred York, pr emda ima i drugi h elitnih grupacija i ogranaka, a
Prosjeni' Slobodni zidari o mnogi ma od njih ne znaju nita. Ljudi kau: Da, to su
masoni " iako veina njih nema poj ma kakav je njihov konani cilj. esto se tvrdi da
Poeci Sl obodnog zidarstva seu tek u 16. ili 17. stoljee kada su druge profesije mogl e
Pristupiti cehovi ma i drutvi ma kamenorezaca, ali Sl obodno zidarstvo je j edan drukiji
s
pl et koji sa svojim ritualima, ciljevima i vladajuim krvni m lozama see unatrag do
Babilona i drevnoga svijeta. Kao to je rekao Stewart Swerdlow:
Sumerska se civilizacija razvila u babilonsku nakon svoga irenja u sredinju Aziju
gdje su se, kao njeni izdanci, pojavili Hazari. Ustvari, mnoge od plavokrvnih
organizacija koje su se razvile tijekom mnogih tisuljea nazivale su se Babilonskim
bratstvima. [Ona] su se kasnije spajala s tajnim atlanlidsko-egipatskim kolama u
Europi iz kojih su nastali Slobodni zidari.
Postoji prosj eno Sl obodno zidarstvo, a postoji i unutarnj a j ezgra koja se skriva iza
neupuene veine. Vrlo javan primj er iluminatske masonerij e bila j e Propaganda Due
Lodge u Italiji, poznat pod nazivom P-2. Rijetko se dogaa da mrea koja kontrol i ra one
na vlasti" dolazi u iu j avnog interesa, ali j edan od takvih sluajeva ukljuivao je P-2
1981. godi ne. Skandal je otkri o strukturu kroz koju manj ina upravlja vei nom te kako
se il uminatska mrea u j ednoj zemlji povezuje s drugi ma i plete paukovu mreu o kojoj
govorim. Mrena ' nit' koju je predstavljala Loa P-2 dala nam je kratak uvid u samu
mreu. el nik P-2 u vrijeme razotkrivanja bio je Liio Gelli, Mussolinijev faist i prijatelj
Georgea Busha starijeg, Ronalda Reagana i argentinskog faista j uana Perona. Gelli je
1981. prisustvovao predsjednikoj inauguraciji Maltekog viteza Ronal da Reagana,
cijeli tjedan provevi u drutvu Busha starijeg. Gelli je sluio u batalj unu Crnokoulj aa
u panjolskom graanskom ratu te je bio asnik za vezu u SS-u Her mana Goeri nga.
Takoer je radi o za britansku i rusku obavjetajnu slubu i posl ao suradni k iluminatskih
operativaca Henryja Kissingera, sumersko-hazarskog biveg ameri kog mi ni stra
vanjskih poslova te Michaela Ledeena, j ednog od probi tani h ' neokonzervativaca tzv.
neokonsa u pozadi ni Busheve administracije i invazija na Afganistan i Irak. Kissinger,
zaj edno s Edmondom de Rothschildom i Davi dom Rockefellerom bio je istaknuti lan P-
2, a svatko tko istrauje pozadi nu svjetske zavjere neizbj eno nailazi na i mena Kissinger,
Rockefeller i posebno Rothschild. Gelli i P-2 takoer su imali bliske veze s Mossadom,
izraelskom obavjetajnom agencijom pod kontrol om Rothschilda, st oj e potvrdi o bivi
Mossadov agent Victor Ostrovsky u svojoj knjizi iz 1994. godi ne Druga strana obmane
(Trie Other Side of Deception)-
Loa P-2 formirana je 1877., no njena mo i utjecaj poeli su rasti tek nakon to
je Malteki vitez Liio Gelli tijekom 1960-ih stupio na nj eno elo. Inicijati P-2 znali su
ga pod i meni ma Naja Hannah" ili Kraljevska kobra", od kojih mu potonj e itekako
pristaje. P-2 je bila ono to se naziva pokrivena loa", zbog toga to je bila nepoznata
ak i glavnoj struji masonerije te je djelovala izvan njezine kontrole. Kako se kasnije
ispostavilo, bila je ustrojena u klasinom stilu pi rami de-unut ar-pi rami de o kojem
odavno govori m. Po hijerarhijskoj strukturi bila je istovjetna Bavarskim Il umi nati ma,
koji su se pak ugledali na jezuite. Unutar P-2 bilo je razliitih grupacija, a voe tih
skupina poznavali su samo vlastite lanove. Nisu imali poj ma tko je u drugi m grupama,
to su znali samo Gelli i njegovi najblii suradnici. To je znailo da se unut ar vladajuih
struktura, vojske, obavjetajnih agencija i medija nalaze lanovi P-2 koji nisu znali da su
svi oni inicijati istog tajnog drutva.
S druge strane, Gellijeva razina P-2 bila je povezana s mafijom kao i s drugi m
glavnim sl obodnozi darski m loama diljem svijeta, kao to je Velika alpska loa u
vicarskoj, blisko povezana s Gellijevim prijateljem Henryj em Kissingerom. Bivi lan
P-2 Mi no Pecorelli rekao je da ju zapravo kontroliraju CIA i Malteki vitezovi, dakle
jezuitski red. Stoga ne iznenauje da je Pecorelli ubrzo pronaen mrtav. Prisiljavanje
politiara i ostalih na suradnj u put em ucjena postal o je j ednostavnij e kada se 1967.
godine bivi ravnatelj Talijanske tajne slube pri drui o P-2 i omogui o uvid u 150.000
povjerljivih dosjea o bogatim i slavnim Talijanima.
P-2 je naposljetku razotkrivena preko vatikanske veze, pr emda se kasnije oporavila
te u tajnosti djeluje i dandanas, j edan od njenih najistaknutijih inicijata, Roberto Calvi,
bio je predsj ednik najvee talijanske privatne banke Banco Ambrosi ano u vrijeme
njenog spektakul arnog kraha. Banco Ambrosi ano (glavni di oni ar Vatikanske banke)
uz mnoge druge nezakonite aktivnosti prala je novac za P-2 i ostale iluminatske
organizacije. Talijanski istraitelji iznijeli su na vidjelo pozaj mice u ukupnom iznosu od
1,4 milijarde dolara l ati noameri ki m paravanski m kompani j ama preko podruni ce sa
sjeditem u Luksemburgu, tijesno povezane s Vatikanom. Calvi, koji je postao poznat
kao Boji bankar", uhien je 1981. te je odsjedio u zatvoru etiri godine, ali je nakon
uloene albe osl oboen pa se uputi o u Veneciju, a zatim i u London gdje je, ini se,
dogovarao zajam za Opus Dei. Nakon to j e devet dana sl ubeno voen kao nestala
osoba i 24 sata nakon to je njegova tajnica, kako se inilo, poi ni l a samouboj stvo u
Italiji, pronaen je objeen ispod mosta Blackfriars na rijeci Temzi nedal eko Cityja,
financijskog sredita Londona i podruj a znanog kao ' Hram' (engl. T\\e Temple)
nazvanog po Vitezovima templ ari ma i tamonjoj drevnoj crkvi. Roberto Calvi visio
je na skeli s komadi i ma graevinskog materijala u depovi ma i nekih 15.000 funti u
lisnici. Oi gl edno se radilo o ri tual nom ubojstvu, to je vidljivo i po odabi ru mosta
Blackfriars kao stratita. Rije 'Blackfriar' (engl. crni fratar) bila je ifra Loe P-2. Crni
fratri bili su domi ni kanski red Rimokatolike crkve, nazvani po svojim crni m ogrtai ma
(tal. cappa), a odatl e i crne kapuljae koje nose inicijati P-2. Most Blackfriars ukraen je
stiliziranim propovj edaoni cama u spomen na nekadanji samostan Blackfriars nedal eko
odatle. Calvijevu smrt ' istraivala' je l ondonska policija koja je pod kont rol om Vitezova
templ ara/Sl obodnih zidara te je, kao to se mogl o oekivati, zakljuila da se radi o
samouboj stvu, ali zbog pritisaka od strane Calvijeve obitelji i informacija mafijinih
superdouni ka" istraga je obnovljena. Njegovo je tijelo ekshumi rano te je pot vreno
da je ubijen. Za njegovo je ubojstvo opt ueno pet oro ljudi, ali su 2007. osl oboeni na
Ri mskom sudu zbog nedostatni h dokaza". Pravi nalogodavci njegovog ubojstva nee
biti pronaeni , ak ni konkretni poinitelji nee znati o komu se radi. Talijanski asopis
Panorama izvijestio je da je pri padni k rotildskoga klana Elie de Rothschild financirao
ubojstvo kako bi Calvija zauvijek uutkao. Rothschildi su postali uvari vatikanske
riznice" te upravljaju vatikanskim financijama.
Upletenost P-2 utvrena je nakon otkrivanja tzv. valikansko-Calvijeve" bankovne
prijevare, a u pretresu vile Licija Gellija policija je pronal a popis lanstva na koj em su
se nalazila 953 visoka dunosni ka. Meu njima su bili suci, bankari, ravnatelji policije,
lanovi vlade i drugi politiari, zajedno s general i ma i vjerskim voama povezani m s
vati kanski m tajnim drutvom Opus Dei koje se pak dovodi u vezu s Jezuitskim redom.
Policija je takoer pronala popis lanova Vitezova templara, j er tajna se drutva
udruuj u na najvioj razini, na to odavno ukazuj em. Bilo je i mnogo j unoameri ki h
lanova. Talijansko parlamentarnopovjerenstvo navelo je da su Gelli i P-2 djelovali kao
drava unut ar drave".
Upravo su to inili, a isto se i danas dogaa u zemlj ama diljem svijeta. ' Otkrie'
novi nara Boba Woodwarda 2006. godi ne o tome kako Busha o vanjskoj politici i Iraku
'savjetuje Henr y Kissinger i ma savrenog smisla j ednom kad uvidite kako se sve to
savreno poklapa. Kissinger predstavlja Il umi nate i Rothschilde, pa njihove zapovijedi
prenosi Bushu ili bilo kojem akt ual nom predsj edniku. Loa P-2 i s nj ome povezana tajna
drutva stajala su iza teroristike skupine znane kao Crvene brigade. Ona je ubila suca
koji je istraivao Calvijevu banku i ugl ednog talijanskog politiara Alda Mora nakon
to mu j e Kissinger, preko ameri ki h vl adi ni h dunosni ka, zaprijetio da e snositi
posljedice". Morova j e ena izjavila da mu j e Kissinger rekao: Morat e preki nuti sa
svoj om pol i ti kom uspostavljanja izravne suradnj e svih politikih snaga u vaoj zemlji.
Ako ne odustanete, mogli biste to skupo platiti." Crvene brigade t akoer su opt uene
za podmet anj e bombe na bolonjskoj eljeznikoj stanici kada je 1980. godi ne pogi nul o
osamdeset pet ero a ranj eno 200 ljudi. To ne iznenauj e s obzi rom na nai n na koji su
danas organizirani najstraniji teroristiki napadi , poput 11. rujna", od strane istih
i l umi natski h mrea gmazovskih krianaca.
Kada se naete u opasnosti od razotkrivanj a zlatno pravilo je da povedete
samostal nu istragu". Tako ete izbjei teka pitanja i rei da ne elite prejudicirati ishod
istrage", iako cijelo vrijeme znate kakav e ishod biti jer ste sami odabral i 'istraitelje'.
kolski j e primj er post upak Tonyja Blaira kada j e pokrenuo ' istragu' pod ravnanj em
lorda Hut t ona o okol nosti ma bj elodanog ubojstva i nspektora za oruj e Davida Kellyja
koji je bio rekao, to se kasnije ispostavilo t oni m, da su Blairove tvrdnje o prijetnji koju
bi predstavljao Saddam Hussein bile napuhane". Isto je ui ni o i Vatikan nakon skandala
s P-2 i Calvijem. Medu oni ma koji su postavljeni da provedu ' samostal nu' istragu bio
je dr. Her man Abs, direktor Deutsche Bank tijekom Drugog svjetskog rata i j edan od
Hitlerovih glavnih izvora financiranja. Bio je poznat kao Hitlerov rizniar". Abs, Malteki
vitez, takoer je bi o lan upravnog odbora /. G. Farbena, nacistikog farmaceutskog
giganta koji je zatvorenike koncentracij skih logora koristio kao robovsku radnu snagu.
Poslije rata je uhi en, ali je rotildski kontrol i rana Engleska banka intervenirala da ga se
pusti na sl obodu. Abs i Rimokatolika crkva bili su stvoreni j edno za drugog.
Abs i P-2 odravali su tijesne veze s j o j ednom i l umi nat skom ' niti' znanom kao
'Gladio', koja se vei nom sastojala od bivih nacista koje su od suenj a i smaknua titili,
i zmeu ostalih, britanska i amerika obavjetajna sluba te Vatikan. Gladio su 1956.
formirale bri tanska i ameri ka obavjetajna sluba, a posebno direktor CIA-e Allen
Dulles. Naziv ' Gladio' potjee od kratkog maa kojeg su koristili rimski legionari, a
j edan od njegovih kodni h naziva bio je Stay Behi nd" (engl. otprilike ' zaostati' ; op. prev.),
j er su mnogi njegovi agenti bili oni koji su ostali", odnos no nisu se poslije rata vratili
u vlastite zemlje. Gl adi o je izrastao iz mree Stay Behind, unovaivi 15.000 agenata
i operiraj ui u dravama diljem Europe, i zmeu ostalog i u Italiji. Upravo je Gelli
koordi ni rao dopri nose P-2 i Gladija terori sti ma iz redova Crveni h brigada: ubojstva
Alda Mora i Roberta Calvija te ostala nedjela koja su zgrozila talijansko drutvo. Kada
su ameriki dunosni ci upozoravali Mora da e, ukoliko ne uini kako mu j e reeno,
morat i biti aktivirane neke skupine s margi na slubenih tajnih slubi" govorili su o
P-2 i Gladiju. Sve se to zbivalo uz podrku i financiranje od strane Henryj a Kissingera,
tadanjeg ameri kog savjetnika za naci onal nu sigurnost, i Maltekog viteza Alexandera
Haiga, biveg vrhovnog zapovjednika NATO-a i budueg ameri kog mi ni stra vanjskih
poslova za vladavine Reagana i Busha. U sjeni su, kao i uvijek, uali Rothschildi.
Ubijeni papa
p-2 je takoer stajao iza ubojstva pape Ivana Pavla I 1978. godi ne, nakon to je proveo
trideset i tri dana na dunosti . Broj trideset i tri ima veliki ezoterijski/matriksovski
znaaj za tu mreu - odatle i trideset i tri stupnja kolskog obreda Sl obodnog zidarstva
_ a susreemo ga pri l i no esto. Papa Ivan Pavao I, roen kao Albino Luciani, poeo je
zamjeivati utjecaj P-2 unut ar Crkve i elio ga je sprijeiti. David Yallop iznosi tu pri u
u svojoj izvrsnoj knjizi U Boje ime (engl. In God's Name). Papa je uvodi o promj ene
koje su isprepadale nadzi ruu kliku sotonskog unutarnj eg Vatikana", a j ednom od tih
ljudi, vati kanskom mi ni stru vanjskih poslova kardi nal u Jeanu Villotu urui o je popis
odluka koje su trebale biti provedene sljedeeg dana. Radilo se, i zmeu ostalog, o
imenovanj ima, ostavkama i prebacivanju na druge poloaje, emu se Villot bezuspj eno
protivio. Yallop pie:
Postojao je jedan zajedniki nazivnik, jedna injenica koja je povezivala sve ljude
koji su trebali biti smijenjeni. Villot je toga bio svjestan. to je jo vanije, toga je bio
svjestan i papa. To je bio jedan od faktora koji su ga natjerali da neto poduzme, da
lii te ljude prave moi. . . radilo se o Slobodnom zidarstvu.
Dokazi koje je papa prikupio ukazivali su na to da unutar vatikanskog grada-drave
postoji preko stotinu masona, od kardinala do sveenika. Lucianija je, nadalje,
brinula nezakonita masonska loa koja je, u svojoj potrazi za bogatstvom i moi,
daleko nadilazila granice Italije. Nazivala se P-2. injenica da je prodrla kroz zidine
Vatikana i povezala se sa sveenicima, biskupima pa ak i kardinalima Albina
Lucianija je zaprepastila.
Te veeri, 28. rujna 1978., trideset i tri dana nakon to je izabran za papu, Ivan Pavao
I, nasmijeeni papa", proglaen je mrtvim. Nikada nije izdana nikakva slubena
smrtovnica. Nikada nije obavljena obdukcija. Njegovo je tijelo urno balzamirano.
Uzrok smrti: nepoznat. I Vatikanov biznis kree po starom ... Ovdje su iznesene
precizne i podrobne injenice, dokumentirajui rairenu korupciju unutar Vatikana
i podastirui uvjerljive dokaze o tome kako se estero monih ljudi, u nastojanju da
zatite svoje velike financijske i politike makinacije, odluilo na okantan postupak
- papa Ivan Pavao I morao je umrijeti.
U okviru prie o P-2 i mamo naznake met ode koj om gmazovski krianci upravljaju
svjetskim dogaaj ima. Kada se netko pri drui nekom taj nom drutvu obvezuje se na
bezuvjetnu odanost njihovim ciljevima te prisee da ni u kojoj prilici nee otkrivati tajne.
Mnogi od tih ljudi postavljeni su na vodea mjesta u politici, financijama, medij ima
i tako dalje, ili ih se vrbuje ukoliko se ve nalaze na utjecajnim poloajima. ak i u
svojstvu predsj ednika drave ili premij era, prvenstveno se obvezuju na slijepu odanost
nj ihovom taj nom redu, a ne stanovnitvu za kojeg tvrde da mu slue i da ga predstavljaju.
Ljudi ne mogu ni zamisliti o emu snuju bogati i slavni kada ih ne gl edamo u skraeni m
intervj uima i ne uj emo njihove razmetljive izjave na televizijskim i nformati vni m
kanal ima. Meut i m, ako ste voljni kopati moete iskopati neke od unutarnj i h nai na
funkcioniranj a skrivene ruke" u bijeloj rukavici. Dva biva inicijata P-2 ispriala su svoja
iskustva iz obreda inicijacije koje su vodili ti udni ljudi u pri sutnosti Naja Hannaha"
ili Kraljevske kobre", Licija Gellija. Bili su odvedeni do j ednog posjeda, vile skrivene u
Apeni ni ma u pokraj ini Toskani, omiljenoj prazni noj lokaciji Tonyja Blaira. Imanj e je
bilo opasano zi dom visokim 4 metra, a u sreditu dvorita nalazila se skulptura u obliku
kobre, sa svojom napuhanom kukuljicom, dvaput veom od ljudske lubanje.
U nj enom j edi nom oku nalazila se kamera zatvorenog kruga koja je snimala
sve posjetitelje, zvane i nezvane. Upravljana je iz j edne sobe unut ar vile gdje osam
moni t ora, svaki s pet nadzi rani h pravaca, pokri va osam gostinjskih soba, trijem, bazen,
blagovaonu, dnevni boravak i sobu za zabave. Na unut arnj i m zidovima vise portreti
Mussolinija, Hitlera i Perona. Bivi inicijati P-2 opisali su kako je posjet t om mjestu
bio slian udisanju mirisa opasnosti i moi koji prodi re u duu i, stanicu po stanicu,
preplavljuje um strahom". U opisu stoji i sljedee:
... U sobi za sastanke dvanaest lanova P-2, odjeveni u ceremonijalne halje od satena
s crnim kapuljaama koje podsjeaju na one koje nose lanovi Ku Klux Klana,
sjede u konim stolicama za crvenim mramorni m konferencijskim stolom. Oni su
elitni pripadnici Vujeg opora, Gellijevih sljedbenika ... Nitko od u crno odjevenih
sljedbenika ne zna identitet bilo kojeg od svoje jedanaestero brae. Otkrivenog je lica
jedino Veliki majstor Liio Gelli.
Na ulazu u sobu za sastanke straare dva masona ija su lica takoer pokrivena.
Oni su osobni tjelohranitelji Naja Hannaha [Kraljevske kobre], a neki kau da su to
pripadnici njegovog odreda smrti - nekadanji Mussolinijevi faisti iji je zadatak
da zatite Velikog majstora i ubiju svakog od dvanaest sljedbenika ukoliko ovi izdaju
uzvieni ideal - II Momento di passare al" (vrijeme za pravu akciju). Poput Naja
Hannaha i njegovih sljedbenika, obojica tjelohranitelja u rukama dre sjekiru, a
imaju i automatsko oruje.
Ceremonija poinje. uje se kako netko, neujednaenim ritmom, kuca na vrata.
Vae blagorode", najavljuje jedan od sljedbenika, pred vratima je, a eli da ude,
jedan poganin". Veliki majstor udara jedanput svojom sjekirom o stol. Ogromna
se vrata trenutno otvaraju i udaraju o unutarnji zid. Dva straara vode inicijata do
sredine prostorije gdje on staje, lica okrenutog prema dvanaestorici masona, a leima
prema prijestolju Velikog majstora. Poganin, kako ga zovu, nosi na glavi obinu crnu
kapuljau i povez preko oiju.
Njegov je identitet poznat samo velikom majstoru Liciju Gelliju i nikom drugom.
Svaki od sljedbenika postavlja mu po jedno pitanje, ali poganin ne odgovara. Umjesto
toga, u njegovo ime govori straar. Kada na sva ritualna pitanja o svrsi i vjerovanju
te razlozima zbog kojih eli postati lanom loe Propaganda Due bude odgovoreno,
pogan se okree prema Velikom majstoru koji ga pita: Poganine, jesi li spreman
umrijeti kako bi se sauvale tajne Propaganda Due?"
Incijat sada odgovara sam za sebe: Jesam".
Ima li neophodnu odliku neobaziranja na opasnost?"
Imam".
Ima li neophodnu odliku hrabrosti?"
Hrabrosti mi ne nedostaje".
Proklamira li se antikomunistom?"
Da."
,,I jesi li spreman, poganine, boriti se i moda biti osramoen, pa ak i ubijen, kako
bismo mi (koji emo moda postati tvoja braa) mogli unititi ovu vladu i oformiti
predsjednitvo?"
Jesam."
Gornji opis saeto prikazuje kako skrovita mrea gmazovskih krianaca djeluje
po itavom svijetu. Vrbuje se one za koje se smatra da mogu koristiti provedbi njenih
planova; tjera ih se na poslunost pomou straha od grozni h posljedica ukoliko odbiju
uiniti ono to se od njih trai ili ako otkriju bilo koju tajnu; i segmentira se znanje,
odnosno upuenost lanova, pa j edi no oni sa samog vrha znaju tko je tko i to se
doista zbiva. Kada je 1981. zaplijenjen njihov popis lanstva, meu i meni ma se nalo
i ime Silvija Berlusconija, il uminatskog operativca i bliskog prijatelja Tonyja Blaira. U
Berlusconijevom vrtu nalazi se prikaz gmaza koji prodire ovjeka (slike 114 i 115), a
istovjetni je prizor naslikao Credo Mutwa, aman naroda Zul u na svojoj obrednoj kolibi,
na temelju legendi o Chi tauri ma (slika 116). Sluei svojim gospodari ma Berlusconi
je kasnije postao talijanski premijer, medijski tajkun i j edan od najmonijih ljudi na
Planetu. Nevjerojatno je korumpi ran, no Il umi nati upravo takve i trae. Za ostvarivanje
svojih ciljeva ele upregnuti osobe bez savjesti, bez osjeaja za potenje ili pravdu i, po
mogunosti , s gol emom kol iinom prljavtine koja eka da izae na vidjelo ukoliko
mari oneta pokua pokidati uzde. Berlusconi posjeduje Fininvest, drugu po veliini
Slika 117: Voe u razliitim zemljama mogu se initi pripadnicima razliitih 'rasa' odanih svome 'narodu';
ali to su uglavnom gmazovski krianci opsjednuti od strane gmazovskih entiteta koji rade na ostvarivanju
istog cilja - svjetske prevlasti. Meusobno se svaaju oko moi i nekih pojedinosti, cdi spaja ih isti
sveobuhvatni plan.
talijansku korporacij u iza Fiata a, to je kljuno, Fininvestje vlasnik tri glavna televizijska
kanala koji pokrivaju treinu talijanskog TV trita. Poprilino lijepa i movi na ako ste
politiar i paravan za stvarne planove Il umi nata, no ako im sluite tako servilno kao to
to ini on neizostavno e biti j o nagrada. Berlusconi je odlian primj er nai na na koji
se biraju politiki voe diljem svijeta mnogo prije negoli stupe na dunost, ali, bude li
to odgovaral o njihovim gospodari ma, istom bi brzi nom mogl i biti odbaeni kao hrpa
starog eljeza.
Ukratko, gmazovski krianci i njihovi gospodari s drugi h dimenzij a stvorili su
svjetski sotonistiki ' kult' meus obno povezani h tajnih drutava i skupi na koje djeluju
u svakoj zemlji, a odgovorne su samo j ednom zapovj ednom sreditu. Na taj nai n oni
koordiniraj u svoje djelovanje i zmeu razliitih drava, religija, rasa, politikih stranaka
i korporacij a preko svojih gmazovsko-hi bri dni h agenata i podobni h osoba (slika 117).
Bivi operativac CIA-e Victor Marchetti i sam je to iskusio te je sve pokuao iznijeti na
vidjelo u svojoj knjizi objavljenoj 1973. godi ne CIA i kult obavjetajne agencije (engl. The
CIA and the Cult of Intelligence), koju je ta Agencija u znatnoj mjeri cenzuriral a. Ipak
mu j e polo za r ukom prenijeti ovo:
U naem dananjem svijetu postoji jedan moan i opasan tajni kult. Taj kult podupiru
i tite najvii dravni dunosnici u svijetu. Njegovo se lanstvo sastoji od osoba iz
centara moi u strukturama vlasti, industriji, trgovini, financijama i radnitvu. On
manipulira pojedincima u vanim sferama javnog utjecaja, ukljuujui intelektualni
svijet i masovne medije. Taj tajni kult je svjetsko bratstvo politike aristokracije ija
je svrha ostvarivanje politikih namjera nepoznatih osoba ili organizacija. Djeluje
nezakonito, u tajnosti.
A eli i vladati svijetom.
Karike okruglog stola
Najbolje oruje diktature je tajnost, ali najbolje oruje demokracije trebala bi biti
otvorenost.
Niels Bohr
jo udaljenija od pauka je mrea organizacija odgovorni h taj nom drutvu Okrugl og stola
kojeg sam spomenuo ranije. Okrugli stol bio je mani pul ati vna sila u pozadi ni Balturke
deklaracije o idovskoj domovi ni u Izraelu, a bio je ukljuen u mnot vo drugi h dogaaja
koji su mijenjali svijet, ukljuujui i dva svjetska rata, Versajsku mi rovnu konferenciju i
stvaranje Lige naroda, Ujedinjenih naroda i Europske unije.
Mrea Okrugl og stola funkcionira kao most i zmeu unutarnj i h i vanjskih razina
iluminatske strukture. Veina pri drueni h mu organizacija ak j e poznata iroj javnosti,
a veina njihovih lanova, valja
ponoviti, ima ograni ene uvide
ii njegove prave namj ere i
krajnju svrhu. Meu grupacij ama
Okrugl og stola su Kraljevski
institut za meunar odne poslove
(UK); Bilderberka skupina
(ugl avnom Europa/S AD),
Vijee za vanjske odnose (SAD),
Trilaleralna komisija (SAD-
Europa-globalni svijet) i brojne
druge, uklj u uj ui Rimski kl ub koj i
djeluje na svjetskoj razini (slika
118). Kao pokri e slue se pri om
o t ome kako su oni tek trustovi
mozgova" koji vodei m figurama
u sferi politike, poslovanja,
bankarstva, vojske, kraljevske
vlasti i medija omoguuj e da se
sastaju i raspravljaju o svjetskim
Slika 118: Mrea Okragbgstola zbivanjima. Ustvari, predstavljaju
sredstvo za koordinacij u plana gmaovskih krianaca o uvoenju svjetske vlade, sredinje
svjetske banke, svjetske vojske, svjetske valute i mikroipiranj a stanovnitva povezanog
s globalnim kompj uterom.
Mrea Okrugl og stola, s ostalim ni ti ma i l umi natske mree, uspostavila je Ligu
naroda, Ujedinjene narode, Europsku uniju, Meunar odni monet arni fond i Svjetsku
trgovinsku organizaciju u cilju daljnjeg promicanj a takozvane 'globalizacije - svjetske
diktature pod drugi m nazivom. Carroll Quigley, profesor na Sveuilitu Georgetown,
kontrol i ranom od jezuita, bio je ' insajder' koji je i mao pri stup tajnim papi ri ma o zavjeri
Okruglog stola. Quigley, koji je predavao Billu Cl i nt onu na Georgetownu, j avno je
istupio i podr obno izvijestio o t ome to se zbivalo iza scene u prvih pedeset godina
20. stoljea. Rekao je da je Okrugli stol odrei vao britansku politiku u Irskoj, Palestini
i Indiji od 1917. do 1945. te da je u velikoj mjeri nadzi rao izvore i pisanje povijesti
britanske imperij alne i vanjske politike od Burskoga rata", st oj e zapoeto 1880. godi ne.
Prepravljanje povijesti znaajan je di o strategije gmazovskih hibrida jer nai n na koji
perci pi ramo povijest presudno utjee na nai n na koji danas sagledavamo svijet i j edni
druge. U svojoj knjizi The Anglo-American Establishment Quigley je o Okrugl om stolu,
ili Milnerovoj skupini", kako ju on naziva, napisao sljedee:
Slika je zastraujua jer takva mo, ma kakvi bili ciljevi kojima stremi, suvie je
opasna da bi se bezbrino povjerila bilo kojoj skupini... Niti jedna zemlja koja cijeni
svoju sigurnost ne bi smjela dopustiti ono stoje postigla Milnerova skupina, to jest,
da se maloj grupici mukaraca omogui demonstracija takve moi u administraciji
i politici, da joj se daje gotovo potpuna kontrola nad objavljivanjem dokumenata
koji se odnose na njihovo djelovanje, da joj dopusti vrenje takvog utjecaja nad
protokom informacija koje oblikuju javno mnijenje te da bude u mogunosti posve
monopolizirati pisanje i poduavanje povijesti svojeg vlastitog razdoblja.
Jednako je upozoravajua pomi sao da, makar je Okrugli stol usmjeravao politiku
tada najmonije zemlje na svijetu i carstva na svijetu, ljudi nisu znali da takva organizacija
postoji, a kamol i to radi. Slubeni arhitekt Okrugl og stola krajem 19. stoljea bio je
Cecil John Rhodes. On je bio Rothschildov agent koji je rat om i si romatvom opustoio
j unu Afriku, pretvorivi to podruj e u ropsku dravu pod kont rol om Britanskog carstva
(Rothschilda). Uj edno j e odluio unititi prenositelje drevnog znanja, iscrpsti umove
amana, a pol om ih ubiti", kako se izrazio Credo Mutwa. Na mjesto tog znanja Rhodes
i nj emu slini gmazovski krianci tada su domor odakom narodu namet nul i tiraniju
kranstva', dosl ovnu verziju njihove babilonske religije. Ono i dandanas kontrolira
ogroman broj tamonj eg stanovnitva. Rhodes je eksploatirao resurse dij amanata i zlata
uz enor mnu cijenu po starosjedilake narode te je, za Rothschilde, utemeljio giganta
za proizvodnj u dij amanata, kompanij u De Beers. Rhodesov ment al ni sklop moe se
razabrati iz njegovih rijei kada je j ednom pril ikom pogl edao nono nebo i rekao: Sve
te zvijezde... ti neizmj erni, a nedostupni svjetovi. Da mogu, sve bih te druge pl anete
prisvojio." Ti pi no i arhetipsko gmazovsko razmiljanje. Njihov kompj uterski program
zasniva se na elji da kontroliraju sve i svakog. Rhodesovi m spomen-parkom u Cape
Town u u Junoj Africi domi ni ra iluminatski simbol lava, a smjeten je na obronci ma
mjesta zvanog Devil's Peak (Vraji vrh). Zgodna stvar ti sinkroniciteti, zar ne?
Na sastanku odr anom 1891. godi ne Rhodes i ostali dogovorili su osnivanje tajnog
drutva koje e postati Okrugli stol. Medu njima je bio i lord Esher, prijatelj, pouzdani k
i savjetnik kraljice Viktorije, kralja Edwarda VII i kralja Georgea V. Skupina se sastojala,
poput svih slinih organizacija, od barem dvije razine. Jedna je predstavljala ui krug,
Drutvo odabrani h" (oni h koji su upueni ); a vanjski krug je nazvan Udruenje
pomagaa" (ni izbliza toliko upueni h).
Opr obana je to tehni ka koj om se iskoritava skupina ljudi da skrivaju i brane, na
temelju svog nedost at nog znanja, organizaciju za koju misle da je poznaju, premda
to nije sluaj. Kada je 1902. umr o Rhodes je za sobom ostavio niz oporuka u kojima
trai da se financira stvaranje tajnog drutva, ponovno zasnovanog na Jezuitskom redu,
kako bi svijet doao pod britansku vlast. Opor uno je financirao i Rhodesove stipendije
preko kojih e pomno odabrani mukarci, a kasnije i ene, biti poslani na Oksfordsko
sveuilite gdje e biti i ndokt ri ni rani 'filozofijom' o dominacij i ' Britanaca' (Il umi nata).
Rhodesov stipendist bio je i Bill Clinton, a sjetite se kako je j edna od met oda Bavarskih
Il umi nata Adama Weishaupta bila davanje stipendija poj edi nci ma koje su iluminatski
lovci na talente" zapazili kao potencij alne krojae budunosti . Vodstvo Rhodesove
skupine preuzeo je Rothschildov bankar Alfred Milner, a s vr emenom je postala
poznata kao Okrugli stol. Jedan od ogranaka formiran je u Sjedinjenim Dravama,
s vodei m pri padni ci ma ameri ki h krvni h loza gmazovskih hibrida. Upravo su u
SAD-u izgraivani blokovi moi koji e kontrolirati politiku i ekonomsku politiku te
industrij u informacija i komunikacij a ranih godi na 20. stoljea. To su bile organizacije i
kompani j e Istonog establimenta" koje, u suglasju s bri tanski m i europski m lanovima
Okrugl og stola, djeluju na provedbi zajednike globalne politike. Mrea Okrugl og stola
je, proirivi se, ukljuivala Kraljevski institut za meunar odne poslove iz Londona
ili Chat ham House" (1920.); Vijee za vanjske odnose (1921.); Bilderberku skupinu
(1959.); Trilateralnu komisiju (1973.) i tako dalje. U tim se skupi nama nalaze vodea
i mena politike, medija, poslovanja, bankarstva i vojske, ije razmiljanje i postupke
moe koordi ni rati sredinja jezgra - Okrugl i stol. Veina lanova ne uvia kako bivaju
navoeni da naposljetku podre onaj glavni plan.
Bilderberka skupina
Stvaranje Europske unije i drube Bilderberg napose je povezano s j edni m ovjekom,
poljskim 'socijalistom' Josephom Reti ngerom, osnivaem Europskog pokreta. Upravo su
Retinger i nizozemski pri nc Bernhard predlagali redovite sastanke europski h mi ni stara
vanjskih poslova. Susreti su iznjedrili carinsku uniju poznatu kao zemlje Beneluxa
(Belgija, Nizozemska i Luksemburg), preteu Europske unije, o kojoj e vie rijei biti
u j ednom od poglavlja koja slijede. U govoru u Chat ham Houseu pred Kraljevskim
i nsti tutom za meunar odne poslove (vrlo pri kl adno), Retinger je izloio svoju viziju
Europe u kojoj e se drave odricati dijela svog suvereniteta". Trebao je rei cjelokupnog
suvereniteta, o tome se, nai me, i radi. U Londonu se susreo s Averellom Har r i manom,
ameri ki m veleposlanikom u Engleskoj, vjetim mani pul at orom i inicijatora Drutva
lubanje i kostiju. Inae, potjee iz iste obitelji Har r i man koja je tako tijesno povezana
s Bushevim kl anom a, osi m to su financirali Hitlera, bili su j edna od najvanijih sila
u pozadi ni eugenike ili pokreta za promicanj e 'nadrase'. Har r i man je Retingeru sredio
da posjeti Sjedinjene Drave gdje su, po njegovim vlastitim rijeima, njegove planove
objeruke podupi ral i Russell C. Leffingwell, vii part ner u (rotildskoj) banci /. P.
Morgan i dunosni k Vijea za vanjske odnose (CFR); David Rockefeller, predsj ednik
CFR-a od 1946. do 1953.; Nelson Rockefeller (CFR); i sit William Wi seman, part ner
u
Rothschildovoj banci Kuhn, Loeb and Company, iji je direktor bio Jacob Schiff. On
je bio taj koji je financirao Rusku revoluciju, oformio ameri ke Federalne rezerve s
Rothschildovim agent om Paul om Warburgom i ustanovio Antiklevetniku ligu. Ostali
ameriki podupiratelj i Retingerovih planova bili su, i zmeu ostalih, i George Franklin,
izvrni direktor Vijea za vanjske odnose od 1953. do 1971. i srodni k po eninoj liniji"
obitelji Rockefeller, te John Foster Dulles, ameriki mi ni star vanjskih poslova poslije
Drugog svjetskog rata u vrijeme kada je njegov brat Allen Dulles bio prvi civilni direktor
CIA-a.
Braa Dulles, poput Rockefellera, Harri mana i Busheva, gorljivo su podupi ral i
Hitlera. Retinger je formirao Ameri ki odbor za ujedinjenu Europu s Al l enom Dul l esom
i Williamom Donovanom, Maltekim vitezom i ravnateljem CIA-ine pretee, Ureda za
strateke slube (OSS). Slijedom tih i drugi h rasprava proizala je zami sao o grupiranj u
vodeih politiara, politikih savjetnika, vlasnika i upravljakih tijela medija, izvrnih
odbora mul ti naci onal ni h kompanij a i banaka te vojnih vrhovni ka i prosvjetnih radni ka
koji bi se sastajali i odluivali o budunosti svijeta. Grupacija e postati poznata kao
Bilderberka skupina, nazvana po Hotelu Bilderberg u Oosl erbeeku u Nizozemskoj ,
gdje je od 29. do 31. svibnja 1954. odran njihov prvi susret. Idejni tvorci Bilderberke
skupine bili su ljudi kao to su Retinger, nizozemski pri nc Bernhard, Paul Rykens
(predsjednik sapunskog i prehrambenog giganta Unilevera) i Averell Harri man.
Pri nc Bernhard, bliski prijatelj svog pandana, gmazovskog krianca pri nca
Philipa, bio je bivi nacistiki asnik SS-a i pijun koji je radi o za kemijskog diva /.
G. Farbena, j ednog od stupova nacistikog reima koji je vodi o koncentracijski logor
u Auschwitzu. Bernhard je roen 1911. kao njemaki pri nc od Lupp-Bieslerfelda, a
1937. oenio se ni zozemskom pri ncezom Julianom. ovjek koji je uvjerio Bernharda
da stane na elo Bilderbergera bio je mani pul ator bez premca, lord Victor Rothschild.
Bernhard j e ostao predsjedavajui Bilderberke skupine od 1954. do svoga povlaenja
1976., nakon upletenosti u skandal oko podmi i vanj a u kompani j i Lockheed, ah
nizozemske kraljevske linosti nastavile su prisustvovati svakom sastanku. Predsjednici
Bilderbergera bili su j o i sir Alec Dougl as Home ili lord Home, bivi britanski premijer,
a usto i mi ni star vanjskih poslova u vladi Teda Heatha kada je potpi san ulazak Britanije
u buduu Europsku uniju. Jedan od najznaajnijih predsj ednika bio je lord Carri ngton,
britanski mi ni star vanjskih poslova za vladavine Margaret Thatcher, generalni tajnik
NATO-a i predsj edni k Kraljevskog instituta za meunar odne poslove. Peter Rupert
Carri ngton, vitez sv. Ivana od Jeruzalema (protestantska verzija Maltekih vitezova),
dolazi iz bankarske obitelji bliske Rothschi l di ma. U svojoj knjizi Engleski Rothschildi
(The English Rothschilds) Richard Davis navodi da je Lionel Rothschild esto navraao
u Carri ngt onov dom u Whitehallu. Te dvije obitelji rodbinski su povezane posredstvom
braka sklopljenog 1878. i zmeu petog grofa Roseberyja i Hannah Rothschild, keri
baruna Mayera de Rothshcilda. Carri ngt on j e bio lan odbora banke Hambros povezane
sa skandal om u vezi Loe P-2 u Italiji. Sadanji predsj ednik drube Bilderberg je
Belgijanac vikont Etienne Davignon, bivi potpredsj edni k Europske komisije. David
Rockefeller, nekadanj i direktor banke Chase Manhattan nalazi se meu najistaknutijim
figurama u pozadi ni Bilderbergera i mree Okrugl og stola u zadnja etiri desetljea,
zaj edno s glavnim mani pul at orom Henryj em Kissingerom. Oni su bili pokretaka
sila, dok su Rothschildi ' drmali' scenom iza kulisa. Kissinger i Rockefeller j o uvijek
prisustvuju svakom sastanku Bilderbergera, ali usporedno s odvijanjem pl ana naglasak
se premjeta na druge 'igrae'. Neokonzervativci iz redova Busheve administracij e i
idejni zaetnici tzv. rata protiv terorizma" postali su utjecajniji, a to su ljudi poput
Richarda Pearlea, Michaela Ledeena i biveg ameri kog zamjenika mi ni stra obrane
Paula Wolfowitza koji je na elu Svjetske banke 2005. godi ne zamij enio Bilderbergera i
part nera Rothschildovih, j amesa VVblfensohna.
Kasnije je mor ao odstupiti zbog financijskog skandala. Na mjestu direktora Svjetske
banke Wolfowitza je zamijenio njegov 'zemljak', Hazar/Sumeran Robert Zoellick, jo
j edan od stalnih sudionika sastanaka Bilderbergera. Glavne svjetske poloaje kao
to su predsj ednik Svjetske banke, elnik Svjetske trgovinske organizacije, generalni
tajnik NATO-a, kao i kljune politike, poslovne i bankarske pozicije redovito dre
Bilderbergeri ili lanovi drugi h skupina iz mree Okrugl og stola.
Bilderberka klika sastaje se u strogoj tajnosti j ednom godinje, obi no u svibnju,
na nekoj ekskluzivnoj lokaciji u Europi ili Sjevernoj Americi, ali lanovi njihovog
Upravnog odbora sastaju se redovito, i tu lei prava mo. Susreti Bilderbergera okupljaju
sadanje i potencij alne mani pul atore i mari onet e koji raspravljaju o stvarima na koje
Iluminati ele utjecati ili ih ele provesti. Zat i m slijede politike promj ene unutar
glavnih vlada i agencija u skladu s raspravama ili odl ukama doneseni m na bilderberkim
konferencijama. Svjetski poslovni i bankarski elnici drue se i dogovaraju s kraljevskim
linostima, politiarima, voj nim glaveinama te s vlasnicima i nadzirateljima medija.
Meu sudi oni ci ma su i vode drugi h skupina iz jezgre Okrugl og stola, ukljuujui
Richarda N. Hassa, predsj ednika Vijea za vanjske odnose i biveg voditelja Odjela
za politiku i planiranje pri ameri kom ministarstvu vanjskih poslova. To je politika
verzija trgovine gmazova i gmazovskih potrepti na. Svi se oni obvezuju, ak i prisutni
'novinari', da nee odavati o emu se ondj e raspravljalo. Bilderbergeri i lanovi drugi h
organizacija Okrugl og stola u pravilu dolaze na kljune poloaje moi . Rhodesov
stipendist Bill Cl inton prisustvovao je bi l derberkom susretu 1991. godine, a sljedee
je godi ne postao ameriki predsjednik. On je t akoer lan Vijea za vanjske poslove
i Trilateralne komisije. Tony Blair bio je pozvan 1993. te je, zahvaljujui i znenadnoj i
sasvim prikl adnoj smrti j ohna Smitha godi nu dana kasnije postao voa Laburistike
stranke i premij er za sljedeih deset godi na. Dick Cheney, Donal d Rumsfeld i Colin
Powel takoer su sudionici sastanaka Bilderberke skupine, kao uostal om i Hillary
Cl i nton. Imena sudionika bilderberkih susreta te onih iz pri drueni h skupi na moete
nai u arhivu tajnih drutava na www. davidicke. com.
Siva eminencija
Bilderberka skupina takoer ima vanjske i unutarnj e krugove znanja, odnos no
upuenosti u odreene stvari, po ugledu na koncepciju njene mat i ne strukture,
Okrugl i stol. Unutarnj i krug je upoznat, barem u veoj mjeri, kakav je pravi plan -
centralizacija svjetske moi u rukama nekolicine. Ostali koji tu i t amo budu pozvani
ostaju 'vanjski' lanovi, s ograni eni m uvi dom u igru. Manipul acij om i laskanjem te se
vanjske igrae navodi da podravaj u plan za koji niti ne znaju da postoji. Prodaj e im
se neka zamisao o odr eenom pravcu djelovanja, no izmie im spoznaja kako se sve to
uklapa u stotine drugi h strategija to stvaraju sliku koju te politike bebe ne uspijevaju
vidjeti. Ali, na temelju toga to su pozvani u prestinu Bilderberku skupinu oni misle
da su vani i inteligentni, a takvo se njihovo miljenje j o i potie. Blairov pajac broj
dva, John Prescott, bio je pozvan da prisustvuje bilderberkim susretima; siguran sam
da je bez krzmanj a vjerovao da to i ma zahvaliti svom gol emom znaaju i poput britve
otrom intelektu. Neemo pogrijeiti ako kaemo da Prescott ni kako ne spada u onaj
unutarnji krug". Isto se moe rei o sudionici spomenut i h sastanaka Margaret Thatcher
koja je postavljena na mjesto britanske premij erke 1979., da bi kasnije bila maknut a
bilderberkom intervencij om kada je njena nesklonost daljnjoj centralizaciji Europske
unije poela ometati ostvarivanje plana. Thatcher je mani pul aci j ama bila dovedena na
vlast zato to su njena uvjerenja o ekonomiji odgovarala Il umi nati ma tijekom 1980-
ih kada su industrije u dravnom vlasnitvu namjeravali predati pri vatni m (vlastitim)
interesima.
Rothschildi su bili na elu takve politike 'privatizacije' diljem svijeta, a imali su u
strukturama vlasti i mnoge 'prijatelje' koji su im u tome pomagal i. Jedan od najbliih
saveznika Margaret Thatcher u privatizaciji dravne imovine, njen rukovoditelj dravne
uprave i mi ni star u vladi lord Armst rong kasnije je postao direktor bankarske kompanij e
N. M. Rothschild. Ni poto nije sluajno daj e ekonomska politika koja je u Uj edinj enom
Kraljevstvu bila znana kao ' taerizam' bila pot puno istovjetna ' reganomici' Ronalda
Reagana u istom t om razdoblju. Oboj e tih ' voda' bili su slugani Il umi nata. Reagana
je nadzi rao potpredsj edni k George Bush stariji, a konce Margaret Thatcher povlaili
su Bilderbergeri, posebno njezin mi ni star vanjskih poslova, gmazovski krianac lord
Carri ngton, koji e kasnije postati dugogodinji predsj ednik Bilderberke skupine.
Onog trenutka kada se Margaret Thatcher poela protiviti daljnjoj centralizaciji
Europske unije njena stranjica i povelika izma doli su u vrlo blizak dodir. U svibnju
1989. ameriki novi nar Jim Tucker, koji je vie od ikog pri doni o da se razotkriju i
infiltriraju bilerberki sastanci, izvijestio je u vai ngtonskom listu Spotlight kako je
na sastanku odr anom istog tog mjeseca na panj olskom otoku La Toja odl ueno da
Margaret Thatcher mor a otii, a u svjetlu njenog suprotstavljanja centralizaciji Europe. U
tadanjim se okol nosti ma inilo sul udi m da bi elina lady" uz njen naizgled neobori v
poloaj u Britaniji te u njenoj vlastitoj Konzervativnoj stranci, mogl a biti svrgnuta s
vlasti bez glasanja naroda. Ali to se ipak dogodil o. ' Neoborivi poloaji' su prividi koje
politiarima mogu poklanjati oni koji zaista upravljaju dogaaj ima. Tijekom 1990. i
poet kom sljedee godi ne mo Margaret Thatcher je kopnila, a mediji koji su neko
bili puni svesrdne podrke sada su se okretali protiv nje. U st udenom 1990. osporen je
nain voenja njene vlastite stranke te je, izgubivi pot poru u prvom krugu glasanja,
naposljetku odstupila s dunosti. Najvaniji dopri nos nj enom padu doao j e od nj enog
biveg zamj enika na mjestu premij era sir GeofTreya Howea, j o j ednog Bilderbergera.
Gmazovski hibridi oboavaju ironiju i simbol izam: Thatcher je bila prisiljena objaviti
svoju odl uku o ostavci prisustvujui sastanku efova drava Europske unije, a osporavanj e
iste uzrokovalo je, na koncu, njen pad. Eto kako se mani pul i ra politikim i drugi m
svjetskim dogaaj ima: u skladu s pl anovi ma gmazovski h krianaca. Diljem svijeta to
se dogaa svakodnevno, ime se uvodi ili mijenja politika, a uzde moi stavljaju se u
ruke od Il umi nata kontrol i rani h politiara i admi ni stratora. Imamo i primj er masovnog
ubojice i j ezuita Roberta Mugabea koji je dograbi o vlast u j unoj Rodeziji kada je 1979.
godi ne ova postala Zimbabve. Bio je mari onet a Henryja Kissingera i lorda Carri ngl ona,
bri tanskog mi ni stra vanjskih poslova zaslunog za ' nezavisnost' Rodezije. Kissinger i
Carri ngt on bili su ne samo i zuzetno istaknuti Bilderbergeri nego i poslovni partneri .
Carri ngt on je bio osnivaki direktor zloglasne fasade globalne manipulacije, tvrtke
pod nazi vom Kissinger Associates, te su zajedniki radili na ustolienju Mugabea kao,
praktiki, di ktatora Zimbabvea. Dok ovo pi em on j e jo uvijek na vlasti: resursima
bogatu zemlju pretvorio je u faistiku pust aru gladnih ljudi, a sam je post ao mega-
bogata nautrb naroda. To je ve poznat a pria o gmazovski m hibridima, a Mugabe je
zasi gurno j edan od Djece zmije" o koj em u Africi govori Credo Mutwa.
Kraljevski institut za meunarodne poslove
U Londonu stacionirani Kraljevski institut za meunar odne poslove (engl. Royal
Institute for International Affairs, kratica RILA), znan i kao Chat ham House, i ma vlastitu
mreu po cijelom svijetu, a njegovu koncept ual nu shemu preuzeli su Vijee za vanjske
odnose i Trilateralna komisija u Sjedinjenim Dravama.
Spomenut e organizacije same sebe prikazuju kao trustove mozgova", ' parlaonice'
i mjesta za raspravu. No, one zapravo manipuliraj u ljudima, politikom i zbivanjima u
skladu s njihovim ciljem: svjetskom prevlau i kontrol om. Pripadnici elite Okrugl og
stola sastali su se na Versajskoj mi rovnoj konferenciji u Parizu 1919. i dogovorili da
e sljedee godi ne osnovati RIIA-u. Kraljevski institut danas, pod pokroviteljstvom
kraljice, ima ogroman utjecaj na britansku i svjetsku politiku, iako bi se njegovi lanovi
vjerojatno nasmijali na takvu pomi sao. Kao reakciju na takve tvrdnje sve te organizacije
imaju isti odgovor: Tko, mi?" Institut je j ako tajnovit i ne otkriva identitet svojih
lanova iz redova vladajuih struktura. Kada sam 1990. nazvao i upitao ih mogu li dobiti
popis lanova britanske Vlade i vlade u sjeni, tajnik za lanstvo mi je odgovori o da
se i mena poj edi nani h lanova ni kada ne obznanjuju. Da biste se ulanili moraj u vas
nomi ni rat i dva lana koji vas dobro poznaj u, ali nitko vam ni tada ne j ami da ete
proi post upak odabira. Slino, dakako, postupaj u i Slobodni zidari. Institut financiraju
najvee svjetske kompanij e i banke a, u vidu potpore, Institut pri ma i novac porezni h
obveznika kojeg mu daju ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo za Zaj ednicu
naroda (Commonweal t h), ministarstvo obrane, Ured premijera, ministarstvo fi nanci j a,
ministarstvo okolia, mi ni starstvo trgovine i industrije, Vladin ured za cari nu i troarine
te Ameri ko veleposlanstvo. Institut se koristi kao privatni forum preko kojeg elita
pozvanoj publici i oni ma s utjecajem u medij ima, politici, obrazovanju i trgovini prodaje
svoje globalistike planove. Radi se u stvari o lobistikoj organizaciji koja je sredstvo
izvan sl ubene dravne mainerije preko kojeg se mogu sklapati poslovi i dogovarati
dogaaji, bez znanja bilo javnosti bilo izabranih parl amenata. No, ona je i vie od toga.
To je sredinja i mona osovina u mrei tajne vlade, s vrlo vrsti m vezama s bri tanskom
kraljevskom obitelji i bri tanski m obavjetajnim slubama. I opet, veina ljudi povezani h
s Insti tutom ne razumije na koji nai n on djeluje.
Vijee za vanjske odnose
Od osnutka Vijea za vanjske odnos e (CFR) 1921. godi ne gotovo svaki predsj ednik
Sjedinjenih Drava bio je njegov lan, a svaka vlada - bez obzira koja je stranka
n
a vlasti - puna je lanova CFR-a i njegove sestre po krvi Trilateralne komisije,
utemeljene 1973. godine. Njihovo se lanstvo protee ne samo do najviih struktura
vlasti nego i do banaka i korporacija, medija, obavjetajnih agencija poput CIA-e te
vojske. Upravo je Vijee za vanjske odnose, u koordinaciji s mr eom Okrugl og stola,
formiralo Ujedinjene narode, gmazovskog trojanskog konja za uvoenje svjetske vlade.
Pokuali su to uiniti i ranije, s Ligom naroda poslije Prvog svjetskog rata, ali Liga se
nije pokazala najboljim rjeenjem, pa su narode uvukli u j o j edan rat kako bi se ljudi
nenaklonjeni njihovim ciljevima ipak prilagodili njihovim zahtjevima. Do 1945. godi ne
svijetu je rat, razumljivo, dodijao, a javnost je bila otvorena za sve to bi mogl o sprijeiti
daljnja krvoprolia, ba kao st oj e i pl ani rano. Povelju UN-a 26. lipnja 1945. sl ubeno su
prihvatili predstavnici pedeset drava na susretu u San Franciscu. Bio je to, meut i m,
oitovani vrhunac dugogodinj eg manevriranj a iza kulisa od strane Vijea za vanjske
odnose koje je kont rohral o administracij u predsj ednika Frankl i na D. Roosevelta. Pisac
James Period otkri o je pozadi nu nastanka UN-a u svojoj knjizi iz 1988. godi ne Vlast iz
sjene: Vijee za vanjske odnose i rasap Amerike (The Shadows Of Power: The Council On
Foreign Relations And The American Decline):
U sijenju 1943. ministar vanjskih poslova Cordell Huli oformio je upravni odbor
sastavljen od Lea Pasvolskog, lsaiaha Bowmana, Sumnera Wellesa, Normana Davisa,
Mortona Taylora, ali je i sam bio njegov lan. Svi ti ljudi - izuzev Hulla - bili su
u CFR-u. Poznatiji kasnije kao Neformalna programska skupina (engl. Informal
agenda group), sastavili su izvorni prijedlog za osnivanje Ujedinjenih naroda. Taj
koncept prvi je iznio Bowman, jedan od osnivaa CFR-a. Zatraili su miljenje trojice
odvjetnika, odreda CFR-ovih ljudi, koji su procijenili da je koncept ustavan. Zatim
su 15. lipnja 1944. razgovarali o tome s Franklinom D. Rooseveltom. Predsjednik je
odobrio plan i istoga dana objavio ga javnosti.
Sastav ameri ke delegacije na osni vakom sastanku UN-a u San Franciscu
nalikovao je prozivci CFR-a. Medu drugi ma bili su tu i Isaiah Bowman, Hami l ton Fish
Armstrong, Sumner Welless, Nor man, IT. Davis, James T. Shotwell i ovjek ruskih
korijena Leo Pasvolsky. Svi su oni bili lanovi CFR-a koji su tijekom rata sluili u
Rooseveltovom Savj etodavnom odbor u za por at nu vanjsku politiku". U amerikoj
delegaciji na konferenciji u San Franciscu bili su jo: John McCl oy (predsj ednik CFR-a
od 1953.-70.), predsj ednik Fordove fondacije i Rockefellerove banke Chase Manhattan,
je prijatelj i savjetnik devetorice predsj ednika, od Roosevelta do Reagana); John Foster
Dulles (Hitlerov pristaa, osniva CFR-a i skoranji mi ni star vanjskih poslova); i Nelson
Rockefeller (vrhunski mani pul ator, etiri put a izabran za guvernera drave New York
l potpredsj edni k u administracij i predsj ednika Geral da Forda nakon to je Kissinger
osmislio skandal oko Watergatea kako bi se rijeio Richara Ni xona). U delegaciji je
sveukupno bilo 74 lana CFR-a ijim posredstvom su, preko manipulacija, na scenu
uvedeni Ujedinjeni narodi . Stajalita Johna J. McCloya gotovo su navlas ista stajalitima
Bianipulatora koji u stvorili UN. On je bio financijski savjetnik talijanske faistike
vlade Benita Mussolinija, a odi grao je i i staknutu ulogu u nacistikoj Njemakoj za
Harri manovu/Bushevu banku koja je financirala Hitlera. McCl oy je sjedio u privatnoj
Hitlerovoj loi na Olimpijadi u Berlinu 1936. godi ne na poziv Rudolfa Hessa i Her manna
Gori nga. McCloy je takoer bio lan Upravnog odbora Bilderberke skupine. Takav soj
ljudi stoji iza Vijea za vanjske odnose i upravlja pol i ti kom Sjedinjenih Drava, bez
obzira koja je ' stranka sl ubeno na vlasti. Kao to je j ednom rekao John J. McCloy:
Svaki put kad bismo trebali ovjeka [za neki poloaj u vladi) prolistali smo popis
lanova vijea i okrenuli izvjesni telefonski broj u New Yorku [tj. sjedite CFR-a na
adresi Harol d Pratt House, 58 East 68th Street]. " Unuka biveg predsj ednika Theodorea
Roosevelta, novinska kol umni sti ca Edi th Kermi t Roosevelt, saeto je prikazala utjecaj
takozvanog istonog establimenta" koji djeluje preko CFR-a:
Kakvo je stanovite Establimenta? Njegova je ideologija - kroz Rooseveltovu,
Trumanovu, Eisenhowerovu i Kennedyjevu administraciju - postojana: najbolji
nain borbe protiv komunizma jest Jedna Svjetska Socijalistika Drava kojom
e upravljati 'strunjaci' poput njih. Rezultat toga je politika naklonjena nastanku
naddrave i postupnom gubitku suvereniteta Sjedinjenih Drava.
Upravo je takav bio izvorni plan, ali tvrdnja da se radi o nai nu borbe protiv
komuni zma je besmislica. Za gmazovske hi bri de na vlasti diljem svijeta drave ili
zemlje ne postoje. Njima su to puki tereni za manipulacij u, a njihove krvne loze u Rusiji
rade s istim ciljem kao i one u Sjedinjenim Dravama, Britaniji i drugdj e. Da, bore
se i meus obno jer su gl adne moi , ali pri padni ci njihove vladajue elite prekorit e
ih ako se ti me pone ugroavati krajnji cilj. Put i n u Rusiji i Bush ili Hillary Cl i nton u
Sjedinjenim Dravama razliiti su izdanci iste krvne loze, a slubene interakcije i zmeu
tih svjetskih voa" samo su prizori iz filma namij enj enog iroj javnosti.
Rusija i Kina su lena gmazovskih hibrida, ba poput Europe ili Sjedinjenih Drava.
Ti me se objanjava injenica da su ' Amerikanci' financirali Rusku revoluciju koja je
na vlast dovela ' komuniste' , ali i naciste koji su na vlast doveli 'faiste'. Izrazi kao to
su ' komuni zam' i 'faizam' opet su dva krila istog aviona - kojim pilotiraju isti ljudi.
General ni tajnik osnivake konferencije UNa u San Franciscu bio j e dunosni k
ministarstva vanjskih poslova i lan CFR-a Alger Hiss koji je kasnije raskri nkan kao tajni
agent u slubi Sovjetskog Saveza. Hiss je bio izvrni tajnik konferencije u Dumbar t on
Oaksu 1944. godine, gdje je sa Staljinovim ovjekom Vjaeslavom Mol otovim
razraivao poj edinosti Povelje UN-a. Opi san j e kao glavni strunj ak za meunar odne
organizacije" predsj ednika Roosevelta na konferenciji u Jalti na Krimu u veljai 1945.,
kojoj su takoer prisustvovali Churchi l l i Staljin. Pri pomogavi da na svjetsku politiku
pozorni cu stupi UN, Hiss j e i menovan predsj edni kom ozloglaene Carnegiejeve
zaldade za meunar odni mir. Ondj e gaj e postavio John Foster Dulles koji j e zanemari o
informacije o Hissovoj pijunskoj aktivnosti kada je 1946. o njoj obavijeten. Kasnije je
Hiss razotkriven pa je proveo 44 mjeseca u zatvoru, no takvi ljudi nisu ni 'sovjetski' niti
' ameriki' agenti, oni su agenti Illuminata.
Trilateralna komisija
Kao vrsta nit mree Okrugl og stola naposljetku je ispletena Trilateralna komisija
koju su 1973. stvorili David Rockefeller i Zbigniew Brzezinski, uz dopri nose Instituta
Brookings (jo j ednog trusta mozgova") i Vijea za vanjske odnose. Njezino je
djelovanje isprva bilo usmj ereno na Sjedinjene Drave, Europu i Japan, ali se proirilo
na
sve dijelove svijeta. Brzezinski, rodom Poljak, savjetnik za naci onal nu sigurnost
za mandat a predsj ednika artera tijekom 1970-ih, j o uvijek je lan izvrnog odbora
Agencije za naci onal nu sigurnost (NSA), a njegove knjige i izjave za j avnost potvruj u
njegove ambicije i met ode ostvarenja istih. Napisao je knjigu pod nazivom Izmeu
dva doba: Uloga Amerike u tehnotronskoj eri (Between Two Ages: Americas Role In Ihe
Technotronic Era), u kojoj opisuje j edno novo drutvo ...koje je kul turno, psiholoki,
drutveno i ekonomski obl ikovano utjecajem tehnologije i elektronike, osobito u sferi
raunala i komunikacija. " U knjizi pie da dravni suverenitet vie nije odriv koncept "
i predlae kretanje, u fazama, prema j ednoj veoj zajednici razvijenih nacija [svjetskoj
vladi] ... preko raznorazni h posredni h veza i ve nastajuih ogranienja dravnog
suvereniteta." Godi ne 1990. napisao je u New York Timesu da Europa treba slijediti
politiku utemelj enu na velianstvenom konceptu transeuropske zajednice naroda s
Europskom zaj ednicom u svojem ishoditu. No, mor amo prigrliti i Sredinju Europu
i uj edno se mor amo otvoriti moguem udruivanj u sa Sovjetskim Savezom." Dok se
nalazio na funkciji savjetnika za naci onal nu sigurnost u Carterovoj administraciji
Brzezinski se drao politike podravanj a mudahedi nski h boraca u Pakistanu i
Afganistanu, u nj ihovom gerilskom ratovanju protiv sovjetske okupacije zapoete 1979.
godine. Mudahedi ne su koordiniral i i financirali CIA i britanska tajna sluba MI6 preko
pakistanske obavjetajne slube. SAD je kasnije organizirao dolazak Osame bin Ladena
iz Saudijske Arabije, a mudahedi nski nazivi u CIA-inoj bazi podataka postali su poznati
kao 'al-Qaeda', ili 'Baza'. U razgovoru za francuski list Nouvel Observateur 1988. godi ne
Brzezinski je otkri o da je CIA poela podupi rati mudahedi ne prije sovjetske invazije te
da su ti me Sovjete htjeli navesti da napadnu. Brzezinski je namj eravao namami t i Sovjete
u rat vij etnamskog tipa, sa svim oni m krvoprol iem i patnj om, no to ionako nije neto
to bi njemu i njemu slinima remetilo san.
Kako je rekao: Stoj e najvanije za svjetsku povijest? Talibani ili propast sovjetskog
carstva? Neki razgoropaeni musl i mani ili osloboenj e Sredinje Europe i zavretak
Hl adnog rata?" Sve u svemu, bio je to dio plana koji je doveo do 11. rujna" i rata protiv
terorizma" kojima se sada opravdava uvoenje globalne orvelovske drave.
Brzezinski je napisao mnoge Carterove govore u izbornoj kampanji kada je ovaj
postao prvi predsj ednik Sjedinjenih Drava iz redova Trilateralne komisije, pr emda ne i
posljednji. Kao vjeita ala meu upueni ma uvrijeila se situacija u kojoj bi Carter, kada
god bi bio suoen s odl ukom ili dokument om u vezi vanjske politike, rekao: Provjeri
to kod Brzezinskog" ili Je li to vidio Brzezinski?" Carter se odui o svojim sponzori ma
time to je u svoju vladu uveo mnoga i mena lanova Trilateralne komisije. Medu njima
su bili: Walter Mondal e, potpredsj ednik; Cyrus Vance, mi ni star vanjskih poslova;
Warren Christopher, zamj enik mi ni stra vanjskih poslova; Harol d Brown (takoer
CFR), mi ni star obrane; W. Michael Bl umenthal (takoer CFR), mi ni star financij a;
C Ferd Bergsten (takoer CFR i Bilderberka skupina), savjetnik mi ni stra financija
za meunar odna pitanja; Henry Owen (takoer CFR), putujui ambasador i posebni
predstavni k za ekonomske samite; Paul C. Warnke (takoer CFR), glavni pregovara
za razoruanje; Andrew Young (takoer CFR), veleposlanik u Ujedinjenim narodi ma,
Paul A. Volcker (takoer CFR i Bilderberka skupina), predsj ednik Uprave Federalnih
rezervi; i... Zbigniew Brzezinski (takoer CFR i Bildrberka skupina), savjetnik za
naci onal nu sigurnost. Isti je sluaj sa svim ameri ki m vladama, republ i kanski m ili
demokrat ski m. Nije vano za koga glasate jer tajna vlada i onako prokri put do vlasti,
j edan od primj era j e i ameri ka sredinja banka" odnos no Federalne rezerve koj om
ustvari upravlja rotildska klika. Na mjesto upravitelja Federalnih rezervi Faula Volckera
j e postavio Carter po naputku Davida Rockefellera. Volckera j e ponovno imenoval a
' republikanska' administracij a Reagana i Busha starijeg, da bi ga naposljetku naslijedio
Alan Greenspan (Trilateralna komisija, CFR i Bilderberka skupina). Greenspana
su postavili ' Republikanci' Reagan i Bush, a na tu su ga funkciju ponovno imenovali
' republikanski predsj ednik Bush stariji, ' Demokrat ' Bill Cl i nton i ' Republikanac' George
Bush ml adi. Sadanji sj evernoameriki predsj ednik Trilateralne komisije je Tom Foley
(takoer CFR i Bilderberka skupi na), bivi predsj ednik Zastupni kog doma, a europski
predsjedavajui je Peter D. Sutherl and (takoer Bilderberka skupina), predsj ednik BP-
a i Goldmana Sachsa. Sutherl and je stari mani pul at or i provoditelj globalnog pl ana a bio
je i generalni direktor GATT-a (Opeg sporazuma o cari nama i trgovini), pretee WTO-
a (Svjetske trgovinske organizacije). WTO je kreacija gmazovskih krianaca s ciljem
diktiranja svjetske ' trgovine' i sprjeavanja svake zemlje u obrani vlastitog gospodarstva
od centralizirane diktature.
Rimski klub
Utemeljen 1968. godine, Rimski klub je j edna od trijeski Okrugl og stola s arheti pski m
ivotopisom. Njegovi ga lanovi opisuju kao globalni trust mozgova i sredite inovacija
i inicijativa", te kao neprofitnu, nevl adi nu organizaciju tj. NGO. Na web lokaciji
Rimskog kluba pie da ta organizacija okuplja znanstvenike, ekonomi ste, poslovne
ljude, meunar odne visoke dravne slubenike, elnike drava i bive elnike drava sa
svih pet konti nenata, koji su uvjereni da budunost ovjeanstva nije predodreena i
zacementi rana te da svako ljudsko bie moe doprinij eti boljitku naih drutava." Istina,
zaista se radi o klubu, i on je povezan s Ri mom, ali ovaj di o o boljitku drutava doista je
smijean. Rimski klub j e j edan od najveih mani pul at ora ekolokog pokreta.
Ovdje smo ukratko prikazali mr eu Okrugl og stola koju emo svako mal o susretati
i na sljedeim strani cama. To je i zuzetno znaaj na grupacija preko koje se Il umi nati
mogu povezivati sa irom sferom donoenj a odl uka. ini se da neki istraivai svjetske
zavjere smatraju kako Bilderberka skupina i njoj bliske organizacije uistinu predstavljaju
samo sredite zavjere, no to nije t ono. One jesu di o zavjere, ali podreene su mnogo
moni j i m taj nim drutvi ma poput Jezuitskog reda, Vitezova templara, Maltekih
vitezova, Opusa Dei, unutarnj eg svetita Sl obodnog zidarstva i vodstva Il umi nata,
i zmeu ostalih ekskluzivnih skupina.
Nitkovi osloboeni poreza
Jo j edna mrea povezana s kl i kom Okrugl og stola nosi naziv zaklade osl oboene
poreza". U ovom ste poglavlju moda prepoznal i neke od njih, ijim se novcem
financiraju organizacije Okrugl og stola. Meu nj ima su, u Sjedinjenim Dravama,
Rockefellerova zaklada, Fordova fondacija, Carnegiejeva zaklada za meunar odni
' mi r' i tako dalje. Njihovo meus obno povezano vodstvo radi na ostvarenju pl ana
za postizanje svjetske prevlasti, a ine to doni ranj em novca (osl oboenog poreza)
elitnih obitelji i korporacija za inicijative koje slue njihovim interesima. Istovjetne
organizacije postoj e i u dr ugi m zemlj ama. Pril ikom stvaranja Trilateralne komisije
novac j e dolazio od Davida Rockefellera, Fordove fondacije, Zakl ade Kettering, zaklade
pod nazi vom Lilly Endowment , Fonda brae Rockefeller i Zakl ade Thyssen. Slian
je sluaj sa svim organizacijama Okrugl og stola. Medu prvi m sudi oni ci ma prvog
susreta Bilderbergera 1954. bili su David Rockefeller iz Vijea za vanjske odnose i
Rockefellerove zaklade, Dean Rusk, lan Vijea za vanjske odnose, Rhodesov stipendist
i predsj ednik Rockefellerove zaklade; i Joseph E. Johnson iz Vijea za vanjske odnose
koji je bio predsj edni k Carnegiejeve zaklade za meunar odni mir. I dok ljudi plaaju
poreze kako bi se financirala orvelovska nona mor a preko vladajuih struktura, ove
zaklade daju porezne olakice elitnim obiteljima i korporacij ama kako bi se, od njihovih
ogromni h godinjih profita, financirala faistika drava. Prikazuju se kao i nst rument i
ovjekoljublja pr emda su, u biti, j edan od kanala za provedbu krajnjih ciljeva svjetske
zavjere. Njihovo je djelovanje tijekom 1950-ih razotkrila (i na t ome je ostalo) istraga
Reeceovog odbora u Sjedinjenim Dravama pod ravnanj em kongresnika Carrolla B.
Reecea. Odbor je, i zmeu ostalog, ustanovio da kada su mega bogate obitelji 'davale'
novac ti m zakl adama, zadrale bi kontrolu glede nai na troenja darovanog novca.
Ustanovlj eno je i sljedee:
Glavne zaklade meus obno su povezane i rade na provedbi zajednike
politike.
Preuzele su nadzor nad drutveni m znanost i ma u SAD-u i uutkavaju
znanstveni ke iz sfere drutvenih znanosti koji se protive njihovim
pl anovi ma.
'Istraivanja' sponzori rana od strane spomenut i h zaklada esto su skrojena
u suglasju sa zakljucima koje financijeri oekuju i zahtijevaju.
Obrazovni m ustanovama koje odbiju poslunost financijska se pot pora
uskrauje.
Pisanje povijesti financiraju navedene zaklade kako bi irem puanstvu
istina ostala nedostupna.
Postoji tisue zaklada osl oboeni h poreza (u Britaniji se nazivaju dobrot vorni m
drutvi ma ili dobrot vorni m zakl adama) i ni poto ne moemo rei da sve one provode
manipulacij u ili da svjesno manipuliraj u.
Meut i m, one glavne ine upravo to, a radi se o nemjerljivim kol iinama novca.
Danas je najvea Zakl ada Billa i Mel inde Gates, ija i movi na iznosi nekih 27 milijardi
dolara, a novac uvelike ulau u programe cijepljenja, o emu emo vie govoriti kasnije.
Drugi po veliini je Medicinski institut Howarda Hugesa (11 milijardi). U Uj edinj enom
Kraljevstvu i mamo British Wellcome Trust koji je povezan s farmaceutskom
korporacij om Burroughs Wellcome, sada pripojen gr ozomor nom GlaxoSmithKlineu.
Neke zaklade osnovane su u najboljoj namj eri, ali one najznaajnije put em izuzea
od poreza prebacuj u novac iz korporacija u 'istraivanja', pot pore i programe koji
podravaju ciljeve gmazovskih hibrida. U svojoj istrazi Reeceov je odbor ustanovio
da je Fordova fondacija dala milijun dolara Vijeu za vanjske odnose, j ednoj od veih
skupi na u Sjedinjenim Dravama koje stoje iza manipulacij a i pokuaja uvoenja
centralizirane svjetske drave. Glavni Reeceov istraitelj Nor man Dodd izjavio je da mu
je tadanji predsj ednik Fordove fondacije H. Rowan Gaither rekao da Fondacija djeluje
po direktivama iz Bijele kue. Ili, njegovim vlastitim rijeima:
G. Dodd, mi smo tu da djelujemo u odnosu na sline direktive, a njihova je sutina
ovo: nau mo dodjeljivanja potpora moramo koristiti na nain da ivot u Sjedinjenim
Dravama promijenimo u tolikoj mjeri da ih to vie pribliimo Sovjetskom Savezu.
Takva je politika na djelu i danas, a Nor man Dodd takoer je ustanovio da je
Carnegiejeva zaklada za meunar odni ' mir' posveena poticanju rata. Organizacije
Il uminata redovito dobivaju nazive koji ih opisuju upravo suprot no od njihove svrhe.
Dodd j e rekao da j e na j ednom sastanku lanova Carnegiej eve zaldade postavljeno
pitanje: Ako elite promij eniti ivot cijelog naroda, postoji li uinkovitije sredstvo od
rata?" Zaklj ueno je da ne postoji, pa je sljedee postavljeno pitanje glasilo: Kako uvui
SAD u rat?" - u ovom sluaju, u Prvi svjetski rat. Nor man Dodd u izvjetaju nastavlja:
A tada je postavljeno pitanje: Kako emo kontrolirati diplomatsku maineriju SAD-
a? I uslijedio je odgovor: Moramo kontrolirati State Department". Sada dolazimo
do onoga to ve znamo... do otkria da se svako visoko imenovanje u ministarstvu
vanjskih poslova (engl. State Department; up. prev.) moralo odobriti u agenciji koju
je osnovala Carnegiejeva zaklada.
Naposljetku smo se i nali u ratu. Ti su povjerenici na sastanku o dogaajima iz
1917. godine imali toliku drskost da si estitaju na mudrosti svoje prvotne odluke,
budui da je rat ve pokazao da moe promijeniti ivot ove zemlje i da e ga doista
promijeniti. Datum je to naeg ulaska u rat; bili smo upleteni. ak su bili toliko
drski da sroe i poalju telegram [amerikom predsjedniku] g. VVilsonu u kojem ga
upozoravaju da se pobrine da rat ne zavri prebrzo.
Do j e rekao kako j e njegova istraiteljica Kathryn Casey pronala drugi zapisnik
koji se odnosi o na nastojanja Zakl ade Carnegi e da sprijei povratak ameri kog nai na
ivota u prij eratno stanje. Napokon, promij eniti nai n na koji ljudi ive i razmiljaju bila
je glavna svrha rata. Dodd izvjetava:
Doli su do zakljuka da, ukoliko ele sprijeiti povratak na staro, moraju kontrolirati
obrazovanje. Tako su pristupili Rockefellerovoj zakladi i rekli: elite li preuzeti na
sebe kontrolu nad obrazovanjem u onom njegovom dijelu koji ukljuuje predmete
koji se po svom karakteru tiu stanja u zemlji?" I, dogovor je pao. Tada su zajedno
odluili daje klju u pouavanju amerike povijesti i da to moraju promijeniti. Zatim
su pristupili najistaknutijim, da ih tako nazovemo, amerikim povjesniarima toga
vremena s namjerom da ih nagovore na promjenu naina prikazivanja povijesti.
Doddj erekaodaj eCarnegi ej evaskupi na pristupila etvorici najuglednijih predavaa
ameri ke povijesti u zemlji, ali su njihove ponude odbijene. Stoga su odluili izgraditi
vlastitu ergelu povjesniara". Obratili su se Zakladi Guggenhei m, specijaliziranoj za
stipendije, i dogovorili davanje stipendija ljudima i zabrani ma od strane Zaldade, koji
pripremaj u doktorat iz amerike povijesti. Odabral i su dvadesetero takvih ljudi i odveli
ih u London na upoznavanj e s oni me to se od njih oekuje. Dakle, ne u Washington
nego u London, glavno operati vno sredite Il uminata. Ta je skupina postala jezgra
Amerikog drutva za povijest. Negdje krajem 1920-ih Zakl ada je poklonila 400.000
dolara Ameri kom drutvu za povijest za onakvo pouavanj e povijesti koje e toj
zemlji pokazati smj ernice za budunost . Napisana je studija od sedam svezaka u kojoj
se zakljuuje da budunost Ameri ke pri pada kolektivizmu - centralizaciji moi . Te
fondacije poput Carnegiejeve zaklade, koju je neko vodi o sovjetski pijun Alger Hiss,
nesmet ano se povezuju s mr eom Okrugl og stola i ostalima iz iluminatskoga sklopa.
Pomoni ca Nor mana Dodda Kathryn Casey nevoljko je krenula u to istraivanje,
govorei da zaklade ine dobre stvari. Meut i m, ono to j e ustanovila toliko j u j e
okiralo da vie nije bila u stanju vratiti se svojoj odvjetnikoj praksi. Dodd je rekao da
je zbog toga na koncu doivjela slom ivaca. Logino, ta otkria i dokazi bili su toliko
pogubni da ih je moral a unititi sama mrea koju su razotkrivali. Tajnost je oduvijek
njen najvaniji element. Iz svakog mogueg kuta vren je pritisak da se sasluanja
odre u tajnosti, ukljuujui, kao i obino, tvrdnje daj e istraga podlegla anti semi ti zmu.
Samuel Johnson je izjavio da je domoljublje posljednje utoite nitkova, ali mislim da
priivanje pogrdne etikete antisemitizma oni ma koji provode sasvim legitimnu istragu
predstavlja korak nie na silasku u kanalizaciju. Ono to opisujem nije saetak nekog
svrenog povijesnog razdoblja: to se naveliko dogaa danas diljem svijeta. Ono to je
Dodd otkrio nikada nije prestalo - samo se proirilo. Kada vidite da na medije upor no
dovlae odreene ' strunjake treba se zapitati: Odakl e su? Tko ih financira? Pokuavaju
li nam prodati plan o kontroli i centralizaciji? Ako ih financiraju navedene zaklade,
odgovor e neizostavno biti: 'Da'.
ovjek kojemu se moe vjerovati
j ednu od najistaknutijih dananj ih zaklada vodi bivi ameriki predsj ednik Bill Cl i nton.
On kae daj e Zakl adu Cl i nton pokrenuo zato stoj e hti o da dobri ljudi daju svoj dopri nos
svijetu i zato to ne eli da itko umr e prerano. Hm, to je za nj i njegovu ivotnu drui cu
(s koj om je sklopio brak iz interesa) sasvim novi teritorij; s obzi rom na broj pogi nul i h na
nj ihovom putu od Arkansasa do Washingtona. Cl inton j e opsj ednut mnogi m stvarima:
seksom, kokai nom, bilo i me prljavim, iskljuivo zbog zarade. Ali - elja da ljudi ne
umi ru prerano, ili omoguavanj e dobri m ljudima da daju dopri nos svijetu?
Nemoj , Bille, mol i m te, puknut u od smijeha. Objavljeno je da je Zakl ada Cl i nton
uspjela dogovoriti jeftinije testiranje na AIDS i lijeenje te bolesti u zemlj ama u razvoju.
Na prvi pogled, ovjek bi pomislio da se radi o hvalevrij ednom postignuu. Dobri stari
Bili. Meut i m, ima neki h stvari koje bi smo pri t om trebali znati. Cl i nton je voljni - i
cjeloivotni - lutak Il umi nata koji, inae, stoje iza poasti AIDS-a u podruj i ma kao to
je Afrika. To je dio njihova plana da skreu stanovnitvo niih rasa", o emu odavno
piem u svojim knjigama. Zato bi, dovraga, ti isti Iluminati podupi ral i Billa Cl i ntona u
- pri vi dno - suprot nom nastojanju? Zato to se radi o prijevari. A gdje su Clintonovi, tu
je i prijevara. togod bila svrha njegove zaklade, to zasi gurno nije pomaganj e oboljelima
od AIDS-a.
Cijelu svoju politiku karijeru taj je tip posvetio sprjeavanju dobri h ljudi da uine
neto dobro, a zbog njegovih postupaka milijuni su moral i napustiti ovaj svijet. Prema
navodi ma UN-ovih organizacija, samo su Clinton-Blairove sankcije protiv Iraka tijekom
1990-ih uzrokovale smrt vie od pola milijuna djece (najnia procj ena). Odakl e ta nagla
preobrazba u ovjeku kojeg bih odabrao kao najboljeg predstavnika planeta Zemlje,
zaj edno s Bushom i Blairom, u bilo koj em meupl anet ar nom natjecanju u laganju?
Naravno, gotovo da je suvino rei kako nikakve preobrazbe nije ni bilo. Njegova
'filantropska' Zakl ada William J. Cl i nton tek je najnovija podval a u karijeri izgraenoj na
l anom suosjeanju. Cl inton i bivi britanski premij er Tony ' lane emocije' Blair izali su
iz istog kalupa, ili gmazovskog jajeta, i stoga nije nikakvo udo da se dobro slau i da su
vodili sankcije i pokolj u Iraku s nei zmj erni m ui tkom. U hijerarhiji Il umi nata Cl inton
nema vodei poloaj, on j e tek obian sljedbenik. Radi ono to mu se kae, anjui
koristi svoje podl onosti . Cl i nton kroi st opama Mihaila Gorbaova, ovjeka koji je
nadgl edao raspad Sovjetskog Saveza u skladu s i l umi natski m rasporedom uvlaenja
tih ruskih kolonija u NATO i Europsku uniju. Kada je, sluei svojim gospodari ma,
odradi o svoje dali su mu da osnuje Zakl adu Mihail Gorbaov, znanu i pod nazi vom
Meunar odna nevladina zaklada za drutveno-ekonomska i politika istraivanja. To
je samo drugi, varav, naziv za Zakl adu za agitiranje za Svjetsku vladu". Cl intonova je
zaklada, u svojoj biti, Gorbaovljeva zaklada br. 2. Nakon to je bivi sovjetski voda
ispao s 'A' liste, naprijed stupa Bili 'gdje je kamera?' Cl inton da preuzme palicu. Ista igra,
drugi naziv.
Kau da se ovjeka moe procijeniti po ljudima s kojima se drui, a Cl i nton (Vijee
za vanjske odnose, Trilateralna komisija, Bilderberka skupi na i mnoga druga elitna
tajna drutva) j amano se drui s prilino nezgodni m osobama. U hijerarhiji, on je
podreen svome pret hodni ku Georgeu Bushu starijem. itatelji mojih knjiga prisjetit
e se naslade s koj om je taj dvojac zlostavljao umno kontrol i rane robove i robinje: ene u
Cl i ntonovom sluaju i djecu u Bushevom. A sada se pojavljuju na prizoritima katastrofa
kao to je azijski tsunami, iskazujui pot rebu za suosjeanjem i pot porom. Na svjetskim
okupljanjima organi zi rani m od strane Zakl ade Cl i nton za pomo si romani ma i
potrebi ti ma" prisustvuju isti ljudi koji provode politiku to je uzrokovala pustoenja
diljem istih oni h zemalja u razvoju" za koje Cl i nton tvrdi da im eli pomoi . Ljudi
kao to su Tony Blair; ministrica vanjskih poslova Condol eezza Rice; Paul Wolfowitz,
arhitekt irake invazije; Madel ei ne Albright, Cl i ntonova ministrica vanjskih poslova i
uvoditeljica sankcija Iraku; Al Gore, njegov bivi zamjenik; i Billova besplatna krinka
Hillary 'to mor am rei da pobi j edi m?' Rodham-Cl i nt on. Njima uz bok stoji dugaak
popis vodeih industrijalaca i financijera, ukljuujui Georgea ' strano sam suosjeajan
i zarauj em hr pe novca pekuliranj em na tritu, to uzrokuj e smrt milijuna ljudi s
koj ima suosjeam' Sorosa.
Za i me Boje, naveden je ak i Rupert Murdoch, ovjek kojega ni kako ne bi
mogla zaboljeti glava od prevelikog suosjeanja, s obzi rom da ga nema ni t runke. Koje
li smijurije! Financije nikada ne predstavljaju probl em kada sluite Zmaju, a medu
Cl i ntonovi m mecenama su Zakl ada Rockefeller, Hewlett-Packard, Goldman Sachs i
Citigroup, uz podrku od strane Microsofta, Yahooa, Googlea i Starbucksa. Uradi ono to
ti kaemo, Bille, i za novac ne brini. Jedna od Cl i ntonovi h izvanrednih sposobnosti je
prodaj a lai, a simpatini momak" Bili j ako dobro prolazi i u Holiywoodu. Takozvani
ljeviari iz tvornice snova" poput Leonarda DiCaprija, Barbie Streisand, Micka Jaggera,
Angeline Jolic, Brada Pitta i Opr ah Winfrey u medij ima s veseljem podupi ru svoga
kralja Cl i ntona Kvarnog i njegovu kraljicu Hillary Opaku. Siguran sam da te holivudske
zvijezde imaju dobre namjere, ali mislim da su i same namagarene. Kao to su to i
ulizice poput Ti ne Brown iz l\\e Washington Posta koje, na neki nedokui v nain, vide
neto vrijedno u neemu s r amot nom. O Cl i ntonu, s njegovih zakl adni h pokl ada, ona
pie:
Ovih dana na Clintonovu se licu razabire neka trpka pronicavost i duboka spoznaja.
U njegovom se pogledu zrcali politika mudrost, a na svojim oprotajnim skupovima
ostavlja dojam oputenosti i spokoja.
To je pogled lopue, Tina. Jedini pogled koji ga krasi.
Modus operandi
Kada faizam stigne u Ameriku bit e zaogrnut zastavom i nosit e kri.
Sinclair Lewis
Gmazovski hibridi imaju j edan modus operandi " - nain djelovanja ili funkcioniranja
- kojim se slue tisuama godina. Pratei njihov gnjusan plan tijekom 'povijesti', njihove
otiske prstiju vi di mo kamo god pogl edamo; a ' modus' broj j edan uvijek je neumi t na
centralizacija moi .
Kada vas je samo nekolicina u usporedbi s ciljanom populacij om morat ete, elite
li osigurati prevlast nad njom, centralizirati donoenj e odl uka. Stoj e raznolikost unut ar
mehani zma donoenj a odl uka vea, to manj e kontrol e nekolicina ima nad veinom.
A, to vie stvari centralizirate, to imate veu mo da sve drugo centralizirate j o bre.
Iz tog je razloga proces centralizacije, tijekom 20. stoljea do dananjih dana, postao
sve ubrzaniji u svim podruj i ma ivota. To je di o rata protiv raznolikosti u svim
nj enim oblicima, ukljuujui i misli. U poetku, ljudi su ivjeli u mal i m zaj ednicama
i pl emeni ma i donosili odl uke sami za sebe. Zat i m su pl emena zdruena u ono
to nazi vamo nacije i zemlje, a sada se odvija i zadnja faza plana, spajanje nacija u
superdrave poput Europske unije. To j e samo j edan korak od njihova krajnjeg cilja:
svjetske vlade - svjetske di ktature. Sa svakom fazom plana donoenj e odl uka sve se vie
udaljava od ljudi na koje te odl uke utjeu. Od pl emenski h voda mo je prenijeta na
kraljeve, kraljice, predsj ednike i premijere, a danas i mamo i naddravne birokrate koji
ak ne prolaze kroz madi oni arske trikove" koje nazi vamo 'izborima'. Cijelo to vrijeme,
utjecaj i kontrola gmazovskih kri anaca stalno se poveava, dok oni centraliziraju
mo i mani pul aci j ama dovode sebe, ili svoje agente, na sve monij e poloaje stvorene
centralizacij om. Danas svjetski politiki i bankovni sustav, transnaci onal ne korporacije i
medij e nadzi ru gmazovski hibridi, a nastavljaju provoditi jo i veu centralizaciju preko
spajanja i preuzimanj a. ak i sada mo transnaci onal ni h kompanij a je nevjerojatna,
njihovi pri hodi i profiti premauj u pri hode veine zemalja, a njihove hijerarhije povezuju
se s mr eom tajnih drutava u ostvarenju zajednikoga cilja. Veina politikih 'voda'
u podruj i ma poput Afrike od proglaenja 'nezavisnosti', postavile su transnaci onal ne
korporacij e da vladaju ti m zemlj ama u njihovu korist. Na najviim razi nama korporacije
se isprepliu tako da su one, ustvari, jedna korporacija, a isti je sluaj i s bankama. Mogu
Sve glavne institucije i
grupe koje utjeu na nae
svakodnevne ivote povezane
su s lluminatima, koji donose
odluke o koordiniranju politike
kroz piramidu.
Ljudi u niim razinama nemaju
pojma u emu sudjeluju.
Slika 119: Piramide kontrole gmazovskih krianaca. Manje piramide obuhvaene su veima, a sve njih
natkriljuje globalna piramida. Na vrhu su krvne loze gmazovskih hibrida koje odreuju politiku svih drugih,
naizgled nepovezanih, piramida koje kontroliraju drutvo
one imati razliita i mena, a veina njihovih zaposlenika moe misliti da se natjeu s
drugi m bankama ili korporacij ama, ali bacite li pogl ed dovoljno visoko, vidjet ete daj e
kontrola u istim rukama.
To omoguuj e struktura tipa ruskih babuki", odnos no pi rami da unut ar pi rami da
koju su razvili gmazovski krianci (slika 119). Ista segmentacija znanja koju koriste
tajna drutva ponavlja se u strukturi vladajuih organa, bankarstva, poslovanja i svih
ostalih organizacija i ustanova. Prave ciljeve i ono to organizacija eli postii znade
samo nekolicina njih na vrhu poj edi nani h 'piramida'. to dalje silazite niz pi rami du, u
organizaciju je uklj ueno vie ljudi koji o pravim pl anovi ma znaju sve manje. Upoznati
su j edi no sa svojim svakodnevni m posl om. Ne znaju na koji je nai n njihov dopri nos
(izdvojeno gl edano: pri vi dno bezazlen) povezan s dopr i nosom drugi h zaposlenika
u drugi m sferama djelovanja kompanij e, dravne uprave ili bilo ega drugog. Oni su
segmentirani' , a j edi ni koji znaju kako je sve uklopljeno upravo su oni s vrha - obitelji
gmazovskih krianaca. Manj e piramide, poput lokalnih ogranaka banaka, uklapaju se
u sve vee i vee, a na kraju i mamo pi rami du koja obuhvaa sve banke. Isto vrijedi
svugdje, i me se omoguuj e da transnaci onal ne korporacije, glavne (i mnoge manj e)
politike stranke, tajna drutva, medijska carstva i vojska (preko NATO-a, na primj er)
budu kontrol i rane od strane istih obitelji koje sjede na vrhu najveih pi rami da.
Naposljetku i mamo globalnu pi rami du, najveu ' babuku' koja sadri sve druge. Na
vrnom kamenu te pi rami de pronai ete najelitnije krvne loze gmazovskih hibrida.
Smatra se da ih nema vie od trinaest, a ak i one imaju vlastitu hijerarhiju. Gmazovi ma
je broj trinaest i zni mno znaajan i stoga je, na neki nain, zacijelo povezan s kodovi ma
tvorevine matriksovske stvarnosti koj om manipuliraj u. Isus, Hor us (uz sva ta druga
i mena za Tamuza/Ni mroda) imali su dvanaestoricu sljedbenika, to, s njima, iznosi
trinaest. Tih trinaest obitelji poi mence navodi Stewart Swerdlow u svojoj knjizi Plava
krv, prava krv: Rothschild (Bauer), Bruce, Cavendish (Kennedy), de Medici, Hanover,
Hapsburg [Habsburg], Krupps, Plantagenet, Rockefeller, Romanov, Sinclair/St. Clair,
Warburg (del Banco) i Wi ndsor (nj emaka dinastija Saxe-Coburg-Gothe).
Drugi istraivai iznose neto drukija i mena, ali uvijek se navode Rothschildi,
Rockefelleri i Wi ndsori . Treba naglasiti da su to krvne loze, zapravo kompj utorski
programi , te da esto uzimaju razliita i mena kada se slue drugi m obiteljima da podi gnu
djecu ili opl ode ene preko svojih banaka sperme. Arizona Wilder, umno kontrol i rana
robinja ameri ki h vlasti koja se pol ako oporavlja, vodila je obrede za Humiliate. Rekla
mi je da je najvie rangi rana osoba za koju ona zna bio poznat, barem medu upueni ma,
kao marki z de Libeaux". ivio je u sreditu gmazovskih krvni h loza u Alsace-Lorraineu
u Francuskoj , podruj u koje su neko drali Nijemci. Arizona je rekla da je bio znan
i kao ' Pi ndar' ili Zmaj ev penis". Stewart Swerdlow kae da Pindar, ili Dracov vrh"
po njegovom tumaenj u, stoji na elu obitelji Rothschild, a podreen je i stokrvnom
gmazovskom voi u unutranj osti Zemlje".
Kroz st rukt uru pi rami de unut ar pi rami de elitne obitelji mogu koordi ni rati ista
nastojanja puteni pri vi dno nepovezani h, ak 'suprotstavljenih', sfera drutva. Svi putovi
naposljetku vode do njih, obuhvaajui ba sve: hranu koju j edemo; vodu koju pijemo;
zdravstvenu skrb" koju dobi vamo, ukljuujui cjepiva; 'vijesti' koje gledamo, sl uamo i
i tamo; ' zabavu' koja nam se servira; vladajue strukture koje nam diktiraju; vojska koja
provodi volju upravni h struktura; i mreu trgovine drogom usmj erene na unitavanje
ml adi h ljudi. Iste obitelji i njihovi bijedni poslunici kontroliraju sve te sfere i mnoge
druge, jer s vrha globalne pi rami de obitelji krvni h loza mogu odreivati istu politiku,
poput centralizacije, preko svih ostalih pi rami da. Vrijedi istaknuti da takva struktura
znai da je srazmj erno mal o upueni h ljudi pot rebno za kontrol u itavog sustava.
Ukoliko kontrolirate npr. predsj ednika ili premijera, kontrolirate i koga e on ' izabrati'
na elo vladinih ministarstava, kao to je poloaj mi ni stra vanjskih poslova, mi ni stra
obrane i tako dalje. Ovi, pak, odabi ru svoje osoblje i provode politiku u skladu sa
smj erni cama koje stiu ,,s vrha". Da biste kontrolirali policijsko-sigurnosni aparat ne
morat e kontrol irati svakog policajca. Dovolj no j e da i mate svoje ljude na oni m razi nama
policije gdje se donose odl uke o kaznenom progonu ili okretanju glave na drugu stranu.
Ista je stvar sa svim institucijama, korporacij ama, bankama, medij ima itd. Kontrolirate
li nekoliko glavnih poloaja moi, vi diktirale post upci ma svih ostalih unut ar strukture,
onih koji samo rade svoj posao". Mrea tajnih drutava osigurava da te kljune poloaje
dobiju pravi ljudi".
Problem-reakcija-rjeenje
Prije mnogo godi na skovao sam izraz problem-reakcija-rjeenje" kojim opisujem
najuinkovitiju od svih i l umi natski h tehni ka manipulacije, naroi to za centraliziranje
moi . Slogan 33. stupnja kotskog obreda Sl obodnog zidarstva je Ordo Ab Chao", to
znai Red iz kaosa" a saima t ehni ku problema-reakcije-rjeenja (slika 120). Kada
shvatimo kako to funkcionira, odmah postaj emo mnogo upueniji glede svakodnevni h
dogaaja i njihove stvarne pozadi ne.
Gmazovski krianci slue se probleniom-reakcij om-rj eenj em (P-R-R) kada god su
svjesni da e promj ene koje ele uvesti u drutvo izazvati popri l i no opiranje javnosti.
Stvar funkcionira ovako: najprije u tajnosti stvore problem svaljujui krivnju na nekoga
drugog; zatim stanovnitvu iznose, preko
medija koji ne postavljaju suvina pitanja,
lanu verziju probl ema u koju ele da oni
povjeruju, odnos no manipuliraj u j avnom
reakcijom straha, gnjeva i zahtjeva tipa neto
se mora poduzeti "; na taj nai n oni koji su
potaj no osmislili probl em' dobivaju priliku
otvoreno ponudi ti rjeenje - promj ene u
drutvu koje su cijelo vrijeme i eljeli. Ovo
funkcionira tako dobro da e ljudi koji bi
se bili suprotstavili ti m promj enama prije
pojave 'problema', sada mi r no prihvatiti ili
e ak agitirati za njih kao j edno od 'rjeenja'
uoenog 'problema'. Prisjetite se kako esto
ujemo da ljudi u takvi m situacijama kau:
Ne elimo ogranienj e sloboda, ali nakon
onoga to se dogodi l o nemamo drugog izbora". Problem-reakcija-rjeenje.
Upravo sam opisao stvaran razlog stranih dogaaja od 11. rujna 2001. kada su
gmazovski hibridi stvorili probl em u vidu ti h napada, okrivljavajui pri t om CIA-
inog ovjeka Osamu bin Ladena, koji ni poto nije bio njihov organizator. Svjetskoj su
javnosti podastrli itavu lepezu lai o t ome to se dogodilo, tko je to uinio i zato, te
je uslijedila poplava masovnog straha i bijesa. To im je omogui l o da uvedu zakonske
mjere, poput ameri kog Domovi nskog zakona, koj ima se zatiru osnovna ljudska prava
i slobode te omoguuj e pokretanj e fiktivnog rata protiv terorizma". To nije nita drugo
negoli osvajaki rat za stjecanje tuih teritorija, osmiljen lako da se razbukta u j edan
jo vei probl em koji e, po njihovim rijeima, moi rijeiti samo j edinstvena svjetska
vlada i vojska. Napadi ma od 11. rujna" detaljnije u se pozabaviti neto kasnije. Razlog
zbog kojeg je zakon za naruavanj e sl oboda proao tako lako nakon 11. rujna bila je
izmanipul irana predodba da se ljude treba zatititi od 'terorista', iako su teroristi zapravo
bili isti oni voe i njihovi gospodari koji su takve zakone i predloili. Na takav nai n
djeluje problem-reakcija-rjeenje, a probl em moe biti bilo to: od rata, teroristikog
napada", do kraha vlade ili burze, ili kakvog politikog ' skandala' - sve to e dovesti do
eljenog 'rjeenja'. Postoji jo j edna verzija koju nazivam nepostojei problem-reakcija-
rjeenje. Najpoznatiji je sluaj tvrdnja o postojanju oruja za masovno unitenje u
Iraku, to se ispostavilo kao ista izmiljotina. ak vam i ne treba pravi probl em, samo
predodba o njegovom postojanju kako biste opustoili cijelu j ednu zemlju. Probl em-
reakcija-rjeenje odigrava se svakodnevno na Srednj em istoku. U ruj nu 2005. dvojicu
britanskih vojnika u arapskoj odjei s peri kama uhitila je iraka policija nakon to se
nisu htjeli zaustaviti na cestovnoj prepreci postavljenoj u Basri. Prije negoli su zarobljeni
otvorili su vatru, ubivi j ednog irakog policajca i ranivi drugoga. U nj ihovom vozilu
bez ikakvih oznaka ti britanski elitni vojnici, preodj eveni u Arape, imali su oruje,
eksplozive i det onat or na daljinsko upravljanje. Automobil je bio mi ni ran, spreman da
eksplodira. Namj era je bila j asna - organizirati patvoreni teroristiki napad" i okriviti
za nj ' pobunj enike. Takve su se stvari dogaal e mnogo put a dosad u Izraelu. Plaei se
da prava istina ne izae na vidjelo, britanske vlasti toliko su oajniki htjele izvui svoje
ljude da su na policijsku postaju
gdje su drani njihovi ljudi
navalili tenkovima. 'Spasili' su
ta dva agenta provokatora (slika
121 na sljedeoj stranici) i odvezli
njihovo vozilo. Uf, za dlaku.
Met oda problema-reakcije-
rjeenja ne bi bila izvediva da
i mamo medije koji bi makar mal o
opravdavali naziv ' novinarstvo' .
Kada se poela servirati bajkovita
slubena pria, pravi bi je
novinari preispitivali, istraivali
i napokon ustanovili da se radi o
gluposti, to ona nepobi t no jest.
O svojim bi otkri i ma
pot om izvijestili j avnost ija bi
'reakcija' bila umnogome drugaija od one kakvu prieljkuju mani pul atori . No, umjesto
toga, glavni mediji diljem svijeta tako su nevi eno j adni da problem-reakcija-rjeenje
domal o svaki put djeluje savreno. to je jo gore u vezi bahatih, kukavikih i podmukl i h
medija je injenica da ne samo to sami odbijaju istraiti spomenut e slubene bajke
- oni izvrgavaju ruglu i osuuj u sve koji se toga prihvate, j edan BBC-jev novi nar bez
pameti rekao je da ja stvaram uasnu patnju obiteljima koje su izgubile svoje blinje u
napadi ma od 11. rujna, i to tako to istraujem i razotkri vam one koji su za to stvarno
odgovorni . U medij ima sam radio dugo vremena, ukljuujui BBC-jev odjel za domae
vijesti i tekua zbivanja: kada vidite bahatost i neznanj e koje stoji i zmeu onoga to se
dogaa u svijetu i onoga to ljudima biva reeno da se dogaa dode vam da se propijete.
Odigravanj e problema-reakcije-rjeenja moete vidjeti svakoga dana u medij ima irom
svijeta, a najdjelotvorniji protuotrov jest da si postavite ovo pitanje: Tko ima najvie
koristi od toga da ja povjerujem u ovu verziju dogaaja, ili da pri hvati m predl oena
rjeenja i promj ene?" Odgovor e biti, kao i pri svim scenarijima P-R-R-a: svatko tko eli
centralizirati mo i ograniiti jo vie naih sloboda.
Totaiitaristiko uljanje ili ulaz na mala vrata"
Ovo je naziv kojeg dajem drugoj glavnoj tehnici manipulacij e koja se koristi usporedo
s problemom-reakcij om-rj eenj em. Totalitaristiki ulaz na mala vrata" koritenje je
sitnih koraka kako biste od ljudi sakrili mjesto na koje ih ustvari vodite. Svaki se korak
predstavlja izdvojeno te se prikazuje kao nepovezan sa svim ostalima. Ovu tehni ku
najoitije je rabila naddrava znana danas kao Europska unija, i opet se koristi za
nametanj e slinih naddrava u Ameri kama, Africi te podruj u Azije/Pacifika. Da su
poslije Drugog svjetskog rata politiari predlagali central iziranu Europu sa zaj ednikim
zakoni ma i valutom ljudi bi se bili glasno pobunil i. Rekli bi da su se borili protiv Hitlera
kako bi sprijeili upravo takvu europsku di ktaturu te da nema anse da prihvate bilo
to slino. Da bi t ome doskoili, gmazovski krianci su ponudi l i podruj e sl obodne
trgovine" (dobre za posao") te su upotrijebili met odu Totalitaristikog ulaska na mala
vrata" i uvoenja eljenih stvari kap po kap, neprestano centralizirajui mo sve dok
nisu doli do europske diktature kakvu su cijelo vrijeme i eljeli. A ostalo tek slijedi.
Svakodnevno zatiranje ljudske sl obode preraslo je u pl i mni val od 11. rujna", to je
takoer Totalitaristiki ulaz na mala vrata" na djelu, iako je sada blie Totalitaristikom
ulazu na velika vrata". i m se ljudi naviknu na j ednu namet nut u stvar ili na novu kontrolu
uvodi se sljedea. Ova je met oda slina stavljanju abe u lonac pun vode koju lagano
zagrijavamo tako da se aba privikne na svaki rast t emperat ure sve dok na kraju ne bude
skuhana. Da je aba na s amom poetku bila ubaena u ki puu vodu smjesta bi iz nje
iskoila. Da se posl ui mo istom analogijom: ljudi koji podravaj u rat protiv terorizma"
govore da voda, kako bi smo se zatitili i ostali neskuhani , treba bili j o vrua!
Osi m ove dvije tehni ke - P-R-S-a i Totalitaristikog ulaza na mala vrata - i mamo
i ono to nazivani t ehni kom odvraanja panje. Nj ena je svrha navesti ljude da se
fokusiraju na beznaaj ne stvari kako ne bi vidjeli ono to ne bi smjeli. Isti pri nci p rabi i
mai oni ar na pozorni ci ili iluzionist koji mani pul aci j om odvlai pozornost publike dok
se ' trik' zbiva negdje drugdje. Gmazovski krianci proi zvode na traci varave dogaaj e
za odvlaenje panje javnosti dok oni izvode neko kukavno nedjelo ili pot i ho donose
zakonski akt koji bi inae izazvao ozbiljna protivljenja. Ukratko je to prepoznatljivo u
primj eru savjetnika u Blairovoj vladi koji je. XI, rujna poslao e-mail svojim kolegama u
kojem pie da je to dobar dan za pokapanj e loih vijesti". Mediji i javnost usredotoeni
su na sport, televiziju, filmsku industriju i kult slavnih linosti (najnovije religije). Sve su
to varijacije tehni ke odvraanj a pozornosti i zabavljanja j avnog mnijenja dok se uvodi,
iz dana u dan, globalna faistika drava. Int ernet om krui video uradak u kojem se
gledatelja upuuj e da se usredotoi na to koliko e puta ondj e pri kazana skupina ljudi
baciti dvije lopte. Gledatelju se na kraju postavlja pitanje: Jeste li vidjeli gorilu?" Veina
ga, kako se ini, nije vidjela, no u drugom prikazivanju iste sni mke j asno se vidi kako
netko u kostimu gorile prolazi ekranom. Veina ga ljudi ne vidi jer je njihova panja,
njihova usredotoenost, usmj erena na dvije lopte, kao to je u uvodnom dijelu od njih
i traeno. Neprest ano nas upuuju da se fbkusiramo na ovo ili ono tako da ne vi di mo
gorilu ili - gmaza. Kad god neka vana pria ili dogaaj , bila to ' pri rodna' katastrofa ili
skandal sa slavnim linostima, domi ni ra naslovima vijestima, t renut ak j e da budemo
na jo veem oprezu. Odvlaitelj pozornosti gotovo je u pravilu kreiran ili se koristi kao
kri nka za neto to oni ne ele da vidimo.
Novac iz niega
Jo j edna osnova modusa operandi je kontrol a i stvaranje onoga to nazi vamo 'novcem'.
Ovo ukljuuje 'stvaranje' novca koji ne postoji i posuivanj a istoga ljudima i poduzei ma
u zamj enu za kamate. Taj sustav zovu 'davanje zajma', a njime se gomila ogroman dug
vlada, poslovnih subjekata i ireg stanovnitva. A dug = kontrola. Pri t ome je klj uno da
se bankari ma omogui da drugi ma posuuj u novac kojeg nemaj u, to j e prevarantski
trik koji se danas naziva posuivanj e dj elominih rezervi. Isti se pri nci p koristi barem
od vremena Sumera i Babilona kako bi se ljude uhvatilo u stupicu nepostojeeg 'duga'
i vraanja istoga gmazovski m hi bri di ma. Postoje zapisi o pozaj micama koje su uzimali
sveenici hr ama u Babilonu u doba kralja Hamurabij a u 18. stoljeu prije Krista, a
otprilike 1000. g. pr. Kr. u Babilonu se udomai l a praksa prijenosa bankovni h depozita
treoj strani. To je sustav financijske kontrol e u reiji gmazovskih krianaca koji su
Slika 121: Dvojica britanskih vojnika SAS-a koje je uhitila
iraka policija u Basri preodjevene u Arape, a imali su ak i
perike. U svojem neoznaenom vozilu imali su oruje, eksplozive
i detonator na daljinsko upravljanje, a automobil je bio miniran,
spreman da eksplodira
ga proirili diljem svijeta. Medu prvi m bankari ma zapadnog svijeta bili su Vitezovi
templari. Dobivali su fantastina bogatstva od krana koji su podupi ral i Kriarski rat
i preko nasljea ljudi koji su se nadali kupiti mjesto u Raju. Njihovi hramovi u Parizu i
Londonu postali su glavna financijska sredita. U kranskom je svijetu lihvarstvo (od
srednjovjekovnog latinskog izraza usuria, to znai ' kamate' ili pretjerane kamate")
bilo zabranj eno, ali, kako su stoljea prolazila, to je zaboravljeno i poeo se iriti i
razvijati bankarski sustav kakvog poznaj emo danas. Islamska religija i dalje potuje
zabranu lihvarenja, barem slubeno, a ta kranska i islamska ogranienja omogui l a su
idovskim, odnos no hazarski m/sumerski m narodi ma da domi ni raj u sferom posuivanj a
novca uz kamatu. Izuzetno znaajnu ulogu pri stvaranju dananj eg bankovnog sustava
imale su krvne loze gmazovski h krianaca: Crno plemstvo" u Veneciji i sjevernoj Italiji,
kao to je obitelj Medici.
Cr no pl emstvo uspostavilo je velika financijska sredita u pokrajini Lombardiji
preko ' Lombarda' , sjevernotalijanskih trgovaca koji su formirali trgovake cehove,
pri mal i depozite, odobravali avanse i vrili isplate. Posebno su ciljali podruj a u kojima
nisu morali plaati porez - to je njihova verzija off-shore bankarstva. Izraz ' Lombardi '
postao je naziv koji je davan svim talijanskim bankari ma u Firenci, Genovi , Veneciji
i Mil anu, a sama rije ' banka' dolazi od talijanskog izraza 'banco', za kl upu na kojoj
su mjenjai novca sjedili i vodili svoje poslove. Naposljetku, svoj su utjecaj proirili
sjeverno prema Hamburgu, Amst erdamu i Londonu; odatle i naziv ulice Lombard
Street u financijskom distriktu Londona, takozvanom Cityju.
' Bankovna' valuta isprva su bili pl emeni ti metali poput zlata i srebra, a vlasnici su,
iz si gurnosni h razloga, poeli pohranj ivati svoju i movi nu kod zlatara j er su ovi imali
pri kl adne trezore. Negdanji Hazari, pripadnici Akenaza, bili su glavna pokretaka
sila trgovine zl atom, to je vidljivo iz nj emakog ' idovskog' prezi mena Gol dschmi t
(engl. Gol dsmi th = zlatar; op. prev.). Zlatari su izdavali papi rnat e potvrde za kod njih
pohranj eno zlato i srebro, a vlasnici bi dugove plaali podi zanj em dijelova svojih
' depozita' po potrebi. Oi to se pokazalo nespret ni m baratati svim tim metal i ma, pa su
kao sredstvo plaanja uskoro pri hvaene papi rnate priznanice. Zlato i srebro rijetko se
podi zal o, ali se vlasnitvo mijenjalo s izdavanjem pri znani ca ('novca') za otpl atu dugova.
Na isti se nai n danas stvaraju ogr omna bogatstva j ednostavni m prebacivanjem brojki
i zmeu poj edinih kompj utorskih fajlova. Zlatari i drugi vlasnici trezora poeli su uviati
da su vlasnici, u danom trenutku, podizali samo di o svojeg zlata i srebra te su poeli
izdavati potvrde (novac) drugi ma koji nisu posjedovali zlato i srebro. Za tu su uslugu
zaraunavali kamat e - kamate na posuivanj e imovine drugih ljudi. To je sr bankarstva.
Jedini nai n na koji bi ta lukavtina propala bio bi sluaj kada bi bilo izdano previe
pot vrda te kada bi previe ljudi i st ovremeno dol o unoviti ih za zlato i srebro.
Poeli su izdavati pri znani ce za vlasnitvo nad pl emeni ti m metal i ma koje su uvelike
premaivale koliinu zlata i srebra pohranj enog u njihovim sefovima. Na kraju, veina
pri znani ca koje su pozajmljivali (i na to zaraunavali kamate) odnosil e su se na zlato
i srebro koje ' banke' uope nisu imale, no budui da se u danom trenutku podizala
samo manj a koliina pl emeni ti h metala, banke nisu bile ugroene. Mogl e su izdavati
hrpe komadi a papira za zlato i srebro koje nije postojalo i za to zaraunavati kamate.
Eto, u j ednoj reenici, i mate opis dananj eg bankarskog sustava koji u velikoj mjeri
upravlja svijetom. Ljudi i vlade grcaju u dugovi ma, oajniki pokuavaju plaati kamate
na novac koji ni kada nije postajao, koji ni sada ne postoji, i koji nikada nee ni postojati.
Rauna se da u prosjeku za svakih 1000 dol ara to ih banka pri mi od klijenata, ona
pozajmljuje (i na to zaraunava kamatu) barem 10.000 dolara. To moe uiniti put em
sustava dj elominih rezervi, to znai da u samoj banci, ili u 'rezervi', mora biti tek manji
dio (oko j edne desetine) baninih ukupni h depozita. I opet, sustav funkcionira samo
ako previe klijenata ne zatrai povrat svojeg novca u isto vrijeme; ali to je sluaj rijedak
i dogaa se iskljuivo kada krenu glasine o naruenoj baninoj stabilnosti. U veini
zemalja gdje je rad banaka reguliran propisima postoj e odredbe i zakoni koji bankama
omoguuj u da zatvore svoja vrata ukoliko previe ljudi i stovremeno eli podii svoj
novac. Nije li zanimljivo kako banke postavljaju ogranienja na iznos vaeg vlastitog
novca kojeg dnevno moete podii u gotovini. Jednom kada novac pohrani t e banke
vau i movi nu, u biti, tretiraju kao daj e njihova. U svakom sluaju, novac u banci je mit,
jo j edan prevarantski trik, pr emda to ne uvia ak ni veina bankovni h namj etenika,
niti visoko plaeni raunovoe i izvjestitelji o ekonomski m t emama.
Na j ednom vikend-predavanj u kojeg sam odrao prije mnogo godi na prisustvovao
je ovjek koji je veinu svog radnog vijeka proveo u bankarskom sustavu. Postao je
direktor banke te je bezbroj puta odobravao davanje zajmova ljudima i tvrtkama, no tek
je tijekom svoje posljednje godi ne prije odlaska u mi rovi nu, kada ga je banka prebacila
u j edan istraivaki projekt, shvatio kako se stvara novac" - ili, bolje reeno, ne stvara.
Novac ne postoji, zar ne?", sjeam se da mi je rekao sa zbunj eni m izrazom lica. Veina
' novca' u optjecaju nije fiziki novac, odnos no gotovina i kovanice. Predstavljaju ga
brojke koje prelaze s j ednog kompj utorskog rauna na drugi, dalde elektronski: put em
novani h transfera, kredi t ni h kartica i ekovnih knjiica - suvremene verzije potvrda
koje su izdavali zlatari. Gmazovski hibridi cijelo vrijeme povlae 'fiziku' gotovinu iz
optjecaja, a sve valute ele zamijeniti j ednom gl obal nom el ektronskom valutom j er bi
to znailo da svakome mogu onemogui ti pri stup novcu, kodirajui sustav na nain da
odbije njihove kartice ili, naposljetku, njihov mi kroi p.
Namjeteni 'procvat' i 'krah'
Ako vi ili j a i mamo milijun funti moemo pozaj miti s amo milijun funti; ali ako banka
ima milijun funti ona moe pozajmiti deset puta toliko (zapravo mnogo vie), i na to
zaraunati kamate. Odet e li u banku zatraiti kredit banka nee tiskati nij ednu novu
novanicu, niti iskovati ijednu novu kovanicu. Samo e upisati iznos zajma na va
bankovni raun. Od tog trenutka vi banci plaate kamate na neto to su tek brojke
zapisane na zaslonu raunal a. Meut i m, ukoliko ne otplatite taj nepostojei zajam banka
moe doi i posve legalno zaplijeniti svu imovinu koju fi zi ki posjedujete... vau kuu,
zemlju, automobi l i tako dalje, u procijenjenoj vrij ednosti j ednakoj brojci zapisanoj
na zaslonu raunala. Plus kamate. Budui da novac u optjecaj ne stavljaju vlade nego
privatne banke koje daju zajmove svojim muterij ama banke su te koje nadzi ru koliko
je novca u optjecaju. Po emu se razlikuju gospodarski procvat i gospodarska depresija?
Samo po j ednome - koliini novca u optjecaju. A pomou takvog sustava privatne banke
to ih nadzi ru iste obitelji gmazovski h krianaca odluuj u koliko e novca biti i zdano
i put eno u optjecaj. Imaju mo proizvoditi gospodarske procvate i krahove po volji.
Isto je s burzama, gdje te iste obitelji prebacuju trilijune dol ara dnevno po financijskim
i bankarski m tritima i tako odreuj u hoe li ona rasti ili padali, vinuti se u visine ili
strovaliti. Burzovni se slomovi ne dogaaj u sluajno - oni bivaju namjerno izazvani.
Zato bi to inili kada su na ta trita uloili i zni mno mnogo novca? Pa, ako znate da
se krah pribliava zato to ete ga vi sami izazvati, tada znate u kojem trenutku dionice
trebale prodati po najskupljoj cijeni i otkupiti ih natrag - poslije kraha. Na taj nai n svoj
i metak moete nei zmj erno poveati, kupujui kompanij e za djeli onog iznosa prije
i zmani pul i ranog kraha.
Moda najbesramniji primj er takvog postupanj a bilo j e ono Nat hana Rothschilda
tijekom bitke na Waterloou 1815. godi ne. Situacija je bila j ednostavna: ako engleski
vojvoda od Wellingtona pobijedi u toj bici vrijednosti na Londonskoj burzi naglo e
porasti, a ako nadjaa Napol eon, francuski vojskovoa, burza e se uruiti. Rothschildi
su vodili obavjetajno-pijunsku agenciju koja je bila na glasu kao najbra u Europi,
sa i rokom mr eom kontakata, pri emu su se koristili kodovi i golubovi pi smonoe
za uspostavu tajne i brze komunikacij e. Kao to sam pokazao, ta obavjetajna mrea
naposljetku e izrasti u Mossad, ' izraelski' obavjetajni odjel danas, kao to su i CIA i
suvremena verzija britanske obavjetajne djelatnosti.
Na najvioj razini, sve je to j edna te ista organizacija. Godi ne 1815. ulagai s
Londonske burze znali su da je Rothschildov obavjetajni sustav bolji od onoga
britanske vlade, a kako je upravo tada bjesnila sada uvena bitka, nestrpljivo se oekivao
i najmanji znak dogaaja na boj nom polju. Sve su oi bile uprte u Nathana Rothschilda,
elnog ovjeka l ondonske podruni ce te obitelji, je li pobijedio Wellington ili Napol eon?
Rothschi l d j e dao znak svojim agenti ma da ponu prodavati njegove dionice, za i me su
se poveli i svi ostali ulagai, vjerujui kako je Rothschild zacijelo saznao da je Wellington
izgubio. Usred panike, trite je krahi ral o a ljudi izgubili ogr omna bogatstva, ali ne i
Rothschild. Svojim j e agenti ma dao novi kodi rani signal da ponu kupovati dionice
po smijeno ni ski m cijenama prije negoli su slubene vijesti stigle do Londona da je
Wellington pobijedio u bici, to je Rothschild sve vrijeme znao, zahvaljujui svojoj
komunikacij skoj mrei. Cijene dionica naglo su porasle, a procjenjuje se da je samo
toga dana Rothschild uveao svoje bogatstvo za nekih dvadesetak puta. Na takav nai n
funkcionira manipulacija, i to se dogaa svaki dan diljem svijeta, osobito preko Wall
Streeta, l ondonskog Cityja i burzi na Dal ekom istoku.
to je vie novca u optjecaju to je mogua vea gospodarska aktivnost. To znai
da ljudi imaju vei dohodak, vie prilika za zaposlenje te se kupuje i prodaj e vie
proizvoda. Ali, kao vjena tema tog financijskog prevrata gmazovskih hibrida provlai
se stvaranje procvata davanjem mnot va zajmova, a zatim povlaenje novca iz optjecaja,
i me se izaziva depresija ili krah. Preplaeni ekonomi sti i izvjestitelji o gospodarski m
aktivnostima, od kojih veina nema poj ma to se zapravo zbiva, rei e vam da su
procvat i krah di o nekog pri rodnog ekonomskog ciklusa". Nije tono. To je sustavna
manipulacij a ija je svrha oteti svijetu istinsko bogatstvo. Za trajanja procvata mnogi
zapadnu u jo vee dugove. i vahna gospodarska aktivnost znai da tvrtke posuuj u
vie novca za nove tehnologije kako bi poveale proizvodnj u i zadovoljile potranj u.
Ljudi posuuj u vie novca kako bi kupili vee kue i nove, skuplje automobile, budui
da imaju toliko pouzdanj a u svoju ekonomsku budunost, a poduzea posuuj u novac
(ustvari obian zrak) kako bi ga uloili u nove pogone i strojeve da bi zadovoljili
potranj u. Tada, u naj podesnij em trenutku, veliki bankari, koordi ni rani preko mree
iluminatske pi rami de, poinju dizati kamat ne stope kako bi smanjili potranj u za
zajmovima i utjerivali zajmove koji ve postoje. Takoer e se pobri nuti da odobre
mnogo manje zajmova nego prije. Sve to utjee na povlaenje j edinica razmj ene (novca
u njegovim razliitim oblicima) iz optjecaja. Kada u optjecaju nema dovoljno novca za
poticanje pot rebne gospodarske aktivnosti, potranj a za proi zvodi ma se smanjuje, a to
vodi do manj e radni h mjesta. Tako pojedinci i tvrtke, bez vlastite krivnje, ne uspijevaju
vie zaraivati dovoljno novca za vraanje zajmova, pa odlaze u bankrot. Banke tada,
u zamj enu za neotpl aeni zajam koji i onako nije bio vie od puki h brojki na ekranu,
preuzimaj u njihovo stvarno bogatstvo: njihova poduzea, kue, zemlju, automobi l e i
drugu imovinu.
To se cikliki odvija ve tisuama godina, posebno u zadnjih nekoliko stoljea, to ima
za posljedicu isisavanje pravog bogatstva svijeta iz ruku stanovnitva i preusmjeravanje
u ruke oni h koji kontroliraju bankarski sustav - glavne obitelji gmazovskih krianaca,
kao to su Rothschildi. Isto vrijedi i za drave. Umjesto da proizvode vlastiti novac
neoptereen kamat ama, to bi vrlo lako mogl e uiniti, one ga posuuj u od privatnog
bankarskog kartela te ubiranj em poreza od ljudi otplauju (ponekad) i kamat u i glavnicu.
Fantastini novani iznosi koje plaate u porezi ma odlaze ravno pri vatni m bankama kako
bi se otplatile kamate na ' novac' kojeg bi vlade mogl e same, beskamatno, proizvesti. One
to ne ine zato to Iluminati kontroliraju vlade j ednako kao to kontroliraju i banke.
Ono to nazi vamo 'privatizacija' ustvari j e rasprodaj a dravni h dobara kako bi
se odgodi o bankrot prouzroen dugovi ma banaka. Najsiromanije zemlje svijeta
preputaju nadzor nad svojom zemljom i pr i r odni m bogatstvima meunar odni m
bankari ma jer ne mogu otplaivati visoke dugove koje su, hot i mi no, stvorile banke
kako bi ih dovele upravo u takvu situaciju. Dugovi zemalja Treeg svijeta" osmiljeni
su s ciljem da fiziku okupaciju resursima bogatih ili strateki smjetenih drava iz doba
kolonijalizma zamij ene dananj om fi nanci jskom okupacij om. Nain na koji su stvorili
takvu situaciju pot anko je opisan u knjizi / istina e vas osloboditi. Jednom kada se
neka alrika zemlja zadui kod stranih banaka, iako je taj novac zapravo nepostojei
zajam, ona je tada prisiljena predati nadzor nad svojim poslovima bankari ma, Svjetskoj
banci i Meunar odnom monet ar nom fondu, koji tada odreuj u ekonomsku i socijalnu
politiku na svim razi nama. Oni ih prisiljavaju da sreu izdatke za socijalne programe,
obrazovanje i humani t ar ne projekte kako bi bankama mogl e platiti postojei 'dug'. Svijet
ne mora biti mjesto siromatva i sukoba. No, mani pul aci j ama se takvo stanje stvara zato
to ono slui gmazovski m pl anovi ma.
Koordinirana korupcija
Svjetsku financijsku j ezgru danas koordiniraj u sredinje banke" u gotovo svakoj
zemlji. One naizgled djeluju samostal no, no zapravo rade zajedniki na postizanju
istog cilja. Engleska banka, kontrol i rana od strane Rothschilda, kojoj je dozvolu za rad
dao pri padni k Cr nog plemstva Vilim Oranski 1694. godine, glavni je mani pul at or u
ovoj mrei, a sada je vrlo znaajan igra banka Federalnih rezervi (inae u pri vatnom
vlasnitvu i pod kont rol om Rothschilda) u Sjedinjenim Dravama. Ironino, Federalne
rezerve niti su federalne, odnos no savezne, niti imaju ikakve rezerve. Gmazovsko-
hi bri dni bankari i politiari odrali su 1910. godi ne sastanak u mjestu pod nazi vom
Jekyll Island u dravi Georgia kako bi razradili strategiju za uspostavu Federalnih
rezervi, a medu njima je bio senator Nelson Aldrich, djed Nel sona Aldricha Rockefellera
(etverostrukog gradonael nika New Yorka i potpredsj edni ka Sjedinjenih Drava za
vladavine predsj ednika Forda). Aldricheva ki Abby udala se za Johna D. Rockefellera
ml aeg. Godi nama nakon tog susreta na Jekyll Islandu prosvjetni radni ci " koment at ori
i povjesniari poricali su daj e do njega uope dolo. Godi ne 1902. Rothschildi su poslali
j ednog od svojih agenata, Paula Warburga, u Ameri ku s njegovim brat om Felixom
da preustroj i' ameri ko bankarstvo u skladu s interesima Rothschilda i gmazovski h
krianaca. Trei brat Max Warburg ostao je kod kue u Frankf urtu u Njemakoj da ondje
vodi bankarski posao te obitelji. Max je bio direktor kemijskog giganta I. G. Farbena koji
je financirao Hitlera i vodio koncentracij ski logor u Auschwitzu, a Paul je bio direktor
ameri ke podruni ce. Poput Rothschilda, obojica su bili Hazari /Sumerani ili 'idovi'.
Zato su onda tako tijesno suraivali s nacistikim korporacij ama? Nakon dolaska u
SAD, Paul Warburg je oenio Ni nu Loeb (iz banke Kuhn, Loeb and Company, inae pod
kont rol om Rothschilda) dok je Felix oeni o Friedu Schiff, ki Jacoba Schiffa, direktora
Kuhna, Loeba and Co., odnos no tipa koji je pri pomogao financirati Rusku revoluciju.
Uslijedilo je dobro staro gmazovsko krianje, to je tipino za nai n na koji krvne loze
djeluju: stupanj e u brak iz genetsko-financijskih interesa. Kada je Jacob Schiff stigao u
Ameri ku da bi se pri drui o Kultnu, Loebu & Co., oeni o je ki Sol omona Loeba. Dobro
je poznat o da slubene 'kraljevske' obitelji dogovaraju brakove, ali to ine i gmazovsko-
hi bri dne 'kraljevske' loze koje upravljaju pi rami dama vladajuih struktura, financija,
medija i vojske.
Prijedlog zakona o Federal ni m rezervama, poznat i kao Aldrichev prijedlog
zakona", pri hvaen je 1913., a ameri ki se dug odonda vi nuo do neba, ba kako je i
zamiljeno. Sustav Federal ni h rezervi j e kartel pri vatni h banaka od kojih j e najmonija
Njujorka banka (Bank of New York).
Federalne rezerve (popul arno zvane ' Fed' ) nisu u vlasnitvu ameri ke vlade, kao to
se javnosti servira. Kao to sam objasnio, kartel predsj edniku nalae koga da imenuje
kao guvernera Federalnih rezervi, npr. Paula Volckera (Trilateralna komisija, CFR i
Bilderberka skupina) i Alana Greenspana (Trilateralna komisija, CFR i Bilderberka
skupi na). Vlada Sjedinjenih Drava posuuj e novac ili, bolje reeno, dobiva 'zajam' od
' Feda, a porezni obveznici plaaju kamate, i me se poveavaju profiti pri vatni h banaka
koje sainjavaju sustav Federal ni h rezervi. Pogledate li neku ' ameriku' novanicu,
vidjet ete da na njoj pie: Novanica Federal ni h rezervi - Ova novanica je zakonsko
sredstvo plaanja svih dugova, j avnih i privatnih. " Federal ne rezerve su privatni kartel
banaka, a ameri ka papi rnata valuta se, unato t ome, naziva novanica Federalnih
rezervi". Rotildska klika posjeduje dolare, kao to posjeduje funte i sve ostalo. Doista,
taj papi rnati ' novac' ne vrijedi nita, nema nikakvih j amstava i ne oznaava nita vie
od puke pri znani ce o dugovanju. Na bri tanski m novani cama pie kako se donositelju
obeava isplata na zahtjev u i znosu od..." toliko i toliko funti, odnos no onol iko kolika je
nj ena navedena vrijednost (slika 122). Kada bi novac zaista neto vrijedio novani com
koju predaj emo vjerovniku otplatili bi smo dug, ona ne bi bila samo obeanje o plaanju".
Ti me bi ona bila priznanica o dugovanj u - to praktiki i jest. Nai m novcem kupuj emo
stvari samo zato to mi sl i mo da on i ma neku vrijednost. Moemo ga usporediti s
kri votvorenom novani com koja ima kupovnu mo samo do trenutka kada j u netko
podi gne pr ema svjetlu i uoi da je lana.
Politiku sredinjih banaka koordi ni ra Banka meunar odni h poravnanj a (Bank of
Internati onal Settl ements - BIS), osnovana 1930. te s nj om povezana mrea. Povelja
te banke napisana j e na Meunarodnoj bankarskoj konferenciji (kartelu gmazovskih
hibrida), a sjedite BIS-a nalazi se u vicarskoj, j ednom od najvanijih sredita
financijske mree Il umi nata. Iz tog se razloga vicarsku ni kada ne napada u ratovi ma
koje planiraju Il umi nati . Banka meunar odni h poravnanj a isprepletena je sa Sredinjom
europskom bankom (utemel j enom 1998. u gradu Rothschil da, Frankfurtu), Svjetskom
bankom, Meunar odni m monet ar ni m fondom, Svjetskom trgovinskom organizacij om
i ostalima, stvarajui tako elini stisak kojim se upravlja svjetskim financijama i
trgovinom, a ti me i odabi rom te mogunost i ma ljudi i zemalja. Vladajue strukture
stoje na milost i nemi l ost financijskog sustava i zbog toga su vladajue strukture pod
kont rol om bankara. Gmazovski hibridi ele j o veu centralizaciju sustava, gdje bi
svjetska sredinja banka nadzirala naddravne sredinje banke koje bi pak odreivale
politiku naci onal ni h sredinjih banaka. Hij erarhij om opsj ednuti gmazovi doivjeli bi
tada gotovo orgazmiki uitak. Kao to je Mayer Amschel Rothschild rekao: Kada bih
i mao mo izdavanja i kontrol e naci onal nog novca ne bi me bilo briga tko pie zakone. "
Senator Thomas Hart Benton, estoki protivnik Banke Sjedinjenih Drava, pretee
Federalnih rezervi, rekao je sljedee o posljedicama sredinjeg bankovnog sustava po
slobodu, to j e danas j ednako t ono kao i nekad. Ono to opisuje upravo j e ono to
gmazovski krianci spl etkama nastoje postii:
Kada nacionalna valuta ovisi o volji neke kompanije i sama vlada prestaje biti
samostalna te prestaje biti sigurna. Vlada ne moe poduzeti nikakav vei pothvat, ni
ratni ni mirnodopski, bez pristanka i suradnje te kompanije; svoje prihode ne moe
planirati est mjeseci unaprijed a da ne uzme u obzir ponaanje te kompanije - njeno
prijateljstvo ili neprijateljstvo, njeno slaganje ili protivljenje - kako bi vidjela u kojoj
e mjeri ta kompanija doputati da novca bude obilje ili da ga bude nedovoljno; u
kojoj e mjeri doputati da novani sustav bude stabilan ili e ga pak poremetiti; u
kojoj e mjeri odgovarati njihovim interesima ili politici.
Kada kompanija ima takvu mo ugroena je sigurnost ljudi. Iskuenje je preveliko, a
prilika suvie laka, da se podiu ili sputaju cijene, da se omogui bogaenje ili pak
propast, da se cijela zajednica baci na koljena pred Neptunima koji vladaju priljevom
i odljevom papira. Sva je imovina preputena njima na milost i nemilost: cijene
nekretnina, sve poljoprivredne kulture, svi glavni proizvodi na tritu u njihovoj
su vlasti. Dionice su njima igrake - njihova kockarnice u kojima se svakodnevno
kockaju ...
Upravo iz tih razloga njihov je plan da svaku dravu natjeraju da uspostavi
sredinju banku, a gotovo sve zemlje ve su oerupane. Banke se meus obno povezuju
put em i l umi natske mree u kojoj korporacij e kontroliraju hranu, vodu, naftu, lijekove,
proizvodnj u i tako dalje (slika 123). Ljudima se prodaj e la o potrebi uvoenja sl obodne
trgovine" i 'konkurencije', iako je modus operandi gmazovskih hibrida oduvijek bilo
unitavanje i j ednog i drugog.
Jo j edna financijska podvala je ono to nazivaju gospodarski m rastom". To se
mora postii, kau oni, pod svaku cijenu, bilo to u najbogatijim ili najsiromanijim
Slika 123: Umjetnik Dtivki Dees simboliki prikazuje svjetsku kontrolu u rukama meunarodnih bankara
kojima vladaju gmazovski hibridi
zemljama. Gospodarski rast dobra je stvar: takva je slubena procj ena. Ali - to je on
zapravo? Gospodarski je rast koliina novca koja svake godi ne mijenja vlasnika. I to
je to. Sav novac utroen na ienje naftne mrlje, na korake poduzet e prilikom sudara
automobi l a ili na proizvodnj u j o vie oruja koje e nadomj estiti bombe baene na
nevine ljude - sve se te stvari, sa stajalita gospodarskog rasta, smatraj u dobri ma. Sustav
raunovodstva i financijskog vrednovanj a toliko je apsurdan da naftnu mrlju, sudar
vozila ili masovno bombardi ranj e pretvara u pri u o gospodarskom uspjehu. Uspjenost
drutva, gospodarsku i svaku drugu, trebalo bi procjenjivati prema mal om, a ne velikom
broju neega. Koliko je mal o ljudi bez svoga doma; koliko je mal o gladnih; koliko je
mal o nesretni h i neispunj enih; koliko je mal o bolesnih? Ali, financijske i drutvene
statistike procj ene podeene su tako da mjere ono to gmazovi smatraju uspj ehom
- vie katastrofa, nereda, razaranja i rata.
Namjeteni sustav
Gmazovski hi bri di ne ele 'kapitalizam', oni ele kartelizam. Postiu to namj etanj em,
odnosno mani pul aci j om trita i zaj ednikim pokuaj ima da sve nas dovedu pod
sredinju kontrolu, te i stovremeni m urot ama protiv onih koji odbijaju igrati namet nut u
igru. Nema zornijeg primj era spomenut i h met oda od manipulacij e trita dij amanata u
svrhu ograniavanja ponude i podizanja cijene. Posluit u se tim primj erom i rasvijetliti
kako djeluju svi karteli gmazovskih krianaca, bilo da se radi o nafti, farmaceutskim
proi zvodi ma, bankarstvu ili bilo emu drugom. Dij amanti ustvari nisu rijetki, ali se
takvima mogu initi ako strogo kontrolirate koliko se tih kameni a smije prodati . Obitelj
koja kontrol i ra i t vrdokorno mani pul i ra trgovi nom dij amanata zove se Oppenhei mer, a
obitelj koja kontrolira njih zove se Rothschild. Njihov je i nst rument i me koje je postal o
si noni mom za dijamante. . . De Beers. Sve je zapoelo 1871. kod Kimberlyja u Junoj
Africi kada je pronaena ogr omna koliina dij amanata. Prije toga dij amanti su doista
bili rijetki, u smislu da se razmj erno mal o njih iskopavalo i donosi l o na trite, vei nom
iz Indije i Brazila. Prema dokumentacij i britanske Istonoindijske kompanij e (engl. East
India Company), krajem 18. stoljea idovski (hazarski/sumerski) trgovci kontrolirali
su prot ok dij amanta u praktiki cijelom svijetu, ali brazilska nalazita dij amanata bila
su gotovo iscrpljena, a prestali su dotjecati i iz Indije. No, sve se promij enil o nakon to
je pr onaeno nalazite kod Kimberlyja, a zloglasan i krajnje bezobziran Rothschildov
agent Cecil Rhodes ugrabio je priliku. Rhodes je bio aristokrat iz redova gmazovskih
hibrida, osoba od povjerenja kraljice Victorije i nj emakog Kaisera Wilhelma, te kolega
britanskih premij era iste krvne loze, lorda Salisburyja i lorda Roseberyja, koji je bio
povezan s Rothschi l di ma. Rhodes je bio i prvi elnik Okrugl og stola, takoer duboko
upl eten u druga tajna drutva. Nedugo nakon to je stigao na Oksforsko sveuilite
poet kom 1870-ih Rhodes je iniciran u Sl obodno zidarstvo u Loi br. 357 Apol onovog
sveuilita [boga Sunca], a u Oxfordu se takoer pri drui o Loi kotskog obreda pod
nazi vom Loa Pri nca od rui nog kria br. 30 (Prince Rose Croi x Lodge No. 30). Ruin
kri j e povezan s Rozenkroj cerski m redom, j o j edni m i l umi natski m tajnim drutvom.
Rhodes je, ini se, bio vrlo predani insajder.
Nakon to su pronaeni dij amanti kod Kimberlyja, Rhodes j e platio 6000 funti
(pribavljenih od Nathaniel a Rothschil da) farmeru po i menu De Beer za njegovu
di j amanti ma bogatu zemlju te se latio dovoenj a svih vlasnika poj edi ni h rudni ka u t om
podruj u pod okrilje svoje kompani j e osnovane 1888. godine, koju je nazvao De Beers
Consolidated Mines (Udrueni rudni ci De Beers). Radilo se zapravo o kartelu trgovaca
di j amanti ma, a da bi ouvao i proirio njegovu mo i stekao kontrolu nad rudarenj em
zlata, Rhodes i Britansko carstvo zaratili su s naseljenicima nizozemskog podrij etla u
Junoj Africi znani h pod nazi vom Buri, to, inae, znai 'farmeri'.
Danas su poznati kao Afrikaneri, a u doba aparthej da kontrolirali su j unoafriku
vladu u dosl uhu s obitelji Oppenhei mer. Farmer po i menu De Beer koji je svoju zemlju
pr odao Rhodesu bio je Bur. Britanci su ih ve bili istjerali iz Rta i drugi h naseobi na, i
natjerali ih na dug i ubitaan put prema sjeveru gdje su Buri osnovali Sl obodnu dravu
Orange i koloniju Transvaal na zemlji domorodaki h naroda. Cecil Rhodes je postao
premij er britanske Rtske kolonije (Cape Col ony), a njegov kasniji nasljednik na elu
Okrugl og stola, Rothschildov bankar Alfred Milner, post ao je visoki povjerenik za Junu
Afriku 1897. godi ne. Kamo god pogledate, ista i mena. Oni su eljeli stei kontrolu nad
burski m dravama, i zmeu ostalog i zbog rezervi zlata, a i zmeu 1880. i 1902. vodili su,
i pobijedili, u dva Burska rata". Potonja je bila godi na u kojoj je Rhodes umro, u dobi od
48 godi na, zbog probl ema sa srcem", to je vjerojatno povezano s inj enicom da ga nije
niti i mao. Napad na Bure tipian j e za barbari zam gmazovsko-hibridskog tipa, kada su
poljodjelna dobra i sela spaljivana, sve polj oprivredne kulture unitene a stoka zaklana.
Okrut nou i nasiljem nastojali su ih prisiliti na pokornost. Godi ne 1879. voen je i
Rat protiv Zul ua kojim se eljelo doki nuti samostal nost naroda Zulu, a Rhodes je bio
pokreta meupl emenski h sukoba koji su doveli do toga da j e obje strane progutal o
Britansko carstvo. Uslijedilo je stvaranje Unije June Afrike pod bri tanski m nadzorom, a
industrije dij amanata i zlata pale su u ruke Rothschilda i njihovih suradnika. Povjesniar
Mark Weber o t ome pie:
Rhodes je vodio rat protiv svakoga tko bi mu stajao na putu pri objedinjavanju
rudnika dijamanata. Uz podrku britanske vlade, koja se slagala s njegovom anglo-
amerikom vizijom, Rhodes je poveo financijski rat protiv konkurenata: Barneya
Barnata i poduzea Standard Company, te Baring Goulda i Central Company. Za
potonju je Rhodes rekao: Mi moramo imati etiri rudnika, i zato niti jednom stranom
leinaru neu dopustiti da se na kraju umijea i upie na Burzi neki zasebni rudnik
mimo nas ili da osnuje drutvo kapitala." Njegova metoda: progutati siromanije
igrae i otkupiti one bogatije.
Ovo je kolski primj er modusa operandi gmazovskih hibrida. Godi ne 1914., nekih
dvanaest godi na nakon Rhodesove smrti , na scenu stupa trgovac di j amanti ma roen u
Nj emakoj , po i menu Ernest Oppenhei mer, koji j e otkri o gol eme koliine dij amanata u
tadanjoj tzv. Nj emakoj Jugozapadnoj Africi, sadanjoj Namibiji. To je bio dot ad najvei
rudni k dij amanata u povijesti, toliko bogat daj e crni m rudari ma nal oeno da s l i menkom
obj eenom oko vrata etveronoke proeljaju rudni k i pokupe ih. Oppenhei mer je
naposljetku stekao kontrol u nad tim predj elom, ali njegov izvjetaj o nalazitu skrivan je
od javnosti kako bi broj raspoloivih dij amanta ostao tajan. Svoju je kompanij u nazvao
Angl o-ameri kom korporaci j om (engl. Anglo American Corporation), u znak potovanja
prema svojim ulagaima u Engleskoj (prvenstveno Rothschil de) te u Americi (poduzee
/. P. Morgana pod nadzor om Rothschi l da). Oppenhei meri i Rothschildi meus obno
su vrlo bliske nj emake hazarske/sumerske bankarske obitelji. Tijekom 1920-ih Ernest
Oppenhei mer, uz pot poru Rothschilda, ustremi o se na kompani j u De Beers. Rekao im je
da e, ukoliko ga ne postave za predsj ednika kompanij e, preplaviti trite di j amanti ma
j sruiti cijenu. Predsj edni kom je postao 1929. i tako je preuzimanj e svjetske trgovine
dij amantima bilo dovreno.
To ak nije bio niti kartel, budui da ga je kontrolirala samo j edna obitelj,
Oppenhei meri , iza koje je stajala j edna druga obitelj - Rothschildi. Vlasnik kompani j e
Beers bila je kompani j a Anglo American a, put em kreativnog knjigovodstva i upravljanja,
De Beers je vodi o tu kompani j u po uzoru na gmazovske kriance irom svijeta. Stoga
me nije iznenadilo pi smo koje sam pri mi o od j edno itatelja u koj em se osvre na moj u
knjigu Najvea tajna:
Roen sam u Junoj Africi, a prije mnogo godina upoznao sam jednu stariju damu
u Johannesburgu koja je godinama bila ljubavnica sir Enresta Oppenheimera. Rekla
mi je da je Ernest obiavao dolaziti joj u posjet u popodnevnim satima u njen stan
u Paktownu. Jednom prigodom, kada su se spremali voditi ljubav, njegovo je tijelo
poprimilo oblik i proporcije divovskog gutera s krljustima, a ona je kazala da je
to iskustvo, u seksualnom smislu, bilo jedno od vrhunaca njenoga ivota. Ta je
pria, koja mi se u to vrijeme inila jako udnom, godinama uala negdje u mojoj
podsvijesti, da bih je se prisjetio kada sam nedavno itao vau knjigu.
isto zlo
Nakon otkria di j amanata i zlata u Junoj Africi, rudni ci ma Rhodesa-Oppenhei mera-
Rothschilda nedostajali su radnici koji e teko raditi za neku bijednu crkavicu. Budui
da je potencij alna radna snaga ivjela od obrade zemlje te ju rudarenj e ni najmanje nije
zanimalo, nekako su ih moral i natjerati da za njih rade. Jedan od naina bilo je uvoenje
poreza na sve ega su se mogli domisliti - lokalni porez, porez na posjed daare, ak
i porez na pse - a kako su ivjeli bezgotovinskim ivotom samodostatnosti , te poreze
ljudi nisu mogli plaati. Mukarci su bili prisiljeni otii od svojih obitelji i propjeaiti
stotine kil ometara da bi radili u rudni ci ma u grozni m uvjetima, potpisavi neraskidive
ugovore. Takvu je scenu opisao j edan od bivih zaposlenika De Beersa po i menu Gor don
Brown:
Kada sam 1968. godine stigao u rudnik zaprepastili su me uvjeti nadniara migranata.
Radno vrijeme bilo je vrlo dugo, a Ijedno se radilo po 60 sati. to se tie radnih
uvjeta - radili su na otvorenom, uz vrlo malo zatite od hladnoe i vjetra. Za jelo
su dobivali vrlo malo: pola truce tamnog kruha i uturicu hladnog aja, to im je
trebalo dostajati za desetosatnu smjenu. Niti uvjeti u prenoitima nisu bili mnogo
bolji. Ondje nije bilo pristojnih prostorija za objedovanje. Morali su jesti u svojim
sobama iz aluminijskih kantica. Privatnosti takoer nije bilo. Sama prenoita nisu
bila nimalo lijepa mjesta za boravak - namijenjena samo islospolnim 'gostima', kojih
je ponekad znalo biti i po 20 u jednoj sobi.
Gmazovski hibridi doivljavaju ljude onako kako veina ljudi doivljava stoku. Ljudi
su za njih robovi nie ldase koje treba eksploatirati te moraj u sluiti njihovim interesima.
No, Oppenhei mer i i Rothschil di j o uvijek su moral i rijeiti j edan veliki probl em sa
svojim dij amantima. U to vrijeme dij amanti zasi gurno nisu bili rijetki, pa je De Beers
morao uvjeriti j avnost da jesu kako bi opravdao zaraunate cijene. Jake marketi nke
kampanj e tijekom mnogi h desetljea uspjele su prodati mit da su dijamanti rijetki, ali
to je obi na la. Dij amanti su kristali ugljika i moe ih se nai u velikim kol iinama
u cijelom svijetu. Nastaju djelovanjem topl ine i tlaka, neki h 1900 ki l ometara ispod
povri ne zemlje, a na povri nu ih iznose vulkani, nakon ega ih iz rudni ka iskopavaju
ljudi. Najpoznatiji su rudni ci u Africi.
No, i ma ih u ugaslim vul kani ma irom Azije, Ameri ke, Rusije i Australije, a du
rijenih korita i obala mogu se pronai aluvijalni dijamanti", kako ih se naziva. Svugdje
gdje ima ugljika ima i dij amanata. Prva injenica koja se o njima treba znati je to da oni
nisu rijetki te da bi trebali kotati tek djeli cijene koju ljudi i industrija za njih plaaju.
Skupi su ne zato to bi bili rijetki, ve zato to j edna obitelj, pod kont rol om druge
obitelji, mani pul i ra tritem u nezamislivim razmj erima. to i nije tako nezamislivo ako
ste upoznati s ment al ni m skl opom u to uklj uenih strana. Tada vam to nee biti ni mal o
neobi no. Kao to je Edward Epstein, autor knjige Uspon i pad dijamanta (Trie Rise and
Fall of Diamonds), rekao:
Saznao sam da posao s dijamantima nije posao izvlaenja, kao to sam isprva
oekivao, neega od enormne vrijednosti, a zatim jednostavne procjene koliko se tog
elementa moe iskopati i prodati. Na poetku svog istraivanja spomenuti se posao
priinjao upravo takvim.
Ali njihova je prava namjera bila ograniavanje onoga to je iskopano, ograniavanje
onoga to je otkriveno, ograniavanje onoga to se rezalo, ograniavanje onoga to je
naposljetku pronalo put do maloprodajnog trita i, istovremeno, a preko filmova,
reklama, Hollywooda, preko manipulacije predodbama - stvaranje predodbe
da postoji ogromna potranja za te male predmete koje su, kako se inilo, imali u
izobilju.
Tako sam se naao na putu Otkrivanja istine: isprva sam doista mislio da te stvarice
imaju veliku vrijednost, te da se samo radi o tome koliko ih se moe pribaviti, ali sam
na koncu otkrio da je istina upravo suprotna.
Budui da su dij amanti tako raireni u cijelome svijetu, cijela se trgovina ti m
kameni i ma temelji na uvjeravanju ljudi da nisu raireni. Met ode koje su pri tome
koritene ukljuivale su indoktrinacij u javnosti, posebno put em televizije i Hollywoda,
te je trebalo osigurati da broj brueni h i dost upni h dij amanata za prodaj u bude strogo
ograni en. Marketi nki savjetnik Herbert Chao Gunt her j e rekao:
Nitko ne zna da su dijamanti i sve asocijacije koje nam dijamanti prizivaju proizvod
jedne marketinke strategije. Ona je posve nevidljiva, providna. Ako je mjerite
imajui na umu kako su svi mitovi povezani s tom reklamnom kampanjom duboko
usaeni u ljude - jer prodrla je duboko u ljudsku svijest - to je vjerojatno najuspjenija
kampanja u povijesti.
U Hol l ywooodu Oppenhei meri su otvorili ured preko kojega su filmskim
producenti ma davali dij amante, pod uvjetom da ih reklamiraju u svojim filmovima.
Dij amante su, u glavama ljudi, eljeli povezati sa znakom prave ljubavi i neega to
mukarac neoekivano, kao iznenaenje, poklanj a eni (tako da ena o t ome ne
odluuje i ne moe izabrati neto drugo). Usputna, ili j edina, svrha odreeni h scena
u filmovima zvijezda kao to su Cl audette Col bert i Merl e Oberon bila je paradiranj e
s De Beersovim di j amanti ma, a naslov filma Dijamanti su opasna stvar prei naen je u
Pustolovina s dijamantima, u skladu s De Beersovom kampanj om. Pjesma Dijamanti su
djevojci najbolji prijatelji koju u filmu iz 1943. Mukarci vie vole plavue pjeva Marilyn
Monroe navodi se kao dvanaesta po vanosti filmska pj esma svih vremena.
U i stom ju je filmu pjevala i Jane Russell, a odonda su je bezbroj put a izvodili i
drugi, ukljuujui Nicole Ki dman u filmu Moulin Rouge iz 2001. godi ne. Oppenhei mer i
su postigli dogovor s bri tanskom kralj evskom obitelji da njeni lanovi nose njihove
dijamante nautrb ostalih dragulja, a cj elokupna je marketi nka kampanj a irila bezonu
neistinu: da su dij amanti rijetki, ekskluzivni i da zato moraj u biti skupi. Meu pokl oni ma
ve nemoral no bogati m Wi ndsori ma bile su kutijice s ugravi rani m kr unama u kojima
se nalazio estkaratni dragi kamen za pri ncezu Elizabetu, sada kraljicu Elizabetu II, te
etiri i pol karatni dij amant za pri ncezu Margaretu. Hm, uza sve to bogatstvo, j o uvijek
primaju mito. Druga marketi nka strategija De Beersa bila je reenica dij amanti su
vjeni", iz ega proizlazi da se ne bi smjeli preprodavati. Na taj se nain htjelo ograniiti
trite rabljenih dij amanata i zatititi cijena novih. Ti tipovi zbilja misle na sve.
Korporacijski terorizam
Prodavanje magle i lai j avnosti samo je j edan dio strategije Oppenhei mer a/De Beersa.
Oni uj edno moraj u sprijeiti da trite bude preplavljeno svim stvarno postoj eim
dij amantima, inj enino i potencij alno. To su i postigli, kao i obino, beutno i
nemi l osrdno. Manj e od 200 trgovaca i ma doputenj e da kupuj e od De Beersa. To su
takozvani 'sightholeri' koji mogu drati i gledati (ight = vid; hold = drati; op. prev.)
neobraene dij amante koje je De Beers spreman staviti na trite iz svoga sjedita na adresi
17 Chart erhouse Street u i stonom Londonu. Svi ostali moraj u kupovati od sightholdera.
Pomou ovog sustava, De Beers kontrolira koliko se dij amanta puta u prodaj u, to je
kljuno u nj ihovom nastojanju da prijevara ostane neotkri vena. Brusaima dij amanata
alju ono to je deficitarno na tritu a stvaraju zalihe onoga ega ima u izobilju, to je
tehnika koj om se cijene namjetaju kroz ponudu i potranj u te se na umj etan nain
odraavaju visokima. ' Kapitalizam' bi trebao ivjeti po zakonu ponude i potranj e ali,
j ednom kada na umj etan nai n kontrol i rate te dvije sile, tada to postaje kartelizam, to
svjetski gospodarski sustav zapravo jest. Sightholderi su sl obodni zatraiti ono to bi
eljeli, ali De Beers odluuj e hoe li to dobiti. Jedan sightholder, William Gol dberg, je
rekao: Vrlo sam ljut, psuj em i puno se ivciram, ali tako je to u ivotu. Nemam izbora
..." Oppenhei mer i neprest ano ciljaju na nove koliine dij amanata koje ne nadzi ru te
se njihove vlasnike, velike ili male, kupuje ili im se prijeti posljedicama. Fouad Kamili
bivi detektiv za di j amante" u Anglo American Corporation/De Beers, izjavio je da
konkurencij a nije odgovarala njegovim bivim posl odavcima. Cijeli su kola htjeli za
sebe", rekao je, a to je podrazumi j eval o upot rebu nasilja i zastraivanje onih koji su
djelovali izvan kartela:
Dijamanti iz Siera Leonea i drugih afrikih trita dijamanata odlazili su na, kako bi
ih Amerikanci opisivali, crna trita, to jest u Antwerpen, Amsterdam, Njemaku,
neke dijelove Sjedinjenih Drava i Izrael, lako je ljude s tih podruja kompanija Anglo
American smatrala predstavnicima crnog trita, u njihovim su vlastitim zemljama
oni bili ugledni trgovci dijamantima.
... one koji su imali dijamante esto sam zarobljavao. Ispitivao sam ih, izvlaio iz
njih informacije. Drao sam ih zatoene koliko god sam htio, tjedan za tjednom, a
neke od njih i mjesecima. Oslobaao bih ih kada mi se prohtjelo. Bilo je batinanja.
Bilo je kanjavanja uskraivanjem hrane. Na svaki smo nain pokuavali izvui iz
njih informacije. Ipak, odreenu granicu nitko od nas nije se usuivao prijei, bilo
dijamanata ili ne bilo. Dakle, iskreno govorei, bili smo teroristika skupina. Tako,
barem, sudei po naim postupcima, ispada.
Il umi nati upravo to i jesu - svjetska teroristika skupi na. Na rijenim obal ama,
gdje bi aluvijalni dij amanti" bili naplavljeni i pronaeni , De Beers bi slao oksfordske
di pl omant e u dungl u da ih ot kupe u lokalnoj valuti - inio je sve da sprijei njihovu
pojavu na tritu. Oppenhei meri su takoer osiguravali svoj monopol razni m dogovori ma
s kolonijalnim silama u Africi a, nakon 'nezavisnosti', s kor umpi r ani m crni m vodama
postavljenim od strane kolonijalnih sila. Oni koji su kritizirali rudarski sustav u st ranom
vlasnitvu, poput prvog demokratski izabranog predsj ednika Konga Patricea Lumumbe,
zavrili bi mrtvi u puu pot pomognut i m od CIA-e. Mrea obavjetajnih agencija
povezana je s transnaci onal ni m korporacij ama poput Anglo Americana i De Beersa
kroz splet tajnih drutava krvni h loza. Drugi afriki voe, kao to je Mobut u Sese Seko,
di ktator u vrij eme kada j e Kongo post ao Zair, zgr nuo j e gol emo bogatstvo nakon to j e
svoj narod prodao De Beersu. Sklopljen je posao uz posredni t vo Ameri kanca Mauricea
Tempel smana, kao to je otkri veno iz dokumenat a ameri kog ministarstva vanjskih
poslova s kojih je skinuta oznaka tajnosti. Tempel sman se susreo s predstavni ci ma
ministarstva vanjskih poslova, zatim ameri kog veleposlanstva u Kinasi, pa De Beersa
i naposljetku s Mobut uom, te su sklopili ekskluzivni ugovor prema kojem e svi zairski
dij amanti biti otpremlj eni De Beersu u London. Veinu pueva, ratova i pokolja u Africi
izmanipulirali su karteli gmazovski h hibrida kako bi zbivanja i mo usmjerili u vlastitu
korist. Uostal om, bezbroj je ' Mobutua' koji e im pomoi u zamjenu za pozamanu
proviziju, j ednom prilikom tajnica Mobut uove ene zaustavljena je na aer odr omu s
di j amanti ma vrij ednim 6 milijuna dolara. Robert Mugabe u Zi mbabveu moe posluiti
kao j asna potvrda dubi ne dananj e pokvarenosti koju te gl obal ne korporacije sl obodno
iskoritavaju. Edward Epstein, autor knjige Uspon i pad dijamanata, o De Beersu je
rekao:
Svaki put kada dijamanti budu pronaeni na nekom neprikladnom mjestu, oni,
pripadnici dijamantskog kartela, ponu preko posrednika, preko odvjetnikih tvrtki
koje unajmljuju, grozniavo razmiljati: kako da sprijeimo pojavu tih dijamanta na
tritu? Tako e, recimo, proglasiti neko podruje nacionalnim parkom, otezati stvari
putem beskrajno dugih parnica - to su samo neke od bezbroj metoda koje moete
upotrijebiti kada shvatite to je njihov cilj. A njihov cilj je sprjeavanje eksploatacije
rudnika koji se nalaze izvan njihove kontrole.
Sve el emente ovoga to ste upravo proitali o stvaranju i manipuliranj u od strane
dij amantskih kartela nai ete kod svih kartela koji kontroliraj u naftu, financije, hranu,
zlato, druge metal e i resurse, industrijsku proizvodnju, lijekove, graevinsku djelatnost,
medije, proizvodnj u oruja i sve ostalo, to, na najvioj razini, postaje jedan kartel
pod kont rol om elitnih obitelji gmazovskih krianaca. Isti ljudi ukljueni u posao s
dij amantima - Rhodes, Oppenhei meri i Rothschildi - uinili su isto sa zlatom te se
dnevna cijena zlata, od 1919. do 2004. godine, odluivala u l ondonski m uredi ma N. M.
Rothschilda. ak i tada, mijenjala se samo lokacija namjetanja cijene zlata, a ne izvor.
Oni vam 'daju' ono to jedete - i pijete
Danas gmazovski krianci nastoje kontrolirati opskrbu te cijenu vode i hr ane u svjetskim
razmjerima. Ljudi govore o t ome kako se kontrol iranj em nafte mogu kontrolirati ljudi,
ali osim zraka nita nije vanije za ljudski opstanak, a kamoli za zdravlje i blagostanje,
od hr ane i vode. Ako bi ita valjalo izuzeti iz trke za profitom trebala bi to biti voda,
temeljna potrepti na za ivot u ovoj stvarnosti. Ali nae se zalihe vode nalaze u r ukama
iste sile koja sada nadzi re proizvodnju i prodaju hrane u cijelom svijetu. Sve je to
odavno isplanirano. Da bi ostvarili takvu kontrol u moral i su se rijeiti raznovrsnosti,
a to su pak uinili tako to su mal i m i samostal ni m farmerima zagorali ivot i uinili
ga neizdrivim. Ot kada su Iluminati poveli rat protiv mal i h farmera diljem svijeta
broj oni h koji su bankroti ral i ili su prodali i napustili svoju zemlju naglo je porastao.
Talijanski di ktator Benito Mussolini navodno je rekao: Faizam bi se zapravo trebao
zvati korporati zam j er nastaje spajanjem moi drave i korporacija." Izrekao on tu
reenicu ili ne, ona se pokazala j ednako t onom u 'demokracijama', kao i u faistikoj
Italiji ili Hitlerovoj Njemakoj. Nadiranj e svjetskog faizma moemo vidjeti u
zbliavanju dravne i korporacijske moi, gdje je korporacijski element daleko snaniji
od politikog. Ova isprepletena mrea omogui l a j e korporaci j ama da obj edi ne svoje
ambicije i manipulacij e kroz djelovanje politike, to se nikada nije oitovalo snanije
negoli u preuzimanj u prevlasti nad pr ehr ambeni m l ancem. Najbolji primjer navedenoga
bila je stupica u koju su tijekom 1980-tih uvueni europski farmeri u okviru zajednike
polj oprivredne politike (tzv. CAP) Europske zajednice. U poetku je farmerima svih
vrsta to izgledalo kao dobi tak na lotu. Radilo se, ukratko, o t ome da su bili plaeni za
sve to bi proizveli, prodal i robu ili ne. Zamislite samo. togod proizveli, zajamena vam
je trina stopa, uz srdaan pozdrav" europskih porezni h obveznika. Sjeam se da sam
kao glasnogovornik Zelene stranke prosvjedovao protiv sramot nog CAP-a te sam naiao
na gnjev farmerske zajednice iji su pri padni ci samozadovolj no pripaljivali cigarete i
nazdravljali Aladinu i njegovoj arobnoj svjetiljci. Uostal om, zato i ne bi, uzmemo li
u obzir kratkorono razmiljanje kojim je preplavljena ljudska psiha? Ostvareni su svi
njihovi snovi. Politika tipa kupit-emo-sve-to-vi-posijete dovela je do gol emi h vikova
i brda hrane" i jezera vina", jer su se neprodani proizvodi pohranjivali u divovska
sldadita irom konti nenta. To j e bio j edan od grotesknih primjera jaza i zmeu bogatih
i si romani h na koje je 1985. godi ne upozoravao Bob Gel dof u doba dobrot vornog
koncerta Live Aid. I dok su prekomj erne koliine hrane skladitene u Europi, milijuni
su ljudi umirali od gladi. No, ako se ita sa si gurnou moe rei za gmazovske hibride,
to j e da u njima nema nieg ljudskog, ni dosl ovno ni figurativno. Oni nemaj u empatije
i ne mar e ni za koga. CAP je takoer poharao seoska podruj a i okoli, te zemlju i tlo
openito, j er su farmeri uklanjali sve zapreke, elei svaki kvadratni centi metar zemljita
osposobiti za veu proizvodnj u. Svaka je svinja j amila dobivanje love, i to bez ikakve
potrebe za nalaenj em kupca ili kakvih gl adni h usta. Osokoljeni oni m to se dogaa,
takoer su podizali velike bankovne zajmove kako bi kupili vie zemlje po sve veim
cijenama. Krili su drvee i ivicu, a ivotinjski je svijet desetkovan zbog gubitka svog
pri rodnog stanita i zbog djelovanja otrova koje su priskrbili farmaceutski karteli kako
bi se pri nosi krat korono poveali, i me se pl odnost tla dugor ono unitavala. Dakako,
kada sam kao gl asnogovornik Zelene stranke govorio f armeri ma o ludosti takve situacije
moja su upozorenja, poput sjemenja baenog na krno tlo, bila uzal udna.
A zatim je vrag doao po svoje.
Suprotstavljanje zajednikoj polj oprivrednoj politici post upno je jaalo sve dok
takva politika nije prerasla u j edan od glavnih probl ema dananjice, gdje je europski
porezni obveznik podmi ri vao zapanjujue visok raun.
tovie, mrea gmazovski h hi bri da u pozadi ni te politike poticala je ogorenje
javnosti, uz poruku: neto se mor a poduzeti". Pri premal a se faza broj dva. Europska
ekonomska zajednica, nazvana sada Europskom unij om, najavila j e da e morati
promij eniti CAP, suoena sa zahtjevima javnosti i ' brdi ma' nepot roene hrane.
Promj enom politike slavina je zavrnuta i farmeri vie nisu plaani za svoju cjelokupnu
proizvodnj u. Odleprala je prilika za laku zaradu. Farmeri diljem Europe sada su sami
moral i pronalaziti kupce za svoje proizvode, ah i m su pot pore isparile cijene su osjetno
pale jer je hr ane i pia, to svjee proizvedenih, to pohranj eni h, bilo na bacanje. Veliki je
broj mal i h i samostal ni h farmera bankrot i rao jer bankama nisu mogl i otplaivati dugove
koje su dramat i no poveali kupovi nom zemlje i ostalim oblicima ulaganja u umj etno
izazvani procvat. Tko je ekao da kupi farme dajui nekoliko centa za dolar? Korporacije
koje su stajale iza itave te rabote, preko mree gmazovski h hi bri da u st rukt urama vlasti.
U Sjedinjenim Dravama neto se slino dogaa od 1950-ih naovamo, uz niz odl uka od
strane Federal ni h rezervi (pod kont rol om Rothschil da) koje su dovele do eksplozije
farmerskih dugovanja. Krajem 2005. dug je daleko premai vao 200 milijardi dolara,
a danas se u Sjedinjenim Dravama, neko zemlji mal i h farmera, pol j opri vredom na
mal i m seoskim dobri ma bavi svega dva posto stanovnitva. Il umi natske korporacije,
meu kojima su Monsanto iz Missourija i kompani j a vjeta u namjetanju cijena, Archer
Daniels Midland iz Illinoisa, najvie su se okoristile na raun tue nevolje. Trite se
na umj etan nai n umrtvljuje u oekivanju ' otkupa' mal i h farmi, to se dogaa na svim
kont i nent i ma. Ondj e gdje se to j o nije dogodi l o korporacij e kontroliraj u prehrambeni
lanac tako to posjeduju sjemenje, odreuj u cijene i nameu sl obodnu trgovinu".
U naem ste vlasnitvu - doslovno
Patentiranj e sjemenja bilo je nezamislivo prije 20. stoljea, te je u lanku 1. ameri kog
Ustava izriito iskljueno, iz moral ni h razloga, patentiranj e 'ivota. Tijekom 1930-ih
uzgajivaima bilja bilo je doput eno patentiranj e razni h vrsta sjemenja, ali nisu mogli
polagati prava na sjemenje koje su, iz ovog prvog, proizveli uzgajivai. Zat i m su se 1980.
godi ne Il umi nati usprotivili tim ogranienj ima, i to preko General Electric Corporation,
odnos no preko j ednog od njegovih zaposlenika, znanstveni ka indijskog podri j ea
Anande Chakrabartyj a. Genetski m inenj eringom on j e razvio mi krobe kadre da ' jedu'
naftne mrlje, to se naposljetku pokazalo neprimj enj ivim. Ameriki Ured za patente
odbio je taj patent, ali Chakrabart y je uao u povijest kada mu je ameri ki Vrhovni
sud priznao, sa samo j edni m glasom vie, prvi patent za stvaranje nekog ivotnog
oblika. Nakon te presude dolo je do bujice slinih zahtjeva. Tijekom Reagan-Busheve
vlasti uslijedilo je priznavanje patenata za ivotinje, ljudske gene i dijelove tijela.
Korporacije tvrde da ako posjeduju gen neke ivotinje ili biljke to znai da posjeduju tu
ivotinju ili biljku. to je, onda, s genetskim inenj eringom ovjekova tijela? Da, pr ema
takvom gledanju na stvari, oni e rei da posjeduju i ovjekovo tijelo. Kao to je rekao
Andrew Kimbrell, izvrni direktor Cent ra za sigurnost hrane: To zapravo znai da se
korporacij ama daje, to je nevjerojatno, mo da posjeduju i upravljaju ivotinjskim i
biljnim vrstama na pl anetu Zemlji." Ali pogledate li tko iza svega toga stoji - gmazovski
krianci u korist genetskih inenjera gmazovskih Anunnaki j a - sve dobiva savreni
smisao. Ti zakoni znae da ako posjedujete ivotinje ili sjemenje koje su patentiral e
korporacije, morat e platiti l icencnu naknadu za svaku novostvorenu vrstu. To ukljuuje
i najsiromanije farmere svijeta u razvoju".
Od sredine 1990-ih proizvoai pesticida i kemikalija iz redova gmazovskih hibrida,
osobito Monsanto i Dow, poeli su kupovati proizvoae sjemenja. Samo je Monsanto
potroio nekih 8 milijardi dolara, a dr. Charl es M. Benbrook, bivi direktor Odbor a
za poljoprivredu pri Akademiji znanosti, kae: ,,U biti, amerika industrija pesticida
praktiki je kupila industriju sjemenja." Njihova je namj era kontrol irati proizvodnj u
hrane. Zakon j e ponovno prei naen kako bi se, pazite sad ovo, korporaci j ama omogui l o
da patentiraj u vrste sjemenja koje nisu stvorile genetski m inenj eringom. Jedini kriterij
bio je to da su priznavanje patenta zatraile prve. Ovo je dovelo do toga da su korporacij e
uzimale sjemenje iz banaka sjemena formiranih kao oblik zatite genetske raznolikosti
i odlazile u urede za patente da upiu svoje vlasnitvo. Rauna se da samo Monsanto
posjeduje vie od 11.000 j edinica sjemenja, a taj broj i dalje raste. Situacija je dosegnul a
tako apsurdne i neuvene razi ne da kada farme bez GM usjeva budu kont ami ni rane
genetskim modi fi ci rani m sjemenjem kojeg je odnekud nani o vjetar, pa ak i s kami ona
u prolazu, korporacij e podnose tube protiv farmera zbog nezakoni tog koritenja
njihovog pat ent i ranog sjemenja bez dozvole odnos no licence. To se dogaa farmeri ma
u sve veem broju, ukljuujui i i Percyja Schmeisera iz Kanade, koji je bio dobro poznat
po l ome to je razvijao svoje vlastito sjemenje. Monsanto je otiao na njegovu zemlju bez
njegova znanja ili doputenj a, a zatim je pokr enuo parni cu zbog toga to je on koristio
njihovo pat ent i rano i genetski modificirano sjeme kanole (vrste uljane repice; op. prev.)
koje je dolepralo na njegovu zemlju. Ma koliko to bilo nepravedno ili suludo, sud je
presudi o u korist Monsanta. Zato? Zato to korporacije, kroz il uminatsku mreu tajnih
drutava, nadzi ru sudove, kao to nadzi ru politiare koji su i dopustili da do svega toga
doe. Percy Schmeiser mor ao je unititi pola tone sjemenja koje su on i njegova ena
razvili tijekom desetljea, zbog kont ami ni ranost i neelj enom Monsantovom vrstom.
Percyjeva ena Louise je relda:
I, eto Monsanta, iz vedra neba. Tolike smo godine naporno radili da bi to oni u tren
oka odnijeli... dou kada im se prohtije, postupaju s farmerima kao da su u njihovom
vlasnitvu i to je stvarno zastraujue. Oduzeli su nam naa prava i privatnost. I
nismo jedini kojima su to uinili, ima jo mnogo drugih.
Zato podiu tube protiv mnotva malih farmera kada sva njihova imovina ne vrijedi
vie od nekoliko tisua dolara, a oni su tako velika multinacionalna kompanija?
Zato? Je li to pohlepa ili jednostavno ele imati potpunu kontrolu nad cjelokupnim
sjemenjem?
Odgovor glasi: i j edno i drugo. To je j o j edna fronta u ratu protiv samostal nog
proizvoaa i raznolikosti sjemenja, raznolikosti bilo ega. Schmei seri ma su sav njihov
novac progutali trokovi parnienj a, a tisue neduni h farmera j ednost avno plate
odtetu kada Monsanto to zatrai kako bi izbjegli iscrpljujue sudske postupke. Rodney
Nelson, farmer iz Sjeverne Dakote, j edna je od mnogobroj ni h rtava Monsanta. Rekao
je da je svaki farmer s kojim je razgovarao a na kojeg se Monsanto okomi o ispriao istu
pri u. Monsanto bi doao testirati njihove usjeve pa oni koji nisu imali to kriti ni su nita
posumnj al i , da bi godi nu dana kasnije, na svoje zaprepatenje, iz Monsanta poruili da
su svoju pat ent om zatienu vrstu pronali na njihovoj zemlji. Budui da je prola ve
godi na dana farmeri nisu imali niti j ednu biljku koja bi mogl a posluiti kao protudokaz.
Monsantovi ljudi rekli su Nel sonu da su testirali svih 1350 j utra njegovih usjeva soje. Ali
kada je u pokr enut om pravnom postupku dokazano da bi to znailo kako su prikupljali
po j edan uzorak svakih 25 sekundi , promijenili su plou. Uzeli su, rekoe, samo aku
uzoraka. Ukratko, izmiljali su, ali, gmazovski hibridi i onako kontroliraju sudove. Evo
kako Rodney Nel son opisuje suevo 'stajalite' o toj neuvenoj nepravdi:
Nije vano kako je Monsantova genetski izmijenjena kanola dospjela na [to] polje.
Bilo da se radilo o mijeanju vrsta ili je sjeme nanio vjetar, ptice, kukci ili ivotinje, ili
je ispalo s farmerovog kamioneta, ili pak iz karabina i tako dalje, nije vano: ako je na
mojem polju bilo nekih biljaka znai da sam povrijedio Monsantova patentna prava,
iako ga nisam elio na svome polju.
Prema suevoj presudi, svaki farmer koji ima neku uobiajenu biljku, bez obzira
koje vrste, bilo to sjeme ili stablo, ako se pomijea s Monsantovim genom, protiv
farmerove volje i na tetu farmerova posjeda, tada njegova biljka postaje Monsantovo
vlasnitvo. Promislite naas to to znai za farmere diljem svijeta, farmere, vrtlare, za
sve to je povezano s nekim oblikom ivota. To vam govori o moi patentnog zakona
nad pravima farmera.
Jedan je farmer procij enio da ne postoji niti j edno polje u zapadnoj Kanadi koje
nije kont ami ni rano Monsantovom genetski modi fi ci ranom (GM) kanol om - to je i
bila prvot na namj era. Iz tog je razloga Tony Blair, ovjek biotehnoloke industrije u
Downi ng Streetu (sjeditu premij era; op. prev.) tijekom njegove desetgodinje vladavine
u ulozi premij era esto narei vao vrenje ' pokusa' s takvim biljkama. Kada vrenje
' pokusa' postane ustaljena praksa zapoinje kontaminacij a, nakon koje slijedi sudska
tuba. Jedan od najaktivnijih financijera istraivanja o GM biljkama jest Rockefellerova
zaklada, to nee iznenaditi nikoga tko j e proi tao pr et hodne stranice.
Nadzor nad hranom
Najopakija pojava od svih je tzv. dokidaj ue sjeme" koje vene nakon j edne upot rebe
i ne moe se ponovno koristiti za stvaranje sjemenja za usjeve naredne godine. Vlada
Sjedinjenih Drava financira istraivanja od vremena Reagan-Busheve administracij e
1983. godi ne i, ako ne znate prave motive svega toga, inilo bi vam se neobjanjivim
da neka vlast nastoji razviti tehnologiju koja bi prijetila da farmere i cijele nacije
pretvori u roblje korporacij a za proizvodnj u sjemena. Wi l l ard Phelps, glasnogovornik
amerikog ministarstva poljoprivrede, rekao je da je njihov cilj uspostava najireg
mogueg koritenja dokidaj ueg sjemenja kako bi se poveala vrijednost sjemena
zatienog i mena u vlasnitvu ameri ki h kompani j a za proizvodnj u sjemenja te otvorila
nova trita u zemlj ama Drugog i Treeg svijeta". Rijei Henryj a Kissingera iz 1970-
ih godi na j ezgrovito saimaju spomenut e motive: Onaj tko dri nadzor nad naftom
moe imali nadzor nad itavim kont i nent i ma. Onaj , pak, tko dri nadzor nad hranom,
ima nadzor nad ljudima"... Samoubil ako sjeme" razvijeno j e pomou novca porezni h
obveznika u zajednikoj operaciji i zmeu vlade Sjedinjenih Drava i kompanij e Delta
and Pine Land, za koju se govorilo da i ma pri l i no znameni t og ulagaa - kraljicu
Elizabetu II. Najvei di oni ar bila je Stephens Group iz Arkansasa, pod kont rol om
Jacksona Stephensa, glavnog financijera duboko korumpi rane politike karijere Billa
Clintona. A poant a je sljedea: u kolovozu 2006. objavljeno je da je kompanij a Delta
and Pine sklopila sporazum prema koj em svoje pogone i patente dokidaj ueg sjemenja
(razvijenog novcem porezni h obveznika) za 1,5 milijardi dolara prodaje. . . Monsantu.
Paralelno sa stvaranj em sj emena zatienog autorski m pravom teklo j e sustavno
unitavanje alternativa. Devedeset i sedam posto povrt ni h biljaka uzgajanih poet kom
20. stoljea sada je iskorijenjeno. Neko je postojalo pet tisua vrsta krumpi ra uzgajanih
irom svijeta, a sada se uzgajaju samo etiri, ako i toliko. Ovo je i zni mno bitna injenica,
jer se ti me otvara put za unitenje preostalih vrsta posredstvom bolesti ili genetske
manipulacije.
U Irskoj u 19. stoljeu uzgajano je samo nekoliko vrsta krumpi ra, a posljedice bolesti
pod nazi vom plamenj aa krumpi ra" koja je napal a ondanj e vrste bilo je milijun ljudi
umrl i h od gladi. to manj e vrsta koristimo, to je vea opasnost od bolesti i kukaca. To je
dovelo do ovisnosti o zapraivanju kemikalij ama - koje osiguravaju Monsanto i drui na
- i me su stvoreni korov i super bube" koji su, kroz mutacije, razvili ot pornost na (za
njih) smrt onosne otrove. U svojoj knjizi Sve bi moglo biti drukije (It Doesn't Have To Be
Like Ihis) objavljenoj 1989. napisao sam da kemikalije... stvaraju super-nametni ke koji
su postali ot porni na kemikalije, te je pot rebno sve vie pesticida da bi ih se unitilo. Ima
li t omu kraja?" Odgovor na to pitanje stie danas. U izvjetaju Kalifornijskog semi nara
o smjernicama", zajednikog programa sveuilita i vlade, pie:
Kao posljedica takvog postupanja irom svijeta, upozoravaju autori, broj otpornih
nametnika eksponencijalno raste. Prema nalazima novijih biolokih istraivanja,
broj kukaca i grinja koji su postali otporni na kemikalije od 1950. godine porastao je
deseterostruko: od manje od 50 vrsta na preko 450.
Sve su te stvari di o pl ana gmazovskih hibrida da odravaju nadzor nad svjetskim
pr ehr ambeni m l ancem i, kroza nj, nad lj udima. Njihovo vlasnitvo nad zeml j om i,
put em parnica, nad samostal ni m farmeri ma, znai da oni kontroliraj u to se i koliko
proizvede. Kont rol om supermarket a i trita robe odreuj u cijenu po kojoj se roba
prodaje; a provedbom zakona sl obodne trgovine" preko i l umi natske Svjetske trgovinske
organizacije (WTO) sprjeavaju svaku zemlju da blokira uvezene proi zvode i zatiti
domaa trita. Sve je to stvorilo:
ovisnost o i l umi natski m korporaci j ama za nabavu sj emena
ovisnost o i l umi natski m korporaci j ama za nabavu pesticida, herbicida i
gnojiva kako bi sjemenje opstalo i raslo
Ovisnost o i l umi natski m supermarket i ma koji su unitili samostal ne
trgovine te sami odreuj u cijenu pl aanu farmeri ma
Ovisnost o i l umi natski m korporaci j ama u vezi praktiki sve nae hrane i
odjee
A ovisnost = kontrola, o emu se u cijeloj ovoj prii i radi .
Da biste dobili neku predodbu o rotiraj uim vratima" i zmeu vlasti i korporacija
pogledajte samo utjecaj Monsanta na administracij u Busha mlaeg, pr emda ete istu
situaciju zatei kod svili ameri ki h vlada. Kao to pie u i nt er nom biltenu Monsanta iz
2000. godine: Sljedee godi ne polj oprivredna biotehnologij a imat e svog poborni ka
unut ar Bijele kue, bez obzira koji kandi dat pobijedi na i zbori ma u studenome". lanovi
Radne skupine o biolokoj si gurnosti daju preporuke o upotrebi genetski modificirane
hr ane koju proizvodi Monsanto. Meu lanovima su: Linda J. Fisher, potpredsj edni ca
MonsantovogOdjela za komuni kaci j u s vl adi ni m agencij ama i poslove s j avnou, neko
lanica ameri ke Agencije za zatitu okolia; dr. Michael A. Fri edman, vii predsj ednik
Klinikih poslova u G. D. Searleu and Co., farmaceutskom ogranku Monsanta, bivi lan
ameri ke Uprave za hranu i lijekove; Marcia Male, direktorica Meunar odni h upravni h
poslova u Monsantu, biva pomoni ca predsj ednika Sjedinjenih Drava; Michael
(Mickey) Kantor, direktor Monsanta, bivi tajnik ameri kog ministarstva trgovine;
Josh King, direktor globalnih komunikacij a u vai ngtonskom uredu Monsanta, bivi
direktor produkcij e pri godni h dogaaja u Bijeloj kui; William D. Ruckelshaus, direktor
Monsanta, bivi glavni admi ni st rat or ameri ke Agencije za zatitu okolia; Michael
Taylor, ravnatelj Monsantovog vaingtonskog ureda; bivi pravni savjetnik Uprave za
hr anu i lijekove; Lidia Watrud, biva istraivaica nano biotehnologije u Monsantu, koja
se pridruil a Laboratorij u za prouavanj e utjecaja na okoli pri amerikoj Agenciji za
zatitu okolia; Jack Watson, Monsantov pravni savjetnik za r adne odnose u Washi ngtonu,
bivi predsj ednik Ureda predsj ednika Sjedinjenih Drava Jimmyja artera. Tu su i
predstavnici iz Duponta (iluminatska krvna loza) i Dow Chemicalsa (Il umi nati ). Meu
njima je Clayton K. Yeutter, bivi mi ni star ameri kog ministarstva poljoprivrede i bivi
predstavni k Trgovake komore, koji j e vodi o ameriki ti m tijekom sklapanja ameri ko-
kanadskog sporazuma o sl obodnoj trgovini" i pomogao pokretanj e urugvajske r unde
GATT-ovih (Opi sporazum o cari nama i trgovini) pregovora o sl obodnoj trgovini".
Postao je direktor Mycogen Corporation, iji je veinski vlasnik Dow Agre-Sciences, filijala
u pot punom vlasnitvu Dow Chemical Company. Posve sam si guran da su preporuke
svih tih ljudi liene bilo kakvih pri stranosti prema Monsantu, Dowu ili DuPontu, ne
zvao se ja Pajo Patak.
Korporacija naroda, od strane naroda, za narod
Jo j edan od ' modusa' gmazovskih hi bri da j e prikazivanje vlasti kao sl obodno izabranih
predstavnika naroda s odgovornou prema narodu, iako su to zapravo korporacij e
u pri vat nom vlasnitvu. ' Vlada' Sjedinjenih Drava ustvari je korporacija Sjedinjenih
Drava. Nastala j e pod kr i nkom federalne uprave" kada su, nakon udeene ' pobjede'
u ameri kom Ratu za 'nezavisnost', britanske kolonije zamijenile otvorenu di ktaturu iz
Londona za daleko uinkovitiju prikrivenu di ktaturu koja je odonda na snazi. Ustvari,
Virginia Company, korporacij a pod upravom britanske Krune koja je nadzirala 'bive'
kolonije, j ednostavno je promijenila svoj naziv u Sjedinjene Drave i ostale sline
pseudoni me. Tako i mamo SAD, Sjedinjene Ameri ke Drave, Washi ngton DC, Okr ug
Col umbi a (District of Col umbi a), Federal nu upravu i ' Fed' (Federal ne rezerve).
Sjedite Korporacije Sjedinjene Drave nalazi se u Okrugu Col umbi a (Semi rami da), a
predsj ednik Korporacije znan je kao predsj ednik Sjedinjenih Drava". On ili ona nije
predsj ednik naroda ili zemlje kao to se ljudima sugerira - to je tek di mna zavjesa, to
znai daj e Bush pokr enuo rat protiv terorizma" u korist privatne Korporacije u skladu
s ciljevima te Korporacije. Ona nije imala nikakve veze s ' Amerikom' ili ' Amerikancima' ,
j er su to vrlo razliiti pravni subjekti. Dakle, Korporacija Sjedinjene Drave, a ne 'vlada',
posjeduje vojsku Sjedinjenih Drava i sve ostalo to pot pada pod naziv 'federalno'. Ako
ba hoete, Korporacija u pri vat nom vlasnitvu znana pod nazi vom Sjedinjene Drave
je hol di ng kompanij a, a pedeset drava njene su podruni ce.
Moda ste primijetili da naci onal na zastava Sjedinjenih Drava u zgradama suda
ili u federalnim ust anovama uvijek i ma zlatan obrub, to takoer moete vidjeti u
kolama financiranim od saveznih vlasti te na uni f ormama ameri ki h vojnih postrojbi.
Prema Meunar odnom zakonu o zastavama, zlatni obrub oznaava sudsku nadl enost
trgovakog prava, poznat og i kao Britansko pomorsko pravo te, u SAD-u, kao Jedinstveni
trgovaki zakon(i k).
Zl atni obrub nije di o ameri ke zastave kolokvijalno znane kao zvijezde i pruge", ali
je to zakoniti simbol koji ukazuje da sudovi, savezne ustanove, kole ili vojnici djeluju
prema Britanskom pomor s kom pravu i Jedinstvenom trgovakom zakonu - voj nom
i trgovakom pravu, a ne opem engleskom pravu (gdje ne postoj e propi sani izvori
prava) ili ustavnom pravu. Pogledajte zastavu iza ameri ki h predsj ednika kada daju
izjavu: na njoj ete svaki put vidjeti zlatni obrub. Prema Pomorskom pravu o zastavama,
izvjeena zastava upozorava na zakon prema kojem se brod (ili zgrada, ili sud) ravna.
Svatko tko ulazi na taj brod (zgradu/sud) prihvaa da t i me priznaje nadl enost prava
i staknutog zastavom. Ako bi optueni k upuen u pravne zavrzlame zatraio da se zastava
s obr ubom zamijeni onom bez obruba sudac bi to odbi o j er bi se ti me promi j eni o zakon
pod kojim sud zasjeda. Pojavite li se na sudu gdje je izvjeena zastava zlatnog obruba
vaa e ustavna prava pri vremeno biti oduzeta i sudit e vam se pr ema Britanskom
pomor s kom (voj nom/trgovakom) pravu. ini li vam se neobi ni m da bi sud ili zgrada
na kopnu mogl a biti pod upravom pomorskog prava ili prava admiraliteta zavirite u
ameri ki Zakon, glava 18 B 7. Tamo stoji da je sudska nadl enost prava admi ral i teta
primjenjiva na sljedeim lokacijama: 1) otvoreno more; 2) svaki ameriki brod; 3)
svako zemljite rezervi rano ili steeno u korist Sjedinjenih Drava, pod ijom su
iskljuivom ili i st odobnom nadl enosti , ili svako mjesto kupljeno ili steeno na drugi
nai n od strane Sjedinjenih Drava, uz suglasnost zakonodavni h tijela drave. Drugi m
rijeima, kopnenog dijela Ameri ke. Sve se to zasniva na ri mskom pravu, koje potjee od
babil onskog i sumerskog prava, j er istu ovu igru Il umi nati igraju stoljeima, gdje god da
se pojave. Politiari krupnog kalibra znaju kako stvari stoje, to znaju i glavni dravni
admi ni stratori , suci, odvjetnici i upueni 'novinari'.
Ameri kanci misle da su njihovi organi vlasti i pravni sustav vezani na neki nai n uz
Ustav, ali nisu. U Sjedinjenim Dravama, kao i u Britaniji i drugi m dravama, na snazi je
trgovako pravo, i me se eli zaobii sustav konica i ravnotea" opeg engleskog prava.
To je j o j edna prijevara gol emi h razmjera. Ameriki sudski sustav ne funkcionira u
skladu s ameri ki m Ustavom nego s korporacijskim pravom. To je pravo ugovora te
morat e sklopiti ugovor s Korporacij om da bi taj zakon bio na vas pravno primjenjiv.
Lukavtina se sastoji u t ome to kada se na bilo koji nai n ubiljeite kod savezne
vlade", prihvaanj em broja socijalnog osiguranja, vozake dozvole ili bilo kojih drugi h
slubenih saveznih dokumenat a, vi ste, i ne znajui, sklopili ugovor i postali svojina-
zaposlenik Korporacije Sjedinjenih Drava. Gmazovski hibridi izuzetno vjeto barataju
pravni m argonom, a svaka rije ili koritenje malih/velikih slova mogu odluivati o
znaenj u odreene pravne izjave, jeste li primijetili kako se, kada dobijete dopise iz
podruj a vlasti, zakona i svega povezanog s financijama, ukljuujui oporezivanje, vae
i me uvijek pie velikim slovima, npr. ovako: BILL JONES? Ali, vae i me pi sano velikim
slovima niste vi. To je korporacij a/trust koju jc postavila ' dravna' Korporacija preko
ministarstva financija pril ikom vaeg roenja. Svaki put kada se rodi dijete osniva se
korporacija/trust, koritenjem njegovog ili njezinog i mena pisanog velikim slovima.
Dakle, BILL JONES je ono to nazivaju fiktivnim ovjekom": pravna, a ne ljudska
osoba. i ne to zato to su vlade zapravo korporacije koje djeluju prema trgovakom
pravu, pravu ugovora. Zakoni koje donose vlasti primjenjive su samo na korporacije, a
ne na ive, diue, sl obodne i suverene ene i mukarce od krvi i mesa, ija se i mena piu
velikim i mal i m slovima, ili samo mal i m slovima: Bill Jones ili bili j ones. ivi, diui,
suvereni mukarci i ene podlijeu opem pravu, a ne trgovakom pravu uvedenom od
strane dravni h struktura put em zakonskih odredbi .
Pomou trgovakog prava mnogo j e lake uvesti ' i zabranu' di ktaturu. Za razliku od
opeg prava, ne podlijeele presedani ma (ranij im sluajevima) biljeenima stoljeima.
Da biste uveli neki zakon kod izglasavanja nekog prijedloga zakona u parl ament u ili
kongresu j ednostavno trebate imati veinu, ili morat e uvjeriti ameri kog predsj ednika
da potpie neki dokument . Trebate uiniti j o neto - to oito nije ni mal o teko - zatajiti
lj udima da njihovo i me pi sano velikim slovima ne predstavlja njih. Pot om e vam plaati
poreze te e podlijegati vaoj sudskoj nadl enosti i nadzoru u svim podruj i ma njihova
ivota tako to e, i ne znajui, davati j amstva za korporaciju - 'BILLA JONESA' - za koju
niti ne znaju da postoji. Na svim sudski m spisima i me osobe pi sano j e velikim slovima
jer pr ema pravu ugovora ivuem, di uem biu ne moe se suditi po korporacij skom
pravu, ve se moe suditi samo korporacijskoj (pravnoj) osobi. Sve je to toliko sul udo
da Ameri kanci plaaju porez na dohodak vladi (korporaciji) preko Porezne uprave
(Internal Revenue Service - IRS), pr emda zakon o uvoenj u poreza na plau nikada
nije donesen. Zatraite li bilo koga iz ameri ke vlade ili IRS-a da navedu zakon u koj em
pie da Ameri kanci moraj u plaati porez na svoje plae bespomono e rairiti ruke.
Mnogi su ga pokuali navesti, ali taj zakon ni kada nije naveden j ednostavno zato to ne
postoji. Sve je to podval a zl oupot rebom tueg povjerenja, to pot anko objanjavam u
drugi m svojim knj igama. Filmski producent ovjenan nagradama i priznanj ima Aaron
Russo krenuo je u pot ragu za zakonom o porezu na dohodak u svojem dokument ar nom
filmu Amerika: od slobode do faizma (America: Freedom to Fascism) te je razgovarao
s gl asnogovorni ci ma IRS-a i specijalnim agentima, slubenicima FBI-a i por ezni m
pravnicima. Ni tko od njih nije mogao navesti naziv tog zakona, to je i razumljivo -
jer takvog zakona nema. Organizacija We
r
L~he People (Mi, narod) ponudi l a je nagradu
u iznosu od 50.000 dolara svakome tko ustanovi o kojem se zakonu radi. Zadatka se
prihvatila IRS-ova agentica Sherry Jackson, mislei da e na lagan nain zaraditi novac.
No, kasnije je ustanovila da takav zakon ne postoji te je dala otkaz i postala borac za
razotkrivanje ove nevjerojatne prijevare. Nije ona j edi ni agent IRS-a koji je to uinio.
Usprkos svemu, kada ljudi ne plaaju poreze, koje zakonski niti ne moraj u plaati, IRS
uzima njihovu i movi nu, alje ih u zatvor te ee no ikad prije koristi usluge naoruani h
siledija s crni m maskama. To je, ni manj e ni vie, faizam, ali faizam su izumili
gmazovski krianci, tako da se u njemu snalaze kao ribe u vodi. Ako itko od vas misli
da bez poreza na dohodak ne bi bilo obrazovanja i drugi h j avnih slubi - to nije istina.
Plaaju se iz dravni h poreza i poreza na nekretni ne, poreza na poslovanje, poreza na
prodaju, poreza na al kohol na pia i svih drugi h bezbroj nih poreza koje pl aamo uz
porez na dohodak. Ustvari, porez na plae u SAD-u priblino je istovjetan novcu kojeg
drava plaa bankama posredstvom kamata na pozajmice.
Krunski hram
Ista je pria u Uj edinj enom Kraljevstvu. Kada vlasti govore o 'Kruni', one ne misle na
kralja ili kraljicu, ve na simbolian Krunski hr am (Crown Temple) Vitezova templ ara u
londonskoj etvrti Templ e opisanoj u knjizi Da Vincijev kod. Zgrade u podruj u Templ e
takoer su sjedite Krunskog ureda (tzv. Crown Office, odnos no kaznenog odjela
vrhovnog suda; op. prev.) na adresi Crown Office Row. Crown Templ e nadzi re svjetski
' pravni' sustav, ukljuujui pravne sustave u Sjedinjenim Dravama i Kanadi, kroz
mreu centri ranu oko Inns of Court (baristerske odvjetnike komore; op. prev.) Crown
Templea, sa sjeditem u Chancery Laneu u Londonu. Te etiri baristerske odvjetnike
komore su Inner Temple, Mi ddl e Temple, Lincoln's Inn i Grays Inn, a to su, ni manj e ni
vie, ekskluzivna tajna drutva bez povelja ili statuta. Ona sama sebi predstavljaju zakon.
Inner Temple nadzi re ovlatene pravne sustave Kanade i Britanije, dok Mi ddl e Temple
ini to isto u sluaju Sjedinjenih Drava. Kraljica Elizabeta II lanica je oba Templea.
Sve odvjetnike udruge su franize Krune, a svi pri padni ci odvjetnike komor e diljem
svijeta pol au sveanu zaldetvu Templeu; iako mnogi nisu niti svjesni da to ine.
Odvjetnici ,,s dozvol om" Odvj etnike komore moraj u dati prisegu, odnos no zavjet te
iskazati vjernost Crown Templeu ukoliko misle postati odvjetnici i raditi unut ar ' pravne'
profesije. Crown Templ e nadzi re ne samo pravnu struku nego i The City", Korporaciju
(suverenu dravu) u pri vat nom vlasnitvu koja se sastoji od 677 j utara zemlje u spletu
gradski h naselja znani h kao ire podruj e Londona". Zbog toga i mamo j ednog lorda
Mayora" (lorda gradonael ni ka) 'Cityja' i drugog gradonael ni ka preostal og dijela
Londona. ire podruj e tog grada udomljuje 8 milijuna ljudi, dok u 'Cityju' ivi oko
5000 stalno nastanj enih osoba, ali na tom mal om podruj u koncentri rana je velika mo.
Preko 300.000 ljudi zaposleno je u sferi financijskih usluga povezanih sa 'Cityjem'. U
Londonu se nalazi gotovo 500 stranih banaka - vie negoli u bilo kojem dr ugom gradu
na svijetu - a vie se sredstva ulae u l ondonski City negoli u deset vodeih europskih
gradova zajedno. The Crown" je zapravo odbor od desetak mukaraca koji predstavljaju
banke to vladaju nezavi snom suverenom dravom znanom kao 'City'. I opet, naj monij a
sila ovdje su Rothschildi.
City nije di o Engleske, nije podl oan suverenu, niti vladavini parl amenta, a ima
i vlastite policijske snage. Posredstvom funkcije uspostavljene j o 1189. godi ne tu
suverenu dravu vodi lord gradonael ni k iz Mansi on Housea preko puta Engleske
banke (pod kontrol om Rothschi l da). Gradonael ni k se bira na j ednu godi nu i uvijek
je to neki visoki Slobodni zidar. Cityjem i Templ eom upravlja mnotvo tajnih drutava,
ukljuujui, naravno, i Vitezove templ are. Trenut no vladajui monar h mora zatraiti
dozvolu od lorda gradonael ni ka kada ona ili on eli ui u City, a gradonael ni k se sastaje
s monar hom u Temple Baru gdje se 'City' spaja sa zonom Temple. Danas je to mjesto
obiljeeno leteim gmazom, a ambl em Cityja tvore dva letea gmaza koji dre crveni
kri na bijeloj podlozi, to je inae ambl em Vitezova templara i drugi h gmazovskih
hibrida koji potjeu jo iz ranijih vremena. Britanski premij er i njegova ili njezina
vlada podinj eni su 'Cityju', a svi su skupa podinj eni Rimskoj crkvi tj. Babilonskoj
crkvi sa sjeditem u Vatikanu, j o j ednom suverenom entitetu koji ne pot pada pod vlast
parl amenta. London je, ustvari, Babylon-don. Koncept suverene drave unut ar drave
osmislila je Rimska crkva s gradom Vatikanom, to je recept primijenjen i kod njegovih
podreeni h lena, l ondonskog Cityja i Washi ngtona DC. Pogledate li ameriki Ustav
vidjet ete da se spominj u savezne i dravne razine vlasti, ali ne i 'okrug', koji oznaava
pravni status Washingtona DC u Okrugu Col umbi a (District of Col umbi a). 'Vladajui'
britanski monar h podreen je Crown Templeu, a time i Rimskoj crkvi koja ga nadzire.
Sjedinjene Drave jo uvijek su u posj edu 'Krune', njihova je ' nezavisnost' ista
obmana. Koje li ironije da se rimokatol iku prijei da bude britanski monarh, premda
su cijelo to vrijeme monar h i 'kraljevstvo' pod vlau Rimske crkve. No, ta zabrana je
odl ian nai n da se prikrije istina. Koliko bi uope Ameri kanaca povjeravalo da se
nj ihovom ' sl obodnom' zemlj om upravlja iz Londona i Rima? Barem sedam potpisnika
ameri ke Deklaracije o nezavisnosti bili su lanovi Londonske odvjetnike komore
(Temple) koji su prisegnuli odanost Kruni. Jedan od agenata Mi ddl e Templea tijekom
stvaranja Sjedinjenih Drava bio je Al exander Hami l ton, koji je ustrojio ameriki
bankarski sustav u skladu s pl ani ranom kont rol om novih Sjedinjenih ' Drava od strane
Rothschi l da/Crown Templea. ' Drava' j e pravni subjekt Krune - krunska kolonija. Kao
to istie Michael Edwards u svom i zvrsnom i nternetskom istraivanju:
Amerikanci su nasamareni te su povjerovali kako su pravne krunske kolonije koje
sainjavaju Novu Englesku nezavisne nacionalne drave, ali one to nikada nisu bile,
niti su to danas. Bile su i jo su uvijek Kolonije Crown Templea, putem patentnih
pisama i povelja, a nemaju nikakvo zakonsko ovlatenje da budu neovisne o Vladavini
i Poretku Crown Templea. Zakonski formirana drava je kolonija Crowna Templea.
Ameriku ne posjeduje ni ameriki narod niti britanska kraljica. Ameriku posjeduje
Crown Temple putem obmanjivanja onih koji su se zavjetovali na vjernost izreenom
prisegom Middle Templar Baru [odvjetnikoj komori]. Krunski bankari i njihovi
odvjetnici iz Middle Templea vladaju Amerikom posredstvom nezakonitih ugovora,
nezakonitih poreza i ugovornih dokumenata o lanoj jednakosti kroz prijevaru
s dugovima, a sve se to strogo provodi preko njihovih posve nezakonitih ali
'pravovaljanih' naloga, odredbi i pravilnika sudova Crown Templea, naeg takozvanog
'pravosua' u Americi. Razlog je jednostavan: Crown Temple dri u vlasnitvu zemlju
i javno ovjerene isprave o vlasnitvu nad posjedima itave Sjeverne Amerike.
Koje li simbolike u injenici da primj erci ameri kog Ustava i Deklaracije o
nezavisnosti vise na zidu knjinice odvjetnike komore (Mi ddl e Templea) u Londonu.
Na koncu konca, ona je, kao pokretaka sila, stajala iza oba ta dokument a. 1 dok su
pri padni ci Londonske odvjetnike komore (Mi ddl e Templea) orkestrirali pri vi dom
slobode, toboe raskidajui s perci pi ranom vl adavi nom kralja Georgea III, i sam je kralj
bio prisegnuti lan istog Mi ddl e Templea. Michael Edward nastavlja:
Godina 1776. za sve e Amerikance ostati doba ponienja. To je godina u kojoj su
krunske kolonije postale zakonite krunske drave. Deklaracija o nezavisnosti bila je
pravni, ali ne i zakoniti dokument. Potpisali su ga na obje strane predstavnici Crown
Templea. Pravno uzevi, njime je najavljen status quo krunskih kolonija slijedom
novog pravnog naziva: 'Drave', kao posjeda u izravnom vlasnitvu Krune.
Ameriki je narod obmanut i naveden da pomisli kako proglaava pravovaljanu
nezavisnost od Krune. Dokaz da su Kolonije i dalje u posjedu Krune jest uporaba
rijei 'Drava' koja ovdje oznaava zakonito pravo nad zemljitem". Da su taj
dokument sastavili predstavnici naroda i za narod, u oba spomenuta dokumenta - i
u Deklaraciji o nezavisnosti i u amerikom Ustavu - rije 'drave' bila bi napisana
s malim poetnim slovom. Koritenjem rijei 'Drava' pravno je utvren znaaj
upravljanja posjedovanim zemljitem. Sve sjevernoamerike Drave posjedi su
lanova Crown Templea temeljem njihova pravnog dokumenta, potpisanog od
strane njihovih predstavnika na obje ugovorne strane, dokumenta poznatog kao
Ustav Sjedinjenih Drava.
A posjedi Crown Templea su posjedi Rimske crkve, Babilonske crkve, sa svojim
uvarima vatikanske riznice" - Rothschi l di ma. Valja primijetiti da pr emda britanski
monar h nije 'Kruna', on ili ona je simbolian predstavnik njezine moi , a britanski
lanovi parl amenta, suci, vojne snage, obavjetajni agenti, policajci i biskupi - svi
moraj u dati prisegu, ak i lanovi parl amenta net om izabrani od strane naroda. Isti
j e sluaj u mnogi m dravama britanskog Commonweal t ha (Zajednice naroda),
ukljuujui i Kanadu. Britanski suci moraju rei: Tako mi svemogueg Boga, zaklinjem
se da u valjano i odano sluiti naoj vladarici, kraljici Elizabeti II, u slubi suda Nj enog
velianstva ..."
Kao to vidimo, ovdje se ne spominj e narodni sud, ve sud Njenog velianstva". Prije
svog imenovanj a ak i biskupi Engleske crkve moraj u rei: Pri hvaam Vae velianstvo
kao j edi ni izvor crkvene, duhovne i svjetovne vlasti". Obratite pozornost na koriteni
jezik. Oni nam ustvari govore kako stvari stoje. Da ne bi dolo do razotkrivanja igre,
Krunu (kao instituciju tj. dravu) ovdje simbolizira monar h koji naposljetku upravlja
svime. Definicija vladara glasi: Onaj tko vri vrhovnu, trajnu vlast, posebno u dravi ili
drugoj jedinici vlasti." Kako se kraljica naziva u prisegama? Vladarica (engl. Sovereign
Lady). Narod Britanije i narodi drava Commonweal t ha spominj u se u zakonu kao
' podanici' , ija je pak definicija sljedea:... poloaj, ili okolnosti, koji osobu stavljaju pod
vlast nekoga drugoga ili drugih". Kraljica govori o moj i m podani ci ma" i mojoj vladi",
a takoer stoji na elu Engleske crkve - Braniteljice vjere" - i vrhovna je zapovjednica
vojnih snaga koje joj priseu odanost. Danas nam se pokuava namet nut i doj am da
monar h (Kruna) ima neznat ne ovlasti, ali to je obina varka. Po zakonu, kraljica moe:
izabrati premijera
otpustiti ministre i raspustiti vladu
raspustiti parl ament
odbiti prihvatiti zakone koje donese parl ament
raspustiti vlade drugi h drava iji je ona monar h
pomilovati osuene zloince
proglasiti kri zno stanje
davati objave
zapovijedati vojskom i pokrenut i vlastitu paravojnu skupinu
Te su ovlasti, u biti, ovlasti Crown Templea, kontrol i ranog od strane Rimske crkve
jer je britanski monar h njen vazal.
Uklonimo problem...
Po svom uobiaj enom ' modusu' , gmazovski e hibridi ubijati, dovoditi na zao glas ili
prouzroiti loe zdravlje" svakoga tko se isprijei na put u ostvarenja njihovih planova.
Moe to biti predsj ednik ili neki drugi politiar; pravi novi nar koji se previe pribliio
istini; ili 'zvidai' u svojim odnos ni m podruj i ma djelovanja koji bi mogli razotkriti
neku la ili zavjeru. Ukratko, svatko koga oni nazovu ' problemom' . Popis takvih ljudi
tijekom cijele povijesti mogao bi ispuniti cijelu knjinicu. Samo oni koje su uklonile
obitelji Cl inton i Bush mogl i bi zauzeti policu ili dvije. Predsj ednik Kennedy najpoznatija
je takva meta, ali ima ih j o mnogo, ukljuujui njegova brata Bobbyja Kennedyja,
Mart i na Luthera Kinga i Mal col ma X, tijekom 1960-ih (pozadi na onoga to se uistinu
dogodi l o detaljnije je iznesena u knjizi I istina e vas osloboditi). Zati m ' pad' zrakoplova
udeenog za JFK-a ml aeg 1999. godine, kada se, po svemu sudei, kani o kandi di rati za
mjesto u Senatu drave New York (na koje je kasnije izabrana Hillary Cl i nton) ili protiv
Busha ml aeg na predsj ednikim izborima. U razgovoru s ameri ki m istraivaem
Tomom Floccom j edan bivi lan CIA-inog Odjela br. 4" rekao je da je bio pri padni k
CIA-inog tima koji je radio na rasvjetljavanju smrti JFK-a mlaeg. Operati vac se sluio
izmiljenim i menom 'Delbert', te j e rekao:
Jedna od lanica moje obitelji bila je povezana s bakom JFK-a mlaeg, i premda to
nije bilo krvno srodstvo imao sam barem desetak poduih razgovora s Johnom u
godinama prije njegove smrti. Medu nama je postojala obostrana simpatija i rado
smo se druili; to je razlog to se John prema meni otvorio, a inilo se i da ima
u mene povjerenja glede svojih buduih planova i kandidature za mjesto u Senatu
kada mu je suparnica bila Hillary Clinton [u dravi New York], ili pak George W.
Bush u utrci za predsjednika 2000. godine. John je mnogo puta razgovarao s mojom
roakinjom te je dopustio da o njegovim politikim stremljenjima ona raspravlja sa
svojim prijateljima, tako da to nije bila nikakva strogo uvana tajna. Ali zanimljivo
je da je John, kako je rekao, bio prilino siguran da moe pobijediti u svakoj od tih
utrka.
' Delbert' je kazao da je temeljito istraio ' pad' aviona koji se dogodi o kada se 16.
srpnja 1999. Kennedyjev mali zrakoplov sruio u Atlantski ocean. Bio je letio od zrane
luke Okruga Essex u Fairfieldu u dravi New Jersey prema Martha' s Vineyardu, nedal eko
j une obale rta Cod u Massachusettsu gdje je obitelj Kennedy imala ljetnikovac. Tom
su pril ikom pogi nul i i njegova ena i ogorica. Del bert je rekao da su razgovarali s
desetero svjedoka koji su izjavili da su vidjeli kako je zrakoplov eksplodirao u letu. Dva
su svjedoka izjavila da su dva dana prije ' pada' vidjeli Georgea Busha starijeg i njegova
sina, koji e ubrzo postati predsj ednik, u zranoj luci Okruga Essex u New Jerseyu,
gdje je JFK mlai drao svoj avion. Prema tvrdnj ama svjedoka, s njima su bila i dvojica
Mossadovih agenata, od kojih se j edan zvao Mi chael Harari . Delbert je rekao da su
negdje krajem 1999., tijekom konane faze istrage, pri padni ci njegovog tima razgovarali
s nekoliko izvora unut ar Bijele kue. Njihovo s mo svjedoenje ubacili u konanu verziju
izvjetaja, koji je proglaen tajnim sve do 2025. godi ne i sada nije dost upan niti j ednom
ivuem pojedincu", obj elodanio je bivi operativac CIA-e. Rekao je da taj izvjetaj
- stoga to su u nj emu navedeni konkret ni dokazi o uroti za ubojstvo JFK-a ml. , u
koju su upletena tri predsj ednika i j edan sadanji senator - amerika javnost vjerojatno
nikada nee vidjeti, osi m u sluaju podizanj a optuni ce pred velikom porot om i j avnog
suenja. Te nastavlja:
Izvori iz Bijele kue s kojima smo razgovarali uli su razgovore pojedinaca koji
su odluili ubiti JFK-a mlaeg ... Susret na kojem se razmatralo ubojstvo odran
je u Ovalnom uredu Bijele kue. Osobe poimence spomenute u izvjetaju koje su
sudjelovale u naruivanju ubojstva Johna Fitzgeralda Kennedyja ml. bili su predsjednik
Clinton i njegova ena Hillary - oboje su tada bili prisutni. Bila je nazona i biva
ministrica pravosua Janet Reno koju je JFK javno bio pozvao na odgovornost zbog
njene uloge u operacijama Waco i Ruby Ridge [ubojstvima u reiji drave]; direktor
FBI-a Louis Freeh - nazoan; te bivi predsjednik George H. W. Bush, Laurance
Rockefeller [sada pokojni] te trojica lanova Ueg kruga Vijea trinaestorice koji su
u raspravi u Ovalnom uredu sudjelovali preko sigurnih telefonskih linija Bijele kue.
[Vijee trinaestorice je elitna grupacija gmazovskih hibrida; gdje opet nailazimo na
znakoviti broj - trinaest]
Isti izvori iz Bijele kue koje smo sasluali rekli su nam da je direktor FBI-a Freeh
otiao iz Ovalnog ureda nakon to je razmotren plan ubojstva te se sastao s
agentom izraelskog JVlossada Michaelom Haranjem koji se potom sastao sa svojim
pretpostavljenim, generalom Rafaelom Eitanom, kojeg se smatralo jednim od
najopasnijih izraelskih agenata uope. [Eitan je umro 2004.)
Delbert je objasnio kako iskazi svjedoka iz Bijele kue i s lokalnog aerodroma
pruaju dokaze o t ome kako trojica predsj ednika Sjedinjenih Drava imaju svoje
vlastite privatne Mossadove ubojice, zaj edno s drugi m pri padni ci ma agencija ameri ki h
saveznih vlasti, te da e ih koristiti pri poinjenju izdaje i ubojstva na tetu svakoga tko
bude predstavljao politiku prijetnju njihovoj moi .
Ovdje konkret no govori mo o dva Busha te o Billu Cl i ntonu, ali isti e sluaj biti i s
drugi ma. uo sam da su ak i nai vlastiti agenti FBI-a doslovce drhtali, bojei se da e
dobiti u zadatak da prate kretanje generala Eitana, budui da mu j e vrlo pogodan previd
Kongresa omogui o da sl obodno ulazi u Sjedinjene Drave u svako doba, koristei
putovni ce pod razliitim imenima", rekao j e Delbert. Mossadov agent Michael Harari
t akoer se pojavljuje u vezi drugi h teroristikih operacija u Sjedinjenim Dravama -
vidi knjigu Alisa u zemlji udesa i katastrofa Svjetskog trgovakog centra.
Del bert je rekao kako je u njegovoj istrazi ustanovljeno da se avion JFK-a ml .
prepolovio kod stranjeg dijela pilotske kabine" kada je eksplodirala plastina naprava
usmj erenog naboja. Bila je postavljena du podnoj a trupa te u gornj em dijelu, du
obje strane stijenki, a zapaljena je velikom iskrom iz ureaja osjetljivog na promj ene
barometarskog tlaka podeenog da izbaci iskru na odreenoj visini. Drugi m rijeima,
ubojice su izabrali na kojoj e visini avion eksplodirati - to je standardni post upak kako
bi ubojstvo ciljane osobe izgledalo kao nesrea", poj asnio je Delbert. Oni ma koj ima je
ovakva vrsta informacija nova bit e gotovo nezamislivo da se sline stvari dogaaju,
ali takvo je postupanj e iza scene uobiajeno. Sve vlade moni h zemalja, kao i veina
ostalih, postupaj u na isti nain, a kasnije emo vidjeti da Delbertove navode potvruj e
mnot vo drugi h dokaza, naroi to u vezi Busheva i Cl i ntona. Delbert priznaje da je bio
lan specijalnih postrojbi ameri ke vojske, pri drueni h takozvanom projektu Pheonix,
uz nareenj a da destabiliziraju ciljane vlade likvidacijom dravni h slubenika, elite,
profesionalaca, bankara, vojnih voa, uitelja, profesora te profesionalaca iz podruj a
zdravstva". Takva je strategija zapoela u Vij etnamu, a nastavila se u Srednjoj Americi:
Bio sam dio onoga to smo nazivali preuzimanje vlasti u korist Novog svjetskog
poretka pod palicom Busha i Clintona, i postavljanje na vlast pojedinaca koji su
svoje zapovijedi dobivali izravno od amerike vlade. Kratko i jasno, projekt Phoenix
nalagao je da Amerikanci ubijaju nedune ljude i postave na vlast one koje je odabrala
amerika vladajua elita. Napustio sam taj projekt, smatrajui ga vrijednim svake
osude.
Te aktivnosti odvijaju se i dandanas. Za obavljanje svojih prljavih poslova Amerika
se koristi uslugama FBI-jevog Odjela br. 5, CIA-inog Odjela br. 4 i elemenata unutar
ministarstva obrane i vojne obavjetajne slube. Peterolani Delta timovi sainjeni
od dravljana Meksika i Ekvadora obuavaju se za izvlaenje iz kua i ubojstva
amerikih dravljana kad osvane dan proglaenja izvanrednog stanja, te kada i ono
malo preostalih prava iz naeg Ustava bude dokinuto.
Ruenje zrakoplova, a posebno mal i h aviona, redovita je tehnika za uklanjanje
osoba to stoje na putu, a oni ' se uvijek mogu osloniti na Nacionalni odbor za ' sigurnost'
transporta koji e organizirati slubenu istragu koja e pak doi do ' ispravnog' zakljuka,
j edan od primj era je i sluaj senatora Paula VVellstonea, demokrat a iz Mi nnesote, 2002.
godine. Nj emu se smijeila ponovna pobj eda na i zbori ma te je namj eravao nastaviti sa
svojom kampanj om protiv pl ani rane invazije na Irak i drugi h planova Busha i Cheneya.
arko su ga se eljeli otarasiti i poduzeli su sve da izgubi na izborima, ali narod ga je
j ednostavno previe volio. Nedugo prije ' nesree' Cheney je upozori o VVellstonea da bi
suprotstavljanje Bushevoj administraciji mogl o rezultirati tekim posljedicama, kako
za njega tako i za dravu Mi nnesot u. Wellstone je svejedno nastavio s oponi ranj em i
- uskoro je bio mrtav.
Smrt u umi
U Britaniji smo imali mnot vo ' prikladnih' smrt ni h sluajeva, ukljuujui smrt
strunjaka za oruje dr. Davida Kellyja. Njegove se spoznaje kose s tvrdnj ama Busha i
Blaira o opasnost i ma od oruja masovnog unitenja" u Iraku, kojeg je Kelly posj etio
u svojstvu inspektora za oruje. Bio je ugledan strunj ak za to podruj e, uz podue
iskustvo u drugi m zemljama, a njegova je ekspertiza mogl a razotkriti fabriciranu izliku
koja je posluila kao opravdanj e za napad na Irak. Kelly je ve, neslubeno, bio izjavio
l ondonskom listu Observer da ono za to su ljudi poput ameri kog mi ni stra obrane i
Sl obodnog zidara 33. stupnja Colina Powella tvrdili da se radi o irakim pokret ni m
laboratorijima za bioloko ratovanje" nije bilo nita slino tome. Kelly je to znao zato
to je sam izvrio inspekciju kao lan UN-ovog inspekcijskog ti ma. Pot om se 22. svibnja
2003. sastao s Andr ewom Gilliganom, BBC-jevim dopi sni kom za teme obrane, te je s
njim ponovno razgovarao, ovaj put neslubeno. Na temelju njihova razgovora Gilligan
je izvijestio da mu je j edan dobro obavijeten izvor rekao kako je 'dosje' Blairove vlade
o navodnoj opasnosti od Iraka ' napuhan' s ciljem da se Saddam Hussein uini veom
prijetnjom negoli on to, na temelju dokaza, zaista jest. Pri dodana je i tvrdnja da Irak na
boj nom polju moe razmjestiti kemijsko i bioloko oruje za etrdeset i pet mi nuta, iako
su znali daj e tako neto krajnje dvojbeno. Kao autora te tvrdnj e Kelly je naveo Blairovog
glavnog mahera za friziranje informacija, gadnu must r u po i menu Alastair Campell.
Blairu i Campbel l u tada j o nisu trebali laksativi te je njihov odgovor bio uobiajen
- treba napasti i kompromi ti rati izvor. Obruili su se na Andrevva Gilligana, a zatim
su oderal i' Davida Kellyja, kojega je ekalo j avno reetanje pred dva odbora Donj eg
doma.
Dana 17. srpnja, manj e od mjesec dana nakon susreta s Gul l iganom, Davi d
Kelly otiao je od svoje kue u Oxfordshireu u etnju i vie se nije vratio. Pronaen
je u skrovitoj umi razrezanih ila na r unom zglobu; po slubenoj prii poi ni o je
samouboj stvo, nas mr t iskrvarivi. Zaklj ueno je da ga je na takav in natjerao psihiki
pritisak. Govori mo o istom Davidu Kellyju koji se bio suoio s bijesom Saddamova
reima nakon obavljene inspekcije irakog naoruanj a po svretku Zaljevskog rata, a
slino je ponaanj e, ovaj put ruskih dunosni ka, mor ao otrpjeti tijekom j edne istrage u
Rusiji. Taj ovjek ni kada nije uzmicao. Prije negoli je otiao na svoju suicidalnu etnju",
e-mailom je obavijestio svoje suradni ke, uz ' borbene' koment are o pritisku kojem je
izloen od strane mnogi h mr ani h gl umaca koji igraju svoje igre". Rekao je kako se
nada da e sve to pasti u zaborav i da e se moi vratiti u Bagdad i nastaviti s oni m
pravim, bi tni m posl om. Kada je otiao od kue njegova supruga fanice nije osjeala
nikakvu zabrinutost. Premda je znala da je njen 59-godinji mu prilino uzrujan, iz
njegova se ment al nog stanja nije mogl a iitati neka pretjerana potitenost. Hodanj e je
bilo njegov hobi i vani bi esto ostajao po dva ili tri sata. Paul Weaver, lokalni farmer,
pozdravi o j e Kellyja dok j e ovaj etao poljima nadomak svome domu. Ni po emu nije
odavao doj am suicidalne osobe. Osmj ehnuo se i pozdravi o me", prisjea se Weaver.
Kelly je s veseljem oekivao obiteljske dogaaje, ukljuujui i vjenanje j edne od svojih
keri. Bio je privren svojoj eni i obitelji te nije ostavljao utisak ovjeka koji se kanio
ubiti. Pronaen je mrt av u zabaenom dijelu ume, ila razrezanih depni m noiem.
Nije se pozdravi o sa enom niti s lanovima svoje obitelji, a razlog tomu je j ednostavan:
David Kelly nije se ubio nego je ubijen. Zakljuak o ' samouboj stvu' uvrijedio bi ak
i inteligenciju zrna zapeenog graha. Kao to je uvijek sluaj s takvim namj eteni m
samouboj stvi ma (uobiajena tehni ka za prikrivanje ubojstva), slubena pria ne bi
izdrala niti najpovrniju provjeru. Navodno j e umr o zbog gubitka krvi nakon to j e
razrezao ile na zapeu, ali dvojica bolniara koji su kasnije doli na popri te dogaaja
rekli su da je na biljkama u blizini Kellyjeva tijela bila tek vrlo mala koliina krvi, a na
hl aama se nalazila tek krvava mrlja veliine novia.
Dave Bartlett i Vanessa Hunt izjavili su da su oekivali nekoliko pinti (britanska
mjera za tekuinu, a iznosi 0,571; op. prev.) krvi ukoliko je umr o zbog rasjeene arterije.
Medicinski strunjaci uputili su pi smo j edni m naci onal ni m novi nama napisavi kako
slubena pria o Kellyjevoj smrti nema nikakvog medi ci nskog uporita, nakon ega su
uslijedila i druga pisma. Naveli su kako presjeena uhi arna arterija nije mogl a uzrokovati
toliku razinu gubitka krvi koja bi osobu ubila, naroi to kada se nalazi vani na hl adnoi
- tu injenicu potvrdila su i dvojica navedeni h bolniara. David Broucher, britanski
veleposlanik, spomenuo je razgovor kojeg je u veljai 2003. vodio s dr. Kellyjem na
j ednom sastanku u Genevi, nedugo prije napada na Irak. Broucher je upitao Kellyja
to e se dogoditi ako doe do napada na Irak, a ovaj je odgovori o: Vjerojatno u biti
pronaen mrtav u umi."
Prikrivanje tragova
Prema gmazovskom modusu operandi, nakon ubojstva dolazi do slubene 'istrage'
ili ' istranog postupka'. Provode je kadrovi postavljeni od strane istih ljudi koji su
odgovorni za ono to se istrauje. Smrt Davida Kellyja i tvrdnje da je dosje o prijetnji koju
predstavlja Saddam Hussein ' napuhan' od strane Blaira i drui ne, bili su tema ' istrage
koju je vodi o lord Hut t on ili lord Whi tewash" kako je kasnije prozvan (engl. whitewash
znai 'kreiti', 'izbijeliti', ali i 'zatakati', ' prikrivati' itd.; op. prev.) Njega je imenovao. . .
Tony Blair. I, to je Hut t on zakljuio? Ah, da: Kellyjeva smrt bila je samouboj stvo; Blair
i Campbel l nisu uinili nita loe; za sve je kriv BBC. Za krepat'. Slijedom smijenih
'nalaza' Huttonove 'istrage', izvjestitelj BBC-a Andrew Gilligan izgubio je posao zajedno
s ravnateljem i general ni m di rektorom BBC-a. Oni koji su govorili istinu okrivljeni su
/a nedjela profesionalnih laaca, zahvaljujui istrazi koju su vodili profesionalni lasci.
Ti p koji je stajao na elu obavjetajnog odbora koji je sastavio varavi dosje" i izrekao
neuvene lai kako bi se opravdao rat u Iraku bio je John Scarlett. To je ovjek o kojem
znam daleko vie negoli bi se to nj emu svidjelo, ukljuujui i njegovu povezanost s
dobro poznat i m BBC-jevim koment at orom politikih vijesti kojeg j e obuila britanska
obavjetajna sluba. Za svoje lai u vezi dosjea o Saddamu Scarlett je nagraen tako
to je postavljen na elo obavjetajne slube MI6. Kao to vidimo, laganjem se moe
izgraditi lijepa karijera.
Ostale ' istrage' pokrenut e od strane vlade iji je cilj prikrivanje i l umi natski h
ubojstava i terorizma, ukljuuju istragu Warrenove komisije o ubojstvu predsj ednika
Kennedyja; istragu Komisije o dogaaj ima od 11. ruj na koja je prikrila suuesnitvo
vladajuih struktura u t i m napadi ma; i operaciju Paget", koj om je procijenjeno da je
smrt pri nceze Di ane bila nesretan sluaj te da zatakavanja nije bilo. Britanska kraljevska
obitelj nesumnj ivo je bila umij eana u Di ani nu smrt, o emu podrobni j e piem u knjizi
Najvea tajna. Krajem 1980-ih, kada je njen brak bio tek obina predstava za javnost,
Diana j e odravala vezu sa svojim osobni m detektivom Barryjem Mannakeej em, no
on je 1988. godi ne pogi nuo u motociklistikoj 'nesrei', to je j o j edno ubojstvo kojeg
j e poinil a drava. Godi ne 1990. Di ana j e imala ljubavnu vezu s kapet anom Jamesom
Hewi ttom. j ednog je dana dojurila u iscjeliteljski centar svoje prijateljice Chri sti ne
Fitzgerald u Londonu. Di ana je bila u uasnom stanju, a Chri sti ne mi j e ispriala to se
pot om zbilo:
Histerino je plakala te sam je pitala to se dogodilo. Izbacivi donju usnu, izgledala
je kao da joj je upravo uginuo pas ljubimac i neutjeno je ridala. Kroz vrata je ula
gotovo trei. Dala sam joj Bachove cvjetne kapi za smirenje, stisnula sam je i
zagrlila, polako je smirujui, te sam je upitala to se dogaa. Ne mogu vjerovati,
ne mogu vjerovati, ubili su ga", jecala je. Upitala sam: Koga su ubili?" Rekla mi je
da je odravala ljubavnu vezu s detektivom [Barryjem Mannakeeom] i da mu je u
motociklistikoj nesrei odrubljena glava, te da ju je to strano potreslo. No sada
zna da ga je ubila kraljevska obitelj jer ju je vii detektiv princa Charlesa nedavno
upozorio da e se, ne prestane li ljubovati s Hewittom, isto dogoditi i njemu. Dodao
je da si ne bi smjela umiljati kako je Bogom dana i nezamjenjiva.
Godi ne 1988. u dokument ar nom filmu u produkcij i Independent Television, Diana
- tajne prometne nesree, James Hewitt kae da je i sam bio upozoren da se prestane
viati s Di anom j er bi posljedice, u proti vnom, mogl e biti neugodne, te je dodao:
Telefonski pozivi bili su anonimni, ali nije bilo nikakve sumnje da znaju kako stvari
stoje. I doista su priprijetili. Reeno mij e da nije dobro za moje zdravlje da nastavim
odravati tu vezu.
Rekao j e da su ostala upozorenj a dolazila od strane pri padni ka osobne Di ani ne
policijske zatite, kraljevskog kuanstva te od j ednog lana kraljevske obitelji kojeg nije
elio imenovati:
[Taj lan kraljevske obitelji] je rekao da su upoznati s postojanjem te veze i da je
ne podravaju. Jo je kazao da oni ne mogu biti odgovorni za njenu sigurnost i da
predlau da smjesta prekine s tom vezom.
Navode Jamesa Hewitta o prijetnjama preni o je i l ondonski The Times. Njegovi su
koment ari u pot punost i potvrivali priu koju je Di ana ispriala Chri sti ne Fitzgerald.
Hewitt je rekao da je najizravnije upozorenj e pri mi o kada mu je reeno da e ga zadesiti
ista sudbi na kao i Barryja Mannakeej a. Kraljevska obitelj predstavlja obrazac ustroj enog
poretka koji ukljuuje one to nadzi ru vladu, organe reda" i obavjetajne mree. To je
klika koja je, u dosl uhu s ostalima u Francuskoj , ubila Di anu. No, u svojoj slubenoj
' istrazi' lord Stevens nam kae kako nema dokaza da su kraljevska obitelj ili obavjetajne
agencije bile umij eane u njenu smrt . Naravno da su bile umij eane: Stevensov izvjetaj
je farsa, a potjee od dugakog niza farsi kolektivno poznati h pod nazivom slubene
istrage". Kod najave slubenih istraga vrijedi upamtiti da ljudi nemaj u obiaj pokretati
istrage koje bi ih mogl e unititi - osim ako od samog poetka ne znaju da takve opasnosti
nema.
Treba spomenut i jo nekoliko stvari u vezi tipinog gmazovskog ponaanj a i
nai na djelovanja. Jedna od njih je opsesija ritualima i nezajaljivim stjecanjem dobara.
Svakodnevni rituali drave, religije i kraljevskih linosti arheti psko su gmazovski, kao
to je, u svakodnevnom ivotu, obavljanje stvari na isti nain, u isto vrijeme, iz tjedna
u tjedan. To dolazi iz gmazovskog mozga koji ne voli improvizacije, nepredvidljivost
ili ' nekonformizam' . On eli predvidljiv red i da sve bude na svome mjestu. Gmazovske
znaajke takoer moete prepoznati kod oni h ija je udnja za bogatstvom i moi samoj
sebi svrha. Moda su ve stekli vie novca negoli bi ga mogli potroiti u desetak ivota,
ali svakoga su dana od rane zore na nogama, u potrazi za j o vie novca. Prema j ednom
izvjetaju BBC-a, ameriki bi zni smeni Bill Gates i Warren Buffet imaju vie novca od
ukupne i movi ne 30 posto najsiromanijih Ameri kanaca. Dal eko vie negoli je pot rebno
ni kada nee biti dovoljno gmazovskom umu, a korporacijski svijet pun je takvih ljudi.
Tu je i met oda manipulacij e koju nazivam obrana prve domi no ploice". Cesto se
dogaa da gmazovski hibridi nastoje unititi ljude koji im ne predstavljaju nekakvu
veliku prijetnju zato to znaju da e, padne li prva domi no ploica, a\ njom uslijediti i
ostale.
Primjerice, dopustite li da vibracijsko iscjeljivanje dobije uporite u svijesti ljudi
(prva domi no ploica), sljedee pitanje koje se postavlja je zato ono djeluje kako
djeluje (druga domi no ploica). Na taj se nai n javlja mogunost da se otvore vrata
pravoj naravi stvarnosti i zato oni brane tu prvu domi no ploicu kako bi sprijeili
ruenje itavog niza. Tako postupaj u sa svime to oajniki ele zatakati i zbog toga se
ini da bur no i pretj erano reagiraju na najmanji izazov njihovoj skrovitosti i pl anovi ma.
Znaju, nai me, kamo to moe odvesti.
Ovdje smo naveli neke od glavnih met oda djelovanja gmazovskih krianaca j er nas
znanje o tome ini otporni j i m na manipulacij e. Ako su ove informacije za vas nove, od
sada pa nadalje j asno ete vidjeti kako se te tehnike neprestano koriste.
Simboliki interludij
[Svemir] ne moemo proitati ukoliko nismo nauili jezik i upoznali se sa slovima kojima
je napisan. A napisan je matematikim jezikom ija slova su trokuti, krugovi i drugi
geometrijski likovi, bez ega je ljudima nemogue pojmiti ijednu jedinu rije.
Gal i l eo
Dosad sam mnogo puta spomenuo opsesiju si mbol i ma gmazovskih krvni h loza i njihove
mree iluminatskih tajnih drutava. Ovo ne bi trebalo predstavljati iznenaenj e budui
da na gmazovski mozak daleko snanije utjeu slike od rijei.
Svoje simbole stoljeima su nam gurali pred nos, to ine i danas, ali bez spoznaje
o pozadi ni svega toga ini se da spomenut i simboli nemaj u nikakvo znaenje. Hm, ali
imaju, itekako. Ti su simboli tajni jezik, potpis ili vizit karta. Ve sam s pomenuo kako je
Kip sl obode zapravo drevni prikaz kraljice Semi rami de koja u ruci dri pl amen Ni mroda/
Tamuza i kako je simbolizam boga i
boice Sunca prepoznatljiv u Rimskoj
crkvi, islamu i religiji openito. No
postoji i mnot vo drugi h primjera. Jedan
od simbola Semi rami de j e sova, kao to
se moe vidjeti u i zvornom babi l onskom
prikazu njihove boice (slika 124).
Kakvi su, onda, statistiki izgledi da
cestovni sustav oko Capitol Hilla tj.
zgrade ameri kog Kongresa (slika 125
na sljedeoj stranici), bude konst rui ran
u obliku sove koja sjedi na piramidi?
Sova je i simbol Bohemi an Grovea u
sjevernoj Kaliforniji, gdje se svakog ljeta
gmazovski krianci odlaze 'igrati', tovati
boicu Babilona i sudjelovati u bi zarni m
obredi ma. Semi rami da takoer stoji na
vrhu kupol e zgrade Kongresa u obliku
boice ' Slobode' (slika 126).
Slika 125: Cestovni plan podruja oko Capitol llilla prikazuje
zgradu Kongresa u trbuhu sove koja sjedi na vrnom kamenu
temeljcu piramide
Slika 127: Obelisk, ili 'Baalova
strijela', s Nimrodovim
plamenom. Podigli su ga
Slobodni zidari kolskog
obreda na trgu Dealey
nakon ubojstva predsjednika
Kennedyja
Slika 128: 'Vjeni plamen
Nimroda na groba
prei Isjcdn i ka Kennei lyja
na groblju Arlington u
Washingtona DC
Slika 126: Boica 'Slobode'
(Semiramida) na vrhu kupole zgrade
Kongresa u Washingtona DC
Slika 129: Simbol Sunca na bonom
zidu slobodnozidarskog sjedita u
glavnom gradu Slobodnih zidara,
Bostonu, u dravi Massachusetts
Slika 130: Simbol Sunca na cesti koja okruuje Are de Slika 131: Dvanaest se ulica slijeva prema
'Priomphe. U sredini je kri, a ispod slavoluka gori vjeni Sunevom krugu Slavoluka pobjede...
plamen Nimroda
Ni mrodov se pl amen moe vidjeti na
olimpijskoj baklji i na masi vnom prikazu pl amena
Kipa sl obode na tunelu Pont de l'Alma u Parizu,
kao to s mo vidjeli na slici 91 sa 141. stranice.
Postavljen j e na cr nom pent agramu iznad tunela
gdje je ubijena Dijana, to je inae drevno i me
Semi rami de, boice Mjeseca. Pont de l'Alma znai
' Most' ili ' Prolaz boice Mjeseca'. Ljudi ondje
ostavljaju razne predmet e u znak potovanja
prema Diani, i to kraj Ni mrodovog pl amena.
Pl amen se t akoer nalazi na vrhu obeliska koji su
na trgu Dealey u Dallasu postavili Slobodni zidari
kotskog obreda nakon to je, nekoliko met ara
dalje, ubijen predsj ednik Kennedy (slika 127), a
vjeni pl amen" slavljen je na Kennedyjev grob
na groblju Arlington u Washi ngtonu (slika 128).
' Dealey' znai linija boice" j er Dea je boica, a ley je zmajeva linija". Sufiks '-ley', iz
istog razloga, moemo pronai u nazivima mjesta diljem Britanije.
Simbolizam boga Sunca nal azi mo posvuda. Simbol Sunca moe se vidjeti na zidu
elitne sl obodnozi darske loe u Bostonu u dravi Massachusetts (slika 129). Nalazi se i
na cesti koja okruuj e Are de Tri omphe u i l umi natskom upori tu - Parizu (slika 130). U
sredini kruga nalazi se kri, a ispod 1 ili ka gori vjeni pl amen" - Ni mrod. Pogl edamo li iru
sliku, zapazit emo da se Sunev krug" spaja s dvanaest cesta (slika 131). Tako su drevni
narodi prikazivali godinji Sunev ciklus s krugom Zodij aka i Suncem na kriu (slika
132). Isti taj simbol moemo vidjeti i na zgradi j edne financijske ustanove u l ondonskom
Cityju, s crni m Suncem u sredini (slika 133 na sljedeoj stranici). To je dio i l umi natskog
jezika i zokrenutog simbolizma pri koj em se sve okree naopako, simbolizirajui ono
to je negativno i sotonsko (to ukljuuje izokretanje ameri ke zastave na ameri ki m
voj nim odorama). Simboli Sunca i kruga koriteni su i u logoima Sj evernoatlanskog
pakta tj. NATO-a, i CIA-e (slike 134 i 135). Ista se tema vidi i na kori cama asopisa
organizacije De Molay, nazvane po Jacquesu de Molayu, mueni kom voi Vitezova
templara, to je izloeno u sl obodnozidarskoj loi u Bostonu u Massachusettsu.
Slika 133: Isti simbol Sunca i Zodijaka takoer
se moe vidjeti u londonskom Cityju preko puta
Katedrale sv. Pavla
Slika 134: Simbol Sunca i
kruga Sjevernoa tlan tskog
pakta ili NATO-a
Slika 136: Walt Disney okruen s dvanaest likova iz
crtanih fdmova na naslovnici asopisa De Molay,
nazvanog po muenikom Velikom majstoru
Vitezova templara. Izloena je u sjeditu Slobodnih
zidara u Bostonu
Slika 135: Sunce na
kriu ponavlja se i
na logu Sredinje
obavjetajne agencije
- CIA-e
Slika 137: Posljednja veera Leonara da Vincija simbolizira Sunce (Isusa), znakove Zodijaka i godinja
doba
Slika 138: Vrhovno sjedite 33. Stupnja kolskog obreda Slobodnog zidarstva u Washingtonu DC. Iza
stupova nalazi se prikaz javljanja Sunca na obzoru, to je prikaz Horusa, egipatske verzije babilonskog
Tam uza/Nimroda
U sredini je Walt Disney, osniva i stoi mene paravanske korporacije gmazovskih
hibrida, a oko njega lebdi dvanaest likova iz crtani h filmova (slika 136). Slavna slika
Posljednje veere od strane inicijata tajnog drutva Leonarda da Vincija prikazuje istu
t emu s 'Isusom', pri kazanog kao Sunce s dvanaest apostola grupi rani h u skupine po etiri
(slika 137). Nedal eko Bijele kue u Washi ngtonu nalazi se velika zgrada koja izgleda
kao da je prenesena ravno iz drevnog Egipta, ispred koje vi di mo simbole nalik sfingi.
To je Kua hrama", vrhovno sjedite 33. stupnja kotskog obreda Sl obodnog zidarstva
(slika 138). Iza stupova pri kazano je izlazee Sunce koje se ponovno raa" kao Tamuz
ili Horus, a moe se pronai na sl obodnozi darski m zgradama diljem svijeta. Isti motiv
i mamo na Sunevoj stolici Georgea VVashingtona te iznad vrata rezidencije britanskog
premijera na adresi
Downi ng Street br. 10 u
Londonu (slika 139), kao to
smo vidjeli u pr et hodnom
poglavlju. Ponavlja se na
logu ameri ke televizijske
mree NBC (slika 140),
te kod si mbol i ma krcate
Mor monske crkve, zaj edno
s obrnut i m pentagrarni ma
Slika 142: Jo obrnutih pentagrama Slika 143: Sredite pentagrama je pentagon - a to je naziv i oblik
kod sotonske Mormonske crkve sjedita vojske Sjedinjenih Drava
- klasinim si mbol om sotoni zma (slike 141 i 142). Sredite pent agrama je pentagon, a
odatle dolazi i oblik i naziv sjedita ameri ke vojske (slika 143).
Rasporedi ulica glavnih iluminatskih gradova poput Washingtona DC osmiljeni
su u sldadu s drevni m si mbol i zmom Iluminata, o emu detaljnije govori izvrsna knjiga
pod nazi vom Talisman Sjedinjenih Drava (Trie Talisman of the United States) Charlesa
Westbrooka, ml . On ukazuje na dva obrnut a pent agrama u tlocrtu ulica, od kojih je j edan
uperen prema Capitol Hillu, a drugi prema Bijeloj kui (slike 144 i 145). Sjedite 33.
Stupnja Sl obodnog zidarstva nalazi se na adresi 16th Street, ulici koja se protee od Bijele
kue te prolazi kroz sredite pentagrama. Iskrivljeni geometrijski simboli, kao to je sluaj
s dva spomenuta, jo je j edan od naina na koji sotonisti prikazuju nesklad ili ono to je
negativno. Heksagram, simbol Rothschilda iz kojeg potjee samo njihovo ime, takoer je
prisutan u nacrtu vaingtonskih ulica i spaja se s Capitol Hillom (slika 146). Poloaj drugi h
ulica usklaen je s izlaskom i zalaskom sunca te sa zi mski m i ljetnim suncostajem.
Slika 144: Obrnuti i iskrivljeni pentagrarni u koncepciji Slika 146: Heksagram, ili 'Davidova
vaingtonskih ulica. Jedan je usmjeren prema Kongresu... zvijezda', na tlocrtu Washingtona DC
na svijetu, predstavlja Baalovu strijelu" ili Baalov Georgeu Washingtonu
organ razmnoavanj a" (Ni mrodov pi mpek), a
Oval ni ured u Bijeloj kui simbolizira mat erni cu boice, kao i kupol e crkava i drugi h
graevina. Predsj ednik radi u utrobi boice, a oni na Capitol Hillu takoer rade unut ar
utrobe ili t rbuha boice, kao to smo vidjeli na sluaju sove u pri kazu ulinog rasporeda.
Druga verzija Baalove strijele" moe se vidjeti na sl obodnozi darskom spomeni ku
Georgeu Washi ngtonu (slika 147).
Kamen temeljac" svih glavnih zgrada i zdanja u Washi ntonu DC, ukljuujui
zgradu Capitol, Bijelu kuu i Washi ngtonov spomeni k, bio je pol oen u obredu kojeg su
vodili Sl obodni zidari (slika 148).
U obredu polaganja kamena temeljca kao rtva se nudi ito, vi no i ulje, to potjee
od drevni h rtvovanja koj im se eljelo umilostiviti 'bogove'. ini se da je kamen temeljac
Tako su bili rasporeeni drevni kameni krugovi
i druge graevine, poput Newgrangea u Irskoj.
Washi ngtonov spomeni k, najvei kameni obelisk
Slika 148: George Washington sa slobodnozidarskim
amblemima vri obred polaganja kamena temeljca za
zgrada Capitol 1793. godine. Obred je ponovljen 1992.
Slika 149: liaal/Nimrod vraa se iz Podzemlja kod
llains Pointa u Washingtonu DC. Skulptura e
uskoro biti preseljena u Nacionalnu luku u Okrugu
Princ George u Marvlandu, na granici s Okrugom
Columbia
V^^W^^S Slika 151: Simbol piramide
LLl ^ J wUV- VA&5 ! j ' ku na logu britanske
Slika 150: Drevni simbol
gmazovskih hibrida:
piramida i svevidee oko
unutarnje obavjetajne slube
M/ 5
Slika 152: Zgruda obavjetajne slube
za inozemno podruje M16 nalazi se du
rijeke Temze, a podsjea na piramidu s
nedostajuim vrnim kamenom
(engl. cornerstone, gdje je corn' ito, a
' stone kamen; op. prev.) zapravo ' corn-
erstone', to se odnosi na simbolizam
Baal a/Ni mroda kao boga ita".
Hebrejska rije za ito je 'dagan', koja
se kasnije razvila u feniki izraz 'dagon'.
To je isto i me koje je dano ribljem bogu
Babilona - Baal u/Ni mrodu. U Starom
zavjetu pie: ,,I ona nije razumjela da
joj ja davah i ito i mot i ulje, da je
obasipah srebrom i zlatom od kojega
nainie baale" (Hoea 2:10). Navodno
su i djeca Izraelova" ponudi l a ito,
vi no i ulje svome bogu Jahvi. Baal je
pri kazan kao bradati ovjek otrih crta
lica, a takav prikaz moete nai irom
VVashingtona DC i drugi h gradova. Isto je lice pri kazano na skulpturi nazvanoj ' Buenje'
kod Mains Pointa u Washi ngtonu kako izranja iz Podzemlja u skladu s mi tovi ma o Baalu
(slika 149). Isus se takoer naziva kamenom temeljcem".
Pi rami da i svevidee oko, ili pi rami da bez vrnog kamena, j o je j edan iluminatski
simbol upotrijebljen na dolarskoj novanici (slika 150). Ta pi rami da je pi rami da
kontrole, a oko predstavlja ' uvare' ili je takav si mbol i zam barem pri sutan na j ednoj
razini. Isti simbol javlja se na Ogrlici misterija Creda Mutvve, za koju se smatra da je
stara tisuu godina, a zasi gurno datira prije 1500. godi ne. Svevidee oko pri kazano je
na Mor mons kom hr amu u Salt Lake Cityju te u MI5-U, ogranku Britanske obavjetajne
slube (slika 151). Sama zgrada slube MI6 na obali Temze u Londonu takoer podsjea
na pi rami du bez vrnog kamena (slika 152). Usput govorei, i me ' Temza' (engl. Thames)
potjee od izraza 'Thamesis', keltske boice vode, koja je bila Semi rami da, babilonska
boica vode. Kada ta rijeka dospije do Oxforda, globalnog ' obrazovnog' centra Il uminata,
naziv Temza mijenja se u Izida (engl. Isis) - to je egipatska verzija i mena Semi rami da
(Semi rami s). Tlocrt Trga Dealey, prizorita Kennedyjevog ubojstva i mjesta prvog
sl obodnozi darskog hr ama u Dallasu izgleda poput pi rami de bez vrnog kamena (slika
153). Smjetena je pored rijeke ' Trinity' (u prijevodu: 'Trojstvo')... Ni mroda-Tamuza-
Semi rami de. Svevidee oko simbol j e ameri ke televizijske mree Col umbi a (golubica/
Semi rami da) Broadcasting System, poznatije kao CBS i Ameri can Onl i nea (slike 154 i
155). Godi ne 2002. i zni mno zlokobna ameri ka Agencija za napredna vojna istraivanja
(DARPA), ogranak ministarstva obrane za istraivanje i razvoj, pokrenul a je Ured za
pruanj e komercij alnih informacijskih usluga na i nt ernet u" (AOL), pr opagandnu
operaciju koja sa sobom nosi mogunost nadziranj a masa. Za svoj simbol izabrali su
poznati spoj - pi rami du i svevidee oko (slika 156).
Mogao bih navesti j o mnogo takvih primj era, ali ako su vam ove informacije
dosad bile nepoznate, odsad ete ih moi primjeivati posvuda j er su izvuene iz
subl i mi nal ne razine (ispod praga") u budnu svijest. Za prouavatelje simbolizma,
logoi transnaci onal ni h korporacij a bogat su izvor simbola, kao to je npr. dvostruki kri
naftnog diva Exxona (slika 157).
Slika 161: Zato se faistiki simbol nalazi
na simbolima koji se odnose na 'slobodu' u
Sjedinjenim Dravama?
Slika 163: Zato se nalazi na dravnom peatu
Colorada?
Slika 164: Zato se nalazi na logu Kolumbovih
vitezova (inae pod kontrolom rimokatolika i
jezuita)?
To je, pri kl adno, dvostruki kri gmazovskih krianaca iz dinastije Lorraine (slika
158). Sl obodnozidarski simbol s maslinovim grani cama moe se vidjeti na simbolu
Ujedinjenih naroda, u kojem su sadrana i trideset i tri segmenta koja odraavaju
stupnjeve kotskog obreda (slika 159). Valja spomenut i j o j edan, a to je upravo onaj
simbol od kojeg dolazi rije 'faizam'. Izvorite mu je rije fasces, sveanj spletenog prua
sa sjekirom, kojeg su koristili carevi i drugi visoki dunosni ci i diktatori u Ri mskom
carstvu (slika 160). Simbolizira individualnost svezanu u snop (dakle, satrtu) koj om
vlada diktatura - glava sjekire. Doista je neobi no kad isti taj faistiki simbol uoi mo
na Capitol Hillu, ukljuujui debatnu dvoranu, zatim na Lincol novom spomeni ku, na
dravnom peatu Col orada te na logu tajnog drutva pod kontrol om jezuita, Kol umbovih
vitezova (slike 161 i 164). No, nije to ni mal o udno kada znate o kakvoj se igri radi.
Razmjeri svega ovoga vei su nego to mislite..."
Imamo i si mbol i zam Ni mr oda na zrakoplovima i hel i kopteri ma itd., a tek kada se veo
makne shvatite koliko je pri sutan simbolizam koji se odnosi na gmazove (ukljuujui
groteskne gmazovske likove na crkvama, dvorci ma i pal aama), te na boga i boicu
Sunca. Funkcija svih tih simbola ni poto nije samo ukrasna. Simboli vibriraju energij om
onoga to simboliziraju jer su oni 'fiziki' prikazi mi saoni h oblika te utjeu na energetsko
polje u svojoj okolini. Osi m toga, 'obraaju' se podsvj esnom umu. Ako su postavljeni
na vrtlone toke energetske mree njihov se utjecaj poveava. Ovaj drevni simbolizam
tajnih drutava djeluje na mnogi m razi nama te ima razliita tumaenj a, ovisno o vaem
napredovanj u unut ar hijerarhije tajnih drutava. I dok se na j ednoj razini Ni mrod,
Semi rami da i Tamuz tuju kao ljudi od krvi i mesa, na viim razi nama oni su simboli
energetskih stanja i geometrijskih principa. ' Trojstvo' tada postaje muko i ensko, bog
i boica, koji se spajaju da bi proizveli treu silu - 'sina'.
Takozvani savezni trokut" u Washi ngtonu - koji se sastoji od zgrade Capitol,
Washi ngtonovog spomeni ka i Bijele kue - navodno je poravnat prema tri ma
zvijezdama (Arcturus, pica i
Regulus) to tvore trokut koji
obuhvaa sazvijede Virgo...
tj. Djevice (slika 165). Autor
i istraiva David Ovason
pot anko govori o pozadi ni
ovoga u svojoj knjizi Tajna
arhitektura naega glavnog
grada (The Secret Architecture
of our Nation's Capital). On
pie da je polaganje kamena
temeljca kod sva tri zdanja:
zgrade Capitol, Bijele kue i
Washi ngtonovog spomeni ka,
vremenski uskl aeno
s poj avom tog trokuta
sazvijea Djevice. Kada
sunce zalazi iznad Avenije
Pennsylvania od 10. do 15.
kolovoza sazvijede Djevice
pojavljuje se na nebu iznad Bijele kue i Saveznog trokuta", a sunce zalazi t ono iznad
vrha kamene pi rami de na tornj u Old Post Officea. Oni , dakle, manipuliraj u energijom
i geometri j sko-matemati ki m mat ri ksom openito. A to se dogaa u mnogo irim
razmj erima nego to veina ljudi moe i zamisliti. Po objavi knjige Talisman Sjedinjenih
Drava Charl es L. Westbrook ml. pri mi o je anoni mno pismo. U njemu se nalazila karta
SAD-a i komad papira s napi sanom por ukom: Razmjeri svega ovoga vei su nego to
mislite". Linije povuene na karti ukazivale su na sline geometrijske odnose kao na
tlocrtu Washingtona, ali preko daleko veeg podruj a, koje obuhvaa itave Sjedinjene
Drave.
Razmjeri su zasi gurno vei nego to mislite". U svakom pogledu.
Slika 165: 'Savezni trokut' koji povezuje zgradu Capitol s
Washingtonovim spomenikom i Bijelom kuom. Najdua strana je
Avenija Pennsylvania gdje nalazimo Bijelu kuu, sjedite FBI-a i
zloglasnu Carlyle Cropu koja je vrlo tijesno povezana s Georgeom
Bushem starijim. U svojim sam istraivanjima esto nailazio na
19,5 stupnjeva, stoje broj koji je takoer pronaen u rasporedu
odreenih lokacija na Marsu. Nemojte smetnuti s uma, u ovom
holograjkom matriksu znaaj kuta prilino je velik
E, to je prava proroka vizija
Osnovno sredstvo za manipuliranj e stvarnou je mani pulaci j a rijeima. Uspijete li
kontrolirati znaenj e rijei moi ete kontrolirati lj ude koji moraju rabiti te rijei.
Phi l i p K. Di ck
Prolo je nekih ezdesetak godi na otkad je George Orwell objavio svoj proroanski
roman 1984., a ovo je savren trenutak, u svjetlu dananj ih zbivanja, da se podsj eti mo
kako se doista ur no kreemo prema orvelovskoj nonoj mori , tako brilj antno opisanoj
u njegovoj knjizi. Poelite li upoznati svijet kakvog ele namet nut i gmazovski hibridi
proitajte knjigu 1984.
to vei broj ljudi to uvidi snaniji e biti ot por rastuoj kontroli koju razotkri vam
i na koju od ranih 1990-ih upozoravam. Kao st oj e
napisao Orwell: Ako elite stei sliku o budunosti
zamislite izmu koja gazi po ovjekovom licu
- dovijeka". To se ne mor a dogoditi, ali hoe
ukoliko ne odlij epimo stranjicu sa stolice. To se
ve dogaa. Svakodnevno. Roman 1984., napi san
1948., t umaen j e kao politika satira premda
on to nije. To je politiko proroanstvo, a Orwell
(slika 166) je mogao biti toliko precizan j edi no
ako j e duboko razumi o nai n funkcioniranja
svijeta, ili je pak i mao insajderske informacije o
onome to se planira. Imao j e mnotvo kontakata
u politikim krugovi ma, drui o se s elitom j o
od studentski h dana na ekskluzivnom koledu
Eton, gdje se obrazuj u pri padni ci kraljevskih
obitelji. Ni poto nije nemogue da j e nekako
dokui o o kakvim se namj erama radi. Orwell
je takoer radio za BBC kada je ovaj bio pod
kontrol om ministarstva informacija stoj e, sam po
sebi, izvanredan orvelovski naziv za organizaciju
stvorenu da priopava t/ez-informacije.
Slika 166: George Orwell je znao to nas
eka
Orwell (pravim i menom Eric Blair) opisao j e globalno drutvo posvemanj e kontrol e
u kojem ljudima nije doput eno ak ni gajiti misli koje bi se razilazile s vlastima. Bili su
podvrgnuti nadzoru Policije misli, a ona se bavila svima koji su poinili misaoni zloin.
U tom orvelovskom svijetu ljudi nisu smjeli imati osobni ivot: sve to su inili ili to su
mislili bilo je podl ono kontroli. Na elu vlade, ili 'Partije', stajao je
l
VB' iliti Veliki brat
koji se nalazio posvuda na posteri ma, uz rijei: Promat ra vas Veliki brat". U drutvu
di ma i zrcala kakvo opisuje Orwell moda je i sam Veliki brat mitska tvorevina iza koje
se kriju pravi kontrol ori (vidi Georgea Busha, Tonyja Blaira i njihove nasljednike, koje
pak kontroliraj u sile za koje j avnost nema poj ma da postoj e).
Moda niti Orwellov Veliki brat nije postojao, ali ljudima je prodana pria o
njegovoj borbi da ih spasi od terorista Emmanuel a Goldsleina, navodne glavne prijetnje
' sl obodnom' svijetu. Goldstein je tijekom revolucije bio u savezu s Velikim bratom,
navodi se u prii, ali je postao znaajan di o opirueg Bratstva (vidi al-Qaedu, Osamu
bi n Ladena ili koga ve vlasti okrivljuju za svoj vlastiti terori zam). Orwell nagovjetava
da i sam Goldstein ili ne postoji ili je el i mi ni ran, ali sve dok ljudi vjeruju u njegovo
postojanje i njegovo suuesnitvo u terori zmu, podravat e postupke koje poduzi maj u
vlasti kako bi ih zatitili od njegova terora.
Kao da sam to ve negdje uo.
Orwell opisuje niz dogaaja koji su doveli do stvaranja ' velikobratovske' drave.
Revolucija u Uj edinj enom Kraljevstvu prerasla je u graanski rat, a Sovjetski Savez
i stovremeno je kr enuo u opi napad na unutranj ost Europe, pregazivi cijeli konti nent,
osim Britanskog otoja i Islanda. Zat i m je izbio Trei svjetski rat i zmeu triju nadolazeih
sila Oceanije (ukljuujui Britaniju, a pod vodstvom onoga to su ranije bile Sjedinjene
Drave); Istone Azije, odnos no Istazije (pod kont rol om osnaene Kine); i Euroazije
(proi renog Sovjetskog Saveza). Tij ekom te bitke za pot punu mo baeno j e stotine
atomski h bombi na Europu, zapadnu Rusiju i Sjevernu Ameri ku. Od sredi ne 1990-ih
naovamo pi em o pl ani ranom sukobu s Ki nom koji bi posluio kao okida za nametanj e
svjetske vlade. Takve informacije godi nama stiu do mene iz razni h izvora, a pogledajte
samo kako su mediji sada puni pria o ' osnaenoj ' Kini i njenoj golemoj vojnoj i
ekonomskoj moi . Nai n na koji je svijet razdvojen na divovske naddrave dogaa se
danas s poj avom Europske unije, Afrike unije i pl ani rane Ameri ke unije i Pacifike
unije, kao to ete vidjeti kasnije. Tri naddrave iz knjige 1984. na koncu su uvidjele da
j e nepreki dni rat bez pobj ednika (vidi rat protiv terorizma") daleko djelotvorniji od
pobj ede. Neprestani rat ljude je drao zaokuplj enima i fokusiranima na proizvodnj u
oruja i sredstava pot rebni h za odravanj e sukoba.
Standard ivljenja bio je krajnje ni zak jer se dolo do spoznaje da je si romano
i potrebi to stanovnitvo lake kontrol i rati od bogatog i prosperi tetnog. Tri super sile
preuzimaj u nadzor nad veim dijelom svijeta, ali j edno podruj e sl ubeno ostavljaju
' sl obodni m, kako bi se oko neega mogl e boriti. Ta prij eporna zona" ukljuuje sjevernu
polovicu Afrike, Srednji istok, j unu Indiju i protee se dolje prema Indoneziji i sjevernoj
Australiji. Zaraene strane rijetko se kada bore na vlastitom teritoriju. Po svemu sudei,
Prvo uzletite (slubeni naziv za Britaniju) je met a euroazijskih raketni h bombi",
ali al udira se na to da vlast Oceanij e vri te napade na svojoj vlastitoj zemlji kako bi
uvjerili gradsko stanovnitvo Prvog uzletita da su izloeni stal ni m napadi ma (opet
vidi rat protiv terorizma", 11. ruj na" i bombaki napad u Londonu itd. ). Dol askom
1984. godine, Prvo uzletite postaje policijska drava i tek obi na pokrajina ogr omne
Oceanije (vidi Europsku uniju). Ljudi su razdijeljeni u tri stalea - Unutranj u stranku,
Vanjsku stranku i 'prolie', odnos no ' proletere' - koja nadzi ru etiri ministarstva
smjetena u masi vni m pi rami dal ni m zdanjima. Ministarstva su nazvana u skladu s
Orwellovim zakonom manipulacij e j ezikom, kojeg je nazvao novogovorom. Tu se sve
naziva suprot no od nai na na koji zapravo funkcionira. Pri mj enu ove tehnike moet e
vidjeti danas u cijelom drutvu. Sjeate se Carnegiej eve zaklade za meunar odni mi r
koja je mani pul aci j ama stvarala pl odno tlo za rat? Orvelovska ministarstva su:
Ministarstvo mi ra: njegov je zadatak da neprestano izaziva nove ratove.
Ministarstvo obilja: odgovorno je za nadzor nad hranom i robom putem ogranienog
snabdijevanja.
Ministarstvo istine: zadueno je za propagandu koja e ljude sprijeiti da saznaju
istinu.
Ministarstvo ljubavi: njegova je uloga nadgledanje, prepoznavanje 'disidenata' te
njihovo hapenje i muenje u zloglasnoj Sobi 101. Na taj ih se nain nastoji natjerati
da zavole vlast koja ih kontrolira.
U Orwel l ovom r omanu spominj e se i lik po i menu Wi nst on Smith, lan Vanjske
stranke, koji ivi u ruevi nama Londona, najveeg grada Prvog uzletita (Britanije).
Njegovi su roditelji umrl i u vrijeme graanskog rata a vrbovao ga je pokret ' ingsoc'
(engleski socijalizam). Dobi o je posao u mi ni starstvu istine koje nadzire sve medije u
naddravi Oceaniji, j edna od njegovih uloga je da prepravlja povijesne zapise i usklauje
ih s verzijom Stranke o protekl im dogaajima. ' Prolost' se eljelo prilagoditi politikoj
svrsishodnosti potrebnoj za opravdavanje poduzet i h postupaka. Wi nston eli saznati
pravu povijest i pokuava otkriti zabranj enu istinu. On t akoer vodi nedoput eni
dnevni k o svakodnevni m dogaaj ima. Radei u Mi ni starstvu istine upoznaj e Juliju,
mehani arku koja odrava ureaje za pisanje romana", te se njih dvoje uputaju u
nezakoni ti ljubavni odnos. Osobna sloboda nije postojala, ukljuujui ljubavne odnose.
Ljude se odvraal o od uputanj a u seks radi uitka, a koriten je samo za prirast novih
lanova Stranke. Omi l j ena met oda bila j e umj etna oplodnj a. Seksualni ivot posve j e
reguliran dvama izrazima novogovora, a to su seksualni delikt (seksualni nemoral ) i
ispravan seks (nevinost). Seksualni delikt je pokri vao sva seksualna 'zlodjela', ukljuujui
bludnienj e, preljubnitvo, homoseksual nost i heteroseksual ni spolni odnos upranjavan
iz uitka. Svi ti delikti bili su kanjivi smru. Izraz seksualni delikt" danas je, dakako, u
svakodnevnoj upotrebi.
Wi nston i Julia prisiljeni su sastajati se izvan grada, daleko od nadzorni h kamera, te u
sobi iznad j ednog antikvarijata. Wi nston zapoinje preispitivati lai ' ingsoca' i stranake
strukture, pa ljubavni par postaje meta Policije misli i j ednog lana Unutranj e stranke
koji se zove O' Brien, a predstavlja se kao osoba za kontakt s Pokretom otpora. O' Brien
mu daje pri mj erak one knjige" iji je navodni autor ' terorist' Emmanuel Goldstein, u
kojoj se razotkriva ' i ngs o VVinstona i Juliju uhiuje Policija misli i vodi na ispitivanje
u Ministarstvo ljubavi, gdje se vre muenj a i smaknua disidenata. Tijekom muenj a
O' Brien kazuje Wi nstonu da ih ne zani ma izvlaenje lanog priznanja. Ne, muenj em i
' terapijom' elektrookovima nastoji se promij eniti nai n na koji on razmilja i 'izlijeiti'
ga od mrnj e prema Stranci. U posljednjoj reenici Orvvellove knjige reprogrami ranj e
se pokazuj e uspj enim, uz rijei: Volio je Velikog brata". Wi nston takoer pie da 2 +
2 daju 5, kao potvrdu da je izgubio kontrol u nad vlastitim umom. Zanimljivo, vlasti se
slue Wi nst onovi m st rahom od takora kako bi unitili njegove osjeaje prema Juliji,
to je j edna od glavnih tehnika koritena na djeci i odrasl i ma u vl adi ni m proj ektima
kontrol e uma koji milijune umno kontrol i rani h robova stavljaju u slubu globalnog
plana. Kad utvrde to rtvu najvie uasava, najee je to mal o dijete, natjeraju ga da to
i iskusi. To moe biti strah od paukova, zmija ili, u Wi nst onovom sluaju, takora.
Mani pul aci j om tog stanja gol emog straha mijenja se ovjekov um i njegova
percepcija stvarnosti.
Programiranje jezika
Tema knjige 1984. masovna je i poj edi nana kontrol a uma pomou straha, t rauma i
manipulacij a j ezikom. Potonje se najoitije izraava danas kroz ono to nazi vamo
politikom korektnou" i govorom mrnje", ili zl oi nom iz mrnje". Same te
izraze kao da je izmislio Orwell koji je objasnio koliko je za percepciju bitan jezik.
Orwell je skovao izraz 'novogovor', za slubeni jezik Oceanij e gdje se broj dost upni h
rijei svake godi ne smanjivao - vidi politiku korektnost, govor mrnj e" i 'jezik'
tekstual ni h poruka mobitela, koji danas imaju upravo tu ulogu. Novogovor je utemeljen
na pretpostavci da to bude dost upno manje rijei to e ljudi slabije izraavati vlastito
miljenje. Stvar je, meut i m, otila jo dalje. U ovoj stvarnosti mi i razmiljamo u okviru
rijei, a ograniavanj e dost upnog jezika uj edno umanjuje nau sposobnost da sl obodno
mi sl i mo. Kao to je izneseno u j ednom i nternetskom lanku:
... Moemo li uope priopiti potrebu za slobodom, ili organizirati ustanak, ako za
njih nemamo pravih rijei?
Novogovor je osmiljen kako bi se iz jezika uklonilo cj elokupno znaenje, a ostavila
samo bezboj nost koja ne govori nita (vidi veinu politikih govora), i me je zamijenjen
prijanji sjajan jezik poznat kao starogovor'. To je ono to se dogaa danas. Pridjev
' slobodan' jo postoji u novogovoru, ali moe se koristiti samo u reenicama poput pas
je osl oboen buha" ili ovo polje sl obodno je od korova". Ne moe se upotrijebiti u svom
st arom znaenju politiki sl obodan" ih intelektualno slobodan", budui da politika
i intelektualna sloboda vie ne postoje, ak ni kao koncepti, te su zato bezi meni . Sve
rijei koje se odnose na poj move sl obode i j ednakosti sadrane su unut ar j edne rijei:
Crimethink (zloinako razmiljanje), dok su sve rijei koje se odnose na objektivnost i
r azumnost sadrane u rijei Oldthink ('staro' razmiljanje). Kada je Tony Blair preuzeo
vlast britanske Laburistike stranke, osudi o je stare laburiste" i prei menovao stranku
u ' Novu' laburistiku stranku. Ti me su staro laburistiko" razmiljanje i jeile pot puno
izbrisani iz svih rasprava.
U svijetu opi sanom u knjizi 1984. rijei koje snano izraavaju suprotno znaenje od
onih koje promi e propaganda posve su uklonjene. Suprot no od ' dobar' j e 'lo', no ' lo' je
zamijenjen izrazom ' nedobar' . Umjesto smislenih rijei kao to je 'najbolje', dolazi izraz
'doubleplusgood' (dvost r ukopl usdobar ). Cijelo smo vrijeme svjedoci sve veeg uvoenja
takvih besmislenih rijei u na jezik, i me se nastoji prikriti zbiljnost onoga to se zbiva.
Jedan primj er naina na koji se koriste rijei pri zamagljivanju istine nain je na koji su
civilne rtve" ili pogi nul i " postali kolateralna teta". Takoer se rabe etikete kako bi
se natetilo ugledu protivnika implikacij om koja stoji iza izraza kojima su opisani. Ako
se opirete stvarima koje vlasti nameu vi ste protudravni elementi"; ako sugerirate,
ili ak dokazujete da vlasti lau, vi ste teoretiar zavjera". Donos i mo nekoliko drugi h
primjera jezine manipulacij e zasnovane na Rjeniku politike nekorektnosti - vidi www.
newspeakdicl ionary. com:
Pozitivna diskriminacija (akcija)
Implicirano znaenje: Ispravno postupanje (akcija). 'Pozitivna znai ispravna, a
'akcija' je, obino, takoer dobra.
Stvarno znaenje: Postupanje kojem je sklona odreena manjinska skupina.
[ Aparthejd je bio pozitivna akcija" za bjelaku manjinu)
Ameriki interes
Implicirano znaenje: Interes Amerikanaca.
Stvarno znaenje: Interes amerikih korporacija. Ovaj izraz koriste politiari kada
ele zapoeti neki rat, bez obrazloenja o konkretnhn razlozima takvog postupanja.
Ministarstvo obrane
Implicirano znaenje: Ministarstvo posveeno obrani amerikih granica.
Stvarno znaenje: Ministarstvo posveeno ouvanju amerikih 'naela' [vidi pod
Ameriki interes"! diljem svijeta putem teroristikih akcija velikih razmjera.
Slobodni izbori
Implicirano znaenje: Mase slobodno mogu izabrati bilo koju osobu za koju bi htjele
da bude na vlasti.
Stvarno znaenje: Mase slobodno mogu izabrati izmeu dva kandidata koja su za
njih odabrana.
Nacionalna sigurnost:
Implicirano znaenje: Sigurnost nacije.
Stvarno znaenje: Sigurnost onih na vlasti da ine to ele.
Progresivna osoba:
Implicirano znaenje: Onaj tko svojoj zemlji eli napredak.
Stvarno znaenje: Onaj tko svojoj zemlji eli napredovanje prema dravnom
socijalizmu ili faizmu (ustvari, ista stvar).
Teroristiki napad:
Implicirano znaenje: Kada neka zla skupina bezobzirno napadne miroljubive ljude
bez ikakvog razloga.
Stvarno znaenje: Kada neku skupinu toliko ozlojedimo da nam ona uzvraa svim
sredstvima protiv naih nadmonih snaga. Amerika je 'dobra' zemlja, jer svako malo
bombardira neku od 'teroristikih' drava.
[Teroristiki napad" takoer podrazumijeva napad 'izvana, iako su najznaajniji
napadi orkestrirani od strane unutarnjih snaga koje potom osuuju 'teroriste' i
svaljuju krivicu na one koje ele napasti.]
Svjetska zajednica:
Implicirano znaenje: Savez ravnopravnih drava. Zajednice su zgodna mala mjesta
gdje se svi dobro slau. Ta ne bi li bilo lijepo kada bi i svijet bio takav?
Stvarno znaenje: Drave koje ne stoje na putu amerikih interesa. elja da se svijet
pretvori u jednu jedinu, centralistiki kontroliranu zajednicu.
' Promj ena' je jo j edna rije koju su ispreli orvelovci. Openi t o implicira da je neka
zami sao dobra zato to je novija; ali novije nije uvijek i bolje. Nacizam i komuni zam
t akoer su predstavljali ' promjenu' . Vjene potapalice Tonyja Blaira su promj ena' i
'reforma', a koriste se u kontekstu da su ' promj ena' i 'reforma', po definiciji, dobri , a da
je ono to zamjenjuju 'loe'. A i mamo i nove rijei, ili novogovor, i redefinira nje rijei sa
svrhom da ljudi zvue ' loe' kada imaju opravdane, esto i bri gom obojane, stavove.
Oni ma koji se opiru 'globalizaciji' - centralizaciji globalne moi i zloinakog
iskoritavanja si romani h nar oda i zemalja - priivaju se etikete ' anarhi zma' ili se
proglaavaj u antikapitalistikim demonstranti ma", pr emda se zapravo opiru 'kartelizmu'.
Nekoga tko razmilja drukije ili preispituje temeljni besmi sao koji predstavlja nai n
voenja naega svijeta naziva se ' ekstremistom' . Protivite li se nepravdi vi ste 'militant'.
A mi rotvorac' je onaj tko zaposjeda tuu zemlju, dok je mi rovni proces" sredstvo
smirivanja ugnjetenih ljudi u pokuaju da se sprijei njihovo opiranje ugnjetavau. To
je cestovna karta" bez odredita, j er vi ve jeste ondje kamo elite poi. Zapadnj ake
vrij ednosti" su vrijednosti koje se moraj u nametati ostatku svijeta iako se te ' vrijednosti'
ne potuj u niti na s amom ' Zapadu' (vidi pod ' sloboda i ' demokracija' ). Knjiga 1984.
je ovdje. U orvelovskoj dravi pod nadzorom Velikog brata ivimo ve sada, a planira
se nametanj e sve veih ogranienj a i nadzora sve dok ne budu uspostavljene i one
najekstremnije tehnike koje je opisivao Orwell. U svijetu opi sanom u knjizi 1984.
izloene su tri parol e vladajue Stranke koje bi trebale indoktrinirati ljude. To su:
Rat je mir.
Sloboda je ropstvo.
Neznanje je snaga.
To je ono to nam se danas, ni mal o sluajno, neprest ano ponavlja. To su izrazi
Orwellovog 'dvomiljenja' kada se dvije oito oprene misli smatraju istinitima.
Dananj ih je primj era cijelo mnotvo. Bush i Blair govorili su 0 borbi za mi r " i ulasku
u rat zato to su eljeli mir". Tvrdnja koja ukljuuje podrku ' borbi' ili ' ratu' ne moe se
ticati mi ra. Tie se iskljuivo borbe i rata. Poslije napada 11. rujna pisci govora Busha
ml aeg dali su mu ovakav tekst:
Vidite, mi volimo, mi volimo slobodu, a oni to nisu razumjeli. Oni mrze; mi volimo.
Oni postupaju tjerani mrnjom; mi ne traimo osvetu, mi traimo pravdu voeni
ljubavlju. Svojini blinjima i voljenima, naroito onim najmanjima, trebamo rei da
kada uju da predsjednik govori o al-Qaedi, Iraku i drugim mjestima, da to inim jer
stremim miru. Neprijatelju elim poslati poruku: uznemirili ste jednu suosjeajnu,
potenu i monu naciju i zbog toga emo vas kazniti.
U orvelovskom dvogovoru ili dvomiljenja teko da ete nai bolji primj er od ovoga.
TJ orvelovskom gr ozomor nom drutvu rasprava ne postoji zbog toga to Stranka ni kada
ne grijei - ba kao to ni kada nisu pogrijeili ni Bush niti Blair, bez obzira na teinu
dokaza. Orwell je to ovako opisao:
Budui da u stvarnosti Veliki brat nije svemoan, a Stranka nije nepogreiva postoji
potreba za neumornom fleksibilnou u tretiranju injenica, u skladu s danim
trenutkom. Ovdje je kljuna rije crnobijelo. Poput mnotva rijei novogovora, ta rije
ima dva meusobno iskljuiva znaenja. Primijeni li se na protivnika, ona oznaava
naviku drskog govorenja da je crno zapravo bijelo, u opreci s golim injenicama.
Primijeni li se na nekog lana Stranke, ona oznaava lojalnu spremnost proglaavanja
crne stvari bijelom kada to zahtijeva stranaka disciplina. Ali to takoer oznaava
ovjekovu sposobnost da vjeruje kako je bijelo zapravo crno, tovie, da zna da je
crno zapravo bijelo, i da zaboravi da je ikada vjerovao u suprotno.
Upravo to jezuiti i druge skupine i tajna drutva j ezuitskih korijena trae od svojih
inicijata. Oni moraj u vjerovati ono to im njihovi nadreeni kau da vjeruju, bez obzira
na koliinu dokaza o neistinitosti takvih tvrdnji. Orwell dodaje:
ak i kod koritenja rijei dvorniljenje nuno je upranjavati dvomiljenje. Jer
uporabom te rijei ovjek priznaje da patvori stvarnost; novim inom dvomiljenja
osoba brie to znanje. 1 tako unedogled, i la tako uvijek biva korak ispred istine.
Sluei se dvogovorom Stranka je bila u mogunost i bombardi rati svoj narod i rei
mu da se radilo o napadu od strane neprijatelja, a lanovi Stranke (ukljuujui one to su
aktivirali bombe) i ndoktri naci j om su navedeni da povjeruju kako su bombe doista bacili
neprijatelji. Orwellovo velikobratovsko drutvo imalo je j o j ednu rije u novogovoru
koja je ukazivala da je osoba kriva za misaoni zloin na osnovu izraza lica. Danas i mamo
tehnologiju i nadzorne ureaje ija je svrha upravo ta - prouavanj e govora tijela i
izraza lica ne bi li se uoili nadobudni 'teroristi'. Postojao je i Orwellov zloinostop, to
je znailo da se osoba treba rijeiti neeljenih misli i tako sprijeiti misaoni zloin ili
zloinako razmiljanje. Orwell je napisao:
Kada god se pojavi neka opasna misao um bi trebao razviti svojevrsnu slijepu
toku". Proces bi trebao biti automatski, instinktivan. Zloinostop, kako su ga nazivali
u novogovoru. Na primjer, latio se uvjebavanja zloinostopa. Kao primjere je uzeo
odreene tvrdnje - Stranka kae da je Zemlja ravna ploa", Stranka kae da je led
tei od vode" - i uvjebavao se u tome da ne vidi ili ne razumije argumente koji su
lim tvrdnjama proturjeili.
To vrijedi za svakoga tko je glasao za Busha ili Blaira ili je podrao invaziju na
Irak. Orwell kae da u posljednjem dijelu 20. stoljea tehnologiju pokreu dvije stvari:
rat i elja da se protiv ovjekove volje utvrdi o emu on razmilja". Takve su i dananje
tehnol oke inovacije koje su takoer moti vi rane sve savrenijim nai ni ma kontrol e i
nadzora. Orwell pie o tele-ekranima, obaveznom el ementu u svakom domu koje ne
samo da prenosi neprestanu propagandu, nego moe sni mati i biljeiti sve aktivnosti i
razgovore. Ovo je orvelovska vizija nadzora i indoktrinacij e pomou tele-ekrana:
Tele-ekran istovremeno je i primao i odailjao signale. Svaki zvuk koji bi doao od
Winstona, iznad razine vrlo tihog apta, telezaslon bi zabiljeio. tovie, sve dolde
se on nalazio unutar vidnog polja kojim bi raspolagala metalna ploa moglo ga se
i uli i vidjeti. Naravno, nije bilo naina da saznate jeste li promatrani u ovom ili
onom trenutku. Koliko se esto, ili preko kakvog sustava, Misaona policija ukopava
u neiji radiotelevizijski sustav moglo se samo nagaati. Nije nezamislivo da su
svakoga promatrali cijelo vrijeme. No, u svakom sluaju, mogli su se ukljuiti u va
radiotelevizijski sustav kada god bi poeljeli. Morali ste ivjeti - i ivjeli ste, iz navike
koja je postajala instinkt - predmnijevajui da je netko mogao uti svaki zvuk kojeg
bisle proizveli i, osim u tami, pomno pratiti svaki va pokret.
Propagandna funkcija tele-ekrana odavno je uspostavljena. Nazi vamo je televizija:
ona bombardi ra na kolektivni um sl ubenom verzijom ivota, cijeli dan, svaki dan. Fox
News, CNN i BBC neki su od najoitijih primj era, ali svi glavni mediji ugl avnom su isti.
Moemo mi imati nei zmj erno mnogo kanala, ali svi su oni u biti jedan te isti koji namee
istu i neupi t nu slubenu verziju stvarnosti. Besmislena objanjenja' dogaaja kao to je
11. rujna" postala su prihvaena povijest' puki m ponavljanjem na telezaslonima te u
novi nama (propagandni m listovima) i sprjeavanjem istrage koja bi ustanovila moe
li slubena verzija dogaaja izdrati temeljito preispitivanje. Svih ovih godi na u svojim
knjigama govorim da tehnologija koju nam j e doput eno vidjeti svjetlosnim godi nama
zaostaje za onom koja doista postoji, a razmjeri nadzora ve su, daleko, daleko blii
nadzoru tipa Orwellovih tele-ekrana negoli to veina ljudi uvia. ak i s tehnologij om
kakvu poznaj emo sadanji doseg nadziranj a j e nevjerojatan. Kada danas hodat e nekim
mj estom ili gradom u Britaniji prolazite od kamere do kamere, tako da je gotovo cijelo
vae kretanje snimlj eno. Uete li u veinu trgovina situacija je ista, kao i prilikom
podizanj a novca s bankomat a. Praktiki sve to inite u nekom mjestu ili grau izvan
vaeg doma promat ra se i sni ma. Uskoro e nas snimati i unutar naeg doma, kao to
je Orwell i predvidio. No, bojim se da ' uskoro' nije ovdje prava rije. Ve sada uvode
tehnologiju nadzora vozila koja pot anko biljei svako vae putovanj e i mi kroi pove
sposobne da zaustave rad mot ora vaeg vozila kada to poele, preko satelita. U Britaniji
se uvode 'govoree' nadzorne kamere koje njihovim operat eri ma omoguuj u da izdaju
zapovijedi ljudima na ulici, ba kao to su to mogli i Orwellovi telezasloni. Biljei se
sve to radite na vaem raunal u, gdje surfate i sve to nekom priopuj ete. Ista je stvar
S vaim telefonskim pozivima. Zakona koji omoguuj u da se to legalno ini svakog je
mjeseca sve vie, a opravdanj e za njihovo donoenj e lani je rat protiv terorizma", koji
je pak proistekao iz lane verzije zbivanja na dan 11. rujna. Opis svega spomenut og
teko da bi mogao biti bolji od Orwellovog, a koliko smo daleko odmakl i na tom putu
podr obno u izloiti u j ednom od poglavlja koja slijede.
Orwell je govorio o ' proliima' ili ' proleterima' , koji su inili oko 85 posto
stanovnitva. To su bile mase koje ne razmiljaju, a vlasti su ih smatral e stokom, kao
to je to i danas sluaj. One nisu bile podvrgnute razini nadzora kakvoj su bili izloeni
pojedinci smatrani intelektualno opasni ma, j er nita nisu dovodili u sumnj u niti su ita
propitkivali. Servirala im seprolehrana, zatupljujua 'zabava' i dotj erane 'vijesti' za mase
koje su ih drale u stanju tuposti, nesposobne za razmiljanje svojom glavom. Kako se
ini, i opet su pogodili ravno u sridu. Ondj e je postojala npr. neosoba, netko maknut iz
optjecaja i svih evidencija sve dok on ili ona sl ubeno ne bi prestao postojati (vidi zatvor
u Guant anamu i one koji su j ednostavno nestali i ni kada vie nisu vieni). Govoriti
o neosobi bio je misaoni zloin, upravo kao to se ukazivanje na patnju, ponienj e i
nepravdu kojima su izvrgnuti zatvorenici u Gaunt anamu smat ra podravanj em
terorista". Bilo to, u bilo kojoj publikaciji to bi orvelovske vlasti ocrtal o u loem svjetlu
u novogovoru se nazivalo loim izvjetavanjem ili loim navodima. Dakako, vlasti ni kada
ne grijee. Sada smo svjedoci uvoenja orvelovskih ' antiteroristikih' programa koji
potiu i nagrauj u poj edince da j edni druge uhode, te da o akti vnosti ma svojih susjeda,
klijenata i kolega na r adnom mjestu ili fakultetu izvjetavaju vlasti. Sve to kao da dolazi
ravno iz 1984.
Kako je Orwell mogao biti tako proroanski toan manj e je vano od injenice da
je to bio. elite li saznati budunost proitajte knjigu, j er budunost je ondje detaljno
prikazana, ukoliko se svi skupa ne probudi mo, i to brzo.
Ako je to svijet kakav ne elimo laa je dolo vrij eme da se upi t amo: to i ni m
po t om pitanj u?" Ukoliko je odgovor ' nita' onda se nemoj te aliti kada ujete da su se
vrata ka slobodi iza vas zalupila treskom, to e se i dogoditi ukoliko se gnjev uskoro ne
pretoi u djela.
Neo-nacikoni
Sva ratna propaganda, svi urlici i lai i mrnja, redovito dolaze od ljudi koji u borbi ne
sudjeluju.
George Orwell
Od njihova povratka nakon Velikog pot opa" gmazovi i njihovi hi bri dni kompj uterski
programi rade na stjecanju prevlasti nad Zeml j om i robovskom rasom nad koj om su
vrili genetske manipulacije. Istina, u svemu t ome nisu uspjeli u potpunosti , ali njihovi
planovi za centralizaciju svjetske moi sada su dosegli toku u kojoj mogu uiniti onaj
zavrni korak prema orvelovskoj dravi.
Jednom kada shvatite pozadi nu i ciljeve svjetske zavjere svakodnevni e dogaaji
popri mi t i posve drukije znaenje i i mat e mnogo vie smisla. U vrijeme izraelske
invazije na Li banon 2006. godi ne gledao sam na televiziji vijesti u kojima se govorilo o
krizi vanjske politike" s koj om se suoavala Busheva administracija. Nabrajali su sve
probl emati ne toke" - Izrael-Gaza, Izrael-Libanon, Sjevernu Koreju, Irak, Afganistan,
Iran itd. - tvrdei kako je rijetko kada neka amerika vlada bila suoena s tolikim brojem
gadni h probl ema irom svijeta. Ali, ovisi to podrazumi j evate pod izrazom problemi'.
Ovdje se vraamo onom to sam govorio o ' koordi natama. Ako nemate tone koordi nate
j ednost avno neete moi ' iitati' to se dogaa. Vjerujete li da je cilj ameri ke vanjske
politike" donoenj e mi ra i sl obode svijetu (ako je to vaa koordinata), tada se doista ini
kao da su Sjedinjene Drave suoene s gol emi m izazovima. Ako znate da je amerika
vlada tek j edan od i nst rumenat a Il umi nata, ija je namj era izazvati to vie sukoba i
patnje kako bi se zatrti mi r i sloboda, tada ete shvatiti da su kaos i sukob sve samo ne
'problem'. Upravo suprotno, sve tee po pl anu. Slijedi nekoliko kljunih koordi nata s
kojima se ljudi trebaju upoznati :
1) Il umi nati koriste t ehni ku koju sam nazvao problem-reakcija-rjeenje kako bi
' opravdali' postupke koji bi inae bili snano osporavani. Bez lai o oruju za
masovno unitenj e" (izmiljeni probl em) nikada im ne bi uspjelo prodati 'rjeenje
- napad na Irak.
2) Gmazovi ele zadobiti kontrol u nad cijelim Pl anetom, za to je im je prijeko
pot rebna kontrol a nad srednj oistonim i bliskoistonim izvorima nafte u Iraku,
Iranu, Saudijskoj Arabiji i drugdje, uz velike rezerve nafte i plina u blizini Kaspijskog
mora.
3) Da bi sve to uspjeli ostvariti trebaju im opravdanja da napadnu te zemlje ukoliko se
ove, poput Libije, ne budu htjele mi r no pokoriti.
4) Izrael je drava koju su stvorili i koju kontroliraj u Il umi nati preko svog falsificiranog
politikog pokreta zvanog cionizam', a koriste ga za izazivanje stalnog stanja nemi ra
i sukoba u ciljanom podruj u - Srednjem istoku.
5) Drava Izrael nastala je podmet anj em bombi i teroristikim akcijama od strane
napadaa koje je koordi ni ral a i mani pul i ral a gmazovska dinastija Rothschild.
Ondj e pri padaj uem stanovnitvu, Palestincima, oduzeta su prava u njihovoj
vlastitoj zemlji te su ih njihovi napadai doveli u stanje vrlo blisko ropstvu.
6) Iluminati ele uvui Sjedinjene Drave i njihove saveznike u rat s Ki nom kako bi
izazvali veliki svjetski probl em i potrebu za svjetskim rjeenjem - uspostavu svjetske
vlade i svjetske vojske kako se to ni kada vie ne bi ponovilo". (Usredotoenost na
Kini blisku dravu, Sjevernu Koreju, dio je spomenut og plana. )
7) Kaos = kontrola, a sklad = sloboda.
8) Namj erava se postii takvo stanje gdje bi svjetska vlada i vojska nametal e svoju
volju mi kroi pi ranom, neprestano nadzi r anom i kont rol i ranom stanovnitvu.
U svjetlu navedenog, ponovno moemo baciti pogled na tekue dogaaje i - sada
emo vanjskopolitike ' probl eme' vidjeti iz j ednog drugog kuta. Ono to se zbiva danas
isti je plan gmazovskih krianaca za postizanje svjetske prevlasti kojeg su provodili prije
i nakon Velikog pot opa i kataklizmikih geolokih promj ena koje su razorile njihovu
postoj binu' Mu/Lemurij u, te kont i nent kojeg su poeli infiltrirati - Altantidu. Oni
koji danas manipuliraj u svjetskim dogaaj ima su, da se posl ui mo njihovim biblijskim
nazivom, Nefili, te u u ovom poglavlju, ili 'tokici', pokazati kako su, u ostvarenju
zajednikog cilja, Nefilimi u t amni m odijelima povezani preko iluminatske mree.
Nacrt osvajanja svijeta
U knjizi Prie iz vremenske ome poj asnio sam pozadi nu organizacije ' neokonsa u
Sjedinjenim Dravama nazvane Projekt za novo ameri ko stoljee (engl. kratica PNAC)
i pl ana za osvajanje svijeta kojeg su izloili u ruj nu 2000. godine, naslovljenog Obnova
amerike obrane: strategije, vojne snage i resursi za novo stoljee. Izraz ' neokon' skraenica
j e izraza ' neokonzervativci' , mr ane mree krajnje desniarski nastroj enih luaka
i organizacija koje su dole na vlast 2001. godi ne zaj edno s Georgeom W. Bushem.
Da bi razumjeli sadanje dogaaje, naroi to poslije 11. rujna", ljudi moraj u ponet o
znati o nekonsima i kako su manipul iral i izmiljenim rat om protiv terorizma". Oni
predstavljaju j ednu od ispletenih niti u mrei gmazovski h hibrida, a put em kontrol e
ameri ke vlade, vojske i medija, ogr omni m koraci ma kroe ka ostvarenju zacrtanog
plana preko svog mari onetskog predsj ednika. Dokument s izloenom pol itikom PNAC-
a objavljen je t ono godi nu dana prije 11. rujna" te dva mjeseca prije negoli je Bush
sl ubeno pobijedio u namj eteni m i zbori ma iz 2000. godine, i me su isti oni ljudi koji
su stajali iza tog dokument a dovedeni na vlast u Bijelu kuu, u Pentagon i druga dravna
ministarstva. Navest u neke od glavnih ciljeva iz tog dokument a:
Amerika vojna kontrola nad podruj em Zaljeva bez obzira je li Saddam Hussein na
vlasti: Premda nerazrijeeni sukob s Irakom prua neposredno opravdanje, potreba
za znaaj nom pri sutnou ameri ki h snaga u Zaljevu nadilazi probl emati ku reima
Saddama Husseina" (naglasak j e moj ).
SAD se treba odl uno boriti i pobijediti u viestrukim, i stodobno vodeni m veim
ratovima", to treba biti njegova glavna misija".
Amerike snage moraju biti konjica na novoj amerikoj granici".
. Djelovanje koje e obeshrabriti razvijene industrijske zemlje da osporavaju ameri ko
vodstvo ili da streme ka veoj regionalnoj ili svjetskoj ulozi.
Iskoritavanje saveznika poput Ujedinjenog Kraljevstva kao najuinkovitijeg i
naj plodonosnij eg sredstva postizanja vodee uloge Ameri ke u svijetu".
Treba se pobri nuti da ' mi rotvorne' misije imaju ameri ko politiko vodstvo, a ne
ono Ujedinjenih naroda".
Uspostava trajnih ameri ki h baza u Sudijskoj Arabiji i Kuvajtu.
Povean vojni pritisak na Kinu: Vrijeme je da poveamo prisutnost ameri ki h
snaga u j ugoistonoj Aziji", to e dovesti do toga da ameri ke i saveznike snage
budu pokreta procesa demokratizacij e u Kini".
Stvaranje ameri ki h svemirskih snaga" koje e domi ni rat i svemi rom te pot puni
nadzor nad kibernetskim (i nternetski m) prostorom kako bi se sprijeilo 'neprijatelje'
[protivnike tog plana] da se koriste i nt ernet om protiv SAD-a [Il uminata| ".
Razvoj novih met oda napada - elektronskih, ' ne-smrtonosni h' i biolokih. Ove e,
navodi se, biti dostupnij e na irem planu, a sukobi e se, po svemu sudei, odvijati
u novi ma dimenzij ama, u svemiru, ki berneti kom prostoru i, lako mogue, u svijetu
mi kroba ... napredni oblici biolokog ratovanja sposobni da 'naciljaju' specifine
genotipove mogu preobraziti bioloko ratovanje iz sfere strahota u politiki korisno
sredstvo" (Naglasak je moj).
Razvoj svjetskog sustava zapovijedanja i nadzora" [svjetske vojske] koji e obuzdati
' opasne' reime Sjeverne Koreje, Libije, Sirije i Irana.
Ovu grandi oznu ameri ku strategiju" treba poticati ,,i ubudue, koliko je god
mogue".
U dokument u PNAC-a navodi se da e taj proces preobrazbe" vjerojatno biti
dugaak, ukoliko ne doe do nekog katastrofalnog i katalizatorskog dogaaja kao to
bi bio neki novi Pearl Harbor". A to se dogodi l o u pravo vrijeme da dramat i no ubrza
te planove? '11 rujna. Novi nar lista American Free Press upi tao je Chri stophera Maletza,
pomoni ka direktora Projekta za novo ameri ko stoljee, to se mislilo pod pot r ebom
nastupanj a nekog novog Pearl Harbora"? Odgovori o j e da im treba vie novaca kako
bi poveali proraun za obranu koji bi osigurao nabavu novog oruja i razvoj budue
vojne gotovosti. Bez neke velike strahote ili nekog katastrofalnog dogaaja politiari
i vojska to ne bi odobrili", rekao je Maletz. Napadi od 11. rujna dogodili su se t ono
godi nu dana nakon to je objavljen dokument Projekta za novo ameri ko stoljee i devet
mjeseci nakon to su oni koji su ga napisali doli s Bushem na vlast. Ot ada, 11. rujna"
se koristio kao opravdanj e za nametanj e upravo oni h stvari koje su detaljno izloene u
tom dokument u. Napad od 11. rujna Bush je ak nazvao nai m Pearl Harborom", a im
shvatite pozadi nu svega toga vie vam nee biti ' udno' daj e slubeni prikaz 11. rujna la
od poetka do kraja. (Vidi knjigu Mia ti zemlji udesa i katastrofa Svjetskog trgovakog
centra.) Razlog zbog kojeg slubena verzija nema ni kakvog smisla j ednostavan je: ona
nije tona. Ti su napadi bili kukavije jaje, a organizirale su ih iste snage koje su ih
iskoristile kao ' opravdanje' za brzo nastajuu orvelovsku dravu.
Problem-reakcija-rjeenje. Govor Georgea Busha o stanju nacije od sijenja 2002.
u koj em Irak, Iran i Sjevernu Koreju naziva osovi nom zla" napisao je David Frum,
j edan od neokonsa blisko povezani h s Proj ektom za novo ameri ko stoljee i s njim
isprepletenim organizacij ama kao stoje Ameri can Enterpri se Institute (Ameriki institut
za poduzetni tvo). Sve te grupacije su, u krajnjoj instanci, produene ruke gmazovsko-
hi bri dni h Il uminata. Neokonski kum je pokoj ni Leo Strauss, hazarski/sumerski 'filozof*
njemakog podrijetla koji je smat rao da ljudima treba vladati neka pobona elita".
Zacijelo mu je promakl a injenica da se to ve dogaa. U i nternetskom lanku koji
citiram opisan je svijet prema Straussu i, prema tome, pr ema neokonsima:
Strauss je smatrao da je najbolji nain uzdizanja prosjenih ljudskih bia iznad razine
ivotinja da budu potpuno odani svojoj dravi i da budu spremni za nju rtvovati
svoj ivot. Preporuivao je fanatini nacionalizam i vojniki ustrojeno drutvo po
uzoru na drevnu Spartu. Smatrao je to najboljom obranom drave od vanjskih
neprijatelja, kao i od unutarnje prijetnje kakvu predstavljaju nazadovanje, lijenost i
samozadovoljstvo. Politika neprekidnog rata protiv prijeteeg neprijatelja najbolji je
nain da se preduhitri politiko propadanje. A ako neprijatelja ne moemo pronai,
moramo ga izmisliti.
Upravo su to uinili neokonsi koji stoje iza Busheve administracij e. Svoje neprijatelje
nazivaju islamskim teroristima".
Kadrovi
Kadrovi Projekta za novo ameri ko stoljee i zuzetno su vani za razumijevanje
prolih i sadanjih dogaaja. Organizaciju su 1977. osnovali William Kristol i Robert
Kagan, ali je pri morana na djelovanje iz prikrajka" nakon to je nj eno razotkrivanje
od strane istraivaa zavjera ugrozilo tajnost planova Il umi nata. Operativci PNAC-a
sada djeluju kroz druge srodne organizacije i skupine. ini se da je William Kristol
bio glavni pokreta PNAC-a u i me Zal dade Bradley, jo j edne spone u ' zakladnoj '
mrei koju sam ranije spomenuo. Kristol je bivi ef kabineta potpredsj ednika Dana
Quaylea u administracij i Georgea Busha starijeg i bio je znan kao ,,Quayleov mozak".
Priznajem, oduvijek me zani mal o ima li Quayle mozak i gdje mu je. Kristol je sada
uredni k vaingtonskog Weekly Standarda,
lista u vlasnitvu Ruperta Murdocha, glasila
neokonske politike. Redovito surauj e s Fox
Newsom, takoer u Murdochovom vlasnitvu,
najpristranijom televizijskom postaj om koju
sam vidio u cj el okupnom ' zapadnj akom'
svijetu. Za BBC Kristol je izjavio: Ameri ka
mo ne bi se trebala koristiti iskljuivo u
obrani ameri ki h interesa ve i za promicanj e
ameri ki h naela ... morat emo se prihvatiti
svrgavanja niza reima koji podupi r u mreu
raznih teroristikih organizacija". Poi mence
je spomenuo Iran, Siriju, Libiju, Saudijsku
Arabiju, Egipat i Sjevernu Koreju. Robert
Kagan (to je uj edno i i me j ednog hazarskog
kralja) ameri ki je neokonzervati vni 'uenjak' i
politiki komentator". Di pl omi rao je na Sveuilitu Yale 1980. godine, gdje se pri drui o
i l umi natskom Drutvu lubanje i kostiju, a sada je i lan il uminatskog Vijea za vanjske
odnose. Obojica tih osnivaa PNAC-a su Hazari/Sumerani tijesno povezani s Izraelom,
a rade na provedbi plana ' amerikog' nadzora na Srednjem i Bliskom istoku (i ire), to
je upravo ono to eli Izrael. Slijede i mena j o nekih lanova Projekta za novo ameri ko
stoljee:
Slika 167: 'Gdje si, prijatelju' - Donald
Rumsfeld pozdravlja 1983. godine Suddama.
Kao izaslanik Reagan-Busheve administracije
u Bagdadu je dogovarao isporuku kemijskog i
biolokog oruja Iraku
Donald Rumsfeld (PNAC-ov lan i utemeljitelj):
Mi ni star obrane u vrijeme napada od 11. rujna", invazija na Afganistan i Irak te
pokretanj a rata protiv terorizma". Osi gurao je da nacrt kojeg je osmislio PNAC bude
servilno provoen za njegova mandat a u Pentagonu. Rumsfeld je rekao da je Saddam
Hussein tako opasan da e ga morati ukloniti, ali to je isti onaj Rumsfeld koji je 1983.
godi ne posjetio Irak da bi se sastao sa Saddamom u i me Reagan-Busheve administracij e i
dogovori o i sporuku kemijskog i biolokog oruja ameri ki h korporacija. Ta se informacija
nalazi u sada j avno dost upni m dokument i ma ameri kog ministarstva vanjskih poslova
koji su objelodanjeni krajem 2002. godi ne. Rumsfeldov susret sa Saddamom, kojemu
j e prethodi l o srdano rukovanje zabiljeeno kamerom, bio j e dio Reagan-Busheve
(drugi m rijeima, Busheve) politike bliske suradnj e s irakim di ktatorom (slika 167).
Dokument i otkrivaju da su Sjedinjene Drave poveale koliinu i sporuenog oruja
Saddamu ak i nakon s t o j e 1987. i 1988. otrovni plin kojeg je nabavio od Ameri kanaca
upotrij ebio protiv Kurda. Dok su ' opravdavali' invaziju na Irak 2003. godine, George
Bush ml ai (Boy George Bush, kako ga naziva Icke; op. prev.) i Tony Blair neprestano su
ponavljali da je Sadam upotrij ebio kemijsko oruje protiv svog vlastitog naroda", no
propustili su spomenut i da su SAD i Britanija pribavljali sredstva kojima je to mogao
initi. tovie, Rumsfeld je bio lan Uprave europske inenj ering kompanij e ABB
u vrijeme kada je ova Sjevernoj Koreji isporuivala nukl earnu tehnologiju, jo j edan
primj er i stovremenog ostvarivanja tajnog plana i putanja drukijeg 'filma' za javnost.
Rumsfeld je bio angairan na pronalaenj u ' problema, te se u 'filmu' mogl o tvrditi da je
akcija protiv Iraka i Sjeverne Koreje postala nunost. Takav je scenarij stalno na djelu.
Rumsfeld je lan Bilderberke skupine i Vijea za vanjske odnose.
Dick Cheney (PNAC-ov lan i utemeljitelj):
Ameriki potpredsj edni k i lan savjetodavnog odbora" idovskog instituta za poslove
nacionalne sigurnosti (JINSA) - trusta mozgova koji Izrael i njegovu sigurnost stavlja u
arite amerike vanjske politike". Za mandat a Georgea Busha starijeg, tijekom Zaljevskog
rata 1991. godine, bio je mi ni star obrane i predstavlja stvarnu mo u Bijeloj kui koja
stoji iza one seoske lude. Cheney je od 1995. do 2000. stajao na elu Halliburtona, naftne
kompanij e i energetskog diva, u vrijeme kada je kompanij a posjedovala ugovore s Irakom
Saddama Husseina i suraivala s drugi m teroristikim di ktaturama, te je svoje depove
izdano napuni o. Ot kad je Cheney doao na vlast i pri pomogao kreiranju invazije na
Irak, Halliburton je pri mi o milijarde dolara slijedom svojih ugovora s Irakom, to mu
j e omogueno bez inae nunog j avnog nadmetanj a s drugi m kompani j ama. Cheney j e
stajao iza imenovanj a neokonsa Donal da Rumsfelda, Paula Wolfowitza, j ohna Boltona
i Elliota Abramsa u vladu. Svi odreda lanovi su PNAC-a. Njegova ena Lynne via je
suradnica neokonskog Ameri can Enterprise Institutea, a njegova ki Elizabeth postala
je pomoni ca zamj enika mi ni stra vanjskih poslova za bliskoistone poslove. Cheney
je vrlo bolesna i poremeena osoba, kao to emo uskoro vidjeti. lan je Bilderberke
skupine, Trilateralne komisije i Vijea za vanjske odnose.
Paul Wolfowitz:
Hazarski/sumerski zamj enik mi ni stra obrane, koga Bush zove 'Wolfie' (Vuko; od engl.
imenice ' wol f koja moe oznaavati vuka, ali i razbojnika, te okrut nog ili pohl epnog
ovjeka; op. prev.) i krajnje desni podupiratelj idovskog instituta za poslove naci onal ne
sigurnosti (JINSA). Wolfowiz, koji ima roake u Izraelu, sluio je i kao ovjek za vezu
Busheve administracij e u Ameriko-izrael skom odboru za pitanja od j avnog znaaja
(engl. American Israel Public Affairs Committee), j edne od vodeih lobistikih skupina
u Washi ngtonu, koja agitira za politiku koja odgovara Izraelu. Ako nita drugo, ima
i zni mno bliske veze s vlastima u Izraelu te je ak voena istraga zbog toga to je
Izraelu predao j edan povjerljivi dokument o predloenoj prodaji ameri kog oruja
nekoj arapskoj dravi. Upravo su to reference koje morat e imati kako bi vas doivjeli
kao nepri stranog u vezi politike na Srednj em istoku. Wolfowitz je bio taj koji je i mao
stvarnu mo u Pentagonu, veu i od Rumsfelda. Rijedak je sluaj da je ovjek koji je
slubeno na odreenoj dunosti uj edno i osoba koja doista dri konce u ruci. Prije nego
li je nastavio sluiti Il umi nat i ma u svojstvu ravnatelja Svjetske banke, Wolfowitz je bio
j edan od glavnih dirigenata invazija na Afganistan i Irak. Posao ravnatelja izgubio je
2007. godi ne kada je mani pul aci j ama omogui o pr omaknue i poviicu plae za svoju
partneri cu koja je takoer radila za Svjetsku banku. Ti su ljudi toliko genetski pokvareni
da si j ednostavno ne mogu pomoi . Dajte im cijeli svijet i htjet e dva. Wolfowitz je lan
Bilderberke skupine, Vijea za vanjske odnose i Trilateralne komisije.
Lewis Libby (PNAC-ov lan i utemeljitelj):
ef Cheneyevog kabineta, Wolfowitzov bliski prijatelj, pouzdani k i tienik. Radi o je u
ministarstvu obrane Georgea Busha starijeg, a blisko je povezan s i l umi natskom Rand
Corporation (jo j edna fondacija osl oboena plaanja poreza), naftnim kompani j ama i s
Northrop Grummanom, kompani j om pod ugovorom s ameri kom vojskom koja, poput
Rand Corporation, ima veoma unosne ugovore s Pent agonom. Libby je bio odvj etnik
dokazanog zloinca i izraelskog pijuna Marka Richa kojeg je u svojim posljednjim
dani ma na mjestu predsj ednika pomi l ovao iluminatski pijun i hohtapler Bill Cl i nton.
Godi ne 2005. Libby j e podni o ostavku nakon to gaj e velika porota osudila za ometanj e
pravde, lano svjedoenje i iznoenje lanih tvrdnji. Osuen je u oujku 2007., ali njegovu
je kaznu zatvora preinaio Bush ml ai , uz veliku vjerojatnost kasnijeg punog oprotaj
Mj esecima nakon to je optuen pri stupi o je Institutu Huds on (jo jednoj fondaciji
izuzetoj od plaanja poreza) kao vii savjetnik o pitanjima koja se odnose na rat protiv
terori zma i budunost Azije", i zmeu ostaloga. Libby je lan Vijea za vanjske odnose,
a pr ema istraivakom novi naru iz Washi ngtona Wayneu Madsenu, dugogodinj i je
agent izraelskog (rotildskog) Mossada.
John Bolton:
Radi o je u ministarstvu vanjskih poslova, ministarstvu pravosua i Vladinoj
meunar odnoj ' humani t arnoj ' organizaciji USAID-u, pod Georgeom Bushem starijim.
Postao je podtaj ni k za kontrol u oruja i meunar odnu sigurnost u ministarstvu vanjskih
poslova, a bio je i j edan od glavnih kotaia u zavjeri da se napadne Irak, u dosl uhu
sa svojim suradni ci ma iz PNAC-a. Takoer je bio j edan od Bushevih brojaa glasova
lijekom namj etenih izbora na Floridi. Bolton je lan idovskog instituta za poslove
naci onal ne sigurnosti (JINSA-e) i potpredsj edni k krajnje desniarskog Ameri kog
instituta za poduzetni tvo (engl. American Enterprise Institute - AEI), a bio je ukljuen i
u Projekt za novo ameri ko stoljee. Bolton navodno smatra daj e rat protiv terorizma"
etvrti svjetski rat te kako bi mogao potrajali 40 godina. Stoga ni mal o ne i znenauj e da
ga je Bush postavio za ameri kog veleposlanika u Uj edinj enim narodi ma, gdje je nastavio
s ostvarivanjem i l umi natskog pl ana s posl ovi ni m ui tkom i bezobzi rnou. U prosi ncu
2006. natj eran je da odstupi kada je postal o j asno da, usprkos velikim nastoj anj ima iz
Bijele kue, Senat nee potvrditi njegovo imenovanj e. Bolton je lan Vijea za vanjske
odnose i Bilderberke skupine.
Elliot Abrams:
Hazar/Sumeran koji se izjasnio krivim po dvije toke optube da je lagao Kongresu u
skandal u Iran-Cont ra (nazvanom j o ,,oruje-za-drogu"), ali ga je George Bush stariji
pomi l ovao. Abrams je pokuao zatakati ubojstvo stotine civila u mjestu El Mozote
koje je u El Salvadoru poinila elitna vojna j edinica obuena od strane Ameri kanaca.
Godi ne 1993. UN-ova komisija za utvrivanje istine, koja je istraila 22.000 zloina
poinj enih tijekom dvanaestogodi neg graanskog rata u El Salvadoru, utvrdila je da
je 85% tih grozota djelo desnog krila vojske koje je uivalo podrku Reagana, Busha
i Abramsa. Condol eezza Rice je 2001. godi ne imenoval a Abramsa - pazite sad ovo -
viim di rektorom za demokracij u, ljudska prava i meunar odne odnose pri Savjetu za
naci onal nu sigurnost. Godi nu dana kasnije proglasila gaj e viim di rektorom za pitanja
Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, ukljuujui arapsko-izraelske odnose i ameri ke napore
na promicanj u mi ra i si gurnosti " u regiji. Abrams je lan Vijea za vanjske odnose i
sjedi u savj etodavnom odboru Ameri kog idovskog odbora.
Dov Zakheim:
Zareeni ort odoksni hazarski/sumerski rabin s izraelskom putovni com. Njegov djed
Julius Zakhei m (Zhabi nka) bio je ruski rabin koji je oenio roakinj u Karla Marxa, a
njegov otac, rabin Jacob I. Zakhei m, bio je zadrti cionist koji je meu svoje prijatelje
ubrajao teroristu i biveg izraelskog premijera Menachema Begina. Zakhei m stariji bio
j e pri padni k oml adi nskog pokreta" Betara. Bio j e to di o idovske teroristike mree
koja je ukljuivala dr ube Haganah, Irgun i Stern koje su 1947. godi ne podmet anj em
bombi pri pomogl e uspostavi Izraela kao drave. Betar je osnovao Ze'ev Jabotinsky,
oboavatelj Mussolinija, a njegovi su pri padni ci nosili t amnos mee odore s pri kaeni m
vojnikim krilaticama nadahnut i m faistikim pokret om. Radi se o dijelu mree koja je
u Izraelu iznjedrila stranku Likud. Dov Zakhei m, koji je studi rao na Sveuilitu Oxford
i na ekskluzivnim cionistikim koledima i fakultetima, bio je zamjenik podtaj nika
u ministarstvu obrane za planiranj e i resurse u Reagan-Bushevoj administraciji te je
obnaao nekoliko drugi h funkcija u sferi obrane. Postao je politiki 'savjetnik' (obratite
panju na 'savjetnike') Georgea W. Busha u skupini koja je ukljuivala neokonse Cheneya,
Rumsfelda, Wolfowitza, Richarda Perlea i Condol eezzu Rice, a nazivala se ' The Vulcans'
(Vulkani). Zakhei m je bi o izvrni direktor SPC Internationala, podruni ce System
Planning Corporation, koja se specijalizirala za tehnologije elektronikog ratovanja,
ukljuujui zrakopl ovne sustave na daljinsko upravljanje. Ni mal o ne sumnj am da su
zrakoplovi koji su koriteni u dogaaj ima od 11. rujna daljinski upravljani sa zemlje,
a razvoj takve tehnologije daleko je odmakao - vidi Alisu u zemlji udesa i katastrofu
Svjetskog trgovakog centra.
Mjesecima prije 11. rujna Zakhei m je post ao revizor zaduen za nadzor izdataka u
Pentagonu. Na toj se funkciji zatekao kada je otkri veno da nedostaj e tri trilijuna dolara s
Pentagonovi h rauna. On j e bio j edan od autora PNAC-ovog dokument a od ruj na 2000.
godi ne u kojem se poziva na veliko poveanje ulaganja u obranu i spominj e potreba za
pojavom nekog novog Pearl Harbora". Radei kao revizor u Pentagonu, sredio je da
avioni lovci US F-16 i F-l 5 budu svrstani u red vojnih vikova te da budu prodani Izraelu
za najniu moguu cijenu. Zahvaljujui nj emu, Izrael je u posj edu j edne od naj monij ih
zrani h snaga na svijetu. Zakhei m, kojeg je j edan autor opisao kao bionikog cionistu",
sjedi u savj etodavnom odboru idovskog instituta za poslove naci onal ne sigurnosti
(JINSA-e). ovjek bi pomi sl i o da e on - nakon nadziranj a gubitka od tri trilijuna
dolara u Pentagonu - teko nai drugi posao, ali bi se gadno prevario.
Pentagon je napusti o 2004. i pri drui o se Boozu Allenu Plamiltonu, j ednoj od
najuglednijih svjetskih konzul tantski h tvrtki koja tijesno surauj e sa super tajnim
i l umi natski m paravanom DARPA-om (Agencija za napredna vojna istraivanja). To je
istraivaici ogranak ministarstva obrane. Medu klijentima Booza Allena Hamiltona je
i Blessed Relief, dobrot vorno drutvo povezano s Os amom bin Ladenom. Kao to je
j edan autor rekao o Zakhei movoj promj eni zaposlenja: ... mrana karta je pomaknut a
u drugi di o pila". On je lan Vijea za vanjske odnose.
Douglas Feith:
Hazarski/sumerski podtaj nik u Pentagonu u vrijeme 11. rujna", zaduen za izbor lanova
Vijea za obrambenu politiku. kolovao se na j ezuitskom Sveuilitu Georgetown gdje je
sada lan nastavnog osoblja kole za odnose s i nozemst vom Admund A. Walsh. Feith je
sluio Rumsfelda, Wolfowitza i jo j ednog neokonskog 'kuma', Richarda Perlea. Kao to
je bio sluaj i s Dovom Zakhei mom, njegov otac Dalek Feith bio je pri padni k izraelskog
teroristikog oml adi nskog pokreta" Betar. Feith mladi osnovao j e odvjetniku tvrtku
Feith and Zell koja je u poetku djelovala iz Izraela, a medu njegovim klijentima su
il uminatska kompanij a Northrop Grumman, glavni vojni dobavlja njegovih podloki
za matice. Tijekom njegova poslovodstva tvrtka je potpisala mnot vo ugovora s
Pent agonom. Feith and Zell se udruil a s kompani j om Zell, Godlebergand Co. sa sjeditem
u Izraelu da bi oformili Fandz International Law Group. Kada je u Iraku dovrena
poet na faza invazije met odom shock and awe" (engl. dosl ovno 'ok i zaprepatenje' ;
vojna strategija slina nj emakom ' blitzkriegu' - ' munj evi tom ratu' ; op. prev.), na web
stranici Fandza je pisalo da je ta grupacija: ... nedavno oformila radnu skupinu koja e
se baviti pitanjima i prilikama vezanim uz nedavno okonani rat s Irakom, a uj edno e
pomagati regional nim graevi nski m i logistikim poduzei ma da surauj u s izvoaima
radova iz Sjedinjenih Drava i drugi h koalicijskih zemalja, u ostvarivanju projekata
obnove irake infrastrukture i ostalog." Ja bih to rekao ovako: tvrtki je pala sjekira u
med zahvaljujui ratu kojeg je podrao i orkestri rao j edan od njenih vlastitih lanova,
Dougl as Feith. Takoer je bio umij ean u pisanje net oni h obavjetajnih izvjetaja kako
bi se opravdao rat a, prema knjizi novi nara Boba Woodwarda Plan napada (Plan of
Attack), vojni zapovj ednik general Tommy Franks opisao je Feitha kao najglupljeg tipa
na kugli zemaljskoj". Je li to glupost ili proraunat o lukavstvo? Preteno ono potonje,
uvjeren sam, iako, vidjevi ga u j ednom intervjuu, i mam razumijevanja za gore izreeno
miljenje; ovjek se uistinu doi ma kao netko s povei m nedost at kom neurona. Feith je
estok i servilan podupiratelj Izraela, poput svih neokonsa, a Cionistika organizacija
Ameri ke dala mu j e nagradu, pohvalivi ga kao proizraelskog aktivistu". On j e potrko
Dova Zakhei ma. I protiv njega je vodena istraga, kao u sluaju Wolfowitza, u vezi
Feithovog davanja povjerljivih materijala Izraelu. lan je Bilderberke skupine i Vijea
za vanjske odnose.
Richard Perle:
Hazarski/sumerski bivi pomoni k mi ni stra obrane za vrijeme Reagan-Bushve
vladavine, kljuni ovjek idovskog instituta za poslove naci onal ne sigurnosti (JINSA-
e) i predsj ednik krajnje desniarskog Ameri kog instituta za poduzetni tvo (AEI) u 17.
ulici u Washi ngtonu, meu ije se lanove ubraja i Cheneyeva supruga Lynne. etrnaest
lanova ovog instituta u Bushevom su Kabinetu, dok su ostali rasporeeni po drugi m
mj estima u administracij i. Na konferenciji Ameri kog instituta za poduzetni tvo 26.
veljae 2003. Bush je izjavio: U Ameri kom institutu za poduzetni tvo djeluju neki
od nai h najbriljantnijih umova, bavei se vjerojatno najveim izazovima nae nacije.
Toliko dobro radite da je moja administracij a posudila 20 takvih mozgova" (dakle, 20
vie negoli ih ima on).
U Bushevoj vladi Perle ima toliko svojih kompanj ona da su postali poznati kao
Perleova niska bisera"
1
, a nazivaju ga i politikim kumom neokonsa". Zbog njegovih
tvrdolinijakih uvjerenja u Pentagonu su mu nadj enul i nadi mak Pri nc tame", a uveo
je i odreeni broj vrstih, proizraelskih aktivista koji su dramat i no poveali prodaj u
oruja Izraelu. Perle je negdanji zaposlenik Soltama, izraelskog proizvoaa oruja, a
lan je jo nekoliko drugi h desno orij entiranih skupi na kao to je Fondacija za obranu
demokracij e (engl. Foundation for the Defence of Democracy), zajedno s Jamesom
Woolseyem, bivim di rektorom CIA-e i l anom Projekta za novo ameri ko stoljee. Perle
je bivi osobni pomoni k nekadanj eg izraelskog premij era Benj amina Netanyahua, a
1996. godi ne i stodobno je osmiljavao Doleovu kampanj u u Sjedinjenim Dravama i
Netanyahuovu u Izraelu. Kada su Netanyahua pitali to napadi od 11. ruj na znae za
Izrael, on je odgovorio: To je vrlo dobro. . . Hou rei, nije dobro, ali e izazvati t renut nu
nakl onost [prema Izraelu]". Aha, onda su takvi napadi u redu, je 1'?
Perle je, osi m toga, bio savjetnik tvrtke za lobiranje koju je vodi o Dougl as J. Feith,
podtaj nik za obranu pri Pentagonu. Prije invazije na Irak, Perle je savjetovao klijente
investicijske kue Goldman Sachs o mogunost i ma ulaganja u Irak j ednom kada
SAD preuzme nadzor. Di rektor je softverskog poduzea Autonomy Corp, meu ijim
klijentima je i Pentagon. Autonomy predvia da e se nakon invazije na Irak, koju je
Perle pomogao orkestrirati, njegovi profiti u znaajnoj mjeri poveati. Perle je lan
Savjetodavnog vijea za obrambenu politiku koje savjetuje Pentagon. Jo j edan njegov
lan je Henr y Kissinger, glavni iluminatski operativac u posljednjih etrdeset godi na.
Kada su njegovi sukobi interesa izali na svjetlo dana Perle je mor ao podnij eti ostavku na
mjesto predsj ednika Vijea. Odst upi o je nakon to je otkri veno da je radi o kao savjetnik
Global Crosing Ltda, bankrot i rane telekomunikacijske kompanij e koja je pokuavala
pribaviti odobrenj e Pentagona da bude prodana azijskim ulagaima. Los Angeles Times
je otkrio da je Perle na j ednom semi naru o investicijama iznio saete informacije o
nai ni ma na koje je iz sukoba u Iraku i Sjevernoj Koreji mogue ostvariti profit, i to tek
tjedan dana nakon to je dobio strogo povjerljiv vladin izvjetaj o situaciji u ti m dvjema
zemljama. Perle je lan Bilderberke skupine.
Michael Ledeen:
Jo j edan lan Ameri kog instituta za poduzetni tvo a, prema pri kazu u j ednom
BBC-evom dokument ar nom filmu, sedamdeseti h je bio umij ean u mut an svijet
talijanske politike desnice". Ledeen je blisko povezan s Henryj em Kissingerom, zatim
s i l umi natski m ' rimokatolikim' paravanom Opus om Dei te s talijanskom masonskom
Loom P-2 koju je neko vodio njegov suradni k Liccio Gelli, Mussolinijev faist
i Malteki vitez. Francesco Pazienza, za kojeg se t akoer tvrdi da je blizak Michael u
Ledeenu, bio je osumnj i en da je pri premi o ubojstvo operativca P-2 i Bojeg bankara"
Roberta Calvija. Gelli i Pazienza, Ledeenovi kompanj oni , zavrili su u zatvoru. Usto,
1
Igra rijei: Perl e na engl eskom znai 'biser', tako da se njegovi kompanjoni zajedniki nazivaju ' Suing of
Pearles', to znai ' niska bisera', op. prev.
Ledeen se osamdeseti h godi na tajno sastajao s izraelskom vl adom, to je dovelo - on
kae ' zbog nesmotrenosti ' - do afere Iran-Conl ra koja je koordi ni rana iz Bijele kue iz
vremena Regana i Busha. Ledeen kae: Svi veliki uenjaci koji su prouavali ameriki
karakter doli su do zakljuka da smo mi ratoboran narod. Mi oboavamo ratovati".
Uj edno govori o potrebi da se nakon invazije na Irak ' oslobode' i Iran, Sirija, Saudijska
Arabija, Libija i Sjeverna Koreja. Ledeen, koji na svom stolu dri figuricu Dart ha Vadera,
za sebe kae da je, posve logino, sljedbenik zloglasnog mani pul atora Machiavellija,
dok njegov stav najbolje odraava ova njegova primj edba: Richard [Perle] kae kako
ne smatra da su Ameri kanci osvetoljubivi. Ali ja se nadam da je u krivu." Evo to je
Ledeen izjavio za britanski Daily Telegraph: Podrivanje vlada drugi h zemalja? Nije neki
problem. " lan je Bilderberke skupine.
John Negroponte:
Taj tip ima zastraujui ivotopis. Od 1964. godi ne bio je glavni tajnik u Veleposlanstvu
SAD-a u Vijetnamu, savjetnik rat nog zloinca Henryj a Kissingera, a u Savjetu za
naci onal nu sigurnost SAD-a bio j e zaduen za politiku prema Vijetnamu. Osamdeseti h
je godi na provodi o tajnu Reagan-Bushevu politiku kako bi unitio na izborima izabranu
sandinistiku vlast u Nikaragvi, a kao veleposlanik u Hondurasu dao je svoj dopri nos
gol emom poveanju pomoi desniarskoj vladi od strane ameri ke vojske. Ona je s 4
milijuna dolara skoila na 77 milijuna, a ta je drava postala poznata kao ameriki
ratni brod Honduras". Negroponte je, osi m toga, bio neraskidivo povezan s ozloglaenim
Battalionom 3-16 u Hondurasu koji je provodi o strahovladu, uz ubijanje i muenj e ljudi.
U vrijeme napada od 11. rujna bio je ameri ki veleposlanik pri Uj edinj enim narodi ma,
iznosei argument e u prilog rata, a nakon invazije Iraka Bush mladi ga je poslao da
ondje vodi vojne operacije. Negropont e je postao prvi direktor naci onal ne obavjetajne
slube, to je poloaj ustanovljen kako bi se vlast nad svim ameri ki m obavjetajnim
agencijama centralizirala u rukama samo j ednog ovjeka - il uminatskog lana PNAC-a.
Godi ne 2007. odstupi o je s te funkcije da bi postao zamj enik mi ni stra vanjskih poslova.
lan je Vijea za vanjske odnose.
Zalmay Khalilzad:
Ameri kanac roen u Afganistanu, postavljen na funkciju posebnog izaslanika za
Afganistan prije rata koji je njegovog prijatelja, uposlenika Unocala, Hami da Karsaija,
instalirao na mjesto lidera. Khalilzad je zajedno s Wolfowitzem autor knjige o Saddamu
naslovljene Svrgnimo ga (Overthrow Him). Poticao je svog bliskog prijatelja Georgea
Schultza, biveg Reagan-Bushevog mi ni stra vanjskih poslova, da iskoristi Iran u ruenju
Saddama. Slino Cheneyevom podmukl om pomoni ku Lewisu Libbyju, radi o j e za
il uminatsku Rand Corporation. Radi o je i za mi ni stri cu vanjskih poslova i savjetnicu
za naci onal nu sigurnost Condol eezzu Rice (Vijee za vanjske odnose) u vrijeme
njenog efovanja Chevronom. Kada je obavio svoj zadatak u Afganistanu, Khalilzad je
postavljen za Bushevog posebnog izaslanika" u Iraku kako bi i t amo odi grao slinu
ulogu - instalirao ameriku mari onetsku vlast. Za vladavine Reagan-Busha postao
je savjetnik u ministarstvu vanjskih poslova. U to je vrijeme bio duboko upleten u
naoruavanj e mudahedi na koji su se borili protiv ruske okupacije. To je ukljuivalo
i Osamu bin Ladena te ono to se pretvorilo u takozvanu ' al-Qaedu. Khalilzad je lan
Vijea za vanjske odnose.
Jeb Bush:
Brat one modane stanice i guverner Floride u vrijeme i zborne prijevare koja je sprijeila
da Al Gore post ane predsj ednik. Obitelj Bush korumpi rana je do sri i do temelja
uvuena u il uminatsku mreu, o emu sam nairoko pisao u drugi m svojim knjigama.
Treba spomenut i i Reagan-Bushevog mi ni stra vanjskih poslova Georgea Shultza.
On nije bio slubeni lan Projekta za novo ameri ko stoljee, ali je povezan sa svim
njegovim vladajuim lanovima. Shultz je igrao sredinju ulogu u 'provjeravanju'
sposobnosti Georgea Busha ml aeg za preuzimanj e funkcije predsj ednika, prema
navodi ma iz knjige Probueni Vulkani (Rise of the Vulcans) Jamesa Manna. On pie da
se Shultz u proljee 1998. godi ne sastao s Bushem u njegovoj sobi u zgradi Sveuilita
Stanford. Sastanku je prisustvovala i njegova tienica Condol eezza Rice. Kasnije su se
Shultz, Bush, Rice, Cheney, Wolfowitz i drugi ponovno sastali u Austinu u Teksasu gdje je
Bush bio guverner. Na tom su sastanku oformljeni 'Vulkani', skupina koja je podravala
predsj edniku kandi dat uru Georgea Busha, kako bi mogli upravljati u njegovo ime.
Shultz je takoer bio supredsj ednik gospodarske radne skupine kalifom ijskog guvernera
i iluminatskog paravana Arnol da Schwarzeneggera, a takoer je i vrlo vjet mani pul ator
koji radije operira iza scene gdje ionako lei prava mo.
Njegova glavna baza bila je gmazovsko-hi bri dna korporacij a Bechtel kojoj su
isplaene ogromne svote novca za radove na obnovi " Iraka nakon invazije.
Sumersko-hazarska mafija
To su neki od ljudi u pozadi ni Projekta za novo ameri ko stoljee i pri druene skupine
koje su, prije 11. rujna isplanirale ratove globalnog osvajanja znane pod skupni m
nazivom rat protiv terori zma" ija su meta, ispred svih, bile islamske zemlje. U isto
vrijeme, u neokonskim grupacij ama kao to su Projekt za novo ameri ko stoljee i
Ameriki institut za poduzetni tvo posve prevladavaju simpatizeri Izraela. Oni vuku
konce politike ameri ke vlade koja se priklanja met odi invazije i prijetnji zemlj ama na
Srednjem i Bliskom istoku, u skladu sa eljama Izraela. Moete li zamisliti kakve bi
rijei bile izreene (i stvari uinjene) ukoliko bi se otkrilo daj e ameri ka administracij a
koja bi, recimo, bila pod utjecajem funamentalistikih simpatizera islamskih zemalja,
orkestrirala ameriku invaziju na Izrael? No Izrael je taj koji vri manipulacij u i zato
- svi ute. Skrenete li pozornost javnosti na te kljune injenice bit ete prozvani
anti semi tom, to je ljaga koj om se vjeito slue paravani gmazovskih kri anaca kao
to su Rothschildova Antiklevetnika liga (engl. Anti-Defamation League - ADL)
da bi naruili ugled oni h koji ukazuju na oiglednu nepravdu i pristranost u takvoj
situaciji. Pa, ADL i svi iz te kategorije mogu me poljubiti u dupe. To je injenica i o
njoj treba progovoriti kako bi ljudi dobili iru sliku onoga to se ovdje zbiva. Mogu me
oni zvati kako god ele, boli me briga. Ista je situacija i s Demokrat i ma (s ameri kom
Demokrat skom st rankom; op. prev.). Dana 2. rujna 1994. Avonoam Bar-Yosef, piui u
ugl ednom izraelskom dnevnom listu Ma'Ariv, naveo je da su sedmori ca vodeih lanova
Vijea za naci onal nu sigurnost za mandat a Billa Cl i ntona bili idovi (Sumerani /Hazari ).
U lanku pod nasl ovom idovi koji upravljaju Cl i ntonovi m dvorom" citiran je rabin
sinagoge Adath Yisrael, koji kae: ... po prvi put u amerikoj povijesti... SAD vie nema
vladu sastavljenu odgoyima [pri padni ka neidovske rase], ve ima administracij u u kojoj
su idovi punopravni partneri u donoenj u odl uka na svim razinama". Kritike na raun
Izraela ili ci oni zma neete uti ni od Nicholasa Sarkozyja koji je 2007. godi ne postao
predsj ednik Francuske. List Australian Jewish News navodi da njegova majka potjee
iz obitelji Mal l ah ('glasnik' ili ' aneo' ), j edne od najstarijih idovskih obitelji u Salonika
u Grkoj . Mallahi su dugo vremena aktivni cionisti, a 1898. godi ne j edan Sarkozyjev
roak izdavao je i urei vao El Avenir, vodei list cionistikog nacionalistikog pokreta
u tadanjoj Grkoj . Sarkozyjev otac bio je pot omak aristokracije u sumersko-hazarskoj
Maarskoj . Sarkozyjev je zadatak da obavi posao za gmazovske kriance tako to e
st ubokom promij eniti Francusku i ubrzati ostvarenje njihova pl ana na svim frontama.
U Australian Jewish Newsu navodi se da su Sarkozyjevi pogledi na mnoga politika
pitanja, a u svojstvu mi ni stra unut arnj i h poslova, bili gotovo podudar ni stavovima
biveg izraelskog premij era Benj amina Netanyahua", te da su njih dvojica razvili vrlo
srdaan i prijateljski odnos". Ma nemoj te mi rei? Ba sam i znenaen.
Rukovoditelj ameri ke Domovi nske sigurnosti (engl. Homeland Security),
organizacije koja je iskoristila 11. ruj na da narodu namet ne faizam, jest Michael
Chertoff, sin j ednog rabina. Njegova majka Liva navodno je bila ukljuena u operaciju
arobni tepih, strogo povjerljivo prebacivanje zrakoplovima 45.000 j emenski h idova
u Izrael 1949. i 1950. godine, a kasnije je radila za izraelskog zranog prij evoznika El
AL-a. Chertoffova j e ena bila supredsj ednica j ednog odbora za graanska prva" pod
pat ronat om Antiklevetnike lige (ADL-a), rotildsko-Mossadovog paravana u Ameri ci
koji radi na zatiranju graanski h prava meu koj ima je i sl oboda izraavanja. Eto, iz
takve obiteljske sredine dolazi ef organizacije koja se okomljuje na islamski terorizam".
Nema tu ni t runka pristranosti, je 1' da?
Kako j e mogue da ima toliko Hazara/Sumerana na poloaj ima politike, bankovne,
poslovne, vojne, akademske i medijske moi , pr emda oni ine svega dva posto ameri kog
stanovnitva, a isti je sluaj i u mnogi m dr ugi m zemljama? Na koji se nai n to dogaa?
Nekom arolijom? Ova pitanja treba postavljati, j er kada bi se isto odnosi l o na musl i mane
ili hi nduse dolo bi do velike graje - od strane Hazara/Sumerana. Moda bi smo sada
mogli razumj eti zato mediji, kada se neki grozan in izvri protiv Izraela, nazivaju
to islamskim terori zmom"; ali kada bude ubijen vrtoglavo visok broj Palestinaca ili
drugi h arapskih civila, tada se to naziva izraelskom samoobr anom" ili ' odmazdom'
protiv terorizma. Glavne medije nadzi re ista sila, preko ljudi kao st oj e Sumeran-Hazar
Rupert Mur doch koji promi u i l umi natske stavove. Kakve izglede ima palestinski narod
na/a/r play i pravdu kada glavnim dravama i medij skim izvorima svijeta mani pul i ra
ista sila koja na njih baca bombe i ubija njihovu djecu? Kakve su izglede uope imali
otkada je njihova zemlja napadnut a, a njihova nacija pretvorena u roblje? Nikakve.
Biloje krajnje vrijeme datonetkoizgovori - bez strahaod posljedicauvidubacanja
ljage i napada od strane liferanata mrnje, kao toje iluminatska Antiklevetnika
liga.
Zamol i o bili vas da se na t renut ak stavite u poloaj Palestinaca. Ubrzo nakon
Drugog svjetskog rata nj ima je silom i teroristikim nedjelima preoteta zemlja.
Odonda su izvrgnuti grot esknom i groznom ugnjetavanju, nepreki dnom nasilju i tuoj
dominaciji. Izraelska vlada i vojska praktiki im mogu initi to ih je volja dok sramot na
svjetska zajednica" skree pogled na drugu stranu. Prvi izraelski premij er David Ben-
Guri on saeto j e izloio njihove ciljeve kada j e 1937. godi ne rekao: Mor amo prognati
Arape i zauzeti njihova podruja". Kako biste se osjeali kada bi neki narod napao vau
zemlju i inio vam sve to, odbijajui ak da tu nepravdu prizna? to biste vi uinili?
Palestinci smatraj u da su u beznadnoj situaciji i razumlj ivo je da osjeaju bijes zbog
onoga to se dogaa njihovoj zemlji, njihovim domovi ma, njihovim obiteljima i njima
samima. A kako i ne bi? S obzi rom na razmjere provociranja, pravo je udo da njihov
nasilni prosvjed dolazi s amo od j edne neznat ne manj ine, a ne od velike veine asnih
i inteligentnih Palestinaca i arapskih nar oda koji ele iskljuivo mi r i pravdu. Stara je
to, vrlo stara istina: ako dovolj no dugo miri pred nepravdom nemi novno e uslijediti
nasilje. Moe ga se zaustaviti j edi no tako da ukl oni mo nepravdu koja ga hrani , a ne da
uzvraamo jo eim nasiljem. Oni koji, poput neokonsa, nadzi ru ameriku i britansku
administracij u, ali i mnoge druge, nemaj u nikakve elje za mi r om i pravdom. Oni ele
rat i osvajanja, pa upravo to i i mamo. Vlade Izraela i Sjedinjenih Drava i Britanije - bez
obzira koja je stranka na vlasti - j edna su te ista vlast, kontrol i rana od strane mree
gmazovskih hibrida. Iz tog razloga Izrael praktiki moe raditi to ga je volja, dok se
svaki korak Palestinaca osuuje.
Meta: Iran
Dok ovo piem oi gl edno je da svijetom hara nova psiholoka boljka koju bih nazvao
dejfflu"
1
, koja je pogodi l a milijarde ljudi irom svijeta. Takoer se naziva i reeni nom
gri pom"
3
j er rtve imaju doj am da su sve to ve negdje ule. Kliniki bi naziv, po svemu
sudei, bio si ndrom ameri kog svisca". Si mptomi su vrlo virulentni, ini se, a najvie
kada ljudi uju da netko iz ameri ke vlade spominj e rije 'Iran'. Ti me se izvlae snane
memorij e, znane kao 'flashbackovi' (vraanje proivljene situacije; op. prev.), a pacijent
pati od j ednog oblika smetenosti i uenj a koje je nazvano poremeaj nesnalaenja u
vremenu".
Takva osoba ne moe razluiti i zmeu sadanjeg vremena i propagande protiv Iraka
iz 2003. godi ne. Bolesnicima sam rekao da ne bri nu j er j e ono to proivljavaju sasvim
pri rodno. To je psiholoka posljedica promatranj a ljudi s kr oni nom boleu od koje
ve dugo pate bri tanska i amerika vlada - i sve ostale - a znana je kao bolest krupne
lai". To je ekst remna verzija poremeaja zaobilaenja istine. Potonje se (ovdje je koriten
engl. izraz ' tarradiddle' ; op. prev.) u rjeniku definira kao i sprazno naklapanj e u govoru
ili pismu; trabunjanje". Meu ponueni m si noni mi ma su ' lagarija; ' l az; 'okolianje'
Igra rijei: 'deja fl u' je, naravno, aluzija na francuski izraz 'deja vu' (u prijevodu: ' ve vieno' ) . Tl u' na
engl eskom znai gripa'; op. prev.
3
U izvorniku i mamo izraz ' Word Flu', pri emu se autor opet poigrava rijeju 'llu' (gripa) , dodavi joj
izraz ' word' ('rije', a u sl obodnom prijevodu: ' reenini' ) to podsjea na izraz 'bird flu' (ptija gripa' ); op.
rev.
- tvrdnja koja odstupa od istine ili je izvre; 'neuvjerljiva (izmiljena) pria'; 'bajkovita
pria'; 'bajka', 'gotova pria' - zanimljiva ali krajnje nevjerojatna pria, koja esto slui
kao opravdanj e za neto; ' besmislen govor ili pisana rije'; 'uplje fraze'; 'bljutavtine';
' budalatina' , 'lupetanje', ' himba' ; 'kojetarija'; 'glupaina'; ' blebetanje' ; ' bedastoa' ; ' prazna
slama'; i 'farizejtina' (udvorno laskanje) - karakteristian jezik odreene skupine (kao
npr. u argonu lopova). Sve gore navedeno vrijedi i dok pr omat r am odista neugodan
pri zor neokonski kontrol i rane ameri ke vlade kako oajniki trai izgovor da kvaicom
oznai sljedeu dravu u svojoj kampanj i globalne tiranije - Iran. To je posve u skladu s
dokument om Projekta za novo ameri ko stoljee iz rujna 2000. godine.
Propagandni rat neokonsa protiv Irana prilino se zahuktao kada je 2005. Mahmoud
Ahmadi nej ad izabran za predsj ednika Islamske republike. Nakon stoj e stupio na dunost
u kolovozu ubrzo je poeo drati govore kakve su ameriki mani pul atori i maheri
mogli samo sanjati. Ne mogu povjerovati daj e sve to bila samo sluajna podudarnost .
Pobijedio je ranijeg favorita, biveg predsj ednika Akbara Hashemij a Rafsanjanija, na
temelju ijeg bi ugleda i karijere bilo gotovo nemogue demoni zi rati Iran kao prijetnju
Ameri ci ili bilo kome drugom. Mehdi Karroubi, reformistiki kandi dat koji tei ka
otvaranju iranskog drutva i suprotstavlja se ekstremi ma tvrdolinijakog islama, u
prvoj rundi glasanja nalazio se na treem mjestu. Potom je izjavio da su mrea damija,
Islamska revol ucionarna garda i paravojne skupine Basij nezakoni to pruale podrku
Ahmadi nej adu, te je posebno naveo Moj tabu Hameneij a, sina vrhovnog vode ajatolaha
Hanieneija, kao osobu upletenu u i zbornu prijevaru. Ajatolah je Karroubiju rekao da
su takve optube njemu ispod asti te da nee dopustiti da ove izazovu krizu u Iranu.
Karroubi je pi smeno odgovori o da se povlai sa svih svojih politikih funkcija, a neki
reformistiki listovi povueni su iz optjecaja, dobivi zabranu izlaenja, zato to su objavili
Karroubijevo pi smo. Ne kaem da j e Ahmadi nej ad manipulacij ama doveden na vlast,
j er to ne mogu znati, ali predmni j evam da se to dogodilo, i zmeu ostalog i zbog duge
povijesti tajne umijeanosti britanske i ameri ke vojne obavjetajne slube. Premijer dr.
Mohammed Mossadegh zbaen je s vlasti 1953. godi ne u puu kojeg je isplanirala CIA,
pod nazi vom Operacija Ajax, a bri tanski m i ameri ki m manipulacij ama zamijenjen je
opaki m di ktatorom, i ranski m ahom. Istom kombi nat ori kom 1979. godi ne uklonjen j e
ah da bi ustupio mjesto ajatolah u Homeinij u. Zato iste sile ne bi nastavile s upletanj em
u i zborne manipulacij e u Iranu kada im je tako nasuno trebala pobj eda Ahamdi nej ada
nad Rafsanjanijem, da bi se ostvario njihov plan i scenarij s osovinom zla"? ak je
svejedno hoe li Ahmadi nej ad biti svjestan onoga to se odvija iza scene, kao to i
Margaret Thatcher nije bila svjesna manipulacij a koje su je dovele na vlast u Britaniji.
Znal i su kakvi su njezini pogledi na svijet i stvari u koje je vjerovala, tako da su, u biti,
znali to e ona poduzi mat i i govoriti. Ih je Ahmadi nej ad svjesno upleten u sve to ili je
budala, j er j edi no j e trebao mi r no nastaviti sa svojim posl om, odloivi na neko vrijeme
razvijanje nukl earni h kapaciteta, i me bi neokonske naciste odveo u slijepu ulicu.
Morao je znati da je Iran na listi za odstrijel, ali ipak je otvorio usta u koja su ravno
uetali propagandi sti .
No, nakon Iraka daleko je tee opravdati j o j ednu invaziju, a njihov me oaj, koji je
zamjetljiv u svakodnevnom nalaenju izgovora u vezi Irana, tjera da se ponem vrpoljiti
na stolici. Snalo ih je takvo pomanj kanj e ideja i bilo kakvog opravdanijeg razloga da
su iraki dosje, sada sasvim diskreditiran, izvadili iz koare za smee. Reeno nam je da
bi Ahmadi nej ad mogao biti drugi Hitler", to su govorili i za Saddama. Dakle, samo
s
u skinuli prainu sa stare pjesmarice. Tvrdili su da je Irak opasan zbog (nepostojeeg)
oruja za masovno unitenje kojeg bi mogao upotrijebiti protiv Zapada; tvrde daj e prava
svrha iranskog nukl earnog programa proizvodnja nukl earnog oruja kojeg bi mogli
upotrijebiti protiv Zapada. Tvrdili su da Irak ima (nepostoj ee) veze s ' al-Qaedom' ; tvrde
da Iran opskrbljuje oruj em teroristike ' pobunj enike' u Iraku. Ovo uope ne pali kod
onoga tko za sebe jo uvijek moe rei da je gospodar vlastite neuronske aktivnosti, a
vrlo je izgledno da planiraju dogaaje pomou kojih e ii dalje", to je kockarski izraz
za povienje uloga. Svjedoci smo gomilanja trupa unut ar pukometa od iranske granice
- upravo ono to se dogaal o s Irakom dok su Bush i Blair govorili da nije donesena
nikakva odl uka o napadu". Naravno da je bila donijeta - godi nama ranije. Istu priu
i mamo s Iranom, kao to je ukratko izloeno u dokument u Projekta za novo ameri ko
stoljee iz rujna 2000.
Plansko pustoenje
Seymouru Hershu, ugl ednom novi naru lista New Yorker, s pravom moemo odati puno
priznanje za dugogodinj e razotkrivanje vladinih tajni i lai; ali bez koordi nata igre
koja se igra, kako se igra i to se nj ome eli postii mogli biste se izgubiti u labirintu s
ogledalima. U j ednom lanku s poetka 2007. godi ne govorio je o ' preusmjeravanju'
amerike strategije prema Srednj em istoku. Rekao je da su glavni igrai u pozadi ni
'preusmjeravanja' potpredsj edni k Dick Cheney; zamj enik Savjetnika za naci onal nu
sigurnost Elliott Abrams; Zal may Khalilzad, veleposlanik u Iraku na odlasku i kandi dat
za veleposlanika u Ujedinjenim narodi ma; i pri nce Bandar bin Sultan, saudijski savjetnik
za naci onal nu sigurnost i uasno korumpi rani vazal obitelji Bush i Rockefeller, jo od
sredine 1990-ih u moj i m su knjigama svi ti ljudi toliko esto bili razotkrivani da im
vjerojatno gore ui. Sva trojica - Cheney, Abrams i Khalilzad - lanovi su Projekta za
novo ameri ko stoljee. U skladu s ' novim' pl anom i 'preusmjeravanjem', kako nam je
reeno, iskoristit e se podjele i zmeu islamskih frakcija ' sunita' i 'ijita' koje su toliko
duboke da su se promet nul e u pravi iraki graanski rat. Suniti i ijiti svaaju se oko
toga tko ima pravo da bude njihov kalif ili voa. Jedno od objanjenja daje History
News Networks, web lokacija povjesniara koji ele dati svoje vienje sadanjih i prolih
dogaaja:
Sunitski ogranak vjeruje da su prva etvorica kalifa - Muhamedovih slijednika - s
pravom zauzeli njegovo mjesto kao vode muslimana. Nasljednike etvorice kalifa
oni priznaju kao legitimne vjerske voe. U arapskom su svijetu ti nasljednici vladali
u neprekinutom slijedu sve do raspada Otomanskog carstva nakon svretka Prvog
svjetskog rata. Nasuprot tome, ijiti vjeruju da zakoniti sljednici Muhameda mogu
biti iskljuivo nasljednici etvrtog kalifa.
Kako se na arapskom kae: Tako vam Alaha, dajte odrastite! "?
Ministrica vanjskih poslova Condol eezza Rice u sijenju 2007. izjavila je da se na
Srednjem istoku uspostavlja novi strateki raspored snaga", razdvajajui ' reformiste i
ekstremiste' (novogovor na djelu). Rekla je da su sunitske drave sredita umj erenosti"
(rade kako im se kae), a da se Iran, Sirija i Hezbollah u Libanonu koje kontroliraj u
ijiti nalaze s druge strane razdjelnice". Kako je rekla, Iran i Sirija su se opredijelili,
i to za destabilizaciju". Koje su dvije glavne drave na koje cilja dokument Projekta za
novo ameri ko stoljee iz rujna 2000.? Iran i Sirija. Iz tog razloga govori pisani za Busha
sadre uvijek iste fraze:
Ta dva reima doputaju teroristima i pobunjenicima da preko njihovog teritorija
ulaze i izlaze iz Iraka. ... Iran prua materijalnu podrku za napade na amerike
postrojbe. Moramo sprijeiti napade na nae snage. Prekinut emo pritjecanje
podrke iz Irana i Sirije. Takoer emo pronai i unitili mree koje obuavaju nae
neprijatelje u Iraku i opskrbljuju ih najnaprednijim orujem.
Prevedeno s orvelovskog j ezika to znai: Izazvat emo j o j edan od ratova u nizu,
i m uzmognemo okriviti za nj drugu stranu". Hti o bih da j edna stvar bude kristalno
j asna. Ono to se dogaa na Srednj em istoku nije ' nova' politika, niti 'preusmjeravanje'.
To je nastavak politike odl uene mnogo prije negoli je prvi projektil zaparao irakim
nebom. Tijekom svih osuda ' nesposobnosti ' ameri ke vlade u Iraku govorio sam
i govori m da se ne radi o nesposobnosti. Nemogue je da onaj tupoglavi predsj ednik
orkestrira takav plan; to rade intelektualno snani umovi. Oni moda i jesu bolesni, ali
su i zvanredno vjeti mani pul atori . Odavno su isplanirali zavaditi sunite i ijite, kako
bi podijelili i zavladali Srednjim istokom, ba kao to ine s palestinskim frakcijama
u Gazi. Sada svj edoimo stadiju u koj em nastoje izolirati svoje ciljeve, Iran i Siriju, od
ostatka arapskog svijeta pod vodstvom Saudijske Arabije, ili Saudijske Amerike, kako
bi se zapravo trebala zvati. ' Pomak' u politici, govore nam, doveo je Saudijsku Arabiju i
Izrael u novi strateki zagrljaj", ponajvie zato to obje te zemlje vide Iran kao prijetnju
vlastitom opstanku". Ha, ujte, mi sl i m da se potajice grle ve due vrijeme, s obzi rom da
ih nadzi re ista sila. Prema t om pl anu, ako padnu Iran i Sirija treba se obruiti i na ostale,
koji e tada mi r no krenuti njihovim stopama. Ameri ko sredinje zapovjednitvo (engl.
Central Command, ili skraeno ' Cent Com' ) i ma ve spremne i razraene planove za
' munjeviti' napad na iransku vojnu i nfrastrukturu i nukl earna postrojenja, a u perzijski su
zaljev poslani nosai zrakoplova. To predstavlja najveu koncentracij u pomorski h snaga
od poetka irake invazije 2003. godi ne. Prema izvorima Seymoura Hersha, amerika j e
vojska uhitila i ispitala stotine Iranaca u Iraku. Prolog je kolovoza vojsci nareeno da
epaju u Iraku to je vie mogue Iranaca", rekao mu je bivi vii obavjetajac:
U jednom su trenutku imali pet stotina zatoenika. Mi te ljude obraujemo i
izvlaimo iz njih informacije. Bijela kua nastoji pronai dokaze da Iranci cijelo
vrijeme raspiruju pobunu - da Iran, ustvari, podrava ubijanje Amerikanaca.
Hersh je rekao kako je savjetnik u Pentagonu potvrdi o da su amerike snage uhitile
stotine Iranaca, ukljuujui mnoge iranske humani t arce koji, nakon ispitivanja, bivaju
zatoeni i osl oboeni u krat kom roku".
To je ono to se dogodi l o u Afganistanu, kao i oni m Iraani ma koji su zavrili u
Guant anamu te u zatvorima poput Abu Ghrai ba ili su j ednostavno nestali. Strategija
tipa Iran ubija nae vojnike u Iraku" najnoviji je oajniki pokuaj da se opravda vojna
intervencija protiv Irana. Cheney je izjavio da su pri 'rjeavanju pitanja Irana na stolu
sve opcije", to u novogovoru uvijek znai: mor amo ih napasti". Proitao sam mnoge
lanke u kojima se navodi da bi to bila golema katastrofa, a u j ednom od njih pie:
Sveukupno uzevi, strategija Busheve administracije prema Srednjem istoku - u pojasu
od Libanona i Sirije do Irana i zaljevskih drava - moe jedino izazvati katastrofu za
radne ljude itavog tog podruja, te u Sjedinjenim Dravama i iroj meunarodnoj
zajednici. Eventualni ameriki napad na Iran mogao bi rasplamsati sukob na cijelom
Srednjem istoku u kojeg bi bili uvueni europski i azijski suparnici SAD-a jer bi bili
ugroeni njihovi vitalni gospodarski i strateki interesi. U zloinakoj igri - invaziji
na Irak - gangsteri iz Bijele kue riskirali su i izgubili, a sad udvostruuju ulog i olako
se kockaju s budunou ovjeanstva.
U ovom je lanku opet promaena prava poanta. Upravo se htjelo izazvati katastrofu
za radne ljude itavog tog podruj a, te u Sjedinjenim Dravama i iroj meunar odnoj
zajednici". Htjelo se rasplamsati sukob na cijelom Srednj em istoku u kojeg bi bili uvueni
europski i azijski suparni ci SAD-a j er bi bili ugroeni njihovi vitalni gospodarski i
strateki interesi." Htjelo se kockati ,,s budunou ovjeanstva". Suoeni smo sa silom
koja stoji iza tih siledija na vlasti i ne mari za posljedice po bilo koga ili bilo to. Jedino
je bitna njihova tenja ka globalnoj dominacij i, a da bi je postigli ne preu ni pred im.
Pitajte to o t ome misle rtve napada od 11. ruj na i ljudi u Afganistanu, Li banonu i
Iraku. Pogl edamo li dogaaje na Srednj em istoku u svjetlu postoj eih mani pul atora iz
pozadi ne ameri ki h vlasti, oni manj e izgledaju kao ' probl emi' vanjske politike, a vie kao
ciljevi iste. Projekt za novo ameri ko stoljee, tek j edan od pr opagandni h i nst rumenat a
dirigirane rasne mrnj e, pozivao j e 2000. godi ne na osvajanje Iraka, Irana, Sjeverne
Koreje, Sirije i drugi h drava. To ne bi bilo mogue bez 11. rujna, a u vrijeme tih napada
iluminatski neokonsi, po naput ci ma Rothschilda i ostalih, upravljali su Bijelom kuom
preko Busha i Cheneya. Takoer su drali sve glavne poloaje u Pentagonu, ukljuujui
mjesto mi ni stra obrane, zamj enika mi ni stra obrane i revizora. Prema nj ihovim vlastitim
rijeima, godi nu dana ranije htjeli su pokrenut i osvajake ratove na Srednj em i Bliskom
istoku te dramat i no poveati ulaganja u voj ne svrhe. Priznali su da bi se to mogl o
ostvariti j edi no nakon nekog novog Pearl Harbora". Dogaaj i od 11. rujna dali su im
sve to im je bilo pot rebno, a uj edno su bili u poziciji ne samo da organiziraju napade
ve i da prikriju stvarne dogaaje i iskoriste ih u ostvarivanju svojeg plana.
Sluajnost?
Ni sluajno.
11. rujna: Velika la
Samog u sebe prozvati teoretiarem zavjere, ako vi sebe prozovete teoretiarem pukog
sluaja.
John Judge
Kada sam razgledavao neke drevne bedeme u Dorsetu u Engleskoj, j edan mi j e ameriki
par rekao da su se upravo dogodili napadi, koji su kasnije prozvani 11. rujna". Bilo je
poslij epodne, po engleskom vremenu - 11. rujna 2001.
uvi ture poj edinosti, intuicija mi je govorila da je stvar ovdje jasna. To je bio oiti
primj er problema-reakcije-rjeenja pomou kojeg se eli ubrzati ostvarivanje svjetskog
pl ana o kojem sam pisao cijelo pr et hodno desetljee. Imao sam zakazan t ret man kod
j edne alternativne lijenice i kod nje sam na televiziji vidio nekoliko sni maka iz New
Yorka. to sam vie sluao, stvar je postajala sve oiglednija. Oni koji su osuivali
napade kao djelo islamskih terorista" zapravo su za njih bili odgovorni . Ili su barem
znali da su za njih odgovorni njihovi naredbodavci. Dok sam se vozio kui, sluajui
pregled dogaaja na radiju, bio sam bol no svjestan sljedee faze. Akcije i reakcije u
svrhu uvoenja kontrol e i represije ljudi sada e se pravdati oni me to se dogodi l o u
New Yorku, Washingtonu i Pennsylvaniji. Tih dana, tjedana i mjeseci slina miljenja i
stajalita nije gajilo mnogo ljudi i zasi gurno nisu bila popul arna. Nekoliko dana poslije
napada pozvan sam da gostujem na j ednoj losaneleskoj radi o postaji, nakon to su na
i nternetu vidjeli da govorim kako se radi o nedjelu nekih el emenata unut ar ameri ke
vlade te srodni h struktura i prekomorski h veza. Moete zamislili reakciju. ' Intervjuirala'
su me dvojica 'DJ-a, a poslije ni kako ni sam mogao dokuiti iju je glavu, od te dvojice,
toga dana posjetila zalutala modana stanica. Na emu ste Vi to?" - bio bi vrlo dobar
saeti prikaz njihove reakcije na moje stavove. Istaknuo sam da sam upravo takvu
reakciju i oekivao, zijev, zijev, i iznio sam im ponudu - neka me pozovu za nekoliko
tjedana i, ako se u tom razdoblju ne dogodi A, B i C, di gnut u ruke i priznati da sam
pogrijeio. Voiteljski je dvojac pristao, ali telefon nije zazvonio jer su se stvari A, B i C
dogodile. Nazvane su: Domovi nski zakon, rat protiv terorizma", a obuhvaaju i druge
temeljne napade na sl obodu koji se danas gotovo svakodnevno vre. Kao opravdanj e
slui, naravno, 11. rujna i njegove posljedice. i m prepoznate dogaaj koji predstavlja
problem-reakciju-rjeenje i kada znate bit plana koji se ti me eli ubrzati, tada predvianj e
budunosti , barem u svom tematskom okviru, ako ne u svim poj edi nosti ma, postaje
prilino j ednostavno.
Ogr omna veina zaprepatenog i smetenog ovjeanstva povjerovala je u slubenu
priu. Devetnaest islamskih terorista otelo je etiri putni ka zrakoplova posluivi
se perorezi ma i pl astinim noevi ma (ne, ne alim se). S tri zrakoplova zabili su se u
Svjetski trgovaki centar i Pentagon, dok se onaj preostali sruio u Pennsylvaniji nakon
to su putnici navalili na pilotsku kabinu.
Pria je total na budal atina, odonda su je pobili nezavisni istraivai i strunjaci
na polju zrakoplovstva, eksploziva, fizike, inenjerstva i graevinarstva. Velika je la
Nasjeckana u mojoj knjizi Alisa u zemlji udesa i katastrofa Svjetskog trgovakog centra, a
moete posjetiti i arhiv 0 11. rujna na adresi www. davidicke. com i pogledati izvjetaje i
dokument arne sni mke, iz kojih je vrlo razvi dno sljedee:
Zrakopl ovi ma nisu upravljali islamski piloti, od kojih veina ne bi znala pilotirati
j ednomot or nom Cessnom iz drugorazredni h kola letenja.
Neboderi blizanci nisu se sruili zbog vruine nastale razgorjelom vatrom. Srueni
su post upkom kontrol i ranog ruenja.
Mnoga pitanja o navodnom udaru zrakoplova znanog kao let 77 u Pentagon ostaju
otvorena.
Uzrok ruenja leta 93 u Pennsylvaniji nije bio obraun putni ka s teroristima u
pilotskoj kabini.
Ovdje neu zalaziti u sve kompl eksne poj edinosti o i l . rujna jer sam to ui ni o u
drugi m knjigama, ali iznijet u krai prikaz kao di o procesa povezivanja tokica. Tony
Blair nam je otkrio pravi razlog organiziranih napada kada je, nakon njih, izjavio:
Ovo je trenutak koji moramo iskoristiti. Kaleidoskop je protresen, djelii boje
se prelijevaju, da bi se uskoro opet slegnuli. Prije negoli se to dogodi, ponovno
posloimo ovaj svijet oko nas.
Njihova krajnja namj era bila je stvaranje nekog gadnog probl ema - stanja straha,
uasa, pometnj e i 'previranja' - za kojeg bi Il umi nati ponudi l i 'rjeenje', orvelovsku
dravu. Jednom kada shvatite tu j ednostavnu injenicu, ' zagonetke' i ' anomalije' koje
okruuj u 11. rujna, prije i nakon njega, naglo e se poeti razrjeavati. Iz tog kuta
gledano, ono to se dogodi l o toga dana zadobiva savreni smisao. Leroy Fletcher Prouty
bio je ovjek velikog iskustva u taj nim operacij ama ameri kog si gurnosnog aparata,
radio je za Ured stratekih usluga, preteu Sredinje obavjetajne agencije (CIA-e), a
1950. uspostavio je Zapovj ednitvo zrane obrane. Nastavio je raditi za CIA-u, a devet
je godi na u Pentagonu obnaao dunost asnika za informiranj e mi ni stra obrane,
predsjedavajueg Zdruenog stoera i rukovoditelja specijalnih operacija. Godi ne 1973.
u svojoj je knjizi Tajni tim (The Secret Team) otkri o da je CLA ustvari orue visoke
klike" industrijalaca i bankara - drugi m rijeima, gmazovski h hibrida. Prouty je
razotkri o postojanje CIA-inog programa Izvrne akcije, specijaliziranog za uklanjanje
strani h voda ' nesklonih' ameri ki m (i l umi natski m) interesima. Rekao j e daj e ta skupina
stajala iza ubojstva predsj ednika Kennedyja 1963. pod di ri gentskom pal icom njenog
efa Edwarda Lansdalea koji je u Dallasu djelovao kao ... voda orkestra, koordiniraj ui
te stvari". Prouty, koji je umr o od zatajenja organa tri mjeseca prije 11. rujna", oito je
i mao detaljne spoznaje o t ome kako funkcioniraju tajne operacije. Evo to je rekao o
ubojstvima, to se takoer moe primij eniti na zbivanja od 11. rujna:
Reiranje ubojstva nije potrebno - ono se jednostavno dogodi. Aktivna se uloga
igra tajno: doputanjem da se ono dogodi. To je najznaajniji pojedinani trag. Tko
ima ovlasti da opozove ili oslabi uobiajene sigurnosne mjere predostronosti? (moj
naglasak)
Takve stvari vi di mo kod praktiki svih ubojstava, ukljuujui ona Johna i Bobbyja
Kennedyja, Mart i na Luthera Kinga i princeze Di ane, i zmeu ostalih. U odabr anom
trenutku uobiajena razina sigurnosti nestaje kako bi se osiguralo da ' posao' bude
glatko obavljen. Tko je i mao ovlasti da opozove nor mal nu razi nu si gurnosni h mjera i
reakcije na prijetnju na dan 11. rujna? Isti oni ljudi i snage koje su napade iskoristile da
namet nu rat protiv terori zma" i globalnu orvelovsku dravu. etiri zrakoplova oteta
su u razdoblju od nekih dva sata unut ar neega to bi trebalo biti najzatieniji zrani
prostor na planetu, ali nita - nita - nije uinj eno to bi i mal o ikakav utjecaj na krajnji
ishod.
Gdjejebio'SNORAD?
1
Procedura koja inae, svakoga dana, funkcionira besprij ekorno obuhvaa djelovanje
Savezne uprave za letenje (engl. Federal Aviation Administration - FA A), dravne ili
'civilne' organizacije zaduene za nadzor zranog promet a i NORAD-a (Zapovjednitva
obrane sj evernoamerikog zranog prostora), koja titi Sjedinjene Drave i Kanadu
od zranog napada - osim na dan 11. rujna. NORAD je smjeten u Zranoj bazi
Peterson u Col orau, a njegov operativni centar nalazi se 600 met ara unut ar oblinje
pl ani ne Cheyenne (Cheyenne Mount ai n), na koju sam naiao tijekom svog istraivanja
daleko prije 11. rujna. Dunost i NORAD-a, pr ema navodi ma njegove vlastite stranice,
ukljuuju:
... praenje umjetnih objekata u svemiru, te otkrivanje, procjenjivanje i upozoravanje,
u suradnji te uz podrku drugih zapovjednitava, na eventualni napad usmjeren
na Sjevernu Ameriku, posredstvom zrakoplova, projektila ili svemirskih letjelica.
Nadzor zranog prostora ukljuuje ouvanje nepovredivosti i obranu zranog
prostora Kanade i Sjedinjenih Drava.
1
Igra rijei: skraenici NOR AD (Zapovjednitvo obrane sjevernoamerikog zranog prostora) autor
je dodao sl ovo ' S' te smo dobil i izraz ' SNORAD' , iji je korijen gl agol snore, to znai 'hrkati', a u irem
smisl u 'spavati, zaspaU' itd.; op. prev.
Slika 168: Cheyenne Mountain, supertajno
komunikacijsko postrojenje u Coloradu i baza NOliAD-
ovih operacija na dan 11. rujna
Slika 169: Unutranjost planine Cheyenne opremljena je
vrhunskom komunikacijskom tehnologijom i sustavima
praenja...
NORAD ima dogovor s civilnom Saveznom upravom za zrakoplovstvo (engl.
Federal Aviation Administration - FAA) da stupi u akciju doe li do otmi ce, gubitka
kontakta s kont rol om leta ili skretanja sa zadanog kursa. Dr ugi m rijeima, ono to
se dogodil o 11. rujna upravo je ono i me se NORAD i bavi, a zasi gurno raspolae i
potrebni m sredstvima za obavljanje takve zadae. Njegov operativni centar unut ar
planine Cheyenne divovsko j e supertaj no postrojenje postavljeno na vie od 1300 opruga
tekih po pol a tone koje omoguuj u da se cijela konstrukcija zanjie do treine met ra
u svakom pravcu u sluaju potresa ili nukl earnog napada (slike 168 i 169). NORAD i
srodne organizacije smjetene u toj pl anini upoljavaju najbriljantnije svjetske umove
koji koriste i razvijaju tehnologiju svjetlosnim godi nama daleku od bilo ega to vidite u
javnoj areni. Velika j e greka prosui vati to jest ih nije mogue samo na temelju nama
poznate tehnologije. Ovi tipovi rade s nei m posve drukij im. Informacije koje slijede
dolaze sa slubene web lokacije pogona u Cheyenne Mount ai nu i predstavljaju tek djeli
onog to se t amo doista odvija. Meu ostalim organizacij ama za rano uzbunjivanje
i reakciju" su Zapovj ednitvo za svemir Ameri kog rat nog zrakoplovstava, koje bi
trebalo pruiti zatitu od napada projektilima te oni h iz svemira. Zapovj ednitvo za
svemir (engl. Space Command) upravlja Operat i vni m cent rom za svemirsku obranu
koji je, sa svojim senzori ma diljem svijeta, pod ravnanj em Zapovj ednitva zrane
obrane", pomagao pri pr vom lansiranju tzv. svemirskog taksija ili raketopl ana (engl.
space shuttle) u travnju 1981. godi ne. Odonda se isti post upak odvija kod svih misija
raketopl ana. elim zapravo rei da su NORAD i srodne i nterventne organizacije radile
s vrhunskom tehnologij om, ukljuujui ameriku satelitsku mreu koja iz svemira moe
proitati broj vae registracijske tablice. Na web lokaciji Cheyenne Mount ai na pie:
Zapovjedni centar sredite je operacija u Cheyene Mountainu. U ovom centru
ravnatelj Zapovjednitva i njegova posada djeluju kao neposredni predstavnici
vrhovnog zapovjednika Amerikog zapovjednitva za svemir i NORAD-a za
praenje, obradu i tumaenje uoenih projektila, te incidenata u svemirskom i
zranom prostoru koji bi mogli utjecati na djelovanje naih snaga ili sposobnosti,
ili bi mogli biti potencijalna prijetnja Sjevernoj Americi ili SAD-u i prekomorskim
saveznikim snagama. Zapovjedni centar izravno je povezan s Upravom nacionalnog
zapovjednitva SAD-a i Kanade kao i s podrunim zapovjednim sreditima u
inozemstvu. Prema potrebi, ravnatelj Zapovjednitva treba se posavjetovati izravno
s NORAD-om i vrhovnim zapovjednikom Amerikog zapovjednitva za svemir u
vezi vremenski kljunih procjena uoenih projektila te drugih zranih i svemirskih
incidenata; on poduzima potrebne radnje kako bi se osiguralo da reakcija i pravac
djelovanja vrhovnog zapovjednika budu primjereno preneseni i izvreni...
... Operativni centar zrane obrane vodi i kontrolira mreu zranog nadzora i zrane
obrane Sjeverne Amerike. Godine 1994. praeno je preko 700 'nepoznatih' radarskih
tragova koji ulaze u sjevernoameriki zrani prostor. Mnogi od njih kasnije su
identificirani kao prijateljski nastrojeni zrakoplovi koji su sluajno skrenuli s rute ili
su slijedili krive procedure.
Hvale se da im ne moe promai niti j edan u svijetu ispaljen projektil. Upravo oni
upravljaju tehnologij om praenja i nadzora koja vodi ameri ke postroj be na bojitima
udalj enim tisue kilometara: u Afganistanu, Iraku i svim budui m frontama. Ali, kada
se radi o avi oni ma oteti m u ameri kom zranom prostoru. . . ? Hm, hm, koji ono gumb
treba pritisnuti?
Zapovj ednik NORAD-a u vrijeme napada 11. rujna bio je general Ralph E. Eberhart,
koji je t akoer rukovodi o Zapovj edni tvom za svemir. Dunost je preuzeo 18. veljae
2000., zamijenivi generala Richarda B. Myersa koji je postao zamjenik naelnika
zdruenog stoera u Pentagonu te sam naelnik neposredno nakon 11. rujna. Tijekom
odvijanja napada Myers je bio najvii i nom u zapovjednitvu Pentagona i ubrzo emo
rei nekoliko rijei o njegovom udnom ponaanj u. I Eberhart i Myers radili su u 'CIA-
inoj ' Zranoj bazi u Langleyu u Virginiji odakl e su, kako se tvrdi, lovci uzletjeli (daleko
prekasno) u presretanje leta 77 na njegovom put u ka Washi ngtonu. Ono to se trebalo
dogodi ti toga dana moe se vidjeti u propi si ma izloenim na i nternetu. Kada kontrola
leta izgubi kontakt sa zrakopl ovom, odnos no izravnu komuni kaci j u s njime, ili se iskljui
sustav praenja t ransponderom, FAA smjesta obavjetava NORAD koji pak lovcima
presretaima izdaje nalog da istrae o emu se radi. Godi nu dana ranije, 2000. to se
dogodi l o 125 puta pril ikom reakcije na izgubljeni kontakt zrakoplova s kont rol om leta.
Primj er tog postupka i reakcije FAA-NORAD-a moemo vidjeti u sluaju privatnog
Learjeta kojim su 25. listopada 1999. letjeli golfer Payne Stewart i njegovi prijatelji.
Kontrolori letenja izgubili su kontakt sa Stewartovim zrakopl ovom nakon to je poletio
jz Orl anda na Floridi i krenuo prema Dallasu. Kada su kontrol ori leta shvatili da neto
nije u redu, FAA je kontaktiral a NORAD, a ovaj je naloio avionima lovcima da uzlete
i provjere to se dogaa. U Learjetu je dolo do pada pritiska u kabini te je letio preko
automatskog pilota j er su pravi pilot i putnici bili u nesvijesti. ABC News objavio je
navode Zrakopl ovni h snaga koji se, u odreenoj mjeri, ipak razlikuju od nalaza slubene
istrage, izvijestivi da su odmah nakon gubitka kontakta s Learj etom posl ana u potragu
dva lovca F-15 iz Zrane baze Tyndall na Floridi. Lovci F-15 povukli su se jer su stvar
preuzela dva lovca F-16 iz Zrane baze Eglin koja su ve bila u zraku. Kada je Learjet
stigao do Srednjeg zapada, lovci F-16 iz Eglina ustupili su mjesto etirima lovcima F-
16 i zranom tankeru za opskrbu gorivom posl ani ma iz Naci onal ne garde u Tulsi. Na
kraju su poletjela i dva lovca F-16 iz Farga u Sjevernoj Dakoti . Vojni dunosni ci su se
nadali da e avioni F-16 pomoi bilo kojoj osobi u zrakoplovu koja bi mogl a pridonij eti
si gurnom slijetanju zrakoplova", javio je ABC. Prema iskazima pilota lovaca F-16, kada je
Learjetu ponestal o goriva vidjeli su kako se zrakoplov rui. Gl asnogovorni k Bijele kue
Joe Lockhart izjavio je da je Vijee za naci onal nu sigurnost pratilo nesretni zrakoplov,
strahujui da bi se mogao sruiti u nastanj enom podruj u.
Upravo sam opisao to se dogaa kada kontrol a letenja izgubi kontakt s Learjetom,
ali u sluaju etiri oteta putni ka zrakoplova nita nije uinj eno to bi na bilo koji nain
moglo utjecati na tijek dogaaja. Zato?
to je trebalo poduzeti
U sl ubenim propi si ma i procedurama FAA pot anko je opisan sustav reakcija u kri zni m
situacijama. U s edmom poglavlju tih procedura govori se o pratnji otetog zrakoplova".
Ondje pie da FAA-ov koordi nator za sluajeve otmi ca" koji je tada na dunosti
u nj ihovom sjeditu u Washi ngtonu, treba zatraiti od vojske da osiguraju pratnju
zrakoplova za kojeg je nedvoj beno ut vreno da je otet kako bi (a) odrali pozitivan
slijed leta zrakoplova (j ednostavno reeno, da zrakoplov ostane na sl ubeno doput enom
kursu); (b) izvijestili o zamij eenim nepravi l nosti ma i svemu neuobi aj enome; i (c)
pomogl i u potrazi i spaavanju u sluaju potrebe.
Pratnj u e, stoji u propi si ma, zatraiti FAA-ov koordi nat or u sluajevima ot mi ca
izravnim kont akt om s Naci onal ni m cent rom voj nog zapovjednitva ( NMCC) u
Pentagonu. Obi no e, kako pie, NORAD-ov zrakopl ov zaduen za pratnj u poduzeti
zatraenu akciju. Sredinji/kontrolni toranj treba koordi ni rati akciju pozvane NORAD-
ove ... vojne j edinice obavjetavajui je o poloaju otetog zrakoplova, pravcu leta, visini,
vrsti zrakoplova i preporuenog pl ana letenja za presretanje otetog zrakoplova", stoji
u uput ama izloenim u t om dokument u. Zrakopl ovi ma iz pratnj e nal oeno je da se
pozicioniraj u ravno iza otetog zrakoplova na udalj enosti od osam ki l ometara te da
mu pri stupe odostraga kako ne bi bili primij eeni. Avion iz pratnj e treba zauzeti istu
visinu, brzinu i pravac kao i oteti zrakoplov. Kada do ot mi ce doe u kont i nent al nom
dijelu Sjedinjenih Drava, navodi se u procedurama, odgovaraj uem NORAD-ovom ...
viem rukovoditelj u" upuuj u se izvjetaji o pozi vnom znaku zrakoplova te o poloaju
unut ar geografske irine, smjera, brzine i visine. Misiju pratnj e mogu obustaviti sjedite
FAA, Naci onal ni zapovjedni centar u Pentagonu ili vee vojno zapovj edno tijelo - koje
obuhvaa i NORAD.
Kada kontrol or leta procij eni da se u sluaju nekog probl ema sa zrakopl ovom radi
0 moguoj otmici, tada se aktivira mnogo via razina zapovijedanja. Gl asnogovornica
FAA Alison Duquet t e pojanjava: ,,U tom sluaju kontrol or leta obavjetava svog
pretpostavljenog, koji e odmah obavijestiti FAA-ov podruni operativni centar, a ovaj
e obavijestiti NORAD i ostale." U ti m sluajevima, pr ema pravilima: Slubu pratnje
zatrait e FAA-ov koordi nat or u sluajevima otmi ca izravnim kontaktom s Naci onal ni m
cent rom voj nog zapovjednitva ( NMCC) [smjetenim u Pentagonu]". U pri runi ku
ministarstva obrane ( DOD) o sluajevima ot mi ca zrakoplova pie: ,,U sluaju otmice,
FAA e hi t no i neodl ono obavijestiti NMCC. Ovaj e pak, s izuzetkom neposredni h
reakcija ... zahtjeve za pomo DOD-a poslati mi ni stru obrane na odobrenje. " Temeljem
te procedure, prema CNN-u ... dunosni ci [sic] zdruenog stoera pratili su Learjet
[Paynea Stewarta] na radarski m ekrani ma unut ar Pentagonovog Naci onal nog vojnog
zapovj ednog sredita". Odr edbe Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) nalau
kont rol ori ma leta da ni u koj em sluaju ne smiju riskirati. Reeno im je da, ukoliko
doe do neoeki vanog gubitka radarske ili radijske komunikacij e, moraj u pretpostaviti
da postoji kl i zna situacija sa zrakopl ovom" ... te ... Ako .... dvojite o t ome je li odnosna
situacija krizna ili upuuj e na kri znu situaciju, postupajte kao da se radi o kriznoj
situaciji." Unut ar postrojenja u Cheyenne Mount ai nu nalazi se asnik za vezu zrane
obrane, j edan od najviih dunosni ka FAA, ija je zadaa uspostava koordinacij e izmeu
FAA i NORAD-a u takvim situacijama. Svi ti kadrovi i procedure bili su na svom mjestu
i l i . rujna, ali ipak nije uinjeno nita to bi utjecalo na te dogaaje. Zato?
Ovdje bih i staknuo j ednu vanu stvar. Da ste vi, reci mo, i zvanredno obueni "
arapski teroristi iz te brilj antno organizirane" mree Osame bin Ladena - mree za koju
na m j e reeno daj e bila kadra oteti etiri putni ka zrakoplova i stovremeno u ameri kom
zranom prostoru - j edna od vaih loginih i osnovni h kalkulacija bilo bi mogue
NORAD-ovo vrijeme pot rebno za reakciju od trenutka spoznaje da su zrakoplovi oteti.
Dal de, zato su zrakoplove koji su se zabili u Svjetski trgovaki centar odluili oteti u
Bostonu, pri emu vrijeme pot rebno za let do New Yorka uvelike premauj e mogue
NORAD-ovo vrijeme reakcije i, j o udnij e, zato bi zrakopl ovi ma oznaeni m kao let 77
1 let 93 odletjeli daleko pr ema Srednj em zapadu, da bi ih pot om okrenuli i preusmjerili
natrag, na dugakoj ruti pr ema Washi ngtonu? U sluaju leta 77 to je znailo da su morah
letjeli etrdeset i pet minuta od vremena kada se doznal o da je avion otet pa do trenutka
kada je navodno udari o u Pentagon.
Da ne zaboravimo, zrakoplov je, kako nam je reeno, pol etio i z Washingtona, letio
je 45 mi nut a zaavi u podruj e srednjeg dijela SAD-a, a zati m se itavim ti m putem
vratio natrag da bi napao svoju metu u... Washingtonu. Dakle, izveli su cijeli taj manevar
iako su na i nternetu lako mogl i pronai podatke o NORAD-ovoj proceduri reakcije u
sluajevima otmi ca zrakoplova. Nadobudni teroristi, dalde, mogli su uvidjeti da bi, u
nor mal ni m okol nosti ma, bili presretnuti daleko prije negoli bi stigli vratiti se do mjesta
odakl e su krenuli. Slubena pria o razlozima sporosti i neuinkovitosti reakcije prepuna
je najoitijih lai i proturjeja, jer takva, neizbjeno, mora biti. To je lani prikaz, a ne
istina.
Ako ne upali jedna la, iza nje slijedi druga
Veina ne zna daj e slubeni izvjetaj - u kojem se tvrdi da su avioni lovci uzletjeli slijedom
reakcije na ot mi cu - objavljen tek tjedan dana po napadu. Do toga trenutka govorili su
da prije udara u Pentagon nije bilo nikakve reakcije zrani h snaga. Dana 13. rujna na
sasluanju u Kongresu general u Richardu Myersu, bivem zapovjedniku NORAD-a i
vritelju dunosti naelnika Zdruenog stoera na dan 11. rujna, postavljeno je pitanje:
Kada je izdana zapovijed za uzlijetanje lovaca presretaa?" Evo to je odgovori o: Ta
j e zapovijed, koliko sam upuen, izdana nakon to j e pogoen Pentagon". Znam da
zaprepauje injenica da dva dana nakon najveeg teroristikog napada na ameri kom
tlu uni formi rani glavni zapovjednik vojske na el ement arno pitanje odgovara izrazom
koliko sam upuen", ali upravo j e to ono to j e rekao. Prema sl ubenom stajalitu,
avioni lovci Vojnog zrakoplovstva uzletjeli su tek nakon napada na nebodere Blizance
i na Pentagon. To je nevj eroj atno priznanje s obzi rom na ono to se uobiajeno dogaa
vie od stotinu put a godinje u slinim okol nostima. Zato toga dana, od svih mogui h
dana, nije bilo nikakve reakcije? Dana 14. rujna, dvadeset i etiri sata nakon to je Myers
govorio na Capitol Hillu, Dan Rather i CBS News iznijeli su pri u da su NORAD-ov
mlanjaci presretai uzletjeli prema New Yorku iz Naci onal ne baze zrane zatite Otis
iz Cape Coda u Massachusettsu, reagirajui na let 11; te iz (CIA-ine) Zrakopl ovne
baze u Langleyu u Virginiji, da presretnu let 77 na put u ka Washingtonu. Ali oba su
stigla prekasno. U noi i zmeu 14. i 15 rujna izvjestitelj lista Boston Globe, uoivi
proturj ene prikaze, upi tao je predstavnike NORAD-a je li izvjetaj CBS-a toan. Oni su
jo j ednom zanijekali da su mlanjaci uzletjeli prije negoli je pogoen Pentagon. Zat i m
je NORAD, kasno naveer 18. rujna - iz vedra neba i tjedan dana poslije napada - izdao
priopenj e za tisak u kojem kae da su mlanjaci doista uzletjeli onako kao je navedeno
u CBS-ovom izvjetaju. Molim? Sve je to oi gl edno suludo, ali valjda ih je bila obuzela
panika te su mahni t o htjeli sprijeiti postavljanje pitanja o manjkavoj reakciji i nj eni m
razlozima. Ta verzija od 18. rujna postala je slubena pria, koju siroti veinski mediji
nisu ni pokuali preispitati nego je neprestano ponavljaju poput papiga, to veina njih
i jest. Pozadi nu 11. rujna istraivao sam cijelih godi nu dana, od t renut ka neposredno
nakon napada pa do objave moje knjige Alisa u zemlji udesa i katastrofa Svjetskog
trgovakog centra, a svoje spoznaje cijelo vrijeme nadograuj em novi m otkri i ma koja
svako mal o izlaze na svjetlo dana. Pot puno je j asno da se, kada je izgubljen kontakt sa
zrakoplovima, dogodi l o neobjanjivo kanjenje Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA)
u obavjetavanju NORAD-a i traenju njegove pomoi .
Slubeni slijed dogaaja
Pogledate li slubeni slijed dogaaja koji sam dobi o od NORAD-a, a kojeg je potvrdila
FAA, takvo je kanjenje bilo posve neuobiaj eno i proti vno svim pravilima. Saetak
kojeg u ovdje iznijeti zasniva se na t om NORAD-ovom vremenskom slijedu.
Zrakoplovi ukljueni u napade bili su let 11 American Airlinesa (Boeing 767 koji je
trebao napustiti bostonsku Zranu luku Logan i krenuti za Los Angeles u 7.45 h), ali je
zapravo pol etio u 8 sati; let 175 United Airlinesa (Boeing 767 koji je iz Bostona krenuo
prema Los Angelesu u 8.14 sati); let 77 American Airlinesa (Boeing 757 koji je krenuo
iz vaingtonske Zrane luke Dulles takoer prema Los Angelesu u 8.20) i let 93 United
Airlmesa (Boeing 757 koji je pol etio iz Newarka u New Jerseyu u 8.42), nakon kanjenja
od 41 mi nut e. Njegovo je odredi te bilo San Francisco. U svim je ti m zrakopl ovi ma bilo
neuobiaj eno mal o putni ka. Ukupno su mogli prevesti 762 putni ka, ali slubeni broj
ukrcani h osoba na tim zrakopl ovi ma bio je manji od 270, ukljuujui i sve posade. Bili
su 70 posto prazni. to je j o zanimljivije, slubeni popis pogi nul i h sadravao je samo 229
ljudi. to se dogodil o s ostalima? Niti j edno od i mena na objavljenim listama putni ka
nije bilo arapsko, te na nj ima nije bilo oni h koje je FBI i menovao kao otmi are.
Let 11
U 8.14 sati kontrola leta u Bostonu izgubila je kontakt s pil otom leta 11, a u 8.20
iskljuen je t ransponder zrakoplova. Transponder odailje podat ke koje je lako uoiti
na radarski m ekrani ma, ali jo se uvijek mogu pratiti konvenci onal nom radarskom
tehnologij om, premda s neto manj e podataka. Najkritinija posljedica prestanka rada
t ranspondera je gubitak oitanja visine zrakoplova, to je potencij alno katastrofalno
na nebu sjeveroistonog dijela Sjedinjenih Drava, naj prometnij eg zranog prostora
na svijetu. U 8.21 i 8.22 h, pr ema slubenoj prii, stjuardese su nazvale slubenike
American Airlinesa na tlu rekavi im daj e zrakoplov otet. U 8.24 navodno su kontrol ori
leta u Bostonu uli kako neki glas iz pilotske kabi ne govori: Zauzeli smo nekoliko
zrakoplova. Samo utite i sve e biti u redu. Vraamo se na aerodrom. Ni tko da se nije
pomaknuo. " Do toga vremena, 8 sati i 24 mi nute, odnos no kada j e postal o j asno da
se neto udno zbiva s l etom 11, trebali su biti primijenjeni propisi o postupanj u u
sluaju otmi ce koje sam mal oas detaljno iznio. No unat o gubitku komunikacij skih
veza s ti m zrakopl ovom deset mi nut a ranije, NORAD nije obavijeten od strane FAA.
ini se da su obavijetene ostale kontrol e zrane plovidbe, ali ne i Vojno zrakoplovstvo.
Da j e avionima lovcima iz Naci onal ne baze zrane zatite Oti s iz Cape Coda nal oeno
da uzlete sa zadaom presretanja u 8.25 dok su bili obavjetavani drugi centri zrane
plovidbe - ali ne i NORAD - oni bi uspjeli stii zrakoplov prije negoli bi ovaj ugrozio
Svjetski trgovaki centar. Avioni lovci iz baze Oti s u stanju su pripravnosti 24 sata na dan,
a j edan je njihov predstavnik za odnose s j avnou rekao da mogu stii do New Yorka za
svega deset mi nut a. U 8.26 h let 11 nai ni o je otar zaokret i uputi o se j uno prema New
Yorku, preletjevi iznad primamlj ive met e svih ozbiljnih terorista sa zrakopl ovom na
raspolaganju: tri nukl earne elektrane u Indi an Pointu s nj ihovim ogr omni m kol iinama
nukl earnog otpada.
Tek je u 8.38 h bostonska kontrol a leta odluila sl ubeno rei NORAD-u da je
let 11 otet, a tu je injenicu FAA priopila NORAD-u u 8.40 sati. Dakle, NORAD je
obavijeten dvadeset i etiri te dvadeset i est mi nut a nakon to je izgubljen kontakt sa
zrakopl ovom. U pravilniku pie: Ako .... dvojite o tome je li odnosna situacija kri zna
ili upuuj e na kri znu situaciju, postupaj te kao da se radi o kriznoj situaciji." Prema
sl ubenom vremenskom slijedu zbivanja ovdje se, oigledno, nije tako postupilo. U 8.40
dva pilota aviona lovaca u bazi Oti s u Cape Codu stavljena su u stanje pripravnosti,
ali urno su uzletjeli tek za est mi nut a. Zato? Dok su se pri premal i za uzlijetanje
pogoen je Sjeverni toranj Svjetskog trgovakog centra. FAA je obavijestila NORAD
to se dogodi l o, ali je to uinila deset mi nut a prije negoli su o t ome izvijestili pilote iz
baze Oti s na nj ihovom letu ka New Yorku. NORAD-ov centar koji j e trebao poduzeti
akciju jest njegov Sjeveroistoni sektor zrane obrane, znan kao ' NEADS' , smjeten u
nekadanjoj Zranoj bazi Grifftiths u mjestu Rome u dravi New York. On je podreen
Stoeru NORAD-a za kont i nent al ni dio SAD-a u Zranoj bazi Tyndall nedal eko Panama
Cityja na Floridi, koja pak odgovara operati vnom stoeru NORAD-a u Cheyenne
Mount ai nu.
Let 175
Bostonska kontrola leta ranije je upitala pilota leta 175 da li vidi zrakoplov s leta br. 11.
On je odgovori o da vidi te je, u 8.41, kontrol ore leta u New Yorku obavijestio da je, letei
iz Bostona, uo u slualicama kako netko iz tog zrakoplova kae: Ostanite svi na svojim
mjestima". Ali, samo trideset sekundi kasnije, let 175 je skrenuo sa svoje slubene rute
i zaputio se prema j ugu bez t ranspondera i s preki dom komunikacij a. Trideset sekundi
nakon nesmetanog razgovora s kontrolom leta? Kako je mogue da u pol a mi nut e bude
izvren prepad na pilotsku kabinu, piloti budu svladani, a kurs promijenjen? Istina, ovo
bi se mogl o objasniti kada bi to bio trenutak u koj em se aktiviralo daljinsko upravljanje
sa zemlje put em pristupanj a raunal nom sustavu zrakoplova. Zbog hakerskog
(neovlatenog) ulaza smjesta bi se zatvorila komunikacij ska mrea kod kontrol e letenja.
Let 175" zabio se u Juni toranj u 9.03, usred vatrene kugle televizijski prenoene
uivo koja je nastala udarom leta 11. NORAD je rekao da su avioni lovci iz baze Oti s
j o uvijek bili udaljeni 114 kil ometara kada je u Blizance udari o drugi zrakoplov, to
znai da su moral i letjeti brzi nom manj om od etvrtine njihove potencij alne brzine.
Gl asnogovorni k baze Otis izjavio je da mae mogu stii do New Yorka za svega deset
mi nuta, ali sada je ve bilo protekl o sedamnaest mi nut a od njihova polaska, a jo su
uvijek bili udaljeni 114 ki l ometara.
U 8.51 let 77 American Airlinesa posljednji je put bio u kontaktu s kontrol ori ma
letenja 458 ki l ometara zapadno od Washi ngtona. etiri mi nut e kasnije Barbara Olsen,
odvjetnica i spisateljica koja se esto pojavljivala na CNN-u, navodno je nazvala svoga
supruga, zamjenika j avnog tuitelja Theodorea Olsena, u njegov ured u ministarstvu
pravosua. Theodore Olsen kae da mu je Barbara rekla da su zrakoplov oteli ljudi s
perorezi ma i noevima. Rekao je da se veza prekinula, ali je ona ponovno nazvala i
kazala da su putni ke stjerali u stranji di o zrakoplova. Upitala je: to da kaem pilotu
da ui ni ?" I opet, sve st oj e Barbara Olsen navodno opisala u tom prvom pozi vu moral o
se dogoditi u te etiri minute koje su protekl e od zadnjeg nesmet anog kontakta upuenog
kontrol i leta iz pilotske kabine. U t om razdoblju Olsen je trebala shvatiti to se zbiva,
nazvati mua i uspostaviti vezu. U 8.56 t ransponder je iskljuen i, neki h etrdeset
mi nut a nakon polaska iz Washi ngtona, ui ni o j e zaokret da bi se onamo ponovno
zaputio. Ponovit u pitanje: Zato bi se teroristi, koji su znali uobiajeno vrijeme i sustav
reagiranja NORAD-a, ukrcali na avion u zranoj luci nedal eko od njihove mete, a zatim
ga pustili da leti etrdeset mi nut a i prevalili stotine kil ometara, da bi tek pot om izvrili
otmi cu i vratili avion, po ve prijeenoj ruti, natrag? Osi m ukoliko su oni - koji uistinu
stoje iza tih napada - znali da loga dana nee biti poduzel a uobiajena reakcija. Nakon
to su zakasnili u sluaju napada na Svjetski trgovaki centar, dva aviona lovca iz baze
Oti s pribliavala su se New Yorku te su iznad Washi ngtona mogl i biti za neto vie od
deset mi nut a - to je zasi gurno unut ar one trideset i etiri mi nut e koliko e, od toga
trenutka, letu 77 trebati da onamo stigne. Tada se znalo da je zrakoplov otet i da su se
druga dva ve zabila u Svjetski trgovaki centar. Potreba za hi t nom reakcijom u vezi
leta 77 bila je oigledna, ali mlanjaci iz baze Oti s nisu bili usmj ereni ka Washingtonu.
I opet se pi tam - zato? Zrana kontrola Zapadne Virginije uoila je zrakoplov koji leti
prema istoku bez t renspondera ili radi o kontakta, pa ipak je, prema slubenoj prii,
prol o j o devetnaest minuta prije negoli je obavijeten NORAD, kada je Saveznoj
upravi za zrakoplovstvo (FAA) napokon, u 9.24, sinulo da bi ga mogla nazvati. Tada je
bilo protekl o dvadeset i devet minuta nakon to je zrana kontrol a FAA izgubila kontakt
sa zrakopl ovom a t ransponder iskljuen. Sjetimo se propi sani h postupaka - jer ovo je
bilo proti vno svim nor mal ni m procedurama.
U 9.24 avionima lovcima iz Zrane baze Langley u Virginiji, oko 210 kil ometara od
Washingtona, NORAD je izdao nalog za uzlijetanje, glasi slubena verzija, a poletjeli su
u 9.30. ini se da su, isprva, neobjanjivo letjeli pr ema New Yorku, kada je j ednom od
pilota upuen poziv iz tajne slube te mu je reeno: Morate zatititi Bijelu kuu pod
svaku cijenu".
Pot om su promijenili kurs letenja i uputili se ka Washi ngtonu. Mol i m? U 9.26 reeno
je da je Barbara Olsen ponovno nazvala zamj enika j avnog tuitelja Theodorea Olsena i
rekla da su putnici i piloti zatoeni u stranj em dijelu aviona. Ameriki sustav zranog
prometa i fantastina satelitska tehnologija za praenj e zrakoplova kojom upravlja
NORAD iz Cheyenne Mount ai na izgubili su", kako tvrde, let 77 u vremenskom rasponu
od gotovo etrdeset mi nut a, iako ga se mogl o pratiti konvenci onal ni m radarom. To
j ednostavno ne dri vodu uzmemo li u obzir tehnol oke potencijale unut ar Cheyenne
Mountai na. U 9.33 kontrol a leta u Washi ngtonu opazila je tokicu kako se kree vrlo
brzo na radaru te j e upozorila Zranu luku Dulles. Pokuava nas se uvjeriti daj e to prvo
opaanje leta 77 nakon gubitka kontakta, ali u 9.25 FAA je izvijestila NORAD da se
zrakoplov kree ka Washi ngtonu. itava ta pria pravi je labirint proturjeja. Zrakoplov,
ili to god to bilo, nestao je s radarskih ekrana u 9.37 kada je udari o u Pentagon -
'sluajno' upravo u mjesto gdje je konstrukcija graevi ne nedugo prije pojaana kako
bi izdrala teroristiki napad. To j e upravo na suprotnoj strani goleme zgrade od one
u kojoj su bih smjeteni mi ni star obrane Donal d Rumsfeld i vojna vrhuka. to se tie
aviona lovaca odasl ani h iz Langleya, i mamo dejr vu onoga to se odvijalo u New Yorku.
Prema NORAD-u i njegovom slijedu dogaaja, u trenutku udara oni su se j o uvijek
nalazili oko 170 kilometar, ili dvanaest mi nut a leta od Washi ngtona. Vratimo U se
ponovno na njihovo vrijeme polaska, to znai da su mlanjaci iz Langleya morali letjeti
brzi nom manj om od 15 posto njihove maksi mal ne brzine, odnos no da su letjeli oko 345
kilometara na sat. Pa, gdje su se to zadrali? Navodno skretanje s prvotne njujorke rute
ni izdaleka ne objanjava koliinu vremena pot rebnu da onamo stignu. Zato, u svjetlu
zbivanja koja su se odvijala u New Yorku, avioni lovci nisu odmah poslani da obrane
glavni grad, to se trebal o samo po sebi razumjeti? Na koncu konca, oni koji su bili
ukljueni u te dogaaj e neprest ano su govorili: Ni smo znali koliko je otetih zrakoplova
bilo." U vrijeme kada su lovci F-16 iz Langleya stigli do Washi ngtona, njihova prosjena
brzina pri svladavanju 209 ki l ometara bila je oko 660 km/h - 27 posto njihove najvee
brzine. Koji je t omu razlog? Kao to pie u izvjetaju Newsdaya: Zabiljeeni podaci
upuuju na to da tinejderi na i nternetu komuniciraj u bre negoli su to inili neki
savezni dunosni ci tijekom krize". U New York Timesu stoji ovo: ... usprkos pomno
i zraeni h planova koji povezuju civilne i vojne pokuaj e nadzora naci onal nog zranog
prostora u obrani zemlje, i unato t omu to su druga dva zrakoplova ve udarila u
Svjetski trgovaki centar u New Yorku, avioni lovci koji su uzletjeli u presretanje sa
svrhom zatite zranog prostora iznad Washi ngtona stigli su tek 15 mi nut a nakon st oj e
let 77 udari o u Pentagon.
Let 93
U 9 sati uj utro kompanij a United Airlines upozorila je sve svoje pilote u zraku na
opasnost upada u pilotsku kabi nu" a let 93 United Airlinesa potvrdi o je pri mi t ak ove
informacije letei iznad Pennsylvanije. Ali, negdje i zmeu 9.10 i 9.20 zrakoplov je otet.
PAA je navodno obavijestila NORAD oko 9.20, premda NORAD, iz nekog razloga,
nikada nije potvrdi o da je o l ome obavijeten. Prema slubenoj prii, nije nareena
nikakva preventivna reakcija lovaca presretaa, unato onomu to se ve dogodilo. U
9.28, kako se tvrdi, ul o se da neki glas iz pilotske kabine govori: Izaite odavde! " Takvu
pri mj edbu moral i su izgovoriti ili piloti ili posada, ali to je bilo osam mi nut a (a mogue
i osamnaest, vrat i mo li se do trenutka u 9.10 h) nakon to je reeno da je zrakoplov otet.
U svemu ovome nema nikakve logike. Navodno se uo razgovor na arapskom, no, kao
i u sluaju svih ostalih letova, na popi si ma putni ka koje su izdale zrane kompanij e nije
bilo arapskih i mena. Mi nutu nakon spomenut e reenice Izaite odavde" putni k Jeremy
Click je, kau, nazvao svoju enu i opisao otmi are. U 9.35, kada se zrakoplov nalazio
oko 605 kilometra od svojeg polazita u Newarku u New Jerseyu, nai ni o je zaokret
od 135 stupnjeva blizu Clevelanda u Ohiju i poletio prema Washingtonu. Pet mi nuta
kasnije kontakt s t ransponderom se gubi. ABC News je izvijestio da je 'netko', net om
prije negoli je zrakoplov promi j eni o kurs, uputi o radi o poruku FAA iz pilotske kabine i
pitao neto u vezi plana leta do Washi ngtona. Zato bi to netko uinio i upozori o vlasti
na svoju met u kada to nije uinj eno niti iz j ednog od preostalih zrakoplova? Ako je
poziv uputi o pilot, kao mogue upozorenj e, zato je jo uvijek upravljao avi onom kada
su, pretpostavlja se, otmi ari ve bili preuzeli kontrol u?
Slubena nam pria govori da su, poevi negdje oko 9.45, ostali putnici iz zrakoplova
poeli nazivati sa svojih mobitela. Mar k Bi ngham nazvao je svoju majku: Mama, ovdje
Mark Bingham", navodno j e rekao, stoj e pri l i no neobi an poetak razgovora s vlastitom
mamom. elim ti samo rei da te volim. Zovem iz aviona. Ovdje su tri otmi ara koji
kau da imaju bombu. " Tom Burnett navodno je nazvao svoju suprugu u tri navrata te
je uo za napad na Svjetski trgovaki centar. Rekao joj je da otmi ari tvrde kako imaju
bombu, ali da on misli kako to nije istina. Todd Beamer je uspio nazvati nadgl edni cu
telefonske kompanij e Verizon, tvrdi se u slubenoj verziji, te je rekao kako se ini da su
pilot i kopilot mrtvi . Dva su otmi ara u pilotskoj kabini, rekao je, a j o dvojica straare
u odjeljku prve klase nad 27 putni ka u stranj em dijelu zrakoplova. Kazao je da su
glasanjem odluili izvriti prepad na otmiare, a nadgl edni ca je rekla kako ga je ula
da kae: Jesmo spremni ? Haj' mo u akciju." Jedan drugi putni k je, tvrdi se, nazvao 911,
ameriki broj za kri zne sluajeve (to nije ni mal o sluajno kod si mbol i zmom opsj ednuti h
gmazovskih krianaca), te je razgovarao s telefonisticom Glen Cramer. Navodno se
zakljuao u WC-u i povi kao: Ovdje su otmi ari ! Ovdje su ot mi ari ! " U izvjetaju stoji
da je govorio kako je uo eksploziju i vidio sukljanje bjeliastog di ma iz aviona. Sve je
to krajnje udno. Ako su otmi ari straarili nad put ni ci ma u odjeljku prve klase te u
stranjem dijelu zrakoplova, kao to je rekao 'Beamer', kako se onda uspio zakljuati u
WC-u? I bi li njegov mobitel doista radio u takvim okol nosti ma desetke tisua metara
iznad tla u skuenom zahodu?
Prema FBI-u, let 93 se ' sruio' oko 10.03 u blizini Shanksvillea u Pennsylvaniji,
nekih 130 kilometara j ugoi stono od Pittsburgh^, iako u drugi m izvjetajima stoji da
se to dogodi l o nekoliko mi nut a kasnije. Istovremeno je vien j edan manji bijeli avion
nalik lovcu mlanjaku kako krui iznad tog predjela. Pet stanovnika iz podruj a u blizini
mjesta udesa naveli su kako su vidjeli da taj drugi zrakoplov kri vuda u letu nekoliko
mi nuta nakon to se, prema ti m tvrdnj ama, sruio let 93. Susan McElwain iz mjesta
Stonycreek rekla je da je manji neobiljeeni bijeli mlanj ak sa stranjim mot ori ma
nadletio nisko iznad nj enog vozila prije nego to je nestao s onu stranu brda, gotovo
potkresavi drvee.
Teko da je takvo iskustvo mogl a izmisliti. Manj e od mi nut u kasnije, rekla je, tlo
se zatreslo. Denni s Decker i Rick Chaney uli su eksploziju i potrali van gdje su vidjeli
gljivasti oblak. im smo pogledali prema gore vidjeli s mo mlanjak srednje veliine u
brzom, ni skom letu", rekao je Decker. inilo se kao da izvodi petlju ili dio kruga, a zatim
se brzo okrenuo i odmakao". Oba su mukarca rekla da je sliio bijelom zrakoplovu tipa
Learjeta s mot or i ma odostraga. Da ste bili ovdje i vidjeli ga ne biste ni mal o dvojili",
napomenuo je Decker. Bio je to mlazni avion i mora da je letio vrlo blizu kada se sruio
onaj Boeing 757. Da sam ja na mjestu FBI-a, pot r udi o bih se saznati tko je pilotirao tim
zrakoplovom". Specijalni agent FBI-a William Crowley najprije je rekao da nisu mogli
iskljuiti prisutnost nekog drugog aviona u blizini, ali je svoju izjavu kasnije povukao.
Centar zrane kontrol e Cleveland u Overl andu u Ohiju prati o je let 93, a kasnije su
upitali j ednu od rukovodei h osoba imaju li ikakve podat ke o pojavi drugog zrakoplova.
Njegov j edini odgovor bio je: " Nemam komentara". Ako nikakvog drugog zrakoplova
nije bilo, zato j ednost avno nije odgovorio: 'Ne'?
Jedan je seizmolog izjavio daj e uo probijanje zvunog zida u zapadnoj Pennsylvaniji
u 9.22, to je mogao bili zvuk aviona lovca koji prati let 93. Lovci F-16 iz Langleya mogli
su biti preusmj ereni da presretnu zrakoplov, ali nam je reeno da do toga nije dolo.
Umjesto toga, u 10.01 po sl ubenom slijedu dogaaja, lovci F-16 su uzletjeli iz Toleda
u Ohiju i krenuli u potj eru za letom 93. Iako baza nije bila u dvadeseti etverosatnom
stanju pripravnosti, lovci su bili u zraku za esnaest mi nut a, ali i opet se dogodi l o da
su stigli deset mi nut a nakon to se let 93 sruio u Pennsylvaniji - ili nam je barem
tako reeno. Meut i m, j edan kontrol or leta iz New Hampshi rea ignorirao je zabranu
davanja izjava za j avnost te je rekao da je jedan lovac F-16 prati o u stopu let 93 ... F-16
je vrio okrete od 360 stupnjeva ne bi li ostao u blizini putni kog mlanjaka", izjavio je
kontrolor. Zasi gurno je vidio to se dogodilo". Erni e Stubi, gradonael ni k Shanksvillea,
rekao je da zna za dvoje ljudi koji su naveli da su uli let projektila. Oboje ive vrlo
ima vie od tri aviona lovca i nemogue je da barem neki od njih nisu bili spremni za
polijetanje. Piui knjigu Alisa u zemlji udesa i katastrofa Svjetskog trgovakog centra i
istraujui neke injenice, slao sam dopise NORAD-u i FAA i pitao ih tko je nadgl edao
zonu zabrane letenja iznad Washi ngtona i odakle. Niti j edni niti drugi nisu se pretrgli
da mi odgovore. NORAD je turo napisao da su to vrila tijela civilne vlasti", odnos no
FAA, a FAA je priopila da je zona nadzi rana na primj eren nain". Haj de da im mal o
osvjeim pamenj e. Vi nadzi rete zonu zabrane letenja iznad Washi ngtona iz Zrane
baze Andrews, ako se sjeate? Kao to je izvijestio Associated Press 11. studenog 2003.
godine:
Sline se stvari dogaaju cijelo vrijeme. Kada je mali privatni zrakoplov nedavno
uao u zabranjenu zonu polumjera 37 kilometara oko amerikog Kapilola (zgrade
amerikog Kongresa), dva su lovca F-16 odmah uzletjela iz Zrane baze Andrews,
udaljene odande samo 16 kilometara. U jednoj slinoj prilici par lovaca F-16, tzv.
Fighting Falcons" (Borbeni sokolovi) koji su se nalazili u 15-minutnom stanju
pripravnosti, poletjeli su iz baze Andrews ciglih 11 minuta nakon to ih je NORAD
(Sjevernoameriko zapovjednitvo zrane obrane) obavijestio o zalutaloj Cessni koja
se kree prema Bijeloj kui.
Takvo je stanje stvari bilo i prije 11. rujna, naravno da jest. Zar bi itko mogao
povjerovati da se zona zabrane letenja iznad Washi ngtona brani iz 209 ki l ometara
udaljenog Langleya ili iz baze Oti s u Cape Codu u Massachusettsu? To je ista ludost.
Da je to istina, kakvog bi smisla imalo uspostavljanje takve zone? Mediji su ve izvijestili
da je, i m je 11. rujna pogoen Pentagon, avi oni ma lovcima iz baze Andrews nareeno
da zatite nebo iznad glavnog grada! Nakon to je Pentagon pogoen. Naci onal na zrana
garda Washi ngtona DC smjetena je u bazi Andrews. Evo to je pisalo na njihovoj
vlastitoj web stranici prije 11. rujna, nakon kojega je stranica dani ma bila nedost upna:
Mi smo sjedite 113 krila: 121. Eskadrile lovaca (ukljuujui F-16 Fighting Falcons)
... Nacionalna zrana garda DC-a ... uvijek je spremna odgovoriti na potrebe Okruga
Columbia (District of Columbia) i nacije, ukae li se potreba.
Osi m na dan 11. ruj na. Jedan bivi kontrol or leta iz Pentagona je izjavio:
Svih tih proteklih godina kada sam radio u Pentagonu ovo se ne bi moglo dogoditi.
Prikazi radara [kontrole leta] bili su (i jo su uvijek) dostupni u podzemnim
prostorijama Pentagona, a svaki putniki zrakoplov unutar 500 kilometara od DC-a
koji bi naglo skrenuo sa svojeg kursa i uputio se prema Washingtonu ili bi iskljuio
svoj transponder i odbio komunicirati s [kontrolom letenja], za nekoliko bi minuta
bio presretnut nadzvunom brzinom od strane lovaca iz Zrane baze Andrews. Zato
toga dana nije bilo lovaca iz baze Andrews stvarno mi nije jasno. Ako smo lovce
tada mogli obavijestiti, izdati naredbu za uzlijetanje i vidjeti ih kako polijeu iz baze
Andrews u roku od 6 minuta, ne vidim razloga da se to nije moglo uiniti i tada.
Mogl o se, kao st oj e i uinjeno nakon udara na Pentagon. A nije uinj eno ranije j er
j e tako bilo pl ani rano.
blizu poprita, unut ar dvjesto-tristo metara", napomenuo je. Jedan od njih, vijetnamski
veteran, rekao je da mu je poznat zvuk projektila, a j ednog je uo toga dana. " Kako
mu se inilo, lovci F-16 bili su vrlo, vrlo blizu tom zrakoplovu". Nekoliko je svjedoka
izjavilo da su uli gromogl asan udar prije negoli je let 93 poeo krivudati, ali general
Richard Myers, vritelj dunosti Zdruenog stoera na dan 11. rujna, je, poput svih
pripovj edaa slubene verzije dogaaja, upor no tvrdio da let 93 nije oboren. Prema
slubenoj prii, sruio se nakon to su putni ci j urnul i u pilotsku kabinu u scenariju tipa
i demo na sve ili nita".
Nema niti jednog naeg aviona...
Namee se nekoliko pitanja. Zrane baze nalaze se i rom Sjedinjenih Drava. Zato
sve one nisu bile stavljene u stanje pripravnosti kada su let 11 i, nedugo zatim, let 175,
udarili u Svjetski trgovaki centar? Zato su pozvani avioni presretai iz udaljenijih
lokacija, a ne iz baza mnogo bliih popri tu dogaaja? Zato vojni mlanjaci nisu
poslani iz tih bliih baza da prate otete zrakoplove i alju informacije kont rol ama leta
na zemlji - to bi bilo u skladu s propi si ma i to se, uostal om, dogaa svakoga dana
i samo po sebi razumije? I dok su, slijedom reakcije na ponaanj e leta 77, aktivirani
avioni lovci - s tolikim zakanjenjem - iz Langleya u Virginiji, na raspolaganju su bili
avioni lovci koji su stajali na pisti Zrane baze Andrews u Camp Springsu u Maryl andu
(domu predsj ednikog jumbo-jela pod nazivom Air Force One), udaljene inae samo 16
kilometara od Pentagona (slika 170). Zato lovci nisu odmah uzletjeli iz baze Andrews
da zatite zrani prostor iznad VVashingtona, posebno s obzi rom na dobi venu potvrdu o
otmi ci leta 77 koji se upravo onamo i zaputio? NORAD je izjavio da koristi baze j edino
iz svoje vlastite mree, kojih u cijeloj dravi i ma samo sedam.
To je besmislica. Ako su, kao to se tvrdilo, avioni lovci mogli biti poslani u
potj eru za l etom 93 iz baze u Toledu u Ohiju, koja ne pri pada NORAD-u, zato, onda,
nisu poslani iz Zrane baze Andrews? Zar bi smo doista trebali povjerovati da zrana
baza koja titi Washi ngton nema avione lovce u stanju pripravnosti pr emda se u njoj
nalazi predsj edniki zrakoplov,
kroz nju cijelo vrijeme prolaze
najvii strani uglednici te u
njenoj blizini nema nikakve
zone zabrane letenja koju bi
trebalo nadzirati? Mada avioni
lovci iz Toleda nisu bili u 24-
sat nom stanju pripravnosti, ipak
su uzletjeli u roku od esnaest
mi nuta. Ali iz baze Andrews. . .
ni makac. Navodno su tri lovca
F-16 iz baze Andrews bila na
vjebama u Sjevernoj Karolini
udaljeni 333 kilometara, i tek im
je na povratku, kada su prevalili
gotovo pol a puta, nareeno da se
to bre vrate. No, baza Andrews
Jo jedna nevjerojatna 'sluajnost'
Koliki su izgledi da toga dana, od svih mogui h dana, budu izvoene vjebe u svrhu
obuke"' u istom zranom prostoru, u isto vrijeme kao i otmi ca zrakoplova poinj ena
11. rujna? I da scenarij spomenut i h Vjebi' ukljuuje otete zrakoplove koji se zabijaju
u zgradu? To je znailo da su radarski ekrani bili zasuti otetim zrakoplovima", od
kojih su neki bili stvarni a mnogi simulirani, i me je sustav toga j utra doveden u stanje
pomut nj e - kao to je i pl ani rano. I, kao to je j edan operativac NORAD-a upi tao kada
je obavijeten o letu 11: Je li ovo stvarna situacija ili simulacija?" Mnogo je vjebi i
simulacija vreno toga dana, a j edna od tih simulacija ukljuivala je scenarij u kojem
se oteti zrakoplov obruava na j ednu od zgrada u Washingtonu. Nazivi vjebi za koje
sada znamo da su izvoene bile su Global Guardian (uvar svijeta), Vigilant Guardian
(Budni uvar), Operation Northern Vigilance (Operacija zatite sjevera), Operation
Vigilant Warrior (Operacija oprezni ratnik) i Tripod U (Tronoac II) - a mogl o je biti i
drugi h. Jedna od njihovih posljedica bilo je i preusmjeravanje aviona lovaca u Aljasku
i Kanadu, koji bi inae branili istonu obalu. Dva lovca F-16 Naci onal ne zrane garde
i nj enog 177. krila lovaca iz Meunar odnog aerodroma u Atlantic Cityju inae bi bili
spremni za uzlijetanje, a do New Yorka bi im trebalo tek osam mi nut a letenja, pa su
komot no mogli presresti zrakoplov koji se kretao ka Svjetskom trgovakom centru.
Umjesto toga, oni su sudjelovali u nekakvoj t amo vjebi. General Eberhart, zapovjednik
NORAD-a, izjavio je: Trebalo nam je oko trideset sekundi da se pri l agodi mo stvarnoj
situaciji", ali to je oito smijena tvrdnja. U Operaciji budni uvar imali s mo simulaciju
otetih zrakoplova u zranom prostoru na dan 11. rujna, a nadgledala ju je NORAD-ova
potpukovni ca Dawne Deskins, zaduena za stanje zrakopl ovni h j edinica i uzbunjivanje.
Kada ju je bostonska kontrol a letenja nazvala i upozorila na ot mi cu leta 11, ona je,
prema izvjetaju Newhouse News Servicea, rekla: To je zacijelo di o vjebe". FAA i vojni
dunosni ci imali su potekoa s razluivanjem simul iranih ratni h operacija od stvarnih
napada - kao to je i pl ani rano. Medu njima su bili i NORAD-ov general Larry Arnol d
i NEADS-ov zapovjednik, pukovni k Robert K. Marr ml ai. Potpukovni ca Deskins je
rekla da su 'svi' u NEADS-u (NORAD-ovom Sj everoistonom sektoru zrane obrane)
isprva pomislili da su ti napadi di o vjebe Vigilant Guardi an.
Tko j e 11. rujna rukovodi o t un vjebama simulacije rata koje su zbuni l e sustav
reagiranja na opasnost? Vidi, vidi: Dick Cheney.
Dickova bajka
Cheneyu j e predan nadzor nad svim takvim operacij ama samo etiri mjeseca prije
tih napada posredstvom predsj ednikog ukaza iz svibnja 2001. Predsj edniki ukaz
(uredba sa zakonskom snagom) sustav j e preko kojeg predsj ednik donosi neku uredbu
bez petljancija s glasanjem ili raspravama. Potpredsj ednik Cheney je okrut an i teko
poremeen ovjek. Njegov kompj uterski program zacijelo je pisao neki sadist. Cheney,
koji zapravo vue sve konce u Bijeloj kui, izjavio je za medije 12. rujna 2001. da je za
napade 11. rujna uo tek od j edne admi ni strati vne tajnice koja je gledala televiziju u
njegovom vai ngtonskom uredu. Lai, lai, sve same lai. Rekao je da ga je tajna sluba
odvela do Predsj ednikog operati vnog centra za krizne situacije, podzemnog bunkera u
Bijeloj kui, te daj e odande poeo rukovoditi i nterventni m reakcijama - ili nepostoj ei m
reakcijama - na ono to se dogaa. Ni poto nije sluajno da je Bush pri kl adno maknut
s puta, te se nalazio na dogovorenom susretu s djecom u j ednoj koli na Floridi da
bi ga zatim prebacivali iz j edne zrane baze u drugu sve do poveerja. Ionako je on
obian predsj ednik 'fikus' te bi samo smetao. Daj donesi aj, George, Dick je edan.
Upravo j e u s pomenut om operati vnom ' bunkeru' Bijele kue mi ni star prometa Nor man
Mi neta svjedoio j ednom vrlo znakovi tom razgovoru. Opi sao j e ono to se dogaal o
prije negoli je pogoen Pentagon, svjedoei pred Komisijom koja je 'istraivala' napade
od 11. rujna:
Tijekom vremena u kojem se zrakoplov pribliavao Pentagonu jedan je mladi svako
malo ulazio i obavjetavao potpredsjednika: Avion je udaljen 80 kilometara... avion
je udaljen 50 kilometara". A kada je obavijest glasila: Avion je udaljen 15 kilometara",
mladi je upitao potpredsjednika: Da li naredbe jo uvijek vae?" Potpredsjednik se
tada okrenuo naglim trzajem vrata i rekao: Naravno da naredbe jo uvijek vae. Jesi
li me uo da govorim ita suprotno tome?"
Ovdje i mamo frapantne dokaze iznesene od strane j ednog lana Bush-Cheneyeve
administracij e koji potvruj e da su oni pratili let 77, ili to god da je udarilo u Pentagon,
cijelim put em do Washingtona, dok se u slubenoj prii tvrdi da su kontrol ori leta i
NORAD 'izgubili' kontakt sa zrakopl ovom sve do par trenutaka prije udara. Cijelo
su vrijeme postojale dvije razine praenja. Jednu su inili svakodnevno operati vno
osoblje u prostorij ama NORAD-ovog NEADS-a u New Yorku te slubenici FAA, koji
su na svakom koraku bili omet ani i zbunjivani, i zmeu ostalog i izvoenjem vjebi.
A dr ugom su razi nom ravnali Cheney, NORAD-ovi efovi u Cheyenne Mount ai nu
i glaveine u Pentagonu. Upravo su oni svo vrijeme pratili sve zrakoplove i dirigirali
dogaajima. U dokazi ma koje j e iznio Nor man Mi net a i mamo ' mladia' koji Cheneya
pita da li naredbe jo uvijek vae", dok zrakoplov juri prema Washingtonu, i Cheneyev
odgovor: Naravno da naredbe jo uvijek vae? Jesi li me uo da govorim ita suprot no
t ome?" Hm, o kakvim se to naredbama radi? Mi net a j e nat uknuo da ne zna na to se
naredbe odnose, ali je to, ini se, shvatio kao da zrakoplov namjeravaju oboriti. U t ome
nema nikakve logike, jer, unat o oigl edno pomnog praenja, zrakoplov ili projektil nije
oboren prije negoli je udari o u Pentagon. Jedino smisl eno objanjenje, ne samo ovoga
ve i drugi h dogaaja toga dana, jest da je nareeno da se zrakoplov ne smije oboriti.
Nije, stoga, uope udno da j e ' ml adi' zvuao tako zabri nuto te da j e elio dodat nu
potvrdu.
Gdje su bili obrambeni sustavi zemlja-zrak?
Bijelu kuu i Pentagon tite sustavi projektila zemlja-zrak: pa naravno da tite. ak je i
na sami tu G-8 u Genovi u Italiji u srpnju 2001. zrani prostor iznad grada bio zatvoren,
uvan projektilima zemlja-zrak, pa kako onda ne bi bio uvan u Washi ngtonu? Jedan
ovjek koji je radi o za nacionalni raunal ni sustav zrane obrane u Canberri u Australiji
odveo me j e u razgledavanje zgrade tamonj eg parl amenta. Pokazao mi j e skrivene
poloaje u okolici zgrade na kojima su razmjeteni projektili zemlja-zrak. Rekao je da
kada neki zrakoplov ude u zabranjeni zrani prostor iznad australskoga glavnog grada,
raunal ni sustav zatrai od pilota da utipka etveroznamenkastu ifru koja mu daje
doputenj e da se ondj e nalazi. Ukol i ko se to ne napravi brzo, dodao je, projektili se
automatski lansiraju. Takav sustav djeluje u Canberri , ali ista ili j o bolja tehnologija ne
funkcionira u Pentagonu i Bijeloj kui?! Zato projektili nisu aktivirani 11. rujna? Moj
australski izvor mi j e rekao da mu j e poznat o kako Pentagon, i Washington openito,
brane j o i savreniji sustavi projektila negoli oni u Canberri , ali da u biti funkcioniraju na
isti nai n. Sasvim je oito da je t omu tako, a i otvoreno se prihvaa da postoji instalirani
sustav zemlja-zrak koji uva Bijelu kuu. List Globe and Mail iz Kanade spominj e, to je
dosta rijedak sluaj, sustav obrane Pentagona. U nj emu se navodi ovo:
U meuvremenu nije dano nikakvo objanjenje o tome kako je mogue da etiri
putnika zrakoplova budu oteta i da nesmetano lete - u barem dva sluaja, stotine
kilometara u trajanju od gotovo jednog sata - a da nisu presretnuti. Zrakoplov koji se
survao na Pentagon, koji bi trebao biti zatien projektilima zemlja-zrak, dramatino
je ukazao na ranjivost SAD-a.
Zato ti projektili nisu ispaljeni u pokuaj u sprjeavanja udara u Pentagon? Iz istog
razloga iz kojeg FAA, NORAD i ministarstvo obrane nisu izdali naredbu za uzlijetanje
aviona lovaca, ili barem ne pravovremeno. Takav je bio plan.
NORAD-ove snimke
Slubena Komisija za provoenj e 'istrage' o i l . rujna oformljena j e zato da se sakrije
istina o onome to se dogodilo, kao to u ukratko iznijeti kasnije, ali je ipak izdala nalog
za pribavljanje audi o snimki za koje se tvrdi da sadre razgovore i zmeu operativnog
deurstva NORAD-ovog Sjeveroistonog sektora zrane obrane ili NEADS-a, i kontrole
letenja u sustavu Saveze uprave za zrakoplovstvo (FAA). Ako su sni mke vjerodostojne,
oni ma koji prouavaju pozadi nu 11. rujna one razotkrivaju jo vie grotesknih lai, a
mnogi ma od umijeanih ljudi trebalo bi se sudili za svjesni nehaj. Jesu li sni mke doista
vjerodostojan prikaz dogaaja? Kod zatakavanja dogaaja od 11. rujna nita ne bismo
trebali uzimati zdravo za gotovo, pr emda je njihov sadraj vrlo znakovit i smislen u
okviru cj elokupne prie o dogaaj ima toga dana. Pribavljene sni mke potjeu iz NEADS-
ovog arhiva zabiljeenih razgovora, ali ih je oito i stodobno snimala i FAA. Ono to se
navodno nalazi na ti m sni mkama pobija slubenu NORAD-ovu verziju koja j e prvi put
objavljena 18. rujna 2001. te je ak ponovlj ena pred Komisijom prije negoli su sni mke
2004. izale na svjetlo dana. One upuuju na to daj e NEADS obavijeten o otmici leta
77 (Pentagon) tek neposredno prije udara, a o otmi ci leta 93 (Pennsylvania) tek nakon
to se sruio. One otkrivaju da su avioni lovci poletjeli iz Langleya u Virginiji, ali ne
slijedom reakcije na ponaanj e leta 77, ve slijedom lanog izvjetaja daj e let 11 preletio
iznad New Yorka i da se kree prema Washi ngtonu. U slubenoj se prii tvrdilo da su
mlanjaci Vojnog zrakoplovstva pratili let 93 te da su ga mogli oboriti da su dobili takvu
zapovijed, ali verzija s audi o sni maka popri l i no se razlikuje.
Tvrdi se da je kompanij a American Airlines nekoliko sati odbijala potvrditi
da je njen zrakoplov, let 11, udari o u Svjetski trgovaki centar, to je, prema Col inu
Scogginsu, ravnatelju bostonske kontrol e letenja, izazvalo pomut nj u za vrijeme napada
koji su upravo bili u tijeku. U 8.57 ujutro let 175 skrenuo je s kursa u blizini Allentowna
u Pennsylvaniji te se zaputio ka New Yorku. Na sni mkama operativci u njujorkom
centru kontrol e letenja nagaali su o njegovoj meti - moda e to biti Kip slobode - a
j edan od njih svakih dvanaest sekundi obavjetava o brzini sputanja zrakoplova za
vrijeme auriranja radara. Ali, NORAD-ov centar NEADS upozorili su tek nekoliko
sekundi nakon udara. Let 175, ili barem neki ovei zrakoplov, zabio se u Juni neboder
u 9.03 h. Colin Scroggins iz bostonske kontrol e letenja u 9.21 obavijestio je NEADS-ov
operativni centar o j o j ednom ot et om zrakoplovu koji leti prema Washi ngtonu, ali u
slubenoj verziji dogaaja ovo upozorenj e nije spomenut o. to je jo udnije, Scroggins
nije govorio o letu 77 koji je sat ranije poletio iz aerodroma Dulles u Washi ngtonu.
Rekao je da let 11 American Airlinesa nije udari o u Svjetski trgovaki centar te da se
sada kree ka Washi ngtonu. U izjavi za asopis Vanity Fiar, Scroggins je naveo: Kada
smo nazvali United Airlines (nakon udara u drugi neboder] , oni su potvrdili da se
Unitedov let 175 sruio, a mi sl i m da su to potvrdili za dvije ili tri mi nut e. U sluaju
American Airlinesa ni kako ni smo uspijevali dobiti potvrdu o t ome je li zrakoplov pao
ili nije, stoga ni smo bili sigurni to se doista dogodilo. " Ispostavilo se da je izvjetaj
o f antomskom letu 11" bio laan te da uope nisu pratili zrakoplov koji se u t om
trenutku kretao ka Washi ngtonu; o svemu su samo mogli nagaati. Sni mke otkrivaju da
je NEADS htio uputiti j o mlanjaka da zatite zrani prostor New Yorka i pri drue se
dvama mlanj acima iz baze Otis koji su bili stigli prekasno, ali je FAA, koja ima zadnju
rije kada se radi o civilnom zranom prostoru, to odbila. Pravdali su se opasnou
kojoj bi ti me izloili civilne zrakoplove u vrlo pr omet nom zranom prostoru, ali oni su
ve bili u opasnosti. Nedugo nakon 9.21 h lovcima iz Langleya u Virginiji nal oeno je
da polete put Washi ngtona, ali u Komisijinoj verziji dogaaja oni se uope nisu zaputili
ka glavnom gradu. Poletjeli su istono prema Atl antskom oceanu, jer, kao to je izjavio
j edan od pilota: Nitko nam nije rekao zato smo uzletjeli!" Komisija koja istrauje 11.
rujan ula je da pil otima iz Langleya nije reeno to se zbiva, te da su pretpostavljali
kako su poletjeli zato da bi zatitili unutranj ost SAD-a od napada s istoka, to bi bilo u
skladu s pr ocedur om vaeom jo od Hl adnog rata sa Sovjetskim Savezom. ,,U glavi sam
se prebacio na ' rusku opasnost' - mislei da se radi o prijetnji krstareim projektilima
iz pravca mora" svjedoio je j edan od pilota pred Komisij om. Piloti iz baze Oti s kau
da su o najveem dijelu onoga to se tada zbivalo, ukljuujui udes leta 175, drani
u neznanj u. U NEADS-u je, pak, stoerni vodni k William Huckabone primij etio da
lovci iz Langleya idu u kri vom smjeru, zabiljeeno je na sni mkama, a u 9.34 h dolo
je do sljedeeg razgovora i zmeu njega, zatim stoernog naredni ka Stevea Citina i
Mornari ke kontrol e letenja ili ATC-a':
9:34:12
MORNARIKI ATC: U zranom prostoru imate [avione lovce] koji lete prema
istoku. Sada hoete da krenu prema Baltimoreu [Wasnigtonu]?
HUCKABONE: Da. Ne elimo ih slati u Whiskey 386 [zrani prostor iznad oceana
namijenjen obuci i uvjebavanju].
MORNARIKI ATC: Dobro, kada krenu ka Baltimoreu, to bismo mi trebali
uiniti?
IIUCKABONE: Recite im da nas kontaktiraju na pomonoj frekvenciji 2-3-4 zarez
6. Umjesto prenoenja nadzora nama kojeg bismo mi vratili njima, Centru samo
recite da lovci moraju krenuti prema Baltimoreu.
MORNARIKI ATC: Primili na znanje. Malo priekajte. Javimo se kasnije.
C1TINO: Kako to mislite, Javimo se kasnije?" Uinite to smjesta.
HUCKABONE (u ali): ovjee, zadavit u tog tipa.
U meuvr emenu, naredni ca Shelley Watson grozniavo je zvala sve mogue izvore
kako bi ustanovila poloaj odavno sruenog leta 11, ukazuju sni mke, a kada je u 9.34
kontaktirala Cent ar za kontrol u zranog promet a u Washi ngtonu, operativni rukovoditelj
joj je kazao da su izgubili kontakt s letom 11. Zato ni tko nije obavijestio NEADS?
Istodobno, Cheney se nalazio u bunkeru Bijele kue gdje je, odbroj avanj em kilometara,
pot anko izvjetavan o pribliavanju leta 77 Washi ngtonu. U j ednom segmentu NORAD-
ovih snimki moemo uti ovakav razgovor naredni ce Watson s vaingtonskim Cent r om
za kontrol u zranog prometa:
9 :34:01
VAINGTONSKI CENTAR: Samo da vam neto kaem. Ja... ja u. . . . traili smo ga.
A izgubili smo i let 77 American Airlinesa.
WATSON: Let 77?
DOOLEY: Izgubili smo kontakt s letom 77.
WATSON: Koja mu je bila planirana ruta?
VAINGTONSKI CENTAR: Pa, i on je letio prema LA-u.
WATSON: Odakle?
VAINGTONSKI CENTAR: Mislim da je i on krenuo iz Bostona [zapravo iz
aerodroma Dulles u Washintonu]. No, da vam neto kaem. Tu pticu je pratio Centar
iz Indianapolisa.
WATSON: Koju pticu?
VAINGTONSKI CENTAR: Let 77 American Airlinesa, na visini leta 3-5-0- [35.000
stopa]. Ali, nestao im je s radara. Izgubili su kontakt s njim. Sve su izgubili. I nemaju
pojma gdje je ili to se dogodilo.
etrdeset minuta prije tog razgovora, u 8.54 h, kontrolori iz Indianapol isa izgubili
su radarski kontakt s l etom 77 Americana Airlinesa te su, sukl adno pravilima, rekli
svojim nadr eeni ma u FAA da je zrakopl ov vjerojatno otet. Ali, ako su te sni mke
nepatvorene, ni tko iz FAA nije obavijestio vojsku, a naredni ca Shelley Watson doznal a
je to sasvim sluajno od Cent ra za kontrol u zranog promet a iz Washingtona. U 9.35
Colin Scroggins iz FAA-inog bostonskog Cent ra javio je NEADS-u da imaju izvjetaj
o nisko leteem zrakoplovu 9 kil ometara j ugoi stono od Bijele kue te da se ovaj ipak
'udaljava'. Radilo se o navodnom letu 77. U sljedeem razgovoru sudjelovao je bojnik
Kevin Nasypany, zapovj ednik posade NEADS-ove misije, a imajte na umu daj e Cheney
u svom komandnom bunkeru u Bijeloj kui redovito izvjetavan o trenutnoj udaljenosti
leta 77: pedeset kilometara. . . trideset ki l ometara itd.:
9 :36:23
NASYPANY: U redu, Foxy [bojnik Fox, zapovjednik specijalnih jedinica]. Imamo
jedan avion 14 kilometara istono od Bijele kue! Poalji onamo svoje lovce to
prije!
MUKI GLAS: Dolazi iz pravca Bostona?
HUCKABONE: Moramo im rei da se okrenu i da poure. Da daju gasa.
TEHNIAR: etrnaest kilometara!?
HUCKABONE: U redu, idemo. Ovako emo...
NASYPANY: Imamo avion koji je skrenuo s kursa i upravo se sada nalazi 13
kilometara od Bijele kue.
FOX: elite li da proglasimo AFIO [preuzimanje kontrole nad avionima lovcima u
kriznim situacijama] i da ih uputimo ravno ovamo?
NASYPANY: Preuzmi kontrolu nad njima i neka krenu prema Bijeloj kui.
FOX: Da krenu ravno ka Washingtonu.
CITINO: Da mojim pticama [avionima lovcima iz Langleya| idemo pravo do DC-a?
U redu. U redu.
HUCKABONE (ATC-u): Proglaavamo AFIO s Quit 2-5 [lovcima iz Langleya].
Kreu ravno prema Washingtonu.
MORNARIKI ATC: Quit 2-5, sada prebacujemo kontrolu u Centar.
HUCKABONE: Moramo ubrzati stvari. Moramo ih kontaktirati na 2-3-4-6.
Mislili su da je Bijela kua u opasnosti, ali pokazalo se daj e ugroen bio Pentagon.
Jedan od lanova osoblja NEADS-a na radaru je uoi o zrakoplov, ili to god to bilo.
9 :37:56
TEHNIAR: Evo ga, evo ga, evo ga. Imam ga, imam ga.
NASYPANY: Izgubili smo mu trag. Pribavite Z-toku [koordinate] tog mjesta...
Dobro, pozabavit e se time nai ljudi. ekajte... Gdje su ovi iz Langleya? Gdje su
lovci?
Odgovor: Prema podaci ma s ovih sni maka, u t om su trenutku bili udaljeni 240
kil ometara nakon to su, zbog manj ka informacija, poletjeli u suprot nom smjeru prema
oceanu. Ti me bi se objasnilo zato im je trebalo toliko dugo da stignu i zato se inilo da
je njihova prosjena brzina od uzlijetanja pa sve do ulaska u zrani prostor Washi ngtona
bila tako pjeaka. U 9.38 pogoen je Pentagon, dvadeset mi nut a prije dolaska lovaca iz
Langleya. Neposredno nakon udara u Pentagon Col i n Scroggins iz bostonskog Cent ra
kontrol e zranog pr omet a uputi o je poziv koji se pokazao jo jednom l anom uzbunom:
zrakoplov iz Bostona koji leti prema Las Vegasu. Zati m, u 10.07 h, zaprimlj en je poziv iz
kontrol e zranog promet a u Ohiju:
10:07:16
KLIVLENDSKI CENTAR: Ovdje imamo let 93 United Airlinesa. Znate li za nj?
WATSON: Let 93?
KLIVLENDSKI CENTAR: U njemu je bomba.
WATSON: Bomba?! I to je potvreno? Imate li [ifru njegovog signala]?
KLIVLENDSKI CENTAR: Ne, izgubili smo kontakt s njegovim transponderom.
Kako se moe zakljuili na temelju presluanih sni mki , etiri mi nut e prije negoli je
dolo do ovog razgovora, zrakoplov se ve bio sruio u Pennsylvaniji u 10.03 h. Zbilo se to
trideset i pet minuta prije negoli je John Werth, klivlendski kontrol or leta s dugogodinj im
iskustvom, uo sumnj ivu buku iz pilotske kabi ne i pomi sl i o da je zrakoplov otet. Ta
je pria sada ve dobro poznata. Postupajui u skladu s pravilima, Werth je o svojim
sumnj ama izvijestio osobe iz zapovj ednog lanca FAA, ali oni te informacije nisu bili
prenijeli NEADS-ovom centru sve dok zrakoplov i njegovi putnici i posada nisu nestali,
ako je vjerovati sni mkama. To se dogodi l o usprkos injenici da su se dva zrakoplova ve
bila zabila u Svjetski trgovaki centar prije dojave Johna Wertha, a Pentagon je takoer
pogoen neki h dvadeset i pet mi nut a prije negoli je klivlendski Centar za kontrol u
zranog promet a obavijestio NEADS o letu 93. ef si gurnosne slube FAA na dan 11.
rujna bio j e general bojnik Michael Canavan. On j e bi o direktor sigurnosti civilnog
zrakoplovstva za FAA, a, prema izvjetaju Komisije koja je istraivala dogaaje od 11.
rujna, koordi nator za otmi ce toga dana trebao je biti direktor FAA-ovog Ureda za
si gurnost civilnog zrakoplovstva ili njegov odnos no njezin i menovani zamjenik".
Bio je to general bojnik Canavan ili osoba koju je on imenovao. Upitao sam
odgovorne u FAA tko je toga dana bio koordi nator za otmi ce, ali mi nisu odgovorili.
Canavan je toga jutra, kau, bio u San Juanu u Portori ku te se upravo nalazio u voj nom
mlanj aku, na put u prema Washi ngtonu. Tko je, dalde, bio njegov i menovani zamj enik
na funkciji koordi natora otmi ca i zato o t ome nema podataka, s obzi rom na vanost
njegove funkcije toga dana? Zavi ri mo opet u slubena pravila postupanj a u sluaju
otmi ca, i okolnosti u kojima FAA treba upozoriti vojsku:
Koordinator za otmice iz FAA treba zatraiti pratnju izravnim kontaktom s
Nacionalnim centrom vojnog zapovjednitva (NMCC) [sa sjeditem u Pentagonu].
O ot mi cama zrakoplova u pri runi ku ministarstva obrane (engl. kratica DOD)
pie:
U sluaju otmice, FAA treba obavijestili NMCC stoje bre mogue. Tada e NMCC,
s iznimkom neposrednih reakcija ... zahtjeve za pomo DOD-a uputiti ministru
obrane, traei njegovo odobrenje.
Zato se to nije dogodilo? Gdje je bio koordi nator za otmice", tko je bio koordi nator
za otmi ce" u vrijeme dok su kontrol ori leta izvjetavali o sumnj ivim zrakopl ovi ma i
prosljeivali te informacije osobama iz gornjeg dijela zapovj ednog lanca FAA, da bi
NORAD-ovi operativci u NEADS-ovom intervencij skom cent ru bili obavijeteni tek
kada j e bilo prekasno? Zato Komisija za istragu o i l . rujna j avno nije ispitala Canavana
o ovom oito nel oginom postupanj u? Canavan ima bogatu karijeru u Odjelu Ameri ke
vojske za posebne operacije, ija je definicija, pr ema Rjeniku vojnih i srodnih izraza
ministarstva obrane, sljedea: Operacije koje vode posebno organizirane, obuene te
opreml j ene vojne i paravoj ne snage sa svrhom postizanja vojnih, politikih, ekonomski h
ili psiholokih ciljeva nekonvenci onal ni m sredstvima u neprijateljskim, zabranj enim ili
politiki osjetljivim podrujima". Ukratko: operacije koje su i znad zakona i izvan slubene
evidencije. Canavan je bio zapovj ednik Zapovjednitva posebni h operacija u Europi i
zapovj ednik Zdruenog zapovjednitva posebni h operacija u Fort Braggu u Sjevernoj
Karolini. Takoer je sudjelovao u izradi plana elitne j edi ni ce Delta Force za hvatanje
Os ame bin Laena. Canavan, nekadanj i naelnik glavnog stoera Zapovj ednitva
Ameri ke vojske za Europu u Stuttgartu u Nj emakoj , postao je ravnatelj sigurnosti
FAA u sijenju 2000., u mjesecu kada je Bush dao predsj edniku prisegu, a svoje je
odstupanj e s poloaja najavio manje od mjesec dana nakon 11. rujna. Ne upi rem prstom
u Canavana i ne kaem da je on upleten j er to ne znam, ali kaem da se nameu neka
pitanja na koje bi on trebao odgovoriti: (a) i koj e bio FAA-ov koordi nat or za otmi ce toga
dana, i (b) zastoj e reakcija FAA bila tako zbrkana i neadekvatna.
NORAD-ove sni mke" koje j e sl ubeno zatraila Komisija za istragu o i l . rujna
podasti ru daleko vie pitanja negoli odgovora. Zato bi NORAD u ruj nu 2001. objavio
netoan slijed dogaaja koji je izrodio tolikim pitanj ima o njegovoj manjkavoj reakciji
i sposobnosti ma kada se, na temelju slijeda dogaaja kakvog prikazuju zvuni zapisi,
krivica prebacuje na FAA? Zato bi NORAD-ovi asnici ponavljali Komisiji istu
priu, kada se mogl o pretpostaviti da e sni mke ugledati svjetlo dana, izloivi se tako
optubama da su namj erno ometal i istragu? Jedan od NORAD-ovi h asnika, general
Larry Arnold, j o je vie zapetljao stvari kada je l anovi ma Komisije rekao: Avione
lovce iz Langleya poslali s mo da zatite zrani prostor iznad Washingtona, ali to nije bila
reakcija na ponaanj e leta 77 American Airlinesa. Htjeli s mo ih zapravo razmjestiti na
odgovarajue poloaje u sluaju da Unitedov let 93 krene prema Washingtonu. " Odakl e
je, kvragu, to izvukao? Slubena je pria hrpa proturjeja i zbrke koja je j o i poveana
putanj em NORAD-ovi h sni maka" pred Komisijom za istragu o i l . rujna. Ah, da,
zbrka. Jedno od najdjelotvornijih oruja mani pul al ora. Prividni kaos izvanredna je
kamuflaa za proraunatost. Kao to rekoh, na dan 11. rujna paral el no su djelovale
dvije komunikacij ske mree. Jedna je obuhvaala ljude na zemlji", slubenike centara
za kontrol u zranog pr omet a i one pri NEADS-u. Komunikacij e su sustavno ometali i
podrivali oni koji su toga dana radili za drugu komunikacij sku mreu. Nj ome j e ravnao
Zapovj edni centar zdruenog stoera u Pentagonu, najvia razina NORAD-a i srodni h
agencija u Cheyenne Mount ai nu, u ijim su redovi ma bili Dick Cheney i Paul Wolfowitz.
Zapravo, neto je slino Zdrueni stoer pl ani rao tijekom 1960-ih, o emu e biti govora
neto kasnije. Ova druga mrea, djelujui prema unaprij ed smiljenom planu, imala
je pri stup vrhunskoj tehnologiji u Cheyenne Mount ai nu dok su podaci o t renut ni m
zbivanjima skrivani od NEADS-a. Djelatnici te agencije pokuavali su dokuiti to
se dogaa usred, i zmeu ostalog, Pentagonovi h ratni h igara koje su obuhvaale i
simul irane otmice. Najvee ovlasti kod tih rat ni h igara i mao j e Dick Cheney. Upravo
je ta mrea, koju su inili Cheney, Pentagon i NORAD, orkestrirala napadi ma pomou
met oda koje u ubrzo izloiti, te je potkopaval a nor mal nu brzinu i uinkovitost reakcije.
Neki istraivai su pobrkali ono st andardno NEADS-ovo postrojenje u New Yorku s
operati vni m stoerom NORAD-a u Cheyenne Mount ai nu, gdje postoji neviena
tehnologija praenja, javnosti ugl avnom nepoznata. O tamonj em Zapovj ednom cent ru
na njihovoj web lokaciji pie:
Redundantne i otporne komunikacijske veze povezuju Zapovjedno sredite s
Pentagonom, Bijelom kuom, Stratekim zapovjednitvom Amerike vojske,
Stoerom Kanadskih vojnih snaga u Ottawi, s drugim zapovjednim mjestima
obrambenog sustava zranog prostora i ostalim vojnim sreditima diljem svijeta.
Takav je komunikacij ski sustav koriten pri nadzoru dogaaja 11. rujna. Istraivai
s j edne od web lokacija koje sam posjetio tvrdili su da su 9. rujna 2001. vodili telefonski
razgovor s j edni m l anom Ameri kog ratnog zrakoplovstva staci oni ranog u New
Yorku. Njihov je izvor rekao kako je dobi o naredbu da izvidi mjesta udesa u New Yorku,
Pennsylvaniji i Pentagonu nekoliko dana nakon 11. rujna, kao di o istrage koju je vodilo
Vojno zrakoplovstvo. Kako se na loj web lokaciji navodi, on i ostali su otkrili da su
tog j utra u pot punost i vaile st andardne intervencijske procedure te da ih je kontrol a
zranog prometa, kao i obino, doslj edno slijedila. i m je postal o j asno da se s etiri
zrakoplova neto dogaa obavijetene su j edinice Naci onal ne zrane obrane i Vojnog
zrakoplovstva, ali je izvor rekao da su, nakon to su kontrol a zranog promet a i FAA
zaprimile upozorenj a i zahtjeve za poduzi manj e akcije, stigle naredbe s najvie razine
izvrnog resora saveznih vlasti, kojima se trai da se Vojno zrakoplovstvo povue i
da tog j utra ne slijedi uobiajene procedure uzlijetanja aviona lovaca i presretanja, do
daljnjega". Ti me bi bio razjanjen Cheneyev naput ak o t ome kako naredbe j o uvijek
vae". Na izvor iz Vojnog zrakoplovstva hti o je ostati nei menovan to mu, istini za
volju, ne moemo zamjeriti. Ljudi e morat i procijeniti zvui li ono za to se tvrdi daj e
rekao istinito. Ovakav scenarij zasi gurno odgovara onome to se dogodi l o toga j utra i
objanjava pri vi dno nelogian izostanak svrhovite reakcije.
Tada nije uzletio niti krenuo u presretanje otetih zrakoplova nit j edan lovac, niti je
aktivirana protuzrana obrana (projektili zemlja-zrak) kako bi se spasili ivoti oni h koji
su poginuli unut ar zgrade Pentagona. Neki e to nazvati nesposobnou ali, ma koliko
to samo po sebi bilo preneraavajue, ono to se zbilo 11. rujna daleko je vie od toga. To
je bilo proraunat o masovno ubojstvo. Vlasti su isprva zauzele stajalite da se nita nije
mogl o uiniti. Oni bi doista htjeli da u to povjerujete. Zati m, kada su pri t ome omanul i ,
naveli su nas da pomi sl i mo kako se radi o, ah-to-da-radimo-da-se-ubij emo, njihovoj
nesposobnosti .
Oba objanjenja smiljena su s ciljem zatakavanja istine koja glasi: ono emu smo
ovdje svjedoci, usred eksplozije lai i navoenj a na krivi trag, ni poto nije nesposobnost.
Sve su to osmislile i proraunat o izvele snage koje su, djelujui kroz najvie razi ne vlasti
Sjedinjenih Drava i vojske, eljele sprijeiti normal nu reakciju voj no-obrambenog
sustava. Dogaaj e su hl adno proraunal i gmazovski hibridi kako bi tisue ljudi sprijeile
da tog ruj anskog dana pou kuama i svojim obiteljima, j er j e nj ihovim bol esni m
pl anovi ma odgovaralo da svijet gleda kako umi r u uivo na televiziji.
ivjeti od lai
Onaj tkonemadobropamenje ne bi se trebaouputati ulai.
Michel de Montai gne
Tri najvia zapovj ednika vojske Sjedinjenih Drava na dan 11. rujna bili su vrhovni
zapovjednik (Boe nam pomozi ) George W. Bush; mi ni star obrane Donal d Rumsfeld i
vritelj dunosti naelnika Zdruenog stoera general Ri chard Myers, najvie rangi rana
vojna osoba toga dana. Punopravni naelnik j e post ao dva dana kasnije zamijenivi
generala Hugha Sheltona,
koji je 11. rujna otputovao u
inozemstvo.
Njihova kretanja toga dana
i njihova smijena objanjenja
frapantna su potvrda da su
napade orkestrirali, iz sami h
Sjedinjenih Drava, isti ljudi koji
su te napade iskoristili kako bi
opravdali rat protiv terori zma"
i njihovu orvelovsku kontrolu i
nadzor. Richard Myers (slika 171)
bio je bivi ravnatelj NOR AD-a i
njemu su, kao i svakom drugom,
trebale biti poznat e procedure
i nterventne reakcije. Pa, gdje je,
dakle, bio Myers kada j e nastao
pakao"? On tvrdi da je bio na sastanku u Capitol Hillu (Kongresu) sa senat orom Georgije
Maxom Cl el andom te da nije znao za napade j er ga o njima nitko nije izvijestio! Domal o
emo vidjeli da je to bezona la. Donos i mo Myersov prikaz vlastitog kretanja toga
j utra iz njegova intervjua s voj nom i nf ormati vnom slubom Armed Forces Radi o and
Television Service:
Sjeam se da sam imao dojam kao da gledam neki lo film. Nalazio sam se u Capitol
Hillu, oekujui sastanak sa senatorom Clelandom. Sastanak je bio svojevrsna
priprema rasprave za potvrdu mog imenovanja kao naelnika Zdruenog stoera. U
predvorju je bio upaljen televizor. Sjeam se da je netko, prije negoli smo uli, rekao:
Jedan je avion udario u neboder Svjetskog trgovakog centra". Mislili su da se radi o
zrakoplovu, i to o nekom manjem zrakoplovu ili neemu slinom. Potom smo uli u
dvoranu i odrali sastanak sa senatorom Clelandom.
Tadanji najvie rangi rani uni formi rani asnik Ameri ke vojske na ameri kom
tlu doznaj e da je neki avion udari o u Svjetski trgovaki centar i, umjesto da istog asa
provjeri o emu se radi, on odlazi na rutinski sastanak sa senat orom na koj em e
razglabati o svojem imenovanj u? E, svata. Jo je dodao:
Negdje tijekom sastanka pogoen je i drugi neboder. Nitko nas o tome nije bio
obavijestio, ali kada smo izali, to je bilo oito. Upravo u to vrijeme netko je rekao da
je pogoen Pentagon.
ekajte da sj ednem, hvata me blaga nesvjestica. Ni tko nije obavijestio vritelja
dunosti naelnika Zdr uenog stoera, najviu vojnu osobu u Americi toga dana, kada
je drugi zrakoplov udari o u Svjetski trgovaki centar dok je, dolje na Floridi, predsj ednik
ureda Bijele kue Andrew Card obavjetavao predsj ednika Busha, prema slubenoj prii,
da j e Ameri ka napadnut a"? Zar oni doista misle da s mo svi mi toliko glupi i da emo
povjerovati kako je sve to vrij eme vritelj dunosti nael ni ka Zdr uenog stoera bio
nedost upan? Zar se ne podrazumi j eva da ga j e Pentagon t r enut no trebao obavijestiti o
dr ugom zrakoplovu - i o prvome, kad smo ve kod toga? Ako nije bio obavijeten, zato,
do vraga, nije? Myers zatim kae daj e upravo u trenutku" kada su on i Cleland izlazili sa
sastanka netko rekao daj e pogoen Pentagon". Na osnovu njegove prie mogli bismo,
dakle, odredi ti vremenski slijed dogaaja. Prema Myersovom iskazu, njegov sastanak
s Cl el andom nije poeo kasnije od, priblino, 9 h, prije udara drugog zrakoplova, a
izaao je tek nakon to je pogoen Pentagon - dakle, ne prije 9.38 h. Zapanjujue je
da se taj sastanak navodno odravao t ono u vrijeme kada su se odvijali napadi . New
York Times nam donosi : ...tijekom otprilike j ednog sata u koj em je let 77 American
Airlinesa bio pod kontrol om otmi ara, sve do trenutka kada se zabio u zapadno krilo
Pentagona, vojni asnici u zapovj ednom sreditu na istonoj strani zgrade uurbano su
razgovarali s pri padni ci ma slube sigurnosti i slubenicima kontrol e zranog promet a o
t ome to da poduzmu. " Dalde, uza sve to se zbivalo oni nisu obavijestili svoga glavnog
efa toga dana koji se nalazio na sastanku par blokova dalje na Capitol Hillu (u zgradi
Kongresa)? General Myers kae da je - nakon to je po svretku sastanka izaao van i
kad je i nf ormi ran o onome to je dotad ve znao cijeli svijet - stupio u akciju:
Netko mi je odmah dodao mobitel jer me je nazvao general Eberhart [zapovjednik
NORAD-a] iz NORAD-ovog centra u Colorado Springs govorei o onome to se
dogaa te o koracima koje kani poduzeti. Smjesta smo, nakon razgovora s njime,
uskoili u automobil i odvezli se natrag do Pentagona.
Potanko sam opisao vrhunsku tehnologiju i komunikacij sku mreu kojima su
raspolagali NORAD i Pentagon, no NORAD je stupio u kontakt s vriteljem dunosti
naelnika ameri ki h vojnih snaga tek gotovo cijeli sat nakon udesa tri zrakoplova, i to
nakon to mu j e netko dodao mobitel? Potom mu j e zapovj ednik NORAD-a general
Eberhart - ovjek koji. je zamij enio Myersa u Cheyenne Mount ai nu - priao o koraci ma
koje e poduzeti nakon to su se tri putni ka zrakoplova (ili to god da je udari l o u
Pentagon) zabila u tri najvee ameri ke zgrade, uz 3000 poginulih? to su, pobogu,
Eberhart i njegov NORAD svo to vrijeme radili? General Myers t akoer je izjavio za
Armed Forces Radio and Television:
Naelnik [general Shelton] otputovao je toga jutra u Europu, to znai da je u tom
trenutku bio negdje iznad Atlantika. Stigavi u Pentagon, primijetio sam da iz zgrade
izlazi mnogo ljudi ... Naravno da im je reeno da napuste zgradu. Razmiljao sam
kako da najbolje izvrim svoju dunost. ... Prema ratnom rasporedu, moje je bojno
mjesto u Nacionalnom vojnom zapovjednom sreditu. Upitao sam slubenike radi
li Centar i dalje normalno, a oni su odgovorili da sve funkcionira kako treba. Stoga
sam se vratio u zgradu i poao do Zapovjednog sredita gdje mi se uskoro pridruio
ministar obrane. Zamjenik ministra [Paul Wolfowitz] dotad je ve bio otiao na jednu
drugu lokaciju. Uinili smo sve stoje bilo potrebno u smislu izdavanja odgovarajuih
zapovijedi i nadzora nad situacijom toga dana ...
Osoba koja je intervjuirala Myersa upitala ga je je li mogao vjerovati da se doista
radi o teroristikom napadu:
U tim trenucima nisam znao to da mislim. U tome je bio problem. Pred sobom
smo, dalde, imali te dogaaje, a nakon toga se u Pennsylvaniji sruio zrakoplov.
Nastojali smo povezati konce: to sve to znai? U suradnji sa Saveznom upravom za
zrakoplovstvo (FAA), general Eberhart je pokuavao osmisliti logine korake koji bi
odgovarali danoj situaciji. U to smo vrijeme imali u zraku nekoliko aviona lovaca, u
sluaju da je dolo do otmice nekih zrakoplova koji su mogli predstavljati opasnost
za druge institucije ili zgrade, ali u poetku je vladala prava pomutnja. Nerado
priznajem, ali o takvoj situaciji nismo razmiljali.
Nisu razmiljali? Zaboga, pa istog tog jutra odravali su vjebe s pot puno
istovjetnom situacijom! Dana 24. listopada 2000. godi ne takoer je izvedena vjeba
postupanj a u kriznoj situaciji koja bi izrodila masovni m ljudskim rtvama: testirana je
reakcija Pentagona na udar zrakoplova u njegovu zgradu. Ali, opet, Myers je ovjek koji
je rekao da nije znao je li FAA, FBI ili bilo koja druga sluba kontaktirala s Pent agonom
nakon napada na Svjetski trgovaki centar a prije negoli je pogoen Pentagon. Ustvari,
linije i zmeu isturenih slubi i Pentagona bile su otvorene, ukljuujui FAA, kao to
j e Myers dobro znao. Takoer j e znao da ministarstvo obrane, NORAD i FAA tijesno
surauj u u sluajevima otmi ca te daj e Pentagon trebao biti obavijeten prije udara prvog
zrakoplova, a pogotovo nakon to su dva zrakoplova uinila istu stvar. Znao je da je
uzlijetanje aviona lovaca koji kreu u presretanje nekog odmel nut og zrakoplova posve
uobiajen i st andardan postupak. Myers je obini laljivac. A zbog ega ljudi inae lau?
Da bi prikrili istinu. U slubenoj se prii tvrdi da su se glasovi otmi ara uli na radi o
prij emnicima u pilotskoj kabini, te da su putni ci i stjuardese iz zrakoplova zvali preko
mobitela i airphonea. I onda dode Myers i kae da nisu znali radi li se o teroristikom
napadu" ili o neemu drugom. Izvanrednog li izvrtanja injenica. On kae da je tek
nakon ruenja triju zrakoplova, zatim nakon tisue mrt vi h i etvrtog zrakoplova koji
e se uskoro sruiti u Pennsylvaniji, najvii vojni dunosni k na dunosti toga dana
uetao u zapovj edno sredite u Pentagonu koji, kao to s mo vidjeli, i ma sasvim j asne i
ustaljene procedure za i nterventno postupanj e u sluajevima ot mi ca ili anomalija u letu
zrakoplova, te daj e cijelo vrijeme i mao otvorene komunikacij ske linije s NORAD-om i
FAA. Tek se tada, ree on, pojavio mi ni star obrane Donal d Rumsfeld koji se pak nalazio
u zgradi nedal eko zapovj ednog sredita otprilike od trenutka kada je let 11, prvi oteti
zrakoplov, polazio sa startne rampe na bostonskom aer odr omu Logan! A general Myers
je pria za sebe. Moda ste ga vidjeli na konferencijama za novi nare u Pentagonu dok su
njegove snage bombardi ral e nedune civile u Afganistanu i Iraku. Ubrzo emo vidjeti
da je njegova pria o i l . rujna u popri l i nom raskoraku s inj enicama i s iskustvima
drugi h ljudi o t ome gdje se on nalazio toga j utra:
I prozbori Rumsfeld
Ministar obrane Donal d Rumsfeld (Projekt za novo ameri ko stoljee) izjavio je da je
od oko 8 h radio u istonom krilu Pentagona. U CNN-ovom talk shown uivo pod
nasl ovom Larry King Live od 5. ruj na 2001. rekao je da je bio u svom uredu i da nije
dobio nikakva upozorenj a da let 77 kree put Washi ngtona. Za to j e saznao, kako
tvrdi, tek kada je zgrada pogoena. Rumsfeld je Kingu ispriao da je ranije tog j utra
kongresnom izaslanstvu u svome uredu u Pentagonu kazao:
Negdje u sljedeih dva, etiri, est, osam, deset, dvanaest mjeseci u svijetu e se zbiti
dogaaj koji e bili dovoljno okantan da iznova podsjeti ljude koliko je vano imati
snano, zdravo ministarstvo obrane koje e doprinositi... koje e podupirati mir i
stabilnost u svijetu. Ono e doista podupirati mir i stabilnost.
Kakvih li proroanski h rijei. Ili je ovjek vidovit ili... A zatim s mo uli uistinu
bajkovitu tvrdnju koju je Rumsfeld iznio pred Larryjem Ki ngom. Rekao je daj e tijekom
sastanka u njegovom uredu:
... netko uao i predao mi ceduljicu na kojoj je pisalo da se neki zrakoplov upravo
zabio u Svjetski trgovaki centar. Sastanak smo odmah prekinuli. Potom sam uao
u susjedne, CIA-ine prostorije, zatraivi izvjetaj o situaciji. Za nepunih petnaest
minuta cijela se zgrada snano zatresla, uz gromoglasnu buku.
Mogu li slubene verzije dogaaja biti lue i besmislenije? Naalost mogu. Imamo,
dakle, situaciju gdje stoer Ameri ke vojske ima otvorene linije prema NORAD-u u
Cheyenne Mount ai nu i svim njegovim satelitima, zatim su tu letjelice za izvianje AWAC
i ureaji za motrenj e sa zemlje ACS te otvorene linije s FAA. Dva su zrakoplova ve
udarila u Svjetski trgovaki centar, Dick Cheney je bio u zapovj ednom bunkeru Bijele
kue gdje je dobivao detaljne informacije o pribliavanju leta 77, a ameri ki mi ni star
obrane kae kako uope nije bio upozoren da neki zrakoplov leti prema Washi ngtonu
ili da bi se ubrzo mogao obruiti na zgradu u kojoj se on nalazio, iako je trebao prevaliti
jo poprilian put da bi u zgradu udario? Vrlo neobi na tvrdnja i - bjelodana glupost.
Mi ni stru obrane Larry King nije uputi o niti j edno pitanje o besmislenosti njegove
smijene prie, ali to i nije neko iznenaenj e.
Iznijet emo slijed dogaaja na temelju Rumsfeldove izmiljotine. Prvi je zrakoplov
udario u Svjetski trgovaki centar oko 8.46, a Pent agon je pogoen tek oko 9.38. No
Rumsfeld govori Kingu da mu j e predana ceduljica na kojoj j e pisalo kako j e neki
zrakoplov upravo' udari o u Svjetski trgovaki centar i daj e za petnaest mi nut a pogoen
Pentagon. Trebali bismo, dakle, povjerovati da je mi ni star obrane - u svom uredu u
samom sreditu Pentagonovi h glaveina i svega 60 metara od zapovj ednog sredita
i nterventni h reakcija na otmi ce - obavijeten o prvom zrakoplovu koji je udari o u
Svjetski trgovaki centar tek etrdesetak minuta nakon to se dogaaj zbio. j edi no se
na taj nain moe objasniti oni h njegovih za petnaest minuta". Gotovo cijela Ameri ka
i stotine milijima ljudi diljem svijeta uivo su gledali odvijanje dogaaja prije 9 h
ujutro, ali mi ni star obrane, prvi ovjek do predsj ednika u voj nom zapovj ednom lancu,
nije znao za to sve do oko 9.20 ili 9.25? Gdje se tu uklapa ono: upravo je udari o u
Svjetski trgovaki centar" iz Rumsfeldove prie i zato nije obavijeten o udaru drugog
zrakoplova u 9.03 h? U pri runi ku Rumsfeldovog ministarstva obrane pie:
"U sluaju otmi ce FAA treba obavijestiti NMCC (Naci onal no vojno zapovj edno
sredite) to je bre mogue. Tada e NMCC, s i zni mkom neposredni h reakcija ...
zahtjeve za pomo DOD-a (Ministarstva obrane) uputiti mi ni st ru obrane, traei
njegovo odobrenje. " Samo na osnovu ove procedure, mi ni star obrane bi nedvoj beno
bio obavijeten odmah nakon udara prvog zrakoplova u tzv. Sjeverni neboder Svjetskog
trgovakog centra - pedeset do pedeset i pet minuta prije udara u Pentagon, a ne petnaest.
Prema sami m Pentagonovi m pravilima za postupanj e u takvim situacijama, on je
j ednostavno mor ao biti obavijeten im je dobivena informacija da je prvi zrakoplov
otet. To bi bilo negdje nakon 8.20 h - jedan sat i dvadeset minuta prije negoli je pogoen
Pentagon. Njihove su lai doista sumanut e. U svome 'svjedoenju' pred Istranom
komisij om o i l . ruj na, Rumsfeld j e potvrdi o svoju verziju dogaaja kada j e rekao da j e
dobi o obavijest o onome to se dogodil o u New Yorku te da je nedugo pot om" pogoen
Pentagon. No, verzija dogaaja iznijeta pred Komisij om razlikuje se od one iz emisije
Larryja Kinga utoliko to je rekao da se nalazio u svom uredu ,,s CIA-inim operati vcem
koji ga je upoznao sa situacijom" (nije dakle uao U susjedne, CIA-ine prostorije" kao
st oj e rekao Larryju Kingu) te je obavijeten o dr ugom napadu u New Yorku prije negoli
je nedugo pot om" pogoen Pentagon u 9.38 h. I ta verzija pati od podj ednakog manj ka
vjerodostojnosti. Drugi je udar pri kazan u televizijskom prij enosu uivo u 9.03 h, a
ministar obrane sjedi 60 met ara do Naci onal nog vojnog zapovj ednog sredita odakl e se
vri koordinacij a i nterventni h reakcija u sluajevima otmi ca. Ako vjerujete samo onoj
j adnoj slubenoj verziji koja kae da su dunosni ci Pentagona dobili upozorenj e dvanaest
mi nut a prije dolaska zrakoplova koji se kretao prema nj ima (za razliku od Cheneya),
zato ni tko nije obavijestio mi ni stra obrane prije negoli j e uo onu gromogl asnu buku"?
Prema slubenoj prii iz same Rumsfeldove vojske, mlanjaci su poslani iz Langleya
u 9.30 h u akciju presretanja zrakoplova a Rumsfeld, sjedei u Pentagonu, j o uvijek
ne dobiva nikakva upozorenj a da bi njihova zgrada mogla biti pogoena? Njihove se
verzije ni u emu, ama ba ni u emu, ne podudaraj u, za to postoji dobar razlog. To je
gomila lai. Pentagonu sam uputi o sljedei popis pitanja, ali su odgovorne osobe odbile
na njih odgovoriti.
1) Uzmemo li u obzir mogunosti protuzrane obrane Sjedinjenih Drava, kako je
mogue da je otetom zrakoplovu (letu 77) doputeno da leti etrdeset i pet minuta
prema Washingtonu, uz prekid komunikacija s kontrolom zranog prometa te s
iskljuenim transponderom, i da se priblii zoni zabrane letenja, te da udari u vae
sjedite bez ikakvih poduzetih proturadnji?
Nemaodgovora.
2) Zato ministar obrane Donald Rumsfeld nije znao da se zrakoplov pribliava sve
do trenutka kada se ovaj zabio u Pentagon?
Nemaodgovora.
3) Zato ministar Rumsfeld nije obavijeten o udaru prvog zrakoplova u Svjetski
trgovaki centar sve do otprilike petnaest minuta prije negoli je let 77 udario u
Pentagon (dakle, negdje izmeu 9.20 i 9.25 h)? Zato tada ve nije bio obavijeten
da se drugi zrakoplov zabio u Svjetski trgovaki centar?
Nemaodgovora.
4) Zato Richard Myers, vritelj dunosti naelnika Zdruenog stoera, nije bio
informiran da su dva zrakoplova udarila u Svjetski trgovaki centar i da se jo jedan
kree ka Washingtonu dok se on nalazio na dogovorenom sastanku na Capitol
Hillu (u zgradi Kongresa) i cijelo je vrijeme bio dostupan? Zastoje o onome to se
dogaa saznao tek kad je izaao iz ureda u kojem se odravao sastanak i kada mu
je reeno da je pogoen Pentagon? Zar izmeu naelnika i Pentagona ne postoji
stalna komunikacijska veza?
Nemaodgovora.
5) Zato u Pentagonu i bijeloj kui nije aktivirana protuzrana obrana (projektili
zemlja-zrak) kada se pribliavao let 77?
Nemaodgovora.
Clarkeova bomba
Godi ne 2004. Bushev savjetnik za protuterori zam u vrijeme 11. rujna Richard Clarke
objavio je knjigu Protiv svih neprijatelja (Against All Enemies), u kojoj u cijelosti pobija
prie Myersa i Rumsfeldsa. Clarke se nalazio na konferenciji kada je uo za let 11 te je,
u roku od oko pet mi nut a koliko mu j e trebalo da doe do Bijele kue, zapovjedio da
se organizira zatvorena telekonferencija s Protuterori sti kom si gurnosnom skupi nom.
Ona obuhvaa kljune kadrove u dravni m protul erori sti ki m i si gurnosni m slubama.
Kada je uo da je pogoen i drugi neboder zapovjedio je: Na ekranu elim imati osobu
najvie razine u Washi ngtonu iz svake od slubi, posebno FAA. I to odmah. " Clarke je
smjesta uspostavio kontakt s potpredsj edni kom Cheneyem i savj etnicom za naci onal nu
sigurnost Condol eezzom Rice, koji su se nalazili u Cheneyevom uredu u Bijeloj kui.
Cheney mu j e rekao: Takav napad tipian j e za al -Qaedu koja j e sklona si mul t ani m
napadi ma. Moda nas eka j o koji napad. " To se odvijalo svega nekoliko mi nut a nakon
to je u 9.03 h pogoen drugi neboder. Kako je, zaboga, Cheney mogao iznijeti takvu
tvrdnju kada su se, prema slubenoj prii, svi ostali unezvij ereno i u strci pitali to se,
dovraga, dogaa? Kao to je sluaj sa svim dogaaj ima koji su dio scenarija probl em-
reakcija-rjeenje: kada se dogodi ' problem' ve je pripreml j ena i spremna za upot rebu
pria o l anom nitkovu. Tako je, nekoliko mi nut a nakon prvih napada, Cheney ve
prodavao priu o svojim izmilj enim krivcima - Osami bin Ladenu i 'al-Qaedi'. Sjetimo
se takoer da je Cheney bio ovjek s najviom odgovornou za manevre si mul i rani h
ratnih igara koji su se u isto to vrijeme odravali na nebu.
Richard Clarke rekao je Cheneyu i Rice da pokree zatvorenu telekonferenciju za
upravljanje krizom". Na odlasku, Clarke ih je vidio, oboje, kako uzimaju svoje papire i
pripremaj u se za odlazak u Predsj edniki centar za djelovanje u kri zni m situacijama
(PEOC) u i stonom krilu Bijele kue. To se dogaal o oko 9.10 h, a David Bohrer,
slubeni fotograf Bijele kue, kae da j e vidio Cheneya kako kree prema bunkeru
nekoliko mi nut a poslije 9 h, to potvruj e Clarkeovu verziju. Meut i m, prema Cheneyu
i sl ubenom pri kazu dogaaja, on je otiao tek oko 9.30 h. Za NBC-evu emisiju Meet
the Press izjavio je da je nadzorni sustav pratio let 77 i kada je uao u zonu opasnosti te
kada se inilo da leti prema Bijeloj kui, sluba sigurnosti me je pokupila i evakuirala,
otprativi me do podr uma (' bunkera' Bijele kue] ..." Da, svakako, Dick, a pomogl e su
im i vile, ne? Cijela ta pria obina je la, jer u vrijeme kada se to navodno dogaal o
Cheney je ve bio u bunkeru Bijele kue, a ne u svom uredu, to su potvrdili i Richard
Clarke i mi ni star promet a Nor man Mi neta. Cheneyev lani pri kaz ponavljan j e koliko
je god trebalo da bi njegova tvrdnja o neobavijetenosti o zbivanjima na nebu, naroi to
o letu 77, popila vodu".
Njegova ena Lynne Cheney, lanica Ameri kog instituta za poduzetni tvo i
postoj ana suradni ca Projekta za novo ameri ko stoljee, trebala se pridruiti nj emu i
Condoleezzi Rice u operat i vnom bunkeru Bijele kue. Ondj e su bili i ef Cheneyevog
kabineta Lewis ' Scooter' Libby (Projekt za novo ameri ko stoljee) i zamj enik efa
kabineta Bijele kue Josh Bolten (Vijee za vanjske odnose). Cheneyev zapovjedni stoer
u i stonom krilu Ri chard Clarke opisao je kao nesumnj i vo politiniji" od onoga kojim
je on ravnao, a Cheney je, pril ikom uspostave kontakta s Cl erkeovom telekonferencijom,
neprestano sputao slualicu.
Clarke kae da je negdje oko 9 sati i 10-ak mi nut a stigao u Centar za zatvorene
video konferencije", smjeten pokraj Sobe za krizne situacije u Zapadnom krilu, odakl e
je poeo voditi i nterventne reakcije na napade i razmatrati najbolje opcije s vodei m
dunosni ci ma vojske i FAA. Obrati te pozornost na vrijeme - oko 9.10 h ili koju mi nut u
poslije. Clarke kae da su ostali sudionici te telekonferencije bili direktor CIA-e George
Tenet, direktor FBI-a Robert Mueller, ravnateljica FAA Jane Garvey, zamj enik j avnog
tuitelja Larry Thompson, zamj enik mi ni stra unutarnj i h poslova Richard Armi tage
i... koga ja to vidim... ministar obrane Donald Rumsfeld i vritelj dunosti naelnika
Zdruenog stoera, general Richard Myers. Obojica su, kae Clarke, svo vrijeme bila
okruena general i ma i pukovnicima". Vidi ti to. to se onda dogodi l o s Rumsl el dovi m
pri kazom iznijetom u emisiji Larry King Live da mu je u njegovom uredu predana
ceduljica oko 9.25 h s obavijesti da je prvi zrakoplov udari o u Svjetski trgovaki centar,
ali ne i drugi, te da je zauo gromogl asnu buku" kada je pogoen Pentagon, u napadu o
kojem nije dobi vao nikakva upozorenj a? Pred Istranom komisij om o i l . rujna mi ni star
promet a Nor man Mi neta izjavio je da se nalazio u Cheneyevom bunkeru u i stonom
krilu kada je onaj ' ml adi' uruivao Cheneyu redovne izvjetaje o napredovanj u 'leta
77' i njegovom kretanju prema Washi ngtonu, ali to mi ni star obrane u telekonferenciji
s ot voreni m zvuni m linijama s Cheneyevi m stoerom nije znao? Ako je Cheney znao,
znala je i vojska, pa zato to onda nije znao i Rumsfeld? Koje li budalatine. Richard
Clarke kae da se Rumsfeld pri drui o telekonferenciji nekoliko mi nut a nakon to j e
drugi zrakopl ov udari o u njujorki neboder te da je ostao do kraja. Clarke kae da je,
kada je pogoen Pentagon, j o uvijek vidio Rumsfelda na ekranu, to znai da nije
pogoena itava zgrada". Rumsfeld je laljivac.
to je s Myersovom pri om da je, dok se sve to odvijalo, bio na Capitoll Hillu, na
sastanku sa senat orom Maxom Cl el andom? Rekao j e daj e vidio kako se neki zrakoplov
zabio u prvi neboder (8.46 h), ali je ipak otiao na sastanak s Cl el andom, a izaao je
tek nakon to je pogoen i Pentagon (9.38 h). U meuvremenu, rekao je da nitko nije
obavijestio najvieg uni f ormi ranog zapovj ednika u Amerikoj vojsci na dunosti toga
dana o udaru drugog zrakoplova u 9.03 h. A sada doznaj emo, preko Richarda Clarkea,
da je cijelo vrijeme bio t amo te da je sudjelovao u telekonferenciji s Rumsfeldom
i kompani j om u Pentagonu. Clarke ak opisuje j edan razgovor s Myersom u 9.28 h.
Myersu je rekao kako pretpostavlja da je NORAD ve aktivirao AWACS lovce i letjelice
za izvianje. Koliko lovaca? Gdje?", bio je upitao. Myers je odgovori o:
Situacija nije ba sjajna, Dick. Sada smo usred NORAD-ove vjebe, Budni ratnik,
ali... Iz baze Otis uzletjele su dvije 'ptice' prema New Yorku. U Langleyu pokuavaju
poslati jo dvije. AWACS-i su u [Zranoj bazi] Tinker, ali nisu u stanju pripravnosti.
Clarke je upitao: Dobro, koliko treba da se uspostavi CAP (combat air patrol
tj. borbena zrana patrola) iznad DC-a [Washingtona]? Myers odgovara: im
uzmognemo. U roku od petnaest minuta". Naposljetku im je trebalo trideset mi nut a to
je, kao i obino, bilo prekasno.
To je isti onaj general Myers koji je, svjedoei na Capitol Hillu dva dana kasnije,
rekao da, koliko [je] upuen", u presretanj e nije poslan niti j edan avion lovac prije
negoli je pogoen Pentagon. I Rumsfeld i Myers lagali su o t ome gdje su se nalazili i to
su radili, a njihove su lai trebale prikriti ono to se TOGA JUTRA stvarno dogaalo.
Javnosti su namjeravali prodati pri u o prividnoj strci i kaosu kako bi zabaurili hl adno
proraunat i plan.
Pogledaj mo druge implikacije onoga to opisuje Clarke. Preko video linka
(telekonferencije) bio je u vezi s NORAD-om i pot vrdi o da se ondj e nalazila i ravnateljica
FAA Jane Garvey. Na samoj telekonferenciji, koja je poela oko 9.10 h, uspostavljena
je veza i zmeu NORAD-a, FAA i Pentagona preko Rumsfelda i Myersa te njihovih
generala i pukovnika". O emu to onda priaju NORAD i vojska kada kau da nisu
mogli pri mj ereno reagirati jer ih FAA nije obavijestila na vrijeme? U j ednom primj eru
obmanjivanja javnosti reeno nam je da kontrol a zranog promet a nije bila sigurna je li
let 11 udari o u Sjeverni neboder", jer to nije potvrdi o American Airlines. Kakve su uope
osnove takve tvrdnje ako znamo da j e Clarke otvorio telekonferenciju, nekoliko mi nut a
nakon 9 sati, pitajui ravnateljicu FAA Jane Garvey kakva su njene spoznaje? Clarke
kae da je odgovorila: Dva zrakoplova koji su udarili [u Svjetski trgovaki centar] bili
su let 11 American Airlinesa (Boeing 767), i let 175 United Airlinesa (takoer Boeing
767) - i bili su oteti." Gdje su tu strka i kaos"? Operativci NEADS-a su obavijeteni
0 letu 93 tek nakon to se sruio, prema sni mkama koje je sl ubeno zatraila Istrana
komisija o i l . rujna, ali let 93 spominj an j e tijekom telekonferencije Richarda Clarkea
u 9.35 h kada je o nj emu izvijestila Jane Garvey iz FAA kao o j ednom od mogue otetih
zrakoplova. Zbivalo se to dvadeset i osam minuta prije njegova pada.
lanovi smijene Istrane komisije o i l . rujna", koja j e oformljena da ne otkrije
istinu, o toj su telekonferenciji kazali ovo: Nemamo pouzdani h informacija o t ome je
li telekonferencija trajala ve neko vrijeme prije 9.37 h, kada je pogoen Pentagon". Ovo
lano navedeno vrijeme zapisano je u izvjetaju Komisije kako bi se zamaglila strahovito
upadljiva proturjeja slubene prie. U izvjetaju se nastavlja: Ne znamo tko je iz
ministarstva obrane sudjelovao, ali znamo da tijekom prvoga sata nije sudjelovao ni tko
iz osoblja uklj uenog u upravljanje kri zni m situacijama." ekajte malo. Komisija koja
je mj esecima sasluavala svjedoke nije mogla ustanoviti tko je iz ministarstva obrane
sudjelovao" u toj kljunoj telekonferencji? Pa, zato to nisu pitali? Ili pak itav Pentagon,
1 svi koji su sudjelovali u telekonferenciji s Cl arkeom, pate od masovne amnezije? Ne,
Komisija provodi taktiku zavaravanja. Kada bi bila iznijeta istina i i menovane osobe iz
Pentagona koje su sudjelovale na telekonferenciji i vrijeme u kojem su se l amo nalazile,
ukljuujui Rumsfelda i Myersa, slubena bi pria pala u vodu. Kada uskoro vidite tko
je bio ukljuen u sastavljanje izvjetaja Komisije razumj et ete zato ga ne moemo uzeti
u ozbiljno razmatranj e. U izvjetaju takoer pie da niti j edna informacija iznesena
na telekonferenciji u Bijeloj kui, barem tijekom prvoga sata, nije prenesena NMCC-
u [Naci onal nom voj nom zapovj ednom sreditu]". Zapovj edno sredite smjeteno
je u odjelu Pentagona namij enj enog Zdr uenom stoeru a, prema vlastitim rijeima
pri padni ka Zapovj ednog sredita, odgovorno je za upuivanj e poruka o pokretanj u
izvanrednih mjera i aktiviranju operativnih centara, nukl earni h podmorni ca, izviakih
zrakoplova i boj nih zapovj ednika diljem svijeta". To je, u biti, zapovj edno sredite
cijele vojske, a opi sano je kao sredinje koordinacij sko tijelo ili centar za razmj enu
podataka. Ono provodi stalno promatranj e i koordinacij u vojnih operacija u svijetu te
podrava zapovjednike, naelnika Zdruenog stoera, mi ni stra obrane i predsj ednika,
pri zapovijedanju i nadziranj u amerikih vojnih snaga u doba mi ra, u sluajevima
nepredvi eni h dogaaja i rata. Dakle, vjerujete li Istranoj komisiji o i l . rujna, a svatko
s imalo mozga j amano joj ne vjeruje, sve se to odvija dvadeset i etiri sata svakoga
dana - osim na dan 11. rujna. U izvjetaju Komisije stoji da telekonferencija Richarda
Clarkea nije bila povezana s podruj em NMCC-a odakl e se upravljalo kri zom, te da
direktor operati vnog tim. a. koii ie bi o na telefonskoj vezi s NORAD-om nije i mao
Slika 172: Slubena verzija o dogaajima od
11. rujna upravo je izala iz zgrade
uvid u informacije razmijenjene put em
telekonferencije". Glupost. Clarke potvruj e
da su tijekom tog sastanka mi ni star obrane i
vritelj dunosti naelnika Zdr uenog stoera,
druga i trea osoba u zapovj ednom l ancu itave
Ameri ke vojske, bili okrueni general i ma i
pukovni ci ma. A, eto, to se moe, Zapovj edno
sredite Pentagona nije znalo to se dogaa??
Lai, lai, sve same lai (slika 172).
Bush mlai - pajac
Toga j utra na Floridi mari onetski predsj ednik
dran j e podalje od opasnosti. Pod izrazom
' opasnost' ne mislim na stvari povezane
s os obnom sigurnou, ve na to da
predsj ednik nije bio u mogunosti uprskati
orkestriranje 11. rujna od strane mree u
koju su bili ukljueni Cheney, Pentagon i
iluminatski agenti ratrkani irom sustava.
Ovdje posebno upada u oi t ema ljudi
kojih nema". Mi ni star vanjskih poslova Colin
Powell nalazio se na putu, omoguivi t i me da na njegovo mjesto stupi il uminatsko
potrkal o Richard Armi tage (Projekt za novo ameri ko stoljee); Mi ni star pravosua
John Ashcroft takoer j e bio odsut an te ga j e zamij enio zamj enik mi ni stra pravosua
general Larry Thompson; nael ni k Zdr uenog stoera Henry Shelton tada j e letio za
Europu, a zamij enio ga je general Myers; dok je Michael Canavan, rukovoditelj slube
sigurnosti FAA i koordi nat or za sluajeve otmi ca, bio u Portori ku te je, prema vlastitim
rijeima, propusti o sve to se zbivalo toga dana". Ma nije valjda. Predsj ednik Bush
nalazio se u dravi svoga brata Jeba, na Floridi, elei iskoristiti unaprij ed objavljenu
priliku za naslikavanje u Osnovnoj koli Emma E. Booker u Sarasoti. Iz hotela je onamo
krenuo oko 8.35 h. to je radi o toga j utra, te kada i kako je uo za udar leta 11 u Svjetski
trgovaki centar uvelike ovisi o t ome koj em sl ubenom pri kazu - ako ikoj em - elite
vjerovati. Verzija je nekoliko, a dolaze od ljudi poput Busha, Cheneya i Arija Fleischera,
tadanjeg predsj ednikovog tajnika za odnose s j avnou. Sonya Ross, izvjestiteljica
Associated Pressa, kae daj e saznala za udar leta 11 u j edan od Blizanaca ak prije negoli
je Bush toga j utra stigao do kole:
Dok se povorka automobila s predsjednikom Bushem kretala prema Osnovnoj koli
Emma E. Booker u Sarasoti na Floridi zazvonio mi je mobitel. Jedan me je kolega
obavijestio daje neki avion udario u Svjetski trgovaki centar u New Yorku. To je bilo
sve to je rekao.
Nazvala sam redakciju AP-a u Washingtonu, nastojei saznati neto vie. Ali znala
sam da se radi o neemu gadnom. Pokuavala sam dobiti nekog od slubenika iz
Bijele kue kojemu bih mogla postaviti nekoliko pitanja, ali nisam dobila nikoga, sve
do 9.05 h.
Dakle, u njenoj su redakciji znali to se dogodilo, ak su imali vremena nazvati
je na mobitel, pa se namee zakljuak da je Bush mor ao znati podosta prije negoli je
stigao do kole da se zrakopl ov zabio u Svjetski trgovaki centar. Takoer je mor ao
znati j o i ranije da je u tijeku ot mi ca leta 11. Kontakt sa zrakopl ovom izgubljen je u
8.13 h, a predsj ednik se vozi s osobljem koje je u nepos r ednom kontaktu s Naci onal ni m
vojnim zapovj ednim sreditem ( NMCC) u Pentagonu, koje tijekom otmi ca slui kao
koordi nator i zmeu NORAD-a, FAA i dravne obavjetajne mree. John Cochran,
novinar ABC-a, izvjetavao je o Bushevom posjetu Floridi toga dana. Peteru Jenningsu
s ABC-a je rekao:
Kao to zna, Peter, predsjednik se nalazi na Floridi gdje e govoriti o obrazovanju.
Jutros je izaao iz svog hotelskog apartmana i spremao se na odlazak, kad mu je ef
Ureda predsjednika Andy Card neto priapnuo na uho, emu su prisutni novinari
svjedoili. Jedan je novinar pitao predsjednika: Znate li to se dogaa u New Yorku?"
Odgovorio je da zna i dodao da e im neto vie rei kasnije. Njegovo prvo javno
pojavljivanje zakazano je za pola sata u jednoj osnovnoj koli na Floridi.
Tajna sluba koja se bri ne o predsj ednikovoj sigurnosti imala je otvorenu liniju"
s FAA barem od oko 8.46 h kada je let 11 udari o u j edan od Blizanaca. Potvrdio je
to potpredsj edni k Di ck Cheney u NBC-evoj emisiji Meet the Press. Tom je pri godom
izjavio: Tajna sluba ima dogovor s FAA. Imah su otvorenu vezu nakon to je Svjetski
trgovaki centar..." U tom je trenutku zastao usred reenice j er je nesumnj ivo shvatio da
je upravo iskopao gol emu rupu u slubenoj prii koja se zasniva na uvjeravanju javnosti
da je tada vladala sveopa zbrka i manj ak informacija. Otvorena bi veza zasi gurno bila
uspostavljena ranije, jo kada je uoeno da se let 11 ponaa vrlo udno i dramat i no
mijenja svoj kurs. Bushev ti m na Floridi znao je t ono ono to je znala i FAA - a na
to je zapravo sumnjala od oko 8.20 h - da je zrakoplov na letu 11 otet. U takvim bi
trenuci ma osnovni si gurnosni post upak bio drati predsj ednika podalj e od unaprij ed
dogovorenog, medijski popraenog posjeta koli. Posebice nakon to se let 11 zabio u
Svjetski trgovaki centar pomi sao da bi i predsj ednik mogao biti meta nekog slinog
napada moral a im j e pasti na pamet , no ini se da se predsj ednikova sigurnost nije
razmatral a te je lijepo otiao u kolu, sve po pl anu i programu. Jesu li oni znali neto to
mi ni smo? Istrana komisija o i l . rujna tvrdi da ni tko od osoblja u Bijeloj kui ili oni h
to su putovali s predsj edni kom nisu znali daj e let 11 otet, te da su deurni asnici o t ome
obavijestili vie dunosni ke u Bijeloj kui i u Pent agonu tek kada je zrakoplov udari o
u neboder. Iako se zna da je predsj ednikov automobi l opreml j en si gurni m telefonskim
vezama, predvi eni m ba za takve i zvanredne situacije, oni tvrde da predsj ednik
nije znao za udar u Svjetski trgovaki centar sve dok njegova povorka nije stigla do
kole. Zar ele da povj eruj emo kako predsj edniku nije nita reeno, iako su svi ostali
iz povorke o svemu uredno obavijeteni prije dolaska pred kolu? Prema pisanju lista
Christian Science Monitor, tajniku za odnose s j avnou Ariju Fleischeru javljeno je to
se dogaa tijekom vonje u povorci, iako se nije vozio s predsj edni kom nego u j ednom
drugom automobi l u. Navodno je rekao: O, moj Boe, ne mogu vjerovati. U Svjetski
trgovaki centar upravo je udari o neki avion". Kongresnik Dan Miller kazao je da je
obavijeten o udaru net om prije susreta s Bushem u osnovnoj koli u 8.55 h. Sarasota
Magazine izvjetava da je o dogaaj u u New Yorku Bushu javljeno kada se nalazio u
automobilskoj povorci na autocesti 301, sjeverno od glavne ulice toga grada. To bi bilo
pri l i no vj erodostoj no, s obzi rom da se dogaaj zbio u 8.46, a da je Bush stigao do kole
u 8.55 h. Pr ema slubenoj verziji, ni o emu nije znao nita dok nije doao u kolu. Kao
to je napisao aut or i istraiva James Bamford:
Usprkos tome to je pored sebe u predsjednikoj limuzini imao telefon STU-I1I s
najpouzdanijom moguom linijom, a u Bijeloj kui itav struni kadar nacionalne
sigurnosti, ini se da je predsjednik Sjedinjenih Drava znao manje od desetaka
milijuna drugih ljudi u svakom dijelu zemlje koji su pratili odvijanje napada.
U vezi vlastitih spoznaja i postupaka, Bush se naao u pot punom protuslovlju s
izvjetajima svjedoka i drugi h ljudi - i s pr et hodni m svjedoenjima njegovih vlastitih
suradni ka - u neobi nom nastupu 4. prosinca na gradskom skupu" u Konferencijskom
cent ru okruga Orange u Orl andu na Floridi, gdje j e odgovarao na ni mal o provokativna
pitanja ulizivake publike.
Sluajno sam to gledao uivo na CNN-u u hotelskom baru. Dok sam pijuckao pivo
i oajavao zbog idolopoklonstva u kojem uiva takav mal ouman ovjek, Bush je izrekao
j ednu zauuj uu tvrdnju o dogaaj ima od 11. rujna. Sljedea dva dana pretraivao sam
novine, i nternetske ' informativne' stranice, ukljuujui CNN, ali nigdje ni spomena o
iznenauj uoj tvrdnji koju je izrekao. Nekoliko tjedana kasnije j edan belgijski posjetitelj
moje web stranice poslao mi je rijei koje je Bush izgovorio. Bile su objavljene na web
stranici Bijele kue, zagubljene u cjelovitom i dugakom prijepisu njegovih odgovora s
toga skupa. Bush je govorio o tome to se dogodi l o 11. rujna i na koji je nai n saznao za
strahote u New Yorku, odgovarajui na pitanje j ednog momka po i menu Jordan:
Zna, Jordane, nee vjerovati u kakvom sam stanju bio kada sam uo za taj teroristiki
napad [to se, sudei po snimci, ne bi reklo]. Tada sam bio na Floridi. A moj ef
kabineta Andy Card - zapravo, nalazio sam se u jednoj uionici gdje sam govorio o
uinkovitim nastavnim programima, itanju i pisanju itd. Sjedio sam izvan uionice i
ekao da uem, kadli sam vidio da se neki avion zabio ujedan od nebodera. Televizor
je, naravno, bio upaljen. Budui da sam neko i sam pilotirao rekoh - ovo je strano
lo pilot. Rekao sam da se vjerojatno dogodila strana nesrea. Ali brzo su me odveli
odande; nisam imao mnogo vremena da o tome razmiljam. Kasnije sam sjedio u
uionici, a Andy Card, ef mog kabineta, koji je sjedio malo podalje, priao mi je i
rekao: ,,U nebodere je udario jo jedan zrakoplov, Amerika je napadnuta".
Pogledate li video sni mku na kojoj Card neto priopava Bushu vidjet ete da
gornju reenicu j ednostavno nije mogao izgovoriti u tako krat kom vremenu. Kako
bilo da bilo, evo nekoliko injenica. Kao prvo, udar prvog zrakoplova u neboder nije
prikazivan uivo. Kako bi to uope bilo mogue, u tim trenuci ma? Snimljeni prikaz
prvog udara emi ti ran j e tek dugo vremena nakon to j e Bush uao u uionicu gdje mu
je Car d rekao da se dogodi o i drugi udar (slika 173). Uivo se mogl o vidjeti samo udar
drugog zrakoplova kada su televizijske
mree ve poele prikazivati Sjeverni
neboder u pl amenu. Kako je Bush,
dakle, mogao rei da je na televiziji
vidio obruavanj e prvog zrakoplova?
To j ednostavno nije mogue. O emu
on to, pobogu, govori? A to da kaemo
0 njegovoj reakciji i reenici: Ovo je
strano lo pilot"? Putniki se zrakoplov
upravo bio zabio u zgradu sa 111 katova
punu ljudi, a j edi no to predsj ednik
Sjedinjenih Drava moe rei je, ovo
je strano lo pilot"! Ve s mo vidjeli da
je Bush morao znati za prvi udar prije
negoli je uope i stigao do kole, a ipak
eli da povj eruj emo kako predsj ednika Sjedinjenih Drava, vrhovnog zapovj ednika
Amerike vojske i ' teritorijalne' obrane, ni tko ne bi obavijestio prije toga trenutka o
tome da je izgubljen kontakt s letom 11, da je iskljuen t ransponder zrakoplova i da je
u otrom luku skrenuo sa svog kursa? Ako se dobr o sjeam, Bush je, prije odlaska iz
hotela i polaska prema koli, rekao da e novi nari ma neto vie rei mal o kasnije" o
onome to se zbiva u New Yorku, a izvjestiteljica Associated Pressa kae da je saznala za
prvi udar zrakoplova u Blizance prije negoli je Bush uope stigao do kole.
Osim toga, njegova je pria u pot punom raskoraku s ranijom sl ubenom verzijom
u kojoj stoji da ga je o letu 11 telefonski obavijestila njegova savjetnica za naci onal nu
sigurnost Condol eezza Rice, prije negoli je uao u razred. To se pak kosi s navodi ma
izvjestitelja iz kojih je oito da je Bush morao znati to se dogaa prije dolaska u kolu.
Kako to da on nije znao, a svi koji su gledali televiziju jesu? Ovdje se namee jo j edno
pitanje. Ako Bush kae da mu je Andy Card rekao da je Ameri ka [...] napadnut a" u
9.05 h, kako to da vojska nije reagirala niti je u presretanj e poslala svoje avione lovce, u
cilju zatite ameri ki h gradova i zranog prostora? Znajui to se dogodi l o i znajui da
j e zrakoplov otet, kako j e predsj ednik Sjedinjenih Drava reagirao na te monument al ne
dogaaje? Uetao je u j ednu uionicu kako bi itao iz itanke ueni ci ma drugog razreda
1 sluao ih kako itaju pri u o kozi mezi mi ci ! uvi ih kako itaju, rekao je: itate
za pet, svaka ast! " U j ednom ih je trenutku preki nuo i rekao: Ovo je si gurno esti
razred, a ne drugi ! " Sauvaj nas, Boe. U New Yorku se upravo bila dogodila katastrofa,
g. Predsjednie, gdje bi mogl o stradati tisue ljudi, a vi znate da je uzrok tome oteti
zrakoplov. Halooo? Kada je Andrew Card uao u ui oni cu i apnuo mu na uho da je
drugi zrakoplov udari o u Svjetski trgovaki centar i da je Ameri ka [...] napadnut a" - to
je predsj ednik tada uinio? Nastavio je ondje sjediti i sluati pri u o kozi ljubimici. Dana
12. rujna Associated Press je izvijestio:
U Sarasoti na Floridi Bush je u 9.05 h u razredu djeci itao neku priu, a tada mu
je njegov ef kabineta Andrew Card apnuo neto na uho. Predsjednik se nakratko
nanirtio, da bi potom nastavio sa satom itanja. O tragediji je progovorio pola sata
kasnije.
'Nakratko' se namrti o? Upravo je bio obavijeten da je j o j edan putni ki zrakoplov
udario u Svjetski trgovaki centar i, prema njegovom iskazu, da je Ameri ka [...]
napadnuta". Ve je postal o oito da se radi o pogibiji i pustoenj u velikih razmjera, a
predsjednik je znao da je prvi zrakoplov bio otet. Ali, on se nakratko namrt i o" te je
nastavio paljivo sluati o pustol ovi nama koze ljubimice. Jenna Heath iz vaingtonskog
ureda lista Cox Newspaper izvijestila je da Bush nije izgledao previe zabri nut" dok je
uenicima u razredu predstavljao mi ni stra obrazovanja Roda Paigea i dok se rukovao s
uiteljicom Sandrom Kay Daniels. Ni po emu se nije dal o naslutiti da je [Condoleezza]
Rice upravo javila Bushu o prvom napadu na njujorki Svjetski trgovaki centar tijekom
telefonskom razgovora", napisala je Heath. Pogledajte njegovu reakciju kada mu je Card
neto apnuo na uho", prije odlaska iz hotela. Nije uope reagirao", kau svjedoci. Je li
to doista pri rodna reakcija ovjeka kojemu je upravo javljeno o strani m dogaaj ima u
zemlji koju bi trebao voditi? Ilije to reakcija nekoga tko je j ako dobro znao to se dogaa
i zato? Na onom gradskom skupu na Floridi 4. prosinca Bush je rekao:
No, znao sam da treba brzo djelovati. Znao sam da je uloga vrhovnog zapovjednika,
u sluaju napada na zemlju, da odluno reagira i sprijei druge napade. Stoga sam
razgovarao s ministrom obrane. Jedna od prvih stvari koje sam uinio bilo je stavljanje
nae vojske u stanje pripravnosti.
Bush kae da je znao da mora brzo djelovati, ali neprij eporna je istina da to nije
uinio. Upoznao sam j ednog ovjeka koji j e radi o na kompj utorskom sustavu zrane
obrane Australije. On mi j e kazao da su 11. rujna oni stavljeni u stanje visoke pripravnosti
prije nego to je to uinila Amerika vojska. I odal de Bushu sada to da je zvao ministra
obrane Rumsfelda? Kada je to uinio? U emisiji Larryja Kinga Rumsfeld je izjavio da nije
znao nita, iako se nalazio u svojem uredu, sve do petnaest mi nut a prije negoli je pogoen
Pentagon u 9.38 h. Dalde, Rumsfeld nam, ustvari, kae da pr emda je predsj ednik znao
to se dogaa podosta vremena prije 9 h, da je mi ni star o t ome obavijeten barem pola
sata kasnije, kada je bio u svojem uredu u Pentagonu. Zato Rumsfeld nije rekao Kingu
da je razgovarao s predsj edni kom? I gdje se u telekonferencijskoj verziji Rumsfeldovog
kretanja uope spominj e njegov razgovor s Bushem? Gdj egod pogledali, nai l azi mo na
gomilu lai i proturjeja. Bush kae da je vojsku stavio u visoki stupanj pripravnosti, ali
je to mogao uiniti tek nakon odsl uane prie o kozi i nakon to je izaao iz uionice
nekoliko mi nut a prije 9.30 h - dakle, vie od etrdeset minuta nakon udara prvog
zrakoplova. Prema slubenoj bajci, Bush je odveden do j edne izdvojene prostorije
prije negoli je otiao u razred i prije nego to je telefonski razgovarao sa savjetnicom
za naci onal nu sigurnost Condol eezzom Rice koja mu je javila za let 11. Ako je Bush
razgovarao sa savjetnicom za naci onal nu sigurnost prije 9 h, kako to da mi ni star obrane
Rumsfeld kae da nije znao nita j o nekih dvadeset i pet mi nut a? Zato Rice nije bila u
i zravnom kontaktu s Rumsfeldom? Zato predsj ednik nije bio u takvom kontaktu? Zato
nitko nije bio u kontaktu s Rumsfeldom? Zato Bush nije razgovarao s Cheneyem kada
je, u to vrijeme, Rice bila u Cheneyj evom uredu? Bilo je 9.30 h - dvadeset i pet mi nuta
nakon to je uo za drugi udar - kada je Bush otiao u kolsku knjinicu i objavio:
Dame i gospodo, ovo je teak trenutak za Ameriku. Dva su zrakoplova udarila u
Svjetski trgovaki centar. Izgleda da se radi o teroristikom napadu na nau zemlju.
Provest u temeljitu istragu te u progoniti i pronai tipove koji su poinili ovo
nedjelo. S terorizmom usmjerenim protiv nae nacije odluno emo se obraunati.
Ne, g. Bush, upravo ste bili krenuli imenovati lanog krivca i met u koji su odgovarali
pl anovi ma oni h koji vas nadzi ru. Spomenuti ' tipovi' mnogo su blie domaem ognjitu,
kao to Vi dobro znate. Bush je otpraen do predsj ednikog zrakoplova Air Force One,
a ak se i u slubenoj prii navodi da je Cheneyj a nazvao i da je vojsku stavio u visoki
stupanj pripravnosti tek negdje oko 10 h, a dotad je Pentagon ve pogoen. Bush se
zaputio prema Zranoj bazi Barksdale u Louisiana i prema Stratekom zapovjednitvu
Amerike vojske u Zranoj bazi Off u U u Nebraski, a do Bijele kue je stigao preko
Zrane baze Andrews, nekoliko mi nuta prije 19 h. Dakle, vie od deset sati nakon prvog
udara na Svjetski trgovaki centar. Kada je postavljeno logino pitanje o tome zalo Bush
nije krenuo ravno u Washi ngton da vodi svoju zemlju u takvom stranom trenutku, iz
Bijele su kue odgovorili da su zaprimili telefonski poziv u koj em se preko tajne ifre
upozorava da j e Air Force One sljedea meta. Ne, nisu oni dobili nikakvo upozorenje, to
je samo jo j edna la u nizu. John Ashcroft, dravni tuitelj i ovjek koji je dijelio ' pravdu'
drugi ma nakon 11. rujna, takoer je izjavio da vlada ima uvjerljive dokaze da su mel e
bili Bijela kua i Air Force One. " I opet la. Novi nski m agencijama su 12. rujna kruili
izvjetaji u kojima se citiraju rijei glasnogovornika Bijele kue: Imali smo ozbiljne
i vj erodostoj ne informacije da su Bijela kua i Air Force One bili met e teroristikih
napada i da je zrakoplov koji se obruio na Pentagon bio letio pr ema Bijeloj kui." Ari
Fleischer, tajnik Bijele kue za odnose s j avnou, potvrdi o je to istoga popodneva.
Tajna sluba je imala, kako je rekao, konkret ne i vj erodostoj ne informacije" da
su potencij alne met e bile Bijela kua i Air Force One. Sljedei je dan citiran glavni
Bushev politiki strateg" (tkalac lai), Enronov di oni ar Karl Rove. On je tvrdio da
je prijetnja izreena j ezi kom koji je mogao posluiti kao dokaz da su teroristi imali
spoznaje o predsj edni kovom dnevnom rasporedu i kretanju". Ako toliko revnosno
bri nu o njegovoj zatiti, zato su mu dopustili da ode u medijski popraen posjet koli
u okol nosti ma kakve su vladale toga j utra i zato je Bush, ako je postojala konkret na
prijetnja predsj edni kom zrakoplovu Air Force One, odvezen ravno na aerodrom da
bi se ukrcao na taj zrakoplov nakon to je zavrio sa sluanjem o kozi ljubimici, i to
bez zatitne pratnje aviona lovaca? Zato bi teroristi upozorili vlasti o svojoj sljedeoj
meti kada nije bilo nikakvog upozorenj a o njihovim pr et hodni m met ama? U New
York Timesu Maureen Dowd je napisala da je Karl Rove zivkao novi nare po gradu,
elei im prodati tu priu". Dva tjedna kasnije Bijela kua moral a je odustati od cijele te
fantazije tako da je u vijestima od 25. rujna, u informativnoj emisiji CBS Evening News,
reeno da takvog poziva j ednostavno nije bilo". Veina novi na ak nije niti objavila
to razotkrivanje groteskni h lai koje svakodnevno izbacuje Busheva administracija, a
lanak o t ome Washington Post objavio je samo na j ednoj od unutarnj i h stranica. U vezi
tih dogaaja ponovno sam posl ao popis s pitanj ima Uredu za odnose s j avnou Bijele
kue. Pitanja su faksirana u svibnju 2002., ali ni kada mi nisu odgovorili.
1) Kada je predsjednik saznao da je let 11 u nevolji ili da bi moglo doi do problema?
Kada su FAA, NORAD i Pentagon priopili tu informaciju predsjednikovom timu
za podrku toga jutra na Floridi?
Nemaodgovora.
2) Zato je predsjednik, kada je obavijeten da je prvi zrakoplov udario u Svjetski
trgovaki centar, nastavio sa svojim dnevnim programom i otiao na sat lektire u
jedan od razreda osnovne kole Emma Booker?
Nemaodgovora.
3) Zato je, kada mu je Andrew Card u razredu rekao da je jo jedan zrakoplov
udario u Blizance i da je Amerika [J napadnuta", nastavio sjediti u uionici jo
neko vrijeme?
Nemaodgovora.
4) Kada je predsjednik stavio vojne snage Sjedinjenih Drava u visoki stupanj
pripravnosti?
Nemaodgovora.
5) Zato se predsjednik nije odmah vratio u Washington, s obzirom da sada znamo
kako je pria o telefonskom upozorenju da je Air Force One sljedea meta -
izmiljena?
Nemaodgovora.
6) Zato je na javnom skupu predsjednik rekao da je vidio kako se prvi zrakoplov
zabija u Svjetski trgovaki centar, uz komentar o strano [loem pilotu]" kada
to nikako nije mogao vidjeti prije ulaska u razred? Snimka je emitirana mnogo
kasnije.
Nemaodgovora.
7) Zato nije procijenjeno da je predsjednik u opasnosti kada su zapoeli napadi, te
nije prekinut njegov unaprijed najavljen posjet koli, iako se zgrada kole nalazila
nedaleko aerodroma?
Nemaodgovora.
Previd Komisije
Sve te lai i proturjeja od poetka su trebali razotkriti oni koji se nazivaju ' novinarima' ,
a pot om je to trebala uiniti i Istrana komisija o i l . rujna ili, da navedemo njen puni
naziv, Naci onal na komisija za istraivanje teroristikih napada na Sjedinjene Drave".
Mediji su ignorirali cijelo brdo dokaza te su izabrali da svo ovo vrijeme servilno
ponavljaju besmisl enu sl ubenu priu. Isti isprazni ' novi nari ' izruguju se oni ma u
alternativnim medij ima dovoljno pr omuur ni ma da sagledaju iru sliku. Posljednji
izvjetaj Komisije bio je prava sramot a u smislu svega onoga to je proput eno istaknuti
ili ak spomenuti . Bitni dokazi, kao Mi neti n opis Cheneya u njegovom bunkeru, i
njegova reenica da naredbe j o uvijek vae" izostavljena je iz objavljenog izvjetaja
zajedno s bilo kakvim drugi m podat kom koji bi doveo u sumnj u okosnicu vladine prie.
Bush, Cheney i Rice svim su silama pokuali sprijeiti bilo kakvo istraivanje, kao to
je uinio i Blair nakon eksplozija bombi u Londonu 2005. godi ne. Zato bi se trudili
pokrenuti temeljitu istragu o ti m dogaaj ima kada znaju da je slubena verzija lana?
Kada se vie nisu mogl i ogluivati na zahtjeve za provoenj e istrage, Bush je pred kraj
2002. najavio da e nj ome ravnati... Henry Kissinger. Ve sam objasnio da je Kissinger
j edan od najaktivnijih i najmanipulativnijih i l umi natski h operativaca u zadnjih etrdeset
godina i, kao to je 2006. otkri o vrlo upuen autor Bob Woodward, on i dalje 'savjetuje'
Busha o stranoj politici. Kissinger je bio neokons prije negoli je ta rije uope skovana,
i blizak je sa svim glavnim igraima u Projektu za novo ameri ko stoljee (slika 174).
Svatko tko Kissingeru preputa da 'istrauje' bilo to oajniki eli neto sakriti. ak
je i New York Times iznio pretpostavku da ga je Bijela kua izabrala zato da obuzda
istragu kojoj se ona dugo vremena protivi." Povjeravanje tog zadatka Kissingeru bilo
j e toliko bespri mj ereno da j e on mor ao odstupiti, suoen s oitim sukobom interesa
povezani m s njegovom i l umi natskom kompani j om-paravanom Kissinger Associates,
koju razotkrivam u drugi m svojim knjigama kao st oj e istina e vas osloboditi.
Kissinger bi bio obvezan obj elodaniti i mena klijenata tvrtke Kissinger Associates,
to, naravno, ne bi ui ni o ni u ludilu. Da je to uinio, ne samo da bi se time di rnul o
u osinje gnijezdo ve bi se ustanovilo da u
gnijezdu nisu ose nego strljenovi.
Na mjestu predsj ednika Istrane komisije o
11. rujna Kissingera je zamijenio Republikanac
Thomas Kean, bivi guverner New Jerseya,
samo j o j edan od insajdera. On j e bio
direktor Naci onal ne zaklade za demokracij u
(engl. National Endowment for Democracy),
dugogodinji paravan i nozemni h CIA-inih
tajnih operacija, koji je investicijskim kanal i ma
povezan s istim saudijskim izvorima koji su
financirali i predsj ednika Busha i Os amu bin
Ladena. Meu njima su Khalid bin Mahfouz,
kojega je Cl i ntonovo ministarstvo vanjskih
poslova navelo kao financij era terorizma.
Potpredsj ednik Komisije Lee Hami l t on
bio je lan savjetodavnih odbora CIA-e,
predsj ednikovog Savjetodavnog vijea za domovi nsku si gurnost i Ameri ke vojske.
Jedan od lanova Komisije bio je i Richard Ben-Veniste, odvj etnik Cl i ntonovi h odreen
od strane Senata tijekom ' istrage o korupciji u sluaju Whitewater, a bio je i branitelj
Barryja Seala koji je avi onom prevozio kokain na poljski aerodrom u Meni u Arkanzasu
za obitelji Cl inton i Bush. O t ome neto vie kasnije. Gdje je nestala samostal nost
Komisije? Kean i njegovi kolege 'istraitelji' ak nisu napisali ni konani izvjetaj. Njegovo
je sastavljanje nadgl edao rukovoditelj izvrnog osoblja Philip Zelikow, kojeg je Bush
postavio u predsj ednikov Savjetodavni odbor o obavjetajnim podaci ma o prijetnjama
izvana", a tri je godi ne bio lan Vijea za naci onal nu sigurnost Busha starijeg. Zelikow
je blisko suraivao s Condol eezzom Rice te su ak zaj edno napisali knjigu Ujedinjena
Njemaka i preobrazba Europe: studija dravnike vjetine (Germany Unified and Europe
Transformed: A Study in Statecraft). Ona ga je 2002. godi ne izabrala kao glavnog autora
Busheve Strategije o naci onal noj sigurnosti u kojoj j e l i . rujan iskoriten kao opravdanj e
za politiku napada na zemlje koje ne predstavljaju nikakvu neposrednu prijetnju
bilo kome, a kamol i mi ru. Isti taj tip obnaao je funkciju izvrnog di rektora Komisije
koja je 'istraivala', i zmeu ostalog, poduzet e korake Busha i Rice na dan 11 rujna.
Zelikow je takoer rukovodi o skupi nom Aspen Strategy Gr oup - tijelom zadueni m za
formuliranj e strategije vanjske politike iji je supredsjedatelj bio Ricein ment or Brent
Scowcroft (Kissinger Associates, Vijee za vanjske odnose). Njegovi su lanovi bili i
Rice, Cheney i Wolfowitz. Radni odbor lanova obitelji pogi nul i h 11. rujna (engl. 9/11
Family Steering Commitee) i organizacija Citizens Watch uzalud su zahtijevali njegovu
ostavku. Upravo je Zelikow odl uivao to e se temeljitije istraivati a to ignorirati, i
to e se pojaviti u zavrnom 'izvjetaju'. Ravnao je osobljem od neki h sedamdeset i pet
ljudi, od kojih su vie od polovice neko radili za CIA-u, FBI, ministarstvo [nej pravde i
druge vladine agencije. Jedan od lanova osoblja je rekao: ,,Zelikow odluuj e o svemu.
On remeti istragu i vodi je po svom." Eto zato su zanemarene kljune informacije i
proturj enost dokaza. Jedan od lanova Komisije, tada ve bivi senator Max Cleland
odl ui o je povui se iz istrage, izjavivi: Bush obmanj uj e Ameriku". Izjavio je da su
lanovi Komisije pristali na odredbu prema kojoj e i mati samo ograni en pri stup CIA-
i ni m izvjetajima podast rt i m Bushu i Bijeloj kui, koji su mogl i ukazati na upoznatost
obavjetajnih slubi s pl ani rani m napadi ma. Cleland je rekao:
To je prijevara, odurna prijevara. Amerika je izigrana. Svakoga dana imamo sve vie
spoznaja o tome da je ova vlada znala daleko vie o tim teroristima prije 11. rujna
negoli je ikada priznala... Ne dajmo im da nas zavaraju. Skovali su plan izazivanja
rata i, kada se dogodio 11. rujan, to su i uinili - izazvali su rat.
Nakon to su napadi izvedeni, Dick Cheney je napusti o bunker Bijele kue i
otiao u Site R (Lokaciju R), znanu i pod nazi vom podzemni Pentagon", strogo
povjerljiv kompl eks zgrada unut ar pl ani ne Raven Rock, nedal eko Blue Ridge Summi t a
u Pennsylvaniji, oko 11 ki l ometara sjeverno od predsj ednikog ' sklonita' u Camp
Davidu. Site R poznat je i kao Alternativni objedinjeni komunikacij ski centar. Novi nar
James Bamford, bivi ABC-ev istraivaki producent i strunj ak za obavjetajne teme,
rekao je da je u Site R nekoliko sati nakon napada doletjelo pet helikoptera, zajedno
s konvoj em vozila sa zatamnj eni m staklima. Jedan od prvi h koji je onamo stigao
bio je zamjenik mi ni stra obrane, ovjek koji je zapravo povlaio konce u Pentagonu,
Paul Wolfowitz, koji je kasnije upravljao Svjetskom bankom sve dok nije mor ao dati
ostavku zbog korupcije. Wolfowitz, poput Cheneya, j edan j e od osnivaa Projekta
za novo ameri ko stoljee i tijesno je suraivao sa i dovski m i nsti tutom za pitanja
naci onal ne sigurnosti (JINSA). On je takoer bio ovjek za vezu Busheve administracij e
s Ameriko-izrael skim odbor om za odnose s j avnou (engl. American Israel Public
Affairs Committee) j ednom od najveih lobistikih skupi na u Washi ngtonu, koja agitira
za politiku skl onu Izraelu. Nakon napada 11. ruj na Cheney j e znao nestati na due
vrijeme, otiavi na strogo povjerljive lokacije gdje se planirala sljedea faza napada na
ljudske slobode. Kakve li sluajnosti da su lanovi Projekta za novo ameri ko stoljee
reldi kako mora doi do novog Pearla Harbora", kao izgovor za nametanj e njihovog
plana invazije na Srednji istok. I evo, godi nu dana (t ono u mjesec) poslije objavljivanja
tog izvjetaja, eljeno se ostvaruje. tovie, u Bushevoj administracij i koja je dola na
vlast u sijenju 2001. prevladavali su lanovi iste te organizacije. Dok se odvijao novi
Pearl Harbor" na vrhu politike i vojne hijerarhije u kl j uni m zapovj ednim sreditima
sjedili su Dick Cheney, Paul Wolfowitz i Donal d Rumsfeld, osnivai Projekta za novo
ameriko stoljee. Enor mno poveanje potronj e za vojne potrebe, za kojeg su rekli da
e izglasati nakon novog Pearl Harbora", dodijelio im je Dov Zakhei m iz Projekta za
novo ameri ko stoljee, Pentagonov revizor zaduen za financije. Ustanovlj eno je daj e s
Pentagonovih rauna pod njegovom nadzorom nestalo tri trilijuna dolara.
Sada je oigl edno da ogroman - i sve vei - broj ljudi ne prihvaa slubenu priu
o i l . rujna, ali mnogi od njih smatraj u da su vlasti iskoristile te napade, dopustivi da
se dogode. Znam da e ovo to u sada rei neki ma biti prevelik zalogaj za progutati, ah
j ednostavno mor am to uiniti. Ne samo daj e vlast dopustila da se ti napadi dogode nego
ih je ona i nakanila ostvariti, kao to emo sada vidjeti.
Tvornica udesa
Nita ne bi bilo ono to jest, jer sve bi bilo ono to nije. I obratno, ono to jest, ne bi bilo. A
ono to ne bi bilo, bilo bi. Razumije?
Alisa u zemlji udesa
Znam da e mnogi ma biti teko povjerovati da bi upravljaki el ementi unut ar vlade i
vojske Sjedinjenih Drava bili u stanju orkestrirati napade na svoj vlastiti narod", ali
neke stvari ovdje mor amo razjasniti.
Gmazovski krianci smjeteni u Americi ne smatraj u ameri ke graane svojim
vlastitim narodom", isto kao to idovski ili britanski gmazovski krianci ne smatraju
idovske ili britanske mase svojim vlastitim". Bez obzira koju rasu ili zemlju naizgled
predstavljaju, oni iskazuju odanost j ednom sasvim druki j em ' narodu' - gmazovski m
kri anci ma i njihovim gmazovski m gospodari ma ili 'bogovima'. Svi ostali su potrona
roba, sl obodna za otpis, ako to odgovara njihovoj 'svrsi', a, zapravo, ak i jedni druge
oni smatraj u potroivim i odbacivim ukoliko je to pot rebno u provedbi njihova plana.
Znaju da j e ovaj svijet privid te da kada ' umr u j ednost avno prelaze iz j edne dimenzij e
u drugu. Ustvari, opsjedajui gmazovski entiteti ne ' umiru' , oni se prebacuju u drugo
tijelo-kompjuter kada se njihovo istroi i prestane funkcionirati.
Premda se moe initi zapanj uj uom pomi sao da bi vlade i njihove vojne snage
mogl e planirati i izvriti napade na svoje vlastite graane, postoji dokaz da se upravo
to pri premal o vie od etrdeset godi na prije 11. rujna 2001. Plan je iskovao isti onaj
Zdrueni stoer u Pentagonu za kojeg bih rekao da su bili upl eteni u dogaaje od 11.
rujna. Ne samo da bi bili u stanju napasti vlastiti narod" u takvim razmjerima, oni su
to nepobi t no planirali uiniti tijekom 1960-ih. U travnju 2001. - etiri mjeseca prije 11.
rujna - svoju je knjigu objavio James Bamfor, bivi istraivaici producent za podruj e
Washi ngtona koji je radi o i nformati vnu emisiju World News Tonight televizije ABC.
Knjizi je naslov Gomila tajni (Body of Secrets), a otkriva pl an kojeg su iskovali najvii
vojni dunosni ci SAD-a kako bi vrili teroristike napade u ameri ki m gradovima,
ubijajui civile, za to bi okrivili kubanskog predsj ednika Fiela Castra. Plan je osmislio
Zdrueni stoer pod ravnanj em generala Lymana L. Lemnitzera, a nazvan je Operacij a
Nort hwoods. etrdeset godi na kasnije, novodobnij i lanovi Zdruenog stoera sjedili su
u Pentagonovom Zapovj ednom sreditu i orkestrirali dogaaj e na dan 11. rujna. Svrha
Operacije Nort hwoods bila je zadobivanje podrke domae i meunar odne j avnosti za
pokretanj e invazije na Kubu, i me bi s vlasti svrgnuli Castra, dok su napadi od 11. rujna
organizirani kako bi se opravdala orvelovska drava i rat protiv terorizma". Istraujui
Agenciju za naci onal nu sigurnost (engl. National Security Agency - NS A), James
Bamford je naiao na slubene dokument e s poj edi nosti ma o Operaciji Nort hwoods.
Oni otkrivaju planove o dizanju u zrak nekog ameri kog broda, za to bi okrivili Kubu,
te u njima pie: ... Popisi rtava u ameri ki m novi nama izazvali bi dobrodoao val
naci onal nog gnuanja."
Zdrueni stoer takoer j e predl agao da se izvri atentat na Johna Gl enna
tijekom prvog pokuaja slanja nekog Ameri kanca u orbitu, za to bi takoer okrivili
Kubu, otkrivaju nam dokument i . Nakon to Gl ennova raketa eksplodira, cilj nam
je da pr ui mo neobori v dokaz ... da krivnja lei na ... komunistikoj ... Kubi", stoji u
dokument i ma Operacij e Nort hwood. Bamford pie:
... prema tom planu, s pismenim odobrenjem naelnika i svakog pojedinog lana
Zdruenog stoera, trebalo je ubijati nedune ljude na ulicama amerikih gradova;
potapljati brodove na puini koji bi prevozili izbjeglice s Kube; sve s ciljem pokretanja
vala silnog terorizma u Washingtonu, Miamiju i drugdje. Ljudima se planiralo
namjetati zloine koje nisu poinili, npr. podmetanje bombi; otimanje zrakoplova
itd. Pomou lanih dokaza sva bi se krivnja svaljivala na Castra, ime bi Lemnitzer
i njegova klika imali izgovor, kao i neophodnu im podrku domae i inozemne
javnosti za izazivanje rala.
U Sjedinjenim Dravama planirali su raspiriti veliku mrnj u prema Kubi kako bi
veina ljudi podral a invaziju i ak zahtijevala da se ova izvri. Namjeravali su aktivirati
plastine bombe, uhiivati kubanske agente i objavljivati pr et hodno pripremlj ene
dokument e u kojima bi lano potkrepljivali umijeanost Kube. Plan je ukljuivao napade
na sada zloglasnu ameri ku bazu u zaljevu Guant anamo na Kubi gdje, od invazije na
Afganistan, Zemlja sl obodni h " dri neosuene i neopt uene ' teroriste' u sramot ni m,
nelj udskim uvjetima. I za te bi napade na bazu optuili, naravno, Castra. U dokument i ma
se govori o nizu dobro koordi ni rani h incidenata ... unut ar i uokol o Guant anama kako
bi se stekao uvjerljiv doj am da su to uinile neprijateljske kubanske snage." U dopisu
od 27. srpnja 1962. pie da bi ta operacija znaila gol emo poveanje broja kubanski h
i ameri ki h rtava. Bilo bi koriteno vie tehnika, meu kojima su: lansiranje glasina;
potaj no emitiranj e radio-emisija; prebacivanje prijateljski nastroj enih Kubanaca
u uni f ormama preko ograde" kako bi inscenirali ' napade' na bazu; zarobljavanje
(prijateljski nastroj enih) kubanskih ' sabotera' unut ar baze; zapoinjanje nereda u blizini
glavnog ulaza u bazu preko prijateljski nastroj enih Kubanaca; dizanje u zrak skladita s
muni ci j om unut ar baze i podmet anj e poara; spaljivanje zrakoplova u bazi i svaljivanje
krivnje na Kubu; bacanje granata na bazu; zarobljavanje desantni h timova pristiglih
s mor a ili iz grada Guant anama; zarobljavanje paravoj ne skupine koja e nahrupi ti u
bazu kako bi izvrila sabotau na brod u luci; potapljanje broda nedal eko ulaza u luku;
dizanje u zrak plovila bez posade u kubanski m vodama i svaljivanje krivnje na kubanske
zrakoplove koji e, po logici stvari, doletjeti da bi istraili to se to dogodilo; objaviti
lane popise rtava u ameri ki m medij ima kako bi j avno mnijenje nahukal i protiv
Kube i, pazi ovo... organizirali pogrebe za lane rtve'.
U dokument i ma o Operaciji Northvvoods t akoer se preporua koritenje
zrakoplova nalik sovjetskim MIG-ovi ma s ameri ki m pil otima koji bi ometal i civilne
zrakoplove, napadali plovila na morskoj povrini i unitavali ameri ke bespilotne letjelice
(daljinski upravljane), ime bi se stvarao privid da je sve to uinila Kuba. U j ednom
od dokumenat a pie: Vjeto oboj ani avion lovac F-86 uvjerio bi putni ke da su vidjeli
kubanski MIG...". Nadalje je pl ani rano insceniranj e l anog obaranj a aviona Ameri kog
ratnog zrakoplovstva u meunar odni m vodama tako to bi pilotu j ednost avno dali
u zadatak da, sluei se izmiljenim i menom, prijavi da je napadnut i da iskljui
pri mopredaj ni k. Zat i m bi odl etio natrag u svoju bazu gdje bi avion bio prefarban te bi
dobi o i novi broj na repu, a pilot bi se ponovno poeo koristiti svojim pravim i menom.
S ameri kog nosaa aviona u potragu za ol upi nama u mor u bile bi poslane letjelice koje
bi naposljetku potvrdile da se radi o napadu 'Kubanaca'. Bamford kae da su planovi
za ta teroristika djela protiv ameri ki h met a imali pi smeno odobrenj e svih lanova
Zdruenog stoera te da ih je predsj edniku Kennedyju u oujku 1962. iznio mi ni star
obrane Robert McNamara.
Ipak, civilno vodstvo" odbaci l o je takve planove i tri dana kasnije Kennedy je
rekao Lemni tzeru da praktiki nema nikakvih izgleda da se protiv Kube ikada upotrijebi
otvorena sila. etiri je desetljea Operacij u Northvvoods prekri vao veo tajne, sve dok
gore spomenut i dokument i nisu izali na svjetlo dana, meut i m oni odraavaju ono to
se uistinu dogaal o 11. rujna - i cijelo vrijeme, od tada pa naovamo.
Svojim bivim posl odavci ma iz redakcije ABC Newsa James Bamford je rekao:
lb su bili dokumenti Zdruenog stoera. Toliko su dugo skrivani zato to ih lanovi
Zdruenog stoera nisu htjeli obznaniti jer su vrlo nezgodni i inkriminirajui. Cijela
bit demokracije sastoji se u tome da voe ispunjavaju volju javnosti, a ovdje imamo
neto posve suprotno, vojsku koja pokuava prevariti ameriki narod i navesti ga da
podupre rat kojeg eli vojska i nitko drugi.
Bamford pie da su ak i nakon odbacivanja prvotni h pl anova osmiljavani drugi,
kao to je izazivanje rata i zmeu Kube i neke druge l ati noameri ke drave, to bi
omogui l o intervenciju SAD-a. U krajnjoj instanci, te operacije problema-reakcije-
rjeenja planiraju najvie razine vojske i vojnoobavjetajnih krugova koje se pretapaju u
organizacije poput Agencije za naci onal nu sigurnost i CIA-e. Bespredmet no je da ljudi
tvrde kako njihovi vode ne bi mogli stajati iza grozota 11. rujna kada postoje dokument i
koji pokazuj u da je tijekom 1960-ih Pentagon pl ani rao neto vrlo slino. Operacija
Northvvoods ak je ukljuivala otimanje civilnog zrakoplova. U dokument i ma pie da
je sasvim izvedivo uprizorenj e i nci denta koji bi j avnost uvjerio da je neki kubanski
zrakoplov obori o civilni zrakoplov na redovnoj liniji iz Sjedinjenih Drava prema
Jamaici, Gvatemali, Venezueli ili Panami . Odabral o bi se odredi te ija bi ruta prelazila
preko Kube. ' Pravi' avion (zapravo letjelica CIA-e) prevozio bi ' izabrane' put ni ke
ukrcane pod 'paljivo pri preml j eni m l anim i meni ma" te bi poletio iz nekog civilnog
aerodroma. Na nebu iznad Floride zamijenila bi ga daljinski upravljana letjelica koja bi
bila usmj erena da leti iznad Kube, zatim bi otposlala poziv u pomo, a nakon toga bi
bila unitena preko radi o signala. Prvotni avion bi sletio u neku zrakopl ovnu bazu gdje
bi se iskrcali tobonji 'putnici'. Sve je to bilo pl ani rano etrdeset godina prije 11. rujna.
Zamislite kakva li je samo razlika i zmeu ondanj e i dananj e tehnologije ureaja na
daljinsko upravljanje. U knjizi Gomila tajni James Bamford iznosi dijelove dokumenat a
Operacij e Northvvoods:
Jedan avion u zrakoplovnoj bazi Elgin bit e obojan i numeriran tako da izgleda
potpuno isto kao i civilno registrirani zrakoplov koji pripada jednoj organizaciji u
vlasnitvu CIA-e na podruju Miamija. U naznaeno vrijeme taj pravi, nepatvoreni,
civilni zrakoplov bit e zamijenjen gore spomenutim avionom dvojnikom u kojeg e
se, s paljivo pripremljenim lanim imenima, ukrcati odabrani putnici. Nepatvoreni
registrirani zrakoplov bit e pretvoren u daljinski upravljanu bespilolnu letjelicu.
Vrijeme uzlijetanja bespilotne letjelice i nepatvorenog zrakoplova bit e usklaeno
tako da omogui njihov susret na nebu juno od Floride.
Odatle, nakon tog susreta, zrakoplov s putnicima spustit e se na najmanju
moguu visinu i sletjeti na pomoni teren u zrakoplovnoj bazi Elgin gdje e sve
biti spremno za iskrcavanje putnika i povrat zrakoplova u njegovo prvotno stanje.
U meuvremenu, bespilotna e letjelica nastaviti letjeti prema upisanom planu
leta. Kada se bude nalazila iznad Kube, bespilotna e letjelica - na meunarodnoj
frekvenciji predvienoj za slanje poruka letjelica u nevolji - uputiti poziv u pomo,
tvrdei da je napada kubanski mlanjak MIG.
Odailjanje poruka bi e prekinuto unitenjem zrakoplova, aktivirano radio signalom.
To e radio stanicama Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (engl.
International Civil Aviation Organization - ICAO) u zapadnoj hemisferi omoguiti
da obavijeste SAD to se dogodilo zrakoplovu, umjesto da SAD pokuava 'prodati'
taj incident.
etrdeset godi na kasnije, 11. rujna 2001. , zbio se dogaaj nevjerojatno slian gore
opi sani m, a umjesto Fidel Castro" treba itati Osama bin Laden". etiri desetljea
ranije oito je bilo mogue odailjati poruke iz letjelica u koj ima nema pilota niti
putni ka. Iz ovih primj era, kakvih bih mogao nabrojati j o mnogo, moemo vidjeti da
tehni ke problema-reakcije-rjeenja primij enj ene 11. rujna ne predstavljaju nita novo.
Pa, ako besprij ekorno djeluju, zato da ih mijenjamo?
Oteti na tl u
' Oteti' zrakoplovi na dan 11. rujna bili su daljinski upravljani, a s tim saznanj em
mnogi 'misteriji' bivaju rijeeni. Poslije napada George W. Bush predloio je razvijanje
sustava koji bi kontrol ori ma leta na zemlji omogui o da daljinskim upravljanjem
preuzmu kontrol u nad oteti m zrakopl ovom i usmjere ga ka najbliem aerodromu gdje
e ga si gurno prizemljiti. U New York Timesu navedena je njegova izjava da e nova
tehnologija, vjerojatno daleko u budunosti", omogui ti kontrol ori ma zranog promet a
da zrakoplove u nevolji prizemljuju preko daljinskog upravljanja. Kako Bush moe rei
da je takva tehnologija vjerojatno daleko u budunost i " kada je postojanje daljinski
upravljanih letjelica opepoznata injenica, za koju se zna ve etrdeset godina? Svi
putniki zrakoplovi upravljani su pomou raunala, a da biste preuzeli kontrol u nad
neki m zrakopl ovom sa zemlje dovoljno je da se ubacite u njegov sustav upravljanja
letom. To je ak j ednostavnij e ako su raunal a
ciljanog zrakoplova pret programi rana na
mrenu suradnj u" s vaim. Nekoliko tjedana
nakon 11. rujna iznad teritorija Afganistana
navoene su daljinski upravljane letjelice koje
se nazivaju izviake bespilotne letjelice". U
i nformati vnom biltenu Ameri kog ratnog
zrakoplovstva dos t upnom svakome na
internetu, pot anko se navode sposobnosti i
historijat daljinski upravljane letjelice pod
nazivom Global Hawk koja leti diljem svijeta
(slika 175). Ondj e se kae da letjelica Global
Hawk, nakon to se u nju uprogrami raj u
parametri misije", moe samostal no rulati
pistom, uzletjeti, letjeti, ostati u odr eenom poloaju i sni mati okolinu, vratiti se i
sletjeti". Operateri na zemlji po potrebi mogu mijenjati upute za letenje tijekom samog
leta. U asopisu Airman ukratko su prikazani upravljaki sustavi Global Hawka:
Slika 175: Daljinski upravljana letjelica Global
Hawk koja po cijelom svijetu leti bez pilota
'Piloti' te metalne ptice ostaju na zemlji. Njezini su sustavi kontrole letenja, navigacije
i upravljanja samostalni te ovise o planu misije. To znai da letjelica upravlja samom
sobom - na zemlji nema pilota s upravljakom ruicom koji bi njome manevrirao.
Meutim, letjelica dobiva upute od avijatiara u zemaljskim stanicama. Elementi
predvieni za uzlijetanje i lociranje letjelice omoguuju visoku preciznost pri
polijetanju i slijetanju, posredstvom diferencijalnog sustava globalnog pozicioniranja.
Taj tim djeluje iz operativne baze letjelice.
Global Hawk, s rasponom krila Boeinga 737, razvijan je tijekom 1990-ih, a glavni
dobavlja je iluminatski kontrol i rana kompanij a Norhtrop Grumman sa sjeditem u
Aaeronaut i kom centru Ryan u San Diegu u Kaliforniji. Komunikacij ske sustave pribavlja
korporacij a L3 Com iz Salt Lake Cityja u Utahu. U lipnju 1999. zapoelo je testiranje i
praenj e performansi Global Hawka sponzori rano od strane Zapovj ednitva zdrueni h
snaga Ameri ke vojske. James Roche, ameriki mi ni star rat nog zrakoplovstva i menovan
od strane Busha, obnaao je mnoge izvrne funkcije u Northtrop Grummanu, ukljuujui
poloaj korporacij skog potpredsj edni ka i predsj ednika u sektoru Elektronskih senzora
i sustava, prije negoli je napusti o tu kompani j u i pri drui o se 2001. godi ne Bushevoj
drui ni . Roche, lan Vijea za vanjske odnose i Centra za strateke studije, dobi o je u
svoju nadl enost funkcioniranj e i uinkovitost [vojnog zrakoplovstva], uobliavanje
njegove politike i programa", to je ukljuivalo i NORAD. Dov Zakhei m iz Projekta za
novo ameri ko stoljee, Pentagonov revizor u vrijeme 11. rujna, takoer je bio upoznat s
tehnologij om daljinskog upravljanja. U Pentagon je preao u svibnju 2001. , istog mjeseca
kada je Cheneyu povj ereno da vodi ameri ke vjebe simulacije rata". Zakhei m je bio
izvrni direktor SPC Intemationala, podruni ce poduzea System Planning Corporation
koje se specijaliziralo za razvoj i proizvodnj u obrambene opreme", ukljuujui
tehnologiju daljinskog upravljanja letjelica i neto to se zove Sustav prekida leta (engl.
Flight Termination System - FTS). On unitava daljinski upravljane letjelice koritene od
strane vojske u vjebama gaanja kada doe do neispravnosti u radu bespilotne letjelice
ili ona iz drugi h razloga postane opasnost. Ta se tehnologija moe primijeniti na svim
vrstama zrakoplova, ukljuujui velike putnike mlanjake, a omoguuj e i daljinsko
upravljanje mnogi h zrakoplova istovremeno sa j edne lokacije, u krugu od vie stotina
kilometara. Dolje na zemlji pritisne gumb i - 'Bum', nema vie zrakoplova - leta 93!
Meu klijentima System Planning Corporation je i zrakopl ovna baza Eglin na Floridi,
spomenut a u dokument i ma o Operaciji Nort hwoods kao baza predvi ena za koritenje
daljinski upravljanih letjelica i simulacije obaranj a putni ki h zrakoplova iznad Kube.
Pentagonov revizor Dov Zakhei m prije 11. rujna posl ao je vie od trideset Boeinga 767 u
oblinju Zrakopl ovnu bazu Florida-MacDill, gdje su preureeni i opremlj eni opr emom
za punjenje goriva i ostal om tehnologij om. Sustav preki da leta i tehnologija daljinskog
upravljanja razvijeni od strane Zakhei move kompanij e bili bi savrena sredstva za
usmjeravanje zrakoplova ka njihovim met ama. Podruni ci Zakhei move kompanij e
System Planning Corporation, tvrtki pod nazi vom Tridata, takoer je bilo povj ereno
istraivanje podmet anj a bombi u Svjetskom trgovakom centru 1993. godine, kada je
imala priliku dobro se upoznati s t om graevi nom i sustavom osiguranja. Il umi natski
je svijet doista mal en.
'Piloti'-glupi i gluplji
j edno je sigurno, oni m zrakopl ovi ma od 11. rujna nisu pilotirali arapski teroristi", koji su
jedva znali upravljati j ednomot or nom Cessnom. Umirovljeni pukovni k Donn de Gr and
Pre kae daj e okupio skupi nu iskusnih civilnih i vojnih pilota, ukljuujui pilote borbeni h
aviona lovaca i kapetane putni ki h zrakoplova na redovni m linijama, kako bi razmotri l i
mogua zbivanja tijekom onoga to j e opisao takozvani m teroristikim napadom
[koji je] zapravo bio besprij ekorno izvedena vojna operacija protiv Sjedinjenih Drava,
koja je zahtijevala najviu razinu profesionalne vojne vjetine u sferi zapovijedanja,
komunikacij a i kontrole". Skupina je zakljuila, rekao je, da je neprijatelj probi o nae
obrambene linije, da se infiltrirao na najvie poloaje gdje se donose politike odl uke
na saveznoj razini, te da imaju pot puni nadzor, ne samo nad financijama, nego i nad
gomilanj em postroj bi i razmjetajem nai h vojnih snaga, ukljuujui aktivne, pri uvne i
teritorijalne jedinice". Pukovni k je izjavio kako se te skupine veoma iskusnih pilota ni su
doj mile tvrdnje da su eti ri ma zrakoplovima upravljali otmi ari koji su obuku prolazili
pilotirajui avionima j ednomot orci ma.
Rekao je da je j edan od asnika izjavio: Sumnj am da bi ti novaci mogl i tako
savreno locirati met u 300 kil ometara udaljenu od toke polijetanja - a kamol i
upravljati letom i svladavati 11 zamreni h pravila letenja na upravljakoj ploi - i sve
to obaviti u 45 mi nuta. " Piloti su reldi da nai n na koji su zrakoplovi letjeli iskljuuje
onu razi nu iskustva i umj enosti koja se pripisivala ' otmi ari ma. Pukovni k je citirao
j ednog asnika Vojnog zrakoplovstva, koji j e obavio vie od stotinu borbeni h letova
iznad Sjevernog Vijetnama: Ili je na lijevom sjedalu tih aviona sjedio neki vrhunski
pilot borbeni h aviona, ili se njima manevri ral o dalj inskim upravljanjem". Potonje bi
objasnilo fantastine manevre masi vni h zrakoplova ako su njima upravljali arapski
piloti", koje su njihovi i nstruktori iz ' j ednomot orni h' letakih kola opisali gotovo pa
beskorisnima. O dvojici otmi ara od 11. ruj na" Rick Garza, i nstruktor letenja u Sorbi's
Flying Gu b u u San Diegu je rekao: Podsjeali su me na film Glup i gluplji. Zbilja
nisu imali poj ma. Njihova je nesposobnost bila oigledna". Nema nikakvog proturjeja,
nikakvog misterija u nai nu na koji su nesposobni piloti upravljali i rokot rupni m
ml anj acima kada shvatite da nj ima nisu upravljali. Umjesto njih to su, posredstvom
daljinskog upravljanja, inile osobe na zemlji. U sluaju leta 77 Stan GofT, bivi naredni k
Specijalnih snaga koji je postao istraiva zavjera, smatra:
Pazite, molim vas, ovo. Oni ele da povjerujemo kako pilot koji je obuavan u nekoj
floridskoj letakoj koli za upravljanje malim avionima poput Piper Cubsa i Cessni
izvodi dobro kontroliranu spiralu prema dolje, sputa se posljednjih 2000 metara
u dvije i pol minute, dovodi zrakoplov tako nisko i vodoravno da sijee elektrine
vodove preko puta Pentagona i izvanredno ga precizno usmjeruje u bonu stranu
te zgrade pri 460 vorova (850 km/h). Kada su vidjeli da teorija o izvanrednom
letakom umijeu steenom u koli u kojoj se poduava letenje na malim avionima
stoji na klimavim nogama, reldi su da su nadobudni piloti dodatno obuavani na
simulatoru leta. To je kao da kaete da ste svoju ki tinejdericu pripremali za njenu
prvu vonju na autocesti 1-40 u prometnoj 'pici' tako to ste joj kupili video igricu
s temom vonje. Ma, glupost! Te dogaaje pokuavaju ukalupiti u neku od svojih
izmiljenih pria.
U lanku Alana Staatsa, prvi put objavljenom u asopisu Quill u veljai 1998. i
postavlj enom na i nternetu nakon 11. rujna, pot anko se iznosi povijest i razvoj tehnologije
daljinskog upravljanja. Staats pie:
Upravljanje letjelicama sa zemlje nije nita novo. Zastarjele avione lovce visokih
performansi vojska je koristila kao bespilotne letjelice za traenje meta od 1950-
ih godina. Ustvari, NORAD (Sjevernoameriko zapovjednitvo zrane obrane) je
na raspolaganju imao vei broj lovakih aviona F-106 Delta Dart proizvedenih u
korporaciji General Dynamics, dobavljau Amerike vojske, preureenih za daljinsko
upravljanje i vrenje borbenih zadataka jo 1959. godine, pod okriljem programa
znanog pod nazivom SAGE. Pokretanje zrakoplova, zatim rulanje, uzlijetanje,
odlazak na borbeni zadatak, obavljanje zadatka i slijetanje natrag u bazu, sve je to
raeno preko daljinskog upravljanja, a jedina ovjekova intervencija bila je punjenje
gorivom i ponovno naoruavanje. Bespilotnim se letjelicama i dandanas daljinski
upravlja iz Zrakoplovnih i Mornarikih baza irom zemlje kako bi pronale mete za
letee i zemaljske nosae oruja.
Staats nadalje kae da postoji tehnologija (lanak je napisan 1998.) koja zemaljskoj
posadi omoguuj e da se ubaci u kurs letenja otetog zrakoplova i preusmj eri ga, te
da spomenut a sredstva vojska koristi od 1950-ih godina. S tehnike strane gledano,
dodaj e Staats, modificiranje i pri mj ena takve tehnologije na put ni ki m zrakopl ovi ma
u Sjedinjenim Dravama te njihovo polijetanje, letenje i slijetanje put em daljinskog
upravljanja razmjerno je jednostavna stvar". Zapravo, kae Staats, sustavi automatskog
slijetanja" u komercijalnoj su upotrebi u razliitim dijelovima svijeta od 1980-
ih. Automatsko slijetanje rutinski se vri tisue puta dnevno diljem svijeta. Staats
nastavlja:
Tehniki je mogue razviti sustav koji e izvoditi vraanje otetih zrakoplova putem
daljinskog upravljanja. Ureaji za digitalno upravljanje, kontrolu i prikaz podataka
vrlo jednostavno mogu razmjenjivati podatke sa, i primati naredbe od, zemaljskih
stanica kontrole leta. Osim poetne naredbe za aktiviranje sigurnog leta natrag i
krajnjeg odredita gotovo da dodatni unosi vrijednosti nisu niti potrebni.
Putni ki m zrakopl ovi ma danas ugl avnom upravljaju raunala, pri emu se uloga
pilota, kada se avion odlijepi od piste, moe svesti na vrlo mal u mjeru. U Boei ngu 747-400
raunal a su sposobna ne samo da letjelicu prizemlje, ve i da pritisnu koni ce i zaustave
je. Plan letenja kojeg je odobril a Savezna uprava za letenje (FAA) ili njegov ekvivalent u
razni m dijelovima svijeta unosi se u raunal ni sustav zrakoplova ili Sustav za upravljanje
letom (engl. Flight Management System - FMS), bilo put em izravnog programi ranj a ili
preko diska. Program leta ukljuuje pl ani ranu visinu i brzi nu zrakoplova tijekom leta,
dok se kree i zmeu toaka na nebu znani h kao put ne toke". Nakon uzlijetanja aviona
on kree prema prvoj put noj toki, poslije ega raunal o vri odreene izmjene kako bi
avion upravilo prema sljedeoj toki, i tako dalje sve do njegova odredita. Prema tome,
kao to istie Staats:
Budui da sve komponente upravljanja zrakoplovom meusobno komuniciraju
digitalno preko sredinje jedinice, FMS-a, kod aktiviranja takvog sustava sigurnog
povratka" treba samo poslati naredbe FMS-u da upravi zrakoplov prema najbliem
aerodromu. Upravljajui brzinom, visinom i kursom zrakoplova, FMS e ga navoditi
natrag i prizemljiti ga.
Na temelju pomnog istraivanja i praenja prie o i l . rujna od dana kada su
izvreni napadi , mislim da je ono to u sada navesti vrlo blizu onoga to se toga j utra
dogodilo, za to uostal om postoji sva potrebna tehnologija. Trenuci u kojima su kontrol e
zranog promet a izgubile kontakt s etiri zrakoplova i kada su iskljueni transponderi ,
ili su, u j ednom sluaju, ' prebaeni' na drugu frekvenciju, nisu imali nikakve veze s
ot mi cama od strane arapski h terorista". U ti m t renuci ma na scenu stupa daljinsko
upravljanje koje preuzi ma ulogu pilota. Od toga trenutka zrakopl ovi ma je upravljano sa
zemlje, a ne iz pilotske kabine. tovie, osobe koje su vrile daljinsko upravljane imale
su pri stup svim sustavima zrakoplova te su mogl e oponaati zvuk aktivnosti u avionu,
ukljuujui razgovore preko mobitela" i rijei koje su se navodno ule iz pilotske
kabine. Ono to je naizgled dolazilo iz zrakoplova ustvari je dolazilo iz lokacije odakl e
su zrakoplovi navoeni . Iz tog je razloga, u sluaju leta 175, protekl o manje od mi nut e
i zmeu posljednjeg priopenj a kontroli zranog prometa, kada je sve bilo u redu, i nagle
promj ene smjera i gubitka kontakta s t r ansponder om. Kontrola je preuzeta daljinskim
upravljanjem i piloti su nesumnj ivo grozniavo provjeravali raunal ni sustav letenja,
pitajui se to se to, dovraga, zbiva. Kada su to pokuali dojaviti kontrol i leta, uli su
samo tiinu jer su svi sustavi zrakoplova bili upravljani i navoeni sa zemlje.
Takoer je mogue da su zrakoplovi prizemlj eni te da su zamijenjeni drugi m
zrakoplovima, na nai n opisan u Operaciji Nort woods. Pogledajte samo svu tu zbrku
kada je izgubljen kontakt s t ransponderi ma i kada su kontrol ori leta javili da su ' izgubili'
zrakoplove. Pril ikom zamj ene zrakoplova u letu radarski se prikaz lako mogao podesiti,
Slika 176: Dio motora zrakoplova pronaen u
blizini nebodera Blizanaca. Piloti zrakoplovnih
kompanija i strunjaci za avijaciju kau da
takav motor ima Boeing 737, a ne 767
kao to je pl ani rano u Operaciji Nort hwoods.
Mark Buinback, zaposlenik kompanije Fox
Television, nalazio se nedal eko Svjetskog
trgovakog centra kada se 'let 175' zabio u tzv.
Juni neboder. U razgovoru uivo s mjesta
dogaaja za televizijsku postaju WCBS, rekao
je da taj avion definitivno nije izgledalo kao
putni ki zrakoplov. Na prednjoj strani
zrakoplova stajao je plavi logo", naveo je.
Na boni m st ranama ni sam vidio nikakve
prozore. To nije bio uobiajen avion kakve
vi amo na aerodromi ma. " Ovaj razgovor
ni kada nije repriziran. Potkrepljujui takav
scenarij, strunjaci su rekli da di o mot ora
' leta 175' koji je pronaen na cesti na
raskru ulica Church i Murray ne pri pada
Boeingu 767 nego 737. Navodno j e pao na
j edna policijska kola, a takoer je i snimljen
(slika 176). Pogledavi te slike, pilot Nila
Sagadevin, s dvadesetogodi ni m iskustvom
letenja u put ni ki m zrakoplovima, kae:
Mot or pronaen kod Svjetskog trgovakog
centra je CFM-56, koji se ne koristi na Boeingu 767". Jo j edan pilot dvodesetlj etnog
iskustva, Glen Standish, izjavio je da se ni kako nije mogl o raditi o letu 175, zbog sve one
dodat ne opreme na dnu t rupa zrakoplova, a umirovljeni pukovni k Amerikog Vojnog
zrakoplovstva, George Nelson, s trideset godina iskustva na polju prepoznavanj a letjelica
i njihove tehnologije, kae: Avion koji je 11. rujna udari o u Juni neboder nije bio let
175 United Airlinesa. I nije bio put ni ki zrakoplov. Zamij enj en je drugom letjelicom".
Ovo za sobom povlai pitanje to se dogodi l o s put ni ci ma i posadom? Nitko osim
oni h koji su u to ukljueni nema pouzdani h informacija, ali oni vjerojatno vie nisu
s nama, osi m eventual no infiltriranih ljudi vladinih i vojnih tajnih agencija. Iz tog je
razloga bio neobi no mal en broj put ni ka na sva etiri leta, to nije ni mal o sluajno ve
je tako pl ani rano, j er je to znailo manj e ljudi koje treba nadzirati ili ih se treba rijeiti. U
okviru Operacij e Nort hwoods put ni ke se pl aniral o ukrcati na ' otete' zrakoplove s pomno
pri preml j eni m" l anim i meni ma. Upravljanje svim sustavima letenja i komunikacij a sa
zemlje objasnilo bi kako su uope mobiteli koriteni unut ar zrakoplova" iako je mal o
vjerojatno, neki kau i nemogue, da su mogl i funkcionirati na tolikim visinama i pri ti m
brzi nama. Jesu li ljudi koji su se javili na te pozive doista razgovarali sa svojim voljenima
u zrakoplovima? Lako je mogue da nisu. Ti tipovi imaju tehnologiju prepoznavanj a
glasa koja bi vas uvjerila da razgovarate s neki m koga ujete svakoga dana, a zapravo
razgovarate s pot puni m neznancem.
Ti me bi se objasnilo bi zarno predstavljanje kojim je put ni k leta 93 Mark Bi ngham
zapoeo razgovor sa svoj om maj kom: Mama, ovdje Mark Bingham". Vano je imati na
umu da se ti ljudi slue tehnologij om koja je svjetlosnim godi nama daleko od bilo ega
to vi di mo u javnoj domeni . Kada sve to se navodno dogodi l o u zrakoplovima u zraku
prebacite u neko zapovj edno sredite na zemlji gdje se koristi vrhunska tehnologija
tada anomalije, proturjeja i nemogunost i poinju dobivati smisao. U travnju 2002.
nakon viemjesenog otezanja od strane FBI-a obiteljima putni ka leta 93 omogueno
je da uju sni mku glasova iz pilotske kabine (barem su tvrdili da se radi o snimci). Tom
Burnett, otac Toma Burnetta mlaeg, rekao j e da j e sni mku j ako teko pratiti. Mnogo
je toga bilo posve nerazumljivo, mnogo toga ni smo uspjeli najbolje razumjeti, stoga
mi sl i m da ni smo dobili konano objanjenje zbivanja u zrakoplovu", rekao je g. Burnett,
dodavi kako ipak smatra da je saznao neto novo, j o j edan djeli zagonetke". Iz FBI-a
su reldi da je ureaj za snimanj e glasa zabiljeio viku i zvukove borbe. Prema tvrdnj ama
Newsweeka, urednitvo tog lista dobilo je prijepis sni mke iz crne kutije iz izvora bliskih
FBI-u:
Poevi u 9.57 h ureaj za snimanje glasa u crnoj kutiji poeo je biljeiti zvukove
borbe na ivot i smrt. uje se zveket smrskanog posuda, zvuk baenih plitica i glas
nekog mukarca koji glasno vie. Takoer se uju i otmiari koji jedan drugog bodre
u nastojanju da se odupru navali putnika na vrata. Jedan od putnika je uzviknuo:
Sredimo ih!" Zatim se opet uju zvui razbijanja i vike. U oajnikom pokuaju da
obuzdaju pobunu, jedan od otmiara predlae prekidanje dovoda kisika. Jedan od
njih upozorava svoje ortake da ne prenagljuju. Blii se kraj.
uje se kako otmiari razgovaraju o konanom unitenju zrakoplova koji se sada
poeo obruavati. Razabire se pokli otmiara: Bog je velik!" Crna je kutija ulovila
povike jednog od putnika. Ne moe se razabrati jesu li putnici prodrli u pilotsku
kabinu ili stoje na vratima. Otmiari se, kako izgleda, meusobno poinju natezati
oko toga tko e upravljati avionom, viui: Daj meni, ja u".
Sve se to mogl o proizvesti u nekom tonskom studiju, a osobno smat ram da je
upravo to napravljeno. Super mi je ovaj dio s pokl i em Bog je velik" - kao iz nekog
drugorazrednog holivudskog filma. Dakle, taj klasini klie navodno su izgovorili
islamski fanatici" skloni alkoholu i striptiz barovima. Njihov voa koji u slast t amani
svinjetinu Mohammed Atta j ednom je uzvi knuo: ,,J.... Boga".
Gdje su crne kutije"?
Na etiri je zrakoplova bilo osam crnih kutija", na svakome od njih ureaj za snimanj e
podataka o letu i sama crna kutija, a ipak su objavljeni samo podaci s navodne sni mke
leta 93. Dakle, pr emda su u svakom od zrakoplova bila dva takva ureaja, reeno nam
j e da su nakon ruenja zrakoplova, zbog stanja veine tih ureaja, podaci nedostupni ,
a da podaci iz preostalih ureaja nisu otkrivali informacije koje bi dokazale to se
doista dogodilo. U najmanju ruku, toliko bespovratno oteenih crni h kutija prilino
je udna stvar i j ednost avno nije vjerojatna. One su i konst rui rane upravo s ciljem da se
ouvaju, netaknute, u naj ekstremnij im uvjetima, kao to s mo mnogo puta iz godi ne u
godi nu mogli vidjeti kod drugi h zrakoplovnih nesrea diljem svijeta. Pronaene su npr.
crne kutije egipatskog zrakoplova na letu br. 990 koji se sruio u ocean, kao i leta 800
kompanij e TWA koji je eksplodirao u zraku nakon stoj e odletio iz New Yorka. Nekoliko
je injenica iz izvjetaja ABC Newsa o kojima bi trebalo pomni j e razmisliti:
Premda istraitelji nastoje pronai itavu crnu kutiju, ponekad su jedini ouvani
dijelovi crne kutije memorijske jedinice otporne na udes (engl. crash-survivable
memory units - CSMU). One su gotovo neunitive. Smjetene su unutar nehrdajueg
elika pojaanog titanom ili aluminijem, a izolacija se postie dodatkom materijala
od suhoga kvarca.
Konstruirana je tako da moe izdrati vruinu od 1093 C kojoj bi bila izloena
jedan sat, zatim djelovanje slane vode u trajanju od barem 30 dana, uranjanje u razne
tekuine kao to su mlazno gorivo i sredstva za podmazivanje, te udarac od 3400 G.
Za usporedbu, astronauti su obino izloeni sili od najvie est G tijekom uzlijetanja
raketoplana (engl. Space Shuttlea).
Sa svojim predaj nicima radi o signala crne kutije su znale biti locirane duboko na
dnu oceana i pod hr pama kra nakon udara u kakvu zgradu. Informacije ABC Newsa
potvruj e Ameri ki naci onal ni odbor za sigurnost prijevoza na svojoj slubenoj web
stranici. Ondj e se takoer navodi da su se obje naprave - i ureaj za snimanj e podataka
o letu i crna kutija - pokazal e kao dragocj ena sredstva u procesu istraivanja nesrea.
One nam pruaju informacije koje bi, neki m drugi m sredstvima, bilo teko pribaviti."
Velika je teta, dakle, da je tako mnogo crni h kutija uni teno - ili, bolje reeno, da ih je
toliko mnogo nestalo - iz etiri zrakoplova u etiri zasebna udesa. Gl asnogovorni k FBI-
a Bill Crow kae daj e crna kutija leta 93, inae pronaena na mjestu pada, bila u dosta
dobr om stanju", ali da predstavnici Naci onal nog odbora za sigurnost prijevoza nisu
uspjeli izvui nikakav zvuk iz tog ureaja. Kao to s mo vidjeli, FBI je kasnije tvrdio da je
sni mku iz crne kutije pusti o l anovima obitelji onih koji su poginuli u padu leta 93, no
je li to bila autenti na sni mka? Ono to se mogl o uti zasi gurno se inilo neuvjerljivim i
nej asnim. FBI je preni o da iz crne kutije leta 77, koja je pronaena (kako nam je reeno)
meu krhot i nama kod Pentagona, nisu mogli izvui nikakve informacije j er j e bila
previe oteena vatrom. Ma, dajte, mol i m vas, pa crna kutija moe izdrati vruinu
od 1100 stupnjeva Celzijusa kada joj je izloena u trajanju od jednoga sata\ Zatraio
sam od FBI-a poj edinosti o crni m kutijama i nj ihovom stanju, ali su mi odgovorili da
takve informacije ne mogu davati zbog istrage koja je u tijeku". Svako sljedee pitanje o
slubenoj prii doekano j e istim odgovorom.
Je li let 77 udario u Pentagon?
Mogue preusmjeravanje zrakoplova na dan 11. rujna i njihovo zamjenjivanje avionima
pod kontrol om vojske baca drukije svjetlo na tvrdnje da let 77 nije udari o u Pentagon.
Naglaavam da 'zavjereniko' objanjenje 11. rujna ne ovisi o l ome da li se radilo o letu
77 ili o neemu drugom, pr emda takav doj am pokuavaju namet nut i mnogi teoretiari
nepostojanja zavjere. Ne mogu sa sigurnou rei je li let 77 udari o u Pentagon ili nije.
Miljenja sam da se u tu zgradu doista zabio neki zrakoplov, ali da to nije bio let 77. U
svakom sluaju, i bez posebnog fokusiranja na vrstu zrakoplova koji je udari o u Pentagon,
postoji dovoljno uvjerljivih dokaza koji mogu pobili slubenu priu. No budui da je to
sfera legitimnog istraivanja ukratko u izloiti neke od izreenih tvrdnji i postavljenih
pitanja od strane istraivaa. Ljudi se sjeaju prizora nakon udesa s urueni m zi dom
Penalgona, ali to se dogodilo neki h dvadeset do trideset mi nut a poslije udara (slika 177).
Slika 178:... Ova rupa, irine oko tri metru, nalazi
se 94 metra daleko od toke udara, a prolazi kroz
tri kruga znatno pojaanih zidova.
Slika 177: Prizor kojeg su ljudi upamtili - urueni
zid Pentagona. No, zbilo se to nekih dvadeset minuta
poslije udara, a rupa je prije toga bila mnogo manja.
Prije toga postojala je mnogo manja rupa
koja se protezala kroz tri od pet prstenova
zgrade pa sve do suprotne strane gdje se
nalazila rupa iroka oko tri metra (slika
178). Razdaljina i zmeu te dvije toke
iznosi 94 metra, unut ar zgrade i zuzetno
ojaane konstrukcije. Gledao sam intervju
o mi steri oznom zrakoplovu" koji je udari o
u Pentagon, voen s general-boj nikom
Al bertom Stubblebineom koji je neko
vodio vojni obavjetajni odjel za prikupljanje
znanstvenih i tehnikih podataka i analizu
sni maka tijekom Hl adnog rata. On j e
izjavio:
Dok sam bio u aktivnoj slubi, bavio sam
se analizom snimaka sovjetske opreme,
mjerei je uzdu i poprijeko. A sada, kada
pogledam rupu u Pentagonu, i veliinu
zrakoplova koji je navodno udario u
Pentagon, mogu samo rei da se ne
podudaraju veliine zrakoplova i nastale
rupe. to je, dakle, zaista udarilo u Pentagon? to se to zabilo u zgradu? I gdje su
ostaci? to se lo, kvragu, zbiva?
Vlasti objanjavaju da se manj ak veih dijelova ol upi ne moe objasniti raspadanj em
i rastaljivanjem zrakoplova u eksploziji prilikom udara, ali i stovremeno kau da je nos
aviona prodro kroz tri kruga poj aane konstrukcij e zgrade i napravio izlaznu rupu.
Kako mogu biti valjane obje tvrdnje? Glave putni ki h zrakoplova nisu dovoljno vrste
da bi mogl e prouzroiti takvo prodi ranj e kroz zgradu koja je nedugo prije poj aana u
svrhu obrane Pentagona od slinih napada. Ili, rijeima j ednog od istraivaa:
Problem je u tome to je glava Boeinga 757 nainjena od ugljikovih vlakana (poput
fiberglasa tj. stakloplastike); Boeing 757 nema metalnu glavu. Mukarac prosjene
snage (ili snana ena) mogao bi od glave Boeinga 757 napraviti kau za 15 minuta,
i to obinom lakom sjekirom ili maljem, to se pak ne bi moglo uiniti s vanjskim
zidom Pentagona. Nema anse da bi glava zrakoplova mogla probiti kroz kamenu
fasadu i dva vanjska betonska i ciglena zida, etiri ili vie unutarnjih zidova od
lijevanog betona, i pod od lijevanog betona, i da bi, ba prikladno, aterirala ravno na
komad daske, spremna za fotografiranje.
Travnjak ravno ispred toke udara (slika 179) ostao je pot puno net aknut , istiu
istraivai, i pitaju se kako je mogue, ako je vatrena kugla bila toliko vrua da je
zrakoplov praktiki ispario, da su u tom
dijelu zgrade vidljive prostorij e (slika
180) s nedi r nut i m drveni m stolicama,
knjigama i raunal i ma? Pitanje koje bih
postavio u vezi proturjeja oko leta 77
je sljedee: zato vlasti ne pri kau video
sni mku, koju moraju imati, zrakoplova
koji se zabija u zgradu? Mogu li dokazati
nepat vorenom s ni mkom da j e let 77
doista udari o u Pentagon, onda dobro.
Kao to rekoh, to uope nije bi tno da bi
se dokazalo kako je napad od 11. rujna
bio djelo sami h ameri ki h vlasti. Ali
svih ovih godi na koje su prole od tog
dogaaja sni mke j o uvijek nisu pokazali
javnosti. Zato? Oko Pentagona je, kau,
razmj eteno vie od osamdeset nadzorni h
kamera, kao to bi se i oekivalo, budui
da j e ondj e smjeten stoer Amerike
vojske. Barem je nekoliko njih moral o
j asno snimiti objekt koji je pogodi o
Pentagon. Tome unato, vidjeli smo tek
j adnu ' sni mku' udara koju su istraivai
i analitiari odbacili kao oi gl ednu
krivotvorinu. Sni mke drugi h nadzorni h kamera, kao npr. one postavljene na benzinskoj
postaji preko puta te one iz oblinjeg hotela, ne prikazuju daj e neki Boeing 757 udari o u
zgradu, no ak su i te sni mke na jedvite j ade izvuene od vlasti, i to tek nakon pozivanja
na Zakon o slobodi informiranja. Ako se let 77 zaista zabio u Pentagon, neka onda
stanu na kraj nagaanj ima i pokau nam sni mke. Njihove tvrdnje da sni mke ne postoje,
unato detalj nom i stal nom nadziranj u Pentagona iz svakog mogueg kuta, j ednostavno
su neuvjerljive.
Jedan pilot putni ki h zrakoplova j avno je izjavio da bi, kada bi slubena pria bila
istinita, mlanjak koji leti tako brzo i nisko isprevrtao ljude i automobi l e kao krpene
lutke."
Pilot je izjavio da su tvrdnje umirovlj enog vojnog asnika Franka Probsta, kako
je stajao samo dva met ra od zrakoplova u bri ucm letu - pot puna besmislica j er je
tako neto nemogue". Mot or zrakoplova usisao bi Probsta "kao pticu u zrakopraznom
prostoru", a pilot kae daj e vidio kako se to dogaa s pti cama udalj enim trideset metara
od aviona. Automobili koji su navodno bili 5-6 met ara ispod zrakoplova, kao to su
tvrdili neki svjedoci, bili bi pot puno uniteni, kae pilot, ali to se nije dogodilo. Svjedoci
koji su rekli da su bili tako blizu da su mogli razabrati put ni ke u avionu nikako ih nisu
mogli razabrati j er su pri takvoj brzini detalji zamagljeni, pa se mogu vidjeti j edi no glavni
obrisi trupa. Takve su tvrdnje ista bajka", dodaj e on. Taj pilot, s bogatim iskustvom
letenja na mal i m visinama, rekao je da su se on i drugi piloti putni ki h aviona sloili kako
nije mogue preletjeti toliku udaljenost letei svega 5-6 met ara od zemlje. Zakljuio je
kako svi dokazi upuuj u na to daj e ondje koritena daljinski upravljana letjelica Global
Hawk a ne Boeing 757, odnos no let 77". Dodao je da bi j ednoga dana Pentagon mogao
objaviti savrenu sliku leta 77 koji udara u Pentagon j er ve postoji tehnologija koj om
se moe ' snimiti' nepostojei dogaaj ija bi uvjerljivost zavarala veinu ljudi. Ako su
to uinili, postavio bih im pitanje: kako to ve niste uinili prije? Zato sve ove godi ne
krijete te informacije od javnosti? Ranije sam s pomenuo da se na popi si ma putni ka koje
su objavile zrakopl ovne kompanij e ne nalaze nikakva arapska i mena, a dr. med. Thomas
R. Ol msted, bivi mornari ki asnik i psihijatar s pri vat nom praksom u New Orl eansu,
iznio j e podat ak da na obdukcij skom popisu put ni ka iz leta 77 t akoer nema nikakvih
arapskih i mena. Ol msted je pribavio popi s na temelju Zakona o slobodi informiranja, a
na njemu su, kako se tvrdi, i mena putni ka nad kojima je obdukcij u obavio Vojni institut
za patologiju (AF1P), iji predstavnici kau da su 16. studenog 2001. identificirali gotovo
sva tijela. Ol msted je izjavio:
Prema navodima AFIP-a brojke su ovakve: 189 poginulih, od kojih je njih 125 radilo
u Pentagonu, a 64 njih bili su 'putnici' u zrakoplovu. Na popisu putnika American
Airlinesa nalazilo se samo 56 imena, a tek dobiveni popis broji 58 putnika. Nisu
objasnili kako su razluili tijela 'rtava' od tijela 'otmiara'. Ustvari, od samog poetka
nije dano NIKAKVO objanjenje za dodatnih pet imena iz medijskih izvjetaja osim
to nam je FBI pokazao slike nedostajuih putnika, i to je to.
Po meni, trebalo je jednostavno ... pribaviti imena svih putnika ija je tijela
identificirao AFIP i usporediti ih s objavljenom listom putnika. Stoga sam AFIP-u
poslao zahtjev, pozivajui se na Zakon o slobodi informiranja, zamolivi ih za brzi
odgovor, zato to smo se pripremali slati nae momke u rat pod izgovorom da su
za to nedjelo odgovorni Osama ili Saddam. etrnaest mjeseci kasnije, kada je ve
poginulo nekoliko amerikih vojnika, i kada su mnogi iraki civili ve leali u grobu,
napokon sam dobio popis. Vjerujte mi da nisu bili nimalo sretni to su ga morali
otposlali. Doista nemam pojma zato su sada odluili objaviti ga.
Ustanovio je da u mrtvani ci nije zavrio niti j edan Arap, ve su se tri dodat ne
osobe, kojih nema na popisu American Airlinesa, pojavile bez ikakvog objanjenja. Nova
su i mena bila: Robert Ploger, Zandra Ploger i Sandra l eague. Nigdje se ne pojavljuju
nikakva arapska i mena, a kamoli konkret na i mena osoba koje je FBI i menovao kao
otmiare' . Isti sluaj i mamo kod sva etiri zrakoplova, a ne samo kod leta 77. Sve navedeno
popr i ma smi sao tek kada ponete razabirati to se zaista dogodi l o 11. rujna. Takvim
informacij ama pruaju se objanjenja ovih pri vi dni h zagonetki. Oni koji sumnjaju u
vj erodostoj nost prie o letu 77 pretpostavljaju da je Pentagon pogoen ili krstarei m
proj ektilom ili daljinski upravlj anim avi onom manj im od Boeinga 757, reci mo Global
Havvkom.
U izvjetaju Danielle O' Brien, kontrol orke leta na vai ngtonskom aerodromu
Dulles, opi sano j e kretanje zrakoplova na nj enom radarskom ekranu. Avion j e j urio
prema Washi ngtonu. Ni poto nije izgledalo da je u pitanju putniki avion Boeing
757: Primijetila sam neki zrakoplov. To je bio neidentificirani avion j ugozapadno od
Dullesa, koji se kretao vrlo velikom brzi nom ... Na radaru sam dosl ovno imala samo
mrlju i nita vie." Upitala je svog kolegu Toma Howella je li ga i on vidio. Uzviknula
sam: ' O moj Boe, ini se da leti prema Bijeloj kui". Uzviknula sam ... Imamo avion
koji se kree ravno prema Bijeloj kui ! " Pri brzini od oko 800 kil ometara na sat avion je
j uri o ravno prema takozvanom P-56, zati enom zranom prostoru, koji pokriva Bijelu
kuu i zgradu Kongresa (Capitol):
S obzirom na brzinu, sposobnost manevriranja, nain na koji je skretao, svi mi u
prostoriji s radarom, sve odreda prekaljeni kontrolori leta, pomislili smo da se radi u
vojnom zrakoplovu. S Boeingom 757 ne leti se na takav nain. Previe je nestabilan
za takve manevre. Avion je bio udaljen izmeu 19 i 22 kilometra. Mogli smo samo
odbrojavati kilometre. esnaest kilometara zapadno. etrnaest kilometara zapadno
... Na nadzornik je nazvao Bijelu kuu i poeo im prenositi informaciju, [da] imamo
neidentificirani avion koji leti vrlo velikom brzinom i kree se prema njima, 12
kilometara zapadno od Bijele kue.
Udaljenost se velikom brzinom smanjivala: devet kilometara, sedam, pet i ve sam
zaustila da kaem, etiri, kadli je avion iznenada skrenuo s kursa. U radarskoj sobi
gotovo smo svi uzdahnuli s olakanjem. Pomislili smo: to mora da je avion lovac.
To mora da je jedan od naih, poslan u presretanje i patroliranje iznad naega
glavnog grada kako bi zatitio naeg predsjednika. Zatim smo se strovalili u stolice,
pokuavajui doi do daha.
Potom je zrakoplov napravio fantastian zaokret od 360 stupnjeva pri velikoj brzini
i uputi o se prema Pentagonu:
Izgubili smo radarski kontakt sa zrakoplovom. ekali smo. I ekali. A srce vam
eli iskoiti iz grudi dok ekate da ujete to se dogodilo. Zatim smo preko naih
zvunika u sobi zauli glasove kontrolora vaingtonskog nacionalnog [aerodroma]:
Dulles, zaustavite sav na promet prema unutranjosti. Pogoen je Pentagon".
Lako je mogue da je let 77 zamijenjen kada je kontakt prvi put izgubljen i, to god
da ga je zamijenilo i pogodi l o Pentagon, to nije bio zrakoplov koji je toga j utra poletio
s vaingtonskog aerodroma Dulles. Ali ponavlj am isto pitanje: ako je let 77 udari o u
Pentagon, kao to to oni tvrde, zato ne objave one mj erodavne snimke? Usput reeno,
Tony Snow, koji je postao tajnik za tisak Bijele kue, izjavio je za Fox News 11. rujna da
su prostorije u pogoenom dijelu Pentagona bile predvi ene za novi ured Domovi nske
odbrane" te za j o j edan koji se bavio voenj em ograni eni h ratova protiv terorizma.
Dakle, mainerija Domovi nske odbr ane ve je bila uspostavljena prije 11. rujna, a
slubeno je predstavljena tek naknadno, pri emu su kao opravdanj e posluili napadi .
Gdje je let 93?
Zagonet ni h poj edinosti ima i u prii o letu 93, onom kojeg su navodno oteli islamski
teroristi i sruili ga nakon kud pukl o da pukl o" juria putni ka na pilotsku kabinu.
List Pittsburgh Post Gazette izvijestio je 13. ruj na 2001. da su ki l ometri ma daleko od
mjesta ruenja pronaeni ljudski ostaci i da su dijelovi ol upi ne bili razbacani preko ireg
podruj a, i do 13 ki l ometara od kratera nastalog padom zrakoplova.
Neki su tvrdili da je za to odgovoran vjetar, ali vjetrovi su toga dana bili slabi, a
i zmeu kratera i neki h daleko rasprenih ostataka i krhot i na nalaze se pl anine. Jasno
je da su vojne snage imale pogodnu priliku da srue let 93. Mogle su ga oboriti, no jesu
li? Na mjestu pada zrakoplova u Pennsylvaniji bilo je nevjerojatno mal o ostataka. Zbog
toga su neki istraivai zakljuili da se ondje uope nije sruio nikakav zrakoplov. Hi t ne
slube nisu urno posl ane na mjesto udesa, a kada su se dobrovoljci i slubene osobe
pojavili, zaudilo ih je ono to su zatekli. Svi smo vidjeli mjesta ruenja zrakoplova na
TV vijestima, ali ak je i u sluaju zrakoplova koji su se sruili s visine od vie desetaka
tisua met ara na tlu bilo gotovo
posve ouvani h velikih dijelova
zrakoplova. Pogledajte prizor
iz 1988. godi ne u Lockerbieu u
kotskoj gdje je ruenju Boeinga
747 s velike visine kumoval a
eksplozija bombe (slika 181), a
podosta j e krupnij ih ostataka bilo
i nakon sudara dvaju zrakoplova
u zraku na visini od 11.000
metara, u blizini nj emako-
vicarske granice 2002. godi ne.
Ali, u sluaju leta 93 policijski
istraitelji navode da je rijetko
Slika181: Prizor kod mjestaLockerbie u kotskoj nakon to se, koji komad krhoti na bio vei
zbog eksplozijebombe, s velikevisinesruio Boeing 747.
0 (
j telefonskog imenika. I zaista,
Slika 182: Sasvim drukiji prizor na mjestu za koje
se tvrdi daje lokacija pada leta 93
dijelovi ostataka gol emog zrakoplova
ugl avnom su odneseni u kant ama. Kako je
to mogue? Prije negoli je navodno pao na
zemlju, zrakoplov nije bio na velikoj visini,
ali krupnij ih ostataka nema?? Ostaje nam
j edi no krater, ali ak i ondj e nal azi mo
travu koja i dalje raste, neoprena. Istina,
na drveu ima tragova osmuenosti ,
ali to nije ni izbliza slino onomu to bi
se dogodi l o da je zrakoplov bio teko
natovaren s oko 23.000 litara mlaznog
goriva nakon to je prevalio tek mali dio
puta ka San Franciscu.
Jedan od prvopristiglih svjedoka
na mjesto dogaaja kae da su ga zapanjile male dimenzij e kratera (slika 182). List
Washington Post citirao je njegove rijei o t ome da je prizorite izgledalo kao da
je ... netko dovezao kamion za prijevoz smea, iskopao tri metra dubok jarak te da je
svo to smee istovario u nj." Moda je taj svjedok blie istini nego to misli. Kao to
je izmiljeni detektiv Sherlock Hol mes rekao: Nakon to ste eliminirali ono to je
nemogue, to god da vam ostane - koliko god nevjerojatno bilo - mora biti istina."
Neki istraivai pretpostavljaju da je eksplozija koju su ljudi vidjeli (ali ne i sam udar)
izazvana djelovanjem sa zemlje. Ona zasi gurno nije mogl a nastati na zrakoplovu jer
bi u t om sluaju bila daleko snanija, to bi se odrazilo i na mjesto udesa, ah takvih
pokazatelja nema. BBC j e 2007. godi ne sni mi o urnebesni ' dokumentarne' o i l . rujna
u prilog slubene verzije dogaaja, odbacivi sva postavljena pitanja o letu 93. ak su
prikazali i sliku crvene mar ame za glavu, ili 'areni rubac', pronaen na popritu, kako
bi dokazali da slubena pria dri vodu". Tu mar amu je nosio j edan od 'otmiara', tvrdi
se u verziji koju su ponudi l e vlasti.
Imamo apsurdno mal o pronaeni h ostataka, nikakvih ostataka otmi ara na mjestu
ruenja zrakoplova, ah gle, sauvana je j edna od njihovih mar ama! Bila je u i zvanrednom
stanju - za predmet koji je netko nosio na glavi kada je avion pao na tlo (slika 183). Ovo
je prava smijurija. To zvui gotovo isto onako sul udo kao i pria o papirnatoj putovnici
j ednog od ' otmiara' za kojeg je FBI tvrdio da ju je ' pronaao' nekoliko ulica dalje od
Svjetskog trgovakog centra. Ni kada nije objanjeno kako je papi rnata putovni ca mogla
ostati netaknuta kada je vatrena kugla progutala zrakoplov kojim je putovni ca putovala.
No, opet ponavljam, za to postoji dobar razlog. Pria je obina bedastoa.
Kontrolirano ruenje
Trenutak koji najvie odreuj e 11. rujna bilo je ruenje nebodera Blizanaca u New
Yorku. To je izazvalo razinu gnuanj a i uasa koja je zasjenila sve ostalo to se toga
dana dogodilo. U to su vrijeme mnogi isticali da su ruenja oba nebodera izgledala
napadno nalik kont rol i ranom ruenju kakve znamo vidjeti na televiziji. Takva se ruenja
pripremaj u dani ma, esto i tj ednima: paljivo se postavlja eksploziv koji e sruiti
visoke nebodere i stadi one pa se oni uruavaju na mjestu na kojem su stajali. Ruenje
nebodera Blizanaca izgledalo je poput kontrol i ranog ruenja zato to je kontrol i rano
Slika 183: Besprijekorno ista marama 'koritena
od strane jednog od otmiara' za koju se tvrdi da je
pronaena na mjestu dogaaja. Mislim, stvarno...
ruenje i izvreno (slika 184). Slubeno
objanjenje: da je intenzivna vatra
uzrokovala omekavanj e elinih
nosaa konstrukcij e uvreda je ak i
najniem stupnju inteligencije (slika
185, na sljedeoj stranici). U sluaju
Junog nebodera vidjeli smo gdje je
vatra najvie gorjela i to se dogodil o s
gorivom zrakoplova - eksplodiralo je
u zraku izvan same zgrade u vatrenoj
kugli prilikom udara zrakoplova.
Tvrdilo se da je udar zrakoplova
potkopao stabilnost zgrade, ah
Hyman Brown, rukovoditelj izgradnje
Blizanaca, kae: Konstrukcij a tih
nebodera bila je toliko poj aana
da su mogli izdrati gotovo svaku
nepogodu, ukljuujui uragane ...
podmet nut e bombe i udar zrakoplova
..." Istog su miljenja i drugi inenjeri
graevinarstva. Kao to je rekao
Thomas Eagar, profesor mehani ke
materijala na Masausetskom
tehnol okom institutu (MIT): ... broj
stupova uni teni h u prvom udaru nije
bio velik i optereenje je preneseno
na preostale stupove u ovoj i zni mno
redundant noj strukturi. "
Prsti svih zagovornika slubene
verzije upiru u djelovanje vatre, ah
temperatura pri kojoj se poinje taliti
elik iznosi otprilike 1500 stupnjeva
Celzijusa, a ml azno gorivo moe
dosei t emperat uru od najvie 900
stupnjeva. Vatra ak nije bila dovoljno
jaka da ozbiljnije ulekne elik, a boja
di ma i izvjetaji vatrogasaca koji su
se nalazili vrlo blizu sredita poara
ukazuju na to da toplota nije bila niti
blizu temperaturi potrebnoj da u slubenoj prii naemo makar t runku uvjerljivosti.
Juni neboder pogoen je i zmeu 78. i 84. kata, a audi o sni mke vatrogasne slube
otkrivaju da je j edan vatrogasac nazvao kolege na tlu sa 78. kata i rekao da su gore samo
dva izdvojena vatrena depa". Brian Clark, j edan od preivjelih iz Junog nebodera,
proao je kroz 80. kat, t ono u zoni udara, ali je rekao: Pl amenovi su bili vidljivi kroz
raspukl ine i zjapee otvore u zidu ... ah slabano su palucali; nije to bio nikakav pl ameni
Slika 184: Neboderi Blizanci srueni su postupkom
kontroliranog ruenja
pakao, tek blagi plamici koji bi
odande liznuli, a di m se penjao
kroza zid." No u slubenoj prii
stoji da je toplota vatre prouzroila
uruavanje Junog nebodera za
samo pedeset i est mi nut a, iako se
elik tali tek kada toplina dosegne
vrtoglavih 1500 stupnjeva. I zbog
toga se niti j edna druga robusna
zgrada eline konstrukcij e nikada
nije sruila zbog djelovanja vatre,
ama ba nikada. Ako je slubena
verzija istinita, zato se Juni
neboder sruio podosta prije
Sjevernog, koj emu je trebal o sat
i etrdeset i dvije mi nut e da se
srui, usprkos tome to je u njemu
gorjela, due vrijeme negoli u
Junom neboderu, snanija vatra?
Godi ne 2005. pravi pl ameni pakao
predstavljala je zgrada Wi ndsor
u Madri du. Gaenje je trajalo
dvadeset i etiri sata, ali zgrada se
nije sruila (slika 186).
Obina je la slubena
tvrdnja da se kat na kojem
su elini stupovi nosai
popustili urui o i povukao
za sobom, u tzv. slijedu
nani zani h palainki", kat
ispod sebe i tako redom.
Po slubenoj verziji,
toplina je uzrokovala da se
vodoravni potpornj i, koji
su zapravo drali katove,
odvoje od etrdeset i
sedam masi vni h okomi ti h
stupova koji su se protezali
j ezgrom zgrade od tla do
krova. Da su se vodoravni
potpornj i odvojili od
okomi te sredinje jezgre
sama bi jezgra ostala stajati. Ali nije. Sruila se i ona. Kada j edan kat udari u drugi, pa
u trei i tako dalje onako kako su oni opisali, prije nego to svaki od poj edi ni h katova
popusti dolazi do otpora, posebice na s amom poetku. Meut i m, 11. ruj na brzina
Slika 186: Godine 2005. neboder Windsor u Madridu bio je zahvaen
silnim i estokim poarom. Ugaen je tek dvadeset i etiri sata kasnije,
ali zgrada se nije sruila.
Slika 187: Detonacije eksploziva u zgradi 7 Svjetskog
trgovakog centra prije nego to se uruila u klasinom
primjeru kontroliranog ruenja.
kojom su se te dvije zgrade uruavale
bila je brzina slobodnog pada - brzina
kojom predmet baen u zrak pada
nesmetano, bez ikakvih prepreka, sve
dok ne udari o zemlju. A to se dogaa
samo kod... kontroliranog ruenja kada
postavljeni eksplozivi ukl one sav otpor.
Svi se sjeamo oni h golemih oblaka
praine kada su se neboderi sruili,
to je jo j edno od klasinih obiljeja
kontrol i ranog ruenja. Kod zgrada koje
se uruavaju ' pri rodno' sama gravitacija
ne stvara dovoljnu snagu koja bi sav
materijal smrvila u sitne komadi e i
proizvela ogromne oblake praine.
U sluaju kontrol i ranog ruenja
viestruke eksplozije upravo to ine,
kao to moete vidjeti u svakom doku-
mentarcu o orkestri rani m ruenjima
ili na svakoj sni mci takvih ruenja na
i nternetu. Ako na i nternetu potraite
video sni mke kontrol i ranog ruenja na
njima ete vidjeti sve el emente koji su bili
prisutni i kod ruenja Blizanaca. Kada
je eksploziv st runo postavljen zgrade
padaju ravno, po okomici, bez naginjanja
na ovu ili onu stranu, jer upravo je to
i svrha kontrol i ranog ruenja - zatita
drugi h zgrada u njihovoj blizini. Poslije
detonacije postavljenog eksploziva
t akoer dolazi do t renut nog lebdenja
u zraku" prije nego to se zgrade ponu
uruavati, to j e j o j edan od nepobi t ni h
znakova kontrol i ranog ruenja. Pobogu,
kada pogledate usporeni sni mak
uruavanja nebodera i zgrade 7 Svjetskog trgovakog centra, koja se sruila nekoliko
sati kasnije, moete vidjeti kako se na zgradi t r enut no pojavljuju klasini oblaii di ma
net om prije uruavanja - upravo ono to vi di mo kod kontrol i rano rueni h zgrada (slike
187 i 188). Posjetite li istraivaku arhivu o 11. rujna na adresi www. davidicke. com,
u video izvjetajima i anal izama moi ete vidjeti ovo o emu govorim, kao i mnoge
druge stvari. U arhivu i mate izvrstan dokument arne pod nasl ovom '9/11 Mysteries'
kojeg toplo preporuam. On posve pobija slubenu priu o ruenju Blizanaca. Dr. sci.
Jerry Russell, koji je magistrirao inenjerstvo na Sveuilitu Stanford, napomi nj e da su
neboderi elinog kostura vrlo snane konstrukcij e koje j e gotovo nemogue razoriti.
On tvrdi da udari zrakoplova ili poari ne mogu izazvati ruenj e nebodera. Kako istie,
,S7/A;<J i 88: Oblaii dima detoniranog eksploziva
pojavljuju se u zidu netom prije uruavanja Junog
nebodera u klasinom primjeru kontroliranog ruenja
niti j edan neboder nije se sruio zbog vatre, a kada bi dovolj no jak udar zrakoplova
eventual no destabilizirao zgradu, struktural ni kolaps dogodi o bi se ... u toki najvieg,
upori nog naprezanja, blizu podnoj a nebodera, i neboder bi se strovalio na stranu kao
gol emo umsko stablo oboreno nal eti ma oluje". Poput mnogi h ljudi slinih kvalifikacija
koji su j avno progovorili u razdoblju poslije 11. rujna, j erry Russell objanjava da je
najuinkovitija met oda ruenja nebodera kontrol i rano ruenje:
Vae vas oi ne varaju; uruavanje nebodera Svjetskog trgovakog centra izgledalo
je poput kontroliranog ruenja. Evo dokaza. Prema zakonu gravitacije, mogue je
izraunati vrijeme potrebno da neki predmet u padu prijee odreenu udaljenost,
jednadba je H = (1/2) at2, gdje je H visina, a je ubrzanje gravitacije (10 metara u
sekundi na kvadrat), a t je vrijeme u sekundama. Unesemo li u jednadbu visinu
zgrade (411 metara), kao rezultat emo dobiti 9 sekundi. Upravo je toliko, otprilike,
trebalo vrnim dijelovima nebodera Svjetskog trgovakog centra da stignu do tla.
Prema svim izvjetajima, sve je bilo gotovo za desetak sekundi.
Kao da je cijela zgrada padala ravno kroz zrak. Kao da se cijela donja robusna
konstrukcija, snaan dio koji nije bio zahvaen poarom, niti je bio presjeen,
niti je znaajnije oteen jednostavno pretvorio u prah. No, upravo bismo to (uz
manju toleranciju) oekivali vidjeti u sluaju daj e izvreno kontrolirano ruenje, jer
eksplozije u podnoju zgrade doista ostavljaju gornje katove bez ikakve potpore. Ba
kao to Ptica Trkaica ostane stajati u zraku nakon to je u trku 'proiala' stijenu,
tako i cijela zgrada zastane za trenutak, a potom se srui.
Bilo kakav viskozni proces ili proces trenja trebao je usporiti pad. Kao kada olovnu
kuglicu bacimo u bavu s melasom, ili kada pero pustimo da pada kroz zrak,
gravitacijsko ubrzanje ne moe postii puni uinak ukoliko dolazi do opiranja neke
suprotstavljene sile. U sluaju Svjetskog trgovakog centra nedirnuti donji dijelovi
zgrade trebali su barem donekle usporiti uruavanje gornjih katova. To se nije
dogodilo. Ondje nije bilo nikakvog mjerljivog trenja.
To je dokaz kontroliranog ruenja.
Teorija uruavanja u stilu naslaganih pal ainki" jo je j edna di mna zavjesa" koja bi
trebala prikriti ono to se zaista dogodi l o - unaprij ed isplanirano ruenje od strane onih
koji su u stanju posluiti se takvom st rahot om kako bi krenuli s ostvarivanjem svoga
plana: kontrol e ljudi i voenja osvajakih ratova. Vatrogasci su rekli da su uli eksplozije
u zgradi, to je uo i William Rodriguez, nadstoj nik Svjetskog trgovakog centra s
dvadesetogodinj im staem. Dana 11. rujna kada je prvi zrakoplov udari o u zgradu
on se nalazio u podr umu Sjevernog nebodera. Pomogao je da se mnogi ljudi izvuku
na si gurno. Pet mu j e put a odano priznanj e u Bijeloj kui. No, pot om j e poeo j avno
govoriti o t ome kako je u zgradi uo eksplozije bombi . Dao je iskaz pred Komisijom koja
je istraivala dogaaje od 11. rujna, ali njegovo je svjedoenje izostavljeno iz zavrnog
izvjetaja. Ot ada je postao poznat kao poborni k pokretanj a istinski nezavisne istrage o
onome to se dogodil o. Njegovu priu moete uti u dokument arcu naslovljenom '9/11
Mysteries' iz arhiva na mojoj web stranici. Brojni su svjedoci izjavili da su, prije samog
uruavanja nebodera, uli eksplozije.
Ovdje iznosim samo nekoliko takvih izjava vatrogasaca i bolniara:
Zapovjednik odreda John Sudnik: uli smo ... neto nalik glasnoj eksploziji te smo
pogledali uvis. Vidio sam da se poinje ruiti neboder br. 2."
Bolniar Kevin Darnowski: uo sam tri eksplozije, a zatim se ... neboder broj 2
poeo ruiti."
Vatrogasac Thomas Turilli: ... gotovo da je zvualo poput eksplozija bombi: bum,
bum, bum. uo sam nekih sedam ili osam eksplozija."
Vatrogasac Craig Carlsen: uli smo eksplozije iz ... Junog nebodera. ... Bilo je
otprilike desetak eksplozija.... Tada smo vidjeli da se zgrada poinje ruiti."
Vatrogasac Joseph Meola: ... izgledalo je kao da dolazi do sitnih rasprsnua na sve
etiri strane zgrade. uli smo vie prasaka."
Bolniar Daniel Rivera: Buka je bila vrlo neobina. Isprva sam pomislio da se
radi o... jeste li vidjeli ona profesionalna ruenja gdje se eksplozivi razmjetaju na
odreene katove, a potom ujete vie priguenih prasaka 'paf, paf, pal, paf'?... Imao
sam dojam da je buka bila upravo takve vrste."
I bila je. Zvukovi paf, paf, paf" dolaze od detonacije viestrukih eksploziva
postavljenih unut ar zgrade pripremlj ene za kontrol i rano ruenje. Poslije prasaka slijedi
trenutak mirovanja, a pot om se cijela zgrada srui u hi pu j er je uklonjen sav otpor.
Zbog toga se musava brzi nom sl obodnog pada. Pri preme i postavljanje eksploziva
zahtijevaju viestruki i neomet ani pri stup zgradi tj ednima prije samog ruenja, ali
to u sluaju Svjetskog trgovakog centra nije predstavljalo nikakav probl em. Brat
predsj ednika Busha mlaeg, Marvi n Bush i njegov roak Wirt Walker III bili su lanovi
upravnog odbora kompani j e Stratesec (ranije se zvala Securacom) u gradu Sterlingu
u Virginiji koju je financijski podupi ral a j edna druga kompani j a povezana s obitelji
Bush, investicijska tvrtka Kuwait-American Corp. Stratasecje bio zaduen za osiguranje
Svjetskog trgovakog centra, vaingtonskog aerodroma Dulles i kompanij e American
Airlines u razdoblju koje je ukljuivalo i 11. rujna.
Zgrada 7: Sruite je."
Toga se dana uruila j o j edna zgrada: tzv. Zgrada 7, zdanje od etrdeset i sedam katova,
znana i kao Zgrada brae Sal omon (engl. Salomon Brothers Building). 1 opet smo trebali
povjerovati da se dogodil o j o j edno udo fizike kada se zbog topline sruila i ta zgrada,
iako joj ni blizu nije pri ao nikakav avion. To je bio j o j edan oit primj er kontrol i ranog
ruenja kojeg je potvrdi o Hazar/Sumeran Larry Silverstein, koji je otkupi o najam
Svjetskog trgovakog centra te je uvelike poveao svotu osiguranja samo est mjeseci
prije 11. rujna. ak je ruenje samo te zgrade rezultiralo isplatom 861 milijuna dolara
od strane Osiguratelja industrijskog rizika (engl. Industrial Risk Insurers), na temelju
slubene prie o onome to se dogodilo. Ali, u rujnu 2002. Silverstein je u dokument arcu
televizije PBS rekao kako mu je reeno da je zgrada pretrpjela takva oteenja da su
je htjeli ' trznutf (u izvorniku: pull it", to moe znaiti povui, potegnuti , trgnuti
itd.; op. prev.). U engleskom govornom podruj u izraz pull it" koristi se u podruj u
kontrol i ranog ruenja i hi t ni h slubi kao skraenica od pull it down" - sruiti objekt.
Silverstein je ovdje nai ni o krupni j u greku. Pokuao je zanijekati implikacije tog
izraza rekavi da pull it" znai neto drugo, ali to je to neto drugo", dobri stari Larry
nije pojasnio. Naravno, to neto drugo" ne postoji, dogodi l o se j edi no to daj e zateen
na djelu". Zbunj eni senator John Kerry, izbjegavajui pitanja o i l . rujna na j ednom
j avnom skupu u Teksasu 2007. godine, rekao j e daj e, prema njegovim informacijama,
Zgrada 7 sruena post upkom kontrol i ranog ruenja. Kada se Zgrada 7 sruila, ak je i
Dan Rather, spiker u emisiji CBS News napomenuo da ga to... podsjea na ... namj erno
unitavanje zgrade pomou strateki razmj etenog eksploziva koji e je sruiti." Upravo
se to i dogodilo, to potvruj e Silverstein i video sni mke praskanja eksploziva koje moete
pronai u arhivu o i l . ruj nu na adresi www. davidicke. com. Odl i ni h sekvenci ima u
j ednom talijanskom TV dokument arcu gdje se mogu uti zvui eksplozija net om prije
samog uruavanja zgrade. Moete ga pronai u arhivu o i l . rujna kliknete li na naslov:
Major Italian TV network: conclusive evidence that WTC Building 7 was demol i shed
with explosives" (Emisija j edne od vodei h talijanskih TV mrea: uvjerljivi dokazi da
je Zgrada 7 Svjetskog trgovakog centra sruena pomou eksploziva"). Vie pri padni ka
hi tni h slubi i dobrovoljaca izjavilo je da im je, mnogo prije negoli se zgrada sruila
u 17.20 h, reeno da e zgrada biti sruena (engl. ' pulled' ) ili da e je 'sravniti'. Meu
dobrovolj cima je bila i Indira Singh, civilna tehniarka hi tne medi ci nske pomoi i via
savjetnica u banci JP Morgan Chase. Ona je organizirala pri hvatna mjesta za ranjene na
dan 11. rujna, a kasnije je na Ameri kom radiju izjavila da su, u vezi Zgrade 7, vatrogasci
najavili: Moral emo je sruili". Kevin McPadden, dobrovoljac u operaciji traenja i
spaavanja, bivi pri padni k Jedinice za posebne namj ene Vojnog zrakoplovstva, 11.
rujna bio je stacioniran u operat i vnom sreditu Crvenog kria. Takoer je spomenuo
kako mu je bilo reeno da e Zgrada 7 biti sruena:
Rekli su da moramo ostati iza te linije jer se bave milju da zgradu srue. Nisu bili
sigurni je li zgrada stabilna ili nije, pa su podruje ogradili vrpcom jer su imali
informacije da e se neto dogoditi. I tako su nas malo pogurali natrag ... nekoliko
minuta kasnije dobili smo nagovjetaje da se neto sprema ... ljudi su ponovno poeli
izlaziti na ulicu. Promatrao sam pet njujorkih autobusa krcatih ljudima koji su htjeli
sudjelovati u traenju i spaavanju. Ili su prema Zgradi 7 - ljudi su izali do sredine
ulice u elji da te dobrovoljce isprate i zaele im sretan put, tako neto, i upravo se
tada Zgrada 7 sruila.
Zgrada 7 ponovno se nala u vijestima, barem na i nternetu, kada je u veljai 2007.
otkri veno da su BBC i CNN javili da se zgrada sruila prije negoli se doista sruila.
Dopisnica BBC-a Jane Standley javila je da se Zgrada 7 sruila nekih dvadeset i sedam
mi nut a prije negoli se to dogodilo, tovie ak se i vidi kako zgrada j o uvijek stoji u
pozadi ni u trenutku kada ona izvjetava o nj enom ruenju. Kada su BBC-u postavljena
pitanja o neobi nom izvjetaju, njegovi predstavnici izali su s bi zarnom i smij enom
tvrdnjom o t ome kako su sve sni mke javljanja uivo na dan 11. rujna 'izgubljene'. Kako
se mogl o i oekivati, odgovorili su da su optube na raun BBC-a kao dijela neke zavjere
u vezi Zgrade 7 apsurdne, ali neto slino uope se nije sugeriralo. Ne radi se ovdje o
umijeanosti BBC-a u nekakve zavjere, nego samo elimo znati tko im je rekao, njima i
CNN-u, barem pola sata prije nego to se Zgrada 7 sruila, da se to ve dogodilo? Na to
pitanje BBC nema odgovor.
No, u svemu ovome sada dol azi mo do kljune stvari. Da bi se velike zgrade sruile
uz kontrol irani smjer kretanja u padu postavljanje eksploziva moe potrajati tjednima,
a ipak je Zgrada 7 sravnjena samo nekoliko sati nakon napada. Nj eno je uruavanje
savren primj er kontrol i ranog ruenja.
Izvriti pri preme i postaviti sav eksploziv ni kako nije mogl o biti izvedeno u onom
kratkom vremenu kojeg su imali na raspolaganju. Namee se zakljuak da je eksploziv
morao biti postavljen prije napada, ba kao u sluaju nebodera Blizanaca. Bivi nj emaki
mi ni star obrane i strunj ak za obavjetajnu djelatnost Andreas von Biilow smat ra da
je Zgrada 7 sluila kao zapovjedni bunker tijekom napada i da je sruena kako bi se
unitili dokazi. Sigurno j e to daj e dvije godi ne prije napada Rudol ph Giuliani, i zni mno
neugodan i nepouzdan gradonael ni k New Yorka, bio otvorio Zapovj edno sredite
vrijedno 13 milijuna dolara na 23. katu te zgrade. Osmilj eno je kao baza za uinkovite
reakcije u sluaju kri zni h situacija kao to su teroristiki napadi . Tu lokaciju von Biilow
je nazvao opt i mal ni m mj estom" za orkestriranje napada: Koritene su dvije met ode:
j edna je bila obruavanj e zrakopl ovom, a druga postavljanje eksploziva", rekao je von
Biilow. Giuliani, ovjek Iluminata", poet kom 2007. najavio je da se sprema kandi di rati
za predsj ednika. O sebi gradi sliku kao o ' j unakom' gradonael ni ku iz doba napada na
New York, ali pria njujorkih vatrogasaca o tom opakom ovjeku posve je drukija.
Nakon napada je posl ao vatrogasce i druge ti move za ienje terena i spaavanje
preivjelih, iako je Agencija za zatitu okolia (EPA) znala da je udisanje toksinog zraka
na tzv. nultoj toki s mr t onos no j er je sadravao velike koliine azbesta, opepoznat og
uzroni ka pl uni h bolesti i raka. Giuliani ih je posl ao uz sljedee obrazloenje: Burza
se ponovno mor a otvoriti". Ma, naravno, haj demo lijepo odredi ti svoje prioritete.
Vatrogasci i njihovi kolege pate od uasni h tjelesnih poremeaj a i umi r u od posljedica,
dok Giuliani iskoritava 11. rujan kako bi poboljao svoj politiki status i napuni o svoje
depove.
Jednu drugu stvar u vezi ruenja nebodera Blizanaca i Zgrade 7 i staknuo je fiziar
dr. Stephen Jones sa Sveuilita Brigham Young. On kae da postoje nedvosmisleni
dokazi o koritenju tzv. thermitea (legure aluminija sa eljezom) i njegovog derivata
thermatea u pokuaj u presijecanja stupova. Pomou ti h tvari kroz kaljeni se elik
moe proi kao noem kroz putar". Jones kae da vrui ukasti staljeni metal s
oblaiem bijelog pepela ili praine, to smo j asno mogl i vidjeti na gorui m zgradama,
jest ' potpis' thermitea. Thermite je mor ao biti postavljen u zgradi i me se, naravno,
izravno nagovjetava da se radi o djelu s blagoslovom vlasti", rekao je Jones. Netko je
zasi gurno mor ao imati pristup tim prostorima". Svaki aspekt slubene bajke raspada
se pred osnovni m pitanjima, j er 11. ruj na" nije nita drugo doli debela tapiserija lai,
nedoslj ednosti i kula u zraku. To je razraena izmiljotina i, prema tome, la od samog
poet ka pa do kraja. Nakon razotkrivanj a j edne lai odmah se smilja i ubacuje druga.
Proizvodnja uda
Na popi si ma putni ka koje su objavile zrakopl ovne kompanij e nema arapskih imena, ali,
nekoliko dana poslije napada, FBI je uspio imenovali devetnaest otmi ara" i pokazati
njihove fotografije. Odonda je ustanovljeno da su sedmorica od tih 'otmiara' jo uvijek
iva, no usprkos tome FBI nije promijenio svoj popis onih za koje tvrdi da su odgovorni za
to nedjelo. Predstavnici FBI-a j ednost avno spomenu ukradene identitete" - i j ednu la
prikriju drugom. Usput reeno, sjeam se da sam u Americi, u j ednoj od radijskih emisija
s provokati vni m pitanj ima koja postavljaju jo provokativniji, esto i neugodni voditelji,
rekao da su sedmori ca od devetnaestero navodni h otmi ara locirana, i to iva, te sam se
zapitao kako je to mogue ako je slubena pria tona. to su ti otmi ari ' uinili? Bacili
se van s padobranom? Hoete rei da su oni preivjeli obaranj e zrakoplova", upitao je
preneraeni voditelj. Ne, prijatelju", odgovorio sam kada sam doao do daha, nisu se
ni nalazili u zrakoplovima". Nisu li mediji super? Kako bi smo mi sami poduprl i slubene
budal ati ne ponudi l i su nam nevjerojatne prie za djecu. Jedan od bisera kojeg sam
ve s pomenuo bila je tvrdnja da je putovni ca j ednog od otmi ara ' pronaena' u blizini
samog poprita nedugo nakon 11. rujna. Tu nam j e pri u preni o spiker informativnog
deska BBC-a, mrtav-ozbiljan, bez traka osmijeha na licu, a kamol i naznaka da bi mogao
puknut i od smijeha, to bi bila pri mj erena reakcija na takvu priu.
Oni m umovi ma iz BBC-a koji nita ne pitaju vijesti su stigle iz FBI-a i stoga,
j amano, moraj u biti tone. Odral i su konferenciju za tisak kako bi iznijeli pred javnost
to pri j el omno otkrie papi rnate putovni ce koja se, eto, otrgla vatrenoj kugli i blago
dolebdjela dolje da bi je naposljetku, usred ruevina i prai ne, pronaao neki prolaznik.
Pa, je li makar mal o bila oprljena? Bila je to la, dakako da je, i di o mree obmane koja se
plela s ciljem pot krepe 'filma' pod nasl ovom To su uinili muslimani. Godi nu dana nakon
sazvane konferencije i objelodanjivanja log 'otkria' j ednom bri tanskom televizijskom
ti mu predstavnici FBI-a rekli su da je otmiareva putovni ca ... bila glasina koja bi
mogl a imati uporite u stvarnosti". Ili, j ednostavnij e reeno, bila je to proraunata la
od samog poetka.
Kod slubenih izmiljenih pria esto su pot rebna uda da bi se odral e, a basna o
11. rujna vrvi udi ma. Od svih put ni ka na svijetu ba su naili na 'prtljagu' Mohameda
Atte, navodnog voe otmiara", prtljagu koja nije stigla na ukrcaj na let 11. Koje li
nevjerojatne sree. Vlastima j e to omogui l o da pronau runo elektronsko letno
raunal o"; simulacijski pri runi k za postupanj e predvien za zrakoplove Boeing 757
i 767; dvije video vrpce sa sni mkama zrani h tura" zrakoplova Boeing 757 i 747;
kalkulator leta s rastezljivim mj erilom; primj erak Kurana; Attinu putovni cu; njegovu
oporuku; njegovu meunar odnu vozaku dozvolu; audi o kazetu s vjerskim sadrajem;
uni forme djelatnika zrakopl ovne kompanij e; pi smo preporuke i dokumentaci j u u vezi
obrazovanja". Pravi pravcati scenarij nekog drugorazrednog filma. Zaista j adno. Evo
nekoliko pitanja: Zato je njegova putovni ca bila u torbi koja je mogla biti nasumi no
odabrana i pretraena, iako mu je putovni ca trebala da bi mogao proi kroz si gurnosnu
proceduru i ukrcati se na zrakoplov; i, kako je, bez svoje putovnice, proao si gurnosnu
proceduru i ukrcao se na let 11? Zato mu je uope trebala bilo kakva prtljaga kada se
i onako namj eravao ubiti?
U Attinoj torbi" navodno je pr onaen i dokument od pet stranica s poj edi nosti ma
pl ana i uput ama za pri preme njegovih kolega ' otmiara za napade. Kopije tog
dokumenta, uvjeravaju nas, pronaene su u navodno unaj mlj enom automobi l u
j ednog drugog ' otmiara' te meu ostaci ma leta 93, oni m krhot i nama ni mal o veim
od telefonskog imenika. Ono to pie u Atti nom dokument u oigledno nije napisao
nikakav islamski fanatik, i tu fantaziju seciram u knjizi Alisa u zemlji udesa i katastrofa
Svjetskog trgovakog centra. Prema pisanju j edni h novina, u poruci se iznosi gotovo
kranski pogled na tadanje osjeaje otmiara", a t akoer se dodaje da ako je por uka
autentina, tada su [otmiari] vjerovali u j ednu vrlo osebuj nu verziju islama ili su bili
iznenaujue neupueni u svoju religiju." Moda kreatori tog dokument a iz FBI-a i CIA-
e nemaju u sebi crte islamskih fanatika. Priglupih li prevaranata! U drugi m je novi nama
navedeno da j e Attina poruka zasi gurno pronaena neki m vrlo sretni m sluajem, iako
bi neki mogli pomisliti da se radi o mal o previe sret nom sluaju". Da, mal o previe, ali
pokretna traka koja ' tanca' izmiljene prie u Tvornici uda nikada ne staje. Predmet e
povezane s Attom" pr onaene neki m vrlo sretni m sluajem" osmislili su isti ljudi koji
e kasnije, u razoreni m zgradama u Bagdadu, pronai dokaze o povezanosti Osame
bin Ladena i Saddama Husseina i ukazati na financijske malverzacije lana britanskog
parl amenta Georgea Gallowaya, koji je ba sluajno bio j edan od najglasnijih i najeih
kritiara napada na Irak.
Razmot ri mo jo nekoliko vrlo zgodni h uda:
Na bostonskom aer odr omu Logan pronaen j e unajmljeni automobi l otmiara' ,
s pri runi kom za letenje na arapskoj jeziku, propusni ca za pri stup zabranj enim
zonama i dokument i s i meni ma drugi h sumnj ivih osoba". U njima se takoer
navodi naziv kole letenja na Floridi, pod nazi vom Huffman Aviation, o kojoj e
vie govora bili neto kasnije.
Na vai ngtonskom aer odr omu Dulles pronaen j e automobi l registriran na j ednog
od otmi ara' s pri mj erkom Attinog pisma dr ugi m otmi ari ma, ek namijenjen
j ednoj koli letenja u Phoeni xu, crtei pilotske kabine Boeinga 757, perorez ili no,
i karte Washi ngtona i New Yorka.
U Portl andu u dravi Mai ne pronaen je unaj mlj eni automobi l . Ondj e su Atta i
j edan od navodni h otmi ara navodno proveli no prije napada. Na taj su nai n
organi reda dobili otiske prstiju i uzorke DNK. U kanti za smee hotela u Portl andu
u kojem je odsjeo Atta navodno je pronaen r aun FedExa koji ga povezuje s
Dubaij em u Ujedinjenim Arapski m Emi rati ma.
Vlasnik j ednog hotela na Floridi naao je u j ednoj od soba perorez, a pregledavajui
kantu za smee otkri o je torbu s pri runi ci ma o Boeingu 757, tri ilustrirane knjige
o bori l aki m vj etinama, 20 centi metara debeo snop letakih karata s pri kazom
Istone obale SAD-a, fascikl s tri obuj mice pun r ukom pi sani h zabiljeki, te
englesko-njemaki rjenik, zrakoplovni ispitiva goriva i kutomjer."
No prije napada neki od tih islamskih ekstremista" posjetili su striptiz klub i
glasno su predviali to e se dogodi ti narednoga dana. Ostavili su posl ovnu
posj etnicu i pri mj erak Kur ana koji zabranjuje konzumi ranj e alkohola i gledanje
ena koje se skidaju u striptiz barovima. FBI tvrdi da je pronaao slipove kreditnih
kartica kojima su plaena njihova al kohol na pia i striptiz-plesaice koje izvode
ples u krilu muterije.
Samo nekoliko sati poslije napada u New Yorku su pronaena oprotaj na pisma
koja su neki od otmi ara navodno napisali svojim roditeljima. Uj edno nam j e
reeno da su locirani slipovi kredi tni h kartica koji povezuju ' otmiare' sa kolama
za obuku letenja.
Sve to i jo tota di o je unaprij ed pripremlj ene namjetaljke u kojoj su ciljani
subjekti lano i nkri mi ni rani . Nakon izvrenih napada lansirana je pria o pronaeni m
predmet i ma" s ciljem da se potkrij epe slubene verzije dogaaja. Primj eraka Kur ana
pr onaeno je toliko da ih vie ni sam mogao prebrojati - ini se da su ili ostavljali posvuda.
Tko su bili ti ljudi, islamski pandani Gi deona?
1
Sve je to tako prozi rno i smijeno. I to
to govori o golemoj veini ' novinara' i svjetskoj javnosti koja je ' progutala' ovu not ornu
glupost, i ini to jo uvijek? O t i m i zvanredni m otkriima' (pronaeni m predmet i ma) u
asopisu Trie New Yorker pie: Svi ostavljeni tragovi, ostavljeni su namj erno, kako bi ih
mogao slijediti FBI." Ne, poi mo mal o dalje... FBI i druge agencije slijedili su ' trag' koji
su same sebi ostavile. Ovaj nevi eni katalog proturjeja i nemogunost i ignorirala je
Istrana komisija o i l . rujna (pod kont rol om Cheneya), oformljena s ciljem zatakavanja
istine, dajui privid da za i sti nom traga. ak je i (blago reeno) neuobiaj ena aktivnost
na burzi dionica neposredno prije napada, koja je ukazivala na oitu upoznatost s
budui m napadi ma, ostala neistraena, iz straha od onoga to su znah da bi se otkrilo.
Radilo se o takozvani m ' put-opcij ama (opcijama prodaje) koje su obuhvaale izrazito
neobi ne i nesvakidanje transakcije koje bi ulagau donijele pravo bogatstvo ukoliko
bi vrijednost dionica zrakopl ovni h kompanij a pala u razdoblju poslije 11. rujna. Kao
rezultat napada, t ono se to i dogodil o. Bio je to vaan trag, ali je namj erno previen
kako bi se izbjegnulo ruenje domi na.
U zavjeri gmazovski h kri anaca oko 11. rujna postojala su tri glavna elementa: (1)
Organiziranj e i razrada pl ana napada; (2) Ometanj e normal ne, st andardne reakcije
NORAD-a i FAA koja je mogl a sprijeiti napade; (3) Blokiranje eventual ni h istraga koje
bi provele nie i estite razine obavjetajnih i istranih slubi koje su mogl e razotkriti
prljavu rabotu ili neke njezine aspekte. Za prva dva el ementa bili su zadueni kotaii
osovine zla koju su inili Cheney te neki pri padni ci Zdr uenog stoera i NORAD-a, uz
podrku Agencije za naci onal nu sigurnost ili NSA, koju bi smo mogli nazvati krsnom
kumom" CIA-e. Trei element orkestri ran je preko iste mree, ali je ukljuivao najvie
1
Biblijski lik Gideon ili Gedeon, to znai ' Razarac, Sil ni ratnik" ili Ruitelj (drvea)", bio je hebrejski
sudac. U Posl anici Hebrejima navodi se kao primjer ovjeka od vjere. Njegov je ivot opisan u Knjizi o
sucima 6-8, a znaajan je, izmeu ostal og, po tome to se, pozvan od Boga, suprotstavio vl adajuoj struji
svoga vremena (tovanju Baal a), te stoje uz Boju pomo sa samo 300 ljudi razbio mnog o jau midjausku
vojsku. Gideon je u isto vrijeme bio vrl o skroman i sumnjiav ovjek, koji je nekol iko puta iskuavao Boga
i njegovu namjeru da ga postavi v od om Izrael a (prenijeto iz Wikipedije i s web stranice gideonp.bl og.hr/ ;
op. prev.).
razine CIA-e, pod vodstvom Georgea Teneta, te FBI-a, pod vodstvom Roberta Muellera,
koji je postao direktor te agencije samo dva tjedna prije 11. rujna. Kako je rekao Leroy
Fletcher Prouty:
Nitko ne treba dirigirati izvrenjem ubojstva, ono se jednostavno dogodi. Aktivna se
uloga odigrava iza kulisa, i to tako da se poinjenje ubojstva dopusti. To je najvanija
pojedinana indicija. Tko ima mo i ovlatenje da opozove ili smanji uobiajene
mjere opreza?
Jedan od onih kojeg su zavjerenici moral i ukloniti bio je John O'Neill, bivi zamj enik
direktora FBI-a i voditelj Zdrueni h antiteroristikih snaga u New Yorku. Predstavljao
im je probl em j er je bio poten te nije pri padao Bandi luaka. Svoju rijeenost da se
odupre mani pul aci j ama s vrha" pokazao je u svojim istragama o financiranju 'al-Qaede',
teroristikog napada na ameriki boj ni brod USS Cole 2000. godi ne i sluaj izraelskih
studenata umj etnosti " kada je primij eeno njihovo sumnj ivo ponaanj e u mj esecima
koji su prethodi l i 11. ruj nu na lokacijama kasnije povezani ma s ' otmiarima' . Uplitanje
vladajuih struktura u sve te istrage i njegovu potragu za Os amom bin Ladenom O'Neill
je ignorirao, ali ga je sve to j ako uzrujalo. Dva tjedna prije 11. rujna O'Neill je podni o
ostavku i napusti o FBI j er je smat rao da Busheva administracij a ometa FBI-eve istrage
o terorizmu. Autori ma knjige Skrivena istina (ili Zabranjena istina u amerikoj verziji)
on je rekao: Najvee prepreke u istraivanju islamskog terori zma bili su interesi
ameri ki h naftnih korporacij a i uloga koju je pri t ome igrala Sudijaska Arabija." Jedan
od autora, Charles Brisard, rekao j e da j e O'Neill ogoreno gunao zbog toga to
ameriko ministarstvo vanjskill poslova i Bushev naftni lobi potkopavaj u sva nastojanja
da se dokae bin Ladenova ukljuenost u teroristike aktivnosti. ak i nakon naputanj a
FBI-a, O' Neillova insajderska saznanja o bin Ladenu, budui da je bio njegov glavni
'progonitelj', bila bi zadala snaan udarac zavjeri povezanoj s dogaaj ima od 11. rujna.
Meut i m, orkestratore zavjere ponovno je snala 'srea. John O'Neill odstupi o je iz FB1-
a kada mu je ponuen posao rukovoditelja zatitarske slube u... Svjetskom trgovakom
centru. U t renut ku udara zrakoplova u zgradu sjedio je za svojim stolom na 34. katu
Sjevernog nebodera. Svojem sinu i j ednom prijatelju javio je da je dobro, ali je pot om
navodno nazvao FBI i vratio se u zgradu da pomogne drugi ma. Nama je dost upna
j edi no FBI-eva verzija dogaaja, a ona ne vrijedi ni j edne j edi ne lipe . U svakom sluaju,
vrlo opasan ovjek po zavjerenike bio je mrtav.
Zanimlj ivo je kako ljudi s informacij ama koje bi mogl e razotkriti servirane lai
vrlo esto u najprikladnije vrijeme zavre mrtvi . Ljudi kao to su John O'Neill, koji je
mogao razotkriti kako su istrage o bin Ladenu i terori zmu sustavno sprjeavane prije
11. rujna; David Kelly, britanski i nspektor naoruanj a koji je znao da Blairova vlada
lae i ' napuhava' tvrdnje o oruju za masovno unitenje" u Iraku; i Robin Cook, bivi
britanski mi ni star vanjskih poslova, koji je odstupi o s poloaja zbog rata u Iraku te je
j avno progovorio o laima i obmanama u slubenoj prii. John O'Neill nije bio j edini koji
je nailazio na opiranje vlasti kada se radilo o pokretanj u istraga o teroristima. Ameri ki
novi nar Greg Palast napisao je izvjetaj o toj temi za BBC-ev program o aktual nosti ma
Newsnight u koj em navodi da ga je nazvao j edan visokorangirani pri padni k j edne
ameri ke obavjetajne agencije:
Rekao mi je da premda su oduvijek postojala ogranienja u istraivanju Saudijaca, za
Busheve vladavine situacija se jo i pogorala. Nakon izbora [2000. godine] agencijama
je naloeno da preslanu istraivati bin Ladene i lanove saudijske kraljevske obitelji,
to je agente ogorilo.
Nakon 11. rujna naovamo otvoreno su progovorili i drugi operativci FBI-a. Robert
Wright, FBI-ev agent u Chicagu, rekao je da je glavni ured FBI-a preki nuo njegovu
istragu o j ednoj teroristikoj eliji nekoliko mjeseci prije 11. rujna. Odvj etnik David
Schippers, koji je predstavljao FBI-eve ' zvidae' poput Roberta Wrighta, rekao je da
je est tjedana prije 11. rujna pokuavao obavijestiti j avnog tuitelja j ohna Ashcrofta o
informacij ama FBI-evih agenata o skori m napadi ma u donj em Manhattanu". U knjizi
Alisa u zemlji udesa i katastrofa Svjetskog trgovakog centra iznosim dokaze o tijesnoj
povezanosti i zmeu obitelji Bush, bin Ladenovi h i njihova graevinskog poduzea u
Dedi u Saudijskoj Arabiji, te saudijske 'kraljevske faistike elite, dinastije Saud, za
koju neki istraivai tvrde da potjeu od j ednog idovskog (tj. sumerskog) trgovca
koji je ivio na podruj u dananj eg Iraka u 9. stoljeu, prije negoli se doselio u Diriju
(nedal eko dananj eg glavnog grada Rijada), odakle dinastija Saud slubeno potjee. Vie
informacija i mate na ethnikoi. org/saudi. htm. Saudijska Arabija j edna je od inih pedeset
i prvih" drava SAD-a. Bin Ladeni i saudijska 'kraljevska' obitelj klijenti su tvrtke Carlyle
Group u vlasnitvu Georgea Busha starijeg, njegovog biveg mi ni stra vanjskih poslova
Jamesa Bakera i neokonskogbiveg mi ni stra obrane i broja dva u CIA-i Franka Carluccija.
Kompanij a Carlyle Group specijalizirana za sklapanje poslova s ameri kom vojskom
izvukla je velike koristi iz politike Busha ml aeg i neokonsa. Navodno se Bush stariji
sastao sa Shafiqom bin Ladenom, brat om Osame bin Ladena, u hotelu Ritz-Carlton u
Washi ngtonu 11. rujna ujutro, posve sluajno, nema mjesta zabrinutosti. Nekoliko dana
nakon 11. rujna j ednom pri vat nom mlanjaku omogueno j e da odleti s bostonskog
aerodroma Logan. U njemu je bilo barem j edanaest lanova obitelji bin Laden na putu
pr ema Saudijskoj Arabiji u vrijeme kada je Bush svijetu porui o: Mor amo uhvatiti bin
Ladena. " Tisue musl i mana, pa ak i ljudi koji su izgledali kao musl i mani , hapeno je
bez obrazloenja diljem Sjedinjenih Drava i drano na taj nim lokacijama za koje nisu
smjeli znati ak ni njihovi odvjetnici, ali obitelji bin Laden doputen je sl obodan prolaz
natrag u Saudijsku Arabiju, njihovo si gurno utoite. Lijep primj er brige gmazovskih
krianaca za svoje blinje. Povezanost i zmeu oni h to se okrivljavaju za terorizam,
kao to je bin Laden, i oni h koji tvrde da se "bore protiv terorizma", kao to su Bushevi,
stalno je pri sutna tema. Da bi smo bolje razumjeli 11. rujna, i svjetsku zavjeru openito,
mor amo se osloboditi predodbi o razliitim ' stranama' i shvatiti da i mamo posla s
j ednom te i stom st ranom koja radi na ostvarenju j ednoga te istog cilja.
Tog traginog ruj anskog dana gmazovski krianci nita nisu prepustili sluaju.
Nadzirali su one el emente u vojsci i Zdr uenom stoeru koji su i mah pristup
tehnologiji elektronikog preuzi manj a kontrol e nad zrakoplovima. Osi m toga, uope
nije nemogue da su te zrakoplove zamijenili daljinski upravljanim letjelicama, slijedei
naput ke iz Operacije Northvvoods. Preko Cheneya su kontrolirali lanove Zdruenog
stoera i el emente unut ar NORAD-a, ali i simulacije ratni h situacija koje su odraavale
stvarne dogaaje. Na taj je nai n unijeta pomutnj a koja je dovela do zakanjele reakcije
interventnih snaga. Pod svoj om su kont rol om imali gornje razi ne obavjetajnih i
istranih agencija, tako daj e pot eni m agenti ma uvelike oteano razotkrivanje zavjere.
Zacijelo su mislili da su u svome naumu uspjeli, ali nisu. Sat otkucava, a njegove se
kazaljke pomi u sve bre.
Nepregledna mrea
Nemojte initi nita to bi se kosilo s vaom savjeu, ak i kada to zahtijevaju vlasti.
Al b e r Ei nstei n
U kolovozu 2006. od trenutka kada se u medij ima pojavila pria o teroristikom
pl anu" ruenja zrakoplova pomou podmet nut i h bombi na Atlantiku, ekao sam kada
e se prvi put spomenut i pakistanska veza". tovie, ekao sam da ugledam slova 'ISI'.
Ni j edno ni drugo nije trebalo dugo ekati.
TSf je kratica za Inter-Services Intelligence (Meuagencij ska obavjetajna sluba)
koja je zapravo pakistanski ogranak CIA-e, a vodi dravu unut ar drave u skladu s
ciljevima gmazovskih krianaca. Ako je ISI upleten u neku kl i znu situaciju ili dogaaj
nita nije kao to se ini. Na primjer, postoji duboka povezanost i zmeu ISI-a, 11.
rujna i voe otmi ara" Mohameda Alte, to u ovdje pot anko obrazloiti. Veze izmeu
naizgled nepovezani h obavjetajnih agencija" predstavljaju j o j ednu nit sveobuhvatne
mree. Na najviim razi nama kontrole, viim od oni h koje popunjavaju slubeno
priznati donositelji odl uka, glavne obavjetajne agencije su jedna te ista organizacija. Te
se agencije povezuju u tajna drutva koja esto slue, poput loe P-2, kao koordinacijski
kanali kroz koje razliite agencije djeluju na ostvarenju istoga cilja. Meu njima su
pri vi dno duboko antagoni zi rane organizacije poput izraelskog Mossada i oni h agencija
koje sl ubeno predstavljaju arapske zemlje. U svojoj sri obavjetajne agencije su
sotonistiki kultovi, a njihovi voe u pravilu su okultisti koji tuju gmazovske ' bogove
preko babilonske 'religije' boga/boice Sunca. Unutar tih struktura oduvijek postoji
suparni tvo i konkurencij a - to je j ednost avno u krvi osoba koje privlae takve tajne
operacije. Ali, na s amom vrhu oni djeluju u pot punom suglasju. Ni erangi rani kadrovi
ne znaju za to suglasje, zbog segmenti ranosti pi rami de moi . Transatlantski teroristiki
plan" i l i . rujna dobri su primj eri tog sustava na djelu. U vijestima j e reeno daj e ' plan
- koji je navodno ukljuivao izazivanje eksplozije na zrakoplovima pomou tekueg
eksploziva" iji bi se dijelovi sastavljali u cjelinu na sami m zrakoplovima - otkriven
nakon to su pripadnici ISI-a uhitili dva Britanca, brau pakistanskog podrijetla,
u Karaiju i Lahoreu. No, u prii o pravom a ne izmilj enom ' planu' ve su uoene
brojne rupe - osobito kada je objavljeno da su uhienja od strane ISI-a izvrena u
koordi ni ranoj operaciji s bri tanski m i ameri ki m obavjetajnim agencijama. Sve tri
'agencije' teroristike su organizacije koje se bave stvaranj em i financiranjem istih oni h
teroristikih skupina" za koje kasnije tvrde da su ih uhvatili na djelu". Islamabadski list
Jlte News 12. kolovoza 2006. objavio je sljedee:
Teroristiki plan ruenja zrakoplova na letu iz Britanije prema SAD-u metodom
sastavljanja eksplozivnog ureaja za vrijeme samoga leta otkrila je glavna pakistanska
obavjetajna agencija koja je s time upoznala svoje kolege u SAD-u i UK-u ... Zatim
su agencije svih triju drava zajedniki pokrenule uspjenu operaciju osujeenja
paklenog plana. Pouzdani izvori otkrili su naem novinaru, pod uvjetom da ostanu
anonimni, da je ta operacija koordinirana s najviih razina svih triju agencija. O
poduzetim koracima i tijeku operacije takoer su obavjetavani dunosnici svih triju
zemalja.
Koordinaciju tih triju agencija osobno je nadgledao ravnatelj najbolje pakistanske
obavjetajne agencije, general-pukovnik Ashfaq Pervez Kiyani. General Kiyani, glavni
ravnatelj Meuagencijske obavjetajne slube (ISI), upravo se prolog tjedna vratio
iz Londona. elnik ISI-a i njegovi vii pomonici u tu su svrhu putovali redovito
na Zapad, pa ak i preko Atlantika, i ne samo da su razotkrili taj teroristiki plan
ve su takoer, dajui vrlo precizne podatke, pruili konkretnu pomo u hvatanju
sumnjivih osoba.
Da, vratio se nekoliko dana ranije iz Londona gdje su dogovorene konane
pojedinosti podvale. Kao prvo, naspram ISI-evih met oda 'ispitivanja', sve one slike iz
amerikih zatvora u Iraku izgledat e nam kao ugodno avrljanje uz kavu. Ve samo
iz tog razloga bilo koja informacija koju iz ' sumnjivca' pri l i kom 'ispitivanja' izvuku
ti izopaeni umobol ni ci nema ni t runke pouzdanosti . Ali to nije sve. ISI je zloglasni
sponzor istih teroristikih skupina za koje tvrdi da ih razotkriva u tom planu podmetanj a
tekueg eksploziva", to je j edna od glavnih met oda put em kojih se umj etno formi rane"
teroristike organizacije stvaraju i financiraju, sluei interesima njihovih gospodara u
SAD-u i Britaniji. Na njegove aktivnosti ukazuj em ve godi nama. ISI je vojna 'operacija',
a njegov glavni ravnatelj mora biti aktivni general -pukovni k u Pakistanskoj vojsci. ISI
kontrolira vladu na ijem je elu Pervez Musharraf, pakistanski predsj ednik i vrhovni k
vojske koja je 1999. godi ne preuzela vlast puem. Pakistan, kojeg je tvorac njegova i mena
nazvao j o i zeml j om istih ljudi", zapravo je ista vojna di ktatura, tijesno povezana
s nizom kreiranih teroristikih skupina i obavjetajnih agencija SAD-a, UK-a i nekih
drugih zemalja.
Obuavanje terorista
ISI je bio j edan od glavnih izvora financiranja Osame bin Ladena u korist Sjedinjenih
Drava te je duboko upleten u manipulacij u oko 11. ruj na. Nakon to je SAD potajice
izazvao napad Sovjetskog Saveza na Afganistan 1979. godine, kao st oj e kasnije pri znao
savjetnik za naci onal nu sigurnost za vladavine predsj ednika artera Zbigniew Brzezinski
(lan Trilateralne komisije), deseci milijuna dol ara prebaeni su afganistanskim
skupi nama iz pokreta ot pora iji se pri padni ci nazivaju mudahedi ni ma. One e kasnije
iznjedriti talibane i 'al-Qaedu'. Novac je stigao iz Sjedinjenih Drava i Saudijske Arabije,
a njime je u najveoj mjeri raspolagao i mudahedi ni ma ga raspodjeljivao ISI, s onu
stranu granice, iz Pakistana. Prividni predvodni k ot pora sovjetskoj okupaciji bio je
Osama bin Laden, slugan CIA-e i saudijske 'kraljevske' obitelji, a CIA-ina baza podataka
o pri padni ci ma mudahedi na posluila je kao nadahnue za naziv 'al-Qaeda'. Ta rije
dosl ovno znai baza ili baza podataka", kao st oj e otkrio bivi britanski premij er Robin
Cook mjesec dana prije negoli je umr o od sranog udara. U bri tanskom listu Guardian
od 8. srpnja 2005. Cook je napi sao:
Tijekom 80-ih [bin Ladena] je naoruavala CIA, a financirali Saudijci kako bi
pokrenuo dihad (sveti rat) protiv ruske okupacije Afganistana. Al-Qaeda, to
doslovno znai baza podataka" prvotno je bila kompjutorska datoteka o tisuama
mudahedina koji su unovaeni i obueni uz pomo CIA-e kako bi pobijedili Ruse.
ini se da vlastima u Washingtonu niti u jednom trenutku nije palo na pamet - stoje
samo po sebi neobjanjivo, a imalo je i katastrofalne posljedice - da e bin Ladenova
organizacija, jednom kada potjera Ruse, svoju panju usmjeriti na Zapad.
Ovdje se j edi no ne bih sloio s miljenjem da ameri ke vlasti, 'neobjanjivo', nisu
predvidjele katastrofalne posljedice". Dakako da su ih predvidjele, j er takav je bio plan,
a ISI e i dalje biti j edan od znaajnijih nosaa torbi i kanala za namicanj e sredstava i
organiziranje obuke skupina koje e kasnije voditi izmiljeni rat protiv terorizma". Ne
moete povesti rat protiv terori zma ukoliko nemate nikakav ' terorizam' na djelu, a to
je bila, i ostala, j edna od vanijih uloga ISI-a. Godi ne 1984. bin Laden se nastanio u
Peshawaru, paki stanskom gradu blizu granice s Afganistanom. ak je i ' mainstream'
izvjetajni medij MSNBC iz Ameri ke 1998. izvijestio da bin Ladenovu organizaciju
Maktab al -Khi damar (MAK) pot pomau pakistanske slube dravne sigurnosti,
kao to je Meduagencijska obavjetajna agencija (ISI), CIA-in glavni kanal za voenje
gerilskog rata protiv moskovske okupacije", j edna o glavnih novanih ustanova koja
je financirala ovu i druge teroristike mree bila je Meunar odna banka za kredite i
trgovinu (engl. Bank of Credit and Commerce International - BCC1) ili, tonije, Bank
of Crooks and Cri mi nal s Internati onal (Banka meunar odni h lopua i kriminalaca)
kakvom j e prozvana nakon njenoga kraha usred velikog skandala 1991. godi ne. Sluila j e
kao paravan za pranje novca dobi venog prodaj om droge te za financiranje teroristikih
operacija od strane obavjetajnih agencija. Prave razmjere njenih aktivnosti prikrivali
su tadanji predsj ednik Sjedinjenih Drava George Bush stariji i britanski premij er John
Major, koji e kasnije postati europski elnik tvrtke Carlyle Group (povezane s Bushem).
Jedna od njenih uloga bila je i savjetovanje obitelji bin Laden. Sjedite banke bilo je u
Pakistanu, gdje je osnovana 1972. godi ne, a imala je j ako tijesne veze s... ISI-ern. Veliki
dio sredstava za financiranje bi n Ladenove skupine potj ecao je od heroi na, nakon to
j e proizvodnj a opij uma u afganistanskim podruj i ma pod nadzorom mudahedi na
naglo porasla: sa 250 tona 1982. godi ne na 2000 tona 1991. Bin Laden i ISI navodno su
ostvarivali profit od 100 milijuna dol ara godinje na temelju dogovora da e ratni vode'
mudahedi na plaali porez na opij um, dok j e droga prodavana na svjetskom tritu
uz znanje i suradnj u CIA-e. Ustvari, CIA/lluminati upravljaju najveom operacij om
krijumarenja droge na svijetu. U izvjetaju Programa Ujedinjenih nar oda za kontrolu
droge" iz 1999. navodi se da je prodaj om opoj nih droga ISI izvlaio dobit od oko 2,5
milijardi dolara godinje. A u lanku asopisa Time od 29. travnja 2002. pie:
Cak i prema sumnjivim standardima pijunskih agencija, ISI-a bije zao glas. Naziva
ga se dravom unutar drave" ili pakistanskom nevidljivom vladom". Sponzorirao
je muslimanske pobunjenike u Kamiru koji je inae pod upravom Indijaca, te je
podupirao talibane, a samim time i njihove opake arapske goste iz Afganistana - iako
ISI odbacuje te optube. Njegovi se pipci proteu do pakistanske politike, sudova i
svakodnevnog ivota. Ljudi ga se boje; pogubna dojava od strane nekog potkupljivca,
odnosno dounika ISI-a, moe unititi neiju karijeru ili dovesti do uhienja, pa i
neega jo goreg.
Ne zaboravimo, to je organizacija koja je razotkrila plan" podmetanj a eksploziva
u vie transatlantskih zrakoplova, st oj e dovelo do uhienja dvadeset i etvero ljudi koji
nisu imali nikakve bombe, niti avionske karte, a mnogi nisu imali ni putovni cu. Ona je
takoer pokrenul a sul ude mjere aerodromskog 'osiguranja' koje su uzrokovale gol emu
zbrku, kaos i strah, a potaknul a je i zabranu unoenj a rune prtljage pa ak i mlijeka za
bebe, ukoliko se ne 'testiraju' u nazonosti osoblja osiguranja. Takve su mjere uvedene
zalaganjem bri tanskog mi ni stra unutarnj ih poslova Johna Reida, politikog nasilnika"
koji je zapravo mani pul i rana beba te je, poput ogromne veine svjetskih politiara,
vjerojatno nesvjestan sila koje su ovdje na djelu.
Prema navodi ma novi nara Johna Pilgera, CIA, britanski M16 i ISI formirali su
i nadgledali logore za obuku" u Pakistanu u kojima se musl i mane (njih 100.000)
osposobljavalo za izvoenje teroristikih akcija i podmet anj e bombi u razdoblju i zmeu
1986. i 1992. godi ne. Sovjetski Savez se povukao iz Afganistana 1989., a samo je 43.000
od njih 100.000 praktiki sudjelovalo u ratu! Elitna postroj ba britanskih specijalnih
snaga, SAS, vodila je obuku u Pakistanu, dok su oni musl i mani koji su izabrani za vodee
uloge otili u logor u Virginiji u sklopu projekta nazvanog Operacij a Ciklon. Richard
Murphy, pomoni k dravnog tajnika za Bliski istok i odnose u Jugozapadnoj Aziji
tijekom Reagan-Busheve administracij e, kasnije je rekao: ,,U Afganistanu smo doista
izrodili udovite." Ameri kom predsj edniku Georgeu Bushu starijem pakistanska je
predsj ednica Benazir Bhutto rekla da stvara Frankentajna", ali upravo to je Bush i
elio. On je stvarao potencij alne teroriste diljem svijeta s koj ima e se njegov sin, ili
neki drugi podobni k reima, ' boriti' u j ednoj kasnijoj fazi. Kao to sve ove godi ne
naglaavam, gmazovski plan osmiljen je desetljeima ranije - a moda i stoljeima.
Krajem 2001. obuavanje terorista od strane ameri ki h vlasti potvrdi l o je istraivanje
izvrsnog ameri kog novinara Grega Palasta, provedeno za potrebe Newsnighta, BBC-
eve emisije o aktual ni m dogaaj ima. Michael Spri ngman, ameriki konzul u Dedi u
Saudijskoj Arabiji, tijekom mandat a Busha starijeg, Palaslu je rekao:
U Saudijskoj Arabiji, od visokih dunosnika amerikog ministarstva vanjskih poslova
stalno sam dobivao naredbe da izdajem vize nekvalificiranim podnositeljima zahtjeva
za izdavanje vize. Bili su to, u biti, ljudi bez ikakvih veza sa Saudijskom Arabijom ili
sa svojom vlastitom zemljom. U to sam vrijeme ogoreno prosvjedovao. Vratio sam
se u SAD, poalio se ministarstvu vanjskih poslova, Glavnom raunovodstvu, Uredu
za diplomatsku sigurnost i Uredu glavnog inspektora, ali naiao sam na /id utnje.
Ono zbog ega sam prosvjedovao bilo je, zapravo, pokuaj dovoenja novaka, koje
je okupio Osama bin Laden, u SAD u svrhu teroristike obuke pod palicom CIA-e.
Potom bi se vratili u Afganistan da se bore protiv tadanjih Sovjeta.
Ovakve informacije mogl e bi zapanjiti one koji vjeruju da je Ameri ka zemlja iz
filmova j ohna Waynea, ali sila koja nadzi re ameri ku vladu i vojno-obavjetajnu mreu
ve desetljeima obuava teroriste koji e svoj zanat usavravali u ciljanim dravama
diljem svijeta. Britanski establiment ini to isto, kao i Izrael i ostali koji tvrde da se
suprotstavljaju terori zmu. Vlade Sjedinjenih Drava ve ezdeset godi na upravljaju
ozloglaenim Ameri ki m fakultetom" iji sadanji naziv ima orvelovski prizvuk:
Institut za suradnj u u podruj u zatite zapadne hemisfere". Sjedite mu je u Fort
Benni ngu u Georgiji, a od 1946. u nj emu je i zueno preko 60.000 vojnika i policajaca iz
Sredinje i j une Amerike. Njegovi ' di pl omanti ' kasnije su postali najstraniji diktatori,
teroristi, masovni ubojice i muitelji na tom konti nentu, nakon to su svoju strunost
stekli uz formal no doputenj e ameri ki h porezni h obveznika. Upravo su ' diplomanti'
Ameri kog fakulteta predvodili gvatemalski odred smrti D-2, iji su pri padni ci razorili
448 maj anskih sela i pobili desetke tisua ljudi. etrdeset posto mi ni stara (lanova
kabineta) koji su sluili genoci dni m rei mi ma Lucasa Garcije, Riosa Mont t a i Mejije
Victoresa pohaal i su Ameriki fakultet", izvijestio je britanski list Guardian u listopadu
2001. godi ne. Tajnu policiju Augusta Pi nocheta i njegova tri najvea koncentracijska
logora u ileu vodili su psihopati obuavani na Ameri kom fakultetu, a isto vrijedi i za
eskadrone smrti i diktatore u Argentini, Peruu, Kolumbiji i drugdje.
Korijeni 11. rujna
Nakon to se 1989. Sovjetski Savez povukao iz Afganistana a preostali elementi
afganistanske vlade bili uklonj eni iz glavnog grada Kabula, sveobuhvatni nadzor nad
tom dravom preao je u ruke mudahei nski h ratni h voa i paki stanskog ISI-a. Iz toga
su proizali vladavina talibana i nastanak i skonstrui rane teroristike skupi ne nazvane
'al-Qaeda', koju se poel o okrivljavati za napade na ' zapadnjake' mete. U BBC-evoj
dokument arnoj seriji Mo nonih mora (The Power of Nightmares) koju je 2004. snimio
Adam Curtis, o ' al-Qaedi' se kae:
Istina je da su bin Laden i Ayman Zawahiri postali arite labavo povezanih i
razoaranih islamskih mditanata privuenih novom strategijom. Ali nikakve
organiziranosti nije bilo. To su bili militanti koji su uglavnom planirali vlastite
operacije, oekujui od bin Ladena financijska sredstva i pomo. On nije bio njihov
zapovjednik. Takoer nema nikakvih dokaza da je bin Laden koristio izraz 'al-Qaeda'
u nazivu neke teroristike skupine. 1 sam je tek nakon 11. rujna shvatio da su im taj
naziv dali Amerikanci.
Ironino, veina musl i mana takoer j e prihvatila postojanje teroristike mree"
pod nazi vom ' al-Qaeda' i njezinu ulogu u dogaaj ima od 11. rujna, samo zato to su
o t ome govorile ameri ke vlasti. To je prihvaeni navod, nastao puki m ponavljanjem
j edne te iste lai. Sada i mate mil itante koji tvrde da su pri padni ci al-Qaede" iako takva
al-Qaea kakva se prikazuje u medij ima ne postoji. Eto kolika je mo propagande.
Osama bin Laden i ' al-Qaeda' nisu nita drugo nego Emmanuel Goldstein i Bratstvo
otpora iz Orwellove 1984. Stvoreni su u svrhu izazivanja straha u stanovnitvu koje e
prihvatiti gubitak slobode radi vlastite 'zatite'.
Godi ne 1999. vlast u Pakistanu voj nim je puem osvojio predsj ednik Pervez
Musharraf te je na elo ISI-a postavio svog saveznika, general-pukovnika Mahmouda
Ahmada. Godi nu dana kasnije ISI je dao j ednu kuu u Pakistanu navodnom financijeru
napada od 11. rujna, Ahmadu Omar u Saeeu Shcikhu ili Omar u Sheikhu. Taj je ovjek
bio osuen na kaznu zatvora zbog otmica britanskih i ameri ki h graana. Sljedee
godi ne Omar Sheikh mnogo je puta nazivao efa ISI-a Ahmada. Izvjetajna agencija
France Presse i list Times of India objavili su navode iz j ednog slubenog obavjetajnog
izvjetaja u koj em pie da su napadi od 11. rujna dijelom financirani novcem kojeg
je vodi otmi ara" Mohamedu Atti slao iz Pakistana isti taj Omar Sheikh, po naredbi
Mahmouda Ahmada iz ISI-a. Samo prilikom j edne novane transakcije ISI-a Atti je
prebaeno nekih 100.000 dolara. Naravno, pria oko 11. rujna mnogo je kompleksnija,
ali oigledna je povezanost i zmeu ISI-a, teroristikih skupina, ameri ki h i britanskih
vlasti, CIA-e, britanskih obavjetajnih slubi i nekih od poj edinaca koji su sl ubeno
prozvani suuesni ci ma u ti m napadi ma. Ameriki ljigavac, zamj enik mi ni stra vanjskih
poslova Richard Armitage, koji odrava bliske veze s ISI-em, u svibnju 2005., pet mjeseci
prije 11. rujna, j avno je posjetio Pakistan dok se direktor CIA-e George Tenet sastao s
predsj edni kom Musharrafom u tajnosti, a susret je kasnije opisan kao neuobiaj eno
dugaak". U isto se vrijeme u gradu nalazio i ravnatelj ISI-a Mahmoud Ahmad. Samo
dva mjeseca prije tih susreta amerika Organizacija za praenje ljudskih prava ( Human
Rights Watch) izvijestila je da je ISI:
... financirao talibanske vojne operacije ... te je organizirao obuku njihovih boraca,
planirao i upravljao ofenzivama, omoguavao slanje podjki oruja, municije i goriva,
a u nekoliko je prilika, ini se, izravno pruao borbenu podrku.
No, nekoliko mjeseci nakon objave izvjetaja Human Rights Watcha i posjeta
Pakistanu od strane Teneta i Armitagea, SAD i Britanija bombardi ral i su talibane zbog
njihove navodne umij eanosti u napade od 11. rujna i povezanosti s ' al-Qaedom' , dok su
i stovremeno pakistanske vlasti i ISI promi cane kao 'saveznici' u ratu protiv terorizma"!
Tj edan dana prije 11. rujna ISI-ev ef Mahmoud Ahmad doao j e u Washi ngton na
sastanak s Armi t ageom i drugi m dunosni ci ma vlade i obavjetajnih slubi. Dok su
trajali napadi 11. rujna on j e dorukovao s floridskim senatorom Bobom Gr ahamom,
predsj edni kom Senatskog odbora o obavjetajnim dj elatnostima, zaj edno s pakistanskim
veleposlanikom u Uj edinj enim narodi ma Mal eehom Lodhij em i ostalim l anovima
ameri kog Senata i odbora Zastupni kog doma Kongresa o radu obavjetajnih slubi,
ukljuujui operativca CIA-e, zastupnika Portera Gossa. Potom su Gr aham i Goss
supredsjedali zaj ednikom ' istragom' predstavnikog doma o napadi ma na dan 11.
rujna koja j e podupi ral a slubenu priu. Goss j e kasnije, po Tenetovu odlasku, post ao
elni ovjek CIA-e. Dana 10. rujna 2001. pakistanski novi nar Ami r Mateen napisao je
sljedee:
Cjelotjedna prisutnost ravnatelja ISI-ageneral-pukovnika Mahmouda u Washingtonu
potaknula je nagaanja o svrsi njegovih tajnovitih susreta u Pentagonu i Vijeu
za nacionalnu sigurnost. Slubeno, ori se nalazi u rutinskom odnosno uzvratnom
posjetu, nakon to je ravnatelj CIA-e George Tenet ranije posjetio Islamabad.
Slubeni izvori potvruju da se ovog tjedna sastao s Tenetom. Takoer je vodio duge
pregovore s neimenovanim dunosnicima u Bijeloj kui i Pentagonu.
No, najvaniji susret bio je onaj s Marcom Grossmanom, amerikim dravnim
podtajnikom za politike odnose. Logina je pretpostavka da se njihov razgovor
vrtio oko Afganistana... i Osame bin Ladena. Dodatnu zanimljivost njegova posjeta
predstavljaju rezultati ranijih posjeta. Kada je Mahmoudov prethodnik Ziauddin
Buttnik zadnji put bio ovdje, tijekom vladavine Nawaza Sharifa, za nekoliko se dana
domaa politika nala u potpunom kaosu.
Za preobrazbu ameri ke i svjetske politike ne treba due od j ednog dana. Mahmoud
Ahmad smijenjen je s mjesta ravnatelja ISI-a kada je objelodanjena povezanost izmeu
njega i Omar a Sheikha uprebacivanj u novcaMohamcdu Atti; ali Pakistan se ipak pridruio
SAD-u u ratu protiv terorizma" te je nagraen poveim ameri ki m paket om potpora.
Godi ne 2006. predsj ednik Musharraf izjavljuje daj e Busheva administracij a zaprijetila
da e, ne bude li suraivao, bombardi rati njegovu zemlju i vratiti je u kameno doba".
Rekao je da mu je prijetnju preni o Richard Armitage, lupe i CIA-in krij umar droge,
te drugi ovjek ministarstva vanjskih poslova, odmah do Col i na Povvella. Dogovoreno
je da 11. rujna Powell ode na slubeni put, a da kormi l o preuzme Armitage. Operativac
ISI-a Omar Sheikh kasnije je osuen na s mr t nu kaznu zbog ubojstva izvjestitelja Wall
Street Journala Daniela Pearla, koji je otet i obezglavljen 2002. godine. Pearl je bio doao
u Pakistan elei istraiti veze i zmeu al-Qaede, "bombaa cipelaa" Richarda Reida
(eksploziv je skrivao u svojim cipelama; op. prev.), paki stanskog ISI-a i 100.000 dolara
prebaeni h na raun Mohameda Arte u SAD-u od strane Omar a Sheikha po naredbi
Mahmouda Ahmada. Zapravo, mal o j e vjerojatno da j e Omar Sheikh ubio Daniela
Pearla. Kao to je bivi mi ni star u britanskoj vladi Michael Meacher napisao:
Omar Sheikh, islamski militant roen u Britaniji, eka da nad njim bude izvrena
smrtna kazna vjeanjem zbog ubojstva kojeg gotovo sigurno nije poinio - ubojstvo
izvjestitelja Wall Street Journala Daniela Pearla 2002. godine. Otada su i amerike
vlasti i Pearlova ena izjavili kako smatraju da za to nedjelo nije odgovoran Sheikh.
No, pakistanske vlasti odbijaju suditi drugim sumnjivim osobama umijeanim u
Pearlovu otmicu i ubojstvo zbog straha da bi dokazi koje bi ovi iznijeli na sudu mogli
osloboditi Sheikha i otkriti previe injenica.
Zanimljivo je da je Sheikh takoer i osoba koja je, prema uputama generala
Mahmouda Ahmada, tadanjeg direktora pakistanske Meuagencijske obavjetajne
slube (ISI), prebacila 100.000 dolara prije napada od 11. rujna Mohamedu Atti,
voi otmiara. Nevjerojatno je da niti Ahmad niti Sheikh nisu bih optueni niti su
izvedeni pred sud zbog tog ina. Zato nisu?
Odgovor je sada ve jasan. Njihovo dovoenj e pred lice pravde predstavljalo bi
opasnost od razotkrivanja zavjere oko 11. rujna i i skonstrui ranog rata protiv terorizma",
orkestri ranog od strane kulta koji kontroliraju vlade SAD-a i UK-a, u to je upl etena i
pakistanska vlada i njezino teroristiko krilo ISI. Svaki put kad uj emo i mena ' Pakistan'
i 'ISI' u nama bi se trebao oglasiti zagluujui al arm za uzbunu.
'Antiteroristiki' teroristi
Inscenirani teroristiki napadi nakon i ukljuujui onaj 11. rujna 2001. imaju mnogo
zajednikih karakteristika. To je i za oekivati, budui da iza njih stoji ista sila. Jedna od
karakteristika je veza i zmeu obavjetajnih agencija koje tite ljude" i ' terorista' koje
iste te agencije okrivljuju za ubijanje ljudi. Nije to nita novo u bol esnom i mut nom
svijetu obavjetajne zajednice", gdje je ' novaenje' svjeih kadrova tek drugi nai n
da se kae: Naite nam nekog psihopata. " Odavno j e j avno utvreno da su britanske
obavjetajne slube
1
ubacivale svoje agente u irske teroristike skupine, a zatim bi im
dale ' informacije' o ljudima u Sjevernoj Irskoj koje bi eljeli vidjeti mrtve. Obi no bi rekli
daj e ovaj ili onaj bio douni k vlasti, pa bi takvu ' met u' teroristi ubili. U biti, obavjetajna
hijerarhija pretvarala je teroriste koje je trebala progoniti u svoje vlastite atentatore.
Martin Ingram (pseudoni m), bivi operativac britanske vojne obavjetajne slube i
suautor knjige Nazubljeni no (Slakeknife), potvrdi o je svoje sudjelovanje u toj operaciji,
te navodi Mart i na McGinessa, sada lana britanskog parl amenta, kao britanskog agenta
koji je djelovao pod ifrom 'JI 18'. Takva e tvrdnja osupnut i one koji svijet vide kao
poprite j asno razluenih 'strana', jer McGui nness predstavlja Sinn Fein, politiko krilo
teroristike skupine IRA-e koja je trebala biti u ratu s ondanj i m britanskim vlastima.
Organizacija British Irish Rights Watch vlastima je predoila povjerljiv izvjetaj o
teroristikim napadi ma IRA-e u Sjevernoj Irskoj u koje su bila umijeana barem dva
agenta si gurnosni h snaga". Takvi napadi obuhvaali su i napade ljudskih bombi",
pri kojima su se ljudi zabijali vozilima puni m eksploziva u vojne kontrol ne toke.
Da, u britanske vojne kontrolne toke u napadi ma koje je organizirala britanska vojna
obavjetajna sluba. Takvoj dovitljivosti pozavidjela bi i sama Alisa iz one zemlje udesa,
ali sve to postaje vrlo logino kada odredite koordi nate onoga to se eli postii i met oda
koritenih da bi se u t ome uspjelo. Organizacija British Irish Rights Watch upozorila je
i na druge napade i ubojstva prilikom kojih su urovale IRA i britanske obavjetajne
slube, kao to je bilo ubojstvo odvjetnika Pata Finucanea.
Victor Ostrovski, bivi Mossadov agent, j o je j edan insajder koji je potvrdi o na
koji nain ta mrea funkcionira. On istie da j e Mossadov mot o Povedi rat met odom
obmane". U svojim knjigama, ukljuujui onu pod nasl ovom Metoda obmane (By Way
oj Deception), pie da je Mossad izuzetno vjet u insceniranj u teroristikih napada (tzv.
false Hag attacks") za koje se mogu okriviti ljudi ili skupi ne koje oni ele diskreditirati
i unititi.
Andreas von Buelow, bivi njemaki mi ni star obrane, rekao mi je da je Abu
Nidal, nekadanji arapski terorist pod nadi mkom ,,g. Krupna Zvjerka", bio na pl at nom
spisku Mossada. Ostrovski otkriva da su meu ostal im Mossadovi m operacij ama
bile: izazivanje ameri kog napada na Libiju 1986. godi ne, pomou radijski emi ti rani h
poruka preko kojih su se terori sti ma toboe odailjale ifrirane zapovijedi iz Libije
njezinim veleposlanstvima diljem svijeta, ali su zapravo dolazile iz Izraela; izazivanje
rala s Irakom pokretanj em goleme propagandne kampanj e protiv Saddama Husseina i
Autor u izvorniku daje izraz British 'Intelligence', a u zagradi dodaje, otpril ike (ja ih tako ne bih nazvao" ) ,
al udirajui na dvoznanost rijei intelligence koja, osim svog oevidnog znaenja, oznaava i obavjetajnu
djel atnost, sl ubu itd.; op. prev.
njegovog oruja za masovno unitenj e" te obuavanje obiju suprotstavljenih strana u
graanskom ratu u ri Lanki. U svibnju 2007. objavljena' je video sni mka
l
al-Qaede' u
kojoj se Sjedinjenim Dravama prijeti teroristikim napadi ma. Poruku je izrekao Adam
Yehiye Gadahn", za kojeg se ispostavilo da je zapravo i dov Adam Pearl man, Mossadov
agent koji je ranije nazivao musl i mane krvoedni m, barbarski m teroristima". Njegov
je djed bio Carl K. Pearl man, lan upravnog odbora Antiklevetnike lige (engl. Anti-
Defamation League - ADL), Mossadove fasade. Victor Ostrovsky takoer je potvrdio
da je Mossad i mao razgranatu mreu u Sjedinjenim Dravama koja je ocrnjivala
protivnike i politiare, te da je j edan od njezinih i nst rumenat a Antiklevetnika liga
(ADL). Njezina glavna uloga je igosanje svakog suprotstavljanja kao 'antisemitskog'.
Te su agencije pomno segmenti rane, tako da su informacije svake poj edine osobe ili
odjela vrlo ograniene, j edan moj prijatelj radio je u prislunoj postaji" ili GCHQ-
u (engl. Government Communications Headquarters tj. Vladina baza za elektronsko
prislukivanje; op. prev.), u Chel t enhamu u Engleskoj, gdje se prati komunikacijski
pr omet iz cijeloga svijeta. Rekao je da svaki zaposlenik ima elektronsku karticu koja
mu doputa pri stup samo oni m dijelovima zgrade u kojima radi. Dr ugamo ne smiju
zalaziti. Jedino nekolicina glaveina imaju kartice s kojima mogu ii svugdje, a na taj
nain sustav funkcionira na svim razi nama.
rtveno janje koje jede svinjetinu
Sve gore navedeno osobito je rel evantno u sluaju Mohameda Atte (slika 189) i druine,
te napada od 11. rujna. Nj emu i ostalima bilo je namj eteno da budu na kri vom mjestu u
krivo vrijeme. Mislili su, nai me, da su ondj e drugi m posl om. Slubena pria o Atti pada
u vodu ve na prvom koraku. Napade od 11. rujna, reeno nam je na TV-u, izvrili su
islamski fanatici kao dio i hada ili svetog rata protiv Sjedinjenih Drava. Dvije osnovne
postavke musl i manske religije su pot puna zabrana pijenja alkohola i jedenja svinjskog
mesa. Atta je, kako se ispostavilo, volio zaviriti u
aicu, redovito je umrkavao kokain, a njegova
omiljena hrana bili su svinjski odresci. To ba ne
dolikuje islamskom fanatiku. Dakle, kako to da je
upravo on bio voa otmi ara" u sui ci dal nom napadu
kao dijelu islamskog svetog rata"? Odgovor: On to
nije bio. Amanda Keller, striptizeta i manekenka na
revijama donjeg rublja (vrlo islamski, nema to), bila
je biva Atlina djevojka. Njezina je pria o islamskim
terori sti ma" posve drukija od one koju nam
prodaj u vlasti. Amandu Keller potrai o j e novi nar
Daniel Hopsicker kada je prikupljao materijal za
svoju knjigu Dobrodoli u Teroringiju: Mohamed
Atta i zatakavanje 11. rujna na Floridi. Daniel vrlo
revno istrauje vezu koju bi s 11. rujna mogla imati
Elorida, drava kojom vladaju Predsj ednikov brat i
zagovornik Projekta za novo ameri ko stoljee, Jeb
Bush. etrnaestori ca tobonj ih ' otmiara' navodno
su svoju glavnu bazu imali na Floridi.
Slika 189: Mohamed 'Lee Harvey' Atta
(aluzija na Leeja Ilarveya Oswaldu,
rtveno janje u sluaju Kennedyjevog
ubojstva; op. prev.)
Kao polazita su se spominj ale dvije kole letenja u gradu Vencie na Floridi koju su
pohaali Atta i osmori ca ostalih rujanskih terorista". Te su kole bile Huffman Aviation
i Florida Flight Training Center, a obje se nalaze na aerodromu u Veniceu, poznat om
polazitu i odredi tu zrakoplova krcatih drogom iz June Amerike. Jednom nevi enom
podudarnou, koja daleko nadilazi granice moj e vlastite sugestibilnosti, reeno nam j e
da su dvojica Nizozemaca, Rudi Dekkers i Arne Kruithof, kupili te dvije kole neovi sno
j edan od drugoga pukom sluajnou i da su, opet pukom sluajnou, nadobudni
arapski polaznici satova letenja poeli pristizati u obje kole u dotad nezapamenom
broju. Daniel Hopsicker naziva to Teorijom arobnog Nizozemca". Mohamed Atta
pohaao je Dekkersovu kolu, Huffman Aviation, nakon odlaska iz Nj emake gdje je
bio dijelom elitnog meunar odnog programa ' razmj ene' - zajednikog poduhvata"
ameri ke i nj emake vlade kojeg je vodila mal o poznata privatna organizacija - a ona,
kae Hopsicker, ima tijesne veze s i l umi natski m figurama kao to su David Rockefeller
i Henry Kissinger.
Floridsku je vezu FBI sustavno zatakavao. Njegovi su predstavnici tvrdili da
nemaj u poj ma gdje se Atta nalazio u razdoblju i zmeu odlaska iz kole letenja (prema
Dekkersu, oko Boia 2000.) i vremena kada su ga sl ubeno ponovno pronali u svibnju
2001. Kao to obrazlae Hopsicker, to je glupost. Brojni su svjedoci FBI-u rekli gdje se
Atta u to vrijeme nalazio - u Veniceu na Floridi. ivio je u oblinjem North Portu od
sijenja 2001. do poetka oujka, a pot om se preselio kod Amande Keller u stambeni
kompl eks Sandpi per Apartments. Sve se to zbivalo etiri mjeseca nakon to nam je FBI
rekao da je Atta otiao iz Venicea te da mu se zameo svaki trag. Rudi Dekkers tvrdi
da Altu vie nije vidio nakon to je ovaj otiao krajem 2000. godine, no nekoliko ih
je svjedoka vidjelo kako razgovaraju u Veniceu dva tjedna prije 11. rujna, a j edna je
svjedokinja navela da je Atta od nje kupio sendvi u Veniceu tjedan dana prije napada.
Zato FBI prikriva zbivanja iz Venicea i zato ni tko nije preispitao Rudija Dekkersa o
njegovom l anom iskazu? Odgovor, kae Hopsicker, lei u injenici daj e Dekkers radi o
za CIA-u koja je cijelu operaciju i vodila. U j ednom radij skom intervjuu je rekao:
Ustanovio sam da imamo posla s vlasnicima kola letenja koji su zaposlenici CIA-e....
Mohamed Atta nalazio se u ovoj zemlji temeljem programa kojeg je vodila Sredinja
obavjetajna agencija (CIA).
Hopsicker kae da je FBI lagao kako bi zatitio Dekkersa te da je, zauzvrat, Dekkers
lagao Kongresu o svojem odnosu s Attom. Istrana komisija o i l . rujna, oformljena
kako bi cijelu priu zatakala, u sutini ignorira informacije o kolama letenja u Veniceu,
zajedno sa svime to je znaaj no za utvrivanje istine. Svaki put kada naiete na neku
vezu s ' potpi som' CIA-e, gotovo ete uvijek naii i na operacije krij umarenj a droge. To
je j edan od glavnih nai na na koji se financiraju njihove crne operacije" bez koritenja
slubenih sredstava kojima se moe ui u trag, a ubrzo u pot anko izloiti da su u sve
to duboko upleteni ljudi poput lanova obitelji Bush i Cl i nton. Zaj edniki vlasnik kole
Huffman Aviation, zaj edno s Dekkersom, bio je tip po i menu Wally Hilliard, a 25.
srpnja 2000., dok je Atta pohaao kolu letenja, Agencija za borbu protiv droge (DEA),
pretrauj ui Hilliardov Learjet u gradu Orl anu, pronala je u avionu 19,5 ki l ograma
heroi na. List The Orlando Sentinel nazvao je to naj veom zaplj enom droge u povijesti
sredinje Floride". Hopsicker kae da ni mal o nije sluajno to da je Atta, navodno, uz
Hilliardovu pomo, prodavao afganistanski opij um i heroin, i me su financirani lalibani,
u dosl uhu s CIA-om i paki stanskom voj nom obavjetajnom slubom ISI. Kao to sam
ve rekao, CIA i ISI vodile su operacije krijumarenja opij uma/heroina u Afganistanu te
su pobirale profit i odvajale ga za bin Ladena te za obuavanje i naoruavanj e islamskih
terorista. Attina djevojka Amanda Keller kae da mu gotovine i droge ni kada nije
nedostaj alo:
Tim je tipovima novac curio na sve strane. Kao da su imali nepresune izvore novca.
Kokaina su uvijek imali dovoljno. Kada god bi kokaina ponestalo, otili bi do zgrade
u kojoj se nalazila kola letenja. Jednoga dana, vozei se sa Sabrinom [Allinom
prijateljicom, inae Njemicom] slijedila sam ih, elei vidjeti kamo idu, te sam vidjela
da su se zaputili prema zgradi kole Florida Flight Training.
Dekkers i Hilliard takoer su bili puni novca, usprkos t ome to su na kolu letenja
potroili pravo mal o bogatstvo. Jedan od promat raa sa strane o Dekkeru je rekao: ak
nije i mao dovoljno novca da kupi gorivo za avion ... a eno ga, godi nu dana kasnije,
gdje istresa na stol 1,7 ili 1,8 ili pak 2 milijuna dolara, kao da se radi o wc-papiru. "
Atta je bio umij ean u operaciju krij umarenj a droge pod vodstvom IA-e/ISI-a, te
je vrlo vjerojatno, zapravo gotovo si gurno, da je oni h 100.000 dolara koje je na njegov
raun prebacio ISI bilo povezano s operacijom krijumarenja droge i da se tim novcem
nisu financirali napadi od 11. rujna, kako to prikazuju vlasti. Atta je j ednost avno rtva
namjetaljke. Godi nama ranije navodno se upisao u Meunar odnu asniku kolu u
Zrakopl ovnoj bazi Maxwell u Alabami, a svjedoci se sjeaju njegova predstavljanja
sa zabave u asni kom klubu. List The New York Times o t ome je 15. ruj na 2001.
izvijestio:
Trojica iz skupine mukaraca za koje je ustanovljeno da su otmiari koji su u utorak
izvrili napade imaju ista imena kao pitomci amerikih vojnih kola, saznajemo
danas iz slubenih izvora. Utvreno je da se radi o Mohamedu Atti, Abdulazizu al-
Omariju i Saeedu al-Ghamdiju.
U ministarstvu obrane kau da se g. Atta upisao u Meunarodnu asniku kolu
u Zrakoplovnoj bazi Maxwell u Alabami; g. al-Omari upisao se u Zrakoplovnu
medicinsku kolu u Zrakoplovnoj bazi Brooks u Teksasu; a g. al-Ghamdi je pohaao
Vojni jezini institut u garnizonu Presidio u kalifornijskom gradu Montereyu.
Na popi su osoba s kojima se Atta dopisivao preko e-maila bili su ljudi koji su radili
za kompani j e pod ugovorom s ameri kom vojskom, kao to je bila kanadska tvrtka
Virtual Prototypes koja je pomagal a na razvoju elektronikih ureaja za avione F-15,
F-22 i B-2. Teno je govorio barem arapski, engleski, njemaki, francuski i hebrejski,
a njegovo dranje i dreava odjea mnoge su ljude navele na pomi sao da je povezan s
mafijom. Nije on bio nikakav islamski ekstremist spreman dati ivot za ideale. Bio je
ovjek koji je u j ednom od svojih bezbroj nih pijanstava rekao: }.... Boga." Ovdje i mamo
sluaj podmet anj a Atti i ostalima koji su sudjelovah u CIA-inoj operaciji krijumarenja
droge na Floridi, na ija bi se lea prebacila krivnja za napade od 11. rujna. Mislili su da
rade j ednu stvar, a t ui m mani pul aci j ama posluili su za ostvarenje neeg posve drugog.
Naravno da Mohamed Atta nije bio nikakvo cvijee', ali je na j ednoj razini i on bio
samo jo j edna rtva, samo jo j edan potroivi pijun u pl anu gmazovskih krianaca za
uspostavu globalne kontrole. Iz tog su razloga kretanje Mohameda Atte i slubena pria
0 t ome u ogr omnom raskoraku, kao to pot anko iznosim u knjizi Alisa u zemji udesa
1katastrofa Svjetskog trgovakog centra. Ta pria slui samo kao kamuflaa, a kao takva
je, po obiaju, puna rupa.
Jo malo slubenog trabunjanja
Prema FBI-evoj prii, po dolasku u Boston 10. rujna Atta i j o j edan 'otmiar', Abdulaziz
Alomari, unajmili su Nissan Al timu iz kompanij e Alamo na bostonskom aerodromu
Logan, te su se odvezli do otprilike 160 kil ometara udaljenog Portl anda u dravi
Maine.
Navodno su prenoili u motel u Comf ort Inn te su sljedeeg j utra krenuli prema
port l andskom aerodromu gdje su hvatali zrakopl ov za Boston, a trebali su se ukrcati na
let 11. Istraitelji tvrde da su se u dravi Mai ne Atta i Al omari sastali s ostalim ot mi ari ma
koji su U Sjedinjene Drave stigli iz j ednog pograni nog mjesta u Kanadi. Navodi se
da su se ti drugi mukarci odvezli iz Mainea natrag do bostonskog aerodroma, a Atta
i Al omari sljedeeg su j utra poletjeli za Boston. Po slubenoj verziji, petorica Arapa
za koje se ' smatralo' da su 'otmiari', ukljuujui i Attu, 10. rujna su pokuali kupiti
ili unajmiti mobitele u j ednoj trgovini u Porti andu, kau 'istraitelji'. Isprva im nije
udovoljeno, j er ni su imali zadovoljavajue osobne isprave, ali situacija se promij enila
kada su mukarci platiti 3000 dolara u gotovini. Ako nisu imali zadovoljavajue osobne
isprave za kupnj u mobitela, kako je istog dana Atta uspio iznajmiti automobil? Kako su
uope kupili avionske karte, kao to su navodno pokuali uiniti? A tek da ujete ovo
to slijedi... Mukarci su navodno preko novih mobitela nazvali aerodrom u Bangoru u
dravi Mai ne kako bi rezervirali mjesta na letu za Boston, ali im nije odgovaralo vrijeme
polaska. Zat i m su navodno nazvali Portl and Internati onal Jetport gdje su dvije osobe
bile rezervirale karte - pretpostavlja se da su to bih Atta i Al omari. Smatra se da su
se ostala trojica, prema neki m izvjetajima, vratila u Boston u Atti nom iznaj mlj enom
Nissanu, ali policija kae da su to vozilo pronali na port l andskom aerodromu. Ako
jesu, kako su ti ostali ' otmiari' doli do bostonskog aerodroma Logan gdje su se trebali
ukrcati na let 11 i let 175? Ako se nisu dovezli Attinim iznajmljenim automobi l om, tada
su morali iznajmiti drugo vozilo ili doputovati avi onom. Gdje je dokumentacij a? ini
se da takva pitanja ne postavlja nitko.
Udahni mo sada duboko. Izvanredno dobr o obueni teroristi", zajedno s nj ihovim
' voom' Mohamedom Attom planirali su oteti etiri putni ka zrakoplova, preuzeti
kontrol u nad zrakopl ovi ma i usmjeriti ih ka njihovoj meti, ali ekaju gotovo do zadnjeg
dana da rezerviraju mjesta u zrakoplovima s kojih e presjesti na letove iju su otmicu
tako pomno isplanirali? I tek tada kupuju mobitele? Mol i m?! Ali, priekajte, i ma toga jo.
Atta i Al omari navodno su snimljeni u Porti andu prije ukrcaja na let USAira za Boston
11. rujna ujutro. Pa, kao prvo, na sni mci nije Alomari, j er on je jo uvijek iv, a ti me se
nameu i mnoga druga pitanja. Zato bi mozak najvee otmi ce zrakoplova u povijesti,
napada pl ani ranog godi nama, prema FBI-u, riskirao tog j utra letjeti u Boston, ostavljajui
si vrlo mal o vremena i zmeu slijetanja u Bostonu, doavi iz Portl anda, i polijetanja
Slika 190: Attn je snimila kamera iz sustava sigurnosnog
nadzora, a na snimci su dva vremenska prikaza. Jedan je bio
'pravi', a drugi je dodan kako bi se lana verzija dogaaja
uinila uvjerljivijom.
na letu 11 - iji je polazak, prema
rasporedu letenja, zakazan za 7.45
h? Da je zrakoplov iz Portl anda
kasnio cijela bi operacija propala.
Na FBI-evoj videosnimci ukrcaja
'Atte' i 'Alomarija' u zrakoplov
u Port l andu stoji vremenski
prikaz: 05-53-41 (slika 190). To je
samo devetnaest sekundi manje
od est mi nut a do est sati, ali
zrakoplov na relaciji Portland-
Boston na kojeg su se ukrcali toga
j utra, USAirov let 5930, trebao je
poletjeti u... 6 sati.
To je svega est minuta
nakon to su 'Ata i Al omari ' bili
' uhvaeni' kamerom kako prolaze kontrol ni punkt i si gurnosnu provjeru. Ne udi stoga
daj e njihov odlazak prema zrakoplovu opisan kao vrlo uran". Prema FBl-evom slijedu
dogaaja, Atta i Alomari napustili su hotel u Portl andu u 5.33 ujutro, samo dvadeset
i sedam minuta prije zakazanog polaska njihova zrakoplova, te su moral i parkirati
iznajmljeni automobi l , srediti papirologiju, prijaviti se za svoj let i krenuti prema
kont rol nom punkt u. Svatko tko putuje zrakopl ovom zna da ete, poet e li tako kasno,
najvjerojatnije zakasniti na ukrcaj. Ne samo da je voa najvee otmi ce zrakoplova u
povijesti riskirao t i me stoj e toga j utra odl ui o poletjeti za Boston preko spoj nog leta, on
je t akoer stigao tako kasno da je zrakoplov iz Portlanda poletio samo nekoliko mi nuta
nakon to j e on stigao do kontrol nog punkt a. Uza sve to silno planiranje, riskirao j e da
moda uope ne stigne do Bostona! ? Lijepa bajka. List
r
ihe Washington Post pisao je o
...zapanjujuem stupnju organiziranosti i planiranja kojeg su teroristi poduzeli". Da
pukne od smijeha. FBI-u sam postavio pitanja u vezi svih tih anomalija i proturjeja,
ali su njegovi dunosni ci odbili na njih odgovoriti.
Jo neto. Michael Tuohey, prodava voznih karata kompani j e US Airways kod
kojeg su Atta' i Al omari ' kupili karte, sjea se da su kasnili kada su doli do njegova
pulta. Na sebi su imali odijela s kravatama, a Alomari je nosio i bijeli al. Stotinu met ara
i nekoliko mi nut a kasnije navodno su snimljeni kako prolaze kroz kontrol ni punkt
bez odijela, kravata ili ala. ,,S moj eg su pulta otili u odijelima s kravatama. Nisam
vidio da su skinuli sakoe", prisjea se Tuohey. Atta je otiao nosei manj u pl atnenu
torbu, a drugi je i mao vrlo mal u torbu. Ne znam, moda su sakoe, kravate i al stavili
u Attinu torbu. Stvarno ne znam. " Jedan Tuoheyev prijatelj koji se t akoer nalazio u
zrakoplovu na letu za Boston rekao je da se sjea kako su obojica, pri silasku s aviona,
imala na sebi odijela s kravatama. Tuohey je kazao da se Al omari doi mao pot puno
oput eni m i bezbrinim", to ba ne biste oekivali od nekoga tko zna da odlazi u smrt".
Na njima se nije zamjeivalo nita neobi no. Tuohey je rekao da je Atta kojeg je on
usluio savreno govorio engleski, ali prodava na benzinskoj postaji na aerodromu
Jetport koji je posluivao Attu i Alomarija" dan ranije, izjavio je da su engleski govorili
tako loe da sam im triput morao objanjavati kako da dou do VVa) Marta". Rekao je da
Al omari ' s fotografije koju je objavio FBI nije mogao biti onaj kojeg je on vidio j er je bio
previsok. Ma, nema probl ema, sredit emo mi to. Iznad Tuoheyevog pulta za prodaj u
karata nalazila se nadzorna kamera koja je obojicu mukaraca moral a j asno snimiti.
Ah, i mamo tu mali probl em (kao i obino). Tuohey je kazao da su mu agenti FBI-a 11.
rujna rekli da je njegova video kamera nekoliko tjedana bila izvan stroja te da zbog loga
nita nije snimljeno. Ondje sam radi o dosta dugo i kamere se ni kada nisu bile pokvarile,
sve do toga trenutka kada su me o tome obavijestili agenti FBI-a", udi se Tuohey. FBI
je znao da kamera iznad njegova pulta tj ednima ne radi, ali ni tko to nije s pomenuo
momku koji ondj e radi svaki dan? Uvijek ista pria: kamere j ednost avno ne rade" kada
postoji opasnost da njihove sni mke pobiju slubenu priu.
Na video snimci portl andskog aerodromskog osiguranja u sreditu ekrana pojavljuje
se drugi satni prikaz - zadnje mjesto na koje biste stavili traku sa satni m pri kazom na
snimci nadzorne kamere. Na pri kazu stoji 05.45 h, a postavljen je izgleda s iskljuivom
namj erom da prikrije smijeno proturjeje: i zni mno profesionalni" voa otmi ara tri
na ukrcaj est mi nut a prije polaska zrakoplova. Veina medija prikazala je sni mku na
takav nai n da se vidi samo drugi satni pri kaz u sredini ekrana, a ne onaj izvorni s
dna ekrana. Ako je toan ovaj drugi satni prikaz sa sredi ne ekrana, to bi znailo da su
Atta i njegov drug napustili hotel, odvezli se svojim aut omobi l om do aerodromskog
parkiralita, podigli karte, proli kroz kontrol ni punkt i stigli do ulaza na pistu - za
dvanaest mi nut a! Nazvao sam Ruth Dudley, vrlo ljubaznu gospou, koja je 11. rujna
bila voditeljica slube osiguranja na port l andskom aerodromu.
Upitao sam je zato su na snimci bila dva satna prikaza, od kojih je j edan na s amom
sreditu ekrana. Odgovorila je da ne zna i da bi neto vie mogla rei tek nakon pregleda
sni mke. Naalost, dodal a je, te sni mke nisu vie u njihovu posjedu jer ih je 11. rujna
zaplijenio FBI. Nadl ene osobe iz FBI-a upitao sam zato se na snimci nalaze dva
satna prikaza i zato je j edan postavljen na sredinu ekrana, ali na to pitanje nisu htjeli
odgovoriti. Muhameda Attu i druge ' otmiare' vrbovala je CIA te su za nju krijumarili
drogu i sudjelovali u drugi m tajnim operacijama. Sluajui naredbe, nali su se na
kri vom mjestu u krivo vrijeme, te su izigrani i okrivljeni za 11. rujna. Sline su se stvari
dogodile ve mnogo put a tijekom morbi dne i sr amne povijesti manipulacija od strane
iluminatskih/obavjetajnih agencija. Lee Harvey Oswald, krivo optuen za ubojstvo
predsj ednika Kennedyja, bio je jo j edan CIA-in operativac koj emu je namj eteno da
preuzme odgovornost za to nedjelo. Nema nikakvih dokaza da se Mohamed Atta ukrcao
na let 11. Ne tvrdim kategoriki da se nije ukrcao, ve samo da o t ome nisu iznijeti
nikakvi dokazi. Nije se nalazio na popisu put ni ka kojeg je predoila ta zrakopl ovna
kompanij a, a nakon leta iz Portl anda za Boston gubi mu se trag. Da li se ukrcao ili
nije vrlo se lako mogl o potvrditi pri kazom sni mke si gurnosni h kamera na bost onskom
aer odr omu Logan, ali u odl aznom predvorju tog meunar odnog aerodroma nisu
instalirane kamere. Zasi gurno j e to bio j edan od najvanijih el ementa pri odabi ru
upravo tog aerodroma.
Bombaki napad u Londonu i drugi primjeri insajderskog terorizma
Pogledate li ostale primj ere islamskog terorizma", moet e oiti sline poveznice s
obavjetajnom mreom. ovjek optuen za nabavu di nami t a koritenog u ' al -Qaedinom'
podmet anj u bombi u madri dski vlak i mao ie privatni telefonski broj zapovj ednika erupe
za protueksplozijsku zatitu u okviru civilne strae, izvijestio je l ondonski Times. U
lanku pie daj e to otkrie izazvalo zabrinutost u Madri du zbog mogui h veza i zmeu
onih koje se smatra odgovorni ma za eksplozije bombi u oujku u kojima je pogi nul o 190
ljudi i panjolskih si gurnosni h slubi..." John Loftus, strunj ak za djelovanje amerikih
obavjetajnih slubi i nekadanji tuitelj iz ministarstva pravde, za ameriku je televiziju
izjavio da je pretpostavljeni ' mozak bombakog napada u Londonu u srpnj u 2005. bio
j edan dvostruki agent britanske obavjetajne slube. O Har oonu Rashidu Aswatu Loftus
je rekao:
U Ameriku je doao jo 1999. godine. Ministarstvo pravde namjeravalo je podii
optunicu u Seattleu zato to su on i njegov pajda pokuali... otvoriti kolu za obuku
terorista u Oregonu ... Upravo smo saznali daje glavni ured amerikog ministarstva
pravde naredio tuiteljima iz Seattlea da Aswana ne diraju. Po svemu sudei, Asvvat
je radio za britansku obavjetajnu slubu ...
... situacija je prilino nezgodna jer ga trai cjelokupna britanska policija, a jedno ga
krilo britanske vlade, MI6 ili Britanska tajna sluba, skriva.
Dakle, nita novo. Kod bombakog napada u Londonu, u kojem je pogi nul o vie od
pedeset ljudi, bilo je i drugi h 'sluajnosti'. Tono u vrijeme kada su eksplodirale bombe u
tri vlaka podzemne eljeznice i u j ednom l ondonskom autobusu, na istom se podruj u
odvijala policijska vjeba temeljena na scenariju onoga to se zaista dogaal o - isto
vrijeme, iste postaje. Ovdje se ponavlja tehnika primij enj ena 11. rujna, gdje su vojne
vjebe" sadravale otmi ce zrakoplova nad sjeveroistonim dijelom Sjedinjenih Drava.
Peter Power, izvrni direktor kompanij e Visor Consultants, koja se bavi upravljanjem
krizama", bivi je slubenik l ondonske Metropol ske policije (Scotland Yard), a j edno je
vrijeme radio u Protuteroristikom odjelu. Nekoliko sati nakon napada dao je izjavu za
radi o BBC:
Jutros u pola devet izvodili smo vjebu za jednu kompaniju od preko tisuu
zaposlenih u Londonu, a vjeba se sastojala od istovremenih eksplozija bombi tono
na onim eljeznikim postajama gdje se to jutros i dogodilo. Jo i sada me podilaze
trnci i jeza ... bili smo to isplanirali za jednu kompaniju, iz razumljivih razloga ne bih
navodio njen naziv, ali njeni djelatnici vjerojatno sluaju ovu emisiju i znaju o kojoj
se kompaniji radi.
Soba je bila puna voda timova za upravljanje krizom kojima je ovo bio prvi zajedniki
susret. Potom smo vrlo brzo, u pet minuta, procijenili da se ovdje radi o pravom
napadu, a ne o vjebi. Ponovili smo rutinske radnje i aktiviranje postupaka za
upravljanje krizom, te naglo sa sporog razmiljanja preli na brzo, i slino.
Dok j e Power davao intervju, glasnogovornik policije j e rekao da su bombe
eksplodirale u vremenu od j ednog sata, ali kasnije je pot vreno da su bombe u
podzemnoj eljeznici eksplodirale istovremeno - ba kao u vj ebenom scenariju. Ova
zapanjujua ' podudarnost ' ne znai da su Power i njegova kompanij a moral i o tome
znali neto vie. Trebamo imati na umu postojanje segmentacije znanja, odnos no vrlo
ograniene spoznaje sudionika neke operacije o njenoj krajnjoj svrsi. Oni su unajmljeni
samo da bi pripremili vjebu, stoga ne mogu sagledati iru sliku. Policijske ili vojne
vjebe izvrsna su kri nka takvog i nsceni ranog 'terorizma'. Ti me se moe unijeti pomutnj a
u reakcijski sustav, to znai da ako npr. j edan va operativac bude uhi en uz dokaze koji
bi ga povezivali s napadi ma, vi moete rei: Ne, on je O.K.; lan je naeg tima." To vam
takoer omoguuj e da unaj mite ljude da nose lane - ili ak prave - bombe, mislei da
je to dio vjebe, pr emda ih cijelo vrijeme drugi usmjeravaju prema lokacijama gdje e
moi postati rtvena janjad. Ne kaem da se to dogodi l o pri l i kom bombakog napada u
Londonu, ali takve se stvari inae dogaaju, kao i manipulacij a pravih terorista kada ih
se okrivljuje za nedjela koja nisu poinili. Prema slubenoj prii, za podmet anj e bombi
bila su odgovorna trojica britanskih dravljana iz zapadnog Yorkshires, svi odreda
pakistanskog podrijetla, i j edan Jamajanin, britanski dravljanin roen u Britaniji,
inae iz Bucki nghamshi rea. Navedeno je da se trojac iz Yorkshirea toga j utra dovezao do
eljeznike postaje u Lutonu sjeverno od Londona, gdje su se sastali s preostalim l anom
tima, te su se ukrcali na vlak iji je polazak za London zakazan za 7.40 h. Probl em je
u tome to je putovanj e tog vlaka otkazano, to je samo j edna od brojnih anomalija i
mnogi h pitanja u vezi tog bombakog napada. ' Bombai' su ostavili svoj automobil i
na parkiralitu unut ar eljeznike postaje u Lutonu te su unaprij ed platili mogunost
iedmodnevnog parkiranj a. Kupili su povratne karte za putovanj e vlakom do Londona.
Zato bi to uinili ako su se kanili ubiti za neto vie od j ednog sata? Prema slubenoj
verziji dogaaja, nakon dolaska u l ondonsku postaju Kings Cross njih etvorica su se
razdvojili, ali onamo ni kako nisu mogli stii na vrijeme da izvre bombaki napad ako
su hvatali vlak s vr emenom polaska kasnijim od 7.40 h. Kada se s tom inj enicom poela
upoznavati javnost, slubena je pria promij enj ena te se sada navodilo da su poli
j edni m ranijim vlakom, to je tvrdnja koja takoer ne bi izdrala pomni j e ispitivanje.
Usprkos stotina nadzorni h kamera na eljeznikim postaj ama i irom mree l ondonske
podzemne eljeznice, objavljeno j e vrlo mal o sni maka navodni h bombaa. Medu tim
sni mkama je i ona za koju se tvrdi da prikazuje dolazak etvorice mukaraca na postaju
Luton (slika 191), predvoeni h autobusni m bombaem" Hasi bom Hussai nom, ali niti
j edna od nadzorni h sni mki ne dokazuj e da su oni upleteni u napad.
U vl akovima podzemne eljeznice
eksplodirale su tri bombe u 8.50 h, a
Hasib Hussain navodno j e aktivirao
etvrtu pedeset i sedam mi nut a kasnije
u l ondonskom autobusu br. 30 na Trgu
Tavistock, stoj e doista pri kl adna lokacija
jer nosi isti naziv kao i j edna od glavnih
ustanova za kontrol u uma, l ondonski
Institut Tavistock (slika 192 na sljedeoj
stranici).
Tvrdi se da je Hussain kupio
nekoliko baterija te da je prije ulaska u
bus otiao u McDonalds po hamburger.
Da, zvui posve mogue. . . prije susreta
s Al ahom smazat' u Big Mac. Kako se
ini, autobus br. 30 bio je j edan od
samo dva koja su bila preusmj erena
sa svoje redovne linije nakon
eksplozija u vlakovima, a (opet ista
pria...) njegove nadzorne kamere
nisu radile, tako da se ne moe
dokazati to se zapravo dogodilo;
ba kao u sluaju ubojstva princeze
Diane, zati m u sluaju pokvarene
kamere iznad prodaj nog pulta
portl andskog aerodroma, te u sluaju
ubojstva brazilskog elektriara od
strane policije na j ednoj londonskoj
postaji podzemne eljeznice, kada
su ga policajci pogodili sa sedam
metaka u glavu, nakon to su krivo
procijenili" da se radi o bombau samouboj ici. O ' neispravnoj ' autobusnoj kameri j edan
vii policijski dunosni k je rekao:
Slika 192: Posljedice eksplozije bombe u autobusu na
londonskom Trgu Tavistock.
Za nas je to teak udarac, ali i razoaranje. Da su kamere ispravno radile, imali bismo
iznimno otre snimke u krupnom planu osobe koja je izvrila to grozno nedjelo.
Ne znamo je li voza zaboravio ukljuiti kameru ili je u pitanju bio neki tehniki
problem, ali snimaka nema.
Vrlo pri kl adan sluaj. I vrlo est. Kontaktirali su me l ondonski vozai autobusa i rekli
da im je slubena pria krajnje sumnjiva, a j edan od vozaa je izjavio za neku internetsku
lokaciju specijaliziranu za teorije zavjere da se nadzorne kamere redovito provjeravaju
i odravaju. Opi s aut obusnog bombaa" to ga je
dao j edan od navodni h put ni ka i odjea koju je toga
dana na Hasibu Hussai nu snimila kamera nemaju
nikakvih dodi rni h toaka, j o j edna 'posjetnica'
si mbol i zmom opsj ednuti h Il umi nata bila j e napadna
rekl ama na bonoj strani autobusa za film strave
pod nazivom Silazak (Trie Descent), na kojoj j edna
od zakrvavljenih glumica, Shauna Macdonal d, zuri
u t amu. Na reklami je pisalo: ista jeza
2
... odvaan
i sjajan film" (slika 193). Kao i u sluaju putovnice
otmi ara kod napada 11. ruj na i Attine torbe koja
nije stigla na ukrcaj na let 11", policija je praktiki
odmah mogla identificirati sve l ondonske ' bombae'
na temelju njihovih dokumenat a pronaeni h na
Slika 193: Na bonoj strani autobusa
imamo 'posjetnicu'simbolizmom
opsjednutih gmuzovskih hibrida.
2
Na tomlondonskombusu je pisal o (na engl eskom) : ' OU TR I GHT TERROR. . . BOL D A ND BRILLIANT' ,
to se moe prevesti, osim gore ponuenog prijevoda u kontekstu promidbe f il ma, i ovako: Savren
teroristiki in, sjajno izveden, i nadasve smiono" ; op. prev.
popritu dogaaja. Od njihovih tijela nije ostalo nita, ali kada su u pitanju njihovi
dokumenti. . . - ma, nema probl ema. Osobni dokument i j ednog od ' bombaa' pronaeni
su na tri od etiri bombake lokacije, to je nezanemari v pothvat. Londonski je Times
izvijestio da pri identifikaciji bombaa policiji nisu potrebni podaci o DNK jer su svi oni
kod sebe imali osobne isprave. Kao da su eljeli da se njihov identitet sazna", rekao je
novinaru tog lista j edan policijski izvor. A Frank Gardner, BBC-ev dopisnik o t emama s
podruj a sigurnosti napisao je sljedee:
Doista je neobino da su uspjeli pronai dokumente koji su pripadali bombaima.
Moda su ovi raunali da odlaze u raj pa im to nije bilo vano, ali je policiji time
omogueno da vrlo brzo ustanovi odakle teroristi dolaze. Takvo ponaanje bombaa
krajnje je neobino.
Ali nije tako neobi no shvatite li o kakvoj se igri radi. Bombe su trebale biti u
ruksacima koje su njih etvorica nosila, to znai da bi svaka od tih bombi bila aktivirana
unutar vlaka te bi eksplodirala prema van. Meut i m, takav doj am nisu imali neki od
preivjelih putni ka koji su poslije eksplozije bombe u podzemnoj eljeznici dali izjave
medijima. Bruce Lait iz Cambri dgea i njegova plesna partneri ca Crystal Main nalazili
su se najblie eksploziji u vlaku, ali su u tom vagonu j edi no oni izbjegnuli tee povrede.
U izjavi za list Cambridge Evening News, Lait je naveo:
Policajac je rekao: Pazite na ovu rupu, tu se nalazila bomba". Metal je bio svinut
prema gore, kao da je bomba bila ispod vlaka. Po svemu sudei, oni misle kako je
bomba ostavljena u torbi, ali se ne sjeam da je itko bio na mjestu gdje se nalazila
bomba, niti se sjeam ikakve torbe.
U lanku Cambridge Evening Newsa je pisalo: Navodi nas to na zakljuak da je
barem j edna od bombi mogla biti postavljena na trani cama ili u podvozj u vagona."
Da, mogl a je, ali kako su je bombai samoubojice", koji su upravo bili stigli vlakom iz
Lutona, onamo postavili? Chri stophe Chaboud, zapovj ednik francuske Protuteroristike
koordinacijske j edinice, za list Le Monde izjavio je da su eksplozivi upotrijebljeni u t om
bombakom napadu potjecali od vojske. Rekao j e da su ozljede putni ka ukazivale na
to da su bile postavljene na tlu ili moda ispod sjedala. Ili, ipak, ispod vlaka? Bombai
iz Londona posudili su scenarij od poinitelja napada od 11. rujna - lana priznanja,
spekulativna trgovina di oni cama i pad vrijednosti funte prije bombaki h napada te niti
j edna objavljena sni mka stotina kamera koje su moral e, da je ta pria istinita, snimiti
bombae bezbroj puta tijekom njihova kretanja Londonom, j asnu pot vrdu o t ome da
se za napade unaprij ed znalo nal azi mo u upozorenj u izraelskom mi ni st ru financija i
bj esomunom neokonsu Benj aminu Netanyahuu. Agencija Associated Press izvijestila
je da ga je policija upozorila da ostane u svom hotelu te da ne prisustvuje ni kakvom
dogaaju u blizini mjesta na kojem je toga j utra trebala eksplodirati bomba. Izraelski
dunosni ci kasnije su to zanijekali, ali samo nekoliko sati nakon eksplozija bombi , u listu
Jerusalem Post objavljen je ovaj lanak biveg ravnatelja Mossada Efraima Halevija:
Viestruke, istovremene eksplozije koje su danas dogodile unutar londonskog
prijevoznog sustava bile su djelo poinitelja prilino velikih operativnih sposobnosti.
Od vremena ona dva napada 1998. godine na amerika veleposlanstva u Nairobiju i
Dar-Es-Salamu i napada zrakoplovima 11. rujna 2001. vidan je napredak u nainu i
metodologiji izvrenja djela.
Planiranje je provedeno vrlo pomno, kao i prikupljanje relevantnih podataka, uz
suptilan izbor trenutka i gotovo savreno izvrenje zadatka. Suoeni smo s ubojitim
i odlunim protivnikom koji ne preza ni pred im, te e ustrajati dokle god bude
postojao kao borbena teroristika sila.
No, ovdje i mamo j edan probl em. On spominj e viestruke, istovremene eksplozije"
premda je l ondonska policija u to vrijeme izjavljivala da su se eksplozije dogodile u
intervalima od ezdesetak mi nut a. Tek su nekoliko dana kasnije objavili da su bombe
u podzemnoj eljeznici eksplodirale i stodobno. Kako je to Halevi znao prije njih?
Ti m ' bombai ma' je namj eteno. I ponovno naglaavam da onu krajnju silu koja stoji
iza teroristikih elija" predstavljaju obavjetajne agencije i mrea tajnih drutava.
Unovaeni slugani koji misle da slue 'Alahu' nemaju poj ma tko su njihovi skriveni
kontrolori. Naravno, teroristike skupine" postoje, ali tko njima doista upravlja? Osim
toga, svaka eventualna pakistanska veza" koju su ' bombai ' navodno imali vraa nas
paki stanskom ISI-u, teroristikom krilu CIA-e i britanske obavjetajne slube. Britanske
vlasti dre grozan rekord okrivljavanja pogreni h ljudi za teroristike strahote putem
tajenja ili falsificiranja dokazni h materijala ili i znueni m priznanjima. . . estorke
iz Bi rmi nghama, etvorke iz Guildforda, sedmorke iz Maguirea i tako unedogled.
Bombaki napadi u Londonu posluili su kao opravdanj e za jo vie kontrole, nadzora
i gubitaka ljudskih prava zato to, kako kae Tony Blair Znamo da nam u svijetu koji
se mijenja trebaju stroe mjere kontrole". Plakati l ondonskog prijevoznog sustava koji
su se pojavili nakon tih napada govore sve (slike 194 i 195), kao i ilustrator David Dees
(slika 196).
Sve te t eme stalno se
provlae kroz fingirani
rat protiv terorizma".
Oni ma koji ele opravdati
orvel ovskugl obal nuravu
pot reban j e ' problem'
islamskog terori zma kako
bi mogli ponudi ti 'rjeenje'.
uli smo ve silno mnogo
lai, a prodaj u nam i hrpe
teroristikih prijetnji"
koje se ni kada nisu
ostvarile; ali oni jo uvijek
i opetovano u svjesni i
podsvjesni um javnosti
pokuavaju usaditi misao
o opasnosti od terorista". Poslije tih dogaaja tijela nadl ena za provedbu zakona
postala su drava u dravi". Tako smo imali sluaj u koj em je ubijen neduni brazilski
elektriar, ustrijeljen sa sedam metaka u glavu dok su ga drali i obuzdavali pri padni ci
l ondonske policije, a za to ubojstvo nitko nije optuen. Imali smo sluaj ' terorista' kojeg
su ustrijelili policajci u Forest Gateu u Londonu kada su izvrili raciju na njegov stan
nakon 'dojave' koja se ispostavila l anom. Imali s mo sluaj ' terorista i njihovog plana da
upotrijebe smrt onosni otrov Ricin, samo to to uope nisu planirali, a imali smo i sluaj
planiranog napada" na j edan britanski nogomet ni stadion, no ispostavilo se da nita
slino uope nije pl ani rano. Zbog toboe pl ani ranog ruenja nebodera Sears Tower u
Chicagu na Floridi je uhi eno sedmero ljudi na temelju tako nitavnih dokaza da ih je
John Stewart s Comedy Channel a u svojoj emisiji The Dailiy Show nazvao sedmori com
bezveznjaka iz j ednog skladita".
Javni tuitelj Alberto ' Ofucani' Gonzal es morao je na konferenciji za novi nare
priznati da ta sedmorka nije imala nikakve veze s pri padni ci ma 'al-Qaede', te da nisu
imali nikakvo oruje i nikakve eksplozivne naprave. Imali smo i onaj sluaj teroristike
urote", odnos no pl ani ranog podmet anj a bombi na transatl antski m letovima koje j e
'osujeeno' pravovremenom ' intervencij om' pakistanske Meduagencij ske obavjetajne
slube (ISI), koja je uvelike obuavala, naoruavala i financirala teroriste. ISI je bio j edan
od glavnih sudi oni ka zavjere, zaj edno s ameri kom, bri tanskom i izraelskom voj nom
obavjetajnom sl ubom, i pl ani ranog napada na Sjedinjene Drave na dan 11. rujna
2001.
Moemo oekivati j o brojne lai o ' urotama' i 'prijetnjama', i nesumnj i vo e biti
i drugi h teroristikih napada osmiljenih od strane istih oni h ljudi koji e pomou
njih nastojati uvesti jo veu kontrol u i nadzor. Problem-reakcija-rjeenje uistinu je
najmonije oruje masovne obmane, ali djeluje iskljuivo zbog poslunosti veinskih
medij a koji bez pitanja ili preispitivanja ponavljaju slubenu priu. Naalost, uz nekoliko
asnih i zni maka, takvi su nai dananj i mediji.
Savez "pobornika nepostojanja
zavjere"
Mediji su naj monij i entitet na Zeml j i . Imaju mo koj om e nedune uiniti krivima a krive
neduni ma, to j e doista prava mo, jer time kontroliraju kolektivni um mase.
Makom X
Oajniki pokuaji da se zataka istina o i l . rujna i drugi m i nsceni rani m dogaaj ima,
kao i o zavjeri openito, urodili su neki m neobi ni m pri mj eri ma saveznitva. Na istoj
strani nal azi mo vei di o intelektualaca iz redova establimenta, politike i novi narske
lijeve i 'zelene', te politiku i novi narsku 'desnicu'. Ustvari, ekstremnu desnicu". Ove
pri vi dno ' suprotstavljene' skupine stale su pod isti kiobran u zaj ednikom sluenju
sustavu i nj ihovom vlastitom i sprogrami ranom svj etonazoru.
Temelj svake tiranije je kontrola informacija, a dananj a svjetska tiranija gotovo
da je to i postigla. Veinski mediji u vlasnitvu su korporacij a koje omoguuj u da ono
to se servira u dnevni m 'vijestima' tjera ljude da vide svijet na nai n koji odgovara
korporacij ama i skrovitim mr eama krvni h loza koje ih nadzi ru. Zbog toga j edi no
preispitivanje slubene verzije dogaaja od 11. rujna potjee od istraivaa i pravih
novinara koji djeluju izvan veinskih medija (kontrol i rani h od strane korporacij a).
Korporacije gmazovskih krianaca kao to su General Electric, AOL Time Warner,
Disney, News Corporation, Viacom i Bertelsmann posjeduju ogromne segmente svjetskih
medija a, uz daljnja preuzimanj a i spajanja poduzea, ta kontrol a prelazi u sve manji
broj ruku. Potiu to i vlasti koje su pod nadzorom gmazovski h krianaca, smanjujui
ogranienja u sferi medijskih monopol a. To se esto radi nuenj em politike podrke
u zamj enu za promj ene u zakonu, to je tehnika koju su vrlo uspjeno koristili mogul i
poput Ruperta Murdocha. Imamo, dakle, zaarani krug, j er to vie medija korporacij e
mogu posjedovati, to znaajnija postaje njihova politika podrka, i me se moe vriti
vei utjecaj na strukture vlasti. Potenja radi, treba rei da je ak i i skreni m novi nari ma
gotovo nemogue iznositi istinu dok djeluju unut ar namet nut e neobj ektivnosti i
ogranienja onoga o emu je doput eno izvjetavati, a takvi se novinari sada i onako
'proeljavaju' i uklanjaju. Vladari iz sjene imaju strategiju da upoljavaju samo one
koji nee ugroavati sustav. Gospodari korporacij skih medija ele glupe i neupuene
novi nare te one kojima su karijera i 'slava vaniji od istine.
Slika 197: Tipini gledatelj 'Fix'Newsa
Medijski maheri
Nastoje nas navesti da povj eruj emo kako postoje
mediji desnog krila i mediji lijevog krila, kao to
se pretpostavlja da i mamo lijevo krilo i desno
krilo u politici, ali to su samo razliiti izriaji istog
sustava tovanja, o emu u sada iznijeti nekoliko
poj edinosti.
Najoitiji primj er manipulacij e medija
desnoga krila" je Fox News, propagandna
propovj edaonica u vlasnitvu Ruperta Murdocha
i njegovog gol emog medijskog carstva koje
obuhvaa Sky TV, Asian Star Television, list New
York Post i britanske novi ne Sun i Times. Murdoch
je t akoer kupi o MySpace. com 2005. godine, a s obzi rom na takav novinski kadar - i
tota drugog - bit e vrlo kori sno vidjeti to se dogaa iza scene u Mur dochovom
' lenu' pri nuenj u i manipul iranj u onoga to prolazi pod eti ketom Vijesti'. Posluit u se
pri mj erom Fox Newsa kako bih obj asnio koliko je sustavno filtriranje informacija, ali na
isti nain djeluju i mediji lijevog krila" te i j edni i drugi napadaj u svakoga tko natukne
da je 11. rujna bio inside j ob" (nedjelo uinj eno u dosl uhu ili uz blagoslov vlasti) ili
da je na djelu orvelovska zavjera (slika 197). Za one kojima je nai n funkcioniranja
medija stran, imajte na umu da su to ljudi koji stoje iza onoga to se zbiva u svijetli i
onoga to se prezentira javnosti. Ljudi kau da bi ih mediji, da se doista radi o zavjeri, o
t ome informirali, ali ono to ete sada proitati pojasnit e vam zato se to ne dogaa.
Veina ' novinara' ne zna tko uistinu potee konce i upravlja dogaaj ima. Istraivakim
novi narstvom oni smatraj u itanje
jutarnjih novina i gledanje televizije
u redakciji. A ak i da to znaju,
korporacije gmazovskih hibrida
koje kontroliraj u veinske tiskovine
i eter (radio i TV) ne bi ini dopustile
da svoje informacije objave. U klimi
suzbijanja informacija svako poteno
istraivanje 11. rujna od strane
veinskih medija nema nikakve
anse.
Fox News, ili tonije Fix
News' , najpristranija je televizijska
postaja koju sam vidio, barem u
Sjevernoj Americi i Europi, a unato
tomu njen je slogan Poteno i
objektivno" (slika 198). To je primj er
orvelovskog novogovoru pri mj erenog
Igra rijeima: fix moe znaiti namjetanje, obmana, prijevara, podvala itd.; op. prev.
ministarstvu istine iz r omana 1984, u koj em su se krivotvorile informacije i povijest. Na
ulazu u ministarstvo stajao je natpis: ' Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanj e je snaga.'
Isto se tako moe rei da je Fox News poten i objektivan". Prema Fox Newsti,
svatko tko preispituje sl ubenu verziju 11. rujna je ' luak' koga treba uutkati. Osobito
su se uno okomili na gl umca Charlieja Sheena i voditeljicu talkshowa Rosie O' Donnel l
nakon to su izjavili da ne vjeruju u slubenu pri u o ti m napadi ma. Zadaa spikera Fox
Newsa je da iskrivljuju dnevne vijesti u onoj mjeri u kojoj im to naloe urednici podi nj eni
Murdochu i njegovim slugama. Gledajui due koje se prodaj u za Murdochove ilinge,
svaki bi poteni novi nar povraao, no taj kanal ne trebate gledati dugo da biste vidjeli
svo to nevjerojatno nepotenj c i neodmj erenost. Na to ete naii kada god se prebacite
na njihov kanal, od j utra do sutra. Kralj upljili fraza je tip po i menu Bill O'Reilly iz
emisije The O'Reilly Factor, koji je 2004. godi ne ishodio vansudsku nagodbu nakon to
gaje njegova biva producenti ca Andrea Mackris tuila za seksual no uznemiravanj e. U
tubi se navodi da je O'Reilly priao Mackris o seksual ni m matarij ama, masturbaciji
i vibratorima dok se ponekad, kako se inilo, zadovoljava". injenice i O'Reilly, kao
to je sluaj s Fox Newsom openito, nisu ba bliski prijatelji. Peter Hart, medijski
analitiar organizacije Fairness and Accuracy in Reporti ng (Nepri stranost i tonost u
izvjetavanju), kae:
Emisija The O'Reilly Factor vjerojatno je savren primjer svega to ne valja na kanalu
Fox News. Ondje se iznose prie koje su odabrane prvenstveno zato da bi uzrujale
liberale i demokrate te poduprle Republikansku stranku. Prisutna je netrpeljivost
prema gostima koji se ne slau s domainom emisije, a imamo i domaina koji e,
u slubi svoje konzervativne politike, iskriviti injenice, netono prikazati stvari, a u
nekim e sluajevima jednostavno izmiljati.
Primjer gore navedenoga vidio sam kada je O'Reilly pogreno prikazivao i
podbadao Sunsaru Taylor iz prot urat ne organizacije The World Can' t Wait (Svijet
ne moe ekati). Ona j e istaknula da j e Bushev odvj etnik John Yoo, inae suautor
Domovi nskog zakona (kojim se zatire sloboda), u j ednoj raspravi u Chicagu rekao da
nema zakona koji e sprijeiti predsj ednika da naredi muenj e, ukljuujui udarce
u testise djeteta neke osumnj i ene osobe". O'Reilly ju je optui o za klevetu te da joj
manjka domoljublja. Nazvao ju je ' hi steri nom' i j ednostavno [enom] koja ne zna o
emu govori". Ti p je zbilja gadna mustra, nasilnik iz dvorita", i Murdoch ga zacijelo
oboava. Kau da se slinosti privlae. O'Reillyjevo ponaanj e prema Jeremyju Glicku,
sinu j ednog zaposlenika Luke kapetanije (Port Authority) koji je pogi nuo 11. rujna, bilo
je jo sramotnij e. Glickov ' zloin' sastojao se u t ome to je potpi sao prot urat nu peticiju
i, premda je sam intervju' bio zaprepauj u, ono to se dogodi l o potoni pruilo je uvid
u mentalitet ljudi koje Mur doch upoljava. O'Reilly je Glicku uputi o rijei u smislu:
Brii iz mog studija prije nego to te rastrgani na komadie". Glick je otiao u j ednu
prostoriju po alicu kave te je rekao da su mu izvrni producent i njegov pomoni k
savjetovali da napusti zgradu jer su se bojali da bi O'Reilly, naleti li na mene u hodni ku,
mogao zavriti u zatvoru". Jednom dr ugom prilikom kada j e pozivatelj po i menu ' Mike
samo s pomenuo konkurentsku emisiju koju vodi sjajni Keith Ol berman na televiziji
MSNBC, O'Reilly ga je preki nuo rijeima: ... ukoliko me slua, Mike, i mamo tvoj
telefonski broj. Predat emo ga momci ma iz Foxove slube osiguranja koji bi te uskoro
mogli posjetiti ..." U dokument arcu naslovlj enom Outfoxed, Rupert Murdoch's War on
Journalism
2
(www. outfoxed. org) prikazani su razgovori s bivim zaposlenicima Fox
Newsa i drugi m medij skim koment at ori ma, i me je otkri vena sustavna pristranost i
mani pul i ranj e informacij ama predoeni h kao 'vijesti'. Frank O' Donnel l , bivi izvjestitelj
Fox Newsa, kae da j e Mur doch poeo otvoreno odreivati sadraj emisija:
Dobili smo zapovijed od jednog Murdochovog aparatika ... da se kod izvjetavanja
preusmjerimo na ulizivake hvalospjeve Ronaldu Reaganu i njegovom govoru na
Kongresu Republikanske stranke koji je upravo tada emitiran. Bili smo okirani jer
smo sve do tada mogli nepristrano izvjetavati, a odjednom nam je s vrha naloeno
da vrimo propagandu, da vrimo desniarsku propagandu Republikanaca.
O' Donnel l j e rekao kako im j e nareeno da emitiraju dugaak, neskraeni izvjetaj,
odnos no medijski napad na Teda Kennedyja, dugogodinj eg Murdochovog protivnika.
Novinarska vrijednost tog izvjetaja bila je ravna nuli", kazao je O' Donnel l . Reeno
nam je: ' Emitirajte ovo bez ikakvog kraenja'. Nije smjelo biti nikakve urednike
intervencije, kao to je npr. monti ranj e i emitiranj e saetka". Jon Du Pre, bivi spiker
Fox Newsa i njihove filijale na Zapadnoj obali, rekao je da su, po naput ci ma s vrha,
takoer morali diskreditirati, ocrnjivati, osporavati ili obezvreivati sve to je inio crni
Demokr at Jesse Jackson:
U brojnim nam je prilikama reeno da je on jedna od naih meta. Morali smo se
truditi da ga ocrnimo ili diskreditiramo rijeju ili djelom, te smo poticani da takve
informacije pronalazimo i objavljujemo.
efovi Fox Newsa objavljuju poruku dana" i druge naredbe osoblju koje je Larry
Johnson, bivi Foxov vanjski suradni k i CIA-in analitiar obavjetajnih podataka,
opisao kao detaljan popis tema o kojima se smije ili ne smije govoriti". Rekao je da
su praktiki izdavali direktive izvjestiteljima o t ome to mogu rei i kako to mogu
rei". Spiker Jon Du Pre naveo je da bi iz sredinjice svakog j utra stigao dopis otprilike
ovakvog sadraja: el i mo se dotai sljedeih pitanja, elimo obraditi sljedee prie,
elimo da se to obavi upravo ovako..." Du Pre je ak suspendi ran zbog svog nedostatnog
oduevljenja prilikom cj elodnevnog izvjetavanja o r oendanu Ronalda Reagana.
Nakon to je od ljutitih efova Fox Newsa dobi o po prstima, izvijestio je da Reaganovi
oboavatelji pristiu iz svih dijelova zemlje, pa ak i iz nekih dijelova Kanade i Meksika
..." To nije bilo tono, no ovjek je uvao svoja leda i svoj posao. Fox News se slui
st rahom kako bi nadzi rao vlastite kadrove i mani pul i rao svojim gledateljima put em
senzacionalistikog 'izvjetavanja'.
Vanjski suradni k Larry Johnson ispriao je kako se dopisnici i oni koji su zadueni
za odabi r gostiju boje eventual nog krivog koraka jer se osjeaju nadgl edani ma od
2
U samom nasl ovu tog filma i mamo igru rijei, budui da izraz 'outfoxed' znai nasamariti, namagariti,
obmanuti, izigrati itd. Nasl ov bismo mogl i prevesti, otpril ike, Nasamarena javnost i rat Ruperla Murdocha
protiv novinarstvarop. prev.
strane j ednog sustava staljinistikog tipa, [te su] neprestano u strahu da e ih netko
vidjeti kako razgovaraju s kri vom osobom ili da imaju pogrenu vrstu e-mail poruka".
Bivi Foxov producent Frank O' Donnel l rekao je kako im je vrlo j asno dano do znanja
da su nadzi rani te da se, ako sluajno nitko ne gleda to rade uivo, sve to moe kasnije
pogledati na snimci. ' Struni' se gosti pozivaju zbog svojih politikih gledita, a meu
njima prevladavaju neokonsi koji su nadzirali Bushevu administracij u i orkestrirali
invazije nakon 11. rujna. S Foxom redovito surauj e William Kristol, osniva neokonskog
Projekta za novo ameri ko stoljee i uredni k Murdochovog neokonskog tabloida The
Weekly Standarda. Biva producenti ca Fox Newsa Clara Frenk navodi da je vidjela popis
gostiju na kojem su svi ' konzervativci' bili dobro poznate osobe i vrlo, vrlo vani ljudi",
dok je kao ' liberalni' predstavnik navedena samo j edna osoba za koju je ona ranije ula.
Rekla je da su u broj nim prilikama dovodili lane liberale, nekoga tko bi se, u biti, slagao
s gostom desniarskih uvjerenja, ili bi j ednostavno pozivali goste koji su bili ' nevani
ljudi', odnos no slabo poznate osobe." Steve Rendall, vii analitiar organizacije Fairness
and Accuracy in Reporti ng izjavio je da su 2003. nakon invazije na Irak prouavali
Foxove intervjue j edan na j edan u razdoblju od dvadeset i pet tjedana:
U intervjuima jedan na jedan s osobama zanimljivim medijima Republikanci
su se pojavljivali pet puta ee od Demokrata. To znai da su Republikanci
predstavljali 83 posto stranakih gostiju dok su Demokrati inili svega 17 posto.
Osim toga, nekolicina Demokrata intervjuiranih u emisiji obino su bili centristiki
i konzervativno nastrojeni Demokrati koji su esto dovoeni kako bi pruili podrku
politici Busheve administracije.
... Da je Fox bastion potenja i objektivnosti, kako za sebe tvrdi, vidjeli bismo
mnogo vie objektivnosti u tom vanom segmentu intervjua u najprestinijoj emisiji
spomenute TV mree. Umjesto toga, brojke upuuju na to da Brit Hume, voditelj
emisije Special Report, odabire svoje goste prema kljuu politikih zasluga a ne
novinarske prosudbe.
Vanjski suradni k Larry Johnson j e dobio nogu" nakon to j e dao krivi odgovor
na pitanje spikera Seana Hannityj a neposredno pred invaziju na Irak. Hanni t y ga je
upitao je li Busheva vlada kadra voditi dva rata istovremeno, a on je odgovori o da e rat
s Irakom stanjili resurse pot rebne za druge svrhe:
A Seana Hannityja, vatrenog pristau desniara, jednostavno je razjarilo to to sam
se... drznuo natuknuti da to nismo kadri. On je s injenicama na 'Vi'. Jako je neobino
to to su me nakon te emisije - iako sam s Foxom bio pod ugovorom za suradnju
daljnjih osam tjedana - prestali pozivati.
Nije to nita neobino. Johnson nije puhao u Murdochovu/i l umi natsku trubu i
zato je morao otii. Takav je modus operandi Fox Newsa. Gromogl asno je zagovarao
rat u Iraku, premda njegovi glaveine i spikeri nikada nisu primiriali ak ni djejoj
puci, a onaj tko bi osporavao invaziju bio je ili i gnori ran ili dovoen u studio gdje bi
ga se ri tual no razapelo" (dakako, ne dosl ovno). Fox se nije sluio tehni kom iznoenja
injenica i razboritih argumenata, ve bi njegovi voditelji vi kom uutkavali ljude i
nabacivali se uvredama. Na injenice koje ne mogu pobiti ti intelektualni velikani
odgovaraju tako to ljudima govore da ' umuknu. Fox News okomi t e se na svakoga
tko bi mogao razotkriti lai i prij etvornost sustava, kao to je ustanovio Richard Clarke
Bushev savjetnik za suzbijanje terori zma. U Clarkeovoj knjizi Protiv svih neprijatelja
(Against All Enemies) kritizirana je Busheva administracij a zbog svojih poteza prije 11.
rujna i zbog odl uke da napadne Irak. U njoj se takoer opovrgavaju slubene prie ljudi
kao to su mi ni star obrane Donal d Rumsfeld i vritelj dunosti naelnika Zdruenog
stoera Richar Myers o t ome to su radili 11. rujna ujutro. O t ome je Jeff Cohen, bivi
vanjski suradni k Fox Newsa, rekao:
Kada je Richard Clarke progovorio bilo je oigledno da to predstavlja opasnost po
Administraciju jer je on radio na najviim razinama Busheve administracije, a inilo
se kao da Fox News postupa prema scenariju napisanom u Bijeloj kui - da ga treba
unititi, da ga treba prikazati kao demokrata, liberala, Kerryjevog pristau.
U svojim por ukama dana", Busheva Bijela kua i Fox News imaju istu temu, jer
djeluju u dosl uhu. U noi namj etene i zborne pobj ede Busha ml aeg 2000. godine, prvi
koji je objavio da je Bush izabran za predsj ednika bio je John Ellis, ovjek koji je vodio
Fox Newsov odjel za analizu izbora". Ellis je brati Georgea W. Busha. O Bushevoj je
pobj edi javio kada su, prema podaci ma s Floride, rezultati glasanja bili izjednaeni no,
usprkos tome, taj Bushev brati objavio je vijest o istoj Bushevoj pobjedi. Nagnalo je
to ABC, NBC i CBS da se povedu za objavljenom vijeu. John Nichols, vaingtonski
dopi sni k lista The Nation i autor knjige o Cheneyu, Dick: ovjek koji je zapravo predsjednik
(Dick, The Man Who Is President), kae:
Kada je Fox objavio da je Bush pobijedio a druge mree preuzele istu priu stvoren
je dojam da je Bush pobjednik, premda to, ustvari, nije bio. Ali upravo je taj dojam
opstajao sljedeih 37 dana i smatram da je ta objava iz izborne noi vie utjecala na
to da Bush postane predsjednik nego bilo kakva proturjeja oko brojanja glasova ili
naina glasanja.
Sada kada Bush nije izabran, ali je ipak zakoraio u Bijelu kuu, Foxova se
manipulacij a nastavila. Nekadanj i vanjski suradni k Fox Newsa Dave Korb ispriao je
kako im je zapovj eeno da 'friziraju' izvjetaje iz Iraka, dok su pri padni ci amerikih
postrojbi i Iraani svakodnevno ginuli.
Govorei dvojici ili trojici pisaca vijesti o tome kakve novosti eli vidjeti, via
producentica je napomenula: Zadrite u glavi ovakvu sliku: sve je pozitivno, a
intervencija SAD-a pravina je i nuna. Nemojte pisati o broju mrtvih ili o napadima
na nae postrojbe. Neemo spominjati eventualne gubitke i rtve, neka sve bude u
jednom pozitivnom tonu. Moramo naglasiti sve dobre stvari koje onamo donosimo".
Potom je spomenula obnovu kola, izgradnju demokracije u Iraku i rekla: Istaknite
na doprinos napretku. Hura za nas!"
Izvjestitelji Fox Newsa, poput svojih kolega iz drugi h medija, znaju da ne smiju
prijei odreenu crtu te da se, ako to uine, njihov izvjetaj nee objaviti ili e se suoiti s
gnjevom svojih efova. Autocenzura je poesto najgora vrsta novi narske tendencioznosti,
zato to novi nar uope ne dolazi u priliku da se izloi uredni kovom bockanju. ak se
ne zapodijeva niti rasprava o valjanosti sadraja; vijest se j ednost avno ne iznosi na stol.
Kao to je rekao j edan bivi izvjestitelj Fox Newsa koji je elio ostati anoni man kako ne
hi ugrozio svoju karijeru:
Kada imate nekog izvrnog potpredsjednika i ljude oko njega koji neprestano govore:
Ne, neemo objaviti taj izvjetaj; ne, ovaj izvjetaj je lo, onaj izvjetaj je dobar",
tada svim efovima filijala, svima koji su ve godinama dio tog TV kanala, postaje
jasno da ima odreenih vrsta vijesti i izvjetaja koje ne vrijedi ni spominjati, a ima i
drugih vrsta izvjetaja za koje znate da e se upravi sviati.
Uredni k j ednog ameri kog lista nazvao j e novi nare intel ektual nim prostitutkama",
za to nema boljeg primj era od Fox Newsa, gdje je pr edmet tovanja Murdochov pi mpek.
Meuti m, u t ome nisu usamljeni, a sada kada je korporacij ska kontrol a svjetskih medija
gotovo pot puna, stara izreka koja kae da novi nama ne treba vjerovati nikada nije bila
tonija. To vrijedi za sve medije, j er ono to nam se servira pod etiketom 'vijesti' tek je
neobjektivna verzija dogaaja, bilo zbog onoga to je u njima sadrano ili onoga to
je izostavljeno. U veini naci onal ni h medija diljem svijeta to je sasvim razvidno, dok
su u organizacij ama poput BBC-a takve
stvari suptilnije, uz pregrt autocenzure.
Nita od onoga to je uslijedilo
nakon 11. ruj na ne bi bilo mogue da
s mo imali izvjetajne medije koji bi
bili neto vie od puki h ureda odnosa s
j avnou za promi canj e slubene verzije
dogaaja. Izostanak njihova istraivanja
l ondonskog bombakog napada i 11.
rujna sramot a je za njihovu profesiju,
a j o je sramotnij e njihovo izrugivanje
i osuivanj e oni h istraivaa izvan
veinskih medija koji rade ono to bi oni
sami trebali raditi. U odbacivanju svake
pomisli o zavjeri, ' desni' i 'lijevi' mediji
pot puno su j edinstveni (slika 199).
Slika 199: Mainerija kontrole uma
Softverski program nepostojanja zavjere"
Godi ne 2007. imali s mo priliku gledati ' dokument arac' o i l . ruj na u okviru BBC-eve
serije Conspiracy Files (Dosjei o zavjeri) u koj em se navodno istrauju dokazi prueni
od strane ljudi koji su posumnj ali u istinitost slubene prie. Ta je emisija s pravom
nazvana ' pri stranom' te pri mj erom negativne kampanje", ali ona je, najvie od svega,
klasian i j adan uradak BBC-a, zapravo medija u cjelini. U BBC-u sam radi o dvanaest
godina, ugl avnom tijekom 1980-ih, u podruj u aktualnosti, vijesti i sporta. Bilo je za
oekivati da ' dokument arac' o i l . rujna sni mi Korporacija koj om prevladavaju oni koje
bih nazvao robot ski m radikal ima" s lijevog centra". Dijele se na dva razliita 'krila':
' intelektualce' s njihovim otmj eni m nagl askom (privatne kole/elitna sveuilita) i one
s ulice" (dravne kole/obino ne-elitna sveuilita ili pak nikakva). Obje skupi ne sjede
u sekciji gudai h i nst rumenat a orkestra kojim dirigira sustav. Upravo predstavnici
tog ' intelektualnog' krila redovito dolaze na poloaje moi j er su pohaal i 'dobre
kole i kolede unut ar indoktrinacij ske mainerije. To je glavno izvorite producenata,
izvjestitelja i spikera BBC-a iz redakcija vijesti i aktualnosti, koji esto dolaze iz privatnih
kola i sveuilita kao to su Oxford i Cambri dge - skupno nazvani h 'Oxbridge', gdje je
domi nantni j i part ner Oxford. To su dva najstarija sveuilita na engleskom govornom
podruj u koja stoljeima proi zvode posluitelje sustava i vode. Kau da Oxford datira
j o iz 12. a Cambri dge iz 13. stoljea. To su najvaniji iluminatski centri za edukaciju i
indoktrinacij u na planetu, osobito Oxford.
Sadanji glavni direktor BBC-a Mark Thompson pohaao j e elitni jezuitski
koled pod nazi vom Stonyhurst u Lancashireu, a kasnije i Sveuilite Oxford, jedan
od skoranjih odlinih diplomanata", kako ih nazivaju, bio je John Birt, sada ' baron,
koji se obrazovao u pri vat nom ri mokatol i kom Koledu St. Mary u Liverpoolu te na
Oksfordskom sveuilitu. Izmeu njih dvojice ugurao se Greg Dyke koji nije iao u
pri vatnu kolu, a pohaao je Sveuilite York. Dobi o je nogu kada je namj etena Blairova
istraga pod nazivom Huttonova istraga" (vodio ju je lord Hutton; op. prev.) osudila
BBC zbog toga to je obj elodanio istinu o Blairovom ' napuhavanj u' tvrdnji o prijetnji
koju predstavlja Irak. Dyke nije bio tipini predstavni k BBC-evog kadra, ali ak je i on
dolazio s pozicije leernog lijevog centra te je davao donacije Blairovoj Laburistikoj
stranci, da bi na kraju uvidio da financira udovite.
To je domi nant na sila u BBC-u, ' intelektualno' krilo robotskih radikala koji
ugl avnom govore istim, lagano mondeni m nagl askom s Oxbridgea" (poput oksfordskog
di pl omanta i gl umca Hugha Granta) i gledaju svijet istim kratkovi dni m oi ma. Ne
kritiziram ja taj naglasak, ve samo ukazuj em na njegovu zastupljenost unut ar BBC-a,
to otkriva zajedniku akademsku pozadi nu. Do vremena kada stignu na BBC ve su u
velikoj mjeri programi rani sustavom, te sustav vide onako kako sustavu odgovara.
Svjetski medijski mogul Rupert Mur doch di pl omi rao je na Sveuilitu Oxford,
a Michael Grade, ravnatelj mree ITV u Uj edinj enom Kraljevstvu i bivi direktor
BBC-a, pohaao je elitnu Stowe School, koja je takoer iznjedrila efa kompanij e
Virgin Richarda Bransona i privatnu l ondonsku kolu St. Dunst ans College. Sustav
dravni h kola postoji zato da bi i ndokt ri ni rao mase, a sustav privatnih kola postoji
zato da bi i ndoktri ni rao one koji e postati ' vode' i 'usmjeritelji' masa na razliitim
podruj i ma ivota. Privatne kole programi raj u pot omke dobri h obitelji" da budu
vode, dok dravne kole programi raj u nas ostale da ih slijedimo. Upravo lijevo krilo
Oxbridgea vei nom dobiva znaajne poloaje na BBC-u. Robin Aitken, koji je dvadeset
i pet godi na proveo kao novi nar BBC-a, napisao je knjigu pod naslovom Pristranost:
neobjektivnost na BBC-u (Taking Sides: Bias at the BBC), u kojoj kae da ondj e vlada
konsenzus lijevog centra koji nagriza njegovu nepri stranost. Drugdj e, kao to je sluaj
s grozni m Murdochovi m Fox Newsom, i mamo desniarski konsenzus, a kljuna stvar
nije pristranost ljevici ili desnici nego pristranost sustavu kojeg podravaju obje strane:
i ljevica i desnica. Mainerija privatnih kola i Oxbridgea usauje pogl ed na ivot i na
sustav - o t ome kako stvari stoje" - koj im se programi ra percepcija gotovo svih njenih
rtava. Izni maka ima ali razmj erno malo, barem po moj em iskustvu, te ako nakon sveg
tog programi ranj a vae j edi nstveno gledite na stvari ostane net aknut o zacijelo imate
vrlo uinkovit indoktrinacijski filtar.
Nain na koji veinski, etablirani mediji razmatraj u svaku pomi sao na zavjeru t ono
je onakva kakvu nal azi mo u etabliranoj politici, a posebno, kao to vidim, kod onih koji
se nazivaju ' zeleni' ili 'ljevica'. Indoktrinacij ska mainerija privatnih kola i Oxbridgea
izbacuje kao na traci poj edince 'lijevih' i ' desnih' stajalita. Neki od njih ulaze u politiku
u 'lijevoj' (j ednostavno ju vol i m
3
) Laburistikoj stranci, dok se drugi pri druuj u ' desnoj'
Konzervativnoj stranci. Dugogodinj i laburistiki voa Tony Blair pohaao j e privatni
Fettes Colledge u Edi nburghu i Oksfordsko sveuilite. Voa Konzervativne stranke
David Camer on iao je na elitni privatni fakultet u Etonu (koji je iznjedrio devetnaest
britanskih premijera) prije nego to se prebacio na Sveuilite Oxford. To je sveuilite
dalo dvadeset i pet britanskih premijera, dvadeset i osam stranih predsj ednika i premijera,
osamdeset i est nadbi skupa, osamnaest kardinala pa ak i j ednog papu. Sedmero od
jedanaestero britanskih premijera prije vladavine Tonyja Blaira, ukljuivi i njega samoga,
diplomiralo je na Oxfordu. kotska verzija Oxforda je Edi nburko sveuilite utemelj eno
u 16. stoljeu. Nasljednik Tonyja Blaira Gor don Brown j edan je od njegovih izdanaka.
Sjedinjene Drave imaju svoju vlastitu verziju elitne mree sveuilita i privatnih kola,
tzv. Ivy League"
1
, koja daju veinu znaajnih politikih figura, ukljuujui Busheve
(starijeg i mlaeg) i Cl intonove, koji su pohaal i Sveuilite Yale. Bill Cl i nton je ak iao
na Oksfordsko sveuilite preko iluminatske Rhodeseove stipendije", a zato i ne bi
kada Oxford nudi najbolju indoktrinacij u na svijetu? Sveuilita Ivy Leaguea izrasla su
po ugledu na Oxford i Cambri dge. Na isti nain medij ima vlada klika iz privatnih kola
i Oxbridgea, tako da i mamo vodee politiare i politike ' mislioce' koje je obuila ista
umna mainerija kao i one koji upravljaju medij ima.
Predani tovatelji sustava
Nije vano zauzimaju li oni stajalita 'ljevice' ili 'desnice', slue istoga gospodara. Naravno
da e tu i t amo prtljati sa sustavom u skladu sa svojim donekl e razliitim gleditima, ali
nikada ne govore da e rashodovati sustav i preobratiti ment al ni sklop koji ga dri na
okupu. Dravne kole ine to isto sa svojim vrhunski m programi ranj em usmj ereni m na
nie klase". I one proi zvode poborni ke 'ljevice' i ' desnice' kojima je zajedniko predano
tovanje sustava. Svi su oni poput katolika i protestanata koji tuju isto boanstvo,
istoga 'Boga', na poneto razliite nai ne te uz ponet o razliite obrede. Ba kao to
se katolici i protestanti spore oko toga kako treba tovati istog Boga, tako se pristae
'ljevice' i ' desnice' prepiru oko pravog naina tovanja istoga sustava. A postupaju isto:
3
Aluzija na rijei l aburista i rotil dske marionete (kojega neki al ternativni istraivai nazivaju dijete u
tijelu mukarca" ) Davida Mil ibanda, iz promidbene kampanje o Laburistikoj stranci; op. prev.
4
Ivy League - osam ekskl uzivnih sveuil ita sa sjeveroistonog dijela SAD- a (Harvard, Yale, Princeton,
Col umbia, brown, Cornel l , Dartmouth i Sveuil ite Pennsyl vania) . Ivy League bi se dosl ovno prevel o
kao "Brljanska liga", to je naziv koji, po nekim izvorima, potjee iz domene sporta jer su se prva etiri
Sveuil ita u toj skupini meusobno natjecala u zajednikoj sportskoj ligi, a drevne zgrade tih sveuil ita
prekrivene su brl janima. Drugi pak smatraju daje rije 'Ivy' (brljan) iz naziva izvedena iz rimskog broja
IV i da se odnosil a na ragbi l igu spomenuta etiri sveuil ita; op. prev.
i jedni i drugi napadaj u svakoga tko iskreno preispituje sam sustav, kao npr. ljude koji
objelodanjuju istinu o 11. rujna. Katolik i protestant mogu se, recimo, prepirati oko
kranstva, ali im neki idov ili musl i man pone osporavati samo kranstvo, katolik
i protestant odmah e zaboraviti svoje nesuglasice i udruiti snage u obrani opeg
duhovnog dobra. To je ono to se dogaa s 'ljevicom' i ' desnicom' kada netko izvana
pokua razotkriti sustav u kojem obojica trae svoj identitet. 'Ljeviar' e se zalagati za
j o vee oporezivanje bogatih, dok e ' desniar' rei da bogati ma treba smanjiti porezna
davanja. Ono o emu se obojica slau je oporezivanje dohot ka ljudi premda, da sustav
funkcionira uinkovito i poteno, ne bi bilo nikakve pot rebe za plaanjem poreza na
dohodak - od kojeg najvei dio i onako odlazi izravno bankama. Temelj tog sustava je
oporezivanje, zbog ega se nikada ne preispituje. 'Ljevica' i 'desnica' mogu raspravljati
treba li kamat ne stope poveati ili smanjiti, ali obje se strane slau da se kamat e trebaju
zaraunavati na ' novac' iz zraka, na puke brojke na ekranu. Obraunavanj e kamata na
novac je temelj tog sustava i zato se ni kada ne preispituje. Popis primj era je beskrajan.
Oni se spore oko nijansi funkcioniranja sustava, ali ne i oko sustava samog.
I 'ljeviari' i ' desniari' mogu raspravljati o dobri m i loim Bushevim potezima,
ali ni j edni ni drugi nee razmotri ti mogunost da je 11. rujna moda orkestriran uz
znanje administracij e koja je lagala o oruju za masovno unitenje te je prouzroila
smrt stotina tisua irakih i afganistanskih civila. Kada bi i j edno i drugo politiko krilo
prihvatilo da je 11. rujna bio tzv. inside j ob" - tj. nedjelo izvreno uz znanje ili podrku
vlasti, organi zi rano zato da se opravda uvoenj e orvelovske drave - to bi znailo da
prihvaaju kako je indoktrinacijski pogled na svijet koji se svakodnevno usauj e u glave
pol aznika kola i sveuilita (a t akoer i od strane njihovih roditelja) u temelju pogrean.
Izvanredan primj er ovoga o emu govori m j e tip po i menu George Monbi ot, mahni ti
' novinar' i 'aktivist' iz redova robotskih radikala koji pie lanke za bibliju robotskih
raikala s intelektualne ljevice", l ondonski Guardian. To su novi ne koje prijete da e
kontempliranj e o pupku nainiti olimpijskim sport om. Guardianov uredni k je Alan
Rusbridger koji je i ndokt ri ni ran u privatnoj koli Cranl ei gh i na Sveuilitu Cambri dge.
Njegov ' briljantni' kol umni st George Monbi ot programi ran je u privatnoj koli Stowe
(vidi pod Michael Grade i Ri chard Branson) i na Oksfordskom sveuilitu prije negoli se
- o, kako pri kl adno - pri drui o BBC-u. Monbi ot je postao svojevrsna britanska verzija
Ameri kanca Noama Chomskog, pol uboanstva ' intelektualne' ljevice i proizvoda dva
sveuilita ivy Leaguea: Sveuilita Pennsylvania i Harvard. Chomsky i Monbi ot imaju
mnogo toga zajednikog, ukljuujui odbacivanje svake pomisli da bi slubena pria o
11. rujnu eventual no mogla biti netona. Slijedi j edan od obazrivijih i promiljenijih
Monbi otovi h odgovora na djelovanje pokreta za otkrivanje istine o i l . rujna:
Zato se uope bakem s tim kretenima? Oni unitavaju pokrete koje neki od nas ve
dugo vremena pokuavaju izgraditi. Mi koji smatramo da se o kljunim svjetskim
problemima ... nedovoljno raspravlja u parlamentima ili kongresima, da mo
korporacija pritie demokraciju, da se ratne zloince, varalice i laljivce ne poziva
na odgovornost, uloili smo napore u formiranje pokreta izvan ustaljenog politikog
procesa. Ovoj epidemiji lupetanja takvi su pokreti, kao to sada uviamo, osobito
podloni.
Vrlo je i roni no da Monbi ot na svojoj vlastitoj web stranici navodi sljedee: Kaete
li ljudima neto to ve znaju bit e vam na t ome zahvalni. Kaete li im neto novo, zamrzit
e vas." Njega uznemi ruj e to to ljudi poinju sluati one koji preispituju 11. rujna a sve
manje podupi ru njegov zacementi rani pogled na svijet, serviran ' ljubaznou' privatne
kole Stowe i Sveuilita Oxford. Ono to najvie zamagljuje percepciju takvih ljudi je to
to su naueni da sve oko sebe vide iskljuivo u smislu suprotstavljenih strana", nas i
njih", lijevog i desnog", a to je mentalitet koji proi ma medije i sprjeava ih da vide kako
pri vi dno suprotstavlj enim ' stranama' upravlja ista sila. To je takoer t ono u sluaju
veine ljudi koji prolaze kroz sustav dravnih kola, ali bivi polaznici" privatnih kola-
Oxbridgea-Ivy Leaguea su oni koji zauzimaju poloaje najvee moi i utjecaja. Ljudi poput
Monbiota gunaju protiv moi korporacija koju ove demonstri raj u nad 'demokracijom',
ali njihova im vlastita i sprogrami ranost prijei da vide da su te korporacije uskl aene
u svojem djelovanju prema svojem zaj ednikom cilju. Monbiotovski mentalitet mora
pred sobom i mati suprotstavljene strane" jer bi u s upr ot nom izgubio osjeaj vlastitog
identiteta. On kae da onaj tko vjeruje da je 11. rujna bio inside job mor a vjerovati i
da su Bush, Cheney, Rumsfeld i njihovi kompanj oni sveznajui, svevidei i svemoni
..." Ovakva besmislica je potvrda da on sam, poput svojih istomiljenika koji vjeruju u
bezgrenost sustava, od granja ne vidi umu. Oni koji razumiju pravila te igre ne kau da
su Bush, Cheney i Rumsfeld isplanirali 11. rujna. Pa, ve je ovaj prvi obini bedak. Oni
su bili tek j avne figure kroz koje je sve to orkestrirano. Oni su bili pijuni, u Cheneyevom
sluaju ahovski skakai, koje je po ahovskoj ploi pomi cal a Nevidljiva Ruka. O oni ma
koji pobijaju slubenu verziju dogaaja od 11. rujna Monbi ot kae:
Oigledna posljedica uvjerenja daje Busheva administracija svemona je pretpostavka
da snio svi mi potpuno nemoni. Ustvari, ini mi se daje svrha pokreta za otkrivanje
istine o i l . rujna" da budemo nemoni. Svemonost Bushevog reima je kukavika
tlapnja, izgovor za pasivnost kojom se slue oni koji nemaju odvanost da zapodjenu
pravu politiku borbu.
O da, mor amo imati pravu politiku borbu" kako bi Nevidljiva Ruka mogl a
nametati svoju orvelovsku dravu preko 'ljevice' i ' desnice' dok se zagovornici i j edne
i druge strane dijele na zavaene tabore. Odrasti, George, ili e tvoja intelektualna
sljepoa postat doivotni zatvor - i ne samo za tebe. Noam Chomsky vrlo je dobro rekao
(to bi Monbi ot trebao posluati): Pronicav nain da se ljude dri u stanju pasivnosti
i poslunosti je strogo ograniavanje spektra prihvatljivih miljenja, ali i i stovremeno
doputanj e vrlo ustre rasprave unut ar tog ograni enog spektra." Sustav funkcionira
upravo na takav nai n, a nigdje tako oigl edno kao na mjestima poput Oxforda,
Cambri dgea i sveuilita Ivy Leaguea. Chomsky je t akoer rekao da ako ne vjerujemo
u sl obodu ljudi kojih se gnuamo da tada ne vjerujemo u sl obodu kao takvu. I opet je
posve u pravu. Ali, kada se radi o i l . rujna Noam ne gubi vrijeme.
O umij eanosti vlasti u napade od 11. rujna Chomsky kae: To je internetska
teorija i beznadno je neuvjerljiva. Beznadno neuvjerljiva. Toliko beznadno neuvjerljiva
da ne vidim nikakvog smisla o njoj razgovarati." Pomi sao da neka skrovita sila moda
mani pul i ra svjetskim dogaaj ima kroz razliite ' strane' pri ostvarenju istoga cilja, ili da
vlasti mogu napasti svoj vlastiti narod, j ednostavno je preveliki zalogaj za njihove umove.
Ne mogu se odmaknut i ni pedlja od svog i sprogrami ranog svjetonazora. Umjesto toga,
laaju se poricanja slinih ideja te, u Monbi ot ovom sluaju, estoko napadaj u one koji
pokuavaju objelodaniti istinu o i l . rujna koja bi mogla sruiti cijeli sustav vjerovanja
utemeljen na oprenosti nas i njih". On je i ndokt ri ni ran da gudi u gusle sustava. Ako ti
se ne svia poruka - napadni glasnika.
Zbog ovog sustavu podl onog ment al nog sklopa i 'ljevice' i ' desnice' izronilo
je naoko bizarno saveznitvo i zmeu robotski h radikala, ukljuujui i rukovodstvo
Zelenih, te desniarskih vlasti i medija za koje tvrde da ih preziru. Svi su se oni lijepo
sloili da nema nikakve orvelovske zavjere koja bi mani pul i ral a svim ' stranama' te da su
se stvari odvijale upravo onako kako stoji u slubenoj prii o i l . rujna. Za double thinkers
(doslovno, dvostruki mislioci; op. prev.) tj. one robotske radikale koji mogu razmiljati
o vie stvari istovremeno, Bush je lagao o svemu osim o onome to se zbilo 11. rujna,
zato stoj e obrana njihova svjetonazora njima daleko vanija od istine. Svi su oni slugani
sustava. Kada je pred britansku Stranku zelenih na njihovoj konferenciji 2007. iznesen
prijedlog o pokretanju istrage u vezi 11. rujna, predl oen je amandman u kojem je
pisalo:
Stranka zelenih, pak, ne vjeruje da postoje dokazi koji bi upuivali da je za napade
odgovorna ikoja druga organizacija osim aI-Qaede. Stranka takoer nee podupirati
niti e se povezivati s ekstremistikim elementima koji zastupaju teorije zavjere"
u kojima se nastoji sugerirati da su dogaaje od 9. rujna u New Yorku osmislile i
poinile u tajnosti amerike sigurnosne snage, jer smatramo da su takve insinuacije
neukusne. Sa svoje strane ukazivat emo na potrebu provedbe istrage ne samo o
tumaenju obavjetajnih podataka prije teroristikih napada nego i o reakciji
politikih struktura, sa svojim razornim dugoronim posljedicama na meunarodnu
sigurnost.
Ovdje su bilo kakve rijei suvine, a obratite pozornost na 9. rujna". Stranka zelenih
samoj je sebi skoila u usta ti me to se pridruila istom onom klubu kojeg se zavjetovala
unititi. Ti 'Zeleni' kau kako ne vjeruju da ima ikakvih dokaza da je itko osi m 'al-
Qaede' odgovoran za 11. rujna, iako se nisu ni potrudi l i potraiti dokaze, a j edini 'dokaz'
o odgovornosti al-Qaede dolazi od Busheve administracij e koju Zeleni osuuj u, i zmeu
ostalog i za laganje! Pa toga nema ni na filmu. Budui da BBC-em upravljaju zagovornici
' intelektualne' ljevice, koja takoer preplavljuje Zelene, kako bi uope mogao biti drukiji
ishod u vezi BBC-evog dokument arca o i l . rujna negoli iznoenje gledita etabliranog
sustava, uz najveu dozu prodornost i i vjerodostojnosti? BBC-eva serija Conspiracy
Files iznijela je na vidjelo najtraljaviju vrstu povrnog ' novinarstva' gdje se istraivanje
uope ne pokree. Takvo j e novinarstvo pogreno prikazalo izuzetno mnogo onoga to
osporavatelji slubene prie govore. Negdje pred kraj dokument arca, odbacivi moguu
vladinu umijeanost, spiker sugerira da moebi tna zavjera lei j edi no u nai nu na koji
je Busheva administracija prikrila ' pogreke' vlasti. Jedino sam se mogao nasmijati.
To je ono to govori intelektualna 'ljevica' u obliju Demokrat a ('ljevica' robotskih
radikala, blaena bila). Dakle, ak i da od kruga napravi mo kvadrat, sustav vjerovanja
' intelektualne' ljevice ostao bi net aknut . Napadi 11. rujna jamano su bili djelo arapskih
pilota koji nemaj u poj ma o letenju, ali je, eto, dolo do prikrivanja pogreaka od strane
tih grozni h ljudi iz ' desniarske' Busheve administracij e.
Daj, gazda, svima r undu pia. Nije sluajno da je ovaj zakljuak istovjetan onom
zakljuku iz amandmana britanske Stranke zelenih, zato to je isti programi rani
mentalitet stajao iza oba. Ni kako drukije nije ni mogl o biti. Daj e BBC kojim sluajem
prikazao cjelovitu istragu o slubenoj prii i ustanovi o da je ova j edna Velika La to bi
znailo da bi se mor ao promij eniti cjelokupni svjetonazor 'ljevice' i 'desnice' i politikih
suprotstavljenih 'strana'. Ti me bi se uj edno razotkri o plan uvoenj a svjetske faistike
diktature, a svi sustavi vjerovanja moral i bi ustupiti svoju mo pr aznom listu papira j er
bi ljudi poeli stjecati pot puno novi pogled na svijet u kakvom su mislili da ive. Zar bi
to BBC doista uinio? Mal o sutra. Sluao sam j edan intervju s pr oducent om njihovog
programa i im je poeo govoriti morao sam se nasmijati. Zvuao je poput snimljenih
govora gomile BBC-evih producenat a koje sam tijekom godi na susretao i s kojima sam
radio u redakciji vijesti i aktualnosti u emisijama kao to su BBC-ev Newsnight, koju sada
vodi Jeremy Paxman (privatni Malvern College i Sveuilite Cambri dge). Producent je
bio neobavijeten, a takoer se vidjelo da nije napravio domau zadau, odnos no nije
istraivao teme o koj ima je govorio s nadmeni m nagl askom Hugha Granta, nagl askom
' dobro obrazovane' osobe. Taj e, nedvoj beno, daleko dogurati .
Zacementirani umovi
Ono to nal azi mo u politici i medij ima nal azi mo i kod veine intelektualaca koji su
takoer kvalificirani za svoja mjesta edukacijskog utjecaja prol askom kroz istu umnu
maineriju. Jednom sam pril ikom bio zamoljen da se poj avim u TV dokument arcu
za britanski Channel 4 u kojem je postavljeno pitanje: Tko vlada svijetom?" Film
je bio namijenjen ml adi m ljudima u kolama i kol edima, a snimljen je u okviru
obrazovnog odjela tog kanala. Odl uka o sni manj u dokument ar nog filma donijeta je
nakon to j e j ednom anket om ustanovljeno da velik broj ml adi h ljudi danas nema
povjerenja u strukture vlasti, autoritete openi to pa ak ni u Channel 4. Pa to su lijepe
vijesti, s obzi rom da se uvijek iznova oituje istina da nam vlastodrci svakodnevno
lau. U dijelu filma u koj em se pojavljujem susreem se s teoreti arom psihologije
Chri som Frenchom s koleda Gol dsmi th pri Londonskom sveuilitu. Njegova titula na
engleskom glasi: BA PhD Cpsychol FBPsS FRSA. Onda mor a da je inteligentan. French
j e napisao neke zapanjujue znanstvene radove. Htio bih samo napomenut i da izraz
'zapanjujue' koristim u smislu zapanjujue je da se toga uope prihvatio". On i njegovi
kolege postavljali su ljudima pitanja o teorijama zavjere". Evo to su utvrdili:
Oni koji imaju povjerenja u vlasti tee e povjerovati u zavjere.
Oni koji nemaj u povjerenja u vlasti lake e povjerovati u zavjere.
Nisu li znanstvenici sjajni? to bi smo mi bez njih? To im je i prije poetka 'istraivanja'
mogao rei svatko s i mal o mozga. Ako nemate povjerenja u vlasti bit ete otvoreniji za
tvrdnje da vlasti lau, za razliku od sluaja u kojem mislite da su vlasti dobr ohot ne te da
je njihov j edi ni cilj sluiti interesima naroda. Da, i? Kao to sam rekao Frenchu u naoj
raspravi u filmu, nije stvar u tome tko e, ili nee, vjerovati u zavjereniki pogled na
svjetske dogaaje. Pravo pitanje glasi: Jesu li tvrdnje o zavjeri tone i dokazive? Ili, jo
krae reeno, ima li u ovom sluaju zavjere ili nema? To je, meut i m, prej ednostavno i
izravno pitanje za onaj zacementi rani kraj intelektualno-teoretiarskog svijeta, a taj je
kraj, sudei barem prema moj em iskustvu, prilino dugaak. Ma, lako za dokaze, zacijelo
ima neto u ljudskoj psihi to ljude tjera da vjeruju u zavjere. Na koncu konca, zavjere
ne mogu postojati j er mi u njih ne vjerujemo. Dakle, provedi mo anketu i nestani mo
u vlastitim stranjicama dok zadublj eno razmat ramo oite stvari, zaboravi mo sitne i
nevane detalje kao to je pitanjce o t ome je li zavjera na djelu ili nije.
Chri s French mi je rekao kako je anket om utvreno da oni koji vjeruju u teorije
zavjera" imaju vee anse da budu ' paranoi ni ' od oni h koji u njih ne vjeruju. Psihijatrijska
definicija ' paranoj e ili sumanut ost i glasi: Pogreno ali vrsto vjerovanje, pri sutno
usprkos opovrgavaj ui h dokaza, posebno kao si mpt om neke umne bolesti: sumanut e
ideje o proganjanju". U redu, zato se onda poborni ci nepostojanja zavjera ne smatraju
' paranoi ni ma kada su povjerovali da u Iraku postoji oruje za masovno unitenje
samo zato to su im to priopile vladajue strukture? A, ujte, ne vjerovati u zavjere
prihvatljivije je znanstveno-i ntel ektual ni m krugovi ma zato to se ti me podrava verzija
dogaaja koju iznosi establiment. To je slino vjerovanju u postojanje vanzemaljskog
ivota. Zami sao da se ivot kakav znamo razvio j edi no na ovom si unom planetu
i nigdje drugdj e u svekolikom svemiru smatra se uvjerljivom, zato to je to gledite
establimenta kojem slue ljudi poput Chrisa Frencha. Zbog toga se vjerovanje da
i drugdj e u svemiru ima razvijenih oblika ivota smatra ' sumanut i m' - on vjeruje u
mal e zelene" i slina sranja. Za ovu pojavu koju nazivam obrnuta vjerojatnost" nema
boljeg primj era od teorije o isl amskim ot mi ari ma kao poiniteljima napada od 11.
rujna. Dakle, prihvatljivo je vjerovati da su devetnaestorica otmi ara koji su slabo ili
ni kako znah pilotirati j ednomot or ni m Cessnama odj ednom mogli oitovati sposobnost
da i zvanredno umj eno upravljaju masi vni m putni ki m avionima. Ali, rei daj e takva
tvrdnja oita glupost jest teorija zavjere" koja izaziva gnuanje kod ljudi poput Chrisa
Frencha. Dok smo o t ome razgovarali on j e pokuavao braniti slubenu priu o i l .
rujna, ukljuujui i teoriju o otmiarima-pilotima-koji-nisu-znali-letjeti-a-ipak-su-
letjeli-Boeingom-767.
Upitao sam ga koja je njegova definicija sumanut ost i u odnosu na njegovu anketu,
a on je odgovori o da su sumanut i oni koji odgovaraju s 'da' na pitanja poput : 'Mislite li
da se svaku osobu prati preko njezina mobitela?' Je li to istina ili nije, Frencha i njegovu
drubu, dakako, ne zanima. Vano je samo njegovo tumaenje odgovora. injenica je
da se svakoga moe pratiti preko njegova mobitela, a mnogi i jesu praeni na takav
nai n ako si gurnosne slube procij ene daj e to potrebno. Ne vjerujem da su svi praeni,
jer veina ljudi ne predstavlja nikakav probl em vlastima, pa za time nema potrebe.
Meut i m, kada netko vjeruje da se takvo to moda dogaa, budui da se nadziranje
stanovnitva iz dana u dan pojaava, sada se smat ra ' sumanutim' . French ne zna je U
gornja tvrdnja tona ili je pogrena, ali smatra daj e pogrena i stoga je svatko tko misli
suprot no zasi gurno sumanut . Uostal om, on sam j e nepogrjeiv. French mi j e rekao da za
ono o emu piem u svojim knjigama o svjetskoj zavjeri i nametanj u nekakve orvelovske
drave nema dokaza. Postavio sam mu pitanje koje se namet al o samo po sebi: 'Jeste li
proitali ijednu od njih?' Njegov odgovor: 'Nisam'. Doista tipino za takav soj ljudi, a
upoznao sam vrlo mnogo tih akademski h klonova koji poput papiga recitiraju pjesmice'
iz domene ' znanosti ' i 'psihologije'. Ne zanimaj u ih dokazi, samo njihove vlastite teorije.
Oni su zapravo teoretiari nepostojanja zavjera kojima ne pada na pamet da provjere
valjanost neke tvrdnje preispitivanjem dokaza. Odvrati o sam da ga ne mogu smatrati
ozbiljnim sugovorni kom s obzi rom na to da s j edne strane govori kako nema dokaza
za moj e tvrdnje, a s druge se strane nije pot rudi o proitati barem j ednu moj u knjigu i
razmotriti ponuene dokaze. Znao sam da ete zauzeti takav stav", uzvratio je. Stvarno
ne znam koji bih drugi 'stav' mogao zauzeti u dani m okol nosti ma! ? Ako ovjek i ma
kruta gledita o doivljaju putovanja vl akom a da ni kada nije doao ni blizu eljeznike
stanice, ljudi poput Frencha za takvu e osobu rei da ima neki psiholoki nedostatak.
A na vlas isto ine on i njegovi kolege. Zacement i ranog su miljenja, a da nisu bacili ak
ni kratak pogled na dokaze, ali optuuju ljude da su sumanut i j er vjeruju u neto za to,
prema nei nf ormi ranom miljenju ljudi kao st oj e Chri s French, nema nikakvih dokaza!
Kada se takvi ljudi gledaju u zrcalo osjeaj vlastite vanosti ne doputa im da vide
bilo to drugo osim vlastite veliine, a kamoli neke t amo 'bijesne' dokaze.
Kada sam Frenchu prigovorio da odbacuj e dokaze o kojima se nije pot rudi o nita
proitati, uzvratio je da je znao o emu sam pisao na temelju lanaka koje je proi tao u
novinama. Uzmemo li u obzir a ovdje govori mo o j ednom od najnetonije pri kazani h
ljudi u novije doba (mojoj mal enkosti ), morao sam se nasmijati na pomi sao da itko
moe dokuiti, oslanjajui se na informativne medije, o emu ja uistinu govorim te na
temelju kakvih dokaza. No, opet, od samog poetka razgovora s tim ti pom znao sam da
sam zaao u svijet bajki. Rekao mi je da se moj rad zasniva na dokument u naslovljenom
Protokoli sionskih mudraca, za koje tvrdi a su dokazana krivotvorina". Upitao sam ga
kako zna da se moj e knjige oslanjaju na navedeno djelo. Pa, proitao je to u novinama.
injenica da je to dokaziva besmislica, to bi se itanjem moj i h knjiga odmah potvrdilo,
njemu je opet bila sasvim nevana. Najvie me je fasciniralo to to sam vidio da taj
teoretiar nepostojanja zavjera postupa na pot puno isti nai n kao i oni teoretiari
zavjera" ije tvrdnje tako s pr emno odbacuj e.
French kae da ljudi vjeruju u zavjere bez ikakvih dokaza.
A ipak, on sam vjeruje da zavjera nema, iako dokaze nije ni pogledao.
French kae da teoretiari zavjera" sve injenice pokuavaju uklopiti u svoje
teorije.
A ipak je neprestano pokuavao iznai nai na da sve injenice uklopi u svoju
teoriju o nepostoj anj u zavjera.
Chri s French bio je sve ono za to je optuivao druge. Upitao sam ga to misli
o tvrdnji FBI-a da su pronali papi rnatu putovni cu j ednog od ruj anskih otmi ara"
u blizini Blizanaca, unat o t ome to su se zrakoplovi pretvorili u buktinje, neboderi
se pretvorili u prai nu, a tisue trupal a ni kada nije pr onaeno. Odgovori o mi je da je
j ednom proi tao lanak o eksploziji plina u kui koja je prouzroila veliku tetu, ali je
osoba koja se nalazila u kui izala van neozlijeena. Rekao sam da FBI ni kada nije
predoio tu putovni cu javnosti te da je njegov glasnogovornik, godi nu dana nakon to
su bili sazvali konferenciju za novi nare i objavili da su je pronali, rekao lanovima t i ma
j ednog britanskog dokument ar nog fi l ma da j e nalaenje putovni ce j ednog od otmi ara
glasina koja bi moda mogl a biti tona". Sada se Frenchova teorija broj j edan, da je
putovni ca zaista pronaena, nala u velikim probl emi ma te je odmah trebalo smisliti
drugu. Moda se, rekao je, radilo o komuni kaci j skom nesporazumu pa je ti m ljudima
koji su odravali konferenciju za novi nare reeno da je putovni ca pronaena, premda
zapravo nije. Je li to pokuao provjeriti? Nije. Namj erava li to ikada provjeriti? Ne.
Sve dotle dok takve izjave dre sl obodnu odst upni cu njegovoj teoriji o nepostojanju
zavjere - on je zadovoljan. Za na je razgovor bilo karakteristino to to je French stalno
pokuavao pronai nai n da sve objasni u okvirima vlastite teorije. Nije bilo anse da
kroz njegov vatrozid prodre bilo kakva pomi sao da bi dogaaji mogli biti orkestrirani sa
svrhom postizanja odreenog ishoda. On optuuje druge za smiljanje teorija zavjera"
pomou kojih ele pronai nekakav smisao u ovom zamr enom svijetu, iako i sam, na
pot puno isti nain, smilja teorije o nepostoj anj u zavjera.
No, French nije nikakva i zni mka. On j e nacrt, program kojeg nalazile na istim
razi nama diljem svijeta. Prije nekoliko godi na nastupao sam u j ednoj kanadskoj
informativnoj televizijskom emisiji s j edni m sveuilinim psi hol ogom ravno s
proi zvodne trake koja je odtancal a Chri sa Frencha. Izjavio je da ljudi vjeruju u teorije
zavjere zato to pokuavaju pronai smi sao u ovom zamr enom svijetu. Upravo je
to French rekao meni , gotovo doslovno, od rijei do rijei, j er njih dvojica dijele istu
virtualnu stvarnost.
Zamol i o sam tog Kanaani na da mi kae to misli o Bilderberkoj skupini. O tome
nije hti o govoriti, ve je i dalje ' praio' po svojoj teoriji o nepostojanju zavjera. Potom
je rekao da ako je ono to govorim istina, zato mi vlasti u t om sluaju doputaju da
dri m javna predavanja u Vancouveru? Naglasio sam da s mo pret hodni mjesec moj
ti m i ja stalno mijenjali lokacije mog zakazanog nastupa j er se svaka od tih institucija
povlaila pod pritiskom oni h koji nisu htjeli da se predavanje odri, te da je upravo tog
tjedna iz istog razloga bilo zabranj eno potpisivanje knjiga u j ednoj od veih tamonjih
knjiara. Dakako, on se uope nije pot rudi o istraiti stvari o kojima govori; j ednostavno
je ponavljao kolski nauene fraze. Premda je na kraju ostavio doj am pravog diletanta
toga uope nije bio svjestan.
Poslije snimanj a za televiziju Chri s French mi je predl oi o da odri m predavanje u
Drutvu skeptika" u j ednom l ondonskom pubu. Prijedlog sam odbi o uz objanjene da
moj nastup ondj e ne bi i mao nikakvog smisla. Drutvo skeptika j e forum zacementi rani h
psiha posveenih promi canj u znanstvenog skepticizma i opiranju irenja pseudo-
znanosti, praznovjerja i i raci onal ni h vjerovanja". To bi bilo poput razgovora sa zidovima,
a s njima mogu razgovarati i kod kue. Ljudi kau da je dobro biti skeptian, ali osobno
mislim da nije. Dobro je propitkivati i istraivati, to ni kako nije istovjetno skepticizmu.
Skeptik je netko tko gaji vrste predodbe o neemu, a zatim fdtrira sve oprene dokaze,
pri emu se ponajvie slui met odom vjenog pronalaenj a drukijeg objanjenja za
neku stvar, ma kako to objanjenje bilo nategnuto i apsurdno. Pronal aenj em drugi h
nai na na koji e objasniti neto to se protivi njihovoj vrstoj predodbi oni mogu
zadrati svoju vrstu predodbu, i me dol azi mo do pravog cilja takvog postupanj a:
obrane vlastitih uvjerenja. Nevano je jesu li objanjenja koje iznalaze valjana ili nisu -
njima uope nije stalo da to istrae. Sve dok mogu pronai neto, bilo to, u prilog svoje
teze, to je sve to im je pot rebno da bi takvu predodbu odrali. Pogledaj mo opet gornju
reenicu o Drutvu skeptika: ...posveenih promicanj u znanstvenog skepticizma i
opiranju irenja pseudoznanosti , praznovjerja i i raci onal ni h vjerovanja". Tko odluuje
to su pseudoznanost, praznovjerje i iracionalna uvjerenja? Upravo oni, na temelju
svojih krut i h uvjerenja o funkcioniranju svijeta. Sretao sam broj ne sline ljude, a mnogi
od njih oajniki ele pronai nai ne odbacivanja svega to se razlikuje od nor mi koje
oni tako servilno tuju. To robovanje ' znanstveni m' i drutveni m ' normama' znai da
skeptici koji odbacuj u istraivanja o zavjerama, poput oni h povezanih s l i . rujna,
jesu isti ljudi koji napadaj u i obezvrjeuju svaku pomi sao na postojanje takozvanog
' paranormal nog' . Kod takvih likova s ti me se susreem vrlo esto. Stoga sam, otiavi na
web stranicu Chri sa Frencha nakon naeg susreta, elei saznati neto vie o njegovom
radu, mogao samo odmahi vati glavom:
Moje sadanje istraivanje usmjereno je na dva glavna podruja. Prvo je psihologija
paranormalnih vjerovanja i tobonjih paranormalnih iskustava. Premda veliki
dio stanovnitava vjeruje u paranormalne pojave, dokazi koji su iznijeti u prilog
paranormalnih tvrdnji openito nisu osobito uvjerljivi u znanstvenom smislu. Po
svemu sudei, u veini prilika (a moda i u svima) u kojima pojedinci tvrde da su
imali izravna paranormalna iskustva mogu se pronai uvjerljiva ne-paranormalna i
drukija objanjenja.
Ta drukija objanjenja esto se oslanjaju na nesavrenosti ovjekove obrade podataka
koju prouavaju kognitivni psiholozi, kao to su podaci povezani s pamenjem,
percepcijom i prosudbom. Na tom podruju takoer je vana i psihologija
zavaravanja i samozavaravanja. esto se pojavljujem na televiziji i radiju nudei
skeptian pogled na raznorazne tvrdnje o paranormalnim iskustvima. Unutar svog
fakultetskog odsjeka oformio sam Istraivaku jedinicu anomalistike psihologije
koja e posluiti kao sredite istraivanja na tom polju.
Eto kako funkcionira zatvoreni um. Takav ovjek nee istraivati da bi otkri vao
nove stvari, on e ' istraivati' da bi potvrdi o svoja t renut na uvjerenja. Veina znanstvenih
teoretiara predstavlja tek j ednu od religija u nizu, j o j edan sustav vjerovanja koji
preskae sve granice. Znanstveno-i ntel ektual na zajednica esto osuuj e i ismijava
religiju premda je upravo ona j edna takva religija, pa i funkcionira na isti nai n. to
spaja sve religije? Zacement i rani umovi.
Politiari i mediji to nee uiniti - dakle, moramo mi...
Sreom, svijet je sve otvoreniji za istinu o 11. ruj na unat o nastojanja sluganskih
politiara i zaglupljujuih medija. Napadi, narueni lanci" i osuivanje oni h koji
istrauju 11. rujna dokazuj u tu pretpostavku. Jo j ednom se odvija poznati nam slijed:
(1) Ignoriraj ih pa e otii; (2) Ukoliko ne odu, a ljudi ponu sluati, napadni ih na
sve mogue naine; (3) Ako ni to ne djeluje... oboruaj se veim kol iinama toalet
papira. Pred nama je trea faza, ukoliko ni smo smeteni izrugivanjem i netrpeljivou.
Neposredno nakon 11. rujna bio sam pri l i no usamljen govorei da se radi o napadu
kojeg su isplanirale ili barem dopustil e same ameri ke vlasti, to je klasian primj er
problema-reakcije-rjeenja osmiljenog s ciljem uvoenja globalne orvelovske drave.
U javnosti je prevladavala percepcija da sam ispao iz zone sumraka, j edan od oni h
fanatinih teoretiara zavjere" koje se baca u isti ko s oni ma to vjeruju da je Zemlja
ravna ploa i oni ma to govore da u svojim vrtovi ma viaju vile i vilenjake. Zaudo, ak
i oni koji su pokretu za utvrivanje istine o i l . ruj na pristupili vie godi na poslije samog
dogaaja, jo uvijek me doivljavaju na takav nain, zato to al udi ram na obimniju
zavjeru negoli to ine oni. j edan od ' boraca za istinu o i l . rujna ak j e upozori o lanove
j ednog televizijskog tima koji su o t ome snimali dokument ar ni film, da nee nastupiti
u filmu ukoliko nastupi m ja. Krutih sustava vjerovanja ima posvuda, ak i meu onima
koji misle da su vidjeli svjetlost".
Ja i mam j ednostavnu filozofij u koja mi j e pomogl a da ne posust anem tijekom
godi na ' izopenosti' zbog svojih gledita o i l . rujna i mnogo ega drugog. Ako j e ono
to govorite istina to e se naposljetku i dokazati. Morate samo nastaviti govoriti, bez
obzira na reakcije, a ako su vae informacije valjane sav taj napor, uza sve doivljene
neugodnosti i uvrede, na kraju e se isplatiti. Kada ih drugi ne sluaju ili reagiraju
porugom i prezi rom ljudi preesto uute i odustanu. Kakve li onda koristi od svega toga?
Ti me se teren j ednostavno preputa laljivcima, varalicama i serijskim uboj icama.
Interes za moj rad znaaj no se poveao poslije objavljivanja knjige Alisa u zemlji
udesa i katastrofa Svjetskog trgovakog centra 2002. godi ne, kada se mogl o povezati
tokice i sagledati iru sliku. Meut i m, tek sam nakon invazije na Irak opazio preobrazbu
u nai nu gledanja na stvari te u otvaranju ljudi prema, ako nita drugo, mogunosti da u
vezi 11. rujna postoji brdo nepoznani ca. Dva su glavna razloga za to. Prvo, nakon prvih
pionira zavjerenike verzije tih napada uslijedili su mnogi drugi, a ve 2003. interne!
je postajao ogroman arhiv informacija i pitanja koja su podrivala (to nije bilo nimalo
teko) prvotnu uvjerljivost sl ubenog objanjenja. injenica daj e ta 'uvjerljivost' ovisila
iskljuivo o ponavljanoj lai i suzbijanju glavne struje alternativnih gledita, znaila je
da je ta kua od karata osjetljiva na najmanji dodir. ak i na najjednostavnija pitanja
odgovaralo se najnevjerojatni)im, esto i nemogui m objanjenjima.
Druga prekretni ca u sve eem prihvaanju zavjere kao mogueg objanjenja
dogaaja od 11. rujna bile su lai o Iraku i oruju za masovno unitenje".
udna je ta osobina da ljudi neprestano opisuju politiare i novi nare kao lace kojima
se ne moe vjerovati, a zatim im povjeruju u vezi neega poput 11. rujna. U anketama
0 j avnom mnijenju irom svijeta politiari i novinari nalaze se na vrhu profesija kojima
ne treba vjerovati, kao i ljudima poput odvjetnika i bankara. Svako mal o uj emo da ne
treba vjerovati onome to pie u novinama", ali vrlo je est sluaj da im vjeruju upravo
oni koji to govore. Invazija na Irak si mbol i no je opalila amar javnosti i ukazala joj
na to komi no proturjeje. To je kao da kaemo: Aha, mediji lau, jel' da, samo sam
to mal o zaboravio". Nakon to oruje za masovno unitenje u Iraku nije pronaeno, a
trebalo je posluiti kao glavni razlog za rat, osjetio sam istinsku promj enu u j avnom
mnijenju. Kada su pot om procurili dokument i koji su dokazivali daj e rat isplaniran i
dogovoren mnogo prije negoli su to tvrdili Bush i Blair - vidi knjigu Prie iz vremenske
ome u vezi detaljnije pozadi ne zbivanja u Iraku - spomenut a se promj ena intenzivirala
1 prelila u zavjereniku verziju o i l . ruj na. Doista me udi da itko j o vjeruje u slubene
opise tih napada, iako ih poput papiga ponavljaju isti ljudi, pa ak i iste agencije, koje su
nam dokazano lagale o Iraku i oruju za masovno unitenje. Jesmo li zaista toliko naivni
da povj eruj emo kako e oni koji nam tako naveliko lau o j ednoj stvari, rei istinu o
drugoj? Sve vei broj ljudi vie ne pada" na takve lai, a slubena pria i njezini podmukl i
zagovarai sve se otrije mot re. Nakon svih ovih godina, ak i mnogi intelektualci koji su
isprva prihvaali slubenu verziju sada predvode pokret razotkrivanja koji se razbuktao
od otprilike 2004. godine. Medu nj ima su i strunjaci za profesionalno ruenje objekata
i zrakoplovstvo, piloti,
graevinski projektanti
pa ak i neki bivi lanovi
Busheve administracij e
(slika 200).
Postoji vie razina
zavjere, ah u svijetu pet
osjetila" kojeg perci pi ramo
kao nau svakodnevnu
stvarnost ono to se
dogodi l o 11. rujna 2001.
klju je za mnogo tota.
Da se posl ui mo drugi m
usporedbama, to j e karta
koja kuu dri na okupu ili
banana ispod onglerovih
nogu. Samo odranj e
faistikog plana ovisi
o daljnjoj uvjerljivosti
pri hvaene verzije zbivanja
od 11. rujna. Bez nje ne bi
bilo izgovora za napad na
Afganistan; niti izgovora
za potiranj e nai h sloboda; niti izgovora za sve ono to pot pada pod rat protiv
terorizma".
Ako slubena pria nije istinita, a oito je a nije, zato su nam Bush, Cheney,
Rumslle, Blair i kompani j a u to i me servirali takve lai i inili takva ubilaka djela? Urui
li se pria o i l . rujna, uruit e se i sve ostalo, i to bez ikakvih eksploziva ili di nami ta. A
cijela se stvar doista uruava. I zbog toga je vrlo bi tno da nastavi mo jo ee postavljati
pitanja i iznositi dokaze koji e dovriti proces razotkrivanja obmane.
Narod je taj koji to mor a uiniti jer to nee uiniti ni mediji ni politiari. Usprkos
svim preprekama, dogural i smo prilino daleko. A sada posao valja dovriti.
Slika 200: Brana puca
Slobodno radi ono to ti kaemo
Naa znanstvena mo nadmaila je nau duhovnu mo. Sada imamo navoene projektile i
pogreno voene ljude.
Martin Luther King
Doista biste moral i imati um od nesavilljivog elika, usaen u beton i baen u dubi ne
oceana pa da ne vidite da j e nae dananj e drutvo orvelovsko. Naalost, mnogi jo
uvijek ne vide ono to je bol no vidljivo, to svjedoi o razmj erima programi ranj a to
ga ljudska psiha apsorbira. Moda e progledati tek kada pred pragom njihova doma
pone odjekivati bat vojnikih izama.
Bjelodana stvarnost je to da Veliki brat ne pristie, on je ve ovdje. Trebamo jo
samo odgovoriti u kojoj emo mjeri dopustiti da njegove faistike sklonosti upravljaju
nai m ivotima, ali nemamo puno vremena da to odl ui mo. Gmazovski hibridi i njihove
isprepletene mree koje povezuju vlasti s transnaci onal ni m korporacij ama, medijima
i vojskom posluili su se isplaniranim strahotama, posebice napadi ma od 11. rujna,
da uvedu orvelovsko drutvo u razmj erima i brzi nom dosad nevi eni m u poznatoj
nam ljudskoj povijesti. Problem-reakcija-rjeenje, totalitaristiki ulaz na mala vrata" i
puzavi mediji koji bezuvjetno prihvaaju sve to im vlasti kau doveli su nas do samog
praga konane svjetske faistike drave na koju sve ove godi ne upozoravam. Veina se
ljudi u poetku smijala, mislei da su to gluposti, ali usporedo s odvijanjem dogaaja,
posebno u vremenu nakon 11. rujna, hi hoti su lagano zamirati.
Svo vrijeme vlastima je krajnji cilj bio uvjeravanje stanovnitva da prihvati sve
vei gubitak slobode, sve dok ne bude uspostavljena takva kontrola koj om e muha
biti uhvaena u mreu te se vie nee moi opirati. Njihov je plan da skrenu pozornost
s onoga to rade ne bi li se najvei mogui broj ljudi zavaravao to je due mogue,
u uvjerenju da se ne dogaa nita zlokobno. to due budu mogli odgaati masovno
buenj e i osvjetavanje o onome to se zbiva to su im vee anse da zakljuaju vrata elije
prije negoli veina ljudi uope shvati da se nalaze u zatvoru. Zbog toga je, za strategiju
gmazovskih krianaca, tako vano odvraanj e panje javnosti, a najbolji je primj er
izmiljeni rat protiv terori zma" koji je proizaao, kako je i bilo pl ani rano, iz napada
gmazovskih krianaca na Ameri ku 11. rujna. I dok su invazija i svakodnevne strahote
u Iraku prikovali pozornost j avnosti i politikih subjekata, svi elementi orvelovskog
svijeta ubrzano su se pretakali u zakonske odredbe.
Dakle, ovako...
Dana 26. listopada 2001. , tek nekoliko tjedana po napadu, Bush ml ai potpi sao j e
Domovi nski zakon (engl. Patriot Act), ili, da navedemo njegov pun i smijean naziv:
Zakon iz 2001. g. o objedinjavanju i jaanju Amerike upuivanjem na primjerena sredstva
nuna za sprjeavanje i osujeivanje terorizma. Krasna orvelovska 'pika'. A krai naziv,
Domovi nski zakon", osmiljen je sa svrhom izjednaavanja domoljublja s doputanj em
kresanja ovjekovih sl oboda za dobrobi t drave.
Svatko tko se usprotivio ekstremi zmu pri sut nom u t om zakonu prozvan je osobom
manjkava domoljublja". Prijedlog zakona proao je kroz Zastupni ki dom s 357 glasova
'za i 66 glasova 'protiv', a kroz Senat s 98 glasova 'za' i j edni m glasom 'protiv'. Gotovo
nitko od onih koji su glasali nije ga pomni j e prouio, a veina ga nije ni proitala. K t omu
j e bilo oigl edno da j e nacrt tog zakona i zraen prije rujanskih napada. Domovi nski
zakon, koji je dopunj en u oujku 2003., promij enio je zakone o useljavanju, bankama te
o pranj u novca. Pod izlikom borbe protiv terori zma" znat no j e poveana mogunost
da vlasti promatraj u, prate i pijuniraju vlastito stanovnitvo i dre ljude u pritvoru bez
suenja ili navoenj a djela za koje se osoba tereti. Veina tih ovlasti ne ograniava se
samo na istrage o ' terorizmu' , to je i onako bio tek smiljen izgovor da ih se stavi pod
kapu zakona. Primjenjive su kod svih kriminalistikih istraga i odl uka o t ome protiv
koga i ega bi vladine agencije i organi reda" koji su inae pod kontrol om gmazovskih
krianaca, trebali provoditi istrage. Njihova je namj era da definiciju ' terorista' proire
u tolikoj mjeri da nj ome budu obuhvaeni sudionici mi rni h prosvjeda, s i me su ve
podosta odmakl i sa svojim ni zom novih zakona koji su uslijedili nakon 11. rujna.
Kljuna etiketa je 'terorist', kao to je navedeno u listu The Washington Post:
Busheva administracija stvara paralelni pravni sustav u kojem e se osobe osumnjiene
za terorizam - kako ameriki dravljani tako i ne-dravljani - moi provjeravati,
zatvarati, ispitivati, suditi i kanjavati bez pravne zatite zajamene u standardnom
sustavu, upozoravaju pravnici unutar i izvan vladajuih struktura.
Domovi nski zakon stvorio je novi zloin nazvan domai terorizam" koji se definira
kao: (1) djela smat rana opasni ma po ljudski ivot koja kre kazneno pravo SAD-a ili
bilo koje drave; (2) djela s uoljivom nakanom da zastrae ili vre pritisak na civilno
stanovnitvo, da utjeu na politiku izvrne vlasti put em zastraivanja ili vrenja pritiska,
ili da utjeu na post upke dravnih tijela posredstvom masovnog razaranja, ubojstava ili
otmi ca unut ar mjesne nadl enosti ameri ke vlade. Formulacija teksta prua vlastima,
kao to se i htjelo postii, ogroman raspon tumaenj a, na primjer... djela s uoljivom
nakanom da ... utjeu na politiku izvrne vlasti put em zastraivanja ili vrenja pritiska".
To bi se vrlo lako mogl o protumai ti kao masovna demonstracij a protiv vladine politike.
Kao to rekoh ranije, gmazovski krianci i zvanredno vjeto barataju rijeima pri l i kom
izrade nacrta zakona kojima e sebi dati ovlasti koje daleko nadilaze prividan zakonski
okvir. Kada netko kasnije prigovori onome to rade i poali se da je to nezakoni to,
oni uzvraaju reeni com tipa: Ne, pogledajte, to se nalazi u Zakonu, lanak 153.,
podl an etiri - to je izraz na latinskom kojim se kae da moemo initi to nas je volja".
Profesorica Susan Her man s Pravnog fakulteta Brooklyn pojasnila je takav pri stup u
j ednom i nternetskom koment aru na Domovi nski zakon:
Na koji se nain ravnotea moi promijenila u domaem ratu protiv terorizma manje
je oigledno zato to su odredbe nepregledno dugog amerikog Domovinskog zakona
tek vrh ledenjaka kojeg predstavljaju nadopunjeni zakoni. Veina njegovih odredbi
nadopunjuje prijanji zakon dodavanjem ili izostavljanjem rijei, stavaka ili lanaka,
tjerajui ljude koji itaju odnosni zakon da podu na zamreni lov na blago, pratei
svaki amandman unatrag, u nastojanju da se utvrdi njegov utjecaj na prethodni
zakon. Osim toga, vrlo je teko pojmiti nove promjene ako ovjek ve nije upuen u
labirintske mree zakona iz mnogo razliitih podruja.
I sve je to odr aeno u razdoblju i zmeu 11. rujna i trenutka kada je Zakon predloen
u Zast upni kom domu 23. listopada? Sa sigurnou moemo rei j edi no to a su pomou
Domovi nskog zakona i prateih zakonskih odredbi i zmasakri rana osnovna ljudska prava
i slobode. Ti me se dravni m tijelima (pod kont rol om istih gospodara) daju vi rtual no
odrij eene ruke da mot re koga god hoe j er na raspolaganju imaju sva mogua sredstva
nadzora. Uzaj amna kontrol a moi triju oblika vlasti (izvrne, zakonodavne i sudbene)
gotovo da vie i ne postoji, a Zakon se odnosi ne samo na strane dravljane nego i
na Ameri kance. Isto se dogaa u Britaniji i drugdj e (slika 201). I nakon svega ovoga,
Busheva je administracij a zateena kako prislukuje stanovnitvo, prelazei sve granice
ovog virtual nog ' bu vijaka. Njima su zakoni potrona roba. Rade to ele, a njihov je cilj
da stvari ne ine u okviru zakona, ali i da pri t ome ne budu uhvaeni. S njihove toke
gledita, to je sav njihov grijeh. Pogledajte samo opseg nadziranj a kojeg sada mogu
' zakonito' provesti, pa sve to udvostruite. Kamo god poli, sve to kaemo preko telefona
ili interneta, sve to kupi mo i gdje kupi mo, sada se moe snimiti i motriti, a budemo li
sjedili skrtenih ruku ekaju nas j o gore stvari. Zakone o nadzoru i kontrol i donijete
u Sjedinjenim Dravama i mamo diljem svijeta, ak i u zemlj ama gdje je opasnost
od terorista" nepostojea, j er sve to nema nikakve veze sa zatitom ljudi od terorista.
Kako bi i mogl o imati kada
ove zakone donose teroristi
koji sjede u vladi? Jedini razlog
usvajanja Domovi nskog zakona
i slinih propisa nametanj e
je kontrol e nune da bi se
stanovnitvo utamniilo, i to
prije negoli povei njegov dio
uvidi to se zaista dogaa. Mree
gmazovskih krianaca u svakoj
zemlji povezane su sa svjetskom
mreom, pa se kroz taj sustav isti
zakoni donose svugdje.
Endemsko nadziranje"
Ujedinjeno Kraljevstvo vodee
je na polju nadziranj a vlastitog
naroda, a ako ono to se dogaa
ondj e nije j o uvedeno u vau
Slika 201: Zakoni o 'terorizma' nisu upereni iskljuivo ili
uglavnom protiv 'terorista'. Njihova je svrha da uhvate u klopku
cjelokupno stanovnitvo.
zemlju budite sigurni da upravo to pripremaj u i vama. Brojke koje je objavilo drutvo
za zatitu ljudskih prava, Privacy International, ukazuju na to da je Britanija najgora
zapadna ' demokracija' glede zatite privatnosti poj edinca. Dvije najgore drave u
ispitivanju provedenom u 36 zemalja bile su Malezija i Kina, a Britanija se nala meu
pet zemalja pri s amom dnu zbog onoga to se naziva endemski m nadziranjem".
ak je i Richard Thomas, povjerenik britanske vlade za informacije, upozori o
da bi smo mogli odmjeseariti u drutvo proeto nadzorom". Sasvim je u pravu, no
ovdje ne bih upotrij ebio kondi ci onal . To se dogaa sada. Thomas je bio koment i rao
izvjetaj od strane skupine intelektualaca, Mree za prouavanj e nadziranj a (engl
Surveillance Studies Network), iznijetog na Meunarodnoj konferenciji povjerenika
za zatitu podataka i privatnost u Londonu 2006. godi ne. U izvjetaju pie da samo u
Ujedinjenom Kraljevstvu postoji 4,2 milijuna nadzorni h kamera, to je otprilike j edna
kamera na svakih etrnaestom ljudi. Tijekom 1990-ih britansko ministarstvo unutarnj i h
poslova potroilo je zapanjujuih 78 posto svoga prorauna za sprjeavanje zloina na
instaliranje kamera. Kada hodat e gradom ili veim mj estom neprestano vas promatraj u
i snimaju kamere (slika 202). U prosjeku, Britance sni mi tristotinjak nadzorni h kamera
svakoga dana, a samo na j ednom raskriju u l ondonskoj etvrti Hammer s mi t h ima
dvadeset i devet kamera u vlasnitvu policije, vlasti, privatnih kompanij a i prijevoznih
agencija. U sjeditu l ondonske policije, Scotland Yarda, na divovskom ziu televizijskih
ekrana nadzi re se cijeli glavni grad, a policajci mogu promatrati bilo koje podruj e
grada i zumirati lice svake osobe koju poele zumirati. Policija bi ak htjela da se kamere
postave na glave njenih djelatnika.
U Ujedi nj enom Kraljevstvu postoji est tisua kamera za praenje brzine vozila, osam
tisua ureaja za prepoznavanj e registarskih tablica, a uskoro e biti mogue fotografirati
sve vozae koji tijekom vonje priaju na mobitel ili koji nisu vezani si gurnosni m
poj asom. U oujku 2006. l ondonska Metropol ska policija dobila je 'visinske' kamere
koje mogu snimiti slova i brojeve na registarskim tablicama iz helikoptera tisue metara
iznad tla, dok e u kotskoj
daljinski upravljane letjelice
motri ti ljude. U meuvremenu,
britanski parl ament poziva na
postavljanje jo veeg broja
kamera za nadzor brzine vozila,
iako podaci iz j ednog slubenog
izvjetaja govore da 85 posto
pr omet ni h nesrea nije povezano
s prekoraenj em brzine. No,
ovdje se i onako ne radi o
brzini ve o kontroli. Razina
nadziranja u ovoj zemlji upravo
je okantna", rekao je David
Murakami Wood, predava na
Sveuilitu Newcastle koji je
vodi o istragu od strane Mree za
prouavanj e nadziranj a. Nadzor
Sliku 202: 'Every move you make, every step you take, we'll be
watching you..!
(stihovi iz pjesme grupe Police, koje bi, prevedene, glasile:
'Promatrat emo svaki va pokret, i svaki va korak...')
se infiltrirao u sve to radimo". Da, j er je tako isplanirano. Ne dogaa se to samo u UK-u,
isto se namjerava uvesti svugdje. Gradonael ni k Daley rekao je da e do 2016. godi ne
,,u gotovo svakom st ambenom bl oku" biti postavljene nadzorne kamere, a mal oumni
ravnatelj policije u Houst onu Harold Hurt t izjavio je da eli imati nadzorne kamere u
st ambeni m kompl eksi ma, ulicama oko sredita grada, trgovakim cent ri ma pa ak i u
domai nstvi ma. Sjeate se oni h Orwellovih teleekrana?
Istraivai iz Mree za prouavanj e nadzora upozorili su na ono to su nazvali
nadziranj e podataka", kombinacij u razliitih izvora nadzora kojima se naruava
privatnost svakog aspekta naeg ivota. Medu njima su nadzorne kamere, kamere za
prepoznavanj e registarskih tablica, RFID mi kroi pi rane etikete na proi zvodi ma koje
kupuj emo u trgovinama, mobiteli i kamere na mobitelima, transakcije preko kreditnih
kartica, kartice za bodove trgovakih lanaca, satelitsko nadziranje, popis glasaa,
zdravstveni kartoni s povijeu bolesti, prislukivanje telefona, skrivene kamere i
prisluni ureaji, nadziranj e na r adnom mjestu, internetski 'kolaii* (cookies, odnosno
tragovi uspostavljene veze na internetskoj stranici; op. prev.) i programi za praenje
oti pkani h slova koji omoguuj u da tipke koje pritisnete na vaem raunal u budu
snimlj ene i iskoritene za dekodiranj e lozinki ili ifri.
Ti me se takoer moe nadzirati rad raunal ni h operatera, a cijeli je paket osmiljen
s ciljem praenja svakog naeg pokreta dvadeset i etiri sata dnevno. Kada putuju
vlakovima l ondonske podzemne eljeznice, ljudi moraju, preko kartice nazvane Oyster
card (oyster je, inae, ostriga, kameni ca; op. prev.) ubiljeiti svoje osobne podat ke kako
bi se njihovo putovanj e mogl o pratiti iz mi nut e u mi nut u. Planira se proirenje takvog
sustava na cijelu Britaniju. Na temelju Blairovog Zakona o regulaciji istranih ovlasti,
donesenog 2002. godine, pruatelji i nternetski h usluga moraj u biljeiti nau surfersku
aktivnost i predati te informacije Sigurnosnoj slubi M15. Telefonske pozive, elektronsku
potu i faksirane poruke mot ri nadzorna mrea pod nazi vom Echelon koja pretrauje
kljune rijei i uzorke prepoznavanj a glasa. Neke od zemaljskih postaja sustava Echelon
(inae pod kont rol om SAD-a) nalaze se u Menwi th Hillu (Yorkshire, UK); Morwenstowu
(Cornwall, UK); Australskoj vojnoj postaji za satelitske komunikacij e (Geral dton,
zapadna Australija); Zrakopl ovnoj bazi Misawa (Japan); Pi ne Gapu (Sjeverna teritorija,
nedal eko Alice Springsa, Australija); Sabana Seci (Puerto Rico, SAD); Sugar Groveu
(Zapadna Virgnija, SAD); Yakimi (drava Washington, SAD); te u Waihopaiju (Novi
Zel and).
Prikupljanje genetskih podataka
Britanci planiraju spojiti sve te izvore nadzora i kontrole, ukljuujui povjerljive
zdravstvene kartone pedeset milijuna pacijenata, sa sredinjim kompj utorski m
sustavom, i me bi se omogui l o da svaki aspekt neijeg ivota, gledita, ak i misli, bude
pri kazan na j ednom objedinjujuem ekranu. To j e j edan od razloga da britanske vlasti
i vladajue strukture drugi h zemalja predl au uspostavu naci onal ne baze podataka".
Pojanjavaju da je takva baza potrebna, zijev, zijev, radi suzbijanja zloina" i borbe
protiv terorizma". No, pravi je cilj motrenj e irih slojeva stanovnitva. U nacional noj
bazi podat aka nalazila bi se novonastaj ua baza podat aka o DNK preko koje se eli
utvrditi tko ima DNK gmazovskih krianaca a tko nema te sauvati u arhivu j edinstveni
genetski otisak ili vibracijski kod svakog poj edinca, o emu je bilo govora u drugom
poglavlju. Pomou takvih podataka ljude se moe preci zno naciljati preko vibracijske
tehnologije i poremeti ti njihova mental na, emoci onal na i 'fizika energetska polja.
U Britaniji policija sada uzi ma DNK uzorak svake uhi ene osobe i pohranj uj e ga u
bazu podataka gdje uzorak ostaje ak i kada protiv osobe ne bude podi gnuta nikakva
optuni ca ili se ustanovi da je ovjek neduan. Ta baza podat aka od 2007. godi ne
sadri podatke o preko milijun djece i ml adi h osoba u dobi i zmeu deset i sedamnaest
godina, koje ni kada nisu opomenut e ili opt uene za bilo kakvo kazneno djelo. U tu bazu
podataka planiraju unijeti podatke svakog djeteta i svake odrasle osobe. DNK uzorak
uzet je od trojice dvanaestgodinj aka u engleskoj pokrajini West Mi dl ands nakon to
su uhieni zbog... trganju granja tijekom gradnje skrovita. Britanska je vlada takoer
prihvatila zakonske odredbe prema kojima se za svako krenje zakona moe ii u
zatvor, ma kako ono beznaaj no bilo, tako da se svaiji podaci mogu pri dodati onome
to je ve sada najvea genetska baza podat ka na svijetu. Slian sustav planiraju uvesti
i Sjedinjene Drave, a Michael Bloomberg, njujorki gradonael ni k, ve je pozvao na
stvaranje ameri ke naci onal ne baze podataka DNK i otisaka prstiju. Istovjetni sustav
planira uvesti Europska unija na podruj u cijele Europe, kojeg e pripojiti europskoj bazi
podataka DNK i otisaka prstiju. Svi ti podaci bit e dostupni , ili ve jesu, ministarstvu
domovi nske sigurnosti u Sjedinjenim Dravama. A, gledajte, i onako se mor amo "bori ti
protiv terorizma", zar ne? Ustvari, podaci iz arhiva suda za useljavanje pribavljeni na
temelju Zakona o slobodi informiranja 2007. godi ne, otkrili su da je samo 0,0015 posto
postupaka pokrenut i h od strane ministarstva domovi nske sigurnosti bilo vezano uz
terorizam.
Britansko ministarstvo unutarnj i h poslova t akoer je najavilo da e sada itava
Europska unija imati pri stup svojim bazama podataka DNK, otiska prstiju i registracije
vozila. Uni formi rani pijuni koji uzimaju uzorke DNK nemaj u poj ma kakva se svrha iza
svega toga krije.
Oni samo izvravaju naredbe, bez pitanja i pogovora, a ni plaa nije loa. Jedino
najrjee i zni mke medu uni f ormi rani m osobama, kao to j e lan Readhead, zamj enik
naelnika policije Hampshi rea u Engleskoj, smognu snage da j avno progovore. Redhead
je ospori o neograni eno pravo uzimanj a uzoraka DNK te je u svibnju 2007. rekao:
... Zar se uistinu pri mi emo onoj orvelovskoj situaciji u kojoj e kamere stajati na
svakom uglu ulice? ... U takvoj zemlji ja ne elim ivjeti." Treba nam daleko vie ovakvih
policajaca koji se ne libe usprotiviti zavjeri, i to to prije. Helen Wallace, zamjenica
direktora organizacije Gene Watch UK koja se bori protiv zl oupotrebe genetske
znanosti, kae: Britanska baza podataka DNK oti ma se kontroli. Ona moe omogui ti
dosad nezabiljeenu razinu nadziranj a od strane drave." Testiranje DNK se promi e
kao nepogreiva met oda hvatanja kriminal aca, ali bilo je i zbilja smijenih pogreaka,
ukljuujui i sluaj ovjeka s Parki nsonovom boleu koji se jedva mogao odjenuti, a
optuen je da je izvrio provalu u j ednom, tri stotine ki l ometara udal j enom mjestu. Sve
je upuivalo da je on poinitelj, jer se pronaeni genetski uzorak podudarao s njegovom
DNK s izvjesnou od trideset i sedam milijuna naprema j edan. Ali, na kraju je ipak
ustanovlj eno da on nije poinitelj, pa su ga bedaci morali pustiti.
Znam kako izgleda...
Tehnologije koje se sada uvode odavno se razvijaju u tajnim istraivakim projektima,
ugl avnom u podzemni m bazama i postroj enj ima, a mnoge od njih, na najdubljim i
najzatienijim razi nama, u interakciji su s gmazovski m biima. Te se tehnologije
dre podalje od javnosti, sve dok ne sazrije vrijeme da se odreena naprava 'izumi',
a smiljaju se i lane prie o t ome kako je ovaj ili onaj novi i zum" razvijen u nekoj
garai ili unut ar nekog transnaci onal nog istraivakog projekta. Za svoje usluge i rad na
ostvarenju gmazovskoga plana ljudi esto budu nagraeni dobivanj em tih tehnologija
na raspolaganje, s mogunou proizvodnj e i prodaje ' novoizumlj enih' stvari. Sve
naprednij a sredstva nadzora i kontrol e nisu nastala sluajno. Ona su sastavni di o dugo
pl ani rane strategije uspostave onoga to je nagovijeteno u Orvvellovom romanu. U
Nj emakoj direkcija eljeznica ' probno' uvodi softver za biometrij sko prepoznavanj e
lica koji raunal i ma omoguuj e da raspoznaju lica u gomili. Ve nekoliko tjedana traje
na pilot-projekt testiranja tehnologije za automatsko otkrivanje terorista ili drugih
zloinaca koji ulaze u vlak, te uzbunjivanje si gurnosni h slubi", rekao je Jens Puis,
direktor korporacijske sigurnosti pri Deutsche Bahmi, glavnom nj emakom eljeznikom
operateru. Pravi cilj oni h to vladaju iz sjene nisu prvenstveno ' teroristi' i 'zloinci',
nego disidenti koji bi se mogli suprotstaviti faistikoj dravi kada ova bude vre
uspostavljena. Sada smo odmakl i daleko od obinih kamera. Britanske su vlasti poele
uvoditi uline kamere sa zvuni ci ma koji ' si gurnosnom' osoblju omoguuj u da ljudima
izdaju naredbe. Mike Clark, gl asnogovornik Vijea Mi ddl esbrougha iz sjeveroistonog
dijela Engleske, kae: Ljudi se zaprepaste kada uju da kamere govore, ali kada vide
da i svi drugi gledaju u njih, osjete grinju savjesti pa se pokore zapovijedi." Divnog
li orvelovskog izraza... pokoriti'. Svatko se mora 'pokoriti'. Nita bez 'pokoravanja'. U
Mi l esbroughu su postavljene zvune kamere tako da njihovi operateri mogu kazniti
zlikovce" koji bace plastine ae na pod ili se prebrzo voze biciklom.
ujem ti glas...
Stvarni je cilj ne samo izdavanje naredbi ljudima preko nadzornog sustava nego i sluanje
onoga to ljudi govore. Planiraju uvesti i mi krofone koji se ve koriste u Nizozemskoj ,
sa sustavom filtracije pozadi nske buke i me se omoguuj e sluanje razgovora na ulici.
Bivi britanski mi ni star unutarnj i h poslova David Blunkett, najbolji prijatelj Velikog
brata u vladi, sad ima obraza rei da ti mikrofoni smrde na strogo nadzi ranu dravu".
Kada bi se vratio u vladu, si gurno bi podrao njihovo uvoenje. Isto se dogaa
u Ameri ci gdje se detekcijski mikrofoni koji navodno slue za otkrivanje pucnjeva iz
vatrenog oruja koriste za praenje razgovora. Njihovi proizvoai kau da ti mikrofoni
hvataju razgovor na udaljenosti od dvije stotine metara. Sve to govorite moe se pratiti
preko mobitela koji takoer mogu odredi ti vau lokaciju s preciznou od oko j ednog
metra. Postoje planovi o instaliranju mikrofona u raunala, dok su u tehnologiji kabelske
i satelitske televizije mikrofoni ve prisutni. Predstavnici Googlea, kompanij e koja je
navodno povezana s CIA-om, rekli su da e pomou mikrofona oslukivati pozadinsku
buku", u vidu televizije, glazbe i radija, te da e se ti me posluiti kod ciljanog oglaavanja.
Sve te znaajne i manje znaajne internetske kompanij e surauj u s nadzorni m mreama,
a t renut no svj edoimo neizbj enom napadu na internetsku sl obodu govora dok oni
nastoje ukloniti nedostatak, s njihove toke gledita, mrenog uslunog programa tj.
interneta (slobodan protok informacija), nastojei odri' li dobre strane (mogunost
praenja, uhoenj a i profiliranja ljudi). Korporacije se nastoje doepati nadzora nad
svenarodskim i ntcrnetom, koji je i sam rezultat vojne tehnologije. Kada se dosti gne
takva razina nadzora, a stoga i diktature, tada emo biti u gadnom kripcu. Ali to nije
sve. U najnovije se vrijeme predlae uvoenje skrivenih rendgenski h kamera na j avni m
mjestima, pomou kojih se moe gledati kroz odjeu i sni mati golo tijelo. Razumno
drutvo zabranilo bi takve kamere zbog samog naruavanj a zdravlja, ah tim ljudima
dobrobit obi nog ovjeka i onako je zadnja rupa na svirali. Oni ele iskljuivo kontrol u,
pod svaku cijenu.
Znam kakve su ti misli...
Detektori lai u sve su iroj primj eni, a cilj je doki nuti ak i sl obodu misli pomou
tehnologije itanja misli. List Chicago Tribune izvijestio je o razvoju j ednog takvog
ureaja za snimanj e magnet skom rezonancom na Sveuilitu Illinois, koji prati
pobuivanj e neurona i otkriva kako se stvaraju misli u stvarnom vremenu. Dr. Keith
Thul burn, direktor Centra za istraivanje magnetske rezonance pri Sveuilitu Illinois
gdje se taj ureaj nalazi, pojasnio je daj e glavni cilj prodrij eti u ovjekove misli. Voljeli
bismo dosegnuti fazu itanja misli", napomenuo je Thul burn. Ali zato, osim ako se
ne radi o eliminaciji posljednje granice slobode? Mart ha Farah, direktorica Cent ra za
kognitivnu neuroznanost pri Sveuilitu Pennsyl vani a, kazala j e da j u bri ne mogua
zl oupotreba takve tehnologije. Na temelju skeniranja mozga ljudi bi mogli zavriti u
zatvoru zbog postojanja sumnj e da su teroristi". Danas se ljude zatvara i zbog benignijih
stvari. Orwellova tehnologija itanja misli ve je daleko naprednij a nego to to ljudi
misle. Tako i mamo pletizmografiju penisa" koja se ponegdj e koristi za otkrivanje
homoseksual ni h ili pedofilnih misli". Rastezljiva traka ispunjena ivom namjesti se
oko subjektovog penisa i pripoji se na napravu s video ekranom i sni maem podataka.
Biljei se svaka promj ena u veliini penisa, ak i ona koju subjekt ne osjea, dok ovaj
promat ra seksualno sugestivne ili pornografske slike, sni mke ili filmove, odnos no slua
audio sni mke s opisima takvih stvari kao to je seksual no zlostavljanje djece. Pomou
kompj utorskog softvera izrauje se grafikon koji pokazuj e stupanj uzbuenj a kod
svakog podraaja". Pol om se sni manj em magnet skom rezonancom otkriva kemijska
aktivnost mozga za koju se smatra da odgovara pamenj u ili misl ima. Te i druge
tehnologije predlau se kao nai n otkrivanja loih misli", a to je tek poetak onoga to
su isplanirali.
Sve to vodi, kao to ve j ako dugo govorim, ka mikroipiranj u stanovnitva (slika
203 na iduoj stranici). Godi ne 1994. kada sam pisao prvo izdanje knjige / istina e vas
osloboditi rekao sam da je to j edan od glavnih ciljeva njihova plana, a sada se to dogaa
pred nai m oi ma.
Pritisak koji se vrio oko uvoenja osobni h iskaznica samo je totalitaristiko
uvoenje mikroipova na mal a vrata. Britanske su nam vlasti govorile da osobne
iskaznice nee biti obavezne, a zatim su objavile da praktiki neemo moi initi nita,
ukljuujui vaenje putovnice, ukoliko ne pri st anemo imati osobnu iskaznicu. Ista se
met oda koristi pri uvoenju mikroipova: najavite ih kao 'neobavezne', a zatim ih uinite
obaveznima, najprije lako to ete ivot u sustavu bez mi kroi pa popri l i no oteati, a
pot om i donoenj em pot rebni h
zakona. ipovi u kredi t ni m
i drugi m karti cama samo su
na korak od uvoenja ipova
umet nut i h pod kou. ak i
sada, svoje kartice za l ondonsku
podzemnu eljeznicu ne morat e
vaditi iz depa j er se automatski
oitavaju preko radi o valova, a isti
je sluaj s novi m mi kroi pi rani m
putovni cama. Samo j e korak do
trajnog usaivanja tih naprava
pod ovjekovu kou. U prosi ncu
2006. u orbitu je poslan satelit
Giove A kao dio europskog
navigacijskog sustava Galileo.
Ti me e se omogui ti da Galileo ipovi" budu umet nut i u svakojake ureaje, uz njihovo
oitavanje preko satelita, no stvarna met a ovdje je ovjeanstvo.
Kako se ini, Sjedinjene Drave vode svijet prema mikroipiranj u ljudi, zahvaljujui
bunoj kampanj i vrlo opake kompani j e koju sam i menovao u svojim knjigama prije
mnogo godi na. To je VeriChip Corporation, a ona je sama di o poduzea pod nazivom
Applied Digital. Ti Veriipovi' propagiraj u se kao nai n osiguranja nae zatite ili, kao
to ta kompani j a navodi na svojoj web stranici - Ouvanje onoga to je vama bitno". Da,
ukoliko vam nije bitna sloboda. VeriChip Corporation sada vri agresivnu marketi nku
kampanj u sa svrhom da se mikroipiranj e uvede u bolnice (u okviru mree lijenika, tzv.
VeriMed Physician Network"), za osobe s Al zhei merovom boleu te kao si gurnosne
ureaje. Kompanij a tvrdi daj e to prvi funkcionalni ljudski ip koji se moe povezivati sa
sustavima globalnog pozicioniranj a i praenja. Ti me e se omogui ti da svaki va pokret
bilo gdje na pl anetu bude praen preko satelita, a takoer se moe povezati s i nt ernet om
i postati ureaj za otkrivanje identiteta korisnika svjetske uslune mree. i p se opisuje
kao i mpl antat veliine novia", umet nut tik ispod koe, a napajat e se elektromagnetski
kroz pokrete miia. Moe ga aktivirati njegov nositelj ili pak ureaji za praenje (slika
204). Prema sl ubeni m navodi ma, razvio
ga je dr. Peter Zhou i njegov istraivaki
tim, a izraen je i prije roka". Kao to
rekoh, plan gmazovskih krianaca ne
ovisi o neophodnoj tehnologiji koja bi se
razvijala sluajno. Ona se razvija mnogo
ranije te se uvodi u skladu s pl ani rani m
kronol oki m slijedom. Zakl ade
osl oboene plaanja poreza kao to je
Rockefellerova zaklada daju izdane
iznose za znanstvena istraivanja,
ali, kako je ustanovilo Povjerenstvo
Slika 204: VeriChip ameri kog Kongresa j o 1950-ih godina,
nikada ne gube iz vida na koji se nain taj novac troi i pobri nut e se da istraivanje
dopri nese ostvarenju njihova globalnoga cilja.
U razvoju VeriChipa sudjelovalo je iluminatski kontrol i rano Sveuilite Pri nceton,
zajedno s Tehnol oki m institutom iz New Jerseya. Dr. Peter Zhou bio je glavni znanstvenik
tvrtke DigitalAngel.net Inc., filijale u pot punom vlasnitvu mat i nog poduzea, Applied
Digitala. On istie koristi koje e ljudi imati kada postanu ljudski roboti povezani sa
satelitom, te je rekao da je ushien radi sposobnosti njegova ipa da spaava ivote
praenj em zdravstvenog stanja i davanja tone lokacije sl ubama spaavanja. Prije
mnogo godina predvidio sam da e to biti j edan od naina 'uvaljivanja' ipa ljudima
kada doe vrijeme za njegovo uvoenje. Takoer sam rekao da e se posluiti i drugi m
marketi nki m lukavstvom: istaknut e dobre strane mikroipiranj a djece - u svakom ete
trenutku znati gdje se ona nalaze. Ti me se zaista sada i slue, nakon uspjene kampanj e
tipa mikroipiraj te svog psa i neete ga izgubiti", koja je bila dio totalitaristikog ulaza
na mal a vrata", odnos no ' tihog' uvoenja mikroipiranj a ljudi. to bude vei broj nestale
ili ubijene djece, to budu vie isticali opasnosti od pedofila u zajednici, to je vjerojatnije
da e uplaeni roditelji podrati mikroipiranj e svoje djece. Tip po i menu David Adair,
koji kae da je suraivao na NASA-inim proj ektima visoke tehnologije, u Americi je,
u okviru New age predavanja, godi nama veliao koristi mikroipiranj a nae djece. Ne
mogu vjerovati da netko tko ima njegovo insajdersko znanje o tajnoj tehnologiji nije
svjestan to bi to doista mogl o znaiti u smislu elektronikog praenja i kontrole. Dr.
Zhou iz kompanij e Applied Digital rekao je da e taj i mpl antat postati popul aran poput
mobitela i cjepiva (ovo prvo vam pri mozak, a drugo omet a vae ment al ne funkcije i
potkopava va i munol oki sustav). Pot om je dr. Zhou izrekao ove jezive rijei:
Digital Angel e biti poveznica izmeu nas i elektronskog svijeta. On e biti na aneo
uvar, na zatitnik. Donijet e nam mnogo dobra. Bit emo hibridi elektronske
inteligencije i nae vlastite due.
Sada dol azi mo do pravog razloga eljenog uvoenj a mikroipiranj a. Gmazovski
krianci unezvj ereni su zbog mogunosti da se previe ljudi osvijesti i stane na kraj
namet nut oj kontroli, te j e na nas izvren viestruki napad: na mental noj , emoci onal noj
i fizikoj razini kako bi smo ostali utamni eni i zaahureni - u njihovoj ahuri . i ne to
pomou kemijskih dodat aka hrani i vodi, el ektromagnetskog zagaenja, manipuliranj a
nae DNK i preko najvanijeg od svih sredstva - mikroipiranj a. Svi ti napadi na nae
tijelo trebali bi promij eniti i destabilizirati naa energetska polja kako se ne bi smo mogli
povezati s velianstvenim drugi m svijetom, Nei zmj ernom cjelovitou, te da bi smo
ostali na tjelesnoj - kompjutorskoj - razini stvarnosti. Njihove omilj ene mete su dananj a
djeca i ml ade jer e oni biti odrasli ljudi kada promj ena bude na vrhuncu. Gmazovski
krianci ne smiju rei istinu o tome zato se ure uvesti mikroipiranj e ljudi, pa stoga
iznalaze razne izgovore. To je j edan od razloga da vodei politiari uvelike lau. Da bi
prikrili pravi razlog svojih postupaka prodaju nam izmiljene prie - lai, a to znai da
najvei di o svog vremena moraj u lagati. Sprjeavanje prijevara s kredi tni m karti cama
j edan je od izgovora za uvoenje ipa, a pravi je cilj uvoenje bezgotovinskog drutva,
objedinjene svjetske valute. To bi znailo da ako kompj utorski sustav ne odobri vau
kredi t nu karticu, ili, naposljetku, va mi kroi p - vi tada ni na koji nai n, osim trampe,
ne moete kupiti bilo to, ukljuujui hranu. Trenut no j o uvijek moemo prebroditi
takvu situaciju upot rebom gotovine, pa upravo zbog toga fiziki novac ele ukinuti.
Oni koji su proitali druge moje knjige znaju da nagovjetavam mi kroi pi rano
bezgotovinsko drutvo jo od poetka 1990-ih, a Peter Ayliffe, izvrni direktor
kompanij e Visa Europe, 2007. predvi di o je nestanak gotovinskog novca u roku od
nekoliko godina.
Profesor Kevin Warwick sa Sveuilita Reading u Engleskoj vrlo je j avno iskoriten
za promi dbu mikroipiranj a ljudi. Usred velike pompe nj emu je usaen ip te su nam
na taj nain predoene koristi upravljanja elektronskih naprava na daljinu. Ide! Prema
zadnjim najavama, nj emu i njegovoj eni Ireni bit e usaen j o j edan ip koji e povezati
njihove ivane sustave s procesorom podataka, baterijama i radio-predaj nicima.
Navodno je njihovoj keri, tinejderki Madel eine, ponueno da se prikljui pokusu,
ali je ona odvratila: Ni u ludilu". Hajde, barem j edan lan te obitelji razmilja svojom
glavom. To je sljedei korak u spajanju ovjeka i stroja", izjavio je profesor Warwick.
Moi emo pratiti komuni kaci j u dva ivana sustava na internetu". Prema pisanju
l ondonskog Daily Maila, financiraju ga, u iznosu od neki h pola milijuna funti, najvee
amerike internetske kompanij e. Profesor Warwick priznaje da bi njegova ena i on
mogli imati trajna fizika oteenja na svojim rukama, ali je dodao kako se nada da nee
biti teih posljedica po nau psihu". Pitam se kako e to uspjeti procijeniti. Warwick je
veoma buan poborni k mikroipiranj a i upravo je on predloio da se mikroipiraju
djeca nakon ubojstva dviju desetogodinjakinja Holly Wells i Jessice Chapman 2002.
godine. Warwick je ipiran kako bi mogao ui u interakciju s tehnologij om preko veze
sa svojim sredinjim ivanim sustavom. Na njegovoj web stranici pie:
Kevin Warwick napravio je prve korake ... posluivi kao pokusni kuni i ogledni
subjekt te je dobio, kirurkom operacijom, tehnoloke implantate povezane s
njegovim sredinjim ivanim sustavom ... Kevinu je vanije od svega, ak nautrb
mirnog i normalnog ivota, njegovo sveproimajue bavljenje znanou i elja da
bude kiborg... dijelom ovjek, a dijelom stroj.
Elektronska kontrola misli
Warwickova razina znanja nije u i stom rangu sa znanj em dost upni m unut ar tajnih
projekata iji tvorci samo ekaju da otkriju svoje, dosad skrivene, karte. Protivnici
mikroipiranj a obi no upozoravaj u na njihovu upotrebu pri praenju ljudi, ali iza
svega toga kriju se mnoge druge namj ere, uldjuujui kontrol u misli, emocija, a time i
ponaanj a. Kroz ipove se mogu prenositi misaoni obrasci za koje ciljana osoba vjeruje da
su njeni vlastiti, a sve moe dovesti do halucinacija i pojave glasova u glavi". Zaboravite
namjetanje ' izbora put em nepouzdani h elektronskih ureaja za glasanje. Budemo li
tako glupi da pri hvati mo mikroipiranj e za ti me nee biti potrebe. Dr. Rauni-Leena
Luukanen-Kilde, biva regionalna lijenica u finskoj pokraj ini Lapland, neumor an je
borac protiv ipiranja ljudi. Ona kae:
Svaka misao, reakcija, te sluni i vizualni podraaji uzrokuju odreeno neuroloko
djelovanje i obrasce u mozgu i njegovim elektromagnetskim poljima, koji se sada
mogu dekodirati u misli, slike i glasove. Prema tome, elektromagnetska stimulacija
moe promijeniti ovjekove modane valove i utjecati na njegovu miinu aktivnost,
uzrokujui bolne miine greve koje moemo doivjeti kao svojevrsno muenje ...
... [Amerika Agencija za nacionalnu sigurnosti ... moe, preko svojeg elektronskog
nadzornog sustava istovremeno pratiti i obraivati milijune ljudi. Svatko od nas
ima jedinstvenu frekvenciju bioelektrine rezonance u mozgu, ba kao to imamo
jedinstvene otiske prstiju. Uz kodirano podraavanje mozga putem elektromagnetske
frekvencije (EMF), u mozak ciljane osobe mogu se slati pulsirajui elektromagnetski
signali koji e u toj osobi izazvati eljene glasovne i vizualne efekte. To je jedan od
oblika elektronikog rata. Prije negoli su poslani u svemir, ameriki su astronauti
dobili implantate kako bi njihove misli mogle biti praene a njihove emocije biljeene
24 sata dnevno.
O svemu gore navedenom govorio mi je 1997. j edan CIA-in znanstveni k koji je
oajniki elio upozori ti ljude to im se sprema. Zamol i o me j e da se sastanemo jer
je, u svojstvu znanstvenika, radio protiv svoje volje na taj nim CIA-inim proj ektima
orkestri rani m od strane mrea gmazovskih krianaca, a lako nadomj estivi politiari
poj ma nemaj u da takvi projekti doista postoje. Kada sam ga upitao zato svoje otroumlj e
stavlja u slubu ostvarenja njihova plana raskopao je koulju, a na njegovim grudi ma
bila je privrena prozi rna 'vreica, slina oni m mal i m amponi ma u vreicama. CIA
ih naziva 'flasterima, a unut ar njegove vreice, ili flastera, razabrao sam naranasto-
zlatnu tekuinu. Rekao je da se pri drui o CIA-i vjerujui da e na taj nai n bolje sluiti
svojoj zemlji, ali uskoro je shvatio da ondje ne ele da njegovo znanje dopri nese opoj
dobrobiti. Glavni im je cilj, u biti, kontrol a ovjeanstva. Kada se poeo buniti protiv
zl oupotrebe svoga rada j ednog je j utra otiao od kue i ne sjea se niega drugog, sve
dok se nije probudi o na stolu slinom bol ni kom. Polako dolazei sebi, na grudi ma je
opazio 'flaster
5
. Njegovo su tijelo razni m post upci ma natjerali da bude ovisno o tvari
koju flaster sadri, a koja se mor a promij eniti svaka sedamdeset i dva sata. Ukoliko ne
bude radi o kako mu se kae nee mu promij eniti flaster, a on e poeti dugo i bol no
umirati. Dobro zna da se oni ne ale, to je ve iskusio na vlastitoj koi. Veliki broj
brilj antnih znanstvenika, koji bi mogl i osloboditi svijet gladi i siromatva, nalaze se u
istoj situaciji. Taj CIA-in znanstveni k priao mi je o pravoj namj eri mikroipiranj a kao
i mnogo drugi h stvari. Dogovori o je susret sa mnom j er je elio razotkriti ono to se
planira, i zmeu ostalog i zbog toga to nije znao koliko dugo ga namjeravaju drati na
ivotu. Nakon to ti znanstvenici poslue svrsi flaster se vie ne obnavlja i oni umi ru u
mukama, nosei sa sobom u grob spoznaje o onome to se doista dogaa.
Prije nego to je progovori o o cilju mikroipiranj a odao mi je mnoge tajne koje
se skrivaju od j avnosti. Rekao je da je lijek protiv raka poznat ve desetljeima, ah
oni ne ele da se ljudi izlijee, pa tu informaciju ne ele objaviti. Mnogo vie zarauj u
kljukajui umi rue ljude lijekovima i tretiranj em si mpt oma nego to bi zaradili
izlijeivi samu bolest. To je arhetipsko ponaanj e gmazovski h krianaca. Takoer ih
zabrinjava eksplozija stanovnitva, pa odatle i njihov plan za masovno ' kresanje oni h
niih rasa". Taj znanstveni k je rekao da ve postoji tehnologija pomou koje pustinje i
bez koritenja vode mogu postati pl odne ravnice, i to stimuliranj em energetskih polja
biljaka. U najpovoljnijim uvjetima, rekao je, biljke su rasle tako brzo da je to podsjealo
na one sni mke s vremenski m pomakom (gdje se brzo izmjenjuju razne faze ivota
nekog organi zma). Kada bi takva tehnologija postala dost upna iskorijenila bi se glad u
svijetu. Umjesto toga, istom je tom tehnologij om ubijeno tisue ljudi pril ikom j ednog
masovnog ubojstva kojem je svjedoio. Tijekom razdoblja velike gladi u Etiopiji CIA je
bila okupila mnot vo ljudi obeavi im hranu. On se nalazio u zrakoplovu, mislei da
nadlijeu to podruj e kako bi pr ema tlu usmjerili vibracijsko polje koje bi stimuliralo
rast biljaka. Kada je doao do prednj eg dijela aviona da vidi to se dogaa vidio je da
na tlu lei tisue mrt vi h ljudi. Ubila ih je snaga odasl anog magnetskog polja. CIA je
testirala njegovu tehnologiju kao oruje koje bi ubijalo ljude, ali ne bi oteivalo objekte.
Misli li jo uvijek netko da 11. ruj na 2001. ti luaci ne bi hl adnokrvno ubili 3000 ljudi?
Znanstveni k je takoer rekao da je ve desetljeima poznata tehnologija koja
bi nam dala svu pot rebnu energiju i toplinu bez zagaenja ili rauna za komunal ne
usluge. Besplatnu energiju. Za takve stvari doznaj em od ljudi koje susreem a koji
te sustave stvaraju, no ne mogu pokrenut i njihovu proizvodnj u. Gmazovski krianci
kontroliraju urede za patente, novac i glavne kompanij e koje su nune za njihovu
masovnu proizvodnj u. Zamislite komad opreme u vaem domu koji vam daje toplinu
i energiju svakoga dana, dovijeka, bez ikakvih trokova. Da ponovi mo, ta tehnologija
koristi ' bazen' nevidljive vi brantne energije koja se nalazi svuda oko nas i pretvara
je u iskoristivu energiju. Sva bi ta tehnologija danas bila naa kada je ne bi skrivala
il uminatska klika.
Meut i m, taj CIA-in znanstveni k najvie se uznemi ri o kada smo se dotakli
mikroipova. Potvrdio j e da planiraju mikroipirati cj elokupno svjetsko stanovnitvo,
ukljuujui i novoroene bebe. Kada bebe budu ipirane im se rode to e znaiti da
nikakva svijest nee moi ui u ovu stvarnost a da ne bude podvrgnut a djelovanju
mi kroi pova koji e potiskivati svjesnost. Gmazovski hi bri di namjeravaju imati
cjeloivotnu kontrol u nad svakim biem koje ulazi u ovu stvarnost i ele ga drati u
vibracijskoj ahuri . Dr. Rauni -Leena Luukanen-Ki l de pie:
Implantirane ljude moe se pratiti gdje god da pou. Njihove modane funkcije mogu
se daljinski promatrati preko superraunala, pa aki mijenjati promjenom frekvencije.
Pokusni kunii u tajnim eksperimentima bili su zatvorenici, vojnici, psihiki
bolesnici, djeca s tekoama u razvoju, gluhi i nijemi ljudi, homoseksualci, neudane
ene, starije osobe, kolska djeca i svaka skupina ljudi koju elitni eksperimentatori
smatraju 'marginalnom'. Objelodanjena iskustva zatvorenika u Dravnom zatvoru u
amerikoj dravi Utah, na primjer, doista su zaprepaujua.
Dananji mikroipovi djeluju posredstvom na njih usmjerenih radio valova niskih
frekvencija. Uz pomo satelita implantiranu osobu moe se pratiti bilo gdje na
zemaljskoj kugli. Takva je tehnika, izmeu ostalih, iskuana i u irakom ratu ...
(Ranije tijekom Vijetnamskog rata, u vojnike je usadivan tzv. Rambo ip, osmiljen
da bi se poveao dotok adrenalina u krvotok).
Kada se u optiki ivac oka umetne mikroip veliine 5 mikromilimetara (promjer
vlasi kose iznosi 50 mikromilimetara), on izvlai ivane impulse iz mozga koji
obuhvaaju iskustva, mirise, slike i glas implantirane osobe, jednom kada su
preneseni i pohranjeni u raunalu, te ivane impulse mogue je projicirati natrag u
mozak osobe preko mikroipa te ih se moe ponovno proivjeti. Koritenjem RMS-
a (engl. remote monitoring system tj. sustav daljinskog praenja; op. prev.) raunalni
operater iz nekog kopnenog postrojenja moe odailjati elektromagnetske poruke
(kodirane u vidu signala) ivanom sustavu, utjeui na ponaanje ciljane osobe.
Posredstvom RMS-a zdrave se osobe mogu navesti da proivljavaju halucinacije i da
uju glasove u svojoj glavi.
CIA-in znanstveni k s kojim sam bio razgovarao rekao je to isto. Na j ednoj razini
ipovi imaju ulogu da neprest ano prate gdje se nal azi mo i to radi mo, ali njihova je
glavna namj era sl obodno manipul iranj e nai m ment al ni m i emoci onal ni m procesima.
Rekao j e da bi ljudi trebali obratiti pozornost ne samo na prenoenj e poruka od ipa
prema raunal u, daleko vanije su poruke odasl ane od raunal a prema usaenom
ipu. Kazao je da ljudi uope ne mogu poj miti koliko je visoka razina tehnologije u
i l umi natski m taj nim proj ektima.
i m ljudi budu ipirani, rekao je, raunal o e ih moi uiniti krot ki m ili agresivnim,
seksualno uzbueni m ili seksual no suspregnuti m, te e moi ' zatvoriti' njihov um do
toke u kojoj e postati poput zombija. Zamol i o me je da pot aknem ljude da se odupr u
mikroipiranj u pod svaku cijenu. Ukoliko to dopust i mo bit emo tek puki strojevi
koje kontroliraju ' vanzemaljci' (potvrdi o je da iza svega stoje upravo oni). Pojasnio mi
je koliko su mal eni mi kroi povi koji se koriste daleko od oiju javnosti, to se otad
pokazalo t oni m. Zahvaljujui takozvanoj nano tehnologiji ljudskom su oku nevidljivi i
vrlo se lako mogu impl antirati put em programa cijepljenja i drugi h met oda. Usporedbe
radi, ak i VeriChip spada u tehnol oko kameno doba. U sijenju 2007. proizvoa
ipova kompani j a Intel objavila je da e od sada proizvoditi tranzistorske procesore s
dijelovima irokim samo etrdeset i pet nanomet ar a (milijarditi dio met ra). Istim put em
kreu i IBM, Toshiba, Sony i AMD.
Upamtite, ljudskoje tijeloholografskobiolokoraunaloi elektronski se moe
'hakirati'. Svrha mikroipiranja ljudi je zadiranje u funkcije tjelesnog raunala
i manipuliranje njegovim elektrokemijskim sustavima - mislima, emocijama i
'fizikim' zdravljem. Centralni procesor ili CPU ('mozak' osobnog raunala) je
mikroip. Kod mikroipiranjaljudi usauje se spravicakojamoe upokoriti mozak.
Kau da mogu meusobno povezati" tijelo i raunala, a to je mogue zato to
povezujudvaraunala. ZaBogamiloga, recite NE mikroipu.
Iz zmajevog drijela...
Nagrai vani ameri ki filmski producent Aaron Russo koji je produci rao film Trading
Places (Kolo sree) u koj em gl umi Eddi e Mur phy 2007. godi ne j avno je izjavio kako
mu j e j edan od lanova obitelji Rockefeller rekao da se pl anira stvoriti mi kroi pi rano
stanovnitvo. Istaknuo je daj e Rick Rockefeller takoer predvi di o neki 'dovela), jedanaest
mjeseci prije napada od 11. rujna, koji e dovesti do invazija na Afganistan i Irak, te
je rekao da je Rockefellerova zaldada osmislila i financirala pokret za enska prava s
ciljem razaranja obitelji. Nadalje, Rockefeller je potvrdi o da je j edan od njihovih ciljeva
i smanjenje broja svjetskog stanovnitva. Russo je izjavio da ga je Rockefeller pokuao
unovaiti u redove elite te ga je pitao bi li se volio pri drui ti Vijeu za vanjske odnose.
Kada j e Russo odgovori o da nije zainteresiran za porobljavanje ljudi Rockefeller ga j
e
upitao zato ga bri ne sudbi na 'kmetova* Postavio sam mu pitanje o svrsi svega toga',
rekao je Russo. Imate novaca napretek, imate mo da inite gotovo sve to poelite.
U emu je, dakle, stvar, koji je krajnji cilj?" Rockefeller je odgovori o da je krajnji cilj
uvoenj e mikroipiranj a svih ljudi, kontrola cijelog drutva te da bankari i pripadnici
elite upravljaju svijetom. Russou je reeno da e njegov ip, pri drui li im se, biti posebno
ifriran kako bi izbjegnuo nepot rebne provjere od strane vlasti.
Gotovo godi nu dana prije 11. rujna Rockefeller mu j e otkri o da e se zbiti dogaaj
koji e dovesti do invazije na Afganistan, a j edan od ciljeva tog vojnog pohoda bit e
postavljanje naftovoda do Kaspijskog mora. Planirali su i napad na Irak kako bi preuzeli
kontrolu nad naftnim izvorima i uspostavili bazu na Srednj em istoku te poli u lov na
Chaveza u Venezueli". Russo je kazao da mu je Rockefeller rekao kako e vidjeti i to da
vojnici tragaju za Os amom bin Ladenom po spiljama Afganistana i Pakistana, te da e
doi do beskonanog rata protiv terori zma t amo gdje pravog neprijatelja nema" i da je
cijela ta stvar j edna gol ema obmana". Vlastima e to omogui ti da dokraja podj arme
ameri ki narod" - rekao je Rockefeller, ci ni no se smijui i podruguj ui.
Rockefeller je govorio Russou o dva glavna razloga zbog kojih su financirali pokret
za enska prava. Prvi je razlog taj to prije nastanka pokreta za enska prava bankari nisu
mogli namet nut i porez polovici stanovnitva, a drugi je taj to su htjeli postii da djeca
u to ranijoj dobi krenu u kolu kako bi ih indoktrinirali da prihvate dravu kao svoju
najvaniju obitelj. Russo je naveo kako je Rockefeller neprestano naglaavao da ljudima
netko mora vladati" te da se stanovnitvo mora smanjiti barem za polovicu. Zavjera koju
ovdje razotkri vam i na koju upozoravam od 1992. godi ne nije nikakva 'teorija'. Poetkom
2007. dokument i o revidiranju politike koje je objavila britanska vlada, odnos no ured
premijera, iznijeli su na vidjelo vrlo neobi ne planove Blaira i njegovih nasljednika
za hvatanje ukotac s kriminalom". Medu tim met odama nali su se i mikroipiranj e
ment al no bolesnih osoba te kemijsko kastriranje seksualnih prijestupnika. ' Trebalo je
postii kompromi s i zmeu sl obode i sigurnosti', pie u tim dokument i ma.
Mikroipiranje smea
Mikroipovi se nalaze u gotovo svakom ureaju, a postavljeni su i u vozila novije
generacije. Pomou njih se moe zaustaviti rad mot ora izvana, preko satelita, i pratiti
svako putovanje. Radi se ak i na uvoenju ipiranja kanti za smee. Stalno govori m da
se pravi razmjeri kontrol e i nadzora mogu prepoznati u naoko triavim i beznaaj nim
stvarima. Kakve veze ima obina kanta za smee na kotaiima s pl ani ranom uspostavom
globalne kontrole? Ima li to bezazlenije (nevinije) od bacanja smea u kantu?
Odgovor na prvo pitanje: kako se ini, i ma svakojake veze.
Odgovor na drugo pitanje: dobu nevinosti pri mi e se kraj, ukoliko ne odst rani mo
bezdune stvorove koji nas vode, uz zvukove frul e' , u orvelovsku nonu mor u.
Alu/.ija na Irazu pled piper (dosl ovno: areni frula, odnosno frula odjeven u areno ruho) , koja u
figurativnomsmisl u oznaava ' vodu punog l anih obeanja', ili pak ' namaml jivaa lakovjernih'. Svoje
korijene fraza vue iz srednjovjekovne l egende o arenom frulau iz Hamel ina (njem. Hamel na) koja
govori o odl asku, nestanku ili smrti (to nikada nije rasvijetljeno) vel ikog broja djece iz gradia I l amel ina
u Njemakoj u 13. stol jeu.
JI OUUUI I U ICIUI UMU ;
Saznajemo daj e pola milijuna britanskih kanti za smee na kotai ma mi kroi pi rano,
a taj posao ugl avnom su obavile kompanij e sa sjeditem u Njemakoj. Ista se stvar pl anira i
u ostalim dijelovima Britanije, a slini sustavi uvode se diljem Europe. Da, mikroipiranj e
je sada dolo do kanti za smee, koje se u Uj edinj enom Kraljevstvu sada kolokvijalno
naziva ehip and bin" sustav (doslovno: ip i kanta za smee; op. prev.), slijedom izraza
koji oznaava ehip and pin" sustav kredi tni h kartica. Mikroipovi prenose informacije
od kante za smee do sredinje baze podataka, uz mogunost voenja evidencije o vrsti
otpada koju svako domai nstvo baca. Vie ni smee nije privatna stvar. O svemu tome
se utjelo, pa je onemoguena bilo kakva j avna rasprava. To je uinj eno kradomi ce, a
mediji su za to saznali tek kada je j edan lan gradskog vijea s pomenuo ipove na veeri
u Rotary Cl ubu. Ako potaj no ' prislukuju' ak i vau kantu za smee, to jo, do vraga,
Nevidljiva Ruka radi na svoju ruku, bez naega znanja? U l ondonskom listu Mail on
Sunday opisano je kako funkcionira ipiranje kanti za smee:
Uz pomo tehnologije postavljanja prislunih ureaja, elektronski se ipovi
paljivo postave pod uleknuti prednji rub kanti za smee kakve koriste kuanstva
za nereciklani otpad. Kada se kanta podigne mehanikim zglobom na stranjem
dijelu kamiona, ip prolazi pored antene instalirane na podizni mehanizam. Na taj
nain, antena moe 'proitali' serijski broj dodijeljen svakoj imovinskoj jedinici u
danoj ulici.
Raunalo unutar kamiona vae podignutu kantu, oduzima teinu same kante i
biljei teinu sadraja na elektronskoj kartici podataka. Nakon to se kamion vrati u
stovarite sve informacije prikupljene tijekom tog obilaska gradskih etvrti prenose
se preko runog ureaja i pohranjuju na centralizirano raunalo gradskih vlasti.
Svakom se kuanstvu moe zaraunati koliina prikupljenog otpada, ak i ako su ve
platili za te usluge podmirivi lokalne poreze.
Kao sl ubeno opravdanj e za ipiranje kanti za smee navodi se poboljanje
uinkovitosti" te, pazite sad ovo, lake rjeavanje sporova izmeu susjeda u vezi vlasnitva
nad kantama za smee. Mart i n Smith, voditelj Ekolokih usluga pri Okr unom
poglavarstvu Kennet, kae:
To su jednostavno ipovi koji e nam omoguiti da razrijeimo sporove izmeu
kuanstava o tome ija je ova ili ona kanta za smee. U sluaju moguih prepirki
jednostavno moemo poslati pozornika da skenira ip i rijei stvar. U Vladi se vodi
rasprava o mogunosti uvoenja naplate, ali nismo se time rukovodili kada smo
naruivali ipove.
Glupost. Planiraju potroiti 2 funte da ipiraju svaku kantu za smee u Britaniji i
15.000 funti da odgovaraj uom tehnologij om opreme svaki kami on za odvoz smea
samo da bi razrijeili sporove o vlasnitvu nad poj edi nom kant om za smee?? Ma,
dajte, mol i m vas. Govori se i o potrebi da uinkovitije recikliraju otpad, ali i to je ista
besmislica. Pravi je razlog kontrola. Neki strunjaci za zbrinjavanje ot pada kau da vlasti
u stvari ele prikupiti informacije na temelju kojih bi kanjavali ljude gl obom ukoliko ovi
ne bi stavljali odgovarajui otpad u odgovarajuu kantu a, gle uda velikoga, britanska
vlada, u t om pogledu, namj erava dati ire ovlasti gradski m upravama. Steve Foster
direktor prodaj e tvrtke PM OnBoard, koja instalira opremu za vaganje na kami one za
odvoz otpada, rekao je da njegova kompanij a ve ima punu bazu podataka s i meni ma i
adresama te da su spremni uvesti nove naknade za odvoz otpada im to zakon omogui
No, pravi je razlog sasvim drukiji.
Programirani pristanak
Sveprisutno nadziranj e u svim podruj i ma naeg ivota treba promatrati u cjelini,
ne samo kao poj edi nane dijelove. ipiranje kanti za smee znaaj no je utoliko to
pokazuje kako se Veliki brat uvlai u sve pore naeg ivota, ali j o je i vanije kada se
sagledava sa svim ostalim, i sve nametljivijim, nai ni ma naruavanja privatnosti. Kada
danas hodat e manj i m i veim gradovi ma prolazite od kamere do kamere koje snimaju
svaki va pokret. Uete li u trgovinu ili odet e na bankomat - ista stvar. Kada vam djeca
odu u kolu sve ee ih prati oko kamere, i me se sljedei narataj pri prema da prihvati
takvu vrstu naruavanj a privatnosti kao nor mal an dio ivota. Kamere na promet ni cama
provjeravaju vau brzinu, a nekoliko ki l ometara na sat iznad dozvoljenog ogranienja,
bez obzira na okolnosti (ukoliko niste policajac), u Ujedinjenom Kraljevstvu znai
t renut no plaanje kazne. Satelitska mrea ve sada moe snimiti vau registarsku tablicu
iz svemira, a sva nova vozila morat e imati ipove koji e ih povezivati sa satelitskim
sustavom kako bi se mogl e pratiti sve poj edinosti vaeg putovanja. U pri premi je, osim
toga, satelitski sustav koji e biti povezan s mi kroi povi ma u ljudima, to se planira
uvesti im j avnost bude dovolj no i sprogrami rana ratom protiv terorizma". Kada
radite na raunal u ili razgovarate telefonom, sve to biljei sustav koji trai kljune rijei
ili, ako se nalazite na nj ihovom popi su 'sumnjivaca', svaku rije. U novije je vrijeme
dj el omino izaao na vidjelo opseg prislukivanja telefona u Sjedinjenim Dravama, ali
pravi, ogromni razmjeri i nternetskog praenja, nadziranj a elektronske pote i surfanja
na webu j avnosti su nepoznati . Tehnolokoj vrsti nadzora pridodaj te sve uestalije ideje,
a u neki m sluajevima i zakone, koji poti u i vre pritisak na ljude da pijuniraju svoje
susjede ili muterije te da svoje spoznaje dojave vlastima. ' Uhodama' se nudi odreeni
postotak svih zaplijenjenih predmet a u okviru eventual no pokrenut og sudskog
postupka. No, krajnja je svrha svega toga, a i mnogo toga drugog, da se ljude pretvori
u barkodi ranu 'robu', praenu i sni manu svakoga dana njihova ivota, koje e drati
na oku ak i njihovi susjedi i kolege na poslu. Sve to izgovorite, kamo god idete, sve
to kupite, sve to jedete, sve to pijete, ak i ono to bacite u kant u za smee - sve se to
pohranj uj e u gol eme baze podataka.
Privatnost? Sto je to?! A, znam, to je j edan od onih arhai ni h izraza koje su koristili
nai stari.
U stvari se nastoji postii to da nadzor i kontrol a u tolikoj mjeri post anu dio
naeg ivota da emo krotko prihvaati sve to nam se kae, te nee biti potrebe da
nas na to prisiljavaju ljudi u uni f ormama ili t amni m odijelima. Pravi cilj svega ovoga
je uiniti ljude tako servilnima i roboti zi rani ma da iba za gonjenje stoke", u nj enim
sada bezbroj nim oblicima, nee biti potrebna. ak e i sama bezrezervna pokornost
biti dovoljna da zadri ovce u toru. Pri nci p koji oni koriste isti je kao onaj koriten kod
laboratorijskih mieva ili takora. Svaki put kad ovi krenu stazom u labirintu koj om ne
elite da podu opalite ih el ektrookom tako da naposljetku ponu izbjegavati te staze i bez
ektrooka. Upravo se tu poinj e nazirati pravi cilj ipiranja kanti za smee. Pomislite
samo na sve one situacije svakoga dana u kojima vam biva reeno to da radite, bilo
izravno ili put em ovog ili onog znaka. Pomislite samo na sve one situacije u kojima ste
svjesni posljedica nepokorovanj a vlastima, poput neprestanog osvrtanja za kamerama
koje nadzi ru promet u sluaju kada malice prekoraite dozvoljenu brzinu. Zamislite
kakav ete imati osjeaj tijekom vonje kada vaa brzina i lokacija budu stalno praeni
iz svemira, ma gdje se vi nalazili. Pomislite samo koliko puta vaete ono to ete rei j er
bi to mogl o uzrujati neke autoritete ili bi mogl o prekoraiti smijene granice Politike
Korektnosti. Sada nas ele natjerati da budemo svjesni posljedica ukoliko ne budemo
bacali smee na ' ispravan' nai n. Ti me se postie - a u naem svakodnevnom iskustvu
bezbroj je takvih primj era - da ljudi svjesno i podsvj esno budu upoznati sa inj enicom
da su neprestano pod nadzorom vlasti, te da vjeito budu u strahu ukoliko ne uine
ono to im se kae. Kako se to dogaa sve ee, u sve irim sferama naega ivota, kod
svakog poj edinca nast upa t renut ak (za svakog od nas razliit) u kojem on stie do faze
posvemanje, automatske pokornosti . Dr ugi m rijeima, vlasti se vie ne moraj u sluiti
elektrookovima'. U ovom sluaju, j ednostavno se slue programiranjem raunala. To
je njihov cilj - preki nuti nau svjesnu povezanost s Beskonanom svijeu i skinuti na
kompj utorsku razi nu stvarnosti programe koji odgovaraju nj ihovom planu masovne
kontrole. U knjizi koja je bila daleko ispred svoga vremena, Vrli novi svijet (Brave New
World), Aldous Huxley je 1932. godi ne napisao da e se infiltracija uma od strane drave
nastaviti put em usaeni h sugestija sve dok se...
...na kraju djetetova svijest ne poistovjeti s onim emu ih uimo, a zbir nauenog
ne postane djetetova svijest. I ne samo djetetova. Svijest odraslih takoer - i to
doivotno. Svijest koja prosuuje, eli, odluuje - sazdana od ovih sugestija! Ali sve
te sugestije su nae sugestije ... Sugestije koje odreuje Drava (moj naglasak).
Oni ele podj armi ti ovjekov um i natjerati ga da slijedi obrazac reakcije isto onako
ekstreman kao to je to sluaj laboratorijskog takora koji se kree po labirintu bez
potrebe za vanjskom intervencij om u vezi odabira smjera. Takvo stanje ' uma saeto se
moe predoiti izrazom pasivna pokornost " - zona zadovoljstva gdje vrijedi j ednadba:
prilagoenost = zadovoljstvo. Vrlo dobar opis toga nalazi se u j ednom i nternetskom
lanku kojeg sam nedavno proitao:
Preustrojavanje vae svijesti u tu automatiziranu tvorevinu vri se na takav nain da
se odvija gotovo neprimjetno; ustvari, to inite sami sebi a da toga niste ni svjesni.
Zapravo, uz prikladan poticaj, vi to sami sebi inite i u tome uivate. Pogledajte samo
sve te 'stvari' koje posjedujete. Toliko vam je ugodno da ste postali pasivni, pokorni,
ak ne morate ni misliti. Jednostavno se preputate da vas nosi struja. Kada sve inite
automatski osjeate se prilino dobro i dosta prirodno.
Meutim, poremetite li svoje automatsko stanje uma makar i nekim najsitnijim
problemom - zagubljenim kljuevima ili novanikom - ivot vam postaje pravi
pakao, barem takav dojam imate, sve dok ne pronaete te kljueve ili novanik i
ponovno ne uspostavite vau uobiajenu ivotnu koloteinu. To postaje vidljivo kod
svakog manjeg problema u ivotu. Gubite strpljenje i elite stvar razrijeiti to prije,
zaustaviti mentalnu frustriranost, muenje i dezorijentiranost. Toliko ste postali
ovisni o ivljenju ivota pod kontrolom drugih da ak i male neugodnosti postaju
stresni dogaaji u vaem ivotu.
Orvelovska generacija
Pri ori tetno ciljanu skupi nu ine djeca i ml ade. U tu svrhu britansko ministarstvo
unutarnj i h poslova ak uzi ma otiske prstiju djece ispod pet godina starosti, a katkada
i beba, u svojem ' pokusnom' uvoenj u biometrijske identifikacije. Robot pretvoren
u glasnogovornika rekao je da je uzimanj e otisaka prstiju afirmirana biometrijska
tehnologija te da ne postoji dobna granica u njezinoj primjeni. Nadzorne kamere
vi di mo sve ee u kolama diljem svijeta. Neke su kole premreene s pedeset i vie
kamera, od kojih su neke postavljene ak i u zahode, a omilj eno opravdanj e za njihovo
uvoenje, kao i obino, jest zatita djece nakon nasilnih dogaaja u kolama i koledima
u Arkansasu, Col oradu, Kaliforniji, Kentuckyju, Virginiji, Mississippiju i drugim
dravama, te u mj estima poput Dunbl anea u kotskoj. Problem-reakcija-rjeenje. U
medij skom izvjetaju o j ednoj koli u Mi chi ganu pie:
Na krajnjim dijelovima zgrade Srednje kole Whitmore Lake stubina zrcala koja
se proteu na tri kata obino su izvan vidokruga nastavnog i drugog osoblja kole.
Njihove iroke i otvorene plohe privlane su mete za klince koji, naravno, ele biti
klinci. Ali, zahvaljujui trima sigurnosnim kamerama postavljenim visoko na zidu
ravnatelj Tom DeKeyser ne mora brinuti o nestalucima i trikovima djece koja su
izvan njegova vidnog polja.
Mislim da bi bilo primjerenije osjeati zabrinutost u vezi ravnatelja Toma DeKeysera
i njegova soja diljem svijeta. Velikog li koraka za ovjeanstvo - tri si gurnosne kamere
koje e sprijeiti klince da budu klinci". Ali, upravo se tu krije dublji smisao svega toga,
poznat oni ma to djeluju daleko izvan moi poimanj a g. DeKeysera. Valja se zamisliti
nad inj enicom da su oni meu nama koji smo roeni prije pojave masovnog nadzora
posljednji narataj koji e imati iskustvo naspram kojeg e moi usporediti ono to je
bilo s oni m to dolazi. Dananj a djeca nee imati mogunost takve usporedbe, a to
je mani pul at ori ma najvanije. Kada dol azi mo u ovaj svijet nai n na koji on izgleda i
funkcionira smat r amo j edino moguim". Budui da ne znamo ni za to drugo smt ramo
da stvari moraj u biti upravo takve. Svijet se tijekom naeg ivota mijenja, ali mi i mamo
orijentir - spoznaje o ivotu kakav je bio nekad - prema koj em moemo procijeniti
valjanost promj ena, te ako nam se one ne sviaju i mamo priliku izraziti nezadovoljstvo.
Zoran primj er toga je dananj a pandemi j a zatiranja slobode. Meut i m, kada kole i
ulice budu naikane kamer ama i kada djeca budu moral a davati otisak prsta kako bi
mogl a dobiti kolski obrok te kada nadzor bude sveprisutan, novoroena djeca ulazit e
u ovaj svijet onakav kakav jest". Njima e to biti ' normal no' j er j edi no e za to i znati.
Zbog toga smo mi koji na l ei ma i mamo nekoliko desetljea, i koji oi dri mo otvorene,
posljednja generacija koja e moi sagledati ono to se toliko oigledno dogaa, to
pred nas stavlja golemu odgovornost. Svakodnevno gl edamo kako sve ml aoj djeci
uni formi rani tupani usauju strah od vlasti i autoriteta od malih nogu. Iz j ednog
izvjetaja Associated Pressa saznaj emo daj e neki petogodinji djeak opt uen u Americi
za seksualno uznemiravanje:
Djelatnici kolske administracije iz Okruga Washington obavijestili su Charlesa
Vallancea da je, poetkom ovog mjeseca, njegov sin utipnuo stranjicu jedne
djevojice u hodniku Osnovne kole Lincolnshire. Upravni odbor kole kae da
takav in odgovara dravnoj definiciji seksualnog uznemiravanja.
Ali sve ovo ne odgovara mojoj definiciji inteligencije. Taj e 'prijestup' ostati u
dosjeu tog djeteta, a i mamo i bezbroj drugi h primjera, kojih je svakim tj ednom sve vie.
Takve neviene gluposti, no vrlo sraunate gluposti. Dvadeset i osmero predkolaraca
opomenuto je ili kanj eno za seksualne prijestupe u j ednog kolskoj godini, od toga
njih petnaestoro za spol no uznemiravanj e. j ednoj djevojici na ruke su stavljene
lisice zato to je arala po svojoj kolskoj klupi, a slijedi jo nekoliko slinih naslova
s web stranice Pri sonpl anet. com: Lisice na rukama petogodinjakinje: slika i prilika
propasti amerikog drutva; Predkolska ustanova udaljila s nastave predkolarca zbog
unoenja depnog noia u menzu; Djeca na skateboardu uhiena u Massachusetlsu;
Dijete uhieno jer je u kolu donijelo igraku; Policajac tejzerom [elektronskim pitoljem]
ozlijedio devetogodinjakinju; Uenici uhieni jer su odbili poravnati kolsku kapu;
Devetogodinjak uhien jer je ukrao zeca-igraku; FBI ispitivao djeaka jer je napisao
istraivaki lanak o mostu u Chesapeake Bayu; Tajna policija ispitivala uenike. Ovo je
samo nekoliko primj era rata protiv nae djece kojim se ele stvoriti ipirani poslunici
jednog orvelovskog svijeta. Ueni k petog razreda rekao je da je iskljuen s nastave j er je
posjeivao web stranice koje propitkuj u slubenu pri u o i l . rujna, a u drugi m kolama,
npr. u Wyomi ngu ili Mi chi ganu, odravaju se 'vjebe' u koj ima naoruani policajci
upadaju u uionice, s pitoljima upereni ma u glave uenika. Uenici su izvrgnuti takvim
'vjebama' bez ikakvog pret hodnog upozorenj a ili najave. Neka su se djeca toliko
uplaila", rekla je j edna od majki, da su se upikila u gae." Takve grozote mogu pasti
na pamet samo bol esni m umovi ma. Gmazovski krianci ele kontrolirati svu djecu:
to ue, to misle, kako ive i gdje ive. Ot kri veno je kako su gradske vlasti u Britaniji
2007. godi ne oduzi mal e bebe roditeljima kako bi ispunili kvote za usvajanje djece, a
djecu su nepot rebno zbrinjavale' socijalne slube da bi ih kasnije dale usvojiteljima.
Oit je to primj er istoga zla, ali gmazovski krianci nemaj u empatije niti bilo kakvih
Pozira prema djeci ili izbezumlj enim roditeljima. l an bri tanskog parl amenta iz
redova liberalnih demokrat a John Hemmi ng rekao je da je to nacionalni skandal",
to je istina, ali takav post upak hl adno su i proraunat o smislile vlasti, zahtijevajui
pedesetpostotno poveanje broja usvojene djece. Na taj se nai n eli unititi obiteljska
zajednica kako bismo svi mi postali 'djeca' globalne drave. Iz istog se razloga sve vie
smanjuju roditeljska prava, a j edan mal ouman Republikanac iz Teksasa ak predlae
da se roditeljima naplauje globa od 500 dolara te da ih se uvede u kaznenu evidenciju
ukoliko ne dou na roditeljski sastanak. Roditelji u Sjedinjenim Dravama gotovo da
vie ne mogu odluivati hoe li njihova djeca biti cijepljena ili nee, a isto se eli postii
svugdje drugdj e u svijetu.
Ono to djeca i uenici misle i vjeruju nadzire se stroe nego ikad, a njihove se
uitelje napada ukoliko u razredu doputaju sl obodnu raspravu koja sustavu nije po
volji. Uenike rasprave o Izraelu osuuj u poborni ci B'nai B'ritha/ADL-a kao forume
mrnje", upravo kao to pokuavaju sprijeiti ak i same idove da j avno kritiziraju Izrael
te kao to su u New Yorku onemogui l i izvedbu predstave o Rachel Corri e, aktivistici za
prava Palestinaca koju je pregazio izraelski buldoer. Jedna studentica socijalnog rada
sa Sveuilita Missouri pokrenul a je parni cu u kojoj navodi kako joj je na fakultetu
reeno da ne moe dipl omirati ukoliko ne podri homoseksual ne roditelje kao podobne
usvajatelje. Njen odvj etnik David French opisuje taj sluaj kao uistinu nepojmljiv". On
kae daj e njegova klijentica kanjena te je bila pri morana izloiti se pomnom praenju
tijekom preostal og dijela studija i pisati stvari s kojima se ne slae, to je bio preduvjet
da dobije diplomu. "
French dodaj e da mnoga dravna sveuilita zahtijevaju od studenata da usvoje
'ljeviarske nazore kako bi mogl i dipl omirati socijalni rad. U drugi m predmet i ma na
njih se vri pritisak da zauzmu ' desniarska' stajalita, kao to je podrka ratu protiv
terori zma i bezrezervno prihvaanje slubene verzije 11. rujna. Kao to sam iznio u
svojim drugi m knjigama, u porastu je davanje psi hofarmaka Ritalina neprilagoenoj
djeci kolske dobi, za koju se tada kae da imaju psihikih problema", ba kao to se
govorilo za disidente u Sovjetskom Savezu kako bi se opravdalo njihovo upuivanje
u psihijatrijske ustanove. Administracij a Busha ml aeg uvela je procj enu mentalnih
sposobnosti sve djece, a britanske vlasti pokuavaju uvesti prisilno zatoenje onih za
koje se smatra da su duevno bolesni, ak i kada nisu poinili nikakav prijestup. Sve se
to radi s ciljem da se ukl one protivnici faistike drave i koncentracij skih logora, ili
centara za zadravanje", koji ve s pr emno ekaju na ' internirce' .
Ono to sam ukratko iznio u ovom poglavlju tek je djeli onoga to se svaki dan
ini na uspostavi prave pravcate orvelovske drave. A moe li itko zdrave pameti , ili bilo
kakve pameti , uope posumnj ati da ve ivimo u svijetu kojeg je opisao Orwell? Koliko
emo dugo u takvom svijetu ivjeti i koliko e j o ekstremniji postati, ovisi, u konanici,
o nama sami ma.
Lana "demokracija"
Tiranija j e uvijek bolje organizirana od sl obode.
Charl es Peguy
Kongresni, parl ament arni ili saborski oblik vlasti vie ne postoji. Mnogo hvaljeni sustav
zvan ' demokracija' oduvijek je bio nametanj e volje veine nad manj i nom i nikada nije
predstavljao ' slobodu' kakvom se opisuje. Ali, sada smo otili j o i korak dalje. Sl obodna
drutva" postala su di ktature nekolicine nad vei nom.
Da se od vas trai da potpiete neki dokument bez pr et hodnog itanja istoga odmah
biste posumnj ali u dobre namj ere tipa s naliv-perom u ruci. Rekli biste da najprije morat e
proitati sadraj, prije potpisa i pristanka da podupi rete ono to u dokument u pie. Stoga
biste, gl edano iz vizure sustava, bili prilino lo kongresni k ili lan parl amenta. Njihov je
posao da glasaju, bez upoznavanj a sa sadrajem, za ki l ometre i ki l ometre zakona i propisa
koji bi tno utjeu na ivot svakog od nas. I ne dogaa se to povremeno, ponekad, ve
svaki dan. Takav se sustav naziva 'demokracija'. Kongresnik Ron Paul iz Teksasa izjavio
je za list The Washington Times da niti j ednom lanu Kongresa nije bilo omogueno da
proita prvi Domovi nski zakon (engl. Patriot Act) usvojen 27. listopada 2001. , poslije
napada od 11. rujna. A taj je zakon dramat i no poveao mo izvrnih tijela i liio ljude
mnotva osnovni h sloboda. Ma, koga briga! Kotaii glasake mai ne na Capitol Hillu
(u Kongresu) ipak su pristali poduprij eti ga iako nisu znali to u njemu pie. To su vai
vrli predstavnici, dame i gospodo. Mozak i kraljenica u politiara i onako su deficitarne
komponent e. Sporazum iz Maastrichta kojim su 1992. godi ne mnoge ovlasti prenijete
iz Britanije u Bruxelles i Europsku uniju bio je j o j edan znaajan prijedlog zakona to
ga osoba koje su ga kasnije izglasale kao zakon nisu proitale. Tadanji vladin mi ni star
Kennet h Clarke (Bilderberka skupina), ak je u j ednom intervjuu za BBC pri znao da
prijedlog zakona nije proi tao iako ga je j avno podravao. Sve se to zbiva u j ednom
razdoblju ljudske povijesti kada je i zni mno vano pomno odvagnuti svaku rije i nijansu
predl oeni h zakona, j er ono emu svj edoimo nije nita manj e od pritajenog uvoenja
faistike drave u j ednoj dravi za drugom. U stvari, svatko tko prati takve stvari moe
uoiti da se faizam uvodi sve otvorenije.
Prijedlog zakona o reformi legislative i regulative" koji je podnij ela britanska
vlada izvanredan je primj er naina na koji se pri krada drava Velikog brata. Iza
suhoparnog naziva lei mo upravni h tijela da donesu cijeli niz zakona bez ijednog
glasa u Parl amentu. John Spencer, profesor prava na Sveuilitu Cambri dge, nazvao je
to ukidanj em parl ament arni h zakona". U nacrtu spomenut og zakona vlastima se daju
ovlasti da ljude godi nama dre u zatvoru, da namet nu kuni pritvor, a policiji se daju
proi rene ovlasti uhienja i ispitivanja, bez ikakve parl ament arne rasprave.
Po t om prijedlogu zakona omogueno je formiranje novi h sudova i mijenjanje
zakona o useljavanju, dravljanstvu, razvodu, nasljeu i imenovanj u sudaca, i opet bez
ikakve odl uke izabranog parl amenta. ak i oni koji se pot r ude proitati taj skriveni
di nami t od zakona, zatei e se u verbal nom labirintu dravni h slubenika sraunatom
da put ni ka namj erni ka zbuni i zavede. To je j edan od naina na koji skrivaju pravo
znaenje. Slijedi j edan primj er spomenut e tehnike uzet iz gore navedenog ' reformskog'
prijedloga zakona:
Stavak 4. i 5. prijelazne su odredbe. U njima se govori o konzultacijama koje su
voene prije datuma na koji klauzule stupaju na snagu. Budu li voene bilo kakve
konzultacije prije nego to na snagu stupi stavak 4., te ukoliko te konzultacije u
odreenoj mjeri zadovolje neke od zahtjeva iz klauzule 11. (ako je do konzultacija
dolo nakon stupanja na snagu gornjeg stavka) tada e se smatrati da su navedeni
zahtjevi u loj mjeri ispunjeni. Stoga nije neophodno da se vre daljnje konzultacije.
Stavak 5. konkretno se odnosi na sluaj gdje se ovlasti iz Zakona donesenog 2001.
g. ukidaju u vrijeme donoenja odreene odredbe. U takvim okolnostima, gdje su
prijedlozi neke odredbe pod klauzulom 1. ovog nacrta zakona isti kao i prijedlozi
odredbe pod stavkom 1. Zakona iz 2001., te kada su o lim prijedlozima voene
konzultacije u skladu s tim Zakonom, tada e se smatrati da su konzultacije u
okviru ove klauzule bile dostatne (ak i kada su, slijedom konzultacija u skladu sa
Zakonom iz 2001., iznijeli razliiti prijedlozi te se smatralo da nisu potrebne dodatne
konzultacije). To znai da o takvim prijedlozima nije potrebno ponovno raspravljati
u sluajevima kada se trebala donijeti neka odredba u okviru Zakona iz 2001., ali se
sada treba donijeti u skladu s klauzulom 1. ovog prijedloga zakona.
Ovo kao da dolazi ravno iz gmazovskog uma. Trik je u t ome da se vane
zakonodavne promj ene zabaure unut ar ul trastruni h i nerazumljivih fraza poput gore
iznesenih, to je met oda manipulacij e koj om se diljem svijeta slue gmazovski hibridi.
Izvjetaj Daniela Finkelsteina objavljen u l ondonskom limesu pod naslovom Kako sam
otkri o zastraujuu zavjeru dokidanj a viestoljetne vladavine prava i slobode", ukazuje
na pravo znaenje tog faistikog prijedloga zakona:
Znam da je u ono to u rei teko povjerovati (Zato toga nema na naslovnicama
novina? Gdje su velike politike rasprave u vezi istoga?), ali uvjeravam vas da je
sve to istina. Nevjerojatan Prijedlog zakona o legislativi i regulativi, koji je sada
na razmatranju u Donjem domu, daje ministrima ovlasti da dopunjavaju, ukidaju
ili zamjenjuju svaki zakonski akt pukim donoenjem odreene odredbe, i to bez
iznoenja Prijedloga pred Parlament. lanovi Ustavnog odbora Gornjeg doma
smatraju da taj Prijedlog nosi prvorazredan ustavni znaaj" te izraavaju bojazan da
bi on mogao uvelike promijeniti odnosne i ustaljene uloge ministara i Parlamenta
u zakonodavnom procesu".
Saeto reeno, to je kraj Parl amenta kao takvog, ba kao to se u Sjedinjenim
Dravama od 11. rujna 2001. dogaa rastakanje Kongresa. Kada ne postoji izabrano
tijelo koje bi predstavljalo interese naroda i uvalo njihovu sl obodu na scenu stupa
diktatura. A ona e sve vie dizati glavu ako joj to dopust i mo. U ' reformskom' prijedlogu
zakona pie, primjerice, da vlasti mogu namet nut i neku obvezu iskljuivo ukoliko je ona
proporci onal na oekivanoj koristi", ali tko odluuje to je ' proporcional no' ? Vladajua
tijela. Ona nam zapravo kau: 'povjerite' nam neograni ene ovlasti i mo j er ih nikada
neemo upotrijebiti protiv neduni h ljudi.
To su iste one vlasti koje su donijele zakone za osujeivanje terorista" a i stovremeno
su se preko specifine formulacije zakona pobri nul e da se ti zakoni mogu odnosi ti na
svakoga koga vlasti izaberu kao metu, ukljuujui krhke starije dame s transparenti ma
koje prosvjeduju protiv masovni h pokolja. To su iste vlasti koje su uvele ' antiteroristike'
zakone da bi ih zati m iskoristile protiv miroljubivih prosvj ednika kao to je Maya Evans
koja je uhiena na temelju stavka 132. Zakona o kontroli organi zi ranog kri mi nal a i
ovlastima policije, i to samo zato to je mi r no stajala kod poasnog grobnog spomeni ka
u Londonu i itala i mena britanskih vojnika pogi nul i h u Iraku. O zakonu na kojeg su se
vlasti u ovom sluaju pozivale j edan je oporbeni lan Parl amenta rekao: Uvjeravali su
nas da e se donoenj em tog zakona moi sprijeiti teroristika djela protiv ovog Doma,
a sad se taj zakon koristi kao opravdanj e za uhienje ml ade gospoice Maye Evans zbog
toga to je kod memori j al nog spomeni ka iitavala popi s britanskih vojnika pogi nul i h u
borbi u Iraku." Probudi se, stari, Zakon je upravo s tom svrhom donesen. Isprva je bilo
reeno da je Prijedlog zakona o legislativi i regulativi, koji vlastima daje neograni ene
ovlasti da donose zakone izvan parl ament arnog procesa, tek sredstvo za poveanje
admi ni strati vne uinkovitosti. Vlada j e tvrdila daj e takav zakon nuan zbog ubrzavanja
procesa donoenj a zakona. ' Argument' u prilog t ome glasio je otprilike ovako: kada bi
ministri bili u mogunost i da j ednostavno odl ue promij eniti neki zakon kada god ele
time bi se utedjela ogr omna koliina debatnog vremena. No, o t ome je u lanku za
Times Daniel Finkelstein napisao:
Na to zapravo upuuje argument kojeg je tijekom prolotjedne rasprave ministar
tako esto koristio? Na priznanje da sada donosimo toliko mnogo novih zakona, i
to takvom brzinom, a mnogi su od njih tako nedoreeni da jednostavno nemamo
dovoljno vremena da o njima primjereno raspravimo ili da ih promijenimo kada se
pokau promaenima. Parlament se gui u moru zakona i propisa. Umjesto da tome
stane na kraj, Vlada trai naina da stvari ak ubrza, pridodajui nove zakone, ovaj
put uz jo manju mogunost rasprave.
Zakoni po zapovijedi
Taj pl imni val zakona predstavlja uspostavu globalne di ktature i stoga zapljuskuje cijeli
svijet. Upravne strukture glasanjem se rjeavaju sustava uzaj amne kontrol e triju oblika
vlasti (izvrne, zakonodavne i sudbene) i poti ru ovjekove slobode, te e na kraju vladati
samo centralizirana diktatura. Cmazovski krianci mahni t o nastoje namet nut i svoj oblik
gl obal nog zatvora, i to potajice, prije no to vei broj ljudi dokui to se zapravo zbiva.
Guenj e prave rasprave o razni m pitanjima put em ograniavanja ili dokidanj a vremena
za rasprave klj uno je za uvoenj e faistike legislative i stavljanja iste na snagu prije
negoli veina uope uje da je ova predl oena. Druga znaajna ruta za takvo nametanj e
zakona je ono to se u Britaniji naziva sekundarni m zakonodavstvom". U takvim
pril ikama opet i mamo nekakav suhoparni naslov iza kojeg se zapravo skriva fitilj i
satni mehani zam t empi rane bombe koji otkucava: tik, tik, tik. uvajte se suhoparni h i
banal ni h stvari, poesto je to nukl earno oruje u ruhu kolaa od kokosa. Kao to govorim
ve godi nama, miljenja veine ljudi ne zasnivaju se na detalj nim informacij ama ili
razumijevanju. Ljudi imaju tek nejasnu ' predodbu' o odreenoj situaciji. Ta predodba
nastaje na temelju toga to su sluali, ugl avnom samo napola, mant re koje neumorno
recitiraju politiari, ' novinari' i intelektualci. Oni stjeu 'dojam' da o predl oenom
zakonu prije njegova donoenj a moraj u raspraviti izabrani predstavnici u naci onal ni m
parl ament i ma ili l okal ni m vijeima. No, istina je neto drukija. Svake se godi ne donosi
tisue novi h zakona bez neophodne rasprave. Tu se radi o s ekundar nom zakonodavstvu,
znanom i pod nazivom ustuplj eno zakonodavstvo" ili delegirano zakonodavstvo"
a, u sluaju vladinih ministara, to su zakonski akti koje donosi mi ni star a potvruje
Parl ament. Definicija s web lokacije www. answers. com glasi:
Ministarski akti (zakonski akti koje donosi ministar, a potvruje Parlament) dio su
pravnih naela Ujedinjenog Kraljevstva razliiti od onih zakona ije donoenje ne
ovisi o potvrdi Parlamenta. Obino ih pred parlament iznosi neki vladin ministar,
primjenjujui zakonodavne ovlasti koje su mu prenesene putem odreenog zakona.
Prijedlog zakona o reformi legislative i regulative koji je 2006. prihvaen u jednoj
blaoj verziji osmiljen je s ciljem da se donoenj e praktiki svih zakona, kao i izmjene
zakona, podvede pod sekundarno ili ustupljeno zakonodavstvo - ustuplj eno vladi.
To e biti di ktatura bez prava na raspravu. Zacijelo vas nee iznenaditi informacija
da su ovlasti za donoenj e zakona put em sekundarnog zakonodavstva bez otvorene i
demokratske rasprave uvelike poveane nakon dolaska na vlast gmazovskog hibrida
Tonyja Blaira. Takve se ovlasti uvode, esto bez ikakvog znanja javnosti, kroz takozvane
mi ni starske propise, odredbe vijea i kodeks postupanj a, kao i kroz zakonske akte koje
donosi mi ni star a potvruj e Parl ament. Svake se godi ne donosi nekoliko tisua takvih
zakona, u usporedbi sa samo nekoliko desetaka st andardno usvojenih zakona. Godi ne
2007. otkri veno je da je samo u deset godi na vladavine Tonyja Blaira usvojeno trideset
tisua novih zakona. Prosjeno, dakle, novi zakon dobi vamo svaka tri sata. tovie, 98
posto njih pri hvaeno je bez odgovaraj ue rasprave, posredstvom mi ni starski h akata.
U Sjedinjenim Dravama vlada vrlo slian sustav poznat pod nazivom 'propisivanje.
U zakone koji se, barem u teoriji, donose u Kongresu, umeu se dodat ne poj edinosti od
strane upravni h tijela u kojima sjede, ili ih savjetuju, neizabrani i nepoznat i znanstveni,
ekonomski i korporacijski 'strunjaci'. To je j o j edan od naina uvoenja zakonodavni h
promj ena bez politike rasprave. Imamo, zatim, predsj ednike ukaze koji zaobilaze
Kongres te se pomou njih stvaraju gomile zakona i zakona na ekanju, to nije
nita drugo doli faistika drava koja ui u sjeni, a eka da bude aktivirana neki m
i zvanredni m stanjem". Kao to je to 1998. j ezgrovito opisao Paul Begala, savjetnik Billa
Clintona, u izjavi za The New York Times: Potezom pera. Pravni poredak. Vrlo zgodno. "
Predsjedniki ukazi pravno su obvezujue odredbe koje donosi predsj ednik bez j avne
rasprave. Ne zahtijevaju odobrenj e Kongresa, ali imaju istu pravnu teinu kao i zakoni
koje donosi Kongres. U Ustavu Sjedinjenih Drava ili statutu nema i nst rumenat a koji
bi to doputali, osi m neodr eenog izraza izvrne ovlasti" iz lanka 2., stavka 1. Ustava
i navoda: Zakone treba doslj edno izvravati" iz lanka 2., stavka 3. Ako Kongres
prihvati prijedlog zakona u opreju sa zakoni ma doneseni m put em predsj ednikog
ukaza, predsj ednik i ma pravo veta. Veto se moe nadglasati tek dvotrei nskom vei nom
- stoj e, najblae reeno, doista mal o vjerojatno. Nai n na koji je uspostavljeno dravno
ureenje u Sjedinjenim Dravama daje fantastinu mo j ednom j edi nom ovjeku i, to
je mnogo vanije, oni ma koji nad njim vladaju.
Posredstvom predsj ednikog ukaza 9066, predsj ednik Franklin Roosevelt dao je
ovlasti vojsci da premjeta ljude u vojne zone. Temeljem tog ukaza Ameri kanci j apanskog
i nj emakog podrij etla slani su u logore za zadravanje", to opet popri ma dodat nu
dimenzij u znamo li da su takvi logori danas razmjeteni po cijeloj Americi, uz popril inu
angairanost Cheneyeve tvrtke Halliburton Corporation. Predsj ednikim ukazi ma Bush
je ograniavao graanske slobode, intelektualne sl obode i sl obodu informiranja. Jedna
od njegovih prvih inicijativa bilo je donoenj e predsj ednikog ukaza 13233 kojim se
ograniava pristup slubenoj evidenciji o predsj ednicima, i me je zatitio svog oca od
javnog razotkrivanja njegovih grozni h postupaka tijekom vladavine istog tog Busha
starijeg i Ronal da Reagana. U dokument u kojeg je obj elodanilo Ameri ko drutvo za
zatitu graanski h sl oboda stoji da je Bush ml adi doni o predsj edniki ukaz kojim se
odobrava nehumano ispitivanje zatoenika u Iraku.
U j ednom dopisu FBI-a od dvije stranice spomi nj e se predsj edniki ukaz u koj em
predsj ednik izravno odobrava ispitivake tehni ke kao to su uskraivanje spavanja,
stresni poloaji, koritenje vojnikih pasa i gubitak osjetilne orijentacije stavljanjem
kapuljaa na glavu itd." Savezna agencija za voenj e kriznih situacija (engl. Federal
Emergency Management Agency - FEMA) pod st opost ot ni m je uplivom gmazovski h
krianaca. Uspostavljena je na temelju j ednog predsj edni kog ukaza, a samo se est
posto njezinog prorauna troi na pri premu za krizne situacije. Sve se to zbivalo bez bilo
kakve j avne rasprave ili prihvaanj a od strane toboe izabranih predstavnika naroda.
Vidimo da se veina zakona usvaja bez j avne rasprave. irom svijeta stotine milijuna
zakona uvodi se kroz sekundarno zakonodavstvo" u svim njegovim oblicima, kao i
ostalim lukavtinama koj ima se zaobilazi rasprava. Zavi ri mo u neke od ovlasti koje su ti
predsjedniki ukazi bez rasprave dali dravi i njezinim tijelima:
Predsj edniki ukaz 10990 omoguuj e dravi da preuzme nadzor na cj elokupnim
prij evoznim sustavom te da upravlja cestama i l ukama.
Predsj edniki ukaz 10995 omoguuj e dravi da preuzme nadzor nad svim
medij ima i oblicima komunikacij e.
Predsjedniki ukaz 10997 omoguuj e dravi da preuzme nadzor nad svim
oblicima energije, goriva i mi neral a.
Predsjedniki ukaz 10998 omoguuj e uzimanj e u posjed svih farmi i sredstava
za proizvodnj u hrane.
. Predsjedniki ukaz 10999 omoguuj e dravi da preuzme nadzor nad svim
oblicima prijevoza, pri vatnog i javnog, ukljuujui i va automobi l .
Predsj edniki ukaz 11000 daje dravi ovlasti da nadzi re sve graane i prisiljava
ih da rade gdje i kada im to bude nal oeno. To podrazumi j eva i pravo na
razdvajanje lanova obitelji.
Predsjedniki ukaz 11001 omoguuj e da sve zdravstvene, obrazovne i socijalne
slube pot padnu pod nadzor drave.
Predsj edniki ukaz 11002 daje upraviteljima pota pravo da registriraju sve
mukarce, ene i djecu u Sjedinjenim Dravama.
Predsj edniki ukaz 11003 daje dravi nadzor na svim zrani m l ukama i
zrakopl ovi ma.
Predsj edniki ukaz 11004 omoguuj e dravi da zaplijeni sve stambene j edi ni ce
i financije te da prisili ljude na odl azak iz proglaenih Podruj a namij enj enih
pri si l nom preseljenju".
Predsj edniki ukaz 11005 daje dravi nadzor nad svom eljeznikom
i nfrastrukturom, vodeni m put ovi ma i skladitima.
Predsj edniki ukaz 11051 ukrat ko iznosi ulogu Ureda za sluajeve i zvanrednog
stanja te daje pravo stavljanja svih predsj ednikih ukaza na snagu u vrijeme
poveani h meunar odni h napetosti te gospodarski h ili financijskih kriza".
Predsjedniki ukaz 11921 omoguuj e Agenciji za stanje pripravnosti kod
neeljenih dogaaja da razradi planove uspostave kontrol e nad mehani zmi ma
proizvodnj e i distribucije, nad energetski m izvorima, plaama, kredi ti ma i
novanom toku u ameri ki m financijskim ustanovama u bilo kojoj nedefiniranoj
nacional noj kriznoj situaciji. Nj ime se takoer odreuj e da kada predsj ednik
proglasi i zvanredno stanje, o toj predsj ednikovoj odluci Kongres est mjeseci
nee moi raspravljati.
Predsj edniki ukaz 12919 potpi sao je predsj ednik Cl i nton 3. lipnja 1994.
godi ne. Nj ime se sve gore navedeno objedinjuje pod j ednom odredbom.
Predsj edniki ukazi samo ekaju da budu aktivirani posredstvom neke 'krize', a
' krizu' e izazvati ista sila koja ih je mani pul aci j ama uinila zakonski pravomoni m.
U svibnju 2007. usvojeni su dodat ni zakoni koji e predsj edniku omogui ti da
preuzme pot punu kontrol u nad zemlj om nakon nekog eventual nog katastrofalnog
dogaaja". Na taj nain on stjee sveobuhvatne diktatorske ovlasti. Predsjedniki ukaz o
nacional noj i domovi nskoj sigurnosti oigl edno ima prevagu nad Zakonom o dravnoj
kriznoj situaciji i ponitava ovlasti Kongresa da preinauje, ukida ili stavlja u stanje
mirovanja" predsj ednikove ovlasti u sluaju krizne situacije. Mic po mic, doli smo na
sam rub svijeta kakvog je Orwell predvidio. Svijeta u kojem se pravo na preispitivanje
zakonitosti oduzi manj a sl obode i nezakoni tog zatoenja od strane drave sve vie
podriva a u mnogi m sluajevima i dokida; u kojem ljudi mogu biti drani godi nama
u grotesknom zatvoru u Guant anamu bez podi gnute optuni ce ili pokrenutog sudskog
postupka te u kunom pritvoru u Uj edinj enom Kraljevstvu a da protiv njih nisu
predoeni nikakvi dokazi; u koj em sudac voj nikom asniku govori da ne smije odbiti
sluiti u nezakoni t om ratu; u kojem vam moe biti zaplijenjeno vae vozilo zbog toga to
ste koristili mobitel tijekom vonje ili se niste vezali poj asom; u koj em tinejder moe
biti kanjen gl obom od 50 funti zato to je galebu dobaci o komadi ipsa, a ljudi mogu
dobiti novanu kaznu zbog hranjenja ptica tijekom etnje; u koj em su izbori namj eteni
putem elektronskih glasakih ureaja bez papi rnati h tragova, a uvida u rad tehnikih
naprava nema j er su zatiene autorskim pravima; u kojem i mamo orvelovske zone
sl obodnog govora" gdje se miroljubive prosvj ednike moe odvoditi dalje od ishodita
njihova prosvjeda. Uvjeravaju nas da je cj elokupno to nadziranje i kontrola nuno u
borbi protiv kri mi nal a" i borbi protiv terorizma". Gmazovski krianci ele se ' boriti'
protiv svega i pri t om stvaraju okolnosti koje uzrokuj u kri mi nal protiv kojeg se pot om
lijepo mogu 'boriti'. Osi m nekolicine koje je kao kri mi nal ce isprogramirala njihova
vlastita priroda, ovdje navodi m neke od veih uzroka kri mi nal a protiv kojih se, kako
kau, mor amo 'borili':
1) Nasilje i krade kojima se podupi re ovisnost o drogi.
Tko nadzire mree ilegalne trgovine drogom? Isti oni koji govore da trebamo
uvesti jo stroi nadzor i kontrolu kako bismo se mogli boriti protiv
kriminala".
2) Nasilje i krae od strane oni h koji nemaju zaposlenje i, kako sami vjeruju,
nikakve nade, ljudi koji napadaj u sustav sluei se - kakvog li vrhunca ironije
i kakvog li vrhunca gluposti - nasiljem i kraama usmj erenim protiv drugi h
rtava sustava u njihovoj okolini.
Tko je uinio sustav tako bezdunim, podvojenim i nepravednim? Isti oni ljudi
koji govore da trebamo uvesti jo stroi nadzor i kontrolu kako bismo se mogli
boriti protiv kriminala".
3) Nasilje i krae proizali iz pohl epe ili iz elje poj edi naca da imaju najnoviju
odjeu, automobi l ili neki tehniki ureaj za koje nemaj u novca da ih kupe.
Tko prodaje mit da se ovjekov uspjeh mjeri stvarima koje posjeduje i tko
potie ljudsku gramzivost? Isti oni koji govore da trebamo uvesti jo stroi
nadzor i kontrolu kako bismo se mogli boriti protiv kriminala".
4) Tko su najvei kriminalci na cijelom planetu?
Isti oni koji govore da trebamo uvesti jo stroi nadzor i kontrolu kako bismo
se mogli boriti protiv kriminala".
Pogledajte mal o sve uzroni ke kri mi nal a i ustanovit ete da se ogr omna veina
njih moe dovesti u vezu s odgoj em i s iskustvima steeni m u okviru strukture drutva
i manipulacij e od strane gmazovski h krianaca. Tko predstavlja glavnu silu u pozadini
svjetskog terorizma, odnos no tko su ljudi koji orkestriraju gl avni nom teroristikih
nedjela? Isti oni koji govore da t rebamo uvesti jo stroi nadzor i kontrolu kako bismo
se borili protiv kriminala". Sve je to j edan sveobuhvatni sluaj problema-reakcije-
rjeenja.
Elitizam organa reda"
Oni koji kontroliraju policiju i druge slube odgovorne za provedbu zakona zacijelo
su presretni zbog sadanjeg nai na funkcioniranja svijeta. Njihova je mo sve vea, a
moet e uti i kretenske izjave poput ove Gr anama Gerrarda iz Udruenj a naelnika
policije: ... Svaki policijski nadzor koji nije primjetljiv zapravo je kontroliran i mora biti
proporci onal an, j er u suprot nom ne bi bio odobren. " Trabunjanje na kvadrat. Organi
reda praktiki su drava u dravi, a svaki put kad i mamo situaciju u kojoj oni koji nose
uni formu i imaju vlast ne podlijeu istim zakoni ma kao i ostatak stanovnitva suoeni
s mo s faizmom. Kada sam otiao obii ant i rat nog prosvj ednika Briana Hawa ispred
zgrade parl amenta u Londonu, otprilike deset mi nut a u stopu me je prati o policajac,
drei kameru nekoliko centi metara od mog lica. Kad sam se dva tjedna kasnije vratio
na isto mjesto u pratnji televizijske ekipe i poeo sni mati policiju objektiv kamere
prekrivali su svojim rukama i nareivali nam da prest anemo snimati to, dakako, ni smo
uinili. Jedan zakon za nas, j edan za njih = faizam. Britanski vozai snimljeni kamerama
za nadzor promet a kako voze nekoliko ki l ometara na sat iznad dozvoljene brzine
kanjavaju se gl obom i kazneno gone, a policajcu ' uhvaenom' kako vozi 226 kilometara
na sat na javnoj cesti kazna je oprotena pod izgovorom da je on samo testirao vozilo".
Nikako nije sluajno da se zaj edno s poveani m stupnj em ovlasti poveala i bahatost
predstavnika zakona, ali oni bi moral i shvatiti da sami nemaj u nikakve ovlasti. Ovlasti
ima j edi no njihova uniforma. Uni forma predstavlja strukturu moi, a ljudi u toj uniformi
puki su unajmljeni 'snagatori'. Bez uni forme oni nemaj u nikakvu mo. Nj i ma izgleda
promi e injenica da e njihova djeca i unuad morati ivjeti u orvelovskom svijetu
ijem nametanj u sami pri donose. Jo uvijek ima poteni h, razboritih policajaca kojima
se ne svia ono to se dogaa, no sve ih je manj e. Takve uvare reda sustav ne trpi, on
eli ljude kao to su kvartovski policajci" u moj em gradu koji se epire i paradiraju
uokol o kao a su klonovi Johna Waynea.
Usprkos svih pokazatelja da je orvelovska drava ve stigla programi rani h ljudi
j o uvijek ima na milijarde. U j ednom novi nskom lanku iz 2007. godi ne pie da je
ogr omna veina Britanaca u j ednoj anketi navela kako je ograniavanje graanskih
sloboda cijena koju vrijedi platiti" u borbi protiv terorizma". Sedmero od desetero
ljudi smatral o je da bi obavezne osobne iskaznice za sve odrasle osobe bile opravdane
u nastojanju da se smanji opasnost od terorizma, a osmero od desetero ljudi reklo je
da vlastima treba omogui ti prislukivanje telefona potencij alnih terorista, otvaranje
njihove pote i uvoenje elektronskog praenja ili ogranienja prava kretanja. Jedan od
nasrtaja na ljudske sl obode izazvao j e i nternetsku reakciju ovjeka po i menu Mark Jones,
tipinu za ono to obi no moete uti: Ako se time sprjeava kri mi nal no ponaanj e ili
olakava njegovo otkrivanje ja to mogu samo podrati". Kod ispitivanja j avnog mnijenja
treba biti oprezan jer ona su esto namj etena tako da se dobije eljeni rezultat, i injenica
je da na 'miljenje' mnogi h ljudi utjeu stajalita koja u takvim anket ama prevladavaju.
Nesumnj ivo je pak to da velik broj ljudi jo uvijek vrsto spava te nije u stanju vidjeti to
se oko njih zbiva. Kao to je to sjajno izrekao Oscar Wil de: Neslaganje s tri etvrtine
britanske javnosti j edan je od prvih preduvjeta zdravog razuma". Takva je situacija, ini
se, svugdje. ak su i skupine boraca za graanska prava" podcijenile ozbiljnost situacije
s koj om smo suoeni, zasi gurno ne shvaajui kakva sila iza svega toga stoji.
Naalost, ne moemo se pouzdati u medije i oekivati da e nam pomoi u zatiti
naih sloboda, niti se moemo pouzdati u skupine boraca za graanska prava, a j o
manje u vlasti pod utjecajem ment al nog sklopa iji je predstavni k ameriki politiar vrlo
pri mj erenog i mena: ' Newt' Gingrich (newt na engl. znai 'dadevnjak'; op. prev.). On je
izjavio: Zbog opasnosti od napada biolokim ili nukl earni m oruj em Ameri ka treba
razmotriti mogunost ograniavanja slobode govora u svrhu borbe protiv terorizma, eli
li zatititi drutvo koje je omogui l o potivanje naela iz Prvog amandmana [slobode
govora]".
Lupi i ostane iv. Nevjerojatno. Dakle, mor amo se liiti naih sloboda kako
bi smo zatitili nae slobode; fenomenal ni primj er dvomiljenja, ak i prema njegovim
st andardi ma (slika 205). el i mo li da uope doe do bilo kakvih promj ena sami se
mor amo latiti posla. O t ome u detaljnije govoriti neto kasnije, ali zani ma me kako da
izbj egnemo takvu programi ranu pokornost? Jednostavno: na takav se nain ne t rebamo
pokoravati niti prisiljavali druge da to ine: nau djecu, prijatelje ili kolege. Trebamo
slaviti raznovrsnost stavova i ivotnih stilova, a ne osuivati ih. Niti bi smo trebali
prihvaati svakojake namet e od strane drave kao to su mikroipiranj e ljudi ili kanti za
smee i slino. Tom Seaman, farmer iz engleske pokraj ine Wiltshire, pozvao je lokalne
stanovnike da se suprotstave podvali oko kanti za smee tako da odarafe mi kroi pove
s kanti i poalju ih natrag gradski m vlastima, te je rekao:
Ovo je sramotna politika nametanja neega na mala vrata. Ureaji za praenje
postavljeni su kriom bez ijedne rijei obavijesti, a kamoli dogovora s graanima. No,
gradsku svojinu ljudi ne bi trebali unititi nego bi te stvarice trebali vratiti njihovim
zakonitim vlasnicima i zahtijevati objanjenje.
to bi se dogodil o kada bi na
taj nai n postupili svi ili barem
veina? Gore opisana politika bila
bi neprovediva i morala bi biti
prekinul a. Kada je dovoljan broj
ljudi odbi o plaati vrlo nepravedni
,,lokalniporez"kasnih 1980-ih vlada
ga je moral a ukinuti. MI i mamo
mo, ali j edi no ako j e odl ui mo
iskazati. Polagano guenje nae
sl obode korak po korak, met odom
totalitaristikog ulaska na mala
vrata" bit e zaustavljeno tek kada
ga odl ui mo zaustaviti, kada se
doista zauzmemo za ono to j e
Slika 205: Tko kae da ovjek ne moe slobodno izraavali
svoje miljenje?
ispravno, a ne da podrugljivo dovi kuj emo s druge strane ulice i samo stojimo skrtenih
ruku. Ovo je zaista vrijeme odl uke. Moemo sjediti i plakati ili se moemo aktivno
oduprij eti. Moemo povratiti vlastitu sl obodu od faista ili moemo slijediti frulaa s
krij ustima i repom. Nije neki pretj erano teak izbor, zar ne?
Valja zapamtiti daj e Veliki brat zapravo malecki slabi. Njegova mo ovisi o naem
preut nom prihvaanju i nai nu na koji doput amo da se naa kolektivna mo rascijepa
i razvodni pomou religije, rase, visine pri manj a i drugi h nebi tni h crta razdvajanja i
razloga za svau. Mi ne moramo biti kontrol irani, j ednostavno moemo odluiti da to
ne budemo, a sada je doista stiglo vrijeme odluke. . . najvanije dosad.
Naddrava na pomolu
ovjek je slobodan onoga trenutka kada poeli biti slobodan.
Voltaire
Centralizacija donoenj a odl uka na svjetskoj razini kljuna je za kontrol u od strane
gmazovske nekolicine nad ljudskim stanovni tvom, a stvaranje Orwellovih naddrava
tipa ' Oceanije upravo je u tijeku. Planira se stvaranje politike strukture u kojoj e
svjetska vlada diktirati nadravama Europske unije, Ameri ke unije, Afrike unije i
Azijske/Pacifike unije. Ono to sada nazi vamo ' dravama' bit e rascijepljeno u 'regije'
bez ikakve opipljive moi pod strogim nadzorom naddrava; sve e te regije odgovarati
svjetskoj vladi (slika 206). Planira se uspostava svjetske vojske koja e nametati volju
svjetske vlade, zatim uspostava sredinje svjetske banke i svjetske valute (ne gotovine,
ve elektronske). Preko te strukture nadzirat e se mi kroi pi rano stanovnitvo. Sve se to
dogaa pred naim oi ma, a planira se ve dugo, dugo.
Slika 207: Babilonski simbolizam na zastavi Europske unije
Nastoji se uvesti ne samo
izravna kontrola nego i kontrola
put em ovisnosti. Kada uklonite
trgovinske barijere" to znai
da odreena drava ne moe
tititi vlastitu pri vredu te postaje
ovisna o svjetskom gospodarskom
i trgovi nskom sustavu kojeg
kontroliraj u gmazovski hibridi.
Ovdje u iznijeti pozadi nu stvaranja
i manipulacij e Europske unije jer e
to ljudima iz drugi h dijelova svijeta
pojasniti kako se danas potaj no
uvodi njihova konkretna naddrava
a da im o t ome ni tko nita ne govori.
Kao smjernica je posluila Europska
unija, pa, ako tehnika djeluje, zato
je mijenjati?
Europsko carstvo
Europska naddrava zaeta j e
potpisivanj em takozvanog Rimskog
sporazuma, to nije ni mal o sluajno.
Europska unija druga je verzija
Rimskog carstva, a zastava EU-a
simbolizira, ponovno, babilonsku
boicu majku Semi rami du sa
svim nj enim i meni ma i likovima
(slika 207). Dvanaest zvijezda ili
pent agrama babilonskog Zodijaka
predstavljaju boicu, dok Rimska
crkva tvrdi da Majka Marija, kao
Kraljica neba" ima krunu od
dvanaest zvijezda". U Otkrivenju
12:1 pie: ,,I znamenj e veliko pokaza
se na nebu: ena odjevena suncem,
mjesec joj pod nogama, a na glavi
vijenac od dvanaest zvijezda"
(slika 208). Krug je takoer simbol
iz kola misterija, a predstavlja
Tamuza, babilonskog sina roenog od djevice. Kreacija simbola zastave EU-a pripisuje
se belgijskom i dovu (Hazaru/Sumeranu) Paulu Leviju, preobraenom rimokatol iku
koji je bio direktor kul turne sekcije" Europskog vijea, uspostavljenog 1949. u Londonu.
Tijekom rasprava o europskoj zastavi Levi je, kau, pri sut ni ma pokazivao kipi Majke
Marije" sa zvj ezdanom kr unom" koja je sjajila ispod plavoga neba. Levi je navodno
Slika 208: Dvanaest zvijezda oko glave boice Izie
(Semiramide) koja je posluila kao model za zastavu
Europske unije
Slika 209: Drevni prikaz boice Europe (Semiramide)
na biku (Nimrodu)
odmah nazvao general nog tajnika
Europskog vijea, grofa Benvenutija
iz Venecije, i rekao mu da bi dvanaest
zvijezda u lancu nasuprot tamnopl ave
pozadi ne trebao biti model europske
zastave.
Jednostavno oboavaju svoje
izmiljene prie, zar ne? Dr ugi m
rijeima, taj lik predstavlja kraljicu
Semi rami du. Sam naziv ' Europa'
potjee od boice Europe, j o j ednog od
Semi rami di ni h i mena. Europska unija
je Europina unija, unija babilonske
boice.
Europska zastava predstavljena je
8. prosi nca 1955., to je bila svetkovina
Bezgrenog zaea Marije, a 2. rujna
1958. milanski nadbiskup, budui papa
Pio XII, otkrio je dvanaest met ara visok
Marijin kip nazvavi ga Naa voljena
Gospa, vl adarka Europe". Godi ne
1984. izdane su dvije marke povodom
europski h izbora u Britaniji. Jedna je
prikazivala enu koja jae na nekoj
zvjerki ili biku kojeg vodi krilati djeak
preko sedam gora ili morski h valova.
Tako je glasila legenda o boici Europi
(Semiramidi) koju j e Jupiter (Ni mrod)
odveo u obliju bika (slika 209). Bik
j e j edan od simbola kola misterija
za Ni mr oda. Boga Jupitera t akoer je
simbolizirao krilati djeak, a povezuje
se s Bakhom, to je j o j edno od imena
za Tamuza/Ni mroda/Isusa. Na drugoj je
marki pri kazan most uz rije 'Europa'. Latinska rije 'Pontifex', to znai ' papa' ili veliki
sveenik" potjee od latinskih rijei 'pons', to pak znai ' most' i Jacio, to znai ' napraviti' ;
'Pontifex', dakle, znai 'graditelj mostova'. Unutar okul tne ikonografije, Rimska crkva i
njezin pontifeks esto su simbolizirani most om, kao to je sluaj s mos t om Pont de 1'
Al ma i t unel om u Parizu gdje je poginula princeza Diana. Kao to sam ranije spomenuo,
Pont de I* Alma u prij evodu znai ' Most' ili ' Prolaz boice Mjeseca'. Prikaz Europe i
bika, Semi rami de i Ni mr oda moemo vidjeti na spomen-medal j i Europske unije i zdane
2005. godi ne (slika 210).
Dodat na potvrda veze s Ri mskom crkvom dolazi od Ot t a von Habsburga, glave
istoimene dinastije, sadanjeg voe Paneuropskog pokret a (slika 211, na sljedeoj
Stranici). Habsburzi su istokrvna gmazovska krvna loza, a domi ni r ah su gmazovski m
Slika 210: Europa i bik pojavljuju se na ovoj spomen-
medalji koju je izdala Europska unija.
upori tem u francuskoj pokrajini
Alsace-Lorraine te su praktiki
stolj e ima vladal i vel i ki m d i j el om
Europe. Nosili su titulu Svetog
ri mskog cara te su iznjedrili
careve Austrije, vojvode Austrije,
kraljeve Nj emake, kraljeve
Maarske, kraljeve panjolske,
kraljeve Portugala, kraljeve
eke, nadvoj vode Toskane pa
ak i careve Meksika.
Ot t o von Habsburg roen
je 1912. godi ne s titul om:
nadvojvoda Franz Joseph Otto
Robert Mari a Ant on Karl Max
Hei nri ch Sixtus Xaver Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius austrijski, posljednji
car Austrije i posljednji kralj Maarske. Habsburg ivi u njemakoj pokrajini Bavarskoj
a, poput mnogi h drugi h gmazovski h krianaca, uvelike je zaao u devedesete godi ne
ivota. Jasno je dao do znanja da eli rimokatoliku Europu i doi votno izabranog
europskog vladara, ba kao to je to poglavar jezuita. O logu s europski m zvijezdama
Habsburg je u svojoj knjizi Budui drutveni poredak (Trie Social Order of Tomorrow)
napi sao:
Sada napokon imamo europski simbol koji ravnopravno pripada svim dravama.
To je kruna Svetog rimskog carstva, koja utjelovljuje tradiciju Karla Velikog, vladara
ujedinjenog zapadnog svijeta [europske zemlje i zapadna hemisfera].
Eto o emu se ovdje radi - o krvnoj lozi Karla Velikog i planu gmazovskih
hi bri da za uspostavu prevlasti u svijetu. Za one koji se najvie zalau za Europsku
unij u" predvi ena j e nagrada nazvana po Karlu Velikom, a j edan od dobi tni ka bio j e
predsj edni k Bill Cl i nton (obuavan kod j ezuita) koji je predl agao da Europska unija
obuhvati i Rusiju.
To je samo zona slobodne trgovine"
Plan za osnivanje Ujedinjenih europski h drava pod central i zi rani m nadzorom datira
prije mnogo stoljea, stoj e, i zmeu ostalih, bio j edan od ciljeva Vitezova templ ara. Troje
ljudi koji su stajali iza Europske ekonomske zajednice (ili Zaj ednikog trita"), sadanje
Europske unije, bili su: Jean Monet , sin francuskog proi zvoaa estokih pia znan kao
Otac Europe"; grof Richard N. Coudenhove-Kal ergi iz Austrije i Joseph Retinger, poljski
'socijalist' koji je osnovao organizaciju pod nazivom Europski pokret kako bi uspostavio
central iziranu kontrol u nad Europom. Retinger j e takoer bio izuzetno utjecajan pri
stvaranju Bilderberke skupine, a George McGhee, ameriki veleposlanik u Zapadnoj
Nj emakoj i sudi oni k Bilderberkih sastanaka, kasnije je izjavio: Rimski sporazum
kojim je oivotvoreno zajedniko trite pri premao se na Bilderberkim susretima". A
Retinger i dugogodinj i predsj ednik Bilderberke skupine, ni zozemski pri nc Bernhard
predloili su redovne susrete europski h ministara vanjskih poslova. Susreti su urodili
cari nskom unij om poznati j om pod nazi vom zemlje Beneluxa" (Belgija, Ni zozemska
i Luksemburg), preteom Europske zajednice. Retingera je podupi rao iluminatski
mani pul ator Averell Harri man, tadanji ameriki veleposlanik u Britaniji koji ga je
upoznao sa svim klasinim likovima povezani m s Rothschi l di ma i Vijeem za vanjske
odnose, koji se u ovoj prii uvijek iznova pojavljuju.
Jean Monnet radi o je u t andemu s Reti ngerom. Monnet je 1910. iz francuske otiao
u Kanadu, u ranoj dobi od dvadeset godina, u potrazi za novi m tritima estokih pia,
svog obiteljskog biznisa.
Ondj e se povezao s tvrtkom Hudson Bay Company i bankom brae Lazard te je postao
dijelom angl oameri ke scene mada je bio Francuz. Postao je pouzdani k predsj ednika i
premijera, to mu je donijelo veoma unosan ugovor o otpremanj u materijala iz Kanade
u Francusku tijekom Prvog svjetskog rata. Kad je rat zavren postavljen je za lana
Vrhovnog saveznikog ekonomskog vijea te je postao savjetnik skupine oko lorda
Milnera i pukovnika Housea, lanova Okruglog stola dok su pri premal i potpisivanje
Versajskog sporazuma i stvaranje Lige naroda. Njegov su utjecaj i ugled do 1919. godi ne
meu mani pul at ori ma iz redova Okrugl og stola bili takvi da je nazvan zamj enikom
general nog tajnika Lige naroda. est godina kasnije preselio se u Ameri ku gdje je postao
potpredsj edni k kompanij e pod nazivom Transamerica, u vlasnitvu Amerike banke.
Monnet je sada bio u savrenom poloaju da koordi ni ra urot om, s obje strane Atlantika,
ija je svrha stvaranje Europske zajednice. Drugi utjecajan igra bio je gmazovski
krianac grof Richard N. Coudenhove-Kal ergi koji je 1923. napisao knjigu u kojoj poziva
na osnivanje Sjedinjenih Europski h Drava. Blizak prijatelj grofova oca bio je Theodore
Herzl, osniva ci oni zma i Rothschil dova mari oneta. Grofova knjiga je naslovljena Pan
Europa, a grof je kasnije osnovao paneuropsku uniju s ogranci ma na drugoj strani
konti nenta, podupi ranu od strane vodeih europski h politiara, angl oameri ke klike,
ukljuujui pukovni ka Housea i Herberta Hoovera, te uvijek pri sutnu drui nu koja
se pojavljuje posvuda. Rije ' Pan' moe znaiti neto to obuhvaa sve", ali bog ' Pan'
t akoer je drugo i me za Ni mroda, a Europa je Semi rami da. U svojoj autobiografiji grof
j e napi sao:
Poetkom 1924. dobili smo poziv barona Louisa de Rothschilda. Jedan od njegovih
prijatelja, Max Warburg iz Hamburga, bio je proitao moju knjigu te nas je elio
upoznali. Na moje veliko iznenaenje [svakako!], Warburg nam je spontano
[svakako!] ponudio 60.000 zlatnih maraka kako bi pokret prebrodio prve tri godine
svog postojanja ... Max Warburg, koji je bio jedan od najuglednijih i najmudrijih
ljudi koje sam ikada upoznao, obiavao je financirati takve pokrete. Cijeloga je
ivota ostao iskreno zainteresiran za stvaranje Paneurope. Max Warburg je 1925.
odluio otputovati u Sjedinjene Drave kako bi me upoznao s Paulom Warburgom i
Bernardom Baruchom.
Ovdj e i mamo ljude koje svo vrijeme razotkri vam, a koji su ravnali drugi m
dijelovima zavjere, ukljuujui uspon Hitlera i stvaranje banke Federalnih rezervi, i
svi su oni bili ukljueni u manipulacij sko stvaranje central izirane Europe. Rothschildi,
Rockefelleri, Warburzi te Baruch, House i Mi l ner u sve su to bili ukljueni od samog
poetka, a s njima i mnoga druga poznata i mena. Medu grofovim podupiratelj ima bio
je Wi nst on Chruchi l l koji je 1930. napi sao lanak za ameri ko izdanje lista Saturday
Evening Post pod naslovom Sjedinjene europske drave". Grof Coudenhove-Kal ergi
dobi o je svesrdnu podrku od takvih ' nepristranih' izvora kao to su John Foster Dulles;
Nicholas Murray Butler, ravnatelj Sveuilita Col umbi a i predsj ednik Carnegiejeve
zaldade za meunar odni rat (pardon, ' mi r' ); i dr. Stephen Duggan, osniva i prvi ravnatelj
Instituta obrazovanja, pod st opost ot ni m nadzor om Vijea za vanjske odnose. Oni koji
su financirali boljeviku revoluciju i obje strane u dva Svjetska rata, ukljuujui Adolfa
Hitlera, krojili su planove za uvoenje Europske zajednice kao i Ujedinjenih naroda.
Jean Monnet je bio blizak s Franl di nom D. Rooseveltom zahvaljujui svom odnosu s
predsj ednikovim utjecajnim savjetnikom Harryj em ITopkinsom, koji je Rooseveltu bio
ono to je pukovni k House bio predsj edniku VVilsonu - njegov nadziratelj.
Hopki nsa j e unovaio Nelson Rockefeller da radi na ' Rooseveltovoj' gospodarskoj
strategiji New Deala (Nove politike") koja je ustvari produila stanje gospodarske
depresije Sjedinjenih Drava. Organizacije poput Pokreta za savezno j edi nstvo - kasniji
Odbor za atlantsko j edi nstvo i Atlantsko vijee Sjedinjenih Drava - oformljeni su u
cilju poticanja unije Amerike i Britanije. U tim su tijelima prevladavali lanovi Vijea za
vanjske odnose, a meu di rektori ma Atlantskog vijea tijekom 1970-ih bili su George
Bush stariji i Flenry Kissinger.
Poznata lica...
Pritisak i propaganda za formiranje unije europski h drava dobili su vei zamah u
svibnju 1948. kada je Pokret europskog j edinstva odrao svoj Europski kongres. Vodei
zagovornici pokreta bili su Wi nst on Churchi l l i njegov zet, britanski politiar Duncan
Sandys, a radei iza kulisa ali vrlo uinkovito stajali su Jean Monnet i Joseph Retinger.
Ameri ki kongres usvojio je sedam rezolucija o pol i ti kom udruivanj u Europe. U j ednoj
od njih stoji: Stvaranje Ujedinjene Europe mor a se promat ral i kao nuno potreban
korak prema stvaranju Ujedinjenog svijeta" [svjetske vlade]. Monnet j e t akoer ravnao
Odbor om za Sjedinjene Europske Drave, iji je cilj bio isti. Poslijeratni ameri ki zajmovi
Europi, poznat i kao Marshallov pl an ili Program europskog oporavka (ERP), iskoriteni
su ne samo za namicanj e sredstava za Europski pokret nego i za podrivanj e samostalnosti
suverenih drava kako bi se poveao pritisak za uvoenje centraliziranog nadzora
Europe. Pretpostavljalo se da je taj plan pruanj a pomoi bio djelo generala Georgea
C. Marshalla, mi ni stra vanjskih poslova za vladavine predsj ednika Trumana, ali sada se
zna da su arhitekti tog pl ana bili Jean Monnet i Vijee za vanjske odnose (CFR). Tijekom
1946.-1947. oformljena je istraivaka skupina CFR-a koja e izvjetavati o procesu
obnove Europe. Skupi nom je predsj edao odvj etnik Charles M. Spofford, a tajnik je bio
David Rockefeller, predsj ednik CFR-a, osoba od presudnog utjecaja u Bilderberkoj
skupini i utemeljitelj Trilateralne komisije. Po isteku neto vie od godi ne dana ta je
istraivaka skupina" promij enila naziv u Marshallov plan" koji se ' prodavao' kao
vladina politika. Averell Har r i man iz redova Il umi nata izabran je kao glavni provoitelj
Marshallova plan u Europi, a svoje je sjedite uspostavio u Rothschildovoj parikoj
rezidenciji, hotelu Talleyrand. Ipak, prijedlog je naiao na snaan otpor, a mnogi su
kongresnici uspjeli prozreti di mnu zavjesu, no Vijee za vanjske odnose pokrenul o je
pr opagandnu ofenzivu kako bi osiguralo da takva politika bude prihvaena. Posluili su
se kompani j ama i si ndi kal ni m tijelima pod kont rol om CFR-a i medij ima pod kontrol om
CFR-a. Politika stvaranja Ujedinjenih europski h drava dobila je nepodijeljenu podrku
Trie New York Tirnesa i Washington Posta.
Vrlo se kori sni m pokazao i Hl adni rat" zakuhan u kuhinji gmazovskih krianaca,
kao stoje to uostal om vi eno u broj nim pril ikama tijekom naredni h desetljea. Ukazana
potreba za davanje zajmova Europi u svrhu zatite od komuni sti ke prijetnje" (koju su
financirali i stvorili hibridi) zapravo je iskoritena za dobivanje pot pore Kongresa za
provoenj e Marshallova plana. John J. McCloy, predsj edni k Vijea za vanjske odnose
u razdoblju od gotovo dvadeset godina, rekao j e da mu j e njegov mandat visokog
amerikog povjerenika za Nj emaku poslije rata pokazao kako se odreene stvari mogu
postii koritenjem komuni sti ke prijetnje.
im bi se spomenul a sovjetska prijetnja ljudi su se trgnuli i naulili ui", rekao je
McCloy. (Vidi t akoer teroristika prijetnja", prijetnja globalnog zatopljenja" itd., itd. ).
Kada su prijedlozi dobili zeleno svjetlo izvrni odbor Marshallova plana ukljuivao je efa
CIA-e Allena W. Dullesa, tadanjeg predsj edni ka CFR-a; Philipa Reeda, predsj ednika
General Electrica; Henryj a L. Sti msona i Roberta P. Pattersona, bivih mi ni stara rata;
i Deana Achesona, biveg zamjenika ministra vanjskih poslova i lana CFR-a koji se
nalazio u amerikoj delegaciji pri godom osnutka Ujedinjenih naroda.
Prvi korak u stvaranju Europske zajednice bilo je uvoenje Europske zajednice za
ugljen i elik" koja je startala u srpnju 1952., a objedinjavala je industrije ugljena i elika
Zapadne Nj emake, Francuske, Italije, Belgije, Ni zozemske i Luksemburga pod j ednom
sredinj om upravom. Imal a je ovlasti da odreuj e cijene, investicije, podi e novac i donosi
odl uke veinskim glasanjem. Uvedena j e u razdoblju Schumanova pl ana (nazvanog po
francuskom socijalistikom mi ni st ru vanjskih poslova i kasnijem premi j eru Robertu
Schumanu), ali opet je iza svega stajao Jean Monnet , predsj ednik francuske Komisije
za ope planiranje. Zami sao je pobral a salve pohvala gorljivih zagovornika iz redova
Vijea za vanjske odnose, kao to su ameri ki mi ni star vanjskih poslova John Foster
Dulles i Dean Acheson. Monnet je dobi o Watelerovu nagradu za mi r u iznosu od dva
milijuna franaka, u znak priznanj a za meunar odni duh demonst ri ran pri iznalaenju
Zaj ednice za ugljen i elik". Nagrada je dola \z...Carnegiejeve zaklade. Merry i Serge
Bromberger, dvoje Monnet ovi h oboavatelja, iznijeli su taj pl an u svojoj knjizi Jean
Monnet i Sjedinjene Europske Drave (Jean Monnet and the United States of Europe):
Postupno, kako se predvia, nadnacionalne vlasti, pod nadzorom Europskog vijea
ministara u Bruxellesu i Skuptine u Strasbourgu, preuzet e upravu nad svim
aktivnostima na europskom kontinentu. Doi e dan kada e vlade biti prisiljene
priznati da je objedinjena Europa gotova injenica, a da same nee imati nikakvog
utjecaja pri uspostavi njenih temeljnih naela. ledino e morati spojiti sve te nezavisne
ustanove u jednu jedinu federalnu upravu, a zatim proglasiti Sjedinjene Europske
Drave.
Ulazi na mala vrata"
Dana 25. oujka 1957. estorica lanova Zaj ednice za ugljen i elik potpisali su dva
Rimska sporazuma" kojima je stvorena Europska ekonomska zajednica ili Zaj edniko
trite" te Europska zajednica za atomsku energiju (Euroat om). Uvedena j e pod
kr i nkom zone sl obodne trgovine" u kojoj e biti dobri h prilika za zapoljavanje", a
nije spomi nj ana nikakva centralizirana naddrava i gubitak dravnog suvereniteta -
to j e pl ani rano od samog poetka. Pregovore o Rimskim sporazumi ma nadzi rao j e
Monnet uz stalnu pomo mree Vijea za vanjske odnose u Sjedinjenim Dravama.
To j e potvrdi o harvardski predava Ernst H. van der Beugel, poasni generalni tajnik
Bilderberke skupine i lan Trilateralne komisije. U svojoj knjizi OdMarshallovepomoi
do atlantskog partnerstva (From Marshall Aid To Atlantic Partnership), uz predgovor
njegova prijatelja Henryja Kissingera, van der Beugel pie:
Monnet i njegov akcijski odbor neslubeno su nadgledali pregovore, a im su
iskrsle prepreke pokrenuta je diplomatska mainerija Sjedinjenih Drava, uglavnom
preko veleposlanika Brucea ... koji je imao neposredan pristup najviim razinama
ministarstva vanjskih poslova...
U to je vrijeme bilo uobiajeno da ako Monnet smatra da odreena drava pravi
potekoe u pregovorima, ameriki diplomatski predstavnik u toj zemlji obratio bi se
ministru vanjskih poslova i priopio mu miljenje amerike Vlade koje se, u praktiki
svim sluajevima, podudaralo s Monnetovim stajalitem.
Monnet ovo 'stajalite bilo je stajalite gmazovskih hi bri da koji su ga nadzirali,
j edinstveni europski akt" kojim su od 1992. sruene trgovinske barijere irom Europe i
Maastrichtski sporazum (Ugovor o Europskoj uniji) bili su tek novi totalitaristiki ulasci
na mal a vrata na putu k europskoj diktaturi. Jednom kada se europske narode uspjelo
zastraiti i natjerati ih da povjeruju kako e se svi oni suoiti s katastrofom ne pri drue
li se zajednici iz naziva je izbaena rije ' Ekonomska te smo tako dobili Europsku
zajednicu (ulaz na mala vrata). Kasnije je naziv ponovno promij enj en: u Europsku uniju
(ulaz na mala vrata). Svjedoci smo nezaustavljivog kretanja ka centralizaciji politike
moi u zajednici i ukidanj u donoenj a odl uka od strane poj edi nani h drava (ulaz na
mala vrata). Nakon toga je uslijedilo stvaranje Sredinje europske banke i j edinstvene
europske valute (ulaz na mal a vrata). Koncept Europe s central i zi ranom kont rol om u
rukama neke sredinje europske banke, zatim s j ednom val utom, podr unom upravom
i zaj ednikim tritem rada, prij evozom, industrij skom i vanj skom pol i ti kom - upravo
je ono to su za Europu planirali Hitler i nacisti. Svoj su plan ak nazvali Europska
ekonomska zajednica (njem. Europiiische Wirtschaft-gemeinschaft). U svojoj knjizi iz
1996. godi ne Tragedija i nada (Tragedy and Flope), iluminatski insajder Carroll Quigley
objasnio je kako se proces europske integracije na svim razi nama imao odvijati u vie
faza, a Richard N. Gardner iz Vijea za vanjske odnose kasnije e rei kako je pl ani rano
podrivanj e [suvereniteta] korak po korak". Dana 9. studenoga 1988. europski voe su
se okupili u pari kom Pant heonu gdje su slavili stotu obljetnicu roenja Jeana Monnet a,
ovjeka prozvanog ocem Europe". Ali, to se to ima slaviti u vezi Monnet ove kreacije? To
to u zapadnoj Europi traje mi r od 1945. godine? A, ne. Gmazovski krianci su omoguili
da se to dogodi kako bi dolo do europske integracije. Da nije bilo mani pul atora,
paneuropski ratovi ne bi ni izbili. Monnet je stvorio udovite koje se nalazi u procesu
tamanjenja sloboda - i to je dobro znao.
Fingirani referendumi
Gmazovski krianci ele, ni manje ni vie, negoli sredinje kontrol i ranu di ktaturu za
cijelu Europu i ve su joj vrlo blizu, dok neizabrani birokrati u Bruxellesu diktiraju
naci onal ni m vladama. ak i sada zakoni namet nut i od strane Europske unije odnose
prevlast nad svim odl ukama naci onal ni h parl amenata, a pl anirani europski ustav
obuhvaa imenovanj a predsj ednika Europe i mi ni stra vanjskih poslova. Ustav je
potpisan 29. listopada 2004. i samo su ga trebale ratificirati drave lanice. Francuska
i Nizozemska glasale su protiv njega na referendumi ma, ali mani pul atori su odonda
ponovno uveli vei dio Ustava nazvavi ga ' Sporazumom' , kod kojeg, rekoe, glas javnosti
nije potreban. Njihova tehnika kod referenduma vrlo je j ednostavna i neprestano se
ponavlja, kao to smo vidjeli na pri mj eri ma Danske i Islanda. Na referendumu o Europi
narodi obiju drava glasali su 'protiv', no odl uka je kasnije prei naena kada je glasanje
ponovlj eno. Mani pul at ori ma je naj drae initi to god ih je volja, bez obzira na miljenje
naroda. Ukoliko im to ne uspije kada j e promj ena koju ele tako korjenita, tada nude
' referendum' kako bi narod odluio". Pot om se i zdano financira kampanj a u prilog
svega to oni ele, dok oporba mora prositi i posuivati kakva-takva sredstva da bi
uope mogla pokuati zadobiti pozornost javnosti. Ako, unato svemu, referendum
j o uvijek bude protiv njih, j ednostavno e mal o priekati kako bi si dali vremena da
' obrade' oporbu te da zatim provedu j o j edan referendum. Ako j o uvijek smatraj u da
ne mogu pobijediti, kao u sluaju Ustava, promj enu provode drugi m sredstvima, pa
odatle i izraz ' sporazum' iz 2007. godi ne.
Oni j ednostavno nee dopustiti da pl an pr opadne zbog neega njima tako nevanog
kao to je volja naroda. Na tipino orvelovski nai n, slogan te naddrave je Ujedinjeni
u razliitosti". Ujedinjeni u poroblj enosti, ako prevedete s novogovoru. Europska unija
dosad je uhvatila u klopku dvadeset i sedam zemalja, a oekuje se pridruivanj e jo
nekih. No, kao to sam naveo u ranijim svojim knjigama, pl ani rano je uruavanje
Sovjetskog Saveza nakon to bude iskoriten za pot rebe Hl adnog rata i apsorbiranje tih
zemalja u NATO (svjetsku vojsku) i Europsku uniju.
Sovjetski Savez Europe
Godi ne 1984. prebjeg iz sovjetskog KGB-a Anatolij Golitsin upozoravao je da e u
Sovjetskom Savezu i Istonoj Europi doi do lanog oslobaanja". Rekao je da e to
Zapad objeruke doekati, te da e to dovesti do spajanja Europske zajednice i zemalja
biveg Sovjetskog Saveza. Sve je ispalo t ono onako kako je i pl anirano. Tijekom
j ednog posjeta Europskom parl ament u 2006. godi ne, j o j edan sovjetski disident,
Vl adi mi r Bukovski, s pomenuo je tajne dokument e Politbiroa i Cent ral nog komi teta o
Europskoj uniji koje je i mao priliku proitati 1992. godi ne. Izjavio je da spisi potvruj u
postojanje 'zavjere' koj om se Europa eli pretvoriti u totalitaristiku dravu". EU
je nazvao 'udovitem', a Bukovski je potvrdi o ono to je rekao Anatolij Golitsin.
Dokument i otkrivaju da su lanovi Trilateralne komisije otili na sastanak sa sovjetskim
predsj edni kom Mi hael om Gorbaovi m u sijenju 1989. godine. Komisiju je predvodi o
David Rockefeller (Bilderberka skupina) i Henry Kissinger (Bilderberka skupi na),
a ukljuivala je i nekadanj eg francuskog predsj ednika Valeryja Giscarda ' Estainga
(Bilderberka skupi na). Razgovarali su o t ome kako Gorbaov treba integrirali Sovjetski
Savez u GAIT, sporazum o sl obodnoj trgovini" u Meunar odni monet ar ni fond te u
Svjetsku banku, a raspravi je odl ui o pridonij eti i Giscard d' Estaing koji je rekao:
Gospodine predsjednie, ne mogu Vam rei kada e se to tono dogodili, vjerojatno
u roku od petnaest godina, ali Europa e postati federalna drava i za to se morate
pripremiti. S nama, i s europskim vodama, morate razraditi naine na koje ete
reagirati te kakvu ete interakciju omoguiti drugim istonoeuropskim zemljama ili
kako da postanu dio toga. Morate se na to pripremiti.
Govori o je tri godi ne prije potpisivanja Maastri chtskog sporazuma kojim je Europska
zajednica pretvorena u Europsku uniju, a pogodi te tko je sastavio nacrt pl ani ranog
europskog Ustava... Giscard d'Estaing. Da nije bilo izglasanog protivljenja Francuske i
Nizozemske tim bi ustavom Europa postala federalnom dravom" otprilike sedamnaest
godi na nakon to je iznio svoje predvianj e o vjerojatno[m] roku od petnaest godina".
I kaete da nema zavjere? Anatolij Golitsin kae da ga Europski parl ament, koji nema
nikakve ovlasti vrijedne toga naziva, podsjea na Vrhovni Sovjet koji je osmiljen da
izgleda Vrhovno' premda je kontrol a u stvari bila u rukama birokrata iz Politbiroa, za
kojeg Golitsin kae da je bio upravo onakav kakva je danas Europska komisija. Kada
pogl edate vrstu korupcije u EU pot puno je istovjetna sovjetskoj vrsti korupcije, a polazi
od vrha nadolje, umjesto od dna prema gore", kae Golitsin.
Proanalizirate li sve te strukture i znaajke ovog nastajueg europskog udovita
opazit ete da ono sve vie nalikuje Sovjetskom Savezu ... u njemu nema KGB-a -
barem zasad - ali vrlo pomno pratim strukture tipa Europola, na primjer. Prilino
sam zabrinut jer e ta organizacija imali ovlasti vee od onih KGB-a. Njeni e
predstavnici imati diplomatski imunitet. Moete li zamisliti KGB s diplomatskim
imunitetom?
Nadgledat e nas u vezi trideset i dvije vrste kaznenih djela, od kojih dva izazivaju
osobitu zabrinutost, jedno se naziva rasizmom a drugo ksenofobijom ... To je, dakle,
novo kazneno djelo i na nj smo ve upozoreni. Netko iz britanske vlade rekao nam je
da e oni koji se protive nekontroliranom useljavanju iz Treeg svijeta biti smatrani
rasistima, a oni koji se opiru daljnjim europskim integracijama bit e smatrani
ksenofobima.
Europska unija eli nadzirati sve sudove u svakoj zemlji svog stalno ireeg carstva,
a posredstvom zakona vri neuvene napade na osnovne sl obode kao to je sloboda
izraavanja i miljenja. Prednacrt j edne EU direktive koju predlae Nj emaka sadri
pl anove da se poricanje hol okausta proglasi nezakoni ti m te da se stvori delikt kakav
unut ar britanskog prava ne postoji. Spomenuti planovi predviaju da se poricanje
slubene verzije sukoba u Africi i na Balkanu proglasi kazneni m djelom. Takve
zloinake primisli (misaoni zloini) i preispitivanje slubene povijesti povlaili bi za
sobom kaznu zatvora do tri godi ne zbog poricanja genocida". Neizabrani slubenici
Europske komisije upor no su zahtijevali donoenj e takvih zakona j er se rasizam
i ksenofobija mogu oitovati u obliku poricanj a genocida, tako da je i zni mno vano
poduzet i odl une mjere." Koje li orvelovske fraze - poricanj e genocida". Sada nastoje
uvesti zakone to je bre mogue kako bi sprijeili curenj e istine j er znaju da brana na
jezeru j avne osvijetenosli o tome to se dogaa samo to nije pukla.
Obucavanjekorisnih tupana"
Srednji rukovodni kadar" pl ani rane EU diktature obuavaju' broj ne skupine, ukljuujui
i onu nastalu 1988. u UK-u pod nazivom Common Purpose (Zajedniki cilj). Skupina
ima etrdeset i pet ureda u Britaniji, a sada je svoj logo sa si mbol om Sunca proirila u
razne zemlje pod nazi vom Common Purpose Internati onal (Meunar odni zajedniki
cilj). Meu njima su Francuska, Gana, Maarska, Nj emaka, Indija, Irska, j una Afrika,
Nizozemska, panjolska, vedska, vicarska i Turska. Saznajem da se planira proiriti i
na Sjedinjene Drave. A njezin prokl ami rani cilj je ovaj:
Organizacija Common Purpose (Zajedniki cilj) nastoji poboljati nain na koji
drutvo funkcionira, i to irenjem vizije, sposobnosti donoenja odluka i utjecaja na
sve vrste voa. Organizacija vodi raznolike obrazovne programe za voe svih dobnih
skupina, podrijetla i sektora kako bi im pruila nadahnue, informacije i prilike koje
su im potrebne da bi promijenili svijet.
Nakon ovih neduni h opisa odmah se nameu dva pitanja: Zajedniki cilj
(istoobraznost) - s kakvom svrhom? I na koji e t ono nai n promijeniti svijet"?
Zahtij evamo odgovore na ta pitanja j er se podruni ce organizacije Zajedniki cilj"
ire Uj edinj enim Kraljevstvom, obuavajui' vode u svim podruj i ma drutva, a ako
imaju neki zajedniki cilj", s t i me bi smo valjda trebali biti upoznati . Oni koji prou
teajeve nazivaju se ' di pl omanti ma' Common Purposea, a unut ar britanskog drutva
takvi ' di pl omanti ' djeluju u vladi, policiji i pravosuu, zdravstvu i mnogi m drugi m
podruj i ma koja utjeu na svakodnevni ivot. Ne znam zato, ali sve mi ee na um
pada George Orwell. Kao da ga vidim kako, uz t rpak osmijeh, trese glavom.
Slubena osnivaica i izvrna direktorica Common Purposea je Julia Mi ddl et on
koja je u svom profilu na web stranici Common Purposea (www. commonpurpose. org.
uk) propustila spomenut i prilino vanu injenicu: ona j e t akoer rukovodil a odabi rom
osoblja u uredu Johna Prescotta, zamjenika premij era Tonyja Blaira. Prescott je bio
ovjek s odgovornou da stvara podrune skuptine" diljem Ujedinjenog Kraljevstva
koje su dio plana ukidanj a drava i dovoenj a njihovih obezvlalenih 'regija' pod skute
Europske unije. Takvu nam j e politiku Prescott nastoj ao uvaliti pod neduni m nazi vom
prenoenj e ovlasti narodu".
Europska naddrava osmiljena je na nai n da ima centralistiki nadzor, a da na
ni i m razi nama upravljaju bezlini ' voe' bez mozga, svi odreda programi rani da misle na
isti nai n. A u t om t renut ku na scenu stupa organizacija Common Purpose. Il umi natski
paravan uvijek moet e prepoznat i po njegovoj elji da centralizira sve ivo, to ukljuuje
centralizaciju razmiljanja, dok se razliitost omalovaava, ismijava i odbacuj e u korist
nekog izmiljenog ' konsenzusa' . Takoer moete uoiti orvelovsku tehniku novogovora
pri kojoj ta organizacija tvri da se zauzima za ono to zapravo nastoji unititi - cilj
Common Purposea j e stvaranje ' raznolikih' voa. Iluminatski paravani uvijek se slue
j ezi kom koji praktiki ne govori nita o nj ihovom djelovanju. Propaganda za Common
Purpose je 'bljutava' i bezlina, bez iega konkretnog, kao to se mogl o i oekivati. to
ta organizacija poduava svoje ' vode? itajui o tome njezine rekl amne tekstove ne
moete stei pravu predodbu, a budui da njihovi teajevi kotaju tisue funti skupo
bi vas dolo da to pokuate saznati iz prve ruke. Ona e j amano osigurati postizanje
' konsenzusa' medu svojom ' raznolikom' klijentelom. To j e osnovna tehnika gmazovskih
kri anaca u svim porama drutva - manipulacij ska suglasnost o nizu pitanja, to zatim
postaje nor ma koju e braniti od svih pokuaja preispitivanja i prave raznolikosti.
Razvile su je organizacije kao to je Tavistockov institut za ljudske odnose u Londonu,
ije je osnivanje 1946. financijski pot pomogl a Rockefellerova zaklada svojom dotacij om.
To je j edan od svjetskih i l umi natski h centara za razvitak mentaliteta roja ili krda" ili
grupnog i organizacijskog ponaanja". Tavistock tijesno surauj e s organizacijama iz
javnog sektora" (pod kontrol om drave), ukljuujui vladu Ujedinjenog Kraljevstva i
Europsku uniju, a orvelovski nai n izraavanja na njegovoj web stranici kao daj e siao
ravno sa stranica organizacije Common Purpose. Ili obratno. Jezik hunte oduvijek je bio
argonski, nerazumljiv jezik:
Iz svakog od sljedeih elemenata - multiorganizacijskog djelovanja, djelovanja
koje nadilazi granice i globalno-nacionalno-lokalnog meusobnog djelovanja
- izrasta sklop organizacijske dinamike koji se mora iznijeti na povrinu i
koristili kako bi suradnja bila uinkovita. Takoer nastaju odreeni izazovi u sferi
vodstva (i sljedbenitva). Pristupi Instituta organizacijskom savjetovanju i razvoju
rukovodstvenih sposobnosti, zasnovani na organizacijskoj teoriji i sustavima
psihodinamike osobito su prikladni pri pomaganju organizacijama da se pozabave
tim sloenim pitanjima.
Da, ako te organizacije uope shvate to se ovdje, dovraga, eli rei! Vi di mo da
su se Tavistock i Common Purpose izlegli iz istog jajeta. Obje ustanove ele izgraditi
' vode' i ine to na isti nain pat voreni m konsenzusom koji poti re raznolikost, sluei se
oni ma koji su ustupili svoja prava na sl obodno razmiljanje grupnoj psihi, i me se ostali
prisiljavaju na pokornost . Tehni ke manipulacij e umom kao to j e neurolingvistiko
programi ranj e ili NLP takoer se koriste u kori tenom jeziku s ciljem postizanja
konsenzusa. NLP je tehnika upot rebe rijei za reprogrami ranj e tjelesnog raunal a da
prihvati drukij u percepciju stvarnosti, u ovom sluaju konsenzus usuglaen od strane
mani pul at ora prije negoli se njihove rtve uope upiu na 'teaj'.
NLP se moe koristiti kod reprogrami ranj a na pozitivan nain, ovisno o pristupu.
Ta unaprij ed usuglaena 'miljenja' CIA naziva 'blokovima'. Kao to je to rekao j edan
autor internetskih lanaka:
'Blok'je unaprijed formirano, politiki korektno", nespecifino 'uvrijeeno' 'miljenje',
gledite' ili 'stav' o odreenom pitanju od opeg interesa koje je iskonstruirano sa
svrhom da iskljui daljnja razmatranja, analize ili preispitivanja odnosnog pitanja.
Drugim rijeima, to je 'kolektivizirano' mentalno stajalite koje se nikada ne bi smjelo
preispitivati. To je upravo 'proizvod' zlokobnog lingvistiko-neurolokog programa
kontrole podastrtog od strane zamjenika premijera, pod nazivom Common
Purpose" (Zajedniki cilj").
Svatko tko se opi re programi ranj u biva izoliran i protiv njega se okree cijela
skupina, sve dok se ne prilagodi ili dok ne izgubi uvjerljivost osobe kadre da bude 'voa'.
Pogl edamo li gl obal no drutvo kakvo se odraava u bilo kojoj zemlji, vidjet emo da se to
dogaa na radnom mjestu, medu prijateljima u kafiu kao i u televizijskim raspravama.
Manipulacij ama nastali konsenzus o gl obal nom zatopljenju glasi da su njegov uzrok
emisije ugljinog dioksida, a svatko tko kae suprot no sebini je, bezosjeajni rasist
kojeg raduje to Planet i ovjeanstvo oekuje katastrofa. injenica da emisije ugljinog
dioksida nisu uzrok gl obal nog zatopljenja pri t om uope nije bitna. 'Istina' je sve to je
usuglaeno konsenzusom. Ukratko, ukoliko se ne slaete s krajnjim konsenzusom vi ste
ekstremist. Institut Tavistock radi na t om dubi nskom napadu" desetljeima, a i mam
doj am da bi organizaciji Common Purpose odgovarao ' ivotopis' kojeg se ne bi posrami l a
ni neka isturena utvrda Tavistocka. Jedan od osnivaa Tavislocka, dr. John Rawlings Rees,
koji je takoer postao suosniva Svjetske federacije za ment al no zdravlje, govorio je o
infiltraciji svih zani manj a i podruj a drutva - Javni ivot, politika i industrija trebali
bi biti ... unut ar nae sfere utjecaja ... el i mo li infiltrirati profesionalne i drutvene
aktivnosti drugi h ljudi mislim da se mor amo povesti za totalitaristima i organizirati
svojevrsnu petokol onaku aktivnost! " Rekao je da 'uvaljivai' reprogrami ranj a njihove
percepcije (masovne kontrol e uma) moraju izgubiti svoj identitet i djelovati potajice. Te
nastavlja:
Moramo nastojati da kontrola uma prome svaku obrazovnu aktivnost u ivotu
naeg naroda ... Prodrli smo u brojna zanimanja. Logino, najlake smo to postigli
kod uiteljske profesije i Crkve, a najtee je to uiniti kod prava i medicine.
Zajedniki cilj gerilskog rala Tavistocka/Iluminata na ljudsku psihu brisanje je
svakog osjeaja individual nosti ili j edinstvenosti. Jedino na taj nai n mogu namet nut i
svjetsku di ktaturu i natjerati mase da je prihvate. Brock Chi shol m, bivi direktor UN-
ove Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO) , i mao j e pravo kada j e rekao: Da bi smo
oivotvorili j edi nstvenu Svjetsku vladu iz umova ljudi mor amo izbrisati individualnost. "
I eto nam organizacije Common Purpose i njezinog nai na obuavanja 'voa'. Uspijete li
navesti voe da misle na isti nai n svoje ete ciljeve mnogo lake prenijeti irim slojevima
stanovnitva. Organizacija Julije Mi ddl eton, i tko god ih to god iza nje zapravo stajalo,
vri dramat i ne upade u britansko drutvo, letei nisko ispod dosega radara. Vrijeme
je da na nju skrenemo pozornost j er prodi re sve dublje u meunar odne vode. Brian
Gerri sh s internetske adrese www. eutruth. org. uk otkri o j e Common Purpose kada j e
suraivao s j ednom skupi nom u Pl ymouthu na zapadu Engleske pomaui ljudima da
nadu posao, a j edan od njihovih projekata bio j e popravak drveni h brodova.
Rekao je da imaju veliku podrku javnosti i pot por u lokalnih vlasti te da je sve
funkcioniralo izvrsno. Ali, odj ednom se sve promij enilo, a pot pora gradskih vlasti je
ukinuta. Kada su pokuali nastaviti samostal no djelovati rekao je da su u krat kom roku
ljudi dobivali razne prijetnje:
Kada smo poeli istraivati zato dobivamo prijetnje ostali smo zapanjeni otkrivi
da u gradu operira jedna vrlo udna organizacija pod nazivom Common Purpose.
Jednostavno smo bili zapanjeni vidjevi koliko je ljudi u to ukljueno, ali se nisu
javno pokazivali...
[Organizacija Common Purpose! djelovala je u svim strukturama gradskih vlasti, u
gradskom vijeu, u upravnim tijelima, policiji, sudstvu. Uglavnom, otkrili smo ono
to je praktiki, u najboljem sluaju, kvazi-tajno drutvo koje ostaje izvan vidokruga
obinih ljudi.
Na temelju daljnjih istraivanja Gerri sh j e ustvrdio da Common Purpose novai i
obuava vode da budu lojalni ciljevima te organizacije i Europske unije, te da pri prema
vladajue strukture na ono to sama naziva post demokrat ski m drutvom", nakon
to drave bude zamijenjene regijama u Europskoj uniji. Budue ' voe' pouava se
da vladaju ne marei za demokracij u. Takvi e ljudi dovesti policijsku dravu EU na
prag svakog od nas", kae Gerri sh. Cressida Dick, di pl omanti ca organizacije Common
Purpose, izdala je policajcima nal og da mogu pucati i ubiti", to je dovelo do toga da su
policajci svladali nedunog brazilskog elektriara Jeana Charl esa de Menezesa i pucali
na nj iz blizine, od ega sedam puta u glavu. Cressida Dick nakon toga je unaprij eena te
j e od zapovjednice postala zamjenica pomoni ka naelnika Metropol ske policije. Janet
Paraskeva, predsj ednica Udruenj a solicitors (niih odvj etnika), takoer j e dipl omantica
organizacije Common Purpose, a u pravnoj i policijsko-sigurnosnoj profesiji sve je
vie pol aznika teaja te organizacije. Sastanci u okviru organizacije Common Purpose
odravaju se pod pravilom Chat ham Housea" na temelju kojeg su sudionici slobodni
koristiti dobi vene informacije ali ne smiju otkriti identitet ili pri padnost svog izvora,
niti bilo kojih drugi h sudionika. Chat ham House j e sjedite il uminatskog Kraljevskog
instituta za meunar odne poslove koji je di o mree Okrugl og stola, a obuhvaa Vijee
za vanjske odnose i Trilateralnu komisiju u Sjedinjenim Dravama. Pravilo Chat ham
Housea" uveli su kako bi svoje sastanke odrali tajnima, dok se i stodobno njihova politika
promi cal a na bazi 'nepripisivosti'. Djelovanje Instituta Tavistock i srodni h organizacija
iznjedrilo je zajedniku mreu sa zajednikim ciljem (engl. common purpose), to vodi
ka ubr zanom i koordi ni ranom uvoenj u novogovora, politike korektnosti i inicijativa
upravljanja" koje nas, na put u ka tiraniji, vode sve dalje.
6. Tamne Oi i EU rasprodaja
Pria o t ome kako se Britanija uhvatila u europsku muhol ovku slui kao upozorenj e
svakoj dravi. Tehnike koje opisuj em koriste se upravo u ovom trenutku, a vau se
zemlju mani pul aci j ama navodi da pri stane na uvoenje naddrave. Vodei politiari
svih veih stranaka j ednu stvar govore u javnosti, a sasvim drukij om st azom kroe iza
scene. Najvanija javna linost zasluna za ulazak Britanije u Europsku zajednicu/uniju
bi o je na dobri stari neprijatelj, zlostavlja djece sposoban da promij eni vlastito oblije
i premij er iz redova Konzervativne stranke - Edward Heat h (Bilderberka skupina).
To je onaj tip ije su oi pot amni l e kada smo se nas dvojica nalazili u sobi za
mi nkanj e unut ar j ednog televizijskog studija. On j e bio slugan lorda Victora Rothschilda
koji je kontrol i rao i Heathovog protivnika, vou Laburistike stranke Harol da Wilsona
(Bilderberka skupina) tijekom 1960-ih i ranih 1970-ih. Heat h je odobravao politiko
zdruivanje Britanije s Eur opom jo tijekom 1960-ih kada je bio uvar tajnog peata u
konzervativnoj vladi Harol da Macmi l l ana. Pred Mi ni starski m vijeem Zapadnoeuropske
unije je rekao: ... odluili ste da se oni koji se pri drue ekonomski m zaj ednicama kao
punopravni lanovi moraj u pridruil i i politikoj uniji. Siguran sam daj e to bila ispravna
odluka. " (Prijedlog zakona 1720.). U isto vrijeme ljudima se tumai l o da je zajedniko
trite tek obi na zona sl obodne trgovine, pr emda u dopisu ministarstva vanjskih
poslova iz 1971. godi ne stoji upozorenj e: .... Zaj ednica je proces od najveeg politikog
znaaja koji nagovjetava ubrzano kretanje ka politikoj uniji." Dopi s je trideset godi na
dran podalj e od oiju javnosti. Prije negoli je Heat h potpi sao ulazak Britanije u Europu,
u listopadu 1972. prisustvovao je sastanku u Parizu gdje je pregovarao o uvjetima ulaska
s francuskim predsj edni kom Georgesom Pompi douom (Bilderberka skupina), bivim
zaposl eni kom Guya Rothschilda. Sastanku je prisustvovao i Heat hov dravni tajnik za
industrij u John Davies koji j e skupini konzervativne stranke pod nazivom ,,Monday
Cl ub" rekao kako je dogovoreno da Britanija upropasti svoju proi zvoaku industrij u, a
da London post ane glavno novano trite Europe. Heath se takoer odrekao suvereniteta
Britanije nad nj ezinim teritorijalnim vodama, odnos no ri bol ovni m poj asom, a Politika
zajednikog ribarenja EU-a opustoila je britansku ribarsku industrij u - u zemlji sa svih
strana okruenoj mor em.
Dokument i Heathova kabineta objavljeni 2001. godi ne otkrivaju da su vlada i
dravni slubenici zajedniki odluili prikriti dogovorenu politiku - [Ministri su
smatrali] ... kako je vrlo bitno da ne budu uvueni u davanje objanjenja o emu se tu
radi ili da priznaju kakva se katastrofa nadvila nad britanske ribare [koji] se u irem
kontekstu moraj u smatrati nebi t ni ma te ih se moe rtvovati." Heat h j e napisao kako j e
vlada odl una da osigura pri mj erenu zatitu britanske ribarske industrije", a Geoffrey
Ri ppon, koji j e bio lan Heathovog pregovarakog tima, izjavio j e pred Donj im domom
Parl amenta: Nad nai m pri obal ni m vodama zadravamo punu jurisdikciju." Obojica
su znala da je to la. U j ednom intervjuu za BBC 1990. godi ne Heatha su upitali je
li cijelo vrijeme znao da Britanija potpisuje svoj ulazak u federalnu europsku dravu.
Odgovori o je: Da, naravno". Tada je to ve bilo izgubilo neki vei znaaj jer je taj korak
uinjen odavno. Sir Crispin Tickle, j edan od Heathovi h pregovaraa, pri znao je da je
vlada prikrivala pune implikacije lanstva te j e rekao da j e vladalo pravilo: Ne govori
o t ome u javnosti". Pr ema zamisli koja je postojala od samog poetka, uniju je trebalo
ustrojiti tako da razliite zemlje razviju vlastitu specijalnost i da izgube sposobnost
da budu samostal ne. Zbog toga su Heath i kasniji premijeri spremno dopustili tako
dramat i no uruavanje britanske proizvoake industrije, kao i zaputanje ribarske i
polj oprivredne industrije. Predvi eno je prebacivanje tih industrija u druge ' sektore
unije u koj ima bi se proizvodnj a, na primjer, preselila u drave biveg Sovjetskog Saveza
gdje su trokovi rada manji. Specijalizacija Britanije nal oena od strane mani pul at ora
jest bankarstvo i uslune industrij e" pa se s bri t anskom pri vredom, j asno je kb dan, to i
dogodil o. Svakodnevni dogaaji popri maj u odreeni smi sao j edi no kada shvatite kakva
igra se igra i s kojim ciljem.
Uz Rimski sporazum premij er Heath potpi sao je i Sporazum o pristupanj u
Ujedinjenog Kraljevstva Europskoj uniji, te se (od 1. sijenja 1973.) Britanija nala u
paukovoj mrei. U vrijeme bri tanskog ulaska u Uniju Heath je pristao da se Britanija
odrekne svog dravnog suvereniteta i da postane dijelom federalne Europe - kao stoj e to
ui ni o i laburist Harol d Wilson (Bilderberka skupi na) tijekom ponovnogpregovaranj a"
o bri tanskom lanstvu tijekom
1974.-75.
Isto se danas dogaa iza
kulisa u Sjedinjenim Dravama s
Republ i kanci ma i Demokrat i ma
(republ ikratima), o emu u
govoriti neto kasnije. Britanske
lokalne vlasti reorganizirane su
kako bi se drava preoblikovala u
oekivanju europske naddrave,
a ovlasti bile prenesene' na
zemlje Ujedinjenog Kraljevstva,
kao to je sluaj sa skuptinama
kotske i Walesa, koje su uvedene
kako bi se utabala staza za
Europu 'regija'. Ti m bi regijama
bile dane ograni ene ovlasti, po
ugledu na dananj a okruna
vijea, a njima bi upravljali oni
koji kontroliraju naddravu.
U tekstu Maastrichtskog
sporazuma o Europskoj uniji ak
se koristi izraz ' lokalni' izbori
kada se spominj u nacionalni
izbori unut ar Europe.
Godi ne 1980. Europska
komisija objavila je kartu regija.
Kada su istraivaica dr. Kitty Little i njezini kolege upitali zato na karti nema 'Engleske',
odgovoreno im je da naci onal ne drave vie nee biti admi ni strati vne jedinice". To
je pot vreno 2006. kada su novu kartu Europe za Europsku uniju (slika 212) nacrtali
nj emaki kartografi u okviru projekta klasinog orvelovskog naslova: Tnterreg'
(inicijativa EU za poticanje prekograni ne i prekoregi onal ne suradnj e; op. prev.). Karta
kao da silazi ravno sa stranica r omana 1984., a okirala je one koji su se potrudili
analizirali njezine dublje implikacije. Europa je ondje podijeljena na 'sektore', odnosno
niz admi ni strati vni h regija pod kont rol om birokracije Unije, a razliiti dijelovi iste zemlje
namj erno su podvedeni u razliite regije. Transkanalna regija" (kanala La Manchea)
obuhvaa dijelove Engleske i Francuske, dok su zapadni dio Engleske i dio kotske, plus
Sjeverna Irska strpani zajedno s atl antskom obal om Francuske, panjolske i Portugala.
Predjeli Walesa i i Republike Irske postaju j edan admi ni strati vni entitet, a sjever kotske
zdruuj e s Isl andom. Najvei dijelovi Engleske i kotske ovdje potpadaj u pod sektor koji
ukljuuje Dansku i j unu Skandinaviju. Takvom Eur opom regija upravljat e neizabrani
europski povjerenici u politbirou te est lanova Izvrnog odbora Sredinje europske
banke koji imaju kontrol u nad j edi nst venom val utom i rezervama svake ' drave' lanice.
Ovi h estero ljudi, koji e nadzi rati itavu Europsku uniju kroz nadzor financija, bit e
Slika 212: Europa kakvu gmazovski hibridi manipulacijama
dovode na scenu. Centralizirana naddrava koja zapovijeda
administrativnim regijama nakon to budu unitene drave i
nacije.
i menovano iz kruga osoba pri znatog ugleda i profesionalnog iskustva u monet arnoj ili
bankovnoj sferi" - Maastrichlski sporazum, lanak 109a, strana UP-UEM / eu41).
To je orvelovski govor koji oznaava estoricu meunar odni h bankara kontrol iranih
od strane Rothschilda. U njihovih osam godi na zaj amene sigurnosti vlastitih poloaja,
ova superestorka iz bankarskog sustava gmazovskih hibrida ne mora nuno traiti ili
primati upute iz institucija Zajednice ... ili bilo kojeg drugog tijela".
Druge'unije'
Ovo to sam upravo opisao u vezi Britanije i Europe pl ani rano je za svakoga, kao to
upozoravam od poetka 1990-ih. To je bio dugoroni plan centraliziranja moi u
Europi, svim tri ma Ameri kama, Africi i Aziji-Australiji put em grupiranj a koja su isprva
promi cana kao podruj a sl obodne trgovine - ili zone ' suradnje' i ' koordinacij e' - ali su
se kasnije razvila u Europsku uniju, Ameri ku uniju, Afriku uniju i Azijsku/Pacifiku
uniju. Prvo na redu bilo j e podruj e sl obodne trgovine" Europske ekonomske zajednice,
a poslije njega uslijedili su Sj evernoameriki sporazum o sl obodnoj trgovini (engl. North
American Free Trade Agreement - NAFTA) koji obuhvaa SAD, Kanadu i Meksiko; te
Azijsko-pacifika gospodarska suradnj a (engl. Asia Pacific Economic Cooperation -
APEC). Na Meunarodnoj konferenciji azijskih politikih stranaka azijski politiki voe
usvojili su Seulsku deklaraciju" za uspostavu Azijske unije i zajednike kampanj e u
borbi protiv terorizma, siromatva i oruja za masovno unitenje". Godi ne 2001. Afrika
ekonomska zajednica i Organizacija afrikog j edinstva postale su Afrika unija sa svojom
vlastitom zastavom i nastoj anj em da se uvede j edi nstvena afrika valuta kao i j edinstvene
integrirane obrambene snage, kao i druge ustanove, ukljuujui kabinet elnika Afrike
unije. Na cijelom pl anetu na djelu je isti nacrt, a dosad ste ve mogli vidjeti kako se sve
to moe koordi ni rati diljem svijeta. Amerika unija trebala bi obuhvatiti cijeli ameri ki
konti nent i okonati suverenitet svake drave. Sj evernoameriki sporazum o sl obodnoj
trgovini", NAFTA, bio je tek prvi u ni zu ulaza na mal a vrata". Oni ele raskomadati
Sjedinjene Drave u regije, kao u Europi, a te su regije sl ubeno utvrene jo 1972.
Predsj ednikim ukazom 11647, s pot pi som Richarda Ni xona (slika 213). Walter
Cronki te, insajder i glavni
najavljiva vijesti te sudi oni k
susreta u Bohemi an Groveu,
opisivao j e spomenut i plan
govorei o tome da je sustav
svjetske vlade nuan:
Mislim da polako uviamo
kako emo morati imati
meunarodnu vladavinu
prava. Ne samo da nam
treba osoba s izvrnim
ovlastima da meunarodno
pravo uvede, ve su nam
potrebne vojne snage da to
pravo provedu.
Slika 213: Amerike regije ustanovljene Predsjednikim ukazom
predsjednika Nixona
Amerikanci poinju uviati da e se moda morati odrei dijela svojeg suvereniteta
u korist nekog meunarodnog tijela koje e to pravo provoditi.
Dakako, bolje je i mati svjetsku vladu i vojsku, zar ne, Walt? To je j o j edna od
stvari na koju t rebamo pripaziti - novogovorni izraz meunar odno pravo". Stalno
sl uamo pitanja poput: Je li to unut ar meunar odnog prava?" Je li to bilo proti vno
meunar odnom pravu?" Kri li se ti me meunar odno pravo?" Dakle, sve dok su stvari
uskl aene s meunar odni m pravom" one su u redu, je li? Meut i m, treba upamtiti
da gmazovski hibridi izgrauju svoju orvelovsku dravu kroz meunar odno pravo"
- pravo koj em bi se svatko na Zemlji trebao prilagoditi. Nije stvar u t ome je li to pravo
' meunar odno' ili vrijedi samo u vaoj etvrti. Pravo je pitanje: je li ono pravedno,
pot eno i je li uope neophodno? Sluajui izjave nekih ljudi ovjek bi pomi sl i o da je
pokolj stotina tisua Iraana nedopusti v ako se kosi s meunar odni m pravom, a da je
sasvim prihvatljiv ako ne izlazi iz okvira meunar odnog prava. Suludo. Ubijanje ljudi je
zlodjelo i nikakvo pravo ne moe ga uiniti ispravnim.
Pa, pa, Amerika
Sj evernoameriki sporazum o sl obodnoj trgovini, ili NAFTA-u, potpi sao je predsj ednik
George Bush stariji 1992. u dosl uhu s kanadski m premi j erom Bri anom Mul roneyem,
svojim kol egom i i l umi natski m inicijatom te zlostavljaem umno kontrol i rani h ena i
djece. Predsj ednik Carlos Salinas, jo j edan od ' voa' pod kont rol om Busha oca, potpisao
je sporazum u i me Meksika. Nije vano koja je ' stranka na vlasti; pl an se pol ako nastavlja
ostvarivati j er sve su one kontrol i rane od strane iste koordiniraj ue sile. Kada je NAFTA
stupila na snagu George Bush stariji, ' Republikanac' , rekao je da eli vidjeti podruj e
sl obodne trgovine koje bi se protezal o od vrha Sjeverne Ameri ke do krajnje toke June
Amerike. Dana 10. prosinca 1994. na skupu voa iz svih dijelova ameri kog konti nenta
Bill Cl i nton, ' Demokrat' , rekao je sljedee:
Narodima svih triju Amerika povijest je dala priliku da izgrade zajednicu drava,
posveenu slobodi i mogunosti napretka ... ve poetkom sljedeeg stoljea [elim
vidjeti] ... ogromnu zonu slobodne trgovine od Aljaske do Argentine.
NAFTA je bila katastrofalna za ameri ku industriju kao i mnogo toga drugoga, j er su
korporacije svoje tvornice preselile u Meksiko gdje radni ke mogu plaati daleko manje,
a svoje proi zvode mogu otpremati natrag u Sjedinjene Drave i Kanadu bez plaanja
uvozni h carinskih pristojbi, to su ranije, prije nastanka podruj a sl obodne trgovine",
moral e initi. Eto to je sl obodna trgovina" u svojoj biti. Nj ome se korporaci j ama
gmazovski h hibrida daju odrij eene ruke da proi zvode u naj siromanij im zemlj ama
po najnioj moguoj cijeni a da proi zvedenu robu prodaju u bogati m zemlj ama po
najvioj moguoj cijeni, bez dodat ni h trokova pri prelasku granice. Ti me se omoguuj e
iskoritavanje ljudi u najsiromanijim, ali i u najbogatijim zemljama, u cilju izvlaenja
maksi mal nog profita. Sl obodna trgovina" tek je sl oboda iskoritavanja po volji, a jezik
i percepciju toliko su izmanipulirali kroz njihov orvelovski izraz sl obodna trgovina"
da je sada politiki nekorektno biti protiv nje. Pa, naravno, svatko zna da je sl obodna
trgovina dobra stvar; kako bi itko mogao biti proti v?" Svjetska trgovinska organizacija
(WTO) oformljena je 1995. kako bi se mani pul aci j ama uvela ovisnost o svjetskom
gospodarskom sustavu prisiljavanjem drava da uki nu svoje uvozne barijere. Taj
koncept sl obodne trgovine" zagovarao je u 19. stoljeu kotski ekonomi st Adam Smith,
a osmiljen je s ciljem, barem j edni m dijelom, kako bi se opravdal o odbijanje Britanije
da zaustavi izvoz opij uma u Kinu.
Pritisak da se prihvate gledita Adama Smitha doveo j e do ukidanja Zakona o
itaricama u svibnju 1846., i me je britanska polj oprivreda ostala nezatiena pred
uvozom iz prekomorj a. Takva je politika bila katastrofalna, ali ' slobodna' trgovina
odonda je doivjela svakojake promj ene, a Svjetska trgovinska organizacija sad ima
ovlasti da namet ne gol eme kazne dravama koje odbiju otvoriti svoja trita prema
zahtjevima WTO-a.
Jo jedno sredstvo za postizanje cilja...
Sljedea faza u procesu tihog uvoenj a Ameri ke unije sada je daleko odmakl a, dok
NAFTA-u, zonu sl obodne trgovine", pri premaj u pretvoriti u Sj evernoameriku uniju,
s novom j edi nstvenom val utom koja e zamijeniti dol ar i pesos. U sri onoga to se
dogaa i opet i mamo rotildsko-rokefelersko Vijee za vanjske odnose (CFR) koje je
uvelike doprinij elo osnivanju Europske unije i Uj edinj enih naroda. Jedan od projekata
CFR-a je Partnerstvo za sigurnost i napredak Sjeverne Ameri ke " (SPP), to je krinka
za spajanje Sjedinjenih Drava, Kanade, Meksika i ostalih dijelova triju Ameri ka.
Obeavaju sigurniju i prosperitetnij u Sjevernu Ameriku", pr emda je pravi razlog
kontrola. Sporazum SPP-a potpi sao je Bush ml ai , meksiki predsj ednik Vicente Fox i
kanadski premij er Paul Mart i n u Wacou u Teksasu 23. oujka 2005. Neki taj sporazum
opisuju izrazom sporazum NAFTA napumpan steroidima". Vijee za vanjske odnose
sada otvoreno poziva na uniju Meksika, Kanade i Sjedinjenih Drava te na uvoenj e
nove j edi nstvene valute nazvane 'amero', to je naziv kojeg je upotrij ebio Robert
Pastor, potpredsj edni k radne skupine" CFR-a koja j e napisala izvjetaj pod nasl ovom
Izgradnja Sj evernoamerike unije". To je j edan od razloga da se neko svemoni dolar
podri va na domaem tlu te u inozemstvu. Jednostavno nastoje oslabiti ot por uvoenj u
nove valute. Ovaj ti p iz CFR-a, Robert Pastor, di rektor j e Cent ra za sj evernoamerike
studije na Ameri kom sveuilitu i savjetnik je ' demokratskih' predsj ednika poput
Cl intona. Kada je govorio pred senatski m Odbor om za vanjske odnose o svojoj podrci
za ustupanj e vlasti nad Sjedinjenim Dravama tijelu koje njegovi zagovornici nazivaju
naregi onal ni upravni odbor" (vidi Europsku uniju), iznosio j e slubenu politiku
gmazovskih hibrida. Pastor, koji nosi znaku na reveru s pri kazom zastava SAD-a,
Kanade i Meksika, sudjelovao je na j ednoj konferenciji 2007. godi ne o zaj ednikom
pravnom sustavu za sve tri zemlje, nazvanom Sj evernoameriki sud pravde. Ali, poput
Teda Heatha, svojski se t rudi ne rabiti rije 'unija. Umj esto toga se slui opi sni m izrazom
novonastaj ui entitet pod nazivom Sjeverna Amerika". E, njega bi ministarstvo istine
odmah zaposlilo. Drugi planovi oko Sj evernoamerike unije ukljuuju sljedee:
Kongres e ustupiti svoje ovlasti Parl amentarnoj skupini Sjeverne Amerike.
Sj evernoameriki sud za trgovinu i investicije bit e u protokol arnoj hijerarhiji vii
od Vrhovnog suda SAD-a.
Sj evernoamerika carinska i
imigracijska sluba nadzirat e
ameri ku imigracijsku politiku i
trgovinu.
Logino, isto e vrijediti
za Kanadu, Meksi ko i bilo
koju drugu kasnije prikljuenu
zemlju j er oni naposljetku ele
zavladati cijelom Sjevernom,
Srednj om i Junom Ameri kom.
Drave e izgubiti kontrol u nad
svojim vlastitim teritorijem i
donoenj em odl uka, ba kao
to su europske zemlje sada
sateliti Europske unije. Najoitija
potvrda onoga to se planira je Sj evernoameriki super koridor", cesta iroka kao etiri
nogomet na igralita koja e povezivati Meksiko sa SAD-om i Kanadom, a obuhvaat e
Meudravne ceste 35, 29 i 94 (slika 214).
Ti me e se omogui ti otpremanj e robe iz Kine i Dalekog istoka u meksike luke
i njezino odvoenje u srce Ameri ke, a pot om i Kanade bez nunog zaustavljanja na
granici. Vozila e se provjeravati' elektronski. Dok sam pisao ovu knjigu pojavio se
jo j edan primj er ulaska na mal a vrata" kada j e meksi ki m kami oni ma doput en pun
pristup ameri ki m autocestama. Kami oni s meksi kom registracijom ranije su smjeli
vriti dostavu robe u Sjedinjenim Dravama samo unut ar posebni h trgovakih zona
du granice, ali novi sporazum omoguuj e da do 100 meksikih autoprij evoznikih
kompanij a moe djelovati izvan trgovakih zona, bez ikakva ogranienja u vezi broja
kami ona koje mogu imati u Sjedinjenim Dravama.
Sredinje operati vno mjesto Sj evernoamerikog super kori dora" bit e Kansas City
gdje e organizacija pod nazi vom Kansas City SmartPort Inc., investicijska organizacija
s podrkom j avnog i privatnog sektora", prebacivati robu u druge kami one koji e je
pot om razvoziti i rom Sjeverne Ameri ke. Posljedice e zasi gurno biti razorne po luke
zapadne obale Sjedinjenih Drava j er e se prvenstvo nad brodski m prij evozom robe
ustupiti Meksiku. Radovi na prvi m dijelovima autoceste kroz Teksas ve su u pri premi ,
a cijeli je projekt planiran godi nama te se nastoji ostvariti kri om, bez j avne rasprave ili
komentara. U njegovu provedbu ukljueni su deseci agencija, organizacija i dravni h
ministarstava. Projekt koordi ni ra organizacija Nort h Ameri ca SuperCorri dor Coal i ti on
Inc. (NASCO), koja samu sebe opisuje kao neprofitnu organizaciju posveenu razvoju
meunar odnog i ntegri ranog i sigurnog, mul t i modal nog prijevoznog sustava, prvog na
svijetu, du Meunar odnog srednj ekonti nental nog trgovakog i prijevoznog kori dora
koji e poboljati ne samo trgovinsku konkurent nost nego i kvalitetu ivota u Sjevernoj
Americi." Ista smo sranja sluali i u Europi kada su nam uvaljivali superdravu, odnos no
naddravu - ona e donijeti blagostanje, nova radna mjesta i bolji nai n ivota". No,
iza novogovora zapravo se nazi re centralizacija moi preko prebacivanja ameri ki h
i kanadski h poslova u Meksiko, a naposljetku i u ostale dijelove Srednje i June
Ameri ke te preko izrabljivanja
radnika u tim zemlj ama na
isti nai n na koji radni ci na
Dal ekom istoku i drugdj e ive
u ropskom odnosu spram
transnaci onal ni h korporacij a
danas (slika 215).
Izvan dohvata radara
Vidjeli smo kako su ljudi
poput Teda Heatha lagali
o Europi, a isto se zbiva u
Sjevernoj Americi gdje je
politika nit vodilja ponovno:
Nemoj te o t ome govoriti u
javnosti". Odravaju se tajni
sastanci o koj ima izvjetavaju
samo alternativni mediji kada o tome procure informacije. Jedan takav susret odrao se
2006. u hotelu Fai rmont Springs u gradu Bandu u kanadskoj dravi Alberta kada su se
okupili politiari, vojne glaveine i direktori korporacija. Medu njima su bili kanadski
mi ni star obrane Gor don O' Connor, mi ni star j avne sigurnosti Stockwell Day, nael ni k
obrambenog stoera general Rick Hellier i zapovj ednik ameri ki h obrambeni h'
organizacija, Nor t hComa i NORAD-a, admi ral Ti m Keating.
Ondj e su se pojavili i vodei politiki savjetnici tadanjeg ameri kog mi ni stra
obrane Donal da Rumsfelda, zaj edno s najviim rukovoditelj ima glavnih korporacij a
kao to su Lockheed Martin, Chevron, meksiki PEMEX i Suncor Energy. Supredsjedatelj
sastanka bio je George Shultz, bivi mi ni star vanjskih poslova za Reagan/Busheve
vladavine te predsj ednik i direktor korporacije Bechtel. Shultz, inae redoviti sudi oni k
'igara' u Bohemi an Groveu, i zuzetno je aktivan u mrei gmazovski h hibrida i ima ga
posvuda. Opisivan j e kao politiki kum" Busha ml aeg i kalifornijskog guvernera
Arnol da Schwarzeneggera, j o j ednog ' podobni ka' gmazovski h hibrida. Na sastanku se
raspravljalo o sj evernoamerikoj obrani, nacional noj sigurnosti, grani cama, useljavanju,
vojnoj proizvodnj i i energetskim zal ihama Sjeverne Amerike. Takoer su razmotrili
plan pod nazi vom Duboka integracija" kojeg j e razradila Nezavisna radna skupina
za Sjevernu Ameri ku" pod vodstvom ameri ki h, kanadski h i meksikih dunosni ka,
ukljuujui biveg zamj enika kanadskog premij era Johna Manleya i Toma Aquina,
predsj ednika Kanadskog vijea general ni h direktora. Kao to nagovjetava njezin
orvelovski naziv, ta radna skupina" sve je samo ne ' nezavisna, a sponzori ra je Vijee
za vanjske odnose. Godi ne 2006. na poziv j edne nezavisne televizijske kompanij e
otputovao sam u Kanadu, u grad St. John's u pokraj ini Newfoundl and. Ispostavilo se da
mi je TV postaja rezervirala sobu u hotelu u kojem se odravao susret svih kanadski h
premijera. Hotel je vrvio politiarima i predstavni ci ma medij a te sam se zatekao u
dizalu s premi j erom kanadske drave Britanske Kolumbije Gor donom Campbel l om i
njegovim tjelohraniteljima. Ugrabio sam priliku da ga upi tam raspravljaju li na sastanku
Ne odve", odgovorio je Campbell.
Znaju li Kanaani uope za Sjevernoameriku uniju?" upitao sam.
Ne."
Pa, ne mislile li da je vrijeme da o tome neto saznaju?"
Nema odgovora.
Vode li se razgovori o ameru?", ustrajao sam.
Odgovorio bih Vam kada bih znao to je to", zapanjio me Campbell svojim
odgovorom.
To je valuta koja bi trebala zamijeniti kanadski dolar, ameriki dolar i meksiki
pesos", odvratio sam.
Nema odgovora.
U tom trenutku vrata lifta su se otvorila na j ednom od katova i j edan kr upni momak,
oigl edno Campbel l ov tjelohranitelj, zakoraio je korak naprijed, zgrabio me za ruku i
kazao da izlazim na t om katu. Rekao sam mu, ni mal o nej asni m rj enikom, da smjesta
skine svoje ruerde s mene zato to u izai na svome katu, a ne kada mi to on kae.
Smjesta se povukao, oevi dno okiran da me se nije doj mi o niti on niti njegova veliina.
Kada se dizalo zaustavilo na moj em katu ponovno j e istupio naprijed i stao i zmeu mene
i Campbel l a. Rekoh mu a nema razloga za zabrinutost. Nisam ja taj koji je nasilan ve
su to vlasti, te da bi uputnij e bilo da mene brani od njih. Na temelju te kratke epizode
shvatio sam da je Campbel l zasi gurno znao o emu sam govorio. Pomi sao da ni kada nije
uo za j edi nstvenu sj evernoameriku valutu upravo je smijena, a svi ' vodei' politiari
Kanade i Sjedinjenih Drava itekako dobro znaju da se Sj evernoamerika unija ubrzano
pribliava te a e doki nuti dravni suverenitet. Ali njima je milije a ljudi tapkaju u
mraku, sve dok ne budu stavljeni pred gotov in. Upitate li veinu Ameri kanaca smatraj u
li a e njihova zemlja ikada biti ' usisana' u neku nadravu koja bi mogl a ponitavati
odl uke Washi ngtona, vjerojatno bi umrl i od smijeha. Ovo j e Amerika, najmonija
zemlja na svijetu i takva e zauvijek ostati." Ironija je u t ome to, upravo dok izgovaraju
te rijei, njihov dravni suverenitet i pravo na samoupravu lagano nestaju. To se dogaa
u najveoj moguoj tajnosti kako se uspavano stanovnitvo ne bi probudi l o i uvidjelo
u kakvoj je nevolji, no stvari su dosegle toku u kojoj ak i nekadanji sumnjiavci
poinj u razabirati ono to je sasvim oito. Na web stranici Conservative Voice pojavio
se j edan lanak kao odgovor na moj e gore postavljeno pitanje, pod naslovom Kanada,
Sjedinjene Drave i Meksiko... mogua unij a?" Autor lanka pie:
Da mi je prole godine netko rekao da neki od dunosnika u naoj vladi i pripadnici
monih elita u ovoj zemlji uruju kako bi udruili Kanadu, Sjedinjene Drave i
Meksiko odmahnuo bih rukom, smatrajui to obinom teorijom zavjere. Da, takva
se zamisao ini nevjerojatna, ali, u svjetlu krupnog pitanja o ilegalnom useljavanju,
komadie slagalice mnogi konzervativci sada poinju spajati.
U travnju 2007. dobili su j o j edan komadi slagalice kada su Sjedinjene Drave
i Europska unija potpisale transatl antsku gospodarsku suradnj u" na sami tu u
Washi ngtonu. Reeno nam j e da se ti me postavljaju temelji j edi nstvenog trita SAD-
a/EU-a te da je osmiljeno sa svrhom uvoenja regul atornog usuglaavanja" u gotovo
etrdeset oblasti, ukljuujui intelektualno vlasnitvo, financijske usluge, preuzimanj e
poduzea i automobil sku industriju. to vam je pot rebno da biste uveli svjetsku vladu?
Gl obal no usuglaavanje regul atorni h standarda". Iza kulisa planovi za stvaranje
Sj evernoamerike unije sada su toliko razraeni da od poznati h lica moemo oekivati
da je u skorije vrijeme j avno predloe.
Rat protiv nacionalne drave
Kao to sam tijekom godi na mnogo put a ponovi o, osjeaj naci onal nog identiteta
potencij alno je fatalna prepreka kod provedbe pl ana za uvoenje tiranije svjetske
vlade, tako da s mo imali desetljeima staru kampanj u diskreditiranj a i potiranj a ideje o
suverenim dravama, ja nisam nacionalist i ne poistovjeujem se s dravom ili rasom,
no nije u tome stvar. Mnogi se ipak poistovjeuju i sve dok je t omu tako, oni e se
oduprijeti svim pokuaj ima ubacivanja njihovih voljenih zemalja u umj etno sastavljen
kul turni koktel osmiljen s ciljem zatiranja razliitosti. Razlog zbog kojeg ameri ka
vlada ini tako mal o da zaustavi val ilegalnog useljavanja preko meksike granice je:
(a) ostvarivanje plana kojeg sam upravo opisao i (b) emu pootravati patrole i mjere
sigurnosti kad i onako namj eravate sasvim uki nuti grani ce im budete smatral i da to
moete izvesti bez velike galame?
Kontroverza o useljavanju (imigraciji) sada je u svijetu esto spomi nj ana tema. U
Sjedinjenim Dravama uju se zamjerke zbog tolikih razmjera useljavanja, naroi to
iz Meksika, a irom Europe imigracija se doivljava kao j edan od glavnih probl ema
dananj eg doba gdje se milijuni ljudi protive priljevu ljudi iz istone Europe i drugi h
dijelova svijeta. Ot kako su se njihove zemlje pridruil e Europskoj uniji a granice
uklonile u Ujedinjeno Kraljevstvo nahrupi l o je toliko istonih Europljana da su neke
banke otvorile poljske podruni ce i ponudi l e telefonske usluge na poljskom, a znam
za barem j edan sluaj promet ni h znakova ispisanih na poljskom. Procjenjuje se da je u
dvije godi ne u Britaniju sasvim legalno pristiglo 265.000 Poljaka, a pristizat e i dalje.
to stoji iza te imigracijske krize" koju su zapravo izazvali gmazovski hibridi?
j edan od najdjelotvornijih nai na da se uniti osjeaj pri padnost i naciji tij ekom
vie generacija i da se otvore vrata svjetskoj vladi sl obodno je pritjecanje ljudi iz drugi h
kultura. Nastoji se postii to da starosjedilaka kultura izgubi svoj nepri kosnoveni status
temeljnog uzorka pri padnosti ' britanskom' , nj emakom' ili bilo kojem drugom narodu.
Primjerice, to god daj e glavna znaajka pridjeva 'britansko', post upno e ispariti u loncu
za taljenje" nadmeui h kultura sve dok se na koncu sve one ne stope u j edan koktel koji
prkosi svakoj definiciji. Osoba s takvom neodredi vom predodbom o 'naciji' daleko e
se prije podi ni ti st rukt urama svjetske vlade negoli net ko tko eli zatiti suverenitet
svoje naci onal ne drave. Probl em je u t ome to, kada zaponete ukazivati na skriveni
plan u pozadi ni ' mul ti kul tural nosti ' smjesta vam prikae etiketu s poet ni m slovom
V (rasist). Iluminati ele da se ova ' rasprava' odvija upravo na takvoj razini. Na j ednoj
strani i mamo pristae prevlasti bijelaca" koji ele da njihova rasa upravlja nj ihovom
dravom, a na drugoj i mamo antifaistike antifaiste iz redova robotskih radikala, s
njihovim neokalj anim mislima i postupci ma, koji svaku osobu drukijeg miljenja od
njihovog stigmatiziraju kao 'rasista'. Ova polarizacija i etiketiranje zamagljuju, namjerno,
dublju svrhu imigracijske politike. Ne radi se o ovoj ili onoj rasi, ovoj ili onoj kulturi.
Radi se o stvaranju jedne kulture, globalne j ednoobraznost i koja u ljudima iskljuuje
osjeaj j edinstvenosti i povezanosti s nacijom, tako da prihvate gubitak nacionalne
pri padnost i i prigrle globalnu orvelovsko dravu. Di o toga su i sadanji napadi nj
islam. Nisam musl i man i ne slaem se s mnogi m stvarima koje islam zagovara, ali to
je u ovom sluaju nebi t no - ba kao to je ' rasizam' nebi tan za pravu namj eru koja
se krije iza imigracijske politike. Mor amo se izdignuti i znad ovih djetinjastih razina
' rasprave' i sagledati iru sliku. Oni ele podrovati islam j er on predstavlja ogromne
skupine ljudi, ujedinjenih svojim suti nski m vjerovanjem, koji bi se oduprl i stapanju
s gl obal nom kul t urom central izirane di ktature j ednog svijeta", a koju neki istraivai
nazivaju Novi m svjetskim poretkom". Iz tog razloga ele da se musl i mani bore jedni
protiv drugi h, kao i svi mi ostali. Sve rase, sve kul ture i sve religije trebaju shvatiti da smo
svi mi u istom sosu. Ovdje je na kocki sloboda svakoga od nas.
Dravno-korporacij ska jezgra gmazovski h kri anaca ne eli samostal no
stanovnitvo s mogunou izbora. Oni ele ovisne ljude, na milost i nemil ost oni h koji
e im dati posao s onol i kom pl aom koju odredi gazda. To se dogaa u Africi i drugi m
dijelovima svijeta ot kad su se onamo doselili Britanci i ostali. Korporacije, i opet u
dosl uhu s vlastitim st rukt urama vlasti, najprije su unitile sposobnost domorodaki h
naroda da budu samodost at ni , a zati m su ih, im su osigurali njihovu ovisnost, zaposlili i
plaali im neku bij ednu crkavicu. Pogledajte to se dogodi l o starosjedilakim ameri ki m
nar odi ma nakon dolaska Europljana. Pot puno ista stvar.
Uni tena je njihova neovisnost, i zmeu ostalog i desetkovanj em bizona, te su bili
preputeni na milost i nemi l ost ameri ki h vlasti. Na met i takvih tehnika sada su bijelci i
druge rase takozvanog srednjeg i radni kog sloja, a j edno od glavnih sredstava postizanja
istog je masovna imigracija i tzv. ' outsorcing' (eksternaliziranje tj. preseljenje proizvodnje
u podruj a s jeftinijom r adnom snagom i slino.; op. prev.) ili 'ofTshoring' (premjetanje
tvrtki). Bilo da korporacije prebacuj u pogone u siromanij e zemlje gdje mogu plaati
daleko manj e plae, ili dovode ljude u bogate drave da obavljaju takve poslove za niu
plau - ishod je isti. Gubi tak radnog mjesta i nia plaa domaeg stanovnitva. Ne eli
raditi za tu plau? O.K., sljedei! Ima tko hoe. "
Sirenje Europske unije u i stonu Europu omogui l o je radni ci ma iz gospodarstava
s ni i m pl aama poput Poljske i Republike eke da se presele bez imigracijske kontrol e
u zapadnu Europu kako bi srezali dnevni ce lokalnog stanovnitva. Ne okrivljujem ih
zbog toga, niti one koji uzimaju poslove eksternalizirane iz Britanije u Indiju i slino. U
ovoj igri veina njih su rtve, kao i oni koji zbog toga gube sredstva za ivot. Neki dan
sam bio na j ednom engleskom trajektu na koj em je ba svaki lan ugostiteljskog dijela
posade bio iz istone Europe, a vjerojatno nisu imali poj ma kako stvari, u biti, stoje.
Strah me je i pomisliti za kakvu bijednu pl au rade. Izrabljene su obje skupine: oni koji
su pl aeni sr amot no mal o i oni ije poslove ovi prvi preuzimaj u. Obje skupine Il umi nati
ele dovesti u sukob j er ti me pothranj uj u svoju politiku zavadi pa vladaj". Izuzetno su
vjeti u izazivanju okraja dviju ili vie uzaj amno izrabljivanih skupina, budui da e obje
skupi ne za vlastite nevolje okrivljavati j edna drugu, ne uspijevajui uvidjeti da svima
njima mani pul i ra ista sila s istim ciljem. No, imigracija i eksternalizacija poslova imaju
j o j edan bitan uinak. Dovoenj em gol emog broja ljudi iz drugi h kultura u odreenu
zemlju ' razvodnjava' se ondje vladajua kultura, a prebacivanj em zapadnj ake industrije
u druge zemlje razvodnjuje se njihova vladajua kul tura i nai n ivota. Pridodaj te tome
golem utjecaj Hol l ywooda i ameri ke televizije pri nametanj u iluminatske ' kulture'
svijetu, pa nije onda nikakvo udo da drave postaju sve slinije j edna drugoj , kao i
z
ivol njihovih stanovnika. Kao pogled u nau budunost moe nam posluiti, u sluaju
da se njihov plan ostvari, si romatvo i bijeda iz izreirane Velike depresije tijekom 1930-
ih. Nastoji se izazvati jo j edna, na globalnoj razini, koju bi se odravalo neograni eno
vrijeme. Gl adni ljudi koji moraj u nahrani t i svoje obitelji uinit e sve to im kaete i lako
ete ih navesti da podre agresiju protiv svakoga tko bi za takvu situaciju - u to ete ih,
lanim opt ubama, neumor no uvjeravati - mogao biti odgovoran. Ili emo se ujediniti
u spoznaji o pravom stanju stvari ili e nam ovaj planet biti globalni zatvor u kojem
emo se meus obno sukobljavati i klati.
Partneri u zloinu
Takvu politiku podupi ru drugi globalni paravani pl ana gmazovski h krianaca kao to su
Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Organizacija za gospodarsku suradnj u i razvoj
(OECD), Svjetska banka i Meunar odni monet ar ni fond (pod kont rol om Maltekih
vitezova). Poslije Drugog svjetskog rata, kada su europske drave opustoene sukobi ma i
dugovanj em i l umi natski m bankari ma, dominacij a novca i kredita dodat no j e pot vrena
1944. kada su na konferenciji u Bretton Woodsu u New Hampshi reu britanski i ameriki
pregovarai dogovorili stvaranje Svjetske banke, MME-a i Opeg sporazuma o cari nama
i trgovini (GATT). Najutjecajniji u t i m pregovori ma bili su britanski ekonomi st lord
Keynes i ameri ki mi ni star financija Har r y Dexter Whi te (Vijee za vanjske odnose).
Whi te i Alger Hiss, general ni tajnik novonastal i h Uj edinj enih naroda, kasnije e biti
razotkriveni kao komuni sti ki pijuni.
Tehniki tajnik u Bretton Woodsu bio je Virginius Frank Coe, dunosni k ameri kog
ministarstva financija, a i menovan je taj nikom novog MMF-a, da bi se, na koncu,
tijekom svjedoenja pred Kongresom 1952. godi ne otkrilo kako je bi o i pri padni k
komuni sti kog kruoka Dexterra Whi tea! Eto kakvi su tipovi stvorili MMF, Svjetsku
banku i GATT, preteu Svjetske trgovinske organizacije.
Uloga Svjetske banke (koju ne smij emo brkati s pl ani ranom sredinj om svjetskom
bankom) jest davanje zajmova dravama za velike investicijske projekte. Takvim je
zajmovima u si romani m zemlj ama financirana i nfrastruktura predvi ena da zadovolji
potrebe mul ti naci onal ni h korporacija. Voena je politika koj om su ljudi prisiljavani
da se odreknu svoje zemlje, unitavani su samodost at ni ivotni stilovi, a stvarala se
ovisnost o gl obal nom gospodarstvu gmazovskih hibrida. Pustoenje kinih prauma
uvelike se provodilo uz blagoslov i zajmove Svjetske banke, koju uvijek vode osobe
i menovane od strane establimenta CFR-a, Trilateralne komisije i Bilderberke skupine,
ije je politiko upori te eugenika. Subvenci oni rano unitavanje okolia dodat na je
prednost za elitu. Kontrol u nad svijetom tako e lake opravdati pot rebom ouvanja
Planeta". Jedna od uloga Svjetske banke i drugi h globalnih ekonomski h ' autoriteta
sastoji se u t ome da omogue bogaenje mul ti naci onal ni h graevinskih kompanij a
kao to je Bechtel Group na ijem je elu dugo vremena bio Bushev politiki kum"
George Shultz. Podval om rukovode Svjetska banka i MMF koji daju zajmove zemlj ama
Treeg svijeta za megagraevi nske projekte koji su nebitni, pa ak i katastrofalni, za
l okal no stanovnitvo i njihove potrebe. U travnju 1995. predsj ednik Bill Cl i nton
predloio je Jamesa VVolfensohna kao novog predsj ednika Svieiske banke. Wo l ^ s o M|
natural i zi rani Ameri kanac roen u Australiji, i mao je savrene reference za taj poloaj.
Radi o je za Rockefellerovu organizaciju za kontrol u stanovnitva", Popul ation Counci l
(Populacijsko vijee), zatim za Rockefellerovu zakladu, pa za Institut za napredna
istraivanja u Pri ncetonu i za Brookingsov institut. Takoer je sjedio u upravnom
odbor u Bilderberke skupine, bio je lan Vijea za vanjske odnose i Trilateralne komisije,
a 1992. je udrui o snage s Rothschi l di ma te su osnovali /. Rothschild, Wolfenshon & Co,
posl ovno savjetovalite za investicije". Predsj ednik Uprave bio je Paul Volcker, bivi
elnik Uprave Federalnih rezervi i vodei lan Vijea za vanjske odnose, Trilateralne
komisije i Bilderberke skupine. Volcker je bi o taj koji je uveo pogubnu ekonomsku
politiku u Sjedinjenim Dravama i UK-u tijekom 1980-ih, koju su provodili Ronald
Reagan i Margaret Thatcher pod nazivima ' reganomika' , odnos no 'taerizam'. Na
poloaju Predsj ednika Svjetske banke, Sumerana-Hazara Wolfensohna zamij enio je
neokonski zamj enik ameri kog mi ni stra obrane i odl uni zagovornik Projekta za novo
ameri ko stoljee te j edan od glavnih arhitekata invazije na Irak iz 2003. godi ne - Paul
Wolfowitz. Kada je j edan korupcijski skandal doveo do odlaska Wolfowiza, na njegovo
j e mjesto predsj ednik Bush odmah postavio Sumerana-Hazara Roberta Zoellicka. Radi
se o neokonskom insajderu, povezani m s Proj ektom za novo ameri ko stoljee i j ednom
od glavnih arhitekta invazije na Irak. Takoer je lan Bilderberke skupine, Vijea za
vanjske odnose i Trilateralne komisije. Dlaka se mijenja, ali ud ostaje ista.
Kada si romane afrike i azijske zemlje, kao i zemlje u razvoju u ostatku svijeta
zapadnu u financijske potekoe izazvane od strane Il umi nata na scenu stupa
Meunar odni monet arni fond. Njegova je uloga poticanj e i podmiivanj e politiara u
ti m zemlj ama da se odreknu samodostatnosti u domeni hr ane i otvore svoje drave
t ransnaci onal ni m korporacij skim divovima. Zat i m te zemlje izvoze cash crops" (usjeve
uzgajane za trite; komercij alne polj oprivredne kutlure; op. prev.) poput kakaa u bogate
drave, a pot om tim novcem plaaju uvezenu hranu iz istih tih bogatih zemalja.
Takoer izvoze pri rodne resurse u bogate zemlje po bagatelnim cijenama, a zatim
kupuju (po napuhani m cij enama) proi zvode koje industrijalizirane zemlje od tih resursa
izrauju. Ti proizvodi odlaze maloj , korumpi ranoj politikoj i ekonomskoj kliki u tim
zemlj ama u razvoju, dok veina stanovnitva gladuje jer su pl odnu zemlju pogodnu za
uzgoj prehrambeni h kultura zaposjele t ransnaci onal ne korporacije. Ustaljena politika
gmazovskih krianaca jest utapanj e si romani h zemalja u dugove i preuzimanj e kontrole
u ti m zemlj ama upravo onako kao to su uinili u industrij aliziranim dravama. Kada
se te drave zateknu u financijskim potekoama zbog ega nisu u stanju otplaivati
dugove, tada dolazi MMF da ' restrukturi ra dug ili ponudi dodat ne zajmove kako bi
se platile kamat e na pret hodne. Nakon nametanj a j o veeg duga MMF zauzvrat
trai da spomenut a drava slijedi njegove gospodarske smjernice. Meu njima su,
kao to sam ranije rekao, rezanje pot pora za hranu, zdravstvo i obrazovanj e te vei
izvoz vlastitih resursa i komercij alnih pol j oprivrednih kultura. Kada je MMF naloio
mnogi m zemlj ama da ui ne to isto u isto vrijeme svjetsko je trite postalo prezasieno
ponudom, a cijene su nagl o pale. Tada se izvozi vie - iscrpljivanjem tla pogodnog za
uzgoj prehrambeni h kultura kojima bi se mogl o prehrani ti si romane - ali se zarauje
manj e. Dobi tni ci su pri padni ci transnaci onal ne elite u bogati m zemljama koji eljene
resurse i robu dobivaju jeftinije.
465
Posljedica toga je na stotine tisua brazilske djece koja umi r u od bolesti povezanih
s oskudi com, pr emda je Brazil, paradoksal no, j edan od najveih svjetskih izvoznika
hrane. Treina brazilskog stanovnitva ivi ispod granice siromatva, a sedam milijuna
naputene djece prosi, krae i snifa ljepilo na ulicama. I to u zemlji koja bi trebala biti
meu najbogatijima na svijetu, koja bi samu sebe bez probl ema mogla prehranjivati
Njezini probl emi nisu nastali pri rodno. Poput probl ema diljem Treeg svijeta",
o n
j
su umj etno izazvani u korist gmazovskih hibrida. Obilje i pravda = sloboda i izbor-
nestaica i nepravda = ovisnost i kontrola. Svake godi ne, u sve veim razmjerima'
mnogo se vie bogatstva slijeva iz si romani h zemalja u bogate nego obratno, a
i nozemna pomo" nije prvenstveno namij enj ena pomaganj u zemlj ama u razvoju.
Nj ome se podmi uj u korumpi rani politiari, izgrauje infrastruktura potrebna
mul ti naci onal ni m korporacij ama, ili subvencioniraj u industrije u bogati m zemljama, a
kompanij e poput Bechtela, na primjer, obavljaju graevinske poslove kao di o programa
pomoi . Takozvana ' pomo' odl i no j e sredstvo prebacivanja novca porezni h obveznika
u bogati m zemlj ama t ransnaci onal ni m korporaci j ama u istoj zemlji. Novac kojeg 'daje'
drava-donor esto je vezan uz projekte koje provode korporacije u dravi-donoru.
Novac odlazi iz, recimo, Sjedinjenih Drava u neku afriku zemlju u vidu 'pomoi', a
pot om se veina tog novca plaa natrag korporacij ama iz Sjedinjenih Drava. Glad i
oskudica, kao i strane patnj e naroda u Africi, Aziji i Latinskoj Americi nisu dani od
Boga". Niti su posljedica pri rodni h katastrofa". Ne, sve je to rezultat dobro proraunate
namj ere.
Centralistiku mahni t ost moemo vidjeti na primj eru vojske, gdje snage NATO-
a i UN-a preuzimaj u voj no zapovjednitvo u regijama pogoeni m ratom i sukobima.
Upadljiv je sluaj djelovanja NATO-a u Afganistanu, koji se nalazi daleko izvan granica
izvornog mandat a NATO-a za obranu Europe i Sjeverne Ameri ke. Takve stvari
predvi am u svojim knj igama ve godi nama, j er plan za ostvarenje svjetske dominacij e
provodi se i ondje. UN-ove vojne operacije provode se u Libanonu, Sudanu, Burundiju,
Obali Bjelokosti, Liberiji, Kongu, Etiopiji, Zapadnoj Sahari, Haitiju, Timoru-Lesteu
(nekadanj em Ist onom Ti moru; op. prev.), Gruziji, Kosovu, Ci pru i drugdje. To je
dio ulaska na mal a vrata" svjetske vojske i nametanj a politike svjetske vlade. Gotovo
dvadeset godi na pi em da je isplanirano spajanje vojski UN-a i NATO-a u globalne
policijske snage, a sada vi di mo da se taj dan ubrzano pribliava. Iz tog kuta gledano, to
bude vie sukoba kod kojih e trebati odravati mi r " to e proces biti bri.
Cuo sam kako se govori da je proces centralizacije u svim podruj i ma naeg ivota
pri rodna tendencija", ali kako se takva bezona i stalna manipulacija od strane istih
ljudi i skupina moe nazvati ' pri rodnom' ?
Centralizirana jednolinost
Gdje god pogledate raznovrsnost kultura biva zatrpana ' zapadnj akim' model om. To nam
moe izgledati kao nametanj e amerike kul ture" svijetu, ali 'Amerika' je puko sredstvo.
Gl edamo zapravo iluminatsku j ednolinost, skrivenu pod kri nkom Amerike' . Di ktature
zahtijevaju centralizaciju donoenj a odl uka zato to nekolicina ne moe kontrolirali
mnot vo kada postoji raznolikost i prijenos ovlasti, odnos no decentralizacija. Stoj e vie
ljudi ukljueno u donoenj e odl uka to je manj a kontrol a nekolicine nad donoenj em
odluka. Glavni preduvj et svake di ktature jest razbijanje raznolikosti i nametanj e
centralizirane j ednol inosti. Pogl edamo li situaciju u svijetu danas, vidjet emo kako
se na svakom koraku pokuava suzbijati individualnost i raznolikost. Bilo da se radi o
st rukt urama vlasti, globalnoj ' kulturi' namet nut oj preko transnaci onal ni h korporacija,
Hollywooda i televizije, zgradama istog ' kalupa' ili pak odjei - sve to poinje izgledati i
vladati se po istom obrascu. Osjeao sam tugu gledajui dokument arne o j unoafrikim
kolarcima u kojem su nosili uni forme s koulj om i kravatom po uzoru na amerike i
europske. Ah, vrlo vano,pomislit ete, no toi pakukazuj enagal opi raj uuj ednoobraznost.
Afrika ima velianstvenu kul t urnu raznolikost u sferi odijevanja i naina ivota, a ipak
je poinje nagrizati monot ona obinost sveope sheme. Svjedoimo j asnom i poesto
j ednost avnom procesu kul t urnog ubojstva. Zapravo se eli navesti ljude da streme
ka kulturi svojih ugnjetavaa. Tako svoju bezlinu j ednol i nost prodajete kao simbol
pravog postignua" - dokaz da su vae mete odbacile okove svoje pri mi ti vne kulturne
' prolosti' i pri maknul i stolicu stolu koji ih je neko ugnjetavao. Sada sam j edan od
vas, i mam tenisice Nike'. Politiki vode i druge nadobudne osobe sa Zapada odrekli su
se svoje raznolikosti u korist njihove vlastite verzije kolske uni forme - t amnog odijela
(slika 216). Svijetom vladaju ljudi u t amni m odijelima, bilo da su politiari, bankari,
poslovni ljudi, pa ak i itai tel epromptera (' blesimetra' ) koji prenose 'vijesti'.
Dobra veer, potovani gledatelji, ja sam Hugh Tamno Odijelo u emisiji Veernjih
vijesti. Danas je u Bijeloj kui predsjednikTamno Odijelo objavio ral zdravom razumu,
pri emu mu se pridruio jo jedan ovjek u tamnom odijelu iz Pentagona. Britanski
premijer Tony Tamno Odijelo dao im je svoju punu podrku. Sada ukljuujemo
nae politike dopisnike Johna i Billa Tamnih Odijela s najnovijim izvjetajima iz
Washingtona i Westminstera...
Zato politiari u Africi, Srednjoj i Junoj Americi, Srednjem istoku, Kini i tako
dalje, gotovo uvijek nose t amna odijela i kravatu - omu' oko vrata iz masonskih
obreda?
Takvo odijelo nije dio
njihove autohtone kulture, a nije
niti udobno, posebice oni ma u
pakl eno vrui m zemljama. Na
taj se nai n odijevaju zato to
je to ' zapadnjaki' nai n kojeg
se arko trude oponaati . To
znai da su konano uli u elitno
drutvo, gdje pri stupni cu ine
j edi no uniforma i uni formnost.
Preko medijske propagande
nameu se simboli uspjenosti,
tako da e svi oni koji ele
ostaviti doj am uspjenih ljudi
teiti ka istim simbol ima, bila
to velika kua, veliki automobil ,
tenisice Nike ili t amno odijelo.
Upravo tako djeluje plan nametanj a uni formnosti (j ednoobraznosti ), i to zapanjujue
uinkovito. Sve to vodi ka svjetskoj vladi koja bi zamijenila Ujedinjene narode, koji
cijelo vrijeme i sami stjeu sve veu mo te se planiraju financirali preko globalnog
oporezivanja. Nemam nita protiv globalnih krovni h tijela" zaduenih za koordinaciju
i zmeu drava i poticanje suradnje, ali stvari se ne kreu u tom smjeru. Oni ne ele
suradnj u nego kontrolu, a mi emo j ako zaaliti nastavi mo li nasjedati propagandi
o zbliavanju i o tome da post anemo jedan svijet", j er to je samo novogovor koji (u
prijevodu) oznaava svjetsku tiraniju. U svojoj knjizi iz 1942. godi ne Marksizam i
nacionalno pitanje diktator iz Sovjetskog Saveza Josif Staljin opisao je ono to se dogaa
danas, o emu bi on svakako trebao poneto znati jer j e i sam bio gmazovski hibri u
slubi svojih gospodara. A napi sao je sljedee:
Svijet treba podijelili u regionalne skupine kao prijelazna faza prema svjetskoj vladi.
Osjeaja pripadnosti odreenoj naciji stanovnitvo e se prije odrei u korist neke
nejasne regionalne pripadnosti negoli u korist svjetske vlasti. Kasnije e regionalne
cjeline moi potpasti pod jednu objedinjujui! svjetsku diktaturu.
Tako glasi plan podast rt u tri reenice, a ostvaruje se sve veom brzi nom.
Reci mi ogledalce... tko je
najkorumpiraniji od svih?
Budite sigurni da e vas onaj tko vas j e j ednom iznevjerio iznevjeriti ponovo.
Johann Kaspar Lavater
j edna od najvanijih stvari koju treba razumj eti o svjetskoj zavjeri jest da njeni zaetnici
mani pul i raj u svim ' stranama. Ako kontrol i rate j ednu stranu vi utjeete na igru, ali
ako kontrol irate obje strane igru kontrolirate. Gmazovske hi bri de ne zani ma tek puki
utjecaj.
Ova infiltracija svih strana zbiva se od drevni h vremena kako bi se udeavali
ratovi, pobune i scenariji problema-reakcije-rjeenja. U i l uzornom sl obodnom' svijetu
namj etenih ' demokracija' mrea tajnih drutava postavila je svoje inicijate i slugane na
vladajue poloaje u glavnim politikim st rankama te u mnogi m manj i m strankama.
Tom se tehni kom slue da bi ljude zavarali i naveli ih da povjeruju kako svoje vode
odabi ru prema vlastitom, sl obodnom izboru. ' Viestranake drave obi na su obmana.
Naizgled i mamo razliite stranke razliitih naziva, ali sve je to j edna te ista j ednostranaka
drava koj om iz sjene upravlja ista elita. S vremena na vrijeme, promi j ene vladajuu
stranku kako bi se zadrao doj am da javnost moe izabrati tko e nj ome vladati, ali, kao
to sam naglasio, za koga god glasali - prave konce vue nevidljiva vlada.
Medu njihovim najoitijim t ehni kama namjetanja izbora jest infiltracija glavne
stranke i izazivanje razdora i sukoba u nj enim redovima, i me se poti u tolike
zakulisne borbe i gloenja da naposljetku ta stranka izgubi vjerodostojnost. U nai m
' sl obodni m' drutvi ma to znai da e onaj tko vodi drugu glavnu stranku zasigurno
postati predsj ednik ili premijer. Napravlj eno je to tijekom 1980-ih u Britaniji kada su
Iluminati eljeli Margaret Thatcher na vlasti. Kao osobu, gdu. Thatcher nije bilo lako
'uvaliti' Britancima, ali iluminatski agenti unut ar si ndi kal nog pokreta isplanirali su
masovne sukobe u razni m granama industrije, zatim trajkove i kaos u takozvanoj zimi
nezadovoljstva" iz 1978. na 1979. godi nu. Na ulicama se gomilalo neodvezeno smee, a u
j ednom okrugu obustavljeni su pogrebi j er su grobari odbili raditi. Laburistiki premij er
Jim Cal l aghan bio je prisiljen raspisati izbore u oujku 1979., a dotad su on i njegova
stranka bili ve toliko nepopul arni daj e Margaret Thatcher lako pobijedila, obeavi da
e ograniiti mo sindikata. Problem-reakcija-rjeenje. Usprkos njene rasprostranj ene
neomiljenosti, na opi m je i zbori ma triput pobijedila jer je Laburistika stranka bila
kiptea masa unutarnj ih sukoba tijekom cijelog tog desetljea i dulje.
Dvojica laburistikih voda u l om razdoblju bili su poten no tad ve ostarjeli i
smeteni ovjek po i menu Michael Foot i lakrdija Neil Kinnock. Margaret ' l hatcher
pobijedila je kao od ale.
Ona j e nesumnj i vo vjerovala da pobj edu moe zahvaliti vlastitom otroumlj u
i osobnosti, ali, svuda oko nje nevidljiva je ruka stvarala okolnosti koje e osigurati
uvoenje ekonomske ludosti nazvane ' taerizam' koji je (sasvim sluajno) bio istovjetan
' reganomici' i l umi natskog pijuna u Sjedinjenim Dravama Ronalda Reagana i njegova
potpredsj ednika i nadgl edni ka Georgea Busha starijeg. elina dama" bila je zapravo
gola carica mani pul i rana stanovitom 'silom', a njen ego neprestano je hranj en tako da je
vjerovala da su tue odl uke njene vlastite. Jedan od njenih najznaajnijih ' naziratelja'
bio je lord Carri ngton, njen prvi mi ni star vanjskih poslova i dugogodinji predsj ednik
Bilderberke skupine. i m je glasno protivljenje premij erke Thatcher daljnjoj europskoj
centralizaciji postalo potencijalni probl em nj ihovom pl anu maknul a ju je s vlasti 1990.
godi ne njena vlastita Konzervativna stranka dok je jo uvijek bila na dunosti . Odl uka
da M. ' l hatcher mora otii donesena j el 989. na sastanku Bilderberke skupine, o emu
je tada izvijestio ovjek koji prali bilderbergere Jim Tucker. Kada je objavio svoj izvjetaj
u listu Spotlight, Thatcher se inila nesavladivom, ali ona je samo ' provodila' vlast, no
nije bilo u njenoj moi da je zadri ukoliko bi tako odredili gmazovski krianci. Od
toga trenutka njena je sudbi na bila zapeaena te je zapoeo proces podrivanj a njenog
autoriteta i vj erodostoj nosti sve dok na koncu nije bila pri morana otii. Ista je tehni ka
koritena da bi se izazvao sukob u Konzervativnoj stranci, i me je laburistu Tonyju
Blairu omogueno da na toj funkciji ostane tri mandat a. Predsjednici i premijeri samo
su pijuni a ne kraljevi (i kraljice) kakvima se doimaj u.
Godi nama govori m da e Hillary Cl i nton biti budua iluminatska kandidatkinj a
za funkciju predsj ednika Sjedinjenih Drava i, dok sam pisao ovu knjigu, najavila je da
e zatraiti demokrat sku nomi naci j u za ' izbore' 2008. godine. Svaki e ' Demokrat ' biti
u krasnoj poziciji da pobijedi j er e se velika nepopul arnost Busha zbog rata u Iraku i
drugi h pitanja prenijeti na kandi data Republikanca. S i l umi natske toke gledita, ele
li da pobijedi ' Demokratki nj a' Hillary, njima odgovara Busheva nepopul arnost prije
sljedeih izbora, a na osnovu manipulacij e ljudi i dogaaja vidjet e se jesu li odabrali nju
ili nekog isto tako groznog, kao st oj e bivi njujorki gradonael ni k Rudolf Giuliani koji
je rekao da ulazi u predsj edniku utrku kao kandi dat Republikanaca. Zanimljivo, kada
sam prvi put utipkavao rije ' republikanac' ispala je kao 'reptilijanac'. Moja podsvijest
oito zna odakle vjetar pue. Veina Ameri kanaca zacijelo e vjerovati da bi i zborom
prve ene na funkciju predsj ednika Sjedinjenih Drava ostvarili veliku promj enu u sferi
politike moi , ali (a) ona slui istim gospodari ma kao i obitelj Bush i (b) Hillary Cl inton
moe imati mnoge osobine, ali ' enskosti' u energetskom smislu zasigurno ne. Ona je
hl adna, opaka i beutna, to je arhetipski program gmazovskih krianaca. Ukoliko
ona pobijedi na i zbori ma za predsj ednika, najviu dunost u zemlji sl obodnih' bbnaat
e sl ubeno i neslubeno, od 1979. do barem 2012. (potencij alno i do 2016.), netko iz
obitelji Bush ili Cl i nton, a dotad e orvelovska drava, ukoliko ne budemo djelovali
zajedniki i slono, biti ve duboko usidrena.
Za Reaganove vladavine pravi ameriki predsj ednik bio je George Bush stariji. Na
i zbori ma j e striek Ron" j ednostavno posluio kao amorti zer za Bushevu nepopul arnost,
a eljelo se takoer iskoristiti njegove gl umake sposobnosti za promicanj e raznih
politika, osobito reganomi ke i invazije na Panamu i Grenadu. Na valu Reaganove
popul arnosti Bush stariji je pot om i sam pobijedio na i zbori ma 1988., nakon ega su
uslijedila dva mandat a Billa Cl i ntona i dva za Georgea Busha sina.
Sada pak i mamo j o j ednog lana obitelji Cl i nton, onu monij u polovicu u
i l umi natsko-sotoni sti kom smislu, koja razni m manevri ma pokuava nastaviti Bush-
Cl i nt onovu dinastiju u zemlji koja tvrdi da je tako sl obodna i otvorena da predsj ednik
moe poslati svatko". To je samo privid, j er predsj ednici Sjedinjenih Drava od Georgea
Suneve stolice" Washi ngtona 1789. ugl avnom dolaze iz istih krvni h loza gmazovskih
hibrida kao i kraljevske i aristokratske obitelji iz Europe. Njih se ne izabire put em
glasakih listia nego ih se odabire preko krvne loze, a mani pul aci j ama ih postavlja na
vlast mrea tajnih drutava gmazovskih krianaca.
Prvi predsjednik. George Washi ngton, Veliki majstor Sl obodnozi darske loe u
Alexandriji, pot ekao j e od aristokratske krvne loze. Jedan od njegovih predaka bio j e
engleski vitez iz 12. stoljea, iz vremena kada su oformljeni templari, a drugi je bio roak
vojvode od Buckgi nhama koji se bori o za kralja Charlesa 1 u Engleskom graanskom
ratu. Predsj ednika dinastija gmazovski h krianaca nastavlja vladati odonda do danas,
sve do Busheva i Cl i ntona koji su i zuzetno bliski suradnici. U novije vrij eme Bush
stariji i Clintonovi postali su pravi bliski kompii, a Bush ak j avno mudruj e kako
je on otac kojeg Cl i nton ni kad nije i mao (slika 217). Mediji govore kako Jeb Bush,
rieokonski guverner Floride, sada Cl i ntona zove 'buraz', a sve se to prikazuj e kao neka
nova' bliskost' i zmeu tih obitelji iako su te dvije obitelji cijelo vrijeme tijesno povezane
- ba kao ' Republikanska' i ' Demokratska' stranka za koje tvrde da predstavljaju. Razlog
i znenadni h izljeva meusobne njenosti vjerojatno lei u nastojanju da se Hillary Clinton
ubaci u Bijelu kuu, kao i u sve eem pojavljivanju Pinokija Billa dok se pri premao
za svoju ulogu, uvaljujui ameri kom bi rakom tijelu svoju pri kl adnu priu o braku iz
interesa. U ovom poglavlju iznijet u samo neke crtice iz povijesti obitelji Bush i Clinton
kako biste stekli doj am kakva
se vrsta ljudi mani pul aci j ama
dovodi na visoke poloaje i koje
su poveznice i zmeu pri vi dni h
'protivnika'.
Zloinaka obitelj Bush
Na razini ' potrkala' Bushevi
su j edna od najaktivnijih
i l umi natski h obitelji ve barem
zadnjih stotinjak godi na.
Iznjedrila je dva amerika
predsj ednika a, u usporedbi
s vei nom drugi h ameri ki h
predsj ednika, tata George j e
pri l i no visoko na iluminatskoj
ljestvici, iako je jo uvijek sitna riba u odnos u na prave ' potezae' politikih konaca
koje nikada ne vidite. Oboj e, i George otac i ena mu Barbara, potjeu od Godfroija de
Bouillona (takoer znan kao Godfrey de Bouillon), kralja Francuske i vojvode od Donje
Lorraine, j ednog od glavnih podruj a krvne loze gmazovskih krianaca do dandanas,
koj om je stoljeima domi ni ral a gmazovsko-hi bri dna dinastija Habsburg, Krvna loza e
Bouillon l l umi nat i ma j e i zuzetno znaajna. Kanadski povjesniar David Livingstone,
autor knjige Umirui bog: Skrivena povijest zapadnjake civilizacije (The Dying God:
Trie Hidden History of Western Civilization) kae da krvne loze koje tvore dananj u
j ezgru vladajuih obitelji potjeu od Gui l l aumea de Gellonea iz osmog stoljea, sina
rabina Makhi ra, j ednog od starjeina u egzilu" koji je vl adao i dovi ma u Bagdadu.
Livingstone pie da je Makhi r otiao u Francusku i promi j eni o ime u Theodori c prije
negoli je oeni o tetu Karla Velikog i prije negoli je i menovan kraljem idova" u j unoj
francuskoj pokrajini Languedoc, gdje se nalazi tajnovito mjesto" Rennes-le-Chateau.
Glavni grad pokraj ine Languedoc Nar bonne post ao j e sredite srednjovjekovne
Kabale", kae Livingstone. Izgleda da su odande poti cani Kriarski ratovi, tvrdi on,
kako bi se povratili ondj e zakopani sveti spisi koji nisu bili dostupni pod r i mskom i
musl i manskom vl adavinom nad Jeruzal emom. Nedugo po svome osnutku a nakon
dolaska u Jeruzalem Vitezovi templari otkrili su, kae laj povjesniar, spis pod nazi vom
Sepher ha Bahir (Knjiga istog svjetla). Ovi me je u srednjovjekovnoj Kabali otpoela
kul turna revolucija". David Livingstone nastavlja:
Dio ove kabalistike revolucije inile su legende o Svetom gralu, proete katarskim
i templarskim temama ... Sveti gral, ili San Greal, trebalo je biti prevedeno kao Sang
Real ili kraljevska krv", jer se odnosilo na svetu krvnu lozu koja je navodno potekla
od Guillaumea de Buillona, a u krajnjoj instanci od kralja Davida, ali za koju se
zapravo smatralo da predstavlja potomke palih anela i njihovog voe Lucifera.
Livingstone kae da su Sinclairi/St. Clairi, osnivai Vitezova templara, pot omci
Guillaumea de Gellonea preko svoje pra-pra-praunuke Poppe od Bavarije, koja se udala
za vikinkog vou Rolla Ragnvaldssona, pretka Vilima Osvajaa iz Normandi j e. Vilim
j e pokori o Britaniju nakon bitke kod Hastingsa 1066. godi ne, a pot om se j edan ogranak
St. Claira smjestio u Rosslyinu u kotskoj gdje su svoje i me preinaili u Sinclair. Kasnije
su i menovani Naslj ednim velikim maj storima kotskih masona. kotske 'kraljevske'
krvne loze vrsto su se povezale s Vitezovima templ ari ma, od kojih su, nakon istke
templara u Francuskoj , mnogi pobjegli. Spomenut a se krvna loza nastavila preko ljudi
kao to su kotski kralj David I koji je oenio praunuku Lamberta II, brata Godefroija
de Bouillona, templ arskog voe u prvom Kriarskom ratu, a Davidova sestra, kotska
kraljica Mary, udala se za Godefroijevog ml aeg brata. Busheva obitelj takoer potjee
od Godefroija de Bouillona koji je 1099. vodi o europsko pl emstvo ('arijanstvo') u
uspj enom prvom Kriarskom ratu za preoti manj e Jeruzalema iz ruku musl i mana.
Potom se uselio u Kraljevu palau na Hramskoj gori. De Bouillon je bio izravni pot omak
merovi nki h kraljeva, a sluio ga je i Hugh de Payens, prvi Veliki majstor Vitezova
templara. Kada je Bush mlai, pot omak de Bouillona s obje strane - i majine i oeve -
govorio o Kriarskom ratu" protiv islamskog terori zma nakon 11. rujna, znao j e t ono
to govori i zato. Zanimljivo, j edna od elitnih lokacija za vrenje sotonistikih obreda
gmazovski h hi bri da j e Chateau des Ameroi s, poznat istraivaima kao Zamak majke
tame, a smjeten je u j ednom podruj u u Belgiji pod nazi vom Bouillon, nazvanom
upravo po toj obitelji.
George stariji i Barbara Bush potjeu od krvne loze Pierce koja je promij enila ime
u Percy nakon bijega iz Engleske zbog tzv. Barutne urote (engl. Gunpowder Plot), koju
je 1605. sl ubeno vodio Guy Favvkes da se digne u zrak engleski parl ament i ubije kralj
James I. U Uj edinj enom Kraljevstvu taj se dogaaj i danas slavi svakog 5. st udenog kada
se na ri tual ni m l omaama irom zemlje spaljuju lutke koje predstavljaju Guya Fawkesa.
Jedan od glavnih urotni ka bio je Thomas Percy, Bushev predak. George i Barbara Pierce
Bush (iz kompanij e Merrill, Lynch, Fenner and Smith) iz iste su krvne loze kao i ameriki
predsj ednik Franklin Pierce, koji je stolovao u Bijeloj kui od 1853. do 1857.
Medu drugi m Bushevim srodni ci ma su obitelji Grosvenor iz Engleske i Amerike,
Taftovi iz Ohija, koji su dali Williama Howarda Tafta, predsj ednika u razdoblju od 1909.
do 1913., te Delano-Roosevelti, koji su dali predsj ednika Frankl i na Del ana Roosevelta
(1933.-45.) i predsj ednika Theodorea Roosevelta (1901.-19.). Engleski Grosvenori
su vojvode od Westmi nstera koji posjeduju prvoklasne nekret ni ne u l ondonskom
Cityju, j ednom od glavnih centara tajnih drutava i financija Il umi nata na gl obal nom
planu. Grosvenori iz Ameri ke osnovali su National Geographic, opepoznatog otimaa
arheol okog blaga svijeta, posebno onoga religijski znaajnoga, koji takvo blago prebacuje
u Institut Smi thsoni an u Washi ngtonu. Insti tutom upravljaju Grosvenorovi roaci
Smithsoni, koji pak potjeu od Percyja - krvne loze Pierce koja je iznjedrila Busheve.
Podrijetlo obitelji Bush vue korijene od engleskog Alfreda Velikog i Karla Velikog,
od kojih, po svemu sudei, potjeu trideset i etvorica od etrdeset i trojice amerikih
predsj ednika. Bush sin u srodstvu je sa svakim europski m monar hom koji se penjao ili
silazio s postolja, te ima rodbi nske veze" sa svakim l anom britanske kraljevske obitelji.
On je 13. brati britanske kraljice majke, koja je umrl a 2002. u dobi od 101 godine, i
njene keri, kraljice Elizabete. Bush je 13. brati u drugom koljenu prestolonasljednika
princa Charlesa, i potjee izravno od Henri ka III te od sestre Henri ka VIII Mary
Tudor, koja je takoer bila ena francuskog kralja Luja XI. Nadalje, Bush potjee i od
engleskoga kralja Charlesa II. Gary Boyd Roberts j e genealog pri rodosl ovnom drutvu
pod nazi vom New Engl and Historic Genealogical Society iz Bostona i j edan od najveih
autoriteta o kraljevskom podrij etlu ameri ki h predsj ednika. On je potvrdi o da George
W. Bush potjee od britanske kraljevske obitelji sve t amo od 12. stoljea i kralja Henri ka
I, sina Vilima Osvajaa. Vilim je napao Britaniju iz Francuske te je pobijedio u bici kod
Hastingsa 1066. godine, uz pot por u obitelji St. Clair koja se kasnije preselila u Roslinski
zamak i kapelu nedal eko Edi nburgha.
Takoer vrijedi spomenul i da j e nekadanji Hitlerov tjelohranitelj Ot t o Skorzeny
navodno tvrdio u svojoj 'ispovijedi' na samrt noj postelji 1999. godine, potkrijepljenoj
kutijom s fotografijama koje datiraju unatrag 60 godina, da je itava pria o Bushevoj
obitelji j edna velika la. Rekao je da je djed Busha mlaeg, Prescott Bush, ustvari bio
nj emaki suradni k ljudi poput Marti na Bormana, Hitlerovog zamjenika zapovjednika;
zatim Rei nhardta Gehl ena, glavnog asnika SS-a kojeg je angairala CIA nakon rata;
i Josefa Mengelea, anela smrt i " iz koncentracij skih logora. Skorzeny je rekao a je
pravo i me Prescotta Busha bilo Goerge H. Scherff, stariji, koji je otiao u Sjedinjene
Drave s konkret ni m zadatkom zastupanja nacistikih interesa. Nadalje se tvrdi da je
Scherff uzeo na ni an" znanstvenog genija Niklu Teslu, te je posl ao njegov povjerljivi
pomonik", a kasnije je ukrao dokumentaci j u o njegovim istraivanjima i i zumi ma.
Skorzeny je rekao da je George Bush stariji zapravo George Scherff mlai, ml adac kojeg
je Tesla nazvao radoznal i George", nakon to je ga je zatekao u krai i nstrumenata iz
svoga laboratorija. Neke su stvari dokazive injenice: George Scherff stariji bio je povezan
s Rockefellerima i s Ni kol om Teslom; Prescott Bush, st oj e njegov navodni 'alias' (drugo
i me) bio je j edan od glavnih ameri ki h izvora financiranja nacista; dokument i iz obiteljske
arhive obitelji Bush i Scherff s detalj nim podaci ma o njihovoj povijesti ili su izgubljeni
ili su napadno proturj eni; dokumentacij a iz Dravne arhive u vezi Samuela Prescotta
Busha, navodnog oca Prescotta Busha, unitena je zbog utede prostora"; a velik broj
nj emakih dravljana poslan je u Sjedinjene Drave krajem 19. i poet kom 20. stoljea
da bi manipul iral i i kontrolirali ameri ko drutvo, i zmeu ostalog i stvaranjem banke
Federal ni h rezervi i infiltriranjem u ameriku obavjetajnu mreu, to je kul mi ni ral o
osnivanj em CIA-e. Nakon Drugog svjetskog rata, u Sjedinjene Drave stigli su deseci
tisua bivih nacista, ukljuujui Ot t a Skorzenyja, Hitlerovog tjelohranitelja. U svojem
priznanj u na samrt noj postelji Skorzeny je tvrdio da su on i Rei nhardt Gehl en ubili
Nikolu Teslu kako bi nacisti s obje strane Atlantika dobili pristup i zni mno naprednoj
tehnologiji. O svemu t ome moete donijeti vlastiti sud nakon to sami proitate detaljan
istraivaki lanak u arhivi o zatakanim stvarima na internetskoj adresi www.davidicke.
com i kliknete na naslov: Deat hbe 'confessions' about the Ger man origins of the
Bush family" (' Priznanja' na samrtnoj postelji o nj emakom podrij etlu obitelji Bush").
Za nekoga tko je tako blisko povezan s Hi tl erom i nacistima, zanimljivo je da je i me
Scherf, s j edni m 'f, akenasko-idovskih korijena, kao i i me Paula Warburga, koji je
stajao iza osnivanja Federal ni h rezervi, te i me Rothschi l dovog suradni ka Jacoba Schiffa,
direktora nj emako-akenaskog poduzea Kuhn, Loeb and Company koje j e financiralo
Rusku revoluciju i druge iluminatske operacije. Drutvo lubanje i kostiju, tako omilj eno
u obitelji Bush, takoer je nj emakog podrijetla.
Mrea opojnih droga obitelji Bush
l anovi obitelji Bush ponaaj u se kao tipini gmazovski hibridi, opsj ednuti bogatstvom i
moi , kojima ni kada nije dovoljno, ma koliko moi i bogatstva imali. Duboko su upleteni
u trgovinu drogom koja je na ulice Ameri ke i zemalja diljem svijeta donijela heroi n
i kokain. Trgovina drogom j edna je od mnogi h poveznica Busheva s Cl i ntonovi ma.
Svjetsku trgovinu drogom pokrenul e su i kontroliraju vrlo bogate aristokratske i druge
obitelji gmazovskih hibrida u Britaniji i Sjedinjenim Dravama. Pomou svojih vladinih
agencija slamaju svako suprotstavljanje i iste teren za vlastito djelovanje. To morat e
imati na umu kada ujete izvjetaje o velikoj koliini pr onaene droge" ili o slanju
nekog nitkova ili itave mree u zatvor zbog preprodaj e droge. Pravi vinovnici ni kada
ne budu uhvaeni j er oni sami kontroliraju organe provoenj a reda". Il umi natska
mrea trgovine dr ogom ne samo da zarauje ogr omne svote novca kojima financira
svoje tajne projekte, ona takoer unitava ivote u gol emi m razmj erima, te stvara strah
i stanje zavadi pa vladaj" kroz podjele i zloine generi rane od strane oni h koji kradu,
pljakaju i otimaju, u oajnikom pokuaju da se domognu novca kojim e hrani ti
svoju ovisnost. U sve je to upl eteno Drutvo lubanje i kostiju, zaj edno sa Sveuilitem
Yale u New Havenu u amerikoj dravi Connect i cut . Ono je u vlasnitvu zaklade pod
nazi vom Russell Trust, organizacije koju kontrol i ra obitelj trgovaca drogom Russell,
koja je pak genetski povezana s Billom Cl i nt onom, kao to navodi istraiva Fritz
Spririgmeier u svojoj knjizi Krvne loze Iluminata (Bloodlines of the Illuminati). On
kae da su Russelli njemako-idovska (hazarska/sumerska) obitelj, izvorno pisana
'Roessel', koja se doselila u kotsku. Russelli su isticali zastavu s lubanjom i prekri eni m
kosti ma na svojim brodovi ma dok su prevozili drogu za Britansko carstvo iz Turske u
Ki nu i drugdje tijekom Opi j umski h ratova u 19. stoljeu. Te su ratove isplanirali lord
Pal merston, britanski premijer, mi ni star vanjskih poslova i rotildski agent. Samuel
Russell osnovao je tvrtku Russell and Company 1823. godine, a ona je u roku od sedam
godi na preuzela zloinaku udrugu iz Bostona koja je trgovala opi j umom. Russellov
rukovoditelj operacija u Cant onu u Kini bio je Warren Del ano mladi, djed Franklina
Del ana Roosevelta, ameri kog predsj ednika tijekom Drugog svjetskog rata, koji je bio
rodbinski povezan s obitelji Bush. Roosevelt je takoer bio brati svog ratnodopskog
voe, britanskog premij era Wi nst ona Churchiil a. Ostale poznate obitelji (krvne loze
gmazovskih hibrida) bili su part neri u Russellovoj mrei trogovine drogom - i mena kao
to su Coolidge, Forbes, Perkins, Low i Sturgis.
Zastraujui svijet tate Georgea
Bush stariji od roenja je odgajan da slui Il umi nat i ma u dugom nizu uloga, ukljuujui
ulogu ameri kog veleposlanika u Ujedinjenim narodi ma, predsj ednika Republikanske
stranke u doba sasluanja o aferi Watergate, direktora CIA-e te potpredsj edni ka i
predsj ednika Sjedinjenih Drava. Herbert Walker iz njegova i mena potjee od njegovog
djeda Georgea Herberta Walkera (Drutvo lubanje i kostiju), jo j ednog ovjeka (uz
Prescotta Busha) uklj uenog u mani pul i ranj e Ruskom revolucijom, irenje eugenikog
pokret a i financiranje Hitlera. Po nj emu je nazvan i golfski pokal Walker Cup. Gdje
god pogledali unut ar ivota Georgea Busha oca, naii ete na iluminatske operativce,
rtvovatelje ljudi, silovatelje djece i orkestratore genocida. Sam Bush zadovoljava
kriterije svih nabroj ani h zlodjela, kao to je pot anko opi sano u moj im, ali i ostalim
knj igama - vidi Najveu tajnu i Djecu matriksa (Children of the Matrix). Bush je sluio
Il umi nat i ma u Kini dok su mi ni star vanjskih poslova Henr y Kissinger i Kinezi podupi ral i
Pola Pota u genoci dnom ratu u Kambodi , koji je doveo do sustavnog zatiranja milijuna
Kambodanaca. Kui se vratio 1975. kada je dobi o telegram od Kissingera u kojem je
pisalo da ga je predsj ednik Ford (zapravo Kissinger) i menovao di rektorom Sredinje
obavjetajne agencije (CIA-e). Bush je obnaao dunost do 1976. i 1977. godi ne, i toliko
je duboko bio umij ean u CIA-ine aktivnosti da je njen stoerni kompl eks zgrada u
Langleyu u Virdniji 1999. nazvan George Bush Center for Intelligence (Centar
obavjetajne djelatnosti George Bush). Uredbe kojima j e to odobreno potpi sao j e
Bushev suradni k Bill Cl i nton. CIA je di o onoga to se naziva Inner Fed" (otprilike:
Ue savezno tijelo"; op. prev.) tajne vlade kojeg ine CIA, Agencija za naci onal nu
sigurnost (NSA), FBI, NASA i Federal ne rezerve, sredinja amerika banka". Upravo
se kroz ' krovne' strukture kao to je Inner Fed" - odnos no pi rami de - mogu provoditi
koordi ni rana politika i reakcije i zmeu naizgled nepovezani h tijela i organizacija. Velik
di o financijskih sredstava ovog kartela manipulacij a dolazi od umijeanosti u trgovinu
drogom, koju kontroliraju CIA i obitelji odabrani h krvni h loza poput Busheve, zajedno
s bri tanski m i ostalim 'obavjetajnim' mreama. U istoj su raboti i Cl intonovi.
Kada je postao elnik CIA-e, u obavjetajnoj igri Bush otac nije bio novajlija, a
njegove veze s t om agencijom, kako se ini, datiraju iz 1950-ih, ili ak mnogo ranije, s
obzi rom na veze Drutva lubanje i kostiju s ameri kom obavjetajnom zaj ednicom. U
svojoj knjizi Savrena obmana (Immaculate Deception)', Russell S. Bowen navodi Busha
kao CIA-inog agenta u razdoblju prije neuspjele invazije na Kubu iz 1961. godi ne u
reiji te agencije (Zaljev svinja), to je nagnal o predsj ednika Kennedyja da Agenciju
preustroji. Bowen, umirovlj eni bri gadni general koji je za obitelj Bush ponekad obavljao
prljave poslove, kae da je Bush suraivao s ovjekom po i menu Felix Rodri guez i
ostalim anti-kastrovskim Kubanci ma. Rodri guez e se ponovno pojaviti u skandal u
Iran-Cont ra (droga za oruje") tijekom Reagan-Busheve administracij e, kada su u
Sjedinjenim Dravama postale dost upne ogr omne koliine tekih droga. Zanimljivo,
strogo povjerljivi kodni naziv za invaziju u Zaljevu svinja bio je Operacija Zapata",
a naftna kompani j a Busha oca zvala se Zapata Oil. Odonda su objelodanjeni CIA-ini
dokument i koji potvruj u da su 1950-ih godi na Bush i CIA-in agent Thomas J. Devi ne
osnovali kompani j u Zapata Oil. Tako je razotkrivena la koju je stalno ponavljao Bush:
da nije i mao nikakve veze s tom agencijom prije 1976. godi ne. Na podruj u Sjedinjenih
Drava i Europe Devi ne je djelovao u tajnosti, u komercij alnim proj ektima koji su bili
paravani CIA-e i dio projekta kodnog naziva WUBRIN Y. U to je vrijeme bio zaposlen u
tvrtki s Wall Streeta, Train, Cabot and Associates, koja je u CIA-inim dopi si ma opisana
kao tvrtka u domeni investicijskog bankarstva koja udomljuje i upravlja [CIA-inom]
korporacij om s ograni eni m j amst vom WUSALINE. "
Devi ne se pri drui o Bushu ocu, koji je tada bio izabran u Kongres, u dvotj ednom
boravku u Vij etnamu gdje je CIA vodila operaciju trgovine drogom koj om je pokrivala
itavu j ugoi stonu Aziju.
Pogledate li osoblje u Vodoinstalaterskoj skupini" upletenoj u provalu u hotelsko-
stambeni kompleks Watergate 1972. godine, vidjet ete daj e zauuj ue velik broj njih
takoer bio umij ean u debakl u Zaljevu svinja. William Buckley, CIA-in koordi nator,
rekao je da kada bi ispriao sve to zna o Zaljevu svinja i ubojstvu Kennedyja, da bi
to bio najvei skandal koji je ikada uzdr mao ovu naciju". Buckley je kasnije ubijen
na Srednj em istoku. George Bush otac bio je dugogodinj i operativac CIA-e i prije
Kennedyjevog ubojstva kada je CIA-om ravnao obiteljski prijatelj Bushevih i Hitlerov
pristaa Allen Dulles. Obitelj Dulles ogranak je krvne loze gmazovski h krianaca,
rodbinski povezana s Rockefelleri ma. Predsjednik Kennedy otpusti o je Dullesa u istki
u kojoj je zaprijetio da e razbiti CIA-u u tisue komadi a, ali prije negoli je to dospi o
uiniti ubijen je 1963. na Trgu Dealey u teksakom gradu Dallasu. Isti taj Allen Dulles
postavljen je u Warrenovu komisiju koja je istraivala tko je Kennedyja ubio! Postoje
dokazi koji upuuj u na to da je Bush otac bio daleko upueniji u Kennedyj evo ubojstvo
nego to ljudi misle. Objavljeni dosjei FBI-a sadre dopi s dijabolinog direktora Biroa
(FBI-a), j . Edgara Hoovera, u koj em pie da je 23. studenog 1963., dan nakon ubojstva,
odrano savjetovanje iza zatvorenih vrata s dvije osobe iz obavjetajne zajednice. Jedan
od te dvojice, stoji u dopisu, bio je kapetan Wil l iam Edwards iz Vojne obavjetajne
1
Autor te knjige poigrao se bibl ijskim poj mom bezgrenog zaea" (engl . immaculate conception) u samom
njenomnazivu (izvorno: Immaculate Deception), gdje ' deception' znai obmana
5
, 'prevara' itd.; op. prev.
slube (D1A)", a drugi je bio George Bush iz Sredinje obavjetajne agencije (CIA)"
Kada je to objelodanjeno, pokuavali su nas uvjeriti kako se navedeni ,,g. George Bush"
odnosi na j ednog ni erangi ranog analitiara priobalja i desantni h plaa. Da, svakako.
Nakon svog imenovanj a na mjesto direktora CIA-e 1976. godine, Bush otac je
vodi o svjetsku operaciju trgovine drogom iz svog ureda u Langleyu u Virdiniji. Medu
njegovim odabrani m oper at i vama bio j e Theodore Shackley, koga j e Bush i menovao
CIA-inim viim zamj enikom direktora za tajne operacije. Shackley je rukovodi o CIA-
i nom ispostavom u Miamij u tijekom rani h 1960-ih, odakle su na scenu stupili E.
Howard Hunt i njegovi kolege provalnici iz afere Watergate. Shackley je kasnije ravnao
CIA-i nom postaj om u Sajgonu tijekom Vijetnamskog rata gdje je isplanirao Operaciju
Phoeni x, u kojoj su pobijeni deseci tisua vij etnamskih civila koji su bili ' osumnj ieni'
da rade za Viet-Cong. Oliver Nort h, 'zvijezda' skandala Iran-Cont ra (droga za oruje")
tijekom Reagan-Busheve administracij e, radi o je sa Shackleyem na Operaciji Phoenix,
u kojoj je, prema procj enama, ubijeno 40.000 vij etnamskih seljaka. Shackley je vodio
veliku operaciju ubojstava i trgovine dr ogom u j ugoistonoj Aziji tijekom 1970-ih, u
koju su bila ukljuena druga dva Busheva ovjeka, Donal d Gregg i Felix Rodriguez.
Kao i Richard Armilage, zamjenik mi ni stra vanjskih poslova Colina Powella u vrijeme
11. rujna. U svojoj knjizi Moje ameriko putovanje (My American Journey), Powell je
opisao Armitagea kao moga brata i tjelohranitelja". Poslovi s krij umarenj em droge
u j ugoistonoj Aziji ugroeni su kada je predsj ednik Kennedy zahtijevao povlaenje
iz Vij etnama, odnos no iz il uminatskog rata koji je stajao ivota 50.000 Ameri kanaca
i dva milijuna Vijetnamaca (neke procj ene govore o 4 milijuna; op. prev.). Nakon
Kennedyj evog ubojstva, rat se proirio, zaj edno s preprodaj om droge. Bush je postavio
istog tog Theodorea Shackleya na vaan poloaj u svojoj CIA-i 1976. godine, a Shackley
je kasnije angairan kao pisac Bushevih govora tijekom i zborne kampanj e 1979.-80.
Ideja da bi se pisanje Bushevih govora moglo povjeriti nekome poput Shackleya prkosi
zdravom razumu, te se prvi razlog njegove prisutnosti nesumnj ivo krije u drugi m
njegovim 'talentima'.
Shackley je kasnije ivio u kolumbij skom gradu Medellinu, sreditu narko-kartela
isprepletenim s CIA-i nom operacij om. Thomas Clines, bivi zamjenik zapovjednika u
CIA-inoj postaji u Miamiju, bio je j o j edan ovjek postavljen od Busha u CIA-u koji
e kasnije biti umij ean u aferu Iran-Contra, skandal o kojem je Bush izjavio da ne zna
nita. Za vrijeme Busheva mandat a u CIA-i, operativci su znali da mogu initi praktiki
to ih je volja, j er je njihov direktor i mao obiaj okretanja glave na drugu stranu.
Nadl enost nad ameri ki m obavjetajnim operacij ama nalazila se iskljuivo
u Bushevim rukama, to je bila posljedica niza mjera koje je uveo predsj ednik Ford
(predstavni k mafije) i njegov potpredsj edni k Nelson Rockefeller. Obojica su postavljena
na svoje odnosne poloaje bez odrani h izbora, zahvaljujui sluaju Watergate kojim
je mani pul i rao Kissinger, nakon ega je Richard Ni xon bio pri moran odstupiti s
dunosti . U listu The New York Times pisalo je da je Ford: ... centralizirao vie moi
u rukama direktora Sredinje obavjetajne agencije (CIA) od bilo kojeg drugog
predsj ednika od osnutka CIA-e". Medu Bushevim operativcima CIA-e u Junoj Americi
bio je nacistiki mesar iz Lyona" Klaus Barbie koji je pobj egao iz Europe zahvaljui
obavjetajnim mreama Britanaca, Ameri kanaca i Rimske crkve. Upravo je Barbie
isplanirao kokainski prevrat" u Boliviji tijekom 1980-ih, a profitima narko-mrea
podupi r ani m od CIA-e financirao je neonacistiko svrgavanje vlade u Argentini. Prema
bivem ameri kom agentu Agencije za borbu protiv droga (DEA) Mi keu Levineu, taj
dravni udar izvele su postroj be s nacistikim trakama na rukavu. Jo j edna il uminatska
paravanska operacija tijesno povezana s Bushem ocem je Moonova crkva" Sun Myung
Moona, koju je financirala i osnovala Korejska sredinja obavjetajna agencija. Bo Hi
Pak, Moonova desna ruka, bio je medu prvi ma koji su stigli u La Paz nakon Barbie-
Bushevog kokainskog prevrata" u Boliviji. Tvrdi se da je Moon u taj prevrat uloio 4
milijuna dolara kojima je financirana i Busheva predsj ednika kampanj a 1988. godi ne.
List Trie Washington Times, koji tako ustrajno podrava obitelj Bush, u vlasnitvu je
Moona, a generalni tajnik Ujedinjenih naroda je Junokoreanac Ban Ki-Moon, kojeg
neki istraivai povezuju s munovci ma.
Reagan-Bush(Bush-Reagan)
Kontakti koje je Bush otac uspostavio u CIA-i pokazali su se neprocjenjivim kada je
21. sijenja 1981. postao potpredsj edni k Ronal da Reagana. Reaganov osobni i metak
datira ba iz toga vremena, nedugo nakon to j e postao guverner Kalifornije, kada j e
jeftino kupio neto zemlje da bi je skupo prodao (zaradivi ogroman profit) skupini
mecena iji identitet ni kada nije utvren. Reagan, bivi gl umac drugorazredni h filmova,
bio je dugogodinji lan Bohemi an Grovea i inicijat Maltekih vitezova. Tada je i mao
sedamdeset godi na te je bio najstariji ovjek i nauguri ran za predsj ednika. Slabile su mu
umne sposobnosti, svakog j e dana morao odrij emati povei dio popodneva, a gotovo
sve to bi govorio, ak i u relativno neformal ni m situacijama kada je doekivao strane
voe, pisali su mu na alabahtere njegovi pomoni ci . Tada j e pravi predsj ednik, po
svemu osim po i menu, bio George Bush otac. Funkcije Reaganova uma dodat no su
oslabile nakon pokuaja ubojstva 1981. od strane Johna Hinckleya, koji je bio povezan s
obitelji Bush. Ti me je Bush stekao gotovo pot punu kontrol u, a u pozadi ni je stajala sila
iza prijestolja, njegov ment or Henry Kissinger, koji je upravljao dogaaj ima ak i nakon
svog slubenog odlaska s j avne dunosti . Onaj ranije spomenut i CIA-in znanstvenik s
' vreicom' na svojim grudi ma rekao mi je da je tijekom vladavine Busha oca bio pozvan
u Bijelu kuu, a kada je uao u Oval ni ured ondje je bio Kissinger - mada sl ubeno nije
i mao nikakvu ulogu u tadanjoj administracij i. Znanstveni k je rekao da je Kissinger
sjedio u predsj ednikovoj fotelji te daj e vodi o cijeli taj sastanak, dok je Bush samo ki mao
glavom.
To se dogaa kod praktiki svih struktura vlasti u politiki utjecajnim zemlj ama.
One koji naizgled imaju mo kontroliraju 'savjetnici' i mani pul atori za koje j avnost
ni kada ne uje ni slovca. Savreni primj eri su Bush sin i Tony Blair.
Tata George ispleo je mreu organizacija unut ar vlasti sa sobom kao efom (u
korist drugi h). To su bile organizacije Standing Crisis, Pre-Pl anni ng Group, Crisis
Management Center, Terorist Incident Worki ng Group, Task Force u okviru Combat i ng
Terrori sm i Operat i ons Sub-Group.
2
One su bile podr eene organizaciji Special
2
U prijevodu bi te organizacije bile: Postupanje u krizi, Skupina za predpl aniranje, Centar za upravljanje
krizom, Radna grupa za istraivanje teroristikih incidenata, Radna skupina u okviru Borbe protiv
terorizma i Podskupina operacija; op. prev.
Situation Gr oup pod ravnanj em Georgea Busha oca. Prava parada organizacija iz sfere
problema-reakcije-rjeenja. Kroz tu mreu dolo je do operacije droga za oruje"
poznat e kao l ran-Cont ra u kojoj je Reagan-Busheva administracija ilegalno prodavala
oruje neprijateljskom reimu u Iranu (barem slubeno neprijateljskom), a dobivenim
novcem ilegalno su financirali i naoruavali teroristike kontrase u Nikaragvi. Kontrasi
su pokuavali svrgnuti izabranu sandinistiku vladu koju su Il umi nati eljeli maknuti .
Kao uzvrat za tu kljunu podrku, kontrasi su snabdijevali ameri ke vladine agencije
(pod nadzorom Busha oca) dr ogom za raspaavanje na ulicama ameri ki h gradova i
drugdj e. Osi m prodaje oruja i financiranja krvave pobune u Nikaragvi, projekt Iran-
Cont r a i mao je i drugu svrhu. Osmiljen je s namj erom da se ulice gradova preplave
opoj ni m drogama ija su meta bili ml adi ljudi, zatim da se raskoli drutvo i pribave
fantastine sume novca za financiranje drugi h tajnih projekata.
Trgovina drogom iz Bijele kue
Tadanji potpredsj edni k Bush, u biti predsj ednik, angai rao je svog nekadanjeg
suradni ka iz CIA-e i trgovca drogom Donal da P. Gregga kao svog glavnog savjetnika
za naci onal nu sigurnost". Gregg je doveo 'biveg' CIA-inog koordi natora ubojstava,
trgovca drogom Felixa Rodrigueza, kojeg je Bush znao j o iz doba invazije u Zaljevu
svinja i njegova rukovoenj a CIA-om. Gregg i Rodriguez, zajedno s Iheodoreom
Shackleyem, organizirali su ubojstva i krij umarenj e droge u jugoistinoj Aziji tijekom
Vijetnamskog rata, a sada je taj dvojac djelovao iz ureda Georgea Busha u Bijeloj kui.
Prema ameri kom zakonu, bilo j e posve nezakoni to da vlada nabavlja oruje Iranu,
ili da financira i naoruava ni karagvanske borce za sl obodu" (teroriste) pod nazivom
kontrasi (Contras) u nj ihovom ratu protiv sandinistikih vlasti. Posve je si gurno da
je prihvaanje isplate u vidu droge kao naknade bilo nezakoni to. Reagan-Busheva
administracij a niega se nije libila. Jedan od naina na koji je ' Reaganova vlada (pod
kont rol om Busha) skrovito podri val a sandi ni ste bilo je mi ni ranj e luka u Nikaragvi. I
opet je u to bio umij ean Shackley, bliski prijatelj Busha oca. Bombe podmet nut e u
nikaragvanske luke uzrokovale su velike raspre u SAD-u, nakon ega su dodat no
poot reni zakoni kojima su takvi postupci zabranjeni, kao to su takozvani Bolandovi
zakoni. Ali, na taj nom sastanku Naci onal ne skupine za planiranj e 25. lipnja 1984., Bush,
Reagan i njihovi najvii suradni ci odluili su zanemari ti zakon. Kontrase e financirati
preko Hondurasa, ba kao to su iskoristili Salvador u borbi protiv sandinista. Bush i
Oliver Nort h, dunosni k Vijea za naci onal nu sigurnost (NSC), otputovali su zajedno
u Salvador. Zna se da se 18. sijenja 1985. Felix Rodriguez (i menovan od strane Busha)
susreo sa svojim prezi menj akom (bez rodbi nski h veza, ini se), Ramonom Mi l i anom
Rodri guezom, r aunovoom i peraem novca koji je radi o za medelinski narko-kartel.
Odravanj e susreta potvrdi o je Ramon Rodriguez, o emu je izvijeteno u listu Miami
Herald 30. lipnja 1987. Iz svoje zatvorske elije u Butneru u Sjevernoj Karolini, Ramon
j e istraivakoj novinarki Marthi Honey rekao sljedee:
... U zamjenu za novac namijenjen kontrasima ... [Felix je ponudio] da e iskoristiti
svoj utjecaj na visokim poloajima da [kokainskom] kartelu osigura ameriku
blagonaklonost... Iskreno govorei, jedan od njegovih uvjeta bio je razgovor s Bushem
u etiri oka. Pitanje blagonaklonosti nije bilo neto to e proi kroz dvadeset i sedam
birokratskih ruku. Inzistirao je da o takvim stvarima razgovara s Bushem osobno.
S obzi rom da je Felix Rodri guez operi rao iz Bushevog ureda, to se lako mogl o
isposlovati. U dopisu iz ranog rujna 1986. posl anom Oliveru Nort hu od strane
umirovlj enog general-boj nika Johna K. Singlauba, pisalo je da je Felix Rodri guez
govorio o svakodnevni m kontakti ma" s Bushevim uredom, a to bi, navodi se u dopisu,
mogl o natetiti predsj edniku Reaganu i Republikanskoj stranci. U svojem notesu,
Oliver Nort h takoer je napisao: ,,Felix suvie pria o PP-u [potpredsj edniku]". U svojoj
knjiz iz 1987. godine, Van kontrole (Out of Control), biva producenti ca TV kue CBS
News, Leslie Cockburn, iznosi frapantne dokaze o Bushevoj upletenosti u aferu Iran-
Cont ra i druge operacije trgovine drogom. Ona kae da su zrakoplovi zakupljeni od
strane CIA-e i natovareni kokai nom odletjeli ravno u Zrakopl ovnu bazu Flomestead
na Floridi, upotrijebivi CIA-in kodni signal. Pukovni k Albert Carone, koji je kasnije
ubijen, pod zakletvom je izjavio kako se sjea da je vidio da Oliver Nor t h unosi vie
od dvadeset biljeki u svoj dnevni k u kojima detaljno opisuje nai n na koji su profiti
od prodaj e droge iskoriteni pri kupnji oruja za kontrase. Rekao je da je u biljeci od
5. srpnja 1985. navedeno kako je 14 milijuna dolara za kupnju oruja dolo od droge".
Reagan-Busheva administracij a priznala je 1986. da su nikaragvanski kontrasi Adolfa
' Popa' Chamorra, teroristi podupi rani od strane CIA-e, pomagali j ednom kolumbij skom
trgovcu drogom u prebacivanju droge u Sjedinjene Drave. Svjedoenje Johna
Stockwella, biveg visoko rangi ranog CIA-inog slubenika, otkrilo je daj e krij umarenj e
drogom bila osnovna komponent a CIA-inih operacija s kontrasi ma. George Morales,
j edan od najveih j unoameri ki h preprodavaa droge, posvj edoio j e da mu j e 1984.
predl oeno da zrani m put em prevozi oruje kontrasi ma. Zauzvrat, kae, CIA mu j e
pomogl a da prokrij umari tisue kilograma kokaina u Sjedinjene Drave preko j ednog
provi zornog uzletita na rancu Johna Hulla, CIA-inog agenta i suradni ka Olivera Northa
(po vlastitom pri znanj u). Michael Ruppert, nekadanji strunj ak za droge u Policijskoj
upravi losaneleskoj, kae:
Sada znamo da su cijelu operaciju vodili CIA, Ronald Reagan, zatim [CIA-in direktor]
Bill Casey i potpredsjednik George Bush. Izigrali su Kongres i volju zastupnika i
odonda se irom Srednje Amerike razbuktala trgovina drogom, koordinirana od
strane CIA-e.
Jo j edan ovjek u s amom sreditu operacije preprodaj e droge i ubilakih napada
na Nikaragvu bio je gmazovski kri anac John Negropont e, ameriki veleposlanik u
Hondurasu i lan Projekta za novo ameri ko stoljee. U njegovo vrijeme taje drava meu
upueni ma bila poznata pod posprdni m nazi vom ameri ki bojni brod Honduras", a
amerika je ' pomo' poveana od 4 milijuna dolara godinje na 77 milijuna. Negropont e
je postavljen na dunost u Ameri ko veleposlanstvo u Vijetnamu 1964. godine, ba kada
su eskalirali Vijetnamski rat i CIA-ina operacija trgovine drogom u j ugoistonoj Aziji.
Bio je savjetnik ratnog zloinca Henryja Kissingera te je bio zaduen za politku prema
Vijetnamu u ameri kom Vijeu za naci onal nu sigurnost. Tijekom 1980-ih, Negropont e
je iz svoje baze u Hondurasu provodi o tajnu Reagan-Bushevu politiku kako bi se unitila
izabrana sandinistika vlada u Nikaragvi. Bio je duboko upleten u aktivnosti zlogasnog
Bataljuna 3-16 koji je provodi o strahovl adu ubijanjem i muenj em civila.
Kasnije je, u doba napada od 11. rujna, postao ameriki veleposlanik u Ujedinjenim
narodi ma, zalaui se za invaziju na Afganistan; zatim je bio ravnatelj vladinih operacija
u Iraku nakon invazije; te prvi direktor Naci onal ne obavjetajne slube, to je poloaj
kreiran preko Busha sina kako bi se centralizirala mo nad svim ameri ki m obavjetajnim
agencijama; da bi na kraju post ao zamj enik mi ni stra vanjskih poslova.
Drugi aspekt sluaja Iran-Cont ra bila je ilegalna t rampa oruja za ameri ke taoce
zatoene u Iranu. Oliver Nort h ponovno je bio umij ean u nabavu oruja Iranu, preko
Izraela, u zamjenu za taoce. Osl obaanj e talaca dj elomino je objanjeno nastojanjima
Terryja Waitea, izaslanika britanskog Kanterberijskog nadbi skupa, koji je pregovarao o
oslobaanju talaca, ili je barem on tako mislio. Waitea je koristio, bez njegova znanja,
Oliver North koji je bio sretan to ovaj moe preuzeti zasluge za oslobaanje talaca iako
je to, ustvari, bio rezultat ilegalne prodaj e oruja. Kao posljedica toga, Waite je i sam
postao talac. Tijekom cijelog tog razdoblja ameri kom je narodu George Bush govorio:
Teroristima neemo davati nikakve ustupke" - ba kao to je govorio i njegov sin.
Zatakavanje
Krajem 1986. izbio je skandal oko sluaja Iran-Cont ra i Ronal d Reagan je morao
priznati neto od onoga, ah samo neto, to se dogaalo. Te je rekao: Prije nekoliko
mjeseci rekao sam ameri ki m graani ma da ni sam razmij enio oruje za taoce. Moje
srce i moje najbolje namj ere j o uvijek mi govore da je to istina, ali injenice i dokazi
kazuju mi da nije." (Lagao sam. ) Dana 5. listopada, j edan je zrakoplov napusti o
Zrakopl ovnu bazu Ilopango u Salvadoru natovaren oruj em i muni ci j om za teroriste
kontrase u Nikaragvi. Letom su koordiniral i dunosni ci iz ureda Georgea Busha. Kada
je zrakoplov smanjio visinu kako bi istovario teret, obori o ga je sandinistiki projektil.
U udesu je poginul o troje ljudi, ali nadgl edni k tereta Eugene Hasenfus padobr anom
se spustio i pao u ruke sandinista. Busha je o t ome obavijestio pozivom u njegov ured
krij umar droge i ubojica Felix Rodri guez. Istina je izala na vidjelo, ili barem j edan
njen dio. j edino se mou i l umi natske mree moe objasniti kako j e Bush, unat o obilju
dokaza protiv njega, izbjegao sudsko gonjenje - iako je ustanovlj eno da je Buz Sawyer,
pilot sruenog zrakoplova, u svome depu i mao privatni telefonski broj ureda Georgea
Busha! Hasenfus je takoer tvrdio da je George Bush znao za itavu stvar, ali Bush je
pori cao bilo kakvu umij eanost ili upoznatost s oni me to se dogodilo, a podreene
osobe poput Ronalda Reagana, admi ral a Johna Pointdextera, Olivera Nort ha, Roberta
McFarlanea i generala-boj nika Richarda Secorda posluile su kao rtveni jarci. Njihova
je umijeanost duboka, o t ome nema nikakve sumnj e, ali Bush se izvukao, kao i Reagan
i njegov mi ni star obrane Casper Weinberger, kojega je Bush pomi l ovao kako bi i sam
izbjegao sudsku istragu. Pomilovanj e je stiglo na Badnju veer 1992., u suton njegova
predsj ednikog mandat a, nakon to je izgubio izbore u st udenom u korist Billa Cl i ntona
i samo nekoliko tjedana prije negoli su se Weinberger i drui na trebali nai pred sudom
i istragom koja bi obuhvatila i Busha.
Oliver Nort h, koji je u toj spletki bio do grla, sudski je ispitivan zaj edno s ostalim
rtveni m j arci ma te j e u oi ma mnogi h, zaudo, postao ameri ki heroj. Nekadanj a
umno kontrol i rana vladina robinja Cathy O' Brien, govori u svojoj knjizi Trans-formacija
Amerike (Trance-Formation of America) kako je nazoil a j ednoj zabavi prepunoj droge
kojoj su prisustvovali Oliver Nort h, dunosni ci Vojnog zrakoplovstva i njihove ene te
narko-magnati poput Portori kanca Josea Busta. Pred njih su iznesene velike koliine
kokaina. Na katu je bio Manuel Noriega, tadanji panamski predsj ednik, koji je bio na
pl at nom spisku CIA-e te j e po uput ama Busha oca krij umario drogu irom teritorija
Paname, na nj enom put u iz June Ameri ke ka Sjedinjenim Dravama.
Tek kada je Noriega prestao sluati Busheve zapovijedi, amerike su postroj be
okupirale Panamu 1989. kako bi ga uklonili i postavili nove voe povezane s
kolumbijskim narko-kartel om. Ameri ki m je graani ma Bush rekao da je invazija, u
kojoj je pogi nuo velik broj civila, bila nuna kako bi se zaustavile Noriegine aktivnosti
povezane s drogom. Ti ljudi zaista nemaj u srama.
Jedan novinar, pokoj ni Gary Webb, iz lista San Jose Mercury News, i mao je
hrabrosti razotkriti kako su CIA i Bijela kua (pod kont rol om Busha) obasule crnaka
podruj a deri vatom kokaina, krekom, kako bi namaknul i novce za kontrase i unitile
crnake zajednice. Nakon to je to uinio, Webba i njegove novi ne ne samo da su napal e
vlasti, ve i njegovi kolege ' novinari' i glavni listovi (nadzi rani od strane gmazovskih
hibrida) poput Washington Posta, New York Timesa i Los Angeles Tirnesa. Vidite kako
je, ako kontrolirate sve ukljuene strane, u biti mogue koordi ni rati operaciju trgovine
drogom i trgovine oruj em iz Bijele kue i izvui se bez teih posljedica. Kada imal e
svoje ljude u vladi koji provode te operacije; svoje ljude koji kontroliraj u provoenj e
reda" i voenje svili 'istraga' u sluaju a budete uhvaeni; i svoje ljude koji posjeduju
medije, tada to nije teko kao to bi se isprva mogl o initi. Mnogo se toga j o moe rei
o obitelji Bush, nj ihovim ubojstvima, ratovima, sot oni zmu i nevjerojatnoj korupciji, a
poj edinosti ete nai u drugi m moj i m knjigama, kao to je Najvea tajna. Ovdje sam
i staknuo vezu s drogom da biste dobili odreenu sliku o nai nu funkcioniranje te mree
te o povezni cama i zmeu pri vi dno nepovezani h zemalja i ljudi.
Zloinaka obitelj Clinton
U sijenju 1993. Georgea Busha oca (Vijee za vanjske odnose, Trilateralna komisija,
Drutvo lubanje i kostiju, Slobodni zidar 33. stupnja i ' republ ikanac' ), u Bijeloj kui je
zamijenio Bill Cl i nton (Vijee za vanjske odnose, Trilateralna komisija, Bilderberka
skupina, DeMolayev red, Rhodesov stipendist, Slobodni zidar 33. stupnja i ' demokrat' ).
Jednostranaka drava nastavila je carevati, kao st oj e uvijek sluaj kod ' promj ene' vlasti.
Obitelji Bush i Cl i nton potinj ene su istim gospodari ma te su zaj edno radile na operaciji
trgovine drogom preko uzletita Mena u Arkansasu kada je Bill Cl i nton bio guverner. U
knjizi Trans-formacija Amerike Cathy O' Brien opisuje kako je susretala Cl i ntonove vie
put a u Arkansasu, a j ednom prilikom Bili je pokuavao uvjeriti j ednog svog pristau po
i menu Bill Hali da se ukljui u operaciju krijumarenja droge. Cl i nton je rekao da Hali
ne treba brinuti jer je to Reaganova operacija". Cathy citira Cl intona:
Kljuno je to da ako kontroliramo industriju [droge], tada kontroliramo i njih
[dobavljae i kupce]. Kada kontrolira tipa ispod sebe, pokriva te Ujak [Ujak Sam tj.
Vlada Sjedinjenih Drava]. to moe izgubiti? Nema nikakvog rizika. Nitko te nee
ostaviti na cjedilu. A sve to isapdne iz kamiona u prolazu [Clinton se ovdje nasmijao
i umrkao jo jednu obilatu dozu kokaina] moe se pokupiti.
Kada je ' demokrat' zamij enio ' republikanca' sve je ostalo po starom, kao to e se
dogodi ti i u sljedeoj verziji politikog pretumbavanj a. Cathy O' Brien kae daj e tijekom
1980-ih susrela obojicu: i Busha oca i Cl i ntona u pri snom razgovoru, mnogo godi na
prije negoli j e Cl i nton uope razmat ran kao mogui predsj edniki kandidat, j ednom
ih je promat ral a u iluminatskoj bazi pod nazi vom vicarska vila u mjestu Lampeu
u Missouriju, gdje se nalazio CIA-in traumatol oki centar za sluajeve blizu smrt i "
poznatiji kao 'ambulanta'.
Ondj e se provodilo muenj e umno kontrol iranih robova kao di o njihova
programiranj a. Cathy, u stanju kontrol i ranog uma, bila je isporuila veliku koliinu
kokai na u j edan motorhome (velika st ambena prikolica na traktorsku vuu; stan na
kotaima; op. prev.), te je primijetila Busha i Cl intona, kako razgovaraju:
... Primijetila sam tadanjeg guvernera Arkansasa, Billa Clintona, za jednim stolom u
kutu s Hillary kako razgovara s tadanjim potpredsjednikom Georgeom Bushom, uz
njihova dva olovna vojnika" [umno kontroliranih vojnika] iz specijalnih snaga koji
su bili prebacili kokain u zgradu ambulante. Kontrolor mog uma, ameriki senator
Robert Byrd, rekao mi je da Bush i ostali pripremaju Billa Clintona za funkciju
predsjednika ,,u sluaju da se amerika javnost razoara u republikance, a vjerujui
da e se izborom demokrata stvari promijeniti." Clinton se posluno pokoravao
Bushevim zapovijedima. Budui da uvoenje onoga to je Hitler nazivao Novim
svjetskim poretkom ne poznaje partijske linije, namee se pitanje o namjerama
voditelja Clintonove predsjednike kampanje iz 1992. i njegove ene Mary Matalin,
koja je rukovodila Bushevom kampanjom.
Na istu priu nailazimo irom svijeta. Cl inton je moda i bio 'demokrat', ali je sluio
svrsi ' republikanca' Georgea Busha oca te je bio j o j edan od predstavnika krvne loze
gmazovskih hibrida. Neki istraivai povezuju Cl i ntonovu krvnu lozu s Bal dwi nom od
Bouillona, brat om Bushevog pretka i vode kriara Godfroija de Bouillona. Kranski
autor i istraiva J. R. Church pie:
Obitelj Billa Clintona moemo pratiti unatrag do Williama Henryja Harrisona
i Benjamina Harrisona, to ga stavlja u rodbinski odnos s Geraldom Pordom i
Jimmyjem arterom. Njegovo srodstvo s hordom ini ga bliskim srodnikom"
Richarda Nixona i Georgea Busha. Kako je svijet malen!
Church kae da je u ljeto 1996. upoznao ovjeka koji je tvrdio da je pot omak
Rothschilda. Chur chu je rekao da je Bill Cl i nton kao djeak prisustvovao njihovim
obiteljskim proslavama:
Taj je ovjek odrastao u istom gradu kao i Clinton. Pohaali su iste kole. Billa je
viao na obiteljskim okupljanjima sa idovskom kapicom na glavi. Prema njegovim
saznanjima, Bill Clinton je potomak obitelji Rothschild. Rekao je da su rabini
obiavali ljubiti mu ruku, nazivajui ga Segulah Yeled Eklatosh - odabrani kraljevski
djeak".
Skroviti'kralj'
Cl i nton je roen kao William Jefferson Blythe III u mjestu Hope u Arkansasu, a odrastao
je u Hol Springsu. Njegov slubeni otac pogi nuo je u promet noj nesrei prije njegova
roenja, a njegova se majka udala za ovjeka po i menu Roger Cl i nton. Nadi mak Slick
Will {slick moe znaiti mi o, vjet, uglaen, okretan, spretan itd; op. prev.) dobio je u dobi
od 14 godina. Izgleda daj e dokumentaci j a o njegovom sl ubenom ocu 'izgubljena', kao i
podaci iz mati ne knjige o Adolfu Hitleru, jo j ednom moguem pri padni ku krvne loze
Rothschilda - vidi Djecu matriksa - te mnot vo dokumenat a o povijesti obitelji Bush.
Prema neki m istraivanjima, Cl inton je zapravo sin Wi nt hropa Rockefellera, guvernera
Arkansasa, a nedvoj beno je uivao podrku Rockefellerove manipulacijske mainerije.
David Rockefeller, ameri ki politiki meetar, susreo se s Cl i nt onom sredi nom
1980-ih na farmi Wi nrock, koju je podi gao Wi nt hrop Rockefeller. Uobiajena je praksa
glavnih obitelji gmazovski h krianaca da naprave djecu koju pot om odgaja neka druga
obitelj pod drugi m i menom. Oni imaju banke sperme koje im omoguuj u da donose na
svijet dosl ovno tisue djece. Daj e svaki predsj ednik ili premij er lan obitelji Rothschild
ili Rockefeller, rabota bi se lako razotkrila, pa je ovo dobar nain da se to izbjegne. Iz
toga proizlazi da u svijetu ima mnogo kraljevskih pot omaka" gmazovskih hibrida za
koje se to ne bi reklo na osnovu njihova slubenog rodoslovlja. Vano je shvatiti da nije
bi tno ime, ve krvna loza.
Da bi dobio Rhodesovu stipendiju za Sveuilite Oxford i politiku podrku koju
j e uivao od rane dobi, Bill Cl inton j e nuno morao biti pri padni k odgovarajue krvne
loze. Postao je guverner Arkansasa u dobi od samo 32 godine, a sa 46 godi na ivota
postao j e trei najmlai predsj ednik Sjedinjenih Drava. Od samog j e poetka znao to
je pot rebno za politiko napredovanj e, a u j ednom intervjuu iz 1994. rekao je da zna, na
osnovu knjiga Carrolla Quigleya, svoga tutora na j ezui tskom Sveuilitu Georgetown, da
postoji stalna nevidljiva vlada bankara i vladinih dunosni ka koja kontrolira politiku
scenu iza kulisa. Rekao je da je, j o kao mladi, shvatio kako se mor a pribliiti t om uem
krugu eli li postati dio procesa donoenj a odl uka koje oblikuju svijet. Ustvari, tada je
ve znao da je upravo za to i odabran. On je bio j o j edan produkt proi zvodne linije i
tancanja predsj ednika pod palicom gmazovskih krianaca - njime se lako mani pul i ra,
zna kako treba izvravati zapovijedi i svjestan je gomile neugodni h informacija o sebi
koje ekaju da izau pred j avnost iskorai li iz zacrtani h okvira. Ovaj put dal emo im
demokratskog predsj ednika, kako bi i dalje mislili da o t ome sami odluuju. " Arkansas
je veliko sredite gmazovske operacije. Ondj e je u veoj mjeri pri sutan kotski obred
Sl obodnog zidarstva, a iz te je organizacije proizaao i Ku Klux Klan. Ambl em Klana
slian je Maltekom kriu, simbolu Maltekih vitezova i Vitezova zlatnoga kruga, koji
su igrali znaajnu ulogu u Rothschildovoj manipulaciji Ameri ki m graanski m ratom.
Ku Klux Klan je istovjetan Vitezovima zlatnoga kruga, samo pod drugi m nazivom,
ali kontrol iran istom silom. Prema napisima u nj emakom asopisu Neue Solidaritat,
guru i pooi m Bila Cl i ntona bio je Parson Wo Vaught, inicijat 32. stupnja kotskog
obreda. Cl i nton je lan mnogi h tajnih drutava, ukljuujui DeMolayev red (znan i
kao DeMol ay Internati onal ), inae pod kont rol om sl obodni h zidara, koji se zaklinje na
vjernost mueni kom voi Vitezova templara, Jacquesu de Molayu, koji je bio uhvaen i
kasnije spaljen na lomai u templarskoj istki u Francuskoj poet kom 14. stoljea.
Neviena korupcija
U ivotu proet om zaprepauj uom korupcij om, Cl i ntona je podravala njegova
ena Hillary iz odvjetnike tvrtke Rose Law Fi rm u Little Rocku. Upoznal i su se kao
studenti prava na Yaleu, a njihov hi mbeni brak oboma je i zvanredno dobro posluio u
zaj ednikom i grabeljivom lovu na mo. Kada je postao guverner Arkansasa, Bili Cl inton
je stajao u sreditu zamrene mree trgovine drogom, pranja novca i rasprostranj ene
korupcije. Bliski suradni k i njegov najvei financijski podupiratelj kada se kandi di rao
za predsj ednika bio je Jackson Stephens, j edan od osnivaa Banke za meunar odne
kredite i trgovinu (Bank of Credi t and Commer ce Internati onal - BCCI). Bila je to
globalna ispostava za pranj e novca, trgovinu drogom i financiranje terorista (uz duboku
umij eanost CIA-e) koja je propal a 1991. usred ogromni h proturjeja i gubitka novca
svojih klijenata.
lanovi organizacije Graani za potenu vladu (Citizens for Honest Government )
snimili su istraivaki video uradak o aktivnostima Billa Cl i ntona te su razgovarali s
nekadanj im Cl i ntonovi m prijateljem iz arkansakih dana, Larryjem Ni chol som. ini
se da je Cl i nton mislio kako e Nichols j amano drati jezik za zubi ma i uivati u svojim
povlasticama. Dao mu j e posao marketi nkog direktora Financijske direkcije za razvoj
Arkansasa (Arkansas Devel opment Fi nance Authority - ADFA). Tu organizaciju pod
ravnanj em drave stvorio je Cl i nton sa svrhom, kako je rekao za javnost, ulaganja
poreznog novca u ni skokamat ne zaj movne obveznice za lokalna poduzea, kolede,
kole i crkve. Rekao je da e se ti me pot aknut i zapoljavanje", to je vjeno opravdanje
pri najnovijim i l umi natski m smicalicama. Preuzevi dunost, Larry Nichols j e uskoro
shvatio o emu se radi. Rekao je sljedee:
... Radio sam ondje otprilike jedan mjesec i shvatio da se nalazim u epicentru onoga
0 emu sam sluao cijeli ivot ... Doslovno sam radio, sjedio, u sreditu politike
mainerije Billa Clintona. Ondje je on podmiivao ljude, vraao protuusluge ljudima
za podrku u kampanji. Sjedio sam u zanimljivom stolcu i toga sam bio svjestan.
Ako vam je trebao milijun dolara, molbu ste morali predali tvrtki Rose Law Firm [u
vlasnitvu Hillary ClintonJ i platiti joj 50.000 dolara. U dravi Arkansas bilo je pet
drugih kompanija boljih kvalifikacija u strukturiranju obveznica i obradi molbi, ali
sve je poslove pobirala Rose Law Firm.
Poeo sam provjeravati stvari te sam stalno zapitkivao ... revizora Billa Wilsona ...
kako ljudi otplauju te zajmove? Pogledao me je i rekao: 'Nikako'. Mislio je da to
znam. Nisam mogao vjerovati. I sve to nakon samo dva mjeseca na tom poslu. Tada
je postalo gusto. Stoga samo poeo prikupljati dokumente. Nakon to bi svi otili
kui, ja sam ostajao, pravei se da radim na godinjem izvjetaju. Tako sam dobio
pristup dokumentaciji te sam je fotokopirao u cijelosti.
Nichols je ustvrdio da Cl i ntonova Financijska direkcija za razvoj Arkansasa
(ADFA) pere novac dobiven od prodaj e droge. ADFA j e t akoer bila fasada za davanje
zajmova njegovim posl ovni m prijateljima, koji su kasnije financirali trokove njegove
izborne kampanj e. Jackson Stephens je platio akontaciju u iznosu od 2,8 milijuna dolara,
a manj e do dvije godi ne ranije njegova je banka zaradila profit na transakciji povezanoj
sa studentski m zaj movima pod kont rol om Billa Cl intona. Visina profita? 2,8 milijuna
dolara. Nichols nastavlja:
Preko [uzletita] Mena u Arkansasu, mjeseno je stizalo i odlazilo stotinu miljuna
dolara zaraenih prodajom kokaina. Kada bi imali neki problem ... stvorili bi
problem u maloj dravici poput Arkansasa. Kako ete oprati stotinu milijuna dolara
mjeseno? Do 1989. godine ADFA nikada nije polagala novce u lokalne banke, u
Arkansasu. ... Otpremali su novac u ... jednu banku na Floridi koja e kasnije biti
povezana s BCCI-em. Takoer su ga otpremali u jednu banku u Georgiji, koja je ...
kasnije povezana s BCCI-em. Otpremali su ga u Citicorp u New Yorku, koji ga je
potom otpremao u inozemstvo.
U sreditu ove operacije bio je Cl i ntonov najblii prijatelj Dan Lasater, koji je, zajedno
s Cl i nt onovi m brat om Rogerom, kasnije osuen na zatvorsku kaznu zbog preprodaj e
kokaina. Doc Delaughter, policijski istraitelj zaduen za sluaj Lasater, rekao je da je
uzeo detaljne izjave od ljudi povezani h s Cl i ntonovi m prijateljem o njegovu davanju
droge ml adi m djevojkama koje je, kada bi se na drogu navukle, seksual no iskoritavao.
Policajac je naveo a je doivljavao neprij atnosti iz vlastitog policijskog odjela
tijekom istrage koju je poveo a, rekao je, znao je da razlog lei u povezanosti i zmeu
dravne policije i ureda guvernera Cl i ntona. Kao to rekoh, gmazovski hi bri di
kontroliraju sustav kontroliraj ui sve ' strane. Lasater j e ostao manj e od godi ne dana
u j ednom slabije uvanom zatvoru zbog kazneni h djela povezani h s drogom, a kada
j e puten Cl i nton mu j e dao puno pomilovanj e. Zakonske odredbe koje j e usvojio
guverner Cl inton omogui l e su Tyson Foodsu da postane najvea kompanij a u dravi.
Vlasniku Donu Tysonu ADFA je dala 10 milijuna dolara, od ega nije vratio ni centa.
No, 700.000 dolara j e dao za Cl i ntonovu i zbornu kampanj u. Policajac Doc Del aughter j e
rekao da i ma dovolj no dokaza o Tysonu da pokrene istragu o moguem stavljanju droge
U promet . Premreenost i sveprisutnost korupcij e bila je zapanjujua. Larry Nichol s je
rekao:
Prvi zajam ADFA je dao kompaniji Park-O-Meter ... Pregledavi dokumentaciju,
ustanovio sam da je tajnik financijskog odjela [Park-O-Metera] bio Webb Hubbell
[iz tvrtke Rose Law Firm] ... Tko je napravio nacrt zakonskog prijedloga ... kojim
je nastala ADFA? Webb Hubbell. Tko je podnio prijedlog tog zakona naim
zakonodavcima i progurao ga kroz Kongres? Webb Hubbell. Zamislite samo. Tko je
obavio reviziju poslovanja [Park-O-Metera] i procjenu njegovog zahtjeva? Pogodili
ste, Rose Law Firm. Tko su bili potpisnici? Webb Hubbell i Hillary Clinton.
Nichols je rekao da kada su novi nari postavili pitanja 0 zaj movima dani m Park-
O-Meteru, otkrili su da j e kompanij a umjesto parki rni h met ara izraivala pregrade
za nadograuj ue glave zrakoplova koje su ot premane na uzletite u Meni . U glavama
zrakoplova kri j umarena je droga natrag u SAD i na ulice ameri ki h gradova. Nichol s
nastavlja:
Tvrdim da su Webb Hubbell i Rose Law Firm krivi za zloinako udruivanje s
namjerom da izigraju zakone drave Arkansas i savezne vlade te za udruivanje radi
poticanja prodaje droge i pranja tako dobivenog novca. Eto, takav je na predsjednik i
takav je njegov krug moi. Takvi su bili ljudi oko njega kada je izabran za predsjednika
... koje je poveo sa sobom u Washington.
Webstera ' Webba' Hubbella predsj ednik Bill Cl inton i menovao je vriteljem
dunosti ameri kog mi ni stra pravosua kada je 1992. izabran na funkciju u Bijelu
kuu, godi nu dana nakon to j e prihvatio poziv Davida Rockefellera da prisustvuje
sastanku bilderbergera u Baden Badenu u Njemakoj. No, Hubbell se uskoro vratio u
Arkansas gdje je optuen da je pronevj erio novac klijenata tvrtke Rose Law Firm (u
vlasnitvu Hillary Cl i nton) u iznosu od, kako je procijenjeno, pola milijuna dolara te
je pri znao krivnju. Upravo je taj ovjek bio odgovoran za donoenj e Zakona o etikom
postupanj u vladinih tijela, kojim se od arkansakih zakonodavaca zahtijevalo da prijave
sukobe interesa. I gle uda, tim zakonom izriito su izuzeti guverner Bill Clinton, zatim
osobe koje je on imenovao na vanije funkcije i njegovi roaci. Prije negoli je Hubbell
napusti o Washington, dato mu je u zadatak da Billu Cl i ntonu predloi stalnog ministra
pravosua. Odabrao je Janet Reno, koja je stala na elo smijeno nazvanog amerikog
Ministarstva pravosua (koje odluuj e koga, kada i gdje treba kazneno goniti). Webb
Hubbell nije j edini lupe s kojim je u kontakt dola Janet Reno u svojoj karijeri. Ona
je bila okruna dravna odvjetnica za Okrug Dade, ukljuujui i ire sredite Miamija,
koji je razotkriven kao moda naj korumpiranij i pravosudni sustav u dravi. Presude,
prosudbe i odl uke Janet Reno tijekom njena mandat a u Ministarstvu pravosua savreno
su se poklapale s ciljevima gmazovski h hibrida.
Izmeu ostalog, odgovorna je za masovno ubojstvo u gradiu Wacou i prikrivanje
informacija o operacij ama trgovine drogom, poput oni h voeni h iz Meksika u koje
su bili upleteni dunosni ci meksikih vlasti te operacija povezani h s mreom Busha i
Cl i ntona. Istraivai smatraju daj e na poloaju ministrice pravde Reno posluila samo
kao fasada, a da je glavne konce u Mi ni starstvu pravosua potezao Webster Hubbell.
Narko-mrea Busha i Clintona
Godi ne 1982., s aerodroma u Meni u Arkansasu voena je j edna od najveih operacija
trgovine drogom u Americi u koju je bio ukljuen Barry Seal, pilot Agencije za borbu
protiv droga (DEA). Da, dobr o ste proitali. Gmazovski hibridi slue se orvelovskim
novogovorom te svojim paravanski m organizacijama daju imena koja upuuju na
sulu suprotnost onoga i me se te organizacije bave. Veina ljudi nee posumnj ati da
Agencija za borbu protiv droge krij umari drogu, a upravo se to i htjelo postii. I opet
ponavljani, radi se o kontrol i svih strana. Mnogo je estitih agenata unut ar DEA, kao
i u FBI-u, CIA-i, Britanskoj obavjetajnoj slubi i tako dalje, ali ogranieni su na svoje
odjele unut ar pi rami de i nemaj u mo donoenj a odluka. Seal je prebacio svoje poslove
u Arkansas zbog neprilika s vlastima u svojoj matinoj dravi Louisiani. Niti neprilika
niti gnjavae nije i mao u Arkansasu za Cl i ntonove vladavine. Russell Welch, policajac
zaduen za istragu o Sealu iznosi na vidjelo sljedee:
Rekao je da mu je 1983. godina bilo dotad najproritabilnije razdoblje u krijumarenju
kokaina. Rekao je da na aerodromu u Meni dri etiii zrakoplova: par Cessni, par
l'anthera i jednog ili dva aviona koje uva za svaki sluaj. Kupljeni su, rekao je,
iskljuivo u svrhu krijumarenja kokaina.
Welch je dodao a su zrakoplovi imali posebna ilegalna teretna vrata koja su se mogla
otvarati u letu kako bi se droga i novac mogli izbaciti na druge lokacije u Arkansasu pod
upravom Cl i ntona. Ali gdje je zapelo pri pokretanj u istrage? U deset godi na tijekom kojih
je narko operacija u Meni bila opepoznata stvar meu l okal ni m stanovnitvom, nije
pokrenut a niti j edna j edi na istraga. A ipak, kada je Cl i nton postao predsj ednik, objavio
je... pogodi te to? Da, rat protiv droge - ba kao to je prije njega ui ni o i Bush otac. U
isto vrijeme, Cl i nton je uki nuo nasumi no testiranje na drogu za osoblje Bijele kue (jer
je bila puna ovisnika o kokainu poput njega) i odbaci o 121 dojavu u vezi droge upuenu
Uredu za naci onal no suzbijanje droge. Narko pilot Barry Seal di o je poveznice i zmeu
Billa Cl i ntona, Olivera Nort ha, Reagan-Busheve adminstracij e i sluaja Iran-Contra.
Prema sudskoj evidenciji, navodi ma svjedoka i medijskih izvjetaja, Oliver Nor t h je
odrao niz sastanaka u Little Rocku poet kom 1980-ih u svrhu uspostave nezakoni tog
kanala za prebacivanje oruja ni karagvanski m kontrasi ma. Jedan od glavnih operativaca
bio je Barry Seal, a drugi je bio Terry Reed, bivi pilot borbeni h zrakoplova u Laosu,
koji je postao uspjean poslovni ovjek. O umijeanosti Billa Cl intona, Georgea Busha
oca i CIA-e u trgovinu drogom progovorio je u svojoj knjizi Kompromitirani: Clinton,
Bush i CIA (Compromised: Clinton, Bush, And The CIA), napisanoj u suradnji s Johnom
Cummi ngs om. Reed j e bio nekadanj i obavjelajac Ameri kog ratnog zrakoplovstva
kojeg je angairala CIA kako bi oformila paravansku kompanij u u Meksiku za prodaj u
i nst rumenat a visoke tehnologije i za konzul tantske usluge. Kada je Reed shvatio da
se kompanij a koristi za otpremanj e droge, odl ui o je napustiti operaciju te se vratio
u Arkansas kojim je tada vladao Cl i nton. Kao i obi no, Cl i nton i CIA pokuavali su
uutkati i diskreditirati Reeda optuivi ga za ono to su sami inili. Cl inton i arkansake
vlasti optuili su ga za ilegalno trgovanje drogom.
U svojoj knjizi Reed otkriva kako su u zatakavanje i dezinformcije bili ukljueni
asopis Time i druge tiskovine i novine, kako bi se od javnosti sakrila istina o drogi.
Reed j e pomagao na organiziranju centra za teroristiku obuku kontrasa kod mjesta
Nella, 29 kil ometara udalj enog od Mene. Na svojem suenj u 1989. godi ne izjavio je da
je barem j ednom od rani h sastanaka na kojima se planirala operacija u Nelli nazoi o
Cl i ntonov brat Roger te j e rekao da j e dr ugi m sastanci ma prisustvovao Cl i ntonov bliski
suradni k i trgovac dr ogom Dan Lasater. Na djelu opet vi di mo j ednostranaku dravu.
Dok je ' republikansko' Reagan-Bushevo predsj ednitvo bilo uklj ueno u operaciju
Iran-Contra, oporba', u obliju ' demokratskog' guvernera Billa Cl i ntona, potaj no ju je
podupi ral a u Arkansasu.
Mo gmazovskih krianaca pri kontroli glavnih novina i radiotelevizijskih medija
ispoljena je ponovo u sijenju 1995. kada je list The Washington Post povukao lanak
od 4000 rijei u koj em se razotkriva narko operacija Barryja Seala u Meni i njegove
veze s operaci j om Iran-Cont ra i s CIA-om. l anak je odmah nazvan Najveom nikada
i spri anom priom". Trebao se pojaviti u rubrici Sunday Outlook nakon j edanaest tjedana
rasprava i prepirki medu l anovi ma urednitva. Odvj etnici su pomno iitali svaki redak
te je i s pravne strane lanak dobi o zeleno svjetlo, dovrene su ilustracije i odabrana je
vrsta tiska. Potpisani su ugovori s autori ma, a Leonard Downi e, izvrni uredni k, dao je
svoj pristanak. Pot om je, iznenada, lanak povuen, a Postov glavni i odgovorni uredni k
Robert Kaiser (Vijee za vanjske odnose), odj ednom procjenjuje da je to nepostoj ea
pria" i repriza glasina i neprovj erenih navoda". Vlasnik The Washington Posta bila je
bilderbergica, trilateralistica i lanica Vijea za vanjske odnose Katheri ne Gr aham, bliska
prijateljica Henryj a Kissingera. Autori lanka bili su dr. Roger Morris, nekadanji lan
Vijea za naci onal nu sigurnost za vladavine Johnsona i Nixona, i Sally Dent on, biva
voditeljica Odjela za posebna istraivanja u novinskoj agenciji UPI. Oboj e imaju bogato
iskustvo u takvoj vrsti istraivanja. Njihov rasvjetljujui izvjetaj bio je sastavljen od
detaljnih istraivanja koja su obuhvaala pristup bankovnoj i telefonskoj dokumentacij i
Barryja Seala, rauni ma, rokovni ci ma, r ukom pi sani m biljekama, osobni m dnevni ci ma
i sni ml j eni m razgovorima, kao i policijskim izvjetajima i izvjetajima o pri smotri . U
lanku je pisalo da je Seal zrakopl ovi ma iz Mene izvozio oruje u Boliviju, Argentinu,
Brazil i kont rasi ma u Nikaragvi, a da su se vraali krcati kokai nom namij enj enim za
prodaju u New Yorku, Chicagu, Detroitu, St. Louisu i drugi m gradovi ma. Morri s i
Dent on su rekli da je Seal i mao tako tijesne veze s CIA-om da je vjerovao kako moe
prokrij umariti to god hoe i gdje god hoe, a istiu da je bl okirano devet zasebnih
pokuaja od strane dravnih organa i saveznih vlasti da ga se zaustavi. Sve se to dogaalo
lijekom Reagan-Bushevog rata protiv droga". U lanku kojeg je The Washington Post
odbaci o pisalo je ovo: Nad itavu ovu epi zodu nadvija se mraan, ali nedvosmi sl eno
jasan oblik suuesnitva ameri ki h vlasti u golemoj trgovini drogom i krijumarenju
oruja." Autori lanka takoer su postavili pitanja koja su veinski mediji pod kontrol om
gmazovskih hibrida propustili postaviti:
U sluaju trojice predsjednika iz redova obje stranke - gospode Reagana, Busha i
Clintona - opet su se umjesnim pokazala stara i uvijek aktualna pitanja s natruhama
politikog skandala: to su znali o Meni? Kada su to saznali? Zato nita nisu uinili
da to zaustave?
Odgovori : to su znali? Sve. Kada su saznali? Od samog poetka. Zato nisu nita
uinili da to sprijee? Zato to su to sami inili.
Za svoja nedjela povezana s drogom Barry Seal nikada nije osuen. Umjesto toga je
ubijen. Dogodi l o se to kada je otvoreno poeo govoriti o onome to zna.
Ispriao je kako su mu CIA i Agencija za borbu protiv droge (DEA) naloile da
fotografiraju sandinistike asnike kako u Nikaragvi tovare drogu u zrakoplov koji
treba poletjeti prema Sjedinjenim Dravama. Seal je kasnije pri znao izvjestiteljima da
sandinisti s fotografije uope nisu tovarili nikakvu drogu, ve se predsj ednik Reagan
u j ednom govoru na televiziji u oujku 1986. posluio mont i r anom fotografijom
kao pr opagandom protiv nikaragvanskog reima. Kongres j e pot om izglasao j o 100
milijuna dolara pomoi teroristikim kontrasi ma u Nikaragvi koji su trgovali drogom
za CIA-u, uz pot punu obavijetenost (o svemu) i umij eanost tadanjeg potpredsj ednika
Busha. U veljai 1987., nedugo nakon to je Barry Seal poeo govoriti o kontrakoj
mrei krijumarenja droge i njenoj povezanosti s kolumbijskim kartelima, j ednostavno
je uklonj en. Kako je mogue da su sve te stvari prikrivene, zatakane, a da Clintonovi
i Bushevi nisu tereeni za kaznena djela? Odgovor nudi nekadanji Cl i ntonov prijatelj
Larry Nichols:
Mnogi se ljudi pitaju kako je Bill Clinton uspijevao kontrolirati dravu veliine
Arkansasa onako apsolutistiki i neprikosnoveno. To i nije pretjerano teko. Vidite,
nakon dvanaest godina, nakon dodvoravanja ljudima koji imaju novac, Bill Clinton
je kontrolirao pravosudni sustav, kontrolirao je suce, kontrolirao je odvjetnike,
kontrolirao je banke.
A to gmazovski krianci rade na globalnoj razini. Takoer vrijedi upamti ti , s
obzi rom na duboku upletenost Clintonovih i Bushevih u CIA-inu trgovinu drogom,
da j e Mohamed Atta, glavni ot mi ar" u napadi ma od 11. rujna, prema slubenoj prii,
krij umario drogu za ClA-u preko kole letenja na aer odr omu Venice na Floridi ije je
guverner bio jeb Bush, brat Onoga Bez Pameti. Imajui u vidu njihove najtjenje veze s
CIA-i nom trgovi nom droge, nema anse da Bushevi i Cl i ntonovi nisu znali to se dogaa
u Veniceu i kakva je pri t ome bila Attina uloga. Ustvari, arkansaki ' bi zni smen Jackson
Stephens, j edan od krupnij ih financijskih podupiratelj a i Cl i ntona i Bushevih, vi enj e u
Veniceu blok zgrada dalje od aerodroma gdje je Atta pri mao poduku o letenju" i i mao
pri stup neograni eni m koliinama droge. Ako se sjeate, Stephens se na strani cama
ove knjige pojavio ve mnogo puta. Njegova kompanij a Stephens Gr oup iz Arkansasa
prodal a j e tvrtku Delta and Pine gigantu Monsant u koji j e proizveo samoubil ako
sjeme" o koj em sam detaljnije govorio ranije, a bio je i osniva banke BCCI koja je prala
novac od trgovine dr ogom i financirala teroristike skupine. Stephens je takoer bio
j edan od veih investitora u naftnu kompanij u Busha sina, Harken Energy.
Clintonove rtve
3
Godi ne Cl i ntonove vladavine vrvjele su uboj stvima i sumnj ivim s mr t ni m sluajevima
u Arkansasu i Washi ngtonu. Rani h j utarnj ih sati 23. kolovoza 1987., dva djeaka, Kevin
Ives i njegov prijatelj Don Henry, prolazili
su u pored aerodroma u Meni (slika 218).
Kasnije su pronaeni mrtvi na eljeznikim
trani cama. Dravni mrt vozorni k Fahmy
Malak, i menovan od strane Cl intona,
procij enio je da su umrl i nesretni m sluajem.
Roditelji nisu prihvatili takvo objanjenje te
su zatraili drugo miljenje, to je nailo na
otpor vlasti na svim frontovima.
Ipak su supjeli isposlovati sudski nalog
kojim se trai da se svi uzorci i dokazi
pohranj eni u laboratoriju predaju na uvid
radi drugog miljenja, ali Mal ak ih je svejedno
3
Autor ovdje iznosi podui popis ljudi koji su na ovaj ili onaj nain bili povezani s Cl intdnpm a naprasno
su umiral i, najee nasilnomsmru. No. stvarni broj Cl intonovih rtava dal eko je veijop. prev.
odbi o dati. Naposljetku, drugo j e miljenje pokazalo da j e Don Henry zadobi o ubode
noem u lea, a lubanja Kevina Ivesa smrskana je prije negoli su tijela djeaka pol egnuta
na eljeznike tranice. Mal ak je i dalje tvrdio da se radi o nesret nom sluaju. Oba
djeaka zaspala su na trani cama, rekao je. estero ljudi koji su razgovarali s policijom
0 uboj stvima djeaka i sami su ubijeni. Keith McKaskie znao je to mu se sprema.
Pozdravio se sa svoj om obitelji i prijateljima 1988. godine, a nekoliko dana kasnije bio je
mrtav. Naredne godine, Jeff Rhodes, ml adi iz Bentona u Arkansasu, nazvao je svog oca
1 rekao mu da mor a otii iz grada j er zna previe o smrti dvojice djeaka i McKaskieja.
Dva tjedna kasnije, Rhodes je pr onaen mrtav, s prostrij elnom ranom. Keith Coney
pokuao je spasili glavu odvezavi se mot oci kl om, ali se sudari o s kami onom; Gregory
Collins je ustrijeljen; Richard Wi nters i Jordan Kelelson ubijeni su pucnj i ma iz
samarice. Voditelj Radne skupine za borbu protiv droge u okviru Okruga Saline, koji je
obj el odanio dokaze o umij eanosti Policijske uprave Arkansasa u krijumarenje droge
i zatakavanje ubojstva djeaka, bio je prisiljen pritajiti se. Sve se to zbivalo kada je
budui predsj ednik Cl i nton bi o guverner Arkansasa. to je ono Ti na Brown bila rekla o
Cl i nt onu u The Washington Postu?:
Ovih dana, na Clinlonovu se licu razabire neka trpka pronicavost i duboka spoznaja.
U njegovom se pogledu zrcali politika mudrost, a na svojim oprotajnim skupovima
ostavlja dojam oputenosti i spokoja.
Na osnovu bezbroj pokazatelja, voenj e istrage o Billu Cl i ntonu ili iznoenje
optubi protiv njega ini se vrlo opasnom zanimacij om. Danny Casolaro, izvjestitelj
koji je istraivao Cl i ntona i navodno nezakoni t o meetarenj e s obveznicama, pronaen
je mrt av u j ednom hotelu u Zapadnoj Virdiniji. Paul Wilcher, vaingtonski odvjetnik,
istraivao je Cl i ntona i trebao se sastati s nekadanj im odvj etnikom Dannyja Casolara.
Wilchera su pronali mrt vog na zahodskoj koljci u njegovom stanu. Javni tuitelj
Charl es Black zatraio je od guvernera Cl i ntona dodat na sredstva za nastavak istrage
0 drogi s aerodroma u Meni. Novac nije dobio, ali je Blackova majka ubijena na
vrlo okrut an nai n. Policija je rekla da to ubojstvo nema nikakve veze s Blackovim
zahtj evom. Ed Wiley, rukovoditelj financij skog odbora Cl i ntonove kampanj e, umr o j e
od prost rij elnih rana. Struno miljenje: 'samoubojstvo'. John Wilson, gradski vijenik u
Washi ngtonu koji j e navodno pl ani rao razotkriti Cl i ntonove prljave trikove, pronaen
je objeen 1993. godi ne. Struno miljenje: 'samoubojstvo'. Kathy Ferguson, Dannyjeva
ena, j edan arkansaki patrol ni policajac i Cl i ntonov tjelohranitelj spominjali su brojne
seksualne ispade s Cl i nt onom u glavnoj ulozi, a Kathy je rekla da je njen mu odveo
dravnu slubenicu Paulu Jones u Cl i ntonovu hotelsku sobu gdje je ovaj spustio hlae
1 iznio joj nemoral nu ponudu. Kathy Ferguson pronaena je mrt va s pitoljem u ruci.
Struno miljenje: 'samoubojstvo'. Njen mu Danny pot om j e tvrdi o da ono to j e relda
njegova ena nije istina, premda je bilo j asno da jest, a Cl i nton se izvansudski nagodi o
s Faulom Jones. Odvj etnik Gary Johnson bio je susjed Gennifer Flowers, j edne od ena
s kojima Cl i nton, kako je tvrdio, nije odravao seksualne odnose. Na ul aznim vrati ma
Johnson je i mao si gurnosnu kameru koja je snimila Cl i ntona kako ulazi u stan gice
Flowers pomou vlastitog kljua. Johnson j e sve to i mao sniml j eno na traci te j e mogao
dokazati da je Cl i nton lagao, ali je napadnut u svome domu te je pretrpi o strane ozljede.
Provalnici su ukrali vrpcu sa sni ml j eni m Cl i nt onom.
Jon Parnell Walker, vii istraitelj poduzea Resolution Trust Corporati on, zatraio
je pokretanj e istrage o propaloj tvrtki Madi son Guarant y Savings and Loan Company
koju se dovodil o u vezu s Cl i nt onom i njegovom enom, to je postal o poznat o kao
sluaj Whitewater".
Walker je pao s bal kona j ednog stana u Arl i ngtonu u dravi Virdiniji. Struno
miljenje: 'samoubojstvo'. C. Victor Raider II bio je suvoditelj Cl i ntonove predsj ednike
kampanj e, ali su se njih dvojica kasnije posvaali. Raider i njegov sin Mont gomery
poginuli su kada se sruio njihov mali zrakoplov. Herschel Friday bio je lan Raiderovog
odbora i i zvanredno vjet pilot. Pogi nuo je kada je njegov avion eksplodirao. Zubar
Ronald Rogers letio je na zakazani razgovor s j edni m novi narom o Cl i ntonu, no avion
se, po vedrom i lijepom vremenu, iz nepoznat i h razloga sruio. Luther ' Jerry' Parks iz
Little Rocka sastavio je itavu studiju o Cl i nt onovi m seksual nim aktivnostima. Cl inton
mu je dugovao 81.000 dolara za zatitarske usluge tijekom predsj ednike kampanj e, a
njegova je ena rekla da je bio zaprijetio da e informacije koje posjeduje obj elodaniti
ukoliko ne bude isplaen. Parks je ubijen vat reni m oruj em. Njegov sin Gary kae da
je njegov otac pri kupi o i mena, dat ume, mjesta - sve o Cl i nt onovi m ljubavnim vezama.
Rekao je daj e takoer i mao poj edinosti o Cl i nt onovom uzimanj u droga, kao i o sklonosti
drogiranj u njegova brata Rogera. Nedugo prije ubojstva njegova oca, telefonske linije u
stanu netko je bio presjekao, si gurnosni sustav je bio iskljuen, a dosjei o Cl i ntonu bili
su nestali. U Arkansasu, obdukcij u nije obavezno izvriti na trupl i ma osoba za koje se
procijeni da su poinile samouboj stvo, makar dokazi upuivali na ubojstvo. Taj je zakon
bio predloio Bill Cl i nton u j ednom od svojih posljednjih poteza na poloaju guvernera.
Tijekom svega ovoga, Hillary Cl i nton stajala je pravo u sreditu svega to je njen mu
radi o te je podupi ral a, pa ak i poticala, sve to se dogaal o.
ovjek koji je znao previe
Smrt ni sluaj koji je najvie medijski popraen a povezuje se s Billom i Hillary Cl i nton
je smrt Vincenta Fostera, vieg part nera u tvrtki Rose Law Fi rm u vlasnitvu Hillary
Cl i nton i zamj enika savjetnika u Bijeloj kui kada je Bili postao predsj edni kom.
Njegova smrt izazvana ' samouboj stvom dogodila se tijekom istrage o aferi Whitewater.
Clintonovi su reldi da im je njihovo ulaganje u tedi tno-kredi l nu tvrtku Madi son Savings
and Loan Company donijelo samo gubitak. Drugi kau da j e to bila malverzacija koj om
su htjeli pobrati savezni novac, to j e ldintonovska tehni ka bez premca. Neupi t no j e pak
da je porezne obveznike to kotalo 60 milijuna dolara. Robert Fiske bio je i menovan
posebni m tuiteljem na elu ' istrage' o sluaju Whitewater, a istoga tjedna Rose Law
Fi rm poela je unitavati dokument e u stroju za rezanje papira. Jedan od rezaa, Ji mmy
Hedges, izjavljuje: Njegovi [Fosterove] inicijali nalazili su se praktiki posvuda ... na
svemu: od kaslia preko dosjea do... njegov sam potpi s vidio ak na j ednom od zaglavlja
tvrtke Rose Firm". Kada su uli to se zbiva, ispred ureda tvrtke ljudi su odrali prosvjed.
Istog tjedna buknuo je poar u zgradi Worthen Bank Building koji je unitio dokument e
povezane s istragom o sluaju Whitewater. Vlasnik banke bio je... Jackson Stephens,
glavni Cl i ntonov financij ski podupiratelj . Dana 20. srpnja 1993. Vincent j e pr onaen
ubijen, s prostrij ehiim ranama. Njegovo je tijelo sl ubeno otkri veno u parku Fort Marcy
nedal eko parkiralita George Washington na zapadnoj obali rijeke Potomac, preko puta
glavnoga grada. Prema st r unom miljenju, radilo se (naravno) o: samouboj stvu. Takav
je zakljuakdonesen prije nego to je obavljena obdukcija ili balistiki test. Arkansaki
' zvida' Larry Nichols naveo je da ima policijski dopis koji dokazuj e daje Post erpronaden
u svojem automobi l u, a ne u parku. Prvi svjedok koji je naiao na tijelo odl uno je tvrdio
da u blizini nije bilo nikakvog pitolja, usprkos slubenoj prii prema kojoj se j o uvijek
nalazio u njegovoj ruci. Kao i uvijek u takvim l airanim smouboj stvi ma, kljuni dokazi
su isparili, ukljuujui izbrisanu memori j u Fosterovog dojavljivaa. Trojica strunjaka,
Vincent J. Scalise, bivi njujorki detektiv; Fred Santucci, bivi njujorki forenziki
fotograf; i Richard Saferstein, bivi ravnatelj Dravnog kriminalistikog laboratorija
New jerseya, istraivali su taj sluaj za organizaciju Western Journalism Cent er
1
iz Fair
Oaksa u Kaliforniji. Organizacija je izdala sljedee priopenj e:
Poloaj Fosterovih ruku i nogu bio je u drasti nom raskoraku s teorijom o
samouboj stvu.
Kada je pitolj opalio, niti j edna rtvina ruka nije bila na njegovoj drci.
U pedeset godi na kombi ni rani h iskustava ni kada [nisu] vidjeli oruje ili
pitolj postavljen u rtvinoj ruci na tako ' uredan' nain".
Fosterovo je tijelo vjerojatno bilo u dodi ru s j edni m ili vie prostiraa prije
njegove smrti . lanove ti ma j ako je zaudi l o da prostira iz prtljanika
Fosterova automobi l a nije pregl edan kako bi se vidjelo je li do parka prebaen
u prtljaniku svoga auta.
Pri trzaju pritolja pri opaljenju Fosterove su naoal e vjerojatno odletjele s
njegova lica, ali bilo je ' nezamislivo' da bi prevalile etiri met ra kroz gusto
raslinje do mjesta na kojem su pronaene.
Nepostojanje krvi i modanog tkiva na prizoritu ukazuje na to da je Foster
onamo prenesen. Neobi an krvavi trag na njegovom obrazu takoer navodi
na pretpostavku da je njegovo tijelo pomi cano.
Na pitolju u njegovoj ruci nije bilo Fosterovih otisaka prstiju.
Smrt onosni met ak nije lociran.
Ni kada nije pronaen njegov rokovni k s podaci ma o zakazani m susretima
toga dana.
Ni kada nije objelodanjen ispis telefonskih brojeva iz memori j e njegova
telefona.
Fosterova sestra Sharon trebala je toga dana stii iz Little Rocka sa svojom
keri, a u posljednjem razgovoru s ml adi m od njegove dvojice sinova Foster
iznosi planove o tome da kupe amac.
Foster se toga dana pojavio na poslu iako se, prema teoriji o samouboj stvu,
pl ani rao ubiti.
Western Journal ism Center je neprof itna organizacija osl oboena pl aanja poreza, a sponzorira nezavisne
istraivake projekte o mal verzacijama, rasipnosti, korupciji i zl oporabi vlasti od sirane vl adajuih strukl ui a;
op. prev.
Miquel Rodri guez bio j e pomoni k ameri kog j avnog tuitelja zaduenog za istragu
o Fosterovoj smrti , ali je dao ostavku nakon samo etiri mjeseca, rekavi da je 'istraga'
namjetena. Rekao je daj e zakljuak o izvrenom samouboj stvu bio unaprijed donesen
od strane vieg autoriteta" na poetku istrage i da je Bijela kua obavijetena o smrti
ak i prije negoli su bolniari stigli na mjesto dogaaja. U oujku 1994., kada se razni m
nagaanj i ma jo uvijek nije nazi rao kraj, Bijela kua je objavila fotografiju Fosterova
tijela na prizoritu te je navedeno da ona dokazuj e kako se radi o samouboj stvu. Pitolj
se nalazio u njegovoj desnoj ruci, ali je Foster bio ljevak. Na fotografiji, tijelo je okrueno
smei m liem, ali on je umr o u lj etnom razdoblju, a izvjestitelji s prizorita nedugo
nakon njegove smrt i naveli su kako na tlu nije bilo nikakvog lia. Bijela kua takoer je
priznala (pet mjeseci nakon Fosterove smrti ) da je, te noi kada je Foster umro, njegov
ured ispreturalo etvero pri padni ka osoblja Billa Cl i ntona. Meu njima se nalazila
Patsy Thomasson, osobna asistentica Hillary Cl i nton. Uinili su to, rekoe, iz razloga
naci onal ne sigurnosti". Prije bih rekao, sigurnosti Clintonovih. Patsy Thomasson bila
j e j edna od glavnih pomoni ca Cl intonova pajdaa Dana Lasatera koji je, pokazal o se
na sudu, preprodavao drogu. Thomasson j e takoer spomenut a u dosjeima organa
sigurnosti u vezi trgovine drogom i upravo je ona ukinula testiranje na droge za
zaposlenike Bijele kue. Ne govori mo ovdje o bilo kome ve o predsj edniku Sjedinjenih
Drava. Govori mo o Bijeloj kui, pretpostavlj enom sreditu moi u najmonijoj zemlji
na svijetu. Unato svega toga, Cl inton je ak ponovo izabran 1996. godine, a sada se
njegova j ednako tako korumpi rana i uboj stvima sklona supruga razmatra kao mogua
prva ena na predsj ednikoj funkciji.
injenice koje bi mogl e unititi politike tenje obitelji Bush i Cl i nton njihovi
protivnici ni kada ne objavljuju j er su i onako svi u istoj igri, i svi jau istoga konja na
istoj stazi. Njihovi nevidljivi gospodari odluuj u to e, a to nee, objaviti oni sami ili
glavni mediji.
Zatakavanja i nepokretanj e istrage o pravoj pozadi ni oni h to streme visokim
funkcijama doveli su do dva mandat a djeaia Busha, sina trgovca drogom, silovatelja
djece i senjskog ubojice. Bush sin je monument al ni bedak te je i zvanredno bahat u
smislu klinca iji je tata najvei od svih tata na igralitu. On je kukavica dugakog jezika
koji puta druge da obave prljave poslove kao to su ubojstvo ili zastraivanje. Njegov
nadgl edni k u Bijeloj kui je njegov potpredsj edni k iz iste krvne loze, strahovito surovi
Dick Cheney, koji orkestrira, s nevidljivim gospodari ma, uvoenj em orvelovske drave
u sada gigantskim i sve veim razmj erima. Tko god da preuzme dunost u Bijeloj kui
dobit e u zadatak da j o vie proiri naci onal nu i svjetsku faistiku di ktaturu, i ma
tko to bio potjecat e od krvne loze gmazovski h hibrida. Hillary Rodham Cl i nton ini
sve (spletkari, mani pul i ra i slui se prljavim trikovima) kako bi to bila upravo ona. U
vrijeme pisanja ove knjige, ini se da uspijeva zadobiti podrku il uminatskog medij skog
tajkuna Ruperta Murdocha, hazarskog/sumerskog vlasnika televizijskog kanala Fox/
Fix News - ba kao to je ui ni o Tony Blair u Britaniji prije negoli je postao premijer.
Hillary Cl i nton je itavo vrijeme bila glavna sila u pozadi ni Bila Cl intona, tijekom
svekolike trgovine drogom, korupcije i ubojstava, na to je ukazivala Barbara Olson,
glavna savjetnica za istrane radnje u okviru kongresnog odbora koji je poveo istragu
o Cl i ntonovi ma. U svojoj knjizi Paprena cijena (Hell to Pay), rekla je da svi putovi,
u skandal u za skandal om, vode do Hillary". Ol son je pisala o podl i m met odama gde
Rodham Cl inton kada je kontrolirala dogaaj e u Bijeloj kui:
U toj policijskoj operaciji, Hillary nije bila samo obina sudionica. Ona je bila njen
glavni pokreta i organizator. U politikom ivotu Clintonovih, upravo je ona uvela
koritenje usluga privatnih detektiva. Upravo je ona dovela i uvjebavala profesionalne
tragaoce za tuim prljavim rubljem i majstore klevetanja. Upravo je njena opsesija
skrovitou bila tako snana da kada se savjetnik Bijele kue i bivi sudac Abner
Mikva konano pokorio zakonu te je isporuio sudski zatraene dokumente, ona
i njen tim iz Bijele kue zaduen za skandale okomili su se na nj tako opako, uz
takve psovke i poniavajue uvrede, daje bio prisijen dati ostavku. A na drugoj strani
imamo i onu javnu Hillary koja propagira zajednitvo svih ljudi - te njeno, majinski
toplo, brino i laskavo nagovara Amerikance da za sebe i svoju djecu prihvate pravu
stvar: socijalizam.
Kao voa, Hillary Clinton je odluna i fokusirana osoba koja se naglo uzdigla do
najviih redova radikalne ljevice, i koja sada, u svojem ruiastom kostimu kao
uniformi, eli potpiriti revolucionarne promjene. Arkansasom se posluila kao
laboratorijem svojih ideja. Kao prva dama, pokuala je koristiti izravnu mo na
nacionalnoj razini, ali je doivjela neupjeh. Sada stvara karijeru neovisno od njezina
mua, kako bi zadobila vlastito mjesto u povijesti - i pronala put do apsolutne moi.
Ali, funkcija zamjenice senatora drave New York ne omoguuje dovoljno veliku
scenu za takve ambicije. Poput Eleanor Roosevelt prije nje, Hillary Clinton trai nita
manje negoli poloaj koji e joj posluiti kao odskona daska za ispoljavanje stvarne
moi i stvaranje ugleda svjetske dravnice.
I Hilary Cl i nton je zacijelo odahnul a sada kada vie nema Barbare Olsen koja bi je
mogla razotkriti tijekom njene i zborne kampanj e. Ol son je, po svemu sudei, bila j edna
od putni ca na letu 77, u zrakoplovu koji je 11. rujna navodno udari o u Pentagon. Nekih
osam godi na nakon to j e Ol son napisala te rijei, Hillary Rodham Cl inton najavila j e
svoju predsj ednilku kandi daturu, j edno j e sigurno, svakomu tko planira stati joj na
put, bolje je da pootri mjere vlastite sigurnosti.
' Junaki' gradonael ni k New Yorka iz doba 11. rujna, pri padni k rimske krvne loze i
mega-l opua Rudi Giuliani, objavio j e svoju predsj edniku kandi dat uru kao republikanac.
Pomoi e mu, dakako, svi eventualni napadi iz scenarija problema-reakcije-rjeenja
koji e uvjeriti Ameri kance da im je pot rebno snano vodstvo". Cl i nton, Giuliani ili
tko god sljedei predsj ednik bio, bit e potrkal o ili potrkalica hijerarhije gmazovskih
hibrida - j er to su, naprosto, svi oni.
Britanska jednostranaka drava
Na temu j edne sile koja nadzi re sve strane moemo naii posvuda, pa tako i u
j ednostranakoj dravi koju nazivaju Uj edinj enim Kraljevstvom. Istina je da u politici
ima oni h koji prkose sustavu, pr emda samo do odreene razine, ali, kada govori mo o
oni ma koji donose kljune odluke, na djelu i mamo j ednostranaku dravu. Dr. Kitty
Little dosta dugo istrauje korupciju i infiltraciju unut ar britanskih obavjetajnih
agencija (koje su takoer duboko upletene u trgovinu drogom) te ve pedeset godi na
ima pristup izvorima na vrlo visokim razinama. Njena karijera znanstvenice ukljuivala
je istraivanje provedeno za Ministarstvo proizvodnj e zrakoplova tijekom Drugog
svjetskog rata i devet godi na rada u Institutu za istraivanje atomske energije u Harwellu.
U svojem podnesku Nol anovom odboru o st andardi ma u j avnom ivotu iz 1995., iznijela
je opri u o pokuaj u da je se unovai u Komuni sti ku stranku na Sveuilitu Oxford
1940. godi ne. S obzi rom na ono to se zbivalo odonda, njene su rijei jo znaajnije.
Ono to Kitty naziva Komuni sti kom strankom", j a bi h nazvao zavjerom gmazovskih
hibrida koja djeluje preko politike 'ljevice', ' desnice' i ' centra. Oksfordsko sveuilite
bilo je uporite rhodesovski h i milnerovskih krugova te tajnog drutva Okrugli stol,
naroito na kol edima All Souls, New Chapel i Balliol. ' Komunisti' , rekla je Kitty Little,
preli su u 'ilegalu' pridruivi se sveuilinoj Laburistikoj stranci, a prisustvovala je i
sastanku studijske grupe" Laburistike stranke u j ednoj uionici University Collegea.
Glavni govornik na tom susretu, koji je oito vjerovao da se nalazi medu 'prijateljima',
poeo je iznositi na vidjelo urotu iji je cilj destabiliziranje Ujedinjenog Kraljevstva i
Commonweal t ha, kao i pri prema za marksistiko preuzi manj e vlasti". Dr. Little je kasnije
uvidjela da je to bio di o pl ana za uvoenje centralizirane svjetske kontrol e koju mnogi
nazivaju Novi m svjetskim poret kom. Prema taj nom pl anu kojeg je u glavnim crtama
iznio govornik na tom oksfordskom sastanku, trebalo j e unititi obranu Ujedinjenog
Kraljevstva, organizirati marksistiko preuzi manj e Rhodesije i j une Afrike i posluili
se oni me to se sada naziva Europskom unijom kao di mnom zavjesom koja e prikriti
prelazak na centraliziranu, marksistiku, vladavinu u Europi. Takoer se planiralo
unititi britansku proizvoaku industriju. Potom j e opisao kako e lanovi politikog
odjela te subverzivne organizacije infiltrirati britanski parl ament i dravnu slubu, a
neki e ui u svaku od postojeih politikih stranaka. Mnogi e pristupiti desnom krilu
laburistike stranke, a drugi pak lijevom krilu konzervativaca. Naposljetku, dolo bi
do udruivanja u novu stranku 'centra'. Rekao je da Britanci zaziru od ekstremista, te
budu li se lanovi gore spomenut e subverzivne organizacije prikazivali ' umj erenim'
politiarima koji zauzimaju srednje pozicije, svojim e proti vni ci ma sl obodno moi
lijepiti etiketu desniarskih ekstremista".
I - upravo se to i dogodilo. Godi ne 1981. svjedoili s mo stvaranju Socij aldemokratske
stranke (engl. kratica SDP) od strane bande etvorice" koji su napustili Laburistiku
stranku. To su bili lord (Roy) Jenkins (Bilderberka skupina, Trilateralna komisija); lord
(David) Owen (Bilderberka skupina, Trilateralna komisija), Bill Rogers (Bilderberka
skupi na); i Shirley Williams. Svi su oni podravali Europsku zajednicu/uniju, a Jenkinks
je zatim postao predsj ednik Europske komisije. Nj ihova se stranka kasnije spojila s
liberalima postavi dananj a slubena stranka politikog centra" pod nazi vom Liberalni
demokrat i .
Tony Blair i njegovi 'glavonje' zatim su Laburistiku stranku pretvorili u ' centristiku'
(ekstremistiku) ' Novu' laburistiku stranku, a j o j edna politika lopina po i menu
David Cameron, ili Blair br. 2, ui ni o je isto s Konzervati vnom st rankom. uo sam
izvrstan opis Blaira i Camer ona gdje se spominj u kao dva obraza iste guzice".
Sve je ispalo upravo onako kako je to najavljivao oksfordski govornik. Ujedinjeno
Kraljevstvo ima j ednu glavnu politiku stranku s tri naziva - Liberalna, Konzervatvna
i Liberal na-demokratska. Sama subverzivna organizacija nema ni kakvo ime, rekao je
da vodi politiki odjel te organizacije, oekujui da i sam j ednoga dana post ane premij er
Uj edinj enog Kraljevstva. Sve je to izreeno 1940. godine, a spomenut i ovjek doista je i
postao premijer. Njegovo i me je... Harold Wilson.
Wilson je bio britanski premijer tijekom itavog razdoblja izmeu 1964. i 1976., osim
etiri godine stanke i zmeu 1970. i '74. kada je tu dunost obnaao voa Konzervativne
stranke, mjenja vlastitog oblija i silovatelj djece, Edward Heath, koji je svojim potpisima
uvukao UK u paukovu mreu Europske zajednice. Wilson i Heath bili su bilderbergeri i bli-
ski suradnici lorda Victora Rothschilda, koji je nadzirao Britansku obavjetajnu slubu. Na
elo Laburistike stranice Wilson je doao 1963. godine, nakon smrti bilderbergera Hugha
Gaitskella. Zanimljivo, Gaitskell nije podravao ideju o saveznoj Europi te je njegova smrt
dola kb naruena. Wilsonu je time omogueno da postane voa u vrlo pogodno vrijeme.
Harold McMillan, premijer iz redova konzervativaca, morao je odstupiti s funkcije zbog
pijunskog skandala Profumo iste godine kada je Gaitskell umro, i me su bila odkrinuta
vrata bilderbergeru sir Alecu Dougl asu Homeu (lordu Homeu) da preuzme premijersku
dunost. Home j e kasnije postao predsjednik Bilderberke skupine. Naredne j e godine, na
izborima 1964., Home za protivnika i mao Harolda Wilsona, koji gaje i pobijedio. Politika
previranja u Britaniji zbivala su se u isto vrijeme kao i ona u Sjedinjenim Dravama gdje je
Lyndon Johnson postao predsjednik 1963. godi ne nakon Kennedyjeva ubojstva u kojem
je, po moj em miljenju, prste i mao i lord Victor Rothschild.
Dr. Kitty Little mi je rekla da kada je svoju priu iznijela pred javnost, novinar
i pisac kritikih prikaza" o obavjetajnom miljeu, Chapman Pincher, pokazao je
pri mj erak lanka s nj eni m opt ubama Harol du Wilsonu. Sudski m nal ozi ma s t emom
klevete Wil son se u to doba razbacivao kao s konfetima, ali na tvrdnj e dr. Little reagirao
j e samo tvrdnj om da ga j e zamijenila za nekog Toma Wilsona. Ona j e znala da ga
sasvim si gurno nije zamijenila za doti nog, ali je ipak provjerila cjelokupnu sveuilinu
evidenciju, u kojoj, ispostavilo se, nije bilo niti j ednog T. ' Wilsona upisanog ondje u 20.
stoljeu. Znal a je Wilsona kao akademi ka iz sfere ekonomij e na Oxfordu, j er upravo
je on istraivao i sastavio najvei di o izvjetaja Beveridge kojim je stvorena socijalna
drava i sustav socijalnog osiguranja nakon rata. Sir William Beveridge, kae ona, bio je
tek figura koja je izvjetaju dala svoje i me. Na povrini, izvjetaj je u mnogi m aspektima
bio hvalevrijedan, ali s dananj eg gledita mogao bi imati i ire posljedice. Nj ime je
stvorena ovisnost i kontrola, dok su se i st odobno upropatavale prilike za oslanjanje
na vlastite snage i samostal nost izvan sustava kontrol i ranog od strane elite. Sada kada
je upravo takva ovisnost stvorena, prilo se uruavanju socijalne drave, a ono to je
preostal o preputa se 'privatizaciji' - drugi m rijeima, bankari ma iz redova gmazovskih
hibrida. Ljudi su tako preputeni na mil ost i nemil ost neki h vrlo neugodni h ljudi i
organizacija. U svojem izvjetaju podni j et om Nol anovom odboru, dr. Little je navela da
su namj ere koje je izloio ml adi Harol d Wilson na Oxfordu prenijete Moskvi, a krajem
1941. godi ne j edan dvostruki agent u Kreml i nu predao je poj edinosti o t ome britanskoj
protuobavjetajnoj slubi MI5. Stvar je proslijeena viim dunosni ci ma slube MI5, ali
nije poduzet o nita.
Tijekom tog razdoblja, Kitty Little je relda da je vii subverzivni infiltrator"
unut ar Britanske obavjetajne slube bio lord Victor Rothschild. Bezimena subverzivna
organizacija koju je obj el odanio Harol d Wilson i ma tri odjela: politiki, ekonomski i
'bioloki'. Rukovoditelj biolokog odjela, kae dr. Little, bio je nj en svekoliki i doivotni
kontrolor, lord Victor Rothschild. Danas e to biti neki drugi Rothschild. U pi smu
predsj edniku Donj eg doma od 1. svibnja 1987., dr. Little kae:
Poetkom | Drugog svjetskog] rata zapovjednik zrakoplovne brigade, tada voditelj
jednog odjela u M15, imao je razloga za pretpostavku da se Rothschilu ne treba
vjerovati. Poduzeo je korake da se najosjetljiviji materijali dre izvan njegova
dohvata, ali je uvidio da su Rothschildovi pristalice suvie moni te vie od toga nije
mogao uiniti. Kasnije, kada je generalni direktor bio sir Roger Hollis, zatraio je od
zapovjednika Arnolda detaljan izvjetaj o zbivanjima iz tog doba.
Kada je Wilson postao voa Laburistike stranke pojavio se vrlo ozbiljan problem,
budui da je, po unaprijed zakazanom slijedu, sljedei premijer trebao postati
rukovoditelj politikog odjela subverzivne organizacije. Netom prije svoje smrti,
pokojni sir Theobald Matthew, tadanji direktor Javnog tuiteljstva, rekao mi je kako
smatra da on i generalni direktor MI5 imaju praktiki dovoljno pravno valjanih
dokaza za pokretanje istrage.
Sir Theobald je rekao da, po njegovom miljenju, kada se neki ministar koristi
svojim slubenim poloajem za promicanje ciljeva neke zloinake organizacije ...
na nain koji bi bio kanjiv kada bi on djelovao u svojstvu privatne osobe, tada bi
njegovo djelovanje i dalje bilo kanjivo. To je sasvim logino, budui da su ministri u
boljem poloaju da uine nepopravljivu tetu dravi. Dok se [organizirala kampanja
ocrnjivanja] sir Rogera Hollisa i zamjenika generalnog direktora, pokrenuta uz
pomo lorda Rothschilda, sir Theobald je umro ... te je Wilson izbjegnuo pokretanje
sudskog postupka.
Lord Victor Rothschild potaj no j e urovao sa 'socijalistom' Harol dom Wi l sonom
(Bilderberka skupina) te je otvoreno suraivao s ' konzervativcem' Edwardom Heal hom
(Bilderberka skupina, Trilateralna komisija), koji je, i zmeu njihovih mandat a, stanovao
u Downi ng Streetu (rezidenciji premij era) neki h dvanaest godina. Heath j e pozvao
Rothschilda da rukovodi vl adi ni m odj elom za procj enu politikih odl uka, tzv. Odbor om
za preispitivanje sredinje politike, i da odabere osoblje. Odonda je ubrzano propadanj e
britanske zrakoplovne, brodograditelj ske, automobilske, strojarske i metal oprerai vake
industrije - upravo kao to je Wilson i predvidio 1940. godi ne, a Heath na to kradomi ce
pristao kada je svojim potpi si ma uveo Britaniju u Europsku zajednicu/uniju. Sirenje
intenzivnih pol j oprivrednih met oda na bazi upot rebe kemikalija takoer j e omogueno
Rothschil dovim utjecajem. Jo j edna od Rothschil dovih uloga bila je i nadziranj e
Britanske obavjetajne slube i reorganiziranj e Ministarstva vanjskih poslova, a
posredstvom 'ljeviarskog' Wi l sona i ' desniarskog' Heatha radi o je, spletkarei, na
stvaranju europske naddrave i dokidanj u dravnog suvereniteta. Tijekom svojih
premij erskih mandat a, i Heat h i Wilson izvrili su organizacijske promj ene u radu
MI5. Wil son j e ograni i o dotad doputene tehni ke ispitivanja te j e zahtijevao da bude
obavijeten bude li koji lan parl amenta pod istragom. Heath je otiao i korak dalje te
je mnoge druge donositelje ' odluka' stavio izvan dosega" si gurnosni h slubi i policije.
Ta dva ' protivnika' mnogo su toga imali zajednikog, uldjuujui i njihovu zanesenost
Europskom zaj ednicom.
Dr. Little je kazala kako joj je reeno da su Heat h i Wilson bili prijatelji kada su prvi
put stigli na Oksl ordsko sveuilite tijekom 1930-ih te da su, kao premijeri, zasi gurno
radili na postizanju istog cilja.
Kao to sam spomenuo ranije, politiki vode redovito dolaze iz sustava privatnih
kola te sveuilita Oxford i Cambri dge i njihovih ekvivalenata u drugi m zemljama, kao
to su elitna Ivy League" sveuilita u Sjedinjenim Dravama, meu kojima su Yale,
Harvard, Pri nceton i Col umbi a. Engleski bi nas izraz public school " {public inae znai
'javno', ' dravno' itd.; op. prev.) mogao zavarati j er zapravo oznaava privatne kole sa
kolarinama kakve si pripadnici ire javnosti ne mogu priutiti. Najelitnije obitelji alju
svoju djecu u i nternate tj. kole s uenikim domom, ili tzv. pri premne kole", kada
navre osam godina. U toj ranoj dobi, njihovi ih roditelji dovedu u zgrade zlokobnog
izgleda, a viaju ih samo za kolskih praznika ili kolskih proslava. Takve stvari svojoj
djeci veina ljudi nikada ne bi uinila, ali, kada kaem da gmazovski krianci nemaju
empatiju, to takoer vrijedi za odnose s njihovim vlastitim potomstvom. Pogledajte
samo emoci onal no hl adne odnose koje kraljica i pri nc Philip imaju prema svojoj djeci.
Arhetipski tipino za gmazoide. Pri premne kole (engl. prep. schools"), ako nita
drugo, imaju barem primjeren naziv. Djeca se pripremaj u kroz percepcijsku maineriju
pri premni h kola, privatnih kola i sveuilita za ivot ispunjen sluenju sustavu, a mnogi
se ni kada ne oporave od reima pri premni h/pri vatni h kola zasnovanih na strahu,
surovosti i indoktrinaciji. Oni nasilniji kasnije postaju upravitelji sustava, a oni slomljena
duha postaju njihovi podreeni na niim poloajima. Samo jedna privatna kola, Eton,
koju pohaaj u djeca kraljevskih obitelji, dala je ak devetnaest britanskih premijera.
Tony the Phoney
5
Tony Blair je bio j o j edan od uenika privatnih kola koji je postao premijer kada je 1997.
mani pul aci j ama doveden na vlast da slui gmazovski m hi bri i ma. Odabran j e daleko
prije negoli su ga obasjali reflektori j avnosti, ba kao i Cl i ntona i Busha sina, ameri ki h
predsj ednika tijekom Blairovih godina. Oni zajedniki predvode uvoenje orvelovske
drave. Da j e upravo Blair odabran bilo j e j asno nedugo nakon to j e 1994. post ao
voa tadanje oporbene Laburistike stranke, zbog i znenadne i pri kl adne smrt i Johna
Smitha. Godi nu dana ranije Blair j e prisustvovao svom prvom sastanku Bilderberke
skupine, a Rupert Murdoch i njegovo medij sko carstvo po prvi su put prebacili svoju
podrku s Konzervativne na Laburistiku stranku kada je voda potonj e postao Blair.
Da bi stigao tako daleko, Blair je zasi gurno mor ao iskazati sposobnost da izvrava
zapovijedi bez pogovora te je bio pot puno svjestan posljedica ukoliko se usudi kazati
'neu'. Nedvoj beno je bio na pravom mjestu za obuku' - u etvrti Temple u Londonu gdje
sve konce moi povlai mrea tajnih drutava, a ponajprije Vitezovi templari. Upravo su
ondje Blair i njegova budua ena Cheri e postali odvjetnici. On j e pristupio j ednom od
odvj etnikih tajnih drutava, tzv. Inns of Cour t "
6
, poznatog i pod nazivom Lincoln's Inn,
5
Zbog aliteracijskog efekta ('Phoney' se ita 'founi'), naslov ovog odlomka dajemo u izvorniku, a mogli
bismoga prevesti kao, recimo, prijetvorni 'tony"; op. prev.
6
Baristerske odvjetnike komore u Londonu (ima ih etiri: Lincoln's Inn, Inner temple, Middle Temple I
Gray's Inn; cehovi barristera (nekada Pravna kola); op. prev. (preuzeto iz odlinog Englesko-hrvatskog
rjenika prava autorice Milice Gai)
sa sjeditem u Hol bornu, podruj u kojeg su prije mnogo stoljea posjedovali Vitezovi
templ ari. Ant hony Charl es Lynton Blair, roen 1953. godi ne, bio je savreni predstavnik
nevidljivih ljudi". Tat je, opsj ednut sami m sobom i slab na laskanje. O, gospodaru,
tako ste mudri i zacijelo vidite da upravo ovako mor a mo postupiti; i zni mno ste velik
dravnik, a ovi me vam je vi dno mjesto u povijesti zajameno". Blairova oigledna
zaokuplj enost vlastitim mj estom u povijesti potvrda je da tog ovjeka vodi ego, a takvi
su ljudi aci prvaci" za mani pul at or umom koji ih okruuj u. Osi m toga, zasi gurno j e
shvatio da se gospodari ma ne moe rei 'ne', ili u suprot nom. . . Blairovim mandat om u
Downi ng Streetu, zaj edno s mandat om il uminatskog ameri kog ogranka, dramat i no
su pospjeeni njihovi ciljevi. Tajnom je planu sluio i zvanredno te je sjajno lagao one
koji nisu znali s ki me imaju posla, i dok ga nije razotkri o sam slijed dogaaja.
Vode iz redova gmazovskih hibrida prolaze kroz obuku laganja" pri kojoj su
poduavani i umno programi rani a vjeruju ono to govore kada to govore. Kao to je
bivi voa liberalnih demokrat a Paddy Ashdown rekao za Blaira: ,,U trenutku kada o
neemu pria, on to doista i misli". Slian opis Blaira daje i Geoffrey Wheatcroft, autor
knjige Yo Blair!:
7
On je neto daleko opasnije: on nije laljivac, nego ovjek bez ikakve sposobnosti
razluivanja izmeu objektivne istine i lai. to se iskrenijim i revnosnijim doima, to
je vjerojatnije da upravo izgovara neto to nema veze sa stvarnou.
Isti je sluaj s Billom Cl i nt onom. On je proao kroz i ntenzi vno programi ranj e kako
bi bio ' sigurna' mari onet a postavljena na prijestolje, a koja moe lagati ne trepnuvi
okom, bez t runke stida. Od samog poetka, Blairov se pri stup oslanjao na prikazivanje
j ednog od naj korumpiranij ih reima u britanskoj povijesti kao uvara visokih moral ni h
naela. U uredi ma Whitehalla obiavali su se aliti rekavi kako automatska sekretarica
u Downi ng Streetu govori ljudima da [ostave] poruku nakon visoko moral nog tona".
Pomodni m kril aticama i floskulama Blair kri put od j edne zemlje do druge, od kamere
do kamere, izgovarajui svoje lane rijei popraene l ani m emocij ama, poput politikog
mesije kakvim j e sam sebe smatrao. On j e doista bi o bri tanska verzija Billa Cl intona,
zajedno s itavim paket om mega-korupcije. Na konferenciji Laburistike stranke 2001.
godi ne je rekao:
Oni koji gladuju ili su pritisnuti nevoljom, oni kojima su oduzeta imanja, zatim
neobrazovani, pa oni koji ive u oskudici i bijedi, od pustinja sjeverne Afrike preko
sirotinjskih etvrti Gaze do gorskih lanaca Afganistana - da, i oni su naa briga.
Ulizice iz Laburistike stranke, koji su tako dugo klicali svakoj njegovoj lai, ovu su
njegovu izjavu doekali u krajnjoj ekstazi. Nema nita moni j e od toga da ljudima kaete
ono to ele uti. Naravno, Blair nikada nee ispuniti svoja obeanja i uplje rijei - j er je
7
Izrazom Yo, Blair, what are you doing? (na hrvatskom bismo otprilike rekli: ej, di si, Blair, to ima?")
premijera Blairaje neformalno pozdravio ameriki predsjednik Bush mladi lijekomsamita Skupine osam
industrijaliziranih zemalja ('G8') u St. Petersburgu u u Rusiji 17. srpnja 2006. Otada je spomenuta fraza
steklaveliku popularnost u medijima na engleskomgovornompodruju; op. prev.
tako i predvi eno. Dok je govorio o laburistikim vrij ednostima" latio se upropatavanja
svega to je Laburistika stranka ranije tvrdila da zastupa. Ui ni o je to u suglasju sa
svojim dij abolinim parom Peterom Mandel sonom (Bilderberka skupina, Trilateralna
komisija), ljigavim mani pul at orom i meet arom iz Gmazovske j azbine te s njegovim
opaki m vrhovni m maj storom privida Alastairom Campbel l om. Najbolji nai n da se
deifriraju rijei raznorazni h Blairova, Cl intona, Busheva ili bilo koga od oni h na vlasti,
jest obrtanj e svake njihove tvrdnje. U veini je sluajeva to ui sti nu tako j ednostavno.
Ni kada ni sam i mao seksualne odnose s tom enom" znai Prakticirali s mo oral ni seks
u Oval nom uredu". Blairova podrka za vrijednosti Laburistike stranke" znai Lijepo
u ih unititi", a njegova nevjerojatna tvrdnja o samome sebi da je prilino iskren i
poten tip" potjee, ega s mo svjedoci, od j ednoga od naj korumpiranij ih premijera u
britanskoj povijesti (izvanredan pothvat s obzi rom na konkurencij u). A upamtite da
su to ljudi koji ive od laganja, koji su nam ispriali slubenu priu oil. rujnu. Kada je
Blair poeo razglabati o 'miru', to je naprosto morao biti nagovjetaj rata. ini se da taj
tip oboava ratove. Oni su postali uobiajena stvar za njegova mandat a dok je izvravao
zapovijedi oni h koji su ga posjeli na 'vlast' i drali ga ondje dok im je to odgovaralo.
Invazija na Afganistan bila je pl ani rana prije 11. rujna, a rat s Irakom pri preman je i
prije negoli je Bush postao predsjednik. U prii za javnost, kao i obino, govorilo se
upravo suprot no. Dok su trajale pri preme za pokolj stotine i tisue nevinih, Blair je
priao o potrebi za mi r om i pravdom te je lagao o prijetnjama svijetu koje predstavlja
Saddam Hussein, sa svom uvjerljivou ovjeka obuavanog i programi ranog da vjeruje
u ono to govori.
Meut i m, takva laljivosl ima svoj rok trajanja koji je za Blaira odavno istekao.
Bez oruja za masovno unitenje u Iraku, a kamoli tehni ki h mogunosti Iraana
da ih upotrij ebe protiv britanskih meta unut ar oni h uvenih etrdeset i pet mi nut a kako
je Blair zl urado tvrdio, njegova je fasada u oi ma javnosti poela pucati, a raspuklina se
proirila i postala bezdan. Kroz taj bezdan otada su procuri l a otkria o dubi ni korupcije
koja vlada u Britaniji itavo desetljee - a najgora otkria tek ekaju da isplivaju na
povrinu. Blair je prvi premij er koji j o uvijek obnaa dunost a kojeg ispituje policija
u okviru kriminal istike istrage (iako su trebali
ispitati i mnoge druge), a optuuju ga za prodaju
pl emikih stupnjeva bogati m donori ma. ]e li
kriv? Naravno da jest, samo to se takve stvari
obavljaju ki manj em glave i mi gom oka, pa su
teko dokazive. Takav je njihov modus operandi,
tih prilino iskrenih i potenih tipova" (slika
219). Kada se j ednom osvrne unatrag, ukoliko
ikada ponovo uspostavi dodi r sa stvarnou,
moda e se zapitati zato je sve to cimo? Zbog
vi dnog mjesta u povijesti? Da, i dobi o ga je, ali
ne onakvog za kakvim je njegov ego tako silno
udio. S obzi rom na ono to je ve izalo na
svjetlo dana, i na budua otkrivenja, Blairove
godi ne na vlasti povijest e arhivirati u preti ncu
s natpi som 'Nitkovluk'. Netko je rekao da svaka
politika karijera zavrava neupj ehom, i to je ugl avnom tono. ak i oni koji u politiku
stupe s najboljim namj erama, naposljetku se zateknu blokirani ili apsorbirani od strane
sustava koji e i dalje postojati kada budu dobivali svoju mi rovi nu.
Blairova karijera j e neuspj eh po tome to j e on krajnje kompromi t i rana osoba
ija je srana boljka daleko gora nego to eli prikazati pred j avnou. Ali, sa stajalita
Il umi nata, Blair je, poput Busha, ponj eo golem uspjeh u postizanju stvari koje oni
ele. Sada kada im vie nije pot reban kao premijer, nagradi t e ga novcem, a ve su ga
postavili na j o j edan prestian poloaj", i to, zamislite mol i m vas, kao poslanika mi ra"
- na isti onaj Srednji istok kojeg je pri pomogao zapaliti raspirujui gnjev, gorinu, smrt i
patnju. A mogli bi ga, bude li to odgovaralo njihovim ciljevima, ostavili na cjedilu. Kako
god bilo, on se ne nalazi u poloaju da bira, ve to ine oni koji su ga stvorili i koji ga
mogu unititi kada poele. Isti j e sluaj sa svim ti m ' moni m' vodama j ednostranake
drave.
Poltronska vibracija
Servilni sebinjak koji radi na vlastitom probitku tako to laska utjecajnim ljudima.
Rijenika definicija rijei "ulizica" (ili poltron, laskavac)
Predsjednici, premijeri i svi ostali ' vode u sustavu vlasti dolaze i odlaze da bi sluili
pl anovi ma gmazovskih hibrida. Neki znaju t ono to i zato rade, ali veina ih je
manipulacij ama ili zastraivanjem natjerana da slijede eljeni put.
Ponekad novac prijee iz ruke u ruku, ponekad biva sprijeeno istraivanje i
objelodanjivanje tajni za koje ne ele da sazna javnost, i sve tee kao po pagi" dokle
god rade kako im j e nareeno. Cathy O' Brien i ostali robovi kontrol i ranog uma koji su
se otrgli manipulacij i objanjavaju kako se politiarima ciljano pribavljajaju mukarci,
ene i djeca u svrhu zadovoljenja njihove pohot e. Zati m se to tajno sni ma pa mogu birati:
ili e igrati igru bez pogovora i pitanja, ili e sni mka izroniti u j avnost. Ljudi iz sjene, za
poetak, imaju tone i tone sni maka o Bushu, Cl i ntonu i Blairu, iako im kod spomenut og
trojca to zapravo i nije pot rebno. Postoji j o j edan razlog zato politiki sustav, zapravo
sustav openi to, osujeuje veinu oni h koji nastoje raditi na sveopem boljitku. Sve to
postoji u ovoj stvarnosti vibracijska je tvorevina, i ukoliko vaa naela nisu odista vrsta
i nepokolebljiva, ta e vas tvorevina vibracijski ustrojiti po svojem kalupu. Kada dvije
violine stavimo j ednu pokraj druge i prst om udari mo po ici j edne od njih, ista ica na
drugoj violom poet e vibrirati u takozvanoj simpatetikoj rezonanciji". Itzhak Bentov
daje drugi primj er u svojoj knjizi Prikmdanje podivljalom njihalu (Stalking the Wild
Pendulum):
Pretpostavimo da imamo nekoliko staromodnih zidnih satova s njihalom.
Objesimo ih na zid i namjestimo njihala tako da ponu udarati jedno drugo
pod razliitim kutom, to jest izvan faze jedno s drugim. Ako poremetimo
jedan sat, prilino e se brzo [opet) uklopiti u sustav. Stoje vei broj oscilatora
u takvom sustavu, sustav je stabilniji i tee gaje poremetiti. Vrlo e brzo
dovesti u red hiroviti oscilator.
Upravo se to dogaa s mnogi m ljudima koji ele promij eniti sustav, naroi to oni ma
koji se ponu baviti pol itikom. Vibracijska struktura sustava sada je tako gusta i krut a
da veinu nadobudni h pokretaa promj ena" vibracijama ponovo dovodi u red. j asno
sam to vidio u sluaju britanske Zelene stranke koja je nastala s najboljim namj erama,
ili su takve namj ere barem imali njeni poborni ci . No, ona je postala samo jo j edna
stranka iz korita sustava te je zapela u krut om nai nu razmiljanja, a njeni lanovi
odbijaju makar i zapoeti s istraivanjem stvarnih uzroka napada od 11. rujna ili svjetske
zavjere openi to. Njezini lanovi Europskog parl ament a sada se odijevaju, razmiljaju
i govore poput ldasinih ukalupljenih politiara i podravaj u Europu regija", upravo
ono to Il umi nati manevri ranj em ele postii - cijepanje drava na regije pod vlau
centralizirane europske hijerarhije u Sjedinjenim Dravama i Europi.
Zel ena stranka vibracijski je dovedena u postojei red i sada slui staroj strukturi
j er je postala dio te strukture. Tako smo dobili j o j edan jalov element na politikoj
sceni. Politika je puna ' radikalnih' politiara koji postaju sluge sustava, a dvojica
koji mi uvijek prva padnu na um su Neil Ki nnock iz britanske Laburistike stranke
i Peter Hain. Lajavac Ki nnock bio je ' buntovni ' govorni k protiv establimenta koji se
protivio bri t anskom lanstvu u Europskoj zajednici/uniji. Nedugo pot om, on i njegova
ena zgrnul i su pravo mal o bogatstvo sluei Europskoj zajednici u svojstvu birokrata
i politiara, a Ki nnock je sada lan istog onog Gornj eg doma parl amenta za kojeg
je neko tvrdio da ga prezire. Sustav ga je progutao jer se uvijek okretao kako vjetar
pue, a stvorena struktura takve slisti za doruak, ruak i veeru. Peter Main je doao
na glas kao borac za ljudska prava, da bi zatim postao stup establimenta u Blairovoj
vladi koja poti re ljudska prava. Bezbrojni su primj eri vibracijskih prevrtljivaca ija
su naela utriva te ih se olako odri u u zamj enu za bogatstvo i mo. Njihova vlastita
energetska struktura nije dovoljno vrsta da bi se oduprl a strukturi sustava te se utapa
u sintetikoj rezonanciji. Pokojeg hirovitog oscilatora" sustav uvijek nastoji dovesti u
red" u svim sferama drutva, a ne samo u politici. U stvarnosti pet osjetila to se oituje
u ismijavanju, osuivanju, otputanj u, marginaliziranj u, financijskom unitavanju,
zatvaranju ili ak ubijanju ljudi koji odbijaju zautiti ili pokoriti se. No, neki ljudi, iji
broj sve vie raste, nee odstupati od vlastitih naela ni pod koju cijenu, i upravo e oni
donijeti promj ene.
Vladanje preko ulizica
Jednu drugu energetsku st rukt uru mogli bi smo podvesti pod naziv 'ulizica'. To j e kljuni
sustav podrke vladaj ue elite. Ulizicu definiramo kao nekoga tko udvorno laska; kao
pol trona, puzavca, podrepaa itd.", a nal azi mo ih u svakoj oblasti ivota, posebno oko
kraljevskih linosti i obnaatelja visokih politikih funkcija. Ulizice su, u biti, sam temelj
sustava koji nas pokuava podj armiti, a njihov bitan dopri nos svjetskim dogaaj ima,
ratovi ma i nepravdi ugl avnom se previda i uvelike podcjenjuje. Oduvijek sam zazirao od
pol tronski h dupelizaca i oboavatelja j unaka koji se svojeg vlastitog prava na sl obodnu
misao i i ndi vi dual nost odri u pred zamilj enom ' veliinom' nekoga drugog - ili u
uvjerenju da e im to pomoi u usponu na drutvene vrhunce. Struktura establimenta
strogo je hijerarhijska, a ulizivanje je boleivo-ljepljiva tvar koja sve to dri na okupu.
Ondj e vlada pravilo da se morat e ulizivati oni ma ' iznad' sebe i zahtijevati ulizivanje
od oni h ispod sebe. Na taj nain, svatko zna gdje mu je mjesto i koju guzicu treba
odravati istom. Te hijerarhijske strukture klasino su gmazovske i posve usklaene sa
znaaj kama gmazovskog (reptilskog) mozga, ili ' R-kompleksa.
Nema boljeg primjera od britanske kraljevske obitelji. Ljudi se klanjaju, klee i
unatrake izlaze iz prostorije u prisustvu tih duboko neuravnoteeni h simbola nepravde
i kontrol e samo zbog njihovih umj etno stvorenih titula kao to su kralj, kraljica, princ,
princeza, lord i slino. Ambi ci ozni pri padni ci sveenstva moraj u prihvatiti da je 'Bog'
j edan korak ispod monarha. Oni to najee nee izrei, ali upravo se tako ponaaju,
naroi to oni u najotmjenijim ogrtai ma i najljepim haljama. Pri padni ci kranske
hijerarhije priaju (tu i tamo) o potrebi za pravdom, potenj em i j ednakosti, ali oni
dobro znaju gdje im je mjesto. Majku boicu na prijestolju ni poto ne smiju kritizirati
to je zgrnula ogr omno bogatstvo, vei nom steknuto put em pljake, klanja i osvajakih
ratova tijekom stoljea.
Ti me bi samo uzrujali 'boicu', hraniteljicu vjere" koju trebaju sluati, a ne
osporavati. Uspinjue sveenstvo ne postaje glas potlaenih i zlostavljanih. Ne, nikako;
njegovi predstavnici slue sustavu. Sveti gral ulizivanja je monarhova kruni dba kada
se Boji sluge" obraaju ljudima koji l anim idolima trebaju odavati poast. injenica
da budui monar h sjedi pred nj ima na prijestolju samo zato to su pripadnici njegove
krvne loze stekli pravo na nasljeivanje manipul acij ama, a esto i nasi l ni m putem,
uope ne zani ma ljude s Ni mrodovi m kapama niti im je bitna. A ti bi, je li, hti o dii glas
protiv sustava i istovremeno biti kranski sveenik? Pa, znam za j ednu seosku crkvicu
na j ednom otoiu daleko na sjeveru kotske. Jesi spakirao kofere?
Kruni dbeni protokol sasvim dobro doarava pr et hodno opi sanu atmosferu:
Potom e nadbiskup, zajedno s lordom kancelarom (ministrom pravosua), glavnim
komornikom, naelnikom organa reda i grofom maralom (ispred kojih je glavni
starjeina Ureda za grbove), poi ka istonoj strani dvorane, a nakon toga e doi
do, redom, june, zapadne i sjeverne strane, i kod svake od etiri strane nadbiskup
e se glasno obratiti ljudima: uto e se kraljica, stojei pored stolice kralja Edvvarda,
okrenuti i pokazati ljudima kod svake od etiri strane dvorane, u isto vrijeme kada se
ondje, kod svake od strana, bude nalazio nadbiskup, koji e objaviti:
Gospodo, predstavljam vam
Kraljicu Elizabetu,
vau nedvojbenu kraljicu:
na to ete svi koji ste danas doli
iskazati poast i staviti se u slubu...
Dodaj te mi, mol i m vas, vreicu za povraanje. Strogo izvoenje obreda tipino
je gmazovsko ponaanj e - oni to naprosto oboavaju, ega je pol tronstvo (ulizivanje)
neizbjean dio. Mo moe i mati nei zmj ernu magnetsku silu privlaenja, a oni koji streme
ka moi ili ugledu kojeg ona donosi, nemi novno e biti uvueni u njenu struju. No, i
t ome ima lijeka: ne teite ka ispoljavanju moi nad drugi ma i drite jezik za zubima.
Trevor Phillips j e najpoznatiji britanski zagovornik rasne jednakosti". On, kako tvrdi,
smatra da svatko zasluuje j ednak t ret man, i da svatko treba dobiti j ednaku priliku, bez
obzira na rasu, vjeru ili boju koe. Kada bi to bio sluaj, bilo bi super, ali to nije tako j er
hijerarhija establimenta ima prednost pred svime, ukljuujui i rasizam. Poltronstvo
je svemono. Napisao sam pi smo g. Phillipsu kada je bio predsj ednik Odbora za rasnu
j ednakost pod okriljem vlade, s ciljem, kako kau, istraivanja i provoenja kaznenog
postupka u sluajevima rasne diskriminacij e na koje upozori javnost. Uloio sam
slubenu albu protiv nadasve rasistikog sustava izbora vladajueg monarha. Ne samo
da kralj ili kraljica moraj u biti bijelci, i to iz iste genetske loze, ve moraj u i slijediti,
barem slubeno, sasvim odreenu granu sasvim odreene vjere - protestantskog
kranstva. Monarhi j a je institucija s najveom dozom rasizma i elitizma te sam zatraio
od Phillipsa i Odbor a da (a) istrae i kazneno gone one koji su u to ukljueni, te sam ga
upi tao (b) zastoj e predsj ednik ' anti-rasistikog' Odbor a (tj. on) prihvatio imenovanj e od
strane j edne pri padni ce rasnog elitizma - kraljice. Odgovorili su mi j edni m bezveznim
pi smom napi sani m od strane odvj etnika Odbor a koji j e pomno izbjegavao pitanja
o kraljevskom rasizmu i odur nom licemjerju vidljivom u prihvaanju kraljiinog
imenovanj a. Iz njihovog je pisma progovarao ugroeni establimenl. Pa naravno da jest.
Zahtjevi sustava nadilaze sve ostalo, naroi to logiku i pravdu. Struktura moi mor a se
braniti pod svaku cijenu.
Za svoju odanost ustol i enom redu Phillips j e nagraen i menovanj em na poloaj
predsj ednika Odbora za j ednakost i ljudska prava", gdje e moi sluiti sustavu iz
udobnij e fotelje.
Ukroeni'rokeri'
Moda je stvar u meni , ali od prizora gdje pri nc t ame" Ozzy Osborne pria o izuzetnoj
asti" to e nastupati pred kraljicom okree mi se eludac. No, za njime se povodi i
j ato 'celebrityja' (slavnih osoba) i ostalih koji svake godi ne ekaju na svoj red da budu
odlikovani' od strane monarhi j e i drave za svoju predanu slubu" ove ili one vrste. U
pravilu, to znai sluenje sustavu, s amom onom ustroju to upropatava ljude koji su
ih zapravo i uinili slavnim osobama". Jedan od upadljivijih primjera je bivi ' protu-
establimentski' rock pjeva, novcem opsj ednuti Mi ck Jagger iz Rolling Stonesa. Svoju
bezbol nu preobrazbu u sistemskog pol trona dovrio je 2003. godi ne kada je prihvatio
titulu viteza u Bucki nghamskoj palai. Keith Richards, takoer lan Stonesa, rekao je
kako je 'smijeno' to to je Jagger pri mi o odlikovanje od strane establimenta, jer je
njihov banci i mao sasvim drugaije ideale. Zacijelo je primij etio da je Jagger odavno
podl egao ari ma tovanja sustava, a kleanje pred kraljicom naprosto je bilo opetovanj e
povijesti koja kroi zacrtani m tokom. To je dobro utabana staza. Mislim da establiment
kakvog smo neko znali vie ne postoji", izjavio je novi sir Mi chael " Jagger. Ustvari,
establiment je moniji no ikad jer su crte razgranienja izblijedjele. Sustav se nije osuo,
j edi no je dublje infiltriran. Promijenila su se samo lica, a ne i njegova baza moi .
Zorni prikaz usisne snage establimenta je sluaj s/r' Boba Gelofa, jo j ednog od
primatelja kraljevskih odlikovanja i neslubeni s/r', te Bono iz grupe U2. Doj ma sam da
je Bono uvijek bio laka kategorija" u svome prikazivanju nepravde u svijetu, ali Gel dof
je, u vrijeme humani t ar nog koncerta Live Aid 1985. godine, bio fantastino rjeit u
govoru o ukorij enj enim predrasudama sustava koji upropatava zemlju i ivote milijardi
ljudi. to mu se dogodi l o otkad je taj tadanji mr gud postao 'sir'? Sustav ga je, izgleda,
svojim vibracijama upokori o. Sada moemo vidjeti Geldofa kako hvali Busha sina za
sve to je ' uinio' za Afriku, a iste hvalospjeve upuuj e i Blairu i njegovom nasljedniku
na poloaju premijera, Gor donu Brownu. Bono ih je nazvao Ivanom i Pavlom ove faze
globalnog razvoja", natjeui se, valjda, za titulu Ulizice godi ne. Istodobno, Blair i Brown
su istureni pijuni istog onog silovanja Afrike i drugi h podruj a protiv kojeg je Gel dof
neko tako upeatljivo prosvjedovao. Obojica spomenut i h politiara podravali su i
poticali financijske sheme i postupke koji su doveli do smrti ili sakaenja preko milijun
civila u zemlj ama bive Jugoslavije, Agfanistanu i Iraku. Podravali su i zagovarali sankcije
protiv Iraka tijekom 1990-ih koje su, ak i prema podaci ma Ujedinjenih naroda, kotale
ivota vie od pola milijuna djece. Kao to je sluaj sa svim ' zapadnj akim' vladama,
njihova trgovaka i financijska politika u afrikim dravama sije pusto. Usprkos tome,
Gel dof je na konferenciji Laburistike stranke rekao da su Blair i Brown doprinijeli
promj enama politikog prostora tako to su Afriku 2005. godi ne stavili kao prioritet
dnevnog reda u razgovorima na samitu skupi ne G-8 u Gleneaglesu u kotskoj. To je
doista promij enil o paramet re politiki izvedivih stvari", izjavio je tada. Spasili su od
propasti strano mnogo ljudi. Postigli su to prole godine, a tako trebaju i nastaviti."
To su samo uplje fraze, Bobe. Za i me Boje, dovraga, daj se probudi . U stvarnosti,
Gleneagles je bio obi na predstava za javnost, jeftin tri k koj em su glavno pokrie davali
Geldof, Bono i njihov koncert 'Live-8'. Nije da su to kanili, ali postali su toliko bliski
mani pul at ori ma da su manipulaciji nasjeli. I Gel dof i Bono su bili pozvani da govore na
konferenciji Laburistike stranke a, na podiju koji je idealni primj er friziranja podataka
i pri stranog prikazivanja stvari, takvo to se ne doputa osim ako ne slui svrsi 'frizera'.
Geldof nije ulizica gl adna moi u onom krajnjem smislu (iako Bono ispoljava
sve takve si mpt ome), ali je dopust i o da mu opijenost politikim poloajem zamagli
sposobnost prosudbe. Ako ste potencij alni probl em sustavu, on e vas ili nastojati
unititi ili privui u svoje leglo. Keith Richards je ponovno prozreo ono to se krije iza
proturjeja te j e odbi o sudjelovati na koncertu Live-8 j er se crta i zmeu establimenta
i aktivista isuvie stanjila: Jednostavno sam smat rao da je veza i zmeu Geldofa
i Laburistike stranke nekako. . . previe vrsta... Tko iz toga izvlai korist i gdje su u
svemu tome Afrikanci? Jesu li uope dobili priliku za nastup? Afriki su glazbenici
pozvani da nastupe na koncertu Live-8 tek kada su na njihovu odsutnost ukazali mediji,
koji su uputili kritike organi zatori ma zbog nepozivanja predstavnika afrike glazbe.
No, naposljetku su im pripremili pozorni cu udalj enu stoti nama kil ometara od glavnog
dogaaja u Londonu. Bio je to pravi glazbeni aparthej d; ne na osnovu rase, ve slave.
U 'glazbi' t akoer postoji establiment. 'Sir' Bob Gel dof i sir Mi ck Jagger pokuavah su
navesti Keitha Richarda da promi j eni miljenje... O, da, nastojali su me razuvjeriti svi
oni s ti tul om sir, svi do jednoga", rekao je Richards. Javnost e ga vjerojatno doivljavati
kao nekoga tko ne eli pomoi afrikoj djeci koja pate, ali, u njegovoj procjeni onoga to
je vidio, bio je u pravu. Valjda bi smo trebali teiti pravim promj enama, a ne pol t ronskom
prividu promj ena. Kao to su potvrdil e dobrot vorne ustanove, ak i ograni ena obeanja
data u Gleneaglesu 2005., koje je tako zduno hvalio Geldof, nisu ispunjena. A namj era
da se i spune ni kada nije ni postojala. Do 2007. godi ne i sami ta skupine G-8 ak su i
Gel dof i Bono, ini se, shvatili da su namagareni .
Puzavi podanici
S rastui m sam oajem gledao kako itav niz britanskih slavnih osoba podrava ' novu'
Laburistiku stranku pod Blairom kada j e ova, poput Bushevih republikanaca, par adni m
korakom dostupal a do praga orvelovske tiranije. Laburistika stranka osnovana j e 1893.
godi ne kao zatitnica masa od faizma kojeg j e iznjedrio etablirani poredak ali, za
vladavine svojih voa, osobito Blaira, ona je sama postala etablirani poredak, a isti su
put prevalili i brojni njeni pol troni . Godi ne 2006., stroj za ' tancanje' lai, odnos no Tony
Blair, odrao je svoj posljednji govor u svojstvu voe na konferenciji Laburistike stranke.
Bio je to uobiajen katalog lai, preuveliavanja i zaobilaenja stvarnosti. Ako ikada
naiete na neku pol ui sti nu u transkri pti ma Blairovih govora, znajte daj e to tamparska
greka. Jedne su ga novi ne okarakterizirale ovako: Da je govorio pod prisegom, gotovo
svaka rije koju je Blair izgovorio bila bi sluaj krivokletstva". Kada je posljednja la
sila s njegovih usana, privrenici Laburistike stranke bili su na nogama - svojim
si mbol i ni m koljenima - te su devet mi nut a klicali i pljeskali zapovijedima oni h to
su vodili taj gnusni spektakl. Zaboravlj ene su stotine tisua poginul ih ljudi, i smet nut e
su s uma lai koje su dovele do osvajakog rata i masovnog ubojstva. Poltronstvo je
zapravo oblik gubitka pamenj a. A sljedeeg dana, kao da dua nije dovoljno propatila,
eto ti Bila Cl i ntona na podij u Laburistike stranke: doao je po svoju porciju divljenja
od strane mase predane tovanju lanih heroja. To je ovjek koji se zaj edno s Blairom
zalagao za bombardi ranj e bive Jugoslavije i nametanj e pogubni h sankcija Iraku; koji
perverzno uiva u zlostavljanju umno kontrol i rani h robinja poput Cathy O' Brien; koji
je krij umario kokai n s obitelji Bush preko aerodroma u Meni u dravi Arkansas; i iji
je ivot ukaljan mrt vi m tijelima oni h koji su ga mogli raskrinkati. O Cl i ntonu je Tony
Blair rekao sljedee: Kada ga vidim kako govori, zahvaljujem Bogu da je na mojoj
strani". Teko da bi smo nali gore svjedoanstvo o neijim osobni m karakteristikama.
Gdje su bili lanovi Laburistike stranke (stranke naroda") kada se Cl intonova zadnja
la rasplinjavala u eteru? Ur edno su se digli na svoje pol tronske noice i klicali samoj
personifikaciji sustava kojem se njihova stranka trebala suprotstavljati (barem je s takvi m
ciljem osnovana). Ondj e je bio ak i Ken Livingstone, odavno reformirani ljeviarski
radikal" i gradonael ni k Londona, koji je osmi j ehom iskazivao svoje odobravanj e te je
podi gnut i m dl anom pljeskao o dl anove ostalih. ' Radikal ni' list Guardian preni o je to na
ovaj nai n:
... uli smo govor odista pravog politikog vode, i mada je trajao pet minuta due
od protokolom predvienog vremena, ipak je to bio nastup najvie mogue klase.
Kada bismo ga ocjenjivali, ne bi nam dostajalo niti pet zvjezdica. Kakav je to bio
govor. Koji je to profesionalac. I kakav li je to gubitak, na planu politikog vodstva,
za Ameriku i za svijet.
To je stav j ednog 'ozbiljnog' lista o krij umaru droge, serijskom laljivcu i
serijskom ubojici. U Americi, bogati i slavni ' demokrati ' Hollywooda, same prijestolnice
poltronstva, tretiraju Cl i ntonove kao kraljevske linosti pr emda su, u stvarnosti, njihovi
ivoti vie nalik scenariju nekakvog filma strave. Tamo gdje caruje mo establimenta,
ondj e ni pol tronstvo nije daleko, jer bez njega moi establimenta ne bi uope ni
bilo. Istina, mo dopri nosi stvaranju poltronstva, ali isto tako i pol tronstvo dopri nosi
stvaranju moi . Politika mo je sposobnost navoenj a ljudi a urade ovo ili ono. Ako to,
ipak, ne uradi mo, gdje je onda mo? Upravo pol troni i preutna suglasnost irih slojeva
stanovnitva omoguuj u prosperi tet gmazovskih hibrida. Ono to ovdje i mamo pred
sobom podsjea na matemati ku j ednadbu: elja za moi + pol tronstvo = mo. Zelja
za moi + pol tronstvo + preutna suglasnost irih slojeva stanovnitva = neograniena
mo. Odgovor lei u ovoj potonjoj j ednabi. Oki da prave promj ene nabolje ne nalazi
se unut ar ' kluba, odnos no ' establimenta u svim njegovim oblicima, gdje elite vladaju a
ulizice slijede i liu im dupe. Promj ena se zbiva onda kada je klub pri moran prihvatiti
volju naroda - ili neumi t no propada. Do velikih je reformi dolo kada su ljudi rekli:
,,E, sada je dosta", te kada je establiment morao reagirati da bi se zatitio. Neki smatraju
da morat e biti unut ar kluba kako biste utjecali na donoenj e odl uka, ali to nije tono.
Okrui te li zgradu u kojoj se kl ub nalazi, te ponet e h zahtijevati promj ene i pokrijete
sve izlaze (ne prihvaajui negativne odgovore), establiment mor a reagirati. Ne samo
da u sluaju humani t arnog koncerta Live-8 i samita u Gleneaglesu 2005. godi ne nisu
pokri veni izlazi nego je ak otvoren i pokoji novi. Ondj e je privid poduzi manj a akcije
protiv gl obal nog siromatva pri kri o injenicu da se nije poduzel o nita konkret no. Kada
je najavljeno ono pateti no davanje pomoi " Africi, Bob Gel dof i kompanija trebali
su zaurlati: Pa to je sr amot no! I zato emo mi lijepo pootriti kampanj u te emo vas
progoni ti i raskrinkavati sve dok ne uinite ono to se prilii! " Umjesto toga, on je
pjevao slavopojke takvom nai nu davanja pomoi " te j e pri padni ci ma elite omogui o
odst upni cu.
Pravi znak promj ene na konferenciji Laburistike stranke, prilikom posljednjeg
nastupa Blaira u ulozi vode, mogao se vidjeti izvan dvorane gdje su deseci tisua ljudi,
doavi iz svih krajeva Britanije, prosvjedovali protiv osvajakih ratova i nametanj a
kontrol e. Upravo e u takvim zahtjevima za promj enom i, to je j o vanije, u masovnom
mi r nom odbijanju suradnj e sa sustavom, nametljive sile izgubiti vlast nad ivotima ljudi.
Tek e tada biti razotkri veno da je mo establimenta obi na tlapnja - mo koja nije
nita drugo doli abdikacija vlasti od strane pol trona i ireg stanovnitva. ak je i to samo
j edna od dionica ceste prema j ednom novom i istinski sl obodnom 'svijetu'. Mijenjanje
ustaljenog poretka je j edno, no bez masovne promj ene svijesti i prelaska na viu razinu
svjesnosti stari establiment e pasti, ali e ga zamijeniti novi. U biti, stari i novi jedan su
te isti establiment pod razliitim nazivima, bila to demokracij a, republika ili faistika
drava. Jedino emo uz ogroman pomak, daleko onkraj hijerarhijske gmazovske svijesti,
moi stupiti u sferu univerzalne slobode.
Da s mo onamo stigli, znat emo po t ome to e elja za iskazivanje moi nad
drugi ma biti stvar prolosti, ki vne e loze izgubiti znaaj, a svijet e biti sl obodan od
pol trona.
Made in Mandurija
Oslobodite se mentalnog ropstva. Nae umove ne moe oslobododiti nitko osim nas samih.
Bob Marley
Kontrola uma nije tek neka fantazmagorina pria obraena u filmovima. Ona se dogaa
svima nama cijeloga naeg ivota. Kada biste, recimo, htjeli kontrolirati stanovnitvo
trebali biste kontrolirati nai n na koji ljudi misle, osjeaju i percipiraju stvarnost, a
svake mi nul e svakog dana veina ljudi ponavlja kao svoje 'miljenje' ono to im je netko
usadio u njihovu svijest ili podsvijest.
Kontrola uma nije samo stvaranje manduri j anskog kandi data" koji e izvravati
ubojstva i provoditi zamisli svojih programera. Ona takoer obuhvaa manipul iranj e
stanovni tvom i navoenj e ljudi da povjeruju u slubenu pri u o i l . rujna te u postojanje
pot rebe da se ugui sloboda kako bi se sl oboda zatitila. Kontrola uma je navoenj e
drugoga da misli ono to vi elite da on misli i poslj edino upravljanje njegovim
ponaanj em. Prema toj definiciji, ima li ikoga tko nije umno kontroliran, u veoj ili
manjoj mjeri? ' Novi nari ' i drugi pripadnici medija su kontrol ori uma, a da veina njih
toga uope nije svjesna. Izvjetavajui o lanoj verziji dogaaja oni navode ljude da
misle na nai n koji odgovara strukturi moi . To nije nita drugo nego kontrol a uma.
Svaki scenarij problema-reakcije-rjeenja i totalitaristikog ulaza na mala vrata zapravo
su kontrola uma na djelu, kao to je to i mani pul ati vno reklamiranj e koje vas tjera da
kupite odreeni automobi l ili odreenu konzervu graha. Ovdje zadi remo u j edno vrlo
vano podruj e. Kada inite manj inu a elite kontrolirati veinu umove veine morate
programi rati na nai n da vide svijet onako kako biste vi eljeli da ga vide. Ne uspijete li u
tome, izgledi za kontrol u su vam mali. Nema vas dovolj no da biste ih mogli kontrolirati
fiziki, pa ih mani pul aci j om morat e navesti da nadzi ru sami sebe i da svoju mo
predaju vama. Tij ekom proteklih godi na mnogo sam vremena posvetio istraivanju
uma i susreo mnot vo ljudi u mnogi m zemlj ama podvrgnut i h vl adi ni m proj ektima
kontrol e uma, osobito u Sjevernoj Americi i Uj edinj enom Kraljevstvu. Ispriali su mi
doslj edne i vjerodostojne prie o onom to im se dogaal o te o nairoko poznati m
i meni ma uklj uenima u takve rabote - Bushevima, Cl i ntonovi ma, Wi ndsori ma i
drugi m i meni ma koja su se ve pojavila u ovoj knjizi. Ovdje u istraiti razne znaajke
kontrol e uma, ukljuujui tenju ka kontroli djece i stanovnitva openito, ali poet u
opi som onoga to se dogaa u programi ma kontrol e uma koji nadilaze oznaku strogo
povjerljivo". Vodi ih i financira mrea gmazovski h hibrida posredstvom politike, vojske
i obavjetajnih slubi. Osmiljeni su s ciljem da proizvedu ubojice, seksualne robinje i
robove za seksom opsj ednute gmazovske kriance, kao i pot puno kontrol i rane ljude
koji e moi sluiti nj ihovim pl anovi ma na razliite naine.
Jedan um, mnogo'ljudi'
Jedna od met oda stvaranja ljudskih robot a naziva se poremeaj viestruke linosti (engl.
Multiple Personalitiy Disorder - MPD) , poznat i kao poremeaj podvoj ene linosti
(engl. Dissociative Identity Disorder - DID). Pri tom se koristi t rauma za cijepanje uma
u niz samostal ni h ladica ili 'altera. Kada doivljavamo ekstremnu t raumu kao to je
teka pr omet na nesrea sjeanje na taj dogaaj um ograuj e amnezij skom barij erom
kako ga ne bi smo morali iznova proivljavati. Sjeanje je ouvano s vrlo j asni m i ivim
poj edi nosti ma, budui da s mo u vrijeme t raume ili opasnosti i zuzetno usredotoeni, ali
muj e onemoguen pri stup u svjesni um. Koliko put a ljudi ozlijeeni u automobi l ski m
udesi ma kau da se ne sjeaju trenutaka neposredno prije nesree ili samog udara?
Razlog je taj ment al ni ' vatrozid' to je, na toj razini, dobra stvar. Taj proces - za kojeg
se znalo prije nekoliko tisua godi na u drevnom Egiptu i Babilonu a usavravan
je u koncentracij skim logorima u Nj emakoj - moe posluiti za stvaranje umno
kontrol i rani h zombija. Kontrolori uma razdijele um u beskrajno mnogo odjeljaka -
'altera - pomou nepreki dnog muenj a i ostalih oblika ekstremne t raume kako bi stvorili
amnezij ske barijere koje blokiraju sjeanje na doivljene strahote. Svaki od tih altera
za sebe misli da predstavlja sveobuhvatni um, pr emda j e on tek j edan od fragmenata
uma. ' arobnj aci' uma stvaraju ono to se naziva prednj im alteram", segment uma
programi ran obiljejima osobnosti koje se doimaj u zrtvinom 'osobnou'. Ljudi s kojima
se oni susreu misle da je prednji alter njihova prava osobnost, ba kao to to smatra
i rtva. Stranji alteri" u podsvijesti programi rani su razni m drugi m ' osobnostima'
ili zadaci ma, a kada se primij ene rijei, zvui ili postupci koji slue kao okidai, alteri
mijenjaju mjesta. Stranji alter dolazi naprij ed da preuzme uzde fizikog postupanj a
i percepcije stvarnosti, a prednj i se alter ' parkira' u podsvijesti. i m se zadatak izvri
dolazi do prebacivanja altera i prednji pot om dolazi odostraga. On nema poj ma to j e
doivljavao drugi alter u njegovoj odsutnosti . Na taj nain djeca mogu biti seksual no
zlostavljana od strane tipova poput Georgea Busha starijeg a da se toga uope ne sjeaju,
ili se poruke mogu razmjenjivati i zmeu poznati h ljudi u pot punoj tajnosti.
Posredstvom umno kontrol i rani h robova fiziki se uklanjaju, odnosno ubijaju mete
gmazovski h hibrida kao to su John Lennon i brat JFK-a, Bobby Kennedy (opirnije
u knj igama I istina e vas osloboditi i Najvea tajna). Upravo su iz tog razloga broj na
ubojstva poinj ena od strane ljudi istog ment al nog profila - takozvanih usamlj enih
luaka". Oni nisu usamljeni, odnos no sami pri poinjenju nedjela, a njihovo pri vi dno
ludilo nastalo je programi ranj em. Dvojac ugaslih oiju", kako ih se naziva, bili su Thomas
Hami l ton koji je 1996. ubio esnaestero djece u koli u Dunbl aneu u kotskoj i Martin
Bryant koji je osuen na kaznu zatvora zbog bj esomune pucnjave u Port Ar t hur u u
Tasmaniji kada je, nekoliko tjedana kasnije, ubijeno trideset i pet ljudi. Takve stvari su
problemi-reakcije-rjeenja i skoordi ni rani u svrhu traumatiziranj a stanovnitva koje e,
ustraeno, od vlasti zatraiti zatitu. Ekstreman primj er ove tehni ke bio je 11. ruj na.
Poput Hami l tona, ti su ljudi esto programi rani da
sami sebe ubiju, tako da zaj edno s nj ima nestaju i
dokazi. Barem veina bombaa samouboj ica umno
su kontrol i rani vlasnici ugaslih oiju" iskoriteni za
usadivanje kolektivne t raume i straha. Ove tehnike
kontrol e uma nisu ograni ene iskljuivo na ' Zapad' ,
koriste se posvuda. Mossad, rotildska obavjetajna
agencija sa sjeditem u Izraelu, u ti m je stvarima
vrlo struna, a pomou programi rani h bombaa
samouboj ica nastoji zavaditi i zavladati te zaustaviti
svako pregovaranje o mi r u koje gmazovski krianci
ele onemogui ti . Ni mal o se ni sam iznenadio kada
mi j e bivi nj emaki mi ni star obrane Andreas von
Buelovv rekao da je ' arapski' terorist Abu Nidal,
Osama bin Laden" svoga doba, radi o za Mossad.
Cho Seung-Hui, dvadesettrogodinj i student
koji je u travnju 2007. u divljakoj pucnjavi ubio
vie od trideset ljudi, bio je oigledan primj er kontrol e uma (slika 220). To masovno
ubojstvo dogodi l o se na Virginijskom pol i l ehni kom institutu i sveuilitu pod nazi vom
Virginia Tech u naizgled zabaenom gradiu Blacksburgu, ali oblinja pl anina udomi l a
je j edan od najtajnijih i najsuvremenijih centara za vladine i vojne programe kontrol e
uma u Sjedinjenim Dravama. Psiholoki profili tih usamlj enih luaka" i udaka koji
vre ta masovna i ciljana ubojstva (i neki koji su za to krivo optueni ), napadno su
slini j er su proizvod istih tehnika programiranj a. Slijede neke od uobiajenih tema u
t i m umno kont rol i rani m uboj stvima i masakri ma: psihijatrijsko lijeenje i lijekovi koji
uzrokuju suicidal no ponaanj e, maniju, psihozu, halucinacije i animozitet; opsj ednutost
neki m stvarima, poesto vatreni m oruj em; doti na osoba je ' usamljenik' s ' udnom' ili
' ekscentrinom' osobnou, kako ju opisuju oni koji su doti nog poznavali; samouboj stvo
nakon poinj enih ubojstava; neobjanjiva nesposobnost policije prije, tijekom i nakon
kritinog dogaaja; nepostoj anj e nor mal ni h mjera sigurnosti ili reakcija. Gotovo svi
programi rani ubojice i ubojstva imaju kombinacij e ovih karakteristika, a uvijek iznova
pri sutni su i psihofarmaci. Takav je bio sluaj s ' Unabomberom' Tedom Kaczinskim;
Charl esom Carl om Robertsom IV, uboj icom u j ednoj amikoj koli; Johnom Hinckl eyem
ml adi m koji je pokuao ubiti predsj ednika Reagana (to je in posredstvom kojega bi
predsj ednik postao Bush stariji); Mi chael om McDer mot t om koji j e 2000. godi ne ubio
sedam kolega s posla i Byranom Uyesugijem, koji je isto nedjelo poi ni o 1999. Takve
lijekove t akoer je uzimala veina drugi h ljudi koje sam ve spomenuo, a i mnogi drugi.
Pogledaj mo sada to je o Chou Seungu-Huij u napisao l ondonski list Daily Mail pod
nasl ovom: Prijetnje uboj stvom, uhoenj e, bolesne igre: zato mu j e omogueno da
ubije?":
Nitko nije dvojio da je Cho Seung-Hui udan. Govorio je vrlo malo, rijetko je kada
gledao ljude u o oi i nikada se nije druio s kolegama studentima na Virginija
Techu.
U uskomeanoj atmosferi te zajednice od 26.000 ljudi on se uvijek drao po strani,
turobnog, samotnjakog lica medu nekima od najbistrijih i najdrutvenijih diplomaca
na sveuilinom kampusu.
Sada, nakon najgoreg amerikog dogaaja izazvanog orujem, postupno izlazi na
vidjelo puna, uznemirujua slika Choovog pomraenog, izopaenog uma. Odreeno
je vrijeme bio proveo u jednoj psihijatrijskoj ustanovi nakon to je priprijetio da e
se ubiti, te je uzimao lijekove za depresiju. Na koledu je poeo uhoditi ene, prema
kojima je inae osjeao lagano kipteu odbojnost. Nikako nije uspijevao razviti
prisnije odnose sa suprotnim spolom pa je stvorio imaginarnu prijateljicu.
Drame i poezija koje je pisao vrvjeli su opisima ubojstava i seksualnog zlostavljanja.
Na fakultetskom web forumu objavio je zloguku poruku: Poubija! u ljude s Virginia
Techa."
Neobjanjivo je da su ovi i ostali znaci upozorenja posve ignorirani, ak i kada je
pozvana policija da istrai dojave o tome kako je 15 mjeseci ranije uhodio dvije
tinejderke, nakon pritube jedne predavaice na njegovo ponaanje.
Klasika.
Jedan je student rekao da je Cho hodao kao prikaza... kao duh". Kao i Thomas
Hami l t on u Dunbl aneu, i mao j e prilike kupiti oruje, unat o svom nestabi l nom
ponaanj u. Kada je vrena provjera u vezi izdavanja dozvole za nabavu oruja nije
se znalo za medi ci nski izvjetaj o Choovom boravku u psihijatrijskoj bolnici. U
prosi ncu 2005. nakon prijave dviju studenti ca da ih Cho uhodi , Okruni sud Okruga
Mont gomery u Virginiji procijenio je da on predstavlja neposrednu opasnost po sebe
i druge". Ali, poduzet o nije nita. Jedna od njegovih predavaica, Britanka Lucinda
Roy, godi nu dana prije pucnjave podnij ela je izvjetaj sveuilinom vijeu o tome
kako mu treba hi tna psiholoka pomo. Zabrinjavali su je njegovi morbi dni tekstovi i
dr ame (vjerojatno ' nadahnut i ' njegovim t raumat ski m programi ranj em). Po miljenju
sveuilinog vijea, Lucinda mu je uskraivala sl obodu govora" pa opet nije poduzet o
nita, osi m to je iznesen prijedlog da Cho promi j eni predavaa. O Chou je rekla: Kao
da sam govorila velikoj tamnoj rupi, ponekad kao da uope nije bio prisutan". Pravi
ori i nije bio pri sutan, nego on kao programi rana osoba. Izmeu vremena kada je Cho
ustrijelio prvi h dvoje ljudi u 7.15 h i kada je otpoeo s gl avnom pucnj avom protekla su
gotovo dva sata. U t om razdoblju studenti niti j ednom nisu upozoreni preko razglasa
koji je pokri vao cijeli kampus. Umj esto toga, nadl eno sveuilino tijelo st udent i ma je
slalo e-mailove. Policija nije izolirala kampus nakon prvi h ubojstava, to je injenica za
koju bivi sveuilini redarstvenik George French kae da je van pameti". Postavljanje
niza cestovnih prepreka, nadziranj e pristupa vrlo velikim komadi ma terena sasvim j e
uobiajena stvar na svim sveuilinim kampusi ma u Kanadi i Sjedinjenim Dravama,
kae French.
Zaista mi nije jasno zato nakon dvostrukog ubojstva, kada se traio opasan tip s
vatrenim orujem, nije postavljen niz cestovmh prepreka ... kako bi se poinitelju
onemoguio bijeg. U sluaju, recimo, snjene meave rad itavog obrazovnog sustava
moe se obustaviti putem nekoliko telefonskih poziva.
French je poj asnio da sva sveuilita imaju pomno razraene planove" reakcije
na takve napade, upoljavajui sve podr une, dravne i lokalne organe reda ... u
Blacksburgu, na primjer, vidjeli s mo policajce kako sagnute glave trae zaklon". Takoer
j e rekao da nije mogao doi ni do kakvog loginog zakljuka osi m namj erne pasivnosti
odgovorni h slubi. Imali smo, dakle, j o j edan koordi ni rani , omogueni dogaaj ... u
svakom od tih sluajeva slinosti su toliko upadljive da biste unaprijed mogli napisati
njihov scenarij". Pokojni Lawrence Teeter bio j e odvj etnik umno kontrol i ranog Sirhana
Sirhana, koji se jo uvijek nalazi u zatvoru nakon to je krivo optuen za ubojstvo
Bobbyja Kennedyja 1968. godi ne. O zauuj uem manj ku istranih radnji od strane
losaneleske policije u Si rhanovom sluaju Teeter je rekao: Kada govori mo o takvim
uboj stvima ne vjerujem u hi potezu o nesposobni m policajcima. Ondj e je na popri tu
bilo previe gluposti da bi se doista radilo o gluposti". Takav je sluaj kod svih tih
namj eteni h ubojstava. Policija i osoblje hitne medi ci nske slube izjavili su da su od
federalnih vlasti dobili nalog da za vrijeme trajanja pokolja Choa ne diraju. Svjedok
Matt Kazee kazao je da su mu istu stvar rekli sami policajci i zdravstveni djelatnici.
Nareeno im je da ekaju dok ne stignu agenti FBI-a. Masakr na Virgina Tech u bio je
kolski primjer napada iz domene psiholokog ratovanja na ameri ku psi hu od strane
kadrova zadueni h za kontrol u uma i posebne operacije.
Sjedite efova psiholokog ratovanja u okviru ameri ke vojske nalazi se u Fort
Braggu u Sjevernoj Carol i ni gdje je Mi chael Canavan, ef slube sigurnosti u Saveznoj
zrakoplovnoj upravi (FAA) na dan 11. rujna bio odgovorni general, iz Zdruenog stoera
posebni h operacija. A pl an je ovakav: kolektivnu psi hu treba bombardi rati tolikom
kol iinom okova - kao to su teroristiki napadi " i usamljeni luaci-ubojice" - da
se j avnost pri mora da zatitu potrai od vlasti. Na taj nai n ljudi e prihvatiti krenja
svojih osnovni h graanski h i ljudskih prava, sve u svrhu vlastite zatite". Met oda je
j ednostavna i ubi tano djelotvorna, sve dok met e ne shvate o kakvoj se igri radi.
Tako lako...
Mnogi ne razumij u da se um moe kontrolirati u pot punost i , ali vjet hi pnoti zer moe
naizgled initi uda, ak i bez dugotraj ne t raume koj om se bave veliki igrai. U j ednom
izdanju BBC-eve emisije o automobi l i zmu Top Gear gledao sam Paula McKennu,
britanskog strunj aka za hi pnozu, kako programi ra televizijskog spikera Richarda
Hammonda. Oi gl edno, pri preme su obavljene prije snimlj enih prizora, ali Hammond
se toga nije sjeao. Sjedio je za vol anom automobi l a na probnoj stazi i McKenna mu
j e dao aktivirajui signal, nakon kojeg j e ovaj odmah izgubio svijest. Hi pnoti zer mu j e
rekao da se nee sjeati kako se vozi automobi l i, kada je pucketanj em prstiju" vraen
u svjesno stanje, upravo se to i dogodilo. Nije se mogao sjetiti ni kako se stavlja klju za
paljenje. Sve je to snimlj eno na filmu, a kada su se vratili uivo u studi o slatko su se tome
nasmijali. No, Hammondovi m ' mukama' tu nije bio kraj. McKenna mu j e opet dao znak
i rekao mu daj e auto-igraka na pedal e na podu studija zapravo njegov veliki Porsche,
a drugi spiker, Jeremy Cl arkson, zabio se svojim auti em u bonu stranu Hammondova
autia (slika 221, na iduoj stranici). Hammond j e reagirao estoko, kao da j e udaren
njegov Porsche. Kada vidite takve
stvari, zamislite to je tek sve mogue
u proj ektima kontrol e uma u kojima
se na istraivanje i razvoj troe stotine
milijuna dolara, uz neograni en broj
rtava koje stoje na raspolaganju
za eksperi mente. 'Fiziko' tijelo je
raunal o i moe se programi rati
'softverskim' uputama, ukoliko znate
kako ono funkcionira. A ovi tipovi to
znaju.
Cathyina pria...
Glavni probl em s kojim se suoavaju
mani pul atori jest injenica da psiha
umno kontrol i rane osobe s vr emenom moe dovoljno ojaali i pokidati preti nce u
svojem umu. U l om trenutku poinj u navirati sjeanja na ono to se dogodilo. I ne
samo to. Dogaaji se ponovno proivljavaju, vrlo plastino, jer, kao to rekoh, u vrijeme
t raume umj e tako fokusiran da se sjeanja zabiljeena u takvim stanjima mogu vratiti
na povrinu, i to fotografski detaljno.
Upoznao sam vrlo mnogo ljudi koji prolaze kroz taj nepojmljiv proces, ukljuujui
j ednu enu koja je mislila da je djevica kada se udala, da bi pot om spoznala kako je,
nalazei se u drugi m 'alterima', imala bezbroj seksualnih iskustava. No, svi se oni slau
u j ednoj stvari a to je da, pr emda izopaeni i bolesni pojedinci mogu programi rati
kompj utorsku razinu stvarnosti, oni ne mogu doprijeti do iskonskoga duha umno
kontrol i rani h rtava, do vjenog, beskonanog 'ja' koji im omoguuj e da proive (i
preive) neizrecivo strana iskustva. Godi ne 1996. i mao sam veliku ast upoznati
nevjerojatnu Cathy O' Brien (slika 222), koja mi je postala bliska i draga prijateljica.
Ona je suatorica, zaj edno s Mar kom Phillipsom, knjiga Trans-formacija Amerike (Trte
Trance-formation of America) i Uskraen pristup (Access Denied), u kojima iznosi svoju
pri u i razotkriva nevi eno opake programe kontrol e
uma u Sjedinjenim Dravama. U biti istu priu, i
mnoga od istih i mena, uo sam od mnotva umno
kontrol i rani h robova u fazi oporavka. Jasno je da se
ono to se zbiva u Sjedinjenim Dravama zbiva i u
Britaniji i irom svijeta. Cathyne rijei bezbroj su puta
potvrene u moj i m istraivanjima i, ma koliko to bilo
provokati vno oni ma kojima su ove informacije nove,
to je, naalost - istina.
Cathl een Ann O' Brien roena j e 1957. godi ne
u Muskegonu u amerikoj dravi Michigan. Njen
otac Earl O' Brien je pedofil, a j edna od prvih stvari
kojih se sjea osjeaj je guenja zbog njegovog penisa
u svojim ustima. Takva t rauma automatski dovodi
do poremeaj a viestruke linosti zato to vlastiti
djetetov um blokira sjeanje pohranj eno iza amnezij ske barijere. Prijateljima njezina
oca takoer je doput ano da zlostavljaju i siluju malu Cathy i njezinu brau, j ednako
kao to su, u djejoj dobi, bili zlostavljani njezin otac i majka. Njezinu majku seksual no
je zlostavljao Cathyn djed, voda masonske Plave loe. Brat njezine majke, za Cathy ujak
Bob", bio je pilot u obavjetajnoj slubi Ratnog zrakoplovstva koji je tvrdio da radi za
Vatikan. itateljima ove knjige to zasi gurno nije nikakvo iznenaenj e. Ujak Bob bio
je komercij alni pornograf, pa je Cathyi n otac nju i nj ezinog starijeg brata prisiljavao
da gl ume u pornografski m filmovima sni mani ma za mj esnu miigensku mafiju, inae
povezanu s kraljem porni a" Geral dom Fordom, tadanj im predstavni kom Mi chi gana
u Donj em domu ameri kog Kongresa. On e kasnije postati potpredsj edni k Sjedinjenih
Drava u administraciji Richarda Nixona, a nakon njegova odstupanj a s dunosti zbog
afere Watergate i predsj ednik. Dok je pohaal a nie razrede osnovne kole, kae Cathy,
Ford ju je silovao u uredu senatora drave Mi chi gan Guya Vanderjagta. Kada je Ford
kraj em 2006. godi ne umr o u dobi od 93 godi ne predsj ednik Bush ml ai nazvao ga je
velikim Ameri kancem koji je uloio godi ne i godi ne svog ivota u predanu slubu
naoj zemlji", navodei njegovu staloenost i potenje, zdrav razum i uroen osjeaj
za pravdu". Senator Vanderjagl, koji je takoer silovao mal u Cathy, postat e kasnije
predsj ednik Naci onal nog kongresnog odbora Republikanske stranke koja j e podravala
predsj edniku kampanj u Georgea Busha starijeg, jo j ednog silovatelja djece prozvanog
u Cathyinoj knjizi, ije se ime uvijek iznova pojavljuje u moj im istraivanjima o
zlostavljanju djece. Geral d Ford, j o j edan od di pl omanata Sveuilita Yale, sluio
je Il umi nat i ma gotovo cijeli svoj ivot te je postavljen u Warrenovu komisiju koja je
prikrila istinu o Kennedyj evom ubojstvu. Dokument i objelodanjeni 1997. godi ne
otkrivaju da je upravo Ford preinaio dokaze o t ome gdje je Kennedy pogoen kako bi
se poklopili s ur nebesnom teorijom o arobnom met ku" - tvrdnj om da je j edan j edini
met ak pogodi o Kennedyja odostrag, proao kroz njegovo tijelo i zabio se u teksakog
guvernera Connelyja u lea, prije negoli je izaao kroz njegova prsa, prolazei kroz
njegov runi zglob, a zavrivi u bedru.
Kako je Cyril Wecht, predsj ednik Ameri ke akademij e forenzikih znanosti, rekao:
Da bi smo mogl i prihvatiti teoriju o j ednom j edi nom met ku taj bi se met ak mor ao
kretati pod razliitim okomi t i m i vodoravni m kutovima, putanj om koj om nije proao
(niti je takva putanja ikada predvi ena) niti j edan ovjeanstvu poznat metak". Ali,
nemaj te straha, tu je Gerry. U pos mr t nom govoru na Fordovom pogrebu Bush stariji
je rekao:
Nakon to je zalueni snajperist ubio predsjednika Kennedyja naa se drava
okrenula Geraldu Fordu i odabranoj aici drugih ljudi kako bi u tom ludilu iznali
neki smisao. Teoretiari zavjera mogu priati to ele, ali konanu, zavrnu rije o
tom traginom dogaaju uvijek e imati izvjetaj Warrenove komisije. Zato? Zato
to je svoje ime na taj izvjetaj stavio Gerry Ford, a njegova je rije uvijek imala
teinu.
uvi ovakvu bedastou moe li ovjek uiniti ita drugo doli nasmijati se?
Projekt Monarch
Cathyn je otac zateen kako pot om alje djeju pornografiju - film u kojem ml ada
Cathy spol no opi s psom pasmi ne bokser. Da bi izbjegao krivino gonjenje otac je
Cathy predao vlastima Sjedinjenih Drava i Vojnoj obavjetajnoj slubi. Takvim je
ar anmanom bio oduevljen jer je stekao i muni tet od krivinog progona te je, s vlastima
koje su glavu okrenul e na drugu stranu, mogao nastaviti sa svojim pornografski m
i pedofilskim aktivnostima. Agencija je traila seksual no zlostavljanu djecu s
poremeaj em viestruke linosti koja su dolazila iz obitelji s povijeu medugeneracij skog
zlostavljanja. ' Sposobnost' segmentiranj a uma i stvaranja altera prenosi se kroz narataje
u kompj utorski m downloadima koje nazi vamo razmnoavanj em. Oni ele djecu ml adu
od pet-est godi na dok se j o uvijek formiraju neuronski putovi, a Cathy je posluila
za ' prouavanje' genetske kontrol e uma provoene pod nazi vom Projekt Monarh.
Osobi to su se trudili pronai djecu plave kose i plavih oiju (genetske znaajke koje
gmazove najvie zanimaj u kod krianja), tako da im je Cathy u svakom pogl edu bila
savrena. Projekt Monarch bi o je di o zloglasnog Projekta MKUl t ra (kasnije znanog i kao
MKSearch) kojeg je 1953. zapoeo Allen Dulles, CIA-in direktor iz redova gmazovskih
hibrida. Dokument i o MKUl t ra uniteni su 1973. po nalogu CIA-inog direktora Richarda
Hel msa kada su na svjetlo dana poel e izlaziti informacije o onom to se dogaa. Vlada
je bila pri morana objaviti pokretanj e istrage o CIA-inim akti vnosti ma. Pogodite kako
se zvalo tijelo odr eeno da istragu provede? Rockefellerova komisija, pod ravnanj em
potpredsj edni ka Nel sona Rockefellera. A pogodi te tko je istragu sl ubeno naredio?
Predsj ednik Gerald Ford.
MK je skraenica od Mind Kontrolle - s nj emaki m nai nom pisanja ' K' umjesto
engleskog ' C, u znak potovanja prema nacistima koji su ranije sluili Hiltera, pokretaa
tog projekta. Medu njima je bio i Josef Mengele, Aneo smrt i " u koncentracij skim
l ogorima. On j e vodi o psiholoke i genetske eksperi mente na zatvorenicima, to j e
iznjedrilo brojne tehni ke koritene u MKUl tri . Mengeleovi eksperi menti s blizancima
u koncentracij skim l ogorima pruali su mu mogunost da usporedi kako su njegovi
eksperi menti promijenili um j ednog od blizanaca naspram drugoga. Upoznao sam
mnogo ljudi koje je Mengele na gnusne nai ne mui o i zlostavljao u Sjevernoj Americi
gdje je koristio ime dr. Green".
Mengele i njegovi kolege nacisti iz MKUl t ra izbjegli su iz Nj emake po svretku
Drugog svjetskog rata zahvaljujui britanskoj obavjetajnoj slubi (Rotschildi), Uredu
za strateke usluge i CIA-i (pod rukovodst vom Allena Dullesa, koji je zapoeo s
provoenj em programa MKUl tra), Maltekim vitezovima i Rimskoj crkvi. ovjek koji
je doao u Cat hyi nu kuu i dao nj enom ocu ul t i mat um da preda djevojicu ili ide na
sud" bio je Gerald Ford, koji je naredi o ' istragu' o MKUl t ra i CIA-i nakon to su govna
isplivala na povrinu. Vidite kako sve to funkcionira? Cat hynog oca zatim su poslali na
Harvardsko sveuilite blizu Bostona da bi ga ondj e uputili kako da svoju ki pri premi
za lude profesore" iz vladinih agencija. U svojoj knjizi Trans-formacija Amerike Cathy
pie:
...u skladu s uputama vladinih slubi moj je otac poeo sa mnom postupati kao s
Pepeljugom iz prie. Vadila sam pepeo iz kamina, teglila i slagala drva, grabljala lie,
lopatom istila snijeg, razbijala led i mela - zato to", rekao je moj otac, tvojim
malim rukama tako lijepo pristaju drke grablji, lopata i metli te otirai za pod ..."
Otac me je dotad ve iskoritavao za prostituciju s njegovim prijateljima, lokalnim
mafijaima i Slobodnim zidarima, roacima, sotonistima, strancima i policajcima ...
.... Naravno, vladini istraivai ukljueni u Projekt Monarh u okviru MKUllre znali
su za fotografsko pamenje koje se javlja kod viestrukih linosti, kao i za druge
'nadljudske sposobnosti koje rezultiraju tim poremeajem. Otrina vida osobe s
poremeajem viestruke linosti 44 je puta vea od otrine vida prosjenog ovjeka.
Neuobiajeno visok prag bola koji sam razvila i segmentiranje pamenja na pretince
bili su ' neophodni' pri sudjelovanju u vojnim i tajnim operacijama. Povrh toga, moja
spolnost primitivno je izopaavana od djetinjstva. To programiranje odgovaralo je
i koristilo perverznim politiarima koji su bili uvjereni da svoja djela mogu sakriti
duboko u ladicama mog pamenja, koje lijenici kliniari nazivaju linostima.
U Cathynoj prii opet ovano se javljaju Rimska crkva i jezuitska veza. Nita
udno, s obzi rom na njihovu duboku upletenost u svjetsku zavjeru. Cathy kae da ju
je, kada se obratila za pomo rimokatolikoj crkvi St. Francis de Sales u Muskegonu,
zlostavljao otac James Thaylen. Jedan drugi sveenik, otac Don, bio je pedofil koji je
pomogao prijatelju Geral da Forda Guyu Vanderjagtu da je zbuni i zlostavlja u skladu sa
' zahtjevima' Projekta Monar h. Kasnije su je poslali u j ednu drugu rimokatoliku kolu,
j ednu od mnogi h koritenih kao sigurnu kuu" za umno kontrol i ranu djecu, pod
strogim rei mom smiljenim da produbi njihov poremeaj viestruke linosti. kola
koju j e pohaal a zvala se Muskegon Catholic Central Hi gh School gdje j u j e mnogo puta
silovao otac Vesbit, od ega j ednom u njegovoj privatnoj kapelici tijekom sotonistikog
obreda koji je ukljuivao druge djeake i djevojice. Sila koja stoji iza sotoni zma su
gmazovi i njihovi hibridi. Jezuiti, Malteki vitezovi i rimokatolika hijerarhija ukljueni
su u sramot ne operacije kontrol e uma poput Projekta Monar h i MKUl tra. Na Cathy su
vrili pritisak katoliki 'sveenici' koji su nj ome pomou tehni ke poznate kao Obred
utnje" mani pul i ral i da uva tajne iz rane ml adosti . A tajni koje je trebalo drati
zakljuane u nj ezi nom segment i ranom umu bilo je zaista mnogo. Religije se uvelike
koriste za manipul acij u lj udima te kao 'fina' fasada za muenj a i manipulacij u umom.
Umno kontrolirani'voe'
Cathy navodi da j e stavljena pod kontrolu ameri kog ' demokratskog' senatora iz
Zapadne Virginije, Roberta C. Byrda, te da su je on i vladine agencije nastavili j o
intenzivnije zlostavljati. Cathy tvrdi da mr eom umno kontrol i rani h robova upravlja
Byrd i da vie od ieg voli nemi l osrdno ih bievati gotovo do smrti . Jedan od Byrdovih
suradni ka, senator Patrick Leahy iz Vermonta, kasnije e muiti Cathy ubadanj em igle
u oko, to je njezina ki Kelly moral a gledati. Leahy je bio potpredsj edni k senatskog
Odbora za obavjetajne slube i lan Byrdovog senatskog Odbora za raspodjelu
sredstava. Kasnije j e postao predsj ednik senatskog Pododbor a za raspodjelu sredstava
za dravno i devizno poslovanje te za srodne programe. Kokainski ovisnik Byrd esto se
pred ljudima od povjerenja" hvalio daj e kontrol i rao um predsj ednika Jimmyja artera
dok je bio njegov pouzdani k i savjetnik". Byrdov hi pnoti ki glas Carter je u svojim
mol i tvama i meditacij ama smat rao Bojim glasom", te je vjerno slijedio ' vodstvo' za
koje j e vjerovao da j e boanskog podrijetla. Mnogi svjetski voe" nalaze se pod neki m
obl ikom kontrol e uma j er gmazovi i njihovi krianci plae se vukova samotnj aka" i
ljudi koje ne mogu nadzirati. Bush ml ai , Cl inton i Blair proli su kroz neki od oblika
programi ranj a. Ono im pomae da javnosti prodaj u lai j er kada neto govore, to i
misle", a ljudima moe pomoi da budu vrlo dobri glumci. Hollywood je pun glumaca i
glumica s poremeaj em viestruke linosti. Phillip Eugene de Rothschild, neslubeni sin
barona Phillipea de Rothschilda s vi norodni h imanja Mouton-Rothschi l d u Francuskoj ,
rekao mi j e sljedee:
Posljednji nepodvojeni predsjednik Sjedinjenih Drava bio je Dwight Eisenhower:
osim njega su svi, od Teddya Roosevelta naovamo, imali neku razinu poremeaja
podvojene linosti i odreeni stupanj umijeanosti u okultno. Predsjednik Clinton
ima 'teak poremeaj podvojene linosti i aktivan je arobnjak u sotonistikoj
misterijskoj religiji. To vrijedi i za Ala Gorea. Gospodu Clintona i Gorea poznajem
jo iz vremena naeg djetinjstva kao aktivne i praktine sotoniste.
Cathy su muili i programi ral i u mnogi m vl adi ni m ustanovama diljem SAD-a,
ukljuujui NASA-in Cent ar za svemirske letove (engl. NASA Space and Rocket Centre) u
Huntsvilleu u saveznoj dravi Al abami gdje su je kasnije, zajedno s nj enom kerkom Kelly,
iskoristili za snimanj e pornografskih filmova, jo j edna ustanova za robove podvrgnute
kontroli uma bila je takozvana kola bont ona" (engl. Charm School) u Youngstownu u
dravi Ohi o. To je 'kola' za obuku seksualnih robinja u kojoj su Cathy, njena ki Kelly
i bezbroj drugi h ena i djece zlostavljani elektrookovima, seksualno traumati zi rani i
mueni liavanjem sna. Cathy kae da j e 'upravitelj' ustanove Char m School bio j edan
nei menovani lan bankarske obitelji Mel on (zaetnici ideje o dodavanj u fluora u pitku
vodu), a drugi poznati ljudi umij eani u prljavu rabotu bili su predstavnik u Donj em
domu ameri kog Kongresa Jim Traficant te Dick Thornburgh, tadanji guverner
Pennsylvanije, a kasnije mi ni star unutarnj i h poslova SAD-a i generalni podtaj nik
Uj edinj enih naroda. Traficant je 2002. zavrio u zatvoru zbog navodne korupcije i utaje
poreza nakon to j e poeo j avno govoriti protiv el emenata zavjere. Cathy navodi da su
je u djetinjoj dobi i kasnije silovali, zlostavljali i muili neki vrlo poznati ljudi. Kae daj u
je silovao jezuit Pierre Trudeau, dugogodinj i premij er Kanade, koji je tijesno suraivao
s Ri mskom crkvom; Geral d Ford j u j e ponovno silovao kada j e posl ao predsjednik;
silovao j u j e Ronal d Reagan dok j e bio predsj ednik; a mnogo puta, na izrazito brutal ne
nai ne silovao ju je Dick Cheney, ef osoblja Bijele kue u administracij i Geral da Forda,
mi ni star obrane za vladavine Busha starijeg u vrijeme Zaljevskog rata 1991. godi ne i
potpredsj edni k i nadgl edni k Bushevog sina.
Cathy moe i zuzetno podr obno opisati Cheneyev ured u Pentagonu. Cheney, poput
obitelji Bush, i ma izrazito bolestan um, kadar za neizrecivo nasilje i ubojstvo. Cathy
navodi da joj j e Cheney j ednom pri l i kom rekao: Mogao bih te ubiti, ubiti te golim
rukama. Ne bi mi bila ni prva ni zadnja".
Najopasnija igra"
To su ljudi koji nam govore da se mor amo boriti protiv terori zma i trae od nas da
povj eruj emo u njihovu verziju 11. ruj na. Cheney, Bush stariji i Cl inton uivaju u
gr ozomor nom muenj u nazvanom Najopasnija igra". Ona zapoinje tako to se umno
kontrol i ranoj djeci i odrasl i ma zaprijeti uasni m poslj edicama budu li uhvaeni u
lovu. Tada ih se pusti da ' pobj egnu' u umu, obi no u nekom od zatvorenih vojnih
podruj a kao to su Lampe u Missouriju ili Mount Shasta u Kaliforniji, okrueni m
visokom ogr adom koja onemoguuj e svaki bijeg. George Bush stariji, ovjek koji je
zazivao ljubazniju, srdanij u Ameriku", Dick Cheney i Bill Cl inton esto se zapute u
lov pukama na robove, pie Cathy u svojoj knjizi, a Bush ml ai nedvoj beno je inio
isto. Kada robove uhvate brut al no ih siluju, a ponekad i ubiju. Kompl eks pl ani ne i j ezera
Shasta, u koj emu su Bush stariji i Cheney imali urede, prema Cathy je najvei tajni logor
za robove podvrgnut e kontroli uma za koji znam". Mount Shasta i zuzetno j e snano
energetsko sredite koje esto odabi ru gmazovski hibridi za svoje sotonistike obrede
i ostale jezive aktivnosti. Upravo je na terenu Mount Shasle vidjela golemu eskadrilu
neobiljeenih crni h hel ikoptera koji su, kako su otkrili istraivai, di o privatne vojske
Il umi nata uspostavljene da izvri prevrat i napad na ameri ki narod. Takvi helikopteri
esto su viani pokraj mjesta otmi ca od strane vanzemalj aca" i sakaenja stoke. Cathy
O' Brien opisuje vlastita iskustva s Naj opasnij om i grom" u kompl eksu zvanom vicarska
vila u Laffipeu u dravi Missouri, kada su Bill Cl i nton i Bush stariji krenuli s psima
loviti nju, njenu ki Kelly i dvojicu umno kontrol i rani h vojnika, od kojih je j edan imao
talijanske crte lica:
inilo se da je vicarska vila potpuno prazna, izuzev Billa Clintona i Georgea Busha
koji su sa svojim lovakim psima stajali na rubu ume spremni zapoeti najopasniju
igru" lova na ljude. ... Bush i Clinton bili su jednako odjeveni: u maskirne hlae,
vojnike izme i vjetrovke. Osim toga, obojica su nosila kape s posebnim, tajnim
znaenjem. Ovoga puta na Bushevoj maskirnoj kapi bio je naranasti amblem na
kojem je pisalo Lovac na jelene", a na Clintonovoj plavoj kapi pisalo je Ciljaj visoko",
s nacrtanom pukom. Clinton je izgledao nespretno sa svojom lovakom pukom,
dok je Bush, sa svojom crnom pukom sa sloenim optikim ciljnikom, nalikovao
vjetom strijelcu.
Pravila igre su jednostavna", zapoeo je Bush, aktiviravi moj program rijeima koje
uvijek prethode Najopasnijoj igri. Clinton se ubacio: Vi bjeite, mi lovimo." Bush je
nastavio: Ova igra e se zvati 'Lov na djevicu', (Clinton se nasmijao), ,,a to je ona".
Pokazao je na Kelly koja je jo bila u mojem naruju. Ako te ulovim, ona je moja."
Clinton je progovorio: Imat ete dovoljno vremena za igru s psima jer e vas
oni prikovan* na tlu dok mi..." (naglaavajui reeno, ubacio je metak u cijev) ...
budemo lovili veu divlja". Clinton je zurio u olovnog vojnika" blijedog lica.
(Olovni vojnik je izraz kojeg sam esto sluala, a odnosio se na umno kontrolirane
robotske specijalne jedinice mladia koji su djelovah pod upravom Novog svjetskog
poretka.) Ta dva momka pobjegla su u umu. S Kelly u naruju i ja sam poela trati.
Kada su psi puteni, sudei po blizini njihova lavea, nisam bila daleko odmakla.
Pet razjarenih pasa odmah me dostiglo i okruilo. Kelly je vrisnula kada ju je jedan
pokuao ugristi za nogu, a ja sam ga automatski udarila po glavi. Bila sam uvjerena
da e nas psi rastrgati prije nego to Bush i Clinton doeu do istine. Izgledalo je da
su u ozbiljnom razgovoru, a tada je Bush pogledao prema nama i nasmijao se. Ona
je moja", ustvrdio je (mislei na Kelly). Ali, ionako je to oduvijek bila. Putaj."
Dok sam se mimoilazila s vrlo zamiljenim Clintonom, promrmljao je: Mislio sam
da e jebati psa ili tako neto". U tiini smo pjeaili kratkim putem natrag, pri emu
je Clinton otiao desno, dok me Bush usmjerio prema dva helikoptera. Vrata do mene
su se otvorila i Clinton je ugurao Talijana u helikopter. Ulovio sam ovoga. Sjedit e
na pomonom sjedalu". Bush mu je pokazao da sjedne na kono sjedalo oznaeno za
smrt crnom ruom, dok sam ja sjela na pravo pomono sjedalo.
Doi amo, malena", tepao je Bush Kelly. Sjedni u krilo strieku Georgeu". Podigao ju
je u svoje krilo, dok je Clinton otiao naprijed kod pilota koji je palio motore. Preko
jezera, Jake", naloio je Bush pilotu. Za vrijeme leta iznad dubokog i nepristupanog
jezera kod vicarske vile, Bush je stavio Kelly sa strane, te se ustao i uspravio koliko
je to mogue u helikopteru i otvorio vrata. Jak vjetar otpuhao je Bushevu masnu kosu
s njegova lica dok je pokazivao momku (Talijanu) da ustane.
Slobodni pad" naredio je Bush. To je zapovijed".
Da, gospodine", odgovorio je ovaj i zakoraio u prazan prostor odjeven u svoju
punu maskirnu uniformu i vojnike izme - bez padobrana. Promatrala sam obuzeta
uasom kako je pljusnuo u vodu jezera ispod nas i potonuo...
Ovo je tek j edan sluaj, j edno ubojstvo, u ivotima Billa Cl i ntona i Georgea Busha,
ljudi za koje su graani Sjedinjenih Drava glasali da budu njihovi predsj ednici; ali
njihovi gmazovski umovi nemaj u sposobnost empatije, a tua patnja njima ne znai
nita. Cathy takoer navodi kako je u takvim pri godama znala susresti i Busha mlaeg,
a njegov odnos s njegovim ocem i Cheneyem bio je j asan daleko prije negoli je postao
predsj ednik. Ona kae da je i on bio podvrgnut kontroli uma te da je u Najopasnijoj
igri" bio u ulozi lovljenog plijena. Prema moj em iskustvu, j uni or je stajao uz svoga oca i
pokri vao mu leda kada god bi Bush obnevi di o od droge ili bi traio podrku za zloinaka
nedjela. inilo se da je j uni or posluio u obje svrhe dok su njegov otac i Cheney uivah
u svojem ' aktivnom odmoru"' . Bush ml ai - prostak, zloinac i potrko svome ocu i
Cheneyu - kasnije je dobio dva predsj ednika mandat a, a nita se nije promij enil o ni
kada se preselio u Bijelu kuu, dvadesetak godi na nakon Cathynog iskustva s njime. On
j e ostao lutka na koncu svoga oca i Cheneya, sluei samo kao nomi nal ni predsj ednik,
radei i govorei sve to mu se kae, dok su dogaaj ima upravljali drugi.
Upravo je nepojmljivo da su Bushevi i Cl i nton, koji su poinili takva zlostavljanja
i ubojstva, sl ubeno upravljali Bijelom kuom u sveukupno sedam mandat a, j edan za
drugi m od 1979., ur aunamo li i Reaganove godi ne kada je predsj ednik zapravo bio
Bush stariji. Sada Hillary Cl inton stremi ka produenj u Bush-Clintonove predsj ednike
dinastije.
Kontrola uma i sotonizam
Cathy j e bila pri morana udati se za umno kontrol i ranog sotonista po i menu Wayne
Cox, lana country grupe Jacka Greenea. Greene, operativac CIA-e, takoer je bio
sotonist. Coxov zadatak bio j e dodat no j e traumatizirati i stvoriti nove umne preti nce
koji e se moi koristili za programi ranj e novih 'linosti'. Jedne noi Cox ju je odveo
do ruevina eljeznike postaje Union u Nashvilleu gdje je pomou rune svjetiljke
pronaao j ednog usnul og beskunika. Naredi o j e Cathy da eljeznikoj propalici da
oprotaj ni poljubac", nakon ega mu je pucao u glavu. Kao da to nije bilo dovolj no
strano, izvadio je maet u, odsjekao ovjekove ruke i stavio ih u torbu. Kao to je Cathy
u mnogo navrata spomenul a na j avni m skupovima, Wayne Cox serijski je ubojica koji
svojem plijenu uvijek odsijee ruke. Cathy je rekla:
Do 1978. moj prvi nadglednik Wayne Cox bio je aktivan u obredima i komadanju
beskunika, djece i onih koji nikome nee nedostajati" te je iz svoje baze u
Chathamu u amerikoj dravi Louisiani izravno slao tako prikupljene dijelove tijela
glavnim sotonistikim sreditima u nekoliko drava, ukljuujui rutu Little Rock-
Missouri".
Vladine agencije za sve to znaju, meut i m on je zatien od krivinog progona
zato to za njih radi. Cox je vodio Cathy i na j edno drugo mjesto na ruevi nama postaje
Uni on, toranj u starom eljeznikom skladitu, gdje su ih u j ednoj prostoriji doekali
Jack Greene, lanovi njegove glazbene grupe i ostali, odjeveni u crne halje. Stajali su
oko crnoga konatog oltara. Prostorija je imala zastore od crvenog baruna te je bila
osvijetljena svijeama. Cathy je bila pol oena na oltar i podvrgnut a silovanjima i muenj u
dok su sotonisti izvodili crnomagij ski ritual koji je ukljuivao seks, krv i kanibalizam.
Vie godi na kasnije, kada su je ' udali' za drugog CIA-inog operativca Alexa Houst ona
mnogo su je puta prisilili da zatrudni a pot om pobaci, tako da se fetusi mogu iskoristiti
za sotonistike obrede. O sotoni zmu obitelji izabranih krvni h loza opi rno sam pisao
u drugi m knjigama poput Najvee tajne, a za Cathyi ne tvrdnje znam da su istinite na
temelju razgovora s bezbroj izvora diljem svijeta koji su takve stvari iskusili na vlastitoj
koi. Jedan od oni h koji su upravljali s Cathy bio je pokoj ni pot pukovni k Michael
Aqui no, voditelj Odjela za psihol oko ratovanje u Vojnoj obavjetajnoj slubi. On je bio
glavni ovjek sotonistike 'crkve' znane kao Setov hr am, organizacije nadahnut e voom
Hi derovog SS-a Hei nri cha Hi mml er a koji je svoju organizaciju temeljio na zasadama
Jezuitskog reda. Setov hr am bio j e odcijepljeni ogranak Sotoni ne crkve Ant ona LaVeya
koja je privlaila mnoge holivudske bogate i slavne linosti. Kada je razotkri veno da
je ameri ko psiholoko ratovanje vodi o neonacist iz sotonistike crkve sl ubeno je
odgovoreno daj e ovjekova vjeroispovijest njegova osobna stvar! Svi poznati gmazovski
hibridi koje i menuj em ukljueni su u sotoni zam. Sjetite se to je rekao Phillip Eugene
de Rothschild:
Kada gledam CNN, zaprepaten sam time to sada viam tako mnogo poznatih lica
na svjetskoj pozornici u politici, umjetnosti, financijama, modi i trgovini. Odrastao
sam s tim ljudima, sretao sam ih na mjestima ritualnog tovanja i u centrima moi.
Financijeri, umjetnici, kraljevske obitelji pa ak i predsjednici ... Sjeam se da su
obredima nazoili Rockefelleri i Bushevi...
Gmazovski hibridi oduvijek su sudjelovali u tim rtveni m obredi ma, jo od Babilona
i prije. Ljudi koj ima su ovakve informacije nove bit e, razumljivo, zaprepateni oni me
to ovdje iznosim. Meut i m, ne samo da je to istina nego se dogaa u fantastinim
razmj erima diljem svijeta. Prinoenj e rtava bogovi ma" pri sut no je tijekom cjelokupne
poznat e povijesti te se odvija i danas. Svrha obrednog ubijanja rtava otputanj e je
energije straha iz rtve koju apsorbiraju gmazovski entiteti - ' bogovi' - s meduprost orni h
razina. Obredi t akoer stvaraju energetsku odskonu dasku", ili vibracijsku vezu, koja
enti teti ma omoguuj e da opsj ednu sudi oni ke u jo veoj mjeri. Trebamo uzeti u obzir
da pred sobom i mamo demonsku hijerarhiju onkraj ove stvarnosti koja se zrcali u
hijerarhiji krvni h loza gmazovski h kri anaca na Zemlji. Dr ugi m rijeima, to su moniji
demoni koji vas opsj ednu to ete u strukturi moi Il umi nata biti na vioj stepenici. U
neki m ritual ima oevi oplouj u svoje keri, a dijete se kasnije rtvuje Sotoni/Luciferu"
- voi gmazova. Postoji i ritual u koj em roditelji moraj u rtvovati svoju prvoroenu
djecu. Ne mor a to uvijek biti na oltaru, ponekad se to moe obaviti na neki drugi nain,
ak i u udeenoj promet noj nesrei na nekoj Il umi nat i ma vanoj obrednoj lokaciji koju
j avnost smat ra samo ' obinom' cestom ili ulicom. Sotoni zam i programi kontrol e uma
poput Projekta Monarh meus obno su vrsto isprepleteni te predstavljaju dva izraza
iste sile. Mnoge rtve kontrol e uma i poremeaj a viestruke linosti kau da su osjeali
pri sutnost gmazovskih entiteta te se sjeaju guterskih oiju" (slika 223).
Jedno od sredita programi ranj a uma Cathy O' Brien bio je Salt Lake City u dravi
Utah, sjedite Mor monske 'crkve', koju sam detalj no razotkri o u drugi m knjigama.
rtve njenih tehni ka zlostavljanja i kontrol e uma ispriale su mi da su bile prisiljene
sudjelovati u ritual ima rtvovanja ljudi na razliitim lokacijama, uldjuujui podzemne
prostore glavnog hr ama u Salt Lake Cityju, gdje su sudionici popri mal i gmazovska i
druga oblija. Nita neobi no, s obzi rom daj e mor mons ki pokret izrastao iz merovinke
krvne loze, da se zasniva na Sl obodnom zidarstvu i da ga financira Rothschildova tvrtka
Kithn, Loeb and Company. Jo j edna fasada gmazovskih hibrida i operacija kontrol e
uma je crkva' Jehovinih svjedoka, a svi su oni povezani kao razliite niti iste mree.
Salt Lake City je gmazovsko 'gnijezdo'. Istraiva Alan Walton opisao je Utah
openi to kao j edno od glavnih podzemni h podruj a za gnijeenje gmazova i hibrida".
Medu mnogi m svj edoanstvima koje sam uo od rtava mor mons kog sotoni zma i
kontrol e uma bila je j edna ena koju u zvati 'Jane'. Ona je rekla da se prvi mor mons ki
obred kojem je prisustvovala vrio u Bountifulu u Ut ahu, gdje je nosila haljinicu koju joj
je njena majka saila za njen etvrti roendan. Mlatili su je i udarali granama drveta te su
joj govorili: Vidi, Isus te ne voli i nee te spasiti". Takva reenica kao da je uzeta ravno
iz pri runi ka za kont rol u uma zasnovanog na traumi . ivo se sjea kako su je zatvorili
u or mar od cedrovine i zakljuali vrata. Ostavili su je ondje sve dok nije izgubila svijest,
a kada su je priveli svijesti rekli su joj da je Isus ne voli i da je Sotona doao spasiti je.
Takoer se sjea kako se mnogo puta gotovo utopila i kae da su je omalovaavali, tukli
i izgladnjivali. Kada bi ogladnjela pred nj om i nj ezinim brat om njihov bi otac bezbri no
jeo. Na isti nai n postupal i su i s nj enom maj kom. I opet, sve su to klasine tehni ke
kontrol e uma.
'Jane' kae da j e odvedena na najtajnije mor mons ke obrede u hr amu pod nazi vom
Salt Lake Temple u dobi od dvadeset godina. Umjesto ulaska kroz ulazna vrata odveli
suj e kroz j edan tunel do mjesta zvanog Ruiasta soba". Nakon posjeta Salt Lake Cilyj,
dobi o sam neke materijale koji navodno dolaze od j ednog vojnog izvora. U njima se
opisuje kako j e mor mons ki hr am smjeten na vrhu j edne gmazovske podzemne baze
kojoj se moe pristupiti iz samog hrama. Ulaze u podzemne gmazovske gradove t akoer
imaju mnoge drevne pi rami de, hramovi , humci i drugi zemljani nasipi. Jane kae da j e
u Ruiastoj sobi" vidjela nekoliko mor mons ki h voa odjevenih u crno, kako tuju
Lucifera u obredu nazvanom Pravi molitveni slijed". To je obredna forma ceremonij e
koju prolaze obini mor moni , sa svim pripadaj uim znakovi ma, si mbol i ma i kajanjem.
Relda je da je vidjela j ednog mor mons kog vou, predsj ednika Ezru Tafta Bensona,
svezanog za stolicu i zaepljenih usta, j er je bio odbi o gledati rtvovanje. Nakon to je
i tada odbi o sudjelovali, kae da su ga stavili u bijelu vreu slinu onoj za rublje, te su
ga svi poeli udarati . Jane je takoer doivljavala neobjanjive nestanke fetusa koje je
nosila u t rudnoi :
Osjeala bih se dobro, trudna tri ili pet mjeseci, bez ikakvog znaka da neto nije
u redu, a zatim, pipajui svoj trbuh ili iekujui da se beba pomakne, nisam je
mogla osjetiti. I vie nisam bila trudna. Jednom prilikom, kada sam se nalazila u
poodmaklom stadiju trudnoe, ne znam tono koliko, moda nekih sedam mjeseci,
beba je nestala, a mene su est tjedana kljukali drogom. Kada su mi prestali davati
drogu opipala sam svoj trbuh, ali bebu nisam osjetila.
Sjeam se da sam prije nekoliko godina porodila bebu u nekoj prostoriji... na mene
su pazila dvojica mukaraca koje ne poznajem, od kojih je jedan rekao da je on bebin
otac. Nakon to je djeai roen, podignuli su ga ispred mene da ga vidim i vie ga
nikad nisam vidjela, niti sam saznala to se s njim dogodilo. Takoer se sjeam da su
iz moje utrobe odstranjene etiri bebe i da su bile rtvovane dok sam bila vezana za
kameni oltar u obliku kria.
Svi su nosili crne halje i kapuljae, a nalazili smo se u podzemnoj pilji ili neemu
slinom. Takoer se sjeam da sam vidjela dva udovita kako se, pokropljena krvlju,
bjesomuno bore, a borila su se oko neega to su jeli. Izgledali su poput gmazova
nalik dinosaurima koje nam je jednom pokazala uiteljica u koli. Ne znam to su
jeli. Stalno razmiljam o tome kako se moj um eli iscijeliti te da se moram suoiti s
injenicom da su prodirali moju bebu, ali zasad se s time jo ne mogu nositi, tako da
to jo uvijek smatram nekakvom nonom morom. Njihovu mahnitost oitovanu pri
otimanju oko zalogaja nikako ne mogu izbaciti iz glave. To je bilo toliko jezivo.
Ali inili su upravo to: prodirali su bebu. Prizor ispod hr ama u Salt Lake Cityju
kojeg opisuje Jane isti je kao i oni koje je iznijela umno kontrol i rana rtva Arizona
Wilder, na ritual ima voeni m za britansku kraljevsku obitelj u mjestima kao to su
zamak Balmoral. Jane j e rekla: Krv za koj om ude moemo prispodobiti homeopat skom
napitku za prenoenj e naih osjeaja i misli njima". Ovo se uistinu dogaa na najviim
razi nama Mor mons ke crkve, a sline sam prie mnogo puta uo. Crkvena hijerarhija
koristi naivne, nevine i umno kontrol i rane osobe kako bi prikrila istinu o pravoj naravi
mor moni zma - sotoni zmu gmazovski h hibrida. Obi ni mor moni koji vam kucaju na
vrata ili vas zaustavljaju na ulici ljubaznih lica predstavljaju sliku pod koj om se skriva
la, dok oni iskreno vjeruju da slue ' Gospodinu' .
Jedna od glavnih lokacija europske veze Monarh programi ranj a/sotoni zma navodno
je Chateau des Ameroi s (znan ponekad i kao zamak kraljeva") u Bouillonu, nedaleko
sela pod nazi vom Muno u Belgiji. To podruj e je posj edovao Godefori de Bouillon, voa
Prvog kriarskog pohoda i predak Busheve obitelji. Taj chateau istraivaima je znan
kao zamak Majke tame". Ondj e su Majke tame, to je visoki poloaj u sotoni zmu, umno
kontrol i rane i obuavane. Neko j e pri padao pri ncu Philippeu od Saxe-Coburg-Gothe,
vindzorske krvne loze, a dovodil o ga se u vezu s mr eom ubojstava djece, zlostavljanja
i sotoni zma u koju je bio upleten Marc Dut roux, to je 1996. godi ne okiralo Belgiju.
On j e osuen na kaznu zatvora, ali kr upni m ri bama lea j e titio sustav pod kontrol om
gmazovski h hibrida. Tijekom sluaja Dut roux iznijeta su mnoga svjedoanstva o
orgijama u dvorcima. Dut rouxov suuesnik Michel Ni hou organizirao ih je u svojem
dvorcu Faulx-les-Tombes, a djeja trupl a pronaena su zakopana ispod Chateaua du
Sautoua, blizu belgijske granice, inae u vlasnitvu serijskog ubojice Michela Fournireta.
Gmazovi oboavaju svoje dvorce i otmj ene palae gdje mogu tovati i povezati se sa
svojim ' bogovima' daleko od oiju j avnosti. Sotoni zam vue korijene odgmazova. ' uvar'
po i menu Azazel iz Knjige Henukove izvorite je prikaza jareve glave iz sotonistikih
rituala i izraza rtveni jarac". Prema Levitskom zakoniku, Izraeliti su na Dan pomirenj a,
Yom Kippur, morali rtvovati dva jarca. Jednog bi prinijeli kao rtvu Bogu, a drugog
Azazelu. Sveenik bi poloio obje ruke na glavu j arca namij enj enog Azazelu i ispovjedio
grijehe ljudi. Jarca bi zatim odveli u pustaru i bacili s litice, to simbolizira palog
anela Azazela, kojega se doivljava kao sputanog i okovanog u (vibracijskoj) pustari
- ' bezdanu' , upotrij ebimo li jezik Otkrivenja. Jarevu glavu Azazela, gmazovskog palog
anela", simbolizira obrnut i pent agram iz sotoni zma (slike 224 do 226). Znak rukom
u obliku jarevih rogova koriste sotonisti kao oblik identifikacije i komunikacij e s
drugi m inicijatima. Neki ga nazivaju znakom rogatog boga" (slika 227). Ni mal o ne
iznenauj e, s obzi rom na pozadi nu koju opisujem, to ga tako esto koriste moni ci
(slika 228). Glavne religije i veina manj ih takoer su zavarale svoje sljedbenike i navele
ih da tuju gmazovske ' bogove a da toga nisu ni svjesni - a ono to tujete, svjesno ili
nesvjesno, tomu poklanjate i svoju energiju. Gmazovski krianci nemaj u probl ema s
prisustvovanjem kranskim obredi ma j er oni znaju koga 'Bog', 'Isus' i 'Marija' uistinu
predstavljaju - Ni mroda, Tamuza i Semi rami du.
Odakle Zacku te informacije?
Mrea sotonislikih rituala povezana je s domovi ma za nezbri nut u djecu, hostel ima za
odbjeglu djecu i vrtiima za predkolsku djecu kako bi si osigurala nepreki dnu opskrbu
djecom. Baka j ednog petogodinjeg djeaia po i menu Zack zamolila me j e da provj erim
njegove tvrdnje kako je bio zlostavljan u j ednom ogranku lanca predkolskih vrtia pod
nazi vom Ki nderCare u Sjevernoj Carolini. Zack je rekao da su ga odveli iz predkolskog
vrtia u gradi u Caryju u j ednu kuu u kojoj su ga vezali i natjerali da gleda kako neki
ljudi rtvuju j ednog maliana. Rekao je da su njega i drugu djecu prisilili da piju krv i
j edu meso tog mrtvog djeteta.
Takoer je tvrdio da su uzeli i njegovu vlastitu krv. Zack je na ruci i mao mal u
okruglu rupi cu koja je izgledala kao da mu ondj e raste made. Rekao je da su na tom
mjestu stavili u nj no koji je izgledao kao igla". Takoer je govorio o neprest anom
gledanju runi h filmova". Majka j ednog drugog djeaka iz tog vrtia, etverogodinjeg
Tylera, rekla je da ju je njen sin upi tao je li u redu da ljudi jedu j edni druge", a ja sam
izravno od drugi h roditelja uo da su njihova djeca priala o t ome kako su bila pri morana
piti krv. U j ednom sluaju j edna je desetogodinjakinja govorila u tom smislu o svojoj
baki i djedu, a kasnije se ispostavilo da su oni predani sotonisti. Kada je Zack uo da
njegova majka preko telefona govori o tunelima, rekao je da ne voli tunele u koli. Rekao
je da se j edan od umijeanih ljudi zvao ' Camel ot' i da se pretvorio u zmaja". Njegovi su
mi roditelji kazali da je Zack poeo priati o Anunnaki j i ma. Kada su ga upitali tko su
oni, odgovori o je da su oni 'bogovi'. Rekao je da je o Annunaki j i ma naui o u zloestoj
koli". Njegova ga je baka Suen upitala je li ikada uo rije ' Dingir' (izgovarala je to
Ding-gear), mezopot amski naziv za Anunnaki j e koji se prevodi kao Pravednici iz
pl amteih raketa". Izgovorivi tu rije kao Ding-er, rekao je da je to runa rije j er Di ng-
eri jedu ovjeku krv, pa ovjeku piju krv i j edu ovjeku kosti". Te je dodao: Njihova
ljubav nestane i pretvore se u vampire". Upitala ga je za i me 'Enki', a on je rekao: To
je loa rije". A Enlil - to je rije za ribu". Taj pelogodinj ak pot om je rekao: Oni su
braa, vanzemaljci, i dolaze s Marsa". Zack je rekao kako je gledao filmove o t ome u
koli te da oni ele unititi svijet. Guteri su nalikovali Dart h Maul u (iz Ratova zvijezda),
a t akoer i maskama koje su imali u koli, ispriao je svojoj baki. aman iz pl emena
Zulu, Credo Mutwa, kazao mi j e da se oki rao kada j e prvi put vidio Dart ha Maula, jer
je uvelike sliio stvorovima ' Chi tauri ma' koje je sam vidio i koje su mu opisivali drugi,
j ednoga dana Zack j e vidio slikovni pri kaz Francuske. Pokazao j e na j edno mjesto blizu
Alpa i rekao: Tamo vojske uvaju ljude za gmazove". Suen ga je upitala gdje je uo o
gmazovi ma, a on je odgovorio da su mu ljudi iz gadne kole" rekli da su oni gmazovi.
Rekao je: Svemirci vole doi ovamo kada bude No vjetica i na Uskrs. Jako vole Uskrs".
Zackovu pri u detaljnije i znosi m u knjizi Djeca Matriksa.
Reakcija policije i socijalnih slubi na Zackovu priu bila je posve jalova, bolje
reeno nikakva, a kada sam nazvao novog direktora predkol skog vrtia Ki nderCare on
mi je spustio slualicu. Takoer sam kontakti rao korporacij sko sjedite Ki nderCarea u
Porti andu u dravi Oregon, a oni su izdali vrlo kratko priopenj e preko vrlo nervozne
osobe zaduene za odnose s j avnou, koja je rekla da su takve tvrdnje ' neosnovane' .
Kb da ona zna jesu li ili nisu. Predstavnici Ki nderCarea nisu htjeli odgovoriti niti na
j edno moj e pitanje, a dobi o sam i pi smo u koj em kau da e protiv mene podii tubu
ukoliko sve informacije o Zacku ne maknem sa svoje web stranice. To me je samo
nagnal o da jo vie istraujem te sam ustanovio da je Ki nderCare, vodea organizacija
na podruj u djeje skrbi u Sjedinjenim Dravama, u vlasnitvu carstva Henryja Kravisa,
vrlo bliskog prijatelja Georgea Busha starijeg, gmaza sposobnog mijenjati oblik, koji
je j edan od najpoznatijih svjetskih pedpfila i serijskih ubojica. Pa, svatko tako blizak
Bushu morao bi znati za njegove pedofilske aktivnosti, zar ne? Kravis je bio lan ueg
kruga Republikanske stranke oko obitelji Bush, a t akoer je vrsto povezan s Henryj em
Kissingerom i Rockefellerima. Kravisova kompanij a Kohlberg, Kravis and Roberts (KKR),
vlasnica Ki nderCarea u to vrijeme, davala je pozamane donacije Republikanskoj stranci
i predsj ednikoj kampanj i Georgea Busha. Sveukupno uzevi, njihove kombi ni rane
donacije Bushevom i zbornom fondu mjere se milij unima dolara. Kravis je takoer
pokl oni o znaajna financijska sredstva za ostvarenje ciljeva ci oni zma i, poput njegove
druge ene, lan je Vijea za vanjske odnose i Bilderberke skupine.
Kravis i KKR prodal i su 2004. godi ne lanac Ki nderCare poduzeu Knowledge
Learning Corporation. Proitao sam i lanak u koj em je pisalo da ovjek koji ivi u
zamku Majke t ame" u Belgiji, Patrick Solvay, ima hol di ng kompani j u pod nazi vom
Itaca International koja posjeduje europski ogranak koncesijske mree iz domene
brige o ml adoj i starijoj djeci pod nazi vom The Little Gym" (otprilike: Vjebaonica
za naj mlae; op. prev.), koja djeluje u petnaest zemalja i omoguuj e djeci boravak u
ljetnim i izletnikim kampovima". Je li sve ovo puka sluajnost?
Prie za laku no strieka Ronnieja
Cathy O' Brien zanijela je ker Kelly sa svojim ' muem' Wayneom Coxom, pa je i Kelly
uskoro poela biti iskoritavana j ednako kao i njezina majka. Iz nekog razloga izgleda
da za te ljude i me Kelly i ma poseban znaaj. Upoznao sam i druge umno kontrol i rane
robinje u stanju oporavka koje imaju keri istog i mena. Cathy kae da su Kelly mnogo
puta silovali George Bush i Dick Cheney te da su i majka i ki bile prisiljene spol no opili
sa ivotinjama za video-lilmove sni mane po naput ci ma predsj ednika Ronalda Reagana.
Striek Ron" nita nije volio vie od gledanja tih video-filmova koji su postali poznati
kao Prie za laku no strieka Ronnieja". Sni mao ili je i produci rao, kae Cathy, njegov
pornograf Michael Dant e (poznat i kao Mi chael Viti). Dant e je bio povezan s mafijom
i CIA-om (to je, u biti, j edno te isto), te je bio blizak suradni k politiara poput Guya
Vanderjagta, Geral da Forda, Dicka Thornburgha, zatim guvernera Pennsylvanije Jima
Traficanta i Garyja Ackermana. Dante je bio instalirao siune skrivene kamere koje su
sni mal e seksualne aktivnosti ameri ki h i i nozemni h politiara tako da ih se ucj enama
moe natjerati da podupr u orvelovske planove. Koliko samo Voda danas slijedi politiku
koja nije u skladu s interesima njihovih naroda samo zato to bi u suprot nom dokazi o
njihovim seksual nim ' podvizima' bili objavljeni j avnosti? Zasi gurno j ako mnogo. Jednom
pri l i kom Billa Cl i ntona je na taj nai n kompromi t i rao George Bush stariji. Dogodi l o se
to u Lampeu u dravi Missouri, u objektu za kontrol u uma zvanom vicarska vila. Bush
je naredi o njenoj keri Kelly da oral no zadovolji Cl intona, a da Cl i nton isto ini Cathy.
Sjea se sljedeeg razgovora:
Clinton se izvukao ispod mene i, traei pogledom kamere, rekao Bushu: Nisi to
trebao initi. Ja sam ionako uz tebe. Moj poloaj nema potrebe kompromitirati.".
Cl inton je govorio o t ehni kama ucjene, a Cathy nastavlja:
Svjetske vode uvijek se kompromitiralo pomou tajno snimljenih bizarnih seksualnih
aktivnosti, kao u sluaju u kojem sam sama sudjelovala u Bohemian Groveu. Nakon
tog susreta Bush i Clinton razgovarali su o uvoenju Clintonove keri Chelsei na
scenu zlostavljanja djece. Bush se ponudio da je 'otvori', a Clinton je odgovorio da e
o tome morati razgovarati s Hillary.
Cathy pie da je nju i Kelly silovao kanadski premij er Brian Mul roney koji je ovisan
o seksu s umno kont rol i rani m robinj ama. Mul roney je bio izuzetno blizak s Reagan-
Bushevom klikom te je u lipnju 2004. odrao posmrt ni govor na Reaganovom pogrebu.
Umno kontrol i rane majke i ml ade keri redovito su bile, i j o su uvijek, prevoene do
gradia Niagara Fallsa, neposredno iza kanadske granice, kako bi ih Mul roney silovao.
Mul roney j e bio premij er koji j e Kanaani ma namet nuo Sj evernoameriki sporazum o
sl obodnoj trgovini (NAFTA), to je bio krupan korak u totalitaristikom uljanju" ka
Amerikoj uniji.
Taj sporazum mani pul aci j ama su iznjedrili njegov prijatelj i kolega silovatelj
George Bush stariji, a kasnije i Cl i nton. Kanaani to nisu eljeli, ali tako su odluili
gmazovski hibrii, pa se mogu jadati kol' ko hoe. Cathy kae a je Mul roney govorio
0 pl anu uvoenja orvelovske drave dok je bio s nj om i Reaganom na j ednom koktel-
pri manj u u Bijeloj kui, gdje je prvi put susrela Cl i ntonovu mi ni stri cu vanjskih poslova
Madel ei ne Albright. Jednom je Bush stariji opisao Cathy kao ...[asnu majku] svih
sestara (robinja)". Dok je bila na funkciji, Albright je kazala da je bila oki rana saznavi
da je ona idovskog podrijetla (hazarskog/sumerskog). Kladim se da je. Johna Kerryja
ekalo je isto ' iznenaenj e' kada se 2004. kandi di rao za predsj ednika. Ime ' Kerry'
zapravo je bilo 'Kohn'.
Nakon pri manj a u Bijeloj kui Cathy je odvedena u spavau sobu s drugi m
robinj ama, ukljuujui j ednu koj om je upravljao ameriki senator Arlen Specter, Hazar/
Sumeran koji se domi sl i o sul ude teorije o arobnom met ku" kako bi se objasnilo
ubojstvo predsj ednika Kennedyja. Zat i m ih je doao silovati Brian Mulroney, nakon
to su aktivirani njihovi programi seksualnih robinja. Cathy je zamijetila da je j edna od
robinja na lijevom zglobu imala tetoviranu ruu, a drugi ljudi koje je susretala tijekom
godina, ukljuujui Mul roneya, nosili su simbol crvene rue. Cathy je saznala za
postojanje elitnog tajnog drutva zvanog Red rue", iji su inicijati, i zmeu ostalih, bili
1 Mulroney, Bush stariji, Cl i nton, Byrd i Trudeau. Drevni Grci i Rimljani poistovjeivali
su ruu sa svojom boi com Afroditom i Venerom (Semi rami om), a esto se povezuje
s Dj evicom Marij om (opet Semi rami om). U drevnom Rimu na vrata prostorij e u
kojoj se raspravljalo o povjerljivim stvarima stavljala bi se divlja rue. Izraz sub rosa,
to na latinskom znai pod ruom", oznaava uvanje tajne i potjee od te drevne
ri mske prakse. Kako li je samo zgodno da je logo britanske Laburistike stranke, kada
je zapoela svoju preobrazbu u Novu laburistiku st ranku" uz manipulacij e Blairovog
nadziratelja Felera Mandel sona, ili g. Gmizavog, preinaen iz crvene zastave u crvenu
ruu.
Cathy kae da j e po nal ogu osobnog ataea predsj ednika Reagana, Philipa Habiba,
bila pri morana na viekratni seks sa saudijskim kraljem Fahdom. l anovi saudijske
kraljevske obitelji" puke su mari onet e gmazovske zavjere, dok i stovremeno gue svoj
narod krut om i surovom religijom koju sami niti ne pomiljaju slijediti. Cathy navodi
da je Bush stariji spomi nj ao zavjeru kao svoj domai teren" te je govorio kako je
j ednostavno nareivao mnogi m drugi m svjetskim Vodama' , ukljuujui kralja Fahda,
to da ine i govore. Ameri ke umno kontrol i rane robinje ' prodaju' se Saudijskoj Arabiji,
Meksiku i dr ugi m zemlj ama kako bi se pri pomogl o financiranje tajnih operacija i
nagradili ljudi za pruene usluge. Dugogodinj i saudijski veleposlanik u Americi, zaista
grozan i nadasve korumpi ran pri nc Bandar bin Sultan, bio je u bliskim odnosi ma s
Bushem. Kasnije je postao generalni tajnik Saudijskog naci onal nog vijea sigurnosti u
kojem nastavlja sluiti i l umi natski m planovima.
A da glasamo za Hillary?
Cathy je bila podvrgnut a tako snanoj kontroli uma da su je promaknul i u takozvanog
predsj ednikog modela", umno kontrol i ranu robinju programi ranu da bude na
raspolaganju naj monij im ljudima u Bijeloj kui. Koristili su je za prenoenj e poruka
i zmeu Reagana i Busha te njihovih i nozemni h suradni ka poput haianskog di ktatora
Baby Doc Duvaliera, meksikog predsj ednika Miguela de la Madri da (koji joj je ispriao
priu o iguanskoj rasi") ili panamskog Manuel a Noriege, tajnog agenta na plai CIA-
e koji je radio na ilegalnoj trgovini drogom pod okriljem ameri ke vlade. Takoer
je upoznal a i Hillary Cl i nton, pretendenti cu na funkciju predsj ednika kao budua
prva ena na tom poloaju u SAD-u, koja je nad nj om
prakticirala oralni seks.
Hillary je j o j edna uivateljica kokaina (naravno) i
lezbijka. Nemam nita protiv njezine seksualne orijentacije
- svakomu njegovo, sve dok to ne namee drugi ma - ali,
Hillary, daj nas, mol i m te, potedi te lane prie o moj em
suprugu Billu". To je brak iz politikog interesa i nita vie
(slika 229). Cathy, s vaginalnim oiljcima posebnog oblika
koje su joj zadali njeni muitelji, upoznal a je Hillary u
gostinjskoj vili blizu CLA-inog Traumatol okog centra za
stanja blizu smrti u gradu Lampeu. Vlasnik vile bio je Bili
Hali, ovjek kojeg je Bill Cl i nton nagovarao da se pri drui
operaciji trgovine drogom tijekom ranije opisanog
razgovora. Cathy kae da ju je do Hillary dovela Hallova
ena nakon to joj j e Cl i nton naredi o da napusti njihov
sastanak na koj em se raspravljalo o drogi:
Hillary je znala da sam ja umno kontrolirana robinja i, poput Billa Clintona,
jednostavno je to prihvatila kao 'uobiajen' dio ivota u politici. Kada smo Hallova
ena i ja stigle spavala je na krevetu, ispruena i posve odjevena.
..Hillary, najavila bih ti neto u emu e veoma uivati. Neku vrstu neoekivanog
iznenaenja. Bili joj je naloio da napusti sastanak, a ja sam je odvela u svoju spavau
sobu i otkrila neto vrlo zanimljivo. Ona je doslovno kuka s dva lica (mislei na
moju 'izrezbarenu' vaginu)".
Hmm?", Hillary je otvorila oi i pospano se pridigla. Pokai mi". Hallova ena mi je
naredila da skinem odjeu dok je Hillary promatrala. Je li ista?", upitala je Hillary,
mislei 'zdrava', bez spolnih bolesti.
Naravno, ona je Byrdova", odgovorila je {Hallova ena], nastavljajui razgovor kao
da mene nema. Osim toga, ula sam da Houston kae daje ona predsjedniki model,
ma to to, dovraga, znailo".
To znai da je ista", uzvratila je ravnoduno Hillary i ustala.
U danoj situaciji nisam bila u stanju razmiljati o takvim stvarima, ali sada, gledajui
unatrag, znam da su svi predsjedniki modeli za koje znam izgleda bili imuni na
spolno prenosive bolesti. U krugovima u kojima su me seksualno iskoritavali bila
je dobro poznata injenica da su umno kontrolirane robinje s vladine razine ciste' u
tolikoj mjeri da nitko od mojih zlostavljaa nije poduzimao mjere predostronosti
kao to je koritenje kondoma.
Hallova ena je potapala krevet i naloila mi da pokaem svoju 'rezbariju'. Hillary
je uskliknula: 0, Boe!" i smjesta uronila glavom medu moje noge. Oigledno
uzbuena mojom vaginalnom 'gravurom', Hillary je ustala i urno svukla svoje
'matronske' najlonske arape i haltere. Nesputana, unato dugakom danu na vruem
suncu, uzdahnula je: Lii me, o, Boe, daj lii me". Nije mi preostalo nita drugo
nego posluati zapovijed, a ena Billa Halla ostala je stajati, ne pokazujui nikakvu
namjeru da mi se pridrui u mojem neugodnom zadatku. Hillary se ponovno latila
istraivanja nakaradnog 'iga' na mojoj vagini i vrenja oralnog seksa na meni, kada
je u sobu uao Bill Clinton. Hillary je podigla glavu i upitala: Kako je bilo?"
Clinton je izgledao posve ravnoduan s obzirom na ono na to je naiao, te je bacio
sako na stolicu i rekao: Postigli smo neki slubeni dogovor. Mrtav sam umoran.
Idem u krevet".
Pomislite samo tko su akteri ove mal e anegdote": predsj ednik s dva mandat a i
pretendenti ca na predsj edniko mjesto.
Momci sa sela...
Cal hyi n drugi namijenjeni joj ' mu' bio je Alex Houst on, silovatelj, predoiil i trgovac
drogom. Takoer je bio i 'zabavljai trbuhozborac i scenski bj pnotizer kojim je pak
upravljao netko drugi - vladina mrea kontrol e uma. Njegova je zadaa bila odravati nju
i Kelly u nj ihovom programi ranom stanju slijedei dane mu naputke. Ovi su ukljuivali
uskraivanje hr ane i vode te neprestano traumatiziranj e. Svoja putovanja na poslovne
sastanke Houst on je koristio kao paravan za prebacivanje Cathy i Kelly na njihove
'zadatke'. Cathy je tako upoznal a istinu o industriji country glazbe Sjedinjenih Drava
te o industriji 'zabave' openi to. Country glazbu, otkrila je, vladine agencije koristile
su za distribuiranj e golemih koliina droge u ameri ko drutvo, ali i kao fasadu za
svoje projekte kontrol e uma. Te su agencije, navodi ona, plaale promi dbu i agresivnu
medijsku kampanj u koji su pjevaa po i menu Boxcar Willie pretvorili u 'zvijezdu' country
glazbe. Cathy kae da su di o te medijske kampanj e bile visokotehnol oke televizijske
reklame napravljene na nain da imaju hipnotiki uinak na gledatelja. Pjeva je postao
voda country segmenta pod nazi vom Vlak za slobodu", st oj e meunar odno kodno ime
za robovske operacije Projekta Monarh. Boxcara Willieja Cathy proziva kao pedofilskog
silovatelja umno kontrol i rani h ena i djece, ukljuujui Kelly, koju je redovito silovao
u tri razliite psihijatrijske bolnice. Osi m toga, bio je duboko umijean u operacije
trgovine kokai nom koje su vodile vladine agencije, a s njime je Bill Hali, prijatelj Billa
Cl intona, poeo suraivati nakon to ga je Cl inton nagovorio da se ukljui. Nadalje,
Boxcar Willie predloio je selidbu glavnog grada" country glazbe u Branson u saveznoj
dravi Missouri, kako bi bio blizu CIA-inoj operaciji kontrol e uma i trgovine drogom
sa sjeditem u Lampeu.
Mnogi ljudi u industriji zabave ili su upleteni u zavjeru ili ih zavjerenici kontroliraju
put em uma, tvrdi ona. Jedna od potonj ih bila j e Marilyn Monroe, 'ljubavnica' predsj ednika
Johna F. Kennedyja. Oboj e e kasnije ubiti ista sila. Isti je sluaj i s pri ncezom Di anom,
a linosti unut ar umno kontrol i rani h osoba mogu se poeti raspadati kada zapone
dezintregacija programi ranj a. Kada pr omat r am pjevaicu Britney Spears ini mi se da
ona pokazuj e brojne znakove raspada programi ranog uma. U sve je to bio ukljuen i
gl umac i pjeva Kris Kri stopherson, narkoman i alkoholiar roen u obitelji djelatnika
CIA-e, a bio je teko poremeeni kontrol or i mani pul ator uma robova, prema navodi ma
iz Cathyne knjige i izjava za javnost. Ona pie da su je muili on i Michael Aqui no iz
Setova hrama, koristei elektrine udare visokog napona. Kristopherson, j o j edan od
jezuita, bio je suradni k senatora Roberta C. Byrda, Cathynog kontrol ora. U svojoj knjizi
Cathy za njega kae: ... krajem ljeta 1987. Kri stopherson me je gotovo nasmrt uguio
svojim peni som, to ga j e dodat no seksual no uzbuivalo, tijekom jo j ednog incidenta
povezanog s Byrdom. " Rock and roll legenda Jerry Lee Lewis bio je trgovac drogom i
ubojica koji je radi o za vladu, a Cathy kae da su joj u mnogo navrata prijetili rijeima:
Prodat emo te Jerryju Leeju".
Bijeg i razotkrivanje (zanemareni od strane medija)
Kada robovi prestanu biti korisni, ili se njihovi programi ponu uruavati, njih se
eliminira, odnos no ubija. Predsj edni ki m model i ma poput Cathy obi no se ne
doputa da ive poslije navrene tridesete godi ne. Kada je 1987./1988. godi ne doao
taj t renut ak za Cathy rekli su joj da je to posljednja godi na njezina ivota. Sreom, nju
i njenu tada osmogodi nj u ki Kelly spasit e od smrti poslovni ovjek po i menu Mark
Phillips. On je stekao popri l i no znanje o t ehni kama kontrol e uma radei za Arnpex
Corporation i ameri ko ministarstvo obrane kao civilni kooperant. Omogui l o mu je to
kontakte s vodei m istraivaima i znanstveni ci ma na tom polju i pruilo mu pristup
znanju uskraenom etabliranoj psihijatrijskoj profesiji. Psihijatri, poput lijenika i
znanstvenika, takoer su umno kontrol i rani put em zatakavanja informacija, zbog ega
dobivaju iskrivljenu sliku o onome stoj e mogue. Marka Phillipsa smatrali su ' sigurnim'
glede njegova podrijetla i si gurnosne provjere te mu je pri stupi o Alex Houst on traei
podrku za neku poslovnu priliku. Houst on je sada bio ' nadziratelj' Cathy i Kelly, pa je
oeni o Cathy po naput ku svoga kontrol ora, senatora Byrda. Phillips kae da j e radio
s Hous t onom na sklapanju j ednog posla koji je ukljuivao Hong Kong i Kinu, ali mu
je j edan predstavnik kineskog ministarstva obrane ispriao o Houstonovoj pozadi ni i
povezanosti s CIA-om, drogom, pranj em novca, djejom prostitucij om i... ropstvom.
Phillipsov i nformator koji mu j e dao na uvid dokument i rani dokaz o tome rekao mu j e
da je Houst on vrlo zao ovjek" i da su njegovi zloini, kako se izrazio, od Bijele kue".
U knjizi Trans-formacija Amerike Mark Phillips pie:
Moja prva reakcija na informacije tog dunosnika bila je da je Houston preglup i
previe korumpiran da bi bio povezan s amerikim tajnim slubama. Na taj moj
komentar brzo je uzvratio Houstonovom fotografijom od koje mi se okrenuo eludac.
Fotografija ga je prikazivala kako, demonski se kesei, analno opi s malim, vrlo
mladim, preplaenim crnim djeakom. Haianinom, kako se kasnije ispostavilo.
Phillips je kontakti rao j ednog starog prijatelja, danas pokoj nog, koji je bio general
u obavjetajnoj slubi Ratnog zrakoplovstva te je odravao bliske veze s visokim
dunosni ci ma ameri ki h i i nozemni h obavjetajnih slubi. General mu je ispriao o
CIA-inoj trgovini robljem iz cijelog svijeta, te kako su Cathy i Kelly bile podvrgnute
kontrol i uma zasnovanoj na t raumi . Mark Phillips se prisjea:
Ukoio sam se od zaprepatenja. Prve rijei koje su izale iz mojih osuenih usta bile
su: Kako da te ljude izvuem iz tog pakla?"
Nasmijao se i odgovorio: Nikako! to bi s njima nakon to bi ih oslobodio?"
Prije nego to sam stigao odgovoriti, prekinuo me i rekao: Gledaj, ti si jo uvijek
isti, ali s Ujakom [SAD-om] vie nita nije isto. Sada je vei dio CIA-e, FBI-a i mafije
jedna organizacija, a spremaju se krenuti na vojsku."
Phillips je ustrajao u svojoj elji da ih izbavi te mu je njegov prijatelj dao kodove
(zasnovane na kranstvu i Bogu) kontrol e uma koji e natjerati Cathy da pode s njime.
Cijela pria sa svim poj edi nosti ma iznijeta je u njihovoj knjizi.
Phillips ih je odveo na Aljasku dok je vlastima i stovremeno ostavljao poruke da ne
namj erava obj elodaniti istinu. Rekao je da im je porui o da e ih ... odvesti na Aljasku
i utjeti kao zaliven". Nadao se da e im tako barem nakrat ko potedjeti ivote. Pomagali
su im mnogi dobri ljudi iz obavjetajne zajednice koji ele iskorijeniti to zlo. Izgleda
da se u obavjetajnoj zajednici odvija unutarnj i ' rat' i zmeu gmazovskih hibrida i oni h
koji uviaju to se dogaa. Na Aljasci, uz prikrivenu pomo svojih veza, Mark Phillips
j e iskoristio svoje znanje da deprogrami ra Cathyn segmenti ran um. Taj golemi posao
oduzeo muj egot ovo svaki trenutak tijekom mnogi h mjeseci. CIA-in strunjak za kontrol u
uma dr. Louis Jolyon West sa Sveuilita California i njegovi suradni ci nekoliko su puta
Kelly pokuali oduzeti Cathy i Marku, ali sada, nakon svih ovih godina, ona je ponovno
s njima. Jolyon West bio je ovjek koji je dao procj enu psihikog stanja" Timothyj a
McVeigha kada je ovaj uhi en zbog podmet anj a bombe u Okl ahoma Cityju (vidi Alisu
u zemlji udesa i katastrofu Svjetskog trgovakog centra u vezi prie o Okl ahomi , jo
j ednom problemu-reakciji-rjeenju u reiji gmazovskih hi bri da). Cathy i Mark tvrde
da su im prijetili mnogo puta, ali oni su odbili utjeti te su poslali svoja saznanja,
potkrijepljena dokument i ma i neki m zvuni m zapisima, nizu ameri ki h politiara,
vladinih agencija i lobistikih skupina. Reakcija? Zagluujua tiina. Takoer su objavili
knjige Trans-formacija Amerike i Uskraen pristup te odravaju iscrpna predavanja na
j avni m skupovi ma diljem Sjeverne Amerike. Ti me su vjerojatno sauvali svoje ivote j er
likvidirati ih znailo bi potvrditi istinitost onoga o emu govore. Ako Cathyi ne tvrdnje
nisu tone zato se protiv nje i njene knjige ne diu sudske tube? Veina umij eanih
toliko su neizmj erno bogati da im trokovi takvog sudskog postupka ne bi predstavljali
nikakav probl em. Zato ute pred opt ubama tako tekim i neuveni m poput upravo
spomenut i h?
Slika 230: fames Dale Guckert,
alias 'Jeff Gannon, u reklamnoj
ponudi svojih usluga.
Georgijev prijatelj
Neke od stvari koje se uistinu dogaaj u u Bijeloj kui i
drugi m poznat i m lokacijama (mada vrlo blaga verzija toga)
prijetile su da izau u j avnost 2005. godi ne sa sluajem
Jeffa Gannona". No, uskoro je pokl opac ponovno pritegnut,
oajniki vrsto. JefT Gannon" je bio lan novi narskog
zbora Bijele kue koji je radi o za web lokaciju pod nazi vom
Talon News. Kada je Bushu ml aem poeo postavljati
pristrana, lagana i bezazlena pitanja neki izvjestitelji zavirili
su u njegove reference. Otkri l i su da njegovo i me nije Jefi
Gannon", nego James Dale Guckert, te daj e homoseksual ni
eskort momak i muka prostitutka koji je prodaj u svoje
robe pot pomogao goliavim fotografijama samog sebe
na web strani cama kao to su Hotmi l i tarystud. com i
Mi l i taryescort4m. com (slika 230). Neki politiari zahtijevali
su da vide dokumentaci j u o tome kako je Gannon/Guckert
pribavio svoju medijsku propusni cu u Bijelu kuu, a predstavnica Sheila Jackson Lee
rekla je, nezaboravni m rijeima, da se Gannon upusti o u moguu penetraciju Bijele
kue". I, mogu se kladiti, ne samo Bijele kue. Dokument i tajne slube pokazuj u da
je Gannon/Guckert spavao u Bijeloj kui u neki h dvanaestak navrata te da je onamo
navratio barem trideset i dva put a kada nije bilo nikakve konferencije za tisak ili nekog
medijskog dogaaja.
Za to nije prueno nikakvo objanjenje, ali razvi dno je iz nai na na koji je Bush
pozdravi o Gannnona da se vrlo dobro znaju (slika 231). Izvjetaji takoer nagovjeuju
da je Gannon 'zabavljao' Tonyja Blaira 17. srpnja 2003. dok se britanski premij er
nalazio u posjetu Washi ngtonu. Nemam nita protiv toga da odrasle osobe koje daju
svoj pristanak odravaju homoseksual ne odnose, ali dajte barem prestanite srati o
' protudokazima' , poput ur edno vj enanih
supruga. Jedan od razloga zato meu krvni m
lozama gmazovskih krianaca ima tako
mnogo homoseksual aca je taj to oevi stupaju
u seksualne odnose sa sinovima u nj ihovom
djetinjstvu, i me djecu ' zakraunaj u' upravo
u takvo manifestiranje seksualnosti, osi m
to stvaraju energetsku i emoci onal nu sponu
dominacij e od strane oca koja moe trajati
cijeli ivot. Phillip Eugene de Rothschild je izjavio da se naao u vrstom zagrljaju
emoci onal ne snage incesta koji je, u toj kulturi, bio neto normal no, vrijedno divljenja".
Nema anse da Busha ml aeg nije seksual no zlostavljao njegov otac, odnos no da ga nije
otvorio', kako on to voli rei.
Kako se umno kontrolira vojska
Teme koje Cathy O' Brien i mnogi drugi iznose potkrepljuje Kay Griggs, ena pukovni ka
ameri kog mornari kog pjeatva Georgea Griggsa, koji je bio voditelj NATO-vih
Psiholokih operacija. Prenerazila se kada je - od svoga mua, iz njegova dnevni ka, svojih
vlastitih zapaanja i zapaanja drugi h ljudi koje je susretala - saznala zaprepauj uu
tajnu pozadi nu rukovodstvene obuke ameri ke vojske, trgovine drogom i oruj em,
umne kontrol e i svjetski rairene mree logora za obuku profesionalnih ubojica. Jo ju
je vie zaprepastilo kada je saznala da su seks s dj ecom i homoseksual na silovanja bila
uobiajena stvar" na najviim razi nama vojske, te da su ukljuivala najmonije politiare
poput Henryj a Kissingera. Kay Griggs ga proziva kao pedofilskog silovatelja vrlo ml adi h
djeaka i mladia. Ona kae da je upoznal a j ednog od kontakti rani h poj edinaca kojeg
naziva 'Bob', koji je opisao kako ga je silovao Kissinger u atoru u Kambodi . Nakon
ega mu je rekao: "Pisne li ikome o ovome progutat e te mrak". O peofilu Kissingeru
uo sam iz brojnih izvora, a ovdje na djelu i opet i mamo ugl ednog gmazovskog hi bri da
iji je brak obina fasada. Nakon to je pronala muev dnevni k, poela je postavljati
pitanja svojim prijateljicama iz Kluba vojnikih supruga i mnoge su joj rekle da i same
znaju to se dogaa. U nekoliko sati razgovora snimlj enih 1998. Kay Griggs otkriva da
j e ta ' kultura' rasprostranj ena meu viim voj nim licima.
Kay kae da kod mari naca i ostalih vojnih redova postoj e inicijacijski obredi koji
ukljuuju oralni seks i anal no openj e dok iniijat lei u lijesu. To je slino inicijacijskim
ceremoni j ama Drutva lubanje i kostiju, j er svi su oni povezani. Rekla je da je tamonj a
zbivanja njen mu usporedi o sa zoolokim vrtom". Mukarce i momke opijaju do
besvijesti u svrhu homoseksual ni h inicijacijskih obreda koji se nazivaju i meni ma kao
to je 'Objedovanje'. Ne ine to svi, ali oni koji to ine dospiju do samog vrha", navodi
Kay. Ako su u posebni m operacij ama, u mari nci ma, kroz to prolaze svi oni - to im
moe posluiti kao brza cesta prema vrhu". Ove homoseksual ne eskapade koriste kako
bi ucjenjivali njihove najvie vojne dunosni ke i prisilili ih da se pokoravaj u pl anovi ma
gmazovski h hibrida te angairaju emoci onal no slabe momke" za najbolje poslove,
kae Kay Griggs, ugl avnom iz vodeih obitelji. Njen joj je mu rekao: Oni obuavaju
- odgajaju - sinove i staknuti h obitelji. Nazivaju ih ' zvijezdama u usponu' . Dovuku ih u
svoj 'obor', a zatim im ispiru mozak".
Kay je rekla da imaju mal i ane koje su odabral i " a koje nazivaju ' posebnima' .
Trae djeake koji pate od kompl eksa manj e vrij ednosti ili manj ka samopotovanj a
te psihikih poremeaj a kako bi ih ' obuavali' da postanu vojna elita. Tada ih mogu
kontrol irati (i umno kontrolirati) iluminatski operativci. Kay Griggs je rekla da je njen
mu bio podvrgnut dubokoj kontrol i uma to je, pak, bila nor mal na stvar" u svim
porama vojske:
Moj mu se bavi obuavanjem plaenika, djeaka iz zemalja poput Rumunjske,
Dominikanske Republike, Haitija. Obuavaju ih da budu ubojice, a sve se to plaa
dolarima poreznih obveznika. Izrauju njihove psiholoke profile. Profili su im slini
onome moga mua i Leeja Harveya Oswalda i [Timothyjaj McVeigha, te svih ostalih
koji su bili dio log programa. Svi oni dolaze iz vojnih redova. Svi su izabrani zato
to su perverzni ili izopaeni. [Njihovi vojni profili] ukazuju na dominantnu majku,
slabog oca ili su bez oca, ili su siromani. Zbog toga to trae sigurnost ostat e
unutar vojske i uiniti sve da si tu sigurnost osiguraju.
Kada radite u Bijeloj kui radite prema vojnikim pravilima. Marinci nemaju vrhovnog
vladara, kao takvog. Donekle su neodreenog i slobodnijeg statusa. Dovode ih iz
New Orleansa, ba kao i Oswalda. On je bio homoseksualac kojeg je unovaio Jack
Rubinstein, poznali i kao Jack Ruby [ovjek koji je ustrijelio Oswalda nakon njegova
uhienja zbog ubojstva Kennedyja]. Sva financijska sredstva za te operacije prolaze
kroz 'petlju' - mafiju. Oswald je bio usamljenik, dobrih psihofizikih sposobnosti
- savren kandidat. Njegov [profil] i profil moga mua izgledaju gotovo isto.
Kay Griggs kae da je vlast u vojsci Sjedinjenih Drava preuzel o stotine nacista
pristiglih nakon Drugog svjetskog rata. Preseljeni su u Ameri ku kroz mree cionista
i Rimske crkve (ista stvar). Sa sobom su ponijeli najizopaenije aspekte nacistike
Nj emake i prenijeli ih u Sjedinjene Drave", rekla je Kay. Mafija, ili tzv. 'ekipa' (engl. the
Mob; op. prev.) j o je j edna operacija Rimske crkve, a Kay kae da se poteni m ljudima
ne doput a da napreduj u u vojsci, a da ostaju samo oni koji su voljni sluiti mafiji. Te
pojanjava:
Rjeavaju se dobrih, potenih momaka. Mornarika pjeadija postala je leglo ubojica
koji rade za mafiju. Vojskom zapravo upravlja mafija. Vojska jest mafija. Ona ima
jako mnogo njemakih znaajki i sklonosti masonstvu. Svi su oni masoni (Slobodni
zidari). Ono bratstvo - Opus Dei - i oni su mafija. Pripadnici mornarike pjeadije
su ubojice po narudbi. Oni su plaenici. Rade za onoga tko im vie ponudi. Nije im
bitno za koga. Moj mu mi je rekao da je to ondje normalno.
Kay Griggs je rekla da je saznala kako su ameri ka Vojna obavjetajna sluba
(DIA) i ameri ke Posebne operacije upravljale mnogi m teroristikim akcijama kontraa
protiv Nikaragve iz Hondurasa za Reagan-Busheve vladavine tijekom 1980-ih, kao to
sam u glavnim crtama iznio ranije. Navela je da su radili s ti movi ma CIA-e i Vijea za
naci onal nu sigurnost te s j ednom skupi nom ameri ke vojske pod nazi vom ISA (engl.
Intelligence Special Activity tj. Posebne obavjetajne aktivnosti) na otpremanj u stotina
milijuna dolara zaraeni h prodaj om droge U luke pod kont rol om mafije kao to su
New Orl eans i Mi ami . Nadovezivalo se to na Bush-Cl i ntonovu operaciju u Meni , a
ogr omne koliine novca pral e su se preko Fort Meada u Maryl andu, sjeditu Agencije
za naci onal nu sigurnost.
Rekla je da se operativci za te operacije obuavaju u Fort Braggu u Sjevernoj
Carolini, pod ravnanj em generala kopnene vojske Carl a Stinera, kojega Kay Griggs
opisuje kao zlog ovjeka". Ona kae da su on i mornari ki general Jim Joy obuavali
ljude u cr nom koji su pobili one ljude u Wacou". Michael Canavan, ravnatelj sigurnosti
pri Saveznoj upravi za letenje na dan 11. rujna, bio je glavni zapovj ednik general iz
Zdruenog stoera posebni h operacija u istom t om Fort Braggu. Kay Griggs nastavlja:
Mornarika pjeadija puka je obmana. Gledano sa zapovjedne razine moga mua, mi
nikada nismo bili u zavadi, rekao mi je, sa Sovjetskim Savezom. S tim komunistima
oni surauju. ovjek koji je pokrenuo svu tu obavjetajnu operaciju - OSS [Ured za
strateke usluge] - angairao je poznate komuniste koji su bili ukljueni u podrivanje
vlasti u panjolskoj. Oni nisu Amerikanci. Oni nisu krani. ... Odakle im pravo
da vode nau zemlju? Privreniji su dravi Izrael nego naoj zemlji. Nije ili briga
za amerike graane. Sadanji suci na sudovima redom su vojni asnici koji slijede
naredbe u skladu sa zapovjednim lancem. Njihova sudaka samostalnost jednostavno
ne postoji.
Svaki put kad se podi gne poneki kamen uvijek se iznova pojavljuju iste teme.
Osam sati intervjua s Kay Griggs moete pogledati i uti na internetskoj adresi www.
griggstalks. com.
Globalna boletina
Ono to ovdje opisujem ne dogaa se samo u Sjedinjenim Dravama i Kanadi. Zbiva se
diljem svijeta, a ponajvie u Britaniji i Europi gdje vodei politiari i stupovi bankarstva,
poslovanja, prava i industrije zabave sudjeluju u sotonistikim i crnomagij skim ritualima
i programi ma kontrol e uma. Britanska obavjetajna sluba uvelike je ukljuena u kontrolu
uma i sotoni zam, a od svojih sam kontakata saznao da su zadnje dvije ravnateljice slube
MI5, Stella Rimingl on i Eliza Manni ngham-Butl cr, bile izdanci programa kontrol e
uma, a kasnije i njegove provoditeljice. Isti je sluaj s Johnom Scarlettom, ovjekom
umi j eani m u pisanje Blairovog varavog dosjea" o prijetnji koju toboe predstavlja Irak,
a koji je za svoje suuesnitvo 2003. godi ne nagraen i menovanj em na poloaj ravnatelja
slube MI6. Poznati televizijski politiki komentatori , glumci, pisci, kazalini producenti
i ostali bili su ukljueni u iste programe ' obuke i kontrol e uma pod okriljem Britanske
obavjetajne slube. Sredite nekih od tih programa bila je stara zgrada Powergen u
mjestu Solihullu u engleskoj pokraj ini West Mi dl ands. Medu ostale lokacije spadaju
utvrda Fort Monkt on, centar za obuku u okviru ministarstva obrane nedal eko gradia
Gosport a u Hampshi reu. Sluba MI6 moral a j e platiti odtetu rtvama svojih programa
manipulacij e umom kod kojih j e koritena droga LSD, ali to j e tek siuni djeli onoga
i me se ta sluba bavi. Brdo simbola kontrol e uma takoer vidim u knjigama i filmovima
o Harryju Potteru. Obilje el emenata koje istiem - kontrol a uma, krvne loze, mijenjanje
vlastitog oblija, gmazovski simbolizam i ikonografija - moe se pronai u pri ama
0 Harryj u Potteru britanske autorice J. K. Rowling. Te je prie proitalo, ili vidjelo u
filmskoj formi, stotine milijuna ljudi irom svijeta, ugl avnom djece.
Razgovarao sam ili se dopisivao s nebroj eno mnogo ljudi iz cijeloga svijeta koji su
doivjeli strahote kontrol e uma i sotoni zma, a njihove prie i ostali izvjetaji koje sam
itao govore o stvarima koje su gotovo neshvatljive. Odnos no, bile bi neshvatljive kada
se ne bi dogaal e u stvarnosti. Pijenje krvi, j edenj e mesa mrt vi h tijela, tisue odraslih
1 djece zakopani h u duboki m grobovi ma, ubojstva ljudi pred kamerama u takozvani m
'snuff' filmovima {snuff, engl. ugasiti, utrnuti , umrijeti itd.; op. prev.) - razmjeri zla
upravo su nepojmljivi.
U televizijskom okument arcu iz serije Dispatches na Kanalu 4 u Britaniji j edna je
majka ispriala kako je bila pri morana pol egnuti svoje novoroene na sotonistiki oltar
i zabiti mu no u srce. Jedan je sotonist tada spol no opi o s bebi ni m mrt vi m tijelom. To
se ovoga trenutka dogaa i u vaoj zemlji, a neki od najpoznatijih i najmonijih ljudi
ine to zato to potjeu od krvne loze Nefilima koji to rade tisuama godina. George
Bush stariji olienje je oni h razina zla i nedostatka empatije potrebni h za uzrokovanje
takve patnje i za pot punu ravnodunost prema takvoj patnji. Cathy opisuje to je Bush
inio nebroj eno puta njenoj maloj kerki Kelly:
Kelly je postala jako fiziki bolesna nakon uvoenja u 'susjedstvo' Georgea Busha, a
nakon svakog seksualnog odnosa koji je s njim imala stanje je bivalo sve gore i gore.
Imala bi temperature od preko etrdeset stupnjeva, povraala je i trpjela od tekih
glavobolja u trajanju prosjeno tri dana (jednako kao kod traumatiziranja visokim
naponom). Osim tragova opeklina na njezinoj koi, to su bili jedini 'izdajniki'
znakovi zlostavljanja. Houston mi je zabranio da pozovem lijenika, a Kelly mi je
zabranila da je tjeim, tuei mi se da je glava boli toliko da se [boji] pomaknuti".
Naposljetku se nije micala satima. Kelly se esto tuila na jaku bol u bubrezima, a
njezin rektum obino je krvario dan ili dva nakon Bushevog seksualnog zlostavljanja.
injenica da sam i sama bila rtva kontrole uma uinila me je nesposobnom da
joj pruim pomo ili zatitu. Gledanje vlastitog djeteta u takvom uasnom stanju
dovodilo me je do ruba ludila i onkraj, neprestano me podsjeajui na moju potpunu
nemo da odgovorim na njezine potrebe, to je trajalo sve dok nas 1988. godine nije
spasio Mark Phillips.
Kellyino krvarenje iz rektuma bilo je jedan od fizikih pokazatelja pedolilskih
perverzija Georgea Busha. Mnogo sam ga puta ula kako se pred drugima
otvoreno hvali kako je zlostavljao Kelly. Koristio je i prijetnje da e je ubiti kako
bi manipulirao mojim osjeajima i kontrolirao me. Psiholoke posljedice toga to
ju je silovao predsjednik pedofil same su po sebi bile razarajue, meutim Bush
je dodatno pojaavao traumatiziranje Kellyinog uma sofisticiranim NASA-inim
elektronikim i farmakolokim metodama kontrole uma. Takoer, Bush je u Kellyn
um unio psiholoke prijetnje poput Ma, koga e zvati" i Promatrat u te", i tako
dodatno pojaao njezin osjeaj bespomonosti. Sustavna muenja i traume koje sam
pretrpjela kao dijete sada mi se ine beznaajnima u usporedbi s brutalnom fizikom
i psiholokom devastacijom koju je Bush nanio mojoj keri.
Ukratko sam izloio tek djeli onoga to bi se mogl o rei o operacij ama kontrol e
uma i sotonistikoj mrei a, kao to sam ve ukazao, kontrol a uma nije ograni ena
na poj edince na tajnim lokacijama. Oni ele kontrol irati umove i emocije cijelog
stanovnitva kroz 'obrazovanje', mikroipiranj e, medije i druga sredstva. Cathy kae da
j e ula kako Reagan i Bush govore da j edi ni put do svjetskog mi ra" jest ment al na
kontrol a masa". Bila je u prilici svjedoiti planiranj u projekta gmazovski h hi bri da
nazvanog Obrazovanj e 2000" dok j e bila pod kont rol om j o j ednog seksualnog
zlostavljaa koji je programi rao nju i Kelly. To je bio Bill Bennett, kod j ezuita obueni
kontrol or uma koji je pod Raganom/Bushem postao ameriki mi ni star obrazovanja.
Zati m su j e predali suradni ku Billa Bennetta Lamaru Alexanderu, bivem guverneru
Tenneseeja, s kojim je, kae Cathy, bila pri morana sudjelovati u sotonistikom obredu
koji se odravao u i munom dijelu Nashvillea. Brat Billa Bennettta, Bob, za kojega se
takoer navodi da je silovao Kelly u Bohemi an Groveu 1986. godine, kasnije je postao
odvjetnik' Billa Cl intona. Cathy su koristili za kompromi ti ranj e i 'opsluivanje' vodeih
politiara kako bi se osigurala njihova pot pora proj ektu Obrazovanje 2000". Saznala
je da je taj projekt - poznat i kao Ameri ca 2000" i Global 2000" - zamiljen da bi
se kod djece poveao kapacitet 'uenja', a i stovremeno smanjila njihova sposobnost da
samostal no i kritiki razmiljaju.
U ovoj koordi ni ranoj svjetskoj zavjeri kontrol e ljudskog uma, ti programi , i drugi,
uvode se posvuda. . .
iji je svijet u vaoj glavi?
Pravo je udo da ljudska znatielja preivi formalno obrazovanje.
Al bert Ei nstei n
Veina ljudi ne zna da ih se neprestano, ak i nou, bombardi ra programi ma i
okidaima kontrol e uma, niti su svjesni koliku su razinu snage i sofisticiranosti takve
met ode i tehnologije dosegle.
No, zato bi i bili toga svjesni? Programi rani su da ne znaju. Ljudi poput Cathy
O' Brien nisu znali da s njihovim umom upravljaju drugi ak ni kada im se to
dogaal o svakog dana. Kontrola uma stavlja vam u glavu misli i uvjerenja drugi h ljudi
i funkcionira na vie razina. Na primjer, ako ja vama kaem neto znajui da je to
neistinito, te da utjee na vau percepciju i vae ponaanj e, podvrgao sam vas kontroli
uma. Mani pul i rao sam vaim mislima. To se dogaa svaki put kada gledate televiziju ili
itate novine. Nadalje, svaka reklama napravljena je tako da upravlja vaim mi saoni m
i emoci onal ni m obrascima, pa naposljetku kupujete sve to se nudi . uo sam da se
producent e i tekstopisce rekl ama naziva "uvjeravaima", meut i m to je kao da ubojicu
sjekirom zovete "ovjek koji radi s al atom" - ne odaje cijelu priu. "Uvjerava" je
"novogovor" za mani pul atore umom. Subliminalne poruke koje se obraaju podsvijesti,
proraunati emoci onal ni okidai i koritenje odreeni h rijei da bi se izvukla odreena
reakcija nisu uvjeravanje - persuazija. To je invazija - napad na nau percepciju.
Te met ode manipulacij e mislima i osjeajima da bi se upravljalo ponaanj em
poznate su ve {najmanje) tisuama godina, no sada se nal azi mo u novoj i daleko
naprednij oj eri mi saone diktature. Tvrtka Strategic Communication Laboratories (SCL)
sa sjeditem u Londonu j asno iznosi prednosti koje nudi svojim klijentima, meu kojima
su i nternaci onal ne korporacije, vojska, policija, dravne vlade i Ujedinjeni narodi .
Kompanij a SCL, koju financiraju "privatni poj edinci visoke neto vrij ednosti"
1
iz Velike
Britanije, kako ih sama naziva, bavi se prodavanj em kontrol e uma. Jedan od njezinih
projekata je Institut za di nami ku ponaanj a (engl. Behavioural Dynamics Institute), za
1
Izvorni termin je "private high net worth individuals", koji se u amerikom bankarskom sustavu uvrijeio
za mil ijunae.
koji se tvrdi da je "vodei svjetski autoritet na podruj u uvjeravanja, komunikacij ske
psihologije i j avne diplomacije." Na SCL-ovom websiteu pie:
U posljednjih pet godina na ulicama naih gradova obavljen je niz vjebi domovinske
sigurnosti razliitih scenarija. to bi se dogodilo da dode do biolokog napada ili do
detonacije vie eksplozivnih naprava? Meutim, u mnogim scenarijima pojavio se
velik nedostatak - neupravljivost civilima. Civili se ne ponaaju kako bi se trebah
ponaati.
Kada grad zadesi virus civili ne stanu u red za cijepljenje: bjee van grada. Kada
teroristi trae svoju metu predviljivost ponaanja civila je neto to im olakava
posao. Sto bi bilo da postoji nain za upravljanje ponaanjem civila u presudnim
trenucima? Zamislite prednosti toga da su vam civili kooperativni partneri. Putem
strateke komunikacije ljudi, umjesto da su dio problema, postaju dio rjeenja.
Kompanij a predlae da se taj "probl em" da se ljudi ne ponaaju kako drugi ele
rijei osnivanj em "operativnog centra" put em kojeg bi se "utjecaj, kontrola i mo vratili
u ruke vlade i vojske, i me bi se stekla vea mo utjecaja na neprijatelja u vremenu
sukoba i poboljani pristup graani ma tijekom kriza. " Operati vni centar, kau nam,
moe biti napravljen tako da premosti sve naci onal ne radijske i televizijske kanale te
omogui vladi i vojsci komunikacij u s j avnou kada se za to pojavi potreba. Moe
preuzeti kontrol u nad financijskim tritima, zdravstvenim agencijama i vanjskim
poslovima, stvoriti kod irokih masa pot poru za vojnu akciju te "razviti elastinost i
bihevioralnu suradljivost nacije kod pitanja domovi nske sigurnosti. " Taj orvelovski
rjenik dolazi ravno sa stranica r omana 1984. i ukljuuje "modul e" operativnog centra
zvane "j edinice za usmenu predaj u" i "jedinice za kul t urno opredjeljenje". Kompanija
kae da strateku i operati vnu psiholoku kampanj u (kampanj u kontrol e uma; op. a.) i
centar za domovi nsku sigurnost moe pokrenut i u svakoj dravi i kulturi. Operati vni
centar, u sklopu svog protuteroristikog programa, moe suzbiti j avne nemi re te
zaustaviti ustanke i druge sline "drutvene krize":
Gotovo sve drave imaju neku problematinu skupinu graana. Te nezadovoljne
skupine moe pokretati vjerski fanatizam, samovanost ili jednostavno pohlepa. U
svim tim sluajevima njihova sposobnost djelovanja i regrutiranja novih lanova
ovisi o perceptivnom okoliu te razini tolerancije drave i njezinih graana. SCL je
specijaliziran za pruanje usluga vladi koje im omoguavaju da znaajno poveaju
svoju sposobnost nadzora i upravljanja buntovnim skupinama, a u sklopu ireg
protuteroristikog programa.
Nadzor i upravljanje bunt ovni m skupi nama itajte kao nadzor i upravljanje oni ma
koji osporavaju nametanj e globalne faistike drave. Bivi dunosni k KGB-a, general
Robert Ratnikov, koji je sluio u KGB-ovom odjelu za Moskvu i moskovsko podruj e,
izjavio je za novi ne Rossiiskaya Gazeta da ljudi na vlasti od davnina pribjegavaju
razliitim met odama za mani pul i ranj e mislima naroda. Rekao je da su tajne slube u
dvadeset om stoljeu dobile "znanstvenu osnovu" za to. "Ne moete zamisliti kakav je rat
na tom podruj u izbio u prvoj polovici prolog stoljea. Ne bi bilo pretj erano rei da su
se ponekad vodile prave astral ne bitke", izjavio je Ratnikov za novine. Rekao je, nadalje,
daj e sredi nom 1980-ih pedesetak istraivakih instituta u Sovjetskom Savezu, uz izdanu
financijsku pot poru vlade, istraivalo met ode daljinske kontrol e uma. ak je rekao tla
je u vremenu dok je - i zmeu 1991. i 1997. godi ne - vrio dunosti zamjenika direktora
i vieg strunog savjetnika u ruskoj Federalnoj slubi za zatitu (rus. Federalnjaja sluba
ohrani - FSO) njegov odjel bio zaduen za zatitu najviih dunosni ka postsovjetske
Rusije, ukljuujui predsj ednika Borisa jeljcina, od bilo kakvih vanjskih utjecaja na
njihov podsvj esni um. General je t akoer izjavio da su koristili tehnologiju itanja misli
na strani m dunosni ci ma.
Praenje misli
lako je takvih razoaravajue malo, ak su se i neke novi ne poele na mahove pitali to se
to dogaa. Ironi no j e da j e j edna od tih novina l ondonski Observer. Kaem "i roni no"
j er sam 1996. ili 1997. "novi naru" Observera ispriao o vl adi ni m programi ma kontrol e
uma i iskustvima Cathy O' Brien. Nazvao j e to "pri om stoljea". Ponudi o sam mu da
ga spojim sa rtvama koje bi potvrdile moje tvrdnje i dao mu svoj telefonski broj. Nije
me nazvao. Umj esto toga, sljedei tjedan napisao je lanak u koj em je mene i moj rad
napao sa svim uobiaj enim gl uposti ma koje takvi ljudi iznose. Vie godi na kasnije isti
je list objavio lanak pod nasl ovom "Pribl iavamo se eri kontrol e uma". Ja ne bih rekao
da joj se "pribliavamo" - odavno s mo u njoj. Dr. George Estabrooks, proelnik Odsjek
za psihologiju Sveuilita Colgate i savjetnik vojske za hi pnozu, jo je u 1940-ima rekao:
"Mogu hipnotizirati ovjeka - bez njegova znanja ili pri stanka - da poini izdaju protiv
Sjedinjenih Drava." Dakle, oni to mogu i ine. Barem je lanak u Observeru pokazao
da se neke oi poinju otvarati za oito. Autor lanka Steven Rose, profesor biologije na
Ot vorenom sveuilitu (engl. Open University), u lanku je rasvijetlio zlokoban karakter
met oda manipulacij e umom. Jednom kada shvatite daj e ljudsko tijelo bioloko raunal o
te da je mozak procesor tog raunal a lako je razumj eti kontrol u uma. To je bioloka
verzija raunal nog programi ranj a. "Skinete" upute na tvrdi disk i raunal o (putem
mozga/CPU-a) reagira u skladu s uputama. Osi m ako se ne umijeaju vie razine vae
svijesti i preuzmu ti pkovni cu od hakera. Profesor Rose pie:
Znanstvenicima koji se bave mozgom je krenulo. Zabrinutost zbog sve vee
rairenosti mentalnih poremeaja rezultirala je nezapamenom novanom potporom
istraivanjima mozga u SAD-u i Europi. Nadalje, niz novih tehnologija, od genetike
do oslikavanja mozga, prua nam izvanredne uvide u molekularne i stanine procese
na kojima se temelji funkcioniranje naeg vida, pamenja i osjeaja.
Oslikavanje mozga postalo je raireno. Ureaji za snimanje poznati po svojim
akronimima - CAT, PET, MRI - zapoeli su kao kliniki instrumenti, omoguavajui
kirurzima da uoe potencijalne tumore, oteenja poslije modanog udara i rane
dijagnostike znakove demencije. No, neuroznanstvenici su brzo shvatili da imaju
iru primjenu. Slike podruja mozga koja se 'pale' kada osoba razmilja o svom
ljubavniku, kada zamilja odlazak u kupovinu ili rjeava neki matematiki problem
zaokupile su matu kako znanstvenika tako i javnosti. to kad bi mogli uiniti jo
vie?
O, ali oni to mogu. "Nezapamena novana pot pora istraivanjima u SAD-u i
Europi " nema nikakve veze sa "sve veom rairenou mental ni h poremeaja". Gmazovi
manipuliraj u ment al ni m poremeaj i ma kako bi proizveli svoj energetski izvor. Oni ih
ele vie, a ne manj e. Novana sredstva su tu da bi ubrzala uvoenje tehnologija za
upravljanje ljudskim umovi ma. Da slijedite elektrine signale u raunal u vidjeli biste
da se razliiti dijelovi 'pale' - postaju aktivni - kada se utipkaju razliite upute. Iako
bezgrani no sofisticiraniji, mozak j e isti. Rose kae daj e objavio rezultate eksperi menta
u koj em su se promatral a podruj a mozga koja postaju aktivna kada ljudi biraju i zmeu
konkurentski h proizvoda u supermarket i ma. Velike kompanij e, rekao je, od Coca Cole do
BMW-<\, poinju snimati mozak potencij alnih kupaca kako bi prouili njihove reakcije
na nova dizajnerska rjeenja i nove brendove. Poinju govoriti o "ncuromarket i ngu"
i "neuroekonomij i", istie Rose. Ono to ovdje vi di mo je komercijalna upotreba
tehnologije koja je namijenjena i za identificiranje ljudi krivih za ono to George Orwell
u r omanu 1984. naziva 'zlomisao'. Zl omi sao je bila "mi saoni zloin" - posjedovanje misli
koje su u suprotnosti s vl adi ni m stajalitem. Da kaem ono to je oito, za otkrivanje
'zlomisli' nuna je sposobnost itanja misli 'poinitelja'. U vrijeme kada je Orwell pisao
o Big Brother dravi takva sposobnost moda nije bila dost upna - meut i m sada jest.
Profesor Rose o tehnologiji oslikavanja mozga kae:
Takvi trendovi relativno su bezopasni, meutim veliko zanimanje drave za ono
to bi slike mogle pokazivati nije toliko bezopasno. Konkretno, to ako oslikavanje
mozga moe predvidjeti ponaanje ili ukazati na krivnju ih nevinost u zloinu? Na
primjer, neki tvrde da bi se tako moglo otkriti potencijalnu 'psihopatiju' i da mozgovi
ljudi osuenih za okrutna ubojstva pokazuju znaajno abnormalne uzorke (odmah
dajte Bushove, Clintone i Blaira na snimanje; op. a.)
U sadanjoj zakonodavnoj klimi, u kojoj je bilo pokuaja uvoenja preventivnog
zatvaranja 'psihopata' jo neosuenih za bilo kakav zloin, takvim tvrdnjama treba
pristupiti kritino. Sudstvo im se odupire i odupirat e im se, meutim nedavni razvoj
dogaaja sugerira da bi to mogla biti slaba obrana od sve autoritarnije drave.
Misliti vlastite misli
j edna ameri ka kompanij a razvila j e neto to naziva "uzimanj e modanog otiska
prsta". Tvrde da "detektiranj em informacija pohranj eni h u mozgu mogu otkriti istinu
o zloinu, teroristikim akti vnosti ma ili teroristikoj obuci". To se provodi mj erenj em
elektrinih signala u mozgu i kompani j a kae da se njezine met ode prihvaaju kao dokaz
u ameri ki m sudovi ma. Cilj nije samo itati misli kako bi se otkri o mi saoni zloin,
nego se eli i mijenjati nai n na koji ljudi misle te mani pul i rati miljenjem. Ameri ka
vojska desetljeima je financirala razvoj met oda i tehnologija koje mogu kako "itati
misli" neprijateljskih snaga (stanovnitva) tako i mijenjati njihovu percepciju dogaaja.
Velik dio novani h sredstava za istraivanja i razvojnih ugovora s transnaci onal ni m
korporaci j ama usmjerava se preko zl okobne Obr ambene agencije za napredne projekte
(DARPA). Taj program poeo je neobuzdano rasti s poj avom lanog "rata protiv
terorizma". Profesor Rose nastavlja:
Korak dalje od itanja misli pokuaj je da se njima izravno upravlja. Zanimanje je
poela pobuivati nova tehnika - transkranijalna magnetska stimulacija (TMS).
Radi se o usmjeravanju snanog magnetskog polja na odreena podruja mozga.
Dokazano je da to utjee na misli, percepciju i ponaanje. Postoje sugestije koje se
mogu koristiti da bi se kontroliralo opsesivno-kompulzivno ponaanje, a neki ak
ozbiljno shvaaju scenarij predvien u filmu "Vjeni sjaj nepobjedivog uma", u kojem
se TMS koristi za brisanje neeljenih sjeanja na propalu ljubavnu vezu.
Trenutno je tehnika mogua jedino ako se glava subjekta stavi u ureaj, meutim
vojska aktivno istrauje upotrebu TMS-a na daljinu. Isto vrijedi i za tehnologiju
ipova koji bi mogli posluiti kao usaene proteze za prevladavanje oteenih
osjetilnih funkcija ili za kontrolu ponaanja, a iji potencijal pomno ispituju bioetiki
odbori po Europi, (moj naglasak; op. a.)
Primamljivo je sve to odbaciti kao tehnoloke fantazije, a zagovornike tih tehnologija
kao prodavae zmijskog ulja, meutim injenica da je tehnologija manjkava ne znai
da se nee koristiti. ovjek se samo treba sjetiti desetaka tisua lobotomija koje su
provedene na shizofrenim bolesnicima u prolom stoljeu. Velika Britanija jedan je
od vodeih svjetskih primjera za drutvo nadziranja. Nadzire svoje graane putem
CCTV kamera i kontrolira njihovo ponaanje "Asbosom" (Naredbe za antidrutveno
ponaanje koje je uveo Blair; op. a.) i Ritalinom. Mogunosti nadziranja misli daleko
su nadile vizije iz Orwellovog romana 1984.
Na vrhu svjetske pi rami de nalaze se vojska i transnaci onal ne korporacije koje su
di o iste mree i puu u isti rog. Iako se moe initi da te tehnologije na 'trite' dovode
' poj edinane' kompani j e i korporacij e, radi se o proraunat om i dugo pl ani ranom
napadu na ljudsku psihu pod dirigentskom pal icom reptilske hijerarhije i u koordinaciji
najviih i skrivenih razina vojske. Cijelo nae drutvo zasnovano je na kontroli uma
u razliitim stupnj evima izraavanja. Planet Zemlja je zemlja zombija, meut i m to ne
mor a biti tako. Profesor Rose kae da neuroznanstveni ci imaju odgovornost da svoj
predmet istraivanja i njegove potencijale uine maksi mal no t ransparent ni m. Glasovi
zabri nuti h graana trebaju se uti onda kada je ta znanost jo u razvoju, a ne tek nakon
to su tehnologije ve pot puno formirane. Mor amo pronai nai n i osigurati da se takvi
glasovi uju u kakofoniji slogana o "boljim mozgovi ma" - kae Rose - i "snazi vojske i
trita". U ot vorenom i pravednom drutvu on bi bio u pravu, no u ovome uzal udno
troi svoj glas i tintu. To to on s pravom zahtijeva moe se dogoditi samo budemo li
zajedniki djelovali, j er oni koji upravljaju sustavom ele suprotno.
ujemo li se?
Gl edao sam film "Pod kont rol om" iz 2003. godi ne u koj em je glavni lik Lance Bishop,
tridesettrogodinji ameriki prodava osiguranja. Lanceu se poinj u javljati glasovi u
glavi koji ga navode na nasilje. Naposljetku shvati da je di o pokusa kontrol e uma koja
e se, kada se usavri, koristiti za nadzor nad masama emitiranj em s mree tornjeva
postavljenih diljem ameri ki h gradova. Stanovnitvu e se govoriti kako da misli, to da
osjea i kako da glasuje. Na temelju istraivanja koje sam proveo tijekom godi na oito
je da se, kao i kod velikog broja igranih filmova, u biti radi o injenici predstavljenoj
kao znanstvena fantastika. U gradiu Ryde na
otoku Wight u kojem ivim nekoliko stotina
met ara od mog doma j edan od tornjeva ve
je postavljen. Pojavljuju se irom zemlje, a u
pl anu je njihovo postavljanje diljem Europe
i drugdj e u svijetu. To je sustav poznat pod
i menom TETRA odnos no Terrestrial trunked
radio (zemaljski radijski sustav) (slika 232).
Pria paravan glasi da je TETRA samo novi
sustav komunikacij e za policiju i druge
hi tne slube, meut i m to j e tek j edna razina
tog sustava i, za gmazovske hibride, daleko
naj manj e vana. Prava namj ena TETRA-e je masovna kontrol a uma i ta je tehnologija
slina tehnologiji PCS/Digital, odnos no osobni m komuni kaci j ski m sustavima koji se
koriste u Sjedinjenim Dravama. Ono to u ovdje rei o TETRA-i vrijedi za sve (sline?)
sustave uspostavljene u dr ugi m dijelovima svijeta, a za samu TETRA-u pl ani rano je
gl obal no irenje. Na primjer, taj se je sustav koristio za komuni kaci j u na Olimpijskim
igrama u Ateni 2004. godine.
Britansko ministarstvo unutarnj i h poslova ugovor za sustav TETRA, poznat i kao
"ugovor o zrani m valovima", dodijelilo je konzorciju koj emu je na elu British Telecom,
a on ga je prodao dalje kompanij i 02 i njezinoj kompanij i keri mm02. Nadalje, u
proizvodnj i vane komponent e sustava TETRA ukljuen je ameri ki gigant Motorola,
a ta je kompanij a tijesno povezana s Naci onal nom si gurnosnom agencijom NSA,
koja je glavni kotai u amerikoj mrei kontrol e uma i nadreena je CIA-i. Jedan
kontakt mi kae da je tu tehnologiju Motoroli u stvari dala NSA, a to se svakako slae s
oni m kako je to uinjeno. Takozvani vojno-industrijski kompl eks upravo je to: fuzija
vojske i korporati vnog sektora kroz koju se tehnologija razvijena u tajnim proj ektima
za unaprj eenj e kontrol e nad ljudima uvodi u j avnu arenu tako to vojska bliskoj
korporaciji ustupa pot rebno znanje i iskustvo. Zati m se tehnologija prodaje javnosti
kao "otkrie" do kojeg j e dola sama kompanij a. Jedan unutarnj i dokument Europske
unije upozorava da bi "sveprisutnost ameri ki h kompanij a koje opskrbljuju europske
policijske snage radi o-komuni kaci j skom opr emom mogl a predstavljati veliku opasnost".
Taj dokument potekao je od radnog tijela zvanog STOA (Procj ena znanstveni h i
tehnol okih mogunosti , engl. Scientific and Technological Options Assessment) koje
je odgovorno europskom parl amentu. U nj emu se istie ozbiljna zabrinutost zbog
domi naci j e ameri ki h kompanij a koje se bave mreama hi tne komunikacij e u Europi.
Dokument otkriva da je Motorola odigrala kljunu ulogu u definiranju europskog
TETRA standarda (u suradnj i s ameri kom Naci onal nom si gurnosnom agencijom;
op. a.) kako bi amerikoj vladi osigurala mogunost prislukivanja TETRA mrea.
Osi m toga, kae da je Poljskoj ponuena Motorola mrea za njezine policijske snage
i upozorava: " Nuno je da budui lanovi Europske unije paljivo procij ene opasnosti
prevelikog oslanjanja na tehnologiju za koju nemaju jamstvo. " Posebno, mogl o bi se
dodati , kada sustav ak nije ni djelotvoran. Frekvencija koju emitira sustav TETRA
takav je da se radio-stanice, zbog interferencije koju uzrokuju, moraj u iskljuiti u blizini
ureaja za odravanje ivota, pa ak i u blizini ureaja za alkotestiranje i ureaja za
mjerenje brzine. Bilo je t akoer sluajeva da je autobusu s elektronski upravlj anom
kutijom mjenjaa promij enio brzi nu kada su putnici na odr eeni m sjedalima koristili
mobitel. Te tehnologije interferiraju s drugi m tehnologij ama i, s t o j e najvanije, remete
funkcioniranje ljudskog mozga i DNK.
Napokon, nije stvar ni u prislukivanju, iako je i ono, dakako, dio toga. Glavni
razlog je masovna kontrol a uma, a zdravstveni uinci imaju potencijal ljude uiniti
teko bol esni ma i poremeti ti naa fizika, ment al na i emoci onal na energetska polja.
Zdravstveni uinci sustava TETRA nisu ispitani (to jest, javno ispitani), a korporacij e
koje se bave tim tehnologij ama kada im se prigovori za njihove opasnosti stalno
ponavljaju istu priu. Kau da nije dokazano odnos no da nema 'definitivnih dokaza' da
je sustav tetan. Tu treba istaknuti tri stvari:
1) Kako moe biti 'definitivnih dokaza' kada te prepredene kompanij e i vlada odbijaju
j avno ispitati njegov utjecaj na zdravlje prije nego to ga namet nu ljudima, i kada
ignoriraju ili odbacuj u nezavisne studije koje razotkrivaju nedostatke i opasnosti
tog sustava?
2) Kada se sustav TETRA ukljui a ljudi koji ive ili rade u blizini obole (kada ne
znaju za ukljuenje), kako se to ne moe smatrati dokazom ili vezom?
3) Zato se dozvoljava uvoenje neega na temelju toga da ' nema definitivnih
dokaza da to nije sigurno, kada bi teret dokazivanja svakako trebao biti na
kompanij i koja bi najprije trebala dokazati da je stvar neopasna?
Znanstveni k Barrie Trovver napisao je vaan izvjetaj u kojem razotkriva sustav
TETRA. U sljedeem odl omku tog izvjetaja govori o pitanju 'definitivnih dokaza i
besmislici traenja istih:
Kada im se prigovori, vladini znanstvenici esto trae definitivan dokaz. Toje rije koja
se esto koristi kada elite pobijediti u raspravi. Do znanstveno definitivnog dokaza
nemogue je doi. Dopustite mi da objasnim. Bio sam na sasluanju u Torquayju
gdje sam zastupao lokalnu zajednicu. Odvjetnik koji je zastupao komunikacijsku
industriju rekao je da "nema definitivnih dokaza da e mikrovalovi izazvati tetne
posljedice".
Ja sam se usprotivio: ako netko sada ustane i ustrijeli me u ovoj sudnici, postojale
bi tri razine dokaza. Svi ovdje prisutni bili bi svjedoci i njihovo svjedoenje bilo bi
prihvaeno na sudu. Patolog bi mogao provesti obdukciju te utvrditi da me je ubio
metak i to bi bila druga razina dokaza. Meutim, ako biste eljeli definitivan dokaz
da me je ubio metak morali biste utvrditi da je u djeliu sekunde kada je metak
uao u moje tijelo svaki sustav mojeg tijela savreno funkcionirao, jer postoji tisuu
razloga zbog kojih bih mogao pasti mrtav prije nego stoje metak uao i morali biste
definitivno dokazati da su svi ti sustavi radili savreno prije nego to je metak uao
u tijelo.
Jasno je da je to znanstveno nemogue; ne postoji definitivan dokaz, no vladini
znanstvenici svejedno ga trae kada osporavamo njihove odluke.
Hakiranje raunala
U "novi narstvu" postoji izreka koja glasi "Ne dopustite da vam previe telefonskih
poziva pokvari dobru pri u" ne provjeravajte previe revno njezinu vjerodostojnost jer
biste mogli otkriti da pria u stvari nije istinita. Korporati vno-dravna urota ima neto
slino kada se radi o provjeravanju uinaka njihove tehnologije: "Nemoj te provoditi
previe j avnih istraivanja j er ete ljudima otkriti da je tehnologija opasna. " Umj esto
toga, neka ljudi pate i umi ru - to je mnogo bolje za posao i za plan - tako dugo dok
vi skrivate uzrok njihove patnje i smrti . Dravno tijelo apsurdnog imena Naci onal ni
odbor za ' zatitu' od zraenja trebao bi se bri nuti da stanovnitvo bude zatieno od
tetnih zraenja. No, odbor priznaje: "Jo nije provedena epidemioloka studija koja bi
istraila opasnosti povezane s telekomunikacij skim sustavima kao to je TETRA, koji
koriste RF zraenje modul i rano na frekvencijama od oko 16 herca." Nadalje, kae da se
"trebaju provesti studije na dobrovoljcima". Sve to nakon to je tehnologija ve aktivna.
Ministarstvo unutarnj i h poslova povjerilo j e l ondonskom koledu Imperial zadatak da
tijekom razdoblja od deset godi na istrai uinke tehnologije na policijske slubenike,
pretvorivi ih tako u laboratorijske mieve. Meut i m ak i to istraivanje, u koje su
ukljueni prikriveni interesi, razmatrat e samo utjecaj policijskih runih stanica, a ne
zraenje sami h bazni h postaja sustava TETRA. Odbor za ' zatitu' od zraenja za svoje je
'istraivanje' o ui nci ma mi kroval nog zraenja angairao dr. Cameliju Gabriel i njezinu
ivriku Microwave Consultants Limited.Dr.Gi\brie\ je takoer bila via savjetnica mobi l nog
giganta Orange te j edan od autora si gurnosnog elaborata za bazne postaje mobi l nog
operatera Orangea. Njezin sin, takoer zaposlen u tvrtci Microwave Consultants Limited,
govori da Orangeovi odailjai na kolskim igralitima ne predstavljaju opasnost. To je
vojno-industrijsko-vlain kompl eks na djelu i svaki element kompl eksa uva lea onom
drugom.
Takozvani Stewartov odbor, kojim predsjeda sir VViliam Stewart, u svibnju 2000.
godi ne izvijestio je britansku vladu da postoje vrsti dokazi da mobi l ni telefoni imaju
bioloki uinak na ljude ak i kada se radijska frekvencija odnos no mi kroval no zraenje
emitira na vrlo ni ski m razi nama. Djeca su, stoji u izvjetaju, u najveoj opasnosti j er su
njihove lubanje tanje te njihov mozak apsorbira veu koliinu zraenja, a njihov stanini
rast i aktivnost modani h valova jo su u razvoju. Stewartov odbor savjetovao je da se
ne koriste ureaji koji pulsiraju s vie od esnaest valova u sekundi. TETRA pulsira
brzinom od 17,6 valova u sekundi. Kasnije se otkrilo da je Nacionalni odbor za ' zatitu'
od zraenja prikrivao informacije Stewartovog odbora o utjecaju frekvencija mobi l ni h
telefona na zdravlje djece, stoj e potvrdil o njegovu pravu svrhu. U meuvremenu, glavne
osiguravateljske kue koje stvar promatraj u pragmati no, ukljuujui dvije najvee na
svijetu, Lloyds i Swiss Re, zalau se za uvoenj e takozvane klauzule o iskljuenju za
bolesti uzrokovane kont i nui rani m i dugoroni m slabim zraenj em tako da se za njih ne
plaa odteta. Rukovode se savjetom dr. Theodora Litivitza, profesora emeritusa fizike na
Ameri kom katolikom sveuilitu. U Sjedinjenim Dravama takve ' sigurnosne' stvari
' regulira' Federalna komisija za komunikacij e (FCC) koja je pod nadzorom drave. Ona
pak eregulira medije na sve manji broj korporacija. ' Standarde' koje slijedi razvile su
privatne organizacije kao to su Ameri ki institut za naci onal ne standarde i Institut
inenjera el ektrotehnike i elektronike. Do 2005. godi ne na elu FCC-a bio je Michael
Powel, sin biveg dravnog tajnika Colllina Powella, kojega je i menovao Bush ml ai
odnosno, da budem precizniji, oni pod ijom j e kont rol om.
Powella je zamijenio Kevin Marti n, bivi zamjenik glavnog
savjetnika u Bushovoj predsjednikoj kampanj i 2000.
godine. PGC je oito organizacija kojoj moete povjeriti
zatitu j avnosti. . .
Ljudi najblii tehnologiji TETRA su policijski
slubenici i druge hi tne slube koje je koriste svakog dana.
Oni ve t rpe fizike, ment al ne i emoci onal ne posljedice,
ukljuujui karci nom j ednj aka sa st opom koja daleko
nadilazi nacionalni prosjek. Runa stanica TETRA
smjetena je na prsi ma na podruj u jednjaka pa je j ednj ak
tako prvi na udaru el ektromagnetskog zraenja koje se,
kako su se sloili i proizvoai i vlada, emitira (slika 233).
Kada policijski slubenik koristi TETRA-u ozbiljnu dozu
zraenja primaj u i ljudi na ulici ili u trgovakom centru,
pa zamislite onda koliko tek zraenja svakog dana primaj u
zaposleni u tim sl ubama. Dr. Ian Dri ng znanstveni k je
koji je uvjeren da je TETRA opasna nakon to je njegov
brat Neil umr o od raka j ednj aka. Neil je bio tridesetosmogodinj i policijski slubenik u
Leicesteru, mom r odnom gradu u engleskom East Mi dl andsu. Dr. Dri ng kae da Neil
nije pokazivao znakove raka sve dok nije poeo koristiti sustav TETRA. Nije puio, pio
je vrlo mal o i bio je u odlinoj tjelesnoj formi j er se bavio tri atl onom. Neilov kolega u
Leicesterskoj policiji, t akoer ml ai od etrdeset godina, negdje u isto vrijeme umr o je
od iste bolesti. Kao to dr. Dri ng istie, anse za to bi, prema Ameri kom drutvu za rak,
bile j edan naprama milijun. Kasnije je i treem slubeniku leicesterske policije, starom
dvadeset i est godina, dij agnosticirana ista bolest, za to bi anse bile j edan prema
nekoliko milijardi. Ali, naravno, nema dokaza o povezanosti j er 02 (mobilni operater;
op. p.) i vlada tako kau. U pokrajini Lancanshi re je 177 od 246 ispitanih policijskih
slubenika koji su ispunili upi tni k reklo da su, otkako je uveden sustav TETRA, osjetili
posljedice kao to su mi grena, muni na, nesanica i manj ak koncentracije. estero ljudi,
ukljuujui glavnog inspektora, imalo je vrtoglavice i glavobolje nakon to je bazna
stranica aktivirana na krovu njihove policijske postaje u Nort h Wal shamu u Norfolku,
a o istim si mpt omi ma izvijestilo je i dvadeset i petero ljudi koji ive u blizini. Kada
je toranj sustava TETRA ukljuen u Dursleyju u engleskoj pokrajini Gloucestershireu
stanovnici su izvijestili o epidemiji migrena, nesanice, krvarenja iz nosa i ' ok-buenja'
do petnaest puta tijekom noi. Jedanaestero djece u koli u Li ttl ehamptonu u Sussexu
posl ano je kui s glavoboljama, krvarenj ima iz nosa i vrtoglavicom na dan kada je bazna
stanica TETRA-e bila ukljuen u blizini a da lokahii stanovnici to nisu znali.
Prosvjednici su rekli da su zaprepateni pot punom ravnodunou drugi h roditelja
i mjetana te nj ihovom nespremnou da istrae kakve bi uinke to mogl o imati na
njihovu djecu i njih same. Kada su dijelili letke na ulazu u kolu ubrzo su zamoljeni
da odu jer ' uznemiruj u roditelje'. Oi to je da neki ljudi ne trebaju pomo TETRA-inih
bazni h stanica da bi bili pot puni idioti. Policijska federacija, koja predstavlja britanske
policijske slubenike, bila je toliko zabrinuta zbog broja izvjetaja o tetni m zdravstvenim
poslj edicama da je od znanstvenika Banij a Trowera narui l a izvjetaj o mogui m
opasnost i ma TETRA-e. On je u rujnu 2001. zakljuio: "Vlada, vladini znanstvenici i
ova industrija bit e odgovorni za vie civilnih smrti u mi r no doba nego sve teroristike
organizacije zajedno." Trower je takoer napisao:
Nesporna je studija profesora Szmigielskog u sklopu koje je cijeli niz godina ispitivao
uinke pulsa moduliranog mikrovalnog zraenja, ispod i iznad TETRA-inog
frekvencijskog spektra, na vojno osoblje. Te je rezultate usporedio s osobljem koje
nije bilo izloeno zraenju. Njegov je zakljuak (jednim dijelom) bio: "Udvostruena
incidencija svih neoplazmi (tumora) s trostrukim porastom karcinoma probavnog
trakta (ukljuujui karcinom jednjaka i eluca) te esterostrukim porastom
hematogenih malignosti (krv/stanice/cirkulacija). elio bih da itatelj ima na umu
'trostruki porast karcinoma'.
Zdravstvene ui nke koje su predvidjeli on i drugi znanstvenici sada moemo vidjeti
kod policijskih slubenika i graana. Medu njima su karci nom, depresija, poremeaj i
pozornosti , bolesti mozga, glavobolje, umor, nepl odnost i smanj ena razina mel atoni ns,
pr i r odno pri sutnog hor mona povezanog sa snom. To j e samo j edan od razloga zato ljudi
koji ive blizu bazni h stanica sustava TETRA esto pate od nesanice. Nadalje, mel atoni n
tijekom noi ubija stanice raka, a njegova smanj ena razina poveava opasnost od
nastanka karci noma. Kao to sam govorio ranije, pineal na lijezda i mel atoninski sustav
kljuni su za i nterdi menzi onal nu vezu i komunikacij u; reptilski hibridi piju menst rual nu
krv, j edu ljudsko meso koje je zbog zastraujuih rituala puno mel atoni na i serotoni na
te konzumi raj u bijeli prah poznat kao ' monat omsko zlato' kako bi stimulirali svoju
pi neal nu lijezdu i pristupili drugodi menzi j ski m sposobnost i ma kao to je gledanje
budunosti' . Ne ele da stanovnitvo raspolae tim sposobnosti ma, a suzbijanje pi neal ne
lijezde kljuno je u ostvarivanju tog cilja. Kakve li sluajnosti daj e posljedica TETRA-e
(i mnogi h drugi h slinih tehnologija) smanjenje razina mel atoni na. Pinealna lijezda
ima kljuni utjecaj na zdravlje, i munol oki sustav, ment al nu stabilnost i proces starenja.
Pineal nu lijezdu i proizvodnj u mel at oni na potiskuje ne samo sustav TETRA nego i
svi elektromagnetski valovi. S
obzi rom na to daj e tkivo enskih
prsa vrlo osjetljivo na zraenje
uope me ne iznenauj e da se
tehnologija mamogr ama koja
detektira rak dojke povezuje s
uzrokom raka dojke. Zamol i o
bih vas da razmisle trebate li
doista mi kroval ne peni ce koje
vas pune zraenjem i poti u
vas da j edete pot puno smee
(slika 234). Nadalje, tu je bolest
mot or ni h neurona, rijetka bolest
uzrokovana raspadom ivanih
stanica koje upravljaju miiima.
Kod Drumcarrovv Hilla u Fifeu
Slika 234: to se dogodilo s biljkama nakon to je jedna
od njih devet dana bila zalijevana mikrovalnom vodom, a
druga proienom vodom. Mikrovalovi su bili neusklaeni s
energetskim poljem biljke, a valovi proiene vode bili su s njim
u skladu. Isto vrijedi i za ljudsko tijelo.
u kotskoj TETRA-in odailja nalazi se od kraja 1990-ih i, iako u blizini ivi samo
dvjestotinjak ljudi, posljedice su bile katastrofalne. Ili bi sve to - za one povezane s
vl adom, proizvoae i one na i ntel ektual nom stupnju trogodinjaka - mogla biti samo
sluajnost. U toj nevelikoj populaciji bilo je najmanje sedam sluajeva karci noma i
bolesti mot or ni h neurona dij agnosticiranih tijekom pet godina, a dravni prosjek
za bolest mot or ni h neurona je j edna na 50.000 - 100.000 osoba. Dr. Gerard Hyland,
biofiziar s Meunar odnog instituta biofizike i strunj ak za slaba zraenja, o TETRA-i
kae: "Za deset godi na mogli bi smo svjedoiti pandemi j i t umor a mozga". U lanku o
opasnosti ma TETRA-e razotkriva obmanj uj uu priu da sustav zadovoljava t renut na
si gurnosna ogranienj a za ' zatitu' od zraenja:
Ta ogranienja su, meutim, zasnovana iskljuivo na termalnim uincima - to jest,
jednostavno ograniavaju jainu zraenja kako bi osigurali da zagrijavanje tkiva
apsorpcijom mikrovalnog zraenja ne prijee razinu s kojom se tijelo moe nositi.
Kada bi zagrijavanje bilo jedini uinak zraenja postojee smjernice pruale bi
javnosti primjerenu zatitu od zraenja baznih stanica; no, naalost, to nije sluaj.
Naime, mikrovalovi su valovi i kao takvi imaju i druga svojstva pored intenziteta.
Konkretno, pulsno mikrovalno zraenje koje se koristi u telekomunikacijskim
sustavima GSM (globalni sustav za mobilne komunikacije odnosno mobilni telefoni;
op. a.) i TETRA ima niz prilino dobro definiranih frekvencija koje olakavaju
njihovo prepoznavanje od strane ivog ljudskog organizma i kojima se na organizam,
slijedom toga, moe utjecati na potpuno netermalan nain. To je zato to sam ivi
ljudski organizam (i samo ivi) podrava raznorazne oscilatorne elektrine bioloke/
biokemijske aktivnosti, od kojih svaku karakterizira odreena frekvencija, i od kojih
se neke odvijaju na frekvencijama slinim onima koje posjeduju signali GSM-a ili
TETRA-e. Ta koincidencija ini te aktivnosti potencijalno ranjivima na interferencije.
(To nije koincidencija; op. a.)
To se dogaa zato to te oscilatorne elektrine aktivnosti imaju ulogu slinu podeenim
sklopovima u radio-prijemniku te od ivog organizma ine elektromagnetski
instrument izvanredne osjetljivosti koji moe informacijski 'prepoznati' i razabrati
prisutnost zraenja dekodirajui... njegove razliite frekvencijske karakteristike,
ukljuujui sve mogue modulacije amplituda. Budui da su te aktivnosti ukljuene
u bioloku komunikaciju te u kontrolu i regulaciju biolokih procesa kljunih za
zdravlje, razumno je oekivati da izlaganje zraenju subtermalnog intenziteta koje
sadri bioaktivne frekvencije slabi funkcionalnost ivog organizma. . .
Jednostavnije reeno, to znai da su ljudsko tijelo i mozak poput antene koja
moe pri mati te frekvencije te da one mogu poremeti ti i ponititi njihove mental ne,
emoci onal ne i fizike frekvencije. Osi m toga, te frekvencije mijenjaju karakter/pri rodu
DNK, a posljedice toga bile bi katastrofalne. Frekvencije TETRA-e i mobi l ni h telefona
imaju potencijal kratkospoj iti tjelesno raunal o, a dr. Gerard Hyl and kae da su
TETRA-ini signali bliski frekvencijama ljudskog mozga. Jo j ednom, to NIJE sluajnost.
Cijela je stvar hl adnokr vno isplanirana kako bi prouzroil a maksi mal ne poremeaj e u
funkcioniranju ljudi. To je poput smetnji na vaem radij skom ili televizijskom prij emniku;
pri j emni k prestaje raditi kako treba. Kada se to dogodi tijelu odnosno mozgu posljedica
su mental ni , emoci onal ni i fiziki probl emi, j er tijelo je elektrokemijsko raunal o, izrazito
osjetljivo na smetnj e iz drugi h cleklrokemijskih izvora. Isto vrijedi za one koji ive u
blizini ili ispod elektrinih vodova koje se s pravom povezuje s karci nomi ma, posebno
s l eukemi j om. El ektromagnetsko polje elektrinih vodova remeti elektromagnetsku
komuni kaci j u unut ar tijela/mozga i dolazi do ment al ni h, emoci onal ni h i fizikih bolesti.
O el ektri ni m vodovi ma govorim i pi em j o od 1980-ih, meut i m vlasti su odbacile i
ismijale tvrdnje o njihovoj povezanosti s fizikim i ment al ni m bolestima. Ipak, sada
su dokazi toliko jaki da je ak i Naci onal ni odbor za zatitu od zraenja zakljuio da je
za djecu koja ive u blizini elektrinih vodova vjerojatnije da e oboljeti od leukemije,
a to je tek j edna od tetnih posljedica. El ektromagnetska polja elektrinih vodova i
drugi h tehnologija interferiraju s el ektrinim sustavima uklj uenim u obnovu stanica,
to uzrokuj e nastanak ' odmetni ki h stanica koje nazi vamo karci nom. Svaki put kada
na kol ama vi di m te bazne stanice za GSM ispuni me jeza zbog onoga to se dogaa s
dj ecom i uiteljima koji u njima borave, a te stanice smjetene su i na mnogi m j avni m
zgradama ili u njihovoj blizini (slike 235 do 237). Kada je j edna moja prijateljica poela
raditi u Count y Hallu, sjeditu vijea grofovije na otoku Wight, bila je smjetena na
etvrtom katu, neposr edno i spod nekoliko repetitora na krovu. Odmah j e poela patiti
od glavobolja, promj ena ponaanj a, a j ednom je pala i u nesvijest. Uskoro je postalo
j asno da su i ostali primijetili zdravstvene posljedice. Evo to je j edan zaposlenik napisao
U e-rnailu:
Otkako sam krajem 1999. godine poeo raditi u slubi za nekretnine javili su mi se
ozbiljni zdravstveni problemi koje prije nisam imao. Najoitiji od njih je karcinom
koji se pojavio 2001. godine i zbog kojeg sam pod nadzorom najmanje do 2011.
godine. Otprije prisutan problem sa srcem, elektrine prirode, bio je kontroliran
lijekovima, meutim tada je eskalirao i rezultirao brojnim prijemima na srani odjel
i naposljetku dvama odlascima u Brighton kako bi se problem rijeio.
Drugi j e rekao:
Sada patim od glavobolja vie nego ikada prije. K tomu, prolih nekoliko tjedana
imao sam neobjanjive napade krvarenja iz nosa; djevojka mi je rekla da bih zbog
toga morao na pregled, meutim kao pripadnik snanijeg spola jo uvijek se tome
odupirem. Predstavnik izvoaa radova ranije ove godine upitao me je jesam li
zabrinut zbog tornjeva na krovu, posebno zato to je u mom odjelu bilo mnogo
sluajeva bolesti i smrti. Zanemario sam njegov komentar jer kao relativno novi
zaposlenik na odjelu nisam bio upoznat s povijeu zdravlja zaposlenika.
Reakcije na te frekvencije razlikovat e se od poj edinca do poj edinca j er su i nai
vlastiti frekvencijski 'sastavi' razliiti, j edni e zaraditi rak, drugi e oboljeti od depresije
ili bolesti mot or ni h neurona, a trei moda godi nama nee imati nikakvih uoljivih
posljedica. Prema tome, nailazit ete na odgovore, "meni to nije tetilo"... sve dok nakon
nekog vremena ne pri mi te telefonski poziv u kojem e vam rei: "Hej , mi sl i m da si bio
u pravu". Stvar je u tome da gmazovski hi bri di ele ljude s tako narueni m funkcijama.
Tako ih je lake kontrolirati.
Krivotvorena stvarnost
Skeptici i prosvjednici, naravno, govore o t ome da tehnologija TETRA nije pri mj ereno
ispitana prije putanja u upotrebu. O, ali jest. Zato sam s pomenuo da nije bilo javnih
istraivanja. Njezini uinci na zdravlje poznati su na najviim razinama, ali njih za to nije
briga. Kljuna stvar u svemu t ome je upravljanje ljudskim umom i emocij ama. Emitiranj e
na frekvencijama pot rebni m da se utjee na ment al nu i emoci onal nu aktivnost uzrokuj e
zdravstvene posljedice, meut i m to ipak nije glavni moti v iza te tehnologije. Glavni
moti v je kontrola misli. Biofiziar dr. Geral d Hyl and pie:
Frekvencija zraenja koje se koristi za prijenos glasovnih podataka (za komunikacije;
op. a.) i kod GSM-a i kod TETRA-e nalazi se u mikrovalnom pojasu - frekvencijskom
pojasu u kojem se mogu ometali fundamentalni procesi kao to je stanino dijeljenje
- pri emu malo nie nositeljske frekvencije koje karakteriziraju zraenje TETRA-e
olakavanju njegovo prodiranje dublje u tkivo. S druge strane, frekvencije pri kojima
se mikrovalovi emitiraju u zasebnim skupinama bljeskova (odnosno pulsova) bliske
su frekvencijama elektrinih i elektrokemijskih ritmova samog mozga. Drugim
rijeima, te modane frekvencije zraenjem se moe pojaati, omesti ili ak uskladiti
s nekom drugom frekvencijom (spojiti ih na frekvenciju TETRA-e; op. a.).
Tehnologija TETRA-inog tipa funkcionira na pulsnoj frekvenciji od 17,6 herca.
To je blizu val ni m dulj inama modane aktivnosti pa tako interferira s elektrinim
sustavom (a stoga i svim drugi m sustavima) mozga (slika 238). Ti me se objanjavaju
ne samo uinci na fiziki i imunol oki sustav, budui
da se komunikacij a mozga s tijelom prekida, nego i
mentalne te emocionalne ppsljeicekao to sudepresija
1
i poremeaji pozornosti . Dr. Hyl and nastavlja:
Nadalje, mogunost namjernog izazivanja
epileptinih napada kod odreenih ivotinja tako da
ih se izloi pulsnom mikrovalnom zraenju u skladu
je s izvjetajima o poveanoj uestalosti napada koci
neke epileptine djece koja su izloena zraenju
CiSM baznih postaja. Taj pronalazak nije nimalo
pretjeran s obzirom na poznatu sposobnost vidljive
svjetlosti (kao to je stroboskopska) koje bljeska
brzinom od petnaest do dvadeset puta u sekundi da
izazove epileptiki napad kod manjine od pet posto
epileptiara koji su fotosenzitivni.
Naime, i vidljiva svjetlost i mikrovalovi samo su
razliite aktualizacije elektromagnetskog zraenja i
mikrovalno zraenje koje koriste GSM i TETRA na
slian nain "bljeska" (pulsira) pri brzinama koje
mozak moe prepoznati. Meutim, za razliku od vidljive svjetlosti, pulsni mikrovalovi
ne ovise o oku i vidnom ivcu da bi dobili pristup mozgu i mogu prodrijeti direktno
u lubanju.
Sve nas to vodi do masovne kontrol e uma. j edna razina izraavanja naih misli i
osjeaja je ona elektrina, pa se stoga misli i osjeaji mogu usaivati elektrinim putem.
Dr. j ose Delgado, vodei mani pul at or uma u amerikoj vladi, jo 1974. godi ne za
kongresni izvjetaj je rekao:
ovjek nema pravo razvijati vlastiti um. Takva liberalna orijentacija vrlo je privlana.
Moramo elektrinim putem upravljati mozgom. Jednog dana e se vojskama i
generalima upravljati elektrinom stimulacijom mozga.
Mogao je rei i narodima j er oni planiraju upravo to. Barrie Trower je u svom
izvjetaju za britansku Policijsku federaciju napisao:
Poznato je da pulsno zraenje TETRA-e na frekvenciji od 17,6 herca (valova u sekundi)
interferira s naim prirodnim modanim ritmovima. Na mozak generira vlastite
valove unutar glave. Jedni od tih valova, zvani beta-valovi, nalaze se na frekvenciji
vrlo slinoj onoj TETRA-inih runih stanica. Dogaa se sljedee: zamislite da skaete
na trampolinu i pridrui vam se netko vei i tei tko skae malo drugaijom brzinom;
vi ete se uslijed toga odbijati njegovim tempom, a ne svojim. Kada tea osoba skoi
s trampolina vi ele i dalje odskakivati njegovom brzinom. Kada druga osoba skoi
na trampolin, to se zove entrainment (usklaivanje na drugu frekvenciju; op. prev.).
Upravo to se dogaa kada se TETRA koristi u blizini mozga policijskog slubenika.
Budui da TETRA utjee na modane beta-ritmove utjecat e na ono za to su beta-
ritmovi odgovorni - konkretno, na zdravo rasuivanje u kriznim situacijama.
Nakon entrainmenta uvijek dolazi do fenomena zvanog dugorona potencijacija. To
je ono kada osoba side s trampolina i ostavi vas da skaete. Poznato je da dugorona
potencijacija moe trajati i nekoliko tjedana nakon to je prvotni izvor zamro.
Implikacije toga su da modani valovi policijskih slubenika pate od entrainmenta
ak i nakon to se stanice iskljue, te da se entrainment uvruje svaki put kada se
stanica ponovno ukljui.
Jo j edan naziv za entrainment je simpatelika rezonancija koju sam opisao u j ednom
od pret hodni h poglavlja, povezano violinom stavljenom meu druge violine. Zbog
tog entrai nmenta' st rune violine poet e titrati t onom koji proizvode druge violine.
To je ideja na kojoj se temelje te mi kroval ne tehnologije poput TETRA-e i mobi l ni h
telefona. Njihova j e svrha da odvoje mozak od njegovog pr i r odnog ritma. Barrie Towers
pie o utjecaju na "zdravo rasuivanje u kri ti ni m situacijama". Drugi m rijeima, na
ispravno razmiljanje, a nisu samo policijski slubenici ti iji se mi saoni procesi mogu
poremeti ti . To moe biti svatko tko doe u dodi r s TETRA-i ni m frekvencijama. Samo
u Velikoj Britaniji planira se postavljanje na tisue TETRA-inih bazni h stanica, da ne
spomi nj emo ostatak Europe te njihov ekvivalent u Sjevernoj Americi i drugdje. Mnogi
od tih tornjeva ve su skriveni u znakovi ma benzi nski h postaja, j arbol i ma za zastave,
rekl amama, crkvama i u blizini kola (slika 239). Ljudi ti suama godi na odlaze u crkve
da bi im se kontrol i rao um, a sada se to moe initi pomou odailjaa skrivenog u
crkvenom tornju. BBC-ev izvjetaj iz studenog 2004. godi ne otkri o je da je Velika
Britanija ve tada imala etrdeset tisua bazni h stanica za mobi l nu lelefoniju te da svaka
deseta kola ima baznu stanicu koja je manje od dvjesto metara udaljena o uionica.
Jedna kola u sreditu Londona ima dvadeset i devet bazni h stanica u krugu od dvjesto
metara, a mnoge od njih su skrivene u pr omet ni m znakovi ma i znakovima benzi nski h
postaja. Pogledajte kakav uinak vibracije j ednog j edi nog mobi l nog telefona imaju na
vodene kristale u eksperi ment u j apanskog znanstveni ka dr. Marasua Emot oa (slika
240 na iduoj stranici). Sada zamislite kakav je tek ui nak bazne stanice za mobi l nu
telefoniju. itav pl an je koordi ni ran tako da se mrea mobi l ne telefonije, TETRA i
drugi sustavi el ektromagnetske komunikacij e instaliraju kao j edinstveni sustav koji
Slika 239: Odailjai mikrovalnog zraenja skrivaju se na raznoraznim mjestima kako javnost za njih ne bi
saznala. .
Slika 240: Evo to frekvencije mobilnog telefonu ine kristalima vode. S lijeve strane je kristal koji je nastao iz
vode izloene rijeima "ljubavi i zahvalnosti ", a s desne strane je kristal nastao iz vode izloene mobilnom
telefonu.
(/.u vieprimjeraVidi knjige Messages from the Water, prvi i drugi dio, dr. Mastima Hinoloii.)
e tvoriti el ektromagnetsku mi ni -mat ri cu za naruavanje uobiaj enog funkcioniranja
mozga i DNK te odreivanj e ment al ni h i emoci onal ni h reakcija. Takva mrea imat e i
mogunost masovnog ' probiranja' populacije, to je takoer u pl anu reptilskih hibrida.
Juha puna lai
Sve to ne dogaa se sluajno upravo sada. U tijeku je vibracijska promj ena koju u kasnije
detaljnije objasniti, meut i m za ono o emu ovdje govori mo najvanije je to da se uslijed
te promj ene sve vie ljudi budi iz svoje i nduci rane amnezij e. Cilj el ektromagnetske
tehnologije i svih njezinih razliitih oblika (ukljuujui one za koje i ne znamo) je
stvoriti el ektromagnetsku "j uhu" koja e suzbiti ui nak vibracijske promj ene koju
t renut no doivljavamo na ljudsku svijest. U svibnju 2006. godi ne l ondonski Observer
izvijestio je o sve veoj zabri nutosti zbog takozvanog 'nevidljivog smoga' koji je stvorila
"elektrina struja koja pokree nau civilizaciju". Reeno je da novi znanstveni dokazi
pokazuju da to "uzrokuj e rak kod djece, pobaaje i samouboj stva te ini neke ljude
al erginima na suvremeni ivot". Razumljivo, to mor a biti tako. Na razini tijela/uma
mi s mo el ektromagnetska polja i kada se ona izloe drugi m poljima, posebno moru
takvih polja, nuno e nas zadesiti di sharmoni j a - bolest u svim mogui m oblicima.
Svjetska zdravstvena organizacija kae da bi elektromagnetski smog mogao interferirati
s pr i r odni m el ektrinim struj ama koje pomau u "odravanju ljudskog tijela" i naziva
ga "j edni m od najeih i najbre rastuih utjecaja iz okolia". U lanku izJDbservera
citiran je Deni s Henshaw, profesor utjecaja zraenja na ljude s engleskog Sveuilita
u Bristolu kako kae da "postoji golem broj dokaza koji ukazuju na raznorazne tetne
zdravstvene posljedice elektrinog 'smoga'." Procjenjuje a je prouzrokovao otprilike
devet tisua sluajeva depresije, a to je i razumljivo s obzi rom na to da su nai osjeaji
elektrokemijski fenomen. Ako ste riba u mor u na vas f undament al no utjee stanje vode,
a isto vrijedi i za nas i nae vibracijsko "more". Kao to stoji u lanku Observera, danas
s mo izloeni mnot vu elektrinih utjecaja:
Strujne ice stvaraju elektrina polja, jednu komponentu smoga, ak i kada na njih
nita nije prikljueno. Svi elektrini ureaji - od televizijskih prijemnika do tostera -
emitiraju drukiju vrstu polja, magnetska polja, jaina poija brzo pada s udaljenou,
meutim kuanski aparati kao to su suila za kosu i elektrini aparati za brijanje,
koji se koriste blizu glave, mogu nas izloiti velikoj koliini zraenja. Elektrini
pokrivai i radio-budilice u blizini kreveta proizvode jo vee doze zraenja jer su im
ljudi izloeni mnogo sati za vrijeme spavanja. Radiofrekvencijska polja - jo jedna
komponenta smoga - emitiraju mikrovalne penice, televizijski i radijski prijemnici,
bazne stanice za mobilnu telefoniju te sami telefoni koji se takoer koriste blizu
glave.
Svjetska zdravstvena organizacija priopila je da e se probl em pogorati s ' napretkom'
tehnologije, meut i m ona ne napreduje, u tome je stvar. Kako se tehnologija koja uzrokuje
toliko fizikih, mental ni h i emoci onal ni h bolesti moe zvati naprednom? Na najviim
slojevima zavjere elektromagnetska 'juha' se proizvodi kao sve gue more frekvencijskih
polja ija je svrha zadrati ljudsku! razinu izvan kontakta s njezinim viedimenzional nim
jastvom. Drugi m rijeima, da nas dri u zatvoru 'fizike' percepcije pet osjetila gdje
mogu lako s nama manipulirati. Vibracijska promj ena koju u kasnije detaljnije opisati je
prijetnja toj kontroli, a taj elektromagnetski napad dio je njihove reakcije.
Trovanje neba
Po meni su kemijski oblaci koje u atmosferu isputaju vojni zrakoplovi te komercijalni
zrakoplovi koje je angairala vojska f undament al no povezani s ti m pl anom stvaranja
el ektromagnetske 'juhe'. Ti oblaci postali su poznati kao ' chemtraili' (hrv. kemijski
tragovi; op.p.), za razliku od contraila' (kondenzacijski tragovi) koje zrakoplovi
pr i r odno proizvode put em kondenzacije. Contraili se brzo raspre, a chemtraili ne.
Nadalje, zrakoplovi koji isputaju chemtraile esto lete unakrsno, uzdu i poprij eko istog
podruj a (slika 241). Autor i istraiva William Thomas postao je najglasniji razotkriva
chemtraila ubrzo nakon to su se negdje oko 1998. godi ne poeli pojavljivati u
Slika 241: "Kemijski tragovi" (chemlrails) ispresijecaju nebo.
Sjedinjenim Dravama i Kanadi, a kasnije i u Europi. Sada o njima izvjetavaju irom
svijeta, pa mi je i aman pl emena Zul u Credo Mutwa rekao da ih neprestano vida iznad
j une Afrike. Kompanij a Disney je ak stavila chemtraile u pri zore neba u ani mi r anom
filmu za djecu Automobili. O da, naviknite djecu da ih na taj nain viaju na nebu i
kasnije nee postavljati suvina pitanja. Mnogi ljudi iz Sjedinjenih Drava javljaju da
ih na nj ihovom podruj u isputaju toliko esto da vie nemaj u plavo nebo u kojem
su neko uivah. Na stranici www. davidicke. com u arhivi Istraivanja-zatakavanja
moete pronai iscrpne lanke o chemtrailima i njihovoj pozadi ni . Chemtraili imaju
mnogo komponent i . William Thomas kae da je analiza tragova u njima otkrila izrazito
toksine patogene, i zmeu ostalog bakteriju Mycoplasma fermentans incognitus. Tu je
bakteriju dr. Gart h Nichol son otkri o kod otprilike 45 posto ratni h veterana koji su patili
od teke bolesti poznate kao si ndrom Zaljevskog rata. Medu si mpt omi ma o kojima je
izvjeteno na podruj i ma na koje su isputeni chemtrailovi su respiratorni probl emi i
tegobe nalik gripi, te ponekad ment al na konfuzija i depresija. Ne treba nas iznenaditi
bioloko ratovanje protiv stanovnitva kada su poslije 1940-ih takve stvari ve mnogo
put a bile razotkrivene. Zaj ednice su esto, da to nisu ni slutile, koritene kao laboratorijske
ivotinje kako bi se ispitali agensi za bakterijsko ratovanje. Prisjetite se kako je Projekt
za novo ameri ko stoljee pozivao na. . . "napredne oblike biolokog ratovanja kojim se
mogu ciljati specifini genotipovi. . . ", a samo po sebi razumljivo je da su to testirali na
stanovnitvu. Usput, kada oni kau da neto treba razviti, to obi no znai da je to ve
razvijeno. Neki istraivai cherntrailove povezuju s poj avom Morgellonove bolesti koja
je otkrivena 2001. godine. Si mptomi ukljuuju osjeaj nagrizanja, probadanj a i miljenja
po koi, oteenja koe koja ne zacjeljuju, ekstremni umor, teku ment al nu konfuziju,
gubitak kratkoronog pamenj a, bol u zglobovima, nagli gubitak vida i ozbiljne
neurol oke poremeaj e. Njezin uzrok slubeno j e ' nepoznat' , no pogledajte kako njezini
si mpt omi odraavaju mnoge si mpt ome povezane s el ektromagnetski m zraenj em.
U kontekstu ' juhe' o kojoj govori m znakovito je da je analiza zraka u podruj i ma
podvrgnut i m rasprivanju chemtrailova otkrila pri sutnost aluminija, barija, kalcija,
magnezija i titana. U j ednoj studiji su tijekom tri mjeseca prikupljani uzorci kinice i
snijega u Chapel Hillu u Sjevernoj Karolini. St andardni ' dvostruko slijepi' laboratorijski
testovi otkrili su prisutnost svih navedeni h tvari, posebno teki metal barij koji izvrsno
apsorbira X-zrake. Barijska slitina koristi se za ice u svjeicama, a barijev oksid koristi
se za presvlaenje elektroda u fluorescentnim svjetiljkama jer omoguava oslobaanj e
elektrona. Aluminij provodi elektrinu struju i toplinu gotovo j ednako dobro kao bakar.
Iako je pot rebno mnogo vie istraivanja nepri strani h strunj aka s tog podruj a (gdje
su?), siguran sam da emo otkriti da j e barem j edan od glavnih razloga chemtrailova
pojaavanje sve gue el ektromagnetske ' juhe' oko Zemlje. Konkretno, mi sl i m da
je cilj rasprivanja tih metal a najvjerojatnije stvaranje vrlo efikasnog provodni ka
za el ektromagnetske valove i emisije, tako da se Planet zatvori u el ektromagnetsko
polje odnos no zatvor koji e blokirati ulazak ' neeljenih' valnih duljina. Svrha te
' juhe' i stovremeno je i da bude provodni k za emitiranj e mi saoni h valnih frekvencija
stanovnitvu. Mislim da je program chemtrailova povezan s HAARP-om, Pr ogr amom
istraivanja visokofrekventnih aktivnih pol arni h svjetlosti, koji je smjeten na Aljasci i
kojega pomou ratnog zrakoplovstva i mornari ce vodi ameri ko ministarstvo ' obrane'
(sl i ka242). Drugeoperaci j esl i neHAARP-ui povezanesHAARP-ompoki -euseudrugi m
zemljama, ukljuujui vedsku. Meta
tih programa elektriki je nabijena
ionosfera koja obavija Planet na
visini od ezdeset i pet do devedeset
i pet kil ometara. Puni znaaj onoga
to sadre chemtrail-oblaci neemo
znati sve dok ne otkri j emo u kakvoj
su interakciji sa signalima koje
emitira HAARP. Kada stavimo na
stranu sve lane prie i gluposti,
HAARP je sredstvo koje djeluje na
vie razina, ukljuujui kontrolu
vremenski m prilikama. Glavna
namj era mu j e ispuniti umj et no
proi zvedenu el ektromagnetsku 'matricu', ' membr anu' ili ' j uhu' oko Zemlj e uput ama
i mi saoni m/emoci onal ni m obrascima koji se emitiraju na val ni m dulj inama mozga i
DNK kako bi se ljudska populacija pretvorila u puke raunal ne termi nal e za njihove
naredbe. Dr. Nick Begich i j eane Mani ng koji se dugo bave istraivanjem HAARP-a
piu:
Slika 242: Dio tehnologijeprojektu HAARP na Aljasci.
Jednostavno, aparatura HAARP-a djeluje obrnuto od radijskog teleskopa; antene
odailju signale umjesto da ih primaju. HAARP je pokusni projekt za super-snanu
tehnologiju usmjeravanja zraka radio-valova koja podie dijelove ionosfere tako to
na njih usmjerava zraku i tako ih zagrijava. Elektromagnetski valovi zatim se odbijaju
natrag na Zemlju i prodiru kroz sve - ivo i mrtvo.
Publicitet HAARP-a odaje dojam da je Program istraivanja visokofrekventnih
aktivnih polarnih svjetlosti uglavnom akademski projekt s ciljem mijenjanja ionosfere
kako bi se za nae dobro poboljale komunikacije. No, drugi dokumenti amerike
vojske kau to jasnije - svrha HAARP-a je nauiti kako "iskoristiti ionosferu za
ciljeve ministarstva obrane."
To vam je pravi cilj HAARP-a i savreno se uklapa u el ektromagnetsku j uhu koju
opisujem: "Elektromagnetski valovi zatim se odbijaju natrag na Zemlju i prodiru u sve
- ivo i mrtvo"'HAARP, TETRA, mree mobi l ne telefonije, chemtrailovi, satelitski sustav
za globalno pozicioniranj e ili GPS i mnoge druge tehnologije razliiti su aspekti plana
koji se vrlo brzo ostvaruje. To je uj edno sustav dizaj niran za komunikacij u s pl ani rani m
ljudskim mi kroi povi ma koji e biti povezani sa sustavom za globalno pozicioniranj e
satelitima. Mislite h da sada ivite u zemlji zombija strpite se jo nekoliko godi na pa
ete vidjeti. . . osim ako ne okonamo tu ludost. U i nternetskom lanku o TETRA-i se
istie:
Niskofrekvencijsko elektromagnetsko i mikrovalno zraenje u 1960-ima prepoznalo
je kao potencijalno protupjeako oruje. Pentagon je potvrdio da je razvio
mikrovalno oruje za kontrolu masa. Moe li se sustav koji je razvijen kao oruje
smatrati sigurnim za policiju i javnost?
Ne, naravno da ne, no ponavlj am: nije se ni htjelo da bude siguran. El ektromagnetska
'juha' di o je procesa stvaranja al ternati vnog komunikacij skog sustava i zmeu ljudskih
umova i prema njima. Njezina je svrha stvaranje "uma-koni ce" koji je gmazovi ma
silno drag i kod kojeg je unitena svaka raznolikost misli i percepcije. Dobivali biste
svoje upute el ektromagnetski m put em i zatim postupal i prema njima, vjerujui da su to
vae vlastite misli i odluke. Profesor Steven Rose u svom lanku u Observeru napi sao
je: " . . . dokazano je da fokusiranje j akog magnetskog polja na odreena podruj a u
mozgu. . . utjee na misli, percepcije i ponaanje". Pogode li pravu frekvenciju, mogu
ak prikljuiti ovjeanstvo na isti um konice koji koriste gmazovi. Tada bi smo po
mislima i post upci ma postali oni. U j ednoj velikoj mjeri to se ve dogaa put em obine
indoktrinacij e.
No, kao to uvijek iznova naglaavam, to se ne mor a dogoditi ukoliko samo
prest anemo govoriti 'be-e-e-e' i odl ui mo da elimo biti istinski sl obodni .
Um konice
Oni koji manipuliraju organiziranim navikama i miljenjima masa tvore nevidljivu vladu koja
pak predstavlja pravu vlast u naoj zemlji.
Edward Bernays, pomonik Williama Paleya, utemeljitelja CBS-o
Ne iznenauj e to je toliki broj tornjeva za kontrol u uma smjeten blizu kola. Jedna od
tema mojih knjiga tijekom godi na bio je program upravljanja umovi ma djece. Jedan od
brojnih aspekata programa j e indoktrinacij a put em 'obrazovanja', meut i m program j e
mnogo iri. Oni ele posjedovati djecu - ment al no, emoci onal no i fiziki.
Vrli novi svijet Al dousa Huxleyja, napisan poet kom 1930-ih, opisao je drutvo
pot pune kontrole u kojem se djeca odgajaju u drut veni m ogajalitima i od roenj a se
uvjetuju da prihvaaju sve to im drava govori da rade. Poput laboratorijskih takora,
djeca se kanjavaju el ektrinim okovima uine li neto stoj e neprihvatljivo za program.
U j ednom prizoru u knjizi bebe puu prema slikama cvijea i ptica, meut i m dobivaju
elektrini ok jer drava ne eli da vole pri rodu. Jedan oblik toga i danas se dogaa u
cijelom drutvu kada se ljudi kanjavaju razliitim sredstvima zato to se ne ponaaj u na
nai ne koji su prihvatljivi drutvu i nagrauj u kada ine ono to se od njih trai. Jedan
oblik elektrinog oka' je napadanj e i ismijavanje ljudi koji osporavaju konvenci onal no
'razmiljanje'. Aldous Huxley kratko je vrijeme na Et onu bio Orwellov uitelj francuskog.
Spojite li njihova dva r omana 1984. i Vrli novi svijet dobit ete toan opis onoga to se
danas dogaa. Djeci u Vrlom novom svijetu ispire se mozak ak i kada spavaju dok ih
subl i mi nal ne poruke pretvaraju u nezasitne potroae koji pokreu mot or industrijske
proizvodnje, to je danas doista sluaj. Sr te kontrol e djece je da se ona odvoje od
utjecaja svojih roditelja. Huxley opisuje kako 'ravnatelj gojilita i uvjetovanja' svojim
ueni ci ma objanjava podrij etlo rijei 'roditelj':
Ukratko, roditelji su bili otac i majka... Znam, to su neugodne injenice. No, veina
povijesnih injenica je neugodna. . . U tim danima. . . djecu su odgajali njihovi
roditelji, a ne dravni centri za uvjetovanje.
Ipak, to je samo roman, fantazija, ekvivalent znanstveno-fantasti nom filmu, zar
ne? Kamo sree. Ba takav svijet kakav je opisao Huxl ey uspostavlja se posvuda oko nas
dok se, dio po dio, gradi mrea kontrole. Novi narka Bel Mooney to je dobro sroila u
svom lanku za britanski Daily Mail:
Budite uvjereni, totalitarizam dolazi kriom. U jednom trenutku mislite da ivite
u slobodnom drutvu, a zatim se osvrnete i, hokus-pokus, jo jedno malo pravilo,
nova direktiva, potajni pritisak - sve su to nove zatvorske reetke kroz koje moramo
promatrati svijet.
To je totalitarizam koji ulazi na mala vrata. Ono to je Bel Mooney pot aknul o da
pie o t ome je vrlo znaajan komadi slagalice koji predlae britanska vlada i koji se sve
vie vida drugdje u svijetu. To je plan britanskog ministarstva obrazovanja da uvede
pravila o pouavanj u ' komunikacij e, jezika i pismenosti' za djecu vrtike dobi. Ne, nisam
to izmislio. Plan nosi orvelovsko-hakslijevski naslov "Temelj no obrazovanj e djece
predkolske dobi " i obuhvaa pouavanj e te djece, to su jedva izala iz pel ena,"osobnom
i drut venom razvoju" te "poznavanj u i razumijevaju svijeta". Da citiram Mooney:
"Sustav e morati koristiti svi djeju vrtii i dadilje i pokrivat e djeji razvoj od roenja,
ukljuujui st rukt uri rano matemati ko i j ezino obrazovanje u dobi od tri godi ne. "
Beverley Hughes, smetena ' ministrica za djecu', relda je da je to ' radikalan zakon' koji e
' odgovoriti na potrebe roditelja u suvremenom svijetu i osigurati njegu djece'. On "uvodi
njegu djece u mainstream usluga koje roditelji mogu oekivati da e biti dost upne kao
di o moder ne socijalne drave". Gu. Hughes ne moe se svrstati medu genijalce i ona
najvjerojatnije, poput veine Blairovih pudlica i mari oneta, ne zna nita o znaaju toga
to oni iza kulisa nastoje preko nje uvesti. Kada njezine rijei prevedete na orvelovski
jezik, dobivate sljedee: "el i mo upravljati umom vaeg djeteta." Kao to je Pi nk Floyd
tako nezaboravno pjevao o 'kolovanju': "All in all, its just anot her brick in te wall" (Sve
u svemu, to je samo j o j edna cigla u zidu). Roditelji nisu savreni i ine pogreke - bilo
zato to pokuavaju initi ono za to pogreno misle daj e najbolje ili zato to j ednostavno
ne mare. Kljuna rije ovdje je raznolikost. Kada se djeca razviju uz roditeljski utjecaj
to stvara mnogo veu raznolikost u odgoju, a raznolikost je oni ma koji su bacili oko
na na svijet isto to i enjak vampi ri ma. Raznolikost = razliito, a njima ne odgovara
razliito. Raznoliko i razliito ne moete kontrol irati ni izbliza onol iko koliko moete
j ednoobrazno i univerzalno. Oni ele centralizirati sve, u ovom sluaju indoktrinacij u
djece, i potopiti raznolikost pl i mni m valom j ednoobraznosti . Onoga koji misli isto
moe se kontrolirati istim. Oni ele j ednu shemu, j edan um, tako a ljudi funkcioniraju
s j edni ni , reptilskim " umom konice". Bel Mooney bila je u pravu kada je napisala:
je li pravi cilj te opsjednutosti kontrolom odgojiti novu generaciju nesretne djece s
proizvodne trake, koja nee imati dovoljno nezavisnosti uma da otvore usta, a jo
manje da se usprotive vlasti?
To je vie nego tono.
Zatvor lijeve polutke
j edan od glavnih aspekata tog usmjeravanja na mal u djecu je pretvoriti djecu u, kako
ih ja nazivam, "zatvorenike lijeve polutke". Mozak ima dvije pol utke povezane ' most om'
zvani m corpus callosum. Lijeva strana mozga bavi se j ezi kom kakav poznaj emo u
"ovom svijetu" oni me to zovemo ' logikom' i pogl edom na 'fiziki' svijet; desna strana
je kreativna, umj etnika, ona je 'vanjska veza s razi nama svijesti onkraj stvarnosti pet
osjetila. U naem uravnot eenom stanju 'cijelog mozga' dvije pol utke su u harmonij i,
nijedna ne domi ni ra onom drugom, a most prenosi informacije i uvide i zmeu njih.
Ono to sustav ini, na razini i l umi nata pot puno svjesno, strukturiranj e j e drutva,
'obrazovanja', kemikalija u hrani i piu, i tako dalje na nai n da zatvori goleme trake
corpus callosuma i suzbije komunikacij u i zmeu polutki. Zat i m programi raj u populaciju,
posebno djecu, da ivot najveim dijelom promatraj u lijevom st ranom mozga. To je
j edan od glavnih razloga zbog kojeg ' znanost' nije shvatila pri rodu ivota i stvarnosti.
Znanost je puna oni h koji funkcioniraju kroz lijevu stranu mozga te ne mogu 'izai
van' i percipirati stvarnost koja je onkraj 'fizike'. Stoga su opsj ednuti, i zaslijepljeni,
svijetom 'materije'. Isto vrijedi za lijenike, uitelje, politiare i druge stupove sustava.
Oni pr ou kroz ' obrazovnu' maineriju i dou na svoje mone i utjecajne poloaje s
pot puno zaklj uanom desnom st ranom mozga. Dakle, to ranije taj proces zapone
to e rezultati biti djelotvorniji i dugoroniji, u t ome je bit 'obrazovanja' djece. Zato
"Temelj no obrazovanj e djece predkolske dobi " i njegovo pouavanj e djece vrtike
dobi "komunikacij i, jeziku i pismenosti", kao i "poznavanj u i razumijevanju svijeta".
Razdoblje igre kljuno je za uravnoteeni razvoj djece. Igra oblikuje i budi njihov
desni mozak te kreativne i imaginativne veze. Desni mozak funkcionira i oblikuje se
preputen trenutku, dok lijevi mozak zahtijeva krut u strukturu. to reptilski hibridi
ele za svjetsku populaciju? - Krutu strukturu. Plan je, koji potjee s razina mnogo
viih od 'djeje mi ni stri ce' Beverley Hughes i drugi h klonova u vladi, djecu vrtike
dobi to prije bombardi rati informacij ama lijevog mozga kako bi se stimul irao lijevi
i sprijeio utjecaj desnog mozga. To ih odvaja od mul t i di menzi onal ne svjesnosti i
pretvara u zatvorenike 'fizike stvarnosti' koj om Il umi nati ele upravljati. Nain na koji
se u kol ama obezvrjeuju likovna umj etnost, glazba i drugi oblici kreativnosti desnog
mozga takoer je dio toga, a isto je i s i ndoktri naci j om put em televizije (slika 243.)
Dugo pokuavam ljudima
objasniti da se takve promj ene ne
odvijaju ad hoc, po hi ru t renut ne
vlade. Upravo to je ono u to oni
ele da vjerujete. Ne moete to to
se dogaa promatrati bez da u to,
prije svega, ukljuite uspostavu
univerzal nog 'obrazovanja', kemi-
kalije u bezal kohol ni m piima
i hrani koje utjeu na mozak te
financijske pritiske na majke da
rade puno r adno vrijeme i prepuste
odgoj svoje djece u ruke stranaca
i drave. Svi su ti aspekti, i mnogi
drugi, dio davno organi zi ranog
pl ana preuzimanj a umova i tijela
nae djece. Tu ljudi poput Bel
Mooney i 'ljeviari' gube nit prie. Ona kae da su ti planovi za nau djecu dio "nove
laburistike ideologije" Tonyja Blaira. Pa, na j ednoj razini jesu, no da ih ne provode
Blair i njegova stranka, to bi inio netko drugi, j er to je svo vrijeme di o pl ana zavjere.
To to se dogaa u Velikoj Britaniji dogaa se i u Sjedinjenim Dravama i na taj nain
se obraduj e j edna drava za dr ugom. Jesu li i za to odgovorni Blair i njegova "nova
laburistika ideologija"? To je globalni plan koji provodi globalna sila. Toliko je oito da
mi doe da vritim. Na najvioj razini uvoenje obrazovanja pod dravnom kontrol om
uope nema za cilj obrazovanje. Zadnja stvar koju diktator eli je istinski obrazovano i
inteligentno stanovnitvo. To je bilo, i jo uvijek je, sredstvo univerzalnog indoktriniranj a
cjeloivotnog pogl eda na stvarnost. Jedan protivnik dravnog obrazovanja u Americi
jo je 1926. godi ne rekao: "Dat e li svoju djecu bi rokrati ma komot no im moete dati i sve
drugo". Bio je pot puno u pravu, a j edan pisac s interneta sroio je to ovako:
Rjeenje za holokaust naeg obrazovanja nisu manji razredi, vie raunala, vie
izvannastavnih programa ili dravni program obaveznog porobljavanja djece
"Neemo zapostaviti niti j edno dijete". Jedino rjeenje je da prepoznamo da je
dravno obrazovanje zlo koje trebamo iskorijeniti.
U obrazovanj u koje e uslijediti nakon pada iluminatske drave svu emo djecu
promatral i kao j edinstvene izraze bezgrani nog Jednog. Obrazovanj e e im pomoi da
se povezu, odnos no ostanu povezani, sa svojim vi edi menzi onal ni m j astvom te da se
uvijek usredotouj u na j edi nstveno umjesto na j ednoobrazno. To e biti svijet u kojem
e drutvo odgovarati ljudima, a ne obrnut o. Meut i m, to se nee dogodi ti budemo li
samo sjedili na dupet u. Sjedenje na dupet u je slino uvlaenju u dupe - uvijek predaje
mo u ruke nekolicine.
"Mama, tata, to ste vi radili kada su oni pretvarali djecu u robote i gradili sustav koji
upravlja mojim ivotom?"
"Sjedili smo na dupetu, dragi."
"Ajme, hvala vam, mama i tata. . . . Vidjet emo se nagodinu kada me dravni centar
za uvjetovanje pusti na dopust, ako jo uvijek budem znao tko ste."
Rat protiv mladih
Suosjeam s dananj i m ml adi ma. Sa svih strana ih bombardiraj u programi ma,
i ndoktri naci j om i kemijskim suzbijanjem modane aktivnosti pomou dodataka u
hrani i piu - uz sve el ektromagnetske utjecaje poput mobi l ni h telefona. Cilj je vrsto
zauzdati njihov potencijal i percepcij u tako da sa proi zvodne trake sldiznu kao bezumni
odrasli ljudi. Sada svj edoimo procesu testiranja koliko su mladi ljudi apsorbirali te
programe i koliko ih jo moe vidjeli istinu unato intel ektual nim i duhovni m povezima
za oi koje su natjerani nositi. i tao sam izvjetaj j edne petnaestogodinj akinj e iz Velike
Britanije o nj ezinom iskustvu te tajne potrage za umom. Svoj izvjetaj objavila je na
i nternetu nakon to je polagala ispit opeg znanja. Mislila je da e tema ispitivanja biti
sadraj njezinog kolskog gradiva, za to se pri premal a skoro est mjeseci, ali ne. Pitanja
nisu imala nikakve veze s oni m to je uila. Umj esto toga, ispitivali su je o njezinom
poznavanj u 'teorija urote', s naglaskom na napade 11. rujna. Napisala je:
Navest u glavno pitanje iz testa imajui na umu da to nee biti od rijei do rijei,
jer pitanje nisam mogla zapisati i ponijeti ga sa sobom niti se sjeam kako je tono
glasilo: "Uz pomo 'izvora 1' i vlastitog znanja prodiskutirajte mogunost da vlade
obmanjuju svoje graane da vjeruju u neto to nije u cijelosti istinito, kao i mogue
razloge takvog obmanjivanja."
Izvor 1 bio je kratak ulomak od nekoga iz Amerike ijeg imena se ne sjeam u kojem
se govori o napadu na Svjetski trgovinski centar i spominju projektili. 1 oigledno,
budui da sam gledala... video-snimke... znam da se osim tog jednog navoda nigdje
drugdje nije spominjalo da su u napadima koriteni projektili, tako da mije to odmah
upalo u oi.
Bila su jo tri pitanja povezana s t i me do koje mjere bi vjerovala vladi i premij eru
Tonyju Blaira. Do koje mjere bi vjerovala drugi m vodama kao to je Bush. Ispit je
rjeavala sama, u "prostoriji koja je bila s veom razi nom osiguranja od uobiajenog",
s predsj edni kom ispitnog odbora koji joj je "sjedio za vratom" itavih sedamdeset i pet
mi nuta. Kasnije je prijateljici na koledu koja je trebala polagati isti ispit prenijela ono za
to je mislila da e polagati. Prijateljica joj je rekla da je imala uobiajeni ispit koji je bio
pot puno drukiji od njezinog. Nekoliko mi nut a kasnije, rekla je, predsj ednik ispitnog
odbora ju je pozvao na stranu i rekao joj da je izabrana za ispit za koji veina ljudi ne zna
da postoji. Upitao ju je da li je kome ispriala to se dogodilo. Rekla mu je da nije, a on
joj je rekao da zadri to za sebe, da prijateljima kae da je imala isti ispit kao i oni, te da
e ispitni odbor "cijeniti moju suradnju". Pretpostavila je da to znai da e dobiti dobru
ocj enu ako bude drala jezik za zubi ma. Meut i m, njezinim rijeima: "Mnogo radije bih
mu pljunula u lice i ispriala sve ovo". Dobro za tebe, djevojko, i kakva je sluajnost da
je za rjeavanje tog testa ' izabrana' upravo uenica koja oi gl edno misli svojom glavom.
Mnogo sam pisao o policiji za misli koja nastoji odvojiti mislioce od ovaca i oito je da
sada to poinje u vrlo ranoj dobi. Nekoj amerikoj djeci daju se "ispiti iz patri oti zma"
koji, kao i u bri t anskom primj eru, nemaj u nikakve veze s nastavni m gradivom koje su
uili. Djevojici u deset om razredu na satu engleskog iz vedra su neba dali upitnik u
kojem je moral a naznaiti slae li se ili ne sa sljedeim tvrdnj ama:
Nikad nije ispravno ubiti drugu osobu; politiki vode rade za najvie dobro svojih
naroda; napravi li politiki voda neto loe, u redu je rijeiti ga se svim potrebnim
sredstvima; mo kvari, a potpuna mo kvari potpuno; u odreenim situacijama
moe biti opravdano da politiki voa za dobro zemlje prekri zakon; ljudi ne smiju
nikad kompromitirati svoje ideale i uvjerenja; " My country, right or wrong (Moja
domovina, u pravu ili krivu)" nije samo slogan, to je dunost svakog domoljuba; za
nijedan cilj, politiki ili drugi, ne vrijedi umrijeti; kukavice umiru mnogo puta prije
smrti, smioni okuse smrt samo jednom; zlo koje ljudi ine ivi i nakon njih, dok se
dobro esto pokopa s njihovim kostima.
Slini testovi iskrsnuli su i u vojsci, ukljuujui pitanje bi li sluili vodstvo Ujedinjenih
naroda i bi ili ubijali ameri ke graane. Sve je to di o procesa prikupljanja podataka o
mislima i stavovima ljudi kako bi se utvrdilo: a) koliko se indoktrinacija uvrstila i b)
koliko su pokreti za raskrinkavanj e zavjera djelotvorni u ostvarivanju svog cilja da ljudi,
posebno oni ml adi, prozni globalnu manipulacij u. U Orvellovoj knjizi 1984. drava
Velikog brata nije ciljala na mase j er je njih ve rijeila. Veina ljudi bila je u toj mjeri
i ndokt ri ni rana da nije bilo pot rebe drati ih pod strogim nadzorom. Ni su se protivili
onome to im drava namee, pa nije bilo svrhe. Na meti su im bili disidenti, a tako je i
danas. Otkrij te tko je mislilac i zatim ga mot ri t e poput kopca. "Testovi" za ueni ke koji
misle nekonvenci onal no i i nternetsko profiliranje ljudi na temelju vvefr-stranica koje
posjeuju, sve je to dio tog procesa. Vlasti sada trae od i nternetski h trailica da uvaju i
na zahtjev objave wefr-adrese u svojim bazama podataka, kao i zapise svih pretraivanja.
Ljudi oko Busha rekli su da su im te informacije pot rebne kako bi se pri premi l i za
ponovno podnoenj e prijedloga zakona za zatitu djece iz 1988. godi ne, kojega je
prvi put blokirao Vrhovni sud. Ideja da Bushova ekipa eli zatititi djecu apsol utno je
smijena. elite li vidjeti websiteove koji promoviraj u pedofile, ubojice djece, sotoniste
i masovne ubojice koji vrebaju na nau djecu ne trebate traiti dalje od ovih: www.
firstgov.gov i www. whitehouse. gov {websiteovi ameri ke vlade i Bijele kue; op. prev.)
Zahtjev za podaci ma o pretraivanj u nema nikakve veze sa zatitom djece. Radi se o
nadziranj u i profiliranju potencij alnih disidenata.
Nametanje'normi'
Nadalje, put em drutveni h ' normi ' o kojima govori m iz knjige u knjigu uvjetuje nas se da
vi di mo ono to ele da vi di mo. Hi pnoza ima mnogo aspekata. Ne mora biti na pozorni ci
i njihati depni sat. Kod vrste hi pnoze o kojoj govorim radi se o programi ranj u svjesnog
i podsvj esnog uma da povjeruje u la do te mjere da je to ono to 'vidi'. Hi pnoti zer u
va um usauje lanu stvarnost. Tih sedam rijei saima pravi motiv iza ' obrazovnog'
sustava, medija, vladinih proglasa i svih drugi h izvora slubenih ' informacija' s kojima
se ljudski mozak i um preplavljuju svakog dana. "Hi pnot i zer u va um usauje lanu
stvarnost". U drugi m svojim knj igama detaljno sam razotkri o taj proces. Te institucije
su upravo to: "hipnotizeri". To posebno vrijedi za "obrazovanje" i medije te, najvie, za
televiziju. Ti stalni utjecaji programi raj u na osjeaj 'smisla' do te mjere da iluziju i lai
ponemo smatrati stvarnima. Kao to sam ranije spomenuo, Don Juan, amanski izvor
pisca Carlosa Castanede, navodno j e rekao:
Mi smo promatrai. Mi smo svijest; mi nismo predmeti, nemamo vrstinu. Mi smo
bezgranini... Mi, ili bolje reeno na razum, zaboravljamo na to i stoga zarobljavamo
svoju sveukupnost u opakom krugu iz kojeg se samo rijetko uspijevamo izvui.
Od trenutka kada naa svijest post ane ograniena na pet osjetila poinje
programi ranj e nae stvarnosti. U stvari, ono poinj e ve u utrobi, preko majke. Kreemo
s 'tijelom' koje, put em DNK, ve nosi naslijeeni program stvarnosti i to esto ukljuuje
genetsku pokornost vlasti i osjeaj "ja sam mal en i beznaajan". Umovi veine ljudi su
zatvorenici tjelesnog genetskog programi ranj a i tjelesnih reakcija. Nj ihovim akcijama
i reakcijama upravlja program tjelesnog raunal a, a ne utjelovljena svijest. Kod takvih
e se ljudi naslijeena genetska osobi na kao to je al kohol izam ponavljati u nj ihovom
vlastitom ivotu. Oni ija je svijest jaa od programa moi e prevladati program i
izbjei ponavljanje. Cilj gmazovske zavjere je poti snuti svijest tako da nama upravljaju
programi , kako oni naslijeeni tako i oni koji nam se usauj u tijekom naeg 'fizikog'
ivota. Veina ljudi troi toliko mnogo energije borei se s naslij eenim ponaanj i ma,
reakcijama, eljama i zahtjevima svog tjelesnog raunal a da im je ostane premal o da
podi gnu pogl ed i prozru iluziju. U djetinjstvu s mo podvrgnuti programi ma svojih
roditelja koji nam usauj u vlastitu uvjetovanu stvarnost. Od dobi od pet godi na to se
izrazito pogorava kol om i ' obrazovanjem' koje je esto nita vie nego legalizirano
zlostavljanje djece. Odnos no, zlostavljanje djejeg uma i pogleda na stvarnost. to
' obrazovni' sustav zapravo radi? Dan za danom, tijekom cijelog najkritinijeg razdoblja
u razvoju djeteta, i ndoktri ni ra djecu l anom stvarnou tako to: a) konst ant no namee
slubenu verziju znanosti, povijesti, mogunosti i nemogunost i i b) inzistira da ete
samo ponavljanjem toga na ispitima napredovati u i l umi natskom sustavu koji upravlja
'obrazovanjem'.
Kod mnogi h nakon te indoktrinacij e u koli slijedi fakultetsko ' obrazovanje u
kojem se isti proces ponavlja na vioj razini. Obrazovanj e se ne bavi razvojem svijesti,
ono samo pri prema ml ade ljude da obavljaju poslove koji e sluiti sustavu. Kao to
j e rekao Albert Einstein: "j edi na stvar koja smeta mom uenju moj e j e obrazovanje."
Pravo ' obrazovanje' u stvari je oduavanje od indoktrinacij e slubenog 'obrazovanja'.
Mediji iznoenj em istih ' normi ' i 'istina', to je najsnanije put em kunog hi pnoti zera
u kutu dnevne sobe - televizora - tijekom cijelog naeg ivota postoj ano uvruju
lane stvarnosti. Dodaj te t ome injenicu da su gotovo svi oko vas proli kroz isto
programi ranj e te da prihvaaju istu stvarnost, a tu je i pritisak vrnjaka tijekom cijelog
ivota da se prilagodite nor mama ak i kada to ne elite. Sve to stvara mreu namet nut e
stvarnosti i kontrol e uma kojoj se samo nekolicina uspije oduprijeti. Kada prihvate to
hi pnoti zi rano stanje, a kod veine ljudi do toga doe u vrlo ranoj dobi, njihov mozak
i um su programi rani da ' vide' stvarnost u koju s mo programi rani da vjerujemo. 'Vidi'
ono to je indoktriniran vidjeti i izbacuje sve to se ne uklapa, kao to sam obj asnio u
prva dva poglavlja. To "vienje onoga u to vjeruju" ljudima najvie od svega potvruj e
da je ono u to vjeruju istinito. to je la vea i to je se vie ponavlja, vie e u nju
vjerovati. Taj proces indoktrinacij e stvarnosti uvjerio je est milijardi ljudi da "vidjeti
znai vjerovati" i daj e svijet oko njih 'stvaran'. Mogu ga vidjeti, uti, dodi rnuti , omirisati
i kuati - dakle, mora biti stvaran.
aptai ovcama
Najvanija met a masovni h mani pul anat a stvarnou je podsvijest, kamo se upute i
percepcije mogu usaditi izvan dosega svjesnog uma. To je ono to radi hipnotizer, a
sustav je, posebno televizija, hi pnoti zer svjetske populacije. Kako li je pri kl adno da
televizija emitira televizijske programe. ak je i stanje modani h valova u koje ul azi mo
dok gl edamo televiziju j ednako stanju kada smo u hi pnot i kom transu. U nas se usauje
toliko loga da ne primj euj emo kada se to kasnije probije u na svjesni um u obliku
misli, percepcija i odl uka koje smat ramo vlastitima. Upravo je podsvijest na meti stalnog
bombardiranj a subl i mi nal ni h poruka koje nas obasipaju sa svih strana, a svrha tih
poruka je mani pul i rati ponaanj em. To se ugl avnom ini put em ljudskih ' nagona' kao
to je nagon za preivljavanje (glad, e, opasnosti svih vrsta) te seks, pohlepa, drutveno
prihvaanje, sigurnost i teritorijalnost. Svi ti ' nagoni' su fenomeni R-kompleksa odnosno
reptilskog mozga koji, osim toga, vie radi sa slikama nego rijeima. Subl i mi nal no
znai "i spod praga" jer se poruke prenose na razini koju svjesni um ne registrira, ali je
registrira podsvjesni. Podsvjesno vidi sve, dok svjesno vidi samo djeli onoga to prolazi
kroz oi - te ak mijenja velik dio toga. Subliminalno oglaavanje raskri nkano je u
1950-ima kada je otkriveno da neke reklame na televiziji i u l dni ma u djeliima sekundi
prikazuju slike koje svjesni um ne moe vidjeti kako bi pot aknul e elju za proi zvodom.
To je, na primjer, ukljuivalo poruke "ja sam edan" tijekom reklama za pie. Znanj e o
subl i mi nal nom programiranj u see u antika vremena kada su filozofi poput Platona
i Aristotela spominjali tu metodu, a u suvremenom dobu objavljeno je vie od petsto
znanstvenih radova koji potvruju djelotvornost subliminala. Producenti filmova kao
to su "Egzorcist" i "Teksaki masakr mot or nom pil om" j avno su priznali da ti filmovi
sadre nasilne i zastraujue subliminale. elite li vidjeti kako subliminali mogu upravljati
ponaanj em posjetite arhiv o kontrol i uma na www. davidicke. com i pogledajte sni mku
pod nasl ovom "Video-dokaz o djelotvornosti subl i mi nal ne sugestije".
1
Koritenje subliminala navodno je nezakoni to u neki m zemljama, a amerika
Uprava za alkohol, duhan i oruje (ATF), koja je pod kont rol om Uuminata, kae da
su subl i mi nal ne poruke i nherent no obmanj uj ue. Kae da ih gledatelj ne percipira na
uobiajenoj razini svijesti te da stoga nema izbora hoe li poruku prihvatiti ili odbaciti. Pa
zato se onda nita ne uini glede subliminala kojih su pune reklame, da ih ne spomi nj em
u politikim manipulacij ama? Federal na komisija za komunikacij e (FCC) nije donijela
propise koji zabranjuju subl i mi nal no oglaavanje, no, kako kae, smatra ih openi to
obmanj uj ui ma. Upiete li "subl i mi nal no" ili "subl i mi nal no oglaavanje" u internetsku
trailicu pronai ete mnoge primjere, a slika na ovoj stranici sadri subl i mi nal nu poruku
koja je vrlo j asna kada se ukae na nju (slika 244). itatelji Pria iz vremenske ome i oni
koji su sluali moj a predavanj a znaju
o emu se radi. Ovdje to ponavlj am
za nove itatelje j er se radi o izvrsnom
primj eru djelovanja subl i mi nal ne
manipulacij e. ini se da pet posto
ljudi mogu na prvi pogled uoiti
subl i mi nal ne poruke, a ostatak je
zapanjen kada im se ukae na njih. Ne
vidite li poruku, obratite pozornost na
bijela podruj a, a ne na biljke. Vae oi
idu na biljke, meut i m subl i mi nal ne
poruke se najee postavljaju u
pozadi nu. Svjesno vi di mo ono na to
se oglas pri vi dno fokusira dok nam
pozadi na promi e. Pogledajte na nii
di o dviju biljaka s lijeve strane i vidjet
" Video Proof that Subl iminal Suggestion Work"
ete da zajedno tvore slovo "S" na
bijeloj pozadi ni . Svrnite pogled
udesno i vidjet ete slova " E" i "X".
Toliko je j asno j ednom kada se
pokae j er subl i mi nal no vie nije
"i spod praga" - va um je svjestan
subl i mi nal ne poruke. Sada ete
svaki put kada pogl edate tu sliku
subl i mi nal nu poruku vidjeti
jasnije od biljaka. Zbog toga je
j ako vano da se u knj igama poput
ove te informacije prenose to je
vie mogue. Veliki dio zavjere uspijeva samo dotle dok djeluje ' ispod praga, j edanput
kada ljudi shvate ak i samo osnove igre mnogo je tee njima manipul irati. Osi m toga,
samo znanje da nas se bombardi ra subl i mi nal i ma smanjuje njihov uinak stvarajui
energetsku barijeru koja ih filtrira.
esto sam govorio da Iluminati manipuliraj u ljudima manipuliraj ui osnovnom
slikom koju ljudi imaju o neemu, a ne poj edi nosti ma. Znaju da ljudi ne pamt e
poj edinosti s televizije, pa ak ni iz novina. Pamte osjeaj odnos no sliku o nekoj osobi
ili dogaaju. Ponavljajte ljudima neto uvijek iznova i na razini slike - osjeaja - i oni
e najveim dijelom prihvatiti to kao pravu sliku dogaaja, ak i kada nema nikakvih
poj edinosti koje bi je poduprl e. Vlasti neprestano ponavljaju istu priu, poput "oruje
za masovno unitenje", "al-Qaeda" i "to je bio Bin Laden". To je j ednostavna hi pnoza. Sve
subl i mi nal ne tehni ke koje koriste oglaivai kako bi prodali proizvod koriste i dravni
sp/'/i-doktori koji, naposljetku, samo prodaju predsj ednika, premij era ili politiku na isti
nain kao to Coca-Cola prodaje pia u limenci. Jedan od glupljih i nespretnijih pokuaja
subl i mi nal ne manipulacij e izveden je sklopu Bushove predsj ednike kampanj e 2000.
godi ne kada je u politikoj reklami koju je objavio republikanski nacionalni odbor rije
"RATS" (hrv. takori; op. prev.) bljeskala preko Goreovog prijedloga u vezi s lijekovima
na recept (slika 245). Bljeskovi su trajali predugo, j ednako kao i subl iminal ni bljesak
biveg francuskog predsj ednika Francoisa Mi t t erranda koji je uoen u uvodnoj pici
francuskih vijesti za vrij eme izbora na kojima se natjecao. Bushovu vrpcu "RATS" trebalo
je samo mal o usporiti da bi poruka bila j asno vidljiva. Neka se nitko ne zavarava da nam
subl i mi nal ne poruke (ili "subliminimalne", kako ih Bush naziva) ne dolaze iz politikih
oglasa. Obratite panj u na to kako je pozadi na iza Busha uvijek puna slika njegove
obitelji kada najavljuje izvjesnu smrt nekih drugi h obitelji u dravama koje njegovi
gospodari ele osvojiti. Sve je to upereno na podsvijest. Operacij a "Iraka sloboda", kako
su spin majstori iz Pentagona nazvali njihov pokolj ljudi u Iraku, smiljena je zbog istog
razloga. Imena tih vojnih invazija smiljaju se iskljuivo kako bi oslikala ono za to spin
majstori ele da j avnost vjeruje o ratu. Za vie informacija o subl i mi nal ni m varkama i
ilustriranih primj era pogledajte moj u knjigu Prie iz vremenske ome.
"Bunimo se!" slaem se. . .
Masovnu kontrol u uma i um konice moete svakog dana vidjeti na djelu u vijestima.
Pomou njih se masama mani pul i ra na nai n da se kod ljudi proizvede eljena reakcija
na odreene ljude i dogaaje. To je gotovo isto kao da downloadate podatke, stisnete
' Enter' i pokrenete softver. Uzmite, na primjer, pedeset maia i pedeset klupka vune.
Stavite ih u mal enu prostoriju te se vratite za tjedan dana i razmrsite nered. S takvim
se izazovem danas suoavamo kada je rije o manipulacij ama poput prosvjeda 2006.
godi ne zbog toga to je Muhamed u karikaturi pri kazan kao terorist. U Londonu se
odrao prosvjed s transparenti ma koji su pozivali na dekapitaciju autora karikature i
izdavaa novina, a j edan prosvj ednik - osuivani diler droge po i menu Omar Khayam
- bio je odjeven kao bomba samouboj ica. Taj momak se kasnije j avno i 'iz sveg srca'
ispriavao rtvama i obiteljima rtava bombaki h napada u Londonu u srpnju 2005.
godi ne, za koje su okrivljeni musl i mani bombai samouboj ice, zbog svog "neosjetljivog
ponaanja". Vuna se ve strano zamrsila i njezin vei dio prekriva nae oi. Kao prvo,
tu je golema ' dvomisao' potrebna da bi se povjerovalo kako autor karikature koji je
islamsku religiju prikazao nasi l nom treba izazvati prosvjede protiv takvog prikaza,
prosvjede u koj ima se poziva na dekapitaciju njega i njegovih izdavaa. Kao drugo,
protive se slobodi koja autoru omoguava da nacrta takvu karikaturu, a ipak brane svoju
pravo na sl obodu da pozivaju na ubojstvo njega i drugi h. Ha? Kao tree, lani "bomba
samouboj ica" ispriao se rtvama l ondonski h "samoubilakih napada", a napadi ma je
dirigirala ista nemusl i manska sila koja stoji i iza napada 11. rujna. Neki od transparenata
na prosvj edima u Londonu glasili su, kao upozorenj e oni ma koji napadaju islam, "ne
zaboravite 11.9.", a islamski teroristi uope nisu bili poinitelji tih napada. To je bio jo
j edan insajderski posao koji su organizirali oni kojima je trebao izgovor za masovni
nadzor i kontrol u te rat protiv islama, i l umi nati mora da pucaju od smijeha. Hajmo,
maki ce. . .
Ani mi rani prikaz Muhameda kao terorista s bombom na glavi bio j e besramno
pogrean i razumi j em negodovanj e islamskog svijeta. Veina musl i mana miroljubivi
su ljudi. Bio sam u previe musl i manski h zemalja, ukljuujui Saudijsku Arabiju, i
spoznao daj e veina musl i mana meu najboljim, najsrdanijim ljudima koje sam igdje
sreo. Stereotip da su musl i mani teroristi, a islam terorizam sr amot no je i proraunat o
iskrivljavanje istine. Isto vrijedi i za reakciju mal e manj ine musl i mana na karikaturu,
s njihovim pozivima na zabrane i dekapitaciju, koja se doista doi mal a namj etenom
(slika 246). Ono to ti budalasti momci ne shvaaju (za razliku od agenata provokatora
meu njima) je da njihovi postupci samo idu na ruku Il umi nati ma koji ele da se
j avno mnijenje boji islamskih naroda te sada poti u osvetu prema njima. Ukratko, ti
nemuti prosvjednici zatvorenih oiju idu u zamku koja im je pripremlj ena. Miroljubivi
musl i mani kod kue, sa svojom dj ecom, ne privlae pozornost televizijskih kamera,
ali ih privlae mal e skupine nasilnih idiota ili oni h s transparenti ma. I privukle su
ih. Dan za danom na vrhuncu kontroverzije s Muhamedom u karikaturi gledali smo
ih u svim svjetskim medij ima kako pale zastave, pale strana veleposlanstva i mau s
t ransparent i ma pozivajui na daljnje nasilje. Reptilski hibridi su uivali u t ome - kakav
publicitet za njihovu kampanj u "mrzi te musl i mane jer su svi oni teroristi".
Merete El drup, izvrna direktorica danski h novina koje su objavile karikaturu
ena j e redovitog sudi oni ka sastanaka Bilderberke skupine, Andersa El drupa. Danski
premij er Anders Fogh Rasmussen takoer je lan Bilderberke skupine. ovjek koji je
kari katuri sti ma naloio da nacrtaju uvredljive karikature i zatim ih objavio u vodeim
dnevni m novi nama u Danskoj j e "uredni k za kul t uru" Fl emmi ng Rose. On j e rekao da
je to ui ni o kako bi podr ao sl obodu govora, no to je isti ovjek koji se ne eli usprotiviti
zabrani sumnj anj a u bih) koji aspekt holokausta, niti pisali o sramot ni m sluajevima
povjesniara i pisaca u Europi koji su osueni na zatvorske kazne zbog osporavanja
slubene povijesti. International Herald Tribune i staknuo je da je Rose, "liberalni"
pristaa sl obode govora, odbi o kritizirati cionistike vode i njihove zloine. Rose je za
list rekao da ne bi objavio izraelskog premij era Ariela Sharona kako davi palestinsko
dijete j er bi se to mogl o smatrati 'rasistikim'. O, ali sa svima drugi ma sve prolazi, kako
se ini. Rosea bi se lako mogl o shvatiti kao licemjera, to on i jest. Jo j edanput nai l azi mo
na neokonzervati vnu vezu. Prema tjedniku American Tree Pressu:
Rose je u listopadu putovao u Philadelphiju na sastanak s Danielom Pipesom,
neokonzervativnim ideologom koji kae da je jedini put do mira na Bliskom istoku
potpuna vojna pobjeda Izraelaca. Rose je zatim napisao pozitivan lanak o Pipesu
u kojem 'militantni islam' usporeuje s faizmom i komunizmom. U travnju 2003.
godine predsjednik George W. Bush postavio je mahnito antimuslimanskog Pipesa u
upravni odbor amerikog Instituta za mir, od kongresa sponzorirani trust mozgova
posveen "miroljubivom rjeavanju meunarodnih sukoba".
Kontroverzija oko karikature dobro j e organizirana operacija kontrol e uma
nalik policijskoj zasjedi i relativno mali broj musl i mana je sa svojim spaljivanjima i
prijetnjama nasiljem uetao ravno u nju. Ekst remni mentalitet manifestirat e se svugdje.
Moe imati drukiju odoru, ali mental itet je pot puno isti. U musl i manskoj zajednici
taj mentalitet dolazi u obliku islamistikih ekstremista koji svima namee svoju volju
prema strogim - i estom proturj eni m - zahtj evima iz Kurana. Isti mentalitet u Tel
Avivu oitovat e se kao idovski ekstremist koji namee svoju volju svima drugi ma
prema strogim - i esto proturj eni m - zahtj evima idovskih spisa. Isti mental itet u
Louisiani bit e kranski ekstremist koji namee svoju volju svima drugi ma prema
strogim - i esto proturj eni m - zahtjevima biblijskih spisa. Isto lice, drugaija maska,
isti program, drugaija opsesija. Gl edao sam televizijsku raspravu u kojoj je sudjelovao
j edan odboj an, arogantan, s amodopadan ' musl i manski voa' koji j e vikao na sve druge
goste koji su imali razliito stajalite. Jedan od njih mu je rekao da nije drukiji od
Nicka GrilHna, vode ul tradesne britanske Naci onal ne stranke, koji eli da se ljudi poput
bombasti nog musl i mana zatvore ili izbace iz zemlje. Na povrini se ini da su oni na
suprot ni m ' stranama' , no istog su mental i teta - j edan u halji, drugi u odijelu. Isti ljudi,
druga odjea. Reptilski hibridi vrlo su vjeti i iskusni u zavaanju razliitih izraza tog
istog mental iteta kako bi stvorili sukob, strah i ti me proveli klj uno naelo - podijeli
pa vladaj. Prosvjednici ukljueni u nasilje ili prijetnje nasiljem rade t ono ono to su
i zmani pul i rani da rade - prikazuju islam kao religiju nasilja, straha, di ktature i tame.
Meut i m, to ne mora biti tako. Kada se nepravedno prikae vas ili vaa uvjerenja
imate izbor. Moete izabrati biti uvrijeeni, moet e izabrati ne biti uvrijeeni. Da,
krajnje je j ednostavno. Da su se odrali mi rni , promiljeni, inteligentni prosvjedi
zbog pri stranog opisa islama u toj karikaturi, kod velikog broja ljudi pobudi l o bi se
suosjeanje i stvorila bi se prilika da se istakne da islam demoni zi raj u postupci mal e
manj ine na tetu veine koja je miroljubiva. Umj esto toga, zato to je svjetina odluila
bili uvrijeena, ili je i zmani pul i rana da to bude, ponaanj e koje s mo vidjeli uvrstilo je
predodbu koju ljudi imaju o islamu i njegovim zagovornicima. Nisu iskazali ba veliku
pamet, zar ne? Zl oinac je ovaj put bio karikaturist i musl i mani su mogli izabrati da
budu uvrijeeni, da otimaju ljude, prijete nasiljem, pale zastave i zgrade, a mogli su i
rei "kakav idiot" i nastavili ivjeti svoj ivot. Mogli su rei daj e kari katura skandal ozno
pogrean pri kaz njihove religije, ah da se slau sa sl obodom izraavanja te da je njihova
vjera presnana da bi je uzdrmal a takva besmislica. Koliko drukiju reakciju bi to
proizvelo kod nemusl i manske populacije.
Os obno mi je ve pomal o zlo od ljudi koji se 'vrijeaju' i nastoje zanijekati svaije
pravo da izraze bilo koje gledite koje njih vrijea. Uvrijeeni ste? Mislim da znam
izlaz: odluite da ne budete. Eto ga, rijeeno. Mene ne vrijea to kako musl i mani ili
krani ili idovi gledaju na svijet jer, koliko god da se iz temelja ne slaem s nj ihovim
vjerskim uvjerenjima, oni imaju svako pravo izraavati svoja stajalita. Proti vi m se
samo onda kada pokuavaju namet nut i svoja uvjerenja drugi ma ili suzbiti uvjerenja
koja im se ne sviaju. No, tada bi sl oboda vjerovanja bila j ednosmj erna sloboda. Gl edao
sam televizijsku debatu u kojoj je krani n, koji se glasno zalagao za zabranu BBC-eve
emisije koja ismijava njegovu religiju, rekao da se slae s objavljivanjem kari kature s
Muhamedom. Licemjer. Ako neka religija ili sustav vjerovanja nije dovolj no jak da preivi
i napreduj e bez nametanj a ili potiskivanja drugi h stajalita, tada njegovi zagovornici,
kako se ini, nemaj u previe pouzdanj a u njegovu sposobnost utjecanja na ljude snagom
njegove poruke. Ne govorim tu samo o islamu nego o svim religijama i vjerovanjima.
Ako se netko naao uvrijeen zbog toga to sam rekao, ao mi j e to nemam zastavu
za vas da je spalite - ne vjerujem ni u naci onal i zam. Imam vunenu kapu nogomet nog
kluba Leicester City, ako vam ona moe posluiti. Da budem iskren, mislio sam j e sam
spaliti s obzi rom na to kako igraju u zadnje vrijeme. Moete se nasmijati na ismijavanje
i parodi ranj e religije ili rei da je to stvarno budalasto. Ovdje se ne radi o t ome. Radi
se o t ome da ljudi o kojima govori mo imaju pravo ismijavati i osporavati, a vi ih i mate
pravo vidjeti i sasluati - ako to elite. Doe li dan kada ne budete imali to pravo (a on je
blizu), sl oboda e za sve nas postati povijest, bez obzira na to koje s mo vjere. Kada e se
magla razmaknut i na dovolj no dugo da svi uvide daj e sloboda zagovaranja kranstva u
stvari sloboda zagovaranja islama, j udai zma, hi ndui zma i svih drugi h vjera? Sloboda da
se zagovara ono to ovjek podrava je sloboda samo onda kada i drugi imaju sl obodu
ismijavati, propitivati ili ak pogreno predstavljati. Sve te sl obode su ista sloboda i bez
bilo koje od njih j edi na ' sloboda' koja nam preostaje je sloboda da budemo suglasni i
pokor i mo se.
Religija je j ednost avno kontrol a uma - mani pul i ranj e ljudima da vjeruju u ono to
mani pul atori ele da vjeruju. Kako ne bi bila kada vidite ekst remne oblike ponaanj a
koje vjernici moraju tovati i slijediti. Gl edao sam dokument ar nu televizijsku seriju u
kojoj je j edna islamska fanatiarka sve to radi svakog dana usporeivala s oni m to
bi uinio ' prorok' Muhamed. Godi ne 2002. petnaest uenica pogi nul o je u plamteoj
zgradi u Meki nakon to im je "vjerska policija" Saudijske Arabije blokirala izlaz jer
nisu nosile ispravnu islamsku odjeu za ene. Jedan svjedok je izjavio da je vidio kako
tri policajca tuku djevojice sprjeavajui ih da izau iz kole j er nisu na sebi imale
obaju (crnu odjeu koja prekriva itavo tijelo; op. a.). U Saudijskoj Arabiji svi strahuj u
od vjerske policije koja patrolira ulicama i silom provodi pravila odijevanja i spol nu
segregaciju te pazi da se molitve izvode na vrijeme. Oni koji odbiju posluati njihove
naredbe esto bivaju pretueni ili strpani u zatvor. Ti tipovi nisu nita drugo nego zombiji
kontrol i ranog uma, a ekstremiste kontrol i ranog uma pronai ete u svim religijama j er
svi su oni izrazi istog osnovnog programa. Kada tome dodat e tehnoloke mogunost i
za ment al nu i emoci onal nu manipulaciju, ni kad prije u ljudskoj povijesti populacija
nije bila pod tolikim pritiskom da vjeruje u ono to joj se kae da vjeruje. Orvelovski
"Laboratorij za strateke komunikacije", koji sam predstavio u pr et hodnom poglavlju,
svojim klijentima kae:
ivimo u svijetu komunikacije u kojem je stvarnost esto stvar percepcije. Oni koji
upravljaju percepcijama upravljaju praktiki svime. Veina suvremenih sukoba
zasnovana je na loe usklaenim percepcijama, ideologijama, miljenjima o religiji
i tako dalje. Ako vlada nema orue potrebno za upravljanje percepcijama koje
proizvode stvaraju sigurnost, obranu, financije, turizam, zdravstvo i vanjske poslove,
mogla bi se nai na nemilosti onih koje ih imaju.
No, taj program kontrol e moe funkcionirati j edi no na raunal noj razini stvarnosti.
Svijest je daleko snanija od bilo kakve manipulacije, TETRA bazne stanice, projekt
HAARP ili propagande, i zato je cj elokupno drutvo st rukt uri rano na nai n da nas
ograniava na razinu percepcije raunal a - na pet osjetila. Kada otvori mo svoje umove
i srca za beskonani genij koji j esmo, programi ranj e ulazi kroz j edno uho i izlazi kroz
drugo jer beskonana svijest nema 'ui', samo znanje. To je na izlaz iz svega toga - to je
na put kui.
Pristupni kodovi
Lijenik mi je dao jo est mjeseci ivota, no kad mu nisam mogao platitit raun, dao mi ih
je jo est.
Walter Matthau
Gmazovski hibridi su u ralu s ljudski tijelom i psi hom j er se boje da se dovoljno ljudi
ne probudi iz stanja transa i vidi svijet onakvi m kakav jest: kao globalni zatvor. Jo vie
strahuju, s obzi rom na svoj reptilski mozak, da emo shvatiti tko su zatvorski straari.
To da se mani pul atori moraj u tako j ako trudi ti da odre kolektivnu amnezij u
dokaz j e ljudskog potencijala. Moraj u koristili konl rol u uma, subl i mi nal ne poruke,
el ektromagnetsko zagaenje, dodatke hrani i piima, medi kament e i cjepiva. Takoer,
moraj u nam lagati put em medija i obrazovanja' te suzbijati informacije koje bi raskrinkale
zavjeru i omogui l e ljudima' a saznaju tko su doista i gdje se zapravo nalaze. Nae
pr i r odno stanje je stanje vi edi menzi onal ne, bezgrani ne svijesti. Da bi nas kontrolirali,
gmazovi su moral i manipulacij ama dovesti ljude u nepri rodno stanje odvojenosti, u
osjeaj odijeljenosti i nepovezanosti, u koj em svijet perci pi ramo samo kroz siunu leu
pet osjetila. Cijela knjiga govori o t ome na koliko mnogo nai na se to ini, a j o j edan od
njih je trovanje uma i tijela put em onoga to j edemo, pijemo i dobi vamo od lijenika.
Tijelo je bioloko raunal o koje ima mnogo pri stupni h kodova - vibracijskih,
elektrinih i kemijskih. Na kraju krajeva, svi su oni vibracijska polja, ali poprimaj u
drukije oblike. Sve je izraz svega drugoga, tako da e kemikalija utjecati na tijelo
vibracijski, a vibracijsko ili elektrino polje e utjecati na kemijsku ravnoteu tijela. To
znai da su, kada je tijelo kemijski destabilizirano, poremeeni i elektrini sustavi koji,
u ovoj stvarnosti, utjeu na misli i osjeaje. To je samo po sebi j asno kada vidite kako
medi kament i i druge droge neprestano dovode ljude u stanje emoci onal ne i ment al ne
neuravnoteenosti . Na poetku knjige dao sam primj er ene koja j e etrdeset godi na
patila od neizljeive klinike depresije sve dok nije shvatila da su uzrok pl ombe od ive u
njezinim zubima. Samo tijelo moe misliti i izraavati osjeaje i naa bezgrani na svijest
komuni ci ra s t om stvarnou kroz elektrine sustave tijela. Ako je tijelo u kemijskoj
neravnotei, elektrina komunikacij a se dovodi u kratki spoj to ima beskrajne
posljedice, a vi amo ih u bol ni cama i po psihijatrijskim odjelima. Zavjera eli pristupiti
nai m lij elima-raunalima na sve mogue nai ne kako bi potkopal a nau sposobnost
da zdravo razmiljamo, i mamo uravnoteene osjeaje te kroz raunal o dovodi mo vie
razine percepcije u ovaj 'svijet' pet osjetila. To je ono to reptilski hibridi rade preko
svojih prehrambeni h korporacija i svog farmaceutskog kartela.
Neko, a to nije bilo tako davno, hrana se ugl avnom uzgajala lokalno, za zajednicu,
na zemlji nezagaenoj otrovi ma i pripravcima ' suvremenog' poljodjelstva. Hrana
je sadravala hranjive tvari iz tla. Ti sastojci j o nisu bili gotovo pot puno eliminirani
bolestima i gl upou sustava intenzivne poljoprivrede, koji su razvili i koj im upravljaju
korporacije reptilskih hi bri da kao to je Monsanto. Poljoprivredni proizvodi su se
najveim dijelom prodavali na podruj u gdje su se uzgajali, a svakako ne tako daleko
kao danas, to pak znai da nije bilo potrebe za kemijskim konzervansi ma ili da ih golemi
kami oni preko velikih udaljenosti transportiraj u do supermarketa. Posebno od kraja
1940-ih, kada je ono to j edemo i pijemo postal o glavna i posebna met a iluminatskih
mrea. Sada se proizvodnj a hrane odvija na njihov nai n i za njihovu korist. Drugi
svjetski rat bio je problem-reakcija-rjeenje koje je dovelo do takve centralizacije moi
da su mogli prijei na sljedeu raznu globalne kontrole. To je podrazumi j eval o ment al no,
emoci onal no i fiziko destabiliziranje populacije put em onoga to se jede, apsorbira
put em koe ili injektira. Zaj ednika stvar kod kemijskih dodat aka hrani i piu, otrova
koji se koriste kod procesa uzgajanja usjeva i ivotinja te kod medi kamenat a i cjepiva
je njihov uinak na genetiku i modanu aktivnost. To biste mogli i oekivati kada je
sama svrha svega toga potiskivanje tjelesnih i modani h funkcija. Oni skrivaju taj plan
objavljujui lane uzroke bolesti i tegoba za koje su u stvari odgovorni njihovi otrovi.
Jedan primj er je losion za sunanje. Govore nam da rak koe uzrokuje previe izlaganja
suevim zrakama, dok su njegov pravi uzrok kemikalije u sredstvu za zatitu od sunca.
Jedan otrov ili dva?
Reptilski hibridi su prepredeni , ali glupi. Drukije sroeno, prepredeni su, ali ne i mudri .
Kada se radi o mudrosti , doista su glupavi, j er da nisu toliko si romani mudrou, ne bi
radili to to rade. Pamet bez mudrost i je destrukti vna sila na Zemlji i zato su reptilski
hi bri di toliko destruktivni. No, vrlo su pamet ni u i ntel ektual nom smislu i to se moe
vidjeti u nai nu na koji se poigravaju s ljudskom psi hom da dobiju ono to ele. Na primjer,
ele li stvoriti trite za nadomj estak eeru koji remeti modanu aktivnost organiziraju
opsene napade na opasnosti od eera i pretilosti. Ne spominj u da upravljaju eernim
korporaci j ama te da ljudi postaju sve deblji j er j edu njihovu kemijsku hranu koja sadri
hor mone rasta koj ima tove nesretne ivotinje na farmama. Koristei tu met odu dali su
nam uasan kemijski spoj, alosni ' nadomj estak za eer' odnos no ' umj etni zaslaiva',
koji se zove aspartam. Poznat j e pod komercij alnim i meni ma poput NutraSweet, Equal
i Spoonful i dvjesto je put a slai od eera. Ali to sam i ja. Gotovo sve na emu pie "bez
eera", "bez dodat ka eera" ili "dijetno pie" zatrovano je aspart amom. Manipul acij om
ga j e na trite doveo Bushov mi ni star obrane Donal d Rumsfield poet kom 1980-ih
godi na kada je bio izvrni direktor farmaceutske kompani j e G. D. Searle, prije nego
to ju je kupi o ...Monsanto. Rumsfield je to radi o i zmeu dva putovanja na kojima se
sastajao s ljudima kao to je Saddam Hussein i dogovarao brodske poiljke kemijskog i
biolokog oruja. Mogu razumjeti tu vezu j er za mene je aspartam kemijsko oruje koje
djeluje na ljudski mozak i koje se opseno koristi u bezal kohol ni m pi i ma to u velikim
kol i i nama konzumi raj u djeca, iji su mozgovi j o u razvoju.
Izvjee govori da je aspartam predmet 75 posto prijava podneseni h sustavu za
nadzor nuspojava amerike Uprave za hranu i lijekove (FDA). Tegobe koje uzrokuje
ukljuuju glavobolje, vrtoglavicu, poremeaj e pozornosti , gubitak pamenj a, otean
govor i probl eme s vidom. Ti si mpt omi su sada poznati pod nazivom ' aspartamska
bolest', isto kao to se posljedice koje izaziva pojaiva okusa mononatrij ev glutamat
nazivaju si mptomski kompl eks mononatri j evog glutamata. Neuroznanstveni k John
W. Ol ney s Medicinskog fakulteta Washi ngtonskog sveuilita u St. Louisu smatra da
bi mogl a postojati veza i zmeu aspartama i t umor a mozga. U lanku objavljenom
u znanst venom asopisu Journal of Neuropathology and Experimental Neurology
kae da su istraivanja na ivotinjama otkrila visoke razine t umora na mozgu kod
takora hranj enih aspart amom te da je takoer otkri o da aspartina kiselina (jedan
od sastojaka aspartama) stvara rupe u mozgu ml adi h mieva. Besslerov izvjetaj, koji
su sastavili istraitelji Uprave za hranu i lijekove, otkri o je da je tijekom j ednog od
Searlovih istraivanja uginulo 98 od 196 ivotinja, meut i m obdukcij e su odgaane, u
neki m sluajevima vie od godi nu dana. Istraitelji su otkrili mnoge druge ' pogreke' i
proturjeja u nai nu Searlova ispitivanja aspartama. ak su i amerika ratna mornari ca
i rat no zrakoplovstvo u asopisu Navy Physiology and Flying Safety objavili lanke koji
upozoravaj u na djelovanje 'dijetalnih' pia. Ona su tada bila glavno odredite aspartama,
no sada ga je mogue pronai svugdje. U j ednom lanku pie:
Nekoliko znanstvenika otkrilo je da aspartam moe poveati uestalost napadaja
ili smanjiti razinu stimulacije potrebne da ih izazove. To znai da je pilot koji pije
dijetalne sokove podloniji vrtoglavici ili epileptikoj aktivnosti. Takoer, to znai
da su svi piloti potencijalne rtve iznenadnog gubitka pamenja, nesvjestice tijekom
leta pomou instrumenata i postupnog gubitka vida.
Dr. Ralph G. Walton, profesor psihijatrije na koledu medi ci ne Sveuilita Nort h
Eastern Ohi o recenzirao je sve studije o aspartamu i otkri o 166 studija koje su relevantne
za sigurnost ljudi. Svih sedamdeset i etiri studije koje je financirala aspartamska
industrija utvrdile su da j e pot puno siguran, meut i m 92 posto studija financiranih
iz nezavisnih izvora otkrilo je probl eme sa si gurnou aspartama. Aspartam utjee na
kemiju mozga i sniava prag za napadaje, uzrokuje poremeaj e raspoloenja i druge
probl eme ivanog sustava. K t omu stvara ovisnost i ljudima je esto teko prestati
konzumi rat i bezalkoholna pia koja sadre aspartam. Televizijski producent s koji sam
proveo neko vrijeme snimajui dokument arac pi o j e otprilike osam limenki dijetalne
CocaCole dnevno. Si mptomi poput multiple skleroze, kroni nog umora, reumat oi dnog
artritisa, depresije i drugi h poremeaj a raspoloenja kod mnogi h su pacijenata nestali
nakon to su prestali s unos om aspartama. Deset posto tog legaliziranog otrova nakon
unosa razlae se na metanol , otrov za ivani sustav poznat i kao metilni alkohol ili
drveni alkohol. On je i zuzetno tetan za oni ivac i bio je glavni sastojak krij umarskog
pia koje se proizvodilo za vrijeme prohibicije u Americi, a bio je zloglasan zbog
izazivanja sljepoe. Metanol se brzo otputa u krvotok gdje moe postati neurotoksi an
i pretvara se u kancerozni formaldehid i mravlju kiselinu, otrov kod mravljih uboda.
Istraivanje Instituta za j avno zdravlje u Maarskoj pokazalo je da aspartam mijenja
gene u razliitim organi ma i kotanoj sri takora. Medu nj ima su i limforetikularni
organi i munol okog sustava. Svaka promj ena gena, bilo kemijskim put em, zraenjem ili
uslijed alergije na hranu, moe uzrokovati bolest. Aspartam je stvarno draesna stvar.
Ljudi truju svoju djecu i sebe svaki put kada kupuj u bilo to to sadri tu strahotu.
Novac moe sve...
Logino j e pitati kako j e aspartam uope proao kroz vladin proces 'ispitivanja'? I mamo
posl a sa silom koja djeluje preko svih 'strana', preko proi zvoaa i preko 'zatitnika', i
ostvaruje ciljeve mnogo lake nego to bi to bilo bilo kome drugom. Uprava za hr anu
i lijekove (FDA) u Americi je, kao i njezini ekvivalenti u drugi m zemljama, paravan za
blokiranje proizvoda koji su dobri za ljude i guranje, bez primj erenog ispitivanja, oni h
koji odgovaraju programu. To se najoitije dogodi l o s aspart amom. Searle nije i mao
mnogo sree s Upravom za hranu i lijekove sve dok 1977. godi ne Donal d Rumsf el d
nije izabran za njezinog direktora te je poeo koristiti svoje insajderske veze. Do
sijenja 1981. godi ne, kada su njegovi bliski suradnici Ronald Reagan i George Bush
stariji bili pred ul askom u Bijelu kuu, Rumsfield je na sastanku prodaje govorio da
e upotrijebiti svoj politiki utjecaj u Washi ngtonu da se aspart am odobri umjesto da
se nastavi znanstveni m put em. Rumsfield je i menovan u Reaganov prijelazni tim te
je uredi o da za novog povjerenika FDA bude izabran dr. Art hur Hull Hayes Jr. On je
odmah odbaci o pronal aske j avnog istranog odbora u kojem je troje od estoro FDA-
ovih znanstvenika preporui l o da se odobrenj e aspart am odgodi. Aspart am j e bio na
svom putu prema masovnoj potronji kakvu uiva danas. Dvije godi ne kasnije dr.
Hayes Jr. dao je ostavku nakon to je otkri veno da je prihvaao putovanj a ml anj akom
u vlasnitvu kompani j e General Foods, velikog korisnika aspartama. No, Hayes je bio
dobar. Zaposl en je kao vii znanstven savjetnik u Searlovoj tvrtci za odnose s j avnou
koja je, takoer, zastupala nekoliko tvrtki korisnika aspartama. Hayes nije bio j edini koji
je i mao korist od kompanij a koje su navodno regulirali. Pri vremeni povjerenik FDA,
estoro drugi h operativaca i dvojica odvjetnika angairanih za tubu protiv NutraSweeta
zbog podnoenj a krivotvorenih ispitivanja napustili su organizaciju i poeli raditi za
- NutraSweet, to je inae komercijalni naziv za aspartam. Jedan iskreni znanstveni k
koji je radi o za FDA napi sao je ameri kom senatoru sljedee:
To je poput scenarija za Abotta i Costella. Funkcionira ovako: "Odobrite na otrov,
a kada prestanete biti birokrat, mi emo vas uiniti plulokratom!" Nakon to dobije
dozvolu, mi emo potplatiti Amerike dijetetiare, Ameriku udrugu za dijabetes i
Ameriko medicinsko udruenje i sve druge koje trebamo a mogu se kupiti.
Coca-Cola je znala za opasnosti aspartama. Kao lan Naci onal nog udruenj a
proizvoaa bezal kohol ni h pia protivila se FDA-ovom odobrenj u njegove upot rebe
u gaziranim sokovima. Ti prigovori objavljeni su u kongresnom izvjetaju od 5. srpnja
1985. godi ne. Udruenj e je izjavilo da je aspartam i nherent no nestabilan te da se u
limenki razlae na formal dehid, metilni alkohol, mravlju kiselinu, diketopiperazin i
druge toksine. Pa, to aspartam sada radi u dijetalnoj Coca-Coli ija se prodaja, nakon
to joj je dodan, vinula u nebesa zato st oj e toliko adiktivan? Isto vrijedi i za druga Coca-
Colina pia, uldjuujui posljednje smee zvano Coca Cola Zero te ' sportski napitak'
zvan Powerade, koji nije nita vie od bljetavog kemijskog koktela. Usput, 'dijetna' Coca
Cola (Diet Coke) uope nije 'dijetna'. Aspartam poveava apetit prema uglj ikohidratima
j er suzbija proizvodnj u serotonina. Evo nas opet . . . potiskuje proizvodnj u serotonina
- kljunog dijela tjelesnog sustava elektrine transmisije. Niske razine serotoni na
kod ovjeka izazivaju ljutnju, tjeskobu, apatiju, strah, osjeaj beskorisnosti, nesani cu i
umor. Aspart am je takoer takozvani ' eksitotoksin' koji uzrokuje pretjeranu aktivnost
modani h stanica te oteuje ili ubija neurone. To moe uzrokovati modane udare te
neurodegenerati vne bolesti sredinjeg ivanog sustava kao to su autizam, multipla
skleroza, Alzheimerova bolest, Parki nsonova bolest, Hunt i ngt onova bolest i mnoge
druge. 'Pojaiva okusa' mononatri j ev gl utamat (u Europskoj uniji aditiv sa ifrom
E621) j o je j edan eksitotoksin koji vara mozak da dekodi ra vie okusa nego to u stvari
postoji. Veina navodnog okusa u tvorniki proizvedenoj hrani je prijevara mozga. Kada
na proi zvodu pie da neto ima ' okus' sira ili ' okus' govedine, to znai da u nj emu nema
ni mal o sira ili govedine. Sve je kemijski proizvedeno. Istraivanja na ivotinjama pokazala
su da visoke razine gl utami ne kiseline uzrokuj u oteenja na mozgu u podruj i ma koje
ne titi barijera krv-mozak, koja mozak titi od toksina. Mnoge od tih kemikalija u
hrani i piu mogu unititi tu barijeru to moe imati smrt onosne posljedice.
Truljenje kostiju, otupljivanje mozga... fluorid
Mobilni telefoni su jo j edan oblik eksitotoksinosti, a isto vrijedi i za iluorid, inhibitor
intelekta koji se dodaj e u zalihe vode za pie i zubne paste. Natrijev fluorid uobiajeni je
sastojak otrova za takore i ohare, anestetika, hi pnoti ka, psihijatrijskih lijekova i vojnog
nervnog plina. On j e j edan od osnovni h sastojaka lijeka Prozac te nervnog plina sarina
kojim su izvreni napadi u j apanskoj podzemnoj eljeznici 1995. godine. Nezavisni
znanstveni podaci pokazuj u da fluorid uzrokuje razliite ment al ne poremeaj e i ini
ljude glupima, posl uni ma i pokorni ma. Osi m toga, skrauje ivotni vijek i oteuje
st rukt uru kostiju. Prva upotreba lluorirane vode za pie dogodila se nacistikim
l ogorima u Nj emakoj , zahvaljujui farmaceutskom divu pod kontrol om reptilskih
hibrida, kompanij i /. G. Farben. Misli li itko da su nacisti to inili zato to su bili zabrinuti
za logorae? Svrha te masovne medikacij e vode za pie bila je sterilizacija i prisiljavanje
logoraa na ti hu pokornost . Dana 2. listopada 1954. godi ne kemi ar Charles Perkins
napisao je Leejevoj fondaciji za pr ehr ambena istraivanja sljedee:
. . . U 1930-ima su Hitler i njemaki nacisti zamislili svijet kojim e dominirati i
kontrolirati ga nacistika filozofija pangermanizma. Germanski kemiari smislili
su ingeniozan i dalekosean plan masovne kontrole i predloili ga njemakom
glavnom stoeru koji ga je prihvatio. To je bio plan kontrole populacije na bilo kojem
podruju putem masovne medikacije zaliha vode za pie. Tom metodom mogli su
kontrolirati populaciju na irim podrujima, smanjiti populaciju medikacijom koja
izaziva sterilnost kod ena i tako dalje. U toj shemi masovne kontrole natrijev fluorid
zauzimao je istaknutu ulogu.
Charl es Perkins rekao j e da opet ovane doze siunih koliina s vremenom smanjuju
mo poj edi nca da se odupre dominacij i tako to pol agano truju i 'uspavljuju' odr eeno
podruj e mozga te tako ine ljude podl oni ma volji onih koji ele njima upravljali.
Nazvao je to "pri kl adna blaga lobotomija. " Pravi razlog fluoridacije vode nije zatita
djejih zuba, rekao je. " Da je to bio pravi motiv, postoji mnogo nai na na koje se to
mogl o mnogo j ednostavnij e, jeftinije i daleko djelotvornije uiniti", i staknuo je. Prava
svrha fluoridacije vode j e smanjenje otpora masa prema dominaciji, nadzor i oduzi manj e
slobode. Perkins kae da su u trenutku kada su nacisti na elu s Hi tl erom odluili ui
u Poljsku i njemaki i ruski glavni stoer meus obno razmjenjivali znanstvene i vojne
ideje, planove i ljude, te da su se za pl anom masovne kontrol e put em medikacije vode
pomami l i ruski komuni st i j er se idealno ukl apao u njihov plan ' komuniziranj a' svijeta.
Perkins j e rekao:
Za itav taj plan rekao mi je njemaki kemiar koji je bio dunosnik velike kemijske
industrije /. G. Farben i koji je takoer u to vrijeme bio istaknut u nacistikom pokretu.
Govorim ovo s s ozbiljnou i iskrenou znanstvenika koji je gotovo dvadeset godina
proveo u istraivanjima kemije, biokemije, fiziologije i patologije iluorida - svaka
osoba koja pije umjetno fluoriranu vodu u razdoblju od jedne godine ili dulje nikad
vie nee biti ista osoba, bilo mentalno ili fiziki.
Upravo to je razlog zbog kojeg Il umi nati ire potronj u fluora. Koji je bolji put za
suzbijanje umova populacije od zalihe pitke vode ili zubne paste koju koriste svakog dana?
Kada pijemo bilo to proi zvedeno od fluorirane vode, ukljuujui pivo i sokove, bivamo
pol agano i konzi stentno drogi rani , a uinci su, kako ment al ni tako i fiziki, kumul ativni.
to vie pijete to se vie toga nakuplja u vaem sustavu, godi nu za godi nom. Fluorid je
nusproi zvod aluminij ske industrije i manipulacij u da ga se dodaj e u j avnu vodu za pie
organizirala je obitelj reptilskih hi bri da Mellon iz Sjedinjenih Drava koja kontrolira
aluminijski kartel zvan ALCOA. Melloni su bliski prijatelji britanske kraljevske obitelji.
Industrijski fluoridi veliki su zagaivai rijeka te truju tlo, ribe i ivotinje. Obitelj Mellon
dovela je do situacije u kojoj je taj otrovni ot padni produkt postao golemi izvor zarade
i kontrol e nad ljudima. Godi ne 1944. ALCOA je zaposlila Oscara Ewinga s godinj om
pl aom od 750.000 dolara. Zamislite dananj u protuvrij ednost tog iznosa. Pa ipak, za
nekoliko mjeseci je otiao i postao direktor ameri ke Federalne agencije za sigurnost i
zapoeo kampanj u za dodavanj e natrijevog fluorida u j avnu vodu za pie pod l anom
premi som da sprjeava kvarenje zuba. Melloni ga sada prodaj u za upotrebu u vodi za
pie i zubni m pastama uz maru od 20.000 posto, no, kao i uvijek, glavni razlog prodaj e
fluorida nije novac - to je kontrola. Jedna biva ' kontrol orka uma' ispriala mi je da je
obitelj Mellon duboko upletena u iluminatski pokret i sotoni zam. Rekla je da pr ema
nj enim saznanj ima Mellon National Bank u Pittsburghu u Pennsylvaniji pere novac za
Humiliate. Biste li takvoj obitelji povjerili stavljanje kemikalija u vou za pie i zubne
paste jer se bri ne za zdravlje vaih zuba? Nije da fluorid to ini.
Prijevara s karijesom
Dr. Hardy Limeback, ravnatelj Odjela za preventi vnu stomatologiju Sveuilita u
Torontu i predsj ednik Kanadskog udruenj a za stomatol oka istraivanja, bio je vodei
zagovornik fluoriranja vode u svojoj zemlji. Zat i m je i znenada objavio da se predomisl io.
Rekao je: "Dj eca ml aa od tri godi ne ne bi smjela koristiti fluoriranu zubnu pastu ni
piti fluoriranu vodu, a hrana za oj enad ni poto se ne bi smjela raditi na bazi vode iz
torontskog vodovoda. Nipoto. " Istraivanje na Sveuilitu u Torontu otkrilo je da ljudi u
gradovi ma koji fluoriraju svoju vodu imaju dvostruko vie fluorida u bedreni m kosti ma
u usporedbi s podruj i ma gdje se voda ne fluorira, te da fluorid mijenja "osnovnu
arhi tekturu ljudskih kostiju". Postoji teka bolest zvana kotana fluoroza koju uzrokuje
nakupljanje fluorida u kostima, to ih ini slabima i lomljivima. Prvi si mptomi su areni
i lomljivi zubi i dr. Limeback je rekao da u Kanadi troe vie novca na lijeenje zubne
fluoroze nego za lijeenje karijesa. Ali, ekajte. Stavljanje tog otrova u vodu i zubne
paste barem titi zdravlje zubi i sprjeava karijes, ne? Pa, ovaj . . . ne. Kao to je i staknuo
Limeback, u torontsku vodu za pie fluorid se stavlja ve vie od etrdeset godi na dok
vancouverska ni kad nije bila fluorirana, meut i m ljudi u Vancouveru imaju niu stopu
karijesa od ljudi u Torontu. Rekao je da su stope karijesa niske irom industrijaliziranog
svijeta - ukljuujui Europu, koja je najveim dijelom sl obodna od fluorida. Razlog
tome je, rekao je, vii ivotni standard, manj e rafiniranog eera, redoviti stomatoloki
pregledi, ienje zuba zubnom svilom i esto pranje zuba. U Kanadi je sada manj e od dva
karijesa po djetetu. Rekao je da oni koji i dalje zagovaraju fluorid barataju podaci ma koji
su stari pedeset godi na i u najmanju ruku dvojbeni. "Zubari nemaj u apsol utno nikakvog
znanja o toksinosti", rekao je. "Va dobronamj erni zubar j ednostavno slijedi pedeset
godi na dezinformiranj a od strane j avnog zdravstva i zubarskog udruenja. I sam sam to
inio. Na alost, bili smo u krivu." Ne radi se samo 0 t ome da pij emo natrijev fluorid; od
aluminij ske industrije dobi vamo i svakojako drugo smee. Limeback je rekao:
. . . konani udarac svakako je bila spoznaja da kontaminirani fluorid ve pola stoljea
odlaemo u rezervoare vode. Golema veina svih fluoridnih aitiva potjee iz filtera
tvornikih dimnjaka u Tampa Bayju u Floridi. Ti aditivi su toksini nusproizvod u
industriji superfosfalnih gnojiva.
Tragino je, ali to znai da ne samo da odlaemo toksine fluoride u svoju vodu za
pie, nego takoer izlaemo nevine, neupuene ljude smrtonosnim elementima kao
to su olovo, arsen i radij, od kojih su svi kancerogeni. Zbog kumulativnih svojstava
toksina tetni uinci su za ljudsko zdravlje katastrofalni.
U govoru pred studenti ma na Odjelu za stomatologiju Sveuilita u Torontu dr.
Limeback im je rekao da je nenamj erno dovodi o u zabludu svoje kolege i studente.
Posljednjih petnaest godi na odbijao je prouiti toksikoloke podat ke koji stoje svima
na raspolaganju. "Trovanje nae djece nije mi bilo ni na kraj pameti", rekao je. "Istina je
gorka pilula, no progutao sam je." Iako je najvei pristalica fluorida sada osudi o njihovu
upotrebu, kanadska i ameri ka stomatoloka udruenj a, kojima upravljaju Il uminati, i
dalje ljudima govore daj e fluoridacija za njih dobra stvar. Europski zakon o pr ehr ambeni m
aditivima navodi fluorid kao esencijalni element za ljude. To je samo jo j edan primj er
naela, "to vea la, to e vie u nju vjerovati". Reptilski hibridi postavljeni na funkcije u
medicinskoj administraciji i ' znanstveni m istraivanjima' govore lijenicima i zubari ma
st oj e ' istina i u to trebaju vjerovati. Oni pak to govore svojim pacijentima i medij ima
koji j ednost avno preuzimaj u slubenu liniju i ponavljaju je poput papiga. Gotovo ni tko
ne provodi vlastita istraivanja - zubari, lijenici, ' novinari' ili j avnost - i tako postaje
prihvaena 'injenica' da je fluorid u vodi za pie i zubnoj pasti dobar za zube i da nije
tetan. Taj isti scenarij ponavlja se kod svake teme i, posljedino, ljudska populacija
ivi u vlastitoj maloj zemlji bajki (slika 247). Ta i skonstrui rana iluzija toliko je uhvatila
korijena u ljudskoj psihi da se istini kada ona i izae na vidjelo veina ljudi najee
nasmije u lice.
jo j edanput, meta na koju cilja fluorid je pi neal na lijezda, koja je kljuna za nau
'vanjsku' vezu i jo mnogo toga. j edno istraivanje je otkrilo da ivotinje s visokim
koncentracij ama fluorida imaju nie razine mel atoni na te da postoji veza i zmeu uinka
fluorida na pi neal nu lijezdu i ranijeg ulaska u pubertet. Djevojice u Sjedinjenim
Dravama nedvoj beno sve ranije ulaze u pubertet. U st udenom 2006. godi ne ak je
i Ameri ko stomatol oko udruenj e, koje apsurdno i besramno podupi re fluoriranje
vode, izdala je upozorenj e u kojem savjetuje roditelje da izbjegavaju koristiti fluoriranu
vodu u pri premanj u hrane za doj enad. Pa ipak, proizvod zvan "Nursery Water" (u
sl obodnom prijevodu, "djeja voda" ili "voda za bebe"; op. prev.), s dodanitn fluoridom, i
dalje se prodaje. "..Kada vae dijete pije Nursery Water, moete biti sigurni da vae dijete
dobiva pravu koliinu fluora", kae prodaj ni slogan. Pamet nome dosta. . .
Slika 247: Genetski modificirani ovjek
Velike farmaceutske kompanije
Drugi paravan u ratu protiv tijela i uma je farmaceutski kartel reptilskih hibrida - velike
farmaceutske kompanij e. Farmaceutska i biotehnol oka industrija nisu nita drugo nego
legalizirano zlo. Jo j edanput, modus operandi je isti. Te korporacije (zapravo, jedna jedina
korporacij a) kontrol i ra ista ona sila koja kontrol i ra i vlade i one, u osnovi, dobivaju to
god ele (ili, u naj manj u ruku, do samog praga tolerancije javnosti) to se tie zakona
- ih pak njihovog manj ka. Nadalje, imaju svoje ljude u "regul atorni m" agencijama
za lijekove i zdravstvo, kao to je na primj er FDA u Sjedinjenim Dravama, koje im
omoguavaj u da na trite plasiraju lijekove a da nisu pri mj ereno ispitani, odnos no
proti vno savjetima oni h koji ih jesu pri mj ereno ispitali. Oni kontroliraju kompanij e za
zdravstveno osiguranje i lijenike kada se radi o t ome kako oni lijee svoje pacijente i
koje im lijekove prepisuju. Dr ugi m rijeima, pokrivaju praktiki cjelokupan sustav. O
da, a kada se pravi doktor ili neki drugi zdravstveni profesionalac suprotstavi njihovim
mani pul aci j ama i l ani m prikazima, oni i njihove mari onet e u sl ubeni m tijelima kao
to su bri tanska i ameri ko zdravstveno udruenj e napadaj u svoj plijen sve dok ga ne
eliminiraju. To se dogodi l o mojoj prijateljici, Guylain Lanctot, kanadskoj lijenici koju
su napal e velike farmaceutske kompani j e i Kanadsko medi ci nsko udruenj e nakon
to je napisala briljantnu knjigu pod nasl ovom Medicinska mafija. Guylain je poela
propitivati zato su terapije i lijekovi sve skuplji, a ljudi sve bolesniji. Odgovor je ubrzo
post ao oigledan:
Shvatila sam da su razliiti sustavi potpuno isti. Imaju drukija imena ali, bilo da
se radi o kapitalistikom sustavu, kao onaj kakav imamo u SAD-u, ili socijalni, kao
onaj u Francuskoj, ili neto izmeu, kao to je sluaj u Kanadi, u konanici su svi
zdravstveni sustavi isti. Svi slue financijerima, a ne ljudima. To je osnovna stvar.
Zdravstvenim sustavima upravljaju financijeri kako bi sluili financijerima. Budui
da ne moete sluiti ljudima osim ako nisu bolesni, itav zdravstveni sustav je
dizajniran da ini ljude sve bolesnijima.
Guylaine je takoer poela istraivati alternativne nai ne lijeenja pacijenata i
proputoval a je cijeli svijet u potrazi za znanj em. Vidjela je da iscjelitelji koje je upoznal a
"nisu arl atani" te da su njihovi rezultati mnogo bolji i jeftiniji od nor mal ne medi ci ne.
"Takve vrste alternativnih terapija medi ci na osporava, a te inovativne zdravstvene
profesionalce se ikanira i progoni iako su radili na tome da se trokovi lijeenja
smanje", rekla je. "Tu neto definitivno nije bilo u redu; neto mi nije imalo smisla, tako
daj e moja potraga bila prosvjetljujue iskustvo." Kada je 1995. godi ne objavljena knjiga
Medicinslta mafija medi ci nske vlasti zatraile su da podnese ostavku. "Zakon kae da
lijenik u j avnosti smije govoriti samo ono to priznaje slubena medicina", rekla je. Ono
to slubena medi ci na priznaje vlada propisuje svojim odr edbama - koju kontroliraj u
velike farmaceutske kompanij e. Tako oni potiskuju, zastrauju i esto zatvaraju one koji
lijee met odama koje ne koriste skalpel ili lijek. Velike farmaceutske kompanij e stoje
iza napada na alternativne met ode lijeenja iz dva razloga: da zatite svoj monopol na
uvrijeenu medi ci nu te da suzbiju al ternativne energetske terapije koje ne samo da mogu
izlijeiti ljude, nego ih mogu i ment al no, emoci onal no i duhovno probudi ti . Guyl ai ne je
odvedena pred sud nakon to je odbila dati ostavku i sluaj je trajao vie od godi ne dana
dok ju je ' medicinski' (farmaceutski) establiment nastoj ao unititi. Na kraju je izjavila:
"Daj em ostavku kao pokor na lijenica i proglaavam se sl obodnom lijenicom." Kao to
je Voltaire dobro zamijetio: "Opasno je biti u pravu u stvarima u kojima su nadl ene
vlasti u krivu." Mnogo bolje je zatvoriti svoj um i bezumno ponavljali ono to vam je
reeno da mislite, iako se radi o eklatantnoj besmislici. Sustav za papige koristi mrkvu,
a za neposl une batinu. Stoga je otpora malo, a kamol i onog ustrajnog.
Nasilnici
Jo j edan primj er medi ci nskog faizma sluaj je dr. Andrewa Wakefielda, ovjeka koji
j e prvi ukazao na vezu i zmeu kombi ni ranog cjepiva protiv ospica, mumps a i rubeole,
poznatog i kao " MMR" cjepivo, sj edne strane te kako auti zma tako i probavni h probl ema
s druge. Dr. Wakefield je izazvao meunar odnu medi ci nsku oluju 1998. godi ne kada
je zaj edno s j edanaest drugi h lijenika proveo znanstvenu studiju u kojoj su kod
dvanaestero autistine djece utvreni probl emi s probavni m traktom koji bi mogli, kako
je ustvrdio, biti povezani s cjepivom MMR. Uslijedio je pl i mni val objeda na njegov
raun s krajnjim ciljem da se diskreditiraju njegove tvrdnje. Na meni je ta met oda bila
upotrijebljena mnogo puta. Wakefielda su unajmili odvjetnici da istrai vezu cjepiva s
aut i zmom kako bi roditelji mogl i tuiti upletene farmaceutske kompanij e, a on to nije
s pomenuo u objavljenoj studiji. Na to su se okomili kako bi diskreditirali istraivanje i
deset od drugi h j edanaest autora izvjetaja povukl o j e svoju podrku. Meut i m, ostalo
je i ostaje pitanje: jesu li li rezultati toni? Odgovor na to pitanje establimentu nije bio
previe vaan. Kada se net ko usprotivi njegovoj dogmi i oni ma koji iskoritavaju svoju
priliku za l akom zaradom - farmaceutski m kompani j ama - on se radije ponaa kao
gnjevna potjera ili inkvizicija
Andrew Wakefield, gastroenterol og kolovan u Kanadi, nakon objave izvjetaja
' sporazumno' j e otiao iz Kraljevske sl obodne bolnice u Londonu. Otada radi ugl avnom
u Sjedinjenim Dravama, gdje je u centru za autistinu djecu Thoughtful House u
Teksasu nastavio sa svojim istraivanjima. Establiment reptilskih hi bri da uvijek
moti vi ra osveta pr ema oni ma koji se usude suprotstaviti njegovom planu. Moda
e priekati neko vrijeme prije nego to udari , ali nikada ne oprata niti zaboravlja.
Kako bi ga eliminiralo i unitilo njegovu medi ci nsku karijeru i sredstva za ivot, Ope
medi ci nsko vijee (GMC) u Velikoj Britaniji dalo ga je na sud zbog nesavjesnog rada.
Opt uen j e da j e "nepri mj ereno financirao istraivanje, propusti o nabaviti odobrenj e
odbora za ekipu, da je nepropi sno pri kupi o financijska sredstva te da je podvrgavao
djecu nepot rebni m i invazivnim ispitivanjima". S obzi rom na goleme brojeve ljudi koje
lijenici i farmaceutska industrija svake godi ne ubiju ili im nanesu trajnu tetu, optuba
za "nepri mj ereno financiranje istraivanja" bila bi smijena da nije tako ozbiljna za
Wakefielda i medi ci nsku slobodu. Isto je i s "nepot rebni m testiranjima" kada uzmete
u obzir broj nepot rebni h lijekova i 'testiranja' koje lijenici prepisuju. U Sjedinjenim
Dravama lijenici i zdravstvena 'skrb' trei su najvei uzrok smrti, odmah poslije sranih
bolesti i karci noma. Dr. Barbara Starfield sa Fakulteta j avnog zdravstva John Hopki ns
sastavila je izvjetaj u koj em se procjenjuje da svake godi ne otprilike 225.000 ljudi umr e
od stvari kao to su: nepot rebna operacija (12.000); greke u terapiji medi kament i ma
u bol ni cama (7.000); druge bolnike greke (20. 000); infekcije u bol ni cama (80.000)
i, ekajte sad ovo, "negativne posljedice ispravno prepisanih lijekova"... 106.000.
Medicinski establiment zatim ima drskosti uperiti prst na dr. Wakefielda. Uvodni k u
bri tanskom listu Daily Mail, pod nasl ovom " MMR i lijenik koji samo radi svoj posao"
rasvijetlio je pravi razlog pokuaja da se uniti Wakefielda. Istaknuo je da se Opem
medi ci nskom vijeu ni tko nije alio na njega; niti je itko sugerirao da je rekao ili napisao
bilo to nepot eno kada je povjerovao da je otkri o vezu i zmeu cjepiva MMR i auti zma.
Zato ga, pita se u lanku, GMC sada kanjava? Uvodni k nastavlja:
Ovaj sluaj smrdi na srednjovjekovnu inkviziciju koja je pozvana da obrani
ortodoksiju establimenta od hereze nezavisnog uma. 'Zloin' dr. Wakefielda trebao
je otvoriti vanu debatu koja je i dalje nerazrijeena. Osam godina poslije on nipoto
nije jedini lijenik koji smatra da je bio neemu na tragu. Nevolja je u tome to
jednostavno ne znamo.
ini se da ak i Tony Blair, iako se javno zalae za trostruko cjepivo, gaji neke osobne
sumnje. Zato bi inae odbio zastupnicima u parlamentu odgovoriti je li njegov sin
Leo cijepljen ili nije? Naposljetku, nikada nije izbjegavao gurati svoju obitelj pred
kamere kada je to odgovaralo njegovim politikim interesima...
...Zamislite samo kakva bi se halabuka danas digla da se otkrije daj e dr. Wakefield
zadrao svoje sumnje za sebe, a da je veza naknadno dokazana. Dunost mu je bila
da progovori - a sada ga se progoni zbog toga. Ponaanje GMC-a prema njemu
posve je nepravedno. Daj e to apsurdno tijelo postojalo prije dvjesto godina i branilo
opeprihvaenu mudrost od novih ideja, lijenici bi bolesti jo uvijek lijeili rezanjem
vena svojih pacijenata.
Golemi profiti
Glavni razlog napada na Wakefielda je to to su njegova otkria izazvala znaajan pad
broja roditelja koji su spremni svoje dijele podvrgnuti cijepljenju kombi ni rani m MMR
cjepivom i potkopal a povjerenje j avnosti u cijepljenje openi to. Sve je to povezano s
novcem, zatitom moi farmaceutskih kompanij a i odravanj em kemijskog napada
na djeje umove i tijela. itava st rukt ura globalne ' medicine' je mrea korupcije, lai i
obmane, a ovdje govori mo o ogr omni m svotama novca. Deset najveih farmaceutskih
kompanija zarauje vie od svih ostalih kompanija na listi Fortune 500
1
zajedno, odnosno
dvostruki bruto domai proizvod supsaharske Afrike. Andrew Wakefield optuen je za
sukob interesa zbog svojih istraivanja za koja su ga angairale obitelji s auti sti nom
djecom, a podmiivanj e lijenika od strane farmaceutskih kompanij a neto je uobiajeno.
Korumpi rani lijenici su ope mjesto, a ne rijetkost. I tu mi sl i m na podmi i vanj e
kolosalnih razmjera. Kao to stoji u sljedeem i nternetskom lanku:
Uzgred, farmaceutske kompanije troe gotovo 19 milijardi amerikih dolara na
podmiivanje lijenika i vrenje utjecaja na njih. Radi se o milijardama. Koliko je
19 milijardi? To je vie novaca nego to NASA trati na zabijanje satelita u Mars i
1
Usta od 5 00 amerikih kompanija s najveim godinjim prihodom koju svake godine objavljuje asopis
Fortune; op. p.
eksplodiranje svemirskih atlova u gornjem sloju Zemljine atmosfere. To je vie
novca nego to cjelokupna industrija brze hrane troi na hipnotiziranje pretde
djece da u lokalnom supermarketu moljakaju svoje roditelje za jo jednu eernu
bombu u obliku kutije sa itaricama za doruak. Dovraga, pa to je vie novca nego
io cijele Sjedinjene Drave potroe na pravu prevenciju bolesti i na zdravstveno
obrazovanje.
Dakle, tu i mamo dr. Wakefielda optuenog za ' sukob interesa' zbog zastupanja
obitelji autistine djece i objave istraivanja o povezanosti auti zma s MMR-om, dok je
cijeli medi ci nski sustav zasnovan na sasvim nevjerojatnoj korupciji. Znanstveni asopis
Journal of the American Medical Association predl oi o je da se u sadanju praksu uvedu
sljedee promj ene:
Zabrana lijenicima da pri maj u besplatne uzorke lijekova.
Iskljuivanje lijenika koji su financijski povezani s farmaceutski m kompani j ama
iz obnaanj a dunosti u bol ni ki m panel i ma koji odreuj u koji lijekovi trebaju
biti na osnovnoj listi lijekova na recept.
Zabrana farmaceutski m kompani j ama da izravno financiraju obrazovne
programe.
Zabrana medi ci nskom nastavnom osoblju da rade kao govornici za kompanij e,
kao i da objavljuju lanke proi zvoaa lijekova kao svoje vlastite.
Obaveza da lanovi nastavnog osoblja koji primaj u financijsku pot por u od
farmaceutskih kompanij a objave poj edinosti o t ome na j avni m vvefr-stranicama.
Predlae se da se gore navedene prakse zaustave, to naravno znai da se sada sve
one odvijaju kao neto samo po sebi razumljivo. Uh! Uzmi te samo j edan od tih primj era
- lijenici na plai farmaceutskih kompani j a kao lanovi bolnikih panela odluuj u
koji e lijekovi biti na listama lijekova na recept. Mislite li da oni pri t ome imaju na
umu zdravlje svojih pacijenata ili kompanij e, koje im plaaju njihove velike automobi l e
i prost ranu kue? to je s "medi ci nski m nastavni m osobljem" koje objavljuje lanke
proizvoaa lijekova kao svoje vlastite? Podmiivanj e i korupcija lijenika od strane
farmaceutskih kompani j a posve j e udomaeno. Farmaceutske kompanij e lijenicima
redovito nude skupa putovanj a na egzotina odredita, s uklj uenim svim trokovima,
pod izlikom ' struni h konferencija'. 'Konferencija' traje nekoliko sati dnevno, ako se
uope udostoj e na njoj pojaviti, a ostatak vremena j e odmor na raun farmaceutskih
kompanij a. Farmaceutski giganti t akoer lijenicima financiraju 'istraivanja u sklopu
kojih moraj u putovati i rom svijeta. Nadalje, tu su stimulacije da se prepisuje vie
recepata za lijekove nego to je pot rebno odnos no da se ljude alje na bolnike pretrage
koje i ni su pot rebne. Profesorica Ann Blake Tracy u svojoj knjizi Prozac: Panacea or
Pandora pie: "Znat e li da neke bolnice lijenicima nude posebne stimulacije u vidu
telefaksa ili mobi l nog ureaja za automobi l ako zakau ki rurke operacije kada bolnica
i ma mal o posl a?" Stimulacije da se igraju s ljudskim ivotima, a tvrde da lijenici
zastupaju etiku' ? Neki da, kao st oj e sluaj s pot eni m policajcima, no sustav ne eli njih.
eli one koje se moe korumpi rati , jer oni su bolji za posao.
Potkupljivanje i korupcija lijenika pomno je organizirana operacija farmaceutskih
kompanij a. Kathleen Slattery-Moschkau, biva predstavnica farmaceutske kompanij e,
a sada nezavisna filmska redateljica, detaljno je opisala kako kompanij e i predstavnici
nadzi ru lijenike u Sjedinjenim Dravama, sve do zadnje tablete, put em sustava
poznat og kao "izvjetaji izdavatelja recepata" ili "profili izdavatelja recepata". Ti izvjetaji
sastavljaju se iz razliitih baza podataka, j edan skup podataka namijenjen Agenciji za
suzbijanje droge (DEA) ima sustav kodiranja s identifikacijskim broj em za svakog
lijenika zaj edno s lijekovima koje prepisuju; u j ednoj drugoj bazi podataka, "glavnoj
lijenikoj datoteci " (koju Ameri ko medi ci nsko udruenj e svake godi ne prodaj e za
milijune dolara), i meni ma lijenika pri drueni su identifikacijski brojevi. Spojite to
dvoje, dodaj te jo neke izvore informacija i moi ete otkriti tko je prepisivao kakve
recepte i koliko. Kompanij e za svoju i nternu upot rebu svakog tjedna sastavljaju izvjetaje
o izdavateljima recepata. Svrha tih izvjetaja nije da pomognu zdravlju pacijenata, nego
da predstavni ci ma farmaceutskih kompani j a prue informacije koje su im pot rebne
da vide koliko su uspjeni u utjecanju na lijenikovu politiku izdavanja lijekova.
Predstavnici takoer koriste profiliranje osobnosti lijenika kako bi otkrili na koji nai n
im je najbolje pristupiti, jesu li oni ljudi koji odgovaraju na ' znanstvene' informacije
ili vole da im se laska? U lanku pod nasl ovom "Spin doct or ed"
2
Shannon Brownlee i
Jeanne Lenzer piu:
Ako lijenica A povea broj lijekova na recept koje izdaje nakon to je poaena
masaom cijelog tijela i lica, oekuje je jo plaenih ekskurzija u sprt-centre. Ako
lijenik B ne reagira na ljubaznost u obliku veere od pet sljedova, moda je vrijeme
da se pokua s kartama za nogometnu utakmicu, ili je potrebno poveati koliinu
besplatnih uzoraka ili podastrijeti kliniko ispitivanje koje propagira prednosti
ponuenog lijeka.
Izvjetaji o izdavateljima recepata rangiraju lijenike na temelju koliine lijekova
koje prepisuju u etiri razreda. To prodaj ni m predstavni ci ma omoguava da se
fokusiraju na lijenike koji izdaju mnogo recepata - lake met e - kako bi ih izdavali
j o vie, te da pojaaju stupanj manipulacij e oni ma koji ih izdaju manje. To je prava
pozadi na tih izvjetaja za farmaceutske kompanij e. Radi se o izrazito korumpi rani m
operacij ama isisavanja novca ija je j edi na svrha zaraditi to je vie mogue na bolesti i
nesrei drugi h. Poput svih kartela reptilskih hibrida, ni mal o ne suosjeaju s oni ma koje
svakodnevno izrabljuju.
Due na prodaju
Druga velika meta farmaceutskih kompani j a su, naravno, politiari i vladine agencije
koje odreuj u i provode (navodno) politiku zdravstva i lijekova. Brojke organizacija
Cent er for Responsive Politics Campai gn Fi nance Institute i Cent er for Public Integrity
otkrivaju da su farmaceutske kompanij e samo 2004. godi ne potroile 158 milijuna
dolara na lobiranje u amerikoj federalnoj vladi; 17 milijuna dolara doni r ano je za
izborne kampanj e (67 posto od toga Republ i kanci ma); a 7,3 milijuna dolara pot roeno
je na konvencije politikih stranaka (64 posto za Republ ikance). Milijun dolara doni rano
je predsj ednikoj kampanj i Georga Busha, a pola milijuna Johnu Kerryju. Velike
farmaceutske kompani j e imaju oko 1.300 lobista u Washi ngtonu - to je vie od dvojice
na svakog kongresnika. " Oni su moni", rekao j e senator Chuck Grassley, predsj ednik
senatskog Odbor a za financij e. "U ovom gradu j edva da moete rairiti ruke a da ne
udarite farmaceutskog lobista." Dakle, nije nikakvo iznenaenj e da poslunici na Capitoll
Hillu upor no donose zakone koji pogoduj u industriji lijekova, ukljuujui i muni tet
od sudskog progona. Vidio sam fotografiju ml adog Busha kako potpisuje zakon o
zdravstvenom osiguranj u (Medicare) koji su sponzori ral e farmaceutske kompanij e: oko
Busha je za stolom bilo desetero drugi h nacereni h politiara kada se pri mi o nalivpera i
pokuao sjetiti svoga i mena. Taj zakon pomogao je velikim farmaceutski m kompani j ama
da u samo est mjeseci od njegova donoenj a poveaju profit za otprilike osam milijardi
dolara. Bush i njegovih desetoro kolega ' farmaceuta' pri mi l i su ukupno 17 milijuna dolara
priloga od ' zdravstvene' i farmaceutske industrije, pri emu je samo Bush pri mi o osam
i po milijuna dolara. Dvojica od njih bili su republikanski senator i voa republikanske
veine u Senatu, Bill Frist (675.000 dolara), te tadanji predsj ednik zastupnikog doma
Kongresa Denni s Hastert (740.000 dolara). Frist se obogati o na svom obiteljskom poslu,
kompanij i Hospital Cororation of America, najveem pri vat nom vlasniku ustanova za
zdravstvenu skrb na svijetu, i on je arheti p mani pul at ora za farmaceutske kompanij e.
On je zaj edno s Hast ert om predvodi o spletke oko toga da se farmaceutskom kartelu
dodijeli i muni tet za medi ci nske posljedice cjepiva koja se primjenjuje kada se proglasi
stanje uzbune. Radi se o prijedlogu Zakona o javnoj pri pravnosti i upravljanju kri zni m
situacijama (PREPA), i kao to je j edan koment at or to sroio:
Prijedlog zakona PREPA je neustavan. Osobama kojima nakode cjepiva oduzima
pravo na potreban zakonski postupak i pravnu zatitu, a kompanijama praktiki
daje dozvolu za ubijanje. Po novom zakonu kompanije koje proizvode cjepiva mogu
biti izrazito nesavjesne i postupati s krajnjom bezobzirnou i svejedno izbjei
odgovornost sve dok mogu dokazati da njihov lo postupak nije bio 'namjeran'.
Nemogue je zamisliti nia mjerila za farmaceutske kompanije i vii teret dokazivanja
za oteene stranke.
Demokratski zastupnik David Obey rekao je da su te zakonske odredbe "unila-
teral no i arogant no uvrtene u prijedlog zakona nakon zavretka sjednice odbora". To
je bila "eklatantna igra moi dvojice naj monij ih ljudi u Kongresu" - dvojice koji idu
pod ruku s farmaceutski m kompani j ama. Prvi dolazi iz medi ci nskog okruja i dok je
bio na medi ci nskom fakultetu uredio je redovito dobavljanje ivotinja iz sklonita za
ivotinje tvrdei da ih eli dati u dobre ruke. No, u stvari ih je ubijao i secirao u svojim
eksperi menti ma. Sada pri ma donacije od farmaceutskog kartela i proizvoa lijekova
Schering-Plough dao mu je na raspolaganje svoj korporati vni mlanj ak Gulfstream.
Ludilo sa ivom
To je mrea prijevare koja povezuje lijenike, politiare, vladine dunosni ke i farma-
ceutske gigante, a oni si svej edno uzimaju za pravo osuivati dr. Andrewa Wakefielda
i unititi mu karijeru zato to je sugerirao da bi njihova cjepiva mogl a biti povezana
s aut i zmom. U stvari, cjepiva su odgovorna za daleko vie toga i jo su j edan izvor
eksitotoksina koji napadaj u modanu aktivnost i stabilnost. Kako i ne bi bila s obzi rom
na sve ono to sadravaju? Ovo je iz moj e knjige Beskrajna ljubav jedina je istina - sve je
ostalo opsjena:
ak i proces proizvodnje cjepiva ukljuuje koritenje majmunskih i kokojih
embrija te kirurki abortiranih ljudskih fetusa, zajedno s dezinfekcijskim sredstvima
i stabilizatorima medu kojima su streptomicin, natrijev klorid, natrijev hidroksid,
aluminij, hidroklorid, sorbitol, hidrolizirana elatina,formaldehid i ivin spoj koji se
zove thimerosal. Cjepiva protiv difterije, pertusisa (magarei kaalj) i tetanusa sadre
sljedee:
Natrijev hidroksid: izmeu ostalog, moe spaliti unutarnje organe, izazvati sljepilo,
oteenja plua i tkiva te biti smrtonosan ako se proguta. Moe se pronai u sredstvima
za ienje penica, kupaonica i zahodskih koljki.
Formaldehid: neurotoksin koji je poznati uzronik raka. Takoer moe uzrokovati
nesanicu, kaalj, glavobolje, muninu, krvarenje iz nosa i osipe. Koristi se, prikladno,
za balzamiranje mrtvaca.
Solnakiselina: ona moe unititi tkivo pri izravnom kontaktu, a nalazi se u sredstvima
za ienje aluminija i skidanje hre.
Aluminij: toksini uzronik raka.
Thimerosal: ivin spoj i izuzetno opasan konzervans. Sastoji se od kombinacije
etilenglikola (antifriza) i etanola, tiosalicilne kiseline, natrijevog hidroksida i etil-
ivinog klorida. Te su kemikalije smrtonosne i mogu izazvati rak te oteenja mozga
i jetra.
Fosfati: gue sve oblike ivota u vodi, a nalaze se u deterdentima za rublje i posue
te u sredstvima za ienje.
To ot rovno smee napada sam i munol oki sustav koji bi trebalo tititi, no
roditeljima u faistikoj Ameri ci svejedno se sudi ne dopuste li da se njihovoj djeci
ubrizgaju ti potencij alni ubojice. Javnost se zastrauje da prihvati tu tiraniju i govori
joj se o potencij al nim opasnost i ma od susreta njihove djece u dodi r s djecom koja ni su
i muni zi rana. No, ako su djeca cijepljena, tada ne bi trebal o biti probl ema, zar ne? O,
ali ima ih. Samo to oni ne ele da znate za njih. Za poetak, iva je glavni sumnjivac
za autizam kod djece (slika 248). Kada se i zmeu 1989. godi ne i kraja 1990-ih poveao
broj cjepiva kont ami ni rani h ivom, poveao se i broj autistine djece. Brojke iz baze
podat aka same ameri ke vlade, objavljene u asopisu Journal of American PPiysicians
and Surgeons, otkrivaju da su otkako je nakon
1999. godi ne iva uklonj ena iz veine cjepiva
za djecu (ne i iz drugi h), stope auti zma i drugi h
neurol okih poremeaj a pal e za ak trideset i
pet posto. l anak s websitea WorldNetDaily. com
istie:
Sve do 1989. godine predkolska djeca dobivala
su samo tri cjepiva - cjepivo protiv djeje
paralize, DPT cjepivo (kombinirano cjepivo
za difteriju, pertutis i tetanus, op. prev.) i
MMR cjepivo (kombinirano cjepivo za ospice,
zaunjake i rubeolu). Godine 1999. Centar za
kontrolu bolesti (CDC) odredio je da se djecu
prije nego to pou u prvi razred osnovne
kole cijepi s ukupno dvadeset i dva cjepiva,
ukljuujui cjepivo za hepatitis B, koje se
novoroenadi daje unutar 24 sata od roenja.
Mnoga od tih cjepiva sadravala su ivu. Tijekom 1990-ih otprilike etrdeset milijuna
cijepljeno je cjepivima sa ivom.
Nije li onda zapanjujue da se i zmeu 1989. i 2003. godi ne stopa auti zma vinula
u nebesa te danas u Sjedinjenim Dravama ima vie od pola milijuna autistine djece.
Dr. Rashi d Buttar na sasluanju o reformi i nadzoru pred kongresni m Pododbor om za
zdravlje i ljudska prava ispriao je o svom i zvanrednom uspjehu u lijeenju auti zma
j ednost avni m uklanjanjem ive iz tijela djece. Njegov sin Abi pot puno se izlijeio
od auti zma nakon detoksikacije od ive. Kao to j e rekao dr. Bob Nash, predsj ednik
Ameri kog vijea za kliniku toksikologiju metala: "Kada se trideset i j edno dijete izlijei
od teke bolesti j ednost avni m t ransdermal ni m t r et manom koji detoksificira tijelo od
metala, tada zdrav r azum nalae da bolest vjerojatno uzrokuj u metali." Zakon o javnoj
pri pravnosti i upravljanju kri zni m situacijama (PREPA), koji je nakon gol emog lobiranja
i manipulacij a farmaceutskog kartela potpi sao predsj edni k Bush, znai da se iva sada
moe ponovno uvesti u cjepiva kada se ona koriste u situacijama kada vrijedi i muni tet
od sudskog progona, te da mogu nastaviti slali te ivine pripravke u zemlje u razvoju.
Autori izvjetaja o auti zmu, dipl. ing. David A. Geier i dr. sci. Mark R. Geier, dr. med. ,
upozoravaju da se ljudi ne bi trebali zadovoljiti ti me to im govore da je thimerosal , spoj
zasnovan na ivi, uklonj en iz mnogi h cjepiva za djecu. Govori mo o cjepivima za djecu i,
ak i kada se o njima radi, ne svim cjepivima za djecu. U izvjetaju stoji:
Usprkos njegovu uklanjanju iz veine cjepiva za djecu, thimerosal se u Sjedinjenim
Dravama i dalje redovito dodaje u neke formulacije cjepiva za gripu kojim se
cijepi novorodenad, kao i u neka druga cjepiva (npr. cjepivo za tetanus-difteriju
i monovalentno cjepivo za tetanus) kojima se cijepe starija djeca i odrasli. Godine
2004. Institut za medicinu Amerike nacionalne akademije znanosti odustao je od
cilja zadanog 1999. godine da Amerika akademija za pedijatriju (AAP) i Sluba za
javno zdravstvo (PHS) to je prije mogue uklone thimerosal iz amerikih cjepiva...
Stoga je procjena sigurnosti cjepiva koja sadre thimerosal od kljune vanosti.
Cjepiva nisu j edini izvor otrovne ive. To je uj edno ono to koriste za ispunjavanje
zuba! Razlog zbog kojeg vlasti u svakom sektoru drutva ne djeluju sa ' zdravim r azumom'
je to to imaju vlastiti skriveni plan, a ono to je zdrav r azum za nas s mr t onos no je za
njihov plan. Zato se donose naizgled neobjanjive odluke. Kada znate to pokuavaju
postii, u ti m odl ukama nema nieg 'neobjanjivog'. Velike farmaceutske kompani j e i
mari onete u vladi koje su im na plai itavo nam vrijeme govore da auti zam i cijepljenje
nisu povezani, a znaju da veza postoji. Slijede plan guenja i kontrol e ljudi u kojem
cjepiva imaju veliku ulogu. Cjepiva su j edna od najvanijih ' pobj eda' reptilskih hibrida
u nj ihovom razvoju pri stupni h kljuevaza tjelesno raunal o. Toliko su izmanipulirali
medicinske i roditeljske umove l ani m informacij ama da se djeca praktiki odmah po
roenj u predaju frankentajnskoj industriji kako bi im se ubrizgao otrov dizaj niran
da oslabi njihov i munol oki sustav i njihove mozgove dovede u kratki spoj. Cilj je
i munol okog sustava, naeg anti vi rusnog softvera, da uklanja potencij alne prijetnje po
raunal o prije nego to bude prekasno. Bez i munol okog sustava ne bi smo ivjeli vie
od nekoliko mi nut a i to je i munol oki sustav snaniji i efikasniji to s mo mi zdraviji.
Stanice raka formiraju se cijelo vrijeme, meut i m i munol oki sustav ih pronalazi i
uklanja. Obolij evamo samo onda kada j e i munol oki sustav preoptereen, odnos no
kada ne funkcionira kako treba. Dr. Russel L. Blaylock u j ednom je i nt ernet skom lanku
napisao:
Budui da se pojavljuje sve vie izvjetaja o neuspjenosti cjepiva, njihovi proizvoai
odgovaraju da je vrijeme za proizvodnju snanijih cjepiva. To ine pojaavanjem
pomonih sredstava (metala i otrova) ili dodavanjem vie pomonih sredstava.
Problem kod tog pristupa je da kod djece, nutricijski delicijentnih te starijih ljudi
pretjerano stimuliranje imunolokog sustava moe imati suprotan uinak - moe ga
paralizirati.
ak i ako gl edamo samo financijsku razinu, zdravi ljudi nisu dobri za posao
farmaceutskih kompanij a i svemu to moe oslabiti i munol oki sustav zajameni su
novci iz blagajne. Nadalje, daleko je lake kontrolirati bolesnu populaciju koja koristi
vrlo mali dio fizikog i ment al nog potencijala kakav bi imali da su zdravog tijela i otra
uma. Cjepiva savreno slue ti m dvjema srodni m ambicijama. Evo zato:
1) Napadaj u i munol oki sustav svojim kemij skim i met al ni m otrovi ma poput ive.
2) To smanjuje snagu i djelotvornost i munol okog sustava i kemijsku/elektrinu
ravnoteu mozga/tijela.
3) Zbog preoptereenog i munol okog sustava i kemijske/elektrine neravnotee
rtve postaju podl one raznorazni m medi ci nski m i ment al ni m posljedicama.
Stvar je j ednostavna i razarajue uinkovita - sve dok vam polazi za rukom
zastraivanje ljudi da budu dovoljno glupi i doputaj u da se u njihovu djecu i njih
ubrizgavaju ti kokteli kemijskog otpada. A to oito nije nikakav probl em. ini se da
j e j edan od uzroka tete koju nanose cjepiva upala baze mozga koja razara modani
izolator zvan mijelin. Kada se to dogaa, u mozgu dolazi do kratkog spoja i tijelo pri ma
pogrene informacije, to onda uzrokuje neravnoteu odnos no bolest. Na websiteu
mult-sclerosis. org opisali su to ovako:
Mijelin je elektrino izolirajui masni sloj koji obavija aksone mnogih ivanih
stanica, posebno onih u perifernom ivanom sustavu. Mijelin olakava tean i brz
prijenos elektrokemijskih poruka izmeu sredinjeg ivanog sustava i ostatka tijela.
Kada se mijelin izgubi, ti signali se iskrivljuju ili blokiraju, to uzrokuje simptome
koje imaju ljudi s bolestima kao stoje multipla skleroza i transverzali mijelitis.
Jednom kada svoj elektrokemijski' sustav izbacite iz ravnotee sve se moe dogoditi,
a to je ono to, iz razloga koje sam objasnio, reptilski hibridi nastoje uiniti cjepivima,
lijekovima, aditivima za hranu i el ektromagnetski m zagaenj em koje ukljuuje mobi l ne
telefone i TETRA bazne stanice. Britanska vlada je preko svog zapanjujue nesposobnog
"glavnog medi ci nskog dunosnika", sira Liama Donal dsona, objavila da e djeca prije
dobi od dvije godine imati dvadeset i etiri vakcinacije. Bez ikakvih spomena vrijednih
dokaza navodi da e dodat na cijepljenja spasili pedeset ivota godinje. Ne govori
nita o tome koliko ivota e oduzeti i upropastiti. Situacija u Sjedinjenim Dravama
vrlo je slina. ini mi se da nije sluajnost da je kod nas (u Velikoj Britaniji, op.p.)
broj sluajeva si ndroma i znenadne doj enake smrt i (SIDS) porastao i stovremeno
s porast om masovnog cijepljenja. U j ednom podruj u, okrugu Ol mstead u saveznoj
dravi Minnesota , broj sluajeva narastao je od 0,55 na tisuu roenja 1953. godi ne na
12,8 sluajeva na tisuu u 1992. godini. Dravni prosjek u istom vremenskom razdoblju
porastao je s 2,5 na 17,9. Veina tih neobjanjivih smrti djece, poznati h i kao "smrti u
kolijevci", dogaaju se i zmeu dva i etiri mjeseca od roenj a, a golema veina nastupi
u prvi h est mjeseci ivota novoroeneta. Upravo ih se u tom razdoblju trpa cjepivima.
Dr. William Torch s medi ci nskog fakulteta Sveuilita Nevada u Renou izvijestio je da je
dvanaest doj enakih smrti koje je istraivao nastupil o i zmeu tri i pol i devetnaest sati
nakon cijepljenja t rost ruki m cjepivom DPT (za difteriju, pertusis i tetanus). Rekao je da
j e do drugi h j edanaest smrt i od SIDS-a koje j e prouavao dolo unut ar dvadeset i etiri
sata od cijepljenja, a u j ednoj drugoj studiji otkri o je da je dvije treine od sedamdeset
smrti djece koje je istraio nastupilo i zmeu pola dana i tri tjedna nakon imunizacije.
Pa ipak, vlasti nikada nisu razmotril e mogunost da bi cijepljenje mogl o biti uzrok, j er
ono je bog u kojega se nitko ne usudi sumnjati.
Kao to stalno naglaavam, cilj gmazovskih hi bri da je poremeti ti funkcioniranje
mozga, pa to prije nakon roenja djeteta ponu to mogu biti u t ome djelotvorniji.
Preureuj u elektrokemijske sustave dok se mozak jo formira. Kod svih tih lijekova i
aditiva stalno se pojavljuje eksitotoksinost a ni s cjepivima nije drukije. Ona slabe
i munol oki sustav openi to tako to ga dre konst ant no aktivnim. Isto ine i i zuzetno
bi t nom dijelu i munol okog sustava koji titi mozak. Dr. Russell L. Blaylock napisao je
internetski lanak pod naslovom "Zato vam ne kau da vas cijepljenje moe ubiti ili
vam unititi ivot". Istaknuo je uinke cjepiva na funkcioniranj e mozga:
Izgleda da se mozak uvijek zanemaruje kada farmakolozi razmatraju nuspojave
razliitih lijekova. Isto vrijedi i za cjepiva. Dugo vremena nitko nije razmatrao
uinak opetovanih vakcinacija na mozak. To se temeljilo na pogrenom zakljuku
da mozak od imunoloke aktivacije tite posebna zatitna 'vrata zvana barijera
krv-mozak. Novije studije pokazale su da imunoloke stanice mogu izravno ui u
mozak te, jo vanije, da se posebni imunoloki sustav samog mozga moe aktivirati
vakcinacijom...
...Brojne studije pokazale su da se prilikom aktivacije tjelesnog imunolokog sustava
aktiviraju i imunoloke stanice mozga. To se dogaa na nekoliko naina, no to nije
bitno za ovu raspravu. Stoje imunoloki sustav tijela jae stimuliran, to je intenzivnija
modana reakcija. Prolongirana aktivacija tjelesnog imunolokog sustava isto tako
proizvodi produljenu aktivaciju modanog imunolokog sustava.
Kada se modane i munol oke stanice aktiviraju one putuj u kroz ivani sustav
irei i munol oke kemikalije, a neke od njih, kao to su glutamat i kvinolinska kiselina,
j o j edanput su egzotoksini koji mogu nanijeti ozbiljnu tetu modanoj aktivnosti. Taj
proces uj edno oslobaa jake kemijske nusproi zvode zvane sl obodni radikali koji su,
kae dr. Blaylock, "vrlo reaktivne estice koje se odbijaju po stanici i oteuju sve to
dodirnu". Sl obodne radikale moe aktivirati izlaganje toksinima, zraenju i toksinim
metal i ma, a to oni stavljaju u cjepiva? Toksine metal e poput ive. Dr. Blaylock kae da
je s toliko mnogo cjepiva koja se primjenjuju u tako kratki m intervalima tijekom tako
dugog razdoblja i munol oki sustav mozga konst ant no aktiviran uslijed ega je izloen
velikim koliinama egzotoksina. Uinci toga na djecu su sloeni:
Otkriveno je daje kod djece pretjerana imunoloka aktivacija mozga posebno tetna za
amigdalu i druge limbike strukture mozga. To moe dovesti do neobinih sindroma
kao to su gubitak'teorije uma' i 'sindrom Alise u zemlji udesa'. Otkriveno je takoer
da dolazi do oteenja izvrnih funkcija prednjih renjeva. U biti, nestaje ono to nas
ini drutvenim ljudskim biima sposobnim za funkcioniranje u sloenom svijetu
ideja i interakcija.
Mo nad velikim farmaceutskim kompani j ama i uasima kojima one dirigiraju
koncentri ra se u sve manje ruku. Godi ne 1995. dvadeset i pet kompanij a kontroliralo je
vie od polovice globalnog trita lijekova; godi ne 2000. bilo je samo petnaest kompanij a
i spajanja su se nastavila. Ta manija spajanja kod velikih farmaceutskih kompanij a je,
kao i kod svih drugi h aspekata drutva, u stvari centraliziranje moi nad cjepivima,
lijekovima i medi ci nski m sustavom openi to. Jo i sada su im se spremni suprotstaviti
samo pravi, vrlo hrabri lijenici. Kadgod uj em izraz 'obiteljski lijenik' obuzme me
mal oduj e i pred oi ma mi se pojave slike ' papiga u odijelima koje do unedogl ed
ponavljaju partijsku liniju kako bi sauvali svoj posao i odrali podrku vlasti. To
je j ako unos no za lijenike koji pristaju na igru i vre pritisak na svoje pacijente da
dopust e da se njihovi i i munol oki sustavi njihove djece oslabe kemijskim koktelima
koje proi zvode korporacije kao to su Merck, GlaxoSmithKline i Sanofi-Aventis. Deset
najveih farmaceutskih divova samo su u prvih est mjeseci 2006. godi ne imali profit od
etrdeset milijardi dolara, tako da raspol au s dovoljno masti za podmazivanj e kotaia
i uvrivanje ideje da su cijepljenja dobra za medi ci nsku profesiju, ako ne i za ljude
koje ona lijei. Britanska vlada lijenicima nudi novane stimulacije, poznate kao ciljani
sustav plaanja, kako bi ispunili svoje kvote cijepljenja. Cilj vlade i velikih farmaceutskih
kompanij a je uvesti obavezno cijepljenje. U Americi su gotovo postigli taj cilj j er svih
pedeset saveznih drava zahtijeva veliki broj cijepljenja prije nego to se djeci dopusti
upis u j avne kole i djeje vrtie. Postoje neke i zni mke, ali ne mnoge, a pritisak na
roditelje da otruju svoju djecu je ogroman. Doista, odbijanje da otruj ete svoju djecu
predstavlja se kao j edan oblik zlostavljanja djece. Takav je svijet udesa u kojem ivimo.
Uz i me kao to je familydoctor. org (obiteljski lijenik), oekivali biste da e se na t om
websiteu slijepo predstavljati sl ubeno stajalite i glede toga se neete razoarati. Tamo
stoji da "cjepiva ne samo da pomau vaem djetetu da ostane zdravo, nego takoer
pomau svoj djeci, iskorjenjujui teke djeje bolesti". Pa, to je doista neobi no, j er
moj etrnaestogodinj i sin Jaymi, na primjer, ni kad u ivotu nije cijepljen nikakvim
cjepivom i nikada nije i mao 'djeju bolest' za razliku od svojih cijepljenih prijatelja.
Osi m toga, kada je njegovo zdravlje fiziki i energetski ispitano, iscjelitelj je rekao da
je Jay najzdravija osoba koju je ikada testirao. Brzina njegovog oporavljanja, kako od
bolesti tako i od sportske ozljede, zapanjujua je. Zato? Zato to je njegov i munol oki
sustav u vrhunskoj formi. Mora se samo boriti s bolesti, a ne otvarati bezbrojne druge
fronte da odbije napade razliitih cjepiva.
Ponovno ispisivanje povijesti
uo sam kako ljudi kau da cjepiva, pr emda mogu biti opasna, barem preveniraju bolesti
te su iskorijenila velik broj bolesti od kojih su djeca ranije obolijevala. Ah to je opet
ponavljanje. Kod programi ranj a percepcija nema nieg djelotvornijeg od ponavljanja,
posebno kada to ini ovjek u odijelu
s krati cama iza svog i mena ili momak
u bijeloj kuli. Meut i m, ako se neto
ponavlja ne znai da je to injenica.
Govore vam da je uestalost djejih
bolesti drasti no pala nakon uvoenja
cjepiva, no, u stvari, to se poelo
dogaati prije nego to je itko bio
cijepljen (slika 249). Do toga je dolo
zbog bolje prehrane, boljih ivotnih
uvjeta te zbog ie vode. Podaci iz
vitalne statistike Sjedinjenih Drava
pokazuj u da j e smrt nost od tifusa
i zmeu 1910. i 1937. godi ne pala za 91
posto te da se smrt nost od difterije u
istom razdoblju smanjila za 90,5 posto.
Sve je to bilo prije nego to je uvedeno
cijepljenje. Journal of Pediatrics ne
moe biti jasniji:
. . . Do najveeg smanjenja pobola i smrtnosti od zaraznih bolesti nije dolo u
suvremenoj eri antibiotika i cjepiva nego nakon uvoenja iste vode i efikasnog
sustava kanalizacije.
Razmislite o t ome. Zato si romani m zemlj ama danas haraju ubojite epidemij e
djejih bolesti koje su davno nestale iz ' razvijenog svijeta'? Zat o to tamonj a djeca ni su
cijepljena, kao to farmaceutske kompani j e ele da vjerujemo? Ne. Razlog su uvjeti u
koj ima ta djeca moraj u ivjeti, njihovo ope zdravlje, odnos no njegov manj ak i slabljenje
i munol okog sustava. U znanst venom radu koji je 2001. godi ne objavljen u asopisu
Journal oj Infection Control navodi se:
Cjepiva za tetanus, difteriju i pertusis pojavila su se tek nakon to su se pobol i
smrtnost od tih bolesti znatno smanjili; cjepiva za vodene kozice, rubeolu i djeju
paralizu postala su dostupna tek sredinom dvadesetog stoljea, kada je do veine
dojenakih smrti dolazilo uslijed drugih uzroka. Isto vrijedi i za sulfa lijekove i
antibiotike.
Odsj ek za medi ci nu Sveuilita u Glasgowu u Velikoj Britaniji objavio je 1977.
godi ne u asopisu The Lancet znanstveni lanak koji potvruj e istu temu. O smrt i ma od
hripavca kae sljedee:
Od 1937. pa nadalje prisutan je kontinuirani pad kod oba spola. Cijepljenje, koje je u
malom opsegu na nekim mjestima zapoelo 1948. godine, a na dravnoj razini 1957.
godine, nije utjecalo na stopu pada uzmemo li kao pretpostavku da jedan napad
obino donosi imunitet, kao to je kod veine prenosivih bolesti u djetinjstvu...
...Postojani pad hripavca izmeu 1930. i 1957. godine prediktivan je za linearno
eksponencijalno smanjivanje karakteristino za ope i progresivno slabljenje u
volumenu i rairenost zaraze u osjetljivoj populaciji. Kako se taj uzorak uvrstio
prije 1957. godine nema dokaza da je vakcinacija odigrala vanu ulogu u smanjenju
incidencije i mortaliteta u trendu dogaaja.
Pria da su cjepiva od kljune vanosti za imunitet samo je to - pria, no ponavljala
se sve dok nije postala prihvaena 'injenica'. Pokojni Robert Mendel sohn, j edan od
najglasovitijih ameri ki h pedijatara, rekao je:
"U ovoj zemlji nijedno jedino cjepivo nije bilo podvrgnuto kontroliranom
znanstvenom istraivanju. Nikad nisu uzeli skupinu od sto ljudi koji su kandidati za
cjepivo, pedesetorici od njih dali cjepivo a drugu pedesetoricu ostavili na miru da se
izmjeri rezultat." A budui da to nije uinjeno, to znai da ete, elite li biti obzirni,
cjepiva nazvati nedokazanim lijekom. elite li biti precizni, ljude koji daju cjepiva
nazvat ete 'arlatanima'.
Ot kako je 1975. godi ne Nj emaka prestala inzistirati na cijepljenju protiv hripavca
cijepi se manj e od deset posto djece. Rezultat: broj sluajeva hripavca je pao. I dalje
je udomaen u Nizozemskoj gdje se, ve dvadeset godina, 96 posto djece cijepi protiv
hripavca tri puta prije navreni h dvanaest mjeseci. U ameri ki m kolama sa stopam
imunizacije protiv vodeni h kozica od 98 do 100 posto ta bolest i dalje izbija. To vrijedi
ak i u podruj i ma gdje godi nama nije bilo registriranih sluajeva vodeni h kozica
Smrtnost od vodeni h kozica u Velikoj Britaniji ve je pala za 97 posto prije nego to
je uvedeno cjepivo. Milijuni djece u si romani m zemlj ama i dalje umi ru od vodenih
kozica, tuberkuloze, difterije, tetanusa, djeje paralize itd., usprkos tome to su ci j epl j
e n a
za sve. Pokus s cjepivom za tuberkul ozu u Indiji koji je ukljuivao vie od 260.000
Indijaca rezul tirao j e veim broj em sluajeva tuberkul oze meu cijepljenima nego
meu necijepljenima. To cjepivo i dalje se daje australskoj djeci i drugi ma irom svijeta.
To i dalje traje. Ljudi i dalje posl uno dovode svoju djecu u red da im ' doktori smrti' u
ruku ubrizgaju svoje otrovno smee, a od nas se pak trai da damo prilog humani tarni m
kampanj ama za masovno cijepljenje djece u zemlj ama u razvoju, ili da aplaudiramo
kada fondacija Billa Gatesa doni ra 1,5 milijarde dolara u svrhu unitavanja imunolokog
sustava i suzbijanja funkcioniranja mozga. Na websiteu Gatesove fondacije stoji:
Cjepiva spaavaju ivote. Meutim, preesto nisu dostupna najsiromanijoj djeci
na svijetu. Iako podupire Gobalni savez za cjepiva (GAVI), fondacija je investirala
vie od 1,5 milijardi dolara kako bi se poveao broj djece u razvijenim zemljama
koja primaju preporuene imunizacije, ubrzalo uvoenje novih cjepiva i osigurala
financijska sredstva za imunizaciju djece.
Nije udo da se Bill Gates i Bill Cl inton tako dobro slau kada obojica nastoje
drogirati i vakcinirati Afriku. Kako njihovi ljudi manipuliraj u svim stranama, Svjetska
zdravstvena organizacija pod kont rol om reptilskih hi bri da moe objaviti da e doi do
epidemij e ovoga ili onoga, i agenti reptilskih hibrida u vladi mogu, preko medi ci nske
struke, zapoeti masovnu vakcinaciju protiv te navodne opasnosti. Farmaceutske
kompanij e reptilskih hibrida zatim im mogu prodati cjepiva. Kao to je sluaj i kod
Gatesove fondacije, programi masovnog cijepljenja u "Treem svijetu" financiraju se i
provode preko gmazovske Svjetske banke, Svjetske Zdravstvene organizacije i drugi h
UN-ovi h agencija. To im omoguava da svoju genoci dnu kampanj u usmjere na odreene
skupi ne ili rase. Guyl ai ne Lanctot u svojoj knjizi Tlie Medical Mafia pie:
Vakcinacija desetkuje populacije. U zemljama Treeg svijeta drastino ili smanjuje.
Robert McNamara (Bilderberka skupina, Trilateralna komisija, Vijee za vanjske
odnose), bivi predsjednik Svjetske banke i bivi dravni tajnik Sjedinjenih Drava,
koji je naredio masovno bombardiranje Vijetnama i lan je Proirenog programa
za imunizaciju, dao je vrlo zanimljiv komentar u tom pogledu. Francuski asopis
J'ai tout compris prenio je njegovu izjavu: "Moramo poduzeti drakonske mjere
demografske redukcije protivno volji stanovnitva. Reduciranje stope nataliteta
pokazalo se neizvedivim odnosno nedovoljnim. Moramo, dakle, poveati stopu
mortaliteta. Kako? Prirodnim sredstvima. Glau i boleu."
Guylaine kae da cijepljenje omoguava desetkovanje odabrani h populacija.
Omoguava 'ciljani genocid' i doputa ubijanje ljudi odreene rase, skupine ili drave
dok ostali prolaze nedi rnuti . Upravo na to je pozvao Projekt za novo ameri ko stoljee:
". . . napredni oblici biolokog ratovanja koji mogu 'naciljati' odreene genotipove..." Sve
se moe initi u ime zdravlja i blagostanja. Poetkom 2007. godi ne iraka vlada, koju
kontroliraj u Sjedinjene Drave, i agencije Ujedinjenih naroda objavile su svoju namj eru
da gotovo etiri milijuna irake djece u dobi od j edne do pet godi na imuniziraju cjepivom
MMR. Kao da ta djeca nisu dovolj no propatila. Bolesti, ukljuujui AIDS, rairene su u
popul aci j ama ' Treeg svijeta' put em cijepljenja i zaliha vode. Dr. Sidney Gottlieb, j edan
od vodei h igraa operacije kontrol e uma koju vodi skupina MKULTRA, rekao j e pred
komisij om koja je istraivala CIA-u da je 1960. godi ne rasprio velike koliine virusa u
rijeku Kongo u Zai ru kako bi kont ami ni rao vodu koju l okal no stanovnitvo koristi za
pie. Dr. Gotlieb j e nakon toga postao direktor Naci onal nog instituta za rak te nastavio
sa svoj om kampanj om "borbe protiv bolesti". Organizacije za istraivanje raka, koj ima
ljudi put em humani t arni h akcija prikupljanja sredstava irom svijeta doniraju milijune
dolara, samo su dodat ni paravani ija je svrha sprijeiti otkrivanje lijeka za koji insajderi
znaju da postoji. Doni rate li svoj novac njima, dajete ga zavjeri reptilskih hibrida, iako
iskreni ljudi koji prikupljaju sredstva po ulici nisu toga svjesni.
Podmieni znanstvenici
Ah, da, znanstvenici. Postoje oni koji su poteni , kao i u veini profesija, meut i m veina
ih je or ue oni h koji ih financiraju. A pogodi te tko je to? Da bi plan gmazovskih hibrida
uspio od presudne j e vanosti da steknu kontrol u nad znanou, a ne samo da proizvode
tablete, kemijske koktele i tehnologiju. Isto tako, ' znanost' im je potrebna za potiskivanje,
odbacivanj e i sprjeavanje oni h koji su razvili medi ci nske i tehnoloke nai ne za
provedbu pozitivnih promj ena koje bi mogl e poremeti ti plan. K tomu, oajniki im je
pot r ebno da sakriju od ljudi istinu o pri rodi stvarnosti i u tu svrhu njihova se ' znanost'
koristi tako to promovi ra la daj e sve to postoji proizvod sluajnosti evolucije'. Velika
novana sredstva dodjeljuju se za istraivanja na podruj i ma koja odgovaraju sustavu,
a njihov je ishod esto odreen i prije nego to rad zapone. Mnogi su znanstvenici,
poput lijenika, prodane due koje e rei sve to od njih trae oni koji ih plaaju. Dobar
pri mj er funkcioniranj a ' znanstvene' mree sluaj je sira Richarda Dolla, svjetski pri znatog
strunj aka za rak koji je, kako se ispostavlja, dvadeset godi na pri mao plau kao savjetnik
korporacij e reptilskih hibrida, Monsanta, dok u svojim ' nezavisnim' izvjetajima nije
spomi nj ao tu injenicu. Sir Richard se proslavio utvrivanj em povezanosti i zmeu
puenja i raka plua, meut i m osi m toga je proveo dva desetljea istraujui potencij alne
uzroke raka u kemijskoj industriji dok mu je i stovremeno najvea kemijska korporacija,
koja sada promovi ra aspartam i genetski modificiranu hranu, dnevno plaala 1.500
dolara. Monsanto je bio proi zvoa letalnog herbicida i defblijanta zvanog Agent orange
koji je deset godina, sve do 1971. godi ne, koriten u Vij etnamskom ratu. Agent Orange
sadravao je dioksin koji je nanosi o veliku tetu zdravlju civila i vojnika koji su mu
bili izloeni. Zbog toga su protiv proi zvoaa kao to su Monsanto i Dow Chemical
podnesene tube i ameriki veterani su 1984. godi ne dobili 180 milijuna dolara odteta.
Australske, novozelandske i korejske rtve t akoer su dobile odtete, meut i m ne i
rtve u Vij etnamu. Studije pokazuj u da izlaganje dioksinu poveava opasnost od raka
i genetskih mana, meut i m sir Richard Doll Australskoj kraljevskoj komisiji koja je
istraivala Agent orange pisao j e da nema dokaza da j e t ome tako. Nije s pomenuo da
svakog dana u dep spremi 1.500 Monsantovih dolara. Dokument i otkriveni krajem
2006. godi ne takoer pokazuj u da su Udruenj e kemijskih proizvoaa, Dow Chemical
(jo j edan proizvoa pesticia Agent orange) i britanski kemijski div ICI sir Richardu
Dollu platili 15.000 ameri ki h dolara. Za taj novac on je izradio ' nezavisnu recenziju
u kojoj je najveim dijelom odbaci o tvrdnje da vinil-klorid koji se koristi u plastici
moe uzrokovati rak, izuzev raka jetre. Svjetska zdravstvena organizacija osporavala
je tu tvrdnju, meut i m ona je odgovarala oni ma koji su ga plaali i itavo desetljee
su koristili njegov izvjetaj za obranu si gurnosti te kemikalije. Sir Richard je pr emi nuo
2005. godine, meut i m njegov ugovor s Monsantom arhiviran je u arhivu knjinice
Wellcome Trust. Ugovor je sklopljen 10. svibnja 1979. godi ne, a 29. travnja 1986. godi ne
produlj en je uz pobolj ane uvjete. "Tij ekom j ednogodinj eg razdoblja ovog produenj a
Vaa savjetnika naknada iznosit e 1.500 dolara dnevno", stoji u ugovoru. Godi ne 2000.
Richard je bio svjedok za Solutiu, Monsantova supsidij arnu kompanij u.
Sve to je samo mali di o korupcije i sukoba interesa koji izjedaju velik dio onoga to se
hrabro naziva znanost' . i m se pojavi znak dolara, etiari su na mukama. Opsj ednutost
novcem u sri je svake korupcij e i korporacij e reptilskih hi bri da to znaju. Dobro znaju
da nee trebati daleko traiti da pr onau ' znanstvenika' koji e govoriti ono to njima
odgovara dok god mu potar donosi ekove. to j e znanstveni k renomiranij i, to j e ek vei
- i to je efikasniji dopri nos u obmanjivanju percepcije javnosti. Veinu vremena ideja ak
nije da se ' pobijedi' u raspravi o uinku lijeka, kemikalije, genetski modificirane hrane
ili ega ve, jer oni znaju da su na razini injenica i zdravog razuma izgledi postavljeni
protiv njih. Argument i su esto sloeni i puni znanstvenog jezika te nijedna strana ne
moe zadati odluuj ui udarac sve dok se uinci oi gl edno ne izraze u poslj edicama
po j avno zdravlje. Njihov pri marni cilj je unijeti konfuziju i sukob u ' debatu' kako bi
zamutili vodu i sprijeili svaku j asnu prezentaciju injenica. To se ini pronal aenj em
' znanstvenika' koji su spremni iznositi argument e koji odgovaraju korporacij ama i to,
iako moe biti pot puno nevj erodostoj no, smanjuje j asnou koja bi inae bila prisutna.
Na taj nain se upozorenj a o potencij alnim opasnost i ma prehrambeni h aditiva,
nadomj estaka za eer i svih tih drugi h lijekova i kemijskih pripravaka godi nama ili ak
desetljeima ignoriraju prije nego to nedvoj beni uinci na zdravlje postanu oiti. Dot ad
je ve prekasno za one koji su oboljeli ili umrli. Korporacije koriste svoje podmi ene
' znanstvenike' da pobijaju upozorenj a i uvjeravaju vladine agencije kako nema ' dokaza
da j e odreena tvar tetna.
U svakom zdravom drutvu kompani j a bi moral a podastrij eti dokaz da kemikalija
nije tetna prije nego to ona ue j avnu upotrebu. To bi preko noi skresalo mo kemijskih
divova. Korporativno-pol itika veza davno j e unitila integritet onoga to zovemo
'znanost'. Znamo da e ' znanstvenici' sl ubeno zaposleni u korporacij ama govoriti
to god odgovara nj ihovim gospodari ma, meut i m oito j e i da su mnogi ' nezavisni'
znanstvenici potpl aeni i to je mnogo vanije j er ' nezavisna' istraivanja imaju veu
teinu u j avnosti. Korupcija je f undamental na odsut nost integriteta i ta poast se poput
epidemij e proirila cijelim sustavom, ukljuujui ' znanost' . Raskrinkavanje sir Richarda
Dolla upozorenj e je svima koji vjeruju u vj erodostoj nost ' znanstvenika' kada iznose
svoje tvrdnje o onome to je dobro za nas. To posebno vrijedi kada ' strunjaci' odbacuj u
i osuuj u druge oblike lijeenja ili kada nam govore da nema ivota poslije 'smrti'. Oni
brane dogmu o kojoj sustav i zavjera ovise, a da to ne ine, njihove karijere naletjele bi
na zid.
Globalni faizam
Velike farmaceutske kompanij e ne ele da ljudi odbace skalpel i kirurgiju zbog drugi h
naina lijeenja, a kada ne mogu neto unititi, kao to su trgovine zdrave hr ane te
vitaminski dodaci i dodaci prehrani , tada ih kupuj u i pretvaraju u korporati vne
lance koji vie ne prodaju kvalitetu kakva je postojala prije. Jedan od glavnih napada
farmaceutskih kompanij a na osobni izbor i zdravstvenu sl obodu je neto to se naziva
"Codex Alimentarius", to bi prevedeno s latinskog znaio "zakon o hrani " ili "knjiga
o hrani", i djelo je komisije Codex Al imentarius. Komisijom upravljaju farmaceutski
kartel, Svjetska zdravstvena organizacija (koja je sama pod kont rol om farmaceutskog
kartela) i Ujedinjeni narodi , tvorevina krvni h loza reptilskih hibrida. Komisija, koristei
svoj uobiajeni orvelovski jezik, tvrdi da nastoji ostvariti meunar odnu ' harmoni zaci j u'
dodataka prehrani i zdravstvenih dodataka. Prava namj era im je kriminilazirati
zdravstvene dodatke i informacije o njima koje nisu pod nj i hovom kontrol om te da
se njihovo doziranje estoko ogranii, do toke kada e njihovo koritenje praktiki
biti traenje vremena i novca. Zakoni koje je odredi o taj kartel velikih farmaceutskih
kompani j a trebali bi zamijeniti zakone u vaoj zemlji, a namet nul a bi ih Svjetska
trgovinska organizacija pod kont rol om reptilskih hibrida koja ima ovlasti odrediti
goleme kazne i trgovinske sankcije dravama koje im se ne pokore. S ti m povezani
zakoni i sporazumi pot i ho se uvode dok svijet gleda "Prijatelje", "Milijunaa", nogomet
ili koarku, ili im se pak misli odvraaju najnovijim 'vijestima' o slavnima. Sve te prie
o ' harmonizacij i' su orvelovski novogovor za globalne zakone kojima se mora pokoriti
svaka drava. To se dogaa posvuda. Pot puno uvoenj e Codexa al i mentari usa znailo
bi:
Dodaci prehrani ne bi se mogli prodavati za preventivnu ili terapeutsku upotrebu.
Uinak bi im bio ograni en na ekst remno mal e doze. Samo velike farmaceutske
kompanij e imale bi pravo proizvoditi proi zvode sa snanij im ui nkom i odreivati
njihovu cijenu.
Za sve osim gore spomenut i h ekst remno niskih doza bili bi pot rebni recepti.
Neke uobiajene prehrambene nami rni ce bile bi klasificirane kao lijekovi, odnos no
kao trea kategorija (ni hrana ni lijek) koje bi samo farmaceutske kompanij e mogl e
regulirati i prodavati. Svaka hrana s bilo kakvim terapeutski m ui nkom mogl a bi se
smatrati lijekom.
Pravila kodeksa za dodatke prehrani bila bi obvezujua bez ikakvih iznimki.
Svi novi dodaci prehrani bili bi zabranjeni sve dok ih ne ispita i vijee za Codex
al i mentari um.
Gotovo sva hrana moral a bi se zraiti.
Genetski modificirana hrana prodavala bi se irom svijeta i ne bi moral a biti
oznaena posebni m oznakama.
Taj zakon definirao bi dodatke prehrani kao lijekove i otrove, a ne kao hranu, kao
to je t renut no sluaj. To znai da bi prolazili kroz toksikoloka ispitivanja kako bi se
osiguralo da tvar nema uoljiv ui nak na tijelo. Uzimanj e oni h dodataka prehrani koji
bi ostali dostupni bilo bi, prema tome, praktiki beskorisno. Sve muzne krave irom
svijeta moral e bi se tretirati Monsantovirn rekombi nant ni m goveim hor monom
rasta, a sve ivotinje proizvedene za hr anu moral e bi pri mati antibiotike, ak i one od
organskih proizvoaa. Sedam od devet kancerogeni h organskih kemikalija poznati h
kao perzistentni organski pol utanti (engl. POPs - persistent organic polutants), koji su
zabranjeni u sto osam zemalja ukljuujui Sjedinjene Drave, Codex al i mentari us bi
ponovno odobri o j er on bi bio iznad zakona poj edi nani h drava.
To nije nita drugo nego globalni faizam. Kako li je pri kl adno to su Codex
Al i mentari um potaknul i oni koji su upravljali /. G. Farbenorn, farmaceutskim kartelom
koji je bio u samom sreditu nacistikog ratnog stroja. Tada je vodio koncentracijski logor
u Auschwitzu. Kartel je bio sastavljen od korporacij a kao to su BASF, Bayer i Hoechst
koje, naravno, postoje i dandanas. /. G. Farben je bio najvei poj edinani financijer
Hitlerova izbora i ostvario je fantastian profit za vrijeme Drugog svjetskog rata. U
istrazi amerike vlade provedenoj 1946. godi ne zakljueno je da rat u koj em je pogi nul o
vie od pedeset milijuna ljudi bez /. G. Farbena ne bi bio mogu. Takoer, /. G. Farben
vrio je testiranja opasni h lijekova i cjepiva na logoraima iz nacistikih logora i mnogi
su od posljedica tih testiranja umrli. Na Sudu za ratne zloine u Ni i rnbergu dvadeset i
etvorici Farbenova rukovoditelja i lana upravnog odbora sueno je za zloine protiv
ovjeanstva, ukljuujui masovna ubojstva i ropstvo. Telford Taylor, glavni ameriki
tuitelj u Niirnbergu, rekao je o Farbenovirn rukovoditeljima sljedee:
Za rat nisu krivi nacistiki fanatici nego ovi ovdje optueni. Ne kazni li ih se za te
zloine, teta koju e nanijeti buduim generacijama bit e mnogo vea od one koju
bi Hitler ikada mogao nanijeti da je iv.
Tono to su i uinili. Oni ma koje je Telford Taylor osudi o i na koje je upozori o
doput eno je da se vrate na svoja mjesta u Hoechst u, Bayeru i BASF-u, 'Farbenovoj
trojci', zahvaljujui... Nelsonu Rockefelleru, ameri kom dravnom podtaj ni ku i bivem
Farbenovorn posl ovnom part neru. Jedan od njih, Fritz ter Meer, najvie rangi rani
' znanstvenik' u Farbenovorn upravnom odboru, o eksperi ment i ma nad lj udima u
koncentracij skim logorima j e rekao: "Prisilni rad zatvorenicima nije prouzroi o nikakve
posebne ozljede, bolove ili patnju, posebno zato to bi im druga opcija bila smrt. " Upravo
je ter Meer smislio slogan s ulaza u Aushwitz - "Arbeit macht frei" ("Rad oslobaa"). Taj
isti Fritz ter Meer osl oboen j e nakon to j e odsluio etiri godi ne sedmogodinj e kazne
te je 1955. godi ne ponovno postavljen u nadzorni odbor Bayera, a godi nu kasnije postao
je i predsj ednik tog odbora. Upravo ter Meer i drugi rukovoditelji BASF-a, Bayera i
Hoechsta stajali su iza izrade Codexa Al imentariusa koja je sl ubeno pokrenut a 1963.
godine. Namj era im j e bila uspostaviti kontrol u nad hr anom j er ona donosi kontrol u
nad ljudima. Njihovo djelo sada se pri mi e tom cilju. Kanadski politiar Paul Hellyer u
svojoj knjizi Zlo carstvo napisao je:
Codex Alimentarius potporu dobiva od strane meunarodnih banaka i
multinacionalnih korporacija od kojih se neke nalaze i u Kanadi. On je zapravo povelja
prava banaka i korporacija koje one kontroliraju. Naa suverena prava odluivanja
tko smije a tko ne smije ulagati u nae drave biti e predana privatnoj svjetskoj
organizaciji koju pokree iskljuivo novac. Sporazum bi onemoguio provincijskim
i federalnim zakonodavcima u Kanadi mijenjanje ili poboljavanje standarda okolia
zbog straha od tube od strane multinacionalnih korporacija.
Ovo bi stvorilo svijet bez granica iji bi diktatori bile svjetske sredinje banke
i multinacionalne kompanije. To e se zasigurno dogoditi nastavimo li sjediti
prekrienih ruku.
Zar postoji bolji primj er faizma od toga da nam netko diktira to smi j emo ili
ne smij emo raditi sa svojim tijelima? Povezu li se sve tokice, ovaj plan postaje bol no
oit. Kako istiem ve niz godina, replilski hibridi su zapoeli vierazinski napad na
i munol oki sustav i elektrokemijske komunikacij ske mree uma i tijela. Znamo li to,
moemo razumj eti vezu i zmeu lijekova i cjepiva Velike Farmacije, pr ehr ambeni h
aditiva, mobi l ni h telefona, odailjaa mobi l ni h mrea, antena Agencije za telemedicinska
i edukacij sko-tehnoloka sredstva i njene tehnologije, genetski modificirane hrane,
mi kroval ni h penica, ozraene hrane, sapuna i losiona koja nanosi mo na nau kosu
i kou i svih ostalih tvorniki proi zvedeni h elektrokemijskih otrova. Razumi j emo
li tu vezu moemo uoiti i vezu tih el emenata s napadi ma na zdravu hranu i zalihe
vode, dodat ke hrani , biljne lijekove i alternativne nai ne lijeenja. Kada znate to se
t ono dogaa j asno vam je zato novi patenti koji predstavljaju nove met ode lijeenja
bivaju odbijani ili ukradeni od strane vojske. Takoer vam postane j asno zato ljudi
koji uspiju izlijeiti 'neizljeive' nisu slavljeni kao heroji ve zatvarani poput zloinaca.
Pravi iscjelitelji identificiraju, tretiraju i uklanjaju energetske neravnotee koje uzrokuj u
fiziku bolest, to se ne svia gmazovski m hi bri di ma.
Oni nas ele destabilizirati ment al no, emoci onal no i fiziki budui da je nesvjesna
i destabilizirana nacija podlonij a kontrol i od svjesne i stabilne nacije. Posljedice
destabilizacije osjea i na vi edi menzi onal ni sustav komuniciranj a. Moj veliki prijatelj
Credo Mutwa, vrhovni aman pl emena Zul u u j unoj Africi, rekao mi j e da iskljuivo
necijepljeni ljudi smiju biti "sangomi " (iscjelitelji) zbog toga to njihova sposobnost
komuni ci ranj a s 'viim' nije oskvrnuta. Oskvrnjenje se dogaa zbog destabilizacije
kemije mozga i elektrine komuni kaci j e uma. Osobno smat ram da se ono moe ispraviti
otvaranj em svoje svijesti do toke kada ona nadjaa nae bioloko raunal o koje
nazi vamo mozgom/tij elom. No poanta je jasna. Cjepiva, kao i ostali izvori potiskivanja
ljudskih misli koje sam s pomenuo do sada predstavljaju velik izazov ovjeanstvu u
njegovoj borbi za spoznavanje pravog ivota. Sve je u konani ci povezano s mr eom
gmazovskih hi bri da - hrana, voda, 'zdravstvo', 'vijesti i informacije', 'zabava', prijevoz,
vlada i vojska. Iste obitelji i njihovi sljedbenici kontroliraj u sve od navedenoga. Pisac
Michael Ellner j e rekao:
Pogledaj nas. Sve je naopako; sve ide unatrake. Lijenici unitavaju zdravlje,
odvjetnici unitavaju pravdu, sveuilita unitavaju znanje, vlade unitavaju slobodu,
mediji unitavaju informacije, a vjere unitavaju duhovnost.
Da samem: U govni ma s mo - no ne t rebamo u njima i ostati.
Ugljina prevara
Svatko tko se suprotstavi prevladavajuim stavovima biva uutkan na nevjerojatno
uinkovit nain. Miljenja koja nisu u modi nikada ne dobiju priliku da se poteno razmotre.
George Orwel l
Najnovija podval a na putu prema tiraniji zove se "globalno zagrijavanje" ili "klimatske
promjene". Slui uvoenju itave nove klase poreza, pravilnika i kontrol a u i me
"spaavanja Planeta" te kao takva predstavlja golemu obmanu. Ne kaem da temperature
ne rastu, ali sporan mi je uzrok. La se vidi u razlozima.
Samoprozvani veliki sveenik nove religije je njegova svetost Al Gore, duhovni
voa poborni ka teorije gl obal nog zatopljenja i propovj edni k klimatskih promj ena u
limuzini koja guta galone benzi na. Gore je postao rekl amno lice globalnog zagrijavanja
nakon svog filma Neugodna istina iz 2006. u produkcij i Paramount a. Neugodna istina
postala je trei najuspjeniji dokument arac u povijesti ameri ki h ki no blagajni i
predvidljivo dobi o Oskara za najbolji dokument ar ni film. Kaem predvidljivo zato to
je "globalno zagrijavanje" sada popul arno, posljednji intelektualni modni krile koji je
zamijenio krznene kapute i Afriku kao novoi zabrana briga holivudskih pozera. Goreova
knjiga istog naslova Neugodna istina bila je na prvom mjestu New York Timesove liste
najprodavanijih knjiga, a on je bio nomi ni ran za Nobel ovu nagradu. Ovaj korumpi rani ,
pokvareni ovjek postao je ljubimac Zelenih i mnogi h drugi h - "dobri stari Ale, volimo
te". Pripazite na al armna zvona, na reflektore, na sve to ukazuje: "prevarant na djelu".
Dugo mi je slubena pria o gl obal nom zatopljenju bila neuvjerljiva, pa se ni sam ni
naj manj e i znenadi o kad se odozgo ukljuio iluminatski operativac poput Ala Gorea.
to god da taj ovjek kae - nije istina. Njega je promovi ral a i proslavila PR mainerij a
reptilskih hibrida zato to potenci ra j o j ednu veliku la na put u ka globalnoj tiraniji.
Njegov je dokument arac poslan u svaku srednju kolu u Britaniji, kao dio kampanj e za
indoktrinacij u ml adi h ljudi l anom percepcij om daj e gl obal no zagrijavanje uzrokovano
ljudskom aktivnou, uz sav njen potencijal vezan za nadzor, oporezivanje, zabrane,
meunar odne zakone i centralizaciju moi .
Navodni zlotvor, "Sotona" nove religije je "stakleniki plin", ugljini dioksid kojeg
isputaju ispune cijevi i industrija openito. Tvrdi se da se isti skuplja u atmosferi i stvara
prepreku koja blokira izlazak topline sunca. Mi smo pozvani da post anemo "ugljino
neutral ni " i speremo svoje grijehe "ograniavanjem ugljika", kul t nom varijantom krtenja.
U redu je da bogatai poput Gorea zagauju koliko god ih je volja dok investiraju u
zelene tehnologije ili plaaju nekome da zasadi stablo. Postoje ak planovi za "trgovanje
emisijama" prema kojima kompanij e koje ele zagaivati vie nego to su to njihove
vlade odobrile mogu kupovati "ugljine kvote" od oni h koji proizvode manj e ugljinog
dioksida. Zvui li vam komplicirano, ne brinite, Al je na sve mislio. Ne samo to predstavlja
glas ugljine prijevare ve je osnovao i tvrtku koja vam pomae da kupite svoju ugljinu
neutralnost. Rije je o tvrtki Generation Investment Management sa sjeditem u Londonu
koju je 2004. godine osnovao zajedno s Davi dom Bl ooom, bivim izvrnim di rektorom
Goldman Sachsove tvrtke za upravljanje i movi nom. Tvrtka je pri kl adno dobila nadi mak
"Blood i Gore"
1
od strane nekog internetskog pisca koji kae:
Tako Al moe kupovati "kvote ugljinih emisija" od samoga sebe. jo bolje, moe
ga kupovati novcem koji dobiva kroz svoje dugorone veze s tvrtkom Occidental
Petroleum. Vidite kako je jednostavno biti ugljino neutralan? Jedino to trebate
je posjedovati more dionica velikih naftnih kompanija, osnovati brokersku tvrtku
radi ulaganja u ekologiju, iskoristiti manji dio profita od vaih naftnih kompanija
da od vlastite investicijske tvrtke kupite kvote emisija ugljinog dioksida koje e se
odbiti od poreza, pa i vi moete spasiti Planet dok istovremeno zaraujete novac
ostavljajui ugljini otisak' otprilike veliine Godzile na poetku filma gdje svi stoje
u otisku njegova malog prsta udei se kakva je to udubina nastala u krajoliku.
Al Gore, kakvog li ovjeka, kakvog li boga, osnuje tvrtku, zati m snimi promoti vni
film o tome koji osvoji Oskara i nominacij u za Nobelovu nagradu. Dakle, to ti je stil!
Ali to nije sve. Sada i mamo Gorea i njegov tim za klimatske promj ene, znanstvenike
koji poduavaju druge mal e Alice da predstavljaju njegovu verziju globalnog
zagrijavanja skupi nama diljem Sjedinjenih Drava; Gore i Richard "gdje je kamera?"
Branson najavljuju inicijativu "Virgin Earth Challenge" i 25 milijuna dolara nagrade
za tehnologiju "... koja bi bila u stanju eliminirati ant ropogene atmosferske staklenike
plinove i na taj nai n materij alno pridonijela stabilnosti klime na Zemlji"; a tu su i "Live
Earth" koncerti, di o kampanj e za veu osvijetenost o klimatskoj krizi, pod nazi vom
"Save Our Selves ("SOS", vidite)". Koncerti su se odrali u Kini, Australiji, Junoj Africi,
Engleskoj, Brazilu, Japanu, Sjedinjenim Dravama i na Antarkti ku. Slubena publikacija
koja je popratila "Live Earth" aradu bila je Live Earth Global Warming Survival
Handbook (Prirunik za preivljavanje globalnog zagrijavanja)... koju je napisao David
Mayer de Rothschild, sin poznat og sir Evelyna de Rothschilda. Gore je svojoj publici na
dodjeli Oskara rekao da "klimatska kriza" nije politiko pitanje nego moral no. Glupost,
gospodi ne Gore, to je ogr omna prijevara i vi to znate. Mnogo put a se otkrilo da Gore
ostavlja ogromnu "stopu ugljika": u oujku 2007. u London je stigao s ergelom l imuzina
1
Krv i krvoprol ie - igra rijei. Gore se odnosi na ' zgusnutu krv', ali i na ' ubojstvo' 'nasilje' i si., a blood je
krv. el i se nagl asil i zl okobnost dvaju prezimena, op. prev.
2
Ugl jini otisak (engl . Carbon Footprint" ) je mjera ukupne emisije stakl enikih pl inova koju izravno ili
neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili dogaaj; op. prev.
a svijetu odri predavanja o kl imatskim promj enama. Londonski Mail on Sunday navodi
kako j e potroi o tone ugljika samo vozei se i zmeu dva sastanka na udaljenosti od 500
metara. On je obini obmanj iva, cijela besmislica s ugljikom obmana je nauml j ena
da se ljude odere j o veim porezi ma, da se namet ne vei orvelovski nadzor i da se
sprijei najsiromanije ljude na Zemlji da se razvijaju pomou tehnologija koje uivaju
bogati. Za reptilske hibride u i l umi natski m mreama globalno zagrijavanje je savreno
opravdanj e za sve to ele i u t ome stoji uz bok i l i . rujna kao glavnog opravdanja
za faistike planove. Aurelio Peccei, osniva reptilskog Rimskog kluba, dijela mree
Okrugl og stola, u publikaciji te organizacije Prva globalna revolucija iz 1991. godi ne
napisao je sljedee:
U potrazi za novim neprijateljem koji e nas ujediniti doli smo na ideju da bi se
zagaenje, prijetnja od globalnog zatopljenja, nestaica vode, glad i slino dobro
uklopili... Sve je ovo izazvano ljudskim utjecajem ... Pravi neprijatelj je, prema tome,
samo ovjeanstvo.
Brini sotonist
Duboko udahni mo i pogl edaj mo stvarnosti u oi. I mamo posla s istim oni m Alom
Gor eom koji je bio potpredsj edni k SAD-a za vrijeme Cl i ntonove administracij e, j edne
od naj korumpiranij ih u itavoj povijesti. Broj smrt ni h sluajeva oko Cl i ntona poljuljao
je sve koji su prijetili razotkrivanj em financijskih i narko-skandal a. Najpoznatije
ubojstvo povezano s Cl i nt onom je ono Vincea Fostera, a bilo je i mnogo drugi h koja
s mo vidjeli dok je Gore bio u Bijeloj kui. Da je Gore bio iskren i poten ovjek kakvim
se predstavljao, Clintonovi ga ne bi pustili da proe pored strae na ul azni m vratima, a
kamol i da ga uvedu u svoju sotonsku jazbinu. Cl i ntonovi su odabrali Gorea, ili su dali
a ga se odabere za njih, upravo zato to je bio korumpi ran i lojalan lan klana krvni h
loza. Gore je roak biveg predsj ednika Richarda Ni xona i pot omak engleskog Edwarda
I, izravno povezanog sa Svetim ri mski m carstvom kroz careve Luja II, Karla 11 i Luja I.
Ove ga veze ine pot omkom Karla Velikog i r oakom Georga W. Busha. On sudjeluje
u ritual ima u Bohemi an Groveu. Phillip Eugene de Rothschild, neslubeni sin baruna
Philippea de Rothschil da, za njega kae:
Predsjednik Clinton ima potpuno razvijen poremeaj viestruke linost i k tomu
je aktivni arobnjak u tajnim sotonistikim obredima. Isto vrijedi za Ala Gorea.
Poznajem gospodu Clintona i Gorea od djetinjstva kao aktivne i djelotvorne
so ton is te.
To je ovjek koji nas eli zatititi od gl obal nog zagrijavanja? Gore je gotovo utke
odstupi o kada su mu osporili pobj edu na napadno namj eteni m predsj ednikim
i zbori ma 2000. godi ne. Ne samo to su glasovi bili namj eteni nego i rezultati. Gore je
otiao zato to mu je tako reeno. Njegovi su gospodari za njega imali druge stvari na
pameti , poput prodaje slubene verzije o gl obal nom zagrijavanju. esto se naglaavalo
da je Gore j o od 70-ih bio zabrinut zbog klimatskih promj ena, ali te se stvari nisu
pri premal e godi nama ili mjesecima. Pl ani rane su desetljeima i vie unaprijed. Gore je
odavno odabran za elnika gl obal nog zagrijavanja.
'Znanost'po narudbi
Sve se posloilo kada je poslije njegovog dokument arca 2006. uslijedio izvjetaj skupine
pri Uj edinj enim narodi ma zvane IPCC - komisija za klimatske promj ene koja nam kae
daj e gl obal no zagrijavanje uzrokovano emisijama ugljika koje stvaraju ljudi, te da se ne
t rebamo zamarati nikakvim drugi m objanjenjima. Od dana kada je to, u veljai 2007.
objavljeno uz golemu medijsku pompu, prihvaena istina j e postal o to da j e slubena
pria o zagaenju kao uzroku gl obal nog zagrijavanja nepobi tna. Achim Steiner, izvrni
direktor Programa za okoli pri Uj edinj enim narodi ma, kae da navedeni pokazatelji
obiljeavaju "povijesnu prekretni cu" u raspravi o tome da li ljudi utjeu na stanje
atmosfere. "Rije je o nedvosmi sl enom nizu dokaza (koji pokazuj u) da izgaranje
fosilnih goriva i njihovo koritenje na tlu mijenja i utjee na klimu naeg planeta",
kae Steiner. Bez obzira na podmet nut e "vodee svjetske znanstvenike", IPCC nije
znanstvena organizacija koja provodi vlastita istraivanja o kl i matski m promj enama. To
je politiko tijelo koje "procjenjuje" podat ke iz objavljenih izvjetaja i ima svoje vlastite
politike planove. Ujedinjene narode stvorili su reptilski hibridi kao prijelaznu toku
pr ema svjetskoj vladi, pa sve to od t amo stie valja uzeti s rezervom. UN svoj postanak
zahvaljuje mani pul aci j ama skupina tipa Vijea za vanjske odnose, a ak su i zemljite
na koj em se danas nalazi sjedite darovali Rockefelleri. Kada je rije o istini, UN-u
pridodaj te Ala Gorea i dobit ete lako zapaljivu smjesu. eki predsj ednik Vaclav Klaus
bio je medu rijetkim glasovima razuma uoi IPCC-ovog "izvjetaja ". Rekao je:
IPCC nije znanstvena ustanova nego politiko tijelo, jedna vrsta nevladine
organizacije zelene orijentacije. To nije ni forum neutralnih znanstvenika ni skupina
odabranih znanstvenika. To su ispolitizirani znanstvenici koji dolaze s pristranim
miljenjem i pristranim zadatkom.
Chri st opher Landsea, voditelj Odjela za znanost i intervencije pri ameri kom
Naci onal nom centru za uragane dao je ostavku u IPCC-u u znak prosvjeda protiv
pri stranosti i neuravnoteenosti koju je opisao Klaus. Landsea je izjavio: "Ja osobno
ne mogu u dobroj vjeri nastaviti suradnj u u procesu za kojeg smat ram da je moti vi ran
unaprij ed smiljenim pl anovi ma i koji je znanstveno neutemeljen". Profesor Paul Reiter
iz Odjela za entomologij u sa Instituta Pasteur u Parizu, lan IPCC-a t akoer daje
ostavku, izjavivi kako tvrdnja da iza toga stoji 2500 vodeih svjetskih znanstvenika
j ednost avno ne stoji... "Pogledajte popis radova tih ljudi i vidjet ete da to nije tono.
Velik broj njih nisu znanstvenici. " Profesor Richard Li ndzen
3
iz IPCC-a i Tehnol okog
Instituta Massachusetts (MIT) izjavio je da su, kako bi doli do brojke od 2500, moral i
ukljuiti recenzente, ljude iz vlade i svakoga tko im se pribliio." Znaaj no je, dodaje,
kako se ni koga od znanstveni ka nije trailo da potvrdi zakljuke tog izvjetaja i kako
se mnogi ugl avnom ne slau. "Ljudi su procijenili kako druge morate uvjeriti, ukoliko
nema suprotstavljenih znanstvenika, da se onda niti oni ne bi trebali protiviti", rekao
1
ProfesoraRicharda Lindzenasu povezival i s interesimanaftne industrije, pase iakotvrdil o dato
diskreditira njegov iskaz. Meutim, on je samo potvrdio ono to o uzrocima gl obal nog zatopljenja govori
vel ik broj znanstvenika koji nisu povezani s naf tnom industrijom. I, naravno, Al Gore je taj koji ima sil ne
veze sa " krupnimnaitaima"
je. Na ovakvoj "znanost i " temeljili su se fantastini planovi za smanjenje emisije ugljika
s ciljem "spaavanja Planeta" iako emisije ugljika nisu uzrok globalnog zatopljenja.
Profesor Paul Reiter, j edan od najpoznatijih svjetskih autoriteta za tropske bolesti, dao
je primj er pri stranosti i netonosti u IPCC-ovom izvjetaju. Reeno je kako bi se tropske
bolesti poput malarije mogl e proiriti u hladnija podruj a u sluaju ak i manjeg porasta
temperature, i to zbog seobe insekata. "Vrste komaraca koji prenose malariju obi no ne
mogu preivjeti kada prosj ena temperatura zimi padne ispod 16 -18 stupnjeva Celzija."
reeno je u "nes por nom" izvjetaju. Profesor Reiter istie kako komari opstaju i na vrlo
niskim t emperat urama te da ih ima vrlo mnogo i na Sj evernom polu. Samo u Rusiji
ima trinaest milijuna sluajeva malarije godinje, zabiljeenih sve do pol arnog pojasa.
Kazao je kako je bio "uasnut itanjem druge i tree procj ene izvjetaja, zato to obiluju
pogreni m informacij ama ... bez ikakvih referenci na znanstvenu literaturu, pravu
znanstvenu literaturu iji su autori strunjaci za svoja podruj a. " Podnijevi ostavku,
zatraio j e da se njegovo i me ukloni sa popisa suradni ka, no mor ao j e zaprijetiti t ubom
kako bi se to i provelo:
Mislim da ima mnotvo takvih primjera: ljudi koji su struni i koji se nisu sloili nego
su dali ostavku, a takvih je bio velik broj za koje ja znam, jednostavno su ostavljeni na
popisu autora i tako su postali dijelom tih 2500 vodeih svjetskih znanstvenika.
Profesor Frederick Seitz, bivi predsj ednik Ameri ke akademij e znanosti, u svojem
pismu asopisu The Wall Street Journal otkriva da je IPCC cenzuri rao koment are
znanstveni ka i ukl oni o petnaest kljunih stavki u znanstveni m poglavljima zato to nisu
u skladu s politikim pl anom da se klimatske promj ene pripiu emisiji ugljika. Profesor
Seitz kae: "... taj izvjetaj nije onakav kavim se ini, i ne predstavlja verziju odobrenu
od strane znanstvenika koji su suraivali, a navedeni su na naslovnici". U dva uklonjena
dijela stoji:
Niti jedna ranije citirana studija ne daje jasne dokaze prema kojima bismo mogli
pripisati promatrane (klimatske) promjene specifinom uzroku poveanja
staklenikih plinova.
Niti jedna studija do danas nije pozitivno ocijenila u cijelosti ili djelomino (do
sada promatrane klimatske promjene) da su izazvane antropogeniki (ljudskim
djelovanjem).
Profesor Seitz kae da nikada nije vidio tako zabrinjavajuu korupciju u procesu
kritikog osvrta sustrunj aka (engl. peer review) na znanstvene lanke kao u dogaaj ima
koji su prethodi l i IPCC-ovom izvjetaju. Autori potvruj u da je dolo do izbacivanja
tekstova i daj e to uinj eno na temelju koment ara od strane vlade, poj edi ni h znanstvenika
i nevl adi ni h organizacija. Drugi m rijeima, to je politiki dokument a ne znanstveni,
koji dolazi od politike a ne znanstvene organizacije. IPCC-ov izvjetaj je dokument
sastavljen s ciljem da podri unaprijed dogovoren ishod, praen pompom koju e
stvoriti krojai j avnog mnijenja kako bi istaknuli ono to ele da ljudi vjeruju. Profesor
John Christy, koji je naveden kao vodei autor ovog izvjetaja, kae kako nije istina
da se tisue znanstvenika slau oko tvrdnje da ljudi izazivaju katastrofalne klimatske
promj ene. "Ja sam j edan od mnogobroj ni h znanstvenika koji smatraj u da to nije t ono"
pojanjava. Profesor Philip Scott sa Odjela za biogeografiju pri Londonskom sveuilitu,
nastavlja na istu t emu: " IPCC je kao i sva ostala UN-ova tijela - politiko tijelo. Konani
zakljuci politiki su motivirani. "
Omalovaavanje heretika
Jo j edno oigl edno obiljeje i l umi natske obmane je kada oni koji se suprotstave lai
dodu na met u kleveta i napada samo na temelju toga to drukije misle. Tako smo
dobili novu orvelovsku etiketu za one koji ne vjeruju u bajku o klimatskim promj enama:
"Osporavatelj globalnog zatopljenja". Ovo postaje slino ostalim sveopim kritikama
na raun oni h koji propituju slubenu povijest, 11. rujna ili "osporavaju holokaust".
One koji j avno sumnjaju u tonost podat aka o kl imatskim promj enama uzrokovani m
ugljikom nadglasavaju glupani koji su bez razmiljanja nasjeli na slubenu priu, dok se
u medij ima tijekom intervjua dogaaj u agresivni napadi na svakoga tko eli otvoreniju
raspravu: " On dovodi u pitanje opepri hvaene stvari, postojanje "boga" u kojeg smo
programi rani vjerovati. epajte ga! Osudi te ga!" Ovdje i mamo tek jo j edan probl em-
reakciju-rjeenje. ire strah kako bi natjerali ljude da prihvate poreze na ugljik i ostale
poreze kao i radi guenja slobode zbog "borbe protiv globalnog zatopljenja" (vidi i borbu
protiv terorizma, borbu za mi r i tako u nedogl ed). Reeno nam je da mj eri mo "stopu
ugljika", pa dok ovo piem sveope brbljanje j edva da se odnosi na ita drugo. Richard
Li ndzen, profesor meteorologije sa Tehnol okog instituta, do iznemoglosti je govorio:
Udaljavamo se od znanosti prema podruju religijskog fanatizma gdje sljedbenici
vjeroispovijesti, ispunjeni pravednikim gnjevom, vjeruju da se nalaze u posjedu vie
istine.... Ba kao u mnogim religijama, put ka osobnom spasenju vodi kroz izvoenje
praznovjernih rituala, poput promjene arulja ili sadnje drveta nakon svake vonje
avionom.
Razumije se, zagaenje koje stvaraju automobili, avioni i tvornice nije dobro i bilo bi
dobro da manje toga udiemo, meut i m to ovdje nije poanta. Mi se t rebamo zapitati utjeu
li oni na globalnu temperaturu, zato to se to koristi kao izgovor za vee oporezivanje
naih pri hoda i drakonsko kresanje sloboda. ujem kako beznaeni naivci govore kako
mone naftne kompanij e takoer govore da nema dovoljno dokaza, to znai da ih po
definiciji podrava svatko tko kae istu stvar. Sila koja stoji iza vlada i Al Gorea uj edno
kontrolira transnaci onal ne korporacije, pa na kraju sav novac ide u isti dep, bilo da ga
je pokupila manipul ativna vlada ili manipul ativna korporacija. Sve je to igra, film koji
prikazuje razliite "strane" iako se na vrhu pi rami de nalazi samo j edna j edina. Gl obal no
zagrijavanje njihova je posljednja megaprijevara nakon "hl adnog rata" nakon "rata protiv
terorizma" i ostalog. to se, dalde, stvarno dogaa u vezi porasta temperature?
Neto znanstvenog razuma
Reeno nam je a je Zemlja toplija nego ikada od kada se t emperat ura biljei. Ovo je
moda istina, ali kada se je poela biljeiti? U BBC-jevom izvjetaju s poetka 2007.
stoji da se predvi a najtoplija godi na otkako se temperatura poela biljeiti" ...od 1914.
godi ne. Drugi globalni podaci datiraju od.. 1860. Kojeg nam vraga to govore ako se
pl anetarni ciklusi mjere u stoti nama, tisuama, desecima tisua pa i milij unima godina?
Studija harvardskog ti ma koja sadri neki h 240 znanstveni h izvjetaja pokazuj e da su
dananj e t emperat ure daleko od najviih u posljednjih tisuu godi na i da t renut no ne
prol azi mo kroz naj ekstremnij e vremenske uvjete. Ti m j e proui o podatke o takozvani m
"pokazateljima t emperat ure" kao to su godovi drvea, jezgre ledenjaka i povijesni zapisi,
te su svoja zapaanja objavili u asopisu Energy and Environment. Otkrili su daj e postoj ao
srednjovjekovni klimatski maks i mum i zmeu 9. i 14. stoljea, s t emperat urama bi tno
viim od dananj ih. Je li vam itko s pomenuo one srednjovjekovne elektrane i automobile?
Moda su to uzrokovala kolica za guranj e na t urboml azni pogon ili nadutost konja.
Tu je takoer hol ocenski klimatski opt i mum iz bronanog doba prije 9000 godina, u
koj em su t emperat ure bile milenijima za neka tri stupnja vie od dananj ih. Kako je to
prouzroi o ovjek? ume su bujale u Sjevernoj Ameri ci i drugdj e i nije dolo do globalne
katastrofe, j ednako kao ni u srednj ovj ekovnom peri odu. Harvardska studija takoer
potvruj e daj e prije otprilike 700 godi na postojalo "mal o l edeno doba" kada j e dolo do
dramat i nog zahlaenj a prije nego su temperature ponovno porasle. (Slika 250) Moda
je nastupi o srednjovjekovni Al Gore i, zatvorivi tvornice, natjerao sve da koriste j avni
prijevoz. Tijekom mal og l edenog doba koje je poel o u 15. stoljeu Temza bi se toliko
zamrzla da su se na njoj odravali "sajmovi na ledu", a prizore iz tog vremena j o uvijek
moemo nai na neki m boi ni m estitkama. Klima na Zemlji stalno se mijenja, postoje
razdoblja kada je toplije i kada
je hladnije. Usporeivanje
dananj ih temperatura s
razdoblj em mal og l edenog
doba, to je sluaj u mnogi m
izvjetajima, preuveliava i
znaenje onoga to se dogaa
danas. Harvardski tim kae
kako njihovi nalazi pokazuj u
da je vjerovanje u t emperat ure
"bez presedana" j ednost avno
posljedica prouavanj a
t emperat urni h kolebanja u prekratkom vremenskom rasponu. Profesor Philip Scott s
Odjela za biogeografiju Londonskog sveuilita istie:
Vano je da ljudi znaju kako je klima u prilinoj mjeri promijenila nain ivota
u srednjem vijeku. Danas prevladava predodba da e zagrijavanje dovesti do
apokaliptikog ishoda. A injenica jest da su opisi toplijih razdoblja obino povezani
s prosperitetom
... Ono to se zaboravlja u svim raspravama o globalnom zatopljenju je realan smisao
za povijest. Tijekom srednjovjekovnog klimatskog optimuma svijet je bio topliji nego
danas, a povijest pokazuje da je to bilo izvrsno razdoblje sveopeg obilja. Kada su
temperature poele padat i (za malog ledenog doba) etve su se smanjile, a proizvodnja
vina u Engleskoj propala. Stoga se pitamo odakle takav strah od zagrijavanja.
Zatostoje rijeoprijevari, profesore. Zemljaje podlonabeskonanimenergetskim
ciklusimakoji utjeunatemperaturui vrijeme, od kojih je najlake uoiti zimu, proljee,
ljetoi jesen, zatotoonagibuZemljine osi ovisi hoe li hemisfere dobiti vie ili manje
Suneve energije lijekomgodine. tose dogaakada prolazimo kroz godinja doba?
Mijenja se temperatura. Na mjestima poput zaleenih podruja Kanade biljeimo
takozvano "topljenje" kada temperature u proljee i ljeto porastu, otapa se led koji
se zatimujesen i zimu ponovo stvara. Godinjadobasu manji ciklusi unutar veih
ciklusa, ati vei ciklusi smanjujuili poveavaju prosjenu temperaturu, poveavanjem
ili smanjivanjemenergije Sunca. Ovose oituje utoplimodnosnohladnimrazdobljima
u povijesti. Vei suciklusi poput duljili varijanti godinjih dobai toje to. Sadasmo u
periodu zatopljenja koje e donijeti promjenu vremena. Raunalni modeli ugljinog
kultane mogupredvidjeti toe se dogoditi zatotose temelje naideji dauzroklei u
emisiji ugljika. Kakose kae zaraunala- smee unutra- smee van.
Stvarj euSuncu, tupani!
U nekimsamsvojimknjigamapisaoopromjenamakoje se dogaajunaSuncu, astudija
vicarskih i njemakih znanstvenikajednaje od mnogih koje upuujunatodaje uzrok
klimatskimpromjenamapoveanosolarnozraenje. Dr. Sami Solanki, ravnatelj Instituta
zaistraivanje Solarnog sustavaMax PlanckuGoltingenuuNjemakoj rekaoje:
U posljednjih ezdeset godinaSunce je jae negoikad i vjerojatnoutjee naglobalne
temperature. Sunce je u promijenjenomstanju. Sjajnije je nego to je bilo prije
stotinugodina, asjaj muse poeopojaavati relativnonedavno, uzadnjih 100 ili 150
godina.
Ah, takodakle, temperature suvee zatotoje Sunce jae? Hm, mislite li daje to
mogue, todaSunce utjee naglobalnu temperaturu? Primijetio samtijekomivota
daSunce definitivno ima stanovit utjecaj kada neto treba zagrijati, pa mislimda bi
onda mogli biti u pravu. Ali, kako da uvjere sljedbenike kulta ugljinog dioksidada
jae Sunce znai vee temperature? Hoe li tonjimabiti prekompliciranozashvatiti? Ili
modanedovoljnosloenodapovjerujukakoodgovor moe biti tolikojednostavan? Dr.
Solanki kae kakosuotkrili dastoje manje eksplozivnih zraenjasaSunca, poznatih kao
Suneve pjege, naZemlji vladaju hladnijarazdobljai obratno. Zadnjih stotinu godina
broj Sunevih pjegaraste, patakoi temperature. Suneve pjege sufenomenSunevog
magnetskog polja i ogromne su (slika 251). Mogu biti veliine Zemlje a ponekad i
Jupitera, doknjihov broj potvruje veuili manjusolarnuaktivnost. Ovodolazi donae
atmosfere putemsolarnih vjetrova. O istraivanjudr. SolankijaoSunevimpjegamai
temperaturama izvjetava londonski Daily Telegraph:
Otkrili sudamanjakSunevih pjegapokazuje hladanperiod koji moe trajati i do
pedeset godina, meutimposljednjih nekolikostoljeanjihov broj se poveao, dok
klimanaZemlji postupnopostaje toplija. Znanstvenici sutakoer usporedili podatke
iz uzorakaledaskupljenih prilikomekspedicije naGrenland 1991.
Najnoviji uzorci sadre najmanjuzabiljeenurazinuberilija10, uposljednjih vie od
1000 godina. Berilij 10 je esticakojustvarajukozmike zrake kojih se koncentracija
smanjuje kakose magnetskaenergijaSuncapoveava. Znanstvenici mogupratiti
razine berilija10 unazad 1150 godina.
Kad je Sunce vibracijski stimuliranodaproizvodi intenzivnije zraenje ulazimo u
topli ciklus i to je ondaglobalnozatopljenje - promjenasolarnog energetskog ciklusa.
Moj osjeaj je daje Sunce ustvari interdimenzionalni prolaz kroz koji se energije mogu
kanalizirati iz druge dimenzije uovu. Kadase todogodi, promjene se dogaajune samo
usmislurastai padanjatemperatura, negoi prekosvijesti kojuone unose ustvarnost
pet osjetila. Modabi se time mogloobjasniti podrijetlooboavanjaSuncaod strane
visokih inicijata koji su shvaali to je Sunce zapravo. Vijesti National Geographica
objavile su, nedugo nakon toje IPCC-ev propagandni dokument objavljen 2007. da
suse temperature poveale i naMarsu, jednakokaoi naZemlji. Istoje zapaenoi na
ostalimplanetarna. Stoje mogloprouzroiti istovremenozatopljenje naMarsui drugim
planetarna? Pa... da nije moda Sunce? Habibullo Abdussamatov, voa svemirskih
istraivanjas Astronomskog opservatorija Pulkovo u St. Petersburgu u Rusiji govori
oiglednu stvar kada kae da su podaci s Marsa dokaz kako je aktualno globalno
zagrijavanje naZemlji posljedicapromjenanaSuncu. "Dugotrajnopoveanje solarnog
zraenja zagrijava oboje, i Zemlju i Mars", objanjava. Znanstveni establiment ne
vidi oigledne stvari zatotobi tobiloheretinonaspramnove religije. ColinWilson,
planetarni fiziar s Oxfordskog sveuilita, kae dasu Abdussamatovljevaobjanjenja
"... uproturjejus opsenimdokazimaiznesenimaunajnovijemIPCC-evomizvjetaju".
Takvubi istureakcijudobili od predanog vjerskog fanatikakoji ne moe prihvatiti nita,
bez obzirakolikojasnobilo, tose kosi s Biblijomili Kuranom. Izvjetaj IPCC-aje Sveta
knjiganove religije i ne smije joj se proturjeiti. Wilsondodaje kakosuAbdussamatovljevi
pogledi "upotpunoj suprotnosti s miljenjemglavne znanstvene struje". Ve smovidjeli
kakoovonije istina, aaki dajest, "miljenje glavne znanstvene struje" imaoajnolou
bilancutonosti. Onotoje stvarnousuprotnosti s Abdussamatovljevimpogledimaje
prikaz znanstvenog miljenja u IPCC-evomizvjetaju, briljantno razotkrivenog 2007.
u televizijskom dokument arcu
britanskog Channel a 4 - Velika
prijevara globalnog zatopljenja. Bio
je to rijedak primj er novinarske
izvrsnosti koji je pokazao kako bi
svijet u kojem ivimo bio drukiji
da 90 posto "novi nara" uope
zasluuje taj naziv. Emisija je
otvorila mogunost znanstveni ci ma
od kojih su mnogi bili povezani s
IPCC-em koji znaju da vjerovanje
u klimatske promj ene uzrokovane
ljudskim faktorom ne stoji.
Godi ne 1893. britanski astro-
nom Edward Maunder zapazio j e da
na Suncu jedva ima koja pjega, to
j e postal o poznat o kao Maunderov
mi ni mum. On se podudara s vrlo
hl adni m razdobljima, a grafi-
koni predstavljaju oiglednu
potvrdu izravne povezanosti
i zmeu aktivnosti Sunevih pjega
i temperature na Zemlji (slika
252). Danski meteoroloki institut
zapoeo je 1991. godi ne studiju
s ciljem da istrai povezanost
Sunevih pjega i temperature, te su
otkrili nevjerojatno blisku uzaj amnu
spregu. Profesor Eigil Friis-Christensen pri Danskom naci onal nom svemirskom centru
kae da su proeljali astronomske arhive unazad 400 godina i otkrili istu priu. Sunce
- a ne u ugljini dioksid ili C0 2 - upravlja klimatskim promj enama. Solarni fiziar
Piers Corbyn i zumi o j e (ponovno otkrio) tehniku dugorone prognoze vremena nakon
to je proui o Suneve pjege i uoio njihov utjecaj na vremenske prilike. Mjesecima
je zaraivao novac klaenj em na svoje vremenske prognoze protiv onih slubenih iz
Londonskog meteorol okog ureda. "Sunce rukovodi klimatskim promj enama, C0 2
je nebitan", kae. Ne izaziva samo velika vruina Sunca posljedino zagrijavanje nego
postoji i uinak solarnog zraenja na vremenske sustave. Zemlju bombardiraj u estice
zvane kozmike zrake koje u sprezi s vodenom par om stvaraju kapljice i oblake. to je
jae Sunevo zraenje, vidljivo kao Suneve pjege, manje estica dopi re do Zemlje pa se
tako stvara i manje oblaka. Uz manje oblaka prodi re vie Suneve topline.
Geoloke studije kozmikih zraka i t emperat urni h zapisa unazad est milijuna
godi na pokazuju da kada se sol arno zraenje smanjuje, omoguuj ui da na Zemlju
dopre vie kozmi ki h zraka koje stvaraju oblake temperature padaju. Kako sol arno
zraenje raste, dogaa se suprotno, ne tu i t amo niti s vremena na vrijeme, nego uvijek.
(Slika 253). Profesor l an Clark s Odjela eeoznanosti na sveuilitu Ottawa, kae kako
"ni kada nije vidio da se tako krajnje razliiti podaci tako savreno poklapaju, pokazujui
to se doista dogaa tijekom dugog vremenskog raspona". Sunce upravlja kl i mom na
Zemlji put em izravnog sol arnog zraenja ili utjecajem na kozmike zrake koje oblikuju
oblake.
Profesor Ni r Shaviv s Instituta za fiziku pri Jeruzal emskom sveuilitu slagao se s
pravovjerjem o gl obal nom zagrijavanju sve dok nije zapoeo vlastita istraivanja.
Tada je primij etio da su postojala razdoblja u povijesti Zemlje kada smo imali tri
puta, ak i deset put a vie ugljinog dioksida nego danas, a a je to imalo velikog ui nka
na klimu tada bi trebali taj uinak primijetiti u rekonstrukcij ama temperature. Meut i m,
to se nije dogodilo. Kao to kae profesor lan Clark: " Pr omat r amo li klimu u geolokim
vremenski m okvirima, nikada ne bi smo posumnj ali kako j e C0 2 vaan klimatski fakor.
Ne moete rei da C0 2 upravlja kl i mom, a zasi gurno to nije bio sluaj ni u prolosti". Dr.
Piers Corbyn, koji je prognozi rao vrijeme pomou Sunevih pjega u sklopu inicijative
"Weather Action" kae da se niti j edna vea klimatska promj ena posljednjih tisuu
godi na ne moe objasniti pomou C0 2 , dok j e profesor Patrick Michaels iz Odjela za
znanost o okoliu Sveuilita u Virdiniji bio odl uan: "Tko god hoda uokolo i govori
da je ugljini dioksid zasluan za veinu zagrijavanja u 20. stoljeu nije upoznat s
osnovni m brojkama. " Sadanji trend zagrijavanja zapoeo je prije najmanje 100 godina
kada je Planet poeo izlaziti iz malog ledenog doba, a to je bilo davno prije nego to su
izumljeni automobil i i avioni. Od sredine 19. stoljea t emperat ura na Zemlji porasla
je za neto vie od pola stupnja Celzijusa, od toga je najvie porasla prije 1940. dok je
industrija bila tek djeli onoga to e postati poslije rata.
Naravno, nakon stoj e proizvodnj a naglo porasla nakon 1940., globalna t emperat ura
se u sljedeih etrdeset godi na smanjila i nije rasla sve do 1975. - i kao za inat, u vrijeme
industrijske recesije, (slika 254). Profesor Ti m Ball s Odjela klimatologije Sveuilita
Wi nni peg kae:
Temperature su znaajno rasle
do 1940. dok je industrijska
proizvodnja bila relativno
niska. Zatim, u poslijeratnim
godinama, kada su se industrija
i ekonomija stvarno zahuktale
a produkcija C02 doista
porasla, globalne temperature
su padale. Drugim rijeima,
injenice se ne uklapaju u
teoriju.
U razdoblju zahlaenja
nakon 1940. bilo je znanstveni ka
koji su smatrali da e se
Planet suoiti s katastrofom
globalnog zahlaenja, pa je bilo
televizijskih dokument araca
koji su predviali scenarije iz noni h mora, ba kao i danas s globalnim zagrijavanjem.
Jedan dokument arac prije neto manj e od trideset godi na postavlja pitanje: "Hoe li
novo l edeno doba prekriti tlo i zakopati gradove?" Isputanje ugljinog dioksida ne
uzrokuje klimatske promj ene, to je i vie nego j asno. On jest j edan od staklenikih
plinova koji hvata toplinu Sunca i onemoguava njen izlazak iz Zemljine atmosfere, i
dobro je to se to dogaa zato to bi bez efekta staklenika Zemlja bila prehl adna za ivot.
No, profesor Ti m Bali istie kako C0 2 zauzima vrlo mali dio Zemljine atmosfere. U
smislu promj ena, mjeri se deset dijelova na milijun. U filmu Velika prijevara globalnog
zatopljenja Bali kae da izraeno u postotci ma u odnos u na ostale plinove - kisik, duik,
itd. - u atmosferi ima 0,054 posto C0 2 . "To je nevjerojatno mala koliina kojoj mor amo
pri dodati i onaj di o kojeg dodaj u ljudi, to je glavno arite zabrinutosti, a koji je j o
manji." C0 2 ugl avnom j e beznaaj an stakleniki plin u odnosu na 95 posto staklenikog
efekta uzrokovanog vodenom parom. Ugljini dioksid pri rodni j e plin koji proi zvode sva
iva bia i koji omoguuj e rast ivota. Ljudi proi zvode manje koliine C0 2 , u emu ih
nadmauj u vulkani, ivotinje, bakterije, truljenje bilja u obliku opal og lia, na primjer,
te daleko najvei izvor ugljinog dioksida - more.
Goreova glupost
Glavna poant a Ala Gorea pril ikom prodaje slubene verzije globalnog zatopljenja
proizlazi iz mjerenja jezgri ledenjaka gdje se dubi nski m buenj em utvruj e koje su
temperature prevladavale u razdoblj ima veim od sto tisua godina. Gore kae da u
rasponu od 650.000 godi na jezgre ledenjaka ukazuju na povezanost C0 2 i t emperat ure.
"Kada i ma vie ugljinog dioksida, t emperat ure rastu", tumai Gore. Istina je da jezgre
ledenjaka pokazuj u povezanost zagrijavanja i C0 2 , no pitanje je zato? Profesor l an
Clark, vodei arktiki paleoklimatolog, koji je prouavao t emperat ure na Zemlji unazad
milijuna godina, kae da postoji veza i zmeu zatopljenja i C0 2 , ali da je pogreno
shvaena. C0 2 ne uzrokuje zagrijavanje nego zagrijavanje uzrokuje C02. Njegove
studije jezgri ledenjaka pokazuj u da porast t emperat ura vodi poveanju C0 2 nakon
otprilike 800 godina. "Tako je oi gl edno da ugljini dioksid ne uzrokuje ta zatopljenja",
istie Clarke i dodaje, zapravo moemo rei daj e zatopljenje uzrokovalo veu pojavu
ugljinog dioksida. Clark kae kako j e j asno daj e C0 2 proizvod temperatura, sto pokazuj e
daj e temelj na pretpostavka slubene prie o gl obal nom zatopljenju pogrena. ini se da
se vremenski razmak od 800 godi na i zmeu poveanja t emperat ura i ugljinog dioksida
javlja zbog svojstvenog djelovanja oceana. Carl Wunsch j edan je od vodeih svjetskih
strunj aka na t om polju. On j e profesor oceanografije na Tehnol okom institutu
Massachusetts i gost profesor oceanografije na Harvardu i Londonskom sveuilitu.
Takoer je i vii gostujui lan Odjela za fiziku i matemati ku Sveuilita Cambri dge, a
napisao je i etiri vodea udbeni ka iz oceanografije. On kae:
Oceani su glavno spremite u koje ugljini dioksid odlazi nakon to izae iz atmosfere,
odnosno kroz kojeg ponovno odlazi u atmosferu. Zagrijavanjem povrine oceani
pokazuju sklonost isputanju ugljinog dioksida. Na slian nain, kada se povrina
hladi, oceani utjeu na smanjenje vee koliine ugljinog dioksida.
Vremenski razmak j ednost avno je posljedica veliine oceana kojima treba i po
tisuu godi na da toplinu preusmj ere u isputanje C02 . Wunsch nastavlja:
Oceani pamte prole dogaaje unazad ak 10.000 godina. Tako, na primjer, ako netko
kae da je uoio promjene na sjevernom Atlantiku, to znai da se mijenja klimatski
sustav, to moe znaiti jedino da se neto dogodilo u udaljenim dijelovima oceana
desetljeima ih stoljeima ranije, posljedice ega se poinju uoavati na sjevernom
Atlantiku.
Otprilike prije 800 godi na vladao je srednjovjekovni klimatski opt i mum, te bi na
temelju ranijih dogaaja tek sada trebali oekivati otputanj e ugljinog dioksida iz
oceana. Druga stvar: ukoliko bi ugljini dioksid bio krivac za klimatske promj ene, javilo
bi se vie topline u onome to se naziva troposfera nego na samoj povrini. Maksi mal no
zatopljenje trebal o bi biti 10 kil ometara iznad povrine, no to nije sluaj. Vei di o
atmosfere ne zagrijava se j ednako kao i povrina, za to j edan znanstveni k kae: "To nas
istinski zbunjuje".
Laje roena
Prijelaz sa straha od novog l edenog doba u strah od katastrofe izazvane porast om
temperatura dogodi o se u smijeno krat kom rasponu od 1970. do 1980. Ovo dodat no
potpiruj u, kao i veinu "znanstveni h istraivanja", oni koji guslau plaaju da gudi u
njihove gusle.
Gl avnu struju ' znanosti' preteito motivira novac umjesto nepri strane potrage za
istinom. Kada je netko spreman bacati enor mne svote u istraivanje koje bi dokazal o
da j e porast t emperat ura prouzroen emisijom ugljinog dioksida, nai e mnot vo
"znanstvenika" voljnih ispruili ruku i dati muterij ama ono to trae. Dravni se novac
davao za traena otkria o C0 2 , to je izrodilo cijelu granu znanstvenika, znanstveni h
odjela, "novi nara ekologa" i admi ni stratora koji veinu, a esto i sav svoj pri hod, duguju
upravo nasipu koji izjednaava ugljini dioksid i gl obal no zagrijavanje. Izgleda da se
Margaret Thatcher, dok je bila britanska premij erka 1980-ih, zalagala za globalno
zatopljenje, to je posluilo kao nain reduciranj a rudni ka ugljena koje nije podnosi l a
te kako bi opravdal a svoju elju za poveanj em nukl earne energije. Njen mi ni star
financija Nigel Lawson bio je prvi politiar koji e financirati istraivanje o gl obal nom
zatopljenju, meut i m kasnije kada j e vodio istraivanje klimatskih promj ena na traenje
Gornj eg doma, postao j e j edan od najotvorenijih politikih kritiara slubene prie.
"Pria j ednostavno ne dri vodu" izjavio je. Thatcher j e oigl edno rekla Kraljevskom
drutvu, masonskoj utvrdi glavne struje znanosti, da e im novac biti na raspolaganju za
dokazivanje teorije o gl obal nom zatopljenju vezanom uz C0 2 . 1 brana se digla. Dok j e
Margaret Thatcher moda posluila kao sredstvo da se pokr enu stvari, prava orkestracija
se, kao i obi no, stvarala iza scene odalde je plan nalagao da marionetski politiari to
predstave kao "dravnu politiku". Thatcher j e zatraila od Britanskog meteorol okog
ureda osnivanje odjela za klimatske model e koji bi dao osnove UN-ovoj Meunarodnoj
komisiji za klimatske promj ene, odnos no IPCC-u. Profesor Philip Scott kae:
Izali su s prvim velikim izvijetajem koji predvia klimatsku katastrofu izazvanu
globalnim zatopljenjem. Sjeam se odlaska na tiskovnu konferenciju i moje
zaprepatenosti potpunim nepotivanjem cjelokupne dotadanje znanosti o klimi,
ukljuujui ulogu Sunca, koje je samo nekoliko mjeseci ranije bilo tema znaajnog
skupa pri Kraljevskom drutvu.
Kako profesor Scott kae, im politiari stave teite na neto i uz to dodaj u svoje
ime, novac potee. Institucije za istraivanje i razvoj poele su s "napuhavanjem", prisjea
se: "... namjeravale su istraivati klimu, ali s odreeni m naglaskom na odnos i zmeu
ugljinog dioksida i klime". Nigel Calder, bivi uredni k asopisa New Scientist, kae daj e
nakon 1990. ukoliko je htio traiti sredstva za, na primjer, prouavanj e vjeverica, trebao
rei da eli istraiti nain na koji vjeverice skupljaju orahe s posebni m osvrtom na uinak
globalnog zagrijavanja. Na taj je nain mogao dobiti novac, a a je zaboravio spomenut i
globalno zagrijavanje vjerojatno ga ne bi dobio. Profesor Richard Lindzen s MIT-a kae
a su sredstva namij enj ena klimi i znanost i ma koje se odnose na kl i mu iznosila oko 170
milijuna dolara godinje, "to je r azumno u odnosu na veliinu podruj a istraivanja".
Meut i m, otkako je otac Bush postao predsj ednik, cifra je skoila na 2 milijarde dolara
pa su se ljudi koje istraivanje klime inae ne zani ma uvukli u itavu pri u slijedei
pare. Hoe li ti ljudi ije financiranje ovisi o t ome da ugljini dioksid izaziva globalno
zagrijavanje otkriti a je rije o sol arni m ciklusima? Nema anse. Nee ni ekolozi, niti
mediji koji ive od pretplate i prodaju politike ideologije, novi ne i okument arce uz sve
senzacionalnij e izvjetaje i "reportae".
Raunalni luaci
Cijela se histerija stvorila iz raunal ni h model a klimatskih promj ena koji predviaju
budue ishode na temelju pot puno net oni h podataka. Dr. Roy Spencer, voditelj tima
za meteorol oke satelite pri NASA-i, kae da klimatski model i mogu biti onoliko
dobri koliko su dobre ulazne pretpostavke, a postoje stotine pretpostavki. Dovoljna je
samo j edna pogrena pretpostavka da predvianj e bude pot puno netono. Najvanija
pretpostavka kod svih njih je da ugljini monoksi d stvara globalno zatopljenje. Profesor
Ti m Bali se ovako izrazio:
Analogija kojom se koristim je moj automobil kada ne radi dobro, a ja ignoriram
motor, koji predstavlja Sunce, zatim ignoriram prijenos, koji predstavlja vodenu paru,
pa umjesto loga provjeravam maticu na stranjem desnom kotau, koja predstavlja
ljudsku proizvodnju C02. Eto koliko je znanost neadekvatna.
Ukoliko ne razumijete sve komponente klimatskog sustava - kozmike zrake,
Sunce, C02, vodenu paru i oblake - i niste ih meusobno povezali, va je model
bezvrijedan.
Moete izraivati model e i predviati to god vas je volja ako upiete odgovarajue
podatke, a mi i mamo model e koji procjenjuju uinak godinjeg porasta C0 2 od j edan
posto, iako je rije o 0,49 posto u deset godina i 0,42 i 0,43 posto u dva desetljea prije
toga. Profesor Patrick Michaels sa Sveuilita Virginia kae da u raunala ulazi dvostruko
vie staklenikog zraenja nego to je to vieno u stvarnosti. "Ne treba vas okirati to
to oni predviaju vie zagrijavanja od onog koje se stvarno dogaa". Modeli nam
govore da e rasti razina mora kako se bude topio led na polovima, ali profesor John
Christy, klimatolog sa Sveuilita Alabama i ravnatelj Centra za znanost o Zeml j i nom
sustavu (engl. Earth System Science Center), kae da raspolau izmjerama temperatura
na Grenl andu koje seu tisuama godina unazad, te da u peri odi ma kada je bilo daleko
toplije nego danas nije dolo do dramati nog otapanja leda. U ljeto 2007. godi ne u
grenl andskom gleeru, na dubini veoj od j ednog i pol kilometra, pronaen je dosad
najstariji biljni DNK. Njegovo otkrie pokazalo je da je stotinama tisua godina ranije na
ovom Planetu bilo mnogo toplije nego to se prije smatralo, ali da se ak i kada je prosjena
temperatura bila pet stupnjeva Celzijusa via nego danas led nije dokraja otopio. Profesor
Syun-Ichi Akasofu, ravnatelj Meunarodnog centra za istraivanje Arktika, kae da se
tijekom vremena ledene kape konstantno ire i skupljaju. "Gl edam u svim televizijskim
emisijama...prikazuju velike komade leda kako padaju s ruba gleera, ali ljudi zaboravljaju
da se led uvijek mie", kae. "Pitaju me: 'Jesi li vidio led kako pada s ruba gleera?' A ja im
odgovaram: ' Da, to je proljetni lom, dogaa se svake godine.' Kae kako mu stalno dolaze
novinari i trae neto o "staklenikoj katastrofi", a on im odgovara da takve katastrofe
nema. Profesor Philip Scott pojanjava da se vjeni led u Rusiji topio u daleko veoj mjeri
prije sedam ili osam tisua godina, "ali svijet nije zbog toga propao ". On takoer kae da
se promj ene globalne razina mora javljaju zbog termal nog rasta oceana, nita to bi imalo
veze s otapanj em leda, te a je rije o "strahovito sporom i dugotraj nom procesu".
Ugljina inkvizicija
Zdrav razum nema pravo glasa u "raspravi" o gl obal nom zatopljenju, a svatko tko
odbija prihvatiti smijeno vjersko pravovjerje biva napadan, opozvan ili osramoen.
Profesor Ti m Bali kae: "To postaje vrlo teko, vrlo neugodno i vrlo osobno. Bilo je
prijetnji smru, svakakvih stvari, stoga to, po meni , nije zdravo". Roy Spencer pri
NASA-i kae da je openi to tee dobiti sredstva za predl oena istraivanja dovodi te li u
pitanje uzrok gl obal nog zatopljenja te da emo "nai vrlo mal o nas voljnih da se j avno
izloimo, zato to to zadire u financiranje istraivanja". Na doista brojne nai ne itav
scenarij oko klimatskih promj ena predstavlja napredan teaj o met odama djelovanja
manipulacij e reptilskih hibrida. Odl ui te to biste eljeli da ljudi vjeruju, financirate
one koji podravaj u vau slubenu priu i uinite ivot krajnje neugodni m i financijski
neizvjesnim svima koji la iznose na vidjelo. Ovo su uinili sa irokim spektrom stvari,
kao to smo vidjeli u ovoj knjizi.
Sada i mamo Kult globalnog zatopljenja u punom zamahu, novu religiju, novu
inkviziciju u lovu na heretike. To je savez ul tradesni h politiara odgovorni h za masovni
pokolj u cijelom svijetu, radi kal ni h lijevih robota i njihovih saveznika, radi kal ni h
zelenih robota, veeg dijela akademske zajednice i medija glavne struje. To je ona ista
skupina koja pobija svaku ideju da je slubena pria o i l . rujna bajka. Svi se zalau za
vie propisa, vie poreza kako bi "spasili svijet" od neeg to nije niti poelo prijetiti
njegovom postojanju. U noi nakon st oj e Velika prijevara globalnog zatopljenja unitila
la o ugljinim di oksi dom izazvanoj klimatskoj promj eni, vidio sam da Carol ine Lucas,
j edna od lanica parl ament a britanskih Zelenih, daje izjavu za BBC-jevu emisiju
o aktual ni m dogaaj ima Newsnight. Je li gledala dokument arac? Da li ga je uope
registrirala u svojoj programi ranoj stvarnosti? i ni se da nije. Krenula je, rigajui
vatru iz topova za neutralizaciju ugljinog dioksida. Drakonska i sul udo pretjerana
auli C0 2 politika koju je taj dan obznani o Tony Blair nee biti dovoljna, obavjetava
nas gospoda Lucas. (Izraz "nee biti dovolj no" fraza je koja pokazuje da se politika
opozicija slae s nekom vl adi nom odl ukom. ) U grozni avom umu gospode Lucas nema
dvojbi. Gl obal no zagrijavanje predstavlja "i zvanredno stanje" i "pitanje naci onal ne
sigurnosti", naglaava. Jo recikliranog smea. Nita ne moete uiniti protiv poj aane
Suneve energije, zato bi razumni ljudi vidjeli to treba uiniti da se ublai negativna
strana toga te da se iskoriste broj ne prednosti koje se pri t om mogu javiti. Umj esto toga,
sva pozornost i energija odlaze na lovljenje Ala Gorea preruenog u kostim bijelog zeca.
Nekoliko veeri nakon to sam gledao gospodu Lucas, emi ti rana je televizijska debata
u kojoj je netko osporavao slubenu priu. Biva ministrica Blairove vlade Claire Short
odgovorila je da su se "vodei svjetski znanstveni ci " izjasnili u IPCC-u i da zato ona u to
vjeruje. David Adam, ekoloki dopi sni k radi kal no robotskog l ondonskog Guardiana,
ismijao je Veliku prijevaru globalnog zatopljenja i stovremeno rekavi da ga uope nije
ni gledao. Kao to je njegov kolega iz Guardiana George "ja vjerujem u fantazije o i l .
ruj na" Monbi ot napisao na svojoj web stranici: "Recite ljudima neto to ve znaju i bit
e vam zahvalni. Recite im neto novo i zamrzit e vas". Ni tko od ovih ljudi ne eli uti
istinu zato to im la vie odgovara. Profesor Frederick Singer, bivi ravnatelj ameri ke
Slube meteorol oki h satelita, kae da e bez obzira na koliinu dokaza koji otkrivaju
besmislenost gl obal nog zatopljenja izazvanog ugljinim di oksi dom, mitovi i dalje
utjecati na percepciju javnosti:
Uvijek e biti ljudi koji vjeruju da je ovo kraj svijeta, osobito dok, vodei britanski
znanstvenik, primjerice, ljudima govori da e do kraja stoljea jedini nastanjivi dio
Zemlje biti Antarktik. I da e ovjeanstvo moda preivjeti zahvaljujui nekolicini
rasplodnih parova koji e se preseliti na Antarktik. To je urnebesno smijeno.
Odnosno bilo bi urnebesno smijeno, da nije tako alosno.
Dunost j e vriteih glasova poborni ka teorije gl obal nog zatopljenja, pri padni ka
ugljinog kulta, da post anu jo vie histerini i ekstremniji u nastojanju da privuku j o
obraeni ka i propovj ednika u vladi, privredi, "obrazovanj u" i znanosti koji e osigurati
dot ok novca i ovjekovjeiti la. Na j ednoj konferenciji o klimatskim promj enama u
Nairobiju sudjelovalo je est tisua delegata kojima su bili plaeni trokovi, a medu
t emama je bilo "globalno zagrijavanje i seksizam". Mislim da u traiti subvencije za
istraivanje povezanosti globalnog zagrijavanja i gnjavatora. al osna stvar je to bih je
vjerojatno i dobio. U meuvremenu, naj siromanij im ljudima na svijetu reeno je da ne
mogu dobiti osnovne usluge dost upne u bogati m zemljama, niti da mogu iskoritavati
pri rodne resurse i to zbog opasnosti od ugljinog dioksida. Oprosti te momci , sada
vam mor amo i zmaknuti ljestve, ali ne brinite, pl ani ramo jo j edan koncert za vas idue
godine. I Madonna je obeala nastup. Izvrsno, ha? Kako li je sve to bahato i glupo, no
opet, ljudi koji zarauj u manje od j ednog dolara dnevno uvijek si mogu od Ala Gorea
kupiti kvote za emisije ugljinog di oksi da. . .
Ovaj svijet sasma je pol udi o.
Pomak
Veliina nas kao ljudskih bia ne lei toliko u naoj sposobnosti da promijenimo svijet, stoj e
mit atomskog doba, ve u naoj sposobnosti da promijenimo sebe.
Mahatma Gandhi
Ovo to sam izloio i 'svijet' kakav sam opisao samo je j edna stvarnost, j edan od
vremenskih isjeaka" unut ar beskonani h mogunosti , gdje sam koristio jezik ovog
'svijeta' te njegovo vienje i osjeaje kako bi opisao svakodnevnu manipulaciju koja
zarobljava stvarnost naih pet ula. Najvanija poglavlja ove knjige su, meut i m, prva
dva i ovo. Klju kolektivne zatoenosti je masovna hi pnoza koja je dovela ovjeanstvo
da sebe vidi kao ' malo' iako smo svi mi sve to je ikada postojalo, postoji i to e ikada
postojati. Zapravo, bilo je, jest i bili e odvija se u j ednom te istom SADA, a mi jesmo to
SADA. Kao to kae j edan ovjek s iskustvom blizu smrti :
...sve od poetka: moje roenje, moji preci, moja djeca, moja ena, sve mi je nadolo
istodobno. Vidio sam sve to se tie mene i svih koji su bili oko mene. Vidio sam sve
to misle sada, to su mislili tada, to se dogaalo prije i to se dogaa sada. Vrijeme
ondje ne postoji, ne postoji slijed dogaaja, nema ogranienja, kao udaljenost,
razdoblje, vrijeme, mjesto. Istodobno sam mogao biti gdje god sam poelio.
Iz te perspektive, sve je mogue, da, ak i sreivanje nereda kojeg s mo u ovoj
stvarnosti dopustili. Doista, nered se pol ako sreuje, iako se moda tako ne ini. Kada
sam se prvi put a poeo svjesno ' budi ti ' usred nekih neobi ni h iskustava 1990. i 1991.
(vidi Prie iz vremenske ome), glavna tema u mome ivotu postala je nastupaj ua
transformacija ljudske percepcije. Tada j o nije bilo nikakvih znakova, ah dok sam
putovao i upoznavao ljude koje zovemo 'vidovnjacima', reeno mi je u mnogo navrata
da sam predodreen odigrati odreenu ulogu u nastupaj uem gl obal nom buenj u kada
e se ovjeanstvo osloboditi amnezije koja nas dri u ropstvu. Ostavio sam sve to po
sirani da lagano vrije te sam nastavio ivjeti svoj ivot, smatrajui da e se, ukoliko je
to istina, pojaviti i dokazi u prilog tome. No, duboko u sebi, naprosto sam znao daj e to
istina, mada je sve ukazivalo na suprotno. Danas je j asno da se neto kuhalo. Kad sam
zapoeo svoj put otkrivanja i saopavanja skrivene istine, javilo se masovno ismijavanje
i osuivanje od strane drutva i tek je nekolicina oni h koji su se ve mijenjali pokazala
neko zanimanj e. Ovo se ugl avnom nastavilo sve do kraja 90-ih kada sam vidio da se
umovi i srca poinju otvarali sve bre. Na pragu smo transformacije, buenja, kako god
to nazvali. Moda se tako ne ini - uza sve sukobe, kontrolu i jo uvijek zatvoreni um
veine ljudi - no dolazi do buenj a irom svijeta.
Poruka sone strane"
Kada su u pitanju vidovnjake ili ' kanalizirane komunikacij e treba biti na oprezu, zato
st oj e veina toga smee, iz vie razloga. Neki koji ' kanaliziraju' dobivaju ' informacije' iz
vlastite psihe, a ne iz druge dimenzij e ili vie svijesti, pa je ono to kau uoblieno tako a
se uklapa u njihova vjerovanja. Neki moda kontaktiraj u svjesnost izvan ove stvarnosti,
ali postoje mnogi entiteti u drugi m svjetovima koji koriste ' kanale' radi manipulacij e i
obmanjivanja. esto nal azi mo daj e vidovnjak ili osoba koja kanalizira j edan dan izvrsna,
a drugi dan loa. ak i isto kanaliziranje moe proi kroz faze j ake i slabe veze, slino
kao mobitel. Kada se na vaem telefonu gubi signal, dobivate izoblienu informaciju,
a isto je i s 'kanaliziranjem'. S vremena na vrijeme javi se neto duboko smisleno, to
proe test onoga to nazi vamo 'vrijeme'. Tako je bilo s komuni kaci j om koju sam pri mi o
preko ' kanaliziranja' odnosno 'medija' 1990. godi ne. Glavna razlika i zmeu vidovnjaka
i medija je to vidovnjak dobiva informacije put em uma na nai n kao da komuni ci ra s
drugi m svjetovima. Ponekad ujete da kau Moete li to ponovi ti ?" i On kae ovo ili
ono..." Medij je obuzet svjesnou iz druge dimenzij e koja govori izravno kroz raunal o
njegovog ili nj enog tijela. Uloga medija nije da komuni ci ra, ve da se povue iz svjesnog
stanja kako bi drugoj svjesnosti omogui l a sl obodan ulaz. Isto naelo zl onamj erno
koriste Gmazovi iz druge dimenzij e kako bi upravljali ponaanj em svojih gmazovskih
hibrida. Kada je ' preuzimanj e' dovoljno snano, moe doi do promj ene izraza lica i
glasa medija, a to se i dogodi l o u komunikacij i iz 1990-e o preobrazbi ljudske percepcije.
Komuni katori ca mu je dala ime 'Magnu', ali mogao se zvali i Chuck Jones ili Ethel Bloggs;
i me je posve nebi tno. Bitna je poruka. ' Magnu' je kroz medija rekao da je povezan sa
svijetom iz razdoblja Atlantide" kada su se izgleda, kao to sam ukratko opisao ranije,
dogaal e fantastine promj ene. Slijedi ' kanaliziranje' u cijelosti:
Mislim da sada osjeate ulazne energije koje okruuju va planet. Mnoge od vas to
navodi da postavljate pitanja. Mnoge od vas to tjera da u potpunosti preispitate svoj
nain ivota, kamo biste eljeli dospjeti i to biste eljeli radili. Ovo izaziva ogromna
previranja. Neka od njih su iznimno zbunjujua te jako bolna i uznemirujua. Neki
ljudi uviaju da ne mogu ostati u svojim vezama zato to se njihovi partneri ne
usklauju na nain na koji se oni usklauju. To uzrokuje mnoge smetnje. U vie
sam navrata rekao ovom mediju da se morate organizirati u skupine meusobne
podrke.
Dakle ovako. Moja odanost vaem planetu see jo od doba Atlantide ... [kada] ...
su koritene mnoge energije i kada su koritene informacije i znanje koje je zbog
odreenih sigurnosnih razloga povueno, moemo rei, zato da se sprijei totalna
katastrofa, da se sprijei potpuno unitenje vaeg planeta. Mogli bismo rei da su
u pitanju bile hitne mjere, da se sprijei preuranjeno unitenje stanovnika ovog
planeta.
Tada je, moemo rei, to znanje preneseno samo nekolicini; i to kao poduka u
sklopu onog to bismo mogli nazvati hramsko okruenje, mada sam vrlo oprezan pri
koritenju te rijei. Ona vjerojatno sadri raznorazne konotacije. Dozvolite mi dakle
da koristim tu rije u najirem moguem smislu. Bilo je onih koji su bili upueni
u to znanje. Postojali su stupnjevi inicijacije, a oni koji bi proli itavu inicijaciju
bili su poznati kao Zatitnici svjetla i uvari tajnog znanja. Iz tog okruenja i sam
dolazim.
Dolo je vrijeme kada su to znanje i energije povueni. Jako mi je teko objasniti
vam to tono pod time mislim, te u vam prepustiti da o svemu promislite. Kako
se energije oko vaeg planeta ubrzavaju, one latentne energije, one energije koje su
bile povuene sada e vraati u fazama. Postupno e se buditi. Kako razina svjesnosti
vaeg planeta raste, oni Svjetlosni radnici meu vama koji djeluju zajedno, moi e
izdrati sve proienije vibracije, tako da emo biti u mogunosti upotrijebiti vas
kao katalizator preko kojeg emo unositi sve vie i vie energije.
Koliko vas se vie bude uzdiglo ususret ovom izazovu, to emo vie ove energije
uspjeti probuditi. Dakle, energija je svjesnost, a energije same po sebi sadre znanje
i informacije koje se ponovno poinju pojavljivati u vaoj svijesti, tako da e se
mnogi od vas sjetiti vremena Atlantide. Sjetit ete se da ste komunicirali s delfinima
i kitovima. Tada ste razumjeli ostala inteligentna bia. Mogli ste levitirati. Mogli ste
manifestirati stvari. Mogli ste izazvati spontano zapaljenje bez upotrebe udotvornih
sredstava. im znate to radite, ove stvari prirodno slijede. To je pitanje reda.
Sada nazonu j ednom dobu na vaem planetu kada se te energije i znanje ponovno
bude i nanovo integriraju u vau svijest. Ne obazirem se na doba kada je ovo znanje
dostupno nekolicini, ve na vrijeme kada e se itav planet probuditi u razumijevanju
onoga io ste naprosto zaboravili. Ne radi se o novoj informaciji, nego o sjeanju na
ono to jeste i odakle dolazite.
Od vas se dakle trai promjena. Od vas se trai da se potpuno promijenite. Nije
stvar u malim promjenama gdje biste promijenili malo ovo, pa malo ono. Od vas
se zapravo trai da se okrenete iznutra na van. Postoji tmasta sjena koja se mora
proistiti, a na vama je Svjetlosnim radnicima da se tom promjenom pozabavite.
Vi koji ste u prvim redovima, vi ste gotovo kao snjena ralica. Vi ste kao vrh klina.
eka vas, kako da se izrazim, mislim da vas donekle eka gadan posao. eka vas jako
puno posla, no, vi ste za to spremni. To je razlog zbog kojeg ste odluili doi, zato ste
ovdje, da uzmete lopatu i iskopale hrpu govana i na taj nain prokrite put kako bi
drugima bilo lake.
jednako kao u vaem tijelu, energetske linije obavijaju va planet i kroz njega
prolaze, a odgavaraju akupunklurnim linijama i meridijanima tijela. Tamo gdje se
dvije linije sijeku, vi stvarale vrtlog, vrlo maleni vrtlog ako su linije dvije. to se vie
linija ispresijeca, vrtlog je vei. Tako imate akre koje su veliki vrtlozi energija koje se
ispresijecaju. Isto je i s planetom. Tamo gdje se veina linija preplie, tamo se nalaze
najvei vrtlozi.
Mogli bismo rei da je pleksus oko otoja koje vi nazivate Britansko otoje osovina
kotaa energija i pleksusa koji okruuju va planet. U drugim vremenima ona je
sluila kao sigurnosni ureaj. Da bi se ove planetarne akre aktivirale, sve energije
moraju proi kroz sredinju toku. Moraju proi kroz srce energetske strukture.
To je razlog zastoj e Britansko otoje uvijek bilo tako vano gmazovski m hi bri di ma,
i zato se u Britaniji nalazi vie monol i t a i krugova po kvadrat nom ki l ometru nego igdje
drugdj e na svijetu. Oni predstavljaju kvarcne odailjae/prijemnike smjetene u srce
pl anetarne energetske mree, odnos no mati ne ploe". Ono to j e ' Magnu' rekao 1990.
dogaa se sada kao ' buenj e' ili 'Pomak', kako ga neki ljudi nazivaju.
Znanj e je opasno ako je usaeno u pogrean um, s time da je pamet bez mudrosti
najdestruktivnija kombinacija, zato su s poj avom gmazovskog izazova energije koje
sadravaju vie znanje povuene, kao to kae 'Magnu'. Kako se sniavaju frekvencije,
ne samo da vibracijsko polje postaje gue, nego i same frekvencije slabe. To je kao
da i mamo j ak prij em na radiju u j ednom trenutku, a zatim uj emo slab glas koji se
gubi. Ti me je okonano Zlatno doba", a ova je stvarnost pot onul a u neznanj e, to je
ishodilo i stoni m grijehom". Znanj e, potencijali i svjesnost koje je sadravala povuena
energija omoguavali su izgradnju zadivljujuih drevni h zdanja na nain neobjanjiv
konvenci onal noj povijesti. Mogue je da je kolosalna energetska promj ena povezana s
ogr omnom geolokom katastrofom poznat om kao Potop", nakon koje j e ivot postao
samo sjena onoga to je bilo ranije. Stvarnost je poslala vibracijski zatvor u kojoj su
stanovnici ostali zarobljeni iluzijom gustoe, doi m su gmazovski hi bri di dobili pristup
viem i ntel ektual nom (ali ne i duhovnom) znanju preko svojih gmazovski h gospodara
iz drugi h vibracijskih dimenzija. Oni koji su odrali znanje, ili su bili u stanju podii
svijest do razina izvan postojee stvarnosti, otada su postali meta gmazovskih hibrida,
a 'sveta' inkvizicija samo je j edan od primj era. Htjeli su imati monopol nad viim
znanj ima o nai ni ma manipuliranj a iluzijom i nj enom energetskom/matemati kom
konstrukcij om, a istovremeno drati ljudsku populaciju u neznanj u.
Gmazovi i njihovi vodei hibridi su znali da e se energije i znanje vratiti, nosei
sa s obom buenj e iz kolektivne amnezij e zbog koje je bilo tako lako kontrolirati
ovjeanstvo. Uz ove energije slijedi svjesnost, povrat sjeanja na ono to se doista
dogaa i ono to mi zapravo j esmo - beskrajna ljubav, beskrajan genij. Oajnika trka
da se namet ne pot puna kontrola put em mikroipova, elektromagnetske 'juhe', projekta
HAARP, sustava TETRA, genetski modificirane hrane, kemijskog napada put em cjepiva
i aditiva te sabotiranja dodataka hrani i alternativnih met oda lijeenja, sve je to dio
pokuaja da se omet a i kontrolira raunal o ljudskog tijela kako se ono ne bi bilo u stanju
povezati i izvriti vibracijski povratak u Zl atno doba. Vrlo j ednostavno, ako imate radi o
u mor u frekvencija, ono e hvatati samo one stanice na koje je podeeno. Ideja je da se
raunal o ljudskog tijela povezuje iskljuivo na nioj gustoi umjesto s viim znanj em koje
ponovno postaje dost upno. Mi kroi p je glavno sredstvo, zaj edno s ' mi kro-stvarnou'
koju nastoje kreirati pomou te ' juhe, zatim HAARP-a te slinih tehnologija i satelitskih
sustava. Orvelovske razine nadzora slue prvenstveno za prepoznavanj e i pronalaenj e
oni h koji se bude iz amnezije, dok politika korektnost i zakoni protiv irenja mrnj e
slue da ih spreavaju u iznoenju onoga to znaju. DNK baze podataka osmiljene su
tako da put em prijemnika/odailjaa omogue pristup bilo ijem j edi nstvenom kodu,
kako bi se na osnovu vibracije otkrilo i omel o one koji pokazuj u znakove prelaska u vie
vibracije. Pl ani rano je da svako dijete bude mi kroi pi rano nakon poroda kako bi ga se
zadral o u ropstvu ula od kolijevke pa do groba. Djeca i mladi ljudi nalaze se u s amom
centru ovog uragana, zato to e biti prisutni na s amom vrhuncu 'Pomaka'. Gmazovski
se hibridi moda doimaj u kao da samouvj ereno vladaju, ali su ustvari uasnuti pred
mogunou da se ljudi probude i uvide istinu - a to je upravo ono to emo i uiniti,
ako tako odl ui mo.
Skretanje panje na 'Armagedon'
Postoje mnoge zamke u sagledavanju stvarnosti postavljene da odvrate ljude od Pomaka
i stjeraju ih na razinu straha i sukoba. Na primjer, strah od klimatskih katastrofa,
zajedno sa namj eteni m ratovima i ostalim nesreama koje imaju na lageru, takoer se
koriste s ciljem a se proda la o smaku svijeta". Stewart Swerdlow doznao je za scenarij
smaka svijeta" tijekom Mont auk operacije kontrol e uma na Long Islandu u New Yorku,
a i ma i mnogi h drugi h izvora koji govore o Projektu Blue Beam" (Projekt plava zraka).
Rije je ugl avnom o kreiranju 'ostvarenja' biblijskih i drugi h religijskih ' proroanstava'
s ciljem da se stanovnitvo prij evarom navede na prihvaanje jedinstvene svjetske
religije". Gmazovi ma su broj ne religije dobro posluile j er su im pruile odlinu priliku
za politiku zavadi pa vladaj" prema potrebi. Meut i m, kako bi do kraja proveli svoje
ciljeve - central iziranu globalnu di ktaturu sa svjetskom vl adom, vojskom, cent ral nom
bankom i valutom te kraj individualizma - moraj u jo uspostaviti i j edi nstvenu svjetsku
religiju. To je di o mental i teta konice/krda kojeg ele namet nut i . Pri t ome je kljuan
sukob u kojeg treba uvui biblijsku zemlju povezanu s broj ni m ' proroanstvi ma' -
Izrael. Ovo ukljuuje, kako se tvrdi, unitenje damije na Hramskoj gori u Jeruzalemu,
bilo teroristikom bombom" bilo izazvanim ' potresom' . Najizglednija je bomba, uzevi
u obzir uase koji bi uslijedili u smislu islamske reakcije, a tijekom godi na ovo sam
predvianj e vie put a uo iz mojih vlastitih izvora. Bez obzira na sredstva, cilj je na
umj etan nain ispuniti proroanstvo iz Starog zavjeta o obnovi Jeruzalemskog hrama.
Djelovanje put em ostvarenja proroanstva" rabilo se stoljeima, a obuhvaa pri kaz
Novog zavjeta kao i ispunjenje Starog. Jedan od najglasnijih istraivaa Projekta Blue
Beam bio je francusko-kanadski novi nar i kranin Serge Monast. Ovu je informaciju
obj elodanio rani h 90-ih, ali je 1995. umro, kako se inilo, od sranog udara", u dobi od
46 godina. Monast je tvrdio, s i me se slae i Swerdlow, da je Projekt Blue Beam opsean
globalni plan zavoenja ljudi da se obrate na il uminatsku 'religiju' - zapravo babilonsku
religiju, koja se t renut no najoitije ispoljava kroz Rimokatoliku crkvu. Umjesto niza
dosad pri sutni h boanstava u razliitim religijama, namjeravaju ih stopiti u j edno.
Postoje tvrdnje da se Projekt Blue Beam projekt orkestrira preko NASA-e i da e proi
nekol i ko faza pr ema stvaranju j edne svjetske religije na ije elo e postaviti 'Antikrista'.
To ukljuuje;
Lana arheol oka 'otkria' koja e diskreditirati glavna religijska uvjerenja i
pokazati da su pogrena.
Gol ema svjetska hol ogramska 3D predstava na nebu sa zvukovima i laserima
koji projiciraju odreene slike u razliitim dijelovima svijeta usklaene s
prevladavajuim religijskim vjerovanjima pojedinih regija. Obratit e im se
njihova vlastita verzija 'Boga ili 'mesije' i iznositi 'istinu'. Monasi, Swerdlow i
ostali kau da to ukljuuje projekcije Isusa, Muhameda, Bude, Krine i ostalih
vodeih vjerskih j unaka. Naposljetku e se vidjeli kako se spajaju u j edno - u
'Antikrista', boanstvo koje e biti u aritu j edne sveobuhvatne svjetske religije.
Sve e se ovo, reeno je, dogodi ti usred velikih previranja u svijetu, uzrokovani h
rat om i ' pri rodnom' katastrofom, to ukljuuje i hol ogramsku vanzemaljsku
'invaziju' usred koje e ' Antikrist' nastupiti da nas spasi".
Prema neki ma, sustav je ve testiran s hol ogramski m projekcijama ' Krista' koje
su viene u zabaeni m krajevima. Uostal om, koliko bi NLO vienja zapravo mogl e
biti hol ogramske projekcije? Hol ogramska tehnologija moe projicirati bilo to kao
3D optiku iluziju - svemirski brod, ratove na nebu, anele, Majku Boju" ili 'Isusa'
- nedvoj beno je da takav potencijal postoji. Isto se odnosi na tehnologiju koja moe
prodrij eti u modane funkcije na nai n da djeluju kao da nam se obraaju ' Bog' ili ' Isus'
ili 'Krina'. Ovo e biti j o j ednostavnij e budu li ljudi mi kroi pi rani . Takva je tehnologija
i zuzetno napredna, s ti me da su ak savrenije met ode j o uvijek skrivene u podzemni m
bazama i razvoj nim projektima. Vano j e da o mogunost i ma ne sudi mo po onome to
znamo i vi di mo; tajna dosti gnua desetljeima su naprednij a od toga. Ja ne kaem da
su predvianj a u vezi Projekta Blue Beam istinita, jer to ne znam, nego da su si gurno
tehnol oki izvediva. Poj edinosti moda nisu posve tone, ali sama pria, uvjeren sam,
jest. Oni ele manipul irati religijskim uvjerenjima kako bi ih spojili u j edno, nakon
ogr omni h previranja i meusobni h sukoba. Ako je ono to se govori o Projektu Blue
Beam tono, sada emo barem biti svjesni to se dogaa kada se bude dogaalo, a to nas
vie za to bude znalo, uinak svega toga bit e manji. (Usput, moemo takoer oekivati
vie stvarnih NLO aktivnosti koje e dokrajiti smijenu ideju da smo u ovoj stvarnosti
'sami'. Te se aktivnosti ve odvijaju nasuprot ogr omnog prikrivanja od strane vlasti.)
Plan da se mani pul i ra biblijskim i drugi m proroanstvi ma ve se odvija preko
pokreta kranskih cionista iji utjecaj itavo vrijeme raste. Kranski cionisti
nepokolebljivo vjeruju u smak svijeta". Veinu ovih evangelistikih krana njihovi
voe naprost o varaju a podre Izrael koji igra tako vanu ulogu u Bibliji i Isusovom
ivotu, meut i m oni koji vode ovu predstavu j ako dobro znaju emu j e ona namijenjena
- da zavara krane uvjerenjem kako je dolo vrijeme drugog dolaska" Ovo se uklapa
u izjave o Projektu Blue Beam. Oni ele da krani povjeruju kako je napokon nastupilo
vrijeme smaka svijeta" najavljeno u Otkrivenju, i da se nal azi mo usred onoga to se
zove Armagedon' , mjesto gdje se vodi konana bitka" i zmeu dobra i zla". Nitko ne zna
pouzdano gdje bi taj ' Armagedon' trebao biti, no pretpostavlja se da dolazi od hebrejskih
rijei Har Megido ili Megiddo, to znai pl anina Megiddo". U Otkrivenju stoji:
esti aneo zatrubi. I zaujem neki glas iz rogova zlatnoga rtvenika pred Bogom.
Govorae estom anelu koji je drao trublju: "Odrijei ona etiri anela svezana na
Pdjeci velikoj, Eufratu (sada Irak)" I odrijeena bijahu etiri anela, spremna za taj
as i dan i mjesec i godinu, da pobiju treinu ljudi, A broj eta konjanikih, kako sam
uo, bijae dvije mirijade mirijada.
(9:13-16)
esti izli svoju au na Eufrat, rijeku veliku. I presahnu voda te naini prolaz kraljima
s istoka suneva. I vidjeli: iz usta Zmajevih i iz usta Zvijerinih i iz usta Lanoga
proroka izlaze tri duha neista, kao abe. To su dusi zloduha io ine znamenja,
a pooe sabrali kraljeve svega svijeta na rat za Dan veliki Boga Svevlaara. Evo
dolazim kao tat! Blaen onaj koji bdije i uva haljine svoje da ne ide gol te mu se ne
vidi sramota! I skupie ih na mjesto koje se hebrejski zove IIarmagedon. (16:12-17)
(Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb 1988.; op. prev.)
Har Megi ddo je smjeten na sjeveru Izraela, j uno od Nazareta i Haife u podruj u
koje je bilo na meti Hezbollahovih raketnih napada iz Lebanona 2006. Kada proitate
i vidite materijal kojeg savez kranskih cionista iznosi u Sjedinjenim Dravama, j o
je jasnije da se ideja smaka svijeta kroz bitku dobra i zla" ili Armagedon promi e
sve otvorenije. Nije dakl e rije o ispunjenju drevnog biblijskog proroanstva, nego o
izvravanju plana koji odraava biblijsko proroanstvo te o obmanjivanju kranskog
i idovskog svijeta kako bi povjerovali da ' Gospod' ili ' Bog' ini ono to je obeao
uiniti. To je nedvoj beno tema Blue Beama osmiljena da odvraa i skriva ono to se
zaista dogaa. Da, dogaaju se velike promj ene, sukobi i kontrola, koji svakim danom
dobivaju sve vei zamah; ali mada se mnogi ma moe initi da se blii smak svijeta iz
Otkrivenja, mi ustvari doivljavamo vrijeme promjene koja e pomesti sve te besmislice.
Van domaaja radara Il umi nata i njihove strategije, duboko u 'ljudskoj' svijesti dogaaj u
se fantastine stvari. Ovo je vrijeme velikog Pomaka, velikog buenja, a one koji su ga
spremni prihvatiti oekuje nevjerojatna preobrazba percepcije.
2012.
j o j edna tema koje t rebamo biti svjesni je rastua opsesija 2012. godi nom. S
pribliavanjem toga dat uma, ovo je predodreeno da praktiki prijee u histeriju. Oni
koji su prouavali kal endar kojeg je ostavila drevna civilizacija Maja iz srednje Ameri ke
kau a on prikazuje energetske cikluse i evoluciju' svijesti. Maje navodno potjeu s
Yucatana u Meksiku gdje su se naselili otprilike 2600. g. pr. Kr., a svoj vrhunac doseu
oko 250. godi ne nove ere u podruj i ma danas poznat i m kao j uni Meksiko, Gvatemala,
sjeverni Belize i zapadni Honduras. Poznavali su astronomij u, razvili hijeroglifsko pi smo
te su na mnogo nai na imali ista vjerovanja i znanja kao i Sumerani . Maje su takoer bili
blisko povezani s gmazovski m ' bogovi ma' . Danas su poznati najvie po velianstvenim
hramovi ma/pi rami dama i mjerenju ' vremenskih' i energetskih ciklusa u maj anskom
kalendaru". Mnogi vjeruju da e se kulminacija glavnih energetskih ciklusa koje su Maje
otkrili dogodi ti 21. prosinca 2012.
Drugi , poput dr. Carla Johana Cal l emana, autora knjiga kao to je Majanski kalendar
i transformacija svijesti (Vie Mayan Calendar and the Transformation of Consciousness),
kau da je stvarni dat um 28. listopad 2011. Ima i oni h koji procjenjuju da je rije o
10. veljae 2011. Koji god da je dat um vrlo nam je blizu, a zanimljivo je da sam vidio
izvjetaje prema kojima Sunce dosie svoj maks i mum pri kraju 2011. ili sredi nom 2012.,
uz upozorenj a da bi ono mogl o utjecati na komunikacij ske mree i satelite.
Godi nu 2012. znaaj nom su smatral e mnoge drevne kulture, ukljuujui
j unoafrike amane poput Greda Mutwe, a spominj e se mnogo put a u vezi vremenskog
okvira pri ostvarenju plana gmazovskih hibrida. Maje su vjerovali da Zemlja prolazi
kroz devet ciklusa, sainjenih od 'dana' i 'noi'
(povoljna i nepovoljna vremena) i da svaki
Ciklus sadri dvadeset puta vie 'stvaranja'
negoprethodni. Neki vjerujudaje ovih devet
ciklusapredstavljenos devet razinamajanske
piramide (slika255). Dr. Callemankae da
'vrijeme' ne prolazi bre usvakomsljedeem
ciklusu, ve se samoini daje tako, budui da
se odvijasve vie i vie 'kreacije' - aktivnosti.
Promatramoli unazad samozadnjih nekoliko
stoljea, taj obrazac jasnoje uoljiv, pri emu
dolazi dosve ubrzanijeg ritmapromjenai aktivnosti. Onotose ne takodavnosmatralo
'udima' i nemoguimdanas je uobiajeno, aovoje tekpoetak. IanXel Lungold, koji
je suraivaos Callemanomnadeifriranjumajanskih informacija, doaoje doslinog
zakljuka. Onkae:
Vrlosaeti primjer: peti ciklus kreacije zapoeoje prije 102 000 godina. Tadasunai
preci nauili govorili. Zasvaki tehnoloki napredakje trebalootprilike 7 900. esti
ciklus zapoeoje 3115 pr.n.e kadasmonauili pisali. Tehnoloke promjene suse
dogaale svakih 396 godina. Sedmi ciklus zapoinje 1755 godine n.e. lavljase otkrie
potanske slube, tiska, novinai poetakindustrijske revolucije. Veliki tehnoloki
napreci postiuse svakih 19.7 godina. Osmi cildus zapoeoje 5. studenog 1999. Sada
imamointernet i trenutanukomunikacijusaitavimsvijetom. Jednakakoliina
tehnikog napretkajavljase svakih 360 dana.
Majanski ciklusi premaistraivaimasu:
Stanini ciklus: zapoet prije 16,4 milijardi godina; razvija se svjesnost akcije/
reakcije.
Ciklus sisavaca: poinje prije 820 milijunagodina; razvijenaje svijest stimulacije/
odgovora.
Nasljedni ciklus: zapoeoje prije 41 milijunagodina; razvijase svijest stimulacije/
individualnog odgovora.
Plemenski cildus: poinje prije dvamilijunagodina; razvijenasvijest oslinostima/
razlikama.
Kulturni ciklus: poinje prije 102.000 godina; razvitakrasuivanja.
Nacionalni ciklus: zapoeo3115. g. pr. Kr.; razvijase svjesnost ozakonu.
Planetarni ciklus: poinje 1755 godine; razvijase svjesnost omoi.
Galaktiki ciklus: zapoeo5. sijenja1999.; razvoj svijesti oetici.
Univerzalni ciklus: poinje 10. veljae 2011. [ili utomrazdoblju2011./2012.]; razvit
e se neogranienasposobnost svjesne su-kreacije".
Pomeni, onotoovdje vidimoje raunalni programMatriksaodnosno, kakoja
tozovem, vremenskaoma koja prolazi kroz svoj programirani cildus i vraa se na
poetak, simboliki, poput DVD-a. Jane mislim, poput (ini se) veine istraivaaMaja,
dati ciklusi obiljeavajuevolucijusvijesti usmisluBeskonane svjesnosti ili Beskonane
svijesti. Onanemapotrebu'razvijati' se kroz iskustvo igranja uvirtualnoj stvarnosti.
Smatramdaje dalekovie povezanas potencijalomsvjesnosti dase manifestirasama
posebi i danataj nain utjee naprogram. Niti je predodreenaili ovisnaonekom
trenutkuu2011. ili 2012. Ne slaemse sasvime time. Rijeje oprocesutransformacije
koji postaje sve jai i jai, ado 2012. Pomake odmaknuti daleko od toke u kojoj
je danas, no, kaotosamrekao, 2012. je 'prozor' upromjenu, ane godina, danili sat
kadase sve iznenadaokree. Ovi 'majanski' ciklusi mogupredstavljati pozadinu, neki
bi ih mogli nazvati auto kartom", ah nainnakoji odluimo krenuti ovisi o nama.
Moemo dopustiti da programnama dominira i da budemo njegovi pijuni, ili ga
moemo promijeniti pomou svjesnosti. Nalazimo se u nevjerojatnomrazdoblju u
kojemse programi beskonana svijest usklauju; kakav li tek put oekuje one koji
njime odlue krenuti. Prije dostagodinausvojimsamknjigamarekaokakopostoje dva
glavnanainareakcije naenergetske tokove koji se sadaobruavajukroz ovustvarnost.
Uzmimo analogiju s rijenombujicom: moemo uivati u njenomprotoku oputeno
leei nazranomjastuku, ujedinstvus njenimtokom. Ili moemostajati uvodi, ne
elei se pomaknuti i troei sve vie i vie energije samodabismoostali nanogama,
i nepomini. Makar utome i uspjeli, unekome trenutkuvalovi biti dovoljnoveliki i
moni danas izbace iz ravnotee te povukuusilovitui zapjenuanuvodenubujicu.
Napukli beton stvarnosti
Svatko tko se bude budio iz programaznat e tose dogodilo kadavrstastvarnost
pone pucati. ivot vamse mijenja, najee 'raspada', avi se pitate zbog egaprolazite
kroz takve izazove iakoste jedinoeljeli biti 'duhovni'. Sve se ovodogaas jakodobrim
razlogom. Mi projiciramo vibracijsko polje koje odraava nae trenutno mentalno,
emotivno i duhovno stanje, gdje taj sustav vjerovanja odreuje koja energetska polja
unutar Svekolike Mogunosti nae raunalo'oitava' ili ignorira. Proces je isti kaokada
ovjek, nazovimoga'Tom' ne oitavaenergetskopolje svoje keri (te je zatone moe
vidjeti) nakon to muje hipnotizer usadio uvjerenje daje u prostoriji nema. Sustavi
vjerovanjananiimgustoamakoji dominirajuljudskompercepcijom- strah, depresija,
podjele, rase, religije, politika, mi ili oni" - navode ljude da oitavajusamo maleni
djeli Svekolike Mogunosti. Od svih uvjerenja i stanjanajvie ograniavastrah, zato
to uzrokuje dase ljudi vibracijski 'zamrznu' i uvukuuguste vibracijske ljuture. Iz te
pozicije moemo'iitavati' samoonapoljaunutar Svekolike Mogunosti kojavibriraju
unutar frekvencijske gustoe straha. Na taj nain privlaimo ono ega se bojimo i
ostvarujemo depresivna stanja upravo oitavanjemtih polja koja se manifestiraju kao
iskustvakoje nas nastavljaju deprimirati. Akovjerujemodaje aanapolaprazna, ona
e toi biti. Toje dodatanrazlog zatoGmazovi i njihovi hibridi rade natome dazadre
ljude ustanjustraha.
Svoju zbilju stvaramo na osnovu svojih uvjerenja, svjesno ili nesvjesno. Na svjesnoj
se razini moe initi da neto vjerujemo, ali esto se ispostavi da je to samo fasada koja
krije ono to se zbiva nesvjesno. Moemo to uoiti kod naoko samouvj erenih ljudi koji su
zapravo obuzeti tekim sumnj ama u sebe, tik ispod granice svjesnog uma. Ovo oitavanje
ili dekodiranj e polja mogunosti takoer se moe izraziti kao vibracijski magneti zam"
u koj em energija privlai slinu vibraciju. Takve energije nazi vamo ljudima, mjestima,
poslovima, odnosi ma, iskustvima i tako dalje. Kako se budi mo na drugoj razini svjesnosti,
tako se energetska matrica koju nazi vamo svojim ' ivotima' poinje razbijati i mijenjati.
Ona se mor a odraavati, a oito je da to i ini, u ' vanjskom' (dekodi ranom) svijetu ljudi,
mjesta, poslova, odnosa i iskustava. Za unut arnj om transformacij om mora slijediti
'vanjska', zato to je j edna odraz druge. Mi to doivljavamo kao da nam se poznati nam
ivot 'raspada', no ono to mi zapravo i ni mo je da se probijamo u novu stvarnost, a s
ti me i u novo ivotno iskustvo. Ako uvijek radite to ste radili i prije, uvijek ete dobivati
isto to ste dobivali i prije. Mor amo promij eniti ono to i ni mo, ili ono to jesmo, kako
bi smo promijenili ono to dobi vamo. Moe se initi da je to neugodno i zastraujue,
meut i m to se stara matrica raspada kako bi se mogl a oblikovati nova. Neto vrlo
slino dogaa se u kol ektivnom svijetu gdje esto s uasom pr omat r amo ruenje stare
tvorevine. No, ono to nas oekuje s druge strane, je svijet koji odraava pr obueno
shvaanje da beskrajna ljubav jesi istina - a da je sve ostalo opsjena. Svjedoimo slomu
stare matri ce kako bi se otvorio prostor za novo roenje, preporod druge kolektivne
stvarnosti. U kanal iziranim porukama ' Magnua' reeno je:
Dakle, od vas se trai da se promijenite. Od vas se trai da se promijenile u cijelosti.
Ne radi se o malim promjenama gdje biste promijenili malo ovoga, pa malo onoga.
Od vas se doista trai da se okrenete naglavce.
Svima nam j e dolo vrijeme odluke, j edna j e mogunost odravanje iluzornih
uvjerenja u nastojanju da naemo si gurnost u poznat ome. Ako to ui ni mo, stajat emo
u nadi ruoj bujici pokuavajui ostati na nogama dok voda tee sve bre i bre, a mi
postaj emo sve iscrpljeniji, uznemirenij i i ustraeniji. Druga je mogunost da otvori mo
svoja srca i umove, popnemo se na taj zrani jastuk, opust i mo se i pust i mo kamo nas
energija nosi, ili tonije, kamo sami sebe nosi mo pomou manifestiranja drugaije
stvarnosti. Razlika i zmeu ova dva stanja je odabi r i zmeu praenja kompj uterskog
mozga i beskonane svijesti. Dr ugi m rijeima, to je razlika i zmeu miljenja i znanja.
Za veinu ljudi, um koji misli je upravitelj percepcije. Kako kae Rene Descartes,
mislim, dakle jesam". Da, jeste - na kompjuterskoj razini stvarnosti - ako odluite
misliti umjesto znati. Znati, to se t akoer zove i 'intuicija' je naa veza s Beskonanom
svijeu, dok je misao elektrokemijski fenomen, j ednako kao i njen kolega, zatvorski
uvar - osjeaj. Na stanje uma utjeu emocije i obrnut o, jer j edan drugome mijenjaju
elektrokemijsku ravnoteu. Kada nas obuzmu emocije prestaj emo trezveno razmiljati,
a odreeni mi saoni obrasci utjeu na emocije. Kada mislite na svoj najvei strah ili na
najljepe iskustvo, osjetit ete promj enu osjeaja. Oni su elektrokemijski i vibracijski
povezani kroz tjelesni kompj utorski sustav i na isti se nai n mogu iz temelja promij eniti
pod vibracijskim utjecajem ive, elektrinih vodova, TETRA odailjaa, pr ehr ambeni h
aditiva i tako dalje. Znanje, odnos no intuicija, vrlo je razliit izvor Svjesnosti i donoenj a
odl uka koji zaobilazi um i emocije, ili ih barem nadglasava ako odl ui mo da emo radije
slijediti intuiciju nego kompj utorski generi ranu misao.
Ne misli - znaj
Koliko ste esto u ivotu otkrili da je ono to osjeate u suprotnosti s oni m to mislite
da biste uinili? elite neto uiniti i vae se srce (srana akra) raduje toj mogunosti ;
no tada se ubacuj e vaa glava i tjera vas da joj se pokorite. Tjelesno raunal o je
nenadma no u guenju intuicije i obi no zapoinje svoj napad sa: Ne moe to uiniti
zato to..." Uspije li vas priklijetiti u svojoj zoni stvarnosti, pobjeuje gotovo svaki puta.
Zato i ne bi? Program vas gnjavi od vaeg roenj a, a ponavljanje je najuinkovitiji
oblik kontrol e percepcije. Stvarnost i ' logiku' svog tjelesnog raunal a razumijete zato
j er u nj emu toliko dugo ivite. Kada ono kae da e budete li slijedili svoju intuiciju
posljedica biti A, B, i C, tada je pojava nelagode, krivnje i straha obi no dovoljna da
poti sne vae intuitivne porive. Volio bih to uiniti, ali...", klasina je iskupljujua replika
prije povratka u ' stvarnost' materij alne ' odgovornosti' . O da, mi uvijek mor amo biti
'odgovorni', to obi no znai igrati prema pravilima. Pri svom zadatku da utia vau
intuiciju, vae j e tjelesno raunal o pot pomognut o drugi m raunal i ma udrueni ma
u zatiti svoje vanosti. Te druge laptope nazi vamo svojim prijateljima, roditeljima i
kolegama iji robotski programi rigaju softvere tipa: Ne moe to uiniti, misli na svoj
posao! "; Ne moe to uiniti, misli na svoju obitelj!"; Ne moe to uiniti, to e misliti
susjedi?" i Ne moe to uiniti zbog svih razloga kojih se sada ne mogu sjetiti, ali daj
mi par dana pa u ti rei". Ovo ujete od majke raunala, tate raunal a, brata i sestre
raunal a, desniarskih raunal a, ljeviarskih raunal a, zelenih raunala, nastavnika
raunal a, lijenika raunala, medij a raunala, krana raunala, idova raunala,
musl i mana raunala, hi ndui sti ki h raunal a i new age raunal a. ivot moe izgledati
kao a ivimo u predstavnitvu tvrtke PC World.
Kompj utorska razina stvarnosti ne eli da se vaa percepcija promij eni dok ima
gotovo pot punu kontrolu nad nai nom na koji su stvari ureene. Tjelesno raunal o eli
da sluite sustavu zato to ono jest sustav. Ono je programi rano da toj tvorevini slui.
Ako mislite o onome to vam govori intuicija, zakljuak e bez i zni mke biti da raunal o
zna najbolje. Briana Cl ougha, trenera poznatog bri tanskog nogomet nog kluba, j ednom
prilikom su pitali to se dogodi ako se igra s njime ne slae. Pa", kae on, sastat emo
se, porazgovarati o t ome i sloiti se da sam ja bio u pravu." Analogija je vrlo prikladna.
Obi no je isti ishod kada se um suprotstavi intuiciji.
Beskonana svijest govori kroz nas kroz intuiciju i znanje zato to je Sveznajua.
Ona ne treba razmiljati ili rjeavati stvari, zato to ve zna. Misliti znai prihvatiti da
nemat e sveznanje, i ve je to dovoljno da vas zakljua u kompj utorsku stvarnost. Ne
mislim da t rebamo znati svaki detalj svega, iako j e to na viim razi nama Svjesnosti
svakako mogue.
Na ovoj frekvencijskoj gustoi moemo raditi s drugi m razi nama znanja. Spoznaja
o t ome da morat e poduzeti odreenu radnj u nije uvjetovana vaim razumij evanj em
ba svakog razloga takve radnje. Intui ti vno znanje je osjeaj da neto naprosto znamo,
iako ne znamo zato niti odakl e to dolazi. Moda znate da trebate djelovati na odreen
nain ili otii nekamo, a ja kaem da trebate vjerovati svom osjeaju i ne dozvoliti da
vas raunal na mi sao od toga odgovori. Nije na meni da drugi ma govorim to da rade.
Kako ljudi ive svoj ivot nije moja stvar, dokl e god svoju volju ne nameu drugi ma.
Samo iznosim svoje iskustvo intuicije, a na vama je da odluite, ili bolje rei da znate
to ete od toga prihvatiti, a to odbaciti. Ja ne bih bio u stanju prikupiti sve informacije
koje sam prikupio i napisati sve knjige da sam, eto, naprosto odl ui o sjesti i pokuao
sve to smisliti. Do informacija sam doao slijedei intuiciju koja me j e vodila put em
nevjerojatnih podudarnost i do ljudi, knjiga, iskaza i iskustava koji su mi pokazali
to se dogaa. Kada ljudi krenu za svoj om intuicijom, tada otkriju kako su im ivoti
ispunj eni ' podudarnosti ma' . Tok beskonane svjesnosti ih vodi do svega to je pot rebno
kako bi ispunili svoju ' sudbinu' ili 'san'. Ovo se ni pri bl i no ne dogaa u istoj mjeri
na kompj utorskoj razini stvarnosti na kojoj je percepcija mogunost i vrlo ograni ena.
Program eli iskljuiti intuiciju, umj esto da je slijedi. Drugi razlog ograni enog
sinkroniciteta je to gusle energije nemaj u istu snagu privlanosti kao sl obodni tok
svjesnosti, to se moe simboliki prikazati ako se usporedi mali magnet koji privlai
svega nekoliko komadi a eljeza s ogr omni m el ekt romagnet om koji bi mogao, u
energetskom smislu, privui i autobus s druge strane ceste. U energetskom smislu,
otvaranje prema Beskonanoj svjesnosti strahovito poveava vau mo privlaenja
onoga to elite i sposobnost da oitate' daleko vei spektar mogunost i koje moete
ostvariti u 'fizikom' iskustvu.
Vjera u matu
Tjelesno raunal o zapravo je stvoreno da se otvara i ntui ti vni m kanal i ma vie svjesnosti,
no sustavna manipulacij a nai m mi sl i ma i percepcij om esto nas spreava da iz toga
i zvuemo korist. Postoji dnevni Ijelesni ciklus pod nazi vom ullradijanski ciklus odmora,
kojeg bi smo mogli nazvati vrijeme intuicije". Preciznije reeno, to je bezvremenost
intuicije", zato stoje vrijeme iluzija osjetilne stvarnosti i ne postoji na razi nama s kojima
se intuicija povezuje. Ultradijansku reakciju odmor a na ovaj nain opisuje dr. Laurie
Nadel u svojoj knjizi esto ulo: aktivirajte iskonske moi svojeg uma ('Hie Sixth Sense:
Unlocking Your Ultimate Mind Power):
Dogaa li vam se da vam tijekom dana popusti panja? Moda se javi kao iznenadna
lagana malaksalost ili blaga smuenost. Iznenada se osjeate dremljivo. Moda vam
zasuze oi. Ne moete prestati zijevati ili uzdisati.
Moda se zateknete kako zurite kroz prozor, misli vam odlutaju daleko od onoga to
radite. Ako vam se netko obrati, trgnelc se na zvuk glasa. Ili u prvi mah ne shvatite
to vam je reeno, nego osobu traite da to ponovi.
Sve su to znaci da tijelo ulazi u ultradijansku reakciju odmor a, kae dr. Nadel,
koja se ritmiki ponavlja svakih 90 mi nut a. On kae da su to razdoblja kada je tijelo
najbolje uskl aeno s intuicijom gdje se etiri glavna regulacijska sustava uravnoteuj u i
spajaju tijelo s viom Svijeu. Tij ekom tih razdoblja desna polutka neokorteksa postaje
domi nant na. Ona predstavlja kreativan i intuitivan, ' nadsvjesni' di o mozga, u velikoj
mjeri poti snut sustavom obrazovanja koji je usmj eren na usvajanje 'injenica' nautrb
nadahnut e kreativnosti. Dr. Nadel objanjava da dremljivost i gubitak panje tijekom
ultradijanske reakcije odmor a odraavaju nastupanj e promj ene. Kae da postoj e
razdoblja kada ete vjerojatnije rei 'Aha!' ili stei i znenadne uvide. S ti me se slae i
Ernest Rossi, autor knjige Psihobiologija iscjeljivanja iona i tijela (The Psychobiology of
Mind/Body Healing). On kae da tijekom ultradijanskih reakcija odmora tijelo ulazi u
stanje intuitivnosti, pa postaj emo prijemljiviji za podsvjesna podruj a:
U tom se razdoblju najlake povezujemo s vlastitom intuicijom i naim unutarnjim
slikama. Misli su tada daleko blie nesvjesnom. U tom razdoblju nesvjesno nastoji
dobiti to vie energije. Ako se naviknete da samo promatrate i pratite bez uplitanja,
upast ete u sanjarenje ili hipnagoko stanje, kako ja nazivam prirodniji oblik
intuitivnog stanja.
Ignoriranje ultradijanske reakcije odmora, ili nastojanje da se ona potisne, moe
izazvati da ljudi post anu razdraljivi, nemi rni i depresivni, kae dr. Nadel. Ako se
prepusti mo, to mogu postati trenuci najveeg nadahnua. On savjetuje:
To je najbolje vrijeme da se odmorite umjesto da sebe tjerate na svladavanje umora.
Moete to smatrati pauzama intuicije, vremenom da duboko udalmete, zatvorite oi
i dopustile utiscima intuitivne desne polutke da prolaze vaim umom. Ako radite
na nekom projektu i treba vam pomo intuicije, sad je vrijeme da je zatraite. To je
takoer dobro vrijeme za meditaciju ...
... Kada vam fiziologija intuicije postane jasnija, otkrit ete da vam prirodni ritmovi
tijela olakavaju ulaz u intuitivno stanje. Moete uspjeno meditirati u bilo koje doba
dana, ali prepoznavanjem poetka ultradijanske reakcije odmora moete poboljati
uinak ulaskom u tiinu, dok vae tijelo obavlja svoj neurofizioloki rad.
Ja ne medi ti ram na formalan nain, ali sanjarim itavo vrijeme na nai n kako
to opisuje dr. Nadel. U tim se t renuci ma moj um stiava i prestaje brbljati. Ovo je
j o uinkovitije ukoliko moete nai neko mi r no mjesto. Buka nas zadrava u ulnoj
stvarnosti lako to privlai panj u osjetila sluha i uma, dok nam tiina omoguuj e da
odemo bilo kuda, budui da j e tiina posvuda. Mahat ma Gandhi j e sasvim t ono rekao:
"esto razmiljam o t ome kako onaj tko trai istinu treba biti u tiini." Sve to Jest moe
se ' uti' u tiini, i to je razlog to su mjesta stvarne tiine danas tako rijetka, osobito u
urbani m sredi nama u kojima ivi veina ljudi.
Sanjarenje u tiini, ili sanjarenje u bilo kojoj situaciji omoguuj e proboj uvidima.
Kakve li potvrde gluposti i neznanja naeg ' modernog' drutva, kada se nai m kolarcima,
nakon to udu u ultradij ansku reakciju odmora, govori prestanite sanjariti i pri mi te se
posla". Kada sam ja iao u kolu, uvijek sam nastoj ao sjediti uz prozor kako bih mogao
gledati van dok su priali o l ogari tmi ma i algebri. Jedina stvar koju sam o algebri naui o
jest da je x = nai te mi prozor.
Vrijeme intuicije" je najuinkovitije za samoiscjeljenje tijela. Ernest Rossi naglaava
kako su veina met oda iscjeljivanja, ukljuujui amani zam i holistiko iscjeljivanje,
zapravo rituali koji pomau postizanje ultradijanske reakcije odmora, kada se je lako
uskladiti (sinkronizirati). Promatranj em razdoblja kada nastupa ultradijanska reakcija
odmor a moemo na najuinkovitiji nai n iskoristili svoje intuitivne kanale 'znanja'. No,
treba raditi, r a d i n , raditi, jer drutvo n e dozvoljava takve stvari i i ni d a l j udi os j e a j u
krivnju kada se odmaraj u. Koliina rada ili 'injenja smatra se pozi ti vnom karakteristikom
neije naravi. Meut i m, ako mi stalno inimo, umj esto da jesmo, postaj emo sluge nieg
uma, intelekta, umjesto da s mo izraz Beskonane svijesti. Dozvolivi sebi da ' budemo' ,
mi emo zapravo biti inspirirani da ' inimo' na daleko djelotvorniji nain, zbog uvida
koje e to donijeti. Koliko esto najvee spoznaje dolaze ne kroz intelekt ve prvenstveno
kroz intuitivni predosjeaj? Predosjeaj iza kojeg slijedi intelekt naposljetku se pokazuje
t oni m. Nai predosjeaji, naa intuicija, odnos no ono to j a nazivam 'spoznanjem',
dolaze iz beskonane svjesnosti, a ne od intelekta.
uo sam mnogo puta da ljudi priaju kako im se dok su se tuirali ili bili u kadi,
ni otkuda pojavila nadahnut a 'misao'. Neki kau da najdublje uvide dobivaju dok voze.
U svim ti m situacijama ul azi mo u stanje sanjarenja zbog ega se kanali i otvaraju prema
intuiciji. Primijetit ele kako se intuitivno znanje oito pojavljuje 'niotkuda'. Tada nema
intelektualnog slijeda misli koji bi vodio takvom ishodu. Bang! Odj ednom je tu. Sada
shvaam! " Ovo se dogaa iz dva razloga. Prvo, Beskonana svjesnost je Sveznajua,
stoga j ednostavno zna; ne mor a na t ome raditi posredstvom intelekta. Drugo, vrijeme
je ul na iluzija programa matrice/Matriksa, stoga svjesnost izvan Matriksa komuni ci ra
t renut ano u j edi nom trenutku koji postoji - u SADA. Kada dopr emo do svoje intuicije,
mi ' znamo' u istom trenutku u kojem do znanja dol azi mo. Slijed misli je izraz iluzorne
konstrukcij e ' vremena, dok intuicija i mudrost stiu istog trenutka - SADA - ba kada
nam je to pot rebno, zato to dolaze iz bezvremeni h svjetova.
U obrani svojih naela
Kada bi me ljudi pitali koji je najvaniji korak transformacije u beskonanu svjesnost,
rekao bih: slijedite svoju intuiciju, odnos no spoznanj e. Kada kompj uterski um krene
u ofanzivu, to je nemi novno, drite se svoje intuicije i vidite kamo vas vodi. Ono to
inite i doivljavale esto e biti u dubokoj suprotnosti s glavnim tokovima misli i
drutva. Vaa intuicija ne slijedi kompj utorsku stvarnost niti njegove naredbe i zabrane,
obaveze i pravila, ispravno i neispravno, moral no i nemoral no. Da vas intuicija ne vodi
dr ugi m put em u drugaije shvaanje stvarnosti onda to ne bi bila Beskonana svijest
ve samo drugaiji oblik programa. Ljudi iz kompj utorske stvarnosti mislit e da ste
ludi, udni ili opasni, no koga briga. Mene nije. Ja sam ja, ja sam sl obodan, pa ako se
to drugi ma ne svia, alim sluaj. Ovakva reakcija na ljude koji razbiju kalup dolazi od
kompj utorske reakcije na potencijalni izazov a, na dubljoj razini, oni koji ive spontani i
sl obodni kazuju neto o oni ma koji to nisu. Podsvjesno, pogled na nekoga tko izraava
svoju sl obodu podsjea kompj utorske robove na vlastiti konformi zam. Dalde, zaepi
vie i prilagodi se j er me uznemiruj e - ako ja mor am biti robot, mora i ti." Hvala na
ponudi , ali ne bih, hvala.
Tranzicija moe predstavljati ogroman izazov zbog pritiska da ostanete unut ar
zadani h okvira. Oni oko vas, osobito roditelji, mogu vas nemi l osrdno emot i vno
ucjenjivati kako bi vas sprijeili a izrazite svoje beskrajno ja. Ljudi su skloni djelovati
po naelu kako to utjee na mene?", i vrlo esto je ono to rade i govore za vae vlastito
dobro" ili zato to samo misle na vas", ustvari mani pul i ranj e situacijom da dobiju ono
to oni ele. Rije je o j o j ednom obliku psiholokog faizma. Da bismo se oslobodili
programa, ne smij emo mu podlei, ve t rebamo dozvoliti intuiciji da nas vodi. Ljudi
koji se bude, mogu izgubiti posao ih doivjeti a se njihovi prijatelji, veze i poznanstva
mijenjaju. No, kako bi smo se oslobodili programa ako ne promi j eni mo nai n ivota
kojeg je laj program stvorio? Radi se o vibracijskoj povezanosti, a kada promi j eni mo
stanje vibracija, na ' magnel i zam' prestaje privlaiti stari krug i poinje privlaiti novi.
Ljudi koji se zajedno s vama mijenjaju, iz istog razloga s vama mogu i ostati. Trik je u
t ome da se trebate pouzdati u vlastitu intuiciju, nakon ega napokon moete vidjeti gdje
vas sve to vodi. Ako zaglavite u tranzicijskom strahu od promj ene, poet ete stvarati
stvarnost koja e odgovarati onome ega se bojite. Zapamti te, ne postoji oskudica, samo
beskraj no obilje. Mi krei ramo oskudi cu tako to u nju vjerujemo, a ona e nestati tek
kada to prest anemo initi. Sve je u ovom 'fizikom' svijetu energija koja se manifestirala,
a energija j e beskonana. Kako onda moe postojati oskudica? Jedino ako dekodi ramo
stvarnost i stvori mo iluziju oskudice.
Va kompj uterski um jest poput ovjeka koji vesla u amcu i vidi ispred sebe tek
sljedeu okuku rijeke. Ako ga vjetar i valovi nose prema obali, on e veslati kao lud a
im se odupre i nastavi dalje. Ako je stjeran na obalu bit e ljut, frustriran zbog ' zaokreta'
kojim je njegov ivot skrenuo. Zato ba j a?" Zato sam tako nesretan?". Okrivljavat e
vjetar, proizvoaa amca, oblik vesla i injenicu da ga je ' Bog napustio. Kada bilo to
krene po zlu, mora se nai netko tko j e kriv, j er se tada, zaudo, osj eamo bolje. Zati m
na nasukani vesla, psujui na obali rijeke, sretne mj etanina i sazna koliko je samo
sree imao. Ba iza sljedeeg zavoja poinje ogroman vodopad, a daj e dospio samo mal o
dalje, zatekao bi se u velikoj opasnosti. Ah", kaemo u takvim trenuci ma, Sad vidim
da me cijelo vrijeme neto titi". Da, tite vas one sile koje su vas 'napustile'. Ne mogu to
dovoljno naglasili, govorei s amome sebi j ednako kao i drugi ma, da mor amo vjerovati
procesu transformacij e zato to, dok raunal o stvarnosti vidi tek do sljedeeg rijenog
zavoja, Beskonana svjesnost moe vidjeti sve, od izvora pa do mora. Ono to se ini
kao ' problem' moe biti fantastina prilika koja eka da je otkrij emo. ivot tako esto, i
genijalno, preruava nae najvee darove u najgore none more. Jo j edna kanalizirana
poruka koju sam dobi o 1990. kae:
Istinska ljubav ne daje uvijek primaocu ono to bi on volio primiti, ve mu uvijek
daje ono to je za njega najbolje. Stoga, pozdravite sve to dobijete, bez obzira svia li
vam se to ili ne. Porazmislite o svemu to vam se ne svia i pokuajte ustanoviti zato
je to bilo potrebno. Na taj nain, prihvaanje e bili puno lake.
Ono to nazi vamo transformacij om zapravo je proces deprogrami ranj a. To nije u
tolikoj mjeri uenje koliko je obuavanje. Mi smo oduvijek bili Beskonana svjesnost,
ali su nas manipulacij a i programi ranj e iskopali iz razumijevanja te injenice. Ako ste
zakopani u rupu - u naem sluaju, vibracijski - izlaz van je uklanjanje blata koje stoji
i zmeu vas i dnevnog svjetla. i m to uinite vi ste sl obodni, a ista je stvar s naom
sadanj om situacijom. Zaahureni smo u razni m uvjerenjima koja se energetski
manifestiraju kao gusta el ektromagnetska polja, ljuskama jajeta kako ih ja zovem, koja
nas spreavaju da vi di mo dnevno svjetlo - i da se povezuj emo s Beskraj nom svijeu
koja mi j esmo, uvijek s mo bili i uvijek emo biti. Iskustva koja privlaimo im odl ui mo
da se elimo probiti izvan okvira skroj ena su tako da razbiju gustou uvjerenja, nakon
ega moemo ugledati svjetlo. Kada se to dogodi, sve vie i vie nae vie Svijesti moe
dotjecati u nau kompj utorsku stvarnost pa se i samo tjelesno raunal o pone mijenjati
nakon to j e prepravljena programi rana percepcija. Tijelo j e programi rano tako da
vei nom bude neprijatelj slobode i Beskrajne svijesti, ali tako ne mora biti. S potonj i m
el ement i ma ono moe biti i u skladu. Ukoliko se drite intuicije kroz sve izazove koji
mogu nastati, t amo e vaa kompj utorska stvarnost simboliki stajati, prekrienih ruku,
govorei Jesam ti rekla", svaki put kad se pojavi izazov. Nakon nekog vremena, kako se
va ivot mijenja na bolje zbog iskustava koja ste imali, lijepih i ne tako lijepili, raunal o
poinj e skidati {download) te informacije i mijenjati vlastiti program. Ono uvida da to
to vi slijedite intuiciju moe izazvati neke probl eme u ovoj kaotinoj stvarnosti, ali na
kraju sve dobro svri - ne usprkos onome to ste doivjeli, nego zbog toga. to se vie
povezujete s viim razi nama Svjesnosti, vie e energije moi reprogramirati raunal o
na vioj razini percepcije. Tijelo, um i duh postaju ' Jedno' kao to i trebaju biti, a rat
i zmeu intuicije i kompj utorskog uma prestaje.
Energija tee kamo ju panja usmjerava...
Razumijevanje moi privlaenja od vitalnog je znaaja za ponovno stjecanje kontrol e
nad iskustvom. Kada na neto usmj eri mo panju, u t om smjeru kree i naa panja.
Ako s mo usredotoeni na ono to nas plai, ta panja e nas energetski povezati upravo
s oni m ega se boj imo, a isto je sa svime ostalim, bilo to ugodno ili neugodno. Jednom
je neki Cherokee Indijanac uio svoje unuke ivotu te im je rekao:
U meni se odvija borba... To je strana borba izmeu dva vuka. jedan vuk predstavlja
strah, ljutnju, zavist, tugu, aljenje, pohlepu, oholost, samosaaljenje, krivnju,
ogorenost, inferiornost, la, ponos i nadmenost. Drugi vuk predstavlja radost, mir.
ljubav, nadu, zajednitvo, spokoj, poniznost, ljubaznost, dobroinstvo, prijateljstvo,
suosjeanje, velikodunost, istinu, suosjeanje i vjeru. Ova ista borba takoer se
odvija u vama, kao i u svakoj drugoj osobi.
Djeca su o tome mal o razmislila, pa ga j edno dijete upita: Koji e vuk pobijediti?"
Stari Indij anac odgovori: Onaj kojeg hranim". Ili onaj kojem dajem panju. Kada
reagi ramo na situaciju ili donosi mo odl uku, vrijedi se pitati s koje razine Svjesnosti dolazi
naa reakcija ili odluka. Ukoliko ono to smo odluili predstavlja strah, ljutnju, zavist,
tugu, aljenje, pohl epu, oholost, samosaaljenje, krivnju, ogorenost, inferiornost, la,
ponos i nadmenost - to e biti na kompj utorski program. Ako je to pak manifestacija
radosti, mira, ljubavi, nade, zajednitva, spokoja, poni znosti , ljubaznosti, dobroinstva,
prijateljstva, suosjeanja, velikoduja i istine - to e biti Beskrajna svijest. Odbijanjem
akcija i reakcija koje proizlaze iz kompj utorskog programa te prihvaanj em samo onih
koje dolaze od Beskrajne svijesti, mi prepravlj amo program i dovodi mo u sklad 'srce
i 'glavu'. Dok se to zbiva, tjelesno raunal o prestaje reagirati na poet nu vrstu naredbi i
postaje voljni i nst rument Beskonane svijesti. Kada reagi ramo na neki program, prema
sebi t rebamo biti blagi, ne dopustivi da nas obuzme samopreziranj e ili frustracija. Samo
se nasmijte, prepoznaj ui to kao Matriksov trenutak" i promij enite reakciju ili odl uku.
Sama po sebi, ovakva svjesna reakcija prepravit e program pritiskom na tipku 'delete'
(obrisi).
Drugi nai n pristupa jest da uvijek inite ono to znate da je ispravno, umjesto
onoga to mislite da je za vas u t om t renut ku ispravno. Beskrajna svjesnost uvijek ini
ono to zna da je ispravno, doi m je raunal o programi rano da misli samo na sebe i svoj
opstanak. Postoje legije ljudi irom svijeta koji djeluju unut ar zavjere ili su je dj elomino
doivjeli, a koji bi mogli j ako puno uiniti za prestanak tiranije, samo kad bi progovorili
i rekli to znaju. To bi znailo initi ono to je ispravno za sve. Veina to ne ini zato j er
se boje posljedica po sebe i svoje blinje. Ja to razumij em, meut i m, najee ono to
misl imo da je ispravno, uope nije tako, niti u ' duhovnom' niti u 'fizikom' smislu. Nai
e blinji i voljeni ivjeti pod faistikom gl obal nom di kt at urom osi m ako ne raspl etemo
njenu vibracijsku tvorevinu put em informacija i svjesnosti. Kada se povuemo iz ove
il uzorne stvarnosti u trenutku kojeg nazi vamo 'smrt', to emo tada doivljavati kao
istinski ispravno? Sluiti strahovi ma, eljama ili iluzijama kompj utorskog programa ili
djelovati na nain koji slui interesima svih? Nije dobro to ljudi sami sebe pokuavaju
zavarati mislei da ine ono to znaju da je ispravno, dok zapravo slijede vlastite
interese. Mi znamo kada to i ni mo, j ednako kao to roditelj zna da iza svih pokuaja
samozavaravanja mani pul i ra svoj om djecom u skladu s vlastitim interesima dok
i stodobno tvrdi da sve ini za dobrobi t djeteta". inei ono to znamo da je ispravno,
umjesto onoga to mislimo da je ispravno za nas u danom trenutku, promijenili bi smo
ivot na Zemlji u razmj eri ma koji su mnogi ma danas nezamislivi. Uinak j ednostavni h
istina je zemlj otresan ako ih gorljivo slijedimo na nain one biblijske upute: Ne ini
drugi ma ono to ne eli da drugi ine tebi". Ili, kako Gandhi kae: Vi sami morat e biti
promj ena koju u svijetu elite vidjeti".
Ustani i nemoj se boriti
Mogl o bi se initi da je ovo to sam rekao prilino ' mlitav' nai n da se svlada ' mo'
urote gmazovski h hibrida, ali nije. To je jedini nain da se to uspjeno obavi. Sve
proizlazi iz mijenjanja nas sami h i nadjaavanja programa koji nas kontrolira i upravlja
naim ponaanj em. Mogao sam rei da mor amo organizirati prosvj edne povorke i
j avne rasprave ili da t rebamo organizirati oruani otpor, kako neki predlau. Ako se
namj eravamo suprotstaviti zavjeri dok se nal azi mo u istom lom programu, kakvog to,
dovraga, dobra moe donijeti? Samo bi smo dolili ulje na Matri ksovu vatru, na globalnoj
razini. Sili se mor amo suprotstaviti silom, a vatri vatrom. " Doista? to dobivate u takvim
situacijama? Dvostruku silu i dvostruku vatru. Mor amo ustati i boriti se." O, odl i no
zamiljeno, sada i mamo dvije strane koje se bore, a ja mislim da se to zove 'rat'. Mor amo
ratovali da bi smo zaustavili ratove." Hej, zato se ne borite za mir, pa emo imati dvije
j ednako beskorisne stvari istovremeno? Boriti se za mir, ratovati da bi se sprijeili ratovi
jest glupa dvomisao a, ba kao to kompj utorski testosteroni mogu udjeti za borbom, u
ovakvoj bici vladajue strukture imaju sve pot rebno oruje da pobijede. Jo neto: jesu
li ikada borbe protiv di ktature postigle ita osim nove di ktature pod novi m nazivom?
Faizam, komuni zam, demokracij a, sve su to di ktature u razliitim oblicima zato to
predstavljaju manifestaciju iste sile. Vanjski" mi r moe doi j edi no kroz unutarnj i
mir". Crni Jelen (Black Elk), duhovni voda Oglala Sijuksa, kae:
Pryi mir, koji je najvaniji, proizlazi iz dua ljudi koji su uvidjeli svoj odnos i svoje
jedinstvo sa svemirom i svim njegovim silama, koji su uvidjeli da u sreditu svemira
boravi Wakan-Tanka [Veliki Duh], da se to sredite zapravo nalazi posvuda i da je
ono unutar svakog od nas.
To je pravi mir, a svaki drugi mir je samo njegov odraz. Drugi mir je onaj koji se
sklapa izmeu dva pojedinca, a trei onaj koji se sldapa izmeu dvije nacije. Meutim,
iznad svega morale shvatiti da izmeu nacija mira nikada ne moe biti sve dok se ne
spozna da pravi mir, to cesto govorim, obitava unutar ljudskih dua.
Potreban je pomak u svijesti ili se nita nee promij eniti. Kako i bi, kada ova razina
svjesnosti - Svijesti - koja je sudi oni k u stvaranju vibracijskog zatvora samo nastavlja
dodavati reetke. Albert Einstein j e rekao da se probl emi ne mogu rijeiti na onoj
razini svijesti na kojoj su stvoreni". Iako je bio sasvim u pravu, mnogi pokuavaju initi
ba to. Vidim istraivae koji uspijevaju osvijetliti neke aspekte zavjera, i nek' im je sa
sreom, ali oni su j o uvijek zatoeni svojim religijskim uvjerenjima koja su dio urote.
Gostovao sam u j ednoj amerikoj radio-emisiji kada me j e j edan kranin, protivnik
zavjera nazvao ' Sotonom' , na osnovu toga to ne vjerujem u Tsusa'. Nebi tno to sam
posvetio veinu svog ivota razotkrivanj u onoga to se zbiva, budui da nisam sljedbenik
njegove religije, treba me osuditi i odbaciti. Takvi se ljudi ' bore' protiv zavjere dok su
i st odobno nj ome proiveni. Oni ni kada nee biti nositelji osloboenja, i zmeu ostalog
i zato j er ga zapravo ne ele. Ne trae oni sl obodu za sve, nego sl obodu za njih i njihova
uvjerenja. Kad bi bili na vlasti, nametal i bi narodu svoja uvjerenja j ednaki m arom kao
Il umi nati danas. Vidjeli smo to kod oni h koji su bjeei od vjerskih progona" iz Europe
namet nul i strogu puri tansku vjeru u Americi im im se za to ukazala prilika. Naravno
da jesu, slijedili su isti program kao i ostale inaice kranske religije koja ih je natjerala
da pobj egnu u Ameri ku. Dakle, jo j ednom i mamo isti pr ogr am drugog naziva. Ranije
sam s pomenuo da mi j e j edan televizijski producent rekao kako se lan pokreta istine
o napadi ma 11. rujna ne eli pojaviti zaj edno sa mnom u s ni manom dokument arcu.
Osi m toga, taj me pokret ne poziva na svoje manifestacije, iako sam o zavjeri 11. rujna
pisao i govorio daleko prije nego to je ta mogunost ikome od njih pala na pamet. Ne
ele da ih se povezuje sa mnom zato to prelazim granice njihove percepcije. Oni se
mogu nositi s inj enicom da su zla ljudska bia mogl a izvriti napade 11. rujna kako
bi opravdali vee nametanj e kontrol e i napade na druge drave zbog nafte, no, im se
dot aknet e il uzorne pri rode stvarnosti i entiteta iz drugi h dimenzij a, njihovi se umovi
pozatvaraj u j ednako brzo kao to se drugi ma zatvaraju umovi u odnos u na njih i njihova
uvjerenja o dogaaj ima 11. rujna. Kako li esto ljudi postupaju prema drugi ma na nai n
kojeg osuuj u kada se tako postupa prema njima sami ma. Ni mal o me ne dira to su me
te ' zavjerenike' organizacije odbile. Uvijek sam radi o sam i uvijek u raditi sam, pa me
organizacije uope ne zanimaju. Ovo izdvajam tek kao izvrstan primj er kako se neto
pokuava promij eniti na onoj razini svijesti koja je to stvorila. To ni kada nije uspjelo, iz
j ednog j ednostavnog razloga: jer je nemogue.
Jedino pri stupanj em viim razi nama Svijesti moemo preobraziti ono to su
stvorile gue razine. Ovo znai otvaranje naih umova i srca tako da se moemo
povezati sa viom Svjesnou. Spominj ui zatvorene umove, savreno opisuj emo
tu situaciju. Ljudsko energetsko polje postaje balon niske frekvencije koji tjera svoje
stanare. Ranije sam govorio kako David Shainberg, ameriki psihijatar iz Psihijatrijskog
instituta William Al anson White, smatra da su misli energetski vrtlozi koji mogu postati
nepokret ni i kruti . Ovi vrtlozi su druga razina procesa koji spaja neuronske mree i
stvara kruti, repetitivni niz kojeg one ispaljuju 'oitavajui' stvarnost. Shainberg kae
da se ovi nepokretni , gusti vrtlozi ispoljavaju u vidu vrstih uvjerenja, krutog osjeaja
za stvarnost i nepromjenjivih stavova. Ovo takoer ide i u obr nut om pravcu, pa kruti
stavovi i uvjerenja stvaraju guste vrtloge i nepomi ne neuronske mree. Ove mree i
energetska polja niske frekvencije (drugaiji izraz istih uvjerenja) su ono to zatvara
kanale akri i zadrava nas u stvarnosti pet osjetila, blokirajui svjesnu povezanost s
Beskraj nom svijeu. Kao to sam rekao, ak e i veina lanova pokreta za istraivanje
urota doi samo do toke gdje njihova kruta uvjerenja blokiraju put i spreavaju njihove
neurone da ih ispale u viu orbitu odakl e se vidi daleko ira slika. Ti ljudi takoer ele
zadrati svoju ' vjerodostojnost' u j avnosti, stoga dozvoljavaju da ograni ena percepcija
veine ljudi post ane njihova. Budite 'vjerodostojni', budi te mental ni rob, vi znate da to
ima smisla.
Prvi korak u razbijanju ovih vrstih energetskih polja koja nas dre u neznanj u i
ropstvu j e prestanak prosuivanj a na osnovu refleksne akcije. Otvori te um Svekolikoj
Mogunosti . To ne znai da morat e prihvatiti sve to ujete, naravno da ne. To znai
prestati s odbaci vanj em neega samo zato to je u suprotnosti s vaom t r enut nom
percepcij om stvarnosti i mogunost i ma. Sjetite se da Svekolika Mogunost znai da
je sve mogue. Ovo moda zvui samo po sebi razumljivo, ali obi no se zaboravlja. To
ne znai da se neto, ako je to neto mogue, mora i dogaati; ve j edi no znai da je
to mogue, stoga pustite da informacija o tome ue u va sustav obrade podat aka bez
apri ornog odbacivanja. Energija e odmah potei ravnomj ernij e i snanije, im se va
um otvori a energetska ljuska pone pucati (slika 256, na sljedeoj stranici). Sad otvorite
srce i osjetite informaciju koju razmatrate. to vam vaa intuicija, vae znanje govori o
tome? Nije bi tno to vam govore misli; to govori vaa intuicija o njenoj valjanosti? Je
li to 'da ili 'ne', ' moda ili i ma u t ome istine ali ne razumi j em sve"? Pod otvaranj em
srca mislim na otvaranje sranog vrtloga u sredini vaih grudi, to sam otkri o da je
najsnanija veza s i ntui ti vni m znanj em. Vizualizirajte da se otvara j o vie te e se vrtlog
i otvoriti, zato to energija reagira na svijest. Kako i ne bi kada energija jest svijest? Ova
prosta naela otvaranja vaeg uma prema Svekolikoj Mogunosti , filtriranj a informacija
i iskustava kroz i ntui ti vno znanje i nastojanja da sami budete promj ena koju elite vidjeti
u svijetu, preobrazit e va ivot i odvesti vas na daleko viu razi nu svjesnosti. Vae e se
vibracijsko stanje ubrzati i postati jo snaniji magnet , a vi ete se moi svjesno povezati
s Beskraj nom svjesnou - mi r nom i t i hom samosvj esnom Sveukupnou.
Obavijest o namjeri
Kada govori mo o onome to biste eljeli postii u ivotu, intuicija je opet glavna. Vodit
e vas putovi ma koje ste planirali prije negoli ste uli u ovu stvarnost. Ako slijedite samo
um, programi i manipulacij e mogu izazvati da se izgubite u labirintu i ne doivite ono
to ste odluili. Ako ste visoki met ar i pol i mravi kao glista, sa si gurnou moemo rei
kako vaa sudbi na nije da postanete svjetski boksaki prvak u tekoj kategoriji. Da je to
bio va cilj, vaa Svjesnost ne bi odabral a takav tip tjelesnog raunal a. to vas ushiuje?
O emu sanjarite? to vas ini sretni ma i ispunj enima? to vam kae intuicija? Ovo su
signalna svjetla prema put u kojim t rebamo krenuti. ivot ne treba biti teak, to je j edan
od najveih mitova koj ima se nama upravlja. On se doima tekim zbog naina na koji
perci pi ramo stvarnost. Kao ovjek koji je veslao niz rijeku. Da je perci pi rao kako se sve
dogaa s razlogom, mi r no bi ostavio svoj amac na obali, znajui da postoji pozi ti vno
objanjenje za to to nije mogao nastaviti svoj put. Alternativa je biti gnjevan i frustriran,
pa se ivot tada ini 'tekim', a zapravo je rije o razliitoj percepciji istog iskustva. Ista
stvar vrijedi kada govorim o izazovima s kojima se suoavamo tijekom transformacije,
'Pomaka'. To ne mora bili 'teko'. Mi moemo pozdraviti izazove i raspad naeg starog
ivota u saznanju da je rije o potvrdi da su promj ene koje trai mo u tijeku. Ili se spram
svakog izazova moemo odnosi ti kao da je katastrofa i da je neto polo po zlu"; u tom
sluaju izazov moe nalikovati nonoj mori . Da ponovi m jo j ednom, ne radi se niti o
j ednom niti o drugom, nego o naoj percepciji, a nju moemo kontrolirati.
Kada donesete odl uku - uz postojanje namj ere - o t ome kamo elite ii i to elite
initi, vi projicirate frekvenciju, magneti zam koji se odnosi na tu namj eru. to dublje
u sebi znate da e se to dogoditi, i to se manj e samo nadate, magnetski pipci odnos no
magnetsko polje koje vaa namj era emitira postaje jae. Sve je energija - ljudi, mjesta,
informacije i iskustva - i vi poinj ete uviati kako vae magnetske projekcije, prenosei
frekvenciju vae namj ere, privlae put em pri vi dne 'sluajnosti' ljude, mjesta, informacije
i iskustva koji vam pomau u ostvarenju elje. Ako se nalazite svom odabr anom putu,
sve e se sinkronizirati i tei gotovo bez ikakvog napora. Sluajnosti nisu neobjanjive
niti 'magine', one su kompati bi l na magnetska polja koja se meus obno privlae.
Odrazi toga su reenice tipa Odakle ti ovdje?" i Kako je svijet mal i ! " Mnogo su mi
puta ljudi priali kako im je u knjiari neka moja knjiga pala s police ravno pred njih.
ini se nevjerojatno, ali je vrlo j ednostavno. Traili su znanje magnetski projicirajui
namj eru, esto nesvjesno. Posljedica toga je bila da se njihovo magnetsko polje spojilo s
magnet ski m poljem knjige i dosl ovno izvuklo knjigu s police. ivot je tako divan, samo
kad mu dozvol i mo da to bude. Kada ' racionalne' misli i emocije staju na put ovom
toku, sinkronicitet ne moe uinkovito djelovati. Intuicija kae kreni ovim putem", a
kompj utorska misao kae ' nemoj' . Ako slijedimo raunal o, ostat emo u programu i
zanemariti intuiciju koja sjedi u automobi l u upaljenog motora, s pr emnom na bijeg. Ako
uvidile da se neto ne ovijaja s l akoom, vjerojatno neto omet a energetski tok. To moe
biti raunal ni um koji vas je odveo na stranputi cu na kojoj se poinj ete boriti protiv
intuitivnog toka umjesto da mu se prepustite. Kao da gurate vrata zakljuana ifrom.
Moete gurati koliko hoete, psovati koliko hoete, biti frustrirani koliko god vas je
volja, ali ona se nee otvoriti zato to nemate pot rebnu energetsku kombinacij u. Vi imate
ifru 303, a brava je 101. U takvi m sluajevima posavjetujte se sa svojom intuicijom i
vidite kamo vas ona vodi. Kada ponovo naete pravi tok, koji vas uope ne mora odvesti
kamo va kompj utorski um eli ii, otkrit ete da se sinkronicitet vratio i da se prava
vrata otvaraju sama od sebe. Drugi razlog zbog kojeg se vrata moda ne otvaraju je to
to se zasad i ne trebaju otvoriti! U ovoj stvarnosti postoji odreeni slijed, ili se barem
tako ini, pa ako neto pokuavate uiniti preko reda to se nee dogoditi. Kada doet e
na ta ista vrata kad je za to vrijeme, ona se otvaraju kao da ste nali ifru na bravi. U
ovim okol nosti ma upravo to, na mnogo nai na, i i ni mo. Ot kri vamo kombinacije ifri
matrice/Matriksa kako bi ona radila za nas umjesto protiv nas.
Svijee u mraku
Onog asa kada se ponemo buditi, izlaziti iz svojih vibracijskih zatvora i povezivati se
s viim razi nama Svijesti, poi nj emo u svoj ivot privlaiti ljude koji su na istoj valnoj
duini. Postoje dva nai na na koji se povezuj emo u ovoj stvarnosti: put em beskrajnog
polja Svijesti ili kroz nae DNK odailjae/prijemnike. I j edno i drugo objanjava ono
to nazi vamo 'telepatijom'. Kako put amo viu razi nu Svijesti u kompj utorsku razinu
stvarnosti, tako se ona poinj e odraavati na emitiranj e DNK te mi postaj emo jo
snaniji prijenosnici ovih viih frekvencija. Ovo ne samo to poveava nae kreativne
potencijale i manifestiranje 'sluajnosti', ve omoguuj e da te vie frekvencije postanu
dost upne drugi m DNK pri j emni ci ma. Sada umjesto umova koji se moraj u otvoriti da bi
razbili zacement i ranu stvarnost i doprli do Beskonane svijesti, bet on e se raspuknuti
pod djelovanjem ovih emisija DNK od strane ljudi koji se bude, i to na kompj utorskoj
razini. Primj er za to je simpatetika rezonancija violine gdje e se zvuk dovoljno jake
frekvencije prenijeti na druge violine, uskladivi ih s val nom dui nom proizvedenog
zvuka. Jo j edan primj er je ' misterija zvana si ndrom stotog maj muna, gdje nakon to
nekoliko pri mj eraka neke ivotinjske vrste otkrije neto novo, i znenada to isto ponu
initi svi ili veina primj eraka te vrste, ak i oni h najudaljenijih, a da im to ni tko nije
pokazao. Svaka ivotinjska vrsta ima svoj j edinstveni DNK kod ih signal emitiranja, a
kada nekolicina doe do novog saznanja ono se prenosi na toj valnoj duini, put em
i nterneta ivotinjskih vrsta", pa ga ostali pokupe preko DNK. Znanj e se 'skida' (vri
se ' download' ) pa ostali instinktivno ine ono to j e nekolicina pionira moral a uiti.
ivotinje su na to vrlo prijemive zato to itavog ivota nisu bile desenzibilizirane
put em kolskog sustava i medija, iako ljudska DNK ima potencijal da funkcionira na
pot puno isti nai n. to se vie ljudi probudi i povee s Beskonanom svijeu, vie e
prenositi te frekvencije preko umskog telegrafa" DNK kako bi ih drugi mogli pokupiti.
Na taj nain, buenj e se poinje eksponencij al no iriti.
Preko kanaliziranja ' Magnu' j e rekao:
Kako raste razina svjesnosti samog planeta, vi Svjetlosni radnici kuji budete suraivali
na podizanju svoje svijesti, moi ete primati sve profinjenije vibracije i tako emo vas
moi upotrijebiti kao katalizator preko kojeg emo unositi sve vie i vie energije.
Kako bi ove vie energije mogl e utjecati na 'svijet', one moraj u biti ' uzemljene u ovoj
dimenziji, a to se postie tako to ljudi postaju provodni ci , nakon ega mogu pristupiti
t i m viim frekvencijama i spustiti ih dolje u stvarnost pet osjetila. To je j edan od razloga
zato izgleda da se ljudi koji se osvjeuju i bude susreu s tekim izazovima u ivotu.
Njihova ih ul na iskustva uzemljuju i spreavaju njihovu ' ljudsku' razi nu da se vibracijski
odvoji od oni h koj ima nastoje pomoi . Dok se povezuju s viim frekvencijama, njihove
'ljudske' noge moraj u ostati vrsto ukopane ovdje radi uzemljivanja te energije. Kada
se ljudi pitaju: to moja mal enkost moe uiniti?" odgovor glasi: Moete promij eniti
svijet promij enivi sebe". Naravno, i ma i 'fizikih' radnji koje takoer mor amo obaviti, ali
koje su to radnj e znat ete kad pri st upi mo viim razi nama Svijesti. Iz te perspektive vie
neemo pokuavati promij eniti neto s iste razi ne svijesti na kojoj je stvoreno. Bit emo
u tanju vidjeti nove nai ne ivljenja i percepcije koji e nas voditi prema poduzi manj u
radnji koje e ostvariti tenju ka univerzalnoj slobodi. U takvom energetskom okruenj u
tvorevina zavjere sruit e se kao to puca staldo izloeno dovoljno visokom tonu. "fon
e se uti kada:
Kada se toliko osl obodi mo indoktrinacij e uvjerenjima da se prest anemo boriti
na rasj ednim linijama nebitnih podjela kao to su rasa, religija, politika i visina
dohotka.
Kad istinski budemo eljeli sl obodu i pravdu za sve, a ne samo za sebe i one s
kojima se slaemo.
Kada budemo slavili raznolikost percepcije i ivotnog stila shvativi a su
ispravno i pogreno, dobro i loe, moral no i nemor al no esto samo nai ni
iskazivanja razliitosti.
Kada prest anemo drugi ma nametati svoje poglede i dozvol i mo ljudima da
budu svoji sve dok svoju volju ne nameu drugi ma.
Kada i ni mo ono to znamo da je ispravno, a ne ono to mislimo da je ispravno
za nas u dat om trenutku.
Kada se prest anemo prilagoavati mental i tetu krda zato to se boj i mo izraziti
svoju j edinstvenost.
Kad ivimo ivot kao Beskonana svjesnost, a ne kao kompj utorski program.
Jednom kada prest anemo strahovati za svoj opstanak u bilo kojem obliku: fizikom,
financijskom, socij alnom, seksual nom i svim drugi m oblicima straha koji u svojoj sri
sadre preivljavanje, prestat e nas kontrolirati reptilski mozak kroz kojeg se, ni mal o
iznenauj ue, usmjerava najvei di o kontrol e gmazovski h hibrida. Strah je glavno
oruje kontrole, pa kad prest anemo biti uplaeni, mani pul at ed ostaju razoruani. Strah
je najgui od svih ment al ni h i emoti vni h stanja, pa kada on nestaje, nestaje i njegov
energetski izraz - ljuska. ega se i mamo plaiti kada s mo Beskonana svijest koja
nikada ne umi re i kada je ovaj 'fiziki' svijet kojeg tako ozbiljno shvaamo samo iluzija
konstrui rana u nai m umovi ma?
Vapaj slobode
Postoje praktini koraci koje moemo poduzet i j ednost avnom promj enom stava, a to je
mogue uiniti odmah. Treba nam strast za sl obodom i pravdom, koja se odnosi na sve
ili se ne odnosi ni na koga. Ako samo j edna osoba nije sl obodna, nema slobode, j er se
sloboda ne moe dijeliti na one koji je imaju i one koji je nemaj u. Ne moete biti mal ko
sl obodni, i ndi vi dual no ili kolektivno, j ednako kao to ne moete biti mal ko trudni . Ili
i mamo sl obodu ili je nemamo, a u ovom trenutku je nemamo zato to odbi j amo izraziti
ono to nam pri pada. Sloboda nije dar od strane nositelja t amni h odijela ili vojnih
uniformi, ona je nae prirodno stanje, nae neograni eno i vjeno pravo. Mani pul al ori
su radili da nam j e oduzmu, ah mi se ne t rebamo ' boriti' da nam se ona vrati, zato
to ni kada nije nestala. Mi s mo j o uvijek sl obodni a, kao Beskonana svijest, uvijek
emo to i biti. Probl em je u t ome to smo prestali izraavati tu slobodu, i dopustili
drugi ma da to uine. Oni koji svjesno stoje iza zavjere ne mogu sami kontrolirati est
milijardi ljudi ve moraj u navesti narod da se meus obno kontrolira. Oni to ine preko
svojih uni formi rani h mari onet a koje svakodnevno nameu upravo onakvo orvelovsko
drutvo u kakvom e morat i ivjeti njihova djeca, oni to ine preko svojih ministarstava
propagande, glavnih medij a popunj eni h ' intel ektual nim' prosti tutkama koje nam
prodaju sustav koji, da ponovi m, dri njih i njihovu djecu na nianu. Oni to ine i preko
pri padni ka oruani h snaga, a ovi ubijaju ljude koje nisu nikada upoznali i o koj ima ne
znaju nita, zato to je tako rekao neki drkadija u t amnom odijelu koji bi se usrao u
gae na samu pomi sao da ode onamo kamo alje druge. Posljedica takvog perverznog
stanja stvari je da su te mari onet e sve blie danu kada e njihove vlastite obitelji i djeca
biti mi kroi pi rani dravni zombiji. Kada policajci, vojnici i ' novinari' budu imali uvid
i dalekovidnost da se pobune i odbiju biti or uem faistikih gospodara, vidjet e se
koliko mal o moi gmazovski hibridi u biti imaju. Njihova je mo naprosto mo koju im
svaki dan daju ljudi - Da gospodi ne, ne gospodi ne, to god vi kaete, gospodine".
Kada bi se oni novinari s Pox televizije i ostalih prestali aliti na cenzuru i pristranost
te j ednost avno zalupili vratima ili krenuli kolektivno trajkati dok pristranost ne
prestane, oni koji namjetaju vijesti bili bi otkriveni, a kada bi to uinio dovoljan broj
ljudi, mediji glavne struje vie ne bi mogli funkcionirati. Medijski plaenici to ne ine,
zbog mjeavine neznanj a o nai nu na koji su iskoriteni i stalno pri sutnog pitanja
koje redovito zvui poput posmr t ni h zvona na pogrebu slobode: Kako bi to utjecalo
na mene?" Kada bi policijski slubenici odbili provoditi zakone donesene samo radi
stvaranja diktature, politiari i ljudi u sjeni ne bi imali nai ne da narodu namet nu svoju
volju. Jadno je promatrati policajce kako izigravaju rekelae u slubi diktatora koji
ivote svoje djece i unuadi ele uiniti mi kroi pi ranom bijedom. Policajci se ne bune,
zbog neznanj a o nai nu na koji su iskoriteni i pitanja: Kako bi to utjecalo na mene?"
Isti je sluaj s vojskom. Politiari ne napadaj u zemlje niti sami bombardiraj u, ubijaju ili
sakate nevine. Oni narede vojnicima da to uine dok ih tretiraju s krajnjim prezirom,
kao mutave, glupe ivotinje", da citiram Kissingera. Kada bi t rupe odbile klali i bili
zaklane, vie ne bi bilo osvajakih ratova niti kontrole. Oni se ne bune, zbog mjeavine
neznanj a o tome kako su iskoriteni i pitanja: Kako bi to utjecalo na mene?" Kada bi
samo ove tri skupi ne odbile biti pij unima orvelovske drave, zavjera bi se uruila i, kao
to sam neki ma od njih rekao, ubrzano se pribliava trenutak kada e mnogi oajniki
eljeli da su odbili biti pijuni. to ste radili kada se pojavila faistika drava, mami ce i
tatice?" Mi s mo je provodili, duo; i daj se makni od tog televizora!" Ove propagandne
i represivne profesije moraj u se informirati o t ome to se doista dogaa i smoi hrabrosti
da neto poduzmu. No, nemoj te oekivati suvie.
Nama treba masovno mi r no odbijanje suradnj e sa sustavom koji nas eli
kontrolirati, j er bez nae suradnj e on nema nikakvu mo. Na svijetu ima milijarde
ljudi, a svega je aica oni h koji su na pozicijama stvarne moi. Kada masovno kaemo
' ne' njihovim naredbama i nal ozima, oni ne mogu nita. Umjesto da se alimo a zatim
ipak pokoravamo, mor amo odbiti pokoravati se zakoni ma koji nemaj u uporita u
pravednosti i zdravom razumu te samo slue kontroli i zabranama. Nema potrebe za
nasi l nom pobunom, ve samo za mi r nom ne-suradnj om. Orvelovski svijet se moe
uvesti j edi no ako mi to dozvol imo, omoguivi im da koriste met odu zavadi pa vladaj'.
Mree gmazovskih hibrida manipuliraj u oni ma koji ne podlijeu novi m zakoni ma
kako bi se ovi suprotstavili i osudili djelovanje oni h koji protiv istih zakona prosvjeduju.
Zati m, kada stupi na snagu novi zakon koji utjee na grupaciju koja je osuivala, dok oni
prosvjeduju, ponu ih osuivati oni koji su i sami prosvjedovali protiv neeg treeg. Od
kljune je vanosti da se uj edi ni mo za sl obodu svih i da podr i mo svakoga u njegovoj
potrazi za potenj em i pravdom. Dok se meus obno prepiru, ljudi kre put prema
vlastitom ropstvu i ropstvu svoje djece. Faistika globalna drava nee se odnositi samo
na j ednu stranku, rasu ili religiju, ve na Sve njih. Slue se t ehni kom demoniziranj a
j edne religije ili skupi ne i okretanja ostalih religija, skupina i ljudi protiv nje. Kad je ta
skupina unitena, istu stvar ine sa sljedeom dok se sve ne izredaju.
Kako izreka kae:
Najprije su doli po idove, ali nisam se za njih zaloio zato to nisam idov. Onda
su doli po komuniste, ali nisam se za njih zaloio jer nisam komunist. Zatim su doli
po sindikaliste, ali nisam se za njih zaloio jer nisam sindikalisl. Zatim su doli po
mene, ali vie nije bilo nikoga tko bi se za mene zaloio.
O slobodi drugi h t rebamo voditi rauna j ednako koliko i o svojoj. Nepravda je
nepravda bez obzira u kojem se obliku javlja i koga pogaa.
Ujedinimo se i oni padaju
Stvarna snaga promj ene trebaju biti ' obini' ljudi, kako ih se naziva s visoka. U stvari
ne postoje ' obini' ljudi, ve neobi na Beskonana svijest u zamci iluzije ' obinosti' .
Milijuni su ljudi na poloajima vlasti i milijarde ' obinih' ljudi. Mislim da vidim izlaz
iz toga. Milijuni kontroliraj u milijarde pomou straha i met ode zavadi pa vladaj" i s
ti me e nastaviti sve dok u odnosu na te dvije stvari ne promi j eni mo percepciju. Svoje
opredjeljenje da radi mo ono to znamo da j e ispravno mor amo uiniti j aim od naeg
straha od posljedica. Ako to ui ni mo u dovolj no velikom broju i odbij emo da nas se
zavadi i da sc nama vlada, zavjere vie nee biti. Zavadi pa vladaj" moete vidjeli
posvuda: u religijama, rasama, politici, pl atni m razredi ma, i nteresni m skupi nama
i svim aspekti ma drutva. Svaka se skupina bori za nadmo i tei napredovanj u na
raun ostalih. Srednju klasu hukaju protiv radnike klase, kranstvo i j udai zam protiv
islama, lijeve protiv desni h, bijelce protiv crnaca, a crnce protiv oni h ne tako crni h.
Odmahuj em glavom i svakodnevno oajavam nad mental i tetom djejeg vrtia koji
odrava ovaj konstrui rani sukob. Taj nered moe srediti j edi no svjesni pomak prema
vioj Svijesti, j er bez toga se nita nee niti se uope moe promij eniti. Mi smo zarobljeni
iluzijom tako to poistovj euj emo ono to j esmo s kompj ut orskom razi nom stvarnosti
- s Joeom Bloggsom, s Mary Smith. Kada se ponemo poistovjeivati s Beskonanom
svjesnou, podjele i zmeu nas poet e se rastvarati jer emo uvidjeti da nema ' nas' ve
j edi no beskonano 'ja' u svim svojim j edi nstveni m izrazima. Bori mo se sami protiv sebe,
uvjereni da se bori mo protiv drugi h, pa je itav globalni skukob zapravo samoranjavanje.
Metoda zavadi pa vladaj " zavadila je i zavladala cjelinom te joj je namjestila da ratuje
sama sa sobom. Najvei od svih koraka ka preporodu sl obode jest shvaanje da s mo
mi Beskrajna svjesnost koja doivljava 'fiziko' iskustvo te prestanak vjerovanja da je
iskustvo ono to mi j esmo. Sve proizlazi iz toga.
ak i prije nego se ova razina razumijevanja pot puno ne usvoji moemo donijeti
odl uku da prest anemo teiti nadmoi nad drugi ma. elja za ' nad-moi ' umjesto moi
stvaranja izrazito je gmazovska osobina koja se izraava kroz gmazovski mozak. Osim
toga, to je klasina potvrda nesigurnosti. Oni koji su sigurni u sebe nemaj u elju za
nadmoi nad drugi ma. Zato i bi? Oni nemaj u pot rebu dokazivati koliko su moni i
uspjeni put em vanjskih simbola kao to su uni forme, titule ili poloaj. Oni ne trebaju
biti sljedbenici religija, sretno im bilo, no to mor a biti stvar sl obodnog izbora nakon
to su ispitane druge mogunosti , a ne posljedica kontrol e uma zvane vjerska kola"
namet ane gotovo od roenja. Roditelji koji alju svoju djecu u vjerske kole nemaju
potovanja prema njihovoj slobodi izbora. Na isti nain, djeca ne smiju govoriti svojim
roditeljima to da rade ili ne rade sa svojim ivotima. Sloboda je uvijek dvosmj erna ili
uope ne postoji. Tvoja je sloboda i moj a sloboda.
To je samo igra
Ono to sam u grubi m crt ama iznio u ovom poglavlju e, ukoliko se bude primjenjivalo,
dovesti do svretka zavjere i njenog orvelovskog svijeta tako to e okonati vjerovanja
i nai ne ponaanj a koji su omoguil i a do nje doe. Zidovi zabrana i ogranienja e se
sruili kada prest anemo guiti sami sebe i j edni druge, i kada prest anemo doputati da
razliitosti uvjerenja i percepcija budu pukot i ne kroz koje djeluje strategija zavadi pa
vladaj". Kada s mo pomi reni s neki m tko izgleda, ponaa se i misli drugaije nego mi ,
vie neemo biti u zavadi. Kad nema zavade ni podjela, nestaje mogunost za vladanje
manj i ne nad veinom. Meut i m, najvea promj ena ivota u ovoj stvarnosti nastupit e
kada pukne ljuska i kada se sjetimo tko smo i gdje smo. Mi s mo sve (i nita); mi s mo
svugdje (i nigdje); mi smo sve to postoji, to je ikada postojalo i to e ikada postojati, u
vj enom i beskraj nom SADA. Nas su samo izmanipulirali da to zaboravimo. Ne postoji
moj a malenkost", osim ukoliko dopust i mo da naa uvjerenja stvore takvu iluziju, a ak
ne postoj i mo 'mi', ve j edno beskonano 'ja'.
Kako j e ova knjiga neka vrst saetka mog rada nakon vie od dvadeset godi na
iskustva i istraivanja, zavrit uj e s moja dva omiljena navoda iz ranijih knjiga. Citirat
u sjajnog ameri kog komi ara Billa Hicksa, koji nas je napusti o 1994., u dobi od
samo trideset i dvije godi ne. Mogu ljudi citirati sve omilj ene mistike i ljude koji sjede
prekrienih nogu do u beskraj, ali taj je ovjek razumij evao stvari j ednako duboko,
ako ne i dublje od veine njih. Di vno je opisao stvarnost: u j ednom od svojih viceva:
Materija j e samo energija kondenzi rana do spore vibracije; svi smo mi j edna svijest
koja sebe subjektivno doivljava; ne postoji smrt, ivot je samo san, a mi smo matanj e
o nama samima". Izvanrednog li saimanja istine koja nam se ve toliko dugo uskrauje.
Na zavretku tog ina, Bili oblai kaput, stavlja svoj kaubojski eir i s tom milju naputa
publiku:
Svijel je kao vonja u lunaparku, za koju kad krene, misli da je stvarna, toliko je
moan na um. Vozi se gore dolje, okolo naokolo, te bude uzbudljivo, pa strano,
boje su vrlo jarke i sve je jako glasno. Odreeno nam vrijeme bude zabavno. Neki
se ljudi tu ve voze jako dugo, pa se ponu pitati: Je li to stvarno? Ili je samo igra?"
Drugi su se sjetili pa se vraaju i govore nam: Hej, ne brini, nema te ega biti strah
- ikad - jer ovo je samo igra." A takve ljude mi ubijamo.
Uutkaj ga! Uloili smo brdo novca u ovaj lunapark! Uutkaj ga! Vidi moje brigama
izbrazdano elo; vidi moj debeli raun u banci, moju obitelj? li, pa, onda to mora
biti stvarno":
pot vrdu od drugi h da su uspjeli, j er su ve u mi r u sami sa sobom. Takvi ljudi djeluju na
temelju pravde, a ne iz elje da pokau koliko su moni zl oupot rebom svog poloaja
radi nametanj a svoje volje drugi ma. To vidim cijelo vrijeme na svim razi nama drutva,
ak do razine nekih malih di ktatora koji vode sportove za djecu. Ja sam glavni i bit e
po mome makar ovo to nameem bilo komi no, djetinjasto i bezobrazno do krajnosti."
Na mnogo nai na nii rangovi moi znaju biti vie opsj ednuti kontrol om nego neki
iznad njih, vjerojatno zato to moraj u sakriti veu koliinu nesigurnosti. Proveo sam
mnogo zabavnih trenutaka promatraj ui l okal nog policajca" u mome gradu kako
mari ra ulicama, nareuj e i doivljava orgazam kad opazi automobi l kojem je prije pet
mi nut a isteklo parkiranj e. On misli da j e j ako moan, a zapravo j e samo orue sustava
koji e ga na koncu ispljunuti kao koticu.
Oslobodimo jedni druge
Ako doista elimo igrati ulogu u preporodu sl obode mor amo prestati traiti mo nad
drugi ma te se mor amo pomi ri ti s inj enicom da su ljudi razliiti i da smiju uivati pravo
na sl obodu izbora i izraavanja ak i kada se ne slaemo s oni m to govore ili rade.
Moja je filozofija j ednostavna: ini to te volja sve dok to ne namee drugi ma. Prvi
dio te reenice moe vam se initi kao poziv na kolektivan dumbus, ali zato drugi dio
osigurava da to tako ne bude. O, kae dakle da bi ljudi onda trebali imati sl obodu da
ubijaju i zlostavljaju dj ecu?" Ne, nikako. Teko da bi to udovoljilo kriteriju o nenametanj u
vlastite volje drugi ma. Ova j ednostavna reenica: ini to te volja sve dok to ne namee
drugima", sadri i sl obodu djelovanja kao i sl obodu od tueg djelovanja. Takvo bi bilo
drutvo u kojem bih ja volio ivjeti. Zlo mi je od ljudi koji drugi ma govore to smiju,
a to ne smiju initi. ujem krane kako se ale na orvelovsku kontrolu koja na njih
utjee, dok drugi m ljudima govore to se smije a to ne smije na osnovu nekakvih uputa
koje su nali u Bibliji, koju je napisao tko zna tko i tko zna kad. Homoseksual nost je
vraja rabota" ujem neke da govore. Pa dobro, onda to nemoj raditi, drukane, samo
ne govori drugi ma to mogu, a to ne mogu radili. Suprotstavljam se svakom nametanj u
homoseksual nosti , kao to se suprotstavljam svakome tko tei da se ona stavi izvan
zakona, a isto je i u odnosu na sve drugo. Ako ti se to ne svia ili to ne odobrava, onda
to nemoj raditi. Jedino me zani ma namee li se neto ljudima protiv njihove volje.
Roditelji moraj u potivati pravo svoje djece da idu svojim putem i slijede svoje
vlastite elje, a ne da nastoje koristiti krivnju i ostale tehnike manipulacij e kako bi ih
' vodili' u pravcu koji njima, roditeljima, odgovara. Mi donosi mo djecu u ovu stvarnost
kako bi je djeca sl obodno doivjela, a ne da bi smo im bili doivotni diktatori. Moemo
ih savjetovati, naravno, ali oni moraj u donijeti odl uke o onome to rade i kamo idu
kada dosegnu dob u kojoj takve odl uke mogu donositi. Roditelji ispunjeni ljubavlju to
potuj u i, makar se s odl ukom svoje djece ne slagali, uvijek su tu kao podrka bez obzira
na sve. Svaki roditelj koji tei da namet ne vjeru, sustav vjerovanja ili ivotni stil svojim
pot omci ma je psiholoki faist i treba mu rei diplomatski ili na druge naine kamo da
si to met ne. Mladi se ljudi trebaju buniti protiv takvih prisila i odbiti rtvovanje svoje
j edinstvenosti. Jedino se tako moe probiti krug. Ako to uznemi rava roditelje, pa alim
sluaj. Povezanost izmeu roditelja i djeteta treba biti partnerska, a ne diktatorska.
Ne slaem se s religijskim kolama bilo koje vrste zato to su to mjesta indoktrinacij e
vjerovanjima daleko ekstremnija od opeg obrazovnog sustava. Ukoliko mladi ljudi ele
To je samo igra. Ali mi uvijek ubijamo one dobre momke koji nam pokuavaju rei da
smo dopustili demonima da se raspojasaju. No, nije bitno jer... to je samo igra, koju
moemo promijeniti kad god poelimo. To je samo odluka. Nema napora. Nema
briga. Nema posla. Nema uteevine ni novca. Samo izbor, u ovom asu, izmeu
ljubavi i straha. Oi rairene strahom ele da slavite veu bravu na vrata, da kupite
vei pitolj i da se izolirate. Nasuprot tome, oi pune ljubavi sve nas vide kao jedno.
Evo to moemo uiniti da promijenimo svijet, istog asa. Uzmimo sav novac kojeg
svake godine potroimo na naoruanje i obranu i potroimo ga na hranu, odjeu i
obrazovanje siromanih, a novca e nam i prite' - sve dok ne podmirimo potrebe
svakog pojedinog ljudskog bia - nakon ega zajedno moemo istraivati svemir,
unutarnji i vanjski, zauvijek... u miru.
Ovo je naa igra, naa odl uka kamo elimo ii. To je ono to su se manipulator^
svojski trudili sakriti nam. No istina je izala na vidjelo, dobri duh je osl oboen, a to
emo uiniti s ovim znanj em naa je vlastita odgovornost. Moemo promij eniti svijet"
ili pobjei i sakriti se. Kao i uvijek, kao to je rekao Bili, sve se svodi na odabi r i zmeu
straha i ljubavi.
Hvala na panji i uivajte u vonji.
San u snu
Edgar Allan Poe
Primi na elo cjelov taj
na rastanku, sad kad je kraj,
ovo mi barem reci daj -
nisi u krivu to moj dan
svaki je, smatra, bio san;
Al'ako iezla je nada
danju, il'nou, bilo kada,
u snovienju, il' bez toga
zar nestala je manje stoga?
Sve to vidimo, il'tu
jesmo, tek je san u snu.
Bibliografija
Ail ken, Robin: Can We Trust the BBC? (Continuum Inioinational, 2007. ) .
Al l en !). S. i Del air J. B.: the Day the Earth Nearly Died by (Gateway Books, Bath, 1995.).
Bamf ord, James: Body of Secrets: Anatomy of the Ultra-Secret National Security Agency (Doubl eday,
2001. ) .
Baron, S. W.: A Social and Religious History of the Jews ( New York, 1957.).
Bentov, Itzhak: Stalking the Wild Pendulum: On the Mechanics of Consciousness
(Destiny Books, 1988. ) .
Beugel, Ernst H. van der: From Marshall Aid To Atlantic Partnership (El sevier, 1966. ) .
Broinberger, Merry i Serge: Jean Moimet and the United States of Europe Coward- McCann, New York,
1969.).
Brzezinski, Zbigniew: Between Two Ages: America's Role In The lechnotronic lira (Penguin, 1976. ) .
Cal l eman, dr. Gad Johan: 'Hie Mayan Calendar and the transformation of Consciousness (vidi www.
cal l eman. com)
Cl arke, Richard: Against All Enemies (Free Press; novoureeno izdanje, 2004. ) .
Cockburn, Lesl ie: Out of Control: lite Story of the Reagan Administration's Secret War in Nicaragua, the
Illegal Arms Pipeline, and the Contra Drug Con ( Bl oomsbury Publ ishing, 1988. ) .
Davis, Richard: The English Rothschilds (University of North Carol ina, 1984.).
Dcane, vel easni John Batl ihursl : The Worship of the Serpent (1 (i and F Rivington, London, 1833. ) .
Emery, prof esor W. B.: Archaic Egypt ( Penguin Books, Engl eska, 1961. ).
Emoto, Masaru: Messages from Water: Tlie First Pictures of Frozen Water Crystals ( Hado Publ ishing,
2003. ) .
Epstein, Edward: The Rise and Fall oj Diamonds ( Simon & Schuster, 1982. ) .
Hal l , Manl y P.: America's Assignment With Destiny (Phil osophical Research Society, Los Angel es,
Kalil'ornija, 1979. )
Habsburg, Otto von: The Social Order of Tomorrow ( Newman Press, 1959. ).
Hel l yer, Paul: The Evil Empire: Globalization's Darker Side ( C hi mo (19 9 7. ) .
Hisl op, Al exander: The Two Babylons (Chick, ponov no tiskano izanje (19 9 8 . ) .
Hopsicker, Daniel : Welcome to Terrorland: Mohamed Atta and the 9-11 Cover-Up in Florida (Trine Day,
200' !. ) .
Horn, dr. Arthur David: Humanity's Extraterrestrial Origins (A and L Horn, PO Box 1632, Mount Shasta,
Kalifornija, 9 6067 , 1994.).
I l ughes, Bill: lite Secret terrorists and the Enemy Unmasked (Truth Triumphant, 2002. ) .
Huxl ey, Akl ous: Brave New World and Brave New World Revisited (1 l arperCol l ins, 2 004. Prvi put
objavl jeno 1932. ).
Koestl er, Arthur: The 'Ihirteeenth Tribe the Khazar Empire and its Heritage
(Hutchinson, London, 1976. ) .
Lanctot, Guyl aine: The Medical Mafia (Here' s the Key, PO Box 309 , Waterl oo, QC JOE 2 NO, Kanada) .
Lipl on, Bruce: Biologija vjerovanja (Tel edisk, Zagreb, 2008. ) .
Livingstone, David: Vie Dying Cod: lhc Hidden History of Western Civilization (Writers Cl ub Press,
2002. ) .
Mann, James: Rise of the Vulcan (Penguin, 2004. ) .
Marchetti, Victor: Vie CIA and the Cult of Intelligence (Del l ; nepromijenjeno novo zdanje od 1989. ) .
McChesney, Bob: Vie Problem of the Media: US Communication Politics in the Twenty-First Century
(Monthl y Review Press, 2004. ) .
Mott, Michael : Caverns, Cauldrons and Concealed Creatures ( Hidden Mysteries, Teksas, 2000. ) .
Nadal , dr. Laurie: Sixth Sense: Unlocking Your Ultimate Mind Power (Universe. com, 2006. ) .
Nagy, dr Sandor: Vie Forgotten Cradle of the Hungarian Culture (Patria Publ ishing, Toronto, 1973. ) .
Neil , Wil l iam: How We Were Made (Oracl e Books, 2003. ) .
Nichol s, John: Dick: the Man Who Is President ( New Press, 2004. ) .
O' Brien, Cathy i Phil l ips, Mark: Access Denied (Real ity Marketing Inc., Las Vegas, Nevada, SAD, 2004. ) .
O' Brien, Cathy i Phil l ips, Mark: Trance-Formation of America (Real ity Marketing Inc., Las Vegas,
Nevada. SAD, 1995. ) .
Ol son, Barbara: Hell t o Pay (Regnery Publ ishing, 1999. ).
Ostrovsky, Victor: The Other Side of Deception (HarperCol l ins, 1994. ).
Ovason, David: Vie Secret Architecture of our Nation's Capital (Century Books, London, 1999.).
Perloll", James: Vie Shadows Of Power: 'lhc Council On foreign Relations And 'Ihe American Decline
(Western Isl ands, 1988. ) .
Powel l , Col in: My American Journey ( Random House, 1995. ).
Prouty, Leroy L'letcher: Vie Secret Team (Vie Secret Team, Prentice-Hal l , 1973. ,
meko izdanje Bal l antinea, 1974. ) .
Quigl ey, Carroll: Vie Anglo-American Establishment ( Books in Locus, 1981. ).
Reed, Terry i Cummings, John: Compromised: Clinton, Bush, and the CIA (SPI Books, 1994.).
Rossi, Ernest: The Psychobiology of Mind-body Healing: New Concepts of therapeutic Hypnosis (W. W.
Norton; revidirano izdanje, 1993. ) .
Sagan, Carl : Vie Dragons of Eden (Bal l antine Books, New York, 1977. ) .
Saussy, E Tupper: Rulers of Evil (HarperCol l ins, 2001. ) .
Shohat, prof esor Ella Habiba: Israeli Cinema: East/West and the Politics of
Representation (University of Texas Press, 1989. ) .
Springmeier, Fritz: Bloodlines of the llluminati (Springmeier, SE Cl ackamas Road, Cl ackamas, Oregon
9 7 015 , 1995. ) .
Staljin, Josif: Marxism and the National Question (Kanishka, 19 9 L, prvi put objavl jeno 1942.).
Swerdl ow, Stewart: Blue Blood, 'Due Blood (Expansions Publ ishing Inc., SAD, 2002. ) .
Tal bot, Michael : Holografski svemir (Tel edisk, Zagreb, 2006. ) .
The David Icke Guide to the Global Conspiracy (and how to end it).
Tracy, prof. Ann Bl ake: Prozac: Panacea or Pandora (Cassi a Publ i cat i ons, 1994. ) .
Tol l e, Bckhar t Mo sadanjeg trenutka, vodi prema duhovnom prosvjelljenju ( VBZ, Zagrebi
Wl i eat crol t , Geof f rey: Yo, Blair!: Tony Blair's Disastrous Premiership (Politico's
Publ i shi ng, 2007. ) .
West br ook ml., Charl es I..: Talisman of the United States ( We s t com, 1990. ) .
Yal l op, Davi d: In God's Name ( Bant am Books , 1984. ) .

S-ar putea să vă placă și