Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
Bazijanac: Model za izracunavanje emisije stetnih sastojaka motornih vozila s oto-motorom i katalizatorom
1. UVOD
Emisija stetnih sastojaka s ispusnim plinovima motomih
vozila zakonskim je propisima vrlo nisko propisana. S obzirom
na to da se tako niske emisije ne mogu postici poduzimanjem
mjera na samom motoru, ispusni se plinovi moraju naknadno
obradivati. U tom smislu najpovoljnije je primjenjivati trostazni
katalizator (sl. 1.), koji pri stehiometrijskoj smjesi ima vrlo veliku
efikasnost smanjivanjaemisije stetnih sastojaka (sl. 2.) [1]. Vrlo
va.Znu ulogu pritom ima uredaj za napajanje gorivom koji mora
osigurati stehiometrijsku smjesu goriva i zraka (A. ,. 1).
Lambda sonda
Trostazni
katalizator
1. EINLEITUNG
Die Schadstoffemissionen fiir Fahrzeuge sind gesetzlich sehr
niedrig vorgeschrieben. So niedrige Emissionen konnen mit
Massnahmen amMotorzylinder selbstnichterzielt werden, daher
ist es notwendig die Motorenabgase nachzubehandeln. Der gere gelte Dreiwe ge-Katal ysator stelltdas, zur Zeit, wirkungsvollste
System zu dieser Nachbehandlung dar (Bild 1). 1m Bereich des
LuftkraftstoffverhaJ.tnisses A.,. 1 hat der Dreiwege-Katalysator
ausreichend hohe Kon vertierungsgrade (Bild 2) [1]. Es bedarf jedoch eines aufwendigen Regelsystems zur Gemischbildung, urn
optimale Ergebnisse der Abgasreinigung zu erzielen.
Schadstoffemissionen ktinnen durch ein Messverfahren oder
eine Berechnung bestirnmt werden, was, im zweiten Fall ein
wirkungsvolles Mittel zur preiswerteren und schnellerenBestimmung der Einflussgrtissen an die Schadstoffemissionen, d.h. zur
Optimierung und Gestaltung des Motors ware. Zur Umfassung
aller Einflussgrossen in der Berechnung ist es notwendig ein
komplexes mathematisches Modell vorauszusetzen.
Wenn ein Ausgangspunkt die Motorbelastung ist, wird eine
termodynarnische Berechnung des Arbeitprozesses im Motorzylinder festgesetzt, urn Motorabgaskonzentrationen zu bestimmen. Danach werden die Emissionsveranderungen der Abgaskomponenten im Katalysator, als Ausgangswerte, berechnet und
mit den, gesetzlich vorgeschriebenen Werte verglichen.
67
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Modell zur Berechnung der Abgasernissionen von Fahrzeugen mit Otto-Motor und Katalysator
Emisija stetnih sastojak:a more se odrediti mjerenjem i proracunom. Proraeun je vrlo uspjesno sredstvo da se jeftinije i bite
istral.e utjecajne velicine naemisiju stetnih sastojak:a, odnosno da
se optimira konstrukcijamotora. Da bi se u proracunu obuhvatile
sve utjecajne velicine na emisiju stetnih sastojak:a mora se postaviti vrlo kompleksan matematicki model.
Polazetiod optereeenjamotora, postavljase termodinamicki
proracun procesa u cilindru motora, da bi se odredila koncentracija stetnih sastojak:a u ispusnim plinovima na izlasku iz motora.
Potom se proraeunava promjena koncentracije tih sastojak:a u
katalizatoru i odreduju izlazne vrijednosti koje se mjere i podlijezu zak:onskim ogranicenjima.
vu v
~-
HC...-:
80
ll.
[%] 60
'/
,/co
~-
\NO,
\
40
\
I\
20
2. TERMODINAMICKI PROCES
U CILINDRU MOTORA
v.
100
0
0,98 0,99
'
1 ,00
A.
1 ,01
\..
1 ,02
J. Zavada, I. Mavrin. E. Bazijanac: Model za izraeunavanje ernisije stetnih sastojaka motornih vozila s oto-motorom i katalizatorom
dQ
du
dV
da. = mda. + P(Ja.
(1)
du
dT
da. = cv Cia.
(2)
ctkAs
360 n (Ts-T)
dQ
da
P
mRT
--v-
d
da (m. i)
di
Cia.
(3)
(4)
dQ
d
da + Cia. (m . iss)
dT
cp Cia.
(5)
(6)
- p v
m- R T
(7)
dQ
dQS dQi
=
da.
Ta + Ta
(8)
't,Hd
dQi
da
( 1 +X L 0 )
X = 1- e
dx
1 + y) da
-6,9os( .!)""+'
<p,
IC -
(9)
(10)
(PD "
T7 = T6 p-
(11)
di
dQ
mda = da.
(12)
me= m6-m8
(13)
nz
mip =meT
(14)
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Modell zur Berechnung der Abgasemissionen von Fahrzeugen mit Otto-Motor und Katalysator
3. ODREDIVANJE RA VNOTEZNOG
STANJA PLINA
Ravnotezno stanje plina, odnosno njegov sastav, odreduje se
na osnovi bogatstva smjese goriva i zraka za izgaranje, temperature i tlaka plina te vrste goriva. Te velicine poznate su iz rezima
radamotora i proraeuna ciklusa u cilindru motora. Tako je bogatstvo smjese odredeno koeficijentom viska zraka, temperatura i
tlak su odgovarajuee vrijednosti nakraju izgaranja u cilindru roo tara, a vrsta goriva je benzin. Prema slozenom sastavu benzina
od velikog broja ugljikovodika proracunomje dobiveno da bi on
odgovarao prosjecnom ugljikovodiku CxHy, pri cemu je x=6,96
a y=12,44.
15
p
10
[OOr]
40J
v [cm3)
Slika 4. p-V dijagram ciklusa u cilindru motora dobiven
proracunom
Bild 4. pV-Diagramm entsprechend der Berechnung
70
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Model za izrafunavanje emisije stetnih sastojaka motornih vozila s oto-motorom i katalizatorom
Die allgemeine Verbrennungsgleichung fiir Kohlenwasserstoffwirdmit Gleichung (15) beschrieben. Das Verbrennungsgas
ist von dreizehn Komponenten mit entsprechenden molen Anteilen x 1 bis x 13 zusarnmengesetzt. Dabei sind vier Grundelemente: C, H, 0 und N.
=x 1H + x 2 0 + x 3N + x 4H 2 + x 5 0 2 +
+x 6N 2 + x 1 0H + x 8 CO + x 9 NO +
+x 10 H 20 + x 11 C0 2 + x 12 N0 2 + x 13 N2 0
(15)
(16)
Y,
K .
PJ
Pr
=
Y,
'
Y2
(17)
Y,
Pr, Py 2 Pr,
N
(18)
(19)
(20)
rc. vzg. p
rHC =
--------~--N---
sm
sm
m-)r
~~
(21)
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Modell zur Berechnung der Abgasemissionen von Fahrzeugen mit Otto-Motor und Katalysator
Postavljanjemjednad~be (17) za svaku reakciju j, uz primjenu jednad~bi (19), dobivaju se izrazi za odredivanje molnih kolicinaovisnih sastojaka, au funkciji neovisnih. N a taj nacin dobiva se de vet jednad~bi.
S obzirom nato daje potrebno odrediti udio svih 13 sastojaka
ida bi se sustav algebarskih jednad~bi mogao rijesiti, potrebno
je postavitijos cetirijednad~be. Te jednad~be se dobivaju iz bilance tvari za ugljik, kisik, dusik i vodik. To su jednad~be za
odredivanje brojamolovaneovisno promjenjivih sastojaka. One
se razlikuju za bogatu i stehiometrijsku te siroma5nu smjesu. Dodavanjem jednad~be (18) u sustav od navedenih trinaest jednad~bi, dobiva se sustav od eetrnaest algebarskih nelinearnih jednad~bi cijirn rje8enjem se dobivaju brojevi molova pojedinih sastojaka u plinskoj smjesi pri izgaranju jednog mola goriva.
Zaijesavanje takvog sustavajednad~bi potrebnaje prikladna
iterativnametoda. Rjesavanje je vrloosjetljivona pretpostavljene
polazne vrijednosti nepoznatih velicina. Pritomje vrlo v~no sto
preciznije pretpostaviti vrijednosti neovisno promjenjivih varijabli, jer one ponajprije utjecu nato hoee li iterativni postupak
konvergirati iii divergirati. Sarno dobre polazne pretpostavke
vode do konvergencije sustava, odnosno Ijesenja.
Volumenski udio svakog sastojka u plinskoj smjesi konaeno
je odreden jedna&bom (20).
-0,118
TJ c.., - X- 0,9776 + 102
-0,411
11Hc
X- 0,968 + 1 ~
v,:l~
+ 1,02 (23)
0,269738
= -2- , : - - - - ' - - - - - - -za A = 0,98 + 1,00 (24)
A - 1,97852 A + 0,981356
T)
NO
TJNo
1,828
A - 0,9875 - Sl ,2 4
Kni =
K)l - 1~0
(27)
Kpi
100 ri
(28)
72
5. KONVERTIERUNGSGRAD DES
KA TALYSATORS
Bei Fahrzeugen mit Ottomotor werden in der Regel Dreiwege-Katalysatoren angewendet. Er hat die Eigenschaft, alle
Schadstoffkomponenten (CO, HC und NOx) gleichzeitig in hohem Masse zu verringem. Der geregelte Dreiwege-Katalysator
erreicht im stochiometriscbenBereich einen Konvertierungsgrad
von tiber 90% (Bild 2). Da der Konvertierungsgrad ausser vom
Luftlaaftstoffverhaltnis auch von Alter und Temperatur des
Katalysators abhiingig ist, gilt der dargestellte Konvertierungsgrad ftir Neuzustand und Betriebstemperaturen von tiber 300"C.
Die Schadstoffemissiondes Fahrzeugs wirdaufgrundder Rohemission und des Konvertierungsgrades berechnet. Deswegen
ist es notwendig eine analytische Beschreibung des Konvertierungsgrades fiir jede Komponente festzusetzen. Aufgiund von
Bild 2 werden die Konvertierungsgrade als analytische Funktionen des Luftlaaftstoffverhaltnisses durch die Gleichungen
(22), (23), (24) und (25) definiert.
Der Konvertierungsgrad wird durch die Gleichung (26)
definiert, eine durchschnittliche Konzentration der Komponenten mit Gleichung (27). Dabei ist die durchschnittliche Konzentration der Komponente i vor dem Katal ysator mit Gleichung (28)
bestirnmt.
Die errechnete durchschnittliche Konzentration K,.i hinter
dem Katalysator ist eine augenblickliche Konzentration wiihrend
das Kraftzeug fabrt. Wie sich der Betriebszustand des Motors
verandert, so veriindert sich die augenblickliche Konzentration
einiger Komponenten. 1m gesammten Modell wird jeweils eine
augenblickliche Konzentration der Schadstoffkomponenten bePromet, vol. 7, 1995, No. 3, 67-78
J. Zavada, I. Mavrln, E. Bazljanac: Model za izraeunavanje emisije stetnih sastojaka rnotornih vozila s oto-rnotororn i katalizatororn
5. EF1KASNOST KA TALIZATORA
Na vozilimas oto-motorimanaj~esce se primjenjuje trostazni
katalizator, u prvom redu zbog njegove velike eflkasnosti. Kako
se vidi iz slike 1., efl.kasnost katalizatora veca je od 90% kada je
koeflcijent viska zraka smjese s kojom motor radi pribliZno jednakjedinici. Osim o koeflcijentu viska zraka, eflkasnost katalizatoraovisio njegovoj temperaturii starosti. Pri.kazanaeflkasnost
vrijedi za novi katalizator i zagrijan na radnu temperaturu
(t > 3000C).
u potpunom modelu prora~unaemisije stetnih sastojakakoristi seefikasnost katalizatorada bi se na osnovi dobivene emisije
iz motora odredil"a izlazna emisija vozila. Za primjenu u modelu
mora se poznati grafl~ki prikaz eflkasnosti katalizatora izraziti u
analiti~kom obliku. Analizom slikel. dobivaju se ovisnosti eflkasnosti katalizatora o koeficijentu viska zraka u analiti~kom obliku premajednad!bama (22), (23), (24) i (25).
S obzirom nato da je eflkasnost katalizatora deflnirana izrazom (26), bit ee prosjecna koncentracija sastojka i na izlazu iz
katalizatoraodredenajednadzbom (27). Pritom je prosje~nakon
centracija sastojka i ispred katalizatora odredena jednad!bom
(28).
Dobivena prosje~na koncentracija sastojka i Kni iza katalizatora u postotku predstavlja trenuta~nu koncentraciju tog sastojka pri voznji vozila. Kako se re!imradamotora tijekom voznje
mijenja, mijenja se i trenut~naizlaznakoncentracija. U modelu
se prora~unava trenut~na koncentracija stetnih tvari da bi se
dobila njihova ukupna koli~ina nakon odredenog vremena.
rechnet. Die Summe der jeweiligen augenblicklichen Konzentrationen ergibt die letztendliche Konzentration einer bestimmten
Fahrdauer.
(29)
M = -P_
(30)
21t n
gp
. j
m;
--- v
2ra 1t
(31)
Pus = a+bM
(32)
b = 0,005963 - 5,81 10
-1
n + 1,121 10
(33)
-10
(34)
73
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Modell zur Berechnung der Abgasemissionen von Fahrzeugen mit Otto-Motor und Katalysator
60
3000
50
v
[km/h]
2500
40
30
M .
[Nm]
2000
20
10
1500
I
l I
1000
... J
500
n
(a/min]
'
0
-10
-20
-30
20
40
60
80
100
120
140
160
180
0
200
t (s]
Slika 5. Ovisnost brzine voinje vozila, brzine vrtnje i okretnog momenta motora o vremenu za Europa-ciklus voinje
Bild 5. Abhiingigkeit der Fahrgeschwindigkeit, Motordrehzahl und Motordrehmoment von Zeit fiir Europa-Testzyklus
Na osnovi grafickog prikaza na slici 6 . dobiva se analiticki
izrafen potrebni usisni tlak u cilindru motora za traieni okretni
moment motora prema jednadibi (32). Pritom koeficijenti a i b
ovise o brzini vrtnje motora n [o/min] kako je to odredeno jednadzbama (33) i (34).
U proracunu emisije stetnih sastojaka za Europa-ciklus
voinje polazi se od proracuna jednoga prosjecnog ciklusa u cilindrumotorazasvaku sekundu trajanjaciklusa. Tojezbog ustede
proracunskog vremena s obzirom na to da jedan Europa-ciklus
voznje traje 195 s. Proraeun se provodi za zagrijani motor i katalizator na radnu temperaturu. Dobiveni rezultati jako ovise o
koeficijentu viskazraka u pojedinirnreiirnirnarada. U ovomradu
je pretpostavljen koeficijent viska zraka tijekom Europa-ciklusa
kako je to pokazano na slici 7.
Prema opisanom modelu proveden je prirnjerni proraeun
ernisije stetnih sastojaka u ispusnirn plinovirna motornog vozila
bez katalizatora i s katalizatorom za Europa-ciklus voznje. Rezultati su pokazani na slikama 8., 9. i 10.
U Europa-testu predvidene su eetiri uzastopne voznje po propisanomciklusu voznje.Ispusniplinovi skupljaju se u velike plasticne vrece, da bi se nakon zavr8ene voinje napravila analiza i
odredile skupne koncentracije pojedinihstetnih sastojaka, odnosno njihovaemisijapo testu. U ovommodelu integrirase prikazana
trenutacnae;nisija svakoga stetnoga sastojka tijekom jednog cik-
140
120
- - - - B O O o/rrin
- - - - 1000ofmin
100
80
- ------ JOOOo/min
(Nm] 60
40
20
0.2
0.4
Pus
./
0.6
0.8
(bar]
'
-~
0.99
0.98
0 .97 ---,
J.. 0.96
0.95
0.94
..
..
---\\_
A.
..
.-
,---,
50
40
30
v
.....
20
[km/hl
10
0.93
0.92
0
,0
20
40
60
80
100
120
140
160
180 200
t [sJ
Slika 7. Pretpostavljena ovisnost koeficijenta viska zraka o vremenu za Europa-ciklus voinje
Biid 7: Angenommene Abhlingigkeit des Luftkraftstoffverhliltnisses von Zeit rrlr Europa-Testzyklus
74
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazljanac: Model za izraeunavanje emisije stetnih sastojaka motornih voz.ila s oto-motorom i katalizatorom
50
2.5
Bez katalizatora
S kataliz atorom
40
2.
30
1.5
co
20
[%)
[km/hl
10
0 .5
40
20
100
80
60
120
140
160
180
200
t [s]
S katalizatorom
350
50
300
,,..-.,,
:1
250
HC
40
200
30
II _,. ' I
,r... f I
150
[ppm)
20
:~ f I
100
:1
50
0
20
40
60
80
1 00
1 20
[km/h)
10
140
160
1 80
200
t (s]
. ..
500
450
400
350
300
NOx 250
200
[pprn] 150
S katalizatorom
50
40
30
v
20
[km/h]
10
100
50
0
0
0
20
40
60
80
SUka 10. Koncentraclja NOxu ispusnim pUnovima vozila s katalizatorom i bez katalizatora dobivena
proracunom za Europa- clklus voznje
Bild 10: NOx-Konzentration vorund hinter dem Katalysator nachBerechnung fiir Europa-TestzyklusinA bhiingigkeit von Zeit
Promet, vol. 7, 1995, br. 3, 67 -78
75
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Modell zur Berechnung der Abgasernissionen von Fahrzeugen mit Otto-Motor und Katalysatoc
7. ZAKLJUCAK
Razvijeni matematicki model omogucuJe izracunavanje
emisije stetnih sastojaka u ispusnirn plinovirna motornih vozila
koja su pogonjena oto-motorom, za slucaj bez katalizatora i s
katalizatorom. lako je dosta slol.en i opsiran, model je ipak osjetno
racionalnije postavljen u odnosu na posve podrobno teoretsko
obuh vacanje svih procesa i utjecajnih velicina u nastajanju stetnih tvari.
Model polazi od proracuna ciklusa u cilindru motora da bi se
odredili tlak i temperatura radnog medija na kraju procesa izgaranja ikolicina plinovakoji se izbacuju iz cilindra. Odredeni tlak
i temperatura sluze kao ulazne velicine za proraeun ravnote!nog
76
J. Zavada, I. Mavrin, E. Bazijanac: Model za izraeunavanje emisije stetnih sastojaka motornih vozila s oto-motorom i katalizatorom
stanja plina,kojim se odredujekemijski sastav plina. U ovom proracunu postavljenje sustav od cetrnaest algebarskih nelineamih
jednadzbi. Pri rjesavanju sustava treba osobito paziti na pretpostavljanje vrijednosti pojedinih varijabli, jer samo za dobro
pretpostavljene vrijednosti sustav konvergira. U protivnom sustav divergira i nije moguce dobiti rje5enje.
Izravnoteznog stanjaplinane dobivaju se neizgmjeli ugljikovodici u plinovima izgaranja. Stoga je postavljen model kojim se
koncentracija neizgmjelih ugljikovodika izraeunava promatrajuci zonu ga5enja plamena na stijenkama cilindra.
Dobivene koncentracije pojedinih stetnih sastojaka odnose
se naizvedbu vozilabezkatalizatora, odnosno na izlazu iz motora.
Koncentracija pojedinih stetnih sastojaka za vozilo s katalizatorom, odnosno iza katalizatora, dobiva se proraeunom na osnovi
efikasnosti katalizatora u redukciji i oksidaciji pojedinih sastojaka.
Za proracun trenutacne koncentracije pojedinih stetnih sastojaka i njihove emisije tijekom vremena potrebno je definirati
radne rezime motora. U tu svrhu ovdje je primijenjen Europa-ciklus voznje.
Dobiveni rezultati u primjemom proracunu vrijede za
konkretno vozilo i ugradeni motor te pretpostavljeno bogatstvo
smjese goriva i zraka tijekom voznje. S obzirom nato da emisija
stetnih sastojaka u velikoj mjeri ovisi upravo o koeficijentu viska
zraka, kojim se definira bogatstvo smjese goriva i zraka, za
tocnost dobivenih rezultata od posebne je val.nosti toeno poznavanje vrijednostiovogakoeficijenta. On, osim toga, znatno utjeee
na efikasnost katalizatora, pa pri proracunu emisije stetnih sastojaka iza katalizatora znatno utjece na dobivene rezultate.
LITERA TURillNWEISE
[1] J. ZAVADA: Verrninderung der Schadstoffkomponenten inVerbrennungsgasen des Otto-motors durch Katalysatoranwenduog.
Symposium SEPJ'88, Zagreb, Sammelband, S. 171-174, 1988.
[2] J. ZAVADA: Matematisches Modell zur Bestimrnung der Zusammensetzung des Verbrenungsgases des Otto-Motors in Exploatationsbedingungen. Dissertation. Zagreb, 1985.
Formelzeichen:
Symbol
Elnheit
Bedeutung
A,
[m2]
(JikgK]
(JikgK]
(Jikg]
(Jikg]
(Jikg]
LITERATURA
Cp
Hd
Kni
(%]
Oznake:
Al>t
[%]
Lo
[kg/kg]
[kg]
Cv
Sbnbol
Jedinlca
As
[m2]
(JikgK]
(JikgK]
(Jikg]
(Jikg]
(Jikg]
Cp
Cy
Hd
iss
igp
imj
!pi
[%]
(%]
Lo
(kg/kg]
(kg]
Kni
my
M
n
N
p
Pi
Pus
pk
Pa
Pz
P.
[Nm]
[s-l]
[Pa]
(Pa]
[Pa]
[W]
[W]
(W]
(W]
Znace,Ye
povrsina stijenki radnog prostora
specificna toplina pri konstantnom tlaku
specificna toplina pri konstantnom volumenu
donja ogrjevna vrijednost gori va
jedinicna entalpija
jedinicna entalpija svjde smjese
prijenosni omjer glavnog prijenosnika
prijenosni omjer mjenjaca
prosjecna koncentracija sastojka i iza kataliza tora
prosjecna koncentracija sastojka i ispred
katalizatora
teoretski potrebna kolicina zraka za izgaranje
kilograma gori va
mas a
znacaj ka izgaranja
okretni moment motora
brzina vrtnje motora
ukupan broj sastojaka u plinskoj smjesi
tlak
parcijalni tlak sastojka i u plinskoj smjesi
tlak usisa
snaga za svladavanje otpora kotrljanja
snaga za svladavanje uspona
snaga za svladavanje otpora zraka
snaga za svladavanje otpora ubrzanja
iss
igp
imj
m
my
M
n
N
[Nm]
[s-1]
Pi
Pus
[Pa]
[Pa]
[Pa]
pk
[WJ
Pa
[WJ
Pz
[W]
P.
[W]
Q
rc
(J]
rd
ri
(m]
R
R,m
(JikgK]
[JikgK]
[K]
[K)
T
Tsm
77
J. Zavada, I. Mavrln, E. Bazijanac: Modell zur Berechnung der Abgasemissionen von Fahrzeugen mit Otto-Motor und Katalysatoc
Q
rc
rd
'l
R
R,m
T
Tsm
u
v
v
Vzg
X
Xi
z
a
ak
y
Tli
K
+
+z
78
[J]
u
v
v
Vzg
X
Xi
z
a
ak
.,
Tli
K
s
+
+z
[Jikg]
[rnls]
[mJ]
[mJ]