-I

I
O
w

SS

CO

o
OS

X ^

!S

to
j:
00

>

is
5

t:
>

CO

&

e
to

00

o
s

I
O

o
/s

8
86

3P

S
w

o
n
tn
en

CO

n
3

CD

YBOZI
O JIETOHHCy HOnA

MM fceMO ce ca#a orpaHHHHTH caMO na name sanaAHe cipane,

H TO na npHMopCKe BapoiiiH, FAC cy 6HJia cxapa enHCKoncna ceAHiuxa
ca KaieApajiHHM upKBana, nocBefeeHMM nonajBHme jioKajiHHM CBCTHieJbHMa.

OA HaiiiHx jiereHAa nciHHy ce y npBOM peAy JiereHAe KaxeApajine ijpKBe y CnjiHiy CB./tyjma H CB. AHaeracHja. 0 H>HManocTojn
ayxeHTHHaH noAaiaK, Aa MM je Ha Mo;i6y cnjiHTCKora apxnenncKona
JIaBpeHTHja (10601099), OKO r. 1065, npepaAHO H CTHJICKH AO<rexepao paHHJH jiaiHHCKH (ByjirapHH) reKCi AA^M FIapH>KaHHH, HOBCK
Beuix jiaiHHCKOM H rpMKOM jeswKy; jaMaHHo cy oea ,,)KHmHJa"
(Vitae) CB. AyJMa M CB. AnacTacHJa, Kano cy AO nac Aouuia, H>eroBo
A6JI01).

AJIH AOK ce ^yKnmnja"1 CB. AyJ Ma H CB. AnacTacHja

PHMCKHM BpeMenoM, ,,)KnuiHJe" enncKona H samraTHHKa
T p o r u p a , CB. JoBana OpcuHCKora (f OKO 1111), Beoma je Ba>KaH
H3Bop xpBarcKe HCiopHJe Apyre nojioBHHe XI H npsora AeijeHHJa
XII BeKa; caMy je jiereHAy npBH nyia nanncao no HMeny Henoanai
nucaij, 6es cyMH>e HCKH TpornpCKH CBeiuienHK, naJAOi;HHJe OKO r.
1150, a noTOM joj je Aao AaHauiHbH Ae4>HHHTHBHH o6^HK r. 1203
apxwijaKOH xpornpCKe u,pKBe, 4>HpeHTHHaij TperyaH (Treguanus),
AOU,HHJe TpornpcKH enHCKon (OA 1206 AO 12542).
J) Thomas arch. edit. R a c k i 48. TencT nereHAe HMa F a r l a t i , Illyr.
sacrum I, 414-426 (-= R a c k i , Documenta 288). Yn. o TOM: R a c k i , Nutarnje
stanje Hrvatske 254255; R a c k i , Scriptores rerum chroaticarum, Rad 51, 63;
Si sic, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925,623. O AAaMy
FIapH>KaHHHyFJI. C e i l l i e r , Histoire generate desauteurs sacres XX, 410411
(H XIII, 237-238) H s6opHHK: fiistoire litteraire de la France VII, 510511.
2) O CTapHHH Ba>Kne ose jierenAe CBCAOHH osaj sanwc: ,,Ego Treguanus
humilis lector, natione Tuscus, patria Florentinus, licet indignus in eadem Traguriensi ecclesia gerens archidiaconatus ministerium, rogatus a fratribus et a
venerabili viro domino meo Michaele eiusdem ecclesiae praesule, sicut de
vita sancti confessoris in quil^sdam codicibus iam ex maiori parte vetustate
deletls invent, in p r a e s e n s o p u s ad honorem dei sanctaeque Romanae
ecclesiae r e f o r m a v i . Scripta sunt haec anno dominicae incarnationis 1203"
( S m i c i k l a s , Cod. dipl. Ill, 37). L u c i u s (Vita b. loannis 15) u F a r l a t i
(111, sacr. IV, 310) p,p>KajiH cy, Aa je Vita b. loannis Harmcana jom r. 1120;
TQ je Mo>KAa npepano, ajiH CBanaKO je HamicaHa (y pannjoj peAaKii,HJH) najA O i i , H H J e OKO r. 1150. TCKCT HSAao je L u c i u s , Vita b. loannis confessoris
episcopi Traguriensis et eius miracula, Romae 1657, a OHAa F a r l a t i , 111. sacr.
IV, 310322. Yn. o TOM Sisic, Dalmacija i ugarsko-hrvatski kralj Kolotnari

y rpaA S a A a p urna CBoje jioKajine CBeTHxejbe, H TO

H BapoiiiKora saiiiTMTHHKa CB. KpmeBana (S. Chrysogonus) H sallJTHTHH^y ca6opne qpKBe CB. AnacTacHJy (CTOiuHJy), OA KOJHX
H sa xpBaiCKy nojiHTHHKy HCTOpHJy IX BeKa HCKOF snanaja
o npenocy Tejia CB. AHacracHJe MS IJapHrpaAa y SaAap, UITO ce
s6HJio r. 807 3).
H o nyAecHMa saiiJTHTHHKa KaTeApajine upKBe y rpaAy P a 6 y
(Ha ocTpBy HCTora HMena), CB.XpHCTO(|)opa, 6njio je join y XII
no6ejie>KeHO HCKHX HCTOPHCKHX sannca, KOJH cy BeoMa
xpBaiCKe nojiHTHHKe HCiopHJe Apyre nojioBHHe XI H npBe
XII
(Vjesnik hrv. arh. dr. N. S. X, 1908 1909, cen. OT. 2 H AaJte); Sis'ic, Prirucnik 565 H A^Jbe. Y pacnpaBH: Scriptores rerum chroaticarum (Rad 51, 6364)
P a n K M caMO noMHH>e OBO T)Knheu. OBete A^Jme, ajiH cacBHM ca CBemxeHHHKora rjieAHiiiTa, Haimcao je o TOMC P a v l o v i c - L u c i c (Paulovich-Lucich),
Memorie di cose dalmatiche nella storia della vita di San Gipvanni Orsini,
vescovo di Trau, Zara 1864.
3) HajcTapHje BCCTH o o6eMa saAapCKHM CBeTHTejBHMa AOHOCH n,ap KOHc x a H T H H I l o p ^ H p o r e H H T (OKO 950) y onncy rpaAa 3aApa; OH Ka>KC:
,,y TOM je rpaAy caxpaitena newcTpyjia csera AnacTacnja AeBHii,a, K^H EBcxaTHJa (?), KOJH u,apOBame y OHO BpeMe (FAC H KaAa ?), na CBCTH Xpncoron,
Monax H MyneHHK, H H>eroBe CBCTC Bepure (Racki, Doc. 494)", AOK y JCAHOJ
saAapCKOJ HcnpaBH OA TOA- 986 HHxaMO : . . . ecclesia beati Chrisogoni martyris,
que sita est intra muros civitatis, ubi et sanctissimam eius corpus requiescit"
(o. c. 21); caMa ce u,pKBa CB. KpuieBaHa noMHae Bet 918 y JCAHOJ saAapCKOJ
HcnpaBH (o. c. 18). TCKCT o6aABejy JiereHAa HMa Surio, Historiae seu vitae
sanctorum vol. IV, Torino 1876 s. d. 3 apr. CIIHC ^Historia translationis
S. Anastasiae", KOJH ce npHnncyje saAapCKOM enncKony CB. /Jonaxy (na noIX BeKa), a PCAOBHTO ce HHTao y saAapCKOJ ca6opnoj II.PKBH CBaKe
na A&H 29 cenreM6pa, na CHOMCH npenoca Mofen OBC MyneHHije, HSAao je
F a r l a t i , 111. sacr. V. 3436 = R a c k i , Doc. 306-309. YD. join Racki, Scriptores 63; M a n o j l o v i c , O godini ,,Prenosa Sv. Anastasije" u Zadar (Vjesnik
kr. zem. arhiva III, Zagreb 1901, 104113); B r u n e l l i , Storia della citte di
Zara I, Vehezia 1913, 185201; Sisic, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih
vladara 444445. O AnacTacHJH, cpeMCKOj MyneHHrni HS noneTKa IV BCKa, yn.
Z e i l l e r , Les origines chretiennes dans les provinces Danubiennes, Paris
1918, 84-88.
4) OBC je 6ejieuiKe CJIO>KHO y cnnc Historia sancti Christophori martyris pancKH enHCKon J y p a j K o c T H ^ a (12921313), H TO rofl. 1308, KaKO
caM Ka>Ke y ysoAy : Regnante domino ac salvatori nostro Jesu Christo . . . sub
anno eiusdem millesimo tricentesimo octavo, ego frater GeorgiuS, licet indignus Arbensis civitatis civis et episcopus, a quampluribus eiusdem urbis

M rpaA A Y ^ P O B H H K H Hberosa ijpKBa nosnaje

, CB. Bjiaxa (S. Blasius) H CB. MjiapHona. AJIH AOK ce
]e" CB. MjiapHona 6aBH ApyroM HOJIOBMHOM IV BeKa, jiereHAa
o CB. Bjiaxy ynyhyje nac naK na rpaA CeBacrajy, y noKpajHHH
IIoHxy (y Majioj ASHJH), FAC je CB. Bjiaxo 6no enncKon H yaipo
MyneHHHKOM CMpfcy sa pHMCKora ijapa JlnuHHHJa na nonexKy IV
BeKa5). 36or xora cy HaM OBe jierenAe xeK HesnaraH nsBop- 3a
naJApeBHHje Bpeme enHAaBapCKo-AySpoBaHKe ncxopnje.
HeiiiTO BHiiie BpeAH sa ncxopnjy rpaAa K O T O pa sannc o
npeHocy xejia BapouiKora saiuxHXHHKa CB. Tpn^yna (S. Tryphon)
y caSopny ijpKBy KOiopCKy, na nonexKy IX BeKa6).
MaKO CBe ocxajie Hame enncKonnje neMajy HHOKHX cxapnjnx
jiOKajiHHx JiereHAa, noBesannx 6yAH y KaKoj my Aparo cJ)opMH c HCXOPHJOM Hauiera HapOAa, nnaK cy H OBH noAau,H AOBOJbHM Aa nac
y6eAe, Aa je npe Apyre nojiOBHHe XII BeKa H y nac no pomancKHM
npHMopCKHM BapouiHMa 6HJio JiereHAa, nncannx jiaxnncKHM jesnKOM. CaMO no anajiorHJH mo>KeMO ce AOMHinjbaxn, Aa HX je
civibus rogatus extiti, ut de miraculis ac mirabilibus, quae per gloriosissimum
martyrem suum Christophorum deus in eadem civitate sua largiflua pietate
diversis temporibus fuerit operatus, prout ex historiis antiquis ac senloribus
civibas legissem et aadivissem, ad notitiam praesentium et memoriam futurorum historialiter redigerem in scriptis" (Farlati o. c. V, 231). TCKCT OBC
jierenAe HMa F a r l a t i , III. sacr. V, 231-235. Yn. o n>oj R a c k i , Scriptores 64
(KpaxKa 6ejieiiiKa) H Sisic, Dalmacija i Koloman 1925. AMO xpe6a npn6poJHTH H CHHC: Vita S. Gaudentii episcopi Absorensis '(TCKCT HMa R a c k i ,
Doc. 439442). TayAen^je ^HO je enHCKon y Ocopy y npsoj FIOJI. X[ Bena,
ajiH je yiwp'o y ManacTHpy S. Maria de Porto Nuovo KOA AHKOHC. /Jou,HHJe
nanHcao je OBO ,,>KHhe<' HCKH onaMomftH Monax, a naiiiao ra je 17l4y rpaAy
^pecy, HanHcana na nepraweHH, PwhenyTM (Riceputi), Apyr (})apJiaTOB (III. sacr.
V, 185-186).
s) Hi. o TOMC Farla^ o. c. VI, 3-4. 4750. >Knhe CB. Mjiapnona
(f 371) nanncao je caspeMeHMK H>eroB CB. JepojiHM (Vita S. Hilarionis eremitae ap. M i g n e , Patrologia latina vol. II). fjiasa CB. Bjiaxa Aonecena je y
3y6poBHHK HerAe y XI BCKy, anw saiiiTHTHHKOM rpaACKHM nocjaAe CB. B^axo
TCK 3 (j)e6p. 1190 (yn. C v j e t k o v i c , Povijest dubrovacke republike, Knj. I,
Dubrovnik 1917, 65 H AaJte, H cnnc HCTora ayxopa: Sveti Vlaho i Dubrovnik,
Dubrovnik 1916, 14 H AaJbe; FJI. H V u e t i d , Sveti Vlaho i Dubrovnik, Dubrovnik 1924).
e) yn. F a r l a t i , 111. sacr. VI, 423-426 u O e l c i c h Q., Memorie storiche
sulle Bocche di Cattaro, Zara 1880, 41-43.

H KOA xpBaxcKora rjiarojbauiKora KJiupa X H XI BeKa (xaKO y

npBOM peAy JiereHAa o CBCTOJ 6pahn KoHcxaHTHHy-KHpHjiy H MexoAHJy) AOK HX KOA npaBocjiaBHora Kjiwpa y cpncKHM aeMjbaivia, OA
X BeKa AaJbe, mo>KeMo ysHMaiH nynoM CHrypHouiiiy (H. np. jiereHAe
o noMenyioj CBCTOJ 6paiiH na o CB. KjiHjvieHTy OXPHACKOMC H T. A-)6a)AJIH sa nain saAaxaK 6es cymtt>e OA Behera cy snanaja JiexonncH H jieTonnci^H, KOJH o6pa^yjy nojiHTHHKy Hcxopnjy. HajcxapnjH
narna onyBanH cnnc AOH>C /^ajiMau,HJe jecxe no3na.Ta ,,Mcmopnja cajioHnutaHCKe (cujinmcKe) iipKBe", mxo jy je nanncao apxn^aKOH ose
^pKBe To Ma (1201 f 1268), nnje A^JIO Aonnpe OA PHMCKHX BpeMena AO 14 anpnjia 1266, AaKJie AO majio npeA nHiiineBy CMpx (8
maja 12687).
fia) O xo6o>KH>oj CJIOBCHCKHM jesHKOM HanHcaHoj jiereHAH seTCKora
CB. Josana BnaAHMupa (f 22 Maja 1016), Koja ce noMHite y
JleTonnca Ilona /I.yKJLaHHHa, pacnpaBHfcy A^xajbHO HWHCC, y
OAeJten>y Apyrora HjianKa: ,,M3BOpy Fiona /I.yKJbaHHHa".
7) CxapH je HaTnnc TOMHHOM A^Jiy: nlncipit historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium". flanac je yodHnajen narnHc: nHistoria Salonitana",
KaKO ra je CTaBno Jlyu,HJe (Lucius) r. 1666, KaA je TOMHHO A^JIO npBH nyxa
HSHiiijio uiTaMnoM (De regno 310370). Bojte je H3Aan>e PanKora (Scriptores
JyrocjiaB. AKaAeMHJe KH>. Ill, 3arpe6 1894), waKO je HVHO rpeuiaKa, .jep ce
HHJe KOHseKBCHTHO H npBeHCTBeHO KOpwcTHo, KaKO je xpe6ajio, HajnosnaTHM pyKonHCOM, IUTO ce Aanac nysa y apxHBy cnjiHTCKora
Kanxojia, Hero xaKO SBannM PHMCKHM (BaxHKancKHM) pyKonncoM (neKoh Jlyu,HJeBa CBOJHHa) us XIV BeKa. TOMHHO ACJIO Aonupe AOAyuie AO Aana CMpxn
cnjiHxcKora apxnenHCKona Porepnja (14 anp. 1266), HO HHHH ce Aa je micau,
MHCJIHO npOAy>KHxn CBOJHM nocjiOM, ajiH ra je saxeKJia CMpx (8 Maja 1268).
CsaKaKO je A^JIO y xoj (})opMH, KaKO Aanac JIC>KH npeA HaMa y najcxapnjeM
pyKonncy, AOBpuieno TCK KpaxKO BpeMe npeA ayxopoBOM CMpfey, a nocjie xora
je HeKa A p y r a pyKa na Kpajy npHnncajia OBC penH, Kao naxnac AeJia: ,,Memoriale bonae memoriae domini Thomae, quondam archidiaconi eccl Spalatensis", xo jecx: H C X O P H C K O ACJIO noKOJnora apxH^aKona TOMC. TJI. o
XOMC: K r s n j a v i , Prilozi historiji Salonitani Tome arcidjakona spljetskoga
(Vjesnik kr. zem. arhiva vol. II, Zagreb 1900, 129.) O TOMH nncao je R a c k i ,
Ocjena starijih izvora. Zagreb 1865, 70104 = Knjizevnik knj. I, 358-388, y
Haconncy nNeven" 1857, 6570 H y pacnpasn nScriptores" (Rad 51, 64 H AaJbe).
FJI. caAa H Selem, Tommaso Arcidiacono e la storia medievale di Spalato,
Zara 1926 = nLa Rivista Dalmatica11 VIII, fasc. I1I-IV luglio 1926. Kao IIJTQ
je Hy>KHO Aa ce TOMHH TCKCT HOHOBO KPHXHHKH H3Aa c KOMenxapOM, xaKO
xpe6a Aa ce nanHuie H nosa o6jeKTHBHa H HcupnHBa cxyAHJa o TOMH H iterosy

Tpe6a Aa OAFOBOPHM na nirraH>e, KOJHM H KaKHM ce

KOpHCTHO apxH^aKOH ToMa sa CBOje npHHan>e npe XII
H o nponacTH Cajione (OKO r. 614) ToMa
nance: ,,Qualiter autem finaliter eversa fuerit (sc. Salona), non
satis perspicuum est. Nos vero, ut in precedentibus 8), p a r t i m
s c r i p ta, partim relata, partim opinionem sequentes, conemur exponere"9). ToMa AaKJie OHHTO xofce Aa OBHM penHMa HcraKHe, Aa My
HHje 6njia HSBOPOM caMO TpaAHijHja Koja je yocxajioM y XIII
Morjia Aa 6yAe Me^y PoMaHHMa rpaAa CnjiHia o nponacxn
KOJieBKe Cajione jom Aocia >KHBa Hero Aa ce OH KOPHCTHO H cxaPHJHM n n c a H H M HCTOPHCKHM MaxepHjajiOM. H saHCxa, aHajiH3yjyhH
xaHHO TOMHH TeKCT, MH AOJiasHMo AO ooyBAana pesyjiTaxa, KaKO
ce OH cjiy>KHO nncMHMa nane Fprypa I (590 604 10) H >KHBOTonnPHMCKHX nana, HJIH xano SBaHHM ^Liber pontificalis", Kojera je
HCCT nanncao join y Apyroj HOJIOBKHH IX BeKa snanan,
CB. KoHCTaHTHHa-KnpHjia, PHMCKH 6n6jiHOTeKap AnacTacHje11). Ms
npBora HSBOpa noijpnao je HCKC noAaxKe sa npHKas upnjiHKa y
cajioHHTancKOj IJPKBH sa apxnenHCKona HaTajia (f 593), apxHtjaKona XoHOpaia H ,,cxH3M&THKa" MaKCHMa12), a HS Apyrora noBaAHO ,
je FOTOBO OA penH AO penn CBC OHO, IIITO Kan<e o nann JoBany |
IV (640642), POAOM /JajiMaTHHijy, Kano je nocjiao y (pHMCKy)
/],ajiMai^Hjy H Mcrpy onara Maprana Aa HCKynn OA nesHa6o>Kaua
(T. j. CjiOBena H ABapa) xpHiirkaHCKO po6;te H Kano je onai MapTHH
AOHCO y PHM Mohn AaJiMaTHHCKHx MynenHKa CB. AyJMa H CB.
AnacTacHja (H Apyrnx), FAC HX je OHAa Taj HCTH nana JoBan IV
8) To jecT y rjiasaMa I AO VI.
9) Edit. R a c k i 24 (FJI. VII).
10) Haj6oJbe HSAaite OBHX nacaAia je OHO, UITO cy ra npupeAH E w a l d
M H a r t m a n n y s6Hp^ nMonumenta Germaniae historica", E p i s t o l a e 1, JI,
Berlin 18871889. Yn. H Bulid,^S. Gregorio Magno papa nelle sue relazioni
colla Dalmazia (590604), CIIJIHT 1904, npn^or nByjietHHHy" r. 1904. TJI. o
TOMe Si sic, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara 226 229.
n) Yn. R a c k i , Doc. 277. Haj6ojbe je H3AaH>e OHO, UITO ra je
D u c h e s n e , Liber pontificalis MI, Paris 18861892. HajnoBHJe je
March, Liber pontificalis, Barcelona 1925 (no pyKonncy y apxney
y TopTOSH y UlnaHHJH).
12) Edit. R a c k i 13-23 (FJI. V, VI), 30 (ni. VIII).

nojiOH<Ho y KPCTHOHHUH THK AO apKBe CB. JoBana JlaTepancKora

H OHAe HM noAHrao npeKpacan MosanK13). /^ajbe BHAHMO, Aa je
ToMa nosnaBao H HCKH ApeBHH sannc o nocTanKy rpaAa CnjiHTa
ynyTap ^HOK^euHJanoBe najiaTe nerAe npeTKpaj BJiaAan>a ^apa
HpaKJiHJa H AOUHHJy HencnpaBny JiereHAy, o npenocy Mofcn CB.
flyjMa y CB. AnacTacnja, To6o>Ke HS cajioHHTancKHx pyiueBHHa,
y HOBy ca6opny ^pKBy cnjiHTCKy 14). OH uosnaje H npHnaaa
/lydpoBHana o nocraHKy HbHxoBa rpaAa, a TaKO H TeM<H>e Ay6poBaHKe enncKonnje Aa nocTane MHTPOHOJIHJOM 15). Ilocjie cBera
Tora ToMa AOHOCH KpaTaK cnncaK HCKHX CHJIHTCKHX apxnenHCKona
IX H X Bei<a, oApe^yjyhH . HX roAHHaMa H BpeMenoM BjiaAaaa
xpBaTCKHx BJiaAajraqa Tora BpeMena c H3peMHOM npHMCASoM,
Aa o H>HMa HMa H C T O P H C K H X s a n n c a (cathalogus archiepiscoporum de quibus extat memoria), a TO snanH, Aa je ToMa
Ta HMena H Te roAHHe noBaAHO HS neicora CTapora KaTajiora CH^HTCKHX apxnenHCKona, KOJH ce jaManno nysao y apxHBy KaTeApa^ne
; KaKO je nosnaTo, cacTaBJban>e TaKHx KaTajiora 6eine y OHO
odnnaj CBarAe y Esponn16).
AJIH ToMa nosnaje H CTpane nncije, jep HHTaB noneTHH CTaBaK,
ra HSHOCH y rjiaBH XIV o AOcejbeH>y Ma^apa (de adventu
Hungarorum), FOTOBO je OA penn AO penn npeyseT HS nosnaTora
Ma^apCKora anoHHMHa jieTonncqa (Anonymus Belae regis notarius),
KOJH je >KHBeo H paAHO OKO r. 1200, a MO>KAa Befc H pannje (OKO
r. 113017). JeABa MO>Ke Aa 6yAe cyMH>e, Aa je ToMa Taj
13) O. c. 29 (FJI. VIII). MosanK canyBaH' je AO A aH ^c; FJI. Sisic o. c.
283286 (ca CJIHKOM MOsaHKa).
I*) Racki, Doc. 238-290; T h o m a ed. Racki 34 (rji. XII). Yn. o TOMC,
Sisic o. c. 281-283 (6ejieuiKa 35) H 290-296.
is) T h o m a o. c. 30 (FJI VIII).
16) o. c. 35-37 (rji. XIII).
17) o. c. 42 (ni. XIV). Haj6ojte H3Aan>e Ma^apCKora aHOHHMHor JICTO^HC^a jecre M(atyas) F l o r i a n u s , Fontes rerum Hungaricarum vol. I, Leipzig
1884. nirraH>e, A& JIH je waHOHHMHH Hoxapg >KHBCO y BpeMe Kpajta Bejie III
MJIH Be^e IV, A^nac je y HayijH A^HHHTHBHO pemeno TaKO, A& KHKano ne
MO>KC Aa Aoije y panyn Bejia IV. 3aro ce BefeHna HayneftaKa npHKJian>a BpeMeny Bejia III (11721196). Y HajHOBaje je BpeMe HSHeceno AOCTa Ao6po fyyH#Hpano MHiujteifce, A^ je WAHOHHM" 6no HOTap KpajLa Bejie II (11311141);
yn. J a k u b o v i c s , P. mester (y s6opHHKy: E m l e k k o n y v Dr. Grof Klefeels b e r g Kuno emlekere. Budapest 1925, 169213).

10

na HHTaH>e OA CBora npHjaxejba, cnjiHTCKora apxneiiHCKona

PorepHJa (12491266), KOJH je neKoii 6no KanoHHK y YrapCKOj y
BejiHKOM BapaAHHy, HO POAOM Seine Tajinjanaij HB Ilyjbe18). 3a
npHKasHBatbe 6op6e HSMe^y jiaraHCKe H xpBaicKe napOAne U.PKBC
y Bpeme Kpajba Flerpa KpecHMHpa IV, Hsme^y 1060 H 1065, Toma
ce OHCBHAHO KOPHCTHO HSBOpOM, KOJH je CBOJHM nocTaH>eM cesao
Haxpar AO noneiKa XII BeKa, TO jeer AO Bpemena CA\PTH apxnenHCKona cnjiHTCKora JlaBpeHTHJa (f 109919). IlopeA Tora HSBOpa
ToMa ce KOPHCTHO H sanHCHHijHMa CIUIHTCKHX IJPKBCHHX cafiopa
(cHHOAa) XI BeKa20) H najnocjie join H HCKOM rpaACKOM CIIJIHTCKOM
KPOHHKOM, Kai<OBa ce npHMepnije noMHH>e H y yBOAy rpaACKora
ciaTyia r. 131221), a Hspenno je HCTHHC H Mjiaijn my seMjbaK H
jieTonncaij, CiunrtiaHHH Mnxa MaAHjeB (f o. 135822).
18) OA apxnenHCKona Porepnja jaManno noTnny H CBC one BCCTH o npoTaxapa y Ma^apCKy roAHHe 12411242, Kao H onuc ffcnxoBa >KHBOTa.
CaM je PorepHJe Hanncao BeoMa Aparon,eH cnnc o xaTapCKOJ HajesAH y MaI^apCKy; HMa ra H Pawn y CBOMe HSAaay TOMC na cxp. 132160 HOA JIHHHJOM.
Ilo MOMe MHiiijteiby 6am xaj Porepuje 6euie onaj, KOJH je ToMy naroBOpHO,
Aa ce Aao na nncaH>e CBora A^Jia. AKO je TO ncnpaBHo, OHAa 6m TO snanHjio,
Aa je ToMa paAHO na CBOM A^-^y TeK HSMe^y 1250 H 1266.
19) Yn. S i i c o. c. 511^16 Ja MHCJIHM Aa ce ToMa y TOJ napTHJH (ed.
cit. 4756: De promotione Laurencii archiepiscopi) KOPHCTHO HCKHM A^nac
HaMa HenosnaTHM >KHBOTOIIHCOM apxnenHCKona JlaspeHTHJa (* Vita Laurentii
archiepiscopi Spalatensis); TJI. o. c. 511. 6e;i. 30.
20) yn. Starlne XII, 221223; Si sic 1. c. K l a i c , Prilozi hrvatskoj
historiji za narodnih vladara (Nastavni V/esnik XXXIII, Zagreb 1925, 278,
H Aajfce == Zbornik kralja Tomlslava, Zagreb 1925, 214 H Aaji>e) MHCJIH, A^ je
ToMa nosnaaao H sanncHHKe CHJIHTCKHX CHHOAa r. 925 H 928.
21) S i s i c , MihaA/ladijev d% Barbezanis (Rad 153, 14-17)
22) Mnxa HSpeKCit AOBHKyje Bpn6HpCKOM Knesy Jypjy o6e penn: ,,Si
memineris, comes Georgi, annorum praeteritorum et temporis comitis Domaldi
de Clivna (>icnBeo y npsoj IIOJIOBHHH XIII BeKa), *non offenderes civitatem
Spaleti, quia ipse Domaldus olim existens in castro Clissiae, ceperat circa
XX nobiles die Spaleto, at habetar in chronicis Spaleti, et propter hoc sibi
male accidit et finaliter quod captus in suo lectu et castro Clissiae praedicto
et ductus Spaletum super salmerium, tonsis crinibus de capite causa vituperii
et derisionis, petens si quidem religionem Tragurii viliter moritur" (Rad 153,14).
BejieiiiKy o TOMC Aoratjajy, KOJH ge 36no oko 1239 1244, a Hnane y caspeMenoM TOMH o H>eMy sanyAO HCMa HK^ peHH, namao je Mnxa MaAHJee
>Keny y ,,cn;iHTCKHM KpOHHKaMa" H OHAajie jy je npeyseo y CBoje A^JIO. Ho
Ta KpOHHKa HHJe Aouuia AO nac, nnaK cy naM one MHXHHC penn

11

je rpaACKHX jieTonnca (KpOHHKa) CBanaKo SHJIO H no

ocrajiHM AaJinaTHHCKHM BapouiHMa, napoHHTO y SaApy H Ay6poBHHKy. AJIH AOK ce saAapcKHM jieTonHcaHMa sa pannje Bpeme (npe
XIV BeKa) sameo csaKH Tpar23), anajiHCTHKa rpaAa Ay6pOBHHKa
MHOFO nan je 6ojbe nosnaTa. HcTHHa, A^nac nama nosHara Ay6poBanKH jieTonncH nncy nocTaaeM CBOJHM CTapnjn OA XV Beica,
HO ysa CBC TO jeABa MOH<e A^ 6yAe cyMH>e, Aa cy H>HXOBH peAanTopH upnajiH, dap noneKe CBoje noAaTKe, HS CTapnjnx npeApaAH>a,
Koje OA necTH cesaxy ynaTpar, MOH<Aa H AO XII BeKa 24 ).
HajsaA Tpeda Aa CBpaTHMO Hamy na>KH>y H na HCKC KaKO
ce Ka>Ke ,,ApeBHe jieTonnce", KOJH cy Aanac nsrydjbeHH, ajin HX
noMHH>y H i^HTHpajy Ay6pOBanKH jieTonncun M a B p o O p 6 n H H 2 5 )
n J a K O B J l y K a p e B H h (Luccari26) na noneTKy XVII BeKa.
A^ je 6njio join H Apyrnx jioKajinnx CHJIHTCKHX KpOHHKa CCM
TOMC, a KojHMa Aanac nena BHiiie Tpara. JeAan caM yjioMaK JCAHC
cnjiHTCKe cpeA^eBeKOBHe KPOHHKC nauiao y JlonAony Me^y pyKonncHMa
BpnTCKora Myseja; Taj ce>Ke naTpar y roAHHy 1091, a onyBao ra je JIyu,HJeB
npnjaTejb H capaAHHK KOA ca6npaH>a rpa^e sa j\eno De regno Dalmaliae et
Croatiae libri sex", SaApaHHH C H M C Jby6aBau,, y JCAHOM CBOM nncMy JIyu,HJy,
H TO Kao qumani. Yn. o TOMC S i s i c , Prirucnik 309313, 321.
23) HajcTapHJH Aanac naM nosnaTH saAapCKH ananncTa jecTe P a u l u s de
P a u l o (= IlaBao naB^OBHfe), HHJH jieTonnc o6yxBaTa BpeMe HSMe^y 1371 H
1409. MsAao ra je c KOMCHTapoM Sisic, Memoriale Pauli de Paulo, patritii
ladrensis, Zagreb 1904 (= Vjesnik arh. VI, 159).
24) Yn. o CTapoj Ay^posaHKOJ anajincTHi^H N o d i l o , Prvi Ijetopisci i davna
historiografija dubrovacka (Rad knj. 65 H sace6no, 3arpe6 1883). HaKO ne
Mory Aa npnxBaTHM HOAHJIOBO MHiujbeKbe, Kao Aa npe XIV BeKa yonuiTe y /ty6pOBHHKy HHJe 6HJio HCTOpncKHx sannca (anajia), neMa cyMH>e Aa je y APYrY
pyKy npeTepan H cyA Pyca MaKyiiieBa, Kao Aa je Befc y IX BeKy y /],y6pOBHHKy
6njio noTnyno AOTepannx anajia H KpOHHKa. Yn. M a K y i u e B t , Mscji-feAOBaHia
o6i> HCTOpHnecKHXb naM^THHKaxt H 6biTonHcaTejiaxT> fly6pOBHHKa, IleTporpaA
1867, 203 H Aajte. OA AY^pOBanKHx jieTonHcau,a HSAajia je AocaAa JyrocJiaBencKa
AKaAeMHJa, y peAaKii,HJH npo(J)ecopa HoAHJia, OBC: Annales Ragusini Anonyml
item Nlcolal de Ragnina, Zagreb 1883 (Monumenta spect. hist. Slavorum merid.
XIV) H Chronica Ragusina J u n i i R e s t i i (aborigine urbis usque ad annum
1451) item loannis Gundulae (14511484), Zagreb 1893 (Mon. spect. hist. Slav.
merid. XXV). TJI. H Sisic, .Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara 440442.
25) Or bin i, II regno degli Slavi oggi corrottamente detti Schiavoni,
Pesaro 1601.
26) L u c c a r i , Copioso ristretto degli annali di Rausa libri quatro, Venezia 1605.

12

noMHH>e OBa ABa jieTonncija: Baldasar Spalatino27) H Michel Salonitano28), A^KJIC KaKO dap HsnieAa ABa cnjiHTCKa nncua, a
CCM Tora AOHOCH, nonajBHiiie OA penn AO penn, H TajinjancKH npeBOA
Jlexonnca Fiona /tyKJbaHHHa, c HarnncoM: La storia de* re di Dalmatia et altri luoghi vicini dell' Illirico, daW anno del Signore 495
fin a 776729); ajiw KaA ce it>HMe KOpHCTH y CBOMC AeJiy, y TeKCTy,
30Be ra npocxo // Dodeate}. JlyKapeknii oner naBOAH y cnncKy
CBOJHX HSBOpa, oAMax Ha noneTKy CBora AeJia, nocjie npeAroBOpa
(autori citati nella presente opera), oBe jieTonncije H JiexonMce:
Baldassar da Spalato, Cronica di Salona, Cronica d'Antivari,
Michele di Salona, Prete di Doclea31), a y npBOj KH>HSH csora AeJia,
Koja Aonnpe AO noneTKa XIII BeKa, naBOAH OH joui H OBe CBOJe H3Bope: Efemeridi di Doclea (UITO 6n MOFJIO A& 6yAe KOJIHKO Flon
32), Annali di Misia33), Milich Velimiseglich (= Mnjinti
cronista di Bosna34) H jeAHy Cronica molto anticha y noceAy (Jjamnjinje KnesoBa FlyijHiia (Pozzo35). MeijyTO, KaA
nosopno npoHHiajvio JlyKapeBHfceBO AeJio, natoi fceMO, A& ce Cronica di Salona, a TaKO HCTO H Cronica d'Antivari, HHFAe H HHKaA
HspenHo ne noMHfty, H TaKO He snaMO, MOH<eMO JIM c HCKOM cnrypHomiiy HAeHTH(J)HKOBaTH npBy KpOHHKy c Beii paHHJe
Michele di Salona, a Apyry c JleionHCOM Fiona
(jep ce mo>Ke c AOBOJbna pasjiora yseTH, A^ je Bet JlyK
MHCJIHO, Aa je H>en ayxop H<HBeo y Bapy) HJIH cy TO mo>KAa
sacefina A^Jia. CaA CHJIO osaKo HJIH onaKO, ofia osa HSBOpa
KaKO HcnaAajy HS nauiera A^Jber pacnpaBJbaHba. Flpeociajy
AaKJie KOA OpSnHa H JlyKapeBHta u,HTOBaHH Baldasar Spalatino
(HJIH Baldassar da Spalato) H Michel Salonitano (HJIH Michele di
Salona) na OHAa JlyKapeBHfceBH HCTOM noMenyTH sacefiHH HSBopn.
27) Q r b i n i o. c. 191.
28) o. c. 28, 29, 169, 174, 180, 181, 182, 186.
29) o. c. 204239. CaAa ra npeiiiTaMnaea ,,Archivio storico per la Dalmazia", vol. I, Roma 1926-1927.
30) o. c. 182 H ApyrAe.
31) L u c c a r i o. c. y noneTKy (HenarHHHpano).
32) o. c. 3.
33) o. c. 10.
o. c. 25. OBO MH je HMe BeoMa CYMH>HBO.
35) o. c. 22.
34)

13
Baldasar Spalatino HJIH Baldassar da Spalato, TO jeer BajiTasap CnjiHfcaHHH no nainy, naBOAH ce H KOA Op6nHa H KOA JlyKapeBHha csera jeAan nyra, H TO TaKO, Aa ce OAMax na npBH
norjieA BHAH, A& j^ KOA xora JlyKapeBHiiy cjiy>KHO Op6nHH HSBOpoM36). To mecTO, OAHOCHO ^HTaT KOA Op6nHa H3 BajiTaaapa
CnjiHhaHHHa, rjiacn oBaKO : 3a paTa H3me^y aapa AjieKcnja KOMHHHa H BeHe^Hje c JCAHC, a nyjbCKora xepqora PofiepTa TBHCKapAa
(=JIyKaBora) c Apyre CTpane (10811085), CTajaiue /J,y6poBHHK,
a TaKO joiii H HCKH Apyrn AaJiMaTHHCKH rpaAOBH, Ha CTpann Po6epTOBOj, UITO je Ao6po nosnaTO H HS Apyrnx caBpeMennx H3BOpa.
FIOTOM nacTaBJba OpdHHH: ,,11 quale T. j. PofiepT come
scrive Baldasar Spalatino neW Origine di Spalato hebbe da'
Rausei due galee et da Spalatini una. Et azzuffatosi con Tarmata
d'Alessio e con la veneta presso a Durazzo, ocCorse che la capitana Rausea s'attacco et venne alle mani con la galea d'Alessio
imperadore et come scrive fistesso Spalatino li Rausei menavano bene e valentemente le mani, di modo, che hormai havevano rimessa la galea imperiale et passando un soldato Rauseo
alia poppa, voleva uccidere Timperadore, ma dal suo capitano
fu ritenuto, il quale vedendo cio, grido ad alta voce dicendo, non
fare, che costui e imperadore37)".
Ms OBHX peHH BHAHMO npe CBera, A& je join na noneTKy XVII
BeKa Opdnny 6no nosnaT TCKCT A^6ome pyKonHCHH HeKora
cnjiHTCKora jieTonHCii,a BajiTasapa, nnje A^JIO Origini di Spalato?
Kao A& je npHKasHBajio najcTapnjy HCTOpnjy rpaAa CnjiHTa. Ho
KaA je cam jieTonncau, BajiTasap >KHBeo H paAHO, TO nam Op6nHH
He Ka>Ke, na saTO Bajba, npeMa noysAanocTH H HCTOPHCKOM 3Hanajy
AOHeceea noAaTKa, OTnpnjiHKe TO Bpeme OAPCAHTH. Mnane MHCJIHM
36) o. c. 13: ,,S'accostarono parimente a Roberto Guiscardo, re di Puglia
e Calabria, fratello del conte Gofredo, et come si legge ne' nostri archivii et
in Baldasar da Spalato, i Spalatini gli mandarono in aiuto una galea et i
Rausei due, quando che egli faceva guerra ad Alessio Comneno imperatore
eta Domenico Silvio doge di Venetia; allhora avenue che attaccandosi queste
due armate a combattere, la galea Rausea venne a caso alle mani con la galea
imperiale, sopra di cui montati i soldati Rausei uno di loro voleva ferire
1'imperatore, ma il suo capitano gridando ad alta voce, ,,non fare, che costui
e imperatore", egli si ritiro in dietro".
37) O r b i n i o. c. 191192.

14
Aa je BaH cBaice cyivube OpdnnoB (OAHOCHO BajiTasapoB)
dno HanncaH jiaTHHCKHM JCSHKOM, KaKO cy TO dmie H CBC cpeAH>eBCKOBHe

CnJIHTCKe KpOHHKe

sanHCH.

H CBH

O BHSaHTHCKO-HOpMaHCKOM

CTapHJH

CHJIHTCKH HCTOpHCKH

paTOBaH>y H 0 dHTKH KOA APaHa

(18 OKTodpa 1081) MM CMO Aodpo ynyfceHH HS AeJia ,,Alexias" Ane

KoMHHHKe, KkepH ijapa AneKCHJa KoMHHHa38) H MS necHHHKora ACJia
BnjiHMa AnyjiCKora (Guillermus Apuliensis) Gesta Roberti Guiscardi", Hanncana OKO r. 1100.39) Ha ocnoBy OBHX noysAannx HSBOpa
sna ce TaHHO, Aa cy HOpMaHCKO-AajiMaraHCKy Mopnapnijy pasdnjin
MjienaHH KOA APaHa Y JY H Y 1081, AOK ce y TO Bpeme ijap AjieKcwje
KOMHHH JOLLI daBHO y LJapnrpaAy. TeK y aBrycTy ocraBH ijap npeCTOHHijy H CTH>Ke OKO 15 OKTotfpa noA APaH K o n n e H H M nyTOM,
a OHAa ce ynyc y dHTKy c PodepTOM FBHCKapAOM 18 OKTodpa.
Join npe doja Aao je PodepT nonajiHTH CBOjy MOpnapHijy, AOK je u,ap
AjieKCHJe yonurre HHje HH HMao. BHTKa ce AaKJie dnjia H C K J b y H H B o
na K o n n y . LLlTa BHine, HH nocjie Tora Aoraijaja, CBC AO CMpra
PodepTOBe (17 jyjia 1085), HHKaA HHJC AOUIJIO AO HopmaHCKo-BHsaHTHCKO- MJieTanKora n o i v i o p C K o r a doja, y KOJCM dn u.ap AJICKCHJe KOMHHH J I H H H O ynecTBOBao40).
Ms Tora pasjiaran>a jacno HSJiasn, A^ je onaj noAaTaK BajiTasapa CnjiHiiaHHHa npocTo HSMHiujben; OH je OHHTO TCK MHOFO
AOijHHJe KOMdHHOBana anerAOTa, BepoBaTHO AydpoBanKora nocraHba.
feM Aa nopMancKH necHHK BHJIHM AnyjiCKH HSpenno Ka>Ke,
cy ce /JydpOBHaHH H AaJiMaTHHi^H na PodepTOBOJ CTpann
y noneTKy paTa OAJiHKOBajiH41), nsrjieAa Aa je TO AaJio no38) A n n a e C o m n e n a e Porphyrogenitae Alexias. Ex recensione Augusti Reifferscheidii I, Leipzig 1884, 130 H Aajte.
39) Q u i l l e r m i A p u l i e n s i s Gesta Roberti Guiscardi edit. M u r a t o r i ,
Scriptores rerum italicarum V (= Monumenta Germaniae historica, Scriptores
IX). YJIOMKC KOJH nac HHTepecyjy, HMa H R a c k i , Documenta 458.
4) FJI. o TOMe 6ojy: S c h w a r z , Die Feldziige Robert Guiskards gegen
das byzantinische Reich (Programm des Gymn. in Fulda 1854); H e i n e m a n n ,
Geschichte der Normannen I, Leipzig 1894, 298 H Aajte; Ch a l a n d on, Essai
sur le regne d' Alexis Ier Comnene, Paris 1900, 51 H A^JBC; C h a l a n d o n ,
Histoire de la domination normande en Italie et en Sicile I, Paris 1907, 265
H AaJte; Si sic, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara 578 H AaJbe.
41) ,,Gens comitata ducem (sc. Robertum)
cum Dalmaticis Ragusea
telorum crebris consternit iactibus aequor". R a c k i , Doc. 458.

15

, saijejio HCKOM AydpOBaMKOM rjiocaTopy, Aa HSMHCJIH ony

, KaKO je Todo>Ke HCKH AydpOBanKH BOJHHK XTCO Aa ydnje
^apa AjieKCHJa, a^H ra y TOMC cnpenn KaneTan dpOAa, AOBHKHyBiiiH My: ,,He HHHH Tora, jep onaj Kora CH nayMHO Aa ydnjeui,
caM je u,ap". Osa HencnpaBHOCT noKasyje, Aa Bajrrasap
dap npeMa OBOM MecTy y Opdnna H JlyKapeBHha nnje
HH paAHO y XI HJIH XII BeKy, Hero MHOFO AOUHHje, MO>KAa naK y
XV BeKy, aKO ra je yonuiTe H dHJio. Ha TaKOBO MHmjbeft>e ynyfcyje nac y npBOM peAy oniiiHpnocT npHHa^a, KapaKTepHCTHMHa
TCK sa AOijHHJe BpeMe.
Mnoro dojbe HHJC HH c ApyrHM nHcu,eM, M n x a j j i O M COJIHH > a H H H O M (Michele di Salona). Ms H>era AOHOCH OpdnnnoBa MecTa:
1. ToBopeiiH o MjieTaHKO-nepeTJbaHCKHM cyKodHMa IX BeKa,
OpdHHH nacTaBJba: ,,Et essendo promosso al dogato di Venetia
Pietro Candiano 42 ), fu astretto et egli, quasi subito pigliar Tarmi
contra Narentani. Ma la cosa non gli venne ben fatta, come
scrive MichelSalonitano nel Trattato delta Dalmatia". Ove della
guerra ch' i Narentani fecero co5 Venetiani, nel seguente modo parla:
I Narentani (dice egli), gente Slava fu molto tremenda, cosi ai
luoghi che sono infra terra, come a tutte le citta maritime della
Dalmatia; et piu che a niun altro a Venetiani, peroche continuarono ducento anni a perseguitarli mortalmente, non ostante, che
in tutto questo tempo i Venetiani pagassero loro il tributo per
poter liberamente navigare il mare Adriatico, di cui i Narentani
pretendevano e tenevano 1'imperio assoluto et chiunque il navigava volevano che pagasse loro la gabella o il passo. II che fu
cagione, ch'essi spesso venissero alle mani insieme. Percioche i
Narentani molte volte ritenevano i vascelli Venetiani per pagarsene del tributo non portato loro a tempo com' anco del datio
delle robbe, le quali per la transgressione o indugio volevano
che fussero loro devolute di ragione. Ma principalmente perseguitavano i Venetiani perche gli vedevano crescere ogni di nelle
forze e farsi piu potenti in mare, aspirando all'acquisto della
Dalmatia, la quale sendo molto disgustata dalle grand' insolenze
de' Narentani pareva che desiderasse ogni lor ruina. E i Vene42) fly>KAeBao OA 17 anp. AO 18 cenx. 887 ( K r e t s c h m a y r , Gesch. von
Venedig I, 101).

16
tiani andavano a bel studio fomentando queste lor occulte inimicitie per poter venire piu agevolmente air occasione di fare,
fra essi duo litiganti, il proprio fatto. Delia qual malitia Veneta
essendosi accord i Narentani, gli odiavano e crudelmente perseguitavano in maniera, che molte volte la citta di Venetia e stata
ridotta da questa gente quasi che ad una estrema miseria e disperatione. Imperoche havendo piu volte combattuto insieme, Tarmate Venetiane sono quasi sempre restate con perdita e danno.
Et in particolare nel tempo di Pietro Candiano doge, il quale
(oltra gli altri dogi) essendo uscito in persona la seconda volta
contra di loro et attaccatosi nella battaglia a Cavo Miculo in Dalmatia, nel principio si vedeva superiore, et Male principe de' Narentani gia stava attento per fuggire, ma vedendo che veniva a
soccorrerlo il restante de' vascelli Narentani ch' erano sotto la
condotta di V i t a B o b a l i R a u s e o , a quei tempi molto adoprato
nell j imprese militari dal detto principe de' Narentani, come capitano celebre et essercitato assai nel comando degli esserciti
Slavi per terra et per mare, torno di nuovo ad affrontar 1'inimico,
il quale dopo haver fatto una gagliarda difesa resto vinto con la
morte d'esso doge. Et questa cosa diede gran terrore a Venetiani; i quali dubitando ch' il nemico, seguitando la vittoria, non
venisse ad assaltarli ancor in casa, serrarono con catene grosse
le bocche de' porti, per i quali si poteva venire alia lor citta,
mettendovi ancora molta gente per guardia"43).
Hnje JiacHO npenosHara y OBOM ciaBKy, IJITO je
Mnxajjia CojiHitaHHHa a IIITO je IIOTCKJIO HS rjiaBe OpdHHOBe.
CTHJiHsaijHJa HHKaKO ne MO>Ke Aa 6yAe crapnja OA XIV HJIH 6oji>e
XV BeKa, H cacBHM najiHHH na riHcatte nosearax MJiexanKHX Jiexoimcaija XV BeKa: Ca6ejiHKa (Marcantonio Sabellico), BeM6a (Pietro
Bembo) HJIH /Joji^Hna (Pietro Dolfin). Ho ano H oA6njeMO cse
OHO, IIITO HHJe HHCT jieTonHCHH noAaiaK, nnaK AOJiasHMo AO y6el?ett>a, Aa TO HHje o p H r n n a j i a H n o c a o jeAHora namera, xpBarCKora, ApeBHora jieTonncija us XI HJIH XII Beica, Hero Aa je BCCT
o BOJHH Ay>KAa Fleipa KaHAHJana roAHHe 887 npocTo napa^pasa
) O r b i n i o. c. 2829. Heurro HHWC (cxp. 182) Op6HH noHaBJta y
KpaxKO oBaKo: ,,Li Rausei (come scrive Michel Salonitano) furono in lega coi
Narentani nel 880, quando questi facevano guerra a' Venetiani".

17

oHora, IIITO je o TOMC ynpaTKO y cm/iy XI Bena Hairacao

MJieTaHKH jieTonncau; ^aKOH JoBan, ceKpeTap Ay^<Aa IleTpa II Op^
ceojia (f 100944). To napOHHTo nonasyje OHO Cavo (= Capo)
Miculo sa JoBanoBo locus Mucules (Aanac MaxapCKa), AOK je Capo
Miculo Aanac Punt' Arnica KOA SaApa. HnjeAan c T a p n j n nnca^
6no OH /JajiMaTHHaij (PoMan) HJIH C^OBCH (XpsaT), a yne Aa pasjiHKyje join H y XV Beny nojiHTHHKy H AP^asny TepHTopnjy BHsanTHCKC /J,ajiMauHJe (AoqHHJe MJieTanne /JajmaijHje) OA nojiHTHHKe H
Ap^aBHe TepHTOpnje xpsaTCKe, He 6n Morao Hannca ,,a Cavo
Miculo in Dalmatia", jep CBC OHO, IIITO je Ban saAapCKHx
SHJIO je AO r. 1409 y XpBaTCKOj, AOK MaKapcna, a TaKO H
HepeTJLancKa ofijiacT, HHKaA npeA HOJIOBHHOM XV BeKa nncy 6njie
,,^ajiMai^HJau. To je TCK AOU.HHJH MJieTaHKH reorpa^C
nojaM.
FlopeA ynoTpe6e MJieTanKora jieTonncija JoBana,
jacHo joui H ersHCTCHijHjy HCKC jiOKajine HJIH 6ojbe 4>aMHJiHjapHe
A y 6 p O B a H K e TpaAHi^nje, o HCKOM BHAy Bo6aji>eBHfey (Vita [=
Vito?] Bobali Rauseo), a KOJOJ Hnane Tpara heMa, y Aanac 6ap
nosnaTHM naM AyfiposanKHM H erapHJHM H MJia^HM jieTonncHMa,
CacBHM je cyMH>HBo H HMe HepeTJbancKora KHesa Muie (=Mijo,
sap Mnxajjio? MncjiaB?), KOMC TaKO^e HHrAe nena Tpara. AJIH
najjana snanajKa Aounora noeraHKa OBC BCCTH OAHOCHO
Ban>a Mnxajjia CojiHH>aHHna jecre, KaKO Befe peKox,
caMa, TO jecT onuinpnocT H KOMeHTaTOpCKH Hannn nncaita, nyH
AeTajba, a KapaKTepncTHHan TCK sa XV HJIH XVI BCK, TaKO Aa ra
HHKaKO ne Mo>KeMo Aa AarapaMo, nocTafteM H>eroBHM, HH c XIV
BCKOM.

Beii oBaj noTnyno noysAan pesyjiTaT jacno noKasyje, IHTO

HMaMO Aa AP>KHMO o ocTajiHM noAaijHMa HJIH BecTHMa, nou,pnaHHMa
HS Mnxajjia CojinibaHHHa; HJIH ApyrHM penHMa, o nncuy caMOM,
To cy joui OBH noAai^n:
2. IloMeHyBiJiH najnpe ynecTBOBafte crapnx M j i n p a y paTOBHMa MaKCAOHCKora Kpajba AjieKcanApa Beji., a OOTOM AoneBiiiH
y TajiHjancKOM npeBOAy nynn TCKCT nosnaTe 4)ajicH(J)HKOBaHe AHKpajBese y KOPHCT CjioBena (Slavi, Slavoni), AaTOBane ,,nella
4) FJI. R a c k i , Doc. 374-375.

18
citta nuova d' Alessandria, la qual fu fondata da noi sopra il
gran fiume Nilq, 1'anno duodecimo de nostri regni, assistendo a
noi il gran dio Giove et Marte, Plutone et la dea Minerva", npoAy>Kyje Op6nHH oeaico: Michel Salonitano, che fit intorno fanno
del Signore 1010 et scrisse le cose degl* Illirici, in fine dell' opera
fa mentione di questa militia, che gl' Illirii fecero con Alessandro
^t dice che da lui furono molto honorati"45). OBO je Mecxo OA
Ba>KHOCXH sdor xora, IIITO ce MS H>era BHAH, Kano je Op6nHH MHCJIHO, A& je Mwxajjio CojiHHbanHH >KHBeo H paAHO OKO r. 1010 H
*Aa My je A^JIO o6yxBaxajio joui H Hcxopnjy cxapnx Mjinpa. AJIH
TO je majio BepoBaxHo, jep je HCKOpHiirraBaH>e cxapnx KjiacnHHHx
HCXOpHKa H reorpatjm, rpHKHx H PHMCKHX, npe XIII seica BeoMa
pexKO, TOTOBO Hsysexno. HajsaA H caMa (jjajicn^HKOBaHa Awnjioma
AjiencaHApa Beji. nocxajia je Mei^y c e B e p H H M CjiOBeHHMa, a He
wei^y jy>KHHM, H Aouuia je AO H>HX najpannje xeK y XV BeKy46).
Tano nac ero H xaj noAaxaK BOAH AO pesyjixaxa, A& je Michel
Salonitano >KHBeo Hajpannje xeK y XV BeKy.
3. FoBOpeiiH o ayxoxTOHCTBy CjiOBena HJIH Mjiwpa na BajiKancKOM nojiyocxpBy, H o xome, Kano je CB. JepojiHM npeBeo CBCXO
HHCMO ,,nella lingua slavau, Op6HHH Kance Aajfce: ,,Appresso Michel Salonitano ne cava di cio ogni dubio, il quale nel trattato
deir Illirico cosi scrive: Quantunque si vedeva che fantica lingua
delta Dalmatia et dell' Illirico fusse tutf una con quella de' Gothi
et Slavi, tutta volta con difficolta s'intendevano fra loro, ne era
tanta differenza fra Dalmatini e Slavi, quanta era fra questi et
gl' Illirii. Dalla qual natione (sc. Illirii) hebbero origine molti,
che hanno comandato alle nationi straniere et furono i principal!
imperadori"47). Hnje Hy^CHO AOKasHBaxH, A& HH OBO mecxo HSAa je 6aiu npaBH u,Hxax HS Mnxajjia CojiHft>aHHHa HHJC
HacxaxH npeA XV BCKOM.
4. OpfiHHH pacnpaBJba o nponacxn EnHAaBpa H o nocxanKy
Ay6pOBHHKa, a OHAa Ka>Ke: ,,Nel qual tempo (oko g. 265) scores) O r b i n i o. c. 168169.
46) O 4)ajiCH(})HKOBaHoj AHIUIOMH AneKcaHApa BCJI. yn. N i e d e r l e , Slovanske staro^itnosti. Oil I svazek 2. Puvod a pocatky naroda slovanskeho.
Praha 1904, 335-337.

*7) O r b i n i o. c. 174.

19
rendo i Gothi la Tracia e Tlllirico, ruinarono in gran parte Epidauro. Onde alcuni suoi cittadini, che erano piu commodi per
schifare neir avenire la furia di simil gente barbara (come narra
Michel Salonitano nel tratatto della Dalmatia) fabricarono sopra
un' alta e scoscesa rupe, distaccata da terra ferma in mare e
molto sicura per natura et arte d'ogn' incursione terrestre e maritima, un castellucio. II quale poi nel 283 fu accresciuto, quando
che i Sarmati nel tempo di Probo imperadore infestando pure
riliirico/ fecero quasi desolato Epidauiro, che fu poi (per testimonio del Salonitano) abbandonato del tutto, quando in quel
luogo appari il dragone, chiamato (come scrive S. Girolamo nella
Vita di S. Ilarione abbate) Boas"48). CBC je OBO OAJCK cxapnx
Ay6poBanKHx jiexonHcaqa, KOHxaMHHHpamix c HCKHM PHMCKHM IIHCijHMa IV H V Bena. 3axo je H OBO MCCXO 6es opnrHHajiHocxH, a
K O M n H j i a x o p C K H M K a p a K x e p o M CBOJHM noKasyje H OHO na
nocxaHaK.
5. IlpHKasyjyiiH Kano je Ay>KA Hexap II Opceojio (r. 1000)
nouiao y Bojny Ha XpBaxe H Hepexjbane, Op6HHH noMH^e H xo,
MJiexaHKH HHCI^H Ka>Ky, A^ cy ce XOM HPHJIHKOM Ay^Ay noH / J y 6 p o B H a H H HocjiaBuiH My Aenyxaqnjy njieMHlia c
na nejiy. OOXOM OpdnnH nofinja ncnpaBHOCx OBora
KasHBaH>a H XBPAH, A^ cy MjienaHH OHOM npn^HKOM XCK sanjiennjiH
jeAan Ay6pOBanKH 6pOA, a OHAa Kance: ,,Del che sendo venuta la
nuova a Rausa, dal Senato furono subito mandati alcuni nobili
con T arcivescovo, a' quali fit dato ordine (come scrive il Salonitano nel trattato della Dalmatia e come si trova negli Annali di
Rausa) che prima pregassero i Venetian!, che non havendo occasione alcuna di retenire le cose loro, volessero lasciar andare
libera la detta nave, e vedendo che cio non reusciva, che all'hora
in presenza dell' arcivescovo loro protestassero di voler riccorrere
e querelarsi contra d'essi innanzi air imperadore di Constantinopoli, col quale air hora erano confederati, e alia fine fare tutti i
48) O r b i n i o. c. 180-181. Jom Hennro HM>Ke (erp. 182) H oner Ka>Ke,
Aa EnnAasap HHJC pasBajben, Kaico HCKH ayxopH xofee r. 453, Beii 267 nsecondo
che scrive nel trattato della Dalmatia Michele Salonitano^ autore piu antico di
tutti loro".

20

sforzi possibili per havere il suo"49). AJIH o CBeMy TOMC HeMa y

ciapHM Ay6poBaHKHM jieTonHCHMa 6ap Kano cy AO nac AOIIIJIH
HH Tpara. M TO MCCTO HHJC AaKJie Apyro, Hero OAJCK MHOFO
A O i j H H J e r a nojieMH3HpaH>a /ty6pOBHana npoTHB MJieTanKe
y POAHOM rpaAy (nocjie 1358).
/JajLHx u,HTaTa MS Mnxajjia CojiHH>aHHHa OpfinHH He
Ho H OBO neT mecTa AOBOJLHO je, Aa nac noTnyno y6eA, Aa je
Taj Michel Salonitano npocTO KOMiiHJiaTop, najpannje HS XV BeKa50).
3aTo je cacBHM HencnpaBHO OHO, IIITO je o Mnxajjiy CojimbaHHHy
nariHcao K y K y j b e B H k : ,,Mislim da ne ce biti suvisno za nase
iztrazitelje knjizevnih starina povjesnickih, ako ovdje mimogred
spomenem samo neke starije Ijetopise, za koje radi velike svoje
vaznosti, moramo zaliti, da su ili sasvim propali ili za nas gustom tminom pokriveni. Medu ovim ide, pogledom na svoju
veliku starinu, prvo mjesto Ijetopisu Mihajla Solinjanina (Michele
di Salona) o kojemu dubrovacki pisci Mavro Orbini i Franjo(!)
Lukarevic jos u XVII vijeku cesto govore, priopcivajuci neke
vazne podatke iz njegova Ijetopisa. Mavro Orbin u svom djelu
// Regno degli Slavi" (Pesaro 1601) tvrdi na str. 169 ozbiljno,
da je Mihajlo Solinjanin zivio oko godine 1010. Ako se dakle
pribroji k tomu i jos koja godina vie, to bi se ipak ustvrditi mogli, da je nas Mihajlo jedan izmedu najstarijih poznatih
Ijetopisaca slavenskih, ako nije uprav najstariji, posto svi dosada
poznati najstariji slavenski historici, kao ruski Nestor (f oko 1116),
poljski Martin Qallus (oko 1118), ceski Kozmas (f 1125) i nas
Dukljanski Pop (oko 1150), kasnije svoje Ijetopise pisahu i oko
pocetka XII vijeka zivljahu, docim je nas Solinjanin po svjedocanstvu Orbinovom svakako XI vijeka zivio i umro. Sto nam Orbin
i Lukarevic iz Ljetopisa Mihajlova u izvadcih priopcise, ono sve
49) O r b i n i o. c. 186.
5) JlyKapeBMh KOPHCTH ce caMO na jeAHOM Mecxy MnxajjiOM
HHHOM, TAG Ka>Ke, j\a je /],y6pOBHHK CKJionHO caBes c HepeTJLaHHMa ,,con Muis
figliuolo di Celodrago e Gliubidrag, prencipe de' Narentani I quali, come
scrivono Michele di Salona, il Biondo (XV BCK) et il Sabellico (XV B.), furono
natione Slava". HsrjieAa A& ce H OBAe JlyKapeBnfe KOPHCTH, 6ap 33. HMC Muis,
Op6HOM, a ne opHrHHajinnM TCKCTOM Mnxajna Co;iHH>aHHHa, Kora Kan Aa
yoninxe HHje HH nosnaBao.

21

pripada vremenu prije XI vijeka i nosi biljegu zdravoga i cistoga

vrela. Tim vise morarno zaliti, sto je to njegovo djelo izgubljeno,
ako ne lezi od vremena Orbinova sakriveno u gdjekojem kutu Dalmacije ili Italije. Ne zna se pravo ni koji je naslov nosilo Ijetopisno djelo Mihajlovo, jer docim Orbin najednome mjestu kaze o
njemu ,,scrisse le cose degl' Illirii", imenuje na dva druga mjesta
njegovo djelo ,,Trattato della Dalinatia", Lukarevic pozivlje se na
nasega Ijetopisca samo pod imenom Michele di Salona, a nijedan
ad njih ne kaze, na kojemu jeziku je pisao Mihajlo svoj Ijetopis"61).
Hwje 6oji>e HH c OHHM noAaijHMa ,,CTapHx" jieTonHcaua, UJTO
HX noMHJbe H i^HTHpa Apym AydpOBnaHMH, JlyKapeBHfe.
je, Aa JlyKapeBHh OA CBanora jieTonncqa HSHOCH cano no j
^HTaT. To cy OBH:
1. CnoMHifcyiiH HCKHM peAOM no Hony /J.yKJbaHHHy ,,FOTOCJIOBencKe" BJiaAape: OcTpHBOja cnna My CBeBJiaAa H ynyica CCJIHMMpa, JlyKapeBHii npnna, KaKO je CejiHMHp OCBOJHO CraAap H ,,dopo
questo (come si vede nell' Efemeridi di Doclea) prese per moglie
la sorella d ? Istok, barone slavo, il quale haveva per moglie Bigleniza sorella di Giustino e madre di Giustiniano imperatori romani,
i quali, com' ho veduto in an Diadario (= Diario) in Bulgaria, in lingua slava sono chiamati Vprauda, che significa Giustiniano
o Giustino"62). OBO je MCCTO y JlyKapeBHha CBaKano OA nayMnora
HHTepeca, jep je KOJIHKO Aanac snaMO najerapHje CBCAOnancTBo (HS 1605) HeKofc pasrjiameHa jia>KHor TBp^eita, Aa je ijap
JycTHHHJaH 6no cjiOBeHCKora pOAa H Aa ce sanpaso 3Bao YnpaBAa.
HCKOJIHKO roAHHa AOijHHje (OKO 1619) paspaAHO je OBO JlyicapeBHMCCTO y MHTaB CHCTCM LLlH6eHHaHHH HBan TOMKO MpnaBHii53).
HHT cy naM HS Kojera Apyror H3Bopa nosnaTH OHH Efemeridi di Doclea", HHT onaj MHCTCPHOSHH 6yrapCKH Diadario".
OHO npBO MOF^O 6n MO>KAa HnaK Aa 6yAe JleTonnc Fiona /JyKJbaHHHa, ajiH y TOM cnynajy HMao je JlyKapeBHh y pyKaMa TCKCT, KOJH
si) K u k u l j e v i e , Arkiv knj. IX, Zagreb 1868, 4-5 (Kratak Ijetopis hr~
vatski Ivana Tomasica malobradanina).
52) Luccari o. c. 3.
) FJI. o TOMC A^Ta^Ho o6pa^eHy pacnpasy Si sic, Kako je vizantinski
car Justinijan postao Slaven (Ivan Tomko Mrnavic), Zagreb 1901 = Nastavni
Vjesnik knj. IX, 214-229, 390-415, 561581.

22
ce gap Ha OBOM Mecxy, Koje roBopw o Kpajby CejiHMHpy
KOBao OA TeKCTa IIITO ra MH Aanac nosnaMO HS Opfinna H JlyijHJa.
HaJBepOBaTHHJe jecre, Aa ce Ty paAH o KaKOJ F J I O C H y OHOM pynonHcy Jlexonnca riona /JyiGhaHHHa, KOJHM ce cJiy>KHO JlyKapeBHfc. O
6yrapcKOM nDiadariou naK, He snaM yoniuie HHuiia Aa KanceM, ajiH
je CTBap Beoma cyMH>HBa, jep je Ao6po nosHaro, Aa 6 y r a p c K H x
jiexonHca (HH cjiOBencKHx HH rpHKHx) yonmie HHje HHKaA HH SHJIO ;
canyBao ce 6ap HHje HH JCAHOM 6aiu HH xpar. Ho CHJIO Kano My
Aparojep najnocjie HHje HCKJbyHena KOA JlyKapeBHfca nan HH npoHSBOjbna HSMHiujbOTHHa (oTnpHJiHKe OHaKO, Kao KOA H>eroBa caspeMeHHKa MpHaBHtia) Taj HCTOPHCKH HencnpaBHH noAaiaK HHnoiiiTO ne Mo>Ke Aa 6yAe HH ciap HH opHrHHajian.
2. FoBopeiiH o BOCHH JlyKapeBHti Ka>Ke: ,,Et come scrive Carlo
Vagriese al 3. lib. de' Venedi54), prese nome da' Bessi, popoli della
Tracia, i quali scacciati da' Bulgari, occuparono con le lor sedi
la Misia superiore (= xo6o>Ke Bocna). Et come si vede negli
Annali di questo regno (sc. Misia = Moesia = Bocna), domandarono dal suo nome Bosna un fiume, ch' esce dalle radici del monte
Smartniza (?), che diede poi il nome al paese"55). M Taj je noAaiaK
6ea HKaKe Haynne Ba>KHOCTH, AOK cy Annali di Misia Bosna
HenosnaTH H BHUIC nero caMO cyMH>HBH.
3. ByAyfen Aa cy /tyfipOBnaHH pasBajiHJin OKO 1172 ,,HapoHy"
(Narona), Hepeubann CHJIH cy npHMOpann, Aa npase yroBOpe c
EomtfaaijHMa, XpBaiHMa H Ma^apHMa npnna JlyKapeBnh; OHAa
npoAy>Kyje: come si legge in un ristretto di Milich Velimiseglich,
chronista di Bosna, queste tre nationi mandarono a protestare a
Nemagna et a Miroslav, che non mettessero cura di molestare in
avenire la Dalmatia, ne di dare fastidio a Rausei, percio ch' essi
erano obligati alia difesa della Dalmatia et di Rausa insieme. Per
la qual cosa i doi fratelli (sc. Nemagna e Miroslav) con molto
lor dispiacere levato 1' animo da quella impresa, se ne partirono
per Servia"55 a). OBH 6n ce Aora^aJH MO>KAa HenaKO MOFJIH Aa AOBeAy
54) MCHH HenosnaT nHcau,, CBaicaKO HHje naiu. He nosnaje ra HH Potthast, Wegweiser durch die Geschichtswerke des europ^ischen Mittelalters
bis 1500. vol. III, Berlin 18962.
s5) L u c c a r i o. c. 2425. CMpTHHu,a je MO>KAa crapHJe HMC sa
ssa) L u c c a r i o. c 2425.

23

y Besy c OHHMa, UITO HX nosnajeMO HS Ao6pnx Bpejia OKO r. 117166).

AJIH caM JlyKapeBHfeeB HSBOP, ,,6ocancKH KpOHHCTa M H Ji H h Be^HMHiiiJbHfe" Hnane je cacBHM nenosnaT. Me^yxo H OBO MCCTO
noKasyje, Aa je y ciBapn nenoysAana A O i ^ H H j a KOMmuiairHja H
4. nocjieAft>H HSBOP JlyKapeBHheB, KOJH nac MOM<C Aa HHTCpecyje, jecie nuna chronica molto antica, la qual hora (1605) si
trova in potere di Francesco di Girolamo Pozza (= nyipih) gentil'
huomo Rauseo". OBAC ce npHHa, KaKO cy noc;ie pasjiKHHinx cyKo6a
naciynHJiH H3Metjy /I,y6poBHaHa H HepeubancKora KHesa HMCHOM
Melechdoch Grabie TO je KHCS Ma;iAyn OA njieMena K a n H ha
HCTOPHCKHX H3Bopa Ao6pH OAHOCH. OHAa ce Ka>K*e: ,,Perch' essendo
(Melechdoch Grabie) persona molto chiara e per i fatti proprii e
per quelli de j suoi maggiori, sommamente desiderava che di cio
restasse memoria anco appresso i posted. Et intendendo ch'a
Rausa si serbauano (= servavano) le memorie e T imprese illustri
de' capitari slavi, volentieri abbracio T amicitia de' Rausei, ai
quali spesso diceva et essortava, che nei loro scritti celebrassero
e facessero chiaro al mondo il nome et il valore de' Narentani,
affermando sovente che s' in questo si sarebbe sodisfatto, non
si scordarebbe mai di tal favore. Poiche le pitture, le statue i
colossi e qual si vogliano altri edificii e fabriche dovevano, se
non per altro almeno per ingiuria del tempo cadere, ma le memorie
de' scritti erano per durare perpetualmente u57 ). Y Aanac naM nosnaTHM Ay6pOBanKHM cxapHM jieronncHMa neMa o TOJ BeoMa HHTCpecaHTHoj CTBapH HH noMena, HO nnaK Hsr^eAa, Aa je OBO sancra
ajiaH noAaxaK ,,BeoMa cxapa" nyunheBa jiexonHca. Knes
OA njieMena KanHfea OAncxa je Kpynno HCTOpHCKO ^nue
npBHx Aei^ennja XIII Bena, ajin, Aa JIH je raj noAaraK ocHosan na
(jmKTy H^H je cse TO HSMHiujbeno, ne MO>Ke ce KasaTH. 58)
) FJI.
i, HcxopHJa Cp6a KH>. 1, 191.
57) L u c c a r i o. c. 22.
58) V l a d i m i r M a z u r a n i c (Izvori dubrovackoga historika Jakova Lu->
karevica = ,,Narodna Starina" knj. 8, Zagreb 1925, 125) HAeHTH(J)HKyje KHesa
M a j i A y n a c KHCSOM floMajiAOM. OBO je cacBHM norpeinno cxsaTaifce CTBapn,
Knes floMajiA je OA njieMena CBanHiia (HJIH CnanHfea) H npaoTau,, jaManno no
CBOM CHHy (HejiMnnfey), KHesoBa HejiHnHfca. Ty je rpeuiKy join HeKofc
ynHHHO Jly^je (De regno 177), a y HOBHJC speMe noHOBHO jy je M

24

je ,,Beoma crapH" IlyijHfceB Jiexonnc HajpaHHJe Morao

HacxaiH TCK OKO nojioBHHe XIII Beica, A^KJIC Ayro nocjie Fiona
LLJy4)Jiaj ( T u r u l 1907, 70 H A-) Aanac je reneajiorHJa AoMajiA-HejranHtia pauiHHiufeeHa. fla floMajiA H MajiAyn HHcy JCAHO HCTO jmije, Bet je jacno AOKasao
M i l i n o v i c , Cetinski knez Domald, Zadar 1886, 7 (npeiirraMnaHo HS
CKora ,,HapOAHor JiHCTa"), a OHAa H Klaic", BpH6HpCKH KHCSOBH OA
Subic, Zagreb 1897, 171. yn. joui H Klaic, Rodoslovlje knezova Nelipica od
plemena Svacic. Vjesnik arh. dr. N. S, III, Zagreb 1898, 37. CHJIHTCKH apxnijaKOH ToMa J I H H H O je nosnaBao LJeTHHCKora KHesa /JoMajma (ed. R a c k 193,
99, 106, 114, 179), a Ao6po je snao H OMHiiiKora KHesa MajiAyna, H saTo HX
H pasjiHKyje Kao A B C O A e j i H T e J I H H H O C T H : na crp. 125 Ka>Ke H3pe*mo:
w quidam Tollen, nepos (= cHHOBan) Maldacis, predam fecerat in campo Spalatensi", a na CTp. 126: ,,Tenebant autem eo tempore (o. 1240) insulas Faron
et Bratiam Pribislaus et Osor, filii Malducis de Almisio". TOMH cy AaKJie
MajiAyn H iteroBH CPOAHHUH O M H U I K H r y c a p n , AOK My je /JoMajiA comes
civitatis Spalatine, vir satis circumspectus et providus" (o. c. 93). To noTBpijyjy H HcnpaBe. OKO 1220 Kpajt AnApnja II npeTH ,,Malduco duel Kachetorum
totique suae cognationi", Aa fee ce na H> AH^H c BOJCKOM, He OKann JIH ce rycapeKba ( S m i c i k l a s o. c. Ill, 187188). y TO HCTO BpeMe /JoMajiA je y Cnjnny
rpaACKH KHes comes (o. c. Ill, 172, 202); urra BHiiie, /JoMajiA je KHCS y
CnjiHTy (npBH nyTa) nenpeKHAHo OA 1209 (o. c. Ill, 96) j\o 1220/1221, KaA je
H3a6pan KHCSOM BHIUCH OA njieMena IIIy6Hiia (o. c. Ill, 190 H Klaic, Brib.
knezovi 25). H MajiAyneBH CHHOBH, IIpH6HCJiaB H Ocop, noMHH>y ce y ncnpaBaMa. IlpH6HCJiaB je 6no KHCS na ocrpsy Xsapy Befe 30 anpnua 1226 (o. c. Ill,
254) a Ocop na Bpany OKO 12391240 (Thomas 126131). O6a ce 6paTa
noMHHby sajeAHO c ApyroM 6pafcoM Kao npncyTHH, KaA je 17 MapTa 1235 OMHUIKM
KHCS KojiOMan ca CBOJHM POAOM HS njieMena Kanaiia CKJianao y OMHiiiy MHp
efly6pOBHaHHMa.SaKJiejin cy ce OBHM PCAOM: Ego comes Colomanus, Pribtslaus . . . Osor . . . Nicolaus Chodimiri etc (o. c. Ill, 434). TaAa, 6es cyMH>e,
KHes MaJiAyn BHUIC nnje H<HBeo, Bet ra je nacjieAHO KoJiOMan, MO>KAa 6paT My.
Bpata ripH6HCJiaB H Ocop join ce noMHH>y y ncnpaBaMa osaKo: 15 Maja 1239,
y Crony, Nicolaus de Hodimiro (= HnKOJia CHH XOAHMHPOB) comes Dalmisii
(= d' Almisii = OMHIJIKH) et comes Pribislaus de Maldusio (= FIpH6HCJiaB
CHH MajiAynes) ex Almisio (= HS OMHiua) . . . comes Ozor . . . Vladimirus
filius comitis Calimanni (o. c. IV, 7778). MHCJIHM Aa OBC penn snane, Aa je
KHes KoJiOMan Befe yMp'o (UJTO je BeposaTHnje) HJIH OACTynHO, a nacjieAHO ra je
Kao OMHUIKH KHes H CTapeuiHHa njieMena KanHfea HnKona XoAHMHpOBHfc, AOK je
KojiOManoBHii Hcnopetjen c 6pafeoM IlpH6HCJiaBOM H OcopOM Kao
OMHHIKH njieMHfe. Join H 5 MapTa 1245 OMHUIKH je KHes HnKOJia XOAHa noMHH>y ce na npBOM MecTy ysa H> H comes Pribislaus na Ohor
(== Ocop) (o. c. IV, 268). Knes Ocop noMHH>e ce H y HcnpaBH 19 Maja 1240
(o. c. 112). H Tojben, CHHoeau, MajiAyneB, nosnaT je HS Hcnpasa. npBH nyra

TOMC

25
BHAHMO, A^ MH O JieTOOHCHMa H

npe Flpna ^yKJbanHHa SHamo Beoma majio. Cxapuje OA

caMO cy HCKC BaponiKe J i e r e H A e , AOK cy CBH nncqn, o
roBope Op6HHH H JlyKapeBHfe, TCK KOMnHJiaiopw, najpaHHje HS
XIV XV
noMHH>e ce Kao Tolenius Cagichus joui y BpeMe, KaA je Kpajb AnApnja II 6no
xepu,er (dux) y XpsaTCKOj, a KaA je OH, Tojben, join c HCKHM SaApanHHOM
MajiAenapOM on/banKao BJiacnocT saAapcKora ManacTHpa CB. KpineBana (S.
Chrysogonus) Cyxosape (neAaiieKO OA BnorpaAa na Mopy); TO je 6njio 1198
(o. c. II, 296; IV, 9192). Apyra nyTa noMHH>e ce y CHJIHTCKOJ ncnpaBH OA
19 Maja 1240: ,,Cum dominus Garganus potestas cum toto exercitu Spalatensi
iret super Almisium ad accipienda pignora de DCCCXIII liberis (= libris,
HOBna), quae dedit et accomodavit Osor in manus Bogdanici pro communi
Spalati pro emendatione residui bestiarum, quas Tollien .. . quondam depraedatus fuit in campo Spalati . . " (o. c. 112). He BHAH ce KaA je TOJLCH onjLanKao Cnjinfeane, HO CBaKaKO npeMa Befe HaBeAennM TOMHHHM pennMa (o. c.
125) OKO 1239. Ms CBera AaKJie BHAH ce cacBHM jacno, Aa ce HHKaKO H HHnomro
ne Mory HA6HTH({)HKOBaTH KHes /],OMajiA OA njieMena CBannfea, rocnoAap n,eTHHCKe H<ynaHHJe (OA 1210) H KHCS MajiAyn OA njieMena Kanniia, rocnoAap
y OMHuiy. LLlTa BHUIC, KHCS MajiAyn jaManno je 1235 Befc AaBno 6no MpTaB,
#OK ce KHes /3,OMajiA joui H 1238 naBOAH y JCAHOJ CHJIHTCKOJ ncnpaBH Kao 80FOAHUJH>H CTapan; (se fere octoginta annos habere o. c. IV, 5152), na joui H
13 HOB6M6pa 1243 y Tpornpy (o. c. IV, 205). yMp'o je 6pso nocjie Tora (o.
1244) y Tpornpy, BepOBaTHO Kao Monax (FJI. M i l i n o v i c o. c. 107 H rope
erp. 10 6e;i. 22).

II
JlexonHC Fiona
1. PyKOIIHCH.

IlopeA CBera H najnoMHHJera Tpa>Kett>a y jaBHHM H

6H6jiHoxeKaMa AajiMaiHHCKMM (y npBOM peAy y /ty6poBHHKy,
TporHpy H SaApy1), a iaKO H y TajmjaHCKHM (nanoce y BeneijHJH,
Mnjiany, 4mpeHijH, Pnmy, Hanyjby H Eapujy*),
J) y / J y 6 p O B H H K y KOA (J}paH>eBau,a H KOA AOMHHHKOBau,a; y C n j i H T y
y KanTOJiCKOM apxnsy; y T p o r n p y y 6H6jiHOTeu,H Konxa OaH(})OH>e (conte
Fanfogna Garagnin); y 3 a A p y y BapoiiiKOJ 6H6jiHOTeu,H IlapaBHJH (Paravia)
H y AP>K. TajiHJancKoj rHMHasnJH. IlocTOJH H iiiTaMnan KaTanor pynonnca AY~
6pOBanKe (J3paH>eBaHKe 6H6jiHOT6Ke: Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella
libreria de RR. PP. Francescani di Ragusa, Zara 1860. Yn. join H K o n s t a n t i n
V o j n o v i c , Bibliografski pabirci dubrovackijeh arhiva (Starine knj. 27, Zagreb
1895, 208215) u Prilozi k arhivalnijem pabircima dubrovackijem (Starine
knj. 28, Zagreb 1896, 1 96) ca OIHCKOM pyKonnca AOMHHHKOBCKC 6H6jiHOT6Ke
H KOHTa MapnHHije T&opijH (Giorgi). CnwcaK pynonnca y AP>K- TajinjancKOJ FHMHasHJH y SaApy ny6;iHKOBao je B r u n e l l i , Catalogo sistematico dell' i. r.
biblioteca ginnasiale-provinciale di Zara (Programma dell' i. r. ginnasio superiore di Zara 1901-1902, Zara 1902, 3363).
2) y B e H e u , H J H : Biblioteca Nazionale (Marciana); Museo civico Correr;
Bibl. del Seminario patriarcale; Fondazione Querini Stampaglia. y I l a A O B H :
Bibl. universitaria ; Bibl. Antoniana; Bibl. del Seminario. y B O J I O H > H : Bibl.
universitaria. y M n j i a n y : Bibl. Ambrosiana; Bibl. nazionale Braidense. y
O H p e H i j H : Bibl. nazionale centrale; Bibl. Riccardiana; Bibl. Mediceo Laurenziana. y P u n y : Bibl. apostolica Vaticana ; Bibl. Nazionale centrale Vittorio
Emanuele ; Bibl. Casanatense; Bibl. Angelica; Bibl. Vallicelliana ; Bibl. Chigiana ;
Bibl. Corsiniana. y H a n y j b y : Bibl. Nazionale; Bibl. universitaria; Bibl. Brancacciana. y B a p H J y : Bibl. consorziale Sagarriga Visconti Volpi. TlosnaTO
je, A& je Iloji>aK, KHCS AjieKcanAap Cannexa (Sapieha), 6aBefeH ce noTKpaj
XVIII Bena y /]lajiMaiiIHJH, na6aBHO H HeKe name pyKonnce H HOTOM HX Aaposao
nojbCKHM nayHHHM HHCTHTyii,HJaMa; TaKO HMa H jeAan pyKonnc TyHAyJiniieBa
,,OcMaHa" y 6H6jiHOTeu,n OcojinncKora Myseja y JIaBOBy (Lwow). 3aro caM H
Tparao sa Mora 6aBJi>eita y riojBCKOJ y jyny 1927 sa pyKonncoM JleTonwca Fiona flyiubaHHHa H y yHHBepCHTeTCKOJ 6H6;iHOTeii,H y B a p m a B w >

27

MM HHje ycnejio Aa n a e M cxapujH pyKoimc

Je JlexonHca Fiona /lyKJbaHHHa OA Jlyi^njeBa npennca,
H>ena nerAe OKO 1650, a KOJH ce nysa y BaTHKancKoj
y PuMy3). Me^yio H iaj je najias 6no OA KOPHCTH, jep
je HSAatbe OA 1666, Koje je yAeuieno npeMa TOMC pyKonncy, nyno
rpemaKa, ne caMO uixaMnapCKHx nero H CTBapHHx; HcnyuiTeno je
HaHMe y iiiTaMnaHOM HSAaifcy no. BHUIC penn, rAenaA naK H Ba>KHnx
no pasyMeBaH>e caMa xeKCia, H TO ne Ha JCAHOM Hero na BHUIC
Mecia. Cem Tora Bajba yBa>KHTH H TO, Aa, sany^o, oBaj JIyu,HJeB
BaTHKaecKH pyKonnc nnje AOcaAa TaKO 6ap nsrjieAa 6am
HHKO y ijejiHHH HCKOpHCTHo. To ja M3BOAHM H3 Tora, iiiTO ra
y CBOJOJ CTyAMJH o JleTonncy Fiona flyKJbanHHa yonuiTe ne
AOK je MpHHHfe, KOJH je Majio Aa ne neTpAeceT roAHHa npon<HBeo
y PnMy, y CBOMC nosnaTOM H3AaH>y JFeTonnca Fiona
FAC ce najiasH HaJBefea HCCT CannexHHHx pyKonnca (neAaBno BpafcenHx HS
FlerporpaAa) H y noMeHyxoj 6H6jiHOTen,n OcojiHHCKora Myseja y J I a B O B y ,
ajin 6es ycnena. TaKO ce HCTO 6esycneuiHHM nonasajio CBano Tpa^eite H y
HapOAHOJ (neKofc flsopCKOj) BH6jiHOTeu,H y B e n y , Kao H y Myseajinoj y
ByAHMneuiTH. HH 6H6;iHOTeKa y British Museum y H O H A O H V , na HirBibliotheque Nationale y I l a p H s y neMajy HHUiTa. fla^oMe, OBAC ce He paAH o
pyKonncHMa M a p y j i n f e e B a JiaTHHCKora npeBOAa xpsaTCKe peAaKunje, Beh
caMO o jiaTHHCKOM opHrHHajiHOM H noxnyHOM TeKCTy JleTonnca Fiona AYK"
jbaHHna, jep pvKonnca MapyjiH^esa npeBOAa HMa sanyAO pasMepno MHOFO no
esponcKHM 6n6jiHOTeKaMa (FJI. o TOMC HH>Ke y TanuH 11. OBora HJiaHKa).
3) Rerum dalmaticarum scriptores nondum impressi (CJICAH cnncaK o6e^ioAaH>eHHx nHcau,a OHHM peAOM, KaKO je y aMCxepAaMCKOM H3Aan>y roAHne 1666).
Ha AHy nac^OBHora Jincxa HMa osaj npHnnc: Ex dono I(oannis) Lucii. Osaj
je pyKormc AaKJie Aap JIyu,HJeB BaTHKancKoj BH6jiHOTeu,H, a Hanncan je nnxaB
H>eroBOM pyKOM. CyrnaTypa: Vat. Lat. 6958. He snaMO, na>KajiocT, HS KaKO je
CTapa npeA/iouiKa noTenao OBaj JIyu,HJeB npennc. CsaKaKO je OH Aanac J C A H H H
nosnaTH pyKonnc JleTonnca Fiona flyKJtaHHHa. Taj je pyKonnc HMao y pynaMa,
Ha MOJi6y Ma^apcKora ncxopHKa JlyAOBHKa Tajiou,HJa (Thallozy Lajos f 1916)
KOJH ce MHOFO 6aBHO nauioM HCTOPHJOM joui 1896 Apyrn Ma^apCKH HCTOPHK, noKOJHH enHCKon BHJIHM OpaKHOJ (Fraknoi Vilmos f 1924); HO OH je
KOJiau,HOHHpao c JlyujHJeBHM uiTaMnaHHM TCKCTOM TCK ona ABa Tpn cnrna noAaxna, IUTO ce Tnny Ma^apa (FJI. Szdzadok 1896, 490-491 = Jagic, Archiv
XX, 204205). Ha npennce yHHH>ene HS iiiTaMnana JIyu,HJeBa HSAan>a (TaKO
HMa jeAan H y apxnsy JyrocjiaBencKe AKaACMnje y 3arpe6y) HUH na JiaTHHCKe
pyKonncne npesoAe Op6nHOBa TajinjancKora npeBOAa (raKHX HMa Tpn pasJiHHHxa npHMepna XVIII Bena y yHHBepCHTeTCKOJ 6H6;iHOTeii,H y 3arpe6y), ja
ce o6asHparH ne fcy.

28

odejioAaHHO JlyijHJeB u i x a M n a H H TCKCT OA 1666, Aa6oMe ca CBHMa

rpeuiKaMa; jacan AOKas, Aa HHje nosnaBao JlyijHJeBa pyKonnca.
AJIH Kpynne H Banoie BapHJame, UITO HX noKasyje cnpaM
JlyijHjeBa jiaiHHCKora xeKCia OpdHHOB TajinjancKH npeBOA, nyfijiHKOBan join 1601, AOKasyje, Aa je OpSuHH HMao npeA co6oM
6ap MecTHMHije OHHTO 6 o j t H TCKCT, Kojeny Aanac HHFAe neivia
xpara; HJIH je Bek AaBHo nponao HJIH ce nenyA saiypno4). Ctea
BeoMa Ba>KHa OKOJIHOCT nonyKajia Me je, Aa y OBOM HSAaity ynopeAO c jiaxHHCKHM (JlyijHjeBHM) AoneceM H TajiHJancKH (OpdHHOB)
TCKCX, jep caMO cy na Taj naHHH jiaKO H BHA^HBO npncxynanne
CBe one Aparoijene BapnjaHTe HcropHJCKOJ Hayu,H. Morao caM AOAyuie H xaKo paAHTH, Aa caM HSHCO BapHJanie HCHOA JiarnHCKora
xeKcia y dejieuncaMa; ajin THX BapHJanaxa TOJIHKO je, Aa 6n xaj
nocxynaK caMO naasBao cyBHiuity s6pKy. HajsaA Tpe6a yBa>KHTH
join H xo, Aa je OpfiHHOBO aejio Aanac BejiHKa peiKOCT5). 3axo,
AOK ce KOJHM cjiynajeM ne na^e ciapHJH H SOJLH jiaiHHCKH TCKCT
Jleionnca Fiona AyKjbaHHna, TajinjancKH je npeBOA OpfinHOB namoj
Hayu,H H noipeSan H KOpHCTan.
0 pyKonncHMa xpBaxcKe peAaKU,HJe JCAHC HCCTH Jleionnca
Fiona /tyiobaHHHa H itena MapyjiniieBa jiaiHHCKora npesoAa, pacnpaBJbaM npeiKpaj OBora HJiaHKa y lanKH 11, Koja ce 6aBH xpBaxcKOM peAanuHJOM nauiera Jlexonnca.
4) KaKO je nosnaTO, Op6HHH je paAHO na ABOpy KHesoBa Yp6HHaTCKHx
(Urbino HeAajieKO OA AHKOHC). /Janac je jeAan AGO pyKonnca HeKaAaintte ypdHHaTCKe OnCjiHOTeKe y PnMy, y BaTHKancKoj 6H6jiHOTei],H (Fondo Urbinate
c oco6nTHM KaTajioroM), a APyrn y OHpeHii,H, y HapoAnoj 6H6jiHOTeu,H (Biblioteca nazionale centrale); ajin KaKOM jiaTHHCKOM pyKonacy ne caMO JleTOnnca Fiona flyKJbaHHHa, Hero HH Apyrnx A^Jia Hauinx jieTOHHcau,a, Koje Op6nHH
Kao CBOJe HSBOpe, nncaM nopeA najnoMHHJera Tpanceita na o6a
i nauiao HH Tpara.
5) HHTepecaHTHo je, Aa ra OA CBHX PHMCKHX 6n6jiHOTeKa HMa caMO
BaTHKancKa, H TO Meijy KH>nraMa H6KaAauiH>e 6H6jiHOT6Ke Barberini, Koja je
TCK y XIX BeKy nocTana cacTaBna HCCT BaTHKancKe. Pasjior je TOMC TO, UITO
je Op6nHOBa KHHra CTaBHTa join 1604 na ,,index librorum prohibitorum".

29

jlexonnc Fiona /lyKJbaHHHa odejioAaHHO je npBH na

CKOM je3HKy 6eneAHKxoBai^ /I,y6poBHaHHH M a B p o O p 6 H H H , o n a x
MaHacinpa na ocxpBy Mjbery (f 1614), y A^Jiy // regno degli
Slavi oggi corrottamente detti Schiavoni" (Pesaro 1601, 205239).
Ha jiatHHCKOM jesHKy, TO jeer y opHrnnajiy, npBH ra je HSAao
TpornpanHH MBan Jlyiiinje (Joannes Lucius, xpB. Jlyunti, f!679)
y AeJiy nDe regno Dalmatiae et Croatiae libri sex" (AMcrepAaM
1666, 287302), c narnncoM Presbyteri Diodeatis Regnum Sclavorum". ByAyfcH Aa je OpfinHH ciaBHO JleTonncy Harnnc nLa
storia de' re di Dalmatia et altri luoghi vicini deW lllirico" , MopaMO
saKJbynHTH, Aa je caM JlyijHJe HSMHCJIHO CBOJ, OAHOCHO H Op6nHH
CBOJ nainnc; HJIH ApyrHM pennMa: OHH pyKonncn, KOJHMa cy ce
CJiy>KHJIH Op6HHH H JlyiJHJC,

HJIH HHCy HM3JIH SajeAHHHKH,

HAeH-

XHHKH naxnnc, HJIH HHKaKH, UITO je BepoBaTHHJe. Ms JlyuHja npeuiTaMnao je naiu JleTonnc S c h w a n d t n e r y sdnpijH Scriptores
rerum Hungaricarum" (vol. Ill, Ben 1748, 486-509). Ho Jlyunje
je ny6jiHKOBao join H MapyjndieB jiaTHHCKH npeBOA xpBaTCKe pe(OA 1510), Koja ce y rjiaBHOM noAyAapa c
JleTonnca Fiona /JyKJbanHHa TCK OA rjiaBe I A
XXIII (MpHHHlieBa H OBora HSAaFta) c HaTnncoM: nRegum Dalmatiae et Croatiae gesta" (o. c. 303 309). JlyijnjeB TCKCT npeje OHAa S c h w a n d t n e r o. c. 510524.
TCKCT oejioAaHHO je npBH
y naconncy ,,Arhiv za povjesnicu Jugoslav ensku" (knj. I Zagreb
1851, 1 37), c narancoM Kronika hrvatska iz XII vie/ca".
06a TeKCTa, JiaTHHCKH H XpBaTCKH, ynopeAO, KaKO ce Befe
noAyAapajy caAp>KHHOM H pasAejiHBiiiH HX y rjiaBe (47, OAHOCHO
28) H ocKpSHBuiH HX HCKHM CHTHHM SejieuiKaMa na Aparou,eHHM
yBOAOM (Pripomenak), npnpeAHO je MB an ^ p H H n i i c HarancoM
Popa Dukljanina Ljetopis po latins feu i toga nekoliko i jos nesto
po hrvatsku" (Kraljevica 18746). Flocjie Tora nsjiasn caAa OBO Moje
6) 36or Ba>KHOCTH CBOJC H Tpajne Haynne BpeAHOCTH, ja can
nPripomenak" OAuiTaMnao H y OBOM HSAafty noc;ie Mora YBOAa. MCTO caM
ysa>KHo y KoMenxapy H neice H>eroBe 6ejieuiKe, osHanHBiiiH HX Hspenno Kao
H>eroBe. y opnrHHajiHOM TeKCTy JIyu,HJeBy a TaKO H y pyKOiracy nnje

30

H3Aan>e, Koje caAp>Kaje nopeA AyKJbaHHHOBa TeKcia y o6eivia peAaKijHJaMa (jiaiHHCKoj H xpBaiCKOj) joui H o6a cxapa npesoAa,
OpdHHOB TajiHjancKH (OA 1601) H MapyjiirheB JiaiHHCKH (OA 1510).
TeKCTOBHMa AOAao cam yBOAHy ciyAHJy o JlexonHcy, a Ha Kpajy
HCTOpHCKH KOMCHTap.

CpncKH npeBOA HHiaBe jiaiHHCKe peAaiujHje, Kano jy je HSAao

JlyijHJe, a no H>eMy Schwandtner, nydjiHKOBao je JOB an Cy6oTHii c HainHCOM: ^JlyKJbancKoz upecnnmepa KpajbescmBO CnaBena" y Jlemouncy Mamime cpucne" (KH>. 88, ByAHM 1853, 186).
Ho MHOFO je ciapHJH pycKH npeBOA: ,,KHHra icropiorpaBia noHexie MMene, cjiaBbi H pacuiHpeHJH napoAa cjiaBHHCKaro", IIITO ra
je HSAao uiiaMnoM T e o t j j a n n p o K o n o B H i i , apxnenwcKon HOBropOACKH H nocBeiHO u,apy Flexpy BejiHKOMy y CBOMC pycKOM
npeBOAy HMxaBa OpdHHOBa AeJia (cip. 185216), y FleiporpaAy
1722.
3. Jlnxeparypa.
O JleTomicy Fiona /tyiobaHMHa nwcaJiH cy OA noneTKa XVII
A^Jbe MHOFH SBaHH H HesBaHH ^HC^H. Ja hy H3He caMO one,
o KoJHMa MHCJIHM Aa je Hy>KHO BOAHTH panyHa H KOJH cy o Tome
Meiy nncajiH ocodwie ciyAHJe.
CeM HeKOJlHKO noxBajiHHx penn OpdHHOBHX, Koje cy sa HCTOnayKy 6e3 BpeAHOCTH, npBH je o H>emy wspeKao CBOJ cyA
can J l y i ^ H J e (r. 1666) OBHM pennivia (o. c. 93): ,,Qui (sc. Presbyter Diocleas) quamvis in regno statuendo regumque recensione
regiones, stirpes et tempora adeo confundat, ut potius fabulas,
quam historiam scripsisse deprehendatur . . ."
Ilocjie JlyuHJa wsjaBHO ce o H>eMy Ma^apCKH HeMai; En gel
y CBOJOJ Geschichte des ungrischen Reichs und seiner Nebenlander.
Zweyter Theil Staatskunde und Geschichte von Dalmatien, Croatien
und Slawonien (Halle 1798 cip. 446) OBaKo: Ilpe CBera nopHne
IlonyflyKjbaHHHy sosyliH ra ,,der Stoppleru csaKy HcxopHCKy
JleTonnc noAejben y maee, set je H H T a B T C K C T j e A H a H e n p e K H H y T a
u,e;iHHa. OPBH ra je s6or jiaKine H nperjieAje ynoxpe6e noAe^no y rjiaee
Schwandtner, a OHAa HpHHHt. Ja cam npAp>Kao HpHnniieBy noA^Jiy ne caMO
s6or jianuie ynoxpe6e, Hero H saxo, IIITO je OBO nocjiAeHHx neAecejaK
csa Haiua (na H cxpana) HCTOpHorpa(})Hja paAHJia npewa H>erosoj rfoAej

31

BepOAOcioJHOCT H sa6aijyje ra noinynoMa Kao HSBOP; H>eroBo nHosnanyje Kao ,,Unsinn"; nane, OH cyMH>a H y Befcy crapocx
jep ,,der unbefangene Historiker weiss, wie wenig hoch
hinauf Schreibkunst und also Geschichte unter den Slawen uberhaupt, und noch mehr unter dalmatinischen Slawen geht";
EHFCJI AP>KH, Aa ce y ApeBHO Bpejvie y CJIOBCHCKOJ
yoniiiTe c;ia6o snajio H nHcaxn!
nocjie Enrjia nncao je o aeMy M B a n K y K y j b e B H i i CaK^ H H C K M y Beh noMenyTOM HSAa^y xpBarcKe peAa^HJe (r. 1851)
y yBOAy. OH Ka>Ke: ,,Kakovu ima kriticnu vrijednost i ova (T, j.
xpBaxcKa peAaKijuja) i Dukljaninova kronika, to ce svatko znati,
koji je malo dublje proucio staru povjestnicu Hrvata i Srba. U
obadvije te kronike ima veoma malo historijske istine i njihovi
autori nijesu se drzali niti potrebitoga razredjenja niti tecaja historije. Tu ima tako smijesnih anahronizama i tako poremecenoga
nagomilavanja imena raznih opce hrvatskih, kao i neretljanskih,
srpskih i t. d. knezova, zupana i kraljeva, da bi se ovjek morao
zacuditi, kako si je mogao tkogod truda uzeti za biljezenje ovakovih n e i s t i n i t i h i p o m i j e S a n i h s t v a r i , kad ne bi znao,
da se u ono vrijeme sve onako pisalo, kako su starci pripovijedali ili pjevali, pa da su onda ljudi tako pravili historiju, kao sto
narod nas gradi narodne junacke pjesme . . . No pokraj svega toga
ne mozemo tvrditi, da ova naSa kronika . . . nema bas nikake
vrijednosti. Tko zna razluciti kukolj od psenice, moci ce i na
ovom zarastenom polju naci po gdjekoje cisto zrno za buducu
kriticnu povjestnicu te ce se moci ovom nasom kronikom upravo
tako posluziti, kao sto se sluze n. pr. Ugri svojim Bezimenim
notarom kralja Bele".
FoAHHe 1854 oSejioAanHO je K p a y s e (Krause) CBOjy AcepTau,Hjy Res Slavorum in imperiorum occidentalis et orientalis confinio habitantium saeculo IX". y oco6HTOM eKCKypcy nDe chronico
dalmatico-slavico, quod et a Marco Marulo et a Presbytero Diocleate interpretatum habetur", Hcrane OAMax y noneiKy, Aa je y
CBOJOJ paA^H noxnyno saneMapno Jlexonwc flona /^yKJbaHHHa, H
TO cxora, mxo je KasHBaite JberoBo y nenpeKMAHOM H crajmoM
npoTHBypenjy c ocrajiHM HaM canyBaHHM M3BopHMa, a TO OHAa H
npHMepHMa AOKasyje. HajsaA saKJbynyje: ,,Quum his,

32

quae a nobis prolata sunt, quomodo chronicon nostrum comparatum sit, satis apparere videatur, credimus neminem fere vitio
nobis versurum esse, quod illud ad res Slavorum explicandas non
adhibuerimus". Kpayse je AaKJie noinynoMa sadamio Jle-ronnc
nona /JyKJbaHHHa.
tbemy ce HOTOM npHApy>KHO /jHMJiep (Dummler) y paAH>M
Uber die alteste Geschichte der Slawen in Dalmatien (Wien 1856),
y XX KH>H3H vSitzungsberichte der phil. hist Classe" BenKe AicaAeMHJe (cip. 355). OH Kance: ,,Krause erwarb sich auch das Verdienst naher nachzuweisen (was Engel S. 446 bereits behauptete),
dass der Priester von Dioklea (Regnam Slavorum) aus dem XII
Jhrh. und der mit ihm grosstenteils gleichlautende Marcus Marulus
(Gesta regum Dalmatiae et Croatiae) . . . in die Zahl jener halb
aus Sagen, halb aus kecken Erdichtungen Zusammengeflickten
Zwittergeburten gehore . .. Man kann sie daher, doch auch nur
mit der grossten Vorsicht, allenfalls fur die Sagengeschichte und
fiir geographische Bestimmungen, aber sicherlich nie zur Erkenntniss historischer Thatsachen benutzen".
Y HCTO je Bpeme Hspeicao CBOJe MMuiJbetbe H M j i a p H O H PyBapau,, TaAa join KapjioBanKH 6orocjiOB, y nacomicy ,,CeAMHijH w
(y 6p. 4346) sa roAHHy 1856, y npBenuy CBOMe, y HJianKy
nripezjieja, flOMahttx H3BOpa cmape cpucKe uoxecHime". Taj je HjianaK
OHAa 1884 npeurraivmaH y 3ace6noj KFBHSH c HainncoM nfi,Be cmyaeHmcKe pacnpase". PyBapau, (cip. 710) pene: ,,CpncKH jiexonnci;H noHHH>y MciopHJy c Bejia YpoiueM, A^AOM HeMaH>HHHM. TAC
OHM noHHH>y Ty saBpiuyje nosnaxa KponnKa 6e3HMenor nona /I,yKor Historia regni Slavorum" nasBana. Osaj naui JCAHKH AOKpOHMCia MS XII BeKa HCKVCHO je y Tenajy BpeMena noAo6py
Kao H nojLCKH KaAJiyfieK H Apym n p B H napOAHH jieionHCi^H.
JCAHH cy naHMe KpoHHKy H>eroBy Kao AocioBepan H3sop ciape
HCTOpHJe ynoipe6jbaBajiM, Apyrw cy ra naK jaKO KOpHJiH H napoHHTO npBM AGO KpOHHKe cacBHM OA^auHjiH. MaBpo Op6HHH je npBH5
Kor y TOM norjieAy cnoMenyiH HMamo: OH ce y ciapo Ao6a cacBHM
AyKJbaHHHa AP>KH, TaKO, Aa ce osaj OACCK H>eroBor A^Jia (,,La storia
de' Re di Dalmatia et altri luoghi vicini del? Illirico deW anno 495
1161") npeije TajiHJaHCKHM npeBOAOM jiaiHHCKor TeKCTa, Hero
npeACTaBjbatteM Hapeten MO>Ke. TaKO jeAHQCTpano,

33

ynoTpedibCHe AOMafee OBC KpOHHKe, Beh HHje ce MOFJIO

OA A^KaH>Ka (flH^peHa), JCAHOF OA npBHx BHsaHiojiora, oneKHBa,
H je Beii H onaKO npe H>era Jlyunje, ynope^yjyiiH AyiubaHHHa
saHTHHUHMa, na CMeiuy H anaKpoHHSMe y /I.yK^aHHHOBoj KponosopHOCT o6parao. OCHM OBe ABOJHue ynope^HBao je /^yKc BHsaHTHHijHMa H AHSCJIMO BaHAypH, H pesyjixax THX
HcnHTHBaH>a y Kparao je cjieAyiyhw: /JyKJbaHHH je noH noMemao peA cxapHx AaJiMaiHHCKHX, xgBaTCKHx H cpnCKHX >Kynana H KpajbeBa; raKO je najnpe noMeuiao Cp6e c FoiMMa
y Ceny^aAy, OcxpoH^y, CseB^aAy, y npBa TpH, Kao IUTO OH BCJIH,
Aa^MaTHHCKan cpncKa Kpajba; saiHM je noMeinao BOJBOAC MopaBCKe
c KHesoBHMa cpncKHM; na nocjieiKy je /JajiMaijuje cpeAHseMHe H
^ajiMauiHJe noMOpCKe, A^ H came xpBaiCKe KnesoBe JCAHC c
noMeuiao TaKO, Aa yonmie uejia H^eroBa noBecx o npsa
H TpH Kpajba, cBe AO BjiaAHMHpa I, Bepe ne sacjiy>Kyjea.
ce noioM na PajHfea, Enrjia, AneHAHna, LLla(|)apHKa, f
H XHjb(|)epAHHra (npema npBOM H3Aaft>y OA 1854) H H>HXOBO nenoBOJLHO MHiHJbeH>e o JleTonHcy Oona /^yKJLaHHHa, PyBapaq Hajnocjie
Ka>Ke: ,,IlpH OBOM crafty cTBapn ne MO>Ke naM ce na MHO, Aa
>Kejby Cp6nHa KOA nejaneBHlia ne OSHOBHMO, KOJH BCJIMKHM r^acoM
(na cxp. 89) Bannje: ,,quam cuperem, ut tandem unus aliquis
onus castigacionis atque in ordinem redigendi Diocleatis in se
suscipiat, errores corrigat, confusa evolvat, impressisque annorum
notis quoad licet distinguat, et periti metallurgi instar, aurum a
scoria repurget". HCTOPHHKO-KPHTHMKO HcnHTHBaH>e
KpoHHKe SHJIO 6u saAaraK Aocrojan, Aa ra Koje
name sa narpaAy cxaBH".
Oocjie OBHX KpatiHx peijensHJa o Jleionncy Fiona /],yKJLaHHHa
Kao o HCTOpncKOM HSBopy, sanoHe HHS oBetiHx KPHTHHKHX
o H>eMy.
IlpBy noxnyny H HCi^pnHBy eryAHJy o Jlexonncy Efona
Ha nanncao je OpaH>o P a n K H y paAftH Ocjena starijih
izvora za hrvatsku i srbsku poviest Srednjega Vieka", oAiHTaMnanoj
y Haconncy , , K H > H > K e B H H K y " (KH,. I, 3arpe6 1864, 199227).
Hajnpe je npHKasao /lyKJby H nocxanaK AyKJt>aH
enHCKonnje, io6o>Ke 1067 na ocnoBy 6yjie nane
ce o6aspo na MHororoAHUiH>H cnop c

34

AO 1180. PaHKH je npBH KOHCiaiOBao, Aa je lion /JyKJbaHHH >KHBeo

y Bapy, rAe je y H>eroBO Bpeme 6njio ceAHiirre one apxnenHCKOnnje, KOJOJ je OH Kao CBemieHHK H>en, npnnaAao. Ilocjie Tora
PaHKH pacnpasjba nHTaite, KaA je JleTonncHanncaH, HKance: w Buduc
pako taj Ijetopis ne pripovijeda o vojnah cara Emanuela s Ugarskom, o njegovom oruzanom zavojstenju Dalmacije, o njegovom
zamanijem umijeSanju u srbske poslove: to mislimo, da Ijetopis
Dukljanski dopire samo do prvih godina cara Emanuela t. j. po
prilici do god. 1150". FIocjiy>KHBiiiH ce join H HCKHM noAaipwa
H3 HCiopHje cnjiHTCKe upKBe, PaHKH najsaA nspnne MHinjbeite, ,,da
je Ijetopis dukljanski postao u Baru negdje med 11431153 god."
MsneBiiiH AaJte AexajbHy caApwnny JleToimca H oijeHHBiiiH /JyKJbaHHHOBe noAaTKe sa HcropHCKy reorpac|)HJy XXII BeKa, PaHKH
npejiasH Ha Kpyimo nniaHbe, o BpeAHOCTH JleTonnca Fiona /tyKjbaKao HCTOpncKora H3Bopa. Ope CBera KOHCxaiyje, Aa je lion
npeBeo ca cjioBencKora jesHKa na jiaiHHCKH HCKH cxapHJH TyH nocao, xaKO sBann Libellus Gothorum", TO jecx rjiaBe
IXXIII namera H3Aafta, a OHAa Aa je xome npeBOAy AOAao CBOJ
H paA OA rjiase XXIV AO XLVII, nncan OAMax ncnpBa
jesHKom Ha ocHOBy ,,pripovijesti i usmenoga predavanja".
IlpBa ce npeBeAena HCCT pasjiHKyje OA Apyre XHMC, UITO y tt>oj
,,kolo vodi ,,gothizam" .. . Naprotiv u drugoj polovici ,,gothizmu"
nema ni traga; ovdje stavljaju nam se pred oci sami cisti zupani
slovjenski, demokraiicki duh slovjenski u drzavi i vladajucoj obitelji vlada iskljucivo". Hajnocjie PaHKH nspHne OBy onuixy oi^eny
0 Jleionncy Fiona /I.yKJbaHHHa: ,,Po nasem mnijenju taj Ijetopis
moze se dobro upotrebiti: a) za zemljopis gornje Dalmacije XII
vijeka, osobito pako stare Zete; Sto je s tim vaznije, buduc nemamo u tu svrhu slicnih onodobnih izvora ... b) za popunjenje
bizantinskih pisaca, osobito u povijesti dukljanskoj i rakoj XI i
XII vijeka. Istina je, taj posao zahtijeva i mnogo muke i mnogo
ostroumlja i vjeStine, osobito ako se uzme u obzir, da Dukljanin
nije povijedao po godinah zgode, koje pripovijeda i da se on i
Byzantinci vecinom ne slazu u naziranju doticnih vladalaca, buduc
da Dukljanin daje im sama narodna imena, a mnogi od njih imahu
1 narodno i crkveno . . . U ostalom nas Ijetopis cim zasize u
doba starije, tim je nepouzdaniji . . . Historika vrijednost dukljan-

35

skoga Ijetopisa je neznatna, a kronike hrvatske ba nikakova . . .

Qlavno vrelo iz koga su nai Ijetopisci crpili svoje pripovijesti,
bijase pucko predavanje". CiyAHjy CBojy OA HCCTH c pesyjixaTHMa, KOJH H Aanac BpeAe y nayijH PaHKH je saBpuino pacnpaBOM
0 xpBaxcKOJ peAaKi^HJH Jlejonnca Fiona /l.yKJLaHHHa.
PanKOBO MHinjbeH^e, Aa je Flon /l,yKJLaHHH u,pnao CBOje 3HaH>e
H3 napoAHe TpaAHii,Hje, TOTOBO y HCTO je BpeMe AexajbHHje paspaAHO
B a x p o c J i a B J a r n f e y A^Jiy ,,Historija knjizevnosti naroda hrvatskoga i srpskoga. Knjiga prva; Staro doba" (Zagreb 1867, 113117).
OH pene: ,,Ima bo jos jedan narociti dokaz o narodnoj poeziji
Hrvata i Srba cak prije konca dvanaestoga vijeka. Mislim tako
zvanu kroniku dukljansku, koju je vecina nasih starijih historika
krivo shvatala kao golu historijsku istinu, te je istom u novije
doba upoznat i istumacen njezin karakter kako valja . . . Po mojem
uvjerenju zauzima kronika dukljanska vaznije mjesto u historiji
nase knjizevnosti, imenito narodnoga pjesnistva, kao literarni spomenik nego li kao dokumenat historijski. U njoj nam se sacuvalo
najstarije izravno svjedocanstvo o davnasnjem pjevanju i pricanju
nasega naroda. Dakako ovaj tekst, sto ga danas u kronici imamo
bilo u starijoj latinskoj formi, bilo u novijoj hrvatskoj redakciji,
nije vece poezija, nego kompilacija knjizevna, ali posljednji izvor
te kompilacije bijahu bez sumnje vecim dijelom narodne pjesme
1 narodne pripovijetke. Njihove krasote ne pojimase doista onaj
ozbiljni monah ili prezbiter, koji se negdje prvi na to dao, da bi iz
pjevanja naega naroda o junaCkih banovih, knezovih i vojevodah
sastavio spomenik knjizevni u formi Ijetopisa, i za to izvuce kao
suhoparni Ijetopisac, po nacelih tadasnjega obrazovanja, puka
imena i nekoliko dogodjaja s ocevidnim nastojanjem, koje sa svijem
prilici na karakter hronografije bizantinske, kako bi citavu onu
gomilu narodnijeh junaka, njegovijeh toboznjih kraljeva, strpao po
pravilih genealogije u svezu rodbimsku. Nu mi, kojima je osvijetljen
smisao za narodnu poeziju, koji rado prisluSkujemo tajnam pjesnicke naravi svojega naroda te se nasladjujemo njezinom divotom, naci cemo bez velike muke i u torn porusenom dananjem
obliku kronike dukljanske o^itijeh tragova narodne poezije i narodnoga prianja".

36

CacBHM cynpOTHO MHiiiJbeH>e OA onora CBHX

peueHsenaTa JleronHca Fiona /JyKJbaHHHa, sayse y HCTO BpeMe
K o c T a H H K o j i a j e B H i i . Flo MOMC MHiiiJbeH>y OBaj je A^POBHTH H
o6pa30BaHH nncau, Aanac sanyAO TOJIHKO saneMapen H cjia6o
nosHai Hanncao cBaKaKO na>KH>e BpeAHy ciyAHJy o Jleionncy
Fiona /JyKJbanHHa, HaKo H>eHH pesyjiiaiH He CTOje y pasmepy
c yjio>KeHHM xpyAOM H oimpoyMJbeM. To je pacnpaBa nKpnmnHKa
noKywetutja y uepnoay o% upBHX ceaaM BenoBa cp6cue ncmopnje",
OAuiTaMnana u jlemouncy Mauume Cpucne" (KH>. 103113, HOBH
CaA 18611871), y KOJOJ je OH Aao Hamern Jiexonwcy BCJIHKO snaneit>e yonurre, a y KH^MSM 110 JlemouHca Mamnye CpucKe" (HOBH
CaA 1866) naK H Meijy n^OMahnM nsBOpuMa sa Hajcmapnjy uosecm
CptiaJba y HJinpnjcKOj Cpdnjit" nanncao H ocodiny ,,pacnpaBy H
oijeny". MspeKaBiiiH npe csera TBp^e^be, A& je naui HapoA Bet OA
VII Bena A^Jbe HMao HCTOPHCKHX jieronnca H cnoMeHHKa ,,no CBOJ
/J,ajiMai^MJH, H jiaTHHCKOj H cpScKoj", npOAy>Kyje HMKOJiajeBHt OBaKo:
,,A^H caA KaKBa nan paAOCT, KaA 6am najerapHJe, nsme^y OBHX
Apyrnx HaiiiHx Ktt>Hra CTapocTaBHHx, CBH HOBHJH KPHTHUH
ocyAHiue: A^ one nemajy 6am HHKaKBe
M ynpaBO s6or Tora ,,MH CMO OBa
y norjiaBHioj naMepw, A^ noBeAemo napHHqy npOTHBy
xe ocyAe; ajin OBAC ne snaMO ynpaBO HaBecin HHKaKBHX H HHHHJHX
noiaKbHx H Ay^JbHx pacnpasa, na KOJHMa 6n ce Ta ocyAa A^caA
Morjia najiasHTH ocHMBana, H npoiHB KOJHX 6n MOFJIH noBeciH Ma
nojieMHKy. Jep CBH npeA^auH J\pa PaHKora, HajcKopauin>era
OBHX HajciapHJHx naiunx noBecinx cnoMeHHKa,
cy caMO npociHx BHiue HJIH Matte nopyrjbHBHx
ocyAe, CBpxy H>HX; J\p. PanKH (Ocjena, Knjizevnik") nan HcnHTao
je nonajAyfiJbe H Hajnoxatbe caMO OBC Tese na H>HX OAHOcne: KO je
HaHMe re Hajciapnje AOMafee name xpoHHKe nncao? rAe HX nncao?
mia y ftHMa nncao? no KaKBHM HSBopHMa? H y KaKBOM OAHouiajy
one jeAHe npeMa ApyrnMa croje? A mia BpeAH OHO, LUTO je y
HbHMa Hanncano? npei<o OBOI^ nHTa^a, 6aui OA HajnorjiaBHTHje
Ba>KHocTH, H PaHKH je, Kao H CBH ft>eroBH npeAH>au,H, cacBHM OBJiaIUHO? naKpaiKo H noBpuiHo npejieieo, MHCJiehH TaKO^e A^ ce OHO
MO>Ke caMO c HCKOJIKKO ciepeoTHnno ocyAHHx ceHieni^HJa Kao
peiueno ociaBHTH". 3aTO je HHKOJiajeBHfc ce6n npeAyseo, ,^a ce

|i

37

saAy6e ,,y joui cacBHM uejioBHTO jesrpo ropubera nHTan>a H A&

nOTpa>KHMO npaBe KjbyneBe: KaKO y penn CTOjete name crapHHe
Tpe6a paayMeiH H oi^enHTH ?" To AOAyme nnje jiaK nocao, jep
,,Hauie najcrapHje AOMafee xpoHHKe Aowcxa cy npase saroneTKe y
BHAy H crpojy, y KOM cy AO nac Aocnejie. AJIH Kao y cBaKOM 3aroHCTHOM TBOpy, CBe CTOJH AO Tora, A^ ce najnpe npaBH HBOPOBH
saroneiKe npona^y H pasMpce, na je yjeAHo H caMa saroneTKa
paspeiuena". Ilocjie rora HnKO^ajeBnli Ka>Ke, A^ o6a
jieionnca (T. j. jiaiHHCKa H xpsarcKa peAaKunja) ,,HHcy HH J
cxaBHa ACJia, HHTH caMO HS Tpn (Kao IIITO ce je AO caA CMaTpajio),
Hero H3 H C T H p H

CaCBHM

pa3J!HHHTa

(})parMeHTa, OA pa3^HHHHX

ayTOpa, HS pasjinnnnx HSBOpa H y pas^HHHa BpeMena CKpnjbene

ABC xpoHHKe". IlpHH (})parMeHT ,,Aonnpe caMO AO enoxe ofiurrera
noKpuiTefta HCTHX CjiaBena" noA H>HXOBHM KpajbeM
(CBaTonjiyKOM). ,,OBO je 4>parMeHT najcTapHJH, H Mopao
npBo6nTHO nanncaH na jiaTHHCKOM jesHKy, OA A^JiMaTHHCKora
HHHa H no jiaTHHo-Aa/iMaTHHCKHM npeAan>HMa H^H cnoMCHHi^HMa"
M saTO je OBaj npBH ^parMenaT JleTonnca Fiona /JyKjbaHHHa ,,BHiue
HCTOpnja cy>KaK>CTBa H CTpaAaita HJIHPHJCKHX JIaTHHa noA najnoCJieAHHMa H>HXOBHM BapBapCKHM H HOraHCKHM OCBOJHTeJbHMa, HCrOJIH

napOHHTO HCTopHJa OBHX noc^eAH>Hx". To je ynpaBO Libellus Gothorum", IIITO ra ayTop Apyrora (})parM.eHTa npeBOAH H3
Ha jiaTHHCKH; caMO ce y iteMy CJIOBCHH HAeHTH(})HKyjy c
/J.pyrn (JjparMenaT nacTaBaK je npBora H Aonnpe OA CMpTH
MnpoBe AO CMPTH Kpajba Macjiasa. KapaKTepncTHHHO je 3a H>, A&
y fteMy najeAaMnyT HiunesaBa ,,CBaKH Tpar Mp>KH>e H oropneH>a
jiaTHHCKora npoTHBy FoTa-CjioBena H H>HXOBHX KpajbeBa. FllTa
BHiiie, y OBOM nacTaBKy neMa A^Jbe HHFAe HH cnoMena HHTH o
FoTHMa HHTH o JIaTHHHMa y /lajiMauHJH". Flane, ,,jieTonncau y OBOM
(J3parMeHTy, na MCCTO y npe^ainibeMy B^aAajyfeera Ayxa H r^eAHiiJTa
JiaTHHCKora, ysHMa najeAaMnyT Ayx H rjieAHiiiTe napOAHO". To
HaBOAH HHKOJiajeBniia na MHcao, A& je OBaj ApyrH (J)parMeHaT paA
HeKora nenosnaTa Apyror ayTOpa H A& HHje nocTao y HCTO BpeMe,
KaA H npBH 4>parMeHaT. ,,/^pyrn 4>parMenaT A^K^C Mopao je secy MH>eno 6HTH Hanncan H npHKpnjben na npBH MHOFO AOUHHJe, OA
KaKBor AajiMaTHHCKor CjiaseHKHa (noHaJBepojaTHHje XpBaTa), na
cp6cKO-xpsaTCKOM Hapenjy, H no cp6cKO-xpBaTCKHM,

38

H xaoTHHKHM npeAatbHMa". HHKOJiajeBHk MHCJIH, Aa

je ayiop OBora Apyrora (f)parMeHTa 6no X p B a r , jep y H>eMy
,,xpBaiCKH Ayx, xpBaTCKe rjioce H HMena xpBarcKHx HCTOPHHKHX
jraija npeTe>KHo BJiaAajy". FIpeocrajiH jiaiHHCKH TCKCT, OA CMpiH
HacjiaBa AO Kpaja, HJIH xpefen 4)parMeHaT, ACJIO je riona
caMa, a onaj xpsarcKH TCKCT, KOJH ce OA CMPTH HacpasjiHKyje OA JiaraHCKora, HCTBPTH je 4)parMeHaT, H oneT
HCKora HenoanaTa XpBaTa, ,,HO MHOFO AOUHHje?". Hocjie OBC
anajiHse TeKcra JleTonnca Ilona /JyKjbaHHHa c o6snpoM na KOMOOSHijHJy, HHKOJiajeBHfc npejiasn na Aeiajbno pacnpaBjban>e o reneajioiiiKHM BesaMa nojeAHHHx /JyKJbaHHHOBHx BJiaAajiaija H Kyma Aa
HX nerAe c BHiue a HerAe c Matte cpefce noBence c nosnaraM
ApyFHM HCTOpHCKHM HSBOpHMa.

M Pyc A. 4>. X n j i < J ) e p A H H r (nuibcfjepAHHrb) nocBerao je

neiiiTO BHiiie na>KHbe JleTonncy Fiona /JyKJbaHHHa y ApyroM HSAaiby
Aejia ,,McTopm Cep6oBi> H Eojirap-b (Co6panie coHHHeniH T. I.
C. OeTepgypr-b 1868, 166167). OH pene (y npeBOAy) OBaKO: ,,noc;ie
KoHCTaHTHHa riop(}). HMaheMo Kpos Ayro BpeMe jeAan JCAKHH HSBOP
sa cpncKy HCTOpnjy, a TO je JleTonnc cacTaBJben y XII BeKy, OA
neKora desHMena Ay^JbancKora nona, JleTonnc TaKO nyn HMena
Kpajbesa cpncKnx H xpsaTCKHX, KOJHX nnje HHKaA HH CHJIO, A^ na
npBH norjieA HHJC jiaKO OAJiyHHTH ce HOBeKy, Aa ce H>HMe noc;iy>KH.
A HMa JIH y H>eMy nnaK KaKe FOA HCTOPHCKC OCHOBC, HJIH je 6am
CBC npocTO HSMHuubeno ? He, noneBuiH OA XII BCKa JleTonnc Eiona
/JyKJbaHHHa HOCH na ce6n jacan nenaT HCTopncKora npHna^a, ne
noTnyno 6am BepOAOCTOjna, a;iH ocnoBana na npaBOM
carjiacHOM y OHIUTHM ijpTaMa ca caBpeMCHHM
BHsaHTHCKHM; TaKO HCTO HMa y H>eMy H 3a CTapnje BpeMe MHOFO
TpanaKa HecyM^HBHx HCTOPHCKHX fyamTa, KOJHX HHJC MO>KHO Tanno
jep cy HcnpemieTeHH HSMHiujbOTHHaMa H npHnaMa. Hajje nesroAa TO, IUTO je KOA Ilona ^yKjbaHHna CBC 36pKano,
cpriCKH H xpsaTCKH, HMeBg npaBHx, HCTOPHCKH nosnaTHx
o6aABajy napOAa, ca TaMHHM HMennMa Majmx 6anoBa
H Hcynana; H ysa CBy osy s6pKy npHAara je join rojieMy MCCT
HSMHiiiJLOTHHa. IloTnyHO OHHCTHTH HCTOpHCKy noAJiory Fiona /JyKjbaHHna, H3ByfeH HS H>eroBa npHnaH>a jacny H nomyno BepoAOCTOJHy
HCTOpnjy Cp6HJe, y OHOJ enoxn sa Kojy naM je OH JCAKHH CBCAOK,

39

HHje Moryfee; HO OOIHTH KapaKTep Te enoxe osnanaBa ce KOA H>era

AOCTa H<HBO H jacHo".
Hanoce sa6aBHO ce y ABa Maxa IlonoM /l.yKjLaHHHOM
H o B a K O B H f c . Y paAftH ,,CpncKe o6jiacTH X H XII BeKa",
nanoj y ^TnacnuKy Cpu. Yuen. JJpywmBa" (KH>. 48, BeorpaA 1880,
1 151), FAC je noKymao Aa OCBCTJIH name reorpa^CKe npnjiHKe
OHora BpeMena, H TO Bpjio HCCTO c MHOFO no3HTHBHa ycnexa, HoBaKOBHfe KOpHCTHO CC IlOHOM flyKJbaHHHOM KaO JCAHHM OA TJiaBHHX

CBOJHX HSBOpa. OH Ka>Ke 3a rt>: ,,Ilon ^yKJbancKH je >KHBeo y

npHMOpjy THX seMajba, paAHO je CBOJe A^JIO y erapocTH H 6no je
y npHJiHijH, Aa noTnyno nosnaje 3eMJby o KOJOJ nniiie. Jep, H am
cy npnne JleTonnca H>eroBa o MHOFHM Aora^aJHMa CMCTene HJIH
oneBHAHa noesHJa reorpat|)CKO H^eroBO KasHBaH>e csarAe je AOCJICAHO H BepHO, H y MHOFHM nojeAHHOCTHMa o KOJHMa roBOpn,
canyBajio je H 3a AaHauifee Ao6a peajme AOKase o CBOJOJ HCTHHHTOCTH".
T

A^Jiy

,,HpBH OCHOBH CJIOBCHCKe KH>HH<eBHOCTH MC^y 6aJI-

KancKHM CjioBeHHMa" (BeorpaA 1893, 182 183), HoBaKOBHti ce H

oneT AOTane Fiona /^yKjbaHHHa. Ho AOK ce y npBOj paA^n sanHMao
norjiaBHTO sa reorpa(})CKe noAaTKe H>eroBe, y Apyroj ra OKynnjia
H caMa caAp)KHHa JleTonnca, a nanoce jierenAa o BjiaAHMnpy H
Kocapn, na ce H3jaBHO OBaKO: ,,Joiu fee Tpe6aTH nocjia, Aa ce
KpHTHHKH HSBaAC CBC MOFytie KOpHCTH 3a CpHCKy HCTOpHJy H3 Jle-

Tonnca Fiona /^yKJbaHHHa, Tora cnnca, KOJH je join jeAnaKO saroKpHTHnapHMa HauiHx cTapnJHx HCTOPHCKHX HSBOpa. /JocaBa KpHTHHapa, KOJH cy noKyuiajin Aa BPCAHOCT Tora JleTOnnca oaene, HOKOJHH A. Xnji^epAHHr H <j>. PanKH, HSHOCC pesyjiTaTe,
KOJH ce Me^y co6oM He cjia>Ky. M MCHH ce MHHH, Aa je PaHKH y
noxBajiHOJ >KejbH Aa y neMy ne npeTepa, nnaK ocTao HeraraBaH
BHine, Hero UITO 6n Mopajio 6HTH . . . /tyKJbaHHH je SehaHHH, a
nncao je y Bapy KOA TaAamibe apxn6HCKynHJe, KaKO ce caA o6HHHO
MHCJIH y Apyroj nojioBHHH XII BeKa, ynpaso y BpeMe
AJIH cyAHJio ce Ma KaKO o caMOM TeKCTy H o BpeMeny
nocTaHKa, 6njia TO TpaAHijHja Man>e HJIH BHUIC Bepna HJIH
UITO je Aanac npecyAHTH TCUIKO, JCAHO ocTaje yBeK pasroBCTHO, a
TO je, Aa je Hon TyKJbaHHH Hiuao Ha TO, Aa HPHHOM CBOJOM najOCBCTJIH CKaAap H RyKjby, Kao cpeAHiuTa Haj6jin>Ka OHOJ

40

, KOJOJ je OH npnnaAao. SnajyiiH Aa je Ha EajiKancKOM nojiyocTBpy najcTapHJH AP>KaBHH rocnoAap u,ap y LJapnrpaAy, FlOn
ft>era jeAHHora H SOBC THM HMCHOM, a snajyhH Aa cy H
H FOTH dwjiH HacejbeHHijH, a Aa cy FOTH erapHJH, H Aa
cy HMajiH KpajbeBHHy, H npH TOM xoretiH Aa KpajbeBHHH ocnoBanoj
y XI BeKy y 3era, y KOJOJ ce H H>eroBa npKBa najiasHjia, cjapHJH
H BHuie HCTOpHHan ocHpB AaAe, lion /JyKJLanHH je sanoneo OA Fcrra
H naMecTHO JtHxoBe KpajbeBe y FlpeBajiHTancKOM FpaAy (CicaApy),
Aa 6n Aomao AO noMeiKa npaBHx AyKJbancKHX HJIH SCTCKHX
H Aa SH foHx THM naHHHOM AOBeo y Besy ca crapHJHM
H KpajbCBCKHM pOAOM y OHOJ SeMJbH".

y MaijapCKOM HCTOPHCKOM naconncy Szazadok" sa

1896 o6e;iOAaHHO je J l y A O B H K TajioijH (Thalloczy Lajos)
Maf?apCKH CHOwajn y Kpontmn Fiona RyKibaniiHa" (Presbyter
Diokleas kronikajanak magyar vonatkozasai), KOJH je OHAa Hsnuiao
H na HeMaHKOM jesHKy y JarniieBy ApxnBy" (Band XX [1898],
201 224). y TOM ce MjiaHKy TajioijH npnApy>Kyje OUCHH PanKora
H HSpeKOM HCTHHe, Aa JleTonHC Fiona flyKJbaHHHa sajba, KOJIHKO ce
noAau,H ne AaAy noTKpenHTH ApyrHM noysAaHHJHM HSBOpHMa,
y CBenanoM roAHiufteM CKyny Cpn. Kpajb. AKaAeMnje, 22 4>edpyapa 1902, npOMHTao je Hsadpann AKaAeMHK Jby 6 a J o B a n o B H i i
CBOjy npHCTynny aKaAeMCKy pacupasy ,,O Jleuiouncy Fiona J],yKjbawtHa". MsBeiiiTaj o OBOJ paAH>H OAuiTaMnan je OHAa y Fofl,tiiuH>aKyu (KH.. XV [1901] na CTpann 220226), ajin pacnpaBa caMa
joiu nnje y ijejiHHH nydjiHKOBana. PesyjiTaTH paAa Jby6e
OKO JleTonnca Fiona /l,yKJtaHHHa jecy OBH: ,,CnoMe3Aan>a JleTonnca ' Fiona /lyK^>aHHHa" H Hera6n ce saAp^ajie AOcaAauift>e npeTnocTaBKe o H^erOBy
cacTaBy, BpeMeny H Mecxy H^eroBa nocTaHKa snanaj, KOJH 6n
TO A^JIO MMajio Kao npOHSBOA CTap? cpncKe Kft>H>KeBHOCTH H Kao
HCTopHCKH H3Bop, 6HJio Aa ce Ha H> rjieAa ca CTpane HHCTC nayKe,
SHJIO ca CTpane npHMena, Koje ce c /JyKJLaHHHOBHM noAauHMa HHHC
y caBpeMeHOM jaBHOM HC-HBOTY", Jbyda JoBaHOBHh npejiasn Aa HS7) Joiu npe TajiouHJa nncao je o JleTonwcy Fiona flyKJtaHHHa
(Hodinka Antal) y paAH>H nHsBopti cpacKe ncmopnje" (A szerb
tortenelem forrasai) y naconncy nT6rtenelmi tar* 1892, 209213.
*

41
,,rJiaBHHJe pesyjiTaTe* CBOJHX oninnpHHx CTyAHja o OBOM
cnoMeHHKy.
/],ocaA ce MHCJIHJIO, FOTOBO 6es nsyseTKa Me^y HayHeH>a^HMa,
Aa je ,,JIeTonnc Fiona /lyKJbaHHHa" nanncao HCKH KaTOJiHHKH CBCiiiTeHHK y Bapy KpajeM npBe nojiOBHne XII BeKa. HCKH cy
Aa je Taj cnnc jeAHOCTaBan, a;iH cy HCKH MHCJIHJIH Aa je
Tora A^Jia, TaKO ssanH Libellus Gothorum (KH^HHCHi^a o FoTHMa),
Hanncan HCUITO pannje, 6njio Aa ra je caM nncau, /I,yKJbaHHH nanncao y MjiaAOCTH, 6njio HCKH H>eroB seMjbaK. flaBiun onuiTy oi^eny
rJiaBHHx pasjiora, KOJH cy AocaA HaBO^enn y Kopner npeTnocTaBKe
o BpeMeny nocTaHKa flyKjbaHHHOBa JleTonnca, JoBanoBHii narjiaiiiaBa, Aa ce HH npeMa ijejiOKynnoM cpncKOM KyjiTypHOM H KH>H>KeBHOM pasBHiiy npe CTesana HeMan^e H CB. Case, HH npeMa
KyjiTypHHM, HauHOHajiHHM H eTHorpa(})CKHM npHJiHKaMa y Bapy H
y AyKJbancKOj apxnenHCKonHJH Ta npeTnocTaBKa ne MO>Ke OAp>KaTH.
JoBanoBHii npejiasn HOTOM peAOM rjiaBHHje paAHHKe, KOJH cy
OA noneTKa XVII BeKa AO Kpaja XIX npoynaBajin flyKJbaHHHOB
JleTonnc H noKasyje, Aa cy ce y rjiaBHHM nHTaH>HMa, Koja lie OH
pacnpaBJbaTH, CBH cjiarajin. Fipe HO IJITO lie caM AO CBOJHX pesyjiTaTa AoliH, nosnaTo My je 6HJio, caMO no JIHMHHM BesaMa, neiioBepeH>e AKaAeMHKa Jb. K o B a n e B n i i a npeMa OBOM saroneTHOM
cacTaBy8), a nocjie je BHACO Aa H JlyAOBHK Tajiou,H y JCAHOM
H3HOCH HOBe norjieAe na Ta nHTa^a9), ajin ce OHH caMO
Majio cjiancy c H^eroBHM 3aKJbyHn,HMa.
JosaHOBHli AOKasyje Aa y OBOM cnncy, CCM JCAHOF
KOJH je Kao neKa cnona, HMajy ABa rjiaBt^a Aejia. FlpnH je
JleTonnc, TaKO SBann Libellus Gothorum, KOJH nnje Morao
y Bapy HH CPCAHHOM XII BeKa HH npe Tora (KaKO HCKH y3HMajy),
jep MoryliHOCT H^eroBe nojase ne Aonyurra oniuTe pasBHlie cpncKe
CTape npocBeTe H KH>nre, jep je TO AyxoM HHCTO xpBaTCKH cacTaB
(a XpBaTCTBa y o6;iacTH AyKJbancKe apxnenHCKonHje HHJC
8) Jb. K o B a n e B H i i nsjaBHO ce o JleTonncy Dona /JyiutaHHHa (y pac: HeKOJiHKa nnraifca o CTecjaany HeMaibH, Pjiac Cpn. Kp. AnaA. KH>. LVIII,
BeorpaA 1900, cxp. 42 6e;i. 2) oBaKo: rllo HCKHM snai^HMa peKao CHX, Aa y
naM TeKCTy flyKJbaHHHOBor JleTonnca HMa Mecxa, Koja HHcy Morjia
nanHcana npe XIII Bena".
9) O Tajiou,HJeBHM ,,HOBHM norjieAHMa" FJI. rope cxp. 40.

42
6njio) H jep OH Aora^aje He jiOKajinsyje y 3eiH HJIH y cyceAHHM joj
KpajeBHMa. HanpoiMB, H>eMy je nosopHHija Aoratjaja y ceBepnoM
noMopjy ca cyceAHHM KpajeBHMa, FAC cy Ayx, CBCCT H
xpsaTCKe npHpoAHo 6HJIH pasBHjeHH, FAC je i^Bexajia
ynenocT, KOJOJ ce TparoBH BHAC y IJCJIOM caeraBy, FAC
je 6njia onurre npHMJbena xeopHJa, Aa cy FOTH 6HJIH CJIOBCHH H
Aa je OHaMOiiiH>e xpsaicKO CTanoBHHiHTBO H>HXOBO HOTOMCTBO (AOK
cy y Cp6a BJiaAajie cacBHM cynporae Teopnje o ForaMa). AJIH Aa
HH raMO HHje Libellus Gothorum Morao noHHfcH CPCAHHOM XII
HJIH npe Tora, AOKas je H>eroBa 4>a6yjio3Ha caAp>KHHa, Te ce
THKOM H>eroBHx noAaraKa Kao H HcnHTHBatteM jesHKa
peAaKijHJe xora cnoMenHKa Mo>Ke yiBpAHTH (JmKaT, Aa je OH, OA
pasHOBpCHHx HHcanHx cnoMCHHKa, OA TaMHHx napoAHHx npeAaH>a,
Kao H KOM6HHOBan>eM CBC Te rpaije H H3BoijeH>eM HS H>e, Mopao
noHHiiH OA npnjiHKe HOHCTKOM nojiOBHne XV BeKa HCFAC y npnMopjy 6;iH3y peKe LJeTHHe.
HanpoTHB, onaj Apyrn AGO /tyKJbaHHHOB HMa y ce6n jeAan
cacraB, KOJH 6n ce Morao nasBaiH S e f c a n c K H M J i e x o n n c o M ,
jep je AOHCTa Mopao CHTH nncan y SCTCKOM FIoMOpjy, ajin nocjie
XII BeKa. IloKasaBiuH Aa neMa HHKaKBHx pasjiora, KOJH 6n roBopHjra
y npnjior npeinocxaBKe, Aa je raj sehaHCKH caciaB nociao cpeAHHOM XII BeKa, JoBanoBHii KOHCiaiyje, Aa ce na OHHM AeJioBHMa
H>eroBHM, KOJH cy nncaHH no napOAHHM npeAan^HMa, jacno BHAH,
Aa cy TO noeTCKa npeAan>a, na Aa ce pasBHjajy y OHOJIHKOJ Mepn;
a KaKO cy c Apyre CTpane Ta-npeAan>a jajiOBna, MHCJIH, Aa nncy
aanncana MHOFO nocjie XII BeKa. IlpHMepH norpeiuaKa /JyKJbaHHHOBHX o Aora^aJHMa XI BeKa CBCAOHC, Aa HX nnje [nncao HOBCK,
KOJH ce, KaKO ce AOcaA ysHMajio, POAHO npeA Kpaj Tora BeKa;
TaKO ce MOFJIO rpeiiiHTH Kpaj CM XIII HJIH HOHCTKOM XIV BeKa. A
y pasBHTKy Tora BpeMena FIoMopje ce OOAHFJIO AO TaKe KyjiTypne
BHCHne, Aa cy ce TaAa MOFJIH y tteMy jaBJbaTH KH>HH<eBHH paAHHi^H
c TaKHM paAOBHMa. Taj paA je HMao no CBOJ npHJini^H Aa HOAMHPH
H jeAHy npaKTHHHy, nojiHTHHKy noTpedy, noTpe6y one cpncKe KaTOJIHHKC nojiHTHKe, Kojy je 3eTa y BpeMe HeMaftHfecKO HCTHi;ajia
MHOFO nyTa. O TOM saAaTKy CBCAOHH ^eJIa caAp>KHHa osora

43

OA Tora seiiaHCKora H OA onora xpsaTCKora JieTonnca, cacje caAauiHbH nceyAO-AyKJbanHHOB JleTonnc. IlpeA H>HM je H
nosnara npeAFOBOp, HHJH je npeBOA y JlyHHtieBy (=JIyi^HjeBy) HSAan>y 6no yspOK MHOFHM AOcaAauiHbHM KPHBHM MHmjbeibHMa o cacTasy
OBora cnoMeHHKa. JoBanoBHii ce Ay>Ke saAp>Kao na TOM npeAFOBOpy
H noKasyje, Aa ra je Morao nnca onaj, KOJH je nceyA
JleTonnc ca cjioBencKora opnrHHajia npenncao jiarancKHM
H TO na MOJi6y CBOJHX cyrpa^ana (nerAe y ceBeponcTOHHOM j
CKOM npHMOpjy) H yjeAHO na MOJi6y CBeuiTeHHKa 6apCKHx, KOJH cy
jaManno casnajiH, Aa OH HMa TaKaB cnoMenHK. To je Mopajio SHTH
ypa^eno HCTOM y XVI BeKy, H OA TaAa ce OIHC paiunpno, H y
pasHHM npenncHMa Aonp'o je AO OHHX, KOJH ra npBH HSAaiue uiTaMiioM
na CBCT.
y HOBHJe BpeMe 3a6aBHiue ce nainHM JleTonncoM A P M H H
IlaBHii, JlyKa J e j i H t H K o n c T a H T H H J n p e H e K .
y cTyAHJH ,,Cara Konstantina VII Porfirogenita De administrando imperio" glave 29 do 36" (Zagreb 1906, 7186) noKyinao
je IlaBHii Aa npHHan>a Fiona /l,yKJbaHHHa neKaKO AOBCAC y CKJiaA
c KasHBaH>eM uiapa KoncTanTHHa FIop^)., a noAJeAno je HcraKao,
Aa je TCKCT nauiHx KpOHHKa (H y jiaTHHCKOj H y xpsaTCKOj peAaKI^HJH) AO nac AOinao BeoMa HCKBapen. OH Ka>Ke: ,,U danas ucuvanom tekstu naSih kronika vide se od svega toga tek amo tamo
porazbacane iskvarene notice, da je iz njih vec vrlo tesko razabrati originalno kazivanje, jer je sada zbrkano i spleteno s koje
cim tudim".
^
MoHCAa noA yTHuajeM JoBaHOBHiieBa H riaBHfceBa paAa, yseo
je H JejiHh y TOM npaBi^y npoynaBaTH JleTonnc Dona ^yKJbaHHHa y
o6nM H>eHHM peAaKUHjaMa H Aomao je AO pesyjrraTa, Koje je caMO
cyMapHO Hsneo y CTyAHJH Duvanjski sabor", OAuiTaMnanoj y
nV/esniku hrv. arh. drustva" (Nova serija vol. X Zagreb 1909, 135),
OBaKo: ,,Istraziv izvore i postanje ,,Hrvatske Kronike" te Dukljaninova Ijetopisa, doSao sam do zakljuka:
1. da glavni izvor nHrvatske Kronike" bijase vladarski katalog
od VI do X stoljeca.
2. da je taj vladarski katalog neki joS nepoznati pisac XIV
stoljeca preradio, ukrpav u nj biljezaka crpljenih iz drugih izvora,
te je tako nastala Hrvatska Kronika", i

44

3. da je prvi dio Dukljaninove kronike, ili tako zvani ^Libellus

Gothorum" prijevod Hrvatske Kronike", ucinjen od Popa Dukljanina sredinom XVI stoljeca po prilici".
CaMa JejinfceBa pacnpaBa c AeTajhHHM o6jaiim>eH>eM H ytBpAoneceHHx pesyjirara, HHJe HHKaA ny6jiHKOBana mraMnoM,
HHTH ce canyBajia y KH>H>KeBHOj ociaBiiiTHHH ayropOBOj no H>eroBOJ CMp (f 3 4>e6p. 1922), naKO jy je ofieliao y noMenyTOJ
pacnpaBH o ,,Duvanjskom saboru" OBHM peHHMa : ,,Dokazivanje
ovih zakljucaka slijedit ce u raspravi Hrvatska Kronika Libellus
Gothorum", koja je vec dogotovljena".
Oco6nTy na>KH>y CBaKaKO sacjiywyjy pesyjiTa K o H C T a n J n p e n e K a . y AeJiy ,,HcmopHJa Cp6a" (Kit.. I. npeBeo JOB an
, BeorpaA 1922, 166-167) HSJaBHO ce o Jlexonncy Fiona
OBaKO : ,,JeAan jiaTHHCKH cnnc 6e3 nacjiOBa H saBpuieiKa,
KOJH je, no CBOJ npHJinijH, Hanncao HCKH CBeiirreHHK HS Bapa uocjieAitHx roAHHa BjiaAe ijapa Manojjia (OKO 1160 1180), nasHBa ce,
OA Bpemena /ty6pOBHaHHHa Ty6epoea (f 1527), KtburoM /],yKjbaHHHOBOM. IlpBH AGO HMaMO caMO y xpBaiCKOM TCKCiy, KOJH je, no
HCipa>KHBaH>y HpHHHha, npeBeAen y XIV BeKy ca jiaTHHCKora y
OKOJIHHH pyiiieBHHa, Kano npeBOAHJiau Ka>Ke, cjiaBHor, nyAHor, 6oraTOF, Jienor ajiH HecpefcHora rpaAa Cajione. /I,yKjbaHHHOB je jiaTHHCKH
jesHK deAan; H>eroB nncau ynno ce, ca peiKHM HsyseTi^HMa, caMO
Ha npeBOAy 6H6;iHJe; y fbeiviy HeMa HHKaKHx KJiacHHHHx
Koje ce, npeiKpaj CpeA^era Bena, jaBjbajy naK H y
Hoiapa. CaAp>KHHa xponHKe je reneajiorHJa, Koja odyxBaia mecx
CTOTHHa roAHHa; ona noHHtbe ca FOTCKHM KpajbeM TOTHJTOM, KOJH
je KajiyijepHMa MS ^ereHAe o CB. BeneAMKiy 6wo 6ojbe
Hero y CKacijH cjiaBHH Kpajb TeoAepwx, KOJM je, y HCTHHH
/J,a;iMai;HJoM, xe saBpuiyje ca KHe>KeBHMa AyKJbe y Bpeivie u,apa
Manoj^a* OHHTO je OBa reneajiorHJa HSMHuubena 6wjia y OKOJIHHH
Bapa, A& 6n ce noBefcajia cjiasa OHHX majinx KHenceBa. /^ejio HMa
Tpn A^Jia. npBH AGO, KOJH ce THHe^BHiue XpBaxcKe, HAeHTH(|)HKyje
jy>KHe CjiOBene ca To6on<e noraHHHKHM FoiKMa, a Kao ysop c;iy>KHO My je Libellus Gothorum, KOJH je dno nosnar H TOMH
H MHOFO ce HHiao. y JCAHOM ynyicxBy AydposanKHM
y BOCHH osnanaBa ce, 1432, pOAOHanejiHHK AHHacraje KoTpOMan

45

Kao Fox10). APyrw Aeo, KOJH HMa HaJBefcy HCTopHCKy BPCAHOCT a OAJIHKyje ce H 6ojbHM jiaTHHCKHM jesHKOM, HSBOA je HS JiereHAe o CB.
BjiaAHMHpy. TpefeH je Aeo no CKacKaMa H npnnaMa cacraBjbeHa
HCTOpnja AyKJbancKHx BjiaAajiaua X XII BeKa. y HHTaBOM jiaxHHCKOM xeKciy neMa HH jeAHor jeAHHor A^xyMa. FlHcaq HeMa HH
Majio cnocodnocTH Aa OMepn KOJIHKO TO^HKO Tpajan>e npouijiora
BpeMena. KOA H>era ce BHAH OHHTO ?e>KH>a, Aa yMHO>KH 6poj renepauHja H BJiaAaBHna, npn neMy je na H>eroBoj reneajiouiKOj srpaAH
no rAe KOJH nojac BaripeAHO njioAan, AOK. onex na cjia6HM MeciHMa
jeAHO nocMpne na HeoSHHan naMHH npOAy>Kyje Jiosy. y reneajioTHJH neMa BejiHKe Behnne BJiaAajiaqa, KOJH cy naM nosnaTH HS
Harnnca, noBejba, MJiexanKHx, nanHHCKHx H BHsaniKJCKHX cnoMeHHKH; Ha MCCTO H>HX jaBjba ce Maca HMena, sa Koje HeMaMO
noiBpAe y AOKyMeniKMa. Jacna je pnMOKaTOJiHHKa TeHAeHu,HJa,
6es HKaKBa HenpHJarejbCTBa npeMa npaBocjiaBHoj U.PKBH.
je, Aa ce KpcrauiH, HepexjbaHH H, IIITO je jom nyAHnje,
He cnoMHH>y HH JCAHOM penn".
nocjieAH>H nncaa KOJH ce nanoce sa6aBHO JleronncoM Fiona
/JyKJbaHHHa, jecxe KOJIHKO ja snaM Pyc IlaBJie A. PoB H H C K H (PoBHHCKifi), nosHaiH reorpat}) H HCTOPHK LJ,pHe Tope11).
OH je JleTonncy nocBeTHO ocoSnTy pacnpaBy noA HaTnncoM ,,Cep6xpoHHKa BT^ jiaTHHCKOMi> nepeBOA^ BTOpofi nojiOBHHbi XII CTOin (HdB'bcmiH om^Jienin pyccnazo nsuna n cjiOBecnocmn MMU.
. HayK-b 1915, TOMa XX-ro KHH>KKa 4 H. fleTporpaA^
1916, 187 254). ycTBpAHBuiH OAMax y noneTKy, Aa je JleTonnc
Fiona ^yKJbaHHHa sanpaBo cpncKa xpbHHKa, Hanncana OA npaBOcjiaBHora CpdHHa, POBHHCKH npejia^H na iiiTaMnana HSAan^a o6aABejy peAaKi^Hja H na HCKC peuenseHTe. MHCJIH Aa je HHTaBa KpoHHKa 6njia najnpe (y opHrnnajiy) HaiiMcana CJIOBCHCKHM JCSHKOM
OA nenosnaTa nnci^a, a OHAa Aa jy je npeBeo na jiaTHHCKH HCKH
10) OBAJC CTaejLa JapeneK oey 6ejieiiiKy: ^Cotrumano Gotto, del qual a
avuto origine e principio li reali di Bosna". IIHCMO noc;iaHHij,HMa y Bocny OA
14 Maja 1432, Lett. 14301435 Ay^P- apxu. Yn. o TOMC H Bpjio AYXOBHTO pacnpaBjban>e T i o p O B H i i e B o y pa/jan nnnmawe o uopeKJiy KompoMantiha"
(npHjiosii IlaBJia nonoBHfea KKB. V, BeorpaA 1925, 1520).
u) P o B H H C K i i i , HepHoropifl BL en npoiujiOM't H nacTOHiu.eM'b. TOMB I
CaHKTnexep6ypn> 1888. TOMT> I!. Macuit 14. CaHKxneTep6ypn> 18971909.

5=J
O

g3f8*3.

*^
< S O a

*
%Q &
&
e s s 3s

i "0 X >

?2-l?g

p
^
8P
(T

p
^

*<

S.'

*S* fDa

a
o
o>

c2.

iy

cS?.

0
OX
t3

5=4

X
p
CO
p

ov
p

CO

X3
rD
X
p
S ^5 0
ft)

5p

I-M
s
a* X
0

C5V

ro je nocjieAHija HCAC
KOJCM pacnpaBJba H

rnqn H HCTOPHCKOJ yj

48
Aa cy OBH <J)ajiCH(f)HKaTH, KOJIHKO cy ce canyBajm y
a TOMC aHajiorno jaManno je dwjio TaKO H COHHM
,,opHrHHajiHMa" nncaHH nonajBHuie S e n e B e H T a H O M a OA HCCTH
, H TO Ha ,,TajiHjaHCKOj" nepraMeHH (rji. o TOMC Ae,,EKCKypc"). To naK snanH, Aa cy OBH (JmjiCH^HKaTH nocTajiH
OKO nojioBHne XIII BeKa. Osaj naK Kpyimn (JmKaT
AOKasyje, Aa je Beh npe n o j i O B H H e XIII B e K a noC T O j a j i a j i a T H H C K a p e A a i c i j H J a J l e T o n n c a Fiona ,3,yK2. YnoTpe6y 6ap n o n e T K a J l e T o n n c a F i o n a
jacHo noKasyje HHCMO OA 24 4>e6pyapa 1252, KOJHM Ay6poapxnenHCKon Josan MjienanHH HSBeurraBa CBOje cyrpa^ane
o Tenajy cnopa, LUTO ra je TaAa HMajia Ay6poBanKa apxnenHCKOnnja c AyKJbancKO~6apCKOM Ha ABOpy nane MHOKenraja IV y FlepytjH (Peruggia). ApxnenncKon JoBan jaBJba, Kano je OH jyne (23
4>e6p.) sa jaBHe pacnpaBe, IIITO ce BOAHJia npeA nanoM, a y KOJOJ
cy o(5a apxnenHCKona AyCpoBanKH H AyKJbancKo-6apCKH 6paHHjia CTajaJiHiuTa CBOJHX II.PKBH, no;io>KHBuiH samieTBy nsjaBHO, A&
cy AyfiposaHKOJ apxHenHCKonHJH ,,OA CTapnne" noAJio>KHa ,,Tpn
KpajbeBCTBa", HJIH semjbe (tria regna; regnum snaHH H ,,3eMjba")^
SaxyMJbe (r. Zachulmie), Cp6nja HJIH Bocna (r. Seruilie quod est
Bosna) H Tpe6nH>e (r. Tribunie)". OA OBHX semajba npOAyncno
je Ay6pOBanKH apxnenHCKon CTepe ce SaxyMJbe AO rpaHHu,a
cnjiHTCKe, Cpdnja HJIH Bocna AO rpaHHu,a KajiOHKe (T. j. AO rpaHHi^a eriHCKonnja sarpeSanKe, nenyjcxe H cpemcKe), a Tpe6nH>e AO
rpaHHu,a AP^HKC apxHenncKonnje (T. j. AO rpannqa paiiiKe enncKOnnje.12) OnAa Aomehe OBC Ba>KHe penn: ,,Et prelatus Antibarensis
(OA Kpaja 1248 nyBeHH MHcnonap JoBan de Piano Carpini, ym'po
Befe 1 aBrycra 1252, BepOBaTHo y Bapy) inter multa et inaudita
dixit per suum iuramentum, quod in tota Dalmacia (T. j. y ropH>oj
H AOH>oj) ab antique non fuerunt nisi duo archiepiscopatus, videlicet Salona et Dioclea; et in loco Salone fsc. nunc] est Spaletum
12) SnanaJHo je, j\a ce AY^pOBaHKH apxHenHCKon Joean MjienanHH (1227
1253) naKO je HOJIOKHO saKJieTBy OB/je cjiy>KH j i a > K H H M AOKasajiHMa,
H TO (j)ajiCH(})HKOBaHHM nanHHCKHM 6yjiaMa, noneBiiiH OA epeMena nane 3axapwje (16 Maja 743) Aajte. Bam Ta oco6HTocT snaHcan je ftOKas, A^ cy TH
y npou,ecyajiHe cspxe.

49

et in loco Dioclee est Antibarum. Et episcopus Ragusinus subiacet

archiepiscopo Spalatensi et ciuitas Ragusina nichil plus habet facere et non extenditur iurisdiccio [sua], nisi usque ad montem
(T. j. Cplj), qui situs est ante ciuitatem Ragusinam"13). OBC penH
6apCKora apxHenncKona JoBana de Piano Carpini jacno cy CBCAOnaHCTBo, Aa je T a A a Beh nocTojajia dap OH-E HCCT TCKCTa JleTonnca Fiona /JyKJLaHHHa, Koja roBopn o ,,ca6opy na /JyBan>CKOM
nojby", y KOJCM cy To6o)Ke ocnoBane y H C T O B p e M e apxnenHcKonnja cnjiHTCKa H 6apCKa, 6ajarH Kao n p o A y > K e H > e HeKaAauiH>Hx
apxHenncKonnja y Cajionn H y ^oKJiejn.14)
3. HeKano y HCTO BpeMe, OKO 1250, HJIH Majio AOUHHJC, CBanpe 1268, ona>KaMO ynoTpetfy JleTonnca riona flyKJbaHHHa
KOA cnjiHTCKora a p x n ^ a K O H a T o M e (*1201 f 1268). FlHiuyhH
HaHMe o nponacTH Cajione (y FJI. VII), ToMa CKpefce na>KH>y CBOJHX HHTaTejba na TO, A& ce nopeA ycMene TpaAHi^nje cjiywn H n n c a H H M H3BopHMa. OH nance: ,,Qualiter autem finaliter euersa fuerit
(sc. urbs Salonitana), non satis perspicuum est. Nos uero, ut in
precedentibus (T. j. y rjiaBaMa I AO VI), patrim s c r i p t a, partim
relata, partim opinionem sequentes, conemur exponere". JeAan
nncaHH HSBOP, KOJHM ce cjiy^no ToMa, saijejio je H JFeTonnc
!3) S m i c i k l a s , Cod. dipl. IV, 482483. Ctea je Ba>KHa Hcnpasa ny6;iHKOA CMHHHKJiaca Aocxa HenoxnyHO, H TO He na ocnoBy opHrnnajia
KOJH ce caAa BHuie ne MO>Ke A^ na^e y Ay^poBanKOM AP>K- apxHBy Hero na
ocHOBy npenaca XVIII Bena, ynecena y 36npKy Ballariam Ragusinum", IUTO ce
Aanac nysa y AP>K. apxnsy y 3arpe6y. Me^yTO, &By cy Hcnpasy nosHasa^H H
F a r l a t i - C o l e t i , 111. sacr. VI, 103, BepOBaTHo TaKO^e caMO us ,,By;iapHJaa,
KOJH xaAa (y XVIII Beny) join HHJC Aocneo y sarpedanKH apxnB; na TO ynyfcyjy
nac HAeHTHHHe npasHHne y Oapjiaxosy xeKCxy c OHHMa y nByjiapHJy".
14) SHaHahtfo je H sa ynenora 6apcKora apxnenHCKona JoBana de Piano
Carpini, Aa je H OH HOJIO>KHO saKJieTBy na CBOje HencTHHHTe xpAH>e, a TO snanH,
Aa cy AOKyMeHTa, Koja My je Aao 6apCKH KJiup y pyne, KaA je K H>eMy ROWB.O
Kao H>eroB HOBH apXHenHCKO|i, Befe MHOFO panaje ^aJiCH^HKOBana. YneHH H
6ncTpH JoBan de Piano Carpini, Taj HHTHMHH npnjaTejB nane HnoKeHTHJa IV,
nnaK ne 6n no;io>KHO saK^eTBy na KaKH My Aparo H O B O C K a j i y n j b e n H cnnc.
YnoTpe6y JleTonwca Fiona AyKJBaHHHa na TOM MecTy, Befe je HPHMCTHO H HCTaKao C T a H o j e B n i i , Bop6a sa caMOCTajmocT KaTOJiHHKe I^PKBC y HeMaHHfeCKOJ AP>KaBH. BeorpaA 1912 CTp. 139140 H 6&i. 2. O Josany de Piano Carpini
yn. MOHorpa(})HJy anH sa name nHTan>e 6es snanaja L i v e r a n i , Fra
Giovanni di Piano di Carpine. Siena 1878.

50

Fiona AyKJbaHHHa y iberoBoj j i a T H H C K O j (opHrnHajiHoj) peAaKii,nJH.

OBO HCKOJIMKO najsHaHaJHHJHx Mecra noKasafee TO jacno. Y rjiaBH
IV (e. c. 10-11) Ka>Ke Toma: ,,In terra uero Q e t a r u m (BaTHKancKH*
TporapcKH H sarpedaHKH pyKonwc HMajy 6ojby BapHJamy Gotorum,
Gothorum), que nunc Seruia seu Rasia nuncupatur, prope stagnum
quoddam (=CKaAapcKO fijiaxo) ciuitatem fecit construi (ijap /JnoKJieijHJaH), quam ex suo nomiae D i o c l i a m appellauit". CaMO MS
JleTonHca Fiona /tyKJbaHHHa Morao je ToMa Aa Haynw, Aa cy OaAapCKO 6jiaTO (ca OaApoM) H /tyKJba Renofe CHJIH ,,y seMjbH P O T a",
AOK penn ,,que nunc Seruia seu Ras[s]ia nuncupatur", Tanno OAFOBapajy H nojiHTHHKOM no;io>Kajy H reorpa(})CKOJ HOMeHKJiaiypH
H>eroBa Bpemena, T. j. rpaHHi^ama KpajbeBune Cp6nje sa AHHacTHje
HeMaifcirka y npBOj nojioBHH XIII Bena. Join jacHHJH je OBaj nacyc
MS rjiaBe VII (e. c. 2426): , , G o t h o r u m t e m p o r e , qui T o t i l a
d u c e d e p a r t i b u s T e u t o n i c e t P o l o n i e e x i e r u n t , dicitur
Salona fuisse destructa. Etenim dux ipse, a n t e q u a m a r m a
i n f e r r e t I t a l i c , p e r partes D a l m a t i e u a s t a n d o t r a n s i u i t
Salonamque urbem ex parte uastauit... Uenerant de partibus Polonie, qui Lingones appellantur, c u m To t i l l a septem vel octo
tribus nobilium. Hi uidentes terram Chroatie aptam sibi fore ad
habitanduni, quia rari in ea coloni manebant, petierunt et optinuerunt earn a duce suo (sc.Totilla). R e m a n a n t e s e r g o i b i d e m ,
c e p e r u n t o p p r i m e r e i n d i g e n a s (sc. L a t i n o s ) e t a d s u u m
seruitium subigere uiolenter... Permixti ergo sunt
p o p u l i i s t i e t f a c t i s u n t g e n s u n a , uita moribusque consimiles, u n i u s l o q u e l e . Ceperunt autem habere proprios duces.
Et quamuis praui essent et feroces, tamen christiani erant, sed
rudes ualde. Ariana etiam erant tabe respersi. Gothi a pluribus
dicebantur, et nichilominus Sclavi, secundum propietatem nominis
eorum, qui de Polonia seu Boemia uenerant". YnopeAHMO JIH
PCHH c rjiaBOM I, II H V Jleronnca Iloiia /JyKJbaHHHa, yBep
ce, Aa cy TOMHHC MHCJIH norayHO HAeHTHHHe, na naK H HCKH
naJH, c oHHMa y JlexonHcy. McTHHa je, Toma HHJC OA penn AO penw
npenncHBao, nero ce OHHTO KopHCTHO /J,yKJbaHHHOM. AKO ce Mongja
H Mo>Ke c pasjioroM Kasarw, A^ je Moryfee join H TO, A& cy ce na
THM MeCTHMaH lion /^yKJLaHHH H TOMa CJiy>KHJlH JCAHHM T p e h H M
CTapHJHM HSBOpOM (HCFAe H3 XIXII BCKa), CnJIHTCKOra

51
HJIH AoibOAa^MaTHHCKora nocTaH>a, a OHO ToMa H oneT noKasyje y
rjiaBH VIII, OHAe FAC roBOpH o nocTanKy /l,y6pOBHHKa, Aa ce cjiyH<HO rjiaBaMa XXIIXXVII JleTonwca Fiona /I,yKJi>aHHHa, Aa6oMe H
Taj nyTa caMO y cyiiiTHHH. ToMa HaHMe nHiiie: ,,Per idem ferre
tempus quidam aduene, ut femnt, Romana urbe depulsi, non longe
ab Epitauro ratibus applicuerunt (T. j. IlaBJiHMHp H H>eroBO PHMCKO
ApyuiTBo) . . . Prenotati ergo aduene sedem sibi in illis partibus
collocantes, ciuitatem Epitaurum sepius impugnantes nimium attriuerunt atritamque ceperunt et captam in solitudinem redegerunt.
Homines autem cum eis permixti sunt et facti sunt
p o p u l u s unus. Edificauerunt Ragusium et habitauer u n t in eo" (e. c. 3015).
4. JleTonncoM floria /JyKJbaHHHa c;iy>KHO ce Aajb
OKO
1340, HajcTapHJH AySpoBanKH jieTonncau, TaKO SBaHH
(Miletius), OA Kora HaM je ocTajio canyBano A^BeAeceT
xencajvieTapa o najerapHJoj HCTOPHJM rpaAa /lySpoBHHKa. Hano cy
OBH CTHXOBH TeK (|)parMeHaT Befce Aanac HenosnaTe H H3ry6jbene
i^ejiHHe, HnaK je H TO AOCTa, Aa ce jacHO BHAH, Kano ce H>HXOB
ayTop KOPHCTHO JleTonncoM Fiona /],yKjLaHHHa16 a). MHJieuHJe Ka>Ke:
15) #a ce ToMa apxni^aKOH c;iy>KHO JleTonncoM Fiona
HOCHO nosnaBao Libellus Gothorum, Befc je npHMeTHO H j H p e n e K (FJI. rope
CTp. 44).
isa) Haj6ojLe je HSAajte cnpeMHo Matas, Miletii versus (Biblioteka za
povijest dalmatinsku od J. Getcica. Dio I) Dubrovnik 1882. MnjieijujeBH xeKcaMerpH cy na CTp. 9 12. y iraTaity, KaA je Mnjieii,HJe >KHBeo, ja ce HOBOAHM
sa MHiujLeiteM H O A H J I O B H M (Prvi Ijetopisci i davna historiografija dubrovacka. Iz Rada Jugosl. akad. knj. 65, Zagreb 1883, 2930), KOJH nance : ,,Zivlje
zanimanje dubrovacko za sluzbena pisma i za svoje starine, tad na razmaku
XIII i XIV vijeka, opazamo takode i u nastranome jednom pokusaju kano
latinske pjesnicke kronike. Starinske neke eksametricne stihove, razbacane po
knjizi Ranjininoj, pokupise knjizevni ljudi u proslom (XVIII) vijeku; a sto je tu
jedan stih, koji glasi: ,,Hos versus edidit M i l e t i u s hie inde testisa, stoga
sabrane stihove prozvase Milecijevom ili Melecijevom kronikom. Tako zvanome Mileciju jedni dosudise XIII, jedni XII, a opet jedni ak i XI vijek; ali je
prilika, da je taj covjek suvremenik cam Dusanit, koga on, mislim, pominje, kao
vrsnika svoga. Rekoh, pominje ga kano vrsnika, ja ne uvidjam nikakva valjana
razloga, zasto ne bi se k ostalim Milecijevim jos pribralo pet stihova, sto su
u Ranjine pod. god. 1333, pa je tu ova cestitka z i v e c e m u onda k r a l j u
,,Quem Deus acrescat et semper in pace quiescat".

52

,,Quidam R o m a n i destructa sic Epidauro,

Bellum civile f ugientes (us Puma) forte subintrant
Portum Dalmatiae, qui Gravosius vocatur;
Hie pariter inopes fugientes ex Epidauro
In magnis ripis, ubi nunc est urbs Rhagusana,
Castellum statuunt . . .
Hoc castrum vocitant Epidaurica lingua Labusa;
Namque ripa sonat hoc idiomate Labes;
A magnis ripis nomen traxere priores:
Nunc L in /?, G pro B mutando, moderni
Rhagusam dicunt 15b ), quae Sclavonice Dubrovnik
Dicitur a Sylva, quia sylva fuit locus ille,
In quo nunc urbs est, et Dubrava sylva vocatur".
TCKCT Hnje AOAyiue na TOMC MecTy noTnyno caHO Hnan *BHAH ce, Aa je ayTOp OBAC HMao npeA co6oM
npuny o F l a B J i H M H p y y OHOJ BepcwJH, KaKO jy je sa6ejie>KHO H
Flon /tyKJbaHHH, BepoBaTHO no HCKHM panuJHM Ay^pOBanKHM 6ejieiiiKaMa. Ho aKO H jeere OBAC AonyiiiTeno noMHimba na sajeAHHHKy ynoTpedy HeKora T p e f e e r a CTapujera wsBopa, Ha o BOM
nan MecTy MnjieijHJe c;iy>KH ce Ban cBaice cyMite c a M O /tyiobaHHHOM (rjiasa XLII):
Stephanus hinc dux Bosnae imperante Bodino
Cominus ecclesiae divi Nicolai de campo
Castellum construxit . . ."
5. y KanTOJiCKOM apxwBy y CnjiHTy nyBa ce ocodnTO Aparoijen
pyKonnc, Hanncan 6eneBeHTaHOM nerAe noTKpaj XII Beica, a caAp>KHHa cy My HCRO-JIUKC wcnpaBe o noceAHMa ManacTHpa CB.
je, #a ce y HcnpaBH OA 27 ceirreM6pa 1022 Ka>Ke: ,,Vitali
archiepiscopo sancte Epitabritane sedis e civitate Labusedi", A^KJIC ynoxpe6jbaBa HSpHnaj cacBHM 6jiHsy OBOMC eTHMOJiorasHpaity MH^eu,HJeBy. Ta je
Hcnpasa a TO je Ba>KHO canyBaHa y o p u r H n a j i y . FJI. S u f f l a y , Acta
Albaniae vol. 1, 16 nr. 60 H Hupce y TeKCxy HAyfey TanKy 6 OBora HJianna, y
KOJOJ ce pacnpasjLa o nocraHKy AyKJbancKO-6apCKe apxnenHCKonHJe.

53

FleTpa, mTo ra je ocnoBao OKO FOAHHC 1064 cnjiHTCKH

FleTap Hpne, CHH TyMajeB (= TeMHHHjaHOB), neAajieKo OA MecTa
Kpmia ys MopCKy ofia^y y FlojLimaMa. Ha jiHCTy XIV A H B
OBora pyKonnca najiase ce ABa npnnjfca, nHcana FOTHUOM XIV
Bena. y npBOM Ka>Ke ce, KaKO je ,,y MHHy^HM BpeMeHHMa" (tempore transacto) y KpajbeBUHH XpBaTCKOj 6njio ceAaM danoBa
Me^y H>HMa H banus Albaniae a OHAa ce naBOAe rjiaBna xpnjieMena (KaHHhH, MoropoBHfeH, KyKapn, CnaHMfeH H^H
MyAOMHpHfeH H HlydHiiH). y ApyroM npHnncy naK
ce nowMenue HCKH 6anoBH, H AOMefee: ^Isti fuerunt bani
in Croacia de genere (Tpe6a;io 6n Aa 6yAe de generationibus)
Croatorum a tempore regis Suetopelegi usque ad tempus Suenimiri
regis Croatorum"1*). HeMa cyMH>e Aa je anoHHMHH ayTop OBora
npHnnca nosnaBao JleTonnc Fiona flyKJbaHHHa, H TO 6am y H>eroBoj
x p B a T C K o j peAaKUHJH, jep je caMO OAasjie Morao Aa naynH, Aa
je To6o>Ke w Kpajb CseTonejier" ycTanoBHO 6ancKy naer (rjiasa IX
OBora H3AaH>a) M Aa je SBOHHMHP 6o nocjieAH>H xpBaTCKH napoAHH
(XXVII H XXVIII rjiasa xpBaTCKe peAaKunje). OBO je HOAAOKas, Aa je Befe y XIV Beny nocTOJajia x p s a T c n a peAaKJleTonnca Hona flyKJbaHHHa sajeAno c HDCHMM AOAaTKOM (nene
pyne ,,continuatio")onpeKOj CMpxpBaTCKoraKpajba3BOHHMHpa 17 ).
AJIH H OHO TaMHO ,,banus Albanie" Mo>Ke Aa ce ycneiiino
o6jacHH c a M O ynoTpedoM JleTonnca Fiona /JyKJbaHHHa, H TO H>eroBe noTnyne j i a T H H C K e peAaKUHJe. AcaAa ce Ta THTyjia o6jamH>aBa^a CBanojaKO, a najofiHHHHJe Kao W6an .Bejie XpBaTCKe",
TO jecT ,,Albania" yseTa je Kao eKBHBajieHT sa ,,Croatia Alba"
(TaKO P a n K H , Doc. 486 6e;i. 3). Ho ja MHCJIHM Aa TO nnje HCnpaBHO Befc saTO, mTo anoHHMHH rjiocaTOp noMHH>e Me^y OHO
ceAaM 6anoBa oAMax Ha npBOM MecTy Sana XpBaTCKe (banus
Croacie primus). Me^yTO, Flon /lyKJLaHHH naBOAH y r^aBH XXVIII
,,banum qui Prevalitanam regionem regebat", AaK^e 6ana y OHOM
Kpajy, KOJH je Beh OA XII BCKa OA HCCTH HOCHO H HMC A ; i 6 a H H J a ,
is) FJI. R a c k i , Documenta 486 H Sisid, Priruanik I, 369382 c 4)OTOrpa<J)CKHM CHHMKOM. OBHX jiHCTOBa pyKonHca PerHCTpa ManacTHpa CB. IleTpa
c npHnncHMa.
17) Hi. o TOM oniiiHpHHJe Si sic, O smrti hrvatskoga kralja Zvonimira
(Vjesnik hrv. arheol. dr. N. S. vol. VIII, Zagreb 1905, 1-29).

54

a AoijHHJe H yuiao y KpajbeecKy THiyjiy HeMatbuIia. ETO, OBO

MCCTO y JleTonncy Fiona /JyKJhaHHHa MHCJIHM Aa je Hasejio anoHHMna rjiocaxopa Perwcipa Manacrapa CB. Fteipa, A& H S M H C J I H
y BpeMe xpBaxcKHx napOAHHx Kpajbesa ,,6ana AjiSannje". Ila naK
H Apyry nejacny THiyjiy ,,6ana IloApaMe" (banus Podrame quintus)
Ha TOM HCTOM Mcciy, MHCJIHM A^ ce MO>Ke o6jacHHTH ynoipeSoM
niaBe XXXVIII naiuera Jleronnca, FAC ce roBopn o JbyroBHiy,
KOJH je duo ,,princeps regiones Chelmaniae" T. j. (niaBap XyMCKe
seMJbe), jep ce y H>OJ AOijHuje najiasHJia >Kyna PaMa.
AJIH y ApyroM npnnncy HMa joui JCAHO SHanajno H Kpynno
MCCTO sa name pacnpaBjbaH>e. To MCCTO rjiacn : . . . iudex
regis Prelimir[\] Cucar fuit". Mano je HMC Kpajba IIpejwMHpa jacno
HcnncaHo, KOpeKino HHiatt>e OTemnaBajio je KaKO ce HHHH
KpaiHija pre (p~), nnane Ao6po nosnaTa y najieorpa^njn OA VIII
AO XV BeKa. Kapapa (Carara, Archivio capitolare di Spalato,
Spalato 1844, 68) HHiao je saio rpeiiiKOM regis psimir, IIITO je
HeMoryhe, ajin je nnaK SHanajno, KaKO ty OAMax noKasain.
(CoAex diplomaticus vol. I, Zagreb 1874, 189)
je n p O H S B O J b H O regis Cresimir, a sa H>HMe noBeo ce oHAa
(Doc. 486), KOJH HHJe HMao y pynaMa opnrHHajiHH pynonnc PerHCipa ManacTHpa CB. Oeipa. Ja CHrypno H jacno HHTaM p c
nosHaroM KpaiHuoM Kao pre (fT) H limir, TO jecT Prelimir. TOMC
ce HHTan>y AaKJie npH6^H>Kyje KapapHHO y TOJIHKO, IIITO je H OH
y npBOM c;iOBy jacno BHACO /?, caMO HHJe yBa>KHO snana KpaTHue
HsriaA p (= pre), a CCM Tora rpeiiiKOM je HHTao / sa Ayro s (f).
CBanaKo CTOJH, A& je HHTaH>e Cresimir neTanHO. HwTaH>eM Prelimir
nan CTCKJIH CMO AOKas, Aa je anoHHMHH rjiocaTOp PerHCTpa ManaCTHpa CB. IleTpa, Beh y XIV BeKy nerAe y OKOJIHHH, CnJiHTa nosnaBao H j i a T H H C K y noTnyny peAaKUHJy JleTonnca Fiona /JyKJbaHHna (rjiaBe XXVIII XXX), jep HMC Kpajba npejiHMHpa (sanpaBO
npeAHMHpa) He caMO Aa ne nosnaje xpBaTCKa peAaKi^wja Hauiera
JleTonnca, nero HH jeAan naMa nosnaTH ApyrH HCTOPHCKH HSBOp18).
18) Join MH je caMO TO HCTaKHyxn, ^a caM nocjie nonoBa
y KanxoJiCKOM apxHBy y Cnjinxy H ynoTpe6e KOMnapaTHBHora MaTepHjajia, Aomao AO cnosnaje, ^a cy o6a npHnnca (na (})OJi. A H B) HS XIV
BCKa, HaKO MH ce HHHH, #a je onaj Apyrn (c})OJi. B) nocTaH>eM HeiiiTO MJia^n,
H OA Apyre pyxe; ncnpaBjbaM THM^ MHiiubeH>e nspeneHO y Prirucniku I, 380.

55

6. Mnoro je saHHMJbHBHje na H snanajKHje OHO, LUTO 6e;ie>KH

Ay>KA A H A p H j a / J a H A O J i o (*1309f 1354) y npBoj nojioBHHH XIV BeKa, y CBOJOJ MJieTanKOj KPOHHUH. 3na ce Aa ce ^anAOJio
sa CBoje ACJIO KOpHCTHO CCM MJieTanKora AP>KaBHora apxHBa join
H 6oraTOM HCTOPHCKOM jiHTepaTypoM, He caMO AOMafeoM nero H
CTpanoM19). Ys TO flanAOJio nnje onaKO 6ecBecno npenncHBao CBoje
HSBOpe, Kao Apyrw JieTonnci^H onora BpeMena, nero je npaBHO naK
n a y n n e K O M 6 H H a u , H J , e , napOHHTO y nHTan>HMa xponojiornje H
KOA HMena nana, enwcKona H pasjiHHHTHx BJiaAapa20). IlpeysHMajyhH TaKO MS KpoHHKe ^anona Josana BCCT, KaKO je OKO 830 Aouiao
y BeneijHJy nocjianHK HepeTjbana, Aa c Ay>KAOM JoBanoM FlapTefennaqoM (Partecipazzo) yTanann Mnp, .HaHAOjio AOMefee OBO : ,,Nuncius autem, qui infidelis erat, hortatu ducis baptismum suscepit.
Erant enim Sclaui adhuc gentiles, quia a Gothis originem traxerant".
J\a je oBa Apyra CTaBKa (KOJC neMa KOA ^aKona JoBana) ynpaBO
/I,aHAOJioBa cjiodoAHa naynna KOMdHnai^HJa na ocnoBy JleTonnca
Fiona /JyKJLaHHHa, noKasyje JiorHnna Besa c OBHM CHrypHHM noAa^HMa HS H>era: ,,Eodem tempore Constantinus, nacione Thesalonicus, cui papa ,,Cyrilus" nomen imposuit, uir catholicus, diuinisque scripturis erudictus et in uariis ydiomatibus peritus, regem
Bulgarorum cum gente sua ad fidem conuertit, et acceptis a sede apostolica sacri ordinis ministris, adheo rex in fide solidatur, ut non multo
post filio maiore in regem ordinato, ipse abrenuncians seculo, factus
sit monachus. Sed cum filius eius iuueniliter agens, ad gentilitatem
redire vellet, regio cultu resumpto et baltheo militari, f ilium cepit et
trusit in carcerem, effosis sibi occulis, tribues regnum filio minori.
Deinde autem sacrum assumpsit habitum et usque ad mortem in
eo permansit. Huius etiam beati Cyrili predicacione S u e t h o p o l c u s rex Dalmacie, qui ab Ostroylo germano Totile, regis Gothorum,
originem duxerat, cum toto suo popalo catholicam fidem suscepit et
ab Honorio, cardinali legato apostolice sedis, assistentibus ortho19) Yn. o TOMB S i m o n s f e l d , Andreas Dandolo und seine Geschichtswerke, Munchen 1876. flaHAOJio KOPHCTHO ce H A^JIOM Hamera TOMC apxn^aKona (FJI. S i m o n s f e l d o. c. 128129, 153, 155, 158, 159, 161, 163, 164) mi H
jiereH/joM CB. JOBana TpornpcKora (rji. S i m o n s f e l d o. c. 156).
2) TaKH npHMep HSHOCH Sisic, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara 471 6e;i. 14 H 488489 6e;i. 54.

56

doxis episcopis et apocrisariis Michaelis imperatoris Constantinopolitani, a quo regnum suum recognoscebat, in piano Dalme coronatus est et regnum suum Dalmade in IIIIor paries diuisit. Est autem
Dalmacia prima prouinciarum Grecie, que habet ab oriente Macedoniam, ab occasu Ystriam, a meridie mare Adriaticum et insulas
Liburnicas et a septentrione Pannoniam, que est pars Messie. A
piano itaque Dalme vsque Ystriam, Chroadam Albam uocauit et
a dicto piano vsque Duracium Chroadam Rubeam, et uersus montana a flumine Drino vsque Macedonian!, Rasiam, et a dicto flumine citra, Bosnam nominauit. Et iupanos in vnaquaque regione
constituit, et In Salona et Dioclia archiepiscopos et in reliquis
ciuitatibus regni sui episcopos, ut antiquitus fiterant, esse decreuit.
Moderni autem maritimam totam uocant Dalmaciam, montana autem
Chroaciam"21.) Ms OBora ce OAJiOMKa SejiOAano BHAH, Aa je /JanAOJIO HMao npeA co6oM 6ap noneTaK JleTonnca Fiona /JyKJbaHHHa
(HJIH, KaKO HCKH IIHCIJH BOJie A& Kawy: libellus Gothorum), jep TO,
IJJTO ce OBAe npuna, nnje HHiirra Apyro, Beh n o K p a t i e H H T C K C T
rjiase IX O B o r a H 3 A a H > a (H MpHHHlieBa), FAC ce roBopn o
CKynuiTHHH HJIH ca6opy Ha /JyBaitCKOM nojby, KOJH je OHAa /JaHAOJIO no CBOMC KH>H>KeBHOM ynycy Heiuxo npepaAHo; HapOHHio
je H3MCHHO HCKC reorpatjjCKe nspHnaje npema CBOMC 3Han>y crape
reorpa(f)HJe?2).
21) M u r a t o r i , Scriptores rerum Ital. vol. XII, col. 172, 182183. Ja caM
OBO MCCTO K O J i a u , H O H H p a o y Bibl. Marc, y BeneijHJH c/JaHAOJiOBHM ayTOrpa(})OM: Cod. Zanetti no 400 fol. 78b i 79a. Kano je Ao6po nosnaTO, uiTaMnaHH flaHAOJio (KOA MypaTOpnja 1. c) nyn je rpemaKa (HSASH je na ocnoBy
HeKora MJia^era pyKonnca HS Bibl. Ambros. y Mnjiany) H saro HHMajio noAecan sa naynny ynorpe6y, napOHHTO y no^eMHKaMa H HCTpaH<HBaitHMa.
22) 3aio B^^>a OTKJIOHHTH OHO, HeMy cy ce AQMHIIIJbaBajIH Thalloczy
(Szdzadok 1896, 493 = J a g i c , Archiv XX, 208) H K l a i c , Narodni sabor
i krunisanje kralja na Duvanjskom polju (Zbornik flMat. Hrv." o tisudoj godisnjici hrvatskoga kraljevstva. Knj. I. Zagreb 1925, 1415), Kao A^ je AanAOJio
HMao npeA co6oM A P y r n jeAan HSBOP, a ne JleronHC Fiona flyKjtanHHa. LLJTO
/],aHAOJio ne AaJe nann HHKaKOBO HMC, ne snanH, Kano Kjiairk MHCJIH, Aa AaH~
AO^O nannna HAiena w nije naao zabiljezena u izvoru iz kojega je vijest svoju
izvadio", nero MOKC Aa snanH join H TO, KaKO je Beh Ao6po npHMexno HpHHHfc
(Ljetopis 12 y 6ejieuii^n), Aa ra flanAOJio ,,mudar ne imenuje", TO JCCT, %a je
y CBOJHM noMara^HMa, Aa y BPCMC dnsanTMCKora u,apa Maxajjia III.,
je >KHBCO H paAHO CB. KoncTaHTHH-KHpH^, HHJC 6Hjio nane HMena

57
Ho HHHH ce, Aa je ^aHAOJio nosnaBao H AHJBH TCKCT jlexonHca,
H TO OHO MCCTO, rue Don AyKjbaHHH npHHa, KaKO je y BpeMe BHsanTHCKO-HopMancKora paxa Kpajb BOAHH 3ay3eo Apan, a OHAa ra
oner noBpaiHo ^apy AjieKCujy KoMHHHy. He camo Aa TOMC
HeMa noTBpAe, Beh je raj /JyKJbaHHHOB noAaraK y nyeoj
c i<a3HBaH>eM Ane KoMHHHKe 22a ).
7. HeKaKb jeAan BCK nocjie ^aHAOJia, OKO 1450, nwcao je no3Haxo
cBoje AeJio Historiarum ab indinatione Romani imperil decades"
OAJIHHHH xyMaHHCia, TaJlHjaHa^ O j i a E H J e B n o H A O (Flavius Blondus 1388 f 1463). y Apyroj AeKaAH, KH>HSH Apyro j (crp. 177 6ase^CKora H3AaH>a OA 1559) npenocn OH FOTOBO OA penn AO penn OHO,
IIITO /I,aHAOJio nnuie o /JyBajtCKOM ca6opy, caMo AOMefee na Kpajy,
Aa join y H>eroBo Bpeme ,,Rascia et Bosna pro regni Croatiae regionibus habentur". /JadoMe TO je caMo napa^pasa OHHX /J,aHAo;ioBHx
: ,,Moderni autem maritimam totam uocant DalmanpocTO HMC HsocTaBHO. FlopeA Tora KjiaHfe, c;iy>KeiiH ce HeKopeKTHHM TCKCTOM
flanAOJiOBe KpOHHKe KOA MypaTOpnja, Aaje join H Ba>KHocTH norpeuinoM HHT3H>y Svethopolis rex MCCTO Suethopolcus rex y /JanAOJiOBy ayTorpa^y. Tano
HCTO HCTHHC, cjiyyKQ^m ce H oneT HeKopeKTHHM H3AaH>eM JIyn,HJeBHM (KOA HpnHHfca), Aa Dukljanin sasvim krivo kaze, da se Rasa prema z a p a d n o j strani
(contra occidentalem plagam mjesto o r i e n t a l em plagam) sir! do Laba i LipIjana", jep Jly^jes PHMCKH pyKonnc HMa KOPCKTHO Hcnncano orientalem plagam
(yn. HHwe TCKCT rji. IX). HajsaA joui fey AOMCTHyTH H TO, Aa uiTaMpanH flanAOJIO HMa na ABa MecTa ,,in piano Dalmatiae" UJTO 6aui nnujTa ne
AOK ayTorpa^ ncnpaBHo Ka>Ke ,,in piano Dalme".
22a) ^aHAOJio (ed. M u r a t o r i SS XII, col. 252, KOJiainiOHnpan)
,,Robertus Guiscardi . . . moritur. Huic Rogerius filius successit, qui Amalphie
iuramentum fidelitatis prestitit Vrbano pape super terras Apulie et se hominem
ligium ecclesie confessus est, et hoc eciam sub vexillo. Nunc Bodinus rex
Eassie Durachium accepit, et postea, pace cum imperatore Constantinopolitano
composita, illi urbem resignavit". Don Ay^JbaHnn naK HMa (rji. XLII): wDe potestate Francorum, qui erant in Durachium et in tota terra Duracenorum,
mortuo Boberto Guiscardo, tulit atque obtinait rex Bodinus totam terram Duracenorum et ipsam civitatem Durachium. Post haec, facta pace cum imperatore,
reddidit illi ctvttatemu. Ha OBO }e MecTO ynosopno Befc n e in p o B i>, KHHSB
KOHCTaHTHH-b BOAHHT, (C6opHHKb

CTaTCH HO CJWBflHOB'EA'feHHK) . . . E. M. Jla-

MancKaro. CaHKTneTep6ypn> 1873, 233 244). FJI. joui H C h a l a n d o n , Alexis I.

Paris 1900, 91 n. 3 na J i r e S e k , Qesch. der Serben I, 238.

58
ciam, montana autem Chroaciam". 3axo oeaj
HHKaica ocodHia SHanaja23).
8. TaKO HCTO npocro je npeysexo us /JanAOJia CBC OHO, IIITO
AOHOCH o /JyBaitCKOM cadopy neKa Breve cronaca delle vicende
politiche della Dalmazia", nncana OKO r. 1480, OBHM pennMa: ,In
essa (t. j. Breve cronaca) si tocca: ... della conversione di Swetopelech re, discendente da Otolio (Odrillo24), germano di Totila,
re dei Qoti, operata da S. Cirilo, il qual re, tolta la Dalmazia air
impero, fu coronato circa 1'870 da Onorio cardinale legato alia
presenza di un messo di Michele imperatore... E qui si descrive
geograficamente quella provincia, che e delta prima provinciarum
Graeciae, ed ha all' est la Macedonia, al nord Plstria e detta Croazia Bianca, e dal piano25) a Durazzo, Croazia Rossa; verso i monti
dal Drin alia Macedonia dicesi Rascia; al di qua del detto fiume,
Bosnia; / moderni chiamano Dalmazia tutta la parte maritima, la
montana Croazia" (I libri Com m e m o r i a l ! della republica di Venezia. Regesti. Tomo V, Venezia 1901, 243244). Kano BHAHMO,
Taj je noAaTan 6es Haynnora mrrepeca.
9. JloTKpaj XV H Ha noneTKy XVI seica 6aBHO ce HCTOPHJOM
yneHH, y FlapHsy odpasoBanii, flydpOBnaHHH JlyAOBHK
(Cerva), o6wHHo 3Ban Ty6epo (* 1459 f 1527). Hanncao je
nCommentariorum de temporibus suis libri XI" (oAiuTaMnano
nyTa 1603, a OHAa npeuiTamnaHO KOA Schwandtnera o. c. vol. II).
npHHajyiiH KaKO cy /JySpOBHaHH AOIIIJIM A& ce noKJione MatjapCKOxpBaTCKOM Kpajby BjiaAHCJiasy II y ocodirro CBenanoM nocjiancTBy
(1491), AOMefce H HCKC CTapHJe Bee o nocTaHKy rpaAa flydpoBHHKa (Ragusae urbis origo et facta). KOA Tora npHHaft>a HCTHHC
Tydepo, AS My je namepa A& caonuiTH HCTHHy: ,,Verum omnia,
23) M i l o b a r , Dukljanska kraljevina 45, A^je cyBHiue 6a>KHocHii BHOHAOBHM peHHMa, npenHcaHHAia MS /JaHAOJia. O <t>^aBHJy BHOHAY yn. cryAHjy
B u c h h o l z , Die Quellen der nHistoriaram decades" des Flavius Blondus. Naumburg 1881. O ynoTpe6n flanAOJiOBe KPOHHKC pacnpanjta Byxojiu, Beowa TCM6JBHTO na cxp. 66, 73, 89, a y nauieM npHMepy na cxp. 118. OH nspenHO
KOHCTaxyje, A^ je OjiaBHje BHOHAO Hcnncao /},aHAOJia flnahezu wortlich*, ne na
JCAHOM, Ka>KHMO HameM, nero joui H na Beoma MHOFO Apyrnx Mecra.
24) P^aso npoHHTano sa Ostroillo.
25) HcnyiiiTeHO je Dalme; KOMnHJiaTop (HJIH upenncHBaM) OHHTO HHJC
snao, IIITO je TO /lajiMa (Dalma).

59

vel ex vero hausta, vel quam simillima veri, in medium proferam,

sequens in primis Diodeatem auctorem, qui incolumi adhuc Dioclea, nobili Dalmatiae urbe, Slavinorum res excidiumque Epidauri
et originem Ragusanae urbis commemoravit. Quae quidem scripta,
licet essent vetustissima specie, cum ad manus meas pervenere, non
tamen adeo multorum annorum tabe corrupta erant, at legi non
possent (ed. S c h w a n d t n e r o. c. II, 189)*. Ila H y KpaTKOM cnncy
Commentariolus de origine et incremento urbis Rhacusanae" a
KOJH je MaJio A^ ne HAeHTHHan c HCTOM noMenyTHM OA^IOMKOM MS
Aejia nCommentarii" HSHIUJIOM HCIIOA uiTaMne TCK roAHHe 1790
y /JySpOBHHKy, Kance T y 6 e p o : ,,Satis enim constat, Epidaurios,
qui tune patriae superstites erant, suasu maxime pontificis eorum,
quern Diocleatis auctoris annales Joannem nominant . . . in novam
urbem commigrasse" (o. c. 9 10). T y 6 e p o je A ^ K J I C n p B H
nHcau,, K O J H H s p e n n o n o M H f t e J l e T o n H C Ilona f l y K j b a H H n a , H TO Kao j i H T e p a p n o A C J I O (Annales) H B e o M a C T a p
c n n c , 6am npeMa cnojbaiiiHDOJ (})opMH onora pyKonnca, KOJH My
je Aomao y pyKe, A^KJIC c odsHpom na nannp (nepraMeny?) H najieorpa(})CKe oco6Hne. /],aiiiTO, H Taj je ,,npaerapH" pyKonnc, IIITO
ra je Ty6epo HMao y pyKaMa, Morao A^I 6yAe caMO npennc Apyrora join erapHJera. ILlTa BHiiie, HHJC neMoryhe, A& je Tydepo
Mo>KAa HMao y pyKaMa ynpaBO onaj erseMnjiap JleTonnca Fiona
/l.yKJbaHHHa, c KOJHM cy ce HeKofe, naJAoqHHJe y npBoj DOJIOBHHH
XIII BeKa KaKO caM Beh Kasao26) KOPHCTHJIH
c ocTpsa JIoKpyMa, KaA cy 4>ajiCH(})HKOBajiH one nosnaTe
y KOPHCT CBora ManacTHpa na seMjLHiiiHe noceAe y Ba6nHOM no;i>y
na ocTpBy MjbeTy H y LIJyMeTy KOA Ay^pOBHHKa. Ty6epo je
6no 6eneAHKTOBaa na cyceAHOM ocTpsy CB. AHAPHJH nynnx
AeceT roAHHa, a OHAa je 6uo onaT 6eneAHKTOBCKora ManacTHpa y
CB. JaKosy THK /I,y6pOBHHKa a npeKO nyTa ocTpBy JIoKpyMy. HajsaA Tpeda HCTaKHyTH joui H TO, A& Tydepo Hspenno Ka>Ke, KaKO
je j^yKJbancKH ayTop CBoje ACJIO o Hcmopnjn Cjiosena (= Regnum
Sclavorum) na o nponacra EnHAaBpa H o ocnyTKy ^y6poBHHKa,
nncao y TaAa j o u i H e n o p y m e n o j / ( H O K J I H J H , cjiaBHOM rpaAy
AajiMaTHHCKOM", a TO snaMH, Aa je naK MHCJIHO, Aa je lion /],yKJbaHHH
>KHBeo join y A&BHO BpeMe; TO naM yjeAHO najdojbe noKasyje,
26) FJI. rope CTp. 4748 H nEKCKypcu na Kpajy oBora

60

je BejiHKy c x a p H H y npnnHCHBao Ty6epo JFexonncy Fiona fly10. Ynoxpedy Jlexonnca Fiona /JyKJbaHHHa nonasyjy
H CBH CXapHJH AyCpOBaHKH JieXOnHCH.

HajCXapHJH C H C X C M a X C K H

jiexonncH cacxaBJbeHH cy naJAOijHHJe y Apyroj nojiOBHHH XV Bera,

a OHAa ce na H>HX nacjiaitajy, OAHOCHO nacxaBjbajy HCKH noHMenije
naM nosnaxH ayxopn. To cy H H K O J i a P a i t H H a (OKO 154527) H
C e p a < | ) H H P a i j H (Razzi), AOMHHHKOBaij HS OnpeHije, KOJH je 6no
y /Jy6pOBHHKy 1588 BHKap cmimora KanTOJia; iteroBo Reno HOCH
naxnnc ,,La storia di Raugia" (Lucca 1595, HOBO HSAaHbe, npeiiixaMnaHo, /Jy6pOBHHK 190328). FloxoM AOJiase nosnaxn naM OpSHHH H JFyKapeBHfc (Luccari29).
Meijyxo ce JlexonncoM Fiona /JyKJbaHHHa Kopncxno join H
FllndeHHaHKH / J H H K O S a B o p O B H i i (Zavoreo * o. 1545 f 1610)
sa CBoje AeJio Historia del regno di Dalmazia66 (pyKonnc y 6n6jiHOxeu,H MapijnaHH y BeHerjHJH, a MOAepHH npennc y apxHBy
JyrocjiaB. AKaAeMHJe y 3arpe6y), na KOJCM je paAHo OA 1570 AO
1598, OAHOCHO 1602. SaBopoBHfc nspenno Ka>Ke, Aa ce MHOFO KOPHCXHO c x p B a x c K O M KpoHHKOM y npeBOAy MapKa Mapyjiniia
(OA 1510), AOK jiaxHHCKe peAaKi^nje, A^KJIC rjiaBHe, OHHXO nnje nosnaBao.30)
AJIH saxo je Ao6po nosnaje H ft>OMe ce o6njiHO KOPHCXHO
Apyrn FllH6eHHaHHH, M B a n T o M K O M p n a B H l i (* 1580 f 1637),
rojenau HcycoBaHKH y PnMy, Aoannje xnxyjiapHH enncKon 6ocancKH,
y paSJIHHHXHM CBOJHM A^JIKMa.31)

11. FloAJeAHO npoiiiHpHO ce pyKonnc Jlexonnca Fiona J\yxjbay MapyjiHfceBy jiaxHHCKOM npeBOAy xpBaxcKe peAaKijnje, a
27) TJI. rope CTp. 11, 6e;i. 24.
28) Ila>KH>e je BpeAHO, Aa cy CBH OBH AY^pOBanKH jieTonHCii,H OA
HHHOBHX BJiaAapa yHHHHjin 6 o c a n c K e Kpajbese (re de Bosna), a He
(AyKJbaHCKe). To je BeposaTHO yHHH>eno npeMa OHOJ ^opMy^H : regnum Seruilie
quod est Bosna.
29) FJI. rope CTp. 1112.
30) O H>eMy H H>eroBy AeJiy r^. K u k u l j e v i c , Glasoviti Hrvati, Zagreb
1886, 126138. Bpjio Jien CTapnJH npennc S^BOpOBnfeeBa A^Jia BHACO caM H y
6n6^HOTeii,H 6pnTCKora Myseja y JIOHAony.
31) FJI. o TOMe Mojy Beh noMenyTy pacnpasy: Kako je vizantinski car
Justinijan postao Slaven (Nastavni Vjesnik vol. IX, 390 H

61
xaKO H y uixaMnanoM xaJinjancKOM npeBOAy Op6nHOBy, H y XpBaxcKy HSMe^y /(pase H Case, KaKO CBCAOHH ACJIO sarpedanKora
KanoHHKa Tiype PaxKaja (Rattkay * 1612 f 1666) Memoria regum
et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae", mxaMnano y Beny 1652. y XOMC A^Jiy Aaje PaxKaj BejiHKy Ban<Hocx xpBaxcKOJ KPOHHUH; mxa BHUJC, OH je MecxHMHije npenncyje OA penn
AO peHH, AafioMe HS neKora pyKonnca; xaKO npHMepmje OHAC, FAC
roBopn o CMpxH Kpajba SBOHHMnpa (cxp. 545632).
Hcxe roAHHe KaA je yMp'o PaxKaj, HSAao je JlyijHJe JiaxHHCKH
opHFHHaji JFexonnca Fiona /JyKJbaHHHa H Mapy^HheB JiaxHHCKH npeBOA xpBaxcKe peAaKunje. OAcaAa nocxa^a je ynoxpe6a H>HxoBa
oniuxa. SnanaJHO je, Aa je JFexonnc Fiona /tyKJLaHHna, ynaxon CBC
jexKe ouene JlyijHJeBe,33) AO Enrjia34) y>KHBao nomxoBaH>e CBHX
ayxopa, ne camo AOMafenx Hero H cxpannx. CBH ce OHH H>HMe KOpncxe Kao HSBOPOM npBora peAa, naponnxo sa cpncKy ncxopnjy
npe HeMaH>e, naKO cy noKymaBajin, Aa ra rAerAe KOM(5HHaijHJaMa
HcnpaBe HJIH Aonyne. Mo>Ke ce ynpaBO Kasaxn, Aa je sa enoxy
xpBaxcKe napOAHe AHHacxnje H sa npeAHeMa^HHo BpeMe JFexonnc
Fiona ^yKJbaHHHa 6no H ocxao MHOFO KpynHHJHM H yBa>KenHJHM
HSBOPOM, FOXOBO sa CBe H>HX, Heroin KPHXHHHO npHKa3HBaH>e JlyUHJCBO o HCXOM npeAMexy. Ja fty caAa nanoMenyxH caMO rjiaBHe
npeACxaBHPiKe OBC cxpyje y namoj Hcxopnorpa^HJH.35)
a) D u C a n g e (^HKaH>K), Historia Byzantina duplici commentario illustrata, vol. I. Familiae Byzantinae, Paris 1680. 3a
/jHKamKa Ka>Ke P a A O J H H h : ,,FlpBa xpBaxcKa Haynna Hcxopnja,
OA cxpanqa nspaijena, jecxe cjajna. To cy one rjiaBe y /(HKaHHCOBy
Aeny, rAe ^HKaH>K npHKasyje passoj xpBaxcKnx AHHacxnja y jy>KHHM H ceBepHHM xpBaxcKHM ofijiacxHMa. /^HKaHH< je ynoxpefino
CBe, iiixoroA je AOxaA CHJIO nosnaxo OA H3Bopa H Jinxepaxype sa
xpBaxcKy npoiujiocx, H caMO je nejacnocx, Kojy Flon /JyKJbaHHH
jom H caAa ynocn y namy najcxapnjy npouuiocx KpHBa, uixo H>e32) O PaTKajy m. MOJ Prirucnik 4451.
33) PJI. rope CTp. 30.
34) Hi. rope CTp. 3031.
35) IlonyjiapHHM ynnHHO je JleTonnc Ilona /tyKJtaHHHa ^pa A n A p u j a
K a H H f c y nosnaTOM CBOMC ,,PasroBopy yroAHOM^, IIJTO y nposn, UITO y CTHxy
(npBO H3A3He 1750 ?, Apyro 1756, Tpefce 1759).

62

roBa xpBaxcKa Hcropuja HHJe join 6ojbe ycnejia"36). 3a cpncKy je

HCTOpHJy /l,HKaH>K JOI1I BHIIIC OABHCaH OA AyKJbaHHHa-

6) C a r o l i du F r e s n e D o m i n i du C a n g e , Illyricum
vetus et novum, sive Historia regnorum Dalmatiae, Croatiae, Slavoniae, Bosniae, Serviae atque Bulgariae locupletissimis accessionibus aucta atque a primis temporibus usque ad nostram continuata aetatem, Posonii 1746. OBO AeJio, Koje je o CBOMC rpoiiiKy
HSAao rpo(|) JocH(f) KerjieBwii (*1729 f 1799), caciaBwo je JoBaH
ToMKa CacKH (Szaszky), peKiop nporeciaHTCKe uiKOJie y Toypy
(Gyor), H TO TaKO, A& je npBH Aeo o ciapom MjmpHKy, o PHMjbanHMa H o Ceo6w HapoAa na Tpefen Aeo o HOBOBCKOBHOJ HCTOPHJH
XpBaTa H Cp6a caM nanncao, AOK je Apyrn Aeo, o cpeAH>ej HCTOPHJH XpsaTa H Cp6a, npocTO OA penH AO penn npeHS /jHKan>Ka. 3aTO je H osHanen /JutjspeH /J,HKaH>K (f join
1688) Kao ayTOp AeJia, AOK je CacKH CBOJ paA H cBoje HMC saTajno37).
B) J o B a n Pajnii, McTopm pasHbix-b cjiaBeHCKHx-b napoAOB-b
Hannane Bojirap-b, XopBaTOB^ H CepdoB7**, TOM II H III. Ben 1794
1795, a;iH je RQJIO HanncaHO pannje (OKO 1768).
r) D a n i e l e F a r l a t i , Illyricum sacrum, vol. IllVIII. Venezia 17651819. TOMOBC VI AO VIII nanncao je Apyr OapjiaTOB
J a c o p o Coleti 3 8 ).
A ) c t ) p a i b o > K a B e p n e j a n e B H h (Pejacsevich), Historia
Serviae seu colloquia XIII de statu regni et religionis Serviae,
ab exordio ad finem sive a saeculo VII ad XV. Colocae (=Ka179939).
36) P a A O J H H f e , XpsaxcKa HCTOpHJa, sa napOAne ^HnacTuje y
cpncKOJ HCTOpHorpa(j}HJH (Zbornik kralja Tomislava u spomen tisucgodisnjice
hrvatskoga kraljevstva. Izdala Jugoslavenska Akademija, Zagreb 1925, 346).
37) Yn. o TOMC K l a i c , Acta Keglevichiana 13221527 (Mon. spect.
hist. Slavorum meridion. vol. XLII. Zagreb 1917, erp. IXII yBOAa); R a d o j c i d ,
Rajiceva hrvatska istorija (Rad Jugosl. Akad. knj. 222, Zagreb 1920, 7881
6ejieiiiKa 1); P y B a p a u , AHM., KopecnoHAeHii,HJa JoBana CacKora, peKTopa
npoTecTancKe IIIKOJIC y Toypv c MOJCHJCM neTpOBHfeeM, MHTponojiHTOM 6eo(nroAHWH,Hiia" HnKOJie Hynnfea KH>. XXXV, Beorpap, 1923, 102109);
o. c. y nZbornika" Kpajta ToMHCJiaBa 349.
TJI. o TOMe MOJ Prirucnik 7879.
39) Prirucnik 79.
38)

63

j) I v a n Svear, Ogledalo Iliriuma knj. HI i IV. Zagreb 184240).

>K) I l a H T a C p e h K O B H h (f 1903), HcxopHja cpncKora napo^a. KH>. I, >KynaHHJCKO Ao6a (6001159), BeorpaA 1884.
3) F ( r a n j o ) M(ilobar), Dukljanska kraljevina (Glasnik zem.
muzeja u Bosni i Hercegovini, knj. XI, Sarajevo 1899, 237 316,
611698 i knj. XII, Sarajevo 1900, 1 6441).
Us OBora npenieAa Mory A& ce useeAy OBH uoysj^auu pe1. JlexonHC Dona flyKJbauuua. MOHCC ce nyHOM CHrypnoiiihy
pHo CJICAHTH ynaxpar HajMaibe AO cpeAwne XIII
TO jecx AO BpeMena nocianKa jioKpyMCKHX 4)a^CH(|)HKaTa H
apxH^aKona TOMC.
2, Jleionwc Fiona /tyKJbaHHHa noMHfte Kao i ^ e j i n n y H Kao
,,npacTap" HCTOPMCKH cnwc, /JydpOBnaHHH Tydepo, oinpn^HKe OKO
roAHHe 1500. Onai Ty6epo npBH je A&O TOM cnncy HMC flyKJbaHHHOB Jlemonnc" (Annales Diocleatis auctoris), a TO ce HOTOM
3. JleTonHC ocTao je H noc;ie Jlyi^HJeee KpHTHKe MHOFHM
HAia AP^roi^eHHM HSBOPOM, H TO He caMO y XVII H XVIII
Hero joiu H AOijHHJe AO Kpaja XIX BeKa.
C OBHM pesyjiTaTHMa npuMaK^w CMO ce noAJeAHO
KO je 6no ayTOp JleTonnca, KaKO je OH caeraBJbeH H KaA je OTnpHJiHKe HanncaH. Ho npe nerojiM ce A^MO HE peuieibe OBHX nwTaH>a, noTpe6no je, Aa ce ynosnaMo c nocTaHKOM AyKJbancKO-6apCKe
apxwenHCKonHJe H c H>eHOM HajcTapnjoM HCTOPHJOM.

5. nocxanaK #yKJbaHCKO-6apCKe apxnenHCKonnje42).

^OKJieja (AoxXsa, Doclea, AOijHHJe rpeiiiKOM AioxXsta, Dioclea)
na cacTaBijHMa 3eTe H Mopane, neAajieKo OA AaHaimte
40) O. C. 91.
41) Osa je pacnpasa HsnuiJia H nanoce OAuiTaMnana (CapajeBO 1900).
42) JlHTepaxypa o TOMC je sa>KHOM nHTaH>y y nainoj napOAHOJ HCTOPHJH
AOCTa once>KHa. Ja fey OB^C HannsaTH TeK ona A^Jia, KOJHMa caM ce H can
KopHCTHO H Koja cy OA Haynna snanaja; nopeAafey HX XPOHOJIOIIIKHM peAOM,
KaKO cy HSJiasHJia. Hssope ca6pao je H OIJCHHO S u f f l a y , Acta Albaniae vol.
I, Wien 1913. OA JiHTepapnHx A^Jia yn. F a r l a t i - C o l e t i , Illyricum sacrum
torn. VII, Venetiis 1817; M a r k o v i c , Dukljansko-barska metropolija. Zagreb
1902; D u c h e s n e , Le provincial romain du Xlle siecle (Melanges d' archeologie

64

y U.PHOJ Fopn, dHJia je najnpe Bapoui y PHMCKOJ npOBHHtjHJH

MaijHJH H CTene, BepOBaino y BpeMe ijapa BecnacnjaHa HJIH H>eroBHx
CHHOBa, rpaijancKO npaso nao municipium. 3a /JnoKJieijHjaHOBe
peopraHHsaijHJe npoBHHijHJa noiKpaj III Bena, /IpKJiea je nsysera
HS /JajwaijHJe H yuj.ua je, ca CKOAPOM (Aanac CKaflap) Kao rjiaBHHM
MecTOM, y oncer HOBOHsadpane npoBHHijHJe I l p e B a j i H C HJIH npe(Praevalitana provincia), ajin ce y TOM Kpajy HMC
join H AaJte onyBajio, noHajBHiue nao ,,ropit>a /Jajwa(Dalmatia superior, /^a/\bMaTH cpncKHX cpeAfteBeKOBHHx
cnoMCHHKa). Befc sa ijapa KoHcranTHHa Beji. (y npBoj IIOJIOBHHH
et d' histoire vol. XXIV, 1904, Paris-Rome, pg. 75123 =** Fabre-Duchesne,
Le liber censuum de 1' eglise romaine. Paris 1910, 4655); D u c h e s n e ,
Eglises separees. Paris 1905; <t>a6ep, IIpaBO 6apCKHX HaA6HCKyna Ha nacjiOB
,,npHMac Cp6HJe" (FJIOCHHK sem. Myseja y BOCHH n Xep^e^OBHHn KH>. XVII,
Capajeso 1906, 445477). To je cpncKO-xpBaxcKH npeeoA opnnmajiHO neMaHKH
HanHcane paA>e ,,Das Recht des Erzbischofs von Antivari auf den Titel
Primas von Serbien", OA Koje je 6ap AocaAa HSHuiao cano npsn AGO
(Erster Teil I. Dioclea) y s6opHHKy nWlssenschaftliche Mitteilungen aus Busmen and Herzegovina" Band XI, Wien 1909, 342368 (Band XII H XIII neMajy nacxaBKa, a A^Jte osaj s6opHHK HHJC HH HSJiasno). Ho y OBOMC je AOu,HHJe
ny6jiHKOBanoM pa^y Oadep ncnpaBHO H nonynno nena CBOja pannja MHiiiJLeifca,
a OA OBHX naJBa>KHHJe je OHO, rAe CTaBJta KaTanor cy(J)paraHHx enHCKonnja
MHTpono^iHJe y BpeMe CMPTH i^apa BacnjiHJa II (f 1025, MCCTO OKO
900 (W. M. XI, 366). He nosnaBajyfeH ncnpasa i^apa Bacn^nja II, HSOKO 1020 y KOPHCT oxpH/i,CKe apxHenncKonnje, <t>a6ep je TOM HSMCHOM
caMO Kpynny OMauiKy. V a i l l e , Annexion de V Illyricum au patriarcat
oecumenique (Echos d'Orient11, 1911, 2936); D u c h e s n e , Histoire ancienne
de 1' eglise, tome 16, Paris 1911, tome II*, Paris 1910, tome III*, Paris 1911;
G r u b e r , O dukljansko-barskoj i dubrovackoj nadbiskupiji do polovine XIII
stoljeca (Vjesnik zem. arhiva knj. XIV, 1912, 1-42, 121-177.; XV, 1913,
104146); C T a H o j e B H f e , Bop6a sa caMOCxajiHOCT KaTOJiHHKe u,pKBe y HeMaH>HfccKoj Ap>KaBH. BeorpaA 1912; P f e i l s c h i f t e r , Die Balkanfrage in der Kirchengeschichte (Reden bei der offentlichen Feier der Ubergabe des Prorektorats
der Universitat Freiburg in Br. 1913, 2994); S u f f l a y Die Kirchenzustande
im vortiirkischen Albanien (Vjesnik zem. arh. XVII, 1915, 170 = T h a l l o c z y ,
Illyrisch-albanische Forschungen Band I, Munchen 1916, 188281); Duchesne,
Origines du culte Chretien, Paris 19205; Kehr, Zur Geschichte Wiberts von
Ravenna (Clemens III), Berlin 1921 (Sitzungsberichte der preassischen Akademieder Wissenschaften. Philos. hist. Klasse 1921, 355368); S u f f l a y , Stadte und
Burgen Albaniens hauptsachlich wahrend des Mittelalters (Hs nDenkschriften"
BenKe AKaAeMnje),Wien 1924; D u c h e s n e , V eglise au Vl-eme siecle, Paris
1925; Sis ic, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara Zagreb 1925, 596598

65
IV BeKa) caHHhbaBajia je IlpeBajiHC jeAHy OA ner ^poBHH^Hja AHJeuese /{aKHje, naA KOJOM je BpxoBHy ynpaBy Bpuino praefectus
praetorio Illyrici Orientalis, a sa noAejie L[apCTBa 395 CH Ae4)HHHTHBHO npHAeJbCHa HCTOHHOMe L(apCTBy.

0 noneijHMa XpHiuhancTBa H npBoj enncKoncKoj opraHHsaijHJH

y PHMCKOJ npoBHHUHJH npesajincy, He jaBjbajy aM canyBaHH H3Bopn
6am HHiiiia, HO jaManno ce H OBAC pasBHO npouec cjiH^an OHOMy y
cyceAHOj /^ajiMauHJn: xpnuihaHCKa upKBena opraHHsaijHJa npoje TCK n o c j i e MnjiancKora eAHKia TOJiepanunje (313). Hnje
HeMoryfee, Aa je /Jomieja MO>KAa Befe y IV Beicy 6nJia ceAHiiiie
enncKona, naKO aaro HeMa HHKana AOKasa. ByAyfen #a je,H3 oniure
UpKBene nciopHJe AOBOJLHO no3Haxa HHH>eHHua, Aa je na SanaAy
yseAena MHTponojiHiancKa (apxnenHCKoncKa) HHCTHTyijHJa TCK y
IV BeKy, H TO TaKO, Aa ce nacjiaibajia na TaAaiiiH>y nojiHTHHKoaAMHHHCipaTHBHy opraHHsaijHJy TO jecT, Aa je nenocpeAHy BpxoBJiacT BPIIIHO onaj enncKon, KOJH je CTanoBao y rjiaBHOM rpaAy
jacHO je, Aa je Cajiona 6njia MHTPODOJIOM c a M O sa
Koja je TaAa H DOJIHTKHKH noraaAajia DOA H>y, nanMe
sa n p o B H H i j H J y / J a j i M a i j H J y o w o r a B p e M e n a . CajioHH AaKJie
Hwje npnnaAajio OHO, IHTO je SHJIO na jyry Bone KoTopCKe, jep
joiu noTKpaj III BeKa, sa ^HOKJieunjaHOBe peopraHHsaqHje npoBHHUHja 2 oSpasoBana je OA jyroncTOHHora A^Jia /J,ajiMai^HJe H
Apyrnx cyceAHHx KpajeBa Beh noMenyTa o c o d n T a
npeBajiHC. 3aTO je cacBHM npnpoAHO, Aa enncKonnje jy>KHo OA
KoTOpa ajiH des H>era yoniiiTe HHcy noTnaAajie DOA cajiOHHMHTponojinjy, Befe Aa HM je MHTponojiHTa 6no enncKon y
npoBHHqHJe JIpeBajiHTaHe, TO jecx y CKOAPH. SajeAHo
ca CKOApancKHM enncKonoM oneT, HMao je H AOKJICJCKH dap
roAHHe 412, aKO ra je yoniiiTe SHJIO BpxoBHora nacTHpa y TecajjoHHHKOM (cojiyncKOM) enHCKony Py(|)y, TaAa nanHHCKOM BHKapy sa
HHTaBy npeffjeKTypy Illyricum Orientale, MHHH ce Aa ce TCK y V BeKy
npBH nyTa n o H M e n u e noMHH>e AOKJICJCKH enncKon, H TO 451 sa
HeTBpTor onurrer upKBeHor cadopa y XajiKeAony (nornnc: Evandrus episcopus civitatis Diocliae E?>'av8po<; sTrEaxoTuoc TroXsax; AioxXsiac). YTO noAH>Ke 535 ij,ap JycTHHwjarj enncKona CBora pOAHora
rpaAa, KOMy AaAe HOBO HMC Justiniana Prirna (Mo>KAa nerAe OKO
AanaiHibera Hniiia), Ha apxnenHCKona H noApBHce ;My
5

66

, IIITO je OOTOM H nana BnrHjiHje HOTBPAHO, OAJIHnoAJeAHO HOBora apxnenHCKona nacnoM TuxyjioM nannnGKora BHKapa. OsaKO ocxaAe CBC AO Aocejbeita OioBena na BaJinojiyocrpBo.
OA noneiKa VII Bexa Aajbe saernpe Ayro BpeMena
rycra noMpHHHa noJiHTHHKe H ijpKBene npHjiHKe xora Kpaja. MM
caMO snaMo, Aa je IIpeBajiHC xaAa Hacejbena GnoBeHHMa, a poMaHCKO

(jiaTHHCKO)

CC

>KHTeJbCTBO

fbCHO

KOJIHKO

HHJC

npO-

najio noByKJio y HCKC rpaAOBe, OA HCCTH ys Mope a OA HCCTH

HeAaJieKO OA Mopa. /Jajbe snaMo noysAano H TO, Aa je OKO 732 ijap
JleoH III OAyseo nann HHtaBy HJiHpCKy AHJeuesy, sajeAHO c ripe, H noABprao je ijapnrpaACKOM naxpHJapy. CaAa cy
enncKonnje noraajie OOA cyceAny j j p a n K y apxnenHCKonwjy. CanyBao nam ce je#aH cnncaK cy^parana ApanKe apxnenHCKonnje c Kpaja IX HJIH oAMax c noneiKa X BeKa, a Me^y
H>HAia naBOAH ce npBH nyxa Bap. He sna ce KaA je ocnoBaH; MH
caMO snaMO, Aa ra y PHMCKO Bpene HHJC SHJIO. OSHHHO ce Ka>Ke,
Aa cy ra ocnoBajin nocjie nponacin /l,OKJieje, y BpeMe AOcejbeH>a
, H>CHH 6erynuH. AJIH TOMC HHJC xaKO, KaKO TO AOKasyje
ce y OHOM HCTOM cnncKy, y KOMC ce UPBH nyTa noMHH>e
Bap ca CBOJOM enncKonnjoM, naBOAH H / J , H O K J i n j a , H TO Kao
Bapoui ca sacedHOM enHCKonnjoM 43 ). C /(paneM y sajeAHHijH ocTaJie
43) Taj cnncaK ny6jiHKOBao je Par they, Hierocles Synecdemus et
Nolitiae graecae episcopatuum. Berlin 1866, 124125 = S u f f l a y , Acta Albaniae vol. I, cxp. IV yBOAa (Prolegomena), y H>eMy na6paja ce csera nexHaecr ApanKHx cy^parana, a Me^y H>HMa H : 6 AtoxXeta?, 6 ^xoO-paw, 6 Aptpaotoo,
6 HoXdO-wv H 6 'AvTipdp&tc. /^oKJieja AaKJie HHJC nornyHO nponajia y BpeMe
AOcejbeH>a C^OBena, Kao Cajiona H EnHAasap, Bet ce HenaKO OApHcajia, naico
u,ap KoHCTanTHH Ilop4). (OKO 950) roBOpn o H>OJ Kao o HanyurreHOM Aiecxy (vovi
Se ioitv IpYjfxoxaotpov). HMajyfeH npeA OHHMa OBO u,apeBO MCCTO H cnncaK
ApanKHx cytfjparana, J a p e n e K (Her. Cp6a npeB. PaAOHnii I, 124 6e;i. 5)
onpesHO Ka>Ke: ,,CeAHiiiTe enncKona 6mio je, no CBOJ npHJini^H, KO# pyuieBHHa
JJoKJieje", UITO MO>KC Aa snanH KaKO 6ap ja pasyMesaM JapeneKa KOJIHKO :
6^H3y AaHauiH>e U,oAropHii,e a cpeABbeseKOBHe PH6HHu,e, pOAHora Mec
HeMaH>e, FAC je OH npBH nyTa KPUITCH no KaTOJiHHKOM o6peAy. Y TO
TO jecT OKO nojiOBHHe XII seKa Kan Aa je crapa /JoKJieja (HJIH cpeAH>eBeKOBHa flnoKJiHJa) 6njia o6HOBJi>eHa, BepOBaTno nerAe 6jiH3y Adamite
noAropHn,e, KaKO TO noKasyjy penn cyBpeMenora BHsaHTHCKora HCTOpHKa
(ed. bonn. 249), KOJH npHnajyiiH KaKO cy BHsaHTHCKe BOJCKC 1165

67

cy npeBajiHTancKe enncKonnje (/l,HOKjiHJa, QcoApa,

H Bap) AO nponacra SyrapCKora uapCTBa (1018), jep naKo je
CaMynji nerAe OKO 990 oceoBao sa CBOjy AP^asy OA
HesaBHCHy 6yrapCKy naTpHJapiunjy y OxpnAy, nnaK HHJC
ApanKy apxnenHCKonHjy. Beh jy je oeraBHO sajeAHO c H>eHHM cy(|)paraHHM enncKonnjaMa onaKO, KaKO jy je saTeKao; jeAnna je
npoMena AaSoMe 6njia TO, Aa je sa BpeMe dyrapcKe BJiacTH (oTnpnjiHKe HSMe^y 990 H 1005) ApanKH apxnenHCKon rjieAao y
CKOM naTpnjapy CBora upKBenora rjiasapa, AOK je, no
caMe CTBapn, y BpeMe BHsaHTHCKe uapCKe BJI^CTH (npe 990 H nocjie
1005) BpxoBna My ijpKBena rjiaBa 6no qapHrpaACKH naTpnjap. AJIH
nocjie nponacTH dyrapCKora i^apcTBa HacTynnuie Kpynne npoMene.
yuijie y A^JiMaTHHCKe rpaAOBe: Tpornp, LLJH6eHHK, CHJIHT H OMHIU (,,njieMe
Kanniia")? HQBOAH HOTOM H ,,cjiaBHH rpaA AnoKjiHJy, Kojy je carpaAHO PHMCKH
U,ap /jHOKJieUHJan" (AtoxXeta TS icoXt? neptcpav-/]^, rp AtoxXiqTtavoc 6

aikoxpaiiDp), a OHAa na6paja A^Jte Meijy ocBojennM MecTHMa:

H COJIHH, H CBpuiaBa penHMa: W H CBC rpaAOBe KOJH ce najiase y
H, CBera H>HX neAecex H CCASM". Aa je 1165 H ropita AajIMau,HJa (T. j.
-^a HOA BJiacT BnsaHTHCKy caMO ce OA ce6e pasyMe. AJIH nnaK je
nyAHO, UITO KnuaM H S p e n n o ne noMnfte 6aiu HHJeAan H>CH rpaA CCM
Je, TaKo na^np. CKaAap, TaAauiHy ^pecTOJIHH^y AyKJbancKHx BjiaAapa,
HJIH Bap, ceAHUiTe Ay^JBancKora enncKona, jep OA AOftOAajiMaTHHCKHx MecTa
naBOAH noHMeHii,e H>HX UICCT. OTajie cy HCKH H cyMH>ajin, nnje JIH OBAC TCKCT
HCKBapen na 6n MCCTO ftuoKJWJa" Tpe6ajio HHxaTH ,,KJIHCU; TaKo je KopHejiHJe TOJIH (Tolli) y CBOM HSAaay KHHaMa (OpaHK<})ypT 1652 CTp. 272) HCnpaBHo AtoxXsa y KXst? u,ap KoncTaHTHH Ilop4). HMa KXetoa a OHAa no
H>eMy Jlyi^HJe (1666) H Apyrn. Me^yTHM TaKOBy KopeKTypy HCKJLynyjy ocTaJie
PCHH KnHaMOBe, jep ce sna, A& joui HHKaA HHKO ne pene, A^ je KJIHC ,,noAHrao
u,ap AHOKjieu,HJaH". Ysa CBC TO Pysapau, (npHjiouiu,H 6p. XIV, PjiacHHK cpm
yn. ap. KH>. XLIX, BeorpaA 1881, 59) MHCJIH, ,,Aa ce He Tpe6a nosHBaTH na KHnaMa, HJIH, Aa ce He MO>KC npHBCAeHHM MBCTOM HS fterose HCTOpnje AQKasaTH,
Aa je AyKJBan-rpaA JOIUT y XII BeKy o6cTOJao H CJIOBHO". MHCJIHM A^KJIC, Aa
ce y XII BCKy He paAH BHUIC o CTapoj AOKJICJH, Hero o HCKOM HOBOM MecTy
6jiH3y Aanauifce IloAropHi^e. O cnncKy APSHKHX cy^parana yn. joiu H
Jirecek, Die Lage und Vergangenheit der Stadt Durazzo in Albanien (y
s6opHHKy Thalloczy, Albanien I 159, FJI. H CTp. 127 6eji. 1); S u f f l a y
Kirchenzustande (o. c. 196197); Gelzer, Zur Zeitbestimmung der griechischen Notitiae episcopatuum (Jahrbiicher fur protestantische Theologie vol.
XII, 188, 554). yn. H Apyra MHuijteH>a ca6pana KOA CTanojeBHiia, Bop6a
17 6eJi. 3.

68

y TOM je nacy OXPHACKHM naxpHJapOM 6no CJIOBCH JoBan,

rioHaJBHiiie H>eroBHM HacTOJan>eM ooraBHO je u,ap BacnjiHJe II
OXPHACKOJ U.PKBH H flajhe noTnyHy ayxoHOMHJy. Yseo je AOAyme
H>eHOM rjiasapy THiyjiy ,,naTpHjapa" H saMenno je THiyjiOM ,,apxnenHCKona", ajiH nnaK ra je ynHHHO ayTOKetJmjiHHM norjiaBapoM
H>eroBe apxHenncKonnje H noinyno ne.saBHCHHM OA ijapnrpaACKora
naxpHJapa, Kao UITO je H AOTJIC 6no y AP^aBH ijapa Camynjia.
CanyBao naM ce y TpHMa ncnpaBaivia ijapa BacHJinja II, HSAanHMa
y KOPHCT HOBC oxpHACKe apxneriHCKonHJe, noHMenHHan H BepoBarao noxnyn cnncaK CBHX enncKonnja, Koje cy TaAa (OKO 1020)
npnnajie OXPHACKOJ ayTOKe^ajmoj ijpKBH.44) Ms H>era ce npe cBera
BHAH, Aa je TaAa (o. 1020) ApaHKa apxHenHCKonnja nsrydnjia MHore
enncKonnje H noceAe cem HCKHX JnpeneK Ka>Ke neinpn y
dJiHSHHH rpaAa /Jpana, jep je ijapeBa sanoBeA napOMHTO rjiacHjia:
,,MHTponojiHTy ApanKOM sanoBeAaMO, Aa ocxane c a m o n a C B O j e - M npecTOJiy H Aa ce s a A O B O J b H n o A p y n j e i v i H H M a w b H M a ,
I I I T O H X HMa OKO c e 6 e".45) To AaKjie snanH, Aa ce npeBajiHenncKOUHJe H one Apyre y SaxyMJby, TpeSH^y, BOCHH H
(Pacy) KOJIHKO cy neKoii 6n^e OOA Apa^em nncy
1020 BpaiHJie OOA APa% sefe cy 6njie Ban H>eroBe jypHCAHKU,HJe.
Ho AOK ce y OHOM cnncKy oxpHACKHx cycfjparana nspenno noMHHbe
paiiiKa HJIH cpncKa enncKonnja (TOV 8s ITUIOXOTCOV Taaoo), npeBajiHenHCKonHJama, Kao H Tpe6HH>CKOj, saxyMCKOJ H SocaHCKOJ
Tpara jacan AOKas, Aa nncy noTnajie HOA OxpnA, ajin HH
44) FPHKH T6KCT OBHX Hcnpasa, OA KOJHX je Apyra Tanno AaxHpana
1020), Haj6ojbe je HSAao G e l z e r y nByzant. Zeitschrift" vol. II, 1893, 42 46
PereCTa ABejy ncnpaBa HMa H S u f f l a y , Acta Albaniae I, 1516 (6p. 58, 59).
Feorpacj}CKH KOMenTap Hanncao je H b B a K O B H f e , OxpnACKa apxHenHCKonn a
y noneTKy XI BeKa (Tjiac Cpu. Kp. Am^. KH>. LXXVI, BeorpaA 1908, 1-62).Ba>KHa Hosa o6jauiH)eH>a Aora^aj^iMa OA 10181020 nsneo je P r o k i c , Die
Zusatze in der Handschrift des Johannes Skylitzes. Miinchetl 1906. FJI. H o6e
H>eroBe pacnpaBe: FIpBH OXPHACKH apxnenncKon Josan (Pjiac KH>. LXXXVIII,
BeorpaA 1911, 267303) H nocTanaK oxpHACKor narpHJapxara (Pjiac KH>. XC;
BeorpaA 1912, 175267). Yri. join n Z a c h a r i e von L i n g e n t a l , Beitrage'zur
Geschichte der bulgarischen Kirche (Memoires de T academic imperiale des
sciences de S^ Peterbourg, VII serie,t VIII No 3, Peterbourg 1865)M G e l z e r ,
Der Patriarchal von Achrida. Leipzig 1902.
' -

,,TOV yap }jiTpon:oXtTY]v ^Dppa^too JJLOVOV t(j) <9-p6va) a5fo5 i|jt.pLTtat xal &p-'
ai TOI? Tcepl auroQ xr/jjxaai xal

69

, KaKO je Bet peneno. Pasjior c Kojera -je ^ap BacHjinje II

nocTynno nnje noseaT, HO ja MHCJIHM Aa ce He BapaM, aKo
ra Tpa>KHM y HHCTO j i a T H H C K O M KapaKTepy OHHX enHCKonnja.
KaKO TOJTHKH 6poj enHCKonHJa nnje Morao Aa ocTane 6es MHTPO^
nojiHTancKe BJiacTH, yKasajia ce saTO noTpe6a, HJIH Aa ce sa H>HX
ocnyje HOBa apxHenncKonnja, HJIH Aa 6yAy noABprnyTe KOJOJ CTapoj.
TaAa je /Jy6poBHHK 6no na o6ajiaMa ropite /I,aJiMai^HJe yrjieAan uapcKH BHsaHTHCKH FpaA- FIoneuH H>eroBe enncKonnje Hncy
nosnaTH, HO nnaK BeoMa je BepOBarao, ^a je i^pKBena opranHsaUHJa cTapora H nponajiora EnHAaBpa, nocjie HSBecnora BpeMena,
nacTaBHjia HCHBOT y HOBOocnoBanoM /I,y6poBHHKy. KaA cy OIJIHTCKH
CHHOAH OA 925 H 928 o6noBHJiH opraHH3au,HJy cajioHHTancKe IJPKBC
ca CnjiHTOM Kao cpeAHiuTeM, AOiiiao je Ay^pOBanKH enncKon
c KOTOPCKHM, HHJa je TepHTOpHJa AOiaAa HHHHJia c Ay6poj e ^ n y enHCKonnjy, ajin je 925 oneT 6njra
apxnenHCKona cnjiHTCKora. Me^yTO CTajia ce y
e^Kfta, Aa ce oijene OA CnjiHTa H Aa H^HXOB enncKon
Ha apxnenHCKona. Kopen OBC Ten<H>e BepoBarao je
y Tome, UITO /JyfipOBHHK, a TaKO H cyceAHH KOTOP H CTOH (3axyMJbe), HHcy SHJIH ynyTap AP>KaBHHx rpaHHija xpBaTCKe
BHHe, a nnaK cy noraaAajm noA CHJIHT. MsrjieAa Aa ce c
npBH nyTa cycpetieMO Befc OKO roAHHe 1000, aKo ce TaAy6pOBaHKH I^PKBCHH rjiaBap yncTHny KHTHO THTyjioM apxnenHCKona.46) AJIH nocjie ABa AeaeHHJa AySpOBnaHH cy
nocTHrjiH snaTan ycnex. J\ue 27 cenTCM6pa 1022 HaHMe,
je nana BeneAHKT VIII Ay6pOBaHKy enHCKonnjy na apxnenHCKonHJy,
noAejiHBuiH H>enoM TaAauiH>eM rjiaBapy BnTajiy I najinj (pallium),
TO jecT snaK apxnenHCKoncKe BJiacTH, a Kao cy^parane noABprao
My je enncKone: saxyMCKora (ca pesHAenijHJOM y CTony), cpncKora
*6) O noneijHMa Ay^pOBanKe UPKBC FJI. Si sic, Povijest Hrvata za narodnih vladara 568569, a o ,,apxHenHCKony" Ay^posaHKOM roAHHe 1000 crp.
475 6e;i. 26. KpHTHHKe paAH>e o Ay^pOBanKoj ^pKBeHOj HCTOPHJH, 6ap AO 1255
(Kao IDTO je HM3MO o 6apCKoj U.PKBH OA CTaHojeBHfca, IUy(}3Jiaja H MapKOBHfca)
join neMa. OHO UITO je o TOMC Hanncao K O C T O B o J H O B H f e , LJpKBa H AP>KaBa
y Ay^posaHKOj peny6jiHii,H (Rad Jugoslav. Akad. knj. 119, Zagreb 1894, 32 H
Aajte) Majio noivia>Ke sa HajcTapnje BpeMe, a Tano H OHO, UITO je nanncao
S e r a f i n C e r v a y PVKOUHCHOM A^Jiy ^Prolegomena in sacram metropolim
Ragusinam" (ayTorpa(J) y AOMHHHKOBanKOj 6H6jiHOTeu,H y

\1
70

(HJIH 6ocancKora), Tpe6nH>CKora, KOTOpCKora, 6apCKora H

CKora.47)
AJIH c oBaKHM pemeH>eM nane BeneAHKTa VIII HHKaKO HHcy
6njiH HH cnopasyMHH HH saAOBOJbHH npeBajiHTancKH enncKonn na
47) OpnrHHaji OBC Bancne ncnpase sa nauiy napoAny ncTopnjy nysa ce
caAa KOA Cpn. Kp. AKaACMnje; HeKofe je 6no y AP^<- apxnsy y Beny. FIpBH cy je
o6ejioAaHHjiH F a r l a t i - C o l e t i , 111. sacr. VI, 4445 (c BHUIC rpeuiaKa), a OHAa
K u k u l j e v i c , Cod. dipl. I, 104105 (6o;te), AOK je S u f f l a y , Acta Alb. I, 16
Aoneo caMO KpaxaK perecr, ajin ra je nonpaTHO once>KHHM H BeoMa HHcrpyKTHBHHM KOMeHTapOM o ayreHTHHHOCTH HcnpaBe. Mo>Ke ce KasaTH, Aa je Llly4)Jiaj
OBHM KOMenrapoM nojio>KHO noysAaH OCHOB sa A^Jbe npoynaBaae HajcrapHje
i^pKBene HCTopnje Ay^posaHKe. Ooxorpa^CKy CHHMKy AOHCJIH cy Sick el, Monumenta graphica X, 4 H P f l u g k - H a r t t u n g , Specimina tab. 11. Hcnpasa
je na BHine Mecra ouiTefeena CTapouifey. D i e k a m p , Zum papstlichen Urkundenwesen des XI, XII und der ersten Halfte des XIII Jahrhunderts (Mitteilungen
des Instituts fur oster. Geschichtsforschung vol. Ill, Innsbruck 1882, 567568)
onncyje oey HcnpaBy Koja je, BpeMencKH yseBuin, A P Y r ^ canyBana nannHCKa HcnpaBa n n c a n a na n e p r a M e n n , na saro, je H c xora rjieAHuixa HHTepecaHTan Haynnn o6jeKT OBaKO : ,,Die zweitalteste bis jetzt bekannte Pergament-Urkunde ist die bereits genannte Benedikts VIII fur Ragusa, J(affe)
3080 von 1022 September 27. Das Pergament ist grob und schlecht, nicht
kalciniert. Die Schrift ist rohe ungelenkte Minuskel, auch hier sind Minuskel
-a, -e und -t und Kuriale unterschiedslos nebeneinander gebraucht. Das diplo^
matische Abkurzungszeichen, welches in der iibrigens von einem anderen
Schreiber, aber auch in sehr roher Schrift gefertigten Urkunde desselben
Papstes fur Fulda (J. 3091) vorherrscht, findet sich nicht. An Abkurzungen
kommen ausser den oben aufgefiihrten noch vor: a]Jlorum, ee; gram, nris, b9,
n', dicT (dicit), men (mense), indie" (indictione). Die Zeitangaben sind an die
Scriptumzeile angeschlossen. Den Beschluss bildet: f BENE VALETE. SS,
in dem NE, VA und TE, wie in dem Fulder Privileg und dem frtiher in Wien?
jetzt in Venedig befindlichen Johanns XIX fiir Grado von 1024 Dezember und
in J. 3117 (Johann XIX fiir Kloster Nienburg) -verschra'nkt sind; auch Kreuz,
SS und die einzelnen Buchstabenformen bieten grosse Aehnlichkeit, ohne dass
sich jedoch die Identitat der Schreiber positiv behaupten liesse. Vom Schreiber
der ersten Zeile, welche in grossen, sorgfaltig ausgefiihrten Majuskeln Namen
und Titel mit voraufgehendem Kireuz enthalt, ruhrt die Unterschrift nicht her.
Die Bulle war durch drei Locher befestigt; die jetzt durchgezogene und verknotete diinne Hanfkordelist sicher nicht urspriinglich". Osa j e 6yjia A ^ K J I C
o p n r H H a j i ; sa TO naM AOBOJLHO jaMHe HMena cxpyHftaKa Kanai^Hxexa, Kao
LQTO cy ys HuKamna join CHKJI, n^yr-XapTynr H IIIy(}3Jiaj. Y H>OJ cy sa
Hame pacnpaBJbaH>e HaJBawnnje OBC penn: ,,Benedictus . . . Vitali archi*
episcopo sancte Epitabritane (= EnnAasapcKe) sedis e ciuitate Labusedi
(= AY^POBHHK) in regno Lachomis (= 3axyMJte) et Sorbulia (= Cp6Hja) et

HH ApyrH. M jep HHcy XTCJIH Aa ce noABprny /Jy6pOBHHKy, a 6es

aKO^e HHcy MOFJIH &a 6yAy, OHM cy ce, 6ap HCKH,
MHCJIHM, C K O p O U 0 CJI e 1022 n p H A p y > K H J I H C n J I H T C K O J

. McTHHa je, naMa ce o TOMC HHJC canyBao HHKaKH caspeMCHH AOKyMenai, Aa HaM HecyMHbHBo yTBpAH raj Aora^aj, ajin HnaK
HMa TaKHx noAaraKa, KOJH noiKpenjbyjy Mojy xesy.
Kao cy(})paraHH cnjiHTCKe ijpKBe xpefiajiH cy H ropH>o-Aa;iMaTHHCKH HJIH npeBajiHTaHCKH enHCKonH Aa ynecTByjy na OIJIHTCKHM
CHHOAHMa. TaKH ce Ba>KaH CHHOA AP>*ao y Cnjiwiy 1060. SanncHHIJH iteroBH HHcy naM ce canysajiH, #a 6n HS H>HX MOFJIH BHACTH,
KO je CBe AOiuao y COJIHT, Bet carno HCKH saKJbyHijH (KanoHH).
Te je saKJbynKe OOTOM, nocjie 1 OKiofipa 1061, noTBpAHO nana
AjieKcanAap II. Ha aniy, KOJHM je TO jaBjbeHO xpsaiCKOM Kpajby
Ileipy KpecHMHpy IV H CDJIHTCKOJ I^PKBH (Kao IJCJIKHH), cTaBJbena je
aApeca: Alexander regi et e p i s c o p i s Dalmatiarum", TO jecT
CBHMa enHCKonHMa AOibe H r o p H> e /JajiMau.HJe47a). OBO
Aa cy TH 3aKJbyHij,H CBaKaKO B a > K H j i H H sa r o p t b y
a AOCJieAHO TOMC MO>KeMO noiiH KOpaK A^JBC H KasaTH, RZL je nana
AjieKcaHAap II Ta#a, 1061, CMaTpao ropHbo-AajiMaTHHCKe enHCKone
cy(|)paraHHMa cnjiHTCKe I^PKBC. Jecy JIH OHM H ynecTBOBajiH KOA
, TO ce He MO>Ke THM pennMa HH AOKasaTH HH no6nTH; CBaTribunia ( Tpe6HH>e, TpaeyH>a) vel ciuitate Katarinensi (= Korop) aut Antivarensi (== Bap) seu Ulcini (yjm,HH>)u. To snanH, %a je HOBOM Ay6pOBaHKOM
apxHenncKony BiiTajiy To6o>Ke Bpohena jypHCAHK^Hja naA cxapOApeBHOM enaAaBapCKOM apxHenncKonnjoM, Koja HMa caAa ceAHiiiTe y fly6pOBHHKy, a ca cy(})paraHHM enHCKonnMa y SaxyMJby, Cp6njH H Tpe6nH>y (TpasyifcH) na y rpaKoTopy, Bapy H YjiuHity (Yn. o TOMC Si sic, Povijest Hrvata 569).
cy RORywe iiHcana BeoMa cyMH>HBO, ajiH jep npeA naMa sancra ne>KH
i, Tpe6a Ty cyMH>HBOCT OA^HTH na pa i iyn ajbKaBOCTH naniiHCKe Kanu,e^apHje. Hapo^HTO je snanaJHO, UITO ce y 6yjiH noMHH>e H C p 6 n j a Kao
cy(}>paraH enHAaBapCKO-Ay^pOBanKH, a snaMO A^ jy je TCK HeAaBHO, 1020, uap
BacH^Hje II noABprao apxnenHCKOnHJH OXPHACKOJ. Oxajie rpe6a saKJtyHHTH,
HJIH A& ce 1022 y PnMy joiu HHJC snajio sa ypeA^y i^apa Bacnjinja, HJIH a TO
MH ce HHHH BepOBaTHHJe na OBOAie MecTy y 6yjin C p 6 n j a s n a n n K O J I H K O
B o c H a . Hajnocjie HHJC neMoryfee, A& cy x a A a Cp6nja H Bocna (Kao jeAHa
seMjba joiu sa u,apa KoncTaHTHHa Ilopi}).) HMajie H jeAHy sajeAHH4Ky enwcKOnnjy. Yn. joiu H y o p H r H H a j i n o j 6yjin nane Yp6ana III OA 28 MapTa 1187
cxaBKy: ,,regnum Seruilie quod est Bosna" ( S m i c i k l a s , Cod. Dipl. II, 34).
47a) Si sic, Prirucnik 236.

72
je 6ap BepoBaiHo. /Jajby noTBpAy BHAHM y pennMa 6apCKora
enncKona Fprypa, IUTO MX nmiie 1177 AaKJie OTnpHJiHKe karax
CTO roAHna nocjie OBora BpeMena CIIJIHTCKOM apxnenncKony
Pajnepy, Kao OAFOBOP Ha H>eroBy nopyKy HJIH IIHCMO, Aa je ,,Tpa>KeiiH HCTHHy MS CTapHx nncajvia (= HcnpaBa) H noMemnca MOJHX
npeAxOAHHKa na H HS HCKHX Apyrnx H3Bopa" naiiiao, KaKo je ,,neK o f c c a j i o H H T a n c K a ( = c n j i H T C K a ) ijpi<Ba B p u i H J i a BJiacx
H n p H M a r n a A H H r a B O M / J a J i M a i j H J O M (T. j. AOH>OM H ropH>OM)", a nocjie Tora Aa je npHBOJioM cnjimcKe ijpKBe ocHOBana
apXHenncKonnja AyKJbancKa. riHmyfcH OBC peree, enncKon Tpryp
HMao je janaHHo na ymy 6am OBO BpeMe, TO jecx BpeMe
OA 1022 AO 1089, KaA je ocnoBana apxHenncKonnja
6apCKa, jep KaKo BHACCMO HS roptbera pasjiara^a
TancKe ermcKonnje HHKaA nncy npe Tora 6mie OOA COJIHTOM. H
sancTa, 6yAykH Aa ce enncKon Tpryp 6am TaAa, 1177, y CBOJOJ
6op6w c AyCpoBaHKOM ^pKBOM o KOJOJ he AaJLe 6w BHiiie
roBopa naAao OA CnjiHTa, KaKo caM na>Ke, noMoiiH, Morao ce
Kao pasyjviaH H osdHJban HOBCK ynupa H nosHBara c a M o na
K O H K p e T H e A o r a ^ a j e MS Tane npouuiocTH, o KOJOJ cy H noCTojajiH HCTOpncKH c^oMeHH^H. Ila H saAapCKH HCKH ^pKBeHH
rjiasap (BepoBaTHO caM apxnenHCKon JlamnpHAHJe), nosBan OA
nanHHCKora jieraTa PajMyHAa de Capella, Aa AO^e na ^pKBeHH
CHHOA y CIUIHT KOJH je rpaA HsaSpan, Aa ce enHCKonn ropn>e
/ I , a j i M a u H j e cyBHiue He samapajy AyrHM nyTOBanbeM (ita quod
prelates superioris Daltnatie non videamur pernimium fatigare)
MOJIH 1177 cnjiHTCKy ^pKBy, Aa nopaAH OKO Tora, Aa ce OAFOAH
Befe casBanH CHHOA sfior HOJIHTHMKHX TeiiiKoiia, a OHAa nnuie pen
no pen oBaKo: ,,/^a je H a M a / ^ a J I M a T H H ^ H M a c n j i H T C K a iipKBa (neKoli) d H J i a M a T H , y H H T e j b H i ^ a H r o c n o A a p m j a , H
Aa je M H T a B a l ^ a J I M a ^ H j a (T. j. AOfta H ropaa) Snjia HOABp>Kena H>enoj BjiacTH y nocjiyiiiHOCTH H noApe^eH O C T H , s n a A y Bor H JbyAH, H H j e n o T p e d n o , Aa ce
TO BaMa, K O J H T O T a n H o H 6 o j b e s n a T e , ( n a n o c e join)
Ka>Ke". 48 )
48) EnncKon Fpryp nmiie: ,,Ex antiquis rescriptis et monumentis antecessorum meorum et diuersis aliis coniecturis veritatem perpendens, quod
Salonitana ecclesia totius Daltnatie dominatum et primatum quondam ob-

73

Apyro ynopHiiixe najiasHM y npHnaiby apXH^aKona TOMC, AOAynie HCIIITO MJia^eM CBeAOKy, ajiH nnaK Ao6po ynyfeenoM y HCTOpHjy CBOJe i^pKBe. OH Ka>Ke, KaKO cy y Bpeme cn^HTCKora apxHenHCKona /J,o6pajba (OKO 10301050) SHJIH nosBanH y CHJIHT na
npoBHmjHjajiHH CHHOA CBH cy(})paraHH /lajiMai^HJe. FopH>o-AaJiMaTHHCKH enncKonM MHCJIHJIH cy, Aa fee 6ojbe nyTOBaTH, aKO CBH saJCAHO no^y JCAHOM HCTOM Jia^om. TaKo je H 6H.no, a nouuin cy sajeAHo
enncKonn KOTOPCKH, 6apCKH, yjiu;HfeCKH H CBanKH. AJIH OKO ocTpBa
(Xsapa no Apyroj BepcnjK, canyBanoj AO Aanac y TOM Kpajy) yxBaTH
HX HsnenaAa >KecTOKa 6ypa, H nopeA CBHX nanopa Mopnapa, Jia^a
yAapn Ha rpefiene H pasfinje ce, a CBH ce enHCKonn noAaBe. Flocjie
Tora o6paTe ce rpa^ann noMenyTHx enncKoncKHx pesHAeni^Hja na
nany c MOJi6oM, Aa HX nsysMe HCHOA jypncAHKi^Hje cnjiHTCKe uptinuit, et quod Dioclitana ecclesia in se recto transtulit consilio, in metropolim
predicte Salonitane ecclesie consensu se ordinauit, reuerentia sue matrici seruata" ( S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 159, sa Aa-mpafte, 1177, TJI. S u f f l a y , Acta
Alb. I. 3338 6p. 100). Tano je nncao join OKO roAnne 1173 enncKon Tpryp
H cnjiHTCKOM KanoHHKy H nanHHCKOM jierary TBajiTepujy: ,,Nam Salonitanam
ecclesiam primatum in tota Daltnatie prouincia et nostre ecclesie (sc. Dioclitane
atque Antiuarine) matricem fuisse, non ignoramus. Unde in nullo nobis
conuenit ab ea discrepare, set auxilii et consilii commodum sperare" (Smic i k l a s o. c. 170, sa AaTHpafte S u f f l a y , Acta Alb. I, 33 6p. 99). HeacnpaBHo
6 6HJio ysHMaTH, A^ OBHM pennMa enncKon Fpryp HHiiianH naK na npBO BpeMe
xpnuifeaHCTBa npe IV BeKa, To6o>Ke s6or Tora, jep ce cjiy>KH HSpunajeM ,,Salonitana eccl.* a ne ,,Spalatensis" . AJIH THM ce nspHnajeM XII BCK yonuiTe
cjiy>KHo; xano na npiwep: nana FlacKan II r. 1102 (o. c. 4), nana HHOII r. 1139 (o. c. 48), KpaJL Fesa II r. 1142 (o. c. 49) apxHenncKon
FayAHje r. 1150 (ego G. s. Salonitane eccl. archiep. o. c. 63), nana
III r. 1161 (o. c. 91), apxnenHCKon cnjiHTCKH Flerap r. 1164 (nos
P. dei gr. Salonitane eccl. archiep. o. c. 99), apxnenncKon cnjiHTCKH FepapAQ
o. r. 1170-1171 (G. dei gr. s. Salonitane eccl. humilis minister et apostolice
sedis legatus o. c. 128), HHHCKH enwcKon Maraja o. r. 11751180 (Rainerio
dei gr. s. Salonitane eccl. archiep. o. c. 140). Ila H caM enncKon Fpryp SOBC
H CBOJy upKBy cxapwHCKHM HspnnajeM , Dioclitana eccl " Hajnocjie, Ta uixa ce
OKO 1177 y Bapy H Cnjinry H MOFJIO snaTH o OHOM A^BHOM BpeMeny? Sap je
Moryfee H MHCJIHTH, Aa je enncKon Fpryp OKO 1177 HMao y pyKaMa ncnpasa
,,CBOJHX npeAxoAHHKa" H3 I AO IV BCKa? SaAapCKH UPKBCHH OAJIHHHHK onex
Ka>Ke: ^Qualiter nobis Dalmatinis Spalatensis ecclesia mater, magistra et domina extiterit, qualiterque dicioni eLs tota Dalmatia obedientia et subiectione
subdita fuerit, deus scit et homines vobisque integre ac melius scientibus non
est intimandum" ( S m i c i k l a s o. c. II, 149, yn. H crp. 147148).

74

KBC. liana yAOBOJbHO je H>HXOBOJ MOJi6H [IHTO Aa6oAie HHje MOFJIO

Aa MAC TaKO 6pso H jeAHOcraBHo, TO jecT neAOCpeAHO nocjie KaTaerpo(J)e, Hero TCK nocjie noAyncera BpeMena] ,,H Kawe OA
AO pe ToMa CBC enncKone OA /Jy6poBHHKa rope 00/10cnoHa, Koje cy HX Besajie ys crapy canonnmancKy MHTPOocHOBaBiiiH HOBy MHTponojiHJy y rpaAy Bapy, KOJOJ IIOABp>Ke CBe noMenyTe enncKonnje"49). KaKO je OBO TOMHHO npHna^e
y npBOM peAy OAJCK TpaAHijnje y CIUIHTCKOJ IJPKBH, HnaK MHCJIHM,
Aa ra He Bajba oijeHHTH Kao HSMHiujbeny 6aJKy. OHO npe CBera
CBaKaKO snaHH, Aa ce join H OKO 1260 y CIUIHTCKOJ IJPKBH Kao
11771178 y Bapy, SaApy H CiuiHTy Ao6po naMTHjio, Aa cy
ne TaKO A&BHO H ropffco-AajiMaTHHCKe enHCKonnje finjie noA H>CHOM
jypncAHKijHjoM. Ko no3Ha H H T a B O TOMHHO A^JIO, Ao6po sna, A&
OH HHje paAHO HH jiaKoyMHO HH noBpuiHO, Befe ynpaBO
TpancetiH PCAOBHTO nsBope H KOMSHHHpajyhn HX.
HHje HHiiiTa, HHTH noKasyje BOJLC, Aa 6e./ie>KH 6ajKe H ,,naM(f)jieTe".
3aTO je H y OBOM cjiynajy BeposaTHO, Aa ce ToMa CCM
nocjiy>KHO H KaKHM s a n n c o M , jep caMo OH ra je Morao
Aa HcnpHHaHH xcajiocHH Aora^aj Aarapa BPCMCHOM apxHenncKona
. Ja AaKJie MHCJIHM, Aa je cyiiiTHHa ToMwna KasHBa^a, a
KaA ra AOBeAeMO y sesy c OHHM noMenyTHM peMHMa
6apCKora enncKona Fprypa H onora SaApaHHHa, MCTHHHTa y TOJIHKO, IIJTO cy y XI B e K y s a n c T a B H J I C 6ap H C K C r o p ^ o aTHHCKe, OAHOCHO npeBajiHTancKe enncKonnje, y
c a c n j i H T C K O M U P K B O M K a o f t e H H cy (f)paraHH 5 0 ).
49) T h o m a ed. Raeki 4344.
50) TOMHHO npHnaite AP>KH HCTHHHTHM R a c k i Doc. 199200
ra: 10401059). Taico HCTO H y saKJtynHOM CBOM AeJiy ,,Nutarnje stanje Hrvatske prije XII stoljeca (Zagreb 1894, 44). OBMC Kawe HSPHHHO : ,,Jos sto godina kasnje priznao je barski nadbiskup [Grgur]. da je solinska crkva imala
nekada vlast i prvenstvo nad cijelom Dalmacijom, i da je dukljanska crkva,
koje je mjesto barska crkva na se prenesla ravnim nacinom, privoljom solinske crkve podignuta uz priuzdrzaj stovanja matici crkvi". CJIHHHO je MHCJIHO
Befe H D u m m l e r , Uber die alteste Geschichte der Slaw en in Dalmatien (549
bis 928 Wien 1856 (Sitzungsberichte BCHKC Am^. KH>. XX, 428); OH nawe:
,,Die Griindung einer neuen Metropole zu Antivari fiir die Siidserben . . ,
entzog dem Erzbischof von Salona den sudlichsten Teil seines Sprengels, fur
welchen schon seit dem Ende des X Jahrhunderts der Bischof von Ragusa

75
Osaj pesyjiTaT najiasH jaKe noTnope H y SHanaJHOj
e n n c K o n H y A p y r o j D O ^ O B K H H XI
die erzbischofliche Wiirde angestrebt hatte (T. j. r. 1000, FJI. rope cxp. 69 H
6eji.46)". M J n p e n e K pene y A^Jiy r Die Handelsstrassen und Bergwerke von
Serbien und Bosnien" (Prag 1879, 18): w ln der zweiten Halfte des XI Jahrhunderts residierten die Serbenfiirsten Michael, welcher den Titel ,,rex Sclauorum" annahm, und sein Sohn Bodin bereits in Scutari. Zu gleicher Zei{
wurden die Bistiimer dieses Gebietes von dem Erzbistam von Spalato
getrennt und das einstige Erzbistum von Dioclea mit dem Sitz in Anti^arj
erneuert". y ApyroM AeJiy ,,Die Romanen" (I, 46), JwpeneK je HeoAJiynan,
HO v TpefeeM W6eschichte der Serben" (I, 217) Kawe: ,,Unter dem Fursten
Stephan Vojislav (?) wurde ein katholisches Erzbistum in Antivari gegriindet, welches heute noch besteht. Wahrend der Bliitezeit der byzantinischen Macht waren die Bischofe in den Resten des alten Praevalis dem griechischen Metropoliten von Dyrrhachion untergeordnet. Der Niedergang des
Einflusses von Byzanz fiihrte zum Anschluss der Roman en und Albanesen
dieser Stadte an Rom, angeblich zuerst an das Erzbistum von Spalato. Dem
Metropoliten von Dyrrhachion blieben iiberhaupt nur vier Bistiimer, darunter
im Norden die von Alessio und Kroja. Die Entstehungsgeschichte des lateinischen Erzbistums von Antivari ist in Dunkel gehiilt. Sagenhaft fclingt der
Bericht des Historikers der Kirche von Spalato, des Archidiakons Thomas . . .
Der wirkliche Vorgang war wohl nicht anders, als im byzantinischen Apulien,
wo 9501050 die lateinischen Bischofe von Bari, Trani, Tarent und Lucera
eigenmachtig zu Erzbischof en erhoben wurden". H F a b e r (o. c. Wiss. Mitt.
XI, 364) 3a6au;yje HSBeurraj TOMHH: flDie Spalatiner Sage bei Thomas archid.
entbehrt jeder historischen Grandlage. Seit Diocletian war die Praevalis von
Dalmatien getrennt. Sie erweist sich einfach als Reflex der Erinnerung einerseits an die urspriingliche Zugehorigkeit der ehemaligen Praevalis zur altromischen Provinz Dalmatien und anderseits an die tatsachlich nicht im Gegensatze zu Spalato erfolgte Errichtung der Metropole von Antivari im XI.
Jahrhundert". Ona noMenyxa ABa nHCAia 6apcKora enncKona Fprypa (us FOA1177), Oa6ep o6jaiuH>aBa Kao /lOKas, Aa cy Befc xaAa nocTojajie pasjiHHirre
4 > a j i C H ( J ) H K O B a H e H c n p a s e H A p y r H H C T O P H C K H M a x e p H J a j i , ne 6vi
JIM ce H>HMe HSAejcTBOBajio y PHMy o6HOBJbeH>e Ay^JBancKe apxHenHCKonaje.
fla TOMC 6aui HHJC TaKO, naj6ojbe noKasyje noMenyTO DHCMO onora nenosnaTa
S a A p a n n n a COJIHTCKOM Kanrojiy, jepxaj 3an,ejio HeMa HHKaKnx Besa c THMa
4)aJiCH(J)HKaTHMa. Yn. join H H o B a K O B H f c , FIpBH OCHOBH 211217. Ulra
ce THHe KOTOpCKOra enHCKona, Tpe6a HCTaKnyTH, Aa je OH OAMax noc^e 1022
H join npe 1025 snao HafeH nyra H nanHHa, Aa ce Kao cy^paran npnApy>Kn
apxnenHCKony y jynaiOHTaJiCKOM Bapwjy, OHHTO caMO saro, Aa Hs6erHe noAprnyhy Ay6pOBanKOJ II,PKBH. HsAaBanHMa Codice dipl. Barese (vol. 1,22), N i t t o
H N i t t i , yHHHHjia ce osa 6yjia nane JosaHa XIX 6apnCKOM apxHenncKony
TAC ce Me^y cy^parannMa naBOAH H Ecatera (= Korop),

76

BHiue ne H o c e T H i y j i y a p x H e n H C K o n a ; TEKO AOMaha HCnpaea, HSAana HSAie^y 1050 H 1054, SOBC BHtajia (II) caMO enncyMH>HBOM, ajiH je C h a l a n d o n , Domination normande, Paris 1907 vol. I, 68
AO 69, AOKasao meny ayTeHTHHHOCT (yn. H Gay, L' Italic meridionale. Paris
1904, 362). Me^yTo OBO joui He 3Hann, j\a KOTOPCKH enncKon HHJC Morao
Her^e OKO 1040 ynecTBOBaTH y npOBHHu,njajiHOM CHHOAy y CnjiHTy, jep AO Ae<})HHHTHBHora ypeJjeH>a nnxafta ropH>o-AaJiMaTHHCKHx enHCKomija, cse je jasaBHCHjio J I H H H O OA BOJbe nojeAHHija emiCKona. fla je TOMC sancxa
AOKasyje sHanajna HHJteHHija, Aa ce Koxop y nanHHCKHM (opHmHa:iHHM)
HcnpaeaMa noMHH>e Kao cytfrparan 6apncKH He caMO 1063 (o. c. 43, AjieKcaHAap
II, Ecatera), Hero join H 1089 (o. c. 62, yp6an II, Catera que in transmarini
litoris ora sita esse cognoscitur) H 1151 (o. c. 95, EBrennje III, Catera in transmarinis partibus constituta). ULTra BHiue, Aajyfcn apxnenHCKony PajnajiAy (1171
AO 1188) najwj, nana AjieKcaHAap III POA^HC 1172 Hspenno Ka>Ke: ,,Et quia inter
venerabilem fratrem nostrum Ragusinum archiepiscopum et bone memorie
predecessorem tuum [JoBan V 11511169] super episcopate Chatarino ultra
mare in Dalmatie maritimis partibus constitute, gravis fuit in apostolice sedis
audientia iam pridem questio mota, et utroque archiepiscopo eundem episcopatum sibi vendicante et constanter asseverante ad iurisdictionem suam pertinere, et episcopo [HHKH<})OP o. 1170 f 1178] quoque eiusdem loci, qui erat presens firmiter perhibente, se ab antecessore tuo consecratum fuisse in episcopum
et illi obedientiam et reverentiam impendisse et in eius devotione extitisse,
manifeste cognovimus antecessorem tuum eiusdem episcopatus possessionem
predicto Ragusino id non inficiante, habere eandem possessionem quemadmodum antecessor tuus habuit et tu habere nunc nosceris, tibi et eidem ecclesie tue auctoritate apostolica confirmamus, ita quidem, ut nulli liceat vobis
eamque possessionem absque ordine iudiciario perturbare seu auferre, licitum
sit tamen prenominato Ragusino et successoribus eius adversus te et successores tuos semper eadem Catharina ecclesia, si voluerint, ordine iudiciario
experiri* (o. c. 99100). Taj HCTH apxaenncKon PajnajiA A^je 1187 KOTOPCKOM
eiincKony EonnHy (frater Bocine Catarensis episcope) H iteroBHM nacjieAHHu,HMa Afie Kyfee neAa^eKO OA KaxeApajie, A^ ysMorny OHAC OAceAaxn, K3A TOA
Ao^y y Bapw (o. c. 115118). Joui H 1195 nance u,apmi,a KoHCTaHi^nja (>Kena
XenpuKa VI.) y JCAHOJ ncnpaBH, HSAanoj y KOPHCT 6apHCKora apxnenncKona
flo(})epHja (11881207): ^Ad instantiam quoque precum sepedicti Doferii venerabilis archiepiscopi auctoritate nostra statuimus et donanius, ut quia civitas
Catere, que est in Dalmacia, suffragenea est Barensis archiepiscopatus, quod
ad honorem regni nostri noscitur redundare, qnociescumque Caterini cives ad
partes Apulie venerint, de quibuscumque fuerint impetiti, non respondeant
nee satisfaciant, nisi in curia Barensis ecclesie, concedentes etiam obtentu
ipsius archiepiscopi, ut ab exactione ancoratici et plateatici hactenus baiulis
nostri exsolvere, liberi sint ipsi Caterini penitus et immunes* (o. c. 128)OHHTO je y Koxopy nocrojajia sa cse speMe Ay^POBanKO - 6apcKora cnopa y

77

cKonoM,51) a H sa nany Fprypa VII je 1074 Taj HCTH BnTaji (II)

caMO ,,episcopus", na H it>eroB Hac;ieAHK 1078.5jfa) JeABa Mowe
Aa 6yAe cyMH>e, Aa je CBC TO ycjieAHJio AejcTBOBatbeM COJIHTCKHX
apxHenHCKona, jep MH join y BpeMe nane Fprypa VII HS JCAHC
H>eroBe ncnpaBe OA 1078 casnajeMO o ,,cnopya HSMe^y cnjiHTCKora
apxHenHCKona H Ay^poBanKora enncKona (de lite que est inter
Spaletanum archiepiscopum ac Ragu[s]ensem (episcopum 52 ^).
OHHTO je, Aa nocjie BHTaJia I nnje BHiue HHJeAan Ay^pOBanKH
enncKon npwMao OA nane najinj. IllTO ce nan THHC cy^parana
HHx Ay6pOBanKOM apxnenHCKony 1022, jaManno HHJC ce
noKopno H>eroBoj BJiacTH,
TO ce sdnuie y AyKJLH npecy^HH Aora^ajn, KOJH cy npeH ocTajiHM enncKonnjaMa y Saxyjvuby H
AOHCJIH HOBy CHTyauHJy.
Flocjie cmpTH qapa Bacnjinja II (1025) ysejia je
CBe TO xy6jbe naAa, AOK najsaA p^aBo BJiaAaHbe ijapa
XI H XII BeKy jaKa cxpyja, Koja HHJC xrejia Aa 6yAe HH cy^paran
HH 6apcKH, nero 6apnjcKn. He te 6HTH sajinuiHO aKO joiu AOMexneM, A^ cy
nopeA ceera Tora nane HHBK crajiHO noTBp^HBajie H A y ^ P O B a n K H M apxnenwcKonHMa 6aiu K O T O p C K y enncKonnjy Kao cy^parany. FJI. necyMJbHBe opn^nHaJle 6y^a nane HnoKeHTHJa II OA 11 jyna 1142 ( S m i c i k l a s , Cod. dipl. II,
5153), AnacTacHJa IV OA 19 A^eM6pa 1153 (7072), XaApHJana IV OA 4 jyjia
1158 (o. c. 8486), AmKcanzpa III OA 29 AeueM6pa 1167 (o. c. 111113), Yp6ana III OA 28 Aiapra 1187 (o. c. 206-208) H KjiMMenra III OA 21 jyna 1188
(o. c. 226-229), H HajcTapnja ,,Notitia episcopatuum", Hanncana OKO 1188,
Ka>Ke: ,,In Sclavonia. Metropolis civitas Ragusina hos habe,t episcopos suffraganeos: Stagnensem, Bossenensem, Tribuniensem, Catarinensem [seu] Rose,
Buduanensem, Antibarensem, Dulchinensem, Suacinensem, Drivastensem, Polatensem, Scodrinensem, Arbanensem" (Migne, Patr. lat vol. 98 pg. 471
S u f f l a y , Acta Alb. 30 (br. 116). CBC TO snanH, A^ cy ce y nanimcKOj Kanu,ejiapnjH y XI H XII BeKy n p o c T O n p e n n c n B a ; i H CTapu (}30pMyjiapH, H
Aa HHKO Hnje npaBHo To6o>Ke apxHsajinnx cryAHJa KOA HSAaBatta 6yjia.
51) K u k u l j e v i c , Cod. dipl. II, 112113 (no HOBHjeM npemicy). ByAyfen
Aa je opa ncnpaBa HCCTO npenncHBaHa, nodpKana joj je rpeuiKOM npenHCHBana
(})opMyjia AaTHpaH>a, jep BJiaAaite ii,apa KoncTaHTHna IX H u,apHu,e TeoAOpe
ynyhyje jeAnno na BpeMe HSMe^y 1050 H 1054, H HHKaKO ne na FOA- 1044, KaKO
je OBy HcnpaBy AaTHpao KyKyjBeBHfe. Hnane je ayT6HTH4Ha (rji. J i r e c e k , Ronianen I, 46),
J a f f e , Bibl. rer. germ. II, 8485, 302303.
o. c. 302303.
52a)
52<5)

78

Mnxajjia IV natfrjiaroHija H Derosa capaAHHKa eynyxa Josana He

oropnene ycxaHKe. FlpBH ce A^rny (OKO 1034 1036) Cp6n
CxetJmnoM BojHcnaBOM, a IIOTOM H Byrapn DOA FlexpoM /JejbaHOM (1040 1041). AJIH AOK je dyrapcKH ycxanaK 6pso CBJiaAan, cpnCKH je eajsaA CBpuiHo c ycnexoM. Cxe^an BojucjiaB ocjiodoAH BnsaHTHCKC BJiacxH CBojy aeMJby (/JyKjty, TpaBytby H SaxyMjte) H ocnoBa
HesaBHCHy cpncKO-Ay^JbancKy AP>*<aBy (1043). CBC je OBO Aa6oMe
Mopajio HMaxH cna>KHa yxHijaja H na rjpKBene npnjiHKe y
EMaHLjttnaijHJoM OA csane xyljHHCKe Bjiacxw, MopajiH cy, no
came cxsapn H no HCTOHHOM AaBHOM npaBHJiy, H Cxecfmn BojncjiaB
H H>eroB enncKonax Aofcn na MHcao, Aa H OA nane cxeny
apxHenHCKonnjy. OBO je Hacxojaite janaHHo AOSHJIO HOBa
noxcxpena H y CKOpoM AG^HKHXHEHOM paci^eny HSMeljy PHMa H
(1054), jep je caAa n iianHH HHxepec xpa>KHO saAOBOJbny
upKBy y HOBOJ cpncKO-AyKJbaHCKOj Ap^aBH, XOJIHKO HSj yxHi^ajy cyceAHora npaBocjiaBHora uapcxBa. ByAyhn Aa
je xaAa CByAa y csexy CHJIO Ao6po nosnaxo, Aa y naniracKoj Kani^ejiapnjH KOA oCHHBaH>a HOBHX apXHenncKonHja nrpa BejiHKy yjiory
cxapHna, OAHOCHO o 6 n a B J b a H > e neKora pannjera cxa^a, PCAOBHXO
joui MS pHMCKora BpeMena npe Ceo6e HapoAa, POAH ce BepoBaxao
HeKaKo OKO xora BpeMena ,,xpaAHqHja", Aa je H y AP^BHOJ
xo6o>Ke y POAHOM Mecxy cjiaBHora uapa ^HOKJiei^HJana
nocxojajia apXHenHCKonnja, KOJC Aa cy npasa npeujjia na 6apCKora
enacKona, oxKaA ce AOKJiejcKa enncKoniija cjeAHHHjia c 6apCKOM.
Ta je xo6o>KH>a xpaAHi^Hja OHMXO CKajiynjbena no npHMepy CajionaCn^HX HJIH EnHAaBap-/Jy6poBHHK H^H Kanosa-BapH (y jy^noj MxaJIHJH), H n p B H je B H A ^ H B H s n a K xen<H>e A y K J b a
KJIHpa 3a HCSaBHCHOM mpKBOM.

Reno Cxe^ana Bojucjiasa nacxaBHO je CHH My Kpajb

(10501081); OH je OKO 1077 saxpanoio OA nane Tprypa VII KpaKpyny sa ce6e OHHXO no npHMepy xpBaxcKora
SBOHHMHpa a sa 6apCKora enHCKona flexpa
y3BHiueft>e na apxHenHCKOna62 B). Ho Kpajb Maxajjio HHJC
ycneo c ApyrHM 3axxeBOM. BepoBaxno SHJIH cy KOA Tora
o63Hpn cnpaM /J,MHxpa SBOHHMHpa (10761089) H
52B)

ibidem. FJI. Sisid. Povijest 569570.

79

CKora apxHenncKona JlaBpenxHJa (1060 109952r). HacxojaH>e MHxajjiOBO npOAy^CH noxoM, ajin c BHUIC ycnexa, CHH My Kpajb KOHcxanxHH BOAHH (o. 1081 1 10V2) AOiuaBiiiH y npnjiHKy, Aa ce KOPHCXH
pacuenoM y KaxojiHHKOj upKBH nocjie CMpxn nane Fprypa VII (25
Maja 1085), KaA ce jeAHa necx Kaxo;iHUH3Ma cxaBHJia na cxpany
nane BnKxopa III (1086 1087) H nacjieAHHKa My YpSana II (1088
1099), a Apyra na cxpany KjiHMenxa III Bn6epxa (10801100).
U,pKBa KaxojiHHKa join OA XII seKa CMaxpa BnKxopa III H Yp6ana II j i e r a j i H H M nanaMa, AOK joj je KJIKMCHX III Bn6epx
w n p o x y n a n a " (antipapa). HeMa cyMH>e, Aa je y npBH nac nojioHcaj KjiHMenxa III 6uo AaJieKO jann H noBOJLHHJH OA onora BHKxopa III H Yp6ana II. Ys KjiHMenxa III Bn6epxa 6njie cy HeManKa
H ^apcKa Mxa^HJa, na EnrjiecKa (OA 1085) H Ma^apcKa (OA 1092).
UJxa BHiue, KJIKMCHX III Bn6epx cxojiOBao je OA 1084 y PnMy,
AOK cy H>eroBH npoxHBHHUH, BHKXOP III H yp6an II, >KHBOxapHjiH
y jy>KHOj MxajiHJH H na CHI^HJIHJH Kao Hs6erjiHue. CacBHM je AaK^e
pasyMJbHBO, Aa ce H Cp6nja Kpajta BoAnna npnApy>KHJia nann
KjiHMenxy III BnCepxy. A^H KOA xora nrpa Ba>Kny yjiory BepOBaxno
joui H xo, Aa je rjiaBHH nenpHJaxe^> BOAHHOB, BHsanxncKH i^ap
AjieKCHJe I KOMHHH, 6aui c nanoM YpdanoM II 6no y Ao6pHM H
H npHJaxejtCKHM BesaMa. BOAHH ce 3axo H c oBora nojinxHHKora
pas^ora Morao HafcH nonyKaHHM, Aa npe^e y xafiop KjiHMenxa III.
TaKO je nerAe npexKpaj 1088 noiuao y PHM 6apCKH enncKon
Hexap c npaxitOM H saxpa>KH y HMC CBora Kpa^a BoAHna OA
KjiHMenxa III Bn6epxa, Aa 6n cjeAHaeny AHOKJiHJCKO-6apCKy ennCKonwjy y3AHrao na apxnenHCKonHJy, OAHOCHO ,,o6HOBHo" HeKaAauiH>y
,,AHOKJiHJCKy apxnenHCKonHjy", Koje je xo6ox<e MHxponHJinxaHCKO
npaBO npeuuio na fiapCKora enncKona. /JaSoMe, xo je
6apCKH enncKon Ilexap snao npeA nanoM H H>eroBOM
KOJOJ cy xaAa cxaja^H na ne^y ^anaxHHKH My npnBp>KeHHijH, jiaxepancKH apxn^aKOH KapAHHaji-enncKon de Santa Rufina H KapAnacxacHJe H BapHHa, noxKpennxH H HCKHM AOKasajiHMa
xo6o>Ke ,,HcnpaBaMa" H HCXOPHCKHM sanncnMa ,,CBOJHX
npexxoAHHKa"). Ilo^o>Kaj KjiHMenxa III Bnfiepxa, naKo je xaAa CHO
, nnaK HHJC 6no xaKH, Aa 6u SHJIO pa36opnxo OA^HXH OA
52 r)

Yn. IIITO o TOMC Ka>Ke K e h r o. c. 366.

80

cede jeAHy nesaBHCHy AP>KaBy, H saro HHTH je KjiHMeHT III HH

H>eroBa KamjeJiapnja MHOFO na>KH>e eKpexaJia nHTan>y ayjeHTHHHOCTH
6apcKHx AOKasajia, Befc ce npnnpaBHo oAasBaiiie HCCJBH wc;iaBHora
Kpajta OioBena BoAHHa" H 6apcKora enHCKona rieipa. /(ana 8
janyapa 1089 HSAana je y upKBH CB. rierpa y PwMy 6yjia, Kojy
je nanncao cydijaKOH CepBycAen (Servusdei = cjiyra TocnoAH>H)
y npHcyTHOCTH noMenyTHX KapAHHajia. M xaKO je K J I K M C H T III
y s B H C H O 6 a p c K o r a e n n c K o n a Ilexpa na A H O K J I C J C K O d a p C K o r a a p x n e n n c K o n a , noAejino My najinj ,,secundum
morem praedecessorum tuorum" H noApeAHO My OBC eqncKonHJe
Kao cy^paraee: ,,Dioclensem ecclesiam [atque] Antiuarensem (OBC
cy ce ABC enncKonnje ysHMajie Kao jeAHa) et Cat[ar]inensem, Dulciniensem, Suuacinensem, Scodrinensem, Driuastinense[m], Polatinensem, Serbie[nsem]v Bosniensem, Tribuniensem", na ,,omnia
monasteria tarn Dalmatinorum quam Qraecorum atque Sclauorum",
sajeAHo c npaBOM, Aa 7,crux per omne regnum Diocliae feratur
ante te"53).
AJIH npOTHB OBora peuieita KjiHMeHia III Endepia 6pso ce
noAHroiiie cypeBJbHBH /tydpoB^a. 3a nani rjraBHH saAaxaK nncy
BHiiie OA HHiepeca A^rajLH 6apCKO-Ay6pOBanKora cyKofia H cnopa,54)
Befc je AOBOJBHO aKo HcraKHeMO, A^ je HajsaA H Ay^poBanKH enHCKon, nerAe y nonexicy XII BCKa, nocrarao CBOjy A^BHy ^<ejby. To
naK s6HJio ce 6yAH na ocHOBy ocodnie nannncKe dyjie, Koja HaM
ce nopeA TOJIHKHX (|)ajiCH(|)MKaTa sanyAo HHJC canyBaJia, 6yAH je
UITO je BepoBajHHJe A y ^ p o B a n K H e n n c K o n via f a c t i
53) Byjia K^HMeHxa III na^ena je TCK neAaBHO, a ny6jiHKOBao jy je K e h r ,
Papsturkunden in Rom (Nachrichten der Gottinger kgl. Gesellschaft der Wissenschaften, phil. hist. CL 1900, 148149). Hma je OAaBJie H C T a H o j e B H f c ,
Bop6a 159160. fla je joni AO neAaBHO ayxeHTHqHOM AP>Kana 6yjia nane AjieII OA 18 MapTa 1067 fyajicwfrKKSiT, a raKp H ona HeAaxoBaHa nane
II (11191124), noKasao je Sufflay, Acta Alb. I, 1819. H OBe
ABC ^a>KHe 6yjie HMa C T a n o j e B H i i , Bop6a 157159, 160162, Yn. o TOMC
H Mojy Povijest 597598, TAC caM CKpenyo na>KH>y na TO, pa Taj KaTajior ennCKona cy^jparana HOBOra AyKJbancKO - 6apCKora apxnenncKona join ne ananH,
Aa je Kpa/B BOAHH T a A a (1089) ^ S K T U H H O H B J i a A a o C B H M a O H H M Kpaj e B H M a , KOJH ce OHAC ns6pajajy; TO je 6no TCK U,HJB, sa KOJHM je OH TC>KHO
ys noMofe n,pBBe.
54) O TOMC C T a n o j e B H i i , Bop6a 42 H

81

a p x n e n H C K o n o M c FOTOBO HCTHM enHCKonHMa ey4>paraHHMa, KOJH cy 1089 SHJIH noABp>KeHH apxnenHCKony AyKJbaHCKO-6apCKOAiy55). CaAa nacxaAe oropnena H jbyxa cro^extta
6op6a HSMe^y /Jy6poBHHKa H Bapa npeA nanHHCKOM KypHjoM. y
TOJ cy ce 6op6n H jeAna H Apyra i^pKBa cjiywHJie naK H HCAOnyuiTeHHM opyncjeM, 4)aucH(|)HKyjytiH nanHHCKe 6y^e. TaKO cy fly6pOBHaHH 4>ajiCH(|)HKOBajiH 6y;iy nane SaxapHJa OA 16 Maja 743 H
Fprypa VII OA 21 Maja 1076, AOK cy BapaHH 4>a6pHKOBajiH 6y^y
nane AjieKcanApa II OA 18 Mapxa 1067, OHHTO Aa napa^Hiiiy nesroAHH AOjaM, UITO ra je y XII H XIII BeKy Mopajia Aa BpiiiH dyjia
,,npoxynane" K^HMenra III BHfiepxa OA 1089, H jeAHy HeAaTOBany
nane KajiHKCia II, BepOBaxno Kao ycryK AyfipoBanKoj dyjiH Hcxora
nane OA 28 cenreMdpa 1120.66) Me^yxo HnaK cy /lySpoBHaHH y
jeAHoj fyasu OBe 6op6e HaAJanajiH H HCXOAHJIH y PHMy, Aa je AyKJLancKO-dapCKa apxHenwcKonHJa npMBpeMeno yKHHyxa H noABp>KeHa ca CBOJHM enncKonHMa H>HXOBOJ I^PKBH (HSMe^y 1142 H 1199).
T e p e r o M O B o r a n e y c n e x a , B a p a n n c y o n e r ysejin
Aa o 6 n o B e B e s e ca C n j i H T O M . OBO ce npnApy>KeH>e Cnjinxy Hajdojbe, ncnojbaBa y sefe naM nosnaiOM nncMy
dapCKora enncKona Tprypa, POAOM SaApaHHHa (1177). y TO cy
HaHMe BpeMe 6njie /^ajwaijHJa (CCM SaApa), jyncna XpBaTCKa,
Bocna H flyKJba noA BPXOBHOM BJiac BHsanTHCKora uapa Manynjia
KoMHHna (OA 1167 AO 1180), a jeAan OA najoAaHHJHx My JbyAH 6no
je 6am CHJIHTCKH apxnenHCKon PajnepHJe, HHane POAOM
H HOBCK noxjienan sa djiaroM. BHAefen KaKo ce BnsaHTHCKa
BJiacT oneT npoTer^a FOTOBO naA HHTaBOM erapOM PHMCKOM /JajiMai^HjoM, jiaKO je H Morao Aofen na MHcao, BepoBaTHO Aa naAOKHaAH neAaBHH ry^HTaK SaApa, KpKa, Ocopa H Pa6a (1154), Aa
ce6n noABprne cBe npeocTajie Aa^MaTHHCKe i^pKBe y n y T a p rpaHHi^a i j a p C K e BJiacTH, TO jecT, Aa ce y neKy pyKy noAnrne na
CTenen n p n M a c a i^e^e flajiMai^nje HJIH naTpnjapa, HMajyhn npeA
OHHMa npHMep MJieTa^Kora (rpaAeuiKora) naTpnjapa, KOMy je nana
TCK HeAaBHo noABprao HOBOKpenpany apxnenHCKonHjy saAapcKy
sajeAHO ca HbeHHM cy(J)paraHHM enncKonnjaMa. /I,ajbe je OIJIHTCKH
apxnenHCKon PajHepnje Ao6po snao H TO, Aa cy TaAa H y yrap55)
56)

J u p e n e K - P a A O H M f e , HCT. Cp6a I, 160.

O THM <J)ajicH(|>nKaTHMa yn. S u f f l a y , Acta Alb. 1. c.

82

CKOJ nocTojajie ABC apxHenncKonnje, ocTporoncKa H KajiOHKa,

ca cy4>paraHHM enncKonnjaMa, suiu je nnaK rjiaBHa 6njia oerporoHCKa. Snajyfen najnocjie jom H sa 6apCKO - AySpOBanKH cnop, a
H cam je ()HO y cnopy c Ay6pOBanKOM IJPKBOM, nouube 1177 y
Bap enHCKony Fprypy ABa CBOja KanoHHKa, Oepa (Ferro) H PajHepnja, Aa ce c H>HMC cnopasyMe. Ha nopyicy apxnenHCKona PajHepnja nsjaBH OHAa dapCKH enHCKon Tpryp, Aa fee ra OAMax npnsnaTH CBOJOM BPXOBHOM FJiaBOM (,,primas totius Dalmatiae"), ano
My KOA nane HSAejcTByje najmj c HeKaAamibHM apxHenHCKoncKHM
nojio>KajeM. MeijyTo OA CBera najsaA HnaK N HHJe HHiiiTa SHJIO; Befe
4 aBryera 1180 yfiHiiie KannfeH apxnenncKona Pajnepnja, a 6pso
noTOM, 24 cenTeM6pa, yMpe H ijap ManyHJi, a c H^HMC H npHBpeMCHO nojiHTHHKO jeAHHCTBo jeAHora A^Jia Aon>e H HHTase ropite
Je. Ten OHAa, KaA ce BJiaAap AyKJbe, KHCS Bynan HeMan>Hfe,
sa nany H sa KaTOJiHijHsaM, na saTpa>KHO o6noBy jjyKjLaHCKo-6apcice apxHenHCKonnje, Aa6oMe y HHTepecy KamnimHSMa
y Cp6HJH, OHAa ce TO H sfiHJio (1199). Ysa CBC TO, cnop ce c ijpKBOM Ay6poBanKOM npOAyM<aBao AO 1255, KaA je najnocjie OBa CTOjieTHa 6op6a cspiuHJia KOMnpOMHCOM: AyKJbancKO - 6apCKa apxHenncKonHJa 6u AOAyuie o6HOBjbena, a^H H>ene CTape cy^parane
enHCKonwje noAejbene HSMe^y H>e H Ay6poBanKe
6* Ka^ je HairacaH JIeTonnc Ilona
y OBOJ AyKJi>aHCKO-6apCKOj apxnenHCKonHJH nanncao je naiu
JleTonnc HCKH Hben CBeniTeHHK, KOJH je jaManno >KHBeo y Bapy.
/Ja6oMe, o JIHHHOCTH jieTonHcaa caMa He snaMO 6am HHiiiTa; HH
ce SBao, HH UITO je 6no no CBOMC HHHy Meijy CBOJOM 6pafeoM.
snaMO TO, Aa je SHO BCUIT cpncKO-xpsaTCKOM, jiaTHHCKOM
H BepoBaTHO join H rpHKOM jesHKy, Aa je Befe 6uo CTapai^ KaA ce
Aao na nncaH>e JleTonnca H Aa je 6o HOBCK, KOJH ce daBHO KH^HFOM,
na OTajie My H Befen yr^eA Me^y CBeuiTeHHijHMa H jiaHUHMa, nanoce
Me^y MjiaAHfeHMa. CBC ce TO pasdnpa HS yBOAHHx penn y caM
JleTonHC.67)
CaAa nacTaje Ba>KHO nHTaH>e, K a A je OTnpnjiHKe lion
nanHcao CBOJ JleTonHC.
57)

PJI. HH/Ke flyKJbaHHHOB TCKCT OAMax y noneTKy.

83

AJIH npe neronH noKymaM Aa OAFOBOPHM na OBO riHTaH>e,

Tpe6a Aa pauiHHCTHM nHTan>e o n o T n y n o c T H T C K C T a , jep npeMa
OHOMC, KaKO ra je nydjiHKOBao 1666 JlyijHje a OHAa no fteMy 1874
HpHHHfe, HsrJieAa, Kao Aa je JleTonnc na Kpajy Kpn> H nenoTnyn.
Pasjior TaKOBy MHiujbefty, Koje je Befe PaHKH Hsneo58), a jom BHUIC
HCTaKao JapeneK59), SHJIO je OHHTO TO, UITO je y o6a noMenyTa
HSAa^a na Kpajy npHnncano etc. H sancTa OBO etc. JIOFHHKH H He
MO>Ke Aa snanH Apyro, nero Aa je na TOMC MecTy pyKonnc, HS
Kojera je noTCKao onaj, IJITO je c;iy>KHO Kao npeAJio>KaK
, 6no nenoTnyn, TO jeer, Aa cy My (jmjiHJie saKJbyHne
H BHiue OA HeKaAaiiiH>era .HyK^aHHHOBa opHrHHajmora
. Ho OBO ce etc. ne Hajiasii HH y O p S H n a HH y
P H M C K O M p y K o n n c y . 3aTO H OTnaAa CBaKa KOMfinnauHJa o
nenoTnyHOM TeKCTy, 6ap na TOJ OCHOBH. HcTHHa, MOFJIO 6n ce
Kasara, Aa CTHJinsauwja noc;ieAH>Hx CTasaKa flyKJbaHHHOBHx ne OAroBapa saBpiiieTKy jeAHora jiHTepapnora A^Jia. AJIH TaKO
CBpuiaBa H TCKCT neiiiTO MJia^era H 6yA OAMax
H KaMO Sojbera H caBpmeHHJera nMcua y CBaKOM
TOMC apxnijaKona cnjiHTCKora, na H TOJIHKO Apyrnx JICTOnncaua onora BpeMena sanaAHe EBpone. 3aTO MHCJIHM,
onpaBAana pasjiora, caAauiH>H TCKCT JleTonnca Ilona
saMHiiijLaTH Kao KPH> HJIH nenoTnyn.
FlpeMa TOMC terminus a n t e quern non nocTan>y JleTonnca
HHJe TCIIIKO OApeAHTH, jep Taj nsjiasn caM OA ce6e HS nocjieAH>HX
. Y ftHMa naK npHna /l,yKJbaHHH, KaKO je no CMPTH Kpajba
npHMHO y AYKJbH BJiacT H>erbB CHH KHCS PaAOC^aB
c dpafeoM JoBanoM H RnaAHMHpoM, a OHAa nacTaBJba: ,,3aTHM
ss) Racki, Ocjena (HS , , K n > H > K e B H H K a " 1864-1865)47: ,,PozakljuCku
LuCiceva izdanja wet earn, quam dominabant viriliter defendere etc." moglo
bi se doduse izvesti, da Ijetopis nije podpun, te da je on mozebit nastavljao
dalju povijest dopirucu u potonje vrijeme i stoga da je Ijetopis kasnje pisan,
nego li mi opredijelismo. Nu po nasem mnijenju ispusteni nastavak mog6 je
biti veoma kratak, jer sav sadrzaj, duh i oblik Ijetopisa svjedodi, da ne moze
biti mladji od druge polovice XII vijeka".
5 9 ) j H p e H e K - P a A O H H i i , HCT. Cp6a I, 166: wJeAan jiaTHHCKH COHC 6es
nacjiOBa H saepmeTKa, KOJH je, no CBOJ npnjinijH, nanncao HCKH cBeinTennK
HS Bapa nocJieAH>HX roAHHa BJiaAe Manojjia (OKO 11601180), nasHBa ce OA
Ty6epona (f 1527), KH>HFOM

84

noije KHes PaAOCJiaB K ijapy ManyHJiy H 6n OA H>era Ao6pocTHBO

npHMHT. H AaAe My wraBy seMJby Aa H>OMe rocnoAapn H.Bjia#a,'
Kao UITQ jy je AP>Kao H H>eroB oTaij. BparaBiuH ce HOTOM OA ijapa
iH, KHes PaAocjiaB yse ca CBOJOM 6pakoM BJiaAaTH H ynpaBjbara
. HaTO ce noAHrome HCKH SJIHKOBIJH, KOJH cy SHJIH H>eroBH
AyuiMaHH, H no6yHHuie ce nporaB H>era H AOBeAy /J,ecy cnna
YpoiueBa H npeAaAy My 3eTy H Tpe6nH>e. PaAoqjiaBy H H>eroBOj
6paiiH ocraAe npHMOpje c rpaAOM KOTOPOM AC QtaApa; H OHH
HHcy npeerajajiH Aa ce 6ope ca [/JecoM] CHHOM ypouieBHM H c ocTajiHM AyuiMaHHMa, He 6n JIH naTpar npeAodnjin seMJby, Koja ce
HPOTHB H>HX no6yHH.ua, a jyHaHKH o6paHHJiH oHy, KOJOM cy
Ms OBHX saKJbyHHHX peHH Tlona /JyKJLaHHHa Tpefia caAa
peKOx HSBCCTH terminus ante quern non, TO jecT, Tpe6a IIITO
TanHHJe AaTosa HJIH xponojiouiKH ^MKCHpara Aora^aje, o KOJHMa
lion /jyKJfcaHHH npHHa. J\a ce Taj nocao ysMorne UITO 6ojbe o6aBHTH, noTpeSno je npe CBera OApeAHTH, KaA je ,,KHes
noiuao K i^apy Manynjiy (KoMHHHy)", KO je TO ,,^eca CHH
H KaKH cy dnjiH cpncKo-BHsaHTHCKH OAHOCH y TO BpeMe. THMC CMO
noAJeAHo CTa^H npeA TCIIIKO nHTaH>e o n o A p e K J i y A H n a c T H J e
HeMaH>Htia60).
t
. . ..
/lyKJbaHCKa ncTopnja nocne CMp Kpajba BoAHHa (f o. 1101/2)
nyna je KpBaBnx 6op6a sa npecTOJLe HSMe^y H>eroBHx 6pojHHx
60) TjiaBHH cy HSBop HCKC HcnpaBe ca6pane KOA C M H H H K J i a c a , Codex
dipl. vol. II. na JleTonwc riona /JyKJBaHHHa H o6a cyBpeMena rpnKa rtHcija J o s a H
Ktwojiog * o. 1143 f o. 1200) H H n K H T a A K O M H H a T
* o. 1150 f 1216); CJIV>KHM ce 6oncKHM HSAaiteM itnxoBHX
a. JlnxepaTypa o TOM je npeAMCTy BeoMa once>KHa; naBeuiiiy caMO ona
KojMMa caM ce H caM KOPHCTHO (no BpeMeny itwxoBa nocraiba): Hoi, SeMJbHiiiTe pa^ite HeMaitHne (Po^HmwHi^a KH>. I, BeorpaA 1877,
163243); B a c H ^ e B K i f i , M3i> Hcropm BHsaHTiH B-L XII B-EICB (CjiaBHHCKin
c6opHHK*, T. II, C. nerep6ypn> 1877, 210 290; ni. napOHHTo: nptuiOMeme
III. O nepBbixt HeManHHaxt cxp. 277287); Kap-Herr, Die abendlandische
Politik Kaiser Manuels. Strassburg 1881; Ppon,, Hsi> Hcropm Yrpm H C^aBjiHCTBa BT> XII B-EK-B (1141-1173). BapinaBa 1889; P a u l e r , A magyar nemzet
tortenete az Arpadhazi kiralyok allat. Vol. I, Budapest 1893 (18992); PyBapai^, ripH^oiiJn,H K nosHaeaiby HSBOpa cpncKe HcropHJe (,,roAHUiH>tti{a"
KH>. XIV, BeorpaA 1894, 209-215); K o B a H . e s ' n-fe, HeKOJiHKa nHTan>a o CTC-.
$a.Hy HeMaftH (Tjiac KH>. 58, BeorpaA 1900, 1-108); J u p e n e K - P a A O H n f c ,
Her. Cpoa KH,. I; C h a l a n d o n , Les Comnene, vol. I II. Paris 1907-1912;
h, Gran HeMaitHH. BeorpaA 1914.

85

H cpoAHHKa. OA npBora My nacjieAHHKa A6poc;iaBa AO

PaAocjiaBa HSMCKHJIO ce 3a nojia BeKa HCKHX ceAaM
, H TO JCAHH nao npnBp>KeHHi|H H BepHH Basajin BH3anTHJe, a Apyrn Kao H>eHH jbyTH npoTHBHHUH TeHceiiH sa
Homtiy seMJbe. 36or THX nyTapH>HX 6op6a y3e^H cy ce
y AyKJbancKe npn^HKe He caMO BnsaHTHHi^H, nero H Cp6n HS PauiKe,
FAC je napajiejiHO ca erapOM SCTCKOM AHHacTHJOM cse BHiiie janajia
H HCTHi^ajia ce Apyra jeAna AHHacTHja, pauiKa, Koja je nnane noTeKJia OA 3eTCKe Kao aena Mjia^a rpana.
Join je Kpa^> Mnxajjio HenaKO H3Me^y 1060 H 1070 y
BpeMe JioMa y BnsaHTHJH nocjie CMPTH i^apa KoncTanTHHa IX MoHOMaxa a npe Haeryna ijapa Mnxajjia VII FlapannHaKca na npecTO
OCBOJHO PaiiiKy, Koja je TaAa dnjia HOA BnsaHTHCKOM BpxoBHOM
BJiacTn; H>en je >KynaH neKoli naK noMarao BnsaHTHHijHMa y paTy
npoTHB H>eroBa oija CTe^ana Bojnc^aBa (o. 1043). Mnxajjio je
PauiKy npeAao y ynpasy CBOMC c n n y H e T p H C J i a B y , poH3 Apyrora 6paKa OA nene rpnice npHHijese. AJIH KaA je i;ap
Mnxajjio VII roAHHe 1073/4 yryuiHO no3Ha 6yrapCKH ycTanaK,
y KOjeM je ynecTBOBao ca cpncKOM noMohHOM BOJCKOM H BOAHH,
CHH AyKJbancKora Kpajba Mnxajjia, AOiu^a je H PauiKa oneT HOA
nenocpeAHy BHsaHTHCKy BJiacT, a FleTpncjiaB ce Mopao BpaTHTH y
. Ilocjie A^ceTaK roAHHa Mnxaj^OB CHH, Kpajb BOAHH,
ce BHsaHTHCKO-HOpMancKHM paTOM, noHOBO OCBOJH
o. 1083) PauiKy H npeAa je ,,ABOJHIJH >Kynana cBora ABOpa" (duos
iuppanos de curia sua), B y K a n y H M a p K y , KOJH My ce saKyny,
Aa

tie

OHH H H>HXOBH

CHHOBH

t)HTH BepHH KJieTBeHHI^H

H>eFOBH,

H>eroBHX CHHOBa H nacjieAHHKa HbnxoBHx. KoBaneBHii je

yBepjbHBo noKasao, Aa y OBOJ ABOJHI^H pauiKHx >Kynana
Tpe6a rjieAaTH C H H O B C IleTpHCJiaBJbeBe61), KOJH je npeMa TOMC
BepOBaTHo yMp'o joiu npe 1083. >Kynan MapKO BHine ce HHKaA
ne HCTHne y HCTOPHJH, ajin saTO je fiojbe nosnaT BCJIHKH >Kynan
By K a n (o. 10831115). OcTao je y CBOMC no;io>Kajy OKO
roAHHa H nocTajao je 3a TO BpeMe CBC HesaBHCHHJH OA
BJiaAapa. Befe OKO 1091 nanaAao je ByKan
3eMjby OKO KocoBa nojba H TO ce paTOBaite npOAy^H^o AO 1094,
K o B a q e B H f c , HeKOJiHKa nnraiba 5860.

86

ce ByKaH ijapy AjieKcnjy KoMHHny ofiaBesao, MHpehw ce

c H>HMe, Aa fee My npeAara Kao Taoije HeMajyhn BepoBarao caM
6ap OAP&CJIHJHX CHHOBa o6a cBoja c n n o B u a , A^KJIC ABa cnna
cBora 6paxa, Ypoiiia H Cre^ana ByKana, IIITO ce H sfiHJio. ^HeKOJIHKO roAHHa nocjie rora yMp'o je KpaJb BOAHH (o. 1101/2) a y
Merely H 6op6aMa, IIITO cy IIOTOM ofijiaAajie /JyKJbOM, PauiKa ce
ca CBOJHM BCJIHKHM >KynaHOM ByKanoM norayHO OABOJHJia OA H>e
H yHHHHJia nesaBHCHOM. To HCTO SHJIO je H c BOCHOM (Kojy je
BOAHH OCBOJHO joiii OKO 1089), TaKo A& ce KpajbeBHHa /tyKJbaHCKa
jbe cacTOjajia OA /JyKJbe HJIH 3eTe, Tpe6HH>a HJIH TpaH SaxyMJba H;IH XyMCKe seMJbe. Illra BHIIIC, BCJIKKH >KynaE
ByKan yseo ce AOCKOpa H ymiHTaTH y AHHacraHKe pacnpe H 6op6e
y AyKJbH H HaMerayo joj je Kao Kpajba K o n a n a p a (o. 1101/2),
CHHa Kpajta PaAocjiaBa (HS 1081), crpnua BoAHHOBa H nenocpeAHora My KpaTKOBpeMena npeTxoAHHKa. KaA Konanap HHJC HSBpuiwo
ByKanoBe CBp>Ke ra, nauiTO /JyKJbaHH Hsa6epy KpajbeM BoCHHOBija B j i a A H M H p a (o. 11021114), a Taj ce
A& yHBpc CBOJ nojioHcaj, o>KeHH ByKanoBOM
BJiaAao je /JyKJbOM HCKOJIMKO roAwna Mnp, na H OHAa,
ce 1106 ByKan oneT namao na (DOJHOM nojby c ijapeM AjieKcnjeM
KOMHHHOM; Mei^yTO ByKan saMOJiH Mwp H IIOHOBO npeAa ijapy
HCKC Taoije nenosnaTa HMena. KaA je CKOpo HOTOM BHsanTHJa
yraaHJia c nopMancKHM xepi^oroM BoeMyHAOM y paT, KOJH ce nor^aBHTo BOAHO OKO /Jpana (1107^1108), M J\yKJba H PauiKa ocTajie
cy Mnpne ne ynecTByjyhH y 6op6tt H ne KOpHCTefcH ce H>oMe. AJIH
nocjie HCKOJIKKO Aa^>nx roAHHa AHHCC ce y AYKJbH CTpaHKa BOAHHOBC yAOBHi^e, sjiorjiacne KpajbHije JaKBHHTe, npOTHB BjiaAHMnpa
H BejiHKora >Kynana ByKana, HHJH ce yraijaj y JlyKJbn Beh H cyBHiiie jaKO ocefeao; Kpajb BjiaAHMHp yMpe sap oTpOBan (o. 1114),
a HeKaKo OKO Tora BpeMena yMpe H ByKaH (MO>KAa 1115).
Ha KpajbeBCKO npecTOJbe y flyKJbn CTynn naTO Toypo (o. 1114
AO 1118), Mjia^H CHH BOAHHOB H JaKBHHTHH. Kpajb Toypo noiiiao je
CTonaMa OHCBHM TeHcefeH sa nynoM HesaBHCHomfey OA BnsaHTHJe,
H saTO 6auH H>ena npHBp>KeHHKa Fpy6emy, cnna BpanHCJiaBJbeBa a
CTpHneBHha BoAHHOBa, y TaMHHi^y Te ce yse npn6jiHH<aBaTH PaiiiKo],
je TaAa BJiaAao BCJIKKH H<ynan Y p o m I (o. 11151131), jaonaj HCTH, Kora, je 1094 ijap A^ieKcnje noseo co6oM y

87

Kao Tao^a. MeijyTO c TOM npoMenoM AyKJbancKe HOJIHTHKC HHcy 6njiH cnopasyMHH BnsaHTHHijH, H saTO je uapeBHh Kajiojoan HS flpana HasajiHo c BOJCKOM na /I,yKJLy, npOTepao Kpajba
Toypy, a na npecTOJbe nocaAHO Kao BnsaHTHCKora Basajia F p y d e m y
(1118 1125) ocjiodoAHBiiiH ra TaMHHije62). HaTO ce Kpajb 'Bypo
62) Beii je # H K a H > K (Fam. Byzant, 146) nspeKao MHuuteH>e, a no H>eMy
OHAa I H a j i a H A O H (o. c. II, 70), Aa Don flyKjbanHH, npHHajjrhH KaKo je ,,dux
Caloioannes Cumano" y KOMC cacBHM ncnpaBHo npenosnaiiie AQi^HHjera
i^apa Kajiojoana naBa^wo na flyKjby, To6o>Ke w a commis une confusion",
jep Aa je Kajiojoan TCK Kao ijap, HCKOJIHKO roAnna AOIIHHJC, nanao Cp6e H
sayseo rpaA Pac. AJIH ja MHCJIHM Aa TO MHiiubeH>e HHJC ncnpaBHo. Ms KaSHBaita 3onapHHa H HttKH^opa AKOMBHara casnaBaMO, Aa je u,ap AjieKcnje
TCUIKO o6ojieo nonerKOM 1118. Me^yxo je iteroBa Kfen Ana, noAiarana OA
MaTepe Hpene, >KCHe AjiCKcnjeBe, Befc Aasno nacTojajia, vaxo 6n joj oraq,
OAa6pao HacjieAHHKOM H>ena wy>Ka HHKH(j)opa BpnjeHHja. Saro cy H Mam H
cecTpa nperjie, Aa yAaJBe Kajiojoana OA OHCBC 6jiH3HHe. AJIH Kajiojoan AOinao
je THK npeA CMPT K OHCBy KpeBCTy H OAMax noTOM HenaAano nporjiacno ce u,apeM,
Aao KpyHHcaTH H xaKO je noMpcno cecTpnne H MaTepune OCHOBC. fla je Kajiojoan 6no H H T a s o BpeMe y LJapHrpaAy, jaManno He 6n TaKO jiaKO H 6es
rpaijancKora paTa AOiiiao AO rpHMnsa, jep cy H Ana H H>ena MaTH, ^apH^a
Hpena, 6yAHO nasnjie na CBC, IIITO ce OKO H>HX sra^a a HMajie 6n H AOBOJBHO
BpeMena, Aa npnnpaBe IIITO Tpe6a. TaKO cy one 6njie eHeprnHHHM HCTynoM
KajiojoanoBHM ynpabo s a T e n e n e (rji. Ch a l a n d on o. c. I, 273276, II,
18). CBC OBO noKasyje, Aa je BHine nero caMO BepOBaTHo, Aa Kajiojoan nnje
HHTaso BpeMe Ayre OMeBe 6oJiecTH 6no y LJapnrpaAy, Befc K3KO CBCAOHH
Don flyKjbanHH y Apany H y AyKJbancKOM paTy, na Aa je KaKO H oneT
ocmaeno 6ojnwme jow upefl, caM saBpuiemaK pama npeBojcKy npajby Fpydemn. Jawanno ra je 6paT HcaK, KOJH je 6no
na HberoBoj CTpann, XHTHO nosBao y I^apnrpaA, KaA ce set BHACJIO, Aa
i^apy AjieKCHJy newa noMofen. OBOM KOHCTaTan,HJOM CTCKJIH CMO noAJeAHO H
c n r y p H o y n o p n u i T e sa A a T H p a n > e n a c T y n a F p y d e m n H a na A y n p e c T O , TO jeer: y npsoj nojiOBHHH 1118. yoerajiOM apryMenJjHKaH>KOBa H LLIajiaHAOHOBa ne Bajta Befe s6or Tora, IIITO OHH ne
npase pasjiHKe HSAie^y flyKjte H P a in K e, H AyKJbancKor paTa H pauiKora. To
cy A^a OAejiHTa Aora^aja, KOJH ce nncy sdnjin y HCTO spewe. J n p e n e K
(Qesch.;der Serben I, 243) oneT MHCJIH, Aa je /JyKjtaHHHOB ,,dux Caloioannes
Cumano" ,,wohl Johannes Komnenos, der Neffe des Alexios". AJIH raj Josan
KOMHHH He nrpa y paTHOJ HCTOPHJH nocjie nopasa y cyKo6y c ByKanoM H
nocjie roAHHe 1106 (FJI. Ch a l a n d on o. c. I, 239 H ,,index" na Kpajy Apyre
KHbHre) BHiiie HHKaKe yjiore. A H K a n > K (Fam. Byzant. 146) sna o H>eMy, nocjie
nopasa c ByKanoM, caMO OBO Aa Ka>Ke: w loanne postmodum imperii habenas
obtinente, rerum publicarum curam est adeptus, nova donatus itapaxotpuujjivoo
seu Praefecti sacrl Cubiculi dignitate. Verum mox propter into lerab Hem su-

CKJIOHH y PauiKy, AOK cy BusaHTHHijH yxeaTHJin KpaJI>H^y

JaKBHHTy y KoTOpy H noc^ajiH je y IJapHrpaA, FAC je noTOM H
yMpjia.
BHsaHTHCKH Basaji Kpajb rpy6eina B^aAao jeflyKJbOMy nynoM
MHpy inecT roAHHa. Ho ceAMe roAHne (1125) AHHCC ce na H> c
pauiKOM BOJCKOM, a jaManHo noTnoMornyT H OA OHHX /^yKJLana,
KOJH cy SHJIH npOTHBHHUH BnsaHTHJe, npOTepanH Kpajb "Bypo. Ro
6oja AOUIJIO je KOA Bapa H Fpydeina naAe Kao jynaK na SOJHOM
noiby. Ha AyKJbancKH npecTO BpaTH ce caAa Kpajb Toypo (1125
1131), HHJH nojioH<aj nopeA CBC nofieAe nnaK nnje 6no jiaK.
Hocjie rpydeme naHMe ocTajia cy join Tpn 6paTa: /l,parHXHa, FpaAHxna H /Iparnjio. SnajyiiH Aofipo, pa. OTBopen cyKo6 c ftHMa Mopa
Aa HsasoBe H HHTepBeni^njy BHsanraje, Kpajb Tiypo saTO noKyma,
Aa ce c H>HMa HSMHPH nopynyjyliH HM HOA saKJieTBOM, A^ HM ne
fee HHiiiTa yHHHHTH H c H>HMa ,,noAejiHTH seMjby" (quod divideret
terram cum eis). H flparmio H /^parnxna AO^y na yroBopenH caCTanaK H TaAa HM A^A^ (HJIH BpaTH) Toypo ,,necT seMjte" (partem
terrae) H HCKC >Kynannje y AyKJbH (Sera). MsrjieAa A^ je CKOpo
noTOM Toypo Aao flpamjiy y ynpaBy H odjiacT HoAropje, na OHOFOLUT H (jaManno OHAC y 6JIH3HHH) jom H ,,MHore Apyre >KynaHHje u ,
AaK^e seMJby HSMe^y PauiKe H SaxyMJba. Je JIH H /Jparnxna jom
UITOFOA npHMHO,

HC 3HaMO.

Me^yTO TpefeH 6paT H HaJBa>KHHJH,

rpaAHxna, c KOJHM Kan Aa /Jparnxna H /Jparnjio, 6ap TaAa, nncy

>KHBe;iH y naj6ojboj CJIOSH, nwje ce OAasBao TiypHHy nosHBy,
je H Aajfce ocTao cnpaM H>era y nenpHJaTejbCKOM CTasy.
ce y TO BpeMe 6aBHO y PauiKoj, FAC ce OHCCHHO H POAHO TpH cnna:
, JoBana H BjiaAHMnpa. He MO>KC Aa 6yAe cyMH>e, Aa je
ycnex KOA Aparnxne H flparnjia join BHUIC H3asBao nenpHocefcaje TpaAHXHHHe; uiTa BHUIC, OH je naK yMeo Aa
3a CBOje Te>KH>e H neKe Cp6e Paiuane, BepOBaTHO y
npBOM peAy Tasdnny. KaKO snaMO, BCJIHKH >Kynan pauiKH Ypoin I
SHO je AaBHH caBesHHK ToypHH, a KaA ce caAa nam^o y PauiKoj
H TaKHx, KOJH cy npHCTajajiH ys TpaAHxny, Ypoui 6n CBprnyT c
perbiam a Reipublicae gubernaculis amotus est". Uo MOM je MHiujbeH>y KOA
Tora Hnak najoAJiyHHHje TO, IIITO lion /tyiubaHHH jacno sose
BOjCKOBO^y CalojoanneSj a TaKO ce y TO BpeMe nnje ssao nft
KOMHHH, Befc c a M O AjieKCHJes CHH H 6yAyfcn u,ap.

89

BejiHKO->KynaHCKora npecTOJia H 6anen y sarBop. Ha xaj rjiac

na IIOSHB /JparHJioB npajb TJypo c BOJCKOM y PaniKy, oc;io6oAH
Ypouia saiBopa H noBpaiH ra na BejiHKO-^cynaHCKH npecro. TpaAHxna naK, KOJH je usasBao xaj cyKo6, no6e>Ke HS PauiKe y
SaxyMJte, rAe je OHHTO HMao npBp>KeHHKa. KOJIHKO snaMo, y
PaujKy ce BHUIC HHJe Bpafcao. Ko cy SHJIH OHH, UITO cy CBprjiH
Ypouia H Aa JIH je KOFOA OA H>HX ceAeo y BpeMe YpomeBa xaMHOBaita Ha cpncKOM BejiHKo-HcynaHCKOM npecxojiy, ne snaMO. CHrypno je camo TO, Aa cy TO SHJIH HCKH nama Henosna Haj6jiH>KH My
potjaijH, MO>KAa cpHHeBH HJiH Cpafca, ajiH He poijenn CHHOBH (ypom,
Eejioui H /Jeca63). OBH cy ce Aoraijajn oAHrpaBajiH jaManno jour
y noneTKy Apyre BJiaAe Kpajba Toype, AaKJie OKO 1125 H 1126,
CBanaKo jom npe BwsaHTMCKO-yrapCKora paTa, KOJH je PauiKy H
oneT yByKao y cynoS c BnsaHTHJoM.
IlosnaTO je, Aa ce uap Kajiojoan join Kao qapeBHii OKO 1104
o>KeHHO IlHpoiiiKOM (y U,apHrpaAy na ABopy nposBanoM HpenoM),
KhepKOM yrapCKora Kpajba JlaAHCJiasa I CBeTora (f 1095). Ha Taj
je naHHH BHsaHTHCKH ABOp Aoiiiao ne carno y CPOACTBO c yrapCKHM
BJiaAajianKHM AOMOM ApnaAOBHha, nero ce yfipso naiuao H npeA
HOBHM nojiHTHHKHM sanjieTajHMa. ,,Cpe^HBaH)e naK H>HXOBO KaKO
Ao6po ona>Ka LLIajiaHAOH ocTajio je OOTOM FOTOBO AO Kpaja
KoMHHHCKe AHHacTHJe jeAHHM OA npBHx npoSjiema, IIITO HX je BHsanTHCKa AwnjioMauHja TpeCajia A& petuaBa" 64 ).
yrapCKH OAHOCH nonejiH cy Beoma CKJiaAHo H caMO H>HMa HMa
djiaroAapn, IIITO je 1107 TaKO jiaKO cTeKao AOH>Ou,apCKy ofijiacT: BapoiiiH SaAap, Tpomp H CIIJIHT, na
Ocop (U,pec J!OIIIHH>), KpK H Pa6.65) Me^yTO Hsfinje HSMe^y Kpajba KojioMana H MJia^era My 6paTa, xepi^era AjiMoina,
TOJIHKO oropneno nenpHJaTejbCTBO, A^ je KojiOMan, y 6pH3H sa
CBora cnna jeAHHija, HeTpHaecTroAHuiibera CTe^ana,
63) lion /JyKJbaHHH Ka>Ke, j\a je Ypoiii 6aneH y saTBOp ,,a parentibus41.
,,Parentes" cy y npBOM pe#y pOAHTejbH, a OHAS naj6^H>KH poljau.H, Kao CTPHHCBH
H 6pafea, ajiH HHKaKO He H CHHOBH.
64) C h a l a n d o n o. c. II, 53.
65) yn. o TOM Sisic, Dalmacija i ugarsko-hrvatski kralj Koloman ( Vjesnik
hrv. arh. dr. N. S. X, 1908, 50106) H J i r e c e k , Gesch. der Serben I, 229-230
H 6e;i. 1.

90

yxBaiHTH 6paxa AjiMOiua H craa my

Bejiy H JIHUIH MX odoJHijy OHHH>era BHAa (1115), CBC y
Aa MX yKJioHH c npeciojia. Ilocjie xora 6yAy OTau, H CHH saTBOpenH y Manacrap /JeMeui (Domos na AyHaBY HeAajieKO OA Baija),
FAC oeraAOiue AO CKOpe CMpra KojiOManoBe (3 4>e6pyapa 1116),
naiiiTo AJIMOIII yMane ys noMoli HCKHX My OAannx BejiHKama y
BnsaHTHjy, FAe ra ijap AJICKCHJC H CHH My Kajiojoan, My>K H>eroBe
dpaxyneAe nHpouiKe-Hpene, cpAanno npHMHiiie. C/ienija cnna Bejiy
ocraBH AJIMOIII y IleiBapaACKOM (Pecsvarad) ManacTHpy (neAajieKO
OA rienyxa) Ha <5pH3H neKM noBepjbHBHM Kajiyi^epHMa, KOJH ra
BCUITO caKpnuie, Aa HH KojiOManoB CHH H nacjieAHHK, Kpajb
II, HHJe sa H> casnao CBC AO noxxpaj >KHBOTa. EaBJbeH>e
xepnera AjiMoma na BHsanracKOM ijapCKOM ABOpy nociajio je y6pso
BejiHKa nesroAa sa yrapCKH ftBop. /JoxaAaiiiH>e npnjaTejbCKe Bese
npeKHHyie cy H npBH snaK HSMenbene nojiHTHHKe cniyai^Hje 6njio
je TO, Aa cy Befc y aBrycxy 1115 MjienanH yAapHjin, y cnopasyMy
c i^apeM AjieKCHJeM, na /JajmaijHJy Kpajba KojioMana H THMC OTBOPHJIH cxojieTHy 6op6y c YrapcKOM H XpBaiCKOM sa osy seMJby.
FlapajiejiHO c MJiexanKHM paTOM BHsaniHCKa je Bjiacx ysejia npaBHTH xeiiiKoiia H norpaHHHHOj yrapCKO-BHsaHTHCKOj TPFOBHHH ys
/^ynaB. Ho najrope 6HJio je TO, UITO ce OKO ijapnue
Mpene H ocjienjbenora xepijera AjiMOiua AOCKOpa ysejia
npaBa Ma^apcna ^MHrpanTCKa KOJionnja. To cy 6HJIH
HHUH CBane pyne, KOJH cy nperjin, Aa ijapCKH ABOP HaBeAy na TO,
Aa CHJIOM s6auH c yrapcKora npecrojia CTe^ana II H na H> nocaAH
AjiMOiua. /Ja6oMe, i^ap Kajiojoan cjiywno ce y TaKHM npHJinnaMa
OBHM CerynuHMa y CBoje HMnepnajiHCTHHKe naMepe, xpaSpno HX
H noMarao, UITO CBC nnje MOFJIO Aa ocTane Tajna sa Kpajba CTC4>aHa, KOJH HHHOIUTO HHJe odecue^HBao onacnocT, UITO My je sanpeTHjia HS BnsaHTHJe. 36or Tora yseo je Tpa>KHTH caBesHHKe. Flpe
csera ofinoBHO je Ao6pe OAHOCC c aycTpncKHM MapKrpo<])OM JleoHOJIAOM, neuiKHM KHCSOM Co6jecjiaBOM H neManKHM u,apeM XenPHKOM V, a OHAa je noTpa>KHO Bese ca CBHMa HenpHjaTejbHMa BHsaHTHCKora i^apCTBa, y npBOM peAy c jy>KHO-HTajiCKHM HopMaHHMa
H c a C p f i H M a P a u i a n n M a , KOJHMa je TaAa BJiaAao BCJIHKH >Kynan Ypoui I. KaA ce Kpajb CTe^an no6pHHyos sa BojcKy H caBesnosoBe ijapa Kajiojoana Aa npoTepa yrapcKe derynue c AJI-

91
MOUICM sajeAHo HS ijapcTBa, a jep iap ne XTCAC TO Aa HHHH, peuin
ce sapaT H sanone ra 1127 npeiuaBiun CaBy H AynaB H sayseBUJH
BeorpaA H BpanHneBO. OOTOM npOApe Kpajb ^Kao Myn>aa CBe AQ
Hnuia H Co(J)Hje, ajin KOA IljioBAHBa AoneKa ra uap Kajiojoan H
npHMopa na noBpaTaK66).
(
y OBaj je nac BCJIHKH >Kynan Ypoui I Befc 6no casesKHK
yrapCKH. U,apy Kajiojoany Aa6oMe TO HHJC MOFJIO Aa 6yAe nenosnaTo H saTO je Mopao rjieAaTH, Aa UITO npe HSBCAe na HHCTaii,
cpncKe npHJiHKe. KaA ce Kpajb CTe^aH BpaTHO OA FIjioBAHBa naTpar npeKO Case, uap je (HCFAC y Kacny jecen 1127) nocjiao BojcKy1
na PauiKy, saysMe pauiKy yTBpAy, CMCCTH y tt>y rapHHSOH DOA KOManAOM neKora KpHTonjia, a Ypouia npHMopa na HOB yroBop HJIH
(Sap na o6eiiaH>e, Aa fee ocTa Bepan Basaji BnsaHTHje67). AJIH KaA f
je HAyfee roAHne paT OHCT Hsfino CBOM cnaroM, PauiKa ce HOHOBOI
no6yHH sa Jie^HMa ijapCKe BOJCKC H Cp6n saysMy pauiKy yTBpAy,
pasBajie je, a ijapCKora KOMaHAaHTa KpHTonjia najype. Y TOM je
ofinoBJbeHOM paTOBan>y uap Kajiojoan no6no yrapCKy BOJCKC KOA*
yuiha peKe Kpauiose y ^ynaB, HeAajieKO OA AanauiKbe Bejie U,pKBe
H BasHJauia, H OHAa ce, nocjie nodeAe, BpaTH y U,apHrpaA, naKO'
BojeBan>y join nnje Aouiao Kpaj. CsaKaKo je TaAa na noBpaTKy,
noTKpaj 1128, i^ap npHMopao BejiKKora >Kynana ypouia, Aa je
oneT npnsHao BpxoBHy i^apcKy BJiacT H ofieiiao, Aa fee joj OAcaA&
SHTH Bepan Basaji. EnsaHTHCKO-yrapcKO paTOBaH>e npoAy<HJio ce'
joui HAyfee FOAHHC 1129, KaA najnocjie na JIHHHOM cacTanKy Hal
AynaBCKOM OcTpsy KOA BpaHKHesa (na yurky MjiaBe KOA
66) 3a yrapcKe npwjiHKe OA KojiOMana AO 1127 yn. P a u l e r , A magyar
nemzet tSrtenete az Arpadhazi kiralyok alatt vol. I, 288304 H isid, Pregled
povijesti hrvatskoga naroda knj. I, Zagreb 1920, 148153.
67) K a n a M (ed. bonn. 12) Ka>Ke: ,,cTrc6 TOOTOV TOV ^povov (T. j. sa cpncKe
6yae y 6peMe yrapcKora paxa FOAHHC 1128) xal ^epfJioi, eO-vo? AaX[xaTtx6v, I?
atav ISovte? TO Tdtaoo xaTearps^avTO cppooptov. 06 /] ivsxa xai Kp'ttoicXov paot<5t[i.ov6|ivo^, 85 TYJV TOO cpoXaxrqpioo ToDSs iiceTps^avTO n^pirjoiv, Y^vatxEtav iv8eo*o8ia TYJ? oVfopa^ Y]YV ^^ ereoxov". Ms TOra CJICAH, Aa je BHsaHTHCKH
yuiao y pauiKy yTEp^y j o i n p a H H j e H a je TaAa paiiiKH M<ynan
H sasajicKe o6aBese. MHCJIHM Aa je najsroAHnje BpeMe 6imo 1127,
je peHCHO rope y TCKCTV. H J I K H ^ O P A K O M . (ed. bonn. 23) Mefee Taj
aj Befc y roAHHy 1123, nocjie neneHeiiiKora ycTanKa; ajiH OH y TOMC jarpeiiin (yn. H C h a F a n d o n o. c. II, 71).
:

92
H>era Kocxojnja) oda BJiaAapa yroBope MHp ys yBex, Aa CaBa H
/tynaB 6yAy rpannua HSMetjy YrapCKe H BnsaHTHJe. Kpajb Cie^an
BpaxHO ce c paxHiuxa xeumo Sojiecxan, xaKO Aa cy CBH MHCJIHJIH,
Aa My je CMpx 6jiHsy. KaKO nnje HMao Aeue H xaAa 6no JCAHHH
nosnaxH HCHBH ApnaAOBHM xepijer AJIMOIJI yMp'o je join y cenxeMfipy 1127, a sa cnna my Bejiy HHJC ce HHinxa snajio saoKynn ra xeuiKa 6pnra OKO ype^eita nacjieACxsa, a xy My ojraKiiia
TCK noysAan rjiac, Aa join >KHBe H>eroB SpaxyneA, cjienn Bejia.
ra 6ojiecHH Kpajb yse K ce6n na ABOP, nporjiacH npecxojioH o>KenH na nonexKy 1130 JejienoM, KiiepKOM cBora
npnjaxejba cpncKora BejiHKora >KynaHa Ypoina I, HCCHOM MynceBHe
Ayuie. Cnopo HOXOM (1 Mapxa 1131) yMpe Cxe^an, a Kano ce
HHHH H ypoiu I HeKaKo je fipso nocjie yAaje CBOje Kfcepn HSMeHHO CBCXOM (OKO 1130113168). Ypoiu I ocxaBHO je nopeA Kfcepn
Jejiene, >Kene yrapCKora Kpajba Bejie II H MapHJe, noja ce 1134
saTIiiieMHCJioBHiia, SHoJMCKora BojBOAy KonpaAa, joni H
: Ypouia II, Bejioma H A^cy.
BejiHKa je sacjiyra AnacTacHJeBHiieBa, IIITO je yBepjbHBO
sao, Aa je HeMatbHH orai^ sancra 6no paiiiKH BC^HKH >Kynan y
Maxa: npBH nyxa OAMax no OHCBOJ CMPTH, a ApyrH nocjie Kpatera npeKHAa Kpos jiyjbn HHS roAHHa; H Apyro, A& ce HeMapo^eite HMa cxaBHTH y BpeMe Majio nocjie 1130 sa
y /JyKJhH (PH6HHU,H HJIH AaHamitoj FloAropnaH) y
nocjie npBe BJiaAe. C THM noysAanuM npeMHcaMa y BCSH,
je nocraBHo Kao rjiaBHH pesy^Tar CBOJHX cxyAHja
o TOMC TeniKOM H sanjiexenoM nHTan^y ajiTepnaTHBy: HeMan>HH
je oiaij HJIH Yporn II HJIH 6pax My ^eca. AJIH sa AOKase, OAHOCHO
apryMenxe, KOJH 6n roBOpHJin sa J\ecy, H caM AnacTacHJeBHti Ao6po
Ka>Ke, A^ cy ,,cjia6n H A^JICKO OA xora, Aa ce Mory CMaxpaiH Kao
AOKas"; H saio xpefia oBy ajiTepnaTHBy cxBaiHTH XCK Kao snaK
ayxopOBe Haynne onpesnocxn H aKpndHJe. Mo>Ke ce AaKJie ysexn,
Aa je A n a c x a c H J e B H h s a n c x a peiiino n n x a i b e o HeM'aoi^y: xo je 6 n o Y p o n i II, CHH y p o n i a I. Befc H xaj
, inxo ce HMC ,,ypoiu" XOJIHKO nyxa nonaBJba y HeMaHbHHOJ
AHHacxHJH npKasyje na xo, AOK ce c HMCHOM ,,Aeca" ne cacxajeMO
68) O BHsaHTHCKo-yrapcKOM paTOBamy 11271129, xepu,ery BCJIH CjienoM
H H>eroBOj >KeHHA6n yn. P a u l e r o. c. 304310 H Sis id, Pregled I, 153.

93

Hero caMO jeAan JCAKHH nyxa sa nyna ABa BeKa (1165 137169).
To AOAyme join rfnje AOKas, ajin je nnaK XOJIHKO SHanajna HHH>eHHqa, y nosnaxoM nanHHy KaKO ce npnaBJbajy y CpeAH>eM BeKy
HMena y BJiaAajianKHM nopoAHuaMa, Aa ce npeKQ ite He MO>KC
xaKO ojiaKO npefen70).
69) To je >Kynan fleca, CHH Kpajba CTe(J)aHa BjiaAHCJiasa (12341243).
KOJH ce noMHH>e Kao MpraB 1281 ( J i r e ^ e k , Gesch. der Serben I, 310).
70) 3na ce Aa je nnTaite o HeMa>HHy ouy 6njio JCAHO OA HajTaMHHjnx
y CTapnjoj cpncKoj HCTOPHJH, a o KOJCM je Hanncan HHTas HHS paAOBa OA
pasjiHHHTHx SBaHHx H HesBaHHX paAHHKa, AOMafeHX H CTpaHHx. FjiaBHa je sanpeKa KOA Tora 6njio He caMO, IUTO y HajcxapHJHM cnoMCHHUHMa nnrAe nnje
ocrajio 3a6e^e>KeHo HMC HeMaH>HHa oi^a, Befe nor^aBHTO TO, UITO cy
xpoHo^oiiiKH noAai^H, KaKO cy AO nac ROUIJIH y HeMaH>HHy HCHBOTOnncy OA fteroBa CHHa CB. Case, AOHCJIH apasy sadyny y peuiaBaH>e. IlpBH ce
OCMCJIHO AS HX OA HCCTH o6opH M B a H FlaBJiOBHii, XpOHOJiouiKe 6ejieuiKe
CB. Case o Cxe^any HeMaftH (TjiacHHK cpu. y^. ftp. KH>. XLVII, 276 H Aajfce),
a OHAa JLy6a K o B a n e B H i i (o. c.), ajrn nornyno je raj MyHHH nocao nposeo
TCK A H a c T a c H J e B H f c (Orau, HeMa^HH, Beorpa^ 1914; pacnpasa 6n^a je nanncana join 1912). OH je napOHHTO Kasao, Aa ce OA THX CaBHHnx noAaraKa
,,Tpe6a cacBHM eMani^nnoBaTH na iiHTaH,e o BpeMeny po^en>a HeMaftHna pemaBaTH 6es H>HX" (o. c. 20). KaA je ra sanpena yK^OHHTa, OHAa ce sancxa H
Monio AofeH AO xaKOBa pesyjrraTa, KOJH je H nnane join KOKO n mpe6a
y noTnynoj xapMOHHjn c KasHBaaeM Aejia CTe(J)aHa ripBOBeHHanora, CB. Case
H AoMCHTHJaHa, na H Apyrnx noysAannx HSBOpa. C THMC je najnocjie y
H noAaTaK H3 Hcnpase 6apCKora enncKona Fprypa CHJIHTCKOM KanonHKy
Tepnjy (FOA- 1178), TAC ce KaiKe, KaKO je Bap ysHe/wnpaBaH na magno iapano*
(= CTe^ana HeMaae); noMofen 6n Morao KHCS Mnxaj^o, ajin w knesius quoque
Michahel, cui Dioclitane ecclesie cura et sollitudo non modica est, ab avunculis
molestatas, ad ea que nos cupimus, nunc intendere minime valet". (Osa je
Hcnpasa canyBana y o p n r H H a j i y y CHJIHTCKOM Kanroji. apxHBy. /],o6po jy je
ny6jiHKOBao K u k u l j e v i c , Cod, dipl. II, 115, a Ae^eKTHO S m i c i k l a s , Cod.
dipl. II, 170, 171,6 je ncnao MHTas rope niTaMnann peAaK). Knes Mnxajjio
nocjieA>H je nosnaTH HJian AyKJBaHCKe AWHacrnje H jaManno CHH jeAHora OA
6pafce KHesoBa PaAOCJiasa, Josana H BjiaAHCJiasa, cnnoBa Kpajba TpaAHXHe.
(AKO ce MO>Ke OpSnny BepoBaTH (244 H Aajfce), nsrjieAa HajBepoBaTHHje, Aa je
KH63 Mnxajjio 6110 6aui CHH KHesa BjiaAHMHpa FpaAHXRHfea). y j a u ; H MnxajjiOBH
oner jecy 6pafca HeMaH>a, Cpau,HMHp H Mnpocjias (ne ncmpmeBnu, KaKO Kan<e
J n p e n e K y BejinfceBy nJyMHOCJiOE. (pmiojioey" , BeorpaA 1913, KH>. I, CB. 12,
CTp. 106), a TO snaHH, Aa je Mnxajjiosa M a T H (sap >Kena Knesa
c e c T p a HeMan>e H H>eroBe 6pafee. Knes Mnxajno jaBJLa ce ca
M jom H 1189 (m. nEKCKypc" na Kpajy OBora H/ranKa). MoaceMO CTOra
yseTH, Aa My je 1178 6n;io n a J M a f t e OKO 20 roAwna, a TO 6n oneT
Aa ce OTan, iteroB (B^aAHMnp?) on<eHHO HeMaH>HHOM cecTpOM

95

94
Metjyro sroAHJie cy ce H y /tyKJbH BeoMa Kpynne npOMene.
Ka& je 6yKHyo BHsaHTHCKO-yrapCKH pax H anra>KOBao SHaray HCCT
CHare ijapCTBa, AyKJbaHCKH Kpajb Toypo HOMHCJIHO je, Aa je Aouuao
iac, #a ce ynHHH j e A H H H M rocnoAapoM y 3eMJbH. I-beroBH poijaijH
/Jparaxna H ftparwio, na H Mnxajjio, CHH Kpajba RjiaAHMHpa, KOJH
ce caAa npBH nyxa noMHite, ocnjiHuie ce BeoMa H CTCKJIH cy y
seMJbH MHOFO npHBp>KeHHKa. CBC je TO nsasHBajio H nanoby H
saBHCT Kpajba Tiype, KOJH ce naK yseo no6ojaBara sa Kpyny. J\a
ce AaKJie peuiH onacnnx Tamaija, cipna HX y saiBop. IlpBH je
yxBafceH Mnxajjio, a OHAa Apanuio, AOK ce /Jparnxna c nerapn
CBoja cHHa: npBOuieM, FpySemoM, HenaitOM H CpaijHMHpOM (?),
npaBOBpemeHO CKJIOHHO y flpan Ha BHsanracKO seMJLHiuTe. KaA je
TO nyo FpaAHxna, sa nnje TaAaiinte npedHBajiniiiTe He snaMO,
Aouiao je H OH y Apan. TaKO cy CTBapn CTajajie AO CBpiueTKa
yrapcKora paTa (1129). TaAa je HHTepBenijHJa BnsaHTHJe Morjia
HecMeTano Aa ycjieAH na nponaer Kpajba Toype, Tora cTapora
npoTHBHHKa BnsaHTHJe, H TO c THM jiaKiue, LUTO ce H PauiKa npnKao Bepan uapCKH Basaji, na Toypo HHTH je Morao OA H>e
oMofcH HH CKJIOHHTH ce y fty, 6yAe JIH node^en. U,apCKH
y APaHY HnporeoprHJe71), FpaAnxna H ^parnxna ca6epy
BojcKy, y^y y jyrosanaAHy AyKJby, aaysMy ^pecT6HH^y CKaAap
H cyceAHy yTBpAy OdjiHK H Aonpy CBC AO Bapa H AO Bpan>a Ha
OKO 1158. 3na ce A& je HeMaaa, KaA je npBH nyTa CTynno npeA u,apa MaHywia
Ae OKO 1150, 6HO join ,,jyHoinaa (= adolescens), A^KJIB MOMaK
15 H 20 roAHHa (Fji. J i r e c e k , Geschichte der Serben I, 257258 6eji.
3) ; THMC je omupHJMKe Aana H MoryfeHOCT pacyAHTH roAnne >KHBOTa HeMaibHHe
cecrpe, MaTepe Knesa Mnxajjia. H Taj nac A^KJIC noAaxaK n a J B e p o B a T H H j e
BOAM AO ypouia II. Jep CCM n>era MOFJIH 6n y KOM6nHai^HJy yfeH joui c a M O
6pafca ypouia II, Bejiom H fleca, a TO je MHOFO Matte BepOBaTHO (FJI. o H>HMa
aeuiTO HHHce AeTajbne WMBOTHC H <J)aMHjiHJapHe noAaTKe). Ms XPOHOJIOIUKHX
pas^iora Oner, HHKaKO ne Mory %a y^y y KOM6HHau,HJy HH ByKan I (f o. 1115),
jep je tipecxap, na HH Cretan ByKan, jep o H>eMy neAia HHKaKnx Apyrnx BCCTH
ceM TO, Aa je 1094 noiuao Kao MJiaAnfc y li;apHrpaA sa Taoua; cpncKH BCJIHKH
ynan HHJC HHKaA 6no a TO je Ba>KHO H saTO HHJC HH Morao CBOJOJ
Aeu,H ACJIHTH HCCTH paiiiKe apxoHTHJe. TaKO nac AaKJie H noftaTaK HS ncnpaBe
enHCKona Tprypa (OA 1178) naJBepOBaTHHje nnaK BOAH AO Ypoina II, Kao
7|)

/^yKJbaHHHOB Pirogorti jaManno je HAeHTHHan c ,,IIoppoyea>pyi6

Spaot^pto? [JidXtaTa, 8? xal to) TOO TcptpLtxYjptoo TYJS a6X^? laootspov

a ( K n n a M ed. bonn. 44).

cesepy CKaAapCKora 6;iaTa72). YTO 6n ijapcKH BojBOAa IlHporeoprnje nosBan y LJapnrpaA, nauiTO FpaAnxna ocTaBH y O6;iHKy FIpBoma, cifria /JparnxHHHa, a caM ncnpaTif i^apCKora BojBOAy AO APaHa,
y uHjby Aa ce OHAC na^e c HOBHM ^apCKHM BOJBOAOM, AjieKcnjeM
KoHTOCTe^anoM, ,rpo^aKOM i^apCKe nopOAHue73). Paajbyiien s6or
OBHX ycnexa dpafce /Iparnxne H TpaAHxne H Aa HM ce OCBCTH a
sanjiauiH 6pojne cBoje AOMafce AyuJMane, Kpajb Tiypo HSBPUIH
noAJio AGJIO; OH AaAe no BHsanracKOM nanHHy Ka>KH>aBafta HSAaJHija H npeTCHAenaTa na npecTO, na H no neAaBHOM npHMepy
yrapcKora Kpajba Ko^OMana ocjienHTH CBoje 3apo6jbene cpoAHHKe ^parHJiy H Mnxajjia, a OHAa KaA je nnporeoprnje ocTaBHo
c FpaAHXHOM 6oJHuiTe, 6auH ce c BOJCKOM Ha 06;iHK H yse ra
noAceAa. AJIH ripBoiu ce xpa6po dpanno H AoneKao HOBy BHsanTHCKy BOJCKy C HOBHM I^apCKHM

BOJBOAOM AjICKCHJCM KOHTOCTe-

4>aHOM na nejiy. Jep TCK UITO je crarao y Apan, OAMax ce no>KypH

c TpaAHXHOM y noMofc 06;iHKy. Kpajb Tiypo ne snajytiH Aa ce
npHMHHe HenpnjaTejbCKa BOjCKa, 6n HsnenaAa nanaAHyT H nopa>KeH.
IloTOM no6e>Ke y U,pMHHuy (nsMe^y yjnjHHba H Bapa), a FpaAnxna
nolje sa H>HM, AOK ce BojBOAa A^eKcnje KoHTOCTe^an oneT BpaTH
y Apan. AyroTpajno paTOBa^e, TCCHO noBesano ynpaso c jiHHHoniiiy
Kpajba Toype, na H>eroBa OKpyTHOCT, Befe cy TOJIHKO AOAHJajie HaPAy y AyKJLH> Aa je caAa, nocjie nopasa Kpajbesa, njianyjia y
3CMJLH 6 y n a , Koja je saxsaTHJia H rpaA K o T o p . HajsaA npHApy>KH
ce TiypHHHM AyuJMaHHMa H PauiKa, BepoBaTHo no napeijeH>y HS
I^apnrpaAa, H TaKO ce Kpajb Tiypo Ha^e onKpy>KeH HenpnjaTejbHMa
ca CBHX CTpana. Y TOJ HeBOJLH OH ce CKJIOHC y yTBpAy 06oA (y
U,pHojeBHba PnjeijH74), AOK je TpaAnxna OCBOJHO CBy seMJby AO
KoTopa CCM 06oAa. Me^yTo BpaTH ce na 6ojHuiTe i^apCKH1 BojBOAa
AjieKCHje KoHTOCTe^an H yije y CKaAap. HaTO My nopynn FpaAHxna Aa AO^e UITO 6pn<e y noMoh, Aa sajeAHHHKH saysMy O6oA
H yxBaTe Kpajba Toypy. KaA je BojBOAa AOinao H KaA ce BHACJIO
72) MecTO (yTBpAy) Vuranea, Koje flyKjtaHHH noMHH>e H y rjiasn XXXIII,
ycneiiiHO cy OAPCAHJIH J a c T p e 6 o B H P O B H H C K H . FJI. KoMeHTap.
73) O nopOAHUH KoHTOCTe(j)aHa (KovToatecpavot) yn. C h a l a n d o n o. c.
II, 73 H 216-217 6eji. 7.
74) TaKO o6jauiH>aBaM no JacTpe6oBy ^yKJtaHHHOBO Obolon. Yn. Ko-

MCHTap.

p r r

pauiKe rpane
o. 1036-1050

KHC3

Mnxajjio

o. 1050-1081

KH63, OA 1078 KpaJb

BOAHH
AyKJba
>KynaH
o. 10811101/2
o. 1060-1073
f npe 1083
MapKO
Hcynan paiiiKH
>KynaH paiiiKH
o. 10831115
o. 1083
ypom i
Cretan
H (KfcH)
* o. 1080, 1094
1094 '
sa AyKJbancKor
B6J1HKH
Kpajba BjiaAHMHpa (o. 1103
- 1114).
o.
11151131.
Ypoin II
Bejioiu
/Jeca
Jejiena
Mapnja
Beji. >KynaH pauiKH o.
Beji. >Kynan pauiKH
KHCS saxyMCKH 1151;
yAajia ce na
3^Jia ce 1134
11311132 H noHOBO
(?) 1132, najiaTHH
1132 (?), 1153 H
nonexKy 1130 3 a
s a KonpaAa
1133-1161
H 6an 11411158,
11621165 BCJI. >Kynan
yrap. KpaJba Bejiy
SnoJMCKora
BCJI. >Kynan pauiKH
pauiKn; f nocjie 1170
II, f npe 1158
1161-1162, 6aH 1163
f npe 1199
Cpau,HMnp
Mnpocjias
HeAiatba
H (Khn)
f nocjie 1189
BCJI. KHCS xyMCKH
*o. 1132, BCJi. >Kynan
yAaxa sa neKora
1165 f npe 1199
1168-1196 f 1200
KHesa, BepoBaTK[0 BjiaTHXOMHP
BCJI. Hcynan paiiiKH
1165-1168

C T p a H H c p n c F e s e M J b e (y PauiKoj) H y / J . H O K J I H T H J H H
/ J a j i M a i j H J H H T p a B y H H j H , H Aa cy pOAHTejby aeroBy (T. j.
ypoiuy II) 6pafea My (Bejiom.H Aeca) saBHuiiiy OAysejin 3eMjby
(PauiKy), a OH H3H^e H3 6yna H>HXOBHX y Mecro po^eHba CBojera,
no HMeny ^HOKJiHTHJa"75). H sancTa, OBOJ KapaKTepHCTHijH HOTn y n o O A r o B a p a 36or H C T O B p e M e n e 6yne y PauiKoj (a TO je
OHO Ba>KHo), c a M O H j e A H H O B p e M e n p o n a c T H A y K J b a n C K o r a K p a j b a Tiypa,. BJiaAapa ,,H ^HOKJiHTHje H /lajiMauHje (T. j.
CnaApa, Bapa H KoTopa) H TpaByHHje"76).
-a
a
P

0
H X
CO ft>
*<
*< W
3=3 p
*<
X o
&

P
P a
a p
s
x
p. o
a x
P o
x
,2. 'rB*
*s'

ft)

o CO
ft) T3

V-

ft)
42

a
P

P T3
O
o E

5=1
p ox
s
o
*<

ta
S

CO

2ft>

HOBC 6yne y PauiKoj, Koja sap CBp>Ke Bejiouia H /Jecy a naTpar

nosBa Ypouia II, HJIH je MO>KAa Ypoui ys noMofe AyKJ^ancKora
Kpajba rpaAHxne, nacjieAHHKa HecpefeHora Tiype, CH^OM noBpahen
a
P

T3
ft)

0
H
O>

ft)

a
P
*a*
o

s<D

1
S
T3
S
O

o
ox

X3

BpaTHO. Cretan npBOBeHnaHH caMO Ka>Ke: ,,A KaA ce Bparao OTa^

CO

X
ft)
P
3=
a
a

^
n
o

ft)

30
9

*<

^0
P

ft>a
H

0
ft>

75) S a f a r i k, Zivot Sv. Symeona od Krale Stepana. Praha 18682, 2.

LJ,HTHpaM npeBOA BauiniieB, CTape cpncKe dnorpa^nje I. BeorpaA 1924,
31. Mecmo poijeita flyoKJiHTnja, OHHTO je PH6Hnu,a (noAropnija).
76) HH roAHHa 1113/14 (pannje MHiujbeite o TOAHHH poijen>a HeMartHna)
HH 1122/23 (KoBaneBHfceBO MHuiJbeH>e) HHKaKO ne OArosapajy OBHM jacHHM
peHHMa CTe^ana FIpBOBeHHanora. FoAHna 1113/14 Beh je yomnre HanyuiTena
y Hayini; TaKO oeraje caMO KoBaHeBHfceBa roAHHa 1122/23. AJIH TO je BpeMe
M H P na FpydeiHHHa BJiaAaH>a y /JyKJbH (rji. rope CTp. 87), na H y PauiKOJ
BJiaAao je OHAa sa ypoma I MHp. OcTaje AaKJie caMO BpeMe OKO 1132, KaKO
ra je Befc APY** nyTOM BCOME ourrpoyMHO AeayijHpao H A H a c T a c H j e B H f c
(o. c. 21). TeK Kao npoHSBOJbHy KOM6HHau,Hjy HSHOCHM Hara^an>e, KaKO je
Morao HeMaH>a Aofen AO CBOra HMena. 3naMO Aa je TO HMC HOCHO H jeAan OA
CHHOBa /JparnxHHHHX, a snaMO H TO, Aa je Kpajb Toypo, Mnpefen ce c flparnjioM
H /IparnxHOM, Aao 6paJiH ,,et iuppanias in Zenta". KaA ce HeMaaa POAO,
KpajB Tbypo npoTHB Kora cy ce H PaniaHH A^my jaManno je Befc nponao,
a y onaj Kpaj OKO SCTCKC Pn6HHi;e Morao ce /Jparnxna H nospaTHTH, OAHOCHO
iteroB CHH HeMafta. riosnaT je o6nHaj onora BpeMena y sanaAHOj U,PKBH, Aa
Aeu,a Ao6njajy KOA KpinTeita HMC C B o r a K y M a . 3ap nnje HeMan>a /^parnxKnii
Morao Aa 6yAe KyM HeMan>H YpouieBuhy ? LITm ce caMa HMena ,,HeMan>a"
THMe, yn. J i r e ^ e k Romanen III, 4546, FAC je na ocnoBy A^njioMaTHMKora
MaTepnjajia AOKasano, Aa je TO HMC OA XII AO XV BCKa 6n^o norjiaBHTO
npouiHpeHo 6aui y sanaAHOM ( K a T O J I H H K O M ) Aeny XpBaTa H Cp6a, H TO y
npHMOpCKHM BapouiHMa OA KpKa H CeH>a AO /J,y6poBHHKa H KoTOpa.

100
CMPTH Kpajba Tese II (f 31 Maja 1162), r^e je 6uo 1163 sa
Cre^ana IV (*OA 27 janyapa AO nperKpaj jyna 1163) xpBarcKH
6an. y BpeMe oBora npeKHAa Bejioiii ce Bparao y PaiiiKy, nosBan
OA ijapa Manynjia KoMHHHa, H 6no je noane naAa dpara Ypoiiia II
H>en BejiHKH >Kynan OA 1161 AO jyna 1162. Flocjie 1163 necxaje My H
Tpara y HCTOPHCKHM cnoMCHHijHMa, H He snaMO K#A je yMp'o. MM
caMO snaMo, Aa je 1199 Befe Ayro 6no MpiaB H Aa je join sa >KHBoxa ocHOBao 6eneAHKTOBCKH ManacTHp na AyHaBY (Bani monasterium, Ma^apCKH Banmonostora, OTa;ie AanaiiiHbe BaHoiurop79).
HaJMjiaijH 6pax /Jeca jaBJba ce npBH nyra y B H s a n T H C K H x
iBicaija (KnnaMa H HnKHie AKOMHHaia) 1153, KaA je neKa paiiiKa
cipaHKa ofiopHJia ,,noc;ie MHOFO BpeMena (BJiaAaH>a)" Ypoiiia II H
H>era nsafipajia BCJIMKHM ncynanoM. AJIH CTBap je HMao KOHanno
Aa npecyAH ijap ManyHJi KOMHHH, H KaA cy crpaHKe Aouuie npeAa H>,
ociaBH Ypoma na ripecm/iy, a /Jecn AaAe y ynpaBy npeAeo
(AsvSpa =. LIIyMaAHJa cyceAHa Hniuy80). Eiocjie rora KaA
cBp>Ke ypouia II Ae^HHHTHBHo, a (Spar My H HacuieAHHK na
BejiHKo->KynaHCKOM npecrojiy Bejioiu noc^e KparKa
(11611162) ocraBH PauiKy H Bpara ce y YrapCKy, ^eca
uapCKOM OAJiyKOM Be^HKo->KynaHCKH npecio (OKO nojioBHHe 1162).
Ho fterosa 6yHTOBHa npnpOAa H npHEpncenocT yrapCKOM Kpajby
Cxe^any III (no ApyrH nyra na npecio^y OA Kpaja jyna 1163 AO
CMpTH 4 Mapia 1172} 6euie pasnoroM, Aa je ijap Manynji KOMHHH
1165 CBpr'o /^ecy H nociaBHO y PauiKOJ BCJIHKHM ncynanoM THXOM H p a (11651168), najciapHJera cnna Ypouia II. /Jecy naK OABeAe u,ap ( a co6oM y U,apHrpaA, TAC je ocxao oxnpHJiHKe AO KOHanna
MHpa c YrapCKOM 1167. OOTOM je /|,eca nouiao y YrapCKy, FAC je
MO>KAa H saieKao 6paia Bejiouia joui y >KHBoiy. CsaKaKo je /l.eca
na yrapcKOM ABOpy, Kao po^aK KpajbescKe Kyfce81), 6no yBa>KeHa
79) Cee HCTOpHCKe noAaxKe o Benoiuy ca6pao je Klaic, Hrvatski bani
za Arpadovica (Vjesnik zem. arh. I, 1899, 129138). HeuiTO HOBHX noAaraKa
HMaAy S m i c i k l a s o. c. II, 394 u S z e n t p e t e r y , Regesta Arpadiana vol. I,
Budapest 1923-1927, 26-34.
so) R w H a M ed. bonn. 113; H H K u r a A K O M . ed. bonn. 132.
81) Kpajt CTe(})aH III 6HO je CHH Fese II, cnna JejieHnna; jom OKO 1146
^o 1147 noMHH>e ce Jenena y >KHBOTV, ajin y acnpaBH roA- 1157 (canyeaHa je y
opwrHHajiy) Kance Kpajt Tesa II ,,pro salute animarum matris et patris meia
( K n a u z , Mon. Strigon. I, 111). Hi. H W e r t n e r , Az Arpadok csaladi tortenete. Nagy Becskerek 1892, 301302.

101

JIHHHOCT Hocehn THTyjiy dux, Kao HeKoh H 6pax My Bejioui.

je OH, OKO 1170, yAao Kfcep (nenosnaTa HMena) sa ocopcKora Knesa
JleonapAa, cnna MJieranKora Ay>KAa t BnTajia Mnxnejia (Michieli82;.
KaA je yMp'o, nnje nosnaxo, a HH FAC; OpfiHHH Ka>Ke Aa je /Jeca
6HO caxpaaen y Tpe6HH,y, y IJPKBH CB. Eeipa ,,del Campo"83),
AaKJie y KaieApajiHOj ^pKBH TpedmfcCKe enncKonHJe; HO TO je
c;ia6o
HMa BeoMa noysAana Hisioria ducum
Veneticoram" us XIII BeKa (Mon. Germ. hist. SS vol. XIV (ed. S i m o n s f eld>
Hannover 1883, cxp. 76): Predictus namque rex Ungaricus [Stephanus III],
amicus postea memorato duel [Vitali Michael], quia et filio illius, Leonardo comiti
Absari, duds Desse filiam, qui potentior fuit in tota Ungaria, dedit uxoremu.
npeyseo je xaj noAaraK H /JaHAOJio ( M u r a t o r i o. c. XII, 292 KOJiac ayTorpa<})OM y MapiniaHn): ,,Interhec Stephanus rex Ungarie, cum
duce amicitiam fingens, Leonardo eius nato, comiti Auseris, filiam duds Desse
in coniugem tradidit*. JleonapAO nocxao je OCOPCKHM KHCSOM o. 1168 (rji.
S t e f a n i , I conti feudali di Cherso ed Ossero. Archivio Veneto vol. Ill, crp.
3 H M i t i s , Storia deir isola di Cherso-Ossero dal 476 al 1409. Parenzo 1925,
58). fla je>KeHHA6aycjieAHJiaTeK OKO 1170, rji. P a u l e r o. c. I, 412 H W e r t n e r
o. c. 333. rioTnyno je HCKJLyneHO, Aa dux Dessa HHJC Ham fleca, jep ce y HCTO
BpeMe H ApyrH AY^A^B CHH HHKOJia OKCHHO MapajoM, KfcepKOM noKOJHora
yrapcKora Kpajta JIaAHCJiaBa II, AaKJie ABa 6para ysejin cy ABC pOAH^e KpajteBCKe Kyfce. HMC fleca nnje AOAyuie HenosHaTO 6uno Ma^apHMa XII BeKa,
jep OHH cy raAa HOCHJIH H HMC ,,ypoiua na naK H HHCTO name HMC ,,ByKaHtt.
MMC ypoin MHKJiouiHii yoniure CAiaTpa MaijapCKHM napOAHHM HMCHOM H HSBOAH ra OA OCHOBC ur = dominus (rji. Etym. Worterbuch der Slaw. Sprachen
372). TaKO MHCJIH u J a p e n e K (Gesch. der Serben I, 239); OH na>Ke: ,,Der
magyarische Name Uros ist ein klares Zeugniss fur die verwandschaftlichen
Verbindungen der Grosszupane mit den Ungarn, die im folgenden Jahrhundert
noch klarer hervortreten", a y 6e^eiuii,H 2 Ka>Ke: flDer Name Vros, Urosius,
sehr haufig in den ungarischen Urkunden des 13. Jahrhunderts" M sancra,
OAMax Ha nonerKy BjiaAaH,a Cje^ana II, 1116, 6110 je y YrapCKoj najiarnH
,,Janus filius Vrosa = JoBan CHH VpomeB* (Chronicon pictum Vindobonense
ed. F l o r i a n u s , Fontes II, 208), a 1131 noMHH>e ce y opHmnajinoj ncnpaBH
HCKH ,,Vros iudex = cyAau, Ypoui" (Wenzel, Cod. dipl. Arpad. I, 39). FoAHHC 1146 oner oAJiHKOBao ce y 6ojy c HeMU,HMa na peHHu,n JIajTH f comes
Vros = Hcynan ypom" (Chron. pictum ed. cit. 218). CacBHM je AaK^e 6espa3JIO>KHO ysHMaTH Tora >Kynana Ypouia sa cpncKora Be^HKora Hcynana Ypouia
II, KaKo TO HHHC H6KH nHCu,H. FoAHHa 1156 naK noMHH>e ce y JCAHOJ ayTenTHHHOJ HcnpaBH H Vlcanus (= ByKan) Borsensis archidiaconus ( K n a u z , Mon.
Strigon. I, 119).
s3) O r b i n i , II regno 245.

102

AJIH MK HMamo ABa noAaiKa o /Jecn jom npe OBHX

THCKHX. To je y npBOM peAy AeCHHa ncnpaBa, HSAana 1151 npe
1 cenieM6pa84), a OHAa saKJtyHHe penn JleTonnca Ilona /tyKJbaHHHa. y HcnpaBH /Jeca HOCH THiyjiy ,,Dioclie, Stobolie (= Tribunie), Tacholmie (= Zacholmie) dux". To snanHj Aa je OH npe
1 cemeMfipa 1151 saBJiaAao /JyKJbOM, Tpe6HH>eM H SaxyMJbeM, H
y TOM nojio>Kajy OHAa AapOBao ocipBO MJBCT, Koje je xaAa 6njio
ynyrap saxyMCKHx rpannija, Manacinpy nyjicancKora peAa CB. MapHJe na Monte Gargano y AnyjiHJH. A Kano je /Jeca Aoinao AO
Tora, Aa je yseo xaxyjiy Knesa (xepijera) /JnoKJiHJe H TpedHJta85),
o6jacHHjie cy nam rope ijnTOBane penn /JyKJbaHHHOBe, TO jecT:
nocjie CMPTH Kpajba Tparnxne (o. 1142) saBJiaAao je /JyKJbOM H
Tpe6HH>eM CHH HberoB KHCS PaAocjiaB y sajeAHHijH c 6paiiOM JoBanoM H BjiaAHMHpOM. Befe je oTaij jteroB FpaAHxna HMao pasjiora, Aa ce 6oJH 3a CBOJ no;io>Kaj, jep, KaKO Ka>Ke lion /JyKJbaHHH,
,,OH je MOpao Aa CHOCH mnore 3aceAe H nenpaBeAne nporone OA
H, ajm ra je Bor Hs6aBHo OA CBera sjia". /Ja ce AaKJie
, PaAocjiaB je CKOpo no OHCBOJ CMpTH Kpenyo y U,apHrpaA,
rAe je 6aiu OKO Tora Bpemena Aomao Ha npecTO CHH i^apa Kajiojoana, M a n y H J i K O M H H H (OA anpnjia 1143 AO cenTemfipa 1180).
nsjaBHO ce BepnHM u,apCKHM Basajiom; saTO my je HOBH
H Aao ,,y Jieno semjby, KaKO jy je AP>Kao H>eroB oTau," FpaAHxna, AaKJie AyKJbY (3eTy) H Tpe(3Htt>e (TpaByHby). KaA ce noTOM
paTHO y AyKJbY> Anroine na H>era 6yny ;,CTapH H>eroBH
", TO jecT OMHTO HCTH OHH, KOJH cy pannje ,,npaBH;iH saH HenpaseAHO nporoHHJin" fterosa oqa, H nososy ftecy (cnna
ypoina I) na My npeAaAy 3eTy H TpeSHfte; PaAOCJiasy H 6patiH
ocTajio je TaKO caMO npHMOpje c KOTOPOM H CKaApOM, HJIH ,,AaJiMaijHJa" cpncKHx Hssopa. A KaA je TO 6HJio? npe csera Tpe6a
KOHCTaTOBaTH, Aa je TO (JHJIO nocjie 1143, KaA je u,ap Manynji KOMHHH Aoiuao na npecTO, a npe 1151, KaA je Aeca H3Aao ony no. Ho OBO ce BpeMe MOHCC joui BHiue orpannHHTH.
KaKO je nosnaTO, Porep II, OA 1130 ,,Kpajb CH^HJIHje", KOiH ce nenpHJiHHHHM no;io>KajeM u,apa Manynjia KoMHHHa sa
8*) O TOJ Hcnpaen H o H>eHoj ayTeHTHHHOCTH yn. nEKCKypc" na Kpajy
OBora HjianKa.
85) O Saxyjvuty FJI. EKCKypc\3

Apyre KpCTauiKe Bojne, HasajiH HenaAano JICTH 1147 na uapcTBo H

ysMe OCTPBO Kp<|). FloTOM OKpene na nejiononeuiKe o6a;ie H Aajbe,
H Aonpe naK AO KopnHTa, HerponoHTa H ATHHC. C Apyre naK
CTpane nopMancKe cy HCTC Aouuie KonneHHM nyTeM naK AO Te6a.
CacBHM je npHpOAHO, Aa cy TH Kpynnn H HCMMJIH Aora^ajn noTnyno saoKynnjin qapeBy na>KH>y; saTO H yroBopn cases c BeneIJHJOM, Aa My noMorne npoTHB HopMana na Mopy, a c HCManKHM
^apeM KonpaAOM III yHHHH cnopasyM sa KonnenH noxoA, jep ce
ijap Manynji TaAa yseo y CBOM rn>eBy sanocnTH HACJOM, Aa nocjie
ocBOje^a Kp(|)a npenece paT y jy>KHy MTa^njy H H>y OHAa
ca i^apeM KonpaAOM. y OBOJ TCUIKOJ CHTyai^Hjn, CTOJehn npeA
HHM caBesoM ABejy uapeBHHa H noMOpCKe Beneunje, CHU.HJICKH
Porep yse ce KOPHCTHTH CBaKHM CPCACTBOM. Beii na npojiehe 1148
ynaAHy npeKO AOH>era AynaBa y uapCTBo KyMann, LUTO je npHMopajio rpHKO opy>KJe, Aa ce npe CBera c ycnexoM 6au,Hjio na H>HX.
FIoTOM oKpene u,ap Manynji na Kp$, HO npasa Bojna sanejia je
TCK 1149, KaA je y asrycTy OCTPBO oneT naTpar OCBOJCHO noA JIHHHHM BOACTBOM u,apa ManyHJia. TeK UITO ce nocjie Tora ycnexa i^ap
noByKao y ABJiony (ceBepno OA Kp(})a) cnyjyiiH, KaKO 6n npemao
y jyn<Hy MTajiHJy, AO^e My r^ac, Aa ce PauiKa nofiynnjia, a Ma;io
AOii,HHJe ce H yrapcKa Kpajba Fese II OA^iyHH^a sa HOB paT c BHsaHTHJOM86). Ha H y HeManKOJ 6yKHyiue MCTCWH ynepenn npoTHB
ijapa KonpaAa. CBC je TO 6no H^OA AHnjiOMaTCKe BeuiTHne Porepa II, KOJH ce na Taj nannH ycneiiiHo o6paHHO OA onacHOcra,
IIITO My je sanpeTHJia. M sancTa, uap MaHynji nanycTHO je
o jy>KHO-HTajiCKOj BOJHH H oKpeHe y jecen 1149 na PauiKy, na
oneT H HAyfce jecenn 115087).
C OBHM je Aora^aJHMa CBaKaKO y BCSH H 6yna y AYKJbH nP~
THB PaAocjiasa, H npOBajia Aecnna y TpeSnfee H .HyKJby. Mo>KeMO
86) K u n a M ed. bonn. 101102 HspenHo npHnacyje PoreposHM
raMa cpncKH ycxanaK y PauiKoj H par c YrapCKOM.
87) 3a Aora^aje r. 1147-1149 FJI. C h a l a n d o n o. c. II, 317-335 i 383
ro 391; C h a l a n d o n , Histoire de la domination normande en Italic et en
Sicile, vol.11 Paris 1907, 137147; Caspar, Roger II (11011154). Innsbruck
1904, 376397; P a u l e r o. c. I, 350 HAaJte; FpOTT,, HST> HCTOpm Yrpm H
CjiaBHHCTBa BT> XII B-BK-B 143 H ftajte ; K a p - H e r r , Abendlandische Politik
Kaiser Manuels 28 H

105

104
je AaKJie Aaxjjpaxn 1148/9 FOAHHOM, KaKO je Befc H AnacxacHjeBHii
Aodpo onasHO peKaBiiin: Ja AP>KHM, Aa npHnaibe
Bajba AaxnpaxH nan npe 1149/50 r., jep flymbamm AO oBora
o /Jean join HHJe roBOpno o ManojjioBHM noxoAHMa npoxHB ypouia II
MS 1149 H 1150 r."88). Tarn CMO exo AOSHJIH xpanceHH terminus
a n t e quern non, a xo je oxnpnjiHKe 11481149 roAHHa. THAI speMCHOM AaKJie CBpmaBa Jlexonnc Fiona /JyKJbaHHHa.
AJIH caAa nacxaje Apyro nnxaite; xpe6a HaMMe noxpa>KHXH
terminus p o s t quern non. Jep naKO Jlexonnc ce>Ke AO 1148/1149,
xo join ne Mopa snanHXH, Aa je OKO xora BpeMena H AOBpmeH.
LUxa BHiiie, KaKO snaMO, cam Flon /JyKjbaHHH nance, Aa je OH ,,y
cxapocxH" n p e B O A H O CBOJ OHHXO p a n n j e HanncaHH CJIOBCHCKH
XCKCX. /J,a6oivie, o xoMe Aa JIH je OH npeBOAefai noiiiao AaJbe y
onHCHBaifcy AyKJbancKe ncxopHJe, AaKJie H AOAao UIXOFOA H O B O ,
HJIH je ocxao KOA CBora pannjera xencxa AO Kpaja, na xo ce ne
MOHce HHiuxa noysAana OAroBopHXH. MM MO>KeMO caMO HacjiyfcHBaxH, Aa je /tyiobaHHH nnaK noiuao AaJte OA pannjera xencxa, Aa
na xaj naHHH yAOBOjLH >KejbH CBOJHX nnxajiaija npy>KajyiiH MM onnc
, , C B H j y paxoBa H A^Jia GiOBena (flyKJbam)".
AJIH SHJIO OBano
HJIH onaKO, c n r y p H O je xo, Aa je Jlexonnc Beh 6no Hanncan noxKpaj XII HJIH oAMax na nonexKy XIII Bena. KaKO BHACCMO pannje,
naui je JlexonHC 6no Aofipano nosnax Beii y npBOJ HOJIOBKHH XIII
, H xo ne caMO y Bapy, Hero H y /l,y6poBHHKy na naK H y
Cnjinxy, rAe ce KbHMe cjiyn<HO apxn^aKOH ToMa. HapoHHXO jaKo ynopHiuxe npy>Kajy jiOKpyMCKH (})ajiCH4)HKaxH, KOJH cy
nocxajiH HajAOEiHHje OKO HOJIOBKHC XIII Bena89). O H H cy n e n o 6 n x a n A O K a s , A a j e J l e x o n n c B e h 6 n o H a n n c a n HJIH
n o x K p a j XII B e n a HJIH n a J A O u n n j e n a n o n e x K y X11I B e K a ,
jep cy ce 4mJicH<J3HKaxopH OKO xora BpeMena H^HMC KOPHCXHJIH Kao
. OBO MHinjLeibe najiasH noxnope H y caMOM xeKCxy fltfK. ToBOpeliH o caxpanH Kpajba CB. BjiaAHMHpa (f 22 Maja
1016), lion /lyKjbaHHH Ka>Ke: ,,Tulit denique (>KeHa H>eroBa Kocapa)
corpus eius et asportavit in loco qui Craini dicitur, ubi curia eius
fuit et in ecclesia Sanctae Mariae recondidit. J a c e t c o r p u s e i u s
i n t e g r u m ... usque in h o d i e r n u m diem". Ms Apyrnx
88)
89)

A H a c x a c u j e B H f c o. c. 23.
FJI. nEKCtcypc" Ha Kpajy

cxaBa HSJiasH, no Mnuubeity JnpeneKOBy, Aa je xejio CB.

MHpa noHHBajio y UPKBH CB. Mapnje KpaJHHCKe oxnpnjiHKe AO
roAHHe 1215, KaA ra Ennpun, nopjie sayseiia CKaApa, npeneine y
/Jpan90), TaKO nac H xaj noAaxaK AOBOAH y nonexaK XIII BeKa.
3axo MHCJIHM, Aa ce Mo>Ke c MHOFO pasjiora Kasaxn, Aa je
JlexonHC Fiona f l y K J t a H H H a H a n n c a n H a J A O U H H J e O K O
r o A H H e 1200, OAHOCHO, KaKO je Befe JnpeneK OAPCAHO, y Apyroj
nojiOBHHH XII BeKa a y nocjieA^e Bpeme BJiaAaiba aapa Manynjia
KoMHHHa OKO 1160 118091).
9) J i r e c e k , Gesch. der Serben I, 207 H Bac. M a p K O B H f c , npaeoMOHaiiiTBO H ManacxHpH y cpeAH>eB6KOBHOj Cp6njH. CpeM. KapjiOBijH
1920, 34.
91) o. c. I, 226 (m. H rope crp. 44). P a n K H (Ocjena 47) je 1864 AP>Kao,
,,da je Ijetopis dukljanski postao u Baru negdje med 11431153 godinom",
IIITO je OHHTO n pep a HO. F^aBHH H>eroB apryMenax jecxe TO, IJITO Flon
y Karanory enHCKona, y rjiaBH IX (T. SB. ,,AyBaH>CKH ca6op")>
cyc|)paraHHMa cnjiHTCKe u,pKBe SaAap, KpK, Ocop H Pa6, a sna ce,
je
OA 1154 Aajl>e SaAap 6no apXHenncKonnja c OHHM noMenyTHM
Kao cy4>paraHHMa. AJIH raj ce apryMenaT ne MO>Ke A^ OAP>KH, H TO He cano
saTO, IUTO ce Flon /],yKJLaHHH 6aui nnje Mopao AP^aTH u,pKBene opraHH3au,HJe
CBoea BpeMena, Hero H saTO, UITO ce OH, nnuiyhH rjiaBy IX CBora A^Jia, Morao
KOpHCTHTH H C T a p H J H M HSBOpOM (rJI. HH>Ke y TaHKH 9. 0 /JyKJLaHHHOBHM H3-

BOpHMa). Ulra BHiiie, /],yKJbaHHH noMwn>e H A Y ^ p O B a n K y i^pKBy y TOM KaTaJiory join Kao cy^parany ennCKonajy cnjiHTCKe upKBe, na nnaK je 6aiu Mopao
snaTH, s6or cnopa CBOje ijpKBe c Ay^pOBanKOM, A^ je /Jy6pOBHHK CTajino HMao
apxnenHCKona join OA noneTKa XII BeKa. K o B a n e B H i i (o. c. Fjiac 58, 67)
oneT MHCJiH, A^ je /],yKJbaHHH 6no w cyBpeMeHHK tt flece, cnna BejiHKora >Kynana
Ypoma I. BpeMe nocTanKa nainera JleTonnca MOKC ce
H na
ocHOBy /HyKJbaHHHOBHX yBOAHHx penH, OHfle FAC ica>Ke, Aa j nanncao caMO
OHO, IUTO je nyo ,,OA Haiuwx OTau,a na BpeMeuiHHx CTapan,a, KaKO Hsnoce y
HCTHHCKOM npHMaH>y a . To anaHH A^ cy TH OHCBH H CTapijH 6vuin c o6sHpOM
na saKibynny HCCT JleTOnnca caBpeMenni^H noc;ieAH>HX
Jjaja, HanMe nponacTH Kpajta T>ype H BJiaAarta FpaAHXHHHa H
AaKJie OTnpHjiHKe HSMe^y 1128 H 1148; KOATra Tpe6a napOHHTy na>KH>y cKpenyTH HHHbeHnu.H, A^ ce lion /J,yKJByHHH HHFAe H HHKaA He nosHBa Ha CBOja conCTBena sanaMlieH>a. YSMCMO JIH caAa, A^ je Flon flyKjbaHHH MJia^n OA H>HX sa
nyny renepauHjy HJIH TpHAeceT roAHHa, OHAa naM ce yKasyje Kao
BpeMe nocTaHKa nauiera JleTonnca OTnpHjiHKe roAHHa 1180. CaMO
MOHCCMO, A^ je 6apCKH enHCKon Fpryp, nHuiyfcn CHJIHTCKOM apxHenncKony PajHepwjy roA- 1177 one Befc u,HTOBaHe penw (FJI. rope CTp. 72) ,;ex antiquis rescriptis et monumentis antecessorum meorum (= TO cy OHHTO Hcnpase) et

107

106

7. KaKO je JIeTonnc cacxaBHx; libellus Gothorum.

Ha nHxafbe, Kano je JleTonnc cacxaBHT, OAroBapa cam
OBHM peHHMa, HanncaHHMa oHHrjieAHO n o c j i e AOBpinena
nocjia, a Koje cy Beii OpfiHHH H JlyijHJe craBHjiH npeA CaM JleTonnc,
Kao HeKe pyne ,,yBOA":
,,3aMOJi>eH OA sac, y Xpncxy JbySjLena fipafeo H nacHH cseurreHHijH cBeie apxnenncKoncKe KaieApe /JyKJbancKe IJPKBC, na H
OA MHOFHX CTapaija (HJIH ciapeiuHna, T. j. CBeioBHHx OAJiHHHHKa),
ajm nonaJBHiue OA MjiaAe>KH naiuera rpaAa (Bapa92), Koja ce naoiatjyje, KaKO je Beii odnnaj KOA MjiaAnx JbyAH, ne caMO cjiyniaH>eM
HJIH HHiaiteM o paTOBHMa, Hero H ynecTByjyiiH y H>HMa, Aa npeBCACM ca cjiOBencKora jesHKa na jiaiHHCKH cnnc o ToTHMa (libellum
Qothorum) a TO ce JiaTHHCKH Ka>Ke Regnum Sclavorum y
KojeM cy onncana CBa A^Jia H paTOBH H>HXOBH (T. j. ToTa HJIH GJIOBena), naKO caM (c THM HOCJIOM) ynHHHo CHJiy CBOJOJ crapocTH,
nnaK caM ce nocTapao, Aa Raman 6paTCKOM jby6aBH yAOBOJbHM BaiUOJ >KeJbH.

AjIH HCKa HHKO OA OHHX,

KOJH (OBaj

CHHC)

HHTajy, He MHCJIH, Aa caM ja Hiuia Apyro nanncao CCM OHO, HITO

caM HHTao93) H OA HauiHX OTaija na BpeMeuinnx CTapaija nyo,
HSHOce y HCTHHCKOM npHHaH>y".
diaersis aliis coniectaris veritatem perpendes" no^ pennMa wdiuersis aliis coniecturis" HMao na ywy JleTonnc Fiona /JyKJbaHima. Hajnocjie, KaKO je flyKjbancKa KpajteBHHa H H>eHa AHHacTHJa nornyno Hinnesna HS HCTOpaje CMpfcy
i^apa ManyHjia KoMHHna (1180), TCUIKO je MHCJIHTH H BepoBaxn, Aa ^H ce HKO
Aao H HMao BOJbe A^ nHme Hcxopnjy flyKJbe TCK ner^e y APYroj no^OBHu,H XIII
a, H^IH nan join AOii,HHje. Fla H OHHTO npncTajaite Fiona /],yKJi>aHHHa ys
CTpaHKy, noKasyje BC^HKOM BepOBaTHomfey na TO, Aa j^ AGJIO nanHcano, H caMO MOFJIO Aa ^YA^ HanncaHO, joni y BpeMe u,apa Manynjia KOMHHna, OAHOCHO HaJAon,HHJe npe 1204.
92) no OBHM penHMa, HapOHHTO s6or oHora ,,sanctae s e d i s archiepiscopatus D i o c l e t a n a e ecclesiae" na ,,nostrae civitatis", KOJOJ ce ne A^je
HMC, Ty6epo je AP^ao? Aa je lion /JyKJbaHHH >KHBeo H paAno CBOJ JleTonnc
nan y CTapoj floKJiejn, Koja A^ je OHAa jom ujeajia. Yn. rope CTp. 59, Ila>Kifce
BpeAHO je H TO, A& 6apcKH enncKon Fpryp y CBOMC miCMy (FOA- 1178) HasHBa
CBOjy upKBy , , d i o c l i t a n a ecclesia" ( K u k u l j e v i c II, 115),
93) y PHMCKOM pyKonncy AOAyme neMa OBC Ba>KHe penn (a npeMa TOMC
HH y JIyu,HJeBy HH y MpnHHfeeBy H3Aan>y), ajiH jy je saTO onyBao Op6nHH: lessi.

noMHO H 6es Haynennx npeApacyAa npo^HTaMO ose penw,

a Oon /I,yKJbaHHH H>HMa xofce Aa npe csera Kawe,
je OH no >KejbH H na MOJi6y CBoje poMancKe (jiaraHCKe) 6paiie
na napOAHHx orapeiiJHHa H MJiaAencn rpaAa Bapa neBeiiiTHx CJIOBCHCKOM jesHKy n p e B e o ca cjioBencKora
na JiaTHHCKH HCKH cnHC ,,o FoTHMa", a Taj cnnc Morao 6n ce jiaTHHCKH SBaTH Regmm Sclavorum". To je npBO. Flocjie Tora lion
/l,yKJbaHHH Ka>Ke, Aa ce OH sa nocao, o KOJCM je HCTOM roBopno,
TO jecT sa cacTaBJi>aH>e cnnca o ToTHMa, HHJC HHHHM ApyrHM KOPHCTHO, Beb caMO OHHM, HITO je -6yAH H H T a o , AaKJie namao y
nncaHHM noMarajiHMa, 6yAH n y o npnHaTH OA CTapHjnx /JyKJbana
(H TO Cpda, ne JIaTHHa, jep OH nnuie H>nxoBy HCTopHJy94).
Ms OBHX Hnane jacnnx penn /tyKJbaHHHOBHx, HCKH cy KpHTHnapn naiuera JleTonnca AOIIIJIH na MHcao, Aa ce JleTonnc cacTojn
OA ABa pasjiHHHTa nocjia: npBH je ro npeBOA T y ^ e r a H pannjera
paAa ca cjioBencKora je3HKa na JiaTHHCKH, HJIH libellus Gothorum,
a Apyrn je HOB H opHrnnajiHo /tyKJbaHHHOB, Hanncan OAMax ncnpBHii,e, na ocHOBy HCKHX nncannx noAaTaKa H npHHatba CTapaua,
JiaTHHCKHM

jeSHKOM

HOTOM

CKpnJbCH

C JiaTHHCKHM

npCBOAOM

cjiOBCHCKora cnnca (libellus Gothorum) y uejinny. AJIH Flon J\yxjbaHHH HHnouiTO HHJe TaKo MHCJIHO. UlTaBHuie, H>eroBe penw:
,,HeKa HHKO ne MHCJIH, A& caM ja nuiTa Apyro nanncao ceM OHO,
UITO caM (ja) HHTao H . . . (ja) nyo", Mory A^ ce OAHOCC caMO na
HHTaB cTaBaK npeA ftHMa, HJIH ApyrHM penHMa, na H H T a B o A ^ - ^ O .
lion /lyKJbaHHH naHMe, OHCBHAHO xohe Aa ce OBOM ApyroM CTaBKOM
npoTHB eBCHTyajinora npnroBopa, Aa je y CBoje A^-^O? H TO
, yneo 6yA KaKHx HSMHuijLOTHHa, HencTHHa HJIH naKocTH,
nero xofee Aa HeraKHe, Aa je nncao caMO Hcrany, sajaMneny nncaHHM noAai^HMa H KasHBaHbeM OTau,a H CTapaqa neAaBHO join
> K H B e r e n e p a u H j e , H TO o , , C B H M a A^JiHMa H paTOBHMa FoTa
HJIH CjiOBena". OHO nauncao H OBO CBHMQ, jacno noKasyje, Aa ce
OBAe paAH o H H T a B O M JleTOiiHcy, a ne TCK o JCAHOJ HCCTH ft>eroBoj; a naui je JleTonnc sancTa nyn npHnan^a o
H paTOBHMa, KaKO AOMafeHMa, TaKo H ca
94) Ms OBora MecTa Tpe6a HSBCCTH join H TO,
CJIOBCH (Cpdnn) a ne JIaTHH (PoMan).

Je

6no

109

108

HenpHJarejbHMa. ETO, OBC ABC MHCJIH: nsjasa Fiona /tyKJbaHHHa o

npeBOAy H o CBOJHM HSBopHMa HCTOM o6aBJbena nocjia, raKo cy
xecHO H JIOFHHKH jeAHa c ApyroM noBesane, Aa HX HHOOIUTO 'He
MOH<eMO OABOJHTH. KiiH Apy^HM peHHMa: lion /JyKJbaHHH ne Ka>Ke,
Aa y JleTonncy Bajba pasjiHKOBaxn ABC pasjinnnxe HCCXH TO jecx:
cxapnjH, xyi?H, npeseAeHH libellus Gothorum H MJiaijH,
H > e r o B nocao Hero 6am odpnyxo: OH Ka>Ke, Aa je
JlexonHC H>eroBa pyweBna. CBOJHHa H j e A H a Jinxepapna ijejinna, H
Aa je raj jiaxHHCKH XCKCX, IIITO ra caAa Aaje HnxaoijHMa y pyKe,
n p e B O A H > e r o B a (pannjera) c j i o B e n c K o r a A C J i a , sa Koje ce
OH KOpHCTHO, KaO HSBOpHMa,

paSJIHHHXHM HHCaHHM HOAaiJHMa H

OHHM, LIITO je nyo npHnaxH ,,OA HaniHx oxaija H BpeMeiiiHHx cxapau,a". Jep KaA 6 ce paAHJio caMO o MexaHHHHOM npeBOAy Tyt j e r a paAa, sap 6n lion /JyKJbaHHH yonuiTe TpeOao HJIH HaK Morao
Aa roBopn o HSBopHMa H o TOMC, KaKO je OH nncao caMO HCTHHy?
CeM Tora /JyKJbanHH Kance, Aa ce Kao C T a p a i j OAasBao MOJi6n H
H >KejbH CBOJHX cyrpaijana Aa n p e s e A e HCTOPHCKO A^JIO o ToTHMa
H^H CjiOBeHHMa, a noAJeAHO H TO, Aa ce KOA nncaiba KOPHCTHO
npHHan>eM ,,HaiiiHX OTaija H BpeMeiiiHHx CTapaua". To JIOFHHKH
MOH<e Aa SHann caMO TO, Aa je Eton /JyKJbaHHH n p B H n y T a nncao
H TO CJIOBeHCKHM JCSHKOM y

M J i a t j H M FOAHHaMa,

KaA OH

join HHJe 6no CTapai^. RaKJie H oBa ncnpaBna A^AyKi^HJa noKasyje

jacHO, Aa ce sancTa paAH o A B a pasjiHHHTa nocjia nnane jeAHora
HCTora A^Jia: o JCAHOM cjioBencKOM? HanncanoM y MJia^HM ayTOPOBHM roAHnaMa, H o ApyroM jiaTHHCKOM, AOi^HHJeM, KaA je ayTOp
H caM 6no CTapaa.
OBO MHiiiJbeH>e Aa je JleTonnc jeAHa i^ejinna H AymeBHH npojeAHora HCTora ayTOpa, noTBp^yje H caM TCKCT.
Don flyKJLaHHH nnje HHHHM osHanno To6on<H>y rpannqy HSMe^y cnnca libellus Gothorum H npeocTajie HCCTH JleTonnca. 3aTo je
H 6n;io HajnpnpoAHHJe yseTH, Aa rpanni^y HHHH OBaj MOMCHaT,
n o c j i e K o j e r a J l e T o n n c BHiue ne H A e H T H ( } ) H K y j e F O T C
ca C j i O B e H H M a , OAHOCHO nocjie Kojera ce TOTHyonuiTe BHiue ne
noMHH>y. Me^yTO, KaA nosopno npOHHTaMo JleTonnc, MH teMO 6pso
a ce FOTH Hspenno noMHtt>y caMO y npBHX neT KpaTKHx
a TO je sa jeAan cnnc (libellus) BeoMa Majio, na H sa XII

BeK95). AJIH TO HHJe CBC. BapCKa MJiaAe>K, napOAHH OAJIHHHHUH H

CBeiiiTeHHij[H CBaKaKO cy XTCJIH, Aa HHTajy o ,,CBHMa A^JiHMa H paTOBHMa", IIITO Cy HX HHHH^H OAHOCHO BOAHJIH FOTH HJIH CjIOBeHH.

Ta sap 6n rion JHyKJbanHH Morao ,,yAOBOJbHTHw H>HXOBOJ ,,MOJi6n

H >KejbH" KaKO caM Ka>Ke OHHM ijHTOBaHHM peHHMa ca OHO
HCKOJIHKO peAaKa y rjiaBaMa I V, FAC ce noMHH>y caMO ocnyTaK
,,roTCKe" AP>KaBe, HenpHjaTejbCTBo c poMancKHM (^aTHHCKHM) xpnH ABa paTa? OHCBHAHO je, Aa lion /I,yKJLaHHH HMa na
H H T a B o A^JIO, jep caMO je H>HMC Morao Aa ,,yAOBOjLH" MO^SH
H H<ejLH CBOJHX cyrpa^ana npy>KHBiHH HM yncTHHy onnc ,,CBHjy
Aejia H paTOBa" ToTa HJIH CjioBena. To naK snann, Aa je libellus
Gothorum HCTO IIITO H Regnum Sclavorum KaKO H caM
Ka>Ke TO jecT npocro HaTnnc HJIH HMC H H T a B a JleTonnca.
3a name pacnpaBJbaH>e o JleTonncy Kao o jiHTepapnoj
Hanncanoj OA jeAHora HCTora ayTOpa, OA Ba>KHOCTH je H TO, IIITO
y /JyKJbaHHHOBy npHHan>y BasAa H yseK, Kpos neSpojene renepai^HJe
(OA VI AO XII BeKa), na npecTOJiy nacjie^yje CHH oi^a HJIH 6paT
6paTa na oHAa H>eroB CHH. TaKo TO HAC najnpe OA npsora Kpajba
OcTpoHjia AO CMPTH KpajLa Macjiasa, a OHAa KaA ce IlaBJiHMHp
(Bellus), CHH MacjiaBJbeBa 6paTa IleTpHCJiaBa, Bpaha HS PnMa y
AOMOBHny, npoAy>Kyje KOJICHO BJiaAajyfeera AOMa OcTpOHJiOBa
ynpaBo AO nocjieAftera KHesa PaAocjiaBa H H>eroBe Bpafce Josana
H BjiaAHMHpa. Ha Taj je nannH TCKCT JleTonnca Dona /JyKJbaHHHa
j e A H a H B P C T O n o B e s a n a reneajioiiiKa ijejinna, a TO MO>Ke
Aa 6yAe AymeBHH npOAyKT caMO j e A H o r a HCTora ayTOpa. Baui
saTO ce H He MO>Ke nnrAe KasaTH: OBAC npecTaje libellus Gothorum,
a Ha TOMe Meery noHHH>e caMOCTajiHH nocao Fiona
36or Tora H jecy CBe noAejie TeKCTa JleTonnca Fiona
HHHa y ABC HJIH Tpn H BHUIC HCCTH caMO nponsBOJLHa
BaHba nojeAHHHX KpnTHnapa XIX BeKa. /Ja()OMe, HS
pasjiora MOH<eMo JleTonnc Fiona /I.yKJbaHHHa sancTa noAejiHTH na
ABe HJIH naK na Tpn HCCTH, ajin Tpe6a OAMax HCTaKHyTH, Aa je TO
caMO c odsnpoM na c a A p > K H n y JleTonnca.
AaKJie MOHCCMO jiaKO Aa o6jacHHMO onaj nspnnaj flyKJLaHHHOB libellus Gothorum.
95) XpeaxcKa peAaKii,HJa noMHite AOAyme Foxe join H y rji XIII, ajra
jiaxHHCKa A&KJie ZJICLBHCL peAaKu,nja HMa na TOM Mecxy Graeci (= BusaHTHHU,H), IUTO H OAroBapa cxsapH, jep cy FOXH y xoj FJI. XIII nenpHJaxejBH.
Greci HMa H Op6nHH.

JIaTHHH (POMaHH) BOJICJIH

HaSHBaTH

CjIOBCHe. y CMHCJiy

OBaKe

HAeHTH(})HKai;Hje FOTH ce H noMHH>y y caMOM TeKCTy, y rjiasn V,

rAe ce Ka>Ke: Gothi qui et Sclavi (sc. nuncupantur). TaKO cy
pasyMejiH Fiona /IjKjbaHHHa KaKO BHACCMO H ToMa apxn^aKOH H Ay>KA AaHAOJIO96).

Ho OTKyAa OBO AyKJbanHHOBo HAeHTH(|)HKOBaft>e FoTa H GioCD

5T

CO

CL)

*cT

CQ

IlpBH Tpar ,,roTOMaHHJe" y nauiHM sanaAHHM seMJLaMa najia3HMO UITO ja snaM y jiereHAH CB. AyJ Ma > rA^ ce npnna,
KaKO je 7 Maja roAnna ce ne Ka>Ke CB. /tyJaM npenaTHO
MyneHHHKy CMpT H HOTOM joiu HCTC nofen 6no caxpaH>en OA CBOJHX
xpHiufeancKHx ApyroBa na OHOMC MecTy, rAe je HSAaxnyo. KaA cy
nocjie neKora BpeMena npecTajin nporonn, xpHiufeann npeneuie
H>eroBO TCJIO y rpaA Cajiony y apKBy CB. Mapnje. OHAa ce Ka>Ke:
r Postea vero Gothorum irruptione diruptis funditusque eversis
Salonis", HorrejbH no6erouie najnpe na cyceAHa ocTpsa, a OHAa
ce BpaTHiue H ocnoBauie y /^HOKJiei^njaHOBOj najiara rpaA CHJIHT,
npeo6pase JynHTepoB xpaM y npKBy CB. MapHje H y H>y 29 jyjia
^
tijQ

s
IB

s .s

<D

> -a

ii

CT

I 30

cd

I1

- cd"

t=*
0)

d^ QJ
tt*
0

D
C

j cd

^ 3

OH

CKOM jesHKy npoTHB nponnca KaTOJIHHKe ^pKBe, s6or nera je 60>KJOM OApeA6oM, KaKO Kancy, Ka>KH,eH HanpacHTOM CMpfey"99). Ose
PCHH jacHO noKasyjy, Aa je jiarancKH AaJIMaTHHCKH KJIHP y CBOJOJ
MP>KH>H cjiOBencKy JIHTyprHjy, a TaKO H cas paA CBCTC 6pafee KOHCTaHTHHa-KnpHjia H MeTOAHja, crarMaTHSOBao jepeTHHKHM, ynpaso
apHjancKHM, OAHOCHO FOTCKHM. To oneT snann, Aa je j e A a n OA
HSBOpa OBaKOM cxBaTaiby AOHCKJIC H y TaMHOM CTOJICTHOM cefean>y
PoMana (JlaTHna) y AaJiMarancKHM rpaAOBHMa na HeKaAauiH>e BJiaAaae apHjancKHx ToTa (493536), KaA je HMC TOT Ao6njio CHMBOJIHHHO snaneHbe: OTHMana Ty^e HMOBHHC, BapBapcKora npoBajiQ,
0
U

00*

'cd

d
cd
S
o

&

veneratione habetur et colitur"97).

FlosnaTO je, Aa je OBa jiereHAa npBH nyTa Hanncana AaBHO
npe Apyre nojioBHne XI BeKa (BepoBaTHO HajAoaHHje joiu y X BeKy),
KaA joj je nocjieAH>y H Aanauifty TeKCTyajiny 4>opMy ^ao AAaM Flapn>KaHHH, y BpeMe cnjiHTCKora apxHenncKona JlaBpenraja (1060 AO
1099). 0 TOMe npnna no AofipoM CTapoM HSBopy ToMa apXH^aKOH OBaKO : ,,Y BpeMe apxnenHCKona JlaspenTHja Aouiao je y
CnjiHT, nojiasefen y ATHHy na rpHKe nayKe, HCKH AAaM riapHwaHHH,
HOBCK OAJIHHHO ynyfeen y yMeTHOCTH. M KaA ra je apxnenHCKon JlaB-

peHTHje nacHO npHMHO H ynHTao, 6u JIH nMyiceu (Passiones) CBCTHX MyneHHKa AyJ M a H AnacTacnja, Koje cy join OA CTapnne 6njie
onncane neAOTepaHHM JCSHKOM, XTCO Aa npepaAH TaKO, Aa fee ce
OAJIHKOBaTH KpacHOM KOMnosHijHjoM, OH paAO npHCTane H yseBuiH
rpa^y HS erapnx HCTOpnja (a ueteribus ystoriis), o6noBH jierenAe
o o6a MyneHHKa y AOTepanoj AHKipJH"98). HHKaKO nnje BepoBaTHO,
Aa 6u CTpanaij, AAaM FlapHHcaHHH, caMOBOJLHO yneo y TCKCT HMC
F o T a Kao eKBHBajienT sa C j i O B e n e (XpBaTe), nero je npnpoAHHJe, Aa ra je namao y CBOMC npeAJiouiKy, HJIH, KaKO pene ToMa,
,,y CTapHM HCTOpHJaMa". To 6n AaKJie 6no HajcTapnJH noAaTaK o
roTOMaHHJH y nac Ha sanaAy, a MOHCCMO Aa ra yspcraMo, no noeranKy H>eroBy, HaJAOijHHJe y X BCK.
Me^yTO H sa XI BCK naM ce canyBajio HCKHX noAaTaKa o roTOMaHHJH y xpBaTCKOj /JajiMaijHJH. Ms aKaTa cnjiHTCKora qpKBenora
cadopa (CHHOAa), OApncana 1060, a join 6ojbe HS jeAHora HSBeuiTaja
o Aora^aJHMa y XpBaTCKOj HSMe^y 1060 H 1064, KaKO ra je onyBao
apXH^aKOH ToMa, HSJiasn 6ejiOAano, Aa cy PoMann (Jlarann) y
AaJIMaTHHCKHM rpaAOBHMa, napoHHTO y CnjiHTy, ForaMa nasHBajin
one XpBaTe, KOJH cy ce 6opHJin sa cjiOBencKy JiHTyprnjy y IJPKBH.
LUTa BHiue, naK cy rjiacno ycTBpAHJin na cnnoAy, Aa je ,,roTCKa
nncMena (= niarojhHijy)" ,,HSHamao HCKH j e p e T H K MeTOAHJe,
-H930ITO WOXOH WOX BH OBOHUBH OH>KBir BJOX OJOHW 1{OH9H 9f Hfo)J

npe CBera xofey Aa KOHCTaTyjeM, Aa lion /JyKJhaHHH OHHM

UHTOBanHM peHHMa HAeHTH^HKyje ToTe ca CJIOBeHHMa, TO jecT, OH
Ka>Ke, Aa cy ra Bapann JIaTHHH saMOJiHJiH, Aa HM npeBCAe onaj
cnnc, UITO ra je OH caM, BepoBaTHO He TaKO AaBHO npe Tora, nanHcao CJIOBCHCKHM jesHKOM o CJIOBeHHMa HJIH FoTHMa, KaKO cy

C/3
0)

1
a

00

"o

O-

CO

cx

tj

2*'^

.2
*ccd

d 6 -^
5 o

c cd
f ,^
0)
.Q

X
<D

") T h o r n a ed. cit. 49: ,,Dicebant enim goticas literas a quodam Methodio heretico fuisse repertas, qui multa contra catholice fidei normam in
eadem sclauonica lingua mentiendo conscripsis, quam ob rem diuino iudicio
repentina dicitur morte fuisse damnatus".

113

112

HHKa, jepexHKa H Hesnafiouma. /JoijHHje, nocjie nponacxn roxoce

Ap>KaBe, HMC H pen Fox npocxo je npeneceno na CjiOBene, nacjieAHHKe Foxa y ftajimauHJH, jep cy H OHH KOA CBora AOJiacKa Ha
o6a;ie JaApancKora Mopa SHJIH He camo He3Ha6oum,H, Hero H OXHMaHH H BapBapCKH npOBajiHHijH. HnxepecanxHO je H xo, KaKo ce y
OHHM rope HaseAeHHM peHHMa AaJiMaxHHCKHx Pomana (JIaxHHa)
rjiarojbCKa nucMena HasHBJby ,,roxcKHMa", ajiH JCSHK ,,cjioBeHCKHM".
To snaHH, Aa cy X H x o 6 o > K H > H ,,FOXH" r o B O p H J i H CJIQfcencKH, HJIH Aajbe: pen ,,Fox" je y xo Bpeme (y XI BCKy) meijy
JIaxHHHMa y /JajiMaijHJH HMajio camo B e p C K O 3HaneH>e, xo jecx:
jepexHK HJIH nesHado^au,, a He join H HapOAHocno100).
YnopeAHMo JIH caAa Ayx H C M H c a o OHHX Hsjasa AajmaXHHCKHX Powana X H XI BeKa, KaA je H Sapcna enHCKOHHja BepoBaxHO 6njia y BCSH ca CHJIHXCKOM ijpKBOM101), c Ayxom H CMHCJIOM
npBHx rjiasa y Jlexonncy Fiona /tyiobaHHHa, y KojHMa je pen o FoXHMa, AoiiH feemo 6pso H JiaKO AO cnosnaje, Aa je xo j e A a n H C X H
Ayx H j e A H O H C X O c x B a f c a i f c e : Flon /JyKJbaHHH HAeHXH<|)HKyje
Foxe ca CjiOBeHHMa camo AOXJIC, AOK cy HesHadoimjH, xo jecx AOK
HHcy npHMHJiH Kpiiixett>e, na saxo H roBOpH o FoxnMa XCK y npBHM rjiaBaMa CBora Jlexonnca. AaSome, Kao xpHurhaHCKH cBeiuxeHHK,
OH H HHJe Morao Aa ca CHMnaxHJom roBOpH o He3na6o>KaHKHM
CjiOBeHHMa (,,FoxHMau); 3axo my OHH H jecy y xo BpeMe AHBJLH H
Heo6y3AaHH, a napOHHXO HCKH H>HXOBH cBHpenH KpajbeBH. AJIH KaA
,,FOXH" npHme Kpcx, OHH npe csera npecxajy Aa 6yAy ,,FOXH", npeo6pa3HBuiH ce y CjiOBene, H noAJeAHO nocxajy, Kao no HCKOM nyAy,
6jiarH H Ao6pH, ceM pexKHx HsysexaKa102). Cxora HHJe ny>KHO na
1o) TaKO je TO cxBaxno H Ay>A A & H A O . J I O Y XIV B6Ky (FJI. rope cxp.
55, ), KaA pene: ,,Erant enim Sclaui adhuc gentiles (= HesHadoui^), quia a
Gothis originem traxerant". HajsaA, o6pasoBaHHM JlaraHHMa XI H XII Bexa
jaMaHHO je 6HJio nosnaxo, A^ je BHsanxHCKH HCXOPHK n p o K o n H J e (y BpeMe
u,apa JycxHHHjaHa) HSpenHo sa6ejie>KHO, KaKo je T O X C K H K p a j b ToxHJia
nosBao y noMofe C j i o B e n e H HbHMa ce KOPHCXHO y paxy c PHMJLaHHMa. (Fji.
o xoMe BHiiie y MOJOJ KIBHSH: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara sir.

170, 210, 417, 506-507).

101) FJI. rope cxp. 7174.
102) BpeAHO je OBAC HOHOBHTH ose penn Maxeja C o K O J i O B a (Hsrb
Hcxopm BojirapT>. RexporpaA 1879, 98): ,XpHCxiaHCTBO CT> caMbixi,
B-BKOBT, CBoero noHBjiemH coA^ScxBOBajio PHMCKOH HMnepm ynpo-

OCHOBy xaKOBa cxBaiiaita, Koje noxnyno OAroBapa Ayxy onora BpeMena, KOHCxpyncaxH ABC oAeJinxe HCCXH Jlexonwca H ABa ocofinxa
ayxopa, OA KOJHX Aa je xo6o>Ke jeAan AajiAiaxHHCKH PoMan (JIaxHH)
a Apyrn CJIOBCH (Cp6wH).
MHCJIHM saxo, Aa je nnxaB Jlexonnc, KaKo je AO nac Aomao,
jiHxepapna i^ejiHHa H A^JIO jeAnora ncxora ayxopa, Dona

8. FoTOMaHHJa KOA Cp6a H

Osaj naui pesyjixax HHnoiiixo join ne HCKJbynyje Moryhnocx,
Aa ce lion /JyKjbaHHH sa one rjiase mxo roBope o FoxHJvia HHJC
KOpHCXHO H HCKHM OA OHHX H H C a H H X HOAaxaKa, O KOJHMa H CaM

Ka>Ke, Aa HX je ,,wrao". lllxa BHIIIC, xo je BeoMa BepoBaxno, jep

KaKO BHACCMO roxoMaHHJa Me^y npHMOpCKHM PoMaHHMa
(JIaxHHHMa) AOfte ^ajiMaqnje c x a p n j a je OA Fiona /JyKJBaHHua, a
ne CMCMO Aa CMexneMO c yma HH xo, Aa je Bap, a y npBOM peAy
H>eroB KaxojiHHKH KJIHP, SHO y XI H XII B6Ky y BeoMa >KHBaxHHM
BesaMa c AOH>OM /I,ajiMai;HJoM, naponnxo y BpeMe Befe noMenyxHx
BepoBaxHHx cy(})paraHHx Besa ca CHJIHXCKOM IJPKBOM H 6op6e ca
/JyfipOBHHKOM, KaA je H onex xpa>Kno Bese ca CHJIHXCKOM I^PKBOM;
na H 6apCKH ennckon Fpryp (OKO 1175 1189) 6no je naK pOAOM
H. IlopeA Tora H ycnoMena na FOXCKO BjiaAan>e (MS VI
BapBapOBt. rincaxejib IV B-feKa, 6;ia>KeHHbiH IepOHHMT>, HTO roBOpax-b,
BapBapw (OHT> pasyM-feex^ BT> exoMi> cjiyna'fe FOXOBTJ), co BpeMenH CBoero
o6paiu,eHm BT> xpncTiancxBO, cxajiH Men-fee BoesaTb CT> PujvubanaMH. IIoAo6HbiM-b >KC o6pasoM-b nacaxejib X B-feKa, KaMemara, roBOpnTb o
XpeBOH^HBIUHXT, BT> XCHeHlC H-feCKOJIbKHX-b B-BKOBT, COJIyHb, HTO OHH
CBOH Ha6rBFH CT> TBXT> HOp-b, KaKT> o6paXHJ!HCb BT>

CB. JepojiHM H KaMeHHjax, MHCJIH exo H Hani lion /IjyKJbaHHH.

IDS) THMC join HHJe peneno, A^ je Jlexonnc OA penn AO penn, KaKO je
Aouiao AO H^c, ACJIO Fiona /JyKJbaHHHa. y H>eMy HMa naK MHOIIITBO rjioca H
H H T e p n o n n p a H H X Mecra, na Koja fey CKpenyTH na>KH>y na CBOMC Mecxy.
Ho Aa 6n THX rjioca H HHTepnoJiaii;HJa 6njio XOJIHKO, Aa 6n onceroM CBOJHM
n a A B H C H J i e caMO A^JIO Fiona flyKJbanHHa, xo ce Mopa HajoAJiynmije
Befe cxora, UITO xaKOM MoncxpyMy neMa npHMepa y nnraBOJ cp
JiHxepaxypH CBera. KOA xora ce y npBOM peAy paAH o BefcHM HJIH MaftHM Mapr H H a j i H H M rjiocaMa, Koje cy KPHBH>OM npenHCHBana c BPCMCHOM yinjie y
caM TCKCX. Saxo neMa H ne MOJKC A^ 6yAe cyMH>e, Aa je opHrnna^HH H ayxenXHHHH TCKCX Fiona /JyKJbaHHHa Aomao AO Hac Aocxa Ao6po canyBan, cjia6nje
y pannjoj HCCXH, a 6oJbe y AOU.HHJOJ, H c (})opMajiHe H ca caApwajne cxpane.
8

115

114
Mopajia je BasAa Aa CyA.e MHOFO >KHBJba y rpaAOBHMa AOH>C
je, nero JIH ropite, Beh saTO, IIITO CKaAap HJIH Yjumib na
H HHiaBa HeKaAauiiba pHMCKa npoBHHijHJa npeBajiHTana, HHKaA
HHcy 6njiH caciaBna HCCT TeoAepnxoBe roicKe AP>aBe. Hnje saio
HeMoryhe, Aa je Flon flyKJbaHHH sanem HMao y pyicaMa HCKC AOH>OAajiMaTflHCKe HCTOpucKe sannce, y KOJHma je dmio nodejieHceno
CTpaAaibe Jlainna sa roiCKora BJiaAaH>a H y Bpeme Aocejbeita GJIOBena na o6a;ie JaApancKora Mopa. Ha aKO ce Befe mo>Ke Aa nopene
er3HCTeHii,Hja HCTOpncKHx sannca, a OHO ce ne Aa nopeiiH cxapa
AOH>OAaJiMaTHHCKa TpaAHUjija o TOM BpeMeny, Kojy Hspenno noMHH>e H apxH^aKOH ToMa. Ho nwje BepoBaTHo, Aa 6n TH sanncn
(HJIH Hajnocjie M TpaAHu,Hja) AOftOAajiMaTHHCKora noeraH>a caAp>KaBajiH noAaTaxa H o r o p n > o j ftajiMaijHJH, Bet je BeposaTHMJe,
Aa je lion /tyKJbaHHH CBOJ H3Bop caM Aonyn>aBao H npepa^HBao
TaKO, Aa je y H> yMeTasao OHO, IIITO je nanwcao o 6ojeBHMa OKO
CKaApa H KaKo cy ,,roTOCJioBeHH" OCBOJHJIH npoBHHi^njy FlpeBajiHTany (y VII seKy) HAeHTM^HKyjyiiH KOA Tora CjiOBene c FoTHMa.
Jep Aa cy CJIOBCHH (a He npaBH TOTH) HeKofe OCBOJHJIH H OBC
Kpajese H y H>HMa ce HacTannJiH, TO ce y AyKJbH jaManno join H
y XII BeKy Ao6po snajio H naMTHJio.
Ha cjiafinjy roTocjiOBencKy TpaAHii,HJy y AyKJbH ynyiiyje y
ocTajioM H HHibeHHua, Aa je y cpeAH>eBeKOBHOj CpfinJH HMC rom"
snaHHJio B y r a p H H a a ne CjiOBena. TaKO nwiiie CHH CTet^ana
HeMaibe, Kpajb G T e ^ a n l l p B O B e H H a H H (fo. 1227), y 6norpa<})HJH CBora ou,a, osaKo: ,,JeAan OAMCTKHK OA HCTora n j i e M e n a
T O T a, S B a H o r n d y r a p C K o r , no HMeny CTpes, OABOJH ce na
sanaA K AP>aBH MOJOJ (T. j. K Cp6HJw), nanaAHyT OA OBOF SJIOF
saKOHonpecTynHHKa, 6paTa H>eroBa"104). O TOMC nniiie MHOFO
AeTajbHHje HCUITO MJia^H Monax T e o A o c w j e (y Apyroj HOJIOBHHH
XIII BeKa) y 6norpa4)HJH CB. Case. OH Kawe: ,,Beuie AaKjie HCKO
no HMeny C T p e 3, aKO H 3JioyMan ajiH BHCOKa poAa OA fiyrapCKe
CTpane i^apCKora poAa, CPOAHHK KajiojoBana, u,apa saropCKora,
Kora KaKo npn^ajy y6H CBCTH /tyMHTpHJe. Jep Taj Kajion, uap saropcKH, noAHHce ce H pasopH MHOFC rpHKe rpaAOBe

no CBOJ TpaKHJH H no CBOJ MaKeAOHHjn, jep cy

l^apHrpaA AP>KajiH Opysw, KOJH ne Mapaxy sa pasopaBaite
rpaAOBa, CMaTpajyiiH Aa nncy H>HXOBH, a OH, najiaseiiH HX nycTe
H 6e3MoliHe, pasopasaiue HX, a cse OA Bora dnBauie". TaKO no^e
6yrapCKH u,ap KajiojoBan (1207) HOA Co^yn c naMepOM Aa ra
OCBOJH, ajiH ,,HHM AO^e rpaAy, 6o>KH]HM cyAOM OA HCKC HeBHAJbHBe
MyKe y cpuy yMpe H nanpacno CBPLUH". HacjieAH ra Bopwji. ,,Taj
BHiue cnoMenyTH CTpes 6ejaiue roften OA ijapa Bopn^a, KOJH nocjie
ydncTBa uapa KajiojoBana 6eiue npeyseo ijapCTBo, H xohaine ra
y6TH Kao i^apCKora po^aKa. Jep H Taj T O T H H , n o M e n y T H
CTpes, 6euie nyBen xpafipoiiifey MHOFO, Aa cy My s6or Tora joui
BHine saBHAejiH na Tpan<axy CMpfey xywy H>eroBy, jep ra ce 60jaxy, Aa ce He saijapn, na Aa H>HX He noySnja. TaKO AaKJie roH>en
OA H>HX H cacBHM OAarHaH, HeMajytH TAC CMHPHTH ce, Ao6e>Ke
6jiaronacTHBOMe BCJIKKOM >Kynany H caMOApumy CTe^any. A OH,
xpHCTOJLyfiHB, npHMH ra paAOcno ca CBHMa, KOJH cy AOIIIJIH c H>HM,
yKasaB My CBaKy jby6aB H ApyuiTBenocT CBOje KPOTOCTH . . . ^a
6n ra 6oji>e yBepno o npaBOj Bepn H jby6aBH npeMa iteMy, no6paTHMH ce c H>HM, neAOCTOjHHM, na CBCTOM JeBan^ejby H ofiAapn
ra MHOFO KOH>Ma H jbyAMa H CBHMa noTpe6aMa. A npe Tora, Kao
UITO KasacMO, F O T H ce MHOFO ocHJiHine H, nauiaBiuH Mnore rpnKe
rpaAOBe nycTe H SecnoMoiiHe, sayseuie HX H AP>Kaxy, na saysHMaxy
H rpaAOBe OKO Cojiyna, AP^efen y pyKaMa H OxpHA". Me^yTO ce
CTpes noKasao He6^aroAapan cnpaM CTe^ana HeMan>e noAHraBiun
ce npoTHB H>era. ,,M nocTaAe (CTpes) po6 saBHCTH H sjiofie, H,
ne CTpauiefcH ce Bora, noKBapn AY^y CBOjy, jep sa He6pojena
Ao6pa CTe^anoBa npeMa H>eMy Bpafeauie My 6es6pojHHM sjiHMa,
npasHoyMHH, jep HSMHPHB ce ca FpijHMa H npnonyB C B O J H M
, cafipa OA ofiojnx MHOFO Hedpojeno MHOUITBO CBaKOjaKHx
, na c BCJIHKOM oxojioiniiy, pynyhH Kao JiaB, Kpeny ce na
OTanacTBo KberoBo c naMepoM Aa My nanaKOCTH H Aa ra cacBHM
onycToiiiH". AJIH najsaA CTpes nenaAaHO yMpe : ,,M TaKO ca
CTpauiHHM jenan>eM OA HeBHAJbHBe pane y cpijy TC HohH nanpacno
HcnycTH Ayx"105). Ila join H F p H r o p H J e L[aM6jiaK (o. 1408)
105)

10*)

af a f i k , Zlivot Sv. Symeona od krale tepana 22.

Crape cpncKe 6Horpa(|)HJe I, 6263.

npeBOA

Ba>KHy 6norpa4)HJy CB. Case, IIITO jy je nanncao Monax

je flaHHHHtL HOA HencnpaBHHM naxnacoM: >KHBOT CBexora Case.
HanHcao floMenTHJan. BeorpaA I860. LlHTOBaHH yjiOMaK o Crpesy

116

npuna y CBOJOJ 6Horpa<f)HJH Kpajba Ypoiiia III /JenancKora (1321

1331), KaKo ce na H> noAHrao (1330) 6yrapCKH ijap Mnxajjio c BeJIHKOM BOJCKOM, Kojy je cKyimo c pasjiHHHXHx cxpana H OA pasjiHHHXHX napOAa, ,,na ca6paBiiitf H OA OHHX Poma, KOJH name c Apyre
o6ajie peKe /JynaBa, He Majiy noMoh, nouiao je (y par) nonyx
ysfiypKana Mopa"106).
Ms OBHX noAaxaKa BHAHMO, A& cy Cp(5n y CpeAH>eM BeKy
HAeHXH(|)HKOBajiH Byrape ca FoxHMa.
AJIH OBO HAeHXH(})HKOBaH>e HHJC opnrHHajiHO cpncKO, Beh je
npeimio K Cp6nMa OA BnsaHXHHaija. MH ce He MO>KeMo y OBOM
HjiaHKy ynycxHXH y Aexajbno pacnpaBjbaite o TOMC, KaKo je AOIIIJIO
AO xe snanajne HAenxHtlwKan.HJe. 3a nani je niaBHH saAaxaK Aocxa,
aKO KOHCxaxyjeMo XCK HCKC niaBHe (Jmse H HHiteHHije.
Ope cBera xpe6a Aa ce CCXHMO, A& cy xpanKH Fexn (Fsrat,
Gaetae, Getae) nacxaBajm join y XepOAOxoBo H TyKHAHAOBo
BpeMe, AaKJie y V BeKy npe XpHcia, o6e o6a;ie AOH>era AY HaBa
HJIH Hcipa. TaKO Ka>Ke X e p O A O T (IV, 93): ,,FIpe HCFOJIH je J\&pHJe Aouiao na Mcxap, noKopn CHJIOM najnpe Fere ... A Fein KOJH
cy HajxpafipnJH H najMHpHHJH OA Tpanana, onpy ce, ajin 6yAy
OAMax noKOpeHH". T y K H A H A (II, 96), onex npnna, KaKo je caBesHHK
AxHH>ana, xpanKH Kpajb CnxajiK, yAapno (429 npe Xp.) na MaKeAOH>ane na ys ocxajie Tpanane noAHrao y Bojny join H ,,Fexe
c one (x. j. ceBepne) cxpane njiannne XajMa (A!|xog A^H. BaJiKan)".
Flo XOM nance TyKHAHA: OBH naK Fexn rpaHnne ca CKHXKMa H
cjiyH<e ce HCXHM opy>KJeM Kao H OHH, H CBH cy BCIIIXH
c KOH>a.
Me^yxo Beh npe nojioBHne IV BeKa Fexn cy nanycxHJiH
(jy>KHy) o6ajiy /^ynaBa HJIH Mcxpa, H ocHOBame AP>^aBy c
(ceBepHe) o6ajie, na Kojy je OHAa 335 npe Xp. yAapno
ce Ha crp. 103 H Aajte, a npeeoA KOA B a i n H f e a o. c. 161168. SnaHaJHO je,
Aa H H3 OBHX noAaxaKa Fomn (T. j. Byrapa) nsjiase Kao C H J i O B i i x a H neB e p n a nejtaA, IIITO ce no C M H C J i y H A y x y c^a>Ke c OHHM MHiujBeiteM npnMOPCKHX HSBOpa o nPomHMau '. 36or xora caM H AOHCO HHTas onaj roptbn
yjiOMaK npajiHHHO OA penn AO pena.
106) U,aM6jiaKOBy 6norpa(J)HJy Kpajba CT. ypoiua III /JenancKora uiTaMnao
je JaHKO L l I a ^ a p H K y ^FjiacnnKy cpu. yn. ftp." KH>. XI, BeorpaA 1859, OJIH
je HCKC HcnpaBKe TeKCTa o6ejioAaHHo CT. H o B a K O B H f e y nStarinama" KH>.
XVI, Zagreb 1884; r/i. H nrjiacnnK XI, 71 H ,,Starine" XVI, 112.

117

Beji. Hecxajio HX je H HS xora Kpaja y I BeKy npe name epe.

TaKO soBe y BpeMe OKO XpncxoBa po^en>a C x p a f i o n (VII, 3)
Kpaj HSMei^y Ao>era ripyxa H ^H>ecxpa zemcKOM nycxHH^OM"
(il TWV FSTWV spyjfxia), xo jecx SCAULOM HS Koje cy necxajin Fexn,
OAHOCHO seMJLOM y KOJOJ cy Heicofe nacxaBajin Fexn. Ho nopeA
CBera xora HMC Fexa, a BepoBaxno H neiuxo ocxaxaKa rexcKora
napOAa, ymnyBajio ce H y MesnJH, A^KJIC c Aecne, jy<He o6ajie
/lynaBa, join H A^JBC. Yxo cy ce OKO nojioBHne III BeKa nocjie
XpHCxa nacxaHHJiH y npeKOAynaBCKHM KpajeBHMa H ys ceBeposanaAHy ofiajiy LJpHora Mopa HcxoHHorepMancKH FOXH. He caMO
CJIHHHOCX HMena, Hero naJBHiue xo, inxo cy ce FOXH nacejinjin y
OHOJ seMJLH, FAC cy y CxapOM BeKy >KHBejiH Fexn, A^JIO je noBOAa,
A3 Cy pHMCKH H BHSaHXHCKH HHCI^H OA IV

BeKa AJI>e,

peAOBHXO

ysejiH HAenxH(jjHKOBaxH repMancKe Foxe ca cxapHM H Beh nsyMpJIHM xpanKHM FexHMa. MHCJIHM %a he 6nxH Ao6po, ncxaKHCM JIH
Beh na OBOM Mecxy H xo, A& je HAeHXH(f)HKOBaHbe Mjia^nx HJIH
AoijHHJe AOcejteHHx napoAa ca cxapHJHMa, na naK y npaBHJiy A^BHO
necxajiHM napoAHMa, OAcaAa KOA PHMJbana (Jlaxnna) H BnsaHXHHai^a
o6HHHa nojaBa, Koja ce FOXOBO PCAOBHXO noHaBJba. TaKO Ka>Ke
. E j i H J e C n a p x H J a n y >KHhy ^apa KapaKajie (211217): , , G o t h i
G e t a e d i c e r e n t u r " (cap. X, 6), a y noihy i^apa AnxoHHHa Fexa
(211212), 6paxa H cyBjiaAapa KapaKajinna: , , G e t i c u s maximus
quasi G o t h i c u s ^ (cap. VI, 6), AOK J y j i n j e K a n n x o j i H H y >KHhy
^apa MaKCHMHHa TpananHHa (235238) sa H> ica>Ke: Semper cum
Go t h i s commercia exercuit; amatus est autem unice a G e t i s ,
quasi eorum ciuis" (cap. IV, 5). Osy HAeHXH(f)HKaijHJy npHXBaxHme
H xpHiuhancKH nncE[H; inxa BHine, OHH yseiue Foxe HJIH Fexe
AOBOAHXH y Besy c 6n6jiHJCKHM FOFOM HJIH MaroroM, CHHOM Ja<f)eXOBHM. 3axo H Ka>Ke CB. J e p o j i H M (331420): ,,Et certe G o t h o s omnes retro erudii magis G e t a s , quam Gog et Magog
appellare consueuerunt. Hae itaque septem gentes, quas de Japheth venire stirpe memoravi, aquilonis partem habitant" (Migne,
P L t. XXIII, 2), a sa H>HM ce OHAa noseo H CB. AsrycxKH (o. 400):
,,Gentes istae, quas appellant Gog et Magog, non sic sunt accipiendae tanquam sint aliqua parte terrarum barbari constituti,
slue quos quidam suspicantur G e t a s et Massegetas propter littera horum nominum primas siue aliquos alios alienigenas et a

118

119
v

Romano iure seiunctos" (II, 15). Oa H yAaJbenn Xncnauau n a B JT e

O p o s H j e (Orosius o. 430), y &eJiy nHistoriarum adversus paganos
libri septem" nance: ,,Modo autem Qetae illi, qui et nunc G o t h i "
(I, 16).
/Ja6oMe, xa je HAeHTH^HKai^HJa npeuuia y CPCAH>H BeK, ajiH
join c jeAHOM snanajHOM AonynoM. H HCTOPHU.H H Apyrn nHCU,H
yseiiie caAa cse TO neiuhe HasHBa CBe npeKOAyHaBCKe BapBape
jeAHHM HMenoM C K H T H , ^aiuie H Toxe (HJIH Fexe) H Xyne H Byrape, a najsaA H CjioBene, a CBC TO camo saTO, jep cy OHM AOjiasHJiH AO rpamma pHMCKora ijapCTBa HS odjiacTH crape CKHTHJC.
/Jajba naK (Jmsa 6H.na je TO, #a cy B H s a H T H C K H n H C u , H ysejin
H A e H T H ( | ) H K O B a T H F e T C (oAHOCHO per consequens P O T C ) H
ene. OA Te naK (jsase deiiie camo KOpaK AO Aajbe KOHseJe, a TO j e : AO H A e H T H t J D H K a i j H j e O B H X n a p O A a HSce6e. Ha Taj Ha^HH CTO nocTajin cy OiOBeHH ToTHMa
a) na nan H CKHTHMa, a jep cy H B y r a p n AOIUJIH c one
CTpane AOH>era /JynaBa, cacBHM je JIOFHHHO CHJIO, A& ce H H>HX
ysejio HAeHTH(f)HKOBa ca CTapHM FeTHMa, OAHOCHO c F o T H M a ,
na M ca C K H T H M a , npeivia TOMC A^KAC, Aajoiu JCAHOM nonoBHMo
Ham rJiaBHH pesyjiTaT, HAeHTH(J)HKOBaH>e CjioBena (y npBOM peAy
Cp6a H XpBaTa) c FoTHMa, a oHAa H Byrapa c FoTuma, KaKO ra
najnpe y naiuHM CTapHM sanaAHHM jiereHAaMa H KPOHH(na np. y JiereHAH CB. AyJ M ^ na Y JleTonncy Hona /l,yKJbaH y AeJiy apxH^aKona Tone), a HOTOM M y HauiHM AOUHHJHM
HCTOHHHM xarHorpa(})HMa (y CTe^ana FIpBOBeHnaHora, TeoAOCHJa
H U,aM6jiaKa), ynpaso je BHsanracKora noApeK^a a ocHOBano na
MaHHJH, A^ ce HOBHM HapOAHMa noAa HMe OHHX CTapnx napOAa,
MS KOJHX cy seMJbe OHH AOUIJIH HJIH y KOJHX cy ce seMjby OHH
ycejiHJiH.107)
Taj npouec ofijacHHtie OBO HCKOJIHKO noAaTaKa.
Beii je K O M C C M a p u , e j i H H (Comes Marcellinus f o. 535)
HAeHTH<|)HKOBao y CBOJOJ KpOHHi^n (Chrohicon) ys roAHHy 530 FeTe
ca CjiOBeHHMa pe^HMa: w Mundo Illyricianae utriusque militiae
ductor dudum G e t i s Illyricum discursantibus primus omnium
Romanorum ducum incubuit eosque haut paucis eorum inter!o7) Yn. o TOMC H OHO, urn) je Hanwcao N i e d e r l e , Slov. Star. II,
187- 190, 315317, 375.

emptis fugavit",108) AOK j e - J o p A - a n (Jordanis o. 551) H caM

noAP^KJioM FOT HAeHTH<f)HKOBao FOTC ca CTapHM FeTHAia.109)
TaKO neKaKO MHCJIHO je H JopAanoB cyBpeMCHHK, BHsanTMCKn HCTOpHK I l p o K o n H j e (f nocjie 562). Y AeJiy o ,,FOTCKOM paTy"
(I, 24) npwna OH: KaA cy FOTH noAcejiH 537 PHM, HCKH cy naTpnI^HJH H3HejiH na jaBy HCKO CHSHJIHHCKO npopomTBO, Koje je Kasnsajio, Aa ce y Meceijy KBHHTHjiy (= jy-^y) PHM He Tpe6a 6ojaTH
HHHera UITO je T C T C K O , ,,jep roBopaxy F O T H H F C T H cy
HCTO 110 ")- Ha ApyroM naK Mecry (IV, 5) Kance IlpoKonHje: C one
cTpane MeoTHACKora jesepa (= ASOBCKO Mope) H Tecna UITO ra
Be>Ke c L^pHHM MOpeM, nacTasajy na odajin TeTpaKCHACKH F O T H ,
na (HCTOHHH) F O T H , sanaAHH FOTH, BaHAajiH H Apyrn F O T C K H
. ,,y paHHJe cy ce BpeMe OHH 3Ba;m H C K H T H , jep CBH naKOJH nacTaBajy y OHHM npeAejiHMa, noce 3 a j e A H H H K o
C K H T C K O H M e ; HCKH cy ce OA H>HX 3BajiH H CaypoMaTH HJIH
MejianxjieHH".111) Hajnocjie nnuie flpOKonnje y A^Jiy o BaHAajiCKOM paTy (I, 2) OBaKO: KaA je XoHOpnje 6no i^ap SanaAa, yseuie
BapBapH npOBajbHBaTH y qapCTBo, napOHHTO (HCTOHHH) FOTH, BanAajiH, SanaAHH FOTH H FennAH. ,,PanHJe 3Ba;iH cy HX CapMaTHMa
H MejianxjieHHMa, a HCKH 30By OBC napoAe H FeTHMa" 1 1 2 ). H
M C H A O P X n c n a H C K H (f 636) y Aejmy ,,Historia Gothorum"
HAeHTH(|)HKOBao je FoTe ca FeTHMa H ca CKHTHMa OBHM penHMa:
w G o t h i , de Magog Japhet filio orti, cum S c y t h i s una probantur
1(>8) Mo m m sen, Chronica minora saec. IV, V, VI, VII, vol. II, Berlin
1894, 103 (= Mom Germ, hist Atictorum antiquissimoram tomus XI). fla ce
OBAC paflH o C ^ O B e H H M a , TO jeer, #a cy Mapii,ejiHHOBH F C T H y HCTHny
CJIOBCHH, yn. N i e d e r l e o. c. 189 190, FAC je H ou,eit,eHO MHiujbeite Joeana
P a A O H H f e a y pacnpaBn: Ko cy FerH y xpomnjH KOMeca Mapu,e^HHa (Tjiac
Cpn. Kp. AnaA. KH,. LX, 204214).
!9) Mo mm sen, lordanis Romana et Getica. Berlin 1882, 64, 70 (= Mon.
Germ- hisl Auctorum antiquis. tomi V pars prior). riosHBajyfeH ce na pannje
OBefee AiecTo, JopAaH Ka>Ke: ,,Dio storicus et antiquitatum diligentissimus
inquisitor, qui open suo ^Getica" titulum dedit (qaos Getas lam superiori
loco Gothos esse probavimas, Orosio Paulo dicente) ..." O Oposujy FJI. rope
CTp. 120.
J1o) ^Feiixov YP f010^ e^vo? TOO? roi&oos elvat" (ed. H a u r y , Procopii
Caesariensis opera omnia, vol. II, Leipzig 1905, 121).
"O-.o. c. 504.
112) o. c. vol. \

120

121

origine sati; unde nee longe a vocabulo discrepant. Demutata

enim ac detracta littera, G e t h a e quasi S c y t h a e sunt nuncupatiV13)
OKO Tora BpeMena Bparao ce BHsanTHCKH HCTOPHK Teo<f)Hj i a K T C H M O K a r a (o. 570640) oner Ha HAeHTH(|)HKOBaH>e GioBena c FeTHMa; iuxa BHiue, OH je HSpenno Hanncao, A^ je ,,rexcKO
paHHJe HMC THX BapBapa (T. j. GioBena)".114) OBy HAeHTH(|)Hjy wraMO OOTOM H KOA ynenora naxpHJapa OoiHJa (o. 860),
y H>eroBHM AonyHbijHMa noMenyxoM AeJiy Teo^miaKTa
Join npe H>era BHAHMO, rAe je jeAan OA naJBa>KHHJHx
KpOHHcra, Teo<|)aH (OKO 812), y CBOMC &ejiy *XpOHOJau Aa6oMe, na ocnoBy CTapnjnx Hssopa C K H T C HACHTH(J3HKOBao Ha jeAHOM Mccxy c repMaHCKHM F o T H M a , a na Apy-.
TOM c TypancKHM XyHHMa.116) AJIH HacraBJLaH Teo^anoB (o. 940),
KOJH je paAHO noA nasopom ijapa KoHeraHTHHa Flopc}}., nasHBJbe
H X p s a x e H C p 6 e CKHTHma. 1 1 7 ) LllTa BHiiie, H caM ijap KOHeraHTHH FIop(|)., KOJH je Hnane naj6ojbH nosnaBan ciapaje HCTOpnje XpBara H Cpfia, Hspenno MX JCAHOM TaKo^e nasHBjbe CKHTHMa, 118 ) a sa H>HMe ce OHAa OHHTO noBeo H Jleori F p a i v i a T H K
ii3) Mo mm sen,

Chronica minora ed. cit. 293 H 268.

n*) T h e o p h y l a c t i S i m o c a t t a e Historiae ed. de Boor. Leipzig 1887,

116117 (III, 4, 7); 232 (VI, 6, 14); 8 ol SI cPo>|xaZoc TCeirXfiataxote? xolg
(TOOTO Y a P T0^ (3apj3apoi<; TO irpsopoispcv ovo(xa) o5x lO-ap^ouv el$ ^slpa<
247 (VII, 2, 5).
us) P h o t i i sitmmaria y HCTOM H3AaH>y Teot})HjiaKTa GnMOKare OA A^
Bopa CTp. 8 (ol Se Fiiat vjtot Sv.Xdpoi T^C Tcspi TYJV 0paxY]v IXojxatvovio) H CTp. 13.
us) T h e o p h a n i s Chronographia ed. de Boor vol. I, Leipzig 1883

CTp.

(OKO 1013.119) CaAa naM je jacHO, oTKyA MOHCC lion /fyiubaHHH

(o. 1180) Aa Ka>Ke osaKO (y r^. V) : ,,Caeperuntque se utrique populi
valde inter se diligere, id est G o t h i qui et S c l a v i , et V u l gari, et maxime, quod ambo populi (T. j. ForocjioBeHH H Eyrapn)
g e n t i l e s essent, et una l i n g u a esset omnibus" (T. j. C^OBCHCKH
jesHK), a apxH^aKOH ToMa (o. 1260), OHHTO no H>eMy: ,,Qothi a
plurifaus dicebantur, et nichilominus Sclavi", a OHAa: ,,In terra
uero Getharum, 1 2 3 ) que nunc Seruia seu Rasia nuncupatur,
prope stagnum quoddam (TO je CnaAapCKO 6;iaTo) ciuitatem fecit
construi ^ap /^HOKJieqHjaH), quam ex suo nomine Diocliam appelauit".121)
MHC^HM A^ caM OBHM n o a H M a KOJH jieno o6jaiiiH>aBajy
BOJBHO jacHO noKasao, OTKyA H KaKO je A ^ B H O npe Fiona
jbaHJiHa nocTajia y nac TaKO ssana roTOMannja. Ona je
H yuiJia y npaKTHHKH >KHBOT na nauieM npHMopjy,
KBKO BHAecMo y XI
9. HseopH Ilona
BHACJIH CMO A^ je Flon /lyKJbaHHH caM naBeo y cyuiTHHH CBoje
H3BOpe peHHMa, A^ HHJC nanncao HHiiiTa Apyro, Hero OHO, IIITO je
HHTao 6yAH nyo. Us OBHX penn jacno CJICAH, %a ce lion
KaKO je Befe HCTaKHyTO KOPHCTHO H n n c a n H M
H3BopHMa, nopeA npHHaH>a HCKHX CBOJHX CTapHJHx cynaHMe ,,HamHx OTaua H BpeMeniHHx CTapai^a", AOK ce
He nosHBa na cBoja jinnna sanaMheH>a. IlHTa ce caAa, Moncemo JIM
MH, 6ap OA necTH, nafen y H>eroBy AeJiy TparoBa THMa

66 H 102.
117) T h e o p h a n e . s Cont. ed. bonn. 288:

,,7u>&o>v Kpa^aioi <pY)[u -xal

us) C o n s t a n t i n u s Porph., Vita Basilii ed. M i g n e , P G vol. 109, col.

304; ,,'AXXa ta jjilv itpo? dvto^ovta YJXtov oSia)? el^s xaia too? ^POVOD<; TYJ(; soaE^oo*;
tXstoo T& s TCpo<; Soojievov ep^ojjiai 8iY]Y*^oaa0^ai. 'AxoXooO-ax; Y^P TO*S
xai tav xata o]V "Earcepav TcpaY{xaTa>v iicl wXeovft{JLe/.Y)^VTcovIrc! TYJS patoo Mt^aY]X, xal . . . orcocpopoo tot? Pappapot^ YeYeviqjievY]^, ett Y^ ^v- xal
TOV iv Ilavvovta xal AaX[xatta xal TWV iirexsiva TOOTWV ^taxetjisvojv SxoO^aiv, KpoG^aTot
<p7][xi xal Sep^Xot xal Za^XoojjLol IlsppoovtaiTat ie xal KavaXltai xal AioxXv]Tiavol xal
[Najpeviavol, r^q avsxaO-sv TOJV Ta>p.ac(wv ejitxpaTsia? acpYjVidoavTe? a&Tovofxot TE xal
xaO-saT^xetoav, 6ito I8t(wv ap^ovtwv [xovov ap^ojJLsvot". y ACJiy Z)^ T/Z^-

If

tnatibus ed. bonn. 50 Ka>Ke u;ap KoHcraHTHH Ilop(}3., KaKO je u,ap JycTHHHJan II
{oko 688) nacejiHo CTPHMOHCKH TeAiar (Aan. CTpyMHii,a) HCKHM C K H T H M a .
B j i a x a p c K H (HcropHH na ntpBoro 6bjirapcKO u,apCTBO TOM I, 1, Cotjwja
1918, 159161) o6jauiH,aBa OBO MCCTO TaKO, %a ce HOA , , C K H T H M a "
pasyMCTH B y r a p n .
J19) L e o n i s G r a m m a t i c i , Chronographia ed. bonn. 160:
<Jtxoovte? Sxo^-at".
12)

,,ia

BapHJaHxe pyKomica, Me^y H>HMa H CTapn BaTHKancKn (HS XIV

Gothorum; FJI. H rope cxp. 50.
121) T h o m a s ed. Racki II, 26; FJI. H rope crp. 50.

123

122

1. Kao OHO MecTO FAC ce lion /JyKJbaHHH, no CBOMC

npH3HaH>y, KOpncrao nncaHHM HSBOpOM, AOcaAa ce PCAOBHTO HSHOCHjia rjiasa XXXVI, y KOJOJ je roBOp o Kpajby BjiaAHMHpy H
H>eroBoj Hcenn KocapH. To dn HaHMe HMajie A& Kan<y penn, nanncane na Kpajy OBC rjiaBe: ,,Quantas et quales virtutes et prodigia deus operare dignatus est per beatum Vladimirum, famulum
suum, qui scire desiderat, librum gestorum eius relegat, quo acta
eius per ordinem scripta sunt, et agnoscet profecto, quod ipse
vir sanctus unus spiritus cum domino fuit et deus habitauit cum
eo, cui honor etc.1*122).
AJIH no Mome MHiujbeiby OBC penn nncy Hnnourro xaico CTHJTHsoBane, Aa HM rion /JyKJbaHHH MO pa Aa 6yAe ayiop. Befc caMo
MecTO rAe ce one najiase, TO jeer na Kpajy npnnaiba o CB.
MHpy, a join BHine cam CTHJI, erpan npnnpoeroM nncaity
HHHOBy, na OHO cyMH>HBo etc., noje MO>KC Aa snann H TO, A
HHje SHJIO MecTa sa nncaite HJIH Aa Aajbe He Tpe6a nncara, no6ytjyjy onpaBAany cyMH>y, nncy JIH one o6nnaH n p n n n c (rjioca),
yHHHben OA neKora HHTaoija JleTonnca, KOJH je 6yAH nosnaBao
Gesta" HJIH nActa" CB. BjiaAHMHpa, 6yAH nyo Aa TaKOBa nocTOje.
OBO MHuubeae noAynnpe Bancan (})aKaT, Aa THX p e n n K O A Op6 n H a n e n a , a TO snanH, Aa HX nnje 6njio HH y H>eroBy jiaTHHCKOM
HS Kojera je npeBOAHO. 3aTo H MHCJIHM, Aa OHHX penn
lion /^yKJbaHHH nnje nanncao, nero Aa cy ofiHHHa r j i o c a
H3 Aou,HHjera Bpemena, Koja je OHAa Kao H TOJIHKC Apyre
rpeuiKOM npenncHBana, yuiJia TCK y H C K C TCKCTOBC. OpeMa TOMe
MH nemaMO MHOFO pasjiora Aa Kancemo, Aa ce lion /JyKJbaHHH saHCTa KOPHCTHO KOA caeraBJbatba rjiaBe XXXVI C T a p O M HCKOM
jieeeHMOM" CB. B^aAHMHpa, To6o>Ke HanncanoM nsme^y 1016, TO
jecT HSMe^y roAHHe CMPTH Kpajba B^aAHMnpa123), H orapHjiHKe
AO 1180, TO jecT roAHHe, KaA je BepOBaTHO Don /I,yKJLaHHH nncao
122) OBO etc. snanH, A^ je HSocTaBjben AOJBH TCKCT (fjpase ,,cui (sc. deo)
honor et laus per omnia saecula saeculorum amen".
123) /Ja je CB. BjiaAHMHp yMp*o 22 Maja 1016 a ne 1015, AOKasao je 3;iaT a p C K H , HcTopHH Ha 6tJirapCKaTa A^P^asa TOM I, nacTjb 2. Co({)HJa 1927,
762-763 6e;i. 1.

cBoje AeJio na naK C J I O B C H C K H M jesHKOM124). 3a TaKy

TBpAH>y MH HHFAe HeMaMO AOBOJbHO ynopHiiiTa. 3aTo H MHCJIHM,
Aa HHje HcnpaBHO OHO, LUTO pene CTOjan HoBaKOBnii y ,,OCHOBHMCI" (cTp. 203), AOHCBUIH Hajnpe y npeBOAy rope caonuiTenH
TCKCT, KOJH OH npHnHcyje nepy Dona /I,yKJbaHHHa : ,,LLJTa
ce THMe Kasyje? HnuiTa Apyro Hero Aa ce OAMax no CMPTH
nauiao HCKO, KOJH je H>eroBa A^Jia onncao. Ha Ty
6es cyMH>e nncany CJIOBCHCKHM JCSHKOM, lion
ynyhyje Kao na CBOJ onuiHpHHJH HSBOp. To snaHH, Aa je
Ty y 3eTH TOJIHKO Befc nanpeAna 6njia, Aa je HMao KO oijeHHTH H
no AOCToja^y npoc^aBHTH cBeTHTejbCKa A^Jia B^aAHMnpoBa".
THMC, Aa6oMe, join nnje peneno, Aa JiereHAe o CB. BjiaAHMHpy yonuiTe nnje 6njio; ja caMo TBPAHM, Aa TaKe JiereHAe nnje
6HJio y BpeMe Ilona /J,yKJbaHHHa H join Ayro noc^e H>era. Jep Aa
je TaKOBa jierenAa nocTOjajia, na naK Hanncana C^OBCHCKHM jesnKOM, sap 6n ce MOFJIO SFOAHTH, Aa o Kpajby CB. BjiaAHMHpy a
Taj je Ban CBaKe cyMH^e HCTOPHCKO JiHue nnrAe neMa Tpara HH
y cpncKOj cpeAH>eBeKOBHOJ xarHorpa(f)HJH HH y jiHTepaTypn? IIopeA
Tora Ban<HO je H TO, Aa y KaTajiory KaTOJiHHKHX cBeTau;a
. HHje y6e^eM<eHo HMC CB. Kpajba BjiaAHMHpa (HJIH Josana
MHpaJ25), a TO, npaBo pefen, HCKJbynyje H jierenAy (Acta, Gesta,
Vita) Hanncany jiaTHHCKHM JCSHKOM. Jep aKO H jecTe CB. BjiaAHMHp
AyKJbancKO-fiapcKe i^pKBe126), nnaK 6n naM ce
124)

KOJIHKO Aanac snaMo, AyKJta (Sera) HMJC HHK3A 6mia

KH>H>KeBHOCTH, Befe caMO PauiKa (OA XIII BCKa A^Jte), a y panHJe
epeMe OxpuA (OA X Bena A^Jte). 3aTO 6 Tpe6a;io nocranaK CJIOBCHCKHM jeSHKOM nncane jieren^e o CB. BjiaAHMHpy jiOKajinsoBaTH y OxpHA, UJTO HHje
HH BepoBaTHO HH Moryfee. FJI. o TOMe H S j i a x a p C K H o. c. 712 6e;i. 1.
125) He caMo p,a HMena CB. (JoBana) BjiaAHMHpa Kpajta neMa Me^y jieUITO HX nosHa/iy P o t t h a s t (Wegweiser Apyro HSAaite) H 6o;iaHActa Sanctorum (6ap HOA 22 Maja), Hero ja caM TO HMC ysajiyA
Tpa>KHO y BaTHKancKOJ BH6jiHOTeu,H y PnMy, FAC je ca6pano MHOIIITBO pasJIHHHTHX ny6jiHKau,Hja ca cnncKOBHMa CBexai^a CBHX BpeMena H CBHX napoAa.
Ha HH OapJiaTH-KojieTH (TOM VII) HHiirra ne snaAy o C B B T O M Kpajty Bjia(o. c. 436437). CBaKaKO CTOJH TO, Aa ra KaTOJiHHKa u,pKBa
o(})Hu,HJejiHO npHsnajia CBeu,eM.
126) FoAHHe 1405 H 1426 noMHite ce KOA yjiu.Hfta MCCTO
c I^PKBHI^OM) CB. BjiaAHMHp S. Vladimir, a sancto Vladimir (Ljubic,
Listine V, 85 u IX, 15); H Aanac nosnaTO je y OHOM Kpajy 6pAO

124

y TOM cjiynajy canyBao 6ap KaKH ipar, aKO Beii He MHiaBa jiereHAa o H>eMy, Kao OHO na ocrpBy Bpany o TaMOunteM
Beuy MBany ,,KHe3y 6panKOM"127), a Aa H He cnoMHH>eMO
jiOKajiHHx H npnsHaTHx CBeTHTejba y rpaAOBHMa SaApy, Pa6y, Tporwpy, CnjiHTy, /JyfipoBHHKy H Koiopy. KaiojiKHKa Ay^JbancKOdapCKa ijpKBa naHMe, >KHBejia je 6es npeKHAa OA XI BeKa join H
AO Aanac.
AJIH saio je CB. BjiaAHMHp Kao CB. JoBan (Sin Gjon) naiirkeH H npHsnar OA n p a B O C J i a B n e IJPKBC y AjiCanHJH, HapoHHTO
OTKaA cy my npenecene MofcH HS KpaJHHe na CKaAapcKOM djiaxy
y sacedny ijpKBy c ManacrapoM KOA Ejidacana (o. 1215), FAC My
je nocjie, OKO 1381, aji6ancKH rocnoAap Kapjio Tonnja noAHrao
na TeMejbHMa crapHJera HOB Manacrap c IJPKBOM, a xaj HOCTOJH
jour H Aanac H y H>eMy feHBOT c TCJIOM CB. JoBana BjiaAHMpa128).
BeoMa je BepoBarao, Aa je TCK OKO xora BpeMena, najpanHJe y
XIV BeKy, HanHcana rpnKa jierenAa, Koja je OHAa nyBajia ycnoMeny na H> y THM KpajeBHMa. Ta je jierenAa HOTOM sajeAHO ca
npBH nyxa uiiaMnana 1690 y Beneij.HJH, a TCKCT joj je
sacxynHMK oxpHACKora naipHJapa KocMa, OA 1694 Aajbe
MHTponojiHia y Apany. KocMa caM Ka>Ke o CBOM nocjiy: ,,OBO je
jien H KparaK cnnaKcap CBeiHTejLeB. y BCJIMKOJ je KH^HSH SHJIO
BHine H o cJiy>K6H H o >KHBOiy, ajiH ce Hsrydnjia". ys OBy rpHKy
KH>nry KocMa noMHH>e join H ,,cpncKe" na H ,,6yrapCKe" KH>Hre,
IUTO je BeoMa cyMH^HBO. HosaKOBHii je AOAyme AOKasao, Aa 6aiu
HHJe MHoro^BepoBaiHO, Aa je KocMa HMao npeA codoM H K a K H
n w c a H H T C K C T J i e r e H A e , Beli Aa je norjiaBHio paAno CBOJ nocao no >KHBOJ npeAaJH, ajin H xaKH pesyjiiax HHnouiio ne HCKJbynyje TO, Aa je pannje sancxa nocTOJajia H nncana jiereHAa, jep
,,KOje MeuixaHH 30By Man CyMC. Ty je no npeAan>y (?) KHCS JoeaH
6HO yxBafcen OA u,apa CaMynjia. Ha Bpxy 6pAa ce BHAC ocTau,H CTapor yTBp^en>a" [sap ^pKBH^e ?], rii. J o B H i i e B H t i , UlpnoropCKO npnMOpje H KpaJHna
< U B H J H f c , Hacejta KH>. XI. BeorpaA 1922, 19 H 47, 48, 49, 51, 118). MnTepecaHTHO je, Aa ce y Ay6pOBanKOj ncnpaBH OA 31 anpwjia 1235 je/jaH CBCAOK SOBC
Velcius Johannis Bladimiri" ( B o g i s i c J i r e c e k , Liber statutorum civitatis
Kagusii compositus anno 1272. Zagreb 1904, LXVI (Documenta).
127) Starine KH> XIII, 200.
!28) yn. H o B a K O B H f e , OCHOBH 218 H AaJte; S u f f l a y , Kirchenzustande
1/c. 222-223.

125

caMO MHororoAHUiH>e H>eno HHTatbe H peuHTOBatt>e

MOFJIO jy je AO y AeTajbe cnacTH OA sadopaBa129). JiereHAa je KJie nocTOJajia, CBaKaKO jom OA XIV BeKa, a tby je HJIH HMao y
pyKaMa HJIH 6ap sa H>y nyo onaj, KOJH je yHHHHO noMenyra npnHHC TeKCTy JleTonHca Dona /JytfjbaHHHa, KaKO naM ra je canyBao
JlyuHje. OBO MHuuLeite HapoHHTO noAynHpe HHH>eHHua, UITO ce Befc
y XIV BeKy MHOUITBO ajifiancKHx KJinpHKa 6aBHJio y /lajiMaaHJH,
napowro y /l.yfipOBHHKy130).
Befe je HoBaKOBHii BeoMa Ao6po npHMCTHO, Aa OHO IUTO lion
npnna o BjiaAHMHpy ,,ne noKasyje ce Kao JiereHAa nero
Kao HCTOpHJa131)". LLTra BHiue, o BjiaAHMHpy roBopn y cyuiTHHH
CJIHHHO H BHsaHTHCKH JiCTonHcaij JoBaH CKHJiHi^a H3 Apyre nojioBHne XI BeKa, AaKJie crapHJH nncai^ OA Fiona /lyKJLaHHHa. CKHJinqa
3Ha npe csera, Aa je BjiaAHMHp HMao sa >Keny Kfeep (KocapyTeoAopy) qapa CaMynjia H Aa je 6o ,,npaBeAan, MHpojby^HB H
BpjiHHaMa Hcnytben". OH 6ejie>KH H TO, Aa je ijapa CaMynjia naCJICAHO CHH FaBpHJi (/lyKJbaHHHOB PaAOMnp) H Aa je ft>era y6no
CTpHHeBHli JoBan (BjiaAHCJiaB), a CKOpo HOTOM Aa je Taj HCTH uap
JoBan (BjiaAHCJiaB) y6no H BjiaAHMHpa saBapaBiun ra jia>KHHM
npHceraMa, KOA ^era My je noMarao H caM 6yrapCKH (OXPHACKH)
MHTponojiHTa /l,aBHA (BapHjaHTa JoBan, IUTO je 6ojbe). HaTo ce
ijap JoBan (BjiaAHCJiaB) Kpenyo Aa FpijHMa OTMC ^pan. Flo BepoAOCTOJHOM npHnncy CKHJiHHHHy TeKCTy AeaCojiCKora
enncKona Mnxajjia (OKO 1118), OBAC je i^ap Josan
CK06HBUIH Ce Ha KOH^y C BHSaHTHCKHM I^apCKHM BOJBOAOM,

ijujeM HHKHTOM FleroHHTOM, nanaAHyT OA ABa neiuaKa H CMPTHO

129) TCKCT oBe rpHKe JiereHAe caonuiTHO je y npeBOAy H o B a K O B H f e ,
OCHOBH 253 H A&nE>e. ^a je xa JiereHAa M J i a ^ e r a nocxaH>a, ns^asn Befc HS
Tora (nyuiTajyiiH na cxpany ,,nyAeca"), UITO je no H>OJ Kpajb Bjia^HMnp CHH
HeMan>HH.
13) OBO je BeoMa ^eno npnKasao S u f f l a y , Kirchenzustande 265266
H Stadte und Burgen Albaniens wahrend des Mittelalters. Wien 1924, 45. OH
Kan<e: w lm XIV Jahrh. ist durch das Prisma der ragusanischen Notariatsbiicher
eine Hyperproduktion des kleinen Klerus in alien nordalbanischen Stadten
sichtbar. Zu gleicher Zeit treten aus Durazzo geburtige Monche vor... entlang der ganzen adriatischen Kiiste in aurfallender Weise hervor tt .
131) H o B a K O B H f e , OCHOBH 198.

126

paiben y Tp6yx182). Kano BHAHMO, CKHJiHiia H Don /JyKJbaHHH npnnajy y ciBapn HCTO, caMo je /tyKJbaHHH AeiajbHHJH H >KHBaxHHJH,
npoKex BejiHKHM noiiiTHBaibeM H jby6&BJby cnpaM Kpajba BjiaAHMHpa. J\o6po ona>Ka KOA Tora HoBaKOBHfc: ,,npHpoAHa H o6nHHa
pasjiHKa Metjy KasHBatbeM Ty^HHau,a H Me^y AOMafcHM HCTOPHCKHM
HSBOpOM"133).

MHCJIHM AaKJie, Aa cy one penn y JlyijHJa AOIJHHJH npnnnc

(rjioca) H Aa ce lion /JyiobaHHH sa CBoje npHHaH>e nnje KOPHCTHO
,,jiereHAOM" (Gesta, Ada, Vita) o CB. BjiaAHMnpy, jep
Taice yoniuxe joiu nnje 6njio, Hero y npBOM peAy > K H B O M
M, Koja je y AyKJbaHCKO-6apci<oj IJPKBH H y XII
join >KHBeAa, na BepoBarao H KaKHM KpafeHM s a n H c o M,
CMPTHOM Aany, 22 naja, Kpajba BjiaAHMHpa.
2. Tano HCTO HHJe Apyro Hero AOIJHHJH npnnnc HJIH rjioca
OHO nosnaxo MCCTO y rjiaBH IX Jlemouitca, FAC ce nocjie onpaBjbena ca6opa na /JyBaubCKOM nojLy sa Kpajba CBaionjiyKa (ByAHMnpa) Ka>Ke, Kano je Kpajb yBeo Mnore saKone H Ao6pe odnnaje,
a KO HMa BOJty Aa HX ynosna, neica HHia cjiOBencKHM JCSHKOM
Hanncany KitHry ,,MeTOAHJe", FAC he HafeH uixa je CBC Aofipa
OBaj imeMeHHTH Kpajb134). /],a je TO AOUHHJe ymeTnyT npn132) Q e o r g i u s C e d r e n u s Joannis Scylitzae opera, ed. bonn. vol. II>
463, 466467. Ba>KHHx npHnnca CKHJIHHHHOM TCKCTY AOHCO je B o i i d a r
P r o k i c , Die Zusatze in der Handschrift des Johannes Skylitzes. Miinchen
, napOHHTO CTp. 32 6p. 31, 32 H 36.
iss) H o B a K O B H f c , OCHOBH 199. Ra je CB. JosaH BnaAHMnp yuiao y peA
cpncKHx CBCTHTejba npBH nyra TCK 1861 H Aa ra je yneo y nCp6jbOKu cpncKH
jviHTponojiHT Mnxajjio, AQKasao je /JHM. PyBapai;, O CB. JoBany BjiaAHMHpy.
3eMyn 1892, 1112.
134) wMultas leges et bonos mores instituit, quos qui velit agnoscere,
librum Sclavorum qui dicitur Methodius legal, ibi reperiet qualia bona instituit rex benignissimus". Op6nHH npeseo je TO MCCTO TaKo: Fece oltre a cio
molte altre buone leggi e introdusse ottimi costumi. II che chi desidera sapere,
lega il libro degli Slavi, chi e intitolato ^Metodio*, che in quello vedera, quali
et quante buone cose institui allora questo re benignissimo". Y xpsaTCKOM
npeBOAy rjiacH OBaj TCKCT OBano: ! mnoge dobre zakone postaviSe, ke bi
mnogo govoriti, da ako tko hode napuno znati naredbu, ku ucinise, i mejase
kudi postavise i zemljam imena, vazmi knjige ke pri Hrvatih ostase, i pri
njih se nahode, a zovu se wmetodiosu. Mapyjinfe npeseo je OBC pena oner
TaKo: Alias preterea leges ac scita sanxerunt, quae nunc referre longum foret,
habentur autem in libro, qui est in Croatia dictus wMethodes", quern latine
,,Rationale* possis dicere".

127

(r^oca) y TCKCT Fiona /fyKJbaHHHa, onnrjieAHo nsjiasn, KaA

noMHHje HHTamo OHO, UITO je npeA THM pennMa H nenocpeAno
noc;ie H>HX. ripe Tora nanMe Flon ^yK^aHHH npnna, Kane je CBC
ypeA^e yseo Kpajb CsaTonjiyK (EyAHMnp), a OHAa JIOFHHHO nacraBJba: w ltaque perfectis omnibus . . ." cadop ce pasniuao. KOA
OB ana KoneKca ne 4>aJiH HHUiTa, AOK 6ain onaj npHnnc (rjioca)
ynpaso CMeTa Tenajy MHCJIH, jep HSMe^y H>era H peneHHue ,,itaque
perfectis o m n i b u s . . . " n e M a H H R a n e Bese, Beii TaKOBa Besa
nocTOJH jeAHHo H HecMeTano HSMe^y OHHX penn npeA npnnHCOM
H oHora ,,itaque perfectis omnibus . . .".
Ha AOUHHje yMeTHyT npHnnc ynyhyje nac napOHHTO H MHCTepHOSHH HSpHnaj liber Sclavorum qui dicitur Methodius", TO
jecT C J I O B C H C K H M jesHKOM HanHcana KH>Hra, Koja ce SOBC Memoanje".
/^ocaAa ce TO MCCTO ofijauiHDaBajio na pasjiHHHTe nanHHe.
J o B a n C y 6 o T H l i nsjaBHO ce npBH, KO^HKO ja snaM, oBaKo: BHa
OBOM MecTy AOCTaB^>a naM /JyKJbaHHH, Aa je y H>eroBo BpeMe join
CHJIO re KH>nre, y KOJOJ cy ce cnoMenyTe ypeA^e HHTara Mor^e.
Jep Aa je OH TO MCCTO y crapnjeM pyKonncy naiuao, a sa KH>Hiy
He SHao, OH 6n ra y CBOMC &ejiy nsocTaBHTH Mopao, 6yjiykn Aa
aa CBoje BpeMe H sa CBoje cyrpa^ane HOA CBOJHM HMCHOM nnuie
H ne MO>KC HX ynyTHTH, Aa wrajy FAC HHUiTa HHTaTH neMajy"135).
rioc^re CyfioTHfea nspeKao je C H M C J b y 6 n h OBO MHiujLeH>e:
hrvatski Ijetopisac veli, da su amo (T. j. y ca6op AyBaacKH)
donili knjige, koje npri Hrvatih ostase ipri njih se nahode, a zovu
se Metodiusa, to on govori o zakonicih, dakako drzavnih i privatnih. Ja mislim da metodios ([xsS' 88oc) znamenuje to, Sto naredjenje potanjih medja izmedj obcine i obcine. Ovakova knjiga bila
je dakako najpotrebitija"136). 3a Jby6niieM noBeo ce OHAa MB an
H p H H H f c . Ys pen nmetodiosu xpBaTCKe peAaKqnje, CTaBHO je OBy
(JejieiiiKy: ,,Ali je najprije napisano ,,metodos" pak pridano /. A
M(arulic): Metodes quem (librum) latine ,,Rationale" possis dicere", ne misled na Sv. Metodija, nego na grcku rijeC (x^oSoc za
razvod" nekakav ili ,,statutw, na to je i g. Ljubic, i drzim da po
135) nJIemouHC"

Mar. Cpn. KH>. 88, 27 6en. 59.

136) L j u b i c , Pregled povijesti hrvatske. Na Rijeci 1863, 19 6e;i. 1.

128
pravu, pomislio"137). OBOJ rpynn npnnaAa n Mninjbeite J l y K e Je~
jmha. OH pene: wSpise Duvanjskoga sabora naao je auktor
Hrvatske kronike", kako nam izricno veil, u knjigama ,,ke prt
Hrvatih ostaSe, i pri njih se nahode, a zovu se metodios" (Cindric-Marulicev prevod nMetodes"; Dukljanin Methodius")', on je
po njima sastavio svoju biljeSku [te ju sa navedenom adaptacijom
ukrpao u Budimirovu biografiju. Stoga vrijednost biljeSke o DukIjanskom saboru ne zavisi od vjerodostojnosti Budimirove biografije niti od one Hrvatske kronike.", nego od izvora joj, starohrvatskoga nmethodosa". I zato cemo ju ispitati samostalno. 2aliboze o starohrvatskom nmethodosuu nemamo nikake poblize vijestu
Cindric-Marulicev prevod Hrvatske kronike" tumaft: ,,Metodes
quern latine Rationale possis dicere," dok je L j u b i c rijeci metodios dao znacenje: ,,razvod granica medu opcinom i opcinom".
Ocito je Ljubicevo tumacenje ispravno. Starohrvatski ,,methodos"
mora da je bio zbornik starohrvatskih zakona o teritorijalnom
i drzavnom uredenju, dakako uz biljeske, kada i kako postadose
ti zakoni, dakle o saborima, na kojima se je uzakonilo drzavno
uredenje"138).
Join npe OBHX Haiiinx pa^HHKa, pen ^Methodius" (metodios)
o6jauiH>aBao je 1790 epAejbCKH eiracKon Mrftai rpo(|) B a f e a f e H
cacBHM npOHSBOJbHO, 6es HKaica Apyra ynopHiuxa cem xeKCia Ilona
/JyKJbaHHHa (y IllBaHTHepOBy H3AaH>y III, 483), Kao ,,liber legum
seu compilatio legum"139). OA Bafeaita npeyseo je OHAa TanoBo
TyManeibe, 6es HKaKe KPHTHKC H pesepBe, Bapxaji, 140 ) a HS H>era
noiOM B j i a A H M H p M a > K y p a H H h OBHM pe^HMa: ,,methodus
(tuda rijec) po Bartalu Jiber legum" . . . To bi dakle jamacno
znacilo i u hrv. kronici XII vijeka . . , u U1).
137) C r n c i c , Ljetopis 20 6en. 1.
138) Jelic, Duvanjski sabor (Vjesnik hrv. arheol. dr. N. S., X, 1909,
135-136).
139) B a t t h y a n y , Sancti Gerardi episcopi Chanadiensis scripta et acta.
Alba Carolinae (= Gyulafehervar) 1790, 37.
140) Bartal, Glossarium mediae et infimae latinitatis regni Hungariae.
Leipzig 1901 s. v. Methodianistae et Methodius (pg. 419).
1*1) M a z u r a n i c , Prinosi za hrv. pravno-povjesni rjecnik. Zagreb 1908 do
1922 s. v. methodus (pg. 649).

129
Ha cacBHM HOBO H caMOCTajmo cxaja^MiiiTe cxynHO je npaBHH
M a p K O K o c x p e H H H i i . OH Ka>Ke: r,Valja ipak da odgovorimo na pitanje, to znaci ono mjesto u kronici Popa Dukljanina, u kojem se veli, da zakone stvorene na Duvanjskom
saboru mozemo naci u slovenskoj knjizi, koja se zove Methodios.
Cmi u opasci svog izdanja te kronike prikljucuje se miSljenju
Ljubica, da se tu ima misliti na grcku rije {is^oSoc, na razvod
nekakav ili statut. Ispravno ce ali biti, da je ovdje Pop Dukljanin
ciljao, neupucen, na jednu pravnu zbirku, jedan n o m o k a n o n
(zbirka pravnih propisa i svjetovnog i crkvenog prava), koji je,
prema tradiciji, sastavio nadbiskup Sv. Metodije. Zivotopis potonjega naime spominje, da je on preveo iz grckoga na slavenski
jedan nomokanon izmedu godina 865 i 885. U ono je doba bio
najpoznatiji nomokanon u Vizantu, Sto ga je sastavio J o h a n n e s ,
sholastikos i presbiter u Antiohiji. Ovaj prevod jamacno je bio
poznat na cijelom ovom podrucju, a svakako je morao biti poznat
u Duklji, pa je lako da je nosio naslov Methodios, a naS je kroniCar u svom neznanju drzao, da su ti pravni propisi stvoreni na
saboru na Duvanjskom polju". A OHAa onei Ka>Ke K o c r p e H H H i i :
0 prvom nomokanonu, koji je preveden u Srbiji, saCuvao nam
se samo spomen u izvorima, a sam nam je prevod vremenom izgubljen. U zivotopisima se naime Metodijevima spominje, da je
on preveo jedan nomokanon. Tuj se prica, kako je Sv. Metodije
izabrao izmedu svojih ucenika dvojicu, koji su vrlo brzo umjeli
pisati, te je onda preveo Sv. Pismo iz grckoga na slovenski, i to
u roku od est mjeseci, od mjeseca marta do Sestoga oktobra.
Tada je pak preveo i nomokanon t. j. pravilo zakona (zakonu
pravilo)" 142), Prema postojecim je prilikama ova vijest i vjerojatna, jer je Metodije poslije smrti Cirilove imao da organizuje
novo osnovanu crkvu, pa je smatrao potrebnim, da joj pruzi i
neki zbornik pravila na slovenskom jeziku, kojih bi se mogla pridriavati. Kao bivi vizantijski upravni frnovnik poznavao je on
dobro vizantijske pravne zbornike, pa je tako lako dosao na
misao, da u pomenutu svrhu prevede jedan od pravnih zbornika,
koji su tada u Vizantiji bili poznatiji. Jo nas i drugo jedno vrelo
142) ,,Pastrnek, Dejiny slovanskyh apostolu Cyrila a Methoda. Prag
1902, str. 235 gl. XV" (KocTpennHfeeB ^Tar).
9

130
indirektnim putem upuduje, da je arhiepiskop Metodije takav prevod nomokanona doista izvrio. U kronici to ju je u XII vijeku
sastavio neki svecenik dukljansko - barske nadbiskupije spominje
se, da zakone Sto ih je stvorio sabor na Duvanjskom polju moiemo nai u slovenskoj knjizi, koja se zove Methodios. Naslucujemo da je naS kronista u vezi s prijaSnjom vijeScu, ne znajuci
viSe u XII stoljecu kako se stvar ima, doao na misao, da je nomokanon, koji je dobio ime od svoga prevodioca, t. j. Methodios,
zapravo zbornik zakonskih pravila, stvorenih na saboru drzanom
na Duvanjskom polju. Kako vec rekosmo, nije nam se od nomokanona u prevodu arhiepiskopa Metodija nita satuvalo, do li
sama ta dva spomena, pa smo prema tome upuceni samo na nagadanja, koji je to bio u stvari vizantijski nomokanon, to ga je
eto preveo Sv. Metodije. Obzirom na to, to se moze pretpostaviti, da je Sv. Metodije, kome je bila pravna vizantijska Hteratura dobro poznata, izabrao najbolji zbornik tadaSnjega vremena,
misle, da je on preveo iz grckoga na slovenski nomokanon, to
ga je oko god. 550 sastavio J o a n n e s , sholastikos i presbyter, a
kasnije patrijarha. O ovom nomokanonu znamo da je bio sastavljen
u 50 titula kanonickih propisa, a kao dodatak imade jedan izvod
iz Justinijanovih novela. Taj se je dodatak sacuvao, iako ne u
originalnoj formi, te je poznat pod imenom Collectio octoginta
septem capitulorum". Tano KocTpenHnii.143)
npOTHB KocTpeHHHteBa MHiiijbeH>a yciao je y naJHOBHje Bpene
B j e K O C J i a B K j i a w i i y pacnpaBH ,,Narodni sabor". OH no^eMHiiie OBaKo: ,,Nema dvojbe, da ova hipoteza Kostrenciceva iznenaduje i u prvi mah osvaja. AH kad se stvar bolje promotri,
vidi se, da Dukljaninov ^Methodius" ne moze biti identican s pri143) K o s t r e n c i c , Hrvatska pravna povijest. Zagreb (1925) 131,294-296.
O MeTOAHJeBy CJIOBCHCKOM npeBOAy HOMOKaHona nacajiH cy y nocjieAH>e Bperne
J a g i d , Entstehungsgeschichte der kirchenslavischen Sprache. Berlin 1913, 83
H AaJi>e, H Hein. Pel. Sen mid, Die Nomokanonubersetzung des Methodius.
Leipzig 1922. LLlMHAOBa je pacnpaBa op, HapOHHTa HHTepeca sa nac, jep je y
H>OJ A O K a s a H O , p,a je CB. MeTOAHJe sawcTa npeBee HOMOKanoH JoBana AHTHOxHJCKora H Aa Haivi ce Taj npeBOA (AOAywe y neuiTO AOI^HHJOJ pycKOj peAaKu,HJn)
onyBdo y pyKonncy PyMJaHii,eBjbeBa Myseja y MOCKBH, KOJH je OHAa ny6;iHKOBao C p e s H e B C K i H (86opHHKT> oTA'kJieHHfl pycK. jas. TOM 65 H. 2. lieTporpaA 1897, 1 - 66).

131

jevodom bizantskoga nomokanona od Sv. Metodija. Jer taj bizantski nomokanon sadrzaje zakone i uredbe bizantske driave i
crkve uopde, dok se u Dukljaninovu nMethodiusu" nalaze ustanove za Dalmaciju posebice, kao i oriih zemalja i oblasti, koje su
se na njezinom tlu razvile. Po Dukljaninu sadriavao je nMethodius" zakone i dobre obi^aje, koje je kralj Svetopelek s narodom
na saboru na Duvanjskom polju ustanovio, a po hrvatskoj kronici bila su u njemu i popisana imena pojedinih zemalja i medaSi
tih zemalja. Jamacno nije bizantski nomokanon mogao imati razdiobu Dalmacije na Cetiri oblasti (dvije primorske i dvije zagorske),
a jo manje bila su u njemu zabilje^ena prava i dufcnosti hrvatskih bana, zupana i satnika, pa onda njihovi medusobni odnoSaji
i prihodi. Dukljaninov ^Methodius" bio je dakle neSto posve drugo
nego nomokanon Ivana skolastika od god. 550 a u 50 titula, ili
mozda pozniji nomokanon od g. 883 u 14 titula, za koji su krivo
mislili, da ga je sastavio carigradski patrijarha Fotije... Ako taj
methodos" mozda i nije bio sistematski ureden zbornik, kako
Jelic naslucuje, s v a k a k o je bio z b i r k a r a z n i h s p i s a i dokumenata"144).
OBaKO ce Aoca^a MHCJIHJIO o MHcrepHosHoj CJIOBCHCKOJ KH>HSW
,,Methodius". AJIH CBC je TO HenpHXBaTJbHBo.
npe CBera CKPCHMMO naiiiy na>KH>y Ha cany pen methodius.
Tome cy npHMapHOM nocjiy sanyAO HsfieraBajm CBH
HCipaHCHBaouH, ciojeiiH OHHTO noA cyrecTHJOM rope
rjioce. Pen Methodius MOHCC JCAHHO Aa 6y^e rpnKO [xsd-oStoc, jep
HH ^aiHHCKH HH cjioBeHCKH jesHK je He no3Hajy. KaA noMHO nporjieAajvio penHHKe rpHKora jesHKa, Kao UITO cy D u C a n g e
(1688)145), S t e p h a n u s (1842)146), P a p e (1880)147) na H HOBOH ^ p i t e s (1909)148), MH beMo ce 6pso yBepHTH, Aa penit
yonuixe HeMa H Aa je HmcaA HH SHJIO nnje, TO jeer: HH y
144) Klaic, Narodni sabor i krunisanje kralja na Duvanjskom polju.
(Zbornik Matice Hrvatske o tisuc-godisnjici hrvatskoga kraljevstva. Zagreb
1925, 11-12.
145) ) u Cange, Glossarium ad scriptores mediae et infimae graecitatis.
Lugduni 1688.
146) S t e p h a n u s , Thesaurus graecae linguae vol. V. Paris 1842-1846,
147) Pape, Griechisch-deutsches Worterbuch vol. II. Braunschweig 1880.
148) Hepites, Dictionnaire grec-fran?ais vol. 11, Athenes 1909.

133

132

HH y cpeAH>eBeKOBHo BpeMe (na HH Aanac). Camo JIHHHO

Msft68io<; je nosnaio149). Pen T]C [xefroSoc; onex Ao6po je nosnara
cBHMa rpeijHCTHMa, ajin JCAHHO y SHaneifcy ,,das Nachgehen, Verf olgen ; wohl nur vom kunstgemassen, wissenschaftlichen Verf olgen
einer Idee, von der wissenschaftlichen Behandlung eines Gegenstandes und besonders das geregelte Verfahren dabei, die Methode" AaKJie y OHOM 3HaneH>y, KaKHM ce H Aanac HHiaB CBCT
cjiy>KH OBOM rpHKOM peHH150). Ys rf [Ji&ftoSos nocxoJH AOAyme joiu
H pen TO jisdoSiov, ajin ca 3naneH>eM viaticum = nyran TpouiaK,
MarepHjajina nonyAfiHna151). HajsaA He fee SHTH HSJIHLUHO ano
Ka>KeM, Aa je OHO JbydntieBo [Jis388o<; (jwjiojioniKa HeMoryfcHOCT H
OBO CBC snaMO, sannxajMO ce caAa, Mory JIH ce
na 6HJio 6ain caMO KOMdHHaijHje H nnoTese, na ocnoBy penn, K o j a
ne n o c T O J H H H H K a A n o c x o j a j i a H H j e ca 3HaneH>eM (na SHJIO
6am H y npenecenoM CMHCJiy) ,,3dnpKa pasnnx cnnca H AOKyMeHaia" HJIH w 36opHHK saKona" HJIH ;;pasBOA Metja H3Metjy onuiTHHe
H onuiTHHe". Taj (JmKaT cnpam OHHX HeocHOBannx saKJbynaKa H
AOMHuiJbaBawba, Beit je caM sa ce6e AOBOJban, He caMO Aa no6yAH
cyMH>y, nero Aa nopyuin CBC, LUTO ce HSHOCH o To6oH<ftoj
HHHOBOJ MHCTepHOSHOJ CJIOBCHCKOJ KH>H3H

MetflOdiUS"1^).

149) MsO-oSto?, oc, Methodius, nomen viri, frequens saeculis inferioribus

(Stephanus).
150) P a p e s. v.
151) S t e p h a n u s vol. V s. v.
152) ByAyfcH Aa je JiaxHHCKH xeKCT rnaBHH H opHmHajiHH, HHJC Hyncno
o6a3HpaTH ce Ha eBeHTyajme pasjiHKe y AOI^KHJCM xpsarcKOM TeKCTy HJIH naK
MapyjinfeeBOM jiaxHHCKOM npeBOAy 6ojte pefcn napatjjpasn xpsaxcKora
TCKCTa; CBC je TO TCK cetcyHflapHO H MOpaAa HA^ y CTpany npeA opnrHHajiOM
Dona flyKJbaHHHa. 3a nauie je pacnpaBjbaae OA HHTepeca, Kano je pennMa
* alias praeterea leges ac scita sanxerunt . . . habentur autem in libro, qui est
in Chroatia dictus Methodes, quern latine Rationale possis dicere", Map y a n k
ynpaso jacHO HCKasao TO, Aa je paAefeH CBOJ nocao BHACO, Kano je OHO metodios xpsaTCKora TeKCTa yonuiTe n e n p e B O A H B O , na je ce6 noMorao Kano
je snao: pen metodios je HSBpnyo y methodes a OHAa jy je npeseo ca rationale, TO jecT peny, Koje oneT H n r A e n e M a , n n y JCAHOM pennnKy, HH KJiaCH4H>e HH cpeAH>eB6KOBHe jiaTHHuiTHHe, a OHHTO HMa To6o>Ke Aa snanH, KOJIHKO
ype%6a HJIH AP^BHO ypefiewe. K l a i d (o. c. 23) Kyuiao je Aa TO o6jacHH osaKo:
,,Ved Marku Marulidu, kad je prevodio hrvatsku kroniku na latinski jezik,

/Jpyro; Tpeda OAMax HCTaKHyra H TO, Aa ce OBAC To6o>Ke

O jeAHOj C J I O B C H C K H M (UPKBCHHM) JCSHKOM HanHcanoj Kft>H3H,
je ayTOp OHHX noMenyTHX penn HMao npeA OHHMa O B e h n
n n c a H H eJia6opaT. Ila Kano caA CTOJHMO y TOM norjieAy y
XpsaTCKOJ, ne caMO OKO roAHne 925, Hero H joiu AaJbe AO Kpaja
XI BeKa? J\o6po je nosnaTO, Aa je CJIOBCHCKH I^PKBCHH H noAJeAHo
KH>H>KeBHH JC3HK AOUiaO y XpBaTCKy TCK no CMpTH CB. MeTOAHJa

(f 6 anpujia 885) H nocjie nsrona H>eroBHX ynenHKa HS MopaBCKe.

IIpeMa TOMC roAHHe 925 nnje npoiujio join HH no BeKa, IHTO ce
teHMe OBAe yonuiTe MOTJIO nncara, ajin H TO ne onaKo
Kao y ByrapCKOj H y Cp6nJH, TAC je H>eroBHM yBo^en>eM y
nocTao H ocTao CTajino J C A H K H M KH>HH<eBHHM JCSHKOM y
BOM napOAy, Hero Taico, Aa je CJIOBCHCKH je3HK y
nopeA AOMHHaHTHora jiaTHHCKora, camo >KHBOTapno, H ne o6a3HH ce join nanoce na JbyTy 6op6y JlaTHHa H H>HXOBHX npnBpnpoTHB H>eroBe ersHCTeHqnje. OBO AOKasyje Kpynna HHIUTO ce AocaAa HS HHTasa BpeMena xpBaTCKe napoAHe
AHHacTHJe OA 900 AO 1100, AaKJie 3a nynnx ABecTa roAHna, HHje
nauiao 6am nnjeAan npo^ann sannc, na naK HHJeAan HaTnnc yKJiecan
y KaMen CJIOBCHCKHM jesHKom153), AOK HX na jiaTHHCKOM HMa pasMepno MHOFO. KaKO ce AaKJie MO>Ke Kpaj Tora neno6HTHa H TOJIHKO
SHanajna $aKTa TBPAHTH, Aa je OKO 925 y XpBaTCKoj nocTojajia
Hanncana HHTaBa ,,36npKa pasJiHHHTHx cnnca H AOKyMenaTa" HJIH
,,3 6 o p H H K 3aKona" HJIH ,,pa3BOA Me^a" ? Ila HH AOMHuiJi>aBaH>e,
Aa ce To6o>Ke KOA Tora ne paAH HCKjbynHBo o C J I O B C H C K H M
HcnpaBaMa HJIH saKOHHMa, Hero H o ApyrHM, sap FPHKHM H jiaTHHCKHM,

TO JCCT

AOKyMCHTHMa

nOTCKJIKMa

OA BH3aHTHCKHX

H PHMCKHX nana, na H AOMafenx BJiaAajiaua, HJIH

, Aa je Jiber methodius" nene pyne 6no 36npKa
udarile su u oci ,,knjige, ke pri Hrvatih ostase i pri njih se nahode, a zovu
se metodios". On, hrvatski knjizevnik, m o z d a ih je i p o z n a v a o , a ako mu
nijesu bile poznate, j a m a c n o se z a n i m a o , da ih v i d i i u p o z n a . Samo
tako moze se razumjeti, kad on receno mjesto hrvatske kronike ovako prevodi: ^alias praeterea" etc. Kao rope.
153) HajcTapnJH cnoMeHHK y CJIOBCHCKOM jesHKy, Hanncan rjiaroJbHu,oM?
jecTe nosnaTa BaiunaHCKa njiona (na ocTpsy KPHKOM y MecTy BauiKn), yKJiecaH
OKO PGA. 1100 H HCIIITO (FJI. Si sic, Prirucnik I, 135138 ca CJIHKOM).

T~
135

134

oiHca H AOKyMenaia, He noMance HHurra. Jep npe ceera y OHOJ

je FJIOCH pen caivio o AeJiHMa Kpajba CBaTonjiyKa (EyAHAinpa)
librum Sclavorum qui dicitur M e t h o d i u s legal, ibi reperiet
qualia bona instituit rex, benignissimus a He join H o ApyrHM
flOMafeHM na sap H cipanHM BJiaAapHMa H H>HXOBHM cnncHMa H
AOKyivieHTHMa. Hajnocjie HH TO ce He CMC nycxMTM c BHAa, A& OKO
925 y XpBaTCKOj joiu HMJC SHJIO pasBHJene ABOpCKe KanijejiapHJe,
KOJOJ MOHCCMO noysAane iparoBe HafcH TCK y Apyroj HOJIOBKHH
XI
Ma canyBaHHx ncnpaBa OA IX AO Kpaja XI Bena BHAH ce join
H TO, Aa je TaAa y XpsaTCKoj (6es npHAiopcxe poAiancKe /JajwaijHJe) npeBjiatjHBajio odnnajHO, A&KJIC H e n a n H c a H O n p a B o .
Kpajb HJIH H>eroB saMCHHK PCAOBHTO cy cyAHJiH na naTpnjapxajiaH
HaHHH; caMo y AaJiMaTMHCKHM je rpaAOBHMa >KHBCJIO H PHMCKO
npaBo. He Ka>KeM THMC Aa y XpBaTCKOj Tora BpeMena (OA IX AO
XI Beica) yonuiTe HHJC 6vuio nHcannx aaKona, caMo onaj KOJH nance
Aa je Beli OKO 925 nocTOjao HCKH , , s 6 o p H H K saKona", Tpe6ao
6n AS noKance 6ap j e A a n KOHKPCTHO canyBanH npo<|)aHH
Ta join H y XV Beicy cyAHJiH cy y XpBaTCKOj >KynaHHJCKH H
cyAOBH no xpsaTCKOM odnnaJHOM npasy (de consuetudine regni
Croacie, secundum consuetudinem regni Coruacie). OTKyA AaK^e
Beh OKO 925 wraB , , s 6 o p H H K saKona", na join TOMC na c;ioB C H C K O M jeaHKy? /Ja je ywcTHHy nocTojajia TaKa ,,s6HpKaa H^H
w s6opHHK u HJIH wpasBOA Meija", sap 6n TaKo Ba>KaH OIHC, KpHBH>OM napoAHora neiviapa, Morao TOJIHKO caBpiiieno nponacTH, AS
My ce HH y KOJCM ApyroM HSBOpy H H T a s e xpBaTCKe HCTOpnje,
6aui HH Tpar HHJC onyBao CCM y FJIOCH KOA Fiona /JyKJbaHHHa ?
CBC TC nenpe6pOAHBe TeuiKolie H onpaBAane cyMH>e necTajy,
KaA ce ona noMenyTa peneHnaa y JleTonncy ynosna Kao A o u n n j a
r ji o c a HJIH n p H n H c, Koja je HOTOM yiiuia H y TCKCT, Kao H TOJIHKC
e rjioce. AyTop H>CH, HerAe y XIII BeKy, OMHTO je HMao y
CB. Memowja" H TaKo SBany F l a n o H C K y
Ha TO nac Befc ynyfeyje caMo HMC Kpajba C B a T o n j i y K a , nosnaTora MOpaBCKora KHesa; HHJC na OAMCT aKO KaweM, Aa ce c THM
HMCHOM HHKaA H HHFAe He cacTajemo Me^y jy>KHHM
TJI. Sisic, Povijest Hrvata 672.

He caivio 'UITO je w>Knhe CB. MeTOAHja" sancTa Hanncano join

y X BeKy C J I O B C H C K H M JCSHKOM H Me^y xpsaTCKHM rjiaCHJIO 6e3 HKaKe cyMH>e Ao6po nosnaTO, na H JiaTHHCKH
snajiH cy sa H>155), Hero y H>eMy HMa H eraBaKa, Koje
ce THHy 6am CsaTonjiyKa156), a OA OBHX ocodHTe je nan<H>e BpeAHa
ona cTaBKa, FAC ce Ka>Ke, KaKO je CfiaTonjiyK nacno npHMno CB.
MeTOAHJa a OHAa npOAyncyje: W H MPHHA\KI H GB^TOH/VAK-A K&M-AK C-A
KkC-fc/UH Mopi\K/\raH'KI H ROp^MH tM01f KKCA H.0KKXKH H CTpH^KKHHK'KI
A K'A KkC'k\"A
H noraHHH B'kpOKaTH B& HcrnHkHXH eorx, CROH \'x K/\Ar\>"
TOAKMH naMi H MopaBkCKa OKAaCTk npOCTpaHHTH
CTpan-ki H Bparu CKOMt noK^k^AaTH ex
klA\k, KO H Ca/UH MOK'kAaWkTA npHCHO"157).

YnopeAHMO JIH caAa OBC penn c OHHM noMenyTHM npHnncoM

HJIH FJIOCOM y /JyKJbaHHHOBy TCKCTy, yBepnheMo ce, Aa cy one y
HecpasAiepno BefeeM H 6jiH>KeM Me^ycofinoM CKJiaAy, nerojiH cy
OM6nHauHJe H nnoTeae ca n3dHpKaMaa HJIH Ws6op" HJIH wpasBOAHMa Me^aa, H TO CBC na TeMejby HencnpaBHO
penn MsftoStoc (Methodius). AyTOp one rjioce OHHTO
noBesyje c HMCHOM CfiaTonjiyKOBHM join H ocTajin paA MCTOAHJCB.
Ha Taj HaHHH nnje caMo o6jainH>en nocTanaK onora noMeHyrera
npHnnca HJIH rjioce, Hero join H TO, OTKyA HMC CfiaTonjiyKOBO y
JleTonncy, Kao nainera jy>KHOcjioBeHCKora BJiaAapa. Ms
155)

To noKasyje onaj CTaeaK y nHCMy nane JoeaHa VI11 Kpajby TOMH(PJI. Siic, Povijest Hrvata 417) H saKJbynaK cn^HTCKora i^pKBenora
ca6opa 1060, KaKO ra je onyeao apxn^aKOH ToMa (rn rope cxp. 111).
J56) Pas tr nek,
Dejiny 225, 228, 232 H Apyryje join, ajin HHAHPCKTHO.
157) o. c. 232. JiaTHHCKH npeBOA (MHKJiouiHiieB) OBora MecTa rjiacH: wEt
accipiens ilium Sventopulcus princeps cum omnibus Moravis commendavit ei
omnes ecclesias et clericos in omnibus oppidis. Ab isto autem die valde
coepit crescere doctrina dei et clerici multiplicari in omnibus civitatibus et
pagani credere in verum deum, ab erroribus suis deficientes; tanto magis
etiam Moravicum imperium dilatare coepit omnes fines et hostes suos vincere cum prosperitate, quemadmodum et ipsi narrant semper". BpeAHO je
npHnasHTH H na aHajiorHJy, A& ce H nromttu HJIH CAOBCHH /tyiubanHHOBH y
BPCMC Kpajta CBaTonjiyKa-ByAHMHpa Kpcme, Kao H CBaTonjiyKOBH H63Ha6o-

MopanuH n>Kn1ia CB.

136
6ejieuiKe157a) }H HS xpBarcKe peAaKunje BHAHMO, '^a je HMC rora
Kpajba SHJIO ByAHMHp. TeK AOU,HHJe YHHHHO je HCKH rjiocaTop, a
CBaicaKO xaj HCTH, HHTasy s6pKy, KaA je yseo ys HMC ByAHMnpoBo
CTaBJbaTH join H HMC CBaTomiyKOBO, OAHOCHO KaA je yseo MeH>aTH H M C E y A H M H p y CBaTOiuiyK 158 ). IllTO je naK yseo
MopaBCKOra KHesa sa BJiaAapa XpBaTa H Cp6a, TO je saTO, jep ra
tKn1ie CB. Memoanja" sose ,,cjiOBeHCKHM" KHCSOM. 3na ce, Aa
je TOA^ HAeHTH(j)HKOBaH>e XpBaTa H Cp6a ca CrioBeHHMa dnjia
npHJiHHHo peAOBHTa, H na CTpanH H KOA Kyfce no npnmepy crpanaija. /Ja He Tpa>KHMO Apyrnx npHMepa, AOCTa je KaA ce CCTHMO,
Aa je H xpsaTCKH npeBOAHJiaij JleTonnca Fiona /tyKJbanHHa (y XIV
CBa MecTa, TAC ce noMHH>ajio HMC CJIOBCH HJIH CJIOBCHCKH,
npeBeo penjy XpBaT, xpBaTCKH.
MHCJIHM AaKJie, Aa je ona CTaBKa o KH>HSH methodius"
H H J a rjioca, neKaKO HS XIII BeKa; y XIV BeKy, KaA je
npeBOA, ona je Befc nocTOjajia. 3aTO ce lion
r^aBy IX JleTonnca, HHJC KOPHCTHO Kao
C^OBCHCKOM KfeHroM methodius", jep TaKa KH^Hra, Koja
To6o>Ke HMajia caApn<aBaTH CTape xpBaTCKe cnnce, AOKymenTa,
H pasBOAe Me^a, nwje HHKaA nocTojajia. fjiocaTOp HMao je
a nameTH ^VKnhe CB. MetaoflHJa" HJIH flanoHCKy nezmjiy.
3. He caMO sa nHTaH>e, KOJHM ce HSBOpHMa KOPHCTHO Flon
/JyKJbaHHH, Hero H sa nHTan>e, KaKO je cacTaBjbena ona HCCT JleTOnnca, Koja ce 6aBH panHJHM AoraijaJHMa, OA oco6HTa je HHTepeca
y rjiaBH IX H OHO MCCTO, FAC ce npnna, KaKO je Kpajb ByAHMHp
(CBaTonjiyK) oprannsoBao y ca6opy na ^yBaftCKOM nojby ijpKBy
CBOje AP^ase. Y JleTonncy Ka>Ke ce OBaKo: ,,Cui inferiori Dalmatiae consensu domini papae Stephani et legatorum eius, instituit [rex] Salonitanam ecclesiam metropolim, sub cuius regimine
i5?a) yspeHH: wMa fra tanto mori Suetmir, a cui successe Svetopelek",
Op6HHH AOMehe ca CTpane: ,,Costui si chiamo prima Budimir, ma perche fu
il primo de' re che si fece christiano, fu chiamato Svetopelek, che a gli Slaui
suona ,,fanciullo santo".
iss) Befe je T h a l l o c z y (Jagid, Archiv XX, 1898, 206-207) cacBHM Ao6po
Kasao: ,,Er (MHCJIH Fiona flyKJtaHHHa) ruft das grossmShrische Reich zu Hilfe
und siedelt Svatopluk in der Form eines Svetopelek an der Adria an ... Es
bedarf keiner Erklarung, dass der Svetopelek des Diokleas in seiner Darstellung eine aus der Luft gegriffene Figur ist".

137

has ecclesias statuit, videlicet: Spalatum, Tragurium, Scardonam,

Arausonam quod nunc est castellum Jadrae, Enonam, Arbuam,
Absarum, Veglam et Epitaurum quod nunc dicitur Ragusium . . .
Et sicuti inferiori Dalmatiae Salonitanam ecclesiam constituit metropolim, simili modo superiori Diocletanam ecclesiam pro iure antiquo statuerunt metropolim, sub cuius regimine has ecclesias
declararunt, scilicet: Antibarium, Buduam, Ecatarum, Dulcignum>
Suacium, Scodram, Drivastum, Poletum, Sorbium, Bosonium, Tribunium, Zachulmium".
Bajba npHMeTHTH Aa je opraHHsaunja cn;iHTCKe I^PKBC H H>eHHX cy<J)paraHa y rjiaBHOM ncnpaBna H Aa OAroBapa BpeMeny npe
1154, KaA 3aAap join HHJC 6no noAHrnyT na apxnenHCKonHjy ca cy(f)paraHHMa: KpKOM, Pa6oM H OcopOM, a ceH>CKa enncKonnja joiu
HHje nocTojajia (1185). JCAHHO Bajba HCTaKHyTH, Aa je y KaTajiory
cn^HTCKHx cy^parana HcnyuiTena BepoBaTHo rpeuiKOM npennCHBana K H H H C K a enncKonnja, ocnoBana joui OKO 1040, ajin je
saTo naBeAena C K p a A H H C K a , odHOBjbena TCK nocjie nponacTH
BnorpaAa na Mopy (1125). /I.ajLe je snanaJHO H TO, Aa lion RyK^baHHH y OBOM KaTajiory CHJIHTCKHX cy^parana naBOAH H fly6 p O B H H K (6oji>e pefcH EnnAaBap) naKO je OH join OA noneTKa XII
6no HesaBHcna H OA nane npHsnaTa apxHenncKonnja. ^yHH OBAC napoHHTo H HayMHue HCTHne p a H H J e CTaibe, H
ce cjiyncn CTapHM HSpHnaJHMa: Cajiona, Apaysona H Enn. EipeMa TOMC AaKJie, Taj KaTajior OAroBapa OTnpHjiHKe BpeHSMetjy 1125 H 1154, a HHHOLUTO ne FOAHHH 925 H pesy;inpBora H Apyrora cnjiHTCKora CHHOAa (928).
^H BHiiie na>KH>e saspe^yje opraHHsauHJa AyKJbancKo-6apcKe
apxHenHCKOHHJe. Befc can pannje npHKasao, y KaKHM je npn/iHKaMa
nocTa^a H KaKO ce najnoc^e nnaK OAp>Ka;ia npOTHB CTOJICTHHX
npeTensHja Ay6poBanKHX. Y OBOJ CTajinoj 6op6n sa MHOFO AeijeHHJa, AyKJbancKO-6apCKa je i^pKBa HCCTO Aomjia y no;io>Kaj Aa ce
(JpaHH, na ce y Ty CBpxy c;iy>KHJia 6am Kao H H>ena npOTHBHHqa, i^pKBa Ay6pOBanKa ^ H 4 > a ^ C H ( { ) H K O B a H H M AOKyMeHTHMa.
FIosHaTO je AOAyme, Aa rjiaBHH apryMenaT AyKJi>aHCKo-6apCKe ^p~
KBe o nocTojafcy HeKaAauiH>e AOKJICJCKC apxnenHCKonHJe HHje 6no
HcnpaBan. AJIH HCTHHa je H TO, Aa je c BpemeHOM OBa ,,no6o>KHa
BapKa" (pia fraus), HHiiiTa HeoSnHHa y CpeA^eM BeKy, nocTajia

138

yBepen>e KOA MJiatjnx H AOIJHHJHX napaniTaja, KOJH HHcy HH

a 6aiu HH MHoro nHTajin, uixa je HCTHna169). KaA ce AaKJie npncTyjiajio 4>ajiCH(J)HKOBaH>y AOKyMenara, jaManHo ce MHCJIHJIO, Aa je TCK
H a t f o K n a t j e H O HCUITO xo6o>Ke wH3ry6jbeHO". OA OBHX cy fyanCH(|)HKaTa HaJHHTepecaHTHHjn: 6y;ia nane AjiencanApa II OA 1067
H jeAHa HeAaroBana nane KajiHKcra II (11191124). Ode cy OHHTO
4>a;iCH<|)HKOBaHe y Apyroj HOJIOBKHH XII BeKa sa cnopa H s6or
cnopa c AyfipofiaHKOM IJPKBOM, H CBaKaKO saro, Aa npsa saMenn
6yjiy w npOTynane" KjiHMenia III BnfiepTa OA 1089, a Apyra Aa
ysMe AOKasny cnary 6y;iH nciora nane KajiHKcra II, HSAanoj 28
cemeMfipa 1120 y KOPHCT IJPKBC Ay6pOBaHKe. Ocofinro je ananajfco, Aa ce MOHCC cnrypno KOHCiaroBaTH, Aa je lion /JyKJbaHHH
He caMo nosnaBao, nero ce H KOPHCTHO Kao HSBOPOM 6aiu OHOM
.ApyroM 4>ajiCH<})HKOBaHOM 6yjioM. To he naM noKasara OBO yno-

lion
Et sicuti inferior! Dalmatiae
Salonitanam ecclesiam constituit metropolim, simili modo
superiori Diocletanam ecclesiam
pro iure antique statuerunt metropolim, sub cuius regimine has
ecclesias declararunt, scilicet
Antibarium, Buduam, Ecatarum,
Dulcignum, Suacium, Scodram,
Drivastum, Poletum, Sorbium,
Bosonium, Tribunium, Zachulmium.

Byjia KajiHKCxa II:

Tue itaque fraternitatis iustis
postulacionibus faventes, apostolica auctoritate statuimus et
presentis pagine annotacione
sancimus tueque regimini gubernandam tradimus ecclesiam Dioclitanam [atque] Antibarensem,
Buduensem, Ecatarensem, Dulchinensem> Suvacinensem, Scodrensem, Drivastinensem, Polatinensem, Sorbiensem, Bosoniensem,
Tribfunijensem1).

OBO CKJiaAHO noAyAapaae y Karajiory enncKona cy^parana

y 4>ajiCH(J)HKOBaHoj 6y;iH nane KajiHKcxa II c OHHM y Jlexonncy,
159) Yn. rope na crp. 4849 onaj eeoMa noynHH cjiynaj c apxHeiracKonoM
JoBanoM de Piano Carpini.
*>) npeirac XY1I1 Bewa y B6;i. BaraK. y PnMy (Cod. Vat 7.109 fol. 2).
lUraMnao jy je c HCKHM rpeuiKaMa P f l u g k - H a r t t u n g , Acta pontificum Ro*
manorum inedita vol. II, Stuttgart 1884, 242 (oAaBJie C x a H O J e B H l i , Bop6a
160162; S u f f l a y , Acta Alb. I, 27 nr. 81 HMa caiwo perecx).

139

a napoHHTO OHO KapaKiepHCTHHHO /(yKJbaHOBO Ecatarum (OH Hnane

noHaJBHiue nnuie Decaterum H Catarum) na Sorbium H Bosonium
cnpaM Ecatarensem, Sorbiensem H Bosoniensem KajiHKcroBe 6y^e,
ne Mo>Ke HHKaKo Aa 6yAe c^ynajjio, Beh je OHO y onnrjieAHoj Me^yco6noj BCSH. A^H, Aa Jin ce lion /JyK/baHHH A H P C K T H O KOPHCTHO TCKCTOM one 4)aJICH(|)HKOBaHe Cy^ie H^H HHAHPCKTHO npeKo
HeKora reKcra, KOJH ce join n p e H>era noc;iy>KHO TOM 6y;ioM, ne
MOHce ce Kasara; H JCAHO H Apyro je Moryhno, naKO MH nsrjieAa,
Kao Aa /JyKJbaHHHOB AOAaTaK Zachulmium roBopn sa Apyry MO. ryhHOCT. y TOM naK c^ynajy HMa;iH SHCMO y npsoj HCCTH JleTOnnca flona /JyK^anHHa KOJOJ je jesrpa H TeHCHuiTe 6ain ca6op
na /JyBaH>CKOM nojby ca CBOJHM HO^HTHHKO - aAMHHHCTpaTHBHHM H
^pKBeHHM opraHHsaTOpHHM paAOM 6ap OA HCCTH HCKC pyKe
H C T O p n c K H A O K a s H H M a T e p H j a j i , KOHi^HnHpaH y Apyroj noJIOBHHH XII BeKa, KaA ce y Bapy paAH^ro H noAysHMa^o CBC, Aa
ce noBpaTH join 1142 H3ry6jbena apxHenncKonnja. M sancTa, nntaif>e o nocTanKy H oncTanKy AyKJbancKO-6apCKe MHTponojinje 6n^o
je H Mopajio je TaAa Aa 6yAe 6apcKOM K^npy CBC H csa. A jep ce
Taj HCTH KJIHp, KaO H Ay^pOBaHKH, HHJe y AaHOM MOMCHTy CKa-

H>HBao, Aa y KOPHCT CBOje Tese 4)ajicH(|)HKyje npaBHe ncnpaBe,

HaHMe nanHHCKe 6y;ie, na HX je naK APCKO AOHOCHO npeA nany H
H>eroBy Kanue^apHJy, c THM je MaH>e Morao Aa ce njiauin OA caCTaB^aH>a HCTopncKHx sanHca, na H once>KHHJera paAa c TeHAeHIOIJOM, Aa Aa AOKas, K a K O je A y K J b a n c K a M H T p o n o j i n j a
o c H O B a j i a s a j e A H O c a o S H O B J b e n o M cajiO
c n j i H T C K O M joui y OHO A p e B H o Ao6a, KaA cy
C J I O B C H H HJIH F O T H n p H M a j i n C B C T H KPCT, a KaA je H>HMa
CBHMa TofioHce BJiaAao Kpajb ByAHMHp (CfiaTon^yK), H TO T3KO,
Kao Aa cy o6e MiiTponojiHje ocHOBane npHBOJioM nanHHOM (HS
PHMa) H uapeBOM (HS LJapnrpaAa161). IIpeTnocTaBKOM osaKa npeA*
161) KaKO ce y OHO BpeMe H BHCOK HJian AyKJbancKO - 6apCKora KJinpa
HHje njiaiiiHO (}}aj[CH(j)HKOBaTH nanHHHx Hcnpasa, AOKasyje osaj snanaJKH npHMep.
OKO 1199 IIOHHHHO je csaHKH enHCKon AOMHHHK y6HJCTBO (homicidium) H saro
je 6ao npHMopan, Aa ce OApene CBOJC Hacxn npeA nanHHCKHM jierarHMa JoBanoM
H CHMOHOM y cnnoAy, OAp>KanoM y Bapy, HCKO BpeMe npe cenT6Ai6pa 1199.
AJIH nocjie neKora BpeMena CBprnyrH enncKon /^OMHHHK A^Ae CBOMC apxnenncKony Josany neKa nucAia nane HnoKeHTHJa III (11961216) c HsjasoM
r a j e n a n a B p a r n o y no;io>Kaj. ApXHenncKon je Beposao, ajiH

140

jioiiiKa y pynaMa Fiona /JyKJbaHHHa, MOFJIH SHCMO H

na nuTaifce, OTKyA H>eMy ona (JmHTacinHKa H KOH^ysna sCpKa y
upBHM rjiaeaMa JleionHca, a Koja je y nyHoj onpeijw ca cBHMa
ApyrHM canyBaHHM HCTOPHCKHM CBeAOijdaMa, H AOMahHM H crpaHHM.
4. OHHrjieAHa ynoxpe6a HSBOpa BHAH ce H y niaBH VIII H Ha
noneiKy IX. y JleionHcy HHiaMo: ,,(VIII) Post mortem vero quatuor iniquorum regum natus est ex eorum progenie quidam Zuanimirus, qui accepto regno destitit christianos persequi. Temporibus
huius floruit ut rosa ex civitate Thessalonica quidam philosophus
Constantinus nomine, filius cuiusdam Leonis patricii, vir per omnia
sanctissimus atque in divinis scripturis profundissime a pueritia
edoctus. Hie vir sanctus, a Spiritu sancto admonitus, exiens de
civitate sua Thessalonica, venit in Casarorum provinciam ibique
cum pluribus philosophis disputans diebus plurimis covicit eos
suaque doctrina et praedicatione convertit totam Casarorum provinciam ad fidem Jesu Christi et baptizati sunt omnes in nomine
Patris et Filii et Spiritus sancti. Post haec convertit totam gentem
Bulgarinorum et similiter baptizati sunt in fide sanctae Trinitatis16-).
(IX) Inter haec mortuus est rex Saramirus et accepit regnum
[filius] eius Svetopelek nomine. Regnante vero rege Svetopelek
Kpajb By K a n nocyMH>ao je y ayreHTHHHOCT THX nncaMa H nossa
CBprHyxora eiiHCKona /JoMHHHKa Ha cy#. Haro AOMHHHK no6e>Ke ,,ad partes
Hungariae", a n H C M a 6yp,y u o c j i a n a y PHM, ryje cy HauuiH, #a cy (pasicit(pttKOBaHa. IloTOM ynpaBH nana HnoKenTHJe III apxHenncKony JoBany HHCMO
(5. A^II,. 1200) y KOJCM Meijy ocxajiHM pene OBO : ,,Quam gravi pene subiaceant, qui litteras apostolicas falsare non timent, et veras a nobis impetratas litteras occultantes falsis uti litteris non verentur, fraternitatem tuam
credere non latere . . . Prefatus autem rex (ByKan), sicut suis nobis litteris
intimavit, non credens litteras illas ex nostra conscientia emanasse, tarn ipsum
Dominicum, quam prefatum episcopum (G. electum Suacensem) nostro precepit
conspectui presentari, humiliter petens rescripto apostolico edoceri, quicquid
duceremus de ipso negocio statuendum. Nos vero rescriptum litterarum falsarum diligentius intuentes, in eis tarn in continentia, quam in dictamine manifeste deprehendimus falsitatem, ac in hoc fuimus non modicum ammirati,
quod tu tales litteras a nobis credideras emanasse". FloxoM nana n o y n a s a
apxneriHCKona, KaKO fee pacnosHaTH, Koja cynncAia ayTCHTHHHa
a K o j a (J3ajiCH(J3HKOBaHa ( T h e i n e r , Mon. Slavorum merid. vol. I, 1314
= S u f f l a y , Acta Alb. I. 40 br. 125).
162) CxaBKa o Kpuixetey Byrapa AOu,HHJa je r^oca; yn. KoMCHTap.

141
misit papa Stephanus litteras ad venerabilem virum Constantinum
doctorem, vocans eum ad se. Audierat enim de eo, quod sua
praedicatione converti fecerat innumerabilem gentem et ob hanc
causam desiderabat eum videre. Itaque Constantinus, vir sanctissimus, ordinavit presbyteros et litteram lingua sclavonica componens commutavit Evangelium Christi atque Psalterium et omnes
divinos libros veteris et novi testamenti de graeca littera in sclavonicam, necnon et missam eis ordinans more Qraecorum; confirmavit eos in fide Christi et valedicens omnibus, quos ad fidem
Christi converterat, secundum apostolicum dictum Romam pergere
festinabat. Dum autem pergeret transiens per regnum regis Svetopelek, honorifice ab eo susceptus est. Tune vir dei Constantinus,
cui nomen postea Kyrillus a papa Stephano impositum est, quando
consecravit eum monacum, caepit praedicare regi Evangelium
Christi et fidem sanctae Trinitatis. Ad cuius praedicationem rex
Svetopelek credidit Christo et baptizatus est cum omni regno suo
et effectus est orthodoxus et verus sanctae Trinitatis cultor. Aliquantis post haec diebus immoratus cum rege vir beatissimus
confirmavit eum in fide atque doctrina Christi et valefaciens
omnibus christicolis Romam profectus est".
Beh je na npBH nonieA jacHO, #a je oB#e wajpnana xaico
K o H C T a H T H H o e a JiereHfla, caMo ce nwra, Aa JIH je ynoKaO HSBOp C J I O B C H C K H OpHrHHaJI163) HJIH J i a T H H C K a

n p e p a A ( 5 a , oSunno nosHara c HMCHOM , , P H M C K a j i e r e H f l a " 164).

Ho ynope^eH>eM o6ejy reKCTOBa AOJiasHMO AO noaHiHBna pesyjiTara, Aa je HSBOPOM 6vuia c a M o KoHcianTHHOBa ^ereHAa, a He
a. flpe CBera y PMMCKOJ jiereHAH HeMa HH penw o BHiiieAHcnyxai^HJaMa CB. KoHcxaHTHHa c pasjiHHHTHM ({JHJIOSOy seMJbH Xasapa (Kosapa); o TOMC wra ce JCAHHO y KOHcxaHTHHOBOJ JiereHAH. TaKO HCTO neMa y PHMCKOJ JiereHAH HH penn
J^3) HajsroAHHJe H3Aan>e ap. P a s t r n e k o. c. 154215. BeoMa AQ^po
H3Aan>e npnpeAHO je (sa yHHBepCHTCTCKe ee>K6e) A. T e o A O p O B t Bajian,
KHPHJIT> H MCTOAH (ynHBepCHTercKa 6H6;iHOTeKa 6p. 1). Cotjwja 1920, 2980
(C KOMCHTapOM H FJIOCapHJeM).
16*) MMa je P a s t r n e k o. c. 239245. Oea je jiereHAa neii nocTojajia
y XII BCKy (FJI. P a s t r n e k o. c. 1617).

142

o TOMe, Aa je CB. KoHcraHTHH nyTyjyfcn y PHM n p o j i a s n o

jbOM K o i j e j L e B O M . Mnane sajeAHHHKO HM je TO, Aa FOTOBO H n e
n o M H H > y 6paTa KoHCTanTHHOBa, CB. Mero AH j a, KOHueHTpnpajyiiH
CBC Aoraijaje H HHTaso npHHaH>e OKO JIHHHOCTH KoncTaHTHHOBe, a
napoHHTO join H TO, IIITO nany sosy na BHIUC MecTa a n o c T O J i H K "
(apostolicus). Ha BanwocT H snanajHOCT OBC penH CKpenyo je
na>KH>y O p a H > o r p H B e u . OH Kance: ,,V rimski in v panonskih
legendah zbuja pozornost substantivni izraz ,,apostolika za rimskega pape^a. V vseh ostalih istodobnih zapadnih spisih in v papeSkih listih se dosledno rabi samo izraz wpapa". Verjetno je, da
nam je pisatelj panonskih legend zapustil Se druge spise. A vendar
se v crkveno - slovanski literaturi izraz ,,apostolik" nikoli vet ne
srea. M i k l o S i C v razpravi Christ. Terminologie der Slav. Sprachen (Denkschriften der k. Akad., Wien 1875 str. 12) tega izraza
sploh ne omenja, ampak samo wpapa", flpapez", z opazko, da je
,,papez" starejSi izraz panonskega izvora. V staroslovenskem slovarju (Lexicon Palaeosloven. Vindobonae 1862, 5) navaja ,,apostolik" kot izraz, ki se nahaja samo v Cirilovi in Metodovi legendi. Pregledal sem spise Klementa bolgarskega, ki se smatra
za pisatelja panonskih legend, a tega izraza nisam naSel. Zato je
verjeten zakljucek, da nam je pisatelj panonske legende s tern
izrazom hotel ohraniti spomin na Ciril-Metodovo govornico in
terminologijo. V latinski ,,Rimski legendi" se nahaja ta izraz petkrat, in sicer na mestih, ki so skoraj doslovno odvisna od panonske Cirilove legende. V Cirilovi legendi se nahaja Sest krat in
v Metodovi sedem krat. Poleg tega se rabi v Cirilovi legendi
papa" v Metodovi pa wpapez". S pridevkom apostolski" so se
ze v prvih krScanskih stoletjih nazivali ucenci in nasledniki apostolov. Naslov apostolicus" (sc. dominus) je bil uradni naslov
za Skofe, pozneje za metropolite in naposled od sredine 9 stoL
samo za papeze. A sploSno se je ta izraz na zapadu le redko
rabil kot uradni naslov zapapeza; posebno redka je substantivna
raba. Substantivno rabo srecamo v tern pomenu na Zapadu prvi
krat pri diakonu Pavlu v zivljenjepisu Gregorja VeL, ki ga je
Pavel spisal okoli 1. 790 kot menih v samostanu na Monte Cassino (Migne, PL vol. 75, pg. 54, 55, 58). Na Vzhodu se to sub-

stantivno izrazanje najveckrat sre^uje pri Teodoru Studitu (Migne,

PG vol. 99 pg. 1029, 1209, 1397)" 165).
AJIH lion /tyKJbaHHH (OAHOCHO H>eroB nsdop, ano je CBC TO
y TJI. VIII H IX npeyseTO HS neicora CTapHJera npeAJioiiiKa, KaKo
MHCJIHM) HHJC n)Kn1ie CB. KoHcmcwxawa" npocTo HOiHCHBao HJIH
npenHCHBao, nero ra je Men>ao H npn^aro^HBao C B O J H M TeHAeni^HjaMa H i^HJBeBHMa; OH je TO HHHHO CBCCHO H XOTHMHUC. lion
,3(yKJi>aHHH (OAHOCHO H>eroB H3BOp) AOBCO je TaKO KpuiTeH>e GJIOBena (H^H FoTa) na HCTOHHOJ o6a;iH JaApanCKora Mopa y Beay
c MHCHonapCKHM paAOM CB. KoncTaHTHHa (KHpujia) H KOA Tora
nocTynHO Tano, A^ je npe csera noBesao OHO BpeMe, KaA je CB.
KoHcraHTHH 6opaBHO join KOA Kyfee HJIH ce 6aBHO KOA Xasapa,.
c B^aAatt>eM To6o>KH>era KpajBa CseTOMMpa, (Zuanimirus, Saramirus,
Svetmir, Satimir, S[v]atimerus), OHHTO saTo, jep ce KOA Tora noBeo
3a npHMepoM BJiaAaita Knesa PacTHCJiasa jiereHAe KoncTaHTHHOBe,
Kao npeAxoAHHKa CBaTon^yKOBa (KOA AyKJbaHHHa ByAHMnp). I!OTOM
je HCKopncTHO OHO MecTo KoHCTaHTHHOBe JiereHAe, rAe ce Ka>Ke,
KaKO je CB. KoHCTanraH, nojiaaefcH na nannn HOSHB y PHM, npojiasiio KoqejbeBOM seMJbOM, TaKO, A^ je OA Koijeiba y H H H H O
a, Kora CB. KoHcraHTHH H KpuiTaBa c HHTaBHM
165) Q r i v e c , Pravovernost Sv. Cirila i Metoda. Ljubljana 1921, 910
(HS nBogoslovskega Vesnika")- FpHBHeBe HSBOAC noTBp^yje u Du Cange,
Glossarium mediae et infimae latinitatis vol. I (Niort 1883). KOA penn apostolicus (pg. 319320) HHxaMO : ,,01im, et nascente primum ecclesia, universim
episcopi omnes, apostolici dicti, interdum adiuncta episcopi, viri, aut alia voce,
tanquam apostolorum successores: seu potius, quod quisque in sua dioecesi
vices apostolicas ageret . . . Inde episcopalis sedes apostolica . . . Verum sicut
papae appellatio, quae episcopis omnibus communis primo fuit, postmodum
soli summo pontifjci adscripta legitur, ita et apostolici, qua quidem scriptores
aevi medii saepe, ne dicam semper, papam indigitant . . . R u p e r t us Tuit i e n s i s (f 1129) lib. 1 de divinis offic. cap. 27: . . . Petri autem successor
pro excellentia principis apostolorum, apostolicus nominator". TaKO HMa H CB.
Fpryp nana (f 604) lib. 1 Dial. cap. 4, na Capitula Caroli Calvi tit. 30 4
(OA 3 HOB. 862), Komnui PCHCKH o A 1049 y Vita Aldrici Episcopi Cenomanensis
(circa 856) Nr. 44. Ja caM nauiao nspuHaj apostolicus = papa jom H y MoHxeKacHHCKOJ KPOHHI^H AOijHHJera OcTHCKora enncKona Jleona (f 1115) na BHUIC
Mecra (r^. M u r a t o r i , Scriptores rerum Italicarum vol. IV. Mediolani 1723,.
pg. 244, 269, 315, 316). KaKO BHAHMO, H 3 p n n a j a p o s t o l i c u s = p a p a .
> K H B C O je AO XII

144
Ha raj je HannH Hon /tyKJbaHHH (OAHOCHO H>eroB HSBOP) AOBCO
e XpBaia H Cp(5a a TO SHann H noneTKe H>HXOBC upopraHHsarjHJe y To6o>KH>y Besy c KHpHJio-MeTOAHjCKHM
paAOM, o KojeM je jaMaHHo joiu y XII seky >KHBejia
y AaJiMaraHCKOM KJiHpy, a HaponnTO Ta, Aa je CB. KOH(KiipHji) 6HO odpeTHHK cjioBCHCKora riHCMa166). Hajnocjie
Morjio ce 3Hara H TO, A^ je 6aui MopaBCKH KHCS C s a T o n j i y K
3aHcra H Ao6no OA nane (JoBana VIII) IIHCMO, KOJHM My je AonyCTHO, Aa ce y H>eroBoj #p>KaBH KJIHP Morao cjiy^HTH H C J I O B C H C K H M jesHKOM cBeTe 6pahe KoHCTaHTHHa H MeTOAHJa y U.PKBH.
Hnje JIH y Tone Mo>KAa H pasjior, IIITO je rjiocaTop Fiona /JyiobaHHna y XIII BeKy HSMCHHO nme ByAHMHpoBo y CBaTOiuiyK?167)
5. y rjiaBH II, na Kpajy, wramo: ,,Et Totilla per Istriam et
Aquilejam cum suo exercitu transiens Italiam petiit multaque et
166) ByAyfcn Aa je KJIHP ceitCKe eiracKOiraje y XIII BeKy cjiyncdeno HH4>opMHpao nany MHOKCHTHJa IV, ,,quod in Sclavonia est littera specialis
( niarojbHija), quam illius terre clerici se habere a beato Jeronimo asserentes, earn observant in divinis off iciis celebrandis" (Smiciklas, Cod. dipl.
IV, 343 HHCMO nane HnoKeHTHJa IV cee>CKOM enHCKOny OHjmny HS JlHona OA
29 MapTa 1248), nsrjieAa Kao Aa HMaMO y JleTonHcy AOKas, Aa je OHO MCCTO
y H>eMy cmapHje OA 1248. JeABa ce H MOHCC cyMH>aTH, Aa je OKO nojiOBHne XIII
BeKa TaKO MHCJIHO, HjiH 6ap roBOpHO, Kao ceibCKH H ocxajiH naui KJIHP na
JaApancKOM npnMOpjy. OBAC HMaMO H oneT npHMep, KaKO je naui sanaAHH KJIHP
CMejio HSHOCHO npeA nany H S M H U u b e n e TBpA>e. AKO je CB. JepojiHM, cano
saTo Aa ce JIaTHHH ne Mory c;iy>KHTH nparoBOpOM njepemnKu H wronra, Morao
nocxaTH o6peTHHKOM rjiarojbHu,e, sap HHJC join JiaKuie, HJIH 6ap TaKO jiaKO,
jviorao OA Kou,ejba naHOHCKe jiereHAe nocTaTH y JleTonncy Fiona flyKJtaHHHa
H Kpajb ByAHMHp, Kora najnocjie jeAan rjiocaxop XIII BeKa Meaa y
H jiHu,e c HMCHOM CBaTonjiyK. fla je H y AHKJbancKO - 6apCKOJ apxnenHCKonnJH 6njio cjiOBencKora (rjiarojbaniKora?) KJinpa, ynpaso Monaxa, AOKasyje 6yjia KjiHMenTa III Bn6epTa, KOJH noABpraBa 1089 jypHCAHKU,HJH HOBora
jvunponojiHTe Flexpa w omnia monasteria tarn Dalmatinorum (= jiaTHH. o6peAa),
quam Graecorum (== rpnKora odpeAa) atque Sclauomm (= cjiOBen. o6peAa)".
OBH CJIOB6HCKH MonacH Ao6po cy snajin, Aa je CB. KoHCxaHTHH (a no H>eroBOJ
CMPTH 6paT My CB. MeTOAHJe) ,,litteram lingua sclavonica componens commutavit evangelium Christi atque psalterium et omnes divinos libros veteris
t novi testamenti de graeca littera in sclavonicam necnon et missam eis ordinans more Graecorum".
167) O HCKHM ApyrHM pjiocaMa H HHTepnojiau,HJaMa y rji. VIII H IX, a xaKO
H o HCKHM ApyrHM nHTaH>HMa, yn. KoMenxap.

145
magna proelia ibi commisit, regiones ac ciyitates plurimas vastavit
atque incendit. Inde insulam Siciliam ingrediens pauco in tempore
vitam finivit, sicut ei dixerat dei famulus Benedictus". Osy je
noa/ieAH>y CTaBKy axo HHJC AOiJiHHJa rjioca, IIITO MH ce HHHH
BepoBaTHHje flon /JyKJLaHHH npeyseo HS cnnca Vita et miracula venerabilis Benedicti" (Dialogorum Magni Gregorii papae liber
secundus), r#e ceKa>Ke: ,,Gothorum namque temporibus, cum rex
eorum Totila sanctum virum (sc. Benedictum) prophetiae habere
spiritum audisset, ad eius monasterium pergens paulo longius
substitit eique se venturum esse nunciavit. . , Tune per se idem
Totila dei hominem (sc. S. Benedictum) accessit, quern cum longe
sedentem cerneret, non ausus accedere sese in terram dedit. Cui
cum vir dei bis terque diceret: ,,Surge", sed ipse ante eum de
terra erigi non auderet, Benedictus, Jesu Christi domini famulus,
per semet ipsum dignatus accedere est ad regem prostratum, quern
de terra levavit, de suis actibus increpavit atque in paucis sermonibus cuncta, quae illi erant ventura, praehunciavit, dicens: ,,Multa
mala facis, multa mala fecisti, iam aliquando ab iniquitate compescere. Et quidem Romam ingressurus es, mare transiturus, novem
annis regnas? decimo morieris". Quibus auditis rex vehementer
territus, oratione petita, recessit atque ex illo iam tempore minus
crudelis fuit. Cum non multo post Romam adiit ad Siciliam perrexit, omnipolentis Dei iudicio regnum cum vita perdidit"168).
6. 0 noeraHKy /fy6pOBHHKa Ka>Ke lion RyKJbanm OBO: ,,Audientes homines Epidauriae civitatis, qui per silvas et montana
manebant, quod Bellus cum Romanis venissent, et castellum fecissent, congregantes se venerunt, et una cum ipsis aedificaverunt
civitajem supra mare in ripis marinis, quas Epidaurii lingua sua
Laus dicunt. Unde ea civitas Lausium vocata est, quae postea
r pro 1 posita, Ragusium appellata est. Sclavi vero Dubrovnich
appellaverunt, id est Sylvester sive Sylvestris, quoniam quando
earn (Bellus cum Romanis) edificaverunt, (Sclaui) de sylva venerunt". MHOFO erapHJH ijap K o n c T a H T H H Ilop(J). o TOMC Ka>Ke
168) Mon. G e r m . hist. Scrtptores rerum Langobardorum vol. II, 527
= M u r a t o r i , Scriptores vol. IV, 206207. Ha TO je ynosopno H C T a n o j e B H f c , O npBHM rjiaBajvia /JyKJtanCKor Jlexonnca (Tjiac Cpn. Kp. AKaA. KH>.
126, BeorpaA 1927, 9697). Yn. o TOMC Mecxy H KoAieHxap (r;i. III).

10

146

147

(y npesoAy) OBaKo: ,,FpaA Paysnj He SOBC ce PaysH y PHMCKOM

AHajieKTy (== JiaraHCKH), Hero, jep ce AH>Ke noBpx crpmeHHija, a
rpHKH ce Ka>Ke sa CTpmen Jiay, Seine no TOMC (H>eroBH >KHTejbH)
nposBaHH J I a y s e j H , HauMe OHH, IJITO ceAe na CTPMCHH. SajeAHHHKa
naK naBHKa, Koja necxo KBapH HMena, saMetbyjyiiH cjiosa, n
nasHB H nposBa HX PaysaHH. OBH HCTH Paysanw BJiaAaxy y
HHHH rpaAOM SBaHHM FlHTaypa. AJIH Aounnje KaA cy CJIOBCHH, KOJH
cy >KHBejiH y (AajiMaiMHCKOM) xemaxy, OCBOJHJIH ocTa;ie rpaAOBe,
ocBOJHiue H OBaj. M JCAHH (>KHTejbH) 6yAy noKJianH, Apyrn OABeACHH y po6jbe, a OHH, KOJH Morouie no6efeH H cnacxn ce, Haciane
ce Ha CTpiweHHijaMa. OHAC je caAa rpaA, a casAame ra najnpe
a OHAa CBe BefcH, na OHAa noBefcajy deAem H>eroB, AOK
HHcy HMajin rpaA, uiHpefeH ce nomajio H MHoweiiH"169).
He MO>Ke HHKaKO A& 6yAe cjiynaj, A& cy o6a OBa Ka3HBafta,
napoHHio OHO o eiHMOJioiiiKOM TyManeifcy HMena JIaysHj > Pay3Hj,
noxnyno CKJiaAHa AO y Aeiajhe. To ce Mo>Ke camo xano ofij
Aa je 6yAH Hon /l,yK^baHHH ynoxpedHO uapa KonciaHTHHa
6yAH Aa cy o6a nncua upnajia MS jeAHora nciora Bpejia. Ha npBy
fiHHai^HJy

MHCJIHM A^ HHKaKO HHJe MOryfeHO HH IIOMHIIULaTH

36or xora, IIITO 6n TO SHJIO ynpaBO J C A H H O MCCTO y o6a

a, Koja noKasyjy oHHiy H nenopei^HBy cpoAHOCT. Ocxaje naM
camo ona Apyra KOM6HHau,Hja, TO jecT, H u,ap KoncTaHTHH
Ilop(|). H Don /],yKJbaHHH cjiy>KHJiH cy ce na Tome mecTy HCTHM
H3BOpOM HCKHM CTapHM 3anHCOM A y 6 p O B a 4 K o r a nocTaHba.
7. OA oco6Ta je HHTepeca OBaj naca>K y JleTonncy Fiona
/J,yKjbaHHHa (FJI. V): ,,Praeterea regnante Bladino exiit inumerabilis multitudo populorum a magno flumine Volga, a quo et nomen ceperunt; nam a Volga flumine Vulgari usque in praesentem
diem vocantur. Hi cum uxoribus et filiis et filiabus atque cum
omni pecunia ac substantia magna nimis venerunt in Sylloduxiam
provinciam . . . Igitur impugnantes Sylloduxiam, expugnaverunt
earn. Inde debellando ceperunt totam Macedonian!; post haec totam provinciam Latinorum, qui illo tempore Romani vocabantur,
modo vero Morovlachi, hoc est Nigri Latini vocantur. Imperator
[Qraecorum] etiam plurima cum eis faciens bella sedens in solio
169) C o n s t a n t i n i P o r p h . Opera ed. bonn. Ill, 136. Yn. o TOMC join H
Mojy Povijest Hrvata 440442.

suo, nee valens in aliquo [bello] superare [eos], misit et fecit pacem
cum eis; et sic dimisit eos. Similiter et rex Bladinus cernens, quod
maxima multitudo populi esset, cum eis fecit pacem. Caeperuntque
se utrique populi valde inter se diligere, id est Qothi qui et Sclavi,
et Vulgari, et maxime quod ambo populi gentiles essent et una
lingua esset omnibus. Deinde Vulgari iam ex omni parte securi
construxerunt sibi villas et vicos et inhabitaverunt terram, quam
ceperunt, usque in praesentem diem".
TeK c HCKHM H3MenaMa Ka>Ke y cyiiiTHHH OBO HCTO BHsanTHCKH HCTOpHK H H K H ( J 3 0 p F p H F O p a C (Nl>Oj<p6pO<; 6 FpYjYOpas) y

CBOMe AeJiy Twpiarx^ Earopia y npBOJ KH>HSH a Apyroj rjiaBH: FIpeKo

McTpa (/lynaBa) npena ceBepy HMa neKa 3eMjba, KOJOM npoTHne
BCJiHKa peKa, IUTO je TaMoiiiH>H >KHTejLH Ha3HBJi>y By^roM (Bo6Xyav
= Bojira); OA H>e HM je H HMC Byrapa (BooXvapcav), a nnane OHH cy
CKHTH. flounnje cy ce OHM ca >KenaMa H ACIJOM OAanjie
na nyT, KaA je 6o^ecT HKOHOMaxnje (= 6op6a npoTHB HKona)
noSoxoie JtyAe, H npe^y y nedpojenoM MHOuiTBy
McTep (/lynaB) H npojiyTaBiiin o6e MH3Hje c o6e o6a;ie HcTpa
narpadHine ce o6H^na miena, KaKO H nocjioBHua Ka>Ke. HOTOM no
odHnajy pasdojHHKa H HsnenaAa Kao rpOM saysmy MaKCAOHHjy ca
/^OH>OM HjIHpHJOM, 3aAOBOJLHH C TaMOIUHbHM DJieHOM. M HpCCTO-

HM oTaAa nocTaAe ona Bapoui, Kojy je i^ap JycTHHHJan OAMHTponojiHJOM (apXHenHCKonHJOM) H HMCHOM FIpBe JycTH('looaTtviavYj Trpconrj170). /JoijHHJe je OBa 3eMjba np03Bana no
TOMe napoAy ByrapCKOM, a MHTponojia ByrapCKe npBOM JycTHHHjanoM171).
KaKO je nosnaTO, HHKH^OP FpHropac >KHBeo je y XIV BeKy
(* 1295 f o. 1362). HeMoryimo je A^KJIC, A^ 6 ce MHOFO CTapHJH
Hon flyKJbaHHH it>HMe KOPHCTHO Kao H3BopoM, a;iH TaKO HCTO je
HeMoryfcHO H TO, A& 6n HnKH(J)op FpHropac nosnaBao JleTonnc
Dona /lyKJbaHHHa ; osaKO J C A H O J C A H H O MCCTO joui ne A^je npasa
na TaKOBO TBp^eH>e. Ha AOijHHJy HHTepno^au,HJy oneT, Kao Aa He AOnyuiTa A^ MHCJIHMO xpsaTCKa peAaKi^nja, Koja TO MCCTO JleTonnca
Dona /l,yKJi>aHHHa TOTOBO AOCJioBqe y3 neKe Ma^e H3Mene
AOHOCH. 3aTO MO>Ke Aa dyAe jeAHHH ncnpaBHH cyA, Aa ce H
17) FlHcau, HMa OHHTO na yMy
i7i) M i g n e , PG vol. 148 pg. 148.

148
149

lion /JyKJbaHHH c./iy>KHO Kao HSBOPOM HCKHM HaM HenosnaxHM

npeA-nouiKOM, sap HCXOPHCKHM sanncoM rpHKora (BHsanxncKora)
nocxan>a.
J\a je xoMe BepOBaxno xaKO, noKasyjy nosnaxe rjioce (npnHHCH) y CJIOBCHCKOM npeBOAy KPOHHKC KoHCxanxHHa Manacnca
(Kcovaravuvo? 6 Mavaaarjs). Ty ce Ka>Ke: n!lpH aHacrac'm (= ijap
AnacxacHJe 491 518) u[a]pH IKVM
Kk,\knrk, H np'lwK,v Han/Aiij^ HOC/MATH
, H no TOM CHA-.3EMA RKCA. WT HC^OA* >K EA&PApttM/l &$

murk .wo. /vkiV. Ha ApyroM oner Mecxy Ka>Ke ce: ,,npH ct/u
u[a]pH (= KoHCxaHXHH IV FloroHax 668 685)
nprk3 A^VHaB% H
H A^ HHH^k,

C/A 3fA\k ci'a /UHcVa. AVHOTO >KC BICHHCARNH CA^IJI^ HcnA%HHiu^ H C'LY.
H Aa^g-

HKi^

H KAACH H cp'AKAf H

RCH ^A HM ^ c^Tz,172). MHCJIHM A^ HHJe noTpeSHO Hanoce HCTHU,aTH n o x n y n y CJIHHHOCT na H HAenTHHHOCT MHC^H Jleionnca
Fiona /JyKJtaHHHa c OBHM rjiocaMa. Heocnopna je A^KJIC HHH>eHHua,
Aa cy TCKCTOBH HnKH^opa FpHropaca H OBHX rjioca c OHHM JleTonnca Fiona /l,yKJbaHHHa y Me^ycodnoj OBHCHOCTH.
OosHaio je, A^ je cjiOBencKH npeBOA MaeacncoBe KpOHHKe
nociao TCK OKO nojioBHne XIV Bexa, A^KJIC nncy HH rjioce Morjie
nociaiH pannje. AJIH Ba>KHo je TO, Aa xe r^oce, a nma HX cBera
AeBeinaecT, H e x e n y A ^ J t e O A n p o n a c x n n p B o r a 6 y r a p C K o r a u , a p c x B a (1018), a xnny ce HCKJbyHHBO 6 y r a p C K e HCxopnje. IlopeA xora one HaM ce npnKasyjy H Kao B e o m a n o y s A a n
H S B O p , a Hspa^ene cy KaKO je xo noKasao Weingart noHaJBHuie na ocnoBy rpMKora xencxa Jiexonnca JoBana Sonapaca
H3 npBe nojioBHHe XII BeKa, jep cxapnx CJIOBCHCKHM JCSHKOM nncaHHx na HH rpHKHM 6 y r a p C K H x KpOHHKa nnje 6njio173).
Metjyxo ona rope naBeAena Apyra rjioca HeMa HHKaKe HJTH xeK
BeoAia c;ia6e Bese ca SonapacoBHM xeKCxoM 174 ), ajin saxo KaKO
172) TCKCT OBHX rjioca HMa W e i n g a r t , Byzantske kroniky v literature
cirkevne slovanske. Cast I. Bratislava 1922. 221 H A^Jte.
173) o. c. pg. 224-236.
m) Z o n a r a s ed. Dindorf III, 319: ,,T& Ss TO>V BooXYptov '0-vo^ eis T^
Tcofxa'ixa? 7_^Pa? $ rcspav too "laipoa ysvo^svov Taoiatc &xpaTd> IXojxatveto ioTpaxeoei TOCVOV xai' aoi&v 6 ^aoiXso? KajvotavTlvot; xaia y-^v TE xal xaxa ftaXaaoav,
aioXov icoXuv Ix TYJS ftaXdaoYjs slaayajajv slq TOV Advoo^tv (XIV, 21) FJT. W e i n g a r t
o. c. 226.

BeoMa jacne H AexajLHe Bese c TCKCTOM Fiona flyKJbaa. Taj naK ({m^ax Mo>Ke ce JCAHHO xaKO oSjacHHXH, ano npexnocxaBHMO HCKH cnnc rpHKora (BHsanxHCKora) nocxan>a, Hanncan
HajAouHHJe join npBe no^OBHne XII BeKa, a KOJH je cjiy^cno HSBOPOM H Ilony /^yKJbaHHHy H AOI^HHJCM ManacncoBy rjiocaxopy.
8. Hajnocjie join fey JCAHOM H-HE OBOM Mecxy CKpenyxn na>KHby
na HCKC HCxopncKe sannce, jaManHo A O H > O A a ; i M a x H H C K o r a
nocxa^a, KOJH cy BepoBaxno y npBHM rjiasaMa cjiyncnjie HSBOPOM
Flony /lyKJLaHHHy, a OA HCCXH H TOMH apxn^aKOHy, na oxajie H
H>HxoBa Ae^HMHHna xeKCxyajma OBHCHOCX, naKO je BeoMa BepOBaxno,
Aa je Befc ToMa apxH^aKOH nosnaBao caM Jlexonnc Fiona /tyKJbaHHHa, H xo 6ap JteroBe nonexne rjiaBe, H ftHMa ce FACEAC KopncxHO175). Ha Apyre HCKC sannce CKpenyhy nancH>y Hanoce join y
KoMenxapy.
MHCJIHM A& caM OBHM noAauHMa noKasao, A& ce /^yK^aHHH
sancxa Kopncxno ceM ycMena npHHaH^a ,,HauiHx oxaija H BpeMeIHHHX cxapai^a" joiu H HCKHM 6ap OA necxn A^nac HaMa noSHaXHM HHCaHHM HCXOpHCKHM

10. CaAp>KHHa JlexonHca176).

TIoxKpaj V BeKa sa BHsanxncKora u;apa Anacxacnja (491518)
H nane Fejiacnje I (492496), ocxajia cy no CMpxn roxcKora Kpajba
CfieBJiaAa xpn cnna, OA KOJHX HajcxapnjH Bpyc nacjieAH oi^a wa
npecxojiy H ocxaAe y AOMOBHHH (y IlojbCKOJ), AOK cy o6a M^a^a
CHHa, ToxHJia H Ocxponjio, Kpeny^H c BCJIHKOM necxn roxcKora
napoAa na jyr, ocBoje flaHOHHJy H nposajie noxoM y Teyxonnjy
(x. j. AaHauiH>e uixajepcKO-KpaH>CKe KpajeBe ys xpBaxcKy rpaHHi^yj.
je xo nyo A^JiMaxHHCKH Kpajb, nossa y noMoti ncxapCKora
H nasajiH na Foxe, HO 6yAe nopancen H c Majio BOJCKC jeABa
yxene y c-Bojy npecxojiHHUiy Cajiony. Oocjie xora Toxnjia
H OcxpOHJio noAejie BojcKy H yAape CBaKH ApyrHM nyxeM: Toxnjia
npe^e y Mxajinjy H Aonpe AO CmjHJiHJe, FAC H yMpe, a Ocxponjio
y M^HpHK, OCBOJH nnxaBy /J,ajiMauHjy H IlpHMopje ce IlpeBaHOM," rAe ocxaAe, a cnna CBeB^aAa nouijbe c BOJCKOM A& sa!75) FJI. rope crp. 49-51.
176) OA necTH no P a n K O M y , Ocjena 4851.

IA

cn
o

ysMe H Saropje (Bocny H PauiKy). Me^yTO nanaAe OcTponjia KOA

CKaApa BHsaHTHCKa BojcKa H OH norn6e y 6ojy. Ha npeerojiy y
AaJIMa^HjH H npeBaJlHTaHH nacjieAH ra CHH CBeBJiaA. M OCTPOHJIO, a
TaKO H iteroBH nacjieAHHi^H : CBeBJiaA, CejiHMHp, BjiaAHH, PaTHMHp,
4dHW01933

BWHO BU BdBWBIT3 BHB8OH9WH9H HdH19h WOIOU

He3Ha6oum,H H nporan>axy xpHiuhane. Sa BJiaAatt>a Kpajba BjiaAHna

naK sroAHJio ce, Aa cy ByrapH CHUIJIH c peKe Bojire npeKO AynaBa y Mesnjy H MaKeAonnjy, H OCBOJHJIH HX.
IlpBH xpHiuhaHCKH BJiaAajiaui y AajIMai*HiH A nacjieAHHKa
OCTPOHJIOBHX 6eiue ByAHMHp (CBaTon^yK). Sa H>eroBa BJiaAatba
Aouiao je y Aa^Mau,HJy Aa naBeuiTa pen 6o>KHJy KoncTaHTHH (})Hjioso(|) H noKpCTH Kpajba H uejio KpajbeBCTBO. TaAa ByAHMHp opraHHSOBa AP>KaBy na xpHuifcaHCKOM ocnoBy: OH casoBe cafiop na
AyBan>CKOM nojby, y KOJH Aoijouie joiu H nocjiaHHu,H pHMCKora
nane H BHsanTHCKora ijapa. Ilpe CBera 6n ByAHMHp OKpyH>en, a
OHAa 6exy ocnoBane ABC apxHenncKonnje : jeAHa y Cajionn a Apyra
y AHOKJIHJH. CajiOHHTancKOj MHTponojin noABp>KeHe 6exy enncKOnnje y rpaAOBHMa: Tpompy, CKpaAHHy, SaApy, Hnny, Pafiy,
Ocopy, KpKy H Ay^poBHHKy, AOK cy AHOKJIHJCKOJ npnnajie one y
BapouiHMa Bapy, ByABH, KoTopy, YjnjHifcy, Csany, CKaApy, APH~
BacTy, FlyjiaTy H no seMJbaMa: Cp6nJH, BOCHH, Tpe6nH>y (TpaByH>n)
H SaxyMJby. y HCTOM ca6opy noAejin ByAHMHp csojy Ap>KaBy na
noKpajHHe c OApe^ennM Me^aMa. JeAHa 6euie IlpHMOpje a Apyra
Saropje; FIpHMopje SBajio ce XpBaTCKa H A^JiHJia ce na Bejiy
XpBaTCKy HJIH AOH>y AaJIMai*HJy> A BHHOAOJia AO AyBHa, na na
UjDBeny XpBaTCKy HJIH FopH>y AajIMai^HJy> A AyBHa AO APaHa*
floKpajHHa Saropje ssajia ce Cp6nja H AeJiHjia ce na Bocny, OA
BopOBe njiannne (Mons Pini) AO AP HHe > Te Ha PauiKy, OA APHHe
AO JIa6a na KocoBy nojby H AO CKaAapcKora BjiaTa. OBHM noKpajHHaMa AaAe ByAHMHp 6ane, >Kynane H caTHHKe. KaA ByAHMHp
yMpe, 6n caxpan>eH y AMOKJIHJH, y I^PKBH CB. Mapnje.
Flocjie ByAHMHpa BJiaAajiH cy OBOM BCJIHKOM H jeAHHCTBenoM
ApncaBOM H^eroBH HacjieAHHii,H : CBCTOJIHK, BjiaAHCJiaB, ToMHCJiaB,
KOJH je Bojesao c Ma^apCKHM KpajbeM ATHJIOM, na OHAa CedecjiaB.
Ho no CMpTH Ce6ecjiaBJbeBOJ pasAejiniue K>eroBa ABa cnna, Pas-

3 i*

2 g
3.

ft CD

2 *

O 9s

i!

3=3

CO
P

0 *

9*
^i

* 0

x^ CO
- ^

DO rD
ta CO
p ^

1 3
S X

co^'

o P

3 P
O ^.
*O rD

^s
g ov

sg
O o.

Is
is
. o

Sss^l^gl Jl sSgIi^^ ^i ;-?^*-- 3:

00
^ rnv
CO CO ^
P ^ S

h*

^2
rD WXJ
P T^ rD

*s ^ *
%%-"

te

* 3I

S H rD

"

Lj CO

^ * x^
^111

Iff!
Illf

S a o
os
5

OV K 21 &

"g-o
5C P

3S-*

6 & P

-p

os as 2
^

1st

S ^5
fP I P

Xo HITH9

CO

152
rpHKa BojcKa ocBOJHJia ByrapcKy, yiu^a je H y PauiKy, nauixo
ce >Kynan pauiKH yxene npeAHMHpy. KOJH ce TaAa najiasno y OHO-

XO
CJ

OQ

a o

CO

cu CU

CO

^"S^xS

a 1'^ 11

,-v

2i
'a*
cu
03

OQ*

CJ

CKopo noTOM noKopH BHsanTHCKH ijap BacHJlHje II ByrapcKy,

HauiTO My BOJCKC npoBajie y PauiKy, Bocny H J\ajiMaup\y. TPHKH
BojBOAa ApMenonyjioc npoApe AO 3eTe, FAC My ce ycneiuno onpe
BoJHCJiaB (/I.oepocjiaB) CHHflparoMHpoB,a 6paTyneA BjiaAHMHpoB.
BHAeiiH TO BHsaHTHHijH, peiiie ce, AafteOHKOJIHTH 3eTy ca CBHX
crpaHa, a noAjeAHO npHMaMe Ha CBOjy CTpany AapoBHMa H o6efcafkHMa pauiKora >Kynana, SocaHCKora 6ana H xyMCKOra H<ynaHa.

S^5 g

cu

CJ

03

03

OQ
CU
CU

03

o
cu
cu CU
O
cu &
CJ
o3
CO
X 03

CO

xo

K >>

xo cu

a
"o"

of

OQ
03

xo o a
c
>>
o Ou
0

CJ

103
1CJ

CJ

S, ffl cu
'a*

CJ

03

PQ

CJ

03 03 0
Ou O
03 OQ 0

FOBO 6u npeneceno HS ripecne y KpajHHy H caxpa^eHO y ^pKBH

o PC

rouiTy (HHKiuHhHMa). HpeAHMnp ra npHMH jLy6asno H o>KeHH ce

it>eroBOM KfcepKOM IlpexBajiOM, AOK My cnna PaAHrpaAa ynnnH
>KynanoM y OnorouiTy. Ylo CMPTH u,apa rpnKora (JoBana U,HMHCijeca) ripeAHMHp oneT OCBOJH PaiiiKy CBOMC TacTy. HpeAHMHp
HMatjaiiie Herapn cnna: XBajiHMHpa, BojiecjiaBa, /JparncjiaBa H
FIpeBJtaAa. Joui sa >KHBOTa noAejin Me^y H>HX CBOjy AP>KaBy H XBajiHMHpa sanaae 3eTa, EojiecjiaBa TpaByita,ftpamcjiaBaXyM a
npeBjiaAa HoAropje. FIpeAHMHp 6n caxpaaen y rpaAy Pacy. y
XpBaTCKoj H BOCHH BJiaAao My je 6paT KpecHMHp H H>eroBH noTOMIJH. Me^yTO Aot?y one HCTHPH ofijiacTH nocjie 6yne y BJiacT
Cn^BecTpa, cnna BojiecjiaBJbeBa, a safiyrapCKorauapa CaMynjia
y BJiacT CnjiBecTpOBa cnna Ty^eMnpa, a HOTOM Ty^eMHpOBa cnna
XBajiHMHpa. Kpajb XBajiHMHp pasAejin Ap>KaBy npeA CMPT Me^y
CBOja TPH CHHa; OeTpHCJiaBy AaAe 3eTy, ^paroMnpy Tpasytty H
XyM a MnpocjiaBy IloAropje. Flo CMPTH MnpocJiaBJbeBoj SApywn
fleTpncjiaB rloAropje ca SCTOM. no H>eroBoj naK CMPTH nacjieAH
CHH My BjiaAHMHp 3eTy H OoAropje, AOK My je erpHii, flparoMHp
BJiaAao TpaBytbOM H XyMOM. Ha BjiaAHMHpa yAapn H>eroB cyceA,
u,ap 6yrapcKH CaMynji, KOJH erojioBaiiie y rpaAy Flpecnn. B^aAHMnp
ce npeAaAe aapy H 6yAe 6aneH y TaMHHii,y y Flpecnn, FAC y6pso
CTene c;io6oAy H Kfeep CaMyHJiosy Kocapy; uiTa BHiiie, TacT naAapn seTa join H ApaHKOM oSjiaiuiiy. Flo CMpTH CaMyn/ioBOj CHH
My H nacjieAHHK PaAOMHp cpeiiHO BojeBaiue npoTHB BHsaHTHCKora

154
155

CBy seMJby AO Koxopa na yxBaTHBiiiH Toypy, npeAaAy ra

BOJBOAH AjieKCHJy KoHxocxe<})aHy, a raj ra OABCAC y /Ipan, a
noiiiJbe y FJapwrpaA. OAcaAa AaJbe BjiaAao je TpaAHxna MHPHO, a
no KberoBOj CMPTM npHAin CHH H>eroB PaAOCJiaB Sexy MS pyny
BHsaHTHCKora ijapa ManyHJia. Ho PaAOCJiaB HHJC Ayro BJiaAao, jep
ce npHBpn<eHHijH YpoiiieBH no6yne npoxHB H>era, AOBeAy y seMJby
ypomeBa cuna /Jecy H ynmie ra rocnoAapoM 3exe H TpaByite,
AOK PaAOCJiaBy, waKO je nperao A& noBpaxa HsrygjbeHe
npeocxaAe camo npHMopje OA Koxopa AO
THM AoraJjajeM CBpuiaBa Jlexonnc Ilona
11. XpearcKa
Befc caM HMao npHJiHKe A& KanceM, KaKO ce JlexonHC Fiona
anHHa sapana yseo inwpHXH MS Bapa ua cesep; naJAOijHHJe
na nonexKy XIII BeKa Ha;ia3HMO ra y /Jy6poBHHKy a CKOpo noxoM
H y Cn;iHxy, oxKyA ce OHAa JiaKO Morao A& npoiuwpH H no XpBaxcKoj177). /Ja6oMe, na XOM nyxy Jlexonnc je c BpeMenoM a HCCXHM
npenHCHBaH>eM AO>KHBJbaBao pasjiHHHXHx npoMena, nonajBHiue na
xaj naHHH, uixo je y XCKCX yjiasnjio CBC xo BHine MaprHHajiHHX
rjioca na H Apyrux npHnnca. OBO rjiocHpa^e yocxajiOM je oniuxe
nosnaxa nojaBa KOA cpeAfteBeKOBHHx pyKonnca H HajCojbe o6jamH>yje 4>aKax, oxKyA one caAa Behe caAa Maae xencxyajine
y ^lexonHcy178).
AJIH Hani Jlexonnc AOM<HBeo je Ba>KHy (})a3y, naA je
Aeo HberoB npeBCAen na xpsaxcKH. TaKO je nocxajia x p B a x c K a
J a Jlexonwca Fiona /JyiobaHHHa.
KaKO je nosnaxo, 1444 npH3Hajia cy FIojbHi^a H OMHLU MJICBjiacx179), a Majio noxoM, 1452, AOIHJIO je noA BeneijHJy H
cyceAHO MaKapCKo npHMopje HJIH KpajHHa180). Me^yxo OKO 1498
AO 1499 npOBajiH 6ocaHpKH CKenAep-nauia y /JajiMaijHJy H saysme
!77) TJI. rope cxp. 47 H AaJBe.
178) O rjioCHpaity yoniiiTe yn. W a t t e n b a c h , Das Schriftwesen im
Mittelalter. Leipzig 18963, 343 344.
179) L j u b i c , Listine vol. IX, 179180.
iso) o. c. 415, 415416, 421422, 424, 425428, 429, 430-432, 433-434,
449-450, 451, 454-456.

MaKapCKy c KpaJHHOM181). TaAa je y KpajnHH, join OA 1485, 6no

KHesoM Jypaj MapKOBHh OA njieMena KanHfea, HHane npHJaxejb M
H CnjiHfeana182). OH ocxaAe KHCSOM H A^JBC noA TypijHMa.
e roAHHe 1500 noKyuia HOBH xepqeroBanKH canyaK MexMeA-6er, Hnane POAOM FIojbHHaHHH183), Aa na Jien nannH FIojLHHaHe
npeAodHJe 3a TypcKy. 3a6pHHyx y npBOM peAy sa CHJIHX, MJICxanKH rpaACKH KHCS Flexap TpeBH3ano nouiJbe saxo noxnpaj
^eM6pa 1 500 y FIojbHi^a cn^HxcKora naxpni^Hja ^ M H
Aa OABpaxH FIojbHHaHe OA KaKBa onajna KopaKa184).
181) Yn. T r u h e l k a , Tursko-slovjenski spomenici dubrovacke arhive
(Ms nrjiacHHKa Myseja sa Bocny H Xepiiee.) Capajeeo 1911, 206207 soee
CKCHACP namy MHxaj^OBHfceM. O nposajiH FJI. S a n u t o , I Diarii vol. II, Venezia
1879. (H3AaH>e Canyra y KyKyjbeBHfeeBy nApxtiByu nyno je rpeuiaKa; saxo je

60Jb6 KOpHCTHTH CC MJICTaHKHM KpHTHHKHM H JIOVSAaHHM H3AaH>eM). O HCTOpP^H

nojhnu,a yn. Ao6py paAH>y: P i v c e v i c , Povijest Poljica (Dodatak splitskotn

nVjesniku za arheoL i hist dalmatinska za god. 1921"). Split 1921, 5051.
182) O H>eMy HMa BHiiie noAaxaKa S a n u t o o. c.; OA OBHX HCXKHCM nanoce:
vol. II, 645: ,,13 apr. 1499... or venuto li (y CHJIHX) el conte Zorzi Marchovichy, conte di la Craina, subdito dil Turcho e amico di la Signoria"; vol.
Ill, col. 1051: ,,28 nov. 1500 in questa matina, io fizi lezer una letera, traduta
di schiavo, scrita per Jurat Marcovich Cacich, conte di Craina e de tuta la
Agustinova Chumsca (seMJBa), amico e servidor di vostra Signoria . . . data
in Macharsca, nel mexe di octubrio, quinto zorno*; 1500. Avisa, e XV anni
domino (xo j. OA 1485)u. riacapCKe rpeiiiKe CanyTOBe ncnpaBHO can; xaKO na
np. Chunisca Mecxo Chumska. Agustinova Humska" 6eine necr ceBepnora
XyMa, KOJOM je join 1488 BJiaAao xyMCKH BOJBOAa A r y c x n n B j i a x K O B H f e
HJIH A r y c x H H X y M C K H (yn. M i k l o s i c h , Mon. Serb. 537538, ncnpasy OA
19 anp. 1488). BoJBOAa Arycxnn 6euie CHH xepn,era B/raAHCJiaBa, cnna xepn,era
Cxe^ana ByKHHfea Kocane (f 1466). Xepi^er BjiaAHCJiaB CKOPO ce no OMCBOJ
CMPXH npecejiHO y CjiaBOHHJy, rAe je y Kpn>KeBaHKOj >KynaHHJH npHMHo OA
Kpajta MaxHJaina KopBHHa cnaxnnyK Majin KajiHHK; OBAC je noxoM H yMp'o
o. 1487.
Js3) O MexMeA 6ery O6peHOBHfey FJI. T r u h e l k a o. c. 217 218 H A^neuie KOA C a n y r a KH>. II H IH (yn. Indice s. v.).
184) To naM ocBexJbyjy osa ABa noAaxKa HS Canyxa : Cn^HTCKH
JepojiHM Bac[)o, cxHraBuin na nonexKy 1501 y Cnjinx, casnaBa, A^ ce
ynycTHine y HCKC nperoBOpe c TypiniMa. 36or Tora Befe j e H>eroB
np,
npOBHAyp flerap TpeBusano, cjiao HCKC CnjiaiiaHe K FloJbHHaHHMa: ,,Et, avanti
lui azonzese, per il suo precessor fu mandato im Poliza sier D o m e n e g o
di P a p a l i , per intender la volunta Ihoro, e far venir alcuni a parlar con
esso conte; e tornoe, et hebe promessa veriano, tamen non veneno . . ." (o. c.
vol. Ill col. 1359). O TpeBHsanoBOM nocjiancxBy jas/ba ce HS Cnjiura y Bene-

156
oner ce noMHFte 1512, KEA je y anpnjiy noiuao y B'eneijHjy Kao
nocjiaHMK cruiHTCKe onumiHe185). Ms Aanac Ham npncTynHHx nssopa
AOAyuie ne casnajeMO, Aa JIH je H /JMHHC FlanajiHii nojiaSHO y KpajHHy, ajiH o TOMe He MO>Ke Aa 6yAe cyMJbe, Aa ce OH OHAC 6aBHo,
H TO 6aui y KyhH KOA KanHfea MapKOBHfca OKO 1509 1510. TOM
je npnjiKHOM /jMHHe IlanajiHii naiuao KOA MapKOBHiia ,,u jedne
knjige stare pisane harvackim pismom", xpBaicKH npeBOA jeAHe
Jleionnca Ilona /JyKJbaHHHa H ,,ispisa ric po ric".
IlpenHC /jMHHa rianajinfea Aonao je 1546 pyKy J e p o j i H M a
, H caAa yHHHH OH ce6n npennc no H>eMy, KaKO caM
na Kpajy Ka>Ke y OBOJ 6ejieumn: ^Gospodin Dmine Papalic najde
ovoj pismo u Krajini u Markovic u jedne knjige stare pisane
harvackim pismom. I ispisa receni Dmine ri po ric. A ja Jerolim
Kaletic ovoj pripisah iz recenih knjig na tisuca i pet sat i cetrdeset i Sest (= 1546) na sedam dan otubra miseca u OmiSu.
Bogu hvala". Osaj je KajieTHfceB npennc OOTOM nocxao, y npBoj
nojioBHHH XVII BeKa, CBOJMHOM Msana JlyijHja, a raj ra OHAa AapoBa BaiHKaHCKOj EHdjiHoieuH, FAC ce join H Aanac nysa. Flo
OBOM BaTHKancKOM pyKonHcy ynHHH noHOBo 1819 KopnyjiaHHH
M a i H j a Kan op npenwc H HOKJIOHH ra 1841 JbyAeBHiy Fajy.
/Jpyra jeAan npenHC AOHCO je y Sarped MS Ilpara (jaManno 1848)
C r a H K O Bpas, HHane 6es cyMH^e yHHH>en OA neKora Mexa y
PMy no KajiexHtieBy pyKonncy. Ha ocnoBy OBa ABa nocJieAH>a
u,njy 28 Ae^. 1500: ,,Or mando il canzelier suo li im Poliza, con do di primi
c i t a d i n i di S p a l a t o (jeAan OA H>HX 6eme ^ M H H C IlanajiHti)" (o. c. vol.
Ill, col. 1377).
iss) S a n u t o o. c. vol. XIV (Venezia 1880) col. 80: wltem se intese, alcuni
oratori di Spalato, stati qui, ritornavano a caxa con alcune Jmonition aute,
erano sta da quelli di Fiume presi; la nome di qual a Piero de Cipicis, Dom e n i g o di P a p a l i , et questi du e per li z e n t i l h o m e n i , et Bernardin
di Nadel per li popular!, etli hanno dati taia ducati 800". nanajinfeH 6njiH
cy Ao6po nosnaTH y nojBHii,HMa. Bes cyMH>e 6;iHCKH po^aK flMHHa Tlanajinha,
H y j a M Flanajinii, nocpeAOBao je 7 janyapa 1445 npejias oniiiTHHe no^>HHKe
K peny6jiHii,H MJieraHKOj, a OHAa ra Ha^asHMO Kao nojbHHKora KHesa 1468 H
14821483 (Tji. P a v i c h , Prinosi povijesti Poljica. Glasnik bos. here, muzeja
vol. XV, 1903, 9698). H nojbHHKH craxyx no.MHH>e Kao nojBHHKora KHesa
1482 flyJMa rianajiniia (ed J a g i c crp. 9899). flpyrn jeAan nanajinfe, ToMa,
saxpa>KHO je JICTH 1452 OA peny6jiHKe MjieraHKe, Aa ra narpaAH HCKHM Ao6pOM
y K p a J H H i i (Ljubic, Listine IX, 430). Hnje neMoryfee Aa ce flOi^HHJe TO H
36iuio, H TaKo cy FlanajiniiH SHJIH Ao6po nosnarH Me^y KanHtiHMa y KpajnHH.

157
npennca KanopOBOM H BpasoBOM npnpeAHo je OHAa M B an
K y K y j j > e B H f c cBoje noMCHyro H3AaH,e y Apxmy aa jyeocxcw.
pOBHjecm" KH>. I, AOK je M B a n M p H H H i i yAecHo CBoje H3AaH>e na
ocHOBy KajieratieBa pyKonwca OA 1546. M ja cam ce sa OBO Moje
H3AaH>e nocjiywuo KajieTHfeeBHM TCKCTOM.
Me^yiHM je ^MHHC nanajiHfe, BparaBiiiH ce ca CBOJHM npenncoM xpsatCKora npesoAa Jleronnca Oona /lyKJbaHHHa OKO 1510
y CnjiHi, saMo^Ho npnjaiejba H po^ara MapKa MapyjiHfea,
Befe uiesAeceTroAHuiftera crapua H KH>H>KeBHHKa, Aa raj
TCKCT npeBCAe. na JiaiHHCKH OHHT AOKas, A a i a A a
HH M a p y j i H f e H H c y B H i u e n o s n a B a j i H j i a i H H C K H o p n r H H a j i J l e x . o n H c a O o n a / J y K J b a H H H a . Mapyjiwfe ce TOJ Moji6n
OAassao H nocne AOBpmena nocjia ynpaBHo je ^MHHy nanajiHfey
OBO HHCMO, Koje je HOTOM npHKJionjbeno fteroBOM ejia6opaiy Kao
yBOA. MapyjiHiieBo HHCMO rjiacH; ,,Marcus Marujus Dominico Pa~
pali salutem. Comentariolum a te in Craina n u p e r repertum inter
vetustissimas gentis illius scripturas, dalmatico idiomate compositum, tuo rogatu latinum feci, Croatiae Dalmatiaeque regum gesta
continentem; res certe digno relatu et quam non solum nostrae
vernaculae linguae gnari, sed etiam Latini intelligant. Ex hac enim
historia et boni exemplum petere poterunt, quod imitentur et mali
per quod sese corrigant. Itaque hoc illud fuit, quod et te impulit,
ut me ad historiam transferendam urgens et me, ut tibi obtemperarem, magis tamen tuus erga me amor laborem hunc coegit
me subire. Quid enim est, quod illi non debeo? Vale. Anno christianae salutis MDX".
y OBHM peHHMa naAa sancia y OHH naipnoTCKa MOTHBaijHJa,
s6or Koje je MapKO Mapyjinfe npeseo na JiaTHHCKH OBy ,,HCiopHJy
Kpa^beBa XpBaiCKe H ^ajiMaqwje"; npeBOAHJiaq nspeKOM HCTHHC,
Aa je TO yHHHHO saro, Aa ce H OHH, KOJH ne yme xpBaicKH, Mory
ynosnaiH c OBOM CTBapn, ,,BpeAHOM Aa ce sna". Ho rpe6a
npHMeiHTH, Aa ce ynope^eH>eM xpBaiCKora (OanajiH
reKCia c OBHM JiaTHHCKHM (^HHApo-jIy^HjeBHM) AQJiasH AO pesyjixaia, Aa M a p K O M a p y j i n f e n n j e OA p e n n AO p e n n H neAanTHO npeBOAHO, nero xpBarcKH TCKCT sanpaBo nap a < f ) p a 3 H p a o n a J i a i H H C K H . OH ra je naK H M e ^ a o xiejyiiR
ra OHHTO AOiepaTH, ne caMO CTHJIHCTHHKH, Hero H ciBapno, npeMa

158
CBOMC snaflby HCTOpnje. BnAejiH CMO Beh, KaKO je npeBeo OHO MHCTepHOSHO MCCTO o KH>HSH ,,Memoflnoc"186). Tano je nocTynno H
OAMax Ha noneiKy c OBOM nejacHOM ciaBKOM: Kraljujuci cesar u
gradi Basiliji cesarstva", Kojy je npeBeo: Justiniano partibus
orientalibus imperante anno christianae salutis DXXXVHI"187).
MapyjinheB jiaxHHCKH npesoA xpsaxcKe peAaKijHJe Jleronnca
Fiona /JyKJbaHHHa MHOFO ce npenncHBao. riyuiTajyiiH c BHAa HHtt>eHHijy, Aa ce HbHMe noTKpaj XVI BeKa cjiy>KHO UlndeHHanHH /JHHKO
SaBOpoBwii188), Aanac ce nyBa jeAaH npennc MapyjiHfceBa ejiadopara, ynmteH join nerAe noiKpaj XVI Bena, y EHd;iHOTeijH AMdposnaHH y Mnjiany189), ABa neuiio Mjiaija npennca HMa Museo civico
Correr y BeneijHJH190), jeAan yHHBepCHTeTCKa dndjiHOTeica y IlaAOBH191), jeAan Biblioteca Vallicelliana y PHMy H jaManHo jom rAeTOA, ne caMo y MxajiHJH Hero H ApyrAe y EBponn. Ms Henora
ciapora cnjiHTCKora ersemnjiapa naK naHHHHO je npennc y npsoj
noJiOBHHH XVII Bena Fleiap U.HHAPO, CHJIHTCKH naxpnaHJ, a H>eroB
je npennc OHAa npenncao na noneiKy 1638 MBan Jlyunje H o6e;ioAanHO ra y CBOJOJ KH^HSH, iniaMnanoj y AMCTepAaMy 1666192); MS
Jlyqnja npeiuraMnao je HOTOM MapyjinfeeB npeBOA S c h w a n d t n e r .
Flocjie xora Mapy^nfeeB npeBOA HHKaA BHUIC nnje uixaMnaH AO y
OBOMC HSAaay, TAC can ra KaKO H Tpefia craBHO ynopeAO
c xpBarcKHM TCKCTOM, KOJiauHOHHpaBiuH ra npe xora y BaTHKanis^ TJI. rope crp. 132 6. 152.
187) MapyjiHfc Kao j\a je MHCJIHO, A& ce OHO ,,u gradi B a s i l i j i cesarstva"
OAHOCH na u,apa Bacnjinja I. SnajytiH naK, j\a y BpeMe CB. BeneAHKTa
BJiaAao u,ap Baciurnje I (867886) Hero JycTHHujan 1 (527 565), OH je H
OBy KopeKii,HJy.
iss) TJI. rope CTp. 60.
189) FIoA cnrnaTypOM S. 98 superiore, fol. 296304. To je once^na KH>Hra
y (JjojiHO c{)opMaTy, y KOJOJ HMa BHuie paBHHHHTHX npennca ; caMa KH>Hra HeMa
3ace6nH narnHC.
19) HeKofc cy ce najiasHJiH y enwcKoncKOJ 6H6jiHOTeu,H na ocTpsy Mypano.
191) ,,Qesta regum Chroati^ et DalmatiQ a Marco Marulo", HCKO^ CBOJHna 6H6jiHOTeKe fratrum S. Ursulae Patavii.
192) Jiyi^nje caM Ka>Ke: ,,Regum Dalmatiae et Croatiae Gesta a Marco
Marulo Spalatensi patritio latinitate donata, a Joanne Lucio ex alio exemplari
supleta (najnpe 6wio HanncaHo exscripta) ad Petri Cindri exemplar, prout
caracter (naHMe scripturae) eius indicat. Anno Domini MDCXXXVIII, die XXVII
ianuarii" (Yn. HpnHHfeeB Pripomenak pg XIV n. 2).

159
CKOJ 6H6jiHoreuH c JlyijHJeBHM pyKonHcnM. Ynope^yjyhH JIy^HjeB
TCKCT c pyKonncoM y AMdposnaHH y MMjiany, na H c ocrajiHMa,
Aouiao caM AO yBepen>a, %a je JlyrjnjeB TCKCT, KaKO naM je canyBan y BaTHKancKoj 6H6^HOTeun, najKOpeKTHHJH H najnoysAaHHJH;
BepOBarno ra je Herap Upnupo neKoh npenncao HS erseMnjiapa,
KOJH je dno BeoAta d^nsaK Mapy^niieBy ayxorpa(f)y. AJIH jeAan je
npHMepaK MapyjiHfeeBa e^adopaia Aocneo H y XpBaiCKy y pyice
sarpedaMKOM KanoHMKy Jypjy PaiKajy, a raj ce OHAa H^HMC odnjino
noc^yncHO sa CBoje AeJio nMemoria regum et banorum regnorum
Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae", inraMnaHOMy y Beny 1652.
TeK je nyAO, UITO ParKaj OBaj Jlexonnc npnnncyje /^ydpOBnany
Tydepy193).
BpaiHMo ce caAa xpBaxcKoj peAaKi^Hjn riona flyKHbaHHHa H
CKpeHHMO na>KH>y naiuy OBHM nHiaH>HMa: KaKOBO je TO ,,harvatsko
pismo", H KaA H TAC je npeBOA nociao.
npenncH Ka^erafeeB (1546), KanopoB (1819) H BpasoB (1848?)
OA peAa cy yHHiteHH ^arHHHUiOM, AOK ce sa npeAJio>KaK ^MHHa
nanajiHfea Ka>Ke, A& je na^en ,,u jedne knjige stare pisane harvackim
pismom" H Aa je nana^Hfe CBOJ npennc yAecno xaKO, Aa je ncnncao
,,ric po ric". IlpeMa THM penHMa nnje HnnouiTO HeMoryhe, Aa je
H OanajiHii CBOJ npennc ynHHHO ,,harvackim pismom" H Aa ce TCK
Ka^eTHh nocjiy>KHO JiaTHHHijOM. A Koje je TO ^harvacko pismo"?
K y K y j b e B H i i 1 9 4 ) H PaHKH 1 9 5 ) oAJiynno ce nsjaBHUie sa r j i a r o JL H i^ y, AOK cy J a r H fe196) H napOHHTO M p H H H ii197) HCTaKHyjiH
MHiujbeH>e, Aa ce HOA ,,harvackim pismom" HMa pasyMe h n p n Ji o B H u a. 3na ce, Aa ce rjiaBHH H npasn >KHBOT rjiarojbHi^e KpeTao
norjiaBHTo y KpajeBHMa na cesepy peice Kpne, na no KBapnepCKHM
oerpBHAia, napOHHTO Ha KpKy, H no McTpn. Ro6po nance Jarnh:
,,Nisu mnogo bolje (nero y jy>KHOj ^a^Maunjn) bile prilike ni u
srednjoj Dalmaciji, sudeci po sacuvanim rukopisima ili rukopisnim
odlomcima. Vrlo ih malo ima, za koje bi se moglo sa sigurnoscu
reci, da su pisani gdjegod juznije od Spljeta. Ja sam nekoc za
193)
19*)
195)
196)
J97)

TaKo na cxp. 38, 43, 47, 51, 5253, 55-56.

Arkiv I, 2.
Ocjena (cen. OT.) 66.
Historija Knjizevnosti 117.
Pripomenak pg. XXI.

160

Misal Hrvojin izrekao misao, da ga je pisac Butko pisao u Omisu,.

ali se sada i tomu prigovara. Ostaje dakle za citavu produkciju
glagoljskih rukopisa samo sjeverna Dalmacija, Hrvatsko Primorje
s Likom i Krbavom sve do Kupe, otoci Krk, Cres, Losinj i Rab
i sto je dalje prema Zadru, napokon sama Istra. U torn nevelikom
prostoru, mora se priznati, radilo se zacudo mnogo tecajem XIV
i XV stoljeca; kad bi se sve one knjige sacuvale bile, kojih se
sad veci sad manji fragment! u hrpama nalaze danas u Zagrebu,,
u Ljubljani i Petrogradu (ostavstina Brciceva), zatim u Becu,
Pragu i u privatnim rukama (Milcetic, Jelic, Spincic i dr.), valjalo
bi pohvaliti hrvatske glagoljase kao uzor marljivosti u prepisivanju
glagoljskih knjiga; pace, kad bi jednom doslo do toga, da se u
fotografskim snimcima sastave i izdadu najkrasnije pisani, s ornamentima u pocetnim slovima ukraseni primjeri ove knjizevne
produkcije, divio bi se i domaci i strani bespristrani svijet jednoj
stranici sredovjecne hrvatske kulture" 198) IlpeMa xome je H K p a j
OKO C n j i H T a , O H A a FIojbHija H c y c e ^ H a K p a j n e a , na^ajia
y c(J)epy fcnpHjioBHije. UJTa BHiue, cam HOJLHHKH cxaxyx naSHBJbe h H p H J i o B H i j y (T. SB. SocaHHHijy) y CBOM AOAaxKy OA ro~
Anne 1665 ,,apBaijKHM" nHCMOM199). Mon<eMO AaKJie nynoM cnrypHourhy ysexH, Aa cy one ,,knjige stare u Markovica* SHJIC Hanncane
liHpHJIOBHIJOM,

H T O TaKO SBaHOM

6ocaHHHIJOM

(llITO HHJe

6am cpefeHo OAaSpan nspHHaj).

Ca^a naciaje nHiaifce, MS Kojera je BpeMena 6wo
n p e A ^ i o H < a K y KpajHimaix KanHfea MapKOBHfea.
craBJbao ra je naK y XII BCK, A^KJIC HCTOBpeMeHO c FIonoM
HMHOM, PanKH y XIV, a Jandi H MpHMHfe y XV BCK. KOA Jarnlia
je jesHnna cxpana, jep npennc
BpBH HspHnaJHMa H peHHAia (nao xapaH, 6apynH,
jeAan [= uno, un certo] H T. A-)> KOJH HHIIOIIITO He Mory Aa 6yAy
crapHJH OA Apyre nojiOBHHe XV Bexa, ano HHcy naK HS XVI sena,
AaKJie KajieTHiiy caspeMeHH200). AJIH OBO je TBp^eJt>e nnaK cyBHiiie
jeAHOCTpano: DanajiHli caM Ka>Ke sa CBOJ npeAJion<aK, Aa ra je
198) V o d n i k , Povijest hrvatske knjizevnosti. Knj. I (s uvodom o hrv.
glagolj. knjizevnosti). Zagreb 1913, 24.
199) Hrvatski pisani zakoni (Mon. hist, jurid. vol. IV). Zagreb 1890, 120*
2) FJI. napOHHTo HpHHHfceB Pripomenak XI XIII.

161

nauiao u jedne knjige stare", LIIXO je OHAa Mapyjrafc napa^pa3Hpao oBaKo: ,,inter vetustissimas gentis illius scripturas". To 3Hann
Aa je npeAJio>KaK nnaK 6uo uixo ce jiaKo AaJio KoncxaxoBaxn
no nannpy H nncMy 6ap H3 npse nojiOBHHe XV BeKa. HopeA
xora H KajiexnheB npennc ocnoBan na nanajiHheBy noKasyje
ys one noMenyxe neojiorH3Me join H MHOUIXBO c x a p n x penn H
<f)opMa. Tpe(5a AaKJie saKJbyHHXH, Aa cy OHH neojiorH3MH, na H
rpaMaxHHKe HOBHje 4>opMe, yuiJie y XCKCX xaKO, Aa HX je s6or
jiaKiuera pasyMeBaita yHHHHo MO>KAa Befe caM nanajiHh, 6ap OA
HCCXH, a CBaKaKO KajiexHh; HJIH ApyrHM penHMa: HH rianajinli, a
napowro Kajiexnh, nncy 6aui OA penn AO penn Bepno npenncHBajiH H3 cBora npeAJiouiKa, nero cy HHHHJIH H HCKC H3Mene.
Ofia nojasa nnje HHiuxa oco6nxo, H Ao6po naM je nosnaxa
H3 npennca cpeAH>eBeKOBHHx pyKonnca. Bain sa name pasjiaraite
HMaMO oAJiHHHy noxBpAy y pyKonncHMa nojbHHKora cxaxyxa, AaKJie
KOA cnoMeHHKa ynpaBo H3 xora Kpaja. KfeAaBan H>eroB, BaxpocjiaB
TartHs^ CaM Ka>Ke: ,JeAna Ba>Kna ocofinna XHHC ce cxHjiHsaqnje
a. JesHK n o j b H H K o r cxaxyxa y H O B O J je p e A a K i ^ H J H
HO H S M H J e f b e n : cxape PHJCHH, uixo cy Befe Hsauuie 6njie
H3 odnnaja xe nocxajie nepasyMJbHBe, saMHJeHHiue ApyrnjeM, jiaKUIHM pnjeHHMa, Aa H ne roBopHM o HOBHJOJ opxorpa(f)HJH H o noMJia^enHM odjiHijHMa y rpaMaxni^H. AJIH nnjecy caMO nojeAHne penn
npOMeifcene, Befe H n n x a B e H 3 p e K e HJIH 4>pase: MHora opHrnnajina jesrpa cxapor cjiora naAe >KPXBOM BpeMena. 3a xo HMa
AOKasa FOXOBO y cBaKOMe saKony (x. j. y nojeAHHHM HJianoBHMa
nojbHHKora cxaxyxa) . .. Cxapa cxHjrasaijHJa nojbHHKora cxaxyxa
ne dn npoMHjeibeHa caMO y pnjenHMa H 4>pa3aMa, Hero HMa join
H ,,rjioca a , x. j. AOAaxaKa yMexHyxnjex paAH o6jauiH>eH>a xeKCxa;
ocottaxo cy necxo AOAaBann naxnHCH, KojHMa ce jane OABOjyje
jeAan saKOH OA Apyrora... Hajnocjinje He CMHJC ce OABefe Bjeposaxn
na pHJen OHOMC yBJepaBaity, Aa nnje nnuixa ,,yMaKHyxo" H HHiuxa
w npHMaKHyxo w . HajsaA noKasyje Jarnfe, KaKO ce npenHCHBann xaKHyuue ne caMO cxHjmsaijHje, nero H c a M e c a A p > K H H e201).
ce AaKJie xaKO paAHJio c JCAHHM S H K O H O M , rue je nnaK x]
nasHXH na CBaKy pen, KaKO Aa ce ne nocxynn xaKO HCXO c
201) Hrvatski pisani zakoni XVIl-XVIII (YBOA).

162

JlexonHCOM, KOJH je xaAauiHbHM renepaijHJaMa y npBOM peAy c;iy>KHo

Kao AymeBHa sa6aBa? FlpenHCHBa ne caMo Aa cy meifcajiH JCSHK
npeMa CBOMC BpeMeny, nero cy H AOAaBajiH OHO, UITO 6u FAC
HHxajiH, na H OHO, UITO cy nyjin npHna. Flpema TOMC
neojiorHSMH y KajieTHiieBy TeKCTy xpBaTCKe peAaKijHJe
JleTonnca Fiona /tyKJbaHHHa HHKaKO nac He Mory Aa npHMOpasajy,
Aa joj nocTaite CTaBHMO TCK y Apyry nojiOBHHy XV Bena, Befc ra
y CKJiaAy c OHOM , , C T a p O M KH>HFOM" H "inter v e t u s t i s s i m a s
scripturas" Mopamo nomaKHyTH ynaTpar.
Osaj pesyjiTaT rane ce, Aa6oMe, caMO n p e A J i o n i K a , LIITO ra
je namao /JMHHC Flanajink y KpaJHHH y Kyfcn Kanniia MapKOBHha.
Taj nan npCAJioncaK HHnouiTO nnje morao Aa 6yo,e
H oneT caMO npennc erapnjera npeAJiouiKa20*). FlHTa ce
je naerajia xpBaTCKa peAaKijHja JleTonnca Fiona
H KaKO. Befc cam HMao npnjiHKe Aa CKpenem na>KH>y na Kpynny
HHHbeHHuy, Aa je HCKH Henosna Ham ayTop onora npnnnca y
perncTpy manacTHpa CB. FleTpa y Cejiy y FlojfcHijHMa, a y KOjeMy
je 6njia pen o xpsaTCKHM 6anoBHMa ,,a tempore regis Suetopelegi
usque ad tempus Suinimiri regis Croatorum", necyMitHBO HMao
npeA OHHMa x p s a T C K y peAaKu,HJy flyKJbaHHHOBa JleTonnca, jep
camo ona npnna sroAe OA Bpemena CBeTonejiera KOJH je Tofiowe
ocHOBao 6ancKy nacT na AO SBOHHMHpa, Kao noc;ieAH>eAa xpBaTCKora Kpa^a. FlHCMena OBora npHnnca roraija cy XIV BeKa203).
OBHM HaM je npy>Ken H AOKas, Aa je xpBaTCKa peAaKqnja y CBOMC
caAan>eM oncery, TO JCCT sajeAHO c npHKasoM npeKe CMPTH Kpajba
SBOHHMHpa,

KOJH

JiaTHHCKOJ

OpHFHHaJIHOJ

peAaKU,HJH

(|)aJIH,

n o c T o j a j i a Befe y XIV BeKy, A^KJIC neKaKo y BpeMe, KaA je H

jiaTHHCKa peAaKi^HJa Aocnejia y pyKe MJieTanKora Ay>KAa AHApnje
/I,aHAOjia. MHCJIHM AaKJie, Aa je xpBaTCKa peAaKunja JleTonnca Fiona
/],yKJLaHHHa nocTajia nerAe y XIV BeKy, H TO TaKO, Aa je HCKH
202) HaJBepOBaxHHJe jecre, A^ je FlanajiHli naiiiao CBOJ npeAJio>KaK y HCKOJ
erapoj KH>H3H, y KOJOJ je 6vuio jom H A P Y r H X C T B a p n , He caMO xpBarcKH
npesoA Jlexonnca Fiona /JyKJbaHHHa. Tano 6ap HSJiasn us pe*ra ,,u jedne knjige
stare = inter vetustissimas scripturas".
203) FJI. rope cxp. 52-54.

163

nenosnaTH naM nncaq HS O K O J I K H C c n ; i H T C K e 2 u 4 ) , CBaKaKO

CBeiiiTeHHK, npeBeo c JiaTHHCKora opHrnnajia KOJH je Beh 6no
nosnaT TOMH apxnijaKony na H rjiocaTOpy perncTpa Manacrapa
CB. FleTpa y Cejiy205) c a M O o n y . H C C T J l e T o n n c a , sa K o j y
je M H C J I H O , Aa c a A p > K H x p s a T C K y H C T O p n j y , AaKJie OA
noneTKa, OA Aocejien>a FoTa HJIH CjioBena, AO CMPTH onaKa Kpajba
CencjiaBa (Macjiasa206). OdaBHBuiH Taj nocao, npeBOAHJiaq A O A a o
je OHAa H neKOJiHKO penH o on;y Kpajba CencjiaBa (Macjiasa), PaAOCJiasy, KOJH Aa ce no CMp HefijiaroAapna cnna noBpaTHO ,,meu
nedostojne Hrvate", H ocTaBHO npecTO ApyroM cnny KojiOMany,
a Taj oneT CBOMC cnny KpniuHMnpy. Flocjie OBHX OHHTO HSMHUIjbeHHx Kpajbesa, a y HHTepecy n e n p e K H H y T o r r e H e a j i o i u K o r a cjieAa xpBaTCKHx BJiaAajiaija, npeBOAHJiaq ce oninnpno
6aBH

KpHUIHMHpOBHM

CHHOM

KpaJLCM

SBOHHMHpOM,

HOCJieAIfcHM

nesaBHCHHM xpBaTCKHM BJiaAapOM, H napOHHTo A^TajLHo npHKasyje

npeKy CMpT na nojty KocoBy ,,KOA Flerax LJpHKBax" neOA KHHHa H KaKO je OHAa na Taj rjiac XpBaTCKy OCBOJHO
KH Kpajb. >KHBaxno H A^TajbHo npHnaite OBora yjioMKa o
SBOHHMHpy, Koje najiasn noTBpAe jom H y HCKHM ApyrHM
CHHM HSBOpHMa, Aaje naM MHOFO pasjiora, Aa ra y j e s r p n
npHMHMO Kao HCTOpHCKH d^ami 207).
24) Ha OKOJIHIU cnjiHTCKH ynyfeyje OHO ,,i bi prinesen (kralj) u slavni
i cudni grad Solin", na ,,i bogati i lipi Solin", ,,jednoga (apxHenncKona) u lipi
i nesricni grad Solin, koga malo ali nistar bise ostalo, jere po nemilostive
Gote bise pozgan i. rasutu. FJI. HpHHHlieB Pripomenak XXI.
25) TJI. rope CTp. 49 H Aajte.

206) ^exonnc Fiona /lyKH>aHHHa Kan Aa je #o6po 6no nosnax y nojLHi^aMa

MCHH ce HHHH, A^ je H ona nosnara nojtHHKa npana o To6o>KH>eM AOce.n>eH>y
TpoJHn,e ,,xpBaxcKHX Be^HKama HS npe^ejia Aanauifte Bocne", 6pafee TeuiHMHpa,
KpeuiHMHpa H EneAia (?), a ,,sa norndnje Kneaa (!) MnpocjiaBa", TO jeer OKO
949 y BpeMe norndnje xpBaxcKora Kpajba Mnpoc^asa (KOJH HaM je sajaMnen
n,apeM KoHcxaHTHHOM nop$.) HSMHuubena 6aui na ocnoBy npHnaaa Fiona
/lyKJLaHHHa, r^rasa XXVIII jiamnncKO^a TeKCTa, r^e ce naBOAe TeuiHMHp
(Tiscemir) H meroBH CHHOBH KpecHMHp (Cresimir) H IIpejiHMHp, a noMHH>e ce
H naBajia KpecnMHpOBa na Bocny. HMC EJICM onnra je HecMHC^Hn,a; sap je
6aiu HeMoryfce, A^ ,,Elemu nnje HCKBapeno OA HAiena npe^HMHp (*Plerimir,
Elem[ir]?)? Hi. Starohrvatska prosvjeta. Nova serija I., 1927, 107.
2o7) TJI. o TOMe KoMenrap.

165

164

12. Oijena Jlexonnca Ilona

KOA nac ce ot)HHHO JleTonHC Ilona flyKJbaHHHa npocyijyje
Kao HCTOPHCKH HSBOP, TO jecT, HHTa ce npe CBera: HMa JIH y H>eMy
noysAannx H ncnpaBHHX noAaTaKa, H KOJH cy TO. AJIH ja MHCJIHM,
Aa 6n nnaK Tpe6a;io y npBOM peAy jane noABytiH H HCTaKnyra
Kpynny HHHbenHuy, Aa je AyK-foaHCKH JleTonnc n p s o n a m e n a U H o n a J i H O j i H T e p a p n o ACJIO, OAHOCHO Aa je Don flyKjbaHHH
HajcTapnJH naui napoAHH KH^HHceBHHK. McTHna je, H>eroBo ce A^JIO
canyBa^o caMO y jiaraHCKOM pyxy, HO ysa CBC TO ne CMCMO
CMeray c yAia, Aa je OHO najnpe SHJIO Hanncano C ^ O B C H C K H M
(cpncKO-xpBaTCKHM ?) jesHKOM. C oBora naK rjieAHiiiTa Aio>Ke nauieM
riony flyK^annny ys 6oK CTaTH JCAHHO KHJCBCKH jieTonncai^, neKOJIHKO AeijeHHJa CTapnJH HecTOp (f o. 1116), jep CBH
^eTOiiHCUH, H neuiKH KosMa (f 1125) H HOJLCKH TaKO
wMapTHH Taji" (XII BCK), a Aa H He roBopHMO o ocTajiHM
eBponcKHM, CBH cy OHH OApeAa nncajin caMO jiaTHHCKH. fla^>e je
OA snanaja H TO, Aa A^OM Ilona flyKJbaHHna, naKO HCMa Kao
HCTOPHCKH HSBOP, HapoHHTO sa CTapHJe BpeMe, sHanajHHje H KpynHHje Ba>KHOCTH, HnaK npoBejaBa n a p O A H H Ayx. Kao OHH
UITO ce OAyineBjbaBajy sa jynanKe MerAane, TaKO H fl
npHna, nyn sanoca, o 6ojeBHMa AyKJLancKHX BJiaAajiaija sa
H nesaBHCHOCT, cjiaBH jynaiiiTBO a Mpsn nec^ory, saAeBHije H HHTpHrancTBO. HapoHHTO je KapaKTepHCTHHHO H>eroBo cxBaTan>e
nainera napoAHora jeAHHCTBa, npnKasana y jeAHHCTBenoj AP>KaBH
noA jeAHHM B^aAao^eM OA BnHOAOJia (ynpaBO PeHHHe, FAC je 6njia
xpBaTCKa rpaHHua y XII BeKy) AO flpHMa H OA Mopa AO KocoBa
je npe HeMaite 6n^a cpncKa rpaHHqa). Us npnnaHba ce flyKjacHO BHAH H TO, KaKo OH 6aiu y TOJ BC^HKOJ
jieAa Be^Hnnny H cjiaEy BJiaAaoneBy, TaKO pehn
HS HeKe jiereHAapne Aasno Mnnyjie npouuiocTH. SancTa KapaKTePHCTHHHO sa nncua, KOJH je >KHBeo y Bpeme pacyjia cpncKO-AyKjLancKe KpajbeBHHe H npeB^acTH Mohnora BHsaHTHCKora aapa
Manynjia KoMHHHa y jy>KHHM HauiHM o6;iacTHMa, a KaA je y XpBJiaAao Kpajb Ty^e KpBH.
flo npHMepy erapHx KJiacHHHHX nncai^a rpHKHX H JiaTHHCKHx,
a OHAa H BHsaHTHCKHx H Apyrnx cpeAH>eBeKOBHHX, H lion fly-

je nanncao HCKO.JIHKO yoCHHajennx yBOAHHx penn. y H>HMa

e najnpe HCiaKao, Aa nHiue wno3Ban OA Spate CBeuiTeHHKa na
MjiaAHha H CTapaija csora rpaAa (jaManno Eapa)", DOTOM je yKparico
osHanno caApncHHy CBora Aejia peKaBuiH, Aa je onncao ,,CBC paTOBe H cBa AeJia C/ioBena" H najnocjie narjiacyje, Aa je ,,caMo
HCTHHy nncao", UITO join OA cxapHiie peAOBHxo He nponymrajy
HCTOPHCKH nncim Aa HapoHHTO HCTHHy *08). HeMa cyMPbe, Uon flyKJbaHHH HaMCHHO je CBOJe AeJio TCK ysanoM Kpyry HHTajiaija, y KoJHMa
je y neKy pyKy HMao naK H KOMnexeHTHy KOHipojiy, jep OHO npnHaH>e ,,HauiHx oxaqa H BpeMeuiKHx erapaija", na Koje ce flyKjbaHHH
nosHBa Kao Ha CBOJ HSBOP, jiaKO je MOFJIO, Aa6oMe, Aa 6yAe nosnaTo H ibHMa. TeHAeHijHJa AeJia 6wia je AaKJie AHAaKTHHKO - sa6aBHa sa ysan Kpyr Bapan>a, OAHOCHO flyKJBana.
M sancia, KaA ysMeMo JleronHc Kao qejinny, BHAeheMo Aa je
cpeAHiure H>eroBa npHHaaa ynpaso flyKJba ca CKaApoM Kao c npeCTO^HHM rpaAOM H H>eHH paiOBH ca cno^>aiiiH>HM nenpHJaxe^HMa
H AOMahHM 6yHTOBHHUHMa, na pacnpe HJianoBa BjiaAajyfce AHaciHJe HSMe^y ce6e. McnpBa ce JlexonHC AOAyuie odasnpe join H
na HCKC KpajeBe H odjiacra Ban flyKJbe, a;iH IIITO xene Aajfce, TO
jecT UITO AOJiasH 6^H>Ke ayToposy BpeAieny H npaBOM HCTOPHCKOM
npHHaH>y, na ocnosy ycnoMena ,,OTaqa nauinx H BpeMeiimnx
pa^a", CBe ce BHUIC HCTHHC flyKJLa, AOK ona najsaA,
noc^e nojioBHHe Ae^ia, ne ocTane cajvia odjeKTOM
npHHan>a. KOA Tora ce npoijeca ynpaso oceta, KaKo ce ayTop y
OHOJ necra, FAC ce 6aBH AaBnaiJifbHM BpeMenoM (AO X BeKa) HOTnyno npenycTHO KpHJiHAia (JjaHTasHJe ne BOAefen MHOFO panyna o
TOMe, iiiTa je Hcrana a uiTa HHJC, H TO jaManno saTo, jep TO HH
caM HHJe snao. lion flyKJbaHHH H H>eroBH CTapnJH H MJia^H cyBpe208) O yBOAHHM peHHMa (np06MHJy) KOA CTapHX rpHKHX H BHSaHTHCKHX

^Hca^a yn. saHHM^HBy paAH>y L i e b e r i c h , Studien zu den Proomien in der

griechischen und byzantinischen Geschichtsschreibung. (flsa cy Aena OAiirraMnana y nporpaMy peajine FHMHasHje y MHHxeny 1897/98 H 1899/900, na H sace6no Kao KH>Hra: Munchen 1900). O ysepaBafcy ^Hca^a Aa BnHiiiy caMO HCTHHy",
M KO^HKO TO yBepaBaite BPCAH, yn. OA^iHHHy AHceprauHJy: S c h u l z , Die
Lehre von der historischen Methode bei den Geschichtsschreiber des XII und
XIII Jahrhunderts. Leipzig 1909 (Leipziger histor. Abhandlungen Heft XI) H
Lasch, Das Erwachen und die Entwickelung der historischen Kritik im Mittelalter (vom VI XII Jahrhundert). Breslau 1887.

166

167

MCHHUH, Ao6po cy naMTHJiH, npeMa xaAa join >KHBOJ TpaAHijnjH, a

HapOHHTO JiaTHHCKH KJIHp, A^ J6 HeKOfc HOCTOJajIO B6JIHKO pHMCKO

ijapCTBo, a y H>eMy npoBHHijHja /JajmaijHja c FIpeBajiHTaHOM H

c rpanHijaMa OA Hctpe AO /JpHMa na OA Mopa AO KocoBa nojba,
raKHMa, KOJC OAroBapajy oTnpHJMKe OHHMa To6o>KH>e AP>KaBe
ByAHMHpa (CBaionjiyKa). OHH cy CBaKaKO snajiif H TO, Aa
je PHMCKO ijapCTBO nponajio sdor xora, IIITO cy My BapBapCKH
QCBaja OTCJIH nojeAHHe npoBHHijHJe, a Meijy H>HMa Fora HJIH
CJIOBCHH /JajiMaqnjy c TIpeBajiHTaHOM. CacBHM je AaKJie noJMjbHBO,
Aa ce THM nyTOM AOUIJIO na MHcao, KOJOJ ce H BepoBajio, Aa je
H H i a B a p H M C K a /JajiMaijHJa c I l p e B a j i H T a H O M nocjie
n p o n a c T H P H M C K C BJiacTH npeiujia y p y K e THX H O B H X
r o c n o A a p a H H > H X O B H X BJiaAajiaija. TaKO je ero Hsrpa^ena
HAeja o io6o>Kitoj BCJIHKOJ Hauioj napoAHOj AP>KaBH, c KOJOM ce
cycpefceMO OAMax y noneTKy JleTonnca. Ta onuixe je nosnara
oco^HHa HapOAne ipaAHUHJe, Aa Meuia H BpeMena H JbyAe. 3aro, no
MOM MHuijbeH>y, H HHJe caM Don /I,yKJLaHHH HSMHCJIHO oey
Ap>KaBy, Beh je OH naiuao o H>OJ H o TOCO>KH>HM H>eHHM
pHMa roTOBa npHHaita KOMSuHHpajyiiH MX OHAa c HCKHM
MS KOJHX je Me^y ocTajiHM noAai^HMa npeyseo H onaj o ca6opy
na /J,yBaHbCKOM nojLy209). A^H, Hano je Taj ca6op nao nojeAHHanKH
ora^aj HSMHUULCH, 6aiii icao H Kpajb ByAHMnp (CBa), saxo join He Mopa Aa cy 6es reMejba r e o r p a 4 ) C K H
n o J M O B H , KojHMa ce onepHiue na HH nanHH pacnpaBJbafea H AP>KaBna opraHHsai^HJa (npenecena MS XI XII Bena y Heicy Apesny
), jep sa cse TO MO>Ke ce HahH H noTBpAe y ApyrHM noHSBOpHMa; najnocjie, H HSMHiujbena (fmicra Tpe6a Aa ce
y HCKOJ peajinoj cpeAHHH Beh saTo, Aa HM ce ysMorne
y OBOJ je BejiHKoj napOAHOj AP>KaBH Haiiuia MecTa H XpBa.xc.Ka. Don ^yKjbaHHH, OAHOCHO H>eroB HSBOP, nan je HSpe^Ho
HAenTH(J)HKyje c npHMOpjeM PHMCKC /J,a;iMaqHje OA BnHOAOJia (KOA
yuifca PeHMHe KOA PeKe) AO /Jpana. HAeHTH(|)HKOBaH>e XpsaTCKe
c AOH>OM /JajiMaijHJoM HHje oco6Hna naiuera JleTonnca, jep ce
c H>HMe cacrajeMo H y caBpeMCHHM nanHHCKHM aKTHMa. TaKO
Fpryp VII, 4 oKTofipa 1079, BHiesy Bei^eJiHHy, Aa je
209) FJI. rope crp. 139,

,,/JajiMaijHJH Aa^ia saKpajba nama anocTOJicKa Bjiaci".

XpsaxcKy HAeHTH(|)HKyje c /JajmaijHjOM OKO 1099 H jy>KHo-HTajicKH
nucaij BHJIHM AnycKH, na H erapa yrapCKa KponnKa (c yJIOM^HMa
MS XII BeKa), KaA roBOpw o SBOHHMUpy. HajsaA TO HHHH H apxw^aKOH ToMa, HJIH 6ojbe H>eroB H3Bop, Hanncan CBaKaKO naJAoijHHje
na noneiKy XII BeKa210). TaKO HCTO Ao6po je nosnara y XI H XII
BeKy H noAejia HHTaBe ^ajiMaqwje y AOH>y (AO HepeiBe) H ropity
(AO flpHMa). liana AjieKcaHAap II ynpasno je y anpnjiy 1063 IIHCMO
,,regi et episcopis Dalmatiarum", TO jecT ennckonnMa odejy /JajiMai^HJa, AOH>e H ropite211). Ila H ^yKnhe CB. Josana TpoznpCKoza",
Hanncano naJAOi^Hnje OKO 1150, Ka>Ke sa SaAap, Aa je najjann rpaA
,,inferiorum partium Dalmatiae", AaKJie AOfte /l,ajiMai;HJe, cnpaM
Koje CTOJH roptt>a212). H apxn^aKOH ToMa, roBopetiH o HCKHM AOra^ajHMa XI BeKa, pasjiHKyje ropH>y H AOH>y /JajiiyiaijHJy (superior
D., inferior D.213). Ctey AP^Bny noAejiy /lajiMauHJe y AOH>y H ropn>y
ynoTpe6no je lion /tyKJLaHHH HJIH H>eroB HSBOP TaKO, Aa je H TO6o>Ke H A ^ H T K H H y XpBaTCKy noAejiHO y ABC HCCTH H c THM y
BesH AOfty /J,ajiMaqHjy nasBao BCJIOM XpsaTCKOM (Croatia Alba),
a ropH>y L^pBenoM XpBaTCKOM (Croatia Rubea). OBO je OHHTO y
npBOM peAy ynHfteno 3aTo, Aa ce IIITO jane HeraKHe
B e s a r o p H > e /^ajiMau.nj e c A O H > O M y J C A H O J H C T O J
> K a B H o j o p r a H H s a u H J H H TaKO noAynpe BeposaTHOCT
Ap>KaBHe TepHTopnje y ABa u p K B e n a n o A p y n j a (/tyKJLy H
CHJIHT) y JCAHO HCTO BpeMe.
Ho aKO ce H ne MO>Ke HHKaKHM cBeAonancTBOM HS Apyrora
HSBOpa noTBpAHTH HspHHaj ,,U(pBeHa X p B a T C K a " , na HH TO, Aa
ce xpsaTCKa A P > K a B n a BJiacT HKaA mnpHJia H no ropHboj ^ajiMaa OHO je nnaK xpBaTCKO H M C >KHBejio y HCKOM HSBCCHOM
ropH>e /^ajiMauHJe, BeposaTHo 6aui y caMoj AyKJLH (3eTH).
BnsanTHCKH nncaij J o B a n C K H J i n i ^ a (* o. 1020 f nocjie 1092),
210) FJI. noTBpAe sa TO ap. S i S i d , Povijest Hrvata 512, 527, 578, 580.
S t a r i n e KH>. XII, 221. O AaTHpan>y yn. Si sic, Povijest Hrvata 510
6e;i. 27.
212) FJI. Si sic, Prirucnik 619. O TOM ,,>Kyiiyu FJI. rope CTp. 4.
2^3) T h o m a s od. R a c k i 4344. ^OH>y AaJiMa^jy (D. inferior), a npeMa
TOMB H ropiby, noMHite join JCAHOM H Hon /^yKJbanHH y TJI. 38.
2n)

fsJIl"|s
Il|2p-*
gf S-^jl-is.
CD >^ o b o >> CD 2
S.5 a-g. s | a *
H

e? d a

_ . g
c D _ s s c d c d s * ! S !

C d g > , g
S

HlOBira 9HOH1HB2H

wopoo tfou aqrw

>>"

2Si?s|g=

CD

H.5

C?

cd

I's

1*

CD

9HJOWOU (eWHCfex

ro tQ

CD
CJ

cd

cd S

BOM,

CHHOM AlHXaj-

: JOBaH CKH^HI^a, BHSaHTHHIJH

^CD

B a T a nocjie OeTpHjia npnAO-

^.

*&

HH

^ H ^

H. 1^

>

^ ^0,
5-S
g S|
s

1g

> O, Cd

^^
O H
O
_ OQ

l c s,

O cd

CD

o"i

*^ *s
g.
s g

OQ

CX cd

^ OQ
S
ST- oT
CD H

^ cd X
^ K .2.

OABCAy ra oKOBana

CKHJIHHHHHX
Cp6e H Xp

MJiatjHM

i sjio, jep cy ra ijapcice BOJCKC

tBaiieH, AOK ce FleTpHJio cpetHO

^! CD 0,

lla

Q,\ c3

2 g *

^Ig

a'Ss s

CX
0

o
s

CO
cd

is

0
0

CD

cd

OQ
X

fl

1o S X
s x,

<D

CX

O
CX

cd

03

1s

BaJba HAeHTH(})HKO]

cd

8 cd^

IS^

o cd

S K
cd S

cd 0 cd
CO

^ ro t=c

sx O
OQ
0

5jf & !iis|

& ' *
|g xcd" ^"^
fiS

^,s
$

i^

s s"

O
cd ~

S S

^apeM ByrapcKe"215). Mnxajjio

. >KejbH Byrapa, A,a HM CHHa KoHCTaHTHna (BoD CaBCTHHKa HCKO]ra IleTpHJia (IIsTptXoc;), Kora ne

JIOBHM. AJIH ycTan

6pso yryuiH^e; ca^
cnace 6eroM, HO

tQ

ii *

"1
o*
5
^
1

^ cd X

cd ^

G S

55

xs

a?

t|

fe S
,

ycTaHKy npoTHB B
erapeuiHHe saMOJi
ce SBajiH X p B a T

j^ CD
^ *r>

CD
O OQ

BejiHKaui na ijapCK
nance OBaKO: ,,np

6 H M a sancxa >KHBe;io y /JyiobH217). Ulxa BHUIC, nsrjieAa Kao Aa je

6aui OerpHjio 6no HapoHHTH CTapeuinna THX XpBara, nnane noAanHKa MnxajjiOBHx. To je npBH noAaxaK. Apym je OBaj. FIpHKasyjyhH BOJeBaae HuKntyopa BpHennja (f o. 1110) r. 10731075
c pasjiHHHTHM HenpHJaxejLHMa ijapCTBa : nenenesHMa, ByrapHMa H
Ma^apHMa, ncmopHK H H K H ^ O P B P H C H H J (*o. 1062 f 1137),
BOJBOAHH CHH Hciora HMeHa218), Ka>Ke jaMaHHO no KasHBaH>y
oneBy219) - osaKo: wOAanjie oner X p B a T H H /JyKJbaHH OAMCTHyBiiiH ce nycTOUIHJIH cy HHTaB HJIHPHK (T. j. ApanKH TeMaT)", ajin
HHKH(J)op BPHCHHJ ,,3apara na /fyKJbane H X p B a T e H cBJiaAa nx"220).
KaKO BHAHMO, H Hum^op BpneHHJ (HHcaij) nosnaje XpBaTCKO HMC,
K TO, KaKO ce HHHH, 6aui y /JyiuLH. TpefeH je BHSaHTHCKH HHcau
H H K H T a A K O M H H a T (* o. 1150 f nocji 1210), H oneT BHCOKH
nacHHK na ABOpy y LJapnrpaAy. ToBopefeH o Cre^any HeManbH H
H>eroBy AeJiOBa^y HSMe^y 1160 H 1173, Ka>Ke sa H>: He snajyiiH
npasy Mepy, none ocBaja X p B a T C K y H ce6n npncBaja BjiacT
naA KoTopoM"221). KaKO BHAHMO, CBa OBa Tpn OAJinnna H ofipasoBana nncija nosnajy xpsaTCKo H M C y rop^oj /JajwaijHJH, BepoBarao 6aui y /JyKJbH. 3aTO H jecTe cacBHM npHpOAHo, UITO OHO
AOJiasH AO H3pan<aja H y JleTonncy Hona AyKjbaHHHa (OAHOCHO y
H>eroBy H3Bopy), Kao y AOMafcera nncqa. H ynpaBO HHRbennqa, UITO
) X

X-S

kOQ
cx

>>

CD
OQ

><

><
>*

CX
cd
S

cd
~~C

CX

>.

Si.

CKora H M e n a , o6jauiH>aBa napHnaj ,,l^pBeHa XpBaicKa* (Croatia

217) Befe je P a n K H (Scriptores rerum chroaticarum pred XII stoljecem.
Ms ,Rada* Jyroc^aB. AKaA. KH>. 51, Zagreb 1880, 3034) o6jauiH>aBao oea
MecTa Kao HAenTH(j)HKOBaH>e Cp6a H Xpeaxa. flocjie je o TOM pacnpaBjtao
Klaic", Hrvati i Hrvatska. I. Ime Hrvat u historiji slavenskih naroda. Zagreb
1890, 18 H Aajbe. O PaAOJHHfceBOM MHuubeity yn. HH>Ke 6en. 222.
2w) O TOMB rji. Seger, Byzant. Historiker des zehnten u. elften Jahrhunderts, I. Nikephoros Bryennios. Munchen 1888, 1417.
219) Seger o. c. 3536.

1
cL

'5

v/>
J<

Q.

CO.

>

fi

^taxd>c; Suit^ouv . . . iaTpaTsoae xata AtoxXewv xal Xa>popaTa>vtt. N i c e p h o r i Brye n n i i , Comment, ed. bonn. 100, 102103.
C

*JU

cd

1c

'a.

1c

o ed

-3*

,2 cL
>

1
2

206. OBO JCMCCTO HOTOM npenncao y CBOjy KpOHHKy T e o A O p C K y T a p n o T a

(y XIII HJIH XIV BCKy) : . . . Xoppdtac; TE Sicoirotettat, xal Ttpoc; laotov feirtoiratat
Tdiv AexaTopa>v TYJV xuptoT-rjia". FJI. i^HTaT KOA PaAOJHHfca (6ej\. 222).

170
Rubea), KOJH He Mopa Aa 6yAe npocia HSMHiujbOTHHa Fiona fly2). AJIH, axo ce H He Monce nopehH 6ap c
222) ijpBeHa XpsaTCKa noMHtte ce y JleTonncy Dona flyKJtaHHna CCM
flvBaitCKora ca6opa join H noxKpaj niase XXVIII. Hejacno
je OHO MCCTO y JlyKapeBnfca (Luccari, Copioso ristretto degli annali di
Ragusa, Venezia 1605, 83), FAC ce Ka>Ke, KaKO je MaiKO TajiOBanKH nocxao
,,bano di Slauonia" [14351444], npBH My 6paT Dexap npHMHO ,,il banato di
Croazia" [14381453], Apy Josan nocrao ,,colonello di Belgrade" a Tpefen
Ao6no la Croatia Rossa". Hs Apyrnx HSBOpa snaMO, A& je OpanKO
najnpe 6no 6 a n c e s e p H H C K H (14361438), na KaneTan y Beo(14381439), OHAa noMarao y cjiaBOHCKOM 6ancTBy 6pary MaTKy (1439 AO
1444) H Hajnocjie H caM nocxao ys 6para flexpa x p B a T C K O - A a j i M a T H H C K H
6an (14441448); y TOM je no;io>Kajy H nao y Apyroj KOCOBCKOJ 6HTKH (1448).
Aa My BjiacT Kao xps. Aa. 6any HHje npaso npejiasnjia HH AOH>C
ne pasyMeM saiirro je na TO JlyKapeBufeeBO MCCTO na>KH>y CKpeTao
PyBapau, (flpara, flaHHija, Peca. FjiacHHK Myseja sa Bocny n Xepi}ee. KH>. IIIr
1891, 229). Yn. o Hspnnajy ,,IJpBeHa XpsaTCKa" join H OHO, IIITO je o TOMe
nanncao S u f f l a y , Srbi i Arbanasi (Bibl. arhiva za arbanasku starinu. Knj. I).
Beograd 1925, 107113, a OHAa Skok, Kako bizantinski pisci pisu licna i
mjesna slovenska imena (Starohrv. Pros. N. S. I, 72 6e;i. 31). P a A O J H u f e
(KaKO cy HasHBajm Cp6e H XpsaTe BHsanTHCKH imcin^ Xlor H Xllor BeKa.
FjiacHHK CKOUCKoe nayHHoe Rpyuimm. KH,. II, CKonjbe 1926, cen. oTncaK) r^eAa
y HMeny nXpBamn" JoBana CKHJIH^e, HHKH(})opa BpHennja H JoBana Sonape
caMO C H H O H H M sa nCp6n"j jep Ka>Ke (cTp. 11) ,,CMejio 6n ce cacBHM noy3Aano pefen, Aa ^po^ec AH(J)epeH^paH>a Cp6a H XpsaTa y XI H XII B. HHJC
6no join AOT^e Aocneo, Aa 6 ra CTpaHii,H MOFJIH npHMCTHTH. OHH cy sa cjia6nje
o6aBeiiiTeHe 6HJIH xoMorena cJiOBCHCKa BCJiHKa Maca, a 6ojLe ynyfeeHH yMejiw
cy Beh yoHHTH cpncKO-xpsaTCKy napOHHTy u,e;iHHy y H>OJ. TaKO cy nocTynajin
H CKHjiHi^a H BpHCHHJe, KOJH cy CMaTpajin cpncKO-xpsaTCKy sajeAHHijy TO^HKO
6jiHCKOM, Aa cy nncajin HMC ,,XpBaT" Kao CHHOHHMHO sa ,,Cp6n" H ,,/3,yKJbaHH".
TaKO PaAOJHHfc, ajiw ja ce He cjiancen y cseMy c MMiuji>eH>eM H pesyjiTaTHMa
H>eroBHM. HMa nanMe MHOIIITBO npHMepa y BHsanTHCKHx nHcau,a, KOJH AOKasyjy,
Aa cy BHsaHTHHUH Ao6po nosnaBajiH nneMencKa H naK jiOKajina HMena, a naPOHHTO OHHX c KojuMa cy BojcBa/iH. FIosHaTO je H TO, Aa cy TH msaHmncKK
ttnci{H ysHMajitt CHHOHHMHa HMeHa HCKjbyHHBO H3 cmapHHe (rji. rope CTp. 117; sa
Mafjape FJI. Dark 6, A magyarokra vonatkozo nepnevek a bizanczi iroknal.
Budapest 1910); TaKO je noTnyno ,?BHsaHTHCKH", KaA ce CKHJIH^a (H
cjiy>KH HMCHOM Tpndajitt, a Sonapa (H Apyrn) naK H HMCHOM Cmma, a
Cp6e. KaA nosopno npOHHTaMO csa M e c T a CKHjiHHHHa, HHKw^opa
H HHKHTC AKOMHHaTa o XpsaTHMa, MopaMO nnaK AO^H AO y6eijeH>a, Aa ce
sancTa paAH o HCKOJ n o c T o j e h o j , pea^noj CKynnHH JbyAH, KOJH cy HOCHJIK
xpBamcKo HMC; naK ce TOBOPH H o XpBaTCKOj (Xoppatta) MO>KC JIM H Ty Aa
6yAe CHHOHHMHJa ca ,,Cp6HJau CSsppXta) ? AaKJie o HCKOM K p a j y (y

171

pasjioroM nocrojaH>e xpeaTCKora H M e n a y ropH>oj /lajiMai^HJH

XI H XII Bena, raj pesy^xax joiu yeeic ne snanH, Aa je ona 6HJia
H c a c x a B H a n e c i A P > K a s e x p s a i C K e , na nan HH TO, Aa ce
paAH o e T H H H K H M X p s a T H M a y OHOM CMHCJiy Kao y XprAe je TO HMC 6wio He caMO nauHOHajino, Hero H HOJIHTHHKO (Ap>KaBHo). To SHaHH caMO TOJiHKO, Aa je H M e i j y C p 6 H M a
KOJH je 6o nacTaBan XpsaTHMa. To BHIHC HHJC H ne MO>Ke Aa 6yAe HH HAenTH(})HKOBaH>e Cp6a H XpsaTa HH CHHOHHMHJa. 3aTo ja ocTajeM KOA MHiiiJLeH>a,
Hspenena y ,,Povijesti Hrvata" (CTp. 482), Aa ce MCCTO GKHJIHHHHO (ed. bonn.
476) o ABa 6paTa, BJiaAapa KOA XpsaTa, THHC A P > K a B e XpsaTCKe (OKO r. 1018),
UITO Hajnocjie H caM PaAOJHHfe AonyiiiTa (CTp. 45). AJIH ce caAa c;ia>KeM
c PaAOJHHfeeM, A^ ce OHO MCCTO CKHJIHHHHO o XpBaTHMa y 6yrapCKOM ycTanKy
r. 1073 (Povijest Hrvata 532533) He Tnne A P > K a B e xpsaTCKe, Befe MHCJIHM
caAa, Aa ce OHO THHC XpsaTa y AyKJbH. MMa join jeAan AOH.HHJH
O KOM6 MHCJIHM Aa je y BCSH C OBOM HnOTCTKHKOM XpBaTCKOM y /I,yKJLH.

snaTo je Aa cpncKH KpajL CTe^an Ypoui II MnjiyTHH y yroBopy c

^apH^paACKHM u,apeM KapjiOM (de Valois) OA 27 MapTa 1308 HOCH y wryjiH H
XpsamcKy: ,,Hurosius dei gratia Dalmacie, Croacie, Dyoclie, Servie ac Rasie
rex et dominus totius Maritime regionis* (TnacnnK cpu. yn. ftp. 27, 309 H
S u f f l a y , Acta Alb. I, 174 nr. 589 pereor), a TaKO HCTO H y XXIII
CTapora CTaTyTa rpaAa KoTOpa (pyKonnc y 6n6ji. Map^ann y BeneiniJH,
rji. J i r e 5 e k, Staat I, 11 6eji. 3): ... domini nostri excellentissimi regis Rascie,
Dioclie, Albanie, Croacie et C[h]elmie atque totius Maritime regionis". JnpeHeK
AOAyme Kawe npHKasyjyiiH Aora^aje roAHHe 1319 (Gesch. der Serben I, 351
H Staat I, 11): ,,Als Ban Mladen von Kroatien sich Herr von Chelmo zu
schreiben begann, nannte sich Uros II zur Vergeltung flrex Croatiae". AJIH Ta
apryMCHTai^HJa OHHTO HHJC HHMajio yBepjLHB/i H Tanna. Ban MjiaAen Bpn^npCKH
HOCH THTyjiy rocnoAapa xyMCKOra joiu OA 1304 na AO 1318(Smiiklas, Cod.
dipl. VIII; 80, 497) H BepOBaTHO je HMao HCKO BpeMe y CBOJOJ BJiacTH KOJH Aeo
ceBepHora XyMa. H Kpajb MnjiyTHH je BjiaAao y .CKJiaAy c H>eroBHM THTyjiaMa ropitoM flajiMaiiHJOM, flyiobOM, CpSnjOM, PauiKOM, OpHMOpjeM, AJI6aHHJOM (cesepnoM) H JVHCHHM XyMOM, H saTO Tpe6a jioraHKn H OHO ,,Croaciaa
Aa HMa p e a j i H O 3HaneH>e. Hajnocjie KaA Hs6jiH>Ke orjieAaMO THTyjiy Ypouia II,
BHAHMO Aa y CTBapn H AaJiMauHJa H AyKJBa H IIpHMOpje snane OTnpnjiHKe (ys
neKe CHTHC Hnance ncmopncKoea snanaja) j e A H y HCTy T e p H T O p w j y , Kaon
Cp6nja H PauiKa. Y TaKOM CMHCJiy MHCJIHM Aa je H Croacia yuuia y YpomeBy
KpajbeBCKy THTyjiy. LUra BHUIC, sap Ta OHHTO ecfceMepna THTyjia Croacie
(rex) HHje Morjia nocTaxn HOA AHPGKTHHM yTHU,ajeM TaAa y IlpHMOpjy Ao6po
nosnaTa JleTonnca Fiona /lyKjbaHHHa ? Tpe6a HMaTH na yMy, A^ cy y Opan^ycKy nouijia Asa npnMopua, /^y6pOBHaHHH MapKO JlyKapeBnfc (Marco de
Luquari) H KoTopannn Tpn^yn MnxajjiOBHfe (Triphone Michaelis), H ynecTKOA HSpaTKa Hcnpase OA 27 MapTa 1308.

OV CO 3
W

g CO ve-

S a
^
g
p
S5

-i > a ia X*N a o * < i 5 j ^ o v ^ / ^ c o o

"^lal^g-lg^^l-S^^S^
. * t f S c o v * 2 S e * j S _ a
3=1

AOBeAy My sa >Keny Kfcep MyAOMnpa, oana Bejie XpBaTCKe, c KOJOM

POAH ABa CHHa, OpeAHMnpa H KpecHMnpa. KaA Aeija OApaery,
nouiJBe TeuiHMHp cnna CBora [KpecHMHpa] TacTy, 6any MyAOMnpy,
,,KOJH je BJiaAao y Bejioj XpsaTCKoj", c nape^eibeM, Aa CKynn
BojcKy H sapara na 6ana Bocne; CaM Kpajb TeuiHMHp, cadpaBuin
poijaKe CBOje H HapoA y Tpe6nH>y (Tribunia), no^e c H>HMa H ca
CHHOM npeAHMHpoM y paT npoTHB 6ana npeBajiHTane. y TOM paTy
norHfie 6an, ajin H Kpajb TeuiHMHp 6n CMPTHO patten y 6ojy H
yMpe. ,,CHH naK iteroB IlpeAHMHp no6eAH H saysMe CBy L J p B e n y
X p B a T C K y H 6n Kpyjben sa Kpajba". MeijyTO je H>eroB 6paT KpeCHMHP c yjaKOM, xpBaTCKHM 6aHOM MyAOMHpoM, paTOBao H onjieHHO (>KynaHHJe) ycKonJbe, JlyKy H IljiHBy. Ban Bocne oneT, ne
MoraBuiH Aa My ce onpe y 6ojy, no6en<e yrapcKOMy Kpajby. FIoTOM KpecHMHp saysMe HHTasy Bocny H saBJiaAa H>OMe. A KaA My
je yMp'o yjaK, 6an HyAOMHp, ,,saBJiaAa BCJIOM XpsaTCKOM". OHAa
ce POAH KpecHMnpy CHH Cretan. ,,0n je no OHCBOJ CMPTH BJiaAao
BejiOM XpBaTCKOM H BOCHOM, H nocjie H>era BasAa cy BJiaAajin y
XpBaTCKOj (HDeroBH HOTOMIJH)".
ETO, TO je CBe, UITO ce Hspenno Ka>Ke o Bejioj XpBaTCKOj.
/|,a6oMe, MOFJIO 6n ce npnroBOpHTH, Aa ce H H T a B JleTonnc OA noAHHCTBene AP>KaBe OA BnHOAOJia AO /JpHMa H OA Mopa AO KocoBa.
AJIH THMe ce nnuiTa He AofiHBa, jep ce HS CBera npHHan>e nnaK

3^33

O H 4-1 O1

THCKora (neHMeHOBana) ijapa, OHAa ce Ka>Ke (FJI. IX), Aa je y

/JHOKJIHJH y IJPKBH CB. Mapnje caxpa^en Kpajb ByAHMHp (CBaTOnjiyK), Aa je CHH H>eroB CBCTOJIHK OBAC ,,nocBe:keH H KpyH>eHa H
o

nocTaBJbajiH CBH KpajbeBH OBe seMjbe", UITO MH ce HHHH Aa je sanpaBO TCK AO^HJa rjioca. Hajnocjie ce npnna (FJI. XIII), KaKO cy
rpuH (BHsaHTHHU,H) CKaAap noAcejiH sa (nenosnaTa) Kpajba Ce6ecjiaBa. /^a ce BHAH, KOJIHKO je Bejia XpBaTCKa cnopeAHa y JleTonncy, AOCTa je HSTaKHyTH, Aa ce y H>eMy He n o M H H ^ e 6aui H H
j e A H a H > e u a H < y n a n H J a H TaKO pefcn HH J C A H O M C C T O (Bapoui) y HyTpauiH>ocra ceM ABa nojba, /tyBan>CKo H JlHBaH>CKo. LllTa
DO

0
3
3
5
g
D
3
3
S
2

30
19

3
D

C
D

>
T>
30
T>
3

T)

^P
CO
H
O

S
j:

O
Ox

1
n

o
a

J2.

Ox

CO
D

P ,0,
S g
a ^
w ^
!1 S
rg *<
^
! p s n ^ P rD

r-

rD

0 S

g
co
^>
0

rD g
o ^

a
2
5
^

if

o?

p ^

^
CO

*K

IB

to o

.^ ^

^ ^3 P

^.^^g 2 o

5 g S^ o o
6 * "^
to

hC

rD

3=3

rD
o

/*-N

rD
S

X
^3
CO

H
0

*
rD

p
0

rD
o
H

*rb"

gp *~3

5
D

174

175

cy^parana apxnenncKonHje CHJIHTCKC npaBO pefcn

HHKaA roBOpa ; HsyseraK HHHC TCK Asa Mecra y TOJIHKO, IHTO
ce y H H t a B O M JleionHcy noMHH>e jeAan nyia S a A a p , OHAC FAC
ce Ka>Ke, Aa je 6yrapCKH u;ap CaMynjio onycTomfto CBC KpajeBe
,,AO SaApa" (ni. XXXVI), a jeAan nyra CIIJIHT, FAC ce npnna
(FJI. XLH), KaKO cy HcnpeA ocBere EOAHHOBC HCKH H>eroBH poi^aijH
ns6erjiH MS /JydpoBHHKa jialjOM y CHJIHT, a oAaBJie OHAa AaJte y
AnyjiHJy H y LJapnrpaACBC naM OBO noKasyje, Aa je JleronHC sanera nociao H Morao
Aa nocrane c a m o y /tyKJLH, rAe HHJC HCHBejia HHKaKa TpaAHijnja
o Aora^ajHMa y AP>KaBH xpBaiCKoj, napoHHTO MS paHHjera BpeMena (npeA XI BCKOM). Ja naK MHCJIHM, Aa je HajBefca near noAaraKa o xpBaTCKHM cTBapHMa a Meijy HbHMa HMa H HcnpaBHHx
yuiJia y JleionHC HJIH AOIJHHJMM rjiocnpaibeM HJIH MS HCKHX sanaca AOH>OAajiMaiHHCKora noApeKJia, Koje je /JyKjbanHH ,,HHiao",
AaKJie TH noAai^H yonuiTe H HHcy aeroBa opHrHHajina KOHu.enu.HJa.
Ha xaj naHHH nocraje H pasyMJbHBO, Aa y Jleronncy HHFAe HeMa
noMena o BeneqHJH H cyKo6nMa xpsarcKO - M^exanKHM ; na HH o
CTOJiexHHM cyKo6nMa HeoeubaHCKO-MjiexaHKHM. yoniuie, ona>Ka ce
jacHO, Aa JiexonHcai^ HHje HMao sa Mope H sa Aoroijaje na Mopy
HaKo je HoiBeo y Bapy 6aui MHOFO cMHCJia H HHiepeca, Beh
je re>KHiuTe CBera npHHaH>a KOHHO.
Heiuro ce Heuifee noMHHbe y pannjoj HCCTH JleionHca B o c n a ,
H TO nonajBHuie y Besn c EejiOM XpBaTCKOM, a AOCTa Ma.no H
c U,pBeHOM XpBaTCKOM. TeK y AOI^HMJC BpeMe, OA Kpaja XI BeKa
Aa^e, Bocna CBC BHiiie AOJiasn y TeiiiH>e Bese c /I,yKJbOM224). Cp6 n j a (Surbia) je sa Dona /(yKjbaHHHa caMO r e o r p a < f ) C K H nojaM,
a ne nojiHTHHKH HJIH AP>KaBHH, H TO TaKO, Aa Cp6njy nnne PauiKa
H Bocna sajeAHo; y TQMC ce lion /JyKJbaHHH noAyAapa c i^apeM
KoHcraHTHHOM Ilopt}). 3aTo ce Cp6nja Hspenno H noMHH>e TCK nsyseTHO-5). Ho c THM je Behy BancnocT JleTonnc Aao Pain Koj 226 ).
YnpaBO ce BHAH, Aa je Hanncan y Kpajy, KOJH je, napoHHTo y XI
H XII BeKy, 6no y HaJTeuiHbHM BesaMa c H>OMC.
224)

Yn. y ,,KjbyHy" na Kpajy KitHre Mecxa osHaneHa no^ penjy Bocna.

a25) Yn. sa TO ,,Kjbyq".
226) Yn. xaKO HCTO ,,KJbyn".

ce nnTa, Koja je BPCAHOCT JleTonnca Kao HCTopncKor

HSBopa. Sanoneiiy c HOSHTHBHOM CTpanoM. Befe je AaBHO ona>KeHo
(Krause, Dummler, PaHKH, HoBaKOBHfc H AP-)> Aa je JleTonnc Fiona
^yKJbanHHa y npBOM peAy BeoMa Bawan H noysAan HSBOP sa reor p a ( j ) H j y XI H XII BeKa, AaKJie sa ofijeKTHBne HHH>eHHi^e. HapoHHTO HCKane H^eroBo Tanno nosHaBa^e >KynaHHJa y seMjLaMa AyKJLancKo - cpncKe AP>KaBe, y Tpe6nH>y, SaxyMjby H 3e, a OHAa
H HCTHi^atbe HCKHX MecTa y BOCHH H PauiKoj. y TOMC ce Hon flyKJbaHHH cjia>Ke TOTOBO y A^Tajbe c uapeM KoncTaHTHHOM H nonyH>yje ra, a CCM Tora H>eroBo npHKasHBaH>e najiasn H AOKyMeHTapne
noTBpAe227).
flajba je nosHTHBHa CTpana JleTonnca H y T a p H > H > K H B O T ,
ra npHKasyje lion flyKJbaHHH, napoHHTO y XI H XII BeKy.
je y TOMC ynpaBO BeoMa Aparoi^en H noysAan HSBOP, na
H j e A H H H , Aa6oMe ne sa nojeAnnaHHe KOHKperae A^Tajbe, Hero sa
o n u i T H norjieA. Hpe CBera BHAHMO Aa je y Ay^JbancKOj AP^aBH
yjiory nrpao caM n a p o A , npeACTaBJben y CBOJHM crapena s6opoBHMa (ca6opHMa) H ApyrHM cacTani^HMa. HapoMHTO y XI H XII BeKy napOA HMa npecyAny pen KOA nonyn>aBaH>a
, jep 6npa H oApe^yje, KO fee Aa My 6yAe BJiaAaJiau.
je, Aa Oon flyKJbanHH He Aaje napOAy HHKaKOBo H M C ,
npocTO Kan<e populus" HJIH populi". TeK y najcTapnje BpeMe
soBe ra najnpe romn" a AOijHHJe CJIOBCHM" (Sclavi). TaKO HCTO
ne BHAH ce HS JleTonnca, Aa JIH je SHJIO y AyKJtaHCKOj AP>^aBH,
CCM JlaTHna y npHMopCKHM BapouiHMa H J^PHHX Bjiaxa" no njiaHHHaMa, joui H Ap6anaca, naKO o TOMC ne Mo>Ke Aa 6yAe cyM^e.
rpu,H (BnsaHTHHijH) cy y senubH caMO OHAa, KaA je ona HOA ijapCKOM BJiauiiiy, AaKJie Kao BOJHHU,H H HHHOBHHI^H. KaA 6yKne yeranaK,
OHH JLyTO CTpaAaBajy. AJIH napoA ne 6yHH ce caMO npoTHB
Hero OH ce A>Ke H npoTHB p^aBnx BJiaAapa H yKJian>a
HX c npecTOJia.
227) Ja caM pesyjiTaTe o TOMG AOHCO y KoMCHTapy H y npHjio>KeHOJ reorpat})CKOJ KapTH. /],a UITO 6o;be peuiHM CBOJ sa^aTaK, o6amao caM noTnopoM
Cpn. Kp. AKa/jeMHJe JIHHHO Ma^o #a ne CBC rjiaBne KpajeBe, o KOJHAia ce pa^H
y JleTonncy Dona flyK^aHHHa ; TaKO y npBOM pe^y csy jy>KHy Xepu,eroBHHy,
Fopy, BoKy, ceBepny A;i6aHHJy H ropH>o-AanMaTHHCKO npnMOpje
yjm,HH>a AO ByABe H Fp6^>a. To ce Mynno H nanopno nyTOBaae
H noTpe6HHM H KOPHCHHM.

176

TaKO AaKJie KpajbeBCKa BJiacx y /tyKJbH 6ap y XI H XII

HHJe 6njia ancojiyraa, naKO je y H>OJ BJiaAao crpor npnHijHn
MonapxHje H jierHTHMHTera. Taj je npHHijHn y Jlexonncy
AOCTHrao TOJiHKy, Aa6oMe HCTOPHCKH HencnpaBHy caBpuienocT,
KaKO caM Beh na ApyroM Merry ncxaKao228), Aa je nnxaB HHS BJiaAapa, OA npBora OcTpOHJia AO nocjieAH>era PaAOCJiaBa, A^KJIC Kpo3
TpHAecex H ceAaM KOJiejia, npocxo J C A H O J C A H H O r e n e a j i o u i K O
CTadJio 2 2 9 ). Ila H OHAa, KaA ce sayseK To6o>Ke OABajajy
H XpBaxcKa, a TO je no CMPTH Kpajba TeuiHMHpa, nocTaje j
My CHH, IlpeAHMHp, ocHHBaneM AyKJbancKe, a Apyrn, KpecHiunp,.
ocHHBaneM xpBaTCKe AHHacraje230). npHHrjnn jierHTHMHTeTa nuiao
je naK TaKO AaJieKO a TO nnje HHHOIHTO HeMoryfce Aa cy na
npecTO AOJiasHJiH Kao H Apyw y EBponn H n e s a K O H H T H
CHHOBH, AOK ysypnaTOpH, KOJH nncy SHJIH KpajbeBCKora pOAa, HHKaA
ne ysHMajy THTyjiy Kpajta. /Jajbe je lion /JyKJbaHHH BeoMa Jieno
npHKasao H npHHijHn C T a p e u i H H C T B a (cennopaTa) H n o A e j i e
A p > K a B n e T e p H T O p H J e Me^y BJiaAapCKe cnnoBe. Taj nam je
npHHijnn Ao6po nosnaT H H3 Apyrnx HCTOPHCKHX HSBOpa, H y Cp6nJH H y XpBaTCKOJ H y ByrapCKOJ231), a;iH JleTonnc naponnTO ra
je Jieno odjacnno H npeAonno Kao crajmo npaBHjio. OTajie H one
necTe pasMHpnue na naK H KpBaBH cnopoBH nsme^y oij^a, CHHOBa,
6paiie H ocTajinx cpOAHHKa, KOJH cy jamanHO H KOA nac 6ecHHJiH
HCTOM M<ecTHHOM, Kao H ApyrAe y EBponH, FAC je BJiaAao Taj
npHHUHn. 3aTO H naAa y OHH OHO o6njbe Aeije (cnnoBa,
ce JleTonnc yonurre ne o6a3Hpe), KOJHM je 6no
noneKH BJiaAapCKH 6paK y AyKJbH> mTO ^e3 cyMH>e OArosapa HCTOPHCKOJ HCTHHH232). BHAH ce AaJbe H TO, Aa cy ce AyKJfcaHCKH (a
jaMaHHO H xpsaTCKH) BJiaAapn, HCCKHJIH ne caMO KOA Kyfee
/Jy6poBHHKa, Bocne, PauiKe), nero H ca CTpane (HS ByrapcKe,
na HaK H HS YrapCKe). H JIOB ce cacBHM ncnpaBHo no228) FJI. rope CTp. 109.
229) Yn. na Kpajy KH>nre npujiOHceny reneajioiiiKy ra6jiy.
230) y n . H KoMenxap rji. XXX H XXXI.
2) FJI. o TOMC isic, Povijest Hrvata I, 471473, 478.
232) SnanaJHO je, #a QBO odajte CHHOBa, KOJH cy Basfla HaBeAenn nonM6Hi;e, noHHH>e TCK c ApyroM HOJIOBHHOM X BCKa (c KpaibeM IIpeAHMHpoM),
c OHHM BpeMCHOM, KaA JleToiiHC saHCTa cxyna na HBpuifee HCTOPHCKO TJIC.

177

MHH>e Kao OA-flHHHa 3a6asa BJiaAapa. HajsaA KpajbeBH H H>HXOBH

CHHOBH BasAa cy 6njie H B O J E O A C y paTy H narpa^yjy sepna H
xpa6pa paTHHKa seMJbHiHHHM noceAHMa. OA cnojLauiH>Hx nenpnjaTejba HCTHHy ce y npBOM peAy BHsanraja OHAa Byrapn, a HCKO
BpeMe H Ma^apH. AJIH AOK ce KOA cyKoCa c BnsaHTHJOM H ByrapHMa jacHO oceha (y X, XI H XII BeKy) HCTHHCKH HCTOPHCKH HCHBOT
Aa6oMe y cyniTHHH KOA cyKo6a c Ma^apHMa ona>Ka ce OHHT
OAJeK HCKHhene AaBHe TpaAHijnje H TaMHO cefeaH>e na HCKC 6ojeBe,
KOJH cy HHane AOCTa HcnpaBHo jiOKajinsoBaHH OKO AOfte flpnHe H
Case. SnanajHO je, Aa ce cpncKa AP>KaBna rpannija Mefee cacBHM
TanHO na CaBy. B O J C K a cacTojajia ce OA KoitaHHKa H neuuaKa,
a HMajia je Tpy6e H poroBe sa AafiaH>e snaKOBa. Us JleTonnca
BHAH ce jacHO H BeoMa Jieno TaAaimtn n a n H H B o j e B a n ^ a y AyKJLH, KOJH >KHBaxHO noAceiia na upnoropCKO-TypcKe 6ojeBe XVIII
H XIX BCKa y THM HCTHM KpajeBHMa. SaHHMJLHBO je, KaKO Ce BOJCKa

H TO je cacBHM HcnpaBHO nocjie nodeAe Bpafca Kyfen c

n j i e n o M Kao narpaAOM. Mnane JleTonnc HCTHHC H TO,
cy paTOBH onycTOuin^H H ocnpoMaiuHJiH seMjby, AOK sa
roAHHa HMa CBaKora o6njLa. MMa y JleTonncy H jeAan
oco6HTO ^en npHMep ^ n n n o r a A B o 6 o j a oCojnije HPOTHBHHHKHX
BoJBOAa HcnpeA BOJCKC, UITO sancra H OAroBapa OHOM BpeMeny;
no3HaTO je, KaKO je H caM BHsanTHCKH i^ap Manynji noAejino MerAau,
sa paTa ca CpdHMa H MatjapHMa c BOJBOAOM BaKXHHOM na TapH
(1150).
njieMHfeH, Kao CTa;ie>K H OA^IHHHHJH paspeA napOAHH, join ce
ne HCTHHy HspeHHO H Hanoce. M TO je AOKas, Aa je y /tyKjtaHHHa
Bepno npHKasano name napOAHO Apy^TBO XI H XII BeKa. Jep y
TO cy BpeMe, KaKO ce H HS JleTonnca pasSnpe, ,,njieMHiiHa 6njin
y npBOM peAy H O T O M I J H H J i a H o s a B J i a A a j y l i e A H H a c T H J e ,
KOJH cy AeJiHJiH AP>KaBHy TepHTOpnjy H AotfnjajiH OA Kpajba HHT a s e > K y n a H H j e w y A^AHHy" (in hereditatem). KOJIHKO JIH cy
6poJHH 6ujm POAOBH KpajbeBCKe nopOAHuie (njieMena), BHAH ^e HS
OHora MecTa y JleTonncy (r^. XLII), rAe ce npnna a TO 6es
cyMH>e H oArosapa HCTOPHCKOM 4>aKTy KaKO 'cy
Kpajba BoAHHa, nerAe OKO roAHHe 1098/9, noder^H ncnpeA
cpi,i6e y /tydpoBHHK, a OHAa Ka>Ke: ,,Quod audientes fratres et
filii ac nepotes eorum, congregantes omnem p a r a n t e l a m in
12

178

179

unum, abierunt Ragusium et intraverunt in civitatem cum quad r i n g e n t i s viris in armis (= KaA cy TO nyjia 6pafca H CHHOBH
H dparaiiH HbHxoBH, ca6pauie caB P O A H no^y y /fydpoBHHK H
ytjy y rpaA c nerapn CTOTHHC Haopy>KaHHX jbyAH)". FIopeA HJiaHOBa BJiaAajyfce AHnacraje, ,,n;ieMCTBO" cy HHHHJIH H HCKH njie>KynanH H H>HXOB poA- OA pOAOBa KpajteBCKe Kyfce csaje najBa>KHHJH onaj p a u i K H x > K y n a H a (c ByKanoM), HS
Kojera je AOIJHHJC noTeKJia AHHacraja H e M a i b H h a . y JleTonHcy
HCTHne ce join Hanoce H xpa6ap B O J H H K (miles); TO je OHHTO H
y /JyKJLH XI H XII BeKa 6mio rjiaBHO saHHMaite OAJIHHHHJHX pas-

>KeHH^H?34). To ce noTBpijyje H OHHM 6apCKHM

OA roA- 1199, KOJHM je KaTOJiHHKOM KJinpy y 6yAyiie
6 p a K HJIH KOHKydHHaT saSpaiben 235). rioMHH>e ce neinlie H
K p B H a ocBCTa H BHiue KapaKTepHCTHHHHx npHMepa. Hajnoc^e saHCTa je saHHMJbHBO H TO, Aa ce / l , y 6 p o B H H K y JleTonncy ne noMHH>e caMO Kao sder nporoiteHHx H^anoBa BJiaAajyfce AwnacTHje,
nero H Kao MCCTO, rAe ce BacnHTaBajy KpajbeBHiiH; TaKO majbe
Ma CHHa (/logpoc^raBa) y /JydpOBHHK na OArojy236).
KaKO AaKJie BHAHMO, naiu je JleTonnc sa XI H XII BCK, a OA
necTH Befc H sa Apyry nojioBHny X BeKa, y c y u i T H H H A o 6 a p
H C T O p H C K H H 3 6 o p , H TO HC CaMO Sa HyTaptt>H >KHBOT

/Jp>KaBa ce pacnaAa;ia H y XI H XII Beicy na n p O B H H U H J e ,

onaKO, KaKO HX nosnaje y HOJIOBKHH X Beica H ijap
KoHCTaHTHH Ilopt}). Ose cy ce npoBHHijHje nemjie na >KynanHje, a
rjiaBH-e cy 6HJie nopeA Ay KJbe: XymcKa seAUba, Bocna H PauiKa;
TCK y paHHJe ,,jierenAapHO" Bpeme, H XpBaTCKa 6mia je npoBHHu,HJa o,yKJi>aHCKe AP^^Be, IUTO je A^SOMC, HSMHiuibOTHHa. /Ip^aBno
ype^eae, KaKO ra ijpTa Don /],yKJbaHHH y XI H XII Beicy, OAroBapa
HCTHHH. Ha nejiy npoBHHijHja cTajajin cy 6 a H O B H , Kao H y APHcaBH xpBaTCKOj. Ms Hcnpasa XI BeKa sna ce, A& je y XpBaTCKOj
dno 6an (xpsaTCKH), a HS ncnpaBa XII BeKa nosnaT je H 6an 60cancKH. lion ^yKjbaHHH noMHH>e na JCAHOM MecTy (FJI. XXVIII) H
,,6ana FlpeBajiHTaHCKe senjbe" (contra banum, qui Prevalitanam
regionem regebat) ; MHCJIHM A^ je OBO MCCTO y JleTonncy
HCKOM rjiocaTOpy XIV BeKa, Aa HSMHCJIH y CTapoj
je To6o>Ke SHJIO ceAaM 6anoBa, 6ana
6anoBa lion /^yKJbaHHH cacBHM ncnpaBHo Ka>Ke, Aa je y
PauiKOJ CHJIO c a M O BCJIKKHX ncynana. >KynaHHjaMa Koje cannH>aBajy npoBHHi^nje CTaja^y cy na nejiy w y n a n n Kao
rjiaBapn H BOJBOAC uoKa^nnx neTa, a HOA HbHMa cy
Kao FJiaBapn H neTOBO^e Man>Hx AeJioBa wynannja. lion
noMHfte H yfinpaite nopesa, a sa noKopene >KHTeji>e nspeKOM Ka>Ke,
Aa cy nocTajiH na ocnoBy yroBopa KpajbeBH tributariL
Join cy OA HHTepeca HCKH oco6nTH noAau,H. Ms jeAHora MecTa
BHAHMO (rji. XXII), Aa cy ce CBeuiTeHHijH y AyKJby y XI H XII
233) TJI. o TOMe SI s i c, Prirucnik 379381 H rope cxp.

cKO-cpncKe Ap>KaBe, nero AoneKJie H sa ibene nojiHTHHKe

KoJHMa ce JleTonnc nonajBHine 6aBH. ^a^OMe, FAC FOA ce MO>Ke,
Tpeda H>eroBO KasHBaibe KOHTpojinpaTH ApyrHM nssopHMa, napoHHTO BHsanTHCKHM nHcijHMa Tora BpeMena (CKH^HU,OM, SonapoM,
KeKayMenoM, KeApenoM, HHKH^OPOM BPHCHCKHM, AHOM KOMHHHKOM, KHHaMOM, HHKHTOM AKOMHHaTOM H APyrHMa). Y& CC TO HC

Mo>Ke Aa HHHH, a TO SHann y BefeHHH cjiynajeBa, OHAC OAJiynyjy o

noysAanocTH H BCPOAOCTOJHOCTH jieTonHiuneEHx noAaTaKa caMO
cnpeMa H TajienaT onora, KOJH ce H>HMa xofce Aa KOPHCTH; npaBHJia n O C T a B H T H H H J e MOryfiHO.

npe^HMO caAa na neraTHBHe CTpane nauiera JleTonnca. KOA

Tora ce npe CBera HCTHHC n o M a i b K a i b e c s a K o r a xpoHOJioiu234) 1. c. ,,Eo tempore erat quidam adolescens nomine Tychomil , . . filius
cuiusdam presbyteri".
235) T h e i n e r Mon. Slav, merid. I, 78 = S m i c i k l a s , Cod. dipl. II,
335338): Cum domini sacerdotes et hii, qui sacro altario deserviunt, continenter vivere debeant iuxta illud: ,,mundamini, qui fertis vasa domini", in
partibus Dalmatie atque Dioclie sacerdotes et uxores habere et ecclesias tenere
dicuntur. Quo circa presenti decreto statuimus, ut sacerdotes et diaconos ante
susceptum officium, nisi eorum coniuges in manu episcopi votum fecerint
continentie, uxores habentes cum ipsis maneant et ecclesias dimittant; non enim
possint secundum ordinem Romane ecclesie, manentes in coniugio/nisi defanctis
uxoribus aut continentiam voventibus, si digni inventi fuerint, ad sacerdotium
promoveri. Illi vero, qui post susceptum sacerdotii vel diaconatus honorem
adulteras potius quam uxores accepisse probantur, nisi eas dimiserint et dignam
egerint penitentiam, ab officio et ecclesiastico beneficio fiant penitus aiieni".
236) FJI. XXXVII: ,,qui (Dobroslavus) nutritus est in Bosna usque dum
esset adolescens; post a parentibus educatus est Ragusii".

181

1*0

K 0 r a ynopttiuxa. y IJCJIOM Jlexonncy neAia 6aiu

osHaneHe FOAHHC, a xeK Ha xpn Mecxa noMHH>e ce Mecennn
To cy; 1) A&H cMpra xo6o>KH>era Kpajba ByAHAinpa (CBaxOiuiyKa):
,,septima decima die intrante mense martio", TO jeer 17 Mapxa;
2) flan ycxojiHHeita Ha npecxo To6o>KH>era Kpajba IlaBjiHMHpa
(Bejia) y Tpe6HH>y; ,,in die Ascensionis Domini", AaKJie na Opeodpanceibe, H 3) ASH MyneHHHKe cjvipxn Kpajba CB. BjiaAHMHpa:
,,decollatus est XXII die intrante maio", TO jeer 22 Maja. OA OBHX
noAaxaKa JCAHHO je HcnpaBaH H xanan A&H 22 Maja (1016). KaKO
je CB. BjiaAHMHp y /JyKJLH jioKajmn CBexaij, TO je xaj AaxyM join
OAaBHa 6o ncnpaBHo sa6ejie>KeH, naponnxo y OHOJ IJPKBH
JICKO OA CKaApa, rAe je 6no caxpaiteH237). Ha ona Apyra
ne MOHceMO ce HH oSasnpaxH; OHM cy 6am xaKo npocxe HSMHKao H KpajbeBH EyAHMHp (CBaxonjiyK) H IlaBJiHMHp (Bejio).
HnaK cy OA nayHHora HHxepeca sa nac. 06a Aaxyjvia
AOKasyjy, Aa je KaxojiHHKa upKBa H y cpncKO-AyKJi>aHCKoj
osnanHBajia Aane npeMa xaKo SBanoM x a j i M j a w c K O M
(consuetude Bononiensis). Taj je nanHH cxojao y XOMC, Aa je
Meceij noAejien y ABC nojioBHne. y Meceuy KOJH HMa 31 Aan, 6poJH
ce OA 116, a y OHOM KOJH HMa 30 Aana, OA 115 (4)e6pyap je
noAejBeH OA 115, OAHOCHO OA 114). Ta npBa no^OBHHa Meceija
soBe ce mensis intrans, introiens, ingrediens, incipiens, initians
HJIH introitus mensis. f(aun OBC nojioBHHe Spoje ce nanpeA, H saxo
ce Aaxnpa H. np. quinto die i n t r a n t e mense novembris (= 5
HOBeMfipa). Apyra uojioBHHa Mece^a SOBC ce mensis exiens, stans,
restans, astans, adstans, instans HJIH in exitu, in fine mensis. y
xoj ce nojiOBHHH AaHH 6poje naxpar, H. np. ocaMHaecxn Aan neKora Mece^a KOJH HMa 31 Aan, SOBC ce dies XIV exeunte mense.
IlpeA3aAH>H Aan SOBC ce penultimus dies, a saAH>H ultimus. Octavo
die restantis mensis madii je 24 Maja, VIII die exitus mensis septembris je 23 cenxeM6pa. Me^yxo sraijajio ce necxo H xaKo, Aa
ce H y Apyroj HOJIOBHHH HHje Spojnjio naxpar, Hero peAOM HanpeA
H yMexnyjio (|)opMyjiy intrante, AaKJie 6aui onaKO, KaKO je y HauieM
npHMepy, FAC je Aan CMPXH CB. BjiaAHMHpa OApe^en Kao ;;XXII
die i n t r a n t e maio". Taj je HanHH osnanHBajba Aana y Meceijy
237) TJI. rope crp. 104105.

nocxao y cpeAH>oj MxaJiHJH H oj^aBJie ce npouunpHO H y jyncny

HxajiHJy, a OHAa K naMa na npHMOpje. Hajjienuie je ijsao OA XI
AO npse nojioBHHe XIII BeKa; y Apyroj HOJIOBHHH cse ra BHuie necxaje238). M xaKO CMO exo OBOM Koncxaxai^njoM CXCKJIH join H
jeAHo ynopniiixe y caMOM xeKCxy nauiera Jlexonnca, Koje AOKaayje,
Aa HHKaKO HHje Morao nocxaxn nocjie nojioBHHe XIII BeKa. C XHMC
ce cjia>Ke H Hannn OApe^HBa^a AHCBHHX nacoBa. y r^aBH II
HHxaMO, Aa je 6nxKa HSMeijy ,,Aa^MaxHHCKora H ncxapCKora
na Toxa" xpaja^a w ab hora diei tertia usque ad vesperam", xo jecx
oxnpHJiHKe OA 9 caxn npe HOAHC AO inecx yBene. M xaj je HanHH
OApe^HBaH>a AneBHora BpeMena (horae canonicae) 6no norjiaBnxo
y odHHajy y Mxa^HJH (na H KOA nac) y CpeAH>eM BeKy. ripBH caXOBH c 12, OAHOCHO 24 caxa, jaBJbajy ce XCK y npBoj IIOJIOBHHH
XIV BeKa239).
ByAyhH Aa ce KaKO BHACCMO Flon /|,yKJbaHHH y r^aBHOM
HHje cjiy>KHo AaxnpaH>eM no roAHHaMa, OH je osnanHBao BpeMe
XCK OHaKO onheHHxo: post hoc; inde; illo tempore; usque in
praesentem diem; inter haec mortuus est; regnaverunt temporibus
suis; diebus eorum; temporibus huius ; inter haec; aliquantis post
haec diebus; tempore isto; tune; cuius temporibus; in diebus
illis; quadam die; die ilia; annis plurimis; usque hodie; post
haec non multo tempore transacto; non post multis temporibus
H x. A- TeK ce roAHne B^aAan>a Behnne Kpajbesa o6e;ie>Kyjy,
^ O TOMC yn. Rtihl, Chronologie des Mittelalters und der Neuzeit.
Berlin 1897, 75-76; P a o l i - L o hm ey er, Urkundenlehre. Innsbruck 1900,
274277; Giry, Manuel de diplomatique. Paris 1894, 133. OrjieAaBiiiH cea
Aara y Codice dipl. Barese vol. IIX yBepno caM ce, A^ je consuetude Bononiensis naJBHuie 6njia y ynoTpe6n 6aui y XII 6eicy H npeoj nojiOBHHH XIII.
239) yn. o TOMC B i l f i n g c r , Die mittelalterlichen Horen und die modernen Stunden Stuttgart 1892, 8-12, 171184. Hanim nncaiba 6es AaxyMa
HHje HHKaKa ocodnHa Dona /],yKJBaHHHa. TaKo cy nHcane FOTOBO CBC paHOcpeAH>eBeKOBHe KpOHHKe (HC anajiH). Kao npHMep HaBOAHM caMO najcrapHJera
nojbCKora KpOHHCxy, T. SB. MapTima Fa^a (Martinus Gallus), Heiuro crapHJera
caBpeMCHHKa /lyKjbaHHHOBa. M H>eroBa KponnKa (HSAao je, B i e l o w s k i , Mon.
Poloniae hist. vol. I) HeMa 6am HnjeAan AaxyM no roAHHaMa H MeceipMa, nero
caMO TAcrAe noMHH>e ce KOJH Aan, na np. ,,yxopaK", Wcy6ora" H^H ,,yo4H Bo>KHfcaa HJIH ,,na Aan CB. Mnxajjia" H CJIHHHO. Ila HH cpncKH xarnorpa(})H XIII
H XIV BCKa (Cretan npBOBCHHaHH, CBCTH CaBa, TeoAOCHje, floMeHTHJan) neMajy

182

je TO 6no o^HHaj y cpeAH>eBeKOBHHM KaTaJioaHMa BJiaAapa, nana,

narpHJapa H enncKona. Tano: duodecimo anno regni mortuus est,
HJIH vigesimo primo anno regni sui mortuus est, HJIH regnavit XL
annos et menses quatuor, HJIH regnavit XXV annos et .mensem
unum. Mma AO/jyiue H sa erapnje BpeMe HCKHX Aoratjaja, KOJH cy
xpOHOJiouiKH yiBp^eHH ApyrHM noysAaHHM HSBopHMa, na np. AOjiasaic Byrapa 679 HJIH CMpi dyrapcicora ijapa Ilexpa 969, ajin
KaA KyiuaMo Aa ys noMoh rora KJbyna npepanynaMo BJiaAaite
nojeAHHHx BJiaAapa, (5pso AOJiasHMO AO pesyjiiaxa, Aa TO He noMa>Ke HHiiiTa napowro sa CTapnje Bpewe, a TCK Majio H sa
AOijHHje (XI H XII BCK). OHHTO je, Aa cy Te ,;roAHHe H MeceijH
BJiaAaita" nonajBHiiie nyKe H S M H u i J B O T H H e H saro JleTonnc
Fiona /JyiubaHHHa HMa KapaKTep ACJia, cacTaBJLena 6es HKaKa
ocjiona Ha anajiHCTHHKH ersaKraa H HCTOpHCKa AaTa. JleTonnc je
AaKJie sa erapnje BpeMe npocTO npH^aite; CBC ce oKpefee ceM
peTKHx HsyseTana na TJiy n p n n e H KOJIHKO FOA MH H HMajiH
FAerAe ocehaj, A^ ce nnaK paAH o HCKHM H C T H H C K H M AoraijaJHMa,
MH ysa CBC TO CTOJHMO 6es noMofen npeA ftHMa H He MO>KeMO %a
HX 6ap c HCKOM BepojaTHOuihy n a y H H o HCKOpncTHMO240). OBAC
cy OHHTO, H TO HayMHu;e H snajini^e, Mo>KAa H He yseic OA caMa
Fiona /JyKJbaHHHa, Hero OA cacTaBJbana H>eroBHx H3Bopa, sa Koje
pene Aa HX je ,,HHTao", HcnpeMeiuana H BpeMena H JIHHHOCTH H
HMena, TaKo Aa ce npHHaite Ilona ^yKjbaHHHa HHKaKO ne Aa noBesaTH c HCKHM TanHHM AaTyMOM. 3a AOijHHJe naK BpeMe, OA
Kpajba HpeAHMHpa Aaji>e, ocehaMo jacno, Beh no FOMHJIH CTBapHHx
AeTajba, noBesaHHx ys cnrypne reorpa(J)CKe Tanxe H BpeMe, Koje
ce Aa 6ap OA npnjiHKe H OAPCAHTH, Aa CTOJHMO npeA npnnaifceM,
Kojera je jesrpa H cyiiiTHHa yseTa HS BejiHKora pesepBoapa nenocpeAHora napoAHora naMheH>a.
/Jpyra je neraTHBHa CTpana JleTonnca Ilona f(yKJbanntia Ta,
IUTO cy y H>era neKa HMena osHanena 6yAH rpeuiKOM npenHCHBana,
dyAH H3MeH>ena, TO jecT, ona rjiace KOA ftera Apyrannje nero JIH
cy naM canyBana y ApyrHM AO^PHM HCTOPHCKHM HSBopnMa.
na Taj je nanHH napoHHTo sa crapnje BpeMe
24) MnaK xpeda npHsnaxH, &a H y panHJHM r^aeaMa JleTonnca Fiona
aHHHa HMa no r^eKOje SApaeo spni^e, nyno HCTOPHCKC BCPHOCTH; ni.

KOMCHTap.

183

H cBana KOHTpojia H 4>HKCHpaHbe Aora^aja o KOJHMa ce npnHa. Befe

je AaBHO ona^eno, Aa Flon ^yKJbaHHH SOBC TaKo Kpynny HCTOpHCKy JIH^HOCT, KaKOBa je CTe^an BojncjiaB BHsaHTHCKHx noysAannx
H3Bopa, /toSpocJiaBOM. OTKyA TO? Hnje HnnouiTo BepoBaTno, Aa
6n HKOJH naiu BJiaAap HOCHO A B a pasjiHHHTa n a p o A H a HMena y
Befe caMO JCAHO qpKBeno H JCAHO napOAHo; sna ce, Aa sa TO HMa
MHOIIITBO noTBpAa. HapOHHTO je /lyKJbaHHHOBO CTapnje BpeMe nyno
HMena, KOJHMa neMa HHFAe Tpara H c KOJHMa He snaMo inTa Aa
paAHMO. Ho AOK 6H ce OBH nenosnaTH BjiaAapH /lyKJbaHHHOBH
OdjaCHHTH HeiUTO AHpeKTHHM HSMHlUJbaBafeeM,

a HeillTO

ajiHomtiy, Aa ce MOHCAa paAH o HCKHM erapeuiHHaMa, H. np. y 3aropjy, o KOJHMa ce y ApyrHM HSBOpHMa nnje HHKaKH HOMCH onyBao,
cjiynaj c BojncJiaBOM ocTaje no TOJ M C T O A H Heo6jauitt>eH. He
noMa>Ke MHOFO nosHBaTH ce na encKe napOAHe necMe, KOJHX
je 6es cyMH>e Befc H oHAa 6njio, jep MH, Cap HS OHHX necaMa IIITO
HX nosnaMO (c rpa^OM OA XIII Bena AaJte), MO>KeMO saKJbyHHTH
TCK TO, Aa je HapOA BasAa Ao6po naMTHO n p a B a H M e n a OHHX
HcraKHyrax jynaKa, o KOJHMa je nesao, He caMO AOMafeHM, Hero
HaK H CTpaHHM241).

riosHaTo je, Aa je CBa cpeAH>eBeKOBHa sanaAHa HCTopHorpa4)HJa finjia noA yTHi^ajeM A^Jia CB. ABrycTHHa ,,De civitate dei".
y TOM ce A^Jiy CBH Aora^aJH na cBeTy oSjauutaBajy BCJIKKOM
6op6oM HSMe^y Ao6pa H sjia. I!OA yTHi^ajeM je oBora AeJia, OAHOCHO iberoBHx HAeja, 6no H nam /lyKJbaHHH. M OH HCTHHC Kasan
6o>KHJy sa yHHH>eHa p^asa a Harpa^HBaH>e sa Aofipa A^Jia. AJIH
HHane ne onawaMO Aa 6n ce lion /tyKjbaHHH AHP^KTHO HOBOAHO
Ma sa HHJHM A^JIOM, naKO Ka>Ke, Aa je paAefan na HbeMy ;;HHTao"
241) Bes cyMH>e ce lion flyKjfcaHHH FAer^e, ajin ne y BefeHHH cJiynajeBar
KOpncTHO TaKHM necMaMa Kao OAJCKOM TpaAHu,HJe. 3aro AO^po pene J a r n i i
(Gradja za slovinsku narodnu poeziju. Rad knj. 37, 112113); ,,U opde cijeli
,,libelus Gothorum" (T. j. paenja HCCT JleronHca) sadrzi toliko poetskih stvarir
da bi se lako dalo vjerovati, da je nepoznati kompilator crpao gradju barem
djelomice, iz narodnih pjesama". Te cy necMe 6njie 6es Hyrpauiifcera jeAHHCTBa
H Bese, H Ban CBaxora i^HKJia. MHCJIHM j\a je J a p e n e K (Staat III, 60) Hiiiao
Majio npeAa^eKO, KaA je Kasao: ,,Es unterliegt wohl keinem Zweifel, dass ein
grosser Teil der Geschichte des Presbyters Diokleas aus epischen Volksliedern
zusammengestellt ist". O6jauiH>eH>e o TOMC, OTKyA y AyKJBaHHHOBy
saMena HMena fl,o6pocJiaB sa BOJHCJICLB, r;i. y KoMeHTapy.

184

H ryije paAOBe. OH je sancra norayno opHrHHajian, UITO xpe6a

HapoHHTo HCTaKHyra; no KOHijenijHJH join My je naj6jiH>KH caBpeM6HH nojbCKH jieTonHcaij, raKO 3BaHH M a p i H H raji242). Ha H
j i a T H H i U T H H a je H>eroBa BeoMa npuMHTHBHa; CBC ce H>eroBo
3HaH>e OHHTO uCHHBa caMO na nosnaBaity Byjirare, TO jeer jiaTHHCKora npeBOAa CB. IlncAia, KOJOM ce c;iy>KH KarojiHHKa ijpKBa,
a OH^a H noneKHX xaniorpa<|)CKHX AeJia. /Jajte rpeda npHsnaiH
H TO, Aa HH KOA Apyrnx nHcaija HberoBa BpeMena y npaBHjiy HHJe
6o^e. Baui Kao UITO ce ona>Ka nanpeAaK jiaTHHiuTHHe H y
TCK c XV BCKOM, Tano je SHJIO H c jiaraHuiTHHOM
cpeAH>eBeKOBHHX nncaua, HCTOpHKa H jieTonncaija. 3aTO ce noJleTonnca HH c j e s H H H o r a rjieAHurra HHKaKO ne Mo>Ke
nocjie XIV BeKa.
A caAa A& saKJbynHMo: AKO lion /JyKJbaHHH H He sanpeMa
HH Kao nncaij HH Kao HCTOPHCKH HSBOp BHAHHJC MCCTO, nnaK neMOJMO CMeTHyTH c yMa, AS je OH He caMO nain, Hero ynpaBO naiu
HajCTapHJH nOSHaTH KH>H>KeBHHK.
242)

O pbeMy jcance Z e i s s b e r g (Die polnische Geschichtsschreibung

des Mittelalters. Leipzig 1873, 26-29): wEr hatte an Quellen fast nur die
mundliche Oberlieferung und Erzahlungen von Augenzeugen vor sich*.

EKCKypc
O JIOKpyMCKHM (j)a^CH(j)HKaTHMa.

TlosnaTo je, A^ ce y AyCpOBanKOM AP>KaBHOM apxHBy

pHrHHajiy", a y Ay6poBaHKoj 4)paH>eBaHKoj
y HOBHJHM npenncHMa HCKOJIHKO Hcnpasa, Koje ce nonaJBHiiie
rany HCTopHje deneAHKTOBCKora Manacrapa Ha ocTpsy JIoKpyjviy
H cpncKO-AyKJbancKe Ap>*aBe XI H XII BeKa. ByAyhH Aa cy OBC
Hcnpase y Be3H s HauiHM pacnpaBjbaH>eM o JleTonncy ITona flyKfbaHHHa, Tpe6a Aa HM o6paTHMO nauiH napOHHTy na>KH>y. Ja iiy 3aTo
najnpe AOHCTH KOPCKTHH TCKCT OBHX HcnpaBa jep AocaAa HH TO
y4HH>eno, naKO cy neinhe nyfi^HKOBane a OHAa fey HX HOAKpHTHHKOM HCnHTHBaH>y C ofiSHpOM Ha HHTaHe IfcHXOBe OpHH ayTeHTHHHOCTH.

a) TCKCT Hcnpaea.

I
1023, Aieceija asrycTa.
KH apxiieuncKOu Bnman H epaflCKH nnes JlaM
ocHHBajy 6eHefl,HKmoBCKH Manacmnp ua ocmpsy JIottpyMy,
OA oBe ce Hcnpase nnje canyBao opnrHHa^. /[anac cy
nosnaTa Asa npennca XIII BeKa, o6a nncana CeneBeHTanoM na
nepraMeHH. JeAan ce npennc na^asw y BeorpaAy KOA Cpn. Kp.
AKaAeMHJe (neKofe y Beny) H Taj je Aarapan FOAHHOM 1229, KaA
ra je yiHHHO Ay6poBanKH HOTap IlaiiiKO (Pascalis) npe3BHTep,
npeA KHesoM JoBanoM /laHAOJioM, apxnenHCKonoM ApenrepHJeM H
OLiHMa. Apyrn ce nysa y AP>KaBHOM apxHBy y /tydpoBHHje AOAyme AaTHpaH Kao SCHKH, a^H je Ban cpaKe cyMH>e
H OH yHHH>eH y npBoj nojioBHHH XIII BeKa. O6a ce npennca
Majio pa3JiHKyjy

187

186
UlTaMnoM cy oey Hcnpaey odejioAaHMjm F a r l a t i , 111. sacr
VI, 44 H K u k u l j e v i c , Cod. dipl. I, 103104 (no 6enKOM npenHcy).
Ja cam sa OCHOB yseo KyKyjbeBniieB npennc; Ba>KHHJe BapHJanie (a;iH ne opxorpacfjCKe) osnaHHO cam IIOA JIHHHJOM.

In nomine domini dei eterni. Mense augusti indictione VI

temporibus sanctorum imperatorum Basilii et Constantini, breue
recordacionis factum a nobis Uitali arhiepiscopo et Lampridio
preside ciuitatis Ragusitane una cum omnibus eiusdem ciuitatis
nobilibus. Ex eo quod dei instinctu et exardescente flamma caritatis puplicam donacionem fecimus deo omnipotenti et quibusdam
nostris conciuibus Leoni presbytero et Petro monacho, absoluamus [eos] ab omni [impedimento et inquietacjione et donamus
[eis] Lacronomam insulam1); cuius dandi occasio hec fuit. Hie
itaque Petrus presbiter et monachus de Tremitana insula, in qua
sub abbatis Benedicti2) regula degebat, quodammodo a nobis
coactus3) uisendi causa ad nos vsque uectus est. Qui cum omnibus
nobis salutatus4) ad suum uellet reuerti monasterium, omnes eum
rogare cepimus, vt in hac nostra parte sibi monasterium puplico
in loco et puplico aminiculo construi statuisset5). Sed cum omne
hoc refutaret et ad suum uellet redire6) locum, tandem dei disposicione7) quidam illustres coram eo reperti sunt, qui se profitebantur ac promittebant monasticam normam atque habitum sub
eo uelle suscipere. Hac de causa quodammodo uictus8) et coactus
quadam racione uidelicet, ne sibi coaptaretur illud euangelicum:
,,qui mecum non colligit, spargit", superatus nostris precibus
assensum prebuit. Et ideo9) ipso nobis consentiente, placuit nobis
omnibus dare ei et iam dicto Leoni presbytero, quern sibi ipse
proposuit10), insulam illam, quam n) supra nominauimus, cum
omni quantitate sue latitudinis uel longitudinis, tali autem ordine,
1) OraBKa absoluamus [eos] ab insulam y 0apjiaTa rjiacH: w campum
scilicet illud, cuius nomen est ville in Lacromensi insula".
2) 0apjiaTH: Roscii.
3) KOA Oapjiaxa (Jmjie penn quodammodo a nobis coactus.
4) 0.: salutatis. 5) 0.: statueret. <*) 0.: reverti. ?) o.: dis
pensatione. 8) O.: motus. 9) O.: adeo. 10) cp.: praeposuit.
") <J>.: campum ilium, quem.

quod12) sub monastico habitu et ordine illam13) possideant ipsi

et successores eorum absque impedimento14) nostro uel successorum nostrorum, et quidquid edificare uel agere uoluerint in
vsibus suis, edificent et libere agant et iuxta regularem consuetudinem omnia15) ordinent et dispensent ipsi, vt diximus, et successores eorum, quovsque16) celica uirtus hunc monasticum ordinem illo in loco haberi permiserit. Si quis uero aut modo aut
postea hoc nostrum reprehendere decretum attentauerit, omnibus
clare uidentibus manifestum17) erit, ilium non causa amoris dei,
sed diabolico instinctu uelle destrui hoc, quod congruit saluti
omnium nostrum; et idcirco ilium anathematis uerbe[ra]re18) fecimus, vt si corrigi uoluerit et eis de hac re contradicere presumpserit et eisque uel successoribus eorum molestiam inferre
attentauerit19) vbique eum subsequatur malediccio patris et filii
et spiritus sancti, et extraneus sit ab ecclesia dei atque segregatus
de cpnsorcio regni celestis et communione iustorum. Hoc est
speciale20) decretum, promulgatum a nobis omnibus iudicibus
nobilibusque supradicte ciuitatis. Scriptum est per manus Petri
diaconi et notarii. Actum21) mense et indiccione supra nominata22).
f
f
f
f
jf
f
f
f
f

Signum manus Disinii filii domni Petri.

Signum manus domni Valentini filii domni Qeruasii.
Signum manus domni Vrsi sacerdotis.
Signum manus domni Lampridii uicarii filii domni Bilze.
Signum manus domni Andree Desimani.
Signum manus Peruane filii domni Stephani.
Signum manus loannis uicarii.
Ego Andrea filius domni Qeruasii.
Ego Bucinus testis sum.
Ego Lephus testis sum.

12)

<1>.: ut. i3) <f>.: ilium. 14) <1>.: omni impedimento. 15) ct>.: omnino.
16) <t>. HMa nocjie eorum a npe quovsque, join H OBC penn: absque
omni impedimento nostro vel successorum nostrorum.
17) <.: manifesta (sic). 18) O.: verbere. w) O.: temptaverit.
20) O.: iudiciale. 21) 0.: anno.
22) 0. TOM penH CBpuiaea; HHS noTnacanHx CBCAOKa, UITO caAa
OH je HSOCTaBHO.

188

189

f Ego Buzini filius domni Sisinni testis sum28).

f /LiNnp3H24) filius Andree Saraca.
f Signum manus Andree filii presbyteri nqtari.
f Signum manus Proculi filii domni Petri.
f Signum manus Lampridii de Ganizara.
f Signum manus Andree de archidiacono.
f Signum manus Dominici filii Uitalis de Bona.
f Signum manus Carosi et signum manus domni Ualentini
de Proculi.
f Signum manus Petri filii domni Stephani.
f Signum manus Belleta filii Petri.

II

KpamaK nsBaaaK nette Hcnpase, KOJOJ nanac HCMU

mpaza. Mma za Farlati o. c. 46, a no
KyKyjbeBHk o. c. 118.
Temporibus Vitalis archiepiscopi, Petri abbatis et Dominici
prioris etc. Ego Radoslavus rex etc. cum uxore mea Julia et filio
Branislavo, volo quod construatur monasterium in Baleni (!) et
detur monachis sancti Benedicti de Lacroma.
Ill
H e / j a r OB a n o.

JbymoBHm upomocuamap n cmpamnz Cptinje H daxyMJba

flapyje GeHeanKmoBCKOM Manacmnpy na Jloxpymy ^KBy CB. Hany Ba6nnoM uojby na ocmpsy Mjbemy.
OA OBC HcnpaBe nocxoje ABa npHAiepKa.
a) IlHcaHa je HoiapHjaxcKOM 6eneBeHTaHOM HHTensHBHo ijpHOM THHTOM. MMa A?e pasype, npBa jiywa a Apyra Kpaha. Flepra23) Ofiy cxaBKy Hoxap IlauiKO r. 1229 eefe HHJC yjvieo A3 npoHHTa y opay, na je saxo Hanwcao oeaKO : f Ego Kpbnfulkxsdpupxpsb tts sx (r^. J ir e ^ e k , Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner (Jagic Archiv Bd. XXV,
503)* y Ay6pOBanKOM npenncy HMa Ha TOM Mecxy: ,,Ego Buzini filius domni
Sisinni testis sum/' IUTO caM H ja npeyseo y TCKCT.
24)

je >KyhKacTa H rjia^a na OHOJ crpanH FAC je nHcano. /Jy>KHHa

je 13*5 CMT., uiHpnHa 14 CMT. PeAana nncaHHx cser'a 14. HMFAC
HeMa Tpara nenaxy. /Jp>K. apxHB y /^ydpoBHHKy. (Nr. I, 3. Saec.
XII. Jyjia 7. Fol. 2). AcaAa HHJC join
L25)

Sigillum Litouiti protospatharii epi to chrusotriclino,

ypati et stratigo Seruie et Zachlumie est datum tibi Petro abbati
et reliquis fratribus in mense iulio indiccione septima.
Idem predictus uenerabilis Petrus abbas et fratres eius postulauerunt nobis sanctum Panchracium de Babina26), quod est in
Meleta, quatenus hoc habeant in potestate sua. Nos autem cognoscentes eos iustos esse, eciam et cernentes propter salutem
hominum, secundum postulacionem eorum fecimus et dedimus eis
prephatam ecclesiam27), ut non uirtutem paciantur neque a Raguseis neque ab aliis quibuscunque hominum (!), sed ut ordinent ibi
abbates, quos uoluerint. Quisquis autem presumpserit impedire
predictum abbatem Petrum, habeat malediccionem patris et filii
et sancti spiritus et eiusdem uirginis matris. Et post obitum predicti abbatis, quemcunque constituerint in sancta ecclesia, ipse
habeat earn. Et propter stabilitatem et securitatem illorum, datum
est presente sigillum, quod cum nostro uullotirio signatum est
supra, in mense et indiccione prescripta.
6) McnpaBa iracaHa je majicKOM oKpynioM MHHycKyjiOM a
HsdjieAejiOM THHTOM, Koja caAa wsrjieAa Kao A& je Majio ijpBenKacra (pijaBa). IlepraMeHa je wyfeKaera H niatja c one erpane rAe
je nHcano. /(y>KHHa je 26*5 CMT,, mnpHna 7 CMT. PeAaKa rmcaHHx
CBera 8. HnrAe HeMa Tpara nenaTy. ^p>K. apxHB y /Jy6poBHHKy
(Nr. I, 3. Saec. XII. Jyjia 7. Fol. 2). npennc OBora npHMepna
M a t t e i o. c. I, 181.
OBO je jaMaHHO HCCT Kpcxa (yn. 6p. IV6, V H VI), TO jecx CHMHHBOKaijHJa. 36or pasype HCHOA npse HCCTH, caAa ce BHiiie ne pas6npe
nOTnyna ^op^a H,eroBa.
26) OA Sanctum AO Babina HMa AyranKa pasypa, TaKO A^ cy ose HCTHPH
penw AQ^Hje nanHcane 6;ief)OM (u,pBeHKacTO-p^aBOM) THHTOM.
27) HaA pasypOM AOUHHJC HanncaHo HCTOM THHTOM H pyKOM, Kao rope
(r^. 6e;i. 26).

191

190

Ilo Maxejy c BHiue rpeniaKa o(5e;iOAaHHJiH cy je F a r l a t i

o. c. VI, 45; K u k u l j e v i c , Cod. dipl. I, 105 (Aarapa ,,oko god.
1025 dne 7. srpnja); S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 6869 (Aarapa
,,oko god. 1151").
Sigillum Lotauitti protospatarii epi tho chrussotriclino, ypati
et stratigo Seruie et Zachulmie datum est tibi Petro abbati et reliquis tuis fratribus in mense iulio indi[ccion]e28) septima. Idem
predictus uenerabilis Petrus abbas et fratres eius postulauerunt
nobis ecclesiam sancti Panchracii de Babbina palla, que est in
Meleta, cum omnibus terris, quatinus in potestate sua omni ternpore possiderent. Hec enim peticio ualde placuit nobis dare locum
istum his dei fidelibus seruis pro salute nostra et pro remissione
animarum omnium nostrorum defunctorum. Igitur concedimus et
stabilite damus eis prephatam ecclesiam cum omnibus terris, ut
nulla(!) uim uel inquietacionem paciantur neque a Raguseis neque
a Stagnensibus neque ab aliis quibuscunque hominibus, Latinis
uel Sclauis, sed semper sine calumnia et sine impedimento omnis
uicine persone locum prephatum possideant. Quicumque autem
causa inuidie eis impedimentum fecerint, dei omnipotentis et uirginis Marie et principis apostolorum Petri omniumque sanctorum
malediccionem habeant. Damus et stabilite affirmamus et sigillum
cum nostro uulotirio sighamus eis. Datum in mense iulio indi[ccionje28) prescripta29).
Cnojba npHnnc OKpyrjiOM MHHycKyjioM (jaManno caBpeMen):
facta a Lutauitto de ecclesia sancti Panchracii.
PyKOM XIV BeKa: Donatio facta monasterio de ecclesia sancti
Panchratii de insula Melete in omnibus suis terris.
PyKOM XVIII Bena: ad numerum 26 an(ni) 1151.
28)

y opurnHajiy HMa #OAyme jacno HanHcano Indie septima 6es KpaTHije.

HaKO HsrjieAa A* je nHcau, KOF Tora MHCJIHO na A^H 7 jyjia, unaK ce HS npBora
erseMiuiapa jacHo BHAH, Aa je onaj, KOJH je nucao KOHijenT OBC HcnpaBe, HAiao
na yMy 6aui HHflMKifHjy a ne A^H.
29) Hajnpe je nncap noneo Aa nnuie pscri H crasno nsnaA npsora p Kpasa re] HOTOM je OHO scri 6pHcao H nanncao scripta.

IV

3axyMCKH BJiaacuiaif Xpamo xapyje SeneflnKmoBCKOM manacmnpy na JIOKpyMy seMJbHiume n itpKBy CB. rianKpcmnja na Mjbemy.
HcnpaBa je nucana HorapHJaiCKOM 6eneBeHTaHOM a
THHTOM. HepraMena je >KyiiKacTa H rjia^a c one crpane
rAe je nHcano. LllHpOKa je 10 CMT. a Ayranna 14 CMT. Csera HMa
uiecTHaecT nHcaHHx peAaxa. HMFAC neMa ipara nenary. Y AP>K.
apxMBy y /l,y6pOBHHKy (Nr. I, 1. Saec. XII. JyjiH. Fol. I)30).
npBH je o6e;ioAaHHO osy wcnpaBy F a r l a t i o. c. VI, 4546,
a oHAa K u k u l j e v i c o. c. I, 109 (BeoMa ^oiue no opuniHajiy, Aapa ,,oko g. 10351040 dne 7 srpnja"); S m i c i k l a s o. c. II, 88
c BHiue rpeiiiaKa; A^THpa ,,1159, mjeseca jula ft ).
f Sigillum Chrance cum omnibus suis iupanis Zacholmie est
datum tibi domino Grobi abbati et reliquis fratribus in mense iulio
indiccione28) septima. Predictus uenerabilis Grobi abbas et fratres
eius postulauerunt nobis sanctum Panchracium cum [loco] tocius
Babine pale, quod est in Meleta, quatenus hoc habeant in sua
potestate. Nos autem cognoscentes eos iustos esse, eciam et certantes propter salutem hominum, secundum postulacionem eorum
fecimus et dedimus [dictjum suprascriptum locum eis, ut non paciantur uirtutem neque a Zacholmie hominibus neque a Raguseis
neque ab aliis quibuscunque hominibus, sed ut ordinent et habeant. Quiscumque autem presumpserit impedire predictum abbatem et successores eius, habeat malediccionem patris et filii et
spiritus sancti, et eciam dei virginis matris et beati Panchracii et
omnium sanctorum.
V
Ban CjiaBoeocm uomBp^yje aapOBawe ifpXBe CB. nanKpavfnja
HCL Mjbemy 6eHeja,nKmoBCKOM MdHacmnpy na Jlonpymy.
McnpaBa je nncana majiCKOM MHHycKyjioM a Ma;io Hs6jieTHHTOM, Koja caAa nsrjieAa Kao A& je upBCHKacTO-p^aBe
Xepso) OoTorpa^JCKH CHHMaK OBC Hcnpase AOHCO je H
MaHacTupn , , C T a p H H a p " Cep. Ill KH,. II (sa 19241925), 76.

193
192

6oje. nepraMena je >KyfeKacra H rjiaija na OHOJ crpaHH r^e je IIHcano. fly>KHHa je 6;5 CMT., iimpHHa 20*5 CMT. Pe^aKa HMa ceera
uiecT. Hur^e . HeMa xpara nenary. Rpyx. apxHB y /tyCJpoBHjfKy (Nr.
I, 5. Saec. XII AeijeM6ap 1. Fol. 1). npennc HMa H Mattel o. c. I,
182183.
K u k u l j e v i c , Cod. dipl. II, 51 faarapa w oko g. 1154");
S m i b i k l a s , Cod. dipl. II, 69 (Aarapa ,,oko g. 1151").
Sicut enim mei predecessores et antiqui nobiles ecclesiam
sancti Panchracii de Meleta cum omnibus terris dederunt monasterio sancti Benedicti, quod testificat iupanus Qerdessa cum aliis
nobilibus, ita ego banus Slauagast cum meis filiis et omnibus
Zachulmie nobilibus affirmo prephatam ecclesiam sancti Panchracii monasterio sancti Benedicti, ut quiete atque secure semper locum optineant et absque omni impedimento possideant et
adiutorium meum semper promito ut habeant, et contra omne impedimentum malorum hominum sint defensores et adiutores post
me, mei filii et omnes nobiles terre. Qui autem eis contrarium fecerit, malediccionem dei omnipotentis et sanctorum omnium habeat. Has literas eis do in Kalendis decembris meo signaculo
sigillatas.
Cnojba HiajiCKOM MHnycKyjioM : de ecclesia sancti Panchracii
facta a bano Slauagasto.
/JpyroM pyKOM oner AuraycKyjiOM : de Babina pale.
PyKOM XIV BeKa: Confirmatio atque donatio terre monasteria
de ecclesia sancti Panchracii de Meleda.
PyKOM XVIII BeKa: ad numerum 26 anni 1151.

VI
SdxyMCKtt
cmnpy Hd Jloxpymy

KHes flecd fldpyje dene^nKmoBCKOM ManaCB. ^dmpd^Hjd y Ea6nnoM uojby.

McnpaBa je nucaHa HrajiCKOM MHHycKyjiOM a

THHTOM. IlepraMeHa je >KyiiKacTa H rjia^a c OHC crpane
je nHcaHO. ^y>KHHa je 8 CMT., mnpHHa 20'5 CMT. PeAaKa

HwrAe Tpara nenaTy. /Jp>K. apxns y /JySpOBHHKy (Nr. I,

4. Saec. XII Fol. 1).
,,oko g 1151"): S m i K u k u l j e v i c o. c. II, 46
,,oko
g.
1151").
c i k l a s o. c. H, 6970
+ In nomine patris et filii et spiritus sancti amen. Ego Desse
uoluntate et dispositione dei magnus comes terre Zachulmie, fateor
ueritatem dicere. Venit enim abbas Lacromonensis et petiit michi
ecclesiam sancti Pancracii sibi et monasterio Lacromonis dari cum
omnibus terris, que in Babbina polla sunt. Ego autem amore dei et
remedio anime mee cum consilio nobilium omnium terre Zachulmie
abbati Lacromonensi dictam ecclesiam sancti Pancracii in insula
Melete cum omnibus terris Babine polle tribuimus et concessimus,
ut habeat et possideat quiete in perpetuum. Si quis autem dicto
abbati uel monasterio Lacromonensi aliquod impedimentum pro
hoc nostro statuto inferre uoluerit, sit inimicus totius terre Zachulmie et sit a deo et beata uirgine Maria et sancto JEtenedicto
et duodecim apostolis et omnibus sanctis maledictus. Et ego presbiter Millogoy in ecclesia sancti Michaelis scripsi. Amen.
Cnojba npuriHC pyKOM XVI Bexa: Donatio Locromule (!) de
sancto Pangracio in insulla (!) Melte (!) cum omnibus possessionibus et terris Babino pole.
PyKOM XVIII eeKa: ad numerum 26 anni 1151.
VII

3axyMCKH euncKon FdBpnji, 6an PacmHMHp, cyjinje MnpocjidB

H CmpaxMMnp (CmpdWHMup) na nponypamop KpaJHMnp uomBpf?yjy deHCAHKmoBCKOM manacmnpy na Jlottpymy ijpKBy CB. HanKpaifiija na Mjbemy.
OA TC McnpaBe nocioje ABa npHMepKa.
a) OncaHa je KH>H>KHOM 6eHeBeHiaHOM a Majio M36jieAejiOM
THHTOM, Koja HsrjiCAa caAa Kao Aa je upBeHKacTO-p^aBe 6oje.
riepraMena je >KyhKacTa H rjia^a c one CTpane TAC je nncaHO.
/ly>KHHa je 9*5 CMT. lUHpnua 18 CMT. PeAaKa nwcaHHx HME CBera
13

194

195

. HurAe HeMa xpara nenary. /Jp>KaBHH apxHB y

(Nr. I, 2. Saec. XII. ABrycx 7. Fol. 1). y OBOJ
HHJe join ny6jiHKOBaHa.

ncnpaBa

In nomine patris et filii et sancti spiritus amen. Ego Gabril

Zachulmie episcopus una cum bano Rastimiro et iudice Myrasclauo
atque Straymiro et procuratore Craymiro una cum omnibus Zachulmie nobilibus, damus aecclesiam sancti Panchracii de Babina
palla cum omnibus terris, que est in Meleta, huic Uitali abbati
monasterii sancti Benedict! et eius fratribus, ut pro saluta (!) uiuencium et restauracione animarum nostrorum defunctorum earn semper
habeant atque possideant sine omni calumnia et sine omni impedimento, tarn Raguseorum quam et Stagnensium omniumque Zachulmie Sclauorum atque Latinorum. Quicumque autem eis contrarium uel impedimentum facere conatus fuerit, yram omnipotentis
dei altissimi et omnium sanctorum incurrat. Et ego Milagai presbiter sancti Michahelis iubentibus his nobilibus scripsi.
Cnojba npuriHC deneBeHTanoM (jaManno HCTOM pyKOM): de
ecclesia sancti Panchracii de Meleta data ab episcopo Qabrillo
Zachulmie et bano Rastimiro et ceteris nobilibus.
PyKOM XIV BeKa: Donatio rev. domini Qabrielis episcopi
Zachulmie de ecclesia sancti Panchratii de Meleda.
6) OBa je Hcnpasa canyBana camo y npenncy XVIII BeKa y
Aejiy M a t t e i o. c. I, 181. FlySjinKOBao jy je npBH F a r l a t i o. c.
VI, 45, a no H>eMy K u k u l j e v i c o. c. I, 109 (CMnnnKJiac je HHJC
Aoneo).
f In nomine patris et filii et spiritus sancti. Ego episcopus
Gabril31) Zachulmie una cum iudice Miroslauo et bano Rastimiro32),
et Strasimir et procurator Craymir, una cum omnibus Zachulmie
nobilibus. Venit ad nos abbas Vitalis de monasterio sancti Benedicti Lacromone querere locum [in] insula, que vocatur Meleta.
Et dedimus ei locum totum Babine palle, in quo est ecclesia
sancti Panchratii, tali de33) nomine, ut si aliquis Zachulmie homo
31)

OapjiarH H KyKyjLCBHfe: Gabriel.

Oapjiarn H KyKyjbeBHfe: Ratimiro.
33) OBO de HeMa y <J>apjiaTa H
32)

irritare hoc factum voluerit vel contrarium fecerit, sit omnibus

Zachulmie inimicus hominibus, insuper maledictus sit a domino
atque a duodecim apostolis necnon a sancta Maria matre domini
et ab omnibus sanctis. Et ego presbyter Milogay sancti Michaelis,
iussu eorum scripsi.
VIII
Ban Bopnh uomsp^yje jioxpyMCKOM
na Mjbemy.

Manacmnpy

CB.

McnpaBa nwcana je KH>HHCHOM deHeBeHTanoM a TMHTOM

H36;ieAejioM, i<oja caAa HsrjieAa Kao A& je ijpBeHKacTO-pijaBe 6oje.
OepraMena je wyhKacxa H rjia^a c one crpane FAC je nHcano. Ayje 12 CMT. uiHpHHa 15-5 CMT. PeAaKa HMa CBera iiiecHaeci.
nema Tpara nenaiy. Ap>KaBHH apxnB y /tyfipOBHHKy. (Nr. Ill,
9. Saec. XII cpeAHHom. Fol. 1). Opennc XVIII Bena HMa M a t t e i
o. c. I, 182.
K u k u l j e v i c , Cod. dipl. II, 56 (Aarapa ,,oko g. 11561159");
S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 89 (Aarapa ,,oko g. 1159").
Quodam tempore facta est accusacio super rnonachos sancti
Benedict! Lacruminensis (!) insule, quod iniuste possiderent aecclesiam sancti Panchracii de Meleta, coram me bano Baricio. Ego
autem aures meas eorum fallacibus uerbis non statim accomodaui
usque dum ueniraet aliquis ex fratribus monasterii. Interea siquidem ueniens dominus Uincencius, abbas predict! monasterii, cum
quibusdam de fratribus, ostendit mihi litteras idoneas atque ueraces, scriptas a Lotauitto protospatario aet alias litteras ab aliis
nostris antiquis decessoribus terre principibus, in quibus litteris
data est dicta aecclesia sancti Panchracii prephato monasterio sancti
Benedicti eorumque sigillo perpetuo affirmata. Vnde ego banus
Baricius cum filiis meis atque propinquis, quoram (!) huniuerso (!)
populo terre mee cum magno gaudio affirmo eandem aecclesiam
de Babina palhla (!), que est in Meleta, cum omnibus terris aet
planicie monasterio sancti Benedicti his litteris domino Uincencio,
eiusdem monasterii abbati, datis aet sigillo meo signatis, ut sine

196

omni impedimento possideant aet secure optineant. Ego aet filii mej
defensores et protectores atque adiutores eorum omni tempore esse
uolumus. Quicumque autem eis contrarium fecerit, malediccionem
aet iram dei super se concitet eiusque ulcionem aet iudicio cum improbis dampnet
u
r. Data in mense augusto
indi[ccion]e'28) septima.
Cnojba npwnnc 6eneEemauom: de ecclesia sancti Panchracii
facta a bano Baricio.
PyKOM XVIII BeKa: Ad numerum 26 an. 1151.
IX

197

[1112], M e c e u , a jyjia.
BojiecjidB fldpvje ifpxsy CB. Mapmnna y Ulymemy
"~" MdHdcmnpy na Jloxpymy.
CaMyeaHO y npenncy XVIII BeKa ap. M a t t e i o. c. Ill, 210.
F a r l a t i , 111. sacr. VI, 59; F e j e r , Cod. dipl. VII, 5, 83 (MS
<t>apjiaxa); K u k u l j e v i c , Cod. dipl. II, 17 18 (MS <t>ap;iaTa);
S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 25 (no Marejy, ajin

1100.
CpUCKQ-JjyKJbCiHCKtt

KpCLJb BORHH fiCtpyje 6eHeHHKmOBCKOM

HacmHpy na ocmpBy JIonpyMy

R ,H,y6pOBHHKa.

Ma-

ijpKBy CB. Mapmnna y lUymemy

McnpaBa je AO Hac Aomjia caMo y npenncy XVIII BeKa ap.

M a t t e l o. c. Ill, 209. K u k u l j e v i c , Cod. dipl. I, 188.
In nomine domini nostri Jesu Christi anno ab incarnatione
domini millesimo centesimo indictione octaua.
Testamentum hoc firmum stabileque factum a me dei gratia
Bbdino rege ex loco qui vocatur sanctus Martinus de Zonchetto,
scilicet: Notum sit omnibus, nos dedisse ilium et cum omni possessione tarn de terris, quam de vineis, que pertinent ad eundem
locum, in monasterium sancti Benedicti, ita quidem, ut licitum
habeant monachi perfruere ilium et possidere perpetualiter absque
contrarietate omnium nostrorum presentium et futurorum. Et si
quis contumax haec nostra statuta depravare intuerit et aliquam
molestiam vel vim ipsis monachis intulerit, iram omnipotentis dei
et maledictionem omnium sanctorum incurrat. Et ego A[ndreas ?]
abbas ex coenobio sanctorum martyrum Sergii et Bachi per iussionem domini regis scripsi in presentia dompni P[etri] arhiepi^
scopi et aliorum nobilium.

In nomine domini dei eterni, mense iulio, indictione quinta.

Ego Bolislavo iudex ecclesiam sancti Martini, quae in Sumeto esse videtur, olim ab Haereticis foedata atque possessa, dei
auxilio fretus, cum ea nostrorum antecessorum esset hereditas,
necessarium duxi auferre earn ab eis et tradere catholicis et ortodoxis viris, quatenus non solum mihi, verum etiam omnibus nostris
propinquis ut deus propitius esset. Unde continuo vocatis ad me
monachis sanctissimi Benedicti coenobii, predictam ecclesiam
sancti Martini cum omnibus, que ad earn pertinent, dedi tantum
specialiter condonaui terras videlicet atque vineas, domos et predicta mobilia atque imobilia eis concessi, insuper et ducentas
oues et nouem seruos et tria iuga bouum et viginti quatuor vaccas; idemque testamentum firmissimum eis facio, ut nullus sit, qui
hoc contradicere audeat vel aliquid tollere praesumat, sed magis
ampliato munere pro nostris animabus(l) et sua salute fideliter tribuat. Sin aliter egerit et iam dictam ecclesiam a monasterio sancti
Benedicti separare tentauerit, iratum habeat trinum et unum deum
et a sanctis angelis et prophetis et apostolis et trecentis decem
et octo sanctis patribus perpetuam in se maledictionem recipiat,
in novissimo die cum diabolo suisque ministris aeterna poena et
^nextinguibili flamma crucietur. Et ego A[ndreas?] abbas suprascriptus per iussionem domini regis subscripsi.

198

199
XI.

Gyanja Fpao nonoBO Mocyi^yje

ManacuiHpy na JIoKpyMy.

1114.
CB. Mapmnna

CanyBano y npenncy XVIII sena ap. M a t t e i o. c. HI, 210.

F a r l a t i , III. sacr. VI, 59; W e n z e l , Cod. Arpad. VI, 78 (na
iaia); K u k u l j e v i c , Cod. dip]. II, 18--19; S m i c i k l a s , Cod.
dipl. II, 26-27.
Anno ab incarnatione domini nostri Jesu Christi millesimo
centesimo decimo quarto, indictione septima, regnante rege Georgio, filio regis Bodini.
Primo autem anno regnante praedicto rege surexit Miro de
Paris, qui dicebat, quod ,,ecclesia sancti Martini cum omni hereditate sua, quam Bolislauo iudex dedit ad monasterium sancti
Benedicti, qui vocatur Lacromono, est propria nostra, et donauit
earn iniuste, vim nobis faciendo". Ait eis iudex Gerdo: ,,Verum
non dicitis, quoniam ab initio regale (!) fuit terra ipsa et ecclesia;
et sunt adhuc homines senes, qui bene sciunt istam rem, videlicet Lampredi monaco, cognomento Pelmonelle et Belle uxor
Proculi de Cazariza monaca, filia Thychaslaue, quae fuit soror
domino regi Dabraslavo". Placuit autem ex utraque parte credere
ipsorum testium dictis et iuimus ad Lacromone interrogare ego
Gerdo cum meis consanguineis, et nobiles Ragusii et de Tribunia:
in primis Riccatina [uxor] Arcirisii filii regis Bodini et iudex (!)
Grubessa filio Branislauo et Drago priore filio Slabbe et Luccaro
priore filio Nicolizze, Tepla Formino de Rasbigaleri, Goislauo
filio Crossii, Flesioch, Zanello casnazo, Sauatino, Dabraheno zuppano de Comene, Thechomiro setnico de Canale, Svergia zuppano de Tribigna et Dauid caznaz de eadem zuppania. Ante ipsorum presentiam interrogauimus predictos testes et dixerunt:
w Quia nos audiuimus pro certo, quoniam ipsa ecclesia cum sua
hereditate semper regalia fuit, et Lubezo hereticus per iussionem
regibus (!) earn tenebat, et in vita sua tradidit omnia in manu
iudicis Bolislaui et fecit eum sibi filium; ab illo die omnia (!)

causa ipsius in potestate predicti iudicis fuit, et tune ille dedit

ipsam hereditatem ad sanctum Benedictum". Quapropter ego
iudex Gerdo et cum meis suprascriptis consanguineis similiter
earn affirmamus per remedium nostrorum consanguineorum defunctorum et nostro.
Hoc factum est et definitum ante presentiam de suprascriptis
testibus. Et ego A[ndreas?] abbas suprascriptus scripsi per iussionem domini regis supradicti.
XII

1115, M e c e i j a a B r y c i a . / J y 6 p O B H H K .
Kpajb TDOpfie nomBpfyje WKzy CB. Mapmnna deneMUKmoBCKOM Manacmnpy na JIoKpyMy.
McnpaBa je canyBana camo y npenwcy XVIII BeKa ap. M a t t e i
o. c. Ill, 209.
F a r l a t i o. c. VI, 60; F e j e r , Cod. dipl. VII, 5,91 (HB <t>apJiaia); K u k u l j e v i c , Cod. dipl. II, 19; S m i c i k l a s , Cod. dipl.
II, 27.
Georgius gratia dei rex una cum matris (!) meae (!) domina
Jaquinta regina et Gerdo consobrino meo, de quadam ecclesia sancti
Martini, quam olim datam habuerunt patres nostri et domini, cum
omni sua pertinentia ad monasterium sancti Benedicti cognomento
Lacromono; modo nos affirmamus earn similiter, ut secure possideant predictam hereditatem, quam suprascripti nostri priores
dederunt. Ut nullus de nostris parentibus presumat contrariari,
nam si quis temtare (!) probauerit, veniat super ilium ira dei et
cum omnibus electis eius.
Et ego A[ndreas?] abbas ex coenobio sanctorum martyrum
Sergi et Bachi per iussionem domini regis scripsi in presentia
P(etri) archiepiscopi et aliorum nobilium Ragusii, mense augusti
indiccione octaua.

201

200
XIII

1193, j y e a 15. / J y 6 p o B H H K .
T^ypaiu AnnpnjnH CHH Bpaha IIPKBH CB. Mapmnna y LUymemy
omemy demjby.
Mcnpaea je canyBaea y npenwcy XVIII eeKa y AeJiy M a t t e l
o. c. I, 211212.
S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 258-259.
Anno dominice incarnationis millesimo centesimo nonagesimo
tertio, mensis iunii decimo quinto intrante, apud Ragusinam civitatem. Coram comite [et] consilio, et iudice domni magni iuppani [Rascie] Andrise (?) et setnico Velcinna, et vicario Michatio,
Cranca Bubane, Johanne Petracce, Mengatia Bocini et Girace
(?) pro parte [civitatis Ragusinae], ego Juras, Andritii filius, de
loco Qradessi (?) habitator, [confiteor], quod verissime recolo a
patre, illud in anima testor, summtim dominum testem interpono,
quia terra que in Zonchetto, est de ecclesia sancti Martini, false
coram domina comitissa Desislava me interpellate: utrum [a]
consanguineis recepta fuit, meam ad perditionem et nostrorum
omnium, terra ipsa [usque] nunc retenta est. Et quia peccatum
hoc nolo habere, quantum ex me dimitto illam et omnibus in presenti tenentibus iubeo, ut illam dimittant, quia semper de ipsa
ecclesia sancti Martini terra ilia fuit, recolens hoc verissime per
me et per patrem meum et omnes meos antecessores. Et in hoc
Bratoc filius Bratachanii interfuit. Quod ego diaconus Marinus et
communis notarius, qui interfui, rogatus scripsi.
XIV
1151.
Knes fleca aapyje Manacmnpy CB. Mapnje na Monme rapzany ocmpBO Mjbem.
H nperiHC MS npBe nojioBHHe XIV-BeKa, nHcan raHoxapujaTCKOM KypSHBOM c HCKHM apxawcTHMKHM ejie, KOJH noAcefeajy na deHeBemany. THHia je majio HsSjieAeJia.
neprameHa je >KyliKacTa H rjia^a Ha cipaHH r#e ce nnuie. /ty>KHHa
je 28 CMT. ; umpnHa 22 CMT. PejjaKa HMa 24. #p>K. apxnB y Hy(Nr. I, 64. Saec. 1151. Fol. 1).

K u k u l j e v i c , Cod. dipl. II, 4546; S m i c i k l a s , Cod. dipl.

II, 6768.
Anno domini MCLI indiccione XIIII. Ego Dessa, dei gracia
Dioclie, Stobolie (!), Tacholmie (!) dux, offero, concedo nechnon (!)
delibero insulam Melite pro remedio meorum peccatorum venerabili monasterio sancte dei genitricis ac uirginis Marie in Pulsano,
quod situm est in partibus Apulie in Monte Gargano, eamque
uoluntarie trado in manus quorundam monacorum eiusdem monasterii, scilicet Guilielmi, Marini et Simeonis, recipiencium uice
domini Johelis, uenerabilis abbatis eorum, vt absque omni impedimento ac inquietacione Sclauorum laborare, pascere ad utilitatem sui monasterii possint, Et si quis preter monacos sancti
Benedict? laboratum habet, uel in futuro laborare insulam ipsam
presumpserit, tributum 33a ), quod nobis dari solitum est, prefacto (!)
^orum monasterio aportet. Hoc siquidem libera mente concedo
atque affirmo coram subscriptis iupanis et setnicis meis necnon
Ragusii nobillibus (!), quatinus nulus (!) nostri dominatus siue
pertinencium contra eos superbe agere presumat seu inquietacionem inferat. Si quis autem nostrorum heredum uel successorum
hec pro nichilo duxerit, dei et duodecim apostolorum patrumque
sanctorum malediccionem incurat. Ego iupanus Gerdesa testis. Ego
Tesimir testis. Ego setnicus Rastesa testis. Ego iupanus Grubessa
testis. Ego Charilus (!) testis. Ego Sranlanitus (!) testis. Et ego Petrus comes Raguseorum cum filio Gai[s]lauo testis. Ego Siluester
Auelinus Stepaca [testis]. Et ego Mateus (!) notarius scripsi et
testis sum.
Concessum fuit hoc prefatis monachis Guilielmo, Marino et
Simeoni tempore predicti sui abbatis domini Johelis.
Et ego . . . fideliter acopiaui (!) in verbo ueritatis, ut inueni
in predicto instrument.
Et si quis hoc delebit instrumentum, deletum sit nomen eius
de libro uite et anatema sit.
C nojba pyKOM XIV Bei<a: Donatio insule Melite.
PyKOM XVIII Bena: Nr. 26 an. 1151.
% 33a)

6es

y opHninajiy je rpeuiKOM npenHCHBaneBOM territorium, IUTO je OHHTO

202

6) Pacnpaea.
caAp>KMHH AGJIH ce OBHX TpHHaecx pacnpaBa c JCAHHM.
KpaiKHM HSBaTKOM Ha xpH ocoSwTe CKynnne. FIpBy HHHH ncnpaBa
o yTeMe;benby JiOKpymcKora Manacinpa (1023) H one wcnpaBe Koje
npHKasyjy, KaKO je TOMC MaHacxupy AapoBana ijpKBa CB. riaHKpaijHJa (OoKpana) y BadHHOM nojby na ocipey MjbeTy; TO cy 6poJCBH I, III a) H 6), IV, V, VI, VII a) H 6) H V11I. Cem np B e MCnpaBe (6p. I), Koja je canyBana y ABa upennca XIII BeKa (FJI. rope
CTp. 185), CBe cy Apyre To6o>Ke canyBane y ,,opHrHHajiy" no MHiujbeH>y noHeKHx nucaija H HSAaBana ncnpaBa (TaKO <t>apjiaTa~
H KyKyjteBHha). J\pyry CKynHHy HHHC ncnpaBe, Koje ce
na AapoeaH>e upKBe CB. MapTMHa y LUyMexy JioKpyMCKOM
AianacTupy, a TO cy dpojeBH IX, X, XI, XII H XIII; aMo MO>Ke ce
npn6poJHTH joui H onaj KpaTKH HSBaAaK (6p. II). CBC cy OBC HCnpase canyBane caMO y npenncuMa XVIII BeKa. HajsaA ipefeoj CKyIIHHH npunaAa npeunc ncnpase saxyMCKora KHesa flece OA roAHHe
1151; TO je 6poj XIV.
CaAa Tpe6a %a. peuiHMo nuTa^e ayTeHTHHHOCTH cBaKe nojeAHHe OA OBHX HcnpaBa. 0 TOMC nncajio ce AOAyme H AOcaAa, ajin
BHiiie onaKO cyMapno. TaKO ce o JiOKpyMCKHM HcnpaBaMa H AapOBaH>y BadHHa Ilojba Hspasno join 1807 E n g e l , Aa cy ,,no CBOJ
jia>KHe (gefalscht), a ,,;ia>KHeu cy My H one wcnpase o
CB. MapTHHa y LUyMeTy, AOK o ACCHHOJ Hcnpasn OA im
1151 He 3Ha HHiuTa34). Me^yTO K y K y j b e B H i i , KOJH MX je nocjie
<t>apjiaTa (OAHOCHO Ko^ieTa) 1856 HAiao y pyKaivia, nnaK HHJC MX
CMaTpao (})ajiCH(})HKaTMMa, KaKO TO noKasyje H>eros ,,Codex diplomaticus"), AOK cy ce P a H K O M y (1864) yHHHMJie HCUITO cyMHbHBe.
OoMeHyBLUH MX peAOM y nosnaTOj pacnpaBH nOiiena nsisopa", pene:
,,Ako ne sve, a to velik dio ovih listina (osobito one Bodina i
Qjure) bit ce podmetnute (OBAC ce Pawn 'noama na Enrjia).
F a r l a t i o onoj kralja Qjorgja veli, da je u Lokrumskom (tada)
3*) Engel, Geschichte des Freistaates von Ragusa. Wien 1807, 69 H 76
0e;i. Hnje nosnaBao OBHX wcnpaBa y ,,opHrHHa;iyu, Befe caMO MS uiecxe KH>nre
35) K u k u l j e v i c , Izvjestje o putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim.
(Arkiv KH>. IV. Zagreb 1857, 326) H Cod. dipl. I, 103-104, 105, 109, 112-113
118, 187, 188; II, 17-18, 18, 19, 45-46, 46.

203

arhivu; K u k u l j e v i c ne kaze nista o njihovih izvornicih ili prepisih u arkivu dubrovackom ; a svakako trebalo bi potanje izpitati ih, prije nego li se bar o nekih konacni sud izrekne" 36 ). M
Pyc I l e T p o B (1883) KpaTKO pene, Aa one HCTHPH Hcnpase o upKBH CB. MapTHHa y LllyMeTy ne moryTb CHHTaTCH noAJiMHbiMH" 37 ).
Ma^ap X o A H H K a (1892) TaKo^e nporjiacH CBe one HcnpaBe BeoMa
), AOK HX je C M H M H K J i a c najnpe npeyseo Kao ay~
HX je OHAa, noA yTH^ajeM jHpeneKOBa MHiujbe^a,
AOCTa nepaAO nporjiacno cyMH>HBHMa 39a ). TaKO OTHPH^HKC MHCJIH
H LLIy 4>jiaj 3 9 6 ). HaJBHiue ce H>HMa 6aBHO J w p e H e K . Y pacnpaBH
o Ay^poBaHKOj cpeAH^eBeKOBHoj KaHi^ejiapnjn (1904) Ka>Ke: ,,In den
Sammlungen von Farlati, Kukuljevic und zuletzt auch bei Eitelberg40), befindet sich eine Reihe von Urkunden iiber die Besitzungen der Kloster von Meleda und Lacroma, angeblich ausgestellt
von slavischen Fiirsten des benachbarten Ktistenlandes im XI und
XII Jahrh. Die Widersprliche zwischen den einzelnen Stiicken untereinander, das wechselnde Formular, der Mangel an genauen
36) R a c k i , Ocjena 64. TaKO Ka>Ke H y pacnpaBH ,,Borba juznih Slovena
(Zagreb 1875, 231): ,,Imade odlomak listine ( F a r l a t i VI, 46), kojom ,,Radoslaus
rex cum uxore lulia et filio Branislauo" daruje lokrumskim Benediktincem
samostan ,,in Baleni". Ali meni se cini, da je ta listina podmetnuta".
37)

C^OpHHKb

CTaTCH no CnaBHHOB'feA'feHIK),

245.

83) Tortenelmi tar 1892, 5457.

39a) S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 25, 2526, 27,67-68,68-69,69,6970,
w Predgovor" crp. XXV.
396) S u f f l a y , A eta Albaniae I, 2425 6p. 76. OH Ka>Ke: He Mo>Ke ce
OBHM HcnpasaMa (npa^a BoAwna, cy^Hja BojiecnaBa H Fp^a, H
Toype) BeposaTH. nEcupam BojiecjiasjbeBa n Fp^osa KQKO MHCJIHM
cy nuciK Bepofl,ocmojHeu. 3a TO rosope p^asa ^aTHHuiTHna na HannH pasroBOpa,
AaTHpa^a, iiMnpeKau,HJa (Ponformel) H noMaH>Kan>e tj)opMy^a. M KpaiteBCKe
ncnpase nwcy cyMH>HBe c o6snpOM na ^opMyjie, Hero HaJBHine sa-ro, IIITO ce
y cyAanKHM HcnpaBaMa ne noMHH>e ,,TecTaMenaTtf Kpajta BoAHHa. Ho HHH>eHHi;a
Aa ce jiOKpyMCKH ManacTHp Befe pano yseo 6aBHTH 4)a^CH4)HKOBaH>eM ncnpasa,
TaKo^ep nac nyica, A^ OBC Hcnpase y6poJHMO Metjy cyMH>HBe. Osy cyMH,y noBekaje H TO, IIITO je cydcKpnni^HJa y o6e Hcnpase jeAHaKa; HHJC neMory^e, A^
je BoAHHOBa Hcnpasa yHHH>ena npeMa "BypHHOj, Koja HsnieAa Maae cyMK>nBa.
cy MO>KAa Aa^e pacnpe Ay6pOBHaHa ca cpncKHM B^aAapHMa XIIXIV
(Acta Alb. I, 2425 (6p. 76).
^o) , , E i t e l b e r g e r von Edelberg, Gesammelte kunsthistorische Schriften
Bd. IV. Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens (Wien 1884) S. 350 f".

205
204

chronologischen Daten nach den Kaisern und Indictionen, die fehlenden Siegel an den sogenannten Originalen im Archiv von Ragusa, das entgegengesetzte Zeugniss echter Urktfnden iiber dieselben Besitzfragen, alles dies zeigt, dass es F a l s i f i c a t e sind,
gemacht im Interesse der Benedictinerabtei von Lacroma. Diese
Urkunden sind sammtlich lateinisch geschrieben. Man kann voraussetzen, dass die Falscher, die unter den Monchen der Abtei
zu suchen sind, wohl wussten, seit welcher Zeit ungefahr das Latein aus dem Urkundenwesen der Nachbarfiirsten verschwunden
ist. Sie batten sonst die Urkunden slavisch abgefasst, wie denn
schon die ausfiihrliche Urkunde des Konigs Stephan des Erstgekronten an Meleda (c. 1220) zu den cyrillischen Stiicken gehort"41).
Flocjie, y ,,McmopHJH Cptfa" (1911), jHpeneK Hajnocjie join pene:
,,Zwei lateinische Urkunden des Desa iiber die Insel Meleda sind
offenbar spatere Erfindungen" 42 ). KaKO BMAHMO, Aoca/^a nspeneHH
cy caMO o n i i e H H cyAOBH o C B w r n a HcnpasaMa OA JCAHOM. Ja fcy
nai< iioKyiua Aa MX A^TajLHO npHKa>KeM, He caMO c AHnjiOMaTMHKora rjieAMiiiTa, nero H KOJIHKO ce TO Mo>Ke c najieorpa(j)CKora.
a) npea CKynHHa.
M TOJ ce CKynHHH npe csera HCTHne Hcnpasa OA roAHHe 1023,
Meceija aBrycra. Y H>OJ Ka>Ky Ay^posaHKH apxHenncKon Bwiaji (I)
H rpaACKH KHea JIaMnpMAHJe, KaKO je AOiiiao y /Jy6pOBHHK Flexap,
MOHax 6eHeAHKTOBaHKora MaeacTHpa ea ocipsy TPCMMTH y jy>KHoj
MiajiMJn 43 ). KaA ce xreo j\a BpaiH naipar, yseme ra OHM H CBM
rpa^anw HaroBapaiw, A^ KOA fewx ocnyje MaHacrnp. TeK OHAa
-ce H BHiue OAJIHHHMX /J(y6poBHaHa jaBHJio, Aa he ce saKajiy^
MOHax Flexap OAasea ce HDHXOBOJ >KejBH, Hamio ^y6poBHHK y xy
41) J i r e c e k , Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner ( J a g i c , Archiv
Bd. XXVI (1904), 166-167).
42) J i r e c e k , Qeschichte der Serben I, 252.
) Tremiti cy neAajieKO OA MOHTC Taprana; na rjiaBHOM OTOHHfcy S.
Niccolo join ce y XVI BCKy noMHH>a^a Jiyna c KapaKTepucTHHHHM HMCHOM
Schiavonesca. Ty je 6^0 H MyeeHH 6eHeAHKTOBa4Ky MaHacxHp; ^anac je AP>KaBHa KasHHona. Yn. Gay, Le monastere de Tremiti au Xle siecle d'apres
un cartulaire inedit (Melanges d' arch, et d'hist. Roma 1897, vol. XVII). Yn.
H S i s i c , Povijest 612 (5eji. 54 H 55.

CBpxy AapOBa OCTPBO JloKpyM, FAC je OHAa H noAnrnyT

CB. Mapuje 4 '*). Osa wcnpaBa HMJC canyBana y opHPMHajiy Beh caivio
y ABa npenwca us npse nojiOBHne XIII BeKa. JeAaH OA H^HX oBepoBjbeHH je npennc, a yHMHHO ra je 1229 TaAauiH>H Ao6po nosHaiM
Ay6poBaHKH oniiiTHHCKH ,,notarius iuratus" ,,presbyter Pascalis filius Petri de Capalu" (OA 26 Jan. 1228 Ao 13 Aeu. 126245).
CMaipa OBy Mcnpasy n o i n y H O a y x e H T H H H O M ; OH
Ka>Ke: ,,Die alteste Urkunde von Ragusa ist die Stiftungsurkunde
der Benediktinerabtei auf der Insel Lacroma . . . Die Urkunde ist
nur in Copien erhalten, darunter eine, die vor dem comes [Johannes Dandolo], dem Erzbischof [Arrengerius] und andern Zeugen
vom Notar Presbyter Pascalis im J. 1229 geschrieben wurde . . .
Eine zweite nicht datirte Copie der Urkunde voh Lacroma (befindet sich) im Archiv von Ragusa, geschrieben auf Pergament in
langobardischer Schrift" 46 ). M sancia, CBH cy SHaijn OBAC, KOJM
roBope sa ayxeHTHMHOCT : Bep6a;ma HHBOKaijHJa, HHTHiyjiaijHja,
HanHH A^THpaKba, npoMyjirauMJa, napaijuja, AHcno3Hi;HJa, Kopodopau,HJa H cnHcaK cBCAOKa, CBC TO noxnyno OAroBapa
THHKHM npaBHJiHMa npBe nojioBHHe XI BeKa. OCO^HTO j'e
Aa BHiaji y TOJ HcnpaBH cacBHM ncnpaBHo HOCM THTyjry a p x n e n n c K o n a ; Kai<o snaMO, 6aiu HeAaBHO (27 cenT. 1022) nocjiao
My je nana BeneAHKT VIII najinj M u,pKBy Ay^pOBaMKy ysBHCHo Ha
apxMenHCKonHJy 47 ). Fla H Hmena CBeAOKa OArosapajy Ay^pOBanKHM
H nopOAMHHHM HMeHHMa OHora BpeMeHa. Opeivia TOMe
44) Mci^pnHBe H noysAaHe HCTOpuje na Ma H KpaxKe onaTHje H
ManacTHpa JioKpyMCKora, HeMa. Saca^a yn. G i o r g i , L' isola di Lacroma ossia
notizie geografice e storiche su detta isola. Vienna 1860; S v i l l o v i c h , Memorie storiche sull' isola di Lacroma. Vienna 1862; V u c e t i c , Lokrum. Split
1889. 3a HCTOpnjy JioKpyMCKora AianacTHpa OA uapoHHTora je iiHTepeca pyKOCHC V i c e n z o di N e a p o l i , Spoglio delle scritture di Lacroma,
1634 (y apxuBy JyrocjiaB. AKaA- y 3arpe6y, neKoti CBOJHHa
OB^e HMa BHiue CTOTHna perecxa ncnpaBa JioKpyMCKora ManacTHpa OA 1023 AO
1631, KOJHMa A^Hac noHaJBHine neMa rpara (CTapnje Hcnpase HMa s6npKa
M a t t e l ) . Yn. o TOMC Ba>KHOM pyi<omicy S m i c i k l a s , Cod. dipl. II. YBOA
cxp. XV-XVI.
45) J i r e c e k , Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner ( J a g i c , Archiv
vol. XXVI, 187).
46) J i r e c e k o. c. ( J a g i c , Archiv vol. XXV, 502503).
47) TJI. rope cxp. 69.

206
ce Mcnpaea MOKC noysAano ysexn Kao ayreHTMHRa, a TO 3Ha4H,
#a je j i o K p y M C K H M a n a c T u p o c H o e a H 1023 H I l e x a p 6 n o
My je n p B H M o i i a r o M . HHHH ce A& je 1023 Flerap 6no join
MOHax, jep OH ce Kao onar noMHFte y JCAHOJ Apyroj
HcnpaBH Ay^poBanKOj, ws^aHoj HSMe^y roAnne
1050 H 105448).
AJIH AOK je oea npsa wcnpaBa ayxeHTHHHa, CBC cy Apyre y
OBOJ CKynHHH (6p. Ill a) H 6), IV, V, VI, VII a) H 6) H VIII) OHHrjieAHH ( } ) a j i C H ( | ) H K a T H . Bam ce BHAH, i<aKO cy c})ajiCH(})HKaTOpH
HIIIJIH sa THM, Aa na HCKH nanHH n a A O B e > K y na ayreHTMHHy
ocHOBHy HcnpaBy JiOKpyMCKy, Kojy cy Ao6po nosnaBajiM, H TO na
Taj HaHHH, Kao j\a cy Te ncnpaBe HSAaee y KOPHCT ManacrapCKy
sa onaTa FleTpa H H>eroBHx nacjieAHMKa, TpydeTa, BwTajia H BHKeHTHJa; o6a HMena He Mopa 6aiii Aa cy npocTO HSMHuiJbeHa, jep
ce H y jiOKpyMCKOM ManacTwpy BOAHO cnncaK rjraBapa (ona'ra)
Kao CBarAe y EBponw KOJHM cy ce (})ajicH(J)HKaTopM JiaKO MOFJIH
nacTaje nHTatbe, KaA cy TH <{)ajiCH(|)HKa
npeA HaMa jie>Ke To6o>KfbH ,,opHrHHajiH rt , nnje TCIUKO
na TO nuTatbe. FlosnaTO je, A^ je I I H C M O KaKO
Ao6po Ka>Ke Thommen ,,die untriigliche Qrundlage, auf der
allein schon sehr oft em s i c h e r e s Urteil iiber die Originalitat
eines Stiickes oder bei fehlenden Datum eine ungefahre, mitunter
auf zwei bis drei Jahrzehnte genaue Schatzung der Zeit seiner
Entstehung moglich ist u49 ). OrjieAaJMO peAOM name ncnpaBe ynopetjyjytiH HX c OHHM noysAano A^THpanHM MaTepHJajioM, KOJH
CTOJH Ha pacnojio>KeH>e50).
48) FJI. rope CTp. 76. na K u k u l j e v i c , Cod dipl I, 112-113 (c
1044) H J i r e c e k , Romanen I, 46.
49) T h o m m e n , Die Lehre von den Konigs- und Kaiserurkunden (M e i s t e1 r,
Grundriss der Geschichtswiss.enschaft I, 1, Leipzig 1906, 141).
50) FIopeA opHFHHajiHa KOAinapaxHBHa Marepwjajia y AP>^. apxwey H /Jy6pOBHHKy, KanrojicKOM y CmiHTy H sarpe6aMKHM (AP>KaBHOM, aKaAeMHHKOM,
KamojiCKOM H apxHenHCKoncKOM) KOPHCTHO caM ce H OBHM paAOBHMa: npe
CBera Tpe6a HanoMeHyTH xeMe/BHo ACJIO sa AajiMaxuHCKy 6eHeBeHTany V i k t o r
N o v a k , Scriptura Beneventana. Zagreb 1920 (c aTJiacoM), a OA APY^HX ACJia
(peAOM KOJHM cy Hs^asHJia): S i c k e l , Monumenta graphica medii aevi (c KH>M>KHU,OM: Die Texte der in den Monumenta graphica enthaltenen Schriftafeln).

207
1. J b y T O B H T O B a H c n p a B a a) (6p. Ill a), 4 )OTOr P a 4 )CKa
6p. I). OBa je Hcnpasa nwcana OMCMOM, Koje ce MOH<e A^
HeKa;iHrpa(})CKOM HOTapHJaTCKOM GeneBeHTaHOM. y J\annHcajie cy ce AOAyme ncnpaBe AO XII, na OA HCCTH join M
y XIII BeKy, peAOBHTO TaKO SBaHOM KHDH>KHOM SeneBeHTaHOM, HO
H MsyseTaKa (yn. H o B a K o. c. 35). KapaKTepHCTunna cy sa
OBC Hcnpase nHCMena p (y npBOM peTKy) H d (y
H noc;ieAH>eM). Ona noTcehajy na Kypnajmo OHCMO nanHHCKe
uejiapHJe XII BeKa, naKO ce y namoj HcnpaBM osa nwcMena (p n
d) peAOBHTO imiiiy Apyrannje; nwje saTO HeMoryfee, Aa je nucaij
THMa npeMa Kypnajiw MOAH(})HKOBaHHM nncMenHMa HayMH^e
XTCO A& HcnpaBH A^ o6e;ie>KJe B e f c e C T a p n n e , a CTapHJnx naOHHCKHX ncnpaBa nwcaHnx KypwajiOM JiaKO je Morao BHA^TH y
/Jy6pOBHHKy. OA nojeAHHHx nncMena name ncnpaBe HCTaKHyfeeMO
6eHeseHTaHCKH Ayrw / (j) HCOOA ocnoBHe JIHHHJC, na ,,pas6HJeHo"
c, OHAa / M S HcnoA JiHHuje, A^Jte sa AaJwaTHHCKy SeneBeHTaHy
KapaKTepHCTHHHO e u najsaA nwcjvie z, CJIKHHO rpMKOM C,
Ben (Vindobonae 18591882 (10 CBeiii4Hha); M o n a c i , Archivio paleografico
italiano vol. I. Roma 1882 H 1897, vol. II R. 1884-1907, vol. Ill R. 18921910;
P f l u g k - H a r t t u n g , Chartarum pontificum Romanorum specimina selecta.
Stuttgart 18851887; W a t t e n b a c h , Anleitung zur lateinischen Palaographie.
Leipzig 18864; Posse, Die Lehre von dem Privaturkunden. Leipzig 1887
(c arjiacoM); De lisle, Recueil des facsimiles a T usage de 1' Ecole nationale
des chartes. Paris 1887; Del isle, Album paleographique ou Recueil de documents importants relativ a F histoire et la litterature nationales. Paris 1887;
S p e c i m i n a palaeographica regestorum Romanorum pontificum ab Innocentio III
ad Urbanum V. Romae 1888; W a t t e n b a c h , Das Schriftwesen im Mittelalter.
Leipzig 1896; Arndt-Tangl, Schrifttafeln zur Erlernung der lateinischen Palaographie, 3 vol. Berlin 18971903; Co d i c e diplomatico Barese vol. I IX,
Bari 1897 1923 (c npnno>KeHHM CHHMKaMa CBaKOJ KH>HSH); F r i d r i c h Ucebna
kniha paleografie latinske. Praha 1898; P a o l i - L o h m e y e r , Lateinische Palaeographie. Innsbruck 19023; Ch r o u s t , Monumenta palaeographica. I Sen,
1-3 Miinchen 1902-1906; II Ser, 13 Munchen 19111917; S t e f f e n s , Lateinische Palaographie (APyro H3AaH>e), 3 vol. Trier 19071909; S e l i g e r ,
Urkunden und Siegel in Nachbildungen, 3 CBeuiHHfaa, Leipzig 1914; Brettholz,
Lateinische Palaographie ( M e i s t e r , Grundriss Nr. 13). Leipzig 19122; P r o u ,
Manuel de paleographie latine et franchise du VI au XVII siecle. Paris 1923*.
KOA H3pa^HBan>a OAJiOMKa o najieorpa4)CKHM KpHTepHJHMa JIOKPVMCKHX (})ajiCM(}}HKaTa, MHoro MH je noMorao, na Mojy MOJi6y, KOJiera Dr. M H J I K O K o c ,
npot{)ecop Jty6jbaHCKora yHHBepCHTeTa, na HeMy My nonoBO

208
2Q9
KOJHM ce HCCTO cpexaMO y AaJiMaTHHCKOj OKpyrjioj
M jinraType ft', rl, el, re, gl, si, nt (na Kpajy penn), // noTnyHo
oAroBapajy npaKCH AaJiMaiHHCKe OKpyrjie 6eneBeHTaHe. OA afipeBHJaTypa HMamo 6eneBeHTancKy m uprarjy Ha Kpajy H y cpeAHHH
, na pro H napoHHTy SeneBeHTancKy a6peBHJaTypy ems. OA
pe Tpe6a noMenyTH CKpafeene per suspensionem,
UITO 6eHeBeHTana BOJIC H y CBOMC pasBHJenoM nepnoAy, Ha np.
men = mense, ppt = propter, 720 = non. IIpaBHJiHo no 6eneBeHTancKOM je HanHHy CKpafceHO au = autem H scdum = secundum
ca IJPTHIJOM Kpos KapojiHHuiKH d, a He yHijHjajiHH (d). TaKO je
HCTO KapaKiepHCTHHHO CKpafceHO eciam. Mo>Ke ce AaKJie
Aa je nncau, OBC ncnpaBe npHjinnno Ao6po nosHasao
deneBeHTany, HO HHKaKO ce ne 6w MOFJIO pehn, Aa je 6am MHOFO
H HCCTO nncao HJIH naK 6no npo^ecnonajiHH nncap. To jacno
AOKasyje HHTaB AyKTyc. Ha ocnoBy CBera Tora MO>KeMO noysAano
saKJLyHHTH, A a j e O B a H c n p a B a H a n n c a n a H S M e t j y K p a j a
XII H n a J A O i j H H J e c p e A M H e XIII B e K a , H HHKaKO je He MO>KeMO Aa cxaBHMO y Apyry nojiOBHHy XIII BeKa.
2. J b y T O B H T O B a H c n p a s a 6) (6p. Ill1', 4)OTorpa(|)CKH
6p. II). FlHCMO je OBe ncnpaBe join OKpynia MHHycKyjia
HcnpaBa XII H npBe nojiOBHHe XIII BeKa, a CTOJM 6;iH3y
nannHCKHx nncaivia, nosnaTOj HS AOKyMenaTa Beh OA cpeAHHe XII
BeKa na AaJbe. Kao nannHCica MHHycKyjia, cjiy>KH ce H nama HCnpaBa MajieHHM H JiennM nwcMeHHMa. FopH^H A^JIOBH nHCMena
s, f, /, /z, d, b HapOMHTO y npeoM peTKy AyranKa cy a noHCKH AGJIOBH OKpenyTH Ha A^CHO, AOK cy AOH.H AGJIOBH HarnyTH
noneinTo na JICBO. Cse je OBO KapaKTepMCTHHno sa nannncKy MMnycKyjiy OTnpHJiHKe OA Apyre nojiOBHHe XII BeKa AaJte AO nojioBHHC XIII. KapaKTepHCTHMHa nncmeHa sa nannncKy MHnycKyjiy Tora
Bpemena H sa Haiuy ncnpasy jecy: a ca Ma;i Aa He
AecHHM noTesoM, na / c noTesniieM (UJTO je Ba>KHO sa
KOA ABa // Apyrn j necTO npoAy>KeH (H. np. protospatarij), r
Ay6oKO HcnoA ocHOBHe JiHHHJe HJIH je KpaTaK (y TOM
OKpenyT Ha A^CHO), 5 je AOCTa Ay r o? d je yHu,HJa;iHO OKpyrjie
Kao y caBpeMeHHM HTajicKHM H nannncKHM McnpaBaMa,
// MCHOA ocHOBue JIHHHJC. OA aSpeenjaTypa
(H y cpeAHHH penn), na THPOHCKH et (~j)- Mnane y

a6peBnjaTypa y OBOJ ncnpaBH nejvia HHuiTa napOHHTo: et

ca KOMOM = eius, V ca KOMOM = bus, na q; = que. OHUJTH je
snaK noKpafeHBaHba upTHqa. OA JinraTypa Hcrany ce caMo 'st H et.
BeneBeHTancKHx ejieMenaTa OBa ncnpaBa FOTOBO H neMa; JCAHHO
e na Kpajy penn HJIH CKpahennua, na au sa autem cefea na 6ene. M OBa je H c n p a B a H a n n c a n a H S M e ^ y n o n e T K a H
XIII B e K a , H HHKaKO je He Mo>KeMO Aa CTaBHMo y
Apyry nojiOBHHy XIII BeKa.
3 / X p a H K O B a H c n p a B a (dp. IV, (})OTorpa(})CKa CHHMKa 6p.
III). M OBa je HcnpaBa nncana, Kao H npsa JbyTOBHTOBa, HeKaJinrpa4)CKOM HOTapHjaTCKOM CeneBeHTaHOM, H CBaKaKO y HCTO BpeMe,
aJIH HnaK OA Apyre pyKe. KapaKTepHCTHHHa je ynoTpeda 6eneBeHTaHCKora a H yHi^njajinora /, IIITO je y AOUHHJOJ
6eneBeHTaHH necTa nojasa. OA Apyrnx nncMena Tpe6a
,,pa36HJeHH" SeneBeHTancKH c, na e, Ayrn i (j) H Ayrn z. Y roppbeM A^Jiy caBHjeHH 5 (H. np. y penn septimo y TpeheM peTKy)
ceha na AHnjioMaranKy MHHycKyjiy nannncKe Kani^ejiapHJe XII BeKa.
JlnraType cy o6nHHe 6eneBeHTaHCKe: gi, et, II, ti, st, ri, el, fi.
KapaKTepHCTHHHa cy HaAnncana nncMena: 122 ijpraija, naAnncaHH
5, KOJH ce ne jaBJba y /^ajiMau.HJn npe XI BeKa, HaAnncaHH OTBOpeHH a (H. np. y supra). OA a6peBHJaTypa HCTHHC ce et (7), Koje
je nosnaTo y AaJiMaTHHCKOj CeneBeHTaHH XII BeKa ( N o v a k o. c.
40). A6peBHJaType jecy: au = autem, ej, (ca npei^pTanHM j) =
eius, cycnensHja sa e = est H n = non; fcdm (secundum) nncano je c ynuHJajiHHM d, Kpos Koje je npeBynena adpeBHJaTypna
ijpTHija a TaKO H ejd (c npeupTanHM j) = eiusdem. Y
CKOJ OKpyrjioj deneBeHTaHH TO snann OACTynan>e OA yo
npaBHJia, no KojeMy ce adpeBHJaTypna ijpraija Mefee caMo Kpos
KapojiHHuiKH d. 3naK noKpafeHBaH>a CTaBJba Kpos ocoBHny ynqHjajiHora d H HOTap Bjia>K nHiiiyfeH sa ManacTnp CB. KpuieBana y
SaApy noTKpaj XII H na noneTKy XIII BeKa (yn. N o v a k o. c. 26).
M iiHcai; XpaHKOBe ncnpaBe nosnaBao je npHJinnno Ao6po AaJiHOTapHJaTCKy CeHeBenTany, ajin Meiua je c BHine ejieKapojinnuiKe MHHycKyjie, Hero JIH TO HHHH nncaij JbyTOBHTOBC HcnpaBe; npo^ecHonajinn nncap CBaKaKO HHJC HH OH 6no.
Osaje H c n p a B a npeMa TOMC H a n n c a n a K a o H JbyTOBHTOBa
H S M e ^ y n o M e T K a H c p e A H H e XIII B e K a , H HHOKO neMO>Ke
ce CTaBHTH y Apyry nojiOBHHy XIII BeKa.
14

210

211

4. C j i a B o r o c T o s a n c n p a s a (6p. V, <f)oxorpa<|)CKa
6p. IV). Flo rmcMy CTOJH OBa HcnpaBa naj6jiH>Ke Apyroj JbyxoBHTOBOJ, jep noKasyje KapaKxepwcxuHHy AnjioMaxHHKy MHHycKyjiy
HxajiCKHx H nanHHCKHx HcnpaBa Apyre nojioBHHe XII H nonexra
XIII BeKa. M xy ce cacxajeMO c KapaKxepHcxHHHHM npoAynceHHM
nHCMCHMMa 5, d, b, /, h\A JIHHHJC MAC r, nyru i (j) H h. A6peBHjaxype H Jinraxype (OA OBHX camo st) He noKasyjy HHinxa napoHHTO; H Xy HMaMO 772 IJpXHLjy, KOMa ' Sa -US, THpOHCKH et

(7),

na q\ que, a jeAaMnyx H OKpyrjiw s naAnHcan Ha Kpajy. 3a

autem HeMaMo Kao y Apyroj JbyxoBHXoBoj ncnpaBH 6eHeBenxaHCKy
afipeBHjaxypy au9 Hero KapojiHHiuKy cycnensujy am. Hnane HMa
OBa HcnpaBa BHine CeHeBeHxaHCKnx ejieMenaia OA Apyre JbyxoBHTOBe; xaKO 6eHeBeHxancKH a, pe^e / H r, H KapaKTepHCTHHHH 6ek. H a n n c a H a je H o n a H S M e ^ y n o n e r K a H
XIII B e K a , ajiH HHKaKO ne y Apyroj OOJIOBHHH rora BeKa.
5. ^ e c H H a H c n p a B a (6p. VI, 4)OTorpa(J)CKH CHHMaK dp. V).
je AHnjioMaTHHKa MHHycKyjia ajiH c npejiasHHM
npeyseiHM MS KH>H>KHe HiajiCKe MMHycnyjie. OA nojeAHHux
je npe CBera OKpyrjiH d (8) c ropH>HM
na A^CHO; oBaKH d HapoHHio je KapaKTepHCTHnan sa
MHHycKyjiy XIII BeKa. Rajba cy nucMena: a, BCJIMKH
777 (y peHM Millogoy) ca saiBopeHMM npBHM jiyKOM, UITO noicasyje
y .flajiMa^JH na Bpeme nocjie 1200, na r c ryno OApesanoM
rjiaBHOM upiOM H^H noneiiiTO caBHJenoM na Aecny cipany, ABa if
HMajy apiHue, IIITO noKasyje na npBy no^OBHHy XIII Bena. A6peBHjaiype Aocra cy o6HHne: najiasHMo THPOHCKO et (7), KOMa Q
sa -us, OKpyrjiH s na jcpajy penn, ^pTH^y sa HcnajiH m HJIH 72.
rioMenyTH xpeda joui -oe sa -one na Kpajy penn, st sa sunt, ou sa
autem. KapaKiepHCTHHHe cy y OBOJ wcnpaBH adpesHJaxype c naAnHcaHHM nHCMeHHMa / H oi pcivf = patris, lacmomftf
^

= Lacro-

monensis, tbuitri = tribuimus, ugine = uirgine, fcpfi = scripsi.

BeHeBeHTancKHx ejieMeeara HeMa. M c n p a B a je
c a n a C B a K a K o j o i n y n p B o j H O J I O B H H H XIII
6. M c n p a B e e n H C K o n a T a B p H j i a H 6 a n a B o p n h a (6p.
VIIa H VIII, <|)OTorpa(|)CKe CHHMKe 6p. VI H VII). O6e OBe wcnpaBe
je jeAna ncra pyKa OKpyr^oM KH>H>KHOM 6eneBeHTaHOM.

KaoaKTepHCTHHHa sa AarapaH>e jecy napowro OBa nHCMena: d ca

TvnHM OApeeKOM (XIII BCK), e y o6jmKy S (XIII BCK) na upiHue
Hsnaa ABoerpyKHX /: xe y JiaraxypaMa til H rii, oHa Ayrn / (j)
Ka CTOJK saJeffHQ c KpaiKHM, na e caudata y act H aecclesia H
s HH Kpajy penn. CeM deHeBenxaHCKora a ona>KaMo H
MM pexKO. OA adpeBujaxypa Hcxnny ce m np,
TTZ, SeneBeHxaHCKo au = autem, ; = us^ \ us,
6eneBeHxaHCKO ej y eius, eiusdem H eiusque, ~e = est, ee = esse.
Baui OBa naAnHcana nHCMena KapaKxepHcxHHna cy 6eneBeHxancKa
sa cBpuiexaK H>ene nexBpxe ^ase OKO nojioBHHe XIII
; xaKO 9 = sancti, pncipib; = principibus. OA deneBeHxancKHx
naAajy y OHH: & = et (na Kpajy penn y venirrf, conoHAa ej y eius, ti H nt na Kpajy penn, na rj, Ij, //; HapoHHXO je KapaKxepHCXHHna sa OKpyrjiy AaJiMaxHHCKy SeneBenxaHy
jiHraxypa ec (v. N o v a k o. c. 30). O B C cy A B C w c n p a B e nan H c a n e n e i u x o A O U , H H J e O A A p y r n x , n a H M e O K O nojioB H H e XIII B e K a .
npema xone O B C cy n c n p a B e n o c x a j i e y n p B o j noJ I O B H H H XIII B e K a , H nocxaiteM CBOJHM HHKaKO ne npejiase y
Apyry nojiOBHny, ceM Mo>KAa ncnpaBa SjinsanaKa enHCKona
TaBpHjia H 6ana BopHta51).
C OBHM ofijeKXHBHHM H noxnyHO noysAaHHM xeMejbHHM najieorpa(})CKHM pesyjixaxoM, xpe6a caAa Aa 6yAy y nynoM CK^aAy H
KpHxepwja 52 ). CKpeHHMO AaK^e namy na>KH>y npe
51) KaKo je Bet rope peneno (cxp. 189 H A.) H ,,TajiHJaHCKa" nepraMena HCnpasa H u,pHa THHxa, nonerAe caAa Hs6jieAe^a, noKasyjy Ha npey no^OBHHy
XIII BeKa.
52) 3a AHnjiOMaxHHKa KpHTepnja KOPHCTHO caM ce OBHM RemNia. Ha npBOM MecTy Tpe6a HCTaKHyTH OA^iHHHy paAH>y npo(}). CT. C T a n o j e B H f e a , CxyAnje o cpncKoj AwnjiOMaTH^ (Pjiac Cpn. Kp. AicaAeMHje KH>. 90, 92, 94, 96, 100,
106, 110, 126 BeorpaA 19121927), Koja ce napoHHTO 6aBH cpncKHM (cjiOBenCKHM) HcnpaBaMa OA XII AO XV BeKa, OHAa: Racki, Hrvatska dvorska kancelarija i njezine izprave za vladavine narodne dinastije (Rad Jugosl. Akademije
knj. 35, Zagreb 1876) H S u f f l a y , Die dalmatinische Privaturkunde (Sitzungsb e r i c h t e Benne AnaAeMHJe Phil. hist. Kl. Band CXLVII). Wien 1904. OA onniTHx Aejia yn. Giry, Manuel de diplomatique. Paris 1894; P a o l i - L o h m e y e r , Urkundenlehre Abt. 1 u. 2. Innsbruck 18991900; Erben-SchmitzK a l l e n b e r g - R e d l i c h , Urkundenlehre, Teil I u. Ill Mimchen 1907-1911
(Teil II joui HHje HSHiiiao); Thorn m e n , Die Lehre von den Kohigs- und
He

212

213

CBera H H B O K a i j H J H . Kaico je nosHaxo, HHBOKaijHja je rora BpeMena ABOjana: CHMBOJiHHHa H Bepdajma. Y OHHM peTKHM opnrHHaJIHHM H ayieHTKHHHM A Y 6 p OB aH KHM JiaTHHCKHM H CJIOBCHCKHM

HcnpaBaMa xora BpeMena, caciajeMO ce PCAOBHTO c OBHM 4>opMaMa HHBOKaijHJe: IloTKpaj XII H y npBHM AeueHHJHMa XIII BeKa
y ABa cjiynaja (27 ceirr. 1186 H 29 aBr. 1189): f In nomine
patris et filii et spiritus sancti amen"53), a y ABa Aounnja cjiynaja
OBO HCTO eaMO 6es ,,aMen" (o. 12151219 H 26 jaH. 122854). CaMO
CHMBOJiHHHy HHBOKaijHjy (f) HajiasHMO y BHiue cjiynajesa (13 Maja
1189, y jyny 1208, 21 Mapia 1214, 22 jyjia, 17 asr. H 15 HOB.
1215, 9 OKT. 1218 H 20 Mapxa 121965), AOK cy nojeAHHanHH npnMepH (|)OpMyjie: ,,In Christi nomine" (2 aBr. 1189 H 7 jyna 1190),
,,In nomine sancte et individue trinitatis" (3 <J>e6p. 1190.) H ,,In
nomine Jesu Christi veri dei eterni" (9 anp. 119856). HajsaA 6es
HKaKe HHBOKaijHJe, HH CHMBOJIHHHC HH Bep6ajiHe, HMa A^cer JiaTHHCKHX HcnpaBa (4 Mapra 1184, 29 jyna 1197, 2 jyna 1199, Mapr
1204, 12 4>e6p. 1222, 13 jyjia 1213, 15 <f>edp. H 12 jyjia 1215,
30 OKT. H y OKT. 122257). Ho AOK je TaKO HHBOKaijHJa y jiaTHHCKHM
HcnpaBaMa AOCTa pasHOBpcea, noKasyje ce TOMC nacynpOT KOA
CJIOBCHCKHX BejiHKa nocTojanocT. Befc npBH nam napoAHH jesHHHH
cnoMeHHK, nosHaTa HcnpaBa 6ocaHCKora 6ana KyOA 29 aBrycTa 1189, HMa HHBOKaijHJy: ^f ^ HAM lVTk^a H
H CKeraro A^^Xa"58)' a TaKO T0 OH^a OCTaJe ca CHMBOJIHHHOM
sajeAHO HJIH 6e3 H>e, na ca ,,aA\HHk a Ha Kpajy
Kaiserurkunden, na S c h m i t z - K a l l e n b e r g , Die Lehre von den Papsturkunden ( M e i s t e r , Grundriss Band I, 1. Leipzig 1913 (Apyro HSA.); Steinacker, Die Lehrevon den Privaturkunden (Meister, Qrundriss I, 1 Leipzig
1906 (npBO H3Aan>e, 231266).
53) SmiSiklas, Cod. dipl. II, 201; H j i b H H C K i H, FpMaoTa 6ana Kyjinna.
FleTporpaA 1906, 11 (H (|K)Torpa<|)CKa cHHMKa); L j u b i d , Listine III, 388.
54) c.od. dipl. Ill, 140 (npeBOA ca cjiOBencicora), 279.
ss) Cod. d i p l . II, 235; III, 78, 125, 133, 134, 137, 166, 171.

56) nsrd* V (1906), 54; Cod. dipl. II, 245, 241, 294.
57) cod. dipl. II, 365, 285, 320; III, 42, 109, 114, 132, 133, 216, 217.
58) H j i b H H C K i f i , FpaMOxa 12 H (})OTorpa(|)CKa CHHMKa (TO je csaKaKO
JH npennc join HS nonexKa XIII eeKa); MJiaijH npennc KOA MHKJIOa, Mon. Serb. 1 neAia cuMBOJMHHe HHBOKai^Hje (f), Befe caMO

6es ,,aMHH", ne caMO AO nojioBHHe XIII BeKa, Hero join H A^JLC y

6ocaHCKHM H xyMCKHM HcnpaBaMa AO XV BeKa59), AOK ce y
HcnpasaMa TOTOBO ycTajiHJia c MHororoAHiujtHM A}r6poonuiTHHCKHM HOTapoM II a HI K o M (presbyter Pascalis de
Capalu 12281262) (fjopMyjia ,,f Anno dominice incarnationis
millesimo ducentesimo vigesimo octavo" etc etc, A^KJIC c a m o
CHMBOJIHHHa HHBOKai^HJa 60 ).

YnopeAHMo JIH caAa HHBOKaqnjy jiOKpyMCKHx (})ajicH(})HKaTa

H TO H H T a B e CKynnne c OBHM pesyjrraTOM HS ayTenTHHHHX
HcnpaBa, onasHheMo, Aa ce ona nonaBjba H y n>HMa,
y orpaHKHenoj Mepn, T. j. npBa JbyTOBHTOBa HcnpaBa (IH a )
XpaHKOBa (IV) RaKJie ncnpaBe Koje cy nocTajie HeKaKO y
HCTO BpeMe nosnajy caMO CHMBOJiHHHy HHBOKaunjy, npBa HCnpasa TaBpHJioBa (VHa) caMO Bepfiajiny, Apyra ncnpasa enncKona
FaBpHJia (VII6) H /JecHHa (VI) ode HHBOKaqnje, CHMBOJinnny H
Bep6ajiny sajeAHO, AOK cy 6es HHBOKa^je Apyra JbyTOBHTOBa (III6)
GjiaBorocTOBa (V) H BopHheBa (VIII) HcnpaBa. CHMBOJiHHHa H Bep6ajina HHBokaiuija naK rjiacn: ,,f In nomine patris et filii et spiritus sancti amen". KaKO BHAHMO, OBO ce CBC noAyAapa c Ay6poBanKOM npaKCOM npe ycTajbeita CHMBO^HHHe fyopMyjie HOTapa
TlaiiiKa, AaKJie npe 1230.
H H T H T y J I a ^ H j a je ^OKpyMCKHx (fmjiCHcJwKaTa napoHHTO
HHTepecaHTHa H snanajna 3a naiii rjiaBHH saAaTaK, nanMe sa KOHBesa HSMe^y OBHX (Jjajicn^HKaTa H JleTonnca Dona
4>ajicH(})HKaTopH HIHJIH cy O^HTO sa THM, Aa ttcnpaBe
BJiaAapHMa H BejiHKauiHMa SaxyMJBa, jep j OCTPBO
npnnaAajio OBOJ ofijiacTH joiu orapMHRe OA r. 1020 na AO
OTnpHJIHKC

1371 61).

AJIH

HHHH

Ce Aa JIOKpyMCKHM t})aJICH4)HKa^

TopHMa sa H>HXOB nocao nnje CTajajio na pacnojio>KeH>e AOBOJLHO

59) yn. M i k l o s i c h , Mon. Serb. 21, 22, 24, 28, 29, 30, 31, 32, 34 (AO
1249) H T. A. TJI. C T a H O j e B H f c , CxyAHje (Pjiac KH>. 90, 68 H Aajt>e).
w) Cod. dipl. Ill, 312 npBH nyra, a V, 238 nocjieAftH. Y BHUIC c^ynajeBa Horap IlauiKO nnje ynHnno HHKaKOBe HHBOKa^je rji. Cod. dipl. Ill, 298,
345, 399; IV, 1, 37, 62, 89, 269, 273, 330; V, 56. HacjieAHH^ flauiKOBH paAHjm
cy raKo HCTO, HO Beh noTKpaj XIII Beica H?jiaan HHBOKa^Hja cacBHM us o6ny Ay6pOBaHKHi*k HcnpaBaMa X^atnugKWM). ,
61) F^asHe MOMCHTC MS HCTopHje ocTpsa MjLeTa, Hsnefey na Kpajy

215

214
HCTOPHCKHX noAaTaKa na TaKO cy ajin Bpjio onpesno
H jiyKaBO rjieAajiH A& ce noMorny KaKO 3HaAy. To lie naM noKasaTH anajiHsa HHTHTyjiaijHje jioKpyMCKHx (jsajicHtJmKaTa.
HcnpaBe HSAajy OBa jiHii,a:
a) Lotovitus (Lotavittus) protospatarius epi to chrusotriclino,
ypatus et stratigos Servie et Zachlumie (III a, 6).
6) Chranco cum omnibus suis iupanis Zacholmie (IV).
B) Ego banus Slavagast cum meis filiis et omnibus Zachulmie nobilibus (V).
r) Desse uoluntate et dispositione dei magnus comes terre
Zachulmie (VI).
A) Gabril Zachulmie episcopus una cum bano Rastimiro et
iudice Myrasclauo atque Straymiro (Strasimir) et procuratore Craymiro una cum omnibus Zachulmie nobilibus (VII a, 6).
ij) Ego banus Baricius cum filiis meis atque propinquis (VIII),
OrjieAaJMO caAa H3(5jiH>Ke OBa Jinija H HbnxoBe THTyjie. JbyTOBHT HOCH HOTnyHO F p H K y THTyjiy y JiaTHHCKOJ TpaHCKpHniJHJH;

y opnrHHajiy rjiacnjia 6n OTnpHJiHKe OBaBO: ,,7ip(OToa7caddpioc irci tq>

^poaotpixXivep, orcauos Teal OTparrjYo^ TYJS 2sppXia<; xai Za^ooXjJiia^". Osa
je THTyjia cacBHM HSMHiujbena. Beli je JnpeneK Aofipo npHMeTHO,
,,ein Protospathar TOD ^poooTpi^XLvoo konnte nicht zu gleicher Zeit
die viel hohere Wiirde eines Bica-co? (Konsuls) bekleiden", a na
ApyroM MecTy Kance, Aa CTpaTnra Cpdnje ,,hat es nie gegeben,
ausser in der unechten Urkunde des Ljutovid"62). M sancTa, THTyjia TCpcoToaTraftdptos ITCI T(j) /poaoTptxXiv(j) He MO>Ke HHFAe A^ ce Ha^e
y canyBaHHM rpnKHM cnoMeHHu,HMa, a KaA 6n ce H nauuia, ona 6n
snaHHJia y CTBapH TCK BpxoBHora rjiaBapa Tejiecne CTpa>Ke (rapAe)
y npecTOJiHOj ABOpann (xpoaoTpixXivog) ijapCKora ABOpa y U,apHrpaAy; rojiy THTyjiy upOTocnaTapa AoCnjajin cy H HCKH xpBaTCKH
daHH (TaKO Cretan OKO r. 1040)63), na H CBH CretfmHa BojncjiaBa,
cpncKOAyKJbancKH KHCS Mnxajjio (o. 10501081), OAJiHKOBan je
H>OMe64). Sacedno CTOJH THTyjia xnnaTa (Konsyjia) HJIH oSHHHHje
(npoKOHsyjia); H>y je HOCHO H xpBaTCKH Kpajb TOMH62) J i r e e k , Gesch. I, 213 den. 2 i 231 6e;i. 3.
63) isid, Povijest 492 6en. 61.
w)

K e A p e n ed. bonn. 67:

BMt^af|Xa?

6 TOO Stecpdvoo 610? . .. irpcDtooica-

CJiaB (o. 925)65) na H HCKH MJiexanKH Ay^AeBH IX H X Bena66). Ho

ce o6e raxyjie HHKaA ne noMHH>y67). Tano HCTO HH Cp6nja
ne AOJiasH y THTyjiy cpncKHx BJiaAajiaija sajeAHo ca 3axyMnpe HematbHiia (npBH nyTa o. 1220 sa Cre^ana FIpBOBennanora68).
AJIH 4>ajiCH(J)HKaTOpH XTCJIH cy Aa ncnpaBH AaAy nsrjieA UJTO
Behe cTapHHe, H saTo cy je AOBCJIH y Besy c npBHM jiOKpyMCKHM
onaTOM IleTpOM (o. 10231050/4), AaKJie c npBOM HOJIOBHHOM
XI BeKa. CaAa ce nHTa, je JIH Taj JbyTOBHT H HCTOPHCKO JIHIJC Tora
BpeMena. lion /JyKJbaHHH npnna, KaKO je npOTHB cpncK
cKora KHesa GretfmHa BojncjiaBa (/JodpocjiaBa), KaA je OH
npOTHB ijapCTBa, u,ap (KoncTanTHH IX MonoMax) nocjiao
,,cum auro et argento non modico, ut darent iuppano
Rassae et bano Bosnae et principi regionis Chelmanae, ut mitterent exercitum et gentem supra regem (sc. Dobroslavum). Tune
iuppanus et banus, congregantes populi multitudinem, miserunt
L u d o v i d principi regionis Chelmanae, ut coadunaret populi multitudinem et ipse esset princeps et ductor totius populi. Sic factum
est (FJI. XXXVIII)". ETO, OBaj /JyKjbaHHHOB JbyTOBHT, KQJH nnje
6no 6an Befc ^princeps regionis Chelmanae" , na caBesHHK rpnKora ijapa H BPXOBHH BOJBOAa (<3T;pary]Y6<;) HHTase BOJCKC, H saxyMCKe H 6ocancKe H pauiKe, HSAasan je HcnpaBe. To ce H cjia>Ke
c BpeMeHQM, jep Aora^aj o KOJCM /^yKJbaHHH npn^a, sfino ce OTnpHJiHKe y jecen 1043 69;, a TaAa je sancTa y jioKpyMCKOM ManaCTHpy 6no onaTOM IleTap. CaAa je H o6jauiH>eHO, sauiTo je (JjajiCH(|)HKaTop Aao JbyTOBHTy THTyjie, Koje camo BHSaHTHCKH u.ap Aaje>
H sauiTo ra je ynHHHO CTpararoM SaxyMJba H C p 6 n j e , Kojy cy
65) is id, Povijest 411.
w)

Yn. H O B a K O B H f e , BHSaHTHJCKH HHHOBH H THTyjie y CpnCKHM 36M-

XI XV BCKa (Pjiac KH>. 78, 218223).

67) THTyjia oTpatYjyos ysera je HS CTapora rpnKora >KHBOTa; HoBa(o. c, 198) je cacBHM HcnpaBHo HsjeAHanyje c HaiiiHM BOJBOAOM.
K r a u s e (Die Byzantiner des Mittelalters, Halle 1869, 223) Ka>Ke sa npoxocnaxapa: ,,Der Protospatharius war ein Titel von hoher Bedeutung . . . Derselbe gehorte sicherlich zum Hofpersonal".
w) TJI. CTanojeBHli, OryAnje o cpncKOj AHnnoMaTHu,H (Pjiac KH>. 92^
143144).
69) Jirecek, Gesch. 232.

IIU

/4,y KJfccmnny

^ct ijriiuwijw.w*^

j^v^fn*

**

- ^.i^.^v* ,

j-rv-

BHine, <|)ajicH(t)HKaTOp noKyuiao je Aa HcnpaBH AaAe H rpHKH KapaKTep. OAMax npBe ABC penn ,,f Sigillum Litouiti (Lotauitti)"
Tpe6a Aa 6yAy c y n p a c K p n n u n j a , KaKO je nosnaAy rpHKe npnBaTHO-npaBHe HcnpaBe npBe nojioBHHe XIII BeKa (na H pannje:
f StYvov xeipte [H. np. Baadsioo etc.]70) HJIH nnane jiaTHHCKH nncane ApaHKe ncnpaBe: f Signum proprie manus N. TV., qui hoc
firmat 71 ). 4>ajiCH<t)HKaTOp je AaKJie yseo OBy (JjopMyjiy HS rpHKHX
npHBaTHO-npaBHHX HcnpaBa, Koje je nerAe MOpao H e K o f c BHACTH,
jep je HS Hesnaita HJIH p^asa naMtieH>a OHO Sqvov (= signum)
npeo6pasHO y SqiXXov (= sigillum), UITO je OHAa snannjio CBaKy
HcnpaBy na KOJOJ je 6no nenaT. Joiu HMa JCAHO rpHKO odejie^je.
JbyTOBHT Ka>Ke Ha Kpajy HcnpaBe: ,,datum est presente sigillum,
quod cum nostro uullotirio signatum est supra", AaKJie Kao Aa
je Hcnpasa nenaTana OAMax y noneTKy H>eroBHM n e n a T H H K O M
((3ooXXo>n]piov = vullotirium). Ha Aajbe AwnjioMaTHHKe ejieMeHTe
(OA necTH H rpHKora snanaja) o6aspefey ce HH>Ke.
3a name je pacnpaBjbafce caAa OA HapoHHTa HHTepeca neo6opHBir^HH>eHHija, Aa ce (Jjajicn^HKaTOp KOA nncaiba OBC HcnpaBe
(OAHOCHO jeAHe H Apyre JbyTOBHTOBe) K O P H C T H O daiu T C K C T O M
J l e T o n n c a O o n a A y K J b a n H H a , KaKO TO onnrjieAHO noKasyje
CBe OBO, UITO CMO AocaAa Kasajin. KaKO cy o6e JbyTOBHTOBe HCnpase Hanncane Ban CBaKe cyMH>e joui y npBoj HOJIOBKHH XIII BeKa,
creKJiH CMO H noysAan OCHOB sa TBp^efee, Aa je JleTonnc Fiona
/tyKjbaHHHa TaAa He caMO Befe nocTojao, nero H Aonpo naK AO AY"
6pOBHHKa.

Mena, HO MCHH ce HHHH BepoBaTHHje, Aa je 4>ajiCH(})HKaTop yseo HS

JleTonHca Fiona ^yKJbaHHna (FJI. XV) HMe Kpajba X p a n H M n p a ,
,Aa6oMe y CKpaiienoj XKHOKOPHCTKHKOJ (J)opMH. Ms HcnpaBe OHHTO
ce BHAH, Aa je H>CH cacTaBJban nmao sa THM, Aa joj HSAaBana OABeAe IIITO BHine naTpar, ynpaBO nei^e y Apyry nojiOBHHy XI BeKa,
y BpeMe ^OKpyMCKora onaTa Fpy6eTe, 6es cyMH>e jeAHora OA <f)aKTHHHHX nacjieAHHKa npBora onaTa neTpa. Ha Befcy ,,CTapHHy"
HcnpaBe yKasyje H OHO Befe HS JbyTOBHTOBHX ncnpaBa nosnaTO
rpHKO ,,sigillumu na noneTKy HcnpaBe.
FIocToJH AOAyme npennc HaTnnca B H ^ e n a 1912 KOA CTapHHCKe ^pKBe CB. IleTpa neAajieKO OA Tpe6HH>a, a c TCKCTOM:
lloA*Td, ,/\p8rank, ^pa^tra MHHI paKS Ha^k MaTcpHio 8 ,A,KHH
cAaKdHa KHcaa GpaMkKa" 74 ). OpocJ). T i o p O B H f e HcnpaBJLa OBO ne72) Ha XBapy: noxKpaj XII BeKa ( S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 364: afilio
Vlcoi nomine Cranco), 2 HOB. 1205 (o. c. Ill, 53: Matheus Cranco testis). y
JtydpoBHHKy jaBJta ce 15 jyna 1193 ,,vicarius Michatius Cranca (o. c. II, 258)
H 10 anp. 1234: Hranicus Nemane testis (o. c. IIJ, 406).
73) HeMa My Tpara AO Kpaja XIII BeKa HH y narpOHHMHHKOJ (})opMH ,,XpanKOBHii", na nrf y ^OPMH PanKO OAHOCHO PaHKOBHfe, KOA MnKJiouinfea, na HH
.flaHHHHfea

70) yn. F e r r a r i , I documenti greci medioevali di diritto privato dell'

Italia meridionale. (Byzantinisches Archiv als Erganzung der Byzant. Zeit*
schrift. Heft 4), Leipzig 1910, 24-25.
7i) S m i c i k l a s , Cod. dipl. IV, 186, 188, 334, 396. yn. o TOMC Kos,
Draske privatno-pravne listine v 13. stoletju (Arhiv sa ap6anacKy cxapuHy,
H
X

s
ct>

*<*

CD

NX

217
HUM cp6AH>6B'6'KOBHHM HcnpaBaMa na H nauiHM HapoAHHM BHine
je nero caMO snanajno HJIH cyMtbHBO. <I>ajiCH(})HKaTOp je y CTBapH
OBHMe HSAHBany (H ncnpaBn) OAyseo ony npaBHy 6asy, Koja ra
OBJiannryje, Aa npaBOBajbano noKJiaFba HCCTH one seMJbe, KOJOM
BjiaAa. Ja saTO MHCJIHM, Aa je (fjajicn^HKaTOp TO ynnHno HayMHu;e,
He 6n JIH TaKO saMeo Tpar CBOMC XpaHKy, KOJH jeABa Aa je HCTOPHCKO jnme, HJIH dojbe Aa Ka>KeM, HHje HHKaKH (JjaKTHHKH saxyMCKH
BJiaAajiaq XI HJIH XII BeKa. CaMO HMC XpaHKO jaBJLa ce y cnoMeHHqHMa noTKpaj XII H y npBoj HOJIOBHHH XIII BeKa BeoMa peTKo,
H TO na ocTpBy XBapy H y /Jy6poBHHKy 72 ), AOK ra y canyBaHHM cpnCKHM cnoMeHHUHMa XII H XIII BeKa ne najiasHMO 6aui HHKaKO 73 ).

o:

to

/JajhH je HSAaBan ncnpase HCKH XpaHKO ,,ca CBHMa CBOJHM

>KynaHHMa". Kano BHAHMO, XpaHKO ne HOCH HHKaKe THTyjie H caMO
no peMHMa ,,cum omnibus suis iupanis Zacholmie" MO>KCMO saKJbyiHTH, Aa je BJiaAajiau, SaxyMJba. Me^yTO OBO Karaite THTyjie
KojeM neMa npHMepa H He MO>Ke Aa 6yAe y CBHMa ayTenTHH-

CD

^3

D=a

^s
"TB*

53 P
fD
fD

fD

^
o
-j

a>

1*<
P Sf

*fD*

^<
ffi
P
X3

-sS

o
1
S >!

S
p o

(D

T3 ^0

E s
s ^
a fD
P
P X

T3
P
ffi
X
O

*<

3=J
fD
O

0
1

0
w
o
"-J
p
w
*&
CD

(PJ6HHHK

H3

KH>H>KeBHHX

CTapHHa CpnCKHX S.

V.).

To

HM6

HHCaM

naiuao HH y perncTpHMa AGJia Jby6e C T O j a H O B H f e a : CTapn cpncKH xpncoByjLH, aKTH, H AP- (CaoMeHHK KH>. Ill, BeogpaA 1890) ; CTapn cpncKH sanncH
H HaTnncH KH>. Ill, BeorpaA 1905 H KH>. VI, BeorpaA 1926; CTapn cpncKH po!AOC^OBH H JleTonncH, BeorpaA 1927.
74) Aejinfe, FleTpoB ManacTHp KOA Tpe6nn>a (FJICLCHHK seM. Mys. y B.
H X. KH>. XXV, CapajeBO 1913, 130).

219

218

ofiHHHO HMe ,,CpaMKO" y XpaMkKO H AOBOAH cjiaBHa KHesa" xora

HMena y Besy c naiiiHM XpamcoM75). AJIH Taj je Haranc HnaK cyBHiiie cjia6o TpaAHpan (H CTOJH 6es KOHipojie), Aa 6n ce na H>
MOFJIH Cap c HCKOM CHrypnourky ynnpara, a napoHHTo HHJC naM
HHHHM sajaMHeno BpeMe H>eroBa nocraHKa (T. j. noiKpaj XII HJIH
na noneTKy XIII Bena, ,,y Bpeme 6ocancKora dana Kyjinna")- Hajnocjie H OHO ,,c;iaBHH KHCS" join yBen ne Mopa Aa SHann, Aa je
Taj ,,CpaMKO" HJIH ,,XpaMKo" 6no H BJiaAajiau, y SaxyMJby, o
KOJeM 6n Morjia ocTaTH TpaAHU,HJa AO 4)ajiCH(|)HKaTOpoBHx Aana,.
KaKO TO MHCJIH TlOpOBHti. Jep

HJieMHiia SaxyMCKHX

C THTyJIOM

,,KHes" MOFJIO je H y XII H y XIII BeKy, Kao H AoijHHJe, Aa 6yAe

AOCTa, a Aa noAJeAHO nncy SHJIH H B J i a A a p n saxyMCKH.
TaKO je HCTO HSMHinjheHO jiHu,e H 6 an C j i a B o r o c T (6p. V)^
riosnaTO je, Aa y SaxyMJby HHKaA HHje SHJIO 6anoBa, Befe carno
KHesoBa, OAHOCHO BejiHKHx KHesoBa (magnus comes, KHJSK CCAH),
a CBe Aa HX je 6njio, y HHTHTyjiau,HJH 6njia 6H CBanaKO BasAa nomenyTa H o f i j i a c T , KOJOM 6anyjy. Baiu OBO nomaH>KaH>e o6jiacra
y HHTHTyjiai^HJH H oneT noKasyje, Aa je (})ajiCH(|)HKaTOp TO yHHHHo
HayMHu,e Kao H y XpaHKOBOj ncnpaBH camo Aa saMerae Tpar
CBome HSMHiujbenoM saxyMCKOM BJiaAapy CjiaBorocTy. OBO je HMe
y XII H XIII BeKy >KHBeJio KOA nac, ajin HCKJbyHHBO y xpKpajeBHMa 76 ), jep My Me^y Cp6nMa neMa HHFAe H HH y
K o j e B p e M e Tpara.
AJIH saTo je Ao6po nosnaTO HCTOPHCKO jnme /I,eca ,,magnus
comes terre Zachulmie" c A^BOI^HOHOM (J)opMyjioM JCAHHH cjiyHaj KOA CBHX jiOKpyMCKHX 4>ajiCH(J)HKaTa OBe CKynnne w voluntate
et dispositione dei". /I.eca je 6no naJMJia^n CHH cpncKora BCJIHKora >Kynana Ypoiiia I H erpmj CTe^ana HeMa^e, H sancTa je
BJiaAao y SaxyMJby OKO 1148115377); OBa je HHTHTyjiaijHJa oneBHAHO HAeHTHHna c OHOM BejiHKora KHesa MnpocjiaBa H iteroBHx
75)

TiopOBHti, Xepu,eroBaHKH ManacTHpn (Cmapnnap Cep. Ill KH>. II,

BeorpaA 1925, 6971).
76) Tano 6 Maja 1188: Slauogost iupano ( S m i c i k l a s o. c. II, 225226;:
1191: Albus Slavogost (o. c. II, 250); 31 Aiapra 1198: Slavogosti Corbaviensis
comitis (o. c. 11, 294); 1219: Albus Slauogost comes de Corbavia (o. c. Ill, 176).
77) O flecn FJI. rope CTp. 100 H HHHCC y pacnpaBH o ayTeHTHHHOCTH
Hcnpase OA TOA- 1151.

(y XII H XIII B.). Y ocTajioM o J\ecm je (|)ajicH4)HKaTop

Morao Aa na^e noAaTaKa, jep je ycnoMena na Hb y npsoj noJIOBHHH XIII BCKa saHCTa join Morjia Aa 6yAe >KHBa. Hajnocjie o
/JecH roBOpH H Don AyKJbaHHH y CBOJHM saKJbynHHM
Heo6nHHa H snanajna je HAyfea HHTHTyjiaunja: ,,Ja
saxyMCKH enncKon sajeAHO c 6anoM PacTHMHpoM H cy^eM MnpocjiaBOM H CTpaHMHpoM (sap. CrpacHMHpoM) H npoKypaTOpoM KpaJHMHpOM H HHTaBHM SaxyMCKHM OJICMCTBOM". KaKO je 6aiII y JIO-

KpyMCKOM ManacTHpy 6opaBHO nocJieA^H saxyMCKH (CTOHCKH)

KaTOJiHHKH enncKon /l,OHaT norapaj XII H na noHerey XIII
HHje neMorybe, Aa cy JioKpyMCKH 6eneAHKTOBUH OA H>era
npHnaTH o H>eroBHM npeAxoAHHii,HMa H Aa je JCAHOMC OA H^HX saHcxa SHJIO HMe TaBpHJi78). Snanajna je y HHTHTyjiaijHJH join H CHHryjiapna (})opMa ,,jau (ego), jep Ta ce ynoTpedjbaBajia caMO AO
Kpaja XIII BeKa, KaA CBC BefeMa npeBJiaAasa njiypajina (|>opMa ,,MH
(nos79). AJIH aKO ce H MO>KC yse Kao BeoMa BepoBaTHo, Aa je
HerAe y XII BeKy HCKH TaBpnji sancTa 6no saxyMCKo-CTOHCKH ennCKon, a OHO cy OHHTO HSMHinjbena jiHU,a CBH ocTajin HSAaBann HCnpaBe, To je na npBOM MecTy H oneT 6an PacTHMnp, KOJH
eeha na HMC /J,yKjbaHHHOBa Kpajba PacTHMHpa (FJI. VI).
HsrjieAa, Kao Aa je (J)ajiCH4)HKaTOp na OBOM MecTy npocTO ynoTpefino HeKa nosnaTa xyMCKa BjiacTeocKa HMena naK HS cBora BpeMeHa, OAHOCHO HS Apyre nojioBHHe XII BeKa. TaKO ce y HcnpaBH
xyMCKora BejiHKora Knesa AHAPHJC, HSAanoj OKO 1249, noMHH>y
XpejiKo P a c T H M n p n i i , AaKJie PacmnmnpOB CHH, a y ncnpaBH
KHesa PaAocjiaBa (22 Maja 1254) POACH K p a j H M H p n i i ,
CHH K p a J H M H p O B 8 0 ) , AOK HMCHa MHpOCJiaB H CTpaHMHp

(sap. OrpacHMHp) >KHBO noAcefeajy na nosnaTy HeMa^HHy 6pafcy,

RejiHKora KHesa saxyMCKora Mnpocjiasa H CTpai^HMHpa HJIH CpaHHMHpa,

IlocjieAHbH je HSAaBan ncnpaBe H oneT 6an Baricius. Ty je

OHHTO MHiujben nosnaTH 6 o c a n c K H 6 a n Bopnli (o. 1153 1167)r
78) TJI. o TOMe F a r l a t i o. c. VI, 326-327; J i r e c e k , Staat I, 58 H SufII ay, Kirchenzustande (Thaloczy, Albanien I, 230).
79) C T a H o j e B H f e , CTYAHJC (Fjiac, KH>. 92, 112) H E r b e n o. c. 292 AO
293, 315.
80) M i k l o s i c h , Mon. serb. 34, 45.

221
220

yrapcKora Kpajba, nnja ce BJiacx H H K a A je iimpHJia

no SaxyMJby* Oajicnc^HKaxop OHHXO ra je yseo camo saxo, jep je
6no no3Haxo HCXOPHCKO jiHije, H Aa xaKO AaAe HcnpaBH BHine Bepe.
Ho saxo ce (frnjicn^HKaxop H OOMHO nyBao, Aa Eopnliy AaAe XHxyjiy saxyMCKora OAHOCHO 6ocaHCKora dana. Ha ocHOBy OBC jia>KHe
HcnpaBe AOMHCJIHJIH cy ce AOUHHJH Ay6poBanKH jiexonHCijH paxy
EopHtieBy c /JydpOBHHKOM, Kora Aa6ome HHje HHKaA 6Hjio81).
KaKO AaKJie BHAHMO, 4mjiCH<}}HKaxopH ynHHHJiH cy
OA nee HeKa nosnaxa ncxopHCKa jmija, a OA MCCTH
3a nnxaH>e o nocxaHKy OBHX JioKpyMCKHX (JmjicHtfmKaxa npse
CKynnne OA napowra je HHiepeca cam T C K C T , AaKJie jearpa H>HxoBa. Apenre y H>HMa neAia na sanpaBo HH npoMyjiraunje, Bet
xeK BeoMa KpaxKa HapaijHJa c nexHunjoM, H AHcnosnijHJa. CBC
je TO sancxa y nynoM CKJiaAy c (JjopMyjiama H Apymx nauinx
npHBaiHO-npaBHHx Hcnpasa XII H XIII BeKa. Ho KOA OBHX ce <})opMyjia BHAH, KaKO cy o6e JbyroBHTOBe ncnpaBe na XpaHKOBa,
CHHa H o6e TaBpn^oBe, noieKJie H S H C T C O K O ^ H H C .
Hcnpaea name HHKaA He noMHfte paHHJnx, a HSAaBann
upKBy CB. riaHKpaaHja na Mjbexy jioKpyMCKOM ManaciKpy, des
o63Hpa na paHHJe Aonaanje, Kao n p B H AOHaiopH. ynope^yjyfen OBe
HcnpaBe nsrjieAa naM, Kao j^a cy 4)ajiCH(|)HKaTOpH npe csera KyinajiH, Aa Hanpase BHiue Hcnpasa jeAHora ncxora caApwaja H TCK
OHAa Aa HSAieijy H>HX nsaCepy jeAny, Aa 6yAe ,,npaBau. OBaKO
HacjiyfeHBaHbe Kao Aa noxBp^yjy n a p a j i e j i n e n c n p a B e JbyxoBHXOBe H enncKona FaBpHJia, Koje AOcaAa join nncy 6n;ie ny6;iHKOBane H3 MCHH HenosnaxHx pasjiora KOA HSAasana Oapjiaxa,
KyKyjbeBHha H CMHHHKJiaca. KaA MX ynopeAHMO jeAHy c ApyroM
3HAeheMO, Aa one ne cxoje jeAHa cnpaM Apyre Kao Konqenx H HHcxonHC, Beh Kao A B a p a - s j i H H H x a n o K y m a j a 4)ajiCH({)HKaxa,
yHHtt>eHa OA pasjiHHHxnx pyKy. Bam xaj Kpynnn (})aKax jaK je AOKas
Aa cy jiQKpy MCKH 4)ajicH<JwKaxH npaBJbeHH neKaKO y H ex o B p e M e
H OA H C X H X (})ajiCH({)HKaxopa. YnopeAHMO caAa X C K C X (jesrpy)
OBHX HcnpaBa:
~
si) AHOHHMHH ' JleToini^ H ParnHna, o6a MS XVI B6Ka (ed. Ngdilo,
S c r i p to res voL I, Zagreb 1883), ne sna/iy jom HHIUTE o 6any ,,Bapnfeya
(BopHfey). TCK O p 6 H H H (o. c. 192, 347349) H JlyicapeBHfc (o. c. 19-31)
na OHAa no H>HMa H P a c T H f c (ed. Nodilo 53-^) ^Hagy, Mflpro rora Aa
npHHajy.

JbymoBHm a)
. . . est datum tibi
Petro abbati et reliquis fratribus in
mense iulio indiccione septima. Idempredictusuen.
Petrus abbas et
fratres eius postulauerunt nobis
S. Panchratium de
Babina
[palla],
quod est in Meleta,
quatenus hoc habeant in potestate
sua. Nos autem
cognoscentes propter salutem hominum secundum
postulacionem eorum, fecimus et
dedimus eis prephatam ecclesiam,
ut non uirtutem
paciantur neque a
Raguseisnequeab
aliis quib.uscunque
hominum, sed ut
ordinent ibi abbates quos uoluerint.

Xpamo
... est datum tibi
domino Grobi ab^
batietreliquisfra
tribus in mense
iulio indictione
septima. Predictus ven. Grobi
abbas et fratres
eius postulauerunt nobis S. Panchratium cum [loco] tocius Babine
pale, quod est in
Meleta, quatenus
hoc habeant in
sua
potestate.
Nos autem cognoscentes eos
iustos esse eciam
et certantes propter salutem hominum secundum
postulacionem
eorum fecimus et
dedimus [dict]um
suprascriptum locum eis, ut non
paciantur uirtutem neque a Zacholmie hominibus neque a
Raguseis neque
ab aliis quibuscunjque hominibus, sed ut ordinent et habeant.

Heca

. . . Venit enim
abbas Lacromonensis et petiit
michi ecciesiam
S. Pancratii sibi
et monasterio Lacromonis
dari
cum omnibus terris, que in Babbina polla sunt.
Ego autem amore
dei et remedio
anime mee cum
consilio nobilium
omnium terreZachulmie abbati
Lacromonensi dictam ecclesiam
S. Pancratii in insula Melete cum
omnibus terris
Babine polle tribuimus et concessimus, ut habeat
et possideat quiete in perpetuum.

PdBpHJi a)

. . . damus ecclesiam S. Panchracii

de Babina palla
cum omnibus terris, que est in
Meleta, huic Uitali
abbati monasterii
sancti Benedict! et
eius fratribus, ut
pro salute uiuencium et restauracione animarum
nostrorum defunctorum earn semper habeant atque
possideant sine
omni calumnia et
sine omni impedimento, tam Raguseorum quam et
Stagnensium omniumque Zachulmie Sclauorum atque Latino rum.

KaKO BHAHMO, peA je MHCJIH cacBHM HCXH y CBC nexnpH HCnpaBe, camo cy /l,ecHHa H TaBpHjioBa Kpate, AOK JbyxoBHxoBa H
XpaHKOBa HMaAy naK H HCXH AaxyM82).
82) PJI. o TOM H H o d i n k a , A szerb tort, forrasai (Tort, tar 1892, 55-56).

T
222

Ocrajie^HcnpaBe, CjiaBorociOBa H EopHrheBa, paajiHKyjy ce OA

OBHX H 4>opMOM ticaAp>KHHOM. ]\OK 6aH CjiaBorocT n o T B p i ) y j e
jioKpyMCKOM MaHacTupy Aap ,,CBOJHX upeAxoAHHKa H cmapttx ruieMufca" H odefcaje CBojy saurnrry, cBora (HeHMeHOBana) cnna H
CBHX saxymcKHx njieMirka, 6an Bopirk cyAH, jep cy jiOKpyMCKH
KTOBijH To6o>Ke 6wjiH onTy>KeHH, Aa 6es npasa noceAyjy
CB. naHKpaijHJa Ha Mjbeiy. AJIH KaA cy OHM npeAa n HSnejiH ,,BepOAOCiojHe wcnpaBe a L o t a u i t t o p r o t o s p a t a r i o et
alias literas ab a l i i s n o s t r i s a n t i q u i s d e c e s s o r i b u s terre
p r i n c i p i b u s " , OHAa HM je H OH I I O T B P A H O AOcaAauiH>H noceA.
Osaj naHHH ijHTupaita pannjnx HcnpaBa OAroBapa AoneKJie npBOj
nojioBHHH XIII B6Ka, jep n o i n y n o n p e n n c H B a i t e , OA penn AO
penH, yodHHaJHJio ce KOA nac na IlpHMOpjy TCK OKO nojioBHHe
XIII BeKa yBotjeHbeM jaBnora Hoiapujaia. Ho HH y paHwje Bpene
HHJe ce odnnaBajio y HcnpaBama KasaiH ,,et a l i a s litteras ab
a l i i s nostris antiquis decessoribus" H T. A-> Bek cy BasAa 6Hjia
HaBeAena 6ap HMena HSAaBana, aKO ne H A^xyM.
JloKpymcKH 4>ajiCH(|)HKaTH Hmajy c nauiHM ayTeHTHHHHM HCnpaBaMa OA XXIII Bena napoHHio sajeAHHHKy onmnpHy t}>opMyjiy n p o K J i H t b a i t a (minatio, sanctio, Ponformel83). Ta je
4)opMyjia Aocia ciepeoTHnna H saio HHJC Haynno HHiepecaHTHa
no CBOJHM penHMa, Hero caiv\ CBOJOM er3HCTeHii,MJoM s6or Aarapatba HcnpaBa, OAHOCHO sfior OApetjetba BpeMena npeA KOJHM cy
one nocrajie. Y naiiiHM (|)ajiCH(|)HKaTHMa ona rjiacH oBaKo:
J b y i O B H T O B a HcnpaBa a): Quisquis autem presumpserit
impedire predictum abbatem Petrum, habeat malediccionem patris
et filii et sancti spiritus et eiusdem uirginis matris84).
X p a H K O B a : ,,Quiscunque autem presumpserit impedire
predictum abbatem et successorem eius, habeat malediccionem
patris et filii et spiritus sancti et eciam dei virginis matris et
beati Panchracii et omnium sanctorum.
C j i a B o r o c i o B a : Qui autem eis contrarium fecerit, malediccionem dei omnipotentis et sanctorum omnium habeat.
83) TJI. C T a H O J e B H f e , CxyAHJe (Tjiac KH>. 100, 148).
8*) Oea ^opMyjia rjiacn y JbyroBHTOBOj Hcnpaen 6): Quicumque autem
causa inuidie eis impeditnentum fecerint, dei omnipotentis et virginis Marie
et principis apostolorum Petri omniumque sanctorum malediccionem habeant.

223

: Si quis autem dicto abbati uel monasterio Lacromonensi aliquod impedimentum pro hoc nostro statute inferre
uoluerit, sit i n i m i c u s Z a c h u l m i e e t s i t a deo et beata virgine Maria et sancto Benedicto et duodecim apostolis et omnibus
sanctis maledictus.
T a B p u j i o B a a): Quicumque autem eis contrarium uel impedimentum facere conatus fuerit, yram omnipotentis dei altissimi
t omnium sanctorum incurrat85).
B o p H f e e B a : Quicumque autem eis contrarium fecerit, malediccionem et iram dei super se concitet eiusque ulcionem et iudicio
cum improbis dampnetur.
YnopeAHMo JIH caAa OBC (fjopjviyjie, BHAeheMo A& cy JbyroH XpaHKOBa FOTOBO OA penH AO PCHH jeAHane; 6jinsy croje
H BopHiieBa, a naJAajbe cy CjiasorocTOBa H /],ecHHa.
<I>opMyjia npeiH caMo i^pKBeHHM Kasnama, HO J\ecnna H Apyra
FaBpHJiOBa HMajy ciaBKy sit inimicus Zachulmie, OAHOCHO sit
omnibus Zachulmie inimicus hominibus Kojy xpe6a oijeHHTu
Kao MarepHjajiny Kasny. Mnane ynope^HBaH>e H oner noKasyje, A&
cy ^OKpyMCKH (JjajiCH^HKaTH noxeKJiH MS Hcie cpeAHHe. AJIH OA
ananaja join je neuiTO. LLIy^aj je noKasao, Aa je rana o n c e > K H a
4)opMyjia npOKJiHH>aH>a ynpaso nena napOHHia ocofiHHa nauiHx
HapOAHHx HcnpaBa OA IX AO XIII Bena H Aa ona y jiaiMHCKHM HCnpaBama noinyno npecraje Beh ApyroM DO^OBMHOM XIII BeKa86),
J^OK ce y CJIOBCHCKHM HcnpasaMa saApncajia AO XV BeKa87). TaKO
Hac H raj AeTajb BOAH y npsy nojiOBHHy XIII BeKa.
/I.ajba je (JjopMyjia K o p o f i o p a u n j a , KOJOM ce noiBp^yje
OHO, IIITO je y HcnpaBH OApe^eno a o6HHHO ce y H>OJ noMHH>y
CM peHH (})OpMyjie join H HSAasaneB nornHC, OAHOCHO nenar H
CBeAoi^H88). HMa cjiynajeBa H KOA ayieHTHHHHx wcnpaBa, Aa nemajy
85) Oea ^opMyna rjiacw y FaBpmioBOJ ncnpaBH 6): Si aliquis Zachulmie
:homo irritare hoc faetum voluerit vel contrarium fecerit, sit o m n i b u s Zac h u l m i e i n i m i c u s h o m i n i b u s , insuper maledictus sit a domino atque a
duodecim apostolis necnon a sancta Maria matre domini et ab omnibus
sanctis.
se) S u f f l a y , Privaturkunde 6673.
87) C T a n o j e B H f c , CTy^HJe 1. c.
88) O TOM C T a H o j e B H f c , CxyAnje (Fjiac KH>. 106, BeorpaA 1923, 149).

224

Kopo(5opauHje HJIH Aa je ona ACJiHMHije Hsoerajia,

Hcnpasa 6ts CBeAOKa, 6es noTnnca H 6es Tpara neHeMa H ne Mo>Ke Aa 6yAe. TaKO npHMepnije ncnpaBa sa~
xyMCKora Knesa AHAPHJC (HSAana OKO 1214 1217) neMa
HHKaKe Bep6ajme KOpo6opan,HJe, ajin saTO HMa nenaT89), AOK
HcnpaBe Kpajba Cre^ana npBOBeHHanora, Cre^ana BjiaAHCJiaBa H
6ocancKora 6ana MaTeja HnnocjiaBa TaKO HCTO HeMajy HH Kopo6opan,HJe HH cBCAOKa, ajin HMajy H KpajbeB (HSAaBaneB) HOTHHC
H H>eroB nenaT, HJIH 6ap caMO nenaT90). 3aTO je ocofiHTO SHanajHa
HHH>eHHija, Aa y JioKpyMCKHx (|)ajiCH(|)HKaTa OBe CKynnne He caMO
Aa noTnyno neAoerajy CBeAOijH91), Hero one nemajy HH noranca
HSAaBana na HH H>HXOBHM nenaTHMa nnrAe neivia HH HajcHTHHjera
Tpara. TCK JbyTOBHTOBe HcnpaBe H CjiaBorocTOBa HMajy KaKy
TaKy KOpo6opan,HJy, y KOJOJ ce noMmte To6o>Ke H nenaT 92 ); HSr j i e A a K a o A a n o c a o O K O (})ajiCH(})HKOBaH>a O B H X H C n p a B a n n j e 6 HO K O H a n n o C B p i u e n . HH norancy neMa HH
y jeAHOJ HcnpaBH Tpara, Kao IIITO ra HeMajy HH Ay6poBanKe, saxyMCKe HJIH 6ocancKe HcnpaBe XII BeKa H npse nojioBHHe XIII.
je HsyaeTaK Beii noMenyTa cynpacKpnni^HJa no
y noneTKy JbyTOBHTOBe ncnpaBe.
ajbe je snanaJHo, Aa ce y OBHX JioKpyMCKHx
ne noMHH^y y npaBHjiy H>HXOBH n n c a p n 9 3 ) ; TaKO y JbyTOBHTOBoj,
XpaHKOBOj, CJiaBorocTOBOj H BopnheBoj HcnpaBH, a caMo sa FaBpnjiOBy H AecHHy Ka>Ke ce, Aa HX je nanncao ^presbyter Millogoy
(var. Milagai, Millogay) in ecclesia sancti Michaelis", AaKJie y
e n n c K o n c K O J cafiopHoj I^PKBH y Crony. FaBpHJiosa ncnpaBa
join ,,iubentibus his nobilibus scripsi (var. iussu eorum
89) M i k l o s i c h , Mon. serb. 24, sa AaTHPaH>e Hcnpaee yn. J i r e 5 e k r ,
Kanzlei (Jagic, Archiv XXVI, 169).
90) M i k l o s i c h o. c. 8-10, 16, 17, 19-20, 21, 24-25, 25-27, 27, 28

AO 29, 2930.

91) CaMO y CJiaBorocTOBOj HcnpaBH Ka>Ke ce y noneTKy (y HapaunJH)

,quod testificat iupanus Gerdessa cum aliis nobilibus *.
92) JtyxoBHTOBa Hcnpasa a); wEt propter stabilitatem et securitatem illorum datum est presente sigillum, quod cum nostro vullotirio signatum est
supra; ncnpaBa 6): ,,Damus et stabilite affirmamus et sigillum cum nostrovullotirio signamus eis".
93) O micapHMa yn. C x a n o j e B H i i o. c. 5096.

225

scrips!)". HH TO noMaH>Kan>e ne 6n 6njio TOJIHKO cyMH>HBO, jep

HMa BHine ayTeHTHHHHX HcnpaBa nainnx, napOHHTO XII H npBe
nojioBHHe XIII BeKa, y KOJHMa ce ne noMHtbe nspeHHO nncap.
MnTepecaHTHo je H TO, Aa cy CBC AO npBe nojioBHHe XIII JBeKa
nncapn yncTHny SHJIH H y /Jy6poBHHKy H y cyceAHHM seMjbaMa
CBeiiiTeHHqH HJIH Kajiy^epH, a TCK OHAa cy ype^ene
c BCUITHM H npo(f)ecHOHajiHHM nepconajioM.
HajsaA Tpe6a join Aa orjieAaMO nannn A a T H p a H > a . O6e
JbyTOBHTOBe H XpanKOBa HcnpaBa Aarapajy 8 in mense iulio indiccione septima", CjiaBorocTOBa ,,in Kalendis decembris (= 1 Aeq.)",
/lecnna H o(5e TaBpHJiOBe neMajy HHKaKH AaTyM, a BopHfceBa ,,in
mense augusto indiccione septima"94). Y TOMC noKasyjy
4)ajiCH(|)HKaTH sancTa HCKO nosnaBaite ncnpasa XII H XIII
H naHHHa AaTHpatba y ftHMa. TaAa ce P C A O B H T O AaTHpajio caMO
no Meceijy H HHAHKTHMa, a HMa H AocTa canyBannx ayTeHTHHHHX
HcnpaBa (y opHrnnajiy HJIH npenncy) 6es AaTyMa. TaKO npHMepHqe
CBe BHsanTHCKe (rpHKe) H jyncHOHTajiCKe jiaTHHCKe, na OA HCCTH H
name ncnpase XI H XII BeKa, BasAa AaTHpajy caMO no B
ijapeBa, no Mecei^y (6es osnaKe Aana) H no HHAHKU.HJH95).
OrjieAaBiiiH CBa A^njiOMaTHMKa KpHTepnja JioKpyMCKHx
CH<f)HKaTa npse CKynnne, AOJiasHMo AO noysAana pesyjiTaTa,
cy
HX npaBHJiH JLyAH 6es cyMH>e JioKpyMCKH 6eneAHKTOB
cjiado BeuiTH caeraBJLaHby HcnpaBa, AaKJie TaKH, KOJH cy
HMajiH y pyKaMa ayTeHTHHHHX HcnpaBa cBora BpeMena na H paHHjera, ajin nncaibe HcnpaBa HHJC HM SHJIO PCAOBHTO 3aHHMan>e.
Kao npeAJio>KaK (tfjopMyjiap) nsrjieAa MH, Aa cy 4)ajiCH4)HKaTOpH
HMajiH npeA oHHMa H HCKC npHMHTHBHe ajin ayTeHTHHHe sax y M C K e HcnpaBe, LUTO 6n SHJIO caMO npnpOAHO, jep H Te dpajiCH(|)HKaTe HSAajy To6on<e OA HCCTH (JjaKTHHKH a OA HCCTH HSMHuiJLeHH saxyMCKH BJiaAaoijH. TaKO HMajy JioKpyMCKH <J)ajiCH(f)HKaTH
HCKHX sancTa nenopei^HBHx AOAHPHHX TanaKa c HajcTapnjoM nosaxyMCKOM ncnpasoM BejiHKora Knesa AHAPHJC, cnna Mnpoa, Koja je HSAana OKO 12141217. M Ta nnane
9*) Beii caM rope Kasao (cxp. 190), %a je nncap namicao in die, ajiH TO
je jaManno rpatJjHHKn nesroAHO npHKasana CKpafceHHii,a XIII Bena indie sa indictione (rn. C a p p e l l i , Dizionario di abbreviature. Milano 19122, 180).
95) TJI. o TOMC S u f f l a y , Privaturkunde 136-165 H Kos 1. c.

15

227

226

HcnpaBa neMa HH apenre, HH KOpo6opaijHje, HH cBeAOKa, HH nncapa, HH noxnnca, HH AaxyMa, ajin 3axo HMa nenax. Ja yoninxe
MHCJIHM, Aa cy 4>ajiCH(|)HKaxopH KyuiajiH Aa HMnxyjy npHMHXHBHe
saxyMCKe c j i o B e n c K e ncnpaBe, a He JiaxHHCKe. TaKO cy nac H
najieorpa(|)CKa H AHnjioMaxHHKa Kpnxepnja AOBejia y npBy nojioBHHy
XIII BeKa Kao AO BpeMena, KaA cy JiOKpyMCKH 4)ajiCH4)HKaxH ose
ce nnxa, Mon<e JIH ce HafeH H DOBOA, 36or Kojera cy
OBH (fmjiCHtjaHKaxH HOCTajiH. MHCJIHM, A& ra Tpe6a xpa>KHXH y AapoBaity cpncKora Kpajta Cxe^ana FlpBOBeHnaHora, ynniteHOM OKO
1220 ^MdNdCT'Hipw np'kHHcrKire KAaA'Ki^Hu.e HAW* rocnoHSA* KoroPOAHI^ Kk AlVrt-kT-k : WTOKK Bkcu H ELiKWNO noA*u96). ManacxHp
CB. Mapnje Ha Mjbexy ocnoBan je CKopo nocjie 1151, KaA je A eca ?
TaAa KHe3 3axyMCKH (xpe6nH>CKH H Ay^JbancKn), Aaposao ocxpBO
MJLCX nyjicancKOM Manacxnpy CB. Mapnje na Monxe Faprany97).
Ho HHHH ce, Aa je HOBO ocnoBaHH Manacxnp, ynaxon AeCHHY AapOBatty, y nonexKy AP>Kao caMO 3 a n a A H y n o j i o B H H y Mjbexa,
a ne join H HcxoHHy c Ba6nHHM nojbeM H Aa cy u,pKBy CB. FlaHKpau,Hja y Badnny nojby CXCKJIH join AaBHO npe 1220 na HenosnaxH
naHHH, JiOKpyMCKH 6eHeAHKxoBii,H. TeK AapoBa^eM cpncKora Kpajba
Cxe^ana FlpBOBeHHanora (OKO 1220) AO^HO je Manacxnp CB. MapHJe na Mjbexy ,,OXOK Bac H BafiHHO nojbe", naiuxo cy JiOKpyMCKH
SeneAHKxoBijH xpe6ajin Aa H3ry6e CBOjy HMOBHHy na Mjbexy. TaKO
je XHM HOBOAOM OKO 1220 nacxao npou.ec npeA 3axyMCKHM
BJiacxHMa, H XH cy (|)ajiCH(|)aKaxH xpe6ajin Aa 6yAy OA KOPHCXH 6eneAHKxoBi^HMa y xBp^eEby, Aa je upKBa CB. naHKpaii,Hja c HDCHOM
seMJbOM y BaSnny nojby AaBna ft>HxoBa cBOJHna. M sancxa, KaA
noMHo npoyHHMO (|)ajiCH4)HKaxe npBe CKynnne, JiaKO fceMo npHMeXHXH, Aa HM je xeHAemjHJa AOKasaxn, Aa je JiOKpyMCKH ManacxHp
CB. MapHJe noceAOBao upKBy CB. naHKpaii,HJa y Badmiy nojby
96) M i k l o s i c h o. c. 810. 3a AaxyM FJI. J i r e c e k , Kanzlei (Jagic,
Archiv XXVI, 167). HcnpaBa nnje canyBana y opHnmajiy Beb caMO y npeiracy
XIV BeKa. OHa je KaKO Ka>Ke JapeneK stark interpolirt, ajiw je ayxenTHHHa, uixo ce XHHC AapOBauba Mjbera. FJI. H J i r e c e k , Das christliche Element
23 6e;i. 3.
97)

O TOMe ManacTHpy na MjbeTy m. HH>Ke y pacnpaBH o

Hcnpase OA 1151 (xpeha

na Mjbexy Befe npe /^ece, sa ^ece H nocjie H>era, H Aa cy xy HMOBHHy noxBp^HBajie ne caMO CBe AP^aBne BJiacxn, Beh JCAHOM npnJIHKOM H caM saxyMCKH enncKon FaBpHJi, neKaKO y BpeMe BejiHKora
/Jece98). Me^yxHM o caMOM npoi^ecy H aeroBy pesyjixaxy He
HHiiixa s6or ocKyAHqe H3BOpa. AJIH, jep ce y AOU.HHJHM
HHKaA BHiue He noMHH>e u,pKBa CB. naHKpau,HJa Kao CBOjioKpyMCKora ManacxHpa, Beh ce cacxajeMo c HmteHHijOM, Aa
je HHxaBO ocxpBO Mjbex npnnaAajio Manacxnpy CB. Mapnje na
Mjbexy"), MOpaMO saKJbyHHxn, Aa JiOKpyMCKH 6eHeAHKXOBU,H nncy
ycnejiH H Aa HM (JmjiCH(f)HKaxH uncy KOPHCXHJIH. SnanaJHo je, Aa ce
y ca^yBaHOM ejieHKy JioKpyMCKora apxHBa, (})ajicH(|)HKaxH o U.PKBH
CB. riaHKpaij,HJa y Badnny nojby ne noMHH>y nnjeAHOM penn100),
na nnaK cy AOIUJIH AO nac xo6o>Ke ,,y
6) flpyra
K ce o npBOj CKynnnn MO>KC Kasaxn, Aa cy
Aocxa neBemxo yHHH>eHH y npsoM peAy no ysopy CJIQB C H C K H X saxyMCKHx HcnpaBa npe nojioBHHe XIII BeKa, ncnpaBe
Apyre CKynnne o IJPKBH CB. Mapxnna y LLIyMexy, AaJieKO cy BeUIXHJH npoAyKXH jiOKpyMCKHx (|)ajiCH(J)HKaxopa H naK nac Mory Aa
cxaBe y cyMH>y, Aa ce saimxaMO, jecy JIH 6aui CBH KOMaAH OA
peAa (f)ajiCH(f)HKaxHm). Tpe6a OAMax Aa Ka>KeM, Aa nocjieAH>a HCnpaBa OBe CKynnne OA TOA. 1193 (6p. XIII) yonuixe nnje (})ajiCH4>HKax, naKO ce xnne noMenyxe qpKBe CB. Mapxnna y LUyMexy.
Ja caM je aMO yneo nonajBHuie 3axo, jep je AOcaAa 6njia ny6jraKOBana y BeoMa p^aBOM npenncy, na H saxo, Aa ce HbOMe KopnCXHM Kao AOKasHHM MaxepnjajioM. Ocxajy naM AaKJie caMO
ncnpaBe: KpaJba BoAnna OA 1100, cyn,HJe BojiecjiaBa OA 1112,
FpAa OA 1114 H Kpajba Tiype OA 1115. AJIH He pasjiHKyjy ce OBC
HcnpaBe OA OHHX npBe CKynnne caMO CBOJOM BeinxnjoM KOMHOSH98) To ce HMa HSBCCTH orajie, IIITO cy To6o>Ke H /],eca H enncKon FaBpHJi
HMajiH H C T o r a nncapa Mnjioroja, cBeuixeHHKa CTOHCKC cadopne upKBe CB.
Mnxajjia (m. rope cxp. 224).

") Fjl. O TOM6 HH>Ke.

10)
101)

FJI. o TOMe ejieHKy rope CTp. 205 6e;i. 44.

Yn. rope CTp. 203 6e;i. 39^ MHuubeae UIy<})JiajeBO.

229

228

UHJOM, nero nonajBHiiie y TOMe, IIITO cy AO nac Aoiiuie

y AOCTa pijaBHM npenncHMa XVIII BCKa102). Ha Taj je naHHH oinao
6aiu HajnoysAaHHJw MOMenaT sa ycneiiino OApeijeite Bpemena, KaA
cy OHC nociajie (T. j. HanHcane); OTnao je naHMe najieorpa^CKH
odjeKTHBHH KpHTepHJ, KOJH Ham je TOJIHKO noMorao KOA npBe CKynHHe. 3aio najvi He npeocxaje Apyro, Hero OBe nerapH Hcnpase
npoyHHTH najnpe c AwnjiOMaTHHKe cxpane, a OHAa c HCiopHCKe
C o63HpOM Ha JIHHHOCTH H HCKe HCTOpHCKC MOMCHTe, LUTO CC y

H>HMa noMHH>y. MHCJIHM, Aa ke nac H iaj nyx AOBCCTH AO npH6;iH>KHO noysAana pesyjixaxa. AJIH nocjie HCiipnHe pacnpaBe o AHnjiOMaiHHKHM (|)opMyjiaMa naiuHx napoAHHx ncnpaBa XII H XIII
Bena y HJiaHKy o npBoj CKynHHH jioKpymcKnx (|)ajiCH<f)HKaTa, MMCJIHM Aa HHJe noipefino H caAa nonaBibaTH CBC Aexajbe. MM kerno
yAOBOJLHTH naiiieM rjiaBHOM saAaiKy H iaKo, ano HsneceMo oniiiTy KapaKTepHCTHKy (jpancH^HKaia Apyre CKynnne c odsnpoM Ha
MHBOKaii,HJy, H TO Bepdajiny, wmaAy camo BoAHHOBa H BojiecjiaBJbeBa Hcnpasa, na OAMax nocjie Hbe AaTyM, AOK FpAOBa noHHH>e
c AaTyMOM a T>ypHHa CBpiuaBa c H>Hme. /!,OBOJLHO je nosnaTO, Aa
cy Tano cacTaBjbene MHOFC ayTeHTunne Hcnpase, ne camo Ay6po~
BanKe Hero H Apyre AaJiMaraHCKe OA XI AO XIII Bena. 3a TO w
nema H ne mo>Ke Aa 6yAe npuroBOpa OBHM (JjopMyjiama. Tano je
HCTO KapaKTepHCTHHna H no3naTa onuiMpna CTapwja (JjopMyjia npoKJiHH>aH>a (sanctio, minatio, Ponformel), Koja nac BOAH (y jiaTHHCKHM nauiHM HcnpaBaMa) y BpeMe HSMe^y IX H XIII Beica. Ho
nopeA p^aBe jiaTHHiirraHe H Hnane c;ia6o AOTepaHHx AHiuioMaraHKHx
(|)opMyjia na ynoTpefie cnrjie (A H P), IUTO je H oneT npema
ysopy nanHHCKwx acnpaBa odejiencje naiunx Hcnpasa XI XIII
a, oco6HTy na>KH3y Tpeda CKpenyTH HaHHU,y cyAOBaita y ncnpaBM
Je FpAa. Taj HanHH, KOJH ce jaBJba H y jy>KHOHTajiCKHM cyHcnpaBaMa XII Bena103), napoMHTO ce Hcrane y
102) F a r l a t i - C o l e t i VI, 5860 AOHOCH OBC Hcnpaee, ajw caMO KOA
nocjieAH>e Kpaiba T&ype OA r. 1115 Ka>Ke: ,,hoc autem est eius regale diploma,
cuius extat exemplar in Lacromonensi tabulario". BepdBaTHO cy H ocTane HCnpaBe 6HJie OBAC. KO^CTH pa^HO je nocjie Maxeja (f 1788). #aHac THM HCMa Hejvia xpara, 6ap y AP>K. apxHBy AY^pOBanKOM.
103) Cod. d i p l . B a r e s e I, 73 (1118), 7578 (1119) etc.

H AaJiMaTHHCKHM HcnpaBaMa OA IX AO XIII Bexa104). Ila H

AaTHpa^a no HHAHKTy, y CKJiaAy je c oSwHajeM OBora HCTora BpeMena y /^aJIMa^HjH105). KaKO AaKJie BHAHMO, no neKHM CBOJHM
rjiaBHHM (fjopMy^ama OBC ncnpase noTnyno oAroBapajy XII H XIII
BeKy; dam ce BHAH, KaKO cy ce 4)ajiCH(f)HKaTopH HOBOAHJIH sa
Ao6po MM nosnaTHM c|)opMyjiapOM j i a T H H C K H x HcnpaBa onora
BpeMeHa, Koje MM HHJC SHJIO Aa^ieKO.
AJIH nopeA OBHX Aodpnx CTpana Hcnpasa, cyMH>HBHMa MX
HHHe CJIHHHH HCKH MOMCHTM, KOJ6 CMO npHMCTHJIH H KOHCTaTOBaJIH

Beh KOA npBe CKynnHe JiOKpyMCKHx (Jjajicn^HKaTa. To cy: HHTHTyjiau,HJa je 6es osnaKe o6jiacTH KOJOM BJiaAajy KpajbeBH BOAMH
H H>eroB CHH Tiypo (TO jecT OTnpMJiHKe: rex Diocliae), OHAa naBo^eae jeAHora HCTora nncapa, A. onaTa ManacTHpa CB. Ceprnja
H BaKa KOA CKaApa, y CBC neTHpH HcnpaBe, OA KOJHX cy BoAHHOBa
M ToypHHa To6o>Ke, KaKO nsrjieAa, H3Aane y /JydpOBHHKy; H
104) yn. S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 20 (1108, fly6pOBHinc), 99100(1164,
T), 114-115 (1167, 3aAap), 143-144 (1176, CIIJIHT), 150 (1177, Pa6), 29
(1188, Ay6pOBHHK, p^aBO Aarapano 1118), 233-234 (1188 CIIJIHT), 234235
(3aAap 1189), 258259 (1193, AY^POBHHK), 271-273 (1195, AY^POBHHK), 294-295
(1198 fly6pOBHHK); III, 114115 (1213fly^POBHHK),i32 (1215, Ay6pOBHHK),
312-313 (1229 Ay6pOBHHK), 345-346 (1231, AY^OBHUK); o. c. IV, 22 (1237,
CIUIHT), 3738 (1237, AY^POBHHK), 50-51 (1238, CHJIHT), 55-56 1238 Pa6),
59-60 (1238, 3aAap), 74-76 (1239, SaAap), 8183 (1239, 3aAap), 101-102
(1240, CHJIHT), 105-106 (1240, 3aAap), 115-119 (1240, 3aAap), 330-331 (1247,
Ay6pOBHHK), 365-366 (1248, AY^POBHHK), 399-400 (1249 AY^POBHHK), 483484
(1252 Ay6pOBHHK), 542 (1253, AY^POBHHK), 554, 555556 (1254
599-600, 600-601 (1255 AY^POBHHK); o. c. V, 194-195 (1261
339341 (1265 3aAap), 388-390 (1266 3aAap), 531532 (1270
o. c. VI, 100111 (1275fly6pOBHHK),539-541 (1285 AY^POBHHK), 559-560
(1286 AY^POBHHK), 658-659, 660661 (1289 3aap), 682684 (1290 AY^POBHHK).
KpajeM XIII BeKa nornyHO HiiinesaBa xaj nannH cyAOBaita HS ncnpasa. JHpeneK(rji. Gesch. 1. 2136e;i. 2) npnroBopHo jeAOAyme npncyTHOCTH > K e n a Kao
CBCAOKa; HO TOMC HMa BHiue npimepa y nauiMM HCTOM noMenyTHM HcnpaBaMa,
a napoHHTO je HHTepecanTan cjiynaj 1275 y AY^POBHHKY (o. c. VI, 110111).
nixa BHiue, y Ay^POBHHKy ce y 3anncHHu,HMa Be/iHKora Befca 18 anpnjia 1364
Ka>Ke Hspenno: ,,Et in hoc casu tarn f e m i n e quam masculi possint esse
festes et dictis earum debeat adhiberi fides, prout videbitur domino rectori et
iudicibus adhibendi fidem (Mon. R a g u s i n a vol. IV, 17). Yn. H
HJe (Fjiac 110, Beorpa^ 1923, 5).
105) pji. S u f f l a y , Privaturkunde 136 H

230

HaBoijeite jeAHora HCiora cseAOKa P (= Heipa) apxnenncKona,

H onex 6es osnaKe upKBe, ajiw je Ban cyMH>e MHiujbeH Oeiap, npBH
AyKJbaHCKO-6apCKH apxnenncKon, BOAHHOB cyBpeMeHHK. y CBe je
neTHpH HcnpaBe pen o IJPKBH CB. MapTHHa y LUyMeTy, Kojy PCAOM
Aapyjy, OAHOCHO noiBp^yjy, c tbeHHM sejvubHuiHHM noceAOM, 6eneAHKTOBCKOM ManacTHpy na ocipBy JloKpymy Kpajb BOAHH (1100)
Kao npBH, noiOM cyAHJa BoJiecjiaB (1112) Kao Apyrn, na OHAa je
Aocyijyje TOMC ManacTHpy cyAHJa FpA (1114) y jaBHOM npoijecy
npoiHB neKora Mnpa ,,de Paris", KOJH je ocnopaBao HcnpaBHOcr
AapoBaita cyAHJe BojiecjiaBa, H najnocjie noTBptjyje AapoBHHijy
,,de quadam ecclesia sancti Martini, quam olim datam habuerunt
patres nostri et domini", Kpajb Tiypo sajeAHo c maxepoM JaRBMHiom
H CPOAHHKOM FPAOM (1115). Bet nac OBaj nanHH, KaKo cy y j i o r e
AOAejbene nojeAHHHM HcnpaBaMa, >KHBO noiceha na CJIHHHH pacnopeA yjiora KOA ncnpasa npBe cKynnne jioKpymcKHx (fmjicH(})HKaia. H Tamo Aapyjy jiOKpyMCKOM manacTHpy upKBy CB. IlanKpaijHJa y BafiHHOM no^y nesaBHCHo jeAan OA Apyrora: npoxocnaiap
H CTpaiwr JByioBHT, na XpaHKO, BCJIMKH KHCS .Heca, enHCKon FaBPHJI H fteroBH ApyroBH, a OHAa noiBpijyje AapoBaHbe CBOJHX ,,npexxoAHHKa H cxapHx njieMHlia" 6an CjiaBorocx, AOK najnocjie
ne peiuaBa pacnpy y KOPHCT jiOKpyMCKora manacTHpa 6an
OBa C J I H H H O C T H H j e H He MO>Ke Aa 6yAe cjiynajna,
je ona ynpaBO CHancan AOKas, Aa cy o6e CKynHHe
nocxajie y HCTOJ cpeAHHM H neKaKo 6jiHsy no Bpemeny, TO jeer y
npsoj H Apyroj nojioBHHH XII BeKa. flajbe je cBaKaKO BeoMa cymH>HBO H TO, Aa ce camo y BOAHHOBOJ HcnpaBH Ka>Ke: ,,Et ego A.
abbas ex coenobio sanctorum martyrum Sergii et Bachi per iussionem domini regis scripsi in presentia dompni P(etri) archiepiscopi et aliorum nobilium", AOK ce y ApyrHM HcnpasaMa OBO
C K p a t y j e osaKo: w Et ego A. abbas suprascriptus per iussionem
domini r e g i s subscripsi", a o Kpajby nema y TeKCTy nnrAe penn,
jep je HSAaBan HcnpaBe cyAHJa BoJiecjiaB. Y FPAOBOJ wcnpaBH Ka>Ke
ce oBaKo: ,,Et ego A. abbas suprascriptus scripsi per iussionem
domini r e g i s supradicti", ajiH y TeKCTy HHFAe ce npe Tora ne
noMHH>e onaT A., a Kpajb cano y (J)opMyjiw A a T H p a ^ a regnante
rege Qeorgio filio regis Bodini", H ,,Primo autem anito regnante
predicto regert. HajaaA y HcnpaBH Kpajba Toype Kance ce: ,,Et ego

231

A. abbas ex coenobio sanctorum martyrum Sergii et Bachi per

iussionem domini regis scripsi in presentia P(etri) archiepiscopi
et aliorum nobilium Ragusii". Osa CTHJicna CJIHHHOCT, OBHCHOCT H
noBesanocT y cyncKpHnijHJH Me^y Hnane nesaBHCHHM HcnpaBaMa r
OHHT je 4)ajiCH(|)HKaTOpCKH nocao.
AJIH jia>KHOCT OBHX HcnpaBa APY re CKynnne AOKasyjy H HCKH
HCTOpHCKH MOMCHTH H npoTHBypeHje H>HXOBe caApH<HHe c ApyrHM
noyBAaHHM HCTOPHCKHM MaTepHjajiOM.
U,pKBa CB. MapTHHa y LLIyMeTy Koja jom H Aanac noCTOJH, Aa6oMe nperpaijena106) noMHHbe ce npBH nyTa y Henoj
Ay6pOBaHKOj ncnpaBH OA 15 jyna 1193 (FJI. rope 6p. XIII). KaKo
je AO nac Aouuia y Beoma ptjaBOM npenncy XVIII Bexa, nnje je
6ain Tano jiaKO pasyMeTH OA penn AO penn, ajin caAp>Knna joj je
y cyuiTHHH OBa. FIpeA Ay^poBanKora Knesa H Belie erynno je
Toypaiu (?) CHH AHAPHJHH (?) H3 MecTa Fpau;a (?) c nsjaBOM, KaKo
ce BeoMa Ao6po ceha H sna, Aa seMjba (= BHHorpaAH H opannqe)
y UlyMeTy npnnaAa upKBH CB. MapTHHa. OH je AOAyme (pannje)
Kasao npeA KHerHH>OM ^ecncjiaBOM, Aa Ta seMJba npnnaAa H>eMy
H fteroBy pOAy, ajin ne xTejyfen Aa My Aymy TepeTH TOJIHKH rpex,
nanyuiTa je H najiance cBHMa, KOJH je caAa AP>Ke, Aa je ocTaBe,
jep je OHa 6njia CBOjnna ijpKBe CB. MapTHHa H y BpeMe H>eroBO
H iteroBa oua H CBnjy H>eroBHx npeAaKa. Ms OBHX penn Bajba HSBCCTH, Aa je ijpKBy CB. MapTHHa c H>eHHM seMjLHuiHHM noceAOM
OKO 1193 nenoBJiacHO AP>Kao Kao CBOjy HCKH TDypaui H Aa ce sa
fty HHTepecoBaJia KHernH>a /JecncjiaBa. To npBo H npBO snann, Aa
TaAa 1193 j i O K p y M C K H M a n a c T H p , KOJH ce yoniiiTe ne
noMHH>e HH jeAHOM peHH y ncnpaBH, j o u i n n j e 6 n o
i j p K B e CB. M a p T H H a y L l l y M e T y H Aa je KHerniba
HAiajia neKa npaBa na Ty ijpKBy, OAHOCHO na iten seMJbHiiiHH noceABefe OBaj $aKaT cam no ce6n snaHH, Aa cy C B C o n e n e T H p n
H c n p a B e (})ajiCH(|)HKaTH, a caAa ce cano nnTa, KaA H KOJHM
cy noBOAOM nacTajin. KHerHma /JecncjiaBa >Kena je HJIH yAOBHqa
OHora KHesa Mnxajjia, KOJH ce Kao nocjieAfoH no nmeny nosnaTH
noTOMaK AHHacTHje cpncKO-AyKJbancKHx BJiaAapa XI H XII BeKa
^106) J u r i c , Franjevacki samostan u dubrovackoj Rijeci. Zagreb 1916,
32: ,,Sumet. . . ima dvije crkvice: presv. Trojstva, cempresima opkoljenu !
Sv. Martina".

232

233

noMHHbe 1178 y nncMy AyKJLancKO-fiapcKora enHCKona Fprypa

cnJiHTCKOM KanoHHKy FBajrrepHJy107). Y jiOKpymcKHM (})ajicH(J)HKaTHMa Apyre CKynnne Ka>Ke ce na BHine Mecra, Kano BHAecMO, Aa
je npKBa H seMjba y LUyMeTy 6njia ,,KpajbeBCKa" H saxo je TO6o>Ke H Aaje JiOKpyMCKOM Manacrapy cpncKO-AyKJhancKH KpajbeBCKH
POA. Taj noAaiaK jioKpyMCKHx <J)ajiCH(|)HKaTa, TO jecT Aa je Ta
seMJba neKoh 6wjia ,,KpajbeBCKa", He Mopa Aa 6yAe HSMHinjheH;
iiiTa BHiiie, OH najiasH noTBpAy 6aui y rope noMenyTOM HHTepecoBaity KHerHH>e /JecncjiaBe, sa Ty upKBy H H>eny seMJby. BepoBaTHo je erora, Aa je sa cjioMa Ay^JtancKe AWHacraje (OKO nojioBHHe XII BeKa Ta npKBa c noceAOM npeiiuia y ysypnaTopcne pyice.
<J>ajiCH<|)HKaTopH cy AaKJie caMO HCKOPHCTHJIH jeAan TaAa y J\y6pOBHHKy nosHa MOMenaT, MeljyTO MH HeMaMo noAaTana, KOJH
6n HaM AonasajiH, Kano H KaA je JioKpyMCKH Manacrap AOiuao y
noceA npKBe CB. MapTHHa H n>eroBe seivube; MH ce cacTajemo Befe
y XIII Beny c TOTOBOM HHHbeHHijOM.
HAyliH naHMe noAaTaK jecTe OA 12 4>e6pyapa 1212. Tora je
Aana H3jaBHJia ,,Pradiza de Andrizzo" MO>KAa cecTpa onora
Toypauia (Juras Andritii filius) OA 15 jyna 1193 Aa Aapyje JioKpyMCKOM ManacTHpy ,,na cnac Ayuia CBOJHX noKOJHHKa" terras
St. Viti, que sunt in Jancheto supra sancti Martini ecclesiam"m).
je na JIoKpyjviy 6no onaTOM IleTpana, a ManacTHpCKH aAAHApwja fladpane (= /l,o6pOHHii?). AJIH nocjie roAHHy H no
Aana Aomjia je FlpeAHua y cnop c HHKOJIOM IleHHH>e>KHiieM, KOJH
je ce6n HOCBOJHO seMJby CB. BnAa y lUymeTy, HO cyA My jy je H
(13 jyjia 1213), jep je 6no A O M a f c H HOBCK, a npeAHU,a
BHaHKa 1 0 9 ). HaTO ce A>Ke npoTHB ysypnaTopa JioKpyMCKH
onaT rieTpana H Ty>KH ra AySposaHKOM cyAy, a;iH cyA H ibera OA6nje c nosHBOM na pannjy ocyAy OA 13 jyjia 1213110). Ho Jio1Q7) MMa Kcnpaea H>ena OA 2 aerycxa 1189 y AP>K. apxHBy y /Jy6pOBHHKy
(luxaMnao jy je c MHOFO rpeiuaKa B y n e T n t i y naconncy ,,Cp$y" V, 1906, 54.
vKnesias quoque Michael ap. S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 170. TJI. o iteny
J i r e c e k , Kanzlei (Jagic, Archiv XXVI, 167) H Geschichte der Serben I, 266.
FJI. joui H rope CTp. 93 6eji. 70.
los) S m i c i k l a s , Cod. dipl. Ill, 109.

109; o. C. 114-115.

no) o. c. 132.

K p y M C K H je M a H a c T H p o c T a o y LLIyMeTy H
c e A H H K O M ; TaKO je Aao 6 MapTa 1245 y saKyn neKy
,,Bucote (= ByKora) filio Obradi111), a 30 anpHJia 1270
ra je Ay^posanKH cyA, UITO AP>KH neKy seM^y y LLIyMeTy, Koja
HHJe H>eroBa, nero >KencKora deneAHKTOBCKora Manacrapa CB. AH.ApHJe y /tydpOBHHKy112). M y XIV BeKy najrasHMO y AOKyMeHTHMa
noTBpAe, Aa je y LLIyMeTy dnjio MHOFO BHHorpaAa H seM^bHiunora
noceAa Ay6poBanKHX rpa^ana113), na H JioKpyMCKH je ManacTHp
OHAC HMao BHHorpaAa114), Kao H Ay^posaHKH KanTOji115). AJIH H caMa
je Ay^pOBaHKa onmTHHa BasAa rjieAajia Aa Ao6nje LIJyMeT noA CBojy
j^HpeKTHy BJiacT; ona je aa CBOJe noceAe y TOM Kpajy AOAyme join
OA IX BeKa njiafeajia HSBCCHH ;;AaHaK Mnpa" Tpe6HH>CKOM KHesy a
nocjie cpncKOM BJiaAapy H OAaBHa (6ap OA XIII BeKa) cjiajia onaMo
KHesa Aa yripaBJba PHJCKOM H UlyMeTOM sajeAHO (comes Breni et
Juncheti)116), HO TO nnje CHJIO AOCTa. 3aTO je onuiTHHa nocjiajia
28 MapTa 1323 CBenano nocjiancTBo cpncKOM Kpajby CTe^any
.Ypoujy III /lenaHCKOM c MOJI^OM, Aa joj npoAa HJIH Aapyje BHHOrpaAe H seM^e ,0,y6poBHaHa ,,super Brenum (= >Kyna), Junchetum
.(= LLIyMeT), Vmbolam (= PnjeKa) usque summitatem montanearum"117), UITO je najnocjie H c ycnexoM CBpuiHJio (1357118).
CKOpo noTOM (1363) najiasHMO AyCposaHKy onuiTHHy y cnopy
c JiOKpyMCKHM ManacTHpoM s6or HCKHX seMajba y LLIyMeTy H saTo
je najnocjie npoBeAeno HOBO OApetjeH>e Me^a119). Ilocjie Tora BpeMena necTaje HS nyd^HKOBannx ncnpaBa noAaTaKa o LLIyMeTy H o
JiOKpyMCKOM ManacTnpy, ajin H TO, UITO je OBAC HBHeceno AOBOJLHO
je, Aa naM o(5jacHH, KaKO je JioKpyMCKH Manacrnp jiaKO Morao Aa
I") o. c. IV, 269.
112) o. c. V, 531532.
H3) Mon. R a g u s i n a V, 70; I, 5, 56, 63, 121, 126, 128, 131, 133; V, 206,
361, 388; I, 197, 206.
H4) o. c. V, 73 (1 Mapra 1304); I, 206; III, 37.
us) S m i c i k l a s , Cod. dipl. VIII, 488-489 (1318).
H6) DPBH cjiynaj 10 OKT. 1301 (Mon. Rag. V, 10).
H7) Mon. Rag. I, 80.
iig) J i r e c e k , Nastojanje starijeh Dubrovcana oko rasirenja granice
(nSlovinac" II, Dubrovnik 1879, 58); CHHAHK, #y6pOBHHK H oKOJinna
HacejLa KH>. 23). BeorpaA 1926, 11.
H9) Mon. Rag III, 327, 330.

235

234

AO^e y npouec join y XIII Beicy c HCKHM Ay6pOBaHKHM cyceAHMa

OKO upKBe CB. MapiHna, H TOM ce npHJiHKOM nauiao nonyKaHHM,
Aa 4>ajicH(|)HKyje OHC nerapn ncnpaBe, KOJHMa je xieo Aa AOKa>Ke,
Aa je upKBy CB. Maprana y LLIyMexy Ao6no join OA cpncKO-AyKJbancKHx BJiaAapa y noneiKy XII BeKa, a y ciBapw OH je AO H>e
AOiiiao nama caAa HenosnaiMM nanHHOM BepoBarao najpaHHje TCK nyHHX croTHHy roAMHa AOijHHje120).
Kano Bet PCKOCMO, KOA 4)ajICH4)HKOBatt)a OBHX wcnpaBa, jioKpyMCKH cy ce Kajiy^epn KOPHCTHJIH npe cBera nosnaTHM HM (|)opMyjiapHMa J i a i H H C K H X AySpoBa^KHx ncnpaBa, y npBOM peAy
CBora Bpemena, TO jecT HcnpaBama XIII BeKa, a OHAa H noneuiTO
paHHjera Bpemena, OTnpHJiHKe Apyre nojioBHHe XII BeKa. MHCJIHM
AaKJie, Aa ce speme nocTaHKa jioKpymcKHx (J)ajicH(|)HKaTa Apyre
CKynnne HHKaKO He MO>Ke CTaBHTH y XIV BCK, jep HHTaB Ayx H
KOHijenijHJa HaHxoBa OAaje MHOFO erapnje BpeMe. Y Te (|)opMyjiape
4mjiCH(|)HKaTOpH cy IIOTOM ymeTaBajiH neKe OA HCCTH HCTOpncKe a
OA HCCTH HSMHiujLene JIHHHOCTH Kao HSAaBane ncnpaBa H CBeAOKe
uocTynaK HAeHTHHan c OHHM KOA JiOKpymcKHX ^a^CH^HKaTa
npBe CKynwHe. CKPCHMMO caAa naiuy na>KH>y OBHM jiHHHOCTHMa, a
OHAa H ApyrwM HMeHHMa y HcnpaBama.
Tpe6a OAMax KOHCTaTOBaTH, Aa cy ce (J)ajiCH(f)HKaTopH H KOA
HSpa^HBafta ncnpaBa Apyre CKynnne odnjiHO KOPHCTHJIH JleTOHHCOM Fiona /I,yKJLaHHHa. OAaBJie cy nonajnpe yseTa nmena KpajbeBa BoAHHa H cnna my Toype, o Kojnma ce A ^ T a j b H O roBOpn
c a m o y JleTonncy Fiona /^yKJbaHHHa, naKO HHje neMoryfee, Aa cy
o HbHMa nocTojajiH y /I,y6pOBHHKy XIII BeKa join H KaKH HCTOPHCKH
sanncH. AJIH H^H>eHHii,a, Aa ce y BOAHHOBOJ Hcnpasn naBOAe join
A. onaT ManacTHpa CB. Ceprnja H BaKa H (6apCKH) apxnenncKon
Fl(eTap), jacHo noKasyje, Aa je (J)ajiCH(|)HKaTOpHMa HSBOpom 6no
6aui /tyKJbaHHHOB TCKCT, H TO OHAe (FJI. XLII), FAC ce npHna, KaKO
12) flana 3 OKT. 1229 BOAHJia ce npeA AY^pOBanKHM cyAOM pacnpa HSMe^y onuiTHHe H jioKpyMCKOra manaCTHpa s6or HCKC seMJbe y BpraTy. Pacnpa
je CBpuiHjia cnopasyMOM, o KOMC je OHAa H3Aan aKT, y KOJCM ce na Kpajy
Ka>Ke: flEt si aliquo tempore inuenta fuerit aliqua alia carta ex parte dicii
cenobii de predictis terris, sit rapta et falsa et nullum uigorem habeat"
(Smiciklas III, 313). HsFjie^a Aa je sefe OHAa 1229 JioKpyMCKH ManacTHp 6no nosnaT ca CBOJHX (J)ajicn(J)HKaTa y pacnpasaMa o
noceAHMa.

je BOAMH noAceo /^ofipOBHHK H Aao npeA rpaACKHM

cacehH neKe cBOje cpoAHHKe H KaKO cy OHAa ,,episcopi et abbates"
npeKacHO AOUIJIH y KpajbeB Ta6op, Aa ra OABpaTe OA Tora sjioMnna.
HaTO yxBara BoAHHa Kajaae H OH AaAe CBenano caxpannTH norygjbene CPOAHHKC: ,,episcopi vero et abbates tollentes eorum corpora magno in obsequio sepelierunt eos in monasterio sancti
Benedict! in insula (sc. Lacroma), quae est ante Ragusium". Majio
npe Tora y /JyKJbaHHHOBy TeKCTy Hspenno ce noMHH^e ,,Petrus Antibarensis sedis archiepiscopus bonae memoriae vir", AOK ce o
ManacTHpy CB. Ceprnja H BaKa Ka>Ke, Aa cy y H>eMy caxpan>eHH
KpajteBH Mnxajjio H CHH My BOAHH. (I>ajiCH(})HKaTOpH HUIJIH cy
OHHTO sa THM, Aa noBe>Ky To6o>KH>e AapOBaae BOAHHOBO c BpeMenoM OBHX Aora^aja, UJTO cy ce sancTa SFOAHJIH neKaKO npeA
Kpaj XI BeKa, TO jeer csaKaKO n o c j i e AOJiacKa KpCTama y CKaAap
(1096) a npe CMPTH BoAHHOBe (OKO 1101/2). Hnje naK HnnoiiiTO
H.eMoryiie, Beli je nacynpoT BeoMa BepoBaTHo, Aa je TaAa HOCTO[ajia y jiOKpyMCKOM ManacTHpy H rpo6na njiona o CMPTH H caxpann OHHX HJianoBa cpncKO - AyKJbancKe KpajbeBCKe nopOAHU,e, a
Ta je OHAa ca CBOJHM eBenTyajiHHM A a T y M O M AaJia (|)ajiCH(|)HKaTOpHMa MoryfcHOCT, Aa cy BoAHHOBy ncnpaBy na OKO AOCTa BepoBaTHO AaTHpajiH m). TaKO HCTO npeyseT je H BOAHHOB CHH
'Bypo c MaTepoM JaKBHHTOM, Koja je najnocjie HSAejcTBOBajia
je /Bypo Aouiao na npecTOJLe, H3 JleTonnca Fiona /tyKJbanHHa (r;i.
XLV), na H AaTyMH ncnpaBa BojiecJiaBJLeBe, FPAOBC H
OHHTO Cy KOMfiHHOBaHH HpCMa TCKCTy /I,yKJLaHHHOBy. M3 fly

JP.III cy npeyseTa OBa jinqa FpAOBe ncnpaBe: K p a j b / I , o 6 p o c j i a B

(filia Thychaslaue, quae f u i t soror domino regi Dabraslavo), 6paT
121) T y 6 e p o (f 1527), Commentariolum (ed. S c h w a n d t n e r l l , 195)
: ^Corpus interfecti (Branislavi) sepulturae permissum atque Ragusanorum opera et expensis, in Lacromae insulae coenobio, quae circiter quatuor stadia ab vrbe abest, et ita cordi filiis fuit, magnifice, pro culta civitatis
SQpultum, extructo ei marmoreo, quod adhuc extat, monumentoil. OBO je MCCTO
noTOM AOCJIOBHO npeiiHcao Razzi, La storia di Raugia. Lucca 1595 (iipe-mcan
TaejiHHfceB, /ty6poBHHK 1903, 64). TOMC AOMefce J u p e n e K (Gesch. der Serb. I,
242): ,,Das Grab des Branislav in Lacroma, welches im 16. Jahrhundert Tubero
und Razzi erwahnen, kann der Grabstein des 1234 bis 1239 urkundlich erwahnten Knezen Branislav (Cnegius, Cnege Branislaui) sein, eines slavischen,
unter die Nobiles von Ragusa aufgenommenen Edelmannes".

236

BOAHHOB H nacJieAHHK (ni. XLHI), na A p x n p H S CHH EOAHHOB

(Riccatina [vxor] Arcirisci filii regis Bodini) (FJI. XLII), OHAa Fpy6 e in a CHH BpaHHCJiaBOB (iudex Grubessa filio Branislavo) (FJI. XLV;
AOU,HHje, nocjie naAa Kpajba Toype, nocTaje OBaj Fpydema AyKJbancKHM KpajbeM), AOK je HMC Tepla (?) Formino de Rasbigaleri
OHwrjieAHO cMHiujbeno npeMa /JyKJhaHHHOBy Rasbivoi = ruina gentis (FJI. XIII H XIV), HaHMe ,,nponacT K o n n e n e BOJCKC", a Rasbigaler HMa To6o>Ke Aa snanH ruina galerae, A^KJIC ,,nponacx noM o p c K H x ra,iHJa"!
Ociajia cy HMena 6ynH yAemena 6yn,H npeysera HS HCKHX
#y6poBaHKHx Hcnpasa XII H XIII seBa, ajm HMa H TaKHX, napoHHTO >KencKHx HMena, Koja cy 6es cyMHbe HSMHuubena. To cy; a),
Lampredius (HJIH Lampridius) monachus, nme Koje ce HCCTO jaBJba
y /J,y6pOBHHKy joui OA XI BeKa 122 ); naAHMaK Pelmonella nnje nosnar H3 Apyrnx HSBOpa. 6) Drago priore filio Slabbe; /Jparo je
CKpaiiena tjsopMa HMena /IparocjiaB, Koje ce HCCTO jaBJba H Kao
MyuiKo H Kao >KeHCKO HMC (/JparncJiaBa, APara) Ha jaapancKOM
npHMOpjy Bet OA X BeKa, AOK je Slabba poMancKa <f)opMa sa name
CjiaBO, CrcaBKO, H TaKO pefen cnen.HJa.nHO AY^pOBanKO nme XIXII
BeKa. Orajie H nopoAHija Cjiafinti123). /J,a JIH je HMA 6n^o y fly6poBHHKy KHesa (prior) HMCHOM /l,paro(cjiaB), HS canyBaHHx cnoMeHHKa ne Mo>Ke ce AOKyHHiH 124 ). 6) MMC Luccaro priore filio
Nicolizze jamanHO je HAeHTHHHO (H n p e y s e x o ) c OHHM y opnrHnajiHHM HcnpaBama OA 3 <j)e6pyapa 1190: ,,Lucarus Nicolaii" H 17
jyna 1190: ,,Lucarus comitis Nicolaii" 125). Bam y OBOJ Apyroj CBeAOi,i6H Ban<Ho je OHO comitis, Koje snanH KOJIHKO prioris. 3a name
je pacnpaBjbaH>e ocodnio snanaJHO, sa nspHnaja prior Befe y XIII
122) FJI. rope 6p. I CTp. 187 na S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 124, 241,246,
295, yn. H y ApyruM CBecKama ,,Index alphab.tt s. v.; J i r e c e k , Romanen, II, 41.
123) J i r e c e k , Romanen II, 76.
124) Yn. 10501054: prior Petrus cognominatus Slabba ( K u k u l j e v i c ,
Cod. dipl. I, 112). R e s t i (f 1735), Chronica Ragusina (ed. N o d i l o , Scriptores
II, 49), KOJH je nosnaBao Apyry CKynnHy (})ajiCH(})HKaTa, Ka>Ke sa xora npHopa
/tpara filio Slabba ,,Drago G o n d o l a , allora conte di Ragusa", a OHAa AOMefee:
,,La decisione sorti a favor dei monaci (= FpAOBa Hcnpasa), del che anche
oggidi si trovano le autentiche nelV archivio di Lacroma", AaKJie o p H F H H a j i no
jteroBOM cyAy, a TO snanH, Aa je Hcnpasa HHHHjia AOJaM c x a p H H C K o r a cnnca.
125) S m i c i k i a s , Cod. dipl. II, 241, 246.

237

noTnyHo necraje H Aa ra je saMenno nspHHaj comes, IIITO

Honer AOKasyje, Aa cy jiOKpyMCKH (J)ajiCH(|)HKaTH Apyre CKynnne
crapHJH OA XIV BeKa 126). 2) HMC Qoislauo filio Crossii >KHBO norcefea na HMC Ay6pOBanKHx ncnpaBa OA 17 jyna 1190: Crosius
(Qrosius) Goyslaui 127 ) H 2 aBrycxa 1189: Crosius Goyslavi 128).
Joiu je nosnaia crapa Ay6pOBanKa (|)aMHJiHja y XI, XII H XIII
P r o c u l i (Bella vxor Proculi de Casarizza), CJIOBCHCKH
KHKK = ripyrjiOBHii 129).
Ann npeMa Ay^poBanKHM ncnpasaMa OHHTO je yAemeno H HMe
H3AaBana Apyre ncnpaBe, cyAHje BojiecjiaBa (dp. X H XI: Bolislauo
iudex), H TO: iuratus iudex Petrus Ballislaue (= fleiap CHH EojiecJiaBJtes) j i O K p y M C K e ncnpaBe OA 4)e^pyapa 1215130) H OHAa
TOJIHKHX Apyrnx AO 1235131); iuratus iudex Matheus Balislave 6eneAHKTOBCKe HcnpaBe Manacinpa CB. JaKOBa THK /fydpoBHHKa OA
30 OKT076pa 1222132); iuratus iudex Andrea de Ballisclava AydpoBanKe HcnpaBe OA 3 jyna 1231 H 31 anpn^a 1235133); iuratus
iudex Qrubessa Ballislave AydposaHKe Hcnpase OA 13 jyna 1233134).
MMC HSAaBana xpefee HcnpaBe, Koje ce nonaBjba H y HCTBPTOJ :
iudex Gerdo, Gerdo consobrino meo (sc. Georgii regis), no CBOJ
je npn^Hi^H yAeiueno npeMa HMeny Tpe6nH>CKora >Kynana FpAa,
je HMe canyBao jeAan nainnc XII BeKa, UITO cy ra nyCxnHKOC r e t a n / J e j i n h H npo<f). T i o p o B H h , a y rjiaBHoj HCCTH
r^acn: B
126) o HspHnajy prior yn. Sisic, Povijest Hrvata I, 675 (c ocrajioM
127) S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 246.
128) Cp$ VI, 1906, 54.
129) J i r e c e k , Romanen II, 53; III, 53 MHCJIH Aa je Proculus de Cazarizza HCTO jiHii,e c Progulo de Chassalica roAHna 13231343 H sa-ro cxaBJba
nocxanaK TPAOBC Hcnpaee nan y XV BCK (FJI. Gesch. 1, 213 6en. 2). AJIH TO je ceaKaKO HencnpaBHO. CBH SHan,H roBope sa TO, Aa je Fp/jOBa ncnpaBa (icao H
APyre OBe CKynHne) nocTajia join y XIII BeKy; najnocjie Chassalica je APYr
HMe, pas^HHHo OA Cazarizza. OBO je nocjieA^e AHMHHyTHB OA Casar (Cassar),
a OHO npBO TaMHa H nenosnaTa nocTaita (Romanen III, 15).
iso) S m i c i k l a s , Cod. dipl. Ill, 132.
131) o. c. Index alphab. s. v. Boljeslavic (Ballislave Petrus nob. ragus.).
132) 0. C. Ill,

216.

133) o. c. Ill, 340, 438.

134) 0. C. Ill,

381.

238

239

Tp-kKKiNCKi"135). J b y 6 a C T o j a H O B H f c Aarapao ra je cacBHM HCnpaBHo ,,npe 1186"136), AOK je npo(}). TiopoBufe Bpjio Ao6po HCiaKao,
Aa je onaj BCJIHKH KHes Mnxajjio, my>K KHenute /JecncjiaBe HS HCnpaBa roAHne 1178 H 1189137). SHajytoi H3 JleTonnca Fiona/tyKJbaHHna, Aa cy y cpncKO-AyKJbancKoj AP>KaBH >KynaHH H BejiHKH
KHesoBH (KHCSOBH) Hedo (DHJiH cpOAHHijH BjiaAajyfce AHHacje,
4)ajiCH(f)HKaTOpH cy saio H ynHHHJiH cyAHjy FpAa ,,CPOAHHKOM"
(consobrinus) Kpajba Toype. Ho join je H TO Moryfce, Aa cy (jmjiCH<J)HKaTopH OBO HMe npeysejiH H3 no MOM cyAy a y x e H T K H H e
Hcnpase BejiHKora Knesa /Jece OA 1151, y KOJOJ ce noMHtte Kao
CBCAOK Gerdessa iupanus. Ulia BHiiie, OBO je HMC, Honei Kao
CBCAOK, ymjio H y 4mjicH(|)HKOBaHy ncnpasy 6ana CjiaBorocia13^).
Csa ocTajia HMena UUTO ce noMHH>y y TPAOBOJ HcnpaBH, HJIH
ce ne AaAy KOHTpoJiHpaTH s6or pijaBa MaxejeBa npennca, HJIH cy
OHHTO HSMHuubena. TaKO onxy>KeHH Miro de Paris cacBHM je
nejacHo Jinije; Miro MO>Ke AOAyiue Aa 6yAe CKpafeeHHi^a sa MHpocjiaB, ajiH OHO Paris Kao JIHHHO HMC (AaKJie Mnpo(cjiaB) CHH
FlapncoB) KOA nac na npHMOpjy XII HJIH XIII BeKa BHme je Hero
caMO cyMH>HBO. OHO ce KaKO 6ap nsrjieAa JCAHOM noMHH^e
y HCKOJ dapJiexancKOj ncnpaBH OA 13 (})e6pyapa 1215 Kao nParisius de la Porta f(ilius) testatur"139), HO TO He noMa>Ke HHiuTa.
BepOBaTHHje je, Aa je OHO Paris HCKO Apyro caAa npenHCHBaft>eM
H3naKa>KeHo HMC, Kao IIITO cy TO H osa HMena CBeAOKa TpAOBe
HcnpaBe: Flesioch (?), Zanelo (= Gianello? = JoBan) Kasnai;
(casnazo) H Svergia (?) >Kynan TpeSnHCKH (zuppano de Tribigna).
Bes KOHTpojie ocTajy npeocrajia HMena: Savatino (= Sabatinus140),
Dabraheno (= AoSpoxHa HJIH flodpnxHa141) zuppano de Comene
135)

/^ejiHti, flBa CTapa naTnaca HS XepueroBHne, H

cpncKH naTDHC H3 XII BHJeKa (FjiacHHK Myseja y BOCHH H Xepu,. KEB. XXIII,
1911, 485-491 H 549-551).
136) C T O j a H O B H f c , CxapH cpnKH sanncH H HaxiiHCH. KH>. IV. BeorpaA
1923, 1.
137) 1. c.; yn. H rope CTp. 231.
138) TJI. rope crp. 192. H ' B o p O B H i i L c.
139) S a n t e r a m o , Codice diplomatico Barlettano vol. I. Barletta 1924, 45.
1*0) J i r e c e k , Romanen II, 55.
141) M i k l o s i c h , Die Bildung der slavischen Personenhamen (Denkschriften Benne AnaAeMnje KH>. X, Ben 1860, 270).

(= Chelmanae == XyMCKe seMJbe), Techomiro (= TexoMnp) setnico (~ caTHHK) de Canale (= KonaBJie142) H David (?) caznaz
(= Ka3Haij) de eadem zuppania (sc. Tribigna).
IlopeA OBHX HMena HMa y Apyroj CKynnnn jiOKpyMCKHx (J)ajiCH^HKaTa join HCKHX 3HaHaJHHx noAaTaKa. To je npe CBera nspHnaj
testamentum y erapOM 3HaneH>y HCupaBa", y BOAHHOBOJ H BojiecjiaBJbeBOJ HcnpaBH. Befe cy cTapn HHCUH OA Op6nHa AO OapJiaTa
(KojieTa) OBy pen ysejin y 3HaneH>y ^onopyKa" H TaKO CKOM6nHOBajiH, Aa je Kpajb BOAHH AapoBao qpKBy C. Maprana y LLIyMeTy
jiOKpyMCKOM ManacTHpy Majio npeA CMpT. f(a TO HHje ncnpaBHo,
BHAHMO no TOMC, UITO ce H cyAHja BojiecjiaB cjiy>KH THM HSpHnajeM.
3aTO Tpe6a ysera, Aa testamentum snann, KaKO oSjaiiitbaBa Du
C a n g e : ,,Donatio seu potius charta, quae in donationis ac largitionis argumentum conscribitur". HMa H testamentum venditionis;
3HaneH>e je H KOJIHKO testimonium 143 ). /Jajbe HMa BoAHHOBa
Zoncheto, a BojiecjiaBJLesa naK CJIOBCHCKO Sumet. y jiaTHHCKHM Ay^poBaHKHM HcnpaBaMa AO XIV BeKa peAOBHTO ce Ka>Ke
Junchetus, a Sumet 6aui HHKaAa, naKO ce Taj nasHB noMHH>e Bet
y HcnpaBH OA 15 jyna 1253144). TCK XIV y BeKy caerajeMO ce
Ha3HBOM Zoncheto145) H Qoncheto146), na naK H Xoncheto147). AJIH
KaKO neMaMO npeA co6oM opHrnnajie, Befe caMO AOCTa pijase npe,nHce MaTejeBe H3 XVIII BeKa, ne MO>KC ce na O B O J 6 a s n HHinTa
saKJbynHTH. Hnje neMoryhe, Aa je npenncHBan MaTejn
nosnaTnjy o p T o r p a < f ) C K y (})opMy H na3HB, MCCTO
CTapnje TaAa Befe neo6HHHe 4>opMe148). Hajnocjie BojiecjiaBJbeBa
HcnpaBa Ka>Ke, Aa je ijpKBa CB. MapTHHa y LlIyMeTy npe H>eroBa
!42) Sednicus (Rasvat-=Rastesa ?) nOMHite ce y KonaBJiMMa y JCAHOJ
HcnpaBH OA 1148 ( S m i c i k l a s II, 99, p^aso Aarapana 11681178).
"3) Du Cange, Glossarium vol. VIII, 8485 s. v.
144) M i k l o s i c h , Mon serb. 38.
!) Mon. R a g us. II, 95, 123, 151, 164, 181, 183, 193, 201, 245, 304
305, 307.
1*6) Mon. R a g u s . II, 5, 34; V, 70, 73.
147) o. c. II, 280.
148) UITO <J>ap;iaTH (KojieTn) HMa OTHPHJIKKC HCTC nasHBe, join ne snanH,
Aa je raKO 6HJio y opHrHHajiy, jep naM HHJC HHHHM sajaMneno, Aa ra J e H HMao
y pyKaMa. OH ce BepoBaTHO Befe KOPHCTHO MaTejeBHM npennciiMa, a BH#HO je
J opHrnnajiy (?) caMO ncnpaBy Kpajba 'Bype (FJI. rope CTp. 228 6en. 102).

240

241

AapHBaita 6njia ,,ab haeritids foedata atque possessa" H saxo jy

je H>HMa OAyseo H peuino ce, Aa je Aa ,,catholicis et ortodoxis
viris". OBH cy jepexnijH OHHXO 6 o r y M H J i n (naxapenn), KOJH ce
KOA Hac na sanaAy jaBJbajy npBH nyxa XCK y Apyroj HOJIOBKHH
XII BeKa, AaKJie Ayro nocjie Kpajba EoAHna H roAHHe 1112, KaA je
To6o>Ke EojiecjiaBjbeBa ncnpaBa HSAana. TaAa ce H jaBjba jane
HCXHijaH>e K a x o j i H H K e ijpKBe, AOK je pannje OSHHHO roBop, H y
nanHHCKHM HcnpaBama, o P H M C K O J IJPKBH. TaKO Ka>Ke nana
MHOKCHXHje III 11 OKTo6pa 1200 yrapCKOM Kpajby EmepHKy: ,,AcT
cepimus autem, quod cum nuper venerabilis frater noster (Bernardus) Spalatensis archiepiscopus P a t a r e n o s non paucos de
Spalatensi et Traguriensi civitatibus effugasset, nobilis vir Culinus
banus Bossinus iniquitati eorum non solum tutum latibulum, sed
et presidium contulit manifestum, et perversitati eorundem terram
suam et se ipsum exponens ipsos pro catholicis, immo ultra catholicos honoravit, vocans eos autonomasice (!) christianos"149).
U OBaj noAaxaK AaKJie jacno noKasyje, Aa JioKpymcKH (fmjicjKJDHKara
Apyre CKynnne nncy MOFJIH nocxaxn npe XIII BeKa, KaA ce pasMaxao
onaj nosnaxH >KHBH H cna>KHH noKpex npoxHB naxapencKe jepese,
KOJH je BOAHO H AO KpBaBHx cyKo6a, napoHHxo 6am y npBoj noJIOBHHH XIII

Hajnocjie MAC amo H onaj KpaiKH HSBaAaK HCKC HcnpaBe

rope 6p. II cxp. 188), y KOJOJ cpncKO-Ay^JbaHCKH Kpajb
>Kena My Jyjinja H CHH BpanHCJiaB A^pyjy neKy seMJby ,,in Baleni"
jiOKpyMCKOM MaHaciHpy ca >KejbOM, A^ ce OHAC noAnrne ManaciMp.
To je To6o>Ke 6Hjio y Bpeme Ay^poBanKora apxHenncKona
jiOKpyMCKora onaxa Ilexpa H Ay6pOBanKora KHesa /],OMHHHKa;
HcnpaBa nnje A^THpana HH no FOAHHH HH no HHAHKiy. Ms ayTenTHHHHX wcnpaBa Mowe ce Ay^pOBanKH apxnenHCKon BHia;i KOHcxaTOBaTH OA roAHHe 1022 Aajte, a;iH OKO 1050/4 Bet je 6o mpraB
(FJI. rope crp. 76), onar Flexap naK Hsme^y 10231050/4, AOK
npnop (KHCS) /JOMHHHK nwje nosnaT. PaAH ce A^KJIC o Bpemeny
neKaKO HSMe^y 1023 H 1050. M sawcia, Don .HyKJbaHHH (FJI. XXXIX)
nosna PaAOCJiaBa, CHHa Kpajba /^ofipocjiaBa (= Cre^ana BojwcjiaBa
f o. 1050), a ou,a KHesa BpanHCJiaBa, Kora je noryfino OKO 1098
S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 351.

1100 Kpajb BOAHH. O TOMe PaAOC^aBy npHna ITon /JyKJbaHHH,

O je najnpe sayseo Tpe6im>e H 3axyM^>e AaKJie cyceACTBO
Ay6poBaHKO a K p a j L e M nocxao je TCK noc^e CMp crapHjera
6paxa Kpajba Mwxajjia (FJI. XLI), A^KJIC TCK OKO 1081/2. ,,Fuit autem
rex Radoslavus pacificus et mansuetus ac timens deum in omni
vita sua", Ka>Ke /JyKJbaHHH. Ho PaAOCJiaBa CBp>Ke c npecrojia BOAHH,
CHH MaxajjioB (OKO 1083), a OHAa ce OH noByne y Tpe6HH>e,
je yMp'o H caxpaH>en y apKBH CB. ITeipa neAajieKo OA
Hon flyKjbannH nnje sa6ejie>KHO roAHHe THX
<J)a./icH(f)HKaTOpH, KOJH cy ce H sa HSpa^HBa
HcnpaBe KOPHCTHJIH H>eroBHM JleronncoM, xaKo^e nncy
Hcnpasy, a CCM xora cy HOHKHH^H H rpAHe xponojiouiKe
anaxpoHHSMe. Jep OHAa KaA j^ PaAOCJias nocxao Kpajt, Befc Aasno
HHcy )KHBe;iH HH apxHenHCKon Bnxaji HH onax flexap. MMC naK
KpajbHije JyjiHje onnxa je H3MHui^>oxHHa. Tpe6a join Aa ofijacHHMO
H OHO ,,in Baleni". Ilpe CBera xo je p^aao nponnxano Mecxo ,,in
Balem" HJIH 6o^>e ,,in Bel em", a xo je cxapn nasHB sa AaHaunte
cejio fljiax y >Kynn AyCpofiaHKOj HeAajieKO OA U,aBxaxa. HMC Ffjiax
noMHH>e ce npBH nyxa 1400, a join cxaxyx AyCpofianKH OA 1272
nosna HMe Belemum, AOK ra je y XIV BeKy ysejio saMetbHBaxn
HMC Bielen H Bnjejio150). KaKO BHAHMO, H OBa je ncnpaBa ^a^cn^HKOBana, BepoBaxHO xaKo^ep join y XIII BeKy, ys noMofe Jlejonnca Fiona /lyKJbaHHHa. CaM Manacxnp ,,iq Belem^ Me^yxo HHKaA
HHJe noAHrnyx151).
MHCJIHM, Aa cam OBHM A^xajbHHM pacnpaBJLatt>eM necyMJbHBO
O, ne caMo Aa cy HcnpaBe BoAHHOBa, Bo^ecjiaBJbeBa, FpH ToypHHa (fjajicn^HKaxH, Hero H xo, Aa cy ce (J)ajiCH(|)HKaxopH
a xo Mory caMo JiOKpyMCKH MOHacn Aa 6yAy KOA HSpaijHBOH>a KopncxHJiH CCM HCKHX Ay6pOBanKHx Hcnpasa Apyre nojiOBHHe
XII H npBe nojiOBHHe XIII BeKa, 6aiu OOHJIHO join H JlexonHCOM
Fiona /lyKJbaHHHa. KaKO ce nocxanaK OBC CKynnne (Jjajicn^HKaxa
(sajeAHo c KpaxKHM HSBaxKOM PaAOc^aBJbeBe Hcnpase) MOHCC nocxaBHXH naJAOi^HHje y Apyry nojioBHHy XIII BeKa, CXCK^H CMO nonex
AOKas, Aa je Jlexonnc Fiona /JyKJbaHHHa He caMo xaAa Befe nocxojao, Hero H Aocneo, Aa6oMe y npenncy, naK H AO /Jy6poBHHKa.
15) J i r e c e k - B o g i s i d , Liber statutorum civitatis Ragusii compositus
anno 1272. Zagreb 1904 Index s. v. Belenum; C H H A H K , A/^POBHHK 1. c. 18, 22.
151) Farlati, 111. sacr. VI, 6768.

16

242

243

6) flecHHa Hcnpaea o# r. 1151.

FIoTnyHo OACJIHTO OA npse H Apyre CKynnne JiOKpyMCKHx
4)ajiCH(J)HKaTa CTOJH HcnpaBa KHesa /Jece OA 1151 (6p. XIV). Ilpe
CBera ona nam je canyBana y crapOM npenncy KaKO MHCJIHM
npBe nojioBHHe XIV Beica, AaKJie HHJC HH ,,opHrHHaji" HH MJiaijH
npennc, Kao HcnpaBe npBe H Apyre CKynHHe JiOKpyMCKHx ({mjiCH4>HKaTa. Ho MHOFO je snanaJHHJe TO, UITO /Jecnna HcnpaBa OA 1151
yonuiTe nema H H K a K e B e s e c JiOKpyMCKHM ManacrapOM; urra
BHiue, ona CBOJOM caAp>KHHOM no6nja caAp>KHHy one tf)ajiCH(f)HKOBane H HeAaiOBane Hcnpase Herora flece (6p. VI). Tlpena Tome
ona H HHJe npOAyKT JiOKpyMCKHx 4mjicH(})HKaTopa H HHKaA
6HJia y jiOKpyMCKOM apxnsy152), Bet ce nyBajia y apxnsy
CKora MaHacrapa153), OAaKJie je najnocjie Aocnejia y
Ap>K. apxHB, FAC je H Aanac. 3aio ce H noxnyHO pasjiHKyje CBOJOM KOMnosHijHJOM OA OHHX ({mjiCH^HKaTa. IlpBa joj je KapaKTepHCTHKa TO, UITO CTOJH caMa sa cede H nema napajiejinnx AonauHJa,
Kao one ncnpase o qpKBH CB. naHKpau,Hja na MjbeTy H CB. Mapy LLIyMeTy. /JaTym joj je KOpeKTae H norayno OAroBapa
CBora BpeMena, Hawme nojioBHHH XII Bena. TaKO HCTO je
noTnyno KOpeKTHa H HHTHTyjiaijHJa, UITO nonajBHine HHJC SHJIO
CJiynaj KOA ^OKpyMCKHx Hcnpasa npBe H Apyre CKynHHe. H A e ~
osHUHja c Hapau,HJOM H Kopo6opau,Hja c oBefewM 6ponosnaTHx CBeAOKa, OA^iHKyje OBy ncnpaBy HcnpeA JiOKpyMCKHx
4)ajiCH(|)HKaTa; H najsaA Tpe6a HCTaKHyTM H TO, Aa je H nucap HCnpaBe, KOJH ce na Kpajy KopeKTno nomntbe, nosnaTH Ay^pOBanKH
HOTap OHora Bpemena, CBeuiTeHHK MaTHJa. CBH OBH Kpynnn MOMCHTH roBope sa ayTenTHHHOCT /J,ecHHe HcnpaBe OA r. 1151. TaKOBOM cy je sancTa ApncajiH CBH CTapnjn HSAaBann H HcropHijH OA
Op6Hna A^JLe, H TCK JnpeneK OAcene onaKo ourrpo, Aa je ,,HSMHuiJbeHa", Kao H ona ^ecnna jioKpyMCKa HcnpaBa154). FjiaBHH je
pasjior TaKOM narjiOM cyAy JnpeneKOBy OHHTO dnjio p^aBo H cyMH>HBO ApyuiTBo, y KojeM ce /l,ecHHa ncnpa^a BasAa najiasHJia, TaKO
Aa cy je MHOFH cxBaTajin Kao H J i a n a JiOKpyMCKHx 4)ajiCH(})HKaTa ;
152) y perecxapy JIOKPYMCKHX apxneajnija (FJI. rope crp. 44) H H j e
153) MHCJIHM #a ce OB^e c H>OMe ynosnao O p 6 n H H o. c. 201.
154) TJI. rope cxp. 204.

KaKO MM ce HHHM H HCKH iteHH noAaun y /tecHHOj

H naAa CBe c;ia6o nosna ManacTHp CB. Mapnje ,,in Pulsano, quod situm est in partibus Apuliae in Monte Qargano".
LUTa BHine, HCKH cy nncijH cxsaTHJin TO MCCTO, Kao A& ce THHC
jiOKpyMCKora HJIH 6ap MJbeTCKora ManacTHpa, a KOJIHKO ja
HHJeAae (ne HsyseBuin HH JnpeneKa) nnje odjacHHO H
noKasao, K3KH je TO Manacrap H FAC je 6no, KOJCM KHes ^eca
pHBa BejiHKO saxyMCKO OCTPBO MJBCT. MHCJIHM AaKJie, Aa hy ayTeHTHHHOCT OBC HCnpaBC HajSOJLe o6paHHTH Ha Taj

HaHHH, aKO

najnpe noKa>KeM, KaKO CTOJH CTBap c ManacTHpoM CB. Mapnje ,,in

Pulsano", a OHAa npe^eM na nojeAHHe HCCTH H JIHHHOCTH, noMey ncnpaBH. Kpaj fee najnocjie CHTH KpaTKa HCTOpnja ocTpBa
H HberoBa ManacTHpa CB. Mapnje, KOJIHKO Tpe6a sa pasyHcnpaBe.
FlyjicancKH je peA >KHBCO no peryjiaMa CB. BeneAHKTa (ordo
Pulsanensis sub reg. S. B.). BHO je AaKJie neKa BpCT SeneAHKToBaua, ajiH ce nnaK CMaTpao OACJIHTHM PCAOM, onaKo Kao ordo
Cluniacensis HJIH ordo Camaldulensis H Apyrn. OcHHBan fteroB
6eiue JoBan HS MaTepe (Joannes Matherensis HJIH de Mathera),
BapouiHue HeAajieKO TapaHTa y jy>KHoj MTajiHJH (Anyjinjn), po^en
OKO 1070. riocjie MHororoAHiiifbera acKeTCKora >KHBOTa H 6aBjLeH>a
y pasjiH^HTHM CTpanaMa jywne MTajinje, JoBan HS MaTepe OCHOBao je y BapouinijH riyjicany (Pulsano) H Ta je HeAajieKO OA
"TapaHTa peA, KOJH je OHAa AO^HO HMC ,,nyjicaHCKora". HeiiiTo
npe 1129 opraHHSOBao je Josan HS MaTepe H HCKC ManacTHpe na
noAHo>Kjy njiaHHHe Monte Gargano HeAajieKO OA BapouiH CnnoHTa,
OA Apyre nojioBHHe XIII BeKa Aa^be nposBana Man^peAOHHJa, OA
KOJHX je jeAan Ao6no no UPKBH CB. Mapnje HMC coenobium (HJIH
monasterium) S. Mariae de Pulsano (in Monte Gargano). 3a name
je pacnpaBJbaifce ocofiHTo SHanaJHo, Aa ce Me^y MonacHMa noMHtte
Majio npeA CMPT onaTa JoBana HS MaTepe H HCKH frater Guilielmus.
JOBEH HS MaTepe yMp'o je Kao BPXOBHH onaT (renepaji) y TOM
K P a Jy AHe 20 jyna 1139 H 6n caxpaH>en y onaMOUifteM ManacTHpy
CB. JaKOBa. Joiu sa >KHBOTa cMaTpan je CBeijeM H nyAOTBopi^eM,
^ no CMPTH onfeeHHTO je iiiTOBan Kao TaKH (S. Joannes Pulsanensis Abbas). Flocjie Josana HS MaTepe nsatfpajia cy 6pafea onaTOM CB. JopAana, yneHHKa HberoBa (OKO 11391149), OHAa nocjie

245
244

tbera Kao Tpefcera onaxa J o e j i a (o. 11491182), KOJH je crajao

Ha nejiy nyjicaHCKora peAa rpH^ecer H xpw roAHHe. Ho nyjicaHCKH
peA HHJe Ayro nocrojao; H>era je HS Rama Henosnarax pasjiora
necrajio naJAOijHHje KpajeM XIII BeKa155).
JlereHAy Aonyn>yjy joui H OBH noAaijn HS MCHH nosHarax HCnpaea: 1. AHC 25 jyjia 1136 iiiajbe nana MnoKeHTHJe II OHCMO
[Joanni] Pulsanensis abbati. 2. Y jyjiy 1147noMHH>e ce terra eccl.
S. Marie de Pulsano. 3. Y (jaefipyapy 1196 roBopn CHHOHTCKH cyAHja Cataldo y JCAHOJ ncnpaBH o terra Pulsanensis ecclesie. 4.
flne 8 anpHjia 1223 naBOAH Petrus prior eccl. S. Leonardi de Siponto: ,,primo terra monasterii Pulsanensis . . . seeundo, alia terra
monasterii Pulsanensis ... tercio, alia terra monasterii Pulsanensis *.
5. Join H 7 jyna 1282 roBOpn Buccardus miles, fr(ater) domus S.
Marie Theot. ac preceptor domus S. Leonardi, noMHtbyfcH rpannue
HeKora BHHorpaAa, ,,a pede desertam (sc. vineam) monasterii Pulsanensis" 156). MaKo je sdopHHK Hcnpasa CB. JleonapAa CHOOHTCKora canyBan AO roAHHe 1500, HnaK H H K a A B H i u e He noMHtte
ce nyjicancKH ManacTHp, OAHOCHO H>eroB noceA. Jamanno OKO 1300
HHJe BHiue nocxojao. MsAaBanH jiereHAe CB. JoBana HS Maxepe
ciaBjbajy pacyjio nyjicancKora peAa KaKO 6ap nsnieAa OAOAMax nocjie onaia CB. Joejia M He snajy Bnnie HH sa j
onaia157).
155) 3a HCTopHJy IlyjicaHCKora peAa rjiaBHH je HSBOP JierenAa CB. JoBana
us Maxepe, Kojy je nanHcao Majio no CBeneBOJ CMPTH HCKH nyjicancKH Monax.
Ily6jiHKOBaHa je c APYrHM HCTOPHCKHM noAau,HMa y A c t a S a n c t o r u m Junii
tomus V. Paris-Roma 1867, 33-50 (De S. Joanne, Matherensi ord. Pulsanensis
sub Reg. S. Benedicti fundatore et abbate apud Montem Garganum in Apulia).
y TOJ ce jiereHftn y Tanu,H 60 noMHH>e frater Gailielmas. OBAC y jierenAH HMa
H noAaxana o TpefeeM onaxy Joejiy; OH je join Kao A^naK (puer) yxeKao H3
pOAHxejbCKe Kyfee y ManacTHp CB. JoBany HB Maxepe, FAC je noxoM H ocxao
M onax Joe^ nouixHBaH je no CMpxa Kao CBexau,. CeM Acta Sanctorum rji. o
nyjicancKOM peAy: H e l y o t , Geschichte aller geistlichen und weltlichen Kloster
oder Ritterorden. Bd. VI, Leipzig 1755, 159-167; W e l z e r - W e l t e , Kirchenlexicon s. v. Johannes aus Matera; G o t h e i n , Die Kulturzustande Suditaliens
im Mittelalter, Bresslau 1897, 136 H AaJte.
156) CBH ce OBH noAai^n najiase y s6opHHKy C a m o b r e c o , Regesto di
S. Leonardo di Siponto. Roma 1913 (Regesta chartarum Italiae), 8 (6p. 9), 71
(6p. 26), 67 (6p. 107), 112-113 (6p. 174), 142 (6p. 210).
is?) A c t a S a n c t o r u m ed. cit. 3536.

OBHM naM je noysAaHHM HCTOPHCKHM noAaijHMa o6janitt>eH

npe cBera AecTHHaTop /Jecnne ncnpase, nanMe ,,venerabile monasterium sancte dei genitricis ac virginis Marie in Pulsano, quod
situm est in partibus Apulie in Monte Gargano". /Jajbe HaiiuiH
CMO H onaTa J o h e l (= Joeji) KOJH ce TaKO^e noHMenije noMHH>e y /JecHHOJ ncnpaBH Kao (JmKTHHHor Tpefcer onaTa nyjicancKora Manacrapa CB. Mapnje 6aw y TO BpeMe (1151). Hlxa
BHiue, OA ona TpH Monaxa, FyHJinejiMa, Mapnna H CnMeona, KOJH
cy y HMe onaTa Joejia H nyjicancKora ManacTHpa CB. Mapnje AOIIIJIH
npeA A ec y> naiiiJiH CMO BepoBaTHO H PyHjinejiMa. AJIH snanaJHO je
H TO, LUTO /Jeca nasHBJbe one, KOJHMa Aaje ocrpso MJLCT ,,monachi
sancti Benedicti", a TO cy nyjicanijH H SHJIH, jep cy >KHBe;iH no
peryjiaMa CB. BeneAHKTa, naKO nncy CHJIH 6eneAHKTOBUH y Hajy>KeM CMHCJiy Tora Helena. Sap je Moryfeno H saMHC^HTH, Aa 6n
CBC Te A^Tajbe, nnane y nynoj xapMOHHJH 6es H Tpymca cyMH>HBOCTH c HCTOPHCKHM HHH>eHHqaMa, Morao snaTH KaKH AOIJHHJH
<J)ajiCH(})HKaTOp y AydpoBHHKy H OKOJIHHH, a Aa ce 6am HHHHM ne
A KaKOBa 6n najsaA HMajio H CMHCJia 4)ajicH4)HKOBaTH Aonay KOpHCT ny^cancKora peAa H yAajbena jy>KHOHTa;iCKora MaHacTHpa CB. Mapnje ua MOHTC Faprany, KOJH HHane H H r A e H
H H K a A HHcy y TOM Kpajy, H HHrAe na HCTOHHOJ o6a^H
CKora Mopa, HMajiH seMJbHiiiHHx noceAa?
AJIH OA snanaja je H TO sa name pacnpaBJbaH>e, UITO
a nocTynKy c KaKHM ce cacTajeMO y /JecHHOj ncnpaBH, HMa H nyna
J EHajiornja HS neiiiTo Mjia^era BpeMena H y Ay^pOBanKOM >KHBOTy.
I To je cjiynaj c U.PKBOM CB. Mapnje y Po>KaTy (y Ay^pOBanKOj
I PHJeu,H), Kojy je carpaAHO Ay6poBanKH KHCS (comes) CaBHHa (=
I Ca6o) ca >KejbOM, Aa 6yAe ManacTHp. y Ty CBpxy OH je Ty ijpKBy
f. (OKO 1123) Aaposao M a n a c T H p y C. B e n e A M K T a Ha M O H T C
K a c H H y y jy>KHOj MTajiHJH (nsMe^y PnMa H Hanyjba). MOHTCKacHHCKH je ManacTHp HOTOM npnMHO Taj Aap H nocjiao y PoncaT
T p n c B o j a M O H a x a , Aa ocnyjy ManacTHp (6eHeAHKTOBCKH) H TaKo
>KejbH njieMeHHTa AapoBaTejba. Taj cy Aap HOTOM noTBpnana KajiHKCT II (11191124) H Tpryp VIII FOA. 1187. AJIH
HHcy ce Ayro saAp>KaBajiH y Po>KaTy, nane HHHH
ce, Aa HM HHJe npaBO HH ycnejio ocnoBaTH ManacTHp, jep cy HX
y TOMe npenHJiH HCKH HOTOMI^H KHesa CaBHHa y npBOM

246

H>eroB ynyK CjiaBo (Slabba) H najsaA 1198 snao je

ManacTHp Haku HannHa, Aa je upKBa CB. Mapnje y Po>Kaxy nocxajia H>eroBa cBoJHHa158). y OBOJ cxBapn Hac caAa xpe6a HajBHiiie
Aa HHxepecyje Ta HHtt>eHHU,a, Aa je jeAan Hani OAJIHHHHK Aaposao
seMJbHiiiHH noceA KOA Ay^pOBHHKa JCAHOM c x p a n o M , jy>KHOHTa;iCKOM, ManacxHpy na Monxe KacHHy, a Aa cy oHAa raj Aap npeysejia x p H M o n x e K a c H H C K a M O H a x a , OAacjiaxa ynpaso y xy
cspxy y PcwaT, Aa 6yAy ocHHBanH HOBora 6eneAHKxoBCKora M-anacxHpa. Hajnocjie xofcy joui Aa wcxaKHeivi H xo, Aa je KHCS /Jeca,
AapyjyfcH (1151) xaAa nyBeHH HOBH nyjicancKH Manacxnp CB. MapMJe na MoHxe Taprany ca CBCXOCXH H nyAOXBOpcxsa csora HCAaBHO
npeMHHyjia (1139) ocHHBana, CB. Josana MS Maxepe, ynHHwo OHO
HCXO, iiixo H 6pax My KHCS Bejiom, yrapCKH najiaxHH H xpBaxcKH
6an; jeAan, /Jeca, ocnoBao je ManacxMp CB. Mapuje na ocxpBy
Mjbexy, a Apyni ManacxHp CB. Cxe^ana npBOMyneHHKa na CBOMC
noceAy y AananiFbeM Banouixopy y CpeMy na /lynaBy. Snanajno
je, A^ cy H jeAan H ApyrH nosBajiH Monaxe, KOJH HCHBC no peryJiaMa CB. BeneAHKxa159). CBC OBO AOKasyje, Aa je XCKCX ^ecuHe
HcnpaBe H H>en npaBHH Aeo, noxnyno y CKJiaAy c HCXOPHCKHM
, H saxo HHMajio cyMH>HB.
BHAHMO caAa HCKC Apyre Aexajbe /JecuHe Hcnpase.
O je HHXHxyjiaqHJa c AeBou,HJoM. fleca HOCM xHxyjiy ,,dei
gracia Dioclie, Stobolie, Tacholmie dux". /JeBOijwja snanH, Aa ce
/Jeca CMaxpao nesaBHCHMM cyBepenoM y OHHM o6;iacxHMa> uixo ce
y HHXHxyjiaijHJH. Knes (dux) peAOBnxo je y xo BpeMe (y
jiaxHHCKHM HcnpasaMa) xyxyjia Hjianosa BjiaAajyhe Kyfee;
xaKO je 6wjio H y XpBaxcKOj H y yrapCKOj XI H XII BeKa, na H
ApyrAe. 3axo ce OHM H cjiy>Ke y CBOJHM ncnpaBama AeBOunjoM,
H. np. 1076: Ego Demetrius. qui et Suinimir nuncupor, del gratia
158) S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 29 (AaxyM Hcnpase Tpe6a KOpHroBaTw OA
1118 y 1188), 212, 285, 294-295. Yn. H F a r l a t i - C o l e t i , 111. sacr. VI, 66-70.
/Japosaite CaBHHO MOHTeKacwHCKOM ManacTHpy noTBpl^yje H HCTOPHK ose
onaTHJe Leo O s t i e n s i s (Mon, Germ. hist. SS VII, 832). To AapOBarte
HenaKO OKO roAHne 1123. y apxnsy MOHxeKacHHCKOM nysa ce saKj^ynna HCnpasa o OBOJ CTBapn (uiTaMnana KOA C M H H H K J i a c a II, 294295).
159) He sna ce, K a A je KHCS Bejioin ocnoBao Manacrap y KOJCM je
jaManno naiiiao H CBOJ rpo6 y Banoiirropy, ajiH CBaKano npe 1198. TJI. o
TOMC K l a i c , Ban Belus (Vjesnik zem. ark, I, 137138) H rope CTp. 99100.

247

Croatie Dalmatieque dux" 160 ), HJIH 1198: ,,Ego Andreas, tercii

Bele regis filius, del gracia ladere ac tocius Dalmacie et Chroacie
Chulmeque dux" 16i). Tnxyjiy dux HOCH /I.eca H AOi^HHJe y MJICxanKHM HSBopHMa (OKO 1170162), a xaKO HCXO H 6pax H>eroB Bejioui
y xpBaxcKHM H yrapCKHM ncnpaBaMa XII BeKa163j. He MO>Ke joj
AaKJie HHKaKo Aa 6yAe npHroBOpa.
KaKO npeA HaMa JIC>KH npenwc a He opHrHHaji, rpeuiKe cy
npenHCHBaneBe KOA HMena o^JiacxH y HHXHxyjiai^HJH OHHrjieAHe:
MCCXO Stobolie xpe6a A^ 6yAe Tribunie164) a Mecxo Tacholmie
Zacholmie. Snanajno je, A^ ce c xaKHM rpeuiKaMa cacxajeMO H
y ayxenxHHHHM nanHHCKHM HcnpaBaMa. TaKO nnxaMO y HcnpaBii
nane BeneAHKxa VII OA 27 cenxeMdpa 1022 in regno Lachomis
Mecxo Zacholmie f65). A^H MHOFO je Ba>KHHJe nHxan^e, oxKyA one
o6;iacxH: /I,yKJi>a, Tpe6H>e H SaxyMJbe y ^CCHHOJ HHXHxyjiai^wJH,
jep caMO Kao 4)aKXH4KH BJiaAajiai^ y Saxyjvuby, ^eca je Morao A^
Aapyje ocxpBo MJLCX nyjicancKOM Manacxnpy CB. Mapuje. 3a
H Tpe6HH>e A^je HaM noysAano o6jauiH>eft>e Jlexonnc Fiona
Y rjiaBH XL VII (noc;ieAH>oj) npn^a, KaKO cy HCKH
AwrjiH 6yny npoxHB KHesa PaAOCJiaBa, cnna Kpajba
,,et aduxerunt Dessam f ilium Urossi et dederunt ei Zentam
et Tribuniam; Radaslavo autem et fratribus eius remansit maritima regio et ci vitas Decatarum (= Koxop) usque Scudarim
(= CKaAap)"166). Ho xo je odjaiJiH>eH>e caMO sa HyKJby (=3exy)
H sa Tpe6HH?e, ajin He H sa SaxyMjbe, a 6aui caMO Kao BJiaAap
SaxyMjba Morao je KHCS Reca Aa ynHHH OHO AapoBa^e. 3axo xpe6a
caAa Aa noKynHMO one ocKyAHe ncxopncKe noAaxKe, KOJH fte
TO o6jacHHXH. Majio je nesroAHO, Aa je sa xo
160) Sisic, Prirucnik I, 268 (= R a c k i , Doc. 103).
S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 293 H na Buiiie Apyrwx Aiecra.
FJI. rope crp. 101.
H) FJI. rope cxp. 99100.
164) CMHHHKJiac (Cod. dipl. II, 67) AOHCO je osa o6jiacHa HMena T3Ko:
Dioclie, Stobolie (!), Terbunie, Zacholmie dux, UITO je He caMO HencnpaBHO
(yn. npnjro>KeHH 4)OTorpa4)CKH CHHMaK 6p. VIII), Hero noAo6no, A^ saseAe na
Macao, Kao A^ OHO Stobolie snanH KO^HKO Serbie.
165) K u k u l j e v i c , Cod. dipl. I, 104 H rope CTp. 6970.
166) O CBHMa A^T^-^HMa OBora noAaTKa, napOHHTO o H>eroBOJ xponoJIOIUKOJ CTpann, rn. rope CTp. 102105.
161)
J62)

248

JleronHC Fiona Ay KJba HHHa; HO OH je sa XII BCK nnaK

je yMp'o Kpajb EOAHH (o. 1101/2), 6mio je SaxyMJte
6es cyMH>e caciaBna MCCT H>eroBe AP>*<aBe. AJIH caAa ce oijene OA
AyKJbe PauiKa H Bocna, H nocxaHy nesaBHcne. BocancKH 6an naK
je H Kyiiiao Aa OCBOJH SaxyMjbe, HO nsrjieAa Aa HHJC ycneo (OKO
1102/3). SaxyMjbe oner ce noMHH>e OKO 1126, KaA ce y H> CKJIOHHO
ncnpeA ocBeie AyKJbancKora Kpajba Toype rjiaBHH My nporaBHHK
). TaAa A^KJIC SaxyMjbe H H J e B H i u e 6 H J i o H e c T
A P > K a B e . JaManno ce OHO OKO xora BpeMena ou,eHHJIO OA AyKJbe H yHHHHJio nesaBHCHHM, Kao HeKoh PauiKa H Bocna,
H ce Meie>KOM y AY^JbancKOj AP>KaBH. To MH MO>KeMO
join H no TOMC, UITO y BpeMe nponacin Kpajba T>ype,
HHje BHuie OA BHsaniHCKora ijapa Manynjia (OKO 1131/2)
npHMHO y JICHO H SaxyMjbe, Befe c a M O AyKJbY (3eiy) c J\ajiM&IJHJOM (T. j. c npHMOpjeM OA Koiopa AO CKaApa) H Tpe6nH>e. Ila
HH Cretan FlpBOBeHnaHH ne noMHH>e Me^y OHHM seMJbaMa, K3A
je SHJIO OHO onuire KOMeiuaH>e y speme po^en>a Crec^aHa HeMatt>e
(o. 1131/2), HH SaxyMJba HH BOCHC, Beft ceM PauiKe JCAHHO ,,AoKJiHTHJy, /JajiMaijHJy H TpaByn>y (Tpe6HH>e)"1(58). AJIH He caMO 3axyMjbe, Hero H OoAropje jaManno je OKO 1126 HSMaKJio AyKJbanCKOM Kpajby T>ypn H BepOBaTHO OAMax ce npwApy>KHJio PauiKOj,
jep H>HMe ynpaBJba OTnpnjiHKe nsme^y 1126 H 1129
flparnxna,
pauiKH caBesHHK. Me^yxo nocjie nponac Kpajba Tiype (o. 1130/1)
HsrjieAa Aa ce H SaxyMjte npHApy>KHJio PaiiiKoj Kao neKa OAejiHia
o6jiacr, ajiH cy ftome ynpaBJbajiH HJianoBH pauJKe AHHacrnje. Mo>KAa
HMaMo 6am y TOMC jeAan OA pasjiora 6paiCKe pacnpe nocjie
CMPTH BejiHKora >Kynana Ypoiiia II169). 3aro je BeoMa BepOBarao,
Aa je joiu nocjie H3MHpen>a BejiHKora >Kynana Ypoina II, oija Cxe4)aHa HeMan>e, c SpafcoM BejioiueM H ACCOM (o. 1132/3), /Jeca
A o 6 H O y y n p a B y S a x y M j b e Kao K H C S (dux), a TCK nocjie
Tora, KOpHCTefcH ce oniniHM npnjiHKaMa, ynao je OKO 1148/9 y
KHesa PaAOCJiasa H oieo My Tpe6MH>e H Ay^Y (Sexy)
167) Tr. o TOMe rope cxp. 89.
168) S a f a f ik, Zivot Sv. Symeona od krale Stepana, Praha 1868, 2 (ni. II);
rji. H rope crp. 9697.
169) FJI. rope crp. 96.

249

CCM npHMOpja170). Tora fleca ne 6n HHKaKO Morao HHHHTH,

npe rora HHJC 6uo BjiaAajiau H HMao neKy BojcKy na pacnojio>KeH>y.
ByAyiiH Aa je xaAa Ban csaKe cyMH>e pauiKH BCJIMKH ncynan 6uo
6par My Ypoin II, /Jeca je Morao caMO y SaxyMJby Aa 6yAe BJiaAajmij. 3aro H HOCH Aeca 1151 y ncnpaBH ryxyjiy KHesa Ay^Jbe,
Tpe^HH>a H S a x y M J b a , a n e noMH^e Aa-flMaijHje, Koja je xaAa
jeAHHa ocrajia y BJiacrn KHesa PaAOCJiasa H H>eroBe 6pahe, na HH
PauiKe (Cp6nje), KOJOM je BJiaAao Kao BCJIHKH >Kynan Ypoui II,
AOK je cpeAH>H 6pai Bejiom Befc AaBHO npeiuao y YrapCKy171).
KaKo je nosnaro, 1153 Aeca je H3a6pan OA jeAHe necra
napOAHHx crapeiiiHHa BCJIHKHM >KynanoM, aM ra uap
KOMHHH He xreAe Aa OOTBPAH, Befe My npeAaAe y ynpaBy
THCKy o6jiaci A^HApy (= LlJyMaAHJa cyceAHa Hniny). Ko je
ynpaBJbao SaxyMJbeM, ne snaMo. MH caMO snaMo, Aa je
najsaA wriaK nocrao BCJIHKHM ncynanoM (11621165) H Aa je OKO
1165, nocjie H>eroBa naAa, KaA je BCJIHKHM M<ynanoM nocrao najcxapHJH CHH 6para My Ypouia II, THXOMHP (11651168), y 3axyMJby nocrao KHCSOM M n p o c j i a B , Mjia^H 6pax THXOMHPOB, H
na TOMe Mecxy ocrao AO CMpra (o. 1199172). HpeMa TOMC AaKJie,
SaxyMjbe Koje je HCKO BpeMe 6wjio nesaBHcno (o. 11261130)
no MOM*? je MHmjbeH>y nocrajio oAejinia aAMHHHCipaTHBHa necr
Cpdnje OA BpeMena nponac AyKJbancKora Kpajba Tiype H TaKOBOM
ocrajio Kpos CBC BpeMe HeMaitHha.
Aajbe rpe6a Aa orjieAaMO HMena CBeAOKa A eCH He wcnpaBe.
McnpaBa HSAana je, KaKo no CBeMy nsrjieAa, nerAe y CJIHSHHH Ay6poBHHKa H saro HMa cseAOKa HS Aecnne npai^e H HS Ay6pOB17)

F^. rope cxp. 96.

H
paKO\-HH0 H &AMK\\AU,M H SA^MM ( M i k l o s i c h ,
Mon. Serb. 11). BpeAHO je npHMCTHTH, Aa H /Jeca y HcnpaBH OA 1151 ncmnM
pe^oM HHH<e o6^acTw: Dioclie, Tribunie, Zacholmie dux. BeoMa je saro BCpOBaTHO, Aa cy H AYK^ancKH KpajbeBH neKofe HOCHJIH OTnpHJiHKe osy
Dioclie, Tribunie, Dalmatie, Zacholmie rex. Opena TOMe cpncKa je
THTyjia KOM6HHOBana OA one pauiKHX BCJIHKIIX >Kynana (fibCf cpkiiCKiif
H one AyKJtaHCKHx Kpajtesa.
172) Yn. K o B a n e B H f e , HeKO^iHKa nHTan>a (Fjiac KH>. 58, 88). Hi. H Py^ MHpocjiaB, 6pax CT. HeMaite ( H y n H f e e B e roAHimfcHije KH>. X, Beo1888, 67).

250

HMKa. npBH je >Kynan TpAema (Gerdessa). Befc je npo<|).

cacBHM Ao6po onasHO, Aa 6w TO morao &a 6yAe onaj Tpe6wH>CKH
>KynaH TpA rpo6na HaTimca XII BeKa173). CamoM HMeny H AOCTOjancTBy HHane He Monce Aa 6yAe npuroBopa. M A&Jbe HMC Tesimir
(= THbiHMHpk) nosHaTO je y cpncKOJ CTapHHH174). CaTHHK Rastesa
aKO HMe HHJe rpeuiKOM npenHCHBana Henrro M3HaKa>KeHo, Kao H
Heica Apyra HMena jecre Pacrauia (PacTKO, PacTHCJiaB175). >Kynan
Tpyfiema (Grubessa) o6nHHO je HMe XII BeKa; MO>KAa je TaAa H
duo nerAe y SaxyMjhy KOJM >Kynan Tora HMena. H3HaKa>KeHa * cy
rpeuiKOM npenHCHBana Hmena Charilus H Sranlatinus, H saTO ocrajy
6es KOHTpojie. MHOFO cy jacnuja Ay^posaHKa HMena. /tySpoBanKH
KHe3 IleTap nosnaT je H MS ncnpaBe nane AnacTacnja IV OA 24 Aei^eivi6pa 1153176); HMao je cem Fojcjiasa, KOJH ce noMHfoQ y /JecHHoj
HcnpaBH, joui H CHna /JpHCHMHpa, 1190 cyAHJy y /Jy6poBHHKy 177 ).
Silvester Avelinus Stepaga HJian je Ay^pOBanKe (JmMHJiHJe Avelino
CJIOB. JI'kAinuiKK = BjeJiHHHfe178). Ila H poraTap notarius Matheus
je HS HcnpaBe OA 1158179). KaKo BHAHMO, CBC Ba>KHHJe :IHH173) r ' j i a c H H K Myseja y B. H X. XXIII (1911), 550.
174) /],aHHHHfc, PeHHHK s. v., M i k l o s i c h o. c. 12.
175) Yn. HMe xpeaxcKora njieMHfea Rastisius Desimiri de Virevicis=PaCTHiua CHH flecHMHpOB OA njieMCHa BwpeBHiia ( S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 180
OA rop,. 1182). Y fly6pOBHHKy noMHH>y ce 1190: MapHH H rierap de Rasti (o.
c. II, 246). y Bpjio p^aBO npenncanoj AY^pOBaHKOJ HcnpaBH OA 1148, y KOJOJ
ce noMHH>y HCKH cpncKH rjiasapH HS Tpe6nH>CKe o6nacTH, naBOAH ce H Rasvat
sednicus. Mo>KAa je OBO Rasvat (KOJC Hnane HHJe HHinTa) sanpaso Rastesa
(o. c. 99, pijaBO ^aTHpaHO 11631178 MCCTO 1148). y TOM 6w cjiynajy HMajiH
JIHHHOCT, Koja ce noMHite H y flecHHoj HcnpaBH.
176) S m i c i k l a s o. c. II, 72 (curjia P==Petrus). HcnpaBa je Ban cyMite
a H canyBana y opwrHHajiy.
o. c. II, 241: Dersimiro (filio) comitis Petri ; Dersimirus, filius Petri,
iudex.
178) o. c. II, 246 H J i r e c e k , Romanen III, 4.
179) o. c. II, 99: inter quos et ego Matheus diaconus et testis interfui...
et sicut . . . audivi ita scripsi. Osy je ncnpaBy Befc MaxeJH BeoMa p^aso npenncao ; raxo HCTO p^aso cy je HSAajiH H KyKyjbeBHii (o. c. II, 225) H CMUHnmiac
(o. c. II 9899). Ll,ap MaHymi KOMHHH je y KonaBJiHMa (T. j. y Tpe6nH>CKOJ
o6;iacTH) 6HO BPXOBHH rocnoAap ne caMO 1163 H 1178, nero H 1148, na^ je
y AyKJLH BJiaAao H>eroB Basaji KHCS Pa^ocjiaB. 3aTO xpe6a (J)opMyjiy AaTupaaa
OTnpwnHKe OBaKO KopHroBaTH H^onyHHTH: Anno eius incar. MCXLVIII, indict.
XI, regnante imperatore Majnuele et Radoslavo domino nostro], cuius gratia
ego Devesius terre Canali et Sernavitie (= >KpHOBHHu,a, A^nac >Kyna) dominus,

251

HOCTM, CCM HCKHX Ma^be Ba>KHHX CBeAOKa, iiiTO ce noMHfcy y /JeCHHOJ HcnpaBH, HCTopwcKa cy jiHija OHora BpeMena, TaKO Aa HH TOJ
necTH HcnpaBe He MO>Ke A^ 6yAe npHroBopa, HHTH ce MO>Ke AHfeH
rjiac cyMH>e o FBHXOBOJ HcnpaBHOCTH.
Konanno Tpe6a join A^ ce y HajKpaiiHM noTesHMa ynosHamo
c HCTOPHJOM ocTpBa MjbeTa H H>erosa ManacTHpa CB. MapHje.
OCTPBO MjbeT (ra MsXsra, Meleta) noMHH>e OKO 950 npBH nyTa
nocjie Aocejieaa XpBaTa H Cp6a na HCTo^ny o6a;iy JaApaHCKora
Mopa aap KoHCTaHTHH riop(})., H TO Kao OCTPBO, UITO noTnaAa noA
B^acT HepeTJbana, A^KJIC Kao cacraBHy HCCT HepeTJbancKe o6,iacTH,
KOJOJ cy npunaAajia joiu H ocTpsa: Kopnyjia, Bpan H Xsap180). Y
TO je Bpeme, TO jecT y IX H X BeKy, OCTPBO MjbeT Hacejbeno GioBeHHMa (XpBaTHMa H Cp6HMa) ca cyceAHora Konna, H TaKO
naiii napoAHH ananaj. Me^yTO Bet na noneTKy XI BeKa
npe 1020) pacTypnjia ce HepemancKa o6^acT, na je jeAHa, H TO
Befca joj necT, HaHMe Konnene >KynaHHJe: PacTOK, MaKap H /JojLe,
a OA ocTpsa Bpan H XBap, npnnajia KpajbeBHHH XpBaTCKoj, a Apyra
HCCT, ocTpsa Kopnyjia H MjbeT, SaxyMCKOj o6jiacTH181). OA^Jbe OCTPBO MjbeT panynajio ce Kao cacTaBHa HCCT 3axyMJba, OAHOCHO neuiTO AOijHHJe (OA Apyre nojioBHHe XII BeKa) cpncKe
Ap>KaBe, AOK najsaA (OKO noneTKa XV BeKa) nnje nocTajio cacTaBHa
AyfipoBanKe peny6;iHKe; OCTPBO Kopnyjia oneT 6njio je y XIII
noA BJiamhy Ay>KA& MJieTanKora. Y TO Bpeme, AOK je MJLCT
SaxyMjby, cse je H>eroBO >KHTeJLCTBo 6Hjio
(KMCT) saxymcKora Knesa, njiahajyiiH My 3a o6pa^HBaH>e
HSBecHH AanaK (AOPA^KK, tributum, terragium), onaKO, Kao IIITO
cy njiafeajiH H /JydpoBnaHH sa CBOje BHHorpaAe H seMJte KHCSOsaxyMCKOM H Tpe6Hft>CKOM. MAyhH je noA^TaK o MjbeTy nonam A^poBatbe Knesa /l,ece OA TOA. 1151. TOM ce npujiHKOM
/|,eca OApeKao He caMO CBHX seMajba (opannija, jinsaAa H BHHorpaAa) na H M T a B O M MjbeTy, Hero H AanKa MJbeTCKHx noAanHKa
npeneBuiH ra na fiyAyfew ManacTnp CB. MapHje. To ce jacHHM peKa>Ke y HcnpaBH OA 1151: ,;Et si quis preter monachos S.
iso) HI. R a c k i , Doc. 406, 410 H Sisic, Povijest 451452.
is1) S i s i c o. c, 483. O Kopnyjni je TCLUKO KasaTH HCIUTO noysAana y
TOM nacy; a;iH 6yAyfcH A^ HHJC npnnajia XpsaTCKOJ, Morjia je npnnacTH caMO
3axyMjby, OAHOCHO

252

253

Benedict! laboratum habet, vel in futuro laborare insulam ipsam

presumpserit, tributum quod nobis dari solitum est, prefacto (!)
eorum monasterio aportet"182). FIoAJeAHO je oApe^eno, A& fee
OAcaAa M J b e i C K H m a n a c T H p njiafeaTH A^naK (,,AOxoAaK") saxyMCKOM OAHOCHO cpncKOM BJiaAapy; joui 1362 Ka>Ke cpiiCKH ijap
Cretan ypoiu IV y JCAHOJ HcnpaBH: ,,a sa MA^TK sa A^X^A1*1^
M,ApkCTRa MH H SA wnara, KAKO ISCTK aariHCAAO n,apKCTKO V<WH, H
KAKC recTK no crapw/uk BAKOHS, TAKOSH H Hanp^k &A teen*"183).
TaKO je ocHOBan manacrap CB. MapHje na JCAHOM oTOHHky (rpe6eny) y jesepy, Koje je TCCHHM KanajioM cnojeno c Mopem; TO ce
jesepo najiasH Ha sanaAHOM Bpiuny Ayryjbacia ocrpBa Mjbexa, a
o6pacjio je rycroM 6opOBOM myMOM 184 ). KaA je y XIII Beny crao
nyjicancKH peA nponaAara, OHAa ce MJLexcKH ManacTHp
6eneAHKTOBCKOM peAy H c BpeMenoM nociao cpeAHiuieM iora
y Ay6pOBaHKOM Kpajy185).
Kao cpeAHuixe H rjiaBHo mecio na M^beiy BasAa ce cnaipajio
Ba6HHO nojbe, Bume y HCTOHHOJ OOJIOBKHH ocrpBa, H TO ycpeA
Konna. He snaMo Kano, HO OHHTO KOpHCTefeH he cjia(5oiirky HOBOocHOBana MJLeTCKora manacTHpa, arpecHBHH H noxjienHH jioKpyMCKH
deneAHKTOBUH snajiH cy HafeH nanHHa, Aa cy ce6n ysypnnpajiH KOA
Ba6HHa nojba qpKBy CB. nanKpai^nja (CB. FIoKpana) H fteHy SCMJbHUIHy HMOBHHy. Ho

HHCy JIOKpyMCKH 6eHeAHKTOBII,H 6HJIH J

ysypnaTopn, Hero H MjienaHH, OAHOCHO caMH /J,y6pOBHaHH,

cy ce6n npwcBajaTH neKe MJbeTCKe npuxoAe, jep MM casnajeMO
MS jeAHe HcnpaBe OA 17 asrycTa 1215, A& je AyCpOBanKH KHCS,
c^an y /J,y6pOBHHK OA MJieTanKora Ay>KA^, npHMao HCKC
c ocTpBa MjbeTa H Kopnyjie186). Ho KaA ce OKO 1220, sa
CTec|)aHa OpBOBeHMaHora, noTnyno CMHpnuie npwjiHKe y
Cp6HJH, MjbeTCKH ce KajiytjepH odpaTe na H> H HSMO^C, A& HM je
182)

IlpenHC HMa MecTO tributum 6ecMHCJieHO territorium, Koje Tpe6a HCnpaBHTH, KaKO caM H YHHHHO rope na CTp. 201.
183) M i k l o s i c h o. c. 170.
184) flanac je y sanyiiiTeHOM MaHacrupy CMeuiTena AP>KaBHa uiyMapnja.
185) Yn. o TOM OHO, IUTO je o TOMC Haimcao y XVIII BeKy AUBCTCKH onaT
H nosnaTH KH>n>KeBHHK MrH>ar T^op^fe KOA Oapjiaxa-Ko^era VI, 6669. MHuijbeH>e "E)Op^HtieBO, Kao Aa cy MOHTCKacHHCKH 6eneAHKTOBi^H, nanycTHBiiJH
Po>KaT, ocHOBajiH MjbercKH ManacTHp, Befe je BCIIITO no6wo Farlati-Coieti 6970.
186) S m i c i k l a s , Cod. dipl III, 134.

(nOHOBO) A^pOBaHO. MHTaBO OCTpBO MjbCT Ca CBHMa 3eM^>HIUHHM

noceAHMa, a HSpenno H Badano nojbe (c LJPKBOM CB. IlaHKpaqHja

HJIM noKpana). TaKO cy JIoKpyMqw, a BeposaTHO H Apyrn /^y6poB1iaHH HCTHcnyTH c MjbeTa H CBe >KHTe;bCTBO H>eroBo nocTajio je
HCKJbyHHBO noAaHHK (KMCT) onaTHje CB. MapHje. Ysa CBe TO MjienaHH cy HnaK panynajiH MJI^CT Kao c B o j e OCTPBO H noABpraBajiw
ra 6ap y TeopHJH ynpaBH KopnyjiancKora KHesa187). /JocKopa
BH^aMO FAC ce H oneT HCTHHy /],y6pOBHaHH, a TO camo c THM BHiiie,
IIITO je y IJPKBCHOM norjieAy AUBCTCKH Manacrap noTnaAao noA
Ay6pOBaHKora apxnenHCKona. C THM y BCSH SFOAH^O ce, A& je
Ay6poBanKO Bejbe Befce 15 cenTeM6pa 1301 saKJbynHJio, ,,quod
a c c i p i a t u r i n s u l a M e l l i t e p r o c o m u n e R a g u s i i e t quod
ponatur unus bonus homo ibi pro comune Ragusii, qui h a b e a t
r e g i m e n dicte insule, ad voluntatem domini comitis et sui
conscilii"188), TO jecT, /Jy6pOBHHK je no>Ke;ieo aneKTHpaTH MiteT
CBOJOJ TepHTopnJH H TaMo OTnpeMHTH cBora rpa^aHHHa, A^ H>HMe
ynpaBjba. YCJICA OBora saKJbynKa, 1 OKTo6pa, Majio je Befee H3a6pa;io
M a p K a Bo6ajbeBHfea M J b e T C K H M K H C S O M na roAHHy Aana189).
AJIH Majio noTOM, BeposaTHO OOA yraijajeM MJieTanKe B^aAe, KOJOJ
ce TaAa H /tyfipoBHHK noKOpasao, Majio Behe HSMCHH 15 MapTa 1302
CBOJ saKJbynaK TaKO, ,,quod i n s u l a M e l i t e d i m i c t a t u r s i c u t
p r i u s e r a t et quod comune Ragusii non debeat se intromittere
de insula nominata"190), AaKJie CBH cy saKjbynijH OA 1301 nanyuiTeHH.
MecTO Tora /Jy6pOBHHK je, sap no >KejbH MJLeTCKora ManacTHpa,
saKJbynHo, Aa fee OAcaAa A^/be CTajino 6npaTH y MajioM Befey
T p n n p o K y p a T o p a MJLeTCKora Manacrapa, Aa ce 6pHHy OKO
H>eroBHx npo^aHHx noTpeda. HaTO cy 2 (})e6pyapa 1305 nsadpanH
npOKypaTOpHMa: MaTHJa ,5p>KHfe, E;ia>K Ka6o>KHii H JlaBpenTHJe
KjiyHOBHli 191 ).

AJIH Te>KH>a Kopny^ancKHx 6aiiiTHHCKHx KHesosa HS MJieTa^Ke

nopOAHue Tiop^n (Giorgi), A& saBJiaAajy H MjbeTOM, HHJe'npe187) o. c. IV, 111; o. c. V, 236; L j u b i c o. c. Ill, 407408: Cod. dipl.
V, 621; o. c. VIII, 580).
iss) Mon. Ragus. V, 5. /
189) 0. C. 10.

190) o. c. 23.
191) o. c. V, 85 H II, 310 (Chucmo = Chunno =

254

ciajajia, a H AUhercKH cy ce ManacrapCKH noAaHHijH (KMCTOBH),

OA KOpnyjiancKHx KHesoBa, ciajiHo 6yHHJin npOTHB ManaBJiaciH. 36or rora odparajin cy ce MJbeTCKH Kajiytjepn Ha
cpncKora Kpajba Cte^ana ypoina II MnjiyTHna, H raj HM je'
npeA Kpaj CBora BjiaAaita (OKO r. 1320) DOHOBO DOTBPAHO
OCTPBO MjbeT, onaKO Kano HM ra je AapOBao iteroB A^A,
Cretan IlpBOBeHHaHH192). /Ja join 6ojbe o6es6eAe CBOJy HMOMJbeTCKH ce Kajiy^epn DOTOM o6pare H Ha nany JoBana XXII
H Taj HM 13 jyna 1324, y ABHtbony, Hanoce join DOTBPAH AapoBan>e MnjiyranoBO19?). Meijyio KopnyjiancKH KHCSOBH nopeA CBera
Tora HHcy MHpoBajin, xaKO Aa cy /tydpoBHann Kao npoTCKTOpn
MJLeicKora ManacTHpa y OKToSpy 1337 HSHCJIH iy>K6y npeA
BJiaAy, Kano KOpnyjiancKH KHCS JoBan TioptjH xofee A^
MJLCT Ha uiTeiy TaMOin^era ManacTHpa. Haxo je
BJiaAa nspeKJia ocyAy, Aa KOpnyjiaHCKH KHCS neMa
npaBa Ha OCTPBO Mjbei, jep, KaKO je npoynaBa^e AOKyMenara AOKasajio, ,,quod tarn per privilegia regum Raxie, confirmata per
privilegium papale, quam possessionem temporis, cuius memoria
non existit, dicta insula Melede spectat abbati, monads et conventui sancte Marie de Meleda, Ragusiensis diocesis, ordinis sancti
Benedicti" 194 ). HoAJeAHo AOIUJIO je H AO ype^e^a OAHoca HSMe^y
MjbexcKHx noAaHHKa (KMeioBa) H Manacinpa npeA Ay6pOBanKHM
apxnenHCKonoM Kao nocpeAHHKOM. OnuiTHHa (universitas) MJbeicKa,
TO jeer CBH OTonaHH, nporjiainenH cy cjiofioAHHMa OA njiafcauba nojeAHHanHora A^HKa ys ofiaBesy naymajinora njiafean^a OA ipncia
nepnepa FOAHUIH^HX MaHacrnpy. TloAJeAHO cy H pasrpaHHHene seMJbe ManacTHpCKe OA seMajba oxonaHa195). Join HCTC roAHne 1345
caciaBJbeH je H ciaiyr onuiTHHe MJbeiCKe, KOJH je sa Ayrw HHS
CTOJieha ypeAHO no;io>Kaj OTonana, yTEpAHBiun lanno H>nxoBa npaBa
H Ay>KHOCTH196). Ho cpncKH cy ce n,apeBH ysa CBe TO H A^Jte CMa192) M i k l o s i c h o. c. 71.
193) S m i c i k l a s o. c. IX, 197198 (rpeiiiKOM uiTaMnaHO join JCAHOM
noA A^TYMOM 13 jyna 1325 o. c. 245)
194) L j u b i c o. c. II, 2627.
195) S m i c i k l a s , Cod. dipl. XI, 232234.
196) Oeaj je CTaxyx HSAao W e n z e l , Beitrage zur Quellenkunde der
dalmatinischen Rechtsgeschichte im Mittelalter (Archiv fiir Kunde Osterreichischer Geschichtsquellen 6enKe u,apCKe AKa^eMnje. Band II. Wien 1849,
1-35).

255

c y B e p e H H M r o c n o A ^ p H M a ocTpsa MjbeTa. TaKO je ijap

Ypoui IV 10 anpnjia 1357 y CKonjby AapOBao OCTPBO MJLCT
HMa Bacejiy BapHHnejiy BHBOJiHHHiiy H TpnneTy
, na naK 24 anpnjia 1357 saMOJino je i^ap HS
Aa 6n TOJ ABOJHIJH HOMOFJIH, Aa AO^y AO AapOBana HM
noceAa197). Me^yTO OBO Aaposafte HHJC HHKaA CTynnjio na cnary,
na H caM u,ap Ypoin IV jom je 22 aBryera 1362 HCTHqao CBOje
npaBo na MJbeTCKH ,,AOxoAaK"198). A^H npHJiHKe, UITO cy HacTynnjie y Cp6nJH nocjie CMpTH ij^apa Ypouia (4. ^eij. 1371), OMoryiiHJie cy /Jy6poB4aHHMa, Aa cy npoinnpHjiH CBOJ yTHuaj H CBojy
BJiacT na MjLeTy. OKO noneTKa XV Bena OHH cy noTnyno
j KpaTKH HCTopHCKH nperjiCA noKasyje, Aa HHJC SHJIO HH
pas^ora HH npHJiHKe (fjajiCH^HKOBafty ncnpase 'Knesa /],ece OA 1151.
Beh ce HS penn CTe^ana npBOBeHnanora pasSnpe, Aa je TaAa,
OKO 1220, Beh n o c T O j a o M a n a c T n p CB. M a p n j e na MjbeTy
H H>eroBO je AapHBa^be y npBOM peAy 6HJio ynepeno npoTHB jioKpyMCKHx ysypnaTOpa y BadnnoM nojby, Koje je 36or Tora nopeA
,,HHTaBa" MjbeTa saTO join H Hanoce HCTaKHym y AOIJHHJHM pacnpasaMa c KOpnyjiaHCKHM KnesoBHMa paAHJio ce o noceAy H H T a B a
oerpBa, H TaAa je MJLCTCKH Manacrap HSAejcTBOBao noTBpAy CBOje
MMOBHHe OA cpncKora KpajLa MnjiyTHna H nane JoBana XXII, AOK
najnocjie HHJC H MJieTa^Ka BJiaAa npHsnajia, Aa je HHTaBO OCTPBO
MJBCT, ca CBHMa CBOJHM npnxoAHMa, BJiacnocT Manacrapa CB. Mapnje, ne caMo na ocnoBy ncnpaBa cpncKHx BjiaAapa (CTe^
flpBOBeHHanora H MnjiyTHna), Hero join OA A^BHHX BpeMena Koj
HeMa naMeTapa ( . . . temporis cuius memoria non existit),
OA BpeMena npe CTe^ana IlpBOBeHHaHora.
MHCJIHM Aa nac CBH OBH pasjiosH, H AHnjioMaTHHKH H HCTOPHCKH, Mory AOBOJbHo Aa y6eAe, Aa je Hcnpasa KHesa /lece OA
1151
197) M i k l o s i c h o. c. 156156, 158159.
198)

0. C.

170.

,,PRIPOMENAK"
IVANA

17

Pripomenak.1)
Druztvo za Slovinsku povijest na jugu, kako poce svoje
lijepo djelo vrsiti, da na svjetlo nekakovu Hrvatsku, rekSi joj
,,kronika hrvatska", i joS to i to. AH od onda smo, a na torn i
tomu druztvu hvala, udo toga doznali. Sada i sam toga druztva
nacelnik, g. Ivan Kukuljevic, drzim da onu svoju kojugod porice.
Evo to smo doznali.
Knezom PoljiCkim 1482 Ijeta bio je Papalic, ali ne ,,Dmine",
kako je bilo ime onomu ki je naSao ovu povijest, nego ,,Dujam" :
ovako pie u njihovu zakonu u istoga druztva Vtoj knjizi na 289
strani, i joS ,,Duje" na 309toj. A to nije vsejedno ime. ,,Dujam"
je, iliti ,,Duje", VlaSki D o m n i u s , D o i m u s , Duimus, D o i m o ,
Sto je svejedno, a ,,Dmine", D o m i n i c us, ako toga i nije u naSih
rjecnicih. Prvi Solinski biskup bio je Dujam, ter je svet, pak i
sada Splicani, Solinski ostanak, tomu se preporucuju; ali i svetomu
^Dminu", to je Dominiku, jo od 1247 Ijeta, od kada mu samostan uzidase. Da je ,,Dmine" Dinko iliti Dominik, i da je ovako
bilo ime onomu Papalicu, to najbolje svjedoci evo Marko Marulic:
,,Marcus Marulus D o m i n i c o Papali S. (salutem).
Comentariolum a te in Craina nuper repertum inter vetustissimas gentis illius scripturas, Dalmatico idiomate compositum, tuo
rogatu latinum feci, Croatiae Dalmatiaeque regum gesta continentem; res certe digna relatu, et quam non solum nostrae vernaculae linguae gnari, sed etiam Latini intelligant. Ex hac enim
historia et boni exemplum petere poterunt quod imitentur, et mali,
per quod sese corrigant. Itaque hoc illud fuit, quod et te impulit,
mt me ad historiam transferendam urgeres, et me, ut tibi obtemperarem, magis tamen tuus erga me amor Ikborem hunc coegit
tne subire. Quid enim est, quod illi non debeo? Vale.
Anno christianae salutis MDX."
J) Iz tehnickih razloga moralo se Crncicevo e zamijeniti s nasim danasnjim je, odnosno ije. Rimske pagine u zagradi oznacuju stranice u Crn^icevu izdanju (Kraljevica 1874).

260

(II) A pravo ime on, Splitski vlastelin, ter onakoya glava,

valja da je znao inomu Splitskomu vlastelinu, i joS onakovu, ki
je njega ,,ljubio" i za ono ,,prosio", a morda i brat bio ili bratuced inim trim Papalicem, li Splicanom i vlasteli, Jeronimu, Alojsiju
i Hristoforu, njegovim prijateljem, kako mu to ini prijatelj, li Splicanin, Frane Natalie, u Farlatovoj III. na 434 s. svjedoci, piuc
njih vsakoga, a to po Vlasku, ,,Papalis", kako je taj Hri&tan i na
423 s. li u toj knjizi zapisan: ,,quod nobilis dominus Christophorus
P a p a l is syndicus communitatis praedictae (Spalatinae) surgens
in loco eminenti, a to 1503 Ijeta. I jo jedan Papalic je tada ziveo
u Splitu, Petar, ,,Piero Papali", kako pak Marin Sanudo to svjedoci u onoga driiztva VItoj knjizi na 265 i na 267 s. Nu i za onoga
Papalica piSe on, kako je ne samo na Marulicevu, nego i na
moju: da je bio Spliqanin ter vlastelin, i jos da je desetak dan
nakraj 1500 i na pricelu 1501 Ijeta po poslu bio na Poljicih, na
onih blizu Splita, medju rijekama Zrnovnicom i Cetinom, ter do
samoga mora. Po njegovu, Splitski knez Petar Trevizan na 28
prosinca 1500 docu za te i te Poljicane, da su preko njegove
volje Sli u Tursku Hercegovinu ka zapovjedniku, isto Poljicaninu,
pak, bojec se za Poljica, tudije tamo posla n j i h o v a k n e z a i
Jp n e k o g a v l a s t e l i n a razvidjet istinu, pak spravit veli zbor1).
Ne imenuje, istina, ni kneza toga ni vlastelina; ali drugi Splitski
knez, Jerolim Baffo, za njega na sedam sijecnja 1501 Ijeta pise,
da prije nego je on u Split prisao, da j e p o s l a o g o s p o d i n a
D m i n a P a p a l i c a na P o l j i c a razvidjet, da sto bi radi Poljicani,
pak pozvat jih nekoliko k njemu na dogovor; i taj da se je vrnuo2).
I jo na 24 veljace porucuje, da je straha da te Turci pfiti, i da
za to samo v l a s t e l i n D m i n e P a p a l i c mnogo mari, a d r u g a
Splitska vlastela da malo3). A pak 1512 Ijeta ter travnja mjeseca
.. .. fl m a n d o il C o n t e di essi P o l i z a n i con uno nobele a intender el vero e proveder si fazi el coloquio general". Ondje na 178 s.
a) . ..: et avanti lui azonzese (giungesse) per il suo p r e c e s s o r fu
mandato im Poliza S. (-ser) D o n i e n e g o di P a p a l i per intender la volunta
Ihoro e far venir alcuni a parlar con esso (sa S p l i t s k i m ) Conte. E tornoe
Ondje na 170 s.
.3),.. .. e li zentilhomeni deji non vol molto cargo; lauda D o m e n e g o
di P a p a l i z e n t i l h o m o de li e si pol dir solo", na 177 s.

261

sam Sanudo vidje u Bnetcih ,,Petra Cipfrca, D m i n a (III) P a p a l i c a i Bernardina Nadalica, Splitske peruke" 1 )- Samo Trevizanova
ne slaze p o v s e sa Ivana Antona Dandula, ni sa Jerolima Bernarda, drugih Splitskih knezov, porukom. On 1500 porucuje, da
je ka Poljicanom poslao n j i h o v a kneza, ,,Conte di essi Polizani";
a Dandul 1503 na 19 sijecnja, da su oni na sedam toga za svoga
(veloga) kneza odabrali g. Avgustina Maricica, Splitskoga, po zakonu, vlastelina, a jur d e v e t Ijet da nisu ga odabirali, ni da je
suda bilo u njih; 2 ) a Bernardo pak na 28 studenoga 1503 Ijeta,
da su oni g. Avgustina M a r i c i c a , recimo po njihovu statutu,
,,vazeli" za svoga kneza, koga u njih da nije bilo jur p e t n a e s t
Ijet,3) i da im je taj vse pravde tako dobro odsudio, da se ne
dvizu nijedan pred njega u Split. Da nije Bernarda, s Dandulom
bismo lagko; on, mjesec dan prije, nagovarajuc Poljicane, da si
odaberu kneza, ,,da im ide trikrat na Ijeto sudit a , nije rekao, pred
,,devet Ijet", nego, da je tako bivalo pri knezu Splitskom Marinu
Moru4), a taj je bio od 1497 do 1500; samo Bernardo, on svoje
nije porekao. Morda je Sanudo, ili Valentinelli, Sto bih ja prije
vjerovao, po krivu zapisao onoliko broja? Nu Dmine iliti Dinko
Papalic, ili knezom ili ne, vsakako je bio poslanikom na Poljicih.
A to je meni dosta.
Da mi je sada naci, da su kojigod kotar blizu Splita zvali
,,Krajinom"! A ter sam nasao:
sabor 1185 Ijeta u Splitu vsakomu biskupu te i te zupe, a
Hvarskomu daje, ,,has parochias: Phar, Braciam, et Lissam, Corceram, Lastam, et Mulcer, et totam G r a i n am" (u Farlatovoj III.
na214);
knezi porucuju u Bnetke: Hvarski Alojsij Barbarigo na dva
listopada 1498:
1) ,,Item se intese alcuni Oratori di Spalato
lo nome di qual e
Piero de Cipsis, D o m e n e g o di Papali, et quest! do (due) e per li zentilhomeni, et Bernardin di Nadal per li populari" .... Isto ondje na 373.
2) ... ,,hanno electo nemine discrepante uno nobile di Spalato per Conte
juxta il consueto, videlizet d. Agostino Maricich, et za (gia) anni 9 non hanno
piu fato, et de li non si feva justitia", na 237.
3)
,,qual ivi za anni 15 non e sta niun", na 265.
4) ,,e vadi tre volte al anno in Poliza, come si feva al tempo di S.
M a r i n Moro", na 231.

262
,,da je k njemu priSao Anton Rizo fratar iz Splita, i da
mu je pravio, da je prvih dan bio u Neretvi, u znanih krajih,
(IV) pak on da ga je pitao, da je '1 bio u K r a j i n i prosit1). I da
je odgovorio, da nije, zato tuda ljudi da su nemirni i hudi. A
na to on da mu je rekao, da im se ne ce biti pod Tursku oblastr
ali do mala da te morati: Iz Carigrada da je pisalo Valonskomu
pai, da sa 25 brodov p r i d i zatrt tu K r a j i n u i K a c i c e ; 2 )
samo da ne posezi na Bnetacko. Pak taj fratar tudije da je otiSao
to povijedat t a m o K a c i c e m , da se priprave za na toga. On da
ga je tako naputio: da je bolje da ti K r a j i s n i c i ostanu svoji,
nego da Turci osvoje K r a j i n u , pak da budu blizu;" 3 ) isti
drugoga Ijeta na 14. srpnja:
*da sta prvi dan k njemu prisla dva clovjeka, ter jedan
knez Panko,4) poslana s pismom od K r a j i s n i k o v pri moru,
,,di C r a i n e s i verso m a r i n a " , pak da sta ga pitala, d' ako bi
oni, bojeci se Turka za sto ga nisu posluSali, hoteli s tuda uci,
da bi T jih prijeo, ili ne: da kako su se do sada lijepo gledali
sa Hvarani, tako da su odlucili da te se i od sada. Jedno pleme
u K r a j i n i , ,,in Craina", da ne ce po njihovu . . .;" Splitski, Marin
Moro, on' isti, na 13. travnja 1499:
,,da su im Turci bili odvukli u Stjepanove kraje, to je, u
Hercegovinu, ljudi, i da nijedan ondje nij' jih hoteo poc izbavit,
da dokle nije prisao K r a j i s k i (,,dila Craina") knez, Juraj Markovic, Turku podlozan a njim prijatelj, pak se, na njegovo tugovanje za to, ponudio poci sa poslaniki do Mostarskoga i do
Imotskoga vojvode;" 5 ) a na 29. lipnja:
,,za K r a j i n u , za tu zemlju, d'ako je i pala pod Turka, da
oni imaju hajati: da je onako tvrda ter nasred njihove Dalmacije,
a ljudi da posteni. Omis grad sa zapada, rijeka Neretva z istoka,
J) .... ,,si era stato in C r a y n a a cerchar elemosina".
2) .... ,,debia v e g n i r con XXV fuste ala damnification et destrusion
di esa C r a y n a et C h a c i c h i j " .
% 3) . .. . ,,per esser in proposito nostro diti C r a y n e s i , et non Turchi
con li quali si v i c i n e r e b e , si haveseno la Crayna".
4) ako nije: Janko?
5) ,,fino ali Vayvoda de Most et de Mostichii". Tezko nasim imenom
pod Vlaskim perom! Ovdje ovako, za ^Imotski", a negdje drugdje: ,,Tanocichi"
i Mocichi!" nodes da Sanudo, hoces Valentinelli.

263
z juga more, a sa sjevera Radobilja i nekoliko Hercegove, to
da su medjasi K r a j i n i . Ali ovo bolje da sam rece: E1 confin di
la qual C r a i n a da parte de ponente sono con (V) Almissa, da
levante con el fiume de Narenta, da mezzo di la ripa del mar,
da bora Radobilia1) et uno paese dil ducato dito con Seazenila";
samo ova zadnja bojim se da nije ista; a dva mjeseca zatim:
,,da se je, ter po kneza Ivana Petrovica iz Poljic pomoci,
pogodio sa knezom Stjepanom Marovicem (ne, nego ili ^Markovicem", ili ,,Mavrovicem",) sa knezom Vucicem Jukovicem, i sa
drugimi K r a j i S k i m i knezi, ,,Conti di Crayna", da kako se imaju
njim dati. Pak da pohvalite tu pogodbu. Ali na Neretvi, na torn
i torn rtu, da valja tako i tako utvrditi, da budu mogli osvojit i
obranit vsu Krajinu;" a knez Petar Trevizan drugoga Ijeta na zadnji
rujna :
,,da mu je taj i taj K r a j i s k i knez 2 ) poslao rec, da koga god
k njemu poSlje. I da kada je poslao, da mu je odgovorio, da je
bio u Mostarskoga vojvode, pak da je docuo, da im Turci misle
prit uzet branilo na N e r e t v i . "
A pak Juraj Markovic Kacic knez K r a j i s k i i vse Agustinove Humske, taj sam iz Makarske na pet listopada istoga Ijeta
1500 samomu duzdu Benetackomu, ter po Slovinsku, porucuje:
,yda jur petnaest Ijet knezuje, i da je vazda njemu bio prijatelj:
tomu da su bili svjedoci Splitski knezi, Fantin Pizaman, Jakov
Renier i Marin Moro, i Hvarski Alojsij Barbarigo, i Bracki Mate
Bafo. Pak da mu je zal, da Hvarski knez Fran Molin nije tamo
obznanio, da sto mu je pisao3).
A i oni drugi Splitski knezi, Jerolim Baffo, Ivan Anto'n Dandul i Jerolim Bernardo, imaju posla, od ' 1501 do 1504 Ijeta, sa
,,Krajinom" i sa ,,Krajisnimi knezi;" a i Trogirski, susjed jim,
1) Na zemljovidu, ter na dyojem: ,,Rodobilje;" nu Poljicki XCIX zakon:
,,od Radobile", a tako je: Radobilja; a i kako knez Jerolim Baffo 1501, ter dva
puta pise: Un servitor di la Signoria dil paese di R a d o b i l i a Conte",
w uno di Radobiglia". U rjecnicih zaman ju isces, ni u starih ni u mladih!
2) ,,Conte di ^Crayna".
3) In questa mattina io (t. j. M a r i n S a n u d o) fezi lezer una letera traduta di schiavo scrita per J u r a i M a r c h o v i c h C a c i h C o n t e di C r a y n a
e de t u t a la A g u s t i n o v a C h u n i s c a , amico e servidor di Vostra Serenita" . . . . Agustinova Hurnska:* uganao je prevodilac, kako je u prvom
padezu; ali po Vlasku redi valja da nije umeo. A ni ja, ako i znam za
,,Humsku", i kuda je bila (onuda blizu), ne znam za ,,Agustinovu", ako ne
da je to bilo nekoliko one. Kako je bilo ime ,hercega" Sjepana sinom?

264

265

(VI),- Dolfin Venier, 1503; a pak 1514, ter iz Hvara, vojvoda Vinko
Capello i strazar Vinko Malipiero.
A vse ti je ovo, i jo toga, u onih istih knigah, na petnaest
stran: na 14toJ, na 32, na 55, na 91, na 120, na 135, na 145, na
171, na 199, na 242, na 250, na 273, na 278, na 434 i na 435H
Tako Krajinom su zvali onih Ijet, i Slovinci i Vlasi za njimi,
ono, Sto je od Cetine do Neretve rijeke, ter od mora onoga do
Radobilje i do nekoliko Hercegovine, kako to joS i Palladij Fosko,
Padovanin, ter nauen, svjedoci, obhadjajuc 1509 Ijeta vse naSe
primorje,1) pak i on6: Jnde (od Viseca planine blizu grada Omisa)
incipiunt montes altissimi ejus regiunculae, quam i n d i g e n a e pec u l i a r i v o c a b u l o Crainam v o c a n t , quo eorum lingua littus
demostrant2). In ea Raetanei Castelli, cujus Ptolomaeus et Plinius mentionem faciunt, vestigia monstrantur. C r a i n a e a septentftone conjiingitur regio t o t a in mediterraneo, campis aquisque
visenda, cui nomen est Radobilia. (A Krajina ne vsa ,,in mediterraneo", nego i do mora); ab ortu vero est N a r o n i s fluminis
ostium." A taj popis je u Luttcevoj povijesti od 451 do 456 strane.
A tako Papalicu i Marulicu Krajina biaSe blizu.3) Vsaki Splicanin je znao za nju: morao je znati. A ni Trogiraninu Luciu ne
biaSe daleko. A i znao je on za nju, i ne samo po Fosku, nego
i sam po sebi, kada onako pie: ,,Sed cum G r a i n a limitaneam
regionem significet, ideo plures finitimae regiones t a l i nomine
nuncupari solent", a promisljajuc onu Marulicevu: ,,Comentariolum
a te in C r a i n a nuper repertum*. Pak itako ne pomisli, kamo je
imao, na tu i njihovu i svoju Krajinu sa Cetinom rijekom, nego,
i preko* Neretve, i preko Dubrovnika, i preko Konavlja, i preko
Kotorcine, i preko Qrblja, i preko Pastrovic ter na BarSdinu! a
nijedan Barski knez od o n d a ne zna za kakovu ,,Krajinu" tuda,
a ni Skadarski, ni Kotorski, ni Olgunski, ti susjedi; a ni zupan,
ni vojvoda, ni nijedan drugi; samo W 0dolais' K r a i n a " 1247 zapisano a 1409 Ijeta prepisano;4) ali vidiS, da ovo nije ,,Krajina",
0 n De situ orae Illyrici*
^Tarsatica oppidum
quod nunc Flumen vocatur, hoc i p s o anno, quo h a e c c o n d e b a m , a V e n e t i s expug n a t u m et eversum".
2)

A i w confinium". A oni'su mu valja da pravili ovo.

3) Sada ,,Primorjem" zovu je nekoliko.
4) Miklosid, Monum. Serb, na 31 s.

(VII) nego ,,Krain" ili ,,Kranj u ; i to ne kotar kakovgod, nego, ili

selo, ili grad; a to mores vidjeti ovdje na 45 strani. A zovu '1
sad a ili ne Krajinom BarScinu, ili Stogod onuda, toga ja ne
znam; a ni ne potrebujem.
A evo po cem moga Dinka Papalica iza Splita u BarScinu
odvede ne samo Lucic, nego i onoga koristnoga druztva nacelnik
Kukuljevic za njim, i dr. Racki (1864, u Knjizevniku na 222), i
dr. Jagic (1867 Ijeta u Historiji knjizevnosti na 116 s.), i vsi
drugi: ,,dmine papalich nagide ovoj pismo vkraini vmarchovich":
w po Markovicih". Nu, ako su ,,Markovici" ondje, nije ,,Krainaa,
a joS manje Split i ,,Dmine Papalic". Apak ni ,,Markovici" nisu
ondje, nego ,,Mrkovici". Vlasi, Fran Querini, knez Kotorski 1499,
Petar Tiepolo, zupan Barski od 1499 do 1501, i Barski satnik
1501 Petar Bembo, i jos Zaharija Freschi poslanik onuda 1503
Ijeta, ti piSu, a i Sanudo za njimi, ,,Marcovichii" i ,,Marchovichii",
ne znajuci, da je nam drugo ,,Markova, a drugo ,,Mrkov^; ali
Vuk u rjecniku: ,,Mfkovici, knezina (a ne , , K r a j i n a " ) u nahiji
Barskoj, u kojoj zive Srbi zakona Turskoga" ...
Nu ja cu i po w Markovicih a dokazati, ako nisam jur, da je
Dmine Papalic u onoj Splitskoj, u svojoj ,,Krajini" naSao. Citali
smo, da su Kafrci, to staro Hrvatsko pleme, onuda knezovali i
tako kolo vodili, da su vsejedno bivali ,,Kacici" i "Krajisnici"1).
A kako ono Marin Crncic, hocu reci, Moro, Splitski knez 1499
Ijeta pise? ,,E1 conte Zorzi (t. j. J u r a j ) M a r c o v i c h i j conte
dila Craina". A Sanud 1500? ,,In questa matina io fizi (feci)
lezer (1 egg ere) una letera traduta di schiavo scrita per Jurai
M a r c h o v i c h Conte di C r a y i i a et de tuta la Agustinova
Chunisca ( C h u m s c a ) . " A i ,,Marovich", i ono drzim da je bilo
u matici, a morda je i joS u Sanudovu zapisu, ,,Marcovich":
,,Conte Stefano M a r o v i c h , Conte Vuchich Jucovich et altri Conti
di C r a y n a " . Nu i po prvih samo svjedocih odsudjujem, ter brez
straha, da je i u ,,Krajini", ter onih Ijet, bilo ,,Markovic": da je
to drugi pridjevak knezom Kacicem, hoces da vsim, hoces da
J) I 1226 godine jur su gospodarili onuda, i jos ljudsko otimali, dolis na
moru, kako to papa Honorij III. za Splitskim nadbiskuppm Guncelom svjedoci
zovuc jih: ,,Cacecli A l m e s i a n i piratae". (Theiner, Mon. Slav. Mer.
73) .... Kada su KaCidi, ti H r v a t i , bivali za Cetinom, kako to, da nije i
Hrvatska oblast preko zasegala?....

266

nekojim. I ne poricem svoje, ako su (VIII) se i ,,Mrkovici" zvali,

Sto more biti, i ne samo po ovih Vlah pisanju, nego i po Kaleticevu: i on ,,ar" za r' pise: ,,smart*, ,,parvi", ,,darxati", wcharv",
i t. d. Ali vise je prilike, da je komugod knezu Kafrcu bilo ime
,,Marko", nego da je ,,mrko". Pak ti Markovici i kakovgod stan,
hoceS da grad, hoces da selo, hoces da jednu kucu, valja da su
imali u Krajini! A pak sto im nisu mogli taj stan zvati: Markovici? Ter u nas su ,,Tomici u , ,,Sobotici", ,,Solici", ,,Antonici",
,,Zgombici", ,,Bogovici", ,,Sormilici", n Milcetici*, i jos; a .to po
dvije tri kuce, a kadjegod i po jedna. Ali sto zna v s a k i Slovinac,
toga nije potreba kazati. A i ono zna vsaki p r a v i Slovinac, da
govorimo: u mene, u tebe, u njega, u sudca, u plovana, u matere,
u Tomica, u Sobotica, a Markovica", i vse tako, kada je jedno,
a nu nas, u vas, u njih, u sudac, u plovani, u mater, u Tomic,
u Sobotic, u M a r k o v i c " , kada je vece; a to ne za in Latinsko,
nego za a pud ... ili do mi. Pak, ako Kaletic nije umeo zapisati
(avchraini vmarchouich") kako je pravo, umijemo mi, ter isto
Vlaskimi slovi: *v Kraini u Markovic"1). Lucicu bise i drugo n v"
vidjeti, a i padez za njim, pak reci: in G r a i n a apud M a r c h o v i c h i o s ( M a r c i a n o s , bolje), ili do mi M a r c h o v i c h i o r u m ,
a ne ,in Craina Marchovichiorum lu Drugo je w v' Kraini Markovic",
a drugo ,,v' Kraini u Markovic!" Nu poznao je padez; a to je i
dr. Jagic, reksi: ,,u selu Markovici"; a drugi nisu, kada pisu
B Markovic tf .
A nije ne tezko zvjerovat, da su ti Hrvatski plemenici, ter
knezi, a kadagod i bani, imali i kojugod knjigu Slovinski pisanu!
Ter knez Juraj M a r k o v i c Kacic, on je i samomu Bnetackomu
duzdu Slovinski pisao, ,,letera traduta di schiavo", ono 1500
Ijeta ...
A i kada je naSao, morda znamo: kada je ono desetak dan,
zadnjih 1500 i prvih 1501 Ijeta, po poslu bio na Poljicih. A bi
moglo bit da je kolikogod i kaSnje, kada mu je toprv 1510 preveo
Marulic, i joS rekao, da je ,,nuper", to je, s k o r o , naSao. Ter
krajina biase blizu, a on vlastelin, i jos onako Splitskim knezom,
0 Cistu Sloyincu drugo je v iliti vk, a drugo u. A takov je negda bio
vsaki, a sada je Ceh, Poljak i Rus, a i na jugu mnogi ter mnogL Slovinci
okolo Triglava samo v pisu, a mi susjedi jim samo u: kako se mozemo
lagko naciniti, kada oboji oboje potrebujemo!

267

a Benetackim tezakom, a i samim Splicanom (IX) hoces da posluSan, hoce da pametan, hoces da srdcen. I morao je biti onim
Markovicem, ako ne prijatelj, znanac.
Sada razumijemo n e k o l i k o onoga Kaleticeva zapisa:
,,Gospodin dmine papalich nagide ouoj pismo vchraini vmarehouich vgiedne chnijge stare pisane harvacchom pismom i ispisah receni dmine ric po rich a gia Gierolim chaletich ovoj pripisah iz recenih chgnigh na tisuchia i pet sat i cetardeset i sest
na sedam dan otubra miseca v omissu bogu hfalla", a naprav i
kako sada piSemo, ovdje na 37 strani.
Prva polovica je Papaliceva. On je bio zapisao: ,Ja Dmine
Papalic najdoh
i ispisah ric po ric", a Kaletic, hotec, da
ne bude ,,ja", nego ,,on", nacini: ,,Qospodin . . . . najde", samo
naprijed, zabujiv se, prepisa onako: ,,ispisah". Da je ovako, svjedoci drugo njegovo pisanje (nigdjer h u III. osobi), a i ono ,,receni dmine", cim popravlja prvu. Pak i Marulic potvrdjuje: ,,Comentariolum a te in Craina nuper repertum inter vetustissimas
gentis illius scripturas Dalmatico idiomate compositum"; vse
onako, samo namjesto ,,u Markovic", ,,gentis illius". A to je on
imao ne samo cuti od samoga Papalica, nego i citati nakraj njegova prepisa. I ,,harvacchom" namjesto ,,harvaccchim" drzim da
je Kaleticeva shaba. A sto ,,gospodinom" zove Papalica, tako brze
da mu je hotio pokazati vlastelstvo, nego da je jos ziv. Nu bi
moglo biti, da je joS bio ziv 1546 Ijeta.
A i va cem je nasao, znamo: ,,v' jedne knjige stare". Ovo
nije mali ni genitiv ni lokativ, nego veli akuzativ. I, ako je ov
pade2 po krivu, nije broj. J e d n a knjiga nasim starijim je l i s t ,
p i s m o , e p i s t o l a , a l i b e r , to je v e c listov, ,,knjigy". Vlasi
,,unus, duo, tres, quatuor . . . . libri", a oni ,,jedne, dvoje, troje,
cetvere . . . . knjigy", i ,,prve, druge, trete, cetvrte.... knjigy" za
njihovo ,,primus, secundus, tertius, quartus . . . . liber". A jos i
sada mnogi Slovinac ovomu ovako govori a onomu onako.
A mnogi Slovinac z n a m da ,,knjigy" govori a ne ,,knjiga",
jos necemu, Sto je koti knjiga, l i b e r , cemu mladi Vlasi: cent o p e l l e ; a to je u onom zivu, koje preziva. Ovdje bih mogao
pitati, jesu li pismeni ljudi ovcam i kozam i volom ovu rijec posudili, ili oni njim; ali mi je Marulic na pameti: ,,inter. . . .

268

scripturas"; i ovako je ono u mnozini. A to je rekao, hoceS da

Papalic, hoce da Kalettf, ,,v' knjige" namjesto ,,v' knjigah", to
je po onom shabnom govoru: ,,Bio sam u grad", ,,bio sam u
(X) crkvu", ,,lezao sam na postelju", kako naSi Dubacnjani i drugi
smucenici, a to po Talijanskom. A ni ,,jedne" nije imao reci,
kada nije brojio. Ni za onoliko rijeci nij' se mogao ubraniti Talijanskomu!
A nije lagko odsuditi, je li u tih ,,knjigah" samo
ovo bilo, ili joce stogod. Nu, k a k o v i ono Markovici biahu, najbrze da je joce stogod; a i po Marulicevu: ,,inter s c r i p t u r a s * .
A kakovim je pak pismom bilo pisano ono u Markovic?
,,vgiedne chnijge stare pisane haruacchom pismom", to je: ,,V nekakovih knjigah pisanih h r v a t s k i m pismom". Da nisu Hrvati,
po nekakovih prokletih urocih, pisali (a tr joS i sada!) d v o j i m
pismom, ja bih uganao. Kukuljevic: da glagolicom; a tako i Racki.
A Jagic, on pak: da cirilicom iliti bukvicom, a Marulic ne pomaze: ,,Dalmatico idiomate compositum". Ja nisam nigdjer fttao,
da su ni glagolicu ni cirilicu zvali ,,dalmatinskim jezikom". A i
hvala Bogu da nisu! . . . . Da su glagolicu zvali ,,hrvatskim pismom", to je istina; samo ne znam, jesu li vsagdje i vsagda. Jesu
li Splicani i Omisani, ter onda, 1500 i 1546? Za ,,Antona Dalmatina", za onoga odmetnika, ne znamo s koga mjesta je bio, a Dalmacija, ako ne Siroka, bijase duga. A nije ni pisao onda, nego
od 1561 do 1564. A stogod pisana glagolicom v onih krajih, zaman iscem u Kukuljevicevih, zaman u Brcicevih spomenicih. Cirilice, te jest iz onih krajev. Poljicani tako su, ter 15. i 16a vijeka,
pisali svoje zakone: svjedok, ter dobar, g. Mesic, v onoj istoj V.
knjizi, a na 229 i na 239 strani. A kada su Poljicani tako pisali,
jur su i Krajani, onoliko blize Srbom i Bosancem, a i podlozni
njim onih Ijet, kada ovim, kada onim? Knez Juraj Markovic
Kacic, on prije bih rekap, da je ono BnetaCkomu duzdu 1500
Ijeta pisao cirilicom, nego glagolicom, ako toga i ne ocituje Sanudo (,,di schiavo"), kako to za Skadarskoga zupana (ne hcu
Turkinje!) knjigu: . . . una letera, la qual per eser in s c h i a v o
s e r v o non fo potuta lezer (1 egg ere)", a to 1499. (U istoj V,
na 28.) Jer za ini toga istoga zupana list, dva Ijeta prije, on opet
sa^io onako: ,,letera... traslatada de s c h i a v o in latin" (na73):
a taj valja da nije d v o j i m pismom pisivao. I, kako su ini Slo-

269

vinci glagolicu, tako su Poljiciani, ti Splitski i OmiSki i KrajiSki

s u s j e d i , cirilicu zvali ,,hrvatskim pismom". Cujte jih ondje u
CIV. zakonu, ter cirilicom: ,,0vo neka se zna, kako pripisasmo
( p r e p i s a s m o ) ovi postovani statut iz staroga u ovi virno i pravo,
ni uzmaknuv ni pomaknuv, nego da se (XI) bolje razumi r v a c k i i
latinski, z dogovorom svi postovani vlasteli i didici i sa svim
pukom". Nu ovo bijaSe 1665 Ijeta, pak, ako su tada oni cirilicu
zvali ,,hrvatskim pismom", ne znam, jesu V i 1500 i 1546. Zato
ne hcu ja, kako je g. Kukuljevic i g. Racki rekao, da ,,ni malo
ne ce dvojiti", da ,,ne ima dvojbe", da je glagolicom bilo pisano
ono u Markovic, nego hocu reci, da je, koliko do sada znamo,
v i S e prilike, da je bilo cirilicom, a g. Jagic je i v e c rekao: ,,da
drzi"; i ne imajuc inoga razloga, nego da Sto je, po njegovu, Poljiki knez i na Barscini naao. Meni je draza glagolica, ali jos
draza istina! A i ono mi je drago, da su Poljicani cirilicu zvali
h r v a t s k i m pismom
A najdraze bi mi, da ne bi bilo, ili
cirilice, ili glagolice! .. .
I jos po necem je prilika, da je bila cirilica. Papalic je umio
ono citati. A lagko je pomislit, da je umio cirilicu, on, ne samo
susjed, ter mogucan, Poljicanom, nego i sudac nekakov, ili pravo,
izvidjac. Nu, ako bi ono glagolica, on bi oboje Slovinsko pismo
umio, i jos Vlasko. A to je meni malo tezko zvjerovati.
Umio jest ono citati: a je 1'i m o g a o vse? Ako bise s t a r o ,
pak kadjegod preblijedo, ili zatrto, ili joS i kusasto? Nu on
samo ovo odgovara: ,,najdoh v jedne\knjige stare" (to je: v nekakovih knjigah starih,)... i ispisah r i c po r\t", pak ne znamo,
je li do j e d n u ispisao. A je V i ovo bijaSe staro, sto je ispisao,
ili samo ono, cesa nije, ni toga pravo ne znamo. Meni bi draze,
da je ocitije rekao, i on i Marulic: j j i n t e r ' v e t u s t i s s i m a s
scripturasu. Nu vie je prilike, da su imali na misli oboje ono.
Pak od kada mogase biti? Kukuljevic: da od 12; Racki: da od
14; a Jagic: da od 15ga vijeka. Mi vse to stariji, a ono vse to
mlade . . . A i ja, znajuc, da 14. vijeka jo nisu govorili:
h a r a c , po Tursku, nego d o h o d ' k , ili d a n ' k ; ni po Njemacku h e r c e g , kako je ovdje pet puti, nego v o j v o d a ; ni bar u n i , nego b o l j a r i , ili v e l m o z e ; ni s k u p s c i n a , nego s h o d
ili z b o r ;

270

a ni j e d a n za n e k i , ili za k o j i , ili za n e k a k o v ^ kako je

ovdje na Talijansku desetak putt, nego samo za u n u s ; ni njeg o v i n j i h za s v o j Gpet po njihovu;
a ni I s u k r s t , nego I s u h r i s t ili I s u h r s t , ni k r s t i a n e ,
nego h r i s t i a n e ili h r s t i j a n e ;
(XII) a ni sva, sve, svi, s v a k i , i ostalo, nego vsa, vse
vsi, v s a k i , i vse onako, kako jos i sada veci dijel; ni puk i
p u n , iiego p l k i p i n , kako jos i sada po naSih otocih; a i
druguda;
a ni om nakraj maloga zenskoga instrumentala, nego a (na
dugo), a kojigod i o j u : ne v o l j o m , t v r d o m i n e m i l o s t i v o m
r v a n j o m , s m r t n o m r a n o m , i vse ovako, nego v o l j u , t v r d u
i nemilostivu rvanju, smrtnu ranu;
a ni so b o m , nego s o b u (secum);
a ni ,,uzgovorise oni d v a : pomislimo... da bismo ... dobili... pobise i obujase... pojdose... pridose... ovaj oba recena
kralja skupise", kako je ovdje, nego: ,,uzgovorista ona dva: pomisliva... da bisva ... dobila... pobista i obujasta... pojdosta...
pridosta... ovaj oba recena kralja skupista";
a ni ao, a jo, io, i j o u participiju, nego al i il, kako ovdje
samo kadagod;
odsudjujem, da, ili nije bilo vele staro ono pismo, ili je vele
promijenjeno i prenacinjeno. A bi moglo biti, da je i oboje istina.
Da je ovdje promijenjena i prenacinjena, to je lagko pokazati. ,,Da mu budu davati dohodach" ,,daiuchii gim Bladin doh o d a c h " . . . ,,i utachmisese stati pod harac"; ,,pocese zachodom
(shodom)", w gdi sachodom" ,,(shodom) bisse", ,da bude schup,schina i sachodom (shodom)". Evo, ocito je, da su ,,dohodak"
j ,;sahod" ili ,,shod" stare rijeci, a ,,harac" i ,,skupscina" m l a d e ,
prepisacu o c i t e . On vece nije pravo ni razumio, Sto je to ,,shod",
kada onako pise. I jos: sada ,,duz", sada ,,herceg", sada ,,knez",
sada ,,vojvoda". Evo: ,,I da budu receni satnicii z bani puku suditi, a z d u x i aliti s h e r c e s i i pet chnezouf", ,,tay pissase i
-darsase razlog od ouac nichoga c h n e z a ally h e r c e g a na vgrih",
,,splacem povidii h e r c e g a v o j v o d e gniegoua a muxa sfoga
smart". Stara je ,,duz", ako je i tudja, i ,,knez", a brze i ,,vojvoda", ali ne ,,herceg": ova je nekoga prepisaca. A sto je dualu

271
kadagod pravo (,,schupista", ,,poidosta", ,,da bista oba posla"),
a kadagod, kako smo vidjeli, krivo, i to odaje d v o j u glavu,
kako i ,,schupioY ,,mogaio", ,,chtio", ,,ucinio", ,,obratio", ,,posao", ,,imal", ,,obuial", ,,poslal", ,,obratil": sada ovako, sada
onako.
A za vse promijenjeno i pridano ja ne potvaram Papalica:
on da je ,,ric po ric ispisao"; nego Kaletica: on za se govori
samo, da je ,,pripisao", to je, prepisao, 1546 Ijeta. Da je on koju
god (XIII) prenacinio i pridao, a i pustio, to i Marulicev prevod
odaje, a i same njegove nekoje besjede. Ali za njega mi je sada
jos koju god povijedati. Bio je pop, ter je i po Talijansku joS i
po Latinsku pisao. To svjedoci Lucic, kada onako pise: ,,Presb y t e r i Hieronymi Kialetich exemplar" ondje na 444 strani, a
u onoga koristnoga druztva IV. na 48, za nekakov Ijetopis:
,,Copiato dal libro dove era registrata con Tistesso carattere
Tistoria in slavo de' Re de Dalmatia, scritta dal p r e t e Girolamo Chialetich del 1546, depositata nella Vaticana con TArchidiacono". Sto pise, da je o b o j e i s t i m pismom (,,con Tistesso
carattere") pisano, po torn g. Kukuljevic pravo sudi, da je taj Ijetopis (u onoj istoj knjigi od 50 do 65 s.) njegovo djelo. I jos on
pravo sudi, da je bio Omisanin. To ne samo oni njegov prepis,
nego i Ijetopis, ter jos bolje, kaze. A ,,Kaletic", ovako drzim da
je pravo, a ne onako: ,,Kialetic" ili ,,Caletic".
Nu, ako i vse Kaleticevo, vse n o v o , odlucis, itako ne najdes
onoliko s t a r a, koliko ga je u knjigah ne samo od 12, nego i
od 13sa vijeka. Da biase u Papalicevu pismu onoliko stara, ne
bi bio Marulic za to rekao, da je po D a l m a t i n s k u , p o dom a c u , po n a s u , ,,Dalmatico idiomate", ,,nostrae vernaculae linguae gnari", ,,historiam vernaculo gentis nostrae sermone compositam vidi". Ovako drzim da ne bi bio rekao za Nikoljsko
jevangjelje, a ni za Sisatovacki apustul. Po ovih besjedah bis
rekao, da govori za ,,Historiu svete udovice Judite, u v e r s i h h a r v a c k i slozenu", za svoje djelo. A i ona dra. Rackoga valja:
d' ako bi bilo od 12 vijeka, da ne bi onako smuceno pripovijedalo
sto je bilo lle a , s k o r o . I jo jedna moja: ,,I toij slisausij chragl
vgarschij imenom Bella p a r u i j " . Kada je znao pisac za ,;prvoga"
Belu, valja da je i za d r u g o g a (11311141), a najbrze da je i

272
za Ills* (11721196), i joS za IVga (12351270). Jer onih vijekov
nisu jo tako po tanku kazali kralje istoga imena.
Tako Markovicevih ,,knjige" ne bijahu vele stare: tezko da
su imale viSe dvjesto Ijet, kako cu to i po necem drugom potla
pokazati. Pak mogaSe Papalic l a g k o fttat i ,,ispisat ric po ric".
A Sto govori da je ,,ispisao", a ne M pripisao" (= prepisao), kako
Kaletic za se, i Sto je malo tko jo onih Ijet latinicom pisao, po
torn ja sudim, da je isto onako prepisao, to je, po moju i po
Jagicevu, cirilicom. A i dr. Racki sudi, da je i s t o o n a k o , to je,
po njegovu, glagolicom, prepisao.
(XIV) Pak Papalicevo, kako znamo, Marulic 1510 u Splitu
na Latinski jezik prevede, a Kaletic 1546 Ijeta u Omisu Latinskimi
slovi prepisa, ako i nije rekao pravo: ,,A ja Jerolim Kaletic ovoj
pripisah iz r e c e n i h k n j i g " , kako da je iz onih u Markovic
prepisao. Ni toga nije umeo r e c i ! . . . A sto Ijet zatim slavni
Ivan Lucic najde nekako i Marulicevo i Kaleticevo, prvo valja da
u Splitu a drugo u Omisu, pak oboje zanese u Rim ter medju
Vatikanske knjige, zajedno s onim sto je veli zakan Toma napisao,
i Sto je Miha Madijev, i jos s necim drugim, povijedav w citaocu"
za ovo to i to, a za ono: ,,et Historiam Marci Maruli e i u s d e m
Cindri1) manu m a i o r i ex parte scriptam, una cum suo o r i g i n a l i slavo, ut sicut simul editae fuerunt, ita et hie prostarent".
(Sada 7019ta medju ,,Vatikanskimi"). A tako ono nije kako je sam
Marulic napisao, nego kako mu je nekoliko Petar Cindric, li
Splicanin, prepisao, a nekoliko isti Lucic, kako sam mu po pismu
poznao2). Njegovo je od pricela do ,,diruta ac desolata (oppida)
instaurarent" (= w i da podvisu i naprave gradove", po Kaleticevu),
i malo na srijedi, od ,,inditum (nomen) est Svetolicus" do ,,partiti sunt: arbitrio tamen Milivoi, quia natu maior erat", a vse
1) Sprijeda pise, tko je to bio; ,,In ipsius autem editione (za Tominu
povijest) secutus sum exemplum manu Petri C i n d r i Patritii Spalatensis,
v i r i d o c t i s s i m i et a c c u r a t i s s i m i exaratum".
2) Nu on to i sam kaze: ,,Regum Dalmatiae et Croatiae Gesta, a Marco
Marulo Spalatensi patritio latinitate donata, a J o a n n e L u c i o ex alio exemplari s u p l e t a (ali pod ovom je prvanja: ,,exscripta") ad Petri Cindri
exemplar, prout caracter (prvanja: scriptura") eius indicat Anno Domini
MDCXXXVHI, die XXVII Januarii".

273
ostalo Cindricevo. A i kada je ziveo Cindric, i to bi nekoliko
rabilo; ali ja toga ne znam, kako ni tko je pisao ono 3to povijedaju da je u Muranskoj knjiZnici kod Bnetak, pod br. 721 i 1116,
je '1 sam Marulic, ili tkogod drugi. Ako bi bilo kako je sam napisao, to bi viSe vrijedilo, nego ono, Sto mu je Cindric i Lu&c
prepisao. A to cemo jur doznat po komgod!
Sada na Kaleticevo, pravo njegovo. To je g. Jvan Kukuljevic
dao na svjetlo po dvojem prepisu: da kako je Matija Kapor iz
Korule (valja da brat Ivanu velomu popu ovdje) 1819 Ijeta prepisao, i da kako je Stanko Vraz prepisano prinesao iz Praga;
samo da je bilo v obojem dosta pogreSak; i d' ako je i popravio,
prispodabljajuc jedno s drugim, da je li uvjeren, da (XV)je jos kojagod ostala. A tko ne bi tako posumnjao, ditajuc kako joS nije
n i g d j e r , ili kako je s m u c e n o ? . . . . ,,pobisse i o t n i a s e
chraglieustuo", ^obniamsij... grade", sfe obngia", ,;da bij obnial a ,
,,zangia gospodstuo", ,,i ti obniasse chraglieustuo", ^ o b n i a s e
sledusiu", ,,mista . .. obnimati", i pocese z a c h o n o m saduadeset
dan", ,,stoie s o n u stranu gore c h m o r u prozua p r i m o r i e * . I
jo(Je za to i za to posumnjah, da morda je drugako. Pak lani
pojdoh ja v i d j e t . I vidjeh: da je moj vrijedni ufttelj Fran Kurelac, ter akademik, prebrzo zvjerovao (u XVI. Radu na 92 i na
97 s.) o n a k o v u glagolu: Kaletic piSe, ,,obuiase", ,obuiamsij tt ,
,,obugia", ,,obuial", ^zaugia", i opet ,,obuiassert, ,,obuimati": u,
a ne n. Piscu je biti tvrdoglayu, doliS akademiku! . . . A ni w zachonom" ne piSe, nego w zachodom", ni w sonu a , nego sovu a , i
ovdje i joS indje, kako je i pravo. A ni Jnni parvo", w veliom w ,
w magnisina", w uoisch a ,
^pogide", ,,razsipagliuchi", ,,vitagliua,
w vprilinitu", ,,oggniema, ,,tuj rt , ,,prigiose% wciuisse,,, vzderzati a ,
^pristaiiahu", ,,meinimia, ^grednuchie", ^pribiuase", ,,chisse", ,,zemegl", w archibischupi u , (estputi), ,,mistima, ,,morauew, ffnapisase%
,,podigose", M snemirnimi u , ,,bije tt , wovaij", ,,onache", ni ovako on
ondje negdje ne pise, nego: ,,I naiparvo", ,,velicim", ,,magnsine"
,,uoische", wprogide;', wrazsipgliuchi"; ^vitaligiu", vpriliuitu", ,,oggnien^, ^toj", prigiase", ,,xiuisse", wvzdarzati", w pristauahu",
^meu inimi^, w greduuchie 8 , ,,pribiuse^, ,,ctissew, ,,zemagl", ,,arhibischupi" (onoliko puti), ,,mistom", ,,boraue", ,,zapisase", ,,pobigose", ,,sneuirnimi", ,,bise", ,,ovij", ,,ouache", kako je opet, hoceS
18

274

da pravo, hoces da prilicno. I jo3 dva puta ovoliko je toga drugako. Ni ,,gnich", nije, ni ,,chich", ni ,,jednich", ni ,,druzich",
nego ,,gnih", ,,chih", ,,jednih" i ,,druzih". Nu po ovom, a i po
,,zemegl", a malo i po ,,archibischup", ja sudim, da Sto je Vraz
prinesao iz Praga, da je ono prepisao neki Ceh.
Pak odsudih, da je potreba opet dati na svjetlo, da se vec
ne muti svijet onako. I to jesam evo dao na svjetlo. Nu i kako
sam to, valja povijedati, i zaf ovako.
Kaleticevo je na harti, ter na male gibe. Pismo mu se da
citati; samo nekojim slovom nije dosta ofrto svoje. A kako Latinska slova prti na na jezik, to sam jur pokazao po mnogoj
besjedi; a komu ono nij' dosta, pogledaj v Arkivu. Po dva ista
slova, oboja, pie zajedno; ne vsagdje po pravu; nu itako drzim
da i ono bilo kolikogod pomoglo dru. Danicicu za ,,akcentuaciju",
(XVI) (u XX. Radu). U i v smuceno, daSto; i na samu i zajedno.
I ako je to mala smeta VlaSkomu, nije nasemu jeziku! Da je zapisao, recimo: ,,Kk Kraini oy Markovic", kako drzim da je bio
Papalic, i kako je pravo, ne bih se bio ja morao onako ter nakon
dvadeset godin pravdati, ako ne da s kimgod polovnim Slovincem . . . Ja sam poredio po pravu ova dva slova; samo nisam
hoteo predloga v, zaSto sam se bojao, da Kaletic, o n a k o v , nije
znao, da je drugo taj predlog, a drugo u: a njegovo dajem na
svjetlo, a ne Papalicevo, cesa vece po nesreci, nije, kako ni, jos
po vecoj nesreci, onoga Markovic, ili bolje, Markovicevih. I ,,s
ovu stranu" pustih onako; ali u Istranskih razvodih, u boljem
Hrvatu, ondje je z za isto; a i u nas ,,z ov> z on kraj" govore.
Po vse je zapisivao rijeft, samo 777 i n je kadterkad zatajivao,
ovako: ,,bratince3", ,,te>", ,,velicho3", ,,gni3", ,,sobo3", ,,schardo3",
,,obragnie3", ,,ode", ,,costacu", ,,Costantinu", ,,vcignieie": a po
VlaSku. Nu ja sam i to po vse. Kako je zmijenjao jih nekoliko
i prena&nio, tako je i pustio, a nekoliko pak po dva puta prepisao. Da ih je nekoliko pustio, to im susjede svjedoce; a i
Maruliceve, kako sam vsagdje pokazao, i jos rekao, koja je iz
Cindriceva pera a koja iz Luciceva; a i pridao puSceno, samo
sam to zatvorio, ovako ( ), kako sam i popravak ,,svoj" za
,,njegov", ili ,,njih". A ono na svrSetku: ,,Praterea cum post haec
regnum in partes successisset (s e c e s s i s s e t ?), anno a nativitate

275

Xpt M.LXXIX. B o s n e n s e s D o m i n u m s u u m s o r t i t i s u n t ;
Naronenses suum; Crovati alienum, ne quis eos frustra o l i m v e l i m m e r i t o a Z v o n i m i r o d e v o t o s credat",
,,A ubien bi (Zvonimir) na lit Isukrstovih tisua i osamdeset, a
toj tisuca i osamdeset manje jedno", jel Marulic pridao, il Kaletic
pustio? Marulic za ovim, zahvaliv Bogu, zaklinje se, da do v i e
je vidio po naSu pisano, i to, da koliko je mogao, da je p o m n j i v o i v j e r n o obrnuo na Latinsku, samo kojugod rijec ter
nekoristnu da je pustio, ali reka da nije nijednoga1). A ja po torn,
i sto 1510 Ijeta ,,BoSnjanom" i Neretvanom ne b i j a s e b o l j e
nego Hrvatom, sudim, da nije on pridao, nego Kaletic pustio. Zato
(XVII) mu je morda i smuceno ono. Nu itako za Marulica ne bih prisegao, kako nije hotio ni dr. Racki, da nije togod i d r u g a k o
rekao. Ili je on to i to drugako rekao, ili je Kaletic jos i ono.
Kako bi ovdje pomogao Papali! a jos bolje oni Kacici! A evo,
kako je po dva puta prepisao: ,,Bris chogi bisse naj starigij
vmarsi otac gnih b r i z sede na pristolie", ,.sfelichim ( v e l i k o m ) ..
v i t e z i v i t e x i . .. magnsine (manjSinom)", ,,i bisse vechie
jasichovf i s g n i m i i s g n i m i bisse dobri chragl", ,,i postavi chragl
zagovor velich sfim s f i m mistom", ,,dasu sfacha naregiena
c h r a g l i a od blaxenoga c h r a g l i a a , ,,v criqui b l a z e n e s f e t e
marie", ,,chacho psij na vuche l a i u c h i j l a i u c h i e chada idu";
a i po vec besjed: ,,potom toga s f a c h cas r e s t i s s e m o c h i
v o g i s c h a Totille i brata mu stroilla i puch gnih cudm zachonom
s f a c h i j gas. r e s t i s e m o c h i voischa". Izpisane su ,,vitezi",
,,chraglia" (prva) i ,,sfete", ali nisu ove druge. Nu za kojugod
mozemo slobodno ili Papalica ili starijega, hoce da pisca hoces
da prepisaca, potvoriti, kada i Marulic da ih je citao nekoristnih
i nepotrebovanih, ,,quae superflua videbantur". Ja sam uzeo jednu,
gdje su samo po dvije, a vse, gdje ih je po vec, ali jedne odlucio
ovako [ ]. A ne pociva, ni cudo ni malo. I toj nevolji sam
pomogao, i jos na glavizne razdijelio. I jos necemu sam pomogao;
ali sada mi je ganati, tko je ono spisao.
0 Laus Omnipotent* Deo".
H u c u s q u e historiam vernaculo gentis nostrae sermone compositam
vidi et quam potui diligenter fideliterque in latinum transposui, n i h i l de
sententia dimittens, licet aliqua de verbis, quae s u p e r f l u a videbantur,
mutilans, ne lectori oneri essem".

276

Eno n e k a k o v a povijest po Latinsku, koj govore da je,,,popa

Dukljanina"; i to po nifiem inom, nego Sto je on neki, kpji ju je
iz Slovinskoga na Latinski obrnuo, rekao, da su ga na to namolili
,,po I s u h r j s t u b r a t j a i p o S t o v a n i r e d o v n i c i s v e t e stol i c e n a d b i s k u p i j e D u k l j a n s k e " . Nu ne samo ti redovnici,
govori taj neki, da su ga na to namolili, nego joS ,,i m n o g i
s t a r a c , a d o l i S m l a d i c i njihova grada"; a to ne mogase
biti Duklja, zasto nju jur su bili razvalili; a i nadbiskup s tuda
se je bio preselio u Bar grad; ali josce se je zvao ,,Dukljanskim",
kako i Splitski ,,Solinskim", a ni toga grada vece od davna ne
bijaSe. Pak taj isti, recimo i pop, ako po svojoj nadbiskupiji, ne
bijaSe po svojem gradu Dukljanin: po torn najbrze da je bio Baranin. To mu je i Dubrovcanin opat Mavar Orbini 1601 Ijeta, dajuc
mu na svjetlo, po Talijansku, povijest, odsudio; a i dr. Raki
ondje u Knjizevniku. A vsakako vise Vlasi bijahu Ijudi u torn
gradu, nego Slovinci, kada nisu hajali za ono po Slovinsku, nego
su zeljeli, i joS molili, i stari i mladi, toga popa, da im po Latinsku napise. A t a k o v i Ijudi mogahu biti u Baru, od 11431153,
kojih Ijet da je on to napisao, sudi Racki; a i ja po njegovu.
Nu tko sta prevede iz ovoga na oni jezik, pak hoce, da mu zvjerujemo da je p r a v o preveo, taj ti ne recSeonako: Da vjeruj mu,
da nije napisao drugo, nego da sto su njihovi stariji pravo povijedali a on citao ili cuo :* ovako rece tko je Sta sam napisao. I
ovo on govori za vse ono, za sto je prije rekao, da je iz Slovinskoga preveo na Latinski: kada n i o t a ne izgovara ni znimlje.
Pak po ovom bi rekao, da Sto je na Latinski preveo, da je to
sam prije bio napisao Slovinski; ili drugako: da sto je sada njegova po Latinsku, da je to vse on bio napisao Slovinski. I mogao
je, kada je jur pod starost preveo. Nu Kukuljevic, Racki i Jagic,
ti vrijedni Hrvatski povjestnici i knjizevnici li drugako sude: da
dokle mu slaze s Kaleticevim, a to do kade Caslav u m i r a , da to
je samo, ter da iz tudjega, preveo, a ostalo da je sam napisao,
ter da na prvi mah po Latinsku. I ja im za ovo ne cu vece zanovetati; ali hocu za ono: da je iz onoga po Slovinsku pisana
potekla ona prva polovica ne samo njegova, nego i Kaleticeva.
I pni mi, kako im je draga istina, ne hte zamjerit!

277

Moze li ovo biti: da je onoliko Kaleticeva poteklo pravo iz

Dukljaninova, ili hoceS Baraninova p r e v o d a ? Pomisli daj najprvo, koliko puti su imali, i na brzu, prepisati taj prevod i raznesti, kada ga je hotelo onoliko svijeta, koji posluSati, koji citati? ...
Nij' se cuditi ne, da je to u malo Ijet i more preplulo, pak u
Bnetke prispjelo ter pripovijedalu Dandulu u ruke. Sto pop Baranin za sv. Cirila, za kralja Svetoplka, i za zbor na Duvanskom
polju povijeda (u IX gl.), to i on, samo je nekoliko ponacinio, a
malo i shabio, ako nisu prepisaci hoces da njegovi, hoceS da jog
onoga1). Laglje je zvjerovat, po Lucicevu, da je ovo po Dukljaninovom napisao Dandul, nego da je po onom, po em je on...
A kada je tamo 14ga vijeka jur prispjelo bilo, hoceS da nije i u
mnogi Dalmatinski grad? Hoces, da je iz v s e j e d n o g a prepisa
i D u b r o v c a n i n Orbini 1601 preveo na Talijanski i Trogir a n i n Lucic 1666 Ijeta isto onakovo dao na svjetlo? . . . Ono se
je bilo po Dalmaciji malo po malo tako razplodilo, da je i Orbini
n e k o l i k o puti prepisano v i d i o i Lucip. Eno prvi za ,,Silodusiu"
kaze citalcu: ,,Altri hanno Seleucia"; a za ono ^in una selva":
i) w Ursus Participatius Dux factus est anno 874. Eodem tempore Constantinus, natione Thessalonicus, cui Papa (zamuca pametan ono ime ,,Stjepan")
Cyrillus nomen imposuit, vir catholicus, divinisque scripturis eruditus, et in
variis idiomatibus peritus, regem Bulgarorum cum sua gente ad fidem convertit
Hujus autem B. Cyrilli praedicatione Sueropolis ( S u e t o p o l e c )
rex Dalmatiae, qui ab Odrillo (Stroillo) germano Totilae regis Gothorum
originem duxerat, cum toto suo populo fidem catholicam suscepit, et ab
H o n o r i o Cardinal! Legato Apostolicae sedis, assi&tentibus orthodoxis Episcopis et Apocrisariis M i c h a e l i s imperatoris Constantinopolitani, a quo regnum suum recognoscebat, in p i a n o D a l m i n i coronatus est, et regnum
suum in 4 partes divisit. Est autem Dalmatia prima provinciarum Graeciae,
quae habet ab oriente M a c e d o n i a n ! , ab occasu H i s t r i a m , a meridie mare
A d r i a t i c u m et insulas L i b u r n i c a s , et a septentrione P a n n o n i a m , quae
est pars Mysiae. A piano itaque D a l m a e usque Histriam, Croatiam A l b am
vocavit; et a dicto piano usque D y r r a c h i u m , Croatiam R u b earn, et versus
montana a flumine D r i n o usque Macedonian!, R a s c i a m , et a dicto flumine
citra B o s n a m nominavit. Et j u p a n o s in unaquaque regione constituit. Et
in S a l o n a et in D i o c l i a Archiepiscopos, et in reliquis civitatibus regni sui
Episcopos, ut antiquitus fuerunt, esse decrevit. Moderni autem maritimam
totam vocant Dalmatiam, montana autem Croatiam. Hie Beatus Cyrillus pene
omnium Sclavorum dictus est Apostolus, quia hos ad fidem reduxit, et divinum
officium in lingua sclavonica iis transtulit".

278
A l t r i esemplari dicono che lo trovo in S i r m i o " ; a drugi: ,,Ideo
eorundem scripta Integra et ex p 1 u r i u m codicum c o 11 a t i o n e
emendata publicare decrevi", za D u k l j a n i n o v o , za Marulicevo,
za Tomino, za Madijevo, i za ostalo.
Tako je nioglo iz Dukljaninova prevoda poteci onoliko
Kaleticeva, ili hoceS Papaliceva, hoces Markovicevih pisma. A ja
sudim, da i jest poteklo. Evo po cem:
,,Aquileja, ,,Italia", ,,Iliria, ,,Tesalonika, ,,Kazarika",
,,Dalma", ,,Valdemin" (,,Valdevin" pravo), ove v l a h i n j e tezko
da su bile u onom po Slovinsku, doliS ,Tesalonikaa, ,,Dalma"
i ,,Valdevin", namesto: S o l u n , D l ' m n o i V i n o d o l . Da, Vinodol, kako sam to evo pod IX. glaviznom dokazao;
Dukljanin ,,Dalma" pise dva puta, a ov Hrvat (ovako cu
mu govoriti), on za to isto mjesto najpre ,,Hlivaj", ili hoces
,,Hlivno", pak ,,Dalma", a to nije vsejedno mjesto. A tako on i
za ,,in planitie" najpre ,;na p l a n i n i " , pak w na p o l j i " . A ovako
se moze zareci samo prevodilac;
(XX) ,,kralj Dalmacie", ,Hrvati Bili", ,,Dalmatini Niznji",
,,v Bosnu Gornju", ovako je na Dukljaninovu, a na Slovinsku bi
bilo: k. Dalmatinski, Bili H., Niznji D., v Gornju B.;
Hrvat tumaci: kraljevstvo od Ilirie, a to j e s t sva z e m l j a
ca j e s t s o v u s t r a n u V a l d e m i e ( = V a l d e m i n a = Vald e v i n a = V i n o d o l a ) deri do P o l o n i e (= Pqlonie, ili
P e l o v i e ) , ,,i slize u Dalmaciu i rassu primorske grade: D a l m u ,
N a r u n i b o g a t i i l i p i S o l i n , i g r a d S k a r d o n , (u III.)
,,v Prilivitu, a to je v B o s a n s k e s t r a n e " , ,,na planini, ka se
d i s e Hlivaj", ,,suprotiva kralju i kruni, a j e s t s u p r o t i v a
svemu kraljevstvu";
a mnoge nije razumeo: ,,1 tako opet napuni zemlju Hrvatsku" (u IV.), ,,I tako mnogi krstjane
" (u VIII.) ,,posla naucena clovika
" (u IX.) ,,ctiSe stare privilege
" (u istoj).
A ,,Svetopelek", kako je ovu razumeo? ,,poa kraljevati
Budimir
i onde pribiva k r a l j u j u c i sveti puk, k o j i
Kostanc bise obratil", ,,i greduce (Kostanc), navrati se na kraIjevstvo svetoga puka, k o g a (a prije: ,,koji") bise na viru
obratio", ,,I tako kralj svetoga puka zapovidi", ,,I tako iskaSe
B u d i m i r kralj svetoga puka", ,,I kada posli od kralja i sve-

279

toga puka k papi Stipanu (pridose)", ,,a toj da imiju oni sveti
puk kripiti...", ,,I njimi biSe dobri kralj s v e t o g a nauka", ,,videce, da su svaka narejena, od blazenoga kralja i svetoga
puka vazee procenje". ,,I potom blazeni kralj kraljeva
"!
Pak je m o r a o kralju ino ime izmisliti, ko to, ter ,,Budimir", ne
marec, da tako nastaje prava meteznica! Evo, da je Marulic po
pravu rekao, da je koja ter koja besjeda ,,nekoristna i brez potrebe u ; samo biSe mu i p o p r a v i t i . . . . I sto je knezu ,,Kisuu (u
XXII.) rekao ,,ovi", pomisliv ludo na hie, jo i ovo odaje, da je
iz Dukljaninova prevoda preveo.
A Sto Hrvat ne imenuje, kako to Dukljanin, biskupij (u IX.),
i ovo drzim da je na moju. Kada pisase Dukljanin, biskupije joS
bijahu malo da ne onako, a kada on, jur bijaSe, ne samo Dubrovacka nadbiskupija, izvan Solinske i Dukljanske, i Kninska biskupija, nego i Zadarska nadbiskupija, i josce Senjska biskupija
i Krbavska i Hvarska, a morda i Sibenska i Makarska i Duvanska
i joSce Stonska, pak, bojec se, hoces da ono nije istina, hoces,
d' ako samo ono zapise, da ce mutiti, odsudi, da najbolje zamucati ona imena. Ovako sudim ja, drzec, da je brze (XXI) 14sa
nego 13 vijeka preveo: onda, kada Dukljaninovo bijae prepisano
jur cudo puti, ter i shabno, na kakovo se je valja da on namjerio, kako mu je po mnogoj poznat, a najlise po ,,Valdemin",
,,Vellija", i ,,barea, namjesto ,,Valdevin", ,,Volgaa i ,,Caganu. Laglje
je zvjerovat, da je ovomu ovako, nego da je Papalic shabio.
A vsega Dukljaninova ili nije mogao ili nije hotio reci po
Slovinsku. Prvo bi moglo biti, ako mu se je namjerio na kusast
prepis; a drugo, ako je bio od ,,Bijelih Hrvatov", pak ne hajao
za ,,Sarea, ni za Srbe, za koje on povijeda ono. A ter i nije hajao
za ,,Sare Hrvate", kada je onako lijepo preskocio ,,Croatiam Rubeam". A da je bio Hrvat, i ne daleko od Splita, to mu je po
mnogoj poznat. V s a k o j ,,Sclavus" i ,,Sclavonicus" govori ,,Hrvat" i ,,Hrvatski',; za Solin, za taj grad jako mari: ,,i bi prineSen
(kralj) u s l a v n i i c u d n i grad Solin", ,,rassu. . . . i b o g a t i i
l i p i Solin" (u III.), ,,jednoga (arhibiskupa) v l i p i i n e s r i c n i
grad Solin, k o g a m a l o a l i n i S t a r b i s e o s t a l o , j e r e p o
n e m i l o s t i v e G o t e b i $ e p o z g a n i r a s s u t" (uIX.); a tako i
za Hrvate: ,,i progna (Seislav) dobroga kralja otca svoga s ne-

281

280

virnimi Hrvati, koji vazda su bolji bili prid strahom

i p i t o m i j i pod silom, nere vladani d o b r o t o m dobrimi
(dobrih)" (u XXII.), ,,I tako ne biSe on (Zvonimir) za Hrvate,
zaSto oni ne ce biti d o b r o t o m d o b i t i , da b o l j i su pod
s t r a h o m " (u XXVII.) I joS on za Hrvate ili ovako ili samo malo
drugako. Morda je to lijepo bio kojigod knez Kacic. Qovor mu
zateze na Poljicku, a Krajina Poljicem bijase susjeda.
A kada je Baraninova latinka mati ovoj hrvatici, nitko mi ne
ce valja da zamjerit, Sto sam i nju pokraj hcere, ter na prvo
mjesto, kako ju i pristoji, posadio; a to onakovu, kakova je ono
u Lucica, samo sam popravio, a to po njegovoj zapovijedi ondje
na kraju, Sto joj je slagac shabio. Nu se bojim, da je vece toga
shabio oni Nijemac. U cija usta je on dao one Slovinke! A ne
kaze, i to valja da po neharnosti, ni kakovo je bilo ono po cem
je dao na svjetlo, ni sto je drugdje vidio drugako prepisano. Ne
vjerujem, da se je bio namjerio pravo na Dukljaninovo pismo,
petsto Ijet kaSnje! Nu ja, Sto je god Orbini, stariji svjedok, drugako vidio, to vse evo od kraja do kraja kazem, nesto zagovavarajuc, nesto ogovarajuc: a tako i sto je god u Marulicevu drugako. I tako svijetu drzim da kazem ne samo cetire, nego morda
sedam osam prepisov. Nu itako jos bi dobro kojigod naci prepis,
(XXII) a doliS Papalicev, a joS najbolje Markovicevih ,,Knjige"!
A na glavizne sam i ovo razdijelio; ali ne kako je ono Schwandtner 1746 godine.
Sada bi suditi koliko je u Dukljaninovu istine; nu to je
dr. Racki, povjesnik na glasu, sudio i odsudio, ondje u Knjizevniku od 216 do 222 strane. A kako Dukljanin sope, tako Kaleticev Hrvat plese do ondje.
A ostalo Kaleticevo, ili najbolje, Markovic, cije je ono? Po
govoru, i sto Hrvate isto onako sudi, ne bojim se reci, da je
vsejednoga Hrvata djelo. A gdje je uzeo? Po govoru bojim se da
je i ovo iz Latinskoga preveo. Mnogu je, istina, rekao pravo po
Slovinsku (tako: ,,zaSto ni sam prezpravedno ne posidaSe, tako
ni inim n e dadise", ,,0to te molimo . . . da skupis k s e b i svu
gospodu", i joS koju ter koju); ali je i na VlaSku. Evo: . . . .
,,gospodova sve s pravdom, k a k o da bi n i S t a r n i g d a r u c i n j e n o b i l o (,,ac si nihil unquam factum esset"), namjesto: kako

da nije nigdar nistar bilo; , , p o s t a v i mu ime Koloman-KriSimirZvonimir" (,,imposuit ei nomen") ,,da proctiS meu svimi ovi drugi
list, koga s tvojim listom S a l j e se (,,mittitur") od strane nase",
,,mista... gdi je pridao duh otcu k r o z muku i trud i greb",
,,da on iSce izvesti njih iz domov njih i zen i ditce njih" (,,abducere eos a domibus ipsorum uxoribusque et liberis"). I joS
mnoga ter mnoga zateze mu na Latinsku. Ali za tu maticu znamo
i ne znamo. Jer Sto je ovdje u Barberinovoj knjiznici, onoga je
m a n j e (evo to na 36 s.). Nu taj pisac ocituje, da je uzeo gdje
je toga v e c e bilo: ,,et illic (,,v Petih crikvah v Kosovi") fecit
perlegere litteras curiae romanae et imperiales, in quibus erat talis
tenor i n t e r a l i a : praecipimus" . . . Pak tako, ili je on u ovoga
Hrvata, ili su oba drugdje negdje uzela, ter ovi vse, a oni samo
ono.1) A za sto je viSe prilike? Vidjmo (XXIII) najprvo, kakova
je to knjiga pisanica u Barberinovoj? Hartina ter koza na njoj,*
to joj brani 158 harat na vele gibe. Prvih 70 harat je gibno svoje;
a tako i od 73 do 108, tih 36, i opet zadnjih 50. Da su tri gibna
ter ne svoja skupa saSivena i jos jedan arak medju 70 i 73 prisiven, to je i po Svu vidjet i po harti i po pismu, i joS po dvojem
broju na nekoliko harat: na 109tQJ je taj i jos 263, ter oboj napreduje, samo veli jih je deset (117-126) preskocio, pak na zadnjoj
je 158 i 303; a i po onom, sto je u vsakom torn gibnu. U prvom
je najprvo kako se je taj i taj Grki biskup pravdao pred papom
Bonifacijem (a to pred Ivim od 418 do 423); pak, Sto su pape,
Damas I. (366-384), Siricij (484-498), InoCentij I. (402-417), Bonifacij, on' isti, Sist III. (432-440), i Lav I. (440-461) pisali, koji
dva, koji cetire, koji sest, koji osam listov, Tesaljskim, Ahajskim
i Ilirskim biskupom i tamo caru Marcijanu (450-457); i joSce, Sto
*) I jos ovo za onim:
,,Epitaphium Suonimerii regis Croatorum:
Gemitum quis poterit gentis retinere,
Cum hanc turbam viderit, fletu flendam
vere?
Nam hac caligine iubar requiescit,
Excelso de semine quam mire torpescit.
Cujus namque mors dirre potest pandi
Propter atra scelera populi nephandi.
Mentes suas ad ima rabidi flexerunt,

Et nece durissima regem perimerunt,

Robustarum virium brachio potentem,
Pium Suanimirum in mense pudentem,
Qui clipeus fuerat pro eis in hostes,
Terere consueverat inimici postes.
Flete iam proceres principem honorum,
Senes atque puberes terrae Croatorum.
Nam regni solemnia prima quae fuere,
Nunc honos et gloria simulque ruere".

Ovako je, a imalo bi biti d i r e (u 5.), n e f a n d i (u 6), i m m e n s e valja

da (u 10.) i t err e r e brze da (u 12om redu).

282
su cari, Honorij i Teodosij II. jedan drugomu, a Valentinijan III.
i on' isti Marcijan papi Lavu, onomu istomu. A zadnja tomu, nadno
67 harte ter na prvoj strani: ,,Item recitata est"; i nije,vie. A
vsejedan je to pisao, ter lijepo; ali mnogu, hoceS da po nepomnji,
hodeS da po nerazumu, na krivo.1)
A u drugom, to isto, samo je inako pisano, ter drobnije,
a nekoliko i bolje. Ono na 37moj harti, ovdje je na 92.
A u trecem je pak gibnu nekakova povijest Solinskim nadbiskupom, i to malo drugakovim pismom, nego je u prvom. Navrh
109te harte ter na prvoj strani piSe: ,,Incipit historia solonitanor.
Pontificum".
,,Solonitanorum" namjesto ,,Salonitanorum"! jur ovo kaze, da
je p r e p i s a n o ; ali dajmo redom. Nad ovimi prvimi cetirimi i
jo d r u g a k o v i m pismom je ,,Thomae Archidiaconi Spalatensis"
zapisano. Pak je ocito, daje po tla pridano ovo; ali (XXIV) po kriviu
Jer povijest, koju drzimo da je Toma napisao, ta je razdijeljena na
51 glaviznu, a ondje nije prve te, ni cetvrte, ni devete, ni dvanaeste, ni Sestnaeste, ni joS dvadeset i osam zadnjih; a ni one,
koje jesu, ne slazu povse. A pak i nije ondje razdijeljeno na glavizne. Pod onimi cetirimi jest cap. 2.", ali d r u g a k o v i m , dasto,
pismom, kako i jos toga, ter najvise po krajih. A navrh 137 harte
ter na prvoj strani: ,,Cathalogus Archiepiscoporum, de quibus extat
memoria". I totu najzadnji nadbiskup nije, kako dr. Racki u Knjizevniku na 226 s. drzi, Andrija Cornelij, koji je od 1514 do 1563
bio, nego Petar, oni, koji je od 1185 do 1187 Ijeta. Nadno 156
harte ovako pocinje: ,,Synodus generalis domini P e t r i Archiepiscopi praefati, celebrata in Ecclesia S. Andreae Apostoli, de qua
supra dictum est.
i) N. p. ,,Dilectissimis fratribus universis Episcopis per Illyricum constituuntur (namjesto: c o n s t i t u t i s ) Xistus. . . i . . Ergo vobiscum, quod ad
regularum canonumque custodiam perficere (n. p r o f i c e r e ) novimus, pro
sollicitudine nostra conferimus. Sequestre (n. c o n f e r i m u s , s e q u e s t r a )
filio nostro Arthemio Presbytero, cujus nobis efficiam (n. e f f i c a c i a m ) in
agendo pariter et moderationem placuisset (?)
Illicianae (n. Illyricianae,
ill I l l y r i c a n a e ) omnes Ecclesiae, ut a decessoribus nostris, et nos quamquam (?) fecimus, ad curam nunc pertinet (pertinent) Thessalonicensis
Antistitis" . . . . na 37 harti; a na 60: Dilectissimis fratribus Episcopis Metropolitanis per Illyricum constitutus (n. c o n s t i t u t i s ) Leo".... A tako i drugdje.

283
In nomine Sanctae et Individuae Trinitatis. Anno ab Incar.
Domini Millesimo Centesimo octuagesimo quinto, Indictione tertia,
Domino Lutio Papa tertio Apostolicae sedi praesidente, ac domino
Bella in1) Ungariae regnum gubernante, et domino h.2) filio eius
eo vivente coronato hoc actum est" . . . . A zadnja toga sabora
naredba, ter na prvoj strani 157 harte: ,,Instituimus etiam, ut officium Beatae Mariae in omnibus Ecclesiis per nostram Dioecesim
omni die cantetur". I nista nije odpalo: joS je pol ove harte i vsa
158ma (negda 303) cista. A tako ov popis u dvojem ne slaze s onim
u Vjeroplodnici, koji je Farlatu3) rabio: Sto nije s p r i j e d a , kako
da je ondje4) i sto ne dosize do nekoga od 1514 do v 1563, nego
samo do 1185 Ijeta, do koga i biskupa ModruSkoga Simuna Kozicica6).
Nu i za prisiveni arak valja kojugod reci. Da je prisivenac,
to mu je ne samo po svu poznat, nego i sto je za nekoliko manji
i jos drugakov. I ne bi imao biti ondje, nego medju 108 i 109tom
hartom: kada trecemu gibnu, i to 1658 Ijeta sudi6). (XXV) A ovo
0 III., zlocesti prepisa^u!
Henrico.
s) lllyr. sacr. I., 319-321.
4) ,,Hunc primum Catalogum
historiae Salonitanae p r a e f i x u m
invenimus,.. . Catalogus Pontificalis huic codici p r a e p o s i t u s "
s) Isto ondje, od 344 do 345.
6) ,,Thoma Archidiacono di Spalato mori del 1268. Ha lasciato scritta
un opera divisa in 51 capitoli et intitolata: Historia Salonitanorum atque Pontificum, della quale si trovano varie copie per Dalmatia, come anco nella
libraria. d' Urbino hora trasportata nella Vaticana ve n' e una intiera.
La presente si conosce copia dell' istessa.sino al capo 24., mancandovi
pero alcuni capi intieri, che sono il primo, quarto, nono, duodecimo e decimosesto; nelli altri capi, e vi mancano molte parole, e sono state agiunte
molte piu, le quali con le linee in margine vengono significate (a to j e n j e g o v o djelo) esser state aggiunte.
L'aggiunto al capo terzo e copiato dalle lettioni della Vita di S. Doimo,
mutate pero molte parole.
Nel capo 23. la Bolla di Papa Urbano 3. et il sinodo susseguente (che
ne anco e intiero) sono copiati dalli autentici, che nelli archivii di Spalato
e Trau si attrovano.
Gli altri sinodi lettere et inscrittioni non si sa dove siano state cavate,
o copiate, e come piene d' errori si conoscono apocrife, onde e bene, che
chi lege il presente manoscritto resti di cio avvertito, perche di gia il Signore
2)

284

je Luttcevo. Po trojem to sudim: po pismu, po ,,Giovanni Lucio Daimatin", kada nije ,,signore" sprijeda, i po samoj njegovoj, koju
je ono u svojoj povijesti rekao: ,,Id ego exemplum vidi, et manu
recenti scriptum r e p e r i , c o n t u l i q u e cum hoc codice", i jos
malo da ne vse ovako. Nu nepravo sudi. Toma nije imao vse i
znati i zapisati! . . . wapocrife", ova je nerazmiSljena! ... Jest
mnoga na krivo zapisana, ter joS gore nego ono ,,solonitanorum";
tako: ,,Martinus Archieppus fuit tempore Cardi (namjesto: C a r o l i )
Regis etBranimiri Ducis Salonae (n. S c l a v o n i a e ) " , ,,Tamisclao
Regi .. . et universo populo per Salonam (n. S c l a v o n i a m ) et
Dalmatian! commorantibus . . . Quis enim ambigit sclarimorum (n.
Sclavinorum) Regna .. . ,,tempore (n. t o r p o r e ) mentis", ,,Et quia
in d e c a l o g i mandato commissum est, ut decimas . . . in nono
(n. novo) quippe praeceptum est" . . . ,,Haec (n. Nee) in sua
Ecclesia sinat eum missam facere (to je, ,,sclavinica lingua"), ,,Cum
autem Crescentius debitum mortis solvit, sepultus est in sacro
Ofago (namjesto: s a r c o f a g o ) marmoreo", ,,primam se vocem
emissere (n. e m i t t e r e ) " , ,,Ego Geutha (n. G e u s h a , ili G e y s a )
. . . Rex", ,,longa paralis (n. p a r a l y s i s ) aegritudine", ,,Yandrensis" n. Jadrensis, ^pericolum" n. periculum; ali ni ova ni ostala
ovakova shaba ne kaze ti ne, da je Jzmisljeno" ono, nego samo,
da je prepisano, i da je ta prepisac bio zlocest ter zlocest: (XXVI)
da nije pravo ni razumeo po Latinsku. A to ti nije tezko zvjerovat!
. . . A i po pustu ( l a c u n a e ) , cesa je negdje za jednu, negdje za
dvije, a negdje i za vec besjed, i po torn je vidjet, da je prepisano;
prepisac nije mogao koje ter koje procitati, pak je vsakoj toj
pucao pametan mjesta. A to ti pak odaje, da je ili staro bilo,
s kuda je prepisao, ili kusasto. Mnogu tu pustoS su mu potla,
kako je po pismu poznat, razkrcili, ter i ludo kadjegodj). A da
Abbate Ferdinando Ughelli havendone havuto copia si e valuto di quella nel
Tomo 5. dell'Italia Sacra; ma avertito, et fattone il rafronto con copia antica
che tiene Giovanni Lucio Dalmatino si e corretto nelli tomi stampati r anno
presente 1658".
*) Da ti pokazem kojugod: ,,Et quia, ut dictum est, Rex Suonimirus
decesserat sine haeredibus, defficiente toto regali sanguine, regnum Croatorum pertinere.

285

je ,,skoro" pisano, ili bolje, prepisano, onu je pravo rekao Lufrc;

malo viSe sto Ijet prije 1658, po pismu sudec, i Sto onako razredjuje besjede.
Sada: jel vise prilike, da je Latinjanin ono, sto za kralja
Zvonimira pise, uzeo u Hrvata, ili drugdje? Sto ima necesa man j e nego Hrvat, a necesa v i S e (grobnu pjesmu), po torn bih
rekao, da je drugdje uzeo; nu ,,in loco i l l y r i c a lingua appellato Cossovo", ova mi dodija, i jo ina: ,,Suonimir". Jer naSemu
jeziku Vlasi do 15. vijeka, sto ja znam, nisu govorili ,,illyrica",
nego ,,sclavonicaa ili ,,sclavinica", a ,,Suinimirus" tomu kralju. I
tako ostavljam ne odsudjeno.
A sto Hrvat piSe, da je otac Kolomanu bio Radoslav, a
Koloman Kresimiru, a KreSimir Zvonimiru, ono vsi znamo, da
nije istina, kako i da Koloman nije onda kraljevao ni Zvonimir
umro, i joS da ,,hrvatskoga kraljevstva nije vazeo Bela prvi".
Dukljanin nije vele mario za istinu, a na Hrvat joS manje. Nu
,,shod u Petih crikvah u Kosovi" morda je bio.
(pak ovdje d r u g a k o v i m pismom: ,,vivebant") acephali, et sine regimine, ita q. inter ipsos diviserunt regnum Croatiae inflati ambitione regnandi,
ita qd inter ipsos.
(pak ovdje ^emersere" drugakovim p.) inumerabiles rapinae, pditiones
(namjesto: praedationes, ako ne: proditiones), caedes"... .

jiETonnc
I

DOHA AYKJbAHMHA.
TEKCT.

JIATHHCKA PEflAKLJHJA
C OPBHHOBHM TAJIHJAHCKHM
HPEBOflOM.

19

I
tfo39du aoHH9dQ HH H

WOXOH9X WHH3BITJ H WHHIfBHHJHdO WHXOHHXBIf Atf9d

90 Hl(9XOHdO>I OHB <0d90tt 'BHHHB'IfxAft1 BUO]J OHUOX9[f

HfOH

'[HBO 9^HHHh

BJOX J09g

'9xAHtfBXOH

900UBH mof AOHH H

9HO OXB8 ?HXHX9WHdu WHO H hBITBXHh 9! OXBIT BXOH9X BJOXOHBf

-HITBX H EJOMOHHXW X^9W8H 9HHIT8Bd 9HdB3X3 'AdoaOJSH BdHaOJl/6
OHBM

'a HO 77 OHOOHtfO ^77 BO ^l H V^ HWH30ITO $> MBH8 WHO OHH9W

-H8 HJOITSHd XHHHHHX9X 8[j

'OHniHH HJ WHO OXBH

HJ WHO 1(93 'OBdHtf WHOHH aOHH9dQ

tf039dll

'OHHHO OH3HXOO

HHOHHfHITHX ^

'A^^HU OHX9d)IO 900IIBH WHOHH H

OH30f9d XH^ HH OXHS ! XOHUOH^d WOHOWHd HH 9HH30HOO 'B^BtfSH
HJOW HJ030 H (B^HhHdh HITH) HfHhX[f IfOH HHHHHqf>lX1[/ BIIOU HOHUOX
-9If HXOM9X HHHUWHXm X^9W8H HIJ.HH AjOW 90 OXHI '9>IHir&Bd 9jAdlf
Xo 930 9hHHI/[
OX 9f

'OHtfBd OHHX WHO OXHIHS

c9cH9cHmHf90

OITH99dx

9l/J WHO 09HOtf AdBXH9WO)I A H 'mOXOH9X fOU HWHMm9IT

-9Q A OHhHHSO OHd93 HlfSH3 HH9WOdu

XH30 tfO WHO X)IH33

'[ ] ^tfvd^V9 amvMt A HXHSHXO HX09W

HX Ao H30 .'BWBtHhBHH9WO>T WH[030 HW9du AtfAp 'AxO>I9X AsOHHgdQ
HW9du HtfX9 OH H A II Oil HX09W WHO BJ, *HhH3HOHU9du XHfHHHd WOHHl
-9dj 9ITHXOHH

f9HA>IHir

AfBlpOO H AfH)KHUO OHOH.f OBmOtf OHH

Otf 9[ OHHH HXOM9X HSOHHHHqTHA}/ HWHX09W 90 WHH9H HH 'g

H 'OHH Of 9H9dH3HOH 9ITinoi/ W9cHH3HOHU9dU WHX09H
AO Hf WHITOHW d9f

' O H 3 H d u O H B[ WHO 9fOM

'(Hh9d XHH9H HX09h

OWHO KITH) Hh9d 9HO AO 9HBUWBXITI HWHH9WOHII WUmmdfa

'

t womumdn AXOHOX A Ao BHBII

-WHXm

f H f H h H I f O U d 9 X H H HfHHhOf Ao Btf 1(93 'HHHHHqfHA1!/ HUO[J

Hd9U SH HITH9XOU AOHH Htf WHITOHW H.fOH H8 'HX09W XHHO fOH 'I
I OHIlAxOtfO HITH3Hdu WHO HJOX tf() 'OHHTHH HJ WHO OXBtf 'OXHHO H909H
-Of WOH3HFJ A 9f HfOH 'HOHUOHAd HXAH9WOU OHd93 90 WHO OH>Kdtf
HJ930 9dll :0>IH30 OHUAXOOU WHO H.f 9cHHf8H O3O Hl(AfA^.9dHd]J[
AWHJ A Htl9XOHIT9H9 fOHOHHHHXHg A H3Ah 90

oxm 'OHuonAd HXHHSOU 'dng OHHH^ 'HHHlfef nxAH9wou i(93 9f Aw

30HOQ 'HHOHHXHIf 9f HH3HITJ H HHITHHHJHdO HXOM9X HSt/ H3O ^Q

293

Auctor ad lectorem.
Rogatus a vobis dilectis in
Christo fratribus acvenerabilibus
sacerdotibus sanctae sedis archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae, necnon et a pluribus
senioribus, maxime a iuvenibus
nostrae civitatis, qui non solum
in audiendo seu legendo, sed
[etiam] in exercendo bella ut
iuvenum moris est delectantur,
ut ,,Libellum Gothorum", quod
latine ,,Sclavorumtf dicitur ,,regnum", quo omnia gesta ac bella
eorum scripta sunt, ex sclavonica littera verterem in latinam,
vim inferens meae ipsae senectuti, vestrae postulationi, fraterna
coactus charitate, parere studui.
Verum tamen nullus legentium
credat, alia me scripsisse praeter
ea, quae [legi et]1) a patribus
nostris et antiquis senioribus veridica narratione referre audivi.

Prefatione dell' autore.

Essendo stato pregato da
voi fratelli miei in Christo charissimi, et da' venerabili Sacerdoti della Santa Sede della Chiesa
delF Arcivescovato di Dioclea,
et ancora da molti di piu vecchi,
ma principalmente da' giovani
della nostra citta, i quali non
solo neir udire o legere, ma
etiandio (com' e il costume loro)
prendeno diletto nel guerreggiare,
che dalla lettera Slava traducessi
loro nella latina il libretto de'
Gothi, da Latini chiamato Regno
degli Slavi, nel quale si trovano
scritte tutte le guerre e i successi
loro. Onde io stesso facendo
forza alia mia vecchiaia, ho voluto satisfare allevostredimande,
poiche a farlo etiandio la charita
fraterna mi sprona. Ma non vorria
pero, che alcuno de' lettori creda>
ch' io habbia scritto altra cosa,
eccetto quello che lessi e intesi
da nostri padri e maggiori, non
favolosamente, ma con ogni fondamento di verita, raccontare.

J) OBC Ba>KHe
y PHMCKOM pyKonncy, ajiw jy je onyBao
Op6HHH, OA Kora caM je H npeneo
He Mowe Aa 6yAe cyMite, A ce ona
H y /JyKJtaHHHOBy opHnmajiy

I. Regnante in urbe Constantinopolitana imperatore AnaStasio, qui se et alios multos Eutychiana haeresi maculaverat, Romae
vero praesidente Gelasio papa2),
eo tempore praeclaruerunt [multa
sanctitate] in Italia Germanus [Capuanus] episcopus et Sabinus Ca/msinae3) sedis episcopus atque venerabilis vir Benedictus apud Gassinum montem, exiit quoque gens
a septentrionali plaga, quae Gothi nominabantur, gens ferox et
indomita, cui erant tres fratres
principes, filii regis Svevladi4),
quorum nomina sunt haec: primus Brus, secundus Totilla, tertius vero Ostroyllus.
II. Itaque Brus, qui maior caeteris erat, defuncto patre sedit
in solio eius regnavitque pro eo
in terra nativitatis suae. Totilla
vero et Ostroyllus, ut sibi magnum nomen facerent, consilio
et voluntate primogeniti fratris,
congregantes exercitum magnum
valde et fortem, exierunt de terra
sua et venientes debellaverunt
Pannoniam provinciam et bellando obtinuerunt earn. Post

Mentre teneva Io scetro dell'

Imperio Costantinopolitano Anastasio, il quale haveva se stesso
et molti altri macchiato con la
heresia Eutichena, et a Roma
governava la Chiesa papa Gelasio, in Italia fioriva di molta
santita il beatissimo Germano
vescovo di Capoa et Sabino vescovo di Carusa, et a monte
Cassino San Benedetto, uscirono da settentrione Gothi,
gente molto fiera e indomita, la
quale era governata da tre duci,
ch' erano fratelli e figliuoli del
re Svevlado, cioe: Brus, Totio
e Ostroillo, de' quali Brus, ch'
era il maggiore, dopo la morte
del padre successe nel Regno.
La onde Totio et Ostroillo, per
acquistarsi gran nome, con volonta del loro fratello, fatto un
potente essercito, uscirono del
lor paese, et venendo in Ungaria la soggiogarono, et poi
entrarono in Templana.

2) TaKO H y PHMCKOM pyKonncy; JIyu,nje je y mraMnanoM xeKCxy (De

regno 287) AOHCO CCM penn papa joiii H secundo, AaKJie xo6o>Ke: Gelasio
secundo (11181119); HHJOM je KPHBH>OM OBa rpeuiKa nacTana, ne snaM.
s) Y PHMCKOM pyKomicy H y iirraMnaHOM TCKCTy rpeuiKOM Carusinae,
IIITO caM HcnpaBHO.
4) JIyu,HJe HMa na o6a Mecra Senuladi; OHHTa rpeuiKa npeMa 6o;teM
Op6nHOBy xeKCTy MCCTO Sueulado.

295

294

haec cum valida multitudine pervenerunt in Teutoniab).

Tune rex Dalmatinorum, qui
in civitate magna et admirabili
Salona manebat, misit nuncios
et litteras ad regem Istriae provinciae, ut congregaret exercitum, quatenus insimul exirent
eis obviam et defenderent se.
Igitur ambo congregantes exercitum gentis suae, exierunt obviam Gothis. Venientes itaque
castrametati sunt iuxta eos. Tune
per spatium octo dierum, quia
prope erant castra ad castra,
hinc inde armati procedentes,
per partes graviter se vulnerabant ac trucidabant. Octavo vero
die omnes hinc inde christiani
et gentiles armati exierunt et
commissum est magnum praelium ab hora diei tertia usque
ad vesperam. Et dei iudicio, cui
nemo audet dicere, cur ita faciat, quia forte aliquod magnum
peccatum latebat in christianis,
victoriam Gothi crudeles habuerunt; ceciditque pars christianorum et interfectus est rex
Istriae et multa milia hominum
christianorum in ore gladii mortua sunt et plurima captiva ducta
sunt. Evasit autem rex Dalmatinorum cum valde paucis mili-

Allora il re della Dalmatia,

che stava in Salona, mando i
messaggieri con lettere al re
d' Istria, accioche mettesse in
ordine tutte le sue genti e venisse seco a incontrare questi
Gothi. II che havendo fatto,
s'accamparono appo di loro.
Dove cosi stando, uscivano li
soldati dair una e 1'altra banda,
e fra loro scaramucciavano. Ma
il di ottavo s'attaccarono a fatto
d'arme, che dalla terza hora del
di duro fino la sera. Ultimamente li Gothi restarono vincitori, non pero senza permissione
divina. Imperoche quantumque
i Dalmatini con gli altri loro
confederati havessero bene et
valentemente menato le mani,
si mostrarono nondimeno inferiori. II re d'Istria quivi fu morto,
et quello di Dalmatia a pena
fuggito si salvo, e venne con
pochi de' suoi in Salona, offeso
da due ferite.

5) y JlyijHJa H y Op6Hna HMa Templana, inra caM ncnpaBHO y Teutonia

npeMa apxH^aKony TOMH; yn. KoMenTap FJI. II.

tibus et aufugit in civitatem suam

Salonam.
Post haec, quia magnus erat
exercitus Totillae et Ostroylli
fratris eius, et populus ei[s] accreverat multus, consilio inito
cum suis magnatibus diviserunt
exercitum. Et Totilla per Istriam
et Aquileiam cum suo exercitu
transiens, Italiam petiit multaque
et magna praelia ibi commisit,
regiones ac civitates plurimas
vastavit atque incendit. Inde insulam Siciliam ingrediens pauco in
tempore vitam finivit, sicut ei [prae]dixerat dei famulus Benedictus.
Ostroyllus autem frater eius,
cum suo exercitu Illyriam provinciam ingressus, crudelia committendo bella, quia non erat
qui ei resistere posset, obtinuit
to tarn Dalmatian! et maritimas
regiones, donee advenit et resedit in regione Praevalitana.
Tune retentis secum aliquantis
militibus, misit filium suum Svevladum nomine, ut regiones
transmontanas subiugaret, Inter
haec imperator Constantinopolitanae urbis, congregans exercitum, contra Ostroyllum misit,
eo quod audierat, eum remansisse cum paucis in Praevalitana
regione6). Praeterea venientes qui

La onde Totio et Ostroilfo

havendo gran essercito, lo spartirono. Totio con una parte se
n'ando in Istria, et quindi poscia in Italia, dove per alcun
tempo travaglid molto il ferro,
ruino paesi, et espugnate che
hebbe alcune citta, le lascio a
fatto destrutte. Finalmente assaltando il Regno di Sicilia, fra
breve poi mori, come gia prima
gli haveva annonciato il servo
di Dio San Benedetto.
Ma il suo fratello Ostroillo
entrato nella Provincia deir IIlirico, ne sendo alcuno che gli
contrastasse, occupo la Dalmatia co i suoi luoghi presso al
mare. Alia fine si fermo nel
paese Prevalitano, donde con
gran essercito mando il suo figliuolo Svevlado a soggiogare
il restante deir Illirico verso
settentrione. Ma T imperadore
di Costantinopoli, intendendo
che Ostroillo era restato con
poca gente nel paese Prevalitano, mando un forte essercito
per assaltarlo all' improviso.
Contro al quale Ostroillo, come
persona, che di grande animo

6) y Jlymija HMa na o6a Mecxa ,,urbe", IIITO je OHHTa rpeuiKa MCCTO

cy urbs caMO PHM H H,aregione (KOA Op6nHa KOpeKTHo: paese),
CBC ocrajie Bapoiun: civitas.

297

296

ab imperatore missi fuerant, invenerunt, sicut dictum est, Ostroyllum cum paucis; attamen
quia vir forti animo erat, paravit
se ad bellum. Commisso itaque
bello, cecidit Ostroyllus et interfectus est, et qui cum eo erant
in fugam conversi sunt. Homines
itaque imperatofis, tollentes eorum spolia, in terram suam reversi sunt.
III. Audiens autem films eius
Svevladus mortem patris, venit
quantocius cum exercitu putans
invenire imperatoris gentem, ut
mortem patris vindicaret, sed
minime invenit. Denique cepit
regnum et regnavit in loco patris genuitque filium, quern Selimir U/n1) vocavit. Fuerunt autem
regni eius fines de Valdevino usque
ad Poloniam, [includentes] tarn maritimas, quam transmontanas regiones. Multasque iniquitates et
persecutiones faciendo christianis, qui in civitatibus maritimis
habitabant, duodecimo anno
regni sui mortuus est.
IV. Cui successit filius eius
Selimiras in regno, qui quamvis
paganus et gentilis, tamen cum
omnibus pacificus fuit et dilexit
omnes christianos et minime
persecutus est eos. Iniit quoque
pactum cum eis et facti sunt ei

era, usci con pochi soldati, et

azzuffandosi nella battaglia, vi
resto morto, ma li suoi con la
fuga si salvarono. Onde T essercito dell' imperadore torno
a casa carico di spoglie.

Svevlado intesa dunque la

morte del padre, a gran giornate torno a dietro in Bosna,
credendo di trovare T essercito
dell' imperadore e far la vendetta della morte del padre. Ma
non vi trovando alcuno, ricupero
il regno paterno, e gli nacque
un figliuolo, che chiamo Selimir.
II regno di Svevlado s' estendeva
da Valdevino a Pelonia, o Peloviata, et dal mare fin' a sttentrione. Costui havendo fatto
molti danni a' christiani, che
habitavano nelle citta maritime,
il XII. anno del suo regno passo
da questa vita.
A cui successe il suo figliuolo
Selimir, il quale tutto che fusse
pagano, si mostrava nondimeno
molto retto nelle sue attioni.
E non solamente trattava bene
li christiani, ma etiandio fece
con essi loro patti e conventioni
7) y JlyuHJa Syllimirum, UITO caM HcnpaBHO npeMa KOpeKTHiijeM Op6HHy

y Selimirum.

tributarii. Replevit [terram8] multitudine Sclavorum et quievit

terra in diebus illis. Qenuitque
filium, quern Kladinum9) vocavit.
Vigesimo primo anno regni sui
mortuus est.
V. Accepit regnum filius eius
Vladinus et in via patris ambulavit et possedit regnum patrum
suorum cum pace. Genuitque
filium quern Rat/mirum10) vocavit,
qui ab infantia sua caepit esse
durus valde atque superbus.
Praeterea regnante Vladino
exiit inumerabilis multitudo populorum a magno flumine Volga,
a quo et nomen ceperunt; nam
a Volga flumine Vulgari usque
in praesentem diem vocantur.
Hi cum uxoribus et filiis et filiabus atque cum omni pecunia
ac substantia magna nimis venerunt in Sylloduxiam provinciam. Praeerat eis quidam nomine Boris11), quern lingua sua
w cagan a appellabant, quod in lingua
nostra resonat n imperator", sub
quo erant VIIII12) principes, qui
8)

facendoli tributarii.
Peroche
empi la terra di molti Slavi, e
a di suoi il paese si riposo. II
quale havendo regnato venti
anni, e lasciato un figliuolo
Vladan, passo da questa vita.
Vladan seguitando Y orme paterne, possede il regno con gran
quiete, et hebbe un figliuolo addimandato Radmir. Questi dalla
pueritia comincio essero fiero,
et in tutto si mostrava superbo.
Nel cui tempo usci gran moltitudine de popoli dal gran fiume Volcha, dal quale trassero
il nome. Imperoche da Volcha,
Vulgari o Bulgari insino ad hoggi
sono chiamati. Questi con le lor
mogli, figliuoli e tutto cio che
possedevano, vennero nella provincia Silodusia. II governatore
di questi era un certo chiamato
Chris, il quale essi nella propria
lingua chiamavano cagano, che
appo di loro voldire imperadore;
sotto il quale erano nove principi, o signori, che amministra-

npeMa Op6nHy, KaKO H xpe6a.

y Jlyiuija Bladinum, mxo caM npeMa Op6nHy HcnpaBHO y KOPCKXHO
Vladinum; sany/jo H xpsaxcKa peAaionija ocxaBHJia je neBajBajiy (j)opMy Bladin
(xo6o>Ke poMancKH o6;iHK, Kao Bolcanus = Vlbkan).
10) y Jlyuaja Ratomirum (y Opdnna Radmir); xora HMena cjiOBCHCKora
HCMa, Bet caMO PaxHMHp HJIH PaxMHp (yn. M i k l o s i c h , Personennamen 1. c.
306-307).
") y Jly^ja na o6a Mecxa Kris ( y Opdnna Chris); OHHXO HCKBapeno
MCCXO Boris, KaKO MHCJIHM.
12) y pyKonncy xaico, y uixaMnanoM xeKCxy rpeuiKOM VIII; Opdnnn HMa
Ao6po nove.
9)

298

regnabant et iustificabant populum, quoniam multus erat nimis.

Igitur impugnantes Sylloduxiam,
expugnaverunt earn. Inde debellando ceperunt totam Macedoniam; post haec totam provinciam Latinorum, qui illo tempore
Roman! vocabantur, modo vero
Morovlachi, hoc est Nigri Latini
vocantur. Imperator [Graecorum]
etiam plurima cum eis faciens
bella, sedens in solio suo, nee
valens in aliquo [bello] superare
[eos], misit et fecit pacem cum
eis; et sic dimisit eos. Similiter
et rex Vladinus cernens, quod
maxima multitudo populi esset,
cum eis fecit pacem. Caeperuntque se utrique populi valde
inter se diligere, id est Qothi,
qui et Sclavi, et Vulgari, et
maxime quod ambo populi gentiles essent et una lingua esset
omnibus. Deinde Vulgari, iam
ex omni parte securi, construxerunt sibi villas et vicos et
inhabitaverunt terram, quam ceperunt, usque in praesentem
diem.
VI. Inter haec mortuus est
Vladinus et regnavit pro eo Ra//mirus, filius eius, qui inimicus
nominis christiani extitit; a pueritia caepitque ultra modum persequi christianos voluitque delere de terra et de regno suo

299

vano la giustitia al popolo che

era infinito. Occupata dunque la
Silodusia, entrarono in Macedonia, la quate parimente soggiogata, vennero nella provincia
de' Latini, ch' erano chiamati
Romani, et hora MorovlaSi, cioe
Neri Latini. L'imperadore di Costantinopoli, sedendo nel suo
seggio, combatte lungo tempo
con questi popoli; ne potendogli in alcun modo superare,
finalmente fece pace con loro,
et cosi gli lascio stare. II medesimo fece re Vladan, vedendo
ch' era gran numero di gente et
che la sua lingua era commune
con quelli. Cominciarono per
tanto T una e 1' altra natione
amarsi grandemente fra loro,
cioe Gothi Slavi et Bulgari. II
che aveniva principalmente, per
essere che tutti erano pagani et
d' un medesimo linguaggio.
Dopo questo i Bulgari da ogni
parte assicurati, fabricarono castelli et ville, et cominciarono
habitare la terra che havevano
preso, e che fin' al di di hoggi
tengono.
Fra questo mezo re Vladan
trapasso da questa vita, et regno
suo figliuolo Radmir. II quale
sendosi gia dalla pueritia mostrato nimico de'christiani, preso
il possesso del regno, li comincio perseguitare, destruggendo

nomen eorum, multas quoque

civitates eorum et loca destruxit
et alias in servitutem redigens
reservavit. At christiani videntes
se in magna tribulatione et persecutione positos, congregantes
se caeperunt super cacumina
montium [fugere] 13) ac fortia loca,
castella et aedificia, prout poterant, construere, ut sic evaderent manus eius, donee deus
visitaret eos et liberaret.
VII. Defuncto etiam Ra//miro,
ex eius progenie regnaverunt post
eum quatuor iniqui reges, non in
uno quidem tempore, sed unus
post alium temporibus suis; quorum temporibus semper in persecutione fuerunt christiani. Et
quia inimici et persecutors christianorum [erant], longum duximus narrare eorum iniquos actus et vitam, quoniam ad meliora
et delectabiliora tendere festinamus. Attamen diebus eorum
multi christianorum ex maritimis
et transmontanis regionibus, nolentes se inquinare eorum pollutis moribus, fugiebant quotidie
undique iungebant se illis, qui
in montanis et in locis fortioribus
manebant, eligentes magis cum
eis sustinere persecutiones et
penuriam et salvare animas suas,
quam gaudere ad tempus cum
13)

KOA

le citta e altri luoghi loro. Ma

li christiani, vedendo l'animo
empio di costui, cominciarono
fuggire alle montagne e altri luoghi muniti e forti di natura, et
ivi fabricare i castelli come meglio potevano, accioche cosi almeno fuggissero la fierezza et
la sanguinolente mano di Radmir, sina tanto che il Signore
gli havesse visitati et da un si
crudele persecutore liberati.
Et morto che fu Radmir,
regnarono dopo di lui quattro
re iniqui, un dietro 1'altro. Nel
tempo de' quali li christiani continuamente patirono molte persecution!. Et perche lo stile s'
affretta alle cose piu delettevoli,
lasciaremo a dire qui le sceleratezze di costoro et le persecution!, che da essi patirono li
christiani, de' quali non pochi,
tanto quelli, che habitavano
presso al mare, quanto i settentrionali, per non imbrattarsi de'
loro nefandi e sporchi costumi,
si ritirarono a' sopra detti luoghi
horridi de' monti, contentandosi
in questa maniera piu tosto patire ogni male e disaggio, poverta e fame, per salvar 1'anime
loro, che possedere i beni presenti col danno spirituale.

Oea je pen, oHyBana KOA Op6HHa, rpeuiKOM ncnajia na o6a Mecxa

301

300

gentilibus et in eorum [societate]14) perdere animas.

VIII. Post mortem vero quatuor iniquorum regum, natus est
ex eorum progenie quidam Svetimirus1*), qui accepto regno destitit christianos persequi.
Temppribus huius floruit, ut
rosa, ex civitate Thessalonica
quidam philosophus Constantinus nomine, filius cuiusdam
Leonis patricii, vir per omnia
sanctissimus atque in divinis
scripturis profundissime a pueritia edoctus. Hie vir sanctus,
a spiritu sancto admonitus, exiens
de civitate sua Thessalonica,
venit in Casariam16) provinciam
ibique cum pluribus philosophis
disputans diebus plurimis, convicit eos suaque doctrina et praedicatione convertit totam Casariam provinciam ad fidem Jesu
Christi et baptizati sunt omnes
in nomine patris et filii et spiritus sancti. Post haec convertit
totam gentem Bulgarinorum et similiter baptizati sunt in fide sanctae
trinitatis.
")

npeMa

Morti adunque che furono

i quattro predetti re, nacque da
la loro progenie Svetmir, il quale
entrato nel governo del regno,
non voile egli travagliare ne
perseguitare li christiani.
Nel cui tempo fiori in Tessalonica Costantino Filosofo,
figliuolo di Leone patricio, il
quale sendo huomo dottissimo
nella Sacra scrittura et appresso
huomo di vita esemplare, usci
della sua patria, e guidato dal
spirito santo, venne nella provincia di Cossaria. La dove disputando con primi filosofi di quel
luogo, supero tutti, e predicando
ogni di, converti tutta quella
provincia alia fede di Cristo; il
che dopo, fra breve, fece etiandio
nella gente Bulgara.

je na o6a Aiecxa y JlyuHja npasnuHa; ja caM je nonyHHO

15) Y JIyn,Hja na o6a Mecra Hajnpe Zuanimirus, a HMHCC (noneraK ni. IX)
Saramirus. Ja caM OBO HMe HcnpaBHO npeMa Op6nny (Suetmir) H npeMa MHty HpHnnneBy (ed. cit. 10 6e;i. 1).
16) TaKO y pyKonwcy; y iiiTaMnanoM xeKcry rpeuiKOM Caesaream.

IX. Inter haec mortuus est

rex Svetimirus et accepit regnum
[filius] eius Budimir11) nomine.
Regnante vero rege Budimiro
misit papa Stephanus litteras ad
venerabilem virum Constant!num doctorem, vocans eum ad
se. Audierat enim de eo, quod
sua praedicatione converti fecerat innumerabilem gentem et ob
hanc causam desiderabat eum
videre. Itaque Constantinus, vir
sanctissimus, ordinavit presbyteros et litteram lingua sclavonica componens, commutavit
evangelium Christi atque Psalterium et omnes divinos libros veteris et novi testamenti de graeca
litera in sclavonicam, nee non
et missam eis ordinans more
Graecorum, confirmavit eos in
fide Christi et valedicens omnibus, quos ad fidem Christi converterat, secundum apostolicum
dictum Romam pergere festinabat. Dum autem pergeret transiens per regnum regis Budimir,
honorifice ab eo susceptus est.
Tune vir dei Constantinus, cui
nomen postea Kyrillus a papa
Stephano impositum est, quando consecravit eum monacum,
caepit praedicare regi evangelium Christi et fidem sanctae
17)

Ma fra tanto mori Svetmir,

a cui successe Svetopelek. II
quale, regnando papa Stefano,
che da molti era informato della
vita e dottrina di Costantino,
scrisse pregandolo a voler venire
da lui. Costantino, lette adunque le lettere, et desideroso di
sodisfare al pontefice, voile innanzi al suo partire lasciare a
quelli, che alia fede di Christo
convertiti haveva, il cibo spirituale, col quale nella sua assenza
si potessero nutrire e conservare.
Ordino per tanto li preti per instruire quei popoli nella dottrina
Christiana. Et oltre a cio tradusse
loro da la lingua greca nella
slava il Vangelo di Christo, i
Salmi di David con tutti li libri
del vecchio et nuovo testamento;
et salutato che hebbe tutti, si
parti alia volta di Roma. Ma nel
viaggio divert! dal re Svetopelek,
dal quale, per honesta de' suoi
costumi e rara scienza, sendo
con grande honore accolto, lo
comincio insegnare il culto et
la religione Christiana, la quale
a Svetopelek piacque oltre modo.
La onde si fece christiano con
tutto il suo regno.

y JlyuHJa na o6a Mecra Sfetopelek (Op6nHH Suetopelek), ajin xppeAaKu,HJa HMa CTapnje H KOPCKTHO Budimir. FJI. o TOMB rope CTp. 136.

302

trinitatis. Ad cuius praedicationem rex Budimir credidit Christo et baptizatus est cum omni
regno suo et effectus est orthodoxus et verus sanctae trinitatis
cultor. Aliquantis post haec diebus immoratus cum rege vir beatissimus confirmavit eum in fide
atque doctrina Christi et valefaciens omnibus christicolis, Romam profectus est.
Tempore isto facta est laetitia magna et christiani descendentes de montanis et locis abditis, quo dispersi erant, caeperunt nomen domini laudare
et benedicere, qui salvos facit
sperantes in se. Post haec Budimir rex iussit christianis, qui
latina utebantur lingua, ut reverterentur unusquisque in locum
suum et reaedificarent civitates
et loca, quae olim a paganis
destructa fuerunt. Placuit etiam
regi, ut temporibus suis rememorarentur ac recordarentur seu
scriberentur termini ac fines
omnium provinciarum ac regionum regni sui, quatenus unaquaeque sciret atque cognosceret fines et terminos provinciarum et regionum suarum.
Congregans igitur omnes sapientes regni sui, locutus est
eis de verbo hoc, sed nullus eo
tempore inventus est, qui certam
responsionem daret regi de hac

303

Questa cosa intendendo li

christiani, che per li monti habitavano, grandemente si rallegrarono, et scendendo da i monti
et altri luoghi secreti, cominciarono benedire et lodar' il Signore, che salvali haveva quelli,
che la loro speranza havevano
posto in lui. Questo re voile
che li christiani, i quali parlavano con la lingua latina, tornassero a reedificare et rinovare
le citta et castelli, che per il
passato da i pagani erano stati
destrutti. Ordino appresso che
si trovassero e descrivessero i
termini et i confini del suo regno.
Et havendo sopra questo dimandato il parere di tutti i suoi
savii, ,ne alcuno di quelli sapendogli dar alcuna contezza,
mando li suoi ambasciadori al
papa Stefano et a Michele, imperadore di Costantinopoli, ricercando che in questo negotio
fusse da loro informato. Ha-

re. Tune rex dei sapientia plenus, sano utens consilio, misit
sapientes ac nobilesviros legatos
ad venerabilem et apostolicum
virum, papam Stephanum, et ad
imperatorem Constantinopolitanae urbis Michaelem, rogans
et petens : quatenus antiqua privilegia, quibus termini et fines
provinciarum ac regionum seu
terrarum scripti continebantur,
mittere cum viris sapientissimis
dignarentur. Dum autem legati
regis Romam venissent et verba
regis papae Stephano intimassent,
gaudio magno gavisus est papa
venerabilis et maxime, quod
occasione accepta mitteret sapientissimos viros, qui novellum
ac tenerum regem adhuc in fide,
et populum eius pascerent ac
satiarent pane coelesti ac verbo
vitae. Misit itaque vicarium suum,
Honorium nomine, sanctae Romanae
ecclesiae presbyterum cardinalem,
cui et tradidit potestatem ligandi
atque solvendi, evellendi et dissipandi, aedificandi atque plantandi, sicut moris est, quando per
mundi partes legati seu vicarii a
sede Romana mittuntur, et cum eo
alios duos cardinales. Episcopos
quoque iussit eum secum assumere, qui populo adhuc [novello18] in fide, episcopos sive
ecclesias consecrarent et verbum
18)

vendo adunque gli ambasciadori, ch' erano andati a Roma,

parlato col papa comincio esso
pontefice rallegrarsi maravigliosamente, sperando con questa
occasione conservare il re col
suo popolo ancora nella fede di
Christo. Rimandati per tanto gli
ambasciadori, mando in compagnia loro Onorio cardinale,
huomo sapientissimo et di vita
molto essemplare, cui diede
quella potesta, che si usa dare
quando simil personaggi sono
mandati a essequire tal ufficii
nel paese de' christiani. E con
detto Honorio mando due altri
cardinal! per potere a quel popolo, ancor novello nella fede
di Christo, creare i vescovi, consecrare le chiese et fare loro
altre cose necessarie.

YMexHyo caM oey pen npeMa ropn>eM TeKCTy H npeMa

305

304

vitae in eorum cordibus quotidie seminarent.

Advenientes itaque cardinales et episcopi invenerunt regem
in planitie Dalmae, a quo cum
magno honore et reverentia suscepti sunt. Tune rex iussit congregari in eadem planitie Dalmae
omnes populos terrae et regni
sui. Inter haec, dum populi congregarentur, advenerunt legati
nobiles et sapientes, missi ab
imperatore Michaele, Leo et Joannes, et alii sapientes, qui a
rege et cardinalibus honorifice
suscepti sunt. Igitur omnes congregati, tarn latina quam et sclavonica lingua qui loquebantur,
iussu Honorii apostolic! vicarii et
christianissimi regis Budimir, per
spatium dierum XII synodum fecerunt, in qua diebus octo de
lege divina et sacra scriptura ac
de statu ecclesiae tractatum est.
Caeteris autem quatuor diebus
de potestate regis, de ducibus et
comitibus et centurioribus et de
statu regis sermocinatum est.
Relecta sunt et in eadem synodo
antiqua privilegia, tam latina
quam graeca, missa ab apostolico et ab imperatore, audientibus cunctis populis, de divisione provinciarum ac regionum
seu terrarum, sicuti ab antiquis
imperatoribus scripta et ordinata
fuerunt. Et placuit regi et cuncto

Ora dunque venendo, li cardinali in Illiricp, trovarono il re,

che dimorava nella pianura di
Dalma, il quale gli riceve con
gran riverenza et honore; e comando che tutto il suo regno
si congregasse in quella medesima campagna di Dalma. Et
mentre stavano questi a radunarsi, vennero etiandio Giovanni
et Leone ambasciadori, ch'erano
andati a Costantinopoli; i quali
si dal re, come da cardinali furono honoratamente accolti. Da
tutti adunque, cosi quelli che
erano del linguaggio latino, come
dell' illirico, per ordine et comandamento d'Onorio, vicario
del papa et del re Svetopelek,
per ispatio di duodici di fu celebrato il concilio; de' quali otto
di furono consumati nelle cose
spettanti alia chiesa et altri quatro circa 1' autorita regale et in
ordinare il regno. In questo medesimo concilio furono letti gli
antichi privilegi latini et greci,
mandati dal pontefice romano et
imperadore, ascoltando il tutto
i popoli che vi erano, cioe della
divisione delle provincie e terre,
come da gli antichi imperadori
scritte et ordinate furono. Et
piacque al re et a tutta la moltitudine, che, finito il concilio,

populo. Finita synodo XIIa die,

per manus Honorii vicarii et cardinalium atque episcoporum coronatus est rex atque coronatus more
Romanorum regum, et facta est
laetitia magna in populo et in
universo regno eius.

il re fusse incoronato et consecrato secondo il costume de'

Romani. II che fu fatto per mano
di Onorio et altri suoi compagni;
et di cio nacque gran festa et
allegrezza in tutto il regno.

Post haec iussit rex, ut consecrarentur archiepiscopi, unus

in Salona et alius in Dioclia.
Similiter et episcopi plurimi consecrati sunt et ecclesiae, quae
destructae erant et violatae manebant, reaedificatae et consecratae sunt. Statuit etiam rex,
ut nullus perturbaret in aliquo
aliquam ecclesiam, aut haberet
aliquam potestatem seu dominationem in aliqua ecclesia, nisi
solus archiepiscopus vel episcopus, cuius sub iure esset eadem ecclesia, qui vero aliter faceret, regiam coronam offenderet.

Dopo questo ordino il re,

che fussero consecrati due arcivescovi, uno in Salona, et altro
in Dioclea. Similmente molti
altri vescovi furono consecrati;
et le chiese, che per essere destrutte stavano violate, allora
sendo rinovate, furono da questi
consecrate. Oltre a cio fece il
re un comandamento, che niuno
perturbasse la chiesa in conto
alcuno, ne meno havesse potesta veruna o giurisdittione in
quella, in fuor del suo arcivescovo o altra persona a chi di
ragione fusse sottoposta. Et
colui, che contrafacesse, s'intendesse havere offeso la corona del re.
Fec di poi scrivere li privilegi secondo il tenore di quelli,
che furono publicamente letti; et
divise le provincie del suo regno,
assegnando a ciascuna i jsuoi
confini. Quelli luoghi, chj erano
tolti di mezo dall' acque, che
scorreno da i monti, et facendo
volta*verso mezb giorno, entrano
nel mare, chiamo paese maritimo. Ma quell' altro paese, ch'

Post haec secundum continentiam privilegiorum, quae lecta

coram populo fuerant, scripsit
privilegia, divisit provincias et
regiones regni sui ac terminos
et fines earum hoc modo: secundum cursum aquarum, quae
a montanis fluunt et intrant in
mare contra meridianam plagam,
Maritima vocavit; aquas vero,
quae a montanis fluunt contra

20

306

septentrionalem plagam et intrant in magnum flumen Donavi,

vocavit Surbia. Deinde Maritima
in duas divisit provincias: a loco
Dalmae, ubi rex tune manebat
et synodus tune facta est, usque
ad Valdevino vocavit Croatiam
Albam, quae et inferior Dalmatia
dicitur, cui inferiori Dalmatiae,
consen$u domini papae Stephani
et legatorum eius, instituit Salonitanam ecclesiam metropolim,
sub cuius regimine has ecclesias
statuit, videlicet: Spalatum, Tragurium, Scardonam, Arausonam,
quod nunc est castellum Jadrae,
Enonam, [Teninium]19), Arbum20)
Absarum, Veglam et Epitaurum,
quod nunc dicitur Ragusium.
Item ab eodem loco Dalmae
usque Bambalonam civitatem,
quae nunc dicitur Dyrachium,
Croatiam Rubeam vocavit, quae
et superior Dalmatia dicitur. Et
sicuti inferiori Dalmatiae Salonitanam ecclesiam constituit metropolim, simili modo superiori
.Diocletanam ecclesiam pro iure
antique statuerunt metropolim,
sub cuius regimine has ecclesias
declararunt, scilicet: Antibarium,
Buduam, Ecatarum, Dulcignum,
Suacium, Scodram, Drivastum,

307

e diviso dair acque, che vanno

verso settentrione et entrano nef
Danubio, chiamo Surbia. Sparti
da poi questi luoghi maritimi
in due provincie: da quel luogo
di Dalma, dove il re allora dimorava et il concilio fu fatto r
insino a Valdevino, cioe Vinodoll], chiamo Croatia Alba, la
qual' e detta etiandio Dalmatia
inferiore. Alia quale col consenso
del papa et suoi legati, fu data
in metropoli la chiesa Salonitana
e a questa sottopose la chiesa di
Spalato, Trau, Scardona, Aronsio,
hora detto Castel di Zara, la
chiesa di Nona, Arbe, Absirtio*
Vegia [= Veglia] et Epidauro,
al presente chiamato Rausa. Pa-r
rimente da quel medesimo luogo
di Dalma infin alia citta di Bambalona, hora Durazzo detta, chiamo Croatia Rubea, la qua!' e
detta etiandio Dalmatia superiore. Alia quale fu assegnata per
metropoli la chiesa Diocletana,
li cui suffraganei furono il vescovo d'Antivari, Budua, Sorbio,
d' Bosonio, Cataro, Olchinio,
Sfacia, Scutari, Drivasto, Poleto,
Trebi[g]ne et di Zaculmio. La
Surbia che guarda, verso settentrione sparti in due provincie.

19) MHCJIHM A& je OBO HMC Hcna/io rpeuiKOM CTapHJHX npenncHBana; nu

rope CTp. 137.
20) y JIyu,Hja Ha o6a Aiecxa rpeiiiKOM Arbuam (o6jiHK Arbum ap. Smiciklas, Cod. dipl. II, 30 FOA. 1118).

Poletum, Sorbium, Bosonium,

Tribunium, Zac[h]ulmium. Surbiam autem, quae et Transmontana dicitur, in duas divisit provincias: unam a magno flumine
Drina contra occidentalem plagam usque ad montem Pini, quam
et BoSiitfMF vocavit, alteram vero
ab eodem flumine Drina contra
orientalem .plagam usque ad Lapiam et [ad paludem Labeatidem]81), quam Rassam vocavit.
Unaquaque autem in provincia banum ordinavit, id est
ducem, ex suis consanguineis fratribus, et supanos, id est comites,
et sednicos, id est centuriones,
ex nobilioribus earundem provinciarum. Dedit autem unicuique
bano, id est duci, potestatem sub
se habere septem sednicos, qui
recte ac iuste populum iudicarent et tributa acciperent et banis praesentarent. Bani post haec
medietatem regi persolverent et
medietatem sibi tenerent. Comitibus vero, id est supanis, iussit
sub se habere unum sednicum,
qui cum eo similiter iudicaret
populum cum iustitia; et duas
partes tributorum comites, id est
supani regi ut solverent, tertiam
vero suo usui retinerent; banis
autem sive ducibus nullam rati-

Una dal gran fiume Drino verso

la regione occidentale fin' al
monte Pino, chiamato ancor
Bosna, et V altra dal detto fiume verso il paese orientale insino a Lusria (?) et alia palude
Labeate, et questa chiamo Rassia.

Et in ciascuna di queste provincie institui li bani, overo duchi, de' suoi parenti; fece etiandio giupani, cioe conti, et sednichi, che sono li centurioni, i
quali pose in dette provincie;
et diede autorita alii bani d' havere sotto di se sette centurioni,
i quali dirittamente amministrarebbono la giustitianel popolo,
riscuotendo il tributo per rappreSentarlo dopo al detto bano.
II quale una mita dava al re, et
altra si riservava per suo uso. Et
alii giupani ordino, che havessero appresso di se un sednico,
in compagnia del quale giudicassero il popolo secondo il dovere della giustitia. Et voile, che
detti giupani dessero due parti
del tributo al re et il restante
retenessero per conto loro, et

21) Y JlyijHJa na o6a Mecra et lab., UITO caM ncnpaBno npeMa Op6nHOBy
6ojbCM TeKCTy (Ha TOM Meery) y ad paludem Labeatidem, IIITO H
a. TJI. H HpHHHfceBy npHM6A6y (ed. cit. 19 6e;i. 1).

308

onem facerent, sed unusquisque

teneret et dominaretur supanis
earumdem provinciarum ac regionum, sed solo regi rationem
redderent. Multas leges et bonos
mores instituit, quos qui velit agnoscere, librum Sclavorum qui dicitur
Methodius" legat, ibi reperiet qualia bona instituit rex benignissimus.

Itaque perfectis omnibus,

cardinales et episcopi ac legati
imperatoris, accepta a rege licentia et agentes gratias deo et
regi, cum honore magno et cum
pluribus donis a rege datis, reversi sunt ad loca sua. Similiter
bani et supani atque sednici noviter ordinati cum universo
popula, laudantes deum et
salutantes regem, abierunt unusquisque in provinciam et regionem suam.
Regnavit praeterea rex sanctissimus XL annos et menses
quatuor genuitque filios et filias,
et septima decima die intrante
mense martio mortuus est sepultusque est in ecclesia sanctae
Mariae in civitate Dioclitana
honorifice et cum magnis exequiis. Tune congregantes se

309
che nissun bano havesse o essercitasse alcuna autorita neir
altrui provincia, ma che ognuno
havesse cura della provincia a
s raccomandata, et che li bani
fossero tenuti dar conto della
lor amministratione al re solo
et non ad altri. Fece oltre a cio
molte altre buone leggi, e introdusse ottimi costumi. II che chi
desidera sapere, lega il libro de
gli Slavi, ch' fe intitolato Metodio, che in quello vedera quali
et quante buone cose institui
allora questo re benignissimo.
Havendo adunque finito
ogni cosa, i cardinal!, vescovi
et ambasciadori furono licentiati
dal re, et a lui rese le debite
gratie, con honore e doni tornarono a casa. Similmente li bani,
conti, centurioni et altri, che di
nuovo erano creati al governo,
lodando sommamente Dio et
salutando il loro re, s' inviarono
verso le provincie assegnate loro.
Dopo questo regno Svetopelek anni 40 e mesi quattro,
et hebbe molti figliuoli, si maschi, come femine. Finalmente
alii 17 del mese di marzo passo
a miglior vita et fu sepelito nella
chiesa di Santa Maria nella citta
di Dioclea. Li popoli dopo la
sua morte congregati lo piansero

populi lamentaverunt ilium flentes. Et in eadem ecclesia in

qua sepultu est, elevaverunt
filium eius Svetolicum 22 ); ibique
consecratus et coronatus est ab
archiepiscopo et episcopis. Ex ilia
denique die mos adolevit, ut in
eadem ecclesia eligerentur et ordinarentur omnes reges huius terrae.

dirottamente^ Et il suo figliuolo

Sfetolico fu consecrato e incoronato re in quella medesima
chiesa. Et sempre da quel tempo
fu osservato, che in quella chiesa
i re fussero eletti et consecrati.

X. Igitur Svetolicus, accepto

regno, secutus est vestigia patris
sui et ambulavit in via mandatorum domini pacemque cum
omnibus habuit. Genuit filios et
filias, et XII anno regni sui
mortuus est regnavitque Vladislavus filius eius pro eo.

Ora dunque regnando Sfetolico si sforzo di seguitare il

suo padre nella pieta, et visse
ne' precetti et nella legge del
Signore; hebbe con tutti pace,
e generando figliuoli, il duodecimo anno del suo regno fece
passaggio da questa vita. A cui
successe il suo figliuolo Vladislavo.
II quale non imito nella
bonta il suo padre, ma, declinando dalla retta via et dai precetti del Signore, s' imbratto di
molti et nefandi vitii. Onde per
il giusto giudicio di Dio, mentre
un di se ne va in caccia, cade
in una fossa, dove subitamente
resto morto.

XI. Accepto regno Vladislavus, qui fortis extitit viribus,

oblitus est domini dei sui et
declinavit a via patrum suorum
[et] non recte ambulavit coram
domino, sed coinquinavit se
multis immunditiis. Ideoque dum
quadam die iret venatum, divino
iudicio in foveam cecidit et mortuus est.
XII. Regnavitque frater eius
Thomislavus pro eo, qui fortis
extitit viribus, sed non fuit ut
frater eius. Regnant? Thomislavo
22)

Et nel suo luogo regno

Tomislav, suo fratello, il quale
fu homo da bene. Et nel suo
tempo vennero gli Ungari a

Sfetolicus caM HcnpaBno y Svetolicus.

311

310
Ungarinorum rex nomine Attila
promovit exercitum, ut debellaret eutn. Rex autem Thomislavus, fortis iuvenis et robustus
bellator, plurima bella cum eo
commisit et semper eum in fugam convertit. Genuitque Thomislavus rex filios et filias, et
XIII anno regni sui mortuus est.
XIII. Sebeslavus filius eius
successit in regnum patris sui.
Eo tempore venerunt Graeci et
obsederunt civitatem Scodarim.
Audiens autem [haec]23) Sebeslavus rex, congregavit gentem
multam et venit et irruit in castra
eorum. Et ceciderunt Graeci et
multi gladio perierunt et plurimi
capti sunt, alii vero in fugam
conversi sunt. Dum haec agerentur, Attila rex Ungarinorum cum
exercitu intravit in terram Sebeslavi regis et depraedavit [earn],
destruxit atque incendit maximam
partem terrae illius et reversus
est in locum suum. Inde abiit
contra occidentalem plagam, Sebeslavus autem rex reversus, non
invetjit eum caepitque recuperare terram suam. Nati sunt ei
duo filii gemini unumque Rasbivoy vocavit, quod latine dicitur ,,ruina gentis", alium vero
Vladimirum. Regnavit XXIIII annis
et mortuus est.
3) MOJ

saccheggiare 51 suo paese, co'

quali fece egli molfe battaglie,
et sempre restando vittorioso,
finalmente gli scaccio di tutto il
suo regno. Et havendo havuto
alcuni figliuoli maschi e femine,
il XVH-anno del suo regno
venne a morire.
Onde il suo figliuolo Sebeslav entro nel governo. Nel
cui tempo venuti i Greci, assediarono la citta di Scutari. Del
che avisato egli, et fatto un buon
apparato di gente, venne et assalto il campo greco. Dove molti
Greci caderono et altri furono
presi vivi.

Dopo questo nacquero a

Sebeslav due figliuoli gemelli,
uno chiamo Rasbivoi et altro
Vladimir. Ne havendo fatto altra
cosa notabile, il 24. anno del
suo regno passo da questa vita.

XIV. Post eum regnaverunt

filii eius diviseruntque sibi regnum, eo quod gemini essent, et
Rasbivoy quidem Maritimam,
Vladimirus autem Surbiam24) regebat; qui accepit uxorem, filiam
regis Ungarinorum genuitque ex
ea filios et filias. Et facta est pax
firma inter Ungaros et Sclavos.
Post haec Rasbivoy septimo
anno regni sui mortuus est, Vladimirus vero accepit totum regnum et XX anno regni sui mortuus est.

Li suoi figliuoli dopo di lui

regnarono dividendo il regno
paterno. A Rasbivoi venne la
parte maritima, a Vladimir la
Surbia. II quale tolta per moglie la figliuola del re degli Ungari, hebbe con lei figliuoli. Con
occasione adunque di questo
matrimonio fu fermata, la pace
fra gli Unga*i et Slavi. Et essendo morto Rasbivoi il settimo
anno del suo regno, et la sua
parte pervenendo al suo fratello
Vladimir, un 7 altra volta fu unito
il regno. Finalmente mori etiandio Vladimir, dopo haver regnato anni venti.
XV. Regnavit post eum filius
A cui successe il suo fieius C/zranimirus25), cuius tem- gliuolo Caranimir. Et nel suo
poribus rebellavit Croatia Alba tempo Croatia Alba se gli riet proiecerunt eum inde. Tune bello. Contro la quale havendo
rex congregans gentem ex Rassa egli fatto un buon essercito-de'
et Bosna, perrexit super eos. Rassiani et Bosnesi, fu inconAt ipsi congregantes se in piano trato nel piano di Chelmo dove
Chelmo, paraverunt ei bellum, appiccata la battaglia, il re fu
in quo cecidit rex et mortuus est. rotto et vi cade morto.
XVI. Accepitfjue post eum
Dopo il quale entrato nel
regnum Tvardoslav filius eius et governo il suo figliuolo Tvarrecuperavit regnum patris sui doslav, et ricuperato il regno paet mortuus est.
terno, in pace fini li suoi giorni.
XVII. Post eum regnavit
Ostrivoy, nepos eius, eo quod
liberis caruit rex Tverdoslav.
Genuit filios et filias rex Ostrivoy et XXII0 anno mortuus est.
2*) TaKO y pyKonHcy; uiraMnaHH TCKCT HAia rpeuiKOM Sumbram.
25) y Jly^jesy pyKonHcy Caranimirus, y iirraMnaHOM TCKCTy Charanimirus.

312
XVIII. Tolimirus filius eius
accepit regnum. In diebus illis
laetata est omnis terra. Genuit
filios et filias et mortuus est.

XIX. Post quern regnavit

Pribislavus filius eius, qui multas
iniquitates operatus est. Quodam
itaque tempore insurrexerunt
magnates Bosnae cum aliquantis
et interfecerunt regem corpusque
eius in flumen proiecerunt

XX. Tune Trepimirus 26 ),filius

eius, una cum bano [Bosnae], captis omnibus illis, disperdiderunt
eos morteque pessima necaverunt eos. Trepimirus itaque post
haec accepit regnum et regnavit in
loco patris. Eo tempore venerunt
Alamanii et ceperunt Istriam
caeperuntque intrare Croatiam.
Tune rex Trepimirus congregans
fortitudinem validam gentis suae,
paravit eis bellum. Facto bello
misit eos rex in ore gladii et
persecutus est eos proiecitque
eos ex omni terra sua. Post haec
dux Alamanorum misit legatos
regi Trepimiro, ut daret filiam

313

Et regno dopo di ltd il suo

figliuolo Tolimir, nel cui tempo
tutte le cose erano per la molta
sua prudenza ben governate, in
maniera, che tutto il regno stava
molto consolato et allegro. Et
havendo generate figliuoli, passo
di questa vita.
Dopo il quale governo il
regno il suo figliuolo Pribislav,
il quale fece molte e grandi sceleraggini. Onde con successo di
tempo li primi baroni di Bosna,
non potendo hormai tolerare le
sue iniquita, si levarono contra
di lui, et ammazzatolo il suo
corpo gittarono nel fiume.
Questa cosa non sopporto
il suo figliuolo Crepemir, ma
fatto il consiglio col bano di
Bosna, prese tutti i micidiali del
suo padre, i quali fece morire
di morte crudele. Et preso il possesso del regno, comincio signoreggiare. Et nel suo tempo i
Tedeschi, soggiogata T Istria,
volevano passare ancor piu oltre
in Croatia. Contro li quali il re
Crepemiro fatto un forte essercito, venne a far con essi loro
la giornata, et dando loro rotta,
gli scaccio da tutto il suo paese.
Questa cosa vedendo il capitano
de' Tedeschi, mando gli amba-

26) y JlyijHJa na o6a Mecxa Crepimirus, OHHTO HCKBapeno OA npenacHBana

SSL Trepimirus (FJI.

suam uxorem filio suo Svetozar.

Placuit regi, eo quod ipse dux
esset consobrinus imperatoris et
accepit filiam eius uxorem filio
suo. Et facta est pax firma inter eos. Regnavit TYepimirus rex
XXV annos et mensem unum
et mortuus est.

XXI. Regnavit post eum Svetozar, filius eius, qui mansuetus

fuit ac pius vixitque in timore domini et genuit filium, cui Radaslavus nomen imposuit. Post
haec in pace quievit.
XXII. Post eum regnavit
Radaslavus, qui patris sui vestigia secutus, omni bonitate fuit
ornatus. Praeterea genuit filium,
quern Ciaslavum vocavit, qui
iuvenis effectus caepit esse inobediens patri suo. Eo tempore
banus Croatiae Albae cum suis
omnibus rebellaverunt regi. Tune
rex Radaslavus congregans exercitum, partem exercitus dedit filio
suo Ciaslavo partemque secum
tulit. Post haec abeuntes circumdederunt rebelles hinc inde et
comprehenderunt illos ac depraedaverunt. Sed quotquot rex
comprehendit, liberos abire per-

sciadori al re Crepemiro pregandolo che neir avenire vivesse

seco da buon amico, e che il
suo figliuolo Svetorad togliesse
per moglie la sua figliuola.
Queste dimande del Tedesco
piacquero al re (imperoche costui era cugin germano deir imperadore) et facilmente diede
T assenso a quanto era dimandato. Et in tal modo fu fermata
fra loro la pace. Crepemir havendo regnato anni venti e un
mese, venne a raorire.
Al quale successe Svetorad
suo figliuolo, che fu huomo mansueto et pio, et visse nel timore
di Dio. Hebbe un figliuolo addimandato Radoslav, et dopo
questo riposo in pace.
Onde Radoslav, entrato nel
regno, diede opera a tutto suo
potere di seguitare nella sua vita
et nelle sue attioni la bonta et
integrita del padre. Hebbe un
figliuolo, qui pose nome Ciaslav.
Costui pervenuto alia giovanezza,
comincio essere disubidiente al
suo padre. Nel cui tempo Croatia Alba di nuovo ribello. II re
fatto per tanto un buon essercito, parte di quello diede al
suo figliuolo et parte? egli appo
di se ritenne. Et circondando da
ogni parte i ribelli, gli superarono. Quelli che erano presi dal
re, furono lasciati liberi; ma gli

315

314

misit; quos vero filius Ciaslavus

comprehend!!, militibus in servitutem tradidit. Quam ob causam indignati sunt milites, qui
cum rege erant et relicto eo abierunt post Ciaslavum filium eius
Tune Ciaslavus, elevatus in superbiam, expulit patrem suum
de regno et consilio militum
caepit persequi eum. Rex denique fugiens venit in locum,
qui dicitur Lasta. Cernens itaque
non posse evadere manus filii
sui, cum aliquantis qui eum diligebant, venit ad littus maris.
Post haec, quia Ciaslavus. cum
suis iam prope erat, timore21)
percussi, cum equis28) ut stabant
natantes pervenerunt et ascenderunt quandam petram, quae
non multum longe erat a terra;
et sic evasit rex. Non multo
post, voluntate dei, transibat
navis, quae de Apulia erat. Tune
rex et qui cum eo erant, caeperunt clamare et vocare nautas.
Et nautae navigantes venerunt,
ut viderent, quid nam esset. Ut
autem cognoverunt causam, cum
honore susceperunt regem et
omnes eius et duxerunt ad civitatem Sypontinam, inde perrexit Romam ad limina apostolorum Petri et Pauli. Ab ilia
autem die petra ilia vocata est

altri, che il suo figliuolo haveva

presi, furono dati per servi de'
soldati di Ciaslavo. Questa cosa
vedendo li soldati di Radoslav
suo padre, si sdegnarono, et
abbandonato lui, passarono tutti
neir essercito di Ciaslav. II quale
per cio insuperbito, per consiglio
de' suoi soldati, levo il regno
al padre et comincio a perseguitarlo da per tutto. II re fuggendo dalla sua rabbia, venne
in un luogo detto Lasta. Ma vedendo nondimeno, che ivi non
era sicuro dair insidie del figliuolo, con alcuni de' suoi famigliari scese a i luoghi vicini
al mare. Questo intendendo Ciaslav, 1'ando seguitare, et gia era
con suoi cavallieri per prenderlo,
se non fusse, ch' il re gittatosi
con tutti li suoi nel mare, venne
natando ad un scoglietto non
molto distante da terra ferma;
et cosi scampo dalle mani del
figliuolo. Dove dimorando, per
volonta di Dio, che in tutto si
mostrava favorire le cose del re,
vi capito una barca, che da Puglia veniva. La quale vedendo
il re et quelli ch' erano con lui,
cominciarono gridare e chiamare
li marinari, i quali, spaventati
per la novita di tal caso, s'avieinarono a quel luogo; Et come

27) y JlyijHja na o6a Mecxa rpeuiKOM tempore.

28) y JI. rpeuiKOM equitibus.

,,Radaslavi camich" sive petra.

Ciaslavus, praeterea maledictus
a patre, caepit regnare.

conobbero il re e la causa per

la quale egli ivi si trovava, gli
hebbero molta compassione; e
ricevutolo con grande honore e
riverenza, lo menarono in Siponto, onde egli poi si trasferi
a Roma. Et da quel tempo quel
scoglietto, o diremo sasso, si
chiamo Chami di Radoslav. Havendo dunque Ciaslav scacciato
il padre, comincio regnare.

Eo tempore erat quidam adolescens nomine Tyc[h]omil29) in

partibus Sraga, filius cuiusdam
presbyteri de vico Rabici pascebatque greges ovium cuiusdam
principis, cui nomen Budislavus
ferat]30). Et quia Tyc[h]omil fortis
erat viribus et robustus venator
atque valde levis ad currendum,
quandocumque princeps exibat
venatum, ducebat eum secum.
Quadam vero die, dum iret venatum, Tyc[h]omil nolens, sed
casu percutiens virga quam manibus gestabat unam canem nomine Palusia, [et] interfecit earn.
Unde nimio terrore perterritus,
eo quod princeps earn valde diligeret, fugam petiit et venit ad
Ciaslavum, a quo statim susceptus est.

Nel cui tempo era un certo

giovane addimandato Tichomil
nelle parti di Sraga, figliulo d'un
prete della villa Rabica, che stava
a pascere il gregge d'un barone
a nome Budislav. II quale Tichomil era di corporatura robusta et forte cacciatore, superando facilmente tutti nel corso
de' piedi. Onde il suo patrone
lo menava sempre seco in caccia. Nella quale trovandosi un
giorno, inavedutamente percosse
col bastone, che portava in
mano, una cagna del suo patrone, che si chiamava Paluscia,
della qual percossa resto morta.
Onde egli molto isbigottito (perche questa cagna era molto grata
al suo patrone) fuggi da lui e
venendo dal re Ciaslav, fu da
lui volentieri ricevuto.

29) y JI. Tycomil; Op6HHH HAia 6oji>e Tichomil.

30) Moj

317

316
XXIII. Regnante ergo Ciaslavo rege> Kys princeps Ungarinorum, cum suo exercitu venit
Bosnam et devastabat atque
depraedabatur eandem provincial^ Tune rex, congregans
populum, exiit ei obviam in
Drina iupania iuxta fluvium.
Ubi commisso bello Tyc[h]omil
supradictus adolescens, hinc
inde hostes vulnerans, cucurrit
et interfecit Ungarinorum principem et amputate illius capite,
regi praesentavit. Ceciderunt die
ilia innumerabiles ex gente Ungarinorum in loco qui Cive/ino31)
dicitur, quasi prorugitus pecorum. Sic enim rugiebant ibi Ungari, dum interficerentur, ut porci;
et locus'32) ubi interfectus fuit
Kys princeps [dicitur] Kiskovo
usque in praesentem diem. Post
haec rex Ciaslavus, valde laetus,
dedit Tyc[h]omil iupaniam Drinae; et filiam bani Rassae dedit
ei uxorem, eo quod interfecisset
Kys principem. Uxor autem
principis, audiens mortem viri
sui, p err exit ad regem Ungariae, quaesivit ei adiutorium et
exercitum, quatenus vindicaret
mortem viri sui. Accepta autem
innumerabili gente, venit supra
regem Ciaslavum invenitque eum

Regnando adunque Ciaslav,

Chys, capitano degli Ungari>
entro con un potente essercito
in Bosna, saccheggiando e mettendo a ferro e fuoco il paese
di Ciaslav. II quale ando con la
sua gente a incontrarlo nella
giupania di Drina lungo il fiume,
dove appiccata la battaglia,
Tichomil sudetto ammazzo con
sua mano Chys, capitano degli
Ungari, e, tagliatol' il capo, lo
rappresento al suo re. E in
questa zuffa caderono molti
Ungari. La onde Ciaslav, havendo havuta questa vittoria*
diede a Tichomil la giupania di
Drina et per moglie la figliuola
del bano di Rassia. Questo fatto
d' arme sendo annonciato et
divolgato in Ungaria, et la moglie di Chys intesa la morte del
marito, se ne ando al re degli
Ungari, supplicandolo, che nel
vendicare la morte del suo marito la volesse aiutare. Dal
quale havendo havuto un grosso
essercito, venne nel regno di
Ciaslav; et quello trovato in una
selva con pochi de' suoi (come
quello che non dubitava di simil
caso) T assali, et preso che
Thebbe, gli fece prima tagliare
il naso e T orecchie, et T anne-

31) y JL na o6a Mecxa Civedino; npeMa #ajbHM penwMa BHAH ce, #a je

HcnpaBHO Civelino, o#
32) y JI. in loco, ajiH ocraJiH TCKCT xpa>KH oeaj HcnpaBaK.

in Seremp. Nesciente autem

rege, nocte irruerunt Ungari in
eius castra et captus est rex
Ciaslavus et omnes parentes
illius, quos iussit uxor Kys,
ligatis manibus et pedibus, proiici in flumen Sa[v]um. Sicque
factum est; conversus est dolor
eius in peccatum, quod exercuit
circa patrem suum super caput
eius et periit ipse et domus
eius tota.
XXIV. Post haec remansit
terra sine rege et bani caeperunt
dominari terram suam unusquisque super provincias et regiones subiugaveruntque sibi
iupanos et ab eis tributa accipiebant, sicut rex solebat accipere. Nomen vero regis nemo
audebat sibi imponere. Tyc[h]omil etiam, defuncto socero, dominabatur terram Rassam, sed
nee regem nee banum ausus
est se vocare, sed tantum iupanum maiorem ideo, quoniam
praeerat caeteris iupanis Rassae.
Sicque dominaverunt terram
multis temporibus.
XXV,
Praeterea parentes
regis Radaslavi et milites, qui
cum ipso erant Romae, audientes quod accidit> rogaverunt
regem, ut uxorem acciperet. Qui
coactus eorum precibus accepit
uxorem Romanam, valde nobilibus ortam natalibus, de qua

gare poi nel fiume con tutti li

suoi. Et in tal modo perito con
tutta la sua casa, fece penitenza
del peccato commesso verso il
suo padre.

La onde dopo la morte di

Ciaslav la terra resto senza il re.
Ma li bani signoreggiavano le
provincie, che dal re loro erano
state raccomandate, e niuno di
loro haveva ardimento d' usurparsi il nome regale. Tichomil,
sendo morto il suo suocero,
governava la Rassia, ma ne
anche egli osava pigliarsi questo
nome del re, ma era chiamato
giupano, overo conte maggiore.
Percio che era soprastante a
tutti gli altri conti di Rassia. Et
in questo modo il regno di
Ciaslav per gran tempo fu governato da i bani et conti.
Alia fine venuto cio a notitia a Radoslav, suo padre, ch'
era fuggito a Roma, ad istanza
et preghiera di quelli che seco
erano, tolse per moglie una
nobile Romana, con la quale
havendo havuto un figliuolo addimandato Petrislav, et consu-

319

318

genuit filium, quern Petrislavum

vocavit. Post haec in senectute
bona mortuus est et sepultus
in ecclesia sancti loannis Lateranensis cum magna honorificentia.
XXVI. Accepit post haec
Petrislavus uxorem, puellam nobilem Romanam, de qua genuit
filium, quern Pavlimirum vocavit.
Post haec vivens annis plurimis
cum parentibus suis Romanis et
ipse mortuus est. Post mortem
vero eius, parentes eius caeperunt habere inimicitias cum
caeteris Romanis et caeperunt dura bella facere in civitate sicuti saepe solent facere.
Pavlimirus iam iuvenis effectus,
caepit esse valde robustus et
fortis bellator, ita ut in civitate
Romana nullus ei esset similis.
Unde parentes eius nee non alii
Romani caeperunt ilium valde
diligere immutaveruntque nomen
eius et imposuerunt ei nomen
Bello, eo quod bellum facere
valde delectabatur.

mato dalla vecchiaia, pass6 da

questa vita.

Eo tempore exivit stolum a

Sicilia, multitude copiosa navium
Saracenorura, quod stolum vocatur
,,miria armeni" graece, id est latine ,,decem millia vella". Omnes
civitates maritimas destruxerunt. Latini autem fugientes montana petebant, quo Sclavi habitabant;
revertentes autem Saraceni in terram

In questo tempo usci da

Sicilia, gran moltitudine de' vascelli saracini, i quali destrussero
tutta la Dalmatia. Questa armata
si chiamo in lingua greca miriarmeno, cioe dieci mila vele, et
ruinarono tutte le citta maritime.
Ma i Latini fuggendo andavano
ritirandosi ne' monti. E tornati

Petrislav medesimamente si
marito con una giovine Romana
di nobil leguaggio, et hebbe con
lei un figliuolo, chiamato Pavlimir. Ma dipoi vissuto che hebbe
molti anni con li suoi parenti
Romani, finalmente et egli mori.
Dopo la cui morte li parenti
di Radoslav entrarono in gran
inimicitie con altri Romani, et
per cio guerreggiavano fra loro
ogni di molto fieramente. Onde
Pavlimiro, fatto gia grandetto,
maravigliosamente si portava in
quei tumulti, che non solo alii
suoi parenti, ma ancora agli
altri Romani per il suo valore
et prudenza era molto caro, e
come valente guerriero era chiamato Bello.

suam, Latini volebant revertere in

suas civitates, sed Sclavi comprehendentes illos pro servis tenuerunt.
Post haec plurimi Latinos dimiserunt
tali pacto, ut omni tempore tributa
eis redderent et servitia exercerent.
Sicque caeperunt reaedificare civitates maritimas a Saracenis destructas.

Per idem tempus Romani

parentes Belli, qui et Bellimirus,
[videntes] quod non possent
sustinere magnatum Romanorum
insidias atque inimicitias, eo
quod nolent se humiliare ac
pacem cum inimicis facere, exeuntes omnes de civitate una
cum Bello, uxoribus et filiis ac
filiabus, milites numero quingenti, acceptis parvulis et mulieribus, venerunt Apuliam. Inde
intrantes naves, transfretaverunt
in partes Dalmatiae. Venerunt
ad portum qui Qravosa dicitur
et Umbla. Miserunt enim Sclavi
Bello, qui et Pavlimirus, nuncios,
ut veniret accipere regnum patrum suorum et hac de causa
secuti sunt ilium parentes eius.
Igitur descendentes de navibus,
construxerunt castellum et habitaverunt ibi. Audientes homines Epidauriae civitatis, qui per
silvas et montana manebant,
quod Bellus cum Romanis ve-

che furono i Saracini al loro

paese, i Latini volevano altresi
ritornare alle loro citta. Ma dagli
Slavi furono presi et ritenuti per
servi, et con successo di tempo
molti di quelli lasciarono, con
patto pero, che fossero obligati
dar loro un tanto di tributo et
far servitii necesarii. Et cosi
cominciarono rifare le citta destrutte da' Saracini.
Nel medesimo tempo li parenti della moglie di Pavlimiro,
non potendo gia sopportare 1' ingiurie che gli venivano fatto ogni
di dalli loro nimici, pregarono
Bello, che si partisse da Roma,
promettendo gli, dovunque gli
haverebbe menato, d' andarvi
volentieri con le mogli, figliuoli
e quanto possedevano del proprio. Alii quali Bello desideroso
di compiacere, gli fece tragettare
da Puglia in Dalmatia, in un
luogo chiamato Gravosa. La
dove Pavlimiro, oltre le mogli et
figliuoli delli parenti, fu accompagnato da cinque cento soldati Questa sua venuta intendendo gli Slavi, subitamente gli
mandano ambasciadori, pregandolo di voler venire da loro, e
tor' il possesso del regno, che
a lui di ragione spettava. Alle
preghiere de' quali condescendendo Pavlimiro, e smontato in
terra, nelle ripe vicine comincio

320

nissent et castellum fecissent,

congregantes se venerunt et una
cum ipsis aedificaverunt civitatem supra mare in ripis ma-rinis, quas Epidaurii lingua sua
alaus" dicunt. Unde ea civitas
,,Lausium" vocata est, quae postea r pro 1 posita, Ragusium
appellata est. Sclavi vero [earn]
Dubrovnich appellaverunt, id est
silvester" sive ,,silvestris", quoniam, quando earn aedificaverunt,
de silva venerunt.

XXVII. Inter haec audientes

bani et iupani terrae advenisse
Bellum, nepotem Radaslavi regis,
laetati sunt, et maxime populus
terrae Sclavorum; caeperunt undique ad eum confluere, inprimis
habitatores regionis Tribuniae,
venientes cum magno honore,
duxerunt ilium in Tribuniam.
Postea bani venientes in Tribuniam, cum iupanis et setnicis
susceperunt ilium honorifice et
in die Ascensionis Domini constituerunt ilium regem. Solum
iupanus Rassae, qui de Thyc[h]omil progenie erat, cum sua

321

fabricare una rocca, accio che

se per aventura gli fusse necessario di tornare in dietro, havesse un luogb per potere sicuramente ritirarsi. Delche sendo
venuta la nova a gli huomini,
che dalle ruine d'Epidauro s'erano salvati et habitavano nelle
selve et altri luoghi forti per
natura, vi corsero et Taiutarono
nella fabrica di detto castello,
il quale dai sassi in lingua lor
chiamati lavi, lo nominarono
Lausio. Ma poi mutata la L in
R, fu detto Rausa, tuttoche altre
volte questa rocca o castello sia
stato chiamato etiandio Dubrovnik imponendol' il nome
dalle selve, onde a fabricarlo
erano venuti. Imperoche dubrava
nella lingua slava significa selva.
Ne contentandosi di questa
sola ambasciaria, da tutto il
regno concorreva gran moltitudine per vederlo, et principalmente gli habitatori della contrada di Trebine. Pavlimiro,
fabricate adunque il castello et
postovi dentro buona guardia
con il restante d'Epidauro, si
pose in viaggio. E primieramente venne a Trebine, dove fu
ricevuto con gran honore; et dimorando quivi per alcun tempo,
tutti li principi et baroni del suo
regno vennero a lui, in fuor di
giupano di Rassia, ch'era della

provincia noluerunt venire ad

regem. Tune rex Bellus iratus
congregavit exercitum et venit
Rassam. Luthomirus autem iupanus Rassae, congregans similiter
populum, paravit ei bellum. Bello
itaque inito iuxta flumen Limo,
cecidit populus iupani Rassae
et in fugam conversi sunt. Tune
rex cum suo exercitu insecutus
est eos usque ad aliud flumen, qui
dicitur Ybro, ubi dum iupanus
per pontem transiret fugiens, quidam qui cum eo erant, volentes habere benevolentiam regis,
percutientes eum gladio, per
pontem iactaverunt eum in flumen et mortuus est. Rex autem
accepit regnum patrum suorum
et siluit terra in conspectu eius.
Igitur causa victoriae, Romani
qui cum rege erant, aedificaverunt ecclesiam in Rassia ad honorem beati Petri apostoli in
loco propinquo Caldanae. Et non
multum longe ab eadem ecclesia,
in uno monticulo, construxit rex
castellum vocavitque illud suo
nomine Bello. Ecclesiam autem
supradictam statuit episcopatum
fieri ordinavitque ibi episcopum
et episcopatum usque in praesentem diem. Post haec caepit
rex perambulare per terram et
per regnum suum.

stirpe di Tichomil. Pavlimiro

fu creato e incoronato re neir
Ascensa del Signore. Et quantunque gli fusse piacciuto un si
maraviglioso consenso de' principi nel decchiararlo re, nondimeno grandemente si.corruccio
contra il giupano della Rassia.
La onde delibero di farli guerra.
Et fatto 1'essercito, gli assali il
paese, alia cui difesa uscito con
molta gente Qliutomir (che cosi
si chiamava il detto giupano
della Rassia) e azzufati nella
giornata lungo il fiume Limo,
1'essercito del giupano non potendo sostenire T empito de'
soldati di Pavlimiro, fu rotto et
posto in fuga. Li quali perseguitando Pavlimiro insino ad un
altro fiume detto Ibro, parte di
loro ammazzo e parte prese vivi.
Ma il giupano, passando per il
ponte del detto fiume, da uno
de suoi soldati in gratia di Pavlimiro fu scannato et buttato nel
fiume. Pavlimiro, havuta dunque
questa vittoria, s' impatroni del
regno de' suoi avi, e la terra
s' accheto nel suo cospetto. Et
in segno di questa vittoria rizzo
in Rassia presso a Caldana la
chiesa di S. Pietro, cui appresso
sopra un colle fece la citta, che
dal suo nome chiamo Bello; et
in quella pose il vescovo, che
sino al di d' hoggi dura. Di poi
21

322

323

Quodam itaque tempore,

dum esset rex in partibus Sremi,
Sremani congregantes se cum
Ungaris, commiserunt praelium
cum rege. In quo loco ceciderunt
Sremani cum Ungaris et facta
est eis coritritio magna. Ab illo
ergo die dicta est planities ilia,
in qua factum est praelium, Bellina, nomine regis, ob victoriam,
quam habuit ibi rex, usque hodie. Post haec Ungari ad regem
miserunt quaerendo pacem. Rex
praeterea fecit pactum cum eis
hoc modo, ut ab illo die in antea non auderent transire flumen
Sava et a loco unde surgit et
sicut currit usque quo intrat in
magno flumine Donavi, neque
homines regis transirent in illam
partem, neque illi in istam; et
placuit eis et fecerunt pacem.
Post haec reversus est rex in
maritimas regiones. Quadam autem die, dum intraret in unum
oppidum Tribuniae, subitanea
morte defunctus est. Tune sepelierunt ilium in ecclesia sancti
Michaelis in eodem oppido cum
grandi honore. Populi autem fleverunt ilium multis diebus. Septima autem die dormitionis eius,
uxor illius peperit filium, quern
Tiscemirum vocavit, quod latine
dicitur ,,consolator populi".

visito tutte le provincie del suo

regno.
Et venuto a Sirmio, i terrazzani di quel luogo, fatta lega
con gli Ungari, con buon essercito s' armarono contra di lui.
Con li quali Pavlimiro venuto
a fatto d' arme li ruppe, sconfisse e taglio a pezzi. Et da quel
tempo quel luogo, dove fu fatta
questa giornata, per la vittoria
ottenutavi, si chiamo Campo Bellino. Ma gli altri Ungari, dubitando che Pavlimiro, mosso da
questa ingiuria, venisse a dar
guasto alle terre loro, lo mandarono a supplicare per conto
della pace. La quale dopo molti
ragionamenti dair una e T altra
parte fatti, fu loro concessa con
tale pero conditione, che il termine delle provincie e paesi, che
ciascun popolo possedeva, fusse
il fiume Sava, e che neir avenire non fosse lecito ne a Ungaro ne a Slavo di passarlo. Poi
quindi partito Pavlimiro venne
ne' luoghi maritimi, e, trovandosi
a Trebine, fu oppresso da subita
morte et ivi sepelito nella chiesa
di San Michele Arcangelo con
gran pompa funerale, piangendolo dirottamente tutto il suo popolo. La sua moglie il 7. di della
sua morte partori un figliuolo,.
cui fu posto il nome Tiescimir-

XXVIII. Defuncto rege, ii

qui de progenie Tyc[h]omil erant,
caeperunt dominare Rassam et
omnes bani, similiter tempore ut
prius, dominari super se nolebantque ullam facere rationem
reginae nee eius filii. Sola Tribunia obediebat reginae, eo quod
parentes eius erant in Tribunia
et Lausio, et non audebant rebellare ei. Postquam autem crevit
puer, tulerunt ei uxorem, filiam
bani G/domiri33) de Croatia Alba,
de qua genuit duos filios: Prerfimirum34) et Cresimirum. Postquam autem creverunt pueri,
misit Tiscemirus filium suum
socero suo, qui Cro^tiam Albam
dominabatur, mandans ei, ut congregaret populum et iret supra
banum Bosnae. Ipse autem cum
Preafimiro filio suo congregans
parentes suos et populum Tribuniae, venit praeliare contra banum, qiii Prevalitanam regionem
regebat. Banus itaque congregans populum suum paravit se
ad bellandum. Dum autem committeret bellum, cecidit banus
et mortuus est. Cecidit et Tiscemirus et vulneratus est; postea
mortuus est. Prerfimirus autem,

Al quale tutti i principi del

regno, come e fanciullo, levarono
T obedienza, cominciando primo
dalla progenie di Tichomil, che
in Rassia si trovava. Solamente
i Trebinesi e i Lausii servarono fedelta al suo re. Imperoche in Trebine et Lausio si
trovavano i parent! per linea
virile della madre di Tiescimir.
Questa ribellione del popolo
vedendo la madre del putto,
quando egli pervenne air eta
giovenile, procaccio di dargli per
moglie una delle figliuole di
Cidomir, bano di Croatia Alba.
La quale Tiescimir menando a
casa, hebbe con lei due figliuoli;
Predemir e Crescimir. Li quali
sendo in eta cresciuti, Tiescimir
lor padre mando Crescimir al
bano delia Croatia Alba, suo
suocero, pregandolo, che con
la sua gente assaltasse il bano
della Bosna; et egli con 1'altro
figliuolo condusse T essercito
nel paese Prevalitano. A cui
uscito incontra il bano della
detta provincia, e venuti a giornata, il detto bano in questa
battaglia fu morto. E Tiescimir,
havendo ricevute alcune ferite,

Jl. Cidomiri', BepOBaTHO HCKBapeno sa H y A O M H p (Cudomiri). y

j 6HJio je H HJICMC Hy^oMHpnM.
34) y JI. Prelimirum; ajiH KOPCKTHO rjiacH OBO HMC EfpeAHMMp (Predimir),
ra Aou,HHJe H na^asHMO y JleronHcy. CjiOBencKora HMena Ilpeji
(FJI. M i k l o s i c h o. c. Op6HHH HMa na TOM Mecry Predemir o. c.)

324

325

eius filius, vicit praelium et cepit

totam Croatiam Rubeam et coronatus est rex. Caepitque dominari terram et regnum patrum
suorum.
XXIX. Cresimirus autem
frater eius, cum avunculo pugnantes, praedaverunt Uscople
et Luca et P/eva35). Banus autem
Bosnae, videns quod ante eos
stare nequibat ad pugnam, fugit
ad regem Ungariae. Deinde Cresimirus cepit totam Bosnam et
dominavit earn. Defuncto etiam
patre matris suae, dominavit
Croatiam Albam.

XXX. Eo tempore defunctus

est Bulgarorum imperator Petrus
nomine, qui sedebat in civitate
Magna Preslava et Graecorum
imperator, congregans validam
fortitudinem gentis suae, obtinuit totam Bulgariam suoque
subiugavit imperio; dei'nde reversus ad polatiam suam, reliquit suum exercitum. Hi autem
qui praeerant exercitui, venientes
cum exercitu, ceperunt totam Rassam provinciam. lupanus etiam
Rassae fugit et venit ad regem
35)

y JI. rpeuiKOM Preva.

da quelle finalmente hebbe la

morte. Prelemir suo figliuolo,
per mezo di questa vittoria ricupero tutta la Croatia Alba e fu
incoronato re e governo il regno
de suoi avi.
Ma Crescimir, altro suo
fratello, and6 in compagnia del
suo zio, fratello della sua madre,
et saccheggiarono Uscople, Luca
et Preva. II bano della Bosna,
vedendo di non poter loro resistere, non aspetto la venuta loro,
ma se ne fuggi in Ungaria. Non
havendo dunque Crescimir chi
gli contrastasse, ricupero la
Bosna. Et dopo fra breve, il suo
avo materno, senza lasciar alcun
figliuolo, pass6 da questa vita.
Onde Crescimir entro nel possesso della Croatia Alba.
Et quasi nel medesimo tempo
Pierro, principe de' Bulgari, fece
passaggio a miglior vita. La cui
sedia regale era nella citta
di Preslava. L' imperadore di
Costantinopoli, desideroso d' occupare il regno de' Bulgari con
questa occasione, fatto un buon
apparato di gente, lo soggiogo
quasi tutto et lasciatovi 1' essercito, esso torno a Costantinopoli. Questo essercito, non
potendo stare cheto, ma entrato
in Rassia, 1' haveva occupata. II

Prerfimirum cum duobus filiis

suis, Pleno36) et Radigrado, et
filia sua nomine Prechvala, et
invenerunt regem in iupania Onogosti. Prerfimirus autem rex videns filiam eius quod pulchra
esset valde et omnibus membris
composita, vulneratum est cor
illius amore eius. Vocatisque
pueris suis, mandavit eis loqui
iupano patri puellae, si vellet se
subiugare et omnem regionem
suam regiae potestati spontanea
voluntate et vellet iurare fidelitatem regi et filiis eius, sciret,
quod rex acciperet filiam eius
uxorem. Quod iupanus audiens,
laetus effectus, iuravit ipse cum
filiis eius fidelitatem regi et filiis eius [et] promiserunt se adimplere omnia quaecumque mandasset rex. Tune rex accepit
filiam eius uxorem et nuptiis
celebratis more regali, dedit cognatis suis Tribessam in [dedinam]37), quam Latini dicunt haereditatem, et constituit Radigradum
iupanum in Onogoste.
Post haec non multo tempore transacto, defunctus est
imperator Graecorum et rex Predimirus cum suo socero miserunt Rassanis, suis amicis, ut
nil timendo interficerent Grae-

bano della Rassia, vedendosi

privo della sua provincia, venne
in Onogoste al re Prelemir con
Pigna e Radigrado, figliuoli, e
Prechvala, sua figliuola; e trovarono il re nella giupania d'Onogoste. Questa figliuola del bano,
sendo molto bella, piacque al
re fuor di modo. La onde fece
intender per mezo de' suoi servi
al suo padre, che se voleva
dargli la per moglie, egli attenderebbe di ricuperare il suo
stato di Rassia, il quale darebbe
poi a lui et alii suoi posted in
heredita, con tale pero patto,
ch3 essi volontariamente sottomettessero la Rassia al re e a
lui giurassero fedelta. Questa
cosa piacque sommamente al
bano e pero subito accetto il
partito. II re, tolta dunque per
moglie la sua figliuola, fece le
nozze con grande magnificenza.
E Radigrado, suo cognato, fece
conte d' Onogoste.
Ne molto dopo, morendo
1'imperadore di Costantinopoli,
Prelemiro col suo suocero bano
accennarono a i Rassiani, che
senza alcun rispetto scacciassero e uccidessero tutti i Greci

f6) y JI. Piena; HCKBapeno HMC ILvknK (FJI. KoMCHTap).

37) O TOMC HcnpaBjLeHOM H AonyH>eHOM Mecry yn. KoMenrap.

327

326

cos, qui praeerant eis. Ita et

factum est. Occisis ergo una die
omnibus Graecis, perrexit rex
cum socero et suis cognatis, et
obtinuit totam Rassam constituitque socerum suum, sicut
prius fuerat, iupanum maiorem
et cognatos suos sub potestate
patris iupanos constituit, ut dominarentur earn provinciam et
possiderent, salvo tamen iure
regio.
Post haec Prerfimiro regi nati
unt quatuor filii, quorum nomina sunt haec: primogenitus
Chvalimirus, secundus Boleslavus, tertius Dragislavus, quartus
Svevtadius38), quibus et divisit
terrain suam hoc modo:

di quel luogo. II perchfe un di

furono tutti ammazzati da Rassiani. Et Prelemiro, andato in
Rassia col suo suocero, la diede
in possesso a lui et a' suoi posteri, ritenuto solamente in quella
1'autorita regale.

Et dopo questo nacquero a

Prelemir della sua moglie Prechvala quattro figliuoli: Hvalimir, Boleslavo, Draghislavo e
Svevlado. Li quali desiderando
il padre che vivessero fra loro
in molta pace e quiete, ancor
in vita sua assegno a ciascuno
la sua parte del regno:
A Hvalimir diede la Zenta
Chvalimiro dedit Zentae regionem cum civitatibus, et has con tutti li contadi che in essa
iupanias39): Lusca, Podlugiae, erano, con il contado di Lusca,
Gorsca, Cupelnich, Obliques, Podlugia, Gorsk[a], Cepelnia
Prapratna, C^rmeniza, Budua Obliqua, di Prapratnas, Cemerniza, Budua con Cucieva et Gricum Cuceva et Gripuli;
puli;
A Boleslavo assegno TreBoleslavo dedit Tribuniam
cum his iupaniis: Li[u]bomir, bine con il contado di GliuboVetanica, Rudina, Grusceviza, mir, Vetniza, Rudine, CrusceVrmo, Rissena, Draceviza, Ca- viza, Vrmo, Risano, Draceviza,
Canale et Gernovniza.
nali, Gernoviza;
ss) Y JI. na o6a MecTa: Spelanchus a HCUITO nn>Ke Prevladio. Ja caM
TO BMC HcnpaBHO npeMa 6ojb6M TeKCxy Op6nHOBy.
39) o CBHMa OBHM reorpac})CKHM HMennMa yn. KoMCHTap; ja caM HX y
TeKCxy ocxaBHO HenpOMeifcena npfcMa Jly^jesy pyKonncy.

Dragislavo dedit Chelmaniam regionem et has iupanias:

Stantania, Papava, Yabsko, Luca,
Vellica, Gorimita, Vecenike, Dubrava et Debre;
Svevladio dedit regionem,
quae sclavonice dicitur Podgoria, latine Submontana, et has
iupanias: Onogoste, Moratia,
Comerniza, Piva, Gerico, Netusini, Guisemo, Com, Debreca,
Neret[va] et Rama; quas et quatuor regiones Tetrarchias vocavit.

Diede a Draghislavo il paese

di Chernania et la giupania di
Stantania, di Papava, Jambsco,
Luca, Velicagor, Imota, Vecerigorie, Dubrava et Debra.
Et a Svevlado diede la regione da Latini chiamata Sottomontana et dagli Slavi Podgorie
con la giupania d'Oiiogoste, Moravia, Comerniza, Piva, Gaza,
Netussigne, Guijscevo, Cora,
Debrecia, Nerenta et Rama. Le
quali portioni de' figliuoli chiamo
Tetrarchie, cio6 quarta parte del
regno.
Vixit autem Predimirus rex
Et visse poi Prelemiro molti
annis multis et vidit filios filio- anni, vedendo i nepoti de' suoi
rum suorum et in senectute bona figliuoli; alia fine fece transito
mortuus est; et sepultus est in a miglior vita. Et fu sepelito da
episcopio Rassae, in ecclesia suoi figliuoli con gran pompa
sancti Petri, cum magno honore funerale in Rassia, nella chiesa
et reverentia atque gloria.
di San Pietro.
XXXI. Crescimiro autem
A Crescimir, altro suo frafratri eius natus est filius, cui tello, nacque un figliuolo, cui
Stephanus nomen imposuit. Iste fu imposto nome Stefano; il
post mortem patris rexit Croa- quale, morto il suo padre, gotiam Albam et Bosnam, et post verno la Bosna con la Croatia
eum semper regnaverunt in Alba. II che fecero etiandio i
Croatia. Natus est ei (sc. Cres- suoi posted. A questo Stefano
cimiro) ex concubina filius am- sendo nato da una concubina
bobus pedibus claudus, qui multo un figliuolo con ambidue i
tempore ambulare non potuit, piedi zpppo, addimandato Leget,
quern Leghec[h]40) nominavit. Iste morto il suo padre, fu menato
Leghec[h], mortuo patre eius a Trebine da Boleslavo, suo
Crescimiro, adductus est in Tri- cugin germano. La dove dimoTaKO y pyKonncy; iiiTaMnaHH TCKCT HMa Leghet (Kao H Op6nHH).

328

329

buniam ad consobrinum suum

Boleslavum. Serviebat itaque ei
puella quaedam nomine Lovizza,
quam dilexit et postea duxit
uxorem. Qenuitque ex ea septem
filios, qui crescentes effect! sunt
iuvenes bellatores et strenui in
armis.
Filii Predimiri regis [autem],
relinquentes vestigia patris sui,
eaeperunt dure et superbe se
agere contra populum, quern
regebant. Unde valde eaeperunt
displicere populo, sed quia mala
voluntas diu latere non potest,
miserunt populi occulte nuncios
supradictis septem fratribus et
dederunt eis manus, quatenus
insimul insurgerent et disperderent filios et nepotes regis
[Predimiri]. Itaque consilio inito
septem fratres cum patre [Leghech] et populo, eonsilio et
voluntate patris ac totius populi,
insurrexerunt et persecuti sunt
filios regis [Predimiri] et miserunt eos in ore gladii a minimo
usque ad maximum. Evasit autem unus, Sylvester nomine,
filius Boleslavi, cum matre sua
Castreca et fugerunt Lausium,
quae nunc est Ragusium, unde et
mater Sylvestri progeniem duxerat. Post haec filii Leghech41),
perpetrato fratricidio seu homi41)

Taico y pyKonncy.

rando, s' inamoro d' una fanciulla, a nome Loviza, che per
servigio da Boleslavo gli era
stata data. La quale tolta per
moglie, hebbe con lei sette
figliuoli. I quali sendo gia cresciuti, reuscirono huomini guerrieri e prodi in arme.
Li figliuoli di Prelemiro,
cominciando aspramente trattare li loro popoli, da quelli
furono molto odiati. Onde pregarono li figliuoli di Leget e
loro padre, che scacciati i figliuoli di Prelemiro, essi pigliassero a s il regno. Li figliuoli
di Leget fatto perdu il consiglio
col padre e co' principal} del
regno, si levarono contro la
progenie del re Prelemiro, e
posto in furia tutto il popolo,
amazzarono quanti erano di sua
casa in fuor di Silivestro solo,
che a pena con sua madre si
salvo in Lausio. Imperoche la
sua madfe quindi menava la
linea della sua discendenza. La
onde i figliuoli di Leget, fatti
questi huomicidii, cominciarono
signoreggiare nelle terre de'loro
parenti. Et il padre loro, fabriCatosi un castello nel Golfo di
Cataro, in un luogo chiamato
Traietto, faceva in quello la sua
residenza. Ma Iddio onnipo-

cidio, eaeperunt dominari terram,

patre eorum residente in Culfo
de Cattaro, in loco qui Traiectus dicitur, ubi castellum sibi
construxerat et curiam. Sed deus
omnipotens, cui cuncta bona
placent et displicent omnia mala
atque peccata, brevi in tempore
percussit patrem, claudum corpore et anima, et filios eius
pestilentia et clade, quemadmodum percusserunt ipsi fratres et nepotes suos. Et mortui
sunt et non remansit ex eis vel
unus.

tente, cui non piaceno punto

simili sceleraggini, fra breve
percosse Leget et suoi figliuoli
in maniera, che tutti perirono
di peste et altri mali.

XXXII. Videntes autem [haec]

populi, timuerunt timore magno
statimque, cum sine rege essent,
eonsilio facto perrexerunt Lausium et tulerunt inde Sylvestrum,
qui solus remanserat de progenie regis gloriosi Predimiri et
ordinaverunt sibi ilium in regem.
Rex itaque Sylvester, accepto
regno, gubernavit totam Tetrarchiam in pace cum timore dei
et iustitia. Qenuitque filium cui
nomen imposuit Tugemir et dormivit in pace.

II che vedendo i popoli, che

a fare quelle sceleratezze gli havevano spronato, oltre modo isbigottirono, dubitando che il Signore non venisse a mostrare
etiandio contra di loro simil
sdegno. Onde, fatto il consiglio,
deliberarono di ricevere per loro
re Silivestro, il quale (come dicemmo) solo della progenie di
Prelemiro s' era salvato in Lausio.
Silivestro, partito adunque da
Lausio, prese il possesso del
regno paterno, et mentre egli
visse, ogni cosa ando bene. Et
perche era huomo timoroso di
Dio, amministrava a ciascuno la
giustitia debitamente. Hebbe un
figliuolo, chiamato Tugemir, il
quale lasciando vivo, egli passo
da questa vita.

331

330

XXXIII. SuccessitTugemirus
in regnum et accepta uxore genuit filium, quern Chvalimirum
vocavit.
Eo tempore surrexit in gente
Bulgarinorum quidam Samuel,
qui se imperatorem vocari iussit
et commisit praelia multa cum
Graecis proiecitque eos ex tota
Bulgaria, ita ut in diebus eius
Graeci non auderent propinquare illuc.
XXXIV. Defuncto etiam rege
Tugemiro, Chvalimirus filius eius
successit in regem, qui uxore
accepta, ex ea tres filios genuit: primogenitum Petrislavum
vocavit, qui regionem Zentam
rexit, secundum Dragimirum, qui
rexit Tribuniam et Chelma[ni]am,
tertium Miroslavum, qui regionem Podgoriam tenuit. Postquam autem dimisit terram filiis
suis, in senectute bona mortuus est.
XXXV. Quodam itaque tempore Miroslavus veniens causa
videndi fratrem suum maiorem,
ingressus in lintrem navigansque
per Baltam, orta subito tempestate, periit ipse et qui cum eo
erant. Cuius terram possedit
frater eius et regnavit pro eo.

Tugemir, succedendo al padre nel governo del regno, prese

moglie, con la quale hebbe un
solo figliuolo, detto Hvalimir;
ne altra cosa degna di memoria fece in vita sua.
Nel tempo di questo Tugemir fu assunto airimperio di
Bulgaria un certo Samuelo, il
quale combattendo co' Greci,
che tenevano oppressa la Bulgaria, finalmente da quella gli
scaccio, e fu loro di terrore in
maniera, che mai in vita sua i
Greci non hebbero ardimento
d' approssimarsi alia Bulgaria.
Ora dunque, morto Tugemiro, il suo figliuolo Hvalimiro successe nel regno. II
quale maritatosi hebbe tre figliuoli: Petrislav, Draghimir et
Miroslav. A Petrislav diede in
governo la Zenta, a Draghimir
Trebine et Chlevna, et a Miroslav Podgorie. Alia fine, consumato dalla vecchiaia, fini li
suoi giorni.
Poi in un tempo andato
Miroslav a visitare il suo fratello
Petrislav, e, intrato in un palischerno, navigavaperBalta, dove
da una tempesta che si fece peri
con tutti li suoi, non havendo
lasciato dopo di se alcun figliuolo. La onde Petrislavo s' im-

Post haec rex Petrislavus genuit

filium, quern Vladimirum vocavit
et in pace quievit. Sepultus est
in ecclesia sanctae Mariae, in
loco qui dicitur Craini*2).
XXXVI. Puer autem Vladimirus, accepto regno, crescebat
decoratus omni sapientiaetsanctitate. Tempore itaque eodem,
dum Vladimirus esset adolescens
et regnaret in loco patris sui, supradictus Samuel Bulgarinorum
imperator, congregate magno
exercitu, advenit in partibus Dalmatiae supra terram regis Vladimiri. Rex vero, qui vir sanctus
erat et nolebat aliquem de suis
perire in bello, secessit humilit^r et ascendit in montem, qui
Obliquus dicitur, cum omni gente
sua. Veniens post haec imperator
cum exercitu et cernens, quod
regi praevalere non posset; partern sui exercitus ad montis pedem reliquit partemque secum
ducens ad expugnandam civitatenf Dulcinium perrexit. Erant
praeterea per montem Obliquum
igniti serpentes, qui statim ut
aliquos percutiebant, absque ulla
tarditate moriebantur caeperuntque magnum damnum facere,tam
de hominibuSj quam de animalibus. Tune rex Vladimirus ora-

patroni ancor de suoi paesi; il

quale havendo havuto un figliuolo, addimandato Vladimiro,
passo da questa vita e fu sepelito in Gazeni nella chiesa
di S. Maria.
Vladimiro essendo neir eta
giovenile, prese il governo del
regno e oltre labelleza del corpo,
della quale il Signor Iddio T haveva dotato, cresceva egli in ogni
sapienza e santita. Nel suo tempo
Samuelo, prefato imperadore de'
Bulgari, con un forte essercito
entro in Dalmatia et comincio
molestare il paese del re Vladimiro. II quale, sendo huomo
da bene et semplice, non voile
entrar in guerra, ne farsegli in
contra, accid che non perisse
alcuno-de' suoi. Ma salito sopra
un monte molto alto, detto Obliquo, ivi dimorava co' suoi.
Vedendo adunque il Bulgaro di
non potere in conto alcuno
nuocer al re Vladimiro, mentre
egli si stava ritirato in quel luogo, una parte del suo essercito
lascio a pie di detto monte et
col restante egli si parti all' espugnatione d' Olchinio. Erano
in quel tempo nel monte, dove
Vladimiro con li suoi si trovava, molti serpi velenosi, i quali
uccidevano si gli huomini, com'

f2) y pyKonHcy Gazeni; luxaMnaHH TCKCT HMa Gazem. 0 TOM

rji. KoMeHTap.

333

332

tionem fudit ad dominum cum lacrimis, ut deus omnipotens liberaret populum suum ab ilia
pestifera morte. Exaudivit deus
orationem famuli sui et ab illo
die nullus ex eis percussus est,
sed et usque hodie, si homo aut
aliqua bestia in monte illo a
serpente percussus fuerit, sanus
et absque ulla laesione perseverat. Fueruntque in illo monte
ab illo die, quo oravit beatus
Vladimirus, quasi sine veneno
serpentes usque in hodiernum
diem. Interea misit imperator
nuncios Vladimiro regi, ut cum
omnibus, qui cum eo erant, de
monte descenderet. Sed rex non
acquievit. lupanus autem eiusdem loci, ludae traditori similis
effectus, misit ad imperatorem
dicens: ,,Domine, si tuae placet
magnitudini, ego tibi tradam regem", cui remisit imperator: ,,Si
hoc agere praevales, ditatum te
scies a me et magnificum valde".
Tune rex congregatis omnibus
qui cum eo erant, taliter eis locutus est: ,,0portet me, fratres
carissimi, ut video adimplere
illud evangelii versiculum, ubi
dicitur: ,,Bonus pastor animam
suam ponit pro ovibus suis".
Melius est ergo, fratres, ut ego
ponam animam meam pro omnibus vobis et tradam corpus
meum sponte ad trucidandum

anco le bestie. Vladimir, vedendo che i suoi pativano gran

mali da quelle fiere, prego devotamente Iddio, che da quel male
gli liberasse. La cui oratione
havendo il Signore essaudito, da
quel tempo non solo che non
fu alcun di loro percosso dal
serpe, ma sino al di di hoggi i
serpi, et altri animali velenosi di
quel luogo, non possono nuocer
a gli huomini. Ora vedendo (com'
e stato detto) Samuelo, che per
forza non poteva haver in mano
il re Vladimir, comincio per
rnezo degli ambasciadori tentarlo a voler scendere dal monte,
promettendo di non fargli alcun male. Alle parole del quale
non volendo egli assentire, uno
de suoi giupani fece intendere
secretamente a Samuelo, che esso
gli darebbe in mano Vladimiro
con tutti li suoi, ogni volta eh'
il Bulgaro gli prometteva dare
qualche gran premio. A cui havendo Samuelo promesso mari
e monti, comincio detto giupano
essortare il re Vladimiro, che
non. dubitasse punto a darsi
nelle mani del Bulgaro, assicurandolo, che da lui non doveva
ricevere alcun male, anzi era
per giovare piu tosto, ancor ch'
il Bulgaro tratasse male la sua
sola persona. II re Vladimiro,
sentendo maggior pena e affanno

seu occidendum, quam ut vos

periclitemini fame sive gladio".
Tune postquam haec et alia plurima eis locutus fuisset, resalutatis omnibus, perrexit ad imperatorem. Quern imperator statim relegavit in exilium in partibus Achridae, in loco qui
Prespa dicitur, ubi et curia eiusdem imperatoris erat. Post haec
congregate exercitu, debellavit
Dulcinium longo tempore, sed
eum capere nullatenus valuit. Inde
ascendit iratus, caepit destruere,
incendere ac depraedare totam Dalmatiam, Decatarum autem
atque Lausium civitates incendit
nee non et vicos et totam provinciam devastavit, ita ut terra
videretur esse sine habitatore.
Pertransivit imperator sic devastans tarn maritimas quam et
montanas regiones usque Jadram;
postea per Bosnam et Rassam
reversus est in locum suum.

per rispettode'suoi, che dellapropria persona, imperoche (come

dicemmo) era huomo santo, si
lascio persuadere dal suo giupano. Congregata dunque la
moltitudine, in questa sentenza
gli parlo: ,,Di necessita conviene (come mi pare), fratelli
miei carissimi, ch' io hora
adempia quel detto evangelico,
il quale dice: ,,A1 buon pastore
convenirsi porre 1' anima sua
per la salute delle sue peccorelle". Hora il Bulgaro promette
di volervi senza offesa tutti lasciare s' io, scendendo gift, andaro a parlargli et se cio non
faro, minaccia di non partire da
questo luogo sin tanto, che non
siamo tutti consumati dallafame.
Meglio e adunque, ch' io mi
ponga nelle sue mani et stia
alia sua discretione, che condurre voi altri a patire qualche
gran male". E detto questo, salutando tutti, ando da Samuelo,
il quale, tosto che 1' hebbe in
mano, Io mando in essilio in
Ochrida, in un luogo detto Presla, dov' era la sua residenza.
Et poi comincio dare assalto
con tutto T essercito a Olchinio.
II quale [luogo] non havendo
potuto espugnare, scorse per
Dalmatia insino a Zara, nella
quale (oltra gli altri mali che
fece a tutta la provincia) bruscio

334

Interea Vladimirus tenebatur

in vinculis, ieiuniis et orationibus
vacans die noctuque. Apparuit ei
in visione angelus domini confortans eum et nuncians ei ea,
quae ventura erunt, quomodo
eum deus liberaret de ipso carcere et quomodo per martirium
perveniret ad regna coelorum et
acciperet immarcescibilem coronam et praemia vitae aeternae.
Tune beatus Vladimirus de visione angelica roboratus, magis
ac magis vacabat orationibus
atque ieiuniis. Quadam itaque
die imperatoris Samuelis filia
Cossara nomine, conpuncta et
inspirata a spiritu sancto, accessit ad patrem et petivit ab
eo, ut descenderet cum suis ancillis et lavaret caput et pedes
vinculatorum et captivorum,
quod ei a patre concessum est.
Descendit itaque et peregit bonum opus. Inter haec cernens
Vladimirum et videns quod esset
pulcher in aspectu, humilis, mansuetus atque modestus et quod esset repletus sapientiaet prudentia
domini, morata locuta est cum
illo. Videbatur namque ei loquella illius dulcis super mel et

335
Lausio et Cattaro. II paese di
Bosna et Rassia etiandio guasto
fieramente. Alia fine, non havendo
lasciata cosa alcuna illesa, torno
in Bulgaria.
Queste cose mentre si facevano, Vladimiro si trovava incarcerato, et, con tutto che v'era
malamente trattato, sopportava
non dimeno con grande patientia
il tutto. Et, affligendo il suo
corpo con digiuni, sovente pregava il Signore, che gli concedesse il suo aiuto e la sua santa
gratia. Et mentre egli dormiva
una notte, gli appari 1'angelo
del Signore, confortandolo et
annonciandoli cio ch'era per avenirgli, et come il Signore 1'haverebbe liberato da quello carcere, et che finalmente per mezo
del martirio egli doveva essere
cittadino del regno celeste. Da
questa visione ricreato dunque
il beato Vladimiro, vie piii attendeva all'orationi et ad altre
diverse macerationi del corpo.
Un di avvenne, che Cossara, figliuola di detto Samuelo, venuta
dal padre, gli supplied, che la
lasciasse andare e visitare gl'
incarcerati et quelli lavare per
amor di Dio. La qual cosa havendo facilmente ottenuta dal
padre, e intrando nel carcere,
tra gli altri che lavo, v'era il re
Vladimiro. II quale vedendo ch

favum. Igitur non causa libidinis,

sed quia condoluit iuventuti et
pulchritudini illius, et quoniam
audiret eum esse regem et ex
regali prosapia ortum, dilexit
eum et salutato eo recessit. Volens post haec a vinculis liberare eum, accessit ad mperatorem et prostrata pedibus illius
taliter locuta est: ,,Mi pater et
domine, scio quia daturus es
mihi virum sicuti moris est. Nunc
ergo, si tuae placet magnitudini,
.aut des mihi virum Vladimirum
regem, quern tenes in vinculis,
aut scias, me prius morituram,
quam alium accipiam virum".
Imperator haec audiens, quia
valde diligebat filiam suam et
quia sciebat Vladimirum ex regali progenie ortum, laetus effectus est, annuit fieri petitionem
illius; statimque mittens ad Vladimirum et balneatum vestibusqtie indutum regiis iussit sibi
praesentari; et benigne intuens
atque osculans coram magnatibus regni sui, tradidit ei filiam
suam in uxorem. Celebratis itaque nuptiis filiae suae more regali, constituit imperator Vladimirum in regem et dedit ei terram et regnum patrum suorum
totamque terram Duracenorum.
Deinde misit imperator ad Dragimirum, patruum regis Vladimiri,
ut descenderet et acciperet terram

era d'un bellissimo aspetto et

sopra tutto modesto, prudente
e dolce nel parlare, tornata che
fu al padre, se gli pose in ginocchioni pregandolo accio che
lo liberasse dal carcere e lo desse
a lei per marito. Ove il suo padre, considerando che Vladimiro era d'antica regal famiglia
et che appresso haveva in se
tutte quelle maniere e qualita,
che a un simil personaggio convenivano, volentieri assenti alle
parole della figliuola. Et liberandolo da carcere, lo vesti di
veste regali; et dandogli per
moglie la detta sua figliuola, fece
un regal convito, al quale intervennero tutti i baroni del suo
regno. Ultimamente lo rinvesti
del regno paterno, et oltre a
cio gli aggionse Durazzo con
tutto il suo territorio. Ne contentandosi di questo, restitui
etiandio a Draghimir, zio d'esso
Vladimir, Trebine et tutto ci6>
che gli haveva tolto.

336

suam Tribuniam et congregaret

populum et inhabitaret terram,
quod et factum est.
Vladimirus itaque rex vivebat cum uxore sua Cossara in
omni sanctitate et castitate, diligens deum et serviens illi nocte
ac die; regebatque populum sibi
commissum cum timore dei et
iustitia. Post non multum vero
temporis defunctus est imperator
Samuel et filius eius Radomirus
accepit imperium. Qui fortis extitit viribis commisitque praelia
multa cum Qraecis tempore Basilii imperatoris Graecorum obtinuitque totam terram usque
Constantinopolim. Timensautem
Basilius imperator, ne forte imperium ammitteret, misit oculte
legatos ad Vladislavum, consobrinumRadomiri, dicens: ,,Quare
non vindicas sanguinem patris
tui? Accipe aurum et argentum
a me, quantum tibi visum fuerit
estoque nobiscum pacificus et
accipe regnum Samuelis, qui
patrem tuum et fratrem suum
interfecit. Et si praevales, occide
filium eius Radomirum, qui nunc
tenet regnum". Quo audito Vladislavus consensit et quadam
die, dum Radomirus iretvenatum,
ipse cum eo equitans percussit
eum atque intefecit. Et sic mortuus est Radomirus et regnavit
in loco eius Vladislavus, qui

337

Vladimiro menata dunque

la moglie a casa, viveva seco
con molta santita, et con somma
satisfattione del popolo governava il suo regno. Non molto
dopo a Samuelo Bulgaro, passato da questa vita, successe suo
figliuolo Radomir, il quale, guerregiando continuamente co i
Qreci, haveva loro occupato
ogni cosa sin a Costantinopoli.
Allora Basilio, imperadore, dubitando che non lo privasse di
tutto T imperio, mando un segreto ambasciadore a Vladislavo, cugin germano di Radomir, essortandolo, che si disponesse a vendicare la morte del
suo padre, il quale con un
altro suo fratello haveva fatto
Samuelo morire, promettendogli,
ogni volta che cio facesse, di
dargli tutte de provincie, che
Radomir havesse mai tenuto.
Vladislavo, spronato da queste
offerte dell' imperadore, non
stette molto, che un di nella
caccia ammazzo esso Radomir.
Ma vedendo che non poteva
mai securamente possedere il
suo regno, mentre viveva Vladimiro, cognato di Radomir,
comincio sotto pretesto d'amicitia pregarlo, che venisse da

occidit ilium. Accepto itaque lui. Questa cosa udendo Cosimperio misit nuncios ad regem sara, moglie di Vladimiro, et
Vladimirum, ut ad eum veniret. dubitando che non gfintraveQuo audito Cossara regina te- nisse quello [che] avenne al suo
nuit eum dicens: ,,Mi domine, fratello Radomir, ritenuto esso
noli ire, ne quod absit a casa, ella se n' and6 da Vlatibi eveniat sicut fratri meo, sed dislavo per scorgere Y animo
dimitte me, ut earn et videam suo. A cui uscito Vladislavo
e audiam, quomodo se habet incontra con gran comitiva di
rex. Si me vult perdere, perdat; gente, Taccolse honoratamente.
tu tantum ne pereas". Igitur Poi mando di nuovo li suoi
voluntate viri sui perrexit regina huominf con una croce cf oro
ad consobrinum suum, quae ho- giurando sopra la sua fede e
norifice ab eo suscepta est, promettendo a Vladimiro, che
tamen fraudulenter. Post haec da lui non doveva ricever alcun
misit legatos secundo regi, dans male, ma piu tosto ogni bene,
ei crucem auream et fidem, di- et che alia fine lo doveva rimancens: Quare venire dubitas? dare insieme con la moglie con
Ecce, uxor tua apud me est et grande honore et con molta sua
nil mali passa, sed a me et a satisfattione. Vladimiro, che era
meis honorifice habetur. Accipe huomo pio e semplice, prefidem crucis et veni, ut videam stando fede a queste sue parole,
te, quatenus honorifice cum se gli offer! di andare, se per6
donis revertaris in locum tuum in luogo della croce dell' oro,
cum uxore tua". Cui remisit rex: gli ne mandava un'altra di legno,
aScimus, quod dominus noster sopra la quale Christo fu croJesus Christus, qui pro nobis
cifisso. Vladislavo, havuta quepassus est, non in aurea vel
sta
risposta, subitamente gli
argentea cruce suspensus est,
mando
due vescovi et un eresed in lignea; ergo, si vera est
fides tua et verba tua vera sunt, mita con una croce di legno,
per manus religiosorum homi- che dimandata haveva, accio
num crucem ligneam mitte mihi, che da parte sua gli fusse detto
et fide et virtute domini nostri et sopra la croce giurato, che
Jesu Christi spem habendo in non era per fargli alcun male.
vivificam crucem ac pretiosum Venendo adunque i vescovi et
lignum, veniam". Tune accersitis T eremita a Vladimiro, gli es22

338

duobus episcopis et uno heremita, mentiendo illis maligne

fidem suam, dedit illis crucem
ligneam misitque eos ad regem.
Qui venientes salutaverunt regem
et fidem atque crucem dederunt.
Rex vefo accipiens crucem pronus adoravit in terra et deosculatam recondidit in sinu suo
assumptisque paucis secum perrexit ad imperatorem.
Interea iusserat imperator
per viam ponere ei insidias, ut
transeunte eo insurgerent ex adverso et interficerent eum. Deus
autem omnipotens, qui ab infantia custodivit famulum suum,
noluit extra homines dormitationem accipere. Nam misit angelos suos, qui eum custodirent.
Cumque transiret per loca quo
insidiae erant, videbant insidiatores comitari milites regem,
quasi alas habentes manuque
trophae^a gestantes; et cum cognovisent, quod angeli dei essent, timore perteriti aufugerunt
quisque in locum suum. Rex
vero venit ad imperatoris curiam, in loco qui Prespa dicitur
moxque ingressus est, ut ei mos
erat, orare caepit deum coeli.
Ut autem cognovit imperator advenisse regem, ira magna iratus
[est]. Proposuerat nempe in corde
suo, ut in via occideretur, antequam ad eum veniret, ne vide-

339

posero, quanto loro era ordinato.

II quale s' avio con pochi de suoL

Et se bene Vladislavo gli

haveva tesi gli aguati per la
strada, che cosi credeva liberarsi
dal giuramento, qual fatto gli
haveva, non di meno non fu
occiso, perche Iddio onnipotente non permesse reuscire il
pensiero di Vladislavo. Imperoche quelli, ch' erano deputati
per dar la morte al re Vladimiro,.
videro molti soldati che 1'accompagnavano, havendo ognuno
di loro Tali et un dardo in
mano; et conoscendo che questi
erano gli angeli di Dio, tutti se
nefuggirono: et cosi Vladimiro
venne a salvamento in Preslava
[Prespa], la dove era la sedia
regale di Vladislavo, et al diritto s'invio verso il palazzo del
re, che allora apunto si trovava
sul desinare, a cui questa cosa
dispiacque fuor di modo. Imperoche desiderava, che Vladimiro fusse ammazzato, innanzi
che venisse alia sua presenza,

retur consors vel consentiens

neci eius, eo quod iurasset et
in episcoporum et in haeremitae
manibus crucem dedisset et hac
de causa per viam insidias illi
imposuerat. Sed cum iam videret
denudatum opus suum nequissimum, sedens ad prandium,
[Vladislavus] misit gladiatores,
qui eum decollarent. Orante interea rege, milites circumdede,runt eum. Ut autem cognovit
rex, vocatis episcopis et haeremita, qui ibidem aderant, dixit:
w Quid est domini mei? Quid
egistis? Quare me sic decepistis ? Cur verbis et iuramentis
vestris credens sine culpa morior?" At ipsi prae verecundia
vultus eius non audebant aspicere. Tune rex facta oratione
et confessione, accepto corpore
et sanguine domini, crucem illam quam ab imperatore acceperat, manibus tenens dixit:
,,Orate pro me, domini mei, et
haec venerabilis crux una vobiscum sit mihi testis in die domini, quoniam absque culpa
morior". Deinde osculata cruce,
dans pacem episcopis et flentibus omnibus egressus est ecclesia moxque a militibus ante
ianuam ecclesiae percussus; decollatus est XXII die intrante
maio. Episcopi vero tollentes
corpus eius in eadem ecclesia,

per non parere ch'egli fosse

stato causa della sua morte. Ma
havendo nel suo animo del tutto
deliberate di torgli la vita, commando subitamente, che fusse
decapitato. Questa cosa vedendo
Vladimiro e voltatosi alii vescovi, comincio loro dire: ,,O
huomini da bene, perche mi tradiste? Qual cosa vi sprono a
giurare sopra la croce del Signore, che portaste con esso
voi, di non farmi alcun male?
Forse Iddio ha da sopportare
simili malvagita?" Cui non sapendo per vergogna responder
cosa alcuna, con gli occhi fissi
in terra stavano muti et attoniti.
Vladimiro, prima che fusse decapitato, ottenne, che gli fosse
dato il Santissirno Corpo di
Christo, il quale, tolto con riverenza, et basciata la croce,
disse: ,,Questa venerabile croce
mi sia in testimonio insieme con
voi altri nel di del Signore, ch'
io moro senza colpa". Et detto
questo usci della chiesa et si
diede in mano di chi lo doveva
uccidere. Et cosi gli fu publicamente dinnanzi a detta chiesa
troncato il capo alii 22 di maggio. Li vescovi, tolto il suo corpo,
lo sepelirono nella chiesa et al
suo sepolcro molti deboli e infermi hanno ricevuta sanita. La
qual cosa concesse Iddio a lui

341

340

cum hymnis et laudibus sepe- morto per dimostrare, che egli

lierunt. Ut autem dominus de- innocente e in verita martire era
clararet merita beati martyris passato da questa vita. II che
Vladimiri, multi diversis languo- vedendo Vladislavo, se ne sbiribus vexati, intrantes ecclesiam gotti molto. Onde concesse alia
orantesque ad eius tumulum, sua moglie, qual di e notte senza
sanati sunt. Nocte vero vide- cessar mai lo piagneva, che lebatur ibi ab omnibus lumen di- vasse il suo corpo e lo sepevinum et quasi plurimas ardere lisse dove le piaceva. Ella per
candelas. Uxor vero beati Vla- tanto lo trasporto in Creani, che
dimiri flevit cum fletu magno fu la sua sedia regale, e lo seultra quam dici potest diebus peli nella chiesa di Santa Maria.
multis. Videns autem imperator Dove il suo corpo sta ancora
mirabilia, quae ibi deus operare- intero et mandando fuori odore
tur, poenitentia ductus, satis ti- molto suave, quella croce, che
muit concessitque consobrinae gli fu mandata dair imperadore
suae tollere corpus eius et sepelire bulgaro, tiene n-elle mani. Et
honorifice quocumque vellet; concorrendo ogn' anno il di
tulitque denique corpus eius et della sua festa gran popolo, sino
asportavit in loco, qui Craini al di di hoggi si vedono molti
dicitur, ubi curia eius fuit et in e grandi miracoli in detta chiesa
ecclesia sanctae Mariae recon- per la intercessione del beato
didit. lacet corpus eius integrum Vladimiro. E la sudetta sua moet redolet quasi pluribus con- glie, dispreggiato il mondo, si
ditum aromatibus-et crucem il- fece monaca in quella medesima
lam, quam ab imperatore accepit, chiesa. Dove havendo vissuto
manu tenet; congregaturquemul- santamente, fini il restante della
titude populi in eadem ecclesia sua vita.
omni anno in festivitate eius, et
meritis et intercessione eius
praestantur ibi multa. beneficia
recto corde petentibus usque in
hodiernum diem. Uxor vero beati
Vladimiri Cossara, sanctimonialis effecta, pie et sancte vivendo,
in eadem ecclesia vitam finivit ibique sepulta est ad pedes viri sui.

Eodem itaque tempore, quo

translatum est corpus beati Vladimiri de Prespa in Craini, imperator Vladislavus, congregato
exercitu, venit possidere terram
beati Vladimiri et civitatem Durachium, ut promissum ei fuerat
ab imperatore Basilio, propter
homicidia quae perpetraverat.
Manens itaque ante Durachium,
quadam die dum coenaret et
epularetur, subito apparuit ei
miles armatus in effigie sancti
Vladimiri. Et terrore percussus
magnis vocibus clamare caepit:
^Currite mei milites, curite et defendite me, quia Vladimirus occidere me vult". Et haec dicens
surrexit de solio suo, ut fugeret.
Statinique percussus ab angelo
corruit in terram et mortuus est
cdrpore et anima. Tune principes
et milites eius et omnes populi,
I magno terrore percussi et metu,
I succenso igne per castra, eadem
i?nocte fugerunt omnes per loca
? sua. Sicque factum est, ut nequis|siraus homicida, qui sedens ad
w - pr^ndium beatum Vladimirum
! decollari iusserat et martyrem
L fecerat, ipse hora coenae percu|teretur, ut angelus satanae effi; ceretun
Quantas et quales virtutes et
I prodigia deus operare dignatus est
r beatum Vladimirum, famulum

Ma Vladislavo, mentre il
beato Vladimiro era portato
alia sepoltura, fatto un buon
essercito, occupo tutto il suo
regno. Et oltre a cio hebbe
dair imperadore greco la citta
di Durazzo, sicome gli haveva
promesso, per gli huomicidii gia
detti. Queste sceleratezze di
Vladislavo non volendo Iddio
a niun patto lasciare impunite,
un di trovandosi egli alia cena
in Durazzo, gli appari un huomo
con la spada simile a Vladimiro.
Onde, grandemente isbigottito,
comincio chiamare i soldati alia
sua difesa. Ma T angelo mandato
da Die lo percosse, et subito
cade morto. II che vedendo i
suoi soldati, spauriti se ne fuggirono. E cosi Y huomo pessimo,
il quale assentatosi prima sul
desinare, haveva fatto morire il
beato Vladimiro, poscia cenando
fu egli morto da 1'angelo del
Signore.

343

342
suum, qui scire desiderat, librum
gestorum eius relegat, quo acta ems
per ordinem scripta sunt et agnoscet profecto, quod ipse vir sanctus
unus spiritus cum domino fuit et
deus habitavit cum eo, cui honor etc.

XXXVII. Interea Dragimirus,

patruus beati Vladimiri, audies
mortem imperatoris, congregavit
populum et exercitum, ut terram
et regnum patrum suorum sibi
vindicaret. Igitur veniens in culfum civitatis de Cattaro iussit
transfretare populum. Cattarenses vero praeparatis navieulis,
panem et vinum et cibaria plurima abundanter extulerant ei
obviam et invitaverunt eum ad
prandium in insula, quae sancti
Gabrielis dicitur. Ipse vero cum
paucis intrans in unam naviculam, venit ad locum. Cumque
prandium pararetur, videntes
Cattarenses, quod Dragimirus
cum paucis esset et ipsi plurimi,
et quod nullus ei succurrere de
terra posset, eo quod in insula
esset, caeperunt dlcere inter se
alter ad alterum: Jmperator
Bulgarinorum rnortuus est et
reges huius terrae mortui sunt;
hie solus de progenie illorum
superest. Si vixerit iste et obtinuerit terram, non bene erit
nobis. Opprimet enim nos sicut
alii oppresserunt reges, qui pa-

La onde Draghimir, zio di Vladimiro, udendo questo, amasso

molta gente per ricuperare il
regno de' suoi avi, che a lui
di ragione atteneva. Et venne
nel golfo di Cataro. Onde i Catarini andarono a incbntrarlo,
et, usciti con le vettovaglie, lo
pregarono, fusse contento a
desinare neirisola chiamata San
Gabrielo, accioch in questo
mezzo havessero tempo di riceverlo nella lor citta debitamente
e con queir honore, che a un
paro suo si chiedeva. A queste
preghiere de Catarini volendo
Draghimir satisfare, entrato in
barca con pochi de' suoi, traghetto a quel luogo. Et posto
in ordine il desinare i Catarini,
che molti v' erano raunati insime, cominciarono dire: ,,Samuelo et Vladislavo che furono
re di queste provincie, sono
morti; ne hora resta altro della
stirpe de' re antichi in fuor di
questo Draghimir, il quale se
vivera e ci trattera al solito de'
suoi maggiori, le cose nostre
andaranno male. Ammazzamolo

Ires et fratres eius fuerunt. Occidamus ergo ilium et iam non

erit ex progenie istorum, qui
opprimat aut perturbet nos seu
liberos nostros". Deinde dum
sederent ad prandium, id ipsum
mutuo repetebant. Cumque incaluissent vino, surrexerunt ut
eum occiderent. Qui, ut vidit,
accepto ense suo, fugit in ecclesiam stansque deintus evaginato
gladio defendebat se. At illi
deforis stantes intrare non audebant. Tune quidam eorum
ascendentes desuper fregerunt
tectum ecclesiae, et lapidem et
ligna iacientes in ecclesiam, interfecerunt eum. Post haec intrantes naviculam fugierunt. Populi autem videntes quod accidit, reversi sunt per foca sua.
Uxor autem Dragimiri, defuncto
viro suo, reversa est ad patriam
suam. Filia erat Lutomiri magni
iuppani Rassae. Quae cum reverteretur cum duabus filiabus
et ipsa praegnans, patrem suum
defunctum invenit. Post haec
perrexit Bosnam una cum matre
ad avunculos suos. Peperit autem
filium masculum in itinere, in
iupania Drinae, in loco qui diavitque nomen
eius Dobroslavo. Qui nutritus
est in Bosna usque dum esset
adolescens, post a parentibus
educatus est Ragusii. [Qenuit

dunque, che, levato via il giogo

della servitu, ne noi ne meno i
nostri figliuoli patiranno da mo
avanti alcun male". E cosi accordati tutti insieme contra il re,
come fu sul desinare, cominciarono allegramente pigliar 51
cibo con lui. Et essendo gia
scaldati dal vino, si levano tutti
insieme impetuosamente contra
la persona del re. Il quale, vedendo questo, tosto levatosi, si
ritiro nella chiesa che v' era
vicino; et cavando dal fodero
la spada, gli proibiva 1'ingresso
della detta chiesa. Ma li Catarini,
vedendo che 1' adito delle porte
della chiesa era loro precluso,
montati sopra il tetto e aprendolo, entrarono dentro et animazzarono il re, non potendo
egli reststere a quelli, che 1'assalivano dalle porte et che venivano. di sopra dal tetto.
Commessa dunque questa sceleraggine, tutti se ne fuggirono.
E r essercito, intesa la morte
del suo re, sciolto se ne torno
ognuno a casa. La moglie
di Draghimir, intesa la morte
del suo marito, torno in Rassia
dal suo padre Gliutomir, ch'era
il maggiore giupano di Rassia.
II quale trovarido ch' era passato
da questa vita, ando in Bosna
dalli fratdli di sua madre insieme con detta sua madre e

344

autem Dragimirus deprima uxore

filium Voislavum qui] accepit
uxorem puellam virginem speciosam, nepotem Samuelis imperatoris, de qua genuit quinque
filios, quorum nomina sufit haec:
Goyslavus, Mihala, Saganec,
Radoslavus et Predimirus.

XXXVIII. Igitur post mortem Vladislav! imperatoris Bulgariae, Basilius imperator, congregato magno exercitu et navium
mtiltitudine, caepit debellare terrain obtinuitque totam Bulgarian!,
Rassam et Bosnam totamque
Dalmatiam omnesque maritimas
regiones usque in finibus inferioris Dalmatiae. Voislavus praeterea, quod sapiens et ingeniosus
esset, caepit se subdere Graecis
et esse quasi adiutor et socius
eorum equitabatque cum eis per
pro vincia&et Graeeis occulte consilium dabat, ut dare et iniuste
se agerent contra populum< Similiter et populis occttlte dicetat:
,,Qttare tarn grande malum sustinetis a Graecis? Iniuste vos
iudicant, bona vero tollunt, uxores adulterant, filias vestras virgines corrumpunt et polluunt.

345

due figliuole. Et essendo ancora

nel viaggio nel contado di Drina,
in un luogo chiamato Brusno,
partori un figliuoto, cui pose
nome Dobroslavo. II quale tenne
per alcun tempo in Bosna* Ma
entrata poi ia sospetto dell'insidie de' nimici, 10 meno a Rausa,
dove prese per moglie la nipote
di Samuelo, gia imperadore der
Bulgari, giovaite molto bella^
con la quale hebbe cinque figliuoli, cioe Michaglia, Goislavo,
Sagance, Radoslavo et Predemir.
Ma Basilio, imperadore greco, intesa la morte di Vladislavo, imperadore bulgaro, fatto
gran sforzo di gente, occupo
tutta la Bulgaria, Rassia et Bosna;
et fatta molto potente armata,
soggiogo parimente tutta la Dalmatia infino a' suoi ultimi confini. Le quali provincie governando Basilio per mezo de? suoi
mmistri deEsi natione greca, gli
hatdtatorr di quelle pativano
rnolti nisdi per la loro avaritia.
Questa cosa, vedendo Dobroslavo si risolse con questa occasione ricuper^e il regno de'
suoi avi. Onde comincio da un
canto adulare a' rninistri greci
e lodare il governo loro e la
prudenza che mostravano neir
amministrare la giustitia; dair
altra parte mostrava alii popoli
la dura servitu, dalla quale e-

Numquam patres mei, qui ante

me reges fuerunt, talia operati
sunt vobis; grande et grave malum est hoc". Dumque sic ageret
per singula loca, caeperunt populi in eum intendere et valde diligere Graecosque nimium odisse.
Inter haec consilio inito populi
inter se quadam die uno con.sensu mittentes legates et cartulas mutuo ad invicem surrexerunt et uno die interfecerunt
omnes magnates Graecorum, qui
sunt inventi per totam Dalmatiam.

Post haec congregati sunt

omnes populi et miserunt Voislavo et filiis eius, ut venirent
et accipererit regnum et terram
patrum suorum. Qui veniens cum
quinque filiis suis, qui iam iuvenes et milites strenui erant,
accepit regnum. Caepitque praeliari cum Graecis et obtinuit
terram usque in Topliza. Tune
imperator Graecorum iratus vocavit unum ex ducibus suis nomine Armenopolos, iussit eum
venire et debellare regem Voislavum et eius filios. Qui congregato magno exercitu militum
et peditum, pervenit usque ad
planitiem Zentae.

rano oppressi, rammentando loro

appresso gl' ingiusti giuditii che
da' Greci venivano ogni di fatti
et che le loro mogli erano svergognate e le figliuole vergini
violate. ,,11 che (diceva egli) li
miei progenitori mai non hanno
fatto". Et havendo per alcun
tempo usato simil arte, cominciarono i popoli amar lui e per
il contrario odiare li Greci et
ragionare fra di loro, a che modo si potessero liberare da questa
loro dura oppressione. Fatto
adunque il consiglio e sollevati
un di, ammazzarono tutti li ministri dell' imperadore et li principal! de' Greci, che si trovarono allora in Dalmatia.
Et fecero avisato Dobroslavo, accio che venisse a pigliare il possesso del regno. II
quale venendo subito co' suoi
figliuoli giovani di grande espettatione, prese il governo del
regno. Et combattendo co' Greci,
occupo tutto il paese in sino ad
Apliza. Questa cosa udendo
1' imperadore e sdegnato chiam6
a se uno de' suoi capitani, addimandato Armenopolo, comandandogli, che, fatto 1'essercito,
opprimesse Dobroslavo co' suoi
figliuoli. Armenopolo poste per
tanto in ordine tutte le cose
necessariae per la guerra, s' invio con 1' essercito et venne
nella provincia di Zenta.

346

Ma n'anco Dobroslavo dall'

Rex etiam Voislavus, congregans exercitum, dedit partem altro canto fu punto negligente
exercitus quatuor filiis misitque co' suoi figliuoli a far gente
eos in locum, qui Vuranie di- quanto piu poteva. La quale dicitur, contra orientalem plagam, vise in due parti; una diede a
ut ibi expectarent eventum belli. quattro figliuoli, dando loro orIpse vero cum Radoslavo filio suo dine, che andati verso la reex parte occidentali irruit super gione orientale, si fermassero
Oraecos caeperuntque valde tru- in un luogo detto Vrania, ascidare eos. Radoslavus itaque pettando ivi il fine della battaiuvenis potens et strenuus armis, glia; T altra riservo a se et al
dextera laevaque vulnerans, per- suo figliuolo Radoslavo, con la
venit ad ducem, quern cum co- quale assaltando li Greci, gli
gnovisset, gladio percussit atque ruppe et caccio in fuga. Ove il
de equo in terram proiecit. Quod suo figliuolo Radoslavo mostro
videntes Qraeci in fugam con- gran valore. Imperoche oltre 1'
versi sunt cecideruntque ex eis altre uccisioni, che con sua mano
plurima multitudo, quam dinu- fece de'nimici Tistesso capitano
merare nemo potuit. Plurimi de' Greci butto per terra. II che
autem eorum cum iam se eva- fu la principal causa della loro
sisse putarent, insurgentes filii rotta. Ma quell[i] ch' erano fugregis, qui in orientali parte erant, giti, credendo di havere gia scamtrucidaverunt eos. Et facta est pato dalle mani de' nimici, intopcontritio et plaga magna in Grae- pavano neifigliuoli di Dobroslavo,
cis die ilia. Regnum vero Voi- i quali havevano occupato il
slavi crescebat et multiplicabatur paese orientale, di maniera che
quotidie. Dedit tandem rex filio quasi tutti furono ammazzati. II
suo Radoslavo iupaniam, quae re per questa vittoria non solo
Kezca vocatur, eo quod in bello stabili il suo regno, ma ancora
fortis et victoriosus extitit. Au- v'aggionse degli altri paesi tolti
diens praeterea Graecorum im- dalle matii de' nimici. Et al fiperator quod evenerat, ira magna gliuolo Radoslavo, per essersi
iratus et tristis animo effectus, in questo fatto d' arme portato
misit statirn legates cum auro da vero et valoroso capitano,
et argento non modico, ut da- diede la giupania di Kezka. L'
rent iupano Rassae et bano imperadore de' Greci, havendo
Bosnae et principi regionis Chel- havuto nova della morte et ruina

347

manae, ut mitterent exercitum delli suoi, fu oppresso da gran

et gentem supra regem. Tune malinconia, e dubitando di qualiupanus et banus, congregantes che maggior male, mando li suoi
populi multitudinem, miserunt ambasciadori con molti e ricchi
Lutovid principi regionis Chel- doni alii principi che signoregmanae, ut coadunaret universam giavano in Illirico, e massime
multitudinem et ipse esset prin- al giupano di Rassia, bano di
ceps et ductor totius populi. Bosna et al signore di Chelmo,
Sicque factum est. Imperatorvero pregandoli fuor di modo, che
ex alia parte, congregans magnum tolte 1' armi contra Dobroslavo,
valde quam fuerat ante, exer- attendessero a vincerlo. Et se
citum, misit Durachium, man- cio non facevano, gli avertiva a
dans cuidam Cursilio toparchae, guardarsi bene dalla fierezza et
qui illis diebus Durachium to- cervello orgoglioso d' esso Doiamque terram Duracinorum te- broslavo et de' suoi figliuoli. La
tiebat, ut congregaret omnem onde il giupano di Rassia et il
populum terrae Durachenorum bano di Bosna, fatto un buon
et praeesset omni exercitui et apparato di gente, ricercarono
pergens caperet regem cum filiis Gliutovid, signor di Chelmo,
suis quocumque reperisset.
huomo esperto et essercitato
nelle cose della guerra, accioche
egli, raunata la sua gente, fusse
il generale di tutto il campo.
Gliutovid accetto il partito et,
accopiato il su[o] essercito con
quello degli altri, fece un' hoste
poderosa e s' accampo a Trebine. L' imperadore de' Greci
fece allora maggior sforzo di
gente, che mai per a dietro non
haveva fatto. Et decchiaro il suo
eapitano Cursilio Toparca, governatore di Durazzo.
Igitur Cursilius cum omni
II quale havendo congreexercitu venit et resedit in pla- gato tutti quelli che erano atti
nitie civitatis Scodrinae, ut ibi per la guerra nel piano della
congregarentur omnes. Congre- citta di Scutari, alia fine, levato

348
gata est ergo ibi tanta multitudo, ut vix eos terra caperet.
Post haec transvadato flumine,
pervenerunt in planitiem Antibarensis civitatis. Lutovid etiam
princeps cum suo exercitu advenit in Tribuniam. Rex vero
Voislavus cum filiis et gente sua
manebat in Cermeniza, cernens
autem, quod magna multitude
esset Graecorum timensque, ne
Lutovid transfretaret culfum, ne
concluderetur in medio. Vocatis
quinque filiis suis, dixit eis:
,,Videtis, filii carissimi, quod
magnus est Graecorum exercitus
et nos valde pauci ad comparationem illorum; eis resistere,
mihi videtur, in bello nullatenus
valemus. Faciamus ergo sic: remaneant duo ex vobis, Goyslavus et Radoslavus, caeteri vero
tres accipite unusquisque X strenuos [milites] cum tubis et buccinis, et montana conscendite
et per cacumina montium vos
distendite sic, ut Graeci [se]
videantur quasi in medio. Ego
autem cum his, qui mecum sunt,
nocte media irruam in eorum
castra. Cumque audieritis sonitum tubae et buccinae, vos
similiter per circuitum de montibus tubis et buccinis clangite
magnisque vociferate vocibus.
Post haec paulatim descendentes
eorum castris appropinquate, et

349
il campo, passo il fiume Drino
et si fermo nel territorio d'Antivari. Ma Dobroslavo con le
squadre de' suoi si trovava in
Cermeniza. Et essendo avisato
del gran numero della gente
nimica, dubito di non perdere
il tutto, se passando il golfo di
Cataro si congiugnessero tutti
insieme. La onde convocati li
figliuoli et altri capitani del suo
essercito, parlo loro in questa
sentenza: ,,Vedete figliuoli carissimi et voi altri soldati miei
valorosissimi, essere tanta moltitudine de' nimici, che 1' empito
loro con si poca gente e impossibile sostenere, se pero, innanzi
che si congiunghino, non verremo a mostrare qualche atto
heroico. Percio mi pare essere
ben fatto, che Michaglia, Predemir et Sagance, miei figliuoli,
vadino con una parte dell' essercito, che appo di noi tenemo,
a occupare secretamente li monti,
che sono dirieto le spalle de'
nimici. Et io con gli altri figliuoli, Goislavo [e Radoslavo],
et il restante dell' essercito, restaremo qui; et nel mezzo della
notte assaltaremo Cursilio, sonando trombe, cornetti et altri
istrumenti da guerra. II che
udito che sara da' figliuoli,
quali tenerano occupati li monti,
tosto levandosi et con ordine

dum prope fueritis nolite timere,

sed estote fortes et pugnate viriliter. Deus enim omnipotens
tradet eos in manibus nostris".

Igitur vesperascente hora,

tres filii regis ascenderunt montana et fecerunt omnia sicut
mandaverat rex. Ea hora quidam
Antibarenus, amicus regis, volens
terrere Graecos, accessit ad Cursilium et dixit ei: ,,Cave, domine,
et esto sollicitus et vide, quomodo evadas cum hac multitudine. Scias sane,. quod ex omni
parte circumdatus es a magna
mulfitudine". Quod verbum per
castra sonuit et omnes nimio
ierrore concussi sunt. Statimque
iussit Cursilius omnes armatos
stare, et vigilias et custodias de
longe a castris fecit ponere. Inter
haec rex cum suo exercitu noctis
hora paulatim gradiens et sua.viter appropinquabat eorum castris. Media autem nocte venit,
quo vigiles et custodes Graecorum erant, irruitque in eos et
alios trucidavit aliosque infugam
convertit. Quod videntes Graeci
valde turbati sunt. Mox regis
tuba sonuit et qui cum rege erant
clangentes buccinas magnisque
vocibus caeperunt vocitare. Filii

scendendo da' detti monti, si

mostraranno gagliardamente assalire 1'inimico. Percioche ho
speranza in Dio, che se ci
mostraremo huomini d' haverli
questa notte in mano u . La qual
cosa tutti con una voce approvarono.
Et li prefati tre figliuoli (com'
il padre haveva loro comandato)
occuparono i sudetti monti, aspettando ivi il segno per assalire
il nimicp. Fra questo mezo un
certo Antivarino, che dalla sua
giovanezza haveva sempre favorito le cose di Dobroslavo,
non senza volonta di Dio, che
si mostrava favorire le cose del
re, andato nel campo de' Greci,
publicamente aviso Cursilio che
si guardasse dal re Dobroslavo
et dalli suoi figliuoli, perche da
loro era da ogni parte circondato. Queste cose sendo a bello
studio divolgate dall' Antivarino
nell' essercito de' Greci, non
poca confusione genero.lo spavento alii soldati. II che vedendo
Cursilio subitamente comando,
ch' ognuno s' armasse e stesse
apparecchiato per combattere*
e ne' luoghi opportuni ordino
le guardie. Ma Dobroslavo,
quando gli parue espediente,
levo 1'essercito, e venuto alle
guardie del campo greco, parte
di quelli ammazzo et parte pose

350
quoque regis, qui per montana
erant, similiter caeperunt hinc
inde buccinas et tubas clangere
et vociferare. Post haec tarde
per latera montium descendendo
appropinquabanthostibus; similiter et rex faciebat. Qraeci vero
valde timere caeperunt et quia
tarde audiebant eos descendere,
quia nox erat et videre non poterant, putabant maximam multitudinem, quemadmodum audiebant ab Antibarensi. At ubi
audierunt sonitum tubarum et
buccinarum et vociferationis hinc
iam prope esse et supra se irruere, terrore percussi in fugam
conversi sunt. Ut autem cognovit
rex et qui cum eo erant, fugam
iniisse Graecos, aurora appropinquante irruentes in castra
eorum caeperunt vulnerare, trucidare et interficere, post terga
eorum persequentes eos. Similiter et filii regis hinc inde graviter eos percutiebant et trucidabant. Cumque persequendo
et interficiendo eos, rex cum
filiis suis et cum gente sua transisset torrentem, qui [per] Prapratnam currit et venisset in
silvam. Qoyslavus non agnoscens
patrem suum, quia pulvere et
sanguine aspersi erant et alter
non cognoscebat alterum, irruit
in patrem et ex equo in terram
proiecit, non tamen eum vulne-

351
in fuga; et incontanente passo
avanti, sonando trombe e facendo I'essercito gran strepito
con le voci. La qual cosa udendo
i figliuoli del re, che air incontro de' nimici occupati havevano i monti, subito et essi calano giu mettendo strido ad alta
voce e sonando trombe et altri
instrumenti da guerra. Questo
strepito udendo li Qreci et dubitando che non fosse vero quello
haveva loro detto 1'Antivarino,
ne potendo vedere cosa alcuna
per 1'oscurita della notte, isbigottiti non volleno piu aspettare
la venuta del nimico, ma si diedero in fuga. II che vedendo
Dobroslavo et suoi figliuoli, con
maggior empito che potevano
se gli spingono adosso et ammazzano maggior parte di loro,.
et altri perseguitando insino al
fiume Drino, molti di quelli presero vivi. Ma Cursilio, lor capitano, a pena se ne fuggi ferito, et trovandosi nel territorio
di Scutari, passo da questa vita.
In questo fatto d'arme avenne,
che Qoislavo figliuolo del re
Dobroslavo, perseguitando li
nimici et incontratosi nel padre
in una selva appo il torrente
che scorre per Prapratna, ne per
1'oscurita di notte conoscendo
chi ei fusse, 1'assalto et, buttandolo da cavallo, il voleva

ravit. Tune [pater] voce magna

clamavit: ,,Boze pomiluj, Boze
pomiluj", quern statim filius ad
vocem cognovit et mox de equo
descendens, patris pedem tenuit,
dicens: ,,Miserere pater, non
enim cognovi te", cui rex: w Noli
timere fili, quoniam adhuc dei
misericordia nobiscum est, eo
quod non vulnerasti nee occidisti me". Tune rex stetit in
eodem loco vocavitque nomen
loci ,,Bozija milost", quod latine dicitur ,,Dei misericordia";
qui locus sic vocatur usque in
praesentem diem, eo quod fecisset deus misericordiam regi,
ut non interficeretur a filio
suo fet quod tantam multitudinem concessit deus in manibus paucorum. Igitur filii
regis persecuti sunt hostes
usque Drinum fluvium vulnerantes et interficientes eos, nee
non ccmiprehendentes eos et ligantes plurimos secum adduxerunt ad patrem in Bozija milost. Cursilius autem graviter
vulneratus evasit, sed cum venisset in planitiem civitatis43)
Scodrinae, mortuus est, in quo
loco posita est crux, quae usque
hodie ,,Crux Cursilii" vocatur.

43)

Y JI. rpeuiKOM servitutis.

ammazzare. Onde Dobroslavo

comincio a gran voce dire: ,,Pt>miluj Boze, Pomiluj Boze". II
suo figliuolo havendo subito
conosciuto ch'era il suo padre,
smontato da cavallo e buttatosi
in ginocchioni, tenendo il piede
del padre, comincio dire: ,,Perdonatimi padre, che certamente
non ti ho conosciuto". Cui il
padre rispose: ,,Non aver paura
figliuolo, percioche la gratia di
Dio e ancora con noi; non m' hai
ammazzato ne meno ferito". La
onde chiamo quel luogo ,,Bozija milost", si per essere ivi
liberate dalle mani del figliuolo
per la misericordia divina, si
ancora per havergli Dio concesso in quel luogo la vittoria
contra Tinimico. Cursilio sendo
morto (come dicemmo) per le
ferite, et sepelito nel territorio dl
Scutari, fu posta al suo sepolcro una croce, la quale sin' al
di di hoggi chiamano ,,Croce di
Cursilio".

352

Post haec misit rex Goyslavurn filium suum cum exercitu obviam Lutovid principi,
dans ei L Graecos, qui capti
erant et vulnerati, ut dum appropinquaret hostibus, mittens
eos sic vulneratos et sanguine
aspersos in castra Lutovid principis, ut Qraeci referrent ea,
quae eis acciderant; quod, si
Graeci ire nollent, omnes capite
trucidaret. Et hoc ideo egit rex,
ut princeps cum suo exercitu
metu concuterentur, videntes eos
sic trucidatos. Fecit igitur Goyslavus omnia, quae mandaverat
ei pater. Movens igitur exercitum
transfretavit culfum, iter agens
per Canalem. Ascendit in montem, qui Clo[b]uco vocatur. Tune
quia prope erat Lutovid exercitus, misit supradictos Graecos
in eius castra. Quod videntes qui
cum Lutovid erant et audientes
quod evenerat, valde perterriti
sunt. Lutovid autem princeps,
quia vir bellicosus erat et strenuus
in armis, minime timuit. Igitur
misit [nuncium] Goyslavo dicens:
,,Ingenia tua nullatenus me perturbant. Sed si vir es et aliquid
vales, sume tecum duos milites
et ego similiter descendam usque in campum, ut dimicemus,
et scies, qui sum ego". Placuit
verbum in conspectu Goyslavi
et statim sumens duos stre-

Rotti adunque in questo

modo et scacciati li Greci, il re
mando subitamente il suo figliuolo Goislavo contra Gliutovid et altri, che con le loro genti
si trovavario a Trebine, dandogli
cinquanta Greci, che nella battaglia haveva fatti schiavi; et gli
ordino, che, come fusse venuto
alia vista delP essercito inimico,
subito mandasse li detti Greci,
i quali ancor erano bagnati di
sangue, che gli versava dalle ferite, nel campo di Gliutovid; et
se per aventura essi ricusassero
cio fare, gli diede licenza di
mandargli tutti a fil di spada.
Questa cosa egli fece per dar
maggior terrore alii Greci et alii
principi dell' Illirico. Goislavo
diligentemente essequendo li comandamenti del padre, nel Golfo
di Cataro tragetto Tessercito et,
marchiando per il Canale, ascese
il monte Clo[b]uco et al diritto
se n'ando verso li nimici, a' quali
sendo gia vicino lascio li Greci
ch' erano ne' ferri, li quali venuti
neir essercito di Gliutovid et
degli. altri principi Illirici, narrarono loro cio ch' era avenuto
alia sua gente. Questa cosa diede
gran spavento a tutti, in fuor ch'
a Gliutovid, ch' era huomo ardito et essercitato (come s' e
detto) nelle cose militari. Ma
pure non havendo ardimento di

353
nuos milites secum, descendit
in campum; similiter et princeps venire alle mani con 1'inimico per
descendit. Ut autem dimicare rispetto del terrore, che vedeva
caeperunt, unus ex Goyslavi mi- s'avere oppresso li suoi soldati,
litibus, nomine Udobic, impetum mando dire a Goislavo: ,,Non
faciens in Lutovid principem, vi lasciate persuadere (o Goipercussit eum et in terram pro- slavo), che il vostro ingegno e
iecit. Tune alius clamare caepit: le vostre astutie sieno per spa,,Currite commilitones et socii, ventarmi. Ma se sete huomo et
currite, quoniam Lutovid cecidit se il cor generoso habita in voi,
et mortuus est". Ad cuius necem montate a cavallo con due di
caeperunt omnes currere. Luto- vostri, ch' il medesimo faro anvid autem, ut erat vulneratus, re- che io, et cosi scendiamo nel
cuperato equo, fugam petiit. Hi piano per far la prova del vavero, qui cum eo erant, videntes lore di ciascuno di noi". Goiquod [Lutovid] cecidit et vulne- slavo non voile lasciar a niun
ratus esset, omnes in fugam patto passar sotto silentio questo
conversi sunt. At Goyslavus cum suo invito e le minaccie, ma,
suis persecuti sunt eos tota die fatto quanto era dimandato da
ilia tolentesque spolia eorum, re- Gliutovid, entro con esso lu
versi sunt victores ad loca sua. nello steccato, dove Gliutovid
Et ex ilia die quievit terra in con- fu ferito da uno de' soldati di
spectu regis et filiorum eius, et Goislavo a nome Udobre, dal
non fuit ausus quisque resistere quale sendo etiandio buttato da
eis, sed omnes facti sunt ei pa- cavallo, un altro suo compagno
cifici. Inter haec rex Voislavus comincio gridare dicendo: ,,Corplurima bona dans Antibareno rete soldati, miei compagni, che
illi, qui Cursilio nunciaverat, Gliutovid e ferito et buttato a
quod esset circumdatus a magna terra". Ma egli in questo mezo
multitudine, stabilivit ei, ut nee ricuperato il cavalo et montaipse nee filii eius in perpetuum tovi sopra, se ne fuggi. II che
obliviscerentur hoc factum. Post vedendo li suoi, cominciarono
hoc filii regis obtinuerunt totam di subito et essi darsi in fuga.
terram Duracinorum usque ad flu- Li quali per seguitando Goimen l/aiussium aedificaveruntque slavo molti n'ammazzo et alcuni
ibi castellum et posuerunt in eo prese vivi; alia fine molto alviros fortes. Qui exeuntes de~ legro et vittorioso torno al suo
essercito. Et dopo questo la
23

354
praedabant Qraecos et captiva- terra s'acchetto nel cospetto di
bant eos quotidie. Regnavit prae- Dobroslavo et suoi figliuoli. II
terearexgloriosus VoislavusXXV quale havendo rassettato le cose
annis et cadens in lectulo mor- del suo regno, si ricordo dell'
tuus est in Prapratna in curia Antivarino, che con sua pru~
sua. Filii autem eius congre- denza in gran parte gli fu causa
gantes se fleverunt ilium et se- della vittoria, et si sforzo prepelierunt in ecclesia sancti An- miarlo in tal mocjo, che ne egli
dreae in capella sua cum magno ne meno li suoi poster! si potessero mai pentire del beneficio
honore et gloria.
fatto al suo re. Questa vittoria restitui a Dobroslavo tutti li paesi
ch' erano attorno Durazzo e dilato i suoi termini fin 5 al fiume
Baiusa. La dove fabricato un
castello et postavi guardia d'
huomini molto prodi in arme,
ivi pose il termine del suo regno.
Donde li suoi continuamente facevano scorrerie nel paese de'
Greci. Ma dopo questo vivendo
Dobroslavo 25 anni, passo da
questa vita trovandosi in Prapratna, dove iaceva la sua residenza, et fu sepelito con gran
pompa funerale nella chiesa di
Santo Andrea, nella sua capella.
Li suoi figliuoli, insieme con
XXXIX. Defuncto rege filii
la
madre
congregati dopo la sua
eius cum regina matre eorum
morte,
divisero
fra loro le procongregati, placuit eis dividere
vincie
del
regno.
La onde venne
sibi terras et regiones patrum
a
Goislavo
con
Predimir,
ch' era
suorum, ut unusquisque suam
il
minore
de
} fratelli, Trebine con
possideret portionem. IgiturGoyslavus cum Predimiro, fratre mi- Grispuli; a Michaglia Prapratna,
nimo, acceperunt Tribuniam cum Cermeniza etObliquo; a Sagance
Grispuli, Michala Obliquum et la giupania di Gorska, CuprelPrapratnam et Cermenizam, Sa- nyc [= Cupelnik] et Bareci [=

355
ganec autem Gorscam iupaniam,
Cupelnik et Barezi, Radoslavus
Lufsjcam iup[ani]am, Podlugie et
Cuccevi [cum] Budva,
Post haec regina cum filio
suo Gpyslavo primogenito regebat regnum et filios. Nullus
autem ex eis vocitatus est rex,
donee vixit regina mater eorum,
sed tantummodo knesii vocabantur. Quodam itaque tempore
Goyslavus cecidit in lectulo et
dum infirmus iaceret in lectulo,
quidam de Tribunia, qui Scrobimesi vocabantur, consilio inito
venerunt et interfecerunt ilium
iacentem in lectulo fratremque
eius Predimirum capientes, similiter occiderunt. Deinde quemdam constituerunt caput eorum
et dominum nomine Domanech.
Quo audito Michala et Saganec et Radoslavus, fratres
eorum, congregantes exercitum
venerunt in Tribuniam et comprehendentes homicidas illos, diversis suppliciis affligentes, morte
pessima peremerunt eos; sed
Domanech cum aliquantis evasit.
Deinde relinquentes ibi Saganech, Michala et Radoslavus reversi sunt in Zentam. Non post
multum temporis Saganech timens et ipse reversus est in
Zentam ad iupanias suas. Domanech iterum venit et intravit
in Tribuniam. Videns autem Mi-

Barezi]; a Radoslavo la giupania

di Lu[s]ca, Podlugie et Cuceva
con Budua.
La regina madre, mentre
visse, tenne appo di se Goislavo
primogenito e il dominio si de'
figliuoli com' anco del regno.
Ne alcuno in vita sua hebbe
ardimento usurparsi il nome regale. Ma solamente si chiamavano Chnesovi [= Knezovi], cioe
conti. Con successo di tempo
trovandosi Goislavo amalato a
Trebine, alcuni di quel proprio
luogo, chiamati Schrobimesi T
ammazzarono in letto; il che poi
fecero et del suo fratello Predemiro, creando per lor principe
uno de' suoi, addimandato Donanek.
Questa cosa udendo Michala,
Radoslavo et Sagance, fatto un
buon essercito, entrarono in Trebine et presi i micidiali de' loro
fratelli, troncarono loro il capo.
Ma Donanek con alquanti de
piii famigliari se ne fuggi. Et restando Sagance a Trebine, Michala et Radoslavo tornarono in
Zenta. Ne molto dopo Sagance
entrato in sospetto de' Trebinesi et egli torno alii suoi fratelli in Zenta. Apporto questa
cosa alquanto di disturbo a Michala, dubitando che questi tumulti non causassero qualche

356

chala, quod Saganech nollet ire

in Tribuniam, vocato ad se Radoslavo, dixit ei, ut iret et defenderet regionem Tribuniam, qui
respondit, nullatenus se velle dimittere partem suam, quae ei acci'dit in Zenta. Tune Michala et
Saganech, timentes ne Qraeci terram invaderent, eo quod Qraeci
praeparabant se venire, et nolebant exire eis obviam, coram
magnatibus terrae iuraverunt Radoslavo ambo fratres et privilegium ei scripserunt, ut ipse et
eius heredes possiderent partem
Zentae et si posset sibi acqui
rere Tribuniam vel quamcumque
regionem aliam, esset illi et eius
haeredibus in haereditatem et
possessionem sine contrarietate
et requisitione eorum vel haeredum eorum, et nunquam inde
ab eis vel ab eorum haeredibus
requisites' esset. Tune Radoslavus congregans gentem abiit et
intravit in Tribuniam et debellavit
Domanech, et convicit atque interfecit eum. Postae intravit in
regionem Chelmani[ae] et obtinuit earn.

357
ribellione nella provincia. La
onde conforto il suo fratello Radoslavo, che andato a Trebine,
cercasse d' acchettare et reprimere quelli, che si mostravano
machinare le cose nuove; et V
essorto appresso, che prendesse
etiandio il governo della detta
provincia. Ma Radoslavo a niun
modo voile consentire (lasciate
le proprie provincie) a pigliar
cura deir altrui, fin che Michala
et Sagance, dubitando che li
Greci non occupassero quei luoghi, si come piu volte tentato
havevano, non gli promessero et
dinanzi alii baroni dell' Illirico
facessero patto, il quale poi ratificarono con scrittura e con
giuramento, cioe che andando
Radoslavo a Trebine, tanto detta
Trebina quanto un' altro paese
di cui si fosse impatronito, gli
fosse aggionto a Zenta, che in
sua parte era venuta, et s' intendesse essere sua et de' suoi
posteri in perpetuo. Radoslavo,
fatto per tanto T essercito, se
n' ando et ricuperata la provincia di Trebine, prese ancora
Donanek, il quale fece morire
cpn varii tormenti. Et poscia entrato nella provincia d' Elemano
[ Chelmano], quella parimente
occupo.

XL. Eo tempore defuncta

est regina et Michala accepit
regnunv Erantque ei septem filii,
quorum nomina sunt haec: Viadimirus, Priaslavus, Sergius,
Deria, Gabriel, Miroslavus ei
Bodinus. Et quia hos septem
filios habebat, accepto regno,
noluit servare sacramentum fratri
suo Radoslavo, sed tulit illi
iupaniam Zentae et dedit illam
filio suo Vladimiro.

E quasi nel medesimo tempo

la regina madre mori et Michala, ch'era il maggiore de'
fratelli, entro nel possesso del
regno. Costui hebbe sette figliuoli, cioe: Vladimiro, Priaslavo, Sergio, Deria, Gabrielo,
Mirosla*o et Bodino. Et considerando, che dividendo il suo regno
fra tanti figliuoli, ciascun di ioro
poco haverebbe in sua parte,
tolse al suo fratello Radoslavo^
contra il giuramento fatto, la
sua parte del contado di Zenta
e la diede al suo figliuolo Vladimir.
Et morta che egli fu la prima
moglie, con la quale haveva
hayuti li sudetti figliuoli, prese
un' altra, che fu cugina germana
deir imperadore di Costantinopoli; dalla quale gli nacquero
altri figliuoli, cioe: Dobroslavo,
Petrislavo, Niceforo e Teodoro.
De' quali Dobroslavo, Niceforo
e Teodoro non hebbero figliuoli.

Eo tempore mortua est uxor

regis Michala duxitque aliam
uxorem Qraecam, consobrinam
imperatoris. Genuitque ex ea
quatuor filios, quorum nomina
sunt haec: primus Dobroslavus
secundus Petrislavus, fertius
Niceforus, quartus Theodorus.
Ex Dobroslavo et Niceforo et
ex Theodoro non fuit superstes,
nisi ex Petrislavo natus est. ,.
Bodinus, qui [postea] doMa Priaslavo lascio un
mmavit totum regnum, [et] Via- figliuolo chiamato Bodino. II
dimirus cum suis fratribus perquale (come qui appresso moI rexerunt in Rassam et obtinuestraremo) occupo tutte le prorunt earn, Deditque earn [rex
vincie del regno. Cresciuto
Michala] filio Petrislavo ad
adunque a Michala, per tanto
dominandum. Post hoc perrexenumero de'figliuoli, il desiderio
runt Bulgariam et commiserunt d' occupare 1' altrui paese et fatto
praelia multa cum Graecis et
ben grosso essercito, lo mando
Bulgaris et obtinuerunt totam
con Vladimiro et altri figliuoli

359

358

Bulgarian!, quam provinciam

dedit rex Michala Bodino filio
ad regendum.

a occupare la Rassia et la Bulgaria, dove fecero molte guerre;

alia fine havendole in gran
parte acquistate, diede a Priaslavo, suo figliuolo, la Rassia et
al nipote Bodino, figliuolo di
detto Priaslavo, la Bulgaria.

Praeterea Bodinus imposuit

diadema capiti suo et iussit se
vocari imperatorem. Imperator
Graecorum hoc audiens iratus et
congregans validam multitudinem, misit [earn] ad [de]bellandum
Bodinum. Et Bodinus congregans
multitudinem exiit obviam eis.
Quadam die caeperunt utrinque
populi valde laniare et vulnerare.
Cecidit ibi Bodinus Bulgarinorum
imperator et captus est a Graecis
iussuque imperatoris relegatus
est in exilium in Antiochiam
civitatem. Caeteri autem fratres
Bodini, quia displicuit deo peecatum patris eorum propter
periurium, hue illucque per provincias equitantes et bella plurima committentes, omnes in
bello mortui sunt vivente patre
eorum, non uno quidem die,
sed quisque tempore suo. Regnavit praeterea rex Michala
XXXV annis et mortuus est;
sepultusque est cum magno
honore in monasterio sanctorum
martyrum Sergii et Bachi.

Questo Bodino tosto che

comincio regnafe, per la gran
ambitione ch* in lui dominava,
s' usurpo il ftome imperiale. La
qual cosa dispiacque oltre modo
air imperadore di Costantinopoli.
Onde mando molta gente a cacciarlo da Bulgaria. Et uscendo
Bodino armato co'suoi, nella
zuffa resto rotto et fu preso
vivo et menato a Costantinopoli.
Onde per ordine dell' imperadore
fu mandato in essilio in Antiochia. Tutti li figliuoli di Michala,
che hebbe con la prima moglie,
ancor in vita sua morirono, si
per molte guerre che continuamente egli faceva, si ancora per
haver, contra il giuramento fatto,
tolto per forza al suo fratello
Radoslavo la sua parte del contado di Zenta per compiacere
al desiderio de' figliuoli. E alia
fine havendo regnato 35 anni,
venne a morire et fu sepelito
nel mofiasterio di Santo Sergio
et Bacco martiri.

XLI. Post haec accepit regDopo il quale comincio

num Radoslavus frater eius, regnare il sudetto suo fratello
cui erant octo filii et quatuor Radoslavo, il quale hebbe dodici
filiae. Nomina filiorum eius haec figliuoli, de' quali turono otto
sunt: primus Branislavus, [dein] maschi, li nomi de' quali sono
Gradislavus, Chvalimir, Stani- questi, cioe: Branislavo, Grachna, Cocciapar, Goyslavus, Do- dislavo, Goislavo, Dobroslavo,
broslavus et Pribfnech. Fuit Hvalimir, Stanihua, Cocciapar
autem rex Radoslavus pacificus et Pizinek. Essendo adunque
et mansuetus ac timens deum in Radoslavo natunalriiente huomo
omni vita sua. Regnante autem benigno et portando gran amore
illo, nunciatum est ei, quod Bo- a quelli ch' erano del suo legnadinus nepos eius viveret et im- ggio et intendendo che Bodino,
perator, qui eum relegaverat, suo nipote et figliuolo di Priadefunctus est Qui audiens [hoc], slavo, si trovava ancor vivo in
misit [aliquantos homines auda- Antiochia, martdo alquanti huoces et sagaces]44) Antiochiam et mini arditi et sagaci a cavarlo
fecit eum rapere de custodia et per forza da quel luogo, dove
ad se ducere. Qui reductus, cum con buona guardia era tenuto.
gaudio a rege et a filiis [suis] II che havendo coloro essequito,
susceptus est. Deditque ei rex Bodino fu menato a Radoslavo,
Gripoli et Buduam. Sexto de- il quale insieme co' suoi lo ricimo anno regni regis Radoslavi ceve con grande allegrezza et
Bodinus oblitus est bonorum, li diede Grispuli et Budua. Ma
quae ei fecerat rex; in fide non il sestodecimo anno del regno
stetit, sed consilio inito cum di Radoslavo, Bodino impatiente
noverca sua et cum quatuor della sua fortuna, fatto segretafiliis eius, qui ei fratres erant ex mente il consiglio con sua maparte patris, rebellavit a rege tregna et con suoi figliuoli, ch j
una cum fratribus suis. Rex erano suoi fratelli per parte del
autem, quia mansuetus erat et padre, non servo la fedelta, ma
pacifieus, noluit bellum cum eo ribello dal re Radoslavo. II quale
committere, sed secessit humi- sendo huomo molto quieto, non
liter cum filiis suis in Tribuniam voile guerreggiare con lui, ma
regionem. Ita senex et plenus partito co'suoi figliuoli a TreFIpasHHHy AOrtynHo caM npeAia Op6HHOBy

360

dierum dormivit cum patribus

suis et sepultus est cum grande
honorificentia in monasterio
sancti Petri de Campo.
XLIL Post haec Bodinus,
accepto regno, intravit in Zentam, caepit debellare consobrinos suos. Tune Petrus, Antibarensis sedis archiepiscopus,
bonae memoriae vir, videns
grande litigium atque discordiam
esse inter fratres, posuit se in
medio una cum clero et populo,
[et] locuti sunt eis miseruntque
pacem inter eos. luraveruntque
sibi invicem Bodinus cum fratribus, ut pacifice et quiete viverent. Praeterea Branislavo nati
sunt septem filii, quorum nomina
sunt haec: primogenitus Predichna, [dein] Petrislavus, Gradichna, Tvardislavus, Dragellus,
[Dragichna] et Grubessa. Bodino
autem regi nati sunt filii quatuor
de Jaquinta, filia Archiriz de civitate Barensi, quorum nomina
sunt haec: Michala, Georgius,
Archiriz et Thomas.
Facta pace, Bodinus cum
fratribus perrexit Rassam et debellando obtinuit earn atque possedit earn. Posuitque ibi duos
iupanos de curia sua, Belcano
et Marco, qui etiam iuraverunt
ei, ut ipsi et filii eorum essent
specialiter homines regis Bodini
et filiorum vel haeredum eius.

361
,bine, ivi gia vechio firli il restante della sua vita et fu sepelito nella chiesa di San Pietro
del Campo.
La onde Bodino, occupato
il regno, entro on Tessercito in
Zenta et comincio con mano armata usurpare le terre de' suoi
parenti e figliuoli di Radoslavo.
Questa cosa apporto gran dispiacere a Pietro arcivescovo
d'Antivari. Onde col suo clero
e popolo s'interpose et fatta
pace fra loro, la stabilirono e
ratificarono con giuramento da T
una e 1'altra parte fatto, di vivere
quietamente e amichevolmente
neir avenire. Dopo questo nacquero a Branislavo sei figliuoli:
Predichna, Petrislavo,Draghihna,
Tvardislavo, Draghillo et Grubessa. Et a Bodino nacquero
quattro soli: Michala, Giorgi,
Archirizzo e Tomaso. Questi figliuoli hebbe egli con Jaquinta,
figliuola d'Archirizzo della citta
di Ban.
Ma con tutto che nel sudettp modo fussero acchetate le
cose tra Bodino et suoi parenti,
niente di meno, non contentandosi Bodino di questa pace, condusse Tessercito in Rassia, la
quale occupata divise in due
giupanie, una delle quali diede
a Belcano et altra a Marco, ch*

Deinde cepit Bosnam posuitque erano della sua corte. A' quali
ibi Stephanum knesium. Post fece prometter et giurare fedelta
haec de potestate Francorum, al suo re et a suoi posteri. Et
qui erant in Durachium et in tota nel ritorno soggiogo la Bosna,
terra Duracenorum, mortuo Ri- al governo della quale institui
berto Guiscardo, tulit atque ob- il cqpte Stefano. Ne molto dopo,
tinuit rex Bodinus totam terram udita la morte di Roberto GuisDuracinorum et ipsam civitatem cardo Francese, il quale haveva
Durachium. Post haec facta pace occupato Durazzo, lo ricupero
cum imperatore, reddidit illi ci- con tutto il suo territorio. Ma
vitatem.
finalmente fata la pace con T
imperadore di Costantinopoli,
gli lo restitui.
Igitur Jaquinta, uxor Bodini,
Ora vedendo Jaquinta, movidens filios Branislavi crescere glie di Bodino, ch' i figliuoli di
et multiplicare, valde dolebat. Branislavo crescevano e moltiTimebat enim, ne viro eius mo- plicavansi, hebbe paura, che
riente, Branislavus seu filii eius dopo la morte del suo marito
acciperent regnum. Unde et sem- non levassero per forza il regno
per invidebat eis et quaerebat dalle mani de' suoi figliuoli, si
opportunum tempus, quomodo come Bodino haveva fatto loro.
patrem et filios perderet. Quo- Onde cercava occasione di podam itaque tempore, dum Brani- tergli a qualche modo ruinare.
slavus cum fratre suo Gradislavo Essendo adunque un di venuto
et filio Predichna46) simpliciter Branislavo con suo fratello Gravenissent ad regem in civitatem dislavo e col figliuolo Predihna
Scodarim, videns eos Jaquinta in Scutari per visitare il re Bosolos venisse, gavisa est acce- dino, la regina Jaquinta persuase
densque ad regem proterve cae- al suo marito, che gli ritenesse
pit insistere et dicere, ut eos appo di se in guardia, per pocomprehenderet et in custodia tere dopo la sua morte stabilire
poneret, alioquin nullam vitam il regno a suoi figliuoli, assicuposse habere cum eo, si hoc rando, che se non facesse quello
non ageret. Dicebat illi: Scio, a che lei T essortava, che li suoi
45) y JI. na
6HHOBy TCKCTy.

o6a Mecra rpeuiKQM Bericna, UITO caM HcnpaBHO npeMa Op-

362

quia moriturus es, et isti regnum

accipient; filii autem tui ad mensam eorum manducabunt". Quid
multum? Victus Bodinus rex ab
uxore, ut Herodes ab Herodiana,
dum sederent ad prandium et
epularentur, iussu regis capti
sunt et positi sunt in custodia,
et quia noluit rex resistere voluntati uxoris suae, periurus effectus est ad mensam, ut Herodes
Tiomicida. Quod audientes fratres et filii ac nepotes eorum,
congregantes omnem parentelam in unum, abierunt Ragusium
et intraverunt in civitatem cum
quadringentis viris in armis. Audiens rex quod fugissent, congregato exercitu venit et obsedit
civitaterji caepitque debellare
earn. Tune fratres et filii knesii
Branislavi et qui cum eis erant,
exeuntes armati de civitate magnam caedem faciebant quotidie
deBodini regis exercitu. Quadam
die dum exissent et plures occidissent et vulnerassent, Cocciaparus iactanslanceam e manibus,
iransfodit et occidit quendam
Cosar, quern regina valde diligebat. Quod videns regina statim
solutis crinibus caepit faciem
suam fortiter percutere et flere
ac dicere viro suo: ,,Heu, heu,
heu, numquid non vides, o rex,
quomodo interficiunt tuos? Parentes eorum apud nos sunt et

363

figliuoli, dopo la sua morte,

perderebbono il regno et o morirebbono violentemente o farebbono una vita molto misera. Da
queste parole della moglie Bodino sospinto, contra il giuramento gli ritenne et fece prigioni.
La qual cosa udendo i figliuoli,
fratelli et nipoti di Branislavo,
fuggirono a Ragusa, menando
seco quattrocento soldati, de'piu
valorosi che havevano. Bodino
havuto di cio la nova, fatto 1'
essercito venne a Rausa et vedendo che non era nel potere
de' Ragusei a darli in mano i
detti suoi parenti, per rispetto
de' sudetti soldati, in piu modi
e con diverse machine da combattere, comincio dar loro assalto. Onde i figliuoli di Branislavo con li loro zii et parenti,
uscendo ogni di fuori da Rausa
ammazzavano molti deir essercito di Bodino. E, fra 1' altre,
havendo un di fatta gran uccisione, Cociaparo ammazzo Cossaro, uno de' piu famigliari della
regina Jaquinta. II quale sendo
stato da lei teneramente amato,
fu impatiente fuor di modo della
sua morte. Onde co i capelli
sciolti piagnendo e stracciando
il viso, comincio dire a Bodino
suo marito: ,,Hoime misera me,
che cosa dopo la tua morte devo
aspettare con li miei e tuoi fi-

Ipsi non desinunt quotidie vul- gliuoli da questi tuoi parenti,

nerare et occidere tuos. Num- se hora in tua presenza, non faquid non cernis, quod fecit cendo alcuna stima di noi, amCocciaparus? Quare sines vivere mazzano i nostri carissimi"?
fratres eorum, quos tenes in vin- Dipoi lo comincio essortare,
culis?" Tune rex iratus manu sua che, non potendo far altro, alporrigens gladium, iussit decol- meno per vendetta facesse molari knesium Branislavum cum rire Branislavo con gli altri che
fratre et filio nte civitatem Ra- teneva prigioni. Da queste pagusii et coram praesentia pa- role et dal pianto della moglie,
rentum suorum et iungens periu- Bodino s' adiro in maniera, che
rio homicidium. Tune episcopi porse la spada, qual teneva a
et abbates, qui venerant rogare lato, a suoi servitori, comanregem, ne decollarentur et ut dando loro, che decapitassero
pacem inter eos mitterent, vi- Branislavo con gli altri. Li quali
dentes eos iam decollates, eo servitori essequirono questo coquod moram fecissent veniendi, mandamento innanzi ch' il re si
valde tristes effecti sunt caepe- pentisse, essendo stati sollecitati
runtque vehementer arguere et a questo ancora da un certo
increpare regem, eo quod obe- Rauseo, che da j suoi nimici era
disset voci uxoris suae et occi- stato scacciato da Rausa et aldisset fratres suos. Rex statim lora si trovava presso a Bodino.
poenitentia ductus flevit amare Furono dunque decapitati dinet quia fratres [eius] erant, iussit nanzi alia chiesa di Santo Nicolo
eos sepeliri honorifice. Episcopi appresso Rausa, vedendo ogni
vero et abbates, tollentes eorum cosa li loro parenti, che si trocorpora, magno in obsequio se- vavano a Rausa. Et cosi Bodino,
pelierunt eos in monasterio san- oltre il giuramento violato, fu
cti Benedicti ininsula[Lacromo- anco micidiale de' suoi. Li venae]46), quae est ante Ragusium. scovi et altri ch' erano venuti al
Post haec fratres eorum et filii re per pregarlo, che non si metet caeteri, qui erant in civitate, tesse a spander il sangue de'
sentientes, quod quidam vellent suoi parenti, ma piutosto consertradere civitatem regi, praeparatis vasse e mantenesse loro, quanto
naviculis, intrantes omnes in era obligato col giuramento,
46)

npeMa Op6nHOBy TCKCry.

364

eis, navigaverunt Spalatum; inde

transfretaverunt Apuleam et inde
Constantinopolim ad imperatorem. Praeterea rex cepit civitatem Ragusium et aedificavit ibi
castellum. Et postea reversus
est in Scodarim. Regnavit autem
XXVI annis, et in XXII decollavit fratres suos. Expletisque
XXVI annis et mensibus quinque
in regno suo,mortuus est; sepultusque est more regali in monasterio sanctorum martyrum Sergii
et Bachi.

365

vedendo che costoro erano gia

inorti, lo ripresero aspramente,
che alia persuasione della moglie haveva fatto un si gran
errore. II re, pentitosi subito,,
pianse dirottamente et diede i
corpi loro alii vescovi, accio
che con sommo honore e pompa
fussero sepeliti nello scoglio di
Lacroma. La qual cosa fu da
loro a pieno essequita. Ma li
parenti di Bodino ch' erano a
Rausa, intendendo ch'alcuni Rau*
sei trattavano secretamente col
re per dargli la citta in mano
(peroche hormai nel settimo
anno questa guerra s' era prolongata), entrati in alcune navi,
che per ogni buon rispetto vi
tenevano apparecchiate, parti*
rono verso Spalato et indi poi
traghetarono in Puglia. Dove
trovando una nave commoda,
passarono in Costantinopoli dall*
imperadore de' Qreci. Vedendo
per tanto Bodino che non poteva
espugnare la citta di Rausa, fabricato un castello air incontro
d' essa et postovi dentro di soldati, torno a Scutari. Et havendo
regnato intorno 26 anni, passo
da questa vita et fu sepelito
nel monastero di San Sergio
et Bacco.

XLIII. Tune Michala films

eius voluit succedere in regno,
sed propter nequitiam matris
eius noluit populus terrae, sed
constituerunt sibi regem Dobroslavum, fratrem Bodini regis.
Regnante eo, caepit se dure
agere contra populum. Eo ternpore audientes fratres et filii
knesii Branislavi, quod rex Bodinus obiisset, imperatoris iussu
venerunt Durachium, ubi Goyslavus accepit uxorem et mansit
ibi cum nepotibus suis. Cocciaparus quoque frater eius perrexit Rassam, inde cum Belcano
iupano congregantes populum
venerunt contra Dobroslavum
regem. Rex vero congregans
populum voluit se defendere.
Commisso denique bello in Dioclia supra fluvium, qui Moracia dicitur, cecidit pars populi
regis Dobroslavi et ipse captus
est. Post haec Cocciaparus cum
Belcano mittentes vinculatum
regem Dobroslavum in Rassam,
venerunt et obtinuerunt Zentam
et depraedaverunt maximam partern Dalmatiae. Belcanus post
haec perrexit Rassam et Cocciaparus remansit in Zenta. Post
haec insidiabatur Belcanus Cocciaparo cum Rassanis, ut eum
perderent, quod sentiens abiit
in Bosnam et accepit ibi uxorem
filiam bani Bosnae; et non post

Michala suo figliuolo primogenito volendogli succedere nel

regno, non fu permesso dal
popolo, il quale per le grandi
sceleraggini della sua madre
Jaquinta rifiutando esso, elesse
per suo re Dobroslavo, suo zio.
II quale trattando male et con
molta rigidezza li suoi sudditi,
cominciarono questi con secreti
messi essortare i parenti di
Dobroslavo, i quali (come dicemmo), erano fuggiti a Costantinopoli, promettendo loro (se
per sorte venessero) dare il
regno nelle mani. Li quali havuta licenza dal imperadore,
vennero a Durazzo, dove Qoislavo prese la moglie et resto
con li suoi nipoti. Et Cocciaparo andato in Rassia, fece
amicitia col conte Belcano, dove
fatto Tessercito lo meno contra
Dobroslavo, il quale con la sua
gente se gli fece incontra et
azzuffati nel territorio di Dioclea,
lungo il fiume Moracia, Tessercito di Dobroslavo fu rotto et
egli preso vivo. II quale mandando ligato in Rassia, occuparono Zenta e la maggior parte
della Dalmatia destrussero. Onde
restando Cocciaparo a Zenta,
Belcano torno in Rassia. Et con
successo di tempo occorrendo
certe inimicitie occulte tra Cocciaparo et Belcano, comincio

366

367

multum temporis in bello mortuus est in Chelmani[a],

XLIV. Intereapopuli, congregantes se, constituerunt regem

Kladimirum, filium Vladimiri, filii
regis Michala. Regnante illo, dilexit pacem et cum omnibus pacem
habuit. Congregavitque ad se omnes fratres suos et accepit uxorem
filiam iupani Rassae; et quievit
terra XII annos. Postquam accepit rex filiam Belcani, dimissus
est a iupano rex Dobroslavus,
qui tenebatur in vinculis, eo
quod esset patruus regis Vladimiri. Qui dimissus venit ad nepotem suum, quern utvidit rex,
statim comprehendere iussit et
in custodiam ponere; mansitque
in custodia usque quo nepos
eius Vladimirus regnavit. Itaque
XIImo anno regni Vladimiri regis,
Jaquinta, consiliata a quibusdam
pessimis hominibus, qui inimici
erant iupani Belcani, potionem
mortiferam conficiens in Cattaro,
quo manebat, dedit eis. Hii vero
venientes in Scodarim propinaverunt regi per manus ministrorum eius, qui ab eis deceptus

esso Belcano cercare occasione

co'suoi Rassiani di poter a qualche modo far morire Cocciaparo.
Del che egli avvedutosi, si ritiro in Bosna, dove, tolta per
moglie la figliuola del bano di
Bosna, non molto dopo in un
fatto d' arme fu ammazzato in
Chelmo.
Ma i popoli deir Illirico ch*
erano assuefatti vivere sotto i re^
crearono per loro re Vladimiro,.
nato da Vladimiro figliuolo di
Michala, che (com' e stato detto)
successe nel regno a Dobroslavor
primo di questo nome, suo padre. Costui per essere persona
d'animo molto quieto, raccolse
a se tutti quelli che erano del
suo legnaggio verso a i quali
mostro grande amore. Et havendo tolto per moglie la figliuola di Belcano, conte di
Rassia, la terra s' acchetto per
ispatio di quindici anni. Et fu
liberato da prigione re Dobroslavo da Belcano, il quale fece
cio per far cosa grata al suo
genero Vladimiro. Questo Dobroslavo tosto che venne alia
presenza di Vladimiro, fu per
suo ordine incarcerate. Et cosi
mentre egli regno, vi stette. II
quinto decimo anno del regno
di Vladimiro, Jaquinta moglie
di Bodino gia defunto, fatto il
consiglio con alcuni huomini

est. Tune cecidit in lectulo. malvaggi, nimici di Belcano, fece

Regina autem Jaquinta sciens, comporre a Cataro certa bevanda
quod moriturus esset, venit cum velenosa, la quale portando li
filio suo Qeorgio in Scodarim detti nimici di Belcano, la diecausa visitandi regem, quam ut dero bere a Vladimiro per mezo
vidit rex, permovit earn a se et d'alcuni suoi servitori, i quali,
iussit earn foris egredi. Quae non so a che modo, corrotti
egressa dixit astantibus: ,,Quare havevano. Questa bevanda presa
sic agit rex? Quid ego mali feci? che hebbe Vladimiro, incontaSi vult scire dominus rex, pa- nente s'amalo. La onde sapendo
truus Dobroslavus, qui tenetur la regina Jaquinta, che da quella
in vinculis, ipse egit, ut more- infermita egli non doveva scamretur dominus rex". Hoc autem pare, si trasferi a Scutari col
dixit volens perdere Dobrosla- suo figliuolo Giorgi sotto prevum, timens, ne ipse succederet testo divolerlo visitare. La quale
in regnum. Statimque inde ab- come vide Vladimiro, fuor di
scendens venit usque ad Gari- modo si conturbo, ne piu la
zam, mortem regis attendens. permesse venire alia sua prePostea misit occulte hominibus senza. Jaquinta uscendo fuori
regis promittens eis plurima, ut della camera, comincio lamenmorienterege perderent Dobro- tarsi et dire a quelli, che v'erano
slavum, quod et factum est. presenti: ,,Che male io ho fatto
Nam rex mortuus est et sepultus a Vladimiro, ch'egli hora in queest in monasterio sanctorum sta maniera mi tratta? E come
{martyrum] Sergii et Bachi. Ho- non crede che non e altro
minesque vero regis, occasione causa della sua morte, che Doaccepta, consilio Jaquintae, ac- broslavo, il quale tiene incarcequievere super Dobroslavum re- rate ?" Questo ella empia diceva
gem et extrahentes ilium de cu- per indurre Vladimiro a decastodia excoecaveruntoculos eius pitare Dobroslavo, temendo che
et testiculos illi amputaverunt costui, dopo la morte di Vlamiseruntque ilium in monasterio dimiro, non s' impatronisse del
sanctorum [martyrum] Sergii et regno. Et subito partendo da
Bachi, ubi cum monacis vivens Scutari venne a Gorizza, aspetlongo tempore, postea mortuus tando ivi la morte del re. In
est.
questo mezo mandava alcuni
segreti messi alii sudetti servitori

368
369

XLV. Post mortem regis

Vladimiri cepit regnum Georgius,
films Jaquintae reginae. Secundo
autem anno regni sui voluit
occulte comprehendere filios Branislavi, sed minime valuit. Nam
innotuit eis quoddam consilium
et ipsi abierunt Durachium ad
patruum suum Goyslavum; solus
Grubessa comprehensus est et
positus in custodia in Scodarim.
Tempore illo dux Caloioannes
Cumano, congregans fortem exercitum, venit cum Goyslavo et nepotibus eius supra regem Georgium. Rex etiam congregans
populum paravit eis bellum.
Committentes itaque bellum, cecidit pars Georgii regis et multi
inferfecti sunt et plurimi capti
sunt. Rex autem cum aliquantis
evasit et fugit in Obliquum. Post
haec dux et caeteri debellantes ci-

di Vladimiro, promettendo loro

gran cose, se, morto che fosse
il re Vladimiro, facessero ancora
morire Dobroslavo. La qual cosa
eglino in parte essequirono.
Imperoche morto che fu il re et
sepelito nel monastero di S.
Sergio et Bacco, cavando fuor
di prigione Dobroslavo, gli trassero fuora gli occhi, e tagliandol' il membro virile, lo lasciarono cosi andare. II quale fini
il remanente de'suoi giorni nel
detto monastero con li monaci.
Morto adunque che fu Vladimiro, s' impatroni del regno
Giorgi, figliuolo d' Jaquinta. II
quale il secondo anno del suo
regno voile segretamente prendere i figliuoli di Branislavo, ma
il suo intento non hebbe effetto.
Imperoche questi accortisi gia
delle sue insidie, tutti se ne andarono a Durazzo dal lor zio
Goislavo, fuor di Grubessa solo,
che fu preso et fatto prigione.
In quel tempo 1'imperadore di
Costantinopoli mando in Albania
un suo capitano Caloioanne
Cumano con un buon essercito.
II quale, accopiata la sua gente
con quella di Goislavo et suoi
nipoti, ando contra re Giorgi.
Ma n'anche costui fu punto negligente in ammassar quanta
gente piu pote. Et azzuffatosi
nella giornata co' Greci et Goi-

vitatem Scodarim, ceperunt earn. slavo, fu da loro rotto, dove

Inde extrahentes Grubessam de molti de' suoi furono parte amcustodia, iussu imperatoris con- mazzati et parte presi vivi, et
stitutus est rex a populo, et dux egli a pena fuggendo si salvo
relinquens ei exercitum, reversus in Obliquo. La onde Caloioanne
est Durachium.
s'invio col suo essercito per
dare assalto alia citta di Scutari, la quale havendo espugnato,
trovarono ivi Grubessa incarcerate et liberandolo da carcere,
fu per ordine deir imperadore
e col consenso del popolo dichiarato re. Et fatto questo,
Caloioanne lasciandogli una parte deir essercito, torno a Durazzo.
Regnante eo, sciens rex GeRegnando adunque Gruorgius Grubessam esse strenuis- bessa, il re Giorgi, che s'era
simum militem et potentem in salvato in Obliquo, sapendo che
virtute atque audacem in bello, Grubessa era huomo prode in
fugit in Rassam. Mater vero eius arme et capitano del tutto comcapta est apud Cattarum et ducta pito, hebbe paura di starsene
est Constantinopolim, ubi et piu in quel luogo, onde se
mortua est Regnavit Grubessa n'ando in Rassia. Ma la sua
VII annos et quievit terra in die- madre Jaquinta fu presa a Ca~
bus eius et recuperavit valde. taro et mandata a CostantinoDedit enim diebus illis deus poli, la dove fini la sua vita. Et
abundantiam frumenti et vini; havendo Grubessa governato il
repleta est terra omni saturitate. regno con somma satisfatione
Denique septimo anno regni eius del popolo per ispatio di sette
venit rex Georgius cum Rassia- anni e trovatasi gran abondanza
nis supra istum; qui preparans di tutte le cose pertinenti al vittoei bellum, in ipso bello mortuus humano, re Giorgi, fatto T esest rex Grubessa fortiter dimi- sercito in Rassia, 1'assalto et
cando et praeliando ante civi- attaccati nella zuffa Tessercito
tatemAntibarim; sepultusque est di Grubessa fu rotto, et egli
in episcopio eiusdem civitatis combattendo valorosamente et
24

370

371

honorifice in ecclesia sancti Georgii.

Post haec rex Georgius obtinuit regnum, non tamen terram.
Misitque fratribus regis Grubessae, qui adhuc supererant, Dragichnae et Dragilo, et fecit pacem
cum eis et iuravit, quod divideret
terram cum eis et nil eis mali faceret. Qui venientes propter iusiurandum crediderunt ei. Dedit
illis partem terrae et iupanias in
Zenta et valde caepit eos diligere. Et hoc ideo faciebat rex,
ut Gradichnam, fratrem eorum
tertium, posset decipere et ad
se attrahere, ut postea perderet
eos. Igitur Gradichna manens in
Rassa accepit ibi uxorem, de qua
genuit tres filios: primus [erat]
Radoslavus, [deinde] Joannes47)
et Vladimirus. Praeterea Dragilus
cum omnibus terrae suae intravit
in Podgoream regionem et obtinuit Onogoste et alias plurimas
iupanias. Videns autem rex, quod
prudenter se ageret, valde ei placuit. Deinde consilio Dragili congregans rex exercitum abiit in
Rassa et praeliando obtinuit earn
et depraedavit. Inveneruntque ibi
Uroscium in custodia, in qua
missus a parentibus f uerat, unde
47)

facendo T ufficio di vero capitano, cade nella battaglia. Et fu

sepelito nella chiesa di S. Giorgi
nel territorio d' Antivari.
Re Giorgi ricuperato adunque il regno et desideroso d^
haver in mano Predihna et Draghillo, fratelli di Grubessa, per
ammazzarli, li quali ancora si trovavano vivi et per paura s'erano
ritirati neir altrui paesi, et Draghihna, lor terzo fratello, dimorava in Rassia, dove preso haveva la moglie, accio che (come
lui si credeva) in questo modo
potesse stabilire il suo regno i
mando loro i suoi ambasciadori
eon promissioni, se volessero
venire di mantenirli ne' loro contadi et farli ogni sorte di piaceri. Et perche cio potesse piu
facilmente loro persuadere, ratified queste sue parole col giuramento. I quali credendo a
queste sue promesse, vennero
alia sua presenza. II quale subito diede loro li contadi et
Taltre terre, che per adietro possedute havevano in Zenta, e comincio trattargli con molta humanita. La moglie di Draghihna
partori in Rassia tre figliuoli:
Radoslavo, Labano ei Gradimiro. Ma Draghillo sendo andato nel paese di Podgorie^

TaKO y pyKonHcy; y luraMnaHOM xeKCTy Lobari.

extrahentes ilium, dimiserunt

eum iupanum in Rassa. Inde
rex cum suis omnibus reversus
est ad locum suum cum spoliis
magnis. Gradichna eo tempore
secessit in Chelmani[am], Post
haec videns, quod Dragilus cum
fratre et nepotibus prudenter se
agerent et quotidie multiplicarent
et crescerent in amore omnium
populorum, invidia ductus timensque, quod populus terrae
sincere eum non diligeret, ne
forte regnum amitteret, comprehendere fecit Michalafm], filium Vladimiri regis, et post eum
Dragilum, posuitque [eos] in custodiam. Dragichna vero cum
quatuor filiis suis: Prevoscio,
Grubescia, Neeman et Siracfimir]
evasit et fugit Durachium. Audiens autem, quod frater eius et
nepotes tenerentur in vinculis,
abiit et ipse fGradichna] Durachium. Post hoc Pirogordi dux
ciim Gradichna et Dragichna,
congregantes populum et magnum exercitum, venerunt et ceperunt terram usque Vuraneam
et usque Antibarim, sed quia dux
ire volebat Constantinopolim,
Gradichna relinquens nepotem
suum Prevosium^) in Obliquo ad
custodiendum castellum transportaverunt ducem usque Dura-

prese Onogoste et molti altri

contadi. La qual cosa vedendo
re Giorgi et considerando che
Draghillo in tutte le sue guerre
s'era governato con molta prudenza et in ogni occasione haveva fatto ufficio di vero capitano, comincio essergli molto
affettionato. Onde per suo consiglio fece un grosso essercito,
col quale ando a soggiogare la
Rassia, che se gli era ribellata.
Et ricuperandola trovo in essa
Urosc incarcerato, posto ivi da*
suoi parenti; donde cavatolo gli
diede la giupania di Rassia, et
egli carico di spoglie torno al
suo paese. Et mentre le predette
cose si facevano in Rassia, Gradichna s'era ritirato in Ceccomani [= Chelmania], Ma vedendo
re Giorgi, che Draghillo col suo
fratello e nipote tuttavia andavano crescendo si nella grandezza, si anco nella prudenza,
e che da i popoli per la loro
buona vita et ottimi costumi
erano molto amati, hebbe paura
che con progresso di tempo non
lo privassero della vita et del
regno. Onde consigliatosi seco,
prese Draghillo, et Michala figliuolo del re Vladimiro, li quali
fece prigioni. La qual cosa intendendo Draghihna, Parvosc,

) y JI. na o6a Mecra rpeiiiKOM Borosci(um).

372

chium. Praeterea rex Georgius

iratus iussit Dragilum et Michala,
nepotem eius, privare lumine
coeli, eo quod Gradichna cum
fratre suo debellarent ilium. Postquam autem dux Pirogordi ivit
Constantinopolim, venit alius dux
Durachium, Kiri Alexius de Condistefano. Interea rex Georgius
congregans populum venit et
obsedit Obliquum, Prevoscius
vero cum suis fortiter defendebat se. Audiens autem [haec]
dux Kiri Alexius, cum Gradichna
et cum fratre congregantes exercitum, venerunt supra regem.
Quia vero iam rex erat exosus
omni populo, non fuit quis, qui
hoc ei annunciaret quousque venit dux cum Gradichna et cum
exercitu. Et percusserunt castra
eorum et occiderunt et vulneraverunt plurimos et fugaverunt
eos. Rex evasit tune et fugit
[in] Cermenizam. Et dux fugato eo, reliquit Gradichnam
cunu exercitu et ipse reversus
est Durachium. Tune quia propter tribulationes et bella, terra
iam deserta erat et quotidie magis magisque desolabatur, rebellavit Decatarus et postea tola
terra regis Georgii. At Gradichna
cum suis caepit comprehendere
lerram et persequi regem, alia
autem ex parte Rassani eum
persequebantur. Rex autem cum

373

Grubessa, Neeman et Sirak, ch'

erano figliuoli di esso Draghihna,
fuggirono a Durazzo. Questo
istesso fece et Gradihna co? suoi
figliuoli. Pirigordo, capitano deir
imperadore di Costantinopoli,
mosso da compassione, fece con
Draghihna un buon essercito, col
quale, entrando nel paese del re
Giorgi, soggiogarono ogni cosa
in fin* a Vrania et AntivarL Ma
volendo passare piu oltra, venne
1'ordine a Pirigordo di tornare
a Costantinopoli. Per il che Draghichna, lasciando il suo nipote
Urosc nel castello Obliquo, egli
ando accompagnare Pirigordo
fin' a Durazzo. Ma il re Giorgi,
inpatiente delle ruine che Draghichna faceva et del possesso
ch' egli haveva preso nelle provincie, per vendetta cavo gli
occhi a Draghillo et Michala,
suo nipote. Ne contentandosi di
questo, pose 1'assedio al castello
Obliquo, dove si trovava Urosc,
il quale, difendendosi valorosamente, diede aviso alii suoi parenti, che si trovavano in Durazzo, del succeso delle cose. I
quali communicando il tutto con
Chiri Alessio di Condi Stefano,
che per ordine dell7 imperadore
di Costantinopoli era venuto a
Durazzo in luogo di Pirigordo,
fecero V essercito, che poi condussero contra re Giorgi. II quale

suis per montana et per silvas

hue illuc fugiens latitabat. Praeterea videns rex undique persecutionem sibi accedere, nesciens
quid ageret, intravit in castellum, qui Obolon dicitur. Tune
Gradichna obtinuit [totam] terram
usque Decatarum, praeter castel
lum quo rex tenebatur. Inter haec
dux venit in Scodarim et Gradichna misit ad eum, ut quantocius veniret, quatenus caperent
castellum et regem. Qui veniens
cum exercitu obsederunt castellum. Tune hi qui amici et proximi regis esse videbantur et qui
edebant panem eius, levaverunt
contra eum calcaneum suum et
alii de foris alii de intus castellum tradiderunt et regem
duel Kiri Alexio, quern dux comprehendens duxit secum Durachium ; inde vinculatum et cum
custodibus misit Constantinopolim, ubi mortuus est in custodia.

sendo molto odiato da' suoi, non

si trovo pur uno, che di cio lo
facesse avisato. Assaltandolo
adunque Chiri Alessio et Draghihna alia sproveduta, presero
i padiglioni del suo essercito,
ammazzando la maggior parte
di qiiello et il resto cacciarono
in fuga. Onde il re a pena fuggito, si salvo in Cemerniza. Et
Chiri Alessio dopo questo torno
a Durazzo. Et essendo la terra
per le continue guerre hormai
ruinata, et vedendo i popoli, che
la foftuna era contraria al re
Giorgi, ribellando da lui, cominciarono andare da Draghihna.
II che fu fatto prima da i Catarini. Draghihna, vedendo questo
favore del popolo, comincio perseguitare il re Giorgi. Questo
medesimo fecero etiandio li popoli di Rassia, in maniera ch' il
re, desiderando di schifare questo
lor furore, fu astretto con pochi
de suoi andare vagando per
monti et selve. Ma essendo da
ogni parte assalito et havendo
paura, che alia fine non capitasse
nelle mani de' nimici, entro in
un castello, addimandato Obolen. Del che havendo havuto
nova Draghihna, occupo tutti i
paesi sino a Cataro, in fuor del
solo castello, dov' il re Giorgi
si trovava. Ma Gradihna dando
aviso del tutto a Chiri Alessio,

374

accopiarono gli esserciti et posero T assedio al detto castello,

et corrotti alcuni de' piu fideli
del re, hebbero in mano il castello con esso re. II quale Chiri
Alessio meno a Durazzo et indi
poi lo mando a Costantinopoli,
dove fini li suoi giorni.
XLVL Post haec populi conI popoli adunque di comgregantes se constituerunt regem mun consenso elessero per loro
Gradichnam, qui accepto regno re Draghihna^ il quale gli govercaepit regere populum cum omni nava con ogni debita giustitia,
iustitia. Erat sane yir timens ac imperoche era huomo prudente
diligens deum, pius et misericors e timoroso di Dio. Ora venendo
viduarum et orphanorum protec- tutte queste cose a notitia a
tor atque defensor etjn omni- quelli, ch' erano dispersi in Pubus actibus suis omni bonitate glia e altri luoghi stranieri, torpraecipuus. Praeterea hi, qui narono nella loro patria et imdispersi erant per regiones et pirono la terra, che hormai era
provincias et in Apulia, audien- desolata. Ma Draghihna mentre
tes vitae eius bonitatem, reversi regno sostenne molti travagli da
sunt ad loca sua, ad patriam alcuni huomini malvagi etda tutti
suam;*et repleverunt et habita- alia fine il Signor Iddio lo preverunt terrain, quae iam quasi servo. Et havendo regnato undestructa et desolata manebat dici anni, fece passaggio a miSustinuit quoque rex Qradichna gliorvita et fu sepelito honoradiebus regni sui multas insidias tamente nel monastero di S.
et persecutiones iniuste a ma- Sergio e Bacco per mano di
lignis hominibus, sed ex onjni- Radoslavo, Ivanisc et Vladimiro,
bus eripuit eum deus, Expletis- suoi figliuoli.
que XI aniiis in regnp, ingressus
est viam cunctorum et dormivit
cum patribus suis in pace. Sepultus est honorifice et cum magnitudine in monasterio sanctorum martirum Sergii et Bachi
manibus filiorum suorum Radoslavi knesii, loannis et Vladimiri.

375

XLVII. Post haec Radoslavus

knesius perrexit ad imperatorem
Hemanuelem et benigne ab eo
susceptus est, deditque ei totam
terram dominandam eamque regendam, sicut tenuit pater eius.
Postae knesius Radoslavus, veniens ab imperatore, caepit tenere et dominare terram cum
fratribus suis. Post haec surrexerunt quidam maligni, qui antiqui inimici fuerunt, et rebellaverunt ei et adduxerunt Dessam
filium Urosci et dederunt ei Zentarn et Tribuniam. Radoslavo autem et fratribus eius remansit
maritima regio et civitas Decatarum usque Scodarim, et indesinenter non desinebant dimicare et praeliare contra [Dessam]
filium Urosci et contra caeteros
inimicos, quatenus terram, quae
eis rebellaverat, valerent acquirere et earn, quam dominabant,
viriliter defendere.

Morto che fu adunque il re

Draghihna, il conte Radoslavo,
suo figliuolo maggiore, porto
gran doni alF imperadore di Costantinopoli Emanuelo, dal quale
fu humanamente accolto, et gli
diede nel possesso tutte le terre
che mai havesse tenuto il suo
padre. E tornando Radoslavo da
Costantinopoli, comiUcio signoreggiare nelle terre sue insieme
co' suoi fratelli Ivanisc et Vladimiro. Ma con sucesso di tempo
si levarono alcuni maligni huomini e loro inimici antichi, i
quali ribellando da loro condussero Dessa, figliuolo d'Urosc,
e gli diedero Zenta e Trebine.
A Radoslavo et suoi fratelli resto
il paese maritimo con la citta
di Cataro infin a Scutari. La onde
non cessaya Radoslavo co'fratelli ogni di combattere contra
esso Dessa et altri loro inimici,
per ricuperare le provincie che
se gli erano ribellate e conservare il restante del regno.'

II

XPBATCKA PEflAKLJHJA
C MAPyjIMTiEBHM JIATMHCKMM
IlPEBOflOM.

Kao IIITO je y npeoM oAejbeiby /JyKJbaHHHOBHx reKcxoBa JiaTHHCKH Aeo niaBHH (a CCM Tora join je H opHFHHaji), xaKO je y
OBOM ApyroM oAejbeity rjiaBHH TCKCT xpBaiCKH. OCHOB je H OBOM
H3AaH>y onaj Befe noMenyTH H Aanac jeAHHH nosna erapHJH pyKonnc, IIITO ce nysa y BaiHKaHCKOj EHdjiHOTeijH y PHMy, TO jeer
jiaTHHHUOM yHHH>eHH npenHC KajieTHfceB (roA- 1546). Taj je TCKCT
paHHJe join Bpjio Ao6po o6e;ioAaHHo HPHHH!I y CBOMC nosnaxoM
H3AaH>y /lyKJbaHHHOBa JlexonHca. Ho ja nnaK nncaM npocxo npeuiiaMnao H>eroB nocao, Befc caM ra npe CBera DOHOBO KOJiai^noHHpaO G pHMCKHM pyKODHCOM

HC 6e3 KOpHCTH

a CCM TOFa

can AOHeKJie OACiynHO H OA H>eroBa nanHHa HSAaBaiba. XpBaxcKH

je TCKCT HaHMe, s6or necxora npenHCHBaita 6aiu Kao H JiaTHHCKM Befe Aocra HCKBapeH yiiiao y one BKH>Hre crape y Mapa IIOTOM rpeiiiHJiH cy, npenHcyjyiiH ra, 6es cyMH>e H
H Kajiefc. Oxajie H ona Hecia noHaBJi>aH>a Befe
penH HJIH nHCMena, na OHO HecnocHo
ciaBaKa, IIITO rAerAe oTeiunaBa nan H pasyMeBaite
OHO OHCBHAHO HcnyiiiTatbe ny>KHHx penn, Koje cy
y opnrHHajiy, jep je 6es H>HX CMHcao MejacaH, H najsa
peHO nHcaite HMena, JIHHHHX H reorpa(})CKHX. OosnaTO je npaBHjio
KOA H3AaBan>a HCTOPHCKHX cnoMeHHKa, na H ncnpaBa, Aa ce nncapeBe rpeiiiKe (lapsus calami, Schreibfehler), noTeioie H3 nena>KH>e
HJIH HesnaHba, HMaAy fiesyBerao ncnpaBHTH1), a Tano H TCKCT, na>KHBHM je3HKOM, HMa ce Ba3Aa ny6jiHKOBaTH
M opTorpa(})HJoM H c HHTepnyHKi^njoM cTaBjiTOM npeAia
J) Befe je R o t h von S c h r e c k e n s t e i n , Wie soil man Urkunden
ediren? (Tubingen 1864, 18 19>Kasao: ,,DerdrittePunktbetrifftdie Verbesserung
offenbarer Schreibfehler, denen man auch, wenigstens bedingtermassen, die
zumal in spateren Zeiten vorkommende, nutzlose Verdoppelung und Haufung
yon Consonanten beigesellen konnte . . . Offenbare Schreibfehler, lapsus caiamij sinnlos doppelt gesetzte Worte, miissen im Texte allerdings beseitlgt
tyerden". A joui je 6ojbe 4)opMyjiHpao TO npaeHjio Leist, Die Urkunde. Ihre
Behandlung und Bearbeitung fur Edition und Interpretation (Stuttgart 1884, 40):
,,Etwas Anderes als die der Eigentumlichkeit und dem Zusammenwirken der
verschiedensten Verhaltnisse entsprechende Orthographic alter Schriftstiicke
imd etwas von dieser durchweg Verschiedenes, sind die eigentlichen und wir-

380

npaBHJiHMa2). Tora ce npaBHJia Bet H HpHHHh AP>*ao

y CBOMC H3AaH>y, am nopeA Tora OH je y TCKCT yneo H cBOJe
HcnpaBKe H CBOJC Aonyne, xaKo A& MX je He caMO TCUIKO pas;iHBefc cy one H na CMera>y HapoHHio ncnpaBijH
3axo cam ja KOA npHpetjHBaifea oBora HSAaita nocrynHO
Kao H KOA npHpetjHBaH>a JiaraHCKora TeKcra. Ja caM:
1. ona Mecia, sa Koja MHCJIHM Aa HMcy noieKJia us nepa
xpBaxcKora npeBOAHOija /JyKJbaHHHOBa Jleionnca, AaKJie Aa cy AOIJHHJe rjioce H H H T e p n o j i a i j H j e , OAiirraMnao y TCKCiy neTHTOM.

2. K y p S H B H H M nHCMeHHMa iniaMnao caM one penH (win

caMO HCCTH HCKHX penH), KOJC caM ja H en pas HO, H
3. AonyH>ene jiaKyne H HcnpaBHo nopeAann
TCKCT, ciaBHo caM y yrjiare sarpaAe [ ].
Cfiany caM OA OBHX npoMena BasAa Bepno osnanHo y
KaMa noA TCKCTOM, a y KoMenrapy AOHCO caM FAC je TO rpe6ajio o6jauitt>eH>e, saiuro caM xaKO paAHo.
y ^aiHHCKH npeBOA MapyjinfeeB nncaM AHpao, Beh caM ra
ociaBHo onaKo, KaKo caM ra nauiko y JlyunjeBy PHMCKOM pynoklichen Schreibfehler, offenbare Versehen des Schreibers, lapsus calami, z.
B., also Worte, die durch einen falsch geschriebenen oder ausgelassenen
Buchstaben uberhaupt ein Nonsens oder mindestens etwas ganz Anderes, dem
Sinne des Schriftstiickes gar nicht Zugehdriges geworden sind, oder sinnlos
doppelt gesetzte Worte, oder Uma'nderung eines Namens in einen ganz anderen Namen durch Verwechselung einiger Buchstaben u. dergl. Solche Ver*
sehen konnen durch Unkenntniss des Schreibers beim Abschreiben des Conceptes, durch leichtfertiges, schablonmassiges Arbeiten, durch unrichtige
Verstehen beim Diktiren etc. entstanden sein und befinden sich eben tatsachlich
in dem betr. Dokumente. Hier nun kann es allerdings gestattet sein, dass der
Editor oder Abschreiber derartiger Schriftstticke verbessernd einschreitet, beziehungsweise solche im Originaltexte enthaltehe Fehler nicht mehr auch in
seine Kopie oder in seinen Abdruck mit aufnimmt, sondern den richtigen
Ausdruck, das richtige Wort dafiir einsetzt". Tano HCTO Kaace H S i e m i e n s k i t
Les symboles graphiques dans les editions critiques de textes. Warszawa
1927. Us TCXHHHKHX pasjiora nncaM ce Morao CJIY>KHTH OHHM snaKOEHMa, IIITO
HX npeAJia>Ke CnjeMJeifcCKH.
2) yn. o TOMC npeAJior npo4>. Sti-eve, JCOJH je A^nac onfeennTo npHXBafceH y HayHHOM CBexy, y Bericht iiber die dritte Versammlung deutscher
Historiker 18. bis 21. April 1895 in Frankfurt a. M. Leipzig 1895, 1828.

381

riHcy. Kao IIITO H3M Op6nHOB TajinjancKH npeBOA oMoryhyje, Aa

nexa HCKBapena MecTa y jiarancKOM TencTy Mo>KeMO c ycnexoM
HcnpaBHTH, TaKO H MapyjiHfeeB npeBOA rAerAe noKasyje
KaKO je OBO H^H OHO MCCTO, oBa H^H ona pen HJIH HMC
y nana^HfeeBy npenncy, TO jecT, FAC je eBCHTyajrao norpemno
Ka^eraii. 36or Tora HHHHiie onaj, KOJH npoynaBa xpBaTCKH npeBOA
JleTonHcaflyKJbaHHHOBaAo6po, npHnasH JIH H na MapyjiHtieB npeBOA.
Hajnocjie Tpefia noAapTaTH H TO, Aa cy MapyjinfeeB npeBOA
(OA 1510) H KajieTHheB npennc cTapora xpaaTCKora npeBOAa (OA
1546) A^nac najcrapHJn nosnaTH naM TCKCTOBH JleTonnca Fiona
a, jep OP^HHOB je TCKCT TCK OA 1601, a JlyijHJeB
nan MS roAHHe 1650.

382

383

Ha Kpajy xpearcKora xeKCia npHnHcane cy OBC penn:

Gospodin Dmine Papalid najde ovoj pismo u Krajini u Markovic, u jedne knjige stare, pisane hrvackim pismom, i ispisa receni Dmine ric po ric. A ja Jerolim Kaletic ovoj pripisah iz recenih
knjig na tisuca i pet sat i cetrdeset i sest, na sedam dan otubra
miseca u OmiSu. Bogu hvala.
npe jiaTHHCKora xeKca Hajiasn ce OBO CHCMO, OHHTO Kao
pyxe
Marcus Marulus domino Papali s(alutem).
Comentariolum a te in Craina nuper repertum, inter vetustissimas gentis illius scripturas dalmatico idiomate compositum, tuo
rogatu latinum fed, Croatiae Dalmatiaeque regum gesta continentem, res certe digna relatu, et quam non solum nostrae vernaculae linguae gnari, sed etiam Latini intelligant. Ex hac enim
historia et boni exemplum petere poterunt, quod imitentur et mali
per quod sese corrigant. Atque hoc illud fuit, quod et te impulit,
ut me ad historiam transferrendam vigeres, et me, ut tibi obtemperarem; magis tamen tuus erga me amor laborem hunc coegit
me subire, quid enim est, quod illi non debeo. Vale. Anno christianae salutis MDX.

U ime B o g a s v e m o g u c e g a
t v o r c a n e b a i zemlje. 1 )
I. Kraljujuci cesar u gradi
basiliji cesarstva, u vrime u ko
se bihu prosvitlili blazeni muzi
Jerman biskup pristolja2) kapitulskoga3) i pristolja Kanuzije 4 )
Sabin6) biskup, i tolikoje poctovani i blazeni muz Benedik blizu
gore Cicilijanske pribiva^e, na lit
gospodnjih trista i pedeset i sedam,
i tada izide niki puk i mnoStvo
ljudi od istoka, ki se zovihu
Goti, ljudi tvrdi i golemo ljuti
prez zakona kako divji; kirn
ljudem bihu gospoda tri bratinci,
ki bihu sinove kralja Sviholada,
kim bratincem biSe ime: prvomu
Bris, drugomu Totila, tretomu
Stroil.
II. Bris, koji biSe najstariji,
umri otac njih, sede6) na pristolje i misto ocevo, i poce gospodovati. Totila i Stroil a tada
uzgovoriSe oni dva: ,,Pomislimo
kako s pomocju brata kralja
Brisa i mi da bismo gospodstvo
i visoko ime dobili". I tako sa

lustiniano partibus orientalibus imperante, anno christianae

salutis DXXXVIII, quo tempore
Germanus et Sabinus, episcopi,
erant vitae sanctitate nobiles, et
Benedictus abbas Montis Cassini,
Sfiolado Gottorum rege vita defuncto,

Brisius, inter liberos eius natumaior, successit in regno. Reliqui

duo, Totila et Stroilus, et ipsi
dominandi cupidi, ad alias prouincias sibi subiugandas animum
intendunt. Erat Gottorum gens
inquieta, vaga absque legibus,
aspera et bellicosa. Igitur Totila

#a THX peHH HeMa y Mapyjinfca, Tpe6a HX ynosnaTH Kao KanpHOHC.

2)

y opHrwHajiy i pristolja (jpristolgia); OBO nenoTpe6HO i caM jansocTaBHO,

TaKO y opnrHHajiy; MpHHHh AOMefee: ,,Kapuanskoga. U matici najbrze
biase: Kapskoga".
4) y opHnmajiy chamixie, rpeuiKOM npenHCHBana.
5) y opHr. rpeuiKOM scilu MCCTO sabi.
6) y opnr. Hcnpe/; sede jouu ce JCAHOM noHaBji>a HMC Bris, UITO caM
3)

385

384

svitom i s voljom kralja Brisa,

brata svoga, skupista vojsku
utom veliku i pojdosta od svoje
didine, I najprvo pridosta na
kraljevstvo ugarsko i kralja pobiSe i obujae kraljevstvo. I potom toga pojdoSe naprida i pridoSe u Trnovinu s mnoStvom
velicim vojske. I izvidivSi toj
kralj dalmatinski, koji pribivaSe
u cudnom i velikom gradu Solinu, posla posle i listove kralju
istrijanskomu, da bi skupio u
pospih svu moc svoju i da bista
oba poSIa protiva tim zgora recenim, i silam njih zajedno otimati se. I takoj oni, oba recena
kralja, skupiSe velike vojske i
oba zajedno s voj[s]kami stae
se i pojdoSe silnim vojskam suprotiva Gotom7) i sritosta se, i
stase blizu i suprotiv njim. Svaki
dan po osam dan meju sobom
skaramudahu s velikim jedne i
druge strane vitezi8) i hrabrimi
ljudi 9 ) manjSine10), zaSto se mnogo tvrdo i nemilostivo bijahu,
jere i subliz Satori jednih i druzih bihu. I tako osmi dan krstjane i reeni pogane oruzaSe se
i opravige na recenu rvanju, i
boj osmi dan meju so-

et Stroilus, cum a fratre Brisio

subsidia impetrassent, ingentes
equitum peditumque copias secum trahentes occidentis regna
invasere. Et primo quidem infestis armis Pannoniam aggressi
sunt, commisso cum Pannonibus
proelio superant eos, regem eorum interimunt, regnum victoria
potiti occupant. Post haec inde
moventes, in agro qui Tarnoviae
dicitur, castrametati sunt. Huiusque rei rumor Dalmatiae regem,
Salonis tune residentem, timore
perculsit et repente legates ad
regem Istriae mitten dos curat,
petit ut si coniunctis viribus a comuni periculo sese tueantur maturentque ire obviam hosti, ne
ille imparatos repenti irruptione
opprimat. Igitur subitario milite
comparato, ambo pari animi audatia procedentes castra non
procul ab hostium castris posuerunt. Per dies octo levibus inter
sese cursitationibus decertarunt,
postremo exercitibus utrinque in
aciem adductis, diu dubio marte
pugnatum est. Denique magnis
utrinque actis caedibus regum
duorum acies inclinari cepit, deo
ita disponente, licet nee numero

7)

y opnr. pijaBo nopeAano: i pojdose suprotiva silnim vojskam Gotom.

y opHrimajiy ABa njrra: vitezi vitexi (MO>KAa XTCAC npeBOAHJiau, Kavitezi vitez(k)i).
c
9) y opnr. ljudij (gliudij).
8)

10) O

no6pKaHOCTH xeKcra na OBOM Mecry FJI. KoMenjap (FJI. III).

bom, pokli se staSe s jutra prija

M11) deri po vecernjoj bie se
tvrdom i nemilostivom rvanjom
jednakim bojem meju sobom,
s mnoStvom mrtac jedne i druge
strane, ne znajuci se do togaj
vrimena, komu bi se mogajo (!)
vece bojati, zato nijedna od
stran ne ustupase, i bise viditi,
da su boj poceli, zato jednih i
druzih zivi dohojahu na misto
ubijenih. Dali u jedan Cas, tomu
nitkor ne sumnjece, nere po volji
onogaj, komu nitkor ne more
reci, zato takoj ucini, oni Qoti
nemilostivi dobise, je da si kroz
niki grih, koji tada u krstjaneh
pribivase; i prez izma bi pobijena strana krstjanska i ubijen
bi kralj istri[ja]nski i mnogo tisuc krstjani po dobitju bi pod
mac obraceno i vele Hrvat bi
pobijeno. Da, kralj Dalmacije s
malo vitezi smrtnom ranom ranjen ubize i bi prinesen u slavni
i cudni grad Solin, u kom gradu
bi za vece dan opceni plac i
tuga neizrecena.
Potom toga svak cas restiSe
moc i vojska Totile i brata mu
Stroila i puk njih udnim zakonom12). I toj vidivSi, da bie
vece od reda mnoStvo i vojske,
zazvaSe barune i poglavice, i

nee armis, nee animi robore essent inferiores, fusi fugatique

sunt, fortasse crimine aliquo sui
populi offensa divinitate, genti
infideli atque impiae victoriam
dedit. Multa milia christianorum
desiderata sunt; rex Istriae interfectus, rex Dalmatiae gravi
saucius vulnere fugaque elapsus,
Salonas est delatus, urbem moeror invasit et caede suorum audita, lugentium et ululantium clamor perstrepere coepit.

E contrario adversariorurn
vis atque potentia, eorum quos
subegerant suffrages in dies
augebatur. Cumque multitudo
ordinem non caperet, fratres
divisis exercitibus alias alio

11) y opnr. tire.

12) y opHr. ce nocjie ,,cudnim zakonom" nonaBjLajy penn -svaki cas
restise mod i vojska", KOJC caM ja
25

386

387

k tomu se dogovorise i svit vazee, da bi se imile vojske razdiliti. IzjediniSe[se]nato ovamo13):

sve ca bihu vazeli pogani, rasuse
i pozgaSe, da ne mogu ljudi ni
dobit ki uzrok, u svoje vratiti
se. I vaze Totila vojsku svoju
i pojde i rasu Istriju i Akvileju,
i projde kako munja paleci i
gradove rasipljuci, i pride u
Italiju, na lit gospodnjih trista i
sedamdeset i osmo, cinece cudne
i tvrde rvanje s Latini. Da, nistar
manje niStar mu se ne mogase
suprotiviti, jere bozija volja bie
komu bie. I projde k Ciciliji,
obujamsi u Italiji i pozgavsi i
razasapSi mnoge grade, i ulize
u otok Cicilijski. I potom malo
vrimena zivi i onde svoj konac
ucini, kako mu bise rekao sluga
boziji Benedik.
Utom Stroil, brat njegov,
s vojskom svojom vaze kraljevstvo od Ilirije, a to jest sva
zemlja ca jest s ovu stranu
Valdemije14) deri de Polonije.
I on tvrdimi rvanjami i s nemilostivimi boji sve obuja, jere
nitkor suprotiviti se ne mogaSe.
I pride u Bosnu, i slize u Dalmaciju i rasu primorske grade:
Dalmu, Narun i bogati i lipi
Solin, i grad Skardon, i mnoge
slavne grade polozi na zemlju.
13)
14)

movit. Totila cum suis in Istriam

profectus, Aquileiam vastavit,
oppida evertit Italiamque est
iugressus anno christianae salutis DXLVH. Vastatis demum
Italiae vicis ac villis urbibusque
aliquot solo aequatis populisque
internecione deletis, in Siciliam
transivit et sicut futurum Benedictus abbas, divino spiritu
aflatus, praedixerat, baud multo
post fato est defunctus.

Interea frater eius Stroilus

Illirici regno potitur, deinde Misiam inferiorem, (quae mine
Bosna nuncupate), ingressus,
cum et ipsam brevi subiugasset,
in Dalmatian! descendit, urbes
maritimas depraedatus est, Scardonam oppidum et Salonas, totius provinciae emporium, diruit et evertit, nee dum malis
satiatus, misit cum parte exercitus filium suum Sevioladum
ad Dalmatian! mediterranean!,

BepoBaTHO rpeoiKa npenHCHBaneBa sa ovako.

y opwr. rpeiiiKOM Vunldemije; o TOMC rji. KoMenrap (rji. III).

I ne bi mu za dovoljno; posla
sina svoga, koga jure imise15),
i s njim vojske, da bi obujal i
donju zemlju i zagorsku. A tomu
sinu biSe ime Sviolad. I otpravi
sina s mnoStvom vojske. I mejutim razumive cesar iz grada
cesarstva, da je Stroil poslal sina
s mnotvom vojske u donju i
u [za]gorsku zemlju, a on da je
ostao u Prilivitu, a to je u Bosanske strane, i posla cesar izviditi, ist[in]o li je Stroil razdilil
v6jske. Istino izvidive povidise
cesaru, i cesar sabrav vojske i
pojde na Stroila, ki Stroil vidiv
vojske, skupi svoje i pojde k
rvanji, jere bie slavna srca i
tilom jaki i ognjen junak. Ki
nere kako srdit lav nosece se
i bi od vece ran obranjen, ke
ne hajuce, da, od krvi ostavljen
a od ran sprezen, pade s konja
utec nemoguce; i dospise ubiti
ga. A njegovi vidivse toj, u big
obratise. I mnogo od njih skupivi se poceSe tvrditi [se]. I obranie se. I'cesarova vojska robi
zemlju i vrati se bogata u Cesargrad s velikom slavom vesela.

III. Potom toga sliSavsi

Sviolad, sin Stroilov, zdvize se
s vojskami to brze moze, za
5)

quae nunc Croatia dicitur, expugnandam. Cumque lustinianus

caesar intellexisset, quod Qottorum dux copias divisisset dimisissetque a se partem alteram
cum Seviolado filio atque ita
esse, ut ferebatur per exploratores certior factus fuisset,
coacto repente exercitu, Stroilum
invasurus abiit. Nee minus prompte atque impigre Stroilus cum
his, quos secum habebat, processit obviam. Erat enim et ipse
animo invictus ac manu super
quam credi poteststrenuus, postquam in procinctu stetere acies,
manus conserunt, acriter utrinque insistabant, arma miscent,
nusquam ceditur. Stroilus in
medios armatorum globos irruens, egregieque sese gerens,
vulneribus tandem confectus
equo delabitur, cuius casu consternati Gotti terga vertunt cumque non pauci cecidissent, pars
tamen eorum qui fugerant, in
angustiis magno animo subsistens atque adversariisrepugnans,
invicta permansit, Caesariani
vero cum ingenti hominum pecudumque praeda victores in patriam sunt reversi.
At vero Sevioladus cum
talia audisset, patris necem ulturus (si sors ita ferret), cum

y opur. nocjie ose penw nonaB^a ce: i bise imal, IIITO caM

389

388

osvetiti smrt oca svoga, da jure

cesar to [je] ktio, bie ucinio i
posao. I on, vidivse da jest
ucinjeno i da ne more [niStar]
opraviti, zavede zemlju i poe
na ocevo misto gospodovati. I
gospodujuce imi sina i postavi
mu ime Silimir. I bi kraljevstvo
njegovo Bosna i Valdemin deri
do Polonije, tako primorsko
kako i zagorsko kraljevstvo. I
tako toj gospodujuce, mnoge
hudobe i progonjenja i zlobe
krstjanom i nepravde einjase,
navlastito koji u primorskih
gradih pribivaju. I tako drugonadese[to] lito gospodstva njegova
umri.
IV. I osta na njegovu mistu
gospodovati sin njegov Silimir,
ki, ako i poganin bise, sa svakim s mirom i z ljubavju zivise,
cineci jednako pravdu. I vele krstjane ljubljase i ne dadise progoniti jih. 1 naredi s njimi, da
mu budu davati dohodak. I tako
opet napuni zemlju hrvatsku. I
pocinu za njega zemlja i za njegova gospodstva krstjane u miru
pribivaSe. I imi sina i bi mu ime
Bladin. I kraljeva Silimir lit dvadeset i jedno, i umri.

tota expeditione, quam celerrime

poterat, Bosnam proficiscitur,
sed cum adversaries inde iam
decessisse comperisset, ibidem
fratris loco regnare coepit, nasciturque ei filius, cui Silimero
nomen fuit. Ipse autem Sevioladus Bosnae, Valachiae usque
ad Poloniae fines et Dalmatiae
Croatiaeque imperavit, christiano
nomini infestissimus. Eos itaque,
qui maritama Dalmatiae oppida
incolunt, frequentibus afficiebat
iniuriis, anno imperii sui XIIm<>
vita decedens, filio Selimiro regnum reliquit.
Hie patri natura ac moribus
longe dissimilis erat. Nam licet
et ipse esset gentilis, omnes ta~
men sibi subiectos perhumaniter
ac perbenigne habebat, ius suum
cuique tribuens, neminem laedi
permittens et in exigendis vecrtigalibus nullum inter christianos
et gentiles habens discrimen.
Plurimi itaque de coetu fidelium,.
qui ob persecutionem saevitiamque prioris domini dilapsi
fuerant rediere; brevique effectum est, ut superior Dalmatiae
pars, quae Croatia nuncupatur,,
numquam populosior existimaretur, tranquille inter omnes degebatur nullisque lacessentibus
bellis pacem agitabant

V. Bladin, sin njegov, zauja

gospodstvo i poca na o5evo
misto gospodovati redom i s putom oca svoga Silimira. I Bladin
kraljujuci tako, imi sina i bi ime
sinu njegovu Ratimir. I ta, kako
ulize u znanje, poce kazati se
vele ohol i mimored suproc svakomu okoran. Buduci joce otac
u gospodstvu, izlize niki puk
s mnoStvom prez cisla tja deri
ispriko rike velike, ka se dii
Velija. Ki puk izvede zene i dicu
i vojsku; s njimi gredihu i s '
sobom nosahu sve imanje svoje,
ki cudnim zakonom hojahu. I ti
obujase kraljevstvo ko se zovi^e
Senobujija, ali prvo sve mimohojahu. Poglavica njih bise muz
vrimenit, koga zovihu njih jazikom ,,bare", ca jest nasim ,,cesarw, pod kirn biSe devet duzev,
ki gospodovahu i obladahu taj
puk, koga bie cudno mnostvo.
Posli obujaSe Sledusiju i pojdoe u Macedoniju, i nju prijase i svu zemlju latinsku, ki se
onada [za] Rimljane drzahu, a
sada se zovu Crni Latini, kih
cesar s onimi ima mnoge rvanje.
I videce da protiva njim ne moze
biti, ucini mir s njimi. Otaj puk
tvrdo viru drzase, i tako ostavie Latine u miru. I videci kralj
Bladin cudesa togaj puka i mnotvo veliko, i razumi da jednim
jazikom govore, mnogo bi vesel

Selimiro cum XXI annos

imperasset, e vivis sublato, successit Bladinus filius, mitis admodum et paternae mansuetudini aemulus, omnibus carus
vixit. Verum tamen filium genuit,
suae probitatis nimis imparem,
ingenioque diversum, Ratimiro
nomen erat, cumque adolevisset,
insolescere coepit, cum et regnante adhuc patre dominari vellet.
Per idem tempus immensa quaedam hominum multitudo, familias quoque mulierum ac puerorum secum trahentes, transmisso magno amne Velia, in
regionem Sinbagiorum irrupit
eaque potitus est. Huius gentis
dux erat nomine barris, quern
nos ,,caesarem" possumus dicere; sub eo chiliarche praefectique erant, quorum nutu atque
auspiciis singuli plebis ordines
regebantur
disponebanturque.
Hinc profecti Seleuciamsibi subegere, deinde Macedonian!, neque ea contenti, Italiam quoque
armis invaserunt. Non semel cum
illis congressus Romanorum imperator, cum semper inferior discessisset, reipublicae consulere
cupiens, foedus cum ipsis iniit.
Qui pacta pads fideliter observantes, bello abstinebant. Bladinus autem Salonartim rex, fama
potentiae eorum cum non parum
terreretur, ubi audivit sua lingua

390

391

i tudije spremi posle i posla

k njim. Ki cica jazika mnogo
milostivo i s poctenjem primiSe,
i u mini staSe, dajuci jim Bladin
dohodak, kako cesar bie ucinio,
i utakmiSe se stati pod harac.
Mnogo ljubeznivo ziviSe, toliko
vece koliko vire i jazika bihu
jednoga. I ne uceSe rasipati, da,
poceSe ciniti sela i pribivaliSca,
i napunjevati Sto rasuli bihu. I
tvrdo ucese zemlju uzdrzati, ku
prijali bihu.

VI. Mejutim umri kralj Bladin i sede na misto njegovo

sin njegov Ratimir, i poce kraIjevati. Ki bise velmi krstjanski
neprijatelj i poce mimored ciniti
protiva krstjanom i iskaSe zatrti
ime krstjansko po svem kraljevstvu svomu. I tako mnoge grade
i mista krstjanska rasfrni, a krstjane u hlapstvo obrati. I tako
primorskegradove zgara recene,
u kih se opet bihu zemljaci i
migcane skupivse [se] podvignuli
za oca njegova kralja Bladina,
rasu16) i u hlapScinu obrati. Tada
krstjane, videci se u to] tuzi i
nevolji, pocese po gorah i vrsih
od gor i [po] tvrjah ciniti kako
tko mogaSe za shraniti se, dokla
bog prigleda i dvigne bi po16)

eos uti et comercio facile amicitiam ab iisdem se impetraturum

ratus, legationem misit, nee spe
frustratus, quod cupiverat obtinuit; neque enim lingua tantum
cum illis comunicabat, verum et
religione. Et quo certior atque
diuturnior pax haberetur, factus
est barri tributarius et illo tandem bello rapinisque abstinens
iis, quos subegerat, felicius praeesse cupiens, cuncta, quae armis
vastata erant, novis cultoribus
replenda curavit, vectigalium remissione, immunjtate et libertate.
Interea Bladino rege vita defuncto, regni gubernacula filius
suscepit Ratimirus, qui avitae
humanitatis penitus expers, inimico animo in christianos erat;
non pauca regni qppida, quae
ab illis habitabantur, evertit, ipsos vero in servitutem redegit,
sed iis praecipue infestus, qui
maritima Dalmatiae incolebant
loca. Itaque quae avi patrisque
benignitas coli frequentarique
fecerat, vasta ac dissoluta illius
reddidit duritia plerique christianorum latebras sibi quaesiere
ad silvarum deserta montiumque
solitudinem sese transferendo
vitamque admodum misere sustinendo, dum spem fovent, se
deo miserante meliorem tandem

y ppHr. do rassu. OBO cyBHuiite do CHM

ganski i dokla milostiv prigleda

tolikim nevoljani.
VII. I umri Ratimir i ne
ostavi sina na njegovu misti. I
stavi se [kraljevati] jedan od
njegova kolina [a potom drugi].
I on umr[v]Se, ne biSe vece kralji
togaj kolina. Ki oba nemilostivo
krstjane progonjahu. I po ovih
dviju, jedan za druzim, druga
dva kraljevaSe, i ne mnogo lit
ziviSe po dopuScenju onogaj, ki
sve moze. Koji svi cetiri vele
nepravdeni i krstjanom neprijatelji i suprotiva njim tvrda srca
[bihu], i tolika progonjenja cinjahu, koliko bi [bilo] mnogo
govoriti, zasto mnogo suproc
krstjanom cinjase, tako ki u primorske kako ki i u zagorske
strane bihu. I tako mnogi krstjane ne mogahu trpiti i mnozi
stisnuti od nevolje k poganom
se pricinjahu i k njih zakonom
pristavahu. A ki u vrsih i u tvrjavah obrase i voliSe trpiti onu
tugu i nevolju prijimati i njih
progonjenje, ko jest vrimenje,
nego li u vike duu izgubiti.
VIII. I pomanjkavse ti reCeni i nepravdeni kralji, osta sin
jednoga ki bi napokonji, komu
bi$e ime Satimir. I ta kako prija
gospodstvo, poce ljubiti krstjane
i ne da jih progoniti. I za njega

dominum sortituros, neque illos

ea spes fefellit, quamvis usque
ad quintum regem dilatus est
eventus.
Etenim haud multo post moritur Ratimirus absque liberis
nullaque post se prole relicta.
Suffectus tamen est in eius locum quidam ex propinquis, deinde et hoc mortuo, alius, uterque
autem gravis atque molestus
christiano nomini inprimis fuit.
Deinde alii duo, unus postalium,
regnaverunt, omnes tamen, ut
melioribus locum darent, satis
celeri morte de medio sublati
sunt. Caeterum quam diu vixerunt usque adeo nostrae religioni infensi erant, ut nonnulli
ex christianis persecutionibus
afflicti, ad illorum ritum declinarent, sed quibus fides vita carior erat, omnia extrema perpeti
malebant, quam gentilitatis erroribus implicari.

Quintus ab his in regnum

vocatus, nomine Satimerus, abstinuit a fidelium infestatione atque in omnes pariter aequo
animo fuit. Eo regnante in publicum prodibant, qui diu latu-

393

[3Q2

opet poce vira procvitati i oitovati se krstjane, jere cica straha

krijahu se. I u torn vrimenu biSe
u gradu, ki se zovise Tesalonika,
jedan clovik mnogo nauCen i
filosof, imenom Kostanc. I taj
. muz bise sasvima dobar i sveta
. 2ivota, i u onom mistu velik
metar i velmi spametan i od
ditinstva muz svet. I nadahnut
duha svet[og]a, izide iz Tesalo. nike i pojde u Kazariku i ondepripovida viru krstjansku i krSdaSe,
ki se obracahu, u ime oca i sina
i duha svet[og]a. I na viru
krstjansku obrati svu Bulgariju.
IX. I ta umri kralj Satamir
i prija kraljevstvo i poca kraljevati muz dobar i pravden, imenom Budimir, koga biSe meju
inimi obratil reeni boziji sluga
i muz. Ki Kostanc bi&e naucen,
koji za mnogo dan pri case se s
filosofi, kojih razumom svojim
dobivaSe. I pojde on u Kazariku
i onde dobrovoljno primise ga,
i veseljahu se gospodstvu njegovu. I onde pribiva kraljujuci
Sveti-puk17), koji Kostanc bise
obratil.
17)

erant, quique antea metu conterriti, partim a fide defecerant,

partim fugerant, pristina libertate usi, ad sua quisque loca
redibant. Ea tempestate vir quidam, nomine Constantius, Thessalonicae erat, multa vitae sanctitate praeditus, philosophiae
documents apprime eruditus.
Hie diviniter inspiratus, cum de
Thessalonica in Caesaream se
transtulisset, Christum evangelizare coepit; multi convertebantur credentesque baptizabantur. Denique totam Bulgarorum
provinciam veritatis praedicatione ab erroribus liberavit.
Cum ergo defuncto rege
Satimero Budimerus, vir humanitate animique mansuetudine et
ipse insignis, diadema sceptrumque suscepisset, a Constantio
doctus, Christi quoque religionem suscepit. Et quoniam litteris
etiam non parum instructus erat,
cum philosophis aliisque incredulis contendere ausus, nonnullos ex iis in Christum credere
compulit. Inde Caesaream accedens, gratanter susceptus est
ibique regni sedem posuit, fi-

XpsaTCKH npeBOAHJiau, na BHIIIC Mecxa noMHite nope^ Kpajta Byi ,,Kpajba CfieTora-nyKa", ajiH xaKO, A& Ce jacno BHAH, K3KO naje HH
caM npaso snao, KOJH je TO ,,CBeTH-nyKu. To je jaK AOKas, A^ je npeA H>HMe
jie>Kao jiaTHHCKii TCKCT, y KOJCM jom HHJC 6wia KonseKBeHTHO
npOMena OA ^ByAHMHp" "aa ,,CBaTomiyK" (FJI. rope CTp. 136).

I tada bie papa Stipan i

posla listove ka svetu muzu Kostancu zovuci ga k sebi, jere
sliSao bise, kako pripovidase
viru Isusovu i da bie tolik puk
obratio na viru Isusovu, i zato
ga viditi zeliSe. I tako sveti muz
. Kostanc naredi popove i knjigu
hrvacku i istumaci iz grckoga
knjigu hrvacku18): istumaci evanjelja i sve pistule crikvene, i
,tako staroga kako novoga zakona, i ucini knjige s papinim
dopuscenjem, i naredi misu i
-utvrdi zemlju u viru Isukrstovu.
I vaze proscenje i obrati k Rimu
put svoj, koji mu pod posluh
sveti zapovidin biSe. I gredujuce
navrati se na kraljevstvo Svetogapuka, koga biSe na viru obratio,
Jcojih gospodovase mudri i dobri
kralj Budimir, koji po Kostancu
bise naucen u viru. I razumivse
kralj priSastje Kostanca, bi vele
vesel i s poctenjem primi ga.
I tada poce Kostanc zivot i
cudesa Isukrstova pripovid,ati i
napuni i utvrdi kralja u viri svetoga jedinstva i trojstva bozanstvenoga. I u svem kralj virova
i krsti se sa svimi, ki jos u kraIjevstvu njegovu bihu nekrSceni.
I papa kada bie poslal po blaze-

delis inter fideles, quos iam conversos baptizaverat.

Erat tune summus ecclesiae
Romanae pontifex Stephanus,
qui cum mirifica Constantii opera
audisset, videre ilium cupiens,
ut ad se veniret per litteras petiit.
Vir igitur sanctissimus Constantius, cum interim ex pontificis
auctoritate presbyteros ordinasset, vetus novumque testamenturn e graeco in linguam slavam
transtulisset et eiusdem linguae
missam composuisset credentesque in fide confirmasset, Romam
est profectus, iussis apostolicis
id poscentibus, inter eundum ad
Budimirum regem divertens, per
dies aliquot plebi praedicavit
fidei lavacro purificatis, Romam
versus, quo iter habebat, discessit.

is) y opwr. wharuacchu i chgnigu haruacchu"; ja caM OBO cyBHiiiH>e

Koje je jaManHO nacTaJio Hena>Kn,OM Ka^eTniieBOM,

395

394

noga muza Kostanca, posal koji

k njemu dojde, po papinu dopuScenju posveti ga za koludra. I pribivse blazeni muz s kraljem
nikoliko dan, koji jure utvrjen
u viri i u zakonih Isukrstovih
[bise], vazam proscenje od obraza kraljeva i onoga Svetogapuka, pojde k Rimu.
I u to vrime bi ucinjeno
veselje veliko meju krstjani i
svi oni, ki bihu u tvrjavah i u
vrsih gorskih i ki tajahu se i
krijahu se i ne povidahu se
krstjane, ocitovaSe se, odvrg[i]
strah. I svi ki bihu progonjeni
vratise se i pocese slaviti ime
Isusaig) propetoga. I tako kralj
Svetoga-puka zapovidi svim,
koji latinski govorahu, da se
vrate svi u mista svoja i da
podvizu i naprave gradove, koji
po poganeh bihu rasuti i pozgani. I tako iskase Budimir kralj
Svetoga-puka, kako bi rasute
gradove sazidal i napunio. I to
mu ulize u misal, kako bi za
svoga vrimena opet zemlju, kako
je i prvo bila, [dal] napraviti,
zasto imase mnostvo ljudi, da,
sve bise izmiSano. I tako razabrati kralj odluci zemlju i ljudi,
i staviti opet u prave zakone.
I iskase kako bi mogal najbolje
iznajti. I natoj skupi sve starce
i9)

y opur. isusouo.

Interea fideles quibus praeerat Budimirus omnes uno ore

deum laudabant et dominum
Jesum Christum, qui pro salute
in se credentium sustinuit crucem.
Rex autem, quibusdam latinae
linguae non ignaris, negotium
dedit, ut coactis in unum omnibus littoralis Dalmatiae quondam
accolis atque habitatoribus loca
oppidaque, superiorum regum
impietate diruta ac desolata,
instaurarent et exinde Christi
nomen longius latiusque diffunderetur. Videbat praeterea diversos genere ac lingua permixtim confuseque constipari et
eos suis quaecunque locis suisque legibus distinguere maturabat. Sed dum seniorum sapientiumque consilio super ea re
deliberat, nee quisquam quid
facto opus esset, satis compertum
haberet, legatos Roiriam ad Stephanum pontificem et Constantinum20) augustum misit, ab his,

i mudarce gospodstva svoga i

poce njim od volje i odlucenja
govoriti, moleci, da bi [tko] o
boljemu redu pomislio i tomu
da se najde nacin k volji i misli
kraljevi. I tako stojeci nikoliko
dan, nitkor ne bi, tko bi tomu
umil red najti i kralju niki put
ukazati od odlucenja njegova.
I bi napunjen mudrosti od boga
i pride mu u misal, da poSlje
ka svetomu ocu papi Stipanu i
ka cesaru Konstantinu20), oni
k misli njegovoj da bi dali pomoc i da bi mu poslali brveleze21) stare, u kih su pisane
sve zemlje i kraljevstva. I moleci
receni kralj svetoga oca papu
[i cesara], da bi s njimi poslali
nikoliko i mudarci. I kada posli
od kralja i Svetoga-puka k papi
Stipanu [pridose], tomu svetji]
otac bi vele vesel i dobrovoljan,
cica toga novoga pitanja od
dostojnoga kristjanina, ki po
poslih moljae svet[og]a oca
papu, da bi ga hotil napitati
hliba nebeskoga i da ga nasladi
rici bozije, ku srcem zeljase cuti.
I k tomu svet[i] otac dobrovoljno
prigleda i posla naucena clovika,
a vikarija svoga, u ime svoje i

rei quam facere decreverat, consilium auxiliumque petens et

aliquos de sapientum numero
viros, cum veteribus locorum
urbiumque scripturis regnique
sui finium atque iurium, qui
disponere omnia rite edocti
scirent et in statum suum redigere, quo religionis a se populoque suo susceptae fides, rebus
recte constitutis, certior atque
diuturnior haberetur. Hac legatione audita, pontifex magno
afficitur gaudio, postulata concedit et extemplo ad regem duos
cardinales ac duos episcopos
simul destinat, qui cum venissent, apostolica auctoritate, quae
facto opus erat, peregerunt: per
illos quippe presbyteri consecrati, erectae ecclesiae, leges
rogatae et quaecumque novitiis
christianis necessaria
erant,
plene perfecteque fuere constituta.

20) OBO je MCCTO H p H H H f e nonpaTHO OBOM 6ejieuiKOM: w Ali je ,,Mihovila

ne samo u latinskom i u talijanskom, ter po dva puta, nego i ovdje mala
niZe. Prevodilac najbrze da je procitao jjConstantin", a ,,opolitanae urbis Michaelem" Hi ne mogao, ili zanemario. Vsakako nerazborito".
21) wAli nize: ,,privile2eu, pak mozes poznat, da je vlahinja"

396

svete crikve krstjanske, jednoga22)

igardinala, komu poda u svem
oblast svoju, da more dati i
uzeti, svezati i razvezati. I posla
drugoga gardinala i s njimi dva
biskupa, a toj da imiju oni
Sveti-puk kripiti u viri i pripovidati, i da jih imaju veseliti od
njih dobra ufrnjenja, i popove
uciniti i crikve krstiti i ine rici
potribne krstjanom narediti.
I tako prisadSe receni garAdvenienti autem in campo
dinali i biskupi, najdoSe kralja qui Clivna appellatur, regi occurna planini, ka se dise Hlivaj. rerunt. Ibi enim rex cum magno
Suproc kim izlize kralj s mnoS- procerum suorum comitatu extvom ljudi, jere cekaSe jih, zac pectatos honorifice recepit; omznaSe njih prisastje na ove strane, nes quippe regni praefectos ibii bise skupio oda svih rusagov dem iusserat congregari, ut omki pod njim bihu. I tuj odasvud nibus nota essent, quae agebandojdose krstjane. I tako kralj sa tur. Igitur per dies octo apostolici
svim mnoStvom, ko pri njemu viri nihil aliud egerunt, nisi
bise, prija jih s velikim pocte- omnibus persuasum esset, in
njem. I tako kralj zapovidi, da Christum credere, fidem religiovas puk zemlje njemu podlozne nemque propagare, communi
skupi se na ovom polji. I u toj omnium saluti consulere et quicvrime dojdose posli od c[es]ara quid deinde pontifical! auctoriMihajla i oni posli s poctenjem tate diffinitum fuisset, ratum
velicim bise prijati. I buduci svi habere, deinde cunctis audientiskupljeni, i bise vece jazikov, i bus scripturae per dies quatuor
s njimi biSe dobri kralj Svetoga lectae, sicuti hae monebant, renauka23) i pocese sa [sjhodom giones divisae metaeque finium
za dva[na]desetdan, od kih osam singulae impositae ac iura con22)

MHCJIH: ,,Najbrie da je w Honorium^ procitao ,,unum u - AJIH

y TOAie AOKas, A^ je HMC Xonopuje (Honorius) AQi^HHJa rjioca; ne
CMeTHyra c yMa, Aa xpeaTCKH npeeoA HHPAe He noMHH>e KapAHHa^OBO HMC.
23) ,,Svetoplk. Ovdje je neki prepisac procitao ,,nauk" namjesto wplk"
ili ,,puk" (HpHHHfe). MKCJIHM Aa je xaj npenHCHBan 6no ajBKaBH
ja

397
dan ne govori^e negoli o strani
crikveni, crikvam prigledajuce i
k njim red napravljajuce i narejujuce put od spasenja. Potom
toga cetiri dni ctiSe stare priveleze, ki bihu iz Rima prineseni, tako grckiH kako svih kraIjevstvi i gospodstva jazika hrvackoga, tako primorsko, kako
zagorsko. I toj sliSeci vas puk,
kako spovidahu privelezi stari,
po papi i cesaru poslani, od
svih zemalj i kako diljahu zemlju
od zemlje, i kako biSe zemlja od
zemlje poctovana, i puk od puka
i kraljevstvo od kraljevstva, i toj
sve razumi[v]se, bi vele ugodno
tako kralju tako svim, ki ondi u
skupu bihu. I gardinali i biskupi
s voljom svega puka posvetise
kralja i potvrdise u kraljevstvo,
i svim zemljam, ke pod njim bihu,
zapovidise posluh i volju kraIjevu ijostatka njegova. I potom
uciniSe arhibiskupe i biskupe, i
posvetiSe jih, i razdiliSe jih po
gradih onakoj> kako i prvo raspa
biSe bilo, i ka poctenja bihu prvo
imili, da i u napridak onako
bude. I tako poslase dva arhibiskupa: jednoga u lipi i nesricni grad Solin, koga malo ali
niStar bise ostalo, jere po nemilostive Qote bie pozgan i
rasut, a drugoga arhibiskupa poslae u Duklji (!). I mnoge biskupe
razdiliSe po mistih i podlozise

stituta. His peractis Budimerium

regem sacro chrismate delibutum
sanctificarunt et in dignitate, in
qua erat, opportunis benedictionibus confirmarunt, imponentes
reliquis omnibus, ut semper
dicto eius audientes essent iussaque perficerent et suis post
ilium haeredibus pari studio
obsequerentur. Deinde archiepiscopos episcoposque crearunt
per loca, dioeceses eis assignando, iuxta quod in litteris
vetustae observationis invenerant: unum ex archiepiscopis
miserunt Salonas, cuius quidem
urbis maxima pars tune diruta
erat et quaeque egregia vastationibus deformata Qottorum inhumanitate atque saevitia, alterum vero archiepiscopum Diocliam destinarunt. Episcopos
autem alios aliis locis praeficientes, istorum archiepiscoporum
iurisdictioni ac regimini subiecerunt, Tune ecclesiarum aedificia, quae prostrata iacebant,
rursum sunt erecta et ipsorum
consecrationibus
sanctificata.
Praeterea regis edicto cautum
est, ne quis illius ecclesiae ius
usurparet, ne quis clerico iniuriam faceret, ne quis adversus
ecclesiasticam libertatem ire
praesumeret, sed ut omne clericorum ius atque potestas praepositorum ecclesiae arbitrio dif-

399

398

jih pod posluh recenih arhibiskupov, toliko pod svakoga. I tako

mnoge crikve, ke bihu zatvorene,
uzdvignute bise. I narediSe biskupom i arhibiskupom, da se
svete crikve. I postavi kralj zagovor velik svim24) mistom, da
svaki brani crikvu i crikvene
stvari, i da bi ne smio nitkor
posiliti crikvu ni redovnika u
nicemur i da nitkor nima suproc njoj moci ni sloboScine,
razmi njih poglavica, Sto su arhibiskupi i biskupi. I tko bi protiva tomu ucinio, to je ucinio
suprotiva kralju i kruni, ca jest
suprotiva svemu kraljevstvu. I
tako crikvene i duhovne stvari
prvo naredivsi, potom toga po
recenih brvelezih razdili zemlje
i stavi jim mejase i tolikoje meju
gradi i zupanij". I naredi25) gradovom i mistom zakone i obicaje, i razdili vode i naredi gradovom i mistom dohodak. I svim
zemljam mejaSe polozi[v]se i sve
naredivSe, sto je s ovu stranu
gore k moru, prozva Primorje,
[a sto je meju rikami]26), ke ishode iz gor od zapada suncenoga i pristaju u veliku riku
Dunaj, onoj21) zvae Surbiju28).
24)

y
y
26) y
27) y
28) y
25)

opnr.
opur.
opur.
opHr.
opur.

ABa nyxa ysacTonije.

rpeuiKOM naredisse.
HMa caMO iriche.
onuj richu.
surbiu.

finiretur, laesae maiestatis reus

esset, si quis contra attentare
auderet; deinde (ut dictum est)
regionum fines divisi. Postquam
autem cuncta secundum pristinam consuetudinem in suum
redacta sunt statum, hoc est
maritima mediterraneaque Dalmatiae loca et quae inter flumina
Dravum et Savum, Danubium
influentia iacent, regionemque,
quae a Delminii ruinis, ubi tune
regni concilium factum fuerat,
usque ad locum qui Valdemin
appellatur et a Valdemino usque
Dyrrachium protenditur, hanc in
partes duas diviserunt, quas
dirimebat ripa Drini fluminis,
occidentem versus usque Beiram
montem et tractus perpetuus
Bosninam provinciam scindens
usque ad montem Lippam. His
ita separatis, alibi bani, quos
Latini tribunos vocant, alibi
sublimioris potestatis duces praefecti sunt, prout cuiusque regionis exigere videbafur conditio,
sub his creati sunt centuriones,
ita dicti a militum numero, quibus praeerant; singuli bani septem centurionibus imperabant,
maior natu ex centurionibus

I Primorje razdili na dvoje pocamSe od mista [i] grada ki po

poganih bi razruSen, ki se zove
Dalma, gdi sa [sjhodom biSe,
deri do mista, ko se zove Valdemin. Od Dalme' do Valdemina
prozva Hrvate Bile, Sto su Dalmatini Niznji. I joS od mista
Dalme do Bandalona grada, ca
se sada zove Drac, dotla prozva
Gornju29) Dalmaciju i to[li]koje
Surbiju, ca jest Zagorje. I tuj
na dvoje razdilise: pocamse od
gornje strane Drine, ca jest na
zahod sunceni do gore Borave,
a toj prozva Bosnu, i od Drine
do Lipa prozva /fas30), ca je Raskazemlja. I svakomu mistu postavise mejae i svakomu tih mist
postaviSe bana, a nigdi duza. I
tada [naredise da] svaki tih banov i duzev budu od pup[k]orizine plemeniti i oni da ucine
kneze od svoga kolina. I ucinie satnike, ki satnici biSe nad
stotinu ljudi, i te satnike ucinise
svake zemlje ljudi. I dase svakomu banu sedam satnikov, i
da budu receni satnici z bani
puku suditi, a s duzi, aliti s hercezi, pet knezov i da s njimi

cum bano, ut ditionis gentibus

ius dicerent. Duces vero ad ius
populo dicendum cum quinque
consiliariis praetoribus considebant, insuper magistratus officiaque dividentes, qui provinciam regerent exigerentque vectigalia a ducibus constituta et
quaeque regno plebique expedientiaproviderent; bani quoque,
ut simul cum centurioneiudicent,
statuerunt, alioquin iudicium irritum sit. Quilibet autem praedictorum, de suis vectigalibus
partem terciam pendebat regi,
ut comuni omnium domino, cui
subesse omnes, qui regni finibus
continentur, debeant. Alias praeterea leges ac scita sanxerunt,
quae nunc referre longum foret,
habentur autem in libro, qui est
in Croatia, dictus ,,Methodes",
quern latine ,,Rationale" possis
dicere. Cardinales tandem episcopique et caesarislegati, probe
ac laudabiliter suo defuncto officio magnisque a rege muneribus donati, reverenterque habiti, recesserunt; mox etiam
multitude omnis hominum, cum
suis ducibus, banis centurioni-

opwr. je dongiu (= donju), HO TO je jaManno rpemica npennHCKOJIHKO pe^axa npeA THM, cacBHM ce Ao6po Ka>Ke Dalmatini
Niznji =floH>afla^Mau,HJa.Ms MapyjinfeeBa npeBOAa BHAC ce, Aa je osa HCCT JleTonnca o noAeJin TepHTOpnje, 6njia Befe y nanajiHfceBy npeAJioiiiKy BeoMa noHanHcana.
30) y opwr, rpeuiKOM sas.
9)

401

400

pravo sude puku. I zapisaSe casti

i dohotke banom i hercegom i
knezom i satnikom. I odlucige
da svaki knez prizove jednoga
satnika i da nima prez recenoga
reda nijedan sud biti tvrd.
I odlucise da svaki sudac ima
kralju davati treti dil dohotka, da ga poznaju za gospodina i da bude kralj svim, a oni
svaki po sebi; da kralj nada
svimi poglavje i stariSina [bude]
i da svi zapovid kraljevu trpe.
I mnoge dobre zakone postaviSe, ke bi mnogo govoriti. Da,
ako tko hoce napuno znati naredbu ku uciniSe i mejase kudi
postavise i zemljam imena, vazmi
knjige ke pri Hrvatih ostae i
pri njih se nahode, a zovu se
,,Metodios". I po torn narejenju
gardinali i biskupi i posli cesarovi, videce da su svaka [narejenja] narejena, od blazenoga
kralja i Svetoga-puka vazese
proscenje i odpraviSe se s velieim poctenjem i dari. I posli
poSadSi, hercezi i bani i knezove i satnici, ki bihu postavljeni, i vas puk s voljom kraIjevom razajdoSe se i pojdoSe
domom i u svoju zemlju.
I potom blazeni kralj kraIjeva lit cetrdeset i miseci tri
s voljom [onogaj] ki sve moze.
I imi u starost svoju sina. I
sedminade[se]te dan umri, na

busque dilapsa est, in suas quisque sedes patriumque solum

rediere.

Rex autem ipse Budimerus

anno a sua unctione XXXXmo
mense III0 diem clausit extremum et cum ingeriti funeralis
pompae apparatu in aede beatae

devet miseca mara i pogreben virginis Mariae matris dei in

bi u crikvi blazene svete Marije oppido Decolio (!) est sepultus.
u gradu Dokoliji (!)31) s velikim Luxit eum populus dies pluripoCtenjem i placem svega puka, mos, nam ex omnibus regni fiki odasvuda prihajahu za mnoge nibus, ut funus eius honoraretur,
dni k onoj crikvi placuce svoga eo convenerunt. Non multo ante
dobroga gospodina. I ditica, natus ei filius erat. Hunc, infankomu izdili ime bihu Svetolik, tern licet, et in cunis adhuc iaproslaviSe za kralja i gospo- centem, omnes uno animo regem salutarunt.
dina.
X. I krunjen bi i pomazan
Uncto deinde ab episcopis
od arhibiskupov u onoj crikvi et coronato, nomen inditum est
svete Gospoje, gdi otac lezaSe. Sfetolicus, quod in latinum verI ditid restuce naslidovaSe zakon sum, ,,Sanctulum" sonat. Qui
gospodstva oca svoga i mnogo, cum adolevisset, patris, omnium
kako i otac, bojaSe se boga, i qui ante illic regnarunt, praestanobsluzevase zapovidi bozije. I tissimi, vestigia sequi coepit, saimi sina od sedamnadesete lit i cris deditus sacraeque religionis
sedam miseci, i izdi mu ime valde studiosus. Cumque in omniStipan Vladislav. I potom ispustiv bus se et summa cum laude
gessisset mortemque obiisset,
dusu**) umri kralj.
filius eius Vladislavus successit
in regno, qui ei, duo de viginti
annos nato, genitus fuerat.
Hie quidem et corporis viXL I poce kraljevati na misto
oca svoga Vladislav, sin njegov. ribus etanimiaudacia praestabat,
I kraljujuce biSe mnogo hrabar sed vita ac moribus patri avoque
i kripak u zivotu, da, ne tiraSe non satis similis habebatur. Paput oca svoga ni u gospodovanju rum nam religiose vixit, nee iusni u zapovideh bozijih. I imi sina. I titiaeserviens nee legibus parens,
tako kraljujuce nepravdeno i su- quinimo pravis animi cupiditaprod zapovidem bozijim, pojde tibus deditus, nihil sibi non licere
jedan dan u lov, jere mnogo imaSe existimabat, quod collibuisset,
obiaj loviti. I tako lovedi s od- maxime ilium venatio delectabat,
Jukom bozijom dvize se zvir, za cui intentus, dum die quodam
31) TaKo y opHr.
32) y opnr. 6ecMHc;ieHo lit.
26

402

403

kom otide i nanese ga konj na

jednu jamu i u nju upade, izbi
se i izese ga mrtva.

XIL 1 osta na misto njegovo kraljevati sin njegov, komu

biSe ime Polislav33). I kraljujuci
Polislav, u to vrime bise u kraIjevstvo ugarsko kralj imenom
Atela. I on skupi vojske i izajde
s vojskom na kralja Polislava.
BiSe Polislav mlad i kripak u
rvanjah. I CiniSe meju sobom
mnoge rvanje i vazda Atila, kada
se bijahu, izgubljaSe, i napokon
ne mogase [se] suprotiviti i pobize. I Polislav ima kcer i po
njoj sina dva, I kraljeva lit sedamfnajdeset i sedmonadesete
lito hodece umri slavom velikom.

. XIII. I sin stariji prijamSi na

misto oca svoga gospodstvo,
komu ime biSe Sebislav. I u
njegovo vrime, on kraljujuci, nastupise na ;njega opet on] narod
33)

citato equo feram insequitur, forte

in foveam non modicae altitudinis corruit atque inde totis
artubus elisum exanimemquetraxere; et talis quidem vitae eius
finis fuit.
Regnum suscepit filius Polislavus, quo regnante Attila, Pannonum rex, grandi coacto exercitu, regnum eius invasit. ,Erat
Polislavus iuvenis adhuc virentisque aetatis, sed manu strenuus
animoque praestans. Itaque acrius quam credipoteratcumsuis
hosti resistit, quoties nam legiones inter se concurrerunt, semper
proelio superior evasit. Vidensque Attila nequaquam aequo
marte se confligere posse, finibus excessit et plurimis de suo,
exercitu amis^is, in Pannoniam
cum ignominia redire est coactus.
Post haec Polislavo regi nata
est filia, quae iam nubilis, viro
tradita, duos genuit filios atque
idem Polislavus anno regni sui
septimo decimo vita decessit,
baud parvat rerum gestarum fama
post se relicta, ut qui pacis bellique artibqsplurimum praestaret.
Eo defunto alter ex nepotibus eius natu maior, nomine
Sebeslavus, regnare coepit. Cumque Scodram regni sui oppidum
Gothi . obsedissent, ille cpacta

y ^aTHHCKOM opHFHHajiy (H y Op6Hna) Taj ce Kpajb

Goti34) i obsedose mu Skudar

grad. I toj sli&av Sebislav, skupi
mnoStvo veliko ljudi i pride u
grad na njih Sator. I ondi mnotvo
Gotij pod mac obrnuSe, a mnoge
pohitaSe, niki pobigoe, kako
vojske sasvima razbijene. I toj
cuvSi kralj ugar^fci Atila, da su
Goti nastupili na Sebislava, pride
na njegov grad i popliniv i pozgavSe rasu ga veci dio, opet se
brzo vratMe u kraljevstvo svoje.
I pridoe Sebislavu glasove,> da
Atila jest'pod gradom njegovim
i brzo dviie se i pojde na njega
i najde, da je popliniv i pozgav
poao, zac on kako cu, da je
Sebislav razbio Gote, tako sto
u6ini, Atila s onim pobize ne
smijuc cekati Sebislava. Ostavi
da SQ opet grad na^ini i napuni.
I potom u Sebislava rodista se
dva sina, jednomu bi ime Razbivoj, a drugomu Vladimir. Kraljeva Sebislav lit dvadesetiCetiri,
kumri.
,

suorum non pauca manu audacter

impigreque castra eorum invasit,
ita ut primo impetu eos opprimeret. Hostium igitur, qui regnum
suum bello lacessere non dubitarunt, pars statim alia capta,
alia caesa, alia in fugam conversa, victoriamilli reliquit. Neque
enim semper prospere pugnare
possunt, qui plus audaciae quam
virium prae se fefunt. Interim
Attila, Pannoniae rex, rursum infestis armis fines eius ingressus,
oppidum quoddam vi caepit
cumque bona diripuisset, aedes
incendit, moenia diruit et audita
Gothorum caede, nihil cunctatus,
in regnum suum abiit. Sebeslavus
vero, nondum de fuga eius certior
factus, extemplo copias eo movit,
sed hoste quo cum congrederetur non invento, oppidum quod
solo aequatum fuerat, instaurare
iussit. Cumque quatuor et viginti
regnasset annos, duos de se liberos reliquit: alteri erat nomen
Milivoius, alteri Bladimerus.
Hi post patris obitum regXIV. I ostasta dva sina njegova u kraljevstvo njegovo: num inter se partiti siint^ arbitrio
Razbivoj i Vladimir. I'biSe sta- tamen Milivoi, quia natu maior
riji Raxbivoj i hoti ra^zdiliti erat. Cessit ergo Bladimerio
kraljevstvo, i da bratu gornju partem regni ultra montes Dastranu: Zagorje, ko Surbiju nubium versus, partemque Maztivu, a jest g Danaju i [g] Bu- cedoniae ad campos Argolidis
gare, ki se sada zovu, ca jest vergentem. Ipse vero sibi accepit
34)

FpeiiiKOM T3KO y bpHr. MCCTO Grci (FJI. rope cxp. 109^

ji. 95).
*

404

405

litorale regnum omnemque citra

montem tractum mari contiguum
navigationibusque opportunum.
Porro Bladimerius regis Pannoniae filiam accepit uxorem, liberosque ex ea prdcreavit, quapropter inter eum et Pannones
diu pax intercessit. Milivoius
autem cum XII regnasset annos,
vita decessit, nulla de se prole
relicta. Venit ergo frater Bladimerius et regnum consanguinitatis hire possedit. Cumqiie in
suo regno XX, in fratris VIII
regnasset annos, mortem obiit
XV. I ulize na oevo misto
Filius eius primogenitus Cagospodovati sin njegov i sjedini nimeriu3 post eum diadema
kraljevstvo, i ucini opet jedno, suscepit regnumqiie dudum dikako i prija bie bilo. I njegovo visum coniunxitet praecedentium
gospodstvo ne ljubljahu Donji regum potentiam suis dpibus
Hrvati i odvrgoSe se od njega. aequavit. Sed quoniam ob quanI skupi kralj vojske svrhu istri- dam animi duritiem invisus plebi
[jajnske zemlje85) i u Bosnu erat, ilia pars Dalmatiae, quae
gornju, i pojde na nje. I oni Grovatia (Jkitur, ab eo descivit
izajdoe i doCekaSe ga na polje Quam ob rem rex in furorem
Hlivanjsko. I onde bise meju versus coacto repente exercitu
njimatvrdo rvanje i boji, i mnogo- Macedoniae, Epiri Mysiaeque
krat bise sei napokon biubijen superioris ad eos, qui defecerant
kralj, kpmu bie toe. Kanimin debellandos est profectus. Caeterum non tjiinor illis ad repugnandum animus erat, armati obvi^m processere, in pampo qui
Clivno nuncup^tur inter se co ncurrunt, diu aequo marte pugnaturn est

tja do Paunja polja, ^zelisis", a

sebi vaze Razbivoj primorsko
kraljevstvo, I ozeni se Vladimir
kcerju kralja ugarskoga, . i bi
tvrd mir meju njima. I ima Vladimir sinove i kceri. I potofm]
Razbivoj kraljevavsi lit dvanadesete, umri prez sina. I pride
Vladimir brat njegovi vaze kraljevstvo i kraljeva u kraljevstvo
zagorskojit dvadeset, a u primorsko osmo lito [i] umri.

35) CEO je OHHTH rpeillKa K3KO JC BCh HpHHHfe

MCCTO PamKa.

npHMCTHO

XVI.

(OBO je MCCTO Kajie-

THheBHM HCMapOM HSOCTajIO).

XVII. I dvize se na misto

njegovo sinovac njegov, komu
ime biSe Kristivoj36). I kraljujuci
u kraljevstvo ima sinove i kceri.
I kraljeva lit dvadesetitri ne
svrsivSi, [i] umri.
XVIIL I osta na misto njegovo sin u kraljevstvo, komu
biSe ime Tolimir. I u vrime
njegova kraljevstva prista u veselju sva zemlja. I imi sinove
i umri kraljevavsi lit jedannadesete.
XIX. I osta na misto njego[vo] kraljevati sin njegov,
komu biSe ime Pribislav, koji
u vrime svoje ucini mnogo hudob. I za njegova vrimena uzdvigoSe(!) se; zemlja; ne mogoSe
se trpiti hudobe ni zlobe njegove.
I ubiSe kralja Pribislava i tilo
njegovo u riku vrgoSe.
XX. I ucinise kraljem na
misto njegovo Cepimira. I prijam kraljevstvo posla po bana
svoga i pohitaSe mnoge BoSnjane, ki bihu bili uzrok smrti
kralja oca njegova. I umori jih
zlom smrtiju. I u to vrime, kraljujuci Cepimir, izidoSe ljudi
imenom Nimci ispod zvizde i
36) TaKo y opwr. (christiuoy),
Qstrivoj, KaKo

Interfecto tandem Canimerio

rege, cessavit bellum; successit
ei films Tverdislavus regnoque
potitus est.
Mox et ipso sine filiis defuncto, regnum suscepit nepos
eius Ostrivoius, cui anno III 0 et
XXmo sui regni vita defuncto,

successit Tolimerus filius,

quo regnante nihil contigit turbulentum; ocium et pax erat,
ab armis quies; XI regnavit annos.

Et in eius locum suffectus

est Pribislavus filius, qui cum
multa in eos, quibus praeerat, intoleranda commisisset, a Mysis,
qui nunc Bosnenses appellantur,
interficitur, interfecti cadaver in
fluvium proiicitur, ut sepultura
quoque hominis careret, qui ab
humanitate alienus erat.
Loco eiusregnarecoepit Cepimerusfilius; potestatem nactus,
paternae caedis auctores poena
affectos vita spoliavit. Eo regnante, ferocissima Qermanorum
gens, a septentrionis partibus veniens, Istriam occupavit. Cumque Dalmatiae fines armis lacessere coepisset, Cepimerus rex ei
rpeuiKOM KajieTHfeeBOM MCCTO

407

406

primise Istriju i pocese ulizovati

u hrvacku zemlju. I toj cuvSi
Cepimir kralj, skupi mnostvo
veliko i izabra izmeju njih hrabrih Ijudi i ucini vojske. I pripravista se obi strane k rvanji i
boju, i mnogo se bista, da, Cepimir Nimce i njih mnostvo pod
mac obrati i izgna jih, i pobigoe iz sve zemlje. I posli togaj
posla duz od nimske zemlje
posle kralju Cepimiru, da bi dao
kcer svoju za sina njegova, komu
sinu bie ime Staozar. I ugodno
bi kralju, jere duz biSe i gospodin one zemlje. 1 svadba bi
ucinjena. I ostasta u miru i u
ljubavi. I Cepimir kraljeva lit
dvadeset i pet i miseci sedam.
XXL I ostavi sina na misto
svoje, komu bise ime Svetozak.
I poce na misto ocevo gospodovati i bi mnogo pitom i krotak
gospodin i dobar kralj. I imi
sina i bi ime sinu njegovu Radoslav. I za zivota svoga ucini
sina svoga Radoslava [za] kralja,
i ne mnogo zivi.
XXII. I osta Radoslav.i naslidovati ja put i dobrotu oca
svoga, i bi svakom dobrotom
nareSen. I ima sina Seislava, ki
se prozva ,,odmetnik", jere dvize
posluh crikveni i ocu svomu
iskaSevazetigospodstvo i mnoge
suprotivscine, cinjaSe. I dobri
kralj poCe iskati prognati sina i

obviam petiit, inito proelio victoria potitur, plurimos concidit,

pauci in fugam tantum elapsi
sunt. Post Germanorum princeps,
ut odia in amicitiam verteret,
Cepimeri filiam filio suo Stavozaro petiit uxorem* Factis connubiis sponsalitiis, amice post
haec alter altero usus est. Cepimerus regnavit quinque et viginti annos et menses septem.

Cui successit Svetozarus films, ob insitam sibi mansuetudinem omnibus pariter charus.
Hie Radoslavum filium adeo dilexit, ut vivens adhuc ilium regnare pro se iuberet.

Radoslavus vero, ut tanto

beneficio se non indignum probaret, mortuo patre non tantum
regni eius, sed etiam virtutum
se praestitit haeredem paternosque mores imitatus, pptime sese
in omnibus gessit; prolem tamen
sibi suisque longe degenerem,
sortitus est. Filium enim habuit

forte], ki mu pomoc davahu. I

skupi vojske i pojde i podstupi
odrrietnike i pojamSi jih, jere
zemlja ne ktijase suprotiva s vo mu
staromu gospodinu nevirno uciniti. I dobri kralj mnoge oslobodi i prosti njim sve Sto bihu
ucinili, a nike koje bihu uhitili,
poda u rabotu vitezom svojim.
Seislav za to na oca svoga razgnjiva (!) se i vaze mu vas posluh i poce mu ciniti malo poctenja. I Seislav odazva od dobroga kralja bana i mnoge kneze
i satnike i viteze, koji za strah
njegov od dobroga kralja k njemu
pristupiSe. I on videci da se sve
boji i da mu daju posluh, odvrie se i vaze gospodstvo ocevo i
. progna dobroga kralja oca svoga
s nevirnimi Hrvati, koji vazda su
bolji bill prid strahom i pitomiji
pod silom, nere vladani dobrotom
dobrimi. 1 Radoslav kralj bizece
prid sinom, jere ga sin tiraSe,
pribize kmoru. I onde razumi,
da je sin za njim blizu i videce
da ruku sina svoga ne more
ubignuti, zaljaSe ki ga ljubljahu,
zasto mnozi knezi i satnici svoje
ostavivSi [i] sve svoje na svitu,
i s njim pobigoSe tja, i vece se
brinjaSe njimi, nego sam sobom.
I videci da inuda ne mogu ujti,
udriSe u more plovom i pridu
na konjih k jednomu kamiku,
ki u more a ne vele daleko bie

in tantum vitiis corruptum, ut

,,apostatama cognomento appellarent, Seislavo autem nomen
fuit: ecclesiae non obedivit, vivente patre regnum affectavit, in
omnes fere iniurius fuit. Banus
igitur Bilicus, protervitate eius
offensus, cum iis, quibus praeerat a rege defeeit Rex autem
Radoslavus desertores suos prosecutus, facile in potestatem redegit ultro se dedentes, ne regi
quoque adversari viderentur, dum
filium eius detestantur. Banus
ipse fuga elapsus est, eis, qui se
regi tradiderunt, crimen remissum veniaque data, quos autem
caeperat Seislavus, illos in servitutem redegit/praefectis copiarum suarum oblatis, patri quoque iratus, quod rebellantibus
pepercisset, seditionibus animum intendere coepit, plurimi
militum centurionumque terrore
compulsi, ilium sequebantur, quorum opera usus, patrem regno
expulit Crovatiaeque dominatur.
Ea enim gens parum civilis, cum
semper metu magis quam benignitate ad obsequendum moveretur, bonis quidem dominis molesta, improbis autem et arrogantibus mitis erat. Porro Radoslavus regno exutus, Lastum
cum paucis quos secum habebat
confugit, ubi cum filium sibi adhuc infensum adventare audisset,

409

408

od kraja. I tako kralj i ki bihu vehementer animo angi coepit,

s njim, ubigoSe ruku nemilosti- comitum magis quam suum dovoga Seislava. I malo potom po lens periculum, cum quibus inde
bozijem dopuscenjem (!) mimo- raptim recedens, ad mare usque
grediSe jedno drivo, ko iz priko sese fuga proripuit, sed tune
mora grediSe, a to iz Pulje, i etiam tergo instare hostem cergrediSe na hrvacke strane. 1 tako nentes, cum equis in mare simul
svi poese vapiti i zvati na drivo. irruunt et ad scopulum quendam
I oni mornari cuvSe vapaj, po- continent! proximum natando
slase viditi, Sto biSe onoj zvanje. pervenere atque ita tandem inI upitavSi i vidivsi sto bise zgo- felix pater, ne una cum illis, qui
dilo se, imiSe od njih milosrdje ipsum secuti fuerant, perditisi primiSe kralja i svih ki s njim simi filii manu trucidaretur, vix
bihu u brod svoj i poee jim effugit. Cumque ibi per dies aliCiniti veliko poctenje. 1 opet vra- quot mansisset, nee se satis in
ti$e se s njim u Pulju. I od tadi tuto putaret, fato quidem deique
se zove oni kami, kuda bihu pri- miseratione contigit, ut navis
bigli, ,,Radosalj kami" dosada. quaedam de Apuliae partibus
I dojidrivsi u Pulju receni kralj Dalmatian! versus iter habens
Radoslav pojde u Rim sa svimi. praeternavigaret, quae clamori- ,
bus evocata scopulo applicuit.
Deinde regem cum toto comitatu
suscipiens, conversa navigatione
transvexit in Apuliam, ubi illi
expositi, terrestri itinere Romam
contenderunt. Scopulus vero ille,
qui fugientes exceperat, regis nomen sortitus est, quern usque nunc
,,Petram Radoslavi" appellant.
XXIII. I Seislav, proklet od
Interim impius Seislavus, fuboga, videci da otac njegov ubize gato patre, regnum possedit, dou more, vrati se i uze zemlju i nee deo ulciscente hostili manu
poe na ocevo misto kraljevati. (ut monstrabimus) interemptus,
1 u toj vrime biSe jedan mladic poenas daret. Per idem enim
Tehomil popovic i taj pisaSe i tempus erat in Pannoniae pardrzaSe razlog od ovac nikoga tibus vir quidam nomine Techokneza ali hercega na Ugrih. I milus, presbyteri filius, magister

if

Tehomil bise vele ljubljen od svoga gospodina, jere bie mnogo

jaki u zivotu i dobar na noge i
brz vele. I kada godir ovi gospodin njegov u lov grediSe, vazda
ktiSe, da Tehomil s njim bude.
I jedan dan loveci Tehomil udri
jednu yizlicu, ka se zovise ,,PaluSa", ku ne kteci tolicma udriti,
zgodi se, da ju udri po glavi u
takoj misto, da ju ubi [u] to[m]
misti. Cica cesa Tehomil pobize
prid strahom, koji imaSe od gospodina, zaSto re5eni mimo sve
ine pse cica dobrote ovuj vizlicu ljubljae. I pribize Tehomil
ka kralju Seislavu i on ga drago
primi.
I u toj vrime ovi herceg
skupi vojske na Ugrih i pride u
Bosnu i plinovaSe ju i rasipase.
I cuvi [to] kralj Seislav, s velikom vojskom pojde najti ga.
I najde ga na Drinskoj zupaniji
blizu Drine rike. I sastavsa se
bie mnogi boji i receni Tehomio (!) kako lav nosase se i
hrabro mimo inih noseci se nemilostivo siciSe. I dojde na hercega, jere jure Ugri bihu potisnuti i posice ga i pade s konja.
I Tehomil priskocivSi glavu mu
usice i vazam ju, ponese i prika^a ju kralju Seislavu. I toti (!)
mnogo jednih i drugih pomanjka
od maca, da, vece Ugar. I onde
biSe mnogo cviljenje od Ugar,

custosque armentorum principis

Udislavi inter Pannones nobilissimi, cui inprimis charus fuit.
Nam cum ipse Udislavus mirum
in modum venationibus deditus
esset, semper in his exercendis,
Techomili opera usus est.

Hie enim inter hostium globos leonis instar discurrens et

exiliens, fundebat fugabatque adversarios, nunc hunc nunc ilium,
irrequieta ensis ratione reddens,
alios saucians, alios protinus interimens, plurimis denique in
fugam conversis, ipsum consecutus principem, inflicto vulnere,
ex equo in terram deturbat ruentique imminens caput abscindit, abscissum regi iam victori
offert; ea tamen pugna eis quoque qui vicerant cruenta fuit,
cum de ipsis etiam non pauci
tune desiderati sint. Seislavus
igitur victoria potitus, cum suis
laetus ac triumphans rediit, sed
non ita tune feliciter dimicavit,

411

410

koji bihu uhiceni, a ki ranjeni

lezahu skukahu kako prasove. A
Seislav dobivSe osta s velicim
veseljem i poda Tehomilu zupu
na Drini, ka se zove Drinska
zupanija, i da mu kcer bana raSkoga za zenu i mnogo ga poctova. I cuvse zena onogaj hercega smrt muza svoga, pojde
kralju ugarskomu i s placem povidi hercega, vojvode njegova a
muza svoga, smrt. I isprosi u
kralja vojske za osvetiti tolike
Ugre i muza svoga. I skupi kralj
mnoStvo vojske, koji svi dobrovoljno gredihu na takovu osvetu,
i da onoj gospoji, da ona os[v]eti
muza svoga i tolike viteze ugarske
pobijene. I ona, vazamse vojske,
dojde u zemlju Seislavovu i najde
ga brez reda, jere za nju niStar
ne znase, nere kada dojde na
Satore, jere u lovu biSe. I Ugri
udriSe na Satore i kralja prvo
nere moze na konja skociti uhitiSe ziva s nemalo sve bliStvo
njegovo, jere svi pri njem bihu.
I ta zena hercegova zapovidi vitezom svojim, da svezu Seislava,
ruke i noge njegove. I svezav
ga obruze i po vas dan onako
naruzena svakomu na oci drze,
a do vecer, ca jest na ishodu
dne, ini ga vrci u riku Savu. I
tako stvoreno bi i ispunjeno na
glavi njegovi proklectvo na njem
ucinjeno od dobroga kralja, oca

ut paulo post infeliciter corruit,

ne quis diuturnam impunitatem
sceleri suo speret. Mox enim
Udislavi uxor, irigentis animi
mulier, audita mariti caede, Pannoniae regem adiit, auxilium ab
eo petens, quo cuncta quae exigebantur concedente, continue
magnam vim militum comparat,
Seislavi regnum ingreditur, ipsum in agro forte venantem reperit statimque tentoria eius invadit. Seislavus cum nee equum
inscendendi spatium habuisset,
capitur, nee quisque ex cognatione eius reliquus fuit, qui tune
in potestatem inimicorum non
venisset. Omnes enim una cum
eo venatum ierant, nihil tale
veriti neque omnino quicquam
suspicantes, iussit mulier Seislavum in vincula coniici, naribus auribusque truncari et omnibus ostentui esse; foedum
sane spectaculum, sed tantis hominibus flagitiis non indignum.
Vesperi deinde in flumen Savum
cum vinculis deiectus praefocatur. Atque hunc exitum habuit
ilia in patrem impietas, in deumque contemptus.

njegova, zac on i vas dom njegov zlom smrtju poginuse i za[l]

konac uciniSe. I tako pojde po
zlu Seislav, on i dua njegova.
XXIV. Po torn ucinjenju
slisavSe dobri kralj Radoslav
gore [recenu] dostojnu smrt37)
sina svoga Seislava i naslidnikov
njegovih, zafali bogu, koji pravdeno sudi. I vrati se kralj k
mistu svomu z blagoslovom svetoga oca pape. I prisadsi meju
Hrvate, nedostojne dobra gospodina38), i zabive sve njih ucinjenje, koje suprotiva njemu
bihu ucinili, gospodova sve s
pravdom, kako da bi niStar nigdar ucinjeno bilo. I tako kraIjujuci imi sina i postavi^mu ime
Koloman. I tako umri.
XXV. I osta na misto oca
gospodovati [Koloman] i onim
putem, kojim se bise od dobroga
oca kralja Radoslava naucio 39 )
a . k tomu i sam cude (!) dobre
biSe. I tako s ljubvom puka i
pravdom velikom kraljeva. I imi
sina i postavi mu ime Krisimir.
I tako nikoliko lit zivivSe umri.
XXVI. I osta na njegovu
mistu sin Krisimir, i bi svakom

Audita filii nece, Radoslavus,

familiaequeeius internecione, qua
dignas factis poenas dedissent,
deo gratias egit, iusta eius iudicia, qua poterat laudatione
efferens, qui et noxios punire et
innocentibusmisereri consuescit.
Accepta tandem a pontifice benedictione, Roma decedens, in
regnum suum est reversus mansitque inter Dalmatas maris accolas; Crovatis vero omnem iniuriam remisit nee quicquam in
se commissum inique exprobavit, ad clementiam quam ad
vindictam semper propensior.
Interea natus est ei filius
Colomanus, qui post patris
obitum consensu omnium regnum suscepit paternarumque
virtutum aemulus ac proinde optimo cuique charus magnique
habitus.

Cui in pace defuncto suecessit Chrismerius filius et ipse

37) y opnr. je na TOM Mecry TCKCT no6pKan: slisause dobri chragli

dostoini Radoslauf smart igore dostoinu sina...
38) H OBAe je y opnr. TeKCT no6pKan: i prisadsi meu nedostoine Haruate
dobra gospodina.
39) H OB^e je y opnr. TCKCT no6pKaH: chogimse bisse od dobroga otcca
naucigio chraglia Radoslaua.

412

dobrotom uresen i napunjen

straha bozijega. I kraljujuce imi
sina i postavi mu ime Zvonimir.
I tako zivi lit trideset i jedno i
nmri.
XXVII. I osta kraljem Zvonimir, koji pocteni kralj, sin
dobroga spomenutja [kralja Krisimira], poce crikve veoma ctovati i ljubiti. I poce dobre pomagati, a progoniti zale. I bi
od svih dobrih poljubljen, a od
zalih nenavijen, jere ne mogaSe
zla viditi. I tako ne biSe on za
Hrvate, zaSto oni ne ce biti
dobrotom dobiti, da, bolji supod
strahom. I za dobroga kralja
Zvonimira biSe vesela sva zemlja,
jere bise puna i ureSena svakoga dobra, i gradovi puni srebra
i zlata. I ne bojaSe se ubogi da
ga izji bogati, i nejaki da mu
vazme jaki, ni sluga da mu ucini
nepravo gospodin, jere kralj svih
branjase, zasto ni sam prezpravdeno ne posid[ov]ase, tako ni
inim ne dadise. I tako veliko
bogactvo bise, tako u Zagorje,
kako u Primorje, za pravdenoga
kralja Zvonimira. I bise puna
zemlja svakoga blaga i biSe vece
vridna ureha na zenah i mladih
ljudih, i na konjih, ner i nada
sve imanje. I zemlja Zvonimirova
biSe obilna svakom raskosom,
ni se nikogar bojaSe, ni jim
nitkore mogaSe nauditi, razmi

in omnibus laudandus, naturae

fortunaeque bonisaequeinsignis,
sed praecipue in deum observantia atque cultu.
Cum unum et triginta regnasset annos, in demortui loco
suffectus est filius Zvonimerus,
cum ornamentis ac religione nemini superiorum regum postponendus, aequi ac legum praecipuus observator et proinde
pessimo cuique maxime invisus.
Eo regnante prospere inoffenseque succedebant omnia, quieverant bella, opes augebantur
nee pauperibus erat timori divitum avaritia, nee plebs potentiorum vim formidabat, omnes
pariter tuente ac protegente ipsa
regis iustitia, quae neminem prorsus ab aliquo vexari patiebatur.
Cumque omnium par sibi cura
esset, arva colere, pecudes alere,
negotiationibus exerceri. Numquam antea regnum illud ulla
rerum copia opulentius fuisse
memorabatur, abunde in civitatibus erat vestis preciosa decoraque arma et phalerati equi,
exquisita supellex, auri quoque
argentique vis, gemmae, margaritae et quaeque alia, quae mortalium animos vel extimatiojie
vel pulchritudine allicere solent,
sed, ut fit, luxuria in superbiam
verti coepit, in summum usque

gnjiv gospodina boga, koji dojde

svrhu ostatka njih, kako pismo
govori: Oci zobase kiselo grozdje, a sinovom zubi utrnue.
Po ovi nacin i u to vrime
zgodi se, da cesar rimski s voIjom svetoga oca pape posla
posle i listove svoje ovako g
dostojnomu kralju Zvonimiru
prosece i molece, kakp draga
brata i meju kralji krstjanskim
kralja poctovanoga: ,,0to te molimo i prosimo, da skupi k sebi
svu gospodu zemlje tebi podloine i svih od vridnosti. I kada
bude skupscina, da procti meju
svimi ovi drugi list, koga s tvojim
listom salje se od strane nae
gospodstvu vaemu molece, kada
profite, da odgovore i da dadu
nam na znanje volju svoju i
odluCenje, ko ucine vitezi i baruni s voljom gospodstva tvoga".
I tako dobri i sveti kralj Zvonimir prijamSe listove od pape
i cesara, zapovidi po sve kraIjevstvo svoje, da bude skupScina, i sa [sjhodom u petih
crikvah u Kosovi da svaki bude
do dan dvadesetipet. I priSadSe
vrime, da, pride mnoStvo veliko.
I legoSe vojske i narediSe straze.
I kada dojde dan, ucini slavni
i dobri kralj Zvonimir otvoriti
listove pape i cesara velikoga
grada Rima, s voljom svetogaoca
pape, koji kazahu: ,,Brata na-

scelus erupturam, quod ex sequenti modo patebit narratione

verumque esse constabit
Contigit enim, ut Roma, caesaris pontificisque legati ad
Zvonimerum regem missi cum
binis litteris venirent; primas
regi tantum legendas dederant,
quarum haec sententia erat:
w Rogamus obsecramusque,
te
Zvonimere frater, regum christianorum piissime, ut coacto procerum tuorum populique concilio, alteram epistolam coram
resignari coramque legi iubeas
et una cum ipsis deliberes his
de rebus, quas nos, deo bene
iuvante, aggredi meditamur pro
amore Christi ecclesiaeque sanctae utilitate; cum demum quicquid communi concilio decretum
fuerit, ut nobis nihil moratus
rescribas, efficiasque certiores.
Vale". Zvonimiras igitur naviter,
sicut rggebatur, accersitis omnibus regni sui praefectis decurionibusque civitatum, coniunctimque habito ad quinque ecclesias in campo, qui Cossovus
nuncupatur, concilio, litteras
aperiri fecit et cunctis cum silentio audientibus, publice recitari, quae in haec fere verba
scriptae erant: ,,Romanus pontifex et caesar augustus Zvonimiro regi populoque eius sa-

414

415

3ega Zvonimira molimo s vlas- lutem. Rem certe indignam et

nici i pukom zemlje i kraljevstva christianorum principum ignaviae
njegova, da bi hotil odluciti i adscribendam existimamus, ut
s nami biti zajedno s pomocu Hyerosolyme sanctaque loca, in
ine gospode krstjanske, koji quibus Christus dominus pro
ovake listove imaju od nas, i nobis nasci, pro nobis mori
oni da odluce volju njih, i da voluit, ab infidelibus tarn diu
nam dadu na znanje, jesu li k possideantur possessaque polluvolji naoj pristali, ca jest z do- antur prophanenturque, et ab
puscenjem bozijim isina njegova, iisdem ilia sacra, ilia domini
koji jest porojen od dive Ma- misteria, quae nobis venerationi
rije i muku [trpel] i krv prolio sunt, probro derisionique habena drivo kriza i na njem umoren, antur. Idcirco vos, sicut et relikoja smrt bi otkupljenje svita i quos perorbemfideles hortamur,
oslobojenje svetih otac iz lim- ut nobiscum socia arma iunbene tamnosti. I tako z dopu- gentes, ad res christiano nomini
scenjem njegovim i s pomocu repetendas, in libertatemque
u njega virujucih jesmo odlucili vindicandas, proficisci statuatis,
osloboditi mista, koja je za huic rei caeteros reges ac naljubav nasu okrvavio i gdi je tiones, quibus itidem scripsipridao duh ocu kroz muku i mus, consensuros
speramus.
i trud i greb, u kom bi polozeno Nobis autem tarn praeclarum
prislavno tilo njegovo." I toj facinus conantibus, domini opem
cuvse bogom prokleti i nevirni affuturam, nemo diffidat, quando
Hrvati, ki ne mnogo prija.dase quidem non nisi eius nutu atque
pomoc hudobnomu sinu do- instinctu talis menti nostrae inbroga40) njih gospodina kralja cidere potuit cogitatio. Quid
Radoslava iz kraljevstva njegova ergo consilii vobis sit, hoc est
izagnati i s oruzriom rukom s utrum, quod rogamini, facturi
nemilostivim sinom njegovim iz estis quamprimum nosse cupizemlje prognati. Tada uvi toj mus. Valete .in domino". Id aunevirnici, ne daSe ni listove dientes nequissima Crovatorum
doCtiti i skocie ne samo da bi gens protinus indignari coepit,
pristali na dostojnu molbu sye- ita ut vix litteras perlegi patetoga oca pape i cesara rimskoga, retur. Non solum itaque non
40)

Rpe TC PCHH HMa y opur. cyBHiuH>e da.

da sveta mista iz ruk poganskih

izmu i oslobode, da, oni bogom
kleti poCeSe kri^ati i vikati na
svetoga kralja, tuzeci se i vapijuci jednim glasom, kako na
Isukrsta 2idove, da on isce izvesti njih iz domov njih i zen i
dice njih, i s papom ter s cesarom otimati mista, gdi je bog
propet i gdi je greb njegov.
A Sto je nam za to ?" I nevirni
Hrvati vazee zlu misal i nepravden svit, i meju sobom zlo
viie uinie, i sebi i ostatku
$vomu rasap i vicnje pogrjenje.
I tako pocee upiti kakono 2idave vapie na Isukrsta, kada
ree poglavica: ,,Bolje da jedan
umre, nere tolik puk da pogine".
I tako sramotni i nevirni Hrvati
poee govoriti, vapijuce kako
psi ali vuci: wBolje da on sam
pogine, ner da nas iz didine
nae izvede cica boga i inim
mista toliko daleko obujimati,
zemlje i gradove". I ne inako,
nere kako psi na vuke lajuci
kada idu, tako oni na dobroga
kralja Zvonimira, komu ne dae
iii progovoriti, nere z bukom i
oruzjem po5ee si6i njega i tilo
njegovo raniti i krv prolivati
svoga dobroga kralja i gospodina, koji lezeci u krvi izranjen
velicimi bolizni, prokle tadaj nevirne Hrvate i ostatak njih bogom
i svetimi njegovimi, i sobom, i

consenserunt litteris et hortationi

pontificis et caesaris, verum
etiam in regem suum insurgentes
magno tumultu et vociferatione
conquesti sunt ilium huiusce
rei auctorem, ut ipsi relictis
coniugibus,liberispatrioque solo
procul per alienas domos errent,
aliena sequantur imperia, et non
sibi expedire loca ilia sancta, si
liberentur; atque ita infesta concio, pessimis usa consiliis, nequivit inhiberi, quin repente, sanctissimum regem Zvonimerum invadentes, multis conficerent vulneribus atque interimerent, eadem
quippe ilia perfidae mentis ferocia, quae ipsos impiissimi Seislavi partes sequi fecit et Radoslavum patrem, omni laude dignum virum, regno pellere, in
Zvonimerum quoque compulit
saevire; non aliter furibundi circumstetere, quam cum rabidi
venatorum canes, imbellem cervum nacti, nunc latratibus terrent, nunc dentibus laniant. Rex
autem, dum adhud spiraret, tantae perfidiae immanitate commotus, eos devovisse fertur, ne
unquam sui generis dominum
habeant, sed semper alienigenis
regibus principibusve subiecti
sint. Ex illo ad hanc usque diem
tempore, isthaec maledictio tarn
certum eventum habuit, ut non
ab irato prolatum, quod tune
dixit, crediderim, sed [uti est]
praenuntiatum, deo volente pa-

416

nedostojnom smrtju njegovom, lam fieri, quanto gravius luituri

i da bi vece Hrvati nigdar ne erant supplicium criminis auctoimali gospodina od svoga jazika, res, si sic posted quoque eorum
nego vazda tuju jaziku podlozni essent afficiendi. Post haec verba
bill. I tako izranjen lezece a Zvonimerus continuo animam
Hrvate proklinjuce izdahnu, i exhalavit et relicto corpore ad
coeleste regnum transferri meruit,.
pojde duh njegov, po milosti cum terrenum tarn bene rexisset
onogaj ki sve moze, s anjeli ve- per annos quinque et triginta;
seliti [se] u vike vikom.
tarn diu enim cum potestate vixit.
XXVIII. I toj sliSavsi kralj
Bela autem, Pannoniae rexr
ugarski imenorn Bela prvi, Sto huius nominis primus, cum, fama
se zbise zgodilo u Hrvatih, pride referrente, hoc, quod Zvonimero
na pospih s vojskom golemom acciderat, didicisset, propere
i vaze kraljevstvo hrvacko i po- cum expeditorum manu venit
iali smrt slavnoga kralja Zvoni- regnoque potitus, possedit ommira. I vazam Hrvate, i zagorsko
nes regni partes: Bosnam, Croi primorsko i bosansko kravatiam,
Dalmatiam, Naronam>
ljevstvo. I imiSe kralja Belu za
gospodina, jere svoga bihu ubili sed Crovatos, ut domino suo
prez krivine. I po recenom kralju febelles ac parricidas, laboribus
ugarskomu Hrvati biSe podlo- servituteque oppressit. Praeterea
zeni od volje u nevolju; i od cum post haec regnum in partes
slobodnih u rabotu obrati. I bi, secessisset, anno a nativitate
kako pismo govori, da zli teg Christi MLXXIX Bosnenses dozlu placu ceka. I bie za svoj minum suum sortiti sunt, Naroteg pladeni oni prokleti i nevirni nenses suum, Crovati alienum,
Hrvati krozi griha, zaSto pogu- ne quis eos frustra olim vel imbie svoga dobroga gospodina merito a Zvonimiro devotos
kralja Zvonimira, kako Zudiji credat.
Laus omnipotenti deo.
gospodina Isukrsta. I tako prokleti Zudiji inim sluze, ne imajuci
Hucusque historiam vernani oni od svoga jazika gospo- culo gentis nostrae sermone comdina. Dobri kralj Zvonimir Zivi positam vidi et quam potui diu kraljevstvo dokle bi ubijen, ligenter fideliterque in latinum
lit trideset i pet, a ubijen bi na transposui, nihil de sententia dilitlsukrstovih tisuca i osamdeset, mittens, licet aliqua de verbis,
a toj tisuda i osamdeset manje quea superfluav idebantur, mutijedno.
lans, ne lectori oneri essem.

KOMEHTAP.

27

Osaj 6H KoMeHTap sanpaBO Tpe6ao A& npaTH TCKCT /

HHHOB noA JIHHHJOM y 6ejieuiKaMa. AJIH jep ce TO noKasajio TCXKHHRH
e, s6or once>KHocTH HCKHX 6ejie>KaKa, ja cam ra CMecrao
riOCJie /lyKJLaHHHOBa TeKCTa. KoMeHTap ocBphe ce y npBOM
# OpHrHHaJIHH H rJiaBHH /lyKJLaHHHOB JiaTHHCKH TCKCT, a OHAa

H Ha crapn xpsaTCKH npeBOA. Tano TO HAC AO onora Mecra, TAC

<^e 'JtatHHCKH H xpsaTCKH TCKCT noAyAapajy, a oHAa'ce KoMeHTap
TeKCTy npoAywyje AaJte AO Kpaja. 3a npeocTajiy *iecT
TeKCTa, TAC OH noeraje opnrHHajiaH, sacefino je AOA^HO
peHH na Kpajy nocjie AOBpuieHa KoAieHTapa npeocTajioM
jiaTHHCKOM TeKCTy. Ha TajiKjancKH OpSnHOB npeBOA
TeKCTa, a TaKo H na MapyjiHfceB JiaTHHCKH npeBOA
TeKCTa, 0633*0 cam ce TCK nsyseTHo OHAC, TAC ce TO

421

PCHH Fiona
06jauiH>eH>e OBHM peHHMa Befe caM AOHeoropeHacrp. 106113.
fey ce CBparaTH caMO na neKe AeTajbe.
Li b e l l us He snann caMO ,,CHTHa KH>H>KHija", Befe yonurre
w cnnc" (KtbH>KeBHO Ae-flo). TaKo soBy THM HspnnajeM (,,libellus")
CBoja flejia H R e g i n o P r u m i e n s i s abbas (f 915) ,,Chronicon
sive Annales ... a Christo nato usque ad a. 906" H C o s m a s
P r a g e n s i s eccl. decanus (f 21 OKT. 1125) ,,Chronicae Bohemorum lib. Ill", HaKO CY HM A^Jia KyAHKaMo once>KHHJa OA Jleionnca
Fiona /JyKJbaHHHa (FJI. yBOAe y osa nena y HSAatfcy Mon. Gerrcu
hist. Scriptores (in usum scholarum).
PCHH ,,ut Libellum Qothorum . . . ex sclavonica littera verierem in latinam" (Aa npese^eM . . . OIHC o FoTHMa HS
CKora jesnm na jiarancKH) snane npe csera, Aa je lion
6no CJIOBCH (CpSnn) HS Sere, a OHAa nac xe penn craBjbajy npeA
TeniKO nHTaite, MOHCC JIH ce BepoBaxn, Aa je y Sera KOA Cp6a
KaiojiHKa 6HJio C J I O B C H C K H X npo^aenx Kffcnra, A^KJIC Jiniepaxype, Befe H npe Cre^ana npBOBeHHanora H CB. Case ?x) riosHaxo
je, A^ cy y Hajciapnje BpeMe KitHHceBHH pacnjiOAHHi^H CBarAe na
BajiKancKOM nojiyocxpBy CHJIH 6aui ManacTHpH. Tano je SHJIO H
y Cp6nJH (najnpe XnjieHAap OHAa CryAeHHua, >KnHa H Apyrn ManacTHpn) OA Kpaja XII BeKa na AaJbe. CTOJH noinyHO noysAano,
Aa je y AyKJbancKOj AP>KaBH 6n^o Befe H npe 1089 MaHacrnpa
c j i o B e n c K o r a Kapaniepa (FJI. rope crp. 80). OBH cy MaHacinpn
MOFJIH H y SCTH Befe XII BeKa A^ 6yAy y neny pyny KH>HueHipa, H saxo ce Ha rope nocraBJbeHo nHTan^e MOH<C c
Aocra pasjiora HOSHTHBHO
0 One rope noMenyTe penw o6jauiH>aBaTH Kao TpaHCKpnim,HJy HS rjiaroJiHu,e HJIH iiHpHJiOBHije y JiaTHHHi^y, HencnpaBHO je; jiaTHHHua jaBJba ce KOA
nac Ha SanaAy, Kao onuire napOAHO HHCMO, TCK y XVI Be^Ky, YocTajiOM y
FJI. IX. nauiera JleTonnca HnxaMO, KaKO je CB. KoHCTaHTHH-KupHJi ^comatavit
Evangelium Christ! etc. de graeca littera in sclavonica m*.

je 6aui na TOMC npnroBopy ocnoBano MHiuji>eH>e,

,Aa cy re yBOAne penn, na H caM Jleronnc (y OHOJ (^opMH, 4 Kano
je A^nac npeA naMa), nocrajin MHOFO AOijHHje, nanMe nerAe naK y
XVI BeKy (rji. rope cxp. 4043 Jby6a J o B a H O B H b , a na cxp.
4344 J l y K a J e ^ n f e ) . A^IH no MOM je cyAy OBO MHiujbeH>e
HCHcnpaBHO. To noKasyje npe cBera nspHnaj Gothi = Sclavi, a
H 4>opMa 5c/avus, sc/avonicus, HeoSHHHa Befe y XV Beicy
Slavus, slavonicus, Slavonia). Ho HajBa>KHHJe je: KO 6n
Morao #a HMa y XV H^H naK y XVI BeKy y Bapy HJIH y CicaApy
yonuire HHiepeca sa Hciopnjy crape cpncKO-AyKJbancKe AHHacraje,
FA6 Befe AaBHO HHKO HHje o THM Aora^ajHMa H jiHHtiocTHMa, na
H HajKpynHHJHMa, HHiuia snao na HH Morao snaiH2).
Hajnocjie MHCJIHM ^a HHHHM Ao6po, aKo HOACCTHM, Aa xpBarcKH npeBOA neMa THX yBOAHHx penn saxo, jep cy aApecnpane
Ha 6apCKH KJIHP ; npeBOAHJiau je OHHTO MHCJIHO, Aa HX MOHCC HSOcraBHTH. To noMaibKaifce AaKJie He snanH, Aa THX yBOAHHx penn
HHJe join 6HJio y JleTonncy Fiona /lyKJbaHHHa OHAa, KaA ra je OA
MCCTH npeBOAHO y XIV Beny HCKH nenosnaTH xpBaTCKH

Fjiaea III.
0 HCKHM HSBopHMa Fiona /JyKjbaHHHa KOA H3paijHBaH>a FJI.
I III, rji. rope CTp. 144145,149. HoMeHHceHnaKHHHHBepoBaTHHJe
je H HCTaKnyTO rope na op. 145 Aa je npBOTHH TCKCT FJI.
I1 rjiacHo sanpaBo OBaKo: ,,Regnante in urbe Constan. imperatore
^Anastasio, Romae vero presidende Gelasio papa, exiit quoque
||jens etc", a cse Apyro Aa je AOUHHJa rjioca HJIH HHTepnojiaijHJa.
|IJ(ap AnacTacHJe (OA 11 anpnjia 491 AO 9 jyjia 518) H nana Fejia1 (OA 1 MapTa 492 AO 19 HOB. 496) saHcra cy 6njiH nerapn
; fOAHHe H no caBpeMeHHUH, AOK cy KanyancKH enncKon CB. FepMan
>A 516 -j- 30 OKT. 541) H KanycncKH enncKon CB. CaBHH (OA 514
9 4>e6p. 556), na H caM HyBenn CB. BeneAHKT (* o. 480, onaT
l MoHTe KacHHy OA 529 f o. 543), TOJIHKO MJia^H, Aa HX ce He
AOBCCTH y Besy c BJiaAaRbeM uapa AnacTacnja, a napOHHTo
c noHTH(})HKaTOM nane Fejiacnja I. BepoBaTHHje je CTora, Aa je
AOIJHHJH rjiocaTop, KOJH je nosnaBao AGJIO nane Fprypa I o
2) OHO IIITO AoMefce yBOAHHM penHMa Fiona flyKji>aHHHa POBHHCKH (o. c.
187188), cacBHM je norpeiiiHo.

422
CB. BeeAHKTy3) H y iteMy naiiiao He caMo MMC rorcKora
T o T H J i e , Hero join H ona CB. F e p M a n a H CB, C a B H H a r npeMa
H>eAiy Hani JleTonwc mocHpao na TOMC Meciy H oH#a Jom Heiuio
Aajbe, y ni, II, OHAC, FAC CB. BeneAHKT npopane cMpx Kpajby ToTHJIH, Koja ra je IIOTOM Todonce H crania Ha CnqHJiHJH4). TIosHaro
je, Aa je Kpaji> Tora.na jynaHKH nornnyo y 6ojy KOA Mecra Busta
Qallorum (HJIH Taginae, Aanac Tadino), na noAHonqy cpeAH>era
AneHHHa, HeAajieKO OA Ilepy^e (na npojjeiie 5525). flpeMa Tone
Aa je Ham lion J\yKJbanwH (OAHOCHO H>eroB HSBOp) HMao
OHHMa npoBajiy Fora y Miajinjy H /JajiMaijHjy roAHHe 490 AO
493 noA KpajteM TeoAepnxoM, a OHAa je xaj Kpynnn A^ra^aj HSMeinan join H c HCKOM MyraoM TpaAHijHjoM o paioBaHby roTCKOBHsaHTHCKOM, H y MTajiHJH H y flajijviaqHJH, y Bpeivie se^HKora para
OA 535555, y KOJCM ce Kpajb Toxiuia (541551?) napoHHio HCTaKao6). MHiepecaHTHo je, A^ je urne ToiHJia HOCHO HCKH TporHpaHHH jom y XIII BeKy7).
Templana ne snanji AadoMe HHiiira; TO je OHHTO HCKBapeno8),
KaA snaivio, Aa ce apxn^aKOH TdMa KOPHCTHO 6yAH
JleTonncoM Fiona /JyiGLaHHHa 6yA HCKHM HSBopoM, KOJH je
H lion /JyKJhaHHH nosnaBao (r;i. rope CTp. 4951), MHCJIHM
3) Ex Gregorii Magni Dialogorum libris (Mon. Germ. Hist. Scriptores
rerum Langobardicarum et Italicarum saec VIIX. Hannover 1878, 524540),
4) o. c. 527 (PJI. H rope cxp. 144145). CB. TepMan H CB. CaBHH 6mm cy
kna^e AO^PO nosHaTH na naiiieM npHMOpjy. CHJIHTCKH apxH^aKOH ToMa Kawe:
. . . Delmina, ubt fuit civitatis Delmis (= Delminium, flyBHo), in qua est
quedam ecclesia^ quam beatus Germanas, Capuanus episcopus consecravit,
sicut scriptum reperitur in ea"<ed. Racki 3940), To je BepOBaxno 6njio, KaKO
Ao6po ona>Ka H p n H H l i (Ljetopis 2 6e;i. 2), ,,519 Ijeta, kada po papinu poslu
hodjase u Carigrad ili kada se vracase (Ughelli, Italia sacra VI, 305)u. Ha
pcrpBy Kojioneny (Daxa), KOA Zly6poBHHKa, noMHH>e ce KpajeM XIII BeKa ^pKBa
CB. CaBHHa ( S m i c i k l a s , Cod. dipl. VII, 88), a y Sa^py Aarnpajy j^AHy HCnpaBy 9 $e6p. H83 ,,festo sanc'ti Sauini Canusini epjscopi, quod est quinto
idus februarii" (o, c. II, 184).
.
s) L. H a r t m a n n , Geschichte Italiens im Mittelalter vol, I, Gotha 1897^
331-334,
e) yn. p TOMe Si^ic, Povijest I, 167174,
7) S m i c i k l a s , Cod. dipl. V, 441, 442, 592: jacobus 'Totille (filius)"
FOA. 1267 H 1271.
.
8) XpeaTCKH TCKCT HMa Trnovina\mozda je bilo (y Uanajiuka) ,,Crkovinatf prema latinskom" (HpnHHfc), T. j. npeBeAeno: templum = u,pKBa.

423

TOMHH TCKCT MO>Ke noMofen KOA o6jauiH>eH>a OBC peMH. ToMa

HaHMe Ka>Ke: ,,Qothorum tempore/qui Totila duce de partibus
Teutdnie et Polonie exierunt, dicitur Salona fuisse destructa" (ed.
Racki 24). Teutonic* "snajia ce y XII H XIII Beicy ne caMo HeMaHKa
nero TO ce HMC AaBajio H Kpan>CKOJ H LLTrajepCKOJ, Kao
ne AP>KaBe, Ay>K xpsaTCKe rpaHHu,e9). 3aTO je BeoMa
BepoeaTHO, Aa pe^ Templana (IIITO HHiiiTa ne MO>Ke Aa snanH)
tpe6a KOp^roBaTH y TeutonialQ).
y xpsaTCKH je TCKCT yiiijia BepoBaTHO jom npe npennca
H KajieTHiieBa rjioca basiligi '= basiliji. OHHTO je
na KPHBO MCCTO H Tpe6a Aa 6yAe HMC ^apa B a c H J i H J a
(Basilij), AaKJie: ,,Kraljujuci cesar Basittj u gradi cesarstva . . ."
TaKa je rjioca H HencnpaBKH AaTyM ,,na lit gospodnjih trista i
pedeset i sedam", Mapyjnrk je o6e OBer/ioce KOpHroBaonpeMa
CBOMC MCTOpucKOM 3Haft>y H AOBeo HX y CKJiaA c BJiaAatt>eM
napa J y C T H H H j a n a H c BpeMenoM BHsanTHCKO-roTCKora paTa
(To6o>Ke PGA. 538).
Skararnucahu = Tajirijan. scaramucciare, H>eM. scharmiitzeln
(MpHHHh). Ha TOM je MecTy xpBaTCKH TCRCT nofipnaH; HpHHHfc ra
je (y dejieumn) HcnpaBHO oBaKo: ,,skaramucahu s velikom, jedne
i druge strane, vitezij i hrabrih ljudij manjsinom ( damno, detrirnento)". 0 AHeBHOM BpeMeny: ,,hora tertia" xpB. ws jutra prija
trip' (IUTO ne OAroBapa CMHCJiy opHrHHajia), FJI. rope crp. 181.
nValdemija" xpBaTCKora TeKCTa p^aBo je cxBafeeno jiaTHHCKO Valdevin (= BHHOAOJI). LlpeBOAHJiau, OHHTO nwje pasyMeo Ty pen, H
aaTo je TaKo H nonaBjba join H y TJI. HI H IX (na Asa MecTa). 3a
nPolonija" TJI. KoMeHTap r;i. HIV.
,,Prilivit" xpBaTCKora
je Praevalitana JiaraHCKora.
SMe^y JiaTHHCKora H xpBaTCKora TeKCTa
cy y xpsaTCKH TCKCT yiiuie (join npe nanajurha H
HeKe rjioce H HHTepnojiai^HJe, BHine jioKajina snanaja;
OHO"HsSpajatbe AaJiMaTHHCKHx rpaAOBa, mTO cy MX pacyjiH
FQTH.
9) S m i c i k l a s , Cod. dipl. II, 359; III, 89, 90; 187.
10) YII. C x a H o j e B H i i , O npBHM rjiasaMa JlyKibaHCKora JleTonnca (Tjiac
KH>, .CXXVU BeorpaA 1927, 93101). OHO UITO je nncao o no^etKy JleTonwca
AyKJfeaHHHOBa Pa vie, Cara Konstantina VII Porf. De administrando imperio
gl. 2936. Zagreb 1906, 71 H aajbe, 6es HKane je naynne BPCAHOCTH H KOPHCTH.

425

424

I. IILV.

Tjioca o rpaHHijaMa CBCBJiaAOBe ApncaBe (de Valdevino usque

ad Poloniam) yiiuia je Kano BHACCMO y xpBaxcKH TCKCT
y FJI. II. Polonia (xpB. Polonija) jaManno je cxaporpHKo
via, cpeAfteBCKOBHO Polina, Aanac Pojani HeAaJieKO OA Bajione, Kojy je rjiocaxop ce6n saMHiujbao KOA /Ipana (FJI. H rjiasa IX).
0 AOJiacKy Byrapa H o H>HxoBy HAeHTH<J)HKOBaH>y c FoTHAia
(C/iOBeHHAia), ni. rope crp. 113121. 0 eraMOJiorajH HMeHa ByraPHH, Hanncao je oncenuiy ciyAHJy LLlHuiAiaHOB; H>eroB KonaHHH pesyjiTax jecxe: W M xana (fejirapHH-B snaHH 6yKBajino HOB'bK'L, M;*>ia>
OT-L Bojira, BojioHcaHMHT/'11). Sylloduxia cacBHM je nejacna
pen, HO 6es cyMH>e HMa Aa snaHH M e s H J y . AKO ce MO>Ke BepoBaTH

HOBHJHM

(fjHJIOJIOIllKHM

KOAl6HHaUHJaMa,

A^ MeSHJa SHaHH

KOJIHKO uiyMOBHia seMjba HJIH UJyMaAHJa12), oHAa 6u ce npsa nojiOBHHa PCHH Morjia AOBCCTM y Besy c FPHKHM to S6Xov = APBO
(ujyMa), AOK ona Apyra no^OBHna, duxia, ocraje H A^JBC Cap
MCHH TaMHa. MsrjieAa Kao Aa je TO KOMDOSHT JCAHC rpnKe H
jiaiHHCKe penH13). OHO UITO ce na Kpajy KaHce, AS ce Kpajb
o6aBesao na njiafcafte A^HKa EyrapHAia, noAceta na noKasHBaH>e ijapa KoncTaHTHHa Ilop4).: ,,ITpoTHB
CTpojHMHpa H FojHHKa) Ao^e BJiaAap Byrapcne
Bopnc >Ke;ieliH OCBCTHTH nopas oua CBora Upecjana. H
TO^HKO ra npMTecHHiue Cp6H, Aa cy H CHHa H>eroBa
III H iii M a H o B t, KpHTHHCH-b np-fer^CAt na Brf>npoca sa nponsxoAa na
OTT> CSHKOBO rjieAHme H eTHMOJiorHHrfe na HMCTO r>6rbnraptinrbtt
3a HapOAHH yMOTBOpCHHH, HayKa H KHHHCHHHa HSAaBa MHHHCTepCTBO

na napOAHOTO npocB'fem.eHHe, KH>. XVI H XVII, 1. Haynen-B OTAiuit. Co4)H

1900, 505-753). PesyjrraT je ca6pan na cxp. 744.
12) Z u p a n i c , Tragom za Pelazgima. Zagreb 1922 (us ^HapOAHe craPHHC") 10: w Vec samo ime Mezije i naroda (Mooot, Moioot) hatidskog je porekla i bice da potie od lidijske reci p.ooo?flbukva*, te prema tome treba da
znaci Misija wzemlju bukava" ili wBukovinu". No Mezija moze da znaci i
aSumadija", jer meze, mezy (arc. govor), mez (kabard. g.), mezi (sapsuski
govor) dolazi i u kavkaskom idijomu, i znaci ,,sumaa, a to je razumljivo, jer
Kavkasci spadaju u alarodsku rodbinu".
M) Kao to |oXoxaaTeXXtov= ApB^HH Kacreji (yn. Sophocles, Greek
lexicon of the roman and byzantine periods (1461100). New York-Leipzig
IPO I s. v.).

cnyTana ca ABanaecT BC^HKHX 6oji>apa

y CTHCIJH sa CHHa H npeKo Bo^e BopHC yr^aBH MHp ca Cp6HMa.
>Ke;iehH ce BpahaTH y ByrapCKy, a 6ojefeH ce, Aa My Cp6H na
nyTy He 6n naJiH y saceAe, samiiTe sa cBoje onyBaibe Bopena
(TOV B6psva) H CTe^ana, CHHOBC BJiaAapa MyTHMHpa ; OBH ra onyBauie nenoBpe^ena AO cyceAa CBC AO (npeAejia) Pace (^ Tdavjc).
H sa Ty jby6aB AaAe HM Mnxajjio Bopnc BCJIHRC Aapose, a OHH
Jiy AaAy Kao y s A a p j e ABa po6a, ABa coKOJia, ABa xpTa H ABa#eceT (>KHBOTHH>CKHX, BepoBaTHo KyHHHHx) KO>Ka ; sa TO nancy
ByrapH, Aa je A a n a K (Traxroc)"14).
0 BjiacHMa H MopOBJiacHMa na TOMC MecTy Ka>Ke j H p e n e K :
^Dieses Zeugniss (sc. Eiona /JyiobaHMHa) ist von grossem Werth...
Seine Nachricht zeigt einerseils, dass ihm Vlachus und Latinus
noch gleichbedeutend waren, andererseits, dass die Wlachen Serbians im XII Jahrh. noch romanisch waren und bei dem Unerrichteten damals noch fur Nachkomen der Romer galten"15).
KOA Tora MHiij^eHDa ocTao je JnpeHeK H AOUHHJe16). AMO Tpe6a
joui ysera H KasHBaite CKH^HHHHO, Kano je AaBHA> HajcTapHJH 6paT
i^apa CaiviyHJia, join OKO 976 HSMe^y Koerypa H IIpecnaHCKora
jesepa yfinjen ,,OA HCKHX Bjiaxa" (Tuapd -ctvwv BXd^ov)17).
14) C o n s t a n t i n i Porph., Opera (ed. bonn.) Ill, 154155; yn. Sisic,
^ovijest I, 337338 KHCFOBH MyTHMHp, CxpoJHMHp H FOJHHK CHHOBH cy Knesa
KOJH je raKo^e ycneuino paroBao c ByrapHMa. He Kpnje JIH ce
y HMeny /JyKibaHHHOBa KpajLa Bjia^HHa xaMan xpar HCTOPHCKOM (KOHapxoHTy Cp6nje BjiacTHMHpy?
15) J i r e c e k , Die Wlachen und Maurowlachen in den Denkmalern von
Ragusa (Siizungsberichte der kgl. bohm. Gesell. der Wissensch. in Prag
1879, 123).
16) J i r e d e k , Romanen I, 35 H Geschichte derSerben I, 154155: ,,Von
der Kleidung stammt die byzantinische Bezeichnung der Gebirgshirten als
jiSchwarzwlachen" Oder Maurowlachen, bei Diocleas im 12. Jahrh. Morovlachi
Oder ,Nigri Latini".
17) O TOM yn. Sisic, Povijest I, 466 H ca#a SjiarapCKH, HCTOPHH na
^BJirapCKara AT>P>aBa np'BSt CP'BAHHT'B B-BKOBC. TOAH> I, nacrb 2.
1927, 646647. O BjiacHMa yn. joui napoHHTo: H o B a K O B H f e , Cejio
Cpn. Kpajt. AKaA. KH,. XXIV. BeorpaA 1891, 18 H AaJbe) H OA^HHHO
Kadlec, Valasi a valasske pravo v zemich slovanskych a uherskyh. Praha
W16 (yn. H peu,eH3Hjy: Skok, Ceska knjiga o vlaskom pravu. Glasnik muzeja
fc B. i H. XXX, 1918, 295-316). FJI. H D r a g o m i r , Vlahii i Morlacii. Studiu
din istoria Romanismulni Balcanic. Cluj 1924.

426

427

nocjie HMeHa BopitcoBa, ,,quem lingua sua ,,cagan" appellabant,

quod in lingua nostra resonat ,,imperator", OHHTO je rjioca neKora
AajiAiaraHCKora Pomana joiu HS XIII Bena, jep je Befe nosnaje H
Hnane je y xpBarcKOM TeKcry OHO Velija jaManHO HCKBapeno
OA Volga, AOK HMena Boris (OAHOCHO Kris) He nosna, Befe ce Ka>Ke :
,,poglavica njih biSe muz vrimenit (?), koga zovihu njih jazikom
bare, ca jest nasim cesar. 3a ,,bare" yn. pycKo: 6apHHT> M., dapbi,
6apeMHO>K.; 6apbiHH >K.; (CTHM. OA) 6oHpHHT>; (sHaneifce) rocnoAHHB,
Bbicuiaro cocjiOBm; ABOPHHHHT> (FJI. J\ Jib, TOJIKOBBIH
>KHBOFO BejiHKopyccKaro nsbiKa. T. I rieiporpaA 1903 s. v.).
3a Sylloduxia jiatHHCKora opHrnnajia, xpBarcKH npesoA HMa npBH
nyTa Senobnja (Mapyjinfe je npeseo in regionem Sinbagiorum?),
a Apyrn Sledusija (Mapyjinfe HMa Seleuciam?); OHHTO nncy re penn
pasyMejiH HH xpsarcKH npeBOAHJiau; HH Mapyjrafe.
TJI. VI- VIII.

OHO IIITO ce y Jleionncy TJI. VI H VII rosopn o nporoHHMa

xpHiufeana (ynpaBO PoMana) OA cxpane HOBOAOcejbena ne3Ha6owaHKora H nuena >Kejbna cjiOBencKora (y xeKCTy xo6o>Ke roxcKora)
>KHiejbCTBa, noTnyHo je HCTOPHCKH Bepna H ncnpaBna oniiiTa c^HKa.
MsrjieAa A^ ce Ha TOM MecTy lion /JyiubaHHH (HJIH fteroB nssop)
ynnpe Ha HCKH CTapn sannc (H. np. y KaKOJ upKBenoj KH^HSH);
Mme Kpajba PaTHMHpa BepoBarao je HSMHiujbeno, a cBaKano HenosHaTO. naHOHCKO-xpsaTCKH KHCS Tora HMena, KOJH je >KHBeo
OKO 829-838w), He Mon<e HHKaKO AofeH y odsnp, jep ce lion AyKjbaHHH yonuiTe HHFAe H HHKaA He ofiasnpe na naHOHCKO-xpBaTCKe
CTpane.
:
O CB. KoHCTaHTHHy-KnpHJiy TJI. rope CTp. 140-144. ByAyhn A^
y ,,}KHTHJy" KoHCTaHTHHOBy neMa HH penn o Kpiirreifcy Byrapa, Tpe6a
ony nocjieAH>y CTaBKy y FJI. VIII ysera Kao AoqHnjy rjiocy. HajsaA
KOA KpuiTeffia Byrapa nncy CTBapno ynecTBOBa;iH HH
HH 6paT My MeTOAHJe. TeK y XI BeKy npBH nyTa jaBjba ce
o HCKOM cJiHKapy Kajiy^epy MeTOAHJy (KOJH n n j e HCTO jiwue ca
; Si sic, Povijest 324.

6paTOM CB. MeTOAHJeM) na ABopy Knesa Bopnca19).

sa nauje je pacnpaBJi>aH>e najBa>KHHJe TO, IIITO ce TBpi^eibe,
Aa je CB. KoHCTaHTHH-KHpnji KPCTHO Byrape, HaJiasn npBH nyTa
sa6eJie>KeHo TCK y T. SB. neuiKOj jierenAH (>KHBOT CB. JlyAMHJie):
,,S. Cyrillus, graecis et latinis apicibus sufficientissime instructus,
postquam Bulgarian! ad fidem Jesu boni convertisset in nomine
sanctae Trinitatis et individuae unitatis...". Ta naK JierenAa nnje
nocTa;ia npe Kpaja XIII OAHOCHO Ha noneTKy XIV BeKa, A^K^e A&BHO
n o c ^ e Ilona
TJI. IX.

OBO je najBa>KHHJa rjiasa y erapnjoj HCCTH JleTonnca Fiona

/JyKJbaHHHa. Ja caM je y niaBHOM Befe OI^CHHO rope na CTp. 126-140,
a QBAe fey CKpenyTH na>KH>y caMO join na HCKC rjioce H HHTepnojiai^HJe, Koje cy 6aui rjiaBHH yspoK c jeAHe CTpane cyMH>n y
pocT nauiera JleTonnca, a c Apyre cy AOBOAHJIC (H join
nncuie na pasjiHHHTe HencnpaBHe saKJbynKe. AJIH Tpe6a
Ka>KeM H TO, A^ THMC no CBOJ npHJinqn HHJC join norayno
MoryfenocT C B H X BepOBaTHHx rjioca H HHTepnoJiaqnja,
na H AOH.HHJHX KopeKTypa AyKJbaHHHOBa TeKCTa. KaA ce JCAHOM
HCUHTa JiaTHHCKa T e p M H H O ^ o r n j a Jleronnca Fiona /tyKJtaHHHa
. ja caM CKpenyo na>KH>y TCK na neKa HajnanaAHHJa MecTa
noKasafee ce OBO Moje MHiujbefte noTnyno ncnpaBHHM.
rion /tyKJbaHHH PCAOBHTO HHKaA He noMHH>e HMena BHsaHTHCKnx
uapesa CCM AnacTacnja (TJI. I), Bacnjinja II (FJI. XXXVI H XXXVIII)
H Manynjia (FJI. XLVII), AOK o nann ne roBOpn yonuiTe n n r A e , Befe
caMO y rji. I. H OBAC y FJI. IX. MMC qapa Mnxajjia MOFJIO je AOAyuie
yfen H JleTonnc HS KoHeraHTHHOBe jiereHAe, Kojy je flyKJbaHHH (HJIH
H>erQB HSBOP) , KaKO ce HHHH^) nosnaBao, a FAC ce OHO noMHH>e CBera caMO j e A a n J C A K H H n y T a . Ho nannno je
19)

O Kpnireiby Byrapa FJI. joiu yseK KOpHcny KitHry C O K O ^ O B T > , HST>

Hcropiu Bojirapt. FlerporpaA 1879, 97 H Aa^e, a caAa S j i a r a p C K H
0. C. 40 H Aajte.
20) TJJ, o TOMe P a s t r n e k , Dejiny slovan. apost. Praha 1902, 17 H 34. He
xpearcKH npeeofl, nero H Ay>A RauRono npenocn HS flyKJbaHHHa noo TOMe, KaKO je CB. KoHCTaHTHH-Kupmi KPCTHO Byrape; r^. rope crp. 55).
21) TJI. rope crp. 141-143.

428

norpeuiHO caoniirreHO (Stephanus Mecro Nicolaus OAHOCHO

Hadrianus), BepOBarno rpeiiiKOM neKora rjiocaropa. Y JiereHAH je
naHMe cacBHM ncnpaBHO noHMenije noMenyr nana XaApnjan, ajin
H oner c a M O na j e A HO M j e A H H o M M e c T y; HHane ce na BHiiie
jviecra TCK Kance ,,anocTo;iHK". BepoBaTHO je Aaioie, Aa HH /{yKJbaHHH
(OAHOCHO H>eroB HSBop) HHJC Aasao nann Kora H OH na BHiiie
Meera soBe ,,anocTOJiHK" HHKana HMena, Hero Aa je nencnpaBHo
HMC CmedjpdH yMerayo HCKH AOIJHHJH rjiocaTOp. /JoijHHje cy rjioce
join H OBC penH, OAHOCHO cxaBKe: Hspnnaj ^doctor" sa nyBene
Teojiore Heuihe ce ynoipefijbaBa TCK OA XIII BeKa AaJte22), na H
nobiles viri HJIH ex nobilioribus ectrumdem provinciamm; y Jleionncy
HHK3A ce HHane ne roBOpn o mieMCTBy Kao ocofinroM ciajiency23).
$a cy HMena ijapCKHx BHsaHTHCKHx nocjianHKa, Leo et Joannes,
AOijHHje HSMHiujBena rjioca, noKasyje HHH>eHHija, IUTO THX
xpBaicKa peAaKijHJa He nosnaje. Fjioce cy, BepoBarao HS XIII
H oBa o6jauiH>eH>a: id est ducem (= 6an), na id est comites (=ncyiiaHH24), a MO>KAa H id est centuriones (= caiHHUH). TpeuiKa je
npenncHBana sanctissimus (rex), nocxajia OHHTO nopaAH sCpne c
HMCHOM Svetopelek sa ByAHMnp; na TOMC mecxy y reKcry saro
Tpe6a craBHTH HMC Budimir. CaMO noA yxnuajeM npoqeca c Ay6poBanKOM ^pKBOM Mor^a je HacxaiH craBKa, Aa je
apxHenHCKonnja ocuoBana pro iure antique, AaRjie sanpaBO
HOBJbena"25).
Oco6nTo je HHTepecaHina rjioca o KpyHHca^y Kpajba
jviHpa (Svetopelek). SnanajHo je, Aa /I,yKJbaHHH, cem
KpyHHcan>a, cnna My CBero^HKa noxicpaj AeBexe rjiaBe H
MHpoBa (FJI. XXVIII), HHFAe BHine He noMHHbe KpyHHcaiba, na HH
nocBeheH>a AyKJbancKHX KpaJbeBa, a Aa o KpajbeBCKHM HHcnrHHJaMa
yoniure H He roBOpHMO, na HH KOA Kpajba Mnxajjia, cnna Cie^ana
22)
23)
24)
ce

Yn. Weltzer-Welte, Kirchenlexicon s. v.

FJI. rope CTp. 177.
y caA3H>eM TCKCTy (H y PHMCKOM pyKonHcy) caMO y TOJ IX
supani, ne jupani, Kano HHane HHraMO y H H r a e o M ocrajioM
TCKcry. Taj je Hspanaj ^upani Auia^H y opTorpa(J)HJH naiiiHx ncnpaea
(npeMa speMeny H>HxoBa nocTan>a, TO jeer, K a A cy HanwcaHe).
25) FJI. rope CTp. 79.

BoJHCJiaBa, FAC SHCMO TO MOFJIH oneKHBa26). IlopeA rora OHHTO

je, Aa je ijpKBa CB. Mapnje y rpaAy AHOKJICJH, FAC je To6o>Ke caxpaH>en KpajL ByAHMnp (Svetopelek) H FAC ce To6o>Ke HMajio o6aBHTH KpyHHcaite, He caMO CBeTOJiHKOBO, nero naK ,,ex ilia denique
die mos adolevit, ut in eadem ecclesia eligerentur et ordinarentur
omnes reges huius terrae", npocTo HSMHuubena, H TO
HSMHiuJbena, Kao To(5o>KH>a pesHAenijHJa H ca6opna
Hora A H O K J i H j c K o r a apxnenHCKOua. Ilo MOM MHiujbeity osa je
FJioca o To6o>KH>eM ByAHMHpOBy (CBeTonejierosy) KpyHHca^y y
BC3H C TOMOM

apXH^aKOHOM (CTp.

91)

y TOJIHKO, UITO je TOMHH

noAaTaK o KpynHcaity cpncKora KpajLa Cxe^ana OpBOBeHnaHora

(1217) Aao noTCTpeKa HCKOM rjiocaropy (BepoBaino HS Cnjinra HJIH
oKOJiHHe), Aa H 3 M H C J I H CBOJ noAaTaK o KpyHHcan>y
posy (CBeronejieroBy). To he naM najfiojbe noKasara
TCKCTOBa:
26) KOA Tora ne Bajta CMCTnyTH c yMa, Aa xpsaTCKa peAaKu,HJa o ByAMHpOBy KpyHHcan>y roBOpn MHOFO THine H yMepeHHJe, y H>OJ HHTaMo; ,,I gardinali i biskupi s voljom Svetoga puka posvetie kralja i potvrdise a kraljevstvo
i svim zemljam, ke pod njim bihu, zapovidise posluh i volju kraljevu i ostatka njegova", IUTO je MapyjiHfc osaKo cxBaTHO H npeBeo: His peractis Budimirium regem sacro chrismate delibatum sanctificarant et in dignitate, in qua
erat, opportunis benedictionibus confirmarunt imponentes reliquis omnibus,
ut semper dicto eius audientes essent iussaque perficerent et suis post ilium
haeredibus pari studio obsequerentur". /JaKJie xpsaTCKa peAaKu,HJa HHJe i
dnajia o KpynncaHby, Hero TCK o nocBefeeay EyAHMHpoBy. 3a CBCTO^HKa
xpsaTCKa peAaKu,nja: n\n bi i p o m a z a n od arhibiskupov u onoj
crikvi svete Gospoje, gdi otac lezase", a Mapyjmfe: wUncto dictis ab episcopis
et coronato, nomen inditum est Sfetolicus". Bpe^HO je BHACTH, KaKO Du
Cange y CBOMC nosnaTOM FjiocapHjn (s. v.) o6jauiH>aBa pe4 coronare; OH
Ka>Ke: Coronatio ... ducum, comitum. Continuator Aimoini cap. 32 de Carolo Calvo: ,,Romam exiens, Papiam venit, ubi et placitum suum habuit, et
Bosone, uxoris suae fratre, Duce ipsius terrae constitute, et corona ducali
;'Oma/9..., ad monasterium S. Dionysii pervenit". Rogerius Hovedenus de
',Joanne comite Movitaniae, postmodum rege Angliae: ,,Accinctus est gladio
^ucatus Normanniae, in matrici ecclesia per manum Waited Rotomagensis
ai'Chiepiscopi; et praedictus archiepiscopus posuit In caplte dads drculam
\&ttreum, habentem in summitate per circuitum rosas aureas". Ordo ad bene^icendum ducem Aquitaniae: ,,Post haec imponit episcopus capiti duds dr* culum auretiTt, cum oratione ista etc", H join BHiiie npHMepa CBC AO X/VBeKa.
AaKJie coronare He snanH c a M O K p a j b e B C K O KpyHncaae, Kao UITO HH nspn*iaj rex join ne snanH K p y a e n a Kpajba; Ta H flyKj^aHnny CBH cy ByA- reges.

431

430

lion

Finita sinodo XIIa die, per

rnanus Honorii vicarii (sc. apostolici) et cardinalium atque episcoporum coronatus est rex atque coronatus more Romanorum
regum.

ToMa
Eo tempore Stephanus dominus Seruie siue Rasie* qui
mega iupanus appellabatur, missis apochrisariis ad romanam
sedem, impetrauit ab Honorio
summo pontifice coronam regnL
Direxit namque legatum a latere
suo, qui ueniens coronauit eum
primumque regem constituit terre
sue.

H cyBHiue je eanaAan c p O A a n naHHH MHCJIH y IX FJI. JleionHca H y TOMC OAJiOMKy ToMHHy. CeM rora He Mo>Ke Aa 6yAe
cyMJbe, Aa je nme ,,nanHHCKora BHKapa H KapAHHajia" X o H o p n j a
Kojer y xpBaiCKOj peAaKijHJH nnrAe neivia, IIITO je H Ba>KHo H
SHanajHo HSMHiujbeHO, OAHOCHO yAeiueno, npeMa HMeny n a n e
XoHOpnja (III) KOA TOMC apxnijaKOHa, a OHAa H OHO coronatus
more Romanorum regum OHHTO je HeMoryfca <f)pa3a najpannje npe
XIII BeKa27). SnanajHo je, Aa HH y Jaffe-Lowenfeld-OBOj HJIH Pbtthast-OBoj nosnaioj sfiHpijH perecia nanHHCKHx ncnpaBa,
na HH y cnncKOBHMa KapAHnajia H Apyrnx nacHHKa nanHHCKe
ijejiapHje, nncaM Morao Aa na^em H Tpara, H TO HH y noje
AO 1304, Ma 6yA KOJCM KapAHHajiy HJIH HJiany nannncKe
Jiapnje HMena Honofius. LLlTa BHiiie, Ao6po je nosnaTO H TO, Aa
HHCTHTyijHja KapAHnajiCKHX sfiopOBa H HDHXOBO ynecTBOBaHbe KOA
ynpaBjBafea sanaAHe (KaTOJiHHKe) upKBe, napo^HTO cBenano nsaiuHjbaH>e KapAHHajia jieraTa y HHOCTpancTBO, y O H O ] ,(|)opMH,
ra npHKasyje AaHauiftH TCKCT JleTonnca Fiona ,3,yKjbaHHHa,
HHJe MOFJIO Aa 6yAe npe nojioBHne XI Beica, a HOFOTOBO
27)

Osa (Jjpaaa BpeAH caMO sa KpyHHcaH>e mmaHKHX BJia^apa,

je AOUIJIO y o6Hnaj, ^a ce n p e KpyHHcaaa sa u,apa pnMCKora,
npocTO soBe wrex Romanorum". Mo>Ke JIH ce naK lion /tyKjtaHHH ^OBCCTH y
6yA Kany Besy ca sanaAHO-pHMCKHM (neManKHAi) ordo coronationis" ? A AS je
HMao npeA OHHMa HCTOHHO-PHMCKO (BnsaHTHCKo) KpyHncaite, sap 6w ce
H cjiy>KHO HspwHajeM more Romanorum regum?

je HSpHnaj vicarius (apostolicus)

tieMoryfc

npe XII XIII BeKa28).

CB. M a p n j e y
Ha
KpynncaHH AyKJbancKH KpajbeBH, OHHTa je HSyAemena npeMa nosnaTOM ({miay y XIII BeKy, Aa je
y ManacTHpy >KHHH nocTajia C T a j i n o m KpyHHASenoM qpKBOM cpncKHX BJiaAajiaua OA CTe^ana FIpBOBeHHaHora na AaJbe29).
TaKO je HCTO (jjpasa: ,,qui vero aliter faceret, regiam coronam
offenderet", HeMorytia npe XIII XIV BeKa, H HHKaKO He Mo>Ke Aa
HMa HKake Bese c /tyKJBOM XII Bena, a join Mara>e naK c IX HJIH
X BCKOM (nanoce c BpemenoM xpBaTCKora Kpajba ToMHCJiasa).
CBC OBO nonasyje, Aa je rjiasa IX namera JleTonnca KaKO Befe
peKOX M H o r o r j i o c H p a n a H H H T e p n o j i n p a n a , H T O ne y
Bapy HJIH y /fyKJbH yonuiTe, Hero nonajBHuie 6aui y XpBaTCKOj H
y AOH>OJ /J,ajiMau,HJH, jom nerAe y XIII. Beny, TO jecT OAMax nocjie
OHora BpeMena, KaA je JleTonnc AOiuao y Te KpajeBe30). GTora je
ynpaso npaBO nyAO, KaKO je OBa cacBHM nenoysAana ocnoBa Morjia
Aa nocjiy>KH nao AOKas sa TBp^efte, Aa je Kpajb ByAHMHp (CBaToneJier) sanpaBO xpBaTCKH Kpajb TomncjiaB H Aa je y TOJ rjiaBH IX
ynpaBO pen o teeroBy KpyHHcaH>y xpsaTCKHM KpajbeM Ha /
CKOM nojby31).
28) 0 TOMe TJI. S a g m u l l e r , Die Thatigkeit und Stellung der Cardinale
bis Papst Bonifaz VIII. Freiburg i. Br. (Herder) 1896, 46 H ^ajbe. Yii. H
S.Sgmuller, Lehrbuch des katholischen Kirchenrechts. Band I. Freiburg i.
Br. (Herder) 19143, 415 H AaJbe. ,
'/
29) J i r e c e k , Staat I, 910: ,,Die Kronung sollte nach den Bestimmungen Stephan des Erstgekronten stets in der Heilandskirche des von ihm
erbauten Klosters Zica erfolgen".
*>) 3axo npeA narna H jie>Ke A^nac peAaKu,HJe (H Op6HHOBa H JIyu,HJeBa)
ftOitOAajiMaTHHCKora nocTan>a.
31) KaKO je nosnaTO, npBH je OBO TBp^eae HSHeo K u k u l j e v i c , PrvovjenCani vladaoci Bugara, Hrvata i Srba i njihove krune (Rad Jugoslav. Akad.
knj. LVI1L Zagreb 1881, 3340), a HOTOM S m i c i k l a s , Poviest hrvatska. Dio
prvi. Zagreb 1882, 219222 H Klaic, Povjest Hrvata. Svezak prvi. Zagreb
1899, 7677. OA Kjianfea HMajy nocjie Tora joiii, ABC paAH>e: Duvanjsko polje
(Hrvatsko Kolo Mat. Hrv. knj. Ill, Zagreb 1906, 6973), Koje ce pesyjrraTH HH
MOJIO ne nOAYAapajy c ApyroM paAH>OM: Narodni sabor i krunisanje kralja na
Duvanjskom polju (Zbornik Matice Hrvatske o tisucoj godisnjici hrvatskog
kraljevstva. Zagreb 1925, 118).

432

433

AJIH y ivi. IX HMa H HCKHX %o6pvLx H ncxopHCKH HcnpaBHHX

ara. TaKO je Aocxa Bepno npHKasano pacno;io>KeH>e xpnuiPoMana nocjie Kpinxeita OiOBena (XpBaxa H Cp6a) y
cxapoj PHMCKOJ /Ja;iMaijHJH (Mo>KAa H oner na ocnoBy KaKora cxapora sarraca). Feorpa^CKa noAe;ia, Koja ce npniiHcyje y Jlexonncy
BpeMeny xo6o>KH>era icpajba EyAHMnpa (CBexonejiera), noAyAapa
ce y rJiaBHOM H c AO(>PHM HCXOPHCKHM HSBopHMa, Haponnxo c Ka3HBan>eM ijapa KoHCiaHTHHa riop4)., KOJH xaKoi^e pasjiHKyje XpBaxcKy, SaxyMJbe32), Tpe6nH>e, JJyKjby (Sexy), PaiiiKy (Cp6njy) H
Bocny. M no KoncxaHXHHy je Bocna AGO Cp6Hje33). Ila H ,,THnHK"
cxyACHHTOH CB. Case pasjiHKyje seMJte AywaBCKe H sexcKe (npnMopCKe) 34). H nyxapH>e AP>KaBHo ypei^efte, naHMe 6anoBH, >KynaHH,
caxHHijH, OHAa noAejia AOxoAaKa HSMe^y BJiaAapa H >Kynana, jaManHO OAroBapa XI H XII BeKy y xpsaxcKHM H cpncKHM seM^baMa.
Man H noMHH>afte BHiue 6aHOBa (/{yKJbaHHH ne Ka>Ke HSpe^no,
KOJIHKO HX je SHJIO), no MOM MHinjbefty OAroBapa xpsaxcKoj HCXOPHJH XI BeKa35), am je A^O H nosoAa 4)aHxacxHHHoj F^OCH o ceAaM xpBaxcKnx CanoBa y Perncxpy CB. Ilexpa y Cejiy36). TaKO
HCXO H HapOAHa CKynmxHaa (cafiop, CXOA) jaManno je oxnpH^HKe
H3ivieAa;ia oaKO, KaKO ce xo npnia y Jlexonncy, inxo je Beh
AaBHO ona>Keno H OA Apymx nncaqa (BorHuiHli, KocxpeHHHh37).
H rpaHHija Cp6nje y BpeMe npe Cxetjmna HeMawbe npeMa
ByrapHMa Ao6po je osHanena KOCOBHM noibem (Lab, OHHXO pena
H >Kyna xora HMena), na H npeMa npHMOpjy CKaAapCKHM 6;iaxoM
(Palus Labeatis)38). Mons Pini, HJIH gora Borava xpBaxcKe peAaKi^nje, MHC^HM, A^ je Aotfpo onpeAe;bena y MOJOJ ,,Povijesti^ (I, 458
6e;i. 80). MapyjinfeeB Hspniaj Beira mons oHHxa je rpeiiiKa | npenHCHBana; HHje naM ce naHMe canysao MapyjiwiieB ayxorpa^).
32) HepexjbaHCKe o6nacTH y BpeMe Fiona /lyKJbaHjma Befe A^BHO HHJC
6wio; rn. rope crp. 175.
33) yn. o TOMe K l a i d j Ime Hrvat 12-18.

34) H O B a K O B H f c y ,,rOflHUIH>^H" I, 166.

35) Si sic, Povijest I, 526-530, 672.

36) m. rope crp. 53-54.
37) Tana CKynuiTHna y KOJOJ cy ce ys AOMafee crapeiiiHHe eBeHxyajiao
cacraTTH join H nanHHCKH H ij^apCKH nsacjianHUH, 6njia je BepoBarHo sa xpBarcKora KHesa BpaHHMnpa OKO TOA. 882. TJI. S i s i d o. c. 387 H 6en. 21.
38) F^. J i r e c e k , Handelsstrassen 32.

Bambalona (y Jiax. H xpBaxcKoj peAaK^HjH) HCXO je inxo H Polonia39). ripeBOAHoneBOj ^peuI^H xpe6a npHnncaxH OHO ,,na planini
(planities !) ka se die Hlivaj" y xpBaxcKoj peAaKqnjH, inxo je
jViapy-flHii HnaK npeseo ,,in campo qui Clivna appellatur". To je
XjrbBHO (A^nac J!HBHO); ajin H xpBaxcna peAaKunja HMa Aajbe
Dalma, xao H jiaxHHCKa, A^KJIC /JyBHO. HajsaA xpe6a join Aa ce
CBpaxHM na nejacan H3pHnaj xpBaxcKe peAaKunje pupori sine.
M p H H H i i ra je nonpaxno OBOM 6e^eiiJKOM: ,,0ve dvije (rijeci) su
ill shabne ili preko moga razuma. ,,Sine" bi moglo biti ,,sini", a
joS brze w sinove"; all ,,pupori"? A M(arulic), on je lijepo preskocio. A O(rbini) ocito ,,dei suoi parenti". Jarnii odjauntaBa
OBO nejacHo Mecxo a MHCJIHM A^ je Ao6po Kasao Kao ,,pup[k]orizinau, xo jecx ,,OA nopoAau, KaA ce pe>Ke nynaK40). ToMamnii
o6jauiH>aBao je OBO Mecxo Kao: ,,pukov sine", to jest: slobodni sinovi puka", AaK^e Kao rpeuiKy npenncHBana41), AJIH xo je (|)HJIOJIOUIKH HeMoryfee; O^^HK cnne (== CHHOBH) He nocxojn H
nocxojao.
FJI. X XXI.
noMHH>e ce BjiaAaite OBHX BJiaAapa : CBCXOMHCJiaBa, Ce6ecjiaBa, Pas6HBoja, BjiaAHMHpa,
XpaHHMHpa, TspAOCJiaBa, OcxpnBoja, TojiHMHpa, IlpH6Hc;iaBa,
TpnHMHpa H CBexosapa, AaKJie H>HX xpnnaecx HJIH jeAanaecx KOJiena (PasfiHBoj H BjiaAHMHp, na BjiaAHCJiaB H ToMHCJiaB cy 6pafea),
a oxnpHJiHKe CBera 3a KaKHx 159 roAHHa, xo jecx n p o c e n n o je
CB&KH Kpajb B^aAao neuixo BHiue OA jeAanaecx roAHHa, a HH >KHBCXH HHje Morao MHOFO Ay>^e. To je OHHXO neMoryiie, na saxo H
HHje BepoBaxHO, &a je CBC xo HOXCKJIO H3 r^ase riona /],yKJLaHHHa.
Hapowro cjiafio je BepOBaxno, Aa 6w flyKJbamn caM iiixoroA Morao
y Bapy, OAHOCHO y ^yKJLH XII BeKa, Aa 3Ha H nyje o Aora^ajHMa,
inxo cy ce 36H^H y XpBaxcKoj nerAe y IX H X BCKy. JCAHHO je
OBHM

39) TJI. rope crp. 424.

40) Jagic, Zur altkroatischen Chronik Kaletic's (Archiv XI, 304). Pupko= Nabelabschneiden.
41) Tomasic, Zivot i djela cara Konstantina VII Porf. (npeBOA Ae;ia
adm. imp." y ,,Vjesnik zem. arhiva knj. XX (Zagreb 1918), 65 6eji. 252).
Hii (ibidem) o6jauiH>aBao je TO: da budu sine od tih pupovi (to gen.
plur. ofl ,,pup, pupoljak"?) plemenitih.
_
,
28

434

435

Moryfce, Aa je /JyKJbaHHH HeKe OA OBHX noAaraKa noijpnao

MS OHHX CBOJHX HSBopa, sa Koje Ka>Ke, Aa MX je ,,HHiaoa, a Meijy
BepoBaTHo y npBOM peAy HS raKOBHx, KOJH cy nociajiH
y XpBarcKoj, OAHOCHO y AOH>OJ #ajwaijHJH. KaA noMHHje
Mo oeaj HHS BJiaAapcKwx HMena, onasHfceMO Aa ce Mei^y
H>HMa noMHH>y He camo HMena HCKHX HCTOPHCKHX xpBaiCKHX BJiaAapa, Hero ys H>HX H Hera Aora^aJH, Koje MO>KeMo y cymiHHH neH xpoHOJioiiiKH onpeAe;iHTn. To je y npBOM peAy Kpajb ToH iberoBH cyxofiH c Ma^apHMa. Taj je noAaiaK
na>Ktt>e H HHOOIIJTO He Mopa Aa 6yAe npocio
cefcajy nac na xpBarcKe BJiaAape HMena BjiaAHCJiaB (o. 821
AO 83543) H TpnHMHp (o. 845 86444). Ulra Bnuie, TpnHMHp AOBOAH
ce nan y Besy c nposajiOM ( ^ p a n a K a npeno Mcrpe y XpBarcKy,
IIITO je HCiopHCKH (})aKaT, Kao H nopas Opanana y XpBaTCKoj,.
waKO HeuiTO paHHJe (799). Y TOJ (j)opMH KaKO je ciBap npHKasana
y Jleionncy, ona Aa6oMe HHje Moryfea, ajin y OHHM penHMa JleronHca Hnai< HMa 6ap neica H c r o p w c K a j e s r p a . SanHMjbHBO je
H TO, A& ce JleronHC na TOMC Meciy c.iy>KH sa HeMije (OpanKe)
HSpHnajeM Alamanii, A^K^e OHHM HCTHM, KOJHM ce c;iy>Ke H BHSaHTHCKH HCTOpHUM XII BCKa, KHHaM H HHKHia 45 ).

Ha XpB3TCKe

BJiaAape cefeajy join H HMena Sebeslavus, sap Sedeslavus (name

SAecjiaB), Chranimirus, sap BpanHMHp (879892), sa nnjera ce
BJiaAaH>a Bejia XpBarcKa no6yHHJia H oxepajia ra, a KaA ce OOTOM
Kpajb Kymao A^ BpaiH ys noMoh PauiKe H Bocne, 6w noryneH H
y6Hjen y 6ojy na JlHBa^cKOM nojby. 3na ce Aa je BpanHMHp Aomao
42) FJI. Si sic, Povijest I, 404 6e;i. 8.
43) HsrneAa ^a ce onaj TCKCT JleTonHca Fiona HyKJbamina, KOJOM ce
KOpHCTHO Luc car i (Copioso ristretto 34), Heuiro pasjiHKOBao OA Op6HHOBa
H JlyiuijeBa. OH Ka>Ke : . . . un giorno dando caccia ad una fiera, cade
insieme con dot suoi baroni in una fossa, dove subito morirono.* Fu costui
grand' inimico di Rausa ..."
44) M PHMCKH pyKonwc H JIyn,nje (mraMnaHH) H xpearcKa peAaKu,nja H.
Mapyjinii HMaAy AOAyme Crepimirus, OAHOCHO Cepimir; HO TO je OHnra npennCHBanKa rpeuiKa sa Trepimirus, KaKO TO HMe nnme H HaTnwc us PH>KHHHu,a;
Hcnpasa OA 852 HMa Tirpimir, a 4HBH,najiCKH sannc Tripemer (Tripimir) (rji.
Sisic, Povijest I, 330-3^2).

*5) 'AXajxavot (yn. 6oHCKO Hs^afte THX nHcau,a y HHAeKcy s. v. Alemani).rji. H J i r e C e k , Gesch. der Serben I, 228 H 251.

Ha xpsaxcKH npecio raKo, Aa je CHJIOM o6opno H y6Ho

TpnHMHpoBa. Ilocjie BpaHHMHpa Aoiuao je na npecro
Jia^H dpar MyTHMHp, BepOBarno ne MHPHHM nyxoM. He
KpHJe JIH ce y /tyKJbaHHHOBHM peHHMa nnaK KOJH T p a n an HCTOHCTHHC ?

ocxajia BJiaAapcra HMena noxnyno cy xaMna H Henosnaia;

cy yseia HS Karax cyMitHBHx BjiaAajianKHx K a x a j i o r a
cpncKHX, AyKJBancKHx, rpe6HH>CKHX H saxyMCKHx. JCAHHO HMe Kpajba
. (FJI. XIX) cefca na cpncKora Knesa Tora HMena(891-892),
ra je onyBao ijap KoHcraHTHH (IlpipioO-Xapog). 3a H> Ka>Ke
qap, Aa ra je npoiepao Heiap rojHHKOBHfe H oxeo My npecxo46).
He KpHJe JIH ce H OBAC 6ap KaKH T p a n a K HCTOPHCKC HCTHHC y
HauieM JleionHcy?
DpeMa TOMe HHJC neMoryfee, Aa je y rjiaBe XXXI namera
Jleionnca yiiuio H Heuixo noAaxaKa HS HCKHX n e c y B H C J i n x H
H H e A a i o B a n H x s a n a c a cyM^HBe BPCAHOCTH, 6yAH OA pyKe
cana /I,yKJbaHHHa, 6yA OA HCKHX AOU.HHJHX rjiocaropa nerAe y XIII
BfcKy. Hajnocjie xofcy joui Aa HCiaKHeM, KaKO ce BpeMe HCKHX OA
OBHX BjiaAapa AOHCKJIC Be>Ke c ,,yrapCKHM KpajbeM ATHJIOM U ,
? #aKJie 6aui c KpajeM IX H c noneiKOM X BeKa, IJJTO 6n OAroBapajio
HCKOM MyiHOM cefean>y na BpeMe A p n a A O B o . I l a H najcrapHJe
KpoHHKe (HS XII BeKa) nasHBJby AiHJiy ,,rex Ungarorum**47). AJIH MH ce HHHH BepoBaTHHJe, Aa je HMC Atila
frioca.
y xpBaxcKOj peAaKi^HJH r^aBe XVI HMa ciaBaK, KOJH HCAOciaje y jiaiHHCKOM xeKCiy. y H>eMy ce Ka>Ke, Aa je Kpajb BjiaAHMHp
hpHMHO OA 6paxa PasSnBOja ,,Zagorje ko ( Kojy) Surbiju (^= Cp$ 6njy) zovu, ca jest g Dunaju i [g] Bugare ki se sada zovu, ca
jest tja do Paunja polja", TO jecx: Cp6HJy Koja ce c jeAHe cipane
npoieH<e n p e M a AYHaBy (BeorpaAy, a;iH 6es H>era) a c Apyre
npeMa ByrapCKOJ KOA Oayfea nojba. ,,IlayHH cy no^>e OKO AaHauiH>e cxaHHue OepwsoBH^a (caAa ypouieBaij) HSMe^y CKon^>a H
46) Sisic, Povijest I, 398.
M o n t i c O x l o , Chronache veneziane antichissime vol. I. Roma 1890,

48, 49.

436

437

" Ka>Ke H o B a K O B H i i 4 8 ) , AaKJie HeAajieKO OA KocoBa, HJIH

6jiH3y crape cpncKO-6yrapCKe rpannue. CaAa ce nuia,
je OBaj HHiepecaHTHH noAaiaK HanncaH. KaKO Befc penox, y
xeKCiy /JyKJbaHHHOBy, nema ra, a TO HMa nano MHCJIHM H CBOJ pasjior. ByAyhH Aa ce y xpBaTCKOM TeKcry jacno
Kan<e, ,,i [g] Bugare ki se sad a zovu", TO jecT ,,AO ByrapCKe,
kaKO ce c a A a (Aanac) Ta seMJba 30Be", Tpe6a 3aKJbyHHTH, Aa je
Taj noAaTaK Morao noera c a M o y B p e M e , KaA j e B y r a p c n a
< f ) a K T H H K H H n o c T o j a j i a n a p A P > K a B a Ay>K H C T O H H C cpnCKe r p a H H i j e . To naK MO>Ke Aa dyne HJIH npe 1018 HJIH n o c j i e
1187, KaA je ocHOBano Apyro 6yrapCKO ijapCTBO AceHOBHha. EipBH
je AaTyM csaKaKO HCKjbyMen, na Taico npeocraje camo Apyra MOryhHOCT. Ty ce AaKJie OHHTO paAH o JCAHOJ 3ace6noj FJIOCH, Koja
je yiiijia y onaj TCKCT JleTonnca, MS Kojera je npeBOAHO xpBaTCKH
npeBOAHJiaij, a nocTajia je jaMaHHO TCK HerAe y npBoj HOJIOBKHH
XIII BeKa, y Bpeme 6yrapCKora uapa JoBana Acena II (1218 1241),
cy rpannije HOBC 6yrapcKe AP>KaBe dnjie HajnpocTpaHHje o6yH H BeorpaAH Kpaj OKO KocoBa, OAHOCHO H IlayH>e nojbe49).

FJI, xxiixxv.
y THM r^aBaMa pen je o Kpajby PaAOC^aBy H iberoBy cuny
MacjiaBy. OBO je npBH cjiynaj y JleTonncy Fiona /J,yKJbaHHHa, Aa
ce jacHO ocefea OAJCK n a p O A H o r a npHHan>a. Mma JIH y TOM npnnaH>y H HCTOpHCKe jesrpe, H Koja je TO, HHJC jiacno KasaTH, jep
nac HMe KpaJLa PaAOC^aBa cefea na KoncTaHTHHOBa cpncKora
(na npejiasy H3 VIII y IX BCK) HMCHOM ToSoa^X^o?50),
a HMC CHHa My Kpajba HacjiaBa (Ciaslavus, Seislavus) a KOHTCssa-8-Xapo?51), TO joui yBeK ne Mopa Aa sna, Aa ce
npHHaH>e y FJI. XXII THHC 6aui H>HX, a
npecTOHHii,e. Pac, TlayHH,
(,,rjiac" KH>. 88, BeorpaA 1911, 22, H A^JBe, TAC HMa MHOIUTBO noAaraKa o TOM
no/by). Pen Kxelisisu (= zelisis ?), IUTO ce A^Jte naBOAH y xpsaxcKOM
Hejacna MH je.
49) FJI. HCTOpacKy Kapxy KOA CxaHOjeBHiia, HcjopHja cpncKora
BeorpaA 19263 na CTp. 123 (flpwaBa CxeBana
so) R a c k i , Doc. 340.
0 o. c. 376, 386, 391, 395.

HacjiaBa. LUra BHIUC, paHHJH cy naiiiH HCTOPHUH /],yKJBaHHHOBa

H HacjiaBa ysHMajin sa x p s a T C K e Kpajbese, H naK cy
HAenTH(f)HKOBajiH c HCTOPHCKHM CTe^anoM J\ >K H c Ji aBOM (o. 969 99752). AJIH Tannnje npoy4aBaH>e HCKHX
y npHHH o PaAocjiasy H MacjiaBy nnaK nac AOBOAH AO
Aa je ona y cyiiiTHHH jy^cnoAajiMaTHHCKora, ynpaso
nocxaaa, H ncnpBa BepoBarao 6Hjia AHAaKTHHKO-MOpajmH npnMep,
IIITO ra je PHMCKO CBeiiiTencTBo AyKJbaHCKe Anei^ese HSHOCHJIO npeA
napOA y nponoBCAHMa, Aa noKa>Ke, KaKO Bor Ka3HH SJIQ a narpaijyje Ao6po. AKO je TO Tanno, OHAa cy na TOMC MecTy HMena PaAOCJiaB H HacjiaB, na 6yne nenoKopHHX Be^HKama H cpOAHHKa BJiaAa^aHKora AOMa, a H caMHx B^aAajianKHx cnnoBa, a TaKO H nporon
H 6er no6etjeHHx HS SCMJLC ysera AOAyme H3 o n u i T e r a HCTOpHCKora naMheH>a napOAHora, jep TaKHx npHMepa 6yna H nopoAHHHHX cyKofia dnjio je AOCTa n y cpncKO-AyKJbancKoj n y xpBaTCKOj
HCTOpHJH XI H XII BCKa C a M O K O C T H M H H a n e H 3 M H I U J b e H a

A a r a ^ a j a , a He KOHKPCTHH HCTOPHCKH (|)aKaT53).

To noKasyje y npBOM peAy npnMOpcKO MCCTO Lasta, y Koje
je Ao6erao PaAOC^aB. To je JIacTBa (HJIH KacTHO JIacTBa, Taji.
HCKoh Castellastua), Aanac HS cacBHM npaKTHHKHx pasjiora
CJiyM<6eHO npo3Bano rieTpOBai; y onuiTHHH naiiiTpoBCKOj, y cpesy
6apcKOMe, Bapoiuni^a na o6a;iH MOPCKOJ H3Me^y ByABe H Bapa.
STlpeA JIacTBOM (OAH. fleTpoBi^eM) HMa y Mopy y yAajbenocTH OTOA jeAHora KH^oMeTpa, ABa omnpOKa rpedena (uiKOJba),
THK Apyrora. CTpana OKpenyTa K OTBopenoM Mopy, nojio52) TaKO liIn6eHHaHHH SaBopOBHfe (1598) rji. Sisid, Prirucnik I,
648,
U,HraT MS SaBOpOBHfeeBa pyKonnCHora A^^a.
s3) IlyiiiTajyhH na cxpany one nHCu,e, KOJH cy noTnyno, 6es csaKe CKence
H KPHTHKC, HPHMH^H npunaibe /^yKJbaHHHOBO Kao HCTHHHTO, T3KO join H llama
C p e f e K O B H i i (HcTOpnja cpn. napOAa KH>. I, BeorpaA 1884, 184 H Aajbe) /iAeHTH(JwKyjyfcH KOA Tora flyKjLaHHHOBa PaAOCJiaBa c KoncTaHTHHOBHM cpncKHM KHCSOM
SaxapHJOM (o. 920924), a TaKO H Hacjiana (o. 931960), CKpefceM na>KH>y na
BeoMa oiiiTpoyMHO o6jaiiiH>aBaH>e npnne o PaAOCJiaBy H Hacjiasy Jby6e KoB a n e B H i i a (nPjiacu KH>. LVIII, 42 H AaJte), Koje ce y cymTHHH c;ia>Ke CMOJHM,
H3KO ApyrojanHJHM H no cxsaxaity H no MCTOAHI^H. MHiiijLeH>e HOAHJIOBO (Prvi
Ijeiopisci i davna hl^toriografija dubrovacka, HS ,,Rada Jugosl. Akad. knj. 65,
Zagreb 1883, 33 34),\H BHAH y TOJ npHHH Tpar CTapora cjiOBencKora Hesna6o>KanKora BepOBafta y BCHHH cyKo6 HSMeijy Ao6pa H 3Jia, HHHH MH ce
cyBHiiie

438

>KHxa je H Aocxa npocxpana, xaKo &a na ft>oj Mo>Ke A& Ha^e Mecxa
BHiiie JbyAH; cxpana naK OKpenyxa npeMa Konny, AHHCC ce y BHCHHy,
xaKo Aa noxnyno caKpHBa npsy cxpany OHHMa OHHX, KOJH cy na
Kormy. frame ce xa ABa rpedena soBy riepasHfe H KaxHH, H Ha
KaxHHy HMa na Bpx 20 Mexapa BHcoKa rpedena Ma;ia ijpKBHija.
OBO je OHHXO /tyKjLanHHOB jiOKa;nixex ^Radoslava kami", sa Kora
H Ay6pOBaHKH jiexoriHcau, (He yfiHijHpajyiiH ra HHane HHFAe xanHHJe),
HHKOJia PaH>HHa (y XVI BeKy), pene ... in le parti di Albania
. . . in certo loco Lasta chiarnato .. . dove poi fu edificato uno
castello (BepoBaxHo OHO, uixo je Aanac noMenyxa Majia
qual al presents si chiama R a d i c e v g r a d (=PaAHH OA
cjiaB?), per memoria de Radoslavo fuggito"54). FIocxoJH JIH join H
Aanac y napOAy xora Kpaja (Me^y namxpoBHfcHMa) xpaAHijHja o
H HacjiaBy, OAHOCHO o oijy, KOJH ce npeA nporonoM
cnacao na xaj rpe6en, HHcaM Morao casnaxn. Ho
je jiano Morjia nocxaxa y XOM Kpajy, H xo 6am y BCSH c OHHM
HHxepecanxHHM rpe(5eHHMa, KOJH Befe CBOJOM (fiopMOM pasfiy^yjy
(JjanxasHjy na pasjinnnxe KOMdHHaunje55).
Sipontum Aanac ce SOBC Manfredonia. Ms s6npKe ,,RegestodiS. Leonardo diSiponto" Kojy je ny6;iHKOBao C a m o b r e n o
(Roma 1913) BHAH ce, Aa je xaj rpaA cxajiHo H 6es nsysexKa HOCHO
HMC Sipontum AO 1270. Befe 1279 Aaxnpana je jeAna ncnpaBa
,,apud Sipontum novellum" (cxp. 141, 142), a 2 HOBendpa 1285
nyxa ,,apud Manfridoniam" (cxp. 144). OA Tora BpeMena
HHK3A HcnpaBe He AaTHpajy Apyrojannje; OApncao ce camo
Sipontina dioecesis H Sipontinus archiepiscopus. Ms OBora
5t) Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina ed. N o d i l o
(Scriptores vol. I), Zagreb 1883, 170. 3a ocxpB^a rji. H a K H f e e H O B H i i , Bona
(UBHJHfc, Hace^>aKH>. IX, BeorpaA 1913, 255).
55) Kjianti (Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati. Sv. II. (Dalmaclja).
Zagreb 1881, 46) Ka>Ke: ^Blizu Pasmana i Vrgade jest maleni otocic zvan
Radoslav-kamen (3klm. Biogradu na jugu)". OOTOM HSHOCHflyK^>aHHHOBynpHHy
o PaAocjiaBy H HacJiasy. Ho na cneijHJaJiHoj Kapxn (1:75 000 BHorpaA-TnjecHO.
Zaravecchia und Stretto) neMa xpara TOMC OTOHHfcy. 3a Mora 6aBjLen>a y
EuorpaAy casnao caM, AS ce OCTPBO OmxapHJa (HMa xaKO H y Kaprn) sose H
PaAOCJiaB-KaMeH. npnna Kojy caM nyo, TOJIHKO cefea na nosHaxy KanHiieBy
necMy o Kpajby PaAocjiaBy, ^a MH ce HHHH, %a je oAaBjie ysexa H TCK y
BpeMe OBAC noKajinsoBana, Aa6oMe OA nucMeHHX

439

je Ham Jlexormc (OAHOCHO oBa npwna o PaAocjiaBy H

HacJiasy) c x a p n j a OA Apyre nojioBHHe XIII BeKa. TaKO je HCXO
na>KH>e BpeAHO H OHO Mecxo (FJI. XXV), FAC ce Ka>Ke, Aa je PaAOcJiaB yMp'o y PHMy H HOXOM caxpatbeH in ecclesia S. loannis La!teranensis. THMC ce OHHXO xxejio npaBeAHOMe H no6o>KHOMe Pa. y anxHxesH cnpaM cBHpenora H rpeuiHora Macjiasa
oco6wxo sHaneibe, jep je upKBa CB. JoBana JlaxepancKora ca
cyceAHOM najiaxoM JlaxepancKOM, 6HJia OA X AO nonexKa XIV BeKa
npBa ijpKBa y KaxojiHHKOM cBexy H nanHHCKa pesHAeHqHja; nanyCXHO jy je KJIHMCHX V FOA. 1305 OAcejiHBUiw y ABHH>OH (,,BaBHJIOHCKO cy>KaHcxBo" 1305 1376), a Majio no XOM, 1308, yHHuixwo
jy je cxpauian no>Kap56). Ona je AaKJie y Kaxo^HHKOM CBexy 6HJia
y BpeMe /JyKJhaHHHOBO OHO, uixo je Aanac CB. Ilexap c BaxHKaHOM.
TaKO nac H OBaj noAaxaK BOAH uixo ce XHHC nocxanKa JlexonHca, HJIH 6ap OBora Mecxa n a J A O U H H J e y XIII BCK.
o TexoMHJiy yKpnao je lion /JyKJbaHHH aMO saxo, Aa
AOBCAC y Besy ca CBOJHM KpajbeM MacjiasoM H n>eronponaujhy67), Mnane je ona neKoli 6HJia jaManno HesaBHCHa
H noBesana y npBOM peAy c npaBHM napoAHHM cefeafteM a xpas6) FJI. o TOM MOHorpa4)HJy F l e u r y , Le Lateran au moyen age. Paris
1877 H Mo 11 at, Les papes d' Avignon (13051378). Paris 1920s, 27 H AaJbe.
57) KapaKTepacxKHHO je, A^ HajcxapHJn noseaTH Ay^pOBanKH jiexonHCUH
3OByflyKjLaHHHOBaHacjiaBa Berislav; xano AHOHHM: Re Radoslavo de Bosna
lu scacciato dal suo regno per suo fiolo Berislavo (HOA FOA. 458 a nativitate
)esu Christi), a HHKOJia PaitHHa: ,,Ciaslavo, Berislavo cognominato" (o. c.
|/ 34, 170). PaifcHHa je HMao CBaicaKO npeA co6oM flyKJtaHHHOB Jlexomic, ajm
(CTapHJH A H O H H M ne, Kano xo noKasyjy OBC fteroBe penn: Re Radoslavo
de Bosna fu scacciato dal suo regno per suo fiolo Berislavo, et vense in
Arbania con 6 baroni sui, et de li fu menato in Puglia a Sippnto, et ando a
febma, et per il Papa li fit provisto del viver, et, stando a Roma, li Romani
avevano guerra, et esso Radoslavo per esser valente fu fatto capitanio, poi
se marido in una signora Romana, et hebbe ire fioli, delli quail due ne morWno di peste, et lo terzo ebbe nome Stefano Bela, et crescendo valoroso fu
fatto capitanio, et ebbe un fiolo, al quale fu messo nome Radoslavo Bela,
poi esso Stefano morse, et resto capitano de Romani detto Radoslavo". KaKO
, nopeA AyKJbaHHHOBe once>KHe Bepcnje, nocxojajia je H join jeAna Aya, Koja HHje nosHasa^a Hacjiasa; nnje JIH MO>KAa Beti caM flyKJbaHHH
HMC (Berislav?) y HacjiaB, Aa MOKC nOBesaTH o6e npnne? AMO
H onA HSMHUiJboxHHa o 6ocancKOM Kpajby Cxe^any H H>eroBOJ >KCHH
KH JViaprapHTH,

441
440

AHIJHJOM (MO>KAa H y (|)opMH HapOAHe necMe) o 6ojeBHMa c MaOKO Caee H /Jpune. He MOKC Aa 6yAe cyMite, Aa y TOMC
sancTa HCKC HCTOpncKe jesrpe H TO 6aui c o6snpoM na MCCTO
THX 6ojeBa. KaKO je nosHaro, AOK je ByrapcKa 6njia Ha cnasn, sa
ijapa CHMeyna, H pacTernyjia CBoje rpannije y CpeM H Ha BeorpaA, H rioAynaBjbe, Ma^apn HHcy npOBajbHBajiH Ha EajiKan Kpos
OBC Kpajese. AJIH nocjie CMPTH CnMeynoBe (927) H onaAauba ByrapcKe sa Derosa CHHa Ilexpa (f 969), Maijapn cy npe CBera saysejiH Cpem H AOIIIJIH na jiHHHJy Case H /tynaBa58), H oHAa yseuie
npoBajbHBara y BHsaHTHCKo ijapCTBo. IlpBa xaKa npOBajia Behera
CTHJia sfinjia ce y anpHJiy 934, a OHAa KOJIHKO HS Ao6pnx HSBopa SHaMO oner 943, 959, 961 H HSMeijy 963 H 969 (sa HHKH<f)ODa <I>OKe59). nocjie rora BpeMena npecrajie cy npOBajie nay BHsanTHJy.
KaKO BHAHMO, TH ce noysAaHH XPOHOJIOIUKH noAauM sancia
c BpeMeHOM BJiaAaH>a KoHciaHTHHOBa cpncKora KHesa
MacjiaBa (o. 931 960). IlpeMa TOMC Ha TOM je Meery nauiera JleTonnca BepoBaTHO pen 6aui o H C T O P H C K O M cpncKOM BJiaAapy
MacjiaBy, a CCM Tora H>eroBH cy cyKo6H c Ma^apHMa y cyiiiraHH
H Aodpo jiOKajiHSOBaHH. MMa napOHHTO jeAan noAaTaK o TOMC, nopeA Kojera ne MOHCCMO npofeH. flyKJbaimii Aaje Ma^apCKOM BOJBOAH
HMC Kys (y JlyuHjeBHM TeKCTOBHMa) OAHOCHO Chys (KOA OpfiHHa60).
ftadoMe, OBO HMC o6jauiH>aBaTH Kao Kis (HHT. KHUI) BHine je Hero
caMo cyMH^HBo. Ja naK MHCJIHM, Aa je TO JCAHO HCTOPHCKO Ma^apcKo HMe. y cTapoj Ma^apcKOj KPOHHIJH (odHMHO SBana Chronicon pictum Vindobonense) npnna ce, KaKO je y 6ojy na peqn
KpauiOBH (1128), HSMe^y uapa JoBana KoMnnna H Kpajba CTC4>ana II, ynecTBOBao H nornnyo c Ma^apCKe crpane H 'Ciz comes
58) FJI. Si sic, Povijest I, 428-429.
59) Yn. o TOMC P a u l e r , A magyar nemzet tortenete Szent Istvanig.
Bp. 1900, 89 H Aajte; Mar quart, Osteuropaische und ostasiatische Streifzuge.
Leipzig 1903, 60 H AaJfce; L u t t i c h , Ungarnzuge in Europa im 10. Jahrhundert.
Berlin 1910, 143 H ABJLC.
60) /Ja je novi herceg" xpeaTCKe peAaiojHje rpeuiKa npeBOAHoneBa, jieno
je o6jacHHO H p H H H f e (o. c. 29 6e;i. 2): ,,Prevodilac je citao hie namjesto
j.Kiis" ili ^chijs", ili ,,chisu, ili ,,hisc"! MapyjiHb oner, pasyMeBinw
TCKCT TaKO, Kao A^ ce pa^H o OHOM HCTOM xepu,ery KOA Kora je TCXOMMJI
y cjiy>K6H, eraBHO je MCCTO hie (= ovi) HMe (B)udislav.

(_ >Kynan Ciz61). OBO HMC o6jauiH>aBajy Ilayjiep H GomboczMelich Kao Csiz (HHT. MHS) H AOHOCC HS HSBopa XII H XIII BeKa
join H OBC BapHjanTe Tora HMena: Chiz, Chys, Chyz*2). To je
OHHTO CTapa j e A H a M a ^ a p c K a BejiHKaiiiKa nopoAHii,a (noreKJia sap OA BoJHHKa ApnaAOBHx) H Jbeno ce HMC noAyA^pa c HMCHOM Ma^apCKora BOJEOAC SBana Kis>- Chys (Chis) nauiera JleTonHca* MHCJIHM, Aa TO ne MO>Ke A^ 6yA^ cnynaj, Befe HHH>eHHu,a
: aaHCTa KapaKTepHCTHHHa, HJIH ApyrnM penHMa: naiu JleTonnc je y
-OHOJ CBOJOJ necTH, TA6 roBopH o Ma^apCKo-cpncKHM cyKofiHMa sa
(KHesa) MacJiaBa OKO Case H flpHne, yncTHHy onyBao O A J C K npaBe
H a p O A H e T p a A H U H j e c HCKOM BepOAOCTojnoM HCTOPHCKOM j es~
rpoM 63 ).
j^ajbe je saHHMJbHBo H TO, Aa AYKJbaHHH npnna, KaKO ce OHO
MCCTO (SjiHsy flpHHe) FAC cy Ma^apn CHJIH no6njeHH, nopaAH H>Hxosa caMpTna u,BHJieH>a nposBajio U,BHJIHH (Civelino). H sancTa,
.H Aanac HMa KOA <t>one, AaKJie na ropn>oj APHHHJ cej1^ HMena
JHfiH'JlHH 6 4 ). TO je C THM SclHHMJLHBHJe, 1UTO AyKJbaHHH Ka>Ke, Aa

|e Kpajb Macjias Aao TexoMHJiy, no6eAHHKy Ma^apa H ydnuy BOJBOAe Hnsa, ^pHHCKy ncynanHJy, FAC ce Taj 6oj oAHrpao, a Ta ce
(Sain CTepajia OBAC OKO Oone, Topa>KAa H BniuerpaAa, HJIH II o' A p H i b a 6ocancKHx Kpajbesa. ^adoMe, ne Bajba niiH npeAajieKO y
KOHseKBeHUHJaMa; naynHH pesyjiTaT MO>KC nopeA CBera Tora caMo
xTo Aa 6yAe, KaKO Befc HCTaKOx, Aa je lion /JyKJLaHHH sancTa onyjBao HCTOpncKe TparoBe cpncKO - Ma^apCKHx dojesa y rioApHtt>y H
| y OocaBHHH, H Aa je BeoMa BepoBaTHO, Aa je HCTOPHCKH cpncKH
5 Knes MacjiaB sancTa nornnyo y THM 6ojeBHMa nerAe y IlocaBHHH,
a noTOM c H>eroBOM CMpty H yTpnyo BJiaAajianKH AOM BnuiecJiaBkiia. npnpOAHa je nocJieAHi^a Tora finjia, OHO H y JleTonncy
(FJI. XXIV.) AOCTa Bepno npHKasano uenaite MacjiaBJbeBe cpncKe
y sacedne
61) M. F l o r i a n u s , Fontes vol. II, 211. O SHHTHOJ noysAanocTH ose
CTape Ma^apCKe KPOHMKC, rji. Si sic, Povijest I, 527 6e;i. 70.
62) P a u l e r , A magyar nemzet tortenete az Arpadhazi klralyok allatt
vol. I. Bp. 1893, 305-306, 611 6e;i. 433; G o m b o c z - M e l i c h , Magyar etymologiai szotar vol. I Bp 19141928, KOJI. 1110.
63) SETO eajta OTKJIOHHTO TBp^eite Tajiou,HjeBO (rji. rope CTp. 40), KOJH
xoiie, A^ cy cee TO npocre 6aJKe H HSMHinjbOTHne, 6es HCTOPHCKOF sHanaja,
64) FJI. P C H H H K MecTa KpaJteBHHe Cp6a, XpeaTa H CjiOBeHau,a. BeorpaA
1925 CTp, 271.

B s g g o ^ g S g * S 2 g - .2 * * o g | E *

t,|inini.frf}!!;!fii!.u'*iii
-^"SSlgs.

Hl^iln-

ISIgf^ll^M^lH

S 3 | s ^ l x l = 3Tl:|S|3|5i1i!

g q g g <? :

s p ? g~l ? s 3

Es

DS

0
0

o
J-l
0
3=3

,2.

to

CO

fc

s SP 9 3 g * *=g8* gfiw *
fl'p.o.pg,
. E1g 1
g |1
* gs, fs g1|g 15 1
> gi g- ~w* *o ag |
' s s* g ga 0o ,g s i i g

i 8 2 si g i - o S | J ! . J l . S - f c S S . - j g o g g g - g a g s s : ^
^ 1 1 Ui n>
^ 0 > ^
O O 2 ^ 2
^ n ? S ^ v ^ o S s O ^ = i
O D 3 O H K ^ >O t3 i=?
> 8 B1 R S 5 " 3 s S S S | ^ | - H ^ | a i g g t o Q ^
S^g^SvS*

HH

jjjiil!

!ifjl!;

fli-ifli^fl'IffHiSIPf 2 ;
r ilt:IJf|ir!i! I'I:II|! niiJSs:
: iisjHh1 .';'f!Hsil:H ;?;i|u r

i IllliIKi

a- ' g^*-g g 2U g ' ^ :^^ :>! ^s-g fg| 5>t.oa

IPHIIHHHHHHHHHHI|B^H^^^^^^^

|?P.

o g J 3^g?T

Ml'S-'l'r

A 1? 1ft 1 ^!l!tiiilg!^:i.!p!i!5

as
s

l3f|Sa^fia =Ilsill^t|lsg|
l|l*:il|l! s s l | | l ^ - | l s s l
B lUsi^i^i i|gi;l- & ilff^i

Hi: iiillll

Hi Hi-! ? li^Is:5i-: |i 1 l!~:l-!|I

^ tos | ibi;*H^isSlsi*,-;si B P?s|B

|.i ;||g
il Ifll

ill Ma

Sli <::?

P S IIP i li ^uHkii^iS?
1 1 Hi i- ;1 rs!i^ar,i
;^i!iii^?;i

445

444

naK noderoiiie y n^aHKHe, r#e cy npeSHBajin

.
A KaA cy ce CapaijenH noBparnjiH y cBojy seMJty, xTCAome H JlaTHHH Aa ce Bpafe y CBoje rpaAOBe. AJIH C/ioBeHH yxBaraBuiH HX,
Ap>Kaxy HX y poncxBy. HOTOM cy nycTHjiH MHore Jlarane Ha CJIQ6oAy ys yser, &a HM sasAa njiahajy AOxoAaK H cjiy>Ke. TaKo cy
oner ysejin nanoBO HsrpaijHBa npHMOpCKe rpaAOBe, UITO cy HX
CapaijeHH nopyiiiHJiH". KaKO BHAHMO, raj je naca>K Ban CBane Bese
c ocrajraM TCKCTOM, a^H Hnane HCTOPHCKH nornyHo Bepan H HCnpaBan. HapOHHio je HHTepecaHran rpnKH Hspnnaj [x6ptot appieva, KOJH
sancia sna 10.000 jeAapa, TO jeer Befen 6poj Jia^a, na KoJHMa
HMa TOJIHKO jeAapa74). FIoAaraK ce OHHTO THHC najesAe Capaijena
y JaApancKO Mope Ha npojiefee 841, KaA cy Capaijenn HOA BOACTBOM caxnSa (= rjiasapa) Kaji^yna sanajinjin na Apyrn A&H YcKpca (18 anpiuia) rpaA Ocop (y AOH>OJ ^ajiMai^HJn), nocjie rora
nannncKy AHKOHy, a na nospaiKy noxapa^H joui H ropH>OAajiMaTHHCKa Mecxa: ByABy, Pocy (Ha yjiasy y BoKy KoiopCKy) H KoTop AOH>H rpaA ys Mope75). Taj noAaraK HMa CBa o6e;ie>KJa c i a p a
s a n n c a , ynHKbena CKOpo nocjie 841, H jaManno noinyno OAroBapa
HcxopHCKHM HHHbeHHi^aMa. OHO iuiahaH>e AOxoiKa (TpH6yra) GJIOa, ne Bajba Meuiain c AOI^HHJOM ypeA^OM i^apa BacHJinja I76)y
je HcnpaBHHJe, aKO y tbeMy ynosnaMO ynpaBO pannje ^OKajino
ype^en>e H3Me^y Pomana H OiOBena y BOI^H KoxopCKOJ H cyceAHOM npHMOpjy OA ByABe AO yjiUHH>a, KOJC je OHAa npHXBaiHo H
i^ap BacHJiHJe I. CaAa, je JIH Hon /JyKJbaHHH caM npenncao OBaj
cxapn sannc H craBHo ra y CBoje A^O, HJIH je TO AoijHHJa rjjoca,
npenncana HS xora sanwca H aMO yKpnana, TCUIKO je nynoM noysAaHOiuiiy Kasarn. Menn ce HHHH BepoBaTHHje OBa Apyra ajuepnaTHBa, H TO nopaAH n p e K H H y T a n p n n a f t a o riaBJiHMHpyBejiy.
cyuiTHHH HcnpaBan je H A^JBH noAaTaK, Aa je y PnAiy SHJIO
paTOBa (napOHHTO OA IX AO XI BeKa); o TOMC jiaKO
Aa cy
^H OHH PHMCKH CBeuiTeHHqH HS AyKJbe, KOJH cy noy PHM AO rpo6oBa anocTOJia IleTpa H Ilasjia. /Jajbe je
na>KH>e BpeAHO H TO, A& ce nocTanaK AOU,HHJera /JydpOBHHKa npn74) Yn. peHHHKe S t e p h a n u s , Pa p e n S o p h o c l e s s. v.
75) TJI. Sisic, Povijest I, 329.
7) Sisic, Povijest I, 388389.

xasyje Kao pesyjiTaT poMancKO - cjiOBencKe CHMSnose, TO jecT, Aa

cy y noneTKy Snjia ABa mecTa, ponancKO Ragusium (Lausium) H
CJIOBCHCKH JJyfipOBHHK THK npBora, jaManHO c Apyre cTpane neKaj^aiiJH>era Kanaka (HJIH MOMBape), KOJH ce najiasno OHAC, TAC je
IHHPOKH ,,Tpr Kpajba FleTpa" (pannje ,,CrpaAyH"), a KOJH A^JIH
na ABC necTH77).
AJIH H3rjieAa, A& je T y 6 e p o , KOJH je Ao6po nosnaBao JleTOHHC Fiona /JyKJbaHHna, HMao y pyKaMa (cTapn) pyKonnc, y KOMy
je y FJI. XXVII Cnjia CTaBKa, KaKO je IlaBJiHMHp-Bejio, cTHraBiiiH
y HjiHpHK, ,,a Joanne Tribuliensium pontifice regnique principibus,
qui cfficii gratia obuiam novo regi frequentes progress! erant,
laetis animis summoque honore est exceptus atque in oppidum
Tribulium (= Tpe6nH>e), quod sane ea tempestate pro captu Illyrico satis erat opulentum, quo ibi insignibus imperii de more acceptis, regnum iniret" 78 ). A HCIHTO moKe, na HCTOM MecTy, Kance
Tydepo: ,,Et ne quid novae civitati deesset(T. j. /I.ydpoBHHKy), ponlificem Epidaurium, quern Diocleatis auctoris annales (= JleTonnc
Tlona /I.yKjbaHHHa) loannem nominant, amissa priori sede, Burni
(*= Breno, >Kyna) agentem, praesulem Ragusanum romano pontifice annuente, designat atque a ditione Salonitani antistitis eximi
curat, licet eodem fere tempore, Salonae quoque ab Ugris eversae
sint"79). y naMa nosnaTHM TeKCTOBHMa JleTonnca Fiona /I,yKJbaHHHa
77)

3a OBy pOMancKO-CJiOBeHCKy CHM6no3y ca6pano je MHOIUTBO KOpHcna

y sefe noMenyTOj Bpe^Hoj paAH>H npo(}3. C H H A H K a , /JydpOBHHK H
t B H J H f c e B a Hacejba KH>. 23 BeorpaA 1926).
78) S c h w a n d t n e r II, 190 (o-rnpHjinKe HCTO H y Ty6epOHOBO] pacnpaBHu,H Commentariolus De origine et incremento urbis Rhacusanae 7 8>
o TOJ pacnpaBHi^H FJI. rope cxp. 59).
79) S c h w a n d t n e r II, 192 H Commentariolus 910. Hnje TO JCAHHO
MCCTO, r^e ce onan<a pasjiHKa HSMe^y Ty6eponoBa TCKCxa H naiuera. TaKO
Ty6epo wna OBC BapnjaHTeflyKJbaHHHOBHxHMena: Aliquot deinde post annis
Polimirus cognomento Belus, materno genere Romanus, paterno vero Rhatislavi Bossinqtiiim quondam regis (=- PaAocjiaB naiuera TCKCTa) pronepos,
qui a filio Gothislavo (= HacjiaB Haiiinx TeKCTOBa) regno pulsus, Romam
sese exulatum contulerat, in lllyricum studio aviti regni recuperandi est proiectus. lam enim Gothislavi successoribus merito ob eius in parentes impietatem extinctis, duces singulis praepositi provinces lllyricum regio fere obiinebant imperio; nee tamen his imperandi cupido, quae humanas mentes
plerumque in omne scelus praecipites agit, obstabat, quin litteris ac legationibus

44T

446

(Op6nHOBy H JlyijHJeBy), THX Mecra HeMa. To cy jaManno SHJIC

rjioce A y ^ p O B a H K o r a nocratba.
3a norH^Hjy paiuKora >Kynana JbyioMHpa Ha Mocry npeKo
pene M6pa, MO>KAa HHje sajiHiiino CKpenyra na>KHby Ha KOHCTaraimjy A B p a M a l l o n o B H t i a y pacnpaBH ,,FopHbH M6ap CpeAft>era
Bena"; OH na>Ke: ,,/JojiHHa je OA AtHTpOBHije AO JapHH>a AyranKa
40 AO 50 KJIM. HJIH 89 caxaiH. Ha BHUIC Mecxa Ay>K H6pa nosnajy ce rparoBH crapora HJIH ,,KpajbCKora" nyia. OCHM SBenaHa
HMa ocraraKa OA ciapnx rpaAOBa H TO: y ConaHHijH c r a p n
r p a A F a j i H H , caAa SBann ,,MHByiaH" HJIH ,,MHByicKH rpaA", a neA a j i e K O O A H>era n a o(5ajiH M 6 p a n o s n a j e c e M e c T O , r A e
j e 6 n o n e K a A a K a M e n n MOCT, K O J H j e B O A H O n p e K O H6pa>
O 3 a c r a p y P a c y , AanauifbH HOBH Hasap"80).
Majio noTOM noMHH>e Don /JyiobaHHH, KaKO je KpajL IlaBJiHocHOBao ijpKBy H enHCKonHJy CB. Oerpa y Pacy, sa cnoMen
no6eAe naA JbyroMHpoM. To je Aa6ojvie (5ajKa, a TeHAeHijHja jo|
je, Aa noKa>Ke ynpaBO Karo^HHKO (PHMCKO) nocraH>e OBC ijpKBe. Cam
ocnyraK pauiKe enHCKonnje HHJC noysAano nosHax; MH caMO snaMO,
Aa ce ona n p B H n y r a jaB^>a y ncnpaBH BHsanTHCKora ijapa
BacHJiHJa II roAHHe 102081). /JOK cy JCAHH HHCI^H Hspnuajin MHIHjbett>e, Aa je paiiiKa enncKonnja nociajia join y Apyroj HOJIOBHHH
(HUH npeA Kpaj) IX Bena, Pysapai;, Kan Aa je BOJban craBHTH H>en
noneiaK TCK y BpeMe 6yrapcicora qapa Flexpa (927969)82). 3aHHMJLHB je /lyKjbaHHHOB HspHHaj Caldatta (aedificaverunt ecclesiam

in Rassia ad honorem beati Petri apostoli in loco propinquo Caldanae); TO je OHHTO jiaiHHCKH npeBOA cpncKora HAiena (H penn)
Ban>a (= Ton^Hue), jviecra Ao6po nosnaia neAajieKO OA Aanaiufeera
HoBora Ilasapa H apKBe CB. Heipa83). OBAC je Heiiiro Aajte na
jyrosanaA (OKO 10 KJIM.) H mecio IlasapHiuTe, rAe je neKofe ciajao
rpaA Pac, CTOJIHO Aieero cpncKHX BCJIKKHX >Kynana84). J\aibe je THK
BaH>e H IleTpoBe upKBe H Aanac nosnaTo MCCTO F I o A 6 H J e j b e ,
TO jecT MecTO noA yTBpAOM (castellum) B n j e j b e (Kao FIoAJianau
HJIH FIoAcyceA), a Koje HMa y BHAy Oon /I,yKJbaHHH y OBHM pennMa :
w Et non multum longe ab eadem ecclesia (B. Petri apost.) in uno
monticulo construxit rex (Pavlimir-Bello) castellum vocavitque illud
suo nomine Bello*. Us csera BHAH ce, Aa je /l,yKJbaHHHy Kpaj OKOrpaAa Paca 6no Aofipo nosnaT. Y BpcTy oBaKe ,,napoAHe CTHMOjiornje" Bajba ydpoJHTH H OHO, IIITO /I,yKJbaHHH Ka>Ke o HMeny
MecTa Bellina, FAC cy no6njeHH Ma^apn, a Koje Aa je To6o>Ke
Aofinjio cBoje HMC ,,nomine regis ob victoriam". OBO je MCCTO
nosnaTa Bapouini^a y 6ocancKOj IlocaBHHH BjejbHHa. MCTOPHCKH
cacBHM je HcnpaBHo najnocjie H TO, Aa je AOH>H TOK CfaBe 6no
rpaHHi^a HSMe^y MatjapCKe H Cp6nje X, XI H XII BeKa. AJIH KaA
/I,yKJbaHHH OBy rpaHHi^y npOAy>Kyje AO HSBopa Case, noKasyje Aa
sancTa HHje HMao jacne noJMOBe o ropttoj H cpeA^oj FIocaBHHH.

Polimirum hortarentur, uti regnum ad sese iure gentium spectans, reciperet,,

rati nee a republica esse regnum a pluribus administrari, nee fas esse, quemquam in regem assumi, nisi regio sanguine ortum".
80) roAHuiH>Hu,a HHK. Hymifca KH>. XXV, BeorpaA 1906, 189. nosnaTO je,
Aa ce rpaA TanuM noMHH>e y cpncKO-BHsaHTHCKHM paxoBUMa npse nojiOBHHe
XII BeKa (Fji. H o B a K O B H f e , npecTOHHiJte 45).

0 Aora^aJHMa nocjie FlaBJiHMHpa-Bejia BeoMa je TCIIIKO

iiiToroA noysAana H nosHTHBna. He Bajba KOA Tora CMeTHy c
Aa je TO OHO Bp^MeTltaAHaM HSMe^y uapa KoHCTaHrana (f959)
H JoBana CKHJIHUC (f nobie 1092) 6am HHKaKH HSBOP o ropn>oj
H o cpncKHM saropCKHM seMJbaMa ne CTOJH na pacnoAJIH Aa je H OBAC (FJI. XXVIII XXIX) /JyKJbaHHH onyBao
MHore TparoBe napOAHora npHHa>a H n a M f e e i f c a , He Mo>Ke Aa
6yAe cyMH>e; TaKO je BHMC nero caMO BepOBaTHO /lyKJbaHHHOB
n p e A H M H p HCTOpncKO jiHije, H TO jeAan OA mrroMaKa sa~

si) TJI. rope crp. 68.

Pysapau, HJI., PauiKH enncKonn H MHTponoJiHTH (^Fjiac11 Cpn. Kp.
AK3A. KH>. LXI1, BeorpaA 1901, 1 H Aajte). Yn. H Bac. M a p K O B H f e , HpaBOcjiaBHO MonauiTBO H MaHacTHpn y cpeAH>eBeKOBHOj Cp6nJH. CpeM. KapJiOBuii
1920, 4042. IleTpOBa i^pKBa nocxojn H ^anac HCAa/ieKO OA HoBora flasapa;
TJI. ^eAHJep, HoBa Cp6nja (Cpn. KH>. saAp. 6p. 154), BeorpaA 1913, 282283
H Stern, Das alte Rascien. Wien 1916, 7374. Yn. join H rHjib(J)epAHHn>,.
Co6p. COHHH. Ill, 94 H Aajbe, H H o B a K O B n h , npecTOHMu,e 15.

83) HMena Caldana ne nosHa^y yonuiTe HHKaKH cxapw IIHCU,H (neMajy ra

HH P a u l y - W i s s o w a , RE s. v. HH Corpus Inscriptionum Latinarum vol. Ill
(c o6a cynjie/vieHTa) HH Thesaurus ; OBAC je y 6.KH3HHH na^en H PHMCKH naTnnc
(C I L III, 1 nr. 8296) KOA Mecxa SBana KaA^anKH Xan.
84) FJI. P a A O j e B H f e , HoBonasapcKH canuaK (1:200.000) BeorpaA 1912
H a/CT. cneu.Hajma Kapra ,,Novi Pazar" (1 : 200.000). H o B a K O B n f c ,
4 H Aajbe; S t e r n 72.

82)

xS N-X
^
V^

tt

^<en

*<
CO

,,Xnoog ASBXHH" woxou i

^ D O ^ ^ '

13

S
X5 "

II ^

CO ^^v
DO H-

H-L

Is s

11
ai
^5
" S
^'
*< ^
^
<< n

rD

I B a -^
O p
Is -e-rD Pa

a s
i? &s

O rD f c a
"S w 0
a
"v

O rD

^g

o 10

FOBHM OAHOCHJ

UITO cy UOTOMIJH KpecHMt

jjeBOJiCKora en

r D

DO

- " i

o
a
>o
a

CO

rD

3n

to
S 5 ^ , . l^<

cjbaHHHOBO once>
o ,,napoAHy necM

i cnpam 6yrapcKi

DO

7=1
O

0 ^

i s*
"a'"
S 'g

3s
^g 3

3=1
P

s
o
3
0

^
x^-S

<o
^
co

p
CO
0)
vS

3=1
P

^Sp
s

H- 1

^"

p -O
^J ^

H s o
P w<s*

H ta
O rD

S 0
0 O

s a0

P
H ^
^
0 -0.

DO *<j

^ss
rD

X
t3
DO

1^

THMHH, A & H M CC 33HC1

HHM H nonajBHUie 6nci

rD

S
CO
DO

0
c7 T3

3=1
^D

rD

S3=

rpa(})CKHM noA HHMa, TOJIHKO cy

JIOFOM, ne MOW
je, noTnyno m
Tpojiy, ajiH sa ITO AS CTP3HH H
HTajiCKH anajiP :TH 33Bpe^yjy BH

|
^ *S*
a
P

X o
T<

*<:
"i
s

TO JeAHHO
CTOJH

^ ha Q ^

-g 3 S ^

rD T3

X! p
3=1
.

Sys'-a-oSsS

tF .^ ^v 9! ta .S us- s

gg-ssSasssfts^

Mi^iipS:*^

HapOHHTO JOIU

2laaX53'

*<
DO
CO
P

a
s
o
r\

s*/
o \P
a

[W9ITOBH OBH BHB(|)9X3 BH]

ss

iif8J!iyi!!=t!!;l ^ p
^ ^ S

^ <* or? r^ ^
I

p I
S *TD* O

0 3=^

rD DO
a rD *< P a
S T3

s iS.
^ rD

o|
CO ^

s J.
S p rD
a vat*
^ P -T3

s^

C HCTOpHCKH ]

p
X
p

OX H 9f OHXB30d93 f HB3I

ffill!,g!P'!i|b!gll *
x5^^

i-4

s
vF
s
H
O

a
o>

g
g

0 S

9MOXB3d
9HOa9qfBd>I
BHHlf

lACHTKHHO

*<
O 0
DO

cS

fD
OV

"75* >a
0 *P' rD

CO

rD

2 s

11
p 7;'
i
rD

a
P
s
P
^<

ripeAHMHpa, KOJH To6owe

npa. LLJTa BHIUC, K3A AYKJt

8??
J.3

'TD*

is

'&~.
o p ^ S
Sa a
P w-- ^ H
DO p 3 s

^1

^"S X'o*
x-|.
3 xe
rj
P O?

XHSOU 0 HHB893OL

Btfo^otf HITH) BJOHOX^adx

s^yTHM, KOJIHKO Tpe6a

Hony Ay^aHHHy, TO

IK HHK3KO He CJl3>Ky ; 11

bonense), H BHsanTHCi

451

450

nociojao MaJin FIpecJiaB HJIH FIpecJiaBeij89). BnsaHXHCKH ijap

LjHMHCKe oner, sayseo je H c x o n n y necx AP>Kase Byrapcne, OAHOCHO ony seMJby, Koja ce xaAa SBajia ByrapCKa", roAHHe 97290).
IIpeMa TOMe MO>Ke ce ocBojeHbe PaiiiKe cxaBHXH y roAHHy 973, a
H BJiaAaite cpncKO-AyiobaHCKora Kpajba FlpeAHMnpa npe 969 (BCpoBaiHO nocjie HacjiaBa 960) H nocjie 973 (BepoBarao AO oxnpnjiHKe 980). MaKO oBaj noAaxaK o PauiKOJ, OAHOCHO o Kpajby OpeAHMHpy (KOJH je Morao Aa HOCH XCK xnxyjiy ,,KHesa", ap^wv
He najiasH s6or noxnyne Hecxauinije HSBopa noxBpAe,
ne Mopa Aa 6yAe npocxo HSMHiujben, 6aui xaKO, Kao IIITO cy
noxnyno HcnpaBne H one BCCXH o ByrapCKoj, c KOJHAia je xaj
noAaxaK o PaiiiKOj H o FlpeAHMHpy xecno noBesan. Hivie xaAaiiiH>era
paiiiKora BeKHKora ncynana (sap nacjieAHHKa HacjiaBJbeBa) nnje
, Beh camo H>eroBHx CHHosa [Liena H PaAHrpaAa xe
npexBajie. HMC IIji'bH'b nosnaxo je y cxapHM cpncKHM
), a xaKO BepOBaxno H OpexBajia, AOK sa Hnane nenosnaxo
PaAHrpaA HMaMo neKy anajiorHJy y yxBpijenoM cxapoM
>KynaHHja OHOFOIUX je AanauiFbH HHKiuHfc93) c nojbeM xora
HMena OKO ropH>e 3exe. CxaBKa: tunc rex (Predimir) . . . dedit
cognatis suis (pauiKOM BCJIHKOM >Kynany H H>eroBHM CHHOBHMa)
in tribessam, quam Latini dicunt haereditatem", Aoiiuia je AO nac
HCKBapena; nsrjieAa Kao Aa ntribessa" jiaxHHCKH snann haereditas">
iiixo je noxnyno HencnpaBHo. Tribessa je gpAO c xpn rjiaBHue
H^AaJieKo OA HnKiuHfea, jom AO BejiHKora Paxa noanaxo jioBHiuxe
UpnoropCKora Kpajba HHKOJIC I, a SOBC ce H Aanac T p e d j e c a *
OHHXO je na f OMe Mecxy rpeuiKOM npenncHBana ncnajia nauia pen
a" (OA XIV BeKa Aajbe ^6auixHHa^)94), AaKJie cxaBKa je npS j i a x a p C K H o. c. 580. FIpecjiaBeu 6no je
OA yuifea l
90) o. c. 600-632.
91) M i k l o s i c h , Mon. Serb. 13 (POA. 12221227 >KHna) H
89)

PJCHHHK S. V.

92) M i k l o s i c h o. c. 12 H /JaHHHHii o. c. s. v.
93) /Ja je ApeBHH OHoroiiiT roTCKa norpannHHa yxBpAa Anagostum, yru
S u f f l a y , St^dte u. Burgen Albaniens 17.
94) FJI. o TOJ penn pacnpaBJbaite CxojaHa H o B a K O B H f e a , ^BaiiiTHHa" H
n6ojbapa y jyroc^OBCHCKOj TepMHHOJiorHJH CpeAH>era BeKa (nPjiacu Cpn. Kp-

BOXHO rjiacHjia: ,,dedit . . . in d&dinam" , IHXO ce OHAa ncnpaBHO

o6janiH>aBa w quam Latini dicunt haereditatem"95). BnsaHXHCKH uap
JoBan IJ^HMHCKe yMp'o je 11 janyapa 976. ByAyfeH Aa cy naxo nosnaxa nexHpH 6paxa w KOMHxonyjiH% CHHOBH ,,KOMeca" HHKOJIC
AaBHA, MojcHJe, APOH H CaMynji, BjiaAapn nesaBHcne sanaAne
HCCXH 6yrapCKe AP>KaBe, sancxa noBejin pax npoxHB HOBora ijapa
BacHJiHJa II (976 1025)96), nnje HHHOUJXO neMorytie, Aa ce xaAa
KopncxeliH ce XCHIKHM nojio>Ka]eM BnsaHXHJe ocjio6oAH.ua H
PauiKa ys noMofe cpncKO-AyKJbancKora BJiaAapa
cpncKO-AyKJbancKe AP^case Mey Hexnpn
cHHa, BepoBaxHO je ocnoBana na KaKOBy aanHcy. ^afioMe, XH cy
CHHOBH join H3 paHHJera 6paKa, a He c ripexBajiOM. 3axo H xpefia
OHO post haec ysexn Kao yMexaK npenHCHBana, AOK je OP^HHH
a xo OH Heuifee HHHH jaManno cam H3 CBOje rjiase AOMexnyo H
cxaBKy ,,della sua moglie Prehvalau. Hnane je OBO MCCXO y Jlexonncy /I.yKJbaHHHOBy BeoMa Aparouen HCxopHCKO-reorpa4>CKH noAaxaK, jep naM noKasyje HMena ncynannja (HJIH >Kyna) y nojeAHHHM
oCwiacxHMa cpncKo-AyKJbancKe AP>KaBe OA X AO XII BeKa. OBa cy
HMena nonajBHuie odjacHHJin PanKH 9 7 ), HoBaKOBHfc 9 8 ) H JHpeneK 9 9 ), HO neKa join yseK ocxaAOiue Heo6jauiH>eHa100). OrjiecaAa CBa xa HMena.
KH>. XCH, BeorpaA 1901, 210255), FAC je AOKasano, A^ je pen
6yrapCKora noApexna H HHJC 6ajia y nac y ynorpe^n npe XIV
AOK je cxapa naiiia pen
95) Ja CMarpaM OBO HSJIHIUHO o6janjH>eH>e Kao H TOJiHKa Apyra
HHJOM FJIOCOM.
96) FJI. o TOMe caAa 3-JiaTapCKH o. c. 704 H najbe, H HBanoBT>, npoH3XOA na i^apt CaMyHjioBHH pOAi> (CdopmtK* Bt necrb na Bacnjit H. 3;iaxapCKH. CO(})HH 1925, 5562); cxapHJy jiHTeparypy r^. Sisid, PovijestI, 464 6eji.
97) Racki, Ocjena starijih izvora (HS w KH>n>KeBHHKa tf ) Zagreb 1865,
5257.
98) H o B a K O B H f c , CpncKe o6nacTH X H XII Beica npe BJiaAe HeMan>HHe
HK cpn. yn. AP- KH>. XLVIII, BeorpaA 1879, 1151). FJI. H pacnpasy
^HC^a ,,3eMJbHinTe paAH>e HeMaaHHe" (Tofl,viuiH>Hi^a HynHfeena KH>. I).
99) J i r e c e k , Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und
Bosnien wahrend des Mittelalters. Prag 1879.
100) Tytje H MOJC pesyjixaxe y TOJ CTBapn, nafen fceui ca6pane Ha npnreorpa4)CKOj
w6auiTHHarf

452
y 3 e x H Cnjie cy OBC >KynaHHje: Lusca = JbeiiiKo nojte101);
Podlugie = noAJiy>Kje, Aanac npeAeo >Ka6^aHKH; Gorsca^oKO
rioAropHije (Xoxw); Cupelnich = Koyn-fejiLHHKb, KynHOHHK, KODJIMK
Ha MCTOHHOJ o6a;iH CKaAapcKora 6;iaxa; Obliquus = O^JIMK (Tapa6ouj H Kpaj AnaMajiH c Aecne o6a;ie Bojaee); Prapratna = npeAeo HSMe^y Bapa H yjmmfca; Cermeniza = IJpMHHua; Budua cum
Cuceva (== KBHCBO, KneBO, MeBo)102) et Gripuli (=rp6aji>, >Kyna103).
>r T p e 6 n H > y 6me cy OBC >KynaHHje: Liubomir H AaH. Jby6oMHp; Vetanica = Aan. OaxHHija; Rudina = Aan. PyAHHe (EHJiehe);
Crusceviza ^ H nan. KpymeBHija; Vrmo=flaH, BpM (KopjemrfiH);
Rissena - Aan. PucaH; Draceviza = nan. /JpaneBHija; Canali = KoGernoviza = pannje >KpHOBHima (Aan. >Kyna xaji. Breno).
(XyMCKOJ SCAUM) 6njie cy OBC >KynaHHJe: Stantania.= CTOH; PapavaOonoBo; Yabsko = >KancKo (AHH. 3a>Ka6jbe)104); Luca = JlyKa (HMC onyBano y Aan. Kpajy ,,E[peAJiyKHa OKO
ra6ejie)105); Vellica (Op6HHH: Velika gor) = BepOBaxno OKO AHH.
Jby6yuiKora(BejbaHH)106); Gorimita (OpfiHHH: Imota) = HMOTCKH107);
ioi) Yn. caAa J o B H H e B H f e , 3era H JLeuiKO no;i>e (UBHjHii, HacejLaKH>.
23, EeorpaA 1926, 353544 c KapTOM)
102X Aanac je TO HMC OHyBano join y i^pnoropCKOJ KaTyncKoj naxHJH;
yn. E p A e j b a H O B H i i , Crapa I^pna ropa (U,BHJHti, HaceJLa KH,. 24, B e o r p a A
1926, 54, 96-97).
103) 3a Sexy r^. join J O B a H O B i i f c Jby6a,flyKjbaHHHOBaFlpanpaxHa
(nCmapmapu Cpn. apx. AP- KH>. I. BeorpaA 1884, 6971).
m) TJI. o TOMC P y B a p a ^ HJI., 3a>Ka6jbe y XepijeroBHHH, cxapOMe
XyMy (FjiacHHK Mys. sa Boc. H Xep. KH>. II, Capajeso 1890, 1217; H J n p e H e K ,
BjiacTe:ia xyMCKa Ha HaTnncy y BejiHHanHMa (FjiacHHK Mys. sa Boc. H Xep.
KH>. IV. CapajeBo 1892, 283). >Kyna >KancKO (ww >KancKa) crepajia ce OKO
n^anHHe )Ko6e> a cpeAHuire joj je 6mo raMO, TAB je Aanac Ppa^at^ (c jiese
o6a^e AOH>e HepeTBe OKO Xpacna).
;
105) y HcnpaBH OA 28 Aeu. 1408: Lucam provinciam ab itroque latere
Narente (Aon>e) ap. Fermendzin, Acta Bosnae 87.
106) y HcnpaBH OA 28 peu. 1408: ,,Provinciam Cisalpinam et Transalpinam
dictam Gorscam zupam* (1. c.).
lor) Crapa xpsaTCKa, >Kyna HMOTCKH (o. 950 KOA u,apa KoncTaHTHHa
Mopa Aa'je AOi^HHjie-'Aoui.Jia y BJiacx xywCKnx KHesoBa; roA. 1245, Maja
22, noMHH>e ce y HcnpaBH xyMCKora Knesa PaAOCJiasa ,,CKTkHHKk H/UOTKCKH
IIOJICA.VKK PaAOtufBHKk" ( M i k l o s i c h , Mon. Serb. 45). y HcnpaBH OA 1408
icawe ce: ,,Oppidum Imoschi cum provincia Imota et Posusije" ( F e r m e n d z i n
o. c 88).

453
Vecenike = BepOBaiHO ASH. MocrapCKO nojbe108); Dubrava = H
Aan. Aydpaea109); Debre = Aan. ^adap110).
y r i o A r o p j y 6HJie cy OBC Hcynannje: Onogoste = HnKiindi ;
Moratia = Mopana; Comerniza = KoMapnuua; Piva = IlHBa;
Gerico (OpfiHHH: Gaza) OHHTO HCKBapeHO rpeuiKOM npenncHBana
aa Gezko Gaz(c)a == TauKO111); Netusini (Op6HHH: Netussigne)
jaManHO npeMa nojio>Kajy noAropCKHX wynannja HCKBapeno
saNevesini, Nevessigne=HeBecHH>e; Guisemo (Op6HHH: Guijscevo)
OHHTO HCKBapeno = MO>KAa A^H. FycHH>e ; Com = ROM ; Debreca
Debrecia) = J\a6ap OKO JIwMa; Neretva (Op6nHH: janpeseo: Narenta) = Hepeisa (ropHba) H Rama = PaMa.
0 xpBaiCKOM Kpajby Cre^any KpecHMMpoBHtey TJI. rope
crp. 448. MMC Leghech MpHHHfe o6jauiH>aBa Kao Lezec (OA Jie>KaHba,
jep je 6o KJLacT na ode wore ,,H Ayro BpeMena HHje Morao &a
XOAH", Kan<e /lyKJLaHHH). MHiepecaHTHO je, A& My J l y K a p e B H h
KaKO ce HHHH Aaje HMC Bogoslav112). HMC Lovizza, JleiiineBe
>Kene, HsrJieAa Aa je Jbydnua. Kpa^> npeAHMnp yMp'o je MO>KAa
OKO 980, ocxaBHBiJiH OApacjie CHHOBC H ynynaA, a me^y H>HMa
Hajciapujtf XBajiHMHp. HMC Bojiec^aB^>eBe >Kene,
Castreca, jecxe OHHTO Castregna118). Eyua npOTHB
CHHOBa naAa MO>KAa HSMe^y 980 H 985. Mecxo Traiectus y
KoropCKoj je AaHauiH>a
108) y HcnpaBH OA 1408 Ka>Ke ce: B Et provinciam Vechenicum usque ad
Narentam" (o. c. 88). A^Hac TOMB HMeny - Be4eHHK? neMa Tpara, 6ap na
KapxaMa H y HapOAy, a;m npeMa no;io>Kajy ocxajiMX saxyMCKnx >Kyna, Koje
ce CBe HMaAy TPEJKHTH OKO cpewte H AOite HepeTBe (yn. P y B a p a ^ y FjiacHmy 6oc. xep^ Myseja II, 16), osa je >KynanHJa (,,provincia") jaManno 6njia
AaHaujfte MOcrapCKo noJte.
109) ^ygpaea je Kpaj c Jiese o6a;ie HepeTBe HSMe^y Kbennx
BperaBe H Byne.
no) O xyMCKOM Aa6py yn. T p y x e ^ K a , CxapH xep^e^oBa^KH
I Ha Aa6ap-noji>a (FjiacHHtc Mys. sa Boc. H Xepu, V, 1893, 93-96 0 A1^
). Cxepe ce noA TpycHHOM njiamiHOM HCTOHHO OA CToq,a.
in) y ni. XXXVIII HMa AyKJbaHHH Kezca. A'^ r^^o nnje 6njio y 3aH Aa je Gerico, Gaz(c)a Fa^o, yn. P y B a p a u , y Pjiacnmy 6oc.
xep. Mys. II, 16.
112) L u c c a r i , Copioso ristretto 46.
us) J i r e c e k , Romanen II, 29: C a s t r e g n a = (Costra) filia Dragoslaue uxoris quondam Tripe de luda, uxor quondam Pauli de Grubessa
JRagusa 1325 Div. Rag."

454

BpeMe nsMeijy CMpTH npeAHMHpOBe H nacxyna Kpajba B;iaAHMHpa (FJI. XXXI XXXV) npHKasano je y JleTonncy TOJIHKO KOH4>y3HO H xpOHOJioiiiKH HeMoryfee114), Aa je sa HCTopnjy jeABa ynoTpe6HBO. O f i a K O / J y K J b a H H H 6es c y M H > e H H J e K H K a x o M o r a o
jja nnuie. To cy Aaioie HHiepnojiauHJe, OA HCCTH AySpoeaHKora
nocraHba Kao OHO o Jleumy - BorocjiaBy H CnjiBecrpy a OA
necTH HeKa aMo ynecena BJiaAapCKa (>KynaHCKa) HMena
cpncKHx ofijiacTH, npe H sa BpeMeHa FIpeAHMHpoBa, a
H3 HeKaKHx cyMitHBHx Kaxajiora, Kao OHO rope HSMei^y CMPTH
Kpajba ByAHMHpa (Cfieionejiera) H Kpajba PaAOCJiaBa115). Csa cy
Ta HMena IIOTOM npeMa Bet naM nosnaiOM naHHHy, KaKO je
JleTonnc cjio>KeH noBesana y reHeajiouiKy ijejiHHy no (JiopMyjiH :
OTaij H CHH. TaKO noxcehajy KpajteBH Tugemir H Chvalimir na
KoHeraHTHHOBe xpe6HH>CKe B^aAape HMCHOM $aXt^p7]<; = XBajiHMHp H T$oDTCv]jJLf>Trj<; (* ToDYYj[JLsp7j<;) = TyraMHp116). y CTBapH naK
BepoBaTHHJe je, %a je HeKofe /JyKjbanHH craBHO no npeAHMHpOBoj
CMPTH Kao HacjieAHHKa My HajciapHjera cnna XBajiHMiipa, oija
T p o J H q e Spaiie: fleipHc^aBa, /JparHMHpa H MHpocjiaBa, KojHMa
je npeA cMpx noAe^no AP>KaBy: fleipHCJiaB Ao6no je 3eiy, flpaFHMHP Tpe6HH>e H SaxyMJbe, a MnpocjiaB IloAropje. C B e o c r a ^ o
y c a A a n i H b e M / ^ y K J b a H H H O B O M x e K C i y A O U H H j a j e HHT e p n o j i a i ^ H J a , a^H noBesana xaKO, A& je A^nac BeoMa TCIJIKO
peKOHCTpyHcaiH npBOTHH xeKCT117). C OBaKOM HnoxesoM y CKJia/iy
je H nHianbe xponojiorHJe. HpBH Hnane n o s H a i H Aoraijaj, UITO ra
4yKJbaHHH oner noMHHbe, jecie: y TO BpeMe noAH>Ke ce y 6yrapCKOM HapoAy HCKH CaMyHJi, KOJH napeAH A^ ra nasHBJby i^apeM H
MHOFO je paiOBao c TpqHMa H HsfiaijHO MX je MS HHiaBe ByrapCKe,
TaKO Aa ce y H>eroBO BpeMe Fpi^H HHcy CMejm A^ onaMO npn6jiH>Kew. CBC UITO je OBAC peneno, norayno je HcnpaBHO, a OAHOCH
ce Ha OHO BpeMe, KaA ce C a M y w ^ n p o r j i a c H O ij^apeM, nocjie
ocjio6oijeH>a FOTOBO HHTaBe 6yrapCKe Appease H nomyna nopasa

455

BwsaHTHJe. To naK 6mio je OKO 997 998118). HsMet^y CMpTH

(neKaKo OKO 980) H oBora Aora^aja, HMa
roAHHa, AOBOJLHO BpeMena, Aa HCnyHH B^aAa
cnna H HacjieAHHKa My XBajiHMHpa ^ KOJH nnje Mopao y
j 6yHH, aKO jy je yonurre SHJIO, H norkHyTH, a y BpeMe
CMpTH Befc je 6HO CTapHJH HOBCK HMajyfeH H CaM CHHOBa

H 3a H>eroBa cnna H HacjieAHHKa IleTpHCJiaBa, oqa Kpajba BjiaAHMHpa. Jep nopeA CBC HenoysAanocTH /JyKJbaHHHOBa TeKCTa y OBOJ
napTHJH, HnaK MHCJIHM, Aa ce ne MO>KC npocTO KasaTH, Aa je Bjia^HMHpOB OTai; IleTpHCJiaB HSMHUUbCHO HJIH 6ap

118)

O nporjiaiueifcy CaMynjiOBy i^apew, yn. S n a x a p c K H o. c. 704.

y JlyuHJeey pyKonncy HMa rpeniKOM npenHCHBana MCCTO Krajini
Gazeni (y De regno 294 IIITaMnapcKOM rpeuiKOM Gazem). To xpe6a
y Krajini, UITO H upicBa CB. Mapnje noKasyje, Kano je Befc Ao6po
y wM3B-BCTmtf 1. c. 203.
120) FJI. J i r e c e k , Romanen I, 88; u f f l a y , Stadte Alban. 30; 3;iao. q. I, 2, 580; wBaltaa noMHite ce H na ocrpBy Mjbery y craryxy 1345.
TJI. S j i a x a p C K H o. c. I, 2, 706.
119)

114) J i r e c e k, Gesch. der Serben I, 202 deji. 4 Ao6po Ka>Ke : w Unbrauchbar

1st das genealogische Chaos des D i o c l e a s , mitsieben Generationen in den
20 Jahren urn 971-990".
"5) FJI. rope crp. 433-435.
"6) i sic, Povijest I, 334.
117) 3aTO H HHcaM y reKcry rope osnaHno HHTepno^OBana Mecra.

CyMftHBO

Ha TO nac Befc ynyhyje onaj AeTajb, TAC ce Ka>Ke, Aa je

CTOJiOBao y MecTy KpaJHHH H OHAC y nosnaTOj UPKBH CB. MapHje
caxpaaen; TaKO je HCTO H CHH aeroB BjiaAHMnp OHAC CTOJiOBao
H y HCTO] IJPKBH Haiuao rpo6119). Ha HH onaj noAaTaK O-TYHCHOJ
CMPTH BjiaAHMHpoBa CTpni^a Mnpocjiasa y CKaAapCKOM 6;iaTy
sa HenaAane 6ype, HHJC Hnnourro cyMftHB. SHMCKC 6ype (na H
y Apyro BpeMe) H onacnn BajioBH H 3a Befee Jiaije Ha CKaAapCKOM
6;iaTy, H Aanac cy OHAC Ao6po nosnaTH. CCM Tora na TOM ce MecTy
/JyKJbaHHH cjiy>KH HSpnHajeM Balta 3a OaAapCKO 6jiamo. To je
yonuiTe nosnaT cpeAH>eBeKOBHH p O M a n c K H Hspnnaj 3a jesepa
(6;iaTa); AOJiasn H KOA APaHa> a Y pyMyncKOM je3HKy HCHBC join
H Aanac120).
0 CB. BjiaAHMHpy, cnny IleTpHCJiaBJbeBy, Befc je SHJIO roBopa
rope CTp. 122. Ja hy OBAC AOAaTH TCK HCKC 6e;ieiHKe H o6jauiH>en>a. U,ap CaMynji yAapno je na BjiaAHMHpa FOA- 998121); TaAa
je BjiaAHMHp jom SHO adolescens, TO jecT SHJIO My je H3Me^y 13
H 18 roAHHa. Obliquus mons je AaHaiilH>M Tapa6oin (572 m) na
AecHoj odajiH Bojane, THK rpaAa CKaApa, KOJH je na JICBOJ cynpoTHoj ofiajiH. Joui Aanac HMa na Tapafiouiy nacejbe ca erapHM

457

456

pyiueBHHaMa H SOBC ce O6jiHK 122 ). CrpaTernHKa Ba>KHOCT Tapa(5oina Ao6po je nosnara. AKaAeuiHKijeHepa.il FlaBjioBHii AOHOCH
o TapaSoiny OBO MHniJbeH>e : ,,CeKiop Tapafioni je y Tonorpatf)CKOM CMHCJiy Bpjio jaK, 4>opMaijHje xapcra, Bpjio Ao6po yTBptjen
H npenpeKaMa oSnjiaTO cnaSAeBen; ysan je rpeden re He AOSBOjbaBa pasBoj jane cnare, H nanaA Ha H>era SHO 6n CKonnan ca
Bpjio BejiHKHM xeiuKohaMa H ry6nuHMa, Kao IUTO cy TO AocaAan>H
AoraijaJH noTnyno noTBpAHJin. AJIH no CBOMC no;io>Kajy H yTHijajy
na o6pany CKaAapCKe TBpijase, OH je HajBancHHJH, jep naAOM H>eFOBHM OAMax je OA/iyieHa cyA^wna CKaAp&y KOPHCT nanaAana"123).
Cse TO Ba>KH H sa BpeMe BjiaAHMHpoBO. 0 SMHJaMa na 06jiHKy
(Tapadoiny) yn. S u f f l a y , Kirchenzustande y TajioipjeBy s6opHHKy Albanien I, 192. PacnnraBao caM sa Mora 6aBJi>eH>a y CKaApy o THM SMHJaMa, ajiH HHKO HHje o TOMC HHiiJTa snao Aa npnna,
na HH TO, AS cy neonacne (T. j. 6es oTpOBa), Befc ynpaBo o6pnyTO. ,,Iupanus eiusdem Ioci M , je >Kynan Hcynannje 06;iHHKe,
KOJOJ je cpeAHiiiTe 6o rpaA OSJIHK; FJI. rope CTp. 452. Flpecna
HHje AaJieKO OA OxpHAa, H sawcTa je dHJia CaMyHJiosa npecTOHPma.
SnanaJHH cy H na^cH>e BPCAHH /lyK^>aHHHOBH HspHnajH Decatarum sa KOTOP H Lausium sa /Jy6poBHHK. OHH noKasyjy CTap H H y noAaTKa; y HcnpasaMa XIII BCKa neMa HM BHiiie HH Tpara
H BasAa ce nnuie Cataro H Ragusium1^). Kocapa, Kfen qapa CaMyHJia, joui je HMajia H upKBeHO HMC TeoAopa ( P r o k i c , Zusatze
32 6p. 31). BjiaAHMHp ce o>KeHHO KocapOM 999125). /Ja HHje
OA uapa CaMyHJia npHMHo, KaA ce BpaTHo y CBOjy AP>aBy, H HT a s y ApanKy ofijiacT, nero caMO ceBepny HCCT, jep je y APaHy
CTOJioBao Apyrn CaMynjiOB seT AIJIOT, FJI. S ^ a T a p C K H (o. c. I,
713). LJap CaMynji yMp'o je 6 OKTo6pa 1014, a nacjieAno ra je
CHH FaBpHji-PaAOMHp (PaAOMHp cy BnsaHTHHijH npeBpnyjin y
PoMan). /Ja je HSBeuiTaj flyKjbanHHOB o H>eroBHM no6eAaMa
nocjie nacTyna na npecTo HencnpaBan, nosnaTO je
122) J i r e d e k y Tajiou,HjeBy s6opHHKy Albanien I, 5657 H
707 6eji. 1.
123) riaBJioBHfc, OncaAa CKa^pa 19121913. BeorpaA 1926, 176. OBO
je HSBaAaK H3 jeAHora panopra sa oncaAe.
124) yn. S m i d i k l a s , Cod. dipl. vol. HI, V. Index alph. s. v.
125) S ^ a x a p c K H o. c. I, 2, 714 6e;i. 1.

(caAa rji. n S j i a T a p c K H 750 6e;i. 1). EyAyljH Aa

ra/i,umyip HHje xTeo Aa BJiacT noAeJiH, npeMa CJIOBCHCKOM npi
IS ca CTpHHeBHfeeM JoBanoM BjiaAHCJiaBOM, TO ra je oBaj y6no, HJIH
I #ao y6HTH, y aBrycTy 1015, sa jioBa KOA Meera FleTpCKa HeAajieKo
| OA OcTpoBCKora jesepa. 0 CMPTH BjiaAHMHpoBOJ (22 Maja 1016) H
I- ijapa Josana BjiaAHCJiaBa (y <f)e6p. 1018) rji. rope CTp. 122126. 3a
I o6jauiH>eH>e BHSHJC JoBana BjiaAHCJiaBa cjiynce naM MHore canyBane
1 HKone CBeTora /jHMHTpnje H Feopmja X, XI H XII BeKa, KOJH cy
sasAa ottyneHH Kao BHsanTHCKH BOJHHUH 126). 0 BJiaAa^y H
f nponacTH ijapa JoBana BjiaAHCJiaBa H o cjioMy ByrapCKe (y jecen
I 1018) yn. caAa S j i a T a p c K H (I, 2, 744790).

r^. XXXVH-XLVII.
Ose rjiase odyxBaTajy BpeMe OA 1018 AO 1148/9, AaKJie najBetiy necT XI H npBy nojiOBHHy XII BeKa. /I,HKUHJa, npeijnsno reorpa4)CKO jioKajiH30BaH>e Aora^aja, jacne reHeajiouiKe Bese, FAeKaA
M TanHHJe OApe^e^e roAnna BJiaAaFba, OAHOCH c PauiKOM H BnsaHTHJOM CBe TO noKasyje, Aa ce ayTop Kpefee na HBPCTOM H noysAanoM T^y. FjiaBHH My je HSBOP nnaK 6njia >KHBa T p a A H u , H J a
H napoAHO n a M f e e n > e na oTajie H CBC Ao6pe H cjiadnje CTpane
npHHan>a, jep ce nopeA MHOH<HHe noysAannx noAaTaKa, npHKasannx
BPJIO >KHBO H A^TaJLHO, HaJiaSH T3MO aMO H FAeKOJH CyMHbHBH HO-

AaTaK HJIH dap nejacno Hspenen. J\a je flyKJbaHHH y TOJ napTHJH

pasMepno Ao6ap HCTOPHCKH HSBOP, ona^eno je Befe nemhe. 3aTO
iiy ce ja orpaHHHHTH na HCKC npHMCA6e, sa Koje MHCJIHM Aa cy
noTpe6ne H Kopncne.
OcTpBo CB. FaBpHJia AaHam^H cy CrpaAHOTH KOA HpeBJiaKe (KpTOJie) y THBaTCKOM sajiHBy BOKC KoTOpCKe.
BOAH KpaTaK nonpenHH nyT KOHHOM y KoTOp127). KoTOpann
cy ce npoTHB /l,parHMHpa, jep cy CHJIH Kao AP^BKH
H PoManH na CTpaHH qapa BacHjinja II, a ceM Tora
cy Kpajba BjiaAHMHpa H cTpHu,a My /JparHMHpa, AO nejoin BJiaAapa y SaxyMJby H Tpe6ntt>y, 6 y r a p C K H M sasa126)

y n. HJiycTpoBana Aena IUjiyM6eprepOBa H Mojy Povijest I na BHUIC Mecra.

127) J i r e c e k , Das Christ. Element 27; S u f f l a y , Kirchenzustande (y
s6opHHKy Albanien I, 230); H a K H f e e n o B H t , BoKa
Hacejta KH>. IX, 249).

459

458

jiHMa, a TO cy OHH sancTa H SHJIH, napOHHTO sa ijapesa Canynjia

H TaspHJia PaAOMHpa. /JparnMHp oneT npenyo je HS SaxyMJba
(BepoBarao MS CTona), Aa nocjie CMPTH BjiaAHMHpoBe, KOJH HHJC
oeraBHO noTOMKa, npHMH Kao cpncKO-AyKJbancKH Kpajb H H T a s y
Ap>KaBy ,,OTaija H AeAOBa" y CBojy BjiacT. JbyTomnp 6no je,
npeMa /fyKjbaHHHOBHM penHMa, patuKH BCJIHKH >Kynan join H npe
/JparHMHpoBe CMPTH, AaKJie H npe 1018. To snann, Aa je H JbyTOMHP HeKoii 6no fiyrapcKH Basaji sa ijapesa CaMynjia H FaBpnjia PaAOMHpa, THX BPXOBHHX rocnoAapa PaiiiKe join OA 998.
IlpeMa TOMe JbyTOMHp ce BepOBarao noKopno CaMynjiy sa ja.ApancKe Bojne, KaA ce u,ap Bpafeao npeno Bocne H Pauine Kyfcn
y Flpecny. OBO oneT snanH, Aa je JbyTOMHp Morao Aa 6yo,e paiiiKH
BejiHKH >KynaH jom H npe 998. OH je AaKJie HJIH CHH HJIH ynyK
OHora neHMeHOBana pauiKora BejiHKora >Kynana, KOJH je OKO 973
Ao6erao Kpajby IlpeAHMHpy H 976/7 oneT ce Kao BCJIHKH >Kynan
BpaTHO ys noMofc IlpeAHMnpoBy y PauiKy128). >KeHa JbyTOMHpoBa
naK 6njia je Khn HHane no HMeny nenosnaTa 6ocancKora BjiaAapa.
KtH OBora JbyTOMHpa 6njia je >Kena /^parHMnpoBa. CasnaBiuH
sa npeKy CMPT cBora My>Ka, no^e ona no TOM TpyAHa Kyfcn y
PauiKy, ajiH ne nauiaBiiiH oi^a BHiue y >KHBOTy, ocTaBH y ApyuiTBy
MaTepe yAOBnqe PauiKy H Kpene y Bocny ,,K yjau,HMa", KOJH cy
T3Aa (1018) jaManHO no OHCBOJ CMPTH BJiaAajin y BOCHH.
Taj je nyT HS rpaAa Paca (KOA Aanaiiifoera HoBora Ila5apa) BOAHP
npeKo nopenja ropfee APHHC, A^KJIC Kpos /I.pHHCKy >KynaHHJy onora
BpeMena, HJIH AOijHHJera IloApHH>ali9). OBAC, y MecTy B p y c n o
B p y c n a , OKO 10 KJIM na HCTOK OA Oone POAH flpayAOBHqa cnna /I.ofipocjiaBa (1018), KOJH je HOTOM npoBeo
y BOCHH (AaKJie AO 12 roAHHe >KHBOTa), a OHAa je Kao
sMe^y 13 M 18 roAHHe) Kpenyo y /^yfipoBHHK. YSMCMO
Jin Aa ce TO s6HJio y neTnaecTOj My FOAHHH, /l,o6pocjiaB je Aouiao
y /tydpOBHHK OTnpHJiHKe OKO roAHHe 1033 (1018 -\- 15). IloTOM ce
Ka>Ke AaHauiH>H /JyKJbanHHOB TCKCT OHCCHHO y fly6poBHHKy
ynyKOM uapa CaMynjia H c H>OMC POAHO neT cnnoBa, IUTO 6n OTe, yseTO najcTpo>Ke, OAroBapajio BpeMeny HSMe^y 1033 H 1040.
!28) FJI. rope CTp. 450.
129) FJI. rope cxp. 441.

BJie je .HyKjbaHHHOBO npnnaibe y cyiiiTHHH SncTpo H BepoBaTHo, jep sancTa Monce A& OAroBapa OHUITHM npHJiHKaMa onora
BpeMena, AJIH OHO mTo nenocpeAHo nocjie Tora CJICAH, y nynoj
je npOTHBypeMHOCTH c nocjieA^HM cTaBKaMaflyKjbaHHHOBanpHnaiba.
y JleTonncy ce nanMe Ka>Ke, KaKo je no CMPTH 6yrapcKora i^apa
(JoBana) BjiaAHCJiaBa (f y cjpedpyapy 1018) BHsaHTHCKH uap BacnjiHje II sayseo MHTaBy ByrapcKy, PauiKy, Bocny H csy roptt>y
AajiMauHJy (HJIH /^yKjbancKy AP>KaBy), IUTO noTnyno OArosapa HCCTOPHCKOM <|>aKTy, a OHAa ce OAMax npejiasn na JiyKaBy yjiory,
IUTO jy je H Meljy BnsaHTHHiJiHMa H Metjy Cp6HMa nrpao sa BHsanTHCKe OKynau,HJe ^odpocjiaB, KOJH ce HHane npeMa ropH>HM
penHMa AyKJtaHHHOBHM, KaKo BHAecMo TCK P O A H O y BpeMe
CMPTH ijapa BjiaAHCJiaBa, TO jecT 1018. LUra BHtue, H H>eroBHx UCT
CHHOBa OAMax ynecTByje y ycTaHKy H y paTOBHMa c BHsaHTHHUHMa.
Ty ce A^Kjie /I,o6pocjiaB npHKasyje Kao speo HOBCK, KOJH H caM
HMa OApacjiHx CHHOBa, 6ap HSMe^y 15 H 20 roAHHa. Ms noBHsaHTHCKHx HSBOpa oneT snaMO, A^ je npBH cpncKH
npoTHB BHsaHTHCKe BJiacTH CyKHyo HSMe^y 1034 H 1036 13),
,AaKJie joui OHAa, KaA je nocMpneTy .HofipocJiaBy, po^eny 1018,
6njio HaJBHine 17 roAHHa, a KOJIHKO JIH je TCK MOFJIO A^ 6yAe ro^HHa fteroBO] neTOpni^H CHHOBa! CBC OBO noKasyje, A^ O B a K o
HenpOMHiujbeHO H fipecMHCJieno lion ^yKjbaHHH HHJC HHKaKO Morao
Aa nnuie.
Bek je ASBHO ona>KeHo, Aa je /tyKjbanHH Ha TOM MecTy yHHHHO iy Kpynny rpeuiKy, IUTO je OHHTO noMeuiao Ap arOMH P OBO
uocMpne flo6pocjiaBa ca CTe^anoM B o j n c j i a B O M , ou,eM 6pafee
TojcjiaBa, Mnxajjia, Caraibera (?), PaAOCJiasa H npeAHMHpa. Jepcsa
jjejia, IUTO 'HX JleTonnc npHnncyje ftofipocjiaBy, nosnaTa cy AeJia
CTe^ana BoJHCJiaBa BHsaHTHCKHx nncai;a CKHJIHUC H KeKayMena,
na H nacjieAHHK My Kpajb Mnxajjio (Michala), y no CKHJIHU.H H
no /JyKjbaHHHy, CHH je Cre^ana BoJHCJiaBa. 3aTo je BeoMa BepoBaTHO, KaKo MHCJIHM, A^ je oHAe, rAe je y JleTonncy pen o po^en^y
JlofipocJiaBJbeBy H aeroBy nojiacKy y flydpoBHHK, ncnajia rpeuiKOM
joui H a j p a H H J H x npenHCHBanaKpaTKacTaBKa, yKOJoj jesap 6njio pejeflparHMHpHMao joui HS n p s o r a 6 p a K a c H H a B o j H ) fji. J i r e c e k , Gesch. der Serben I, 231. flpyni je ycTanaK, KOJH je
c noTnyHHM nopasoM BHsaHTHnaua, 6no 1043 (ibidem).

?sSS^

aSs>ot'S5

Eg

a s t < J S

CJvooo^ac5vt3a^-r

s|liii:filsi35:
\:i^
iiPiJ iiil l s-:-j :s | ||
:
s
t
:
;
s
8 i fi "i B.I s j

?iill2'qlsSs?sl""l'gl'*ISl*!"=18s*'

' E l g p g *,<-" sJ.2 s S g S| n ^ S ^ s |

** s P.

hif i o S p-|f f s I go|,:^i g s s g| g a s s.;

1.

t?5'

It'

DO
P

0'

3
*S,
ft.

l i ^ f i j s i i ^ i -l-s'M|!lsll;^-= =

>
s

gS ^ -is- ag Ss ^? -| i soos3- os

^HFSl'Iii! 'vl"^3lj^:I=SiIs

f l >

>

r t

& 3

gH g* O<'&
If pj E! coo * ni
- , 0 < ^ ^ g g . g c o a

|g- "|
I s o l d s s^if =
s||E |o S$So
s^i 85"isBJi||gg-ilg^siEllsii*!^
| S s g _>5
S " ^^
S 8 '|.g
s1s
^sB 1n ss* ligsH) ss3*2^.0;
.^g g I J g | S l - e g
52 *i i i ;| i 4Sp sS : - :Si|
i-1!!!? ^i^
sl5f |i S|a||
^^ll"sf8gS0;S=lII|

as1'81_S0S^elg>S*g'<
o.^i0^wov(^KSjyso3iaa53:sds

[TOCTynno npeMa HJiaHOBHwa 6yrapCKe u,apc

nopoAHii,e BeoMa jty6asHO H 6JiaronaKJiOHo, TaKO Aa HHje^ 6njio pasjiora,
6e>Ke HS seMjte (o. c. ibidem).
133) Tpe6a HCTaKHyTH, Aa ce JlyinijeB jiaTHHCKH TCKCT H Op6nHOB Taji
jancKH npeBOA na onone MecTy , TAC ce roBOpH, Kaico je flo6pocjiaB Aouiao
Ay6pOBHHK, 6aui He noAyAapajjr OA peHH AO penn; jep AOK JlyijHJeB Ka>e,
je /Jo6pocjiaB y AeTHHCTBy BaciiHTan y BOCHH, a OHAa Kao MJiaAHfc noraao i
O A r o j y y /Jy6pOBHHK K HCKHJvi cpOAHHijHMa, Op6nHOB TeKCT Kawe, Aa
H
O

- l ^ i P . P * o f f Q p O S B * O S o S ? P

^^^si isil5S^l
!lll
K s* 2T

? p ^ ^ P
r t Q ^ p p p p p

s *K ! s" O3^ TgDTO W

0 *
(P
p p *< s

36or Tora ja npeAJia>KeM OBy KopeKUHjyflyKJLaHHHOBaca^aiiiftera TeKera noTKpaj rjiase XXXVII, a yneo caM je H ropey
TCKCT : ,,Peperit autem filium masculum in itinere, in iupania
Drinae, in loco qui dicitur Brusno vocavitque nomen eius Dobroslavo. Qui nutritus est in Bosna usque dum esset adolescens,
post a parentibus educatus est Ragusii. Genuit autem Dragimirus
de prima uxore filium Voislavum, qui accepit134) qxorem puellam
virginem speciosam, nepotem Samuelis imperatoris"135). CaMO
OBOM HnoTesoM H KOpeKii,HJOM MO>Ke ce odjacHHTH, OTKyA Hon
JJyKjbaHHH TaKO Kpynny HCTOpHCKy JIHHHOCT, Kao IIITO je Cretan
BoJHCJiaB, a nnja A^a nnane TaKO Ao6po nosnaje H AeTajbHo npnKasyje, nasHBa HeHcnpaBHHM HMCHOM /lodpocjiaB, H OHAa, OTKyA
ona xpOHOJioiiiKa neMoryliHOCT, Aa 6n y Bpycnn 1018 poijeHH
^o6pOCJiaB 6HO HAeHTHHaH

C MHOFO CTapHJHM CTe(J)aHOM

BOJH-

cjiaBOM. HajsaA Mojy HnoTesy, Aa ce BoJHCJiaB (a ne AodpocjiaB)

o>KeHHO ynyKOM i^apa CaMynjia noAynnpe H TO, IIITO cy Byrapn
y ycTaHKy 1072/3 fiyAyfcw Aa cy A ^ p e K T H H DOTOMUH uapCKe
AHHacTHje CaMyHJIOBe HsyMpjiH nsadpajiH qapeM KoncTaHTHHa
BoAHHa, 6aiu Kao ynyKa BoJHCJiaBjLCBa, a cnna Kpajba Mnxajjia,
CHHa noMenyTe dyrapcKe npHHu,ese136).
OA BH3aHTHCKHx H3Bopa, KOJH roBope o CTecJjaHy BoJHCJiaBy
M IberoBHM 6op6aMa c BHsaHTHHijHMa, CTOJH na npBOM MecTy CKHjiHu,a 137 ), HHJH je HSBeuiTaj Beii Aasno nosnaT. y HOEHJC ce BpeMe
Hauiao joui jeAan BHSaHTHCKH nncau c Kpaja XI BeKa, K e K a y M e H .
y ACJiy ,,Strategicon" (STpaTTj^ixov) Aajyfen BHSaHTHCKOM BOJBOAH
JJo6pocjiaB 6aBHo HCKO BpeMe y BOCHH a OHAa, daujiauien mnpnjamejbCKHM
3Ctcefl,aMa, CKJIOHHO ce y flydposHMK (AaKJle n o 6 e r a o HS AOMOBHHC).
134) OHO ibi (T. j. y /Jy6poBHHKy) HSMe^y accepit H uxorem y caAaiuaeM
TeKCTy flyKJLaHHHOBy, rpe6a yseTii Kao AOI^HHJH yMCTaK, KaA je Befe ncnajia
CTaBKa o BoJHCJiaBy, Aa JiorHHKH noBence /J,o6pocjiaBjbeBO daBJbefte y fly^pOBHHKy C H>erOBOM >KeHHA6OM.

o
s

s
p
o

(T>

OV
13
0

s
e

o
o

d^n WOH3HXHB8H8 glQl ^HdXQ

BoJHCJiaB, o6jaiuH>aBa cjinnna npoijeAypa Kao H. np. ona saMena CsaTonjiyK (Svelopelek) sa BVAHMHP y rjiaBH IX. To je AaKJie caMO KOHseKBeHTHo npOBCAena
^OD,HHja HSMena.
ise) Yn. r i e T p O B t , KHHSb KoHCTaHTHHt BOAHHT> (CdopHHK* CTaTen no
cjiaBHHOB'EA'BHiK) . , B* V(. JlaMa H dKaro, IleTporpaA 1883, 246); Z l a t a r s k i ,
Geschichte der Bulgaren T. I, Leipzig 1918, 87.
137) G e d r e n u s ed. bonn. vol. II, 543545.

462

(cxpaxnry) ynyxe, KaKO AS ce nyBa, Aa ra Henpnjaxejb He

H He ynponacxw, KeKayMen roBopw o Cxe^any BojncjiaBy na
Mecra. MHCJIIIM Aa HHHHM KOpncno A^JIO, aKo OBAC HsneceM AOCJIOBHH npeBOA OBHX Aiecxa.
FIpBO Mecxo XHHe ce xeuiKora BHsanxncKora nopasa y jecen
1043: ,,Ho KaA TOA yijem H onjbaHKam seMJby H>eroBy (HenpnjaxejbeBy), aKo HMa OHAC KJianaija, Kpos Koje CH yuiao, ne Bpahaj
ce HCXHM nyxeM. OHH (nenpHJaxe^H) he nauMe nosnaBajykH
xeiiiKohe KJianaija H>HX sanocecxn H xe6e ycxaBuxn na nyxy,
KaA ce 6yAeui Bpafcao. TaKO ynnHH H T p e 6 n H > a H H H C P ^ H H
(oe Tptffo6vioc o? Ssppog = Cxecfmn BoJHCJiaB)138) niaBapy (Kaxenany)
/Jpana Mnxajjiy, cnny KanneJiapOBy (jioroxexoBy), y /tyKJbH (sic
AtoxXsiav) H noryfiH BOJCKy H>eroBy |(Xaov a6ro = gentem ems =
HapoA, BOjcKa), Koja je 6pojH;ia npeKO 40.000 JtyAH. MsauiaBuiH
HaHMe noMenyxH (Mnxajjio) na AyKJby, onjbanKa je, ajia BpaxHBiun
ce naije noceAHyxe K^ani^e, Kpos Koje je ysauiao H 6yAe yxBahen.
M Aa je oAMax yAapno ApyrHM nyxeM, 6ao 6w HSHiiiao 6es
ajiH 6yAe yxBafeen 36or p^ase OA^iyKe, HJIH 6ojbe, s6or
HCKycxBa"139).
flpyro MCCXO XHHC ce HCKC Hnane Henosnaxe ennsoAe HS
Boxa Cxe4>ana Bo^HCJiaBa, HSMe^y roAHna 1043 H 1050,
HeKaKO yMp'o. KeKayMen npHna: ,,noMeHyfey XH H ApyKHHJy
HeKora HOBeKa HS napoAa (l^vtxoo, xo jecx HOBeKa, KOJH HHJe BHsanxHHaa). KaxaKa^on (KataxaXcov) KJIHSOMCHMX (= KjiasoMeH>aHHH)
je cxpaxHr ^y6poBHHKa. H xxeAe cxpaxar Aa nocxaBH noH snaK (xpo4>ejuo) noMofey npexBOpna npHJaxejbcxBa. y 3exH
(Zsvra) H y Cxony (SLC T-^V Stdpov) 6no je cxapeiiiHHa (TOTrdp/Yjc)
xadopHMa /lajiMauHJe B o J H C J i a B .flyKJbaHHH (Boio^-Xdpoc; 6
. >Ke;ieo ra je Aa CBJiaAa. Ila inxo ypaAH? OnpHJaxejbH
ce c H>HM majbyhH My Heiirke AapoBe ii HcejiefeH Aa ra y xoMe
npesapH. Ho OH, HaKO je 6no HOBCK HS napoAa, HMao je
138) Ms penH Tpe6HH>aHHH Bajba saKJtyHHTH, A& ce CTC^H BoJHCJiaB
POAHO y Tpe6HH>y (TpaByHHjH), FAC My je oxaij /^parHMHp sancra 6uo BJiaAapOM
OTnpHJIHKe OA 990 AO 1018.
139) G e c a u m e n i , Strategicon ed. Wassiliewsky et Jernstedt. rierporpaA
1896, 25-26.
14) To jeer: Aa ce npocjiasn (sapo6jbeH>eM Cxe^ana BojHCJiaBa).

H HCKycxBOM cxeneny MyApocx, na npHMauie

H OAroBopH, Aa je p o 6 ijapeB, xo6on<e s6or BpcHofee H
cxaxHroBHx. A KaKO je cxapemnna (xonapx) HMao cnna ynpasa
nopyHHBaiue cxpaxnr, Aa fee My KyMOBaxH KOA KpuixeH>a.
je naK cxapeiiiHHa c BecejbeM Kasao H ,,AKO sanoBeAam" H
^n y Kyhy Mojy", cxpaxwr ne xxeAe. yrjiaBe Aaiaie odojnua,
fee y cpeAHHH HSMe^y OKpyH<ja cxpaxnroBa H Kpaja xonapxoBa
AyxoBHO poA^HMCxBo (oKyMHXH ce). M HMa^aiiie cxpaxnr
6pse ^a^e, onpeMJbene sa Mope (ys Mope nanMe je CHJIO OHO
Mecxo), Aa ra, KaA naMHrne, CBjiaAajy H 6ai^e y 6psy jia^y. A ncxy
naMepy HMao je H xonapx H HMao je xpadpe JbyAe npnnpeMJbeHe
na cKpOBHxy Mecxy, Aa naBajie, KaA ynnnn snaK, uixo HM ra
H Aa OHAa CBjiaAajy cxpaxara H H>eroBe npaxnoue. To ce H
OOXOM cy ce cacxajiH, H3Jby6HJin H ceAome. Y nac AaK^e, KaA cy
noceAajiH, na Aana snaK OKpy>KHiue cxpaxnra H cBeaafiuin My pyKe
H Hore OABeAy H>era CBesana H ca CHHOM H>eroBHM H ca CBHMa
H>eroBHM npaxHoqHMa na H 6pse Jia^e Hberose OAByKy y CXOH
TaKO cnjiexKaMa H saMKaMa, KOJHMa xxeAe (Apyrora) Aa yxBaxn,
6yAe (caM) yxBaiien na cpaMOxy PHMjbana. 3axo nasn, Aa OHO
mxo jiyKaBo CMHiujbaiu, ne 6yAe noSeAHHM snaKOM
Apyrax; Hecpefea nanMe JCAHHX nocxaje cjiasa H AoSnxaK
Tpe6a AaKJie Aa paAnui npoMHuubeno. Ja XH nanMe He HSHCCOX
AaBHHx sroAa, neroiuxo ce H e A a B H o s a n a u i K x A a n a s6HJio.
Yonuixe Befenna cxpaxnra OA xo6o>Ktt>Hx npHJaxejta CBOJHX npexpne
3JIO"U1).

/^yKjbaHHHOBy KasHBa^by y TJI. XXXVIII HMao 6nx npHMexnxH

joui OBO: Apliza y xeKCxy Jlyi^njeBy'( H OpfiHHOBy) y cxaBijH:
,,caepitque praeliari cum Graecis et obtinuit terram usque in Apliza", OHHXO je HCKBapeno sa Topliza, a xo je jaManno pdjiacx y
Cp6nJH OKO peKe Tonjinue (KypmyMJIHja H H^OHHHK) na sanaA OA
Hnuia. To 6n snanHJio, Aa ce BojncjiaBJbeBy ycxanKy npHApyn<HJia
H PauiKa, uixo HHJC BepoBaxno. Mecxo Vuranie je AanauitbH Bpaw>
(99 M), ysBHCHHa y AOH>OJ 3exn HSMe^y OoAropHue H ceBepne
o6ajie CKaAapCKora gjiaxa142). Jupania Kezca je Ta^o y
i) C e c a u m e n i , Stategicon ed. cit. 2728.
U2) flcTpe6oB-b, Cxapa Cep6ia H Aji6anw (CuoMenm Cpn. Kp.
KH>. XLI, BeorpaA 1904, 152, P o B H H C K i H o. c. HsB-fecxw 1. c.) 202203.

464

ropjy (caMo u i T a M n a H H /JyKjbaHHHOB TCKCT KOA

rpeuiKOM Rezca, ajin JlyijnjeB pyKonnc H Op6HHn HMajy CJIO>KHO
Kezkd). 0 JbyioBHiy, BJiaAapy SaxyMjba, FJI. rope erp. 215.
Cursilius toparcha BepoBaiHO je HJiaH nopOAHije XpooeXios, rji. Jir e c e k , Gesch. der Serben I, 232. Cermeniza seTCKa je >KyiiaHHJa LJpMHHija, FJI. rope CTp. 452. Prapratna je 6HJia >KynaHHJa c BjiaAajiaHKHM ABOPOM HSMe^y Bapa H y;mHH>a (Aanac MapK O B H f c H ) FJI. Jby6a J o B a H O B H k , /JyKjbaHHHOBa ripanpaiHa
(CmapHHap Kit. I, BeorpaA 1884,6971) H rope CTp. 452. Clobuco AanaiiiHbe cy pasBajiHHe neAajieKo OA Tpednjba y XepijeroBHHH, KjiofiyK. Udobic (Opdnnn: Vdobre) HSHaKanceno je HCKO
HMe (XyAOBHK?).PeKa Dajussium TeKCTOBa OHHTO je HCKBapeno
OA 1/aiussium = Aanac Bojyiua. Barezi cy AaHaunte pasBajiHHe
Maja Balezit KOA CnaApa (FJI. Sufflay, Stadte Alb. 25 H Jppen
y capajeB. ,,Fjiac.u 1899, 772.)
MMena Saganech H Deria nejacna cy, AOK je Domanech no3naTO CJIOBCHCKO HMe /],OMOH>er (yn. Miklosich, Personnennamen
271 H M a r e t i c y ,,Radu" 81, 128). O >KynaHHJama Tpgjby,
O6;iHKy, KynejiHHKy, JlyKH, OoAJiy>Kjy H Mesy c ByABOM rji. rope
cxp. 452. MMC Scrobimesi OHHTO je H3naKa>KeHo;
TO HMa Aa 6yAe HCKO Tpe6nH>CKO n^eMe. Privilegium
OBAe Hcnpasa (yn. o TOJ penn P a o l i - L o h m a y e r , Urkundenlehre 1820). 0 HCKBapenoM TeKCTy y r;i. XL yn. rope H
HHKOJiajeBHfc y JlemonHcyMam.Cpn." Kit. 110, 383LIlpasHHHa
y TeKCTy flyKJbaHHHOBy (FJI. rope CTp. 357) snanH, Aa je na TOMC
jviecTy Hcna^o rpeiiiKOM paHHjnx npenHCHBana HCKO HMe. 0
6yrapCKOM ycTaHKy H BoAHHy, yn. nerpoBiD, KHHSB KoHCTaHTHHT>
BoAHH^b (C6opHHK?> CTaTeft no cjiaEHHoptAtHHio. FleTporpaA 1883,
239264); J i r e c e k , Geschichte der Serben I, 234235; Zlat a r s ki, Geschichte der Bulgaren (6791396), Leipzig 1918, 87-89.
y roAHHe BJiaAaiba BojncjiaBa, Mnxajjia, PaAOCjiaBa H BoAHHa,
KaKO HX HMa caAaiiJHbH TCKCT /J,yK^>aHHHOB (Bojnc^aB 25, Mnxajjio
35, PaAOCJiaB OKO 16, a BOAHH 26 rOAHHa), ne MOHCCMO ce noys; OBAC cy MOHCAa ypanyHaTe H cyBJiaAapcKe roAHHe na H roynpaBJban>a noneKOM HCCTH AP>KaBe. M oneT je Hejacno
PaAOCJiaB^eBa cnna Cocciapar, AOK je Pidnech (rji. XLI) OMHHCKBapeno Pribinech = TlpHdnHber, SaHHMJbHBo je, Aa

46S

(y TJI. XLII) Ka>Ke sa npBora AyKJbancKO-dapCKOra apxnenncKona IleTpa (OA 1089 AO OTnpHJiHKe 1110) bonae memoriae
vir", IJITO cBaKaKO snanH, Aa /JyKJfcaHHH nnje nncao AaBno nocjie
CMPTH FleTpoBe H Aa je cnoMen Ha H>era joui HCHBCO y dapcKOMe
KJinpy. y /JyKjbaHHHOBy caAaH>eM TCKCTy (FJI. XLII) Tpe6a HCnpaBHTH OHAC rAe ce Ka>Ke ,,Branislavo nati sunt sex filii" y septem, jep na TOM je Meery, rpeuiKOM npenncHBana, ncnajio HMC
Draghichna, Koje ce y AOUHHJHM rjiasaMa TaKO HCCTO jaBJba (FJI.
H H K O J i a j e B H b y JIemonncy" KH>. 110, 39). 0 BeHHan>y JaKBHHTC, Khepn BapaHHHa ApxHpnca, c BOAHHOM, CHHOM Kpajba
Mnxajjia, Ka>Ky H Annales Barenses (Mon. Germ. hist. Scriptores
vol. V, 60) OBO: ,,1081. Et in mense aprilis Archirici perrexit ad
Michalam regem Sclavorum deditque eius filio (sc. Bodino) suam
filiam uxorem". HMC Jaquintus (HCCH. Jaquinta) OA !Hyakinthos>
jaBJba ce Heero y XI H XII BeKy y Bapnjy H y cyceACTBy (FJI. Codice dipL Barese I, 4, 23, 51, 59, 60, 92, 93, 104, 106 H J i r e C e k ,
Gesch. der Serben I, 246 6e;i. 4). O pauiKHM >KynaHHMa, 6pahn
ByKany H MapKy, yn. rope CTp. 85. Po6epT FBHCKapA yMp'o je
17 jyjia 1085. ^a je BOAHH To6o>Ke BpaTHO /I.panKH TeMaT i^apy
AjieKCHJy, FJI. rope CTp. 57. 0 rpo6y BpanHCJiaBJbeBy H H>eFOBHX ApyroBa, yn. rope crp. 235. Vji. H L u c c a r i , Ristretto 14
AO 15. BpeMe BOAHHOBC CMPTH Mo>Ke ce HajBepoBaranje OA~
PCAHTH FOAHHOM 1101/2.
yKJbancKa HCTopnja OA CMPTH BOAHHOBC AO 1148/9,
o je anajinsoBaHa Befc rope na CTp. 84 104, saTO fey
naneceM TCK HCKC noTpedne SejieiiiKe.
Cosar je Casarus, nosnaTo naM KOA AajiMarancKHx PoMana XIXIII BeKa, OTa^ie H xpBaTCKH naTpOHHMHK na KpKjr
(roA. 1487) P e t r K a s a r i c (Fji. J i r e C e k , Romanen, III, 15).
Qariza (FJI. XLIV) jecy jaManno ocTpBa Fopnua THK jyroaanaAHe
o6a;ie CKaAapCKora djiaTa; OBAC je na Konny 6njia K p a J H H a
c rpofioM Kpajba CB. BjiaAHMHpa (r^. rope CTp. 104 H 5IcTpe6oBi> o. c. 159). 0 Ka^ojoany KoMHHHy rji. rope CTp. 87. y
Bapy 6njia je cafiopna upKBa CB. Feoprnja, AOUHHJC npeTBOpena y
(r^. M a r k o v i c , Dukljansko-barska nadbiskupija 179-186)
Sirac jaManno je nearoAHa Kpafeennua (HJIH rpeuiKOM npennHsnaKaHceno) sa S(i)racimir. O BHsaHTHCKOMe BOJBOAH
30

466

KoHTOCiecJmHy FJI. rope cip. 95. Castellum Obolon je

rpaA O6oa KOA LJpnojeBHiia PHJCKC (ni.
flcTpe6oBB
o. c. 153154). 3a (})opMy Decatarum (Koiop) FJI. rope crp. 456.
XXIV XXVIII xpeaxcKe
0 caMoerajiHOM nacraBKy xpearcKe peAaKijHje JleTonnca
Fiona /JyiobaHHHa, yn. rope erp. 163. Jesrpa OBC KOHTHHyaijHJe jecre
BJiaAaite npajta #MHTpa SBOHHMHpa (10761089) H npeKa my CM pi.
Ja cam o TOMC nHiafty AerajhHo pacnpaBJLao y paA^H ,,0 smrti
hrvatskoga kralja Zvonimira" y naconHcy ,,Vjesnik hrv. arheol.
druStva. N. S. VIII, Zagreb 1905, 129 (H nanoce) H y MOMC AeJiy
,,Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara" knj. I. Zagreb 1925,
585 590. Tome pasjiaraity HMaM caAa Aa AOMeineM caMo TO, Aa
H D o l g e r , Corpus der griechischen Urkunden des Mittelalters
und der neueren Zeit. Regesten II (10251204). Miinchen 1925,
CMaxpa HHCMO ijapa AjieKCHja KoMHHHa (Aarapa 1088 mitte) y cyIIJTHHH ayieHTHHHHM : wes liegt tatsachlich ein Brief des K(aisers)
zugrunde" (cxp. 39 6p. 1152). CeM rora AOHOCH (crp. 40 dp. 1152a)
H 6e^eniKy o uapeBy nwcMy KpajLy SBOHHMHpy no xpBaiCKOM naCTaBjbany H nance: ,,Der tot Zvonimirs fallt in die jahre 1088 Oder
1089; die ausfertigung des kaiserlichen schreibens diirfte also ebenfalls in diesen zeitraum gehSren. Der in der kroat. chronik wortlich
angefiihrte satz gehort seinem tenor nach dem papstlichen, nicht
dem kaiserlichen schreiben an u . HHtepecaHTHO je, Aa OHH xpBaicKH HHCI^H, KOJH He fee A^ npHXBaie KasHBaH>e xpBarcKe peAaK^Hje ,,JIeTonHca Ilona /lyKJbaHHHa" (na HBana ToMaiunfea H
yrapCKO-nojbCKe KpoHHKe MS XIII BeKa) o npenoj CMpiH Kpajba
Koja je pasMepno H Aocxa Ao6po ^amnpana (JCAHHH
y HHiaBOM Jlexonncy) jep Aa ToMa apxuljaKOH caMo
a je Kpajb SBOHHMHP ,,yMp'ou (mortis debitum solvit) y
Apyry pyKy AOKasyjy, Aa ce /^yKJbaHHHOBo nedyjiosno H anaxpoHMCTHHKO npHHaifce o KpyHHcaity KpajLa ,,CBeronejierau na /lyBan>CKOM nojby, OAHOCH y ciBapH Ha xpBaiCKora Kpajba
OKO 925!

Op6HHoee 6ejieiiiKe
TeKCxy JlexonHca Fiona
CBOMC npeeoAy AOAao je Op6HHH ca crpaHe HCKC 6ejieuiKe, OA KOJHX
cy OA HHTepeca OBe:
K CTpanH 298 nauiera H3AaH>a: Altri hanno Seleucia [sa Silodusia] et
credo che questa sia quella, ch'e posta sopra il fiume Echedofo, ch'e in Macedonia.
K CTpann 301: Costui si chiamo prima Budimir; ma perche fu il primo
de' re, che si fece christiano, fu chiamato Svetopelek, che a gli Slavi suona
,,fanciullo santo". Et gli scrittori Italiani lo chiamano Sueropilo.
K CTpana 304: Pianure di Dalma, hora chiamato Hlievno.
K CTpann 305: Di questa divisione del regno fanno mentione etiandio
il Biondo et Alberto Crantio.
K CTpann 308: Questa citta (sc. Dioclea) fu destrutta da Samuelo
Bulgaro.
K CTpaHH 312: Dicono altri, che Christivoi, overo Ostrivoi, nipote et
non figliuolo di Tvardoslav, successe nel regno, non havendo Tvardoslav lasciato alcun figliuolo.
K CTpaHH 313: In questo tempo fu Belicio bano di Croatia Alba.
K CTpaHH 316: Altri essemplari dicono, che lo trovo in Sirmio.
K CTpaHH 319: Qui s' inganna questo autore, imperoche la citta di
Rausa fu fondata innanzi a questo tempo 700 anni.
K CTpaHH 324: Luca e in Bosna appresso la citta di Tuhaglia.
K CTpaHH 328: Li Rausei comparano da questo re (sc. Silivestro) le
ire isole, cioe Giupana, Isola di Mezzo et Calamota.
K CTpaHH 333: Altri essemplari hanno Preslava [sa Prespa].
K CTpaHH 360: Questo Bodino regno del 1100r com'appare in un instrumento de'monaci di Lacroma.
K CTpaHH 360: Altri essemplari hanno Mauro [sa Marco].
K CTpaHH 364: Questo castello presero i Rausei al di di Pascha per
mezo d'alcuni Docleati.
K CTpaHH 368: Questo Giorgi regno, come si vede ne' privilegi di Cataro, del 1115.
_
H Jlyu,Hje AOAao je Befcn 6poj 6e;ie>KaKa H K Teioy flyKJbaHHHOBy , H
MapyJiHfcesy ( J o a n n e s L u c i i Notae ed. Amster. pg. 439448), ajin one
BHUie HHCy OA Ba^HOCTH. 3aTO HX HHCaM HH AOHCO y OBOM6 H3AaH>y.

469

TeKCTOBHMa JlexonHca Fiona

Absarus, Absirtio, civit. et epp. 306 bare, barris, poglavica, dux BulgaAchrida, Ochrida, (regio)
333
rorum
389, 390
Alamanii, Tedeschi, Nimci, GerBarezi, Bareci, iupania
354, 355
man!, gens
312, 313, 405, 406 Bari, civitas
360
Albania, regio
368 barris v. bare
Alexius de Condistefano, Alessio di
Basilius (II), Basilio, imperator
Condi Stefano, dux Graecorum 372
Graecorum
336, 341, 344
373 Beira mons v. Pini mons
Anastasius, Anastasio imperator 293 Belcanus, Belcano, iupanus Rassae
Antibarenus, Antivarino (anon.) 349,
360, 365, 366, 367
350, 353, 354 Bela I, kralj ugarski, rex PanAntibarium, Antivari, civit. et epp. 306
noniae
416
Antibarensis civitas, Antivari 348, 369, Bellina planities, campo Bellino 322
370, 371, 372
Bello, Bellimirus v. Pavlimir.
Antiochia, civitas
358, 359 Benedicti monasterium in insula
Apliza v. Topliza
Lacromonae (Lacroma)
363, 364
Apulia, Puglia, Pulja, terra 314, 319, Benedictus, abbas mon. Montis
364, 374, 408
Cassini, Benedetto, abbate del^
Aquileia, civitas
295, 386
mon. di Monte Cassino ,293, 295,
Arausona, Aronsio (== castellum
383, 386
Jadrae, castel di Zara)
306 Bilicusf banus
407
Arbe, civit. et epp.
306 Bodinus, Bodino, filius Michala
Archiriz de civitate Barensi, Archiregis, rex 357, 358, 359, 360, 361,
rizzo della citta di Bari
360
362, 363, 364, 365
Archiriz, Archirizzo, filius regis
Boleslavus, Boleslavo, filius regis
Bodini
. 360
Predimiri I
326, 327, 328
Argolidis campus
403 Boris, Chris, dux Bulgarorum
297
Armenopolos, Armenopolo, dux
Bosna, provincia, bosanske strane
Graecorum
345
296, 307, 311, 312, 316, 323, 324,
Attila, Atila, Ungarinorum rex,
310,
327, 333, 334, 343, 361, 365, 366,
402, 403
386, 387, 388, 398, 399, 404, 409, 416
Baiusa v. Vaiussius
Bosnae banus, bano della Bosna
Balta (= lacus Labeatis)
330
(anon.) 323, 324, 346, 347, 365
Bambalona, Bandalona (= DyrBosnesi, Bosnenses, Bosnjaci
311,
rachium), civitas
306, 399
405, 416

bosansko kraljevstvo
416
Bosonium, Bosonio, episcopatus 306,
307
Bozija milost, locus
351
Branislavus, Branislavo, filius regis Radoslavi 359, 360, 361, 362,
363, 365, 368
Bris, Brisius v. Brus
Brus, Bris, Brisius, filius regis
Svevladi I
293, 383, 384
Brusno, locus
343, 344
Budimir [Svetopelek, Sveti-puk],
rex 301, 302, 304, 392, 393, 394,
395,396,397,400
Budislav (Udislav), princeps 315, 409,
410

Budua civit. et epp.

Budua, civitas
326, 355,
Bulgari, Vulgari, natio 297, 298,
330, 331, 344, 357, 392,
Bulgaria, Bulgarija, regnum 324,
334, 342, 344, 357, 358,

306
359
300,
403
330,
392

Caesarea v. Casaria
Caldana, locus
321
Caloioannes Cumano, dux Graecorum
368, 369
Casaria, Cossaria, Kazarika, Caesarea provincia
300, 392
Canali, Canale, iupania
326, 352
Castreca, mater regis Sylvestri 328
Cataro, civit. et epp.
306
Cattaro, Cataro, Decatarum, civitas
328, 329, 333, 334, 342, 352, 366, 367,
369, 373, 375
Cattarenses, Catarini
342, 343, 373
Kazarika v. Casaria
Cepimir, Cepimirus v. Trepimirus
,Cermeniza, Cemerniza, iupania
326, 348, 354, 372, 373
Cesargrad (= Carigrad)
387
Chelmania regio, il paese di Chelmania, Chernania, Chelmo, Elemano, Ceccomani
327, 330, 346,
347, 356, 366, 371

Chelmo planum, piano di Chelmo,

polje livanjsko, campus Clivno 311
Chlevna (== Chelmania), regio 330
Chrammirus, Caranimir, Kanimir,
Canimerius, rex
311, 404, 405
Chris v. Boris.
Chvalimir, Hvalimir, filius regis
Radoslavi
359
Chvalimirus, Hvalimer, filius regis
Predimiri I
326
Chvalimirus, Hvalimir, filius regis
Tugemiri, rex
330
Ciaslavus, filius Radoslavi, Ciaslav, Seislav, Seislavus, rex
313,
314, 315, 316, 317, 406, 407, 408, 409,
410, 411, 415
Cicilija (= Sicilija), otok
386
Cicilijanska gora
383
Cidomir v. Cudomir
Kyrillus v. Constantinus philosophus
Kys, Chys, princeps Ungarinorum 316
317
Kiskovo, locus
316
Civelino, locus
316
Clivna, campus
396
Clobuco, mons
352
Cocciapar, filius regis Radoslavi,
rex
359, 362, 363, 365, 366
Koloman, Colomanus, rex
411
Com, Cora, iupania
327
Comerniza, iupania
327
Constantinus, Konstantin, imperator, cesar
394, 395
Constantius v. Constantinus phil.
Constatinopolis, urbs 293, 295, 304,
324, 336, 364, 365, 369, 371, 372, 373,
374, 375
Constantinopolitanae urbis imperator (anonymus), imperadore
di Costantinopoli, Graecorum
imperator
295, 298

471
470
Constantinus philosopus, Costantino Filosofo, Kostanc filozof,
Kyrillus,
300, 301, 392, 393, 394
Cosar, Gossaro, familiaris reginae Jaquintae
362
Cossara, f ilia imper. Samuelis, uxor
Vladimiri regis 334, 335, 336, 337,
340
Cossaria v. Casaria
Kossovo, Cossoyus campus
413
Kostanc v. Constantinus phil.
Costantinopolitano imperio
293
Craini, Gazeni, Creani, locus 331, 340,
341
Creani v. Craini
Crepemir v. Trepemir
Cresimirus, Crescimir, rex 323, 324,
327

Kristivoj (== Ostrivoy), rex

405
KriSimir, Chrismerius, rex 411, 412
Croatia, Crovatia, regnum 312, 327,
387, 388, 399. 404, 407, 411, 416
Croatia Alba, Hrvati Bili
306, 311,
313, 323, 324, 327
Croatia Rubea, regio
306, 324
Crusceviza, Crusceviza, iupania 326
Cuceva, Cucieva, Cucievi, iupania
326, 355
Cudomirus, Cidomir, banus Croatiae Albae, bano di Croatia
Alba
323
Cupelnich, Cepelnia, Cuprelnyc,
iupania
326, 354, 355
Culfo de Cattaro
329
Cursilius, Cursilio, toparcha 347, 348,
349, 350, 351, 353
Dalma, planicies, locus, pianura,
luogo di Dalma
304, 306, 399
Dalma (= Delminium), civitas 386
Dalmacija donja
387
Dalmacija ornja
399
Dalmatia, provincia romana 295, 386
Dalmatia, regnum 318, 319, 331, 333,
344, 345, 365, 388, 404, 405, 408, 416

Dalmatia inferior, inferiore

306
Dalmatia littoralis
394
Dalmatae maris accolae
411
Dalmatia superior, regio
306, 388
Dalmatini Niznji (= Hrvati Bili) 399
Dalmatini, natio
294
Dalmatia marititna, regio
388, 390
Dalmatinorum rex, Dalmatiae rex
(anonymus) kralj dalmatinski,
kralj Dalmacije
294, 384, 385
Debre, Debra, iupania
327
Debreca, Debrecia, iupania
327
Decatarum, Decatarus (= Cattaro),
civitas
333, 372, 373, 375
Delminii ruinae
398
Deria, fllius Michala regis
357
Dessa, filius Urosci
375
Dioclia, Dioclea, Duklja, Dioclia,
civitas
305, 308, 397
Dioclia, Dioclea, regio
365
Dioclitana ecclesia, chiesa di Dioclea
292, 306
Dobroslavus, Dobroslavo, filius
Dragimiri regis
343, 344
Dobroslavus, Dobroslavo, filius
Michala regis, rex 357,365, 366, 367,
368
Dobroslavus, Dobroslavo, filius
regis Radoslavi
359
Dokolija, Docolium v. Dioclia
401
Domanech. Donanek rebellis 355, 356
Donavus, Danubio, Dunaj, Danubius, fluvius
306, 322, 398, 403
Dra v. Dyrrachium
Draceviza, iupania
326
Dragellus, Dragilus, Draghillo, filius Branislavi
360, 370, 371, 372
Dragichna, filius Branislavi 360, 370,
371, 373, 374, 375
Dragimirus, Draghimir, filius regis
Tugemiri,rex 330, 335, 342, 343, 344
Dragimiri regis uxor, filia Lutomiri magniiupani Rassae (anon.)
343, 344

Germanus, episcopus Capuanus,

Germano vescovo di Capoa,
Jerman biskup pristolja Kapitulskoga
293, 383
Gernoviza, Gernovniza, iupania 326
Gliubomir v. Liubomir
Gliutomir v. Lutomirus
Goyslavus, Goislavo, filius regis
Voislavi (Dobroslavi) 344, 348, 350,
351, 352, 353, 354, 355
Goyslavus, Goislavo, filius regis
Radoslavi
359
Goyslavus, filius Branislavi 365, 368
Golfo di (Culfus) Cataro
328, 342,
348, 352
Gorimita, Imota, iupania
327
Gorsca, Gorska, iupania 326, 354, 355
Ecatarum civit. et epp.
306 Gothi, Gotti, Goti, natio 293, 294, 298,
Elemano v. Chelmania
383, 384, 385, 387, 397, 402, 403
Emanuelo v. Hemanuel
Enona, Nona, civit. et epp.
306 ,,Gothorum libellus",, M il libretto
de' Gothi"
292
Epidauria civitatis, Epidauro 319, 320
Gradichna,
filius
Branislavi,
rex
360,
Epidaurii incolae civitatis Ep.
320
370, 371, 372, 373, 374
Epirus, regnum
404
Gradimiro, figliuolo di Draghichna 370
Epitaurus, Epidauro (= Ragusium,
Rausa) civit. et epp.
306 Gradislavus, Gradislavo, filius
Eutychiana haeresis, la heresia
regis Radoslavi
359, 361
Eutichena
293 Graeca littera (= lingua)
301
Graeci,
Greci,
natio
310,
325,
326,
Franci, Francesi (= Normani),
330, 336, 344, 345, 346, 348, 349,
natio
361
360, 352, 354, 356, 357, 368
Gabriel, Gabrielo, filius Michala
Graectmim imperator (anonymus) 298,
regis
357
324, 325, 345, 346, 347, 357, 358,
Gacka, Gerico, Gaza, Kezca, iu361,364,365,368,369
pania
327, 346 Gravosa, portus
319
Gariza, Gorizza, locus
367
Gripuli, Grispuli, iupania
326, 354,
Gaza v. Gacka
359
Gelasius I, Gelasio, papa
293
Grubescia, Grubessa, filius DraGeorgius, {jiorgi, filius regis Bogichnae
371, 372
dini, rex
360, 367, 368, 369, 370,
Grubessa,
filius
Branislavi,
rex
371, 372, 373
360, 368, 369, 370
Gerico, Gaza (= Gacka) iupania 327
Guisemo, Cuijscevo, iupania
327
Germani v. Alamanii

Dragislavus, Draghislavo, filius

, regis Predimiri 1
326, 327
Dravus, flumen
398
Drina. Drino, fluvius
307, 316, 398,
409,410
Drinae iupania, Drinska zupanija 316,
343, 344, 409, 410
Drinus, flumen (= hodie Drim) 350,351
Drivastum, privasto, civit. et epp. 306
Dubrava, iupania
327
Dubrovnich, civitas
320
Dulcignum, Olchinio civit et epp. 306
Dulcinium, Olchinio, civitas 331, 333
Duracenorum terra 335, 347, 353, 361
Durachium, Durazzo, Drac, civitas
306, 335, 341, 347, 354, 361, 365, 368,
369, 371, 372, 373, 374, 398, 399

\s palus, palude Labeate

473

472
Hemanuel, Emanuel, imperator
Graecorum
375
Hyerosolyma civitas
414
Honorius, presb. cardinalis, Onorio,
, Honorio cardinale
303, 305
Hlivaj planina
396
Hlivanjsko polje (planus Chelmus, piano di Chelmo)
404
Hrvati, narod 385, 400, 407, 411, 412,
414, 415, 416
hrvatska knjiga
393
hrvatsko kraljevstvo
416
hrvatska zemlja
388
Hrvati Donji (^= Bili)
404
Hvalimir v. Chvalimirus

(= Skadarsko blato)
Lacromona insula
Lapia (= Lab), regio
Lasta (= Lastva) Lastum, locus

307
363
307
314,
407
Latini, Romani, gens 318, 319, 325,
386, 389, 398
Latini Crni, Nigri Latini, Morovlachi, Morovlasi
298
Latini Nigri, Crni Latini, Morovlachi, Morovlasi
298, 389
latina lingua
292, 302, 304
latine (== lingua latina)
327
Latinorum provinqia, provincia dei
Latini, zemlja latinska, Italia 298, 389
Jadra, Zara, civitas
333
Lausium,
Lausio (== Ragusium,
jaquinta, regina, uxor Bodini regis
Dubrovnich)
320, 323, 328, 329, 333,
360, 361, 362, 363, 365, 366, 367,
334
368, 369
Lausii
323
Jambsco v. Yabsko
Yabsco, Jambsco, iupania
327 Leghech, Leget, filius regis Crescimiri
327, 328, 329
Ybro, Ibro, flumen
321
Leo, missus imper., Leone ambasciadore imper.
304
Illyria, Illirico, kraljevstvo od IliLeo
patricius,
Leone
patricio
300
rije, regnum Illirici 295, 304, 347,
321
352, 356, 366, 386 Limo flumen
illirico linguaggio
304 Lip
.
399
Imota v. Gorimita
Lippa mons
398
Insula St. Gabrielis, isola San
Liubomir, Gliubomir, iupania
326
Gabrielo
342 Lovizza, uxor Leghech
328
loannes, missus imp., Giovanni,
Luca
(iupania)
324
ambasciadore imp.
304
Luca, iupania Chelmaniae
327
loannes, Labano, Ivanisc, filius
Gradichnae regis, knesius 370, 374, Lusca, iupania
326, 355
375 Lusria (?), regio
307
Istra, provincia
295, 312, 386, 406 Luthomirus, Lutomirus, Gliutomir,
Istriae rex (anonymus), kralj istriiupanus Rassae, giupano della
janski
294, 384, 385
Rassia
321, 343
Istrijanska zemlja
404
Lutovid, Gliutovid, princeps relustinianus imperator
383, 387
gionis Chelmanae, signor di
Italia, terra
293, 295, 386, 389
Chelmo
347, 348, 352, 353

Obliquus, Obliqua, Obliquo iuMacedonia, Macedonija, provincia

pania, locus et mons 326, 331, 332,
298,389,403,404
354, 368, 369, 371, 372
Marcus, Marco, iupanus Rassae 360
Obolon, Obolen, castellum
373
Maritima, paese maritime, Primorje, primorsko kraljevstvo 305, Ochrida v. Achrida
306, 398, 399, 412, 416 Olchinio v. Dulcinium
Methodius, Metodio, Metodios,
Methodes, librum Sclavorum 308, Onogost, Onogoste, iupania 325, 327,
370, 371
399, 400
Ostrivoy,
Ostrivoius,
rex
311,
405
Michael, imperator ConstantinoOstroyllus,
Ostroillo,
Stroil,
Stropolitanae urbis, Michele impeilus, filius regis Svevladi I, rex
ratore di Cp., cesar Mihajlo
302,
Gothorum 293, 295, 296, 383, 384,
303, 304, 396
385, 386, 387
hala, Michala, Michaglia, filius
regis Voislavi (Dobroslavi), rex 344,
348, 354, 355, 356, 357, 358, 365 Palusia, Paluscia, Palusa, canis 315,
409
Michala, filius regis Bodini 360, 365
Pannonia,
provincia
293,
384
Michala, filius Vladimiri regis 371,372
Pannonia = Ungaria
403, 408
livqius, filius regis Sebeslavi,
rex
403, 404 Pannoniae (= Ungariae) rex (anonymus)
410
Miroslavus, Miroslav, filius regis
384
Tugemiri
330 Pannonii, natio
Miroslavus, Miroslavo, filius MiPannones = Ungari
409
chala regis
357 papa (anon.)
413, 414
Mysia superior, regio
404 Papava, iupania
327
Mysii (= Bosnenses), gens
405 Paunje polje (zelisis)
404
Moracia, fluvius
365 Pavlimirus Bello, Pavlimir, PavliMoratia, Moravia, iupania
327
miro Bello, Bellimirus, rex 318, 319,
Morovlachi, Nigri Latini, Moro320, 321
vlasi, Neri Latini, Crni Latini 298, Pelpnia o Peloviata (= Polonia),
389
civitas
296
Peloviata o Pelonia (= Polonia),
civitas
296
Narona, pars regni
416
Petrislav, filius Radoslavi regis 317,
Narun (= Narona), civitas ro318
mana
386
Naronenses
416 Petrislavus, Petrislav, filius regis
Neeman, filius Dragichnae
371, 372
Tugemiri, rex
330, 331
Neretva, Nerenta, iupania
327 Petrislavus, Petrislavo, filius Michala regis
357
Netusini, Netussigne, iupania
327
Petrislavus,
Petrislavo,
filius
BraNiceforus, Niceforo, filius Minislavi
360
chala regis
357
Petri de Campo monasterium
360
Nimci v. Alamanii
Nimska zemlja
406 Petrus, imperator Bulg^rorum,
Pierro principe de' Bulgari
324
Nona v. Enona

475

474
Petrus, Antibarensis sedis archiepiscopus, Pietro arcivescovo d'
Antivari
360
Pierro, principe de' Bulgari v.
Petrus
Pigna v. Plen
Pini Mons, Monte Pino, Gora
Borava, Beira mons 307, 398, 399
Pirogbrdi, dux Graecorum 371, 372
Piva, iupania
327
Plen, Pigna, filius iupani Rassae 325
Pleva (iupania)
324
Poletum, Poleto, civit. et epp.
306,
307
Podgoria (Submontana), Podgorie
(Sottomontana), regio 327, 330, 370
Podlugiae, Podlugia, iupania 326, 355
Polonija, Polonia (= Appollonia)
civitas
296, 386, 388
Praevalitana provincia, paese
Prevalitano, Privilit
295, 323, 387
Prapratna, iupania
326, 350, 354
Prechvala, filia iupani Rassae
325
Predichna, filius Branislavi 360, 361,
370
Predimirus, filius regis Tiscemiri,
Predemir, rex
323, 324, 325, 326,
327, 328, 329
Predimirus, Predemir, filius regis
Voislavi
344, 348, 354, 355
Prelemir v. Predimir
Preslava Magna, civitas
324
Preslava (= Prespa), locus
338
Prespa, Presla, locus
333, 338, 341
Preva v. Pleva
Prevoscius, Parvosc, filius Dragichnae
371, 372
Priaslavus, Priaslavo, filius Michala regis
357, 358, 359
Pribinech, Pizinek, filis regis Radoslavi
359
Pribislavus, Pribislav, rex
312, 405
Primorje v. Maritima
Puglia v. Apulia

Rabici (?), Rabica, vicus (incertus) 315

Radaslavi camich sive petra, chami
di Radoslav, Radosalj kami, Petra Radoslavi
315, 408
Radaslavus v. Radoslavus
Radigrad, Radigrado, filius iupani
Rassae
325
Radoslavus I, filius Svetozari, Radaslavus, Radoslav, rex 313, 314,
317, 318, 320, 406, 407, 408, 411, 414,
415
Radoslavus II, Radoslavo, filius
regis Voislavi (Dobroslavi), rex
344, 346, 348, 355, 356, 357, 358
Radoslavus, Radoslavo, filius Gradichnae regis, knesius 370, 374, 375
Radmir v. Ratimirus
Radomirus, Radomir, filius imper.
Samuelis, imperator Bulgarorum
336, 337
Ragusium, Rausa, Dubrovnich, civitas
306, 320, 328, 343, 344, 362,
363, 364
Ragusei
362, 364
Rama, iupania
327
Rasbivoy, Rasbivoi, Razbivqj
310,
311, 403, 404
Rassa, Rassia, Ras, Raska zemlja
307, 311, 316, 317, 320, 321, 323, 324,
325, 326, 327, 333, 334, 343, 344, 346,
357, 358, 360, 365, 366, 369, 370, 371,
373, 393
Rassae banus, raski ban
316, 410
Rassae episcopatus
321, 327
Rassae iupanus (anon.) 324, 346, 347,
366
Rassani, Rassiani 311, 325, 326, 365,
369, 372

Rausa v. Ragusium
Ratimirus, Radmir, filius Vladini,
rex
298, 299, 389, 390, 391
Ribertus Guiscardus, Roberto Guiscardo, dux Francorum (=; Normanorum)
361

Scrobimesi, Schrobimesi incolae,

regionis Tribuniae
355
Sebeslavus, Sebeslav, Sebislav,
rex
310, 402, 403
Selimirus, Selimir, Silimir, Silimero, rex
296, 388, 389
Senobujija v. Sylloduxia
Serbia v. Surbia
Seremo v. Srem
Sergi et Bachi monasterium 358, 364,
367,368,374
Sergius, Sergio, filius Michala regis
357
Sabinus, episcopus Canusinus, SaSicilia, insula
295, 318, 386
bino, vescovo di Canusa, Sabin
biskup pristolja Kanuzije 293, 383 Silodusia v. Sylloduxia
Sylloduxia, Silodusia, Senobujija,
Salona, Solin, civitas Dalmatiae
regno Sinbagiorum, regio 297, 298
294, 295, 305,, 384, 385, 386, 389, 397
Saganec, Sagance, filius regis VoiSylvester, Silivestro, filius Boleslavi (Dobroslavi)
344, 348, 354,
slavi, rex
328, 329
355, 356 Sinbagiorum regio
389
Salonitana ecclesia, chiesa SaloSypontina civitas, Siponto, civitas
nitana
306
314, 315
Samuel, Samuelo, imperator BulSirac(imir), Sirak, filius Dragichnae
garinorum 330, 331, 332, 333, 334,
371, 372
335, 336, 342, 344 Slavi, natio v. Sclavi
SaracenL Saracini, gens
318, 319
Sledusija, Seleucia, regio
389
Satamir, rex
392
Solin
v.
Salona
Savus, Sava, flumen 317,322, 398, 410
Scardona, civit. et epp.
306 Sorbium, Sorbio, episcopatus 306,307
Skardon, Scardona, civitas romana 386 Spalatum,Spalato civit. etarchiepp. 306
Sclavi, Slavi, natio 297, 298, 308, 311, Spalatum, Spalato, civitas
364
318, 319, 320, 322, 327
Sraga,
locus
(incertus)
315
sclavonica lingua, slava lingua 292,
Srbija;v.
Surbija
301, 304, 320, 393
sclavonice (= lingua sclava)
327 Srem, Seremo, Sirmio, regio 317, 322
Sremani, accolae Sremi
322
Sclavorum librum ,,Methodius"
Stanichna,
Stanihnk,
filius
regis
(Metodio)
308
Radoslavi
359
,,Sclavorum regnum", ,,Regno degli
327
Slavi"
292 Stantania, iupania
Scodra, Scutari, civit. et epp.
306 Staozar v. Svetozar
Stavozar v. Svetozar
Scodaris, Scutari, Skudar, Scodra,
Scodrina civitas, civitas 310, 347, Stephanus, filius regis Crescimiri 327
350, 351, 361, 364, 366, 367, 368, 369, Stephanus, knesius (Bosnae), Stefano il conte
361
373, 375, 402, 403

Rimljani v. Romani
rimski cesar (anon.)
413, 414
Rissena, Risano, iupania
326
Roberto Guiscardo v. Ribertus
Guiscardus
Roma, Rim, urbs 293, 301, 302, 303,
314, 315, 317, 318, 319, 393, 394, 397,
408, 411, 413
Romani, Rimljani, natio 298, 318, 319,
321, 389
Rudina, Rudine, iupania
326

476
477

Stephanas, papa

301, 302, 303, 306, Traiectus, Traietto, locus

328, 329
393, 394 Tragurium, Trau, civit. et epp. 306
Suacium, Sfacia, civit. et epp. 306 Transmontanae regiones s. Zagorje
Surbia, Surbija terra
306, 307, 311,
398, 399, 403 Trebine v. Tribunia
Trebinesi, incolae regipnis Tre.Svetimirus, Svetmir, Satimir, Sa323
tamir, Satimerus, rex 300, 301, 391, bine
392 Trepimirus, Crepemir, Cepemir,
Sveti-puk v. Budimir
Cepimir, Cepemerus, rex 312, 313.
Svetolicus, Sfetolico, Svetolik, Sfe405, 406
325
tolicus, rex
309, 401 Tribessa (mons)
Tribunia,
Trebine,
regio
320,
323,
Svetopelek v. Budimir
326, 330, 335, 336, 348, 352, 354,
Svetorad v. Svetozar
355, 356, 359, 375
Svetozar, Svetozarus, Svetorad,
Tribunie oppidum, Trebine 322, 323,
Staozar, Stavozar, Svetozak, rex
313, 406
328, 347
Svetozak v. Svetozar
Tribunium, Trebigne civit. et epp. 306,
Svevladius, Svevlado, filius regis
307
Predimiri I.
326, 327 Trnovina, Tarnovia regio (ager)
(= Templana)
384
Svevladus I, Svevlado, Sviholad,
Tugemir, rex
329, 330
Sfioladus, Gothorum rex 293, 383
Tvardislavus, Tvardislavo, filius
Svevladus II, filius Ostroylli, rex
Branislavi
360
. Gothorum, Svevlado, Sviolad
Tvrdoslav, Tvardoslav, Tverdisin Stroilov, Sevioladus filius
slavus, rex
405
Stroili
295, 296, 386, 387, 388
Uscople (iupania)
324
Templana (= Teutonia), regio 293 Udobic, Udobre, miles Goyslavi 353
Teninium, civit et epp.
306 Umbla, locus
.319
Theodorus, Teodoro, filius MiUngari, Pannonii, Ugri, natio 309, 310,
chala regis
357
311, 316, 317, 322, 403, 404, 408,
Thessalonica, Tessalonica, Tesa409, 4*10
lonika, civitas
300, 392 Ungaria, regnum, ugarsko kraljevThomas, Tomaso, filius regis Bostvo, Pannonia 293, 316, 324, 384,
dini
360
403, 404
Thomislavus, Tomislav, Polislav,
Ungariae rex (anonymus)
316, 324
Polislavus, rex
309, 310, 402 Uroscius, iupanus Rassae 370,371, 375
Tychomil, Tichomil, Tehomil,
353, 354
Techomilus, iupanus 315, 316, 317, Vaiussius, Baiusa, flumen
Valachia,
*egio
388
320, 321, 408, 409, 410
Tiscemirus, Tiscimir, rex
322, 323 Valdevin gl. Vinodol
Vecenike, Vecerigorie iupania
327
Tolimirus, Tolimir, Tolimerus, rex
312, 405 Vecerigorie v. Vecenike
Topliza, Apliza, regio
345 Vegla* Vegia, civit. et epp.
306
Totilla, Totio, Totila, filius regis
Velija, Velia v. Volga
Svevladi, rex Gothorum 293, 295, Vellica, Velicagor, iupania
327
383, 385, 386 Vetanica, Vetniza
326

Voislavus (Dobroslavus filius DraVinodol, Valdevin, Valdemija, regio

gimiri), rex 344, 345, 346, 347, 348,
296, 306, 386, 398, 399
349, 350, 353, 354, 366*
Vladinus, Vladan, Bladin, Bladinus,
rex
297, 298, 388, 389, 390 Volga, Volcha, Velija, Velia, flumen
389Vladimir, Bladimerus, filius regis
326
Sebeslavi, rex
310, 311, 403, 404 Vrmo, iupania
Vulgari
v.
Bulgari
Vladimirus I, Vladimir, filius Petrislavi regis, rex 331, 332, 334, 335, Vurania, Vrania, locus 346, 371, 372
336, 337, 338, 339, 340, 341, 342 Zachulmium, Zaculmio, episcoVladimirus, Vladimiro, filius Mipatus
306, 307
chala regis
357, 366 Zagorje (== Transmontanae reVladimirus II, Vladimiro, filius Vlagiones, Transmontana)
295, 307,
dimiri filii regis Michala, rex 366,
387, 399, 403, 412
367, 368, 371 Zagorsko kraljevstvo
416
Vladimirus, filius Gradichnae regis 370, Zara v. ladra
374, 375 Zenta, vegio 326, 330, 345, 355, 356,
Vladislavus, filius Svetolici, Sti357, 358, 360, 365, 370, 375
pan Vladislav, rex
309, 401 Zvonimir, Zvonimerus, ZvonimiVladislavus, Vladislav, consobrinus
rus, rex
412, 413, 414, 415, 416
imp. Radomiri, imperator Bulga415
rorum 336, 337, 338, 339, 340, 341, 2idovi, natio
416
Zudije, natio
342, 344

LLlTaMnapCKe rpeiiiKe.
Cxp. 27 pe#aK 29 OAOSFO CyrHaxypa ncnpaBn: cwrnaTypa
nOAo6py

noAo6ny
28
32
tribues

tribuens
26
55
HOBOH3a6paHe,,
HOBOocHOBane
6
64
KaKO

HaKO
7
74
(Hswe^y yjm,HH>a H Bapa) HcnpaBH
18 OAOSFO
Crp. 95
(Ha ceBepo-sanaAHOj o6ajiH CKapi,apCKora 6jiaxa)
HcnpaBH : HH AeA
CTp. 96 p'CASL K 3 6 OAOsro oxau,
conscripsit
fl
conscripsis
11
n 111
36
1198
1196
37
139
n
n

n
HSBOp
H36op
3
n

n
n 143
Bapana
Bapan>a
0
5
* 165
13
KOJiena
KOJiejia
176
7
n

J)
D
178 nocjieAH>H: cxp. ncnpaBH crp. 53-54

2 OAOsro pacnpasa HcnpaBH : Hcnpasa

n 202

OBa
o6a
206
14
n
J)

n
naHHHy
HaHHU,y
29
n
It
^
it 228
XIII
XII
25
n
n
n
?? 230
Aa.
sa
27
n

n
n 236

479

r/je je IIITO?
. O JTexonHcy Ilona
I. TparoBH name ncropHCKe JiHTepaxype npe Fiona
ca6opHHX upKasa y CnjiHTy, Tpornpy, 3aApy, Pa6y,
/ty6pOBHHKy, KoTOpy. CHJIHTCKH apxnijaKOH ToMa; H>eroBO A^JIO, H>eroBH
HSBOpn. Bajrrasap CnjinfeaHKH (Baldasar Spalatino). Mnxajjio COJIHH>aHHH (Michele di Salona). w Efemeridi di Doclea". ,,Annali di Misia".
MHjiHfc BejiHMHiDJbHfe (Milich Velimiseglich). ,,Chronica molto antica".
Knes MajiAyn OA mieMena KanHfca H KHCS /JoMajiA OA njieMena CBaHHfca A^e
cy pasjiHHHTe JIHHHOCTH (6en. 58)
................
. . 325

II. Jlexonnc Dona

1. P y K o n n c H . /Janac nosnax je caMO jeAan jeAHHH pyKonnc
(rjiaBHe) peAaKii,HJe Jleronnca Fiona AyKJBaHHHa
...........

2628.

2. H s A a H> a. Gp6HHOB TajrajaHCKH npeBOA (1605). Jlyinije je npsn

nydjiHKOBao JiaxHHCKH opnrHHaji (1666). HpHHufeeso HSAaae (1874). CpnCKH npeBOA (1853) H pycKH (1722) . . . .
.............
2930.
3. J l H x e p a x y p a . Jlyinije (1666). Enreji (1798). KyKyjteBidi (1851).
Kpayse (1854). /JnAuiep (1858). HJI. Pysapai; (1856). Pawn (1864).
Jarnii (1867). K. HHKOJiajeBHii (1866). Xnji^epAHHr (1868). CT.
HoBaKOBHfc (1880 H 1893). Tajioini (1896). Jb. JoBaHOBHfc (1902). naBnii
(1906). JejiHfe (1909). JjipeneK (1911). POBHHCKH (1915) . . 30-47.
4. Ko ce CBe c;iy>KHO J l e T o n n c o M I l o n a / l y K ^ b a H H H a npe
H n o c j i e O p 6 n H O B a H J I y u , n j e B a H 3 A a H > a . JIoKpyMCKH ^aJiCH^HKaTH
(npBa noji. XIII BCKa). Hsjasa 6apCKora apxHenncjcona Josana de Piano
Carpini (1252). ToMa apxn^aKOH (o. 1250). -*- /ZydpOBnanHH Mn;ieu;HJe (OKO
1340). Fjioce y Perncrpy CB. Flerpa KOA Cnjinxa (XIV BCK). fly>KA A.
flaHAOJio (OKO 1350). O. BHOHAO (OKO 1450). fl Breve Cronaca" (OKO
1480). fly6poBHaHHH Ty6epo (OKO 1500). PaitHHa, Paini, SaBopoBHh, MpHaBHfe (XVI n XVII BCK). Rattkay (1652). Du Cange (1680), CacKH (1746),
(1794), cI>apjiaTH (XVIII BCK) nejaHeBHfc (1799), LUseap (1842), n. Cpefc(1884), Mnjio6ap (1900)
...................
47-62

5. r i o c T a n a K A y K J b a n c K O - 6 a p C K e a p x n e n n c K o n n j e . noMen,H
Ba y npOBHHn,nJH IlpeBa^HTaHH. /JpanKa apxnenHCKonnja.
enwcKonHJa. BapCKa enncKonHja. I^PKBCHO ype^eH>e n,apa
II (1020). noneiui Ay^posanKe u,pKBe. fly6pOBHHK Ao6nBa ap(1022). DpeBajiHTaHCKe HCKC enHCKonnje npnApy^yjy ce Kao
cy4)paraHH cnjiHTCKOj apxHenncKonHJn (o. 10251089). KOTOPCKH enncKon
npejiasn noA apxnenHCKona y Bapnjy y HTajmJH (o. 1025). Y /ly6pOBHHKy
HMa BHuie apxnenHCKona nocjie BHrajia I (y Apyroj nojiOBHHH XI BCKa).
BaHCKH ycxanaK H FteroBe nocjieAHn,e sa upKBeny no/iHTHKy cpnCKOBJiaAapa. OcnyraK AYKJi>aHCKO-6apCKe apxHenHCKonaje (1089).
Cnop ca /Jy6pOBHHKOM H KonanHH MHp (1255)
..........
6382.
6. K a A je H a n n c a n J l e T o n n c Fiona / J y K J b a H H H a .flyKJLaHHHOBje
TCKCT nornyH. HcTOpHja cpncKO-AyKJLancKe AP^ase nocjie CMPTH Kpa^>a
BoAHna (o. 1101/2). PaniKH >KynanH ByKan H MapKO (o. 1083). >Kynan
ByKan (o. 10831115). Kpajt Konanap (o. 1102/3). Kpajt BjiaAHMap (o.
11031114). Kpajb Taypo (o. 11141118) npBH nyra. BeMKH HcynaH
yponi I (o. 1115-1131). Kpajb rpy6euia (1118-1125). KpajB T^ypo
(11251131) no APyrn nyra. BHsaHTHCKO-Ma^apCKO paTOBaae (11271129).
OTa^ Cre^ana HeMan>e je BCJIMKH Hcynan Yponi II (o. 11311132^ 11331161).
FIponacT Kpajta rE>y^e (o. 1131). Xepu,er (dux) Bejioiii. Xepu,er (dux)
#eca. Kpajb FpaAHXHa (o. 11311142). KHCSOBH PaAOCJiaB, Josan n
BjiaAHMnp (11421148). BHsaHTHCKO-nopMaHCKH cyKo6 (1147 1149). JleTOHHC Fiona flyKJLanHHa Hanncan je HSMeJjy 11601180
.......
82105.
7. K a K O je J l e x o n n c c a c x a B H r ; l i b e l l u s G o t h o r u m . YBOAHC
PHH Fiona flyK^anHHa H H>HXOBO snaneibe. JleTonwc je ACJIO jeAnora HCTOra ayropa. ^Libellus Gothorum" TCK je naTnuc HHTasa A^Jia H
aero, UITO H ,,Regnum Sclavorum". FoTOMaHnja AajiMaxHHCKHx
KaKO je nocrajia
................
.......
106113.
8. F o T O M a H H J a KOA C p 6 a H B H 3 a H T H H a u , a . KOA Cp6a XIII H
XIV B6Ka ,,FOT" je sHanno ByrapHHa. FloAai^n HS CTet^ana ripBOBeHHanora,
TeoAOCHJa H U,aM6jiaKa. KaKO ce KOA BHsaHTHHaija pasBHJia roTOMaHHJa.
Fern y OrapoM BeKy. FeTH H FOTH. y CpeAH>eM BeKy yseuie BHsanTHCKH nHcn,H HAeHTii(J)HKOBaTH Fere, Fore H C^OBcne, na H Byrape. FOTOMaHHJy HHJe HSMHCJIHO Flon
flyKJtanHH
........
......
113121.
9. H s B O p H Fiona / J y K J t a H H H a . JlerenAe o CB. BjiaAHMHpy (f 22Maja
1016) HHJe joui 6HJio y BpeMe Fiona /l,yKJbaHHHa. CiiOBeHCKa (xpsaTCKa)
w Methodius" HHJC HSBOP Fiona AyKJbaHHHa; TO je Aon,HHJa rjioca, a
je FlanoHCKa ^erenAa o CB. MeTOAHJy. OajiCH(J)HKOBaHa
nane KajiHKCTa II (11191124) HSBOP Fiona HyKjbaiuma.
jiereHAa HSBOP Fiona /fyKJLaHHna; KHCS Kon,eib HSMeibeH y ByAHMnpa (,,CBeTonejiera"). ,,>KHBOT CB. EeneAHKTa" nane Fprypa I, sap HSBOP Fiona 3y O nocTanKy /l,y6pOBHHKa. noAau,H o A^JiacKy Byrapa. floaoHSBOPH Fiona
flyKJBaHHHa
..............
121149.
10. C a A p > K H n a J l e x o n a c a . . .
.............
149154.