ORIJENTACIJA POMOCU NEBESKIH TIJELA
Astronomska
acija
Beez HLOA py
GALNAT
82Kad se u danagnje moderno
Cee eae)
Be Me es
ieee)
yr ues
eee en nc)
Peete eet sd
ences
fee a ed
Struka smatra da je to isto
kao da nekog fotografa
eseoer ear d
ee Ld
Perc
Poser
Pree eo
Creer eur
Perens)
Peace)
Pee uence
pene cao
ea era
ronalatenje vasttog toénog zem
\opisnog polazaja zahtjova znanje,
pravinu procjonu | umjesnost. Bila
su potrebna staljeéa i generacile
ravigatora, asvonoma, goograla, matemat:
Gara te zuritola | obrinka koji su usavéaval
‘mjerme instrumented se umjetnost i znanost
astronomske navigaclle dovede do nivoa na
kojer je danas,
Oblik Zemije
Znamo da se éovjecanstve od nayranqin dana,
Davrio miu 0 tome kato je oblka planet na
kojem 2vimo, Grex flozot Aristotel (284-922,
pt. Kr) svakako je bio medu prima Koj! je
iskazao midjenje da je Zemija okrugla obika
Ito potkrjeplo dakazom. Naime, promatrajues
mnoge pomiéine Mieseca, Arsotel je 2a
kjutio da jedina tjelo u obtku kugle moze
‘vor! sjenu kruznog obiika. Njagovo ast:
rnomsko opaanje potwrdeno je kasnije opée-
ritim promatranjima na morima. Kada jedre:
jak isplovi na pubinu, mote se vide kako
ppostupno zalaz, “zapada” 2a obzorom. Sie
{dott znanstveni Karak kojim je neposredno
‘zrabunat radius planeta pocuzeo je grcki ma
tematigar, geogratl asonom Eratoston (276
194, pr Kr). Boden jeu Kieni na denaiinjer
ppadrudu Libije, a uinro u Aleksandr. Zanir
Fjvo jo da je prje desetak godina jedna grup
studenata ponovila Eratastenovo mjerenje ve
line Zemije, koje ga je prosiailo. Svi now
tako dobiven! podac! upali su u 10% toénin
\ijednostiradiusa Zemije. Na temaljy infor
rmacia koje je dobiveo od moroplovaca, Era
tosten je Eak | priredio piiéno totnu kart ta
da poznatog sijeta. Nesto kasnije je Ptolome)
ppokutao unapriect postojeée Karte, no na
z pomoé jednostavne
matematike moguée je
odrediti zemijopisnu Sirinu.
alos, pimijeio je radius Zemife Koj je bio