Sunteți pe pagina 1din 5
ORIJENTACIJA POMOCU NEBESKIH TIJELA Astronomska acija Beez HLOA py GALNAT 82 Kad se u danagnje moderno Cee eae) Be Me es ieee) yr ues eee en nc) Peete eet sd ences fee a ed Struka smatra da je to isto kao da nekog fotografa eseoer ear d ee Ld Perc Poser Pree eo Creer eur Perens) Peace) Pee uence pene cao ea era ronalatenje vasttog toénog zem \opisnog polazaja zahtjova znanje, pravinu procjonu | umjesnost. Bila su potrebna staljeéa i generacile ravigatora, asvonoma, goograla, matemat: Gara te zuritola | obrinka koji su usavéaval ‘mjerme instrumented se umjetnost i znanost astronomske navigaclle dovede do nivoa na kojer je danas, Oblik Zemije Znamo da se éovjecanstve od nayranqin dana, Davrio miu 0 tome kato je oblka planet na kojem 2vimo, Grex flozot Aristotel (284-922, pt. Kr) svakako je bio medu prima Koj! je iskazao midjenje da je Zemija okrugla obika Ito potkrjeplo dakazom. Naime, promatrajues mnoge pomiéine Mieseca, Arsotel je 2a kjutio da jedina tjelo u obtku kugle moze ‘vor! sjenu kruznog obiika. Njagovo ast: rnomsko opaanje potwrdeno je kasnije opée- ritim promatranjima na morima. Kada jedre: jak isplovi na pubinu, mote se vide kako ppostupno zalaz, “zapada” 2a obzorom. Sie {dott znanstveni Karak kojim je neposredno ‘zrabunat radius planeta pocuzeo je grcki ma tematigar, geogratl asonom Eratoston (276 194, pr Kr). Boden jeu Kieni na denaiinjer ppadrudu Libije, a uinro u Aleksandr. Zanir Fjvo jo da je prje desetak godina jedna grup studenata ponovila Eratastenovo mjerenje ve line Zemije, koje ga je prosiailo. Svi now tako dobiven! podac! upali su u 10% toénin \ijednostiradiusa Zemije. Na temaljy infor rmacia koje je dobiveo od moroplovaca, Era tosten je Eak | priredio piiéno totnu kart ta da poznatog sijeta. Nesto kasnije je Ptolome) ppokutao unapriect postojeée Karte, no na z pomoé jednostavne matematike moguée je odrediti zemijopisnu Sirinu. alos, pimijeio je radius Zemife Koj je bio

S-ar putea să vă placă și