Nova burza nautike Astronomska navigacija za amatere SL.1 Odredivanje zemljopisne jage (Polare) fine pomotu zvijezde Sjevern- Moida je malo presmiono re¢i: - Danas vise nitko ne koristi astronomsku navi- gaciju za plovidbu! - ali istine. Profesionalni pomorci koriste ju jedino iz “prisile", a svrha prisile je da ne bi zaboravili - ne daj Boze nekad zatrebala sirinu buduéi da je visina Polare nad horizontom pribliinc jednaka zemiopisnoj Sirini opaéata (Slika 1). Zemljopisna ¥irina (@) je kut u sredistu Zemlje izmedu ekvatorai spojnice Srediste Zemlje-opad Odredivanje zemljopisne Nebeska sfera u pomorskom ine pomoéu Sunca jalu je velika kugla oke Zemlje na kojoj se nalaze sva nebeska tjela. Na slici 2 dat je presiek nebeske sfere ravninom koja prolazi njenom os (Gstovremeno i osi Zemlje) i opazaéem na Zemlji. Na kruzni «i je oznaéen Sjeverni nebeski pol (PNN) i polozaj Sunca Zemlja jeu sredistu nebeske sfere cznagena samo to&kom G. Ako se produi zemaliska osovina dobiva se Nebesku oso omorac-amater, ljetni kapetan moida bi iz znatizelje B ili razbibrige volio doznati kako se nekad plovilo, mozda pokusat to ponoviti. U tom cilju dat ée se jedan vrlo kratki prikaz metoda astronomske navigacije u znatiZeljnom amateru. Ukoliko nam: jernik naide na problem, nepoznanice, neka nam se samo nadi da ée pomo obrati i pomoci éemo, Plovidba u doba Velikih otkrica Navigacija debelim morem, zahvaluiuéi kojoj je i doslo do velikih otkria, bila je moguéa tek onda kada su brodovi i umi jeée plovidbe uznapredovali toliko da se pomorac s velikom sig- ‘umoéu mogao nadati povratku u luku iz koje je isplovio. Odredivanje zemljopisne Sirine pomotu Polare (Sjevernjaée) Srednjovjekovni pomorac je za_navigaciju na raspolagan- ju imao koliko-toliko dobar magnetski kompas i neki instru- ment za mijerenje visine nebeskih tijela. Pod visinom (y) nebeskog tijela podrazumijeva se kut kojeg Gini spojnica opazaé-nebesko tijelo s horizontom. Mierenjem visine Polare nocu odredivao je svoju zemljopisnu 186 S12 Odredivanje geografske Sirine pomocu Sunca u podnebroj 62 / studeni 2006. inu koja sijede nebesku sferu_u nebeskim polovima. Nebeski ekvator je Iouinica na nebeskoj sferi koju sie’e ravnina kroz srediste Zemlje a okomita je na nebesku os. Toéno iznad glave pomorca nalazi se zenit (Z). Ravnina ‘okomita na spojnicu pomorac - Zenit kroz srediite Zemlje na nebeskojsferi je horizont. Deklinacija (8) nekog_nebeskog tila je kut u sredittu nebeske sfere izmedu nebeskog ekvatora i spojnice sreditta nebeske sfere s danim nebeskim tielom. Pomorci su u svojim tablicama imali vrijednost deklinacije Sunca za svaki dan eijelu godinu unaprijed. Danas to daju nautigki goditnjaci. Drevni pomorac je na jednostavan natin mogao odrediti zemljopisnu. 3ir- inu pomoéu Sunca u podne. (sl. 2) Napravom za mjerenje vsine smerao je Sunce pred podne i opazao kako mu se Sunce dige nad horizontom. Kad bi se Sunce prestalo dizati, znatilo je da je pravo podne. Sunce mu je bilo u meridijanu i zabiljezio bi najvigu doses- nutu, tako zvanu, meridijansku visinu (va). Zemljopisnu Sirinu Om, nazvanu jo8 i meridijanska firina, w tom Gast inratunavao je iz izvaza: gm = 8 +90- vn Buduéi da. je zemljopisna firina zenita jednaka zemljopisnoj sirini opazaéa, pomorca ito je vidliivo iz slike 2. Kad bi pomorac isplovio iz luke polaska odredivao bi svoju zemljopisnu Sirinu, bilo noéu s Polarom, bilo sa Suncem u podne i plovio koso bilo prema sjeveru ili jugu do zemliopisne Sirine luke dolaska (koju je trebao uunaprijed znati). Kada bi doplovio do te Srine, plovio bi tofno prema zapadu ii istoku dok opazaé na koSu prednjeg jarbola ne bi usledao kopno odnosno odrediste Odredivanje zemljopisne duzine na moru Pomorac u dugoj povijesti plovidbe ‘nije znao odrediti zemijopisnu duzinu ‘na moru. Kada se 1707. razbila engles- ‘a eskadra na grebenima Scilly islanda, = vile od Zrtava zbog nepoznavanja zemljopisne duzine, na prijedlog Isaaca 513 Sekstant u polozaju kada se opata horizont Newtona Engleski je parlament formi- a0 je posebni odbor "Board of Longi- tude" sa zadatkom rjeienja tog proble- ma. Rijelio je to John Harrison izu- mom kronometra. Kronometar na brodu je uvijek pokazivao uvijek vrijeme nultog meridi- jana, vrijeme u Greenwichu, Iz razlike mjesnog vremena, vremena koje je pokazivao sat_na brodu, i vremena kojeg je pokazivao kronometar dobivala se zemljopisna duzina (2) u stupnjevi- A= 15x(t%-un) gdje su: ‘& -lokalno vrijeme na brodu(u satima) UT - vrijeme koje pokazuje kronometar (usatima) x = mak za mnodenje “Tako na primjer ako je sat na brodu pokazivao 16 sati, a kronometar pokazivao 14 sati, brod se nalazio na zemljopisnoj duzini 30°. Danas su plovila opskrbliena satovi- ma koji su daleko totniji od nekadain- jib brodskih kronometara. Dok je brod- ski kronometar mogao pokazivati_vri jeme s toénoséu unutar 1 sekunde, danagnji satovi imaju totnost veeu od 0,02 sekunde ako su radiokontrolirani, 4 jf daleko veéu ako se vrijeme ofitava na GPS uredaju. U astronomskoj navigaciji Koristi se Svjetsko vrijeme (UT). To je priblizno vrijeme meridijana u Greenwichu. Jad: ransko more je u prvoj vremenskoj zoni, Dede Par) prema tome u ljetno doba UT ée se dobiti ako se od sluzbenog vremena na Jadranu odbije 2 sata. U zimsko doba odbija se jedan sat. Sekstant Veliki napredak u_ odredivanju polozaja broda na moru astronomskim putem omoguéio je relativno jeltn i jed- nostavan instrument, sekstant, s kojim se visina nebeskih tjela mogla mieritis to€noséu do 0,1". Princip rada sekstan- ta dat je na slici 3. Fiksirano zrealo (1), nazyano jo8 i “malo zrealo", ima desnu polovicu oja je posrebrena i ij brenu, prozirnu polovicu. nazvano jo8 i "veliko zrealo" wévrdéeno je na poveéu polugu, alhidadu koja se moie okretati oko osovine u srediétu velikog zreala. Indeks alhidade pokazuje vrijednost 0 (nula) na limba ada su zrcala usporedna. Tada zraka svijetlosti (a) s morskog, horizonta (MH) prolazi direktno kroz dio zrcala (1) adie nema reflektirajuces srebmog sloja i kroz durbin ulazi u opazaéevo oko. Istovremeno druga 2zraka svietlosti (b) iz morskog horizon-ta upada na zrcalo (2), odbija se (¢) i ide prema fiksnom zrealu (1), odbija se od posrebrenog dijela (d) i kroz durbin ulazi u oko opaiaéa. Obje zrake (a.d) zajedno upadaju u oko. Zrake (a) i (b) su usporedne jer dolaze iz vrlo dalekog morskog horizonta. Da bi u oko opazata upala slika ‘Sunca koje je na nebu (s). 4) iima neku visinu (¥) pottebno je alhidadu (a s rjom i veliko zrcalo) zakrenuti za kut v/2. Skala na limbu je smanjena na pola tako da ée indeks alhidade pokazi- vati na limbu vrijednost v i opazat ée direktno ofitati visinu Sunca. Oko opatata vidjet Ge u tom éasu Sunce na ‘morskom horizontu. Da se oéuva oko ‘od prejake Sunéeve svijetlosti, pred zreala se mo%e namjestiti nekoliko zatamnjenih stakala. Postupak odredivanja visine Sunca je shedeei: postavi se indeks alhidade na vrijednost 0 (nula) na limbu i zatam- njenim staklima se smanji Sunéeva svi- jetlost toliko da se Sunce moze ugodno geedati. Usmjeri se durbin (hojeg se prethodno izoktri za vid opazata) prema Suncu i polako se poéinje pomi- cati indeks alhidade prema sve ve¢im i vyetim brojevima. Pritom se opazi da jedno Sunce pada a drugo ostaje na rmjestu. Durbinom se prati ono Sunce koje se spuita. Spusta ga se pomican- jem alhidade sve dok svojim donjim rubom ne dotakne rub morskog hori- zonta, Fino podeéavanje postize se bub- njiGem. Njihanjem sekstanta oko vodor- ayne os okomite na os alhidade postize se togno dodirivanje horizonta (sl. 5) Istog trenutka treba ofitati i zabiljeiti to Nova burza nautike MORSKI HORIZO! 8 ‘MORSKI HORIZONTA MALO ZRCALO SLA Sekstant kada se opaia Sunce visoko na nebu VELIKO ZRCALO __OSOVINA ALHIDADE ISREDISTA LIMBA, MORSKI HORIZONT MORSK! HORIZONT_.A ¥ MALO. VELIKO ZRCALO —__OSOVINA ALHIDADE 'SREDISTA LIMBA » 3 ‘Svjetsko vrijeme (UT). Nakon toga se na limbu sekstanta ofitavrijednost visine u ° (stupnjevima) a minute i desetinke minuta na noniusu bubnjéa. Mole se itaoci da "oproste” danainjim sekstantima i nautigkim godignjacima 3to ne postuju u pot- ppunosti SI sustay jedinia. I sekstanti i odignjaci kutove daju, nazalost pro- tupropisno, u stupnjevima, minutama i dlesetinkama minuta, Takoder mnogi godiinjaci daju vrijeme trenutka wu cobliku (na. primjer): 7% 25023" ili jo’ losiie 7h25m23s umjesto veé nasiroko prihvaéenog oblika 7:25:23. Isto tako vvrijeme u trajanju. pogresno piu. na primjer 23m3s, umjesto 23 min 3 s. Kod opazanja Mijeseca, planeta i zvi jezda ne trebaju zatamnjena stakla. Kod Mieseca moze se horizont dotaknuti donjim ili gornjim rubom (ako donjega nema). Planeti i zvijezde kroz durbin sekstanta vide se kao tozke na nebu i te se totke spuitaju na horizont, Odredivanje prave visine nebeskih tijela Kad se veé sekstantom moze izmjer- iti visina s tolikom toéno’éu, zaSto ne uloziti dodatni trud i ispraviti tu oditanu_broj 62 visinu (¥) za nekoliko popravaka kako bi se dobila doista dobra, prava visina (9). Ti popravei suz 1. Mehaniéki popravei koji se sastoje od: a) popravak indeksa (ki) koji nastaje zbog toga ito kazaljka alhidade na pokazuje “oulu” kada su zrcala usporedna, Na starim sekstantima napisan je na poklopeu kutije. Ako ne pie, znadi da je sekstant togan. Zeli li to amater pomorac provjeriti, usmjerit é durbin prema dalekom morskom horizontu i okretanjem bubniiéa na alhidadi_postidi da se lijevi horizont (onog kojeg vidi direktno) i desni (onog lojeg vidi nakon dvije refleksie) nas- tavljaj, bez stepenice. Tada je doista visina nula (0); ako se na bubnjiéu cofita neka vrijednost (k), za tu vried- nost treba korigirativisinu. ) popravak ekscentricteta (Ke) nasta- je usijed toga to posrebreni dio velikog zrcala ne mora biti toéno u osovinialhi- dade. Napisan je na poklopeu starih sekstanata i ovisi © opazeno} vsini. Dedaje se opazenoj visini. Novi sek- stanti su tofni, nemaju ovaj popravak. Pomorcu amateru bilo bi vrlo komplici- rano proverit ga. 2. Optiéko-fizikalni popravei koji se sastoje od: ©) popravak visine oka. Sto je oko vie nad morem, morski horizont je ni 4) popravak lied refakeije arake svjelosti u donjim slojevima atmosfere. Sto je nebesko tijelo nize nad horizontom, ovaj je popravak vet Mijenja ses Uakom i temperaturom, no za potrebe plovidbe tuzet Ge se neka srednja vrijednost. ) popravak usliied paralakse Mjese- ca, Venere i Marsa. To su Zemij najbliza nebeska tijela pa za ovaj popravak valja ispravitivisinu, 1) popravak uslijed polumjera Sunca i Mjeseca. Za druga nebeska tila turima se u navigacii da imaju polumjer jednak 0 (nula). Uzevii sve gomje u obzir moze se s dovolinom toénoséu napisati da je prava visina nebeskog tijela (vp): Vp = Vo + ki + ke - 0,0295Vvots - 0,0168/tan vo + Tl cos ve +/-F vp - prava visina nebeskog tijela (u ?) ‘ve - oéitana visina nebeskog tijela sek stantom (u?) ko = popravak indeksa sekstanta ke = popravak ekscentriciteta ois - visina oka nad morem (um) TI -horizontska paralaksa nebeskog tijela = polumjer nebeskog tijela. Napomena: Oéitana visina na sekstantu izrae- na je w stupnjevima, minutama i desetinkama minute. Popravei indeksa i ekscentriciteta, ako th wopée ima, obiéno su dati w minulama, dijelovima minute il sekundama. Popravei uslijed visine ‘oka nad morem i refrakeije (éeturta i peta vrijednost s negativnim predz- nakom) izrageni su a stupnievima. Popravak uslijed paralakse radi se samo za Venera, Mars i Mesec; kako se par- claksa w nautizkim godisnjacima izraka- va obiéno w minutama, tako i sesta vri- Jednost u gornjoj formuli daje iznos u ‘minutama. Sedma orijednost raéuna se samo 2a Sunce i Mjesec. Kako se Sunce spuita na horizont donjim rubom, =a njega wojek oriedi pozitivan (+) preds- nak, Miesec se, ako je to moguée, spui- ta na horizont donjim rubom pa vrijedi ni predznak; ako donjeg ruba ——a" HORS HORZONT ‘1.5 Njihanje sekstanta oko osi kako bi ‘se sunce spustilo toéno na horizont feni 2006, J auttka znanja | nema, spuila se gornji rub na horizont i uuzima_se negation () predznak. U nnautickim godiénjacima su paralakse i ppolumjeri dati obiéno w minutama i kao takvi ulaze uw racun. Veéina nautiékih godiénjaka daju gotove tablice kojima se dobivaju ispravei za fizikalno-optike korekture zbog visine oka nad morem, refrakeje, paralakse i polumjera. Tako na primjer, "Nautiki godignjak" Hrvatskog hidro- srafskog instituta iz Splita za 2006. ‘godinu daje: = Ukupni popravak izmjerene visine ‘Sunca- donji rub na strani 334 ~ Ukupni popravak izmjerene visine avijezda i planeta na strani 335 = Ukupni popravak izmjerene visine Mijeseca na strani 333 fa nagin koriStenja Tablica dat je u ‘odjelku "Nauticki godignjak i Nautizke tablice, Upute i primjeri” na. strani 269. Da se pomogne pomorcu amateru dat ée se primjer popravka visine Sunca. Dana 09.08.2006. u vrijeme UT = 9:11:42 sa. zbrojene_(priblizne) poriciie P (p = 44°2042", 2 = 14°15'12") nautigar opaza _visinu Sunea (donji rub) koja iznosis ve = 52°0732". Popravak indeksa iznosi 0,4" a nema popravka ekscentrciteta U_ trenutku snimanjavisina_ oka opadaéa bila je 3 m nad morem. Treba odrediti pravu visinu Sunca: Wp = 52°0732" + 0,4" + 12,2'-0.2 = 521956" U gomjem izzazu s desne strane prvi pribrojnik je sekstantom opazena visina Sunca, drugi je popravak indek- sa sekstanta. Tred je dobiven iz tablice na strani 334 tako da se uilo u stupac s visinom oka 3 m, a u redak s opazenom visinom (priblizno) 50°. Cetvrti pribro- jnik dobio se iz krajnje desne/donje tablice pod naslovom " Drugi popravak izmjerene visine Sunca” za mjesee Kol(ovoz) Pra lekcija je gotova, a sa sljedeéom nastavljamo uw sljedecem broju Burze Nautike. Zoran Dinkovi¢ 89Mala skola astronomske navigacije Suvremena plovidba pomocu nebeskih tijela Nova burza nautike 1 u ovom broju nastav- Ijamo s nasim ubrzanim teéajem astronomske navigacije. Svjesni da mnogi ovu vrst navigaci- upravo zbog toga pokugavamo probuditi makar mali interes onih nautiéara koji jos imaju vremena, volje i roman- tike baciti pogled na treperavu svjetlost zvijez- da koje im sv slabaSnim sjajem mogu re¢i gdje se nalaze a razliku od samih potetaka, Z danas je odredivanje totne pozi- cije na moru astronomskim putem doseglo totnost od kojih 2 mi- Ije, w prvom redu zahvaljujuéi tofnom sekstantu, tofnom satu i tognim nau titkim godignjacima, a ne zanemarimo ni stoljetno iskustvo. Nebeska tijela treba opazati i oti tavati visinu kada su barem 10° nad horizontom. Oéitane nige visine nisu dovoljno tone zbog prevelike refrakci je zraka svjetlosti u tako debelom sloju atmosfere. Sunce se zbog velikog sjaja moze opazati i njegova visina se moze ogitavati tijekom cijelog dana. Isto je i s Mjesecom ujutro i predveger, a ponekad i noéu jer se morski horizont mote dobro vidjeti u Mjesetevu tragu. Sumraci Planete i zvijezde se dobro vide rnoéu, no tada se obigno ne razaznaje dobro linija morskog horizonta na koju treba spuitati nebeska tijela kod opazanja. Danju je linija horizonta obigno dobro uothjiva, no tada se ne 90 vide planete i zvijezde. Zbog toga je w pomorstvu definiran nauti¢ki sumrak koji potinje ujutro kada je Sunce 12° ispod horizonta i traje dok dode do 6° ispod horizonta. Sliéno je naveéer: nauticki sumrak po¥inje kada se Sunce nakon zalaza spusti 6° ispod hhorizonta i traje sve dok ne dode do 12° ispod horizonta. Za trajanja jutarnjeg i vegernjeg sumraka obigno se zadovoljavajuée dobro vide i planete i zvijezde, a i morski horizont, Odredivanje zemljopisne Sirine a) Pomo¢u_nebeskog tijela_u meridijanu Sekstantom se opaza bilo koje nebesko tielo prie nego dode u meridi- jan. Visina mu stalno rast izakretanjem bubniia na sekstantu drt ga se stalno na horizontu. Kad mu visina prestaje rasti - ‘magi da jeu meridijanu i tada se zabi Ijedi Svetsko vrijeme (UT). Oéita se opazena visina na sek stantu vo i pomoéu izraza (3) ili tabli ca u Nautitkom godiinjaku dobije se ‘vp. Kako je ovo prava visina nebeskog tijela u meridijanu, naziva se meridi janskom visinom (vm). U vrijeme UT = 10:57:29 opata. lo se Sunce i opazena visina mu je bila ve = 61°33'24". Prava visina wu prolazu kroz meridijan iznosi vp = 61°33'24" + 24” 12,4’ - 0,2' = 61°46" Prvi pribrojnik je opazena visina, drugi je popravak indeksa, treéi je op! nici 334 za visinu oka 3 m i pribliznu opazenu visinu 60°. Posljednji je iz tablice za "Drugi popravak izmjerene visine rak iz tablice na st Sunea” (na dnu iste stranice) za Kol(ovoz): Kako se vidi iz izraza (1) da bi se odredila zemljopisna Sirina potrebno je jo8 odrediti deklinaciju. nebeskog tijela kojemu se opazala visina u pro- lazu kroz meridijan. U nastavku ée se oka za pojedina nebeska tijela kako se odreduju deklinacijebroj 63 /_prosinac 2006 Pomoéu UT iz Nautiékog godisnja- ka (dat ée se ponovo primjer Nautizkog godiinjaka Hrvatskog hidrografskog insti- tuta iz Splita) dobije se deklinacija (8) ‘opazanog nebeskog tijela kako slijedi: - deklinacija Sunca (da bi olak- Sali potetniku pokazat éemo primer za dan 09.08.2006. u UT = 10:57:29) Ulazi se u Nautigki godiinjak za 2006. godinu u stranicu 153 za datum 09.08. i otita vrijednost deklinacije pod stupcem za Sunce oznatenom 5 "8" za 10 sati Sto iznosi: & = 15°50,2' Na dau iste stranice godinjaka u tablici za Sunce ofita se vrijednost: d=07 S ovom vrijednoséi stranice" naslovijene "Popravei satnog, Jauta i deklinacije" za vrijednost 57 na stranici 302. U zadnja tri desne strane, u stupcu za se desno kor = 0,7’. Toéna deklinacija Sunca tada jazi seu "Zute 8 = 15°50,2' - 0,7 15°49,5) Predznak korekture (u ovom slugaju brojke 0,7) odreduje se veé prema rastu ili padu deklinacije i odreduje se uvidom wu tablicu deklinacija. U ovom sluaju za datum 09.08.2006. U viijeme UT = 10 sati deklinacija je iznosila 15°50,2' a u UT = 11 sati izmosit Ge 15°49.4. Dakle, deklinacija u UT = 10:57:29 bit Ge manja nego u UT = 10 sati, pa je korekturu trebalo odbiti, Kada dekli- nacija nekog nebeskog tijela raste, zakljuéujuéi na isti nagin, korekturi se daje pozitivni predznak. Zemljopisnu Sirinu se, na_kraju, ‘odreduje pomocu izraza (1). ‘Zemljopisna Sirina u podne bit 6e: Qe = 8 + 90- vm = 15°49,5) +90 - 61°46’ = 44°03'30" - deklinacija Mjeseca dobiva se tna sljedeéi nagin. Ponovno raéunamo za isti dan no kasnije nocu u UT = 23:56:27): Za UT = 23 sata dana 09.08.2006. dobiva se deklinacija Mieseca: - 15°59,7' U sljedeéem stupeu, uvijek za UT = 23 sata, odmah iza vrijednosti dekli- nacije ofita se vrijednost za d koja iznosi d = 15,3. S ovom vrijednosti se ide u "dute stranice" bro} 302 u tablicu za 56 i otita desno: kor = 14,4 Toéna deklinacija dobiva se: 8 = - 15°59,7'- 14,4' = - 15°45,3' Oude se korektura odbila jer dekli- nacija Mjeseca pada na osnovu razma- tranja provedenog kao za Sunce. Zembopisna Sirina plovila pomoéa Mijeseca takoder se odredujeizrazom (1). - deklinacija planeta odreduje se na sli natin kao za Sunce. Sljedi primjer za Veneru za dan 09.08.2006 u vrijeme UT = 02:10:27. Deklinacija Venere 2a UT = 02 sala: 8 = 21°17,0 i na dau stranice vrijednost za d = 0,5. Na "dutim stranicama’ bro} 279 za 10 u desnim stupcima za. d = 0,5 dobiva se kor = 0,1’. Totna deklinaci- ja bit ce: & = 21°17,0' - 0,1' = 21°16,9' Vrijednost korekture se odbilo jer s vremenom deklinacija Venere pada 1 opet se zemljopisna irina raéuna po izrazu (1). - deklinacija zvijezda se dobiva direktno iz tablica "Zvijezde do ukljugivo 3. veligine" na stranicama 254-259 tako da se u lijevom stupeu tablice naslovijene "Deklinacija”uzima deklinacija wu stupnjevima i predznak (N ili S), a dodatak u mi- rnutama desno za odgovarajuéi mjesec. Opet primjer za vrijeme UT 01:10:27 dana 09.08.2006. i Nau- tigki godignjak HHI. Na stranici 256 u stupcu "Bayerovo ime” nalazi se "a Ursae Majoris", najveéa 2vijezda Velikog medvjeda, a na stranici 257 pod stupcem "Vlastito ili Bayerovo ime" pod imenom "Dubhe", na desnoj strani se nalazi tablica "Deklinacija". U prvom stupeu je predznak "N’, u drugom stupcu je "619" a desno u stupcu pod mjesee kolovoz. nalazi se dodatak u minutama "43,1". Deklinacija zvijezde Dubhe ili najveée zvijezde Velikog medyjeda za trazenj datum iznosi: 8 = 61°43,1' Zemljopisna sirina u éasu prolaza avijezde kroz meridijan raéuna se po izrazu (1). ‘b) Pomoéu Polare Kako je ranie refeno, zemlopisna firina opazata pribliino je jednaka visi ni Polare nad horizontom, buduéi da se Polara nalazi velo blizu Sjevernog nebeskog pola. Toéna zemopisna fir na pomoéu Polare dobiva se iz izraza: @ = vp + kor, + kor, + kor, (4) Sekstantom se opaza Polara i ofita visinu (We) koju se ispravi po izrazu (3) ili tblicama kako je to ranije pokazano i dobiva pravu visinu(v»). Da bude jednostavnije wzet € se primjer 2a datum 09.08.2006. u vri jeme UT = 19:10:23. Opazena visina nieka je vo = 43°21'42", vsina oka je 3 1m a zbrojena pozicja je Pz (@ = 43°20', A = 14°40)). Popravak indek- saki = 0,4", Zadatak 6e se rjeiti Nau- tigkim godinjakom. Privo ée se izraGunati prava vsina: vp = 43°21'42" + 0,4'- 4! vp = 43°18'06" Prvi pribrojnik s desne strane gornjeg izraza je opadena visina, drugi je popravak indeksa, a treéi je podatak dobiven iz tablice "Ukupni popravak izmjerene visine zvijezde i \92 _—_ plancte’ na stranici 335 koji uviiek ima negativni predznak, U ovu tablicu se ulazi u stupac s visinom oka uu metrima, u ovom sluéaju 3 metra, a u redak "visina zvijezde izmjerena sekstantom" s vrijedno&éu 45° (jer je ovo najblita vrijednost). Dalinji potrebni podaci se dobivaju iz "Tablice za odredivanje zemljopisne firine i azimuta pomoéu Polare” na stranici 260 i 261 ‘Veijednost "kor," dobiva se iz tab- lice na gornjoj éetvrtini stranica 260 - 261, a ulazi se s mjesnim satnim kutom proljetne tozke ( 8). Po definiciji mjes- ni satni kut proletne tothe je: sy = Sy +265) edie je: Sy- satni kut proljetne tozke u Greenwichu 1. priblizna geografska duzina opazata ‘Na skici 1, su prikazani_pojmovi ‘koji 6e se navoditi. Skica 1. Satni kut i dekdinacija SJEVERNI INEBESKI POL. JUZNi NEBESKI POL. bburza nautike Deklinaciski krug je presiek ravnine koja prolazi kroz nebesku os i odredeno nebesko tijelo s nebeskom sferom Mjesni satni kut (3) je kut u sredis- tu nebeske sfere izmedu ravnina koje prolaze - jedna nebeskom osi i zenitom (Z) opaéaéa - a druga deklinaciskim Jkrugom kroz odredeno nebesko tijelo. Satni kut (S)_ je kut u_srediftu nebeske sfere izmedu ravnine kruga kroz nebesku os i zenit Greenwicha (Zemenwcs) i ravnine kruga kroz nebesku os i nebesko tijelo. Ekliptika je kruznica na nebeskoj sferi po kojoj prividno putuje Sunce tijekom godine. Proljetna totka (¥y) je sieciste nebeskog ekvatora i ekliptike na poée- tak proljeéa, trenutka kada Sunce iz Juéne nebeske hemisfere prelazi na Sievernu. Satni kut proline totke u Green- wichu (Sy) je kut u sredittu nebeske sfere izmedu ravnine kruga koji prolazibroj 63 / prosinac 2006. nebeskom osi i zenitom Greenvwicha (ZYeeesch) i ravnine kruga nebeskom xii prolietnom tozkom (y) Satni kut proljetne totke u Green- wichu odredi se na stranici 152 za datum 09.08.2006. u stupcu pod fozmakom "Aries" (Jarac) 2a 19 sati i dobiva vrijednost: S = 243°7,8. Za preosiatak minute i sekunde nakon 19 ‘sati u ovom sluéaju 10 i 23 dodatak sat- nom kutu proljetne togke (Aries) u Greenwichu nalazi se u Zutim stranica- ma za 10 m (stranica 279) i u prvom stupcu za 23 8 u stupeu za Aries dobi- va se vrijednost 2° 36,2". ‘Ukupan satni kut proletne totke w Greenwichu za 19:10:23 iznosi Sr=243°7,8'+2°36,2'=245°44' Iz izraza (5) slijedi da je mjesni satni kut prolietne tocke u Greenwichu: Sy = 245°44' + 14°40" = 260°24' U Tablice na stranicama 260 i 261 se ulazi u stupae gore 2a korak od po 10°, uw ovom sluaju za. 260° a u redak za pre- stale stupnjeve mjesnog.satnog_ kuta, dakle za 0° za ovaj primi (za minute 24 se ne uzima) dobiva se vrjednost kor, = 32,3! ee SIEVERN NEBESKI POL NEBESKA 05 JUEN NEBESKI POL ‘Skica 2. Nebeska sfera s nebeskim ekvatorom i ekliptikom Druga korektura (lor) dobiva se na int stranicama nide u tablici, au nju se tulazi s pribliznim mjesnim satnim kutom profetne togke (Sy) - na samom wrhu stranica 260°24', jer je ta vijednost najblita stvamoj koja iznosi 257°47,8° i pribliznom geografskom frinom opazaéa, Sto je jednako izmjerenojvisini Polare, na ljevom rubu isth stranica s_ canakom "4g", u ovom slutaju v» = 43°1806', ali se uilo s najblitom vijednoséu 43°. Ia Tablica se dobiva veijednost: kor, = 0,1' ‘Treéa korektura (kor) dobiva se na istim stranicama uw tablici koja se nalazi nedto nite. Ulai se u stupac $ mjesnim satnim kutom profetne totke (sy) - na thu stranice (u ovom sluéaju 260°) i rmjesecom u godini, u ovom primjeru je to Kol(kolovaz) te se dobiva vrijednost: kor, = 0,3' Toma geografska Sirina_pomoéu Polare dobiva se algebarskim zbrojem: @ = ve + kor, + kor, + kor; = 43°18'06" 1=43°18'06"+32,3'+0,1'+0,3" 43°50'48" T to su bile tofne pozicije koje smo izxagunali tog, devetog kolovoza ove godine u razne sate mjerei razna nebeska tijela. Zoran Dinkovié aeskol Pozicija s nebeskih tijela igacije jednim ili vige Odredivanje devijacije magnetskog kompasa Magnetski: meridijan je zamishjena linije koja spaja sjeverni i juzni magnet- ski pol. [gla magnetnog kompasa bi uvi jek trebala biti paralelna s magnetnim meridijanom. Dakle, magnetski meri jan prolazi magnetskim polovima na Zemlji i nekom tozkom, opazaéem na Zemji pri Kut izmedu pravog i magnetskog vanog sO na slici | meridijana u ncko} totki naziva se vari jacija (var). Vrijednost varijacije dana je na pomorskim kartama za neku odredenu godinu, Njena vijednost se moze izragunati posebno za svaku godinu na osnovu poz- natog podatka njene promjene. Na prim- jer ma aici 2 varjacija 2a 1991. godina iznosi !°00'E. Kako se vidi iz slike, sgccinja promjena varijacie iznosi 4 E. Od 1991. do 2006. godine proilo je 15, godina i u to se vrieme vanijacija. po- veéala za 60’ E odnosno 1° E.. Da bismo dobili tognu varijaciju za 2006. g, mo amo zbeojti onu koja nam je poznala iz 1991. godine s naknadnim paveéanjem: 80 Da bi odredivanje tone po astronomske navigacije bilo totno i uopée moguce, moraju se zadovoljiti neki od osnovnih uvjeta. 0 tome kako zadovoljiti zadane uvijete, ali i o nekim od naéina za izraéun toéne pozicije pomocu nebeskih tijela proéitajte u sljede¢em élanku var = 1°00E + 1°E = 2° Kako na plovilu uvijek u veéoj ili manjo} matenijala koji mijenja sn ima feromagnetskog + Zemijinog magnetski kompas Ge se postavit u neki novi smjer jeri magnetskog meridijana, koji se naziva kompasnim meridijanom, a kut izmedu magnetskog i kompasnog meridijana naziva se devijacija (dev). Dervijacija ovisi o kursu u kojem se brod nalazi, odnosno plov Navigaciia se vodi na_pomorskoj karti, Osnoyni smjer na pomorskoj karti Slika 1. Odredivanje devijacije magnet- skog kompasa je pravi meridian i po gacia zapravo vodi, Kako magnetsSlika 2. Odredivanje varijacije ‘Marque de Saint Hilaireove metode kompas pokazuje smjer kompasnog me- *idijana, potrebno je poznavati kutizme- du pravog i kompasnog. meridijana. Ova) se kut sastoji od dva dijela: varja- ce i devijacie. Variaciia se dobije iz pomorske karte kako je ranije reéeno, dok se devijacija moze dobiti pomoéu Polare ako se preko kompasa snimi njen kompasniazimut neposredno nakon snimanja njene visine. Kompasni azimut mode se snimiti preko bilo kakvog smje- vala kojeg se postavi na magnetski kom- pas. Neka u ovom slugaju u kompasnom kkursu Kx u kojem plovilo plovi on iznosi: a =48° tada ée devijacija (vidi sliku 1) u tom kursu biti: dev = wP -wk- var 0,6° - 4,8° - 2° 6,6° Sada je poznato koliko kompas "gr- jefi” uw ovom lursu. Vazno je napo- menuti da devijacija ovisi o kursu; raznim kursovima ona je drugaéija, Recimo da neka brodica plovi od Pale prema otovicu Jabuka. Na po- rmorskoj kart Ge se odrediti pravi kurs i on iznosi: K, = 146° Brodica plovi pomoéu magnetskog, kompasa, pa treba odrediti kompasni kkurs (Kk) kojim ¢e ploviti: K, =K, -var-dev 146° - 2° - (- 6,6°) = 150,6° Brod ée dakle ploviti iz Pule prema ‘otogicu Jabuci po svom magnetskom kompasu na kojem treba pokazivati 150,6°. Uz malo sreée i dobro more Jabuka ée se ukazati po prameu... Marque de Saint Hilareova metoda odredivanja pozicije broda Adimiralfrancuske flote Marque de Saint Hilaire dao je jednostavan nagin odredivanja pozicie broda pomocu nebeskih tjela bez obzira na to ade se ‘ona nalazila na nebeskom svodu. Ova metoda je veoma stara, primjerena ‘ondainjim matematigkim aparatima. Za poéetnika ova je metoda i danas prim- jerena, premda se danaSnjim ragunal- ‘ma pozicija broda moze odtediti puno jednostavnije. Alo tome éemo kasnije. Preporuéa se snimati samo ona nebeska tijela koja se nalaze bar 10° iz- nad horizonta. Za manje visine rezultat ‘opaianja je nepouzdan zbog refrakcije loja se java uslijed debelog sloja atmos- fere kojim zraka svijelost.prolazi. Prin- «ip metode vidliv je na slici 3. Pomorac selstantom snima visinu nebeskog tela, dobiva ty. w visinu (vo) i zabiljedi tofno syjetsko vrijeme (UT) Opaiatelj ne zna svoju totnu pozici- ju, nj tek Zeliodrediti. Pretpostavka je da se nalazi na neko} priblizno} poz tay. "zbrojeno} poricil” (P.) sa s rdinatama "zbrojeno} geogralho) sri ni’ (@s) i "zbrojeno} geograsko} dun” Qz). Na osnova poznavanja nebeskog tijela kojeg snima iz Nautitkog godisnja- Ja za tekuéu godinu i trenutak snimanja dobiva deklinacju tog nebeskog.tiela (8) i satni kut u Greenwichu (S). Nebesko tijelo oznageno je simbolom (C9). Pomorac pretpostavija dase nalazi u totki P.. Iz te pozicije on ée izxagunati “ragunatu visu’ (¥2). Medutim, pravo mjesto gdje se nalazi opazaé, a koje on |jo8 ne zna toéno naziva se "prava pozici- ja” P,) i iz nje snimi nebesko tjelo (*), dobiva opazenu visinu (vo) koju ce ispravtiizrazom (3) ili tablicama kako je 81PRAM MERDUAN Sika 4, Crtanje pozicija na pomorsko} arti to navedeno uw prijainjim brojevima Burze Nautike i dobit ée pravu visinu (vp) koja je oznagena na slici 3. Obje zrake (1) i (2) su medusobno usporedne jer je nebesko tijelo jako, jako daleko. Horizont zbrojene pozicije (Ps) neka bude (H-H) a prave pozicje (H1-H1). Tz slike je vidlivo da horizont (H-H) i (HL-H1) medusobno zatvaraju kut Av koji je pak jednak: Av = vp-w © Sto je iz slike vidljvo uz pomoé ele- ‘mentame geometrje. Kako je horizont (H-H) okomit na radijus Zemlje R, a horizont (H1-H1) okomit na radijus R1 to je i kut u sredistu Zemlje medu radijusima Ri RI takoder Av. Prema tome, ako se iz uzete zbrojene pozicije Ps pomakne za vrijednost Av prema nebeskom tijelu - dolazi se do. prave pozicije Pp. Eto, to je genijalni postupak kojeg je dao admiral Marque de Saint Hilaire: odabrati po voli poziciju (Ps) i uz pomoé “aretke" - razlike visina (Av) dobiti pravu, to&nu poziciju (Pp). Kako je I na Zembji prblizno 60 NM (milja), to je |" pribligno 1 NM. Na pomorsko} karti (Glika 4) na koju se uertala zbrojena pozi- cija (Ps) w smjeru nebeskog tijela (*) rnanese se vrijednost Av onoliko mila kkoliko Av iznosi u minutama i dobije se "rektfcirana totka’ (Pa). 82 Ragunata visina nebeskog tijla, uz pretpostavku da se nalazi na pozicji P: dobiva se po izrazu iz sfeme trigonometrije: sin @, X sin 5 + + c08 @, X cos 5x xeos(S+A) (7) sin v, (enak "x" znaéi mnotenje) Prava visina vp dobiva se iz ogitane na sekstantu vo po izrazu (3) ili tabligno kako je to ranije navedeno. Vriiednost Av iz. zbrojene pozicije nanaéa se od Pz u smjeru prema ne- beskom tijelu (*). Taj smjer naziva se "azimutalnom linijom", a od meridijana je otklonjen za "pravi azimut" (@) tog nebeskog tiyela. Pravi azimut (@) nebeskog tijela raéuna se u sferno} trigonometriji po cos = (sin §- sin g, Xin v,) Hcos @, x cos v,) (8) (znak "X" znaéi mnoéenje) Ovim ragunom se dobiva "pravi azimut", crta ga se dakle, od pravog ‘meridijana na kart. Opazaé se ne mora nalaziti na poziciji Px veé bilo gdje na okomici na liniju azimuta koja se naziva "stajni- com’, a to ée se pojasniti na slici 5. Ponovno é se nacrtati Zemaljska kugla i na njoj prava pozicija broda, nazovimo je ovaj put Pot Iz prave poricije Pei opazaé snimi pravu visinu vp_nebeskog tjela (*). No tu istu visinu snimio bi i opazaé koji bi s¢ nalazio u pravoj pozicji Ps i ne sa mo nih dvoje, veé i svi opazaéi na Zemiji koji se nalaze na toj "kruénici polozaja". Krugnica polodaja je na svakom mijestu okomita na smjer sledanja prema nebeskom tjelu, okomi- tana liniju azimuta. Kada se jedan mali delié Zemaljske kugle prikaze na pomorsku kartu (lika 4) to je jedan mali djelié kruznice polovaja na Zemlj prikazan_pravocrtnom linijom_"staini- com" okomitom na liniju azimuta. Brod se dakle sigurno nalazi na ovoj stajnici. Da bi dobili poziciu broda, odmah nakon opazanja prvog nebeskog.ticla treba. snimitivisinu drugog na isti nagin. Time ée se dobiti druga stajnica. Na sjecistu tih dviju stajnica nalazi se prava pozicija broda Py (Slika 6). Kad se dva nebeska tijela opazaju i kad se njihove visine odrede jedna nakon druge u relativno kratkom vremenu do TEMAUSKA KUGLA KRUZNICA POLOZAIA,‘bro 64 / stan) 2007 Pag Pct a3 Slika 6. Pozicija broda opazanjem dvaju nebeskih tila Slika 7. Pozicija u razmaku vremena par minuta, za tu se poziciju kaze da je dobivena "istovremenim opazanjem” i kao njena uobigajena oznaka uv pomorstvu se koristi tozka u sredini male krubnice, kao na slici 6. Pozicija broda pomotu jednog nebeskog tijela Toénu poziciju broda moguée je ‘odrediti i pomoéu samo jednog nebeskog tijela. Pozicija se tada mora ‘odrediti takozvanom metodom "u raz- maku vremena’. Prvo se snimi visina nebeskog tijela iz jedne zbrojene poi je (Pu) u nekom vremenu (UTi). Ta prva opazena visina se ispravi (vor) u ‘pravu visinu (vpt). Izrazima (7) i (8) izraéuna prvu raéunatu visinu ( vei) i prvi azimut (1). Izraéuna se i prva vri- jednost (Av1) po izrazu (6). Brod plovi dalje tako da se azimut tog nebeskog tijela promijeni bar za tridesetak stupnjeva, za ito je obitno potrebno nekoliko sati. Nakon preva- Kjenog puta (D) brod je stigao u zbro- jenu poziciu (Piz). lz nje ponovno nimi dragu visin istog nebeskog tela (ves) i ispravi ju u pravu (vp2). Izraéu- na za drugu zbrojenu poziciju (Pa) drugu raunatu visinu (ve), drugi azimut (@e) i drugu (Ava). Na pomorskoj kati iz druge zbrojene pozi- cije (Pa) ucrta (slika 7) liniju prog azimuta (1) i na njega nanese vrijed- nost (Avi). Na osnovu ovoga dobiva prvu rektifciranu totku (Pet). U ovo} totki, a okomito na lini azimuta (1) nacsta se prva stajnica (I). Iz iste, ddruge zbrojene poziciie (Psa) nanese linju azimuta (62) i na nju vrijednost (Ava). Tako se dobiva drugu rektifici- ranu totku (Pea) na koju_ se okomito wucrta druga stajnica 2). U sjecis th dviju stajnica nalazi se pozicija broda (Pp), Uobigajena oznaka za "poziciu u razmaku vremena’ je totka i oko nje trokutié kako je to oznageno na slic 7. Primjer odredivanja pozicije u razmaku vremena: Za prvo snimanje koristit ée se ‘ono za Sunce opazano u UT = 9:11:42 sa zbrojene pozicije Pai @1 = 44°20'42", Ai = 14°15'12"). Oéitana visina sekstantom bila je vot = 52°7'32". Oéitana visina se popravila te se dobila prava vol = 52°19'56". Potom se izratunavaju visina vei = 52°18'45", azimut 1 = 129,8° i Av: = I'11"- priblizno Av: = 1,2’. Nakon toga brod plovi u Ke = 146° i prevali 40 NM. Drugo snimanje izvriava se u dru- 0} zbrojeno} poziciji Par (2 = 43°48! 29", Az = 14°47'48"), a tada se i izmjeri ogitana visina v2 = 46°46'18" koju se popravi, cime se dobije pravu vp2 = 47°6'36". Izraguna i 797), Ave = 1'36" = 1,61 i azimut ox = 241,4°. Rezultat se nacrta kao ito je prikazano na slici7 i na taj se nagin dobiva pravu poriciju u razmaku vremena: Py (@=43°46, A= 14°47'12"). Zoran Dinkovié 83Nova burza nautike ponekad se oni na nebu ni zajedno istovremeno. Tada bi opaiat mogao istovremeno opazati i Sunce Miesec. Mnogo je éeii slucaj da ée pomorac na raspolaganju za snimanje imati dva nebeska tijela samo za v jeme jutarnjeg ili veéernjeg nauti¢kog sumraka. Mnogi naZalost tada_n rnebeskom svodu ne znaju identific rati ni planete ni zvijezde. Hrvatski nautizki godignjak donos podatke za Sunce, Mjesec, plane Veneru, Mars, Jupiter i Saturn tej 58 nvijezda Identifikacija planeta Ako govorimo o identifikaci) nebeskih tijela mozemo vam olakéati rei da planeti na nebeskom svodi obiéno manje trepere od zvijezda. No to mote vidjeti tek vjetto oko koje zn: ito tradi. Za sve ostale of planete je najjednostavnije identificirati raéunskim za koje putem. Opaia se nebesko tije! Identifikacija eee: ofita njegov azimut (0). Ako se ot kompasni azimut (@e) pozelino ga je nebeskih tijela. “22%. ak i pod pretpostavkom da rs c pomorae zna sve nagine na koje Ras mote izraéunati toénu pociciju pomoéu astronomskih tijela, to bi mu znatilo vrlo malo ako ne 2na prepoz. nati tijela koja opaza. Svatko na nebeskom svodu znade prepoznati danju i Mjesec noéu. No ito napraviti kada je noé bez Mjeseca, a do dana ima joi puno? Tada treba ‘znati prepoznati zvijezde i planete koje svjetlucaju nebeskim svodom samo Gekajuéi da nas izvedu na pravi put i sretno dovedu do naieg odredita, Ali kao i sve zvijezde i one su taste, pa Ge na vaée pitanje odgovoriti samo ako ih prepoznate i tck onda upitate Kako smo veé rekli, svatko ée pre poznati Sunce i Miesec. Oni uuglavnom putuju svatko svojim putem i ravnomjemno dijele dan, Sunce os vietljava dan, a Mjesec noé. No 88broj 65 / vellata 2007. Na analogni natin, kako je dobiven ranije izraz. (7), mode se dobiti sfernom trigonometrijom: sin 5 = sin @, X sin v, + cos @, X cos v, x 608 @®» (10) adie je @, pribliZna (ali sto toénija) zbrojena geografska Sirina mjesta gdje se brod nalazi. S ovako izraéunatom deklinacijom (8) gleda se za datum i sat u kojem se opazalo u nautitki godi’njak (pare stranice) i gleda ima li koji od 4 pla- neta ovu deklinaciju. Ako ima, planet je identificiran. Je li to sigurno, moze se jo¥ provjeriti na sljedeéi nadin: izraéuna se mjesni satni kut (3) tog nebeskog tijela sin v, - sin @, x sin 3 cD) 008 8 = cos @, x 008 i tada se izraéuna satni kut u Greenwichu (S$) po izrazu: S=s-2e (12) ade je Ae vierojatna (ali sto toéni- ja) zbrojena geografska duzina na kojoj se brod nalazi. Ako za ranije identificiran planet ‘odgovara i vrijednost satnog kuta u Greenwichu (S), tada je identifikaci- ja bila potpuno uspjeina. Ukoliko ne odgovara, vjerojatno se opazala neka zvijezda. Identifikacija zvijezda Najlakie je identifcirati zvijezdu na Identifikatorima zvijerda. (star der) koji slude to} svrsi. Oni naj. jednostavniji sastoje sc od jedne Mer catorove karte neba koja prikazuje zvi- jezde koje su na nebeskom svodu blizu ekvatora i dvije stereografske karte neba, jedne Sjevemog neba, a druge Juinog. Na ovim stereograf- skim kartama prikazane su zvijezde koje se nalaze blizu nebeskih polova. Identifikacija pomoéu identifikato- ra provodi se na sljedei natin: pomorac treba poznavati najmanje dvije zvijezde is treéom (onom koju eli identificirati) stvoriti na nebu jedan zamislieni trokut. Pogleda na Kartu neba, uodi one dvije koje pozna i tradi treéu zvijezdu koja s poznate dvije tvori sligantrokut onome nebu, Dya su trokuta sligna kada su im kutovi jednaki. Kad je takvu zvi- jezdu pronafao, postupak identi- fikacije je zavréen Postoji jo8 niz raznih identifikato- ra zvijezda, a postupak prepoznava- nja zvijezda je detaljno objainjen u njihovim uputama ‘Ako u prethodnom ratunu (10) dobivena deklinacija (8) ne odgovara niti jednom planetu, treba pogledati na istoj parnoj stranici, ali desno i vidjeti radi lise moZda o nekoj vijez- di, Nade li se zvijezda s deklinacijom (8) bliskom ranije izratunatom, znaéi opazala se zvijezda. Ukoliko se pomorac Zeli tvréée uvjeriti u identifikaciju zvijezde, odredit e njezin saini kut u Greenwichu (S). Da bi ga izraéunao treba redom izragunati shedeée medurezultate: sin v, - sin @, x sin 5 (13) ‘cos x08 8 kkut nebeskog tijela nautitka znanja vy, - prava visina nebeskog tjela .- pribliina, zbrojena geosrafska ¥irina broda 8 - upravo izratunata deklinacija nebeskog tijela Satni kut nebeskog tila u Green- wichu (S) dobiva se: eck Gdje su: s satni kut e - priblizna, zbrojena geogralska duzina gore izragunati mjesni Dalje je potrebno izraéunati surek tascenziju zvijezde (360 sliedeéi nagin: a) na 360-a = S-Sy(14) gdje su oznake kao gore osim Sy koji je satnikut Proljetne toeke u Greenwichu. S ovako izraéunatom surektascen- zijom zvijerde (360 - a) ulazi se u nauti¢ki godisnjak u stranicu za dotiéni dan i vidi se odgovara li zvi- jezdi za koju se vjeruje da ju opazamo iz veé izraéunate deklinacije (6). Ne odgovara li niti jedno} zvijezdi, znaéi Naviljaciisd sustav koji je astronomsku navi Peers enteen opazalo se neko manje nebesko tijelo koje nije tabelirano_u Nautickom godisnjaku, ili moda Zemljin umjetni satelit, ne daj Boze avion koji prelijece ili pak svjetlo na jarbolu... Nikad, a ma bas nikad, ni najpiianii nemojte nikome priznati da vam se to desil. Dya ili vise nebeskih tijela po morac ée vidjeti samo noéu. Danju ée ponekad vidjeti Sunce i Mjesee ili uz malo sree Sunce i Veneru ili Jupiter. U veéini sluéajeva danju é na raspo- laganju imati samo Sunce. Primjer odredivanja pozicije metodom Marque de Saint Hilaire Dana 09.08.2006. sa zbrojene povicije Pa( Qs = 44°3724", de = 14°3'12") u UT = 03:40:27 opaia se Venera koje} opazena visina iznosi ve = 14°1954", Deklinacija. se raéguna kako je to ranije pokazano i iznosi 8 = 21°16,8.. Nakon toga potrebno je izragunati satni kut u Greenwichu (S) Na stranici 152 2a 09.08.2006. za 03 sata dobiva se S = 245°01', Na daw stranice 152 stoji za Veneru: v 0,8, Na stranici 294 za 40m i 27s 10°6,8' za vrijednost v koje iznosi -0,8 desno na istoj stranici se stoi dobiva 0,5 a zbog negativnog pred- znaka to je: -0,5. Algebarskim zbra- janjem ovih vrijednosti dobiva se vri- 255°07,3! raguna se mjesni sat (3) po izrazu: jednost § Nakon toga s=S+(I5) Tzragunati mjesni satni kut iznosi: = = 269°10,5 Nakon toga potrebno je izrazom (7) izragunati y, = 14°11'36", i izrazom (8) azimut w= 73,9" Oéitanu visinu v, = 14°19'54" potrebno je popraviti po tablici na strani 335. Za visinu oka 3m i prib liznu visinu 14° dobiva se vrijednost 6,9, no kako u podnaslowu tablice pie da su sve vrijednosti negativne to je = 6,9. Na dow desno na stranici 335 treba uzeti vrijednost 0,1" iz tablice "Drugi popravak izmjerene visine Venere” za pribliznu visinu 10° i imjesec kol(ovo7). Prava visina tad iznosi v, = 14°13,6) Po izrazu (6) izratuna se Av = 15) Nakon malo vremena, praktichi iz iste pozicije, u UT = 03:41:52 opaza se zvijerda Dubhe kojoj opazena visina nicka iznosi v, =21°27'32". Deki ja se odreduje kao ranije i iznosi 8 61°43,1', Mjesni satni kut zvijezde (s) raéuna se po izrazu (15). Satni kut zvi- jezde u Greenwichu raéuna. se po Se = Sy + (360 - a) (16) Satni kut proljetne tozke u Green- wichu Se dobiva se iz stranice 152 u stupeu pod "Aries" za 03 sata i iznosi Sy = 2°28.4'. Na stranici 294 za 41m52s. za "Aries" stoji_popravak Sto kad se pribroji iznosi Sy= 1 2°58,1'. Veijednost surektascenzije (360 - a) za zvijezdu Dubhe ofita se na isto} stranici 152 193°58,3'. Po izrazu (16) dobiva se Se = 206°564.. Miesni satni kut Dubhe raguna se po izrazu (15) i ianosi s« = 220°59,6. Kada se po desno i iznos izrazu (7) izraguna visina dobiva se v, 21°20'59". Po izrazu (8) kada se izraguna azimut izlazi @= 19,5°. 21°2732 potrebno je popraviti za_popravak indeksa 24" te popravka iz. tablice na strani 335 za visinu oka 3m i pribliZnu visinu Dubhe 20° koji iznosi 5 ativno, jer tako stoji u podnaslovu Oéitanu visinu v, (neg. tablice). Prava visina Dubhe tada izmosi v, = 21°22'14", Pomoéu izraza (©) izraéuna se Av = 1'15" odnosnobroj 65 / viata 2007. priblizno Av = 1,3'. S ovim podacima moguée je pomorsku kartu* Prava pozicija 0 tana s karte iznosi Pp @ = 44°3824", a= 14°5)). nacrtati poziciju na astronomskom metodom U 18, 19. i poéetkom 20. stoljeca pomorcima je bilo teSko raéunski rjeSavati izraze (7) i (8). U tu svchu bile su srozene razne nautike tablice koje su im pomagale. Sredina 20. stoljeéa donosi kalkulatore koji znat- no olaksavaju raéunanje i tablice postaju povijesnim _raritetom; ukragavaju domove starih kapetana praveéi u vitrinama drustvo sekstan- tu, kronometru, smjernoj plodi i ponekoj karti Druga polovica 20. stolieéa donosi programirajuée kalku- latore, kompjutore. Pomorac koji je spretan programi- ranju ée wz pomoé ragunala numeri i odrediti pozicju plovila na sljede¢i nadin: Opazat é jedno nebesko tijelo u UTI, ofitati opazenu visinu (v.,) izraéunati nje-~ yremenu njegovu govu pravu visinu (v1). Odmah nakon toga opazat ée drugo nebesko tijelo u vremenu UT2, otitati njegovu visinu (vj2) i izragunati pravu visinu v2). Iz Nautigkog goditnjaka odre- dit ée deklinacije oba nebeska tijela (,) i (,) te njihove satne kutove u Greenwichu (S;) i (S,). Uvestit é gornje podatke u jednadzbu tipa (7) koje sada poprimaju oblik: sin v,, = sin 9x sin 8, + cos @ x cos 8, x cos (S, + 2) (9) sin vo = sin 9x sin 8; + cos @ x cos 8 x cos (S, + A) (10) Jednadzbe (9) i (10) su jed- nadabe stajnica-kruinica na Zemlji nna kojima se brod nalazi; nepozna- nice su dvije @ i 2 ito je lako rjesivo elementarnom _(srednjoskolskom) trigonometrijom. Budimo_ iskre izrazi postaju malo kompliciran re¥enja su u kvadratnim jednadzba- ma s dva korijena (@,, 2) i (1, a): logiéno jer se dvije kruznice na sferi sijeku u dvije totke. No ako se raéu- nalo unaprijed programira, rjefenja se dobivaju za nekoliko sekundi. Od dvaju rje¥enja odabere se ono koje je brodu blize Sto nije tedko jer su ta dva polozaja o 10 daleko tisuée milja Ta se poziciia tada direkino unosi w pomorsku kartu. Tekst: Zoran Dinkovié Foto: Arhiv Burze Nautike * Kako je pomorska karta u malom mjerilu, na brodovima se to ucrta na bijelu Kartu (Engl.: Plotting sheet) koju mala plovila naZalost nemaju. = FOUR WINNS} Nees ona em a ance anne Neer ene ee IKARAKTERISTIKE BRODOVA FOUR WINNS®: + dozivotna garancija na ‘struktume promijene trupa + pole clang zante Kvaiee i 2 + moderan dizajn i vrhunski materijali PM sii 28/206 064 RP hanansia:o21111 0