Amela Isanović ....

Nastavna jedinica: Govorni organi i dioba glasova
Nastavna sredstva: tabla, kreda, grafoskop i grafofolija
Oblik rada:
Metode rada:
a) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani
predavanja i izlaganja, zakljuivanja, diskusije, analize
Ciljevi rada:
-
Obrazovni: usvajanje i utvrivanje pojmova: artikulacija, fonetika, govorni

organi; uoavanje procesa nastanka glasa, dioba glasova; vokalni i
konsonatski sistem naeg jezika
Funkcionalni:razvijanje sposobnosti percepcija i zakljuivanja
Tok asa
Uvodni dio do 5':

- najava ciljeva
- ponoviti naueno (ta je glas? Fonem? Fonetika?)
- mala igra- ispuhati zrak i pokuati neto rei, oblikovati drugaije usta pa
pokuati izgovoriti neki glas...
Centralni dio do 37'
Proirit emo znanje i ranije naueno o fonetici : Fonetika je fiziolokofizika nauka; fizioloka nauka zato to opisuje glasove kao prizvod rada
odredjenih organa ovjeijeg tijela, a fizika zato to se vazduna struja koja
stvara glasove ponaa po zakonima koji vae za mehanika tijela, kao pri pojavi
svakog drugog zvuka u prirodi.
-pojam artikulacije- proces stvaranja glasa
GOVORNI ORGANI OVJEIJEG TIJELA dijele se na dvije skupine:
1. Oni koji pomau artikulaciju: Plua, trbuni miii i dijafragma i dunik, koji
se u govorni aparat ukljuuju time to slue za skupljanje vazduha (plua), za
istiskivanje vazduha (trbusni miii i dijafragma) i za sprovodjenje vazduha
(dunik);
2. Oni koji vre artikulaciju : Glasne ice, jezik, zadnje i prednje nepce,
alveole, zubi i usne, tj. oni koji proizvode glasove pokretom (glasne ice, usne,
jezik), ili na kojima se stvaraju glasovi (nepca, alveole, zubi);
Imamo i organe koji glasovima daju im poseban ton i boju a to su dreona, usna i
nosna duplja, koje pojaavaju glasove , tj. koje imaju ulogu rezonatora.
Govorni organi se mogu jo posmatrati kao pomini i nepomini.
Pomini organi su grkljan i u njemu glasnice, meko nepce s resicom, jezik,
donja eljust, usne i drijelne stijenke.
Nepomini organi su gornja eljust s tvrdim nepcem i zubima.
U svakom glasu se razlikuju tri sastavna dijela (elementa): jaina,visina
i boja.
Jaina glasa zavisi od snage ili jaine podsticaja koji pokree treperee
tijelo,
Visina glasa zavisi od brzine glasa kojom treperee tijelo treperi; ukoliko je
vei broj treptaja u jedinici vremena, utoliko je glas visi.
Boja glasa odredjena je oblikom rezonatora.Svaki glas ima posebnu boju

jer je oblik glavnog rezonatora, tj. usta pri izgovoru svakog glasa drukiji,
to vai za svakog govornika.
Na crteu koji predstavlja govorne ograne emo pokazati kretanje vazdune

struje i to pokuati osjetiti prilikom izgovora. Zrana struja izlazi iz plua i dolazi u
grlo. U grlu se nalaze glasnice. Ako glasnice trepere, daju zranoj struji
harmonian zvuk. Na daljem putu zrana struja prolazi kroz usnu upljinu ako je
meko nepce podignuto, ili kroz usnu i nosnu upljinu ako je meko nepce sputeno.
Pri izgovoru glasova govorni organi zauzimaju razliit poloaj. Mogu biti:
- Odvojeni jedni od drugog pa putaju da vaz.struja slobodno prolazi - tako

nastaju samoglasnici/vokali
- djelimino spojeni pa djelimino stvaraju i prepreke- tako nastaju
glasnici/sonanti-m,n,nj,l,lj,j,v,r
- vie ili potpuno spojeni, pa je i prepreka puna ili tako uska da se vaz.struja
provlai-suglasnici/konsonanti. Na jezik ima 17, dok neki svjetski jezici imajau od
8 do 90 konsonanata.
Vidimo da su i glasovi podijenljeni po poloaju govornih organa, tj.po nainu
artikulacije. U drugom dijelu asa emo im se posvetiti pojedinano.
Vratit emo se ovoj prvoj skupini VOKALIMA, koji ine vokalni sistem naeg
jezika.Vokali nastaju bez prepreke, mogu se izgovarati ukontinuitetu,
mogu se izgovarati dugo i kratko, mogu stajati samostalno i mogu
graditi slog .
Njihov nastanak uslovljen je poloajem (uzdignutou) jezika u odnosu na
nepce. U odnosu na poloaj jezika dijele se na:
- visoke- i, u- jezik je uzdignut prema nepcu
- srednje jezik je negdje na sredini e i o
- niske-a- niski, jezik je poloen na donju vilicu.
Osim ove podjele imamo i podjelu po poloaju jezika u odnosu na prednje i zadne
nepce:
. vokali prednjeg reda- e, i jezik se pomjera zadnjem nepcu
- vokali srednjeg reda- a- jezik se ne pomjera
- vokali zadnjeg reda- o,u- jezik se pomjera prednjem nepcu
KONSONATSKI sistem naeg jezika konsonati nastaju tako to
savladavaju prepreke u usnoj duplji, izgovaraju se isprekidano i ne
mogu samostalno graditi slog
Dijelimo ih:
zvuni-glasnice zategnute i trepere-samoglasnici

-po zvunosti-
bezvuni-glasnice oputene, miruju

Usneni-b, p, m
usneno-zubni -v, f
-mjestu tvorbe,
zubni- d, t, n, l, c, z, s
prednjonepani-, , d, , , j, lj,
nj, r
zadnjonepani-k, g, h
praskavi-prepreka potpuna, glasovi uz prasak savladavaju
prepreku-b, p, d, t, k
sliveni-sliveni od dvaju glasova-struja se provlai kroz

tjesnac - d, , c, , ,
-po nainu tvorbe nosni- resica je sputena, struja prolazi kroz nosnu duplju m, n, nj
strujni- dolazi do strujanja struje pri nailasku na

prepreku-z,s,,,f, h,v, j, l, lj
(titrajni- r)
Zavrni dio
kratko se vratiti na poetak ponoviti reeno
najava narednog asa
u prilogu- prijedlog grafofolije, govorni organi
SHEMA GOVORNIH ORGANA
Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

1. razred devetogodinjeg obrazovanja
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost
Nastavna oblast: Jezik- leksika,
Nastavna jedinica: Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva
Nastavna sredstva: Tabla, kreda
Oblik rada:
Metode rada: predavanja i izlaganja, zakljuivanja, diskusije, analize , tehnika

Grozd,
Ciljevi i zadaci rada:
-
Odgojni: uoavanje odlika pridjeva, upoznavanje leksikih obiljeja te kroz

vaj vid rada djelovanje na svijest o vrijednosti i bogatsvu bosankoga jezika
Obrazovni: pridjevi, promjenjivost pridjeva, leksiko i gramatiko

znaenje, pridjevski vid, komparacija pridjeva, deklinacija i sluba u
reenici
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih i komunikativnih sposobnosti
Tok asa
Uvodni dio do 7' :

- najava ciljeva i
- ponavljanje nauenog o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama rijei , te o
pojmovima leksikog i gramatikog znaenja rijei
Centralni dio do 30 ':
Na tabli emo napisati jedan pojam imenicu pa e uenici individualno u par

minuta uz tu imenicu dodati to vie pridjeva- takmiarski (tehnikom Grozda)
Npr.
Kada smo naveli primjere definisat emo ii pridjeve. Uoit emo da su rijei
koje smo naveli opisivalipredmet, odredili njegova svojstva koja se odnose
na grau, ono od ega sum, kakvi su i iji su, te da su odredili vremenski i
mjesni okvir.
Ovaj zakljuak e nas navesti na definiciju da su pridjevi nesamostalna,

promjenjiva vrsta rijei koja stoji uz imenicu ili imeniki upotrijebljene
rijei i da oznaavaju osobine pojmova, svojstva predmeta i pojava,
odnos meu njima, njihovu pripadnost ili porijeklo, te upuuju na
materiju od koje je neto graeno.
Vratit emo se naem Grozdu i traiti rijei koje imaju isto leksiko znaenje i
povezati ili drugom bojom prepoznati sve gradivne pridjeve, opisne i prisvojne to
e nas navesti na zakljuak da, s obzirom na znaenje, imamo :
- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova koulja,
posluno dijete, vrijedan uenik ...Ovi pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV?
(Pravi pridjevi), u ove pridjeve ubrajamo i vremenske ( jueranji,
prologodinji...) i mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) nepravi
- gradivne oznaavaju materijal, grau od koje je sainjeno ono to obiljeava

imenica uz koju stoje: svilena bluza, pamuna majica, drvena klupa...U irem
smislu bi se i ovi pridjevi mogli svrstati u opisne jer i graa je svojstvo- KAKAV?
(ne od ega?- Od drveta- imenica)
- prisvojne pridjeve koji oznaavaju lice ili predmet po pripadnosti : kuni

ljubimac, planinska svjeina, tuzlanska so, kolsko zvono... odgovaraju na
pitanje IJI? Ovi pridjevi takoer mogu biti upotrijebljeni kao opisni.
Slijedei korak je da zajedno analiziramo reenicu koju napiem na tabli .

Zadatak je da podvuemo pridjeve, odredimo vrstu, gramatike kategorije (rod,
broj, pade,vid), slubu u reenici , te da prepoznamo kategorije promjenjivosti :
komparaciju i deklinaciju.
Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaeno ito, inilo mi
se da je to najljepi prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne
oi.
Mutnu- opisni pridjev, r, jd., A, atributska sluba
Ovlaeno opisni, sr, jd., N, At.,
Najljepi - opisni, mr, jd, N, At, superlativ (kod ovog pridjeva emo se
zadrati i rei da pridjevi imaju KOMPARCAIJU- sposobnost nizanja ,
poreenja po jaini
Umorne opisni, sr, mn., AT,
Napisat emo je jednu reenicu i navesti uenike na zakljuak da pridjevi

obnaaju i funkciju predikata:
Mi smo uvijek veseli i zadovoljni kada nauimo neto novo.
Vidimo da pridjevi u ovom sluaju obavljaju slubu predikata (jednog dijele

imenskog predikata), tj. oznaavaju osobinu koju subjekt nosi.
Zakljuit emo i da pridjevi imaju gramatike kategorije : roda, broja, padea koji
se uglavnom poklapa sa imenicom uz koju stoji. (Kad kaemo i prepoznamo
pade pridjeva znamo da je to deklinacija)
Ono po emu se pridjevi razlikuju od drugih promjenjivih vrsta rijei jeste KOMPARACIJA i PRIDJEVSKI VID.
Trait u od uenika da mi navedu stepene komparacije: pozitiv, komparativ i

superlativ- te naglasiti da se superlativi uvijek piu zajedno.
Pozitiv- lijep,
Komparativ: pozitiv + ji , -iji, -i (- i- samo 3 pridjeva meki, laki, ljepi)
Superlativ: naj+ komparativ
I na kraju PRIDJEVSKI VID se odnosi na to da li se osobina pripisuje neemu poznatom ili nepoznatom.
-
Nedreeni KAKAV?- osobina nepoznatog predmeta, npr. Kupit u polovan auto.
Odreeni - KOJI?- osobina poznatog predmeta, npr. Vozio sam moj polovni auto na popravak.
Uoavamo razliku i u obliku:

Uz imenice mukog roda razlika je u nastavku : N, jd. Brz-brzi, nov-novi, visokvisoki.
Uz imenice enskog roda, razlika je u akcentu : visoka- visoka ...
Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju iskljuivo odreeni vid.
Zavrni dio do 8' :
Reeno emo primijeniti na reenici uenici e imati zadatak da na reenici po

ugledu na prethodnu podvuku pridjeve, odrede vrstu, slubu i gramatike
kategorije, pade i vid.
Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kuanske poslove i lijepo
ih je obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.
Obratit emo panju na rijei MLADA ( imenica- pridjevska) i bolje, lijepo,
upornije ( prilozi , ne pridjevi)
-
podjela nastavnih listia
Tabla:
PRIDJEVI
-
Odlike, podjela, gramatike kategorije i promjenjivost
Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaeno ito, inilo mi
se da je to najljepi prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne
oi.
Pridjevi mogu biti:
- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova koulja;
KAKAV
- vremenske ( jueranji, prologodinji...) i
- mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) nepravi
- gradivne oznaavaju materijal, grau od koje je sainjeno ono to obiljeava

imenica: - KAKAV? (ne od ega?- Od drveta- imenica)
- prisvojne pridjeve koji oznaavaju lice ili predmet po pripadnosti : IJI? Ovi
pridjevi takoer mogu biti upotrijebljeni kao opisni.
Mi smo uvijek veseli i zadovoljni kada nauimo neto novo.
Pridjevi imaju gramatike kategorije : roda, broja, padea koji se uglavnom
poklapa sa imenicom uz koju stoji.
KOMPARACIJA: pozitiv , komparativ, superlativ

Pozitiv- lijep,
Komparativ: pozitiv + ji , -iji, -i (- i- samo 3 pridjeva meki, laki, ljepi)
Superlativ: naj+ komparativ
PRIDJEVSKI VID- odreeni (koji) i neodreeni (kakav)
Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju iskljuivo odreeni vid.
Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kuanske poslove i lijepo
ih je obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.
PRIPREMA ZA AS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI
za 7. razred devetogodinjeg obrazovanja
JU__________________________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi
kolske ________________
Tip asa: obrada
Cilj asa: usvajanje novih znanja iz oblasti jezika, provogovora i pravopisa
Zadaci:
Obrazovni: uoavanje i razlikovanje glagolskih pridjeva od pravih pridjeva i
glaola, uoavanje njihove funkcije u reenici, tvorba glagolskih pridjeva i
morfoloke kategorije koje glagolski pridjevi imaju. Prepoznati glagolske pridjeve
u tekstu i pravilno ih upotrijebiti.
Odgojni: razvijanje svijesti o nunosti uenja jezika jer znanje jezika utjee na
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje

sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog
miljenja i loginog zakljuivanja
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 78
Tok asa
Uvodni dio do 7:
najava ciljeva i sistematizacija ranije nauenog o glagolima, pridjevima i

morfolokim kategorijama. Npr. dati uenicima nekoliko glagola ili pridjeva da
odrede njihovu podvrstu i morfoloke kategorije:
Lice
Rod i broj
Vrsta/ podvrsta
Naziv
gl.oblika
roen
obojen
legoe
mislim
radit u
Centralni dio asa do 30 ':
1. korak
Ponoviti : koliko ima vrsta rijei i kako ih dijelimo?
ta su glagoli? ta su pridjevi?
-
ta je konjugacija?
2. korak
proitat emo pjesmu Vjetar, M. taritaa (78.str.) i zapisati je na tabli:
Pirnuo,
Zalahorio,
Stao
Kad se umorio. Onda opet
Kronju zatreperio,
Nekad zajuio,
Katkad sjeverio.
Razgovarajmo: koji glagoli su upotrijebljeni u tekstu? U kojem vremenu?
Uoavamo da je ovim glagolima iskazana radnja koju je neko izvrio, zar ne?
Glagolski pridjevi tvore se od glagola, a ponaaju se slino pravim pridjevima. Oni

ne iskazuju gramatiko znaenje lica i vremena, ali iskazuju gramatiki rod, pa ih
to dovodi u vezu s pridjevima.
To su prosti bezlini glagolski oblici.
On je zalahorio. KO?
Vjetar.
Ovaj glagol zalahorio je ustvari GPR i sastavni je dio...kojeg gl. oblika (je
zalahorio)? Perfekta.
Kad bude zalahorio....znai sastvani dio i Futura II, bio bih zalahorio- kondicional,
sam bio zalahorio - pluskvamperfekt, ustvari GPR je sastavni dio sloenih
glagolskih oblika.
Pogledajmo primjer u kojem ovaj oblik ima funkciju pridjeva:
Do sada smo nauili da gl.oblicima prepoznamo i sintaksiku slubu. Uinimo isto

s GPR:
Ostarjeli ovjek zaspa.------------------------------
Atribut kao pravi pridjev
Bilo mi je ao to je moj djed ostario. --------------Predikat aktivnog stanja
3. korak Tvorba GPR ------------GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o,

la, lo, li, le, la
4. korak Vjebajmo zajedno
Podijeliti uenicima nastavne listie, dati im 5-6 minuta za rad a onda zajedniki
uraditi na tabli, najbre i najuspjenije nagraditi.
(Nastavni listi u prilogu ove pripreme)
Zavrni dio asa do 7':
Sinteza:
GPR je iskazana radnja koju je neko izvrio, ne iskazuje gramatiko znaenje lica i vremena, ali iskazuju gramatiki
rod, pa ih to dovodi u vezu s pridjevima,
sastavni je dio sloenih glagolskih oblika.
GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o, la, lo, li, le, la. Moe se javiti kao dio predikata aktivnog stanja, ili
upotrijebljen pridjevski javlja se u slubi atributa.
Domaa zadaa: Zadaci za vjebu, 80. strana, Na jezik, Zdravka Zeki,

Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo.
Nastavni listi:
1. Glagole u infinitivu iskazati u GPR
infinitiv
GPR
infinitiv
Htjeti
Pogeti
Biti
Nageti
Voljeti
GPR
Sanjati
2. U reenici prepoznaj GPR, odredi im rod i broj, te slubu u reenici:
Rekao je da je umoran i otiao lei.

Pisala je cijeli dan pismo svome djedu.
Poao, pa zastoa, kao da se neeg sjetio.
3. Glagole u zagradama iskai u GPR:
On nikada nije (vidjeti) slona. _______________________________________

Nije lijepo (pjevati)._______________________________________________
On nije (govoriti) njemaki jezik._____________________________________
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost VII razred
Nastavna jedinica: Glagoli- pojam, podjela i znaenje
Nastavna sredstva: tabla, kreda, udbenik, grafoskop i grafofolija
Oblik rada:
Metode rada:
a) frontalni b) grupni c) individualni a) individualizirani
Zadaci:
Obrazovni: umjeti razlikovati glagole po znaenju i razvrstavati ih na glagole
radnje, stanja i zbivanja, nauiti ih pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom
izraavanju.
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, sposobnosti za
samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog miljenja i
loginog zakljuivanja
Tok asa
Uvodni dio do 8':
najava ciljeva i ponavljanje postojeeg znanja o glagolima (ta izraavaju,

mogu li se mijenjati, pokuati promijeniti po padeima i sl.)
Centralni dio do 30';
-govorit emo o glagolima radei na primjerima- znaenje i podjela
Glagoli po znaenju
RADNJA
STANJE
ZBIVANJE
Koko lei na jajima.
poloaj tijela
Roditelji mladih roda ne spavaju u gnijezdu.
stanje svijesti
Lavovi danju obino miruju u sjenama drvea.
mirovanje
Polarni medvjed ljeti boravi na plutajuim santama leda. boravljenje

Konji lipicanci raaju se crni, a poslije pobijele.
boje
Glagoli zbivanja: svitati, naoblaiti se, kapati, rositi, nicati, rasti...
Glagoli po prijelaznosti radnje (po objektu) : prijelazni/tranzitivni,

neprijelazni /intranzitivni i povratni
Prijelazni-oni koji trae dopunu u vidu objekta: itati (knjigu), sjei (drva)...
Neprijelazni: ne trae dopunu da bi se radnja ostvarila, uglavnom znae stanje
u kojem se subjekt nalazi:oboljeti, zamiriti, rasti, pasti...
Povratni: glagoli kod kojih su subjekt i objekt u istom, tj.subjekt vri radnju koja
se vraa na njega. Imamo 3 vrste povratnih glagola:
a) Pravi povratni radnja koju S vri na sebi
-obuti se, eljati se
b) nepravi povratni - govori stanje u kojem se S naao (se se ne moe
zamijeniti sa sebe)
- uditi se, ljutiti se
c) uzajamno povratni- podrazumijevaju najmanje dva subjekta od kojih je svaki
S istovremeo i O onom drugom,
- tui se, bosti se, voljeti se...
Glagoli po vidu - glagoli svrenog i nesvrenog vida, tj. po trajanju radnje

Trkaice tre prema cilju.
neprekinuta radnja
Ana prva dotri do cilja.
Djeca trkaraju cijeli dan.
poetak radnje isprekidana radnja
ova osobina glafola se naziva- glagolski vid
Glagoli svrenoga vida mogu biti:
Pliva je zaronio u more. poetak radnje- poetnosvreni

Pliva je izronio iz mora.
zavretak radnje-zavrnosvreni
Pliva je pljusno u more.
brza radnja-trenutnosvreni
Pliva se dosta naronio u moru.
radnja u cijelosti-neodreenosvreni
Glagoli nesvrenog vida:

Trajni- hodati, itati, uiti- neprekidno vrenje radnje
Uestali kuckati, cupkati, poskakivati- ista radnja s prekidima
Vidski parnjaci
prodati prodavati, odijevati se odjenuti se, ocijeniti ocjenjivati
Nakon ovih primjera i zakljuaka uenicima dati nastavne listie da popune.

Najbre i najuspjenije ocijeniti.
Zavrni dio do 7'
Sinteza:
Glagolski vid
radnje
svojstvo glagola da mogu izricati nesvrenost ili svrenost
Glagoli po vidu
nesvreni i svreni
Svreni glagoli
izriu svrene radnje (poetak ili zavretak radnje,

kratkotrajnu radnju ili ispunjenje radnje u cijelosti). Vidski parnjaci
glagoli
koji se razlikuju samo po vidu
prilog- nastavni listii
NASTAVNI LISTI
Ime i prezime:
1.
Razred:
U pjesmi su podcrtani prijelazni glagoli. Podcrtaj imenice na koje prelazi radnja.
Svaka glava ima kapu kakva joj treba;

glava zelja nosi kapu krojenu od neba,
glava ibice nosi kapu od plamena,
glava luka od zemlje i malo neba.
Stailo u polju moe nositi na elu
stari lonac ili zdjelu.
2.
Podcrtaj glagole u tekstu pa odredi jesu li svi podcrtani glagoli svrenoga ili nesvrenog vida.
Konj se iznenada propne. Istrgnu se iz reevih ruku. Izgubi korak. Splete se o drugo koplje poloeno na zemlju.
Posrnu se i svom teinom pade na koljena. ..................................................
No. Razmiljam. Mrak me tjera na misao. Na udne misli to mile iz tmina. Na tajne, na vile. elio bih znati sve o
njima, o moi im. U emu skrivaju svoju tajnu snagu? ...........................................
Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti za
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna jedinica: Morfoloke kategorije glagola
Tip asa: upoznavanje sa novim gradivom
Na jezik, Zdravka zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, 64.str.
Nastavna sredstva: tabla, kreda, udbenik
Oblik rada:
Metode rada:
Zadaci:
Obrazovni: ponavljanje nauenog o glagolima i proirivanje znanja io

gramatikim kategorijama, morfoloke kategorije glagola:lice, rod,broj, vrijeme,
nain, konjugacija,pomoni glagoli

Uvodni dio do 7'
- najava ciljeva i
- sistematizacija ranije nauenog o glagolima (Glagoli su rijei koji oznaavaju

/imenuju radnju, stanje i zbivanje).
Predznanje o glagolima emo utvrditi kroz pjesmu Ruke
(Na jezik, Zdravka zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo,
64.str.):
Koliko grad ima ruku

Koje piu, rade, vuku,
Crtaju po trotoaru,
Udaraju u gitaru...
D.Novak
(prepisati pjesmu u cjelini jer emo joj se vraati u toku asa)

Ranije smo nauili da glagoli imaju: leksiko (znaenje radnje, stanja i
zbivanja) i morfoloko(gramatiko) znaenje.
Gramatiko znaenje se odnosi na:
Glagolsko lice: vrilac radnje ili se radnja na njega odnosi. Razlikujemo 1.,2. i 3.
lice
1. Lice predstavlja govornika ili skupinu kojoj pripada (ja i mi)
2. Lice oznaava sagovornika ili skupinu kojoj se obraamo (ti i vi)

3. Lice oznaava jednu ili vie osoba kojima se govori, ili o kojima se govori
(on, ona, ono, oni,one,ona)
Lice je nosilac predikativnosti-osnovne sintaksike funkcije. Na osnovu
ove kategorije glagoli se dijele na line i neline.
Promjena glagola-konjugacija, i to se odnosi na promjenu po licima.
Glagolski rod kod glagola je ogranien na glagolske pridjeve (pisao, pisan) i
oznaava je li vrilac radnje enskog, mukog ili srednjeg roda.
Gramatiki broj: veina gl.oblika ima jedninu i mnoinu. Jedino infinitiv i
gl.prilozi ga nemaju.
Glagolsko stanje: aktiv i pasiv. Gl.stanje podrazumijeva odnos izmeu subjekta i
predikata u reenici.
Glagolsko vrijeme: se odreuje u zavisnosti od momenta govora pa imamo

sadanje, prolo i budue vrijeme. Odnosno govorimo o tome da se glagolski
sadraj moe ostvariti u sadanjosti, budunost ili je ve ostvaren u prolosti.
Ne smijemo zaboraviti ni gl.nain koji oznaava nain na koji se radnja vri.Veina
glagola/glagolskih oblika se tvori dodavanjem nastavaka na osnovu (infinitivnu i
prezentsku-objasniti kako se dobijaju).
Zavrni dio do 7':

sinteza ponavljanje nauenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i
osnovu glagolima koje smo ranije podvukli u pjesmi Ruke. Uoit emo da su
svi iskazani u 3.l.mn. Te glagole emo iskazati u jednini i drugim licima.
DZ
- odrediti morfoloke kategorije za 10 glagola po vlastitim izboru.
Uraditi zadatke iz udbenika Na jezik, Zdravka zeki, Bosanska rije
Sarajevo, 67.str.
Tabla
Gramatike/morfoloke odlike glagola
Glagoli su rijei koji oznaavaju /imenuju radnju, stanje i zbivanje).
Koliko grad ima ruku
Niu zgrade ispod ruku,
Koje piu, rade, vuku,/3.l.mn
Naputaju lae luku-
Crtaju po trotoaru,
Sve zbog ruku mnogih ruku,
Udaraju u gitaru...
Koje piu, rade, vuku.
Ruke lete,
Ruke rade,
Ruke piu,
Ruke grade.
Gramatike osobine glaagola:
lice/osoba ( ko vri radnju)
vrijeme ( kad se radnja vri)
nain ( kako se radnja vri)
rod ( je li vrilac radnje, enskog ili srednjeg roda)
broj (je li jednina ili mnoina)
D.Novak

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Bosanski jezik i knjievnost za sedmi (7.) razred
Nastavna jedinica: Prezent

Cilj obrade nastavne jedinice: samostalno uoiti prezent u tekstu, razumjeti
njegovo osnovno znaenje, nauiti izricati sadanjost prezentom u usmenome i
pisanom izraavanju, usvojiti prezent pomonih glagola
Zadaci
obrazovni prepoznavanje glagola u prezentu, tvorba prezenta, upotreba

glagola u prezentu u govoru i pisanom tekstu, osnovno i dopunska znaenja
prezenta
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja,

odgojni razvijanje svijesti o nunosti uenja bosankoga jezika jer znanje

jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje
spoznaja o vanosti, ljepoti i bogatstvu bosanskoga jezika
Nastavna sredstva: udbenik, grafofolija, grafoskop, nastavni listi, plakat
(projektor i power point prezentacija, prilog ovoj pripremi)
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloka, metoda itanja, pisanja, usmenog izlaganja,
samostalnog rada
Na jezik 7 razred, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.86
Tok sata
Uvodni dio do 5':
Motivacija: ta trenutno radimo? (navesti uenike da nabrajaju glagole u
sadanjem vremenu)
Centralni dio asa do 30'
U centralnom dijelu asa posvetit emo se slijedeem:
uoavanju prezenta u tekstu
izricanju sadanjosti prezentom, prolosti perfektom i budunosti futurom
tvorbi prezenta
uoavanju prezentske osnove i prezentskih nastavaka
razlikovanju infinitivne i prezentske osnove
uoavanju glasovnih promjena
razumijevanju i definiranju prezenta
Rad emo zapoeti poslovicama iz udbenika koje su date u vidu aljivog stripa
koji emo zapisati u proznoj formi (usput ponovivi pravila upravnog govora):
Ko zna jednu poslovicu?- pita uitelj.

- Znam ja. Bolje je znati, nego imati- ree djeak
- Odlino. Zna li jo koju?- upita opet uitelj.
- Pametnom je i jedna dosta- uzvrati uenik.
Podvucimo glagole i recimo u kojem gl. vremenu su iskazani.

Podvukli smo glagole: zna, znam, zna, pita...
Nije teko zakljuiti da je rije o trenutnom stanju/radnji.
Slijedee pitanje e se odnositi na glagolski vid podvuenih glagola. Vidimo da su
ovo glagoli
neogranienog trajanja, tj, nesvreni glagoli.
Znaenje prezenta:
Prezent ima osnovno i dopunsko znaenje. Osnovno je ovo koje se odnosi na
sadanjost.
Pogledajmo slijedee primjere:
Slijedee godine idemo u Tunis na more. futurski prezent, radnja koja e se
desiti u budunosti
ili
Sretnem juer prijatelja i odem s njim u etnju.- svreni prezent , historijski
Zapamtite: Svoje vremensko odreenje prezent dobija u tekstu ili govoru.
U drugom dijelu asa bavit emo se tvorbom to nee biti teko jer smo
dobijanje prezentske i infinitivne osnove ve uili. Danas emo nauiti da se
prezent tvori dodavanjem nastavaka na ove osnove i to nastavaka: -am
-im
-em -jem
(pi (ti)+ jem, nosim, peem, etam...
pis+ jem= pisjem
SJ=
piem
JOTOVANJE
obnoviti znaje o glasovnim promjenama i napisati jo neki primjer na

prijedlog uenika
Zadatak za samostalni rad: rjeavanje nastavnog listia

Domaa zadaa:
rjeavanje zadataka za vjebanje
Tabla:
Prezent
ta TRENUTNO radimo?
gledam, matam, sjedim, piem, uim, diem...
gledamo, matamo, sjedimo, uimo, diemo...
Prezent sadanje glagolsko vrijeme
U uionici sjedi jedno dijete,
SADANJOST
PREZENT
U uionici je sjedilo jedno dijete.. PROLOST

U uionici e sjediti jedno dijete.. BUDUNOST
Tvorba prezenta:
gledam
letim
idem
pijem
-am
gleda-ti
gled -am
pi-ti
pi -jem
infinitivna osnova + nastavak
-im
ili prezentska osnova + nastavak
mirisati miris(ati) + je mirisje mirie - JOTOVANJE
NASTAVNI LISTI
1. Podcrtaj prezente.
PEJZA
-em
-jem
U travi se ute cvjetovi

I zuje zlaane pele,
Za sjenatim onim stablima
Krupni se oblaci bijele.
I nebo se plavi visoko
Kud neujno laste plove;
Pod brijegom iz crvenih krovova
Podnevno zvono zove.
A dalje iza tih krovova
Zlatno se polje stere
Valovito, mirno i spokojno
I s huma se k humu vere.
Vladimir Vidri
2. Preoblikuj tekst iz prolog vremena u sadanje vrijeme upotrebom

prezenta.
Zuma je odluio krenuti s djeacima tek kad je prije toga provjerio koliki su
valovi bili izvan njegove uvale. Odvezao je brodicu i sam zaveslao prema ulazu u
uvalu. Pogledao je u Valu uzaludno lovei njegov pogled. Samo je vidio dio Valina
ela po kojem su se skupljale kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije bilo vrue.
Tventi je osjetio vlagu na svojim dlanovima i nemir u prstima koji su neto traili,
neto su htjeli.
___________________________________________________________________
Rjeenja nastavnoga listia
1.
se ute, zuje, se bijele, se plavi, plove, zove, se stere, se vere
2.
Zuma odlui krenuti s djeacima tek kad prije toga provjeri koliki su valovi
ispred njegove uvale. Odvee brodicu i sam zavesla prema ulazu u uvalu. Pogleda
u Valu uzaludno lovei njen pogled. Samo vidi dio Valina ela po kojem se
skupljaju kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije vrue. Tventi osjeti vlagu na svojim
dlanovima i nemir u prstima koji neto trae, neto hoe.
Grafofolija
Prezent
ta TRENUTNO radimo?
gledam, matam, sjedim, piem, uim, diem...
gledamo, matamo, sjedimo, uimo, diemo...
Prezent sadanje glagolsko vrijeme
Tvorba prezenta:
infinitivna osnova + nastavak
-am
-im
-em
ili prezentska osnova + nastavak
-jem
gleda-ti
gled -am
pi-ti
pi -jem
mirisati miris(ati) + je mirisje mirie - JOTOVANJE
PREZENT POMONOGA GLAGOLA BITI i HTJETI

biti
htjeti
nesvreni
jesam
jesi
jest
jesmo
jeste
svreni
sam
nisam
budem
hou
neu
si
nisi
bude
hoe
nee
je
nije
bude
hoe
nee
smo
nismo
budemo
hoemo
emo
neemo
ste
niste
budete
hoete
ete
neete
nisu
budu
hoe
jesu
su
nee
naglaeni
NenaglaNenaglaNenaglanaglaeni
naglaeni
naglaeni
eni
eni
eni

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna cjelina: Glagolski oblici
Nastavna jedinica: Aorist

Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva
Nastavni oblici: frontalni i individualni
Nastavne metode: govorna (dijaloka i monoloka) metoda, metoda itanja,
metoda rada na tekstu, metoda objanjavanja
Zadaci:
Obrazovni: usvajanje aorista, osnovno i dopunsko znaenje, tvorba, pisanje,
prepoznavanje i razumijevanje aorista, uenici poznaju razlike izmeu oblika za
prolo vrijeme.
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, sticanje sposobnosti apstraktnog
miljenja i loginog zakljuivanja uenik u pomou teksta primjenjuje aoristne
glagolske oblike. razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vjetine uenika
Odgojni: motiviranje uenika u uenju glagolskih vremena, razvijanje svijesti o
nunosti uenja bosanskog jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima; razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i

izraajnim mogunostima bosanskoga jezika, njegovanje govorne kulture,
Nastavna sredstva: grafoskop, grafofolije, tabla, kreda, fotokopije.
Na jezik za 7. razred devetogodinjeg obrazovanja, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo,
str. 96.
Tok asa
Uvodni dio asa do 7'
-
najava ciljeva
motivacija: Pitam uenike da li poznaju naeg bh. knjievnika Ahmeta

Hromadia jer emo as poeti radom na odlomku iz njegove prie o
bijelom slavuju. Kazati nekoliko osnovnih podataka o ovom poznatom
piscu.

itanje teksta: Uenicima kaem da emo danas za poetak kolskog asa
proitati dio prie (str.96)
Prema potrebi objasnim nepoznate rijei.
Onda zamolim jednog uenika da tekst glasno proita, a ostalim kaem da
paljivo sluaju i da budu koncentrisani na glagolsko vrijeme.
Kada smo sasluali tekst poinjemo rada dijalokom metodom u slijedeim
koracima:
a) Vratimo se oznaenim glagolima: saali, zapjeva, ue, u, umukoe,

prestade.
b) Uenike pitati da li su se ove radnje deavale u prolosti, sadanjosti ili
budunosti.
c) Kada je slavuj zapjevao, ta se iznenada desilo? Kako se desilo?
Znaenje:
Radnje su se znai dogodile momentalno, neoekivano u nedavnoj prolosti. Takvo glagolsko vrijeme se nazivaAORIST
Aorist je prolo svreno vrijeme, u osnovnom znaenju izraava radne koje su se desile naglo ili
naglo zavrile.
Dopunsko znaenje aorista je iskazivanje budunosti (futurski):
Dajte nam vode, skapasmo od ei.
Aorist ima upotrebu i u poslovicama (poslovini ili svevremenski)
Nesta blaga, nesta prijatelja.
Tvorba:
Tvori se od svrenih glagola, od infinitivne osnove s dvije vrste nastavka.
Napisati nastavke za aorist objanjavajui aorist pomonih glagola biti i htjeti i injenicu da aorist
ima dvojake nastavke ovisnosti od toga da li se infinitivna osnova zavrava na suglasnik ili
samoglasnik.
Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jd.
1. ih
Mn. 1. smo
2. -
2. -ste
3. -
3. e/-
Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jd.
1. oh
Mn. 1. osmo
2. e
2. oste
3. e
3. oe/o
Ranije smo govorei o prezentu i drugim glagolskim oblicima uoili da se

prilikom njihove tvorbe vre neke glasovne promjene. Isti je sluaj i sa
aoristom:
1. l.jd ispekoh
2. l.jd. ispe-e
3. l.jd. ispe e
digoh/die...)
ispek + e= ispee
PALATALIZACIJA (stigoh/stie,
Nazivamo ga i stilskim. Zbog kratkoe i glasovnih osobina pogodan je za

israavanje ivosti, zvunosti, ritminosti pripovijedanja.
Zavrni dio asa do 8'

-
sinteza (po biljekama na tabli)
DZ zadaci za vjebu: str.99, Na jezik za 7.razred, Djeija knjiga i

Bosanska rije Sarajevo
Tabla / grafofolija
Aorist, skoro prolo vrijeme
doivljena radnja izvrena u neposrednoj prolosti.
stilsko prolo vrijeme
Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jd.
1. ih
Mn. 1. smo
2. -
2. -ste
3. -
3. e/-
Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jd.
1. oh
Mn. 1. osmo
2. e
2. oste
3. e
3. oe/o
Aorist pomonih glagola biti i htjeti:

lic jednin mnoin
e
a
a
1.
bih
bismo
2.
bi
biste
3.
bi
bi/bie
lic jednin
mnoina
e
a
1.
htjedo
h
htjedosm
o
2.
htjede
htjedoste
3.
htjede
htjedoe
Primjer konjugacije aorista:Inf. ustati
Jedn: 1.ustadoh
Mno: 1.-ustadosmo
2.ustade
2. -ustadoste
3. ustade
3. ustadoe

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:_______________________________
Bosanski jezik i knjievnost za sedmi (7.) razred

Nastavna jedinica: Pluskvamperfekt

Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje znanja o pluskvamperfektu
obrazovni: prepoznati pluskvamperfekt kao sloeni glagolski oblik,

razumjeti njegovo osnovno znaenje, prepoznati tvorbu, stilsku vrijednost
pluskvamperfekta
funkcionalni: razviti sposobnost zapaanja imenovanja i razlikovanja

pluskvamperfekta i drugih glagolskih oblika, razvijanje sposobnosti zapaanja i
zakljuivanja,
odgojni: razvijati svijest o potrebi stalnoga jezinoga usavravanja kao

naina stjecanje jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, nastavni listii, (grafoskop i grafofolije)
Oblici rada: frontalni i individualni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, tumaenja, rjeavanja
zadataka
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.103
Tok asa
1.
Motivacija: prepoznavanje glagolskih oblika u nizu (obraeni oblici),
otkrivanje novog oblika, (uei, hou, znao sam, gledah, napisah, bijahu, htjedoh,
bio sam naao, bijah naao)
2.
itanje predloka iz udbenika i najava nastavne jedinice
3.
Analiza predloka
4.
Obrada
definiranje pluskvamperfekta i tvorba
5.
Sinteza - Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje):
rjeavanje zadataka sa nastavnog listia
Domaa zadaa: rjeavanje zadataka iz udbenika (str.105)
Uvodni dio do 5'

Ponovit emo ranije naueno o prolom glagolskom vremenu i oblicima za
prolo vrijeme (aoristu, perfektu i imperfektu), te glagolskim oblicima glagola
biti (perfekt i imperfekt glagola biti)
Proitat emo predloak iz udbenika koji se nalazi na 103.strani:
Polazio sam na put djedu u selo. Bio sam spremio sve stvari, samo sam ekao
da doe mama da se pozdravimo. Meutim, vrijeme je prolazilo a nje nije bilo.
Zato pourih sam na stanicu. Kad sam doao, putnici ve bijahu uli u voz.
Potrah prema blagajni. Novac sam ve bio spremio i kupih kartu brzo. Popeh se
u voz u posljednjem asu.
ta biste zakljuili na osnovu teksta? Kada se radnja deava?

Obratimo panju na glagolske oblike koji su istaknuti ( bio sam spremio, bijahu
uli, sam bio spremio).
Analizirajmo reenicu u cjelini:
Bio sam spremio sve stvari, samo sam ekao da doe mama da se
pozdravimo.
ini li nam se da su se ovdje vrile dvije radnje, odnosno radnje prije nekih drugih
radnji (bio sam se spremio i sam ekao). Znai:
Pluskvamperfektom se izriu prole radnje koje su se vrile prije drugih prolih radnji o kojima se govori.
To je lini, sloeni glagolski oblik i moe se tvoriti na dva naina:
a)
perfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bio sam + spremio)
b)
imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bijah spremio)
Jednina
Mnoina
1.l.
Bijah/ bjeh itao/la
Bijasmo / bjesmo itali/le
2.l.
Bijae/ bjee itao/la/lo
Bijaste / bjeste itali/le/la
Bijahu/ bjehu itali/le/la
Imperfekt + GPR
Imperfekt + GPR
3.l.
Jednina
Mnoina
1.l.
Bio sam itao/ bila sam itala
Bili smo itali/bile smo itale
2.l.
Bio si itao/ bila si itala (-lo)
Bili ste itali/bile ste itale
Bio je itao/ bila je itala
Bili su itali/ bile su itale
perfekt + GPR
perfekt + GPR
3.l.
Slijedi podjela nastavnih listia i operativna faza rad u paru

-
ponavljanje reenog i
Domaa zadaa:
str.105, zadaci za vjebu; Na jezik 7.razred, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska
rije Sarajevo
Pluskvamperfekt
NASTAVNI LISTI
1.
Imenuj dijelove
PLUSKVAMPERFEKT
bijae
PLUSKVAMPERFEKT
razgrnula
bila je
razgrnula
.
.
2.
Podcrtaj glagole u pluskvamperfektu u sljedeim reenicama iz
romana Zaueni svatovi.
Marija bjee se uto uputila kui no, doavi na okomite stijene to se diu iz
mora u blizini pijeska, naslonila se bila s bremenom na jedan povisok kamen.
Antonio, sjede na onisku kamenu bjee upro lakte o koljena i onda spustio veliku
glavu u ruke. Je l stari ili mladi? nastavi Marija, poto ga bjee vidjela samo na
asak U to kratko vrijeme bijae mu polo za rukom da je nagovori nekoliko
puta. Kako vidjesmo zadnji razgovor bjee zavrila Antonijeva aka.
___________________________________________________________________
Pluskvamperfekt
Rjeenja zadataka s nastavnog listia
1.
PLUSKVAMPERFEKT
bijae
imperfekt glagola
biti
PLUSKVAMPERFEKT
razgrnula
bila je
razgrnula
glagolski pridjev
radni
perfekt glagola
biti
glagolski pridjev
radni
2.
bjee uputila, naslonila se bila, bjee upro, bjee vidjela, bio je doao, bjee
polo, bjee zavrila
Grafofolija
PLUSKVAMPERFEKT
Pluskvamperfektom se izriu prole radnje koje su se vrile prije drugih

prolih radnji o kojima se govori.
To je lini, sloeni glagolski oblik i moe se tvoriti na dva naina:
a) perfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bio sam + spremio)
b) imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
( bijah spremio)
Jednina
Mnoina
1.l.
Bijah/ bjeh itao/la
Bijasmo / bjesmo itali/le
2.l.
Bijaste / bjeste itali/le/la
Bijahu/ bjehu itali/le/la
Imperfekt + GPR
Imperfekt + GPR
3.l.
Jednina
Mnoina
1.l.
Bio sam itao/ bila sam itala
Bili smo itali/bile smo itale
2.l.
Bio si itao/ bila si itala (-lo)
Bili ste itali/bile ste itale
Bio je itao/ bila je itala
Bili su itali/ bile su itale
perfekt + GPR
perfekt + GPR
3.l.
Moe: Voz je ve bio krenuo kad sam doao. (perfekt)
Voz bijae krenuo kad sam doao.
(pluskvamperfekt)

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: FUTUR I

Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u imperativu,
razumjeti to je glagolski nain, umjeti imperativom izricati molbu i zapovijed,
nauiti ga pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom izraavanju
Zadaci
obrazovni sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, znaenje,

tvorba, pisanje futura I prepoznavanje futura I u tekstu, upotreba futura I u
govoru i pisanom tekstu
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje

sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, sticanje sposobnosti apstraktnog
miljenja i loginog zakljuivanja razvijanje vjetine govora, sluanja,
posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika
odgojni razvijanje svijesti o nunosti uenja bosankog jezika jer znanje

jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima; razvijanje
spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika,
njegovanje govorne kulture,
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik,

samostalnog rada
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo, str. 106.,
Tok asa
1.
Motivacija: u motivacijskoj igri uenici e ispisati i glagole u imperativu pa
ih tako uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za itanje metodikog
predloka
2.
itanje metodikog predloka
3.
Analiza metodikog predloka
4.
Obrada
5. vjebajmo zajedno
6. sinteza
Uvodni dio asa do 7':
najava ciljeva
motivacija uenika: ponavljanje ranije nauenog o glagolima s akcentom

na glagolskim vremenima
ponoviti i prezent pomonog glagola htjeti radi lakeg razumijevanja

tvorbe futura I
Glavni dio sata do 30'
Rad na predloku iz udbenika: proitat emo zajedno predloak/ pjesmu i

razgovarati o oznaenim rijeima (str.106)
Krijesnice
U plavoj zvjezdanoj noi

male e krijesnice sa svjetlom doi
svijetlit e dok mrak ne potee
a kad doe dan
Spuste se na svijee
njeno e lei i spavati.
Cijeli dan.
A kad doe no,
opet izlaze van.
Ueniki rad
(bilo bi dobro osvrnuti se i na prezent, ojeg e uenici sigurno prepoznati u pjesmi

i ponoviti naueno o prezentu, naroito prezent pomonog glagola htjetinaglaeni i nenaglaeni oblik).
1. Znaenje futura I
Futur I je glagolski oblik kojim se izraava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se
desiti poslije trenutka govora (u budunosti). Zato futur I nazivamo buduim
vremenom.. .
Naprimjer: e doi, svijetlit e, e lei. Vidimo da izdvojeni glagoli govore radnje
koje e se desiti u plavoj zvjezdanoj no, tj. u budunosti.
2. Tvorba futura I
Tvorbu futura prvog uraditi tako da uenici iz vlastitog predzanja sami zakljue
kako se futur I tvori. Voditi ih pitanjima prethodno zapisavi slijedee stihove na
tabli:
svijetlit e dok mrak ne potee
male e krijesnice sa svjetlom doi
njeno e lei i spavati
Kako se zovu ovi oblici: svijetliti, lei, doi ? (Infinitiv)
ta je ovo e ? Od ega je skraeno? (nenaglaeni oblik prezenta glagola htjeti)
Znai: Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta

pomonog glagola htjeti ( u, e,e, emo, ete, e) i infinitiva glagola
koji se mijenja.
Glagoli na ti
Glagoli na -i
Ja u svijetliti
Ja u lei
Ti e svijetliti
Ti e lei
On, ona, ono e svijetliti
On, ona, ono e lei
Mi emo svijetliti
Mi emo lei
Vi ete svijetliti
Vi ete lei
Oni, one, ona e svijetliti
Oni,one, ona e lei
3. Pisanje i izgovor futura I
IZ PRAVOPISA ZAPAMTI:
Oblik futura I koji e predvia sastavljeno pisanje infinitiva i pomonog glagola po pravopisu S. Halilovia smatra se
nepravilnim, nepoeljnim ( iiu, pojeu)
kao i to da se u oblicima futura kod kojeg se infinitiv nalazi na prvom mjestu pie bez - i na kraju (Svijetlit u).
IZ PRAVOGOVORA ZAPAMTI:
-
iako se t pie na kraju infinitiva pri tvorbi futura, ono se u govoru ne naglaava
Iako igovaramo: /jause/ popeti/
ili /popeuse/
/dijetee/ rasti/
/rae/ dijete/
PIE SE ODVOJENO!
Vjebajmo zajedno:
Uenicima rei da pronau odlomak teksta T.Selikara, na 107.strani udbenika

koji emo zajedniki analizirati tako to emo prepoznati futur I, lice, broj.
Zavrni dio asa do 7'.
Sinteza:
Futur I je glagolski oblik kojim se izraava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se
desiti poslije trenutka govora (u budunosti). Zato futur I nazivamo buduim
vremenom.. .
Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog

glagola htjeti ( u, e,e, emo, ete, e) i infinitiva glagola koji se
mijenja.
Imamo historijski i gnomski (svevremenski) futur koji moe izraavati i prolost

ali i radnju koja se mogla izvrit, vriti u bilo koje vrijeme.
Domaa zadaa
- uraditi ostale zadatke iz udbenika Na jezik, Z. Zeki, Djeija knjiga i
Bosanska rije Sarajevo, str.108

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:___________________________
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: FUTUR II predbudue vrijeme
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u futuru drugome,

nauiti osnovno znaenje futura drugoga i pravilno ga upotrebljavati u usmenome
i pisanom izraavanju
Zadaci
obrazovni prepoznavanje futura drugoga u tekstu, razlikovanje futura

drugoga i futura prvoga, tvorba, upotreba u govoru i pisanju
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja,

miljenja i loginoga zakljuivanja

spoznaja o vanosti, ljepoti i bogatstvu bosanskoga jezika
samostalnog rada
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.109
Tok asa
1.
Motivacija- upoznavanje uenika sa znaajem razlikovanja ova dva
gl.oblika
2.
Uoavanje razlika i rad na primjerima
3.
4.
Obrada
uoavanje futura prvoga i futura drugoga u metodikom predloku

usporeivanje radnja futura prvoga i futura drugoga
razumijevanje znaenja futura drugoga
razumijevanje uloge futura drugoga u sloenoj reenici

tvorba futura drugoga
Uvodni dio do 8:
Najava ciljeva
ponavljanje ranije nauenog o futuru I
Centralni dio asa do 30:
Futur I i futur II razlikuju se ne samo po svojoj tvorbi ve i prema znaenju i

funkciji u reenici.
Futur II je sloeni, lini glagolski oblik glagolsko vrijeme koje oznaava
budunost ( kao i futur I), ali iskazuje radnju koja e se (za razliku od
futura I) u budunosti vriti / izvriti ili prije neke druge radnje ili
naporedo s njom.
U slijeim primjerima podvui emo futur I i II.
-
im budem doputovao, javit u se.
Odlazim im to prilike budu dozvolile.
Ako jo samo jedanput bude slagao, loe ese provesti.
Jeste li uoili vrijeme vrenja radnje futura II ?

Zakljuite kako se tvori futur II.
TVORBA
budem doputovao.......budem- 1.l. jd. prezent gl.biti + doputovao- GPR

(m.r., jd)
budu dozvolile ............budu 3.l. mn. prezenta+ dozvolile -GPR (.r.mn.)
bude slagao...............bude- 2.l. jd. prezenta+ slagao- GPR
Jednina
Mnoina
1. l.
Budem doao /la
Budemo doli /le
2. l.
Bude doao /la
Budete doli /le
3. l.
Bude doao/la/lo
Budu doli/le
Naglasit emo da se futur II upotrebljava se jedino u sloenim reenicama.
Slijedei korak e biti da napiemo primjera na tabli u kojima emo futur I

potcrtati jednom crtom, a futur II dvjema crtama te tako pokazati da je rije o
sloenim reenicama a i uporediti ga sa futurom I.
Ako bude bilo lijepo vrijeme, ii emo na izlet. Kad se budemo spremali, krenut
emo na
oblinju livadu. I nastavnik e doi im bude obavio neki posao u koli. Kad se
svi
budemo skupili, odigrat emo prijateljsku nogometnu utakmicu. Dok mi budemo

igrali
nogomet, djevojice e brati cvijee.
Zavrni dio asa:

-
sinteza
Zadatak za samostalan rad (pripremiti na grafofoliju ili nastavne listie)

U pjesmi Grigora Viteza pronai futur I i futur II i razvrstaj ih u tabelu.
Al slijedei put
Snijeg e biti ut
A iza njega e pasti
Snijeak ljubiasti
Pa zelenkasti
Pa crvenkasti
I tako e se mijenjati boja
Kako bude htjela
Kraljevska volja moja.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:__________________________________
Nastavna jedinica: Imperativ
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati glagole u imperativu,

razumjeti to je glagolski nain, umjeti imperativom izricati molbu i zapovijed,
nauiti ga pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom izraavanju
Zadaci
obrazovni prepoznavanje imperativa u tekstu, upotreba imperativa u

govoru i pisanom tekstu pri izricanju molbe, zapovjedi, upozorenja, zabrane i
poticaja, razumijevanje glagolskog naina,


spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, grafoskop, nastavni listi, plakat
samostalnog rada
Tok asa
1.
Motivacija: u motivacijskoj igri uenici e ispisati i glagole u imperativu pa
ih tako uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za itanje metodikog
predloka
2.
itanje metodikog predloka
3.
4.
Obrada:
uoavanje imperativa u metodikom predloku
uoavanje nepromjenjivosti imperativa uz glagole u prezentu, perfektu i

futuru
razumijevanje glagolskog naina
izricanje zapovijedi
izricanje molbe
izricanje upozorenja
izricanje poticaja
izricanje savjeta
izricanje zabrane
uoavanje imperativnih nastavaka
pisanje imperativa
uoavanje glasovnih promjena
5.
Sinteza
Zadatak za samostalni rad: rjeavanje nastavnog listia
Uvodni dio asa:
1. korak
Psiholoka priprema.Najaviti cilj i zadatke asa, te ponoviti ono to smo ranije

rekli o glagolskim nainima i onome po emu se oni razlikuju od glagolskih
vremena.
Centralni dio asa:
Podijeliti uenicima tekst pjesme Opomen A. B.imia i traiti da

prepoznaju glagole u kojima se izrie molba, elja, zapovijest
OPOMENA
ovjee, pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda.
Pusti
traene glagole
zajedno emo usmeno prepoznati
da cijelog tebe proe

blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
rastajao od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prei sav u zvijezde!
Korak 2.
Napisat emo reenice na tabli i obraditi ih:
Kaem: Ne laj, ne rei, lezi!
SADANJOST
Kazao sam: Ne laj, ne rei, lezi!
PROLOST
Kazat u: Ne laj, ne rei, lezi! BUDUNOST
isti za sva vremena/

nema oznaku vremnea
Imperativom se ne iskazuje vrijeme nego: zapovijed, molba, poticaj,savjet, upozorenje, zabrana.
Ne laj, zavei, skoi, donesi!
ZAPOVIJED
Molim te, daj mi griz. Gladan sam.
MOLBA
Pozor! Ne ulazi u kavez ivotinjama!
UPOZORENJE
Ne grizi jezik! eni, aptom me moli! SAVJET

Budi hrabar i preplivaj rijeku!
POTICAJ
Ne pljuj na pod! Ne tuci ljude!
ZABRANA
Tvorba imperativa:
1.
2.
laj
moli
daj
budi
3.
1.
lajmo molimo
dajmo budimo
2.
lajte
Npr. PITI
molite
jd.
1.
dajte budite
mn.
1. pijmo
2. pij
2. pijte
3. neka pije
3. neka piju
Zavrni dio asa:

Sinteza:
Imperativ: zapovjedni glagolski nain
Imperativni nastavci: , -mo, -te; -i, -imo, -ite; -j, -jmo, -jte
Zadaa: nastavni listi (u prilogu ove pripreme)
1. Slijedee reenice napii pravilno.
Napi se vode, pa idi spavati.
Pimo vodu, to je najzdravije pie.
Nali mi au soka.
2. Infinitive u zagradama preoblikuj u imperative.

Sestro, ....................................... (dati) mi trideset kuna. Idem u kino, a svoje sam novce
potroio. Evo, ................................... (uzeti) moje sliice dok ti ne vratim lovu.
Ne .................................... (muiti) me vie, ne ......................................... (gnjaviti)
me, ......................................... (uiniti) mi uslugu i bit u ti zahvalan.
Hajde, .............................................. (poi) zajedno u tvoju sobu, .........................................
(izvaditi) lovu, moram ii. Ne, ne ......................................... (ucjenjivati) me. Platit u ti s
kamatama. Evo pedeset kuna ti vratim u nedjelju. Molim te, ................................ (posuditi) mi!
Kakva arobna rije? Ma ta kae? Trebao sam samo rei molim i posudila bi mi odmah?
PRIPREMA ZA AS BOSANKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Nastavno podruje: jezik,morfologija
Nastavna jedinica: Tvorba rijei
Cilj obrade nastavne jedinice: razumjeti postupke nastajanja rijei proivanjem
znaenja, promjenom oblika, promjenom vrste i posuivanjem, umjeti samostalno
stvarati nove rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika.
Zadaci
obrazovni razumijevanje naina nastajanja rijei proivanjem znaenja,
promjenom oblika, promjenom vrste i posuivanjem, samostalno stvaranje novih
rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga
miljenja i logikoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o jeziku kao ivoj promjenjivoj pojavi ijem
mijenjanju moe doprinijeti svaki govornik; razvijanje svijesti o nunosti uenja
bosanskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s
drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima
bosanskoga jezika
Nastavna sredstva: udbenik, prozirnica, raunar, projektor, nastavni listi,

plakat
Oblici rada: frontalni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode
samostalnoga rada i rada u parovima, GROZD
Tok nastavnoga sata

1.
Motivacija Budui da ljudi uglavnom znaju kako su nastala njihova imena
jer to govori i poneto o povijestiporodice, uenici e lahko uoiti nain nastanka
prezimena i povezati ga s drugim srodnim rijeima.
2.
Porodica rijei- pojam i graenje jedne porodice
3.
Analiza nastalih rijei
5. Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje nastavnoga listia
Uvodni dio asa:

-psiholoka priprema, razgovor o naim imenima i prezimenima, imenu
grada (Tuzla-tuz-so)
- najava ciljeva
-
proces nastajanja rijei
Ibrahimbegovi
Salihovi
Ibrahim+beg+ovi
Salih+ovi
Hasanaginica
Hasan+ aga+in+ica
Centralni dio asa:

-
prvi zadatak je da ponovimo/nauimo da rijei mogu biti proste i izvedene
proste rijei su one koje su nastale u dalekoj prolosti, nazivamo ih

osnovnim (ruka, nos, glava, konj, sat...)
izvedene : izvedenice koje su nastale dodavanjem nastavaka na osnovnu

rije (nos+ni, konj+ski, glav+onja...); sloenice koje su nastale spajanjem
dvije ili vie ve postojeih rijei (suncokret, kiobran, mravojed). Objasniti
uenicima i razliku izmeu sloenica i polusloenica.
Na tabli emo napisati rijei tipa:

tastatura tipkovnica, kompjutor raunalo, net mrea, printer pisa, skener
pretranik, traga, pretraiva, e-mail elektronika pota, link veza, sejvati
spremiti, laptop prijesno raunalo, hardver sklopovlje, monitor, display- zaslon
ije su ovo rijei i koliko su stare?
To su uglavnom rijei novijeg datuma, mlae, nove nastale razvojem
tehnike pa ih nazivamo NEOLOGIZMIMA.
U centralnom dijelu asa emo planirati da nauimo i pojam PORODICA
JEZIKA, odnosno da nauimo da je to grupa rijei nastala iz istog
korijena. Ovaj metod e nas vratiti i na podjelu rijei na izvedenice i
njihov nastanak.
Zajedniki emo odabrati jednu rije a onda pokuati napisati to vei

broj rijei koje su nastale iz te rijei. Organizirati razredno takmienje
dati uenicima 5', pa dozvoliti onome ko ima najvie nastalih rijei da
izlae.
Npr. ruka, glas, zid i sl...
Zid- zidar, zazidati, dozidati, prezidati podzidati, zidni, ozidan, zidovi...
Napisanim rijeima posvetiti posebnu panju pa uoiti slijedee:
razloga i uvjete za nastanak novih rijei
postupak nastajanja rijei proirivanjem ili promjenom znaenja
postupak nastajanja rijei promjenom vrste (zid-imenica, zidni-pridjev)
postupak nastajanja rijei promjenom oblika
znaenjske uloge nastavka u obliku novonastale rijei (zid-ar, zid-a).

Prepoznati i tvorbene elemente- korijen, sufiks, prefiks...
postupak nastajanja rijei skraivanjem
razlikovanje postupaka nastajanja rijei- izvoenje, slaganje
Zavrni dio asa

Ostalo nam je definiranje tvorbe rijei, vrsta rijei po tvorbi te da najavimo
naredni as kada emo se baviti tvorbom izvoenja- prefiksalnom, sufiksalnom,
prefiksalno-sufiksalnom tvorbom, slaganjem,
Domaa zadaa
nastavni listi
pisanje humoristinoga sastavka na temu Kako smo se alili

uenici svjesno izmiljati nove rijei radi humora.
u kome e
RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA ( u prilogu)
1.
sluatelj, plesa, igra, nosa (nositelj), lovac, mislilac, promatra, spava,
sluga, uvar, graditelj, zidar, ronilac (ronitelj), kuhar, sudac, goni (gonitelj).
2. branitelj ratnik, osoba koja je branila domovinu u ratu

brani obrambeni igra
ribar osoba kojoj je ribolov zanimanje, koja ivi od toga posla

ribi osoba koji povremeno lovi ribu iz razonode
knjiar trgovac knjigama, osoba koja prodaje knjige
knjiniar osoba koja posuuje knjige i radi u knjinici
bijelac pripadnik bijele ljudske rase, ovjek bijele koe
bjelilac osoba koja bijelom bojom boji neto
NASTAVNI LISTI
NASTAJANJE RIJEI
1.
Zadane glagole dodavanjem nastavka preoblikujte u imenice koje e
znaiti muku osobu koja obavlja tu radnju, primjerice pisati- pisac.
sluati ___________________________, plesati ________________________
igrati ____________________________, nositi _________________________
loviti ____________________________, misliti ________________________
promatrati _______________________, spavati _______________________
sluiti ___________________________, uvati _______________________
graditi __________________________, zidati _________________________
roniti __________________________, kuhati __________________________
suditi ___________________________, goniti __________________________
2. Objasni razliku u znaenju navedenih imenica te napii rije koje su nastale.

branitelj: ______________________________________________________
brani: ______________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
ribar: ______________________________________________________
ribi ______________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
knjiar: ______________________________________________________
knjiniar: _________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
bijelac: ______________________________________________________
bjelilac: ___________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
za 7.razred devetogodinjeg obrazovanja
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Nastavna jedinica: Glagolska vremena- glagolski oblici: prosti i sloeni,

sistematizacija
Nastavna sredstva: tabla, kreda, udbenik
Oblik rada:
Metode rada:
ponavljanja, zakljuivanja, diskusije, analize
Zadaci:
Obrazovni: glagolska vremena, glagolski naini, podjela na proste i sloene,
line i neline, znaenje i tvorba glagolskih oblika
ljepoti
i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika

Tok asa
Uvodni dio d0 5 :
najava ciljeva i sistematizacija ranije nauenog o glagolima i morfolokim

kategorijama

as moemo voditi lopticom. Nastavnik baca loptu uenicima i ono
kojem baci odgovara na pitanja a ostali uenici smilaju primjer za svaki
gl.oblik.
Poet emo s infinitivom- neodreenim glagolskim oblikom a onda gl.oblike
podijeliti na proste i sloene te ih pojedinano obraditi s akcentom na morfoloke
kategorije i tvorbu.
Prosti: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, gl.pridjevi, gl.prilozi-tvore
se dodavanjem nastavaka na osnovu
Sloeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional-tvore se uz pomone
glagole
Veina glagola se tvori dodavanjem nastavaka na osnovu (infinitivnu i
prezentsku-objasniti kako se dobijaju). Za tvorbu su nam itekao potrbni pomoni
glagoli (biti i htjeti i ( jesam) )
Prezent: sadanje vrijeme, radnja, stanje ili zbivanje koje se deava u momentu
govora; tvori se od prezentske osnove i nastavaka im,-em, -am. Rzlikujemo:
historijski, futurksi, gnomski...Pjevam, uim
Aorist: prolo skoro svreno vrijeme, doivljena radnja. Tvori se od svrenih
glagola i to infinitivne osnove i dvojakih nastavaka h, -oh (osnova na
samoglasnik h, i na suglasnik-oh), pjevah, uih...
Imperfekt: prolo nesvreno vrijeme, doivljena radnja koja je dugo trajala u
prolosti; tvori se od nesvrenih glagola, od IO oli PO i trojakih nastavaka: ah, jah,
ijah. itah, brinjah (od brinuti), tecijah (od tei),
Imperativ- zapovjedni nain; izraava zapovijest, elju, molbu, ne oznaava

vrijeme, PO+ j, jmo, jte, mo,te, i, imo ite.Nema oblike za 1.l.jd, a za 3.l.jd.i mn.
Koristimo oblik neka+prezent (neka doe).
GPR- nema lice, vrijeme, ima samo rod, iskazuje aktivno stanje, vri slubu
predikatai koristi se za tvorbu sl.gl.oblika. IO+ o,la,lo,li,le,la
GPT- nema lice, vrijeme, ima samo rod, iskazuje pasivno stanje, vri slubu
predikata pasivnog stanja i koristi se za tvorbu sl.gl.oblika, IO ili PO+ -n,-en, -jen,ven,- t; ponaa se kao pridjev
GPP- radnju koja se vri istovremeno kad i neka druga radnja bez obzira na
vrijeme (urei, trei, na 3.lice mnoine prezenta+ i (tresu+i, pjevaju+i).
GPP- radnja izvrena prije ili uporedo s radnjom iksazanom linim gl.oblikom.
Vidjevi prijatelja silno se obradovao. IO+ vi, v (poev, poevi) ili avi, -av
(poav, poavi).
Sloeni gl.oblici:
Perfekt - pravo prolo vrijeme, imaju ga svi glagoli bez obzira na vid, tvori se od
enklitikog oblika prezenta pom.gl. biti i i GPR (sam radio...) Imamo i tzv.krnji
perfekt. Jedan car imao tri sina.
Pluskvamperfekt-davno prolo vrijeme, radnja koja se izvrila prije neke druge
radnje. Imperfekt ili perfekt gl.biti i GPR. Bijah ti pisao da sam odradio
dogovoreno.
Futur I- radnje koje e se desiti u budunosti , enklitiki oblik prezenta htjeti i
infinitiv, 3 varijante: u doi...
Futur II: predbudue vrijeme-radnja koja e se desiti u budunosti prije neke
druge radnje ili naporedo s njom : Ako bude mogao vratit e mi dug. Svreni
prezent gl.biti+ GPR.
Potencijal- pogodbeni ili mogui nain, iskazuje pogodbu, elju , mogunost da
se neka radnja vri: Aorist glagola biti i GPR. (bih itao)-pot.I a pot.II pot.I+ GPR
(bio bih itao)
Optativ: -elja govornika u trenutku govora, ivio govornik! iv bio!- GPR
Pasiv: radnju koju subjekt trpi. Imaju ga samo prijelazni glagoli.
Zavrni dio do 7' :
sinteza ponavljanje nauenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i
OBLIK glagolima koje uenici sami predloe.
Domaa zadaa:
Za svaki gl.oblik napisati po jednu reenicu
za 7.razred devetogodinjeg obrazovanja
Datum___________________
JU O_____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________________
NASTAVNA JEDINICA: Utvrivanje glagolskih oblika

PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE 5'
MOTIVACIJA:
Provjera znanja utvrivanje glagolskih oblika, prepoznavanje u gl.oblika reenici,

pisanje, tvorba
Rrazvijanje smisla za timski rad, regularnost i pravinost u radu.
CILJEVI:
Utvrivanje glagolskih oblika - infinitiv, prezent, perfekt, aorist, imperfekt,

pluskvamperfekt
razvijanje takmiarskog duha
upoznavanje novih tehnika rada
PREDUSLOVI:
Za realizaciju ovog asa neophodno je da djeca od ranije poznaju:
sistem glagolskih oblika
gl.oblike i kategorije,
infinitiv i prezent(infinitivnu i prezentsku osnovu)
grupni rad,
tehnike: grozd, izlazne kartice, tabela za praenje i ocjenjivanje...
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai aktivno uee u grupnom radu, nove i orginalne ideje te

pravilna upotreba glagolskih oblika
RESURSI:
Pripremiti dovoljan broj papira A4, jedan hamer papir, tabele za predvianje i
ocjenjivanje (koliko grupa toliko kopiranih tabela), kockice za igru (jamb ili Ne
ljuti se ovjee), podsjetnici (samoljepljivi papirii u bojama) za tehniku izlaznih
kartica
VRIJEME:
E- 10' tehnika-grozd
R-30 '- tabela za praenje i ocjenjivanje
R- 5' -izlazne kartice
GRUPISANJE:
-bez grupisanja-frontalni rad

OBRADA NASTAVNE JEDINICE
EVOKACIJA
U ovom dijelu asa tehnikom Grozd emo se prisjetiti ta sve znamo o glagolima
i gl.oblicima. Uenici e nabrajati i za/pisati na tabli i u sveskam kako bismo
dobili to bogatiji grozd sa to vie pojmova. Ovaj grozd e biti dostupan cijeli as
zalijepljen na tabli)
Ovom dijelu asa posvetiti maksimalno 10 '. Cilj je da se uenici prisjete

pravila i da ovakvom oputenom atmosferom pobijede tremu,
nesigurnost koja je uvijek prisutna na asovima provjere znanja.
Npr.
ZNAM
GLAGOLI
PO ZNAENJU
PO TRAJANJU
STANJA
PO PRIJELAZNOSTI
SVRENI
RADNJE
ZBIVANJA
NESVRENI
CRTAM
STARIM
PRIJELAZNI
NEPRIJELAZNI
POVRATNI
RAZUMIJEVANJE NAINA 30'
Objasnit u im jo jednom tehniku rada:

Svi uenici u grupi, jedan za drugim bacaju kocku i kreu od starta ka cilju. Kada
odbroje onoliko polja koliko je taaka pokazala njihova kocka odgovaraju na
zadatak koji se nalazi na tom polju. Na svakom polju se nalazi po jedan glagolski
oblik, kategorija glagola ili neka druga odlika glagola
Uenik ima zadatak da napie reenicu upotrijebivi gl.oblik koji se nalazi upolju,
definie gl.oblik i njegovu tvorbu, npr. kae i koje sve kategorije ima, glasovne
promjene koje se vre tvorbom tog gl.oblika). Ako uenik ne kae sve, ostali
uenici mogu dopuniti ili po potrebi ispraviti.
Uenici e primjetiti da se osim polja sa zadacima nalaze i polja s oznakom

SLOBODNO .Kad UENIK BACANJEM KOCKE PADA NA OVO POLJE IMA PRAVO
BIRATI ZADATAK IZ TABELE.Slijedei krug uenici nastavljaju od polja gdje su stali.
Ako se desi da dva puta gostuju u istom polju ponovo bacaju kockicu.
Uenici u ovih predvienih 30' moraju odigrati onoliko puta dok svi glagolski oblici
ne budu ponovljeni kao i sve ono to smo nauili o glagolima, podjeli,
kategorijama.
S obzirom da je svim uenicima polazna taka ista moe se desiti da dobiju iste
zadatke. Zbog toga dok rade u zadacima zabranjen im je razgovor.
Obilaskom grupa nadgledati i osigurati regularnost mada iz ranijih iskustava
zbog svjesnosti da e uenici biti ocjenjeni, koncentrisani su na svoj rad i
ogranieno vrijeme pa i ne razgovaraju u okviru grupe).
REFLEKSIJA 5'
Tehnika Izlaznih kartica
Svim uenicima podijeliti samoljepljive kartice, zamoliti ih da napiu svoj

komentar o tome kako im se dopao ovaj nain rada. Dati priliku uenicima da piu
anonimno kako bi povratna informacija bila to vjerodostojnija.
U ZAVRNOM DIJELU ASA NAGRADITI NAJAKTIVNIJE UENIKE I NAJAVITI SLIJEDEI

AS
Tabelu nacrtati na A3 formatu i obojiti
Infinitiv
Prezent i
inf.osnova
Aorist
pr.osnova
Glagoli po Lini
znaenju
gl.oblici
(Nabroj i
objasni)
Prosti
CILJ
gl.oblici
(Nabroj i objasni)
SLOBODNO
Sloeni
Imperfekt
Pluskvamper.
Prijelaznost
SLOBODNO
gl.oblici
glagola
Infinitiv
perfekat
Znaenje
SLOBODNO Bezlini
Prijelaznost
glagola
gl.oblici
Glagoli po
trajanju
perfekt
Pluskvam-
radnje
Prezent
Imperfekat Aorist
START
<<<<<<
pr.osnova
Tabelu moemo popuniti i primjerima, reenicama pa traiti od uenika da

prepoznaju u kojem glagolskom obliku je iskazan glagolu pa onda odgovarati na
pitanja koja se odnose na definiciju, tvorbu, glasovne promjene ili gramatike
kategorije koje ima taj glagol.
8.razred devetogodinjeg obrazovanja
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna jedinica: Glasovne promjene, sistematizacija
Tip asa: utvrivanje i ponavljanje
Ciljevi asa:
ponavljanje i utvrivanje nauenog o gl.promjenama, izuzeci glasovnih
promjena,razvijanje takmiarskog duha, tazvijanje govorne kulture, razvijanje
komunikativnih i perceptivnih sposobnosti
Nastavni metod: dijaloki i prezentacije

Nastavna sredstva: udbenik, projektor, power-poin prezentacija, nastavni
listi(pjesma)
Z. Zeki, Na jezik za 8.razred, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
Tok asa
Uvodni dio do 8':
najava ciljeva
psiholoka priprema je ustvari i domaa zadaa. Uenicima prethodno

zadat zadatak da ponove naueno o glasovnim promjenama.
Centralni dio do 30':

Ponavljanje i sistematizcija znanja o glasovnim promjenama dijalokom metodom
uz power point prezentaciju koja prati ovu pripremu.
1. pitanje. Nabrojte sve glasovne promjene?
2. pitanje (tipa ta je nepostojano a? ili Objasnite prelazak l u o.Navedi primjer i

izuzetke!)
Nepostojano a
Nepostojano a je takvo A koje se u nekim oblicima iste rijei javlja, a u nekim ga nema. Npr. pas-psa, pasa . Vri
se u G jd. m.r.Nema izuzetaka.
kod imenica m.r. u N jd. i u G mn. (lovac-lovca-lovaca)
kod imenica . i s.r. u G mn. (taka- taaka, veslo-vesala)
kod pridjeva u m.r.
kod nekih prijedloga ( sa mnom, s tobom, uz prozor, uza zid), onda kada je time omoguen laki izgovor
Prelazak l u o
Ova glasovna promjena vrila se u historiji jezika, kada je vaio tzv. zakon otvorenog sloga. Svako l koje bi se
nalo na kraju rijei ili sloga prelazilo je u o. Npr. radil- radio, bil-bio...
Ova glasovna promjena se vri :
u oblicima GPR radio-radila, nosio-nosila
u mukom rodu nekih pridjeva- cio, kod imenica koje oznaavaju mjesto vrenja radnje: uionica,
IZUZETAK: kod imenica izvedenih sufiksom lac, koje oznaavaju vrioca radnje. L je obavezno u nominativu jd. i G mn.
(italaca). Kod rijei stranog porijekla- generaL
Jednaenje po zvunosti
kada se jaedan do drugog nau dva suglasnika nejednaka po zvunosti vri se glasovna promjena tako to se
mijenja prvi suglasnik prelazei u svog parnjaka po zvunosti.
roB+stvo= roPstvo, toP+dija= TOBdija
beZ+ kraj= beSkraj.
IZUZETAK:
-
kada se glas D nae ispred s i (gradski, odteta...) i u rijeima stranog porijekla VainGTon...
Jednaenje po mjestu tvorbe je gl.promjena koja se vri

a) kada se glasovi s i z nau ispred prednjonepanih, prelaze u i
PaZ+ljiv= paljiv, nos(iti)+nja= nonja
S+epati= epati
b) kada se n nae ispred b i p prelazi u m (staN+beni= staMbeni)
IZUZETAK:
Glas z se ne jednai ispred lj i nj (izljubiti) glas N se ne jednai na granici sloenica jedaNput, straNputica)
I palatalizacija
je glasovna promjena koja se vri kada se glasovi k,g,h nau ispred i, e i nepostojanog a, prelaze u ,,.
muK(a)+ i= muiti
druG*e= drue
straH+an= staan
Sibilirizacija/ II palatalizacija se vri kada se glasovi k,g,h nau ispred i u nastavku za oblik i prelaze u c,z,s.
oraH+i= oraSi
junaK+i= junaCi
nog+i=noZi
Izuzeci:
Lina imena (MeliHi, ZaGi...)

kod hipokoristika: seki, sekin,bakin...
kod rijei sa suglasnikom grupom ck, k, tk, zg...(voki, tetkin...)
Neke rijei se mogu izgovarati dvojako: Liki, Lici, majki-majci,
Jvanje
vanje je stapanje j sa nenepanim suglasnikom: dj= (mlai), tj= (prue), zj= (bri), s (vii); n nj (granje); l+
lj (ljepi); lj (grmlje) ; vj=vlj (zdravlje); p plj (tuplji); b blj (grublji)
Gubljenje suglasnika
se vri najee poslije drugih glasovnih promjena i to:

-ako se jedan do drugog nau dva ista suglasnika (beznaajan)
- pri uproavanju suglasnikih skupina tekih za izgovor bolestan-bolesna, zadatak-zadaci)
Izuzeci: superlativi (najjasniji), rijei stranog porijekla (pijanistkinja)
Zavrni dio do 8':
Vratimo se jo jednom na pjesmu s poetka asa. Koje su se gl.promjene desile

na podcrtanim rijeima?
- ocijeniti najaktivnije uenike
- najava narednog asa
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik, ortografija
NASTAVNA JEDINICA : Sloena reenica, povezivanje prostih u sloenu i

njihov meusobni donos
TIP ASA :
obrada, upoznavanje s novim gradivom
Nastavni oblici: individualni, frontalni
Nastavne metode: problemska, dijaloka

CILJEVI ASA :
Obrazovni: Reenica: prosta, proirena, sloena, sredstva veze meu prostim
reenicama unutar sloene, vrste spajanja prostih reenica u sloenu, veznike i
neveznike reenice. Pravila pisanja zareza u sloenoj reenici.
Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listiima osposobljavati
uenike za samostalan rad, ali i uvjebavati i ponavljati usvojena znanja.
Nastavna pomagala i literatura:
Na jezik za 8.razred devetogodinjeg obrazovanja, Z.Zeki, Djeija knjiga i

Bosanska rije Sarajevo,
Tok asa
Uvodni dio do 7'
najava ciljeva
ponoviti naueno o pojmu reenice, podjeli reenica po sloenosti (proste,

proirene i sloene), predikativnost kao uslov za reenicu te, gramatiko
ustrojstvo reenice:
Predikativnost je jedinstvo lica, vremena i naina.

Od ranije znamo da su samostalni reenini lanovi, subjekat, predikat, objekat i
priloke odredbe, a da su nesamostalni reenini lanovi atribut i apozicija.
Napisat emo reenicu prema shemi: PO+P+A+S:
Uz nju se prislonio uti jaganjac.
Ili
reenica
PO+P+ S :
proirena
Iznad njih izduio se kukurijek.
Glavni dio do 35'
Zajedno emo raditi na odlomku iz djela ukrije Pande koji se nalazi na 71. strani
u udbeniku ( Na jezik, Zeki). Prvo u im dati par minuta vremena da podvuku
sve predikate.
Prije nego to se pozabavimo tim reenicama vratimo se onim proirenim iz

uvodnog dijela. Ako ih spojimo, dobit emo:
Uz nju se prislonio uti jaganjac a iznad njih izduio se kukurijek.
Koliko predikata ima ova reenica? Od koliko reenica je sloena? Mogu

li te reenice da se zapiu neovisne jedna od druge?
Kada smo odgovorili na ova pitanja rei u im da posebnu panju obrate na

slijedeu reenicu i analiziraju je po istom principu:
uka no svoju nejasnu pjesmu, a djeak pokuava isplesti se iz mree toplog

osjeanja kakvo ga dosad nikada nije ispunilo.
Punim pluima die vasiona i s njom se nadimaju.
Zakljuimo:
- prema broju predikata odreujemo koliko ima prostih reenica u jedoj

sloenoj. Ove proste reenice nazivamo sureenicama ili klauzama.
- ako sloena reenica ima dvije sureenice ili klauze nazivamo je jednostruko
sloenom, a ako ima tri i vie viestrukosloenom reenicom.
Uvjerimo se: Drijen procvjetao, a pele su se ve nale u njegovim utim

cvjetovima.
- Onda emo pokuati ove reenice odvojiti takom da svaka od njih bude
zasebna. Vidjet emo da to nije uvijek mogue.
Uoit emo da neke reenice ne mogu stajati samostalno nego zavise od druge ili
drugih sureenica u datoj sloenoj. Takve reenice nazivamo zavisnim.
Naravno, imamo i potpuno samostalne sastavnice - njih nazivamo nezavisnim.
Vano je istai da su u nezavisnsloenim reenicama SVE njene
sastavnice nezavisne.
Uvjerimo se na primjeru datom u udbeniku:
Drijen procvjetao, a pele su se ve nale u njegovim utim cvjetovima.

ili
Drijen procvjetao. Pele su se ve nale u njegovim utim cvjetovima.
Vidimo da obje reenice mogu stajati samostalno, to nije sluaj sa slijedeim

reenicama:
Kad su stigli na livade, raspustili su red.
Prva reenica je zavisna i ne moe sama iskazati potuni smisao, njen smisao
zavisi od glavne klauze u ovom sluaju druge reenice (raspustili su red).
Zajedno emo napisati nekoliko sloenih reenica.Zatim emo posmatrati koliko

imaju sastavnica i u kakvom su odnosu.
Ono to je jo jako vano jeste na koji nain su te reenice povezane. Neke su

povezane veznicima( veznike-sidentske) ili nemaju veznika nego su povezane
zarezima(neveznike ili asidentske).
Zavisne reenice su uglavnom veznike i povezuju se zavisnim

veznicima (da , ako, jer...), prilozima (gdje, kuda, kako...), odnosnim
zamjenicama (ko, ta koji...), te veznikim skupovima (budui da, zato
to...)
I jo moramo uoiti da reenice mogu nastati na tri naina:
-Sloene reenice mogu nastati nizanjem, sklapanjem ili uvrtavanjem.
Zavrni dio asa 5'
Ponovit emo usvojeno znanje i domai: Vjebe 74.strana, Na jezik, Z. Zeki,

Bosanska rije Sarajevo.
za 8. razred devetogodiljeg obrazovanja
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik, ortografija
NASTAVNA JEDINICA : Zarez u sloenoj reenici (umetnute reenice,

inverzija)
TIP ASA :
obrada i vjeba

CILJEVI ASA :
Obrazovni: Ponoviti usvojena znanja o sloenim reenicama. Pravila pisanja
zareza u sloenoj reenici, Inverzija i umetnuta reenica.
Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listiima osposobljavati
uenike za samostalan rad, ali i uvjebavati i ponavljati usvojena znanja.
Nastavna sredstva: nastavni listii za individuani rad
Na jezik 8, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.153.
Tok asa
1. korak Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve, zadatke asa, te nain rada.
2. korak Ponoviti usvojeno gradivo o reenicama ( reenini lanovi, reenica

prosta, proirena, sloena; nezavisnosloene, zavisnosloene; vrste
nezavisnosloenih i zavisnosloenih
3. korak Podijeliti uenicima nastavne listie na kojima su zadaci na kojima e

primijeniti usvojeno znanje o sloenim reenicama.
Uvodni dio do 7
najava ciljeva
psiholoka priprema ...ponavljanje ranije nauenog o zarezu, gdje se

stavlja( iza rijei obraanja Elma, kupi mi sok., iza rijei pri nabrajanju,
pri pisanju sloenih reenica, apoiciju odvajamo zarezom...)
Primjeru za uvodni dio asa:

Doi Majo, da ti napiem zadau.
Svi su skoili u vodu, samo je on ostao.
Da nije suneve svjetlosti, ne bi bilo ivota na naoj planeti.
Ponovimo i pojam inverzije:
Inverzija je kada se zavisna klauza nae na prvom mjestu u sloenoj reenici; odvaja se zarezom, ili
nepravilan/ obrnut raspored rijei u reenici.
Centralni dio do 35:
Zapisat emo slijedee reenice i analizirati njihov odnos, te istaknuti koliko je

vana upotreba zareza u reenici, kao i stanke u govoru.
esto uenici kau:
Ih, dobio sam manju ocjenu samo zato to nisam stavio zarez!
Ipak nije svejedno kako emo napisati ovu reenicu:
Ne, volim te. ili Ne volim te.
ili
Ne treba uiti. ili Ne treba uiti.
Zato? U emu je razlika?
Vidimo da je promijenjen kompletan sadraj, tj.znaenje reenice.
Nauimo pravila koja se odnose na pisanje klauza u zavisnosloenoj reenici i

zapiimo ih na tabli. Osvrnite se na njih u toku rada na individualnim zadacima:
Zarezom se odvajaju:
a) atributska/apozicijska reenica:
Svi su voljeli Maju, koja je bila najbolji prijatelj.
b) zavisna reenica u inverziji
Kad sam stigao kui, dobro sam se odmorio.
c) umetnuta reenica
Sino, dok sam gledala televizijski program, neko je pokucao na vrata.
Drugi dio asa ulenici e individualno raditi zadatke koji se nalaze na nastavnim
listiima. Za individualni rad imaju 10 minuta vremena a onda slijedi
verbalizacija.
Podijeliti uenicima listie vodei rauna da se ne desi da uenici koji ine par u
klupi imaju isti zadatak.
Po okonanju operativne faze uporediti individualnu izradu zadataka.

Uenici sami utvruju na kojem dijelu gradiva jo trebaju da se zadre.
Zavrni dio asa do 5
-sinteza i ocjenjivanje najuspjenijih uenika
DZ.- zadaci za vjebu 153.strana, Na jezik, Z.Zeki, Bosanska rije

Sarajevo
u prilogu nastavni listii za vjebanje
Nastavni listi br 1:
Ortografija Zarez u sloenoj reenici, umetnute reenice, inverzija
Stavi zarez tamo gdje mu je po pravopisu mjesto.

-
A on pria pria ne prestaje.
Neki dan sam razbio prozor stoga su me roditelji kaznili.
Ta je djevojica kau osvojila prvo mjesto.
Doi Majo da ti napiem zadau.
Svi su skoili u vodu samo je on ostao.
Da nije suneve svjetlosti ne bi bilo ivota na naoj planeti.
U kojim reenicama je zarez suvian.
Ko je ikad vidio, da djeca sluaju roditelje ?
Pue vjetar ili se to samo meni ini.
Na ulici vidim djecu, kako se veselo igraju.
Mirjana je rekla, da e se odmah vratiti.
Nastavni listi br 2:
Napii u inverziji slijedee reenice.
Bit e ove godine manje ita budui da nije kiilo.
Nastavismo put poto smo se odmorili.
Djeaci nee prei rijeku ako ne pronau amac.
Podvuci umetnute reenice u slijedeim reenicama.
Iskustvo me je uvjerilo, ako je za to potrebno ikakvo iskustvo, da svako osjea strah

pred onim to ga eka.
Alma je, dok je sluala ta joj Irma pria, gledala zainteresovano televiziju.
Poto u najesen krenuti u zavrnu godinu, to jest pohaat u osmi razred, elim se
dobro odmoriti.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast:
Nastavna jedinica:
Tip asa:
NASTAVNI OBLICI RADA :
NASTAVNE METODE :
jezik
Zavisnosloena reenica Vremenska
obrada
frontalni, individualni
dijaloka, problemska nastava
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s vremenskim reenicama, nainom njihove

upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POV.
Odgojni: upoznavanje jezika i njegovo njegovanje, njegovanje prijateljstva kroz

primjere reenica
Funkcionalni: Razvijanje logikog zakljuivanja, komunikativnih i perceptivnih

sposobnosti, sposobnosti uoavanja i primjene jezikih zakonitosti
Nastavna sredstva: tabla, kreda, nastavni listii

Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo,
str.113
Tok asa
1. korak Najava ciljev i pripremne vjebe

2. korak Analiza predloka iz udbenika
3. korak rad na reenicama
4. korak Vremenske reenice-faza zakljuivanja
5. korak Vjebajmo Izrada zadataka sa nastavnih listia.
6. korak Sinteza i najava narednog asa
Uvodni dio do 8:
najava ciljeva
ponavljanje ranije nauenog o sloenim reenicama, odnosu

klauza/sureenica, reeninim lanovima i njihovim dodacima kroz rad na
primjerima. Rjeavajui slijedee zadatke na ploi ponoviti usvojeno
gradivo.
1. Grozdano, lijepa djevojko, ti voli Grozdana, moga susjeda, najljepeg

momka u selu, to najdalje baca kamena s ramena...
2. I tada nastade pjeana oluja kakva nije viena.
3. Ko drugom jamu kopa sam u nju pada.
4. Govorila je neto to nisam sluao.
Centralni dio asa do 30.
Rad na predloku iz udbenika:
Kada jedna gruba rije ko

vrata teka zatvori sve
prolaze,
kada dan ko kamen tvrd
srui se sa neba na tvoj
njeni dlan,
i dok no u kojoj nema zvijezda
caruje,
u samoi sa svih strana
strah te obuzme.
Kada tmurno jutro osvane u
tvojim tunim mislima,
kada kie jesenje zamagle
ti pogled ispred prozora,
jedna ruka trai te i eli da
ti da
dodir njenosti za bar
milion godina...
M. Popovi
Ponekad smo tuni, zar ne?

Tada nam se ini da je svijet propao? A nije tako. Uvijek se nae ruka koja eli da
nam da dodir njenosti kao u ovoj pjesmi.
ta se izraava oznaenim reenicama?

Na koje pitanje smo dobili odgovor?
Na pitanje KADA? Kada nas obuzme strah? Kada nas jedna ruka trai?
Nakon razgovora zakljuimo:
Priloke odredbe vremena mogu se iskazati prilozima vremena (danas, jutros,

veeras...), ali i razliitim padenim oblicima imenskih rijei s prilozima i bez njih).
Zavisno sloene reenice kojima se obiljeava vrijeme vrenja radnje predikata glavn
reenice nazivaju se vremenske reenice. Te reenice se u sloenim reenicama uvod
vremenskim prilozima: kad/a, dok, im, poto, nakon to, prije nego to, otkad,
dokad...
Moemo rei i ovako:
Kad je zavisna reenica uklopljena uvrtavanjem u glavnu, odnosi se kao

priloka odredba vremena prema svom predikatu, takva reenica se
naziva vremenska.
Vano je da naglasimo i istaknemo da se vremenskim reenicama moe kazivati:

a) prijevremenost (Prije nego to krenem u etnju, moram se dobro obui)
b) istovremenost ( Dok etam, sluam pjesmu ptica)
c) poslijevremenost (im sam doao kui, napisao sam zadau)
Vjebajmo zajedno:
Nastavni listii ( a i b grupa, parovi u klupi, jedan uenik a, a drugi b grupa, rade
pojedinano a onda zamijene listie i jedan drugog provjere)
A Analizirajmo slijedee reenice.
-
Kad sam putovao, nisam spavao ni po tri noi.
Telefon mi je bio u rukama kad je ula.
Kada doete, porazgovarat emo o svemu.
Ona slua, dok pada sumrak.
B Analizirajmo slijedee reenice.

-
Treeg dana procvjeta na vodi uto cvijee.
I svakog dana se raala nova bajka.
Danas sam izuzetno raspoloen.
Jutros sam se rano probudio.
Izrada zadataka sa nastavnih listia na tabli.
Zavrni dio asa do 8
sinteza
ocjenjivanje najuspjenijih parova
DZ uraditi zadatke sa 115. strane Na jezik, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska

rije Sarajevo.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost

Nastavna oblast:
jezik
Nastavna jedinica:
Zavisnosloena reenica Mjesna
Tip asa:
obrada
NASTAVNE METODE :
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s mjesnimreenicama, nainom njihove

upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POM.
Odgojni: kroz razgovor o uzrocima i posljedicama razvijanje svijesti o tetnosti

droga i alkohola, upoznavanje jezika i njegovo njegovanje

sposobnosti
Nastavna sredstva: tabla, kreda,
Tok asa

3. korak Mjesne reenice
4. korak Vjebajmo zajedno
Izrada zadataka sa nastavnih listia.
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.110
Uvodni dio do 8
Najava ciljeva
Ponavljanje ranije nauenog
ta su sloene reenice?
U kakvom odnosu mogu biti sureenice/klauze?
ta su zavisnosloene reenice?
Koje vrste zavisnosloenih reenica imamo?
Koji su reenini lanovi a ko njihovi dodaci?
ta nam izraavaju priloke odredbe?
(Interpretacija domae zadae.)
Centralni dio asa;
Rad na predloku iz udbenika (110.str., ueniki rad )
Krenuo sam na koarkako igralite. Tamo je veoma ivo. Koarka mi ...
1. zadatak za uenike je da pronau POM koje su iskazane jednom rijeju ili

grupom rijei (sintagmom).
2. kojom vrstom rijei su iskazani?
3. ta su opazili?
tamo ( prilog u slubi POM)
Krenuo sam
na koarkako igralite (grupa rijei u slubi POM)
gdje je bilo veoma ivo. (zavisna reenica u slubi POM)
Zakljuimo:
Analizirajmo reenice :
Djeak je bio u umi.

On je tamo naao nove prijatelje.
Priloku odredbu mjesta moemo iskazati jednom rijeju (prilogom),

grupom rijei (prijedlog+imenica), zavisnom reenicom/klauzom.
Kad se zavisna reenica uklopljena uvrtavanjem u glavnu odnosi prema

glavnoj kao priloka odredba mjesta prema svom predikatu, onda se
takva reenica naziva mjesnom reenicom.
Veznici: gdje, kuda, kamo, odakle, dokle...
Panja!
Ja znam gdje ti stanuje.
Objekatska reenica!
Glavna klauza daje odgovor na pitanje TA znam, ne na pitanje gdje.
Znai, ne sudi po vezniku ve po znaenju.
Vjebajmo zajedno:
Analizirajmo slijedee reenice.

-
Gdje god nae zgodno mjesto, tu drvo posadi.
Idi otkud si doao.
Gdje god iao, kui se svojoj vraam.
Nai emo se na mjestu na kojem smo se upoznali.
Zavrni dio asa do 8
sinteza (POM, mjesna reenica, mjesni prilozi)
DZ izrada zadataka 112.strana, Na jezik, Z.Zeki, Djeija knjiga i

Bosanska rije Sarajevo
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik,
NASTAVNA JEDINICA : Subjekatske reenice

TIP ASA :
obrada i vjeba

TIP ASA: proirivanje ranije nauenog o reeninim lanovima usvajanje novih

znanja o zavisnosloenim reenicama,.
ZADACI:
obrazovni - subjekat i predikat - reenini lanovi, funkcija subjekta,
veznici za povezivanje subjekatskih reenica, pisanje zareza u subjekatskoj
reenici, rijei u funkciji subjekta , odnos zavisne i glavne klauze u subjekatskim
reenicama
odgojni - osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.ihovih miljenja, razvijanje pozitivnih
osobina kroz poslovice koje smo pronali kao primjer subjekatskih reenica
funkcionalni - bogaenje rjenika, njegovanje govorne kulture,
izraajnih i perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralakih funkcija
OBLICI RADA: frontalni rad
METOD RADA: dijaloka metoda u kombinaciji sa predavanjem, metod

demonstracije
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla,kreda, projektor za power point

prezentaciju koja prati ovu pripremu, udbenik za VII razred:
95.strana.strana, Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
UVODNI DIO ASA do 7'
najava ciljeva
ponavljanje - ta je sintagma, nauenog o subjektu, pojam sintakse (dio

gramatike koji izuava principe na osnovu kojih se od rijei formiraju
reenice i reeniki dijelovi, izuava reenicu kao jedinicu kominikacije)
Subjekat je reenini lan koji iskazuje vrioca radnje ili nosioca osobine. Moe biti gramatik
(u nominativu) i logiki (u dativu i genitivu). U reenici moe biti skriven, zakljuujemo o
njemu na osnovu gramatikog nastavka predikata:
Piem zadau.
Ko pie? Ja- em, nastavak za 1.lice jd.
Subjekat moe biti izostavljeni, nema ga u reenici nego se podrazumijeva iz prethodne

reenice:
Te nove kue potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne i tihe...
KO je prijatan, male, tihe?
Kue, zar ne? Iz prethodne reenice.
Funkciju subjekta moe vriti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Uiti je korisno.); grupa rijei ili
reenica
GLAVNI DIO ASA
do 35'
Prilikom ponavljanja u uvodnom dijelu asa rekli smo da funkciju subjekta moe
vriti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Uiti je korisno.); grupa rijei ili reenica.
Nas danas zanima da nauimo kako slubu subjekta vri reenica. Pogledajmo na
ovim poslovicama (str.95)
Idemo postupno:
1. prepoznajmo predikate da utvrdimo sloenost reenice (2 predikata radi, ne boji = 2
klauze)
2. utvrdimo u kakvom su odnosu: koja reenica je glavna, a koja zavisna? (2. moe stajati
sama)
3. Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj? ta nam govori? Govori ko vri radnju iz GK.
tj. reenica vri slubu subjekta.
ZK
Ko radi,
GK
ne boji se gladi.
Ko se ne boji gladi?
Onaj koji radi.
Radnik se ne boji gladi. (preoblika, reenina kondenzacija) Im. u slubi S.

4. Kako poinje reenica i zato se pie zarez? Poinje odnosnom zamjenicom KO
(ta, koji...) i pie se zarez kad je u inverziji ili ako se niu ( Onaj ko voli, onaj ko
prata, onaj ko nije zlopatilo, je dobrodoao u na dom.
Idemo jo jednom ponoviti cijeli postupak zajedno a onda uenicima dati da

ovakvu analizu uine individualno na primjerima iz udbenika.
Kuku mu u starosti ko se ne mui u mladosti.
to visoko leti nisko pada.
Po potrebi , ako uoimo da ima uenika koji tee prepoznaju subjekt u reenici,
vratit emo se na sami poetak, krenuti od jedne rijei, pa grupe rijei do
reenice u slubi subjekta.
S
POM
Rijeka Bosna izvire ispod Igmana.
Igman je poznata planina u blizini Sarajeva.
Ko izvire ispod Igmana?
Ko je poznata planina?
Uprvoj reenici subjekat se sastoji od dvije rijei a u drugoj je jedna rije.
Babi se snilo to joj bilo milo.
SUBJEKAT MOE BITI ISKAZAN I GRUPOM RIJEI ILI REENICOM:
Ko rano rani, dvije sree grabi.
Ko dvije sree grabi? Onaj ko rano rani.
S
(subjekat iskazan reenicom-subjekatska reenica)
Ko radi, ne boji se gladi.
Ko se ne boji gladi? .
S.
ZK
GK
Vrijeme je da izvedemo zakljuak:
Ako se zavisna klauza prema glavnoj odnosi kao subjekat prema svome predikatu kaemo da
imamo subjekatsku reenicu. Nastaje uvrtavanjem zavisne klauze u ustrojstvo glavne klauze.
Uvrtavamo je odnosnim zamjenicama KO, TA, KOJI. to znai da ih moemo imenovati odnosnim
subjekatskim reenicama.
Po svom znaenju subjekatske reenice mogu biti i IZRINE:

Npr. Neka bude kako si rekao.
ZAVRNI DIO ASA 5'-7'

Sinteza.
DZ zadaci za vjebu strana 96 i 97, Na jezik za 8.razred devetogodinjeg
obrazovanja, Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo
Prilog pripremi je prezentacija u power pointu.
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: jezik,
NASTAVNA CJELINA: sintaksa
NASTAVNA JEDINICA : Apozicijske reenice, zavisnosloene reenice
TIP ASA: proirivanje ranije nauenog o apoziciji i usvajanje novih znanja o

zavisnosloenim reenicama.
ZADACI:
Obrazovni utvrivanje - apozicija kao imenski dodatak, proirivanje
znanja- zavisni lan sintagme; pitanje ko, ta, to, kakav, iji, koji, koliki; rijei u
funkciji apozicije, odnos zavisne i glavne klauze u apozicijskim reenicama
Odgojni - osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja,

razvijanje sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.miljenja,

izraajnih i perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralakih funkcija
OBLICI RADA: frontalni rad
METOD RADA: dijaloka metoda u kombinaciji sa predavanjem,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, udbenik za VIII

UVODNI DIO ASA do7'
a) Najava ciljeva:
Danas emo nauiti o apoziciji kao imenski dodatak, zavisnom lanu sintagme;
pitanje ko, ta, to, kakav, iji, koji, koliki; rijei u funkciji apozicije, odnos zavisne
i glavne klauze u apozicijskim reenicama
b) Ponavljanje:
-ta je sintagma?
(skup dvije ili vie rijei (punoznane i nepunoznane); subjekat i predikat ne

mogu initi sintagmu, ine reenicu.
Sintagma je sintaksika jedinica u kojoj se najmanje dvije rijei objedinjuju
znaenjem i funkcijom u reenici.
ponavljanje nauenog o subjektu i predikatu kao i ranije usvojenom znanju o

atributu i apoziciji.
(Subjekat i predikat samostalni reenini lanovi. Subjekat oznaava vrioca

radnje, a predikat radnju koju subjekat vri ili osobinu koju subjekat nosi. Atribut
imenski dodatak , daje nam informaciju o imenici uz koju stoji.)
pojam sintakse (Dio gramatike koji izuava principe na osnovu kojih se od

rijei formiraju reenice i reeniki dijelovi, izuava reenicu kao jedinicu
kominikacije)
GLAVNI DIO ASA
do 35'
Prije nego to krenemo sa realizacijom asa ponovit emo pojam sintagme.
Sintagma je sintaksika jedinica u kojoj se najmanje dvije rijei

objedinjuju znaenjem i funkcijom u reenici. (Subjekat i predikat ne
ine sintagmu nego reenicu)
Rad emo poeti reenicom:

Ono je Maja, moja drugarica.
Koje imamo sintagme u ovoj reenici?
Sintagme su:
moja drugarica
glavna
(moja zavisni lan sintagme (i atribut), drugaricarije u sintagmi)
ta smo saznali o Maji? Ko je ona?
(Moja drugarica)
Kako se zove dodatak u reenici koji nam dopunjuje informaciju o imenici uz koju
stoji?
(Apozicija, zar ne?)
ta je apozicija?
Apozicija je nesamostalni reenini lan, stoji kao dopuna, dodatak imenici i daje,
dopunjuje ve reenu informaciju o imenici uz koju stoji.)
Kako jo moemo rei ovu reenicu?
Ono je Maja, ona je moja drugarica.
Vidimo U FUNKCIJi apozicije MOE SE JAVITI I CIJELA REENICA
Ap
Bio sam u Sarajevu, glavnom gradu BiH.
Kako jo moemo rei ovu reenicu, ali da je iz proirene iskaemo u sloenu
Bio sam u Sarajevu,

GK
koji je glavni grad BiH.

ZK- apozicijska
Na istom principu napisat emo proirenu reenicu koju treba proiriti u sloenu:
Ap
U razred ue Mirsad, dvanaestogodinji djeak.
U razred ue Mirsad, koji ima dvanaest godina.

GK
ZK-apozicijska
ta bismo mogli zakljuiti?

Koja od ovih reenica je zavisna a koja glavna?
(1. je glavna a 2. zavisna)
U kakvom su odnosu? Moemo li ih iskazati obrnutim redoslijedom?

Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj?
subjektu)
(Ne)
(Kao apozicija prema
Uoavamo da nam zavisna klauza daje, dopunjuje ranije reenu informaciju o

tome ko je uao u razred. Tj. zavisna reenica se ponaao upravo kao apozicija
prema imenici uz koju stoji.
Def.
Zavisnosloena reenica nastala uvrtavanjem, kod koje se zavisna klauza
prema glavnoj odnosi kao apozicija prema imenici naziva se apozicijskom
reenicom.
-ne moe biti napisana u inverziji (obrnutim redom), pri pisanju odvaja se
zarezom.
Ne moemo rei Koji ima dvanaest godina, u razred ue Mirsad, zar ne?
ZAVRNI DIO ASA 5'-7'

- sinteza
Napisati po jednu reenicu da ima apoziciju i a onda tu apoziciju napisati
reenicom.
(tj. proirenu reenicu kasnije napisati kao sloenu)
DOMAI - Napisati nekoliko apozicijskih reenica, prepoznati glavnu i zavisnu

klauzu.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast:
jezik
Nastavna jedinica: Uzrona i posljedina, zavisnosloena reenica
Tip asa:
NASTAVNE METODE :
obrada
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s uzronim i posljedinim reenicama,
nainom njihove upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POU i POP.
Odgojni: kroz razgovor o uzrocima i posljedicama razvijanje svijesti o tetnosti

droga i alkohola, upoznavanje jezika i njegovo njegovanje

sposobnosti
Nastavna sredstva: tabla, kreda, projektor (prilog pripremi power point
prezentacija)
Tok asa

3. korak uzrone reenice
4. korak Posljedine reenice
5. korak Vjebajmo Izrada zadataka sa nastavnih listia
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 122
Uvodni dio do 8
Najava ciljeva
Ponavljanje ranije nauenog
-
ta su sloene reenice?
- U kakvom odnosu mogu biti sureenice/klauze?

-
ta su zavisnosloene reenice?
Koje vrste zavisnosloenih reenica imamo?
Vremenskim reenicama se izraava...
Mjesnim reenicama se ...
Pristupna vjebanja
Svaka pojava u prirodi i

drutvu ima svoje uzroke i
posljedice
Navest emo nekoliko
Igre (power point) - Jedan uzrok, vie posljedica i Jedna posljedica, vie uzroka
ta su priloke/adverbijalne odredbe?
Priloke odredbe su glagolski dodaci kojima se iskazuju uvjeti pod kojima se vri
glagolska radnja.
Koji uvjeti?
Vrijeme, mjesto, nain, uzrok, posljedica, drutvo, sredstvo...
Kojim sredstvima se izraava priloka odredba uzroka?
Uzronim prilozima (zato i stoga)

Padenim i padeno-prijedlonim konstrukcijama
(Svi smo bili uzbueni zbog kontrolnog zadatka)
Glagolskim prilozima( Ne posluavi roditelje, loe se osjeao.)

Zavisnom reenicom s veznicima: jer, zato to, budui da, poto, zbog toga to...
Primjer iz udbenika:
Gledajui zadatke bio sam sretan jer sam ih mogao brzo rijeiti.
Zato je bio sretan?

ta je uzrona reenica?
Uzrone reenice su zavisne reenice kojima se izraava uzrok vrenja
radnje glavne reenice.
Odvajaju se zarezom ako su u inverziji ili umetnute.
Veznici: jer, budui da, to, zatoto (poto)
Napiite po dvije uzrone reenice!
Na jezik, Zdravka Zeki, Bosanska rije Sarajevo, str.122
Vjebajmo zajedno:
Poveite A i B reenice tako da dobijete uzrone i posljedine
esto smo pili vodu.
Poeli smo hodati brzo.
Nismo mogli utoliti e.
Umor nas je savladao.
Znoj nas je oblio.
Morila nas je e.
Poeli smo zastajkivati.
Boce s vodom su se ugrijale
Zavrni dio asa:
sinteza
najava narednog asa
DZ Zadaci sa 123. i 127. strane, Na jezik, Zdravka Zeki, Bosanska rije

Sarajevo,
Prilog: power point prezentacija
Nastavni listi
Priloke odredbe za uzrok iskaite uzronim reenicama:
1. Izgubili smo utakmicu _____________________

(zbog nezalaganja)
2.Pobijedili su nas ___________________________

(boljom igrom)
3. Prvi gol je poniten________________________

(grjekom sudije)
Dopuni slijedee reenice posljedinim reenicama:
1.Toliko sam se smijao da_______________________.
2.Meava je nanijela toliko snijega da______________ .
3. Bio sam toliko oednio ______________________.
Napii reenicu na osnovu slika: Uzrok i posljedicu.
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna tema i jedinica: sintaksa; predikat
Tip asa: ponavljanje nauenog i proirivanje ranije steenih znanja o re.

lanovima - predikatu.
Zadaci:
obrazovni - upoznavanje uenika sa standardno jezikim

vrijednostima, ponavljanje nauenog o reeninim lanovima i njihovim
dodacima, vrste predikata- glagolski, neglagolski/imenski predikat
funkcionalni: razvijanje misaonih, emocionalnih, perceptivnih i

stvaralakih funkcija,
odgojni: razvijanje govorne kulture
Oblici rada: frontalni
Nastavne metode: razgovor, rad na tekstu, usmenog izlaganja
Nastavna sredstva: tabla, kreda i udbenik
Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.107,

itanka za 6. razred, Zejir Hasi, Bosanska rije Tuzla
Tok asa
Uvodni dio do 5'
najava ciljeva
ponoviti naueno o reeninim lanovima i njihovim dodacima
ponovit emo da su reeniki lanovi subjekat i predikat, definicije ovih

lanova kao i njihove dodatke.
Odredit emo ko je vrilac radnje ili nosilac osobine. (Znai odredit emo ta je
subjekat u reenici!)
odredit emo i koju osobinu nosi taj subjekt, tj.imenica (znai odredit emo
atribut!)
pronai emo odgovor na pitanje kad je izvrena radnja (znai odredit

emo POV), i ta je predmet glagolske radnje (tj. ta je objekt)
Mali Salem
je
jutros kupio mlado
POV
tene.
Glavni dio do 35'
u ovom dijelu asa zadrat emo se na predikatu. Zamolit u ih da otvore

udbenike na i pronau priu Beni, Teo i pustolovina s jeom, Atifa
Kujundia na 84.strani (itanka za 6.razred, Bosanska rije Tuzla).
Slijedei korak je da itaju u sebi i obinom olovkom podvuku sve glagole
radnje i stanja.
Uoit emo da glagoli u ovoj prii izskazjz i radnju koju subjekt nosi, stanje
u kojem se nalazi, ali i osobinu koju nosi.
Pomoi u im tako to u ih podsjetiti da predikat daje odgovore na pitanje

TA radi, koju osobinu nosi ?
itat emo zajedno i naglas a zadrati se kod slijedeih predikata.
Tumaramo travnatim kolskim dvoritem.

Volimo kada je sportski raspust.
Mi smo ekipa, Beni, Teo i ja....
Ovog ljeta esto pada kia.
Trave ikljaju...
Uplaen je.
Kada smo uoili sve predikate posmatrat emo koja vrsta rijei vri funkciju
predikata. Vidjet emo da to nisu sve glagoli ( kao to je esto sluaj).
Vidjet emo da ima i imenica, pridjeva, brojeva
Zakljuit emo da imamo GLAGOLSKE PREDIKATE - ako je glagol u funkciji

predikata
NEGLAGOLSKI PREDIKAT- kada neka druga vrsta rijei vri slubu predikata.
na tabli emo to izdvojiti u obliku tabele i napisati jo neke primjere.
Zapisat emo i primjere iz Naeg jezika (str.107):
Neki je ovjek na ulici prodavao neobine igrake.
Alma sjedi na jednoj stolici kraj prozora.
U ovom dijelu asa emo i definisati predikat rekavi: Predikat je glavni reenini
lan. On oznaava radnju koju vri subjekt, stanje u kojem se subjekt nalazi ili
neku osobinu koja se odnosi na subjekt. Najee jeiskazan glagolom, pa ga
nazivamo glagolskim.
Meutim, predikat moe biti iskazan i neglagolskim rijeima. Pogledat emo i ove
primjere iz udbenika:
Alma je lijepa i simpatina.
- uoavamo pridjev u slubi predikata
Marko je uenik.
- imenica u slubi predikata
Naa ekipa je prva.
uoavamo broj u slubi predikata
Do kraja asa emo zajedniki i naizmjenino pisati reenice u kojima emo

upotrijebiti glagolski i neglagolski predikat. Npr.
Glagolski predikati
Neglagolski predikati
uje se pjesma.
Umire u smiraj dana.
Vani je mir
Jutro je lijepo.
Ustaje svako jutro prije nje.
To je nebo bez oblaka
Leimo u mirisnoj travi. On je prvi.

Radi i ne boj se gladi.
Mi smo uenici.
Osjeamo studen po rukama.
Alma je takva
- Slijedei korak je da uoimo da predikat moe biti iskazan jednom

rijeju
( PROSTI) ili s vie rijei (SLOENI).
Na pijesku primo ulovljenu ribu.
prosti predikat
Morala sam potrati.
sloeni predikat
Zavrni dio asa do 7:
sinteza reenog i nauenog
domai-zadatak na str. 42, Radna sveska uz Na jezik
najava narednog asa

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna jedinica: Genitiv
Tip asa: as upoznavanja sa novom graom
Ciljevi asa:
Obrazovni: utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika s

akcentom na padeima i deklinaciji; genitiv, znaenje i sluba, padena
pitanja,nastavci, glasovne promjene u genitivu;
upoznavanje uenika sa jezikim zakonima,
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje

govorne kulture, bogaenje rjenika, razvijanje meusobnog uvaavanja i
potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima...
Funkcionalni: razvijanjekomunikativnih, ortografskih i ortepskih sposobnosti,

razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje vjetine govora, sluanja,
posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti te sposobnosti argumentovane
odbrane stavova
Oblici rada: Frontalni i grupni oblik rada
Na jezik, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.74
Nastavne metode: dijaloke, rad sa knjigom, tekst metoda
Tok asa
UVODNI DIO
do 7'
U uvodnom dijelu asa ponoviti ve naueno i usvojeno padeima

(uopeno), zatim ponoviti pojmove zavisni i nezavisni padei kao i steeno
znanje o nominativu: njegovo znaenje i sluba u reenici
GLAVNI DIO (30 min):
U glavnom dijelu asa najaviti uenicima da e uiti o drugom padeu u

bosanskome jeziku, a to je GENITIV. Ispisati naslov nastavne jedinice na
tabli.
1. Koje je pomono pitanje za genitiv? ( Koga? ega?)
Napisat emo reenice na tabli:
Oi Sretnog Princa ispunile su se suzama. (Prineve oi su se ispunile

suzama)
Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu grada. ( ...da vidim svu
gradsku bijedu)
ije su se oi ispunile suzama (Sretnog Princa).
ta vidi s visoka? (Bijedu grada)
ta oznaava genitiv u ovim reenicama? Oznaava pripadanje,

pripadnost.
ZNAENJE GENITIVA
DEFINICIJA: Genitiv je drugi pade u bosanskome jeziku i pomono pitanje za odreivanje genitiva
je koga? ega?
Genitiv moe biti:
posesivni genitiv (ima znaenje pripadanja) i
dioni (partitivni) genitiv (ima znaenje dijela neega).
Pokaimo na primjerima:
POSESIVNI GENITIV
Primjeri:
Soba moje sestre je za mene zagonetka. (ija je soba?)
To je sveska mog druga Ibrahima. (ija je sveska?)
DEFINICIJA: Genitiv koji ima znaenje pripadnosti nekome ili neemu naziva se POSESIVNI GENITIV ili
GENITIV PRIPADANJA.
PARTITIVNI GENITIV
Primjeri:
Kriom sam na asu pojeo pare okolade. (ega sam pojeo dio?)
Kupit u za taj novac jabuka i ljiva. (Ne sve jabuke i ljive, nego dio)
Navesti uenike na zakljuke traei da ih definiu kroz odgovore na pitanja:
Da li ove rijei koje smo podvukli oznaavaju dio neega ili cjelokupnost neega.
U prvoj reenici da li se misli na svu postojeu okoladu ili samo na dio te hrane.
i sl. (Svi ovi genitivi oznaavaju dio neega.)
DEFINICIJA: Genitiv koji oznaava dio neega, tj. neku odreenu koliinu naziva se DIONI ili
PARTITIVNI GENITIV.
SLUBA GENITIVA
Primjeri- str. 75
A
Profesor matematike je nabrao elo.
Koji nastavnik je nabrao elo? Nastavnik EGA? Matematike (nekongruentni

atribut)
Uzeo je knjigu od druga.

Od koga je uzeo knjigu? Od druga. (dalji objekat)
Na nozi nema nijedne cipele, ni arape.

ega nema na nozi? Nijedne cipele ni arape. (blii objekat)
Iznad grada je letjela lasta.

Iznad ega je letjela lasta? Iznad grada.(priloka odredba mjesta)
Poslije asova sam otila kui.

Poslije ega? Poslije asova. Priloka odredba za vrijeme.
Zakljuak:
DEFINICIJA: Genitiv u reenici moe imati razliite slube i to:
1. slubu atributa,
2. slubu objekta (blieg i daljeg) i
3. slubu prilokih odredbi.
ZAVRNI DIO (8 min):
Ponoviti najvanije i provjebati sa uenicima individualno na tabli i grupno

pomou nastavnih listia.
DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA
Napisati deset reenica u kojima e biti pet posesivnih i pet partitivnih genitiva.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast/tema: Gramatika
Nastavna jedinica: Dativ
Tip asa
as upoznavanja sa novom graom
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
Na jezik, Ismeta i Amira Dibri, Bosanska rije Tuzla
Nastavne metode. Metode zasnovane na rijeima : monoloke, dijaloke,rad sa

knjigom
Tok asa
UVODNI DIO do 7 :
U uvodnom dijelu asa zapisati slijedee primjere reenica na tabli:
Vrana vrani oiju ne kopa.

Svaka ptica svome jatu leti.
Sit se gladnom ne vjeruje.
1. Kako se zovu ovakve poune reenice? (Narodne izreke ili poslovice.)
2. Moemo li u ovim narodnim izrekama pronai rijei koje bismo dobili na pitanje
kome? emu?
3. Koje su to? Podvucimo ih! (vrani, jatu, gladnom.)
4. Kome vrana oiju ne kopa? (vrani.)
5. emu svaka ptica leti? (svome jatu.)
6. Kome se sit ne vjeruje? (gladnome.)
DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANJE KOME? EMU?
7. Kako se zove pade koji odgovara na ova pitanja? (DATIV.)
Danas emo detaljnije uiti o dativu. Zapiimo naslov.

Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.
GLAVNI DIO do 30
U glavnom dijelu postaviti uenicima sljedea kontrolna pitanja:
8. Koliko ukupno u naem jeziku imamo padea? (7)
9. Nabrojimo ih zajedno! I padee i padena pitanja!
10. Koji je dativ po redu? (trei pade.)
11. A kako smo podijelili padee? (Na zavisne i nezavisne.)
12. Kojoj grupi pripada dativ? (Zavisnim padeima.)
ZAPISATI: Dativ pripada grupi zavisnih padea.
ZNAENJE DATIVA:
13. Vratimo se na padena pitanja: kome? emu? Sada emo malo da se

poigramo.
(UZMITE NETO OD SVOGA PRIBORA: SVESKU, PERNICU OLOVKU I SL. I NAJPRIJE

ODLUITE KOME ETE TO POKLONITI. DA VIDIMO, KOME POKLANJATE, ODNOSNO
DAJETE POKLON? KOME STE NAMIJENILI POKLON? ODNESITE GA I DAJTE ONOME
KOME JE NAMIJENJEN.)
Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate, odnosno namjenjujete poklon, a vi ste
odgovorili u dativu.
14. ta onda moemo zakljuiti? Kakvo znaenje moe dativ imati u reenici?
(Moe imati znaenje NAMJENE.)
DEFINICIJA: Dativ moe u reenici imati znaenje NAMJENE.
Ispisati sljedee primjere na tabli:
Vratio sam se svojoj kui.
(emu sam se vratio? KUI)
Pruio je ruku prema Alenu.
(Kome je pruio ruku? ALENU)
Sada emo da napravimo jo jednu malu igru:
SADA ETE II JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROI PORED MENE.
PRVI UENIK KREE. SUSREEM GA I PITAM: GDJE SI TI POAO? ODGOVOR:
DRUGU/DRUGARICI.
Dkle, kada hoete da kaete gdje idete vi odgovorite u... kojem padeu? (U
dativu.)
15. Pa prema tome, kakvo znaenje dativ jo ima? (Ima znaenje CILJA.)
DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati i znaenje CILJA.
Kada dativ oznaava pravac kretanja ili cilja uz njega mogu stajati dva
prijedloga (KA, PREMA).
Npr. Otiao je prema Domu zdravlja.
16. Moemo li istu reenicu rei, ali da umjesto prema bude prijedlog ka?
(Moemo.)
Npr.
Otiao je ka Domu zdravlja.
Dakle, da zakljuimo:
Dativ je trei pade. On ima pitanja kome? emu?

Njegova osnovna znaenja su:
a) znaenje namjene (oznaava kome je neto namijenjeno)

b) znaenje cilja (oznaava krajnji cilj ili taku neijeg kretanja i sl.)
SLUBA DATIVA:
Napiite sljedeu reenicu:
Nismo platili trgovcu. (dalji objekat)

Ili su prema kui. (POM)
DEFINICIJA: Dativ u reenici moe imati razliite slube, ali najee je u

slubi DALJEG OBJEKTA i PRILOKE ODREDBE.
ZAVRNI DIO (8 min):
U zavrnom dijelu asa provjebati sa uenicima na primjerima prepoznavanje

dativa u reenici.
Za domai rad: napisati deset reenica gdje e biti zastupljen dativ.
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost 8. razred
Nastavna jedinica: Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi
Tip asa: Obrada novoga gradiva
Oblici rada: frontalni rad, individualni rad
Ciljevi asa:
Obrazovni: uoiti odreene znaenjske odnose meu leksemama, znati definirati

i prepoznati sinonime i homonime, razlikovati sinonimske istoznanice i
bliskoznanice, razlikovati prave homonime od homografa i homofona, uporediti
polisemiju i homonimiju
Odgojni :poticati zanimanje za leksiko blago bosanskoga jezika, razvijati elju

za bogaenjem vlastitog rjenika
Funkcionalni :razvijati sposobnost logikoga i apstraktnoga miljenja, poticati

sposobnosti zapaanja, povezivanja, usporeivanja i zakljuivanja, razvijati
sposobnost za analizu i sintezu
Nastavna sredstva: udbenik, nastavni listii
Na jezik, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 9-12
Tok asa
Uvodni dio do 7'
najava ciljeva
najaviti da danas nastavljamo sa sadrajima iz leksikologije.Prije

nego to prijeemo na novo gradivo, rijeit emo nekolikozadataka
kojima emo provjeriti jesmo li dobro usvojili staro gradivo.
Podijelim nastavne listie, uenici rjeavaju zadatke. Nakon nekoliko minuta

individualnog rada slijedi zajednika provjera zadataka.
(Sadraj nastavnih listia:
1. ta je leksika?
2. Objasni pojmove: jezik, govor, leksem.
3. to su to punoznanice, a to nepunoznanice? Navedi ih!
4.
Objasni pojmove: metafora, metonimija?
5.
to ini sadraj vieznanice? Objasni!
6.
to su sinonimi, a to sinonimija?
Ponovo u centralnom dijelu naglasit u ta su sinonimi da bismo mogli

nauiti HOMONIME i ANTONIME.
Kao to vidite, sinonimi su leksemi razliitoga izraza, a istoga ili slinoga sadraja.
Prema tome jesu li potpuno istoga ili slinoga sadraja, dijele se na istoznanice i
bliskoznanice.
itam primjere.
N: Sinonimi knjinica i biblioteka mogu se zamjenjivati u svim situacijama, tj. u
svim kontekstima, zato su to bliskoznanice. Meutim, sinonimi ena i supruga ne
mogu se zamjenjivati u svim situacijama. to mislite, zato ne?
( Zato to nemaju isto znaenje.)
Slijedei korak e biti da napiemo reenice na tabli. Prepisat emo ih iz

udbenika (13.str.)
Kosa ti je vrlo lijepa.

Ova kosa je tako tupa da se njome ne moe koristiti.
ili
Posadili smo luk.
Zategao je luk i strijelu.
Rei u uenicima slijedee i pred njih postaviti zadatak:
Homonimi su, prema definiciji, upravo suprotni sinonimima. Prema
tome, sluei se definicijom sinonima, sami napravite definiciju
homonima. Nemojte viriti u udbenik.
(proitat emo nekoliko definicija dok ne dobijem taan ili priblino taan odgovor
koji treba da glasi:
Homonimi - Leksemi istih izraza, a razliitih sadraja, odnosno rijei koje
imaju istu glasovnu strukturu (luk-luk) a razliito znaenje.
Nauit emo i da postoje dvije vrste homonima:

a) oni koji se isto piu i isto izgovaraju - tzv. HOMOFONI
b) oni koji se isto piu ali razliito izgovaraju (luk- luuuk)- tzv. HOMOGRAFI
Prije nego to preemo na antonime, dati im zadatak da provjerimo jesu li razumjeli HOMONIME i njihovu
podjelu:
Red je da mi to kae. Homonim RED upotrijebiti u drugim znaenjima?
List je leprao na vjetru. Homonim list upotrijebiti u drugim znaenjima.
Drugi dio asa posvetit emo antonimima.
Uporno je zatvarao vrata dok sam ih ja otvarao.

Smjnjivala se toplota i hladnoa to je bilo neobino za juli.
U kakvom su odnosu oznaene rijei u reenici? Nije teko zakljuiti.
Antonimi su rijei suprotnog znaenja.

Antonime imamo i meu imenicama (no-dan), pridjevima (dobar-lo), prilozima (gore-dolje), a i
glagolima ( pjevati i plakati)
NAUIT EMO JO DA ANTONIMI MOGU NASTATI I TVORBOM RIJEI , TZV.

-
TVORBENI ANTONIMI - unijeti-iznijeti, nadvonjak-podvonjak
kao i antonimi nastali kao negacija : ovjek-neovjek.
sinteza
najava slijedeeg asa
domaa tzadaa: napisati po nekoliko reenica sa primjerima sinonima,

antonima i homonima.
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
NASTAVNA JEDINICA :
proklitike
Akcenatske cjeline enklitike i
TIP ASA :
irenje znanja i ponavljanje
NASTAVNE METODE :
dijaloka, problemska
frontalni, individualni, rad u paru
CILJEVI ASA :
Obrazovni:
utvrditi koliko su gradiva uenici usvojili o akcentu,
proiriti
postojea znanja, usvojiti pojmove enklitika i proklitika, akcentska cjelina
Funkcionalni: razvijanje logikog zakljuivanja, osposobljavanje za pravilan

izgovor rijei
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo
Tok asa
Uvodni dio asa do 8'
Najava ciljeva i ponavljanje ranije nauenog o akcentu.
Ponoviti usvojeno gradivo iz nastavne jedinice AKCENAT, uz pomo plakata kojeg

su radili uenici a koji sadri akcentske oznake i primjere.
ta je to reenini akcenat ? Pokaimo ga na primjeru :

JUE SAM GLEDAO POZORINU PREDSTAVU.
ta je to akcenat rijei ?
Koliko akcenata ima u bosanskom jeziku ? Kako se oni zovu i kako se piu ?
Pokaimo pokretom ruku i nogu kako oni izgledaju.
Kakve akcentuacije razlikujemo u jezicima ?
Koja pravila vrijede za akcente u bosanskom jeziku ?
1. JEDNOSLONE RIJEI MOGU IMATI SAMO SILAZNE AKCENTE

2. NA ZADNJEM SLOGU NE MOE STAJATI AKCENAT
3. VIESLOENE RIJEI MOGU IMATI NA PRVOM SLOGU SVAKI AKCENAT, A
NA SLOGOVIMA U SREDINI SAMO KRATKOUZLAZNI I DUGOUZLAZNI
4. NENAGLAEN DUG SLOG MOE BITI IZA NAGLAENOG
Postoje rijei koje se u bosanskom jeziku javljaju bez akcenata i koje se akcentski
oslanjaju na rijei ispred sebe ili iza sebe. ( pominjali smo ih kad smo radili
obavezan red rijei ).
Rijei koje nemaju svoga akcenta nazivaju se klitike ( nenaglaenice). Razlikujemo dvije vrste klitika :
1.
enklitike ( zanaglaenice )
2.
proklitike ( prednaglaenice).
Enklitike su rijei koje nemaju svog akcenta ve ine izgovornu intonacijsku cjelinu sa rijeima ispred
sebe. To su obino
1.
nenaglaeni ( krai ) oblici linih zamjenica,
2.
krai oblici pomonih glagola jesam i hou,
3.
upitna rijeca LI
SAEKAT E ME, DONESI MI, PREVARIO ME, HOE LI, NEKA IM
BIO SAM, TAMO EMO DOI, MI BISMO URADILI
Proklitike su rijei bez akcenta koje se naslanjaju na rijei iza sebe i kao
izgovorna cjelina upotrebljavaju se sa tim rijeima. Akcenatski se
naslanjaju na rijei koje joj slijede.
Proklitike su :
1. prijedlozi,
2. rijece,
3. veznici.
IVIM U GRADU, EKAM U AVLIJI, ON I JA
Informacija vie:
U bosankome jeziku imamo dva prenoenja akcenta na nenaglasnicu i to tzv.

staro i novo prenoenje.
Staro prenoenje akcenta u bosanski jezik - silazni akcenat prelazi na proklitiku
pri emu ostaje nepromijenjen
Novo prenoenje silazni akcenat pri prenoenju postaje uzlazni
NE GLEDAM, NE PRIAMO, NE RADI
- sinteza reenog
- domaa zadaa Radna sveska, Z. Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije

Sarajevo

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST :
Ortografija/pravopis
NASTAVNA JEDINICA :
Interpunkcijski, pravopisni znaci
TIP ASA :
ponavljanje, vjebanje, utvrivanje
NASTAVNE METODE :
rad u paru, frontalni
problemska, dijaloka
CILJEVI ASA
Odgojni: Osposobljavanje uenika za samostalan rad, navikavanje uenika na

redovno pravilno pismeno izraavanje, podsticanje uenika stalno uenje i
primjenjivanje pravopisnih pravila, zauzimanje kritikog i samokritikog stava,
stjecanje samopouzdanja u vlastito znanje
Obrazovni upoznavanje i ponavljanje pravopisnih znakova, praktina primjena

pravopisnih znakova, njihova upotreba i znaaj u reenici, pisanje upravnog
govora, itanje i korelacija nastave jezika sa nastavom knjievnosti. Primjena
pravopisa.
Funkcionalni: isticanje vanosti pravopisa u svakodnevnom ivotu, povezivanje

starog i novog gradiva
Artikulacija asa:
Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke asa, te nain rada.
1. korak
Podijeliti uenicima nastavne listie na kojem je isti zadatak za svaki par uenika.
2. korak
Operativna etapa.
3. korak
Uporeivanje rezultata rada, objanjenja i upute od nastavnika koja e se
prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotake pri pisanju upravnog govora, a
zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, take, uzvunika i upitnika.
4. korak
Samoocjenjivanje individualnog rada.( Pozvati uenike da samostalno ocjene prvu
verziju rada te da se kritiki postave prema vlastitom uratku).
Tok asa
Uvodni dio asa do 8
najava ciljeva
Motiviem uenike na razgovor o pravopisu. ta ini standar ili normu

jednog jezika? (gramatika, pravopis i rjenik) ta je pravopis? Koji je
sinonim za pravopis? Kakav je na pravopis? Ko je autor tog pravopisa?
Koje je osnovno naelo naeg pravopisa? (Pii kao to govori...) emu,
ustvari slue pravopisni znaci?

Dok uenicima u paru dijelimo specifine zadatke, svima po jedan
pravopisni znak, objanjavamo ili podsjeamo uenike na to ta su
ustvari pravopinsi znaci.
Pravopisni znaci vrsta pismenih znakova kojima se postie vea jasnoa i bolje razumijevanje odnosa izmeu
pojedinih dijelova teksta.
Pravopisni znaci su: taka (.), upitnik (?), uzvinik (!), taka-zarez (;), zarez (,), dvotaka (:), tri
take (...), crta (), crtica (-), navodnici (...), polunavodnici (...), zagrade ( ), zvjezdica (*),
apostrof ( ' ), kosa crta(/) itd.
Taka, upitnik, uzvinik, taka-zarez, zarez, dvotaka, tri take, crta, navodnici, polunavodnici i
zagrade mogu biti pravopisni znaci u irem smislu i pravopisni znaci u uem smislu. Kao pravopisni
znaci u uem smislu nazivaju se jo i reenini ili interpunkcijski znaci.
U ovom dijelu asa moemo ponuditi i informaciju vie da se u jeziku pravi razlika
izmeu ovih pojmova. Razlika je u tome to se pravopisni znaci upotrebljavaju uz
pojedine rei za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u reenici.
-
rad na nastavnom listiu i odabranom odlomku
Nastavni listi e sadravati pravilo a onda i zahtjev da napiu reenice potujui

napisano pravilo:
Taka se kao pravopisni znak upotrebljava:

- iza skraenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se piu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.
Taka se ne pie iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih
nae drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.:
___________________________________________________________________
Dvije take se kao pravopisni znak piu:

- izmeu brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i itaju se "prema"
-pri pisanju upravnog govora )navoenju tuih rijei
Npr.:
.___________________________________________________________________
Tri take stavljaju se:

- umjesto izostavljenog teksta i
-u isprekidanom tekstu;
Npr.:
___________________________________________________________________________
d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:

- izmeu brojeva umesto prijedloga do
- ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati ve ispisati i
prijedlog do- izmeu naziva gradova i drugih mjesta da bi se oznaio pravac
kretanja,
- izmeu dva ili vie imena kojima se oznaavaju tako tijesno vezani pojmovi da
oni ine jedan pojam
Npr.
___________________________________________________________________
Crtica se kao pravopisni znak pie:

- izmeu dijelova polusloenica:
- na kraju retka pri prenoenju rijei u novi red
- u sloenim ili izvedenim rijeima u kojima se prvi dio pie brojem a drugi dio
slovima
- izmeu skraenica i nastavka za oblik,
Npr.:
___________________________________________________________________
Zagrada kao pravopisni znak:

- slui da oznai oba oblika rijei o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava.
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se oznaava novi odjeljak:
Npr.
___________________________________________________________________
Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova.
Akcentski znaci se biljee u strunoj literaturi (obino iz gramatike) i u obinim

tekstovima kad je potrebno da se oznai rije koja se od iste rijei u susjedstvu
razlikuje samo akcentom; npr.:
Sm sam to uvideo.
Doao je da d oglas.
Napiite i sami neke primjere.
_________________________________________________________________________
Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva mnoine kad je potrebno

oznaiti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najee genitiva jednine iste
zamjenice. Na primjer: Iz primjer moe zakljuiti o toj pojavi. Genitivnim
znakom je naznaeno da je to genitiv mnoine, odnosno da se iz vie primjera
moe zakljuiti, a ne samo iz jednog.
Napiite i sami neke primjere.

___________________________________________________________________________
Nakon rada u paru, neke od uenikih primjera zapisati na tabli. Uenike uputiti
na
pravopis i udbenik.
sinteza u vidu ponavljanja pravopisnih pravila
najava narednog asa
JU_____________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje ije/je
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti pravila o smjenjivanju
Na jezik I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 122.str.
Zadaci:
obrazovni zakonitosti pisanja (kraenja i duljenja) ije je, je ije, ije e,
funkcionalni razviti sposobnost povezivanja, zakljuivanja i primjene

pravila o pisanju ije/je
odgojni razviti jezinu kulturu
Nastavna sredstva: udbenik, nastavni listi

Oblici rada:frontalni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: itanje, pisanje, razgovor, samostalno rjeavanje zadataka
Tok asa
1.
Motivacija
rijei s jatom: rije, rijeka, bjelina, trebati, dio, dijeliti
rijei bez jata: je, jeka, orijent, tresti, sin....
Obrada (prema udbeniku i radnoj svesci)
samostalno prouavanje udbenike jedinice (ili u paru)
uenici dobivaju saetak pravila o smjenjivanju (na listiu ili na prozirnici) i

oprimjeruju ih uz pomo udbenika (i gramatike)
5.
Sinteza
Domaa zadaa
rjeavanje nastavnog listia
Uvodni dio do 7':

najava ciljeva i uznaaja ove nastavne jedinice:
Na slijedeim primjerima emo pokazati koliko je vano pravilno pisanje ije i je. To
pravilo se smatra osnovom pismenosti u naem jeziku.
1. Upisujui izostavljene glasove, dobit e zanimljive opreke.
a) b(e)san (koji je bez
b(ije)san (veoma srdit)
sna)
b) l(je)vak
ovjek )
d)
(ljevoruk
na od(je)lu (dio
zgrade)
l(ije)vak (naprava za lijevanje)
odijelo
= od(ije)la
e) razr(e)diti (rasporediti uiniti rijetkim = razr(ije)diti

)
ili: r(e)dak/ r(ije)dak, s(je)dim/sijedim, svet/svijet,
Centralni dio asa do 30':
U ovom dijelu asa pokazat emo da rijei koje piemo sa ije ne zadravaju
uvijek taj oblik, nego ga krate u -je.
Pogledajmo neke od tih primjera:

a)
u rijei izvedene od temeljne rijei cvijet
cv(je)tati, cv(je)tii, cv(ije)tak, procv(je)tati, cv(je)arnica, cv(ije)e,

cv(je)tovi, cv(je)tnica, cv(je)tnjae, cv(je)tanje, rascv(je)tavaju, cv(je)tast,
cv(je)tolik, cv(je)ari,
cv(je)oljupci, Cv(ije)ta, Cv(je)tko;
b)
u izvedenice od rije:
r(je)nik, r(je)it, r(ije)ca, r(je)niki, por(je)kati, r(ije)ju, r(je)otvorac,

r(je)urina, r(je)itnost, r(je)kanje.
Zakljuimo:
U naem jeziku zamjenom jata je dolo do uvoenja suglasnike skupine ije, je. Osnovno je pravilo
za razlikovanje:
duge e u ekavskom daje ije u naem jeziku, kratko e u ekavskom daje je. (deeeeeete-dijete, letoljeto)
Slog ije krati se u je kod imenica kada tvorimo umanjenice nastavcima, -i, -i, -ica, --ece,
-ae...
-
krati se u u superlativu i komparativu pridjeva (bijel-bjelji) 4.
Ispred o i j mjesto je ili ije dolazi samo i (osim u sjeo, odsjeo, zapodjeo, vreo i zreo).
IZUZETAK: Vlastita imena upotrebljavaju se prema izgovoru kraja iz kojega potjeu, osim ako u knjievnom
jeziku nije usvojeno drukije
NASTAVNI LISTI
1.
Napii izostavljene glasove i dobit e naslove pjesama iz antologije hrvatskog pjesnitva za djecu.
to je p( )esma, Sv( )et u predahu, P( )esmica, Pr( )edlog za razmiljanje, Cv( )ee, Moj p( )
tao, Ulovi d( )edo ribu, Prija p( )evanka, Tiha, tiha p( )esma, B( )eli san, to su sanjale ivotinje jedne l(
)epe m( )esene noi, Sav( )esno ae, D( )ca i maca, Moja zv( )ezda, Sv( )jetlost, Osm( )jeh, Vr( )
eme igre, Ml( )eni put, Kr( )esnica, Majka uz kol( )evku, Sv( )etlo na novogradnji.
2.
Prepii sljedee stihove (i)jekavski.

Bila koko, bili brig
snila jaje, ba ka brig.
3.
Napii podcrtane rijei (i)jekavski.

Crn bel... crn bel...
V trsju popeva,
Grozdje dozreva...
I znamo da leto
4.
U sljedeem nizu rijei napii izostavljene glasove.
sv( )ea, sv( )etionik, sv( )etiljica, sv( )etlost, sv( )etliti, osv( )etljenje, Sv(
etlonoa, osv( )tljiva, sv( )etloplav, sv( )enjak, sv( )etlomjer, sv( )tlucati
)enica, sv(
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Nastavna oblast: ortografija
Nastavna jedinica: Upravni govor
Ciljevi asa
Obrazovni: opta definicija upravnog govora, razvijanje saznanja o potrebi
poznavanja pravopisnih pravila, postupno i sistematino upoznavanje uenika s
pravopisom bosanskog jezika, upotreba upravnog govora u usmenom i pismenom
izraavanju,
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, tj.sposobnosti uoavanja

pravila pisanja, razvijanje sposobnosti zakljuivanja, osposobljavanje za
samostalno rjeavanje problemskih situacija...
Odgojni: razvijanje radnih navika, smisla za tanost i urednost pri pisanju,

razvijanje ljubavi prema maternjem jeziku
Metod rada: dijaloki, demonstrativni, rad na tekstu,

Oblici rada: frontalni i rad u paru
Uslov za realizaciju asa- posjedovanje i koritenja projektora za power

point prezentaciju koja prati ovu pripremu, ali nije neophodno..
Tok asa
Uvodni dio do 7'
najava ciljeva
slijedeu tabelu moemo umjesto prezentacije u pover pointu, prikazati,

pripremiti na plakatu koji emo okaiti na zid uionici.
Centralni dio asa 30'
1. korak e nam biti da napiemo/ istaknemo definiciju upravnog govora
Definicija upravnog govora
Tano navoenje neijih rijei ili govora naziva se upravnim govorom. Imamo tri modela:
Pieve rijei: Upravni govor.
Upravni govor. , pieve rijei
Upravni govor, 1. dio , pieve

rijei, upravni govor, 2.dio
Npr.
Majka ree Doi ovamo i pomozi mi oko stvari za plau.
Doi ovamo i pomozi mi oko stvari za plau, ree majka.
Doi ovamo, ree majka i pomozi mi oko stvari za plau.
2. korak primjena nauenih pravila.

Napiimo ovaj dijalog potujui nauena pravila:
Saa: - Zato slon prelazi ulicu?
Dejan: Da bi preao na drugu stranu!
1. model
Zato slon prelazi ulicu? upita Saa.
Da bi preao na drugu stranu ! ree Dejan.
2. model
Upita Saa: Zato slon prelazi ulicu?
Dejan ree: Da bi preao na drugu stranu!
3. model
Zato upita Saa slon prelazi ulicu?
Da bi ree Dejan preao na drugu stranu!
3. korak podrazumijeva usmjereno itanje radi uoavanja upravnog govora koji

emo realizovati tako to emo uenicima nametnuti raznovrsne zadatke. Npr.
upisivanje izostavljenih znakova u date reenice
zapisivanje sadraja stripa u obliku proznog teksta koritenjem upravnog

govora
osmiljavanje govora u datoj situaciji i zapisivanje tog teksta uz koritenje

upravnog govora
Drugi dio asa e uenici popunjavati radne listove, nakon ega e uslijediti
verbalizacija tj. uporeivanje uraenih listova
Naroitu panju i nastavnik i uenici e obratiti na pisanje interpunkcije (upitnika,

take, zareza... oprije i poslije navodnika)
Nastavni materijal: strip ( izvor- internet ) i nastavni listii se nalaze u prilogu ove
pripreme.
Sinteza nauenog.
Ocjenjivanje najuspjenijih uenika
Domai zadatak:
Nacrtaj strip po sopstvenom izboru. Na osnovu njega napii tekst koristei sva tri
modela upravnog govora.
Nastavni listii za individualni rad uenika:
1.
Dopuni:
Tue rijei napisane tano onako kako ih je neko izgovorio nazivamo _____________________. Dio upravnog
govora koji objanjava ije su rijei navedene nazivamo______________________. Kada su pieve rijei na prvom
mjestu u reenici iza njih stavljamo ______________________________. Upravni govor obiljeavamo znacima koje
nazivamo_____________________________.
2. Dio dramskog teksta napii u sva tri modela upravnog govora:
Anika: A, s kim ivi Pipi?
Pipi: Sa svojim konjem i gospodinom Nilsonom, mojim majmunom?
Tomi: A zar nema mamu i tatu?
Pipi: Nemam!
Anika: Pa ko ti onda govori kada e na spavanje?
Pipi: Ja sama! Prvo to jednom kaem lijepo , a ako ne posluam onda otrije . Pa ako i to ne pomogne bude i
batina!
Pipi: Zato ne biste dorukovali kod mene?
Tomi i Anika (zajedno): Hajdemo, zato da ne?
Strip proitaj i zapii u formi proznog teksta:

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST :
NASTAVNA JEDINICA :
TIP ASA :
Ortografija
Pravopisni znaci
ponavljanje, vjebanje
individualni, frontalni
NASTAVNE METODE :
problemska, dijaloka
Na jezik za esti razred, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 124.str., itanka za 6.razred, Zejir Hasi,
Bosanska rije Tuzla, str.68
CILJEVI ASA
Odgojni: Osposobljavanje uenika za samostalan rad, zauzimanje kritikog i

samokritikog stava, stjecanje samopouzdanja u vlastito znanje
Obrazovni upoznavanje i ponavljanje pravopisnih znakova, njihova upotreba i

znaaj u reenici, pisanje upravnog govora, itanje i korelacija nastave jezika sa
nastavom knjievnosti.
Tok asa
1. korak Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke asa, te nain rada.
2. korak Podijeliti uenicima nastavne listie na kojem je isti zadatak za

svakog uenika
3. korak Operativna etapa.
4. korak
Uporeivanje rezultata rada, objanjenja i upute od nastavnika koja e se
prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotake pri pisanju upravnog govora, a
zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, take, uzvunika i upitnika.
5. korak
Samoocjenjivanje individualnog rada.( pozvati uenike da samostalno ocjene prvu
verziju rada te da se kritiki postave prema vlastitom uraddku.
rad na nastavnom listiu i odabranom odlomku
Nastavni list:
Ortografija : Pravopisni znaci
______________________________
( ime i prezime )
U slijedeem odlomku iz prie Ole i Trufa, Isaka B. Singera, pravilno upotrijebi pravopisne znake ( taka, zarez,
upitnik, uzvinik, dvotaka, taka - zarez, navodnici, tri take, crtica ).
Za vrijeme najjaih oluja kada su gromovi grmili i munje sije

vale a vjetar kidao ne samo lie nego i grane Ole je hrabrio Trufu
Dri se Trufa Dri se svom snagom
Katkada za vrijeme hladnih i vjetrovitih noi Trufa bi se poalila

Dolo je moje vrijeme Ole ali ti se vrsto dri
Zato pitao bi se Ole Bez tebe mi je ivot besmislen Ako ti padne i ja u isto s tobom pasti
Ne Ole nemoj to uiniti List ne smije otii sve dok moe ostati
Ostat u samo ako i ti ostane sa mnom Trufa Danju te gledam i divim se tvojoj ljepoti Nou osjeam tvoj miris Neu
da budem usamljen list na drvetu Ne nikada
Dragi uenie, da bi rijeio uspjeno zadatak poslui se udbenikom:
Na jezik za esti razred, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 124.str., a

zatim rijeeni zadatak uporedi sa odlomkom u itanci za 6. razred, Zejir
Hasi, Bosanka rije Tuzla, str.68
sinteza u vidu ponavljanja pravopisnih pravila
najava narednog asa
za 6. razreddevetogodinjeg obrazovanja
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
NASTAVNA CJELINA: pravopis i pravogovor (korelacija s kulturom izraavanja)
NASTAVNA JEDINICA: Utvrivanje pravopisnih pravila
TIP ASA: Ponavljanje i utvrivanje steenih znanja

ZADACI:
obrazovni- upoznavanje sa bogastvom jezika i jezikim vrijednostima i
razlikama; pravopisni znaci, upotreba glasa h,,,,d; pisanje ije/ je
odgojni- osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.miljenja, uoavanje i razumijevanje
proitanog, ravijanje kritikog stava prema tuem i vlastitom radu, razvijanje
ljubavi prema matarnjem jeziku
razvijanje znanja i sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje stvaralakih
funkcija
OBLICI RADA: frontalni oblik rada
METOD RADA: dijaloka u kombinaciji sa predavanjem, upuivanjem
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, nastavni listi
Na jezik 6, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.125
UVODNI DIO ASA: 5 '
-Najavit u im ciljeve i rei da emo zamijeniti uloge.
Ja sam napisala pismo mom prijatelju ali nisam sigurna da li sam dobro uradila
pa ih molim da pregledaju i ispreve da se ja, nastavnica bosanskoga jezika, ne
osramotim.
CENTRALNI DIO 35
-
podijelit u im radne listove (mojePismo prijatelju)
dogovorit emo se da imaju 10 minuta vremena da uine ispravku a onda

emo zajedno tekst u cjelini napisati na tabli potujui pravopisna pravila.
Izgled radnog lista:
Dragi moj prijatelju?
Evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristi da ti napiem pismo. Znam da si ljut to ti se nejavljam dugo,
ali ajde ne ljuti se zna da ne mam vremena. Ljepo mi je poela kolska godina, imam i novu dijecu, uim i esti
razred, ba me lijepo sluaju. e si ti ! ime se bavi u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim? Nisam ti rekla
da sam ila u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca Aliju hasagia Duboanina. Moji uenici e
mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.
Sad moram zavriti zadrimala sam pa u ti drugi put pisati malko due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?
NAKON PERIODA PREDVIENOG ZA ISPREVLJANJE ZABILJIT EMO NEKOLIKO

PRAVILA NA TABLI.
prvo emo tekst zapisati u cjelini na tabli ispravno, analizirajui reenicu

po reenicu te se tako prisjeajui pravopisnih pravila:
Pravopisna pravila
a) upotreba interpunkcijskih znakova ( taka, uzvinik, upitnik, zarez)

b) vee (od pridjeva veliko), vee (dio dana)
c) ne javljam (glagoli sa negacijom se piu odvojeno), izuzeci glagol nemam-pie se zajedno
d) hajde (glas h je odlika naeg jezika ne isputati ga tamo gdje mu je mjesto)
e) djecu- ne dijecu
f) e- treba gdje
g) kod upitnih reenica-uputnik,kod uzvinih ili pozdrava-usklinik
h) uenici od glagola uiti-ne uenici
i) ovako, kao-ne gutatislova tamo gdje im je mjesto-ne vako, ko
j) knjievno, pravilno je upotrebljavati ijekavicu ne umetati ikavicu-zadrijema
l) malo-ne malko
lj) iza uzvika (eh) pie se zarez
ZAVRNI DIO 5'

-
Podijeliti im ponovo nastavne listie (br.2), ovaj put tekst e biti napisan
pravilno i pozvati uenike da ponovo proitaju uporeujui sa svojim
uradkom u svesci kako im se ne bi potkrala grjeka
uputiti ih i na udbenik , strana 125, i jedan od dva ponuena dikatata

uraditi za zadau sluei se Pravopisom bosankoga jezika.
zahvalit im na pomoi i najaviti naredni as
Nastavni listi br.1
Dragi moj prijatelju?
Evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristi da ti napiem pismo. Znam da
si ljut to ti se nejavljam dugo, ali ajde ne ljuti se zna da ne mam vremena. Ljepo
mi je poela kolska godina, imam i novu dijecu, uim i esti razred, ba me lijepo
sluaju. e si ti ! ime se bavi u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim?
Nisam ti rekla da sam ila u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca
Aliju hasagia Duboanina. Moji uenici e mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.
Sad moram zavriti zadrimala sam pa u ti drugi put pisati malko due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?
___________________________________________________________________
Nastavni listi br.2
Dragi moj prijatelju,
evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristih da ti napiem pismo. Znam
da si ljut to ti se ne javljam dugo, ali hajde ne ljuti se zna da nemam
vremena. Lijepo mi je poela kolska godina, imam i novu djecu, uim i esti
razred, ba me lijepo sluaju. Gdje si ti? ime se bavi u ove jesenje dane? Eh,
umalo da zaboravim! Nisam ti rekla da sam ila u Sarajevo i da sam tamo
upoznala jednog naeg pisca, Aliju Hasagia Duboanina. Moji uenici e mu
pisati pismo, isto ovako kao ja tebi.
Sad moram zavriti zadrijemala sam pa u ti drugi put pisati malo due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------.

Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost
6. razred
Nastavna oblast/tema: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prianje dogaaja, priprema za pismenu vjebu
Ciljevi asa:
Obrazovni: upoznavanje uenika sa odlikama prianja kao oblika kazivanja,

ponavljanje pojmova: hronoloki i retrospektivan, tok radnje; razlike izmeu
prianja doivljaja i dogaaja
Funkcionalni: razvijanje estetskih vrijednosti, komunikativnih i perceptivnih

sposobnosti, razvijanje smisla za koncizno i povezano izlaganje, bogaenje fonda
rijei
Tip asa: as upoznavanja sa novom graom
Oblici rada: frontalni oblik rada, individualni oblik rada
Nastavne metode: monoloka, dijaloka, tekstualna,
Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije Tuzla, str.21
Nastavna sredstva: udbenik, tabla, kreda, nastavni list

Artikulacija asa
1.korak - najava ciljeva

2.korak - psiholoka priprema
3.korak - rad na predloku iz udbenika
4. korak - rad na nastavnom listiu
5. korak - objava/itanje uenikih radova
6. korak - ocjenjivanje uenika
Tok asa
UVODNI DIO (7 min):
1. najava ciljeva
2. psiholoka priprema i uvod u nastavnu jedinicu:
uenicima iznijeti osnovno o prianju kao obliku kazivanja, te da imamo prianje
doivljaja i dogaaja, da moe biti hronoloko i retrospektivno. Posebno naglasiti
jer je to bitno za samostalan rad da pismeni sastav mora sadravati: uvod,
poetak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj. O ovim elementima uenici
vie mogu proitati u udbeniku Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije
Tuzla, str.21.
GLAVNI DIO (30 min):
Nakon ovog uvoda proitati uenicima tekst/ predloak Shvatili su da su

pogrijeili (str.22). Nakon itanja kratko emo razgovaratiu o predloku i zakljuiti
da je rije o hronolokom prianju dogaaja. Naknadno zatraiti od njih da uoe
tok radnje, nakon ega emo uporediti sa predloenim iz udbenika.
Posebno naglasiti da se i u ovom predloku kao i u svakom pismenom radu mogu

uoiti kombinoiranje razliitih oblika kazivanja (dijalog), to treba da bude i
njihova tenja. Kombiniranjem razliitih oblika postie se napetost,
stilski/umjetnii izraz.
U nastavku u podijeliti uenicima radne listove koji e ih voditi kroz uspjeno

pisanje prie i podsjeati na elemente koje ne smiju izostaviti. Nakon
samostalnog rada, a prije kraja asa ut emo bar jedan rad, diskutovati o njemu
i dati savjete za njegovo usavravanje. Dobar rad nagraditi ocjenom.
ZAVRNI DIO (8 min):
sinteza reenog
Prijedlog tema za pismenu vjebu:
1. Desilo se potpuno neoekivano

2. Nesrea je zadesila te ljude
3. Nisu mogli vjerovati da se to deava
4. Tua na kolskom odmoru
Na kraju podijeliti uenicima malene sliice sa odreenom slikom vanjskog

prostora i zadati im da pokuaju opisati dati eksterijer sa uzorka.
Za domai rad pripremiti se za pismenu vjebu uz napomenu da e tema odrediti

cilj i oblik kazivanja, da prvo naprave plan po uzorku na radni list, da konanu
verziju provjere, uljepaju, pregledaju i stilski i pravopisno.
Prilog: Nastavni list za as vjebanja, pripreme za pismenu zadau Kako da

napiem priu ?
Tua na kolskom odmoru.
Kada hoe da ispria dogaaj potrebno je odrediti slijedee:
UVOD- Linost/i o kojoj e se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja dogaa: GDJE? Vrijeme kada se
radnja deava: KADA?
ZAPLET- Dogaaj kojim poinje radnja (tzv.okida): TA?, radnja poinje da se odvija, dolazi do nekog
sukoba...
VRHUNAC-najuzbudljiviji dio u razvoju radnje, najvea napetost
Najtee je zapoeti priu. Dobro je da poetak bude

uzbudljiv,.
RASPLET- zavretak prie, dolazi do razrijeenja sukoba ili problema, napetost jenjava
Najtee je zapoeti priu. Dobro je da poetak bude uzbudljiv,

smijean ili tajanstven.
Taj izlet se pretvorio u neoekivani dogaaj
Kada hoe da ispria dogaaj potrebno je odrediti slijedee
UVOD- Linost/i o kojoj e se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja dogaa: GDJE? Vrijeme kada se
radnja deava: KADA?
ZAPLET- Dogaaj kojim poinje radnja (tzv.okida): TA?, radnja poinje da se odvija, dolazi do nekog
sukoba...
VRHUNAC-najuzbudljiviji dio u razvoju radnje, najvea napetost
RASPLET- zavretak prie, dolazi do razrijeenja sukoba ili problema, napetost jenjava
Najtee je zapoeti priu. Dobro je da poetak bude uzbudljiv, smijean

ili tajanstven.
JU _____________________________________
Datum:______________________________
Nastavnik/ca:_______________________________________
NASTAVNA JEDINICA: Opisivanje portreta, usmena vjeba
PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
MOTIVACIJA:
-ova nastavna jedinica je znaajna ne samo zbog razvijanja kulture izraavanja

(izraajnih sposobnosti, kao i perceptivnih) nego to moe posluiti kao element
obogaivanja znanja i moralnih odlika kod djece. Djeca e pustiti mati na volju,
planirati aktivnosti, ivjeti u drugom svijetu gdje je sve mogue, ostvarivati svoje
snove
Na jezik 6, Bosanska rije Tuzla, A. i I. Dibri, str.27
CILJEVI:
Uenici e ovakvim nainom pisanja nauiti

- koje su to jezike i stilske odlike dobrog pismenog sastava
- sticat e samopouzdanje
- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...
- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...
PREDUSLOVI:

-
odlike i razlike u ponaanju, karakteru, razlikovanje dobra od zla
rad u grupama i tehniku- pisanje kao proces
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai aktivno uee u grupnom radu,nove i orginalne ideje i

zakljuci.
RESURSI
Pripremiti dovoljan broj papira A4 formata,
VRIJEME:
E- 15' rad na primjeru ( Mirjamina kosa, 27.str.)
R- 20' pisanje kao proces.
R- 10' itanje radova na prijedlog parova, najava narednog asa
(R-drugi as-ocjenjivanje uenikih radova )
GRUPISANJE: rad u paru i frontalni
EVOKACIJA 15'
Uenicima proitati odlomak iz pripovijetke Isaka Samokovlije Mirjamina kosa,

nakon ega emo kratko razgovarati o onome to su uli.
Mirjana je imala areni amarel, imala je i dvije lutkice sa plavom kovrdavom

kosom i oima plavim kao nebo. I sama je bila plava i rumena kao lutka.
U sokaku, u mahali, bila je pravo udo meu ostalom jevrejskom djecom sa

crnom upavom kosom i velikim tamnim oima, bosonogom, u starim
zakrpljenim i zamazanim haljinicama.
Izlazila je plaljivo na avlijska vrata, oeljana, sa malim pletenicama i s nekoliko
malih plavih uvojaka po elu i po sljepoonicama, u istoj kecelji, u cipelama i
dugim arapama. Izvirivala je i gledala u sokak gdje su djeca skakala ili sjedila na
kaldrmi, igrala se kemeniima, mijesila tijesto od blata i pravila zemljane
kolaie. Vuklo je neto neodoljivo da i ona sjedne u prainu i da i ona svojim
dlanovima zamijesi zemlju...Stajala je na vratima i grickala kraj svoje bijele
kecelje...
Po sredini table povui emo vertikalnu liniju i na lijevoj strani pisati fizike, a na
desnoj karakterne osobine, tj. vanjski i unutranji portret. Kroz razgovor i
pitanjima emo doi do zakljuaka ta ini portret, ta podrazumijevamo pod
time:
-
kako je izledala Mirjama? ta je oblaila? Za ime je eznula? Zato pisac

kae da je izvirivala? ta time o njoj eli rei?
ta smo saznali o njij osim izgleda? Kakvom socijalnom statusu je pripada

Mirjama a kakvoj ostala djeca? U kakvim porodinim prilikama ivi?
Moe li nma njen izled rei o njenom unnutranjem portretu? ta govore

njene bijele arape i njena bijela kecelja?
Dok razgovaramo popunjavamo tabelu:

Npr.
Vanjski- spoljanji, fiziki
Mirjana je imala areni amarel

I sama je bila plava i rumena kao lutka
oeljana,
sa malim pletenicama
s nekoliko malih plavih uvojaka po elu...
(visina, teina, izgled tijela, pokreti, odjea,

izgled pojedinih dijelova tijela- kosa, oi sve
Unutranji psiholoki, karakterni
Izvirivala je i gledala u
sokak(stidljivost)
u istoj kecelji (urednost)
grickala kraj svoje bijele kecelje
(strah)
emotivno stanje - tuga, srea,

strah... karakterne osobine -
ono to obiljeava spoljanost)
dobrota, skromnost,
nametljivost...socijalni status)
Prije nego to definiemo opisivanje kao oblik kazivanja prvo emo odgovoriti na
neka pitanja koja e nas nam otvoriti put ka definisanju objektivnog i
subjektivnog opisivanja.
sama i rumena KAO LUTKA- Da li ovim poreenjem kao

lutkanasluujemo piev stav prema Mirjani? Koju emociju prepoznajemo?
ako bismo opisivali potpunog stranca, prolaznika, da li bismo mogli govoriti

o ljubavi ili s ljubavlju?
Nakon ove diskusije napisati djeci na tabli da imamo:

-
subjektvan i objektivan opis ali i nagovijestiti da emo se time baviti

podrobnije na nekom od slijedeih asova kulture izraavanja
U drugom dijelu asa pokuat emo izvesti jeziu vjebu, opisivat ete
druga iz svoje ulice, komiluka ili okruenja i to slijedeom tehnikom:
-POJANJAVANJE TEHNIKE-PISANJE KAO PROCES
PISANJE KAO PROCES
-PRVO E UENICI SAMI ODABRATI KOGA ELE PORTRETISATI
-DRUGA FAZA JE PISANJE RADNE VERZIJE(5')
-RAZMIJENIT E RAD SA DRUGOM IZ KLUPE KAKO BI DOBILI KOMENTARE NA SVOJ RAD.
-NAKON 5'-VRAAJU SE SVAKO NA SVOJ RAD I
-PIU KONANU VERZIJU
-PROITAJU JO JEDNOM U SEBI A ONDA SE SPREMIMO ZA OBJAVLJIVANJE
(PIEVA STOLICA)
U zavrnom dijelu asa ut emo neke od radova i to iskljuivo na

prijedlog/preporuku partnera (uenika koji je itao rad u paru).
ZAKLJUAK:
Ovakav proces pisanja ide mnogo lake, potpuniji je a pozitivni komentari

partnera poveavaju samopouzdanje
sinteza: na kraju emo definisati da je opisivanje portreta oblik kazivanja

kojim se ustvari opisuje ovjek. Portret moe biti vanjski i unutranji, te
subjektivni i objektivni opis.
najava narednog asa
POSLIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
Ilustracija portreta
PRIPREMA ZA AS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI U 7.RAZREDU
Datum:_________________________
kolska godina____/____
kola:__________________________
NASTAVNIK:________________________
NASTAVNA JEDINICA: Opisivanje portreta
NASTAVNA OBLAST: kultura izraavanja
PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
MOTIVACIJA:
ova nastavna jedinica je znaajna ne samo zbog razvijanja kulture

izraavanja (izraajnih sposobnosti, kao i perceptivnih) nego to moe
posluiti kao elemenat obogaivanja znanja i moralnih odlika kod djece.
Djeca ce razvijati kritiki i samokritiki odnos prema postupcima drugih i
njih samih, analizirati svoje i tue postupke, te uiti iz ranijih iskustava
izvodei zakljuke.
CILJEVI:
Uenici e ovakvim nainom pisanja nauiti koje su to jezike i stilske odlike

dobrog pismenog sastava, pismenog i usmenonog izraavanja,
- sticat e samopouzdanje
- voditi rauna o povezanom, planskom kazivanju,
- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...
- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...
PREDUSLOVI:

-
Oblike kazivanja: prianje, opisivanje, dijalog
prianje po etapama i fazama,
rad u grupama i tehniku- pisanje kao proces
OCJENJIVANJE:
Od uenika se trai odgovoran odnos prema zadacima, kritiki i samokritiki stav

prema napisanom, odgovornost pred razredom za preporuku i dati komentar..
RESURSI:
Njihove sveske za pismenu vjebu.
VRIJEME:
E- 10'-psiholoka priprema i upoznavanje uenika sa tehnikom
R-35 '-pisanje kao proces
R 45'-drugi as-objava i ocjenjivanje uenikih radova
- Tehika izlaznih kartica
GRUPISANJE: rad u paru i frontalni

EVOKACIJA
IGRA MEMORIJEUesnici se podijele u parove i stanu jedni naspram drugih.

Trener im da 1 min vremena da uspiju zapaziti to vie detalja jedan na drugom.
Na znak trenera okreu lea jedan drugom i mijenjaju neke detalje na sebi (skinu
al, naunice, puste kosu...). Za promjenu imaju 1 min vremena. Na znak trenera
okreu se jedan prema drugom i govore na glas par po par promjena koje su
zapazili.
Psiholoku pripremu i najavu radnih aktivnost moemo zapoeti asocijacijama,

razgovorom o vremenskim prilikama, oiljcima i sl.
Za psiholoku pripremu moe nam posluiti i crtica Prosjak, Ivana

Turgenjeva, predloak iz udbenika Na jezik , Zdravka Zeki, Bosanska
rije Sarajevo, 39.strana
Rijei, rijei, rijei- odaberimo iz rjenika:
Kroz odlomak iz udbenika podsjetimo se da ima likova:
-buckastih, visokih, stasitih, niskog rasta, patuljastih, vitkih, debelih, suhih i
ilavih...
Lica su ima bucmasta, suha, izbrazdana borama, koata, duguljasta, ispijena...
Kosa im je valovita, kratka, kovrdava, ravna, rasupana, tazdijeljena , sjajna...
Na primjer ako je vani snijeg moemo razgovarati o snjenim nezgodama:

Je li vam se desilo da ste imali neku nezgodu na snijegu? Da ste pokliznuli, zapali
u snijegu ili prisustvovali nekoj nezgodi? Je li bilo smijeha ili suza? Kome se
dogodila? Ako je nama lino kako emo nazvati prianje ? Ako se dogodilo
nekome drugom kako onda
-POJANJAVANJE TEHNIKE-PISANJE KAO PROCES

RAZUMIJEVANJE NAINA 35'
PISANJE KAO PROCES
- PRVO E UENICI SAMI ODABRATI KOGA ELE PORTRETISATI

- DRUGA FAZA JE PISANJE RADNE VERZIJE(15')
- RAZMIJENIT E RAD SA DRUGOM IZ KLUPE KAKO BI DOBILI KOMENTARE NA SVOJ
RAD.
- NAKON 5'-VRAAJU SE SVAKO SVOM RADU I
- PIU KONANU VERZIJU
- PROITAJU JO JEDNOM U SEBI A ONDA SE SPREMIMO ZA OBJAVLJIVANJE
PIEVA STOLICA- nije nita drugo do jedna od stolica iz uionice.

moemo je prekriti nekim platnom i sl. Izdvojit emo je i naglasiti da je
namijenjena piscima.
2.AS OBRADE
REFLEKSIJA
Na drugom asu predvienom za ocjenjivanje uenikih radova imat emo

javnu objavu itanje i ocjenjivanje(diskusiju).Da bi smo as uinili
zanimljivijim prvo emo proitati rad a uenici e pogaati koji je opisani

uenik-na osnovu opisa.
ZAKLJUAK:
Ovakav proces pisanja ide mnogo lake, potpuniji je i osjeaj i odmah dobijena
povratna informacija, a pozitivni komentari partnera/druga poveavaju
samopouzdanje koje esto nedostaje uenicima pri radu i pisanju.
POSLIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
Napisati rad na temu: Lice koje pamtim
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Rasprava
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti raspravljati i biti ravnopravan sudionik

javnoga razgovora,
Zadaci:
obrazovni upoznavanje uenika sa raspravom kao vrstom argumentovanog

teksta, uoavanje strukture rasprave- uvod, razrada, zakljuak; tumaenje pojma
TEZA/ ANTITEAZA, argument...
i sudjelovanje u raspravi, samostalno sudjelovanje u raspravi na odreenu temu,
oblikovanje vlastitoga miljenja i stavova, uvaavanje argumenata drugih
sudionika rasprave, stjecanje navika javnoga govorenja
funkcionalni usvajanje novih termina i njihovog znaenja, razvijanje

sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalno
usmeno izraavanje
odgojni njegovanje svijesti kod uenika o dokazivanju stavova argumentima,

injenicama, a ne jaim glasom, gestovima i mimikama, razvijanje kulture
dijaloga i ponaanja, tolerancije, potivanja tuega miljenja, razvijanje svijesti o
potrebi slobode govora i javnoga djelovanja promicanje nenasilja, razvijanje
kritikoga odnosa prema ljudima oko nas i drutvenim pojavama, razvijanje
osjeaja da pojedinac moe djelovanjem mijenjati drutvene norme, da moe
rjeavati drutvene probleme,
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, novine, asopis, radijska emisija,

televizijska emisija
Oblici rada: frontalni i inidvidualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja,

metode samostalnoga rada
Tok asa
Uvodni dio do 7'
1.
Motivacija u dramskoj improvizaciji uenici e uoiti probleme koji nastaju
pri pokuaju voenja rasprave te e im motivacija u obradi teme biti kako izbjei
uoene potekoe; u analizi motivacijske igre ne treba traiti odgovorne osobe za
neuspjeh razgovora, nego se usredotoiti na prijedloge kako izbjei probleme.
Centralni dio do 30'
Upoznavanje uenika sa odlikama rasprave kao oblika kazivanja:

ta je rasprava?
ELEMENTI RASPRAVE: pored tri osnovna elementa koji se kreu putanjom od teze (tvrdnje) preko rasprave do
antiteze (suprotne tvrdnje) i zakljuka, iznijet emo i slijedee o raspravi: to je javno iznoenje vlastitoga
miljenja na odreenu temu,
Rasprava zahtijeva pripremu za raspravu, voenje rasprave, sudjelovanje u raspravi
pripremu, iznoenje i odbranu argumenata, te potivanje pravila rasprave koja podrazumijevaju potivanje
tueg miljenja, sluanje, uvaavanje....
CILJ- Zajedniko rjeenje
U drugom dijelu asa radit emo po metodikom predloku i organizirati raspravu

na temu INTERNET DA ili NE!
Uenicima e pomoi argumenti za i protiv koji su pobrojani u udbeniku (str.178)
uz napomenu da listu proire unutar grupe.
( Moemo potaknuti uenike da kasnije tekst izvedu kao igrokaz uvoenjem
novih likova i proirivanjem dijaloga).
Nakon podjele u grupe i provedene rasprave analizirat emo je:
Analiza provedene rasprave
U analizi metodikoga predloka posebno je vano da se ne namee rjeenja

situacija, ve da dopusti to veem broju uenika da iznese svoje miljenje o
problemskoj situaciji i uenici e samostalno doi do nama poeljnih spoznaja.
Zavrni dio asa:

Sinteza
definiranje rasprave kao oblika usmenoga komuniciranja
uoavanje i usvajanje osnovnih pravila ponaanja u raspravi
osnovnih pravila ponaanja u raspravi
uoavanje i uvaavanje argumenata
Zadaci za samostalni rad
predlaganje tema i sagovornika za raspravu

uenici se mogu podijeliti u dvije skupine od kojih e jedna biti afirmativna, a
druga negacijska
jedna skupina moe izvesti improviziranu neuspjenu raspravu, a druga
uspjenu
uenici mogu izabrati nekoliko uenika koji e sudjelovati u raspravi, a ostali e
biti publika koja moe pljeskom podupirati svoje istomiljenike
Plan table
RASPRAVA
3. elementa rasprave: uvod- razrada-zakljuak
rasprava, diskusija
svrha: javno iznoenje vlastitoga miljenja
tema rasprave
priprema za raspravu
voenje rasprave
Ispriaj priu o plaljivom zmaju i upotrijebi aorist!
___________________________________________________
___________________________________________________
argument
___________________________________________________
___________________________________________________
pravila rasprave (vrijeme za izlaganje, suci, replike...)
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
CILJ- Zajedniko rjeenje
___________________________________________________
___________________________________________________
sudjelovanje u raspravi
Domaa zadaa
Sjeti se
imperativa koje
svakodnevno rado uje:
__________________________
__________________________
__________________________
pripremanje za sudjelovanje u raspravi na

unaprijed odreenu temu koje
podrazumijeva oblikovanje vlastitih stavova,
pronalaenje argumenata i pisanih(ili
auditivnih ili video) i slikovnih dokaza
ili
pisanje teksta o nekoj javno voenoj

raspravi (u televizijskoj emisiji) s
uoavanjem dobrih i loih sugovornika
Zabavna gramatika- Gl.oblici

Nabroj
1. proste gl.oblike i glagol
itati iskai u prostim
2.
glagolskim
oblicima:
______________:_______________
_______________:______________
________________:_____________
_________________:____________
__________________:___________
___________________:__________
____________________:_________
______________________________
Nabroj sloene gl. oblike i

glagol itati iskai u sloenim
glagolskim oblicima:
______________________________
Sjeti se imperativa
______________________________
koje nerado uje:
______________________________
______________________________
_______________________________
______________________________
_______________________________
______________________________
_______________________________
______________________________
______________________________
_______________________________
3.
Povei zadate rijei u reenicu s potencijalom
Npr. sunce-etnja- Ako bi bilo sunce, ja bih ila u etnju_______________________________
Pogled-ljubav:____________________________________________________
Knjiga ocjena:___________________________________________________________________
Zabavna gramatika: Tvorba rijei
1. Dodaj to vie nastavaka vodei rauna da u razliitim kolonama

dobije:
a) Proste
-
put- em
b) izvedene
- put-ar
c) sloene
-put+o+pisac
2. Nabroj to vie imenica koje oznaavaju sredstvo a koje su nastale

dodavanjem nastavka ka:
tipaljka, __________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
2. Rijei ukrtenicu:
I
M
1. ime vrioca rdanje od imenice

pisati
E
2. glagolska imenica od glagola
N
snimati
3. imenica izvedena od pridjeva
I
lijep
4. umanjenica od imenice tele
C
5. uveanica od imenice zid
A
6. glagolska imenica izvedena
od glagola kuckati
7. brojna imenica izvedena od
3. Glagoli se mogu graditi od:
a) uzvika- ljap- ljap+kati,_________________________________________

b) imenica- rov- roviti_____________________________________________
c) pridjeva- bijel- bijeljeti__________________________________________
d) glagola-pjevati- pjevuckati_______________________________________
Navedi vlastite primjere!
Zabavna gramatika:
Opisivanje eksterijera i enterijera : Opii dvorac sa slike tako to e voditi
rauna o svim detaljima: okruenju, grai, bojama, ambijentu...pretpostavi
historijat i zamisli njegove stanovnike!
________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
__________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________
Opisivanje enterijera
___________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_____________________________
Sadraj:
Lisica i gavran, Ezop interpretacija basne
Ske - Dok se dvoje svaaju trei se koristi, A. Sidran
San, B. Alikadi, interpretacija
Bajka o ribaru i ribici, Aleksandar Sergejevi Pukin
Ero s onog svijeta, narodna anegdota
Jablan, Petar Koi, interpretacija, 1.as obrade
Pjesma o kerui, Sergej Jasenjin, interpretacija
Plava boja snijega, Grigor Vitez
Gromovo ule, Skender Kulenovi
Ljubavni rastanak, lirska narodna pjesma
Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime
Dnevnik Ane Frank
Blago, Mehmedalija Mak Dizdar
Gazel o Mostaru, Dervi-paa Bajezidagi
Vanjka, Anton Pavlovi ehov
Mali princ, Egziperi, 1.as lektire
Pozorite glumac uloga
O, klasje moje, Aleksa anti
Sumnjivo lice, B.Nui
pijun, Svetozar orovi
Notturno, Antun Gustav Mato
Breza, Slavko Kolar (odlomak)
Zvuci u srcu, Hamza Humo
Nad mrtvom majkom svojom, M. Veovi interpretacija
Steak, Skender Kulenovi
Majka, Zija Dizdarevi
Epsko-lirske pjesme: Hasanaginica, Smrt Omera i Merime
Putopis , 2 kolska asa
itanje i razumjevanje proitanog
Film kao tehniki izum i kao umjetnost
HISTORIJSKI/POVIJESNI RAZVOJ TAMPE U BIH
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
Nepromjenjive vrste rijei
Govorni organi i dioba glasova
Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva
Glagolski pridjevi
Glagoli- pojam, podjela i znaenje
Morfoloke kategorije glagola
Prezent
Aorist
Pluskvamperfekt
Futur I
Futur II predbudue vrijeme
Imperativ
Tvorba rijei
Glagolska vremena- glagolski oblici: prosti i sloeni,

sistematizacija
Utvrivanje glagolskih oblika
Glasovne promjene, sistematizacija
Sloena reenica, povezivanje prostih u sloenu i njihov

meusobni donos
Zarez u sloenoj reenici (umetnute reenice, inverzija)
Zavisnosloena reenica Vremenska
Zavisnosloena reenica Mjesna
Subjekatske reenice
Apozicijske reenice, zavisnosloene reenice
Uzrona i posljedina, zavisnosloena reenica
Sintaksa; predikat
Genitiv
Dativ
Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi
Akcenatske cjeline enklitike i proklitike
Interpunkcijski, pravopisni znaci
Izgovor i pisanje ije/je
Upravni govor
Pravopisni znaci
Utvrivanje pravopisnih pravila
Prianje dogaaja, priprema za pismenu vjebu
Opisivanje portreta iz knjievnog djela, usmena vjeba
Opisivanje portreta
Rasprava
Prilozi: zabavna gramatika

Amela Isanović ....

Încărcat de

Informații document

Drepturi de autor

Formate disponibile

Partajați acest document

Partajați sau inserați document

Opțiuni de partajare

Vi se pare util acest document?

Este necorespunzător acest conținut?

Drepturi de autor:

Formate disponibile

Amela Isanović ....

Încărcat de

Drepturi de autor:

Formate disponibile

Nastavna jedinica: Govorni organi i dioba glasova

Nastavna sredstva: tabla, kreda, grafoskop i grafofolija

a) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani

predavanja i izlaganja, zakljuivanja, diskusije, analize

Obrazovni: usvajanje i utvrivanje pojmova: artikulacija, fonetika, govorni

Funkcionalni:razvijanje sposobnosti percepcija i zakljuivanja

Uvodni dio do 5':

Boja glasa odredjena je oblikom rezonatora.Svaki glas ima posebnu boju

Na crteu koji predstavlja govorne ograne emo pokazati kretanje vazdune

- Odvojeni jedni od drugog pa putaju da vaz.struja slobodno prolazi - tako

zvuni-glasnice zategnute i trepere-samoglasnici

bezvuni-glasnice oputene, miruju

sliveni-sliveni od dvaju glasova-struja se provlai kroz

strujni- dolazi do strujanja struje pri nailasku na

kratko se vratiti na poetak ponoviti reeno

najava narednog asa

u prilogu- prijedlog grafofolije, govorni organi

SHEMA GOVORNIH ORGANA

Priprema za as bosanskoga jezika i knjievnosti

Nastavna oblast: Jezik- leksika,

Nastavna jedinica: Pridjevi , podjela i svojstva pridjeva

Nastavna sredstva: Tabla, kreda

a) frontalni b) grupni c)individualni a) individualizirani

Metode rada: predavanja i izlaganja, zakljuivanja, diskusije, analize , tehnika

Odgojni: uoavanje odlika pridjeva, upoznavanje leksikih obiljeja te kroz

Obrazovni: pridjevi, promjenjivost pridjeva, leksiko i gramatiko

Funkcionalni: razvijanje perceptivnih i komunikativnih sposobnosti

Uvodni dio do 7' :

Centralni dio do 30 ':

Na tabli emo napisati jedan pojam imenicu pa e uenici individualno u par

Ovaj zakljuak e nas navesti na definiciju da su pridjevi nesamostalna,

- gradivne oznaavaju materijal, grau od koje je sainjeno ono to obiljeava

- prisvojne pridjeve koji oznaavaju lice ili predmet po pripadnosti : kuni

Slijedei korak je da zajedno analiziramo reenicu koju napiem na tabli .

Mutnu- opisni pridjev, r, jd., A, atributska sluba

Ovlaeno opisni, sr, jd., N, At.,

Umorne opisni, sr, mn., AT,

Napisat emo je jednu reenicu i navesti uenike na zakljuak da pridjevi

Vidimo da pridjevi u ovom sluaju obavljaju slubu predikata (jednog dijele

Trait u od uenika da mi navedu stepene komparacije: pozitiv, komparativ i

Nedreeni KAKAV?- osobina nepoznatog predmeta, npr. Kupit u polovan auto.

Uoavamo razliku i u obliku:

Svi pridjevi u komparativu i superlativu imaju iskljuivo odreeni vid.

Zavrni dio do 8' :

Reeno emo primijeniti na reenici uenici e imati zadatak da na reenici po

podjela nastavnih listia

Odlike, podjela, gramatike kategorije i promjenjivost

- gradivne oznaavaju materijal, grau od koje je sainjeno ono to obiljeava

KOMPARACIJA: pozitiv , komparativ, superlativ

PRIPREMA ZA AS BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

za 7. razred devetogodinjeg obrazovanja

Bosanski jezik i knjievnost

Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi

Tip asa: obrada

Cilj asa: usvajanje novih znanja iz oblasti jezika, provogovora i pravopisa

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje

Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 78

najava ciljeva i sistematizacija ranije nauenog o glagolima, pridjevima i

Centralni dio asa do 30 ':

Razgovarajmo: koji glagoli su upotrijebljeni u tekstu? U kojem vremenu?

Glagolski pridjevi tvore se od glagola, a ponaaju se slino pravim pridjevima. Oni

To su prosti bezlini glagolski oblici.

Pogledajmo primjer u kojem ovaj oblik ima funkciju pridjeva: