Sunce je zvijezda Sto su zvijezde? Kakve nam to “vatrice” noéu sjaje iz mrk- log mraka? Kada li su zaiskrile, otkuda su stigle 1 hoée li izgorjeti? Pitanja su to koja tovjek postavija odavna, a tumagenja nalaz\ ve prema tome kako mu ih stanje znanostl pruza. U antiéko doba zvijezde su bile zamisljene pribodene za krutt nebeski svod postavijen odmah iza Saturna, Zemlja je bila zamisljena u sredistu sasvim malenog svijeta. Otkad se prislo mjerenjima, svemir je “narastao’. Mjerenje snage Sunéeva zracenja, velidina Zemlje koju ono obasjava, brzina kojom se Siri svjetlost — podaci su Koji traze sasvim drukéiji svemir, mnogo vecl, s mnogo jacim fworhna topline, svemir velikih zyjezdanth 1 galakti¢kih katastrofa Sunce svake sekunde izrati energiju jednaku 4° 1026 J. To mati da je snaga zraéenja Sunca 4 « 10° 6 W. Snaga zratenja zvi- jezda vazno je zyjezdano svojstvo. U_odnosu na druge Aldeberan zde, Sunce je prosjeéna 2 aan a da, ‘Tako ima mnogo eS wijezda koje su od njega ee vece i zrate vise. Primjerice, sims p ) Aldebaran je velediv. Ima i mnogo zvijezda_manjih od Sunca, Siéusni Siriusov pra- tilac, Sirius B, pedeset je puta manji, a tristotinjak puta manje zraéi! Ta se zvi- jezda zove bijelim patuljkom. Najmanje vidljive zvijezde je- su neutronske zvijezde. Sunce je najbliza zvij oe # pa zvijezda, nama nezamjenjiva, izvor topline Pepe ae puta veca od Zemlje, temperatura na njenoj MT ke <, @ njezina svjetlost do nas pristize za 8 mi- perc ae lost do nas putovala godinu dana — prevalju- a! Inaku godinu syjetlosti — Sunce bi nam slidilo ci na Gijoj bismo se svjetlosti mogli samo smrznuti. Kakay a nibs ones izmedu Sunca i drugih svemirskih tijela? Od. prve zvijez ae he prostire se hladan i pust prostor. Ali, na sve strane neba, ie druga, treéa, vise njih... i promatrajuci Hom dijelu nebe nije kazule, se bogatstvo jarkih avijezda, a na jed- mlijetno-bljedunjava traka Kumovske slame. Dok su Sunca nakon7 tabla, dole je Kumovska slama suma. To je Dp eracn “ciel japremijesan & meduzvjezdanom tvarl koja ponegeie avjetija kao avijetlede maglice, a ponegdje tamnija ~ ao tami oblact na avijetla) nebeska) pozadini. nasa avemirska postojbina, golema zajed- ovaku slam fe a zal Bee J U cijelom svemiru ima nica atoma 1 zvijezda, pradinica 1 plan mnogo takvih gajedniea, Kako je Sunce izgraden Sunce je kugla od jako vruéeg plina Koji privlaéna sila drzi na okupu. Vidljivi slojevi Suna éine njegovu atmos- eru, NiZi dio Sunéeve atmosfere je foto- sfera ( ") iz koje pristize praktiéki sve zraéenje, Ona je sloj debeo svega nekoliko stotina kilometara. U foto- Sl. 3. a) Fotosfera sa Steril zapazaju se Sunéeve pjege (sl. 3. a) Sunéevim pjegama ¢ zencima Snimka Sunca u__ rendgenskoj syjetlosti (sl. 3. b) oslikava visoke dijelove * Sunéeve —atmosfe kromosferu ("sfera boja") debljine 15000 km, te koronu (krunu’), Na vecim je visinama _plin 5 veoma rijedak, Zato se korona najbolje . vidi tek u vrijeme pomréine. SL 3. b) Rendgensko Sunce eR Pogledajmo kako bi izgledalo Sunce kada bi nam o¢i mogle primati radio-valove (sl. 3. ¢)! Radio-valove najjaée zraée rubni dijelovi Sunca ~ vanjska atmosfera, te dije- lovi neposredno oko Sunéevih pjega. Stoga Sunce nema jasno uobliéena kruga. Sunce je svemirsko tijelo od kojega stizu najjaéi radio- valovi, ali samo zato Sto nam je najblize. Obiéne su zvijezde slabi radio-izvori. aC) Piega » Sl. 3. ¢) radto-Sunce vyako drugo svemirsko tijelo, Sunce se okreée oko osi. a mu mnogo vise nego Zemlji. Najprije se okrenu za 25 dana (sideriéki period okreta ekvatora); treba do trideset dana. Plinoviti Kao i Za jedan okret trebi ekvatorski krajevi - polarnim krajevima za jedan okret aas’ | p slojevi gvijede nemajy svuda jednalst “dan'! Kako Zemlja neprestano Obilazi oko Sunes, ono we mora vrijeti jos dva dana da bi mu se Jocka na ekvatoru postavila u ist polozaj prema Zemlji — to znaci da sinoditki period okreta Sunceva ekvatora iznosi 27 4. Promjer funea iZnost 1400000 km Sto je 109 puta vise od Zemijinn promjers, Suncey promjer vidio pod kutom od 05° to je njeuov prividni promjer, Zbos toe Sto 1 Mjesec ima jednak prividnl promjer, java re predivna ali 1 zastrasujuca prirodna poja- va = pomreéina funca vemija | ostali planeti gibaju se oko ova eatekon olla ee Fora je mase,.933.000. puta veta of Hg ns mase svih planeta. Kad bismo mogh Femijine, a 750 pula ve 1 i lajall na Sundevo} povrsint, {ezili bismo 28 puta vise e tako da se masa podijeli yéa Sunca nalazi st Piry vos oa guetote vede 14 pull NO Fe gnacl da je Sunce imgradeno od vode koja je stijeSnjena pod znat- Bim tlakom. Javanjéki su élojevi Sunee rjedi od Zemiljine atmosfere, Di mn im gustoéa raaie tako da u samom sredistu. prema- no 8 : fuje quaiocu nama poznatiin kovina Kako je moguée da plin bude toliko gust? Sunca zbog jakosti nje- Prosjecna fs obujmom, Ona Je fonizirant plin moze bili veoma gust. Jonizirani atomi imaju nedostatak elektrona, Sunce se sastoji pretezno od dva element: veda helija. Na yodik otpada tri tetvrtine. Vodikov atom sadr’ jengru u Kojo} se nalazi jedan proton, te ievan jezgre jedan elektron. sat neutralps atom ima onoliko elektrona koliko protona u je7eh Neutraint atom vodika ima jedan proton | jedan elektron, neutralni Atom helija ima dva protona t dva elektrona (sl. 4). Zbroj negativnih aboja elektriciteta ~ elektrona, jednak je zbroju.pozitivnih naboja — protona. Atom s jednakim brojem pozitivnih 1 negativnih naboja Gjelini je elektriéki neutralan ~ neutralan atom. \alvoji i se samo jedan elektron iz atoma, on postaje ionom. No atom moge biti 1 vise puta foniziran — toliko puta koliko ima ° 3e 3 e o i 8 fay e ie neutron elektronslojevi zvijezde nemaju svuda jednaki “dan”! Kako eee ee Sbilaxi oko Sunca, ono se mora vrtjeti Jos dva dana da mane toéka na ekvatoru postavila u ist! polozaj prema Zemlji — to da sinoditki period okreta Sunéeva ekvatora iznos! Dads Promjer Sunca iznosi 1400000 km Sto je 109 puta vise od Zemljina promjera. Sunéev promjer vidimo pod kutom od 05cm > Zbog toga Sto i Mjesec ima jednak to je njegov prividni promjer. Mj prividni promjer, javija se predivna ali i zastraSujuca prirodna poja- va — pomréina Sunca. Zemlja i ostali planeti gibaju se oko Sunca zbog jakosti nje- gova gravitacijskog polja. Sunéeva je masa 333000 puta veca od Zemljine, a 750 puta veCa od mase svih planeta. Kad bismo mogli stajati na Sunéevoj povréini, teZili bismo 28 puta vise. Prosjeéna gusto¢a Sunca nalazi se tako da se masa podijeli s obujmom. Ona je ne’to veGa od gustoce vode — 1,4 puta. No to ne zna¢i da je Sunce izgradeno od vode koja je stijeSnjena pod znat- nim tlakom. Izvanjski su slojevi Sunca rjedi od Zemljine atmosfere, nei s cube im gustoéa raste tako da u samom sredistu prema- uje istocu nama il a eae poznatih oo Kako je moguée da plin bude Tonizirani plin lonizirani plin nedostatak elektrona. vodika i helija. Na Jezgru u kojoj se na Svaki neutralni atom in Neutralni atom vodika atom helija ima dva prote naboja elektriciteta — el protona. Atom s jedna cjelini je elektriéki ne Izdvoji li se sam No atom moze biti 1Zapamtimo: Oznake za atom vodika su: HI (neutraini), Hl (ioniziran): kod helija su ove oznake: Hel (neutraini), Hell (iedamput tonizirani), Hell (dva put tonizirani). Obiéna jezgra vodi. ka sadrzi jedan proton, a obiéna jezgra helija dua protona t dua wutrona. Zapazimo da su elektroni elektri¢ki negaituni naboji. a Frotoni t toni elektriéki pozitivni naboji. Neutron nema naboja - Ce je, otuda mu ime. elektrona. Tako nastaje viSestruki ion. Ion je toliko puta pozitivan, koliko elektrona izade iz atoma. Atomi nekih elemenata imaju veoma slozenu jezgru i mnogo elekirona. Da bi elektron napustio atom, potrebno je’ privesti energt- ju. U plinovitoj tvari energija je usredotoéena u brzom gibanju cesti- ca, a ono je tim brze Sto je visa temperatura, U sudarima brzih atoma i njihovih sastavnih dijelova dolazi do ionizacije. U ionizira. nom plinu u sredi8tu zvijezda ili pak u njihovoj neposrednoj okolt- ni, temperatura dostize vise milijuna stupnjeva, u sredi8tima nekih zvijezda i milijardu stupnjeva Ionizirani atomi ,manji" su od neutralnih ~ mogu se gusée pore- * cat i time tvar postize veéu gustocu. ‘a sl. 5. prikazano je kako se neu- ‘ralni atomi mogu najgusée poslagati iako da se zbiju jedan do drugo- a. Popreéna dimenzija atoma iznosi neutron! {0-10 “m pa njegov obujam, kao 8d obujam kocke s jednakim bridom, 99 izmosi_ (10710 m3 i im neutralni atom! »10 me Sl. 5 Sada uzmimo da su atom jezgru i pojedine clektrone. Si manje popreéne dimenzije i mo njem prostoru. Tako su izgradei gustocu milijun puta veéu od da su sto puta manji od obi veliéine su usporedive sa Zi ____ Neutronske zvijezde bijelih patuljaka zato jer se s Jeni (sl. 5). Popreéne dims u kubni metar moze 10 aA vecu odki period vrinje od sinodi¢kog? a biti HI podrugja koja se spomi- juzvjezdanih plinovitih magli- Kako razlikujes Sunéev sideri¢! Obzirom na oznaku, Sto bi mogla nju u slucaju nekih veoma svijetlih med ca? (Javijaju se u blizint vrucih zvijezda.) MCE oro clo U dubinu Sunca ne vidimo, no otuda siruji snazna energija 0 Sunce. Izvor energije nalazi se u sredistu Sunca 15 milijuna stupnjeva (zona nuklearnih reakcija). Dobivena toplina prenosi se putem zraéenja — rendgenskih, ultraljubiastih i vidljivih (radijativna zona). Zbog velike gustoce Sunéeve tvari, toplina se ne rasprostire brzinom syjetlosti, veé veoma sporo — toplina proizvedena u srediStu stigne do povrsine tek nakon vise milijuna godina. BliZe povrSini toplinu prenose vru¢i plinoviti mjehuri ~ ovdje Sunéeva tvar vrije, mije’a se (konvektivna zona). Znak mijeSanja su mjehuri koji stizu do povrSine, a vidimo ih u obliku sitnih zrnaca — granula (sl. 6). Pia i zagrijava Citav gdje se temperatura penje na nekim udaljenostima od 45. paralele,okupljaya u grupe Obiéna ktivnost Sunca. jjega uk A “a a povisene temperature baklje U tim se poljima sunéeve pjege- Pieée, ‘od Zemije. Cestina Fit Oko pjega prost syjetlije pee Poe cate raat pojvil ark Cg pllna. Nabrée Cel testice Zoverno oblacl ionize. Proce tO plin 1 Sunéeve kommt, Zemijinu atmosfert ugedat cemo polarnu stfet- Zernllatl razte pocUetee aaa le promjenc Sunce strijelja Zemlju- azuje na @ gesto su vidne pjega veca Je y iru se tima strujé Suncevim kozmiékim kozmicke lost, a potom ¢e vemnijina magnetskog pola nad fotosfere dizu se bodlje spikule te prominencife _(protube rancije), 1.8. Pro- minencija ima raznih petljastih, eruptivnih, mimih, Po Sunéevu krugu pruzaju s¢ obliku famnih traka (fllamenti), a ivan ruba vidaju fammalik velikim vodoskocima. Za gledanje_ i prouéavanje ovih oblika koriste se obojeni fil- iri koji izdvajaju dijelove aracenja. Koronine kondenzacije — oblaci visokotemperaturnog pli- na u koroni (s temperaturom od 1 — 10 mili- juna stupnjeva) najbolje se vide u rendgenskoj ee svjellosti”, a tako i neke svijetle totke. Promi- Sane ee SE AMEE nencije izvan ruba dadu se vidjeti okom u_vri- teze se cljelom visinom ee potpune pomréine, kada se zapaZa i slaba atmosfore a taje oko \jedunjava svjetlost Korone, Iz dijelova korone jednog sata u izvanjski prostor struji Sunéev vjetar: Pojave na Suncu nisi ml nako éeste. Brojnost pjeya se Sacer mia, a pata crugihy polava..Gagsetia ; voj _aktivnosti Koja se jedanaestogodisnjim cdlaeiaes ont i SL 8. Mirna prominenct traje oko mjesec Ron St 9. Court 1960 1970 1950 St 8, Cetin ctktusa Sune. : vw atta ponasane Wo Se Je WolfovoD eos: v ce? most xroz SHH 1. Sto Je tzvor Sunteve energie } ako #e one Pre” sh 5 : ecdiae 2. — Koje se pojave #bivajn fotoster! | wanad ni Mjerenje Prey eyo da mu izmje- svemir, svijet Koji vidimo postaje velik tek ka rimo pruzanje. Koliko su zvijezde daleko? Kao prvog astronoma Kojemu je god. 1838. uspjelo odrediti udaljenost zvijezde spominje se F. Bessel!), Postupak jeu naéelu jednak onome pri odredivanju udaljenostt Mjeseca, Mjesec je mnogo blize nego ijedna zvijezda, pa je odrediti njegovu udaljenost bilo mnogo lakée. Udaljeno tijelo valja promotriti i2 razliditih poloZaja. No astronom je u gibanju ograni¢en ~ najprije velisinom Zemlje, a zatim velitinom svoje staze oko Sunca. Zemlja obilazi oko Sunca (sl. 10). Na nekoj udaljenosti r od Sunca na-a a | kita P pdreduje 6° Uz pomoé poznale stranice (roku udaljenost Matematicki lara? je oval pe re udaljenost 1 sekundi pa wel); 10 proj kutnih ya ut p uvedtava Se Pee mjeri jedinicom ‘koja se zove Parsee Koa a r a j eget ie je posebna jedinica 2a ete Fer Koja se Korlet et a ortntil {i Se udaljenost racunall 4 godinama svjetost! (gs), treba Korte malo drukéiji igraZz: 3,26 88 re —> P Jedan parsec jednak je 3.26 godina svjetlosti Je Altaira (a Orla) PRIMJER. Izraéunajm Koja ima paralaksu 0,20". pe 5,0 pe = 5,0 : 3,26 gs = 16.3 reap 0,20 9 udaljenost Zvije? Altair je jedna od blizih zvijezda. Najblize zvijezde Je li udaljenost od j Ijenost? Kad bismo se alsa ae exd i ono pene uz pomoé jako dobrih dale nia oko Sunea i pritom se od njega zvijezde svjetlost bi do nas putova Najbliza zvi se vidi s ee a pos (Centaurus), Rijet * Jezdi koja je fiziéki, tj , ti. gravitaci on Kentaura. Taj oa mie Jezda ima prividnu eedanaaaalTko zeli i m RAZRADA GEOMETRIJSKOG pOSTUPKA Poseban sluéaj bi bio kada bi paralaksa iznosila 1”. Izracunal- mo udaljenost takve zvij zdel Kut « od 1° jako je mali i svojim kra- puni kut $60" oyima na udaljenosti 7 zadaje luk a %, jedne kruznice Gji je polumjer jed- i ak fr. Ako znamo kut, mozemo a izratunati luk: luk je toliko puta tetiva manji od opsega kruznice koliko je kat manji od punog kuta jednakog \ 360°. kruzniea dom Izraéunajmo broj sekundi u aaa punom kutu: 360° = 360 - 60’ = 360 - 60 - 60” = 1296000". Opseg kruini a i z ae oe raéuna se pomotu broja x (broj je priblizno jed- opseg Kada je kut jako malen, 1 s tetivom koja je upravo jednaka jedi: kruzni luk (ili tetiva a) je a Sada izratunajmo ud: azepnog ratunala na kojemu a Time smo izratunalt a 1", udaljeno je 1 pe. § ijel nana to znati, da su g conus te ee ee 0 stu Je udaljena 13 pe Kut paralakse Ktutova postaje nepoDANA VELICINA » Na to se mou woriti samo ako gracenje Zvijez- udaljenosti. APSOLUTNA INIEE) sije larace gvijende? faljenost. Da bismo mogll u Koliko ene njthova ud se pou da medusobno | sé quncem, Morano Zato je predviden udaljenost od 10 pe {isto sto 1 s a Nalai Mt se zvijezda ne tof udaljenost! od nis, njezina se prividna zyjez- Rie, apsolutna zvjezdana yeli¢ina sluZi za losti_ zvijezda. apsolutnom na snag tok svjel ekih zvijezda s privid- jeina Z0ve asporedi SW gracenja, Ue ei popisano Je nekolike nedal iM evjezdanim veli@inama, dana v% to da se U iducoj tabl nim m 4 apsolutnin IAJBLIZE ZVISEZDE- qablica 1. ZNWEZDA ZVIJEZDE ~PARALAKS Proxima‘ Kentaur 0,77" «@ Centaura Kentaur 0,75" Barnadova zx. Zmijonosac 0,545" Sirius Veliki Pas 0,375" 61 Cygni Labud 0,29" Procyon Mali pas 0,28" Vega Lira 0.12" Arktur Volar 0,090" Denebola Lav 0,075" Aldebaran Bik a Sunéeva aps Jnlo ma udaljenost od 10. peo ate bilo Apsolutna zyjezdana nalazt 10} Paeal logaritam udallenosti + (oa. Rasika zvjecdantt ogee ssn sn potencira 5 razlikom apsolutnth 2 2,512?) prociona sedam Je PY Snaga zratenja P a: Sto Jednostavnije opisao Posty 1. Kako bi jezda? ze 2 Do koje se udaljenost! korist! metoc? 3. Koja je korist od apsolutne zvjezdanc 4. Ocijenl, koja zvijezda 2 Upuéuje li nas Suné prosjetna zvijezda, fa e Kamo se zvijezde IKiec U Sunéevoj okolini zvijezda bas 1 nema previse- se do najblize zvijezde brzinom svjetlosti, treba puto godina. Poneku zvijezdu na taj bismo na¢in sreli sv godina. Gibaju li se zvijezde ili su nepomiéne? Ako se ne gibaju su “pribodene” za nebeski svod, tada tisu¢ama i tisu¢ama godina ostaju na istom polozaju. Ako se gibaju, tada mora do¢i do prom- Jene njihova razmjeStaja. Da se ustanovi pokretljivost zvijezda ne treba ¢ekati mnogo godina. Prvi fe s O wijezda — vlastito gibanje — ustanovio ley “Najbréa” je Barnardova zvijezda kk 10,3", za deset godina pomakne dina prede kut koji na nebu za apsolutna aie = ko sjajnia zvijezda iii ziezdaa3 ZVIJEZDE $ ‘Tablic ECNA SNOST _POPRECNA i KUT POMAKA EN Baza. a, ZNIJEZDA sod eae ae ‘god —% PY 6 : x Barnardova 2 Ws 12,7 ae Kapteynova 2V Be 17 pe Groombridge 1830 7.0 11,9 ae Lacaille 9352 69 le 100 cin ee 61 21.6 ve Ross 619 11 ee 61 Cygni ee Zbog viastitos banja, zvijezde nisu uvijek jednakog raz- jean sl. 13 Sl a Kasiopeja danas, kakva je bila prije 50000 godina i kakva ée biti nakon 50000 godina. Ljubiteljima neba od prije 50000 godina zvijezde je Kastopeje izgledalo drukéije. Astrono-mi koji €e Zivjeti nakon 50000 godina vidjet Ge nebo takoder druk-dije nego mi, pa ¢e modda zvijezdima i nazive promijeniti! Tako nam danasnja znanja o viastitim gibanjima zvijezda omogucuju da dobijemo uvid u buduénost i proSlost nebeskog svoda. Poprecne i uzduzne U _prethodnoj ; Ghia . bee | ee izratunate su poprecne (tangencijalne) Viastito gibanje pokazuje samo jedan smjer giba- nas uzduznim (rc a nim) brzinama meee Poznavanje objju brzina dade se odrediti prava br. zina v. (Onaj tko zna Pie \agorin pouéak znade ka. Ko Se iz ve 1 v, ratuna v,) ‘ava brzina ‘Barnardov zullecde iznost 140. km/s, uaduzna brzina 105 kins, Priblizava, “8 namaa brzina? Mg bt ie ‘aj porasti. N pektroskopa: ireduju Kako se odreduje wzdui da ée avijezdi pri priblizavanju &) mnogo vremena, Uzduéne brziste O° ha temelju Dopplerova ucinka se pomotu 5) nas, 1 poprijeko = Medusobne brzine ween 36 Uae ee 1 natin giba- nama i od musica, ami na ureden Zvijezde se gibaju 1 prema nasumice, kao Oj svim smjerovima ; ih zvijezda u Kumovskoj © gibanja pojedinacni ee F00 km/s. No osim takvog gibanja. 2vijeC™ ureden natin ey ju oko sredista Kumovske slame, kruznim i eliptiénim ste ae cco centra Kumovske slame iZD0S! ae iSta zina kojom Sunce obilaz Dakle, gibanje zvijezda je s Kumovske slame i nasumién rem a kako unutar cjeline Kako se zvijezde gibaju u odnosu na Sunce, Kumovske slame? 2. Mogu li se popretne brzine zvijezda mj iGseno. od pravilnog obilazenja sre og vrludanja. eriti bez obzira na udaljenost? Svjetlost se u spektar boja rastavija spektroskop. Spektralne boje st modra, ljubiéasta. No raspodje ‘ je finija raspodjela prema crvene svjetlosti. Spektar zvijezde sastoji s lina na mnogim polozajima 2Suncd { naertao J. Fraun e kako je spektar Sunca vidio Od. Fr he es a metals Tada M08 nije bilo fotografije, Raspored syjetlostt ee { jakost zalamnjenja Yj. jakost spektralnih linjja_ veoma arin prirodi izvora. Tamne spektralne Iinije na svijetloj pozadini zovu se apsorpcijskim linijama. fi c 0 » samo pojedine svije- Spektar nekih izvora svjetlosti pokazuje samo pojed tle pmend linije — stoga su one nazvane emisijskim lintjama Takav spekiar pokazuju svjetlece meduzvjezdane maglice, sli¢no kao i fluorescentne svjetiljke koje svakodnevno koristimo. Na sl. 16. usporedeno je naranéasto podruéje spektra elek- trienog Iuka $ dijelom Sunéeva spektra. U elektriénom luku svijetlile su pare natrija pa su se pokazale dvije veoma jake Zute spektralne lini- je. (Zbog takvog spektra, natrijeve } syjetiljke na cestama daju izrazito i Zuto-naranéastu rasvjetu.) Slino, emi- sijske linije nadene u meduzvjezda- jal j nim maglicama imaju podudarne val- 14 | | ne duljine s linijama na Suncu i sa eT | spektralnim linijama mnogih tvari u f ' laboratoriju. Ovo podudaranje valnih duljina spekiralnih linija koristi se u_kemijskoj analizi tvari. Ustanovijeno je da na Suncu i drugim svemirskim tijelima postoji natrij 1 ostali elementi, Prayi izvori svjet- losti su atomi, ¢estice od kojih se wirodi. Svaki atom zrati samo odredene i oma je nje- eo 4 svojstvo. Dvije vrste le spektralne Tablica 3. poy najvi8e. Jedan od th Suncu! Sunéeva se masa svih ostalih elemenatMeduzwie centna syjetilike syjetlost svih val een svieupya capsorbira) de te sujetiost Te je a ra ePlinije, Medutin oe peijske lint! m, aumosters Face od atmosfere ‘Sunca: ari, a ravrixao 1 Rigel. 2b08 O° raaike u tempera nate bitno raziiiu er pe Spektar_ne samo da svjedoti_ 0 pris A nekog kemijskog elementa, Nee iaravno svjedor! 12 ee Syetlosnog izvora, Tako Se jstrazuju zvijezde- RAZREDI ZVIJEZDA eijeadi odreduju spektralnl pomocu spektroskopa SPEKTRALNI Fizitki uvjeti koji viadaju na tay njezine svjetlosti. Ispitivanje zvijezda u D zapotelo je sredinom proslog stoljeca. Zvijezde vecinom pokazuju heprekinuti spektar s apsorpeijskim spektralnim linijama. Samo neke posebne zvijezde pokazuju Siroke emisijske linije. Zvijezde koje su Prrene boje, na svojo} povrsini imaju niskt temperaturu (svega neko- liko tisu¢a stupnjeva), a one modre — imaju visu temperaturu (do trideset tisuéa stupnjeva). Ima i zvijezda s temperaturom od vise stotina tisuéa stupnjeva. Svaki razred i , posebnosti, Rasreci 0, B, A Zovi nat, Temperatura raste ulijevo niza Jeljeni u podrazrede, brojevima od Rao: ¥ U éemu a element koji izmedu |PROJEKT 1 (str, 215) Snimamo spektre zvijezda. avijezd: U nekom su sp linije razr valne duljine. na (pomak ide u smje ih (por i svemirski izv smanje nadeni_ne! To je znaéajno pri pon tru jedne zvijezde mno: promjene val- i u gibanju zv jezda, Na 17. jedna zvijezda uertana je nepomitna i njezin se spektar ko: za usporedbu sa spektrom drugih dviju zvijezda od Koji se jedna udaljava od nas, a druga nam se priblizava. Promjena valnih duljina tj. valni pomak mije- ri se spektroskopom. Pomak se dade mjeriti i u laboratoriju kada se op: h atoma Pojava je se kod svih prenosi u vidu ton, pri udaljavanju n a imaju jednaki ri ektru sve linije povecanih valnih dulji- | od modrog prema crvenom), a u nekom tk ide od ervenog prema modrom). Danas su veé ori kod kojih se valna duljina uv: aku: vrijednos se jednakim brojem. Odredivanje temperature zvijezda iz spektralnog razreda. gdugioe @ Odjednom nalazimo da spektralne red ali nemaju jednake sp strudi svih valnih duljina u spek- pomak linije —— f t Doppleru i . koji se sujemo visiu : sje = ? Izvor koji mirv ava zbiva kod svjetlost? Soe Kako se pojava 2bWva, Hod etiost valne duljine 2. | Of azat ae se od Na sl. 18. b) izvor Dok pocetak vala stigné izvo odnosu na opazata (sl. 18. a) Salje prima svjetlost s istom valnom duljinom® ci blizava jednog opazata udaljava, drugome pri Dok. pores lavanie. do opazata 1, izvor se pomakao, Zbog nepre stanog udal} ae 2 pazacu SR ac recieba 1 weion weo fe ule SY sO eh izvor priblizava. Kada val do njega stigne. i kraj Je ae a mjesta na Kojemu je izvor bio pri poéetu &to zna su ce valovi stisnull, tj. valna je duljina 42 mania Svjetlost kraéih valnih duljina je “modrij svjetlost vecih val- nih duljina je “crvenija’ Err: 1. Je i teSko zapaziti promjenu visine tona kada aut zvuénom sirenom prolazi kraj tebe? PosluSaj! 2. © éemu ovisi Dopplerov uéinak u spektrima svem! wijezda mjeriti u jako dalekih zvijezda? isijavanja. omobil s_upaljenom irskih tijela? 3. Mogu Il se uzduzne brzine svijetlecih maglica. Pri nebo ispunjeno iskri- Najprije se ugleda- Je maglica Rako- tenasta maglica u onova maglica Je poput obla- nje oblaci¢e is- Praha. Snimke isvijetliti, Energija koju zraci vijezda pretapa se uw svietio koja stize do nas. Tako se energija pridosla iz dubina prvom koraku zadrzava u svjetle¢oj maglict a zatim rastal velikom svemirskom prostoru. Sto se dogada u unutragnjosti plinovitog oblaka 1 pojedinog atoma, tumati se ispitivanjem spektra. firs 1 gagrijava Prvi korak u nastanku svjetlee maglice je ionizacija 1 zagr javanje. Svjetlost zvijezde pretvara hladan i mracan plinoviti oblak u jonizirani plin visoke temperature. Da bi se neutralan atom ionizirao. potrebno je privesti energiju. Atom dobiva energiju tako da upija dio svjetlosti — foton Proces je veoma sliéan odvajanju tijela iz gravitacijskog polja Zemlje Usporedimo ova dva dogadaja (sl. 20). Raketa i Zemlja Gine jedan zajednicki sustav — one su zajedno Zbog gravitacljske sile. Da bi se Zasev razdvojio, treba djelovati nasuprot toj sili odnosno treba sus~ tavu pridodati energiju raketnih motora (kemijska energija) Polazi i sa Zemlje, raketa mora postiéi brzinu od 11,2 km/s time postive energiju dovoljnu za oslobadanje. Ukoliko dobije vise energije, oslobodena raketa Ce se gibati nekom brzinom Slitno se dogada pri ionizaciji atoma. Zamislimo jezgru kao Zemiju, a clektron kao raketu. Sustavu jezgre i clektrona pristize foton i pri apsorpelji pridonosi energiju. energija svjetlosti v=11.2 kms ie foton a motora e energija slobodnog elektrona JONIZACIJA ener Bild oslobadanja —— pretke unutragnje —_energije energija oslobadanja sustava_jezgre Sl. 20. i elektrona"| ina da razdvoji elektron ige nego dostal Ne nyeaova Energija moze biti i ¥ aS od jezgre: tada ce slobodenom elektronu preostati Vlastita energija gibanja (kineti¢ka energija) 5 ‘ apnea tee Maat Jonizacija atoma fotonom Je atomski proces, Koll Se ae fotoionizacija. Svjetlost ionizira atome, Fotoionizactia OMEN ujedno da se plin zagrije. Naime. fotoni svjetlosti imaju ovis ane! ‘elobodeni elektront imatt Jicite energ! neutralnih. razliéitu energiju. pa ce i je gibanja, U maglici koja Je dotad bila sastavijena od B Je Sibaniei suse sporo giball (hladan_plin neutralnih atoma), WZ Petes ne aime poled sursermelekome On =e velikih brzina i Se rgeh eicarectatslin. orton suntsnons #° temperature: pri yiSoj temperaturi ¢estice se brze gibaju, pri nizoj sporije. Elektroni se sudaraju medu sobom i time uspjeno izmje- njuju energiju. Ali, oni se sudaraju 1 S atomima, bilo neutralnim, tile ioniziranim, Na taj se natin nakon nekog vremeney potrebnog da se éestice vie puta sudare, i atomi i elektront meduzvjezdane a to mati da je maglica vruca. 000 K. U svakom kub- do milijun atoma i elektrona. maglice gibaju velikim energijama, Temperatura maglica kre¢e se oko 10 nom centimetru maglice ima sto Svjetlece meduzvjezdane maglice imaju speltar sastavijen © eS A ; : astavijen od emisijskih spektralnih linija. Svijetljenje je posljedica atomskih proce Prvi je proces su foloionizactja rekombinaciia bodni elektron atomu, tj. veze Ton i elektron noimene elektrié ¢e neutralnim ako je atomgiju atoma. Atom ima slobodnog elektrona prelazi u unutrainju enérgi) \ i rgija. Mozemo ih zamisliti kao i vicu unutrasnjih energl : ae ‘ke Ae jima A penje unutaratomski elektron. Pobuden ‘erat Aju co vrijeme, a zatim dobivenu energy) {pu w ict svjetlosty, Heme omit zrace spektraine linije. Pritom elektro sie eke unutrasnje energije pada na nizu Treéi navin svijetljenja je fluorescencija. Atom se pobudi t ja wravno upije foton svjetlosti zvijezde. Time prede s nit k ‘nutrasnje energie na neku visu. Potom pobuder piibenratl Yosada se da atom prolazi mnoge precke unutraSnje energij su bili obasjani, pa potom fluoresciraju ~ z lesan F s kojom su obasjani, ili drukcije boje IMaglica se hladi Kada ne bi bilo fotoionizacije, tj. | la prestala obasjavati plin, svi bi se slobodni elektroni rel u neutraine atome, plin bi se obladio, i unut ja atoma presla bi u syjetlost koja bi napustila maglicu. To je buducnost ma- Slice Kojo) se sredi8nja zvijezda istroSi. To se dogada u planetarnih maglica. Zvijecda u sredi8tu planetarne maglice iscrpila je gorivo i maglica zajedno sa zvijezdom nestaje iz vida u roku od nekoliko stotina tisuéa godina. is ionima Ne moze svaka zvijezda pobuditi plin na svijetljenje. Ka- da bi se Sunce naslo u medu- zyjezdanu_plinovitu oblaku, ma- lica ne bi zasvijetlila. Energija vjetlosti_ovisi_ 0 spektralnom astavu syjetlosti. Vidljiva svjet- lost nema energiju dovoljnu za ionizaciju atoma, (Njezini su “raketni motori* preslabi!). Osim toga, potrebna svjetlost ovisi i o vrsti atoma. 2 U nekih planetarnih ma- glica sa srediSnjim zvijezdama vrlo visokih temperatura, ne s mo da dolazi do ionizacije vodi- ka 1 jednostruke ionizacije heli- Ja, vee i do dvostruke ionizaci- Je helija. Temperatura zvijezde su mora biti visa od 150000 K Kada je temperatura zvijezde 22. Dvolisna planetarnam maglica, oduala 9 od precstatlea zuljezde Koja se a jedva vidi u sredistu (udaljenost 8000 gs) 80000 K. oko zvijezde se ioni- ee zira_vodik i helij, ali samo aturom od 30000 perature niti_vodik jednostruko. Ako j = cap eee © je zvijezda s temper. ‘irati samo vodik, a ispod te tem- re Tako se med ji podrugja, Hell podrugja + Hell podtaga me Magiice dijele u HIIov pagice | 1a meduavjenaane 7 do svjetiece 1 vel avijezel 1. Kako tede eneratia o” wil ae a plinovl 2. U kakvom su odnost temperatura plin jegovilh estica? pri sudaru tog oblaka 1 PF elekiron $ 108 1 odbijaje # 1 elektron 1 clektron a’? 0 se priviace? 4. U kakvom su odnosu 4 3. Kako dolazi do fluorescencl 6. Prilikom pada rakete aniju, dobive | ju ili je gubi? 1 rekombinacs) omski procest fotoionizney ie? 1 sustay Zemijarakets energ adnijim dijelovima poput oblaka aha, Tamo pe Zvijezde se radaju uw najguséim t najh meduzvjezdanih maglica. Meduzvjezdana magica Je raslojena na manje obladiée ispremijesanog plina | p je tvar hladna, gdje nema zvijezda koje bi Je zaprijale, zbog, priyie sile medu éesticama tvar se razdvaja u jos manje oblake, sve ji’ Eee Od takvih zgu8éenja za nekoliko milijuna godina nastaju zy) Sabiranjem od bezobliéni ‘ pee tisk sredista raste a a) pin plina, zaéetak, ima energiju giba F ja i zagrijava. Tako energija prelazi u toplinu. Na taj da bi svemirsko tijelo tijelo koje poaleati vlasti loséu. Zbog toga, svaka Je Ginjenicu ustanovio Edd a nakon nastanka iz ovaj masi. Mase jezda_ Sunéeve mase i peceael Su Jetle, tijela vecih masa nes 2) A'S. Eddington (1882, unutrasnju a Sete ceaPorto tetas Peer aoe so ki fizi¢ki obiljezja imaju neka zajedni lavard: eehfe cuiaonsatclitomiiacommedczera se elektronima) ili satay Bib OO Te of enencdi(cioubom uukiconas)aeuiet enciely, Fe atomaln Ie moses 1 devas eucrele OwmmO O dogadaju. Da bismo moze Dil | potronee Ty dovestl energy: obratno, Kada sc elektron spaja s atomom, energija_ s¢ dobiva time Sto iz atoma izlazi svjet rea Sheno se zbiva prilikom pretvorbi atomskih jezgri. U sredistu zvijezda atomske se erin jezgre slazu Jedne iz drugih, Govorimo aoe © termonuklearnoj fi (spajanju_ pri Seti viciiost visokim temperaturama). Najjednostav- nija atomska jezgra sastoji se samo od 3 2 protona = to je vodikova jezgra. Nesto. | slogenija je helijeva jezgra koja se sas- gj > Se toji od dva protona i dva neutrona (sl. Pad Lk 23). Do slaganja jezgri dolazi pri tem- ‘ >. peraturi visoj od 5 milijuna stupnjeva, Naime, da bi se protoni priblizili i spo- protona 1 jezgra He jili, moraju se gibati velikim brzinama. SL 23. U reakeiji sudjeluju Getiri protona, a iz reakcije izlazi jedna helijeva jezgra i snaina svjetlost. U tijeku nuklearne reakcije dva su protona preoblikovana u neutrone, Nastao je sustav od éetiri nuk- leona. Da bi se sustav razdvojio na manje dijelove, potrebno je utrositi energiju. Prilikom sastavljanj j 5 vine ae ljanja sustava dodlo je pak do oslo: Jednostavnije atomske jezgre “ ” oe: gorivo” su od kojeg nastaju aaa Jezgre. No i one slozenije mogu postati gorivo aa se Pera een x sredistu zvijezde povisi. U Suncu temperatura dosize 15 ni iia ania i gorivo je vodik, a preostatak helij. Iznad tem- erature aang milijuna stupnjeva helij postaje gorivom od kojega Ri ee See ee temperature dolazi do izgradnje kisika, lijardi stupnjeva stvara se Ste ance ee Te ee ee eae eae Jjezgara izvor su energije za dugi Misha: Pee us ae uw tome sto je izdaSnost “gorenja* Seiigicina Se helij svaki kilogram vodika dajeunt na na motorim ‘ yum elektranama 1 motor’ "am tralia ee vais " Nadimo kolik ea ea nm daje 3 10" die ‘jena, @ Koliko Sunveva VC Se Si ee, energiju treba podijelit izdasm i 1017 J 3-109 kg 3 milijuna tona ») 2a uglien ae aa 1017 J ae Bye woul 57 TOM dks silo bi nam dosta nekoliko “vreca odika wy cat, Zell ema, prone fon ovo) Bam pe Iboratorija, provode se pokugaji da se uspostavi kontrolirana monuklearna reakcija koja bi snadniji izvor energije. EvAgy mAs lode Pri pretvorbi skih jezgara osim toga &to se izdvaja energija, mijenja se i kemijski sastav tvari. U unu- trasnjosti zvijezda nastaju ke- mijski elementi — od onih s jednostavnijim jezgrama, pre- ma onima sa ‘slozenijim jez grama. Grada zvijezde stalno se mijenja. Termonuklearna energija pokretaé je razvoja zvijezda. Ona im daje visoku temperaturu i viastiti sfaje Kako se zvijezde razvijaju maj- bolje se prikazuje dijagras mom boja-siaj atom- U dijagramu zvijezde su prikazane bojom, sjajem i veliinom. Boja ukazuje na temperaturu zraéeGih slojeva, Sjaj je predoten apsolutnom zvjezdanom veliéinom M; sas mo pomoéu te veliéine dade zgnatila no’ r ljudskoj civilizaciji “10 a Ps rrr Peta) APSOLUTNA ZVJEZDANA VELICINA ° HyLIst RRO! rea energiyy avyjoade trate erventh patuljaka, To energsj, tem wno usporedivatl Koll rvenih zvijeede mlabije Wevajal a malih ¢ od. Sunes. pa zbop. sved hi toga 1 mane safe Tacrtana pojasa Kofi 9 ep \ ave vece zvijezde koje Najvibe su avijezde marie veratura, povrsine Bemce je uct paruliak dove glaunum nizom, f : Sr Cicscte Mi mode, pa eI etka jecce glamnog nize 2 kor ea, x se po boj ne racer dong, Ze ST ar, aa oe rd { velidini zato Sto Peastanku prikupiie reziidit masu, Zvi) 4 manje mase imaju nizgu temperaluru, gvyezde vece mase vi : skoder 1 veel prom|er Furaturu a takoder 1 vet! pron) Ei Zuti i ervent pa orveal dy ead tuljak nakon nekog. vre- if 2% mena prerastaju, wh Mays jeagra Bone. dlyove. Nakon tO 23 24 je nastalo, Sunce u jed- hakom stanju_ prezivijava qotovo 10 milijardi godi- na, a potom postaje crve~ nim divom: buduéi da je vee staro 5 milijardi god- ina, preostaje mu od da- nas joS 5 milijardi godi- na, Postat ée drukéije wit atmosfer B is grade, s povrsine ce mu »- 223 se odlijevati_ mnogo jati , ee ant ean a am visoko-temperaturna danasnji, Sunéev vietar, 1 on Ge — kao veé mnoge zvijezde do sada, otpuh- nuti dio pina: od Sunca Ge nastati planetarna ma- glica. Mali ostatak Sunca ostat Ge u sredisiu maglice, To ée biti bijeli patuljake — iE veliéine Zemlje i bez termonulkl % se sastoje od Jako guste tvari, kao zvijezde jako ari sjaj Je, hlade se — povrsina im mase 0 im je_niska podlzudl se wade imo sve masivnije najveot primjeret ye uw pryom razve modrim nazivayy nom dobu nakon uu tem, nr) SPoonih sexeeae otkrile : 1 ‘¢ prim | Gest Je alueal tn dalekou | co iP inn . von Monit zvyjezce obile serukt 2 et pr tin a am ings par iiyyne sopjende. Navikll 10 0 er or docu pravilu dvostrul Jeu Ma kollko 4 jednostrukih re | Kod nekth dvojnih 2 bel vaya pomréine. Zvyezde S¢ SINEE™ 5) I y. pal Prusobno zakianjajit (St 26. a). Tada 4 pravilnom Wremenskom slijegs cy "Phagli padovi siaja. Najp J pet doojna zvijezda je Algol (Beta aa aratenye a ea mod Rolenss pantera OCG Feseg@l Tol aa arap. nace Neat Ee a | jee alo. raz- se zvijezde gibaju prosjecno na mal Set gest’ puta lize, no) Stowe Merkin {uialjen od Sunca 1 medusobno se obidu T za manje od tri dana. Na krivulji sjaja (sl. ~ 96. b) zapazaju se dva razlitita pomra- > enja. Zasto? Zato jer sjaj padne jace kada dode do djelomiéne pomréine sjajnije Zvi- Sk 26. Jezde (glavne zvijezde), a manje kad dode do pomréine pratilice koja je manjeg sjaja. Lore eok paar Ima zvijezda koje ne zrate jednol i svjetlost praviino mijenja. Zvijecde a obujma, Promjer zvijezde stalno se mij pulsira. Zvijezde su pulsirajuce pro Medu vise vrsta takvih po zvijerdi Delta Cefeja. Vallemeaes rege se od jednog do vise desetaka veliéina se_ pri pritom pr aiezdane velitine, "HR! Odd nel Cefelde su divovi slain od Sunca. Ono sto th Gm ima duet period sjaja, tim vie la saznaje se kolikorm es Zu sirajucih kom svemina wv Zvllezda Miride su : i pulsirajué godina. Divovi su to PeLIST RROT Gudnovata). Zanimljivost éak drugu veli¢inu, a promjenijivih, arap, gnact yu dosize ‘Obje_yrste po Miri Cett (Mira na es oku iz vida Mire jeu tome made nestatl pH neaetrupne eu amaterskim motrenjima Najwece promjene sjaja poke auju nove | supernove zvijezde, Od auena do vremena pojavi se na nije. bilo hebu zvijezda koje prijé to je ta vrst zvijezda dobila naziv novih zvijezda. Najéesce_ je otkrivaé amater, Ijubitelj neba. Zvi jezda u kratkom roku pojata svoj Sjaj vise tisuéa puta, dok treba vise mjeseci da se vrati u poéetno stanje. Taina nove je rijesena (sl eae 27). Do bljeskanja dolazi zbog ter- Nova se zvijezda sastoji od dvije, veoma plin, Atmosfera vece zvijezde Veoma 1 atmosfera svjezeg, vodika. Kada ke (vidi sl. 25), av pridosli monuklearne eksplozije bliske zvijezde izmedu kojih_ struji prelazi na manju; manja je bijeli, patuljak bijelog patuljka ne uspljeva sprijeciti prilaz vodik prodre pod povrsinu gdje su temper potinje gorjeti { pretvarati se u_he vodik i naboj eksplodira praktiéki na povrsini 2v eksplodi- ra vodikova bombal Poslije eksplozije, ob © posto} et dott var se nastavija prenositi i do ponovne eksp Supernove su ime dobile po tome Sto im se sjaj_poveéa mnogo vise nou novih, Javijaju se mnogo rede od novih i ima ih vise vrsta Najvea katastrofa koja moze zadesiti zijezdu, predstavija raspad. Kada u velike mase uw sredi§ energije gorivo. Tlak u sredistu i dogada se sliéno Sto s likom uruSavanja rudnik vovima popuste uporigne diste zvijezde se urusi, odlijece u svemir. Od atmosfer gales: 4 oa pa u Perzeftt, pojavila vica (M1 u Biku). Supernove rala je saa 1054. ‘ ci Pa Nene astronomi. Jednu je Prev isyi oa jednu Kepler 1601, fdena fe god. 1987, las nic, 1c a vi je god. 1987. 5A 2 19 26 Baong on eta earsnakon eksplo sin ostale a ag ae i fone superno’” oznata “ ajmanjé aistu preosiale onska zujendas zvijezda nekoliko desetaka a Velika JF co se brzo wil maze metara. Jake ft, u sekundi, Nek j stotinjak Pu vjende vide Kao se peutronske Salju impulse djeluju kao pomor- _ svjetlost Salju , snopa. Pri- enja jer ski svjetionici fe iva suprotné ; qravenja Saraju nebom. Stoga St pulsar otkriva po Kraticim br2im bijeskovima koji pristizu u Trav nomjernom nizu. Pulsare je god Sl. 29. Supernova iz 1987. god., snim- 1967. otkrio A. Hewish®). a » godina kasnije, nalazi se é : a Ss vocieg pretence PHO Ima jo8 jedan vazan pro" prst Pour nige tisuéa godt izvod zyjezdanih katastrofa. Pri a prije eksplozije zuljezde. posebno snaZnom uruSavanju, sre- di&te zvijezde se stisce preko sva- ke mjeré i postaje crnom jamom. Najvazniju njihovu osobinu lako je shvatiti: one ne propustaju svjetlost iz svoje povrsine, zato su crne*. Znamo da sa Zemlje odlazé rakete koje postignu brzinu oslo- badanja jednaku 11,2 km/s. Kada bi se raketa nastojala osloboditi crne jame, morala bi posti¢i brzinu veéu od brzine svjetlosti, tj. vise od 300000 km/s, Sto po zakonima fizike ne moZe posti¢i ni jedno elo. Tako i sama svjetlost ostaje zarobljena na crnoj jami. Suncu uw njegovu razvoju ne prijeti es Be ju ne prijeti takva sudbina, no kada imalo bi polumjer od 3 km. Vainost crnih jama_posljedi tijela koja imaju masu aie as prosetati. Stoga nije jakost njiho dostignuta i spajanje nek ig og dr i jom, i 4 njezinoj blizinl, ‘snazan fe DeSe pated aeeaie bas Je njihovih dimenzija. To su a pruzaju se duljinom koju je lako Sto je zajedniéko m haniékem izy Wi pad w podrugju con or energi ‘Ju crne jame meh: Ue 1 termonukle; na -arnom? izvor energije> Je A. Hewish (1924, =). engleski ri Je eng UM ete etnom, ety 2 i scion, reheat rato at Nobelova nagn ndgenskomcedibtn zvijeeda tzgreduju tél element otkuda you sredistu 2 2. Ako se fuzijom fakvi element na Zemlj!? ; i aa aidka evojstva vijexda prepomnalce dijagramu boja~sjas 8. Koja aj aujeade po tim svojetvimal nréinske promjenljive Zvijezde? Sto se dogada kod por : ] = i. : sis paaljive promenljive zvijezde dobile imena: Algol, Mira? . Zaato su ku opaZijive PI : a 7 Gime se razlikaju nove i supernove 1 Kakvi su njthovi preostact? Sunce je dio velikog sustava zvijezda i meduzvyjezdane tvari Koji zovemo Galaksijom. Zvijezde na nebu i sy jetla traka Mlijeénog puta ili Kumovske slame — vidljivi su dijelovi Galaksije Kad bismo mogli izaéi van Galaksije, vidjeli bismo je 20 na slikama 30. 1 31. Prva je pokazuje odozgo, druga sa strane ili boka. Sa strane nali- kuje predodzbi leteéeg tanjura. Milijarde zvijezda roje se u sre- dignjem ispupéenju i u krakovi- ma koji se zavijaju u oblik spi rala. Od zvijezda sve svijetli, ali guiva je mnogo manja nego nam se Gini i zvijezde se ne sudaraju ili to Gine vrlo Nisu bas blizu_jed Znamo to po Sunet na daleko, na vise losti nema druge udaljena odmaknuto 30000 nebo ostaje cri ezde bi nam bile h mjesetina. 2 nema prilika za U sredistu se zvije postojanje planetskih a iat pik bi planet io Sto Je nas ~ mozda { : svog_toplog ga obide sje iznosiNGC891 u Andromedi, daleka sredisnjoj ravnini oznaéavaju hladan plin { prah. Galaktiéki ili otvoreni sku- povi zvijezda nastavaju spiralne kré kove. U tim su skupovima zvijezde odaleéene, kao primjerice u Via- Sidima (u zvijeZdu Bika). Skup éine zvijezde koje su jednake starosti jer su nastale zajedno iz istog medu- zjezdanog oblaka — razdijelile su ga, pokupile svaka svoju masu, Sa starenjem, zvijezde napustaju skup 1 gube se u masi ostalih, posvuda razbacanih ostarjelih _zvijezda, Skup se raspada Sasvim su drugog znataja kuglasti skupovi. Oni su veoma zbi- eni iu njima znade biti po vise milijuna zvijezda.__Rasporedeni su lista Galaksije, 9 go vise od stotinjak, U posvuda oko sredista nema ih mno; red materijal_ i unutar Gale ko je vece jezde juna gs. Tamna poyja u ma ¢ hladnog ma 0 etlost. Zato red Kumoveke slame 1 ‘a polja. Medutim, tami dio-valova toga radio-astro } yenog zracenja. Stoga race n nomija { astronomsja infrace otkriva Kako su medunyicrers avijezde posebno k Ksije, a izpradeno njezino sredi : U sreditu se stié¢u naj mase 1 Jaki izvori svako- vrsnog zratenja. Mnogobrojne Z radaju se i u sredisnjin dijelovima iu spiralnim krakovl Naseobine zvijezda razlikuju ovisno o polozaju u Galaksiji SL $2. MI3 uw Herkuly . udal 30.000 ye Wenobje sim Galaksije, slénih rae oataksijamna, Odlika Je rainim galaksyama elipticne gataksl/¢ ogastin, svi su velidina Neke eliptiéne Ku mogie nastatl jedino stapanjem dviju najsvjetlije 1 mijedtene u sredistu élanova. gata ima jos mnogo wu sve-mir i nekih da imaju_spiralan gear \ takva je 1 Kumovska One su manje ili vise ya se Z0VU grama. Druge su pak ene, a ima ih 3 tako velike jaksija pa su 1 od stotinu i vise obieno skupina Velika eliptiéna galaksija 0 jvijezdu Kentaura veoma je Cudno vata (sl. 33). Triput je veca od nase i ne samo da zrati vidljivu Sv. ol ost, vee zrati u rendgenskom i T@ dio-valnom podrugju spektra. D' snaina radio-izvora u obliku_vell- ih evjetova izrastaju iz centra, po- prijeko na tamni pojas. Ge ak: je ujedno i primjer vrste galaksija koje su zbog jatine radio-valova dobile ime radio-galaksija. SL 33. Galaksija NGC 5128 Mnoge se radio-galaksije jedva vide wu obinoj syjetlosti. Za njih su matajna dva podrucja otkuda pristizn radio-valovi, smjestena s obje strane opli¢kog izvora (sl. 34), Mali dio srediSta galaksije izvor je sve energije; iz njega velikom brzinom, katkada blizu_brzi- ni svjetlosti, sukljaju snopovi foniziranog plina. Oblaci ioniziranog plina sudaraju se s tvari koje ima naoko- lo galaksije, zaustavljaju se i zra¢e radio-valove 4 obliku velikih listova. Najaktivnija i zato najza- puea tela jes kvazart il izi-zujezdani_ izvori. = Sl. 34, Daleka ni su. 1963. god. ua ete ‘adiogalaksija. lo koje Gini sréiku inaée obiéne cert po- galaksije, Buduéi da je od nas eae jako udaljen i malen, lako eae’ Je zamijeniti za zvijezdu. Giuda ime. NajviSe zratenja kvazari gube wu infracrve: th promjenljivost: zratenje Tue cane Wemenu ‘jedi, mjeseca 1 godine. Neugledni su, kako” se al sl) (Sei IZiiister eave gat eeoy puazan nao! neo. ‘ijezdice” istjece mlaz ioniziranog ae bieno sjaino srecsie : ‘spiraine galaksije