Adaptivna optika

Apogej

Proces u kojem se izoblienje slike u teleskopu nastalo turbulencijama u atmosferi

Toka na putanji nekog tijela u orbiti oko Zemlje u kojoj je tijelo najdalje od Zemlje.

ponitava u realnom vremenu. Nakon to optiki senzori izmjere izoblienje prave

Vidi jo: perigej, afel, apoapsis.

ili laserom stvorene "umjetne" zvijezde, mehaniki sustav pomie deformabilno

zrcalo i tako kompenzira utjecaj atmosfere. Uz pomo adaptivne optike mogue je

Apsolutna magnituda (apsolutni sjaj)

snimiti fotografije neba skoro jednake kvalitete kao kad atmosfere ne bi ni bilo.
Mjera stvarnog sjaja zvijezde ili nekog drugog nebeskog objekta. Apsolutna
Afel

magnituda zvijezde se definira kao magnituda koju bi zvijezda imala kada bi bila
udaljena 10 parseka. Apsolutna magnituda tijela u Sunevom Sustavu se definira

Toka na putanji planeta, kometa ili asteroida u kojoj je tijelo najdalje Suncu. Vidi

kao magnituda koju bi tijelo imalo da je udaljeno 1 a.j. (astronomska jedinica). Vidi

jo: perihel, apogej, apoapsis.

jo: Sjaj zvijezda.

Albedo

Asocijacija

Udio svjetlosti koji se reflektira od neke povrine. Albedo se moe izraziti

Grupacija gravitacijski slabo vezanih mladih zvijezda nastalih iz zajednikog

decimalnim brojem ili ekvivalentnim postotkom. Tijelo koje ima albedo 0 (0%)

meuzvjezdanog oblaka plina. Broj zvijezda tipino iznosi deset do stotinu. Nalaze

upija svu svjetlost, dok tijelo s albedom 1 (100%) reflektira svu svjetlost.

se u spiralnim kracima, a najee se, usljed razliitih orbitalnih brzina, razilaze

nakon

nekoliko

milijuna

godina.

Postoje

dva

tipa:

Anizotropno
O i OB asocijacije se sastoje od masivnih O- i B- zvijezda rasprenih na podruju od
Suprotno od izotropno.

nekoliko stotina svjetlosnih godina. T asocijacije sadre veliki broj lakih T-Tauri
zvijezda.

Antimaterija
Astracija
Materija sastavljena od antiestica. Svaka antiestica ima jednaku masu i spin, a
suprotan naboj (i jo neka svojstva) od pripadne normalne estice. Sudarom estice

Cikliki

i antiestice njihove mase se, u procesu koji se zove anihilacija, pretvaraju u

novoformirane zvijezde, njegovo pretvaranje u tee elemente nuklearnom fuzijom u

proces

koji

ukljuuje

integraciju

meuzvjezdanog

materijala

energiju (E=mc2). Pri vrlo visokim temperaturama mogu je i obrnut proces:

jezgrama zvijezda, te vraanje u meuzvjezdani prostor eksplozijom supernove ili

pretvaranje energije u masu. Iako je detektirano postojanje antimaterije u svemiru,

nekim slinim procesom. Ovaj proces rezultira stalnim poveavanjem udjela teih

a neke njene estice su proizvedene i u laboratoriju, za sada nema dokaza o

elemenata u galaksiji.

postojanju veih nakupina antimaterije u svemiru.

Astrognozija
Apoapsis
Grana astronomije koja se bavi vjetinom prepoznavanjem zvijea i nebeskih
Toka na putanji nekog tijela u kojoj je tijelo najdalje od planeta oko kojeg krui.

objakata

Vidi jo: periapsis, afel, apogej.

astronomija.

na

nebu te orijentacijom pomou zvijezda. Vidi jo:

Astronomska jedinica (a.j)

Promatraka

Astronomska jedinica (a.j) je prosjena udaljenost izmeu Sunca i Zemlje, a iznosi

Kanjon.

149 597 870 km. Vidi jo: Parsek, svjetlosna godina.

Atom
Cirkumpolarna zvijezda
Osnovna graevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju ine protoni i
neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljusama oko jezgre. Jezgra ini 99.98% mase

Cirkumpolarne zvijezde su zvijezde koje se na nebu nalaze dovoljno blizu

atoma. Promjer jezgre (10 -15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10 -10

Sjevernjae te, kao i Sjevernjaa, nikad ne zalaze. Da li je neka zvijezda

m).

cirkumpolarna ovisi samo o zemljopisnoj irini promatraa. Da bi neka zvijezda bila

cirkumpolarna, njena deklinacija mora biti vea od [90 - zemljopisna irina
promatraa]. Dakle, za promatraa na sjevernom polu (na 90 sjeverne z..) cijelo

-B-

sjeverno nebo (dakle, sve sjevernije od 0) je cirkumpolarno, dok za promatraa na

ekvatoru nema cirkumpolarnih zvijezda. Na hrvatskim zemljopisnim irinama 7

Bolid

zvijea je cirkumpolarno: Veliki i Mali medvjed, Cefej, Kasiopeja, Zmaj, irafa i Ris.
Meteor koji proizvodi zvuk.

Crno tijelo
-C-

Tijelo koje upija (nita ne odbija, zato je crno) svo zraenje koje upada na njega.
Idealno crno tijelo ne postoji, a najblia aproksimacija koju je mogue izvesti u

Catena (lat.)

laboratoriju je mala rupa na kutiji sa uniformnom temperaturom. Intenzitet

zraenja idealnog crnog tijela ovisi samo o temperaturi tijela i mogue ga je

Lanac kratera.

predvidjeti pomou kvantne teorije.

Cefeida

Crveni pomak (oznaka: z)

Tip pulsirajue promjenjive zvijezde, nazvanoj po zvijezdi Delta Cefeja (Delta

Cephei). Cefeide imaju nestabilnu strukturu, zbog ega

pulsiraju. Volumen,

temperatura i sjaj ovih zvijezda variraju tokom perioda. Cefeide emitiraju desetak
tisua puta vie energije nego Sunce, te se mogu uoiti na velikim udaljenostima.
Henrietta Leavitt je 1912. otkrila vezu izmeu apsolutnog sjaja i perioda pulsiranja

Porast

valne

duljine

elektromagnetskog

zraenja

uzrokovan

ili

Dopplerovim

efektom, kada se izvor zraenja udaljava ili prisustvom vrlo jakog gravitacijskog
polja. Izraava se omjerom promjene valne duljine i same valne duljine (z=/).
Vidi jo: Hubbleov zakon.

ovih zvijezda, pa se one od tada koriste za procjenu udaljenosti galaksija u kojima

-D-

se otkriju.
Deuterij

Izotop vodika kod kojeg se atomska jezgra sastoji od protona i neutrona, za razliku
od standardnog vodika kojem se jezgra sastoji od samog protona.
Chasma (lat.)

Deklinacija

Jedna od koordinata kojima se definira poloaj objekta na nebu u ekvatorijalnom

Zatvorena krivulja iz obitelji unosjenica. Elipsa je odreena dvjema poluosima

koordinatnom sustavu. Nebo se zamilja kao kugla gledana iznutra, pa je mogue

(polovice osiju na slici): velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Oblik elipse

upotrijebiti isti koordinatni sustav kakav koristimo i na Zemlji. Deklinacija opisuje

definira

se

njenim

ekscentricitetom

(ili

eliptinou,

oznaka:

e).

otklon objekta od nebeskog ekvatora, pa je ekvivalentna zemljopisnoj irini. Vidi:

rektascenzija, Prividno gibanje neba.
Diferencijacija
Proces u kojem homogeno tijelo postaje slojevito, na nain da gui materijali tonu
u sredite.
Dopplerov efekt
Ekscentricitet (eliptinost)
Promjena promatrane valne duljine vala (zvuk, elektromagnetsko zraenje...) zbog
meusobnog pribliavanja ili udaljavanja izvora i promatraa. Vidi jo: Crveni

Mjera eliptinosti elipse: omjer razmaka izmeu arita i velike poluosi. Za sve

pomak, Dopplerov efekt.

elipse vrijedi 0 < e < 1, a granini sluajevi elipse su krunica (e = 0) i parabola (e

= 1). Ekscentricitet se rauna po formuli e 2 = 1 - (b2/a2), gdje je a - velika poluos, a
-E-

Egzoplanet
Planet u orbiti oko zvijezde (ne oko naeg Sunca). Nazivaju se jo i "ekstrasolarni
planeti". Vidi jo: Vijesti: egzoplaneti.
Ekliptika
Ravnina kojom se Zemlja giba oko Sunca. Usljed Zemljinog godinjeg gibanja oko
Sunca dolazi do prividnog gibanja Sunca po nebeskom svodu. Suneva putanja
ocrtava na nebeskoj sferi krunicu koja se na kartama neba takoer naziva
ekliptika. Ekliptika prolazi kroz 13 zvijea (od 88 postojeih) koja se nazivaju

b - mala poluos elipse.

Elektron
Subatomska estica negativnog naboja. Vidi jo: atom, pozitron.
Elektron-volt (eV)
Mjerna jedinica za energiju, koritena u atomskoj i molekularnoj fizici. Definirana ja
kao

energija

primi

elektron

kada

je

ubrzan

elektrinim

poljem

kroz

Elektronvolti su prikladni za mjerenje energije estica i elektromagnetskog

zraenja. Energija X-zraka se izraava u elektronvoltima.

zvijeima zodijaka. Planeti i Mjesec se gibaju u ravninama koje su vrlo malo

nagnute prema Zemljinoj putanji, pa se uvijek nalaze u blizini ekliptike.

Elipsa

koju

potencijalnu razliku od 1 V (volt) u vakuumu. 1 eV = 1.60210 -19 J (dula).

Elongacija

Kut izmeu Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog tijela, gledano sa Zemlje.

Meuzvjezdani oblak neutralnog vodika.

Donji planeti imaju ogranienu maksimalnu elongaciju i to Merkur na 1730' 2745' (ovisno o okolnostima - Merkur ima dosta eliptinu putanju) i Venera na 45

HII (H+) podruje

- 47. Gornji planeti mogmogu imati bilo koju elongaciju. Elongacija od 90 se

naziva kvadratura, od 0 konjukcija, a od 180 opozicija. Vidi jo: Stvarno i prividno

Meuzvjezdani oblak ioniziranog (+) vodika.

gibanje planeta.
Heliopauza
-FPodruje gdje se Sunev vjetar sudara sa meuzvjezdanim plinom ili Sunevim
Fakula (lat. facula)

vjetrom susjednih zvijezda.

Svijetlo podruje na Sunevoj fotosferi.

Herc (Hz)
Mjerna jedinica za frekvenciju. 1 Hz = 1/s (s = sekunda).

Fotosfera

HST (Hubble Space Teleskop)

Vidljiva povrina Sunca. Rub Suneva disk vidljivog sa Zemlje ne predstavlja stavrni

Hubbleov svemirski teleskop, u orbiti oko Zemlje, zajedniki projekt NASA-e i ESA-e

rub Sunca, ve rub fotosfere. Iznad fotosfere nalaze se mnogo rjea Suneva

(Europska Svemirska Agencija). HST je postavljen u orbitu 25. 4. 1990. uz pomo

atmosfera koja se sastoji od izmeu kromosfere i korone.

Space Shuttlea. Ubrzo nakon toga je otkrivena greka (sferna aberacija) na optici
teleskopa, to je popravljeno u prosincu 1993. Iako mnogo manjeg promjera
objektiva (2.4 m) od najjaih zemljaskih teleskopa, HST je u prednosti zbog

Frekvencija (oznaka: f)

injenice da je iznad atmosfere. HST je, osim za mnoge predivne slike razliitih
Mjera uestalosti periodinih dogaaja. Frekvencija govori koliko se puta odreeni
dogaaj dogodi u jednoj sekundi. Oznaka: f, mjerna jedinica: Hz (herc). 1 Hz = 1/s
(s = sekunda). Vidi jo: Valna duljina, Period, Valovi.

svemirskih objekata, zasluan i za veliki broj otkria i napredak u razvoju

kozmologije i drugih grana astronomije. Prema sadanjim planovima, HST bi u
orbiti trebao ostati do 2010. godine.

-I-

-GGeosinkrona orbita
Direktna, kruna orbita umjetnog satelita oko Zemlje pri emu je period ophoda
satelita jednak periodu rotacije Zemlje. Gledajui sa Zemlje, satelit izgleda kao da
lebdi iznad jedne toke na Zemlji.
IC (Index Catalogues)
-HHI (H0) podruje

Katalog objekata dubokog svemira koji je krajem 19. i poetkom 20. stoljea

Jedan od dva ili vie atoma ije jezgre imaju isti broj protona, ali razliit broj

sastavio John L. E. Dreyer. IC je nastavak NGC kataloga, a zajedno sadre 13 226

neutrona.

objekata dubokog svemira svih vrsta. Vidi jo: Messierov katalog, Katalozi objekata
dubokog svemira.

Izotropno

Inflacijski Svemir

Jednako u svim smjerovima, sferno simetrino.

Klasa

modela

Velikog

Praska

koja

ukljuuje

kratki

period

ubrzanog,

-K-

eksponencijalnog irenja svemira. Takav dogaaj bi oslobodio ogromnu energiju,

koja je do tada bila pohranjena u vakuumu prostor-vremena. Ova teorija objanjava
veliinu i jednolikost svemira.
Inklinacija (simbol i)
Kut izmeu orbitalne i referentne ravnine. Kod planeta, asteroida i kometa, koji
obilaze Sunce, rerefentna ravnina je ravnina ekliptike, dok je kod satelita to
ekvatorska ravnina matinog planeta.
Interferometrija
Kombiniranje slike sa dvaju (ili vie) teleskopa s ciljem stvaranja slike mnogo vee
rezolucije. Rezolucija kombinirane slike dvaju teleskopa jednaka je rezoluciji
teleskopa iji bi promjer bio jednak razmaku izmeu tih dvaju teleskopa.
Ion
Atom ili molekula koji su izgubili ili dobili jedan ili vie elektrona, zbog ega vie
nisu elektriki neutralni.
Ionosfera
Ionizirani sloj u planetnoj atmosferi. estice koje tvore ionosferu su elektroni i
pozitivni ioni. Zemljina ionosfera nalazi se na visinama izmeu 50 i 600 km iznad
Zemljine povrine. Njene dimenzije jako variraju s promjenama dana i noi,

Kaldera (lat. caldera)

Veliki vulkanski krater, priblino krunog oblika, esto s promjerom veim od 2 km.
Kaldere nastaju povlaenjem magme u unutranjost, eksplozivnom erupcijom ili
kombinacijom ovih pojava, a esto imaju kompleksnu strukturu.
Kelvin (K ili K)
Mjerna jedinica za temperaturu. Interval temperatura od 1 K odgovara intervalu
temperatura od 1 C. Razlika je u ishoditu skala. Kelvinova skala ima ishodite
(nula stupnjeva) na 273.15 stupnjeva (svejedno kojih) nioj temperaturi od
Celzijusove skale, pa je 0 K = -273.15 C, 273.15 K = 0 C, 373.15 K = 100 C itd.
Temperatura od 0 K je najmanja mogua temperatura i naziva se apsolutna nula.
Koma
Praina i plin koji okruuju jezgru aktivnog kometa.
Konjukcija
Pojava pri kojoj se neki planet nalazi priblino u pravcu Sunca. Donji planeti mogu
biti iza (gornja konjukcija) ili ispred (donja konjukcija) Sunca, dok gornji planeti
mogu biti samo iza Sunca (konjukcija). Sve je detaljno objanjeno u lanku Gibanje
planeta.

godinjih doba i suneve aktivnosti. Ionosfera reflektira radio-valove. Vidi jo:

Zemlja / Atmosfera i oceani.
Izotop

Korona

Gornji dio atmosfere Sunca, iznad kromosfere. Korona je sa Zemlje vidljiva samo u

Elementarna estica od koje su graeni protoni i neutroni. Kvarkovi se dre zajedno

vrijeme potpuno pomrine Sunca ili uz pomo koronagrafa.

jakom nuklearnom silom. Postoje 6 tipova kvarkova (engleski nazivi): up, down,
top, bottom, strange i charm.

Koronagraf
-LSpecijalni

teleskop

koji

blokira

Sunev

disk

svrhu

prouavanja

Sunene

atmosfere.

Litra (l)

Kozmike zrake

Mjerna jedinica za volumen (1 l = 1 dm3). Najee se koristi kod tekuina i plinova.

Elementarne estice ekstremno visokih energija koje svemirom putuju brzinama

Luna minuta

bliskim brzini svjetlosti. estice izvan zemljine atmosfere se nazivaju primarne

kozmike zrake. Ulaskom u atmosferu, one se sudaraju sa atomskim jezgrama, te
stvaraju

"pljuskove"

elementarnih

estice,

tzv.

sekundarne

kozmike

zrake.

Porijeklo kozmikih zraka je raznoliko: Suneva aktivnost, pulsari, supernove,

kvazari, aktivne galaktike jezgre

Mjerna jedinica za kut, ezdeseti dio stupnja. 1=60'=3600'' (1' - luna minuta, 1'' luna sekunda).
Luna sekunda
Mjerna jedinica za kut, ezdeseti dio lune minute. 1=60'=3600'' (1' - luna
minuta, 1'' - luna sekunda)

.
ly
Kozmoloka udaljenost
Kratica za light year (svjetlosna godina).
Udaljenost vrlo dalekog objekta (najee galaksije) izraunata pod pretpostavkom
da je crveni pomak u spektru posljedica Dopplerovog efekta, te da stoga ukazuje na

-M-

stvarnu brzinu udaljavanja tog objekta usljed irenja svemira.

Kritina gustoa svemira, c
Gustoa svemira za koju e se svemir uvijek iriti, pri emu e se brzina irenja
asimptotski pribliavati nuli. Vidi jo: Omega.
Kromosfera
Donji dio atmosfere Sunca, izmeu fotosfere i korone.
Kvark

Magnituda (sjaj)
Mjera sjaja zvijezde ili nekog drugog nebeskog objekta. Na skali sjaja manji brojevi
predstavljaju vei sjaj. Ovaj sustav magnituda uveo je grki astronom Hipparcus u
2. st. p.n.e. Hipparcos je sve zvijezde vidljive golim okom podijelio u 6 razreda, pri
emu su najsjajnije bile 1. razreda, a one na granici vidljivosti 6. razreda.
Pod magnitudom se obino podrazumijeva relativna magnituda koja govori o tome
koliko je nebeski objekt sjajan na naem nebu, a ne koliko svjetlosti objekt zaista
isijava, o emu govori apsolutna magnituda. Vidi jo: Sjaj zvijezda.

Makula (lat. macula)

Komad stijene nezemeljskog porijekla, meteorida koji je preivio prolaz kroz

Zemljinu atmosferu. Vidi jo: meteor, meteorid, Meteoriti.

Tamno podruje na Sunevoj fotosferi.

-N-

Meridijan
Naseljiva zona
Krunica na nebeskoj sferi koja spaja zenitu, nadir te sjeverni i juni nebeski pol.
Messierov katalog

Naseljiva zona oko neke zvijezde je raspon udaljenosti planeta od te zvijezde za

koje bi na planetu mogla postojati tekua voda. U Sunevu Sustavu: unutarnja
granica naseljive zone je na pola puta izmeu putanja Venere i Zemlje, a vanjska

Katalog od 110 najsjajnijih galaksija, planetarnih i difuznih maglica te otvorenih i

malo prije putanje Marsa.

kuglastih skupova kojeg je prvi 1774. objavio francuski astronom Charles Messier.
Imena objektata u katalogu se sastoje od prefiksa "M" i rednog broja, npr M1.

Nadir

Originalni katalog je obuhvaao samo 45 objekata, ostali su nadodani poslije.

Messierov primarni interes je bio traenje kometa, pa je ovaj katalog nastao kao
lista maglica koje NISU kometi. Ovaj katalog je danas u irokoj upotrebi meu
amaterima jer obuhvaa upravo objekte koji su u dometu amaterskih teleskopa.
Vidi jo: NGC, IC, Messierov Maraton, Messierov katalog, Katalozi objekata dubokog
svemira, Izleti i promatranja.
Messierov maraton
Cjelonono natjecanje u pronalaenju objekata iz Messierovog Kataloga. Jedno
takvo se svake godine odrava i u Vinjanu. Vidi jo: Izleti i promatranja.
Meteor
Svijetli trag na nebu uzrokovan ulaskom meteorida u Zemljinu atmosferu. Vidi jo:
bolid, meteorit.
Meteorid (meteoroid)
Malo kameno tijelo u orbiti oko Sunca. Vidi jo: meteor, meteorit. Vidi jo: Asteroidi
i meteoridi.

Toka na nebeskoj sferi tono nasuprot zenitu. Vidi jo: Prividno gibanje neba.
Neutrino
Elektriki neutralna elementarna estica pod utjecajem slabe nuklearne sile.
Neutrini nastaju u nuklearnim reakcijama u sreditima zvijezda. Svakog trenutna
kroz vas neopaeno prolaze milijarde neutrina.
Neutron
Elektriki neutralna subatomska estica koja se sastoji od tri kvarka. Neutroni, uz
protone, ine atomsku jezgru.
Neutronska zvijezda
Zvijezda mase izmeu 1.5 i 3 masi Sunca koja se usljed vlastite gravitacije uruila
do te mjere da se veina protona i elektrona stopila u neutrone. Neutronske
zvijezde su promjera oko 10 km, a gustoa im je reda veliine 10 17kg/m3.
Neutronske zvijezde nastaju u eksplozijama supernovi. Zvijezde mase vee od 3
mase Sunca ne zaustavljaju svoje uruavanje u fazi neutronske zvijezde, ve
postaju crne rupe. Neutronske zvijezde koje jako brzo rotiraju nazivaju se pulsari.
NGC (New General Catalog)

Meteorit

Katalog objekata dalekog svemira koji je krajem 1888 sastavio John L. E. Dreyer.

Udaljenost na kojoj objekti imaju godinju paralaksu od jedne lune sekunde. 1

NGC sadri 7840 objekata dubokog svemira svih vrsta. Vidi jo: Messierov katalog,

parsek (simbol: pc) jednak je 3.0857 10 13 km, 3.2616 ly (svjetlosnih godina) ili

IC, Katalozi objekata dubokog svemira.

206 265 a.j. (astronomskih jedinica).

Nukleosinteza

Pastirski satelit

Stvaranje kemijskih elemenata nuklearnim reakcijama u sreditima zvijezda,

Satelit

eksplozijama

prstenova. Vidi jo: Saturnovi sateliti Atlas, Prometej i Pandora.

supernovi,

te

drugim

situacijama

gdje

moe

doi

do

visoko-

koji

svojim

gravitacijskim

utjecajem

sprjeava

rasipanje

planetnih

energetskih sudara atomskih jezgri i elementarnih estica.

Patera
-OPlitki krater sa sloenim, valovitim rubom.
Omega,
Periapsis
Omega je omjer izmeu srednje gustoe u svemiru i kritine srednje gustoe
svemira. U otvorenom je svemiru < 1, a u zatvorenom > 1. Vidi jo: Budunost

Toka na putanji nekog tijela u kojoj je tijelo najblie planetu oko kojeg krui. Vidi

svemira.

jo: apoapsis, perihel, perigej.

Opozicija

Perigej

Pojava pri kojoj se neki planet nalazi priblino u suprotnom pravcu od Sunca, tj.

Toka na putanji nekog tijela u orbiti oko Zemlje u kojoj je tijelo najblie Zemlji.

Zemlja se nalazi priblina na pravcu izmeu Sunca i tog planeta. Samo gornji

Vidi jo: apogej, perihel, periapsis.

planeti mogu biti u opoziciji. Sve je detaljno objanjeno u lanku Gibanje planeta.
Perihel
-PPalimpest
Kruno obiljeje na povrini, svijetlije od okolnog terena, na povrini tamnog
ledenog satelita, kao to su Ganimed i Kalisto. Vjeruje se da su palimpesti udarni
krateri kod kojih su sva reljefna obiljeja kratera izgubljena.

Toka na putanji planeta, kometa ili asteroida u kojoj je tijelo najblie Suncu. Vidi
jo: afel, periapsis, perigej.
Period (oznaka: T)
Kod valova: vrijeme izmeu dva uzastopna titraja. Oznaka: T, mjerna jedinica: s
(sekunda). Kod periodinih pojava (rotacija, revolucija...): trajanje dogaaja koj ise
ponavlja. Vidi jo: Valna duljina, Frekvencija, Valovi.

Parsek (pc)

Populacija (stanovnitvo) I

Zajedniko ime za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadre vei

Regolit

udio teih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II),

potroenih zvijezda. Ove zvijezde se tipino nalaze u blizini galaktike ravnine,

Sloj tla na povrini Mjeseca ili nekog drugog planeta ili satelita, razmrvljen udarima

pogotovo u spiralnim kracima. Vidi jo: Populacija II, Astracija .

meteorita u sitno stijenje i prainu.

Populacija (stanovnitvo) II

Reflektor

Zajedniko ime za stare zvijezde i zvjezdane skupove koje sadre manji udio teih

Teleskop koji za prikupljanje svjetla koristi zrcalo. Vidi jo: refraktor, Teleskopi i

elemenata. Ove zvijezde se tipino nalaze u galaktikom halou (posebno u

dalekozori

kuglastim skupovima), a orbite su im dosta eliptine i nagnute prema galaktikoj

ravnini. Vidi jo: Populacija I, Astracija.

Refraktor

Pozitron

Teleskop koji za prikupljanje svjetla koristi leu. Vidi jo: reflektor, Teleskopi i
dalekozori

Pozitron je antiestica elektrona. Pozitron ima jednaku masu, a suprotan predznak

elektrinog naboja od elektrona. Vidi jo: antimaterija, atom.

Rektascenzija

Progradno

Jedna od koordinata kojima se definira poloaj objekta na nebu u ekvatorijalnom

koordinatnom sustavu. Rektascenzija (RA, eng: right ascension) je ekvivalentna

1. Na nebeskoj sferi: gibanje objekta u smjeru zapad-istok (u odnosu na zvjezdanu

zemljopisnoj duini na Zemlji, ali se ne mjeri u stupnjevima, ve u satima,

pozadinu,

minutama i sekundama (0-24h). Poloaj se mjeri istono od proljetne toke koja je

ne

na

horizont!)

jedno od dvaju sjecita nebeskog ekvatora i ekliptike. 1h odgovara kutu od 15. Vidi
2. Stvarno gibanje tijela: Revolucija (obilazak) satelita oko planeta u smjeru o

jo: deklinacija, Prividno gibanje neba.

rotacije planeta ili rotacija satelita u smjeru njegove revolucije. Isto vrijedi i za
sluaj planet - zvijezda. Vidi jo: retrogradno.

Retrogradno

Proljetna toka

1. Na nebeskoj sferi: gibanje objekta u smjeru istok-zapad (u odnosu na zvjezdanu

pozadinu,

ne

na

horizont!)

Toka na nebeskoj sferi u kojoj Sunce, gibajui se po ekliptici, prelazi sa junog na

sjeverno nebo. U to vrijeme na sjevernoj polutci nastupa proljee. Vidi jo: Prividno

2. Stvarno gibanje tijela: Revolucija (obilazak) satelita oko planeta u suprotnom

gibanje neba.

smjeru od rotacije planeta ili rotacija satelita u suprotnom smjeru od njegove

revolucije. Isto vrijedi i za sluaj planet - zvijezda. Vidi jo: progradno.

Proton
Elektriki pozitivna subatomska estica koja se sastoji od tri kvarka. Protoni, uz
neutrone, ine atomsku jezgru.

-R-

Rocheova granica

Minimalna udaljenost od centra planeta na kojoj satelit u tekuem stanju moe

Vrijeme za koje Mjesec napravi puni krug oko Zemlje, iznosi 27.322 dana. Mjesec u

ostati u jednom komadu bez da bude rastrgan plimnim silama. Na ovoj se

tom vremenu napravi jednu cijelu rotaciju te doe u isti poloaj u odnosu na

udaljenosti privlane gravitacijske sile izmeu malih tijela izjednauju sa plimnim

zvijezde. Vidi jo: sideriki, Osnovno o Mjesecu / Sinodiki i sideriki period.

silama planeta koje tee rastezanju tijela. Ako su planet i njegov satelit iste
gustoe, Rocheova granica iznosi 2.456 polumjera planeta. Stapanje manjih tijela u

Siderika rotacija

planetne satelite je nemogue unutar Rocheove granice. Ve formirana tijela ipak

mogu opstati zbog drugih vezivnih sila u materijalu, pored gravitacijskih.

Vrijeme rotacije satelita ili planeta mjereno u odnosu prema zvijezdama, a ne

prema matinom planetu ili Suncu. Vidi jo: sideriki.

-SSinkrona rotacija
Seyfertova galaksija
Pojava kada period ophoda planeta oko matine zvijezde ili satelita oko matinog
Tip galaksije sa vrlo svijetlom tokastom jezgrom i slabo uoljivim spiralnim

planeta traje jednako kao i period rotacije tog planeta ili satelita. U tom je sluaju

kracima. Ove su galaksije snani infracrveni izvori, a jezgra im uestalo mijenja

uvijek

ista

strana

planeta/satelita

okrenuta

matinoj

zvijezdi/planetu.

sjaj. Njihov spektar ima iroke emisijske linije. Prvi ih je opisao Carl Seyfert 1943.
U sluaju kada orbita tijela koje ima sinkronu rotaciju nije savrena krunica ili osi
Siderika godina

rotacije obaju tijela nisu paralelne dogaaju se mala kolebanja oko ravnotenog
poloaja, takozvane libracije (u irini i duljini, objanjeno na primjeru Mjeseevih

Stvarni period ophoda tijela oko Sunca, za razliku od sinodike godine. Vidi jo:

libracija).

sideriki.
Sideriki
Sinodika godina
U odnosu na zvijezde. Vidi jo: sideriki dan, sideriki mjesec, siderika godina,
siderika rotacija.

Vrijeme izmeu dvaju uzastopnih istih konfiguracija (gornja i donja konjukcija,

opozicija) planeta ili nekog drugog tijela u orbiti oko Sunca. Trajanje sinodike

Sideriki dan

godine
1/S

Period rotacije planeta u odnosu na zvijezde. Zemljin sideriki dan definiran kao
vrijeme izmeu dva prolaska proljetne toke kroz meridijan i iznosi 23 sati 56
minuta i 4 sekunde. Vidi jo: sinodiki dan, sideriki.

1/S

moe
=
=

se

1/T
1/E

izraunati

-1/E

(za

-1/T

po

donje
(za

formuli:
planete)

gornje

ili
planete),

pri emu je T = siderika godina planeta, a E = Zemljina godina (oko 365.25 dana).
Vidi jo: Prividno i stvarno gibanje planeta.
Sinodiki dan
Period rotacije planeta u odnosu na Sunce. Zemljin sinodiki dan definiran kao
prosjeno vrijeme izmeu dva podneva i iznosi 24 sata. Vidi jo: sideriki dan

Sideriki mjesec

Smei patuljak

Nebesko tijelo mnogostruko vea od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom

T Tauri zvijezda

sreditu pokrenulo nuklearne reakcije. Neuspjela zvijezda.

Tip vrlo mlade zvijezde u vrlo ranoj fazi evolucije gdje se jo uvijek dogaa
gravitacijsko

Starburst galaksija

saimanje.

Ove

zvijezde

spadaju

nepravilno

promjenjive.

Temperatura povrine moe varirati izmeu 3500 i 7000 K. T Tauri zvijezde su

velika.

mnogo svijetlije od zvijezda iste temperatura sa glavnog niza. Jaki mlazovi plina

Karakteristine su po jakom zraenju u infracrvenom dijelu spektra. ak 90%

izlaze iz polova ovih zvijezda brzinom od nekoliko km/s. Labave grupacije ovih

izraene energije odlazi preko ovog dijela elektromagnetskog spektra.

zvijezda zovu se T-asocijacije.

Superdiv

Terminator

Zvijezda iz klase najveih i najsvijetlijih poznatih zvijezda. Superdivovi mogu biti do

Linija koja razdvaja osvijetljeni dio planeta ili satelita od neosvijetljenog.

Galaksija

kojima

je

brzina

nastajanja

novih

zvijezda

iznimno

500 puta veeg promjera od Sunca, te nekoliko tisua puta svijetliji. Superdivovi
mogu biti svih spektralnih tipova, a najee zavravaju kao supernove.

Tranzit

Supernova

Prijelaz planeta (Merkura ili Venere) ispred Sunca ili egzoplaneta ispred matine
zvijezde.

Katastrofina eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobaa dovoljno energije da

supernova

svojim

sjajem

zasjeni

ostatak

galaksije.

Pored

energije

Trojanac

elektromagnetskog zraenja, mnogo vie energije se oslobodi u vidu kinetike

energije estica i u vidu neutrina. Supernova se dogaa kada masivna zvijezda

Trojanski satelit ili Trojanski asteroid.

potroi svoje nuklearno gorivo, pri emu jezgra postaje nestabilna, pa kolapsira.
Trojanski satelit
Svjetlosna godina (ly)
Satelit koji obilazi matini planet u 60 ispred ili iza drugog, veeg, satelita. Primjeri
Svjetlosna Godina je put koji svjetlost pree u godinu dana, a jednaka je

su Saturnovi sateliti: Telesto i Kalipso ispred i iza Tetis, te Helena ispred Dione. Vidi

udaljenosti od 9.46071012 km ili 63 240 a.j. ili 0.3066 parseka.

jo: Trojanski asteroid.

--

Trojanski asteroid
Asteroid koji obilazi Sunce u 60 ispred ili iza jednog od planeta. Poznati su

um

Jupiterovi i Marsovi, a odnedavno i jedan Neptunov trojanac. Vidi jo: Asteroidi i

Nepravilne valne pojave po svim valnim duljinama na irokom podruju spektra.

meteoridi / Trojanci, Otkriven prvi Neptunov trojanac, Trojanski satelit

um izaziva i TV i radio smetnje.

-V-T-