Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
2016];
Miroslav Mihhaljiin
Core
elDR
RAW
za konceept i razradu kkorien mateerijal Corel_D
DRAW_8_-_naajkraci_prirucnik sa sajtaa
http:///tutoriali.org
g/Grafika.htmll
korien Corel H
Help, http://en..wikipedia.org
g/wiki/Corel i http://www.corelhelp.com//
Sadraj
Corel DRAW...............................................................................................................................................1
Uvod u rad ....................................................................................................................................................4
2D grafika- osnovni pojmovi- ......................................................................................................................4
Radna povrina elementi prozora aplikacije- kod Corela X5 ...............................................................5
Help (pomo) ................................................................................................................................................6
Setovanje -podeavanje- programa ............................................................................................................6
Definisanje setovanje- strane na kojoj crtamo ................................................................................................. 7
Rad sa vie strana ...................................................................................................................................................... 7
Mijenjanje strane ....................................................................................................................................................... 7
Brisanje strane ........................................................................................................................................................... 7
Preimenovanje strane ................................................................................................................................................ 7
Uvodurad
Corel Draw je glavni program iz programskog paketa Corel Draw kanadske firme Corel Corporation i
namjenjen je za izradu vektorskih dokumenata u 2D grafici.
Namenjen je za dizajn i za pripremu tampe. Veoma je praktian i popularan, a svojom najnovijom verzijom
ispravlja greke prethodnih verzija i nudi iri dijapazon mogunosti.
Pored Corel Draw-a u paketu se nalaze jo nekoliko programa od kojih su najznaajniji Corel PHOTOPAINT (za obradu i ureivanje rasterskih slika), Corel CAPTURE (za smjetanje trenutnog prikaza na
monitoru, ili nekog njegovog dijela, u pomonu memoriju -clipboard), Corel Bitstream Font navigator (slui
za pregled i instaliranje fontova) i Corel Trace (slui za automatsko prevoenje bitmapiranih slika u
vektorske slike)
Ovaj prirunik je namjenjen poetnicima.
Krenuemo redom od starta programa i podeavanja izgleda stranice, preko elementarnog korienja
osnovnih komandi i alata do kreiranja i obrade sloenih grafikih crtea.
2Dgrafikaosnovnipojmovi
Raunarska grafika (Computer graphics, CG) je polje vizuelnog raunarstva gdje se pomou raunara stvara
slika. Imamo dva pristupa u 2D grafici: vektorsku i rastersku grafika.
Vektorska grafika sadri tane geometrijske podatke, topologiju, koordinatne pozicije taaka, veze izmeu
taaka (za formiranje linija i putanja), boju i tako dalje. Vektorska grafika koristi jednostavne oblike kao to
su krugovi i pravougaonik i ostali. Vektorska grafika se ne moe pregledati pomou nekog vanjskog
programa (kao to je web browser naprimjer). Vektorsku grafiku prepoznaje program pomou kojeg je ta
grafika nastala, iako je est sluaj da razliiti programi za vektorsku grafiku bez potekoa mogu itati druge
formate.
Vektorska grafika ne koristi piksele, ve radi sa geometrijskim primitivima kao to si take, linije, krive i
poligoni, a bazirana je na matematikim formulama koje ih reprezentuju.
Grafiki elementi u vektorskoj grafici zovu se objekti. Svaki objekat je entitet sam za sebe, koji ima svoje
atribute: boju, granicu, spoljanjost i veliinu koje su ukljuene u njegovu definiciju. Objekti raeni u
vektorskoj grafici mogu lako da mijenjaju veliinu bez gubitka na kvalitetu. Vektorsku grafiku sreemo u
nizu programskih paketa za crtanje koje nam omoguavaju crtanje razliitih oblika, a jedan od
najpopularnijih je CorelDraw. Ovi oblici se mogu lako skalirati (poveavati i smanjivati) bez gubljenja na
kvalitetu dakle bez gubljenja rezolucije na bilo kom izlaznom ureaju. Dijelovi slike bie pojedinani objekti
koji se mogu selektovati, pomerati, bojiti, kopirati, rearanirati...
Zato je vektorska grafika idealna za ilustracije i 3D modelovanje gdje proces dizajna zahtjeva manipulaciju
nad pojedinanim objektima. Vektorske grafike su nezavisne od rezolucije. Ovo znai da kvalitet crtea na
izlaznom mediju zavisi od rezolucije izlaznog ureaja (printer, monitor). Slike pravljene pomou vektorske
grafike zauzimaju mnogo manje memorije od rasterske, jer nije potrebno pamtiti informacije o svakom
pixelu, ve samo o linijama , krivama, debljini i boji.
Format vektorske grafike moe biti .cdr (ako je raena u Corel-u), .ai (ako je raena u Adobe Illustrator-u) ili
neki od mnogih drugih formata to prvenstveno zavisi od korienog softvera.
Rasterska grafika je dvo dimenzionalna mrea piksela. Svaki piksel ima svoju vrijednost, kao to je
svjetlina, boja, providnost, ili spoj slinih vrijednosti. Rasterska grafika ima konanu rezoluciju i ako se ona
povea najee gubi kvalitet, to nije sluaj sa vektorskom (jer ima tane podatke o geometriji i tako dalje).
Kada radimo sa rasterskom grafikom, kvalitet izlazne slike zavisi od odluke koju ste napravili u vezi
rezolucije tj. veliine slike na poetku procesa. Rezolucija se odnosi kako na kvalitet tako i na veliinu slike.
Ako elite da izlazna slika bude kao na ekranu, morate uzeti u obzir rezoluciju ureaja na kome elite da se
slika pojavi, kao i veliinu fotografije. Ako je slika vea, mora se setovati i vea rezolucija. Pri tome se mora
voditi rauna i o veliini fajla, jer podaci u bmp fajlu nisu kompresovani, tako da treba birati optimalbnu
varijantu. Bitmap grafike mogu se kompresovati tako to bi ih sauvali u jpg formatu, ali ovo istovremeno
redukuje boje na slici, mada je fajl znatno manji. Pri tome, informacije se gube nepovratno. Bitmap grafike
se mogu sauvati u bilo kom od sledeih formata: GIF, JPEG, TIFF, BMP, PICT, PNG i PCX.
RadnapovrinaelementiprozoraaplikacijekodCorelaX5
Kad se pokrene Corel aplikacioni prozor sadri prozor aplikacija sa prostorom za crtanje: drawing window.
Osnovni elementi za rad na koje treba obratiti panju su oznaeni brojevima na slici sa osnovnim opisom u
tabeli ispod slike.
2
10
12
11
13
Element
Opis
Alatna traka
Toolbox
2. Naslovna linija
Title bar
3. Traka sa menijima
Menu bar
4. Alati i komande
Toolbar
5. Radni prostor za
crtanje i dizajn
Drawing window
6. Promjenjiva traka sa
osobinama
Promjenjiva traka sa osobinama naredbe koje se odnose na aktivni alat ili objkt.
Na primjer, kada je tekst alat je aktivan, prikazuje naredbe kojima je mogue
Property baar
ureiv
vanjeteksta.
7. Usidren
ne palete
Docker
8. Linijari
Rulers
9. Dokumeent navigatoor
Document navigator
Pravou
ugano podruuje unutar prozora za crtanje. Too je podrujje ispisa vaeg
radnog
g crtea (mjeesto gdje crtaate)
11. Statusn
na traka
Status bar
12. Navigaator
Help(po
omo)
Kao i svi oozbiljni programi i Coreel Draw sadri pomo help.
Pozzivom Help Topics dob
bijate mogunost da znnaenje i upotrebu neke
narredbe, alata, ili opcije (p
pojma) moeete potraiti u meni liniiji sa Help /
Ind
dex, upisivannjem eljene pojma i klik
kom na dugm
mence Display
y.
Setovanjepodea
avanjeprrograma
Setovanje jee podeavanjje programa da radi na oddreeni nain
n, ili po odreeenoj opciji..
Corel Draw
w svakom novvom objektu
u grafike koj i kreiramo pridodaje
p
odrreene atribuute: konture (outline-a) i
ispunjenja ((fill-a).
Prilikom settovanja objekata grafike i(li) tekst obbjekata prvi i obavezni ko
orak je desele
lektovanje sv
vih objekata.
To inimo kklikom na prrazan dio radne povrine ili papira.
Za poetak
k ostavite prredefinisanee stavke (tj. podeene kaao osnovne od
o strane Cor
orela), a kad se upoznate
sa mogunoostima prograama moete da ih mijenjaate.
Definisanje
esetovanjestranenak
kojojcrtamo
o
Pod umetan
njem stranee podrazumjjevamo otvaaranje nove strane.
Umetanje strane se posstie klikom na meni linniju Layout / Insert Page, ili kada see nalazimo na
n poslednjojj
strani dokum
menta pritiskkom na tasteer Page Dow
wn, ili kada se
s nalazimo na
n prvoj straani dokumen
nta pritiskom
m
na taster Paage Down. Pootrebno je daa se izjasnim
mo koliko straana umeem
mo (Insert pagges) i da li prije (Before))
ili poslije (A
After) odreeene strane (P
Page)
Mijenjanjee strane
Strana se m
mijenja tasteriima Page Up
p i Page Dow
wn ili ikonicaama koje se nalaze
n
lijevoo od horizonttalnog scroll
bar-a. Moguue je otii i na tano odrreenu stranuu dokumentaa klikom na Layout
L
/ Go To Page.
Brisanje sttrane
Jednu ili vie strana briemo biranjeem iz meni liinije Layout / Delete Page. Jedno straanu briemo upisivanjem
u
broja stranee koju briem
mo na mjesto
o Delete pagee, pri emu opcija
o
Throug
ght to page tr
treba da budee iskljuena.
Vie stranaa briemo poo sistemu OD DO - upiisivanjem od
d koje poin
njemo (Delette page), uk
kljuivanjem
opcije Throought to pagee i upisivanjeem strane kojjoj zavravam
mo (Inclusiv
ve).
Preimenovvanje strane
Selektovanuu stranu moemo preimeenovati ako u meni liniji kliknemo na Layout / R
Rename Pagee. Otkucamo
novo ime sttrane i pritisnnemo enter.
Rulers(liniijari)
Ruler setup
po
odeavanje pparametara
a linijara
Diialog za poddeavanje lin
nijara moe
se u Corel dobbiti na tri naina.
x Biranjem
m iz meni lin
nije Tools /
Options / Document / Rulers
x desnim kklikom miaa po jednom
linijaru i biranjem Ru
uler Setup
x dvoklikoom po jednom
m linijaru.
Op
pcijama Horrizontal i Veertical birajuu
se mjerne jeedinice za linijare, a
op
pcijom Samee units for ho
orizontal andd
veertical rulersshoe li ili ne biti iste
jed
dinice za hhorizontalni i vertikalnii
lin
nijar.
Opcijom Orrigin bira se mjesto koordinatnog poetka. Ako u poljima Horrizontal origgin i Vertical origin stoje
nule koordiinatni poetaak bie u donj
njem lijevom uglu strane...
Opcijom Shhow Rulers bira
b se hoe li se linijari videti ili nee. Tokom rad
da ovo se poodeava biran
njem u meni
liniji View//Rulers.
Opcijom Shhow fractionns bira se ho
oe li se prii veem zum
miranju na liinijaru videtii razlomci illi decimalni
brojevi.
Opcijom Tiick divisionss bira se na koliko e poddioka Mjernaa jedinica bitii podjeljena.
Gridsetup
Corel Draw
w ima mogunost rada saa pomonom
m mreom takica (Grid
d) koja moee posluiti zaa navoenje
objekata. O
Ovu mreu podeavamo
p
pomou Grrid setup-a. Dobijamo ga
g biranjem
m iz meni lin
nije Tools /
Options / D
Document / Grid
G ili desnim
m klikom miia po jednom
m linijaru i biranjem
b
Gridd Setup.
Mreu moemo podeavatti pomou
frekven
ncije (Freqquency) illi pomou
meuraazmaka taakka (Spacing)).
Opcijam
ma Horizonttal i Verticall podeavaju
po verrtikali i hoorizontali uestalost ili
razmak
k izmeu ta
taaka. Opcijom Show
grid po
odeava se hoe li se ili
i ne take
vidjeti..
Take se mogu viidjeti kao taake (Show
grid ass dots) ili kaao linije (Sh
how grid as
lines).
Opcijom Snap to grid bira see hoe li se
objektii "lijepiti" uzz take mree.
Takoee, ova opcijja se moe iskljuivati
tokom rada biranjeem u meni lin
niji Layout /
Snap To
T Grid ili Cttrl+Y.
AlatiTo
oolbox
Rekli smo dda je Corel vektorski
v
pro
ogram za crttanje, pa em
mo se upoznaati sa osnovnnim objektim
ma alatimaa
koji se koriste pri izradii crtea.
Naziiv alata
slui:
SelektovanjeobjekataPickTool
Sve kreiran
ne objekte selektujete
s
du
uplim klikom
m na Pick too
ol ili Edit / Select
S
all.
Napomena: Zadnji kreirran objekat je i selektovaan, bez obziraa to Pick too
ol nije aktivaan.
Kada sellektujemo obbjekat primjeeujemo da oivljavamo
o" veliki brojj alata kao i dosta inform
macija na
raznim pprozorima. Mnoge
M
od ovih
o
informaacija moem
mo pronai na
n liniji osoobina (Propeerty Bar),
statusnojj liniji (StatuusBar) ili u otvorenim ddokerima (p
prozori sa deesne strane eekrana ili p
plutajui"
prozori),, zavisno od toga koju op
peraciju trenuutno izvodim
mo i koje alate pri tome kooristimo
Zato selek
ktujemo objekte?
Selektujemoo ih da bi nnaznaili da elimo nadd tim selekto
ovanim objeektom (ili obbjektima) da primjenimo
neku operacciju.
Pomjeranje
eobjekata
Skaliranje((poveavanjjeilismanjiv
vanje)obekaata
Kad je objeekat selektovan (ili objektti selektovanni) oko njegaa postoji osam
m ruica-kvaadratia.
etiri ruice na okoviima slue za skaliranje prroporcionaln
no po X i Y osi.
o
Ostale etirri ruice slue za skaliran
nje samo po X (lijeva i deesna) ili samo
o po Y osi (ggornja i donja).
Ako prilikoom skaliranjaa drite tasterr Shift objeka
kat skalirate u odnosu na njegov
n
centaar.
Dranjem taastera Ctrl prrilikom skaliiranja objekaat poveavatee n-tostruko (2,3,4, ... put
uta).
Rotiranjeiukoenjeob
bjekata
10
Prostoru
unocrtan
njeFreeh
handtool
Crtanje "sllobodnom rukom"
Ovo je alat za crtanje linnija slobodno
om rukom i kkreiranje praavih linija.
Crta
anje slobnom
m rukom - stanemo
s
mieem na mjestoo odakle eliimo zapoeti
liniju
u kliknemo i zadrimo lijevi
l
taster mia
m pritisnuut i pomjeram
mo rukom u
eljeenom pravcuu.
Kreiiranje pravihh linija - kliiknemo mieem na mjestto gdje eliimo poetakk
linijee i kliknemoo na mjesto gdje
g
elimo kraj
k linije.
Ako
o prilikom krreiranja prav
ve linije koristite taster C
Ctrl dobijaette linije podd
uglo
om koji je um
mnoak ugla od 15 stepen
ni (ovaj umnooak moe se
s promjeniti
opcij
ijom Constraain angle). Svaka prava linija imaa dvije prellomne take
(vo
ora) - to su pooetak i kraj linije.
Otvorene izzlomljene linnije dobijamo
o kada poslij
ije nacrtane prve linije, za
z poetak ddruge linije kliknemo
k
naa
prelomnu taaku prve linije, odredim
mo kraj drugge linije, pa tu taku uzzmemo za pooetak tree linije, itd...
Zatvorene izzlomljene linnije dobijamo
o kada se poodudaraju poetak prve i kraj
k zadnje liinije.
Crtan
nje pravih linija
l
Crtannje prave linnije poinjem
mo klikom ((pritsnemo i otpustimo lijevi
l
taster mia) na mjjesto njenogg
poetka, zattim pokaem
mo gde elimo
o da se linijaa zavri i potv
vrdimo pono
ovnim klikom
m na lijevi taaster mia.
Vertiikalne i horizontalne lin
nije dobijam
mo tako to naakon prvog klika
k
pritisneemo i drimo
o taster Ctrll
sve dok druugim klikom ne zavrimo crtanje linijee.
Zadaci:
1. Nacrtajtee vertikalnu, horizontalnu
h
u i kosu linijuu.
2. Nacrtajtee horizontalnuu rafuru.
3. Nacrtajtee iskoenu raafuru.
Izlom
mljena linijaa
Izlom
mljenu liniju crtamo u vie koraka nasstavljanjem pravolinijskih
p
h segmenataa, pri emu moramo
m
voditi raunna da moem
mo nastavljatii samo linijuu koja je seleektovana.
Izlom
mljenu liniju moemo naccrtati i odjednnom tako to
o kliknimo naa mjesto poetka izlomljene linije a
zatim klikneemo brzo dvvaput u taki gde izlomljeena linija men
nja pravac i tako dok ne dodjemo do kraja kad
kliknemo saamo jednom to e oznaiti zavretakk izlomljene linije.
l
Zadatak za vezbu:
U noovom fajlu naacrtajte pauk
kovu mreu ssa slike, selek
ktujte mreu i grupiite jee. Crte snim
mite u Va
folder, pod imenom "Paaukova mreaa".
Uputtstvo za rad :mreu crtatii redosljedom
m
prikazanim naa slikama isp
pod.
11
Kreiranjezzavretkalin
nije,paternaisimbola
Corel Draw
w omoguujee i samostaln
no kreiranje zavretka liinije (strelicee), paterna ((dvobojnog, kolornog ili
bitmapiranoog) i simbolaa. Potrebno jee u meni linij
iji izabrati To
ools / Create i izabrati taa elimo da kreiramo.
k
1
Kreiranje zzavretka linije
Selektujemoo objekat koj
oji elimo za zavretak linnije (strelicu)) i izaberemo
o iz meni liniije Tools/Creeate/Arrow i
na pitanje dda li elimo da
d od selekto
ovanog objekkta kreiramo strelicu odg
govorimo Yees. U Outlinee dialog boxu postoji i nnovokreiranaa strelic
Kreiranje p
paterna
Izaberemo iz meni linijje Tools/Creeate/Pattern i izaberemo da li elimo
o dvobojni ((Two color fill),
f
kolorni
(Full color)), ili bitmapirrani (Bitmap
p) patern i kliiknemo na OK.
O Potom uk
krtenim liniijama koje su
u se pojavile
biramo zonnu od koje eelimo da stvo
orimo paternn i odgovotim
mo potvrdno
o da elimo ppatern od te selektovane
zone. Ostajee jo da pateern imenujem
mo i sauvam
mo. U Pattern
n dialog box-u postoji i naa novi paterrn.
Podeavanjjekonturao
objekta;Outtlinetool
Kliktanj em na Outlin
ne tool otvarraju se sledee podopcije:
odeavanje kontura
k
objekkta;
x dijalog za po
x dijalog za deetaljno podeavanje boje kontura objeekta;
x ukidanje outtline-a objekta;
x dodjeljivanjee debljine ou
utline-a od 00.076 mm (0
0,216 point-aa
ili Hairline outline);
o
x dodjeljivanjee eljene deb
bljine outlinee-a
Osim boje i oblika, kod linije nas intteresuje njenna debljina, vrsta
v
i zavretak.
Jedinica koj
ojom se merii debljina lin
nije zove se point. Na starim
s
tamp
paima ova vvrednost je predstavljala
p
a
debljinu najjtanje linije.
Podrazumevvana debljinna linije jestee Hairline, to znai najjtanja mogua. Kako prii ovoj debljin
ni linije nijee
mogue viddeti njenu ispprekidanost i zavretak, vvrste linija i zavreci su prikazani uppotrebom lin
nija debljinee
2pt.
Najlaki nain za podeavanje osobiina linije jestte upotreba property
p
baraa, na nain prrikazan na sllikama.
12
Vrsta linijee
Zavretak
k linije
D
Debljina linije
Crtanjeprravougaonik
ka,elipsiim
mnogouglo
ova;Rectangle,Elipse, Polygon,B
BasicShapestool
Pravougaonnike, elipse, mnogouglov
ve i osnovnee oblike kreiramo na istti nain - kliiknemo, zad
drimo lijevii
taster mia ppritisnut i puustimo kad eelimo da obj ekat bude go
otov.
Svaki od alaata sadri neekoliko specijjalnih sluaj eva koji se aktiviraju
a
tak
ko da kliknetee na trokut koji
k se nalazi
u desnom uuglu alata. (T
Tako ete izaabrati trokut, elipsu, krunicu, petoug
gao, estougaao, strelicu baner,
b
balon,
ve ta vam
m treba.)
Ako tokom
m kreiranja objekta ko
oristite tasteer Ctrl kreeirate pravillne objekte (kvadrate, krugove i
mnogouglovve).
Ako prilikom kreiranja koristite
k
taster Shift objeekat poinjetee da kreirate iz njegovog centra.
bom i praksoom.
Ovo su dostta kompleksnni alati i njihova puna snaaga se postie samo vjeb
Podeava
anjebojeispunjen
nja;Filltoo
ol
Kliktanj em na kanticcu: Fill tool
otvarajuu se sledee podopcije:
p
x D
Dijalog za podeavanje uniformne
u
booje ispunjenja objekta;
x D
Dijalog za ferlauf (prretapanje booja iz jedne u drugu))
iispunjenje ob
bjekta (Foun
ntain fill);
x D
Dijalog za isspunjenje objjekta dvobojnnim, viebojnim i
bbitmap obrasscem (Pattern
n fill dialog));
x D
Dijalog za isspunjenja objjekta teksturoom (Texturee fill);
x D
Dijalog za Post script isp
punjenje objeekta;
x Z
Za ukidanje ispunjenja objekta;
Napomena: Pomou Intteractive fill tool-a i Propperty bar moete da mijen
njate ispunjen
enje objekta.
Svakaa zatvorena linija sastojii se od kontuure (otuline) i unutranjo
osti (fill). Un
Unutranjost se
s uglavnom
m
popunjava bbojom koristei ponuenu
u paletu bojaa, ali to nije jedini
j
nain na
n koji kontuura moe biti popunjena.
Zatvoorenu konturru moemo popuniti
p
upottrebom razliitih alata
Boja--Uniform filll
Najlaaki nain zaa popunjavan
nje nekog obbjekta bojom
m jeste upotreeba standardnne Corelove palete boja,,
koja se ne nnalazi u standdardnom izbo
oru, moemoo je zadati up
potrebom ovo
og alata.
Sa deesne strane pozora nalazi se kliza kkojim vrimo
o izbor boje, dok se u njeegovom centtralnom deluu
nalazi prikaaz svih njenihh nijansi.
Ako nam nisu doovoljne boje koje su prikkazane na desnoj
d
strani,, a da ne mooramo koristtiti Fill tool,,
dovoljno naam je kliknutti na eljenu boju i zadraati par sekun
ndi ...
13
Otvori nam
m se dodatnni prozori sa nijansam
ma te
boje...
Osim
m "odokativ
vne" metode,, boju moeemo zadati i
brojjano
e:Zoomto
ool
Alatizazzumiranje
Selektujemoo Zomm tooll (lupu) iz po
onude alata i dobijemo prroitrnu ponu
udu alata za zzumiranje
14
Redoslje
edobjekatta
Objekti kojee kreiramo sm
mjetaju se na
n jedan sloj (layer).
Svaki novookreirani ob
bjekat auto
omatski se ssmjeta preko prethodno kreiranoog. Dakle, prvi
p
kreiran
objekat je skkroz pozadi, a poslednji kreiran
k
objekkat je skroz naprijed.
n
Redosljed selektovanogg objekta se mijenja
m
pomoou menija Arrange,
A
opciija Order, koj
oja nudi podo
opcije:
x To Front (postavvlja objekat preko ostalihh),
x To Back (postavvlja objekat iza
i ostalih),
x Forrward One (ppremeta objeekat jedno m
mjesto ispred)),
x Bacck One (prem
meta objekatt jedno mjestto iza),
x In F
Front Of (preemeta objek
kat ispred elj
ljenog objektta),
x Behhind (premeta objekat izza eljenog oobjekta),
x Revverse order (ppravi inverziiju redosljedaa objekta na sloju).
Napomena: Ako se objeekti nigdje ne
n preklapajuu neete prim
metiti koji jee preko kogaa. Tek kada ih
h preklopite
moete da uuoite kako su
s poreani.
Poravnan
njeobjek
kata
Dijalog za pporavnanje objekata
o
dobiija se sa Arraange / Align and Distribu
ute ili klikom
m na dugmence Align, pa
kliktanjem na jeziak Align na Porperty
P
barr-u. Opcije Top, Centeer i Bottom
m slue za horizontalno
h
poravnanje objekata. Oppcije Left, Ceenter i Rightt slue za verrtikalno poraavnanje objekkata.
Poravnanje
edvailivieobjekata
( objekte) poravnamo
p
u odnosu na centar stranee ukljuiem
mo Center of page.
p
Ako elimoo da objekat (ili
Da bi poraavnali objekkat u odnosu
u na ivice sttrane ukljuiiemo Edge of page i pposluiti se opcijama
o
zaa
vertikalno ((top, center, bottom)
b
i horizontalno (lleft, center, right) poravnanje.
15
Grupisan
njeobjeka
ata
Grupisanje najee korristimo da bi smo vie oobjekata trettirali kao jeedan, to nam
m olakava pomjeranje
p
i
kopiranje obbjekata, poraavnavanje (align) objekatta, dodjeljivaanje istog filll-a i outline-aa i drugo.
Kako grup
piemo?
Selektujemoo objekte odd kojih elim
mo da budu grrupa i klikneemo na Arran
nge / Group ili pritisnem
mo Ctrl+G ilii
preko Propperty bar-a dugmence
d
Group.
G
Selekktovanu grup
pu objekata moemo raazgrupisati sa Arrange /
Ungroup ilii Ctrl+U ili preko
p
Propertty bar-a dugm
mence Ungro
oup.
Ureivan
nje(edito
ovanje)lin
nijaivorrova;Shap
petool
Namenjen jje za editovaanje pravih i krivih liniija, i vorov
va objekata nacrtanih ppomou Freeehand toola. Mogunoost transform
macije pomou ovog alataa je ogromnaa.
16
Konverto
ovanjeob
bjektaukrivu
Pravougaonnike, elipse i mnogouglov
ve kreirane R
Rectangle, Elipse ili Poly
ygon toll-om Shape tool-o
om moemo
modifikovaati na dva naina.
Prvim nainom pravoougaonicima moemo zzaobliti uglo
ove, od elip
psi praviti odsjeke i isjeke, odd
mnogougloova praviti zvvijezde.
Meutim, Shape tooll-om gore navedene objekte ne
moemo transformisa
t
ti kao osttale objektee (kreirane
Freehand to
ool-om). Ne moemo nijjednu opciju Shape toola upotrebitii.
Zato je po
otrebno da pravougonikk, elipsu ili mnogougao
konvertujeemo u krivu.
Selektovanii objekat see konvertuje u krivu po
omou menii
linije sa Arrrange/Coveert to curvess ili preko Prroperty bar-aa
ili Ctrl+Q.
Joneto
ooToolba
aru
Isecanjeob
bjekata;Kniffetool(no)
Klikom i zadravanjem
m lijevog tasttera mia naa Freehand tool-u dobijaa se Bezier to
tool koji je namenjen
n
zaa
crtanje pravvih ili krivih linija.
Za razliku ood Freehandd tool-a, Bezier tool kreiira linije tek
k kad kiliko
om lijevim ttasterom miia odredite
prelomnu ttaku za kraaj linije.
17
ArtisticMediaTool(umjetnikopero)
Klikom i zadravanjem lijevog tastera mia na Freehand tool-u dobija se Artistic Media tool.
Pomou ovog alata moemo crtati linije koje su, u stvari, gotovi objekti kojima se moe dodjeliti neki fill i
koji imaju outline. Opcije Artistic Media tool-a moete podeavati na Property bar-u.
DimensionTool(alatzadimenzionisanje)
Klikom i zadravanjem lijevog tastera mia na Freehand tool-u dobija se Dimension Tool.
Na Property bar-u se pojavljuju alati Dimension tool-a za horizontalno, vertikalno i ukoeno
dimenzionisanje objekata, kao i za dimenzionisanje uglova i Callout tool za obeleevanje objekata. Mogue
je i podeavati Mjerne jedinice dimenzionisanja i njihovu vidljivost, broj decimalnih mjesta, itd.
Roll up za dimenzionisanje moete pomou dva brza klika Pick tool-om na neku ve kreiranu dimenziju.
SpiralTool(alatzakreiranjespirala)
Klikom i zadravanjem lijevog tastera mia na Rectangle tool-u dobija se Spiral tool. Opcije za rad sa ovim
alatom se nalaze na Property bar-u. Podeavanje ovog alata moete uraditi i dvoklikom mia na Spiral tool.
GraphPaperTool
Klikom i zadravanjem lijevog tastera mia na Rectangle tool-u dobija se Graph paper tool. Opcije za rad sa
ovim alatom nalaze se na Property bar-u kada je alat aktivan. Podeavanje ovog alata moete uraditi i
dvoklikom mia na Graph paper tool.
DistortionTool(pravljenjepravilnihiskrivljenjaobjekta)
Selektovanom objektu (ili objektima) moemo dodjeliti osobinu (Fill ili Outline) nekog drugog objekta.
Klik miem u meni liniji na Edit / Copy Properties From (ili Ctrl+Shift+A), pa se u dijalog boksu koji se
pojavio izjasnimo koje od osobina elimo da iskopiramo na selektovani objekat, pa klik na objekat od koga
elimo da iskopiramo osobinu (ovaj objekat ne sme biti selektovan).
Osobine moemo kopirati i ako desnim tasterom odnesemo objekat iju osobinu elimo da kopiramo
preko objekta kome elimo da dodjelimo tu osobinu, i potom u meniju koji se pojavio izaberemo koju
osobinu kopiramo.
Zakljuavanje(fiksiranje)objekta
Ponekad je potrebno objekat fiksirati tako da on ne moe da se pomjera, rotira, ukosi, kopira, obrie ili na
bilo koji nain izmjeni.
Jedan, ili vie selektovanih objekata mogu se zakljuati klikom u meni liniji na Arrange / Lock Object.
Kasnije se selektovani objekat moe otkljuati biranjem u meni liniji Arrange / Unlock Object
Svi zakljuani objekti se otkljuavaju sa Arrange / Unlock All Object
18
Poglednaobjekte
Tokom rada u Corel-u ako radi sa veim brojem kompleksnih objekata mogu se javiti periodi ekanja koji
usporavaju va rad. Zato moete izabrati pogled iz meni linije koji e promjeniti samo nain prikaza
objekata na monitoru, ali ne objekte.
Klikom miem na View u meni liniji dobijaje se podopcije:
x Simple Wireframe (Prikazani su samo Outline-ovi objekata)
x Wireframe (Nisu prikazani ni Fill-ovi ni Outline-ovi objekata)
x Draft (Prikazani su Outline-ovi i neki Fill-ovi)
x Normal (Prikazano je sve)
x Enhanced (Daje najbolji kvalitet prikaza)
Duplikatiiklonoviobjekta
Selektovani objekat (ili objekte) moete duplicirati biranjem iz meni linije opcije Edit / Duplicate ili Ctrl+D.
Duplikat se za razliku od obine kopije objekta kada je pravimo opcijama Copy i Paste ne smjeta u
memoriju (Clipboard). Duplicirani objekat se pojavljuje odmah na radnoj povrini.
Na kom mjestu e se duplikat pojaviti u odnosu na original podeavamo na dva naina:
Prvi nain - Na Property bar-u (kada je aktivan Pick tool i kada je sve deselektovano) opcijom Duplicate
Distance.
Drugi nain - izborom u meni liniji Tools / Options (isto je Ctrl+J), Workspace/Edit, opcija Duplicate
placement and nudge. Pozitivne vrednosti postavljaju duplikat gore i desno, a negativne dole i lijevo od
originala.
Selektovani objekat (ili objekte) moemo i klonirati. Cilj kloniranja je da se neke od promjena nad
originalnim (master) objektom odmah primjenjuju i nad klonom. Selektovani objekat se klonira opcijom
Edit / Clone.
Ako se napravi bilo kakva promjena nad klonom, a da to nije uraeno preko originala, klon postaje
samostalan objekat, ali samo za tu osobinu.
Ako, na primjer, selektujemo neki klon i izmjenimo mu fill, on e postati samostalan kada je fill u pitanju, a
za ostale osobine e nastaviti da zavisi od originala. gdje e se zadavanjem naredbe za kloniranje pojaviti
klon u odnosu na original podeava se identino kao za pojavu duplikata. Duplikat klona je klon originala,
jer klon klona ne postoji...
TransformationRollUp
esto je potrebno pomjeriti, rotirati, skalirati, promjeniti veliinu ili ukositi objekat. Sve ovo se moe uraditi
interaktivno na do sada opisane naine.
Meutim, javlja se problem metrike preciznosti ovih operacija.
Na primjer, kako pomjeriti objekat za 12,3 mm ulijevo, ili kako rotirati objekat za 18 stepeni i pritom
izmjestiti mu centar rotacije 7,7 mm na gore i 13,13 mm ulijevo, ili skalirati objekat na 75% prvobitne
veliine, ili ukositi ga 57 stepeni, ili mu zadati dimenzije 150 mm sa 220 mm, itd...
Precizno obavljanje ovih operacija vrimo pomou Transform Roll Up-a. Dobijamo ga kada u meni liniji
izaberemo Arrange / Transformation:
Primjer za vjebu:
Napraviti formular dimenzija 220 (v) sa 150 (h) milimetara. Od lijeve ivice formulara prva vertikalna linija
je udaljena 40 mm, druga od prve 30 mm, trea od druge 10 mm, etvrta od tree 10 mm i tako dalje sve do
desne ivice formulara. Od gornje ivice formulara prva horizontalna linija udaljena je 50 mm, druga od prve
70 mm, trea od druge 10 mm, etvrta od tree 10 mm i tako dalje sve do donje ivice formulara.
19
Poravnananje(ljepljenje)objekatapomoulinijavodiljaguidelines
Objekte moemo pomjerati du linija vodilja.
Postoje tri tipa linija vodilja: horizontalne, vertikalne ili ukoene (slanted). Linije vodilje moemo
postavljati interaktivno pomou Rulera.
Kliknemo na na horizontalni (ili vertikalni) linijar i izvuemo liniju na radnu porvinu.
Interaktivno postavljanje vodilja omoguava brz rad sa postavljanjem, pomjeranjem i brisanjem vodilja, ali
ako je potrebno precizno postavljanje lirrija vodilja koristi se Guidelines Setup.
Dobijamo ga klikom na View /Guidelines setup ili sa dva brza klika po postojeoj vodilji.
Za preciznost prilikom pomjeranja objekata du linija vodilja (ljepljenje) kliknite na View / Snap To
Guidelines.
Ako je ljepljenje ukljueno taka za koju uhvatite objekat, da bi ste ga premjestili, e se lijepiti za linije
posotojee linije vodilje.
Razlikujete li grid i guidelines?
Meusobnonavoenjeobjekata
Pored linija vodilja postoji i mogunost da objekti jedni drugima budu vodii.
Ako ukljuite iz meni linije opciju Layout / Snap to objects Naime prilikom premetanja objekta Pick toolom taka za koju smo uhvatili objekat koji premetamo e se lijepiti za jednu od osam taaka drugog
objekta.
20
Kako ub
baciti jedaan ili vie objekata kao ispun
njenje drugog -Pow
werClip
Pomou Poower clip-a mogue je ubaciti jedaan ili vie objekata
o
kao ispunjenj e drugog i tada jedan
objekat poostaje sadraaj (Contents)) drugog objjekta (Contaainer).
Potrebno jee da selektujeemo objekat (ili objekte) koji e biti sadraj, kliknemo miem
m u meni linij
iji na Effects
/ PowerClipp / Place Inside Containeeri kada se p ojavi velika crna strelicaa kliknemo nna objekat ko
oji elimo daa
bude kontejjner.
bitmapa(obj
bjekt) i krug(k
(kontejner)
bitmapa ub
baena u kruug pomou Power Clipa
Kombino
ovanje,prresjek,sje
eenjeisttapanjeob
bjekata
Kombinova
anje(Combin
ne)
21
Sjeenje(Trim)
Sjeenje selektovanih objekata vrimo klikom miem u meni liniji na Arrange / Shaping / Trim.
U Roll up-u koji se pojavljuje kliknemo na dugmence Trim i potom velikom crnom strelicom kliknemo na
objekat koji elimo da isjeemo. Novonastali objekat moe biti i jedinstvo vie razdvojenih delova. Te
razdvojene delove moemo razdvojiti sa Arrange / Break Apart ili Ctrl K.
Stapanje(Weld)
Stapanje selektovanih objekata vrimo klikom miem u meni liniji na Arrange / Shaping / Weld.
U Roll up-u koji se pojavljuje kliknemo na dugmence Weld To i potom velikom crnom strelicom kliknemo
na objekat iji Fill i Outline elimo za novonastali objekat.
Primjer :Crtanje pomou stapanja objekata
Upotrebom komande Weld nacrtati drvo.
Prvo emo nacrtati kronju spajanjem krugova (slike 1 i 2).
Zatim crtamo stablo spajanjem pravougaonika (slike 3 i 4).
Slika 1
Slika 2
Slika 3
Slika 4
22
Simboli
Corel Draw
w poseduje bogatu bibliotteku simbolaa. To su interresantni i ko
orisni gotovi objekti kojee ne moramo
sami kreiratti.
Symbols Rooll dobijamoo iz Text men
nija, ili klikom
m miem u Property
P
bar--u na ikonicuu, ili Ctrl+Fl1 .
Postoji viee skupova sim
mbola od kojjih je naroitto interesantaan Windings.
eljeni sim
mbol dobijam
mo na radno
oj povrini klikom i zadravanjem
m lijevog tasstera mia na
n simbolu,
odneenjem
m na radnu poovrinu i otputanjem lijeevog tastera mia.
Kreiranjesimbola
Efekti
23
Perspektiva
a
InteractiveEnvelopeTo
ool
KopiranjeE
Envelopailiperspektive
24
InteractiveContureTool
25
Anliziraj i rrealizuj a) i b)
b opcije ilusttrovane ispo d
b))
a)
a
InteractiveExtrudeToo
ol
Ekstrudiranj
nje objekta daaje treu dim
menziju objekktu. Potrebno
o je da selekttujemo objekkat koji elim
mo da
postane troddimenzionalaan, kliknemo
o na Interactiive Extrude Tool.
T
Klikenmo i zadrim
mo lijevi taster mia na
objekat kom
me elimo daa dodamo 3D
D dodatak i oddvuemo, po
otom otpustim
mo lijevi tastter mia. Pojavljuju se
na Propertyy bar-u opcijee za rad sa ov
vim alatom:
Opcije na P
Property bar-uu:
x
poddeavanje tipa transformaacije objekta u trodimenzzioalni objekaat podeavannje dubine
transformaacije;
x
poddeavanje relaativnog polo
oaja teine take; veziv
vanje teine take;
x
izraaavanje poziicije teine take relativvno u odnosu
u na lejnire;
x
izraaavanje poziicije teine take relaticcno u odnosu
u na centar ob
bjekta;
x
rotaacija trodimeenzionalnog objekta;
o
x
ukiddanje rotacijee;
x
bojaa trodimenzionalnog dod
datka;
x
troddimenzionalnno sjeenje iv
vica objekta;;
x
troddimenzionalnno osvetljenje objekta;
Korienjem
m ovog efekkta dobijamo 3D objekat (Extrude Grroup) koji se sastoji od kkontrolnog i 3D
3 dodatka.
Komandom
m Arrange / Separate
S
razd
dvajamo ga nna poetni objekat
o
i 3D dodatak (kojji kasnije razzdvajamo sa
Ungroup).
Efekatsoiv
vaLensRolllup
26
Ako opcija Viewpoint nije ukljuena objekat gledamo kroz soivo odozgo pod uglom od 90 stepeni.
Ugao pogleda kroz soivo na objekat mijenjamo ukljuivanjem ove opcije klikom na Edit i pomjeranjem
znaka X.
Ukljuivanjem opcije Remove Face soivo postaje providno na mjestima gdje gledajui kroz soivo ne
vidimo objekte.
Brighten
Soivo namenjeno za posvetljavanje objekata koji su ispod soiva.
Opcijom Rate mijenja se stepen posetljavanja.
Opcije Frozen, View Point i Remove Face imaju isto znaenje kao kod transparentnog soiva.
Magnify
Soivo moe biti i lupa (Magnify). Potrebno je izaberete opciju Magnify.
Opcijom Amaunt regulie se stepen uveanja, a opcija Frozen i Viewpoint su analogne istim opcijama kod
transparentnih soiva.
Opcije Frozen, Viewpoint i Remove Face analogne su istim opcijama kod transparentnog soiva.
Tinted Grayscale
Ovo soivo mijenja boje objekta koji gledamo kroz soivo u njihove jednobojne (npr. crne ili crvene ili
plave ...) ekvivalente. Boja soiva (opcija Color) postaje najtamnija boja od svih boja objekata koje gledamo
kroz soivo. Sve ostale boje postaju svetlije senke ove boje. Ovim efektom moemo napraviti soivo koje
objekte u boji vidi kao crno-bele ako izaberemo crnu boju. Opcije Frozen, Viewpoint i Remove Face
analogne su istim opcijama kod transparentnog soiva.
Invert
Kroz ovo soivo kada gledamo objekte dobijamo inverzne boje.
Na primjer crna postaje bela, uta postaje plava, zelena roze, itd. Inverzne boje su boje koje se nalaze
suprotno jedna od druge na toku boja (to jest simetrine su u donosu na centar tog toka).
Opcije Frozen, Viewpoint i Remove Face analogne su istim opcijama kod transparentnog soiva.
Fish Eye
Ovim soivom dobijamo efekat pogleda ribljeg oka. Opcijom Rate mijenjamo stepen deformacije pogleda
kroz soivo. Ovaj parametar moe imati vrednost od -1000 do 1000. Opcije Frozen i Viewpoint su identine
kao kod transparentnog soiva.
InteractiveTransparencyTool
Ovaj alat toolbox-a namenjen je za dodjeljivanje transparentnog fountain fill-a. Dovoljno je kliknuti na
objekat, zadrati lijevi taster mia pritisnut, povui u nekom pravcu, pa otpustiti lijevi taster mia. Ovaj fill
se moe ukloniti se sa slektovanog objekta klikom na dugme Remove na Property bar-u. Ovaj fill se moe
sauvati u objektu korienjem dugmeta Freeze.
Writingtools
U Corel Draw-u postoje alati za pisanje (Writing tools) kao u mnogim tekst procesorima. Postoje etiri alata
koje dobijamo odabirom iz meni linije Text / Writing tools.
To su:
Spell check za ispravljanje greaka u spelovanju enegleskog jezika (dobijamo ga i sa Ctrl+F12)
Grammar check za ispravljanje gramatikih greaka u kucanju engleskog jezika
Thesaurus za nalaenje sinonima i izdavanje definicija za pojedine rei engleskog jezika (renik)
Type Assyst za pomo u kucanju kao to je ispravljanje najeih greaka u kucanju na engleskom jeziku,
za ispravljanje poetnog velikog slova u reenici, za ispravku sluajne upotrebe Caps Lock tastera, itd.
Za srpsko govorno podruje korisna je prva pomenuta opcija jer moemo ubaciti mnogo naih rei ili
skraenica.
Type Assyst dobijamo i ako iz meni linije izaberemo Tools / Options i izaberemo opciju Workspace / Text /
Type Asyst.
27
Radsate
ekstom
Corel Draw
w poseduje dvva moda radaa sa tekstom - Artistic tex
xt i Paragrpaah text.
Artistic texxt (umetnikki; ukrasni) koristimo zza krae zap
pise i ako elimo da naad istim izv
vrimo vee
transformaccije.
Paragraph ttext Corel Drraw-a koristimo za due zzapise, odno
osno Corel Draw ima malli tekst proceesor u sebi.
Fill i outlinne, skaliranjee, rotiranje i ostale ranijee pomenute transformacije tekst objeekata vrimo
o kao i kod
objekata grrafike.
Podeavanja objekata teekstualnog tipa (Artistic iili Paragraph
h) radimo pom
mou Properrty bar-a.
Artisticttextukra
asnitekstt
Da bi ste krreirali neki objekat
o
koji je Artistic texxt tipa potreb
bno je da klik
knete miem
m na ikonicu Text Tool-a
u toolbox-uu, kliknete miem
m
na radn
noj povrini na mjestu gd
dje elite da pone ispiss vaeg tekstta i otkucate
ta elite.
Selektovanii tekst moemo naknadn
no editovati aako iz meni linije izaberremo Text / Edit Text ilii pritisnemo
Ctrl+Shift+
+T. Editovanj
nje je mogue i neposreddno na radno
oj povrini ako
a je ukljuena opcija Edit
E text on
screen do kkoje dolazimoo pomou meeni linije sa T
Tools / Optio
ons / jeziak Text.
Formatiranjje teksta radiimo pomou meni linije: Text / Form
mat text ili Ctrrl+T:
Pomou jezzika Font podeavamo
o: font, veliiinu fonta (size), stil (style), poddvuenost (u
underline),
prevuenostt (strikethru), nadvuenost (overscoore), prebaciivanje u vellika slova (U
Uppercase) i poziciju
(placement)).
Pomou jezziaka Spacee i Align pod
deavamo razzmak izmeu
u slova u rei (Characterr), razmak izzmeu rei
(Word), razzmak izmeuu redova pasu
usa (Line) i rravnanje tekssta (Aligmen
nt)
Poravnanje
etekstauzsttazu
28
OstaletransformacijeArtistictexta
Pomou Shape tool-a slova jednog objekta se mogu premetati meusobno nezavisno. Da bi izmjenili fill ili
outline jednog slova ili ga premjestili potrebno je da ga selektujemo. To inimo klikom na kvadrati pored
eljenog slova. Vie slova selektujemo dranjem tastera Shift i kliktanjem na eljena slova. Ako tekst
konvertujemo u krivu slova u objekat moemo transformisati pomou opcija Shape tool-a sa Propery bar-a.
Sutinska razlika izmeu ove dve vrste teksta je u tome to transformacijama (skaliranje, krivljenje, rotacija...)
ukrasnog teksta menjamo i oblik slova, dok transformacijama obinog teksta menjamo samo njegov poloaj i
raspored unutar crtea.
ParagraphTextobinitekst
Paragraph Text Corel Draw-a simulira rad tekst procesora. Paragraph Text objekat kreiramo ovako: iz
Toolbox- a izaberemo ikonicu Text tool-a, na radnoj povrini razvuemo jedan ram eljene veliine i
otkucamo ta elimo.
Editovanje Paragraph text-a
Editovaje Paragraph teksta je isto kao i editovanje Artistic text-a. Selektovani tekst moemo naknadno
editovati ako iz meni linije izaberemo Text / Edit Text ili Ctrl+Shift+T. Editovanje je mogue i neposredno
na radnoj povrini ako je ukljuena opcija Edit text on screen do koje dolazimo pomou meni linije sa Tools
/ Options / jeziak Text.
Formatiranje Paragraph text-a
Formatiranje teksta radimo pomou meni linije: Text / Format text ili Ctrl+T. Za razliku od Artistic text-a
gdje su postojala samo tri jezika Font, Align i Space, ovde postoje i jezici Tabs, Frames and Coloumns i
Effects.
Jeziak Align slui i za uvlaenje pasusa. Pasuse uvlaimo upisujui eljene vrednosti u First line (za
uvlaenje prvog reda), Left (za uvlaenje ostalih redova) i Right (za uvlaenje pasusa u odnosu na desnu
marginu).
Jeziak Space pored ranije pomenutih opcija obuhvata i opcije za umetanje razmaka prije (Before
paragraph) i poslije (After paragraph) paragrafa, kao i opcija dozvole upotrebe hifenacije (Use automatic
hyphenation). Hifenacija je rastavljanje rei. Dugmence Hyphenation Settings je za podeavanje naina
hifenacije.
Jeziak Tabs je za podeavanje tabulatora. S leve strane je dat spisak postojeih tabulatora. Novi tabulator
kreiramo dugmencetom New, postojei briemo dugmencetom Delete, a sve postojee tabulatore briemo
dugmencetom Delete All. Za izmjenu postojeeg tabulatora potrebno je kliknuti u spisak tabulatora na
mjesto gdje elimo da promjenimo neki parametar.
Jeziak Frames and Coloumns je za regulisanje irine rama i podeavanje broja, irine i razmaka izmeu
kolona. Broj kolona reguliemo u opciji Number of columns. U pravougaoniku Column width and gutter
birate koju kolonu setujete (Column #), njenu irinu (Width) i razmak desno od nje do sledee kolone
(Gutter). Ako je ukljuena opcija Equal column width kolone e biti jednakih irina i razmak meu
kolonama bie jednak. Opcijom Vertical justification podeavamo vertikalno ravnanje teksta - da li e tekst
biti uz gornju ivicu rama (Top), donju ivicu rama (Bottom), centar (Center), ili uz gornju i donju ivicu rama
(Full). Ako je ukljuena opcija Maintain current frame width irina rama selektovanog teksta ne moe se
mjenjati, to jest irine kolona i razmaka meu njima mora e da se uklapaju u fiksnu irinu rama. Supotno
tome, ako je ukljuena opcija Automatically adjust frame width irina rama e se prilagoavati irini kolona i
irini razmaka meu njima.
Jeziak Effects je za podeavanje nabrajanja teksta specijalnim simblom (Bullet) ili otpoinjanje pasusa prvi
velikim slovom kao u knjigama i asopisima (Drop cap).
29
Korienjetekstboksova
30
Grafikiitekstuallnistilovi
Ako u raduu esto koriistimo objek
kte odreenihh karakteristtika kao to su font, veeliina slova, ukoenost,
zamaenosst, podvuennost, fill i outline
o
moemo sauvaati ove osob
bine objekta kao stil (teekstualni ili
grafiki) i kkasnije svaki put po potreebi nekom obbjektu dodjelliti ovaj stil.
Kreiranje sstila
Kako od elljenog objekkta kreiramo stil?
Klik
knemo desnim
m tasterom m
mia po objek
ktu
izabeeremo Styless / Save stylee properties.
Poto
om u meniju koji se pojavvio otkucamo
o naziv stila
koji kreiramo i izzjasnimo se kkoje osobinee ovog
objek
kta elimo da ima na stiil.
Postoje dvije osn
novne osobinne fill i outlline (koji se
mogu dijeliti na podosobine)
p
.
Zatim
m kliknemo na OK.
Postoje dva naina za doddjeljivanje sttila objektu..
Prvii nain - kliiknemo desnnim tasterom
m na objekatt
izabeeremo Styless / Apply i kkliknemo naa eljeni stil..
Ako nema eljen
nog stila potrrebno je da kliknemo
k
naa
More styles.
Drugi nain - otvaramo iiz meni lin
nije Tools /
Grap
phic And Teext Styles m
manager ili sa Ctrl+F5..
Ako je objekatt kome eliimo dodjeliiti neki still
selek
ktovan dovo
oljno je dvaa puta brzo kliknuti poo
ikon
nici tog stila.
Stil moemo dod
djeliti objekttu i tako to emo
odneti
ikon
nicu stila iz Styles manageer-a na objek
kat.
Dodjeljivan
nje stila objeektu
Brisanje i p
preimenovan
nje stila
Brisanje i preimenovanjje stila vrim
mo klikom naa trougli koji pokazuje udesno
u
u Stylles manager--u i biranjem
m
opcije Delette ili Renamee.
Editovanjee postojeeg stila
Editovanje postojeeg stila postieemo klikom
m na trougli koji pokaazuje udesnoo u Styles manager-u
m
i
biranjem oppcije Propertiies. Kada izm
mjenimo paraametre koje elimo potreebno je da kliiknemo na OK.
O
31
Layerma
anager
Svi objekti koje kreiram
mo automatsski se smjettaju jedan prreko drugog na radnu poovrinu i to na Layer 1.
Meutim m
mogue je radditi i sa vie Layer-a
L
(slojjeva).
Za rad sa viie slojeva kooristimo Objject managerr.
Dobijamo gga biranjem iz
i meni linijee Tools / Objject Managerr
32
2.
3.
4.
4
i zad
date ime...
5.
Postoji mogun
nost ukljuiivanja ili iskljuivanja
i
a
pojedinih funkcijja na layer-im
ma...
Pa taako moete iskljuiti viddljivost (oko
o) pojedinogg
layerra, printanje,, samo ovdjee morate prip
paziti, jer se
u stvari printa sve, osim oonog gdje je
j ta opcijaa
isklju
uena, te opciju rada (olovka) naa pojedinom
m
layerr-u...
__________
__
33
__
_________
__________________
________
___________
C
Corel
je daleko vie od ovdje prikaazanog, ali nadam
m se da je ovo do
ovoljno za poetakk.
____________________________
_____________________________
______________
_______________
_______________
_
Mirosllav Mihaljiinn