Sunteți pe pagina 1din 12

2 LENO Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008

Padre halo abuzu sexual?


Vítima sira la iha aten brani atu koalia sai
zevonia VIEIRA
Foin lalais ne’e rede feto hala’o kon- ne’e la’o ba oin, hau sente diak tebes ba
feto vítima sira”.

T
Tanba sa vítima abuzu sexual husi Padre
uir observasaun jornalista Kla’ak gresu nasionál feto Timor-Leste. Iha barak maka uza dalan kultura ka mediasaun
deit? Tanba vítima sira tauk Padre, hetan
katak durante ne’e rede feto so
halo deit kampaña kona ba vio- kongresu ne’e rede aprezenta asun- ameasa husi igrea? Tanba Padre sira hane-
san ema lulik ka Maromak iha mundo hodi
lénsia doméstika. Halerik ho-
di hapara violénsia hasoru feto.
Pergunta ba públiku liu-liu feto maluk sira,
tu barak. Oinsá kampaña feto iha nune’e vítima sira tauk halo salah no kontra
Maromak?

edukasaun, ekonomia, saúde, sosiál


Tuir informasaun ne’ebe hato’o husi
oinsá los ho vítima husi abuzu sexual sira?
Sansia Bano katak kazu iresponsabilidade
Feto ma-luk sira ne’ebé hetan abuzu sexual
barak tebes ne’ebe akontese iha Oecusse.
husi Padre sira ne’ebé hanesan Maromak
iha mundu, durante ne’e sarani katólika sira kultura no justisa. Feto maluk sira Iha 37 % kazu iresponsabilidade, 20 % kazu
hatama iha tribunal ona no agora hein pro-
respeita no fiar, to’o agora ema hotu nonok
karik tanba evidénsia la iha ka ta’uk tanba
sarani sira hare padres hanesan ema lulik?
ne’ebé tuir kongresu kontente ho sesu ne’e ba oin maibé to’o agora sedauk iha
kontinuasaun.
Bainhira Jornalista kla’ak dada lia ho di-
retora Rede Feto, Uvalda Maria Alves, kona
planu ne’ebé rede feto sira atu ha- Kazu abuzu sexual ne’ebe vítima sira
sente katak todan no presija tulun atu husu
tulun ba tribunal, barak maka halerik tanba
ba prosesu atu lori kazu abuzu sexual ne’ebe
hetan husi padre sira no iresponsabilidade. la’o. vítima sira nian lian ema la interese no lakohi
prosesa ba justisa. La iha kontinuasaun tan-
Uvalda hateten, “hau
ba vitma barak husi fa-
hanoin kazu violasa-
mília kiak? Se ida ne’e
un sexual ne’e akon-
akontese siknifika katak
tese duni, autór laos
justisa sedau laos no la
husi ema ba-bain
iha balansu.
deit maibé mos in-
Sanseia Bano ba jor-
volve mos Nai Lulik
nalista kla’ak hateten,
sira. Kazu hirak ne’e
“prosesu tribunal atu
akontese iha Oecus-
atende vítima husi abu-
se no mos iha Dili
zu sexual tarde teves.
laran. Difikuldade ba
Sira nia razaun katak
rede maka feto ma-
la iha zuis no prokura-
luk sira lakohi ko’alia
dor ne’ebe hela per-
sai. Se vítima sira la
manente iha Timor Les-
ko’alia sai, ida ne’e
te”.
difikulta organiza-
Violasaun sexual
saun Feto atu bele fó
laos mosu deit iha fa-
asisténsia ba feto
mília maibé iha liur
maluk sira. Oinsá atu
mos akontese. Sekre-
prosesa ba tribunal,
tario Estadu Promosa-
feto maluk sira ten-
un Igualdade, Idelta Ro-
ke sente katak se
drigues ba jornalista
sai vítima tenke fo
kla’ak katak, “razaun
hatene sai”.
barak katak violensia
Justisa ne’e im-
mos mosu iha liur, ida
portante ba ema ho-
ne’e hanean prosesu atu
tu ne’ebe sente ka-
hasae konsensia ba ko-
tak sai vítima ba ku- Beatris Ximenes Martins, Sansia Florensia Paixao Bano, munidade atu hare ba
alkér kazu. kazu abu- Delegasaun rede feto distiru Bobonaro Delegasaun Rede Feto Distritu Oecusse asuntu ida ne’e. Se sira
zu sexual ne’ebe ires-
“Padre sira lor-loron adora Maromak, nia fen maka “Prosesu tribunal atu atende vítima husi abuzu rasik konsidera ida ne’e
ponsabilidade tenke
Maromak. Nia tenke hatudu edukasaun moral didiak ba sexual tarde tebes. Sira nia razaun katak la iha zuis krime grave tenke apre-
fo sai iha justisa. Re-
sarani tomak, labele hatudu fali lalaok ba sarani katólika. no prokurador ne’ebe hela permanente iha Timor zenta keixa”.
prezentante Rede
Se karik iha evidénsia forte tenke lori ba justisa”. Leste” Idelta haforsa liu-
Feto Oecusse, Sansia
tán katak, “tuir komu-
Florensia Paixao Ba-
no, wainhira dada lia ho jornalista kla’ak, iha ida ne’ebe fo oan ba feto no iresponsabi- bele hala’o justisa sosializasaun barak kona nidade nia esperiénsia wainhira aprezenta
kongresu nasionál feto Timor Leste hateten lidade. Difikuldade ne’ebe maka ami hasoru ba violensia doméstika no abuzu sexual mai- keixa, evidénsia la forte. Ida ne’e maka ita
katak, “liu husi kongresu ne’e, ita bele hi’it katak la iha evidénsia ne’ebe forte, presija bé difikuldade ba ami maka depende husi presiza konsilizasaun makas ba komuni-
as liután kona ba prosesu justisa nian tanba mos test DNA hodi bele hetan justisa ba vítima tanba dala ruma vítima sira hatama dade atu oinsa maka bele promove sira nia
prosesu justisa sedauk la’o diak. Kazu abu- sira nia an rasik. Se wainhira vitma sira ne’e ona kazu ka keixa ba tribunal maibé iha koñesimentu katak feto sira bele promove
zu sexual ne’ebe akontese ne’e iresponsa- maka brani hodi hateten sai, ida ne’e sei tempu ida, sira dada fila fali kazu ne’e, tan- sira nia direitu no bele goza sira nia direitu”.
Iha parte ida hasoru difikuldade tanba
bilidade maka barak liu. Iha Oecusse akon- bele prosesa lalais liután ba iha tribuna”. ba sira hanoin bele rezolve tuir nivel kul-
tese kazu iresponsabilidade hanesan padre Sansia Bano realsa liu tan katak, “ita tura ka nivel mediasaun. Se prosesu justisa autor judisial mos limitadu, tribunal distrital

[1] Kla’ak , atrai letores barak tamba barak, kabun moras, nebe mai Dili, sintina Ami joventude iha aldea Laclubar, Soibada
potensial ba edukasaun politik nebe kla’ak arbiru deit. no Natarbora sente kontente tan hetan
labele lakon ho media seluk, neduni, informasaun husi ita boot sira. Iha ne’e ami
sujere. Espaila iha Dili de-pois tun distrik. [3] US provoka world-war, maibe kuidadu hato’o lia menon, katak nudar timor oan
Nutusia anuncius, beasiswa estudante iha !...... sosializmu ala CUBA daet ona nasaun ami hakarak hatene bainhira mak ukun nain Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liu
stranjiru liu-liu Cuba. barak, li-liu karibia no America-latina. sira bele fo sai rejultado krize 2006 no kazu husi nomeru telefone 7363738 (No.foun)
Dezde ‘75 Cuba koinese TL. Kopersaun TL- 11 de fevereiru tan ita hotu hakarak paz ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan
[2] Obrigadu ba governu AMP tamba selu Cuba hahu 2001 wainhira Ex PR Xanana iha nasaun doben ida ne’e. Boot sira ukun (dengan cara) hakerek hanesan ne’e:
osan ba hau nia avo ho hau nia maun hasoru malu ho komandante FIDEL C. iha tiha depois haluhan ona. Ba ita bot sira nia [Lia Menon]_Mensajen..............
petisioner. Hela deit hau nia tiun veteranu Malaysia. 2008 PR horta deklara solidaritas komprinsaun ami hato’o obrigadu wain,
FC ho nia maluk rihun 70. Tetu didiak sira Timor-Leste ba Cuba. (FIN) Lasonar, 7334XXX Bele mos liu husi E-mail:
nia pen-saun para ami kontente hanesan Anonim, 7331XXX klaak_investigativu@yahoo.com ka
sira seluk nia oan. Tamba han marotok klaak.redasaun@gmal.com
Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008 LENO 3
maibé ita labele pre- HALIRI
zudika tanba ita nudár
relizaun Katolika la hare
ho matan no kaer ho li-
man. Maibe se karik Dili
I
akontese duni abuzu
sexual ne’ebe padre si-
ra, tenke prosesa ba jus-
ha nebee de’it, ema ki’ik no ki’ak sira sempre sai ema boot no riku sira
tisa”.
Beatriz hatutan ka- nia “na’an bokur” politik. Iha krizi politik, atu boot ka ki’ik, nia laran,
tak, “Padre sira lor-lo- ema kbiit laek sira nia destinu mak sai “kaidane (petisku, edit.)” ba po-
ron adora Maromak, litik sira nebee hamrook ba poder.
nia fen maka Maro- Ema boot no riku na’in hira mak hetan sorti-aat durante krize politik-
mak. Nia tenke hatudu
militar 2006? Karik sira hetan sorti-aat iha “lalehan”, tanba sira barak mak iha
edukasaun moral didak
ba sarani tomak labele liras atu semo. La’os semo aas, maibe semo lakon. Lalehan ida be iha lian
hatudu fali lalaok ba Indonesia dehan “udara” ne’e. La’os lalehan nebee na’i padre no na’i katekista
sarani katólika. Se ka- sira temi bebeik ne’e.
rik iha evidénsia forte Ko’alia kona ba destinu ema ki’ik no ki’ak sira la’os fasil hanesan avo-feto sira
tenke lori ba justisa”.
uluk ti’i-kabas atu soru tais. Ema kbiit laek sira ne’e dala barak homan sira nia
Rede Feto no ema
hotu hakilar kona ba moris ho aten barani atu simu terus nebee todan liu no pasiensia atu hatutan
Idelta Rodrigues, justisa, tanba ho justisa moris ne’e to’o rohan nebee sira rasik lakon kbiit atu hatutan.
Sekretario Estadu Promosaun Igualdade ita sei hetan lia los, se Karik la iha ema ruma sadik no buat ruma atu sai sasidik ba politika governu
maka salah sei hetan AMP nian, la kle’ur tan, ita hotu, liu-liu ita sira nebee moris no buka moris iha
“razaun barak katak violensia mos mosu iha liur, ida kastigu, se maka los sei
ne’e hanean prosesu atu hasae konsensia ba komunidade sente laran kmaan no sidade Dili, sei fo sasin ba oin sa ema ukun-na’in sira buka atu hases ita nia
atu hare ba asuntu ida ne’e. Se sira rasik konsidera ida hetan vitória. Maibe se maluk negosiante nebee konyesidu ho “roda 3” husi sidade laran.
ne’e krime grave tenke aprezenta keixa”. justisa la’o los, vítima Sira nia resan simples: maluk negosiante roda 3 halo sidade Dili nia furak
sira la bele hetan vitó- lakon. Tan ne’e, ba ukun-na’in AMP, dalam atu lori hikas sidade Dili nia furak mai
ria. mak duni sai negosiante roda 3 husi liuron-ibun sidade Dili.
Bainhira los maka
Ita la hatene los, hanoin sa ida mak mosu iha ukun-na’in sira nia kakutak
mos seidauk funsiona ho normal. Halo kazu vítima sira ne’e hetan vitória, bainhira los
autór husi kazu iresponsabilidade ne’e sei bainhira hanoin atu hafurak sidade Dili. Karik sira hakarak halo Dili sai hanesan
barak maka oras ne’e sei pendenti iha tri-
bunal. Iha kazu barak mos la konsege ha- hetan nia kastigu? Ida ne’e fila fali ba ví- Singapura. Tan ne’e mak ita haree dadaun konstruksaun edifisiu andar 10 iha
tama iha tribunal. tima sira hodi brani hateten sai katak nia Acait (eis-Helo Mister, edit.) la’o maka’as los. Ita mos haree iha jardim Kolmera,
Idelta hateten, “halo analiza tanba sa ma- sai vítima ba abuzu sexual. Justisa mos ten- kaleng taka haleu tiha ona. Tuir buat nebee hakerek iha plaka katak atu harii
ka ita nia feto no labarik feto sira hetan abuzu ke la’o los tanba justisa nia kna’ar maka Parque Mini ka “Taman Mini.”
sexual, buat ne’e ema koalia deit maibe la buka lia los. Ita hein vítima sira sei hetan
Ita husu boot, maski ho fiar nebe mukit tebes, katak maluk negosiante roda 3
aprezenta kazu ho evidensia forte, ida ne’e vitória.
maka problema ne’ebe feto sira enfrenta. sira sei hetan espasu iha fatin 2 ne’e. Karik ida ne’e akontese, ita barak sei
Hau hanoin presija mos rede feto no konsidera buat ne’e nudar milagre.
organizasaun feto ne’- Baibain ka normalmente, atu supermarket ka minimarket, la’os fatin nebee
ebe reprezenta 13 dis- apropiadu ba negosiante roda 3. Mos sei susar atu sai fatin ba fa’an sasan nebe
tritus koalia lolos katak
produtu lokal. Nune’e mos ho Parque Mini. Parke Mini sei sai fatin halimar ba
ida ne’ebe maka fun-
damental los atu bele ema boot no riku sira nia familia, la’os negosiante roda 3 nia familia nebe la iha
aselera. Labele tau buat meius naton atu hetan asesu ba fatin sira ne’e.
ne’e hamutuk depois la Hodi bainhira mak politiku-na’in sira halo sala hasoru ema ki’ik? Istoria la dun
konsege antiji objetivu hakerek. Karik hakerek, ita barak la dun sani. Politiku-na’in sira so halo sala
ne’ebe ita hotu hakarak
hasoru sira nia rival. Sala nebee sira halo mak bainhira lakon poder. Tan halo
hetan”.
Lalaok husi padre sala hasoru de’it sira nia rival politik, sira nunka husu deskulpa, sa tan rekoynese
balun ne’ebe halo abu- sira nia sala.
zu sexual ba feto ma- Bainhira ita barak nonok no haree tuir de’it sa ida mak ita nia ukun-na’in sira
luk balun, ida ne’e ha- halo hasoru ema ki’ik no ki’ak sira, ita hotu tenke prepara-an atu simu realidade
tudu katak padre sira la
loron ida. Realidade nebe sei lori ita atu haree sidade Dili, nudar “cidade dos
tuir ona doutrina ne’ebe
Maromak hanorin. Se nobres.” La’os “cidade dos pobres.”
ida ne’e akontese, fira Se ida ne’e mak objektivu husi politika governu AMP atu hasai negosiante
husi sarani sira la iha roda 3 husi liuron sidade Dili, entaun Dili hahu tama iha prosesu nebe sidade
ona ba padre sira. Ema barak iha mundu enfrenta: gentilizasaun (gentilisation, edit.). Prosesu atu
balun la fiar katak pa-
transforma sidade sai fatin ba ema riku no ema boot nian de’it.
dre sira halao lalaok iha
komunidade nia le’et. Husu boot buat ne’e la los. Se los duni, la sala ida ita bolu politiku sira ne’e
Delegasaun Rede Uvalda Maria Alves, butar-ten.
Feto husi distritu Bobo- Diretora Rede Feto
naro ba jornalista kla’ak
katak, “durante ne’e hau “...Difikuldade ba rede maka feto maluk sira lakohi
Ami husu deskulpa ba sani nain kla’ak hotu iha teritorio
rona issue katak padre ko’alia sai. Se vítima sira la ko’alia sai, ida ne’e difikulta
sira halo abuzu sexual organizasaun Feto atu bele fó asisténsia ba feto maluk tomak tanba kla’ak sai tarde tanba iha problema tekniku.
sira. Oinsá atu prosesa ba tribunal, feto maluk sira - Redasaun
tenke sente katak se sai vítima tenke fo hatene sai”.

Numeru 30/11 September 2008

“...Sofrementu . . 5. Duru foto: ze’sopol


6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)
ne’ebe akontese REDASAUN KLA’AK 7. Banati & Illas Nain: Zeloy.
Responsavel Jornál Semanal kla’ak : 8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES
Kolektiva 9. Lian Maus : anita Marquez, nico Zecoro SANTOS
mundu, labele 1. Responsavel Jeral: nuno RODRIGUEZ 10.Karikatura : bayu, zecoro,
2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA 11 Habelar : noolok CARMO, basilio
kompriende didiak, 3. Manu Ain : maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinha
XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ,
12.Fafahek : noolok CARMO

deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nico Pintor logo : Alit Ambara
kuandu sira be terus zecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS, Resposavel online: atero
danu FREITAS, gerson abel GEMCY, memia FERNANDES
Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,
ne’e maka labarik 4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,
celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,
Dili Timor-Leste
Email: klaak.redasaun@gmail.com
efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI,
inosente sira” ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ
Númeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain
- Albert Camus (Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &
Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar
(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)
4 LENO Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008

:
Timor- Leste
mosu tanba
FRETILIN
Loron 11 Septembru 1974, loron
importante ba Fretilin. ASDT trans-
forma-an sai Fretilin. Objetivu ASDT
transforma-an tanba iha mehi ida
katak luta kontra kolo-nialismu
tenki hamutuk hodi liber-ta povu
husi nakukun laran.

I
ha tempu kolonializmu, Timor-Leste la halo buat hotu.
luta atu ukun rasik an la fasil. Povu Fretilin sei luta hodi
foto montajen
Maubere hasoru susar no terus kontra sira. Sira de-
barak. Maibe rezultadu husi ne’e han Fretilin ne’e so-sialista no revolusionáriu.
ohin loron Timor-Leste bele ukun an. Tempu agora tenke revolusionáriu signifika ne’ebe uluk lakohi Timor ukun an, ohin loron Taur Matan Ruak, no Xanana Gusmao.
Iha loron 11/9/08 semana ida resin liuba, hili paz. Revolu-sionáriu tenke tau iha sira nia oan no bei oan sei daet ba malu. Fretilin hateten katak rekonyese nafatin
Fretilin selebra loron historiku ASDT/FRE- eskritóriu. Revolu-sionariu tenke transforma “Iha tempu Portugues dehan katak moras sira nia luta no sei respeita ida ne’e.
TILIN, ba dala 34 iha Comite Central FRE- situasaun polítika, sosiál no akademika,” ne’e mai husi avón sira. Ne’e duni haka’as Ba Xanana Gusmao, Alkatiri hateten, “Fre-
TILIN, Fatuhada Dili. tenik Sekretariu Je-ral Fretilin ne’e. hodi ba hasai tiha moras at ne’e,” tenik nia. tilin rekonyese nia luta nudar komandante
Sekretario Jeral Fretilin, Mari Alkatiri ho Mari Alkatiri hatutan liu tan katak Timor- Selebrasaun loron ASDT/Fretilin ba dala da luta. “Ninia istória Fretilin la nega. Agora
espiritu boot hato’o ba militantes no sim- Leste moris ho Fretilin, Timor-Leste iha tanba 34, Partidu Fretilin mos la haluha fo reko- AMP maka nega istória,” afirma Mari Alkatiri.
patizantes partidu Fretilin atu hanoin nafa- Fretilin. Uluk iha Timor-Portugues, Timor nyesementu ba rezisténsia sira ne’ebe maka Maibe koalia konaba ezistensia governu
tin maluk sira nia luta. “Tanba sira hakat Ingles no Timor Malayu. Tan Fretilin, maka uluk luta ba rai ida ne’e. Balun mate ona no AMP, Mari deklara ba publiku katak Fretilin
ho sakrifisiu boot hodi luta maka’as ba rai ohin loron Timor-Leste iha,” afirma Mari. balun sei moris to’o ohin loron. rekonyese governu ida ne’ebe Xanana Gus-
ida ne’e,” esplika Mari Alkatiri iha ninia dis- Iha tempu hanesan, Prezidente Partidu Naran sira ne’ebe maka simu sertifika- mao lidera ne’e nudár governu inkonstitu-
kursu. ASDT, Francisco Xavier do Amaral ne’ebe du rekonyesimentu maka hanesan Francisco sional, de fakto no ilegál.
Iha oportunidade ne’e eiz Premeiru Mi- partisipa mos iha seremonia ne’e hateten Xavier do Amaral nudár fundador ASDT/Fre- “Krizi 2006 diak ba Fretilin tanba bele
nistru, i Governu Konstituisional ne’e ha- ba militantes no simpatizantes Fretilin katak tilin. Rekonyesementu seluk maka entrega hader no hamriik hodi hateke ba kotuk no
tutan tan katak ohin loron Timor oan hotu bainhira Portugal komesa husik Timor-Leste ba eiz komandantes da rezisténsia hanesan oin. Marsa da paz sei halao. Fretilin sei la
la la tauk ona. “Iha 2006, ma balun haruka iha tinan 1974, Timor-Leste sente ona atu Alarico Fernandes, Bieki Sahe, David Alex, halo violénsia. Se iha violénsia, hau sei re-
oho ita nia maluk no sunu ita nia uma. Sira haka’as hodi hetan liberdade no demo- Guido Soares, Hermenegildo Alves, Jose da zigna an,” tenik Mari Alkatiri antes atu ra-
hakarak atu hatama ita hotu ba kadeia. krasia. “Iha tempu ne’eba mosu partidu oin- Silva, Lere Anan Timor, Mahunu Karatayana, mata ninia diskursus ba militantes no sim-
Maibe sira laiha faktus hodi hatama ita iha oin. Balun hakarak sadere ba Portugal Mau Lear, Nicolau Lobato, Nino Conis patizante partidu Fretilin.
kadeia. Agora ita hatudu ba sira tanba ita nafatin to’o mate. Balun ha-karak mate iha Santana, Ponciano Ribeiro, Rogerio Lobato,
la hanesan ho sira. Ne’e hatudu momos katak bandeira merah putih,”
istoria ita la nega. Wainhira ita le’e sertifi- esplika Prezidente ASDT
kadu rekonyesementu dekretu lei, ita hare ne’e.
Xanana nia naran mos iha. Ne’e hatudu mo- Konaba partidu historiku
mos katak Fretilin hatene saida maka istoria Fretilin, Xavier haforsa liu tán
no istoria ne’ebe los,” hatutan Mari Alkatiri. katak tan Fretilin ohin ita ukun
Hateke ba kotuk iha tinan 1974, iha tem- an. “Ema sira ne’ebe uluk ini-
pu ne’eba juventude barak maka fo nia an migu Fretilin, agora buras iha
hodi luta hasoru kolonializmu. Juventude ita nia le’et. Ne’e duni hau hu-
haka’as an hodi bele liberta rai ida. su povu Maubere tenke neon
Konaba ezistensia juventude sira nian moris, tilun mos. Povu Mau-
iha tempu rezistensia, Mari realsa tan katak bere keta dukur tanba ini-
joven barak maka luta hasoru inimigu. Iha migu sei barak iha ita nia
tinan 24 nia laran, joven luta hodi liberta le’et,” dehan nia.
povu. Luta kontra inimigu iha tempu ne’ebá Ohin loron Timor-Leste
forte liu. “Wainhira kolonializmu Portugues ukun an ona no livre husi ko-
monu ho kondisaun estragus iha Portugal, lonializmu. “Maibé povu Mau-
tempu ne’eba ami hari’i Asosiasaun Sosial bere seidauk livre. Povu Mau-
Demokrata Timor. Ami hanoin katak dalan bere sei ai leba nafatin. Sei
independénsia badak ona. Tanba kolonializ- lori modo tahan husi Mau-
mu Portugues la iha ona. Maibe derrepente besse no Aileu to’o mai Dili.
deit informasaun komesa mosu iha povu Ne’e hatudu katak povu sei-
nia le’et katak inimigu atu komesa tama dauk muda, povu sei mukit
iha Timor-Leste. Iha tempu ne’eba, ami ha- nafatin,” observa Prezidente
noin ona presiza halibur povu tomak uni- ASDT konaba situasaun sosial
dade hodi halao rezisténsia,” dehan nia. iha rai laran.
Konaba unidade nasional, Mari Alkatiri realsta Ho situasaun aktual ne’ebe
tan katak, laos Xanana maka lori nia idea akontese iha Timor-Leste, Eiz
unidade nasionál mai. “Unidade nasionál laos Primeiru Prezidente RDTL,
mai husi nia. Xanana ita tenke rekonyese tan- Francisco Xavier do Amaral Prezidente ASDT, Francisco Xavier (karuk) kaer liman ho Embaxador Cuba, Ramon Hernandez (Kuana)
ba primeiru vitória. Maibe sira dehan Fretilin ne’e hateten katak ema sira iha loron komemorasaun ASDT/FRETILIN 11 Setembru 2008 iha Cede FRETILIN, Comoro. Hamrik iha
klaran Prezidente FRETILIN Lu Olo no fila kotuk, Sekjer FRETILIN, Mari Alkatiri.
Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008 LENO 5
6 LENO Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008

ASDT muda an ba Fretilin luta ba Ukun rasik An


Francisco Xavier do Amaral:

“Hau Ne’e Ema Fretilin”


Assosiasaun Sosial Demokrata Timorense (ASDT) iha loron 11 Stembru 1975
muda naran ba fali Frente Revolusioaria de Timor Leste Indepedenti (Fretilin) ho
hanoin ida atu tau hamutuk Timor oan sira ba objetivu ukun rasik an. Atu hatene liu
tan, oinsa Prezidente ASDT, Francisco Xavier do Amaral ninia ideias no objetivu
konaba transformasaun ASDT ba Fretilin nian ne’e. Jornalista kla’ak, Danu Freitas
dada lia ho Proklamador RDTL Francisco Xavier do amaral.

Ita boot bele esplika razaun ita tau ideia hamutuk hodi infrenta duni revolusionaria mas sira ha-
transforma ASDT ba Fretilin? situasaun politika iha ita nia rai karak atu tau deit naran ida
Ideia hodi transforma ASDT ba laran para ita bele hetan ukun ra- FRELIMO naran Re-
FRETILIN ne’e ideia hau nian. Tan- sik an. Tanba iha mos Timor oan volusionariu Mo-
ba iha momentu ne’e ba, hau mos balu mak la-kohi ita ukun rasik an. zambique ni-
sempre dezafia governu Portugues Alende ne’e nasaun viziñu sira mos an. Mas hau
atu realiza referendum ida. Hau iha am-bisaun boot mai ita nia rai. dehan ne’e la-
mos pronto para luta kontra par- Sira mai duni i sira lori duni ideia bele. Ita Ti-
tidu sira ne’e be lakohi ukun rasik ko-munista. Maibe iha momentu mor-Leste ti-
an. Hau nia laran komesa ha-noin neba hau la simu nein ida tanba ha halo nusa
ona tanba komesa mosu tan par- sira koalia ki’ik bo’ot hakarak re- ba fali FRE-
tido ki’ik. Se ita husik partido sira volusaun ka halo frente revolusio- LIMO. Entaun
ne’e barak, aban bain rua Timor naria. ami tau fali
ne’e sei fahe ba pedasuk no de- Revolosinaria tuir hau nia ha- naran FRE-
pois ita nunka bele hetan paz no noin katak ita nia khas ita nian ne’e TILIN katak
dame. Tanba ida hakarak ba oin, la bele lori fali revolusionaria husi (Frente Revolusionaria Timor-Leste mu doutrina Marxista-Leninista duni hau hateten ba sira ita tenki
ida seluk hakarak ba kotuk. Ida Cina ga Amerika latina. Ne’e hau Indepedente). Mas hau dehan ba ninia. Tanba ida ne’e mak sira la- hatudu ba Indonezia katak FRE-
seluk fali hakarak ba los no karuk, kontra teb-tebes. Hau dehan ba sira labele uja doutrina komunista kohi simu hau. TILIN laos iha deit ai laran maibe
buat sira ne’e hau hanoin halo nusa Sira: Vicente Reis, Antoninho Car- tanba ba ita komunista la iha fatin. Sira inventa ba inventa mai iha mos sidade laran. Entun ami
para partido sira ne’e tau hamutuk varinho, Cesar Maulaca, ho sira entaun hau iha ideias ida hateten halo enkontru ida i hau hateten
sai partido úniku halo tuir Mao Tze seluk tan hau bolu sira dehan ha- Entaun naton ASDT trans-
ba sira funu agora makas. Naton ba sira katak populasaun diak liu
Tung (Cina) katak iha deit partido nesan ne’e ita boot sira koalia kona- forma ba FRETILIN la uja dou-
neba ne’e forsa Indonesia kuaze ita haruka tun ba rende hodi fila
ida hodi halo revolusaun hasoru ba sistema komunista. Ne’e bele trina komunista?
domina hotu ona Timor. Ami iha ba Sidade atu nune’e sira bele moris
inimigo. Hau nia ideia ne’e sira hotu mais ida kona ba revolusaun ko- Iha. Ida ka rua mak iha ideia
ai laran iha deit ona grupu kiik hodi nune’e bele suporta ita husi
iha CCF simu hodi ami iha loron 11 munista ne’e ida ne’ebe los. Imi ne’e mas ideia ne’e ami debate
oan ida. Ne’e duni hau dehan ba Sidade halo funu hasoru inimigu.
Setembru 1975 (1974- red ) trans- koalia barak kona ba Che Guevara tiha iha Comite Central antes hau
sira agora ita tenki hanoin ideia Ita nia ema oituan. inimigu mai
forma ASDT ba Fretilin. mas nia ne’e mosu mai ikus liu iha admite atu transforma ASDT ba
foun ida. Ita labele auguenta ho barak. Tanba iha momentu ne’eba
Amerika Latina hanesan iha Cuba, Fretilin. Mas sira balu uja nafatin.
populasaun iha ai-laran hodi dada Timor la to’o 5000.000.
Oinsa ho Timor oan ne’ebe Argentina, Nicaragua. Entaun sira Ho buat sira ne’e nudar fator hodi
populasaun ba iha fatin ida ba
estuda iha Portugal tanba iha dehan ami kaer ba marxista. Enta- provoka ami fahe malu iha Fretilin Saida mak ita senti, wain-
fatin seluk. Inimigu mos duni sira
tempu ne’eba sira mos involve un hau dehan saida mak marxista laran ho ida ne’e mak sira nuntut hira ASDT/Fretilin hamutuk
tun sae. Populasaun sira la aguen-
ba prosesu transforma ASDT sira la hatene, sira mai hakarak hau ba kadeia. fali?
ta ona tanba sira balu moras ona.
ba Fretilin. tau ideia ne’e tanba sira rona ba Hau ne’e ema Fretilin. Ema ba-
Ita bele esplika razaun sai- Ferik-katuas lao ladiak ona no ba-
Ida ne’e los duni. Maibe laos sira barak ideia sira ne’e iha liur neba. rak mak oras ne’e sei tauk Fretilin
da mak ita ses an husi Fretilin lu mos isin rua, labarik ki’ik oan
mak sai determinante hodi trans- Hau dehan ba sira ita hakarak tanba ideia revolusionaria. Fretilin
iha tempo neba? sira mos infrenta saude ne’e duni
forma ASDT ba Fretilin. Iha tempu revolusaun tenki uja ita nian. La oan sira komesa hamutuk fali ona.
Hau laos ses an. Ses an ne’e sira mate barak. Hau hateten ba
ne’e ami funda tiha iha ne’e sira bele lori ema nian mai kahur ho Mas hau dehan agora ne’e ita atu
antes ka foin dau-dauk funu ne’e sira se ita nafatin halo hanesan
mos funda iha Portugal. Naran Par- ita nia doutrina. halo fali revolusaun ida ba Paz. Ita
hotu tiha. Iha funu laran ne’e sira ne’e, ita sei lakon funu. Ita mak
tido pro Indepedencia Timor Orien- halo revolusaun ba domin. Buat
mak ses husi hau, laos hau mak sei halo lakon ita nia an rasik. Ne’e
tal. Entaun hau haruka Nicolao Lo- Naton hari Partido Fretilin ne’ebe liu, husik nia liu ona. Keta
ses husi sira. Sira mak duni sai duni ita tenki salva povu. Tanba In-
bato hodi hateten ba sira se haka- ne’e ho doutrina ida ne’ebe? ba ke’e bei-beik. Se ita ba ke’e
hau, sira mak labele hare hau iha donezia iha liur lansa ona kampa-
rak koalia independencia, diak liu Komu ami hakarak revolusuio- bei-beik mak ita hirus malu. Ita
Fretilin nia laran, tanba hau la si- nha katak Fretilin laiha ona. Ne’e
mai Timor ita hamutuk para oinsa naria entaun momentu ne’e uja nunka mais hotu. Mas oinsa ita
hamutuk para hari nasaun ida
ne’e.
Hau husu se aban bain rua AS-
DT/Fretilin manan karik, kaer ukun
ho didiak. Se hau sei moris, hau hu-
su ba Fretilin hasai tiha vilolencia.
Ita tenki servisu hamutuk ho Igreja
Katolika no konfisoens Relijiosa si-
ra seluk. Importante mak oinsa buka
halo povu ne’e la bele terus tan. Tan-
ba rai ne’e molok to’o hetan nia ukun
rasik an, ran barak mak fakar ona
no ruin barak mak naklekar ona.

Ita iha mensajen ba kome-


morasaun loron Transferensia
ASDT ba FRETILIN ba XXXIV;
liliu ba lideransa ASDT/Fretilin
agora ho situasaun politika ohin
loron nian?
Hau nia mensajen mak ne’e, li-
deransa Fretilin tenki metin nafa-
tin hanesan Fretilin ho espiritu luta
ne’ebe Fretilin uluk iha. Maibe la
bele lori ideia mai husi liur mai
haburas fali Timor. Ida ne’e sei la
buras. Tanba Timor ne’e antes Por-
tugues tama iha tinan 1512 iha
Timor ne’e iha ona nia kultura ra-
sik. Povu koiñese ona saida mak
Maromak hodi halo estilu tuir rai
Prezidente ASDT, Francisco Xavier do Amaral simu sertifikadu rekoñesimentu nudar leader da Rezistensia Nasional periodu 1975-1977 husi FRETILIN iha sede ne’e nian. Ne’ebe ita tenki uza ide-
Comite Central FRETILIN (CCF), Comoro, Dili, iha loron 11 Setembru 2008 loron nebe ASDT transforma ba FRETILIN iha tinan 1974 (foto Inset: Sertifikadu) ia ou saida mak ita nian rasik.
Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008 TASIBALUN 7

Jornalista Lakon Direitu Iha Rusia


manifestasaun, konsege hetan atua-
saun husi polisia sira.
OSCE Kondena governu

J
Organizasaun Kooperativa no
Seguransa Europeia OSCE halo asa-
ornalista nain rua ne’e, ema Loron rua depois jornalista Ingusetia Magomed Yevloyev, ema oho mate nauk deit, un protesta ba Yevloyev ninia mate.
hatene katak sira jornalista No halo komparasaun ho akontesi-
ne’ebe independente. Ma-
iha republika parte Dagestan, viziñu Ingusetia, jornalista nain ida seluk mos mate tanba mentu ne’ebe governu konsege oho
gomed Alishayev jornalista bala musan tama borus tiha ninia isin no mate fatin. Tersa-feira (02/09/08) kalan liu jornalista Rusia, Anna Politkovs-kaya,
iha tinan tolu liu ba. Organizasaun
ne’ebe servisu ba estasaun ba, ema naun kuñesidu tiru kareta ne’ebe Abdullah Alishayev sae hela iha Makhatshkala.
televizaun Dagestan no sai nu’udar Jornalista San Fronteirs dúvidas,
lokutor iha programa konaba mu-
Alishayev mate iha Kuarta-feira iha Hospital tanba hetan kanek todan. katak jornalista Rusianu sei lakon sira
sulmanu sira. Nia fo sai duni konaba nia direitu ida-idak. Elsa Vidal, vise
ida. Nia rasik mos tau nia aan nu’udar mate tanba kareta mak baku-fila. Mai- ema husi parte militar sira kaer tiha Jornalista San Fronteirs iha Rusia ha-
perigu husi movimentu fundamen-
ema kritika-dor ba grupu musulmanu be tuir sasin nain seluk fo estetmentu Yevloyev no mos lori ba iha kareta ree katak métodu ezekusaun ba
tali Wahabi, ne’ebe iha tinan 1990
ekstremista sira maibe mos ba vio- ne’ebe iha diferente ho estetmentu laran. Liu tiha loron hirak ona, Yev- ema ne’ebe la liu husi dalan legal
nia laran ne’ebe mos hetan apoia
lasaun ba direitus humanus ne’ebe governu nian. Yevloyev sae aviaun loyev, mate tanba kilat musan tama komesa akontese ona ba jornalista
maka’as iha reziaun Kaukasus. Diak
mak halo husi governu atu kombate husi Moskow ba Nazranm kapital In- borus tiha ninia ulun-fatuk, depois sira.
iha Dagestan no mos iha republika
no hatun grupu rebeldes sira. Fulan gusetia iha Dominggu liu ba. Nia tu- mak ba hatun iha odan matan hos- “ Ida ne’e sai ona problema du-
viziñu Ingusetia, ikus-ikus ne’e kon-
rua liu ba Yevloyev halo asaun ne’e- ur iha klase bisnis nian, tuur besik pital rejional nian. Tuir ajente militar rante iha tinan hirak nia laran iha
flitu mosu entre grupu rebeldes eks-
be iha relasaun ho governu rasik ne’e- kadeira presiden Ingusetia, no eiz estadu nian katak, kanek ne’ebe mak Rusia. Ida ne’e iha relasaun ho imu-
tremista no ajente intel pro-Moskow.
be mak hakarak taka ninia site. ajente FSB Jendral Murat Zhazikov. Yev-loyev hetan tanba kauza husi nidade. Iha Di Rusia, ema ne’ebe oho
Turi governu Dagestan, ne’ebe
“Atitude governu lokal ne’ebe mak Iha ninia site laran, Yevloyev halo tuku malu ne’ebe hateten katak Yev- jornalista, bele hases-an husi lei, tan-
konfesa katak sei halo investigasaun
fo suporta ba ema sira ne’ebe mak kampanya kontra Presidente Murat loyev tenta atu hadau kilat automa- ba nia iha imunidade,“ katak Elsa
kontinua, konaba Alishayev ninia ma-
buka verdade no justisa ba fali dalan Sábadu liu ba nia rasik tau avizu ida tika ajente militar sira nian. De-pois Vidal
te no ninia kauza rasik husi akontesi-
ekstremizmu, rebeldens ne’ebe ho ba presidente Rusia, Dimitri Med- de ida ne’e, Yevloyev mate iha me- Presidente Ingusetia, Murat Zha-
mentu ida ne’e. Maibe organizasaun
kilat. Maske site ne’e rasik taka tiha vedev atu fo deminsaun ba Zhazi- za operasaun nian. zikov deklara katak Yevloyev mate ha-
hirak ne’ebe mak luta ba direitus hu-
ona, maibe site bar-barak mak sei kov. Nia rasik mos tau númeru tele- Depois hakoi tiha Yevloyev se- nesan trajédia ida ne’ebe presiza iha
manus deklara sai tiha ona katak Ali-
mosu ne’ebe mak ekstrim liu hodi fone presidente nian inklui orariu ser- gunda-feira liu ba, grupu manifes- investigasaun espesifiku atu nune’e
shayev ninia mate tanba ema oho
troka fali site ne’ebe mak eziste tiha visu prezidente nian. tantes sira lao ba iha kampu, sentru hatene ninia kauza ne’e loloos. Tanba
nia.
ona, “esplika Magomed Yevloyev Kaer Tiha no Lori Lakon Nazran nian. Iha tempu kalan, iha saida mak Yevloyev mate.
Dezastre? Jornalista ne’ebe mate ne’ebe kampu ne’ebe hanesan, sira buka
Depois to’o tiha iha Nazran, Zha-
Jornalista no mos fundador site nu’udar hakerek nain ba internet Ma- puasa. Polisia ne’ebe asisti serimonia (Foti husi www.ranesi.nl). Hake-
sikov, nu’udar ema ida ne’ebe mak
ingushetia.ru, Magomed Yevloyev gomed Yevloyev hateten katak tuir ne’e rezeita atu halo atuasaun. Tersa- rek nain Margreet Strijbosch
tuun ba dahuluk husi aviaun laran.
koñesidu nu’udar ema independente estetmentu governu nian Ingusetia feira (02/09) liu ba, sira ne’ebe halo
Iha aeroportu, sasin nain haree katak

Tailándia: Saida maka iha


hasoru “funu kontra droga”. dade ida atu hetan fali pozisaun.
Iha tinan 2003, ema na’in 2500 PAD komesa organiza hodi inklui
maka hetan ezekusaun extra-judisiál ema riku boboot sira iha Tailándia.

demonstrasaun nia kotuk?*


(oho mate ilegálmente). Ema sira Sira fó kedan apoiu ba ajitasaun
ne’e, barak liu maka laiha ligasaun kontra Shinawatra nia governu –
ho merkadu droga nian, tuir relató- hodi hotu ho demonstrasaun boot
riu ida iha revista Nation iha fulan iha tinan 2006 laran.
Novembru tinan 2007. Enkuantu sira ko’alia dehan sira
Partidu TRT estabelese iha ti- ransa, kobertura ba asesu ba trata-

I
Tim Dobson Governu ne’e mós hala’o supre- hakarak hapara korrupsaun no “harii
nan 1998 hafoin krize monetáriu iha mentu saúde sa’e hosi 76% ba 96%, saun brutál iha Pattini, área ida ho fali demokrasia”, sira nia intensaun
ha loron 2 fulan Setembru, Ázia, ho kompromisu ba asesu uni- enkuantu asesu universál ba ai-
maioria populasaun Islám, ne’ebé loloos maka atu hamonu governu
Primeiru Ministru Samak versál ba saúde, moratóriu ida ho moruk anti-retrovirál HIV nian mós
luta maka’as atu hetan liberdade ne’ebé eleitu ho demokrasia liu hosi
Sundaravej deklara estadu tinan tolu ba agrikultór sira no fundu hato’o. kulturál ho relijiaun. Insidente ne’e- meiu la’ós demokrátiku no fó fila fali
de emerjénsia hodi responde dezenvolvimentu micro credit ho Thai Governu mós fasilita dezenvolvi- bé piór liu maka mosu iha sidade podér ba monarkia.
ba krize polítika ne’ebé mosu Baht (osan Tailándia nian) ba aldeia mentu ba micro-credit ne’ebé popu- ida naran Tak Bai, ne’ebé militár sira Demonstrasaun ne’ebé PAD
tanba demonstrasaun hasoru go- hotu-hotu. lasaun iha aldeia ida rasik mak ma- kaer ema atus resin iha demons- lider iha 2006 iha slogan naran: “Ami
vernu organiza hosi organizasaun Partidu ne’e inklui mós Shinawa- neja hodi fó kredit ho funan-ki’ik ba trasaun ida. sei luta ba Liurai”. Depois de PAD
People’s Alliance for Democracy ka tra, bilionáriu ida, maibé iha mós li- projetu agrikultura nian, hasa’e tan
Ema sira ne’e tula sa’e malu de’it ajuda hamosu tiha krize polítika ne’e,
PAD (Aliansa Populár ba Demokra- der-boot balu hosi movimentu estu- osan ba fundu dezenvolvimentu ko-
iha kamioneta laran to’o ema na’in forsa ne’ebé leál ba monarkia iha
sia). Demonstrasaun ne’e ezije Sun- dante nian hosi dékada 1970, ne’ebé munitária, no mós harii infraestru- 6 sa’e malu dala ida. Ema na’in 78 militár laran halo golpe de estadu
daravej atu rezigna. halo parte mós iha Partidu Komu- tura ba área rurál sira. maka mate tanba iis-kotu. iha loron 19 fulan Setembru 2006,
Sundaravej, ne’ebé eleitu iha fu- nista Tailándia no luta hotu ba de- Tuir relatóriu hosi Banco Mundiál Shinawatra defende asaun hosi enkuantu Shinawatra iha hela New
lan Janeiru nu’udár lider People’s mokrasia. iha tinan 2005, taxa pobreza iha forsa militár nian ne’e hodi alega katak York.
Power Party (Partidu Podér Povu Kompromisu TRT nian populár nasaun ne’e tomak tun hosi 21.3% ema sira ne’e mate “tanba sira fraku Golpista sira bolu sira nia an “Kon-
nian) ka PPP, rejeita ezijénsia ne’e loos ho maioria populasaun rurál ba 11.3% iha tinan 5 nia laran, en- uluk tiha ona hafoin hala’o jejún du- sellu ba reforma demokrátiku kons-
hodi deklara, “Ha’u sei la rezigna an (hela iha foho ka dook hosi sidade), kuantu seksaun ne’ebé kiak liu iha
rante Ramadaun”. titusionál monarkia nia okos”. Gabi-
atu responde ba ameasa sira ne’e. ne’ebé forma 70% hosi totál po- Tailándia, iha parte nordoeste, hetan
Deskontente hasoru abuzu sira nete, parlamentu ho tribunál konsti-
Ha’u sei la disove Parlamentu. Ha’u pulasaun, no mós operáriu sira, ne’e- sira nia rendimentu médiu sa’e 40%. ne’e, no mós hasoru programa polí- tusionál dissolve hotu no eleisaun adia
sei hasoru Liurai ohin atu hato’o ba bé laiha liu asesu ba servisu saúde Korrupsaun polítika tun duni no tika neo-liberál nian – inklui asina akor- tiha.
nia saida maka la’o daudauk.” nian. iha eleisaun tinan 2005 nian, involve du merkadu-livre ho Austrália ho Es- Loron rua liu tiha golpe ne’e, liu-
PAD, hamutuk ho seksaun boot Iha eleisaun jerál tinan 2001, eleitór barak liu iha istória eleitorál tadus Unidus – halo movimentu de- rai fó ninia aprovasaun. PAD, ne’ebé
ida hosi militár hamonu tiha governu TRT hetan kadeira 248 hosi 500, Tailándia nian. Kazu oioin kona-ba monstrasaun anti-governu nian boot haree katak ninia objetivu alkansa
Thai Unity Party, TRT, (Partidu Uni- barak liu kompara ho partidu seluk. sosa-votu mós tun maka’as. tan bá beibeik. tiha ona, dissolve tiha ninia an.
dade Tailándia) ne’ebé eis-PM Thaksin Iha tinan 2005, sira nia votu sa’e Maibé Shinawantra nia governu
Bainhira partidu masa eskerda Eis-membru TRT nian halibur ha-
Shinawatra lidera iha fulan Setem- tan hodi manán kadeira 375. mós sai kulpadu ba abuzu direituzu-
nian ne’ebé bele lidera movimentu mutuk fali ho forsa polítika sira seluk
bru tinan 2006. TRT manán podér Aumentu iha sira nia apoiu ne’e manus ne’ebé mosu iha fatin barak. ne’e laiha, konservativu elite rikasu hodi forma PPP atu tuir eleisaun iha
liu hosi eleisaun demokrátika. Golpe mosu tanba TRT lori duni kompro- Organizasaun bazeada iha Washing- sira ne’ebé kontra reforma TRT nian, fulan Dezembru 2007, enkuantu pro-
de estadu ne’e hetan justifikasaun misu sira ne’ebé sira promete to’o ton naran Human Rights Watch des- no mós forsa sira ne’ebé leál ba mo- mete katak polítika asisténsia sosiál
nu’udár meiu atu hakotu korrupsaun duni bá povu. kreve governu Shinawatra nian ha- narkia (sira sai marjinalizadu tiha nian ne’ebé TRT uluk hala’o, sei la’o
polítika. Tratamentu saúde universál, buat nesan “violadór ba direituzumanus hafoin eleisaun iha tinan 2001), ha- nafatin.
Maibé, ida ne’e la’ós tanba kor- ne’ebé Estadus Unidus laiha, to’o ne’ebé aat liu hotu-hotu”, liu-liu
ree ba ida ne’e hanesan oportuni-
rupsaun de’it. duni ba povu. Iha Shinawatra nia lide- tanba ninia papél iha persegisaun ba pajina 8
8 KNUA Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008

Sentru Esperansa ba Feto,


Iha Salele, Suai Madre SSPS hamutuk ho
NGO Nasional no mos NGO internasional
harii uma mahun ba feto sira ne’ebe mak
sai vitima abuzu seksual. Perguntas maka

Rezolve Problema Feto?


ne’e, uma mahun ne’e rezolve pro-blema
ne’ebe feto sira infrenta ka hanaruk tan
vitima sira nia terus?

A
almerio ALVAREZ
seidauk hatene metin ba Madre SSPS sira katak
buzu seksual, seksu oinsa buka naran
livre, ka prostituisaun Madre sira sei ajuda maluk feto
ba uma mahun Timor sira. “Maluk feto sira presiza
nu’udar meius ida ne’ebe mak ima-
ne’ebe livre husi ema duni apoia Madre sira nian,” hate-
jina tiha ona ne’e. ten nia.
sira ne’ebe mak haka- “Wainhira ami ha-
rak hamonu sira nia vida iha mun- Direitur Caritas Australia, Mark
lo, ami seidauk ha- Green ne’ebe mos fo suporta orsa-
du ida livre. Mundu abuzu seksual, tene naran, uma
seksu livre, ka prostituisaun. “Abuzu mentu ba Uma Mahun Esperansa ba
mahun. Tempu ami Feto sira ne’ebe mak sai vitima
seksual ne’ebe mak mane sira halo haree realidade
ba feto, mane la’os deit hamonu husi abuzu seksual, hateten katak
feto sira iha fatin mahun ne’e tenki hahu husi ema
dignidade feto nian. Maibe nia (ma- oi-oin. Ami hamu-
ne-red) hamonu ninia dignidade
Labarik Feto Sira Bidu idak-idak nia fuan no ema ida-idak
tuk ho Amu sira iha Simu Amu Bispo Dili nia laran. “Mahun ne’e tenki hahu
rasik. Tanba mane rasik nega tiha Bispo Dioseze Dili Alberto Ricardo da fatin ne’e atu harii
ninia orijinalidade. Katak nia mai husi nia aan rasik. Mahun ne’e tenki
Silva hamutuk Ministra Solidariedade sentru ba feto sira.
husi ne’ebe,” afirma Isabel Diaz, mai husi ita nia fuan laran rasik.
Maria Domingas Alves Inaugura Uma Tanba iha realida-
inan oan nain haat ne’ebe mak Importante mak hau kuda duni uma
Mahun ba feto iha Salele de feto mak sai mahun iha hau nia laran ka lae,”
jornalista kla’ak halao dada lia ho vitima. Maibe iha
nia iha Suai-Salele foin lalais ne’e. afirma Green iha ninia diskursu
Inaugurasaun Uma Mahun ba Feto iha Salele ne’e, iha ninia dis- fatin barak, feto sira la bele buka badak.
feto ne’ebe mak inaugura direita- kursus hateten katak situasaun fatin oinsa hamahun aan iha fatin Green hatutan liu tan katak,
mente husi Amu Bispo Dom Alber- feto sira nian, husi ninia parte ha- ida,” tenik nia. kuandu ema ida-idak la kuda uma
tene, wainhira Madre sira lao tun Administrador Subdistritu Tilo- mahun iha ida-idak nia fuan, ema
to Ricardo da Silva iha 5/09/08 liu
ba hamosu perguntas oi-oin husi sae iha fatin ne’ebe mak misio- mar, Salele João da Silva iha ninia nunka atu sai husi mentalidade la
povu konaba kontiudu husi Uma naria SSPS sira halao. “Ami hate- diskursu hateten katak tempu to’o diak ne’ebe mak nia rasik infrenta
Mahun ne’e rasik. “Buat ne’ebe mak ne situasaun feto sira nian no ha- ona ema Salele atu hadia ninia iha pasadu liu ba. “Kuandu hau la
ita halo diak ona iha ne’e, hau ha- tene tuir, wainhira ami tun-sae foho dignidade rasik. “Tempu to’o ona kuda uma mahun iha hau nia fuan,
to’o parabens ba Madre sira tanba iha Salele. Ami haree husi besik tempu ba ema Salele atu realiza Ministra Solidariedade Sosial hau la bele muda hau nia menta-
halo buat ida ke vale. Uma Mahun oinsa atu responde realidade ne’e- ninia mehi. Tempu to’o ona, ema kua fita Uma Mahun Esperan- lidade husi aat ba diak,” subliña
ne’e valor ba señora sira. Valor ba be mak feto sira infrenta,” tenik Salele atu hadia ninia dignidade sa ba Feto Green.
Madre Jessy. no futuru feto nian,” katak Uma mahun ba feto, iha Timor-
feto timor sira,” tenik Bispo Ri-
cardo. Madre Jessy hatutan liu tan Adminis-trador Subdistritu Salele. Leste laran, laos foin halo ba dahuluk
katak programa atu hahu Uma Ma- Ministra Solidariedade Sosial, iha –Salele-Suai. NGO sira ne’ebe
Bispo Dioseze Dili ne’e esplika
liu tan katak Uma Mahun ne’ebe hun esperansa ba feto, Madre sira Maria Domingas Alves ne’ebe mos mak luta ba dignidade no direitu feto
halo ba feto sira ne’ebe mak vitima hahu programa ida ba feto foin hola parte iha inaugurasaun Uma sira nian, kuaze sira iha rasik uma
husi abuzu seksual ne’e ninia refle- sae sira ne’ebe mak hetan abuzu Mahun ba feto ne’e hateten katak mahun, maibe problema ne’ebe mak
saun boot ba mundo ohin loron seksual husi mane. Ikus mai ami uma mahun ne’e nu’dar privileziu feto sira infrenta hanesan abuzu
nian. “Mundo ohin loron luta ba dig- dere odan matan barak . Spanyol ida. “Estudus hira mak la halo kona- seksual, prostituisaun, ka fen no laen
nidade boot ida ne’e. Dignidade hakarak atu fo suporta. Caritas ba situasaun Suai nian. Konaba soe malu sempre akontese bebeik
nu’udar umanu. Ita nia desezu ba Valencia hakarak tulun ami. Ami violensia hasoru feto. Ami nuúdar iha vida lor-loron nian. Se nune’e,
futuru. Ita nia votus ba feto sira ba mos aluga uma ida atu fo pro- feto Timor, fo agradese boot ba ‘aimoruk’ ida ne’ebe mak diak liu
futuru feto aban bain rua nian. Pa- tesaun no formasaun ba feto sira,” ita boot (Madre SSPS-red) sira nia atu kura moras ida ne’ebe feto
rabens,” orgullu Bispo Dom Alberto esplika Madre Jessy iha 05/09 liu esforsu no ita boot sira nia ser- Timor-Leste sira infrenta iha sira
ba iha Salele. visu. Ita boot sira hanesan ami nia nia moris? Kuandu la iha aimoruk
Ricardo da Silva ba sarani sira ne’e- Madre Jessy Joseph
be mak asisti inaugurasaun Uma Madre Jessy konta liu tan ni- liman sorin atu rezolve problema diak ruma, susar ita atu esplika,
Mahun ba Feto Suai ne’e. nia esperiensia pessoal konaba ne’ebe mak feto timor sira in- wainhira los mak feto Timor-Leste
Madre Jessy Joseph, SSPS feto sira ne’ebe sai vitima husi abu- frenta iha sira nia moris. Dala ida plika Ministra Solidariedade Sosial bele moris iha uma mahun paz no
ne’ebe sai nu’udar organizadora xzu seksual katak durante tinan tan hau hakarak hato’o parabens ne’e. domin nian.
ba inaugurasaun Uma Mahun ba barak nia laran husi nia parte rasik ba parseirus sira nia servisu,” es- Maria Domingas Alves fiar

Tailándia: .... husi pajina 7


PPP manán eleisaun ne’e nu’u- bru parlamentu sira sei eleitu ho Associated Press iha ninia repor-
dár partidu boot liu hodi forma go- nomeiasaun hosi grupu oioin, inklui tajen iha loron 3 Setembru hatete:
vernu ho aliansa ho partidu sira se- militár. Porsentu 30 de’it maka sei “Federation of State Enterprises (Fe-
luk, enkuantu Sundaravej sai pri- eleitu liu hosi eleisaun direta. derasaun Indústria Estadu nian)
meiru ministru. Thanet Charoenmaung, sientista ne’ebé akumula sindikatu 43, dehan
Hafoin PPP manán tiha governu, polítika ida n7bé hanorin iha Uni- sei mobiliza traballadór 200.000
la kleur PAD re-estabelese filafali ni- versidade Chiang Mai dehan: “Maio- resin atu halo greve hodi inter-
nia an no iha fulan Maiu komesa halo ria ema Tailándia sira, liu-liu sira rompe ho fornesimentu ba eletrisi-
presaun ba Sundaravej atu rezigna, ne’ebé hela iha área rurál, sei sofre dade ho bee iha edifísiu governu
temi ho ninia ligasaun ba Shinawatra, liu tanba sira sei lakon hotu sira nia nian no mós interrompe ho teleko-
no mós akuzasaun ne’ebé laiha direitu no mós podér atu negosia tuir munikasaun no mós liña komboiu
prova katak PPP partisipa iha ativi- buat ne’ebé haraik ba sira hosi kons- nian, estrada ho transporte aviaun
dade sosa-votu iha eleisaun. tituisaun tinan 1997 nian”. nian. Maibé greve ne’e ladún afeta
Demonstrasaun sira ne’e sai boot Diferensa entre krize 2006 ho servisu governu nian.”
iha loron 26 fulan Agostu kuandu 2008 nian maka kona-ba ba papél Nu’udár meiu ida atu hetan kon-
ativista PAD nian invade parlamentu. militár nian. Krize polítika iha tinan kluzaun ba krize ne’e, iha loron 4
PAD sira deklara katak sira sei la sai 2006 hamosu golpe militár, enkuantu fulan Setembru, gabinete konkorda
hosi parlamentu enkuantu Sunda- ohin militár elimina tiha ona posibili- atu hala’o referendum nasionál ida.
ravej la rezigna an. dade atu halo golpe. Jenerál Anupong Iha indikasaun katak referendum
Hanesan loloos ho golpe iha Paochinda dehan: “Militár sei la halo ne’e sei halo iha fulan Outubru.
2006, PAD hatudu momoos katak golpe. Krize polítika tenke rezolve ho Ministru kultura nian, Somsak Kiat-
sira lakohi respeita demokrasia. meiu polítiku”. suranont hatán ba pergunta kona-
Lider PAD ida dehan ba revista Time Militár mós lakohi apoia Sunda- ba konteúdu referendu ne’e,
katak, “Nasaun sira iha osidente fiar- ravej hodi rekuza atu uza podér ex- hatete katak referendu ne’e sei
metin katak demokrasia maka sis- traordináriu ne’ebé Estadu fó ba inklui pergunta kona-ba se governu
tema ida di’ak liu. Maibé buat ne’e- sira kuandu iha situasaun emerjén- ne’e tenke rezigna ka lae; se parla-
bé ami hetan iha Tailándia maka sí- sia, atu hapara demonstrasaun hosi mentu tenke dissolve ka lae; no mós
kulu ida nafatin de’it ho lider sira ne’e- PAD iha edifísiu governu nian. saida maka ema hanoin kona-ba de-
bé korruptu no mós hamlaha podér. PAD esforsu atu haboot tan mo- monstrasaun anti-governu ne’e.
Sistema ida ne’e la la’o ona.” vimentu anti-governu atu inklui mós Tradusaun hosi: Notísia Interna-
PAD propoin sistema foun ida, ema operáriu sira, la hetan susesu, sionál, Green Left Weekly, edisaun #766,
ne’ebé sira bolu “polítika foun”. Iha tan ne’e maka eventu ida ne’e la ha- 10 Setembru 2008. Tradusaun autoria
“polítika foun” ne’e, 70% hosi mem- nesan ho 2006. Kla’ak Semanál.
Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008 KADI 9

REVOLUSAUN SOSIAL
IHA ALABAMA-AMERIKA
mosu deit. Iha ema balun mak foti Morton partisipa iha Presbytarian Bible hodi tu-lun sira nia-an rasik. Fila husi be sai fatin dialogue, edukasaun
duni risku hodi halo mudansa. Iha School iha area foho nian iha Estadu Uni-versidade Chicago, Morton hari alternativu ba juventude no komu-
Swedia Bispo C.A. Agardh komesa Alabama. Maibe nia hola konkluzaun eskola ida hanaran “Southern Moun- nidade lokal sira tinan 1932.
halo protestu hodi hateten katak ida katak doutrina sira neebe sarani tain School.” Koinsidenti nia hasoru Too tinan 1950s resin iha Ame-
ema hotu tenki apriende Biblia. Nu- sira hananu, la responde ba sira nia malu ho Ministru Igreja Denish nian rika, bain-hira ema metan sira sae
nee, Amo nee hahu organiza grupu nesesidade. Akontese dadaun ka- rua: Enok Mortensen ho Aaga Moller ona biskota ida, ema mutin sira sei
Antero Benedito da Silva,
estudu Biblia nian hodi halo Biblia tak industriali-zasaun kapitaliza hotu iha Universidade Chicago. Sira rona tun hotu. Se ema metan sira tur ona
Dosenti Mudansa Kultural Asia-
sai libru povu nian. Grupu estudu rekursus naturais, halo esplorasaun Morton nia mehi sira, no sugere Mor- iha bis-laran, ema mutin sira sei la sae
Pasifika-UNTL
sira nee ohin loron konesidu ho rikursu komunidade nian no tesi mohu ton atu ba vi-sita Denmark hodi hare tan. Rosa Park, feto klosan mutin ida
Study Circle neebe sai mos metodu ai-horis sira. Povu sira laiha rai no Folk Scho-ols nia lalaok. Morton visita protesta. Nia tur iha biskota nia oin-
dukasaun nia objektivu, apriende iha Folk Schools Scandi- servisu. Loron ida nia konvida komu- Folk School sira. Bain-hira Morton sei loron ba loron, no bis nee nia kotuk
laos deit atu dezenvolve navia- Swedia, Denmark, Finland no nidade sira hodi halo enkontru iha iha Denmark, revolusaun lao dadaun nakonu ho ema metan sira. Lalais
siensia maibe mos hari Norwegia sira nian. Study Circle kom- nia uma. Partisipante sira husu ba iha Alabama. Trabalhadores sira ha- deit, klosan mutin nia osan sira halo
konsiensia umana. Paul postu husi individual sira neebe ser- Morton pergunta sira hanesan nee: hu prostesta kompania boot sira. No tuir nia, no movementu disobidiensia
Freire, edukador Brazil nian visu ha-nesan trabalhadores, neebe ‘oinsa mak ami bele hetan servisu? Morton tenki tulun sira. Antes Morton, sosial hahu daet ba fatin hotu iha
neebe mos fo inspirasaun ba tempu neeba hasoru problema al- Aihun sira neebe iha foho sei bele iha nanis ona ema iha Estado Ohio, Alabama. Ikus mai mak ema foin
Vicenti Sahe Reis ho nia kolega sira koho-lika. Husi salariu neebe kiik-oan, moris fali no sei fo tahan fali kalae? Presi-denti Kolejiu feto ida naran Dr. hatene katak Rosa Park, Martin Luther
iha Casa dos Timores-Lisboa, hate- sira mos lakon osan barak hodi he- Morton la responde ba sira nia per- Lilian Johnson. Tempu neeba feto King; sira hotu apriende iha the
ten ‘educacao e para libertacao.’ Ar- mu, no ema kontinua sai atan iha gunta, maibe husu ba sira. ‘Imi nia neebe konsegue hetan kargu iha Hyghlander Fold School iha Alabama.
tigu ida nee sei haoto ba sani nain- servisu faitn sira iha fabrika nian. hanoin oinsa?’ universidade, oi-tuan liu. Dr. Lilian iha Martin Luther King sai simbolu luta
sira kona istoria Myles Morton, edu- Ema sira nee tur hamutuk, diskuti Morton komesa hanoin katak nia interese boot ba dezenvolve koo- libertasaun ema metan sira nian iha
kador Estados Unidos da Amerika uza Biblia no buka solusaun ba sira hasoru problema ida, nia dehan ‘hau perativu hanesan sistema ekonomia Amerika.
nian husi Estado Alabama neebe he- nia problema. Iha study circle laiha tenki ba fali Uniao (nia eskola fatin).’ ida hodi tulun komuni-dade sira. Ni- Esperiensia Folk School Scan-
tan inspirasaun husi Folk School Scan- mestre no laiha alunos. Ema hotu, Nunee Morton fila duni no ba mos nia uma, sai fatin ha-soru malu; halo dinavia no the Hihglander Folk School
dinavia nian, hodi hari the Hygh- feto no mane hanesan parseiru no iha Universidade Chicago ho hanoin dialogu, planu ka simplesmente iha Alabama revela ba ita; ‘edukasaun
lander Folk School - eskola non-for- amigus, propoin agenda diskuti, katak nia tenki apriende buat ida konfesa ba malu sira nia problema laos neutral.’ Eduka-saun sai dalan ba
mal ida ne-ebe sai baze formasaun ba apriende no halo asaun hamutuk neebe bele tulun nia hodi fila ba sira. Maibe, Dr. Lilian komesa idade libertasaun no defende dignidade
luta emansipasaun trabalhadores no hodi muda sira nia situasaun sosial. servisu ho komu-nidade rai-aas – ona no nia buka hela ema balun umana ema nian. Tamba nee, Univer-
ema metan sira nian iha Estados Uni- Nunee, study circle sai konesidu. foho nian. Nia hasoru malu ho sosio- neebe bele kontinua nia mehi. sidade no kolejiu sira tenki tau sira nia-
dos da Amerika. Mules Morton no Paul Ohin loron iha Swedia deit, Study logu ida naran Robert Park no hahu Morton ho nia amigu Reinhold Nie- an iha kontekstu povu nian husi tem-
Freire halo amigu diak durante sira Circle hamutuk 20,000 resin. hanoin kona saida mak sosiologia buhr ba kedan koalia ho Dr. Lilian pu ba tempu. Bain-hira, edukasaun
sei moris. Dadus sira tuir mai nee hali- Morton, ema Cristao diak no so- oferese hodi resolve problema sosial Jonhson. Dr. Lilian intrega duni uma formal sira, laiha espiritu defende
bur husi dokumentu oi-oin sialista ida. Morton nia inan aman no muda sosiedade. Nia komesa nee ba sira. Morton ho Nieburn mos kausa sosial povu nian, sistema
Hori uluk liu, klerji katak padre moris hanesan trabalhadores kiik- deskobre katak nia tenki tulun povu hari the Hyghlander Folk School nee- edukasaun nesesita revolusaun.
no bispo sira deit mak le Biblia no oan; moris susar, maibe fiar ba rela-
restu hein rona deit. Igreja sira ha- saun sosial umana. Nia inan hanorin
norin povu dekor doutrina neebe katak “God is love, therefore you
determinadu ona no naruk, sarani sira must love your neighbor; maromak
la husu pergunta. Ritual igreja nian mak domin, tamba nee o tenki ha-
nakonu ho birokrasia. Ikus mai, situa- domi o nia vizinho.” Morton tau duni
saun balun muda ona maske la naran hanorin nee ba pratika. Loron ida,

Matenek Na’in
no Na’in Beik
ba ita. Ita nia tilun la toman atu

O
lol gomo
rona ema nia lian, ita nia kakutak
hin ha’u tuur, hanoin la toman ona atu hatene sá ida
no hakerek kona ba mak ema ne’ebé ita bolo beik ha-
diskriminasaun. karak hatudu ba ita.
Tuir ha’u nia hanoin “Matenek na’in” sira ne’e, tam-
ita diskrimina wain- ba haluha tiha ona atu rona no
hira ita la fahe hanoin ba malu. atu komprende “ema beik” nia lian,
Tuir ha’u nia hanoin, ita diskrimina “Matenek na’in” sira ne’e sa’e frus-
wainhira ita taka tilun no matan trutadu. Frustrasaun ne’e halo ka-
ba lian, esperiénsia, hanoin no ha- tak sira hahú prosesu diskrimina-
halok ne’ebé ema balun prontu saun. Sira rasik mak sa’e beik wain-
atu fó ba ita. hira ida ne’e mosu tamba sira rona
Durante ita nia moris, ita ha- deit ema ne’ebé kose-kose mate-
luha. Ita haluha tan sá mak ita nek na’in, ne’ebé finje deit katak
sa’e ema? Tan sá mak ita dehan matenek na’in sei matenek nafa-
katak ita, ita ema hotu “kriatura”. tin, maibé tuir loloos matenek
Ita haluha! Wainhira ita hanoin na’in frustradu hanesan ne’e nia
katak ita deit mak matenek, ita mós sa’e beik. Ita ne’e mak tris-
deit mak iha lia-hatán loos no teza diskriminasaun! Diskrimina-
hatene dalan hotu ba fatin hotu. saun buras
Durante ita nia moris ita hahú Ema hotu-hotu bele fahe sira
haluha katak ema beik mós ma- nia matenek tuir sira nia hahalok,
tenek. Ninia matenek, biar ema tuir sira ninia moris. Ema ne’ebé
ne’e labele hakerek, nia bele ha- fahe matenek nunka haluha tan
klaken ba ita wainhira nia ko’alia, sá mak nia ema, tan sá mak nia
tuir hahalok loroloron nian no tuir kriatura. Ema ne’ebé neon nakloke
knananuk ne’ebé nia bele terik ba no prontu atu rona malu no atu
ita. buka tuir tan sá mak ema halo tuir
Dalan barak, tamba ita haluha hanesan ne’e, ka, tan sá mak ema
atu rona malu, no hahú hanoin ka- balu husu ida ne’e, ema ne’e bele
tak “ema beik”, beik duni, wainhira hetan matenek murak barak, loro-
sira ko’alia dala ruma ita la hate- loron, tinatinan to’o nia prontu atu
ne tamba ami dook liu husi reali- haketak nia neon husi isin, fó nia
dade moris loroloron husi ema isin ba rai ne’e no nia neon ba ema
ne’ebé hakarak terik buat barak hotu.
10 LISAN Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008

Lei Tributaria Tara Povu Nia Kakorok


Lei Tributaria ne’ebe governu AMP lori ba Parlamentu Nasional bele hola sasan ho folin kiik, maibe la hatene halo sasan. Ita hare deit Loja boot sira iha Dili ne’ebe faan
hetan a favor maioria husi membru Parlamentu Nasional bloku dau-daun ne’e nia senti susar atu ema faan Bakso, sate no terang bulan. nesesidade báziku no mos sasan
Aliansa Maioria Parlamentar (AMP). Maske fulan tolu ona moris. “Favor imi jornalista hato’o Sira ne’e mai husi Indonezia, Viet- konstrukasaun nia folin sei sae nafatin.
ba governu katak ami povu ne’e nam. Karik ida ne’e loke ona kampu Fos jasmani importa husi kompania
implementa lei Tributaria, maibe povu ki’ik-kiak sira seidauk
moris terus liu. Hau koalia hanesan traballu ba Timor-oan sira,” katak nia. Timor Global Kg 25 folin $.22.00,
senti benefisiu ruma husi lei ne’e tanba sasan foli iha mercado ne’e laos governu atu fo han ami. Fulan Setembru nia laran ne’e mina jasmani 8kg $.13.00, trigu 20 Kg 27.50
tara metin tiha ona iha povu nia kakorok. Maibe pelumenus hatun netik sa- rai nia folin iha merkado Internasional centavus, Supermi ho marka Mie
san folin ba. La bele hanoin liu mak folin komesa tun ona. Semana kotuk Sedap mutin kaixa ida 5.20 to’o
danu FREITAS rain rasik. Ida ne’e perigu ba ita nia ka-reta luxu,” dehan nia. tuir BBC online news.com fo sai katak $5.25,kaixa modok $.4.50 centavus,

G
nasaun,” afirma Branco. Entertantu deputadu Rui Me- mina rai green light nia folin tun to’o Bimoli marka Sania 7.00, marka Filma
overnu AMP reforma lei Tuir observasaun no analiza Bran- nezes hosi PD/AMP defende lei ona $.98.000/baril nivel standar e la $.7.50. e ba sasan konstruksaun ha-
tributaria tuan ne’ebe go- co katak iha futuru, ekonomia rai tributaria ne’ebe governu AMP im- liu ona $. 1200/baril hodi halo nasaun nesan kalen marka 020 folin $.4.75
vernu Fretilin produz hodi laran ema seluk mak sei kaer. “Ïta plementa ona.”Lei ne’e nia implika- sira iha mundo komesa normaliza fali to’o $.4.90 centavus, besi 6 mil folin
hamosu fali lei tributaria nia traballadores sira mos sei la hetan saun tenki lao nei-neik; laos foin ona sira nia presu sasan iha mercado. $.2.00,no simenti saku ida $.6.00.
foun ho esperansa tomak, komesa tratamentu espesial ne’ebe tuir lo- aprova tenki hetan kedas nia impli- Maibe iha Timor-Leste la iha folin sira neé sae iha tinan karan neé
husi Presidenti da Republika, Dr Ramos los lei tributaria fo tratamentu espe- kasaun ida ne’e lalos,” esplika Me- mudansa ruma ba presu sasan iha ho razaun mina rai folin sae iha
Horta, Primeiru Ministru, Jose Ale- sial ba sira,” dehan Branco. Governu nezes. mercado. Tuir observasaun kla’ak iha mundo.
xandre Gusmão ho nia aliadu tomak rasik, tuir Branco katak la bele kon- Deputadu husi bankada PD ne’e
tantu iha governu no iha par-lamentu trolu sasan nia folin tanba Timor- haktuir liu katak lei tribu-taria foun
garante 100% katak wain-hira im- Leste adopta sistema merkadu livre. ne’e atu fo impaktu direta-mente Reajustamentu Tutuala - Oe-Cusse,... Husi pajina 11
plementa lei tributaria ne’e povu sei “Maske lei tributaria foun hamenus ba ekonomia rai laran wainhira iha
hetan ninia benefisiu tan sasan folin ona taxa. Maibe sasan folin sei sae. produsaun rasik husi rai laran. “Ita “Agora super mie sa’e ba 25 cent. ba vida Partidu Fretilin nian. “Luta
iha merkadu sei tun. Atu kontrola fali mos la bele tanba la bele haree lei tributaria ne’ebe Ayam potong rasik sa’e ba bebeik. laos para atu halo rejistensia kon-
Membru Parlamentu Nasional husi la iha poder kontrolu,” tenik nia. aprova ona fo impliksaun direita- Hotu-hotu folin sa’e. Lori fo’os dolog tra ema invazor estranjeiru. Maibe
ban-kada opozisaun Fretilin, Francisco Relasiona folin sasan sei as na- mente ba sasan folin. Ne’e la los. mai fa’an ba povu, sai husi Dili folin proaktivu liu hodi manan bo’ot iha
Branco ba Jornal kla’ak iha PN foin fatin maske lei tributaria implementa Ema ne’ebe hanoin hanesan ne’e ida, ba Tutuala folin seluk. Ne’e eleisaun suco para aselera mos
lalais ne’e hateten ida ne’e nudar ona, maibe halo Presidenti da Re- sira ne’e oportunista,” haktuir Me- hatudu momos, Ukun la hatene,” es- eleisaun antisipadas,” deklara Mari
falla (kegagalan- red) husi governu publika, Jose Ramos Horta hirus te- nezes. plika Sekretariu Jeral, Fretilin ne’e Alkatiri.
AMP. “Fretilin hatene ona katak lei bes. “Impresariu balu halo oportu- Emprezariu Timor-oan, Rui Castro ba militantes Fretilin iha Sub-distritu Mari haberan liu tan katak la
tributaria foun ne’e sei la fo benefisu nista hodi kontinua hasae nafatin ba kla’ak iha nia knar fatin, foin lalais Tutuala. iha tan partidus iha Timor-Leste
ba povu. Maibe grupu elite balu mak sasan nia folin. Husu ba governu atu ne’e hateten katak molok lei ne’e
intervein iha merkado hodi buka tuir Husi realidade hirak ne’ebe akon- mak halo hanesan servisu ne’ebe
hetan nia bene-fisu hodi hariku liu sira aprova, iha ona protestu husi sosie-
empersariu nakar sira ne’ebe kon- tese iha rai laran, Primeiru Minis- mak partidu Fretilin halo. “Tanba
nia an. Povu kiak nafatin i nein hetan dade sivil no imprezariu maibe governu
tinua hasae folin sasan,” afirma LENSA tru, Jose Alexandre Gusmão du’un Partidus sira seluk ne’e hanesan
benefisu husi lei ne’e,” katak Bran-co la rona. “Guvernu fiar-an katak ho lei
Ramos Horta. fali ba Camara de Comercio la iha Português bolu repartidos. Ki’ik ho
iha Uma Fukun PN. tributaria ne’e sei hamosu kampu
Paul Lay, loza nain Kolmera Store kapasidade. “Buat hirak ne’e akon- ki’ik mak hamutuk, dehan sai bo’ot
Branco esplika liu tan katak kes- de traballu no bele hatun sasan fo-
ba kla’ak iha nia loja hateten katak tese tanba Xanana halo salan bo’ot. fali,” esplika Eiz Primeiru Mi-nistru
taun ida ne’e bankada Fretilin pre- lin. Realidade, fulan tolu ona mudansa
lei tributaria hamos tiha ona taxa Salan ne’ebé nia halo, du’un hotu ne’e.
ukupa tebes wain-hira proposta lei nunka akontese,”observa Castro.
tributaria tama iha Parlamentu. “Ami sasan importadores. “Maibe kestaun ema seluk hodi konsidera-an ha- Mari Alkatiri hato’o ninia obser-
Diretur kompania Qaemalique nesan Santu,” esplika nia.
konkorda katak presiza halo aktua- ida mak sira sei nafatin fa’an sasan vasaun mos konaba realidade
ne’e hatutan governu ida ne’e am- Mari Alkatiri hatutan liu tan ka-
lizasaun ba item balu iha lei tributaria, ho folin karun tanba ró ne’ebe tula ne’ebe mak akontese iha rai laran.
bisaun demais halo reforma ba lei
mas laos ba tomak,” dehan deputadu kontainer husi Indonezia mai Timor- tak iha buat barak mak failha iha “Osan barak mak guvernu AMP fa-
tributaria seim haree ninia konskuen-
husi bankada opozisaun Fretilin ne’e. Leste nia folin karu,” esplika Lay. governasaun Xanana nian. “Buat kar deit. Maibe ema nia susar sei
sia iha loron oin mai. “Governu am-
Eis prizioneirus Politika iha tempo Celina Barros, komunidade ida barak mak falla. Tempu Governu sa’e ba bei-beik ho sasan nia folin
bisaun demais reforma lei tributaria
okupasaun Indonesia ne’e mos hak- ne’ebe hela iha Comoro ba kla’ak Fretilin estudus hotu prontu ona ne’ebe sa’e ba bebeik. Ne’e pro-
mas nunka estuda didiak fo bene-
tuir tan, lei tributaria agora ne’e la fo dehan katak nu-dar povu ki’ik-kiak atu uza be Iralalaro ba eletrisidade. blema ida. Problema seluk, ema ho
fisu ba rai ida ne’e ga lae,” kestiona
protesaun ba traballadores rai laran sira senti preukupa liu ba folin sasan Maibe agora governu AMP hatama grupu ki’ik sei sai riku ba bebeik.
Castro.
no mos ba impresariu ki’ik sira iha rai liu-liu necesidades baziku. Tanba tiha ba iha gaveta laran,” hatutan Tan ne’e, Governu AMP la halo buat
Nia mos ladun konkorda ho liafuan
laran. “Iha futuru ita nia impresariu sasan sira folin karu tebes. Celina nia. ida, maibe so hamosu deit pro-
ne’ebe hateten Timor oan la iha ka-
nasional sira labele konkore ho im- ho oan 5 no nia laen rasik faan sa- Tanba ne’e, reajustamentu tenki blema tanba foin ukun tinan 1 deit
pasidade atu halo kompetisaun ho
presariu internasionais. Impresariu san roda tolu iha Akait oin ne’e la’o ba oin hodi halo balansu entre Membru guverno, fen iha kareta.
kompania internasional. “Timor oan
nasional sai fali ema bainaka iha ninia haktuir katak loron ida sira senti la jerasoens no fo oportunidade ba Oan iha kareta,” kestiona Mari Al-
sira sai vitima tanba governu ne’e
joven sira atu iha mos partisipasaun katiri.

Solidariedade ba Prizoneiru Kuba.... husi pajina 12


“Nudar feto Timor-Leste ami fo
ami nia apoiu tomak ba Adriana
Perez no Olga Salanueva nudar
kaben ba prizoneiru nain rua ne’ebe
detidu hela iha Estadus Unidus.
Governu Estadus Unidus ne’ebe
respeita makas direitus umanus,
viola fila fali direitu umanus, sira
nain rua la vizita nia kaben tinan
10 tamba Estadus Unidus la fo foto: zevonia vieira
vistu ba sira nain rua.”
Rede feto mos husu feto sira
iha Estadus Unidus atu haree Arsenio Pereira halo sinal (V) vitoria, ho kareta lori statementu
asuntu ne’e. Maria Dias mos ha- apoiu liberta Cubano nain 5 husi fatin demonstrasaun iha Bidau-
teten katak tenki husik sira nain Lecidere ba integra iha embasada Estadus da Amerika iha Pantai
5 nebe sala laek. Kelapa, Dili, kuaze 4 Km husi fatin demonstrasaun.
Liu tiha hatoo deklarasaun iha
Jardim ba Paz, organizador aksaun
zastre naturais ho furakaun Gustav 1959, governu Estadus Unidus ha-
Tomas Freitas no Arsenio Pereira
Luis Antero Pedrito Vieira nebe harahun uma 500.000 no hu kampaña atu hatun governu
hatoo petisaun ba Embasador Es-
hamate ema nain 5 iha Kuba. To- Fidel Castro. Iha tinan 1961, go-
tadus Unidus. Henry Rector nu-
vimentu solidariedade Timor-Leste mas Freitas hateten katak proble- vernu Estadus Unidus prepara ema
grupu ne’e.” dar Vise Embasador simu organi-
Kuba ba Libertasaun Prizoneiru ma prizoneiru nain 5 ne’e kazu po- hamutuk 1300 atu invade Kuba
Arsenio Pereira nudar mos or- zador aksaun hodi hateten: “Du-
nain 5 halao aksaun solidariedade litika tamba presiza mos presaun nebe koñesidu ho Bay of Pigs. Iha
ganizador ba aksaun ne’e hate- rante tinan 40 nia laran governu
12/9 iha Jardim da Paz, Lesidere politika ba governu Estadus Unidus. tinan 1992 governu Estadus Uni-
ten: “Terorista lolos mak governu Estadus Unidus nia pozisaun kons-
husu atu governu Estadus Unidus Iha Outobru 2006, Ramos Horta dus hametin liu tan sira nia em-
Estadus Unidus tamba estraga na- tante ba asuntu Kuba tamba iha
husik prizoneiru nain 5. nudar premiadu nobel da paz ha- bargo ba Kuba tamba Uniaun So-
saun barak nia futuru hodi kria kon- lei nebe defini relasaun entre Es-
Tomas Freitas husi Luta Ha- mutuk premiadu nobel sira seluk vietika nebe monu ho Torricili Act.
flitu iha nasaun hirak ne’e no halo tadus Unidus ho Kuba.”
mutuk nebe mos nudar organiza- hanesan Gabriel Marquez Garcia Lei ne’e bandu barku sira husi na-
okupasaun hanesan akontese iha Rektor hateten katak nia sei
dor ba aksaun ne’e hateten: “Sira hosi Kolombia (literatura), Nadine saun seluk tama iha Kuba atu fila
Iraq agora dadaun ne’e.” resposta petisaun ne’e hodi ha-
nain 5 laos terorista, sira atu mo- Gordimer (Afrika Sul), Wole So- fali ba Estadus Unidus. Iha tinan
Rede Feto nebe halao kongresu kerek ba organizador aksaun ne’e
nitora grupu terorista nebe go- yinka, (literatura), Zhores Alfiorov 1996 Estadus Unidus hame-tin liu
feto ba dala tolu mos hatoo sira konaba pozisaun governu Estadus
vernu Estadus Unidus forma hodi (Fizika) no Adolfo Perez Esquivel tan embargo ekonomia hodi hasai
nia deklarasaun apoiu ba prizoneiru Unidus ba asuntu prizoneiru Ku-
destabiliza Kuba. Governu Estadus (Paz) husu ba governu Estadus Helm-Burton Act hodi bandu
nain 5 nebe asina husi delegadus banu.
Unidus tenki kaer grupu terorista Unidus atu husik sira nain 5. kompani sira investi iha Kuba.
liu ema 60. Maria Dias nudar pre- Governu Timor-Leste foin la-
ne’e, laos finansia no fo kilat ba Liu tiha triufu revolusaun iha
sidenti rede Feto hateten ba kla’ak: lais fo mos solidariedade ba de-
Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008 Nasional 11

Guvernu Sei ‘Dasa Sai’


gerson abel GEMCY Unidade Nasional (PUN) ba

M
jornalista kla’ak, hateten ka-
anuel Gonçal- tak nu’udar opozisaun, nia
ves Guterres rasik mos tenki defende ezi-
fa’an sasan jensia povu nian. “Governu
tiga roda iha atu dezeña sidade Dili ho

Tiga Roda Husi Dili


area Palacio diak no furak, maibe guver-
do Guvernu ba jornalista nu mos tenki haree didiak
kla’ak foin lalais ne’e hate- kondisoens povu sira nian
ten katak husi nia parte, nia atu nune’e povu sira bele
laos la simu desizuan go- moris. Konstituisaun fo li-
vernu nian. “Maibe durante berdade ba ema hotu atu
ne’e ami nia moris mai husi bele buka sira nia moris no
roda tolu no roda rua. Fatin
diak. “Hau nia fatin buka mo-
ris mak fa’an nu iha tasi ibun
Iha tempu badak nia laran, Dili sei Ba jornalista kla’ak Domingos
esplika katak governu atu
vida ekonomia,” esplika Ma-
nebe guvernu determina de- teus, foin lalais ne’e iha Uma
han ami atu ba tasi ibun no
Lecidere. Karik guvernu muda mos no kaber. Vendedores 3 roda foti desizaun ruma, tenki ha- Fukun Parlamentu Nasional.
sai ami husi fatin ida ne’e, noin uluk mak kondisoens. Kuandu governu atu mu-
hali laran, Balide. Maibe iha
entaun tau ami iha fatin ne’e- sira sei la faan tan sasan iha estrada “Governu tenki prepara kon- da vendedores 3 roda sira
fatin neba ladun fo suporta
mai ami,” tenik Manuel.
be seguru,” dehan Duarte.
Duarte hatutan tan katak
ninin. Kuandu vendedores 3 roda sira disoens ba tiga roda sira.
Oinsa harii fatin ida para
ba fatin seluk, Mateus husu
Manuel Gonçalves Guter- ba guvernu AMP atu haree
res fa’an sasan tiga roda iha
nu’udar povu kiik, aktividade la kohi sai, guvernu sei uza forsa, ema muda ba fatin ne’e ho- lai kondisoens no fatin ne’e-
lor-loron mak fa’an 3 roda di ba loke aktividade komer- be diak ba vendedores sira.
area Palacio do Guvernu ba
jornalista kla’ak foin lalais
iha fatin ne’ebe mak ema hanesan mini ditadura ida atu dudu sial ho diak. Tanba kondisaun “Nune’e sira bele halao sira
barak sempre ba. “Ne’e duni ema timor tomak, iha kondi-
ne’e hateten katak husi nia
guvernu hanoin atu muda
sees vendedores 3 roda sira. saun ida ke kiak,” dehan
nia aktividade ekonomia ne’e
bele diak. Tanba ida ne’e si-
parte, nia laos la simu desi-
ami sai husi fatin ida Domingos. ra nia profisaun ou sira nia
zaun guvernu nian. “Maibe
ne’e, tenki hanoin ami Domingos hatu- servisu. Governu mak ko-
durante ne’e ami nia moris
povu ki’ik nia moris,” tan tan katak sidada- mesa dudu sai 3 roda, ne’e
mai husi roda tolu no roda
esplika Duarte ne’ebe un hotu-hotu iha la iha tan servisu seluk ona
rua. Fatin nebe guvernu de-
hu-su mos ba gover- direitu atu harii sira ba ema sira ne’e,” katak
termina dehan ami atu ba
nu atu hanoin netik nia ekonomia. “Entaun Mateus.
tasi ibun no hali laran, Ba-
sira nia futuru. Estadu tenki fo apoiu Kuandu guvernu la pre-
lide. Maibe iha fatin neba la-
Agustinho Leite, ba povu kiak sira hodi para fatin seluk ba vende-
dun fo suporta mai ami,” te-
husi Distritu Maliana nune’e povu sira be- dores 3 roda sira, tuir Mate-
nik Manuel.
ne’ebe faan 3 roda le dezenvolve sira us katak hamate ona sira
Manuel hatutan liu tan
kleur ona iha Dili, liliu nia ekonomi ho di- moris. Ita tenki haree ema
katak, fatin nebe governu
iha parte Palacio Go- diak. Governu tenki nia nesesidade. Ita obriga
determina tiha ona ba sira,
vernu nian, ba jorna- harii fatin aktividade ema, ne’e hamate ona de-
ema seluk mak okupa tiha
lista kla’ak hato’o ni- komersial ida mak mokrasia,” afirma Mateus.
ona. Razaun seluk tan mak,
nia sentimentu pe- foin muda ema sira Atu gosta ka la gosta,
fa’an sasan iha hali laran,
soal. “Ami senti laran ne’e ba iha fatin se- iha tempu badak nia laran,
la tulun ba sira nia moris lor-
triste teb-tebes, ku- luk,” subliña Domin- governu sei uza forsa Po-
loron nian. “Tanba ne’e desi-
andu governu foti Tiga Roda (3 Roda) iha Mandarin gos. lisia Nasional Timor-Loro-
zaun guvernu nian atu muda
desizaun atu muda Atu muda obriga sa’e (PNTL) atu ‘dasa sai’
ami ba fatin seluk, ami la kon-
ami sai husi fatin ne’e (Pa- vernu bele taka 3 roda husi disoens uluk mak foin muda deit ka uza forsa atu dudu vendedores 3 roda sira hu-
korda,” afirma Manuel ba
lacio Governu-red). Governu Dili laran. 3 roda sira ba fatin seluk. sai 3 roda sira ne’e, tuir pers- si estrada ninin. Saida mak
jornalista kla’ak segunda
hakarak dasa sai ami husi Husi Uma Fukun Parla- “Importante mak guvernu pektiva deputadu Fretilin vendedores kiik sira haka-
feira semana ne’e.
fatin ne’e karik, tenki loek mentu Nasional, deputadu tenki kria kondisaun ida ke ne’e katak estadu ida ne’e rak mak, guvernu tenki kria
Duarte Pereira (50) fa’an
kampu servisu, atu nune’e barak mak kestiona desiza- transparansia atu nune’e la ha-tudu ona sinal ida katak, kondisoens uluk lai mak foin
sasan ho ninia 3 roda iha
ami bele kontinua ami nia un guvernu nian atu muda bele iha problema sosial. governu ne’e ditadura ona. muda sira ba fatin seluk.
Lecidere esplika ba kla’ak
moris. Kuandu atu muda ba vendedores 3 roda sira hu- Tanba sira ne’ebe fa’an sa- “Obriga ema muda ba fatin Kuandu guvernu la prepara
katak maske guvernu atu
fatin seluk, ami la simu,” afir- si sira nia fatin aktual. Ro- san iha estrada ninin, sira seluk ho forsa, guvernu ne’e kondisoens, vendedores kiik
muda sai sira husi sira nia
ma Agustinho segunda-fei- meo Moises bankada CNRT mos buka moris hanesan la ajuda povu atu dezenvol- sira iha Timor-Leste, sei
fatin ne’ebe mak sira fa’an
ra semana ne’e. Razaun ba kla’ak iha Parlamentu Na- ema seluk,” afirma Romeo. ve sira nia ekonomia rasik,” mate hotu. Karik ida ne’e
tiha ona, maibe guvernu
ne’ebe Agustinho hato’o sional esplika katak nu’udar Argumentu ne’ebe lamenta Deputadu husi ban- mak guvernu AMP nia ha--
tenki buka fatin ne’ebe diak,
mak kuandu iha ona kampu reprezenta povu nia husu hanesan mai husi deputadu kada Opozisaun ne’e. karak? Ita la hatene!
atu nune’e sira bele buka
traballu iha rai laran, go- para guvernu kria lai kon- Domingos Sarmentu husi Iha parte seluk, Mateus de
sira vida hodi fa’an sasan ho
bankada Opozisaun Fretilin. Jesus husi bankada Partidu

Reajustamentu Tutuala-Oe-Cusse, repenti dehan Loromonu ha-


hu husi Laleia to’o Oe-Cusse.
distritu to’o nasional. “Hau
nia partisipasaun ba rea-
mentar (AMP) uluk dehan
Governasaun Fretilin hate-

Loke Dalan Marsa ba Paz


Ne’e lae. Ne’e Fahe ita ho ha- justamentu hahu iha Tutuala ne deit loke kuak taka kuak.
hu husi fahe uluk tiha For- no hakotu iha Oe-Cusse. Hotu Osan lubuk ida ne’ebé AMP
ças Armadas, balu sai Peti- ida ne’e, ita halo marsa ba gasta kompara ho Gover-
sionarius, fahe tan Polisia paz. Ita halo marsa ba paz nasaun Fretilin utiliza osan

olegario de JESUS,
gerson ABEL

T
utuala, subdis-
tritu iha rejiaun
Ponta Leste
ne’ebé nakonu
ho sentidu ba paz
nian. Sub Distritu ne’e iha suku
rua, Mehara no Tutuala rasik.
Suku Mehara, total populasaun
hamutuk ema nain 1200 no
suku Tutuala populasaun ha-
mutuk ema nain 800.
Iha 13/09, Fretilin halao
reazustamentu iha Tutuala. Foto Karuk: Partisipante militantes no simpatizantes Tutuala simu Sekjer Fretilin, Mari Alkatiri, Vice Sekjer, Jose Reis ho Tebe dai
“Partidu Fretilin hakarak kon- bainhira partisipa iha reajustamentu ba eleisaun membru foun CPSD iha Sub-distritu Tutuala. Foto Klaran: Membru Foun CPSD Tutuala.
firma nafatin sira nia pozi- Foto Kuana: Vise Sekjer Partidu Fretilin Jose Reis no Sekjer Dr. Mari Alkatiri. (Foto: Teresinha Moucho)
saun politika konaba oinsa
implementa demokrasia to’o
iha estrutura nivel báziku. Iha tuala hamutuk ho nain 14 hakfodak hodi hader para no atu fahe tan Fretilin,” de- tanba ita halo reajustamen- ba tinan 10 minimu tinan 8,
Sub-distritu ne’e, Fretilin for- ne’ebé aleitu. atu hare’e lolos tan sa ema han
m eiz Primeiru Ministru ne’e tu. Distritu 13 ne’e hotu halo agora PM de faktu Xanana
ma membru foun Komisaun Sekretariu Jeral Fretilin, hadau poder husi Fretilin ho iha ninia diskursu ba militan- marsa ba paz dala ida deit gasta ba tinan ida deit,” afir-
Politika Sub-Distrital (CPSD) Dr. Mari Alkatiri ne’ebé mar- estra-tejia no konspirasaun tes iha reajustamentu Tu- ho dixiplina no la ho violen- ma Mari Alkatiri.
liu husi eleisaun Militantes ka prezensa ho nia inter- oi-oin. Tanba uluk Fretilin de- tuala ne’e. sia, ”tenik Sekretariu Jeral Mari Alkatiri, hatutan liu
ne’ebé Demokratiku. Iha re- vensaun ho parabens hak- han Timor-Leste ne’e ida Fretilin, tuir Mari Alkatiri partidu Fretilin ne’e. tan katak iha kampaña, sira
jultadu ne’e Lourenço da Cruz tuir “readjustamentu ne’e deit. Maibe iha krizi 2006, halo reajustamentu atu ha- mak manan ukun karik, Super
sai nu’udar vencedor ho votus halo atu hader ho tendensia ema ne’ebé mak uluk iha tudu dinamika partisipasaun “AMP Fakar osan ar- mie 10 cent sei tun ba 5 cent.
88 husi 99 eleitor ba kargu bo’ot atu evita problema ha- tempu rezistensia mai su- joven no militantes Fretilin biru”
Koordenador foun CPSD Tu- nesan krize 2006 ne’ebé halo bar iha Distritu Lautem, de- sira husi nivel aldeia, suku, “Aliansi Maioria Parla- ba pajina 10
12 NASIONAL Kla’ak Semanal 22 Setembru 2008

Manduku: Solidariedade
Rejistu espésie foun iha Liquiça ba Prizoneiru Kuba
Tuir lista espésie manduku ne’e- iha Timor-Leste, maibé sá mandu-

Iha Estadus Unidus


Rui Pinto

F
bé ita bele hetan iha Timor5 ita la ku mak ne’e? Manduku ne’e bele
hetan espésie ida husi família Bu- sa’e Bufo biporcatus ka Bufo me-
ulan rua kotuk ha’u fonidea iha Timor-Leste. Iha Timor lanostictus . Manduku sira na’in rua

Aumenta
simu fotografia balun ita bele hetan espésie balun husi ita bele he-tan iha rai-kotun barak
husi kolega sira husi família Ranidae, Rhacophori- besik Timor, no iha Asia. Maibé
ONG Haburas Founda- dae, no Hylidae deit (tabela 1). wainhira ita haré didi’ak ita hare
tion. Fotografia sira ne’e bubur ki’ik oan kór metan
(fig 1A,B,C) hasa’e husi specimen barak, ida ne’e bele sai
balun ne’ebé ema lori mai husi indikasaun katak manduku
Distritu Liquiça. Iha distritu Liquiça sira iha fotografia bele sa’e
ne’ebá, komunidade preokupa uit- Bufo melanostictus. Man-
oan ho manduku iha fotografia duku ida ne’e ita bele he-
ne’e. Sira dehan katak manduku tan barak iha rai barak
ida ne’e sa’e problema boot, no Nune’e mós ita bele dehan katak, rejiaun Sudeste Asia nian.
sira husu informasaun balun kona manduku ne’ebé komunidade sira Maibé, koñesimentu taksonó-
ba manduku ne’e. Biar fotografia lori mai husi Liquiça, sa’e rejistu miku no sistema klasifikatóriu ba
mós, fotografia ne’e dala ruma la ida foun husi família, jéneru no es- balada sira ne’e sa’e buat ida ne’ebé
natoon atu fó hatene duni sá espésie pésie iha Timor-Leste. Bazea ba in- filak, hadi’a baibain hodi hatama
mak ne’e tuir figura A, ita haré katak formasaun preliminár kona ba nú- matenek ne’ebé foin mosu, ha-
manduku sira ne’e iha bubur rua meru populasaun manduku iha Li- nesan informasaun jenétiku ne’ebé
iha sira nia kabaas. Ida ne’e ha- quiça, ita bele dehan katak espésie foin mosu, ida ne’e mós mosu iha
tudu katak ita bele dehan katak foun ne’e (espésie malae ba eko- jéneru manduku ne’ebé ha’u foin
manduku ne’e bele hatama ba lu- sistema Timor) iha tendénsia atu hakerek8. Iha estudu resente sien-
bun ida (família) ne’ebé sientista sa’e invazór no balada ho potensiál tista balun hanoin katak tuir loloos
bolo Bufonidea, no jéneru Bufo . atu sobu ekosistema balun. Iha espésie melanostictus deveria ha-
Família manduku ne’e iha jéneru1 artigu seluk6,7 biar na-ran sientífiku tama ba jéneru Rhinella envés de
no espésie barabarak 2 iha laran3. la hanesan naran husi manduku jéneru Bufo, ida ne’e atu fó ha-
Iha família Bufonidae ita hetan ne’e problema ne’ebé bele mosu, tene deit katak mezmu iha siénsia,
difikuldade barak no filak bara- atu hanesan. sempre iha dúvida iha prosesu kla-
barak iha nomenklatura , liu-liu iha To’o agora ita identifi-ka deit sifikasaun no ordenasaun bala fuik
jéneru Bufo4. katak família manduku ne’e foun sira ne’e. nuno rodriguez TCHAILORO katak terorismu sai buras tan mos

T
Tuir análize jenétiku ne’ebé Liu politika esterna governu Estadus
no kolega sira halo iha tinan 20009, Unidus nebe interven politika in-
sira deskobre katak, tuir informa- inan 7 liu ba, iha loron
Figura 1: Rama sira ne’e terna nasaun sira seluk atu kon-
saun jenétiku B. melanostictus si- 11 Setembru grupu
hatudu karater sira ne’e trola rekursu naturais; liu-liu rejia-
ra deskobre katak espésie ne’e bele terorista ataka Pen-
ne’ebé ita bele uza atu un Arabi nebe riku mina no gas.
sa’e introdusaun ida ba Taiwan hu- tagon no Harahun sim-
identifika família La hanesan tinan sira seluk,
si rai-kotun ida naran Hainan, da- bolu gloriozu kapitalis-
bufonidea. Rama metan tinan ne’e, grupu ativista iha mundu
hatudu bubur metan ki’ik la ruma sientista sira bele halo mu Estadus Unidus World Trade
komemora loron 11 Setembru ne’e
(glándula glanular), rama estudu ida ne’ebé tau matan ba Centre. Aviaun rua nebe ataka
Deseñu hatudu katak iha hodi fo solidariedade ba prizoneiru
azúl hatudu glándula katuir10 jenétiku hodi ita bele ha- World Trade Centre hamate ema
lubun família nia laran ita Kubanu 5 (Rene Gonçalez, Gerar-
paratoidea no krista no tene manduku ne’e tuir loloos mai liu 5000. Mundu hotu kondena asa-
bele hetan jéneru barak, no do Hernandez, Ramon Labañino,
rama mutin hatudu ain tipu husi ne’ebé? No wainhira mak ema un grupu terorista nebe governu
iha jéneru nia laran ita bele Fernando Gonçalez no Antonio
família bufonidae. hatama ba Timor no hatama bala- Estadus Unidus identifika nudar
hetan espésie oioin. Guerrero) nebe governu Estadu
da hira. rede Al Qaeda.
Unidus tahan ilegalmente iha ka-
Tinan ne’e, mundu komemora
deia durante tinan 10 la liu pro-
1
Jéneru 33 tuir referénsia iha pontu4 4
Mol. Phylogenet Evol., 14:( 3) 423– 6
Verde, edisaun Juño loron 11 Setembru hodi reflete ka-
sesu justisa ida. Iha Timor-Leste,
435 tak aksaun hanesan labele akon-
2 7
Liu espésie 350 tuir referénsia iha Kla’ak, 25, pg 9
5
Monk, K. A., de Fretes, Y. & Lilley, G. 8
Mol. Phylogenet. Evol. 2: 256–269 grupu ativista nebe hanaran mo-
pontu4 tese tan iha mundu. Sosiedade
3
Univ. Kansas Publ. Mus. Nat. Hist. (1997). The ecology of Nusa Tenggara 9
Hanesan referénsia iha pontu 4
and Maluku. Singapore: Periplus Editions. 10 sivil barak iha mundu rekoñese
21: 1–372 Iha lian Portugés “sekuénsia”
ba pajina 10

KORESAUN
Iha loron 6 Agustu, kla’ak hetan karta husi Cancio Xavier nudar defensor publiku
nebe reprezenta Sekretariu Estadu, Francisco Guterres atu husu kla’ak hodi
verifika konaba prova ruma nebe iha relasaun ho Francisco Guterres nudar
membru FPDK nebe defende makas autonomia no pro integrasaun iha tempu
kolonial Indonesia. Artigu ne’e fo sai iha kla’ak edisaun 25. Karta ne’e husu atu
iha tempu loron 7 nia laran kla’ak atu hatudu prova kona-ba involvimentu
nudar membru FPDK, no se karik laiha provas kla’ak tenki husu deskulpa re-
klamante iha Jornal kla’ak iha edisaun 7 nia laran.

Kla’ak rekoñese salan nebe jornalista halao hodi hakerek


Francisco Guterres nudar membru FPDK. Tuir lolos Francisco
Guterres laos membru FPDK maibe membru BRTT (Barisan
Rakyat Timor-Timur) nebe defende otonomia ho Indo-
nesia, involve iha East Timor Study Group nebe defende
mos otonomia ho Indonesia, no nudar sekretaris pribadi
gubernur Abilio Osorio Soares. Ami husu deskulpa ba salan
nebe ami komete, hodi nune’e koresaun halao tiha ona.
INDISE
Padre halo abuzu sexual? Francisco Xavier do Amaral: Guvernu Sei ‘Dasa Sai’ 3 Roda Husi Dili
Vítima sira la iha aten brani atu koalia “Hau Ne’e Ema Fretilin” pajina 11
sai pajina 2 pajina 6
Lei Tributaria
Alkatiri: Sentru Esperansa ba Feto,
Timor- Leste mosu tanba FRETILIN Rezolve Problema Feto? Tara Povu Nia Kakorok
pajina 4 pajina 8 pajina 11

S-ar putea să vă placă și