Sunteți pe pagina 1din 12

2 LENO Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008

Xanana Ameasa Kaer Lider Fretilin,


Fretilin Nein Hakfodak
danu FREITAS estraga komunidade, estadu iha kbi’it para “Hau husu, liu-liu Dr Alkatiri, Maun Xa- ho presedente at ne’ebe lider sira husik hela
hanehan tiha, tamba estadu mak garante nana no irmaun Ramos-Horta, imi sira ne’e ba futuru oin mai,” dehan Branco.

P
siguransa. mak uluk inspirador ba ukun rasik an agora Hatan ba ida ne’e Riak Leman hateten
rimeiru Ministru Governu AMP, Arsenio Bano hateten, Xanana nia hanoin hau husu bainhira mak imi hamutuk para katak governu Fretilin laos AMP mak halo mo-
Xanana Gusamo foin lalais ne’e no hahalok oras komesa ona hanesan dita- koalia diak ba malu atu ita nia rai ne’e labele nu.
liu husi konferencia ba imprensa dura maibe Fretilin la preokupa tanba ho monu tan ba krize,” Sr. Reak Leman apela. “Kestaun momentu ne’eba governu mo-
iha Palacio do Governo, amesa hanoin hanesan ne’e Fretilin bele organiza Deputadu Manuel Tilman hosi bankada nu tamba problema governu Fretilin nian
sei uza liman besi atu “kaer” lider an diak liu tan. AD mos hateten katak marsa ba pás ne’e duni, tanba iha momentu ne’eba sira buka
balu Fretilin nian se Fretilin hodi-biit halo Jose Manuel Fernandes, adjuntu sekre- direitu no liberdade sidadaun sira nia atu mak soke deit lider seluk. Ita nia povu ne’e
duni marxa ba Pás ne’ebe planeia ona. Ka- tariu jeral Fretilin, fo hanoin tuir experien- ejerse sira nia hanoin no hakarak ba estadu la gosta ofende malu, ida kolia seluk ida mai
rik tanba tauk marxa ne’e mai atu doko governu sia iha nasaun Zimbabwe, dehan, “liman ida ne’e. Ida ne’e garante ona iha konstitui- soke. Ida tan mak kazu peti-sionarius. Ho
nia kadeira la metin ou hanesan presaun deit besi sei la dura naruk”. saun da Republika, deputadu Tilman hak- ida ne’e mak halo governu monu. Se momen-
ba Fretilin para labele realiza marxa ba Paz “Ita labele adora ema demais, dehan tuir. tu ne’e governu iha inisiativa hodi rezolve
ne’e? nia mak lutador. Experiensia Robet Mugabe Deputadu Tilman mos husu ba Primieru petisionariu nia proble-
“Nudar xefe do governu, hau la kohi atu nian iha Zimbabwe hatudu, uluk lutador ikus Ministru Xanana Gusmao atu labele deit kaer ma, ohin loron la sai
moe tan dala ida. Se buat ruma mosu tan mai sai ditador, i Xanan mos sei bele nune’e. ema ne’ebe halo violensia iha marsa ba pás nune’e karik,” de-
iha ita nia rain hanesan 2006, hau la preoku- Fretilin la tauk hasoru Xanana tanba nia maibe kaer mos ema ne’ebe han Riak Leman.
pa atu bolu hau ditador ka bolu saida. Ba individual, Fretilin ne’e instituisaun ida,” Jose impede ema seluk atu ba Tuir depu-
hau seguransa estadu nian ba povu bo’ot liu Manuel Fernandes, ne’ebe mos hola fatin tuir marsa ba pás. tadu PSD ne’e,
duke naran ne’ebe ema soe mai hau. Buat iha konfrensia ne’e, explika. “Se governu ba im- agora proble-
ruma akontese la persiza atu ema balu rezig- Maske Fretilin la apoia deklarasaun pede ema atu mai tuir ma sira ne’ebe
na an, maibe hau sei kaer ema balu karik, Xanana nian atu uza liman besi, bloku marsa ba pás signi- akontese iha
tanba hau iha ne’e atu garante seguransa ba AMP iha Parlamentu Nasional fo apoiu fika impede fali ema rai laran rezol-
povu tomak,” Xanana halo ameasa ne’e rela- tomak. nia direitu entaun hau ve ona, hane-
siona ho marxa da pas ne’ebe Fretilin prepara Iha plenaria konkorda ho PM nia san problema
atu hala’o. iha Uma Fu- lia-fuan kaer. Entaun petisio-
Hatan ba deklarasaun Xanana nian ne’e, kun, Tersa- ba kaer mos
liu husi konfrensia ba imprensa iha sala ban- feira 21/10, ema ne’ebe
kada Fretilin nian, vise-prezidenti Fretilin, Ar- Jose
senio Bano sadik tan primeiru ministru Xa-
nana atu kaer metin ninia liafuan hodi dehan
katak Fretilin nein hakfodak tanba “Fretilin
hatene hela Xanana sei koalia deit no sei la
tau ba pratika”.
Iha deklarasaun ne’e mos Arsenio husu ba
“militantes no simpatizantes sira atu lalika
hakfodak no tauk ho deklarasaun PM de-
faktu nian tanba Fretilin la tauk ema ida, so
respeita deit ba konstitusaun. Arsenio realsa
nafatin durante konferensia ne’e kona ba
Fretilin nia direitu atu organiza marsa da Pás
hanesan “direitu kualker sidadaun sira nian
ne’ebe konsagra ona iha lei inan Timor Leste”.
Membru Parlamentu Nasional (PN) Bankada FRETILIN. Husi Karuk; Aniceto Guterres,
Iha konfrensia ne’e Fretilin garante nafatin Arsenio Bano no Jose Manuel.
katak marsa ba pas sei realiza nafatin no ex-
plika katak organizador sira sei servisu ha- Manuel Carrascalao, xefi bankada ASDT impede ema tuir marsa ba pás,” dehan Tilman nariu nian, IDP nian, ho rebelde Alfredo
mutuk ho PNTL atu evita violensia hanesan husi bloku AMP, apoia deklarasaun Xanana iha sesaun plenaria. Reinado ho ninia membru sira. Oras ne’e
grupo balu halo iha krize 2006 nian. nia atu uza liman besi hodi kaer lider balu Entertantu, deputadu Francisco Branco sitasaun hakamtek no paz ona, la iha ona
“Fretilin, hahu kedas ho formasaun go- se mosu violensia iha asaun nia laran. Nia hosi bankada Fretilin hatete katak prosesu problema, tanba ne’e Fretilin laiha razaun
vernu AMP, la rekoinese governu AMP hodi mos husu ba lideransa Fretilin atu simu hatun hasae malu hahu ona iha 2006 wainhira atu halo marsa ba pás.
konsidera governu ne’e inkonstitusional. konsikuensia wainhira hakarak realiza marsa Xanana ho ninia aliadu sira uza grupo balu Hatan ba kestaun ne’e, deputadu Manuel
“Fretilin la fiar Xanana sei uza liman besi ba pas. halo violensia iha 2006 para hatun governu Tilman fo hanoin katak governu oras ne’e,
atu kaer ema balu, tanba knar atu fo ordem Reak Leman husi bankada PSD ba jor- Fretilin hodi ikus mai obriga Dr. Mari Alkatiri problema ki’ik ka bo’ot fahe osan deit. Mem-
kaer ema iha Tribunal nia liman, laos iha pri- nalista sira dehan nia triste tebes ho lideransa rezigna an. Tanba ne’e AMP labele preokupa bru governu nian ba pasiar mos hetan sub-
meiru ministru. sira ne’ebe lakohi tur hamutuk ho ulun ma- se Fretilin mos uja meius de asaun marsa ba sidiu, gasta osan arbiru deit hodi halo go-
“Fretilin la hakfodak ho deklarasaun PM lirin atu halo dialogu para rezolve diferensa pas atu hatun governu, Branco responde ba vernu agora ne’e sai tiha “governu de sub-
Xanana atu sai ditador, tanba esperiensia ne’ebe iha, maibe buka deit dalan violen- preokupasaun hosi bloku AMP. sidiu”.
hatudu ona ditador sira sei monu no sei res- sia. “Hau mos hateten katak ita husik ona Nune’e mos tuir xefi bankada Fretilin, Ani-
ponsabiliza sira nia hahalok. Nia husu ba lider sira liu-liu Xanana no presedente ne’ebe la diak tanba governu ida ceto Guterres katak, governu AMP oras ne’e
“Ba sira ne’ebe simu ordem atu kaer lider Alkatiri atu buka dalan oinsa tur hamutuk uluk ukun seidauk to’o tinan, ita ba hatun ti- fakar osan barak. Osan tinan lima nian ba ti-
Fretilin nian sei simu konsikuensia iha lororn hodi bele halo dialogu no lalika lori povu para ha ho meius violensia hanesan iha 2006. nan ida deit, maibe realidade povu la sente
ikus tanba viola direitu ema nian i kumpri deit estraga malu. Tuir Leman povu nasaun ne’e Komesa iha 2004 sira doko governu Fretilin. ninia benefisiu.
ordem mais la tuir lei,” tuir deklarsaun Fretilin terus demais ona iha tinan 24 nia laran no Sira doko, doko to’o 2006 sira hetan sira nia Eis komisariu CAVR ne’e mos lamenta
nian ne’e. oras ne’e povu buka atu moris hakmtek objetivu i governu monu duni. Entaun ba hau tebes ho preokupasaun ba marsa da pas ne’e
Sr. Xanana hateten wainhira nia toman hodi dezenvolve sira nia an. ita mak husik ona presedente at ba ita nia boot liu fali duke isu korupasaun iha governu
ema ruma organiza grupo oan ruma atu istoria i nudar sidadaun hau lamenta tebes AMP nia laran.

Hakarak Fo Kontribuisaun Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liu


husi nomeru telefone 7363738 (No.foun)
Hau hakfodak tebes bainhira le (sa- ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan
Abele (dengan cara) hakerek hanesan ne’e:
ni,red) edisaun kla’ak online, furak apresiasaun mai kla’ak. Ita bele
University of Western Australia [Lia Menon]_Mensajen..............
no kapas tebes. Hau hanoin oin-sa +61430279XXX kontribui kla’ak ho opiniaun ka
atu kontribui intelektualmente ba informasaun nebe kla’’ak bele Bele mos liu husi E-mail:
Redasaun: Obrigado ba ita nia publika.
klaak_investigativu@yahoo.com ka
hariku publikasaun ida ne’e. klaak.redasaun@gmal.com
Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008 LENO 3
“Hau la hatene tanba sa ema preokupa souce ba nia fe’en kaer projetu. Agora ida HALIRI
liu ba marsa ba pas duke preokupa ba korup- ne’e ita husik tiha, preokupa fali liu mak ba

Xanana:
saun ne’ebe oras ne’e nab-naba iha governu marsa Fretilin nian hanesan fali isu nasional,”
AMP. Fe’en ministra fo single source ba nia Aniceto deklara.
la’en kaer projetu. La’en ministru fo single

Kareta Luxu ba PN, Mandela ka Mugabe?


Midori Falsifika H
a’u-nia belun ida hatete mai ha’u katak oinsá ita rekorda lider hotu-
hotu iha istória la’ós depende ba ninia entrada iha lideransa ne’e maibé
oinsá nia husik ninia lideransa. Ha’u fó ezemplu hosi lider na’in rua iha
mundu kontemporáneu: Nelson Mandela hosi Áfrika du Súl ho Robert
Mugabe hosi Zimbábue. Ha’u lalika explika tan buat barabarak maibé ita
hotu hatene katak maske lider na’in rua ne’e husik hela istória ida nakonu ho

Dokumentus
sabedoria, korajen ho izensaun (ema ne’ebé sakrifika nia an atu luta ba ema seluk
nia di’ak), ohin loron sira na’in rua ramata ho fama (reputasaun) la hanesan. Nelson
Mandela kontinua hanesan estadista ida ne’ebé hetan respeitu, la’ós de’it hosi ninia
povu maibé povu mundu tomak, i Robert Mugabe sai ema ne’ebé ema hotu-hotu
hakribi, iha ninia rain Zimbábue ka iha rai-seluk.
Iha ita-nia rain, prosesu hakerek istória kona-ba ita-nia luta sei nurak hela, karik
tanba ita-nia istória ba libertasaun maka seidauk ramata. Asua’in sira ne’ebé monu
Kompania Midori husi Korea do Sul ne’ebe mak Diretor ona iha funu-laran, sira nia istória hein de’it atu hakerek, maibé asua’in balu sei
kontinua luta nafatin hodi kaer kargu polítiku nu’udár prezidente ka primeiru ministru.
Paralamentu Nasional fo single source atu sosa kareta luxu Karik sakrifísiu ne’ebé sira halo durante tinan 24 nia laran seidauk hotu, tan ne’e
sira sei ejije nafatin espasu atu fó últimu sakrifísiu ba sira nia povu? Ka sira ladún
ba deputadu ida-idak iha Parlamentu Nasional, halo iha konfiansa ho buat ne’ebé sira alkansa bainhira sira lidera luta ba ukun-rasik-an?
azeneiras hodi halo falsu dokumentus ba Kareta besi tua Asua’in sira ne’e loke nafatin sira nia an ba mundu tomak atu halo julgamentu finál
ba sira nia an.
ne’ebe ho tinan produz iha tinan 1997 no 1998 hodi haruka Rober Mugabe halo duni buat ne’e. Hafoin lidera ninia povu kore-an hosi rejime
mai fa’an iha rai laran. ema-mutin nian iha Rhodesia, Mugabe hakarak kontinua nafatin lidera ninia povu
iha era libertasaun no Rhodesia muda tiha naran ba Zimbábue. Maibé ohin loron
mundu tomak hateke ba Robert Mugabe nu’udár lider ida aat liu iha Áfrika hafoin nia
danu, gerson afinal kareta sira ne’e balu produs iha tinan halo manobra tun-sa’e para mantein nia an iha podér enkuantu ninia povu hetan

I
1997 no balu nia tinan produsaun la iha. viloénsia, hamlaha ho terus oioin. Hosi asua’in sai fali ba ema ne’ebé mundu tomak
“Sira fo pedidu mai ami katak kareta hakribi tan de’it ambisaun ba podér.
ha fulan Setembru Kompania Mi- sira ne’ebe atu importa mai ne’e, tinan pro-
dori hatama pedido ho nia nome- dusaun iha 1998. Maibe wainhira ami nia Iha Áfrika du Súl, Nelson Mandela mós lidera ninia povu atu kore-an hosi rejime
ru No.0017/AP25/09/08 ba Di- ema-mutin nian. Bainhira hetan tiha libertasaun, Mandela hetan pressaun hosi ninia
ekipa ba check, ami hetan kareta balu halo konterráneu sira no mós nasaun sira seluk atu lidera nafatin ninia povu ba oin.
resaun Nasional Transportes e iha 1997 no balu la iha tinan produsaun.
Terrestres (DNTT) atu aprova sira Tanba ne’e ami tahan hela iha Alfandega,” Maibé liu tiha ninia primeiru termu, Nelson Mandela husik kedan ninia kadeira hodi
nia do kumentus ba kareta tolu ne’e- entrega ba lideransa foun. Ba ida ne’e Nelson Mandela hetan respeitu maka’as liu
dehan Basilio Texeira ba jornalista kla’ak tan, hosi ninia nasaun no mós hosi mundu tomak.
be atu importa mai. Kareta hirak iha Kinta-feira foina lalais ne’e iha
ne’e ho nia modelu Mitsubishi Saida maka ita nia lider sira iha ita nia rain bele aprende hosi ne’e? Ita haree ba
ninia kna’ar fatin DNTT, Balide. ita nia lider karizmátiku, José Alexandre Gusmão, koñesidu liu ho naran funu, Kay
V45W, Mitsubishi E-V45 no Kona ba kareta besi tua ne’ebe
Honda E-TJ40S ne’ebe hakerek Rala Xanana. Hafoin ukun-rasik-an, hanesan Nelson Mandela, Xanana hetan pressaun
mak kompania Midori haruka mai hosi ninia povu ho nasaun sira seluk atu lidera nafatin Timor-Leste ba oin. Maibé
iha pedidu ho tinan produsaun iha Timor-Leste atu fo deputadu
1998. Maibe wainhira ba diferente hosi Mandela, Xanana buka meiu oioin atu nia kontinua nafatin kaer podér
sira sae, tuir Basililo katak husi nia polítiku. Nia forma fali partidu ida atu konkorre iha eleisaun para sai primeiru ministru.
chek kareta sira ne’e parte, nia fo ona atensaun atu la-
nia produsaun ida iha Rezultadu hosi Xanana nia desizaun ne’e hanesan dezastre boot ida, ba ninia prestíjiu
bele halo tan. “Maibe kom- no mós ba ninia povu.
1997, no rua seluk la pania ne’e halo tan fali
iha tinan produsaun. Iha eleisaun jerál, Xanana ho ninia partidu CNRT lakon boot maske iha tinan lima
dokumentus falsu ba liubá povu tomak hateke ba naran Xanana ho CNRT nu’udár objetu sagradu ne’ebé
Tuir Diretor Dire- kareta sira seluk
saun Nasional Trans- halibur Timor-oan tomak, hosi lorosa’e to’o loromonu, hosi tasi-feto to’o tasi-mane.
atu importa mai Piór liután, oras ne’e Timor-oan barak liu maka hateke ba Xanana hanesan lider
portes no Ter-restres rai laran,” tenik
(DNTT), Basilio Te- ne’ebé iha maka ambisaun ba podér. Balu até du’un ba nia hanesan autór ba krize
nia. iha 2006 hodi liga mós nia ho atentadu iha 11 Fevereiru. Ninia prestíjiu iha komunidade
xeira ba jornalista Basilio es-
kla’ak iha nia servi- internasionál mós monu. Até agora nia seidauk sama ain iha Portugal, maske nasaun
plika liu tan amigu ida ne’e iha relasaun ida espesiál tebetebes ho ita-nia rain.
su fatin katak foin la- katak sir-
lais ne’e kompania Indikasaun hosi instituisaun internasionál sira seluk mós hatudu katak Xanana
kular Pri- la’ós lakon de’it ninia prestíjiu maibé lakon mós ninia moral polítika, se nia iha duni
Midori hatama pe- meiru Mi-
dido ba iha DNTT uitoan. Timor-Leste sai koñesidu ho korrupsaun dezde Xanana kaer kargu primeiru
nistru ni- ministru. Depois, foin daudaun Xanana ameasa atu kaer ema ne’ebé expresa sira
iha fulan Setembru an, kareta
nia laran. Iha pedido Basilio Texeira, Direitur DNTT nia polítika liu hosi demonstrasaun. Xanana haluhan tiha katak nia primeiru ministru
ou vekulu de’it, la’ós juís, nein polísia.
ne’e nia laran hate- (Diresaun Nasional Transportes e Terrestres) sira ne’ebe
ten katak kareta sira Se ita haree fali ba Robert Mugabe nia istória, iha paralelu (buat hanesan) barak
importa mai entre figura rua ne’e. Robert Mugabe konsege dura liu tinan 20. Xanana foin komesa
ne’ebe importa mai Timor-Leste ne’e, tinan Timor-Leste atu fa’an, maximu nia tinan
produsaun iha 1998. Maibe wainhira ekipa produsaun labele liu tinan 10. Se liu husi iha tinan ida nia laran. Se Xanana sai figura ida koñesidu iha livru istória kona-ba
inspeksaun ba halo inspeksaun hetan katak ne’e, DNTT sei la autoriza importa mai hodi Timor-Leste iha aban-bain-rua, iha tendénsia atu hatudu katak figura ne’e sei koñesidu
kareta sira ne’ebe iha pedidu tinan pro- fa’an iha Timor-Leste. liu ho ninia paralelu ho figura sira seluk hanesan Robert Mugabe, Idi Amin, General
dusaun 1998 lalos. Tanba hafoin check Soeharto ho Mobuto Sesi Seko duké Xanana nia lideransa iha luta ba ukun-rasik-an.
ba pajina 5 Ba Timor-Leste nia di’ak, ita hein katak istória sei la hakerek nune’e.

Numeru 33/20 Outubro 2008

“...Sofrementu klaak-semanal.blogspot.com 5. Duru foto: ze’sopol


6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)
ne’ebe akontese iha REDASAUN KLA’AK 7. Banati & Illas Nain: Zeloy.
Responsavel Jornál Semanal kla’ak : 8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES
Kolektiva 9. Lian Maus : anita Marquez, nico Zecoro SANTOS
mundu, labele 1. Responsavel Jeral: almerio ALVAREZ 10.Karikatura : bayu, zecoro,
2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA 11 Habelar : noolok CARMO, basilio
kompriende didiak, 3. Manu Ain : maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinha
XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ,
12.Fafahek : noolok CARMO

deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nico Pintor logo : Alit Ambara
kuandu sira be terus zecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS,
danu FREITAS, gerson abel GEMCY, memia FERNANDES
Resposavel online: atero
Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,
ne’e maka labarik 4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,
celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,
Dili Timor-Leste
Email: klaak.redasaun@gmail.com
efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI,
inosente sira” ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ
Númeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain
- Albert Camus (Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &
Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar
(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)
4 LENO Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008

Moe Ho Risku Korupsaun Nebe Ás,


Lasama Hakerek Karta ba TI
Foin tinan ida resin bloku Aliansa
Maioria Parlamentar (AMP) ukun,
“dezenvolvimentu” boot ne’ebe nia
lian sae makaas iha publiku nia let
maka korupsaun nebe buras. Ema
hotu hakfodak ho relatorio Trans-
parency International (TI), tanba
relatoriu TI ne’e tau Timor-Leste iha
risku korupsaun nebe as tebes (142).
Relatoriu TI ne’e rasik halo lideran-
sa iha bloku AMP—iha governu no-
mos Parlamentu sai moe no ofen-
didu tebes ho relatoriu TI ne’e.
danu FREITAS Maski ho lingua- Mario Carrascalão, Estanislau da Silva,
zen nebe la frontal,

A
Prezidenti Parla- Deputadu Bankada PSD Deputadu Bankada FRETILIN
tu hanesan akontesimentu mentu Nasional Ti-
dalabarak iha tempu rezime di- mor-Leste hakerek “Hau mak iha TI hau sei la mai, “Laos TI mak mai dehan fali korupsaun
surat ba TI, husu atu
tadura Orde Baru Indonesia
TI fo evidensia kona-
tanba mai Timor-Leste signifika iha ne’e ka iha ne’eba. Se jornalista sira
nebe nia parlamento no gover-
nu sempe rezeita total ho lian ba korupsaun iha ba mos nasaun sira seluk atu halo hakerek kona ba korupsaun iha liur karik,
frontal ba ralatoriu hirak husi Amnesty In- governu AMP. Liu
esklaresimentu.” sira sei bolu mos atu husu korupsaun
ternational no orgaun internasional seluk husi sesaun plena-
bainhira tau Indonesia iha fatin nebe ladun ria Segunda-feira iha ne’ebe? Hau hanoin ita halao sasan
“morin” iha komunidade internasional nia foin lalais ne’e, Fer- la tuir nia dalan karik.”
let, ohin loron publiku Timor-Leste mos ko- nando Araujo hate-
mesa “horon” fali ona figura politiku rezime ten katak, Parlamentu Nasional sei bolu TI
orba nian hanesan Moerdiono, Harmoko, mai Timor-Leste atu klarifika lolos baseia hatudu tan nia pozisaun nebe diferente ho hakerek kona ba korupsaun iha liur karik,
ka Alatas iha bloku AMP. Figura hirak nebe ba saida maka tau TL iha risku aas ba ko- nia kolega sira iha bloku AMP katak, la kon- sira sei bolu mos atu husu korupsaun iha
temi neé, sempre hasai sira nia statementu rupsaun . korda idea Prezidente PN. Mario hateten, ne’ebe? Hau hanoin ita halao sasan la tuir
politiku nebe frontal hasoru orgaun inter- Oin sa TI atu resposta karta nebe PN TI la hateten espesfikamente se mak halo nia dalan karik,” dehan Estanislau ba jor-
nasional. Timor-Leste manda ba, ka TI sei la liga karta korupsaun, maibe TI hateten deit katak ko- nalista sira.
PN ne’e tanba Timor-Leste laos nasaun rupsaun iha TL monu husi nomeru 127 ba Kazu korupsaun mosu iha governu AMP
uniku husi 180 nasaun nebe TI hatama iha nomeru 145 baseia ba indikasaun ne’ebe ne’e hetan mos rekoinesimentu husi ju-
nia relatorio. sira justifika. ventude ne’ebe hanaran an juvendute AMP.
Maibe ita nia Par- “Hau mak iha TI hau sei la mai, tanba Iha koferensia de imprensa foin lalais
lamentu Nasional ha- mai Timor-Leste signifika ba mos nasaun ne’e sira husu ba sira nia lider iha AMP, liu-
nesan fiar-an los, sira seluk atu halo esklaresimentu,” diskor- liu primeiru pinistru Xanan Gusmao atu tau
liu-liu husi bloku AMP da eis governador tempu Indonesia nian atensaun ba kestaun ida ne’e no husu atu
senti katak sira iha ne’e. hasai membru govenu ka sekretario de estado
power duni atu haru- Tuir Mario, Timor-Leste la presiza bolu ne’ebe iha indikasaun halo korupsaun.
ka TI mai. Tuir Pre- TI mai explika ba kestaun indikasaun ko- Hatan ba ida ne’e Primeiru Ministru Xanana
zidenti PN ne’e, im- rupsaun, tamba TI mos la iha dever atu Gusmao hafoin halao tiha sorumutu ho Pre-
portante teb-tebes mai Timor-Leste hodi prova katak korup- zidenti da Repulika, hateten nia labele halo
ba TI, mai esplika lo- saun ne’e los ka lae. remodelasaun lalais.
los para evita aku- Mario realsa liu tan, importante mak go- “Remodelasaun la signifika ita atu torka
zasaun hasoru go- vernu buka meius oinsa atu bele kombate hotu ministru ka sekretario de estadu maibe
vernu AMP i atu nu- korupsaun ne’ebe iha, tanba realidade iha hare oinsa sira nia servisu durante tinan ida,”
ne’e governu AMP duni korupsaun iha governu AMP nia laran. dehan Xanana ba jornalista sira.
bele foti medidas ha- Atual Prezidenti PSD ne’e dehan, estadu Entertantu tuir fontes ne’ebe husu atu
soru ema ne’ebe ha- Timor-Leste mak tenki buka atu investiga labele publika nia naran afirma ba kla’ak
lo korupsaun. klean liu tan, laos husu fali ba ema seluk katak, tuir loloos primieru ministru Xanana
“Hau hanoin sira mak atu hatudu faktus. Gusmao espulsa ona ema sira ne’ebe halo
(TI) tenki mai atu ha- Nune’e mos tuir Estanislau da Silva de- korupsaun. Maibe ida ne’e nudar dezafius
lo esplikasaun, tanba putadu husi bankada opozisaun katak, diak ba PM Xanana tanba governu ne’ebe nia
sira halo deklarasaun liu prezidenti PN lalika bolu TI mai explika kaer ne’e nudar governu koligasaun. Se PM
ne’e pasti sira hatene, tanba la lojika e halo moe an deit se bolu ins- Xanana espulsa membru governu (ministru/
importante sira tenki tituisaun internasional ida mai para esplika a ka secretario de estado) ne’ebe koruptu,
hatudu faktus no evi- kazu korupsaun iha rai ida. nia tauk partidu balu ne’ebe nia spulsa bele
densia,” Lasama ex- “Ho respitu tebes, ita boot, diak liu lalika dada an husi AMP e halo governu monu.
plika ba Jornalista si- bolu sira mai para esplika maibe oinsa go- Tanba ne’e Xanana kuidadu tebes molok atu
ra hafoin remata ple- vernu ne’e iha vontade para kombate ko- foti desizaun ne’ebe fo risku ba AMP, maske
Fernando Araujo, naria. rupsaun, hare ba realtoriu sira ne’e,” dehan Xanana rasik hatene ona se mak halo hela
Prezidente Parlamentu Nasional Desizaun Prezi- eis primeiru ministru hosi terseiru governu korupsaun.
denti PN bolu TI mai ne’e. “Hau la fiar Xanana sei halo remodelasaun
atu esplika korup- Tuir Estanislau, problema korupsaun lalais para troka ministru no secretario de
“Hau hanoin sira (TI) tenki saun Timor Leste he- sempre afeta se deit mak governa tan ne’e estadu ne’ebe konsidera servisu lalos no halo
mai atu halo esplikasaun, tan pro no kontra husi importante mak oinsa bele hare meka- KKN, tanba molok nia atu foti desizaun ne’e
tanba sira halo deklarasaun deputadu sira entre opozisaun no bloku AMP. nismu hodi kontrola korupsaun ne’e. nia tenki kuidadu tebes atu labele ameasa sira
Maibe iha parte seluk, Deputadu ban- Nia hatuan, governu AMP lolos halo ava- nia bloku AMP. Porezemplu se Xanana hasai
ne’e, pasti sira hatene, im- kada PSD, Mario Carrascalao husi bloku AMP liasaun ba sira nia an rasik saida mak lao ema PD ou PSD husi ministru ka sekretario
portante sira tenki hatudu nebe iha asuntus politiku balun hatudu nia diak no lao la diak no mos tenke investiga de estado, bele ameasa AMP rahun. Tanba
sikap politik nebe la konkorda ho nia kolega lolos korupsaun ne’e mosu iha parte ne’ebe. ne’e mak Xanana tauk foti mediadas hasoru
faktus no evidensia.” sira iha bloku AMP, iha asuntus kona-ba kar- “Laos TI mak mai dehan fali korupsaun ema AMP ne’ebe halo korupsaun maske hare
ta nebe prezidente haruka ba TI, Mario iha ne’e ka iha ne’eba. Se jornalista sira momos hela,” dehan fonte ne’e.
Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008 LENO 5

Hatan Interpelasaun Opozisaun


Governu AMP LaTransparansia no La Iha Kapasidade
danu FREITAS hatama pedidu, maibe liu
tiha fulan barak mak foin
governu simu,” esplika
Guvernu Aliansa Maioria Par- Xefi bankada Fretilin ba
lamentar (AMP) ne’ebe lidera jornalista kla’ak semana
kotuk liu ba iha Uma Fu-
husi Primeiru Ministru, Xanana kun. Tuir interpretasaun
Gusmao la seriu no la iha ka- Xefi bankada Fretilin ne’e
pasidade hodi hatan pergun- katak guvernu AMP de-
tas husi interepelasaun partido mora interpelasaun ne’e
tanba problema barak iha
Opozisaun hanesan Fretilin, governu nia laran.
KOTA no PUN. Kuaze pergun- Perguntas barak husi
tas ne’ebe hato’o ba iha Pri- partido opozisaun hato’o
meiru Ministru, la responde tuir ba governu AMP konaba
ezekuasaun orsamentu
perguntas ne’ebe fo no pergun- tranzitoriu. Maibe gover-
tas balun, la hatan.

I
nu rasik la bele hatan per-
guntas oi-oin ne’ebe mak
nterpelasaun ne’ebe bankada opo- hato’o husi partidu opo-
zisaun Fretilin hato’o relasiona zisaun. Tuir Prezidente Par-
ba prosesu ezekusaun orsamentu tido Unidade Nasional
tranzitoriu 2007 no nudar interpela- (PUN), Fernanda Borges
saun ba dahuluk iha Parlamentu katak duvidas no pergun- Fernanda Borges, Deputada bankada PUN
Aniceto Guterres, Xefi Bankada FRETILIN
Nasional dezde Parlamentu lejislatura an- tas ne’ebe hato’o husi par- (Partidu Ubidade Nasinal
terior. Depois de intervalu, ba jornalista kla’ak tidu opozisaun kona-ba “...ami husu konaba eletricidade, kestiona konaba
Xefi bankada Fretilin, Aniceto Guterres ezekusaun orsamentu jeradores, derepenti PM tama fali ba politika ma- “....Sira nia resposta ne’e iha anin leten deit.
Halo ami mos la kompriende. ...kompania sira
lamenta tebes ho prezensa guvernu nian tranzitoriu, tanba iha nutensaun nian, fo sala fali ba kompania Manitoba. No
sira sempre buka dezafia deit.” ne’e no náin kompania sira ne’e.”
tanba kuaze pergunta ne’ebe hato’o ba go- relatoriu hateten ezekuta
vernu, Primeiru Ministru la seriu hatan no osan barak demais. “Maibe
tenta dezafia fali ba buat seluk ne’ebe la lidera husi Xanana Gusmao ne’e iha anin
realidade ahi mate nafatin no seluk tan,” manan. Ami mos presiza hatene naran kom-
iha ligasaun ho perguntas. leten deit. “Sira fo resposta inkompleta. Sira
tenik Xefi bankada PUN ne’e. pania sira ne’e no náin kompania sira ne’e,”
“Pergunta barak ne’ebe konkretu atu nia resposta ne’e iha anin leten deit. Halo
Fernanda esplika katak tuir lolos gover- kestiona Fernanda Borges.
hetan resposta konkreta, mas sira dezafia ami mos la kompriende. Ezemplu kontratu
nu tenki hatan perguntas sira ne’e para ba pajina 6
ba buat seluk. Ezemplu, ami husu konaba ba hola fos, sosa jeradores ne’e se mak
labele hamosu duvidas. “Maibe wainhira ami
eletricidade kestiona konaba jeradores, kestiona konaba eletrisidade, guvernu
derepenti PM tama fali ba politika manu- tau todan fali ba ema seluk seluk. Mai-
tensaun nian fo sala fali ba kompania Ma- be realidade AMP mak agora kaer jes-
nitoba. No sira sempre buka dezafia deit,” tun tanba ne’e guvernu AMP labele fa-
dehan eiz Komisariu CAVR ne’e. se liman hodi tau todan fali ba ema
Aniceto hatutan tan katak guvernu AMP seluk,” sublina Fernanda Borges iha Uma
mos la iha serieadade hatan ba interpela- Fukun Parlamentu Nasional depois de
saun opozisaun. “Tanba interpelasaun ne’e interpelasaun ba governu.
Fretilin husu ona iha 26 Abril liu. Tuir rezi- Fernanda hatutan liu tan katak res-
mentu tenki implementa loron sanolu hafoin posta ne’ebe mak guvernu AMP ne’ebe

Kareta Luxu ba PN,


PN,.... husi pajina 3
Tuir Diretor ne’e katak laos foin primeira portu Dili, maibe jornalista kla’ak fila
vez mak kompania Midori ne’e halo falsu ho gravasaun no suratahan mamuk
dokumentus. Maibe kompania Midori halo tanba husi nia parte la hetan autoriza-
bei-beik ona. “Tanba ne’e husi parte DNTT saun husi Ministra Financas. “Hau labe-
sei la fo tan lisensa atu importa kareta mai le fo informasaun ba imi (jornalista-
iha Timor-Leste,” afirma Diretor DNT ne’e. red) tanba tenki hetan auotrizasaun
Prosesu inporta kareta mai iha Timor- husi Ministra Financas, Emilia Pires.
Leste esplika Basilio katak uluk nain simu Objetivu jornalista kla’ak ba iha
pedidu husi kompania ne’ebe refere. Katak portu Dili ne’e atu hatene lolós kom-
kareta sira ne’e atu mai fa’an ka uza ba pri- pania Midori halo falsu duni dokumentu
vadu. Se fa’an, tinan produsaun ne’e labele konaba kareta ba membru Parlamentu
liu tinan sanolu. “Hafoin pedidu los ona husi Nasional ne’ebe produz iha tinan 1997
DNTT no halo aprovasaun ba kompania ne’e- no 1998 ka lae? Maibe dala ida tan,
be hatama kareta, maibe wainhira to’o iha jornalista kla’ak tenki fila ho kasete
portu Dili, ekipa DNTT check mesin, iha rea- mamuk tanba Diretor Alfandega, Ul-
lidade halo fali check fiziku hodi bele hatene darico Maria Rodrigues lakohi loke ibun.
tuir. Kareta ne’ebe importa ne’e tuir ona “Senhor ami bele hatene kareta husi
pedidu ou lae. Se tuir pedidu, bele husik mai kompania Midori ne’ebe hatama kareta
fa’an. Se lae trava iha alfandega. Kompania mai maibe halo dokumentus falsu.
ne’ebe responsabiliza, tenki lori fali ba fatin Karik kareta ne’e sei iha ne’e ou kom-
ne’ebe sira tula mai,” afirma Basilio Texeira. pania lori fila-fali ona ba iha Korea du
Wainhira jornalista kla’ak halao konfir- Sul,” husu jornalista kla’ak.
masuan ho fontes ida iha DNTT katak mas- Hatan perguntas ne’e, Diretor Alfan-
ke kompania Midori nia kazu sei dauk rezol- dega ne’e hateten katak Ministra la fo
ve no kareta hirak ne’e DNTT sei tahan iha autorizasaun ba nia atu koalia. “Hau
Portu Dili. Maibe iha fulan Outubro ne’e dehan ba imi, Ministra Financas la fo
kompania Midori hatama tan kareta balun. autorizasaun para hau atu koalia ho ita
“Ne’e tuir ami nia haree katak iha konkali- bo’ot jornalista sira,” dehan Diretor Al-
kong ho ema boot balun iha nasaun ida fandega hodi hakotu nia lian ho jorna-
ne’e,” afirma fontes ne’ebe lakohi para nia lista kla’ak. Informasaun ne’ebe jorna-
naran publika iha jornal kla’ak ne’e. lista kla’ak hetan husi funsionariu Alfan-
Jornalista kla’ak hakarak halo konfirma- dega katak kuandu Diretor ruma mak fo
sun no atu halo notisias ne’e sai duni noti- informasaun ba jornalista sira konaba
sias ne’ebe mak balansu, maibe Diretor Alfan- kazu ne’ebe refere, ku-andu Ministra
dega, Uldarico Maria Rodrigues ne’ebe Financas hatene, Ministra bolu sira no
jornalista kla’ak hasoru direitamente iha ameasa direitor hirak ne’e.
6 LENO Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008

Alternativa husi Latina: Sistema Finanseiru Foun


Tim Anderson rican Development Bank nebe Wa- krize, blokeia resposta rejional no la fo valor

B
shington kontrola makas, hodi pro- ba integrasaun prosesu UNASUR (prosesu
move liberalizasaun kapital. integrasaun Amerika Sul hahu iha 2007 nebe
ainhira merkadu finanseiru Apoiu husi Brazil no Argentina ba sei iha moeda kontinental foun). Tenki iha si-
rahun no kreditu global la lao Bancosur ne’e krusial, maibe nasaun nal klaru husi Amerika Latina relasiona ho
ameasa ekonomia ‘real’ hotu- rua ne’e mos iha kompromisu ho grupu akordu monetariu no definisaun sistema pa-
hotu, governu sira iha Latin investimentu privadu nebe forte teb- gamentu nebe bazeia ba moeda Amerika La-
Amerika dudu ba oin planu ba tebes. Governu hirak ne’e sei bele iha tina, nebe sei fo sasukat ba likidade banku
arsitetura finanseiru foun, troka sistema atual komitmentu ba banku foun nebe forte sentral no ‘ultrapasa dogma neoliberal’. Ho
nebe bangkrut. hodi favorese investimentu publiku respeitu ne’e ami propoin Fundu ba Sul nudar
Povu iha mundu “la suporta tan” sistema no projetu sosial ita presiza atu haree. alternativa ba IMF.
bankaria nebe privatiza, Presidenti Hugo Cha- Ho Wall Street nebe rahun, Vene- 3. Foti benefisiu husi reserva nebe barak
vez hateten. IMF nudar instituisaun ida ne- zuela konvida ekonomista politika ba husi nasaun ida-idak atu kria sistema paga-
be responsabiliza ba krize finanseiru. Tenki Caracas, atu debate krize no propoin mentu, ami propoin implementasaun ime-
dezolve an no halakon tiha husi mundu ne’e. alternativa. Konferensia ho titulu diata Banku Sul (BancoSur), bazeia ba sis-
Ministru Politika Ekonomia Ecuador, Pedro ‘Resposta husi Sul ba Krize Ekono- tema demokratiku nasaun ida ho votu ida.
Paez hateten sosiedade tenki “reklama pa- mia Global”. Lidera husi Ministru Pla- Banku ne’e sei sai ‘fuan’ ba transformasaun
pel lideransa nebe poder ekonomiku no po- nu no Dezenvolvimentu Haiman El rede banku nebe eziste. Nesesariu atu es-
litiku hadau tiha ona husi ita…sistema kapi- Troudi no Luis Bonilla husi Sentru In- tabelese kontrola troka atu proteje reserva
talista ne’e laos uniku opsaun”. ternasional Miranda, grupu nebe apre- no prevene osan semo.
Proposta ba sistema finanseiru foun zenta sira nia hanoin no debate du- 4. Nasaun husi rejiaun tenki konsidera
apoiu husi konferensia internasional eko- rante loron hat, molok hatoo ba governu
Tim Anderson suspensaun ba pagamentu tusaun publiku,
nomista politiku iha Caracas. Iha relatoriu Venezuela ho deklarasaun konjunta. nudar tranzisaun sasukat atu proteje rekursu
konjunta ba governu Venezuela (haree iha Maski iha issue luan nebe diskute, relatoriu soberanu husi krize no prevene atu hama-
kraik) grupu ne’e husu atu iha asaun ime- ba kresimentu ekonomiku nebe signifikante,
uluk ba Konferensia Politika Ekonomia Interna- muk tesoreiru.
diata atu sosializa banku no proteje osan maski presu mina tun fali ba $ 60 kada barril.
sional foka ba reforma finanseiru no mone- 5. Ami propin fundu sosial emerjente atu
nasioanal nebe rai atu la monu ba investor Ekuador liutiha ona konstituisaun foun
tariu. Grupu ne’e sei hasoru malu fali iha ini- suporta soberania aihan no enerjia, mos atu
privadu sira nebe bangkrut tiha ona. nebe diak liu, husi buat diak balun mak, estadu
situ 2009. atende problema migrasaun no po-sibilidade
Proposta Amerika Latina diferente ho buat labele responsabiliza fali tusan privadu, ha-
atu kua osan nebe manda (remittances).
nebe akontese iha Estadus Unidus no Eropa, nesan sira nebe haree husi ‘Paulsen Plan”’ Tuir mai sumariu husi reko-men- Fundu ne’e sei funsiona iha Bancosur ka Banku
nebe buka atu salva lakon husi setor privadu husi Estadus Unidus. Liutiha komisaun au- dasaun husi relatoriu pri-meiru: Alba.
sira no restora sistema finanseiru nebe ditoria ba ‘tusan ilijitimu’, Ecuador animadu 1. Estadu husi rejiaun tenki foti kontrola 6. Tuir prinsipiu atu asiste povu no laos
privatiza. tebtebes ho redondu foun husi tusan no fi- imediatu husi sira nia sistema bankaria, la- bankeriu sira, programa sosial tenki mantein,
Planu hirak ne’e presiza vontade politika nanseiru. ho kompezasaun, tuir prinsipiu konstituisaun prioridade mak: seguridade empregu, ren-
substansial no kapasidade nebe koordenadu, Nasaun 6 husi Amerika Latina no Karibia Ekuador foun (290.7: nasionalizasaun ba dimentu universal, saude, edukasaun no uma
maibe agora iha neba. Amerika Latina “laos sai membru ba ALBA ( Kuba, Venezuela, Bo- tusan privadu proibidu). Sasukat ne’e halo publiku.
ona” rejiaun fraku no komplikadu hanesan livia, Nikaragua, Honduras no Dominika) atu prevene osan semo. Iha nesesidade ba 7. Ida ne’e nudar oportunidade ba nasaun
iha 1980, Presidenti Ekuador Rafael Correa kria tiha ona sira nia banku rasik. Venezuela estadu ida-idak atu taka mekanismu banku husi rejiaun atu ses an husi Inter American De-
hateten. Tusan nebe sae no adjustamente foin lalais kria tiha ona sira banku ho Iran, iha tasibalun. Supervizasaun ba banku tenki velopment Bank, IMF no Banku Mundial no hahu
strutural, rejiaun ne’e haree iha sustentabi- Russia no Xina, ho komitmentu $ biliaun 12. hametin atu ajuda halo banku sai transpa- kria arsitektura finanseiru internasional.
lidade kresimentu ekonomiku, haluan nian Chavez mos hakarak atu hamoris proposal rante ba sira nia depozitu ba povu, no ser-
rezerva no iha governu independente no OPEC atu harii banku ba nasaun esportador visu publiku. Ida husi servisu ne’e tenki ga-
foun. mina. rante iha nivel investimentu nasional minimu
Venezuela dada sai tiha sira nia osan re- Bancosur (Banku ba sira husi Sul) planeia husi aset likidu. Tim Anderson nudar partisipante iha kon-
zerva $ 40 biliaun husi Estadus Unidus, no tiha ona iha tinan hirak liu ba, hetan apoiu 2. Iha nesesidade ba kordenasaun mo- ferensia internasional ne’e. Artigu ne’e tra-
kria banku domestiku foun no banku inter- makas husi Amerika Sul. Instituisaun ne’e netariu atu prevene funu husi ‘devaluasaun duz husi Greenleft Weekly.
nasional nebe estadu mak jere. Ida ne’e planu sei troka IMF, Banku Mundial no Inter Ame- nebe kompetetivu’ nebe sei halo at liu tan

Hatan Interpelasaun Opozisaun.... husi pajina 5 entaun (AMP) boikota tiha. “Antes ne’e ami
prevene ona katak sei akontese hanesan
ne’e duni. Afinal akontese duni,” dehan
Aniceto. Xefi bankada ne’e hatutan liu tan
Fernanda Borges hateten nune’e tanba saida,” kestiona Fernanda. ona $. 166 miloens ba perioudu trazitoriu. katak lolos ne’e Prezidenti Parlamentu tenki
tuir ninia observasaun durante ne’e iha Realidade ne’ebe Fernanda Borges Hodi hateten katak guvernu AMP konege iha fleksibilidade hodi hein korum. Tanba
alegasaun oi-oin ne’ebe mak hato’o ba iha haree katak iha Orsamen tu Jeral do Estadu ezekuta 90.1% no gasta tan orsamentu bai-bain sesaun lokraik sempre hahu tuku
publiku liu husi media nasional no mos (OJE) sira aloka osan 4 miloesn dollares carry over 55% neébe governu tuan husik tolu lokraik.
media internasional. “Alegasaun barak ona hodi hola jeradores para atu hadia tiha ahi hela. “Ida ne’e hatudu katak guvernu AMP “Ami lamenta teb-tebtebes meja ninia
ne’ebe sai iha media no povu rasik mos mate ne’e. “Maibe la hatene halo saida. halao servisu extra,” gaba deputadu ne’e infleksibilidade. “Dixiplina maibe dixpilina
kestiona ba ami konaba kontratu sira ne’e. Tanba to’o oras ne’e ita haree ahi mate pior ba guvernu AMP. ida kaku nian. Realidade PN hein korum
I sai mos iha Transparancy Internasional liu fali ida uluk ne’e. Ida ne’e mak ami pre- Hatan argumentu ida ne’e, Xefi ban- hanesan ne’e laos foin mak halo. Tanba in-
katak ita nia nomeru korupsaun ne’e risku siza hatene. Osan be gasta ne’e ba ne’ebe. kada Fretilin, Aniceto sublina katak depu- terpelasaun bankada opozisaun Fretilin
tebes,” observa Fernanda. Tanba saida mak gasta tiha osan ne’e maibe tadu AMP buka defende guvernu hodi taka nian,entaun perguntas barak mak guvernu
Iha realidade, tuir Fernanda Borges ka- la iha rezultadu. Sa estratejia mak governu buat barak ne’ebe tuir lolos guvernu es- labele responde no hakarak taka deit. Ne’e
tak kontratus barak mak governu AMP halo ne’e implementa para ami hodi bele plika kona ba ezekusaun orsamentu tran- manobra,” tenik nia.
la ho transparansia. “Tanba ne’e ami haka- hatene. Tanba orsamentu barak mak aloka zitoriu. “Tanba tauk povu atu hatene inkapa- Tuir Aniceto ninia observasaun katak
rak hatene didiak kontratu sira ne’e fo ba ona la’os deit jerador maibe mos hola kom- sidade guvernu AMP, ho nune’e guvernu bankada Fretilin diskonfia Prezidenti meja
se. Ami presiza dadus konkretu. Ami haka- bustivel. Ne’e mos ami presiza hatene kopia AMP hakarak tak ba publiku,” katak Aniceto. mak hakarak halo manobra hodi trava
rak hetan mos kopia kontratus hodi bele kontratu se mak fornese mina,” kestiona interpelasaun bankada opozisaun nian.
verifika. Tanba dala barak ami husu ba sira Fernanda Borges. AMP Boikota “Ne’e hatudu katak Presidenti meja mak
(governu AMP-red) nunka konsidera. Ida Laos deit ida iha parte eletrisidade mak Tuir observasaun jornalista kla’ak , hakarak trava direitu deputadu atu halo
ne’e mak halo ami tresti tebes,” tenik nia. sai perguntas ba partidu opozisaun iha molok intervalu Prezidenti Parlamentu interpelasaun,” afirma Aniceto.
Tuir analiza ne’ebe mak Fernanda fo Parlamentu Nasional, informasaun ne’ebe Nasional deside tenki tama fila fali iha tuku Iha fatin hanesan Presidenti PN, Fer-
sai katak durante tinan ida governasaun mak partidu opozisaun rona katak membru rua hodi bele kontinua sesaun interpe- nando de Araujo sublina katak nia tenki
AMP, nakonu ho falta transparansia. Maske governu AMP barak mak hetan kontratu. lasaun. Maibe wainhira to’o tiha oras ne’ebe taka sesaun ba parte lokraik tanba korum
nune’e tuir Fernanda nudar reperezentante “Kuandu ida ne’e akontese, ida ne’e ladun determinante, korum la to’o tanba maioria la to’o. “Membru governu sira ne’ebe mai
povu sei husu nafatin ba governu atu bele diak ba povu ida ne’e,” tenik Fernanda deputadu bloku AMP mak la marka pre- iha ne’e, servisu laos pengangguran deit
hetan kopia kontratu entre guvernu ho Borges. zensa. Nune’e Prezidenti Parlamentu Nasio- inklui mos nia.
kompania. “Tanba iha alegasaun katak Perguntas no duvidas ne’ebe mak nal deside hodi taka tiha plenaria no Pri- Iha interpelasaun, bankada opozisaun
membru governu fo projetu deit ba sira partidu opozisaun fo sai iha interpelasaun meiru Ministru ho membru governu desidi Fretilin no PUN kestiona kona ba ezekusaun
nia familia no maluk partido. Atu nune’e ne’e, bloku AMP senti ofendidu. Deklara- fila fali ba ida-idak nia ministeriu. orsamentu tranzitoriu ho numeru ne’ebe
halo verifikasaun katak kontratu sira ne’e saun ne’ebe bankada PSD hato’o liu husi Realidade ida ne’e, halo partidu opo- bo’ot maibe nia rezultadu la kondis ho
tuir regras no lei ka lae,” esplika nia. Fernando Gusmao katak husi nia parte, nia zisaun Fretilin senti tristi. Tanba pergunta realidade. Perguntas hirak ne’ebe interpelante
Fernanda mos hatutan liu tan katak dala la konkorda ho deklarasaun Fretilin. “Katak balu ne’ebe pendenti ne’ebe atu husu ba kestiona mak prosesu fo tenderizasaun ba
barak guvernu ba iha Parlamentu Nasional relatoriu orsamentu tranzitoriun mai ho nu- guvernu, maibe la bele hato’o. Ba jornalista hola foz. Prosesu hola jerador ba EDTL.
hatudu deit numeru orsamentu ezekusaun, meru deit. Tuir deputadu ne’e katak go- kla’ak, Aniceto esplika katak governu la Osan ba veteranus sira. Kkontratu fornese
maibe iha realidade la iha mudansa. vernu AMP aprezenta dokumentus rua. Ida hatene hatan interpelasaun bankada opo- kombustivel no seluk tan. Hatan perguntas
“Ami rona deit numeru bo’ot. Katak go- mai ho numeru no ida seluk mai ho kriasaun zisaun. “Meja Parlamentu Nasional halo hirak ne’e Primeiru Ministru, Xanana Gus-
vernu ezekuta hotu ona osan. Nia pro- atividade guvernu,” esplika . kongkalikong (futu lia) ho guvernu hodi mao deklara katak, perguntas sira ne’ebe
sentase ne’e bo’ot liu. Maibe realidade re- Xefi bankada PSD ne’e esplika katak go- boikota tiha interepelasaun,” afirma Ani- bankada interpelantes sira hato’o la tau
zultadu la kondis ho osan barak ne’ebe sira vernu AMP konsege ezekuta ona $. 104 ceto. iha fatin no la vale ona.
eszekuta hotu ona. Presiza iha informasaun miloens husi total $.116 miloens. Ne’e ha- Tuir Xefi bankada Fretilin ne’e katak
osan be sira gasta ne’e ba tudu katak governu AMP konseege ezekuta tanba interpelasaun ne’e Fretilin mak husu,
Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008 TASIBALUN 7

Krize Ida Nebe At Liu Hotu-Hotu


Fidel Castro Milagre ida tamba kandidatu
demokratiku ne’e seidauk hetan

S
destinu hanesan Martin Luther
istema kapitalista de- King, Malcolm X no sira seluk ne-
zenvolvidu ohin loron be iha dekade balun liu ba mehi
iha krize nia laran. atu iha justisa no igualidade (no
Maibe, ida ne’e laos sira ema oho hotu).
krize bain-bain nebe Halo meditasaun ba tusan pu-
akontese liu tiha ona, laos mos bliku Estadus Unidus-US$ 10.266
krize traumatiku iha tinan 1930, tillion-nebe Presidente George Bush
maibe krize nebe at liu desde mun- tutur hela iha nia kabas ba jera-
du hahu lao tuir modelu kresimentu saun foun iha nasaun, Hau kalkula
no dezenvolvimentu. too tempu bainhira atu ema nebe
Krize atual husi sistema kapita- bele konta tusan nebe nia halo sai
lismu dezenvolvidu akontese bain- duplu iha tinan 8 nia laran.
hira imperiu ne’e komesa atu muda Ema servisu oras 8 loron ida,
nia lideransa iha eleisaun nebe sei laho lakon segundu ida, no konta
hahu iha loron 4 fulan Novembru. FIDEL CASTRO 100 $ 1 bil ba kada minutu, durante
Kandidatu husi partidu prinsi- nia hanoin, la dun importante loron 300 iha tinan ida, sei presiza
pal rua nebe sei hateten sira nia ba sira nia alegria ba populasaun tinan 710 biliaun atu konta mon-
lian ikus iha eleisaun ne’e koko atu 300 miloens deit nebe kuran husi tante osan ne’e.
influensia votante sira-nebe barak 5 % populsaun mundu. Hau labele hetan dalan grafiku
husi sira nunka hakarak atu vota- Destinu ema 95 %, paz no fu- balun atu deskreve volume osan ne-
katak kandidatu ba presidenti nebe nu, lao ka la lao ba anin nebe ita be pratikamente mensiona loron-
sei asegura moris diak no konsu- respira, sei depende makas ba de- loron agora.
merismu husi buat nebe sira des- sizaun husi lider administrativu Ita bele hakfodak (ba sasukat go-
kreve hanesan povu husi klase me- imperiu ne’e. vernu Estadus Unidus recente) ba
dia, maski sira planu atu introduz Rasismu iha abut makas iha kontribuisaun husi administrasaun
mudansa lolos ba buat nebe kon- Estadus Unidus, iha nebe ema mi- Bush ba sosializmu. Maibe, ita labele
sidera nudar sistema ekonomia loens nia hanoin bele rekonsilia ho halo kontenti an iluzaun nebe deit.
nebe perfeitu nebe mundu ne’e nosaun ema metan, ho nia fen no Bainhira operasuan banku sai san nasaun balu iha mundu ne’e hirak ne’e.
hatene. oan bele moris iha White House, ne- fali ba normal, imperialista sei fo hahu tiha ona. Opsaun ida deit nebe mak iha
Mundu hanesan nebe iha sira be ema bolu “white”. fila banku ba bisnis privadu hane- Povu sai nafatin ain ba konta ba sosiedade umana ne’e mak atu
ultra pasa kontradisaun ne’e; se

Machado Ventura hasoru lider Timor-Leste


lae, sei labele moris tan.
Iha tempu ne’e, osan barak
ne’ebe fakar tiha ba mundu finan-

P
seiru husi banku sentral iha nasaun
rimeiru vise-prezidente mentu gerilla iha ninia rain iha ba-atus iha kolonializmu ho explo- Unidas nian maka atu fó apoiu ba kapitalista dezenvolvidu sira nebe
Cuba nian, Jose R. Ma- tinan 24 nia laran. Hafoin inde- rasaun nia okos. Lu Olo fó obriga- rezolusaun atu hakotu blokade enfrenta hela anin boot iha merka-
chado Ventura hasoru pendénsia, nia sai primeiru prezi- du ba Cuba ba nasaun nia koope- Estadus Unidus nian hasoru Cuba. du finanseiru husi nasaun nebe atu
malu iha Tersa-feira ho dente iha Assembleia Constituinte rasaun iha kampu medisina. Povu Lu Olo hasoru mós ho Ricardo rezolve instituisaun hodi halo esforsu
Francisco Guterres “Lu tuir fali sai prezidente parlamentu Timor-Leste iha asesu ba saúde Alarcon de Quesada, prezidente ba ekonomia nebe la dezenvolvidu.
Olo”, prezidente Frente Revolucio- nasionál. iha zona ne’ebé izoladu tanba asis- parlamentu Cuba nian no mós hala’o Kuba laiha merkadu finanseiru.
nária do Timor-Leste Independente Durante ninia enkontru ho Ma- ténsia ida ne’e. programa barak inklui enkontru Ita presiza sertamente buka dalan
(FRETILIN), ne’ebé vizita hela chado Ventura, Lu Olo hanoin hi- Machado Ventura realsa asis- oioin no mós vizita ba sentru kulturál, rasional no dalan sosialista liu atu
Cuba. kas fali ninia luta ne’ebé naruk atu ténsia Cuba nian ba Timor-Leste sosiál, istóriku no ekonómiku iha finansia ita nia dezenvolvimentu.
Guterres, ne’ebé koñesidu iha ninia povu hetan ukun-rasik-an, no hodi nota katak hafoin ukun-rasik- sidade Havana ho Matanzas. Krize atual no sasukat brutal hu-
Timor-Leste ho ninia naran funu mós dezafiu boot ne’ebé ninia an, Timor-Leste nia votu uluk liu si administrasaun Estadus Unidus atu
(Hosi diáriu Granma, 23 Outubru
nian “Lu Olo”, involve iha movi- nasaun hasoru hafoin tinan atus- iha Assembleia Geral Nasoins salva nia an rasik sei hodi infla-saun
2008)
boot liu tan, devaluasaun ba moeda

Kampaña ‘Solta Prizioneiru Nain Lima’


nasional, iha lakon barak iha mer-
kadu, presu kiik ba komodity baziku
ba esportasaun no troka nebe la

S
justu.
Maibe, sira sei hodi mos povu
idney-liu povu 100 Kubanu nain 5 nebe kastigu iha atu koñese lia los, konsiensia boot,
CFMEU NSW Andrew Andrew Fer- Macquarie Gill Boehringer.
partisipa iha enkontru Estadus Unidus tamba defende rebeldes barak no revolusaun barak
guson; sekretariu Uniaun Mariti- Guerrero sei koalia mos iha
publiku iha Outobru 17 Kuba hasoru atuasaun terorismu mos.
mu Australia Paul McAleer: Mem- Perth no Melbourne. Atu hetan
nebe Maria Eugenia nebe grupu Miami halao. Tur ne’e bru Parlamentu husi Liverpool Paul informasaun kompletu bele asesu
Guerrero, feton husi organiza husi Partidu Komunista [Reflesaun Fidel Castro iha
Lynch; NSW Greens MLC John iha www.fiveheroes.blogspot.com
prizioneriu nain 5 Antonia Guer- Australia. loron 11 Outobru nebe asesu iha
Kaye; eis NSW MLC Meredith Burg-
rero mak koalia. Reflete ba apoiun publiku nebe www.cuba.cu
mann; reprezentante partidu ko- Traduz husi Greenleft Weekly,
Guerrore vizita Australia atu makas husi kampaña internasional munista Sudan Osama Yousif; no 18 Outobru 2008
hasae publiku nia atensaun no ba libertasaun sira nain lima, fo- profesor direitu iha univesidade
hakbiit kampaña ba libertasaun rum iha Sidney nebe sekretariu
8 KNUA Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008
COVALIMA servisu ho vida prostituisaun duké Hanoin konaba prostituisaun
hili eskola. Triste, tebes wainhira ilegal, laos deit iha Suai. Maibe

Iha Salele, Labarik Feto


rona feto foinsae ida koalia liafuan iha Dili pior liu. Dili, dala ruma ema
nune’e ba jornalista ida. “Futuru temi dehan fatin infernu. Ema halo
Timor-Leste atu sai saida, kuandu transaksaun prostituisaun ilegal
foinsae sira komesa hili ona dalan iha bar no diskoteka balun iha Dili

Involve Iha Vida Prostituisaun


nakukun,” liafuan ne’e sai husi laran. Ate prostituisaun ilegal ne’e
hau nia kakutak laran, wainhira involve ema boot balun nia naran,
lao haleu Salele, fatin ida ne’ebe tanba hatama ema estranjeirus
ema bai-bain temi fatin ne’ebe ne’ebe halao servisu iha vida
konesidu ho fatin nakukun ne’e. prostituisaun ilegal ne’e tama mai
Iha Amelia nia uma laran, iha su- iha Timor-Leste.
“Sex bele sosa ho osan, domin labele sosa ho osan” ratahan ida hakerek nune’e: “Ten- Padre no Madre sira ka ema sira
ki prevene aan husi moras HIV/ ne’ebe mak servisu ba iha misaun
almerio ALVAREZ mak ne’e. Joven oan ne’e koalia iha foinsae ne’e involve iha prostitui- AIDS.” umanu-sosial nian, bele hakilar

L
lian bunak nian. Hau la komprende saun. Joven ne’ebe mak hodi hau Hau husu ba nia, se mak fo maka’as oinsa bele ‘hasai’ ema
sira koalia saida. Maibe depois husik tama ih a kintu-kantu sira ne’e ha- suratahan ne’e, nia esplika katak husi nakukun laran, maibe kuandu
iafuan badak iha leten tiha fatin ne’e, joven ida ne’ebe mak teten mai hau nune’e: “Ita tama nia alin mane sira mak hetan husi ema pessoal ne’ebe mak involve
ne’e hau lee direitamentu tula hau ho ojek ne’e, esplika mai to’ok iha uma ne’e. Husu to’ok nia, Suai. “Perigu tebes, feto foinsa’e iha vida prostituisaun ilegal ne’e
iha hau nia email, wain- hau katak nia atu husu ba oan feto karik nia ema ida mos,” esplika jo- sira involve aan iha vida prostitui- rasik la kohi sai husi fatin nakukun
hira kolega ida haruka ne’e. Karik involve hotu iha problema ven foinsae ho ninia motor bebek saun ilegal,” hau hateten sai fraze ne’e, susar tebes atu kombate
tutan mai hau konaba pros-tituisaun. ne’e. ne’e ba joven foinsa’e ida ne’ebe prostituisaun husi Timor-Leste,
liafuan proverbia koñesidu husi Kuaze uma haat to’o uma neen Ami tama uma ne’e. Feto foin- mak durante loron tomak nia laran jeralmente.
Xina ne’e. Tebes duni, sex bele sosa, hanesan ne’e mak joven foin sae sa’e ho naran inisial (Amelia Fa- lori hau ho ninia motor haleu hodi Wainhira iha kalan ida, tama
maibe domin ne’e susar atu sosa. ne’e hatudu mai hau. Hau haree tima, la’os naran los-red), tur me- hatudu fatin ne’ebe mak konsidera bar ema estranjeirus nian, mesak
“Ema basuk wain mak involve an no hatene, oinsa inan-aman rasik sak iha uma mamuk ida. Feto foin- hanesan fatin prostiuisaun iha nakonu ho ema estranjeirus ne’ebe
iha sexu livre, ka prostituisaun, tanba mos fo apoiu tomak ba nia oan sae ne’e konfesa mai ami katak Salele ne’e. mak halao vida prostituisaun ilegal.
sira ladauk hetan saida los mak do- rasik atu involve aan iha vida nia rasik involve iha vida prostitui- Iha Suai, ema la bele identifika, Timor oan lubuk ida, mesak foin
min. Domin ne’e hatudu katak ema prostituisaun ilegal. “Ne’e ladun saun durante tinan barak nia fatin ida ne’ebe mak koñesidu fatin sa’e deit mos involve iha vida pros-
ida hadomi nia fen ka nia laen, to’o diak, kuandu inan-aman rasik laran. “Hahu kedas hau iha tinan prostituisaun. Kuandu ita matan fo- tituisaun ilegal. Padre no Madre sira
nia husik mundu. Ida ne’e mak domin hakarak involve ninia oan iha 14, involve an hodi buka osan ba un mak foin sama ain iha Suai, liliu hakilar, maibe susar atu rona.
lolo’os,” esplika João Soares (57), mundu prostituisaun,” liafuan ne’e hau aan rasik. Inan-aman mesak Salele, susar atu identifika se mak Razaun katak ema ne’ebe mak
wainhira jornalista kla’ak ne’e ha- sai husi hau nia ibun hodi res- ema agrikultor deit. Familia hotu involve iha vida prostituisaun no involve iha vida prostituisaun ne’e
soru nia iha Suai fulan Setembru ponde argumentu joven foinsae fo apoiu mai hau, atu involve iha mos iha fatin ida ne’ebe mak ko- sira nia direitu.
liu ba. ne’ebe dehan inan-aman la ban- vida ida hanesan ne’e (vida pros- nesidu hanesan fatin prostitui- “Dilematika tebes. Iha parte ida
Hau la imazina iha futuru Salele du nia oan sira, tanba iha Salele tituisaun-red),” konfesa Amelia Fa- saun. ita hakarak hakilar atu kombate
atu sai oinsa? Wainhira hau aluga feto no mane iha direitu hanesan tima ne’ebe mak hela iha Salele Perguntas barak mak mosu prostituisaun, maibe ema sira
ojek ida, joven foinsae ida mak lori atu buka osan ka buka servisu. ne’e. hela deit iha hau nia kakutak ne’ebe mak involve iha vida pros-
hau hodi hatudu fatin balun no uma Ami la konsege dada lia kleur Hau tur nonok deit hodi rona, laran. Tanba sa mak inan-aman tituisaun ne’e la iha ona konxien-
balun mai hau konaba labarik feto ho ferik-katuas ne’ebe mos fo fraze hirak ne’ebe mak sai husi mos autoriza nia oan feto sira atu sia atu husik vida prostituisaun
sira ne’ebe mak involve direitamente apoiu ba nia oan sira atu involve feto foinsae ne’e nia ibun laran. involve iha vida prostituisaun. ne’e,” esplika Madalena Soares
iha problema prostituisaun. Ami aan iha vida prostituisaun ilegal Hau hakfodak, wainhira rona tan Joven mane ida ne’ebe mak lori ne’ebe hela iha Suai vila ne’e ba
tama iha uma piku ida. Katuas no ne’e. Ami lao fali ba fatin seluk, dehan ema selu nia ho osan $ 1.00 hau ba haree fatin sira ne’e ha- jornalista kla’ak foin lalais ne’e liu
ferik maiz ou menus idade 60 ha- iha Salele laran. Iha loron manas to’o $ 2.00 (dolar ida to’o dolar rua) teten katak tanba iha Suai, adat husi via telefone. Saida mak halo
nesan ne’e tu’ur hela iha baranda nia laran, iha familia barak maka deit. Hau husu ba feto ho naran ladun maka’as hanesan iha Dis- foinsae sira involve iha vida pros-
oin, iha sira nia uma. Oan feto ida, joga karta tau osan. Sira mesak inisal Amelia ne’e katak nia uluk tritu seluk. “Iha Distritu seluk, tituisaun, laos domin maibe tan
foinsa’e mos tuur hamutuk ho ninia joven feto no mane foinsae sira. eskola ka lae? kuandu ema balun bok ema nia osan. Ho osan bele sosa buat furak
inan-aman; tuur tesi lia hela. Ami tama iha uma ida, feto Amelia Fatima hatan mai ami oan feto sira, sira sempre lori ba ‘mundu’ ne’e nian, maibe domin
Besik tiha iha uma ne’e, joven foin-sa’e, ida ho idade 28 tuur katak nia uluk eskola maibe to’o adat mak rezolve. Dala ruma ha- rohan laek, labele sosa ho osan.
foinsae ida ne’ebe mak lori hau ba mesak iha uma ne’ebe mak halo deit iha eskola Pre-Primária klase mos ema nia naran ho karau,”
fatin ne’e hateten katak uma ida ho tali-tahan. Hau la hatene, feto 5. Amelia Fatima gosta liu buak esplika joven foinsae ne’e ba hau.

AILEU privadu, atu nune’e bele lori obje-

Hametin Baze Fretilin Lori Infreta Dizafiu


tivu no prinsipiu ne’ebe Fretilin
hatudu ba povu maubere atu bele
hetan nia soin.
Tuir observasaun ne’ebe jorna-
lista kla’ak assite katak, iha ekon-
Eleisaun kandidatu Suco Aisirimou Distritu Aileu tru ne’e hetan mos partisipasaun
husi partidu ASDT. Militante husi
nico zecoro SANTOS eleitu sei kontinua atu sai kan- Manuel ba Militante, Simpatezan- situasaun foun iha nia rai laran no
partidu ASDT kestiona objetivu
didatura iha sub-distritu no dis- tes hateten katak, ita hamrik fali rai liur.

S
husi enkontro ne’ebe halao iha sira
tritu. iha ne’e hodi halo prosesu foun Nia ne’e afirma liu tan, nudar
nia suku Aisirimou liu-li konaba ob-
uku Aisirimou distritu Elidio Maufelu sefe husi kan- ida, iha tinan 30 resin kotuk ba partidu ida ne’ebe buka adapta
jetivu atu hili strutura foun, no husu
Aileu hanesan fatin his- didatura ne’ebe eleitu iha nivel halo insurisaun jeral do armada a’an ho realidade, buka nafatin ho
esplikasaun atu nune bele eskla-
toriku ida ba luta liber- suku, hatete katak “ tenke servisu iha primeira luta ba libertasaun meios hotu-hotu atu hafoun nia
residu liu molok tama iha eleisaun
tasaun nasional, fatin makas atu serve povu ho inisiativa nasional, ohin ita mai halo kum- estrutura, hafoun nia espiritu, ha-
strutura suku nian.
ne’e hatudu fila fali nia ba interese ne’ebe diak ba futuru, primentu foun ba iha segunda luta foun nia determinasaun, liliu atu
Duvidas husi Militante ASDT nian
ezistensia liu husi atividade rea- laos uja fali kargu ne’e atu estraga de libertasaun nasional liu husi ita kaer metin nia prinsipiu.
hetan resposta husi Elizario hanesan
justamentu ne’ebe halao husi par- no sobu povu ne’ebe hili ona ita”. nia prosesu reazustamentu. Fre- Ba sira ne’ebe eleitu ohin sei
membru CCF no reprezentante par-
tidu Fretilin. Sorumutuk ne’ebe ha- Nia suzere ba kandidatura sira tilin sempre adapta nia a’an ho fo nia a’an tomak hodi defende
tidu Fretilin iha Parlamentu Nasio-
libur lideransa husi aldeia iha suku seluk atu fo sira nia sakrifisiu lori realidade foun, politika foun ou partidu nia interese duke interese
nal “entre lideransa husi partidu
Aisirimu, ho objetivu atu hili stru- halo atividade partidu nian, iha
Fretilin no ASDT laiha diferensia
tura foun partidu nian no atu ha- loron sabadu no dominggu tanba
tanba partidu rua ne’e partidu his-
metin fila fali baze fretilin lori in- iha loron segunda too sexta uja
toriku nanis, maibe sistema maka
frenta disafiu ne’ebe partidu his- ba sevisu uma laran nian.
diferente. Partidu Fretilin hahu for-
toriku ne’e hasoru dadauk . Maufelu hamenon atu ema ho-
ma nia estrutura husi baze maka
Enkontru ne’ebe halao iha lorn tu matan moris no neon nain na-
ba halo kongresu distritu ne’ebe nia
13/09/08 tuku 09.00 to kalan ne’e fatin no labele dukur, tanba kargu
delegadu mai husi kraik”.
hetan partisipasaun masimu husi ne’ebe sira simu laos todan ida
Membru parlamentu ne’e hatu-
militante, simpatezantes no strutura maibe kna’ar ida ne’ebe prinsipal
tan liutan katak, partidu rua ne’e
suku no aldeia sira, Iha sorumutuk atu leba no tane a’as iha prinsipiu
hamutuk nafatin iha hanoin ida atu
ne’e konsege hili ema nain 9 husi partidu nian atu nune’e ema seluk
hasoru dezafiu ne’ebe maka mosu
kandidatura 14 ne’ebe reprezenta labele tama hodi sobu estrutura.
iha ita nia oin.
suku Aisirimou. Sira nain 9 ne’ebe Adjuntu Secretariu Jeral, Jose
Konaba hili strutura foun Elizariu
afirma liutan kata, AGM nia modelu
rua, primeiru hili estrutura suku no
ida fali hili delegadu atu ba tuir kon-
ferensia iha sub-Distrital, depois iha
konferensia sub-distrital sei eleze
fali estrutura sub-distritu nomos hili
delegadu ba tuir konferensia iha dis-
tritu. tanba nee Elizario husu ba lide-
ransa hirak ne’ebe inskritu iha ASDT
labele sai fila fali estrutura iha Fretilin,
nomos estrutura iha Fretilin labele
sai fali estrutura iha ASDT nian.
Direitu opozisaun nian
Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008 KADI 9

Uol gomo
Na’in ulun sira ne’e, ne’ebé dau- 11 Outubro tinan ne’e), ita bele haré ita terik lia-fuan ne’e, ita hakarak krasia nia laran, ditadór sira, la iha

D
daun kaer kadeira haluha fali ida katak nia hanoin katak opozisaun klasifika ka fó hatene ba ema balun fatin iha Demokrasia nia laran.
ne’e, haluha fali ita nia ukun inan halo marcha da paz tamba opozi- kondisaun ida. Kondisaun lejítimu,
ala ruma, Na’in ulun wainhira sira temi katak partidu saun sira ne’e hanoin katak nia ukun hanesan kondisaun ida, ne’ebé:
sira ne’e hili atu halu- polítiku sira labele organiza marxa la lejítimu, nune’e mós nia dehan harii tuir ukun, ho razaun no jus-
ha. Haluha katak Timor-
1
ida hodi hatudu katak ema la simu katak nia la simu marcha ida ne’e- tisa4. Se ema barak, (maioria vo- TVTL: Deklarasaun Prezidente
Leste nudar Estado desizaun oin-oin governu nian, no bé partidu ida organiza hodi krítiku tos) halai ba partidu opozisaun, pois Repúblika iha Aeroportu
2
Soberanu no Estado de Diskursu Primeiru Ministru iha
hatudu sira nia neon todan ba re- lejitimidade IV governu konstitu- klaru katak ema barak, hanoin
Direito iha devér no obrigasaun ho- Ainaro ne’ebé nia dehan katak
jime ne’e. sionál 3 wainhira ida haré informa- katak justisa iha prosesu hili go- nia prontu atu hatama ba
di la’o tuir Timor-Leste nia ukun inam Ha’u la dehan katak, ema ne’ebé saun ne’e ita bele dehan katak, Pre- vernu la dun lós, nune’e mós sira, komarka partisipante sira balun
ne’ebé ita bolu “Konstituisaun Re- haluha ita nia ukun inan, mós ha- zidente da Republika hahú haluha ne’ebé vota ba opozisaun, tuir ne’ebé hatama iha Marcha da
publika”. Tan sá mak ha’u hakerek luha abut nasaun maubere no bui- fali ita nia konstituisaun, no abut na- konstituisaun artigu 42 iha liber- paz
ida ne’e? Wainhira ita loke konsti- bere no, tan sá mak ema barak mate saun maubere ne’e. dade no direitu hodi halo manifes- 3
(..)”Se esta marcha de Paz for
tuisaun RDTL iha artigu 70 liña 2 ba ukun rasik a’an. Lia-fuan lejitimidade mai husi tasaun. uma Marcha Partidária para
ita hetan testu ki’ik oan ida ne’e: Ha’u la fiar katak Prezidente da lia-fuan ida husi lian latin, “legíti- La iha ema ida iha rai ne’e ne’e- criticar a lejitimidade do IV
“Iha rekoñesimentu ba partidu po- Republika1, no Primeiru Ministru2 mu”. Lia-fuan ne’e terik katak buat bé bele hapara direitu ne’e, biar governo Constitucional, não
lítiku sira-nia direitu atu hala’o opo- rasik haluha ida ne’e. Wainhira ita ne’ebé la’o tuir ukun. Wainhira ita ema balun prontu atu sa’e ditadór concordarei” ibid, pájina 4
zisaun demokrasia (…)”. Nune’e haré didi’ak Prezidente ninia en- haré didi’ak definisaun lia-fuan no hanehan povu la halakon povu 4
Dicionário da Língua Portugue-
mós ita bele dehan katak ita nia trevista ba Jornál Semanáriu (loron lejítimu, ita haré katak wainhira nia direitu, ita sei moris iha Demo- sa (2003), Porto Editora.

“Distúrbiu” la hanesan “Marcha”


Uol gomo1 di’ak 2. Se taxa dez- tinan 2006. cha ida, sira iha Direitu konstitu-

T
empregu liu 50% no Ida ne’e sa’e sala boot ida sionál hodi halo ne’e, hodi hatudu
inflasaun iha Timor- ne’ebé infelizmente ita nia Na’in ba governu buat ne’ebé governu
o’o agora daudaun, Leste liu 10%, halo ulun balun halo. Haré to’o lia-fuan hakarak taka matan ba, taka
ema sei moris iha lona nusa mak ita nia eko- “Distúrbiu ” la hanesan lia-fuan matan ba problema no “hola paz
okos tamba distúrbiu nomia hahú atu sa’e “Marcha”. Krize 2006 hahú tamba sosiál” ho osan ne’ebé tama ba
2006. Nune’e mós ema di’ak? Dala ruma Na’in tuir loloos, organizasaun ida ne’ebé ema balun deit nia bolsu, ho ha-
balun hahú halo mani- ulun iha informasaun importante tebetebes hodi hame- hán ne’ebé tama deit ba ema ba-
pulasaun informasaun no manipu- husi relatóriu balun tin mehi Estadu la dun metin. Or- lun nia armazein (gudang) hodi
lasaun sentimentu hodi halo katak ne’ebé ami seidauk ganizasaun ne’ebé ha’u ko’alia mak fan fali karu liu ba povu.
ema ne’ebé susar no terus tamba hetan. família. Nune’e mós dalan ida keta ha-
2006 hahú ta’uk ko’alia, no fó lian Se ita bazeia ba Wainhira aman no inan hano- luha katak lia-fuan distúrbiu ha-
sa’e kona ba sira nia problema. ipóteze ne’e, ne’ebé rin valor didi’ak ba sira nia oan, tete kaos, wainhira distúrbiu iha
Ema sei moris ho trauma tan ema barak la servisu mezmu que sira hetan osan hodi ita labele moris ho dame. Lia-fuan
distúrbiu 2006, nune’e mós ema no ema barak iha Ti- sunu no hodi tuda fatuk, sira la la’o Marcha hatete progresu, dezen-
hotu ta’uk katak ema nia hahalok mor-Leste osan la to’o
foto montajen: kla’ak
tuir dalan ne’e, tamba sira hatene volvimentu ho dixiplina, dezen-
a’at iha 2006 bele mosu dalan ida hodi hola hahán. No mós aumen- povu nia hakarak, no katak sira katak dalan ne’e sala, no dalan volvimentu ne’ebé hanesan ba
tan, no kona sira dalan ida tan. Wain- ta variável ida tan katak ema ne’e prontu atu hatudu sira nia neon ne’e halo ha’u nian aman, ha’u nia ema hotu, progresu ne’ebé hane-
hira ema tauk, ema nia ulun la ma- hetan informasaun husi jornál todan ba governu tuir manifesta- inam, ha’u nia família, ha’u nia uma san ba ema hotu3
lirin, nune’e, wainhira ema balun kona ba kazu korrupsaun iha go- saun pasifika ida, hanesan mar- kain, ha’u nia knua tomak moe.
soe lia-anin, ema simu no hahú vernu, no informasaun katak ni- cha da paz, sira hahú halo espe- Abut iha lia-fuan distúrbiu mak 1
Basea ba hanoin husi Zeloy V
buras hanoin violensia iha laran. vel korrupsaun iha Timor-Leste kulasaun katak ema ne’ebé ha- halo a’at, sobu, no halo tohar, abut 2
Jornál Semanário, 11 Outubru
Wainhira ita le makerek iha jor- a’as liu. Ita bele konklui katak Timor tama iha marcha da paz atu ha- iha lia-fuan Marcha mak la’o 2008 pájina 4: “(..) a nossa
nál ita haré katak Marcha da Paz oan sei hakarak hatudu sira nian nesan fali kriminozu sira ne’ebé hamutuk ho fiar metin, ho isin ka- economia começa a melhorar”
no korrupsaun mak makás, biar neon todan ba governu no órgaun sunu uma, ne’ebé tuda fatuk no man hodi hatudu katak ami mak
3
Dicionário da Língua Portuguesa
ne’e ita nia Na’in Ulun Prezidente soberania sira seluk. ne’ebé organiza, fó osan no hahán ne’e. (2003), Porto Editora.
hanoin katak ita nia ekonomia sei Tamba ema balun hatene ona ba ema ne’ebé hala’o distúrbiu iha Se opozisaun hakarak halo Mar-

Hanoin inan, aman hanoin:


Violénsia jéneru iha Timor-Leste 1999-2002
Uol gomo Wainhira rai ida moris durante area rural no distritu ida iha area
tinan barak iha funu nia laran, ka- rural iha Timor-Leste atu hetan in-

V
zu abuzu no violénsia fíziku, sek- formasaun kona ba violénsia
iolénsia jéneru sai suál no psikolójiku ba feto mosu jéneru iha Timor-Leste. Sira des-
hahalok a’at ne’ebé beibeik. Biar problema ida ne’e kobre katak, liutiha 1999, 23.8 %
ema halo kontra feto tuan liu1, Nasoins Unidas sira ha- husi feto ho tinan entre 18-49
sira. Problema violén- hú implementasaun programa ne’ebé sira entrevista hatete katak
sia jéneru barak mosu hodi tau matan ba problema vio- sira sai vítima violénsia jéneru, liu-
tamba ema balun la konsidera feto lénsia jéneru iha maizumenus iha liu violénsia fíziku husi nia la’en
nia papél iha sosiedade no la fó tinan 19902 deit. ka doben. Iha tinan 2002 sira he-
valor no fatin di’ak ba nia iha so- Kestaun violénsia jéneru im- tan katak valor ne’e sa’e tan to’o
siedade nia laran. portante duni tamba ida ne’e sa’e 24.8 %. No katak iha uma laran
Violénsia jéneru bele sa’e vio- violasaun ba direitu umanu, no feto Timor-Leste balun susar duni,
lénsia fíziku, seksuál, no psiko- habadak dezenvolvimentu iha balun simu orden hodi halo seksu
lójiku. Feto sira hetan violénsia nasaun oin-oin. Kazu balun vio- ho nia la’en , no ho ema seluk (pros-
psikolójiku wainhira sira hetan lénsia jéneru la mosu deit wain- tituisaun), balu hetan baku no
amesa baku, no wainhira ema ha- hira funu iha, kazu barak mós la’en sees nia husi hospital no fa- Dezeñu 1: Violénsia jéneru nia iha Timor-Leste nia iha uma laran
menus feto nia direitu atu ko’alia, mosu durante períodu pós-kon- mília, no seluk tan. Dadu ne’e imi balun, la’en halo violénsia kontra fen. Dadus ne’e mai husi Disasters,
hanoin, no hamenus nia liberdade. flitu (liutiha konflitu). Sientista bele haré iha dezeñu 1. 2004, 28(3): 294–321. n=104 (ba tinan molok krize) no n=102 (ba
Violénsia ne’e la’ós buat ida foun sosiál balun halo estudu pre- tinan liutiha krize).
iha mundu ka iha Timor-Leste. liminár ida iha distritu ida iha ba pajina 10
10 LISAN Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008

Hanoin kaduak:
“revolusionáriu - reasionáriu”
Uol gomo Sira labele halo reasaun molok polítiku, wainhira ita teme lia- no hanoin revolusaun moris ona iha ita hatene katak tamba ita iha

E
asaun tamba se ida ne’e mosu, fuan ne’e, ita terik hanesan adje- imi nia laran – fini ne’e moris tamba buat ida malirin mak ita tenke
buat ne’ebé sira hatete katak tivu ida, ba movimentu ne’ebé tuir imi nia esperiénsia no reali- sempre iha no hetan buat ida
ma ne’ebé rona kanta reasaun sa’e fali asaun. Se por- fiar metin sistema ida ne’ebé kon- dade rejime ida la halo tuir buat manas ami husu ba ulun sira,
iha bahasa Indo. “Ada ezemplu grupu reasaun dehan tra fali progresu no kontra filak ne’ebé nia promete, no la biban atu ko’alia ba malu ba, maibé keta
aksi, ada reaksi” (Asa- katak sira prontu atu halo rea- sosiál ida hodi hametin justisa fó buat ne’ebé imi hanoin katak nia malirin, manas ba! Manas ba!
un iha, reasaun iha) ha- saun, ida hatudu katak sira koko sosiál. Iha kontestu polítiku, rea- bele fó. Tamba povu susar liu no daudaun
tene katak lia-fuan atu uza tátika intimidasaun (ha- sionáriu sira sempre kontra ha- Grupu “asaun” “reasaun” sira hakarak “malirin” deit.
ne’ebé ema balun ho formasaun ta’uk ema) hodi hapara movi- noin no hahalok husi revolusio- hatudu ba ita buat ida ne’ebé ita
polísia ka militár mak baibain uza, mentu husi lubuk asaun halo. náriu sira. Wainhira ita terik ad- Timor oan hatene ona kleur. Buat
hodi hatudu katak dala ruma sira Wainhira movimentu ida mosu jetivu ne’e ba ema ida, ita hakarak ne’ebé ita nia bei-ala sempre ha-
hein movimentu ruma husi lubuk tamba deit ema balun hatete ka- dehan katak nia “antiliberal” (ne’e- tete ba ita: ba buat feto, tenke iha
selun hodi justifika sira nian planu tak ema seluk atu halo asaun ida, bé kontra liberdade ema seluk buat ida mane 3, ba buat ki’ik ita 1
Telejornál TVTL, 14-10-2008
hodi simu movimentu ne’e ho kontra- ita labele bolo ida ne’e movimentu. nian)2. tenke iha buat boot4, no tamba ita 2
Dicionário da Língua Portuguesa
movimentu ka ho reasaun hodi Ita bele bolo nia “sélula” buat ida Iha ne’e tuir loloos ami la kohe iha buat ida malirin mak ita tenke (2003), Porto Editora.
hamenus ka hamate movimentu ne’ebé moris no mate. Buat ida dehan katak “A” revolusionáriu no sempre iha no hetan buat ida ma-
3
Hanoin Kaduak ita bele hetan
husi lubuk seluk. Baibain lubuk ne’ebé: moris hodi hamate asaun wainhira am’tuak sira teme: Tasi
“B” reasionáriu. Iha testu ne’e ami nas5.
seluk ne’ebé polísia no militár sira mane, tasi feto
ida; buat ida ne’ebé mate wainhira hakarak fahe hanoin kona ba kon- Ho ida ne’e ita taka ho hanoin 4
Hanoin kaduak ne’e ita bele
ne’e identifika nudar inimigu. asaun la iha ba sira atu halo rea- seitu ida ne’ebé importante tebe- ne’e ba Na’in ulun sira hotu ne’ebé hetan wainhira am’tuak ne’e fó
Wainhira grupu juventude ida1 saun. tebes no soe lian-husu ida ba lei- esplora fali juventude, hodi sira sa’e naran ba Subaun, subaun ki’ik no
hatete katak sira prontu hodi halo Iha testu ne’e, ami teme iha tór sira: Se imi hanoin katak Timor- fali lian ba sira nia ko’alia, isin hodi subaun Boot
reasaun hodi hasoru lubuk seluk, títulu lia-fuan “reasionáriu”. Sá ida Leste sei kuran mudansa sosiál sira bele hametin sira nia status: 5
Hanoin ne’e Bei Bunak husi
mezmu molok asaun mosu. Ida loloos mak lia-fuan reasionáriu LENSA
ida, katak ita nia sistema eduka- se na’in ulun sira nia hanoin malirin lamakitu uza atu hatene ai, bala-
ne’e sai kontradisaun boot ida ba terik wainhira ita teme nia? Ha- saun, saúde, agrikultura, infra- (kaer asaun), se na’in ulun sira se- da no ema nia hahalok
sira, tamba tuir loloos reasaun la- nesan lia-fuan seluk, lia-fuan ne’e estrutura (uma kain), no polisia luk (kaer reasaun) nia hahalok ma-
bele mosu wainhira asaun la iha. iha definisaun oin-oin. Iha kontestu tenke hadi’a - fini revolusionáriu lirin, ita bele la’o ho dame. Tamba

Joven Becusi de Baixu....


ona atu ba eskola. “Se bele Go-
kotuk liu ba.
husi pajina 11 Estudante UNTL nebe lakohi
vernu hatudu fatin ida ba sira atu
nune,’e bele buka sira nia mo-
temi nia naran iha jornal kla’ak ne’e ris,” husu estudante ho naran Nini
eskola no hola sasan uma laran hahalok Governu duni sai tiga kola. Atu selu deit kareta husi mos afirma katak depois Governu ne’e.
nian. “Kareta deit mos agora selu roda nebe uza forsa ne’e hanesan uma ba eskola deit mos, la to’o uza forsa hodi duni ninia inan-aman Nini hatutan liu tan katak,
karun tebes,” tenik nia. ha-halok ida nebe grave tebes. ona,” esplika Soares Sabadu nia kios, nia rasik komesa araska kuandu povu kiik sira la hakmatek
Iha parte seluk, Antonio da Tuir da Costa katak Polisia sira atu hodi buka servisu, entaun nasaun
Costa mos hato’o laran tristi, wain- sai liman kroat povu nian, laos sai ida ne’e rasik mos sei la hakma-
hira Governu obriga dasa sai ninia fali liman kroat lideransa balun tek no sei la buras. “Povu forte
povu sira nebe mak fa’an sasan nian. mak nasaun mos forte. Hau senti
iha estrada ninin. “Tuir hau nia ha- Iha parte seluk, Manuel Soares hahalok husi Governu AMP ne’e
noin, kuandu rai ida sai nasaun fo mos ninia ideias katak hahalok halo povu ki’ik sira tristi bebeik
presija ema matenek, maibe ami ida nebe duni povu kiik, hanesan hela deit,” tenik Nini.
nia aman sira nebe laos matenek, hahalok ida nebe atu oho povu kiik
atu buka moris iha fatin nebe,”
kestiona da Costa ho laran tristi
sira nebe mak fa’an sasan iha es-
trada ninin. “Ida ne’e bele oho ami. Hanoin inan,
ba kla’ak iha bairo Becusi de Baixu.
Da Costa mos aumenta tan ka-
Tanba iha semana ida nia laran
ona ami nia familia sira araska atu aman
tak Governu AMP ninia hahalok
nebe duni sai tiga roda sira hane-
hetan osan. Ami mos la iha osan
atu sosa foz ba iha ami nia familia hanoin:
san hahalok ditadura. “Ita nia na-
saun, nasaun nebe demokrasia.
uma laran,” konfesa Soares ba
kla’ak iha bairo Becuuse de Baixu.
....
Maibe ita hare ba nasaun ne’e ha- Soares hatutan liu tan katak nia husi pajina 9
nesan atu sai fila fali nasaun dita- rasik mos labele ba eskola, tanba
dura,” deklara da Costa. eskola selu karun. “Ami osan la
Da Costa hatutan liu tan katak iha atu selu ami nia oan ninia es- Informasaun ne’e, hatudu ba
ita katak, biar, ita hanoin katak
ita nia rai moris ho dame, tuir
loloos uma kain barak sei nakonu
ho violénsia, ho hirus. Wainhira
laba-rik sira haré violénsia jéneru
iha uma laran sira sei nakonu ho
tris-teza no hahú la’o tuir dalan
ne’ebé la di’ak tamba aman la
hanoin inan nia hanoin no simu
inan nia hanoin ho violénsia.
Aman ne’e la hatudu dalan lós
ba oan, aman ne’e, ema ne’e
mak kuda fini ida hodi sobu
nasaun Timor.

1
Funu iha impériu
Gregu, Romanu no Hebreu
ne’ebé Brownmiller (1975)
hakerek. Brownmiller S.
(1975) Against Our Will:
Men, Women and Rape.
Simon and Schuster, New
York.
2
Disasters, 2004, 28(3): 294–
321.
Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008 Nasional 11

Governu Laiha Kapasidade Rezolve


iha Embaxada Malazia nia dehan ahi mate permanente
oin ne’ebe halo transforma- ou ahi moris piska-piska.
dor ida rebenta, “ tenik nia. Tanba ne’e hau husu ba Go-

Problema Eletricidade
Sekretariu do Estadu Ele- vernu atu toma atensaun
tricidade Agua no Saneamen- lalais,” afirma Getrudes.
tu ne’e mós hatutan Primeiru Iha fatin hanesan, de-
Ministru aktual ne’e ninia lia- putda Fernanda Borges mos
fuan katak se karik hasai du- deklarak katak preukupa-
ni kompania Manitoba, ami saun ho osan ne’ebe durante
bele bolu kedas kompania Governu AMP aloka ba iha
ida mai hodi bele halao ser- parte eletricidade nian la
agustinha XIMENES la tiha jerador foun, kon- be iha Timor-Leste tomak. halo planu,” kestiona Inacio visu ho profesional. “Hau ga- hatene los osan ne’ebe ho

A
dioens eletrisidade mate Deputadu husi bankada Morreira. rante katak iha tinan 2009, valor bo’ot tebes ne’e ba deit
nafatin iha Dili laran,” kes- opozisaun ne’e mos husu ba Tuir observasaun Inacio ahi sei lakan oras 24 nia la- iha ne’ebe,” kestiona Xefi
suntu eletrisi- tiona Inacio Morreira. Governu atu halo planu di- Morreira katak durante ne’e ran. Tanba iha ona kontratu bankada PUN ne’e ba jor-
dade sai nu’u- Inacio mos haklean liu diak. “Hakarak ba hola jera- iha buat barak mak lao la los. rua ne’ebe mak sei mai ko- nalista kla’ak iha Uma Fukun
dar asuntu ida tan katak, kuandu eletrisida- dor, tenki halo kordenasaun “Kuandu sira halo kontratu naba prepago, ne’ebe oras Parlamentu Nasional.
ke seriu ne’ebe de mate bebeik, lolos ne’e ho kompania Manitoba kompletu, kompania ne’e ne’e halo hela instalasaun ba Faktu ahi mate bebeik
publiku levanta Governu hanoin ona,oinsa ne’ebe, Governu anterior tenki responsabiliza ba ins- uma sira, hamutuk 3 Mill e tal. iha sidade Dili halo povu kiik
lor-loron. Komesa husi Uma halo kontratu ho talasaun. Atu nune’e ahi la- Husi 25 Mill, 683 mak monta sira senti laran triste. Mariano
Fukun Parlamentu Nasional, sira para bela bele mate,” tenik nia. ona, 3 Mill e tal ne’ebe mak Correia (54) ne’ebe hela iha
deputadu sira levanta bebeik halo jestaun Resopnde konaba pro- agora la’o dadaun. Area sira Suco Camea Sub Distritu Cristo-
konaba eletrisidade. Maibe ne’e diak. Maki- blema hirak ne’e, Sekreta- ne’ebe mak monta ona pro- Rei ba jornalista kla’ak Kinta-
ahi mos mate bebeik. “Ami na sira ida ne’e- riu Estadu Eletricidade Agua pago hanesan Fomento, Delta feira semana kotuk liu ba
konsidera Governu ida ne’e be mak diak liu no Saneamentu (SE-EAS), Nova, Vila Verde, Motael no hateten katak Governu AMP
liu husi Ministeriu Infrastu- para bele mai Januario Pereira deklara ba la kleur tan tama ba Aka- ne’e la iha kapasidade atu re-
tura, Secretariu Estadu ba as- asegura eletri- jornalista sira katak ahi ne’e diruhun no sei sa’e ba Be- solve problema eletrisidade.
suntu Eletrisidade, Aguas i cidade ne’e la- sei kontinua mate. “Tanba cora,” esplika Jaunario. “Loron kalan ahi iha ami nia
Saneamentu la iha kapasida- bele mate,” ha- jerador foun sira, ho nia sis- Deputada Getrudes Mo- bairo mate hela deit. Sa tan
de atu rezolve problema ele- tutan deputadu tema elektronika no jerador niz (PD) no deputada Fernan- ami nia bairo ne’e hanesan
trisidade,” katak Inacio Mor- husi Fretilin ne’e. tuan nia sistema mekanika da Borges (PUN) hanesan iha foho, Ami suku ki’ik ne’e
reira, deputadu husi ban- Primeiru Mi- mak hadau malu hela karga. reprezentante povu iha uma husu ba nai ulun sira tau
kada opozisaun Fretilin ne’e. nistru, Jose Ale- Tan ne’e dala rma eletrici- fukun Parlamentu Nasional matan ba eletricidade. Tanba
Tuir Inacio Morreira ni- xander Gusmão dade mate. Ou mate iha li- senti deskontenti tanba ho ami nia zaleira, rice Cooker
nia haree katak Governu iha Uma Fukun nha. Tanba linha ne’ebe iha, atendementu eletrasidade ho buat seluk tan ne’ebe liga
AMP laiha duni kapasidade Parlamentu Na- tuan ona ho provolta tinan durante ne’e iha Dili laran. ba iha eletrisidade at hotu
atu bele jere, ida eletrisidade. sional hateten 25 nian,” esplika Januario Vice Prezidenti bankada PD ona, tanba ahi mate lakan.
“Sira ukun tiha ona tinan ida bele hadia eletrisidade atu katak problema bo’ot ba iha iha Uma Fukun PN. Getrudes deklara katak kon- Ami husu ba Governu atu ha-
ho balu, bainhira kuandu ha- nune’e labele mate bebeik. eletrisidade ne’e mak iha Januario hatutan lu tan disaun ahi lakan mate ou ahi ree problema eletricidade ho
hu asumi sira nia poder, sira “Bainhira aloka tiha osan atu parte instalasaun nian. “Mai- ka-tak jerador ne’ebe hala’o moris piska-piska ne’e rea- didiak,” afirma Correia.
tenki iha politika ida halo sosa zeradores, hamutuk uni- be hau hakarak husu, kon- hela operasaun iha Distritu lidade duni. “Ita hotu haso- Foin tinan ida deit, Governu
planu ba eletricidade iha Ti- dade 16, maibe iha realidade tratu ne’ebe sira halo ne’e, Dili tomak, ne’e disponivel ho ru. Povu hotu hasoru rea- AMP neébe lidera husi Jose
mor laran tomak ba oin ne’e ahi mate piska-piska,” tenik ba instalasaun ne’e tama Mega Watt 22. “Problema lidade eletrisidade ne’ebe Alexander Gusmão ne’e la iha
halo nusa. Iha momentu nia. ga la’e. Sira aloka tiha osan mak ne’e ita nia linha sira mate bebeik ne’e. Kestaun kapasidade atu ukun povu.
neba sira hanoin atu aloka Ho kondisoens hanesan ba hola makina mai, maibe kuaze tinan 25 tiha ona. Hau ne’e prekupasaun nasional Imazina deit, kuandu to’o tinan
osan para atu hola jerador ne’e, tuir Inacio katak Go- kompania seluk mak mai fo ezemplu loron hirak liu ne’ebe halo ema barak sa- lima, saida los mak sei akon-
foun tanba jeradores tuan vernu laiha ona kapasidade halo fali instalasaun. Ida ba eletricidade mate loron rani Governu AMP balun tese ba povu rai ida ne’e?
ne’e at ona. Maibe depois ho- para zere kestaun sira ne’e- ne’e mak sira dehan hatene tomak tanba tasi ben kona

Ahi Moris Piska-piska, tamba saida ?ida ne’e nek


problema bo’ot, dala idatan
Hau husu sekretariu ida ne’e
tenki asumi no toma res-

Governu La Kumpri Nia Promesa


ponsabilidade duni hare or-
ganiza didiak bele hala’o
servisu ne’e ho diak.haktuir
Inacio ba jornalista kla’ak.
Wainhira guvernu ida
ne’e asumi nia poder sira
gerson abel GEMCY balu 4 megawhatz ida ava- zestaun ba eletrisidade. Se tene halo planu.Kompanha para ahi bele lakan ho nor- hahu sira nia servisu i hate-
ria. Tan ne’e makina sira ki’ik kuandu eletrisidade mate, seluk mak lori zerador mai mal, maibe kontratu ba hola ten dehan geradores sira

A
labele kobre ida bo’ot nia tuir lolos manitoba mak res- no buka fali kompnhia seluk zeradores ne’e sira halo sin- ne’e tuan ona entaun tenki
fornesementu tan ne’e mak ponsabeliza. hao instalasaun (kompnhia gle sources deit iha evide- hola zeradores foun para be-
hi moris piska-
sei iha estalasaun para atu Faktu nebe los ne’e hola rua mak guvernu ida ne’e nsias ka la’e presiza halo in- le asigura eletrisidade ne’e
piska hanesan
bele halo paraliza ou liga gerador foun ne’e hamutuk halo kontratu ho sira), lolos vestigasaun para hatene lakan, iha momentu neba
ona tradisaun
makina rua ne’e halo didiak sanulu resin hitu hau rona ne’e kompnhia nebe mak lolos iha korupsaun ka la’e sira aloka tiha osan hodi ho-
iha governu
hodi labele estraga fali buat hanesan ne’e maibe to’o ohin lori zeradores mai ne’ e ho uke sertu sai ona single sou- la zeradores foun derepenti
AMP, povu nia
seluk-seluk. loron ahi mate moris nafa- kedas nia tekniku sira para rces hatudu katak ne’e iha presiza tan osan atu hodi
prekupasaun katak orsa-
Sekretariu estadu agua tin. Sekretariu setadu mai mai ne’e halo servisu pakote interese ruma i ita hein ka- hola mina, zeradores foun
mentu 4 milliaun nia rezul-
i elektrisidade garante ka- iha parlamentu justifika hela 1. tak ne’e labele akontese, ne’e la’os sanulu resin rua
tadu atu hadiak zestaun ele-
tak hahu setembru 2008 se deit, kantiga ne’ebe ita rona Hanoin konaba problema importante liu makne’e ze- (12) maibe sanulu resin nen
trisidade. Povu husu ba go-
estala hotu ona, ba oin ahi bebeik mak: iha ida at, ida ida ne’e karik krupsaun akon- radores foun mai hotu ona (16). Nusa mak ahi sei mate
vernu maibe governu fo sa-
sei lamate tan. sei hadia hela no tenki im- tese; Hau hakarak tekni- iha fulan hat ou fulan lima bei-beik.
la deit ba ida ne’e ho ida
Arão la fo sala ba sekre- porta foun maibe mai fali kamente sira bele organiza kotuk liuba maibe to’o ago-
ne’eba? Bainhira los mak
tariu estadu agua i eletrisi- hanesan deit. didiak atu tau zeradores ne’e ra ahi ne’e la lakan normal
promesa governu AMP bele

Joven Becusi de Baixu


dade maibe hanesan de- Parte seluk Inacio Mo-
realiza?.
putadu husi bloku AMP nian reira husi bankada Fretilin
Atu hatene tamba sa mak
dirize sala hirak ne’e ba kom- husu ba sekretrariu estadu
problema ne’e mosu bei-beik
pania Manitoba. Tanba kom- atu labe hatudu sala fali ba

Kondena Governu AMP


jornalista kla’ak halo inter-
pania ne’e ma kaer zestaun kompania Manitoba lolos
vista ho Arão Noe deputadu
eletrisidade nian. Ne’e dunik hanesan sekretariu estadu
CNRT iha uma fukun parla-
deputadu ne’e suzere atu ha- tenki assume tanba iha akor-
mentu, nia isplika katak, par-
para tiha kontratu ho kom- du. Moreira hatutan, akordu
lamentu aprova orsamentu
pania Manitoba tanba la buat ida laos kesi metin bele no’olok CARMO na sae to’o $ 17- 20,” tenik Jo- hakarak duni sai ninia povu
tranzitoriu para atu hola ma-

J
kumpri akordu no inkapasi- foti desizaun seluk sekuan- ao Soares, joven foinsa ida para labele fa’an sasan iha
kina hat valor osan US$ 4
dade iha zesataun. du kompanhia ida ne’e la- ne’ebe mak hus ba governu Estrada ninin, nusa mak la
milioens, ahi sei mate tam- oventude Becusi de
Relasiona ho zestaun ele- diak. Maibe tuir deputadu AMP atu la bele duni arbiru duni Xina sira nebe faan sa-
ba problema kona ba esta- baixu hato’o laran
trisidade ne’ebe lao ladun ne’e nia hare problema ele- 3 roda sira. san iha estrada ninin iha Dili
lasaun, tuir deputadu ne’e tristi ba jornal kla’ak
los, Mario Viegas Carasca- trisidade mate bei-beik ne’e Joao hatutan liu tan katak laran,” hatutan Joao ba kla’ak
se estalasaun zerador foun iha semana kotuk liu
lao, suzere ba sekretariu es- relasiona ho kestaun korde- kuandu Governu ida ne,e ha- Sabadu semana kotuk liu ba.
sira ne’e hotu ona mak foin ba. Kona ba governu
tadu eletrisidade nian atu nasaun deit. karak duni nia povu rasik, en- Kuandu Governu duni mak
eletrisidade bele la’o normal. AMP nia hahalok nebe duni
husu justifikasaun ba kom- Nia kestiona tamba sa taun tenki kria kampu de tra- ninia povu rasik, Joao hateten
Nia fo razaun katak makina povu 3 roda. “Tanba ita hare
pania Manitoba tanba kom- mak instalasaun la halo ballu ba povu atu nune’e sira katak ninia povu susar atu
sira naton ne’e makina ki’ik deit fos MTRC nebe dehan
pania ne’e kada tinan simu kontratu hamutuk ho sosa bele servisu.”Kuandu Gover- buka osan ba ninia oan nia
1,5 megawhatz, makina bo- tiha ona folin $ 16. Maibe ita
osan U$ 2 milliaun atu halo zeradores, kerdizerke laha- nu ida ne’e hanoin deit
bot hanesan migap 3,5 no hare momos mina agora mi- ba pajina 10
12 NASIONAL Kla’ak Semanal 28 Outubru 2008

Hapara Abuzu Seksual LENSA foto: gerson abel GEMCY

Ba Labarik Feto! Kareta Xoke Malu


Reprezentante feto iha Parlamentu Nasional, kondena
maka’as ema ne’ebe halo abuzu seksual ba labarik ho
idade tinan tolu iha 10 Outobru liu ba. Ema hotu,
kondena hahalok ne’ebe kontra direitu labarik nian ne’e.
Maibe medidas saida mak feto iha Parlamentu Nasional,
halo atu nune’e, ema ulun boot balun ne’ebe mak halo
mos abuzu seksual, maibe la hatama nia iha tribunal.

gerson abel GEMCY,


bendita RIBEIRO

K
azu abuzu seksual le-
vanta husi Deputada
Benvinda C. Rodri-
gues, husi partidu
CNRT wainhira ple-
nária hahu. Iha plenaria nia laran,
Benvinda deklara bolu atensaun ba
organizasaun feto sira; li-liu orga-
nizasaun nebe mak koalia liu ba
direitu feto nian atu tau matan ba
feto vitima sira. “liliu feto sira
ne’ebe mak hetan abuzu seksual
no mós violasaun domestika,” lensia domestika no abuzu seksual Abuzu seksual ba labarik feto
esplika Benvinda ba jornalista atu nune’e diminui no halakon ti- sira nu’udar hahalok ida ne’ebe
kla’ak Segunda-feira semana ha problema abuzu seksual. Atu krimi. “Dalaruma kestaun abuzu
kotuk liu ba iha Parlamentu halakon ida ne’e, tenki iha edu- seksual ne’e akontese tanba ema
Nasional. kasaun civika ba komunidade hotu,” la respeita malu,” hatutan nia.
Iha parte seluk, deputada esplika Carmelita ba jorna-lista Atu hamenus abuzu seksual ka
Getrudes Monis reforsa liu tan kla’ak iha Uma Fukun PN foin lalais violensia seksual, tuir Anna Pessoa
katak kazu abuzu seksual ne’e tenki ne’e. tenki iha edukasaun sivika ba ko-
kombate. “Abuzu seksual ne’ebe Kazu abuzu seksual, tuir obser- munidade hotu. Igreja mos pre-
mak mane halo ba labarik feto, vasaun Carmelita Moniz katak halo siza tau matan ba kestaun abuzu
ne’e hatudu katak ema nia moral feto barak mak tauk atu reporta seksual no violensia domestika
komesa menus ona. Vitima sira ba media no públiku. “Ema barak ne’e. Anna Pessoa husu katak kuan-
tenki barani lori abuzu seksual luta hodi buka dalan los atu re- du abuzu seksual ne’e akontese
ne’e ba iha tribunal,” tenik nia. zolve kazu abuzu seksual,” ha- bebeik iha Timor-Leste laran, ten-
Deputada Carmelita Caetano tutan nia. ki lori ba tribunal. Feto sira ne’ebe
Moniz, husi bankada CNRT mós Deputada Anna Pessoa husi mak dala ruma hetan abuzu sek-
esplika ba jornalista kla’ak katak bankada Fretilin mos rekonese sual, tuir Anna Pessoa katak tenki
kazu abuzu sek-sual ne’e maka’as violensia abuzu seksual ne’e. “Lo- iha uma mahun ba vitima sira. “Tan-
tebes akontese iha Timor-Leste. los ne’e ita tenki koalia no haree ba feto barak mak trauma husi
mos hateten tan katak, uluk “Hau problema ne’e ho sériu. Tenki buka abuzu seksual,” sublina deputada Kuandu lori kareta bele hetan dezastre
hakarak husu ba komunidade nia abut no nia hun ne’e lolos,” husi bankada Opozisaun, Fretilin ho velosidade máxi- iha tempu saida deit.
tomak, Igreja, relijiozu-relijioza tenik Anna Pessoa ba kla’ak iha ne’e.
sira, no NGO sira ne’ebe mak iha Uma Fukun Parlamentu Nasional mu no la kuidade an, Iha fotografia, kare-
konsentrasaun ba servisu vio- foin lalais ne’e. ta tanki mina xoke
malu ho kareta go-
vernu nian iha parte
Fatu-Hada foin lalais
ne’e. Atu la bele he-
tan dezastre, diak liu
mak lori kareta ka
motor tenki kuidadu
aan nafatin.

INDISE
Xanana Ameasa Kaer Lider
Fretilin,
Fretilin Nein Hakfodak
pajina 2

Kareta Luxu ba PN,


Midori Falsifika Dokumentus
pajina 3

Moe Ho Risku Korupsaun


Nebe Ás,
Lasama Hakerek Karta ba TI
pajina 4

Hatan Interpelasaun Opo-


zisaun
Governu AMP LaTranspar
ansia no La Iha Kapasidade
pajina 5

S-ar putea să vă placă și