subota, 18.

veljae 2012

Ekoloka bomba: Katelima prijete tone radioaktivnog otpada!

Graani okupljeni u Graansku inicijativu za zatitu Katelanskog zaljeva objavili su istraivanje o ekolokoj bombi koja prijeti Katel Suurcu gdje se skladiti 40 vrsta raznog otpada u ukupnoj koliini od 890 tona: Odlagalite ljake u Katelanskom zaljevu inae je jedna od devet crnih toaka u Hrvatskoj koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim otpadom i koje su visoki rizik za okoli i zdravlje ljudi. Tijekom svog rada tvornica plastinih masa i kemijskih proizvoda Jugovinil za potrebe svoje energane nabavlja ugljen koji se nakon izgaranja kao pepeo i ljaka odlagao u tvornikom krugu. Meutim, po nareenju i za potrebe savezne Komisije za nuklearnu energiju jo 1955. godine sklopljen je s tvornicom Jugovinil strogo povjerljivi ugovor prema kojemu su se obvezali da e u svojim postrojenjima obavljati sagorijevanje ugljena, koji komisija odredi kao radioaktivni, i da e dobiveni pepeo i ljaku uskladititi na nain koji omoguuje rasipanje ljake. U to su se vrijeme u bazene koji su se nalazili na podruju tvornice dopremali radioaktivni materijali i s podruja Rijeke i Kotora, a dopremljeno ih je izmeu pet i sedam tisua tona. Proces saniranja postojeeg stanja 1973. godine proveden je premjetanjem ljake i pepela u deponij prema projektu Instituta za geoloko-rudarska istraivanja i ispitivanja nuklearnih i drugih mineralnih sirovina. Na osnovi koliine spaljenog ugljena dobiveni su zastraujui podaci prema kojima se procjenjuje da je tada na tom prostoru uskladiteno 510.000 tona pepela i ljake, a 7000 tona

dopremljeno je iz drugih tvornica. Neureeno skladite pepela i ljake u Katelanskom zaljevu s radioaktivnim svojstvima sadri dugo ivue radionuklide pa se strunjaci pribojavaju da postoji stalna mogunost njihovih irenja na lokacije u okoli preko svih sastavnica okolia: u zrak, more i tlo. Radioaktivni otpad prekriven je tada slojem zemlje i ljunka te plastinim folijama. Meutim, podaci o kvaliteti i debljini pokrova nisu dovoljno poznati. Mr. Dejan kanata, strunjak Enconet Internationala navodi kako je koncentracija radionukleida takva da bi se pojedinac smio zadrzati u okolini deponija najvie dva sata i etrdeset minuta dnevno. Prije vie od deset godina, prvi susjed deponija radioaktivne ljake Ivo Rokov iznio je podatke o procjenama radioaktivnosti ije je mjerenje 1993. godine obavio Institut za medicinska istraivanja (IMI) te ustvrdio kako je deponirana ljaka zaista visoko radioaktivna. Ministarstvo zdravstva ljaku je procijenilo nisko radioaktivnom da bi nakon toga porekli svojstva radioaktivnosti. Marijana Petir, tadanja glasnogovornica Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja, na upozorenje Udruge Plavi planet o potrebi sanacije deponija u Katel Gomilici, u javnost je odaslala informaciju o nepostojanju radioaktivnosti na deponiju te ak govorila o prenamjeni terena. Ivna Buan, predsjednica Udruge Lijepa naa ustvrdila je da glasnogovornica Petir obmanjuje javnost kada kae da deponij nije opasan. Ministarstvo zatite okolia nastavlja politiku Dravne uprave za zaatitu okolia Ante Kutle i biveg ministra zdravstva eljka Reinerera koji je Lijepoj naoj savjetovao da na deponiju posadi stabla i izgradi igralite za djecu! Perverzno je i morbidno da to izgovara jedan lijenik, rekla je. Nadalje, Institut Ruer Bokovi utvrdio je postojanje urana 238, radija i drugih opasnih tvari, a razina zraenja bila je od 15 do 80 puta vea od republikog prosjeka kazao je Ivo Rokov, naglasivi kako o svemu ima dokumente. Napomenuo je takoer da je 1993. Agencija za atomsku energiju u Beu raspravljala o deponiju te iznijela upozoravajue podatke. Naime, kazao je Rokov, od 35 lokacija koje pokazuju odreenu radioaktivnost u Hrvatskoj, ona u Katel Gomilici, za koju danas nadlena ministarstva kau da nije radioaktivna, stavljena je na prvo mjesto po potrebi sanacije. Prema podacima Jadranke Vuletin, doktorice nuklearne fizike, visoko radioaktivna ljaka 50.-ih godina dovoena iz Rae te 80.-ih sanirana tako da ekolozi nikada nisu bili zadovoljni. Uz rizinu ljaku, uz tvornicu nekadanjeg Jugovinila postoje i dva nezatiena deponija nisko radioaktivne ljake koja je nastala sagorijavanjem ugljena u termoelektrani tvornice. Mjerenja INI-ja vie puta su pokazala povienu radioaktivnost o kojoj apsolutno nema sumnje. - bila je energina dr. Vuletin. U Studiji koju je prije est godina izradio Institut Ruer Bokovi stoji kako je prostor u dobrom stanju, ali da ga je potrebno zatititi. Sve potoke koji obrubljuju deponij potrebno je staviti u kamen kako voda ne bi ispirala ljaku, dok je itav prostor potrebno presvui s najmanje 20 centimetara betona, pa bi se i zraenje na takvom prostoru koji e se staviti u betonski sarkofag trebalo bi biti svedeno na minimum.

Vie nego potrebna sanacija do dananjeg dana nije napravljena. Za vjerovati je da zaostali materijal polako ali sigurno unitava okolni eko sustav. Jugoslavenska nuklearna bomba Komunistiki vlastodrci bive drave pedesetih su godina planirali Jugoslaviju napraviti nuklearnom velesilom. Na projektu se posebno angairao Aleksandar Rankovi, bivi monik tajnih slubi, a u tu je svrhu bio angairan i Institut Vina kod Beograda. Prema dostupnim informacijama, u tvorniki krug nekadanjeg Jugovinila, dovoena je ljaka iz termoelektrana Plomin i Rijeka, radioaktivna ljaka iz Tivta u Crnoj Gori te iz drugih krajeva bive Jugoslavije. Ipak, projekt jugonuklearne bombe je zaustavljen, ali ono to je ostavio za sobom ve pola stoljea predstavlja ekoloku bombu. D.N. http://www.dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/80316/Ekoloska-bombaKastelima-prijete-tone-radioaktivnog-otpada.aspx
http://maps.google.com -> 43.546091,16.407394