ACAD-1 2007 Essentials Vol 1 HRV

AutoCAD 2007
AutoCAD LT 2007
Crtanje u ravnini Volume 1
Autodesk Authorized Training Courseware (AATC)
Autodesk slubeni trening prirucnik (AATC)
Hrvatski/Engleski
00127-820008-1710A February 2007
Copyright 2006 Autodesk, Inc. All rights reserved. This publication, or parts thereof, may not be reproduced in any form, by any method, for any purpose. AUTODESK, INC., MAKES NO WARRANTY, EITHER EXPRESS OR IMPLIED, INCLUDING BUT NOT LIMITED TO ANY IMPLIED WARRANTIES OF MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE REGARDING THESE MATERIALS, AND MAKES SUCH MATERIALS AVAILABLE SOLELY ON AN AS-IS BASIS. IN NO EVENT SHALL AUTODESK, INC., BE LIABLE TO ANYONE FOR SPECIAL, COLLATERAL, INCIDENTAL, OR CONSEQUENTIAL DAMAGES IN CONNECTION WITH OR ARISING OUT OF PURCHASE OR USE OF THESE MATERIALS. THE SOLE AND EXCLUSIVE LIABILITY TO AUTODESK, INC., REGARDLESS OF THE FORM OF ACTION, SHALL NOT EXCEED THE PURCHASE PRICE OF THE MATERIALS DESCRIBED HEREIN. Autodesk, Inc., reserves the right to revise and improve its products as it sees fit. This publication describes the state of this product at the time of its publication, and may not reflect the product at all times in the future. Autodesk Trademarks The following are registered trademarks of Autodesk, Inc., in the USA and other countries: 3DEC (design/logo), 3December, 3December.com, 3D Studio, 3D Studio MAX, 3D Studio VIZ, 3ds Max, ActiveShapes, Actrix, ADI, AEC-X, Alias, Alias (swirl design/logo), Alias|Wavefront (design/logo), ATC, AUGI, AutoCAD, AutoCAD LT, Autodesk, Autodesk Envision, Autodesk Inventor, Autodesk Map, Autodesk MapGuide, Autodesk Streamline, Autodesk WalkThrough, Autodesk World, AutoLISP, AutoSketch, Backdraft, Bringing information down to earth, Buzzsaw, CAD Overlay, Can You Imagine, Character Studio, Cinepak, Cinepak (logo), Civil 3D, Cleaner, Combustion, Constructware, Create>whats>Next (design/logo), DesignStudio, Design|Studio (design/logo), Design Your World, Design Your World (design/ logo), EditDV, Education by Design, FBX, Filmbox, Gmax, Heidi, HOOPS, HumanIK, i-drop, IntroDV, Kaydara, Kaydara (design/logo), Lustre, Maya, Mechanical Desktop, ObjectARX, Open Reality, PortfolioWall, Powered with Autodesk Technology (logo), ProjectPoint, RadioRay, Reactor, Revit, SketchBook, Visual, Visual Construction, Visual Drainage, Visual Hydro, Visual Landscape, Visual Roads, Visual Survey, Visual Toolbox, Visual Tugboat, Visual LISP, Voice Reality, Volo, WHIP!, and WHIP! (logo). The following are trademarks of Autodesk, Inc., in the USA and other countries: AliasStudio, AutoCAD Learning Assistance, AutoCAD Simulator, AutoCAD SQL Extension, AutoCAD SQL Interface, AutoSnap, AutoTrack, Built with ObjectARX (logo), Burn, CAiCE, Cinestream, Cleaner Central, ClearScale, Colour Warper, Content Explorer, Dancing Baby (image), DesignCenter, Design Doctor, Designers Toolkit, DesignKids, DesignProf, DesignServer, Design Web Format, DWF, DWG, DWG Linking, DWG (logo), DWG TrueConvert, DWG TrueView, DXF, Extending the Design Team, GDX Driver, Gmax (logo), Gmax ready (logo), Heads-up Design, Incinerator, LocationLogic, MotionBuilder, ObjectDBX, Plasma, PolarSnap, Productstream, RealDWG, Real-time Roto, Render Queue, ShowCase, StudioTools, Subcontractor Desktop, Topobase, Toxik, Visual Bridge, Visual Syllabus, and Wiretap. Autodesk Canada Co. Trademarks The following are registered trademarks of Autodesk Canada Co. in the USA and/or Canada and other countries: Discreet, Fire, Flame, Flint, Flint RT, Frost, Glass, Inferno, MountStone, Riot, River, Smoke, Sparks, Stone, Stream, Vapour, Wire. The following are trademarks of Autodesk Canada Co., in the USA, Canada, and/or other countries: Backburner, Multi-Master Editing. Third Party Trademarks All other brand names, product names, or trademarks belong to their respective holders. Third Party Software Program Credits Microsoft and Windows are registered trademarks of Microsoft Corporation in the United States and/or other countries. ACIS copyright 19892001 Spatial Corp. Portions copyright 2002 Autodesk, Inc. AnswerWorks 4.0 ; 19972003 WexTech Systems, Inc. Portions of this software Vantage-Knexys. All rights reserved. Copyright 1997 Microsoft Corporation. All rights reserved. Copyright 19881997 Sam Leffler. Copyright 19911997 Silicon Graphics, Inc. AutoCAD 2007 and AutoCAD LT 2007 are produced under a license of data derived from DIC Color Guide from Dainippon Ink and Chemicals, Inc. Copyright Dainippon Ink and Chemicals, Inc. All rights reserved. DIC and DIC Color Guide are registered trademarks of Dainippon Ink and Chemicals, Inc. International CorrectSpell Spelling Correction System 1995 by Lernout & Hauspie Speech Products, N.V. All rights reserved. InstallShield 3.0. copyright 1997 InstallShield Software Corporation. All rights reserved. Macromedia and Flash are registered trademarks or trademarks of Adobe Systems Incorporated in the United States or other countries. PANTONE Colors displayed in the software application or in the user documentation may not match PANTONE-identified standards. Consult current PANTONE Color Publications for accurate color. PANTONE and other Pantone, Inc. trademarks are the property of Pantone, Inc. Pantone, Inc., 2002. Pantone, Inc. is the copyright owner of color data and/or software which are licensed to Autodesk, Inc., to distribute for use only in combination with certain Autodesk software products. PANTONE Color Data and/or Software shall not be copied onto another disk or into memory unless as part of the execution of this Autodesk software product. Portions copyright 19911996 Arthur D. Applegate. All rights reserved. Portions of this software are based on the work of the Independent JPEG Group. RAL DESIGN RAL, Sankt Augustin, 2002. RAL CLASSIC RAL, Sankt Augustin, 2002. Representation of the RAL Colors is done with the approval of RAL Deutsches Institut fr Gtesicherung und Kennzeichnung e.V. (RAL German Institute for Quality Assurance and Certification, re. Assoc.), D-53757 Sankt Augustin. Typefaces from the Bitstream typeface library copyright 1992. Typefaces from Payne Loving Trust 1996. All rights reserved. Printed and Help produced with Idiom WorldServer. GOVERNMENT USE Use, duplication, or disclosure by the U.S. Government is subject to restrictions as set forth in FAR 12.212 (Commercial Computer SoftwareRestricted Rights) and DFAR 227.7202 (Rights in Technical Data and Computer Software), as applicable.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Sadraj
Volume 1
Zahvala .......................................................................................................................xi About this Book/O knjizi ..........................................................................................xii Uvod..........................................................................................................................xiii Poglavlje 1: Obilazak kroz Autocad...........................................................................1
Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje ............................................................................................. 2 Pregled .................................................................................................................................................. 2 Podeavanje radnog prostora ............................................................................................................... 3 Raspored korisnikog suelja ............................................................................................................... 7 Alati suelja specifini za AutoCAD ...................................................................................................... 9 Lekcija: Rad sa AutoCAD datotekama ................................................................................................ 14 Pregled ................................................................................................................................................ 14 Rad sa crteima .................................................................................................................................. 15 Lekcija: Prikazivanje objekata.............................................................................................................. 20 Pregled ................................................................................................................................................ 20 Alati za kontrolu prikaza ...................................................................................................................... 21 Naredba Pan Realtime ........................................................................................................................ 21 Naredba Zoom Realtime ..................................................................................................................... 24 Naredbe za zumiranje ......................................................................................................................... 26 Opcije mia sa kotaiem ................................................................................................................... 27 Naredba Redraw ................................................................................................................................. 28 Naredba Regen ................................................................................................................................... 29 Vjeba: Zumirajte i miite pogled u crteu .......................................................................................... 30 Vjeba: Obilazak iz prve ruke.............................................................................................................. 32 Rekapitulacija poglavlja........................................................................................................................ 35
Poglavlje 2: Kreiranje osnovnih crtea ...................................................................37

Lekcija: Unoenje podataka ................................................................................................................. 38 Pregled ................................................................................................................................................ 38 O naredbenom retku ........................................................................................................................... 39 O koordinatnim sustavima................................................................................................................... 39 O dinamikom unosu........................................................................................................................... 42 Koritenje suelja Dynamic Input ........................................................................................................ 45 Koritenje direktnog unosa udaljenosti ............................................................................................... 49 O izbornicima sa preacima................................................................................................................ 51 Lekcija: Kreiranje osnovnih objekata .................................................................................................. 52 Pregled ................................................................................................................................................ 52 Naredba Line....................................................................................................................................... 53 Naredba Circle .................................................................................................................................... 54 Naredba Arc ........................................................................................................................................ 55 Naredba Erase .................................................................................................................................... 56
iii
Ponitavanje ili ponovno izvravanje koraka u crteu ........................................................................ 56 Naredba Rectangle ............................................................................................................................. 60 Naredba Polygon ................................................................................................................................ 61 Vjeba: Kreirajte osnovne objekte ...................................................................................................... 62 Lekcija: Koritenje ciljnika ................................................................................................................... 69 Pregled................................................................................................................................................ 69 O ciljnicima.......................................................................................................................................... 70 Ciljnici.................................................................................................................................................. 72 Koritenje ciljnika ................................................................................................................................ 78 Vjeba: Upotrijebite ciljnike ................................................................................................................. 82 Lekcija: Upotreba polarnog praenja i PolarSnap-a.......................................................................... 86 Pregled................................................................................................................................................ 86 Upotreba polarnog praenja i PolarSnap-a ........................................................................................ 87 Vjeba: Upotrijebite polarno praenje i PolarSnap ............................................................................. 93 Lekcija: Upotreba Osnap praenja ...................................................................................................... 97 Pregled................................................................................................................................................ 97 O Osnap praenju............................................................................................................................... 98 Upotreba Osnap praenja................................................................................................................... 99 Vjeba: Upotrijebite Osnap praenje ................................................................................................ 102 Lekcija: Rad s jedinicama mjere........................................................................................................ 105 Pregled.............................................................................................................................................. 105 O jedinicama ..................................................................................................................................... 106 Podeavanje jedinica mjere crtea ................................................................................................... 107 Vjeba: Upotrijebite arhitektonske jedinice mjere............................................................................. 110 Vjeba: Upotrijebite geodetske jedinice............................................................................................ 112 Lekcija: Koritenje funkcijskih tipki .................................................................................................. 114 Pregled.............................................................................................................................................. 114 Funkcijske tipke ................................................................................................................................ 115 Vjeba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 117 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 119 Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 121
Poglavlje 3: Manipuliranje objektima ....................................................................123

Lekcija: Odabir objekata u crteu...................................................................................................... 124 Pregled.............................................................................................................................................. 124 Izbor objekta ..................................................................................................................................... 125 Vjeba: Odaberite objekte................................................................................................................. 130 Lekcija: Promjena poloaja objekta .................................................................................................. 135 Pregled.............................................................................................................................................. 135 Pomicanje objekata........................................................................................................................... 136 Vjeba: Pomaknite objekte ............................................................................................................... 138 Lekcija: Kreiranje novih objekata od postojeih objekata.............................................................. 147 Pregled.............................................................................................................................................. 147 Kopiranje objekata ............................................................................................................................ 148 Vjeba: Kopirajte objekte .................................................................................................................. 150
iv
Sadraj
Lekcija: Promjena kuta orijentacije objekta...................................................................................... 152 Pregled .............................................................................................................................................. 152 Rotiranje objekata ............................................................................................................................. 153 Vjeba: Rotirajte objekte ................................................................................................................... 155 Lekcija: Kreiranje zrcalne slike postojeih objekata ....................................................................... 159 Pregled .............................................................................................................................................. 159 Zrcalno (osno-simetrino) preslikavanje objekata............................................................................. 160 Vjeba: Preslikajte objekte u crteu .................................................................................................. 163 Lekcija: Kreiranje ablonskih (ureenih) rasporeda objekata........................................................ 164 Pregled .............................................................................................................................................. 164 Kreiranje ablonskog rasporeda objekata......................................................................................... 165 Vjeba: ablonski rasporedite objekte u crteu ................................................................................ 171 Lekcija: Promjena veliine objekta .................................................................................................... 178 Pregled .............................................................................................................................................. 178 Promjena mjerila objekata................................................................................................................. 179 Vjeba: Promijenite mjerilo objekata upotrebom opcije Copy........................................................... 181 Vjeba izazova: Arhitektura............................................................................................................... 183 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 186 Rekapitulacija poglavlja...................................................................................................................... 188
Poglavlje 4: Organizacija crtea i naredbe upita .................................................189

Lekcija: Koritenje slojeva ................................................................................................................. 190 Pregled .............................................................................................................................................. 190 Koritenje slojeva za organizaciju objekata ...................................................................................... 191 Unaprijed odreen sloj ...................................................................................................................... 193 Alati za slojeve .................................................................................................................................. 194 Vjeba: Radite sa slojevima .............................................................................................................. 197 Lekcija: Promjena svojstava objekta................................................................................................. 202 Pregled .............................................................................................................................................. 202 O svojstvima objekta ......................................................................................................................... 203 Svojstvo ByLayer............................................................................................................................... 204 Promjena svojstava objekta .............................................................................................................. 206 Vjeba: Promijenite svojstva objekta................................................................................................. 210 Lekcija: Poklapanje (izjednaavanje) svojstava objekata ............................................................... 212 Pregled .............................................................................................................................................. 212 Poklapanje (izjednaavanje) svojstava objekata .............................................................................. 213 Vjeba: Poklopite (izjednaite) svojstva objekta ............................................................................... 216 Lekcija: Upotreba palete Properties .................................................................................................. 220 Pregled .............................................................................................................................................. 220 Upotreba palete Properties ............................................................................................................... 221 Vjeba: Manipulirajte svojstvima objekta .......................................................................................... 223 Lekcija: Upotreba vrsta linija.............................................................................................................. 227 Pregled .............................................................................................................................................. 227 O vrstama linija.................................................................................................................................. 228 Dodavanje vrsta linija crteu ............................................................................................................. 230 Vjeba: Upotrijebite vrste linija .......................................................................................................... 234
Sadraj
Lekcija: Upotreba naredbi upita ........................................................................................................ 238 Pregled.............................................................................................................................................. 238 Pribavljanje udaljenosti i koordinata ................................................................................................. 239 Pribavljanje, zbrajanje i oduzimanje povrine................................................................................... 241 Dobivanje informacija o objektu........................................................................................................ 244 Vjeba: Dobijte geometrijske informacije.......................................................................................... 246 Vjeba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 248 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 250 Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 251
Poglavlje 5: Prepravljanje Objekata ......................................................................253

Lekcija: Skraivanje i produivanje objekata do definiranih granica ............................................ 254 Pregled.............................................................................................................................................. 254 Upotreba naredbi Trim i Extend........................................................................................................ 255 Vjeba: Skratite i produite objekte .................................................................................................. 259 Lekcija: Kreiranje paralelnih i koncentrinih geometrijskih oblika ............................................... 262 Pregled.............................................................................................................................................. 262 Naredba Offset.................................................................................................................................. 263 Vjeba: Kreirajte paralelni i koncentrini geometrijski oblik .............................................................. 268 Lekcija: Spajanje objekata ................................................................................................................. 272 Pregled.............................................................................................................................................. 272 Spajanje objekata ............................................................................................................................. 273 Vjeba: Spojite objekte ..................................................................................................................... 276 Lekcija: Lomljenje objekta u dva objekta ......................................................................................... 278 Pregled.............................................................................................................................................. 278 Lomljenje objekata ............................................................................................................................ 279 Vjeba: Razlomite objekte ................................................................................................................ 283 Lekcija: Nanoenje zaobljenog kuta na dva objekta ....................................................................... 285 Pregled.............................................................................................................................................. 285 Kreiranje zaobljenja .......................................................................................................................... 286 Vjeba: Kreirajte zaobljeni kut .......................................................................................................... 289 Lekcija: Kreiranje zakoenog kuta izmeu dva objekta.................................................................. 292 Pregled.............................................................................................................................................. 292 Kreiranje zakoenja .......................................................................................................................... 293 Vjeba: Kreirajte zakoen kut ........................................................................................................... 296 Lekcija: Promjena dijela oblika objekta ............................................................................................ 299 Pregled.............................................................................................................................................. 299 Vjeba: Rastegnite objekte ............................................................................................................... 302 Lekcija: Upotreba hvataljki ................................................................................................................ 306 Pregled.............................................................................................................................................. 306 Upotreba hvataljki ............................................................................................................................. 307 Vjeba: Editirajte objekte hvataljkama .............................................................................................. 312 Vjeba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 316 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 321 Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 325
vi
Sadraj
Volume 2
Zahvala .......................................................................................................................xi About this Book/O knjizi ..........................................................................................xii Poglavlje 6: Oznaavanje crtea................................................................................1
Lekcija: Kreiranje vierednog teksta..................................................................................................... 2 Pregled .................................................................................................................................................. 2 Kreiranje vierednog teksta................................................................................................................... 3 Vjeba: Kreirajte vieredni tekst............................................................................................................ 6 Lekcija: Kreiranje jednorednog teksta .................................................................................................. 9 Pregled .................................................................................................................................................. 9 Kreiranje jednorednog teksta .............................................................................................................. 10 Vjeba: Kreirajte jednoredni tekst ....................................................................................................... 13 Lekcija: Upotreba tekstualnih stilova .................................................................................................. 16 Pregled ................................................................................................................................................ 16 Tekstualni stilovi .................................................................................................................................. 17 Kreiranje i upotreba tekstualnih stilova ............................................................................................... 18 Vjeba: Upotrijebite tekstualne stilove ................................................................................................ 21 Lekcija: Ureivanje teksta .................................................................................................................... 23 Pregled ................................................................................................................................................ 23 Ureivanje teksta................................................................................................................................. 24 Vjeba: Ureujte tekst ......................................................................................................................... 26 Vjeba izazova: Arhitektura................................................................................................................. 28 Vjeba izazova: Strojarstvo................................................................................................................. 30
Poglavlje 7: rafiranje objekata ...............................................................................33

Lekcija: rafiranje objekata .................................................................................................................. 34 Pregled ................................................................................................................................................ 34 Uvod u rafure i ispune ....................................................................................................................... 35 Asocijativne rafure ............................................................................................................................. 36 Kreiranje rafura.................................................................................................................................. 37 Vjeba: Kreirajte rafure...................................................................................................................... 44 Vjeba: Kreirajte pune i gradijentne ispune ........................................................................................ 47 Lekcija: Ureivanje rafura................................................................................................................... 51 Pregled ................................................................................................................................................ 51 Odravanje asocijativnih svojstava prilikom ureivanja rafura.......................................................... 52 Ureivanje rafura ............................................................................................................................... 53 Vjeba: Ureujte rafure i ispune ........................................................................................................ 55 Vjeba izazova: Arhitektura................................................................................................................. 58 Vjeba izazova: Strojarstvo................................................................................................................. 60 Rekapitulacija poglavlja........................................................................................................................ 62
Sadraj
vii
Poglavlje 8: Kotiranje ...............................................................................................63

Lekcija: Kreiranje kota .......................................................................................................................... 64 Pregled................................................................................................................................................ 64 Kreiranje kota ........................................................................................................................................ 65 Vjeba: Kreirajte kote.......................................................................................................................... 73 Lekcija: Upotreba kotnih stilova.......................................................................................................... 77 Pregled................................................................................................................................................ 77 O kotnim stilovima............................................................................................................................... 78 Kreiranje i modificiranje kotnih stilova................................................................................................. 79 Vjeba: Modificirajte kotni stil.............................................................................................................. 86 Lekcija: Editiranje kota ......................................................................................................................... 88 Pregled................................................................................................................................................ 88 Editiranje kota ..................................................................................................................................... 89 Vjeba: Editirajte kote ......................................................................................................................... 92 Vjeba izazova: Arhitektura ................................................................................................................ 95 Vjeba izazova: Strojarstvo................................................................................................................. 97 Rekapitulacija poglavlja ....................................................................................................................... 99
Poglavlje 9: Rad s ponovno upotrebljivim sadrajem .........................................101

Lekcija: Upotreba blokova ................................................................................................................. 102 Pregled.............................................................................................................................................. 102 to su blokovi?.................................................................................................................................. 103 Kako se blokovi ponaaju ................................................................................................................. 105 Umetanje blokova ............................................................................................................................. 107 Kreiranje blokova .............................................................................................................................. 108 Vjeba: Kreirajte i umetnite blokove ................................................................................................. 110 Lekcija: Rad s paletom DesignCenter............................................................................................... 113 Pregled.............................................................................................................................................. 113 Upotreba palete DesignCenter ......................................................................................................... 114 Vjeba: Upotrijebite DesignCenter.................................................................................................... 116 Lekcija: Upotreba paleta s alatima .................................................................................................... 118 Pregled.............................................................................................................................................. 118 Upotreba alata iz paleta s alatima .................................................................................................... 119 Vjeba:Ubacite sadraj iz paleta s alatima ....................................................................................... 121 Vjeba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 123 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 126 Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 128
viii
Sadraj
Poglavlje 10: Kreiranje dodatnih objekata u crteu ............................................129

Lekcija: Rad s polilinijama.................................................................................................................. 130 Pregled .............................................................................................................................................. 130 Kreiranje polilinija .............................................................................................................................. 131 Editiranje polilinija.............................................................................................................................. 132 Vjeba: Kreirajte i modificirajte polilinije ............................................................................................ 135 Lekcija: Kreiranje krivulja ................................................................................................................... 139 Pregled .............................................................................................................................................. 139 Kreiranje krivulja................................................................................................................................ 140 Vjeba: Kreirajte krivulje.................................................................................................................... 142 Lekcija: Kreiranje elipsi ...................................................................................................................... 143 Pregled .............................................................................................................................................. 143 Kreiranje elipsi................................................................................................................................... 144 Vjeba: Kreirajte elipse...................................................................................................................... 147 Lekcija: Upotreba tablica .................................................................................................................... 150 Pregled .............................................................................................................................................. 150 Kreiranje stilova tablica ..................................................................................................................... 151 Kreiranje tablica i unos tablinih podataka........................................................................................ 153 Vjeba: Kreirajte kotnu tablicu........................................................................................................... 158 Vjeba izazova: Arhitektura............................................................................................................... 162 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 164 Rekapitulacija poglavlja...................................................................................................................... 165
Poglavlje 11: Upotreba prostora papira i ispis ....................................................167

Lekcija: Upotreba prostora papira ..................................................................................................... 168 Pregled .............................................................................................................................................. 168 O prostorima papira........................................................................................................................... 169 Kreiranje novog prostora papira........................................................................................................ 170 Vjeba: Kreirajte prostore papira....................................................................................................... 172 Lekcija: Upotreba postavki stranica (Page Setup-a)........................................................................ 175 Pregled .............................................................................................................................................. 175 Primjena postavki stranica na prostore papira.................................................................................. 176 Kreiranje postavki stranica ................................................................................................................ 177 Vjeba: Kreirajte i aktivirajte postavke stranica................................................................................. 180 Lekcija: Upotreba okvira s pogledom (viewport-a) .......................................................................... 183 Pregled .............................................................................................................................................. 183 Kreiranje pravokutnih okvira s pogledom .......................................................................................... 184 Podeavanje faktora poveanja/smanjenja okvira s pogledom ........................................................ 186 Manipuliranje okvirima s pogledom................................................................................................... 189 Vjeba: Kreirajte i manipulirajte okvirima s pogledom ...................................................................... 192 Lekcija: Ispis crtea............................................................................................................................. 195 Pregled .............................................................................................................................................. 195 O okruenjima za ispis ...................................................................................................................... 196 Ispis iz prostora modela .................................................................................................................... 197 Ispis iz prostora papira ...................................................................................................................... 199
Sadraj
ix
Naredba Plot ..................................................................................................................................... 201 Naredba Preview .............................................................................................................................. 203 Vjeba: Ispiite crte ......................................................................................................................... 205 Vjeba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 207 Vjeba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 210 Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 212
Poglavlje 12: Kreiranje predloaka crtea ............................................................213

Lekcija: Upotreba predloaka crtea................................................................................................. 214 Pregled.............................................................................................................................................. 214 O predlocima crtea ........................................................................................................................ 215 Kreiranje predloaka crtea .............................................................................................................. 216 Vjeba: Kreirajte predloak crtea .................................................................................................... 219 Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 223
Dodatak A: Dodatni resursi....................................................................................225

Materijali za seminare Autodesk-a .................................................................................................... 226 Realan, praktian pristup .................................................................................................................. 226 Dosezanje svih razina....................................................................................................................... 226 Dostupno za veinu Autodesk-ovih proizvoda.................................................................................. 227 Saznajte vie o materijalima za seminare ........................................................................................ 227 Poaljite nam povratne informacije................................................................................................... 227 Autodesk-ovi ovlateni trening centri............................................................................................... 228 Autodesk certifikacija ........................................................................................................................ 228 Autodesk konzalting.......................................................................................................................... 228 Autodesk razvojna mrea ................................................................................................................. 228 Podrka proizvodima ........................................................................................................................ 228
Sadraj
Zahvala
Zahvaljujemo to ste kupili ovaj prirunik. Autodesk Inc. se zahvaljuje svom partneru Algebra, Hrvatska, na trudu uloenom u kreiranje ovog naslova za lokalno trite. Zahvaljujui njihovom vrijednom pristupu, sa zadovoljstvom moemo ponuditi ovaj naslov Vama na upotrebu, na Vaem jeziku. Algebra, Autorizirani Trening Centar lociran u Hrvatskoj sa sjeditem u Zagrebu nudi AutoDesk edukaciju u svojim uionicama u Zagrebu i Zadru te u suradnji sa partnerima u Osijeku, Varadinu, Rijeci i Splitu. Osim ovih lokacija Algebra odrauje edukaciju i na lokacijama naruitelja. Kroz AutoDesk edukaciju u Algebri godinje prolazi preko 400 polaznika. Algebra je osnovana 1998. godine i trenutno je vodei IT edukacijski centar u Hrvatskoj po koliini ponuenih seminara i programa obrazovanja i po broju odraenih seminara. Posebno su se specijalizirali u edukaciji za poetnike i napredne korisnike u AutoCADu i 3ds MAXu, a sve vei interes postiu i za seminare ue specijaliziranih AutoDesk alata: Revit System Building, Architectural Desktop, 3D VIZ i drugi. Osim specijalizacije u CAD alatima, u Algebri nude i ECDL, Microsoft, Adobe-Macromedia, Linux i drugu edukaciju.
Zahvala
xi
About this Book

This courseware title has been adapted from AOTC content by our partner Algebra in Croatia to serve the Croatian speaking European market. This courseware is written in Croatian with screen captures and exercises of the software using the English installation. This courseware is designed for the new AutoCAD / AutoCAD LT user who requires comprehensive training in AutoCAD or AutoCAD LT. It incorporates the features, commands, and techniques for creating, editing, and printing drawings with AutoCAD 2007 / AutoCAD LT 2007. Hands-on exercises throughout the courseware explore how to create 2D production drawings.
O knjizi
Ovaj naslov prirunika je prilagoen iz AOTC sadraja od strane naeg partnera Algebra iz Hrvatske kako bi sluio hrvatskom govornom europskom tritu. Ovaj prirunik je napisan na hrvatskom sa kadrovima i vjebama iz softvera koristei englesku instalaciju. Ovaj prirunik je dizajniran za nove AutoCAD / AutoCAD LT korisnike kojima je potreban opsean trening u AutoCAD-u or AutoCAD-u LT. On utjelovljuje znaajke, naredbe i tehnike za kreiranje, ureivanje i ispis crtea sa AutoCAD-om 2007 / AutoCAD-om LT 2007. Postojee vjebe kroz prirunik istrauju kako kreirati 2D proizvodne crtee.
xii
About this Book/O knjizi
Uvod
Dobrodoli u Autodesk-ov ovlateni trening prirunik za seminar Osnove AutoCAD 2007/AutoCAD LT 2007 (AutoCAD 2007/AutoCAD LT 2007 Essentials Autodesk Authorized Training Courseware - AATC), trening seminar za koritenje u Ovlatenim trening centrima (Authorized Training Center - ATC), korporacijskim trening okruenjima i drugim uionikim okruenjima. Iako je ovaj prirunik osmiljen za seminare koje vodi instruktor, moete ga koristiti i za samostalno uenje. Prirunik potie samoobrazovanje kroz upotrebu AutoCAD-ovog ili AutoCAD LT-ovog sustava pomoi (Help). Uvod obrauje sljedee teme: Ciljevi seminara Preduvjeti Koritenje ovog prirunika Sadraj CD-a Prilagodbe za vjebe Instaliranje datoteka vjebi sa CD-a Imperijalne (anglo-saksonske) i metrike datoteke Napomene, savjeti i upozorenja Povratne informacije Ovaj prirunik je sukladan dokumentaciji samog softvera. Radi detaljnih objanjenja alata i funkcionalnosti, pogledajte pomo u softveru.
xiii
Ciljevi seminara
Nakon zavretka ovog seminara, moi ete: Upravljati sueljem, otvarati i zatvarati datoteke i koristiti naredbe za zumiranje kako biste prilagodili prikaz objekata na ekranu. Opisati jedinice mjere, funkcijske tipke i koordinatne sustave i kreirati osnovne objekte upotrebom razliite tehnike za unoenje podataka, Osnapa, polarnog praenja i PolarSnap-a. Izabrati, modificirati i prilagoditi svojstva objekata. Kreirati i upravljati slojevima i vrstama linija i dobivati geometrijske podatke iz objekata u crteu. Kreirati i editirati objekte oznaka upotrebom vierednog i jednorednog teksta. Poboljati vizualni izgled crtea rafurama i tonskom ispunom. Kreirati, editirati i upravljati kotama i kotnim stilovima. Kreirati blokove i ponovno ih koristiti u crteima pomou naredbe Insert, palete DesignCenter i paleta s alatima. Iskoristite DesignCenter i palete s alatima kako biste umetnuli i kreirali druge sadraje u crteima. Kreirati viesegmentne polilinijske objekte, kreirati glatke krivolinijske objekte spline krivulja i elipsi, i ubacivati tablice u crtee. Kreirati prikaze za ispis (prostor papira), kreirati i rukovati okvirima s pogledom u prostoru papira, snimati konfiguracije prikaza za ispis kao postavke stranica i plotati projektnu geometriju iz prostora papira i prostora modela. Koristiti predloke crtea za pojednostavljenje postupka kreiranja novih crtea. Predloci crtea sadre sve potrebne stilove kota, stilove teksta i slojeve koje biste inae runo kreirali svaki put kad kreirate novi crte.
Preduvjetii
Ovaj seminar je osmiljen za novog korisnika koji treba znati osnovne naredbe neophodne za profesionalno 2D crtanje, projektiranje i tehniko crtanje pomou AutoCAD -a ili AutoCAD-a LT. Nije potrebno prethodno iskustvo u raunalno potpomognutom projektiranju (computeraided design - CAD). Preporuuje se imati znanje rada u Microsoft Windows-u 98, Microsoft Windows-u NT 4.0/Microsoft Windows-u 2000 ili Microsoft Windows-u XP. Iskustvo u crtanju i projektiranju je prednost.
Koritenje ovog prirunika

Lekcije su nezavisne jedna od druge. Meutim, preporuuje se zavravati lekcije danim redosljedom, osim ako ste upoznati s konceptima i funkcionalnostima opisanim u tim lekcijama. Svako poglavlje sadri: Lekcije Obino dvije ili vie lekcija u svakom poglavlju. Vjebe Praktini, realni primjeri kojima ete vjebati znanje koje ste upravo stekli. Svaka vjeba sadri postupke korak-po-korak i slike koje pomau uspjenoj izradi vjebi.
xiv
Uvod
Sadraj CD-a
CD privren za zadnje korice ove knjige sadri sve datoteke i crtee potrebne za izradu vjebi u ovom seminaru.
Postavke za vjebe
Svaka vjeba je napisana pod pretpostavkom da su aktivne sljedee Osnap postavke. Moda ete morati potvrivati ove postavke za svaku vjebu.
Svaka vjeba je napisana pod pretpostavkom da su sjledee postavke u statusnoj traci ukljuene. Ako je potrebno, podesite ove opcije kad otvarate crte za svaku vjebu.
Instaliranje datoteka vjebi sa CD-a

Da biste instalirali datoteke za vjebe: 1. Ubacite CD ovog seminara. 2. Pojavit e se ugovor o licenciranju za sadraj CD-a. 3. Ako prihvaate ugovor o licenciranju, koritenjem Windows-a idite do CD-a. 4. Kopirajte sadraj mape CD \exercise files\ u radni direktorij po vaem izboru. Ovo bi trebao biti direktorij za koji imate prava itanja\. Nakon to instalirate datoteke sa CD-a, ova mapa sadri sve neophodne crtee za izradu svake vjebe u ovom seminaru.
Uvod
xv
Imperijalni (anglo-saksonski) i metriki crtei

U vjebama koje navode jedinice mjere, naziv crtea e ukazivati na vrstu jedinica koja e biti koritena. Primjer konvencije naziva datoteka slijedi: Otvorite i_stair_settings.dwg (imperijalni) ili m_stair_settings.dwg (metriki). U koracima vjebi, vidjet ete ili imperijalnu ili metriku vrijednost, kao to je prikazano u sljedeem, primjeru: Za duinu, unesite 13'2". Za duinu, unesite 4038 mm. Za vjebe koje nemaju odreene jeidnice mjere, pripremljeni su crtei, kao to je prikazano u sljedeem primjeru: Otvorite c_stair_settings.dwg (opi). U koracima vjebi, vrijednost bez jedinice mjere se navodi kao to je prikazano u sljedeem primjeru: Za duinu, unesite 400.
Napomene, savjeti i upozorenja

Kroz ovaj prirunik pozivat e se napomene, savjeti i upozorenja radi obraanja posebne panje.
Napomene sadre smjernice, ogranienja i druga objanjenja. Napomena Savjeti pruaju informacije za poboljanje produktivnosti. Savjet Upozorenja pruaju informacije o dogaajima koji mogu imati za posljedicu gubitak podataka, pad sustava ili druge ozbiljne posljedice. Upozorenje
Povratne informacije
Uvijek su nam dobrodole povratne informacije o Autodesk Official Training Courseware. Ako nakon zavretka ovog seminara imate pijedloge za poboljanjem ili ako elite prijaviti greku u knjizi ili CD-u, molimo poaljite komentare na AATC.feedback@autodesk.com.
xvi
Uvod
Poglavlje
1
Obilazak kroz AutoCAD
Prije poetka koritenja softvera, trebate se upoznati sa sueljem i nekim osnovnim alatima i svojstvima.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Identificirati i formulirati svrhu glavnih elemenata suelja. Otvoriti, kreirati i spremiti crtee. Koristiti naredbe Zoom i Pan kako biste vidjeli razliite dijelove crtea. Postavke standardnog Osnap-a i statusne linije Prije zavretka vjebi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vjebe".
Napomena
Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Pregled
Ova lekcija opisuje radno okruenje i vrste elemenata suelja u koje morate biti upueni ako ste postali spretni u koritenju softvera. Prije poetka kreiranja crtea, trebate se upoznati sa sueljem. Nakon zavretka ove lekcije, moi ete pokrenuti program, aktivirati pogodan radni prostor i identificirati glavne udjelove suelja. Sljedea slika prikazuje glavne elemente suelja.
Naslovna traka Traka menija Traka s alatima Palete s alatima
Prostor za crtanje Grafiki pokaziva Redak naredbe Statusna traka
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: identificirati glavne udjelove suelja.
Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD
Podeavanje radnog prostora

AutoCAD pokreete na isti nain kao to pokreete druge Windows aplikacije, koritenjem jedne od sljedee dvije metode: Dvostruki klik na ikonu AutoCAD 2007 na desktopu Windows-a. Kliknete na Start > All Programs (or Programs) > Autodesk > AutoCAD 2007 > AutoCAD 2007. Ovisno o opcijama izabranim tijekom instalacije AutoCAD-a ili statusa otkada je zadnji put zatvoren, moda ete morati podesiti aktivni radni prostor. Ako koristite AutoCAD LT, izabrati ete ikonu i zapoeti opcije menija vezane za AutoCAD LT. Upozorenje
O radnim prostorima
Radni prostori se koriste za spremanje korisnikih konfiguracija suelja. Kada pokreete program, prikazani elementi suelja ovise o aktivnom radnom prostoru. Po unaprijed odreenim postavkama (default postavke), AutoCAD ima dvije konfiguracije radnog prostora: 1. 3D Modeling 2. AutoCAD Classic
AutoCAD LT ima jedan radni prostor koji se zove AutoCAD LT. Upozorenje
Na sljedeoj slici je prikazan AutoCAD s aktivnim radnim prostorom 3D Modeling.
Na sljedeoj slici je prikazan AutoCAD s aktivnim radnim prostorom AutoCAD Classic.
Unaprijed odreen radni prostor je izabran tijekom instalacije. Nakon pokretanja i izlaska, program se pokree s radnim prostorom koji je zadnji koriten.
Postupak: Podeavanje radnog prostora AutoCAD Classic

Sljedei koraci daju pregled aktiviranja radnog prostora AutoCAD Classic. 1. Pokrenite AutoCAD. 2. U alatnoj traci Workspaces, sa popisa odaberite AutoCAD Classic.
3. Zaponite novi crte i kao predloak izaberite acad.dwt ("imperijalni" - anglo-saksonski) ili acadiso.dwt (metriki).
Postupak: Podeavanje radnog prostora AutoCAD LT

Sljedei koraci daju pregled aktiviranja radnog prostora AutoCAD LT. 1. Pokrenite AutoCad LT. 2. U alatnoj traci Workspaces, sa popisa izaberite AutoCAD LT. 3. Zaponite novi crte i kao predloak izaberite acad.dwt (anglo-saksonski) ili acadiso.dwt (metriki). Upute i koraci vjebi obuhvaeni u ovom teaju zasnovani su na radnom prostoru AutoCAD Classic (ili AutoCAD LT). Molimo aktivirajte ovaj radni prostor ako to ve niste uinili.
Napomena
Raspored korisnikog suelja

Postoje elementi suelja koji su zajedniki s drugim Windows programima, kao to su palete s alatima i meniji. Ako ste koristili druge Windows programe, ovi elementi korisnikog suelja ine vam se poznatim.
Padajui meniji
Kako biste pristupili naredbama koristite padajue menije. Meniji su organizirani u logine radne grupe kao to su File, Draw, Modify i Help. Meniji koriste standardne Windows konvencije tumaenja. Opcija menija sa tri toke (...) otvara okvir za dijalog. Na primjer, ako kliknete na meni Format > Layer, pojavit e se okvir za dijalog Layer Properties Manager. Mnoge opcije menija vode prema podmenijima koji daju dalje naredbene opcije. Mala crna strelica na desnoj strani opcije menija ukazuje na postojanje podmenija kao to je Layer Tools koji je prikazan ovdje. Stavke menija koje nisu na raspolaganju u danom trenutku rada na crteu su sivo obojene, poput ovdje prikazane stavke menija Plot Style.
Odabiri u meniju se pokazuju sljedeom konvencijom: Kliknite na meni Draw > Circle > 2 Points. Napomena
Palete s alatima
Kako je softver u skladu sa Windows okruenjem, uvelike koristi palete s alatima. Svaka paleta s alatima je nainjena od kolekcije alata koji izvravaju srodne ili sline zadatke. Svakim alatom operirate tako to kliknete na ikonu alata. Ikone pokazuju svrhu alata. Po unaprijedi odreenim postavkama, palete sa alatima Standard, Properties, Layers, Styles, Draw, Modify, i Workspace su vidljive kad god je otvoren prozor crtea. Takoer po unaprijed odreenim postavkama, svaka paleta s alatima je usidrena na lijevoj, desnoj ili gornjoj strani prostora za crtanje. Palete s alatima moete maknuti iz usidrenog poloaja u "plutajui", tj. slobodni poloaj negdje na ekranu.
Vienamjenske ikone palete s alatima

Brojne palete s alatima sadre tipke koje aktiviraju vienamjenske ikone. S vienamjenskim ikonama, palete s alatima moete odrati kompaktnim i pospremati srodne alate na jednu pogodnu lokaciju. Mala crna strelica u donjem desnom kutu tipke alata ukazuje na postojanje vienamjenske ikone. Kako biste izabrali alat na vienamenskoj ikoni, kliknite i drite pritisnutu tipka mia preko alata dok se ne pojavi panel vienamjenske ikone, zatim vucite kursor du panela vienamjenske ikone, i pustite tipku mia iznad eljene naredbe.
Kada kliknete na ikone u paletama s alatima, naredba se ne izvrava osim ako se kursor nalazi iznad ikone kada putate tipku mia. Ako kliknete na pogrenu ikonu, prije putanja tipke mia jednostavno odvucite kursor dalje od tipke. Savjet
Statusna traka
Statusna traka se nalazi u dnu prozora programa. Na lijevom kraju statusne trake je prostor za oitanje koordinata, koji prijavljuje numeriki poloaj grafikog pokazivaa u prostoru crtea. Kliknite na koordinate kako biste iskljuili prikaz koordinata.
U sredini statusne trake, postoje tipke koje aktiviraju opcije za olakavanje konstrukcije crtea. Ukupno, ove opcije se nazivaju crtake prilagodbe.
Alati suelja specifini za AutoCAD

Dok se softver prilagoava Windows standardima za elemente korisnikog suelja, postoje neke vrste elemenata specifine za ovaj program. Sljedea slika prikazuje redak naredbe. Na neki nain jedinstven za program sa grafikim prozorima, naredbeni redak osigurava drugu metodu pomou koje korisnik moe suraivati sa programom.
Prikazi za ispis (Crtei)

Prostor modela (kartica Model) je prostor gdje kreirate svoje projekte. Prikazi za ispis (crtei) slue za ubacivanje komentara, bordura, zaglavlja i plotanje, tj. ispis. Kada projektirate, trebali bi uvijek crtati u stvarnoj veliini. Okruenje prostora modela prua neogranienu koliinu prostora za kreiranje projekata. Koristite prikaze za ispis kako biste kreirali crtee koji predstavljaju prostor jednak stvarnoj veliini papira. Koristite prozore za pogled kako biste projekte iz prostora modela vidjeli na listu papira. Kada otvarate crte, pored kartice Model u dnu prozora za crtanje, postoje i kartice prikaza za ispis. Kliknite na ove kartice kako biste pristupili prikazima za ispis crtea.
Kreiranje prikaza za ispis i prozora za pogled biti e obraeno kasnije u ovom teaju. Napomena
Lista Layer
Lista Layer prikazuje slojeve crtea. Koritenjem ove liste moete promijeniti tekui sloj, dodijeliti izabrane objekte sloju, ukljuiti i iskljuiti slojeve, zamrznuti i zakljuati slojeve.
Koncepti i upotreba sloja biti e detaljnije obraeni kasnije u ovom teaju. Napomena
Palete alata
Palete alata pojednostavljuju zadatak ubacivanja unaprijed definiranog projektnog sadraja u crte. Palete alata su skup preklapajuh panela sadranih u slobodnom prozoru. Radi jednostavnog prepoznavanja, grupirane su po karticama obiljeenim ploicama. Palete pruaju efikasnu metodu za organiziranje, dijeljenje i smjetaj uzoraka za popunjavanje prostora i simbola koje redovno koristite. Moete prilalgoditi sebi pojedinane alate na paletama prilagoavanjem svojstava specifinih za objekt, poput mjerila, kuta rotacije ili unaprijed definirane boje Palete takoer sadre prilagoene alate nainjene od strane treih lica.
Palete alata obraivat ete kasnije u ovom teaju. Napomena
10
Komunikacijski centar
Na desnoj strani statusne trake su ikone za meni statusne trake i komunikacijski centar (Communication Center). Moete kliknuti na ikonu Lock kako biste zakljuali radni prostor i sprijeili pomicanje alatnih traka i paleta. Takoer, postoje i ikone koje se odnose na naprednije funkcije Xref Manager i Drawing Standards. Kako biste pristupili meniju, kliknite na strelicu na desnoj strani statusne linije.
Kliknite na ikonu satelitske antene kako biste pristupili okviru za dijalog Communication Center. Kako biste zavrili konfiguriranje, izaberite svaku opciju u okviru za dijalog. Jednom konfiguriran, komunikacijski centar vas upozorava kad su dostupna auriranja ili stvari u vezi podrke proizvoda.
11
Redak naredbe
Redak naredbe obino je postavljen pri dnu prozora programa i usidren izmeu prostora za crtanje i statusne trake. Bilo da u retku naredbe naredbu unosite runo ili kliknete na alat u paleti sa alatima, sve naredbe e proi kroz redak naredbe i biti procijenjene od strane naredbenog retka.
Vano je pratiti aktivnost koja se dogaa u ovom prostoru. U svakoj fazi naredbenog postupka softver vam osigurava ili seriju opcija koje ete izabrati ili od vas trai unoenje vrijednosti koje odgovaraju fazi postupka. U normalnom radu redak naredbe sadri tri linije teksta. Prve dvije linije nabrajaju neposrednu povijest naredbe i prikazuju postavke ili opcije dostupne unutar tekue naredbe. Donja linija je naredbena linija. Ovdje biste trebali usredotoiti svoju panju za vrijeme izvravanja veine naredbi. Tipkate na poloaju kursora u retku naredbe, tj. Command: prompt. NAPOMENA: Nakon tipkanja vrijednosti u retku naredbe uvijek pritisnite tipku ENTER. Iako je redak naredbe obino usidren u dnu prozora za crtanje, moete ga slobodno pomicati oko crtea. Moete ga usidriti na rub programskog prozora ili ga pustiti slobodno iznad povrine za crtanje. Povucite vertikalne linije na lijevoj strani naredbenog prozora kako biste ga postavili u slobodan ("plutajui") poloaj iznad prostora za crtanje.
Unato injenici to slobodan redak naredbe iznad prostora za crtanje moe djelomino prikrivati pogled, moda ete imati koristi od ovakve konfiguracije zato to slui kao podsjetnik za nadgledanje naredbenog retka. Savjet
12
Naredbena sekvenca
Postupak unoenja naredbenih sekvenci je jednostavan, ali vaan. Kako biste uspjeno koristili softver, morate postati "komotni" s uobiajenim naredbenim sekvencama kao to je sljedea za crtanje kruga. 1. Circle 2. Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: (Zadajte centar kruga ili [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: Izaberite toku ili unesite koordinate) 3. Specify radius of circle or [Diameter] <25.0000>: d (Zadajte radijus kruga ili [Diameter] <25.0000>: d (Upotrijebite opciju naredbe)) 4. Specify diameter of circle <50.0000>: 75 (Zadajte promjer kruga <50.0000>: 75 (Unesite vrijednosti kada se zatrai)) Ako provedete dovoljno vremena radei sa softverom i obraate panju na naredbenu liniju i druge elemente suelja, uskoro ete znati koji se podaci trae i bez gledanja naredbene linije.
Meni Help
Prije daljnjeg istraivanja softvera, trebate se upoznati sa bogato opskrbljenom Help dokumentacijom. Meni Help nudi pristup sistemu pomoi, kao i internet resursima za e-Learning, zahtjeve podrci i AutoCAD Subscription Center.
13
Lekcija: Rad sa AutoCAD datotekama

Pregled
Ova lekcija opisuje kako ete otvoriti, kreirati i snimiti crtee. Nakon zavretka ove lekcije moi ete otvarati, kreirati i snimati crtee.
Ciljevi
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Otvarati crtee. Kreirati crtee. Snimiti crtee.
14
Rad sa crteima
Crtei se kreiraju i spremaju u DWG datotekama. Kako biste pristupili ovim podacima, morate nauiti kako kreirati, spremati i otvarati ove datoteke. Na sljedeoj slici je prikazan okvir za dijalog Select Template pomou kojeg je oznaen predloak za novi crte.
Otvorite crte
Kako biste otvorili crte, upotrijebite naredbu Open.
Pristup naredbi
Open
Naredbena linija: OPEN Meni: File > Open Paleta s alatima: Standard
Lekcija: Rad sa AutoCAD crteima
15
Kako biste vie datoteka izabrali i otvorili istovremeno, upotrijebite standardne Windows kombinacije za izbor vie datoteka: CTRL+ i SHIFT+. Napomena
Kreiranje novih crtea

Kako biste kreirali novi crte upotrijebite naredbu New. Moete izabrati uzorak kako biste na njemu zasnovali novi crte ili kreirati novi crte s anglo-saksonskim ili metrikim jedinicama mjere bez koritenja uzoraka.
Pristup naredbi
New
Naredbena linija: NEW; QNEW Meni: File > New Paleta s alatima: Standard
16
Kreiranje novog "bjanko" crtea

Ako u okviru za dijalog Select Template izaberete jednu od opcija Open With No Template, va novi crte je potpuno prazan i morat ete podesiti postavke za jedinice mjere, kotne stilove, dimenzije za ispis i druge postavke.
Savjet
Okvir za dijalog Startup Po unaprijed odreenim postavkama, opcija za prikazivanje okvira za dijalog Startup je iskljuena. Kako biste upotrijebili okvir za dijalog Startup kliknite na Tools > Options. U okviru za dijalog Options, kartica System ispod General Options, u popisu Startup izaberite Show Startup dialog box.
17
Okvir za dijalog Create New DrawingStartup

Ako ste podesili opciju Startup na Show Startup Dialog Box, svaki put kad otvorite program ili kliknete na opciju New kako biste kreirali novi crte pojavit e se okvir za dijalog Create New Drawing. Sa okvirom za dijalog Create New Drawing moete kreirati novi crte sa ili bez uzorka ili upotrijebiti arobnjaka New Drawing kako biste postavili crte.
Spremanje crtea
Naredbe Save i Save As koristite za spremanje crtea. Kad prvi put snimate crte pojavit e se okvir za dijalog Save Drawing As. Idite na mapu u koji elite snimiti crte, unesite ime datoteke i kliknite na Save.
Pristup naredbi
Save; Save As
Naredbeni redak: SAVE; QSAVE; SAVEAS Meni: File > Save; Save As Paleta s alatima: Standard
18
Okvir za dijalog Save Drawing As
Napomena
Najprije spremite i spremajte esto Kao novi korisnik, trebali biste stei naviku spremanja crtea im ga kreirate, a potom esto spremati crte. Ova navika se lako moe stei, a moe biti od velike koristi u sluaju neoekivanog pada sistema.
19
Lekcija: Prikazivanje objekata

Pregled
Kada koristite softver, sve objekte crtate u stvarnom mjerilu. Katkad ete morati pogledati cijeli crte, a katkad samo manje detalje. Kao pomo u promatranju razliitih dijelova crtea, postoje brojni alati za zumiranje i pomicanje. Moete lako uveati mala podruja na crteu kako biste dobili pogled izbliza ili pomaknuti pogled na drugaiji ili vei dio crtea. Poglede moete snimiti s imenom i kasnije ih vratiti. U ovoj lekciji, istrait ete razliite metode koritenja ovih alata i razvijati koritenje suelja. Mnoge opcije zumiranja i pomicanja rade transparentno. To znai da moete koristiti opcije dok ste u tijeku izvravanja druge naredbe. Nakon zavretka ove lekcije moi ete koristiti naredbe za zumiranje i pomicanje kako biste kontrolirali prikaz pogleda na crte, koristiti kotai mia za pomicanje i zumiranje na crteu i regenerirati pogled crtea. Bilo bi nemogue raditi na uobiajenom crteu, poput dolje prikazanog, na listu papira veliine veine raunalnih monitora. Koritenjem alata za kontrolu prikaza moete uveati bilo koji dio crtea kako biste popunili raspoloiv prostor na monitoru.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Prepoznati alate koji kontroliraju prikaz crtea na ekranu. Koristiti naredbu Pan Realtime kako biste izveli operacije pomicanja na crteu u realnom vremenu. Koristiti naredbu Zoom Realtime kako biste na crteu izveli operacije zumiranja u realnom vremenu. Koristiti razliite naredbe Zoom kako biste kontrolirali uveanje pogleda. Koristiti kotai mia kako biste na crteu zumirali i pomicali. Koristiti naredbu Redraw kako biste osvjeili prikaz prozora. Koristiti naredbu Regen kako biste regenerirali crte.
20
Alati za kontrolu prikaza

Paleta s alatima Standard sadri najee koritene alate za kontrolu prikaza grafikog prozora. Dodatne Zoom naredbe su smjetene u vienamjenskoj ikoni Zoom. Kliknite na tipku Zoom kako biste prikazali meni vienamjenske ikone.
Pristup naredbi
Display Tools
Meni: View > ... Paleta s alatima: Standard
Postoje dodatne opcije za naredbu Zoom, ali su one izvan djelokruga ovog teaja. Pogledajte Help za dodatne informacije o naredbi. Napomena
Naredba Pan Realtime

Koritenjem naredbe PAN ili povlaenjem kliznih traka podruja crtea, moete promijeniti poloaj centra pogleda na crte. Isto kao kod pomicanja video kamere, pomicanje crtea mijenja samo poloaj pogleda na crte, a ne mjesto ili uveanje objekata u crteu. Unaprijed odreena opcija naredbe PAN je Realtime, s kojom moete, pomicanjem vaeg pokazivakog ureaja, dinamiki pomicati pogled.
21
Pristup naredbi
Pan
Naredbena linija: PAN Meni: View > Pan Paleta s alatima: Standard
Kada je aktivna naredba Pan Realtime kursor se mijenja u ikonu s ruicom, kao to je prikazano iznad. Povlaite kursor (drei pritisnuto lijevu tipku mia pomiite mi) kako biste pomicali pogled.
Opcije naredbe
Kada koristite naredbu Pan Realtime, kliknite desnom tipkom mia bilo gdje na crteu kako biste prikazali opcije za kontrolu prikaza u meniju sa preacima. Opcija Opis Exit - Kliknite kako biste izali iz naredbe Pan Realtime. ZoomKliknite kako biste se prebacili na Pan Realtime. 3D Orbit - Kliknite kako biste izvrili 3D Orbit pogleda. Zoom Window - Kliknite kako biste izvrili operaciju Zoom Window i kako biste se vratili na naredbu Pan Realtime. Zoom Original - Kliknite kako biste se vratili na pogled prije pokretanja naredbe Pan Realtime. Zoom Extents - Kliknite kako biste zumirali do granica pruanja nacrtanih objekata u crteu i kako biste se vratili u naredbu Pan Realtime.
Opcija 3D Orbit nije dostupna u AutoCAD-u Lt. Upozorenje Za vie informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.
22
Postupak: Pomicanje u realnom vremenu

Sljedei koraci daju pregled naina za dinamiko pomicanje u realnom vremenu. 1. U paleti s alatima Standard kliknite na Pan Realtime. 2. Povucite kursor u smjeru u kome elite pomicati pogled.
3. Nastavite povlaiti, po potrebi.
4. Pritisnite tipku ESC ili ENTER kako biste izali iz naredbe Pan Realtime.
Smjernice za pomicanje
Naredba Pan Realtime ima isti uinak na crte kao i koritenje horizontalnih ili vertikalnih kliznih traka. Kada miete crte, vi ne miete geometrijsku formu, ve samo mijenjate poloaj iz kojeg gledate crte.
23
Naredba Zoom Realtime

Naredba Zoom poveava ili smanjuje uveanje objekata prikazanih u prostoru za crtanje. Kada zumirate prema vani, vidite vie cijelog crtea. Kada zumirate prema unutra, uveavate dijelove crtea kako biste ih detaljnije vidjeli. Slino zumiranju s kamerom, upotreba naredbe Zoom ne mijenja stvarnu veliinu objekta. Ona jednostavno mijenja relativno uveanje objekata prikazanih u prostoru za crtanje.
Pristup naredbi
Zoom
Naredbena linija: Zoom, Z; Pritisnite ENTER za Realtime opcije Meni: View > Zoom > Realtime Paleta s alatima: Standard
Kada je naredba Zoom Realtime aktivna, kursor se mijenja u ikonu prikazanu iznad. Vuete kursor nagore kako biste poveali uveanje ili nadolje kako biste smanjili uveanje.
Opcije naredbe
Kada koristite naredbu Zoom Realtime, kliknite desnim tipkom mia bilo gdje na crteu kako biste prikazali opcije u meniju sa preacima. Opcija Opis Exit - Kliknite kako biste izali iz naredbe Zoom Realtime. Pan - Kliknite kako biste se prebacili na naredbu Pan Realtime. 3D Orbit - Kliknite kako biste izvrili 3D Orbit pogleda. Zoom Window - Kliknite kako biste izvrili operaciju Zoom Window i kako biste se vratili na naredbu Zoom Realtime. Zoom Original - Kliknite kako biste se vratili na pogled prije pokretanja naredbe Zoom Realtime. Zoom Extents - Kliknite kako biste zumirali do granica pruanja nacrtanih objekata u crteu i kako biste se vratili naredbi Zoom Realtime.
Opcija 3D Orbit nije dostupna u AutoCAD-u LT. Upozorenje Za vie informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.
24
Postupak: Zumiranje u realnom vremenu

Sljedei koraci daju pregled dinamikog zumiranja u realnom vremenu. 1. U alatnoj traci Standard kliknite na Zoom Realtime. 2. Vucite kursor nagore kako biste poveali uveanje.
3. Vucite kursor nadolje kako biste smanjili uveanje.
4. Nastavite zumirati po potrebi.
5. Pritisnite tipku ESC ili ENTER kako biste izali iz naredbe.
25
Naredbe za zumiranje
Pored naredbe Zoom Realtime, na raspolaganju su i sljedee naredbe za zumiranje.
Pristup naredbi
Ova tablica nabraja neke od najeih naredbi koje ete koristiti prilikom promatranja razliitih podruja na crteu. NAPOMENA: U ovoj tablici nisu prikazane sve naredbe za zumiranje. Naredbe za zumiranje Naredbena linija: Pogledajte tekst ispod svake ikone u tablici za skraenicu naredbe. Meni: View Paleta s alatima: Standard Zoom Window ZOOM, Z; Kliknite na 2 toke kako biste definirali prozor Kako biste upotrijebili naredbu Zoom Window, upotrijebite bilo koju gore nabrojanu metodu za pokretanje naredbe, zatim kliknite na crte kako biste zadali prvi kut prozora (1), a onda kliknite kako biste zadali drugi kut prozora (2). Pogled se uveao, ispunjavajui grafiki prozor s povrinom definiranom prozorom za zumiranje. Zoom All ZOOM, Z; > A zatim pritisnite tipku ENTER Kako biste zumirali do granica pruanja objekata u crteu, ili do granica samog crtea, ovisno o tome to je vee, upotrijebite naredbu Zoom All. Granice crtea su definirane od strane korisnika kao pravokutna granica oko podruja crtea pokrivena tokama kada je ukljuena koordinatna mrea. Granice pruanja crtea jesu prostor koji obuhvaa sve geometrijske forme u crteu. Ako su objekti na crteu izvan podruja granica crtea, naredba Zoom All e zumirati tako to e obuhvatiti i njih.
26
Naredbe za zumiranje Zoom Extents ZOOM, Z; > E zatim pritisnite tipku ENTER Kako biste zumirali granice pruanja crtea, to jest, prostor crtea u kojem su smjeteni objekti, upotrijebite naredbu Zoom Extents. Kada zumirate do granica pruanja crtea, uveavate pogled tako da je cijela geometrijska forma u tekuem prostoru (prostor modela ili prostor papira) vidljiva. Zoom Previous ZOOM, Z; > P zatim pritisnite tipku ENTER Upotrijebite naredbu Zoom Previous kako biste se vratili u prethodni pogled.
Opcije mia sa kotaiem

Mi sa kotaiem je varijanta standardnog pokazivakog ureaja koji je modificiran kotaiem izmeu lijeve i desne tipke. Ovaj kotai moete okretati u malim prirastima (koracima). Kotai moete koristiti za zumiranje i pomicanje pogleda u crteu bez upotrebe ijedne naredbe. Sistemska varijabla ZOOMFACTOR kontrolira promjenu koraka, bilo unaprijed ili unazad. to je vea vrijednost varijable, vee je zumiranje.
Kako koristiti kotai mia

Uradite ovo Kotrljajte kotai unaprijed Kotrljajte kotai unazad Dvostruki klik na tipku kotaia Drite pritisnutu tipku kotaia i vucite mia Pritisnite i drite pritisnute tipke SHIFT i tipku kotaia i vucite mia Pritisnite i drite pritisnute tipke CTRL i tipku kotaia i vucite mia. kako biste Zumirali (Zoom In) Smanjivali zum (Zoom Out) Zumirali do granica pruanja crtea (Zoom Extents) Pan (pomicali) Vezana orbita (Constrained Orbit) Pomicali (Pan) (Joystick)
Naredba Constrained Orbit nije dostupna u AutoCAD-u LT. Upozorenje U nekim situacijama, kada koristite kotai mia za zumiranje i pomicanje pogleda, ove radnje nemaju efekte na crte. Na primjer, moete biti u mogunosti samo smanjivati zoom do neke toke. Kada se ovo dogodi, morate regenrirati crte tako to ete kliknuti na Regen u meniju View.
Savjet
27
Reimi rada tipke kotaia

Moete podesiti kotai mia za rad u dva razliita reima. Vrijednost sistemske varijable MBUTTONPAN kontrolira je li podrano pomicanje pogleda. Ako je sistemska varijabla MBUTTONPAN podeena na 1, kada koristite kotai mia aktivira se naredba PAN. Ako je sistemska varijabla MBUTTONPAN podeena na 0, kada koristite kotai mia prikazat e se meni Object Snap.
Naredba Redraw
Za osvjeenje prikaza koristite naredbe Redraw ili Redrawall. Ako radite u jednom prozoru za pogled, naredba Redraw osvjeava prikaz. Ako va crte sadri vie prozora za pogled, moete osvjeiti sve prozore za pogled naredbom Redrawall.
Pristup naredbi
Redraw Naredbena linja: REDRAW, REDRAWALL Meni: View > Redraw
Naredba Redrawall nije dostupna u AutoCAD-u LT. Upozorenje Sljedea slika prikazuje uinke naredbe Redraw. Slika s lijeve strane prikazuje na ekranu artuinke koji su rezultat postavljanja sistemske varijable BLIPMODE na vrijednost 1. Slika sa desne strane prikazuje kako su art-uinci uklonjeni naredbom Redraw.
Napomena
Sistemsku varijablu BLIPMODE moete koristiti kako biste dobili vizualnu povratnu informaciju za svaki put kada kliknete na toku na ekranu. Vizualne povratne informacije se pojavljuju u formi kriia ili toke na ekranu, koje moete ukloniti naredbama Redraw ili Regen.
28
Smjernice za koritenje naredbi Regen i Redraw

Suprotno od naredbe Regen, naredba Redraw u prozoru za prikaz ne izvrava iznova izraunavanje geometrijskih formi. Ona samo osvjeava prikaz. Za vee, kompliciranije crtee, moete dati prednost koritenju naredbe Redraw koja je bra od naredbe Regen.
Naredba Regen
Za regeneraciju cjelokupne geometrije u crteu upotrijebite naredbu Regen ili Regenall. Kada regenerirate crte, ekranske koordinate za sve objekte u crteu se iznova izraunavaju, a radi osiguravanja optimalnih performansi prikaza, baza podataka crte reindeksira.
Pristup naredbi
Regen Naredbena linija: REGEN, REGENALL Meni: View > Regen, Regenall
Napomena
Automatsko regeneriranje crtea Po unaprijed odreenim postavkama, kada kreirate novi crte, sistemska varijabla REGENMODE je postavljena na vrijednost 1. Ovo dozvoljava crteu da se automatski regenerira kad god izvodite radnju koja trai regeneraciju.
Smjernice za regeneriranje velikih crtea

Poto se regeneracijom iznova izraunavaju ekranske koordinate za sve objekte u crteu, ovo obino traje due prilikom regeneracije velikih crtea od regeneracije manjih. Ako Vam se dogodi gubitak performansi kod veih crtea, razmotrite postavke REGENMODE = 0 kako biste sprijeili automatsko regeneriranje. Kada je potrebno, moete runo regenerirati crte.
29
Vjeba: Zumirajte i miite pogled u crteu

U ovoj vjebi, otvorit ete postojei crte i upotrijebiti alate Zoom i Pan kako biste promatrali razliita podruja. 3. U alatnoj traci Standard, kliknite i drite pritisnutom tipku Zoom Window kako biste prikazali alate u vienamjenskoj ikoni Zoom.
Zavrena vjeba 1. Otvorite C_Displaying-Objects.dwg. 2. U alatnoj traci Standard, miite kursor iznad alata za zumiranje kako biste vidjeli komentare za dostupne naredbe. 4. Miite crte: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prostoru za crtanje. Kliknite na Pan. Kliknite i drite pritisnutom tipku za odabir (obino lijevo) i vucite mia kako biste mijenjali pogled na crte. 5. Dok jo miete crte, pritisnite i drite tipku SHIFT. NAPOMENA: Ovo privremeno mijenja kretanje pogleda iz kretanja u realnom vremenu u kretanje u ortogonalnom reimu. 6. Kliknite desnim tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Exit kako biste izali iz naredbe Pan. NAPOMENA: Takoer, moete pritisnuti tipku ESC kako biste okonali naredbu. 7. U alatnoj traci Standard, vienamjenska ikona Zoom, kliknite na Zoom Extents. 8. U alatnoj traci Standard, kliknite desnom tipkom mia na bilo koju ikonu. Kliknite na Zoom. Ovo otvara paletu s alatima Zoom koja ima iste alate kao i vienamjenska ikona Zoom Window.
30
9. U alatnoj traci Zoom kliknite na Zoom All. Uoite da crte ne izgleda centrirano zato to naredba Zoom All obuhvaa svaku geometrijsku formu izvan granica crtea.
Uoite kako miete kursor nagore, crte se zumira, a kako miete kursor nadolje smanjuje se mjerilo crtea. NAPOMENA: Takoer, moete pokrenuti naredbu Zoom Realtime i okretanjem kotaia na miu sa kotaiem. Okretanjem kotaia na miu od vas zumira se prema unutra, a okretanjem prema vama se smanjuje mjerilo. 12. Zumirajte s prozorom: U alatnoj traci Zoom, kliknite na Zoom Window. Kliknite na dvije toke oko sredinjeg dijela crtea, kao to je pokazano strelicama na sljedeoj slici.
10. U alatnoj traci Zoom, kliknite na Zoom Extents i uoite kako se pogled mijenja. NAPOMENA: Ako imate mi sa tri tipke i kotaiem, moete dvostruko kliknuti na tipku kotaia i program e izvriti naredbu Zoom Extents.
13. Miite pogled do donjeg lijevog kuta crtea. 14. U alatnoj traci Zoom kliknite na Zoom Object. SAVJET: U veini sluajeva, neete vidjeti puno razlike izmeu naredbi Zoom All i Zoom Extents. S naredbom Zoom All se zumira prema granicama crtea i ona ukljuuje svaku geometrijsku formu izvan granica crtea. Naredba Zoom Extents prikazuje pogled s najveim moguim uveanjem obuhvaanjem svih objekata na crteu pa i onih iji su slojevi iskljueni. 11. Zumirajte u realnom vremenu: U alatnoj traci Standard kliknite na naredbu Zoom Realtime. Kliknite i drite pritisnutom tipku za odabir miite kursor nagore. Dok jo drite pritisnutu tipku za odabir, miite kursor nadolje. Izabrani objekti ispunjavaju ekran. 16. U alatnoj traci Standard kliknite na Zoom Previous. Ovo vas vraa na zadnji pogled na crte koji ste zumirali ili pomakli. NAPOMENA: Samo se zadnjih 10 promjena pogleda snima. 17. U alatnoj traci Zoom kliknite na Close kako biste zatvorili paletu s alatima. 18. Zatvorite, ali nemojte spremiti crte. 15. Izaberite dva objekta koji predstavljaju vrata, smjetena u donjem lijevom dijelu crtea. Pritisnite tipku ENTER.
31
Vjeba: Obilazak iz prve ruke

U ovoj vjebi, otvorite postojei crte i obiite korisniko suelje. Postavit ete sistemsku varijablu STARTUP i kreirajte novi crte koritenjem arobnjaka Advanced Setup. 2. U alatnoj traci Standard, vienamjenska ikona Zoom, kliknite na Zoom Extents. Crte se uveava da bi popunio ekran.
Zavrena vjeba 3. U alatnoj traci Layer izaberite popis Layer, zatim kliknite na ikone Sun na slojevima prikazanim na sljedeoj slici. Ikone se mijenjaju u snjene pahuljice pokazujui da su slojevi zamrznuti.
1. Otvorite C_Hummer-Elevation.dwg. Kako je crte zadnji put snimljen s aktivnim prikazom za ispis Color, sada ete biti vraeni na taj prikaz za ispis.
4. Kliknite bilo gdje na crteu kako biste zatvorili popis Layer. Ispitajte uinak koji zamrzavanje slojeva ima na crte. 5. Vratite se na popis Layer i kliknite na iste ikone kako biste odmrznuli slojeve.
32
6. Ako je vaa radna stanica opremljena s miem koji ima kotai postavite kursor lijevo od pogleda odozgo i okreite kotai unaprijed, a zatim unazad. Uveanje pogleda se mijenja, ali jo uvijek moete vidjeti geometrijske forme.
13. Kliknite na meni File > C_HummerElevation.dwg. U meniju File softver prikazuje popis prethodno otvorenih datoteka radi omoguavanja brzog pristupa.
7. U alatnoj traci Standard, kliknite na Zoom Extents. NAPOMENA: Zato to je tipka Zoom Extents zadnja izabrana, sada je na vrhu vienamjenske ikone Zoom. 8. Kliknite na karticu Model kako biste aktivirali prostor modela. Prostor modela je mjesto na kome se nalazi geometrijska forma crtea. Crte se otvorio sa zadnjim snimljenim pogledom. 14. Kako biste aktivirali prikaz za ispis Color, meu karticama prikaza za ispis kliknite na karticu Color.
9. U alatnoj traci Standard, vienamjenska ikona Zoom, kliknite na Zoom Window. Kliknite blizu toaka prikazanih na sljedeoj slici kako biste uveali prostor definiran prozorom.
10. U alatnoj traci Standard kliknite na Zoom Previous. Vratit ete se na prethodni pogled. 11. Kliknite na meni File > Save. 12. Kliknite na meni File > Close.
33
15. Kako biste postavili sistemsku varijablu STARTUP na vrijednost 1, radi prikazivanja okvira za dijalog Create New Drawing kada otvarate AutoCAD i kada svaki put kliknete na meni File > New: U retku naredbe unesite Startup. Pritisnite tipku ENTER. U retku naredbe se pojavljuje sljedei zahtjev: Enter new value for STARTUP <0>: Ako se u zagradama pokae vrijednost <0>, unesite 1 i pritisnite tipku ENTER: Ako se u zagradama pokae vrijednost <1>, Pritisnite tipku ENTER kako biste prihvatili trenutnu vrijednost. NAPOMENA: Takoer, ove postavke moete promijeniti i u okviru za dijalog Options. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prozoru za crtanje. Kliknite na Options. Kliknite na karticu System i napravite va Startup izbor kao to je prikazano na sljedeoj slici.
18. Kako biste kreirali novi crte na osnovu unaprijed odreenih postavki opcija u arobnjaku Advanced Setup: U arobnjaku, pogledajte opcije koje su vam na raspolaganju i kliknite na Next. Nastavite sa izborom tipke Next kako biste prihvatili unaprijed odreene vrijednosti dok se ne kreira novi crte. 19. Vratite sistemsku varijablu STARTUP na njeno stanje sa unaprijed odreenim postavkama: U retku naredbe unesite Startup. Pritisnite tipku ENTER. Unesite vrijednost 0 i pritisnite tipku ENTER. ili Kliknite desnom tipkom mia i vratite se okvir za dijalog Options kako biste uinili vae postavke. 20. Zatvorite sve crtee.
16. Kliknite na meni File > New. 17. U okviru za dijalog Create New Drawing kliknite na Use a Wizard i izaberite opciju Advanced Setup. Kliknite na OK.
34
Rekapitulacija poglavlja
Sad, kad ste se upoznali s nekoliko kljunih karakteristika, moete poeti uiti kako kreirati geometrijske oblike. U ovom poglavlju, nauili ste: Identificirati i formulirati svrhu glavnih elemenata suelja. Otvoriti, kreirati i spremiti crtee. Upotrijebiti naredbe Zoom i Pan kako biste vidjeli razliita podruja crtea.
35
36
Poglavlje
2
Kreiranje osnovnih crtea
Svaki crte poinje s kreiranjem osnovnih geometrijskih oblika, objekata, kao to su linije, krugovi, lukovi i pravokutnici. Ovi objekti slue kao tvorbeni elementi za sloene crtee i, sukladno tome, potrebno je apsolvirati upotrebu naredbi koje kreiraju ove objekte. Rukovanje ovim naredbama trai vie od same upuenosti u to gdje se nalazi i kako radi naredba. Takoer je potrebno razviti razumijevanje koordinatnog sustava i prilagodbi poput postavki za ciljnike, Osnap praenje i druge karakteristike koje su projektirane kako bi vam pomogle u kreiranju osnovnih objekata. Openito, u programu postoji vie od jednog naina za rjeavanje zadatka. Nakon uenja o raspoloivim naredbama i alatima, moete odrediti vama najprihvatljivije naine rada.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Identificirati unaprijed odreen koordinatni sustav i upotrijebiti dinamiki unos podataka, direktni unos udaljenosti i izbornike sa preacima. Upotrijebiti naredbe Line, Circle, Arc, Erase, Rectangle i Polygon kako biste na crteu kreirali i izbrisali geometrijske forme. Upotrijebiti ciljnike za tono ubacivanje i kreiranje objekata na crteu. Pokrenuti i upotrijebiti Osnap praenje s polarnom referentnom zrakom i PolarSnap za tonije kreiranje geometrijskih oblika pod razliitim kutovima u crteu. Objasniti, ukljuiti i upotrijebiti Osnap s referentnom zrakom kako biste geometrijske oblike stavili u odgovarajui poloaj u crteu. Upotrijebiti naredbu Unit kako biste prilagodili okruenje crtea. Upotrijebiti funkcijske tipke na tipkovnici kako biste pristupili izborniku Help i prebacili program na druge postavke. Postavke standardnog Osnap-a i statusne trake Prije izrade vjebi u ovom poglavlju, u uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vjebe".
Napomena
37
Lekcija: Unoenje podataka

Pregled
Sve to radite zahtjeva neku vrstu unoenja podataka. Bez obzira na vrste geometrijskih oblika koje kreirate, konstantno unosite podatke u jednom ili drugom obliku. U ovoj lekciji ete nauiti unositi podatke koritenjem naredbenog retka, dinamikog unosa, direktnog unoenja udaljenosti, izbornika sa preacima i pravokutnog (kartezijevog) koordinatnog sustava. Koncepte koje ete nauiti u ovoj lekciji koristit ete u vjebama kroz ovaj seminar. Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete koristiti naredbeni redak, objasniti razliite vrste koordinata, pokrenuti i upotrijebiti suelje Dynamic Input da biste unijeli vrijednost i upotrijebili direktni unos udaljenosti, te koristiti izbornike sa preacima kako biste pristupili naredbama i opcijama. Sljedea slika prikazuje neke uobiajene elemente suelja koji se koriste za unos podataka.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Upotrijebiti naredbeni redak kako biste unijeli naredbe i naredbene opcije. Objasniti razliku izmeu pravokutnih (kartezijevih) i polarih koordinata, i razliku izmeu apsolutnih i relativnih koordinata. Pokrenuti suelje Dynamic Input i listu najvanijih (kljunih) toaka o njegovom koritenju. Kreirati i editirati geometrijske oblike koritenjem suelja Dynamic Input. Upotrijebiti direktno unoenje udaljenosti kako biste unijeli vrijednosti za udaljenost. Upotrijebiti izbornik sa preacima kako biste pristupili naredbama i opcijama.
38
Poglavlje 2: Kreiranje osnovnih crtea
O naredbenom retku
Imate nekoliko mogunosti za pokretanje naredbe. Postoje uobiajeni elementi suelja, kao to su izbornici i palete s alatima, zajedniki za sve Microsoft Windows programe. Suelje naredbenog retka je posebno kreirano za program. Veina naredbi ima opcije s kojima moete kontrolirati razliite naine koritenja naredbe.
Primjer naredbenog retka

Sljedea slika prikazuje uobiajenu naredbu i njene opcije na nain kako su prikazane u naredbenom retku. Posljednja linija prikazuje tekui status naredbe. Prethodne linije pokazuju povijest naredbenog retka.
Definicija naredbenog retka

Opcije naredbe se pojavljuju u naredbenom retku. Velikim slovom (slovima) se predstavlja slovo (slova) koje unosite kako biste upotrijebili tu opciju. Nije potrebno otipkati slovo (slova) kao veliko slovo. Opcije za naredbu se pojavljuju unutar zagrada [...]. Ako za naredbu postoji unaprijed odreena opcija, ona e se pojaviti unutar <...> zagrada. Da biste upotrijebili unaprijed odreenu opciju pritisnite tipku ENTER. Sljedea slika prikazuje opcije i unaprijed odreene vrijednosti u naredbenom retku. U ovoj situaciji, korisnik je otipkao d za opciju Dimension. Nakon pritiska tipke ENTER, prikazat e se unaprijed odreena udaljenost od 10.0000. Ako korisnik ne radi nita drugo osim to pritie tipku ENTER, upotrijebit e se vrijednost 10.0000.
O koordinatnim sustavima
Svaki objekt koji nacrtate pozicionira se ili u svjetski koordinatni sustav (WCS) ili u korisniki koordinatni sustav (UCS). Kada kreirate 2D geometrijske oblike, uneseni podaci se na kraju prenose programu u obliku pravokutnih (kartezijevih) ili polarnih koordinata. Ove koordinate moete unijeti runo ili ih unijeti odabirom toke na ekranu.
39
Pravokutne (kartezijeve) koordinate

Kartezijev koordinatni sustav se definira kao: koordinatni sustav za koji su koordinate toke, njene udaljenosti od skupa okomitih linija koje se presijecaju u ishoditu koordinatnog sustava. Skup okomitih linija se naziva X i Y os. U svjetskom koordinatnom sustavu, X os predstavlja horizontalni pravac, dok Y os predstavlja vertikalan pravac. Prema definiciji, sljedea slika prikazuje liniju povuenu od ishodita koordinatnog sustava sa njenom krajnjom tokom na koordinatama 5,5.
Da biste runo unijeli pravokutne koordinate, morate utipkati na sljedei nain: X, Y, gdje je X jednaka udaljenosti od koordinatnog ishodita du X osi, a Y jednaka udaljenosti od koordinatnog ishodita du Y osi.
Polarne koordinate
Polarni koordinatni sustav definira se na sljedei nain: bilo koje dvije vrijednosti koje odreuju poloaj toke u ravnini pomou njene udaljenosti od ishodita i njenim kutom u odnosu na fiksnu liniju (X os) koja prolazi kroz ishodite. Prema definiciji, Sljedea slika prikazuje liniju koja je povuena od koordinatnog ishodita sa duljinom od 7 jedinica i pri kutu od 45 stupnjeva.
Da biste runo unijeli polarne koordinate, kako je prikazano iznad, morate utipkati koordinate na sljedei nain: Distance<Angle, gdje je Distance jednaka udaljenosti od koordinantog ishodita, a Angle jednako kutu u odnosu na X os.
40
Apsolutne i relativne koordinate

Kad unosite koordinate, one mogu biti u obliku apsolutnih ili relativnih koordinata. Apsolutne koordinate predstavljaju stvarni poloaj u trenutno vaeem koordinatnom sustavu. Kako biste unijeli apsolutne koordinate unesite vrijednosti ili kao pravokutne ili kao polarne koordinate. Relativne koordinate su toka ili poloaj izraunat u odnosu na posljednju izabranu toku. Da biste unijeli relativne koordinate, koordinatama stavite za prefiks simbol @. Na primjer, @5<45 bi znailo 5 jedinica pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na posljednju izabranu toku.
Unoenje koordinata
Koordinate moete unijeti u svakom trenutku dok je program u reimu pribavljanja toke, to jest, kad program trai zadavanje toke ili udaljenosti. Svaki crte sadri svjetski koordinatni sustav (WCS). WCS je identian u svakom crteu i ne moe se promijeniti. Na primjer, ako je objekt pozicioniran na apsolutnim koordinatama 10,10, biti e postavljen na isto mjesto u svakom crteu. Osim ako ste posebno definirali korisniki koordinatni sustav, svi geometrijski oblici koje kreirate zasnivaju se na WCS. Ikona UCS se razliito prikazuje kada radite u svjetskom koordinatnom sustavu nasuprot korisnikom koordinatnom sustavu. Ikona UCS za svjetski koordinatni sustav sadri mali kvadrat u koordinatnom poetku X i Y osi. Tip
Primjeri apsolutnih i relativnih koordinata

Apsolutne Pravokutne koordinate Polarne koordinate 24,46 15<45 Relativne @24,46 @15<45
41
Primjer pravokutnih (kartezijevih) koordinata

Na primjer, kada crtate liniju, ona ima poetnu i krajnju toku. Svakoj od ovih toaka su dodijeljene X i Y koordinate ili poloaj u koordinatnom sustavu. O izabranom nainu ovisi kako e se unositi ove toke. Na primjer, moete unijeti pravokutne koordinate zadavanjem X i Y vrijednosti ili polarne koordinate zadavanjem udaljenosti i kuta u odnosu na X os.
O dinamikom unosu
Suelje Dynamic Input je nain za dinamiko unoenje podataka. Za projektiranje bez odvajanja pogleda od ekrana, radije koristite suelje Dynamic Input unoenjem naredbene informacije na ekranu na poloaju pokazivaa, umjesto unoenja podataka u naredbenoj liniji koja se obino nalazi u dnu ekrana.
Koritenje suelja Dynamic Input (Dinamiki unos)

Suelje Dynamic Input je osjetljivo s obzirom na kontekst i ovisi o trenutnoj operaciji. Na primjer, ulazne informacije i opcije su drugaije kada crtate liniju od crtanja kruga; takoer se razlikuju ovisno o tome kreirate li ili editirate geometrijske oblike.
Suelje Dynamic InputReim rada Dimensional Input Postoje dva reima rada suelja Dynamic Input (Dinamiki unos):
Dimensional Input (unos dimenzija) i Pointer Input (unos toaka). Sljedea slika predstavlja suelje Dynamic Input u reimu rada Dimensional Input. Ovaj reim rada je dostupan za uobiajene crtake naredbe, kao to su Line, Circle i Arc. NAPOMENA: Brojevi na sljedeoj slici odgovaraju brojevima u tablici ispod.
42
Komentari naredbe - prikazuju upute za tekui korak naredbe. Takoer, odraavaju tekui zahtjev u naredbenom retku. 1. Tooltip Prikazuje unos (tekui tekst) iz naredbenog retka 2. Polja za unos Coordinate, Length ili Angle - Ovisno o reimu rada, ova polja mogu varirati u vrijednosti i poloaju. Na slici, jedno polje prikazuje trenutnu duinu polilinije, dok drugo prikazuje kut pokazivaa. Unesite vrijednost da biste zadali eksplicitnu vrijednost. Pritiskujte tipku TAB da biste prelazili s polja na polje. 3. Strelica prema dolje - Pritisnite strelicu usmjerenu prema dolje (na tipkovnici) kako biste prikazali izbornik Dynamic Input. Pritisnite strelicu usmjerenu prema gore kako biste prelazili s polja na polje prethodno izabranih koordinata. 4. Izbornik Dynamic Input - Izaberite opciju za naredbu. Dostupne opcije ovise o trenutnom kontekstu i odraavaju opcije dostupne u naredbenoj liniji.
Suelje Dynamic InputReim rada Pointer Input

Na sljedeoj slici, suelje Dynamic Input (unos dimenzija) se promijenilo u reim rada Pointer Input (unos toaka) jer su preko tipkovnice unesene vrijednosti @ 10 < 45. U reimu rada Pointer Input, moete unijeti koordinatne podatke blizu pokazivaa (kursora) kao da je va fokus bio na naredbenom retku. Koristite ovaj reim rada za apsolutne i relativne koordinate. Ovo je, takoer, unaprijed odreen reim rada za naredbe Move, Copy i Rotate.
Ikone lokota ukazuju vrijednost koja je bila runo unesena. Da biste vrijednost otkljuali, pritisnite tipku TAB ime ste uli u polje za unos podataka, pritisnite tipku DELETE da biste uklonili vrijednost, a onda pritisnite tipku TAB da biste napustili polje za unos. Unaprijed odreen reim rada za dinamiki unos podataka namijenjen je za relativne koordinate, ali takoer, moete unijeti i apsolutne koordinate. Kako biste to uradili, unesite znak funte prije prve koordinate, na primjer #2,20. Ako unesete 2,20 (bez znaka #), toka e biti relativna u odnosu na posljednje izabranu toku. Polja za dinamiki unos podataka se prilagoavaju kako bi prikazale ulazni format. U ovom sluaju, drugo polje predstavlja Y koordinatu.
Napomene za koritenje dinamikog unosa

Kada koristite hvataljke za razvlaenje objekata ili kada kreirate nove objekte, dimenzionalno unoenje podataka prikazuje samo otre kutove; to jest, svi kutovi se prikazuju kao 180 stupnjeva ili manji. Stoga, kut od 270 stupnjeva se prikazuje kao kut od 90 stupnjeva bez obzira na postavke sistemske varijable ANGDIR (postavka ove sistemske varijable je u okviru za dijalog Drawing Units). Kutovi koje zadajete kada kreirate nove objekte ovise o poloaju pokazivaa za odreivanje pozitivnog smjera kuta. Dynamic Input nije projektiran kao zamjena za naredbeni redak. Kako biste ekranu dodali prostor za crtanje moete skriti naredbeni redak, ali ete ga morati prikazati za neke operacije. Alternativno, moete otkljuati naredbeni redak i upotrijebiti opciju Auto-hide (Auto-skrivanje) kako biste proirili ili skupili prozor.
43
Opcije dinamikog unosa

U okviru za dijalog Drafting Settings upotrijebite karticu Dynamic Input kako biste promijenili postavke vezane za suelje Dynamic Input.
Pointer Input Settings - Kliknite kako biste prilagodili ulazne opcije za unos toaka. Dimension Input Settings - Kliknite kako biste prilagodili opcije unosa dimenzija. Drafting Tooltip Appearance - Kliknite kako biste podesili opcije izgleda komentara (popratnog teksta) naredbe dinamikog unosa.
Naputci
Suelje Dynamic Input je osjetljivo s obzirom na kontekst. Kada je ukljuen dinamiki unos, toke koje unosite kao odgovor na zahtjev za drugu ili narednu toku odgovaraju relativnim. Ovisno o poloaju pokazivaa i statusu ostalih postavki kao to su postavke za ciljnike, polarne referentne zrake i komentare naredbe, u suelju Dynamic Input mogu se pojaviti i drugi podaci ukljuujui i savjete za ciljnike i zahtjeve naredbenog retka.
44
Koritenje suelja Dynamic Input

Suelje Dynamic Input moete upotrijebiti na nekoliko naina, ali je primarni cilj alata omoguavanje (dozvola) crtanja i editiranja bez obaranja pogleda, tj. usredotoeni na grafiki prozor, umjesto na naredbeni redak. Kako je suelje Dynamic Input osjetljivo s obzirom na kontekst, njegove opcije i reimi prikaza ovise o kontekstu u kome radite. Sljedee upute daju pregled kako moete upotrijebiti suelje Dynamic Input tijekom crtanja i editiranja.
Pristup naredbi
Dynamic Input Naredbeni redak: DYNMODE Statusna traka: Dyn Funkcijska tipka: F12
Kada je sistemska varijabla DYNMODE postavljena na vrijednost razliitu od 0, moete privremeno iskljuiti sve karakteristike tako to ete drati pritisnutu tipku F12. Pritisnite i pustite tipku F12 kako biste ukljuili ili iskljuili dinamiki unos.
Postupak: Crtanje s dinamikim unosom (Dynamic Input)

Sljedei koraci daju pregled kreiranja geometrijskih oblika koritenjem suelja Dynamic Input. 1. Zaponite unoenje naredbe. Polje za dinamiki unos prikazuje naredbu koju unosite.
45
2. Suelje se odmah prebacuje na reim rada Point Input. Komentar naredbe daje upute to se trai, a polja za unos odraavaju trenutni XY poloaj pokazivaa.
3. Nakon izbora toke, komentar naredbe nastavlja davati upute dok se suelje mijenja. Unesite vrijednost udaljenosti u polje za unos Distance i pritisnite tipku TAB kako biste zakljuali udaljenost i aktivirali polje za unos Angle. Unesite vrijednost kuta u polje za unos Angle i pritisnite tipku TAB kako biste zakljuali kut na 0 stupnjeva. Kliknite kako biste odabrali toku.
4. U polje za unos Distance unesite drugu vrijednost i pritisnite tipku TAB kako biste zakljuali udaljenost. Pomaknite pokaziva kako biste podesili prikazanu vrijednost kuta i kliknite za odabir toke.
5. Kliknite na krajnju toku i pritisnite tipku ENTER za zavretak linije.
46
Postupak: Editiranje s dinamikim unosom

Sljedei koraci daju pregled nekih naina na koje moete editirati pomou suelja Dynamic Input. 1. U traci s alatima Modify kliknite na Copy. Izaberite objekte koje ete kopirati.
2. Suelje Dynamic Input se mijenja u reim rada Pointer Input. Kliknite ili unesite baznu toku.
3. Komentar naredbe Dynamic Input daje povratne informacije. Unoenje vrijednosti @38.500 < 180 postavlja suelje u reim rada s relativnim koordinatama i pozicionira vrijednosti u odgovarajua polja za unos. Pritisnite tipku ENTER kako biste kopirali objekt.
4. Izaberite krug kako biste aktivirali hvataljke.
47
5. Izaberite kvadrantnu hvataljku kako biste prikazali suelje Dynamic Input. Hvataljka za editiranje prikazuje suelje u reimu dimenzionalnog unosa (Dimensional Input). NAPOMENA: Prilikom editiranja krugova hvataljkom, moete promijeniti veliinu kruga ili unoenjem novog radijusa (1) ili unoenjem koliine kojom ete poveati ili smanjiti radijus (2). Unesite vrijednost u jedno od polja za unos i pritisnite tipku ENTER.
Promijenjena je veliina kruga.
48
Koritenje suelja Dynamic Input za otkrivanje informacija

Kako biste vidjeli duinu ili kut linije, radijus luka ili kruga, izaberite geometrijski oblik kako biste aktivirali hvataljke. Zadrite pokaziva iznad jedne hvataljke. Suelje Dynamic Input prikazuje informaciju o veliini izabranog geometrijskog oblika.
Kada unosite koordinate, pritisnite # za prebacivanje na reima rada za unoenje apsolutnih koordinata. Najbolji nain za kretanje u dinamikom unosu je pritiskanje tipke TAB. Ovim ete napraviti krug kroz sva raspoloiva polja za unos. Kad ste izvrili sve prilagodbe, pritisnite tipku ENTER kako biste potvrdili vrijednosti i izali iz naredbe.
Koritenje direktnog unosa udaljenosti

Koritenjem direktnog unosa udaljenosti, moete unijeti vrijednost udaljenosti kad god vam program trai odabir toke. Koordinate toke se raunaju na osnovu kuta pokazivaa od prethodno izabrane toke i udaljenosti koju ste unijeli. Upotrijebite ovu vrstu unosa podataka kada je iskljuen reim rada Dynamic Input.
Napomene za koritenje direktnog unosa udaljenosti

Ukljuite Polar tracking kako biste prikazali trenutni kut pokazivaa. Iskljuite reim rada Dynamic Input kad koristite direktni unos udaljenosti.
49
Postupak: Koritenje direktnog unosa udaljenosti

Sljedei koraci daju pregled koritenja ovakvog naina unosa udaljenosti. 1. Pokrenite primjerice naredbu Line i kliknite toku kako biste poeli. 2. Kada vam program trai zadavanje sljedee toke, povlaite pokaziva u eljenom smjeru pruanja pravca, u naredbeni redak unesite udaljenost, a onda pritisnite tipku ENTER SAVJET: Ukljuite Polar tracking kako biste prikazali trenutni kut pokazivaa.
3. Povlaite pokaziva u pravcu sljedeeg linijskog segmenta, unesite vrijednost udaljenosti i pritisnite tipku ENTER.
4. Ponavljajte korak 2 sve dok geometrijski oblik nije zavren.
50
O izbornicima sa preacima
Izbornik sa preacima je osjetljiv s obzirom na kontekst. Kada desnom tipkom mia kliknete u grafikom prozoru, moete upotrijebiti opcije prezentirane u izborniku sa preacima kako biste izvrili razliite zadatke. Osjetljiv s obzirom na kontekst znai da e se izbornik mijenjati ovisno o tome to trenutno radite u programu. Na primjer, ako ste u naredbenoj liniji, izbornik sa preacima e imati drugaije opcije na raspolaganju od onih kada ste u naredbi Pline.
Definicija izbornika sa preacima

Opcije izbornika sa preacima su organizirane u razliita podruja. Raspoloive opcije se mijenjaju ovisno o tekuem kontekstu u trenutku kada ste pokrenuli izbornik sa preacima. Sljedea slika prikazuje izbornik sa preacima koji se pojavljuje kada kreirate poliliniju. Gornji dio izbornika nudi opcije Enter, Cancel i Recent Input. Srednji dio izbornika nudi opcije specifine za trenutnu naredbu. Uoite kako opcije na izborniku odgovaraju opcijama u naredbenom retku. Kako biste upotrijebili opciju za naredbu, izaberite opciju u izborniku sa preacima. Ovo ima isti uinak kao i tipkanje velikog (ili velikih) slova opcije u naredbenom retku. Najnii dio izbornika nudi funkcije Pan i Zoom i pristup naredbi QuickCalc.
Naputci
Izbornik sa preacima je kontekstno osvijeten, tako da se njegove opcije razlikuju ovisno o tekuem kontekstu programa, na primjer, crtate li ili editirate. Izbornik sa preacima moete upotrijebiti kao alternativu unosu naredbenih opcija u naredbenom retku.
51
Lekcija: Kreiranje osnovnih objekata

Pregled
Svi crtei se sastoje od osnovnih objekata, koje kreirate koritenjem osnovnih naredbi. U ovoj lekciji, uit ete kako kreirati objekte kao to su linije, krugovi, lukovi, pravokutnici i viekutnici. Takoer, uit ete kako koristiti naredbu Erase za brisanje objekata. Uenje kreiranja osnovnih geometrijskih oblika je odluujue za uspjean rad u softveru. Kad postanete uinkoviti i spretni sa stvaranjem osnovnih geometrijskih oblika, moete prijei na kreiranje naprednijih vrsta objekata.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Line za kreiranje linija u crteu. Koristiti naredbu Circle kako biste u crteu kreirali krugove. Koristiti naredbu Arc kako biste u crteu kreirali lukove. Koristiti naredbu Erase kako biste obrisali objekte u crteu. Koristiti naredbe Undo i Redo kako biste se vratili na prethodna stanja crtea. Koristiti naredbu Rectangle kako biste u crteu kreirali pravokutnike. Koristiti naredbu Polygon kako biste u crteu kreirali istostranine viekutnike.
52
Naredba Line
Za kreiranje pojedinane ili viestruke segmentirane linije od poetne do krajnje toke, upotrijebite naredbu Line. Sljedea slika prikazuje linijski segment koji se crta koritenjem suelja Dynamic Input kako bi se zadala duina i kut segmenta.
Pristup naredbi
Line
Naredbeni redak: Line Izbornik: Draw > Line Traka s alatima: Draw
Opcije naredbe
Kad koristite naredbu Line, dostupne su sljedee opcije. Opcija First point Next point Undo Close Opis Odreuje poetnu toku linijskog segmenta. Odreuje krajnju toku linijskog segmenta. Nastavite zadavati sljedee toke za dodatne linijske segmente. Uklanja prethodni linijski segment. Pojavljuje se jedino nakon to ste nacrtali dva ili vie linijskih segmenata. Koristi prvu toku linijskih segmenata kao sljedeu toku za tekui segment kako bi se kreirala zatvorena linija od linijskih segmenata.
Prilikom crtanja linija, pritisnite i drite pritisnutu tipku SHIFT kako biste privremeno ukljuili Orthomode koji omoguava crtanje ravne horizontalne ili vertikalne linije. Savjet Za vie informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.
53
Naputci za naredbu Line

Koristite je kako biste kreirali pojedinane ili viestruke linijske segmente. Koristite opciju Close kako biste posljednji segment povezali s poetkom prvog segmenta. Linijski segmenti, iako povezani, su zasebni, nezavisni objekti.
Naredba Circle
Kako biste u crteu kreirali krugove upotrijebite naredbu Circle. Kada pokrenete naredbu Circle, od vas e se traiti zadavanje centra, a zatim radijusa. Kako biste unijeli ove vrijednosti, za unos podataka upotrijebite metode o kojima je ranije diskutirano. Na sljedeoj slici, centar kruga je izabran i od vas se trai da zadate radijus kruga.
Pristup naredbi
Circle
Naredbeni redak : CIRCLE, C Izbornik: Draw > Circle> Center, Radius Traka s alatima: Draw
Opcije naredbe
Upotrijebite sljedee opcije s naredbom Circle.
Opcija Specify center point 3P 2P Ttr (tan tan radius)
Opis Kliknite kako biste zadali toku ili unesite koordinate centra kruga. Kreira krug na osnovu tri toke koje zadajete da biste deifinirali promjer kruga. Kreira krug na osnovu dvije toke koje zadajete da biste definirali promjer kruga. Kreira krug tangentan na odabrane objekte za radijus koji zadate.
54
Savjet
Naredba Circle pamti radijus ili promjer posljednjeg nacrtanog kruga. Ako zahtjev za radijus ili promjer sadri vrijednost u zagradama, pritisnite tipku ENTER kako biste ponovo upotrijebili istu vrijednost radijusa ili promjera novog kruga. Specify radius of circle or [Diameter] <25.000>: Pritisnite tipku ENTER kako biste kreirali novi krug sa radijusom od 25 mjernih jedinica.
Za vie informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.
Naputci za naredbu Circle

Ako izvravate naredbu Circle iz naredbenog retka ili palete s alatima, ona je unaprijed postavljena na metodu Center, Radius za kreiranje kruga, to jest, zadajete centar i radijus kako biste definirali krug. Kad se trai unoenje radijusa kruga, a vi elite zadati promjer, upotrijebite opciju Diameter kako biste zadali promjer umjesto radijusa.
Naredba Arc
Naredba Arc kreira luk na osnovu tri toke. Koritenjem unaprijed odreene metode za kreiranje luka, zadajete poetnu toku, sljedeu i krajnju toku. Radijus luka i centar se raunaju na osnovu poloaja tri toke koje ste zadali. Sljedea slika prikazuje luk koji je kreiran kroz tri toke.
Pristup naredbi
Arc
Naredbeni redak: ARC Izbornik: Draw > Arc > 3 Points Traka s alatima: Draw
55
Opcije naredbe
Kako biste kreirali luk, moete upotrijebiti i sljedeu, alternativnu, opciju. Opcija Center Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali centar luka. Nakon to zadate centar, zadajte poetnu toku, a potom krajnju toku. Luk se generira u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu.
injenice naredbe Arc

Za dodatne metode kreiranja lukova, u izborniku Draw kliknite na > Arc >. Svaki od naina u kojem zadajete centar kreira luk nacrtan u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu. Za vie informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.
Naredba Erase
Upotrijebite naredbu Erase kako biste uklonili geometrijske oblike sa crtea. Objekte moete izabrati tako to ete ih direktno odabrati (klikom na njih) ili koritenjem opcija za izbor Window ili Crossing window. Pristup naredbi Erase
Naredbeni redak:: ERASE Izbornik: Modify > Erase Traka s alatima: Modify
Napomena
Naredba OOPS Ako sluajno obriete neki geometrijski oblik, upotrijebite naredbu OOPS kako biste vratili taj geometrijski oblik tako to ete utipkati OOPS u naredbenom retku i pritisnuti tipku ENTER. Sva brisanja u posljednjem koritenju naredbe ERASE biti e ponitena.
Ponitavanje ili ponovno izvravanje koraka u crteu

Naredbu Undo upotrijebite kako biste se vraali korak po korak kroz aktivnosti u tekuem procesu rada. Svaki put kada pokrenete naredbu ili modificirate objekte u crteu, ak i kada zumirate ili pomiete pogled u crteu, ovi koraci se pamte pa ih, posljedino, moete i ponititi. Postoje dva naina za izvravanje naredbe Undo iz naredbenog retka. Jedan od naina je cijela naredba Undo sa svim svojim opcijama, a drugi je da otipkate slovo U i pritisnete tipku ENTER. Drugi nain je omiljeni nain, naroito za korisnike koji su poetnici u programu, zato to ste ogranieni samo na ponitavanje aktivnosti korak po korak. Iako cijela naredba Undo
56
nudi opcije koje daju vei potencijal za ponitavanje koraka, ako je nepravilno koristite postoji i vei potencijal za ponitavanje koraka koje ne moete ponovno izvriti naredbom Redo. Novi korisnici prije svega se trebaju usredotoiti na koritenje naredbe U i ikone Undo u alatnoj traci Standard.
Pristup naredbi
Undo
Naredbeni redak: U,UNDO Izbornik: Edit > Undo Traka s alatima: Standard
Opcije naredbe
Kada koristite naredbu Undo na raspolaganju su vam sljedee opcije: NAPOMENA: Ove opcije se ne pojavljuju kada koristite naredbu U za ponitavanje koraka. Opcija Auto Control Begin, End Opis Grupira sve aktivnosti pojedine naredbe, kako bi ih se moglo preokrenuti (ponititi) s jednom naredbom U. Ograniava ili iskljuuje naredbu Undo. Grupira sekvence aktivnosti u skup. Nakon koritenja opcije Begin, dok koristite opciju End, sve naredne aktivnosti postaju dio ovog skupa sve dok ne upotrijebite opciju End. Pozicionira oznaku u podatke o ponitavanju. Ako upotrijebite opciju Back, sve sekvence se ponitavaju do oznake. Ukida sav rad do prve oznake na koju naie. Ako ne postoje oznake smjetene u podacima o ponitavanju, pojavljuje se sljedei zahtjev: This will undo everything. OK? <Y> Ako nastavite, biti e poniteni svi koraci u crteu do poetka rada na crteu.
Mark Back
57
Naredbe Redo i Mredo

Da biste preokrenuli (ponitili) efekte operacije ponitavanja aktivnosti, upotrijebite naredbe Redo i Mredo. Ako ste grekom izvrili ponitavanje naredbom Undo, upotrijebite naredbu Redo kako biste se vratili na stanje crtea prije upotrebe naredbe Undo. S naredbom Mredo moete ponovo izvriti viestruke operacije ponitene sa Undo.
Pristup naredbi
Redo
Naredbeni redak: REDO,MREDO Izbornik: Edit > Redo Traka s alatima: Standard
Napomena
Naredbe Redo i Mredo moete odmah upotrijebiti jedino nakon operacije Undo. Ako se pokrene bilo koja naredba nakon naredbe Undo, naredbe Redo i Mredo nisu dostupne.
Naputci za ponitavanje
Podaci o ponitavanju se snimaju u tekuem procesu rada na crteu. Drugim rijeima, ako izaete iz crtea, pa ga ponovo otvorite, ne moete ponititi korake koji su izvreni prethodni put kada ste radili na crteu. Ako je vie crtea istovremeno otvoreno, svaki crte sadri zasebne podatke i, posljedino, moete koristiti naredbu Undo nezavisno od svakog crtea.
58
Postupak: Ponitavanje i ponovno izvravanje koraka u crteu

Sljedei koraci daju pregled ponitavanja i ponovnog izvravanja koraka u crteu. 1. U traci s alatima Standard kliknite na Undo ili otipkajte slovo U. 2. Svaki put kada kliknete na ikonu ili otipkate slovo U u naredbenom retku, pojedinana operacija se ponitava. 3. Kako biste odjednom ponitili vie operacija, u traci s alatima Standard kliknite na listu Undo i u listi oznaite korake koje elite ponititi.
4. Kako biste ponovo izvrili operaciju, u traci s alatima Standard kliknite na Redo odmah nakon operacije Undo. 5. Nastavite s operacijom Redo dok se crte ne vrati u eljeno stanje. 6. Kako biste ponovo izvrili neku operaciju poslije vie Undo operacija, u traci s alatima kliknite na listu Redo i oznaite naredbe koje e biti ponovo uraene (izvrene).
Naputci za ponitavanje i ponovno izvravanje vie operacija

Upotrijebite opciju Mark naredbe Undo kako biste oznaili napredovanje u crteu kao mjeru predostronosti protiv nenamjernog ponitavanja previe koraka. Lista Undo u traci s alatima Standard prua dobre povratne informacije, jer moete oznaiti korake koje elite ponititi umjesto ponitavanja korak po korak. Naredbe Redo i Mredo su dostupne samo odmah nakon operacije ponitavanja.
59
Naredba Rectangle
Kako biste kreirali pravokutne objekte upotrijebite naredbu Rectangle. S ovom naredbom se kreira jedan polilinijski objekt. Najjednostavniji nain za kreiranje pravokutnog objekta je zadati prvi kut, a onda suprotni kut. Druge opcije za kreiranje pravokutnika ukljuuju opcije Area, Dimension i Rotation.
Pristup naredbi
Rectangle
Naredbeni redak: RECTANGLE, RECTANG, REC Izbornik: Draw > Rectangle Traka s alatima: Draw
Opcije naredbe
Kada kreirate pravokutnike, sljedee opcije omoguuju dodatne naine izraunavanja veliine pravokutnika i kuta rotacije. Opcija Area Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste kreirali pravokutnik na osnovu njegove povrine i udaljenosti od jedne stranice, bilo duine ili irine. Upotrijebite ovu opciju kako biste runo unijeli duinu i irinu pravokutnika. Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali kut rotacije pravokutnika. Kada koristite opcije Distance i Area za zadavanje veliine pravokutnika, zahtjev Length se odnosi na horizontalnu udaljenost, dok se zahtjev Width odnosi na vertikalnu udaljenost. Ako se pravokutnik rotira, zahtjev u naredbenom retku Length odnosi se na udaljenost du kuta rotacije, dok se zahtjev Width odnosi na udaljenost okomito na kut rotacije.
Dimensions Rotation
Savjet
60
Naputci naredbe Rectangle

Naredba Rectangle generira polilinijske objekte. S obzirom da su pravokutnici polilinije, izborom bilo kojeg segmenta odabire se itav pravokutnik. Polilinije e biti obraene kasnije u seminaru.
Naredba Polygon
Kako biste kreirali pravilan viekutni geometrijski oblik upotrijebite naredbu Polygon zadavanjem centralne toke i radijusa imaginarnog kruga, ili poetnu i krajnju toku jednog od rubova viekutnika. Bez obzira na izabranu metodu za definiranje viekutnog objekta, sve njegove stranice e biti jednake duine. Unaprijed odreeni nain za kreiranje viekutnih objekata je da navedete centar i radijus. Kada izaberete ovaj nain, morate izabrati ili opciju Inscribed (upisan) ili opciju Circumscribed (opisan). U ovisnosti o opciji koju izaberete, veliina viekutnog objekta se izraunava kako je prikazano na sljedeoj slici.
Pristup naredbi
Polygon
Naredbeni redak: POLYGON, POL Izbornik: Draw > Polygon Traka s alatima: Draw
Naputci naredbe Polygon

Viekutni objekti mogu imati izmeu 3 i 1024 stranica. Bez obzira na broj izabranih stranica, sve stranice su jednake duine. Naredba Polygon kreira polilinijske objekte. Naredba Polygon je dobar alat za kreiranje "oblaia i drugih simbola za napomene.
61
Vjeba: Kreirajte osnovne objekte

U ovoj vjebi, kreirati ete jednostavan mehaniki podupira koritenjem osnovnih geometrijskih naredbi kao to su Line, Circle, Arc, Reactangle i Polygon. 4. Kako biste nacrtali drugu liniju koja je okomita na prvu: Povlaite pokaziva prema gore i unesite 100. Pritisnite tipku TAB. Neka polje kuta prikazuje 90 stupnjeva, a onda kliknite kako biste nacrtali liniju.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Create-Basic-Objects.dwg. 2. Neka su u statusnoj liniji ukljuene sljedee postavke: Polar Osnap Otrack Dyn 3. Kako biste nacrtali liniju: U traci s alatima kliknite na naredbu Line. Unesite 100, 50. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 100. Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. NAPOMENA: Vrijednosti bi se trebale pojaviti u suelju Dynamic Input, kao to je prikazano na sljedeoj slici. Kliknite kako biste kreirali liniju. 5. Kako biste nacrtali drugu liniju: Povlaite pokaziva na lijevu stranu i neka polje za kut prikazuje 180 stupnjeva. Unesite 25. Pritisnite tipku ENTER. NAPOMENA: koritenjem direktnog unosa udaljenosti u kombinaciji sa dinaminim unosom omoguuje optimalnu fleksibilnost u kreiranju crtea.
62
6. Kako biste nacrtali drugu liniju: Povlaite pokaziva prema dolje i neka polje za kut prikazuje 90 stupnjeva. Unesite 50. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite ponovo tipku ENTER kako biste zavrili naredbu.
10. Kako biste nacrtali liniju koja je okomita na posljednju: 7. Kako biste ponitili sve linije koje ste upravo nacrtali: U traci s alatima Standard kliknite na naredbu Undo. Uoite da se sve linije koje ste kreirali u prethodnim koracima uklanjaju. Povlaite pokaziva prema gore uoavajui kako polje za kut prikazuje 90 stupnjeva. Unesite 100. Pritisnite tipku ENTER.
8. Kako biste ponovili linije: U traci s alatima Standard kliknite na Redo. Uoite da se sve linije uklonjene naredbom Undo vraaju.
9. Kako biste nacrtali liniju koritenjem ciljnika: U traci s alatima Draw kliknite na Line. Izaberite donji lijevi kut crtea, gdje poinje prva linija. Kako se pribliavate krajnjoj toki linije, treba se pojaviti marker Endpoint. Kliknite kako biste izabrali krajnju toku linije.
63
11. Kako biste nacrtali liniju i ispravili greku uinjenu koritenjem naredbe Undo: Povlaite pokaziva udesno i neka polje za kut prikazuje 0 stupnjeva. Unesite 35. Pritisnite tipku ENTER.
13. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe Line. 14. Kako biste zapoeli crtanje luka: U traci s alatima Draw kliknite na Arc. Izaberite krajnju toku prethodne linije. Pritisnite tipku strelice prema dolje i u izborniku sa preacima izaberite End. Udaljenost koju ste htjeli upotrijebiti je 25. Kliknite desnom tipkom mia blizu posljednje toke. Kliknite na Undo. S obzirom da ste jo uvijek u naredbi Line, uklanja se samo posljednji nacrtani segment. Povlaite pokaziva ponovo prema desnoj strani, neka polje za kut prikazuje 0 stupnjeva. Unesite 25. Pritisnite tipku ENTER. 12. Kako biste nacrtali liniju koja je okomita na posljednju: Povlaite pokaziva prema dolje, neka polje za kut prikazuje 90 stupnjeva. Unesite 50. Pritisnite tipku ENTER. 15. Izaberite krajnju toku na desnoj strani otvora.
64
16. Kako biste dovrili luk: Povlaite pokaziva ulijevo, neka pritom polje za kut prikazuje 180 stupnjeva. Unesite 25. Pritisnite tipku ENTER. Va crte bi sada trebao izgledati kao to je prikazano.
18. Kako biste nacrtali pravokutnik: U traci s alatima Draw kliknite na Rectangle. Dodirnite pokazivaem (NEMOJTE KLIKNUTI) toku (1) prikazanu na sljedeoj slici. Povlaite pokaziva udesno. Ciljnik Extension crta isprekidanu produenu liniju. Kliknite blizu toke (2).
17. Kliknite na izbornik File> Save. SAVJET: Nastojite razviti naviku estog spremanja crtea.
65
19. Kako biste poloili pravokutnik: Kliknite desnom tipkom mia blizu prve toke i u izborniku sa preacima izaberite opciju Dimensions. NAPOMENA: Ovo opisuje opciju Dimension naredbe Rectangle. Unesite 25 za duinu. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 100 za irinu. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite u gornjem desnom dijelu crtea kako biste poloili pravokutnik.
20. Kako biste nacrtali krug: U traci s alatima Draw kliknite na Circle. Unesite 112.50,65. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 7.5 u polje Dynamic Input Radius. Pritisnite tipku ENTER.
Crte bi sada trebao izgledati slino prikazanom na sljedeoj slici.
66
21. Kako biste nacrtali pravokutnik: U traci s alatima Draw kliknite na Rectangle. Izaberite centar kruga (1). NAPOMENA: Marker za ciljnike bi se trebao pojaviti kako se pribliavate centru kruga. Povlaite pokaziva prema gore desno (2) i unesite 75,70. Pritisnite tipku ENTER. Crte bi trebao izgledati slino prikazanom na sljedeoj slici.
22. Kako biste nacrtali jo tri kruga kako je prikazano: U traci s alatima Draw kliknite na Circle. Kreirajte tri kruga, svaki s radijusom od 7.5 mjernih jedinica, koritenjem kutova pravokutnika kao centara krugova. SAVJET: Softver sprema posljednji uneseni radijus. Ako zahtjev u naredbenom retku pokazuje <7.500> moete samo pritisnuti tipku ENTER kako biste ponovo upotrijebili vrijednost za radijus.
23. U traci s alatima Modify, kliknite na Erase. Izaberite pravokutnik koriten za pozicioniranje krugova. Pritisnite tipku ENTER.
67
24. Kako biste nacrtali viekutnik opisan oko kruga gore lijevo: U traci s alatima Draw kliknite na Polygon. Kad se trai broj stranica, unesite 6. Izaberite centar kruga gore lijevo. U izborniku Dynamic Input izaberite Circumscribed About Circle. Unesite 8 za radijus. Pritisnite tipku ENTER.
25. Kako biste kreirali tri slina viekutnika koja se opisuju oko drugih krugova: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Polygon. Kreirajte tri dodatna viekutnika na postojee krugove kako je prikazano na sljedeoj slici.
26. Spremite i zatvorite sve crtee.
68
Lekcija: Koritenje ciljnika

Pregled
U ovoj lekciji, uit ete to su ciljnici, zato su vani, i kako ih uinkovito koristiti u crteu. Moi ete objasniti to su ciljnici ukljuujui razlike izmeu radnih ciljnika i padajuih ciljnika. Takoer ete moi upotrijebiti ciljnike za izbor toaka "vezivanja" u crteu (karakteristina toka geometrijske forme za koju e se pokaziva vezati kada se nae u njenoj blizini, a ukljuen je neki od ciljnika). Ciljnike ete koristiti za sve crtee i veinu operacija editiranja. Koritenje ciljnika je najbolji nain da se osigura tonost svih objekata. Sljedea slika je primjer jednostavnog mehanikog projekta. Crte je kreiran koritenjem ciljnika kako bi se kreirao geometrijski oblik u tonom poloaju.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Objasniti to su ciljnici i zato se koriste. Formulirati razliku izmeu radnih ciljnika i padajuih ciljnika i identificirati razliite reime rada ciljnika. Upotrijebiti radne ciljnike i padajue ciljnike kako biste izabrali reim kretanja pokazivaa sa vezivanjem za toke u crteu.
69
O ciljnicima
Svaki objekt koji kreirate ima razliite toke koje moete izabrati i upotrijebiti kako biste postavili druge objekte. Svaki put kada kreirate objekt, trait e se zadavanje toke ili poloaja. Vrlo je vano da ove toke budu tono definirane ako oekujete toan crte.
Definicija ciljnika
Sljedei crte predstavlja dva oblika iz grupe najosnovnijih geometrijskih oblika koje kreirate. Linijski objekt ima tri toke koje moete izabrati ciljnicima, dok krug ima sljedee raspoloive toke za izbor: 1. Krajnje toke (Endpoints) 2. Srednju toku (Midpoint) 3. Centar (Center point) 4. Kvadrante (Quadrants)
Ciljnici postoje za svaku od prethodno spomenutih toaka i vie od toga. Koristite ih kako biste tono izabrali ove toke. Pokuaj da se tono odaberu ove toke bez koritenja ciljnika bi za posljedicu imao troenje vremena i netonost.
70
Okvir za dijalog Drafting SettingsKartica Object Snap
Pored svakog raspoloivog ciljnika je ikona koja se naziva AutoSnap oznaiva (marker). Ako je AutoSnap ukljuen, marker se pojavljuje kad god pomaknete pokaziva preko toke vezivanja (ciljnik toke). Na sljedeoj slici, manji krug treba biti koncentrian s veim krugom. Manji krug moete tono postaviti u centar veeg kruga koritenjem Center ciljnika.
Ispitivanjem koordinata svakog kruga, moete vidjeti da oba dijele isti centar od X=20, Y=15.
71
Uinak nekoritenja ciljnika

Na sljedeoj slici, korisnik pokuava u krajnjoj toki horizontalne linije kreirati vertikalnu liniju bez koritenja ciljnika. Pod uobiajenim okolnostima gledanja, ini se da e linije biti ispravno povezane, meutim, nakon zumiranja geometrijskog oblika moete vidjeti da linije nisu povezane u krajnjim takama.
Naputci za ciljnike
Koritenje ciljnika je izuzetno vano za tonost postavljanja objekata u odnosu na druge objekte na crteu. Svaki objekt koji kreirate sadri najmanje jednu toku koja se moe odabrati ciljnikom.
Ciljnici
Ciljnicima moete pristupiti koritenjem nekoliko razliitih naina. Radni ciljnici se, openito gledano, postavljaju, a onda ukljuuju ili iskljuuju, dok padajui ciljnici predstavljaju jednokratnu upotrebu izabranog ciljnika. Radni ciljnici se odnose na ciljnike koji su podeeni i dostupni kada je podeenje Osnap ukljueno. Padajui ciljnici se odnose na opciju Osnap koju ste runo izabrali preko trake s alatima, izbornika sa preacima ili naredbenog retka. Osnap je, u stvari, samo za sljedeu toku koju zadajete.
Radni ciljnici
Ako elite upotrijebiti isti ciljnik vie puta, moete ga postaviti kao radni ciljnik, to znai da ostaje ukljuen sve dok ga ne iskljuite. Na primjer, moete podesiti Center kao radni ciljnik ako treba linijom povezati centre vie krugova. Ova karakteristika poveava brzinu i tonost.
72
Druga karakteristika radnih ciljnika je: istovremeno moe biti ukljueno vie ciljnika. Running Object Snaps
Naredbeni redak: OSNAP Izbornik: Tools > Drafting Settings > Object Snap Tab Traka s alatima: Object Snap Statusna traka: OSNAP; Right-click > Settings
Ciljnik moete zadati svaki put kad softver zatrai toku.
Osnap ruenje
Mod padajueg ciljnika znai da se ciljnik zadrava, zapravo, samo za sljedeu toku koju zadajete. U modu padajueg ciljnika ete se nai ako kliknete na Osnap u traci s alatima, SHIFT+ desni klik na Snap u izborniku sa preacima ili unesete njegov naziv u naredbenoj liniji. Object Snap Overrides
Naredbeni redak: OSNAP Izbornik: SHIFT+right-click in the graphics window. Traka s alatima: Object Snap
73
Reimi rada ciljnika

U sljedeim primjerima: Toka 1 odreuje poetnu toku upotrijebljenu kako bi se izabrao objekt. Toka 2 odreuje toku za koju se pokaziva "vezao" ili drugu toku za izbor, ako je potrebna. Toka 3 odreuje toku za koju se pokaziva "vezao" ako su zatraene dvije toke za izbor.
Endpoint - Vezuje pokaziva za najbliu krajnju toku luka, eliptinog luka, linije, multilinije, polilinijskog segmenta, spline krivulje, podruja, zrake ili najblii kut traga,vrstog tijela ili 3D stranice.
Midpoint - Vezuje pokaziva za srednju toku luka, eliptinog luka, linije, multilinije, polilinijskog segmenta, podruja, vrstog tijela, spline krivulje ili x-linije.
Center - Vezuje pokaziva za centre krugova, lukova ili elipsi.
Node - Vezuje pokaziva za tokasti objekt, toku za definiranje kote ili toku kotnog teksta.
74
Quadrant - Vezuje pokaziva za kvadrantne toke na krugu, luku ili elipsi.
Intersection - Vezuje pokaziva za toku presjeka bilo koja dva sljedea oblika: luka, kruga, elipse, eliptinog luka, linije, multilinije, polilinije, zrake, podruja, spline krivulje ili x-linije.
Extension - Uzrokuje prikazivanje privremene produne linije kada prijeete pokazivaem preko krajnje toke objekta, tako da moete crtati objekte prema i od toaka na produnoj liniji. Takoer, moete upotrijebiti Extension ciljnik i za pronalaenje presjeka dvaju objekata koji bi se presijecali u sluaju da se objekti produe du svojih prirodnih putanja prostiranja.
Insertion - Vezuje pokaziva za toku umetanja atributa, bloka, oblika ili teksta.
75
Perpendicular - Vezuje pokaziva za toku okomitu na luk, krug, elipsu, eliptini luk, liniju, multiliniju, poliliniju, zraku, regiju, vrsto tijelo, spline krivulju ili x-liniju.
Tangent - Vezuje pokaziva za toku na krugu ili luku koja formira liniju tangentnu na objekt. Vezuje pokaziva za tangentu luka, kruga, elipse, eliptinog luka, segmenta polilinijskog luka ili spline krivulje.
Nearest - Vezuje pokaziva za najbliu toku na luku, krugu, elipsi, eliptinom luku, liniji, multiliniji, poliliniji, zraci, spline krivulji ili x-liniji.
76
Apparent Intersection - Vezuje pokaziva za optiki izgledni presjek dva objekta (luka, kruga, elipse, eliptinog luka, linije, multilinije, polilinije, zrake, spline krivulje ili xlinije) koji se ne prijesecaju u 3D prostoru, ali izgledaju kao da se prijesecaju u tekuem pogledu.
Extended Apparent Intersection - Vezuje pokaziva za imaginarni presjek dva objekta koji bi se prijesecali ako bi se objekti proirili du svojih prirodnih putanja prostiranja. NAPOMENA: Ova opcija nije dostupna kao radni ciljnik. Upotrijebite Apparent intersection ciljnik kao padajui ciljnik.
Parallel - Crta vektor paralelan sa drugim objektom kad god se trai druga toka vektora.
None - Privremeno iskljuuje sve radne ciljnike za sljedei izbor. Jedino je dostupan kao padajui ciljnik. Upotrijebite ovaj ciljnik kad su radni ciljnici ukljueni, a treba privremeno sruiti (iskljuiti) sve ciljnike.
77
Koritenje ciljnika
Kad ukljuite vie ciljnika, softver koristi ciljnik koji je najpogodniji za objekt koji ste izabrali. Ako se unutar zone izbora nalaze dvije potencijalne toke za ciljnike, softver vezuje pokaziva za odgovarajuu toku najbliu centru kvadrata pokazivaa.
Savjet
Kruenje kroz vie ciljnika Ako je suelje Dynamic Input iskljueno, moete pritiskati tipku TAB kako biste kruili kroz vie vaeih ciljnika dok dodirujete objekt.
Postupak: Upotreba radnih ciljnika

Sljedei koraci predstavljaju pregled koritenja radnih ciljnika. 1. U statusnoj traci, kliknite desnom tipkom mia na Osnap. Kliknite na Settings. 2. U okviru za dijalog Draffting Settings, provjerite jesu li neki od ciljnika odabrani i je li odabrana opcija Object Snap On (F3). Kliknite na OK.
3. U traci s alatima Draw kliknite na Line. Postavite pokaziva u blizini drugog geometrijskog oblika u crteu. Marker Autosnap se pojavljuje kako se pokazivaem pribliavate toki vezivanja.
78
4. Kliknite kako biste odabrali toku vezivanja, a onda pomaknite pokaziva prema sljedeoj toki na ekranu. Kako se pribliavate toki vezivanja, AutoSnap marker se pojavljuje blizu pokazivaa (kursora). Kliknite kako biste odabrali toku vezivanja.
Savjet
Ako koristite mi sa tri tipke ili mi sa kotaiem, moete unaprijed prilagoditi ponaanje za srednju tipku mia, ili pritiskanje kotaia, tako da pokree Osnap izbornik sa preacima. Uinite ovo postavljanjem sistemske varijable MBUTTONPAN na vrijednost 0. U naredbenom retku otipkajte MBUTTONPAN. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 0. Pritisnite tipku ENTER.
Postupak: Upotrijebite ciljnike obaranja

Sljedei koraci predstavljaju pregled koritenja padajueg ciljnika. 1. Ponite kreiranje ili editiranje geometrijskog oblika. 2. Kad se trai odabir toke, odaberite Osnap u traci s alatima (1) ili izborniku sa preacima. Tada, postavite pokaziva u poloaj blizu objekta koji sadri toku s ciljnikom. Trebao bi se pojaviti marker AutoSnap (2), ukazujui na toku vezivanja. Kliknite kako biste izabrali toku.
79
3. U traci s alatima kliknite na padajui ciljnik, ili SHIFT+desni klik i izaberite ga iz izbornika.
4. Pomaknite pokaziva prema sljedeem objektu. AutoSnap marker se pojavljuje u blizini toke vezivanja.
AutoSnap otvor
AutoSnap otvor moete upotrijebiti kako biste se informirali kada su aktivni ciljnici. Po unaprijed odreenim postavkama, ova opcija je iskljuena. Sljedea slika prikazuje pokaziva sa kvadratiem koji predstavlja AutoSnap otvor. Kada se bilo koji dio otvora dotakne sa objektom koji ima vaeu toku vezivanja, pojavljuje se AutoSnap marker, koji ukazuje na toku vezivanja koju je mogue izabrati.
80
Okvir za dijalog OptionsKartica Drafting

U podruju AutoSnap Settings, izaberite Display AutoSnap Aperture Box kako biste ukljuili kvadrati otvora. U podruju Aperture Size, podesite veliinu kvadratia otvora povlaenjem klizaa lijevo ili desno. Lijevo od klizaa moete vidjeti pretprikaz (preliminarni prikaz) veliine otvora.
81
Vjeba: Upotrijebite ciljnike

U ovoj vjebi kreirat ete geometrijski oblik koritenjem radnog ciljnika i Osnap obaranja. Kad zavrite vjebu, moi ete koristiti ciljnike za kreiranje i editiranje geometrijskog oblika. NAPOMENA: Vjeba e vas upoznati sa mnogim, ali ne i svim ciljnicima.
4. Kako biste nacrtali liniju: U traci s alatima Draw kliknite na Line. Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Object-Snaps.dwg. 2. U statusnoj traci, neka su sljedee postavke aktivne: Osnap Dyn 3. Kako biste prilagodili ciljnike: U statusnoj traci, kliknite desnom tipkom mia na Osnap. Kliknite na Settings. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartici Object Snap, postavite radne ciljnike kao to je prikazano na sljedeoj slici. Ukinite kvaice za sve ciljnike u koloni na desnoj strani. Kliknite na OK. Odaberite krajnje toke kako je prikazano na sljedeoj slici. Uoite pojavu ciljnika. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe Line.
82
5. Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Line. Upotrijebite Endpoint ciljnik kako biste desno kreirali liniju odmah pored prethodne.
7. Ponovite naredbu Circle za druga tri kuta danog elementa SAVJET: Pamti se posljednja vrijednost radijusa koja je upotrijebljena, pa kada se zatrai radijus pritisnite tipku ENTER. Tijekom nekoliko narednih koraka, upotrijebit ete Osnap ruenja (padajui ciljnik) kako biste na danom elementu kreirali geometrijski oblik. 8. Kako biste nacrtali liniju: U traci s alatima Draw kliknite na Line. SHIFT+ desni klik i u izborniku sa preacima izaberite Quadrant. Izaberite donji dio kruga dolje lijevo na elementu.
6. Kako biste nacrtali krug: U traci sa alatima Draw kliknite na Circle. Dotaknite pokazivaem vanjski krug i trebali biste vidjeti marker za vezivanje Center. Kad se pojavi marker kliknite kako biste izabrali centar.
SHIFT+desni klik i u izborniku sa preacima izaberite Perpendicular. Izaberite vertikalnu liniju na crteu. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Line.
Unesite 6 i pritisnite tipku ENTER. Crte bi trebao izgledati kako je pokazano na sljedeoj slici.
83
9. Ponovite prethodni korak na suprotnoj strani elementa.
11. U naredbenom retku unesite naredbu Trim i pritisnite tipku ENTER. NAPOMENA: Naredba Trim e kasnije biti detaljnije obraena. Odaberite dva kruga kao to je prikazano i pritisnite tipku ENTER.
10. Kako biste nacrtali krug: U traci s alatima Draw kliknite na Circle. SHIFT + desni klik i u izborniku sa preacima izaberite Node. Izaberite tokasti objekt na lijevoj strani elementa.
Odaberite vei krug izvan manjeg kruga u podruju u kojem je prikazano na slici. Pritisnite tipku ENTER.
SHIFT + desni klik i u izborniku sa preacima izaberite Tangent. Od dva kruga izaberite vei, kao to je prikazano. Potraite marker Tangent.
84
12. Kako biste nacrtali krug: U traci s alatima Draw kliknite na Circle. SHIFT+desni klik i u izborniku sa preacima izaberite Midpoint. Kliknite blizu srednje toke osi.
13. Ponovite prethodni korak za druga dva kruga. NAPOMENA: Obje linije (referentne zrake) za praenje pokazivaa su prikazane na sljedeoj slici kako bi se prikazale toke koje bi trebalo upotrijebiti za projekciju. U svakom danom trenutku biti e vidljiva samo jedna linija za praenje pokazivaa.
Dotaknite toku (1) kao to je prikazano na sljedeoj slici, a onda pomaknite pokaziva prema osi i kliknite kada vidite marker presjeka u toki (2) kao na sljedeoj slici. 14. Spremite i zatvorite sve crtee.
85
Lekcija: Upotreba polarnog praenja i PolarSnap-a

Pregled
U ovoj lekciji, uit ete kako kreirati geometrijski oblik na preciznim udaljenostima i kutovima u odnosu na druge geometrijske oblike upotrebom polarnog praenja (pokazivaa du neke putanje, tj. referentne zrake) i PolarSnap-a. Polarno praenje pokazivaa i PolarSnap moda neete koristiti svaki dan, ali znanje kako i kada upotrijebiti ove alate znatno poveava vau uinkovitost u izvjesnim situacijama. Na sljedeoj slici, polarno praenje i PolarSnap se koriste kako bi se kreirao geometrijski oblik na tonim kutovima i udaljenostima.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Upotrijebiti polarno praenje i PolarSnap kako biste poveali brzinu i tonost kreiranja geometrijskog oblika.
86
Upotreba polarnog praenja i PolarSnap-a

S obzirom da sve to kreirate zahtjeva neki stupanj tonosti, vrlo je bitno nauiti razliite opcije za tono, a ipak uinkovito kreiranje geometrijskog oblika. Prethodno ste uili kako zadati koordinate u formi apsolutnih ili relativnih koordinata. Ove metode, iako vane, nisu uvijek najuinkovitije za kreiranje geometrijskih oblika. Koritenjem polarnog praenja i PolarSnap-a, moete kreirati geometrijski oblik s istom tonou koju daje i runo unoenje koordinata, ali uinkovitije. Kako biste upotrijebili ova svojstva programa, morate postaviti njihove opcije i ukljuiti ih koritenjem odgovarajue tipke u statusnoj traci.
Na sljedeem prikazu, iste putanje su nacrtane polarnim praenjem pokazivaa i PolarSnapom. Putanje se pojavljuju u obliku tokastih linija koje se neogranieno pruaju od toke pokazivaa. Komentar naredbe Polar prikazuje trenutni poloaj pokazivaa koji je relativan u odnosu na posljednje izabranu toku. Putanja na lijevoj strani koristi polarno praenje sa apsolutnim kutom mjerenja, dok putanja na desnoj strani koristi opciju Relative to Last Segment (relativno u odnosu na prethodni segment).
Koritenjem polarnog praenja pokazivaa sa PolarSnap-om moete tono nacrtati geometrijski oblik prikazan na slici iznad, bez unoenja nezgrapnih koordinata.
Pristup naredbi
Polar Izbornik: Tools > Drafting Settings > Polar Tracking Tab Preac na tipkovnici: F10 Statusna traka: Polar; Right-click > Settings
Lekcija: Upotreba polarnog praenje i PolarSnap-a
87
Okvir za dijalog Drafting Settingskartica Polar Tracking

Upotrijebite opcije prikazane na slici ispod kako biste kontrolirali razliite aspekte polarnog praenja pokazivaa.
Polar Tracking On (F10) - Izaberite kako biste ukljuili polarno praenje. Takoer, moete pritisnuti tipku F10 kako biste ukljuili ili iskljuili polarno praenje. Increment Angle - Izaberite kut sa liste kako biste poveali ili smanjili prirast (korak) polarnih putanja poravnanja dok se pokaziva pribliava izabranom kutu. Additional Angles - Izaberite kako bi se pokaziva vezivao za dodatne kutove definirane u listi. New - Kliknite kako biste definirali dodatni kut PolarSnap-a. Delete - Kliknite kako biste obrisali kut izabran u listi Additional Angles. Absolute - Kliknite kako biste prikazali kut putanje poravnanja kao apsolutni kut u tekuem koordinatnom sustavu. Relative to last segment - Kliknite kako biste prikazivali kut putanje poravnavanja koji je relativan u odnosu na posljednji nacrtani segment.
88
Okvir za dijalog Drafting Settingskartica Snap and Grid

Upotrijebite karticu Snap and Grid okvira za dijalog Drafting Settings kako biste podesili postavke vezivanja pokazivaa za toke koje e se koristiti s polarnim praenjem pokazivaa. Upotrijebite opcije oznaene na sljedeoj slici kako biste omoguili tono kretanje pokazivaa du putanje poravnanja polarnog praenja.
PolarSnap - Kliknite kako biste omoguili vezivanje pokazivaa na prethodno definiranim rastojanjima du putanje poravnavanja. Polar distance - Unesite udaljenost kako biste zadali prirast pokazivau dok se kree du putanje poravnanja. Ova opcija je jedino dostupna kada je izabran PolarSnap.
Naputci za polarno praenje i PolarSnap

Koritenjem polarne referentne zrake, moete ciljnicima brzo vezivati za toke na prethodno definiranim kutnim prirastima dok pomiete pokaziva kako biste nacrtali ili editirali geometrijski oblik. Polarno praenje je fleksibilnije od tradicionalnog reima rada Ortho koji ograniava kretanje pokazivaa u horizontalnim ili vertikalnim pravcima, a ipak polarno praenje nudi iste olakice u pogledu lakeg crtanja linija pri uobiajenim kutovima. Koritenjem PolarSnap-a, du putanje poravnanja moete izabrati toke koje bi inae zahtijevale upotrebu nezgrapnog unosa koordinata. Suprotno od reima vezivanja za mreu (Grid), koji ima prirast u svim kretanjima pokazivaa, PolarSnap prisiljava pokaziva da se kree sa prirastima jedino kad je kut pokazivaa jednak kutnom prirastu polarnog praenja. Kada kut pokazivaa nije neki od prirasta kuta polarnog praenja, pokaziva se moe kretati slobodno.
89
Grid i Snap
Kada pokrenete mreu (Grid), u pozadini se pojavljuje uzorak toaka. Povrina predstavljena ovim takama se naziva granice crtea. Na sljedeoj slici, pravokutnik je nacrtan s ukljuenim postavkama Grid i Snap. Uoite kako je pravokutnik savreno poravnat s mrenim uzorkom.
Da biste ukljuili Grid ili Snap, kliknite na odgovarajuu tipku u statusnoj liniji. NAPOMENA: Moete ukljuiti ili iskljuiti ove postavke neovisno jedno o drugom.
Reim rada Ortho

Reim rada Ortho je alternativa nainu polarnog praenja. Kada je reim rada Ortho ukljuen, pokaziva se jedino moe kretati paralelno prema X ili Y osi, tako da moete brzo nacrtati ravnu liniju ili lako pomaknuti elemente du X ili Y osi. Na sljedeoj slici su prikazane linije nacrtane koritenjem reima rada Ortho. Strelica ukazuje na simbol privremenog ruenja (padanja) koji se pojavljuje kada se koristi tipku privremenog ruenja. U ovom sluaju, aktivno je privremeno ruenje reima rada Ortho.
Kliknite na Ortho u statusnoj liniji ili na tipkovnici pritisnite F8 kako biste ukljuili ili iskljuili reim rada Ortho. NAPOMENA: Na tipkovnici pritisnite i drite pritisnut tipku SHIFT dok crtate ili pomiete geometrijski oblik kako biste pokrenuli privremeno ruenje (padanje) reima rada Ortho. Dok god je tipka SHIFT pritisnuta, reim rada Ortho je aktivan.
90
Koritenje polarnog praenja i PolarSnap-a

Sljedei koraci daju Pregled koritenja polarnog praenja i PolarSnap-a pri kreiranju geometrijskog oblika. 1. Kliknite desnom tipkom mia na tipku Polar u statusnoj traci i kliknite na Settings. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartici Polar Tracking, moete ukljuiti (Polar Tracking On) ili iskljuiti polarno praenje i u listi Increment Angle: izabrati kutni prirast.
2. Moete podesiti prirast PolarSnap-a, kao to je dolje prikazano, ili utipkati vrijednosti direktnim unosom udaljenosti. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartica Snap and Grid, izaberite opciju Snap On (F9). U podruju Polar Spacing, za veliinu Polar Distance, unesite udaljenost. U podruju Snap Type kliknite na PolarSnap. Kliknite na OK.
91
3. Ponite sa kreiranjem geometrijskog oblika kao to su linije i polilinije. Kliknite na toku u prozoru za crtanje i povlaite pokaziva prema sljedeoj toki. Komentar polarnog praenja prikazuje polarnu udaljenost i kut.
4. Nastavite sa odabiranjem toaka koritenjem komentara (pojanjenja) polarnog praenja radi tonog odabira udaljenosti i toaka onako kako je prikazano na slici.
92
Vjeba: Upotrijebite polarno praenje i PolarSnap

U ovoj vjebi ete kreirati linije na tonoj udaljenosti i pod preciznim kutovima upotrebom polarnog praenja i PolarSnap-a. Kada zavrite vjebu moi ete koristiti polarno praenje i PolarSnap za kreiranje preciznih geometrijskih oblika. 4. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartica Polar Tracking: S popisa Increment Angle izaberite 15. U podruju Polar Angle Measurement kliknite na Absolute.
5. U kartici Snap and Grid: Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Roller.dwg. 2. U statusnoj traci, neka su ukljuene sljedee postavke: Snap Polar Osnap Model 3. Kliknite desnom tipkom mia na Polar. Kliknite na Settings. Kliknite na PolarSnap. Unesite 1 u polje Polar Distance.
93
6. U kartici Object Snap: Neka su izabrani Endpoint i Node. Kliknite OK.
9. Pozicionirajte pokaziva tako da komentar kuta polarnog praenja pokazuje 25.00 < 0 i kliknite na toku
10. Pozicionirajte pokaziva tako da komentar kuta polarnog praenja pokazuje 15.00 < 315 i kliknite na toku.
11. Pozicionirajte pokaziva tako da komentar kuta polarnog praenja pokazuje 25.00 < 0 i kliknite na toku 7. Kako biste nacrtali liniju upotrebom polarnog praenja: U traci sa alatima Draw kliknite na Line. Zadajte poetnu toku linije od tokastog objekta, upotrebom Node padajueg ciljnika. Povlaite pokaziva udesno dok komentar naredbe ne pokae 25.0000 < 0 stupnjeva, a onda kliknite na toku.
12. Pomiite pokaziva prema gore dok pokaziva polarnog praenja ne pokae.00 < 90 i kliknite na toku.
94
18. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u podruju za crtanje. Kliknite na Close. 19. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u podruju za crtanje. Kliknite na Repeat Line.
95
20. Kliknite na krajnje toke oznaene na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Line.
21. Ponovite naredbu Line i nacrtajte linijske segmente oznaene na sljedeoj slici.
96
Lekcija: Upotreba Osnap praenja

Pregled
U ovoj lekciji, uit ete to je Osnap praenje (du putanje ili referentne zrake) i kako vam moe pomoi u kreiranju geometrijskog oblika. Kada zavrite lekciju, moi ete opisati i upotrijebiti Osnap praenje za postavljanje geometrijskog oblika. Osnap praenje je najuinkovitiji nain za odreivanje poloaja toke upotrebom postojeih objekata za reference.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Opisati Osnap praenje. Upotrijebiti Osnap praenje kako biste postavili geometrijski oblik u odgovarajui poloaj.
97
O Osnap praenju
esto ete morati postaviti ili kreirate geometrijski oblik u poloaj relativan u odnosu na druge objekte na crteu. Iako biste mogli kreirati konstruktivne geometrijske oblike u svrhu poravnanja novog geometrijskog oblika, moete bre postii isti rezultat Osnap praenjem.
Osnap praenje radi u kombinaciji s ciljnicima kako bi dozvolio privremeno pozivanje (pribavljanje) i praenje sedam toaka. Kada jednom pozovete toke, Osnap praenje omoguuje horizontalnu, vertikalnu ili polarnu putanju poravnanja u odnosu na toke koje ste pozvali. Na sljedeoj slici, upotrebom Osnap praenja pozicionira se simbol. Kako biste poravnali novi simbol s postojeim simbolom i prozorom, pozvane su krajnja toka prethodnog simbola (1) i srednja toka prozora (2). Znaci plusa (+) na krajnjoj i srednjoj toki ukazuju na pozvane toke. Kako se novi simbol postavlja u poloaj blizu imaginarnog presjeka, pojavljuje se putanja poravnanja, tj. referentna zraka, ukazujui na presjek. Suelje Dynamic Input prikazuje trenutni poloaj od 0 stupnjeva u odnosu na krajnju toku i 270 stupnjeva u odnosu na srednju toku.
Kad je potrebno znati centar objekta koji nije krunog oblika, kao to je pravokutnik ili viekutnik, upotrijebite Osnap praenje kako biste odredili poloaj centra.
Naputci za Osnap praenje

Osnap praenje smanjuje potrebu za kreiranjem konstruktivnih geometrijskih objekata. Upotrijebite Osnap praenje kako biste izraunali centar objekata koji nisu krunog oblika. Kad koristite Osnap praenje u suglasnosti s dinamikim unosom, suelje Dynamic Input prikazuje podatke o poloaja u odnosu na pozvane toke.
98
Upotreba Osnap praenja

Kako biste upotrijebili Osnap praenje, pozivate toke s geometrijskih oblika na crteu koritenjem radnih ciljnika. Kako pozivate toke na geometrijskim oblicima, tako se mali znakovi plus (+) pojavljuju na toki. Ovo ukazuje da se toka koristi za Osnap praenje referentnom zrakom. Na sljedeoj slici, pozvana je srednja toka na lijevoj strani pravokutnika. Uoite simbol plus (+) koji ukazuje na pozvanu toku. Srednja toka u dnu pravokutnika se dodiruje kako bi se pozvala toka.
Napomena
Dodir radi pozivanja toke Kako biste dodirnuli toku, namjestite pokaziva iznad toke, ALI NEMOJTE KLIKNUTI kako biste izabrali toku. Simbol pozvane toke se pojavljuje unutar markera za ciljnike kada je toka pozvana.
Pristup naredbi
Object Snap Tracking Preac na tipkovnici: F11 Statusna traka: OTRACK > Right-click > Settings
99
Okvir za dijalog Drafting Settings

U okviru za dijalog Drafting Settings, kartica Polar Tracking, u podruju Object Snap Tracking Settings, izaberite Track Orthogonally Only ili Track Using All Polar Angle Settings.
Track orthogonally only - Putanja za poravnanje se pojavljuje samo za horizontalna i vertikalna poravnanja. Track using all polar angle settings - Putanja za poravnavanje se pojavljuje za sve polarne kutove koji su definirani. Pritisnite i drite pritisnutu kombinaciju tipke SHIFT+Q kako biste privremeno ukljuili ili iskljuili Osnap praenje. Savjet
Naputci za pribavljanje toaka Osnap praenjem

Kako biste izabrali toku, dotaknite je pokazivaem. Kako biste otpustili toku, pozvanu toku dotaknite pokazivaem. Moete pozvati do sedam toaka za Osnap praenje. Ako pokuate pozvati vie od sedam toaka, prethodne toke se automatski otputaju po sustavu prvo-pribavljena, prvo-otputena.
Postupak: Koritenje Osnap praenja

Sljedei koraci ocrtavaju kako upotrijebiti Osnap praenje za pozivanje toaka. 1. U statusnoj traci, neka su ukljuene postavke Osnap i Otrack. 2. Pokrenite bilo koju naredbu koja zahtjeva odabir toke.
100
3. Kako biste zadali toku upotrebom Osnap praenja, dodirnite toku pokazivaem. Pojavljuje se mali plus (+) ukazujui na toku koja je pozvana.
4. Dodirnite drugu toku kako biste pozvali njen poloaj.
5. Ako se trai vie od dvije toke, nastavite sa dodirivanjem toaka. 6. Pomaknite pokaziva prema poloaju koji bi bio presjek pozvanih toaka, na osnovu ortogonalnog ili polarnog kutnog postavljanja. Pojavljuje se putanja poravnanja kako se pokaziva pribliava izraunatom presjeku.
7. Kliknite kako biste izabrali izraunatu toku.
Naputci za podeavanje Osnap praenja

Osnap praenje koristi radne ciljnike za pozivanje toaka. Kako biste upotrijebili Osnap praenje, ciljnici moraju biti ukljueni s najmanje jednim izabranim ciljnikom.
101
Vjeba: Upotrijebite Osnap praenje

U ovoj vjebi, koristit ete Osnap praenje kako biste kreirali bonu projekciju crtea. Nakon zavretka ove lekcije, moi ete upotrijebiti Osnap praenje na drugim crteima. Zavrena vjeba prikazana je na sljedeoj slici. 5. Kako biste nacrtali pravokutnik: U traci sa alatima Draw kliknite na Rectangle. Pozovite toku donjeg desnog kuta na postojeem obliku i pomaknite pokaziva udesno du produne linije. Unesite 40 u polje Dynamic Input. Pritisnite tipku ENTER:
1. Otvorite M_Object-Tracking.dwg. 2. Neka su u statusnoj traci ukljuene sljedee postavke: Polar Osnap Otrack Dyn 3. Kliknite desnom tipkom mia na Otrack. Kliknite na Settings. 4. U okviru za dijalog Drafting Settings, izaberite radne ciljnike kao to je prikazano na sljedeoj slici. Kliknite na OK. Pomaknite pokaziva prema gore i udesno. Unesite 31.75, 69.85. Pritisnite tipku ENTER.
6. Kako biste ponovili naredbu Rectangle: Kliknite desnim tipkom mia i izaberite Repeat RECTANG. Izaberite donji desni kut prethodnog pravokutnika kao poetnu toku. Unesite 17.53, 25.4.. Pritisnite tipku ENTER.
102
7. Kako biste nacrtali liniju: U traci sa alatima Draw kliknite na Line. Izaberite gornji desni kut prvog pravokutnika. Pomaknite pokaziva udesno na 0 stupnjeva i unesite 90.55.Pritisnite tipku ENTER.
9. Pomaknite pokaziva ulijevo i unesite 46.1.Pritisnite tipku ENTER.
10. Pozovite toku u kojoj se luk i kosa linija sreu (1) i vratite se unazad do toke u kojoj se tekua linija sree sa referentnom zrakom (2). Kliknite na presjek putanja poravnavanja.
8. Pomaknite pokaziva kako biste u donjem desnom kutu drugog pravokutnika pozvali toku i idite natrag do linije dok kut ne pokae 90 stupnjeva.
11. Pozovite srednju toku gornje linije drugog pravokutnika i idite gore sve dok ne stignete do presjeka dvije referentne zrake. Kliknite na ovu toku.
103
12. Izaberite srednju toku gornje linije drugog pravokutnika. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Line.
104
Lekcija: Rad s jedinicama mjere

Pregled
Ova lekcija opisuje kako postaviti jedinice mjere (mjerne jedinice) u crteu. Kad kreirate crtee, jedna od prvih stvari koje morate uiniti je definiranje tekue radne jedinice mjere. Postavke jedinica odreuju nain na koji unosite udaljenosti, kao i nain prikaza vrijednosti. Sljedea slika prikazuje kako softver predstavlja tekue jedinice mjere kroz suelje Dynamic Input.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Opisati jedinice mjere i njihov utjecaj na crte. Upotrijebiti naredbu Units kako biste podesili jedinice crtea.
105
O jedinicama
Jedinice predstavljaju baznu liniju za stvaranje svih geometrijskih oblika. Po unaprijed odreenim postavkama, jedinice mjere su zasnovane na decimalnom sustavu. U ovom sustavu, vrijednost od 12 jedinica moe znaiti 12 ina (palac, col) ili 12 mm, i dok softver nije pravi sustav zasnovan na jedinicama, to znai da ne razumije razliku izmeu 1 ina i 1 milimetra, uinjene su neke pretpostavke koje mogu utjecati na druge postavke poput imperijalnih (Anglo-saksonskih) arhitektonskih (Imperial Architectural) jedinica i alternativni prikaz dimenzija. Stoga, iako softver nije u stanju razlikovati ine od milimetara, on pretpostavlja da je vrijednost od 1 jednaka ili 1 in ili 1 mm. Postavljanje odgovarajuih jedinica, takoer, odreuje i format u kojem softver predstavlja vrijednosti putem naredbenog retka, statusne trake, polarnog praenja i suelja Dynamic Input.
Naputci za jedinice mjere

Slijede neki naputci koje bi trebali pogledati kad odreujete jedinice. Po unaprijed odreenim postavkama, softver je postavljen na decimalni sustav jedinica. Jedinica mjere od 1 moe biti jednaka 1 in ili 1 mm. Ako trebate za udaljenost u naredbenom retku unijeti imperijalne (anglo-saksonske) arhitektonske jedinice, morate izabrati pogodnu vrstu jedinice. U suprotnom, softver nee razumjeti format, na primjer ako unesete vrijednost u obliku 1'-6". Ako uglavnom radite s metrikim jedinicama, onda biste trebali izabrati unaprijed odreene postavke decimalnih jedinica. Sljedea slika prikazuje uinjene pretpostavke u pogledu jedinica. Na ovoj slici, nacrtana je jedna linija duine 18 jedinica. Kad postavljate kote i s metrikim i s imperijalnim (anglosaksonskim) kotnim stilom, kote prijavljuju razliite duine. Ovo se dogaa jer unaprijed odreeni kotni stilovi imaju unaprijed postavljene faktore konverzije kad prikazujete alternativne jedinice. Iako moete promijeniti ove faktore konverzije kako biste predstavili svako zamislivo pretvaranje, po unaprijed odreenim postavkama softver pretpostavlja konverziju koritenjem ina ili milimetara kao osnovnih jedinica.
106
Podeavanje jedinica mjere crtea

Naredba Units
Naredbu Units koristite kako biste postavili jedinice mjere crtea. Moete promijeniti jedinice mjere crtea bilo kad, ali se preporuuje to uraditi na poetku svakog crtea koji kreirate. Moete upotrijebiti predloke crtea ili arobnjaka New Drawing, prema emu e biti postavljene jedinice mjere crtea. Na sljedeoj slici, jedinice mjere crtea su postavljene za prihvat geodetskih jedinica mjere (Surveyor Units) za unos kuta.
Pristup naredbi
Units Naredbeni redak : UNITS Izbornik: Format > Units
Okvir za dijalog Drawing Units

Kad pokrenete naredbu Units pojavit e se okvir za dijalog Drawing Units. Postavljate vrste jedinica mjere za duinu, kut i raster umetanja. Takoer, moete postaviti tonost i za duinu i za kut. Opcije za tonost se prikazuju u izabranom formatu jedinice mjere.
107
Kako biste postavili jedinice mjere crtea, izaberite odgovarajuu jedinicu mjere u poljima Length i Angle, a onda postavite tonost jedinice mjere za duinu i kut u polju Precision.
Napomena
Tekue postavljanje jedinica Tekue postavljanje jedinica mjere utjee na nain na koji se vrijednosti predstavljaju, kao i na format u kojem moete unijeti udaljenosti i kutove. Bez obzira na postavke jedinica mjere koje ste izabrali, uvijek moete unijeti vrijednosti u decimalnom formatu.
108
Postupak: Postavljanje jedinica mjere crtea

Sljedei koraci daju Pregled postavljanja jedinica mjere crtea. 1. Pokrenite naredbu Units. 2. U okviru za dijalog Drawing Units, izaberite odgovarajue vrste jedinica mjere za duinu i kut. Ako je potrebno, moete, takoer, podesiti opcije za tonost i za duinu i za kut.
3. Kliknite na Ok. 4. Sada moete unijeti vrijednosti upotrebom formata izabranih jedinica mjere za duinu i kut. Kad softver predstavlja vrijednosti preko suelja, one su u izabranom formatu jedinica mjere.
Naputci za postavljanje jedinica

Iako je mogue postavljanje jedinica mjere crtea u bilo koje vrijeme, preporuuje se to uiniti im zapoinjete novi crte. Bez obzira na trenutne postavke, uvijek moete jedinice mjere unijeti u decimalnom formatu. Kako biste unijeli vrijednosti u drugaijem formatu od decimalnog, morate postaviti pogodnu vrstu jedinice mjere.
109
Vjeba: Upotrijebite arhitektonske jedinice mjere

U ovoj vjebi, prilagodit ete crte tako da koristi arhitektonske jedinice mjere (Architectural Units). Zatim ete, upotrebom suelja Dynamic Input skicirati konture jednostavnog tlocrta kata. 3. Kako biste nacrtali liniju: U traci s alatima kliknite na Line. Unesite 10',10'. Pritisnite tipku ENTER. Pomaknite pokaziva udesno. Unesite 6'-8. Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu.
4. Za sljedeu toku: Zavrena vjeba Pomaknite pokaziva prema dolje i udesno. Unesite 2'4.25. Pritisnite tipku TAB, Unesite 45 i ponovo pritisnite tipku TAB. Uoite kako se djelimian decimalni unos prevodi u imperijalne (anglosaksonske) arhitektonske jedinice. Kliknite bilo gdje u crteu kako biste prihvatili toku.
1. Otvorite I_Architectural-Units.dwg. 2. Kako biste podesili vrstu jedinice mjere: Kliknite na izbornik Format > Units. U polju Type u podruju Length, izaberite Architectural. U polju Precision izaberite 0'-0 1/8". Kliknite na OK.
5. Za sljedeu toku: Unesite 4'. Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. Pomaknite pokaziva udesno. Kliknite bilo gdje u crteu kako biste prihvatili toku.
110
6. Za sljedeu toku: Pomaknite pokaziva gore i udesno. Unesite 2'4-1/4. Pritisnite tipku TAB. Unesite 45. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu kako biste prihvatili toku.
10. Za sljedeu toku: Pomaknite pokaziva dolje. Unesite 6'-2". Pritisnite tipku TAB. Unesite 90. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu.
7. Za sljedeu toku: Pomaknite pokaziva udesno. Unesite 45'-8". Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu. 11. Za sljedeu toku: Pomaknite pokaziva ulijevo. Unesite 44'-5". Pritisnite tipku TAB. Unesite 180. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu.
8. Za sljedeu toku: Pomaknite pokaziva gore. Unesite 42'-8". Pritisnite tipku TAB. Unesite 90. Pritisnite tipku TAB. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. 9. Za sljedeu toku: Pomaknite pokaziva nalijevo. Unesite 15'-3". Pritisnite tipku TAB. Unesite 180. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu. 12. Kliknite desnom tipkom mia i izaberite Close, ili izaberite krajnju toku linije sa koje ste krenuli. 13. Spremite i zatvorite sve crtee.
111
Vjeba: Upotrijebite geodetske jedinice

U ovoj vjebi, postavit ete jedinice mjere crtea kako biste za unos kutova prihvatili geodetske jedinice (Surveyor's Units), i upotrijebit ete suelje Dynamic Input kako biste nacrtali poloaj granice trga. 1. Otvorite M_Survey-Units.dwg. 2. Kako biste podesili jedinice mjere: Kliknite na izbornik Format > Units. U polju Angle type izaberite Surveyor's Units. U polju Angle Precision izaberite N 0d00' E. Kliknite na OK.
3. Kako biste nacrtali liniju: U traci sa alatima Draw kliknite na Line. Unesite 4000,4000. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 17497. Pritisnite tipku TAB. Unesite N 85d14' E. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu. Zavrena vjeba
4. Za sljedeu toku: Unesite 25498. Pritisnite tipku TAB. Unesite N 2d57' E. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu.
112
5. Za sljedeu toku: Unesite 19000. Pritisnite tipku TAB. Unesite N 80d40' W. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crteu. Kliknite desnom tipkom mia i kliknite na Close. Pojavljuje se granica, kao to je prikazano.
113
Lekcija: Koritenje funkcijskih tipki

Pregled
U ovoj lekciji uit ete o funkcijskim tipkama koje moete upotrijebiti. Koritenjem funkcijskih tipki moete izvriti uobiajene zadatke sa jednom tipkom na tipkovnici, na taj nain poveavi uinak.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti funkcijske tipke kako biste pristupili pomoi (Help) i ukljuivali/iskljuivali postavke.
114
Funkcijske tipke
Sve standardne funkcijske tipke na tipkovnici, od F1 do F12, su dodijeljene specifinim operacijama. S izuzetkom tipke F1, kojom se pristupa pomoi, sve funkcijske tipke ukljuuju/iskljuuju odreene postavke. Tipku F1 F2 F3 F4 F5 F6 F7 F8 F9 Prikazuje pomo Ukljuuje/iskljuuje tekstualni prozor. Ukljuuje/iskljuuje ciljnike. Ukljuuje/iskljuuje reim rada Tablet (digitalna ploa za crtanje). Vri prebacivanje izometrijskih ravnina. Ukljuuje/iskljuuje dinamiki UCS u statusnom retku. Ukljuuje/iskljuuje prikaz mree. Ukljuuje/iskljuuje reim Ortho. Kada je reim Ortho ukljuen, moete crtati samo horizontalne ili vertikalne linije. Ukljuuje/iskljuuje reim rada sa vezivanjem pokazivaa za toke-Snap. Kada je reim rada Snap ukljuen, kretanje pokazivaa je ogranieno tekuim postavkama ciljnika. Ukljuuje/iskljuuje polarno praenje. Ukljuuje/iskljuuje Osnap polarno praenje. Ukljuuje/iskljuuje dinamiki unos. Opis
F10 F11 F12
Dinamiki UCS nije dostupan u AutoCAD-u LT. Upozorenje
Tipke za privremeno ruenje postavki

Tipke za privremeno ruenje postavki rue postavke dok god drite pritisnutu tipku za ruenje. im otpustite tipku, vraaju se prethodne postavke.
Lekcija: Upotreba funkcijskih tipki
115
Opcije naredbe
Sljedea tablica prikazuje unaprijed definiran aktivni popis privremenih tipki za ruenje postavki. Kako bi se olakao rad ljevorukim korisnicima, nekim ruenjima je dodijeljeno vie tipki za ruenje postavki. Privremeno ruenje SHIFT or F8 SHIFT+A or SHIFT+' or F3 SHIFT+X or SHIFT+. or F10 SHIFT+S or SHIFT+; SHIFT+Q or SHIFT+] or F11 SHIFT+E or SHIFT+P SHIFT+V or SHIFT+M SHIFT+C or SHIFT+, SHIFT+D or SHIFT+L F9 F12 Opis tipke Prekida za reim rada Ortho Prekida za reima rada Osnap Prekida za reim rada Polar Omoguava provoenje ciljnika Prekida za Osnap praenje Osnap ruenje: Endpoint Osnap ruenje: Midpoint Osnap ruenje: Center Onemoguava sva vezivanja i praenja Prekida za reim rada Snap Priguuje dinamiki unos
Sljedea slika prikazuje statusnu traku koja prikazuje postavke za crtanje prije upotrebe tipke za privremeno ruenje postavki.
Sljedea slika prikazuje istu statusnu traku dok se dri pritisnuta kombinacija tipki SHIFT+D koja predstavlja privremeno ruenje postavki. im otpustite tipke, postavke se vraaju u svoje prvobitno stanje.
Napomena
Kad su dostupne tipke za privremeno ruenje postavki? Tipke za privremeno ruenje postavki su dostupne onda kada je softver u reimu pribavljanja toke, to jest, kad se od vas trai zadavanje toke.
116
Vjeba izazova: Arhitektura

U ovoj lekciji, upotrijebit ete znanje koje ste stekli u Poglavlju 2 kako biste nacrtali osnovni tlocrt kata. Moete izabrati hoete li ovu vjebu uraditi s imperijalnim ili metrikim jedinicama. Odaberite jednu verziju vjebe kako biste zavrili korake vjebe. Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite I_ARCH-Challenge-CHP02.dwg. 2. Nacrtajte tlocrt (obris) kata tako da se njegov donji desni kut poklapa s tokom u datoteci crtea i kako je prikazano na slici.
Napomena
Zavrena vjeba
117
3. Nacrtajte vrata koja su debela 2".
Metrike jedinice 1. Otvorite M_ARCH-Challenge-CHP02.dwg. 2. Nacrtajte tlocrt (obris) kata tako da se njegov donji desni kut poklapa s tokom u datoteci crtea i kako je prikazano na slici.
4. Spremite i zatvorite ovaj crte.
3. Nacrtajte vrata koja su debela 51 mm.
4. Spremite i zatvorite ovaj crte.
118
Vjeba izazova: Strojarstvo

U ovoj lekciji, upotrijebit ete znanje koje ste stekli u Poglavlju 2 kako biste nacrtali geometrijske oblike. NAPOMENA: Na sljedeim slikama su pogledi prikazani blie nego to jesu u crteu. 1. Otvorite M_MECH-Challenge-CHP02.dwg. 2. Pronaite toku u crteu oznaenu sa Start Point 1. Upotrijebite osnovne naredbe za crtanje kako biste skicirali sljedee poglede. Ne morate postavljati kote ili kreirati osi. NAPOMENA: Neki krugovi su kotirani s promjerima, dok su drugi s radijusima. Takoer, svaki pogled sadri toku koju biste trebali upotrijebiti kao poetnu toku pogleda.
Zavrena vjeba
119
3. Pronaite toku u crteu oznaenu kao Start Point 2. Upotrijebite osnovne naredbe za crtanje kako biste skicirali sljedee poglede. Ne morate postavljati kote ili kreirate osi. NAPOMENA: Neki krugovi su kotirani s promjerima, dok su drugi kotirani s radijusima.
4. Obriite tekst Start Point 1 i Start Point 2 i pokazne linije. 5. Spremite i zatvorite sve crtee.
120
Koncepti i tehnike obraeni u ovoj lekciji slue kao gradivo svakog crtea koji ete crtati. to ranije ovladate ovim konceptima, prije ete moi prijei na naprednije kreiranje geometrijskih oblika i editiranje. U ovom poglavlju, nauili ste: Prepoznati unaprijed odreen koordinatni sustav i koristiti dinamiki unos, direktnu udaljenost i izbornike sa preacima. Koristiti naredbe Line, Circle, Arc, Erase, Rectangle i Polygon za kreiranje i brisanje geometrijskih oblika u crteu. Koristiti ciljnike kako biste tono postavljali i kreirali objekte u crteu. Aktivirati i koristiti polarno praenje i PolarSnap kako biste preciznije kreirali geometrijske oblike pod razliitim kutovima u crteu. Ukljuiti i koristiti Osnap praenje za postavljanje na odgovarajue mjesto geometrijskih oblika u crteu. Koristiti naredbu Unit kako biste podesili crtako okruenje. Koristiti funkcijske tipke na tipkovnici kako biste pristupili pomoi i ukljuivali/iskljuivali postavke.
121
122
Poglavlje
3
Manipuliranje objektima
Editiranje objekata je uobiajeni dio svih projektnih zadataka. Bilo da je rezultat promjene projekta ili samo standardna praksa kreiranja sloenijih objekata od onih jednostavnijih, editiranje je neto to e se od vas traiti u svakodnevnom radu.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti razliite metode za odabir kako biste odabrali objekte u crteu. Pomicati objekte u crteu koritenjem ciljnika, ciljnika praenja i unoenjem koordinata za precizno pozicioniranje. Koristiti naredbu Copy kako biste kreirali nove objekte od postojeih objekata u crteu. Promijeniti kut objektima u crteu koritenjem naredbe Rotate. Kreirati osno simetrino preslikane objekte u crteu koritenjem naredbe Mirror. Koristiti naredbu Array kako biste kreirali pravokutni ili kruni ablonski (ureeni) raspored objekata u crteu. Promijeniti veliinu objekata u crteu. Standardni Osnap i prilagodbe statusne trake Prije zavretka vjebi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vjebe".
Napomena
123
Lekcija: Odabir objekata u crteu

Pregled
Ova lekcija opisuje kako izabrati objekte koritenjem nekoliko razliitih opcija i metoda. Kako sloenost crtea raste i kako crte sadri sve vie objekata, uinkovit odabir ovih objekta zahtjeva upotrebu razliitih metoda za odabir objekata.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Upotrijebiti nekoliko razliitih metoda odabira kako biste odabrali objekte.
124
Poglavlje3: Manipuliranje objektima
Izbor objekta
Postoje razliiti naini za odabir, dodavanje i uklanjanje objekta iz grupe objekata na koju e se odabir odnositi (primijeniti). Objekt, ili grupa objekata, jednom odabrani, nazivaju se izborni (selekcijski) skup. Izborni skupovi se obino trae za situacije gdje treba modificirati brojne objekte. U veini sluajeva, moete kreirati izborni skup prije ili poslije aktiviranja naredbe za modificiranje. Ako elite izabrati pojedinani objekt, jednostavno kliknite na njega pokazivakim ureajem. Moete nastaviti s odabirom dodatnih objekata, po potrebi, i, kako se svaki novi objekt dodaje izbornom skupu, njegov izgled e se promijeniti u isprekidane linije. U odgovoru na zahtjev za odabir objekata (Select Objects), postoje razliiti naini koje moete upotrijebiti kako biste izabrali nekoliko objekta istovremeno.
Prozor za odabir i implicitni prozor za odabir

Implicitni prozor za odabir (Implied window) jednostavno znai da niste runo zadali nain za odabir objekata Window ili Crossing Window. Implicitni prozori za odabir se kreiraju na osnovu trenutnog statusa programa i pravca pokazivaa u trenutku zadavanja toke. Kako biste napravili implicitni prozor za odabir, zadati ete suprotne kutove koji definiraju pravokutnu povrinu. Poslije zadavanja prve kutne toke, povlaite pokaziva s lijeva nadesno kako biste kreirali zatvoren prozor za odabir.
Odabiru se samo objekti koji su u cijelosti unutar pravokutnog prozora. Ako je bilo koji dio objekta izvan prozora, taj objekt nee biti izabran. Iako pokret povlaenja mora biti slijeva nadesno, moe, takoer, biti i prema gore i u stranu ili dolje i u stranu preko povrine za crtanje. Pokret povlaenja ovdje prikazan je prema gore i preko povrine za crtanje. Osjenana povrina ukazuje na toke u prostoru koje su upotrijebljene za definiranje pravokutnog prozora. Moete definirati pravilan prozor za odabir koritenjem metode odabira opcijom Window. Kao odgovor na Select Objects u naredbenom retku, otipkajte slovo W i pritisnite tipku ENTER. Time ste dobili mogunost za kreiranje pravilnog prozora za odabir u kome niste ogranieni sa pravcem kretanja pokazivaa prilikom definiranja toaka. Kad zadate opciju Window, moete definirati prozor slijeva nadesno ili zdesna nalijevo, i ovo uvijek daje pravilan prozor za odabir.
Lekcija: Izbor objekata u crteu
125
Implicirani odabir s prijelazom i odabir s prijelazom

Kako biste napravili odabir s prijelazom preko objekata, zadajte suprotne kutove koji definiraju pravokutnu povrinu. Poslije zadavanja prvoga kuta, povlaite pokaziva zdesna nalijevo kako biste kreirali selekciju prijelazom preko objekata, to jest, u suprotnom pravcu od odabira opcijom Window.
Bilo koji objekti koji su unutar ili su dodirnuti pravokutnim prozorom koji prelazi preko objekata su odabrani. Ako bilo koji dio objekta dodiruje ili preko njega prelazi pravokutnik za odabir, on se odabire. Iako pokret povlaenja mora biti zdesna nalijevo, moe biti i prema gore i preko ili prema dolje i preko povrine za crtanje. Pokret povlaenja ovdje prikazan je prema dolje i preko. Prozor koji prelazi preko objekata ima konturu od isprekidanih linija i razliito obojeno sjenanje kako bi se razlikovao od onog upotrijebljenog u opciji Window. Osjenana povrina ukazuje na toke u prostoru koje su upotrijebljene kako bi se definirali kutovi pravokutnog prozora. Moete definirati neimplicitnu metodu odabira objekata s prijelazom tako to ete upotrijebiti opciju Crossing Window. U odgovoru na zahtjev u naredbenom retku Select Objects, otipkajte slovo C i pritisnite tipku ENTER. Ovo omoguuje kreiranje prozora za odabir s prijelazom kod kojeg pravac kretanja pokazivaa tijekom definiranja toaka nije uvjetovan. Kad zadate opciju Crossing Window, moete definirati prozor slijeva nadesno ili zdesna nalijevo, i uvijek ete dobiti prozor za odabir s prijelazom.
Izbor opcijom Window Polygon

Kako biste izabrali objekte unutar nepravokutnog prozora, koristite sljedei postupak: 1. U zahtjevu za odabir objekata, otipkajte wp (za opciju Window Polygon). 2. Zadajte toke koje definiraju viekutnu povrinu koja potpuno ograuje objekte namijenjene izbornom skupu.
126
3. Pritisnite tipku ENTER kako biste zatvorili viekutnu povrinu za odabir i zavrili odabir.
Opcija Crossing Polygon

Kako biste odabrali objekte, koji se nalaze unutar ili preko kojih prelazi viekutna povrina nepravilnog oblika, koristite sljedei postupak: 1. U zahtjevu za odabir objekata, otipkajte CP (za opciju Crossing Polygon). 2. Zadajte toke koje definiraju povrinu koja ograuje ili prelazi preko objekata koje elite odabrati. 3. Pritisnite tipku ENTER kako biste zatvorili viekutnu povrinu za odabir objekata i zavrili odabir. Ponekad neete moi kompletno ograditi objekte koje elite odabrati. U ovoj situaciji, moete izabrati objekte upotrebom "ograde" za odabir.
127
Izbor opcijom Fence

Ograda za odabir objekata izgleda kao niz linijskih segmenata, i odabire samo objekte preko kojih prelazi, a ne odabire objekte koje ograuje. Kako biste upotrijebili opciju Fence: 1. U zahtjevu za odabir objekata, otipkajte slovo f (za odabir opcijom Fence). 2. Zadajte toke koje definiraju niz linijskih segmenata koje e dodirivati objekte koje elite odabrati. 3. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili odabir objekata opcijom Fence.
Pristup naredbi
Moete odabrati sve raspoloive objekte u crteu tako to ete u odgovoru na zahtjev za odabir objekata utipkati all. Budite paljivi s upotrebom ove opcije, zato to utjee i na objekte u slojevima koji su iskljueni, odmrznuti ili otkljuani. Select All Naredbeni redak: CTRL+A; U odgovoru na zahtjev u naredbenom retku "Select Objects" > otipkajte All.
Pristup naredbi
Kako biste izabrali posljednji kreirani vidljivi objekt, otipkajte I (opcija Last) u zahtjevu za odabir objekata. Select Last Naredbeni redak: U odgovoru na zahtjev "Select Objects" > L.
Pristup naredbi
Izborni skupovi se uvaju u memoriji. Moete pozvati posljednji izborni skup tako to ete u odgovoru na zahtjev za odabir objekata utipkati P (opcija Previous). Select Previous U odgovoru na zahtjev "Select Objects" > P.
128
Moete ukloniti objekte iz tekueg izbornog skupa tako to ete drati pritisnutu tipku SHIFT i ponovo odabrati objekte. Moete dodavati ili uklanjati objekte iz izbornog skupa bez ogranienja. Savjet
Naputci
Ako namjeravate koristiti metodu CTRL+A kako biste odabrali sve objekte u crteu, prvo morate odabrati objekte, pa tek onda pokrenuti naredbu. Pritiskom CTRL+A u odgovoru na zahtjev za odabir objekata, odabrat ete sve objekte u crteu, ali takoer i ponititi tekuu naredbu. Po unaprijed odreenim postavkama, odabir Noun-Verb je ukljuen. Ovo omoguuje odabir objekata prije pokretanja naredbe za modificiranje ovih objekata. Implicitni prozor za odabir omoguuje automatsko kreiranje prozora za odabir na nain da kliknete na dvije toke koje e ga definirati. Implicitne prozore za odabir moete kreirati kada je program u "praznom hodu" (nijedna naredba nije aktivna), ili u odgovoru na zahtjev za odabir objekata.
129
Vjeba: Odaberite objekte

U ovoj vjebi upotrijebit ete metode za odabir kako biste obrisali objekte u crteu. Moi ete upotrijebiti ove iste metode za kreiranje izbornih skupova u drugim crteima.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Selecting-Objects.dwg. 2. Zumirajte u prostor prikazan na sljedeoj slici. 3. Dok nije aktivna nijedna naredba, kliknite blizu toke (1) i blizu toke (2), oznaenih na sljedeoj slici.
130
4. Odabrani geometrijski oblik bi trebao izgledati kao na sljedeoj slici. Jedino se objekti koji su u potpunosti ograeni prozorom ukljuuju u izborni skup. NAPOMENA: Radi jasnoe slike, u ovoj vjebi se ne prikazuju hvataljke (plavi kvadratii) koje biste trebali vidjeti na ekranu.
7. Kliknite s toke (1) na toku (2), kako je prikazano na sljedeoj slici, kako biste kreirali implicitni prozor s prijelazom.
8. Svaki objekt ograen prozorom ili dotaknut prozorom se dodaje izbornom skupu.
5. SHIFT+ odaberite objekte oznaene na sljedeoj slici. Ovo ih uklanja iz skupa odabranih objekata. 9. U traci s alatima Modify kliknite na naredbu Erase. 10. Smanjite zoom kako biste prikazali cijeli crte. 11. Zumirajte u podruje prikazano na sljedeoj slici. 6. U traci s alatima Modify, kliknite na naredbu Erase.
131
12. Kako biste obrisali objekte koritenjem viekutnika koji prelazi preko objekata: Pokrenite naredbu Erase. U statusnoj traci kliknite na POLAR, OSNAP i OTRACK kako biste iskljuili ove postavke. Otipkajte CP. Pritisnite tipku ENTER kako biste zadali opciju Crossing Polygon. Kliknite blizu toaka prikazanih na sljedeoj slici kako biste kreirali viekutnik za odabir s prijelazom preko objekata.
15. Kako biste obrisali objekte koje ste izabrali s viekutnim prozom za odabir: Ponovite naredbu Erase. Otipkajte WP. Pritisnite tipku ENTER kako biste kreirali viekutni prozor za odabir. Odaberite toke oznaene na sljedeoj slici.
16. Pritisnite tipku ENTER. Izborni skup treba izgledati kao na sljedeoj slici.
13. Pritisnite tipku ENTER. Izborni skup bi trebao izgledati kao to je prikazano na sljedeoj slici.
17. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali objekte.
14. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali objekte.
132
18. Zumirajte na podruje prikazano na sljedeoj slici.
21. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali objekte. 22. Kako biste kreirali pravokutnik pomou dvije toke: Pokrenite naredbu Rectangle. Kliknite na toku (1) i toku (2), kako je prikazano na sljedeoj slici.
19. Kako biste obrisali objekte odabrane ogradom (opcijom Fence): Pokrenite naredbu Erase. Otipkajte F. Pritisnite tipku ENTER kako biste kreirali izborni skup kreiran opcijom Fence. Odaberite toke oznaene na sljedeoj slici.
23. Kako biste obrisali pravokutnik kreiran u prethodnom koraku koritenjem opcije za odabir Last: Pokrenite naredbu Erase. Otipkajte L za (posljednji). Pritisnite tipku ENTER. Odabran je pravokutnik koji ste prethodno kreirali. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali pravokutnik. 24. Dok nijedna naredba nije aktivna, zaustavite se za trenutak i dodirnite (ali nemojte birati) razliite objekte u crteu. Obratite panju: kako dodirnete objekt, on biva oznaen. Ova karakteristika se naziva "rollover highlighting" (tekue osvjetljenje).
20. Pritisnite tipku ENTER. Izborni skup treba izgledati kao na sljedeoj slici.
25. Dok nije aktivna nijedna naredba, pritisnite CTRL+A kako biste odabrali sve objekte u crteu.
133
26. U traci s alatima Modify, kliknite na Erase. Svi objekti u crteu se briu, ak i oni objekti izvan tekueg pogleda. 27. U naredbenom retku, otipkajte OOPS i pritisnite tipku ENTER. Vraaju se svi geometrijski oblici koji su bili obrisani. 28. Zatvorite sve crtee, ali nemojte spremiti promjene.
134
Lekcija: Promjena poloaja objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje kako koristiti naredbu Move kako biste micali objekte u crteu. Micanje objekata je uobiajen zadatak, jer konstantno postavljate poloaj objekata dok radite standardno editiranje (ureivanje). Naredba Move omoguuje micanje objekata na razliita mjesta u crteu upotrebom tehnike nasuminog postavljanja ili preciznim pomicanjem.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Move kako biste pomakli objekte upotrebom ciljnika, unoenjem koordinata i Osnap praenja.
135
Pomicanje objekata
Naredba Move omoguuje micanje objekata u crteu odabirom bazne toke, odakle se objekt pomie, nakon ega se odreuje toka koja definira gdje se objekt mie. Moete izabrati dvije toke ili upotrijebiti naredbenu opciju Displacement. Ako koristite opciju Displacement, koordinatne vrijednosti koje unosite odreuju relativnu udaljenost i pravac.
Pristup naredbi
Move
Naredbeni redak : MOVE Meni: Modify > Move Linija s alatima: Modify Izbornik s preacima: Odaberite objekte, a onda kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prozoru za crtanje i odaberite naredbu Move.
Naputci
Kad zadajete baznu toku pomaka, trebala bi biti na ili blizu objekta koji e biti pomaknut, osim ako koristite druge objekte kako biste definirali referentni vektor pomaka. Po unaprijed odreenim postavkama, u programu je ukljuena opcija odabira Noun-Verb; ovo omoguuje odabir objekata koje ete pomaknuti prije nego pokrenete naredbu Move.
136
Postupak: Pomicanje objekata naredbom Move

Sljedei koraci opisuju pregled pomicanja objekata u crteu naredbom Move. 1. Pokrenite naredbu Move. 2. Odaberite objekte za pomicanje i pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili odabir objekata.
3. Zadajte baznu toku (od koje se objekti pomiu).
4. Zadajte drugu toku (u koju e se objekti pomaknuti).
Objekti su pomaknuti u novu toku.
137
Vjeba: Pomaknite objekte

U ovoj vjebi, koristit ete naredbu Move kako biste pomaknuli objekte u crteu. Kad zavrite, moi ete pomicati objekte na drugim crteima upotrebom ciljnika, Osnap praenja i unoenjem koordinata. Imate opciju izrade ove vjebe upotrebom imperijalnih ili metrikih jedinica mjere. Odaberite jednu varijantu vjebe kako biste zavrili korake. 2. Zumirajte u donji lijevi kut crtea, kao to je prikazano na sljedeoj slici.
Napomena
3. Kako biste pomaknuli objekt sudopera u unutranjost tlocrta kata, ponite odabirom objekta i njegove bazne toke. Pokrenite naredbu Move. Kliknite na dvije toke slijeva nadesno kako biste odabrali objekte uobiajenim prozorom za odabir. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili odabir objekta. Zavrena vjeba Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite I_Moving-Objects.dwg.
4. Odaberite sredinju toku sudopera za baznu toku.
138
5. Kako biste odabrali toku u interijeru do koje ete pomaknuti sudoper: Dodirnite srednju toku zida kako biste pozvali toku. Povlaite pokaziva prema gore du putanje poravnanja i kliknite kako biste izabrali toku kada je pokaziva blizu 4" < 90.0 stupnjeva.
8. Kako biste pomaknuli dvosjed: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok namjetaja kako je prikazano. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite baznu toku upotrebom Midpoint ciljnika.
6. Zumirajte kako biste prikazali cijeli crte. 7. Zumirajte u podruje crtea prikazano na sljedeoj slici. 9. Kako biste postavili dvosjed u unutranjost tlocrta kata: Dodirnite srednju toku zida kako biste pozvali toku za praenje referentnom zrakom. Povlaite pokaziva du putanje poravnanja i kliknite kako biste postavili objekt kao to je prikazano. NAPOMENA: Tona udaljenost od zida nije od presudnog znaenja.
139
10. Kako biste pomaknuli kau u unutranjost tlocrta kata: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Move. Odaberite blok koji predstavlja kau. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite baznu toku upotrebom Midpoint ciljnika.
12. Kako biste izabrali radni stol i stolicu: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u podruju crtea. Kliknite na Repeat Move. Kliknite na dvije toke kako biste izabrali radni stol i stolicu pomou prozora za odabir. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili izborni skup.
13. Kako biste postavili radni stol i stolicu: 11. Odaberite sredinju toku zida. Kliknite kako biste izabrali srednju toku zadnje strane radnog stola za baznu toku. Drite pritisnute SHIFT+D dok postavljate pokaziva. Ovo privremeno iskljuuje sve ciljnike kako bi se sprijeilo vezivanje radnog stola za zid. Povlaite pokaziva kako biste postavili radni stol i stolicu kao to je prikazano.
140
14. Prilagodite pogled tako da obuhvaa ovo podruje crtea.
16. Kako biste izabrali baznu toku za blagovaoniki komplet: SHIFT+desni klik. Kliknite na Insert. Ovo ukljuuje Insert padajui ciljnik. Kada pokaziva dodirne stol, pojavljuje se ciljnik. Kliknite kako biste izabrali toku.
15. Kako biste izabrali komplet za blagovanje u unutranjosti tlocrta kata: Pokrenite naredbu Move. Odaberite stol. Pritisnite tipku ENTER. 17. Kako biste postavili komplet za blagovanje u unutranjost tlocrta kata: Upotrijebite Object Tracking kako biste stol postavili u sredite sobe. Dodirnite svaku toku prikazanu na sljedeoj slici. Pojavljuje se ciljnik Midpoint. Pomaknite stol du jedne od putanja poravnavanja unazad prema sreditu sobe. Kad se pojave obje putanje za poravnanje kliknite na presjek.
141
18. Kako biste izabrali wc koljku i baznu toku: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok koji predstavlja wc koljku. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite bilo koju toku na bloku za baznu toku.
Metrike jedinice 1. Otvorite M_Moving-Objects.dwg. 2. Zumirajte u donji lijevi kut crtea, kao to je prikazano na sljedeoj slici.
19. Kako biste premjestili koljku na drugu stranu njene prostorije: Neka su postavke Polar ili Ortho ukljuene. Povlaite pokaziva prema gore i unesite 2'. Pritisnite tipku ENTER.
3. Kako biste pomaknuli sudoper u unutranjost tlocrta kata. Ponite sa odabirom objekta i njegove bazne toke: Pokrenite naredbu Move. Kliknite na dvije toke slijeva nadesno kako biste izabrali objekt uobiajenim prozorom za odabir. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili odabir objekta.
20. Zumirajte kako biste prikazali crte u cjelini. 21. Spremite i zatvorite sve crtee.
142
4. Odaberite sredinju toku sudopere za baznu toku.
8. Kako biste pomaknuli dvosjed: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok koji predstavlja dvosjed kako je prikazano. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite baznu toku upotrebom Midpoint ciljnika.
5. Da biste izabrali toku u unutranjosti do koje ete pomaknuti sudoper: Dodirnite srednju toku zida kako biste pozvali toku. Povlaite pokaziva prema gore du putanje poravnavanja i kliknite kako biste izabrali toku kada je pokaziva blizu 100 < 90 stupnjeva. 9. Kako biste postavili dvosjed u unutranjost tlocrta kata: Dodirnite srednju toku zida kako biste pozvali toku za praenje. Povlaite pokaziva du putanje poravnanja i kliknite kako biste postavili objekt kao to je prikazano. NAPOMENA: Tona udaljenost od zida nije od presudnog znaenja. 6. Zumirajte kako biste prikazali crte u cijelosti. 7. Zumirajte u podruje crtea prikazano na sljedeoj slici.
143
10. Kako biste pomaknuli kau u unutranjost tlocrta kata: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Move. Odaberite blok namjetaja. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite baznu toku koritenjem Midpoint ciljnika.
12. Kako biste pomaknuli radni stol i stolicu u unutranjost tlocrta kata: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje unutar podruja za crtanje. Kliknite na Repeat Move. Kliknite na dvije toke kako biste izabrali radni stol i stolicu prozorom za odabir. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili izborni skup.
11. Oderite sredite zida.
13. Kako biste postavili radni stol i stolicu: Kliknite kako biste odabrali srednju toku zadnje strane radnog stola za baznu toku. Drite pritisnute SHIFT+D dok pozicionirate pokaziva. Ovo privremeno iskljuuje ciljnike kako bi se sprijeilo vezivanje radnog stola za zid. Povlaite pokaziva kako biste postavili radni stol i stolicu kao to je prikazano.
144
14. Prilagodite pogled tako da obuhvaa ovu povrinu crtea.
16. Kako biste izabrali baznu toku za blagovaoniki komplet: SHIFT+desni klik. Kliknite na Insert. Ovo pokree padajui ciljnik Insert. Kada pokaziva dodirne stol, pojavljuje se ciljnik Insert. Kliknite kako biste izabrali toku.
15. Kako biste izabrali komplet za blagovanje koji ete pomaknuti u unutranjost tlocrta kata: Pokrenite naredbu Move. Odaberite stol. Pritisnite tipku ENTER. 17. Kako biste blagovaoniki komplet postavili u unutranjost tlocrta kata: Upotrijebite Osnap praenje kako biste stol postavili u sredite sobe. Dodirnite obje toke prikazane na sljedeoj slici. Ciljnik Midpoint se svaki put pojavljuje. Pomaknite stol du jedne od putanja poravnanja natrag prema sreditu sobe. Kad se pojave obje putanje poravnanja, kliknite na presjek.
145
18. Kako biste izabrali wc koljku i baznu toku: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok wc koljke. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite bilo koju toku bloka za baznu toku.
19. Kako biste preselili wc koljku na drugu stranu njene prostorije: Neka je ukljuen Polar ili Ortho. Povlaite pokaziva prema gore i unesite 650. Pritisnite tipku ENTER.
20. Zumirajte kako biste prikazali cijeli crte. 21. Spremite i zatvorite sve crtee.
146
Lekcija: Kreiranje novih objekata od postojeih objekata

Pregled
Ova lekcija opisuje kako ete koritenjem naredbe Copy duplirati geometrijski oblik u crteu. Od poetka raunalno potpomognutog projektiranja, jedna od najveih koristi je bila sposobnost da se lako umnoavaju geometrijski oblici i upotrijebe na drugim mjestima u crteu, umjesto da se runo ponovo crta geometrijski oblik svaki put kada vam je potreban.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Copy kako biste kopirali objekte u crteu.
147
Kopiranje objekata
U tradicionalnom crtanju, jedan od zadataka koji iziskuju jako puno vremena je umnoavanje objekta. Koristite naredbu Copy kako biste brzo kreirali duplikate objekata na zadanoj udaljenosti od originala. Nakon pokretanja naredbe Copy i odabira objekta (ili objekata) za kopiranje, zadajete baznu toku (odakle e objekt biti kopiran), nakon ega se zadaje druga toka ili udaljenost premjetanja (gdje e se objekt kopirati). Kako biste kreirali viestruke kopije, jednostavno nastavite zadavanjem drugih toaka ili vrijednosti premjetanja.
Pristup naredbi
Copy
Naredbeni redak: COPY; CO Izbornik: Modify > Copy Linija s alatima: Modify Izbornik sa preacima: Odaberite objekte, a zatim kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prozoru za crtanje i odaberite Copy Selection.
Napomena
Naredba Copy nasuprot kopiranju iz Clipboard-a Nemojte pobrkati naredbu Copy s drugim, slinim naredbama za kopiranje koje se mogu nai u izborniku sa preacima. Ako odaberete objekt i kliknete desnom tipkom mia bilo gdje u crteu, u izborniku sa preacima se pojavljuju opcije Copy i Copy with Base Point. Ove opcije kopiraju geometrijski oblik u Clipboard, kao u drugim standardnim Windows aplikacijama, inei geometrijski oblik dostupnim za kopiranje u druge crtee.
Naputci
Kad zadajete baznu toku za operaciju kopiranja, trebala bi biti na ili blizu objekta koji e biti kopiran, ako se ne koriste drugi objekti za definiranje referentnog vektora kopiranja. Po unaprijed odreenim postavkama, opcija odabira Noun-Verb je ukljuena u softveru; ovo omoguava izbor objekata koje ete kopirati prije pokretanja naredbe Copy.
148
Postupak: Kopiranje objekata naredbom Copy

Sljedei koraci pruaju pregled kopiranja objekata u crteu. 1. Pokrenite naredbu Copy. 2. Odaberite objekt (ili objekte) koje elite kopirati i pritisnite tipku ENTER. 3. Zadajte baznu toku kopiranja.
4. Zadajte drugu toku ili udaljenost premjetanja.
5. Nastavite zadavati druge toke kako biste kreirali dodatne kopije.
149
Vjeba: Kopirajte objekte

U ovoj vjebi, kopirat ete objekte u crteu koritenjem naredbe Copy. Kada zavrite, moi ete koristiti naredbu Copy za umnoavanje geometrijskih oblika u drugim crteima. 3. Kako biste napravili viestruke kopije glave crvenog vijka: Pokrenite naredbu Copy. Odaberite crveni vijak. Pritisnite tipku ENTER. Dodirnite krug kako biste prikazali ciljnik Center. Kliknite kako biste odabrali centar kruga za baznu toku.
Zavrena vjeba
1. Otvorite M_Copy-Objects.dwg. 2. Zumirajte u gornji lijevi pogled crtea. 4. Odaberite centar kruga kao to je prikazano na sljedeoj slici.
5. Nastavite odabirom centara preostalih krugova u pogledu odozgo, kao to je prikazano na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili naredbu Copy.
150
6. Kako biste kreirali kopiju bone projekcije vijka: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Copy. Odaberite bonu projekciju glave vijka. Pritisnite tipku ENTER. Upotrebom Center ciljnika, odaberite centar elipse, upotrijebljene za kreiranje pokretne oble glave vijka, za baznu toku.
9. Zatim, kreirate kopiju geometrijskih oblika u bonoj projekciji koja e se koristiti za pogled presjeka: U naredbenom retku, otipkajte CO. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite na dvije toke kako biste definirali prozor za odabir oko geometrijskih oblika. Pritisnite tipku ENTER.
7. Kako biste kreirali dodatne kopije: Odaberite presjeke kao to je prikazano na sljedeoj slici kako biste postavili kopije. Pritisnite tipku ENTER kako biste napustili naredbu Copy.
10. Kako biste ubacili kopiju geometrijskih oblika: odaberite jedan od centara krugova u pogledu za baznu toku. Neka je ukljuen reim rada Ortho. Povlaite pokaziva udesno i unesite 50. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe Copy.
8. Pomaknite ili zumirajte pogled kako biste vidjeli bonu projekciju geometrijskih oblika. 11. Spremite i zatvorite sve crtee.
151
Lekcija: Promjena kuta orijentacije objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje kako koristiti naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u crteu. Uit ete kako koristiti naredbu Rotate upotrebom unaprijed odreenih opcija, kao i upotrebom reference i opcije za kopiranje dok rotirate objekte. Nakon kreiranja ili umetanja objekata u crteu, biti e sluajeva kada kut ovih objekata mora biti promijenjen. To moete lako uiniti naredbom Rotate.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u crteu.
152
Rotiranje objekata
Kako biste rotirali objekte u crteu koristite naredbu Rotate. Opcije naredbe omoguuju rotiranje objekata jednostavnim unoenjem kuta rotacije, definiranjem referentnog kuta, a potom unoenjem novog kuta za referentni kut. Ako je potrebno napraviti kopiju objekta dok rotirate, moete zadati opciju Copy. Kada se izabere opcija Copy, rotira se kopija objekta, dok originalni objekt ostaje u svom trenutnom poloaju. Na sljedeoj slici, dvije stolice se rotiraju opcijom Copy.
Pristup naredbi
Rotate
Naredbeni redak: ROTATE; RO Izbornik: Modify > Rotate Linija s alatima: Modify Izbornik sa preacima: Odaberite objekte, a zatim kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prostoru za crtanje i odaberite Rotate.
Naputci
Opcijama naredbe Rotate se moe pristupiti iz izbornika sa preacima. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prostoru za crtanje dok je aktivna naredba Rotate. Opcije specifine za naredbu se uvijek nalaze u sredini izbornika sa preacima. Upotrijebite opciju Copy kako biste rotirali kopiju originalnog objekta. Bazna toka za rotaciju bi trebala biti na ili blizu objekta koji se rotira. Ovo je od sutinske vanosti jer bazna toka predstavlja toku rotacije za odabrane objekte. Kada je pogodno, upotrijebite polarno praenje za ubrzanje procesa definiranja kuta rotacije.
153
Postupak: Rotiranje objekata

Sljedei koraci daju pregled rotiranja objekata naredbom Rotate. 1. Pokrenite naredbu Rotate. 2. Odaberite objekt (ili objekte) koji e se rotirati i pritisnite tipku ENTER. 3. Zadajte baznu toku rotacije.
4. Zadajte kut rotiranja pomicanjem pokazivaa ili unoenjem vrijednosti kuta.
154
Vjeba: Rotirajte objekte

U ovoj vjebi, koristit ete naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u crteu. Koristit ete unaprijed odreenu metodu rotacije zadavanjem kuta rotacije, kao i opcije Reference i Copy naredbe Rotate. Kada zavrite, moi ete koristiti naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u drugim crteima.
Zavrena vjeba
155
1. Otvorite C_Rotate-Objects.dwg. 2. Kako biste rotirali raunalo: Pokrenite naredbu Rotate. Odaberite objekt koji predstavlja raunalo. Pritisnite tipku ENTER. SHIFT+desni klik bilo gdje u crteu. Kliknite na Insert. Dodirnite blok koji predstavlja raunalo kako bi se pojavio ciljnik Insert, a zatim odaberite toku. NAPOMENA: padajui ciljnik Insert omoguuje da izaberete toku umetanja bloka.
Kliknite kako biste izabrali toku.
4. Kako biste izabrali stolicu: Pokrenite naredbu Rotate. Odaberite stolicu iznad radnog stola. Pritisnite tipku ENTER. SHIFT+desni klik bilo gdje u crteu. Kliknite na Insert. Dodirnite stolicu kako biste prikazali ciljnik Insert, a zatim kliknite kako biste izabrali toku.
3. kako biste raunalo okrenuli prema stolici: Neka su odabrane postavke Polar. Povlaite pokaziva u smjeru kretanja kazaljke na satu dok polje za prikaz PolarSnap-a ne pokae 315 stupnjeva. Udaljenost nije od presudnog znaenja, samo pripazite da pokaziva ne pokrene neki od ciljnika.
5. Kako biste rotirali stolicu tako da je okrenuta prema radnom stolu: Unesite -90. Pritisnite tipku ENTER kako biste rotirali stolicu 90 stupnjeva suprotno od kretanja kazaljke na satu. Stolica treba biti okrenuta prema stolu.
156
6. Kako biste izabrali stolicu i baznu toku: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Rotate. Odaberite objekt stolice odmah pored malog konferencijskog stola. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite sredite konferencijskog stola za baznu toku.
8. Kako biste napravili kopiju stolice dok je rotirate oko okruglog stola: U naredbenom retku, otipkajte Rotiranje. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite stolicu. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite na sredite konferencijskog stola za baznu toku. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Copy. Postavite pokaziva tako da polje za prikaz Polar prikazuje kut od 90 stupnjeva, a zatim kliknite kako biste odabrali tu toku. Kopija stolice je zarotirana.
7. Kako biste rotirali stolicu oko okruglog stola upotrebom opcije Reference: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Reference. Definirajte referentni kut odabirom sredita konferencijskog stola i sredita naslona stolice. Unesite 90. Pritisnite tipku ENTER. Stolica treba biti postavljena 90 stupnjeva prema gore od sredita konferencijskog stola.
157
9. Kako biste rotirali obje stolice opcijom Copy, tako da su etiri stolice oko stola: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Rotate. Odaberite obje stolice. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite na sredite konferencijskog stola kako biste zadali baznu toku. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prozoru za crtanje. Kliknite na Copy. Postavite pokaziva tako da polje za prikaz Polar prikazuje kut od 180 stupnjeva, a zatim kliknite kako biste odabrali tu toku.
158
Lekcija: Kreiranje zrcalne slike postojeih objekata

Pregled
Ova lekcija opisuje kako ete kreirati zrcalno (osno-simetrino) preslikane verzije postojeih objekata u crteu. Simetriju moete koristiti u projektiranju veine proizvoda i stambenih prostora. Od jednostavnih potroakih dobara do zgrada kod kojih stanovi koriste simetrini tlocrt, svi koriste simetriju iz razliitih razloga.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Mirror kako biste zrcalno (osno-simetrino) preslikali objekte u crteu. Promijenite sistemsku varijablu MIRRTEXT i promatrajte uinak na preslikanim tekstualnim objektima.
Lekcija: Kreiranje preslikane slike postojeih objekata
159
Zrcalno (osno-simetrino) preslikavanje objekata

Koritenjem naredbe Mirror, moete kreirati simetrine verzije geometrijskih oblika. Kad pokrenete naredbu Mirror, trai se odabir objekata koji e biti preslikani, a zatim definiranje osi preslikavanja. Os preslikavanja odreuje vektor oko kojeg se svi odabrani geometrijski oblici zrcalno (osno-simetrino) preslikavaju. Nakon odreivanja osi preslikavanja, moete odluiti hoete li obrisati ili ne izvorni geometrijski oblik, utipkavanjem slova Y za Yes ili pritiskom tipke ENTER za No.
Pristup naredbi
Mirror
Naredbeni redak: MIRROR Izbornik: Modify > Mirror Linija s alatima: Modify
Savjet
Preslikavanje tekstualnih objekata Moete upotrijebiti sistemsku varijablu MIRRTEXT kako biste preokrenuli tekst u u postupku preslikavanja. Po unaprijed odreenim postavkama, sistemska varijabla MIRRTEXT je postavljena na 0, to znai da se tekst nee preokrenuti kada zrcalno preslikavate. Ako je potrebno da tekst bude preokrenut, postavite MIRRTEXT na 1.
Naputci za zrcalno (osno-simetrino) preslikavanje objekata

Moete upotrijebiti naredbu Mirror na svim geometrijskim oblicima. Po unaprijed odreenim postavkama, svi novi crtei imaju sistemsku varijablu MIRRTEXT postavljenu na vrijednost 0, te se tekst nee preokrenuti u postupku zrcalnog (osnosimetrinog) preslikavanja. Meutim, crtei kreirani u starijim verzijama mogu imati ovu varijablu postavljenu na vrijednost 1, to znai ako preslikavate tekstualni objekt u jednom od ovih starijih crtea, tekst se preokree. Kako biste izbjegli preokretanje teksta, podesite sistemsku varijablu MIRRTEXT na 0.
160
Postupak: Zrcalno (osno-simetrino) preslikavanje objekata MIRRTEXT=0

Slijedi pregled zrcalnog preslikavanja objekata u crteu sa sistemskom varijablom MIRRTEXT postavljenom na vrijednost 0. 1. Pokrenite naredbu Mirror. 2. Odaberite objekte koji e biti zrcalno (osno-simetrino) preslikani. Pritisnite tipku ENTER.
3. Odaberite dvije toke kako biste definirali os preslikavanja.
4. Otipkajte Y kako biste obrisali izvorne objekte ili N kako biste zadrali izvorne objekte.
161
Postupak: Zrcalno (osno-simetrino) preslikavanje objekata MIRRTEXT=1

Slijedi pregled zrcalnog (osno-simetrinog) preslikavanja objekata sa sistemskom varijablom MIRRTEXT postavljenom na vrijednost 1. 1. Pokrenite naredbu Mirror. 2. Odaberite objekte koji e biti zrcalno (osno-simetrino) preslikani. Pritisnite tipku ENTER.
3. Odaberite dvije toke kako biste definirali os preslikavanja.
4. Otipkajte Y kako biste obrisali izvorne objekte ili N kako biste zadrali izvorne objekte.
162
Vjeba: Preslikajte objekte u crteu

U ovoj vjebi, koristit ete naredbu Mirror kako biste kopirali sline geometrijske oblike sa jedne na drugu stranu crtea. Takoer ete identificirati i korigirati potencijalni problem sa preslikavanjem teksta. 3. Odaberite krajnju toku centralne osi simetrije kruga za baznu toku osi preslikavanja.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Mirror-Object.dwg. 2. Kako biste umnoili prorez naredbom Mirror: Pokrenite naredbu Mirror. Odaberite dva objekta koji predstavljaju prorez. Kliknite desnom tipkom mia kako biste zavrili odabir objekta.
4. Povlaite pokaziva prema gore i napravite slobodan odabir bilo gdje u crteu iznad prve toke. Neka je aktivan reim rada Polar i neka je oitanje pokazivaa 90 stupnjeva. Kliknite desnom tipkom mia i odaberite No kako biste zadrali izvorne objekte.
163
Lekcija: Kreiranje ablonskih (ureenih) rasporeda objekata

Pregled
Ova lekcija opisuje to je ablonski (ureeni) raspored i kako moete upotrijebiti ablonske rasporede kako biste kreirali duplikate objekata, kao to je kruni ablonski raspored stolica oko stola na sljedeem tlocrtu kata. Najei abloni sadre geometrijske oblike koji se dupliraju u pravokutnom ili krunom ablonskom rasporedu. Moete koristiti naredbu Array kako biste duplirali objekte u ponovljivoj abloni.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Array kako biste ablonski rasporedili objekte u crteu.
164
Kreiranje ablonskog rasporeda objekata

Koritenjem naredbe Array, moete umnoiti postojee objekte u pravokutnoj ili krunoj (polarnoj) abloni. Vrstu ablonskog rasporeda koju ete upotrijebiti moete odabrati u okviru za dijalog Array. Kliknite na opcije Rectangular ili Polar kako biste vidjeli detaljne zahtjeve toke, udaljenosti i metode za svaku vrstu. Sljedea slika prikazuje pravokutni i kruni ablonski raspored.
Naputci za pravokutni nasuprot polarnog ablonskog rasporeda

Za pravokutne ablonske rasporede, upravljate brojem redova i stupaca i udaljenostima izmeu njih.
Kod polarnih ablonskih rasporeda, upravljate brojem kopija objekta i je li se kopije rotiraju. Kako biste kreirali mnogo pravilno razmaknutih objekata, ablonsko rasporeivanje je bre od kopiranja. Kada kreirate polarni ablonski raspored, on se crta u suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu ili u smjeru kretanja kazaljke, ovisno o tome jeste li unijeli pozitivnu ili negativnu vrijednost za kut popunjavanja. Udaljenost od odreene sredinje toke do referentne ili bazne toke na posljednjem izabranom objektu odreuje radijus ablonskog rasporeda.
Lekcija: Kreiranje ablonskih rasporeda objekata
165
Pristup naredbi
Array
Naredbeni redak: ARRAY Izbornik: Modify > Array Linija s alatima: Modify
Okvir za dijalog ArrayRectangular
Select Objects - Kliknite kako biste izabrali objekt (ili objekte) koji e biti obuhvaeni ablonskim rasporedom. Rows - Unesite broj redova (horizontalni raspored) za ablonski raspored. Columns - Unesite broj stupaca (vertikalni raspored) za ablonski raspored. Row Offset - Unesite udaljenost za koju e svaki novi red biti udaljen od prethodnog. Upotrijebite simulirani prozor za pretprikaz kako biste vidjeli pravac ablonskog rasporeda. Column Offset - Unesite udaljenost za koju e svaki novi stupac biti udaljen od prethodnog. Angle of array - Unesite kut ablonskog rasporeda. Preview - Kliknite na Preview kako biste vidjeli pretprikaz ablonskog rasporeda. Pretprikaz nije dostupan dok birate objekt ili objekte za ablonski raspored.
166
Okvir za dijalog ArrayPolar
Center point - Unesite koordinate sredinje toke u polja za unos X i Y ili kliknite na ikonu Select Point kako biste izabrali centar u prozoru za crtanje. Method - Odaberite metodu za izraunavanje polarnog ablonskog rasporeda. Ukupan broj elemenata i kut popunjavanja. Ukupan broj elemenata i kut izmeu elemenata. Kut popunjavanja i kut izmeu elemenata. Total number of items - Unesite ukupan broj elemenata ablonskog resporeda. U ovaj broj je ukljuen i originalni objekt. Angle to fill - Unesite ukupan kut koji e ablonski raspored popuniti. Negativan broj kreira ablonski raspored u pravcu kretanja kazaljke na satu. Rotate items as copied - Odaberite kako biste zaokrenuli svaki objekt u trenutku kada se ubacuje u ablonskom rasporedu. Zumirajte dok koristite naredbu Array iako ne moete zumirati i pomicati pogled tradicionalnim metodama dok je aktivan okvir za dijalog Array ili pretprikaz ablonskog rasporeda, moete izabrati tipku Pick Object ili bilo koju drugu tipku za odabir toke kako biste privremeno sakrili okvir za dijalog, to vam dozvoljava da zumirate i pomiete. Da biste se vratili okviru za dijalog Array, pritisnite tipku ENTER bez odabiranja ijednog objekta ili toke.
Savjet
167
Postupak: Kreiranje pravokutnog ablonskog rasporeda objekata

Sljedei koraci pruaju pregled kreiranja pravokutnih ablonskih rasporeda. 1. Pokrenite naredbu Array. 2. U okviru za dijalog Array, odaberite opciju Rectangular, a zatim kliknite na Select Objects i odaberite objekte koji e biti obuhvaeni ablonskim rasporeivanjem.
3. Unesite vrijednosti Row i Column ili upotrijebite tipke Pick offset kako biste definirali udaljenosti izmeu redova i stupaca.
4. Ako je potrebno, unesite kut rasporeda. 5. Kliknite na Preview kako biste vidjeli pretprikaz ablonskog rasporeda. 6. U okviru za dijalog Array Preview koji se pojavljuje, kliknite na Accept kako biste kreirali ablonski raspored, Modify kako biste izvrili izmjene na ablonskom rasporedu ili Cancel kako biste otkazali naredbu Array.
168
Postupak: Kreiranje polarnog ablonskog rasporeda objekata

Sljedei koraci pruaju pregled kreiranja polarnih ablonskih rasporeda. 1. Pokrenite naredbu Array. 2. U okviru za dijalog Array, odaberite opciju Rectangular, onda kliknite na Select Objects i odaberite objekte koji e biti obuhvaeni ablonskim rasporedom.
3. U polja Center Points, unesite koordinate X i Y sredinje toke ablonskog rasporeda ili kliknite na Pick Center Point kako biste odabrali sredinju toku u crteu.
4. U listi Method, odaberite metodu koju ete upotrijebiti za ablonsko rasporeivanje. 5. Unesite vrijednosti u odgovarajua polja, u skladu s metodom koju ste izabrali.
6. Kliknite na Preview kako biste vidjeli pretprikaz ablonskog rasporeda.
169
7. U okviru za dijalog Array Preview koji se pojavljuje, kliknite na Accept kako biste kreirali ablonski raspored, Modify kako biste izvrili izmjene u rasporedu ili Cancel kako biste otkazali naredbu Array.
170
Vjeba: ablonski rasporedite objekte u crteu

U ovoj vjebi, kreirat ete polarne i pravokutne ablonske rasporede razliitih dijelova uredskog namjetaja u tlocrtu uredskog prostora. Kada zavrite vjebu, moi ete koristiti naredbu Array kako biste kreirali ablonske rasporede objekata u crteu. Imate opciju izrade ove vjebe upotrebom bilo imperijalnih ili metrikih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vjebe kako biste zavrili korake. Napomena
Zavrena vjeba Anglo-saksonske jedinice 1. Otvorite I_Creating-Arrays.dwg. 2. Zumirajte u podruje prikazano na sljedeoj slici.
171
3. Rasporedite vie stolica oko stola upotrebom polarnog ablonskog rasporeda. Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array kliknite na Polar Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite stolicu. Pritisnite tipku ENTER.
6. U okviru za dijalog za Array, u polje Total Number of items (ukupan broj elemenata) unesite 6. Kliknite na Preview.
4. U okviru za dijalog Array, kliknite na Pick Center Point.
7. Poto ste pogledali pretprikaz ablonskog rasporeda, kliknite na Modify kako biste se vratili u okvir za dijalog Array.
5. Odaberite sredinju toku konferencijskog stola.
8. Za ukupan broj elemenata (polje za unos Total number of items), unesite 8. Kliknite na Preview.
172
9. Kliknite na Accept.
12. Zadajte eljeni broj redova i stupaca: U okviru za dijalog, u polje Rows (broj redova) unesite 4. U polje Columns (broj stupaca) unesite 2. Kliknite na Pick Both Offsets.
10. Zumirajte kako biste prikazali podruje prikazano na sljedeoj slici. Neka su zidovi prikazani na sljedeoj slici vidljivi.
13. Kliknite na krajnju toku unutranje linije donjeg zida kao "jedinine elije".
11. Popunite preostale urede objektima iz prve dvije: Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array kliknite na Rectangular Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite objekte prikazane na sljedeoj slici. Kliknite na tipku ENTER. NAPOMENA: Upotrijebite dva zasebna prozora za odabir s prijelazom (opcija Crossing Window) kako biste izabrali objekte.
173
14. Kliknite na krajnju toku koja se nalazi na istom mjestu u prostoriji koja je na suprotnoj strani hale kako biste definirali "drugi kut". NAPOMENA: Moda ete morati zumirati ili pomicati pogled kako biste izabrali toku.
Metrike jedinice 1. Otvorite M_Creating-Arrays.dwg. 2. Zumirajte u podruje prikazano na sljedeoj slici.
15. U okviru za dijalog Array, potvrdite vrijednosti za Row Offset i Column Offset. Kliknite na Preview. 3. Rasporedite vie stolica oko stola upotrebom polarnog rasporeda. Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array, kliknite na Polar Array. Kliknite na Select Objects. 16. Kliknite na Accept kako biste kreirali ablonski raspored. Odaberite stolicu. Pritisnite tipku ENTER.
174
4. U okviru za dijalog Array, kliknite na Pick Center Point.
7. Nakon to ste pogledali pretprikaz ablonskog rasporeda, kliknite na Modify kako biste se vratili u okvir za dijalog Array.
5. Odaberite sredinju toku konferencijskog stola.
8. U polje Total Number of items, unesite 8. Kliknite na Preview. 6. U okviru za dijalog Array, u polje Total Number of items (ukupan broj elemenata), unesite 6. Kliknite na Preview.
9. Kliknite na Accept.
175
10. Zumirajte pogled kako biste prikazali podruje prikazano na sljedeoj slici. Neka su zidovi prikazani na sljedeoj slici vidljivi.
13. Kliknite na krajnju toku unutranje linije donjeg zida kao "jedinine elije".
11. Popunite preostale urede objektima iz prve dvije: Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array, kliknite na Recangular Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite objekte prikazane na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER. NAPOMENA: Upotrijebite dva zasebna prozora za odabir s prijelazom kako biste izabrali objekte.
14. Kliknite na krajnju toku koja se nalazi na istom mjestu u prostoriji koja je na suprotnoj strani hale kako biste definirali "drugi kut". NAPOMENA: Moda ete morati zumirati ili pomicati pogled kako biste izabrali toku.
12. Zadajte eljeni broj redova i stupaca: U okviru za dijalog Array, u polje Rows (broj redova), unesite 4. u polje Columns (broj stupaca), unesite 2. Kliknite na Pick Both Offsets.
176
15. U okviru za dijalog Array, potvrdite vrijednosti za Row Offset i Column Offset (udaljenosti izmeu redova i stupaca). Kliknite na Preview.
16. Kliknite na Accept kako biste kreirali ablonski raspored.
177
Lekcija: Promjena veliine objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje kako ete poveati ili smanjiti veliinu objekata u crteu koritenjem naredbe Scale. Kada kreirate crtee, esto je bre ispuniti zahtjeve projekta modificiranjem postojeih geometrijskih oblika nego kreirati nove geometrijske oblike od nule. S naredbom Scale moete promijeniti veliinu geometrijskih oblika kako biste ispunili tekue projektne zahtjeve.
Cilj
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti naredbu Scale kako biste promijenili veliinu objekata u crteu.
178
Promjena mjerila objekata

Naredbu Scale koristite kada je potrebno promijeniti veliinu postojeeg geometrijskog oblika u crteu. Naredbom Scale se moe promijeniti mjerilo cijelog crtea ili samo objektima koje ste odabrali. Nakon to odaberete geometrijske oblike kojima e biti promijenjeno mjerilo, imate opciju promjene mjerila kopije odabranog geometrijskog oblika. Ako odaberete ovu opciju, originalni geometrijski oblik ostaje nepromijenjen dok se kopiji geometrijskog oblika mijenja mjerilo faktorom koji ste zadali.
Pristup naredbi
Scale
Naredbeni redak: SCALE or SC Izbornik: Modify > Scale Linija s alatima: Modify Izbornik sa preacima: Odaberite objekte, a zatim kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u prozoru za crtanje i odaberite Scale.
Opcije naredbe
S naredbom Scale moete promijeniti mjerilo geometrijskom obliku upotrebom sljedeih opcija. Opcija Base Point Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste definirali toku u odnosu na koju se odabranom geometrijskom obliku mijenja mjerilo. Ako se bazna toka ne podudara s odabranim geometrijskim oblikom, mijenja se mjerilo udaljenosti izmeu bazne toke i geometrijskog oblika. Upotrijebite ovu opciju kako biste promijenili mjerilo kopiji odabranog geometrijskog oblika. Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali referentnu duinu, bilo unoenjem vrijednosti ili odabiranjem dvije toke. Nakon to zadate referentnu duinu, unesite novu referentnu duinu. Faktor mjerila se izraunava kao Referentna duina = Nova duina.
Copy Reference
179
Naputci za promjenu mjerila objektima

Vrijednost manja od 1 smanjuje veliinu geometrijskog oblika. Vrijednost vea od 1 poveava veliinu geometrijskog oblika. Posljednji upotrijebljeni faktor mjerila nudi se u tekuem postupku editiranja. Kad koristite opciju Reference, dvije toke koje definiraju referentnu udaljenost su neovisne o baznoj toki mjerila.
Postupak: Promjena mjerila objektima

Sljedei koraci daju pregled promjene mjerila objektima koritenjem naredbe Scale. 1. Pokrenite naredbu Scale. 2. Odaberite objekte kojima ete promijeniti mjerilo. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili odabir objekata.
3. Odaberite baznu toku.
4. Unesite faktor mjerila (uveanja ili smanjenja). Pritisnite tipku ENTER.
180
Vjeba: Promijenite mjerilo objekata upotrebom opcije Copy

U ovoj vjebi, upotrijebit ete opciju Copy naredbe Scale kako biste promijenili mjerilo kopije profilnih geometrijskih oblika spojke i ostaviti izvorni geometrijski oblik nepromijenjen. Zatim ete zaokrenuti originalni geometrijski oblik i kote.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Scale-Copy.dwg. 2. U liniji s alatima Modify kliknite na Scale. Opcijom Window odaberite sve geometrijske oblike i kote u crteu.
3. Pritisnite tipku ENTER kako biste prihvatili odabir.
181
4. Odaberite centar velikog kruga za baznu toku.
10. Unesite 90. Pritisnite tipku ENTER. U jednom od narednih poglavlja, uit ete kako pomou hvataljki promijeniti poloaj kota i zavriti crte.
5. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Copy. 6. Unesite 1.25 za faktor mjerila. Pritisnite tipku ENTER. 7. Kako biste zaokrenuli originalne objekte: Pokrenite naredbu Rotate. Otipkajte P i pritisnite tipku ENTER kako biste odabrali prethodni izborni skup. 11. Spremite i zatvorite sve crtee.
8. Pritisnite tipku ENTER kako biste prihvatili izborni skup. 9. Odaberite centar velikog kruga.
182

U ovoj vjebi, poet ete tamo gdje ste stali u posljednjoj vjebi izazova i modificirati tlocrt kata. Imate mogunost izabrati hoete li uraditi ovu vjebu koritenjem imperijalnih ili metrikih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vjebe kako biste zavrili korake. 2. Kreirajte geometrijski oblik koji e predstavljati stubite zgrade.Kreirat ete stubite u otvorenom dijelu zgrade,a potom ga rotirati i pomaknuti u odgovarajui poloaj: Ponite s jednom linijom (1). ablonski rasporedite liniju kako biste kreirali stube na lijevoj strani. Dodajte vertikalne linije na lijevoj i desnoj strani. Zrcalno preslikajte sve linije kako biste kreirali stube na desnoj strani. Kreirajte preostale linije upotrebom Otrack (osnap praenja) ili direktnog unoenja udaljenosti. Nemojte kreirati osnu liniju, ona je ovdje samo za kotne svrhe.
Zavrena vjeba Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite crte koji ste spremili iz prethodne vjebe izazova ili otvorite I_ARCHChallenge-CHP03.dwg.
183
3. Postavite stube u donji otvor za stubite kako je prikazano.
Metrike jedinice 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova ili otvorite M_ARCHChallenge-CHP03.dwg. 2. Kreirajte geometrijski oblik koji e predstavljati stubite zgrade.Kreirat ete stubite u otvorenom dijelu zgrade,a potom ga rotirati i pomaknuti u odgovarajui poloaj: ponite s jednom linijom (1). ablonski rasporedite liniju kako biste kreirali stube na lijevoj strani. Dodajte vertikalne linije na lijevoj i desnoj strani.
4. Zrcalno preslikajte donje stube na gornji otvor za stubite kako biste dovrili crte.
Zrcalno preslikajte sve linije kako biste kreirali stube na desnoj strani. Kreirajte preostale linije upotrebom Otrack (osnap praenja) ili direktnog unoenja udaljenosti. Nemojte kreirati osnu liniju, ona je ovdje samo za kotne svrhe.
5. Spremite i zatvorite crte.
184
3. Postavite stube u donji otvor za stubite kako je prikazano.
4. Zrcalno preslikajte donje stube u gornji otvor za stubite kako biste dovrili crte.
185

U ovoj vjebi,koristit ete znanje koje ste stekli u Poglavlju 3 kako biste editirali geometrijski oblik. 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova ili otvorite M_MECHChallenge-CHP03.dwg. 2. Rotirajte pogled zdesna za 90 stupnjeva, kao to je prikazano. NAPOMENA: Pogledi na slici su blie jedan drugom nego to su u samom crteu.
Zavrena vjeba 3. Pomaknite pogled odozgo tako da se njegova srednja toka poravna s krugovima u glavnom pogledu. Pomaknite boni pogled tako da se pravilno poravna s osnovnim pogledom. Pogledi za Rack Slider Base bi trebali izgledati kao to je prikazano. NAPOMENA: Pogledi na slici su blie jedan drugom nego to jesu u samom crteu.
186
4. Kopirajte ili zrcalno preslikajte dva kruga u pogledu odozgo na drugu stranu.
5. Rotirajte pogled zdesna i pomaknite oba, pogled odozgo i boni pogled, tako da su poravnati s osnovnim pogledom. NAPOMENA: Pogledi na slici su blie jedan drugom nego to su u samom crteu.
6. Zrcalno preslikajte geometrijski oblik u pogledu odozgo i bonom pogledu kako biste zavrili skicu kako je prikazano.
187
Svaki projekt koji se kreira poinje jednostavnim geometrijskim oblikom. Postupci koji se koriste kako bi se editirali ovi osnovni objekti, transformiraju ih u sloene projekte. U ovom poglavlju nauili ste: Koristiti razliite metode odabira kako biste odabrali objekte u crteu. Pomaknuti objekte u crteu upotrebom ciljnika, Osnap praenja i unoenjem koordinata za precizno pozicioniranje objekata. Koristiti naredbu Copy kako biste kreirali nove objekte iz postojeih objekata u crteu. Promijeniti kut objekata u crteu koritenjem naredbe Rotate. Kreirati preslikane objekte u crteu koritenjem naredbe Mirror. Koristiti naredbu Array kako biste kreirali pravokutne i krune ablonske rasporede objekata u crteu. Promijeniti veliinu objekata u crteu.
188
Poglavlje
4
Organizacija crtea i naredbe upita
Sposobnost da elektronski manipulirate, organizirate i dobijete podatke iz crtea znatno prelazi granice onoga to bi se moglo postii koritenjem runih metoda. Meutim, kako biste iskoristili ovu prednost, morate postati spretni u koritenju naredbi i metoda koje program ine mnogo praktinijim od olovke i papira. U ovom poglavlju, uit ete izvravati najbolje postupke za organiziranje crtea koritenjem slojeva i vrsta linja. Takoer ete uiti kako iskoristiti prednost elektronskog projektnog okruenja koritenjem alata za dobivanje podataka o geometrijskim oblicima u crteu.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Koristiti slojeve kako biste organizirali objekte u crteu. Koristiti naredbu Match Properties kako biste kopirali svojstva sa izvornog objekta na ciljne objekte. Upotrijebiti paletu Properties kako biste promijenili svojstva objekta. Upotrijebiti razliite vrste linija kako biste istakli objekte u crteu. Koristiti naredbe upita (Distance, Area, List, i ID) kako biste dobili podatke o geometrijskim oblicima sa crtea. Postavke standardnog Osnap-a i statusne trake Prije zavretka vjebi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vjebe".
Napomena
189
Lekcija: Koritenje slojeva

Pregled
Ova lekcija opisuje to su slojevi i kako ih moete koristiti za organiziranje objekata u crteu. Na primjer, na sljedeem prikazu, linije objekta bi mogle predstavljati razliite slojeve, s kotama na jednom sloju, isprekidanim linijama na drugom i otvorima na treem. Svaki sloj moe imati postavke svojstava koja odreuju boju, vrstu linije i debljinu linije objekata u tom sloju. U uobiajenom crteu, objekti se podeavaju kako bi predstavili neki dio crtea. Ovi objekti mogu obuhvaati geometrijski oblik, tekst, kote i granice. Kako biste organizirali crte, potreban je nain za logino grupiranje objekata na osnovu funkcije, izgleda ili drugih karakteristika. Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete koristiti slojeve kako biste organizirali objekte u crteu.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Opisati kako se slojevi mogu koristiti za organiziranje objekata u crteu. Opisati svrhu sloja 0. Pristupiti okviru za dijalog Layer Properties Manager i koristiti druge naredbe za rukovanje slojevima.
190
Poglavlje 4: Organizacija crtea i naredbe upita
Koritenje slojeva za organizaciju objekata

Kako raste sloenost crtea, organizacija objekata postaje odluujua za upravljanje projektnim podacima. Moete koristiti slojeve kako biste logino grupirali objekte u crteu.
Upotrijebite slojeve kako biste logino organizirali i grupirali podatke u crteu i kako biste primijenili standarde linija, boja i debljina linija. Kada objekte grupirate u slojeve, moete kontrolirati itave grupe srodnih objekata kontroliranjem jednog sloja. Na primjer, ako stavite kote u crteu na jedan sloj, moete sve kote odjednom skriti tako to ete jednostavno skriti sloj. Sljedea slika prikazuje kako se slojevi koriste za organiziranje objekata. Slika lijevo predstavlja logino grupiranje slinih objekata, dok slika desno prikazuje ono to vidite u programu.
Koritenje slojeva je slino koritenju transparentnih folija u runom crtanju, gdje se prozirne folije koje sadre grupe srodnih elemenata postavljaju preko projekta. Krajnji rezultat je da vidite sve to je projektant kreirao, uz fleksibilnost koja se oituje u tome to se folije lako mogu skloniti kako bi se promatra usredotoio samo na odreene aspekte projekta.
Lekcija: Upotreba slojeva
191
Uobiajena konfiguracija slojeva

Uobiajeni crte moe koristiti slojeve za organiziranje objekata na sljedei nain. Ime sloja Walls (Zidovi) Electrical (Elektro) Hidden (Skriveno) Landscape (Krajobraz) Construction (Konstrukcija) Dimensions(Kote) Annotation (Opisi) Hatching (rafura) Border (Granica) Objekti Svi geometrijski oblici koji predstavljaju zidove. Svi geometrijski oblici koji predstavljaju elektrine instalacije. Geometrijski oblici koji su skriveni u trenutnom pogledu. Geometrijski oblici koji predstavljaju krajobrazne objekte. Privremeni geometrijski oblici upotrijebljeni za skiciranje ili druge svrhe konstrukcije geometrijskih oblika. Kote. Tekst. rafure, ispune, gradijentni (postupni) prijelazi. Okvir, zaglavlje.
Tablica iznad je samo primjer uobiajene konfiguracije slojeva. Veina tvrtki ima standarde za slojeve ve definirane kako bi zadovoljile njihove specifine potrebe. Primjer nie prikazuje standardnu arhitektonsku konfiguraciju slojeva.
192
Uobiajena arhitektonska konfiguracija slojeva

Upotrijebite Layer Properties Manager kako biste kreirali i upravljali slojevima u crteu.
Naputci za slojeve
Koristite slojeve kako biste logino grupirali objekte na osnovu izgleda, funkcije ili drugih karakteristika. Kad je crte organiziran u slojeve, moete lako kontrolirati cijele grupe objekata.
Unaprijed odreen sloj

Svaki crte koji kreirate ima unaprijed odreen sloj koji se zove 0 (sloj nula - Layer 0). Ovim se omoguava da svaki crte sadri bar jedan sloj.
Naputci za sloj 0
Slijede neki odreeni naputci koji se odnose na sloj 0. Ne moete ga obrisati. Moete ga upotrijebiti kako biste kreirali blokove, doputajui da se boje u blokovima prikau na odreeni nain kad se umeu u crte. Trebalo bi kreirati nove slojeve kada kreirate novi crte, osim ako nisu ve dani u predloku (zahtjevu) tvrtke. Upotrijebite ove slojeve kako biste organizirali objekte u crteu umjesto da ih sve postavljate u sloj 0. Ako kreirate objekte u sloju 0, u svakom trenutku ih moete dodijeliti drugom sloju.
193
Alati za slojeve
Kreiranje i upravljanje slojevima zahtjeva upotrebu nekih vanih naredbi, Layer Properties Manager-a i ladice Layer u traci s alatima Layers. Zajedno, ove naredbe i alati pruaju traenu funkcionalnost potrebnu za uinkovito efektivno kreiranje, upravljanje i dodjelu objekata slojevima.
Pristup naredbi
Layer Properties Manager
Naredbeni redak: LAYER, LA Izbornik: Format > Layer Traka s alatima: Layers Make Object's Layer Current
Layer Previous
Layer Previous nije dostupan u AutoCAD-u LT. Upozorenje Primarni alat za upravljanje slojevima je okvir za dijalog Layer Properties Manager. Upotrijebite ovaj okvir za dijalog kako biste kreirali slojeve i upravljali slojevima.
194
Opcije naredbe
Sljedee opcije su dostupne u okviru za dijalog Layer Properties Manager za bitno upravljanje slojevima. Opcija Opis Kliknite kako biste kreirali novi sloj. Unesite ime sloja u stupac Name. Kliknite kako biste oznaili odabrani sloj za brisanje. Sloj se ne brie dok ne kliknete na OK ili Apply. Ne moete obrisati trenutni sloj ili slojeve koji sadre objekte. Kliknite kako biste odabrani sloj uinili trenutnim (Current). Takoer, moete dvostruko kliknuti na sloj kako biste ga uinili trenutnim slojem. Kliknite na sloj u odgovarajuem stupcu kako biste dodijelili svojstva boje, vrste linije, debljine linije, stila ispisa i statusa ispisa.
Ladica (popis) Layer

Ladica Layer (popis slojeva) je postavljena u liniji s alatima Layers. Ovaj popis ima dvostruku namjenu. 1. U normalnom radu, prikazan je trenutni sloj, a kad se odabere objekt, popis pokazuje u kojem se sloju taj objekt nalazi. Sljedea slika demonstrira sluaj kada je odabrana kota, pa je u ladici Layer prikazan sloj Dimension.
195
2. Nakon to ste kreirali slojeve, upotrijebite ovu kontrolu kako biste postavili trenutni sloj, prilagodili status slojeva u crteu i zadali odabrane objekte odreenim slojevima.
Status sloja
Moete upravljati vidljivou i raspoloivou objekata u slojevima prilagoavanjem statusa sloja. Naredna tablica opisuje svaki mogui status sloja. Ove ikone se pojavljuju u okviru za dijalog Layer Properties Manager i ladici Layer. Kliknite na ikonu kako biste promijenili status sloja. Ikona ILI Status Ukljuen - Objekti u sloju su vidljivi. Iskljuen - Objekti u sloju nisu vidljivi, ali se uzimaju u obzir kada se crte regenerira. Odmrznut - Objekti u sloju su vidljivi. Zamrznut - Objekti u sloju nisu vidljivi i ne uzimaju se u obzir kada se crte regenerira. Otkljuan - Moete izabrati i editirati objekte u sloju. Zakljuan - Ne moete izabrati ili editirati objekte u sloju.
ILI
ILI
Savjet
Svojstva novog sloja Kada kreirate novi sloj, svojstva trenutno odabranog sloja se dupliraju za novi sloj. Ako e novi sloj imati svojstva, poput boje ili vrste linije, zajednika s drugim slojem, odaberite slian sloj prije nego to kliknete na New.
Naputci
Slojevi koji su iskljueni nisu vidljivi, ali se uzimaju u obzir prilikom regeneracije crtea. Slojevi koji su zamrznuti nisu vidljivi i ne uzimaju se u obzir prilikom regeneracije crtea. Naredba Layer Previous vas vraa na prethodno stanje slojeva, to znai na prethodne postavke sloja i prethodni status svih slojeva u crteu. Savjet u vezi performansi Za dobivanje boljih performansi kod velikih crtea, zamrznite slojeve umjesto to ih iskljuite. Objekti na slojevima koji su iskljueni se jo uvijek uzimaju u obzir prilikom regeneriranja crtea, dok se objekti u slojevima koji su zamrznuti ne uzimaju u obzir, i stoga ne izraunavaju prilikom regeneriranja crtea.
Savjet
196
Vjeba: Radite sa slojevima

U ovoj vjebi, zamrznut ete i odmrznuti slojeve i zakljuati ih i otkljuati. Kreirat ete nove slojeve, postaviti trenutni sloj i kreirati nove geometrijske oblike u trenutnom sloju. 1. Otvorite M_Create-Layers.dwg. 2. Prouite crte, pritom obratite posebnu panju na boju i vrstu linija objekata: U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer. Kliknite na ikonu s izgledom Sunca kako biste zamrznuli sloj Dimensions. Izgled ikone se mijenja u pahulju to ukazuje na to da je sloj zamrznut. Dok je sloj Dimensions iskljuen, lake je pogledati i izvriti promjene nad geometrijskim oblicima.
Zavrena vjeba
3. Kako biste sloj Hidden uinili trenutnim: U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer. Kliknite na Hidden kako biste ga postavili za trenutni sloj.
197
4. Zumirajte pogled u prikazano podruje: Pomou naredbe Line, kreirajte liniju od toke 1 do toke 2 i drugu od toke 3 do toke 4, kao to je prikazano na sljedeoj slici. Pobrinite se da se veete za tonu krajnju toku ili toku presjeka na postojeim objektima.
7. Kako biste nacrtali liniju: Pokrenite naredbu Line. Pozovite kvadrantnu toku na 180 stupnjeva velikog kruga i povlaite pokaziva ulijevo du pomone zrake. U polje za dinamiki unos podataka unesite 5. Pritisnite tipku ENTER.
8. Kako biste zavrili liniju: Povlaite pokaziva izvan velikog kruga udesno s pomonom zrakom. 5. Zumirajte tako da je cijeli crte prikazan. 6. Kako biste sloj Center uinili trenutnim: U traci s alatima, kliknite na ladicu Layer. Kliknite na Center kako biste ga uinili trenutnim slojem. U polje za dinamiki unos unesite 85. Pritisnite tipku ENTER. Ponovo pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Line.
198
9. Kako biste kreirali jo jednu liniju: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Line. Pozovite toku kvadranta na 270 stupnjeva velikog kruga i povlaite pokaziva prema dolje du pomone linije. U polje za dinamiki unos podataka unesite 5. Pritisnite tipku ENTER.
11. Upotrijebite naredbu Rotate kako biste rotirali i obje osi simetrije za 30 stupnjeva. Za baznu toku rotacije upotrijebite centar velikog kruga.
12. U traci s alatima Layers, kliknite ladicu Layer: Kliknite na ikonu pahuljice kako biste odmrznuli sloj Dimensions. 10. Kako biste dovrili liniju: Povlaite pokaziva izvan i iznad velikog kruga du pomone linije. U polje za dinamiki unos podataka unesite 85. Pritisnite tipku ENTER. Ponovo pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu. Kliknite na Visible kako biste sloj postavili za trenutni. Umanjite zoom kako bi bio prikazan cijeli crte. 13. Kako biste pogledali postavke objekta: Dodirnite pokazivaem bilo koji objekt na sloju Visible. Primijetite simbol lokota koji je prikazan odmah pored pokazivaa. Dodirnite druge objekte i primijetite da su prikazani kao oznaeni.
199
14. Kako biste vidjeli postavke objekata nacrtanih isprekidanim linijama: Pritisnite tipku ESC kako biste bili sigurni da nijedan objekt nije odabran. Odaberite bilo koju od isprekidanih linija. Promatrajte kako trake s alatima Layers i Properties odraavaju postavke tog objekta.
Kliknite bilo gdje u crteu kako biste dovrili naredbu Move. Primijetite da se neki objekti nisu pomaknuli.
15. kako biste pogledali dodatna postavke objekta: Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili objekt. Izaberite bilo koju kotu. Promatrajte kako trake s alatima Layers i Properties odraavaju postavke tog objekta. Izaberite bilo koju osnu liniju. Promatrajte kako je ladica Layers prazna i kako traka s alatima Properties nastavlja odraavati ope postavke objekata. S obzirom da ladice ne mogu prikazivati vie svojstava odjednom, ovo ukazuje na to da su ova dva objekta dodijeljena razliitim slojevima. 16. Kako biste pomaknuli objekte, od kojih su neki u zakljuanom sloju: Pokrenite naredbu Move. Odaberite sve objekte u pogledu Auxiliary. Pritisnite tipku ENTE kako biste dovrili izborni skup. Kliknite na bilo koju toku u crteu. Unesite 25. Pritisnite tipku TAB. U polje za unos Angle, unesite 30. Pritisnite tipku TAB. 17. Kako biste pogledali tekstualni prozor i podatke o objektima: Pritisnite tipku F2 kako biste prikazali tekstualni ekran. Primijetite da se 9 objekata nalazilo u zakljuanom sloju. Pritisnite tipku F2 kako biste uklonili tekstualni ekran. 18. Ponitite naredbu Move. 19. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu (popis) slojeva: Kliknite na ikonu lokota kako biste otkljuali sloj Visible. Izgled ikone lokota se mijenja iz zakljuanog lokota u otkljuani i otvoreni lokot to govori da je sloj otkljuan. 20. Ponovite naredbu Move iz prethodnog koraka: Primijetite kako se svi objekti pomiu. Ponovno zakljuajte sloj Visible.
200
21. Kako biste kreirali novi sloj: U traci s alatima Layers, kliknite na Layer Properties Manager. U stupcu s imenom sloja (Name), kliknite na 0. Svojstva sloja 0 e biti koritena kao unaprijed odreena svojstva za novi sloj. U okviru za dijalog Layer Properties Manager, kliknite na New Layer. U polje za ime sloja (Layer Name), utipkajte Title Block. Kliknite na polje Color i odaberite bijelu boju (White). Kliknite na OK.
24. Da biste kreirali pravokutnik: Pokrenite naredbu Rectangle. Unesite 0,0. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Dimensions. Za duinu unesite 400. Pritisnite tipku ENTER. Za irinu unesite 277. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite bilo gdje u blizini pogleda Auxiliary kako biste dovrili naredbu.
25. Spremite i zatvorite sve crtee. 22. Kako biste dodali jo jedan sloj: Iznova kliknite na New Layer. U polju za ime sloja utipkajte Viewport. Kliknite na polje Color i odaberite cijanoplavu boju (Cyan). Kliknite na OK. Kliknite na polje Plot. Ovo e postaviti sloj Viewport na ne-ispisujui. Kliknite na sloj Title Block. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Set Current. Kliknite na OK kako biste zatvorili okvir za dijalog Layer Properties Manager. 23. Smanjite zoom tako da je cijeli crte prikazan.
201
Lekcija: Promjena svojstava objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje to su svojstva objekta i naine za promjenu svojstava objekata u crteu direktnom interakcijom s trakama s alatima Layers i Properties. Svaki objekt koji kreirate u crteu ima pridruena svojstva: na primjer, linija ima pridrueni sloj, boju, vrstu linije i debljinu linije. Vrlo je uobiajena praksa da mijenjate svojstva objekta dok radite na crteu. Najefikasnija metoda za promjenu svojstava malog broja objekata je direktnom interakcijom s trakama s alatima Layers i Properties. Nakon zavretka ove lekcije, moi ete opisati razna svojstva objekata, identificirati trenutne postavke, i dodijeliti i promijenite svojstva objekta bez naputanja prostora za crtanje. Sljedea slika prikazuje opa svojstva kruga prikazana u paleti Properties.
Ciljevi
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Opisati to su svojstva objekta i objasniti kako se koriste. Opisati upotrebu i uinak svojstva ByLayer. Promijeniti svojstva objekta.
202
O svojstvima objekta
Najuobiajenija svojstva objekta obuhvaaju sloj (Layer), boju (Color), vrstu linije (Linetype) i debljinu linije (Lineweight). Kad kreirate nove objekte, trebate se pobrinuti da postavke svojstava objekta proizvode eljene rezultate. Svojstvima objekta moete pristupiti iz palete Properties. Sljedea slika prikazuje svojstva objekta kruga onako kako se prikazuju u paleti Properties.
Definicija svojstava objekta

Svojstva objekta upravljaju izgledom objekta, i na ekranu i prilikom ispisa. Sljedea slika prikazuje objekte sa svojstvima vrste linije, debljine linije i boje postavljenim na vrijednosti drugaije od unaprijed odreenih.
Primjer svojstava objekta

Uobiajena je praksa u crtanju da se detalj ili povrina koja je zaklonjena drugom prikazuje isprekidanom linijom. Isprekidana linija ukazuje da se detalj nalazi iza trenutne vidljive povrine. Druga uobiajena praksa je da se koriste boje radi razlikovanja objekata u sloenim crteima, pri emu se razliitim vrstama objekata dodjeljuju razliite boje.
203
Na sljedeoj slici su linije objekta prikazane s neprekidnom (kontinuiranom) vrstom linije i zasebnom bojom. Linija presjeka je prikazana s vrstom linije Phantom i zasebnom bojom. Osne linije rupa su prikazane s vrstom linije Centerline i zasebnom bojom. Nevidljivi rubovi su prikazani isprekidanom linijom (vrsta linije Hidden) i zasebnom bojom.
Linije objekta prikazane kao neprekidna (kontinuirana) linija (vrsta linije Continuous). Osne linije rupa prikazane kao vrsta linije Centerline. Nevidljivi rubovi prikazani kao isprekidane linije (vrsta linije Hidden) Linija presjeka prikazana kao vrsta linije Phantom.
Svojstvo ByLayer
Traka s alatima Properties prikazuje trenutni reim rada crtea za svojstva objekta. Unaprijed odreena postavka je ByLayer. Po unaprijed odreenim postavkama, svi slojevi koriste postavku ByLayer za boju, vrstu i debljinu linije. Sljedea slika prikazuje unaprijed odreena postavke ByLayer u traci s alatima Properties.
Definicija postavke svojstava ByLayer

Postavka svojstava ByLayer se dodjeljuje objektima kako bi se zadala boja, vrsta linije, debljina linije i stil ispisa. Ovo posebno podeenje svojstava je ekvivalentno koritenju odreene boje, poput crvene, ili odreene vrste linije, kao to je isprekidana. Kada su tipovi svojstava postavljeni na ByLayer, objekt preuzima postavke svojstava koja su definirana u sloju tog objekta. Ako promijenite svojstvo u sloju, svi objekti s postavkama ByLayer e se shodno tome aurirati.
204
Postavka ByLayer ne samo da doputa skladnost i postojanost meu objektima u istom sloju,ve i osigurava odgovarajue auriranje svih objekata ako promijenite boju, vrstu ili debljinu linije sloja. Svojstva boje, vrste i debljine linije objekta trebate promijeniti u neka drugaija od ByLayer samo onda kada je to apsolutno neophodno. Kada promatrate crte koji sadri objekte iste boje i iste vrste linije, prirodno je pretpostaviti da se ti objekti nalaze na istim slojevima.
Savjet
Primjer promjene svojstava objekta na razliita od unaprijed odreenih ByLayer

Uobiajena je praksa u crtanju u strojarstvu da se odreene vrste objekata postavljaju u svoje zasebne slojeve. Na primjer, sve osi e biti u istom sloju, sve linije objekata u svom sloju, itd. Praenjem ove strukture, moete lako upravljati prikazom svih objekata i na ekranu i prilikom ispisa. Na sljedeoj slici linije objekta, osne linije i isprekidane linije imaju sva svoja svojstva postavljena na ByLayer.
Ako promijenite debljinu linije za sloj Outline, sve linije na tom sloju e se promijeniti kako bi odrazile postavke sloja. Ova promjena je prikazana na sljedeoj slici.
205
Promjena svojstava objekta

Jedan nain za promjenu svojstava objekata je da direktno komunicirate s trakama s alatima Layers i Properties. Ova metoda doputa promjenu svojstva jednog ili vie objekata koje odaberete bez skretanja panje s crtea, to zauzvrat omoguava projektiranje bez obaranja pogleda. Sljedea slika prikazuje traku s alatima Layers. Koritenjem ove trake s alatima moete modificirati sloj u kome se nalazi objekt.
Traka s alatima Layers Sljedea slika prikazuje traku s alatima Properties. Koritenjem ove trake s alatima moete modificirati boju, vrstu i debljinu linije objekta.
Traka s alatima Properties
Naputci za promjenu svojstava

Neka su prikazane trake s alatima Layers i Properties. Ako nisu, ukljuite ih. Upotrijebite odabir elemenata opcijama Window i Crossing kako biste brzo odabrali jedan ili vie objekata kojima ete promijeniti svojstva. Ako odaberete pogrean objekt, samo pritisnite tipku SHIFT i iznova ga odaberite kako biste ga uklonili iz izbornog skupa. Odabir objekata Ako imate mnogo objekata kojima trebate promijeniti svojstva, pobrinite se da pritisnite tipku ESC nakon zavretka svake promjene, a prije odabira novih objekata. Ovim ete sprijeiti sluajne promjene svojstva prethodno odabranih objekata.
Savjet
Postupak: Promjena svojstva sloja objekta

Sljedei koraci pruaju pregled naina za promjenu svojstva sloja objekta pomou trake s alatima Layers. 1. Odaberite jedan ili vie objekata u crteu koje treba prebaciti u drugi sloj.
206
2. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer. Odaberite eljeni sloj.
3. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.
Postupak: Promjena svojstva boje objekta

Sljedei koraci pruaju pregled naina za promjenu svojstva boje objekta pomou trake s alatima Properties. 1. Odaberite jedan ili vie objekata u crteu kojima treba promijeniti boju.
2. U traci s alatima Properties kliknite na ladicu Color. Odaberite eljenu boju s popisa.
207
Postupak: Promjena svojstva vrste linije objekta

Sljedei koraci opisuju nain za promjenu svojstva vrste linije objekta pomou trake s alatima Properties. 1. Odaberite jedan ili vie objekata kojima treba promijeniti vrstu linije.
2. U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Linetype. Odaberite eljenu vrstu linije s popisa.
3. Pritisnite tipku Esc kako biste ukinuli izborni skup.
208
Postupak: Promjena svojstva debljine linije objekta

Sljedei koraci opisuju nain za promjenu svojstva debljine linije objekta pomou trake s alatima Properties. 1. Odaberite jedan ili vie objekata u crteu kojima je potrebno promijeniti debljinu linije kojom su nacrtani.
2. U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Lineweight. U popisu odaberite eljenu debljinu.
209
Vjeba: Promijenite svojstva objekta

U ovoj vjebi direktno ete koristiti trake s alatima Layers i Properties kako biste promijenili sloj, vrstu i debljinu linije odabranih objekata. 3. Kako biste premjestili neke oznake strojeva u drugi sloj: Odaberite tekst koji predstavlja brojeve strojeva od 47 do 54, kao to je prikazano. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer. Odaberite sloj oznaka strojeva kako biste premjestili brojeve u ovaj sloj. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.
Zavrena vjeba 1. Otvorite I_Change-Properties.dwg. 2. Kako biste promijenili vrstu linije podiuih vrata na ByLayer: Izaberite podiua vrata (1). U traci s alatima Properties kliknite na ladicu Linetype. Odaberite ByLayer. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup. 4. Kako biste premjestili neke stolove u drugi sloj: Odaberite tri okrugla stola kao to je prikazano. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer. Odaberite stol sa strojevima kako biste premjestili stolove u ovaj sloj. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.
210
5. Kako biste promijenili debljinu linije nekih objekata: U statusnoj traci kliknite na LWT kako biste ukljuili vidljivost debljine linija. Zumirajte pogled u podruju okna za stubite u crteu. Odaberite unutranje zidove okna za stubite, sve stube i linije koje predstavljaju vrata. U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Lineweight. Izaberite ByLayer. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.
7. Kako biste premjestili neke strojeve u drugi sloj: Odaberite strojeve oznaene brojevima 5 do 10 bez biranja brojane oznake. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layers. Odaberite sloj sa strojevima kako biste ove strojeve premjestili u taj sloj. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.
6. Kako biste promijenili boju nekih objekata: Zumirajte u gornji desni dio crtea. Odaberite linije koje predstavljaju prostor vage, kao to je oznaeno. U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Color. Odaberite svojstvo ByLayer kako biste promijenili boju objekata na onu na koju je postavljen njihov sloj. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup. 8. Zatvorite crte bez spremanja.
211
Lekcija: Poklapanje (izjednaavanje) svojstava objekata

Pregled
Ova lekcija opisuje kako moete promijeniti svojstva objekata u crteu kako bi se izjednaila sa svojstvima drugih objekata u crteu ili u nekom drugom crteu. Tipian crte sadri mnogo objekata, od kojih svaki ima svojstva koja su jedinstvena (zasebna) za pojedini objekt ili vrstu objekata i opa, tj. zajednika, svojstva koja dijele svi objekti u crteu. Nakon zavretka ove lekcije moi ete koristiti naredbu Match Properties kako biste primijenili svojstva izvornog objekta na ciljne objekte. Sljedea slika prikazuje kako nekoliko objekata u crteu moe imati zajednika svojstva.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Koristiti naredbu Match Properties kako biste primijenili svojstva izvornog objekta na ciljne objekte.
212
Poklapanje (izjednaavanje) svojstava objekata

Naredbu Match Properties koristite kako biste dodijelili svojstva objekta kojeg birate za izvorni objekt na bilo koji broj objekata koje birate kao ciljne objekte. Na sljedeoj slici su svojstva izvornog objekta rafure primijenjena na ciljnu rafuru.
Pristup naredbi
Match Properties
Naredbeni redak: MATCHPROP Izbornik: Modify > Match Properties Traka s alatima: Standard
213
Okvir za dijalog Property Settings

Svojstva odabrana u okviru za dijalog Property Settings odreuju koja svojstva odabranog objekta se kopiraju na ciljne objekte. Kako biste podesili postavke Match Properties, nakon to pokrenete naredbu Match Properties i odaberete izvorni objekt, kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu i kliknite na Settings.
Okvir za dijalog Property Settings je podijeljen u dva podruja, Basic Properties (osnovna svojstva) Special Properties (posebna svojstva). Osnovna svojstva su svojstva zajednika za veinu objekata. Posebna svojstva su svojstva specifina za odreenu vrstu objekata. Na primjer, ako odaberete opciju Text, tekstualni stil izvornih objekata se dodjeljuje ciljnom tekstualnom objektu. U nekim sluajevima, moda neete eljeti kopirati tekstualni stil na ciljni tekst, pa ete ukinuti oznaku potvrde (kvaicu) u polju opcije Text. Samo se odabrana osnovna svojstva kopiraju na ciljni tekst. Poklapanje (izjednaavanje) svojstava u vie crtea Ako je vie crtea istovremeno otvoreno, moete upotrijebiti naredbu Match Properties kako biste postigli poklapanje (izjednaavanje) svojstava objekta u jednom crteu sa svojstvima objekta u nekom drugom crteu.
Savjet
214
Postupak: Poklapanje (izjednaavanje) svojstava objekata

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja naredbe Match Properties za primjenu svojstava izvornog objekata na ciljni objekt. 1. Pokrenite naredbu Match Properties. 2. Odaberite izvorni objekt.
3. Kako biste kontrolirali koja svojstva se dodjeljuju ciljnom objektu, kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu i kliknite na Settings. U okviru za dijalog Properties Settings odaberite eljena svojstva. 4. Odaberite ciljne objekte na koje e biti primijenjena svojstva.
Naputci za poklapanje (izjednaavanje) svojstava

Kada koristite naredbu Match Properties moete odabrati samo jedan izvorni objekt. Izvorni objekt morate direktno odabrati. Izbor implicitnim prozorom ili drugom metodom s prozorom za odabir nije dostupan. Svojstva izvornog objekta moete kopirati na neogranien broj objekata. Prilikom odabira ciljnih objekata moete koristiti bilo koju metodu za odabir.
215
Vjeba: Poklopite (izjednaite) svojstva objekta

U ovoj vjebi ete upotrijebiti naredbu Match Properties kako biste primijenili svojstva jednog objekta na druge objekte. Kada budete zavrili vjebu moi ete koristiti naredbu Match Properties kako biste uinkovitije kreirali crtee. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe.
Zavrena vjeba 1. Otvorite C_Match-Properties1.dwg. 2. Kako biste poklopili (izjednaili) svojstva jednog bloka prozora s drugim: U traci s alatima Standard, kliknite na Match Properties. Odaberite blok prozora (1) za izvorni objekt. Odaberite blokove prozora u tokama (2), (3) i (4) za ciljne objekte.
3. Kako biste poklopili (izjednaili) neka od svojstava jednokrilnih vrata s dvokrilnim vratima: Pokrenite naredbu Match Properties. Odaberite luk otvaranja vrata kao to je oznaeno strelicom na slici.
216
4. Kako biste promijenili postavke povezana sa svojstvima koja e se poklapati (izjednaiti) : Kliknite desnom tipkom mia u prozoru za crtanje. Kliknite na Settings. U okviru za dijalog Property Settings, u podruju Basic Properties, neka ne bude potvrena opcija Color. Kliknite na OK.
7. Kako biste promijenili postavke svojstava koja e se poklapati: Kliknite desnom tipkom mia u crteu. Kliknite na Settings. Neka ne bude potvrena opcija Hatch u okviru za dijalog Property Settings, a neka je odabrana opcija Color.
8. Kako biste dovrili poklapanje svojstava: 5. Kako biste dovrili poklapanje svojstava: Upotrijebite opciju Crossing window za odabir dvokrilnih vrata na lijevoj strani, kao to je gore prikazano u koraku 3. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz naredbe. NAPOMENA: Kako boja dvokrilnih vrata nije postavljena na ByLayer, nije se promijenila. Ako kliknete na bilo koji objekt na dvokrilnim vratima, primijetit ete da je sloj Doors prikazan u ladici Layer trake s alatima Layers. 6. Kako biste poklopili neka svojstva jedne rafure zida na drugu: Pokrenite naredbu Match Properties. Odaberite rafuru zida izmeu dvoja vrata, kao to je prikazano na slici. Samo se osnovna svojstva rafure mijenjaju. Kako stil rafure nije dio osnovnih svojstava, vrsta rafure ostaje ista. Kliknite na OK. Odaberite rafuru zida odmah iznad izvorne rafure.
217
9. Kako biste poklopili stilove rafura izmeu rafura zidova: Dok se jo uvijek nalazite u naredbi Match Properties, otvorite okvir za dijalog Property Settings. Odaberite opciju Hatch. Kliknite na OK. Odaberite istu rafuru kao u prethodnom koraku. Ovaj put se stil rafure mijenja zajedno s osnovnim svojstvima. Nastavite birati preostale rasparene zidne rafure. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz naredbe.
11. Kako biste dovrili poklapanje svojstava: Odaberite sve kote na gornjoj strani crtea.
12. Kako biste pripremili poklapanje svojstava izmeu objekata u razliitim crteima: Otvorite crte C_MatchProperties2.dwg. Kliknite na izbornik Window > Tile Vertically. Zumirajte pogled u donji desni kut crtea C_Match-Properties1.dwg.
10. Kako biste dobili poklapanje svojstava izmeu kota: Pokrenite naredbu Match Properties. Odaberite kotu koja pokazuje ukupnu dimenziju na donjoj strani crtea za izvorni objekt.
218
13. Kako biste poklopili svojstva objekata u dva crtea: Pokrenite naredbu Match Properties. U crteu odaberite tekst LG. CONFERENCE.
14. Kako biste dovrili poklapanje svojstava: Aktivirajte crte C_MatchProperties1.dwg. Odaberite tekstualne objekte u crteu. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe.
219
Lekcija: Upotreba palete Properties

Pregled
Ova lekcija opisuje paletu Properties i naine njenog koritenja za modificiranje svojstava objekta. Svaki objekt koji kreirate ima skup svojstava koja definiraju izgled objekta u crteu. U stvari, dok kreirate objekte, svojstva im dodjeljujete tijekom postupka kreiranja geometrijskih oblika. Ova svojstva moete pogledati i modificirati pomou palete Properties. Nakon zavretka ove lekcije moi ete koristiti paletu Properties kako biste postavili svojstva objekta. Sljedea slika prikazuje uobiajen crte koji sadri razliite vrste objekata. Moete upotrijebiti paletu Properties kako biste istovremeno modificirali opa svojstva razliitih objekata.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Koristiti paletu Properties kako biste postavili svojstva objekta.
220
Upotreba palete Properties

Paletu Properties moete koristiti kako biste promijenili svojstva objekta. Suelje palete je kontekstno-osjetljivo, tako da prikazuje samo svojstva bitna za vrstu objekta koji ste izabrali.
Svojstva objekta
Svojstva su organizirana u zasebne grupe, kao to su General, Geometry i Misc. Kliknite na strelice u zaglavlju svake grupe kako biste skupili ili proirili grupu. Svojstva koja se mogu samo proitati su oznaena sivom pozadinom u stupcu vrijednosti, i ne mogu se odabrati. Moete odabrati svojstva koja se mogu i proitati i upisati. Opcije za promjenu ovih svojstava variraju u ovisnosti o svojstvima. Neke su popisi, neke su jednostavna polja s tekstom, dok druge zahtijevaju da kliknete na ikonu u polju kako biste redefinirali toku.
Pristup naredbi
Properties Palette
Naredbeni redak: PROPERTIES Izbornik: Modify > Properties; Tools > Palettes > Properties; kliknite desnom tipkom mia na objekt > Properties Traka s alatima: Standard Preac na tipkovnici: CTRL+1
Napomena
S izuzetkom metode klika desnom tipkom mia, gore navedene u tablici Pristup naredbi, sve druge opcije za prikazivanje palete Properties je i zatvaraju ako je ve otvorena.
Na neke objekte moete i dvostruko kliknuti kako biste pristupili paleti Properties. Savjet
221
Izbor objekata upotrebom ladice Object Types

Kad ste izabrali vie vrsta objekata, ladica Object Types prikazuje "All". Kad odaberete razliite vrste objekata, paleta Properties prikazuje samo one vrste svojstava koja su zajednika za sve odabrane objekte. Za svaku vrstu objekta koju odaberete, u ladici se pojavljuje ime vrste objekta. U ladici moete odabrati vrstu objekta kako biste postavili svojstva za odabrane objekte te vrste. na primjer, sljedea slika prikazuje ladicu Object Type kad su odabrana dva objekta, polilinija i krug.
Postupak: Upotreba palete Properties za promjenu svojstava objekta

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja palete Properties za promjenu svojstava objekta. 1. Prikaite paletu Properties. 2. Odaberite objekt kojem ete podesiti svojstva. 3. Moete promijeniti bilo koju vrijednost u poljima za itanje i upis i sve promjene se odvijaju u realnom vremenu. 4. Pritisnite tipku ESC kako biste ponitili izborni skup objekata. Paleta Properties ostaje otvorena.
Naputci za upotrebu palete Properties

paleta Properties se razlikuje od tradicionalnih okvira za dijalog utoliko to moe ostati otvorena dok koristite druge naredbe. Druge metode su dostupne za editiranje svojstava objekta, ali paleta Properties omoguava ope suelje za istovremene promjene nad razliitim vrstama objekata i svojstava vie objekata. Kliknite na ikonu za automatsko skrivanje (Auto-hide) na paleti Properties (prikazana na sljedeem prikazu) kako bi se paleta skupljala kad se pokaziva udalji od nje.
222
Vjeba: Manipulirajte svojstvima objekta

U ovoj vjebi ete uiti kako funkcionira paleta Properties. Kad dovrite vjebu, moi ete uinkovito manipulirati objektima i njihovim svojstvima pomou palete Properties. 1. Otvorite C_Properties-Palette.dwg. 2. Kako biste otvorili paletu Properties: Pritisnite kombinaciju tipki CTRL+1 kako biste otvorili paletu. NAPOMENA: Ako je paleta Properties ve otvorena, CTRL+1 e je zatvoriti. Paleti Properties moete pristupiti i tako to ete dvostruko kliknuti na objekt u crte. Ovim se ili otvara paleta Properties, ako ve nije otvorena, proiruje paleta, ako je postavljena opcija Auto hide, usredotouje na paletu ako je ve otvorena ili pokree naredba PEDIT ako dvostruko kliknete na poliliniju.
Zavrena vjeba
223
3. Kliknite na tipku Auto-hide u donjem lijevom kutu palete Properties, kao to je prikazano na slici.
6. Kako biste promijenili boju odabranih polilinija: Odaberite sve geometrijske oblike u prozoru. U paleti Properties odaberite u ladici Object Type poliliniju. Odaberite svojstvo boje (Color) i postavite ga na Blue (plava). Pritisnite tipku ESC i primijetite da su sve izabrane polilinije sada plave boje.
Ovim e se paleta proiriti kada pomaknete pokaziva iznad nje i skupiti kada pomaknete pokaziva dalje od nje. Takoer, paletu moete vezati tako to ete je povui do ruba prozora programa. 4. Promijenite svojstva objekta pomou palete: Odaberite sve objekte u crteu. U paleti Properties promijenite svojstva Color i Linetype na ByLayer. Pritisnite tipku ESC kako biste ponitili izborni skup i uoite promjenu boje. 5. Zumirajte pogled u prikazano podruje.
224
7. Kako biste promijenili prikaz crtea: Zumirajte do granica crtea. Zumirajte pogled u podruje prikazano na slici.
8. Kako biste izabrali objekte koji e se promijeniti: U traci s alatima Layers, u ladici Layer iskljuite sloj 1 (Layer 1). U pogledu odaberite veliki krug.
9. Kako biste promijenili radijus kruga pomou palete: U paleti Properties, promijenite vrijednost veliine Diameter na 64. Pritisnite tipku ENTER. Radijus se promijenio.
225
10. Upotrijebite odabir opcijom Crossing window kako biste odabrali vie objekata u pogledu.
11. Kako biste promijenili svojstva objekta filtriranjem: Upotrijebite ladicu Object List u vrhu palete Properties kako biste filtrirali samo krune objekte. Svojstva zajednika svim krugovima se pojavljuju u paleti Properties. Promijenite radijus na 32 jedinice. Pritisnite tipku ENTER. Radijusi svih krugova u odabranom pogledu su se promijenili na 32.
12. Zatvorite, ali nemojte spremiti crte.
226
Lekcija: Upotreba vrsta linija

Pregled
Ova lekcija opisuje kako ete koristiti vrste linija u svojim crteima. Nakon zavretka ove lekcije, moi ete opisati vrste linija i naine njihovog koritenja u crteu i koristiti okvir za dijalog Linetype Manager kako biste dodali nove vrste linija crteu. Vrste linija se koriste za razlikovanje objekata u crteu. Moete ih upotrijebiti kako biste predstavili skrivene geometrijske oblike u odreenom pogledu, kako biste prikazali osi simetrije za kotiranje ili moda kako biste samo unijeli jasnou u crte. Na primjer, sljedei prikaz prikazuje punu liniju koja je upotrijebljena za geometrijske oblike, vrstu linije Centerline upotrijebljenu za osne linije za kotiranje. Isprekidana linija ukazuje na skrivene geometrijske oblike.
Ciljevi
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Opisati vrste linija i nain njihovog koritenja u crteu. Upotrijebiti okvir za dijalog Linetype Manager kako biste dodali nove vrste linija u crte.
227
O vrstama linija
U uobiajenom crteu nai ete vrste linija povezane s mnogim objektima. Dok se specifine upotrijebljene vrste linija mogu razlikovati od jedne struke do druge, koncept koritenja vrsta linija ostaje dosljedan. Uvijek se koriste kako bi se objekti razlikovali jedni od drugih i kako bi se crte lake itao i razumio.
Definicija vrsta linija

Vrste linija su atribut objekta koji definira kako on izgleda. Vrste linija pomau razlikovati jedan objekt u projektu od drugog. Na primjer, cjevovod tople vode moe biti prikazan vrstom linije HW, a benzinski cjevovod u zgradi moe biti prikazan vrstom linije GAS. Ova slika prikazuje ope vrste linija koje se koriste za crtanje i projektiranje.
228
Na sljedeoj slici vidite dva komada elika koji se preklapaju. Nemogue je rei koji objekt se nalazi iznad drugog.
Druga slika koristi isprekidane linije na vertikalnom elinom objektu kako bi vam prikazala da lei ispod horizontalnog komada elika.
Naputci vrsta linija

Vrste linija se koriste za razlikovanje jednog objekta od drugog. Vrste linija poveavaju vizualnu jasnou crtea.
229
Dodavanje vrsta linija crteu

Kako biste dodali vrste linija crteu, uopeno govorei dodjeljujete vrstu linije slojevima, a potom kreirate objekte odgovarajuim slojevima. Vrsta linije objekta moe biti postavljena na ByLayer, to znai da objekt preuzima vrstu linije sloja. Po unaprijed odreenim postavkama, jedina vrsta linije dostupna u crteu je neprekidna linija (Continuous). Kako biste upotrijebili dodatne vrste linija, morate ih uitati u crte. Favorizirana metoda za dodavanje vrsta linija crteu je upotreba okvira za dijalog Linetype Manager.
Pristup naredbi
Linetype Manager Naredbeni redak: LINETYPE Izbornik: Format > Linetype
O okviru za dijalog Linetype Manager

Okvir za dijalog Linetype Manager prikazuje sve vrste linija koje su trenutno uitane u crte. Za uitavanje dodatne vrste linije, kliknite na Load. Kako biste obrisali vrste linija, kliknite na Delete. Ne moete obrisati vrstu linije koja je trenutno referencirana objektima u crteu.
230
Upravljanje mjerilom linije

U ovisnosti o veliini objekata u crteu, moda ete morati podesiti mjerilo linije s ciljem pravilnog izgleda linija. Na primjer, na sljedeoj slici objema linijama je dodijeljena vrsta linije Centerline, ali donja linija ima mnogo gui raspored, to je posljedica nieg mjerila linije.
Mjerilom linije u crteu moete upravljati koritenjem dvije razliite metode. LTSCALE - Ovo je globalni faktor mjerila linija koji utjee na sve objekte koji koriste vrste linija u crteu. Za promjenu globalnog mjerila vrste linija, u naredbenoj traci utipkajte LTSCALE, a potom unesite pozitivan broj. Unaprijed odreen faktor mjerila je postavljen na 1. Svojstvo Linetype Scale - Moete postaviti faktor mjerila vrste linije za odabrani objekt. Dvostruko kliknite na objekt i unesite novu vrijednost u polje svojstva Linetype Scale. Svojstvo Linetype Scale radi u kombinaciji s globalnim faktorom mjerila vrste linija crtea. Na primjer, ako je globalni faktor mjerila vrsta linija postavljen na 2, a svojstvo mjerila vrste linija postavljeno na 0.5, neto rezultat je faktor mjerila vrste linija 1 za odabrani objekt.
Napomena
Uitavanje vrsta linija iz okvira za dijalog Layer Property Manager Vrste linija moete dodati crteu iz okvira za dijalog Layer Properties Manager. Kliknite kako biste dodijelili vrstu linije sloju. Ako vrsta linije nije dostupna u okviru za dijalog Select Linetype, kliknite na Load za uitavanje vrste linije pomou okvira za dijalog Load or Reload Linetypes.
231
Postupak: Dodavanje vrsta linija crteima

Sljedei koraci pruaju pregled dodavanja vrsta linija crteu. 1. Kliknite na izbornik Format > Linetype. 2. U okviru za dijalog Linetype Manager, kliknite na Load.
3. U okviru za dijalog Load or Reload Linetypes, odaberite vrste linija i kliknite na OK.
4. Odabrane vrste linija se pojavljuju u okviru za dijalog Linetype Manager. Kliknite na OK.
5. Vrste linija su sada na raspolaganju za slojeve ili pojedinane objekte.
232
Naputci rukovanja vrstama linija

Po unaprijed odreenim postavkama, crte sadri samo jednu vrstu linije, koja se zove Continuous (neprekidna linija). Kako biste koristili druge vrste linija, morate ih uitati u crte. Mjerilom vrste linija upravljate pomou naredbe Ltscale ili postavljanjem svojstva objekta Linetype Scale. Po unaprijed odreenim postavkama, svi objekti imaju svojstvo vrste linije postavljeno na ByLayer. Moete sruiti ove postavke ili postaviti trenutnu vrstu linije crtea tako to ete upotrijebiti listu Linetype u traci s alatima Properties.
233
Vjeba: Upotrijebite vrste linija

U ovoj vjebi ete uitati vrste linija u crte i dodijeliti ih slojevima. Potom ete kreirati novi geometrijski oblik pomou novih vrsta linija. Kliknite na OK.
3. U traci s alatima Layers, kliknite na Layer Properties Manager: Zavrena 1. Otvorite M_Using-Linetypes.dwg. 2. Kako biste uitali vrste linija: Kliknite na izbornik Format > Linetype. U okviru za dijalog Linetype Manager, kliknite na Load. U okviru za dijalog Load or Reload Linetypes, pronaite i odaberite vrstu linije Center. Pronaite i kombinacijom CTRL+klik odaberite vrstu linije Hidden (CTRL+klik omoguava izbor obje vrste linija). Kliknite na OK. Vrste linija se pojavljuju u okviru za dijalog Linetype Manager, kao to je prikazano. Kliknite na polje Linetype za sloj Center i odaberite vrstu linije Center. Kliknite na polje Linetype za sloj Hidden i odaberite vrstu linije Hidden. Kliknite na OK.
Sada su u crteu osi simetrije prikazane s vrstom linije Center. 4. Promijenite mjerilo vrste linije: U naredbenom retku utipkajte LTSCALE. Pritisnite tipku ENTER. Unesite .75. Pritisnite tipku ENTER. Uoite uinke novog mjerila vrste linija na osi simetrije. 5. U traci s alatima Layers, kliknite na Make Object's Layer Current i izaberite os simetrije u crteu. Trenutni sloj sada treba biti Center.
234
6. Kako biste kreirali os simetrije: Pokrenite naredbu Line. Upotrijebite Osnap praenje kako biste vodili pokaziva od osi simetrije u pogledu dolje lijevo. Kreirajte os simetrije u pogledu odozgo kako je prikazano.
9. Ponovite naredbu Line i nacrtajte dvije dodatne linije kako je prikazano.
10. U ladici Layer, zamrznite sloj Hatch. 11. Pomou naredbe Trim odaberite linije oznaene strelicama za linije presijecanja. Pritisnite tipku ENTER.
7. U ladici Layer, odaberite Hidden kako biste ga uinili trenutnim slojem. 8. Pokrenite naredbu Line i nacrtajte dvije linije od kvadranata malih krugova kao to je prikazano. SAVJET: SHIFT+desni klik kako biste upotrijebili padajui ciljnik Quadrant. 12. Odaberite podruja linija koje e biti uklonjene i iziite iz naredbe Trim.
235
13. Odaberite dvije kratke vertikalne linije i dvostruko kliknite na bilo koju od njih kako biste otvorili paletu Properties: U polje svojstva Linetype Scale unesite .5 i kliknite bilo gdje u crteu. NAPOMENA: Ovo mjerilo vrste linija utjee samo na odabrane objekte i mnoi se s globalnom sistemskom varijablom LTSCALE. Pritisnite tipku ESC kako biste ponitili izborni skup. Usporedite mjerilo vrste linija za krae linije s horizontalnim linijama u drugom pogledu.
15. Pomou naredbe Trim skratite linije u pogledu kako je prikazano.
16. Pokrenite naredbu Copy. Odaberite linije koje predstavljaju ispupenu rupu kao to je prikazano.
14. Pokrenite naredbu Offset: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Layer. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Current. Unesite 22.5. Pritisnite tipku ENTER. Pomaknite os simetrije ulijevo i udesno kao to je prikazano.
17. Kopirajte ih u pogled zdesna pomou Osnap Intersection za baznu toku. Iziite iz naredbe Copy.
18. Odaberite linije koje ste upravo kopirali, a potom u ladici Layer odaberite Hidden. Linije trebaju biti prikazane isprekidanim linijama (vrsta linija Hidden), kao to je prikazano.
236
19. U traci s alatima Layers, triput kliknite na Layer Previous, i istovremeno promatrajte utjecaj na slojeve. Obratite panju na promjene u ladici Layer kod drugog i treeg klika. Ako izvodite ovu vjebu u koraku 19 u AutoCAD-u LT, preskoite korak 19. Naredba Layer Previous nije dostupna u AutoCAD-u LT.
Upozorenje
237
Lekcija: Upotreba naredbi upita

Pregled
Ova lekcija opisuje naine koritenja naredbi upita za dobivanje geometrijskih informacija o objektima u crteu. Dok kreirate objekte, definicijske toke i vrste objekata se skladite u bazu podataka crtea. Koritenjem naredbi u traci s alatima Inquiry, moete izvui ove informacije kako biste dobili udaljenosti, kutove, povrine, vrste objekata i druge vane podatke. Nakon zavretka ove lekcije moi ete koristiti naredbe Distance, Area, List i ID kako biste dobili duine, povrinu, informacije o poloaju i svojstva objekta.
Ciljevi
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Pribaviti udaljenost izmeu dvije toke i koordinate toke. Pribaviti, zbrojiti i oduzeti povrinu odabranog objekta ili skupa toaka. Dobiti informacije o objektima, poput vrste, boje i hvataljke.
238
Pribavljanje udaljenosti i koordinata

Naredba Distance trai da navedete dvije toke u crteu,a potom daje informaciju o udaljenosti izmeu njih, njihove kutove u i od ravnine XY, i njihove vrijednosti razlika (delta vrijednosti udaljenosti koje prevaljuju du svake osi) i u 2D i u 3D ravnima. Informacija se predstavlja u naredbenom retku u dolje prikazanom formatu. Moete je vidjeti i u tekstualnom prozoru tako to ete pritisnuti tipku F2. Distance = 157.1924, Angle in XY Plane = 34, Angle from XY Plane = 0Delta X = 130.3938, Delta Y = 87.7889, Delta Z = 0.0000 Sljedea slika prikazuje vrijednosti dobivene naredbom Distance.
Naredba ID Point
Sa naredbom ID Point moete izvui toan poloaj bilo koje toke u crteu. Kad pokrenete naredbu ID Point, trai se da navedete toku. Ovo moe biti toka u crteu ili toka na objektu. Naredba ID Point daje koordinate toke koju ste izabrali, kao to je dolje prikazano. X = 624.3266 Y = 208.1684 Z = 0.0000 Kao i kod svih drugih naredbi upita, vrijednosti se daju u trenutnim jedinicama mjere crtea.
Pristup naredbi
Distance
Naredbeni redak: DIST; DI Izbornik: Tools > Inquiry > Distance Traka s alatima: Inquiry
Napomena
Preciznost izbora je izuzetno vana Iz istog razloga zbog kojeg koristite ciljnike za kreiranje geometrijskih oblika, koritenje ciljnika za odabir toaka za naredbe upita je izuzetno znaajna. Ako slobodno procijenite pokazivaem poloaj toke, dobivena vrijednost nee biti tona.
239
Postupak: Mjerenje udaljenosti izmeu dvije toke

Sljedei koraci pruaju pregled mjerenja udaljenosti izmeu dvije toke. 1. Pokrenite naredbu Distance. 2. Upotrijebite ciljnik kako biste precizno odabrali prvu toku udaljenosti koju mjerite. 3. Upotrijebite ciljnik kako biste precizno odabrali drugu toku udaljenosti koju mjerite. Rezultat mjerenja udaljenosti je prikazan u naredbenom retku.
Pristup naredbi
ID Point
Naredbeni redak: ID Izbornik: Tools > Inquiry > ID Point Traka s alatima: Inquiry
Napomena
Preciznost izbora je izuzetno vana Iz istog razloga zbog kojeg koristite ciljnike za kreiranje geometrijskih oblika, koritenje ciljnika za odabir toaka za naredbe upita je izuzetno znaajna. Ako slobodno procijenite pokazivaem poloaj toke, dobivena vrijednost nee biti tona.
Postupak: Odreivanje preciznog poloaja

Sljedei koraci pruaju pregled odreivanja preciznog poloaja u crteu. 1. Pokrenite naredbu ID. 2. Upotrijebite ciljnik kako biste precizno odabrali toku u crteu. Koordinate se prikazuju u naredbenom retku.
240
Pribavljanje, zbrajanje i oduzimanje povrine

Naredbu Area koristite kako biste dobili povrinu odabranog objekta ili skupa toaka. Kod naredbe Area moete navesti reim rada Add (zbrajanje) ili Subtract (oduzimanje). Reim rada Add zbraja povrinu odabranih elemenata s povrinom drugog objekta ili skupa toaka. Reim rada Subtract oduzima povrinu od odabranih elemenata. Informacija koju dobivate naredbom Area je prikazana u naredbenom retku, kao i u tekstualnom prozoru.
Pristup naredbi
Area
Naredbeni redak: AREA Izbornik: Tools > Inquiry > Area Traka s alatima: Inquiry
Opcije naredbe
Naredba Area ima sljedee opcije. Opcija Object Add Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste dobili povrinu zatvorenog objekta, kao to su krug, viekutnik, granica, rafura ili regija. Upotrijebite ovu opciju kako biste aktivirali reim rada Add. Odaberite objekte ili toke kako biste zbrojili povrinu u kumulativnu ukupnu povrinu. Upotrijebite ovu opciju kako biste aktivirali reim rada Subtract. Odaberite objekte ili toke kako biste oduzeli povrinu od kumulativne ukupne povrine.
Subtract
Primjer naredbe Area

Na sljedeoj slici osjenani dio predstavlja povrinu dobivenu naredbom Area.
241
Slijedi primjer informacija pruenih od strane naredbe Area za oblik prikazan na prethodnoj slici. U ovoj naredbenoj sekvenci, korisnik je dobio povrinu cijelog oblika, a potom oduzeo povrinu kruga. Primijetite da je naredba Area dala opseg i povrinu oduzetog kruga, kao i ukupnu povrinu objekta umanjenu za krug. Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]:A Specify first corner point or [Object/Subtract]:O (ADD mode) Select objects: Area = 8905.4539, Perimeter = 380.3891 Total area = 8905.4539 (ADD mode) Select objects: Specify first corner point or [Object/Subtract]:S Specify first corner point or [Object/Add]:O (SUBTRACT mode) Select objects: Area = 615.7522, Circumference = 87.9646 Total area = 8289.7018 Reimi rada Add i Subtract Kako biste koristili reime rada Add i Subtract, prvo morate odabrati opciju. Ako odaberete objekt prije upotrebe reima rada Add ili Subtract, ne moete ih zbrojiti ili oduzeti od povrine prvog objekta ili toaka koje ste odabrali.
Napomena
Postupak: Zbrajanje i oduzimanje povrine

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja naredbe Area za zbrajanje i oduzimanje povrina objekata u crteu. 1. Pokrenite naredbu Area. 2. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Add. 3. Odaberite objekt ili toke za prvu povrinu. Kako biste odabrali objekt, morate upotrijebiti opciju Object.
4. Za svaki objekt koji odaberete ili povrinu koju definirate, u naredbenom retku se prikazuje kumulativna ukupna povrina.
5. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz reima rada Add. 6. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Subtract.
242
7. Odaberite objekt ili toke za povrinu koja e biti oduzeta od prve povrine. Kako biste odabrali objekt, morate upotrijebiti opciju Object.
8. Za svaki objekt koji odaberete ili povrinu koju definirate, u naredbenom retku se prikazuje kumulativna ukupna povrina.
9. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz reima rada Subtract. 10. Iziite iz naredbe.
Naputci za naredbu Area

Upotrijebite ciljnike kako biste precizno odabrali toke naredbom Area. Kako biste upotrijebili opciju Object, objekt koji birate mora biti zatvoren objekt, poput kruga, polilinije, viekutnika, regije ili granice.
243
Dobivanje informacija o objektu

Naredba List daje informacije o objektu kojeg odaberete u crteu. Informacije se prikazuju u tekstualnom prozoru. Vrsta dobivenih informacija ovisi o vrsti objekta kojeg ste odabrali. Moete odabrati jedan ili vie objekata kako biste dobili informacije kao to su: Vrsta objekta Prostor - modela ili prikaza za ispis Boja i vrsta linije Hvataljka (jedinstveni identifikator u bazi podataka crtea) Sljedea slika predstavlja objekt kreiran naredbom Polygon. Informacije koje prate sliku predstavljaju informacije dobivene naredbom List kada je ovakva vrsta objekta odabrana.
LWPOLYLINE Layer: "0" Space: Model space Color: 1 (red) Linetype: "BYLAYER" Handle = 9d5 Closed Constant width 0.0000 area 8001.4967 perimeter 332.9745 at point X= 596.5787 Y= 160.1076 Z= 0.0000 at point X= 624.3266 Y= 112.0469 Z= 0.0000 at point X= 679.8224 Y= 112.0469 Z= 0.0000 at point X= 707.5702 Y= 160.1076 Z= 0.0000 at point X= 679.8224 Y= 208.1684 Z= 0.0000 at point X= 624.3266 Y= 208.1684 Z= 0.0000
244
Pristup naredbi
LIST
Naredbeni redak: LIST; LI Izbornik: Tools > Inquiry > List Traka s alatima: Inquiry
Napomena
Listanje vie objekata Ako izaberete vie objekata, svojstva svakog objekta e biti ispisana redom u tekstualnom prozoru.
Postupak: Dobivanje informacija o objektima

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja naredbe List za dobivanje informacija o objektima. 1. Pokrenite naredbu List. 2. Odaberite jedan ili vie objekata. Pritisnite tipku ENTER. Informacije o odabranim objektima su ispisane u tekstualnom prozoru.
245
Vjeba: Dobijte geometrijske informacije

U ovoj vjebi upotrijebit ete naredbe upita kako biste dobili geometrijske informacije o objektima i tokama u crteu. Informacije trebate dobiti za numerirane objekte i toke na sljedeem prikazu. 3. U traci s alatima Inquiry kliknite na Distance. Upotrijebite ciljnik Endpoint i odaberite toke (7) i (8). Kolika je udaljenost? ________________ Koliki je kut? __________________
1. Otvorite M_Inquiry.dwg. 2. Prikaite traku s alatima Inquiry tako to ete kliknuti desnom tipkom mia na bilo koju ikonu i kliknuti na Inquiry. 4. U traci s alatima Inquiry kliknite na List. Odaberite krugove (2), (3) i (4). Pritisnite tipku ENTER. Koliki je radijus kruga (2)? __________ Koliki je radijus kruga (3)? __________ Koliki je radijus kruga (4)? __________ NAPOMENA: Naredba List prikazuje radijuse krugova. 5. Pritisnite tipku F2 kako biste zatvorili tekstualni prozor. 6. Ponovite naredbu List i odaberite pravokutnik izmeu toaka (10) i (11). Pritisnite tipku ENTER. Koja je to vrsta objekta? __________ Na kojem se sloju nalazi pravokutnik? __________ Kolika je povrina pravokutnika? __________ Koliki je opseg pravokutnika? __________
246
7. Zatvorite tekstualni prozor. 8. U traci s alatima Inquiry kliknite na Distance i izaberite centre krugova (2) i (3).
14. U traci s alatima Inquiry toolbar kliknite na Locate Point i upotrijebite Endpoint ciljnik kako biste izabrali toku (1). Koje su koordinate? X:____________ Y:____________ Z:____________ 15. U traci s alatima Inquiry kliknite na Area. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Add. Poevi u toki (1), upotrijebite ciljnike kako biste odabrali krajnje toke oko vanjskog profila. Nakon to odaberete sve toke, pritisnite tipku ENTER. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Subtract. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Object. Odaberite svaki od tri kruga. Odaberite pravokutnik. Pritisnite tipku ENTER.
9. Ponovite naredbu Distance i izaberite centre krugova (2) i (4).
10. Pritisnite tipku F2 kako biste otvorili tekstualni prozor. Kolika je udaljenost izmeu kruga (2) i kruga (3)? _______________ Kolika je udaljenost izmeu kruga (2) i kruga (4)? _______________ 11. Zatvorite tekstualni prozor. 12. Ponovite naredbu List i odaberite liniju (5). Pritisnite tipku ENTER. Koliki je kut linije? __________ Kolika je vrijednost Delta X? __________ Kolika je vrijednost Delta Y? __________ 13. Zatvorite tekstualni prozor.
Kolika je neto povrina profila nakon oduzimanja krugova? ____________ 16. Iziite iz naredbe Area. 17. Spremite i zatvorite sve crtee.
247

U ovoj vjebi ete upotrijebiti znanje koje ste stekli u Poglavlju 4 kako biste radili sa slojevima, manipulirali objektima i njihovim slojevima i kreirali dodatne geometrijske oblike u odgovarajuem sloju. Imate mogunost uraditi ovu vjebu koritenjem bilo imperijalnih bilo metrikih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vjebe kako biste dovrili korake vjebe. Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova ili otvorite I_ARCHChallenge-CHP04.dwg. 2. Kreirajte devet slojeva sa sljedeim imenima i svojstvom boje: Annotation = white (komentar = bijela) Dimension = red (kote = crvena) Doors = 30 (vrata = boja 30) Plumbing Fixtures = magenta (vodovodna armatura = ruiasta) Stairs = white (stubite = bijela) Titleblock = red (zaglavlje = crvena) Wall-Interior = cyan (zidovi-unutranji = cijanoplava) Windows = blue (prozori = plava) Viewports = 9 (prozori za pogled = boja 9) 3. Stavite geometrijske oblike koji ine stubite u sloj Stairs, a geometrijske oblike koji ine vrata u sloj Doors. 4. Odmrznite sloj Existing Building Apparatus Bay. 5. Spremite i zatvorite crte.
Napomena
Zavrena vjeba
248
Metrike jedinice 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova ili otvorite M_ARCHChallenge-CHP04.dwg. 2. Kreirajte devet slojeva sa sljedeim imenima i svojstvom boje: Annotation = white Dimension = red Doors = 30 Plumbing Fixtures = magenta Stairs = white Titleblock = red Wall-Interior = cyan Windows = blue Viewports = 9 3. Stavite geometrijske oblike koji ine stubite u sloj Stairs, a geometrijske oblike koji ine vrata u sloj Doors. 4. Odmrznite sloj Existing Building Apparatus Bay. 5. Spremite i zatvorite crte.
Vjeba izazova Arhitektura
249

U ovoj vjebi ete upotrijebiti znanje steeno u Poglavlju 4 kako biste pogledima crtea dodali slojeve i skrivene geometrijske oblike. NAPOMENA: Sljedea slika oslikava samo neke poglede koji zahtijevaju geometrijske oblike iscrtane isprekidanom linijom. 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova ili otvorite M_MECHChallenge-CHP04.dwg. 2. Otvorite okvir za dijalog Layer Properties Manager: Kreirajte novi sloj koji e se zvati Hidden i postavite ga za trenutni sloj. Color = 151 Linetype = Hidden Kreirajte novi sloj s imenom Centerline. Color = Magenta Linetype = Center Kreirajte novi sloj s imenom Annotation. Color = Magenta Zamrznite i zakljuajte sloj Start Points. 3. Postavite sistemsku varijablu LTSCALE na 0.75. Zavrena vjeba 4. Dok je sloj Hidden trenutni sloj, kreirajte skrivene geometrijske oblike u ovim pogledima koritenjem toaka u svakom pogledu za reference. Zatim kreirajte objekte osnih linija i umetnite ih u sloj Centerline layer. NAPOMENA: Na sljedeoj slici pogledi su prikazani blie nego to se nalaze u crteu.
250
Prilikom izrade crtea postoji mnogo vie od crtanja linija, krugova i lukova. Dio procesa crtanja ukljuuje upotrebu standarda za slojeve i vrste linija, kao i dobivanje geometrijskih informacija o objektima u crteu. U ovom poglavlju nauili ste: Koristiti slojeve za organiziranje objekata u crteu. Koristiti naredbu Match Properties za kopiranje svojstava izvornog objekta na ciljne objekte. Koristiti paletu Properties za mijenjanje svojstava objekta. Koristiti vrste linija kako biste razlikovali objekte u crteu. Koristiti naredbe upita (Distance, Area, List i ID) za dobivanje geometrijskih informacija iz crtea.
251
252
Poglavlje
5
Prepravljanje objekata
Editiranje objekata je uobiajeno svim projektnim zadacima. Bilo da je posljedica projektne promjene ili samo standardna praksa za kreiranje sloenijih objekata od jednostavnijih, Editiranje je neto to ete morati raditi svaki dan.
Ciljevi
Nakon zavretka ovog poglavlja, moi ete: Mijenjati duinu objekata koritenjem naredbi Trim i Extend. Kreirati paralelne i koncentrine geometrijske oblike u crteima pomou naredbe Offset. Koristiti naredbu Join za kombiniranje vie objekata u jedan objekt. Razlomiti objekte u dva ili vie neovisnih objekata. Primijeniti zaobljene kutove na dva objekta u crteu. Primijeniti zakoeni kut na dva objekta u crteu. Koristiti naredbu Stretch kako biste izmijenili oblik objekata u crteu. Koristiti hvataljke kako biste editirali objekte i prikazali geometrijske informacije.
Napomena
Postavke standardnog Osnap-a i statusne trake Prije zavretka vjebi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vjebe".
253
Lekcija: Skraivanje i produivanje objekata do definiranih granica

Pregled
Ova lekcija opisuje kako se skrauju (reu) i produavaju objekti u crteu. Uobiajeni projektni postupak ukljuuje konstruiranje linija ili drugih geometrijskih oblika koje, u raznim sluajevima, morate skratiti ili produiti kako biste prikazali projektni detalj. Sljedea slika prikazuje linije koje treba skratiti.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije, moi ete: Koristiti naredbe Trim i Extend za modificiranje geometrijskih oblika u crteu.
254
Poglavlje 5: Prepravljanje objekata
Upotreba naredbi Trim i Extend

Naredbu Trim moete koristiti za skraivanje, a naredbu Extend za produivanje postojeih geometrijskih oblika do susreta s rubovima drugih objekata. Ovo znai da moete kreirati objekt poput linije i kasnije ga podesite tako da se precizno uklapa izmeu drugih objekata. Kad koristite naredbu Trim, birate objekte koje ete upotrijebiti za rubove rezanja, a zatim skraujete geometrijski oblik do tih objekata. Birate dio objekta koji e biti odrezan, a ne dio koji ete zadrati. Na sljedeoj slici strelice prikazuju mjesta na koja biste kliknuli kako biste skratili linije.
Kad koristite naredbu Extend, birate objekte koje ete upotrijebiti za granine rubove, a potom produavate geometrijske oblike do tih objekata. Na sljedeoj slici, granini rubovi su oznaeni strelicama. Odabir linija na mjestima strelica produava svaku liniju do prve granine linije koju sretne.
Prije produivanja i poslije produivanja
255
Pristup naredbi
Trim
Naredbeni redak: TRIM Izbornik: Modify > Trim Traka s alatima: Modify
Pristup naredbi
Extend
Naredbeni redak: EXTEND Izbornik: Modify > Extend Traka s alatima: Modify
Upotreba implicitnog izbora i prebacivanje izmeu skraivanja i produivanja

Implicitni odabir - Ako ne navedete granicu, ve umjesto toga u zahtjevu Select Objects pritisnete tipku ENTER, svi objekti e postati potencijalni rubovi rezanja ili granice. Ovo se naziva implicitni odabir. SHIFT+odabir - Ako drite pritisnut tipku SHIFT, moete SHIFT+odabrati izmeu skraivanja i produivanja. Na primjer, ako se nalazite u naredbi Trim, moete drati pritisnut tipku SHIFT kako biste izabrali objekte koje ete produiti. Slino, moete se nalaziti u naredbi Extend i upotrijebiti tipku SHIFT kako biste izabrali objekte koje ete skratiti.
Naputci skraivanja i produivanja

Granine rubove i rubove rezanja moete izvesti od linija, lukova, krugova, polilinija, elipsi, spline krivulja, x-linija, regija, blokova, tekstualnih objekata i zraka. Takoer, za granine i rubove rezanja moete upotrijebiti i objekte prozora za pogled u prikazu za ispis. Rubovi rezanja i granini rubovi ne moraju se sjei s objektom koji se skrauje ili produava. Moete skratiti ili produiti objekt do projektiranog ruba ili do ekstrapoliranog presjeka, tj. do mjesta u kojem bi se objekti sjekli kada bi se produili.
256
Upotrijebite opciju Edge naredbi Trim ili Extend kako biste skratili ili produili ekstrapolirane presjeke. Na primjer, sljedei odgovori na zahtjeve u naredbenom retku naredbi Trim i Extend prikazuju kako ete produiti objekt do rubova. Select object to extend or shift-select to trim or [Fence/Crossing/Project/Edge/Undo]:E Enter an implied edge extension mode [Extend/No extend] <Extend>:E
Postupak: Skraivanje objekata

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja naredbe Trim za skraivanje objekata do rubova rezanja. 1. Pokrenite naredbu Trim. 2. Ili odaberite objekte koji e sluiti kao rubovi rezanja, a zatim pritisnite tipku ENTER, ili pritisnite tipku ENTER, a da prethodno niste izabrali nijedan objekt. Ovim se aktivira implicitni odabir, kod kojeg se svi pogodni objekti u crteu tretiraju kao potencijalni rubovi rezanja.
3. Odaberite objekte koje ete skratiti. Moete upotrijebiti kombinaciju SHIFT+odabir kako biste se prebacili na produivanje.
4. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu.
257
Postupak: Produivanje objekata

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja naredbe Extend za produivanje objekata do graninih rubova. 1. Pokrenite naredbu Extend. 2. Ili odaberite objekte koji e sluiti kao granini rubovi, a zatim pritisnite tipku ENTER, ili pritisnite tipku ENTER, a da prethodno niste izabrali nijedan objekt. Ovim se aktivira implicitni odabir, kod kojeg se svi pogodni objekti u crteu tretiraju kao potencijalni granine rubovi.
3. Odaberite objekte koje ete produiti. Moete upotrijebiti kombinaciju SHIFT+odabir da biste se prebacili na reim skraivanja.
4. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu.
258
Vjeba: Skratite i produite objekte

U ovoj vjebi upotrijebit ete naredbe Trim i Extend kako biste skratili i produili rubove u crteu. Kad zavrite vjebu, moi ete skraivati i produavati geometrijske oblike pomou standardnih metoda za skraivanje i produivanje. Takoer, moi ete i koristiti opciju Edge kako biste skratili ili produili geometrijski oblik do impliciranih presjeka i SHIFT+odabir za prebacivanje izmeu skraivanja i produivanja. 3. Kako biste upotrijebili naredbu Trim za dovravanje geometrije proreza: U traci s alatima Modify, kliknite na Trim. Za rubove rezanja odaberite linije oznaene na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Trim-Extend.dwg. 2. Zumirajte kako biste prikazali pogled kao to je prikazano na sljedeoj slici.
4. Za objekte koji e biti odrezani odaberite linije u tokama oznaenim strelicama na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER.
259
Crte treba izgledati slino prikazanom na sljedeoj slici.
7. Kako biste dovrili pogled na lijevoj strani: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Edge. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Extend. Za objekte koji e biti produeni odaberite geometrijske objekte oznaene na sljedeoj slici. NAPOMENA: Morat ete dvaput odabrati dvije horizontalne linije zato to su prvobitno produene do prve granice. Drugi odabir ih produava do sljedee granice koju rub sijee.
5. Zumirajte kako biste prikazali cijeli crte. 6. Kako biste upotrijebili naredbu Extend: U traci s alatima Modify, kliknite na Extend. Odaberite geometrijske oblike oznaene na sljedeoj slici za granine rubove. Pritisnite tipku ENTER.
Crte treba izgledati slino prikazanom na sljedeoj slici.
8. SHIFT+odaberite linije oznaene na prethodnoj slici kako biste ih skratili. 9. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe Extend.
260
10. Kako biste uklonili konstruktivne linije: Pokrenite Erase. Odaberite linije oznaene na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER.
261
Lekcija: Kreiranje paralelnih i koncentrinih geometrijskih oblika

Pregled
Ova lekcija opisuje kako upotrijebiti naredbu Offset za kreiranje geometrijskih oblika koji su koncentrini ili paralelni sa drugim geometrijskim oblicima u crteu. U uobiajenom crteu, vjerojatno ete nai na nekoliko objekata koji su paralelni sa, ili koncentrini jedni u odnosu na druge. Naredbu Offset moete upotrijebiti kako biste kreirali ovaj efekt na geometrijskim oblicima u crteu i poveali efikasnost ponovnim koritenjem postojeih geometrijskih oblika. Nakon zavretka ove lekcije moi ete prepoznati opcije naredbe Offset i upotrijebiti naredbu za kreiranje paralelnih ili koncentrinih geometrijskih oblika. Sljedea slika prikazuje nekoliko paralelnih linija i koncentrinih krugova. Za kreiranje ovakvih vrsta objekata moe se koristiti naredba Offset.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti naredbu Offset za kreiranje paralelnih i koncentrinih geometrijskih oblika.
262
Naredba Offset
Naredba Offset kreira novi objekt iji je oblik paralelan s oblikom odabranog objekta. Na primjer, na sljedeoj slici, unutranji oblik je dvaput paralelno kopiran pomou naredbe Offset s opcijom Multiple.
Pristup naredbi
Offset
Naredbeni redak: OFFSET Izbornik: Modify > Offset Traka s alatima: Modify
Opcije naredbe
Naredba Offset ima sljedee opcije. Opcija Through Erase Layer Multiple Opis Kopira odabrani objekt kroz toku na drugom objektu. Brie izvorni objekt nakon to se kreira njegovu paralelnu kopiju. Postavlja sloj za novi objekt. Moete odabrati izvorni sloj ili trenutni sloj. Serijski paralelno kopira objekte. Posljednji kreirani objekt postaje objekt od kojeg e biti napravljena paralelna kopija. Ova opcija se pojavljuje nakon to odaberete objekt za paralelno kopiranje.
Za vie informacija o naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.
263
Postupak: Kreiranje paralelnih kopija geometrijskog oblika na odreenoj udaljenosti

Sljedei koraci pruaju pregled kreiranja paralelnih kopija geometrijskog oblika na zadanoj udaljenosti. 1. Pokrenite naredbu Offset. 2. Navedite udaljenost izmeu objekata tako to ete odabrati dvije toke. NAPOMENA: Moete unijeti vrijednost umjesto da birate toke.
3. Odaberite objekt od kojeg e biti napravljena paralelna kopija.
4. Odaberite toku na strani na kojoj elite postaviti nove objekte.
5. Odaberite drugi objekt od kojeg e biti napravljena paralelna kopija ili iziite iz naredbe.
264
Postupak: Kreiranje paralelnih kopija geometrijskog oblika kroz toku

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja naredbe Offset s opcijom Through za kreiranje paralelne kopije linije kroz toku na krugu. 1. Pokrenite naredbu Offset. 2. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Through. Takoer, moete i otipkati slovo t u naredbenom retku. 3. Odaberite objekt od kojega e biti napravljena paralelna kopija.
4. Navedite toku kroz koju e biti napravljena paralelna kopija objekta. NAPOMENA: Gornja horizontalna linija predstavlja poloaj objekta nakon kopiranja. Kad bi bila produena, prola bi kroz toku oznaenu pokazivaem.
5. Odaberite drugi objekt od kojega e biti napravljena paralelna kopija ili iziite iz naredbe.
265
Postupak: Kreiranje vie paralelnih kopija geometrijskog oblika

Sljedei koraci pruaju pregled serijskog kreiranja paralelnih kopija geometrijskog oblika na zadanoj udaljenosti pomou opcije Multiple. 1. Pokrenite naredbu Offset. 2. Navedite udaljenost izmeu objekata tako to ete unijeti vrijednost ili odabrati dvije toke.
3. Odaberite objekt od kojega ete napraviti paralelne kopije.
4. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Multiple. 5. Odaberite toku na strani na kojoj elite postaviti nove objekte.
6. Odaberite drugu toku kako biste kreirali paralelnu kopiju posljednjeg objekta za isti iznos.
266
7. Nastavite birati toke kako biste ponavljali paralelno kopiranje na posljednjem kreiranom objektu.
Naputci za paralelno kopiranje

Kako biste kreirali niz paralelnih kopija objekata, nakon to odaberete objekt upotrijebite opciju Multiple. Ova opcija eliminira potrebu ponovnog biranja objekta za paralelno kopiranje, jer posljednji kreirani objekt postaje objekt na osnovu kojega se kreira paralelna kopija. Kad se kreira paralelna kopija geometrijskog oblika na slojevima koji nisu trenutni radni sloj, upotrijebite opciju Layer kako biste ubacili novi objekt na trenutni sloj. Kad kreirate paralelnu kopiju kruga ili luka, kreira se vei ili manji objekt, u ovisnosti o tome na kojoj strani ste zadali paralelno kopiranje.
267
Vjeba: Kreirajte paralelni i koncentrini geometrijski oblik

U ovoj vjebi upotrijebit ete naredbu Offset kako biste kreirali geometrijske oblike koji su paralelne kopije postojeih geometrijskih oblika u crteu. Takoer, upotrijebit ete i naredbu Trim kako biste oistili geometrijske oblike nakon to su kreirane paralelne kopije. Kad zavrite vjebu, moi ete koristiti naredbu Offset u drugim crteima. 3. Kako biste kreirali paralelnu kopiju kruga: Pokrenite naredbu Offset. U naredbenom retku, neka su trenutne postavke za naredbu iste kao sljedee: Current settings: Erase source=No Layer=Source OFFSETGAPTYPE=0 Ako su postavke razliite od gore navedenih, uinite sljedee; u suprotnom, preskoite sljedee dvije upute. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Erase. Kliknite na No. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Layer. Kliknite na Source. Unesite 7.5. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite mali krug, a zatim odaberite toku izvan kruga. Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Offset-Objects.dwg. 2. Zumirajte kako biste prikazali gornji lijevi pogled kao to je prikazano.
268
4. Odaberite gornji vanjski rub elementa i odaberite toku ispod profila kao to je prikazano.
7. Da biste kreirali paralelnu kopiju vertikalne linije i ubacili ja u trenutni sloj: Pokrenite naredbu Offset. Kliknite desnim tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Layer. Kliknite na Current. Unesite 5.25. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite vertikalnu liniju oznaenu na sljedeoj slici, a zatim odaberite toku lijevo od linije. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe Offset.
5. Kako biste dovrili paralelno kopiranje: Odaberite donji vanjski rub elementa i odaberite toku iznad profila kao to je prikazano. Pritisnite tipku ENTER kako biste izali iz naredbe Offset.
8. Zumirajte kako biste prikazali cijeli crte. 9. Kako biste kreirali paralelnu kopiju osi simetrije (koja je ovdje dio oznake centra kruga) pomou postojeih pogleda za postavljanje udaljenosti: Pokrenite naredbu Offset command. 6. Kako biste skratili objekte kreirane u prethodnom koraku: Upotrijebite veliki krug i vertikalnu liniju za rubove rezanja. Odaberite objekte kreirane naredbom Offset u blizini toaka oznaenih strelicama. Odaberite dvije toke oznaene na sljedeoj slici kako biste zadali udaljenost izmeu objekata.
269
10. Kako biste dovrili paralelno kopiranje: Odaberite os simetrije u gornjem lijevom pogledu i odaberite toku iznad linije. Ponovno odaberite os simetrije i odaberite toku ispod linije. Iziite iz naredbe Offset.
12. Kako biste kreirali skriveni dep u pogledu sprijeda: Pokrenite naredbu Offset. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Through. Kad se zatrai objekt za paralelno kopiranje odaberite os simetrije u lijevom pogledu (1). Kad se zatrai toka kroz koju e kopirani objekt proi, odaberite toku oznaenu na sljedeoj slici sa (2).
11. Pomou naredbe Trim oistite isprekidane linije kao to je prikazano na sljedeoj slici.
13. Kako biste kreirali paralelnu kopiju jo jedne linije: Kad se trai objekt za paralelno kopiranje, ponovno odaberite os simetrije (1). Kad se trai toka kroz koju e kopirani objekt proi, odaberite toku oznaenu na sljedeoj slici (2).
270
14. Kako biste dovrili dep: Kad se trai objekt za paralelno kopiranje, odaberite vertikalnu liniju u donjem lijevom pogledu (1). Kad se trai toka kroz koju e kopirani objekt proi, odaberite toku u gornjem lijevom pogledu (2). Iziite iz naredbe Offset.
15. Upotrijebite naredbu Offset s opcijom Through kako biste kreirali paralelne osi simetrije kroz kvadrante manjeg kruga, a zatim upotrijebite naredbu Trim kako biste oistili linije kako je prikazano na sljedeoj slici.
271
Lekcija: Spajanje objekata

Pregled
Editiranje crtea moe ponekad proizvesti suvine objekte, koji zaguuju crte i izazivaju zabunu. Postupak uklanjanja nepotrebnih objekata i editiranja drugih moe biti dugotrajan. Nekoliko situacija moe dovesti do geometrijskih oblika kao to su izlomljeni linijski segmenti, lukovi ili otvorene polilinije. Uvoz 2D geometrijskih oblika koji su nastali u 3D modelu bi mogao stvoriti geometrijske oblike koji izgledaju pravilno, ali, paljivije pregledani, sadre neeljene prekide. Upotrebom naredbe Join moete popraviti ove izlomljene objekte spajajui ih u jedinstvene objekte. Nakon zavretka ove lekcije moi ete prepoznati objekte koji se mogu editirati naredbom Join i spajati sline objekte.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti naredbu Join kako biste spojili sline objekte.
272
Spajanje objekata
Naredba Join kombinira pojedinane linijske segmente slinih objekata u jedinstven objekt, smanjujui veliinu datoteke i poboljavajui kvalitet crtea. Spajanje funkcionira nad polilinijama, linijama, lukovima, eliptinim lukovima i spline krivuljama.
Pristup naredbi
Join
Naredbeni redak: JOIN ili J > Izbornik: Modify > Join Traka s alatima: Modify
Opcije naredbe
S naredbom Join moete kombinirati sline objekte u jedan objekt. Opcija Select source object: Select objects to join to source: Select arcs to join to source or [cLose]: Select elliptical arcs to join to source or [cLose]: Opis Odaberite objekt s kojim e se spojiti drugi objekti. Odaberite objekte koji e se spojiti s izvornim objektom. Pojavljuje se ako je izvorni objekt luk. Opcija Close zatvara luk i pretvara ga u krug. Pojavljuje se ako je izvorni objekt eliptini luk. Opcija Close zatvara eliptini luk.
273
Naputci
Sljedea pravila vae kad koristite naredbu Join za spajanje objekata. Linije: Segmenti moraju biti kolinearni. Segmenti se mogu preklapati. Segmenti mogu imati rascjep izmeu sebe. Polilinije i spline krivulje: Moraju biti komplanarne. Moraju dijeliti zajedniku krajnju toku. Segmenti se ne mogu preklapati. Linije i lukovi se mogu spojiti s polilinijama ako je polilinija odabrana za izvorni objekt. Lukovi: Moraju dijeliti istu krunu putanju. Segmenti se mogu preklapati. Segmenti mogu imati rascjep izmeu sebe. Eliptini lukovi: Moraju dijeliti istu eliptinu putanju.
Savjet
Spajanje lukova ili eliptinih lukova Kad spajate lukove ili eliptine lukove izvorni objekt se uvijek produava do drugih objekata u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu. Na sljedeoj slici, izvorni luk je odabran u toki (1), dok je drugi luk odabran u toki (2). Izvorni luk se produava u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu kako bi se spojio s drugim lukom.
274
Postupak: Spajanje linija naredbom Join

Sljedei koraci pruaju pregled spajanja linija pomou naredbe Join. 1. U traci s alatima Modify, kliknite na Join. 2. Odaberite izvornu liniju. 3. Odaberite druge linije koje treba spojiti s izvornom linijom i pritisnite tipku ENTER. Odabrani linijski segmenti su spojeni.
Postupak: Pretvaranje luka u krug naredbom Join

Sljedei koraci pruaju pregled pretvaranja luka u krug upotrebom naredbe Join. 1. U traci s alatima Modify, kliknite na Join. 2. Odaberite luk.
3. Kliknite desnom tipkom mia i u izborniku sa preacima odaberite Close. 4. Luk je pretvoren u krug.
275
Vjeba: Spojite objekte

U ovoj vjebi koristit ete naredbu Join kako biste spajali linije i lukove. Zavrena vjeba je prikazana na sljedeoj slici. 3. Kako biste linije zidova spojili s kraim segmentima preostalima od uklanjanja vrata: U traci s alatima Modify, kliknite na Join. Kad se trai odabir izvornog objekta, odaberite unutranju liniju zida (1), kao to je prikazano na slici ispod. Kad se trai linija za spajanje, odaberite unutranju kratku liniju (2). Pritisnite tipku ENTER.
1. Otvorite M_Join-Objects.dwg. 2. Zrcalno (osno-simetrino) preslikajte vrata s desne strane prostorije na lijevu stranu. Upotrijebite ciljnik Mid Between 2 Points kako biste dobili sredinju toku prostorije i obriite izvorni objekt.
4. Spojite dvije vanjske linije zida koristei istu metodu kao u prethodnom koraku. Crte sada treba izgledati slino prikazanom na sljedeoj slici.
5. Upotrijebite naredbu Trim kako biste uklonili djelove zida na novoj lokaciji vrata. Crte sada treba izgledati slino prikazanom na sljedeoj slici.
276
6. Kako biste modificirali konferencijski stol u ovom uredu uklanjanjem pravokutnog krila: Zumirajte pogled na stol kao to je prikazano na sljedeoj slici. Obriite tri linije kao to je prikazano.
7. Upotrijebite naredbu Join kako biste zatvorili krug koji predstavlja stol: Pokrenite naredbu Join. Kad se trai odabir izvornog objekta, odaberite otvoreni krug. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Close.
277
Lekcija: Lomljenje objekta u dva objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje kako ete razlomiti objekte u dva zasebna objekta pomou naredbe Break. Dva nova objekta imaju ista svojstva kao i originalni, ali ih ne moete neovisno modificirati. Moda ete naii na sluajeve kad morate razlomiti objekt na dva ili vie zasebnih djelova. Iako naredba Trim moe ovo postii, naredba Break moe razlomiti objekte bez potrebe za geometrijskim oblicima rezanja, a krajnji djelovi mogu imati krajnje toke koje se poklapaju. Nakon zavretka ove lekcije moi ete prepoznati opcije naredbe Break i koristiti naredbu za lomljenje objekata. Na sljedeoj slici, naredba Break je upotrijebljena za lomljenje postojeih linija tako da moete neovisno mijenjati svojstva rezultirajuih novih objekata.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti naredbu Break kako biste razlomili objekte.
278
Lomljenje objekata
Koritenjem naredbe Break moete razlomiti cjelovit objekt u dva neovisna objekta. Ovo moete postii tako to ete prvo odabrati objekt koji e biti razlomljen, a zatim navesti toke loma. Traka s alatima Modify sadri dvije verzije naredbe break. Iako svaka verzija izvrava sutinsku naredbu Break, jedna lomi objekt ostavljajui rascjep izmeu dva preostala elementa, dok druga lomi objekt u jednoj toki, tako da se krajevi poklapaju (dodiruju). U ovoj lekciji nauit ete kako rade naredbe, Break at Point i Break. Na sljedeoj slici, naredba Break je upotrijebljena za lomljenje linije oznaene srednjom strelicom, u tokama oznaenim strelicama koje prikazuju presjeke.
Pristup naredbi
Break
Naredbeni redak: BREAK Izbornik: Modify > Break Traka s alatima: Modify
279
Opcije naredbe
Sutinska naredba Break nudi sljedee opcije. Odaberite opciju Break at Point u traci s alatima Modify ako elite da i prva i druga toka budu iste. Opcija First Point Second Point Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali prvu toku loma. Ako ova opcija nije navedena Zadaje drugu toku loma. Odaberite bilo koju toku na objektu ili otipkajte @ i pritisnite tipku ENTER kako biste upotrijebili prvu toku kao drugu toku.
Naputci za lomljenje objekata

Naredbu Break moete koristiti na linijama, krugovima, lukovima, polilinijama, viekutnicima i spline krivuljama. Ako ne zadate prvu toku runo, toka u kojoj je objekt odabran se uzima za prvu toku. Kada koristiti naredbu Break Naredbu Break koristite samo onda kada ne postoje rubovi rezanja koji bi dozvolili upotrebu naredbe Trim ili kako biste podijelili objekt u dva objekta bez rascjepa.
Savjet
Postupak: Lomljenje objekata pomou naredbe Break at Point

Sljedei koraci pruaju pregled lomljenja objekata pomou naredbe Break at Point. 1. U traci s alatima Modify, kliknite na Break at Point. 2. Odaberite objekt koji e biti razlomljen.
3. Odaberite prvu toku loma.
280
4. Prva toka loma se automatski koristi za drugu toku loma, to daje dva objekta s istovjetnim krajnjim tokama. NAPOMENA: Hvataljke se prikazuju automatski, one se pojavljuju samo ako je jedan od objekata odabran.
Postupak: Lomljenje objekata naredbom Break

Sljedei koraci pruaju pregled lomljenja objekata pomou naredbe Break. 1. U traci s alatima Modify, kliknite na Break. 2. Odaberite objekt koji e biti razlomljen. Ako runo ne zadate prvu toku loma, onda e toka u kojoj ste izabrali objekt biti upotrijebljena za prvu toku loma.
3. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na First Point. 4. Odaberite prvu toku loma.
281
5. Odaberite drugu toku loma.
Odabrani objekt je razlomljen u zadanim tokama.
282
Vjeba: Razlomite objekte

U ovoj vjebi upotrijebit ete naredbe Break i Break at Point i promijeniti sloj u cilju pokazivanja skrivenih djelova objekta na dva razliita naina. Kad zavrite vjebu, znat ete razliku izmeu lomljenja u jednoj toki i lomljenja objekta u dvije toke. 3. Kako biste uklonili dio linije: Pokrenite naredbu Break. Odaberite vanjski objekt, kao to je prikazano. Kliknite desnom tipkom mia i kliknite na First Point. NAPOMENA: Prednost koritenja ove opcije je to moete odabrati objekt, a zatim precizno odabrati dvije toke loma.
Zavrena Vjeba 1. Otvorite C_Break-Object.dwg. 2. Zumirajte u prikazani dio crtea. 4. Odaberite prvu toku loma (1). Zatim postavite drugu toku (2).
5. Smanjite zoom kako biste prikazali cijeli crte. Zumirajte pogled u prikazano podruje.
283
6. Kako biste razlomili liniju u toki bez uklanjanja ijedne: Pokrenite naredbu Break at Point. Odaberite vanjski objekt kao to je prikazano.
9. Odaberite liniju izmeu dvije toke loma kako biste je oznaili.
10. Kako biste pomaknuli ovaj objekt u sloj Hidden2: U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layers. Kliknite na sloj Hidden2 kako biste premjestili odabrani objekt u ovaj sloj. 7. Odaberite toku (1) kako biste naveli prvu toku loma.
8. Kako biste razlomili liniju u toki bez uklanjanja ijedne: Pokrenite naredbu Break at Point. Ponovno odaberite vanjski objekt bilo gdje ispod toke (1). Odaberite toku (2) kako biste naveli prvu toku loma.
11. Pritisnite tipku ESC. Crte treba izgledati slino kao na sljedeoj slici.
284
Lekcija: Nanoenje zaobljenog kuta na dva objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje nain za zaobljavanje objekata pomou naredbe Fillet. Zaobljenja su esta u strojarskim crteima, ali naredbu Fillet moete koristi u svim projektantskim disciplinama za kreiranje zaobljenog geometrijskog oblika koji povezuje objekte. Nakon zavretka ove lekcije moi ete prepoznati opcije naredbe Fillet i upotrijebiti ih za kreiranje zaobljenog geometrijskog objekta izmeu dva objekta.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti naredbu Fillet za kreiranje zaobljenog geometrijskog oblika koji spaja dva objekta.
285
Kreiranje zaobljenja
Naredbu Fillet moete upotrijebiti kako biste brzo povezali dva objekta s glatko ukomponiranim lukom zadanog radijusa. Obino ete je upotrebljavati za prikazivanje zaobljenog ruba kuta; unutranji kut se zove filet, a vanjski zaobljenje. Moete zaobliti linije, lukove, krugove, elipse, polilinije, x-linije, spline krivulje i zrake. Naredbom Fillet moete kreirati i otri rub tako to ete za vrijednost radijusa navesti 0. Originalni objekti Radijus zaobljenja razliit od nule Radijus zaobljenja nula
Pristup naredbi
Fillet
Naredbeni redak: FILLET Izbornik: Modify > Fillet Traka s alatima: Modify
Opcije naredbe
Sljedee opcije su dostupne za naredbu Fillet. Opcija Undo Polyline Radius Trim / No Trim Opis Vraa natrag prethodnu radnju naredbe Fillet. Zaobljava sva tjemena polilinije koritenjem trenutne vrijednosti radijusa. Postavlja radijus luka zaobljenja. Kad je odabran reim rada Trim, linije se skrauju (reu) tako da budu tangentne sa zaobljenjem. Ako je reim rada Trim postavljen na No Trim, radijus zaobljenja se crta, ali se linije ne skrauju (reu). Kad je odabrana opcija Multiple, moete kreirati vie zaobljenja bez ponovnog pokretanja naredbe.
Multiple
286
Naputci
U ovisnosti o poloaju koji zadate, moe postojati vie od jednog mogueg zaobljenja izmeu odabranih objekata. Uvijek odaberite dio objekata koji elite zadrati. Originalni objekti Mogui rezultati Mogui rezultati
Moete zaobliti paralelne linije, x-linije i zrake. Trenutni radijus zaobljenja se zanemari i kreira se luk koji je tangentan na oba paralelna objekta i nalazi se u ravnini koja je zajednika za oba objekta.
Moete zaobliti i viekutnik, ili cijelu poliliniju, ili ukloniti zaobljenja sa cijele polilinije.
Ako radijus zaobljenja podesite na vrijednost razliitu od nule, lukovi zaobljenja se umeu u teme svakog segmenta polilinije koji je dovoljno dugaak da prihvati zaobljenje.
287
Postupak: Nanoenje zaobljenja naredbom Fillet

Sljedei koraci pruaju pregled nanoenja zaobljenog kuta naredbom Fillet. 1. Pokrenite naredbu Fillet. 2. U naredbenom retku, potvrdite trenutne postavke zaobljavanja. Ako je potrebno, postavite opcije na odgovarajue. Command: FILLET Current settings: Mode = TRIM, Radius = 1.0000 Select first object or [Undo/Polyline/Radius/Trim/Multiple]: 3. Odaberite prvi objekt zaobljavanja. 4. Odaberite drugi objekt zaobljavanja. Zaobljenje je kreirano. NAPOMENA: Ako odaberete opciju Polyline, posljednji korak nije potreban, jer se sva tjemena polilinije zaobljavaju odjednom. SHIFT+odabir za zaobljenje s radijusom nula Bez obzira na trenutne postavke radijusa zaobljenja, ako drei pritisnut tipku SHIFT odaberete dva objekta, primijenit e se zaobljenje s radijusom nula.
Savjet
Naputci
Radijus zaobljenja je radijus luka koji povezuje objekte izmeu kojih se pravi zaobljenje. Ako se oba objekta koji se zaobljuju nalaze u istom sloju, luk zaobljenja se kreira na tom sloju. U suprotnom, luk zaobljenja se kreira na trenutnom sloju. Unoenje 0 za vrijednost radijusa kreira otri rub.
288
Vjeba: Kreirajte zaobljeni kut

U ovoj vjebi kreirat ete zaobljenja na objektima u crteu. Upotrijebit ete razliite opcije naredbe Fillet kako biste kreirali eljene rezultate. Kad zavrite moi ete koristiti naredbu Fillet u drugim crteima. 3. Kako biste upotrijebili naredbu Fillet za kreiranje krajnjih zaobljenja na paralelnim linijama: Pokrenite naredbu Fillet. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u podruju crtea. Kliknite na Multiple. Odaberite linije kao to je prikazano na sljedeoj slici.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Create-Fillets.dwg. 2. Zumirajte pogled u donje lijevo podruje crtea. 4. Kako biste dovrili zaobljenje: Odaberite linije na suprotnoj strani pogleda. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Fillet.
5. Pomaknite ili zumirajte pogled do gornje lijeve strane crtea.
289
6. Kako biste kreirali prijelaz izmeu profila elementa i ispupenja za vijke: Pokrenite naredbu Fillet. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u grafikom prozoru. Kliknite na Multiple. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u grafikom prozoru. Kliknite na Trim. Kliknite na No Trim. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u grafikom prozoru. Kliknite na Radius. Unesite 2. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite horizontalnu liniju, a zatim odaberite vei krug.
8. Kako biste dovrili kreiranje ispupenja: Ponovite postupak izbora na drugim ispupenjima u crteu, kao to je oznaeno na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Fillet.
9. Zumirajte kako biste prikazali cijeli crte. 10. Kako biste zanemarili postavke radijusa i kreirali otri rub dok koristite naredbu Fillet: Pokrenite naredbu Fillet. U naredbenom retku, neka je radijus postavljen na 2.0000. Odaberite horizontalnu liniju. SHIFT+ odabir vertikalne linije kako biste kreirali zaobljenje s radijusom nula. 7. Ponovite odabir na suprotnoj strani kruga. Zaobljenje treba izgledati kao to je prikazano na sljedeoj slici.
290
11. Kako biste dovrili pogled zdesna: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Fillet. U pogledu zdesna, odaberite gornju horizontalnu liniju. SHIFT+ odabir vertikalne linije u pogledu zdesna kako biste kreirali zaobljenje s radijusom nula.
291
Lekcija: Kreiranje zakoenog kuta izmeu dva objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje kako naredbom Chamfer moete kreirati zakoenja na objektima u crteu. Postoji neogranien broj situacija u kojima je potrebno zakoavanje. Svaki put kada treba kreirati zakoene presjeke objekata u crteu, naredba Chamfer treba biti prvi odabir. Nakon zavretka ove lekcije moi ete prepoznati opcije naredbe Chamfer i upotrijebiti naredbu za kreiranje zakoenja.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti naredbu Chamfer za kreiranje zakoenja.
292
Kreiranje zakoenja
Naredbu Chamfer koristit ete kako biste brzo kreirali liniju izmeu dvije neparalelne linije. Obino se koristi za prikazivanje zakoenih rubova na kutu. Moete zakositi linije, polilinije, xlinije i zrake.
Pristup naredbi
Chamfer
Naredbeni redak: CHAMFER Izbornik: Modify > Chamfer Traka s alatima: Modify
Opcije naredbe
Sljedee opcije su dostupne prilikom koritenja naredbe Chamfer. Opcija Undo Polyline Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste ponitili prethodnu radnju naredbe Chamfer. Upotrijebite ovu opciju kako biste zakosili 2D poliliniju. Sva tjemena polilinije se zakoavaju s trenutnim postavkama udaljenosti ili kuta. Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali vrijednosti udaljenosti 1 i udaljenosti 2 za zakoenje. Upotrijebite ovu opciju kako biste kreirali zakoenja na osnovu jedne udaljenosti i kuta. Upotrijebite ovu opciju kako biste postavili reime rada Trim i No Trim. Kad je aktivan reim rada Trim, objekti koji se zakoavaju se skrauju (reu) na poetak linija zakoenja. Kada je postavljen reim rada No Trim, objekti odabrani za zakoavanje se ne skrauju (reu).
Distance Angle Trim
293
Opcija Method Multiple
Opis Upotrijebite ovu opciju kako biste se prebacili sa metode Distance na metodu Angle za kreiranje zakoenja, i obrnuto. Upotrijebite ovu opciju kako biste kreirali viestruka zakoenja bez ponovnog pokretanja naredbe.
Upotreba opcija naredbe Chamfer

Kod metode Distance, zadajete veliinu za koju svaka linija treba biti skraena ili produena. Originalni objekti Udaljenosti zakoenja razliite od nule Udaljenosti zakoenja nula
Kod metode Angle moete zadati i duinu zakoenja i kut koji formira s prvom linijom.
Upotrebom reima rada Trim i No Trim, moete skratiti ili produiti objekte upotrijebljene za zakoavanje do linije zakoenja ili zadrati objekte u stanju u kojem su bili prije zakoenja, kao to je prikazano na sljedeoj slici.
Moete zakositi sve kutove polilinije ili viekutnika upotrebom opcije Polyline. Opcija Multiple doputa zakositi vie od jednog skupa objekata bez naputanja naredbe. Na primjer, mogli biste zakositi etiri kuta kvadrata prikazanog na sljedeoj slici sa samo jednom upotrebom naredbe Chamfer.
294
Postupak: Kreiranje zakoenja

Sljedei koraci pruaju pregled kreiranja zakoenja naredbom Chamfer. 1. Pokrenite naredbu Chamfer. 2. Potvrdite postavke u naredbenom retku. Ako je neophodno, postavite opcije onako kako je potrebno za projekt. Command: _chamfer (NOTRIM mode) Current chamfer Dist1 = 1.0000, Dist2 = 1.5000 Select first line or [Undo/Polyline/Distance/Angle/Trim/mEthod/Multiple]: 3. Odaberite prvi objekt za zakoavanje. 4. Odaberite drugi objekt za zakoavanje. Zakoenje je kreirano. NAPOMENA: Ako odaberete opciju Polyline, korak 4 nije potreban, poto e sva tjemena polilinije biti odjednom zakoena.
Naputci za skoavanja
Ako se oba objekta odabrana za zakoavanje nalaze u istom sloju, linija zakoenja e biti kreirana u tom sloju. U suprotnom, linija zakoenja e biti kreirana u trenutnom sloju.
295
Vjeba: Kreirajte zakoen kut

U ovoj vjebi kreirat ete zakoenja koritenjem opcija Multiple, Distance i Angle naredbe Chamfer. Kada zavrite vjebu moi ete koristiti naredbu Chamfer za dodavanje zakoenja geometrijskim oblicima u drugim crteima. 3. Kako biste kreirali zakoenje u vrijednosti 1 jedinice mjere: Pokrenite naredbu Chamfer. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Distance. Kad se trai prva udaljenost zakoenja, unesite 1. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite tipku ENTER za drugu udaljenost zakoenja, poto e unaprijed odreena vrijednost za njega biti vrijednost prve udaljenosti zakoenja. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Multiple. Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Create-Chamfers.dwg. 2. Zumirajte u donji lijevi pogled crtea. Ovo omoguava kreiranje vie zakoenja bez ponovnog okretanja naredbe Chamfer. 4. Kako biste dovrili zakoenje: Odaberite linije oznaene na sljedeoj slici u blizini njihovih presjeka. NAPOMENA: Zakoenja su ve naneena na ovu sliku. Moda ete morati ukljuiti opciju Trim ako je iskljuena. NEMOJTE izii iz naredbe Chamfer. Produite na sljedei korak.
296
5. Odaberite linije u blizini njihovih presjeka kao to je prikazano na sljedeoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Chamfer.
9. Kako biste kreirali dodatna zakoenja koritenjem opcija Angle and Multiple: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Chamfer. Kliknite desnim tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Angle. Unesite 1 kako biste zadali duinu zakoenja na prvoj liniji. Unesite kako biste zadali kut zakoenja u odnosu na prvu liniju. Kliknite desnim tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Multiple.
6. Upotrijebite naredbe Zoom i Pan kako biste prikazali gornji lijevi pogled u crteu.
Odaberite rubove redoslijedom oznaenim na sljedeoj slici. NAPOMENA: Zakoenja su ve naneena na ovu sliku.
7. Kako biste kreirali vie zakoenja od 1 jedinice mjere u ovom pogledu: Pokrenite naredbu Chamfer. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Multiple. Odaberite linije oznaene na sljedeem crteu. NAPOMENA: Linije su ve zakoene na ovoj slici. 10. Odaberite rubove na suprotnoj strani pogleda.
8. Ponovite zakoenja na desnoj strani pogleda. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Chamfer.
297
11. Upotrijebite naredbe Zoom i Pan kako biste prikazali donji lijevi pogled, kao to je prikazano. Nanesite zakoenja rubovima elementa s obje strane pogleda. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili naredbu Chamfer.
12. Upotrebom naredbe Line, nacrtajte linijske segmente na svakom mjestu na kojem je kreirano zakoenje.
298
Lekcija: Promjena dijela oblika objekta

Pregled
Ova lekcija opisuje kako se naredba Stretch koristi za promjenu dijela oblika objekta. Ponovna upotreba objekata i lakoa editiranja su vrlo vane prednosti. Kako projekt evoluira, prirodno je da se javljaju promjene detalja kao dio procesa projektiranja. Ili ete moda pokuati ponovno upotrijebiti geometrijski oblik iz nekog drugog crtea, pa e neki detalji zahtijevati promjenu u duini ili obliku. Naredba Stretch moe raditi u obje ove situacije, omoguivi vam lako modificiranje oblika postojeih objekata. Nakon zavretka ove lekcije moi ete opisati naputke naredbe Stretch i koristiti naredbu za rastezanje objekata.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti naredbu Stretch za rastezanje objekata.
299
Rastezanje objekata Naredbu Stretch koristit ete za promjenu oblika objekata u crteu, definirajui podruja koja e biti rastegnuta pomou alata za odabir Crossing window ili Crossing polygon. Kao i kod naredbe Move, nakon to definirate prozor rastezanja, trebate zadati baznu toku i drugu toku rastezanja. Definiranje operacije rastezanja alatima Crossing window ili Crossing polygon je izuzetno je bitno zato to podruje preko koje je prela metoda za odabir definira toku gdje se objekti rasteu.
Pristup naredbi
Stretch
Naredbeni redak: STRETCH Izbornik: Modify > Stretch Traka s alatima: Modify
300
Postupak: Rastezanje objekata

Sljedei koraci pruaju pregled rastezanja objekata u crteu. 1. Pokrenite naredbu Stretch. 2. Odaberite objekte koji e biti rastegnuti alatom za odabir Crossing window ili Crossing polygon.
3. Odaberite baznu toku rastezanja. 4. Odaberite drugu toku ili unesite vrijednost za udaljenost rastezanja.
Naputci
Kada rasteete objekte, morate definirati prozor rastezanja koritenjem alata za odabir Crossing window ili crossing polygon. Ako upotrijebite implicitni prozor, morate izvriti selekciju zdesna ulijevo. Objekti preko kojih prijee prozor za odabir biti e rastegnuti, dok e objekti u cijelosti obuhvaeni prozorom biti pomaknuti.
301
Vjeba: Rastegnite objekte

U ovoj vjebi upotrijebit ete naredbu Stretch kako biste poveali povrinu soba u tlocrtu stambene jedinice. Kada zavrite moi ete koristiti naredbu Stretch za rastezanje geometrijskih oblika u drugim crteima. 3. Kako biste dodali 2000 jedinica na lijevoj strani strukture: Pokrenite naredbu Stretch. Kliknite na toku (1), a zatim na toku (2) kako biste definirali prozor rastezanja opcijom Crossing window. Pritisnite tipku ENTER.
Zavrena vjeba 1. Otvorite M_Stretch-Objects.dwg. 2. U statusnoj traci iskljuite podeenje Osnap.
302
4. Kako biste dovrili operaciju rastezanja: Kliknite kako biste odabrali u blizini donjeg kuta zida i povlaite pokaziva ulijevo 180 stupnjeva. Unesite 2000. Pritisnite tipku ENTER. Uoite kako se i kote mijenjaju da bi odrazile novu veliinu.
5. Kako biste izvrili rastezanje izborom pomou opcije Crossing Polygon: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Stretch. Otkucajte CP kako biste zadali odabir opcijom Crossing polygon. Pritisnite tipku ENTER. Definirajte poligon za odabir s prijelazom tako to ete kliknuti na toke kao to je prikazano na sljedeoj slici.
303
6. Kako biste dodali 2000 jedinica desnoj strani strukture: Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili odabir opcijom Crossing polygon. Pritisnite tipku ENTER kako biste zavrili odabir objekata. Kliknite na toku u blizini donjeg kuta zida. Povlaite pokaziva udesno pri 0 stupnjeva i unesite 2000. Pritisnite tipku ENTER.
7. Kako biste upotrijebili rastezanje s odabirom s prijelazom: Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Repeat Stretch. Otkucajte C. Pritisnite tipku ENTER za opciju Crossing window. Kliknite u blizini toke (1), a zatim toku (2) kako biste definirali prozor za izbor s prijelazom. Pritisnite tipku ENTER.
8. Kako biste otklizali unutranji zid 1500 jedinica udesno: Kliknite na toku ispod tlocrta, a zatim povlaite udesno pri 0 stupnjeva. Unesite 1500. Pritisnite tipku ENTER. Primijetite kako je objekt prozora pomaknut operacijom rastezanja. Ovo se dogodilo jer se svaki geometrijski oblik koji je potpuno obuhvaen prozorom rastezanja pomie umjesto to bi bio rastegnut.
304
9. Kako biste izabrali prozor za micanje unutar zida: Pokrenite naredbu Stretch. Kliknite u blizini toke (1), a zatim toke (2) kako biste definirali prozor za odabir s prijelazom. Pritisnite tipku ENTER.
12. Kako biste premjestili vrata: Kliknite na toku s desne strane vrata, a zatim povlaite udesno pri 0 stupnjeva. Unesite 1200. Pritisnite tipku ENTER. Primijetite kako je objekt vrata pomaknut, a objekti koji ine zid rastegnuti.
10. Kako biste zavrili micanje: Kliknite na toku s desne strane prozora, a zatim povlaite udesno pri 0 stupnjeva. Unesite 1000. Pritisnite tipku ENTER. Primijetite kako se prozor mie operacijom rastezanja i kote auriraju kako bi prikazale novi poloaj prozora. 13. Spremite i zatvorite sve crtee.
11. Kako biste odabrali vrata koja treba pomaknuti unutar zida: Pokrenite naredbu Stretch. Kliknite u blizini toke (1), a zatim toke (2) kako biste definirali prozor za odabir s prijelazom. Pritisnite tipku ENTER.
305
Lekcija: Upotreba hvataljki

Pregled
Ova lekcija opisuje upotrebu hvataljki za editiranje objekata. Svaki objekt sadri toke koje, kada se izaberu, se mogu upotrijebiti za lako editiranje poloaja i veliine objekta. Ove toke se zovu hvataljke.
Cilj
Nakon zavretka ove lekcije moi ete: Koristiti hvataljke za modificiranje objekata u crteu. Prepoznati vrste editiranja koje se mogu izvriti koritenjem hvataljki.
306
Upotreba hvataljki
Hvataljke su toke koje se mogu odabrati na geometrijskim oblicima, a koje koristite kako biste zapoeli editiranje odabranog objekta. Hvataljke se pojavljuju kada odaberete objekt, a nijedna naredba nije trenutno aktivna. Editiranje hvataljkama omoguava izvravanje nekoliko razliitih zadataka editiranja, kao to su micanje, kopiranje, rotiranje i promjena mjerila. Takoer, hvataljke moete upotrijebiti i kako biste prikazali trenutnu duinu, kut i promjer objekata u crteu. Informacije o dimenzijama se prikazuju tako to uinite da pokaziva dodirne (ili lebdi iznad) hvataljki na odabranom objektu.
Ako odaberete hvataljku dok je ukljuen dinamiki unos, prikazat e se polje za unos u koje moete unijeti nove vrijednosti poput duina, radijusa i razlika u vrijednostima.
307
Kliknite desnom tipkom mia na odabranu hvataljku za reime editiranja. Unaprijed odreen reim hvataljki je Stretch. Editiranjem hvataljkama moete izvriti sve operacije za modificiranje izlistane u izborniku, bez potrebe za pokretanjem naredbe.
Naputci za editiranje hvataljkama

Hvataljke se pojavljuju ako odaberete objekte dok nijedna naredba nije aktivna. S hvataljkama moete editirati objekte, a da prethodno ne odaberete neku od uobiajenih naredbi za modificiranje. Kad se koriste s dinamikim unosom, moete upotrijebiti hvataljke kako biste promijenili veliinu geometrijskog oblika tako to ete u polja za dinamiki unos unijeti vrijednosti za duinu, kut, radijus i koordinate.
Postupak: Upotreba hvataljki s dinamikim unosom

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja hvataljki sa sueljem Dynamic Input. 1. Odaberite objekt, a zatim odaberite jednu od njegovih hvataljki. 2. Unesite nove vrijednosti u polja za dinamiki unos, pritiskujui tipku TAB kako biste se prebacili s jednog polja na drugo.
3. Pritisnite tipku ENTER kako biste potvrdili nove vrijednosti.
308
Postupak: Rastezanje objekata pomou hvataljki

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja hvataljki za rastezanje objekata. 1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite bilo koju hvataljku (upotrijebite SHIFT+odabir kako biste odabrali vie hvataljki). 3. Povucite hvataljke u nov poloaj.
Postupak: Micanje objekata pomou hvataljki

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja hvataljki za micanje objekata. 1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ete koristiti za baznu toku pomicanja. 3. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Move. 4. Kliknite kako biste postavili objekt u novi poloaj.
309
Postupak: Osno-simetrino preslikavanje pomou hvataljki

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja hvataljki za preslikavanje objekata. 1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ete upotrijebiti za prvu toku osi preslikavanja. 3. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Mirror. 4. Pomaknite pokaziva kako biste definirali os preslikavanja. Kliknite kako biste odabrali toku.
Postupak: Rotiranje objekata pomou hvataljki

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja hvataljki za rotiranje objekata. 1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ete upotrijebiti za toku centra rotacije. 3. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Rotate. 4. Zadajte kut rotacije.
310
Postupak: Promjena mjerila objekata pomou hvataljki

Sljedei koraci pruaju pregled koritenja hvataljki za promjenu mjerila objekata. 1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ete upotrijebiti za baznu toku. 3. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu. Kliknite na Scale. 4. Zadajte faktor mjerila.
Naputci editiranja hvataljkama

Dok editirate moete kreirati kopije objekata. Dok editirate hvataljkama, kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu, a zatim kliknite na Copy. Originalni objekt ostaje nepromijenjen,a editiranje hvataljkama utjee na kopiju. Moete promijeniti baznu toku objekta koji se editira hvataljkama. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu, a zatim kliknite na Base Point kako biste definirali novu baznu toku za editiranje hvataljkama. Moete upotrijebiti opciju Reference prilikom rotiranja ili promjene mjerila objekata tijekom editiranja hvataljkama. Kliknite desnom tipkom mia bilo gdje u crteu, a zatim kliknite na Reference.
311
Vjeba: Editirajte objekte hvataljkama

U ovoj vjebi koristit ete hvataljke kako biste editirali i manipulirali objektima u crteu. Kada zavrite vjebu, moi ete koristiti hvataljke za uinkovito manipuliranje geometrijskim oblicima bez potrebe za koritenjem standardnih naredbi za editiranje. Povucite vrata u poloaj. Odaberite krajnju toku zida. Objekt e jo uvijek biti odabran.
Zavrena Vjeba 1. Otvorite M_Grips-Exercise.dwg. 2. Kako biste pomaknuli vrata u odgovarajui poloaj koritenjem hvataljki: Odaberite vrata. Odaberite jednu hvataljku kako biste je uinili "vruom"to jest, neka postane crvena. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Move. 3. Kako biste pomou hvataljki kopirali vrata za sljedeu prostoriju: Ponovno odaberite hvataljku. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Move. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Copy. NAPOMENA: Kod jednog objekta ne morate prethodno kliknite na Move i moete odmah produiti na Copy. Kad je odabrano vie od jednog objekta, uvijek morate prvo odabrati Move prije nego to odaberete Copy. Povucite vrata za jednu prostoriju udesno. Odaberite krajnju toku zida. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili kopiranje. Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili odabir.
312
4. Kako biste pomou hvataljki premjestili biljku u drugi poloaj: Odaberite biljku. Odaberite hvataljku kako biste je uinili vruom. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Move. Povucite biljku u gornji lijevi kut kao to je dolje prikazano.
6. Kako biste pomou hvataljki pomaknuli vitrinu i stol u obliku kljuanice: koritenjem reima hvataljki Move, povucite vitrinu u prikazani poloaj. koritenjem reima hvataljki Move, povucite stol u obliku kljuanice u prikazani poloaj.
7. Kako biste pomou hvataljki pomaknuli kartoteni ormar u odgovarajui poloaj: 5. Kako biste pomou hvataljki kopirali biljku: Ponovno odaberite hvataljku biljke kako biste je uinili vruom. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Move. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Copy. Povucite drugu biljku u donji desni kut prostorije, kao to je prikazano. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili kopiranje. Pritisnite tipku ESC kako biste oistili odabir. Odaberite kartoteni ormar. Odaberite hvataljku kako biste je uinili vruom. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Move.
313
Povucite objekt do donjeg lijevog kuta, kao to je dolje prikazano. Ubacite objekt oko etiri jedinice iznad donjeg zida spojenog s lijevim zidom.
9. Ponovno upotrijebite reime rada hvataljki Move i Rotate kako biste postavili raunalo i telefon na stol kako je prikazano. Po potrebi, pogledajte prethodni korak ako je potreban postupak korak-po-korak. Objekt raunala je rotiran za 45 stupnjeva. Objekt telefona je rotiran za 90 stupnjeva.
8. Kako biste pomou hvataljki zarotirali kartoteni ormar: Ponovno odaberite hvataljku kako biste je uinili vruom. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Rotate. Unesite 90. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite tipku ESC kako biste oistili izborni skup.
10. Upotrijebite reime rada hvataljki Move, Rotate i Copy kako biste postavili objekt stolice u ured kao to je prikazano: Stolna stolica je zarotirana za -45 stupnjeva, a stolica za konferencijski stol je zarotirana za 45 stupnjeva. Preostale dvije stolice se rotiraju za 90 stupnjeva. Raspored u uredu treba izgledati slino sljedeoj slici.
314
11. Upotrijebite reime rada hvataljki Copy i Base Point kako biste odjednom kopirali mnogo objekata i kako biste popunili sljedei ured desno: Odaberite sve objekte kao to je prikazano na sljedeoj slici. Odaberite bilo koju od dostupnih hvataljki kako biste je uinili vruom. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Move. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Copy. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Base Point. Odaberite unutranjost gornjeg lijevog kuta prostorije (1) za baznu toku. Odaberite gornji lijevi unutranji kut sljedee prostorije (2) za toku pomicanja. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili kopiranje. Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili izborni skup.
12. Upotrijebite reime rada hvataljki Mirror i Copy kako biste popunili sljedei ured desno: Odaberite sve objekte kao to je prikazano na sljedeoj slici. Odaberite bilo koju od dostupnih hvataljki kako biste je uinili vruom. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Mirror. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Copy. Kliknite desnom tipkom mia. Kliknite na Base Point. Odaberite srednju toku elementa vanjskog zida (1) izmeu vrata za baznu toku. Povucite pokaziva gore pod 90 stupnjeva i odaberite toku (2). Pritisnite tipku ENTER kako biste dovrili kopiranje. Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili izborni skup.
13. Nastavite koristiti hvataljke, dok vrijeme dozvoljava, kako biste popunili preostale urede namjetajem. 14. Spremite i zatvorite crte .
315

U ovoj vjebi poet ete tamo gdje ste stali u prethodnoj vjebi izazova i modificirati tlocrt kata. Imate mogunost odabrati hoete li uraditi ovu vjebu koritenjem imperijalnih (anglo-saksonskih) ili metrikih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vjebe kako biste dovrili korake.
Napomena
Zavrena vjeba
316
Imperijalne (Anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova, ili otvorite I_ARCHChallenge-CHP05.dwg. 2. Kreirajte geometrijske oblike koji e predstavljati zid debeo 7", radei na osnovu toga da su originalne linije koje ste kreirali predstavljale vanjsku stranu vanjskih i strukturalnih zidova. Slika prikazuje donji otvor stubita. Uoite da su linije koje ste nacrtali za otvor stubita u vjebi izazova Poglavlja 2 kotirane od vanjske strane zida do vodee, ili unutranjih rubova zida. Dovrite sve vanjske zidove. Dodajte otvor za vrata donjem stubitu tako da odgovara otvoru na gornjem stubitu.
3. Dodajte otvor vrata dimenzija 3'-0" desnom zidu, postavljen kao to je prikazano na slici.
4. Dodajte 15 otvora za prozore koji su iroki 36" i postavljeni kako je kotirano. U djelovima zida koji iskau ulijevo prema kutovima i s dimenzijama 1'-8", centrirajte otvore uzdu tog unutranjeg zida.
317
5. Dodajte est otvora za prozore koji su iroki 24" i postavljeni kao to je kotirano.
6. Kreirajte unutranje zidove debljine 5" u sloju Walls Interior. Tri deblja zida su od 13.5". Svi unutranji otvori za vrata su iroki 3'-0". Postavite zidove na osnovu kota prikazanih na slici. Za bilo koji geometrijski oblik koji nije izriito dimezioniran, procijenite njegov poloaj i nacrtajte ga da izgleda kao to je prikazan na slici.
7. Spremite i zatvorite crte .
318
Metrike jedinice 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova, ili otvorite M_ARCHChallenge-CHP05.dwg. 2. Kreirajte geometrijske oblike koji e predstavljati zid debljine 189 mm, radei na osnovu toga da su originalne linije koje ste kreirali predstavljale vanjsku stranu vanjskih i strukturalnih zidova. Slika prikazuje donji otvor stubita. Primijetite da su linije koje ste nacrtali za otvor stubita u vjebi izazova Poglavlja 2 kotirane od vanjske strane zida do vodee, ili unutranjih rubova zida. Dovrite sve vanjske zidove. Dodajte otvor za vrata donjem stubitu tako da odgovara otvoru na gornjem otvoru stubita.
4. Dodajte 15 otvora za prozore koji su iroki 914 mm i postavljeni kako je kotirano. U djelovima zida koji iskau ulijevo prema kutovima i s dimenzijama od 500, centrirajte otvore uzdu tog unutranjeg zida.
5. Dodajte est otvora za prozore koji su iroki 610 mm i postavljeni kao to je kotirano. 3. Dodajte otvor vrata dimenzija 915 mm desnom zidu, postavljen kao to je prikazano na slici.
319
6. Kreirajte unutranje zidove debljine 124 mm u sloju Walls Interior. Tri deblja zida su od 336 mm. Svi unutranji otvori za vrata su iroki 915 mm. Postavite zidove na osnovu kota prikazanih na slici. Za bilo koji geometrijski oblik koji nije izriito dimezioniran, procijenite njegov poloaj i nacrtajte ga da izgleda kao to je prikazan na slici.
7. Spremite i zatvorite crte .
320

U ovoj vjebi upotrijebit ete znanje steeno u Poglavlju 5 kako biste editirali geometrijske oblike. NAPOMENA: Na sljedeoj slici pogledi su prikazani blie jedan drugom nego to jesu u crteu.
Zavrena vjeba 1. Otvorite crte koji ste spremili u prethodnoj vjebi izazova, ili otvorite M_MECHChallenge-CHP05.dwg.
2. Kreirajte i editirajte geometrijske oblike tako da pogledi za dio Rack Slider Top izgledaju slino prikazanim. NAPOMENA: Pogledi na slici su blie jedan drugom nego to doista jesu u crteu.
321
3. Kreirajte i editirajte geometrijske oblike tako da pogledi na dio Rack Slider Base izgledaju slino prikazanim. Upotrijebite naredbu Join kako biste spojili dvije kolinearne linije koje su kreirane naredbom Mirror u prethodnoj vjebi izazova. NAPOMENA: Na sljedeoj slici pogledi su prikazani blie jedan drugom nego to jesu u crteu.
5. Kopirajte geometrijske oblike iz oznaena podruja u gornji desni dio pogleda. Dobivenim geometrijskim oblicima promjenite mjerilo na dvaput (duple) njihove originalne veliine. Nacrtajte krug oko geometrijskih oblika kojim je promijenjeno mjerilo, a potom skratite geometrijske oblike do kruga.
6. Kopirajte geometrijske oblike iz postojeih pogleda kako biste kreirali projekcije sklopa. Nee vam trebati isprekidane linije i osi simetrije. Odmrznite sloj Start Points. 4. Kreirajte i editirajte geometrijske oblike tako da pogled sa strane na dio Rack Slider Base izgleda kao to je prikazano. Primijetite zaobljenja radijusa 3mm. Upotrijebite toku Assembly Start Point (poetna toka sklopa) kako biste pronali poloaj pogleda sprijeda na sklop. Obriite geometrijske oblike po potrebi, ako e biti skriveni drugim djelovima kad se sklope.
7. Obriite strelicu toke Assembly Start Point i tekst.
322
8. Dok je sloj Hidden trenutni, kreirajte skrivene geometrijske oblike u ovim pogledima, koristei toke u svakom pogledu kao reference. Zatim kreirajte objekte osi simetrije i ubacite u sloj Centerline. NAPOMENA: Na sljedeoj slici pogledi su prikazani blie jedan drugom nego to jesu u crteu.
9. Kreirajte osi simetrije za pogled na detalj.
10. Kopirajte geometrijske oblike za pogled sa strane kako biste kreirali presjeke (rafiranje ete primijeniti u kasnijoj vjebi izazova). Prebacite skrivene geometrijske oblike u sloj Visible, a zatim obriite i skratite nepotrebne geometrijske oblike. Obriite cijeli geometrijski oblik.
323
11. Odmrznite sloj Start Points. Kopirajte geometrijske oblike pogleda presjeka na praznu poetnu toku na desnoj strani sklopa. Kopirajte pogled sa strane elementa Rack Slide Top i postavite ga na gornju stranu pogleda presjeka, a zatim prebacite skrivene linije vidljivi sloj i uklonite nepotrebne geometrijske oblike.
324
Svaki projekt koji kreirate poinje jednostavnim geometrijskim oblicima. Postupci koje koristite za editiranje ovih osnovnih objekata ih transformiraju u sloene projekte. U ovom poglavlju nauili ste: Promijeniti duinu objekata koritenjem naredbi Trim i Extend. Kreirati paralelne i koncentrine geometrijske oblike u crteima koritenjem naredbe Offset. Koristiti naredbu Join za kombiniranje vie objekata u jedinstven objekt. Razlomiti objekte na dva ili vie neovisnih objekata. Primijeniti zaobljeni kut na dva objekta u crteu. Nanijeti zakoeni kut na dva objekta u crteu. Koristiti naredbu Stretch za mijenjanje oblika objekata u crteu. Koristiti hvataljke za editiranje objekata i prikazivanje geometrijskih informacija.
325
326

ACAD-1 2007 Essentials Vol 1 HRV

Încărcat de

Informații document

Descriere originală:

Drepturi de autor

Formate disponibile

Partajați acest document

Partajați sau inserați document

Opțiuni de partajare

Vi se pare util acest document?

Este necorespunzător acest conținut?

Drepturi de autor:

Formate disponibile

ACAD-1 2007 Essentials Vol 1 HRV

Încărcat de

Drepturi de autor:

Formate disponibile

AutoCAD 2007

Crtanje u ravnini Volume 1

Autodesk Authorized Training Courseware (AATC)

Autodesk slubeni trening prirucnik (AATC)

Poglavlje 2: Kreiranje osnovnih crtea ...................................................................37

Poglavlje 3: Manipuliranje objektima ....................................................................123

Poglavlje 4: Organizacija crtea i naredbe upita .................................................189

Poglavlje 5: Prepravljanje Objekata ......................................................................253

Poglavlje 7: rafiranje objekata ...............................................................................33

Poglavlje 8: Kotiranje ...............................................................................................63

Poglavlje 9: Rad s ponovno upotrebljivim sadrajem .........................................101

Poglavlje 10: Kreiranje dodatnih objekata u crteu ............................................129

Poglavlje 11: Upotreba prostora papira i ispis ....................................................167

Poglavlje 12: Kreiranje predloaka crtea ............................................................213

Dodatak A: Dodatni resursi....................................................................................225

About this Book

About this Book/O knjizi

Koritenje ovog prirunika

Instaliranje datoteka vjebi sa CD-a

Imperijalni (anglo-saksonski) i metriki crtei

Napomene, savjeti i upozorenja

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Naslovna traka Traka menija Traka s alatima Palete s alatima

Prostor za crtanje Grafiki pokaziva Redak naredbe Statusna traka

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Podeavanje radnog prostora

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Na sljedeoj slici je prikazan AutoCAD s aktivnim radnim prostorom 3D Modeling.

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Na sljedeoj slici je prikazan AutoCAD s aktivnim radnim prostorom AutoCAD Classic.

Postupak: Podeavanje radnog prostora AutoCAD Classic

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Postupak: Podeavanje radnog prostora AutoCAD LT

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Raspored korisnikog suelja

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Vienamjenske ikone palete s alatima

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Alati suelja specifini za AutoCAD

Prikazi za ispis (Crtei)

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Palete alata obraivat ete kasnije u ovom teaju. Napomena

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Lekcija: Navigacija kroz radno okruenje

Lekcija: Rad sa AutoCAD datotekama

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Lekcija: Rad sa AutoCAD crteima

Kreiranje novih crtea

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Kreiranje novog "bjanko" crtea

Lekcija: Rad sa AutoCAD crteima

Okvir za dijalog Create New DrawingStartup

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Okvir za dijalog Save Drawing As

Lekcija: Rad sa AutoCAD crteima

Lekcija: Prikazivanje objekata

Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Alati za kontrolu prikaza

Meni: View > ... Paleta s alatima: Standard

Naredba Pan Realtime

Lekcija: Prikazivanje objekata