Povijesni kontekst Bhagavad-gite Iako se obino izdaje i ita kao zasebno djelo, Bhagavad-gita je izvorno dio Mahabharate, sanskritskog

epa koji opisuje povijest drevnog svijeta. Mahabharata opisuje dogaaje koji su se odigrali pred sam poetak ovog doba Kali. Na poetku tog doba, prije oko pet tisua godina, Gospodin Krsna je izloio uenje Bhagavad-gite svom prijatelju i bhakti Arjuni. Njihov razgovor - jedan od najveih filozofskih i religijskih dijaloga poznatih ovjeku - odigrao se uoi poetka bitke, velikog bratoubilakog rata izmeu stotinu sinova Dhrtarastre i njihovih roaka Pandava ili sinova Pandua. Dhrtarastra i Pandu su bili braa roena u dinastiji Kurua, koja potjee od kralja Bharate, ranijeg vladara Zemlje, po kome je Mahabharata dobila ime. Kako je stariji brat Dhrtarastra, bio slijep od roenja, na prijestolje, koje bi mu inae pripadalo, bio je ustolien mlai brat Pandu. Nakon smrti Pandua, koji je umro mlad, njegovi sinovi - Yudhisthira, Bhima, Arjuna, Nakula i Sahadeva - su bili povjereni Dhrtarastri, koji je na taj nain, na odreeno vrijeme postao kralj. Tako su i Dhrtarastrini i Panduovi sinovi odrasli u istoj kraljevskoj palai. I jedne i druge je obrazovao u vojnoj nauci iskusni Drona, a svojim savjetom pouavao potovani "djed" obitelji, Bhisma. Usprkos tome, Dhrtarastrini sinovi, a posebno najstariji sin Duryodhana, mrzili su Pandave i zavidjeli im, a slijepi i slabi Dhrtarastra je elio da njegovi sinovi, a ne Pandave, naslijede kraljevstvo. Tako je Duryodhana, uz pristanak Dhrtarastre, skovao zavjeru da ubije Panduove mlade sinove, koji su samo zahvaljujui brinoj zatiti svog strica Vidure i svog roaka Gospodina Krsne bili spaeni od brojnih pokuaja Duryodhane da ugrozi njihov ivot. Gospodin Krsna nije bio obian ovjek, ve sam Vrhovni Bog, koji je siao na Zemlju i igrao ulogu princa u jednoj od dinastija tog vremena. U toj ulozi On je bio i neak Panduove ene Kunti ili Prthe, majke Pandava. Tako je Krsna, kao roak i kao vjeni branitelj religije, bio naklonjen Panduovim vrlim sinovima i titio ih. Meutim, lukavi Duryodhana je konano izazvao Pandave na kockarski dvoboj. Tijekom tog sudbonosnog dvoboja, Duryodhana i njegova braa su dobili Draupadi, estitu i odanu enu Pandava, i uvredljivo je pokuali obnaiti pred svim okupljenim prinevima i kraljevima. Krsna ju je Svojom boanskom intervencijom spasio, ali Pandave su zbog namjetene kocke izgubili svoje kraljevstvo i bili prisiljeni ivjeti u progonstvu trinaest godina. Po povratku iz progonstva, Pandave su s pravom zatraili od Duryodhane da im vrati njihovo kraljevstvo, ali Duryodhana je to bezobzirno odbio. Vezani dunou koja im je kao prinevima nalagala da vladaju, petorica Pandava su sveli svoj zahtjev na samo pet sela. Ali Duryodhana je oholo odgovorio da im ne bi dao ak ni dovoljno zemlje da u nju zabodu iglu. Sve vrijeme, Pandave su bili tolerantni i strpljivi, ali sada je rat izgledao neizbjean. Dok su prinevi svijeta prilazili razliitim stranama, jedni Dhrtarastrinim sinovima, a drugi Pandavama, sam Krsna je preuzeo ulogu glasnika Panduovih sinova i otiao u Dhrtarastrinu palau da bi traio mir. Kada su Njegovi prijedlozi bili odbijeni, rat je postao neminovan. Pandave, ljudi najvieg morala, prihvatili su Krsnu kao Svevinju Boansku Osobu, dok Dhrtarastrini bezboni sinovi nisu. A ipak, Krsna je ponudio uestvovanje u ratu prema eljama zaraenih strana. Kao Bog, nee se osobno boriti, ali zaraene strane mogu birati izmeu Njegove vojske ili samog Krsne, kao savjetnika i pomagaa. Politiki genije Duryodhana je oduevljeno odabrao Krsninu vojsku, dok su Pandave s jednakim oduevljenjem prihvatili samog Krsnu. Tako je Krsna postao Arjunin voza, preuzevi zadatak vonje bojnih kola legendarnog strijelca. To nas dovodi do trenutka poetka Bhagavad-gite, kada su se dvije vojske suoile, spremne za borbu, a Dhrtarastra zabrinuto upitao svog sekretara Sanjayu: "to su napravili?" Scena je postavljena; potreban je samo kratki osvrt na ovaj prijevod i komentare. Veina prevodioca Bhagavad-gite u svom prijevodu na engleski ignoriraju Krsnu kao osobu da bi ostavili prostor za vlastite koncepcije i filozofije. Povijest Mahabharate biva prihvaena kao neobina mitologija, a Krsna postaje poetsko sredstvo za predstavljanje ideja nekog anonimnog genija ili u najboljem sluaju manje vana povijesna osoba. Ali prema izjavama same Gite, osoba Krsna je i cilj i tema Bhagavad-gite. Ovaj prijevod i pratei komentari stoga ne odvraaju, ve usmjeravaju panju itaoca prema Krsni. Po tome je Bhahavad-gita kakva jest jedinstvena. Takoer je posebno da Bhagavad-gita tako postaje potpuno skladna i razumljiva. Kako je Krsna govornik Bhagavad-gite i njen krajnji

cilj, ovo je jedini prijevod koji predstavlja ovaj veliki spis u njegovom pravom svjetlu. - Izdavai Predgovor Bhagavad-gitu kakva jest sam prvotno napisao u obliku u kome je sada predstavljena. Kada je ova knjiga prvi put bila izdana, izvorni rukopis je na alost bio skraen na manje od 400 strana. Knjiga nije imala ilustracija, a veina komentara na izvorne stihove rimad Bhagavad-gite je nedostajala. Sve moje druge knjige - rimad-Bhagavatam, ri Isopanisad, itd. - sadre izvorne stihove, englesku transkripciju, engleske sinonime svake sanskritske rijei, prijevode i komentare. To ini knjigu vrlo autentinom i znanstvenom, a znaenje oiglednim. Zato nisam bio sretan kada sam morao svoj izvorni rukopis svesti na najmanju moguu mjeru. Ali kasnije, kada je potranja za Bhagavad-gitom kakva jest znatno porasla, mnogi ueni ljudi i bhakte su zatraili da predstavim knjigu u izvornom obliku. Ovo je pokuaj predstavljanja izvornog rukopisa ove velike knjige znanja s objanjenjima potpuno u skladu s uenikim naslijeem (parampara) da bi se pokret svjesnosti Krsne utemeljio na vrim i progresivnijim osnovama. Na pokret svjesnosti Krsne je autentian, povijesno vjerodostojan, prirodan i transcendentalan, jer se zasniva na Bhagavad-giti kakva jest. Postupno postaje najpopularniji pokret u itavom svijetu, posebice meu mlaom generacijom. Interes za ovaj pokret raste i meu pripadnicima starije generacije, koji pokazuju takav interes da oevi i djedovi mojih uenika postaju doivotni lanovi naeg velikog drutva, Meunarodnog drutva za svjesnost Krsne, tako nas ohrabrujui. U Los Angelesu su me posjetili mnogi oevi i majke kako bi izrazili zahvalnost za to to vodim pokret svjesnosti Krsne u itavom svijetu. Neki od njih su rekli da je za Amerikance velika srea to sam pokret svjesnosti Krsne zapoeo u Americi. Ali izvorni otac ovog pokreta je sam Gospodin Krsna, jer poeci pokreta seu u davna vremena, a pokret silazi u ljudsko drutvo putem uenikog naslijea. Ako mi za to pripada bilo kakva zasluga, ona ne pripada meni osobno ve mom vjenom duhovnom uitelju Njegovoj Boanskoj Milosti Om Visnupada Paramahamsa Parivrajakacarya 108 ri rimad Bhaktisiddhanta Sarasvati Goswami Maharaja Prabhupadi. Meni se moe pripisati jedino zasluga za to to sam pokuao predstaviti Bhagavad-gitu kakva jest, bez ikakvog mijenjanja. Prije nego to sam predstavio Bhagavad-gitu kakva jest, gotovo sva engleska izdanja Bhagavad-gite su bila predstavljena radi ostvarivanja neijih osobnih ambicija. Ali svrha naeg izdanja Bhagavad-gite kakva jest je da predstavimo misiju Svevinje Boanske Osobe, Krsne. Na zadatak je predstavljanje Krsnine volje, a ne volje svjetovnih pekulatora poput politiara, filozofa ili znanstvenika, koji imaju vrlo malo znanja o Krsni, usprkos njihovom znanju o drugim predmetima. Kad Krsna kae - man-mana bhava mad-bhakto mad-yaji mam namaskuru, mi, za razliku od takozvanih uenjaka, ne kaemo da su Krsna i Njegov unutranji duh razliiti. Krsna je apsolutan. Stoga nema razlike izmeu Krsninog imena, Krsninog oblika, Krsninih odlika, Krsninih zabava, itd. Taj apsolutni poloaj Krsne teko moe shvatiti onaj tko nije Krsnin bhakta u sistemu parampara (uenikom naslijeu). Takozvani uenjaci, politiari, filozofi i swamiji koji nemaju savreno znanje o Krsni obino pokuavaju prognati ili ubiti Krsnu kad piu komentar na Bhagavad-gitu. Takav neautorizirani komentar na Bhagavad-gitu je poznat kao Mayavada-bhasya i Gospodin Caitanya nas je upozorio na te neovlatene ljude. Gospodin Caitanya jasno izjavljuje da e svatko tko pokua shvatiti Bhagavadgitu sa stanovita mayavadi filozofije poiniti veliku greku. Rezultat takve greke e biti, da e zavedeni student Bhagavad-gite sigurno biti zbunjen na putu duhovnog napredovanja i nee biti sposoban vratiti se kui, Bogu. Mi predstavljamo Bhagavad-gitu kakva jest u namjeri da uslovljenog studenta dovedemo do istog cilja radi kojeg Krsna silazi na ovaj planet jednom u danu Brahme ili svakih 8 600 000 000 godina. Taj cilj, koji je opisan u Bhagavad-giti, moramo prihvatiti takvog kakav jest, inae nema smisla pokuavati shvatiti Bhagavad-gitu i njenog govornika, Gospodina Krsnu. Gospodin Krsna je prvi put izrekao Bhagavad-gitu bogu Sunca prije nekoliko stotina milijuna godina. Ovu injenicu moramo prihvatiti i tako shvatiti povijesni znaaj Bhagavad-gite bez pogrenog tumaenja, na osnovi autoriteta Krsne. Tumaenje Bhagavad-gite bez ikakvog obaziranja na volju Krsne je najvea uvrjeda. Da bismo se spasili od takve uvrjede, moramo shvatiti Gospodina kao Svevinju Boansku Osobu, kao to Ga je neposredno shvatio Arjuna, prvi uenik Gospodina Krsne. Takvo razumijevanje Bhagavad-gite je autorizirano i prua pravu dobrobit ljudskom drutvu u ostvarivanju misije ivota. Pokret svjesnosti Krsne je prijeko potreban ljudskom drutvu, jer omoguuje ljudima

dostizanje najvieg savrenstva ivota. Na koji nain to ini je u potpunosti objanjeno u Bhagavad-giti. Naalost, svjetovni polemici su iskoristili Bhagavad-gitu kako bi propagirali svoje demonske sklonosti i odvratili ljude od pravilnog razumijevanja jednostavnih principa ivota. Svatko treba znati kako je Bog ili Krsna velik i koji je pravi poloaj ivih bia. Svatko treba znati da je ivo bie vjeno sluga i da ako ne slui Krsnu mora sluiti iluziju u razliitim manifestacijama triju guna materijalne prirode i tako neprestano lutati u krugu roenja i smrti. ak se i navodno osloboeni mayavadi pekulator mora podvri tom procesu. Ovo znanje predstavlja veliku znanost i u interesu je svakog ivog bia da ga uje. Ljudi su opinjeni Krsninom vanjskom energijom, posebice u ovom dobu Kali i pogreno misle da e s napretkom u pruanju materijalnih udobnosti svaki ovjek postati sretan. Ne znaju da je materijalna ili vanjska priroda vrlo mona, jer je svatko vrsto vezan strogim zakonima materijalne prirode. ivo bie je sretno kao dio i estica Gospodina i zato je njegova prirodna uloga neposredno sluenje Gospodina. Pod opsjenom iluzije, pokuava biti sretno sluei svoja osjetila u razliitim oblicima, iako ga to nikada nee usreiti. Umjesto da zadovoljava svoja materijalna osjetila, mora zadovoljiti Gospodinova osjetila. To je najvie savrenstvo ivota. Gospodin to eli i zahtjeva. Moramo shvatiti ovu glavnu poruku Bhagavad-gite. Na pokret svjesnosti Krsne pouava itav svijet toj poruci i kako ne zagaujemo temu Bhagavad-gite kakva jest, svatko tko ozbiljno eli stei dobrobit od prouavanja Bhagavad-gite mora se obratiti za pomo pokretu svjesnosti Krsne kako bi praktino shvatio Bhagavad-gitu pod neposrednim vodstvom Gospodina. Nadamo se, stoga, da e ljudi stei najveu dobrobit prouavajui Bhagavad-gitu kakva jest, koju smo ovdje predstavili. ak i ako jedan ovjek postane Gospodinov isti bhakta, smatrat emo na pokuaj uspjenim. 12.svibanj 1971. Sydney, Australija A.C.Bhaktivedanta Swami

Uvod

om ajwana-timirandhasya caksur unmilitam yena ri-caitanya-mano-'bhistam svayam rupah kada mahyam

jwanawjana-calakaya tasmai ri-gurave namah sthapitam yena bhu-tale dadati sva-padantikam

"Roen sam u najdubljoj tmini neznanja i moj duhovni uitelj mi je otvorio oi bakljom znanja. Odajem mu svoje ponizno potovanje." "Kada e mi rila Rupa Goswami Prabhupada, koji je u ovom materijalnom svijetu ustanovio misiju da bi ispunio elju Gospodina Caitanye, dati utoite svojih lotosovih stopala?" vande 'ham ri-guroh ri-yuta-pada-kamalam ri-gurun vaisnavamc ca ri-rupam sagrajatam saha-gana-raghunathanvitam tam sa-jivam sadvaitam savadhutam parijana-sahitam krsna-caitanya-devam ri-radha-krsna-padan saha-gana-lalita-ri-vicakhanvitamc ca "Odajem svoje ponizno potovanje lotosovim stopalima mog duhovnog uitelja i stopalima svih vaisnava. Odajem svoje ponizno potovanje lotosovim stopalima rila Rupa Goswamija, njegovog starijeg brata Sanatane Goswamija, Raghunathe Dase, Raghunathe Bhatte, Gopale Bhatte i rila Jive Goswamija. Odajem svoje ponizno potovanje Gospodinu Krsni Caitanyi, Gospodinu Nityanandi, Advaiti Acaryi, Gadadhari, rivasi i drugim pratiocima. Odajem svoje ponizno potovanje rimati Radharani i ri Krsni i njihovim pratiljama ri Laliti i Vicakhi." he krsna karuna-sindho gopeca gopika-kanta dina-bandho jagat-pate radha-kanta namo 'stu te

"O dragi moj Krsna, Ti si prijatelj nesretnih i izvor kreacije. Gospodar si gopija i ljubavnik Radharani. Odajem svoje ponizno potovanje."

tapta-kawcana-gauraggi vrsabhanu-sute devi

radhe vrndavanecvari pranamami hari-priye

"Odajem svoje ponizno potovanje Radharani, kraljici Vrndavane, ija put nalikuje rastopljenom zlatu. Ti si ker kralja Vrsabhanua i veoma si draga Gospodinu Krsni." vawcha-kalpatarubhyac ca patitanam pavanebhyo krpa-sindhubhya eva ca vaisnavebhyo namo namah

"Odajem svoje ponizno potovanje svim vaisnavama, Gospodinovim bhaktama. Oni mogu ispuniti elje svakoga, ba kao drvee elja i puni su samilosti prema palim duama." ri-krsna-caitanya ri-advaita gadadhara prabhu-nityananda rivasadi-gaura-bhakti-vrnda

"Odajem svoje ponizno potovanje ri Krsni Caitanyi, Prabhuu Nityanandi, ri Advaiti, Gadadhari, rivasi i svima drugima u devocijskom naslijeu." hare krsna hare krsna krsna krsna hare hare hare rama hare rama rama rama hare hare Bhagavad-gita je poznata i kao Gitopanisada. Sutina je vedskog znanja i jedna od najvanijih Upanisada u vedskoj literaturi. Naravno, na engleskom postoji mnogo komentara na Bhagavadgitu i netko moe upitati kakva je potreba za jo jednim. To moemo objasniti na sljedei nain. Nedavno me jedna gospoa iz Amerike zamolila da joj preporuim neki engleski prijevod Bhagavad-gite. Naravno, u Americi ima mnogo izdanja Bhagavad-gite na engleskom, ali koliko sam vidio, ni za jedno od njih, ne samo u Americi, ve ni u Indiji, ne moe se pouzdano rei da je autoritativno, jer je u svakom od njih komentator iznio vlastito miljenje, ne dodirujui duh Bhagavad-gite kakva jest. Duh Bhagavad-gite je opisan u samoj Bhagavad-giti. Ako hoemo uzeti neki lijek, moramo slijediti upute priloene uz lijek. Ne moemo uzeti lijek prema vlastitom hiru ili prema uputi prijatelja. Moramo ga uzeti prema uputi priloenoj uz lijek ili uputi lijenika. Slino tome, Bhagavad-gitu trebamo shvatiti ili prihvatiti u skladu s uputama samog govornika. Bhagavad-gitu je izgovorio Gospodin ri Krsna. Na svakoj stranici Bhagavad-gite se spominje da je On Svevinja Boanska Osoba, Bhagavan. Naravno, rije bhagavan se ponekad odnosi na bilo koju monu osobu ili monog poluboga. Ovdje rije bhagavan nesumnjivo ukazuje da je Gospodin ri Krsna velika osoba, ali u isto vrijeme trebamo znati da je Gospodin ri Krsna Svevinja Boanska Osoba. To su potvrdili svi veliki acarye (duhovni uitelji) poput Cagkaracarye, Ramanujacarye, Madhvacarye, Nimbarke Swamija, ri Caitanye Mahaprabhua i mnogih drugih autoriteta vedskog znanja u Indiji. U Bhagavad-giti sam Gospodin takoer izjavljuje da je Svevinja Boanska Osoba i kao takav je prihvaen u Brahma-samhiti i svim Puranama, a posebno u rimad-Bhagavatamu, poznatom kao Bhagavata Purana (krsnas tu bhagavan svayam). Stoga, Bhagavad-gitu trebamo prihvatiti u skladu s uputom same Boanske Osobe. U etvrtom poglavlju Gite (4.1-3) Gospodin kae: imam vivasvate yogam vivasvan manave praha evam parampara-praptam sa kaleneha mahata sa evayam maya te 'dya bhakto 'si me sakha ceti proktavan aham avyayam manur iksvakave 'bravit imam rajarsayo viduh yogo nastah parantapa yogah proktah puratanah rahasyam hy etad uttamam

U ovim stihovima Gospodin objanjava Arjuni da je ovaj sistem yoge, Bhagavad-gitu, prvo objasnio bogu Sunca. Bog Sunca ga je objasnio Manuu, a Manu Iksvakuu. Tako je ovaj sistem yoge bio prenoen uenikim naslijeem od jednog govornika do drugog, ali je tijekom vremena bio izgubljen. Zato ga je Gospodin morao ponovo objasniti, ovog puta Arjuni na bojnom polju Kuruksetre. Gospodin kae Arjuni da mu prenosi ovu najviu tajnu, jer je Njegov bhakta i prijatelj. To znai da je Bhagavad-gita posebno namijenjena Gospodinovim bhaktama. Postoje tri vrste

transendentalista: jwaniji, yogiji i bhakte (impersonalisti, meditatori i bhakte). Gospodin ovdje jasno kae Arjuni da ga je uinio prvim primaocem novog uenikog naslijea (parampara) jer je staro naslijee bilo prekinuto. Gospodin je elio uspostaviti drugo ueniko naslijee u istom slijedu misli koje su bile prenoene od boga Sunca do drugih i da Arjuna ponovo rairi Njegovo uenje. Htio je da Arjuna postane autoritet za razumijevanje Bhagavad-gite. Tako vidimo da je Bhagavad-gita bila prenijeta Arjuni posebno zato to je bio bhakta Gospodina Krsne i Njegov neposredni uenik i bliski prijatelj. Stoga, Bhagavad-gitu najbolje moe shvatiti osoba koja ima odlike sline Arjuninim. To znai da mora biti bhakta u neposrednom odnosu s Gospodinom. im netko postane Gospodinov bhakta, takoer ima neposredan odnos s Gospodinom. To je vrlo opirna tema, ali ukratko moemo rei da se bhakta moe odnositi prema Svevinjoj Boanskoj Osobi na jedan od pet razliitih naina: 1.moe se ophoditi prema Gospodinu u pasivnom odnosu; 2.moe se ophoditi prema Gospodinu u aktivnom odnosu; 3.moe se ophoditi prema Gospodinu kao prijatelj; 4.moe se ophoditi prema Gospodinu kao roditelj; 5.moe se ophoditi prema Gospodinu kao ljubavnica. Arjuna je imao prijateljski odnos s Gospodinom. Naravno, postoji jaz razlike izmeu ovog prijateljstva i prijateljstva u materijalnom svijetu. Prijateljstvo izmeu Gospodina i Arjune je transcendentalno prijateljstvo, koje ne moe svatko imati. Naravno, svatko ima odreeni odnos s Gospodinom i taj odnos se oivljava savrenim predanim sluenjem, ali u sadanjem stanju naeg ivota zaboravili smo ne samo Svevinjeg Gospodina, ve i na vjeni odnos s Gospodinom. Svako ivo bie, meu milijardama i trilijunima ivih bia, ima vjeno odreeni odnos s Gospodinom. Taj odnos se zove svarupa i moe se oivjeti procesom predanog sluenja. Taj nivo se naziva svarupa-siddhi - savrenstvo prirodnog poloaja. Arjuna je bio bhakta i bio je u dodiru sa Svevinjim Gospodinom kao prijatelj. Trebamo obratiti panju na to kako je Arjuna prihvatio Bhagavad-gitu. Njegov nain prihvaanja je opisan u desetom poglavlju (10.12-14): arjuna uvaca param brahma param dhama purusam cacvatam divyam ahus tvam rsayah sarve asito devalo vyasah sarvam etad rtam manye na hi te bhagavan vyaktim

pavitram paramam bhavan adi-devam ajam vibhum devarsir naradas tatha svayam caiva bravisi me yan mam vadasi kecava vidur deva danavah

"Arjuna ree: Ti si Svevinja Boanska Osoba, vrhovno prebivalite, potpuno ist i Apsolutna Istina. Ti si prvobitna osoba, vjena, transcendentalna, neroena i najvea. Svi veliki mudraci kao to su Narada, Asita, Devala i Vyasa potvruju tu istinu o Tebi i sada mi je Ti sam objanjava. O Krsna, potpuno prihvaam kao istinu sve to si mi rekao. Ni polubogovi ni demoni, o Gospodine, ne mogu shvatiti Tvoju linost." Nakon to je uo Bhagavad-gitu od Svevinje Boanske Osobe, Arjuna je prihvatio Krsnu kao param brahmu, Vrhovni Brahman. Svako ivo bie je Brahman, ali vrhovno ivo bie ili Svevinja Boanska Osoba je Vrhovni Brahman. Param dhama znai da je vrhovno prebivalite ili poivalite svega; pavitram znai da je ist, neokaljan materijalnom zagaenou; purusam znai da je vrhovni uivalac; cacvatam da je prvobitan; divyam da je transcendentalan; adi-devam da je Svevinja Boanska Osoba; ajam da je neroen, a vibhum da je najvei. Netko moe pomisliti da je Arjuna sve to rekao Krsni laskajui Mu, poto je Krsna bio njegov prijatelj. Da bi otklonio takvu sumnju iz umova itatelja Bhagavad-gite, Arjuna u sljedeem stihu potkrjepljuje te pohvale izjavljujui da nije samo on prihvatio Krsnu kao Svevinju Boansku Osobu, ve i autoriteti poput Narade, Asite, Devale i Vyasadeve. Ove velike osobe ire vedsko znanje, onakvo kakvo ga prihvaaju svi acarye. Zato Arjuna kae Krsni da sve to On kae prihvaa kao potpuno savreno. Sarvam etad rtam manye: "Sve to Ti kae prihvaam kao istinu." Arjuna takoer kae da je veoma teko shvatiti Gospodinovu osobu i da ak ni veliki polubogovi ne mogu shvatiti Gospodina. To znai da Gospodina ne mogu shvatiti ak ni osobe vie od ljudskih bia. Kako onda ljudsko bie moe shvatiti Gospodina ri Krsnu ako ne postane Njegov bhakta? Bhagavad-gitu stoga trebamo prihvatiti u duhu devocije. Ne bismo trebali misliti da smo jednaki

Krsni ili da je Krsna obina osoba, pa ak ni vrlo velika osoba. Gospodin ri Krsna je Svevinja Boanska Osoba. Tako, prema izjavama Bhagavad-gite ili izjavama Arjune, koji pokuava shvatiti Bhagavad-gitu, trebamo barem teoretski prihvatiti ri Krsnu kao Svevinju Boansku Osobu. U tom poniznom duhu moemo shvatiti Bhagavad-gitu. Ako ne itamo Bhagavad-gitu u poniznom duhu, teko emo je moi shvatiti, jer predstavlja veliku misteriju. to je zapravo Bhagavad-gita? Svrha Bhagavad-gite je izbaviti ovjeanstvo iz neznanja materijalnog postojanja. Svaki ovjek se suoava sa toliko mnogo neprilika, kao Arjuna kada se morao boriti u bitci na Kuruksetri. Arjuna se predao Krsni i tako je bila izgovorena Bhagavadgita. Svatko od nas je pun tjeskoba zbog materijalnog postojanja, ne samo Arjuna. Samo nae postojanje je u atmosferi nepostojanja. U stvari, mi nismo stvoreni za to da budemo izloeni prijetnji nepostojanja. Nae postojanje je vjeno, ali smo na neki nain stavljeni u asat. Asat se odnosi na ono to ne postoji. Od toliko mnogo ljudskih bia koja pate, mali broj se zaista raspituje o svom poloaju, o tome to su, zato su stavljeni u ovaj neugodni poloaj itd. Ako se ovjek ne osvijesti i ne zapita zato pati, ako ne spozna da ne eli patnju, ve osloboenje od sve patnje, ne treba se smatrati savrenim ljudskim biem. Ljudski ivot poinje kada se takva pitanja pojave u umu. U Brahmasutri se takvo raspitivanje naziva brahma-jijwasa. Athato brahma-jijwasa. Svaka aktivnost ljudskog bia koje se ne raspituje o prirodi Apsoluta se treba smatrati neuspjehom. Oni koji se ponu pitati zato pate, odakle su doli i gdje e otii nakon smrti, su pravi studenti koji mogu razumjeti Bhagavad-gitu. Iskreni student treba osjeati veliko potovanje prema Svevinjoj Boanskoj Osobi. Takav student je bio Arjuna. Gospodin Krsna silazi posebno zato da bi ponovo pokazao to je pravi cilj ivota, kada ga ovjek zaboravi. ak i onda, od mnogo, mnogo ljudskih bia koja se probude, jedno moe shvatiti svoj poloaj i radi njega je izgovorena ova Bhagavad-gita. U stvari, sve nas guta tigar neznanja, ali Gospodin je vrlo milostiv prema ivim biima, a posebno prema ljudskim biima. Zato je izgovorio Bhagavad-gitu, prihvativi Svog prijatelja Arjunu za Svog uenika. Kao pratilac Gospodina Krsne, Arjuna je iznad sveg neznanja, ali je na bojnom polju Kuruksetre bio stavljen u neznanje samo da bi postavio Gospodinu Krsni pitanja o problemima ivota tako da ih Gospodin moe objasniti za dobrobit buduih generacija ljudskih bia i zacrtati plan ivota. ovjek bi onda mogao djelovati u skladu s tim i dostii savrenstvo u ostvarivanju misije ljudskog ivota. U Bhagavad-giti se objanjava pet osnovnih istina. Prvo se objanjava nauka o Bogu, a potom prirodni poloaj ivih bia, jiva. Postoji icvara, upravitelj, i jive, iva bia koja su pod kontrolom. ivo bie koje tvrdi da je slobodno i da nije pod kontrolom je ludo. Ono je pod kontrolom u svakom pogledu, barem u svom uslovljenom ivotu. Tako Bhagavad-gita govori o icvari, vrhovnom upravitelju, i jivama, ivim biima koja su pod kontrolom. Takoer se objanjava prakrti (materijalna priroda), vrijeme (trajanje postojanja itavog univerzuma ili manifestacije materijalne prirode) i karma (aktivnosti). Kozmika manifestacija je puna razliitih aktivnosti. Iz Bhagavad-gite moramo nauiti tko je Bog, tko su iva bia, to je prakrti, to je kozmika manifestacija, kako vrijeme upravlja njome i koje su aktivnosti ivih bia. Kroz tih pet tema Bhagavad-gite se potvruje da je vrhovni Bog, ili Krsna, ili Brahman, ili vrhovni upravitelj, ili Paramatma - moemo upotrijebiti koje god ime hoete - najvei od svih. iva bia su kvalitativno jednaka vrhovnom upravitelju. Na primjer, Gospodin upravlja kozmikim zbivanjima u materijalnoj prirodi, kao to e biti objanjeno u narednim poglavljima Bhagavadgite. Materijalna priroda nije nezavisna, ve djeluje pod kontrolom Svevinjeg Gospodina. Kao to Gospodin Krsna kae - mayadhyaksena prakrtih suyate sa-caracaram: "Ova materijalna priroda djeluje pod mojom kontrolom". Kada vidimo udesna zbivanja u kozmikoj prirodi, trebamo znati da iza ove kozmike manifestacije stoji upravitelj. Sve se manifestira pod kontrolom. Djetinjasto je ne obazirati se na upravitelja. Na primjer, dijete moe misliti da je automobil udesan zato to moe juriti iako ga ne vue konj ili neka druga ivotinja, ali ovjek zdravog razuma zna prirodu mainerije automobila. On uvijek zna da iza mainerije stoji ovjek, voza. Slino tome, Svevinji Gospodin je voza pod ijom se kontrolom sve odvija. Kao to emo vidjeti u narednim poglavljima, Gospodin je prihvatio jive ili iva bia, kao Svoje dijelove ili estice. Dio zlata je takoer zlato, a kap vode iz oceana je takoer slana. Slino tome, mi, iva bia, kao dijelovi i estice vrhovnog upravitelja, icvare ili Bhagavana, Gospodina ri Krsne, imamo sve odlike Svevinjeg Gospodina u siunoj mjeri, jer smo siuni, podreeni icvare. Pokuavamo upravljati prirodom, kao to sada pokuavamo upravljati prostorom ili planetima i ta tenja ka upravljanju je prisutna, jer postoji u Krsni. Ali iako smo skloni vladanju nad materijalnom prirodom, trebamo znati da nismo vrhovni upravitelji. To je objanjeno u Bhagavad-giti.

to je materijalna priroda? Ona je takoer objanjena u Bhagavad-giti kao nia prakrti, nia priroda. Objanjeno je da je ivo bie via prakrti. Prakrti je uvijek pod kontrolom, bilo da je nia ili via. Prakrti je ensko i pod kontrolom je Gospodina, kao to ena djeluje pod kontrolom mua. Prakrti je uvijek podreena, pod kontrolom Gospodina, koji je upravitelj. I iva bia i materijalna priroda su pod kontrolom Svevinjeg Gospodina. Prema Giti, iako su iva bia dijelovi i estice Svevinjeg Gospodina, smatra se da su prakrti. To je jasno objanjeno u sedmom poglavlju Bhagavad-gite. Apareyam itas tv anyam prakrtim viddhi me param / jiva bhutam: "Ova materijalna priroda je Moja nia prakrti, ali iznad nje postoji druga prakrti - jiva-bhutam, ivo bie". Materijalna priroda se sastoji od tri odlike: gune vrline, gune strasti i gune neznanja. Iznad tih guna je vjeno vrijeme, a interakcijom guna prirode, pod kontrolom i u granicama vjenog vremena, nastaju aktivnosti koje se nazivaju karma. Te aktivnosti se odvijaju od pamtivijeka, a mi uivamo ili ispatamo plodove naih aktivnosti. Na primjer, ako poslovan ovjek radi vrlo teko, s inteligencijom, i nagomila velik novac na bankovnom raunu, onda uiva. Ali ako u poslovima izgubi sav svoj novac, onda ispata. Slino tome, na svakom polju ivota mi ispatamo ili uivamo rezultate naih aktivnosti. To se zove karma. U Bhagavad-giti su objanjeni icvara (Svevinji Gospodin), jiva (ivo bie), prakrti (priroda), kala (vjeno vrijeme) i karma (aktivnosti). Gospodin, iva bia, materijalna priroda i vrijeme su vjeni. Manifestacija prakrti moe biti privremena, ali nije nestvarna. Neki filozofi kau da je manifestacija materijalne prirode nestvarna, ali prema filozofiji Bhagavad-gite ili prema filozofiji vaisnava, to nije tono. Manifestacija svijeta se ne smatra nestvarnom; smatra se stvarnom, ali privremenom. Usporeuje se s oblakom koji putuje nebom ili dolaskom kinog doba koje natapa polja itarica. im se kino doba zavri i oblak ode, svi usjevi se osue. Slino tome, ova materijalna manifestacija nastaje u odreenom vremenskom intervalu, postoji neko vrijeme i zatim iezava. Tako djeluje prakrti. Ali taj ciklus se odvija vjeno. Prema tome, prakrti je vjena; nije nestvarna. Gospodin je opisuje kao "Moja prakrti". Ova materijalna priroda je odvojena energija Svevinjeg Gospodina. iva bia su takoer energija Svevinjeg Gospodina, ali nisu odvojena ve vjeno povezana s Njim. Tako su Gospodin, ivo bie, materijalna priroda i vrijeme meusobno povezani i vjeni. Meutim, karma nije vjena. Posljedice karme mogu biti vrlo stare. Mi od pamtivijeka ispatamo ili uivamo u rezultatima naih aktivnosti, ali moemo promijeniti rezultate nae karme ili aktivnosti, i ta promjena ovisi o savrenstvu naeg znanja. Mi vrimo razliite aktivnosti, ali ne znamo kakve aktivnosti trebamo vriti da bismo se oslobodili akcija i reakcija svih tih aktivnosti. To je takoer objanjeno u Bhagavad-giti. Poloaj icvare - Svevinjeg Gospodina - je poloaj vrhovne svjesnosti. Kao dijelovi i estice Svevinjeg Gospodina, iva bia (jive) su takoer svjesna. I ivo bie i materijalna priroda su opisani kao prakrti, energija Svevinjeg Gospodina, ali jedna od njih - jiva - je svjesna. Druga prakrti nije svjesna. To je razlika. Zato se jiva prakrti naziva viom energijom, jer ima svjesnost slinu Gospodinovoj. Meutim, Gospodin je vrhovna svjesnost. Ne bismo trebali tvrditi da je ivo bie, jiva, takoer vrhovno svjesno. ivo bie ne moe biti vrhovno svjesno ni u jednom stadiju svog savrenstva. Teorija koja tvrdi da je to mogue zavodi ljude. ivo bie moe biti svjesno, ali nije savreno ili vrhovno svjesno. Razlika izmeu jive i icvare e biti objanjena u trinaestom poglavlju Bhagavad-gite. Gospodin je ksetra-jwa, svjestan, kao to je svjesno i ivo bie, ali ivo bie je svjesno samo svog tijela, dok je Gospodin svjestan svih tijela. Kako ivi u srcu svakog ivog bia, svjestan je psihikih promjena svake jive. To ne bismo trebali zaboraviti. Takoer je objanjeno da Paramatma, Svevinja Boanska Osoba, ivi u svaijem srcu kao icvara, upravitelj, i upuuje ivo bie kako da djeluje po svojoj elji. ivo bie zaboravlja to treba raditi. Prvo odlui djelovati na odreeni nain, a onda se zaplete u posljedice vlastite karme. Nakon to napusti jednu vrstu tijela, ulazi u drugu vrstu tijela, kao to odjeva i svlai odjeu. Dok se dua tako seli, ispata posljedice aktivnosti koje je izvrila u prolosti. Te aktivnosti se mogu promijeniti kada ivo bie postane razborito i utemelji se u guni vrline, shvaajui kakve aktivnosti treba vriti. Ako to uini, sve posljedice njegovih prolih aktivnosti se mogu promijeniti. Prema tome, karma nije vjena. Zato je reeno da su od pet inilaca (isvara, jive, prakrti, vrijeme i karma), etiri vjena, a jedan privremen (karma). Vrhovno svjesni icvara je slian ivom biu po Svojoj svjesnosti, jer su i svjesnost Gospodina i svjesnost ivog bia transcendentalne. Svjesnost ne nastaje spajanjem materije. To je pogrena ideja. Teorija da se svjesnost razvija u odreenim uvjetima spajanja materije nije prihvaena u Bhagavad-giti. Svjesnost se moe iskrivljeno odraavati kroz prekriva materijalnih okolnosti, kao to moe izgledati da svjetlost koja prolazi kroz obojano staklo ima odreenu boju, ali Gospodinova svjesnost ne podlijee materijalnom utjecaju. Gospodin Krsna kae -

mayadhyaksena prakrtih. Kada Gospodin sie u materijalni univerzum, Njegova svjesnost ne podlijee materijalnom utjecaju. Gospodin Krsna kae - mayadhyaksena prakrtih. Kada Gospodin sie u materijalni univerzum, Njegova svjesnost ne podlijee materijalnom utjecaju. Kada bi bilo tako, ne bi mogao govoriti o transendentalnim temama, kao to to ini u Bhagavad-giti. Nitko ne moe nita rei o transendentalnom svijetu, ako je njegova svjesnost materijalno zagaena. Prema tome, Gospodin nije materijalno zagaen. Meutim, naa svjesnost je u sadanjem trenutku materijalno zagaena. Bhagavad-gita nas pouava da moramo proistiti tu materijalno zagaenu svjesnost. U istoj svjesnosti, nae aktivnosti e biti povezane s voljom icvare i to e nas usreiti. Ne trebamo prestati sa svim aktivnostima, ve ih proistiti. Proiene aktivnosti se nazivaju bhakti. Takve aktivnosti izgledaju kao obine, ali nisu zagaene. Osoba u neznanju moe vidjeti da bhakta djeluje ili radi kao obian ovjek, ali takva osoba siromanog znanja ne zna da aktivnosti Gospodinovog bhakte nisu zagaene neistom svjesnou ili materijom. Transcendentalne su prema tri gune prirode. Meutim, trebamo znati da je u ovom trenutku naa svjesnost zagaena. Kada smo materijalno zagaeni, nazivamo se uslovljenima. Lana svjesnost se ispoljava pod utiskom "ja sam proizvod materijalne prirode". To se zove lani ja. Onaj tko je obuzet mislima o tjelesnim shvaanjima ne moe shvatiti svoju situaciju. Bhagavad-gita je izgovorena da bi oslobodila osobu tjelesnog shvaanja ivota, a Arjuna je prihvatio takav poloaj da bi primio to znanje od Gospodina. Osoba se mora osloboditi tjelesnog shvaanja ivota; to je pripremna aktivnost za transcendentalistu. Onaj tko eli biti slobodan, osloboen, mora prvo shvatiti da nije materijalno tijelo. Mukti (osloboenje) je sloboda od materijalne svjesnosti. U rimadBhagavatamu nalazimo definiciju osloboenja. Muktir hitvanyatha-rupam svarupena vyavasthitih: mukti je osloboenje od zagaene svjesnosti ovog materijalnog svijeta i utemeljenost u istoj svjesnosti. Sve upute Bhagavad-gite su namijenjene buenju te iste svjesnosti i zato vidimo da, dok mu daje posljednje upute u Giti, Krsna pita Arjunu da li je njegova svjesnost sada proiena. Proiena svjesnost znai djelovati u skladu s Gospodinovim uputama. To je bit proiene svjesnosti. Svjesnost ve postoji zato to smo dijelovi i estice Gospodina, ali mi smo skloni tome da doemo pod utjecaj niih guna. Gospodin, poto je Svevinji, nikad ne podlijee takvom utjecaju. To je razlika izmeu Svevinjeg Gospodina i malih osobnih dua. to je to svjesnost? To je svijest "ja sam". Ali to sam ja? U zagaenoj svjesnosti "ja sam" znai "ja sam gospodar svega to me okruuje, ja sam uivalac". Svijet se okree zato to svako ivo bie misli da je gospodar i stvaralac materijalnog svijeta. Materijalna svjesnost ima dva psihika aspekta. Jedan je miljenje "ja sam stvaralac", a drugi miljenje "ja sam uivalac". U stvari, Svevinji Gospodin je i stvaralac i uivalac, a ivo bie, kao dio i estica Svevinjeg Gospodina, nije ni stvaralac niti uivalac, ve suradnik. Ono je stvoreno i uivano. Na primjer, dio maine surauje s itavom mainom; dio tijela surauje s itavim tijelom. Ruke, noge i oi su dijelovi tijela, ali nisu uivaoci. eludac je uivalac. Noge se kreu, ruke osiguravaju hranu, zubi vau. Svi dijelovi tijela zadovoljavaju eludac, jer je on glavni inilac koji hrani tijelo. Stoga se sve daje elucu. Drvetu dajemo vodu zalijevajui njegov korijen, a tijelo hranimo hranei trbuh, jer ako elimo odravati tijelo u zdravom stanju, dijelovi tijela moraju suraivati da bi nahranili trbuh. Slino tome, Svevinji Gospodin je uivalac i stvaralac, a mi smo, kao podinjena iva bia, stvoreni za to da suraujemo s Njim da bismo Ga zadovoljili. Ta suradnja e nam pomoi, kao to e hrana koju primi eludac pomoi svim drugim dijelovima tijela. Ako prsti na rukama misle da sami trebaju jesti hranu umjesto da je daju elucu, bit e frustrirani. Sredinji lik stvaranja i uivanja je Svevinji Gospodin, a iva bia su suradnici. Ona uivaju suraujui. Taj odnos nalikuje odnosu gospodara i sluge. Ako je gospodar potpuno zadovoljan, sluga je takoer zadovoljan. Zato trebamo zadovoljiti Svevinjeg Gospodina, iako tenja za stvaranjem i uivanjem u materijalnom svijetu postoji i u ivim biima, jer postoji u Svevinjem Gospodinu koji je stvorio manifestirani kozmiki svijet. U Bhagavad-giti se stoga objanjava da se potpuna cjelina sastoji od vrhovnog upravitelja, ivih bia koja su pod kontrolom, kozmike manifestacije, vjenog vremena i karme ili aktivnosti, koji su objanjeni u ovom tekstu. Svi oni zajedno ine potpunu cjelinu, koja se naziva Vrhovna Apsolutna Istina. Sve manifestacije su tvorevine Njegovih razliitih energija. On je potpuna cjelina. U Giti je takoer objanjeno da je neosobni Brahman podreen potpunoj Vrhovnoj Osobi (brahmano hi pratisthaham). U Brahma-sutri je jo jasnije objanjeno da Brahman nalikuje sunevim zracima. Neosobni Brahman predstavlja sjajne zrake Svevinje Boanske Osobe. Neosobni Brahman je nepotpuna spoznaja apsolutne cjeline, kao i shvaanje Paramatme. U petnaestom poglavlju emo vidjeti da je Svevinja Boanska Osoba iznad neosobnog Brahmana i

djelomine spoznaje Paramatme. Svevinja Boanska Osoba se naziva sac-cid-ananda-vigraha. Brahma-samhita poinje sljedeim rijeima: icvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah / anadir adir govindah sarva-karana-karanam. "Govinda, Krsna je uzrok svih uzroka. On je prvobitni uzrok i oblik vjenosti, znanja i blaenstva." Spoznaja neosobnog Brahmana je spoznaja Njegovog sat obiljeja (vjenosti). Spoznaja Paramatme je spoznaja satcit obiljeja (vjenog znanja). Ali spoznaja Boanske Osobe Krsne je spoznaja svih transcendentalnih obiljeja: sat, cit i anande (vjenosti, znanja i blaenstva) u potpunoj vigrahi (obliku). Manje inteligentni ljudi smatraju Vrhovnu Istinu neosobnom, ali Ona je transcendentalna osoba i to je potvreno u svim vedskim spisima. Nityo nityanam cetanac cetananam. (Katha Upanisada 2.2.13) Kao to smo svi mi iva bia i imamo svoju individualnost, tako je i Vrhovna Apsolutna Istina osoba, a spoznaja Boanske Osobe predstavlja spoznaju svih transendentalnih obiljeja u Njegovom potpunom obliku. Potpuna cjelina nije neosobna. Ako je Gospodin neosoban ili ako je manji od bilo ega drugog, ne moe biti potpuna cjelina. Potpuna cjelina mora imati sve to je u okviru i izvan okvira naeg iskustva, inae ne moe biti potpuna. Potpuna cjelina, Boanska Osoba, posjeduje neizmjerne moi (parasya caktir vividhaiva cruyate). Kako Krsna djeluje u razliitim moima je takoer objanjeno u Bhagavad-giti. Ovaj pojavni ili materijalni svijet u koji smo stavljeni je takoer potpun u sebi, jer su prema sagkhya filozofiji, dvadeset etiri elementa, koja privremeno manifestiraju ovaj materijalni univerzum, savreno ureena za proizvodnju svih izvora neophodnih za odravanje ovog univerzuma. Niega nema previe niti premalo. Vrijeme trajanja ove manifestacije je odreeno energijom vrhovne cjeline i kada vrijeme istekne, ova privremena manifestacija e biti unitena po potpunom ureenju potpunog. Malim potpunim jedinkama, ivim biima, prua se potpuna pogodnost da spoznaju potpunog, a sve vrste nepotpunosti se doivljavaju zbog nepotpunog znanja o potpunom. Tako Bhagavad-gita sadri potpuno znanje o vedskoj mudrosti. Svo vedsko znanje je nepogreivo i hindusi ga prihvaaju kao potpuno i nepogreivo. Na primjer, kravlja balega je izmet ivotinje i prema smrti ili vedskoj izjavi, ako osoba dodirne izmet ivotinje, mora se okupati da bi se proistila. Ali u vedskim spisima se smatra da je kravlja balega proiavajue sredstvo. To moe izgledati proturjeno, ali se prihvaa zato to je vedska izjava. Prihvaajui to, osoba nee poiniti greku. Kasnije je suvremena znanost dokazala da kravlja balega sadri sva antiseptina svojstva. Tako je vedsko znanje potpuno, jer je iznad svih sumnji i greaka, a Bhagavad-gita je bit sveg vedskog znanja. Vedsko znanje nije rezultat istraivanja. Na istraivaki rad je nesavren zato to istraujemo stvari nesavrenim osjetilima. Moramo prihvatiti savreno znanje koje se prenosi, kao to je reeno u Bhagavad-giti, putem parampara sistema (uenikim naslijeem). Znanje moramo primiti iz pravog izvora u uenikom naslijeu koje potjee od vrhovnog duhovnog uitelja, samog Gospodina i koje se prenosi putem niza duhovnih uitelja. Arjuna, uenik koga je pouio Gospodin ri Krsna, prihvaa sve to On kae bez protivljenja. Ne moemo prihvatiti jedan dio Bhagavad-gite, a drugi ne. To nije dozvoljeno. Bhagavad-gitu moramo prihvatiti bez interpretacija, izbacivanja njenih dijelova i naeg hirovitog uplitanja u njenu materiju. Gita se treba prihvatiti kao najsavrenija prezentacija vedskog znanja. Vedsko znanje se prima iz transcendentalnih izvora, a prve rijei je izgovorio sam Gospodin. Rijei koje je izgovorio Gospodin se nazivaju apauruseya, to znai da se razlikuju od rijei svjetovne osobe koja posjeduje etiri nedostatka. Svjetovna osoba (1) sigurno ini greke, (2) uvijek je u iluziji, (3) sklona je varanju drugih i (4) ograniena je nesavrenim osjetilima. Kako posjeduje ta etiri nesavrenstva, ne moe dati savreno obavjetenje o sveproimajuem znanju. Vedsko znanje ne prenose takva iva bia sa nedostacima. Gospodin ga je prenio prvom stvorenom ivom biu, Brahmi, kroz srce, a Brahma ga je zauzvrat prenio svojim sinovima i uenicima, kao to ga je izvorno primio od Gospodina. Gospodin je puranam, svesavren, i ne moe postati podloan zakonima materijalne prirode. Zato trebamo biti dovoljno inteligentni da bismo shvatili da je Gospodin jedini vlasnik svega u univerzumu i izvorni stvaralac, stvaralac Brahme. U jedanaestom poglavlju Gospodin je oslovljen kao prapitamaha, pradjed, poto je stvaralac Brahme koji je oslovljen kao pitamaha, djed. Stoga nitko ne bi trebao tvrditi da je vlasnik bilo ega; treba prihvatiti samo stvari koje mu je Gospodin dodijelio za njegovo izdravanje. Postoji mnogo primjera koji pokazuju kako trebamo iskoristiti stvari koje nam je Gospodin dodijelio. To je takoer objanjeno u Bhagavad-giti. Arjuna je na poetku odluio da se ne bori u bici na Kuruksetri. To je bila njegova vlastita odluka. Arjuna je rekao Gospodinu da ne moe uivati u kraljevstvu nakon to ubije svoje roake. Ta odluka je bila zasnovana na tijelu, jer je mislio da je tijelo i da su njegovi tjelesni srodnici ili ekspanzije bili njegova braa, roaci, zetovi,

djedovi, itd. Prema tome, htio je zadovoljiti svoje tjelesne prohtjeve. Gospodin je izgovorio Bhagavad-gitu samo da bi promijenio to gledite i Arjuna je na kraju odluio boriti se pod vodstvom Gospodina, rekavi - karisye vacanam tava: "Djelovat u po Tvojim rijeima." U ovom svijetu ljudi nisu stvoreni za to da se svaaju poput maaka i pasa. ovjek mora biti inteligentan da bi spoznao vanost ljudskog ivota i odbio djelovati poput obinih ivotinja. Ljudsko bie treba spoznati cilj svog ivota. To je poruka svih vedskih spisa, a njegova sutina je iznesena u Bhagavad-giti. Vedska literatura je namijenjena ljudskim biima, a ne ivotinjama. ivotinje mogu ubijati druga iva bia i nema niti govora o tome da ine grijeh, ali ako ovjek ubije ivotinju da bi zadovoljio svoje neobuzdano osjetilo ukusa, mora biti odgovoran za krenje zakona prirode. U Bhagavad-giti je jasno objanjeno da postoje tri vrste aktivnosti u skladu s razliitim gunama prirode: aktivnosti u vrlini, strasti i neznanju. Slino tome, postoje tri vrste hrane: hrana u vrlini, strasti i neznanju. Sve je to jasno opisano i ako pravilno iskoristimo upute Bhagavad-gite, itav na ivot e postati proien i na kraju emo dostii odredite iznad ovog materijalnog neba (yad gatva na nivartante tad dhama paramam mama). To odredite se zove sanatana nebo, vjeno duhovno nebo. U ovom materijalnom svijetu vidimo da je sve privremeno. Sve nastaje, ostaje neko vrijeme, stvara popratne proizvode, smanjuje se i zatim nestaje. To je zakon materijalnog svijeta, koji vrijedi za sve primjere koje moemo navesti, poput tijela, voa ili bilo ega drugog. Ali iznad ovog privremenog svijeta postoji drugi svijet o kome imamo obavjetenje. Taj svijet je drugaije prirode, jer je sanatana, vjean. Jiva je opisana kao sanatana, vjena, a Gospodin je takoer u jedanaestom poglavlju opisan kao sanatana. Mi imamo prisan odnos sa Gospodinom i poto smo svi kvalitativno istovjetni sanatana-dhama ili nebo, sanatana Vrhovna Osoba i sanatana iva bia - itava svrha Bhagavadgite je da oivi nae sanatana zanimanje ili sanatana-dharmu, vjeno zanimanje ivog bia. Mi smo privremeno zaokupljeni raznim aktivnostima, ali sve se one mogu proistiti kada ostavimo sve te privremene aktivnosti i prihvatimo aktivnosti koje je propisao Svevinji Gospodin. To se naziva naim istim ivotom. Svevinji Gospodin i Njegovo transcendentalno prebivalite su sanatana, kao i iva bia, i druenje ivih bia sa Gospodinom u sanatana prebivalitu predstavlja savrenstvo ljudskog ivota. Gospodin je vrlo ljubazan prema ivim biima, jer su Njegovi sinovi. Gospodin Krsna izjavljuje u Bhagavad-giti - sarva-yonisu...aham bija-pradah pita: "Ja sam otac svih ivih bia". Naravno, postoje razliite vrste ivih bia, ovisno o njihovim razliitim karmama, ali Gospodin ovdje tvrdi da je otac svih njih. Zato Gospodin silazi da bi vratio sve pale uslovljene due, da bi ih pozvao da se vrate u vjeno sanatana nebo tako da se sanatana iva bia mogu vratiti na svoje vjene sanatana poloaje u vjenom drutvu Gospodina. Sam Gospodin dolazi u razliitim inkarnacijama ili alje Svoje povjerljive sluge kao sinove, pratioce ili acarye da bi izbavili uslovljene due. Prema tome, sanatana-dharma nije sektaki proces religije. Ona je vjena funkcija vjenih ivih bia u odnosu sa Svevinjim Gospodinom. Kao to je prethodno bilo reeno, sanatana-dharma se odnosi na vjeno zanimanje ivog bia. ripada Ramanujacarya je objasnio rije sanatana kao "ono to nema niti poetka niti kraja". Tako kada govorimo o sanatana-dharmi moramo na osnovi autoriteta ripada Ramanujacarye prihvatiti da ona nema niti poetak niti kraj. Naa rije religija se neto neznatno razlikuje od sanatana-dharme. Religija sadri u sebi pojam vjere, a vjera se moe promijeniti. Netko moe imati vjeru u odreeni proces i zatim ga promijeniti i prihvatiti drugi, ali sanatana-dharma se odnosi na aktivnost koja se ne moe promijeniti. Na primjer, vodi ne moemo oduzeti tenost, niti vatri toplinu. Slino tome, vjenom ivom biu ne moemo oduzeti njegovu vjenu funkciju. Sanatana-dharma je vjeno neodvojiva od ivog bia. Zato, kada govorimo o sanatana-dharmi, moramo na osnovi autoriteta ripada Ramanujacarya prihvatiti kao injenicu da sanatana-dharma nema niti poetak niti kraj. Ono to nema ni poetak ni kraj ne moe biti sektako, jer ne moe biti ogranieno nikakvim granicama. Oni koji pripadaju nekoj sektakoj vjeri e pogreno smatrati da je sanatana-dharma takoer sektaka, ali ako duboko prouimo materiju i razmotrimo je u svjetlu suvremene znanosti, moi emo shvatiti da sanatana-dharma nije samo funkcija svih ljudi ovog svijeta, ve svih ivih bia u univerzumu. Nesavrena religiozna vjera moe imati poetak u analima ljudske povijesti, ali sanatana-dharma nema poetak, jer vjeno ostaje sa ivim biima. to se tie ivih bia, autoritativni spisi izjavljuju da se ivo bie nikada ne raa niti umire. U Giti je reeno da se ivo bie nikada ne raa i nikada ne umire. Vjeno je i neunitivo i nastavlja ivjeti nakon unitenja privremenog materijalnog tijela. to se tie shvaanja sanatana-dharme, moramo pokuati shvatiti koncepciju religije iz znaenja korijena sanskritske rijei. Dharma se odnosi na ono to je uvijek svojstveno odreenom predmetu. Mi zakljuujemo da su svjetlost i toplina svojstvene vatri; bez svjetlosti i

topline, rije vatra nema znaenja. Slino tome, moramo otkriti sutinski dio ivog bia, koji ga uvijek prati. Taj stalni pratilac je njegova vjena osobina, a ta vjena osobina je njegova vjena religija. Kada je Sanatana Goswami pitao ri Caitanyu Mahaprabhua o svarupi svakog ivog bia, Gospodin je odgovorio da je svarupa ili prirodni poloaj svakog ivog bia sluenje Svevinje Boanske Osobe. Ako analiziramo ovu izjavu Gospodina Caitanye, lako moemo vidjeti da svako ivo bie neprestano slui neko drugo ivo bie. ivo bie slui druga iva bia na razne naine. Djelujui na taj nain, uiva u ivotu. Nie ivotinje slue ljudska bia kao to sluga slui gospodara. "A" slui gospodara "B", "B" slui gospodara "C", "C" slui gospodara "D", itd. U tim okolnostima, moemo vidjeti da prijatelj slui prijatelja, majka slui sina, ena slui mua, mu slui enu, itd. Ako nastavimo istraivati u tom duhu, vidjet emo da u ljudskom drutvu svatko slui, bez izuzetka. Politiar predstavlja svoj manifest javnosti da bi je uvjerio u svoju sposobnost sluenja. Glasai zato daju politiaru svoje vrijedne glasove mislei da e uiniti vrijednu slubu za drutvo. Prodava slui kupca, a obitelj slui dravu u skladu sa vjenim kapacitetom vjenog ivog bia. Na taj nain moemo vidjeti da ni jedno ivo bie nije izuzeto od sluenja drugih ivih bia. Stoga sa sigurnou moemo zakljuiti da je sluenje stalni pratilac ivog bia i njegova vjena religija. A ipak, ovjek izjavljuje da ispovijeda odreenu vjeru vezanu uz odreeno vrijeme i okolnosti. Tako tvrdi da je hindus, musliman, kranin, budist ili pripadnik neke druge sekte. Takva imenovanja nisu sanatana-dharma. Hindus moe promijeniti vjeru i postati musliman, a musliman moe promijeniti svoju vjeru i postati hindus, kranin moe promijeniti svoju vjeru, itd. Ali u svim okolnostima promjena religiozne vjere ne utjee na vjeno zanimanje ivog bia, a to je sluenje drugih. Hindus, musliman ili kranin u svim okolnostima slue nekoga. Tako ispovijedanje odreene vjere ne predstavlja ispovijedanje sanatana-dharme. Sanatana-dharma je sluenje. U stvari, na odnos sa Svevinjim Gospodinom je odnos sluenja. Svevinji Gospodin je uivalac, a mi, iva bia, smo Njegovi sluge. Stvoreni smo za Njegovo uivanje i ako uestvujemo u tom vjenom uivanju sa Svevinjom Boanskom Osobom, postajemo sretni. Inae ne moemo postati sretni. Ne moemo nezavisno postati sretni, kao to niti jedan dio tijela ne moe biti sretan ako ne surauje sa trbuhom. ivo bie ne moe biti sretno ako transcendentalno ne slui Svevinjeg Gospodina s ljubavlju. U Bhagavad-giti se ne odobrava oboavanje ili sluenje raznih polubogova. U dvadesetom stihu sedmog poglavlja je reeno: kamais tais tair hrta-jwanah tam tam niyamam asthaya prapadyante 'nya-devatah prakrtya niyatah svaya

"Oni iju su inteligenciju odnijele materijalne elje predaju se polubogovima i slijede odreena pravila i propise u skladu s vlastitom prirodom." Ovdje je otvoreno reeno da osobe voene poudom oboavaju polubogove, a ne Svevinjeg Gospodina Krsnu. Kada spominjemo ime Krsna, ne mislimo ni na kakvo sektako ime. Krsna znai najvee zadovoljstvo. Potvreno je da je Svevinji Gospodin rezervoar ili riznica sveg zadovoljstva. Svi mi udimo za zadovoljstvom. Ananda-mayo 'bhyasat (Vedanta-sutra 1.1.12). iva bia su, kao i Svevinji Gospodin, puna svjesnosti i tragaju za sreom. Gospodin je stalno sretan i ako se iva bia drue sa Gospodinom, surauju sa Njim i postanu Njegovi pratioci i sama postaju sretna. Gospodin silazi u ovaj smrtni svijet da bi pokazao Svoje zabave u Vrndavani, koje su pune sree. Kada je Gospodin ri Krsna boravio u Vrndavani, Njegove aktivnosti sa Njegovim prijateljima djeacima pastirima, Njegovim prijateljicama, stanovnicima Vrndavane i kravama su bile pune sree. Svi stanovnici Vrndavane su znali samo za Krsnu i ni za to drugo. Ali Gospodin Krsna je ak i Svog oca Nanda Maharaju odvratio od oboavanja poluboga Indre, jer je htio pokazati da ljudi ne bi trebali oboavati ni jednog poluboga. Trebaju oboavati samo Svevinjeg Gospodina, jer je njihov krajnji cilj povratak u Njegovo prebivalite. Prebivalite Gospodina ri Krsne je opisano u estom stihu petnaestog poglavlja Bhagavadgite: na tad bhasayate suryo yad gatva na nivartante na cacagko na pavakah tad dhama paramam mama

"Moje vrhovno prebivalite ne osvjetljava ni sunce, ni mjesec, ni vatra, ni elektricitet. Oni koji ga dostignu nikada se ne vraaju u ovaj materijalni svijet."

U ovom stihu je opisano to vjeno nebo. Naravno, mi imamo materijalnu predstavu o nebu i povezujemo je sa suncem, mjesecom, zvijezdama itd., ali u ovom stihu Gospodin kae da na vjenom nebu nema potrebe za suncem, mjesecom, elektricitetom ili vatrom, jer je duhovno nebo ve obasjano brahmajyotijem, zracima koji emaniraju iz Svevinjeg Gospodina. Mi uz veliki napor pokuavamo dostii druge planete, ali prebivalite Svevinjeg Gospodina nije teko shvatiti. To prebivalite se zove Goloka i lijepo je opisano u Brahma-samhiti (5.37): goloka eva nivasaty akhilatma-bhutah. Gospodin vjeno prebiva u svom prebivalitu Goloki, a ipak Mu moemo prii iz ovog svijeta. Zato Gospodin dolazi da bi ispoljio Svoj pravi oblik - sac-cidananda-vigrahu. Kad ispolji taj oblik, nema potrebe zamiljati kako On izgleda. Da bi odvratio ljude od takve imaginarne pekulacije, silazi i pokazuje se onakav kakav jest, kao Cyamasundara. Na alost, manje inteligentni ljudi Ga ismijavaju, jer dolazi kao jedan od nas i ophodi se prema nama kao da je ljudsko bie. Zahvaljujui Svojoj svemoi, predstavlja se u Svom pravom obliku i pokazuje Svoje zabave, koje su replike zabava iz Njegovog prebiva-lita. U sjajnim zracima duhovnog neba lebde bezbrojni planeti. Brahmajyoti emanira iz vrhovnog prebivalita, Krsnaloke, i ananda-maya, cin-maya planeti koji nisu materijalni, lebde u tim zracima. Gospodin kae - na tad bhasayate suryo na cacanko na pavakah / yad gatva na nivartante tad dhama paramam mama. Osoba koja moe prii tom duhovnom nebu ne treba ponovo sii u materijalno nebo. Na materijalnom nebu, ak i ako dostignemo najvii planet (Brahmaloku), a da ne govorimo o Mjesecu, nai emo iste uslove ivota: roenje, smrt, bolest i starost. Niti jedan planet u materijalnom univerzumu nije osloboen od ta etiri principa materijalnog postojanja. iva bia putuju od jednog planeta do drugog, ali samim mehanikim sredstvima ne moemo otii na svaki planet koji poelimo. Za odlazak na druge planete postoji odreeni proces. To je takoer spomenuto - yanti deva-vrata devan pitpn yanti pitr-vratah. Ako elimo putovati s planeta na planet nije nam potrebno nikakvo mehaniko sredstvo. Gita pouava - yanti devavrata devan. Mjesec, Sunce i vie planete se nazivaju Svargaloka. Postoje tri razliita planetarna sistema: vii, srednji i nii planetarni sistem. Zemlja pripada srednjem planetarnom sistemu. Bhagavad-gita nas obavjetava kako se uzdii na vii planetarni sistem (Devaloku) vrlo jednostavnim procesom - yanti deva-vrata devan. Trebamo samo oboavati poluboga tog planeta i na taj nain otii na Mjesec, Sunce ili u bilo koji vii planetarni sistem. Ipak, Bhagavad-gita nam ne savjetuje da odemo na neki od planeta u materijalnom svijetu, jer ak i ako odemo na Brahmaloku, najvii planet, nekom vrstom mehanikog sredstva, putujui moda 40 000 godina (a tko moe ivjeti tako dugo?), ipak emo naii na materijalne bijede poput roenja, smrti, starosti i bolesti. Ali onaj tko eli otii na vrhovni planet, Krsnaloku, ili na bilo koji drugi planet na duhovnom nebu, nee naii na takve materijalne bijede. Meu svim planetima na duhovnom nebu, najvii planet se zove Goloka Vrndavana. On je izvorni planet u prebivalitu izvorne Boanske Osobe ri Krsne. Sve te informacije se nalaze u Bhagavad-giti. Zahvaljujui njenim uputama moemo saznati kako napustiti materijalni svijet i zapoeti istinski blaen ivot na duhovnom nebu. U petnaestom poglavlju Bhagavad-gite je opisana prava slika materijalnog svijeta. Tamo je reeno: urdhva-mulam adhah-cakham chandamsi yasya parnani acvattham prahur avyayam yas tam veda sa veda-vit

Materijalni svijet je opisan kao drvo iji je korijen okrenut prema gore, a grane prema dolje. Imamo iskustvo o drvetu ije je korijenje okrenuto prema gore: ako stanemo na obalu rijeke ili bilo kojeg rezervoara vode, moemo vidjeti da drvee koje se odraava u vodi stoji naopako. Grane su okrenute prema dolje, a korijenje prema gore. Slino tome, materijalni svijet je odraz duhovnog svijeta. Materijalni svijet je samo sjenka stvarnosti. U sjenci nema stvarnosti ili supstancijalnosti, ali po sjenci moemo shvatiti da postoji supstanca i stvarnost. U pustinji nema vode, ali fatamorgana nagovjetava da voda postoji. U materijalnom svijetu nema vode, nema sree, ali prava voda prave sree postoji u duhovnom svijetu. Gospodin preporuuje da dostignemo duhovni svijet na sljedei nain (Bg.15.5): nirmana-moha jita-sagga-dosa adhyatma-nitya vinivrtta-kamah dvandvair vimuktah sukha-duhkha-samjwair gacchanty amudhah padam avyayam tat

Padam avyayam ili vjeno carstvo, moe dostii onaj tko je nirmana-moha. to to znai? Mi teimo za imenovanjima. Netko eli postati "ser", netko "lord", netko predsjednik ili bogata ili kralj ili neto drugo. Sve dok smo vezani za ta imenovanja, vezani smo za tijelo, jer imenovanja pripadaju tijelu. Ali mi nismo tijelo. Ta spoznaja predstavlja prvi stupanj duhovne spoznaje. U dodiru smo sa tri gune materijalne prirode, ali moramo postati nevezani kroz predano sluenje Gospodina. Ako nismo vezani za predano sluenje Gospodina, ne moemo odbaciti vezanost za gune materijalne prirode. Imenovanja i vezanosti su posljedice nae poude i elje, naeg htijenja da gospodarimo materijalnom prirodom. Sve dok ne odbacimo tu sklonost ka gospodarenju materijalnom prirodom, ne moemo se vratiti u carstvo Svevinjeg, sanatanadhamu. Tom vjenom carstvu, koje nikad ne biva uniteno, moe prii samo onaj tko nije zbunjen arima lanih materijalnih uitaka, onaj tko slui Svevinjeg Gospodina. Onaj tko je tako utemeljen moe lako prii vrhovnom prebivalitu. avyakto 'ksara ity uktas yam prapya na nivartante tam ahuh paramam gatim tad dhama paramam mama

Avyakta znai neispoljen. ak ni materijalni svijet nije u potpunosti ispoljen pred nama. Naa osjetila su tako nesavrena da ne moemo vidjeti ak ni sve zvijezde u ovom materijalnom univerzumu. Iz vedske literature moemo dobiti mnoga obavjetenja o svim planetima, kojima moemo vjerovati ili ne. Svi vani planeti su opisani u vedskoj literaturi, a posebno u rimadBhagavatamu. Duhovni svijet iznad materijalnog neba je opisan kao avyakta, neispoljen. Trebamo udjeti i eznuti za tim vrhovnim carstvom, jer kad ga dostignemo, neemo se morati vratiti u ovaj materijalni svijet. Netko moe postaviti pitanje kako se prilazi tom prebivalitu Svevinjeg Gospodina. To je objanjeno u osmom poglavlju, u kojem je reeno: anta-kale ca mam eva yah prayati sa mad-bhavam smaran muktva kalevaram yati nasty atra samcayah

"Svatko tko na kraju ivota napusti tijelo sjeajui se Mene, odmah dostie Moju prirodu; u to nema sumnje." (Bg.8.5) Onaj tko u trenutku smrti misli na Krsnu, vraa se Krsni. Mora se sjeati Krsninog oblika; ako napusti tijelo mislei na taj oblik, sigurno e ui u duhovno carstvo. Madbhavam se odnosi na vrhovnu prirodu Vrhovnog Bia. Vrhovno Bie je sac-cid-ananda-vigraha to nai da je Njegov oblik vjean, pun znanja i blaenstva. Nae sadanje tijelo nije sac-cidananda. Ono je asat, a ne sat. Nije vjeno i unitivo je. Nije cit, puno znanja, ve je puno neznanja. Mi nemamo znanje o duhovnom carstvu, pa ak ni savreno znanje o ovom materijalnom svijetu, gdje nam je toliko toga nepoznato. Tijelo je takoer nirananda; umjesto da je puno blaenstva, puno je bijede. Sve bijede koje doivljavamo u materijalnom svijetu potjeu od tijela, ali onaj tko napusti ovo tijelo mislei na Gospodina Krsnu, Svevinju Boansku Osobu, odmah dobije sac-cid-ananda tijelo. Proces naputanja ovog tijela i dobivanja drugog tijela u materijalnom svijetu je tako ureen. ovjek umire nakon to bude odlueno koji e oblik ivota imati u sljedeem ivotu. Tu odluku donose vii autoriteti, a ne samo ivo bie. Ovisno o naim aktivnostima u ovom ivotu, uzdiemo se ili padamo. Ovaj ivot je priprema za sljedei. Zato, ako se u ovom ivotu pripremimo za uzdizanje u Boje carstvo, po naputanju ovog tijela, emo sigurno dobiti duhovno tijelo nalik na Gospodinovo. Kao to smo ve objasnili, postoje razliite vrste transcendentalista - brahma-vadiji, paramatmavadiji i bhakte - i bezbroj duhovnih planeta u brahmajyotiju (duhovnom nebu). Tih planeta ima mnogo, mnogo vie nego planeta u ovom materijalnom svijetu. Reeno je da ovaj materijalni svijet predstavlja priblino jednu etvrtinu kreacije (ekamcena sthito jagat). U materijalnom svijetu postoje milijuni i milijarde univerzuma sa trilijunima planeta i sunaca, zvijezda i mjeseca, ali itava materijalna kreacija je samo dio sveukupne kreacije. Vei dio kreacije se nalazi na duhovnom nebu. Osoba koja se eli stopiti sa postojanjem Vrhovnog Brahmana odmah biva prenijeta u brahmajyoti Svevinjeg Gospodina i tako dostie duhovno nebo. Bhakta koji eli uivati u drutvu Svevinjeg Gospodina odlazi na Vaikuntha planete, kojih ima bezbroj. Svevinji Gospodin se tamo drui s bhaktom u potpunim ekspanzijama Narayane s etiri ruke, koje imaju razna imena kao to su Pradyumna, Aniruddha i Govinda. Tako trancendentalisti na kraju ivota misle na brahmajyoti, Paramatmu ili Svevinju Boansku Osobu ri Krsnu. U svakom sluaju, odlaze na duhovno nebo, ali samo bhakta ili onaj tko je u osobnom dodiru sa Svevinjim Gospodinom, odlazi na Vaikuntha planete ili na planet Goloka Vrndavanu. Gospodin kasnije

dodaje: "U to nema sumnje". U to moramo vrsto vjerovati. Ne bismo trebali odbaciti ono to se ne slae s naom matom; na stav treba biti kao stav Arjune koji je rekao: "Vjerujem u sve to si rekao". Zato kada Gospodin kae da svatko tko u trenutku smrti misli na Njega kao na Brahman, Paramatmu ili Boansku Osobu sigurno odlazi na duhovno nebo, u to nema sumnje. Nema ni govora o tome da u to ne vjerujemo. Bhagavad-gita (8.6) takoer objanjava glavni princip koji omoguava ivom biu ulazak u duhovno carstvo jednostavno zahvaljujui miljenju na Svevinjeg u trenutku smrti: yam yam vapi smaran bhavam tam tam evaiti kaunteya tyajaty ante kalevaram sada tad-bhava-bhavitah

"Kojeg god stanja da se osoba sjea kada naputa svoje sadanje tijelo, to stanje e neizostavno dostii u sljedeem ivotu". Prvo moramo shvatiti da je materijalna priroda manifestacija jedne od energija Svevinjeg Gospodina. U Visnu Purani (6.7.61) su opisane sve energije Svevinjeg Gospodina: visnu-caktih para prokta avidya-karma-samjwanya ksetra-jwakhya tatha para trtiya caktir isyate

Svevinji Gospodin ima bezbroj raznih energija koje su iznad dosega naeg shvaanja; meutim, veliki ueni mudraci ili osloboene due su prouili te energije i analitiki ih svrstali u tri kategorije. Sve energije su visnu-cakti, to znai da su razliite moi Gospodina Visnua. Prva energija je para, transcendentalna. iva bia takoer pripadaju vioj energiji, kao to smo ve objasnili. Druge, materijalne energije su u guni neznanja. U trenutku smrti moemo ostati u nioj energiji materijalnog svijeta ili se moemo prenijeti u energiju duhovnog svijeta. Tako Bhagavadgita (8.6) kae: yam yam vapi smaran bhavam tam tam evaiti kaunteya tyajaty ante kalevaram sada tad-bhava-bhavitah

"Kojeg god stanja da se osoba sjea kada naputa svoje sadanje tijelo, to stanje e neizostavno dostii u sljedeem ivotu". Tijekom ivota obino mislimo ili na materijalnu ili na duhovnu energiju. Kako sada moemo prenijeti misli s materijalne na duhovnu energiju? Postoji tako mnogo knjiga i asopisa koji zaokupljaju nae misli materijalnom energijom. Nae misli, koje su sada zaokupljene tom literaturom, moramo prenijeti na vedsku literaturu. Veliki mudraci su zato napisali toliko mnogo vedskih spisa, kao to su Purane. Purane nisu plodovi mate, ve povijesni zapisi. U Caitanyacaritamrti (Madhya 20.122) nalazimo sljedei stih: maya-mugdha jivera nahi svatah krsna-jwana jivere krpaya kaila krsna veda-purana Zaboravna iva bia ili uslovljene due su zaboravila svoj odnos sa Svevinjim Gospodinom i obuzeta su mislima o materijalnim aktivnostima. Samo da bi usmjerio njihovu mo razmiljanja ka duhovnom nebu, Krsna-dvaipayana Vyasa je napisao veliki broj vedskih spisa. Prvo je podijelio Vede na etiri dijela, a zatim ih je objasnio u Puranama. Za manje inteligentne ljude je napisao Mahabharatu. Mahabharata sadri Bhagavad-gitu. Potom je saeo svu vedsku literaturu u Vedanta-sutri i sastavio prirodni komentar na Vedanta-sutru, rimad-Bhagavatam, da bi pruio vodstvo buduim generacijama. Moramo uvijek zaokupljati svoje umove itanjem tih vedskih spisa. Kao to materijalisti zaokupljaju svoje umove itanjem novina, asopisa i brojne materijalistike literature, mi moramo itati literaturu koju nam je dao Vyasadeva; tako emo se moi sjetiti Svevinjeg Gospodina u trenutku smrti. To je jedini nain koji preporuuje Gospodin. On garantira rezultat: "U to nema sumnje". tasmat sarvesu kalesu mayy arpita-mano-buddhir mam anusmara yudhya ca mam evaisyasy asamcayah

"Stoga, Arjuna, treba uvijek misliti na Mene u obliku Krsne i u isto vrijeme se nastaviti boriti, tako izvravajui svoju propisanu dunost. Posvjeujui svoje aktivnosti Meni, sa umom i inteligencijom usredotoenim na Mene, bez sumnje e Me dostii." (Bg. 8.7)

On ne savjetuje Arjuni da Ga se jednostavno sjea i ostavi svoje zanimanje. Ne, Gospodin nikada ne preporuuje neto nepraktino. U ovom materijalnom svijetu da bismo odravali tijelo moramo raditi. Prema radu, ljudsko je drutvo podijeljeno na etiri drutvena stalea brahmane, ksatriye, vaicye i cudre. Stale brahmana ili stale intelektualaca djeluje na jedan nain, stale ksatriya ili administrativni stale na drugi nain, a trgovaki stale i radnici izvravaju svoje dunosti. U ljudskom drutvu, bez obzira da li je ovjek radnik, trgovac, administrativni radnik, poljoprivrednik ili pripadnik najvieg stalea poput pisaca, znanstvenika ili teologa, mora raditi da bi se izdravao. Gospodin stoga kae Arjuni da ne treba ostaviti svoje zanimanje, ve da se prilikom izvravanja svoje dunosti treba sjeati Krsne (mam anusmara). Ako se ne sjea Krsne dok se bori za opstanak, nee se moi sjetiti Krsne u trenutku smrti. Gospodin Caitanya to takoer savjetuje. On kae - kirtaniyah sada harih: trebamo uvijek pjevati Gospodinova imena. Gospodinova imena i Gospodin se ne razlikuju. Tako nema razlike izmeu uputa koje je Krsna dao Arjuni "sjeaj Me se" i uputa Gospodina Caitanye "uvijek pjevaj imena Gospodina Krsne". Nema razlike, jer se Krsna i Krsnino ime ne razlikuju. Na apsolutnom nivou nema razlike izmeu onog to se odnosi na neku osobu i same osobe. Zato se uvijek trebamo sjeati Gospodina, dvadeset etiri sata na dan, pjevajui Njegova imena i organizirajui nae ivotne aktivnosti na takav nain da Ga se uvijek moemo sjeati. Kako je to mogue? Acarye su dali sljedei primjer. Ako je udata ena vezana za drugog ovjeka ili ako je ovjek vezan za enu koja nije njegova, takva vezanost je vrlo snana. Osoba sa takvom vezanou uvijek misli na voljenu osobu. ena koja misli na ljubavnika uvijek misli na susret s njim, ak i kad izvrava kune poslove. U stvari, ona obavlja kune poslove jo paljivije, tako da mu ne bi otkrio njenu vezanost. Slino tome, mi se uvijek trebamo sjeati vrhovnog ljubavnika, ri Krsne, i u isto vrijeme vrlo lijepo izvravati svoje materijalne dunosti. Za to je potreban snaan osjeaj ljubavi. Ako imamo snaan osjeaj ljubavi prema Svevinjem Gospodinu, onda moemo izvravati svoju dunost i u isto vrijeme se sjeati Gospodina. Ali moramo razviti taj osjeaj ljubavi. Na primjer, Arjuna je uvijek mislio na Krsnu; bio je Krsnin stalni pratilac, a u isto vrijeme je bio ratnik. Krsna mu nije savjetovao da ostavi borbu i ode u umu meditirati. Kada je Gospodin Krsna opisao Arjuni sistem yoge, Arjuna je rekao da ga ne moe primjenjivati. arjuna uvaca yo 'yam yogas tvaya proktah etasyaham na pacyami

samyena madhusudana cawcalatvat sthitim sthiram

"Arjuna ree: O Madhusudana, sistem yoge koji si ukratko opisao mi izgleda nepraktian i nepodnoljiv, jer je um nemiran i nepostojan." (Bg. 6.33) Ali Gospodin Kae: yoginam api sarvesam mad-gatenantaratmana craddhavan bhajate yo mam sa me yuktatamo matah "Onaj tko uvijek s velikom vjerom prebiva u Meni, mislei u sebi na Mene i transcendentalno Me slui s ljubavlju, najprisnije je sjedinjen sa Mnom u yogi i najvii je od svih yogija. To je Moje miljenje." (Bg. 6.47) Tako je onaj tko uvijek misli na Svevinjeg Gospodina u isto vrijeme najvei yogi, najvei jwani i najvei bhakta. Gospodin kae Arjuni da kao ksatriya ne moe ostaviti borbu, ali ako se bori sjeajui se Krsne, onda e se moi sjetiti Krsne u trenutku smrti. Ali moramo se potpuno predati transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju. U stvari, mi ne djelujemo s tijelom, ve s umom i inteligencijom. Ako su um i inteligencija uvijek obuzeti mislima o Svevinjem Gospodinu, osjetila su prirodno zaokupljena sluenjem Gospodina. Povrno gledajui, aktivnosti osjetila ostaju iste, ali svjesnost je promijenjena. Bhagavad-gita nas pouava kako um i inteligenciju zaokupiti mislima o Gospodinu. Takva zaokupljenost e nam omoguiti da se prenesemo u carstvo Gospodina. Ako je um zaokupljen sluenjem Krsne, osjetila su samim tim zaokupljena sluenjem Gospodina. To je umjetnost i tajna Bhagavad-gite: potpuna zaokupljenost mislima o ri Krsni. Suvremeni ovjek je uloio veliki napor da bi stigao na Mjesec, ali nije uloio veliki napor u pokuaju da se duhovno uzdigne. Ako netko ima pedeset godina ivota pred sobom, treba to kratko vrijeme iskoristiti za njegovanje sjeanja na Svevinju Boansku Osobu. To je proces devocije: cravanam kirtanam visnoh arcanam vandanam dasyam smaranam pada-sevanam sakhyam atma-nivedanam

(rimad-Bhagavatam 7.5.23) Ovih devet procesa, od kojih je najlaki cravanam, sluanje Bhagavad-gite od samospoznate osobe, pomoi e osobi da misli na Vrhovno Bie. To e joj pomoi da se sjea Svevinjeg Gospodina i omoguiti joj da po naputanju tijela dostigne duhovno tijelo, pogodno za druenje sa Svevinjim Gospodinom. Gospodin kae: abhyasa-yoga-yuktena paramam purusam divyam cetasa nanya-gamina yati parthanucintayan

"Onaj tko meditira na Mene kao na Svevinju Boansku Osobu, tko se u umu uvijek sjea Mene i tko ne odstupi od ovog puta, o Arjuna, sigurno e Me dostii." (Bg. 8.8) To nije jako teak proces. Meutim, moramo ga nauiti od iskusne osobe. Tad vijwanartham sa gurum evabhigacchet: moramo prii osobi koja ga ve primjenjuje. Um uvijek leti s jednog predmeta na drugi, ali moramo nauiti da ga uvijek usredotoimo na oblik Svevinjeg Gospodina, ri Krsne ili na zvuk Njegovog imena. Um je prirodno nemiran i luta tamo-amo, ali moe poivati u zvunoj vibraciji Krsne. Tako moramo meditirati na paramam purusam, Svevinjeg Gospodina u duhovnom carstvu, duhovnom nebu, i tako Ga dostii. Naini i sredstva za dostizanje krajnje spoznaje, krajnjeg cilja, opisani su u Bhagavad-giti i vrata tog znanja su otvorena za svakoga. Nikome nije zabranjen pristup. Sve vrste ljudi mogu prii Gospodinu Krsni mislei na Njega, jer svatko moe sluati i razmiljati o Njemu. Gospodin kae (Bg. 9.32-33): mam hi partha vyaparitya striyo vaicyas tatha-cudras ye 'pi syuh papa-yonayah te 'pi yanti param gatim

kim punar brahmanah punya bhakta rajarsayas tatha anityam asukham lokam imam prapya bhajasva mam Gospodin kae da ak i trgovac, pala ena, radnik ili ljudska bia na najniem poloaju mogu dostii Svevinjeg. Nije potrebna visoko razvijena inteligencija. To znai da svatko tko prihvati princip bhakti-yoge i Svevinjeg Gospodina kao summum bonum svog ivota, najvii cilj, moe prii Gospodinu u duhovnom nebu. Ako prihvati principe iznesene u Bhagavad-giti, moe uiniti svoj ivot savrenim i zauvijek rijeiti sve probleme ivota. To je sutina itave Bhagavad-gite. Moemo zakljuiti da je Bhagavad-gita transcendentalni spis koji trebamo itati vrlo paljivo. Gita-castram idam punyam yah pathet prayatah puman: ako pravilno slijedimo upute Bhagavadgite, moemo se osloboditi svih bijeda i tjeskoba ivota. Bhaja-cokadi-varjitah. Oslobodit emo se svih strahova u ovom ivotu, a na sljedei ivot e biti duhovan. (Gita-mahatmya 1) Postoji jo jedna prednost: gitadhyayana-cilasya naiva santi hi papani pranayama-parasya ca purva-janma-krtani ca

"Ako netko ita Bhagavad-gitu vrlo iskreno, sa svom ozbiljnou, Gospodinovom milosti posljedice njegovih prolih loih djela nee djelovati na njega." (Gita-mahatmya 2) Gospodin vrlo glasno kae u posljednjem dijelu Bhagavad-gite (18.66): sarva-dharman parityajya aham tvam sarva-papebhyo mam ekam caranam vraja moksayisyami ma cucah

"Ostavi sve vrste religije i samo se predaj Meni. Oslobodit u te svih grjenih posljedica. Ne boj se." Tako Gospodin prihvaa svu odgovornost za onog tko Mu se preda i titi ga od svih posljedica grijeha. maline mocanam pumsam sakrd gitamrta-snanam jala-snanam dine dine samsara-mala-nacanam

"Osoba se moe prati svaki dan kupajui se u vodi, ali ako se ak i jednom okupa u svetoj vodi Bhagavad-gite, biva proiena od sve prljavtine materijalnog ivota." (Gita-mahatmya 3)

gita su-gita kartavya ya svayam padmanabhasya

kim anyaih castra-vistaraih mukha-padmad vinihsrta

Poto je Bhagavad-gitu izgovorila Svevinja Boanska Osoba, ne trebamo itati niti jedan drugi vedski spis. Samo trebamo paljivo i redovito sluati i itati Bhagavad-gitu. U sadanjem dobu, ljudi su toliko zaokupljeni svjetovnim aktivnostima da ne mogu proitati sve vedske spise. Ali to nije potrebno. Ova knjiga, Bhagavad-gita, bit e dovoljna, jer predstavlja bit svih vedskih spisa, posebno zato to ju je izgovorila Svevinja Boanska Osoba. (Gita-mahatmya 4) Kao to je reeno: bharatamrta-sarvasvam gita-gaggodakam pitva visnu-vaktrad vinihsrtam punar janma na vidyate

"Onaj tko pije vodu Gange dostie osloboenje, a da ne govorimo o onome tko pije nektar Bhagavad-gite. Bhagavad-gita je sutinski nektar Mahabharate, a izgovorio ju je sam Gospodin Krsna, izvorni Visnu. (Gita-mahatmya 5) Bhagavad-gita potjee sa usana Svevinje Boanske Osobe, a za Gangu se kae da emanira iz Gospodinovih lotosovih stopala. Naravno, nema razlike izmeu Gospodinovih usana i stopala, ali na osnovu objektivnog prouavanja moemo ocijeniti da je Bhagavad-gita vanija i od vode Gange. sarvopanisado gavo partho vatsah su-dhir bhokta dogdha gopala-nandanah dugdham gitamrtam mahat

"Ova Gitopanisada, Bhagavad-gita, sutina svih Upanisada, nalikuje kravi, a Gospodin Krsna, koji je poznat kao djeak pastir, muze tu kravu. Arjuna je kao tele, a ueni ljudi i isti bhakte trebaju piti nektarsko mlijeko Bhagavad-gite." (Gita-mahatmya 6) ekam castram devaki-putra-gitam eko devo devaki-putra eva eko mantras tasya namani yani karmapy ekam tasya devasya seva (Gita-mahatmya 7) U dananje vrijeme ljudi jako ele imati jedan sveti spis, jednog Boga, jednu religiju i jedno zanimanje. Stoga - ekam castram devaki-putra-gitam: neka itav svijet ima samo jednog Boga ri Krsnu. Eko mantras tasya namani: i jednu himnu, jednu mantru, jednu molitvu - pjesmu sastavljenu od Njegovih imena: Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Karmapy ekam tasya devasya seva: i neka bude zaokupljen samo jednom aktivnosti - sluenjem Svevinje Boanske Osobe. Prvo poglavlje STIH 1

dhrtarastra uvaca dharma-ksetre kuru-ksetre samaveta yuyutsavah mamakah pandavac caiva kim akurvata sawjaya dhrtarastrah uvaca - kralj Dhritaratra ree; dharma-ksetre - na mjestu hodoaa; kuru-ksetre - na mjestu po imenu Kuruketra; samavetah - okupljeni; yuyutsavah - eljni borbe;

mamakah - moja strana (sinovi); pandavah - sinovi Pandua; ca - i; eva - svakako; kim - to; akurvata - uradili su; sawjaya - o Sanaya; Dhritaratra ree: O Sanaja, to su uinili moji sinovi i sinovi Pandua kada su se okupili na mjestu hodoaa na Kuruketri, eljni borbe? SMISAO: Bhagavad-gita je teistika nauka koju itaju ljudi irom svijeta, saeta u Gita-mahatmyi (Hvalospjevu Gite). U njoj je reeno da osoba treba itati Bhagavad-gitu vrlo paljivo, uz pomo bhakte ri Krsne, i pokuati je shvatiti bez osobno motiviranih tumaenja. Primjer jasnog razumijevanja je izloen u samoj Giti u kojoj je opisan nain na koji je uenje shvatio Arjuna, koji je uo Gitu neposredno od Gospodina. Ako je netko dovoljno sretan shvatiti Bhagavad-gitu u tom nizu uenikog naslijea, bez motiviranog tumaenja, nadilazi svo prouavanje vedske mudrosti i svih svetih spisa. U Bhagavad-giti, italac e nai sve to se nalazi u drugim svetim spisima, ali i ono to se u njima ne moe nai. To je poseban standard Gite. Ona je savrena teistika nauka, jer ju je neposredno izgovorila Svevinja Boanska Osoba, Gospodin ri Krsna. Teme o kojima diskutiraju Dhrtarastra i Sawjaya, opisane u Mahabharati, predstavljaju osnovni princip ove velike filozofije. Smatra se da je ova filozofija bila iznesena na bojnom polju Kuruksetre, koje je sveto mjesto hodoaa jo od pradavnih vremena vedskog doba. Izgovorio ju je Gospodin kada je osobo bio prisutan na ovoj planeti da bi ovjeanstvu pruio vodstvo. Rije dharma-ksetra (mjesto na kojem se vre religiozni obredi) je znaajna, jer je Svevinja Boanska Osoba bila prisutna na bojnom polju Kuruksetre na strani Arjune. Otac Kurua Dhrtarastra je sumnjao u mogunost konane pobjede svojih sinova. Tako je obuzet sumnjom upitao svog sekretara Sawjayu: "to su uradili?" Bio je uvjeren da su se njegovi sinovi i sinovi njegovog mlaeg brata Pandua okupili na bojnom polju Kuruksetre radi odlunog ratovanja. Ipak njegovo pitanje je znaajno. On nije htio da roaci i braa sklope kompromis i htio je biti siguran u sudbinu svojih sinova na bojnom polju. Kako je bilo ureeno da se bitka vodi na Kuruksetri koja je na drugom mjestu u Vedama opisana kao mjesto oboavanja ak i za stanovnike raja Dhrtarastra se jako plaio utjecaja svetog mjesta na ishod bitke. Znao je da e ono vrlo povoljno utjecati na Arjunu i sinove Pandua, koji su po prirodi bili puni vrlina. Sawjaya je bio uenik Vyase i stoga je milou Vyase mogao vidjeti bojno polje Kuruksetre, ak i dok se nalazio u sobi Dhrtarastre. Zato ga je Dhrtarastra pitao o situaciji na bojnom polju. I Pandave i sinovi Dhrtarastre pripadaju istoj porodici, ali Dhrtarastra ovdje otkriva svoj um. Namjerno izjavljuje da su samo njegovi sinovi Kurui i izdvaja Panduove sinove od obiteljskog naslijea. Tako moemo shvatiti Dhrtarastrin stav prema svojim neacima, sinovima Pandua. Kao to se sa riinog polja upaju nepotrebne biljke, tako se od samog poetka ove pripovijesti oekuje da e na religioznom polju Kuruksetre, na kojem je bio prisutan otac religije, ri Krsna, nepoeljne biljke, poput Dhrtarastrinog sina Duryodhane i drugih, biti iupane i da e Gospodin postaviti na elo istinski religiozne osobe, predvoene Yudhisthirom. To je znaaj rijei dharmaksetre i kuru-ksetre, pored njihovog povijesnog i vedskog znaaja.

STIH 2

sawjaya uvaca drstva tu pandavanikam acaryam upasangamya

vyudham duryodhanas tada raja vacanam abravit

sawjayah uvaca - Sanaya ree; drstva - vidjevi; tu - ali; pandava-anikam - vojnike Pandua; vyudham - poredane u vojne falange; duryodhanah - kralj Durjodhana; tada - u to vrijeme; acaryam - uitelju; upasangamya - priavi; raja - kralj; vacanam - rijei; abravit - izgovorio Sanaya ree: O kralju, vidjevi vojsku koju su postrojili sinovi Pandua, kralj Durjodhana je priao svom uitelju i izgovorio slijedee rijei. SMISAO: Dhrtarastra je bio slijep od roenja. Na alost, bio je lien i duhovne vizije. Vrlo dobro je znao da su njegovi sinovi isto tako slijepi u pogledu religije i bio je siguran da se nikada ne bi mogli sporazumjeti sa Pandavama, koji su od roenja bili poboni. Ipak, bio je sumnjiav zbog utjecaja mjesta hodoaa i Sawjaya je mogao shvatiti motiv koji ga je naveo da postavi pitanje o situaciji na bojnom polju. Sanjaya je htio ohrabriti oajnog kralja i zato ga je uvjerio da njegovi sinovi nee sklopiti nikakav kompromis pod utjecajem svetog mjesta. Sawjaya je obavijestio kralja da je njegov sin Duryodhana, vidjevi vojnu silu Pandava, odmah priao glavnom zapovjedniku, Dronacaryi, kako bi ga obavijestio o pravom poloaju. Iako je Duryodhana bio kralj, ipak je morao prii zapovjedniku zbog ozbiljnosti situacije. Stoga je bio sposoban biti politiar. Ali Duryodhanina diplomatska glazura nije mogla sakriti strah koji je osjetio kada je vidio vojnu formaciju Pandava.

STIH 3

pacyaitam pandu-putranam acarya mahatim camum vyudham drupada-putrena tava cisyena dhimata pacya - pogledaj; etam - ovu; pandu-putranam - sinova Pandua; acarya - o uitelju; mahatim - veliku; camum - vojnu silu; vyudham - koju je postrojio; drupada-putrena - sin Drupade; tava - tvoj; cisyena - uenik; dhi-mata - vrlo inteligentan O uitelju moj, pogledaj veliku vojsku sinova Pandua, koju je tako vjeto postrojio tvoj inteligentan uenik, sin Drupade. SMISAO: Duryodhana, veliki diplomat, htio je istaknuti nedostatke Dronacarye, velikog brahmane i glavnog zapovjednika. Izmeu Dronacarye i kralja Drupade, oca Draupadi, koja je bila Arjunina ena, dolo je do nekog politikog spora. Zbog tog spora, Drupada je izvrio veliko rtvovanje i tako kao blagoslov dobio sina sposobnog da ubije Dronacaryu.

Dronacarya je to savreno dobro znao, ali ipak, kao velikoduni brahmana, nije oklijevao prenijeti sve svoje vojne tajne Drupadinom sinu Dhrstyadumni kad mu je bio povjeren na vojno obrazovanje. Sada, na bojnom polju Kuruksetre, Dhrstadyumna se pridruio strani Pandava i postrojio njihove vojne falange, nauivi tu vjetinu od Dronacarye. Duryodhana je istaknuo tu greku da bi Dronacarya bio budan i beskompromisan u borbi. Time je takoer htio naglasiti da ne smije biti popustljiv u bici protiv Pandua, koji su takoer bili Dronacaryini dragi uenici. Posebno je Arjuna bio njegov najdrai i najbolji uenik. Duryodhana je upozorio da e takva popustljivost u borbi dovesti do poraza.

STIH 4

atra cura mahesv-asa yuyudhano viratac ca

bhimarjuna-sama yudhi drupadac ca maha-rathah

atra - ovdje; curah - junaci; maha-isu-asah - moni strijelci; bhima-arjuna - Bhimi i Aruni; samah - ravni; yudhi - u borbi; yuyudhanah - Jujudhana; viratah - Virata; ca - takoer; drupadah - Drupada; ca - takoer; maha-rathah - veliki borac U toj velikoj vojsci ima mnogo junakih strijelaca i velikih boraca, u borbi ravnih Bhimi i Aruni, poput Jujudhane, Virate i Drupade. SMISAO: ak i ako Dhrstadyumna nije bio vana prepreka pred Dronacaryinom velikom vojnom moi, bilo je mnogo drugih koji su izazivali strah. Duryodhana ih opisuje kao velike kamene spoticanja na putu pobjede, jer je svaki od njih bio jednako opasan kao Bhima i Arjuna. Zato ih je usporedio s njima.

STIH5

dhrstaketuc cekitanah purujit kuntibhojac ca dhrstaketuh - Dhritaketu; cekitanah - ekitana; kacirajah - Kairaa; ca - takoer; virya-van - vrlo moni; purujit - Puruit;

kacirajac ca viryavan caibyac ca nara-puggavah

kuntibhojah - Kuntibhoa; ca - i; caibyah - aibja; ca - i; nara-puggavah - junak u ljudskom drutvu Tu su veliki junaci i snani borci poput Dhritaketua, ekitane, Kairae, Puruita, Kuntibhoe i aibje.

STIH 6

yudhamanyuc ca vikranta uttamaujac ca viryavan saubhadro draupadeyac ca sarva eva maha-rathah yudhamanyuh - Judhamanju; ca - i; vikrantah - veliki; uttamaujah - Uttamaua; ca - i; virya-van - vrlo moni; saubhadrah - sin ubhadre; draupadeyah - sinovi Draupadi; ca - i; sarve - svi; eva - svakako; maha-rathah - veliki borci na bojnim kolima Tu su veliki Judhamanju, vrlo moni Uttamaua, ubhadrin sin i Draupadini sinovi. Svi ti ratnici su veliki borci na bojnim kolima.

STIH 7

asmakam tu vicista ye tan nibodha dvijottama nayaka mama sainyasya samjwartham tan bravimi te asmakam - nae; tu - ali; vicistah - izuzetno moni; ye - koji; tan - na njih; nibodha - samo obrati panju, budi obavijeten; dvija-uttama - o najbolji od brahmana; nayakah - zapovjednici; mama - mojih; sainyasya - vojnika; samjwa-artham - radi obavjetenja; tan - o njima;

bravimi - govorim; te - tebi Ali dozvoli mi da te obavijestim o izuzetno monim zapovjednicima sposobnim predvoditi moju vojnu silu, o najbolji od brahmana.

STIH 8

bhavan bhismac ca karnac ca acvatthama vikarnac ca

krpac ca samitim-jayah saumadattis tathaiva ca

bhavan - tvoje dobro bie; bhismah - djed Bhima; ca - takoer; karnah - Karna; ca - i; krpah - Kripa; ca - i; samitim-jayah - uvijek pobjedonosni u bitci; acvatthama - Avatthama; vikarnah - Vikarna; ca - kao i; saumadattih - Somadattin sin; tatha - kao i; eva - svakako; ca - takoer Tu su osobe poput tebe, Bhime, Karne, Kripe, Avatthame, Vikarne i Somadattinog sina Bhurirave, koje uvijek odnose pobjedu u bitci. SMISAO: Duryodhana spominje velike junake u bici, koji uvijek odnose pobjedu. Vikarna je Duryodhanin brat, Acvatthama je Dronacaryin sin, a Saumadatti ili Bhuricrava je sin kralja Bahlike. Karna je Arjunin polubrat, jer ga je rodila Kunti prije nego to se udala za kralja Pandua. Krpacaryina sestra blizanka se udala za Dronacaryu.

STIH 9

anye ca bahavah cura nana- castra- praharanah

mat-arthe tyakta-jivitah sarve yuddha-vicaradah

anye - drugi; ca - takoer; bahavah - u velikom broju; curah - junaci; mat-arthe - radi mene; tyakta-jivitah - spremni riskirati ivot;

nana - brojnim; castra - orujem; praharanah - naoruani su; sarve - svi oni; yuddha-vicaradah - iskusni u vojnoj nauci Tu su i mnogi drugi junaci spremni za mene poloiti svoj ivot. Svi oni su dobro naoruani razliitim vrstama oruja i iskusni u vojnoj nauci. SMISAO: to se tie drugih poput Jayadrathe, Krtavarme i Calye, svi su odluili za Duryodhanu poloiti svoj ivot. Drugim rijeima, ve je zakljueno da e svi umrijeti u bici na Kuruksetri zato to su se pridruili strani grenog Duryodhane. Naravno, Duryodhana je bio uvjeren da e odnijeti pobjedu zahvaljujui udruenim snagama svojih prijatelja.

STIH 10

aparyaptam tad asmakam balam bhismabhiraksitam paryaptam tv idam etesam balam bhimabhiraksitam aparyaptam - neizmjerna; tat - ta; asmakam - naa; balam - snaga; bhisma - djed Bhima; abhiraksitam - savreno tititi; paryaptam - ograniena; tu - ali; idam - sva ta; etesam - Pandava; balam - snaga; bhima - Bhima; abhiraksitam - paljivo titi Snaga nae vojske koju savreno titi djed Bhima je neizmjerna, dok je snaga Pandava, koje paljivo titi Bhima, ograniena. SMISAO: Ovdje Duryodhana usporeuje snagu obje vojske. On misli da je snaga njegove vojske neizmjerna, jer je titi najiskusniji general, djed Bhisma, dok su snage Pandava ograniene, jer ih titi manje iskusni general Bhima, koji izgleda beznaajan u prisustvu Bhisme. Duryodhana je uvijek zavidio Bhimi jer je savreno dobro znao da e, ako uope umre, umrijeti od Bhimine ruke. U isto vrijeme, bio je uvjeren u svoju pobjedu zbog prisustva Bhisme, koji je bio daleko bolji general. Njegov zakljuak da e izai iz bitke kao pobjednik je bio zasnovan na provjerenim injenicama.

STIH 11

ayanesu ca sarvesu

yatha-bhagam avasthitah

bhismam evabhiraksantu

bhavantah sarva eva hi

ayanesu - na stratekim tokama; ca - takoer; sarvesu - svuda; yatha-bhagam - razliito postavljeni; avasthitah - smjeteni; bhismam - djedu Bhimi; eva - svakako; abhiraksantu - trebate dati podrku; bhavantah - vi; sarve - svi vi; eva hi - svakako Sada svi morate pruiti punu podrku djedu Bhimi, smjeteni na svojim stratekim poloajima na ulazu u falange vojske. SMISAO: Nakon to je pohvalio mo Bhisme, Duryodhana je pomislio kako drugi mogu misliti da ih smatra manje vanima i tako je na svoj uobiajeni diplomatski nain pokuao ovim rijeima izgladiti situaciju. Naglasio je da je Bhismadeva nesumnjivo bio velik junak, ali je bio star ovjek i zato bi svatko trebao misliti na to kako ga zatititi sa svih strana. Moglo bi se desiti da se bori na jednoj strani i da neprijatelj to iskoristi. Stoga je bilo vano da drugi junaci ne napuste svoje strateke poloaje i dozvole neprijatelju da probije falangu. Duryodhana je jasno osjetio da pobjeda Kurua ovisi o prisustvu Bhismadeve. Bio je uvjeren u punu podrku Bhismadeve i Dronacarye u bitci, jer je dobro znao da nisu rekli niti rije kada ih je Arjunina ena Draupadi u svom bespomonom stanju molila za pravdu, dok ju je Duhsasana pokuavao na silu razodjenuti u prisustvu svih velikih generala na skupu. Iako je znao da dva generala osjeaju neku vrstu naklonosti prema Pandavama, nadao se da e je sada potpuno odbaciti, kao to su uinili za vrijeme kockanja.

STIH 12

tasya sawjanayan harsam kuru-vrddhah pitamahah simha-nadam vinadyoccaih cagkham dadhmau pratapavan tasya - njegovu; sawjanayan - poveavajui; harsam - radost; kuru-vrddhah - djed Kuru dinastije (Bhima); pitamahah - djed; simha-nadam - glasan zvuk nalik rici lava; vinadya - vibrirajui; uccaih - vrlo glasno; cagkham - u koljku; dadhmau - puhnuo; pratapa-van - hrabri Tada je Bhima, veliki hrabri predak Kuru dinastije, djed boraca, vrlo glasno puhnuo u svoju koljku, proizvevi zvuk nalik na riku lava, razveselivi time Durjodhanu. SMISAO: Djed Kuru dinastije je shvatio skrovite kutke srca svog unuka Duryodhane i iz prirodne samilosti ga je pokuao razveseliti puhnuvi vrlo glasno u svoju koljku, kao to je dolikovalo njegovom lavljem poloaju. Simbolinim puhanjem u koljku, posredno je obavijestio svog potitenog unuka Duryodhanu da nije imao nikakvih izgleda za pobjedu, jer je Svevinji

Gospodin Krsna bio na strani protivnika. Usprkos tome, njegova dunost je bila boriti se i u tom pogledu nije trebalo aliti truda.

STIH 13

tatah cagkhac ca bheryac capanavanaka- gomukhah sahasaivabhyahanyanta sa cabdas tumulo 'bhavat tatah - zatim; cagkhah - koljke; ca - takoer; bheryah - veliki bubnjevi; ca - i; panava-anaka - mali bubnjevi i timpani; go-mukhah - rogovi; sahasa - iznenada; eva - svakako; abhyahanyanta - istodobno su se zauli; sah - to; cabdah - zvuk; tumulah - zagluujui; abhavat - postao Nakon toga, iznenada su se zaule koljke, bubnjevi, lovaki rogovi, trube i rogovi, stvarajui zagluujui zvuk.

STIH 14

tatah cvetair hayair yukte madhavah pandavac caiva

mahati syandane sthitau divyau cagkhau pradadhmatuh

tatah - zatim; cvetaih - sa bijelim; hayaih - konjima; yukte - upregnutim; mahati - u velikim; syandane - bojnim kolima; sthitau - nalazei se; madhavah - Krina (mu boginje sree); pandavah - Aruna (sin Pandua); ca - takoer; eva - svakako; divyau - transcendentalne; cagkhau - koljke; pradadhmatuh - oglasili

Na drugoj strani, Krina i Aruna su puhnuli u svoje transcendentalne koljke sjedei na bojnim kolima koja su vukli bijeli konji. SMISAO: Za razliku od koljke u koju je puhnuo Bhismadeva, koljke u rukama Krsne i Arjune su opisane kao transcendentalne. Oglaavanje transcendentalnih koljki je ukazivalo da druga strana nije imala izgleda za pobjedu, jer je Krsna bio na strani Pandava. Jayas tu panduputranam yesam pakse janardanah. Pobjeda uvijek prati osobe kao to su sinovi Pandua, jer je Gospodin Krsna sa njima. Kad god i gdje god je Gospodin prisutan, boginja sree je takoer prisutna, jer ona nikada ne ivi sama bez svog mua. Prema tome, pobjeda i srea su oekivali Arjunu. Na to je ukazivao transcendentalni zvuk koji je proizvela koljka Visnua, ili Gospodina Krsne. Pored toga, kola na kojima su oba prijatelja sjedila je Arjuni poklonio Agni (bog vatre). To je ukazivalo da njegova kola mogu osvojiti sve pravce u sva tri svijeta, gdje god bila odvezena.

STIH 15

pawcajanyam - koljku po imenu Panaanja; hrsika-isah - Hriikea (Krina, Gospodin koji upravlja osjetilima bhakta); devadattam - koljku po imenu Devadatta; dhanam-jayah - Dhananaja (Aruna, osvojitelj bogatstva); paundram - koljku po imenu Paundra; dadhmau - puhnuo u; maha-cagkham - strahovitu koljku; bhima-karma - onaj tko izvrava herkulske zadatke; vrka-udarah - onaj tko prodrljivo jede (Bhima) Gospodin Krina je puhnuo u Svoju koljku zvanu Panaanja, Aruna je puhnuo u svoju koljku zvanu Devadatta, a Bhima, koji prodrljivo jede i izvrava herkulske zadatke, puhnuo je u svoju strahovitu koljku zvanu Paundra. SMISAO: Gospodin Krsna je u ovom stihu opisan kao Hrsikeca, jer je vlasnik svih osjetila. iva bia su Njegovi djelii i estice i zato su osjetila ivih bia sastavni djelii Njegovih osjetila. Impersonalisti ne mogu objasniti osjetila ivih bia i zato uvijek ele opisati sva iva bia kao bezosjetilna ili neosobna. Gospodin, koji se nalazi u srcima svih ivih bia, upravlja njihovim osjetilima, razmjerno tome koliko Mu se ona predaju. U sluaju istog bhakte, On neposredno upravlja njegovim osjetilima. Ovdje, na bojnom polju Kuruksetre, Gospodin neposredno upravlja transcendentalnim osjetilima Arjune i stoga se naziva Hrsikeca. Gospodin ima razliita imena prema razliitim aktivnostima. Na primjer, Njegovo ime je Madhusudana jer je ubio demona Madhua, Njegovo ime je Govinda jer prua zadovoljstvo kravama i ulima, Njegovo ime je Vasudeva jer se pojavio kao sin Vasudeve, Njegovo ime je Devaki-nandana jer je prihvatio Devaki kao Svoju majku, Njegovo ime je Yacoda-nandana jer je omoguio Yacodi u Vrndavani da vidi Njegove zabave u djetinjstvu, Njegovo ime je Partha-sarathi jer je vozio bojna kola Svog prijatelja Arjune. Slino tome, Njegovo ime Hrsikeca jer je pouio Arjunu na bojnom polju Kuruksetre. Arjuna je u ovom stihu oslovljen kao Dhanawjaya jer je pomogao svom starijem bratu da prikupi bogatstvo kad je kralj trebao osigurati sredstva za razna rtvovanja. Bhima je poznat kao Vrkodara zato to je mogao jesti jednako prodrljivo kao to je mogao izvravati herkulske zadatke, poput ubijanja demona Hidimbe. Tako su koljke u koje su puhnule razliite osobe na strani Pandava, poevi s Gospodinom, jako ohrabrile borbene vojnike. Na drugoj strani nije bilo takvog pouzdanja, niti prisustva Gospodina Krsne, vrhovnog upravitelja, ili boginje sree. Tako je bilo predodreeno da Duryodhanina strana izgubi bitku - i to je bila poruka koju su objavili zvuci koljki.

STIH 16 18

anantavijayam raja nakulah sahadevac ca kacyac ca paramesv-asah dhrstadyumno viratac ca

kunti-putro yudhisthirah sughosa-manipuspakau cikhandi ca maha-rathah satyakic caparajitah

drupado draupadeyac ca sarvacah prthivi-pate saubhadrac ca maha-bahuh cagkhan dadhmuh prthak prthak ananta-vijayam - koljku po imenu Anantaviaja; raja - kralj; kunti-putrah - Kuntin sin; yudhisthirah - Judhithira; nakulah - Nakula; sahadevah - Sahadeva; ca - i; sughosa-manipuspakau - koljke po imenu Sughoa i Manipupaka; kacyah - kralj Kaija (Varanasija); ca - i; parama-isu-asah - veliki strijelac; cikhandi - ikhandi; ca - takoer; maha-rathah - onaj koji se bori sam protiv tisuu drugih; dhrstadyumnah - Dhritadjumna (sin kralja Drupade); viratah - Virata (princ koji je pruio utoite Pandavama kada su se skrivali); ca - takoer; satyakih - Satjaki (voza bojnih kola Gospodina Krine, isto kao Jujudhana); ca - takoer; aparajitah - koji nikada nisu bili pobijeeni; drupadah - Drupada, kralj Pawcale; draupadeyah - sinovi Draupadi; ca - takoer; sarvacah - svi; prthivi-pate - o kralju; saubhadrah - Abhimanyu, sin ubhadre; ca - takoer; maha-bahuh - snanih ruku; cagkhan - koljke; dadhmuh - puhnuli u; prthak prthak - svaki pojedinano Kralj Judhithira, Kuntin sin, puhnuo je u svoju koljku zvanu Anantaviaja, a Nakula i Sahadeva su puhnuli u Sughou i Manipupaku. Veliki strijelac - kralj Kaija, veliki borac ikhandi, Dhritadjumna, Virata, nepobjedivi Satjaki, Drupada, Draupadini sinovi i drugi, o kralju, poput ubhadrinog sina snanih ruku, puhnuli su u svoje koljke.

SMISAO: Sawjaya je vrlo taktino obavijestio kralja Dhrtarastru da njegova nerazumna politika varanja Panduovih sinova i napor koji je uloio da vlastite sinove ustolii na prijestol kraljevstva, nisu bili za pohvalu. Znaci su ve jasno ukazivali da e u toj velikoj bitci itava Kuru dinastija, poevi od djeda Bhisme, pa sve do unuka kao to su Abhimanyu i drugi, biti ubijena, zajedno sa svim kraljevima svih drava svijeta. Svi su bili prisutni tamo i svi su bili osueni na propast. Do itave katastrofe je dolo zbog kralja Dhrtarastre koji je odobrio politiku koju su vodili njegovi sinovi.

STIH 19

sa ghoso dhartarastranam nabhac ca prthivim caiva

hrdayani vyadarayat tumulo 'bhyanunadayan

sah - ta; ghosah - vibracija; dhartarastranam - sinova Dhritaratre; hrdayani - srca; vyadarayat - potresla; nabhah - nebo; ca - takoer; prthivim - povrinom Zemlje; ca - takoer; eva - svakako; tumulah - glasno; abhyanunadayan - odjekujui Zvuk tih razliitih koljki je postao zagluujui. Odjekujui nebom i zemljom, potresao je srca Dhritaratrinih sinova. SMISAO: Kada su Bhisma i drugi na Duryodhaninoj strani puhnuli u svoje koljke, to nije slomilo srca Pandava. Tako neto nije spomenuto. Ali u ovom stihu je opisano da su zvuci koje je proizvela strana Pandava potresli srca Dhrtarastrinih sinova. To se dogodilo zbog Pandava i njihovog povjerenja u Gospodina Krsnu. Osoba koja uzme utoite Svevinjeg Gospodina nema se ega bojati, ak ni usred najvee nevolje.

STIH 20

atha vyavasthitan drstva pravrtte castra-sampate hrsikecam tada vakyam

dhartarastran kapi-dhvajah dhanur udyamya pandavah idam aha mahi-pate

atha - tada; vyavasthitan - smjeteni; drstva - pogledavi; dhartarastran - Dhritaratrine sinove;

kapi-dhvajah - on, ija je zastava nosila znak Hanumana; pravrtte - dok se pripremao; castra-sampate - odapeti strijele; dhanuh - luk; udyamya - uzevi; pandavah - sin Pandua (Aruna); hrsikecam - Gospodinu Krini; tada - tada; vakyam - rijei; idam - ove; aha - rekao; mahi-pate - o kralju Tada je Aruna, sin Pandua, stojei na bojnim kolima sa zastavom koja je nosila znak Hanumana, uzeo svoj luk i pripremio se odapeti strijele. O kralju, pogledavi Dhritaratrine sinove svrstane u bojne redove Aruna je rekao Gospodinu Krini slijedee rijei.

SMISAO: Bitka je upravo trebala poeti. Iz ove izjave saznajemo da su Dhrtarastrini sinovi bili manje ili vie obeshrabreni neoekivanim rasporedom vojne sile Pandava, koji su na bojnom polju djelovali po osobnim uputama Gospodina Krsne. Slika Hanumana na zastavi Arjune je jo jedan znak pobjede, jer je Hanuman suraivao sa Gospodinom Ramom u bitci izmeu Rame i Ravane, u kojoj je Gospodin Rama odnio pobjedu. Sada su i Rama i Hanuman bili prisutni na Arjuninim kolima da bi mu pomogli. Gospodin Krsna je sam Rama, a gdje god je prisutan Rama, prisutni su i Njegov vjeni sluga Hanuman i Njegova vjena supruga Sita, boginja sree. Prema tome, Arjuna nije imao razloga plaiti se bilo kakvih neprijatelja. Povrh svega, gospodar osjetila, Gospodin Krsna, bio je osobno prisutan da bi ga vodio. Tako je Arjuna imao priliku dobiti sve dobre savjete o voenju bitke. U takvim povoljnim okolnostima koje je Gospodin uredio za svog vjenog bhaktu, lee znaci sigurne pobjede.

STIH 21-22

arjuna uvaca senayor ubhayor madhye yavad etan nirikse 'ham

ratham sthapaya me 'cyuta yoddhu-kaman avasthitan asmin rana samudyame

kair maya saha yoddhavyam arjunah uvaca - Aruna ree; senayoh - vojske; ubhayoh - obje; madhye - izmeu; ratham - bojna kola; sthapaya - molim te odvezi; me - moja; acyuta - o nepogrjeivi; yavat - sve dok; etan - sve te; nirikse - mogu pogledati;

aham - ja; yoddhu-kaman - eljne borbe; avasthitan - postrojene na bojnom polju; kaih - sa kojima; maya - ja; saha - zajedno; yoddhavyam - moram se boriti; asmin - u ovom; rana - sukobu; samudyame - u pokuaju Aruna ree: O nepogreivi, molim Te odvezi moja kola izmeu dvije vojske, tako da mogu vidjeti sve okupljene osobe eljne borbe s kojima se moram boriti u ovom velikom oruanom sukobu. SMISAO: Iako je Gospodin Krsna Svevinja Boanska Osoba, iz Svoje bezuzrone milosti je sluio Svog prijatelja. On nikada ne prestaje biti naklonjen Svojim bhaktama i zato je ovdje oslovljen kao nepogreivi. Kao voza bojnih kola, morao je izvriti Arjunine naredbe i kako u tom nije oklijevao, oslovljen je kao nepogreivi. Iako je prihvatio poloaj vozaa bojnih kola Svog bhakte, Njegov vrhovni poloaj nije bio doveden u pitanje. U svim okolnostima, On je Svevinja Boanska Osoba, Hrsikeca, gospodar svih osjetila. Odnos izmeu Gospodina i Njegovih slugu je transcendentalan i vrlo sladak. Sluga je uvijek spreman sluiti Gospodina, a Gospodin uvijek trai priliku da na neki nain slui bhaktu. Gospodin osjea vee zadovoljstvo kada Njegov isti bhakta prihvati nadreen poloaj i daje Mu naredbe, nego kada sam izdaje naredbe. Poto je Gospodar, svatko mora izvravati Njegove naredbe i nitko nije vii od Njega da bi Mu mogao nareivati. Ali kada vidi da Mu isti bhakta nareuje, osjea transcendentalno zadovoljstvo, iako je nepogreiv gospodar svih okolnosti. Kao Gospodinov isti bhakta, Arjuna se nije elio boriti protiv svojih roaka i brae, ali ga je na to primorala nepopustljivost Duryodhane, koji nikada nije pristao na mirovne pregovore. Zato je elio vidjeti vodee osobe koje su bile prisutne na bojnom polju. Iako nije bilo ni govora o sklapanju mira na bojnom polju, ponovo ih je htio vidjeti i ustanoviti koliko su vrsto odluili zahtijevati nepoeljni rat.

STIH 23

yotsyamanan avekse 'ham ya ete 'tra samagatah dhartarastrasya durbuddher yuddhe priya- cikirsavah yotsyamanan - one koji e se boriti; avekse - dozvoli mi da vidim; aham - ja; ye - koji; ete - one; atra - ovdje; samagatah - okupljene; dhartarastrasya - Dhritaratrinog sina; durbuddheh - opakog; yuddhe - u bitci; priya - dobro; cikirsavah - elei Dozvoli mi da vidim one koji su doli ovdje boriti se, elei zadovoljiti Dhritaratrinog opakog sina.

SMISAO: Bila je javna tajna da je Duryodhana u suradnji sa svojim ocem Dhrtarastrom htio zlim planovima nezakonito prisvojiti kraljevstvo Pandava. Stoga su sve osobe koje su prile Duryodhani morale biti ptice istog jata. Arjuna ih je htio vidjeti na bojnom polju prije nego to pone bitka, ali nije namjeravao s njima voditi mirovne pregovore. Htio ih je vidjeti da bi procijenio silu s kojom se mora suoiti, iako je bio potpuno uvjeren u pobjedu jer je Krsna sjedio pored njega.

STIH 24

sawjaya uvaca evam ukto hrsikeco senayor ubhayor madhye

gudakecena bharata sthapayitva rathottamam

sawjayah uvaca - Sanaja ree; evam - tako; uktah - oslovio; hrsikecah - Gospodina Krinu; gudakecena - Aruna; bharata - o potome Bharate; senayoh - vojske; ubhayoh - obje; madhye - usred; sthapayitva - odvezao; ratha-uttamam - najbolja bojna kola Sanaja ree: O potome Bharate, kada je uo Arunine rijei, Gospodin Krina je odvezao izvrsna bojna kola i postavio ih izmeu dvije vojske. SMISAO: Arjuna je u ovom stihu oslovljen kao Gudakeca. Gudaka znai spavanje, a onaj tko savladava spavanje se zove gudakeca. Spavanje takoer znai neznanje. Tako je Arjuna savladao i spavanje i neznanje zahvaljujui prijateljstvu s Krsnom. Kao veliki Krsnin bhakta, nije ak ni za trenutak mogao zaboraviti Krsnu, jer to je priroda bhakte. Bez obzira da li je budan ili spava, Gospodinov bhakta nikada ne moe prestati misliti na Krsnino ime, oblik, odlike i zabave. Tako neprestano mislei na Krsnu moe savladati spavanje i neznanje. To se zove svjesnost Krsne, ili samadhi. Kao Hrsikeca, ili upravitelj osjetila i uma svakog ivog bia, Krsna je mogao shvatiti zato Arjuna eli postaviti kola izmeu dvije vojske. Zato je odvezao bojna kola i rekao slijedee.

STIH 25

bhisma- drona- pramukhatah uvaca partha pacyaitan

sarvesam ca mahi-ksitam samavetan kurun iti

bhisma - djeda Bhime; drona - uitelja Drone; pramukhatah - ispred; sarvesam - svih; ca - takoer; mahi-ksitam - voa svijeta; uvaca - ree; partha - o Prithin sine; pacya - samo pogledaj; etan - sve njih; samavetan - okupljene; kurun - lanove Kuru dinastije; iti - tako U prisustvu Bhime, Drone i svih drugih poglavara svijeta, Gospodin je rekao: "Samo pogledaj Partha sve Kurue koji su se ovdje okupili". SMISAO: Kao Nad-dua svih ivih bia, Gospodin Krsna je mogao shvatiti to se deava u Arjuninom umu. Upotreba rijei Hrsikeca u ovom sluaju ukazuje da je znao sve. Rije Partha, ili Kuntin ili Prthin sin, kojom je oslovljen Arjuna, takoer je znaajna. Kao prijatelj, Krsna je htio obavijestiti Arjunu da je pristao biti voza njegovih bojnih kola zato to je Arjuna bio sin Prthe, sestre Njegovog oca Vasudeve. Ali to je Krsna mislio kada je rekao Arjuni da pogleda Kurue? Da li je Arjuna tamo htio stati i ne boriti se? Krsna nikada nije oekivao tako neto od sina Njegove tetke Prthe. Tako je Gospodin u prijateljskoj ali predkazao stanje Arjuninog uma.

STIH 26

tatrapacyat sthitan parthah pitpn atha pitamahan acaryan matulan bhratpn putran pautran sakhims tatha cvacuran suhrdac caiva senayor ubhayor api tatra - tamo; apacyat - mogao je vidjeti; sthitan - kako stoje; parthah - Arjuna; pitpn - oeve; atha - takoer; pitamahan - djedove; acaryan - uitelje; matulan - ujake; bhratpn - brau; putran - sinove; pautran - unuke; sakhin - prijatelje; tatha - takoer; cvacuran - tastove; suhrdah - dobronamjernike; ca - takoer;

eva - svakako; senayoh - u vojskama; ubhayoh - obje strane; api - ukljuujui Tamo, izmeu obje vojske, Aruna je vidio svoje oeve, djedove, uitelje, ujake, brau, sinove, unuke, prijatelje, tastove i dobronamjernike. SMISAO: Arjuna je na bojnom polju mogao vidjeti sve vrste roaka. Mogao je vidjeti osobe poput Bhuricrave, koje su bili vrnjaci njegovog oca, djedove Bhismu i Somadattu, uitelje kao to su Dronacarya i Krpacarya, ujake poput Calye i Cakunija, brau poput Duryodhane, sinove poput Laksmane, prijatelje poput Acvatthame, dobronamjernike poput Krtavarme i vojske u kojima je bilo mnogo njegovih prijatelja.

STIH 27

tan samiksya sa kaunteyah sarvan bandhun avasthitan krpaya parayavisto visidann idam abravit tan - sve njih; samiksya - vidjevi; sah - on; kaunteyah - Kuntin sin; sarvan - sve vrste; bandhun - roaka; avasthitan - kako stoje; krpaya - samilou; paraya - velikom; avistah - preplavljen; visidan - jadikujui; idam - tako; abravit - rekao Kada je Kuntin sin Aruna vidio sve te prijatelje i roake, preplavljen samilou je rekao slijedee.

STIH 28

arjunah uvaca drstvemam sva-janam krsna sidanti mama gatrani

yuyutsum samupasthitam mukham ca paricusyati

arjunah uvaca - Aruna ree; drstva - vidjevi; imam - sve te; sva-janam - roake; krsna - o Krina; yuyutsum - borbenog duha; samupasthitam - prisutne; sidanti - drhte; mama - moji; gatrani - tjelesni udovi; mukham - usta; ca - takoer; paricusyati - sue se Aruna ree: Dragi moj Krina, vidjevi moje prijatelje i roake prisutne preda mnom s takvim borbenim duhom, osjeam da udovi mog tijela drhte, a usta mi se sue. SMISAO: Svaki ovjek koji je istinski predan Gospodinu ima sve dobre osobine koje imaju boanske osobe ili polubogovi, dok abhakta, bez obzira na svoje materijalne kvalifikacije steene obrazovanjem i kulturom, nema boanskih odlika. im je vidio svoje roake i prijatelje na bojnom polju, Arjuna je, kao bhakta, odmah bio preplavljen samilou prema njima, koji su odluili boriti se meusobno. to se tie njegovih vojnika, prema njima je od poetka bio suosjeajan, ali je osjeao samilost ak i prema vojnicima suprotne strane, predviajui njihovu neminovnu smrt. Dok je tako razmiljao, njegovi tjelesni udovi su poeli drhtati, a usta se suiti. Manje ili vie, bio je zauen kada je vidio njihov borben duh. Praktino se cijela zajednica, sastavljena od Arjuninih krvnih roaka, dola boriti protiv njega. To je potreslo ljubaznog bhaktu kao to je Arjuna. Ne samo da su Arjunini udovi drhtali, a usta mu se suila, ve lako moemo zamisliti, iako to ovdje nije spomenuto, da je iz samilosti plakao. Takvi simptomi nisu bili znaci Arjunine slabosti, ve mekog srca, to je osobina Gospodinovog istog bhakte. Stoga je reeno: yasyasti bhaktir bhagavaty akiwcana sarvair gunais tatra samasate surah harav abhaktasya kuto mahad-guna mano-rathenasati dhavato bahih "Onaj tko je nepokolebljivo predan Boanskoj Osobi ima sve dobre odlike polubogova, ali onaj tko nije Gospodinov bhakta ima samo materijalne kvalifikacije koje nemaju veliku vrijednost, jer lebdi na umnom nivou i sigurno e biti privuen bljetavom materijalnom energijom." (Bhag. 5.18.12)

STIH 29

vepathuc ca carire me roma-harsac ca jayate gandivam sramsate hastat tvak caiva paridahyate vepathuh - drhtanje tijela; ca - takoer; carire - po tijelu; me - mom; roma-harsah - jeenje koe; ca - takoer; jayate - odvija se; gandivam - Arunin luk;

sramsate - ispada; hastat - iz ruke; tvak - koa; ca - takoer; eva - svakako; paridahyate - gori Cijelo tijelo mi drhti, luk Gandiva mi klizi iz ruke, a koa mi se jei i plamti. SMISAO: Postoje dvije vrste drhtanja tijela i dvije vrste jeenja koe. Do takve pojave dolazi u velikom duhovnom zanosu ili u velikom strahu od materijalnih okolnosti. U transcendentalnoj spoznaji nema straha. U ovoj situaciji, Arjunini simptomi su posljedice materijalnog straha straha od gubitka ivota. To se moe jasno vidjeti i po drugim simptomima: postao je toliko nestrpljiv da mu je njegov luk Gandiva ispao iz ruke i poto mu je srce plamtjelo osjeao je da mu koa plamti. To su sve bile posljedice materijalnog shvaanja ivota.

STIH 30

na ca caknomy avasthatum bhramativa ca me manah nimittani ca pacyami viparitani kecava na - niti; ca - takoer; caknomi - sposoban sam; avasthatum - stajati; bhramati - zaboravljajui; iva - kao; ca - i; me - moj; manah - um; nimittani - uzrokuje; ca - takoer; pacyami - vidim; viparitani - upravo suprotno; kecava - o ubojico demona Keija (Krina) Sada ne mogu vie stajati ovdje. Zaboravljam sebe i vrti mi se u glavi. Vidim samo uzroke nesree, o Krina, ubojico demona Keija. SMISAO: Zbog uznemirenosti, Arjuna nije bio sposoban stajati na bojnom polju i zbog slabosti uma je zaboravio sebe. Pretjerana vezanost za materijalne stvari dovodi ovjeka u takvo zbunjujue stanje postojanja. Bhayam dvitiyabhinivecatah syat (Bhag. 11.2.37): takav strah i gubitak umne ravnotee se javlja kod osoba koje su previe pod utjecajem materijalnih uslova. Arjuna je predviao samo bolne preokrete na bojnom polju - ne bi bio sretan ak ni kad bi odnio pobjedu nad neprijateljem. Rijei nimittani viparitani su znaajne. Kada ovjek vidi da se niti jedno od njegovih oekivanja nee ispuniti, misli: "Zato sam ovdje?" Svatko se zanima za sebe i vlastito blagostanje. Nitko se ne zanima za Vrhovno Bie. Po Krsninoj volji, Arjuna pokazuje da ne na svoj pravi samointeres. Pravi samointeres lei u Visnuu ili Krsni. Uslovljena dua to zaboravlja i zato ispata materijalne patnje. Arjuna je mislio da e pobjeda u bitci biti za njega samo uzrok alosti.

STIH 31

na ca creyo 'nupacyami na kagkse vijayam krsna na - niti; ca - takoer; creyah - dobro; anupacyami - predviam; hatva - ubijajui; sva-janam - vlastite roake; ahave - u bitci; na - niti; kagkse - elim; vijayam - pobjedu; krsna - o Krina; na - niti; ca - takoer; rajyam - kraljevstvo; sukhani - sreu od toga; ca - takoer

hatva sva-janam ahave na ca rajyam sukhani ca

Ne vidim kakvo dobro moe proistei iz ubijanja mojih roaka u ovoj bitci, niti mogu, dragi moj Krina, eljeti nakon toga bilo kakvu pobjedu, kraljevstvo ili sreu. SMISAO: Ne znajui da njihov samointeres lei u Visnuu (ili Krsni), uslovljene due osjeaju privlanost prema tjelesnim odnosima, nadajui se da e u njima nai sreu. U takvom slijepom shvaanju ivota, zaboravljaju ak i materijalne uzroke sree. Izgleda da je Arjuna zaboravio ak i moralna pravila ksatriya. Reeno je da su dvije vrste ljudi dostojne za odlazak na Sunce: ksatriya koji umre neposredno na bojnom polju djelujui po naredbama samog Krsne i osoba u odvojenom redu ivota apsolutno odana duhovnoj kulturi. Arjuna ne eli ubiti ak ni svoje neprijatelje, a kamoli svoje roake. On misli da ako ubije svoje roake nee biti sretan u ivotu i zato se ne eli boriti, kao to osoba koja ne osjea glad nema volje kuhati. Sada je odluio otii u umu i voditi usamljeni ivot u frustraciji. Ali kao ksatriyi, potrebno mu je kraljevstvo za izdravanje, jer se ksatriye ne mogu baviti ni jednim drugim zanimanjem. Meutim, Arjuna nije imao kraljevstvo. Arjunina jedina prilika za stjecanje kraljevstva lei u borbi protiv njegovih roaka i brae i ponovnog osvajanja kraljevstva koje je naslijedio od svog oca, a to nije elio napraviti. Stoga je bio spreman otii u umu i voditi usamljeni ivot u frustraciji.

STIH 32-35

kim no rajyena govinda kim bhogair jivitena va yesam arthe kagksitam no rajyam bhogah sukhani ca ta ime 'vasthita yuddhe acaryah pitarah putras matulah cvacurah pautrah etan na hantum icchami api trailokya- rajyasya nihatya dhartarastran nah pranams tyaktva dhanani ca tathaiva ca pitamahah cyalah sambandhinas tatha ghnato 'pi madhusudana hetoh kim nu mahi-krte ka pritih syaj janardana

kim - od kakve je koristi; nah - za nas; rajyena - kraljevstvo; govinda - o Krina; kim - kakvo; bhogaih - uivanje; jivitena - ivot; va - ili; yesam - kojih; arthe - radi; kagksitam - elimo; nah - mi; rajyam - kraljevstvo; bhogah - materijalno uivanje; sukhani - svu sreu; ca - takoer; te - svi oni; ime - ovi; avasthitah - stoje; yuddhe - na ovom bojnom polju; pranan - ivote; tyaktva - dajui; dhanani - bogatstvo; ca - takoer; acaryah - uitelji; pitarah - oevi; putrah - sinovi; tatha - kao i; eva - svakako; ca - takoer; pitamahah - djedovi; matulah - ujaci; cvacurah - tastovi; pautrah - unuci; cyalah - zetovi; sambandhinah - roaci; tatha - kao i; etan - sve njih; na - nikada; hantum - ubiti; icchami - elim; ghnatah - ubijeni; api - ak; madhusudana - o ubojico demona Madhua (Krina); api - ak i ako; trai-lokya - tri svijeta; rajyasya - za kraljevstvo;

hetoh - u zamjenu; kim nu - a da ne govorimo o; mahi-krte - Zemlji; nihatya - ubijanjem; dhartarastran - Dhritaratrinih sinova; nah - nae; ka - kakvo; pritih - zadovoljstvo; syat - bit e; janardana - o odravatelju svih ivih bia O Govinda, to za nas vrijede kraljevstvo, srea, pa ak i sam ivot kada su svi oni za koje ih moemo eljeti postrojeni na ovom bojnom polju? O Madhusudana, kada uitelji, oevi, sinovi, djedovi, ujaci, tastovi, unuci, zetovi i drugi roaci, spremni ostaviti svoje ivote i imovinu, stoje preda mnom, zato bi ih elio ubiti, ak i ako me mogu ubiti? O odravatelju svih ivih bia, nisam se spreman boriti protiv njih ak ni u zamjenu za sva tri svijeta, a kamoli za ovu Zemlju. Kakvo emo zadovoljstvo nai u ubijanju Dhritaratrinih sinova? SMISAO: Arjuna je oslovio Gospodina Krsnu kao Govindu, jer Krsna prua svo zadovoljstvo kravama i osjetilima. Koristei tu znaajnu rije, Arjuna ukazuje da bi Krsna trebao shvatiti to e zadovoljiti Arjunina osjetila. Ali Govinda ne postoji da bi zadovoljavao naa osjetila. Meutim, ako pokuamo zadovoljiti Govindina osjetila, naa osjetila e automatski biti zadovoljena. Materijalno, svatko eli zadovoljiti svoja osjetila i da mu Bog osigura takvo zadovoljstvo. Gospodin e zadovoljiti osjetila ivih bia onoliko koliko zasluuju, ali ne u onoj mjeri u kojoj ona prieljkuju. Meutim, kada netko postupi na suprotan nain - kada pokua zadovoljiti Govindina osjetila, a ne vlastita - onda sve njegove elje Govindinom milosti bivaju ispunjene. Arjunina duboka privrenost zajednici i lanovima obitelji se ovdje izraava djelomice i zbog njegove prirodne samilosti prema njima. Zato se nije spreman boriti. Svatko eli pokazati svoje obilje prijateljima i roacima, ali Arjuna se boji da e svi njegovi roaci i prijatelji biti ubijeni na bojnom polju i da nakon pobjede nee moi podijeliti svoje obilje. Takvo miljenje je tipino za materijalni ivot. Meutim, transcendentalni ivot je drugaiji. Poto bhakta eli zadovoljiti Gospodinove elje, ako Gospodin eli, moe prihvatiti sve vrste obilja za sluenje Gospodina, a ako Gospodin ne eli, ne treba prihvatiti nita. Arjuna nije htio ubiti svoje roake. Ako je postojala ikakva potreba za tim, elio je da ih Krsna osobno ubije. Nije znao da ih je Krsna ve ubio, prije nego to su doli na bojno polje i da je samo trebao postati Krsnin instrument. Ta injenica e biti otkrivena u narednim poglavljima. Kako je po prirodi bio Gospodinov bhakta, Arjuna se nije htio svetiti svojim zlim roacima i brai, ali Gospodinov plan je bio da svi oni budu ubijeni. Gospodinov bhakta se ne osveuje onima koji mu ine zlo, ali Gospodin ne trpi ni jedno zlodjelo zlikovaca usmjereno protiv bhakta. Gospodin moe oprostiti osobi kada se radi o Njemu, ali ne oprata nikome tko naudi Njegovim bhaktama. Zato je bio odluan u namjeri da ubije zlikovce, iako im je Arjuna htio oprostiti.

STIH 36

papam evacrayed asman tasman narha vayam hantum sva-janam hi katham hatva papam - grijesi; eva - sigurno; acrayet - moraju pasti na;

hatvaitan atatayinah dhartarastran sa-bandhavan sukhinah syama madhava

asman - nas; hatva - ubijajui; etan - sve te; atatayinah - napadae; tasmat - stoga; na - nikada; arhah - zasluuju; vayam - mi; hantum - da ih ubijemo; dhartarastran - Dhritaratrini sinovi; sa-bandhavan - zajedno s prijateljima; sva-janam - roacima; hi - svakako; katham - kako; hatva - ubijanjem; sukhinah - sretni; syama - postat emo; madhava - o Krina, muu boginje sree Ako ubijemo takve napadae, na nas e pasti teret grijeha. Stoga nam ne prilii ubijanje Dhritaratrinih sinova i naih prijatelja. to emo dobiti, o Krina, muu boginje sree, i kako moemo biti sretni ako ubijemo vlastite roake. SMISAO: Prema vedskim odredbama postoji est vrsta napadaa: (1) onaj tko da otrov, (2) onaj tko zapali kuu, (3) onaj tko napadne sa smrtonosnim orujem, (4) onaj tko opljaka bogatstvo, (5) onaj tko zaposjedne tuu zemlju i (6) onaj tko otme neiju enu. Takve napadae treba odmah ubiti i time se ne ini grijeh. Takvo ubijanje napadaa dolikuje svakom obinom ovjeku, ali Arjuna nije bio obina osoba. Imao je sveti karakter i zato je elio postupiti prema njima u skladu s tim karakterom. Ta vrsta svetosti, meutim, nije za ksatriyu. Iako odgovoran ovjek u dravnoj administraciji treba biti svet, ne treba biti kukavica. Na primjer, Gospodin Rama je bio tako svet da ljudi ak i danas ele ivjeti u kraljevstvu Gospodina Rame (rama-rajyi), ali Gospodin Rama se nikada nije ponaao kao kukavica. Ravana je napao Ramu otevi Raminu enu Situ, ali Gospodin Rama mu je dao dovoljno lekcija, neusporedivih u povijesti svijeta. Meutim, u Arjuninom sluaju je trebalo uzeti u obzir da su napadai bili posebne vrste - njegov djed, njegov uitelj, prijatelji, sinovi i unuci, itd. Arjuna je zbog toga mislio da ne treba poduzeti protiv njih otre korake kao protiv obinih napadaa. Osim toga, svetim osobama se savjetuje da prataju. Za svete osobe su takve odredbe vanije od bilo kakve politike nude. Umjesto da ubije vlastite roake iz politikih razloga, Arjuna je smatrao da je bolje oprostiti im na temelju religije i svetakog ponaanja. Nije smatrao korisnim da ih ubije samo radi stjecanja privremene tjelesne sree. Na kraju krajeva, kraljevstva i zadovoljstva koja potjeu od njih nisu trajna. Zato bi onda riskirao ivot i vjeno spasenje ubijajui vlastite roake? U vezi s tim, takoer je znaajno da je Arjuna oslovio Krsnu kao "Madhavu", ili mua boginje sree. Htio je istaknuti da ga Krsna, kao mu boginje sree, ne bi trebao poticati na neto to e mu na kraju donijeti nesreu. Meutim, Krsna nikada ne donosi nesreu nikome, a da ne govorimo o Njegovim bhaktama.

STIH 37-38

yady apy ete na pacyanti kula-ksaya-krtam dosam

lobhopahata- cetasah mitra-drohe ca patakam papad asman nivartitum prapacyadbir janardana

katham na jweyam asmabhih kula-ksaya-krtam dosam

yadi - ako; api - ak; ete - oni; na - ne; pacyanti - vide; lobha - pohlepom; upahata - savladana; cetasah - njihova srca; kula-ksaya - u ubijanju obitelji; krtam - uinjena; dosam - greka; mitra-drohe - u sukobljavanju s prijateljima; ca - takoer; patakam - grjene posljedice; katham - zato; na - ne bi; jweyam - znali; asmabhih - mi; papat - grijehe; asmat - te; nivartitum - da izbjegnemo; kula-ksaya - unitavanjem dinastije; krtam - ine; dosam - zloin; prapacyadbih - oni koji vide; janardana - o Krina O anardana, iako ovi ljudi, srca obuzetog pohlepom, ne vide nita loe u ubijanju svoje obitelji ili sukobljavanju sa prijateljima, zato bismo mi, koji vidimo zloin u unitavanju obitelji, vrili takva grjena djela? SMISAO: Ksatriya ne bi trebao odbiti borbu ili kocku kada ga na to pozove suprotna strana. Pod pritiskom takve obaveze, Arjuna nije mogao odbiti borbu, jer ga je izazvala Duryodhanina strana. S tim u vezi, Arjuna je smatrao da je druga strana slijepa za posljedice takvog izazova. Meutim, Arjuna je mogao predvidjeti zle posljedice i nije mogao prihvatiti izazov. U stvari, izazov obavezuje kada je posljedica dobra, ali kada nije, nitko ne moe biti obavezan. Uzevi u obzir sve razloge za i protiv, Arjuna je odluio ne boriti se.

STIH 39

kula-ksaye pranacyanti dharme naste kulam krtsnam kula-ksaye - unitavanjem obitelji; pranacyanti - unitavaju se; kula-dharmah - obiteljske tradicije;

kula-dharmah sanatanah adharmo 'bhibhavaty uta

sanatanah - vjene; dharme - religija; naste - unitena; kulam - obitelj; krtsnam - itavu; adharmah - bezbonost; abhibhavati - preobraava; uta - reeno je S unitenjem dinastije, unitava se vjena obiteljska tradicija i tako se preostali lanovi obitelji odaju bezbonosti. SMISAO: U varnacrama sistemu su propisani mnogi principi religioznih tradicija da bi se pomoglo lanovima obitelji da pravilno odrastu i usvoje duhovne vrijednosti. Stariji lanovi obitelji su odgovorni za takve proiavajue procese koji se vre od roenja pa sve do smrti. Ali ako stariji lanovi umru, moe se dogoditi da takva tradicija proienja prestane i da mlai lanovi obitelji razviju bezbone navike i time izgube priliku dostizanja duhovnog spasenja. Prema tome, starije lanove obitelji ne bi trebalo ubiti ni zbog kakvog razloga.

STIH 40

adharmabhibhavat krsna strisu dustasu varsneya

pradusyanti kula-striyah jayate varna-sagkarah

adharma - bezbonost; abhibhavat - kada prevlada; krsna - o Krina; pradusyanti - postaju zagaene; kula-striyah - ene u obitelji; strisu - ene; dustasu - poto su tako zagaene; varsneya - o potome Vrinija; jayate - raa se; varna-sagkarah - nepoeljno potomstvo Kada u obitelji prevlada bezbonost, o Krina, ene u obitelji postaju zagaene, a zbog degradacije ena, o potome Vrsnija, raa se nepoeljno potomstvo. SMISAO: Dobro stanovnitvo u ljudskom drutvu je osnovni princip mira, blagostanja i duhovnog napredovanja u ivotu. Religiozni principi varnasrame su tako zamiljeni da u drutvu moe prevladavati dobro stanovnitvo radi opeg duhovnog napretka drave i zajednice. Takvo stanovnitvo ovisi o estitosti i vjernosti ena u drutvu. Kao to su djeca sklona tome da budu zavedena, tako su ene sklone degradaciji. Stoga je i djeci i enama potrebna zatita starijih lanova obitelji. Ako su zaokupljene raznim religioznim aktivnostima, ene nee biti zavedene i uputati se u preljub. Prema Canakyi Panditu, ene uglavnom nisu jako inteligentne i stoga nisu vrijedne povjerenja. Zato trebaju slijediti razne obiteljske tradicije koje se sastoje od religioznih aktivnosti. Tako e njihova estitost i devocija roditi dobro stanovnitvo koje e biti sposobno uestvovati u varnacrama sistemu. Kada je takav sistem varnacrama-dharme naruen, ene se prirodno mogu slobodno druiti sa mukarcima i tako dolazi do preljuba, uz rizik raanja nepoeljnog stanovnitva. Neodgovorni ljudi takoer izazivaju preljub u drutvu i tako nepoeljna djeca preplavljuju ljudsku rasu uz rizik rata i epidemija.

STIH 41

sagkaro narakayaiva patanti pitaro hy esam

kula-ghnanam kulasya ca lupta-pindodaka-kriyah

sagkarah - takva nepoeljna djeca; narakaya - doprinose paklenom ivotu; eva - svakako; kula-ghnanam - onih koji ubijaju obitelj; kulasya - obitelji; ca - takoer; patanti - padaju; pitarah - predci; hi - svakako; esam - njima; lupta - prekida se; pinda - ponuda hrane; udaka - i vode; kriyah - prinoenje Poveanje nepoeljnog stanovnitva sigurno je uzrok paklenog ivota i za obitelj i za one koji unitavaju obiteljsku tradiciju. Predci takvih degradiranih obitelji padaju, jer nuenje hrane i vode predcima biva potpuno obustavljeno. SMISAO: Prema pravilima i propisima plodonosnih aktivnosti, predcima obitelji se treba periodino ponuditi hrana i voda. One se nude oboavanjem Visnua, jer uzimanje ostataka hrane ponuene Visnuu moe osloboditi osobu svih grenih posljedica. Ponekad se moe dogoditi da predci ispataju razne vrste grenih posljedica ili da ne dobiju grubo materijalno tijelo i budu prisiljeni ostati u suptilnim tijelima kao duhovi. Kada potomci ponude predcima ostatke prasadama, predci bivaju osloboeni od ivota u tijelu duha ili drugih vrsta bijednog ivota. Pruanje takve pomoi predcima predstavlja obiteljsku tradiciju i oni koji ne ive ivotom devocije trebaju vriti takve obrede. Onaj tko ivi ivotom devocije ne treba vriti takve aktivnosti. Samim predanim sluenjem, moe izbaviti stotine i tisue predaka od svih vrsta bijeda. U Bhagavatamu je reeno (11.5.41): devarsi-bhutapta-nrnam pitpnam na kigkaro nayam rni ca rajan sarvatmana yah caranam caranyam gato mukundam parihrtya kartam "Svatko tko je uzeo utoite lotosovih stopala Mukunde, davatelja osloboenja, ostavljajui sve vrste obaveza i posveujui se tom putu sa svom ozbiljnou, nema dunosti ili obaveza prema polubogovima, mudracima, obiteljskim lanovima, ovjeanstvu, predcima ili ostalim ivim biima." Takve obaveze se ispunjavaju samim predanim sluenjem Svevinje Boanske Osobe.

STIH 42

dosair etaih kula-ghnanam varna-sagkara-karakaih utsadyante jati-dharmah kula-dharmahc ca cacvatah dosaih - takvim grekama; etaih - svi ti; kula-ghnanam - unitavatelja obitelji; varna-sagkara - nepoeljne djece; karakaih - koji su uzroci; utsadyante - opustoeni; jati-dharmah - drutvene planove; kula-dharmah - obiteljske tradicije; ca - takoer; cacvatah - vjeni Zbog zlodjela onih koji unitavaju obiteljsku tradiciju i tako uzrokuju raanje nepoeljne djece, sve vrste drutvenih projekata i obiteljskih dobrotvornih aktivnosti bivaju razorene. SMISAO: Drutveni projekti za etiri stalea ljudskog drutva i obiteljske dobrotvorne aktivnosti, propisani institucijom sanatana-dharme, stvoreni su da bi omoguili ljudskom biu dostizanje konanog spasenja. Poto neodgovorni voe drutva kre tradiciju sanatana-dharme, u drutvu vlada kaos i ljudi tako zaboravljaju cilj ivota - Visnua. Takvi voe se nazivaju slijepima i oni koji slijede takve voe sigurno bivaju voeni u kaos.

STIH 43

utsanna-kula-dharmanam narake niyatam vaso

manusyanam janardana bhavatity anucucruma

utsanna - upropatavaju; kula-dharmanam - oni koji imaju obiteljsku tradiciju; manusyanam - takvi ljudi; janardana - o Krina; narake - u paklu; niyatam - uvijek; vasah - prebivalite; bhavati - tako se deava; iti - tako; anucucruma - uo sam od uenikog naslijea O Krina, odravatelju ljudi, uo sam od uenikog naslijea da oni koji unitavaju obiteljske tradicije uvijek prebivaju u paklu. SMISAO: Arjuna ne zasniva svoje obrazloenje na osobnom iskustvu, ve na onom to je uo od autoriteta. To je nain primanja pravog znanja. Pravo znanje se ne moe stei bez pomoi prave osobe koja je ve utemeljena u tom znanju. U varnacrama instituciji postoji sistem po kojem se ovjek prije smrti mora iskupiti za svoja grena djela. Onaj tko je uvijek zaokupljen grenim aktivnostima mora iskoristiti proces proienja koji se zove prayaccitta. Ako to ne uini, sigurno e biti prenijet na paklene planete da bi zbog grenih djela ispatao bijedan ivot.

STIH 44

aho bata mahat papam yad rajya-sukha-lobhena

kartum vyavasita vayam hantum sva-janam udyatah

aho - a joj; bata - kako je to udno; mahat - velike; papam - grijehe; kartum - da poinimo; vyavasitah - odluili; vayam - mi; yat - zato to; rajya-sukha-lobhena - podstaknuti pohlepom za kraljevskom sreom; hantum - da ubijemo; sva-janam - roake; udyatah - pokuavajui A joj, kako je udno da se spremamo poiniti vrlo grjena djela. Podstaknuti eljom za uivanjem u kraljevskoj srei, namjeravamo ubiti vlastite roake. SMISAO: Podstaknuta sebinim motivima osoba moe biti sklona takvim grjenim djelima kao to su ubijanje vlastitog brata, oca ili majke. Ima puno takvih primjera u povijesti svijeta. Ali kako je Arjuna Gospodinov sveti bhakta, uvijek je svjestan moralnih principa i zato paljivo izbjegava takve aktivnosti.

STIH 45

yadi mam apratikaram dhartarastra rane hanyus

acastram castra-panayah tan me ksemataram bhavet

yadi - ak i ako; mam - mene; apratikaram - bez pruanja otpora; acastram - iako nisam potpuno naoruan; castra-panayah - sa orujem u rukama; dhartarastrah - Dhritaratrini sinovi; rane - na bojnom polju; hanyuh - mogu ubiti; tat - to; me - za mene; ksema-taram - bolje; bhavet - bilo bi Za mene bi bilo bolje da ne pruim otpor i da me naoruani Dhritaratrini sinovi tako ubiju nenaoruanog na bojnom polju. SMISAO: Prema borbenim principima ksatriya, nenaoruanog neprijatelja koji se ne eli boriti ne treba napasti. Meutim, Arjuna je odluio da se nee boriti ak ni ako ga neprijatelj napadne u

takvom nezgodnom poloaju. Nije uzeo u obzir koliko je vrsto druga strana odluila boriti se. Svi ti simptomi pokazuju da je imao meko srce jer je bio Gospodinov veliki bhakta.

STIH 46

sawjaya uvaca evam uktvarjunah sagkhye rathopastha upavicat visrjya sa-caram capam coka-samvigna-manasah sawjayah uvaca - Sanaja ree; evam - tako; uktva - rekavi; arjunah - Aruna; sagkhye - na bojnom polju; ratha - na kolima; upasthe - na sjedalo; upavicat - ponovo sjeo; visrjya - odloivi na stranu; sa-caram - zajedno sa strijelama; capam - luk; coka - jadikovanjem; samvigna - nesretan; manasah - u umu Sanaja ree: Nakon to je to rekao na bojnom polju, Aruna je odloio svoj luk i strijele i sjeo na kola, uma obuzetog alou. SMISAO: Dok je promatrao poloaj svog neprijatelja, Arjuna je stajao na kolima, ali je bio toliko obuzet alou da je ponovo sjeo, odloivi luk i strijele. Takva ljubazna osoba meka srca koja predano slui Gospodina je dostojna primiti znanje o jastvu. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja prvog poglavlja Srimad Bhagavad-gite pod naslovom "Promatranje vojski na bojnom polju Kuruksetre". Drugo poglavlje STIH 1

sanjaya uvaca tam tatha krpayavistam visidantam idam vakyam

acru-purnakuleksanam uvaca madhusudanah

sanjayah uvaca - Sanaja ree; tam - Aruni; tatha - tako;

krpaya - samilou; avistam - obuzetom; acru-purna-akula - punih suza; iksanam - oiju; visidantam - alosnom; idam - ove: vakyam - rijei; uvaca - rekao; madhu-sudanah - ubojica Madhua; Sanaja ree: Vidjevi Arunu punog samilosti, potitenog uma i oiju punih suza, Madhusudana, Krina, je izgovorio slijedee rijei. SMISAO: Materijalna samilost, jadikovanje i suze su znaci nepoznavanja pravog jastva. Samilost prema vjenoj dui je samospoznaja. U ovom stihu je znaajna rije "Madhusudana". Gospodin Krsna je ubio demona Madhua i Arjuna je sada htio da Krsna ubije demona pogrenog razumijevanja koji ga je napao u izvravanju njegove dunosti. Nitko ne zna prema emu treba pokazati samilost. Samilost prema odjei davljenika je nerazumna. ovjek koji je pao u ocean neznanja ne moe biti spaen jednostavno spaavanjem njegove vanjske odjee - grubog materijalnog tijela. Onaj tko to ne zna i jadikuje za vanjskom odjeom se naziva cudra, ili onaj tko nepotrebno jadikuje. Arjuna je bio ksatriya i nije se oekivalo da se tako ponaa. Meutim, Gospodin Krsna moe otjerati alost ovjeka koji nema znanje i zato je izgovorio Bhagavad-gitu. Ovo poglavlje nas pouava samospoznaji kroz analitiku studiju materijalnog tijela i duhovne due, koje objanjava vrhovni autoritet, Gospodin ri Krsna. Takva spoznaja je mogua kada osoba djeluje bez vezanosti za plodonosne rezultate, utemeljena u nepromjenjivom shvaanju pravog jastva.

STIH 2

ri-bhagavan uvaca kutas tva kacmalam idam anarya-justam asvargyam

visame samupasthitam akirti-karam arjuna

ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; kutah - otkuda; tva - tebi; kacmalam - prljavtina; idam - to jadikovanje; visame - u ovom presudnom trenu; samupasthitam - dola; anarya - osobe koje ne znaju vrijednosti ivota; justam - primjenjuju; asvargyam - koja ne vodi ka viim planetima; akirti - neasti; karam - uzrok; arjuna - o Aruna;

Svevinja Boanska Osoba ree: Dragi Moj Aruna, kako su te obuzele te neistoe? One uope ne dolikuju ovjeku koji poznaje vrijednosti ivota i ne vode ka viim planetima ve ka neasti. SMISAO: Krsna i Svevinja Boanska Osoba su istovjetni. Stoga se Gospodin Krsna u itavoj Bhagavad-giti oslovljava kao Bhagavan. Bhagavan je krajnji aspekt Apsolutne Istine. Apsolutna Istina se spoznaje u tri faze razumijevanja: kao Brahman, ili neosobni sveproimajui duh, Paramatma, ili lokalizirani aspekt Svevinjeg koji se nalazi u srcu svih ivih bia, i kao Bhagavan, ili Svevinja Boanska Osoba, ri Krsna. Ovo shvaanje Apsolutne Istine je objanjeno u rimadBhagavatamu na slijedei nain: vadanti tat tattva-vidas brahmeti paramatmeti tattvam yaj jwanam advayam bhagavan iti cabdyate

"Poznavalac Apsolutne Istine spoznaje Apsolutnu Istinu u tri faze razumijevanja, koje su istovjetne. Te faze Apsolutne Istine su opisane kao Brahman, Paramatma i Bhagavan." Ova tri boanska aspekta se mogu objasniti na primjeru sunca, koje takoer ima tri razliita aspekta: sunevu svjetlost, povrinu sunca i samu sunevu planetu. Onaj tko prouava samo sunevu svjetlost je student poetnik. Onaj tko shvati povrinu sunca je napredniji, ali onaj tko moe otii na sunevu planetu je najvii. Obini studenti koji su zadovoljni samo sa razumijevanjem suneve svjetlosti njenog kozmikog proimanja i bljetavog sjaja njene bezline prirode - mogu se usporediti sa onima koji spoznaju samo Brahman, neosobni aspekt Apsolutne Istine. Student koji je dalje napredovao moe spoznati sunev disk, koji se usporeuje sa znanjem o Paramatmi, lokaliziranom aspektu Apsolutne Istine. A student koji moe ui u srce suneve planete se usporeuje sa onima koji spoznaju osobni aspekt Vrhovne Apsolutne Istine. Prema tome, bhakte, ili transcendentalisti koji su spoznali Bhagavana - osobni aspekt Apsolutne Istine - su vrhunski transcendentalisti, iako svi studenti koji prouavaju Apsolutnu Istinu prouavaju isti predmet. Suneva svjetlost, sunev disk i unutarnja zbivanja na sunevoj planeti se ne mogu odvojiti jedan od drugoga, a ipak studenti koji prouavaju razliite aspekte ne pripadaju istoj kategoriji. Sanskritsku rije Bhagavan je objasnio veliki autoritet Paracara Muni, otac Vyasadeve. Svevinja Osoba koja posjeduje svo bogatstvo, svu snagu, svu slavu, svu ljepotu, svo znanje i svu odvojenost se naziva Bhagavan. Postoji mnogo osoba koje su vrlo bogate, vrlo mone, vrlo lijepe, vrlo slavne, vrlo uene i vrlo odvojene, ali nitko ne moe tvrditi da u cijelosti posjeduje svo bogatstvo, svu snagu itd. Samo Krsna to moe tvrditi zato to je Svevinja Boanska Osoba. Niti jedno ivo bie, pa ak ni Brahma, Civa ili Narayana, ne moe posjedovati svo obilje u potpunosti kao Krsna. Stoga je sam Brahma u Brahma-samhiti zakljuio da je Gospodin Krsna Svevinja Boanska Osoba. Nitko Mu nije ravan niti vii od Njega. On je prvobitni Gospodin, ili Bhagavan, poznat kao Govinda i vrhovni je uzrok svih uzroka: icvarah paramah krsnah anadir adir govindah sac-cid-ananda-vigrahah sarva-karana-karanam

"Postoji mnogo osoba koje posjeduju odlike Bhagavana, ali Krsna je vrhovni jer Ga nitko ne moe nadmaiti. On je Vrhovna Osoba, a Njegovo tijelo je vjeno, puno znanja i blaenstva. On je prvobitni Gospodin Govinda i uzrok svih uzroka." (Brahma-samhita 5.1) U Bhagavatamu postoji spisak mnogobrojnih inkarnacija Svevinje Boanske Osobe, ali Krsna je opisan kao izvorna Boanska Osoba, koja se ekspandira u brojne inkarnacije i Boanske Osobe: ete camca-kalah pumsah krsnas tu bhagavan svayam indrari-vyakulam lokam mrdayanti yuge yuge "Sve inkarnacije koje su ovdje navedene su ili potpune ekspanzije ili dijelovi potpunih ekspanzija Vrhovnog Boga, ali Krsna je sama Svevinja Boanska Osoba." (Bhag. 1.3.28) Prema tome, Krsna je izvorna Svevinja Boanska Osoba, Apsolutna Istina, izvor Nad-due i neosobnog Brahmana. U prisustvu Svevinje Boanske Osobe, Arjunino jadikovanje nad roacima je svakako neumjesno i zato je Krsna izrazio Svoje iznenaenje rijeju kutah, "otkuda". Takve neistoe se

nikada nisu oekivale od osobe koja pripada civiliziranim ljudima poznatim kao Arijci. Rije Arijac se odnosi na osobe koje poznaju vrijednost ivota i ija se civilizacija zasniva na duhovnoj spoznaji. Osobe voene materijalnom koncepcijom ivota ne znaju da je cilj ivota spoznaja Apsolutne Istine, Visnua, ili Bhagavana. Opinjeni su vanjskim obiljejima materijalnog svijeta i stoga ne znaju to je osloboenje. Osobe koje nemaju znanje o osloboenju od materijalnog ropstva se nazivaju nearijci. Iako je Arjuna bio ksatriya, odstupio je od svojih propisanih dunosti odbijajui se boriti. Opisano je da takvo kukaviko djelo dolikuje nearijcima. Takvo odstupanje od dunosti ne pomae osobi da napreduje u duhovnom ivotu, niti joj prua priliku da postane slavna u ovom svijetu. Gospodin Krsna nije odobrio Arjuninu takozvanu samilost prema njegovim roacima.

STIH 3

klaibyam ma sma gamah partha ksudram hrdaya-daurbalyam

naitat tvayy upapadyate tyaktvottistha parantapa

klaibyam - nemoi; ma sma - ne; gamah - preputaj se; partha - o Prthin sine; na - nikada; etat - to; tvayi - tebi; upapadyate - dolikuje; ksudram - bijednu; hrdaya - srca; daurbalyam - slabost; tyaktva - ostavljajui; uttistha - ustani; param-tapa - o pokoritelju neprijatelja; O Prithin sine, ne preputaj se toj degradirajuoj nemoi. Ne prilii ti. Ostavi takvu bijednu slabost srca i ustani, o pokoritelju neprijatelja. SMISAO: Arjuna je oslovljen kao sin Prthe, koja je bila sestra Krsninog oca Vasudeve. Prema tome, Arjuna je bio u krvnom srodstvu sa Krsnom. Ako se sin ksatriye odbije boriti, ksatriya je samo po imenu, a ako sin brahmane djeluje bezbono, brahmana je samo po imenu. Takvi ksatriye i brahmane su nedostojni sinovi svojih oeva; Krsna stoga nije htio da Arjuna postane nedostojan sin ksatriye. Arjuna je bio Krsnin najbliskiji prijatelj i Krsna je osobno vozio njegova bojna kola, ali kada bi Arjuna, usprkos svemu tome, napustio bitku, poinio bi neasno djelo. Krsna je zato rekao Arjuni da takav stav ne dolikuje njegovoj osobi. Arjuna je mogao obrazloiti da bi napustio bitku zbog svog velikodunog stava prema najpotovanijem Bhismi i njegovim roacima, ali Krsna je smatrao takvu velikodunost samo slabou srca. Takvu lanu velikodunost nije odobrio niti jedan autoritet. Stoga osobe poput Arjune koje su pod neposrednim vodstvom Krsne trebaju ostaviti takvu velikodunost ili tobonje nenasilje.

STIH 4

arjuna uvaca katham bhismam aham sagkhye isubhih pratiyotsyami

dronam ca madhusudana pujarhav ari-sudana

arjunah uvaca - Aruna ree; katham - kako; bhismam - Bhimi; aham - ja; sagkhye - u bitci; dronam - Droni; ca - takoer; madhu-sudana - o ubojico Madhua; isubhih - sa strijelama; pratiyotsyami - suprotstavit u se; puja-arhau - onima koji su vrijedni oboavanja; ari-sudana - o ubojico neprijatelja; Aruna ree: O ubojico neprijatelja, o ubojico Madhua, kako se u bitci mogu strijelama suprotstaviti ljudima kao to su Bhima i Drona, koji su vrijedni mog oboavanja? SMISAO: Ugledne starije osobe poput djeda Bhisme i uitelja Dronacarye su uvijek vrijedne oboavanja. ak i ako napadnu, ne treba im se suprotstaviti. Uobiajeno je pravilo da se starijima ne treba suprotstaviti ak niti rijeima. ak i ako se ponekad ponaaju grubo, ne treba se prema njima ophoditi s grubou. Kako im se onda Arjuna mogao suprotstaviti? Da li bi Krsna ikad napao Svog djeda Ugrasenu, ili Svog uitelja Sandipani Munija? To su bili neki od argumenata koje je Arjuna iznio Krsni.

STIH 5

gurun ahatva hi mahanubhavan creyo bhoktum bhaiksyam apiha loke hatvartha-kamams tu gurun ihaiva bhuwjiya bhogan rudhira-pradigdhan gurun - starije; ahatva - ne ubiti; hi - svakako; maha-anubhavan - velike due; creyah - bolje je; bhoktum - uivati u ivotu;

bhaiksyam - prosei; api - ak; iha - u ovom ivotu; loke - u ovom svijetu; hatva - ubijajui; artha - dobiti; kaman elei; tu - ali; gurun - starije; iha - u ovom svijetu; eva - svakako; bhuwjiya - mora uivati; bhogan - stvari u kojima se moe uivati; rudhira - krvlju; pradigdhan - okaljane; Bilo bi bolje ivjeti u ovom svijetu prosei, nego ivjeti po cijenu ivota velikih dua koje su moji uitelji. ak i ako ele svjetovne dobrobiti, oni su pretpostavljeni. Ako oni budu ubijeni, sve to uivamo biti e okaljano krvlju. SMISAO: Prema pravilima svetih spisa, uitelj koji ini odvratna djela i koji je izgubio mo razlikovanja zasluuje biti ostavljen. Bhisma i Drona su morali stati na stranu Duryodhane zbog njegove financijske pomoi, iako nisu trebali prihvatiti takav poloaj samo zbog financijskih razloga. Pod tim okolnostima, izgubili su ugled uitelja. Ali Arjuna misli da oni usprkos tome ostaju njegovi pretpostavljeni i da bi zato uivali u materijalnoj dobiti nakon njihovog ubijanja, znailo uivati u plijenu okaljanom krvlju.

STIH 6

na caitad vidmah kataran no gariyo yad va jayema yadi va no jayeyuh yan eva hatva na jijivisamas te 'vasthitah pramukhe dhartarastrah na - niti; ca - takoer; etat - ovo; vidmah - mi znamo; katarat - to; nah - za nas; gariyah - bolje; yat va - da li; jayema - moemo pobijediti; yadi - ako; va - ili; nah - nas; jayeyuh - oni pobijede; yan - oni koje; eva - svakako; hatva - ubijajui;

na - nikada; jijivisamah - htjeli bismo ivjeti; te - svi oni; avasthitah - nalaze se; pramukhe - ispred; dhartarastrah - Dhritaratrini sinovi; Ne znam to je bolje - pobijediti ih ili biti pobijeen. Ako ubijemo Dhritaratrine sinove, ne bismo trebali mariti za svoj ivot. A ipak oni sada stoje pred nama na bojnom polju. SMISAO: Arjuna nije znao da li se treba boriti i izloiti se opasnosti da poini nepotrebno nasilje, iako je borba dunost ksatriya, ili se treba povui i ivjeti od proenja. Ako ne bi pobijedio neprijatelja, mogao bi se izdravati samo proenjem. Niti je postojala sigurnost u pobjedu, jer je i jedna i druga strana mogla izai kao pobjednik. ak i ako ih je oekivala pobjeda (njihov cilj je bio opravdan), kad bi Dhrtarastrini sinovi poginuli u bici, bilo bi vrlo teko ivjeti u njihovom odsustvu. Pod tim okolnostima, to bi za njih bila jo jedna vrsta poraza. Ove Arjunine misli nepobitno dokazuju da je Arjuna bio ne samo Gospodinov veliki bhakta, ve i vrlo napredna osoba koja je potpuno vladala umom i ulima. Njegova elja da ivi od proenja, iako se rodio u kraljevskoj obitelji, predstavlja jo jedan znak odvojenosti. Bio je pun vrlina, kao to ukazuju ove odlike i njegova vjera u uputstva ri Krsne (njegovog duhovnog uitelja). Moemo zakljuiti da je Arjuna bio dostojan osloboenja. Ako ula nisu ovladana, osoba se ne moe uzdii na nivo znanja, a bez znanja i devocije ne moe dostii osloboenje. Arjuna je posjedovao sve te odlike, pored njegovih brojnih odlika u materijalnim odnosima.

STIH 7

karpanya-dosopahata-svabhavah prcchami tvam dharma-sammudha-cetah yac chreyah syan niccitam bruhi tan me cisyas te 'ham cadhi mam tvam prapannam karpanya - bijednom; dosa - slabou; upahata - pogoen; sva-bhavah - osobine; prcchami - pitam; tvam - tebe; dharma - religije; sammudha - zbunjen; cetah - u srcu; yat - to; creyah - sve dobro; syat - moe biti; niccitam - povjerljivo; bruhi - reci; tat - to; me - meni; cisyah - uenik;

te - Tvoj; aham - ja sam; cadhi - samo poui; mam - mene; tvam - Tebi; prapannam - predan; Sada sam zbunjen jer ne znam to je moja dunost i izgubio sam svu pribranost zbog bijedne slabosti. U tom stanju Te molim da mi kae to je najbolje za mene. Sada sam Tvoj uenik i dua predana Tebi. Molim Te poui me. SMISAO: Po ureenju prirode, itav sistem materijalnih aktivnosti predstavlja izvor problema za svakoga. Na svakom koraku postoje problemi i zato trebamo prii vjerodostojnom duhovnom uitelju koji nas moe pravilno pouiti kako emo ostvariti cilj ivota. Svi vedski spisi nam savjetuju da priemo vjerodostojnom duhovnom uitelju da bismo se oslobodili ivotnih problema, koji se pojavljuju bez nae elje. Oni se usporeuju sa umskim poarom koji izbija, iako ga nitko nije podmetnuo. Situacija u svijetu je takva da se ivotne nedae same pojavljuju, iako ih ne elimo. Nitko ne eli poar, ali on ipak izbija, a mi postajemo uznemireni. Vedska mudrost nam stoga savjetuje da zbog rjeavanja ivotnih problema i razumijevanja nauke o rjeenju, priemo duhovnom uitelju koji pripada uenikom nasljeu. Smatra se da osoba koja ima vjerodostojnog duhovnog uitelja zna sve. Zato ne bismo trebali ostati uznemireni materijalnim nedaama, ve trebamo prii duhovnom uitelju. To je smisao ovog stiha. Tko je ovjek uznemiren materijalnim nedaama? To je onaj tko ne shvaa probleme ivota. Takav ovjek je opisan u Brhad-aranyaka Upanisadi (3.8.10) na sljedei nain: yo va etad aksaram gargy aviditvasmal lokat praiti sa krpanah. "Bijedan je onaj ovjek koji ne rijei probleme ivota kao ljudsko bie i koji tako napusti ovaj svijet poput maaka i pasa, bez razumijevanja nauke o samospoznaji." Ovaj ljudski oblik ivota predstavlja najdragocjeniju pogodnost za ivo bie koje ga moe iskoristiti za rjeavanje problema ivota. Stoga je onaj tko ne iskoristi pravilno ovu priliku krtica. S druge strane, brahmana je onaj tko je dovoljno inteligentan da iskoristi ovo tijelo za rjeavanje svih problema ivota. Ya etad aksaram gargi viditvasmal lokat praiti sa brahmanah. Krpane, ili krte osobe, pretjerano vezane za obitelj, drutvo, zemlju, itd., trate svoje vrijeme pod utjecajem materijalnog shvaanja ivota. ovjek je esto vezan za obiteljski ivot, za enu, djecu i druge lanove obitelji, zbog "kone bolesti". Krpana misli da moe zatititi lanove svoje obitelji od smrti, ili misli da ga njegova obitelj ili drutvo mogu spasiti od smrti. Takvu obiteljsku vezanost nalazimo ak i kod niih ivotinja, koje se takoer brinu o djeci. Kako je bio inteligentan, Arjuna je mogao shvatiti da su njegova privrenost lanovima obitelji i elja da ih zatiti od smrti bili uzroci njegove zbunjenosti. Iako je mogao shvatiti da ga oekuje dunost borenja, zbog bijedne slabosti nije mogao izvriti svoju dunost. Zato moli Gospodina Krsnu, vrhovnog duhovnog uitelja, da donese konanu odluku. Predaje se Krsni kao uenik. eli prestati sa prijateljskim razgovorom. Razgovori izmeu uitelja i uenika su ozbiljni i Arjuna sada eli ozbiljno razgovarati sa priznatim duhovnim uiteljem. Prema tome, Krsna je prvobitni duhovni uitelj nauke o Bhagavad-giti, a Arjuna je prvi uenik koji je imao priliku shvatiti Gitu. Kako je Arjuna shvatio Bhagavad-gitu, bit e opisano u samoj Giti. Usprkos tome, budalasti svjetovni uenjaci objanjavaju da se ne trebamo predati Krsni kao osobi, ve "neroenom u Krsni". Nema razlike izmeu Krsne iznutra i izvana. Onaj tko pokuava shvatiti Bhagavad-gitu bez takvog razumijevanja je najvea budala.

STIH 8

na hi prapacyami mamapanudyad yac chokam ucchosanam indriyanam avapya bhumav asapatnam rddham rajyam suranam api cadhipatyam na - ne; hi - svakako; prapacyami - vidim; mama - moju; apanudyat - moe otjerati; yat - to to; cokam - alost; ucchosanam - sue; indriyanam - osjetila; avapya - dostii; bhumau - na Zemlji; asapatnam - bez premca; rddham - bogato; rajyam - kraljevstvo; suranam - polubogova; api - ak; ca- takoer; adhipatyam - vlast; Ne nalazim naina kako bih otjerao ovu alost zbog koje mi se gue osjetila. Neu je moi otjerati ak ni ako osvojim bogato kraljevstvo bez premca na Zemlji sa vlau poput polubogova u raju. SMISAO: Iako je Arjuna iznio toliko mnogo argumenata zasnovanih na znanju o principima religije i moralnim pravilima, izgleda da nije mogao rijeiti svoj pravi problem bez pomoi duhovnog uitelja, Gospodina ri Krsne. Shvaao je da njegovo takozvano znanje nije moglo rijeiti njegove probleme, koji su mu oduzimali volju za ivot, ali nije mogao rijeiti takve probleme bez pomoi duhovnog uitelja poput Gospodina Krsne. Akademsko znanje, uenost, visoki poloaj, itd., su beskorisni za rjeavanje problema ivota; pomo moe pruiti samo duhovni uitelj poput Krsne. Zato moemo zakljuiti da je duhovni uitelj koji je potpuno svjestan Krsne vjerodostojan duhovni uitelj, jer moe rijeiti probleme ivota. Gospodin Caitanya je rekao da je pravi duhovni uitelj onaj tko savreno dobro poznaje nauku o svjesnosti Krsne, bez obzira na njegov drutveni poloaj. kiba vipra, kiba nyasi, cudra kene naya yei krsna-tattva-vetta, sei 'guru' haya "Nije vano da li je osoba vipra [ueni poznavalac vedske mudrosti] ili se rodila u niskoj obitelji ili je prihvatila odvojeni red ivota - ako savreno dobro poznaje nauku o Krsni, savreni je vjerodostojni duhovni uitelj." (Caitanya-caritamrta, Madhya 8.128) Bez savrenog poznavanja nauke o svjesnosti Krsne nitko ne moe biti vjerodostojan duhovni uitelj.To je potvreno u vedskoj literaturi: sat-karma-nipuno vipro mantra-tantra-vicaradah avaisnavo gurur na syad vaisnavah cva-paco guruh "Ueni brahmana, koji odlino poznaje sva podruja vedskog znanja, nije dostojan postati duhovni uitelj ako nije vaisnava, ili poznavalac nauke o svjesnosti Krsne, ali osoba roena u obitelji nie kaste moe postati duhovni uitelj ako je vaisnava ili svjesna Krsne." (Padma Purana) Problemi materijalnog postojanja - roenje, starost, bolest i smrt - se ne mogu rijeiti stjecanjem bogatstva i ekonomskim razvitkom. U mnogim dijelovima svijeta postoje bogate, ekonomski

razvijene drave, koje su pune svih pogodnosti za ivot, ali problemi materijalnog postojanja su ipak prisutni. One na razliite naine trae mir, ali pravu sreu mogu stei samo ako potrae savjet od Krsne ili Bhagavad-gite i rimad-Bhagavatama - koji predstavljaju nauku o Krsni preko Krsninog vjerodostojnog predstavnika, ovjeka svjesnog Krsne. Kad bi ekonomski razvitak i materijalne udobnosti mogle osloboditi osobu od jadikovanja zbog porodinih, drutvenih, nacionalnih i meunarodnih problema, Arjuna ne bi rekao da ak ni kraljevstvo bez premca na Zemlji ili vlast jednaka vlasti polubogova na rajskim planetama ne mogu otjerati njegovu alost. Zato je potraio utoite u svjesnosti Krsne. To je pravi put ostvarivanja mira i sklada. Kataklizme materijalne prirode mogu u svakom trenutku okonati ekonomski razvitak i vlast nad svijetom. ak i uzdizanje na vie planete, za kojim ljudi danas tee kada pokuavaju otii na Mjesec, moe biti okonana jednim udarcem. Bhagavad-gita to potvruje - ksine punye martya-lokam vicanti. "Kada se rezultati pobonih djela okonaju, osoba sa vrhunca sree ponovo pada na najnii poloaj ivota." Mnogi politiari svijeta su pali na taj nain. Takvi padovi predstavljaju samo nove uzroke jadikovanja. Stoga, ako se elimo zauvijek rijeiti jadikovanja, moramo uzeti utoite Krsne, kao to je Arjuna pokuao uiniti. Arjuna je zamolio Krsnu da konano rijei njegov problem i to je put svjesnosti Krsne. STIH 9

sawjaya uvaca evam uktva hrsikecam na yotsya iti govindam

gudakecah parantapah uktva tusnim babhuva ha

sawjayah uvaca - Sanaja ree; evam - to; uktva - rekavi; hrsikecam - Krini, gospodaru osjetila; gudakecah - Aruna, koji je nadvladao neznanje; parantapah - pokoritelj neprijatelja; na yotsye - neu se boriti; iti - tako; govindam - Krini, koji prua zadovoljstvo osjetilima; uktva - rekavi; tusnim - utljiv; babhuva - postao; ha - svakako; Sanaja ree: Nakon ovih rijei, Aruna, pokoritelj neprijatelja, je rekao Krini "Govinda, neu se boriti", i zautio. SMISAO: Dhrtarastra se sigurno obradovao kada je saznao da se Arjuna nee boriti i da umjesto toga naputa bojno polje kako bi prihvatio ivot prosjaka. Ali Sawjaya ga je ponovo razoarao rekavi da je Arjuna sposoban ubiti svoje neprijatelje (parantapah). Iako je Arjuna za izvjesno vrijeme bio obuzet lanom alou zbog obiteljske privrenosti, predao se Krsni, vrhovnom duhovnom uitelju, kao uenik. To je ukazivalo da e uskoro biti osloboen lanog jadikovanja uzrokovanog obiteljskom privrenou i prosvijetljen savrenim znanjem o samospoznaji, ili svjesnosti Krsne, i tada e se sigurno boriti. Tako e Dhrtarastrina radost biti kratkog vijeka, jer e se Arjuna, stekavi znanje od Krsne, boriti do kraja.

STIH 10

tam uvaca hrsikecah senayor ubhayor madhye

prahasann iva bharata visidantam idam vacah

tam - njemu; uvaca - ree; hrsikecah - gospodar osjetila, Krina; prahasan - smjeei se; iva - tako; bharata - o Dhritaratra, potome Bharate; senayoh - vojsci; ubhayoh - obje strane; madhye - izmeu; visidantam - oaloenom; idam - slijedee; vacah rijei; O potome Bharate, tada je Krina, stojei izmeu dvije vojske, smjeei se rekao slijedee rijei oaloenom Aruni. SMISAO: Razgovor se odvijao izmeu bliskih prijatelja, Hrsikece i Gudakece. Kao prijatelji, obojica su bili na istom nivou, ali jedan od njih je dobrovoljno postao uenik drugoga. Krsna se smijeio zato to je prijatelj odluio postati uenik. Kao gospodar i uitelj svih ivih bia, Krsna uvijek ima vii poloaj, ali ipak pristaje biti prijatelj, sin ili ljubavnik bhakte koji Ga eli u takvoj ulozi. Ali kada je bio prihvaen kao uitelj, odmah je prihvatio tu ulogu i razgovarao sa uenikom kao uitelj - s ozbiljnou, kao to treba. Izgleda da se razgovor izmeu uitelja i uenika otvoreno vodio u prisustvu obje vojske tako da su svi stekli dobrobit. Razgovori u Bhagavad-giti nisu namijenjeni niti jednoj odreenoj osobi, drutvu ili zajednici, ve svima. I prijatelji i neprijatelji imaju jednako pravo uti ih.

STIH 11

ri-bhagavan uvaca acocyan anvacocas tvam gatasun agatasumc ca

prajwa-vadamc ca bhasase nanucocanti panditah

ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; acocyan - nije vrijedno jadikovanja; anvacocah - ti jadikuje; tvam - ti; prajwa-vadan - uene rijei; ca - takoer; bhasase - govori; gata - izgubljenim; asun - za ivotom; agata - niti za prolim; asun - ivotom;

ca - takoer; na - nikada; anucocanti - jadikuju; panditah - ueni; Svevinja Boanska Osoba ree: Dok govori uene rijei, jadikuje za onim to nije vrijedno aljenja. Mudri ljudi ne ale ni za ivim ni za mrtvim. SMISAO: Gospodin je odmah preuzeo poloaj uitelja i izgrdio uenika, posredno ga nazivajui budalom. Gospodin je rekao: "Govori kao uen ovjek, ali ne zna da uena osoba - koja zna to je tijelo, a to dua - ne jadikuje ni zbog jednog stanja tijela, ni ivog ni mrtvog". Kao to e biti objanjeno u sljedeim poglavljima, posjedovati znanje znai poznavati materiju i duh i njihovog upravitelja. Arjuna je iznio argument da se religioznim principima treba pridati vea vanost nego politici i sociologiji, ali nije znao da je znanje o materiji, dui i Svevinjem jo vanije od religioznih pravila. Poto mu je nedostajalo to znanje, nije se trebao predstaviti kao vrlo uen ovjek. Poto nije bio vrlo uen, jadikovao je za neim to nije bilo vrijedno aljenja. Tijelo se raa i predodreeno je da danas ili sutra bude uniteno; stoga nije tako vano kao dua. Onaj tko to zna je zaista uen. On ne vidi razlog za jadikovanje, bez obzira na stanje materijalnog tijela.

STIH 12

na tv evaham jatu nasam na caiva na bhavisyamah

na tvam neme janadhipah sarve vayam atah param

na - nikada; tu - ali; eva - svakako; aham - Ja; jatu - u bilo koje vrijeme; na - nisam; asam - postojao; na - ni; tvam - ti; na - ni; ime - svi ovi; jana-adhipah - kraljevi; na - nikada; ca - takoer; eva - svakako; na - ne; bhavisyamah - postojat emo; sarve vayam - svi mi; atah param - u budunosti; Nikada nije bilo vremena da Ja nisam postojao, ni ti, ni svi ovi kraljevi, niti e u budunosti itko od nas prestati postojati. SMISAO: U Vedama - u Katha Upanisadi i Cvetacvatara Upanisadi - je reeno da Svevinja Boanska Osoba odrava bezbrojna iva bia, u skladu sa razliitim poloajima u koja bivaju stavljena ovisno o svom djelovanju i posljedici tog djelovanja. Ta Svevinja Boanska Osoba, u obliku Svojih potpunih ekspanzija, ivi u srcu svakog ivog bia. Samo svete osobe koje u sebi i izvan sebe vide istog Svevinjeg Gospodina mogu dostii savreni, vjeni mir.

nityo nityanam cetanac cetananam eko bahunam yo vidadhati kaman tam atma-stham ye 'nupacyanti dhiras tesam cantih cacvati netaresam (Katha Upanisada 2.2.13) Ista vedska istina koja je izloena Arjuni je izloena svim osobama u svijetu koje se predstavljaju kao vrlo uene, ali u stvari imaju samo siromano znanje. Gospodin jasno kae da su On sam, Arjuna i svi kraljevi prisutni na bojnom polju vjeno osobena bia i da Gospodin vjeno odrava osobena iva bia, u njihovom uslovljenom i osloboenom stanju. Svevinja Boanska Osoba je vrhovno osobeno bie, a Arjuna, Gospodinov vjeni pratilac, i svi prisutni kraljevi su osobena vjena bia. Postojali su kao osobe u prolosti i ostae vjene osobe. Njihova osobenost je postojala u prolosti i nastavit e postojati u budunosti, bez prekida. Stoga nema razloga aliti za bilo kim. Gospodin Krsna, vrhovni autoritet, ovdje ne podrava mayavadi teoriju da se duhovna dua, odvojena prekrivaem maye, ili iluzije, nakon osloboenja stapa s neosobnim Brahmanom i gubi osobno postojanje. Niti podrava teoriju da o osobnosti mislimo samo u uslovljenom stanju. Krsna u ovom stihu jasno kae da e Gospodin i drugi u budunosti vjeno zadrati svoju osobnost. To je potvreno u Upanisadama. Ova Krsnina izjava je autoritativna, jer Krsna ne moe biti podloan iluziji. Kad osobnost ne bi bila injenica, Krsna je ne bi toliko naglaavao - ak i za budunost. Mayavadi moe iznijeti argument da osobenost o kojoj govori Krsna nije duhovna, ve materijalna. Ali ako prihvatimo argument da je osobnost materijalna, kako onda moemo praviti razliku izmeu Krsnine osobnosti i osobnosti drugih ivih bia? Krsna svjedoi da je bio osoba u prolosti i da e biti osoba u budunosti. On je potvrdio Svoju osobnost na mnogo naina, a neosobni Brahman je, prema rijeima vedskih spisa, podreen Njemu. Krsna sve vrijeme zadrava duhovnu osobnost. Ako se prihvati kao obina uslovljena dua sa osobnom svjesnou, onda Njegova Bhagavad-gita nema vrijednost autoritativnog spisa. Obian ovjek sa sva etiri nedostatka ljudske nesavrene prirode ne moe pouavati druge onome to je vrijedno sluanja. Gita je iznad takve literature. Ni jedna svjetovna knjiga se ne moe usporediti s Bhagavad-gitom. Kada se Krsna prihvati kao obian ovjek, Gita gubi sav znaaj. Mayavadiji iznose argument da je plural u ovom stihu konvencionalan i da se odnosi na tijelo. Ali Krsna u prethodnom stihu osuuje takvo tjelesno shvaanje. Nakon to je osudio tjelesno shvaanje ivih bia, kako moe ponovo dati konvencionalnu izjavu koja se odnosi na tijelo? Osobnost se stoga zadrava na duhovnoj osnovi, kao to potvruju veliki acarye poput ri Ramanuje i drugih. U Giti se na mnogo mjesta jasno spominje da duhovnu osobnost shvaaju Gospodinovi bhakte. Oni koji zavide Krsni kao Svevinjoj Boanskoj Osobi ne pristupaju velikom spisu na vjerodostojan nain. Abhakte pristupaju uenjima Gite poput pele koja lie teglu s medom. Med ne moemo okusiti ako ne otvorimo teglu. Slino tome, misticizam Bhagavad-gite mogu shvatiti samo bhakte; nitko drugi ga ne moe kuati, kao to e biti reeno u etvrtom poglavlju ove knjige. Gitu ne mogu dodirnuti osobe koje zavide samom postojanju Gospodina. Stoga je mayavadi objanjenje Gite najvarljivija prezentacija cijele istine. Gospodin Caitanya nam je zabranio itanje komentara mayavadija i upozorava da onaj tko prihvati takvo objanjenje mayavadi filozofije gubi svu mo shvaanja prave misterije Gite. Ako se osobnost odnosi na iskustveni univerzum, onda nema potrebe za sluanjem Gospodinovih uenja. Kao to smo ve spomenuli, dvojnost osobene due i Gospodina je vjena injenica potvrena u Vedama.

STIH 13

dehino 'smin yatha dehe tatha dehantara-praptir

kaumaram yauvanam jara dhiras tatra na muhyati

dehinah - utjelovljenog; asmin - u ovom; yatha - kao; dehe - u tijelu; kaumaram - djetinjstvo; yauvanam - mladost; jara - starost; tatha - slino tome; deha-antara - promijene tijela; praptih - dostizanje; dhirah - trezven; tatra - time; na - nikada; muhyati - obmanut; Kao to utjelovljena dua u ovom tijelu prolazi kroz djeatvo, mladost i starost, tako u trenutku smrti dua prelazi u drugo tijelo. Razborita osoba nije zbunjena takvom promjenom. SMISAO: Poto je svako ivo bie osobena dua, mijenja svoje tijelo u svakom trenutku, manifestirajui se ponekad kao dijete, ponekad kao mladi, a ponekad kao starac. A ipak, u tijelu je prisutna ista duhovna dua, koja ne podlijee nikakvoj promjeni. Ta osobena dua na kraju mijenja tijelo u trenutku smrti i prelazi u drugo tijelo. Poto e u sljedeem ivotu sigurno dobiti drugo tijelo, materijalno ili duhovno, Arjuna nije imao razloga aliti zbog smrti Bhisme ili Drone, za koje se toliko brinuo. Naprotiv, trebao se radovati to e promijeniti svoje tijelo i umjesto starog dobiti novo tijelo i tako obnoviti svoju energiju. Takve promjene tijela su uzrok raznih uitaka i patnji, ovisno o djelu koje je osoba poinila u ivotu. Poto su Bhisma i Drona bili plemenite due, u sljedeem ivotu bi sigurno dobili duhovna tijela, ili u najmanju ruku rajska tijela namijenjena uivanju u viem standardu materijalnog postojanja. Tako ni u kom sluaju nije bilo razloga za jadikovanje. Svaki ovjek koji ima savreno znanje o prirodi osobene due, Nad-due i prirode - materijalne i duhovne - naziva se dhirom, ili najrazboritijim ovjekom. Takav ovjek nikada nije obmanut promjenom tijela. Mayavadi teorija jedinstva duhovne due se ne moe prihvatiti, poto se duhovna dua ne moe sasjei na odvojene djelie. Kada bi se Gospodin mogao sasjei na razliite osobne due, to bi znailo da nije nepodvojiv ili nepromjenjiv, to se protivi principu nepromjenjivosti Vrhovne Due. Kao to je potvreno u Giti, siuni djelii Svevinjeg postoje vjeno (sanatana) i zovu se ksara, to znai da su skloni tome da padnu u materijalnu prirodu. Ti siuni djelii su vjeno siuni djelii; ak i nakon osloboenja osobna dua ostaje ista - siuna. Ali kada se jednom oslobodi, ivi vjeno u blaenstvu i znanju sa Svevinjom Boanskom Osobom. Teorija odraza se moe primijeniti na Nad-duu, koja je prisutna u svakom osobenom tijelu i koja je poznata kao Paramatma. Nad-dua se razlikuje od osobenog ivog bia. Kada se nebo odraava u vodi, odrazi pokazuju i sunce i mjesec i zvijezde. Zvijezde se mogu usporediti sa ivim biima, a sunce i mjesec sa Svevinjim Gospodinom. Siunu osobenu duu predstavlja Arjuna, a Vrhovna Dua je Boanska Osoba ri Krsna. Oni nisu na istom nivou, kao to emo jasno vidjeti na poetku etvrtog poglavlja. Kad bi Arjuna bio na istom nivou kao Krsna i Krsna ne bi bio vii od Arjune, onda bi njihov odnos uitelja i uenika postao besmislen. Kad bi obojica bili obmanuti iluzornom energijom (mayom), ne bi bilo potrebno da jedan bude uitelj, a drugi uenik. Takvo pouavanje bi bilo beskorisno, jer u okovima maye nitko ne moe biti autoritativni uitelj. Pod tim okolnostima, potvreno je da je Gospodin Krsna Svevinji Gospodin i da je Njegov poloaj vii od poloaja ivog bia, Arjune, koji je zaboravna dua obmanuta mayom.

STIH 14

matra-sparcas tu kaunteya citosna-sukha-duhkha-dah agamapayino 'nityas tams titiksasva bharata matra-sparcah - osjetilno opaanje; tu - samo; kaunteya - o Kuntin sine; cita - zima; usna - ljeto; sukha - sreu; duhkha - i patnju; dah - daje; agama - dolazak; apayinah - odlazak; anityah - nepostojani; tan - svi oni; titiksasva - samo pokuaj podnijeti; bharata - o potome Bharatine dinastije; O Kuntin sine, nestalno pojavljivanje sree i nesree i njihovo iezavanje tijekom vremena su kao dolazak i odlazak ljeta i zime. Oni potjeu od osjetilnog opaanja, o potome Bharate, i osoba mora nauiti podnositi ih bez uznemirenosti. SMISAO: Prilikom pravilnog izvravanja dunosti moramo nauiti podnositi nestalno pojavljivanje i iezavanje sree i nesree. Prema nalogu vedskih spisa, ovjek se mora okupati rano ujutro ak i u mjesecu Maghi (sijeanj-veljaa). Tada je vrlo hladno, ali usprkos tome ovjek koji slijedi religiozne principe ne oklijeva okupati se. Slino tome, ena ne oklijeva kuhati u kuhinji u svibnju i lipnju, najtoplijem dijelu ljeta. Dunost se mora izvravati usprkos klimatskim nepogodnostima. Slino tome, borba je religiozni princip ksatriye. ak i ako se ksatriya mora boriti protiv svog prijatelja ili roaka, ne bi trebao ostaviti svoju propisanu dunost. Mora slijediti propisana pravila i propise religioznih principa da bi se uzdigao na nivo znanja, jer se samo zahvaljujui znanju i devociji moe osloboditi okova maye (iluzije). Dva razliita imena kojima je oslovljen Arjuna su takoer znaajna. Ime Kaunteya ukazuje na njegovo slavno krvno srodstvo s majine strane, a ime Bharata na njegovu slavu sa oeve strane. Smatra se da sa obje strane ima veliko naslijee. Veliko naslijee povlai za sobom odgovornost za pravilno izvravanje dunosti; stoga ne moe izbjei borbu.

STIH 15

yam hi na vyathayanty ete sama-duhkha-sukham dhiram

purusam purusarsabha so 'mrtatvaya kalpate

yam - onaj tko; hi - svakako; na - nikada; vyathayanti - nije nesretan; ete - sve to; purusam - osoba; purusa-rsabha - o najbolji meu ljudima;

sama - jednak; duhkha - u nesrei; sukham - i srei; dhiram - postojan; sah - on; amrtatvaya - za osloboenje; kalpate - smatra se dostojnim; O najbolji meu ljudima [Aruna], osoba koja nije uznemirena sreom i nesreom i koja je postojana i u srei i u nesrei dostojna je osloboenja. SMISAO: Svatko tko je postojan u svojoj odlunosti da dostigne napredni nivo duhovne spoznaje i tko moe jednako podnositi nalete nesree i sree, nesumnjivo je dostojan osloboenja. U varnacrama instituciji, etvrti stadij ivota - odvojeni red ivota (sannyasa) - je pun potekoa. Ali onaj tko ozbiljno eli dostii savrenstvo ivota prihvaa sannyasu usprkos svim potekoama. Potekoe se obino pojavljuju kada treba presjei obiteljske veze, prekinuti odnos sa enom i djecom, ali ako moe podnositi takve potekoe, njegov put duhovne samospoznaje je potpun. Slino tome, Arjuni se savjetuje da ustraje u izvravanju svojih dunosti ksatriye, ak i ako mu je teko boriti se protiv lanova svoje obitelji ili slinih voljenih osoba. Gospodin Caitanya je uzeo sannyasu u dvadeset etvrtoj godini i Njegovi tienici, mlada ena i stara majka, nisu imali nikoga da se o njima brine. Usprkos tome, uzeo je sannyasu radi vieg cilja i postojano izvravao vie dunosti. Tako se dostie osloboenje od materijalnog ropstva.

STIH 16

nasato vidyate bhavo ubhayor api drsto 'ntas na - nikada; asatah - ono to ne postoji; vidyate - da; bhavah - traje; na - nikada; abhavah - mijenja odliku; vidyate - da; satah - vjeno; ubhayoh - ta dva; api - paljivo; drstah - promatrali; antah - zakljuili; tu - zaista; anayoh - oni; tattva - istinu; darcibhih - koji vide;

nabhavo vidyate satah tv anayos tattva-darcibhih

Oni koji su vidjeli istinu su zakljuili da nema trajanja za nepostojee [materijalno tijelo] niti promjene za vjeno postojee [duu]. To su zakljuili prouavajui prirodu i jednog i drugog. SMISAO: Promjenjivo tijelo nije trajno. Suvremena medicinska znanost priznaje da se tijelo mijenja svakog trenutka interakcijom razliitih elija; tako tijelo raste i stari. Ali duhovna dua uvijek postoji i ostaje ista usprkos svim promjenama tijela i uma. To je razlika izmeu materije i duha. Po prirodi, tijelo se uvijek mijenja, ali dua je vjena. Taj zakljuak su potvrdili svi oni koji su vidjeli istinu, i impersonalisti i personalisti. U Visnu Purani (2.12.38) je reeno da Visnu i sva

Njegova prebivalita imaju samoobasjano duhovno postojanje (jyotimsi visnur bhuvanani visnuh). Rijei postojee i nepostojee se odnose samo na duh i materiju. To je miljenje svih osoba koje su vidjele istinu. Ovo je poetak uenja koje Gospodin prenosi ivim biima zbunjenim pod utjecajem neznanja. Otklanjanje neznanja podrazumijeva ponovo uspostavljanje vjenog odnosa izmeu oboavaoca i oboavanog i razumijevanje razlike izmeu svih ivih bia, koja su Gospodinovi djelii i estice, i Svevinje Boanske Osobe. Prirodu Svevinjeg moemo shvatiti paljivim prouavanjem sebe i razumijevanjem razlike izmeu sebe i Svevinjeg kao dijela i cjeline. U Vedanta-sutrama, kao i u rimad-Bhagavatamu, Svevinji se prihvaa kao izvor svih emanacija. Takve emanacije se doivljavaju kao via i nia priroda. iva bia pripadaju vioj prirodi, kao to e biti otkriveno u sedmom poglavlju. Iako nema razlike izmeu energije i energetika, smatra se da je energetik Svevinji, a energija ili priroda podreena. iva bia su stoga uvijek podreena Svevinjem Gospodinu, kao to je sluga podreen gospodaru ili uenik uitelju. Takvo jasno znanje se ne moe shvatiti pod opsjenom neznanja i da bi rasprio takvo neznanje Gospodin izlae uenje Bhagavad-gite da bi prosvijetlio sva iva bia za sva vremena.

STIH 17

avinaci tu tad viddhi vinacam avyayasyasya avinaci - neunitivo; tu - ali; tat - to; viddhi - znaj; yena - koje; sarvam - cijelo tijelo; idam - ovo; tatam - proima; vinacam - unititi; avyayasya - neunitivo; asya - njega; na kaccit - nitko; kartum - uiniti to; arhati - sposoban je;

yena sarvam idam tatam na kaccit kartum arhati

Treba znati da je ono to proima itavo tijelo neunitivo. Nitko ne moe unititi tu neunitivu duu. SMISAO: Ovaj stih jo jasnije objanjava pravu prirodu due, koja proima itavo tijelo. Svatko moe shvatiti to proima tijelo: to je svjesnost. Svatko je svjestan patnji i uitaka dijela tijela ili cijelog tijela. To irenje svjesnosti ivog bia je ogranieno na njegovo tijelo. Patnje i zadovoljstva jednog tijela su nepoznati drugom tijelu. Prema tome, svako tijelo je utjelovljenje osobene due, a simptom prisustva due se opaa kao osobena svjesnost. Opisano je da je dua deset tisua puta manja od presjeka vlasi kose. To je potvreno u Cvetacvatara Upanisadi (5.9): balagra-cata-bhagasya bhago jivah vijweyah catadha kalpitasya ca sa canantyaya kalpate

"Kada se vrh vlasi kose podijeli na stotinu dijelova i zatim svaki od tih dijelova ponovo podijeli na stotinu dijelova, svaki takav dio ima dimenzije duhovne due." Na drugom mjestu se izlae isto miljenje:

kecagra-cata-bhagasya jivah suksma-svarupo 'yam

catamcah sadrcatmakah sagkhyatito hi cit-kanah

"Postoji bezbroj estica duhovnih atoma, koji su deset tisua puta manji od vrha vlasi kose." Osobena duhovna dua je stoga duhovni atom manji od materijalnih atoma. Takvi atomi su bezbrojni. Veoma mala duhovna iskra je osnovni princip materijalnog tijela i njen utjecaj se iri itavim tijelom kao to se aktivan princip lijeka iri itavim tijelom. Ta struja duhovne due se osjea po itavom tijelu kao svjesnost i predstavlja dokaz prisustva due. Svaki laik moe shvatiti da je materijalno tijelo bez svjesnosti mrtvo tijelo. Ta svjesnost se ne moe oivjeti u tijelu nikakvim materijalnim sredstvima. Svjesnost stoga ne potjee od materijalnih spojeva, ve od duhovne due. U Mundaka Upanisadi (3.1.9) je jo podrobnije opisan poloaj atomske duhovne due: eso 'nur atma cetasa veditavyo yasmin pranah pawcadha samviveca pranaic cittam sarvam otam prajanam yasmin vicuddhe vibhavaty esa atma "Dua je atomske veliine i moe se opaziti savrenom inteligencijom. Atomska dua lebdi u pet vrsta zrakova (prana, apana, vyana, samana i udana). Nalazi se u srcu i iri svoj utjecaj po itavom tijelu utjelovljenog ivog bia. Kada se dua proisti od zagaenosti materijalnim zrakovima, izraava svoj duhovni utjecaj." Svrha sistema hatha-yoge je putem razliitih poloaja sjedenja ovladati zrakovima koji okruuju istu duu - ne radi stjecanja materijalne dobrobiti, ve radi oslobaanja siune due od zapletenosti u materijalnu atmosferu. Atomsku prirodu due potvruju svi vedski spisi i svaki razuman ovjek je moe osjetiti u svom praktinom iskustvu. Samo lud ovjek moe misliti da je atomska dua sveproimajua visnutattva. Utjecaj duhovne due se moe iriti svuda po tijelu. Prema Mundaka Upanisadi, ta atomska dua se nalazi u srcu svakog ivog bia, a poto su dimenzije duhovne due iznad dosega opaanja materijalnih znanstvenika, neki od njih budalasto tvrde da dua ne postoji. Osobena atomska dua se nesumnjivo nalazi u srcu, zajedno s Nad-duom, i tako sve energije koje pokreu tijelo emaniraju iz tog dijela tijela. Krvna zrnca koja iz plua prenose kisik dobivaju energiju od due. Kada dua napusti taj poloaj, prestaje aktivnost krvi - spajanje crvenih krvnih zrnaca s kisikom. Medicinska znanost prihvaa znaaj crvenih krvnih zrnaca, ali ne moe utvrditi da je izvor energije dua. Meutim, priznaje da je srce centar svih energija tijela. Takve atomske estice duhovne cjeline se usporeuju s molekulama suneve svjetlosti. U sunevoj svjetlosti postoji bezbroj sjajnih molekula. Slino tome, odvojeni djelii Svevinjeg Gospodina su atomske iskre zraka Svevinjeg Gospodina i nazivaju se prabha, via energija. Tako bez obzira da li slijedi vedsko znanje ili suvremenu znanost, osoba ne moe porei postojanje duhovne due u tijelu. U Bhagavad-giti sama Boanska Osoba jasno opisuje znanost o dui.

STIH 18

antavanta ime deha anacino 'prameyasya

nityasyoktah caririnah tasmad yudhyasva bharata

anta-vantah - unitiva; ime - sva ta; dehah - materijalna tijela; nityasya - vjeno postojea; uktah - kae se; caririnah - utjelovljena dua;

anacinah - nikada ne biva unitena; aprameyasya - neizmjeriva; tasmat - stoga; yudhyasva - bori se; bharata - o potome Bharate; Materijalno tijelo neunitivog i neizjmerivog vjenog ivog bia e sigurno biti uniteno. Stoga se bori, o potome Bharate. SMISAO: Materijalno tijelo je po prirodi unitivo. Moe biti uniteno odmah ili nakon sto godina. To je samo pitanje vremena. Ali duhovna dua je toliko siuna da je neprijatelj ne moe ak ni vidjeti, a kamoli ubiti. Kao to je reeno u prethodnom stihu, toliko je mala da nitko ne zna kako je moe izmjeriti. Stoga, s obje toke gledita, nema razloga za aljenje, jer ivo bie, takvo kakvo jest, ne moe biti ubijeno, niti materijalno tijelo moe biti trajno zatieno ili spaeno, a njegovo trajanje produeno za bilo koje vremensko razdoblje. Siuni djeli duhovne cjeline dobiva materijalno tijelo prema svojim aktivnostima i zato treba iskoristiti religiozne principe slijedei ih. U Vedanta-sutri, ivo bie je opisano kao svjetlost, jer je djeli i estica vrhovne svjetlosti. Kao to suneva svjetlost odrava cijeli univerzum, svjetlost due odrava ovo materijalno tijelo. im duhovna dua napusti materijalno tijelo, ono se poinje raspadati; stoga duhovna dua odrava tijelo. Samo tijelo je nevano. Krsna je savjetovao Arjuni da se bori i ne rtvuje cilj religije zbog materijalnih, tjelesnih obzira.

STIH 19

ya enam vetti hantaram ubhau tau na vijanito yah - svatko tko; enam - to; vetti - zna; hantaram - ubojica; yah - svatko tko; ca - takoer; enam - to; manyate - misli; hatam - ubijeno; ubhau - oba; tau - oni; na - nikada; vijanitah - imaju znanje; na - nikada; ayam - ono; hanti - ubija; na - niti; hanyate - ubijeno;

yac cainam manyate hatam nayam hanti na hanyate

Ni onaj tko misli da je ivo bie ubojica ni onaj tko misli da je ubijeno ne posjeduje znanje, jer osobeno bie ne ubija niti biva ubijeno. SMISAO: Kada utjelovljeno ivo bie pogodi smrtonosno oruje, trebamo znati da ivo bie, koje se nalazi u tijelu, nije ubijeno. Duhovna dua je toliko mala da je nikakvo materijalno oruje ne moe ubiti. To emo jasno vidjeti iz narednih stihova. Zbog svoje duhovne prirode ivo bie ne moe biti ubijeno. Samo tijelo biva ubijeno ili se smatra da je ubijeno. To, meutim, ne znai da se odobrava ubijanje tijela. Vedski nalog je - ma himsyat sarva bhutani: nikada ne vri nasilje ni

nad kim. Shvaanje da ivo bie ne biva ubijeno ne odobrava klanje ivotinja. Ubijanje bilo ijeg tijela bez ovlatenja je odvratno i kanjivo, kako po zakonu drave tako i po zakonu Gospodina. Arjuna, meutim, treba ubijati radi principa religije, a ne iz vlastitog hira.

STIH 20

na jayate mriyate va kadacin nayam bhutva bhavita va na bhuyah ajo nityah cacvato 'yam purano na hanyate hanyamane carire na - nikada; jayate - raa se; mriyate - umire; va - ili; kadacit - ikada (u prolosti, sadanjosti ili budunosti); na - nikada; ayam - ona; bhutva - nastala; bhavita - nastat e; va - ili; na - ne; bhuyah - ili e ponovo nastati; ajah - neroena; nityah - vjena; cacvatah - uvijek postojea; ayam - ona; puranah - najstarija; na - nikada; hanyate - ubijena; hanyamane - sa ubijanjem; carire - tijela; Dua se nikada ne raa niti umire. Nije nastala, ne nastaje i nee nastati. Neroena je, vjena, uvijek postojea i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno. SMISAO: Mali atomski dio Vrhovnog Duha je kvalitativno jednak Vrhovnom i ne podlijee promjenama kao tijelo. Ponekad se dua naziva postojanom, ili kuta-sthom. Postoji est vrsta preobraaja kojima podlijee tijelo. Tijelo se raa iz maternice majinog tijela, ostaje neko vrijeme, raste, stvara potomstvo, postupno se raspada i na kraju nestaje u zaborav. Dua, meutim, ne podlijee takvim promjenama. Dua se ne raa, ali poto prihvaa materijalno tijelo, tijelo se raa. Dua se ne raa, niti umire. Sve to se raa takoer i umire. Dua se ne raa i zato nema prolosti, sadanjosti i budunosti. Vjena je, uvijek postojea i prvobitna - to znai da u povijesti nema traga o njenom nastanku. Pod utiskom tijela, mi istraujemo povijest roenja due. Dua nikada ne stari, kao tijelo. Zato takozvani starac osjea isti duh kao u djetinjstvu ili mladosti. Promijene tijela ne utjeu na duu. Dua se ne raspada kao drvo i ostale materijalne stvari. Isto tako, dua ne stvara popratne proizvode. Popratni proizvodi tijela - djeca - su razliite osobene due i zbog tijela izgledaju kao djeca nekog ovjeka. Tijelo se razvija

zahvaljujui prisustvu due, ali dua se ne mijenja niti stvara potomke. Prema tome, dua ne podlijee esterostrukim tjelesnim promjenama. U Katha Upanisadi (1.2.18) se nalazi slian stih koji glasi:

na jayate mriyate va vipaccin nayam kutaccin na babhuva kaccit ajo nityah cacvato 'yam purano na hanyate hanyamane carire Znaenje i smisao ovog stiha i stiha u Bhagavad-giti su isti, ali u ovom stihu postoji jedna posebna rije, vipaccit, koja znai uen ili onaj tko posjeduje znanje. Dua je puna znanja, ili uvijek puna svjesnosti. Prema tome, svjesnost je simptom due. ak i ako ne naemo duu u srcu, u kome se nalazi, moemo shvatiti njeno prisustvo jednostavno po prisustvu svjesnosti. Ponekad ne moemo vidjeti sunce na nebu zbog oblaka ili nekog drugog razloga, ali suneva svjetlost je uvijek prisutna i zato smo uvjereni da je dan. im se rano ujutro pojavi malo svjetlosti na nebu, znamo da se sunce nalazi na nebu. Slino tome, poto u svim ljudskim ili ivotinjskim tijelima postoji svjesnost, moemo shvatiti da je prisutna dua. Meutim, svjesnost due se razlikuje od svjesnosti Svevinjeg, jer je vrhovna svjesnost sveznanje - znanje o prolosti, sadanjosti i budunosti. Svjesnost osobene due je sklona zaboravnosti. Kada dua zaboravi svoju pravu prirodu, stjee znanje i biva prosvijetljena Krsninim viim poukama. Ali Krsna nije kao zaboravna dua. Kad bi tako bilo, Krsnina uenja u Bhagavad-giti bi bila beskorisna. Postoje dvije vrste due - siuna dua (anu-atma) i Nad-dua (vibhu-atma). To je potvreno u Katha Upanisadi (1.2.20) na sljedei nain: anor aniyan mahato mahiyan atmasya jantor nihito guhayam tam akratuh pacyati vita-coko dhatuh prasadan mahimanam atmanah "Nad-dua (Paramatma) i atomska dua (jivatma) se nalaze na istom drvetu tijela, u istom srcu ivog bia. Samo onaj tko se oslobodio svih materijalnih elja i jadikovki moe milou Svevinjeg shvatiti slave due." U narednim poglavljima e biti otkriveno da je Krsna izvor Naddue, a Arjuna atomska dua koja je zaboravila svoju pravu prirodu; zato je treba znanjem prosvijetliti Krsna, ili Njegov vjerodostojni predstavnik (duhovni uitelj).

STIH 21

vedavinacinam nityam katham sa purusah partha veda - zna; avinacinam - neunitiva; nityam - uvijek postojea; yah - onaj tko; enam - ova (dua); ajam - neroena; avyayam - nepromjenjiva; katham - kako; sah - ta; purusah - osoba; partha - o Partha (Aruna);

ya enam ajam avyayam kam ghatayati hanti kam

kam - nekoga; ghatayati - navesti da povrijedi; hanti - ubiti; kam koga; O Partha, kako osoba koja zna da je dua neunitiva, vjena, neroena i nepromjenjiva moe ikoga ubiti ili ikoga navesti na ubijanje? SMISAO: Sve se moe pravilno iskoristiti. ovjek koji je utemeljen u potpunom znanju zna kako i gdje e pravilno iskoristi odreenu stvar. Nasilje se takoer moe iskoristiti, a na osobi koja posjeduje znanje je da odlui o njegovoj primjeni. Iako sudac dodjeljuje smrtnu kaznu osobi okrivljenoj za ubojstvo, ne moe se kriviti, jer nareuje da se izvri nasilje nad drugom osobom prema odredbama zakona. U Manu-samhiti, zakoniku ovjeanstva, nalae se da ubojicu treba osuditi na smrt tako da u sljedeem ivotu ne mora ispatati za veliki grijeh koji je poinio. Tako ubojica, koga kralj kazni vjeanjem, u stvari stjee dobrobit. Slino tome, kada Krsna nekome naredi da se bori, moramo zakljuiti da je takvo nasilje namijenjeno ostvarivanju najvie pravde. Arjuna bi stoga trebao izvriti naredbu, znajui dobro da takvo nasilje poinjeno u borbi za Krsnu uope nije nasilje, jer ovjek, ili dua, nikada ne moe biti ubijen. Zbog toga je takozvano nasilje kojim se titi pravda dozvoljeno. Kirurg ne vri operaciju da bi ubio pacijenta, ve da bi ga izlijeio. Borba koju je Arjuna trebao prihvatiti po uputstvu Krsne je bila borba sa punim znanjem; stoga nije mogla uzrokovati grenu posljedicu.

STIH 22

vasamsi jirnani yatha vihaya navani grhnati naro 'parani tatha carirani vihaya jirnany anyani samyati navani dehi vasamsi - odjeu; jirnani - staru i iznoenu; yatha - ba kao to; vihaya - ostavlja; navani - novu odjeu; grhnati - prihvaa; narah - ovjek; aparani - drugi; tatha - na isti nain; carirani - tijela; vihaya - naputajui; jirnani - stara i beskorisna; anyani - razliita; samyati - zaista prihvaa; navani - nova; dehi - utjelovljen; Kao to osoba oblai novu odjeu, ostavljajui staru, dua prihvaa nova materijalna tijela, naputajui stara i beskorisna.

SMISAO: Prihvaena je injenica da atomska osobna dua mijenja tijelo. ak i suvremeni znanstvenici koji ne vjeruju u postojanje due, ali koji u isto vrijeme ne mogu objasniti izvor energije u srcu, moraju prihvatiti neprestane promijene kroz koje tijelo prolazi od djetinjstva do djeatva, od djeatva do mladosti i od mladosti do starosti. Nakon starosti, proces promijene se prenosi na drugo tijelo. To je bilo objanjeno u trinaestom stihu ovog poglavlja. Atomska osobena dua biva prenijeta u drugo tijelo milou Nad-due. Nad-dua ispunjava elju atomske due kao to jedan prijatelj ispunjava elju drugog. Vede, poput Mundaka Upanisade i Cvetacvatara Upanisade, usporeuju duu i Nad-duu sa dvije prijateljske ptice koje sjede na istom drvetu. Jedna ptica (osobna atomska dua) jede plod drveta, a druga ptica (Krsna) jednostavno promatra Svog prijatelja. Iako su ove dvije ptice kvalitativno jednake, jedna je opinjena plodovima materijalnog drveta, dok druga jednostavno promatra aktivnosti Svog prijatelja. Krsna je ptica koja promatra, a Arjuna je ptica koja jede. Iako su prijatelji, jedan je gospodar, a drugi sluga. Poto je atomska dua zaboravila taj odnos, prelazi s jednog drveta na drugo, ili iz jednog tijela u drugo. Podreena ptica, jiva ili dua, veoma se teko bori na drvetu materijalnog tijela, ali im pristane prihvatiti drugu pticu kao vrhovnog duhovnog uitelja - kao to je Arjuna uinio dobrovoljno se predavi Krsni da bi ga Krsna pouio - odmah se oslobaa sveg jadikovanja. To je potvreno u Mundaka Upanisadi (3.1.2) i Cvetacvatara Upanisadi (4.7): samane vrkse puruso nimagno 'nicaya cocati muhyamanah justam yada pacyaty anyam icam asya mahimanam iti vita-cokah "Iako se dvije ptice nalaze na istom drvetu, ptica koja jede je potpuno obuzeta tjeskobom i mrzovoljom kao uivatelj plodova drveta. Ali ako na neki nain okrene lice prema svom prijatelju, Gospodinu, i spozna Njegove slave - ptica koja pati se odmah oslobaa sve tjeskobe." Arjuna se sada okrenuo prema svom vjenom prijatelju, Krsni, i od Njega slua Bhagavad-gitu. Sluajui tako Krsnu moe shvatiti Gospodinove slave i osloboditi se jadikovanja. Gospodin ovdje savjetuje Arjuni da ne jadikuje zbog tjelesne promijene svog starog djeda i uitelja. Treba biti sretan da e ubiti njihova tijela u pravednoj borbi tako da se odmah mogu proistiti od svih posljedica raznih tjelesnih aktivnosti. Onaj tko poloi svoj ivot na rtveni oltar ili na bojnom polju u pravednoj borbi odmah biva proien od tjelesnih posljedica i uzdignut na vii poloaj ivota. Tako Arjuna nije imao razloga jadikovati.

STIH 23

nainam chindanti castrani na cainam kledayanty apo

nainam dahati pavakah na cosayati marutah

na - nikada; enam - tu duu; chindanti - moe sasjei na komade; castrani - oruje; na - nikada; enam - tu duu; dahati - spaliti; pavakah - vatra; na - nikada; ca - takoer; enam - tu duu; kledayanti - vlai; apah - voda; na - nikada;

cosayati - sui; marutah - vjetar; Nikakvo oruje ne moe duu sasjei. Vatra je ne moe spaliti, voda navlaiti, a vjetar isuiti. SMISAO: Ni jedna vrsta oruja - maevi, vatreno oruje, kino oruje, tornado oruje, itd. - ne moe ubiti duhovnu duu. Izgleda da je pored suvremenog vatrenog oruja postojalo mnogo vrsta oruja napravljenog od zemlje, vode, zraka, etera, itd. ak se i atomsko oruje suvremenog doba ubraja u vatreno oruje, ali ranije je postojalo oruje napravljeno od raznih vrsta materijalnih elemenata. Protiv vatrenog oruja se koristilo vodeno oruje, koje je danas nepoznato suvremenoj znanosti. Tornado oruje je takoer nepoznato suvremenoj znanosti. Usprkos tome, dua se nikada ne moe sasjei na komadie ili unititi bilo kojom koliinom oruja, bez obzira na znanstvene pronalaske. Mayavadiji ne mogu objasniti kako je osobena dua nastala jednostavno uslijed neznanja i stoga postala prekrivena iluzornom energijom. Niti je ikada bilo mogue odsjei osobene due od izvorne Vrhovne Due. Osobne due su vjeno odvojeni djelii Vrhovne Due. Poto su vjeno (sanatana) atomske osobne due, sklone su tome da budu prekrivene iluzornom energijom i tako ostave drutvo Svevinjeg Gospodina, kao to su iskre vatre, iako su kvalitativno jednake vatri, sklone tome da se ugase kada izau iz vatre. iva bia su opisana u Varaha Purani kao odvojeni djelii i estice Svevinjeg. Prema Bhagavad-giti, ona su to vjeno. ivo bie ostaje odvojena osoba, ak i nakon to se oslobodi iluzije, kao to moemo jasno vidjeti iz uenja koja je Gospodin prenio Arjuni. Arjuna je postao osloboen zahvaljujui znanju koje je primio od Krsne, ali nikada nije postao istovjetan sa Krsnom.

STIH 24

acchedyo 'yam adahyo 'yam nityah sarva-gatah sthanur acchedyah - nesalomiva; ayam - ta dua; adahyah - ne moe se spaliti; ayam - ta dua; akledyah - nerastopiva; acosyah - ne moe se isuiti; eva - svakako; ca - i; nityah - vjena; sarva-gatah - sveproimajua; sthanuh - nepromjenjiva; acalah - nepokretna; ayam - ta dua; sanatanah - vjeno ista;

akledyo 'cosya eva ca acalo 'yam sanatanah

Ta osobna dua se ne moe slomiti, rastopiti, spaliti ili isuiti. Vjena je, svuda prisutna, nepromjenjiva, nepokretna i vjeno ista. SMISAO: Sve ove osobine atomske due nepobitno dokazuju da je osobna dua vjeno atomski djeli duhovne cjeline i da vjeno ostaje isti atom, bez promijene. Teorija monizma se u ovom sluaju ne moe primijeniti, jer se od individualnih dua nikada ne oekuje da postanu homogeno jedinstvene. Nakon osloboenja od materijalne zagaenosti, atomska dua moe zaeljeti da ostane iskra u sjajnim zracima Svevinje Boanske Osobe, ali inteligentne due odlaze na duhovne planete da bi se druile s Boanskom Osobom.

Rije sarva-gata ("sveproimajua") je znaajna, jer je itava Boja kreacija bez sumnje puna ivih bia. Ona ive na zemlji, u vodi, u zraku, u zemlji, pa ak i u vatri. Vjerovanje da su sterilizirana u vatri nije prihvatljivo, jer je ovdje jasno reeno da vatra ne moe spaliti duu. Stoga nema sumnje da i na Suncu ima ivih bia koja imaju tijela prikladna za ivot na njemu. Ako je sunev planet nenastanjen, onda rije sarva-gata - "koja svuda ive" - nema nikakvo znaenje.

STIH 25

avyakto 'yam acintyo 'yam avikaryo 'yam ucyate tasmad evam viditvainam nanucocitum arhasi avyaktah - nevidljiva; ayam - ta dua; acintyah - nepojmljiva; ayam - ta dua; avikaryah - nepromjenjiva; ayam - ta dua; ucyate - reeno je; tasmat - stoga; evam - da je takva; viditva - znajui dobro; enam - ta dua; na - ne; anucocitum - da jadikuje; arhasi - dolikuje ti; Reeno je da je dua nevidljiva, nepojmljiva i nepromjenjiva. Znajui to, ne treba aliti za tijelom. Kao to smo ve opisali, dua je tako mala za nau materijalnu mo opaanja da je ne moemo vidjeti ak i uz pomo najboljeg mikroskopa; zato je nevidljiva. to se tie postojanja due, nitko ne moe eksperimentalno ustanoviti njeno postojanje neovisno od svjedoanstva srutija, ili vedske mudrosti. Moramo prihvatiti tu istinu, jer ne postoji drugi izvor za razumijevanje postojanja due, iako je njeno postojanje injenica koja se moe opaziti. Ima mnogo stvari koje moramo prihvatiti jednostavno na osnovu izjave vieg autoriteta. Nitko ne moe porei postojanje svog oca zasnovano na autoritetu svoje majke. Bez majke ne moemo shvatiti tko je na otac. Slino tome, prouavanje Veda je jedini izvor razumijevanja due. Drugim rijeima, dua se ne moe shvatiti ljudskim eksperimentalnim znanjem. Dua je svjesnost i svjesna je - to je takoer izjava Veda, koju moramo prihvatiti. Za razliku od tijela, dua se ne mijenja. Dua je vjeno nepromjenjiva i atomske je veliine u usporedbi sa beskrajno velikom Vrhovnom Duom. Vrhovna Dua je beskrajno velika, a atomska dua je beskrajno mala. Poto je beskrajno mala dua nepromjenjiva, nikada ne moe postati jednaka beskrajno velikoj dui, Svevinjoj Boanskoj Osobi. Ta koncepcija se ponavlja u Vedama na razne naine samo da bi se potvrdila neosporivost koncepcije o dui. Ponavljanje je ponekad neophodno da bismo shvatili materiju temeljito, bez greke. STIH 26

atha cainam nitya-jatam tathapi tvam maha-baho

nityam va manyase mrtam nainam cocitum arhasi

atha - ako, meutim; ca - takoer; enam - ta dua; nitya-jatam - uvijek se raa; nityam - zauvijek; va - ili; manyase - ti tako misli; mrtam - mrtva; tatha api - ipak; tvam - ti; maha-baho - snanih ruku; na - nikada; enam - za duom; cocitum - da ali; arhasi - dolikuje ti; Meutim, ako misli da se dua [ili simptom ivota] uvijek raa i zauvijek umire, o Aruna snanih ruku, ipak nema razloga za aljenje. SMISAO: Oduvijek je postojala vrsta filozofa srodna budistima koja ne vjeruje da dua postoji odvojeno od tijela. Izgleda da su takvi filozofi postojali i u vrijeme kada je Krsna izgovorio Bhagavad-gitu i da su bili poznati kao lokayatike i vaibhasike. Takvi filozofi smatraju da se ivotni simptomi pojavljuju u odreenim zrelim uslovima kombinacije materije. Suvremeni materijalni znanstvenici i materijalistiki filozofi zastupaju slino miljenje. Prema njima, tijelo je spoj fizikih elemenata i u odreenom stadiju interakcije fizikih i kemijskih elemenata razvijaju se ivotni simptomi. Antropologija se zasniva na toj filozofiji. U dananje vrijeme mnoge pseudo religije, koje postaju popularne u Americi, slijede tu filozofiju, kao i filozofiju nihilistikih nedevocijskih budistikih sekti. ak i da Arjuna nije vjerovao u postojanje due - kao sljedbenici vaibhasika filozofije - ipak nije bilo razloga za aljenje. Nitko ne ali za gomilom kemikalija i prestaje izvravati svoju propisanu dunost. S druge strane, u suvremenoj znanosti i ratnoj tehnologiji se tone i tone kemikalija troe radi osvajanja pobjede nad neprijateljem. Prema vaibhasika filozofiji, takozvana dua ili atma nestaje s unitenjem tijela. Tako Arjuna ni u kom sluaju nije imao razloga za aljenje, bilo da prihvati vedski zakljuak da postoji atomska dua, bilo da ne vjeruje u postojanje due. Prema toj teoriji, poto svakog trenutka tako mnogo ivih bia nastaje iz materije i mnogo ivih bia biva uniteno, ne treba zbog toga aliti. Ako se dua ponovo ne raa, Arjuna nije imao razloga plaiti se grenih posljedica ubijanja svog djeda i uitelja. Ali Krsna je sarkastino oslovio Arjunu rijeima maha-bahu, o junae snanih ruku, jer ako nita drugo, barem nije prihvatio teoriju vaibhasika, koji zanemaruju vedsku mudrost. Kao ksatriya, Arjuna je pripadao vedskoj kulturi i dolikovalo mu je da nastavi slijediti njene principe.

STIH 27

jatasya hi dhruvo mrtyur tasmad apariharye 'rthe

dhruvam janma mrtasya ca na tvam cocitum arhasi

jatasya - za onoga tko se rodio; hi - sigurna; dhruvah - injenica; mrtyuh - smrt; dhruvam - takoer je injenica;

janma - roenje; mrtasya - za mrtvog; ca - takoer; tasmat - stoga; apariharye - onoga to je neizbjeno; arthe - to se tie; na - ne; tvam - tebi; cocitum - da eli; arhasi - dolikuje; Onaj tko se rodio e sigurno umrijeti, a nakon smrti e se sigurno ponovo roditi. Stoga, prilikom neizbjenog izvravanja svoje dunosti, ne treba aliti. SMISAO: ivo bie se mora roditi u skladu sa aktivnostima koje vri u ivotu. Nakon to zavri sa jednim razdobljem aktivnosti, mora umrijeti i roditi se da bi zapoelo sa drugim razdobljem aktivnosti. Tako prolazi kroz ciklus roenja i smrti, jedan za drugim, i ne dostie osloboenje. Taj ciklus roenja i smrti ne podrava nepotrebno ubijanje, klanje i ratovanje. U isto vrijeme, nasilje i rat su neizbjeni initelji za odravanje zakona i reda u ljudskom drutvu. Poto je Gospodin elio doi do bitke, bitka na Kuruksetri je bila neizbjena, a dunost ksatriye je da se bori za pravi cilj. Zato bi se plaio ili alio zbog smrti svojih roaka, ako izvrava svoju dunost? Nije mu dolikovalo da kri zakon i uslijed toga postane podloan posljedicama grenih djela, kojih se toliko plaio. Izbjegavanjem svoje dunosti ne bi mogao sprijeiti smrt svojih roaka i degradirao bi se jer je izabrao put pogrenog djelovanja.

STIH 28

avyaktadini bhutani avyakta-nidhanany eva

vyakta-madhyani bharata tatra ka paridevana

avyakta-adini - u poetku neispoljeno; bhutani - sve to je stvoreno; vyakta - ispoljeno; madhyani - u sredini; bharata - o potome Bharate; avyakta - neispoljeno; nidhanani - kada se uniti; eva - sve je tako; tatra - stoga; ka - zato; paridevana - jadikovati; Sva stvorena bia su u poetku neispoljena, zatim ispoljena, a nakon unitenja ponovo neispoljena. Zato onda aliti? SMISAO: Ako prihvatimo da postoje dvije vrste filozofa, jedni koji vjeruju u postojanje due i drugi koji ne vjeruju u postojanje due, ni u kom sluaju nema razloga za aljenje. One koji ne vjeruju u postojanje due sljedbenici vedske mudrosti nazivaju ateistima. Ali ak i ako rasprave radi prihvatimo ateistiku teoriju, nema razloga za aljenje. Nezavisno od postojanja due, materijalni elementi su prije stvaranja neispoljeni. Iz tog suptilnog neispoljenog stanja nastaje manifestacija, kao to iz etera nastaje zrak, iz zraka vatra, iz vatre voda, a iz vode zemlja. Iz zemlje nastaje mnogo razliitih manifestacija. Uzmimo na primjer veliki neboder, koji se

manifestira iz zemlje. Kada se srui, manifestacija ponovo postaje neispoljena i na kraju ostaje u obliku atoma. Zakon o odranju energije vrijedi, ali stvari se tijekom vremena ispoljavaju i postaju neispoljene - to je razlika. Zato onda aliti, u ispoljenom ili neispoljenom stadiju? Na neki nain, stvari nisu izgubljene ak ni u neispoljenom stadiju. I na poetku i na kraju, svi elementi su neispoljeni; ispoljeni su samo u sredini. To ne predstavlja nikakvu pravu materijalnu razliku. Ako prihvatimo vedski zakljuak izloen u Bhagavad-giti da ova materijalna tijela s vremenom bivaju unitena (antavanta ime dehah), ali da je dua vjena (nityasyoktah caririnah), uvijek moramo imati na umu da je tijelo kao odjea. Zato onda aliti za promjenom odjee? U odnosu na vjenu duu, materijalno tijelo nema stvarnog postojanja. Ono je poput sna. U snu moemo misliti da letimo nebom, ili sjedimo na koiji kao kralj, ali kada se probudimo moemo vidjeti da nismo niti na nebu niti na koiji. Vedska mudrost podstie samospoznaju na osnovi nepostojanja materijalnog tijela. Stoga, bez obzira da li vjerujemo u postojanje due ili ne, nemamo razloga aliti nad gubitkom tijela.

STIH 29

accarya-vat pacyati kaccid enam accarya-vad vadati tathaiva canyah accarya-vac cainam anyah crnoti crutvapy enam veda na caiva kaccit accarya-vat - kao zadivljujuu; pacyati - vidi; kaccit - netko; enam - ovu duu; accarya-vat - kao zadivljujuoj; vadati - govori o; tatha - tako; eva - svakako; ca - takoer; anyah - drugi; accarya-vat - zadivljujua; ca - takoer; enam - ova dua; anyah - drugi; crnoti - slua o; crutva - uvi; api - ak; enam - ovu duu; veda - zna; na - nikada; ca - i; eva - svakako; kaccit - netko; Neki gledaju na duu kao na neto zadivljujue, neki je opisuju kao neto zadivljujue, a neki sluaju o njoj kao o neemu zadivljujuem, dok neki ak ni nakon to su uli o njoj, uope je ne mogu shvatiti.

SMISAO: Poto se Gitopanisada u velikoj mjeri zasniva na principima Upanisada, nije iznenaujue da ovaj stih nalazimo i u Katha Upanisadi (1.2.7): cravanayapi bahubhir yo na labhyah crnvanto 'pi bahavo yam na vldyuh accaryo vakta kucalo 'sya labdha accaryo 'sya jwata kucalanucistah injenica da se atomska dua nalazi u tijelu gigantske ivotinje, u tijelu gigantskog banjanovog drveta i u mikrobima koji su toliko mali da se milijuni i milijarde mikroba nalaze u samo jednom kubnom centimetru prostora, svakako je zadivljujua. Ljudi siromanog znanja i ljudi koji ne vre strogosti ne mogu shvatiti uda osobene atomske iskre duha, iako ih objanjava najvei autoritet na polju znanja, koji je pouio ak i Brahmu, prvo ivo bie u univerzumu. Zbog grubog materijalnog shvaanja stvari, u ovom dobu veina ljudi ne moe zamisliti kako tako mala estica moe postati i velika i mala. Tako su zadivljeni kada upoznaju prirodu due ili kada sluaju o njoj. Obmanuti materijalnom energijom, ljudi su toliko obuzeti zadovoljavanjem ula da imaju vrlo malo vremena za razumijevanje samospoznaje, iako je injenica da bez ove samospoznaje sve aktivnosti dovode do konanog poraza u borbi za opstanak. Moda uope ne znaju da moraju misliti na duu i tako rijeiti problem materijalnih bijeda. Neki ljudi koji su skloni sluanju o dui mogu u dobrom drutvu pohaati predavanja, ali ponekad zbog neznanja bivaju zavedeni, smatrajui da su Nad-dua i atomska dua istovjetne i da se ne razlikuju po veliini. Veoma je teko nai ovjeka koji savreno shvaa poloaj Nad-due, atomske due, njihove uloge i odnose i sve druge vee i manje detalje. Jo je tee nai ovjeka koji je stekao punu dobrobit od znanja o dui i koji moe opisati poloaj due u razliitim aspektima. Ali ako ovjek na neki nain moe shvatiti znanje o dui, njegov ivot je uspjean. Jastvo moemo najlake shvatiti prihvaajui izjave Bhagavad-gite, koju je izgovorio najvei autoritet, Gospodin Krsna, ne doputajui da nas zavedu druge teorije. Ali prihvaanje Krsne kao Svevinje Boanske Osobe zahtjeva velike pokore i rtvovanja, izvrene u ovom ili prolim ivotima. Jedino bezuzronom milou istog bhakte moemo spoznati Krsnu kao Svevinju Boansku Osobu.

STIH 30

dehi nityam avadhyo 'yam tasmat sarvani bhutani

dehe sarvasya bharata na tvam cocitum arhasi

dehi - vlasnik materijalnog tijela; nityam - vjeno; avadhyah - ne moe biti ubijen; ayam - ova dua; dehe - u tijelu; sarvasya - svakoga; bharata - o potome Bharate; tasmat - stoga; sarvani - za svim; bhutani - ivim biima (koja su roena); na - nikada; tvam - tebi; cocitum - da ali; arhasi - dolikuje; O potome Bharate, onaj tko prebiva u tijelu nikada ne moe biti ubijen. Stoga ne treba aliti ni za jednim ivim biem.

SMISAO: Gospodin sada zakljuuje niz pouka o nepromijenjivoj duhovnoj dui. Opisujui besmrtnu duu na razliite naine, Gospodin Krsna potvruje da je dua besmrtna i da je tijelo privremeno. Stoga Arjuna, kao ksatriya, ne bi trebao ostaviti svoju dunost iz straha da e njegov djed i uitelj - Bhisma i Drona - umrijeti u bici. Na osnovu autoriteta ri Krsne, moramo vjerovati da postoji dua, koja se razlikuje od materijalnog tijela. Ne bismo trebali misliti da dua ne postoji ili da se simptomi ivota razvijaju u odreenom stadiju povoljnih materijalnih uslova koji nastaju interakcijom kemikalija. Iako je dua besmrtna, nasilje se ne odobrava, ali u vrijeme rata se ne obeshrabruje kada za njim postoji istinska potreba. Ta potreba mora biti opravdana, temeljei se na Gospodinovom odobrenju, a ne na neijem hiru.

STIH 31

sva-dharmam api caveksya dharmyad dhi yuddhac chreyo 'nyat

na vikampitum arhasi ksatriyasya na vidyate

sva-dharmam - vlastite religiozne principe; api - takoer; ca - zaista; aveksya - uzimajui u obzir; na - nikada; vikampitum - oklijevati; arhasi - dolikuje ti; dharmyat - za religiozne principe; hi - zaista; yuddhat - od borbe; creyah - bolja aktivnost; anyat - bilo koja druga; ksatriyasya - za katriju; na - ne; vidyate postoji; Uzimajui u obzir dunost koju ima kao katrija, trebao bi znati da za tebe nema bolje aktivnosti od borbe zasnovane na religioznim principima. Stoga ne treba oklijevati. SMISAO: Od etiri stalea drutvenog poretka, drugi stale, ija je dunost da dobro vlada drutvom, naziva se ksatriya. Ksat znai povrijediti. Onaj tko titi od povrjeda se naziva ksatriya (trayate - pruiti zatitu). Ksatriye u umi ue ubijati. Ksatriya bi otiao u umu i izazvao tigra licem u lice i s maem se borio protiv njega. Kada bi tigar bio ubijen, bio bi kremiran u kraljevskoj ceremoniji. Taj sistem ak i danas slijede kraljevi drave Jaipur koji su ksatriye. Ksatriye posebno ue izazivati i ubijati, jer je religiozno nasilje ponekad neophodno. Ksatriye stoga nikada ne bi trebali neposredno prihvatiti sannyasu, ili odvojeni red ivota. Nenasilje u politici moe biti stvar diplomacije, ali nikada nije inilac ili princip. U religioznim zakonicima je reeno: ahavesu mitho 'nyonyam yuddhamanah param caktya yajwesu pacavo brahman samskrtah kila mantraic ca jighamsanto mahi-ksitah svargam yanty aparan-mukhah hanyante satatam dvijaih te 'pi svargam avapnuvan

"Kralj ili ksatriya koji se na bojnom polju bori protiv drugog kralja koji mu zavidi je dostojan da nakon smrti dostigne rajske planete, kao to brahmana dostie rajske planete rtvujui ivotinje u rtvenoj vatri." Tako se ubijanje na bojnom polju na osnovu religioznih principa i ubijanje ivotinja u rtvenoj vatri ne smatraju djelima nasilja, jer svatko ima dobrobit od religioznih

principa na osnovu kojih se vre takva djela. rtvovana ivotinja odmah dobiva ljudski oblik ivota i ne mora se podvri postupnom evolucijskom procesu prelazei iz jednog oblika u drugi, a ksatriye ubijeni na bojnom polju dostiu rajske planete, kao i brahmane koji dostiu rajske planete vrenjem rtvovanja. Postoje dvije vrste sva-dharme, posebno propisanih dunosti. Sve dok osoba nije osloboena, da bi dostigla osloboenje mora izvravati dunosti svog tijela u skladu sa religioznim principima. Kada dostigne osloboenje, njena sva-dharma - posebno propisana dunost - postaje duhovna i nije temeljena na materijalnom tjelesnom shvaanju. U tjelesnom shvaanju ivota postoje posebne dunosti za brahmane i ksatriye, i takve dunosti su neizbjene. Sva-dharmu je odredio Gospodin i to e biti objanjeno u etvrtom poglavlju. Na tjelesnom nivou sva-dharma se naziva varnacrama-dharma, ili odskona daska za dostizanje duhovnog razumijevanja. Ljudska civilizacija poinje sa stadijem varnacrama-dharme, ili posebno propisanih dunosti koje odgovaraju posebnim gunama prirode pod ijim se utjecajem nalazi dobiveno tijelo. Izvravanje takvih dunosti na bilo kojem polju djelovanja u skladu sa naredbama viih autoriteta uzdie osobu do vieg poloaja ivota.

STIH 32

yadrcchaya copapannam sukhinah ksatriyah partha

svarga-dvaram apavrtam labhante yuddham idrcam

yadrcchaya - sam od sebe; ca - takoer; upapannam - dolazi; svarga - rajskih planeta; dvaram - vrata; apavrtam - iroko otvara; sukhinah - veoma sretni; ksatriyah - lanovi kraljevskog reda; partha - o Prithin sine; labhante - stjeu; yuddham - rat; idrcam - tako; O Partha, sretni su katrije kojima se takva prilika za borbu ukae netraena, otvarajui im vrata rajskih planeta. SMISAO: Kao vrhovni uitelj svijeta, Gospodin Krsna osuuje stav Arjune, koji je rekao: "Ne vidim nita dobro u ovoj borbi. Ona e uzrokovati trajni ivot u paklu." Arjuna je tako govorio samo zbog neznanja. elio je postati nenasilan u izvravanju svoje propisane dunosti. Biti nenasilan na bojnom polju je za ksatriyu filozofija budala. U Paracara-smrtiju, zbirci religioznih pravila koju je sastavio Paracara, veliki mudrac i otac Vyasadeve, reeno je: ksatriyo hi praja raksan nirjitya para-sainyadi castra-panih pradandayan ksitim dharmena palayet

"Dunost je ksatriye tititi graane od svih vrsta neprilika i zbog toga mora u odgovarajuim sluajevima primijeniti nasilje kako bi odrao zakon i poredak. Tako mora pobijediti vojnike neprijateljskih kraljeva i na osnovu religioznih principa vladati svijetom." Uzimajui sve to u obzir, Arjuna nije imao razloga ostavljati borbu. Ako pobijedi neprijatelje uivat e u kraljevstvu, a ako pogine u bici, bie uzdignut na rajske planete, ija su mu vrata bila irom otvorena. U svakom sluaju bi imao dobrobit od borbe.

STIH 33

atha cet tvam imam dharmayam tatah sva-dharmam kirtim ca

saggramam na karisyasi hitva papam avapsyasi

atha - stoga; cet - ako; tvam - ti; imam - ovo; dharmyam - kao religioznu dunost; saggramam - borbu; na - ne; karisyasi - izvri; tatah - onda; sva-dharmam - tvoju religioznu dunost; kirtim - ugled; ca - takoer; hitva - izgubivi; papam - grenu posljedicu; avapsyasi - dobit e; Meutim, ako ne izvri svoju religioznu dunost borei se, sigurno e navui na sebe grijehe zbog zanemarivanja svoje dunosti i tako izgubiti ugled borca. SMISAO: Arjuna je bio uveni borac. Svoju slavu je stekao u borbi s mnogim velikim polubogovima, meu kojima je bio ak i Civa. Nakon to je u borbi porazio Civu obuenog u odjeu lovca, Arjuna ga je zadovoljio i dobio kao nagradu oruje zvano pacupata-astra. Svi su znali da je veliki borac. ak mu je i Dronacarya podario blagoslove i dao mu posebno oruje kojim je mogao ubiti ak i svog uitelja. Bio je poaen sa toliko mnogo vojnih priznanja koja su mu dodijelili mnogi autoriteti, meu kojima je bio i njegov pooim Indra, kralj rajskih planeta. Ali kad bi ostavio bitku, ne bi samo zanemario svoju dunost koja mu je kao ksatriyi bila posebno propisana, ve i izgubio svu svoju slavu i dobro ime i tako sebi pripremio kraljevski put za pakao. Drugim rijeima, otiao bi u pakao ne zbog borbe, ve zbog naputanja borbe.

STIH 34

akirtim capi bhutani sambhavitasya cakirtir

kathayisyanti te 'vyayam maranad atiricyate

akirtim - sramota; ca - takoer; api - iznad; bhutani - svi ljudi; kathayisyanti - govorit e; te - o tebi; avyayam - vjeno; sambhavitasya - za uglednog ovjeka; ca - takoer; akirtih - lo glas;

maranat - od smrti; atiricyate - postaje gori; Ljudi e uvijek govoriti o tvojoj sramoti, a za uglednu osobu neast je gora od smrti. SMISAO: Kao filozof i Arjunin prijatelj, Gospodin Krsna sada daje Svoj konani sud o Arjuninom odbijanju da se bori. Gospodin kae: "Arjuna, ako napusti bojno polje prije nego to bitka pone, ljudi e te nazvati kukavicom. Ako misli da te ljudi mogu nazivati runim imenima, ali da e bjeei s bojnog polja spasiti svoj ivot, onda ti savjetujem da umre u bici. Za uglednog ovjeka poput tebe, lo glas je gori od smrti. Stoga ne bi trebao pobjei iz straha za svoj ivot; bolje je da umre u bici. To e te spasiti od gubitka ugleda u drutvu i loeg glasa da si zloupotrijebio Moje prijateljstvo." Tako je Gospodinov konani sud bio da Arjuna umre u bici i ne napusti borbu.

STIH 35

bhayad ranad uparatam mamsyante tvam maha-rathah yesam ca tvam bahu-mato bhutva yasyasi laghavam bhayat - iz straha; ranat - sa bojnog polja; uparatam - pobjegao; mamsyante mislit e; tvam - ti; maha-rathah - veliki generali; yesam - koji; ca - takoer; tvam - tebe; bahu-matah - jako cijenili; bhutva - bude; yasyasi - ti e; laghavam - postati beznaajan; Veliki generali koji jako cijene tvoje ime i slavu mislit e da si napustio bojno polje samo iz straha i zato e te smatrati beznaajnim. SMISAO: Gospodin Krsna je nastavio iznositi Arjuni Svoje miljenje: "Nemoj misliti da e veliki generali kao to su Duryodhana, Karna i drugi suvremenici misliti da si napustio bojno polje iz samilosti prema svojoj brai i djedu. Mislit e da si pobjegao iz straha za ivot. Tako e njihovo visoko miljenje o tebi otii do vraga."

STIH 36

avacya-vadamc ca bahun vadisyanti tavahitah nindantas tava samarthyam tato duhkhataram nu kim

avacya - neljubazne; vadan - izmiljene rijei; ca - takoer; bahun - mnoge; vadisyanti - govorit e; tava - tvoji; ahitah - neprijatelji; nindantah - omalovaavajui; tava - tvoju; samarthyam - sposobnost; tatah - od toga; duhkha-taram - bolnije; nu - naravno; kim - to ima; Tvoji neprijatelji e te opisivati neprijatnim rijeima i s porugom govoriti o tvojoj sposobnosti. to za tebe moe biti bolnije od toga? SMISAO: Gospodin Krsna je u poetku bio zapanjen Arjuninom neumjesnom molbom za samilou i rekao da njegova samilost ne dolikuje Arijcu. Sada je, s toliko mnogo rijei, potvrdio Svoju osudu Arjunine takozvane samilosti.

STIH 37

hato va prapsyasi svargam jitva va bhoksyase mahim tasmad uttistha kaunteya yuddhaya krta-niccayah hatah - biti ubijen; va - ili; prapsyasi - dobit e; svargam - rajsko kraljevstvo; jitva - pobijedivi; va - ili; bhoksyase - uivat e; mahim - svijet; tasmat - stoga; uttistha - ustani; kaunteya - o Kuntin sine; yuddhaya - da se bori; krta - odluan; niccayah - sigurno; O Kuntin sine, ili e biti ubijen na bojnom polju i dostii rajske planete ili e pobijediti i uivati u kraljevstvu na Zemlji. Stoga odluno ustani i bori se. SMISAO: Iako nije bilo sigurno da e Arjunina strana pobijediti, Arjuna se ipak morao boriti, jer se ak i kada bi bio ubijen mogao uzdii na rajske planete.

STIH 38

sukha-duhkhe same krtva tato yuddhaya yujyasva

labhalabhau jayajayau naivam papam avapsyasi

sukha - srei; duhkhe - i nesrei; same - ravnoduan; krtva - tako djelujui; labha-alabhau - u dobitku i gubitku; jaya-ajayau - u pobijedi i porazu; tatah - tako; yuddhaya - radi borbe; yujyasva - bori se; na - nikada; evam - na taj nain; papam - grenu posljedicu; avapsyasi - stei e; Bori se borbe radi, ne obazirui se na sreu i nesreu, gubitak ili dobitak, pobjedu ili poraz - takvim djelovanjem nikada nee poiniti grijeh. SMISAO: Gospodin Krsna sada otvoreno kae Arjuni da se treba boriti borbe radi, zato to On eli bitku. Osoba svjesna Krsne se u svojim aktivnostima ne obazire na sreu ili nesreu, dobitak ili gubitak, pobjedu ili poraz. Svjesnost da sve treba napraviti za Krsnu je transcendentalna; zato nema posljedica materijalnih aktivnosti. Onaj tko djeluje za vlastito ulno zadovoljstvo, u vrlini ili strasti, podlijee dobrim i loim posljedicama. Ali onaj tko se potpuno posvetio aktivnostima svjesnosti Krsne nikome nije obavezan ili duan, za razliku od osobe koja vri uobiajene aktivnosti. Reeno je: devarsi-bhutapta-nrnam pitpnam na kinkaro nayam rni ca rajan sarvatmana yah caranam caranyam gato mukundam parihrtya kartam "Svatko tko se potpuno predao Krsni, Mukundi, ostavivi sve druge dunosti, nema vie dunosti ili obaveza prema polubogovima, mudracima, ljudima, roacima, ovjeanstvu, precima ili ostalim ivim biima." (Bhag. 11.5.41) U ovom stihu Krsna posredno ukazuje na to Arjuni, kao to e biti jasno objanjeno u narednim stihovima.

STIH 39

esa te bhihita sagkhye buddhir yoge tv imam crnu buddhya yukto yaya partha karma-bandham prahasyasi esa - sve to; te - tebi; abhihita - objasnio; sagkhye - u analitikoj studiji;

buddhih - inteligenciju; yoge - u djelovanju bez plodonosnih rezultata; tu - ali; imam - ovo; crnu - samo pouj; buddhya - inteligencijom; yuktah - dosljedno; yaya - kojom; partha - o Prithin sine; karmabandham - vezanosti posljedicama; prahasyasi - moe se osloboditi od; Do sada sam ti objasnio ovo znanje u vidu analitike studije. Sada u ga objasniti s aspekta djelovanja bez plodonosnih rezultata. O Prithin sine, kada djeluje s takvim znanjem moe se osloboditi od ropstva uzrokovanog djelovanjem. SMISAO: Prema Niruktiju, vedskom rjeniku, sagkhya se odnosi na detaljan opis stvari, a sagkhya na filozofiju koja opisuje pravu prirodu due. Yoga podrazumijeva vladanje osjetilima. Arjunin prijedlog da se ne bori je bio temeljen na osjetilnom uivanju. Poto je zaboravio svoju glavnu dunost, htio je ostaviti borbu, mislei da e, ako ne ubije svoje roake, biti sretniji nego ako uiva u kraljevstvu nakon to pobijedi svoje roake i brau, Dhrtarastrine sinove. U oba sluaja, osnovni princip je bilo ulno uivanje. I srea koju e stei ako ih pobijedi i srea koju e stei ako ih vidi ive bile su temeljene na elji za osobnim osjetilnim uivanjem, ak i po cijenu mudrosti i dunosti. Krsna je zato htio objasniti Arjuni da ubijanjem tijela svog djeda nee ubiti njegovu duu. Objasnio je da su sve osobe, kao i sam Gospodin, vjene osobe; bile su osobe u prolosti, sada su osobe i bie osobe u budunosti, jer smo svi mi vjeno osobene due. Jednostavno mijenjamo nau tjelesnu odjeu na razne naine, ali zadravamo svoju osobenost ak i nakon osloboenja od zatoenitva u materijalnoj odjei. Gospodin Krsna je kroz analitiku studiju veoma slikovito objasnio duu i tijelo. Prema Niruktiju, to znanje koje opisuje duu i tijelo iz razliitih kutova promatranja je ovdje opisano kao sagkhya. Ta sagkhya nema nikakve veze sa sagkhya filozofijom ateiste Kapile. Davno prije nastanka sagkhya filozofije varalice Kapile, pravi Gospodin Kapila, inkarnacija Gospodina Krsne, objasnio je sagkhya filozofiju u rimadBhagavatamu Svojoj majci Devahuti. On je jasno objasnio da je purusa, Svevinji Gospodin, aktivan i da stvara prelazei pogledom po prakrti. To je prihvaeno u Vedama i Giti. Opisi u Vedama ukazuju da je Gospodin preletio pogledom po prakrti, prirodi, i obremenio je atomskim osobnim duama. Sve te osobe djeluju u materijalnom svijetu radi osjetilnog zadovoljstva i pod opsjenom materijalne energije misle da su uivaoci. ivo bie zadrava takav mentalitet sve do posljednje toke - osloboenja - kada se eli sjediniti s Gospodinom. To je posljednja zamka maye, ili iluzije osjetilnog zadovoljstva. Samo nakon mnogo, mnogo ivota takvog zadovoljavanja osjetila velika dua se predaje Vasudevi, Gospodinu Krsni, time zavravajui potragu za krajnjom istinom. Arjuna je ve prihvatio Krsnu za svog duhovnog uitelja predajui Mu se: cisyas te ' ham cadhi mam tvam prapannam. Zato e mu Krsna sada opisati proces djelovanja u buddhi-yogi, ili karma-yogi ili, drugim rijeima, predano sluenje posveeno samo zadovoljavanju Gospodinovih osjetila. Ta buddhi-yoga je jasno objanjena u desetom stihu desetog poglavlja kao neposredno druenje s Gospodinom, Paramatmom, koja se nalazi u svaijem srcu. Ali takvo druenje se ne moe dostii bez predanog sluenja. Onaj tko je utemeljen u transcendentalnom predanom sluenju Gospodina s ljubavlju, ili, drugim rijeima, u svjesnosti Krsne, dostie taj stadij buddhiyoge Gospodinovom posebnom milou. Gospodin stoga kae da samo onima koji uvijek predano slue s transcendentalnom ljubavlju podaruje isto znanje o devociji u ljubavi. Na taj nain bhakta Mu moe lako prii u vjeno blaenom Bojem carstvu. Buddhi-yoga spomenuta u ovom stihu je predano sluenje Gospodina, a rije sagkhya koja je ovdje spomenuta nema nikakve veze sa ateistikom sagkhya-yogom koju je predstavio varalica Kapila. Stoga ne bismo trebali pogreno misliti da sagkhya-yoga koja je ovdje spomenuta ima bilo kakve veze sa ateistikom sagkhyom. Ta filozofija nije imala nikakvog utjecaja u to vrijeme, niti bi Gospodin Krsna elio spomenuti takve bezbone filozofske pekulacije. Pravu sagkhya filozofiju je opisao Gospodin Kapila u rimad-Bhagavatamu, ali ak ni ta sagkhya nema nikakve veze s ovom temom. Ovdje sagkhya znai analitiki opis tijela i due. Gospodin Krsna je analitiki opisao duu samo da bi Arjunu doveo do buddhi-yoge, ili bhakti-yoge. Stoga su sankhya Gospodina Krsne i sagkhya Gospodina Kapile, opisana u Bhagavatamu, potpuno istovjetne. Obje

su bhakti-yoga. Gospodin Krsna je zato rekao da samo manje inteligentni ljudi prave razliku izmeu sagkhya-yoge i bhakti-yoge (sagkhya-yogau prthag balah pravadanti na panditah). Naravno, ateistika sagkhya-yoga nema nikakve veze s bhakti-yogom. Usprkos tome, neinteligentni ljudi tvrde da se ateistika sagkhya-yoga spominje u Bhagavad-giti. Trebamo shvatiti da buddhi-yoga znai djelovanje u svjesnosti Krsne, u punom blaenstvu i znanju o predanom sluenju. Onaj tko djeluje samo za zadovoljstvo Gospodina, koliko god takav rad bio teak, djeluje u skladu sa principima buddhi-yoge i uvijek osjea transcendentalno blaenstvo. Gospodinovom milou, samim takvim transcendentalnim djelovanjem stjee svo transcendentalno razumijevanje. Tako dostie potpuno osloboenje, bez potrebe ulaganja posebnog napora da bi stekao znanje. Postoji velika razlika izmeu djelovanja u svjesnosti Krsne i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata, posebno kada se radi o zadovoljavanju osjetila radi stjecanja obiteljske ili materijalne sree. Prema tome, buddhi-yoga je transcendentalna odlika aktivnosti koje vrimo.

STIH 40

nehabhikrama-naco 'sti sv-alpam apy asya dharmasya na - nema; iha - u ovoj yogi; abhikrama - u nastojanju; nacah - gubitka; asti - ima; pratyavayah - opadanja; na - nikad; vidyate - ima; su-alpam - malo; api - iako; asya - ovog; dharmasya - zanimanja; trayate - oslobaa; mahatah - od velike; bhayat - opasnosti;

pratyavayo na vidyate trayate mahato bhayat

U takvom nastojanju nema gubitka ili opadanja. ak i mali napredak na ovom putu moe zatititi osobu od najvee opasnosti. SMISAO: Djelovati u svjesnosti Krsne, ili djelovati za Krsninu dobrobit bez oekivanja osjetilnog zadovoljstva je najvia transcendentalna odlika djelovanja. ak ni mali napor na tom putu nee biti osujeen, niti e ikada biti izgubljen. Svaki rad zapoet na materijalnom nivou se mora dovriti, inae itav pokuaj predstavlja neuspjeh, ali svaki rad zapoet u svjesnosti Krsne ima vjeni uinak, ak i kada nije dovren. Onaj tko tako djeluje nita ne gubi ak i ako ne dovri svoj rad u svjesnosti Krsne. Jedan posto napretka u svjesnosti Krsne donosi vjene rezultate, tako da osoba sljedei put poinje od dva posto, dok materijalna aktivnost, ako nije sto posto uspjena, ne donosi nikakvu korist. Ajamila je izvrio svoju dunost s odreenim postotkom svjesnosti Krsne, ali je na kraju Gospodinovom milou uivao u sto postotnom rezultatu. U vezi s tim, u rimad-Bhagavatamu (1.5.17) postoji lijepi stih:

tyaktva sva-dharmam caranambujam harer bhajann apakvo 'tha patet tato yadi yatra kva vabhadram abhud amusya kim ko vartha apto ' bhajatam sva-dharmatah

"Ako netko ostavi svoje zanimanje i djeluje u svjesnosti Krsne, a zatim padne zbog nezrelosti, to time gubi? A to moe dobiti ako savreno izvrava svoje materijalne aktivnosti?" Ili, kao to krani kau:"to ovjek dobiva ako stekne itav svijet, a izgubi svoju vjenu duu?" Materijalne aktivnosti i njihovi rezultati se okonavaju s tijelom. Ali djelovanje u svjesnosti Krsne ponovo dovodi osobu do svjesnosti Krsne, ak i nakon gubitka tijela. U najmanju ruku, dobit e priliku da se u sljedeem ivotu rodi kao ljudsko bie, u obitelji velikih kulturnih brahmana ili u bogatoj aristokratskoj obitelji. To e joj pruiti novu priliku za napredovanje. To je jedinstvena odlika aktivnosti izvrenih u svjesnosti Krsne.

STIH 41

vyavasayatmika buddhir bahu-cakha hy anantac ca

ekeha kuru-nandana buddhayo 'vyavasayinam

vyavasaya-atmika - odluni u svjesnosti Krine; buddhih - inteligencija; eka - samo jedna; iha - u ovom svijetu; kuru-nandana - o voljeni sine Kurua; bahu-cakhah - na razne grane; hi - zaista; anantah - bezbroj; ca - takoer; buddhayah - inteligencija; avyavasayinam - onih koji nisu svjesni Krine; Oni koji slijede ovaj put su odluni u svojoj namjeri i imaju samo jedan cilj. O voljeni sine Kurua, inteligencija neodlunih se grana na mnogo grana. SMISAO: vrsta vjera u to da se svjesnou Krsne osoba moe uzdii do najvieg savrenstva ivota naziva se vyavasayatmika inteligencija. Caitanya-caritamrta (Madhya 22.62) izjavljuje: 'craddha'-cabde - vicvasa kahe sudrdha niccaya krsne bhakti kaile sarva-karma krta haya Vjera je nepokolebljivo pouzdanje u neto uzvieno. Kada netko izvrava dunosti u svjesnosti Krsne, ne mora u materijalnom svijetu izvravati obaveze prema obiteljskim tradicijama, ovjeanstvu, ili naciji. Plodonosne aktivnosti su posljedice dobrih ili loih djela poinjenih u prolosti. Kada je osoba budna u svjesnosti Krsne, ne treba vie nastojati stei dobre rezultate svojim aktivnostima. Kada je utemeljena u svjesnosti Krsne, sve aktivnosti su na apsolutnom nivou, jer vie ne podlijeu dvostranostima kao to su dobro i loe. Najvie savrenstvo svjesnosti Krsne je odricanje od materijalnog shvaanja ivota. Taj stadij se automatski dostie napredovanjem u svjesnosti Krsne. Odluna namjera osobe koja je svjesna Krsne zasniva se na znanju. Vasudevah sarvam iti sa mahatma su-durlahhah: osoba svjesna Krsne je rijetka dobra dua koja savreno dobro zna da je Vasudeva, Krsna, korijen svih manifestiranih uzroka. Kao to zalijevanjem korijena drveta automatski dajemo vodu liu i granama, tako djelujui u svjesnosti Krsne moemo uiniti najveu slubu za svakoga - za sebe, obitelj, drutvo, zemlju, ovjeanstvo, itd. Ako je Krsna zadovoljan sa naim aktivnostima, onda e svi biti zadovoljni. Meutim, u svjesnosti Krsne moemo najbolje sluiti pod sposobnim vodstvom duhovnog uitelja koji je Krsnin vjerodostojni predstavnik, koji poznaje prirodu uenika i koji ga moe uputiti kako e djelovati u svjesnosti Krsne. Stoga, da bismo postali napredni u svjesnosti Krsne moramo djelovati odluno i sluati Krsninog predstavnika, prihvaajui uputstva vjerodostojnog duhovnog

uitelja kao misiju svog ivota. U svojim uvenim molitvama posveenim duhovnom uitelju, rila Vicvanatha Cakravarti Thakura nas pouava na sljedei nain: yasya prasadad bhagavat-prasado yasyaprasadan na gatih kuto 'pi dhyayan stuvams tasya yacas tri-sandhyam vande guroh ri-caranaravindam "Zadovoljavanjem duhovnog uitelja osoba zadovoljava Svevinju Boansku Osobu. Ako ne zadovolji duhovnog uitelja ne moe biti uzdignuta na nivo svjesnosti Krsne. Zato trebam meditirati i moliti se za njegovu milost tri puta dnevno i odavati svoje ponizno potovanje njemu, mom duhovnom uitelju." Meutim, itav proces ovisi o savrenom znanju o dui iznad koncepcije o tijelu - ne teoretskog ve praktinog, kada vie nema mogunosti za zadovoljavanje ula koje se ispoljava u plodonosnim aktivnostima. Onaj iji um nije vrsto usredotoen biva zaveden raznim vrstama plodonosnih aktivnosti.

STIH 42-43

yam imam puspitam vacam pravadanty avipaccitah veda-vada-ratah partha nanyad astiti vadinah kamatmanah svarga-para kriya-vicesa-bahulam janma-karma-phala-pradam bhogaicvarya-gatim prati

yam imam - sve te; puspitam - kitnjaste; vacam - rijei; pravadanti - kau; avipaccitah - ljudi siromanog znanja; veda-vada-ratah - tobonji sljedbenici Veda; partha - o Prithin sine; na - nikada; anyat - nita drugo; asti - postoji; iti - tako; vadinah - zagovornici; kama-atmanah - eljni osjetilnog zadovoljstva; svarga parah - nastoje dostii rajske planete; janma-karma-phala-pradam - koji donose dobro roenje i druge plodonosne posljedice; kriya-vicesa - pobone ceremonije; bahulam - razne; bhoga - u osjetilnom uivanju; aicvarya - i obilju; gatim - napreduju; prati - prema; Ljudi siromanog znanja su jako vezani za kitnjaste rijei Veda, koje preporuuju razne plodonosne aktivnosti namijenjene uzdizanju na rajske planete, stjecanju dobrog

roenja, moi, itd. eljni ulnog zadovoljstva i ivota u obilju, kau da ne postoji nita vie od toga. SMISAO: Ljudi veinom nisu jako inteligentni i zbog neznanja su najvie vezani za plodonosne aktivnosti preporuene u karma-kanda dijelu Veda. Oni ne ele nita vie od ponuda za osjetilnim uivanjem u raju, u kome su vino i ene dostupni, a materijalno obilje uobiajeno. U Vedama su preporuena razna rtvovanja za uzdizanje na rajske planete, posebno rtvovanja po imenu jyotistoma. U stvari, reeno je da svatko tko se eli uzdii na rajske planete mora vriti ta rtvovanja. Ljudi siromanog znanja misle da je to jedina svrha vedske mudrosti. Takvim neiskusnim osobama je veoma teko odluno djelovati u svjesnosti Krsne. Kao to su budale privuene cvijeem otrovnog drvea ne znajui posljedice takve privlanosti, neprosvijeeni ljudi su privueni rajskim obiljem i osjetilnim uivanjem koje im ono prua. U karma-kanda dijelu Veda je reeno: apama somam amrta abhuma i aksayyam ha vai caturmasya-yajinah sukrtam bhavati. Drugim rijeima, oni koji vre etveromjesene pokore postaju dostojni piti soma-rasa napitke da bi postali besmrtni i zauvijek sretni. ak i na planeti Zemlji neki ljudi jako ele piti soma-rasu da bi postali snani i sposobni uivati u zadovoljavanju osjetila. Takve osobe ne vjeruju u osloboenje od materijalnog ropstva i jako su vezane za pompozne ceremonije vedskih rtvovanja. Uglavnom su poudne i ne ele nita drugo osim rajskih zadovoljstava ivota. Poznato je da postoje vrtovi zvani Nandana-kanana, u kojima se osoba moe druiti s aneoski lijepim enama i piti velike koliine vina zvanog soma-rasa. Takva tjelesna srea je nesumnjivo osjetilna; stoga, tamo ive oni koji su iskljuivo vezani za takvu materijalnu, privremenu sreu, kao gospodari materijalnog svijeta.

STIH 44

bhogaicvarya-prasaktanam tayapahrta-cetasam vyavasayatmika buddhih samadhau na vidhiyate bhoga - za materijalno uivanje; aicvarya - i obilje; prasaktanam - onih koji su vezani; taya - za takve stvari; apahrta-cetasam - zbunjeni u umu; vyavasaya-atmika - vrsta odlunost; buddhih - za predano sluenje Gospodina; samadhau - u ovladanom umu; na - nikada; vidhiyate - pojavljuje se; U umovima onih koji su previe vezani za ulno uivanje i materijalno obilje i koji su zbunjeni takvim stvarima ne raa se vrsta odlunost za predano sluenje Svevinjeg Gospodina. SMISAO: Samadhi znai "usredotoen um". U vedskom rjeniku, Niruktiju, reeno je - samyag adhiyate 'sminn atma-tattva-yathatmyam: "Kada je um usredotoen na razumijevanje jastva, kae se da je u samadhiju". Samadhi nikada ne mogu dostii osobe koje se zanimaju za materijalno osjetilno uivanje ili su zbunjene takvim privremenim stvarima. One, manje ili vie, bivaju osuene procesom materijalne energije.

STIH 45

trai-gunya-visaya veda nirdvandvo nitya-sattva-stho

nistrai-gunyo bhavarjuna niryoga-ksema atmavan

trai-gunya - koji se odnosi na tri gune materijalne prirode; visayah - o temama; vedah - vedska literatura; nistrai-gunyah - transcendentalan prema tri gune materijalne prirode; bhava - budi; arjuna - o Aruna; nirdvandvah - bez dvostranosti; nitya-sattva-sthah - u istom stanju duhovnog postojanja; niryoga-ksemah - osloboen ideja o dobitku i zatiti; atma-van - utemeljen u jastvu; Vede se uglavnom bave temama koje se odnose na tri gune materijalne prirode. O Aruna, postani transcendentalan prema te tri gune. Oslobodi se svih dvostranosti i briga za dobitkom i sigurnou i utemelji se u jastvu. SMISAO: Sve materijalne aktivnosti podrazumijevaju akcije i reakcije pod utjecajem triju odlika materijalne prirode. Namijenjene su stjecanju plodonosnih rezultata, koji su uzrok ropstva u materijalnom svijetu. Vede se uglavnom bave temama koje se odnose na plodonosne aktivnosti da bi postupno uzdigle ljude sa nivoa zadovoljavanja osjetila na transcendentalni nivo. Gospodin Krsna savjetuje Arjuni, kao Svom ueniku i prijatelju, da se uzdigne na transcendentalni nivo filozofije Vedante, koji poinje s brahma-jijwasom, pitanjima o vrhovnoj transcendenciji. Sva iva bia u materijalnom svijetu teko se bore za opstanak. Za njih je Gospodin, nakon stvaranja materijalnog svijeta, dao vedsku mudrost savjetujui im kako e ivjeti i osloboditi se materijalne zapletenosti. Kada se poglavlje karma-kande, odnosno aktivnosti namijenjenih stjecanju osjetilnog zadovoljstva, okona, osobi se prua prilika za duhovnu spoznaju u obliku Upanisada, koje su dijelovi razliitih Veda, kao to je Bhagavad-gita dio pete Vede, Mahabharate. Upanisade oznaavaju poetak transcendentalnog ivota. Sve dok postoji materijalno tijelo, postoje akcije i reakcije u materijalnim gunama. Moramo nauiti biti tolerantni kada se suoimo s dvostranostima poput sree i nesree, ili hladnoe i vruine i podnoenjem takvih dvostranosti oslobodimo briga zbog dobitka i gubitka. Taj transcendentalni poloaj dostie osoba u potpunoj svjesnosti Krsne kada potpuno ovisi o Krsninoj dobroj volji.

STIH 46

yavan artha udapane tavan sarvesu vedesu

sarvatah samplutodake brahmanasya vijanatah

yavan - sve to; arthah - namijenjeno je; uda-pane - bunaru s vodom; sarvatah - u svakom pogledu; sampluta-udake - u velikom rezervoaru vode; tavan - slino tome;

sarvesu - svim; vedesu - vedskim spisima; brahmanasya - ovjek koji poznaje Vrhovni Brahman; vijanatah - koji posjeduje potpuno znanje; Sve svrhe kojima slui mali bunar mogu se ostvariti u velikom rezervoaru vode. Slino tome, onaj tko zna krajnju svrhu Veda moe ostvariti sve ostale svrhe opisane u Vedama. SMISAO: Svrha obreda i rtvovanja spomenutih u karma-kanda dijelu vedske literature je potaknuti postupni razvoj samospoznaje. Cilj samospoznaje je jasno opisan u petnaestom poglavlju Bhagavad-gite (15.15): cilj prouavanja Veda je spoznati Gospodina Krsnu, koji je prvobitni uzrok svega. Prema tome, samospoznaja znai shvatiti Krsnu i na vjeni odnos s Njim. Odnos izmeu ivih bia i Krsne je takoer spomenut u petnaestom poglavlju Bhagavad-gite (15.7). iva bia su dijelovi i estice Krsne; zato je oivljavanje svjesnosti Krsne osobenog ivog bia najvii nivo savrenstva vedskog znanja. To je potvreno u rimad-Bhagavatamu (3.33.7) na sljedei nain: aho bata cva paco 'to gariyan yaj-jihvagre vartate nama tubhyam tepus tapas te juhuvuh sasnur arya brahmanucur nama grnanti ye te "O moj Gospodine, osoba koja pjeva Tvoje sveto ime se nalazi na najviem nivou samospoznaje, iako se rodila u niskoj porodici candala (onih koji jedu psee meso). Takva osoba je morala izvriti sve vrste pokora i rtvovanja u skladu s vedskim obredima i prouiti vedske spise mnogo, mnogo puta nakon to se okupala na svim svetim mjestima hodoaa. Smatra se da je takva osoba najbolji lan obitelji Arijaca." ovjek stoga mora biti dovoljno inteligentan kako bi shvatio cilj Veda i ne bi bio vezan samo za obrede. Ne bi trebao eljeti uzdii se u rajsko kraljevstvo radi boljeg standarda osjetilnog uivanja. U ovom dobu obian ovjek ne moe slijediti sva pravila i propise vedskih obreda, niti moe podrobno prouiti itavu Vedantu i sve Upanisade. Ostvarivanje razliitih svrha Veda zahtjeva mnogo vremena, energije, znanja i sredstava. To je teko mogue u ovom dobu. Meutim, najbolja svrha vedske kulture se ostvaruje pjevanjem Gospodinovog svetog imena, kao to je preporuio Gospodin Caitanya, izbavitelj svih palih dua. Kada je veliki poznavalac Veda Prakacananda Sarasvati zapitao Gospodina Caitanyu zato On, Gospodin, pjeva Gospodinovo sveto ime kao sentimentalist umjesto da prouava filozofiju Vedante, Gospodin je odgovorio da Ga Njegov duhovni uitelj smatra velikom budalom i da Mu je zato rekao da pjeva sveto ime Gospodina Krsne. On je to uinio i postao ekstatian poput luaka. U ovom dobu Kali, stanovnitvo je veinom budalasto i nije pravilno obrazovano da moe shvatiti filozofiju Vedante. Najbolja svrha filozofije Vedante se moe ostvariti pjevanjem Gospodinovog svetog imena bez uvreda. Vedanta je posljednja rije vedske mudrosti, a pisac i poznavalac filzofije Vedante je Gospodin Krsna. Najvii vedantist je velika dua koja nalazi zadovoljstvo u pjevanju Gospodinovog svetog imena. To je krajnji cilj sveg vedskog misticizma.

STIH 47

karmany evadhikaras te ma phalesu kadacana ma karma-phala-hetur bhur ma te saggo 'stv akarmani karmani - na propisanu dunost; eva - svakako; adhikarah - pravo; te - ti;

ma - nikada; phalesu - na plodove; kadacana - u bilo koje vrijeme; ma - nikada; karma-phala - na rezultate rada; hetuh - uzrok; bhuh - postaje; ma - nikada; te - ti; saggah - vezanost; astu - treba imati; akarmani - za neizvravanje propisanih dunosti; Ima pravo vriti svoju propisanu dunost, ali nema pravo na plodove djelovanja. Nikada nemoj misliti da si uzrok rezultata svojih aktivnosti, i biti vezan za neizvravanje svoje dunosti. SMISAO: Ovdje se spominju tri stvari: propisane dunosti, hirovito djelovanje i neaktivnost. Propisane dunosti su aktivnosti odreene prema gunama materijalne prirode koje je osoba stekla. Hirovito djelovati znai djelovati bez odobrenja autoriteta, a biti neaktivan znai ne izvravati svoje propisane dunosti. Gospodin je savjetovao Arjuni da ne bude neaktivan, ve da izvri svoju propisanu dunost bez vezanosti za rezultat. Onaj tko je vezan za rezultat svog rada je takoer uzrok djelovanja. Zato uiva ili ispata rezultat takvog djelovanja. to se tie propisanih dunosti, one se mogu svrstati u tri podgrupe: uobiajene aktivnosti, nune aktivnosti i eljene aktivnosti. Uobiajene aktivnosti koje se vre iz dunosti u skladu sa naredbama spisa, bez elje za rezultatima, predstavljaju djelovanje u guni vrline. Djelovanje sa vezanou za rezultate postaje uzrok ropstva; zato takvo djelovanje nije povoljno. Svatko ima pravo vriti propisane dunosti, ali treba djelovati bez vezanosti za rezultat; takve nesebine obavezne dunosti nesumnjivo vode osobu ka putu osloboenja. Gospodin je zato savjetovao Arjuni da se bori iz dunosti, bez vezanosti za rezultat. Njegovo odbijanje uestvovanja u bici je bila druga strana vezanosti. Takva vezanost nikada ne vodi ka putu spasenja. Svaka vezanost, pozitivna ili negativna, predstavlja uzrok ropstva. Neaktivnost je grena. Stoga je borba iz dunosti bila jedini povoljan put spasenja za Arjunu.

STIH 48

yoga-sthah kuru karmani siddhy-asiddhyoh samo bhutva

saggam tyaktva dhanawjaya samatvam yoga ucyate

yoga-sthah - uravnoteen; kuru - vri; karmani - svoje dunosti; saggam - vezanost; tyaktva - odbacujui; dhanawjaya - o Aruna; siddhi-asiddhyoh - u uspjehu i neuspjehu; samah - jednak; bhutva - postani; samatvam - staloen; yogah - yoga; ucyate - naziva se; Izvravaj svoju dunost uravnoteeno, o Aruna, odbacujui svu vezanost za uspjeh ili neuspjeh. Takva staloenost se naziva yoga.

SMISAO: Krsna kae Arjuni da treba djelovati u yogi. to je ta yoga? Yoga znai usredotoiti um na Svevinjeg ovladavajui osjetilima koja nas uvijek uznemiruju. A tko je Svevinji? Svevinji je Gospodin. Poto On sam kae Arjuni da se bori, Arjuna nema nikakve veze s rezultatima borbe. Dobitak ili pobjeda su Krsnina briga; Arjuni se jednostavno savjetuje djelovanje po Krsninoj naredbi. Slijeenje Krsnine naredbe je prava yoga, koja se primjenjuje u procesu zvanom svjesnost Krsne. Samo se svjesnou Krsne moemo osloboditi osjeaja vlasnitva. Moramo postati sluga Krsne, ili sluga Krsninog sluge. To je pravi nain izvravanja dunosti u svjesnosti Krsne, koja nam jedino moe pomoi da djelujemo u yogi. Arjuna je ksatriya i kao takav je lan institucije varnacrama-dharme. U Visnu Purani je reeno da je glavni cilj varnacrama-dharme zadovoljiti Visnua. Nitko ne bi trebao zadovoljavati sebe, kao to je pravilo u materijalnom svijetu, ve Krsnu. Ako osoba ne zadovolji Krsnu, ne moe pravilno slijediti principe varnacrama-dharme. Krsna je posredno savjetovao Arjuni da djeluje po Njegovim rijeima.

STIH 49

durena hy avaram karma buddhi-yogad dhanawjaya buddhau caranam anviccha krpanah phala-hetavah durena - odbaci daleko; hi - svakako; avaram - odvratnu; karma - aktivnost; buddhi-yogat - na temelju svjesnosti Krine; dhanawjaya - o osvajau bogatstva; buddhau - s takvom svjesnou; caranam - potpuno se predaj; anviccha - trudi se; krpanah - krtice; phala-hetavah - oni koji ele plodonosne rezultate; O Dhananaja, dri se daleko od odvratnih aktivnosti predanim sluenjem i s tom svjesnou predaj se Gospodinu. Oni koji ele uivati u plodovima svog rada su krtice. SMISAO: Onaj tko je zaista shvatio svoj prirodni poloaj vjenog sluge Gospodina ostavlja sve aktivnosti osim djelovanja u svjesnosti Krsne. Kao to je ve bilo objanjeno, buddhi-yoga je transcendentalno sluenje Gospodina s ljubavlju. Takvo predano sluenje je pravi put djelovanja za ivo bie. Jedino krpane ele uivati u plodovima svog rada samo da bi se jo vie zapleli u materijalno ropstvo. Osim djelovanja u svjesnosti Krsne, sve aktivnosti su odvratne, jer neprestano veu onoga tko ih vri za krug roenja i smrti. Stoga nikada ne bismo trebali eljeti biti uzrok djelovanja. Sve treba biti uinjeno u svjesnosti Krsne, za Krsnino zadovoljstvo. Krpane ne znaju kako e iskoristiti bogatstvo koje stjeu zahvaljujui srei ili tekom radu. Svu svoju energiju trebamo iskoristiti za djelovanje u svjesnosti Krsne. Tako emo dostii uspjeh u ivotu. Nesretne osobe, poput krpana, ne koriste svoju ljudsku energiju za sluenje Gospodina.

STIH 50

buddhi-yukto jahatiha tasmad yogaya yujyasva

ubhe sukrta-duskrte yogah karmasu kaucalam

buddhi-yuktah - onaj tko predano slui; jahati - moe se osloboditi; iha - u ovom ivotu; ubhe - od oba; sukrta-duskrte - dobrih i loih rezultata; tasmat - stoga; yogaya - radi predanog sluenja; yujyasva - djeluju tako; yogah - svjesnost Krine; karmasu - u svim aktivnostima; kaucalam - umjetnost; ovjek koji predano slui se oslobaa dobrih i loih posljedica ve u ovom ivotu. Stoga tei ka yogi, koja predstavlja umjetnost sveg djelovanja. SMISAO: Svako ivo bie od pamtivijeka nagomilava razne posljedice svojih dobrih i loih djela. Zato uvijek ostaje u neznanju o svom pravom prirodnom poloaju. Neznanje moe biti raspreno uputstvima Bhagavad-gite, koja nas pouava kako emo se u svakom pogledu predati Gospodinu ri Krsni i osloboditi uzastopne potinjenosti aktivnostima i posljedicama, ivot za ivotom. Arjuni se stoga savjetuje djelovanje u svjesnosti Krsne, procesu koji proiuje posljedice djelovanja.

STIH 51

karma-jam buddhi-yukta hi phalam tyaktva manisinah janma-bandha-vinirmuktah padam gacchanty anamayam karma-jam - plodonosnih aktivnosti; buddhi-yuktah - predano sluei; hi - svakako; phalam - rezultata; tyaktva - odriui se; manisinah - veliki mudraci ili bhakte; janma-bandha - od ropstva roenja i smrti; vinirmuktah - osloboeni; padam - poloaj; gacchanti - dostiu; anamayam - bez bijeda; Predano sluei Gospodina, veliki mudraci ili bhakte se oslobaaju rezultata djelovanja u materijalnom svijetu. Tako se oslobaaju kruga roenja i smrti i dostiu poloaj iznad svih bijeda [vraajui se Bogu]. SMISAO: Osloboena iva bia pripadaju onom mjestu u kome nema materijalnih bijeda. Bhagavatam (10.14.58) kae:

samarita ye pada-pallava-plavam mahat-padam punya-yaco murareh bhavambudhir vatsa-padam param padam padam padam yad vipadam na tesam "Za onoga tko je prihvatio amac lotosovih stopala Gospodina, koji je utoite kozmike manifestacije i koji je poznat kao Mukunda, ili davalac muktija, ocean materijalnog svijeta nalikuje vodi u otisku teletovog papka. Njegov cilj je param padam, ili Vaikuntha, mjesto u kome nema materijalnih bijeda, a ne mjesto u kome na svakom koraku u ivotu vreba opasnost." Zbog neznanja, ovjek ne zna da je ovaj materijalni svijet bijedno mjesto u kome na svakom koraku vrebaju opasnosti. Samo zbog neznanja, manje inteligentne osobe pokuavaju plodonosnim aktivnostima promijeniti situaciju mislei da e im rezultati takvih aktivnosti donijeti sreu. Ne znaju da ni jedna vrsta materijalnog tijela bilo gdje u univerzumu ne moe donijeti ivot bez bijeda. ivotne bijede roenje, smrt, starost i bolest - postoje svuda u materijalnom svijetu. Ali onaj tko shvati svoj pravi prirodni poloaj Gospodinovog vjenog sluge i tako shvati poloaj Boanske Osobe, transcendentalno slui Gospodina s ljubavlju. Tako postaje dostojan odlaska na Vaikuntha planete, na kojima nema materijalnog bijednog ivota i utjecaja vremena ili smrti. Shvatiti svoj prirodni poloaj znai shvatiti i uzvieni poloaj Gospodina. Onaj tko pogreno misli da su poloaj ivog bia i poloaj Gospodina na istom nivou nalazi se u tami i zato ne moe predano sluiti Gospodina. On sam postaje gospodar i tako sebi utire put uzastopnog raanja i umiranja. Ali onaj tko se posveti sluenju Gospodina, shvaajui da je njegov poloaj sluenje, odmah postaje dostojan odlaska na Vaikunthaloku. Djelovanje za Gospodina se naziva karma-yoga ili buddhi-yoga, ili drugim rijeima, predano sluenje Gospodina.

STIH 52

yada te moha kalilam tada gantasi nirvedam

buddhir vyatitarisyati crotavyasya crutasya ca

yada - kada; te - tvoje; moha - iluzije; kalilam - gustu umu; buddhih - transcendentalno sluenje s inteligencijom; vyatitarisyati - nadie; tada - tada; ganta asi - postat e; nirvedam - ravnoduan; crotavyasya - prema svemu to e uti; crutasya - svemu to si ve uo; ca - takoer; Kada tvoja inteligencija izae iz guste ume iluzije, postat e ravnoduan prema svemu to si uo i prema svemu to e uti. SMISAO: Ima mnogo lijepih primjera Gospodinovih velikih bhakta koji su tijekom svog ivota jednostavno zahvaljujui predanom sluenju Gospodina postali ravnoduni prema vedskim obredima. Kada osoba zaista shvati Krsnu i svoj odnos s Krsnom, prirodno postaje potpuno ravnoduna prema obredima plodonosnih aktivnosti, ak i ako je iskusni brahmana. ri Madhavendra Puri, veliki bhakta i acarya u uenikom naslijeu, kae: sandhya-vandana bhadram astu bhavato bhoh snana tubhyam namo bho devah pitarac ca tarpana-vidhau naham ksamah ksamyatam

yatra kvapi nisadya yadava-kulottamasya kamsa-dvisah smaram smaram agham harami tad alam manye kim anyena me "O moje molitve koje sam upuivao tri puta na dan, sva slava vama. O kupanje, odajem ti svoje potovanje. O polubogovi! O preci! Molim vas oprostite mi to vam ne mogu odati potovanje. Sada, gdje god sjednem, mogu se sjeati velikog potomka Yadu dinastije (Krsne), Kamsinog neprijatelja, i tako se osloboditi sveg grenog ropstva. Mislim da je to za mene dovoljno." Vedski obredi, poput upuivanja svih vrsta molitvi tri puta na dan, kupanja rano ujutro, odavanja potovanja precima, obavezni su za poetnike. Ali kada je osoba potpuno svjesna Krsne i transcendentalno slui Krsnu s ljubavlju, postaje ravnoduna prema svim tim propisanim principima jer je ve dostigla savrenstvo. Ako sluenjem Svevinjeg Gospodina Krsne moe dostii nivo razumijevanja, ne mora vie vriti razliite pokore i rtvovanja preporuena u razotkrivenim spisima. Ali ako nije shvatila da je cilj Veda dostii Krsnu i jednostavno vri obrede, beskorisno trati vrijeme na takve aktivnosti. Osobe svjesne Krsne transcendiraju granice cabda-brahme, ili dosega Veda i Upanisada.

STIH 53

cruti-vipratipanna te samadhav acala buddhis

yada sthasyati niccala tada yogam avapsyasi

sruti - vedskog prosvjetljenja; vipratipanna - ne bude pod utjecajem plodonosnih rezultata; te - tvoja; yada - kada; sthasyati - bude stalno; niccala - postojano; samadhau - u transcendentalnoj svjesnosti ili svjesnosti Krine; acala - nepokolebljiva; buddhih - inteligencija; tada - tada; yogam - samospoznaju; avapsyasi - dostii e; Kada tvoj um vie ne bude uznemiren kitnjastim jezikom Veda i kada bude neprestano utemeljen u transu samospoznaje, tada e dostii boansku svjesnost. SMISAO: Rei da je netko u samadhiju znai rei da je potpuno spoznao svjesnost Krsne. Drugim rijeima, osoba u potpunom samadhiju je spoznala Brahman, Paramatmu i Bhagavana. ivo bie dostie najvie savrenstvo samospoznaje kada shvati da je vjeni sluga Krsne i da je njegov jedini posao izvravanje svoje dunosti u svjesnosti Krsne. Osoba svjesna Krsne, ili Gospodinov nepokolebljivi bhakta, ne bi trebala biti uznemirena kitnjastim jezikom Veda ili vriti plodonosne aktivnosti da bi se uzdigla u rajsko kraljevstvo. U transcendentalnom stanju svjesnosti Krsne, neposredno se drui s Krsnom i tako moe shvatiti sva Krsnina uputstva. Takvim aktivnostima e sigurno stei rezultate i dostii sutinsko znanje. Samo mora izvravati naredbe Krsne ili Njegovog predstavnika, duhovnog uitelja.

STIH 54

arjuna uvaca sthita-prajwasya ka bhasa samadhi-sthasya kecava sthita-dhih kim prabhaseta kim asita vrajeta kim arjunah uvaca - Aruna ree; sthita-prajwasya - onoga tko je utemeljen u nepokolebljivoj svjesnosti Krine; ka - koji; bhasa - jezik; samadhisthasya - utemeljenog u transu; kecava - o Krina; sthita-dhih - utemeljen u svjesnosti Krine; kim - to; prabhaseta - govori; kim - kako; asita - miruje; vrajeta - hoda; kim - kako; Aruna ree: O Krina, koji su simptomi onoga ija je svjesnost tako obuzeta transcendencijom? O emu govori i kojim jezikom? Kako sjedi i kako hoda? SMISAO: Kao to se svaki ovjek, ovisno o svojoj situaciji, moe prepoznati po odreenim simptomima, tako osoba svjesna Krsne ima svoju prirodu - kako govori, hoda, razmilja, osjea, itd. Kao to postoje simptomi po kojima se mogu prepoznati bogata, bolesnik ili uenjak, tako postoje simptomi po kojima se moe prepoznati ovjek utemeljen u transcendentalnoj svjesnosti Krsne. Koji su simptomi takve osobe moemo saznati iz Bhagavad-gite. Najvanije je kako osoba svjesna Krsne govori, jer je to najvanija odlika svakog ovjeka. Kae se da budalu ne moemo prepoznati sve dok ne progovori i sigurno dobro obuenu budalu ne moemo prepoznati sve dok ne progovori, ali im progovori odmah se otkriva. Prvi simptom ovjeka svjesnog Krsne je da govori samo o Krsni i o onome to je povezano s Krsnom. Ostali simptomi automatski slijede, kao to e biti objanjeno u narednim stihovima.

STIH 55

ri-bhagavan uvaca prajahati yada kaman atmany evatmana tustah

sarvan partha mano-gatan sthita-prajwas tadocyate

ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; prajahati - odbaci; yada - kada; kaman - elja za ulnim uivanjem; sarvan - sve vrste; partha - o Prithin sine;

manah-gatan - od umne izmiljotine; atmani - u istom stanju due; eva - svakako; atmana - proienim umom; tustah - zadovoljan; sthita-prajwah - transcendentalno utemeljen; tada - tada; ucyate - kae se; Svevinja Boanska Osoba ree: O Partha, kada ovjek odbaci sve vrste elja za ulnim uivanjem, koje nastaju iz umne pekulacije i kada njegov um, tako proien, nalazi zadovoljstvo samo u jastvu, kae se da ima istu transcendentalnu svjesnost. SMISAO: Bhagavatam potvruje da svatko tko je potpuno svjestan Krsne, ili potpuno zaokupljen sluenjem Gospodina, ima sve dobre osobine velikih mudraca, dok osoba koja nije utemeljena na takvom transcendentalnom poloaju nema dobrih odlika, jer sigurno uzima utoite vlastitih umnih pekulacija. Stoga je ovdje s pravom reeno da osoba mora odbaciti sve vrste osjetilnih elja koje nastaju iz umne pekulacije. Takve osjetilne elje se ne mogu obuzdati na umjetan nain, ali ako netko djeluje u svjesnosti Krsne, takve elje automatski nestaju, bez ulaganja posebnog napora. Stoga moramo bez oklijevanja djelovati u svjesnosti Krsne, jer e nam to predano sluenje odmah pomoi da se uzdignemo na nivo transcendentalne svjesnosti. Izuzetno napredna dua uvijek ostaje zadovoljna u sebi spoznajui da je vjeni sluga Svevinjeg Gospodina. Takva transcendentalno utemeljena osoba nema osjetilnih elja koje potjeu od bezvrijednog materijalizma, ve uvijek ostaje sretna u svom prirodnom poloaju vjenog sluenja Svevinjeg Gospodina.

STIH 56

duhkhesv anudvigna-manah vita-raga-bhaya-krodhah

sukhesu vigata-sprhah sthita-dhir munir ucyate

duhkhesu - u trostrukim bijedama; anudvigna-manah - neuznemirenog uma; sukhesu - za sreu; vigata-sprhah - ne zanima se; vita - osloboen; raga - vezanosti; bhaya - straha; krodhah - i gnjeva; sthita-dhih - iji je um postojan; munih - mudracem; ucyate - naziva se; Onaj tko nije uznemiren u umu ak ni usred trostrukih bijeda ili ponesen radou u srei i tko je osloboen vezanosti, straha i ljutnje, naziva se mudracom postojanog uma. SMISAO: Rije muni znai onaj tko moe navesti svoj um da pekulira na razne naine, a da ne doe do pravog zakljuka. Reeno je da svaki muni ima drugaiji kut gledanja i ako se muni ne razlikuje od drugih munija, ne moe se nazvati munijem u pravom smislu te rijei. Na casav rsir yasya matam na bhinnam (Mahabharata, Vana-parva 313.117). Ali Gospodin ovdje spominje sthita-dhir munija, koji se razlikuje od obinog munija. Sthita-dhir muni je uvijek svjestan Krsne, jer je potpuno prestao sa kreativnom pekulacijom. On se naziva pracanta-nihcesa-manorathantara (Stotra-ratna 43), ili onaj tko je nadiao nivo umne pekulacije i doao do zakljuka

da je Gospodin ri Krsna, Vasudeva, sve (vasudevah sarvam iti sa mahatma su-durlabhah). On je muni postojanog uma. Takvu osobu potpuno svjesnu Krsne uope ne uznemiravaju naleti trostrukih bijeda, jer sve bijede prihvaa kao Gospodinovu milost, mislei da je zbog svojih prolih grenih djela zasluila jo vie nevolja; vidi da su Gospodinovom milou sve njene nevolje svedene na najmanju mjeru. Slino tome, kada je sretna, zaslugu za to pripisuje Gospodinu, mislei da nije zasluila tu sreu; spoznaje da je samo zahvaljujui Gospodinovoj milosti u takvom lagodnom poloaju u kome moe bolje sluiti Gospodina. Kada treba sluiti Gospodina, uvijek je smjela i aktivna i nije pod utjecajem vezanosti ili odbojnosti. Vezanost znai prihvatiti stvari za vlastito osjetilno zadovoljstvo, a nevezanost je odsustvo takve osjetilne vezanosti. Ali onaj tko je utemeljen u svjesnosti Krsne nije ni vezan ni nevezan, jer je posvetio svoj ivot sluenju Gospodina. Stoga se ne ljuti ak ni kada njegovi pokuaji nisu uspjeni. Bez obzira na uspjeh ili neuspjeh, osoba svjesna Krsne je uvijek postojana u svojoj odlunosti.

STIH 57

yah sarvatranabhisnehas nabhinandati na dvesti

tat tat prapya cubhacubham tasya prajwa pratisthita

yah - onaj tko; sarvatra - svuda; anabhisnehah - nije pod utjecajem; tat - to; tat - to; prapya - stjee; cubha - dobro; acubham - zlo; na - nikada; abhinandati - hvali; na - nikada; dvesti - zavidi; tasya - njegovom; prajwa - savrenom znanju; pratisthita - utemeljen; U materijalnom svijetu, onaj na koga ne utjeu dobro i zlo koji ga mogu snai, koji niti hvali niti prezire takvo dobro i zlo, vrsto je utemeljen u savrenom znanju. SMISAO: U materijalnom svijetu uvijek postoje preokreti, koji mogu biti dobri ili loi. Smatra se da je onaj tko nije uznemiren takvim materijalnim preokretima, tko nije pod utjecajem dobra i zla, utemeljen u svjesnosti Krsne. Sve dok se nalazimo u materijalnom svijetu uvijek nas mogu snai dobro i zlo, jer je ovaj svijet pun dvostranosti. Ali onaj tko je utemeljen u svjesnosti Krsne nije pod utjecajem dobra i zla, jer ga zanima samo Krsna, koji je svedobar apsolut. Takva svjesnost usredotoena na Krsnu dovodi osobu na savreni transcendentalni poloaj koji se struno naziva samadhi.

STIH 58

yada samharate cayam indriyanindriyarthebhyas

kurmo 'nganiva sarvacah tasya prajwa pratisthita

yada - kada; samharate - povue; ca - takoer; ayam - on; kurmah - kornjaa; angani - noge; iva - kao; sarvacah - sva; indriyani - osjetila; indriya-arthehhyah - od predmeta osjetila; tasya - njegova; prajwa - svjesnost; pratisthita - utemeljena; Onaj tko moe povui svoja osjetila od predmeta osjetila, kao to kornjaa uvlai svoje noge u oklop, vrsto je utemeljen u savrenoj svjesnosti. SMISAO: Test yogija, bhakte, ili samospoznate due je da moe po svojoj volji vladati osjetilima. Meutim, ljudi su veinom sluge osjetila i tako djeluju po zapovijedima osjetila. To je odgovor na pitanje o poloaju yogija. Osjetila se usporeuju s otrovnim zmijama. Ona ele djelovati veoma neobuzdano i bez ogranienja. Yogi, ili bhakta, mora biti veoma snaan da bi mogao vladati zmijama - poput ukrotitelja zmija. On im nikada ne dozvoljava nezavisno djelovanje. U razotkrivenim spisima postoji mnogo naredbi; neke od njih su zabrane, a neke uputstva. Onaj tko ne moe slijediti uputstva i zabrane, uzdravajui se od osjetilnog uivanja, ne moe biti vrsto utemeljen u svjesnosti Krsne. Ovdje je naveden najbolji primjer - kornjaa. Kornjaa moe u svakom trenutku uvui svoja osjetila i ponovo ih izvui da bi ostvarila odreenu svrhu. Slino tome, osoba svjesna Krsne koristi svoja osjetila samo u odreenu svrhu, za sluenje Gospodina; inae ih povlai. Krsna ovdje pouava Arjunu da koristi svoja osjetila za sluenje Gospodina, a ne za vlastito zadovoljstvo. Primjer kornjae, koja dri svoja osjetila u oklopu, naveden je da bi se ukazalo da osjetila uvijek trebamo koristiti za sluenje Gospodina.

STIH 59

visaya vinivartante rasa-varjam raso 'py asya

niraharasya dehinah param drstva nivartate

visayah - predmet osjetilnog uivanja; vinivartante - uzdrava se; niraharasya - negativnim zabranama; dehinah - utjelovljena; rasa-varjam - odbacujui ukus; rasah - osjeaj uivanja; api - iako posjeduje; asya - ona; param - daleko vie stvari; drstva - kuajui; nivartate - prestaje sa;

Utjelovljena dua se moe uzdravati od osjetilnog uivanja, iako i dalje osjea ukus za predmete osjetila, ali ako prestane s takvim aktivnostima zato to je okusila vii ukus, postaje utemeljena u toj svjesnosti. SMISAO: Onaj tko nije utemeljen na transcendentalnom poloaju ne moe prestati s osjetilnim uivanjem. Proces uzdravanja od osjetilnog uivanja po pravilima i propisima nalikuje uzdravanju bolesnika kome je zabranjeno jesti odreenu vrst hrane. Meutim, pacijent niti voli takva ogranienja niti gubi ukus za hranu. Slino tome, uzdravanje osjetila slijeenjem nekog duhovnog procesa poput astagga-yoge, koja se sastoji od yame, niyame, asane, pranayame, pratyahare, dharane, dhyane, itd., preporuuje se manje inteligentnim osobama koje nemaju vie znanje. Ali onaj tko je tijekom svog napredovanja u svjesnosti Krsne doivio ljepotu Svevinjeg Gospodina Krsne, ne osjea vie ukus za mrtve, materijalne stvari. Ogranienja su stoga namijenjena manje inteligentnim poetnicima u duhovnom ivotu. Takva ogranienja su korisna tako dugo dok osoba ne razvije ukus za svjesnost Krsne. Kada je netko zaista svjestan Krsne, samim tim gubi ukus za blijede stvari.

STIH 60

yatato hy api kaunteya purusasya vipaccitah indriyani pramathini haranti prasabham manah yatatah - dok se trudi; hi - svakako; api - usprkos; kaunteya - o Kuntin sine; purusasya - ovjeka; vipaccitah - koji je pun diskriminativnog znanja; indriyani - osjetila; pramathini - neobuzdana; haranti - bacaju; prasabham - silom; manah - um; Osjetila su tako snana i neobuzdana, o Aruna, da silom odvlae um ak i ovjeka koji posjeduje mo diskriminacije, koji se trudi njima ovladati. SMISAO: Mnogi ueni mudraci, filozofi i transcendentalisti pokuavaju ovladati osjetilima, ali usprkos njihovim naporima, ak i najvei meu njima zbog uznemirenog uma ponekad postaju rtve materijalnog osjetilnog uivanja. ak je i Vicvamitru, velikog mudraca i savrenog yogija, Menaka navela na seksualno uivanje, iako se yogi trudio ovladati osjetilima vrenjem otrih pokora i primjenom yoge. Naravno, ima mnogo slinih primjera u povijesti svijeta. Prema tome, veoma je teko vladati umom i osjetilima ako osoba nije potpuno svjesna Krsne. Ako ne zaokupi svoj um Krsnom, ne moe prestati s takvim materijalnim aktivnostima. Praktian primjer je dao veliki svetac i bhakta ri Yamunacarya, koji je rekao: yad-avadhi mama cetah krsna-padaravinde nava-nava-rasa-dhamany udyatam rantum asit tad-avadhi bata nari-sangame smaryamane bhavati mukha-vikarah susthu nisthivanam ca

"Otkad je moj um zaokupljen sluenjem lotosovih stopala Gospodina Krsne uivam u uvijek novoj transcendentalnoj drai i kad god pomislim na seks sa enom, odmah okrenem glavu i pljunem na tu pomisao." Svjesnost Krsne je tako transcendentalno divna da materijalno uivanje automatski postaje bezukusno. To je kao kad gladan ovjek utoli svoju glad dovoljnom koliinom hranjivih namirnica. Maharaja Ambarisa je pokorio velikog yogija Durvasu Munija samo zato to je zaokupio um svjesnou Krsne (sa vai manah krsna-padaravindayor vacamsi vaikunthagunanuvarnane).

STIH 61

tani sarvani samyamya vace hi yasendriyani

yukta asita mat-parah tasya prajwa pratisthita

tani - ta osjetila; sarvani - sva; samyamya - drei pod kontrolom; yuktah - zaokupljena; asita - treba biti utemeljen; mat-parah - u odnosu sa Mnom; vace - potpuno ovladana; hi - svakako; yasya - onaj ija; indriyani - osjetila; tasya - njegova; prajwa - svjesnost; pratisthita - usredotoena; Onaj tko uzdrava svoja osjetila, potpuno ih drei pod kontrolom, i usredotouje svoju svjesnost na Mene, poznat je kao ovjek postojane inteligencije. SMISAO: U ovom stihu je jasno objanjeno da je najvie savrenstvo yoge svjesnost Krsne. Ako osoba nije svjesna Krsne uope ne moe vladati osjetilima. Kao to smo ve spomenuli, veliki mudrac Durvasa Muni je izazvao svau s Maharajom Ambarisom i nepotrebno se zbog ponosa razljutio. Tako nije mogao obuzdati svoja osjetila. S druge strane, iako kralj nije bio moni yogi kao mudrac ve Gospodinov bhakta, utke je podnio mudraeve nepravde i tako iziao kao pobjednik. Kralj je mogao vladati svojim osjetilima jer je posjedovao sljedee kvalifikacije, opisane u rimad-Bhagavatamu (9.4.18-20): sa vai manah krsna-padaravindayor vacamsi vaikuntha-gunanuvarnane karau harer mandira-marjanadisu crutim cakaracyuta-sat-kathodaye mukunda-lingalaya-darcane drcau tad-bhrtya-gatra-sparce 'nga-saggamam ghranam ca tat-pada-saroja-saurabhe rimat-tulasya rasanam tad-arpite padau hareh ksetra-padanusarpane ciro hrsikeca-padabhivandane kamam ca dasye na tu kama-kamyaya yathottamacloka-janacraya ratih

"Kralj Ambarisa je usredotoio svoj um na lotosova stopala Gospodina Krsne. Svoje rijei je upotrijebio za opisivanje Gospodinovog prebivalita, svoje ruke za ienje Gospodinovog hrama, svoje ui za sluanje o Gospodinovim zabavama, svoje oi za gledanje Gospodinovog oblika, svoje tijelo za dodirivanje tijela bhakta, svoje nosnice za mirisanje cvijea ponuenog Gospodinovim lotosovim stopalima, svoj jezik za kuanje lia biljke tulasi ponuenog Gospodinu, svoje noge za posjeivanje svetog mjesta na kome se nalazi Gospodinov hram, svoju glavu za odavanje potovanja Gospodinu, a svoje elje za ostvarivanje Gospodinovih elja... zahvaljujui svim tim osobinama bio je dostojan postati Gospodinov mat-para bhakta." U vezi s tim, rije mat-para je veoma znaajna. Iz opisa ivota Maharaje Ambarise saznajemo kako moemo postati mat-para. rila Baladeva Vidyabhusana, veliki uenjak i acarya u nizu matpara, primjeuje: mad-hhakti-prabhavena sarvendriya-vijaya-purvika svatma-drstih sulabheti bhavah. "ula mogu biti potpuno ovladana samo snagom predanog sluenja Krsne." Ponekad se navodi primjer vatre: "Kao to plamtea vatra spaljuje sve to se nalazi u sobi, Gospodin Visnu, koji se nalazi u srcu yogija, spaljuje sve vrste neistoa". Yoga-sutra takoer propisuje meditaciju na Visnua, a ne meditaciju na prazninu. Takozvani yogiji koji meditiraju na neto to nije na nivou Visnua samo gube vrijeme u uzaludnoj potrazi za nekim privienjem. Moramo biti svjesni Krsne - predani Boanskoj Osobi. To je cilj prave yoge.

STIH 62

dhyayato visayan pumsah saggat sawjayate kamah

saggas tesupajayate kamat krodho 'bhijayate

dhyayatah - dok razmilja; visayan - o predmetima osjetila; pumsah - osoba; saggah - vezanost; tesu - za predmete osjetila; upajayate - razvija se; saggat - od vezanosti; sawjayate - razvija se; kamah - elja; kamat - od elje; krodhah - gnjev; abhijayate - ispoljava se; Dok razmilja o predmetima osjetila, osoba razvija vezanost za njih. Iz takve vezanosti se razvija pouda, a iz poude nastaje gnjev. SMISAO: Onaj tko nije svjestan Krsne podlijee materijalnim eljama dok razmilja o predmetima osjetila. Osjetila moraju biti zaokupljena nekom aktivnou. Ako nisu zaokupljena transcendentalnim sluenjem Gospodina s ljubavlju, sigurno e biti zaokupljena sluenjem materijalnog. U materijalnom svijetu je svatko, pa ak i Civa i Brahma, a da ne govorimo o drugim polubogovima na rajskim planetima, podloan utjecaju predmeta osjetila. Jedina metoda kojim ivo bie moe izai iz ove zbrke materijalnog postojanja je da postane svjesno Krsne. Civa je bio u dubokoj meditaciji, ali kada ga je Parvati uznemirila radi ulnog uivanja on se sloio i tako se rodio Kartikeya. Kada je Haridasa Thakura bio Gospodinov mladi bhakta, inkarnacija Maya-devi ga je pokuala na slian nain zavesti, ali Haridasa je lako poloio taj test zahvaljujui svojoj neokaljanoj devociji prema Gospodinu Krsni. Kao to moemo vidjeti iz prethodno spomenutog stiha ri Yamunacarye, Gospodinov iskreni bhakta izbjegava svo materijalno osjetilno uivanje jer ima vii ukus za duhovno uivanje u drutvu Gospodina. To je tajna uspjeha. Stoga, onaj tko nije svjestan Krsne, koliko god moan bio u vladanju osjetilima

sputavanjem na umjetan nain, sigurno e na kraju pasti, jer e ga i najmanja pomisao na osjetilno zadovoljstvo navesti na zadovoljavanje svoje elje.

STIH 63

krodhad bhavati sammohah smrti-bhramcad buddhi-naco

sammohat smrti-vibhramah buddhi-nacat pranacyati

krodhat - od gnjeva; bhavati - nastaje; sammohah - savrena iluzija; sammohat - od iluzije; smrti - pamenja; vibhramah - gubitak; smrti-bhramcat - nakon gubitka pamenja; buddhi-nacah - gubi se inteligencija; buddhi-nasat - a kada izgubi inteligenciju; pranacyati - osoba pada; Od gnjeva nastaje potpuna iluzija, a od iluzije gubitak pamenja. Kada je pamenje izgubljeno, osoba gubi inteligenciju, a kada izgubi inteligenciju ponovo pada u materijalni vrtlog. SMISAO: rila Rupa Gosvami nam je dao ovo uputstvo: prapawcikataya buddhya hari-sambandhi-vastunah mumuksubhih parityago vairagyam phalgu kathyate (Bhakti-rasamrta-sindhu 1.2.258) Kada razvije svoju svjesnost Krsne osoba moe vidjeti da se sve moe upotrijebiti za sluenje Gospodina. Oni koji nemaju znanje o svjesnosti Krsne na umjetan nain pokuavaju izbjei materijalne predmete i iako ele osloboenje od materijalnog ropstva, ne dostiu savreni stadij odvojenosti. Njihova takozvana odvojenost se naziva phalgu, ili manje vana. S druge strane, bhakta svjestan Krsne zna kako e sve upotrijebiti za sluenje Gospodina; zato ne postaje rtva materijalne svjesnosti. Na primjer, impersonalist smatra da Gospodin, ili Apsolut, poto je neosoban, ne moe jesti. Dok se impersonalist trudi izbjegavati ukusnu hranu, bhakta zna da je Krsna vrhovni uivalac i da jede sve to Mu osoba ponudi s devocijom. Tako, nakon to Gospodinu ponudi ukusnu hranu, bhakta uzima ostatke, koji se zovu prasadam. Tako sve postaje produhovljeno i nema opasnosti od pada. Dok uzima prasadam, bhakta je svjestan Krsne, dok abhakta odbacuje prasadam kao neto materijalno. Impersonalist zato ne moe uivati u ivotu zbog svog odricanja na umjetan nain; zbog toga ga i najmanja uznemirenost uma ponovo baca u vrtlog materijalnog postojanja. Reeno je da takva dua, ak i ako se uzdigne do nivoa osloboenja, ponovo pada jer nema oslonac u predanom sluenju.

STIH 64

raga-dvesa-vimuktais tu

visayan indriyaic caran

atma-vacyair vidheyatma

prasadam adhigacchati

raga - vezanosti; dvesa - i nevezanosti; vimuktaih - onaj tko se oslobodio od; tu - ali; visayan predmeta osjetila; indriyaih - na osjetila; caran - djelovanje; atma-vacyaih - pod njegovom kontrolom; vidheya-atma - onaj tko slijedi propisane principe slobode; prasadam - Gospodinovu milost; adhigacchati - dostie; Ali osoba osloboena sve vezanosti i odbojnosti, koja moe vladati svojim osjetilima slijedivi propisane principe slobode, moe stei potpunu milost Gospodina. SMISAO: Ve je bilo objanjeno da osoba moe nekim procesom, na umjetan nain, izvanjski vladati osjetilima, ali ako osjetila nisu zaokupljena transcendentalnim sluenjem Gospodina, postoji svaka mogunost da padne. Iako osoba koja je potpuno svjesna Krsne moe naizgled biti na osjetilnom nivou, nije vezana za aktivnosti osjetila jer je svjesna Krsne. Osobu svjesnu Krsne zanima samo Krsnino zadovoljstvo i nita drugo. Zato je transcendentalna prema svoj vezanosti i odbojnosti. Ako Krsna to eli, bhakta moe uiniti ono to se obino smatra nepoeljnim, a ako Krsna to ne eli, nee uiniti ono to bi inae uinio za vlastito zadovoljstvo. Stoga moe slobodno odluiti da li e djelovati ili ne, jer djeluje samo po Krsninoj zapovijedi. Ta svjesnost je Gospodinova bezuzrona milost, koju bhakta moe stei usprkos tome to je vezan za osjetilni nivo.

STIH 65

prasade sarva-duhkhanam hanir asyopajayate prasanna-cetaso hy acu buddhih paryavatisthate prasade - kada dostigne Gospodinovu bezuzronu milost; sarva - svih; duhkhanam - materijalnih bijeda; hanih - unitenja; asya - njegovih; upajayate - dolazi do; prasanna-cetasah - sretnog; hi - svakako; acu - ubrzo; buddhih - inteligencija; pari - dovoljno; avatisthate - postaje utemeljena; Za onoga tko je tako zadovoljan [u svjesnosti Krine], trostruke bijede materijalnog postojanja vie ne postoje; u takvoj zadovoljnoj svjesnosti njegova inteligencija ubrzo postaje vrsto utemeljena.

STIH 66

nasti buddhir ayuktasya na cabhavayatah cantir

na cayuktasya bhavana acantasya kutah sukham

na asti - ne moe imati; buddhih - transcendentalnu inteligenciju; ayuktasya - onaj tko nije povezan (sa svjesnou Krine); na - ne; ca - i; ayuktasya - onaj tko je lien svjesnosti Krine; bhavana - utemeljeni um (u srei); na - ne; ca - i; abhavayatah - onaj tko nije utemeljen; cantih - mir; acantasya - nemirnog; kutah - gdje; sukham - srea; Onaj tko nije povezan sa Svevinjim [u svjesnosti Krine] ne moe imati ni transcendentalnu inteligenciju ni postojan um, bez kojih ne moe nai mir. A bez mira, kako moe biti sree? SMISAO: Mir nije mogu bez svjesnosti Krsne. U petom poglavlju (5.29) je potvreno da osoba moe nai pravi mir samo kada shvati da je Krsna jedini uivalac svih rezultata rtvovanja i pokora, vlasnik svih kozmikih manifestacija i pravi prijatelj svih ivih bia. Stoga, ako osoba nije svjesna Krsne, ne moe imati krajnji cilj za um. Uznemirenost nastaje zbog odsustva krajnjeg cilja. Kada je osoba uvjerena da je Krsna uivalac, vlasnik i prijatelj svega i svakoga, moe, postojanog uma, nai mir. Stoga je onaj tko ne djeluje u odnosu s Krsnom sigurno uvijek nesretan i nespokojan, koliko god radio predstavu od smirenosti i duhovnog napretka u ivotu. Svjesnost Krsne je stanje mira koje se samo manifestira i koje se moe dostii samo u odnosu s Krsnom.

STIH 67

indriyanam hi caratam tad asya harati prajwam

yan mano 'nuvidhiyate vayur navam ivambhasi

indriyanam - od osjetila; hi - svakako; caratam - dok lutaju; yat - za kojim; manah - um; anuvidhiyate - postaje neprestano zaokupljen; tat - to; asya - njegovu; harati - odnosi; prajwam - inteligenciju; vayuh - vjetar; navam - brod;

iva - kao; ambhasi - na vodi; Kao to snaan vjetar nosi brod na vodi, ak i jedno od nemirnih osjetila na koje se um usredotoi moe odnijeti ovjekovu inteligenciju. SMISAO: Ako sva osjetila nisu zaokupljena sluenjem Gospodina, ak i jedno osjetilo koje je zaokupljeno osjetilnim uivanjem moe odvratiti bhaktu od puta transcendentalnog napretka. Kao to je spomenuto u opisu ivota Maharaje Ambarise, sva osjetila moraju biti zaokupljena svjesnou Krsne, jer je to prava tehnika vladanja umom.

STIH 68

tasmad yasya maha-baho indriyanindriyarthebhyas

nigrhitani sarvacah tasya prajwa pratisthita

tasmat - stoga; yasya - ija; maha-baho - snanih ruku; nigrhitani - tako obuzdana; sarvacah - svuda; indriyani - osjetila; indriya-arthebhyah - od predmeta osjetila; tasya - njegova; prajwa - inteligencija; pratisthita - utemeljena; O Aruna snanih ruku, onaj tko uzdrava svoja osjetila od uivanja u predmetima osjetila bez sumnje ima postojanu inteligenciju. SMISAO: Sile zadovoljavanja osjetila se mogu obuzdati samo svjesnou Krsne, ili zaokupljanjem svih osjetila transcendentalnim sluenjem Gospodina s ljubavlju. Kao to se neprijatelj moe pokoriti nadmonijom silom, osjetila se mogu obuzdati, ne ljudskim naporom, ve neprestanim koritenjem za sluenje Gospodina. Onaj tko je to shvatio - da se samo svjesnou Krsne moe zaista utemeljiti u inteligenciji i da tu umjetnost treba nauiti pod vodstvom vjerodostojnog duhovnog uitelja - naziva se sadhaka, ili pogodan kandidat za osloboenje.

STIH 69

ya nisa sarva-bhutanam yasyam jagrati bhutani ya - to je; nica - no; sarva - sva; bhutanam - za iva bia; tasyam - u tome; jagarti - budan;

tasyam jagarti samyami sa nica pacyato muneh

samyami - samoovladan; yasyam - u emu; jagrati - budna; bhutani - sva bia; sa - to je; nica - no; pacyatah - za introspektivnog; muneh - mudraca; Ono to je no za sva bia je vrijeme buenja za samoovladanu osobu, a ono to je vrijeme buenja za sva bia je no za introspektivnog mudraca. SMISAO: Postoje dvije vrste inteligentnih ljudi. Jedni su inteligentni u materijalnim aktivnostima namijenjenim zadovoljavanju osjetila, a drugi su introspektivni i budno njeguju samospoznaju. Aktivnosti introspektivnog mudraca, ili misaonog ovjeka su no za osobe obuzete materijalnim aktivnostima. Materijalistike osobe ostaju uspavane u takvoj noi jer nemaju znanje o samospoznaji. Introspektivni mudrac ostaje budan u "noi" materijalistikih ljudi. Mudrac osjea transcendentalno zadovoljstvo u postupnom njegovanju duhovne kulture, dok ovjek obuzet materijalistikim aktivnostima, uspavan za samospoznaju, sanja o razliitim osjetilnim zadovoljstvima, osjeajui ponekad sreu, a ponekad nesreu u svom uspavanom stanju. Introspektivan ovjek je uvijek ravnoduan prema materijalistikoj srei i nesrei. On nastavlja sa svojim aktivnostima samospoznaje neuznemiren materijalnim posljedicama.

STIH 70

apuryamanam acala-pratistham samudram apah pravicanti yadvat tadvat kama yam pravicanti sarve sa cantim apnoti na kama-kami apuryamanam - uvijek pun; acala- pratistham - postojan; samudram - ocean; apah - voda; pravicanti - ulazi; yadvat - kao to; tadvat - tako; kamah - elje; yam - u koju; pravicanti - ulaze; sarve - sve; sah - ta osoba; cantim - mir; apnoti - dostie; na - ne; kama-kami - ona koja eli ispuniti elje;

Samo onaj tko nije uznemiren neprestanim tijekom elja - koje dolaze kao to se rijeke ulijevaju u ocean, koji se uvijek puni vodom ali je uvijek miran - moe dostii mir, a ne onaj tko se trudi zadovoljiti takve elje. SMISAO: Iako je nepregledni ocean uvijek pun vode, neprestano se puni vodom, posebno za vrijeme kinog razdoblja. Ali ocean ostaje isti - miran; nije uzburkan, niti se izlijeva izvan svojih granica. To takoer vrijedi za osobu utemeljenu u svjesnosti Krsne. Sve dok imamo materijalno tijelo, prohtjevi tijela za zadovoljavanjem osjetila e postojati. Meutim, bhakta nije uznemiren takvim eljama jer je pun u sebi. ovjeku svjesnom Krsne nita nije potrebno, jer Gospodin zadovoljava sve njegove materijalne potrebe. Zato je kao ocean - uvijek pun u sebi. elje se mogu pojaviti poput voda rijeka koje se ulijevaju u ocean, ali on je postojan u svojim aktivnostima i nije ni najmanje uznemiren eljama za zadovoljavanjem osjetila. To je dokaz da je svjestan Krsne - iako su elje prisutne, izgubio je svaku sklonost k materijalnom zadovoljavanju osjetila. Poto je uvijek zadovoljan u transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju, moe ostati postojan poput oceana i tako uivati u potpunom miru. Meutim, drugi koji ele ispuniti svoje elje za osloboenjem, a da ne govorimo o materijalnom uspjehu, nikada ne dostiu mir. Plodonosni radnici, oni koji ele dostii spasenje i yogiji koji ele stei mistine moi su nesretni zbog neispunjenih elja. Ali osoba svjesna Krsne je sretna u sluenju Gospodina i nema elja koje treba ispuniti. U stvari, ona ne eli ak ni osloboenje od takozvanog materijalnog ropstva. Krsnini bhakte nemaju materijalnih elja i zato su savreno mirni.

STIH 71

vihaya kaman yah sarvan nirmamo nirahagkarah

pumamc carati nihsprhah sa cantim adhigacchati

vihaya - odbacujui; kaman - materijalne elje za osjetilnim zadovoljstvom; yah - koja; sarvan - sve; puman - osoba; carati - ivi; nihsprhah - bez elja; nirmamah - bez osjeaja vlasnitva; nirahagkarah - bez lanog ja; sah - ona; cantim - savreni mir; adhigacchati - dostie; Samo osoba koja je odbacila sve elje za zadovoljavanjem osjetila, koja je osloboena elja, koja je odbacila svaki osjeaj vlasnitva i koja nema lani ja moe dostii pravi mir. SMISAO: Biti bez elja znai ne eljeti nita za osjetilno zadovoljstvo. Drugim rijeima, elja da se postane svjestan Krsne je pravo stanje bez elja. Na savrenom nivou svjesnosti Krsne osoba shvaa da je po svom prirodnom poloaju vjeni sluga Krsne i ne poistovjeuje se s ovim materijalnim tijelom, niti svojata pravo vlasnitva nad bilo im u svijetu. Onaj tko je utemeljen na tom savrenom nivou zna da se sve mora upotrijebiti za Krsnino zadovoljstvo poto je Krsna vlasnik svega. Arjuna se nije htio boriti zbog vlastitog osjetilnog zadovoljstva, ali kada je postao potpuno svjestan Krsne borio se zato to je to Krsna htio od njega. Nije se elio boriti zbog sebe, ali za Krsnu se taj isti Arjuna borio najbolje to je mogao. Pravo stanje bez elja je elja za zadovoljavanjem Krsne, a ne pokuaj da se unite elje na umjetan nain. ivo bie ne moe biti bez elja ili bez osjeaja, ali mora promijeniti kvalitetu elja. Osoba koja nema materijalnih elja

sigurno zna da sve pripada Krsni (icavasyam idam sarvam) i stoga ne svojata pravo vlasnitva nad bilo im. Ovo transcendentalno znanje se temelji na samospoznaji - na savrenom znanju da je svako ivo bie vjeni dio i estica Krsne s duhovnim identitetom i da stoga po svom vjenom poloaju nikada nije ravno Krsni ili vee od Njega. To razumijevanje svjesnosti Krsne je osnovni princip pravog mira.

STIH 72

esa brahmi sthitih partha sthitvasyam anta-kale 'pi

nainam prapya vimukhyati brahma-nirvanam rcchati

esa - taj; brahmi - duhovni; sthitih - poloaj; partha - o Prithin sine; na - nikada; enam - taj; prapya - dostiui; vimuhyati - zbunjen; sthitva - utemeljen; asyam - tako; anta-kale - na kraju ivota; api - takoer; brahma-nirvanam - duhovno carstvo Boga; rcchati - dostie; To je duhovni i boanski ivot. Kada ga ovjek dostigne, vie nije zbunjen. Ako je ak i u asu smrti tako utemeljen, moe ui u Boje carstvo. SMISAO: Svjesnost Krsne ili boanski ivot se moe dostii odmah, za sekundu - ili se ne moe dostii ak ni nakon mnogo milijuna ivota. Radi se samo o razumijevanju i prihvaanju injenice. Khatvagga Maharaja je dostigao to stanje ivota samo nekoliko minuta prije svoje smrti predajui se Krsni. Nirvana znai okonati proces materijalistikog ivota. Prema budistikoj filozofiji, nakon zavretka ovog materijalnog ivota postoji samo praznina, ali Bhagavad-gita ui drugaije. Pravi ivot poinje nakon ovog materijalnog ivota. Za grubog materijalistu je dovoljno da zna da ovaj materijalistiki nain ivota mora okonati, ali za duhovno napredne osobe nakon ovog materijalistikog ivota postoji drugi ivot. Ako osoba sreom postane svjesna Krsne prije kraja ovog ivota, odmah dostie nivo brahma-nirvane. Nema razlike izmeu Bojeg carstva i predanog sluenja Gospodina. Poto su oba na apsolutnom nivou, transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju znai dostii duhovno carstvo. U materijalnom svijetu postoje aktivnosti zadovoljavanja osjetila, a u duhovnom svijetu postoje aktivnosti svjesnosti Krsne. Dostii svjesnost Krsne ak i tijekom ovog ivota znai odmah dostii Brahman. Onaj tko je utemeljen u svjesnosti Krsne je nesumnjivo ve uao u Boje carstvo. Brahman je ono to je suprotno materiji. Stoga brahmi sthiti znai "ne na nivou materijalnih aktivnosti". U Bhagavad-giti se predano sluenje Gospodina prihvaa kao osloboeni stadij (sa gunan samatityaitan brahmabhuyaya kalpate). Stoga je brahmi sthiti osloboenje od materijalnog ropstva. rila Bhaktivinoda Thakura je saeto opisao ovo poglavlje Bhagavad-gite kao pregled sadraja itavog teksta. Teme koje obrauje Bhagavad-gita su karma-yoga, jwana-yoga i bhakti-yoga. U drugom poglavlju su jasno objanjeni karma-yoga i jwana-yoga i u kratkim crtama bhakti-yoga, kao sadraj itavog teksta. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja drugog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Saeti pregled sadraja Gite".

Tree poglavlje STIH 1

arjuna uvaca jyayasi cet karmanas te tat kim karmani ghore mam

mata buddhir janardana niyojayasi kecava

arjunah uvaca - Aruna ree; jyayasi - boljom; cet - ako; karmanah - od plodonosnog djelovanja; te - Ti; mata - smatra; buddhih - inteligenciju; janardana - o Krina; tat - to; kim - zato; karmani - na djelo; ghore - uasno; mam - mene; niyojayasi - navodi; kecava - o Krina; Aruna ree: O anardana, o Keava, ako misli da je inteligencija bolja od plodonosnog djelovanja, zato onda eli da se borim u ovom uasnom ratu? SMISAO: Svevinja Boanska Osoba ri Krsna u prethodnom je poglavlju potanko opisao prirodu due, elei Svog bliskog prijatelja Arjunu izbaviti iz oceana materijalne alosti. Put spoznaje bio je preporuen: buddhi-yoga ili svjesnost Krsne. Katkada ljudi u zabludi svjesnost Krsne smatraju neaktivnou. Onaj tko ima takvo pogreno razumijevanje esto se povlai na osamu kako bi pjevajui sveto ime Gospodina Krsne, postao potpuno svjestan Krsne, ali ako nije pravilno shvatio filozofiju svjesnosti Krsne, ne preporuuje mu se da pjeva Krsnino sveto ime na osamljenu mjestu, na kojem moe stei samo jeftino divljenje prostodunih ljudi. Arjuna je mislio da svjesnost Krsne, odnosno buddhi - yoga (inteligencija kojom osoba napreduje u duhovnom znanju), predstavlja povlaenje iz aktivnog ivota, te vrenje pokora i strogosti na osami. Drugim rijeima, htio je vjeto izbjei borbu koristei svjesnost Krsne kao izgovor, ali je kao iskreni uenik to priznao svom uitelju Krsni i upitao Ga kako treba postupiti. U odgovoru na to Gospodin Krsna u treem poglavlju iscrpno objanjava karma-yogu, ili djelovanje u svjesnosti Krsne.

STIH 2

vyamicreneva vakyena tad ekam vada niccitya vyamicrena - dvosmislenim; iva - zacijelo; vakyena - rijeima; buddhim - inteligenciju; mohayasi - zbunjuje; iva - zacijelo; me - moju; tat - stoga; ekam - samo jedno; vada - molim Te, reci mi; niccitya - odreujui; yena - ime; creyah - pravu dobrobit; aham - ja; apnuyam - mogu stei;

buddhim mahayasiva me yena creyo 'ham apnuyam

Moja je inteligencija zbunjena Tvojim dvosmislenim uputama. Zato mi, molim Te, jasno reci to je najbolje za mene. SMISAO: U drugom, uvodnom poglavlju Bhagavad-gite, Krsna je objasnio razliite putove: sagkhya-yogu, buddhi-yogu, proces vladanja osjetilima inteligencijom i djelovanje bez plodonosnih elja, te poloaj poetnika. Sve je to bilo objanjeno nesustavno i zato je za djelovanje i razumijevanje bilo potrebno sustavnije objanjenje puta. Arjuna je elio da sve te naizgled zbunjujue stvari budu razjanjene kako bi ih svaki obian ovjek mogao prihvatiti bez pogrena tumaenja. Premda Krsna nije namjeravao zbuniti Arjunu poigravanjem rijeima, Arjuna nije mogao slijediti proces svjesnosti Krsne - ni neaktivnou niti aktivnim sluenjem. Drugim rijeima, svojim pitanjima razjanjava put svjesnosti Krsne za sve uenike koji ozbiljno ele shvatiti tajnu Bhagavad-gite.

STIH 3

ri-bhagavan uvaca loke 'smin dvi-vidha nistha pura prokta mayanagha jwana-yogena sagkhyanam karma-yogena yoginam ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; loke - na svijetu; asmin - ovom; dvi-vidha - dvije vrste; nistha - vjere; pura - ranije; prokta - rekao sam; maya - Ja; anagha - o bezgreni; jwana-yogena - povezujuim procesom znanja; sagkhjanam - empirijski filozofi; karma-yogena - povezujuim procesom predanosti; yoginam - bhakte;

Svevinja Boanska Osoba ree: O bezgreni Aruna, ve sam objasnio da postoje dvije vrste ljudi koji pokuavaju spoznati jastvo. Neki ga pokuavaju shvatiti empirijskom, filozofskom pekulacijom, a neki predanim sluenjem. SMISAO: U trideset devetom stihu drugoga poglavlja Gospodin je objasnio dvije vrste procesa sagkhya-yogu i karma-yogu, odnosno buddhi-yogu. U ovom stihu Gospodin ih potanje objanjava. Sagkhja-yogom, analitikim prouavanjem prirode duha i materije, bave se osobe sklone pekulaciji i razumijevanju stvari eksperimentalnim znanjem i filozofijom. Druga vrsta ljudi djeluje u svjesnosti Krsne, kao to je bilo objanjeno u ezdeset prvom stihu drugog poglavlja. Gospodin je u trideset devetom stihu takoer objasnio da se djelujui po naelima buddhi-yoge, ili svjesnosti Krsne, osoba moe osloboditi okova djelovanja. Osim toga, taj proces nema nedostataka. Isto je naelo podrobnije objanjeno u ezdeset prvom stihu - primjenjivati buddhi-yogu znai potpuno ovisiti o Svevinjem (ili, tonije, o Krsni). Tako se sva osjetila mogu veoma lako dovesti pod nadzor. Prema tome obje yoge ovise jedna o drugoj, kao religija i filozofija. Religija bez filozofije puka je osjeajnost ili ponekad fanatizam, a filozofija bez religije umna je pekulacija. Krajnji je cilj Krsna, jer filozofi koji, takoer, iskreno tragaju za Apsolutnom Istinom na kraju dolaze do svjesnosti Krsne. To je potvreno u Bhagavad-giti. itav se proces sastoji od razumijevanja pravog poloaja jastva u odnosu na Vrhovno Jastvo. Filozofska je pekulacija neizravan proces koji postupno moe dovesti osobu do svjesnosti Krsne. Drugi je proces izravno povezivanje sa svime u svjesnosti Krsne. Od tih dvaju procesa bolji je put svjesnosti Krsne, jer ne ovisi o proiavanju osjetila filozofskim procesom. Svjesnost je Krsne sama proiavajua i zahvaljujui izravnom procesu predanog sluenja istodobno i laka i uzviena.

STIH 4

na karmanam anarambhan naiskarmyam puruso 'cnute na ca sannyasanad eva siddhim samadhigacchati na - niti; karmanam - propisanih dunosti; anarambhat - neizvravanjem; naiskarmyam - osloboenje od posljedica; purusah - ovjek; acnute - dostie; na - niti; ca - takoer; sannyasanat - odricanjem; eva - jednostavno; siddhim - uspjeh; samadhigacchati - dostie; ovjek se ne moe osloboditi posljedica samim uzdravanjem od djelovanja, niti samim odricanjem moe dostii savrenstvo. SMISAO: ovjek moe prihvatiti odvojeni red ivota kada se proisti izvravanjem propisanih dunosti. Te dunosti su propisane samo radi proienja srca materijalistikih ljudi. Bez proienja, ovjek ne moe dostii uspjeh naglim prihvaanjem etvrtog reda ivota (sannyase).

Prema empirijskim filozofima, osoba postaje jednaka Narayani im prihvati sannyasu ili prestane s plodonosnim aktivnostima. Ali Gospodin Krsna ne odobrava taj princip. Bez proienja srca, sannyasa predstavlja samo uznemirenje u drutvenom poretku. S druge strane, ako se netko posveti transcendentalnom sluenju Gospodina, ak i ako ne izvrava svoje propisane dunosti, Gospodin prihvaa sav njegov napredak (buddhi-yoga). Sv-alpam apy asya dharmasya trayate mahato bhayat. ak i najmanje slijeenje takvog principa omoguuje osobi nadilaenje velike potekoe.

STIH 5

na hi kaccit ksanam api karyate hy avacah karma

jatu tisthaty akarma-krt sarvah prakrti-jair gunaih

na - ne; hi - svakako; kaccit - bilo tko; ksanam - trenutak; api - takoer; jatu - bilo kada; tisthati - ostaje; akarma-krt - neaktivan; karyate - primoran djelovati; hi - svakako; avacah - bespomono; karma - radi; sarvah - svatko; prakrti-jaih - koje potjeu od guna materijalne prirode; gunaih - odlika; Svatko je primoran bespomono djelovati u skladu s odlikama koje je dobio od guna materijalne prirode; stoga nitko ne moe biti neaktivan, ak ni za trenutak. SMISAO: Aktivnost nije pitanje utjelovljenog ivota, ve prirode same due. Bez prisustva duhovne due materijalno tijelo se ne moe kretati. Tijelo je samo mrtvo vozilo koje pokree duhovna dua, koja je uvijek aktivna i koja ne moe biti neaktivna ak ni za trenutak. Kao takva, duhovna dua mora biti zaokupljena dobrim aktivnostima svjesnosti Krsne, inae e djelovati po zapovijedima iluzorne energije. U dodiru s materijalnom energijom, duhovna dua stjee materijalne gune i da bi se proistila od takvih sklonosti neophodno mora izvravati dunosti propisane u castrama. Ali ako djeluje u svom prirodnom poloaju svjesnosti Krsne, sve to napravi je dobro za nju. rimad-Bhagavatam (1.5.17) to potvruje: tyaktva sva-dharmam caranambujam harer bhajann apakvo 'tha patet tato yadi yatra kva vabhadram abhud amusya kim ko vartha apto 'bhajatam sva-dharmatah "Ako se netko posveti svjesnosti Krsne, nita ne gubi, ak ni ako ne izvrava dunosti propisane u castrama ili ne izvrava svoju slubu pravilno ili padne sa tog nivoa. Ali kakvu dobrobit stjee slijeenjem svih naredbi sastra namijenjenih proienju, ako nije svjestan Krsne?" Proces proienja je potreban da bi se dostigla svjesnost Krsne. Stoga je odvojeni red ivota, ili bilo koji proces proienja, namijenjen dostizanju krajnjeg cilja - svjesnosti Krsne, bez koje se sve smatra neuspjehom.

STIH 6

karmendriyani samyamya indriyarthan vimudhatma

ya aste manasa smaran mithyacarah sa ucyate

karma-indriyani - pet osjetilnih organa za djelovanje; samyamya - vlada sa; yah - svatko tko; aste - nastavi; manasa - sa umom; smaran - da misli na; indriya-arthan predmete osjetila; vimudha - budalasta; atma - dua; mithya-acarah - varalicom; sah - ona; ucyate - naziva se; Onaj tko uzdrava aktivna osjetila, ali u umu misli na predmete osjetila zavarava samog sebe. Takva osoba se naziva varalicom. SMISAO: Postoji mnogo varalica koji odbijaju djelovati u svjesnosti Krsne, ali rade predstavu od meditacije, dok u umu misle na osjetilno uivanje. Iako mogu govoriti o suhoparnoj filozofiji da bi impresionirali svoje sofisticirane sljedbenike, takvi varalice su prema ovom stihu najvei prevaranti. ovjek moe radi osjetilnog uivanja djelovati u bilo kojem drutvenom staleu, ali ako slijedi pravila i propise svog stalea moe postupno proistiti svoje postojanje. Meutim, onaj tko radi predstavu od yoge dok zapravo traga za predmetima osjetilnog uivanja mora se nazvati najveim prevarantom, ak i ako ponekad govori o filozofiji. Njegovo znanje nema nikakvu vrijednost, jer plodove znanja takvog grenog ovjeka odnosi Gospodinova iluzorna energija. Um takvog varalice je uvijek neist i stoga njegova predstava od yoge i meditacije nema nikakvu vrijednost.

STIH 7

yas tv indriyani manasa karmendriyaih karma-yogam

niyamyarabhate 'rjuna asaktah sa vicisyate

yah - onaj tko; tu - ali; indriyani - osjetila; manasa - umom; niyamya - regulira; arabhate - poinje; arjuna - o Aruna; karma-indriyaih - aktivnim osjetilnim organima;

karma-yogam - devociju; asaktah - bez vezanosti; sah - on; vicisyate - daleko je bolji; S druge strane, iskrena osoba koja pokuava vladati umom vlada aktivnim osjetilima i koja bez vezanosti pone primjenjivati karma-jogu [u svjesnosti Krine] je daleko bolja. SMISAO: Umjesto da postanemo pseudo transcendentalist da bismo ivjeli razvratno i osjetilno uivali, daleko je bolje da nastavimo sa svojim dunostima i ostvarimo svrhu ivota, a to je da se oslobodimo materijalnog ropstva i uemo u Boje carstvo. Najvii svartha-gati ili cilj samointeresa je dostii Visnua. itav sistem varna i acrama je namijenjen tome da nam pomogne kako bi dostigli taj cilj ivota. Obiteljski ovjek takoer moe dostii to odredite reguliranim sluenjem u svjesnosti Krsne. Da bi dostigao samospoznaju, moe ivjeti reguliranim ivotom, kao to je propisano u castrama, i nastaviti sa svojim dunostima bez vezanosti i na taj nain napredovati. Iskrena osoba koja slijedi tu metodu je u daleko boljem poloaju od varalice koji se bavi pseudo spiritualizmom da bi prevario neuke ljude. Iskreni ista ulice je daleko bolji od arlatanskog meditanta koji meditira samo da bi zaradio za ivot.

STIH 8

niyatam kuru karma tvam carira-yatrapi ca te niyatam - propisane; kuru - izvrava; karma - dunosti; tvam - i; karma - rad; jyayah - bolji; hi - svakako; akarmanah - od nerada; carira - tjelesno; yatra - odravanje; api - ak; ca - takoer; te - i; na - nikada; prasiddhyet - ne postie; akarmanah - bez rada;

karma jyayo hy akarmanah na prasiddhyed akarmanah

Vri svoju propisanu dunost, jer je takva aktivnost bolja od neaktivnosti. Bez rada, ovjek ne moe ak ni odrati svoje fiziko tijelo. SMISAO: Postoje mnogi pseudo meditanti koji se predstavljaju kao osobe visokog podrijetla i veliki profesionalci koji se pretvaraju da su sve rtvovali radi napretka u duhovnom ivotu. Gospodin Krsna nije htio da Arjuna postane varalica, ve da izvri svoje dunosti propisane za ksatriye. Arjuna je bio obiteljski ovjek i general vojske i zato je za njega bilo bolje da to i ostane i vri svoje religiozne dunosti propisane za oenjenog ksatriyu. Takve aktivnosti postupno proiuju srce svjetovnog ovjeka i oslobaaju ga od materijalne zagaenosti. Ni Gospodin, ni bilo koji religiozni spis ne odobravaju prihvaanje odvojenosti samo radi izdravanja. Na kraju krajeva, osoba mora nekim radom odravati duu i tijelo zajedno. Ne bi trebala hirovito ostaviti,

ako nije proistila materijalistike sklonosti. Svatko tko se nalazi u materijalnom svijetu sigurno posjeduje neistu sklonost k vladanju nad materijalnom prirodom, ili drugim rijeima, ka zadovoljavanju osjetila. Takve zagaene sklonosti se moraju proistiti. Ako kroz propisane dunosti to ne uinimo, nikada ne bismo trebali pokuati postati pseudo transcendentalist odriui se rada i ivei na raun drugih.

STIH 9

yajwarthat karmano 'nyatra loko 'yam karma-bandhanah tad-artham karma kaunteya mukta-saggah samacara yajwa-arthat - koji se ini samo za Jagju ili Vinua; karmanah - nego rad; anyatra - inae; lokah - svijetu; ayam - ovo; karma-bandhanah - ropstvo zbog rada; tat - Njega; artham - radi; karma - rad; kaunteya - o Kuntin sine; mukta-saggah - osloboen od druenja; samacara - ini savreno; Aktivnosti se moraju vriti kao rtva za Vinua, inae uzrokuju ropstvo u ovom materijalnom svijetu. Stoga, o Kuntin sine, vri svoju propisanu dunost za Njegovo zadovoljstvo. Tako e uvijek biti osloboen ropstva. SMISAO: Poto ovjek mora raditi ak i da bi jednostavno odrao svoje tijelo, dunosti odreenog drutvenog poloaja su tako propisane da se ta svrha moe ostvariti. Yajwa znai Gospodin Visnu, ili rtvovanje. Svrha svih rtvovanja je zadovoljiti Gospodina Visnua. Vede nalau: yajwo vai visnuh. Drugim rijeima, ista svrha se ostvaruje vrenjem propisanih yajwi ili neposrednim sluenjem Gospodina Visnua. Prema tome, svjesnost Krsne je proces vrenja yajwe na nain propisan u ovom stihu. Varnacrama sistem takoer stremi ka zadovoljavanju Gospodina Visnua. Varnacramacaravata purusena parah puman / visnur aradhyate (Visnu Purana 3.8.8). Stoga, moramo raditi za zadovoljstvo Visnua. Svaka druga aktivnost koju vrimo u ovom materijalnom svijetu e uzrokovati ropstvo, jer i dobra i loa djela donose posljedice, a svaka posljedica vezuje osobu koja ih je izvrila. Da bismo zadovoljili Krsnu (ili Visnua) moramo djelovati u svjesnosti Krsne; dok vrimo takve aktivnosti, nalazimo se na osloboenom nivou. To je velika umjetnost djelovanja i na poetku tog procesa nam je potrebno struno vodstvo. Zato trebamo raditi veoma marljivo, pod strunim vodstvom bhakte Gospodina Krsne, ili po neposrednom uputstvu samog Gospodina Krsne (pod ijim je vodstvom Arjuna imao priliku djelovati). Nita ne bismo trebali initi za vlastito osjetilno zadovoljstvo; sve trebamo initi za zadovoljstvo Krsne. Takvo djelovanje e nas ne samo spasiti od posljedica naih aktivnosti, ve i uzdii na nivo transcendentalnog sluenja Gospodina s ljubavlju, koje nas jedino moe uzdii u Boje carstvo.

STIH 10

saha-yajwah prajah srstva purovaca prajapatih anena prasavisyadhvam esa vo 'stv ista-kama-dhuk saha - zajedno sa; yajwah - rtvovanjima; prajah - generacije; srstva - stvorio; pura - davno; uvaca - rekao; praja-patih - gospodar stvorenja; anena - to; prasavisyadhvam - ivite u sve veem i veem blagostanju; esah - ona; vah - vama; astu - neka; ista - sve to elite; kama-dhuk - podari; Na poetku kreacije, gospodar svih stvorenja je poslao generacije ljudi i polubogova zajedno sa rtvovanjima za Vinua i blagoslovio ih rekavi: "Budite sretni s ovom jagjom [rtvovanjem], jer e vam vrenje jagje podariti sve to je poeljno za sretan ivot i dostizanje osloboenja." SMISAO: Materijalna kreacija koju je stvorio gospodar stvorenja (Visnu) je prilika ponuena uslovljenim duama da se vrate kui, Bogu. Sva iva bia u materijalnoj kreaciji su uslovljena materijalnom prirodom zato to su zaboravila svoj odnos s Visnuom, ili Krsnom, Svevinjom Boanskom Osobom. Vedski principi postoje da bi nam pomogli u shvaanju tog vjenog odnosa, kao to je reeno u Bhagavad-giti - vedaic ca sarvair aham eva vedyah. Gospodin kae da je cilj Veda shvatiti Njega. U vedskim himnama je reeno patim vicvasyatmec-varam. Prema tome, gospodar ivih bia je Svevinja Boanska Osoba, Visnu. U rimad-Bhagavatamu (2.4.20) rila Cukadeva Gosvami takoer na razne naine opisuje Gospodina kao patija : riyah patir yajwa-patih praja-patir dhiyam patir loka-patir dhara-patih patir gatic candhaka-vrsni-satvatam prasidatam me bhagavan satam patih Praja-pati je Gospodin Visnu, koji je gospodar svih ivih stvorenja, svih svjetova i sve ljepote i zatitnik svakoga. Gospodin je stvorio ovaj materijalni svijet da bi uslovljenim duama omoguio nauk kako vriti yajwe (rtvovanja) za zadovoljstvo Visnua, tako da u materijalnom svijetu mogu ivjeti vrlo udobno, bez tjeskobe i po naputanju sadanjeg materijalnog tijela ui u Boje carstvo. To je itav program za uslovljenu duu. Vrenjem yajwe, uslovljene due postupno postaju svjesne Krsne i boanske u svakom pogledu. U dobu Kali vedski spisi preporuuju sagkirtana-yajwu (pjevanje Bojih imena). Taj transcendentalni sistem je uveo Gospodin Caitanya da bi izbavio sve ljude ovog doba. Sagkirtana-yajwa i svjesnost Krsne idu zajedno. Gospodin Krsna u Svom devocijskom obliku (kao Gospodin Caitanya) je spomenut u rimadBhagavatamu (11.5.32) na sljedei nain, posebno u vezi sagkirtana-yajwe: krsna-varnam tvisakrsnam yajwaih sagkirtana-prayair saggopaggastra-parsadam yajanti hi su-medhasah

"U ovom dobu Kali, ljudi koji imaju dovoljno inteligencije e vrenjem sagkirtana-yajwe oboavati Gospodina, kojeg prate Njegovi pratioci." U ovom dobu Kali nije lako vriti ostale yajwe propisane u vedskoj literaturi, ali sagkirtana-yajwa je laka i uzviena u svakom pogledu, kao to je reeno u Bhagavad-giti (9.14).

STIH 11

devan bhavayatanena parasparam bhavayantah

te deva bhavayantu vah creyah param avapsyatha

devan - polubogovi; bhavayata - zadovoljni; anena - tim rtvovanjem; te - ti; devah - polubogovi; bhavayantu - zadovoljit e; vah - vas; parasparam - uzajamno; bhavayantah - zadovoljavajui jedni druge; sreyah - blagoslov; param - najvii; avapsyatha - dobit ete; Zadovoljni sa vaim rtvovanjima, polubogovi e vas zadovoljiti i tako e zahvaljujui suradnji izmeu ljudi i polubogova svi ivjeti u blagostanju. SMISAO: Polubogovi su opunomoeni upravitelji materijalnih zbivanja. Polubogovima, bezbrojnim pomonicima u razliitim dijelovima tijela Svevinje Boanske Osobe, povjerena je dunost odravanja tijela i due svakog ivog bia snabdijevajui ga sa zrakom, svjetlou, vodom i svim drugim blagodatima. Njihovo zadovoljstvo i nezadovoljstvo ovise o yajwi koje vre ljudska bia. Neke yajwe su namijenjene zadovoljavanju pojedinih polubogova, ali Gospodin Visnu se oboava u svim yajwama kao glavni uivalac. U Bhagavad-giti je takoer reeno da je Krsna uivalac svih vrsta yajwi: bhoktaram yajwa-tapasam. Stoga je glavna svrha svih yajwi zadovoljiti yajwapatija. Kada se yajwe savreno vre, polubogovi koji su zadueni za opskrbu raznim potreptinama prirodno postaju zadovoljni i osiguravaju potrebne prirodne proizvode. Vrenje yajwi donosi mnogo popratnih dobrobiti i na kraju vodi do osloboenja od materijalnog ropstva. Vrenjem yajwi sve aktivnosti postaju proiene, kao to je reeno u Vedama: ahara-cuddhau sattva-cuddhih sattva-cuddhau dhruva smrtih smrti-lambhe sarva-granthinam vipramoksah. Vrenjem yajwe hrana postaje posveena, a kada osoba jede posveenu hranu njeno postojanje postaje proieno. Sa proienjem postojanja finija tkiva pamenja postaju posveena, a sa posveenim pamenjem osoba moe misliti na put osloboenja. Sve to zajedno vodi do svjesnosti Krsne, velike potrebe suvremenog drutva.

STIH 12

istan bhogan hi vo deva tair dattan apradayaibhyo

dasyante yajwa-bhavitah yo bhugkte stena eva sah

istan - eljene; bhogan - ivotne potreptine; hi - svakako;

vah - vama; devah - polubogovi; dasyante - podarit e; yajwa-bhavitah - zadovoljni s vrenjem rtvovanja; taih - oni; dattan - stvari koje su dali; apradaya - ako ne ponudi; ebhyah - tim polubogovima; yah - onaj tko; bhugkte - uiva; stenah - lopov; eva - svakako; sah - on; Zadovoljni s vrenjem jagje (rtvovanja), polubogovi zadueni za osiguravanje razliitih ivotnih potreptina dat e vam sve to vam je potrebno. Ali onaj tko za uzvrat ne ponudi takve darove polubogovima, ve sam uiva u njima, nesumnjivo je lopov. SMISAO: Polubogovi su opunomoeni predstavnici Svevinje Boanske Osobe, Visnua, zadueni za snabdijevanje. Zato ih ljudi moraju zadovoljiti vrenjem propisanih yajwi. U Vedama su propisane razne vrste yajwi koje se vre za razne polubogove, ali sve yajwe se na kraju nude Svevinjoj Boanskoj Osobi. rtvovanja polubogovima su preporuena za one koji ne mogu shvatiti to je Boanska Osoba. Zavisno od razliitih materijalnih odlika pojedine osobe, u Vedama su preporuene razliite vrste yajwi. Oboavanje razliitih polubogova se vri prema istom principu - zavisno od razliitih odlika. Na primjer, onima koji jedu meso se preporuuje da oboavaju boginju Kali, uasni oblik materijalne prirode, i pred boginjom rtvuju ivotinje. Ali osobama u guni vrline se preporuuje da transcendentalno oboavaju Visnua. Meutim, sve yajwe su namijenjene tome da postupno uzdignu osobu na transcendentalni poloaj. Obian ovjek mora vriti najmanje pet yajwi, koje su poznate kao pawca-maha-yajwa. Trebamo znati da Gospodinovi predstavnici, polubogovi, snabdijevaju ljudsko drutvo svime to mu je potrebno za ivot. Nitko ne moe nita stvoriti. Uzmimo, na primjer, sve namirnice ljudskog drutva u koje spadaju itarice, voe, povre, mlijeko, eer i sline namirnice za osobe u guni vrline i hrana za one koji nisu vegetarijanci, kao to je meso. Niti jednu od ovih namirnica ne mogu stvoriti ljudi. Ili, uzmimo na primjer toplotu, svjetlost, vodu i zrak, koji su takoer neophodni za ivot. Ljudsko drutvo ne moe stvoriti ni jedno od njih. Bez Svevinjeg Gospodina ne mogu postojati suneva svjetlost, mjeseina, kia i povjetarac, a bez njih nitko ne moe ivjeti. Na ivot oito ovisi o onom ime nas snabdijeva Gospodin. ak nam je i za naa industrijska poduzea potrebno toliko mnogo sirovina kao to su metal, sumpor, iva, mangan i mnogo drugih elemenata. Sve njih osiguravaju Gospodinovi predstavnici da bismo ih pravilno iskoristili i odrali sebe zdravim i sposobnim za samospoznaju, koja vodi do krajnjeg cilja ivota, osloboenja od materijalne borbe za opstanak. Taj cilj ivota se dostie vrenjem yajwi. Ako zaboravimo svrhu ljudskog ivota i koristimo blagodati kojima nas snabdijevaju Gospodinovi predstavnici za zadovoljavanje osjetila, sve vie i vie se zapliui u materijalno postojanje, to nije svrha kreacije, sigurno postajemo lopovi i zato bivamo kanjeni po zakonima materijalne prirode. Drutvo lopova nikada ne moe biti sretno, jer nema cilj u ivotu. Grubi materijalistiki lopovi nemaju krajnji cilj u ivotu. Oni jednostavno tragaju za osjetilnim zadovoljstvima i ne znaju kako vriti yajwe. Meutim, Gospodin Caitanya je dao najlaku yajwu, koju moe vriti svatko u svijetu tko prihvati principe svjesnosti Krsne.

STIH 13

yajwa-cistacinah santo

mucyante sarva-kilbisaih

bhuwjate te tv agham papa ye pacanty atma-karanat yajwa-cista - hranu uzetu nakon vrenja jagje; acinah - jedu; santah - bhakte; mucyante - oslobaaju se; sarva - svih vrsta; kilbisaih - grijeha; bhuwjate - uivaju; te - oni; tu - ali; agham - teke grijehe; papah - grjenici; ye - koji; pacanti - pripremaju hranu; atma-karanat - za osjetilno uivanje; Gospodinovi bhakte su osloboeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je prvo ponuena u rtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uivanje, jedu samo grijeh. SMISAO: Bhakte Svevinjeg Gospodina, ili osobe svjesne Krsne, nazivaju se sante i uvijek su puni ljubavi prema Gospodinu, kao to je opisano u Brahma-samhiti (5.38) - premawjanacchurita-bhakti-vilocanena santah sadaiva hrdayesu vilokayanti. Poto su uvijek proeti ljubavlju prema Svevinjoj Boanskoj Osobi, Govindi (koji daje svo zadovoljstvo), ili Mukundi (koji daje osloboenje), ili Krsni (sveprivlanoj osobi), sante ne mogu prihvatiti nita, a da to prvo ne ponude Vrhovnoj Osobi. Zato takvi bhakte uvijek vre yajwe u razliitim oblicima predanog sluenja, kao to su cravanam, kirtanam, smaranam, arcanam, itd. i zahvaljujui tom vrenju yajwi uvijek ostaju zatieni od svih vrsta zagaenosti uzrokovanih grenim druenjem u materijalnom svijetu. Ostali, koji pripremaju hranu za sebe ili za osjetilno uivanje su lopovi i jedu sve vrste grijeha. Kako osoba moe biti sretna ako je lopov i grenik? To nije mogue. Stoga, da bi ljudi u svakom pogledu postali sretni, moraju nauiti vriti lak proces sagkirtanayajwe, u potpunoj svjesnosti Krsne. Inae u svijetu ne moe biti ni mira ni sree.

STIH 14

annad bhavanti bhutani yajwad bhavati parjanyo

parjanyad anna-sambhavah yajwah karma-samudbhavah

annat - zahvaljujui itaricama; bhavanti - rastu; bhutani - materijalna tijela; parjanyat - zahvaljujui kii; anna - itarice; sambhavah - proizvode se; yajwat - vrenjem rtvovanja; bhavati - postaje mogua; parjanyah - kia; yajwah - vrenjem jagje;

karma - propisanih dunosti; samudbhavah - potjee od; Sva iva tijela opstaju zahvaljujui itaricama, koje rastu zahvaljujui kii. Kia pada zahvaljujui vrenju jagje (rtvovanja), a jagja nastaje od propisanih dunosti. SMISAO: rila Baladeva Vidyabhusana, veliki komentator Bhagavad-gite, pie sljedee: ye indrady-aggatayavasthitam yajwam sarvecvaram visnum abhyarcya tac-chesam acnanti tena tad deha-yatram sampadayanti, te santah sarvecvarasya yajwa-purusasya bhaktah sarva-kilbisair anadi-kala-vivrddhair atmanubhava-prati-bandhakair nikhilaih papair vimucyante. Svevinji Gospodin, koji je poznat kao yajna-purusa, ili osobni uivalac svih rtvovanja, gospodar je svih polubogova, koji Ga slue kao to razliiti udovi tijela slue tijelo. Polubogovi poput Indre, Candre i Varune su slubenici postavljeni kako bi upravljali materijalnim zbivanjima, a Vede daju uputstva za rtvovanja kojima se polubogovi mogu zadovoljiti, tako da mogu osigurati dovoljno zraka, svjetlosti i vode za proizvodnju itarica. Kada se oboava Gospodin Krsna, samim tim se oboavaju i polubogovi, koji su razliiti udovi Gospodina; zato nema potrebe zasebno oboavati polubogove. Zbog toga Gospodinovi bhakte, koji su svjesni Krsne, prvo nude hranu Krsni, a zatim je sami jedu. Taj proces duhovno hrani tijelo. Zahvaljujui takvom djelovanju, ne samo da grene posljedice prolih djela bivaju unitene, ve tijelo postaje imuno na sve zagaenosti materijalne prirode. Kada vlada zarazna bolest, antiseptiko cjepivo titi osobu od napada takve epidemije. Slino tome, hrana koju ponudimo Gospodinu Visnuu i zatim je sami pojedemo ini nas dovoljno otpornim na materijalnu vezanost. Onaj tko se naviknuo na takve postupke naziva se Gospodinovim bhaktom. Zato osoba svjesna Krsne, koja jede samo hranu ponuenu Krsni, moe ponititi sve posljedice svoje prole materijalne zaraze, koja je prepreka na putu napredovanja u samospoznaji. S druge strane, onaj tko to ne ini nastavlja poveavati gomilu grenih djela i tako priprema sljedee tijelo nalik na tijelo svinje ili psa, da bi ispatao posljedice svih svojih grijeha. Materijalni svijet je pun zagaenosti i onaj tko je postao imun prihvaajui Gospodinov prasadam (hranu ponuenu Visnuu) biva spaen od napada, dok onaj tko to ne ini biva podvrgnut zagaenosti. itarice i povre su prava hrana. Ljudsko bie jede razliite vrste itarica, povra, voa, itd., a ivotinje jedu ostatke itarica i povra, travu, biljke itd. Ljudska bia koja su navikla jesti meso takoer moraju ovisiti o proizvodnji biljaka da bi jela ivotinje. Stoga, u krajnjoj liniji, moramo ovisiti o proizvodima s polja, a ne o proizvodima iz velikih tvornica. Proizvodi s polja nastaju zahvaljujui dovoljnim kinim padalinama, a takvim kiama upravljaju polubogovi kao to su Indra, sunce, mjesec, itd., koji su svi Gospodinovi sluge. Gospodina moemo zadovoljiti rtvovanjima; stoga e se onaj tko ih ne moe vriti nai u oskudici - to je zakon prirode. Prema tome, moramo vriti yajwu, posebno sagkirtana-yajwu koja je propisana za ovo doba, da bismo bili spaeni barem od nestaice hrane.

STIH 15

karma brahmodbhavam viddhi tasmat sarva-gatam brahma

brahmaksara-samudbhavam nityam yajwe pratisthitam

karma - rad; brahma - u Vedama; udbhavam - stvoren; viddhi - treba znati; brahma - Vede; aksara - od Vrhovnog Brahmana (Boanske Osobe); samudbhavam - neposredno se manifestiraju; tasmat - prema tome; sarva-gatam - sveproimajua; brahma - transcnedencija;

nityam - vjeno; yajwe - u rtvovanju; pratisthitam - nalazi se; Regulirane aktivnosti su propisane u Vedama, koje neposredno manifestira Svevinja Boanska Osoba. Stoga je sveproimajua Transcendencija vjeno prisutna u rtvovanjima. SMISAO: U ovom stihu je jo jasnije opisana yajwartha-karma, ili aktivnosti koje se vre samo za zadovoljstvo Krsne. Ako moramo djelovati za zadovoljstvo yajwa-puruse, Visnua, moramo pronai transcendentalne Vede, uputstva za djelovanje na nivou Brahmana. Vede su prema tome zbirka uputstava za djelovanje. Svaka aktivnost koja se ne zasniva na uputstvima Veda se naziva vikarma, neovlateno, greno djelo. Stoga, da bismo bili spaeni od posljedica aktivnosti, uvijek moramo slijediti uputstva Veda. Kao to u svakodnevnom ivotu moramo djelovati po propisima drave, tako moramo djelovati po uputstvima Gospodinove vrhovne drave. Takva uputstva Veda se neposredno manifestiraju disanjem Svevinje Boanske Osobe. Reeno je: asya mahato bhutasya nicvasitam etad yad rg-vedo yajur-vedah sama-vedo 'tharvangirasah. "etiri Vede - Rig Veda, Jaur Veda, Sama Veda i Atharva Veda - emaniraju iz disanja velike Boanske Osobe". (Brhad-aranyaka Upanisada 4.5.11) Poto je svemoan, Gospodin moe govoriti disanjem zraka, jer kao to je potvreno u Brahma-samhiti, Gospodin ima mo da svakim svojim osjetilom vri aktivnosti svih drugih osjetila. Drugim rijeima, Gospodin moe govoriti disanjem i oploditi Svojim oima. U stvari, reeno je da je On preletio pogledom po materijalnoj prirodi i tako zaeo sva iva bia. Nakon to je stvorio ili poloio sve uslovljene due u maternicu materijalne prirode, dao je uputstva u obliku vedske mudrosti kako se uslovljene due mogu vratiti kui, Bogu. Uvijek trebamo imati na umu da sve uslovljene due u materijalnom svijetu arko ele materijalno uivanje. Ali zahvaljujui vedskim uputstvima ivo bie moe zadovoljiti svoje izopaene elje i zatim se vratiti Bogu, nakon to okona svoje takozvano uivanje. To je prilika za uslovljene due da dostignu osloboenje. Zato uslovljene due moraju pokuati slijediti proces yajwe razvijanjem svjesnosti Krsne. ak i oni koji nisu slijedili vedske naredbe mogu prihvatiti principe svjesnosti Krsne i to e nadomjestiti vrenje vedskih yajwi, ili karmi.

STIH 16

evam pravartitam cakram aghayur indriyaramo

nanuvartayatiha yah mogham partha sa jivati

evam - tako; pravartitam - utvren u Vedama; cakram - ciklus; na - ne; anuvartayati - slijedi; iha - u ovom ivotu; yah - onaj tko; agha-ayuh - iji je ivot pun grijeha; indriya-aramah - zadovoljan s osjetilnim uivanjem; mogham - beskorisno; partha - o Prithin sine (Aruna); sah - on; jivati ivi; Dragi Moj Aruna, onaj tko u ljudskom ivotu ne slijedi ciklus rtvovanja tako propisan u Vedama, sigurno vodi ivot pun grijeha. ivei samo radi zadovoljavanja osjetila, takva osoba ivi uzalud.

SMISAO: Gospodin ovdje osuuje mamonistiku filozofiju "teko radi i uivaj u osjetilnom zadovoljstvu". Zato je za one koji ele uivati u ovom materijalnom svijetu ciklus vrenja yajwi apsolutno neophodan. Onaj tko ne slijedi takva pravila ivi veoma riskantno i biva sve vie i vie osuen na propast. Po zakonu prirode, ovaj ljudski oblik ivota je posebno namijenjen za samospoznaju, slijeenjem jednog od tri procesa - karma-yoge, jwana-yoge ili bhakti-yoge. Transcendentalisti koji su iznad poroka i vrlina ne trebaju strogo vriti propisane yajwe, ali osobe obuzete zadovoljavanjem osjetila trebaju biti proiene spomenutim ciklusom vrenja yajwe. Postoje razliite vrste aktivnosti. Oni koji nisu svjesni Krsne su sigurno obuzeti osjetilnom svjesnou; zato trebaju vriti pobona djela. Sistem yajwe je tako zamiljen da osobe obuzete osjetilnom svjesnou mogu zadovoljiti svoje elje bez zaplitanja u posljedice zadovoljavanja osjetila. Blagostanje u svijetu ne zavisi o naim vlastitim naporima, ve o planu iza kojeg stoji Gospodin i koji neposredno izvravaju polubogovi. Zbog toga su yajwe neposredno namijenjene odreenim polubogovima spomenutim u Vedama. Takvim yajwama osoba posredno primjenjuje svjesnost Krsne, jer e, kada dobro naui vriti yajwe, sigurno postati svjesna Krsne. Ali ako vrei yajwe ne postane svjesna Krsne, smatra se da su takvi principi samo moralna pravila. Stoga, ne bismo trebali ograniiti svoj napredak samo na slijeenje moralnih pravila. Trebamo ih transcendirati da bismo dostigli svjesnost Krsne.

STIH 17

yas tv atma-ratir eva syad atma-trptac ca manavah atmany eva ca santustas tasya karyam na vidyate yah - onaj tko; tu - ali; atma-ratih - nalazi zadovoljstvo u jastvu; eva - svakako; syat - ostaje; atma-trptah - samoobasjan; ca - i; manavah - ovjek; atmani - u sebi; eva - samo; ca - i; santustah - savreno zasien; tasya - njegova; karyam - dunost; na - ne; vidyate - postoji; Ali onaj tko nalazi zadovoljstvo u jastvu, tko je svoj ljudski ivot posvetio samospoznaji i tko je potpuno zadovoljan samo u jastvu, nema dunosti. SMISAO: Osoba koja je potpuno svjesna Krsne i potpuno zadovoljna svojim aktivnostima u svjesnosti Krsne ne mora vie vriti nikakvu dunost. Zahvaljujui svojoj svjesnosti Krsne, odmah se oslobaa sve bezbonosti to se inae postie vrenjem mnogo tisua yajni. S takvom proienom svjesnou, postaje potpuno uvjerena u svoj vjeni poloaj u odnosu sa Svevinjim. Gospodinovom milou, njena dunost postaje samoobasjana i tako vie nije duna slijediti vedska uputstva. Takva osoba svjesna Krsne se vie ne zanima za materijalne aktivnosti. Nije zaluena materijalnim stvarima kao to su vino i ene, niti u njima nalazi zadovoljstvo.

STIH 18

naiva tasya krtenartho na casya sarva-bhutesu

nakrteneha kaccana kaccid artha-vyapacrayah

na - nikada; eva - svakako; tasya - njegovim; krtena - izvravanjem dunosti; arthah - cilj; na - niti; akrtena - neizvravanje dunosti; iha - na ovom svijetu; kaccana - to god; na - nikada; ca - i; asya - on; sarva-bhutesu - meu svim ivim biima; kaccit - bilo ija; artha - namjera; vyapacrayah - da uzme utoite; Samospoznati ovjek ne vri svoje propisane dunosti da bi ostvario neku svrhu, niti ima ikakvog razloga da ih ne vri. Nema potrebu ovisiti o bilo kojem drugom ivom biu. SMISAO: Samospoznati ovjek nije vie duan vriti niti jednu propisanu dunost, osim aktivnosti u svjesnosti Krsne. Svjesnost Krsne nije neaktivnost, kao to e biti objanjeno u narednim stihovima. ovjek svjestan Krsne ne uzima utoite niti jedne osobe - ni ovjeka ni poluboga. Sve to uini u svjesnosti Krsne je dovoljno za ispunjavanje njegovih obaveza.

STIH 19

tasmad asaktah satatam asakto hy acaran karma tasmat - stoga; asaktah - bez vezanosti; satatam - neprestano; karyam - kao dunost; karma - aktivnost; samacara - vri; asaktah - nevezan; hi - svakako; acaran - vrei; karma - rad; param - Svevinjeg; apnoti - dostie; purusah - ovjek;

karyam karma samacara param apnoti purusah

Stoga treba djelovati iz dunosti, bez vezanosti za plodove aktivnosti, jer se djelovanjem bez vezanosti dostie Svevinji. SMISAO: Svevinji je za bhakte Boanska Osoba, a za impersonaliste osloboenje. Stoga osoba koja djeluje za Krsnu, ili svjesno Krsne, pod pravilnim vodstvom i bez vezanosti za rezultat rada, sigurno napreduje prema najviem cilju ivota. Arjuni je reeno da se treba boriti u bitci na Kuruksetri radi Krsne, jer Krsna to eli. Biti dobar ili nenasilan ovjek je osobna vezanost, ali djelovati za Svevinjeg znai djelovati bez vezanosti za rezultat. To je savreno djelovanje na najviem nivou, koje preporuuje Svevinja Boanska Osoba, ri Krsna. Vedski obredi, kao to su propisana rtvovanja, vre se radi proienja od bezbonih djela poinjenih prilikom zadovoljavanja osjetila. Ali djelovanje u svjesnosti Krsne je transcendentalno prema posljedicama dobrih ili loih djela. Osoba svjesna Krsne nije vezana za rezultat ve djeluje samo za Krsnu. Vri sve vrste aktivnosti, ali je potpuno nevezana.

STIH 20

karmanaiva hi samsiddhim asthita janakadayah loka-saggraham evapi sampacyan kartum arhasi karmana - radom; eva - ak; hi - svakako; samsiddhim - u savrenstvu; asthitah - utemeljeni; janaka-adayah - anaka i drugi kraljevi; oka-saggraham - ljude; eva api - takoer; sampacyan - uzimajui u obzir; kartum - da djeluje; arhasi - dolikuje ti; Kraljevi poput anake su dostigli savrenstvo samo izvravanjem propisanih dunosti. Stoga, samo da bi pouio ljude, izvri svoju dunost. SMISAO: Kraljevi poput Janake su bili samospoznate due i zato nisu bili duni izvravati dunosti propisane u Vedama. Ipak, vrili su sve propisane aktivnosti samo da bi ljudima dali primjer. Janaka je bio otac Site i tast Gospodina ri Rame. Kao Gospodinov veliki bhakta, bio je utemeljen na transcendentalnom poloaju, ali poto je bio kralj Mithile (dijela indijske pokrajine Bihar), morao je pouiti svoje podanike kako vriti propisane dunosti. Gospodin Krsna i Njegov vjeni prijatelj Arjuna se nisu trebali boriti u bitci na Kuruksetri, ali su se borili kako bi pouili ljude da je nasilje takoer potrebno u situaciji kada se cilj ne moe postii dobrim argumentima. Prije bitke na Kuruksetri bio je uloen sav napor da se rat izbjegne, ak je i Svevinja Boanska Osoba pokuala to uiniti, ali druga strana je bila odluna boriti se. Za takav pravedan cilj je neophodna borba. Iako se osoba svjesna Krsne moda uope ne zanima za svijet, ipak djeluje da bi pouila ljude kako ivjeti i kako djelovati. Iskusne osobe svjesne Krsne mogu djelovati na takav nain da ih drugi slijede i to je objanjeno u sljedeem stihu.

STIH 21

yad yad acarati cresthas sa yat pramanam kurute yat yat - to god; acarati - napravi; cresthah - potovani voa; tat - to; tat - i samo to; eva - svakako; itarah - obina; janah - osoba; sah - on; yat - kakav god; pramanam - primjer; kurute - postavi; lokah - cijeli svijet; tat - njegove; anuvartate - slijedi stope;

tat tad evetaro janah lokas tad anuvartate

to god veliki ovjek napravi, obini ljudi slijede. Kakav god uzor postavi svojim primjernim djelovanjem, cijeli svijet ga slijedi. SMISAO: Ljudima je uvijek potreban voa koji ih moe praktino pouiti svojim ponaanjem. Voa ne moe uiti ljude da prestanu puiti ako sam pui. Gospodin Caitanya je rekao da se uitelj treba pravilno ponaati prije nego to pone poduavati. Onaj tko poduava na taj nain, naziva se acarya, ili idealni uitelj. Da bi pouio obine ljude, uitelj mora slijediti principe castra (spisa). Ne moe izmisliti pravila koja se protive principima razotkrivenih spisa. Smatra se da su razotkriveni spisi, poput Manu-samhite i drugih slinih spisa, standardne knjige koje ljudsko drutvo treba slijediti. Tako se uenja voe moraju zasnivati na principima takvih standardnih castra. Onaj tko se eli poboljati mora slijediti standardna pravila kao to ih slijede veliki uitelji. rimad-Bhagavatam takoer potvruje da trebamo slijediti stope velikih bhakta. Tako moemo napredovati na putu duhovne spoznaje. Kralj ili voa drave, otac i uitelj u koli su prirodni voe obinih ljudi. Svi takvi prirodni voe imaju veliku odgovornost prema svojim tienicima; zato moraju poznavati standardne knjige moralnih i duhovnih pravila.

STIH 22

na me parthasti kartavyam trisu lokesu kiwcana nanavaptam avaptavyam varta eva ca karmani na - ne; me - Moja; partha - o Prithin sine; asti - postoji; kartavyam - propisana dunost; trisu - u tri; lokesu - planetarna sistema; kiwcana - ita;

na - nita; anavaptam - elim; avaptavyam - stei; varte - vrim; eva - svakako; ca - takoer; karmani - propisanu dunost; O Prithin sine, u sva tri planetarna sistema ne postoji niti jedna aktivnost koja je propisana za Mene. Nita Mi ne nedostaje, niti Mi ita treba - a ipak vrim propisane dunosti. SMISAO: Svevinja Boanska Osoba je opisana u vedskoj literaturi na sljedei nain: tam isvaranam paramam mahecvaram tam devatanam paramam ca daivatam patim patinam paramam parastad vidama devam bhuvanecam idyam na tasya karyam karanam ca vidyate na tat-samac cabhyadhikac ca drcyate parasya caktir vividhaiva cruyate svabhaviki jwana-bala-kriya ca "Svevinji Gospodin je upravitelj svih drugih upravitelja i najvei od svih voa raznih planeta. Svatko se nalazi pod Njegovom upravom. Jedino Svevinji Gospodin daje ivim biima odreenu mo; ona sama nisu vrhovna. Njega oboavaju svi polubogovi. On je vrhovni upravitelj svih upravitelja. Stoga je transcendentalan prema svim vrstama materijalnih voa i upravitelja i dostojan da Ga svi oboavaju. Nitko nije vei od Njega. On je vrhovni uzrok svih uzroka. Njegovo tijelo nije kao tijelo ivog bia. Nema razlike izmeu Njegovog tijela i due. On je apsolutan. Sva Njegova osjetila su transcendentalna. Svako Njegovo osjetilo moe vriti aktivnosti bilo kojeg drugog osjetila. Stoga nitko nije vei od Njega niti ravan Njemu. Njegove moi su mnogobrojne i tako se Njegove aktivnosti odvijaju automatski, kao prirodan slijed dogaaja." (Cvetacvatara Upanisada 6.7 - 8) Poto sve postoji u Boanskoj Osobi u punom obilju i istini, Svevinja Boanska Osoba ne mora vriti nikakvu dunost. Onaj tko mora dobiti rezultate svog djelovanja ima neku propisanu dunost, ali onaj tko nema to stei u sva tri planetarna sistema svakako nema nikakvu dunost. A ipak, Gospodin Krsna je prisutan na bojnom polju Kuruksetre kao voa ksatriya, jer je dunost ksatriya pruanje zatite onima koji su nesretni. Iako je Gospodin iznad svih propisa razotkrivenih spisa, Svojim aktivnostima ne kri naredbe razotkrivenih spisa.

STIH 23

yadi hy aham na varteyam jatu karmany atandritah mama vartmanuvartante manusyah partha sarvacah yadi - ako; hi - sigurno; aham - Ja; na - ne bih; varteyam - tako djelovao; jatu - ikada; karmani - u vrenju propisanih dunosti; atandritah - s velikom panjom;

mama - Moj; vartma - put; anuvartante - slijedili bi; manusyah - svi ljudi; partha - o Prithin sine; sarvacah - u svakom pogledu; Jer kad bih ikada propustio paljivo izvriti propisane dunosti, o Partha, svi ljudi bi sigurno slijedili Moj put. SMISAO: Da bi se odrao drutveni mir radi napredovanja u duhovnom ivotu, postoje tradicionalni obiteljski obiaji namijenjeni svakom civiliziranom ovjeku. Iako su takva pravila i propisi namijenjeni uslovljenim duama, a ne Gospodinu Krsni, On je slijedio propisana pravila zato to je siao kako bi uspostavio principe religije. U protivnom, obini ljudi bi slijedili Njegove stope, jer je on najvei autoritet. Iz rimad-Bhagavatama saznajemo da je Gospodin Krsna izvravao sve religiozne dunosti u kui i izvan kue, kao to se zahtjeva od obiteljskog ovjeka.

STIH 24

utsideyur ime loka sagkarasya ca karta syam

na kuryam karma ced aham upahanyam imah prajah

utsideyuh - bili bi upropateni; ime - svi ovi; lokah - svjetovi; na - ne; kuryam - vrio bih; karma - propisane dunosti; cet - ako; aham - Ja; sagkarasya - nepoeljnog stanovnitva; ca - i; karta - stvoritelj; syam - bio bih; upahanyam - unitio bih; imah - sva ova; prajah - iva bia; Kad ne bih izvravao propisane dunosti, svi ovi svjetovi bi propali. Bio bih uzrok stvaranja nepoeljnog stanovnitva i tako bih unitio mir svih ivih bia. SMISAO: Varna-sagkara je nepoeljno stanovnitvo koje remeti mir u drutvu. Kako bi se sprijeilo takvo uznemirenje u drutvu postoje pravila i propisi zahvaljujui kojima stanovnitvo moe postati spokojno i biti organizirano na takav nain da moe duhovno napredovati u ivotu. Kada Gospodin Krsna sie, prirodno slijedi takva pravila i propise da bi odrao njihov ugled i ukazao na njihovu neophodnost. Gospodin je otac svih ivih bia i ako su ona zavedena, Gospodin je posredno za to odgovoran. Zato kad god doe do sveopeg zanemarivanja propisanih principa, Gospodin silazi i ispravlja drutvo. Meutim iako moramo slijediti Gospodinove stope, moramo imati na umu da Ga ne moemo oponaati. Slijeenje i oponaanje nisu na istom nivou. Ne moemo oponaati Gospodina podiui brdo Govardhanu, kao to je Gospodin uinio u djetinjstvu. To ne moe niti jedno ljudsko bie. Moramo slijediti Njegova uputstva, ali Ga nikada ne smijemo oponaati. rimad-Bhagavatam (10.33.30 - 31) potvruje: naitat samacarej jatu manasapi hy anicvarah

vinacyaty acaran maudhyad icvaranam vacah satyam tesam yat sva-vaco-yuktam

yatha 'rudro 'bdhi-jam visam tathaivacaritam kvacit buddhimams tat samacaret

"Trebamo jednostavno slijediti uputstva Gospodina i Njegovih opunomoenih slugu. Sva njihova uputstva su dobra za nas i svaka inteligentna osoba e postupati u skladu s njima. Meutim, trebamo se uvati oponaanja njihovih aktivnosti. Ne bismo trebali oponaati Civu i pokuati popiti ocean otrova." Poloaj icvara, ili onih koji mogu upravljati kretanjem sunca i mjeseca, uvijek trebamo smatrati viim. Onaj tko nema takvu mo ne moe oponaati izuzetno mone icvare. Civa je progutao itav ocean otrova, ali kad bi obian ovjek pokuao popiti ak i kap takvog otrova, umro bi. Postoje mnogi pseudo oboavatelji Cive koji ele puiti gawju (marihuanu) i sline opojne droge, zaboravljajui da takvim oponaanjem Civinih aktivnosti prizivaju smrt. Slino tome, neki pseudo bhakte Gospodina Krsne vole oponaati Gospodina u Njegovoj rasa-lili, ili plesu ljubavi, zaboravljajui svoju nesposobnost da podignu brdo Govardhanu. Zato je najbolje da ne pokuavamo oponaati mone, ve da jednostavno slijedimo njihova uputstva; ne bismo trebali pokuavati zauzeti njihov poloaj bez kvalifikacija. Postoji mnogo "inkarnacija" Boga koje nemaju mo Vrhovnog Boga.

STIH 25

saktah karmany avidvamso yatha kurvanti bharata kuryad vidvams tathasaktac cikirsur loka-saggraham saktah - vezani; karmani - propisne dunosti; avidvamsah - neuki; yatha - kao to; kurvanti - vre; bharata - o potome Bharate; kuryat - moraju raditi; vidvan - ueni; tatha - tako; asaktah - bez vezanosti; cikirsuh - sa eljom da vode; loka-saggraham - ljude; Kao to neuki ljudi vre svoje dunosti sa vezanou za rezultate, ueni ljudi mogu djelovati na slian nain, ali bez vezanosti, kako bi vodili ljude pravim putem. SMISAO: Osoba svjesna Krsne i osoba koja nije svjesna Krsne se razlikuju po razliitim eljama. Osoba svjesna Krsne ne ini nita to nije povoljno za razvijanje svjesnosti Krsne. Ona moe djelovati potpuno isto kao neuka osoba koja je previe vezana za materijalne aktivnosti, ali neuka osoba djeluje tako da bi zadovoljila svoja osjetila, dok osoba svjesna Krsne djeluje za zadovoljstvo Krsne. Zato je osoba svjesna Krsne potrebna da bi ljudima pokazala kako da djeluju i kako da rezultate svog djelovanja iskoriste za svjesnost Krsne.

STIH 26

na buddhi-bhedam janayed ajwanam karma-sagginam josayet sarva-karmani vidvan yuktah samacaran na - ne; buddhi-bhedam - uznemirenost inteligencije; janayet - treba uzrokovati; ajwanam - budalastih; karma-sagginam - koji su vezani za plodonosni rad; josayet - treba uskladiti; sarva - sav; karmani - rad; vidvan - uena osoba; yuktah - koja djeluje; samacaran - primjenjujui; Da ne bi uznemirila umove neukih ljudi vezanih za plodonosne rezultate propisanih dunosti, uena osoba ih ne bi trebala poticati da prestanu s radom. Umjesto toga, radei u duhu devocije, treba ih angairati u svim vrstama aktivnosti (kako bi postupno razvili svjesnost Krine). SMISAO: Vedaic ca sarvair aham eva vedyah. To je krajnji cilj svih vedskih obreda. Svrha svih obreda, svih rtvovanja i svega to je napisano u Vedama sa svim uputstvima za materijalne aktivnosti, je shvatiti Krsnu, koji je krajnji cilj ivota. Ali poto uslovljene due ne znaju nita vie od zadovoljavanja osjetila, prouavaju Vede s tim ciljem. Meutim, kroz plodonosne aktivnosti i zadovoljavanje osjetila regulirano vedskim obredima, osoba se postupno uzdie do svjesnosti Krsne. Stoga spoznata dua svjesna Krsne ne treba uznemirivati druge u njihovim aktivnostima ili shvaanju, ve treba svojim djelovanjem pokazati kako se rezultati sveg rada mogu posvetiti sluenju Krsne. Uena osoba svjesna Krsne moe djelovati na takav nain da neuka osoba koja radi da bi zadovoljila osjetila, moe nauiti kako djelovati i kako se ponaati. Iako neukog ovjeka ne treba uznemiravati u njegovim aktivnostima, osoba koja je razvila malo svjesnosti Krsne moe neposredno sluiti Gospodina, ne ekajui na druge vedske formule. Takav sretan ovjek ne treba vriti vedske obrede, jer neposrednom svjesnou Krsne moe stei sve rezultate koje bi inae stekao vrenjem svojih propisanih dunosti.

STIH 27

prakrteh kriyamanani ahagkara-vimudhatma

gunaih karmani sarvacah kartaham iti manyate

prakrteh - materijalne prirode; kriyamanani - koje ine; gunaih - gune; karmani - aktivnosti; sarvacah - sve vrste; ahagkara-vimudha - zbunjena lanim ja; atma - duhovna dua; karta - vrim aktivnosti; aham - ja;

iti - tako; manyate - misli; Zbunjena utjecajem lanog ja, duhovna dua misli da vri aktivnosti, koje u stvari vre tri gune materijalne prirode. SMISAO: Moe izgledati da dvije osobe, jedna svjesna Krsne, a druga obuzeta materijalnom svjesnou, djeluju na istom nivou, ali izmeu njihovih poloaja postoji veliki jaz razlike. Osobu sa materijalnom svjesnou je lani ja uvjerio da je vritelj svih aktivnosti. Ona ne zna da je mehanizam tijela proizvela materijalna priroda, koja djeluje pod nadzorom Svevinjeg Gospodina. Materijalistika osoba ne zna da je zapravo pod kontrolom Krsne. Osoba sa lanim ja pripisuje zasluge za sve to ini i to je znak njenog neznanja. Ne zna da je grubo i suptilno tijelo stvorila materijalna priroda po naredbi Svevinje Boanske Osobe i zato svoje tjelesne i umne aktivnosti treba upotrijebiti za sluenje Krsne, za svjesnost Krsne. Neuki ovjek zaboravlja da je Svevinji Gospodin poznat kao Hrsikeca, gospodar osjetila materijalnog tijela, jer je zbog dugotrajnog zloupotrebljavanja osjetila za osjetilno uivanje, zbunjen lanim ja, koji ga primorava da zaboravi svoj vjeni odnos s Krsnom.

STIH 28

tattva-vit tu maha-baho guna gunesu vartanta

guna-karma-vibhagayoh iti matva na sajjate

tattva-vit - poznavatelj Apsolutne Istine; tu - ali; maha-baho - snanih ruku; guna-karma - djelovanje pod materijalnim utjecajem; vibhagayoh - razlikuje; gunah - osjetila; gunesu - za zadovoljavanje osjetila; vartante - ukljuena; iti - tako; matva - mislei; na - nikada; sajjate - postaje vezan; O Aruna snanih ruku, onaj tko posjeduje znanje o Apsolutnoj Istini nije obuzet osjetilima i zadovoljavanjem osjetila, znajui dobro razliku izmeu djelovanja s devocijom i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata. SMISAO: Onaj tko poznaje Apsolutnu Istinu je uvjeren da se nalazi u tekom poloaju u materijalnom svijetu. On zna da je dio i estica Svevinje Boanske Osobe, Krsne, i da mu nije mjesto u materijalnom svijetu. Zna svoj pravi identitet kao dio i estica Svevinjeg, koji je vjeno blaenstvo i znanje, i spoznaje da je na neki nain zarobljen materijalnim shvaanjem ivota. U svom istom stanju postojanja je stvoren kako bi povezao svoje aktivnosti s predanim sluenjem Gospodina Krsne. Zato vri aktivnosti svjesnosti Krsne i prirodno postaje nevezan za aktivnosti privremenih materijalnih osjetila, koja su stvorena pod odreenim okolnostima. Zna da je njegovo materijalno stanje ivota pod vrhovnom kontrolom Gospodina i zato nije uznemiren raznim materijalnim posljedicama, koje smatra Gospodinovom milosti. Prema rimadBhagavatamu, onaj tko spozna Apsolutnu Istinu u tri aspekta - kao Brahman, Paramatmu i Bhagavana - naziva se tattva-vit, jer zna svoj pravi poloaj u odnosu sa Svevinjim.

STIH 29

prakrter guna-sammudhah sajjante guna-karmasu tan akrtsna-vido mandan krtsna-vin na vicalayet prakrteh - materijalne prirode; guna - gunama; sammudhah - koji su zbog materijalnog poistovjeivanja postali budale; sajjante - bave se; guna-karmasu - materijalnim aktivnostima; tan - njih; akrtsna-vidah - osobe siromanog znanja; mandan - lijene za razumijevanje samospoznaje; krtsna-vit - onaj tko ima pravo znanje; na - ne; vicalayet - treba pokuati uznemiriti; Zbunjeni gunama materijalne prirode, neuki ljudi se potpuno zaokupljaju materijalnim aktivnostima i postaju vezani. Ali iako zbog nedostatka znanja vre nie dunosti, mudri ih ne bi trebali uznemirivati. SMISAO: Osobe u neznanju se pogreno poistovjeuju s grubom materijalnom svjesnosti i pune su materijalnih imenovanja. Ovo tijelo je dar materijalne prirode. Onaj tko je previe vezan za materijalnu svjesnost se naziva manda, ili lijena osoba koja ne shvaa duhovnu duu. Neki ljudi misle da je tijelo jastvo. Takvi ljudi prihvaaju tjelesne veze s drugima kao rodbinske odnose, zemlju u kojoj su dobili tijelo kao predmet oboavanja i smatraju da su formalnosti religioznih obreda same po sebi cilj. Socijalni rad, nacionalizam i altruizam su neke od aktivnosti takvih osoba sa materijalnim imenovanjima. Pod opsjenom takvih imenovanja, uvijek su zauzete vrenjem materijalnih aktivnosti; za njih je duhovna spoznaja mit i zato se za nju ne zanimaju. Meutim, oni koji su prosvijetljeni u duhovnom ivotu ne bi trebali uznemirivati takve osobe obuzete materijalnim aktivnostima. Bolje je mirno nastaviti s vlastitim duhovnim aktivnostima. Takve zbunjene osobe se mogu potaknuti na slijeenje osnovnih moralnih principa ivota kao to je nenasilje i vrenje materijalnog dobrotvornog rada. Ljudi u neznanju ne mogu cijeniti aktivnosti svjesnosti Krsne i zato nam Gospodin Krsna savjetuje da ih ne uznemiravamo i ne gubimo dragocjeno vrijeme. Ali Gospodinovi bhakte su ljubazniji od Gospodina, jer shvaaju Gospodinovu namjeru. Zbog toga prihvaaju sve vrste rizika, do te mjere da prilaze neukim ljudima i pokuavaju ih ukljuiti u aktivnosti svjesnosti Krsne, koje su apsolutno neophodne za ljudsko bie.

STIH 30

mayi sarvani karmani niracir nirmamo bhutva

sannyasyadhyatma-cetasa yudhyasva vigata-jvarah

mayi - Meni; sarvani - sve vrste; karmani - aktivnosti; sannyasya - predajui potpuno; adhyatma - sa potpunim znanjem o jastvu; cetasa - sa svjesnou;

niracih - bez elje za dobitkom; nirmamah - bez osjeaja vlasnitva; bhutva - budi takav; yudhyasva - bori se; vigata-jvarah - bez letargije; Stoga, o Aruna, posveujui sve svoje aktivnosti Meni, s potpunim znanjem o Meni, bez elje za dobitkom, bez svojatanja prava vlasnitva, osloboen letargije, bori se. SMISAO: Ovaj stih jasno pokazuje svrhu Bhagavad-gite. Gospodin nas pouava da moramo postati potpuno svjesni Krsne kako bismo izvravali dunosti, s vojnikom disciplinom. Takva naredba moe malo oteati stvari, ali usprkos tome, moramo izvravati dunosti, ovisei o Krsni, jer je to prirodni poloaj ivog bia. ivo bie ne moe biti sretno ako ne surauje sa Svevinjim Gospodinom, jer je vjeni prirodni poloaj ivog bia podreenost Gospodinovim eljama. ri Krsna je zato naredio Arjuni da se bori, kao da je bio njegov vojni zapovjednik. Osoba mora rtvovati sve za ostvarivanje Gospodinove volje i u isto vrijeme izvravati propisane dunosti, ne svojatajui pravo vlasnitva. Arjuna nije morao razmiljati o Gospodinovoj naredbi; samo ju je morao izvriti. Svevinji Gospodin je dua svih dua; zato se onaj tko iskljuivo ovisi o Vrhovnoj Dui i nema osobnog interesa, ili drugim rijeima, onaj tko je potpuno svjestan Krsne, naziva adhyatma-cetas. Niracih znai da moramo djelovati prema naredbi gospodara, ali ne bismo trebali oekivati plodonosne rezultate. Blagajnik moe brojiti milijune dolara za svog poslodavca, ali ne prisvaja niti cent za sebe. Slino tome, moramo spoznati da nita na svijetu ne pripada ni jednoj osobi. Sve pripada Svevinjem Gospodinu. To je pravi smisao rijei mayi, ili "Meni". Kada osoba djeluje u takvoj svjesnosti Krsne, sigurno ne svojata pravo vlasnitva ni nad ime. Ta svjesnost se naziva nirmama, ili "nita nije moje". Ako postoji bilo kakva nevoljnost za izvravanjem takve stroge naredbe koja se ne obazire na takozvane roake u tjelesnom odnosu, ta nevoljnost se treba odbaciti. Tako osoba moe postati vigata-jvara, osloboena grozniavog mentaliteta ili letargije. Ovisno o svom poloaju i odlikama, svatko mora vriti neku vrstu aktivnosti. Sve takve dunosti se mogu vriti u svjesnosti Krsne, kao to smo ve opisali. To e dovesti osobu na put osloboenja.

STIH 31

ye me matam idam nityam anutisthanti manavah craddhavanto 'nasuyanto mucyante te 'pi karmabhih ye - ona koja; me - Moje; matam - naredbe; idam - ove; nityam - kao vjene dunosti; anutisthanti - redovito izvravaju; manavah - ljudska bia; craddha-vantah - s vjerom i devocijom; anasuyantah - bez zavisti; mucyante - oslobaaju se; te - sva ona; api - ak; karmabhih - ropstva uzrokovanog plodonosnim aktivnostima; Oni koji izvravaju svoje dunosti u skladu s Mojim naredbama i vjerno slijede ovo uenje bez zavisti, oslobaaju se ropstva uzrokovanog plodonosnim aktivnostima.

SMISAO: Naredba Svevinje Boanske Osobe Krsne je sutina sve vedske mudrosti i stoga je vjeno istinita, bez izuzetka. Kao to su Vede vjene, tako je i ova istina o svjesnosti Krsne vjena. Trebamo imati vrstu vjeru u ovu naredbu, ne zavidei Gospodinu. Ima mnogo filozofa koji piu komentare na Bhagavad-gitu, ali nemaju vjeru u Krsnu. Oni nikada nee biti osloboeni ropstva uzrokovanog plodonosnim djelovanjem. Ali obian ovjek koji ima vrstu vjeru u Gospodinove vjene naredbe, oslobaa se ropstva uzrokovanog zakonom karme, ak i ako ne moe izvriti takve naredbe. Kada pone slijediti proces svjesnosti Krsne, ne mora izvravati Gospodinove naredbe u potpunosti, ali kako se ne protivi tom principu i iskreno radi, ne obazirui se na poraz i beznae, sigurno e biti uzdignut na nivo iste svjesnosti Krsne.

STIH 32

ye tv etad abhyasuyanto sarva-jwana-vimudhams tan

nanutisthanti me matam viddhi nastan acetasah

ye - oni; tu - meutim; etat - ovu; abhyasuyantah - iz zavisti; na - ne; anutisthanti - redovito izvravaju; me - Moju; matam - naredbu; sarva-jnana - u svim vrstama znanja; vimudhan - savreno prevareni; tan - oni bivaju; viddhi - dobro znaj; nastan - svi upropateni; acetasah - bez svjesnosti Krine; Ali oni koji iz zavisti zanemaruju i ne slijede ova uenja bivaju lieni sveg znanja, prevareni i osujeeni u svom nastojanju dostizanja savrenstva. SMISAO: Ovdje je jasno opisan nedostatak osobe koja nije svjesna Krsne. Kao to postoji kazna za nepokoravanje naredbi vrhovnog izvrnog organa drave, tako sigurno postoji kazna za nepokoravanje naredbi Svevinje Boanske Osobe. Koliko god da je velika, nepokorna osoba zbog praznog srca ne poznaje niti sebe samu niti Vrhovni Brahman, Paramatmu i Boansku Osobu. Stoga za nju nema nade da e dostii savrenstvo ivota.

STIH 33

sadrcam cestate svasyah

prakrter jwanavan api

prakrtim yanti bhutani sadrcam - u skladu; cestate - pokuava; svasyah - s vlastitim; prakrteh - gunama prirode; jwana-van - uen; api - iako; prakrtim - prirodi; yanti - podvrgavaju se; bhutani - sva iva bia; nigrahah - sputavanjem; kim - to; karisyati - moe se postii;

nigrahah kim karisyati

Svaki ueni ovjek djeluje u skladu s vlastitom prirodom, jer svatko slijedi prirodu koju je dobio od tri gune. to se moe postii sputavanjem? SMISAO: Onaj tko nije utemeljen na transcendentalnom nivou svjesnosti Krsne ne moe se osloboditi utjecaja guna materijalne prirode, kao to Gospodin potvruje u sedmom poglavlju (7.14). Stoga se ak ni najobrazovanija osoba na materijalnom nivou ne moe osloboditi zapletenosti u mayu samo teoretskim znanjem, ili razlikovanjem due od tijela. Postoje mnogi pseudo spiritualisti koji se izvana predstavljaju kao napredni znanstvenici, ali su sami potpuno pod utjecajem odreenih guna prirode, koje ne mogu nadii. Mogu posjedovati veliko akademsko znanje, ali su, zbog svog dugotrajnog druenja sa materijalnom prirodom, zarobljeni. Svjesnost Krsne pomae ivom biu da se oslobodi materijalne zapletenosti, ak i ako vri propisane dunosti u materijalnom postojanju. Stoga, onaj tko nije potpuno svjestan Krsne ne bi trebao ostaviti svoje propisane dunosti. Nitko ne bi trebao odjednom ostaviti svoje propisane dunosti i na umjetan nain postati pseudo yogi ili transcendentalist. Bolje je da ostane u svom poloaju i pokua razviti svjesnost Krsne pod vodstvom autoriteta. Tako se moe osloboditi okova Krsnine maye.

STIH 34

indriyasendriyasyarthe tayor na vacam agacchet

raga-dvesau vyavasthitau tau hy asya paripanthinau

indriyasya - osjetila; indriyasya arthe - za predmete osjetila; raga - vezanost; dvesau - i odvojenost; vyavasthitau - regulirana; tayoh - pod njihovu; na - nikada; vacam - kontrolu; agacchet - treba doi; tau - oni; hi - svakako; asya - njegovi; paripanthinau - kameni spoticanja; Postoje principi za reguliranje vezanosti i odbojnosti koje se odnose na osjetila i predmete osjetila. Osoba ne bi trebala doi pod kontrolu takve vezanosti i odbojnosti, jer su oni kameni spoticanja na putu samospoznaje.

SMISAO: Osobe svjesne Krsne prirodno nisu sklone materijalnom zadovoljavanju osjetila. Ali oni koji nemaju takvu svjesnost trebaju slijediti pravila i propise razotkrivenih spisa. Neogranieno osjetilno uivanje je uzrok materijalnog zatoenitva, ali onaj tko slijedi pravila i propise razotkrivenih spisa ne biva zapleten zbog predmeta osjetila. Na primjer, seksualno uivanje je potreba uslovljene due i dozvoljeno je u okviru brane veze. Prema naredbama spisa, zabranjeno je imati seksualne odnose sa bilo kojom enom osim sa svojom suprugom. Sve druge ene bi trebalo smatrati majkama. Ali usprkos takvim naredbama, ovjek je sklon tome da ima seksualne odnose sa drugim enama. Takve sklonosti treba obuzdati; inae e biti kameni spoticanja na putu samospoznaje. Sve dok imamo materijalno tijelo, dozvoljeno je zadovoljavati njegove potrebe, ali po pravilima i propisima. Ipak, ne bismo se trebali oslanjati na takve dozvole. Pravila i propisi se moraju slijediti bez vezanosti, jer nas osjetilno uivanje po propisima takoer moe zavesti na stranputicu - kao to uvijek postoji mogunost nesree, ak i na kraljevskim putovima. Iako ih mogu vrlo paljivo odravati, nitko ne moe garantirati da ak i na najsigurnijem putu nee biti opasnosti. Duh osjetilnog uivanja je prisutan ve dugo, dugo vremena zbog materijalnog druenja. Stoga, usprkos reguliranom osjetilnom uivanju, postoji svaka mogunost za pad. Zato se svaka vezanost za regulirano osjetilno uivanje takoer mora izbjegavati na svaki nain. Ali vezanost za svjesnost Krsne, ili neprestano sluenje Krsne s ljubavlju, odvaja osobu od svih vrsta osjetilnih aktivnosti. Stoga, nitko ne treba pokuavati odbaciti vezanost za svjesnost Krsne, ni u kom stadiju ivota. itava svrha odbacivanja svih vrsta osjetilnih vezanosti je postati na kraju utemeljen na nivou svjesnosti Krsne.

STIH 35

creyan sva-dharmo vigunah sva-dharme nidhanam creyah

para-dharmat sv-anusthitat para-dharmo bhayavahah

creyan - daleko bolje; sva-dharmah - svoje propisane dunosti; vigunah - ak i loe; para-dharmat - nego tue dunosti; su-anusthitat - savreno uinjene; sva-dharme - u svojim propisanim dunostima; nidhanam - unitenje; creyah - bolje; para-dharmah - dunosti propisane za druge; bhaya-avahah - opasne; Daleko je bolje nesavreno vriti svoje propisane dunosti, nego savreno vriti tue dunosti. Unitenje prilikom izvravanja vlastite dunosti je bolje od vrenja tuih dunosti, jer je opasno slijediti tui put. SMISAO: Bolje je izvravati svoje dunosti u potpunoj svjesnosti Krsne, nego vriti dunosti propisane za druge. Materijalne propisane dunosti su dunosti koje se dodjeljuju osobi prema njenom psihofizikom stanju, koje ovisi o utjecaju guna materijalne prirode. Duhovne dunosti su dunosti koje dodjeljuje duhovni uitelj radi transcendentalnog sluenja Krsne. Ali bolje je drati se svojih propisanih dunosti, bilo materijalnih, bilo duhovnih, sve do smrti, nego oponaati tue propisane dunosti. Dunosti na duhovnom nivou i dunosti na materijalnom nivou se mogu razlikovati, ali princip slijeenja ovlatene naredbe je uvijek dobar za onoga tko je izvrava. Kada se netko nalazi pod opsjenom guna materijalne prirode, treba slijediti pravila propisana za njegov poloaj i ne treba oponaati druge. Na primjer, brahmana koji se nalazi u guni vrline je nenasilan, dok se ksatriyi koji se nalazi u guni strasti dozvoljava da bude nasilan. Za ksatriyu je stoga bolje da bude uniten slijedei pravila nasilja, nego da oponaa brahmanu koji slijedi

principe nenasilja. Svatko mora proistiti svoje srce postupnim procesom, ne odjednom. Meutim, kada osoba transcendira gune materijalne prirode i potpuno se utemelji u svjesnosti Krsne, moe po naredbi duhovnog uitelja uiniti sve. Na tom nivou potpune svjesnosti Krsne, ksatriya moe djelovati kao brahmana, a brahmana moe djelovati kao ksatriya. Na transcendentalnom nivou ne vae razlike materijalnog svijeta. Na primjer, Vicvamitra je prvobitno bio ksatriya, ali je kasnije djelovao kao brahmana, dok je Paracurama bio brahmana, ali je kasnije djelovao kao ksatriya. Oni su mogli to uiniti jer su bili utemeljeni na transcendentalnom poloaju, ali sve dok se netko nalazi na materijalnom nivou, mora vriti svoje dunosti u skladu sa gunama materijalne prirode. U isto vrijeme, mora imati jasno razumijevanje svjesnosti Krsne.

STIH 36

arjuna uvaca atha kena prayukto 'yam anicchann api varsneya

papam carati purusah balad iva niyojitah

arjunah uvaca - Aruna ree; atha - onda; kena - to; prayuktah - potie; ayam - ovjeka; papam - grijehe; carati - da ini; purusah - ovjek; anicchan - ne eli; api - iako; varsneya - o potome Vrinija; balat - sila; iva - kao da; niyojitah - tjera ga; Aruna ree: O potome Vrinija, to nagoni ovjeka da ini grena djela ak i protiv svoje volje, kao da je na to prisiljen? SMISAO: Kao dio i estica Svevinjeg, ivo bie je izvorno duhovno, isto i slobodno od sve materijalne zagaenosti. Stoga po prirodi nije podlono grijesima materijalnog svijeta. Ali kada je u dodiru s materijalnom prirodom, bez oklijevanja djeluje na mnogo grenih naina, ponekad ak i protiv svoje volje. Stoga je pitanje koje je Arjuna postavio Krsni vrlo znaajno, jer se odnosi na izopaenu prirodu ivog bia. Iako ivo bie ponekad ne eli djelovati greno, biva na to primorano. Meutim, na to ga ne nagoni Nad-dua koja se nalazi u njegovom srcu, ve neto drugo, to e Gospodin objasniti u sljedeem stihu.

STIH 37

ri-bhagavan uvaca kama esa krodha esa mahacano maha-papma

rajo-guna-samudbhavah viddhy enam iha vairinam

ri-bhagavan uvaca - Boanska Osoba ree; kamah - pouda; esah - to; krodhah - gnjev; esah - ta; rajah-guna - gune strasti; samudbhavah - nastaje od; maha-acanah - sveprodirui; maha-papma - jako greni; viddhi - znaj; enam - ona; iha - u materijalnom svijetu; vairinam - najvei neprijatelj; Svevinja Boanska Osoba ree: To je samo pouda, Aruna, koja nastaje zbog dodira s materijalnom gunom strasti i kasnije se preobraava u gnjev. Ona je sveprodirui greni neprijatelj ovog svijeta. SMISAO: Kada ivo bie doe u dodir s materijalnom kreacijom, njegova vjena ljubav prema Krsni se u dodiru sa gunom strasti preobraava u poudu. Ili drugim rijeima, osjeaj ljubavi prema Bogu se preobraava u poudu, kao to se mlijeko u dodiru sa kiselim tamarindom preobraava u jogurt. Potom, kada nije zadovoljena, pouda se pretvara u gnjev; gnjev se pretvara u iluziju, a iluzija produava materijalno postojanje. Zato je pouda najvei neprijatelj ivog bia. Samo pouda potie isto ivo bie da ostane zapleteno u materijalnom svijetu. Gnjev je manifestacija gune neznanja; te gune se ispoljavaju kao gnjev i druge odlike koje iz njih nastaju. Stoga, ako se guna strasti, umjesto da se degradira u gunu neznanja, uzdigne do gune vrline propisanim nainom ivljenja i djelovanja, osoba moe zahvaljujui duhovnoj privrenosti biti spaena od degradacije uzrokovane gnjevom. Svevinja Boanska Osoba se ekspandirala u mnogo ivih bia radi Svog duhovnog blaenstva koje se vjeno poveava, a iva bia su dijelovi tog duhovnog blaenstva. Ona takoer imaju djelominu nezavisnost, ali zbog zlouporabe te nezavisnosti, kada se stav sluenja preobrazi u sklonost k osjetilnom uivanju, dolaze pod utjecaj poude. Gospodin je stvorio ovu materijalnu kreaciju da bi ivim biima omoguio ostvarenje te poudne sklonosti. Kada nakon dugotrajnih poudnih aktivnosti postanu zbunjena, iva bia se poinju raspitivati o svom pravom poloaju. To raspitivanje je poetak Vedanta-sutre, u kojoj je reeno - athato brahma-jijwasa: trebamo se raspitivati o Svevinjem. Svevinji je definiran u rimad-Bhagavatamu kao janmady asya yato 'nvayad itaratac ca, to znai: "Porijeklo svega je Vrhovni Brahman". Stoga je porijeklo poude takoer Svevinji. Meutim, ako se pouda preobrazi u ljubav prema Bogu, ili u svjesnost Krsne drugim rijeima, ako sve elimo za Krsnu - onda se i pouda i gnjev mogu produhoviti. Hanuman, veliki sluga Gospodina Rame, izrazio je gnjev spaljujui Ravanin zlatni grad, ali je time postao Gospodinov najvei bhakta. U Bhagavad-giti Gospodin potie Arjunu da za Gospodinovo zadovoljstvo izrazi gnjev prema neprijatelju. Tako pouda i gnjev, kada se iskoriste u svjesnosti Krsne, postaju nai prijatelji umjesto neprijatelji.

STIH 38

dhumenavriyate vahnir yatholbenavrto garbhas dhumena - dimom; avriyate - prekrivena; vahnih - vatra; yatha - ba kao; adarcah - ogledalo; malena - prainom; ca - takoer; yatha - ba kao; ulbena - maternicom; avrtah - prekriven; garbhah - zametak; tatha - tako; tena - tom poudom; idam - ono; avrtam - prekriveno;

yathadarco malena ca tatha tenedam avrtam

Kao to je vatra prekrivena dimom, kao to je ogledalo prekriveno prainom, a zametak maternicom, tako je ivo bie u razliitoj mjeri prekriveno poudom. SMISAO: Postoje tri stupnja prekrivenosti ivog bia. Njegova ista svjesnost je pomraena prekrivaem poude koja se razliito ispoljava poput dima u vatri, praine na ogledalu i maternice oko zametka. Kada se pouda usporeuje sa dimom, vatra ive iskre se moe malo opaziti. Drugim rijeima, kada ivo bie malo ispolji svoju svjesnost Krsne, moe se usporediti sa vatrom koja je prekrivena dimom. Iako tamo gdje ima dima ima i vatre, vatra se u poetnom stadiju ne vidi. Taj stadij je kao poetak svjesnosti Krsne. Praina na ogledalu se odnosi na proces ienja ogledala uma brojnim duhovnim metodama. Najbolji proces je pjevanje Gospodinovih svetih imena. Zametak prekriven maternicom je analogija koja ilustrira bespomoan poloaj, jer je dijete u maternici toliko bespomono da se ne moe ni kretati. To stanje ivota se moe usporediti sa stanjem drvea. Drvo je takoer ivo bie, ali je zbog velikog ispoljavanja poude stavljeno u takvo stanje da je lieno skoro svake svjesnosti. Prekriveno ogledalo se usporeuje sa pticama i zvijerima, a vatra prekrivena dimom sa ljudskim biem. U ljudskom obliku ivota, ivo bie moe oivjeti u izvjesnoj mjeri svjesnost Krsne i ako dalje napreduje, moe zapaliti vatru duhovnog ivota. Paljivim raspirivanjem dima, vatra se moe raspaliti. Zato je ljudski oblik ivota prilika za ivo bie da se oslobodi zapletenosti materijalnog postojanja. U ljudskom obliku ivota moe njegovanjem svjesnosti Krsne pod strunim vodstvom savladati neprijatelja - poudu.

STIH 39

avrtam jwanam etena kama-rupena kaunteya avrtam - prekrivena; jwanam - ista svjesnost; etena - tim;

jwanino nitya-vairina duspurenanalena ca

jwaninah - onoga tko ima znanje; nitya-vairina - vjenim neprijateljem; kama-rupena - u obliku poude; kaunteya - o Kuntin sine; duspurena - nikada zadovoljna; analena - kao vatra; ca - takoer; Tako istu svjesnost mudrog ivog bia prekriva njegov vjeni neprijatelj u obliku poude, koja se nikada ne moe zadovoljiti i koja plamti kao vatra. SMISAO: U Manu-smrtiju je reeno da se pouda ne moe zadovoljiti nikakvom koliinom osjetilnog uivanja, kao to se vatra nikada ne moe ugasiti neprestanim dodavanjem goriva. U materijalnom svijetu, sredite svih aktivnosti je seks i zato se ovaj materijalni svijet naziva maithunya-agara, ili okovi seksa. U obinom zatvoru kriminalci se dre iza reetaka; slino tome, kriminalci koji se ne pokoravaju Gospodinovim zakonima bivaju okovani seksom. Unapreivanjem materijalne civilizacije zasnovane na zadovoljavanju osjetila produuje se materijalno postojanje ivog bia. Stoga je pouda simbol neznanja zbog kojeg ivo bie ostaje u materijalnom svijetu. Prilikom uivanja u zadovoljavanju osjetila moe biti prisutan neki osjeaj sree, ali taj takozvani osjeaj sree je u stvari najvei neprijatelj osjetilnog uivatelja.

STIH 40

indriyani mano buddhir asyadhisthanam ucyate etair vimohayaty esa jwanam avrtya dehinam indriyani - osjetila; manah - um; buddhih - inteligencija; asya - te poude; adhisthanam - sjedite; ucyate - zove se; etaih - preko svih njih; vimohayati - zbunjuje; esah - ta pouda; jwanam - znanje; avrtya - prekrivajui; dehinam - utjelovljenog; Osjetila, um i inteligencija su sjedite ove poude. Kroz njih pouda prekriva pravo znanje ivog bia i zbunjuje ga. SMISAO: Neprijatelj je zaposjeo razne strateke poloaje u tijelu uslovljene due i Gospodin Krsna zato ukazuje na ta mjesta, tako da onaj tko eli savladati neprijatelja moe znati gdje ga moe nai. Um je sredite svih aktivnosti osjetila i zato kada sluamo o predmetima osjetila, um obino postane riznica svih ideja o osjetilnom uivanju; kao rezultat toga, um i osjetila postaju skladita poude. Nakon toga, inteligencija postaje glavno sjedite takvih poudnih sklonosti. Inteligencija je najblii susjed duhovne due. Poudna inteligencija navodi duhovnu duu da prihvati lani ja i poistovjeuje se s materijom. Tako se dua poistovjeuje s umom i osjetilima. Duhovna dua postaje odana uivanju u materijalnim osjetilima i pogreno ga smatra pravom sreom. To pogreno poistovjeivanje duhovne due je vrlo lijepo objanjeno u rimadBhagavatamu (10.84.13): yasyatma-buddhih kunape tri-dhatuke

sva-dhih kalatradisu bhauma ijya-dhih yat-tirtha-buddhih salile na karhicij janesv abhijwesu sa eva go-kharah "Ljudsko bie koje poistovjeuje tijelo sainjeno od tri elementa s jastvom, koje smatra proizvode tijela svojim roacima, koje smatra zemlju svog roenja vrijednom oboavanja i koje obilazi mjesta hodoaa samo da bi se okupalo, a ne da bi na njima srelo ljude s transcendentalnim znanjem, nalikuje kravi ili magarcu."

STIH 41

tasmat tvam indriyany adau papmanam prajahi hy enam

niyamya bharatarsabha jwana-vijwana-nacanam

tasmat - stoga; tvam - ti; indriyani - osjetila; adau - na poetku; niyamya - regulirajui; bharata-rsabha - o najbolji potome Bharate; papmanam - veliki simbol grijeha; prajahi - obuzdaj; hi - svakako; enam - ovaj; jwana - znanja; vijwana - i znanstvenog znanja o istoj dui; nacanam - unitavatelja; Stoga, o Aruna, najbolji od Bharata, na samom poetku obuzdaj taj veliki simbol grijeha (poudu) reguliranjem osjetila i ubij tog unitavatelja znanja i samospoznaje. SMISAO: Gospodin je savjetovao Arjuni da na samom poetku regulira svoja osjetila tako da moe obuzdati najveeg grenog neprijatelja, poudu, koja unitava elju za samospoznajom i posebno znanje o jastvu. Jwana se odnosi na znanje o jastvu kao razliitom od ne-jastva, ili drugim rijeima, znanje da duhovna dua nije tijelo. Vijwana se odnosi na posebno znanje o prirodnom poloaju duhovne due i njenom odnosu s Vrhovnom Duom. To je objanjeno u rimad-Bhagavatamu (2.9.31): jwanam parama-guhyam me sa-rahasyam tad-aggam ca yad vijwana-samanvitam grhana gaditam maya

"Znanje o jastvu i Vrhovnom Jastvu je vrlo povjerljivo i tajanstveno, ali takvo znanje i posebna spoznaja se mogu shvatiti u njihovim raznim aspektima ako ih objasni sam Gospodin." Bhagavad-gita nam daje to ope i posebno znanje o jastvu. iva bia su dijelovi i estice Gospodina i zato su stvorena samo zato da slue Gospodina. Ta svjesnost se naziva svjesnost Krsne. Osoba mora od samog poetka ivota uiti o tome i tako postati potpuno svjesna Krsne i djelovati u skladu s tim. Pouda je samo iskrivljeni odraz ljubavi prema Bogu, koja je prirodna za svako ivo bie. Ali ako se ivo bie od samog poetka obrazuje u svjesnosti Krsne, ta prirodna ljubav prema Bogu se ne moe preobraziti u poudu. Kada se ljubav prema Bogu preobrazi u poudu, veoma je teko vratiti se u normalno stanje. Usprkos tome, svjesnost Krsne je toliko mona da ak i kasni poetnik moe razviti ljubav prema Bogu slijedei propisane principe predanog sluenja. Tako, u bilo kom stadiju ivota, ili od trenutka shvaanja neophodnosti reguliranja osjetila, ovjek moe

poeti regulirati svoja osjetila u svjesnosti Krsne, predanom sluenju Gospodina, i preobraziti poudu u ljubav prema Bogu - najvii savreni nivo ljudskog ivota.

STIH 42

indriyani parany ahur manasas tu para buddhir

indriyebhyah param manah yo buddheh parats tu sah

indriyani - osjetila; parani - via; ahuh - kae se; indriyebhyah - vii od osjetila; param - vii; manah - um; manasah - vii od uma; tu - takoer; para - via; buddhih - inteligencija; yah - koja; buddheh - via od inteligencije; paratah - via; tu - ali; sah - ona; SMISAO: Aktivna osjetila su via od materije, um je vii od osjetila, inteligencija je via od uma, a dua je via od inteligencije. Osjetila su razliiti instrumenti za djelovanje poude. Pouda prebiva u tijelu, ali se izraava kroz osjetila. Zato su osjetila via od tijela kao cjeline. Ti instrumenti se ne koriste kada je prisutna via svjesnost, ili svjesnost Krsne. U svjesnosti Krsne dua dolazi u neposredan dodir sa Svevinjom Boanskom Osobom. Stoga se ovdje opisana hijerarhija tjelesnih funkcija zavrava sa Vrhovnom Duom. Tjelesne aktivnosti predstavljaju funkcije osjetila, a s prestankom djelovanja osjetila prestaju sve tjelesne aktivnosti. Poto je um aktivan, ak i kada je tijelo mirno i odmara se - um e djelovati - kao to ini za vrijeme sna, ali iznad uma je odlunost inteligencije, a iznad inteligencije je sama dua. Meutim, ako je dua neposredno zaokupljena Svevinjim, prirodno e um, inteligencija i osjetila, koji su nii od due, biti samim tim zaokupljeni. U Katha Upanisadi postoji slian ulomak, u kome se opisuje da su predmeti osjetilnog zadovoljstva vii od osjetila, a um vii od predmeta osjetila. Stoga, ako je um uvijek zaokupljen neposrednim sluenjem Gospodina, osjetila ne mogu biti zaokupljena neim drugim. To stanje uma je ve bilo objanjeno. Param drstva nivartate. Ako je um zaokupljen transcendentalnim sluenjem Gospodina, ne postoji mogunost da bude zaokupljen niim sklonostima. U Katha Upanisadi, dua je opisana kao mahan, velika. Prema tome, dua je via od svega - predmeta osjetila, osjetila, uma i inteligencije. Tako je neposredno razumijevanje prirodnog poloaja due rjeenje itavog problema. Osoba mora s inteligencijom pokuati shvatiti prirodni poloaj due i zatim uvijek zaokupljati um svjesnou Krsne. To rjeava itav problem. Poetniku u duhovnom ivotu se obino savjetuje da izbjegava predmete osjetila. Ali pored toga, mora osnaiti um koritenjem inteligencije. Ako inteligencijom zaokupi svoj um svjesnou Krsne, potpuno se predajui Svevinjoj Boanskoj Osobi, um samim tim postaje snaniji. Iako su osjetila vrlo snana, poput zmija, nee biti djelotvornija od zmija sa slomljenim zubima. Iako je dua gospodar inteligencije, uma i osjetila, ako se ne osnai druenjem s Krsnom u svjesnosti Krsne, postoji svaka mogunost da e pasti zbog uznemirenog uma.

STIH 43

evam buddheh param buddhva jahi catrum maha-baho

samstabhyatmanam atmana kama-rupam durasadam

evam - tako; buddheh - od inteligencije; param - via; buddhva - znajui; samstabhya - obuzdaj; atmanam - um; atmana - razboritom inteligencijom; jahi - savladaj; catrum - neprijatelja; maha-baho - snanih ruku; kama-rupam - u obliku poude; durasadam - stranog; Tako, znajui da je transcendentalna prema materijalnim osjetilima, umu i inteligenciji, o Aruna snanih ruku, osoba treba razboritom duhovnom inteligencijom (svjesnou Krine) obuzdati um i tako duhovnom snagom savladati tog nezasitnog neprijatelja poznatog kao pouda. SMISAO: Ovo poglavlje Bhagavad-gite jasno upuuje na svjesnost Krsne kroz spoznavanje jastva kao vjenog sluge Svevinje Boanske Osobe, odbacujui neosobnu prazninu kao krajnji cilj. U materijalnom ivotu ivo bie nesumnjivo dolazi pod utjecaj sklonosti ka poudi i elji za vladanjem nad bogatstvima materijalne prirode. elja za vladanjem i osjetilnim uivanjem je najvei neprijatelj uslovljene due, ali svjesnou Krsne dua moe ovladati materijalnim osjetilima, umom i inteligencijom. Osoba ne mora odjednom ostaviti svoj posao i propisane dunosti, ali postupnim razvijanjem svjesnosti Krsne moe se, zahvaljujui postojanoj inteligenciji usmjerenoj k njezinom istom identitetu, utemeljiti na transcendentalnom poloaju, ne dolazei pod utjecaj materijalnih osjetila i uma. To je sutina ovog poglavlja. U nezrelom stadiju materijalnog postojanja, filozofska pekulacija i umjetni pokuaji ovladavanja osjetilima takozvanim vjebanjem yogikih poloaja, nikada ne mogu pomoi ovjeku u napredovanju u duhovnom ivotu. Mora primjenjivati proces svjesnosti Krsne uz pomo vie inteligencije. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja treeg poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Karma-yoga, ili izvravanje propisanih dunosti u svjesnosti Krsne". etvrto poglavlje STIH 1

ri-bhagavan uvaca imam vivasvate yogam vivasvan manave praha

proktavan aham avyayam manur iksvakave 'bravit

ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; imam - ovoj;

vivasvate - boga Sunca; yogam - naui o odnosu sa Svevinjim; proktavan - pouio; aham - Ja; avyayam - neunitivoj; vivasvan - Vivasvan (ime boga Sunca); manave - ocu ovjeanstva (po imenu Vaivasvata); praha - rekao; manuh - otac ovjeanstva; iksvakave - kralju Ikvakuu; abravit - rekao; Boanska Osoba, Gospodin Sri Krina ree: Prenio sam znanje o ovoj neunitivoj nauci o yogi bogu Sunca Vivasvanu, Vivasvan ga je prenio Manuu, a Manu Ikvakuu. SMISAO: Ovdje se opisuje povijest Bhagavad-gite, koja datira iz davnih vremena kad je bila prenesena kraljevskom staleu svih planeta, poev od Sunca. Kraljevi svih planeta su posebno duni tititi stanovnitvo i zato kraljevski stale treba shvatiti Bhagavad-gitu kako bi mogao vladati graanima i zatititi ih od materijalne vezanosti za poudu. Ljudski ivot je namijenjen njegovanju duhovnog znanja o vjenom odnosu sa Svevinjom Boanskom Osobom i dunost je izvrnih organa svih drava i planeta da kroz obrazovanje, kulturu i devociju prenesu graanima ta uenja. Drugim rijeima, voe svih drava su duni iriti nauku o svjesnosti Krsne, tako da ljudi mogu iskoristiti ovu veliku znanost i slijediti put koji vodi ka uspjehu, koristei priliku koju im prua ljudski oblik ivota. U ovom mileniju, bog Sunca je poznat kao Vivasvan, kralj Sunca, koje je porijeklo svih planeta u sunevom sistemu. U Brahma-samhiti (5.52) je reeno: yac-caksur esa savita sakala-grahanam raja samasta-sura-murtir acesa-tejah yasyajwaya bhramati sambhrta-kala-cakro govindam adi-purusam tam aham bhajami Brahma je rekao: "Oboavam Svevinju Boansku Osobu, Govindu [Krsnu], koji je izvorna osoba i po ijem ureenju sunce, kralj svih planeta, posjeduje ogromnu mo i toplotu. Sunce predstavlja Gospodinovo oko i kree se svojom putanjom po Njegovoj naredbi. "Sunce je kralj svih planeta, a bog Sunca (koji se sada zove Vivasvan) vlada Suncem, koje upravlja svim drugim planetima snabdijevajui ih toplotom i svjetlou. On krui po naredbi Gospodina Krsne, koji je prvobitno prenio nauku o Bhagavad-giti Vivasvanu. Tako je Vivasvan postao Njegov prvi uenik koji je shvatio nauku o Bhagavad-giti. Gita, stoga, nije pekulativna rasprava namijenjena beznaajnim svjetovnim uenjacima, ve mjerodavna knjiga znanja koja potjee od pradavnih vremena. U Mahabharati (Canti-parva 348.51-52), nalazimo sljedei opis povijesti Gite: treta-yugadau ca tato manuc ca loka-bhrty-artham iksvakuna ca kathito vivasvan manave dadau sutayeksvakave dadau vyapya lokan avasthitah

"Na poetku milenija poznatog kao Treta-yuga, Vivasvan je prenio Manuu nauku o odnosu sa Svevinjim. Kao otac ovjeanstva, Manu ju je prenio svom sinu Maharaji Iksvakuu, kralju ove planete Zemlje i praocu Raghu dinastije u kojoj se pojavio Gospodin Ramacandra." Tako Bhagavad-gita postoji u ljudskom drutvu od vremena Maharaje Iksvakua. U sadanjem trenutku, prolo je samo pet tisua godina Kali-yuge, koja traje 432 000 godina. Prije nje je bila Dvapara-yuga (koja traje 800 000 godina), a prije nje Treta-yuga (koja traje 1 200 000 godina). Tako je Manu izrekao Bhagavad-gitu svom ueniku i sinu Maharaji Iksvakuu, kralju ove planete Zemlje, prije 2 050 000 godina. Izraunato je da doba sadanjeg Manua traje oko 305 300 000 godina, od kojih je prolo 120 400 000 godina. Ako prihvatimo da je Gospodin izrekao Gitu Svom ueniku bogu Sunca Vivasvanu prije roenja Manua, Bhagavad-gita je po gruboj procjeni bila izgovorena prije najmanje 120 400 000 godina. U ljudskom drutvu postoji dva milijuna godina, a Gospodin ju je ponovo izrekao Arjuni prije pet tisua godina. To je gruba procjena povijesti Gite, prema rijeima same Gite i njenog govornika, Gospodina ri Krsne. Gita je bila izreena bogu Sunca Vivasvanu, jer je ksatriya i otac svih surya-vamca ksatriya,

potomaka boga Sunca. Poto ju je izgovorila Svevinja Boanska Osoba, Bhagavad-gita je jednako dobra kao Vede. Stoga je znanje koje je u njoj izneseno apauruseya, nadljudsko. Kao to se vedska uputstva prihvaaju takva kakva jesu, bez svjetovnog tumaenja, Gita se mora prihvatiti bez svjetovnog tumaenja. Svjetovni mudrijai mogu na svoj nain pekulirati o Giti, ali to nije Bhagavad-gita kakva jest. Bhagavad-gita se mora prihvatiti takva kakva jest od uenikog naslijea i ovdje je opisano da ju je Gospodin prenio bogu Sunca, koji ju je prenio svom sinu Manuu, a Manu svom sinu Iksvakuu.

STIH 2

evam parampara-praptam sa kaleneha mahata

imam rajarsayo viduh yogo nastah parantapa

evam - tako; parampara - preko uenikog nasljea; praptam - primljena; imam - ova nauka; raja-rsayah - sveti kraljevi; viduh - shvatili; sah - to znanje; kalena - tijekom vremena; iha - u ovom svijetu; mahata - velika; yogah - nauka o odnosu sa Svevinjim; nastah - bila je izgubljena; parantapa - o Aruna, pokoritelju neprijatelja; Ova najvia nauka je tako bila primana lancem uenikog naslijea i sveti kraljevi su je shvatili na taj nain. Ali ueniko naslijee je tijekom vremena bilo prekinuto i zato izgleda da je nauka u svom izvornom obliku izgubljena. SMISAO: Jasno je reeno da je Gita posebno bila namijenjena svetim kraljevima, jer su oni trebali ostvariti njenu svrhu vladajui graanima. Bhagavad-gita sigurno nikad nije bila namijenjena demonskim osobama, koje bi umanjile njenu vrijednost ni za ije dobro i izmislili razna tumaenja prema svojim hirovima. im su bezobzirni komentatori iskrivili njen izvorni smisao, pojavila se potreba za ponovnim uspostavljanjem uenikog naslijea. Prije pet tisua godina, sam Gospodin je primijetio da se ueniko naslijee prekinulo i zato je izjavio da sutina Gite izgleda izgubljena. Danas ima toliko mnogo izdanja Gite (posebno na engleskom), ali skoro niti jedno od njih, nije u skladu sa ovlatenim uenikim nasljeem. Postoji bezbroj tumaenja koja su napisali razni svjetovni uenjaci, ali skoro niti jedno od njih ne prihvaa Svevinju Boansku Osobu Krsnu, iako dobro zarauju na rijeima ri Krsne. Taj duh je demonski, jer demoni ne vjeruju u Boga ve jednostavno uivaju u imovini Svevinjeg. Kako postoji velika potreba za izdanjem Bhagavad-gite na engleskom, onakve kakva je primljena lancem uenikog naslijea (parampara), ovim izdanjem pokuavamo zadovoljiti tu veliku potrebu. Bhagavad-gita prihvaena kakva jest - predstavlja veliki blagoslov za ovjeanstvo, ali ako se prihvati kao rasprava o filozofskim pekulacijama, predstavlja samo gubljenje vremena.

STIH 3

sa evayam maya te 'dya yogah proktah puratanah bhakto 'si me sakha ceti rahasyam hy etad uttamam sah - tu istu; eva - svakako; ayam - ovu; maya - Ja; te - tebi; adya - danas; yogah - nauku o jogi; proktah - govorim; puratanah - veoma staru; bhaktah - bhakta; asi - ti si; me - Moj; sakha - prijatelj; ca - takoer; iti - zbog toga; rahasyam - misteriju; hi - svakako; etat - ovu; uttamam - transcendentalnu; Danas ti objanjavam tu istu drevnu nauku o odnosu sa Svevinjim jer si Moj bhakta i prijatelj i zato moe shvatiti transcendentalnu misteriju ove nauke. SMISAO: Postoje dvije vrste ljudi, bhakte i demoni. Gospodin je odluio prenijeti Arjuni znanje o ovoj velikoj znanosti zato to je Arjuna bio Gospodinov bhakta. Demon ne moe shvatiti ovu veliku tajanstvenu nauku. Postoje brojna izdanja ove velike knjige znanja. Neka od njih sadre komentare bhakta, a neka komentare demona. Komentari bhakta su pravi, a komentari demona beskorisni. Arjuna prihvaa ri Krsnu za Svevinju Boansku Osobu i svaki komentar na Giti koji slijedi stope Arjune je pravo predano sluenje svrsi ove velike znanosti. Meutim, demonske osobe ne prihvaaju Gospodina Krsnu takvog kakav jest. Umjesto toga, pekuliraju o Krsni i odvraaju itaoca od puta Krsninih uputstava. Ovdje se upozorava na takva stranputice. Trebamo slijediti ueniko naslijee Arjune i tako stei dobrobit od ove velike znanosti, rimad Bhagavadgite.

STIH 4

arjuna uvaca aparam bhavato janma katham etad vijaniyam

param janma vivasvatah tvam adau proktavan iti

arjunah uvaca - Aruna ree; aparam - mlai; bhavatah - Ti; janma - po roenju; param - stariji;

janma - po roenju; vivasvatah - bog Sunca; katham - kako; etat - to; vijaniyam - da shvatim; tvam - Ti; adau - na poetku; proktavan - pouio; iti - tako; Aruna ree: Bog Sunca Vivasvan je po roenju stariji od Tebe. Kako u shvatiti da si ga na poetku pouio ovoj znanosti? SMISAO: Arjuna je Gospodinov priznati bhakta. Kako onda nije mogao vjerovati Krsninim rijeima? Odgovor je da Arjuna ne pita sebe radi, ve radi onih koji ne vjeruju u Svevinju Boansku Osobu, ili radi demona kojima se ne svia ideja da trebaju prihvatiti Krsnu kao Svevinju Boansku Osobu. Samo njih radi Arjuna postavlja pitanje, kao da sam nije svjestan Svevinje Boanske Osobe, Krsne. Kao to e biti jasno iz desetog poglavlja, Arjuna je savreno dobro znao da je Krsna Svevinja Boanska Osoba, porijeklo svega i posljednja rije Transcendencije. Naravno, Krsna se takoer pojavio na planeti Zemlji kao sin Devaki. Obian ovjek teko moe shvatiti kako je Krsna ostao ista Svevinja Boanska Osoba, vjena izvorna osoba. Zato je, da bi to razjasnio, Arjuna postavio Krsni ovo pitanje tako da On sam moe autoritativno odgovoriti. itav svijet prihvaa Krsnu kao vrhovni autoritet, ne samo danas nego od pamtivijeka. Samo Ga demoni odbacuju. Kako je Krsna autoritet kojeg svi prihvaaju, Arjuna Mu je postavio ovo pitanje kako bi Krsna mogao sam Sebe opisati, bez opisa demona koji Ga uvijek pokuavaju predstaviti na nain razumljiv demonima i njihovim sljedbenicima. Neophodno je da svatko, radi vlastita interesa, zna nauku o Krsni. Stoga kada Krsna sam govori o Sebi, to je povoljno za sve svjetove. Takva Krsnina objanjenja mogu demonima izgledati neobino, poto demoni uvijek prouavaju Krsnu iz svog kuta gledanja, ali bhakte sa srdanom dobrodolicom prihvaaju izjave o Krsni kada ih izgovori sam Krsna. Bhakte e uvijek oboavati takve autoritativne izjave Krsne, jer uvijek arko ele saznati to vie o Njemu. Ateisti koji smatraju Krsnu obinim ovjekom, mogu tako saznati da je Krsna nadljudsko bie, da je sac-cid-anandavigraha - vjeni oblik blaenstva i znanja - da je transcendentalan i da je iznad kontrole guna materijalne prirode i iznad utjecaja vremena i prostora. Krsnin bhakta poput Arjune je nesumnjivo iznad bilo kakvog pogrenog shvaanja Krsninog transcendentalnog poloaja. Ovo Arjunino pitanje predstavlja jednostavno pokuaj bhakte da opovrgne ateistiki stav osoba koje smatraju da je Krsna obino ljudsko bie podlono gunama materijalne prirode.

STIH 5

ri-bhagavan uvaca bahuni me vyatitani tany aham veda sarvani

janmani tava carjuna na tvam vettha parantapa

ri-bhagavan uvaca - Boanska Osoba ree; bahuni - mnogo; me - Mojih; vyatitani - prolo; janmani - roenja;

tava - tvojih; ca - takoer; arjuna - o Aruna; tani - njih; aham - Ja; veda - znam; sarvani - sva; na - ne; tvam - ti; vettha - zna; parantapa - o pokoritelju neprijatelja; Boanska Osoba ree: Ti i Ja smo proli kroz mnogo, mnogo ivota. Ja se mogu sjetiti svih njih, ali ti ne moe, o pokoritelju neprijatelja. U Brahma-samhiti (5.33) nalazimo obavjetenje o Gospodinovim mnogim inkarnacijama. U njoj je reeno: advaitam acyutam anadim ananta-rupam adyam purana-purusam nava-yauvanam ca vedesu durlabham adurlabham atma-bhaktau govindam adi-purusam tam aham bhajami "Oboavam Svevinju Boansku Osobu, Govindu (Krsnu), koji je prvobitna osoba - apsolutna, nepogreiva i bez poetka. Iako se ekspandira u bezbroj oblika, uvijek ostaje ista izvorna, najstarija osoba koja uvijek izgleda kao rascvjetana mladost. Takve vjene, blaene, sveznajue oblike Gospodina obino mogu shvatiti samo najbolji vedski uenjaci, ali oni se uvijek manifestiraju istim, neokaljanim bhaktama." U Brahma-samhiti (5.39) je takoer reeno: ramadi-murtisu kala-niyamena tisthan nanavataram akarod bhuvanesu kintu krsnah svayam samabhavat paramah puman yo govindam adi-purusam tam aham bhajami "Oboavam Svevinju Boansku Osobu, Govindu (Krsnu), koji je uvijek prisutan u razliitim inkarnacijama kao to su Rama i Nrsimha i mnogim podinkarnacijama. On je izvorna Boanska Osoba poznata kao Krsna, koji se takoer osobno inkarnira." U Vedama je takoer reeno da se Gospodin, iako nema premca, manifestira u bezbroj oblika. On nalikuje kamenu vaidurya, koji mijenja boje, a ipak ostaje isti. Sve te mnogobrojne oblike mogu shvatiti isti, neokaljani bhakte. Takvi oblici se ne mogu shvatiti samim prouavanjem Veda (vedesu durlabham adurlabham atma-bhaktau). Bhakte kao to je Arjuna su Gospodinovi stalni pratioci i kad god se Gospodin inkarnira, takvi bhakte se inkarniraju da bi Ga sluili na razne naine. Arjuna je jedan od tih bhakta i iz ovog stiha doznajemo da je bio prisutan prije nekoliko milijuna godina u drugaijoj ulozi, kada je Gospodin Krsna prenio Bhagavad-gitu bogu Sunca, Vivasvanu. Ali Gospodin se toga sjeao, za razliku od Arjune koji se nije mogao sjetiti. To je razlika izmeu siunog ivog bia i Svevinjeg Gospodina. Iako je Arjuna ovdje oslovljen kao moni junak koji moe pokoriti neprijatelje, ne moe se sjetiti to se dogodilo u njegovim raznim prolim ivotima. Stoga ivo bie, koliko god da je veliko po materijalnim mjerilima, nikada ne moe biti jednako Svevinjem Gospodinu. Svatko tko je Gospodinov vjeni pratilac je sigurno osloboena osoba, ali ne moe biti jednak Gospodinu. Gospodin je opisan u Brahma-samhiti kao nepogreiv (acyuta), to znai da nikada ne zaboravlja Sebe, ak ni kada je u dodiru s materijalnim. Zbog toga Gospodin i ivo bie nikada ne mogu biti jednaki u svakom pogledu, ak i ako je ivo bie osloboeno poput Arjune. Iako je Arjuna Gospodinov bhakta, ponekad zaboravi Gospodinovu prirodu, ali bhakta zahvaljujui boanskoj milosti moe odmah shvatiti Gospodinov nepogreivi poloaj, dok abhakta ili demon ne moe shvatiti Njegovu transcendentalnu prirodu. Zbog toga demonski mozgovi ne mogu shvatiti ove opise Gite. Krsna se sjeao djela koja je uinio prije milijun godina, ali Arjuna se nije mogao sjetiti, usprkos injenici da su i Krsna i Arjuna po prirodi vjeni. Ovdje takoer moemo primijetiti da ivo bie sve zaboravlja zato to mijenja tijelo, ali Gospodin se sjea zato to ne mijenja Svoje sac-cid-ananda tijelo. On je

advaita, to znai da se ne razlikuje od Svog tijela. Sve u vezi s Njim je duh - dok se uslovljena dua razlikuje od svog materijalnog tijela. Kako su Gospodinovo tijelo i jastvo istovjetni, Njegov poloaj se uvijek razlikuje od poloaja obinog ivog bia, ak i kada Gospodin sie na materijalni nivo. Demoni ne mogu prihvatiti tu Gospodinovu transcendentalnu prirodu, koju On objanjava u sljedeem stihu.

STIH 6

ajo 'pi sann avyayatma prakrtim svam adhisthaya

bhutanam icvaro 'pi san sambhavamy atma-mayaya

ajah - neroen; api - iako; san - kao takav; avyaya - ne propada; atma - tijelo; bhutanam - svih onih koji su roeni; icvarah - Svevinji Gospodin; api - iako; san - takav; prakrtim - u transcendentalnom obliku; svam - Mom; adhisthaya - u takvom poloaju; sambhavami - inkarniram se; atma-mayaya - Svojom unutarnjom energijom; Iako sam gospodar svih ivih bia i neroen, a Moje transcendentalno tijelo nikada ne propada, ipak se pojavljujem u svakom mileniju u Mom izvornom transcendentalnom obliku. SMISAO: Gospodin govori o posebnoj prirodi Svog roenja: iako moe izgledati kao obina osoba, sjea se svega to se dogodilo u Njegovim brojnim prolim "ivotima", dok se obian ovjek ne moe sjetiti ak ni to je radio prije nekoliko sati. Kada biste nekog obinog ovjeka upitali to je radio u isto vrijeme dan ranije, bilo bi mu vrlo teko odmah odgovoriti. Sigurno bi morao napregnuti svoje pamenje da bi se prisjetio to je radio u tono isto vrijeme dan ranije. A ipak, ljudi se esto usuuju tvrditi da su Bog, ili Krsna. Ne bismo trebali dopustiti da nas zavedu takve besmislene tvrdnje. Gospodin zatim objanjava Svoju prakrti, ili Svoj oblik. Prakrti znai "priroda", kao i svarupa, ili "vlastiti oblik". Gospodin kae da se pojavljuje u vlastitom tijelu. On ne mijenja Svoje tijelo, kao to to ini ivo bie prelazei iz jednog tijela u drugo. Uslovljena dua moe imati jednu vrstu tijela u sadanjem ivotu, ali dobiva drugaije tijelo u sljedeem ivotu. U materijalnom svijetu, ivo bie nema stalno tijelo ve se seli iz jednog tijela u drugo. Gospodin meutim, to ne ini. Kad god se pojavi, ini to u istom izvornom tijelu, Svojom unutranjom moi. Drugim rijeima, Krsna se pojavljuje u ovom materijalnom svijetu u Svom izvornom vjenom dvorukom obliku, drei flautu. Pojavljuje se u Svom vjenom tijelu, nezagaenom ovim materijalnim svijetom. Iako se pojavljuje u istom transcendentalnom tijelu i iako je gospodar univerzuma, ipak se naizgled raa kao obino ivo bie. Iako Njegovo tijelo ne propada kao materijalno tijelo, ipak izgleda da Gospodin Krsna raste od djetinjstva do djeatva, i od djeatva do mladosti. Ali za udo, im ue u mladost, prestaje starjeti. U vrijeme bitke na Kuruksetri, Gospodin je imao kod kue mnogo unuka, ili drugim rijeima, po materijalnom proraunu je bio dosta star. A ipak, izgledao je kao mladi od dvadeset ili dvadeset pet godina. Nikada ne vidimo sliku Krsne na kojoj izgleda star, jer nikada ne stari kao mi, iako je najstarija osoba u itavoj kreaciji - proloj, sadanjoj i buduoj. Njegovo tijelo i Njegova inteligencija nikada ne propadaju niti se mijenjaju. Stoga je oito da je Gospodin, usprkos tome to se nalazi u materijalnom svijetu, isti neroeni, vjeni oblik blaenstva i znanja, ije su tijelo i inteligencija

nepromjenjivi. U stvari, Njegova pojava i nestanak nalikuju izlasku sunca, njegovom kretanju nebom i nestanku iz naeg vidokruga. Kada ne moemo vidjeti sunce, mislimo da je zalo, a kada je prisutno pred naim oima, mislimo da se nalazi na horizontu. U stvari, sunce se uvijek nalazi na jednom mjestu, ali zbog naih nesavrenih ula govorimo o izlasku i zalasku sunca na nebu. Poto se pojava i nestanak Gospodina Krsne potpuno razlikuju od pojave i nestanka bilo kojeg obinog, prosjenog ivog bia, oito je da je Gospodin zahvaljujui Svojoj unutarnjoj moi vjeno, blaeno znanje i da nikada nije zagaen materijalnom prirodom. Vede takoer potvruju da je Svevinji Gospodin neroen, iako se naizgled raa u mnogobrojnim manifestacijama. Dopunski vedski spisi takoer potvruju da se Gospodinovo tijelo ne mijenja, iako se Gospodin naizgled raa. U Bhagavatamu je opisano da se Gospodin pojavio pred Svojom majkom kao Narayana, sa etiri ruke, ukraen sa est vrsta obilja. Njegova pojava u Njegovom izvornom vjenom obliku je Njegova bezuzrona milost, koju podaruje ivim biima tako da se mogu usredotoiti na Svevinjeg Gospodina kakav jest, a ne na umne izmiljotine ili uobrazilje, koje impersonalisti pogreno smatraju Gospodinovim oblicima. Prema rjeniku Vicva-koci, rije maya, ili atma-maya se odnosi na Gospodinovu bezuzronu milost. Gospodin je svjestan svih Svojih pojava i nestanaka, ali obino ivo bie zaboravlja sve o svom prolom tijelu im dobije drugo tijelo. On je gospodar svih ivih bia jer vri udesna, nadljudska djela dok je prisutan na ovoj planeti Zemlji. Gospodin je stoga uvijek ista Apsolutna Istina. Nema razlike izmeu Njegovog oblika i jastva ili izmeu Njegovih odlika i Njegovog tijela. Sada se moe postaviti pitanje zato se Gospodin u ovom svijetu pojavljuje i nestaje. To e biti objanjeno u sljedeem stihu.

STIH 7

yada yada hi dharmasya glanir bhavati bharata abhyutthanam adharmasya tadatmanam srjamy aham yada yada - kad god i gdje god; hi - svakako; dharmasya - u religiji; glanih - nepravilnosti; bhavati - izraze se; bharata - o potome Bharate; abhyutthanam - prevladava; adharmasya - bezbonost; tada - tada; atmanam - Sebe; srjamy - manifestiram; aham - Ja; Kad god i gdje god doe do zanemarivanja religioznih principa, o potome Bharate, i porasta bezbonosti - Ja se pojavljujem. SMISAO: U ovom stihu je znaajna rije srjami. Srjami se ne moe odnositi na stvaranje, jer prema prethodnom stihu, Gospodinov oblik ili tijelo nisu stvoreni, poto svi oblici vjeno postoje. Stoga srjami znai da se Gospodin manifestira takav kakav jest. Iako se Gospodin pojavljuje prema utvrenom redu, na kraju Dvapara-yuge u dvadeset osmom mileniju sedmog Manua u danu Brahme, nije se duan pridravati takvih pravila i propisa, jer je potpuno slobodan djelovati na razne naine po Svojoj volji. Tako se pojavljuje po vlastitoj volji kad god prevlada bezbonost i nestane prava religija. Principi religije su postavljeni u Vedama i svako odstupanje od pravilnog slijeenja pravila Veda, ini osobu bezbonom. U Bhagavatamu je reeno da su takvi principi Gospodinovi zakoni. Samo Gospodin moe stvoriti sistem religije. Vede se takoer prihvaaju kao spisi koje je Gospodin prvobitno izloio Brahmi u njegovom srcu. Zato su principi dharme, ili religije, neposredne naredbe Svevinje Boanske Osobe (dharmam tu saksad bhagavatpranitam). Na te principe se jasno ukazuje u itavoj Bhagavad-giti. Svrha Veda je uspostaviti

takve principe po naredbi Svevinjeg Gospodina, koji neposredno nareuje na kraju Gite da je najvii princip religije predati se samo Njemu i nita vie. Vedski principi vode osobu ka potpunom predavanju Njemu i kad god demonske osobe ometaju slijeenje takvih principa Gospodin se pojavljuje. Iz Bhagavatama saznajemo da je Gospodin Buddha Krsnina inkarnacija koja se pojavila kada je materijalizam uzeo maha i kada su materijalisti kao opravdanje koristili autoritet Veda. Iako u Vedama postoje odreena pravila i propisi koji ograniavaju rtvovanje ivotinja u odreenu svrhu, ljudi demonskih sklonosti su rtvovali ivotinje ne slijedivi vedske principe. Gospodin Buddha se pojavio da bi to prekinuo i uspostavio vedski princip nenasilja. Tako svaki avatara, ili Gospodinova inkarnacija, ima odreenu misiju koja je opisana u razotkrivenim spisima. Nikoga ne bismo trebali prihvatiti kao avataru ako nije spomenut u spisima. Nije tono da se Gospodin pojavljuje samo na tlu Indije. On se moe manifestirati gdje god i kad god se eli pojaviti. U svakoj inkarnaciji govori o religiji toliko koliko odreeni ljudi u odreenim okolnostima mogu shvatiti. Ali misija je ista - dovesti ljude do svjesnosti Boga i pokoravanja principima religije. Ponekad osobno silazi, a ponekad alje Svog vjerodostojnog predstavnika u obliku Svog sina, ili sluge, ili dolazi sam u preruenom obliku. Principi Bhagavad-gite su bili priopeni Arjuni i na taj nain drugim vrlo naprednim osobama, jer je Arjuna bio vrlo napredan u usporedbi sa obinim osobama u drugim dijelovima svijeta. Matematiki princip prema kojem su dva i dva etiri, vrijedi i u poetnikoj aritmetici i u naprednoj aritmetici. Ipak, postoji via i nia matematika. Tako sve Gospodinove inkarnacije pouavaju ljude istim principima, ali oni u raznim okolnostima izgledaju kao vii i nii. Vii principi religije poinju s prihvaanjem etiri stalea i etiri reda duhovnog ivota, kao to e kasnije biti objanjeno. Cilj misije svih inkarnacija je svuda probuditi svjesnost Krsne. Takva svjesnost se manifestira, odnosno ne manifestira, samo u odreenim okolnostima.

STIH 8

paritranaya sadhunam vinacaya ca duskrtam dharma-samsthapanarthaya sambhavami yuge yuge paritranaya - da bih izbavio; sadhunam - bhakte; vinacaya - da bih unitio; ca - i; duskrtam - nevjernike; dharma - principe religije; samsthapana-arthaya - da bih ponovo uspostavio; sambhavami - Ja se pojavljujem; yuge - milenij; yuge - za milenijem; Da bih izbavio pobone i unitio nevjernike i ponovo uspostavio principe religije, pojavljujem se milenij za milenijem. SMISAO: Prema Bhagavad-giti, sadhu (sveti ovjek) je ovjek koji je svjestan Krsne. Netko moe izgledati bezbono, ali ako u potpunosti posjeduje odlike svjesnosti Krsne, trebamo ga smatrati sadhuom. Duskrtam se odnosi na one koji ne mare za svjesnost Krsne. Takvi nevjernici ili duskrtam su opisani kao budalasti i najnii od ljudi, iako ih moe krasiti svjetovno obrazovanje. Za razliku od njih, osoba koja je potpuno zaokupljena svjesnou Krsne se prihvaa kao sadhu, iako moda nije ni uena ni veoma kulturna. to se tie ateista, Svevinji Gospodin se ne mora pojaviti takav kakav jest da bi ih unitio, kao to je unitio demone Ravanu i Kamsu. Gospodin ima puno posrednika koji su sposobni unititi demone. Ali Gospodin posebno dolazi da bi zadovoljio Svoje neokaljane bhakte, koje demoni uvijek progone. Demon uvijek uznemirava bhaktu, ak i kad je bhakta njegov roak. Iako je Prahlada Maharaja bio Hiranyakacipuov sin, njegov otac ga je proganjao; iako je Krsnina majka, Devaki, bila Kamsina sestra, ona i njen mu

Vasudeva su bili mueni samo zato to se Krsna trebao roditi kao njihov sin. Tako se Gospodin Krsna pojavio prvenstveno da bi izbavio Devaki, a ne da bi ubio Kamsu, ali je i jedno i drugo uinio istovremeno. Zato je ovdje reeno da se Gospodin pojavljuje u razliitim inkarnacijama da bi izbavio bhakte i ubio nevjerne demone. U Caitanya-caritamrti Krsnadasa Kaviraje, sljedei stihovi (Madhya 20.263-264) saeto opisuju te principe inkarnacije: srsti-hetu yei murti prapawce avatare sei icvara-murti 'avatara' nama dhare mayatita paravyome sabara avasthana vicve avatari' dhare 'avatara' nama "Avatara, inkarnacija Boga, silazi iz Bojeg carstva da bi se manifestirala u materijalnom svijetu. Poseban oblik Boanske Osobe koja tako silazi zove se inkarnacija, ili avatara. Takve inkarnacije prebivaju u duhovnom svijetu, Bojem carstvu. Kada siu u materijalnu kreaciju, nazivaju se avatara." Postoje razne vrste avatara, kao to su purusavatare, gunavatare, lilavatare, cakty-aveca avatare, manvantara-avatare i yugavatare, koje se pojavljuju u itavom univerzumu prema utvrenom redu. Ali Gospodin Krsna je prvobitni Gospodin, izvor svih avatara. Gospodin ri Krsna silazi sa posebnom namjerom da oslobodi tjeskobe iste bhakte, koji Ga jako ele vidjeti u Njegovim izvornim zabavama u Vrndavani. Stoga je glavna namjera Krsna avatare da zadovolji Svoje neokaljane bhakte. Gospodin kae da se inkarnira u svakom mileniju. To ukazuje da se inkarnira i u dobu Kali. Kao to je reeno u rimad-Bhagavatamu, inkarnacija u dobu Kali je Gospodin Caitanya Mahaprabhu, koji je kroz sagkirtana pokret (skupno pjevanje svetih imena) rairio oboavanje Krsne i svjesnost Krsne po cijeloj Indiji. On je predkazao da e ovaj kult sagkirtane preplaviti itav svijet, irei se od grada do grada i od sela do sela. Gospodin Caitanya je prikriveno, posredno opisan kao inkarnacija Krsne, Boanske Osobe, u povjerljivim dijelovima razotkrivenih spisa, kao to su Upanisade, Mahabharata i Bhagavatam. Bhakte Gospodina Krsne jako privlai sagkirtana pokret Gospodina Caitanye. Ovaj Gospodinov avatara ne ubija nevjernike, ve ih Svojom bezuzronom milosti izbavlja.

STIH 9

janma karma ca me divyam tyaktva deham punar janma janma - roenje; karma - aktivnosti; ca - takoer; me - Moje; divyam - transcendentalne; evam - tako; yah - svako tko; vetti - poznaje; tattvatah - istinski; tyaktva - kad napusti; deham - ovo tijelo; punah - ponovo; janma - roenje; na - nikada; eti - ne dobija; mam - Mene;

evam yo vetti tattvatah naiti mam eti so 'rjuna

eti - dostie; sah - on; arjuna - o Aruna; Onaj tko poznaje transcendentalnu prirodu Moje pojave i Mojih aktivnosti po naputanju tijela se vie ne raa u ovom materijalnom svijetu, ve dostie Moje vjeno prebivalite, o Aruna. SMISAO: Gospodinov silazak iz Njegovog transcendentalnog prebivalita je ve bio objanjen u estom stihu. Onaj tko moe shvatiti istinu o pojavi Boanske Osobe je ve osloboen od materijalnog ropstva i zato se vraa u Boje carstvo im napusti sadanje materijalno tijelo. Takvo osloboenje ivog bia od materijalnog ropstva ne dostie se lako. Impersonalisti i yogiji dostiu osloboenje tek nakon velikog napora i nakon mnogo, mnogo ivota. ak i onda, osloboenje koje dostiu - stapanje sa Gospodinovim bezlinim brahmajyotijem - je samo djelomino i postoji opasnost od vraanja u materijalni svijet. Ali bhakta, jednostavno zahvaljujui razumijevanju transcendentalne prirode Gospodinovog tijela i aktivnosti, po naputanju ovog tijela dostie Gospodinovo prebivalite i ne izlae se opasnosti da se vrati u ovaj materijalni svijet. U Brahma-samhiti (5.33) je reeno da Gospodin ima mnogo, mnogo oblika i inkarnacija: advaitam acyutam anadim ananta-rupam. Premda Gospodin ima mnogo transcendentalnih oblika, ti oblici su ipak jedna Svevinja Boanska Osoba. To moramo shvatiti sa uvjerenjem, iako je neshvatljivo svjetovnim uenjacima i empirijskim filozofima. U Vedama (Purusa-bodhini Upanisadi) je reeno: eko devo nitya-lilanurakto bhakta-vyapi hrdy antar-atma "Jedna Svevinja Boanska Osoba u Svojim mnogobrojnim transcendentalnim oblicima vjeno ima odnose sa Svojim neokaljanim bhaktama." Ovu vedsku izjavu je u ovom stihu Gite potvrdio sam Gospodin. Onaj tko na temelju autoriteta Veda i Svevinje Boanske Osobe prihvati ovu istinu i ne trati svoje vrijeme na filozofsku pekulaciju, dostie najvii savreni stadij osloboenja. Ako osoba jednostavno prihvati ovu istinu sa vjerom, bez sumnje moe dostii osloboenje. Vedska izjava tat tvam asi se moe primijeniti u ovom sluaju. Svako tko shvati da je Gospodin Krsna Svevinji, ili tko kae Gospodinu: "Ti si Vrhovni Brahman, Boanska Osoba", nesumnjivo biva odmah osloboen. Tako je njegov ulazak u Gospodinovo transcendentalno drutvo osiguran. Drugim rijeima, takav vjerni bhakta Gospodina dostie savrenstvo. To je potvreno sljedeom vedskom tvrdnjom: tam eva viditvati mrtyum eti nanyah pantha vidyate 'yanaya

"Savreni stadij osloboenja od roenja i smrti se moe dostii jednostavno spoznavanjem Gospodina, Svevinje Boanske Osobe. To savrenstvo se ne moe dostii ni na koji drugi nain." (Cvetacvatara Upanisada 3.8) Da nema drugog naina znai da se svatko tko ne shvaa da je Gospodin Krsna Svevinja Boanska Osoba sigurno nalazi u guni neznanja i zato nee dostii osloboenje jednostavno lizanjem tegle s medom, ili tumaenjem Bhagavad-gite na osnovu svjetovne uenosti. Empirijski filozofi mogu imati vrlo vane uloge u materijalnom svijetu, ali nisu nuno dostojni osloboenja. Takvi nadmeni svjetovni uenjaci moraju ekati na bezuzronu milost Gospodinovog bhakte. Stoga svjesnost Krsne trebamo njegovati sa vjerom i na taj nain dostii savrenstvo.

STIH 10

vita-raga-bhaya-krodha bahavo jwana-tapasa

man-maya mam uparitah puta mad-bhavam agatah

vita - osloboeni; raga - vezanosti; bhaya - straha; krodhah - i gnjeva; mat-maya - potpuno u Meni; mam - u Meni; uparitah - potpuno utemeljeni; bahavah - mnogi; jwana - znanja; tapasa - pokorom; putah - proieni; mat-bhavam - transcendentalnu ljubav prema Meni; agatah - dostigli su; Osloboene vezanosti, straha i ljutnje, potpuno usredotoene na Mene, uzimajui utoite u Meni, mnoge osobe su se u prolosti proistile znanjem o Meni i tako dostigle transcendentalnu ljubav prema Meni. SMISAO: Kao to je prethodno bilo opisano, osoba koja je previe sklona materijalnom teko moe shvatiti osobnu prirodu Vrhovne Apsolutne Istine. Ljudi koji su vezani za tjelesno shvaanje ivota su obino toliko obuzeti materijalizmom da je za njih skoro nemogue shvatiti kako Svevinji moe biti osoba. Takvi materijalisti ne mogu ak ni zamisliti da postoji transcendentalno tijelo, neunitivo, puno znanja i vjeno blaeno. Prema materijalistikom shvaanju tijelo je unitivo, puno neznanja i potpuno bijedno. Zato ljudi, kada uju za Gospodinov osobni oblik, imaju na umu tu istu tjelesnu ideju. Za takve materijalistike ljude, oblik gigantske materijalne manifestacije je vrhovni. Zato smatraju da je Svevinji bezlian, neosoban. Poto su previe okupirani materijalnim, plae se shvaanja o zadravanju osobnosti nakon osloboenja od materije. Kada saznaju da je duhovni ivot individualan i osoban, uplae se da ponovno ne postanu osobe i tako prirodno vie vole neku vrstu stapanja sa bezlinom prazninom. Obino usporeuju iva bia s mjehuriima u oceanu, koji se stapaju s oceanom. To je najvie savrenstvo duhovnog postojanja koje se moe dostii bez individualne osobnosti. Ovo je vrsta zastraujueg stanja ivota, lienog savrenog znanja o duhovnom postojanju. Pored njih, ima mnogo osoba koje uope ne mogu shvatiti duhovno postojanje. Kada im se smue razne teorije i proturjenosti raznih vrsta filozofskih pekulacija, postaju zgaeni ili ljuti i budalasto zakljuuju da nema vrhovnog uzroka i da je konano sve praznina. Takvi ljudi se nalaze u bolesnom stanju ivota. Neki ljudi su previe materijalno vezani i zato ne obraaju panju na duhovni ivot, neki se ele stopiti sa vrhovnim duhovnim uzrokom, a neki ne vjeruju ni u to, jer su zbog beznaa ljuti na sve vrste duhovne pekulacije. Ova posljednja vrsta ljudi uzima utoite u opojnim sredstvima i svoje bolesne halucinacije ponekad prihvaa kao duhovne vizije. ovjek se mora osloboditi sva tri stanja vezanosti za materijalni svijet: zanemarivanja duhovnog ivota, straha od osobnog duhovnog identiteta i shvaanja o praznini koje potjee od frustracije u ivotu. Da bi se oslobodio ta tri stanja materijalnog shvaanja ivota mora potpuno uzeti utoite Gospodina, pod vodstvom vjerodostojnog duhovnog uitelja i slijediti pravila i propisane principe devocijskog ivota. Posljednji stadij devocijskog ivota se naziva bhava, ili transcendentalna ljubav prema Bogu. Prema Bhakti-rasamrta-sindhuu (1.4.15-16), nauci o predanom sluenju: adau craddha tatah sadhutato 'nartha-nivrttih syat athasaktis tato bhavas sadhakanam ayam premnah saggo 'tha bhajana-kriya tato nistha rucis tatah tatah premabhyudawcati pradurbhave bhavet kramah

"Na poetku, osoba mora eljeti dostii samospoznaju. To e je dovesti do stadija na kome se pokuava druiti sa duhovno naprednim osobama. U sljedeem stadiju, prihvaa inicijaciju od uzvienog duhovnog uitelja. Tako pod njegovim vodstvom bhakta poetnik zapoinje proces predanog sluenja. Predano sluei prema uputstvima duhovnog uitelja oslobaa se sve materijalne vezanosti, dostie postojanost u samospoznaji i stjee ukus za sluanje o Apsolutnoj Boanskoj Osobi, ri Krsni. Taj ukus ga vodi do vezanosti za svjesnost Krsne, koja sazrijeva u bhavi, poetnom stadiju transcendentalne ljubavi prema Bogu. Prava ljubav prema Bogu se

naziva prema, najvii savreni stadij ivota." U stadiju preme, bhakta neprestano transcendentalno slui Gospodina s ljubavlju. Tako postupnim procesom predanog sluenja pod vodstvom vjerodostojnog duhovnog uitelja osoba moe dostii najvii nivo, oslobodivi se sve materijalne vezanosti, straha od vlastite duhovne osobnosti i razoaranja koje vodi do filozofije voidizma. Tako na kraju moe dostii prebivalite Svevinjeg Gospodina.

STIH 11

ye yatha mam prapadyante tams tathaiva bhajamy aham mama vartmanuvartante manusyah partha sarvacah ye - svi koji; yatha - kako; mam - Meni; prapadyante - predaju se; tan - njima; tatha - tako; eva - svakako; bhajami - uzvraam; aham - Ja; mama - Moj; vartma - put; anuvartante - slijede; manusyah - svi ljudi; partha - o Prithin sine; sarvacah - u svakom pogledu; Kako Mi se netko preda, tako ga nagraujem. Svatko slijedi Moj put u svakom pogledu, o Prithin sine. SMISAO: Svatko traga za Krsnom u razliitim aspektima Njegovih manifestacija. Svevinji Gospodin Krsna se djelomino spoznaje kao Njegov neosobni sjaj, brahmajyoti, i kao sveproimajua Nad-dua koja prebiva u svemu, pa tako i u atomima. Ali Krsnu potpuno spoznaju samo Njegovi isti bhakte. Krsna je predmet spoznaje svih osoba. Tako svatko biva zadovoljen u skladu sa svojom eljom da Ga ima. U transcendentalnom svijetu, Krsna uzvraa Svojim istim bhaktama u transcendentalnom odnosu, ovisno o elji bhakte. Neki bhakta moe eljeti Krsnu kao vrhovnog gospodara, neki kao svog osobnog prijatelja, neki kao svog sina, a neki kao svog ljubavnika. Krsna sve bhakte jednako nagrauje, u skladu sa razliitim intenzitetom njihove ljubavi prema Njemu. U materijalnom svijetu postoji ista razmjena osjeaja i Gospodin ih jednako razmjenjuje sa razliitim vrstama oboavatelja. isti bhakte se drue s Njim osobno i ovdje i u transcendentalnom prebivalitu i mogu osobno sluiti Gospodina i tako kuati transcendentalno blaenstvo u sluenju Gospodina s ljubavlju. to se tie impersonalista i onih koji ele poiniti duhovno samoubojstvo unitavanjem individualnog postojanja ivog bia, Krsna i njima pomae stapajui ih sa Svojim sjajem. Takvi impersonalisti ne pristaju prihvatiti vjenu, blaenu Boansku Osobu; zato ne mogu uivati u blaenstvu transcendentalnog osobnog sluenja Gospodina, jer su uguili svoju individualnost. Neki od njih, koji nisu utemeljeni ak ni u bezlinom postojanju, vraaju se materijalnim aktivnostima da bi ispoljili svoje uspavane elje za djelovanjem. Takvim osobama se ne dozvoljava da odu na duhovne planete, ali im se ponovo prua prilika da djeluju na materijalnim planetima. Plodonosnim radnicima Gospodin, kao yajwecvara, podaruje eljene rezultate njihovih propisanih dunosti, a yogijima koji ele mistine moi podaruje takve moi. Drugim rijeima, svaiji uspjeh ovisi samo o Njegovoj milosti, a sve vrste duhovnih procesa su samo razliiti stupnjevi uspjeha na istom putu. Prema tome, ako osoba ne dostigne najvie savrenstvo svjesnosti Krsne, svi njeni pokuaji e ostati nesavreni.

To je potvreno u rimad-Bhagavatamu (2.3.10): akamah sarva-kamo va tivrena bhakti-yogena moksa-kama udara-dhih yajeta purusam param

"Bez obzira da li nema elja (stanje bhakta), ili eli sve plodonosne rezultate, ili eli osloboenje, osoba se treba svim snagama truditi oboavati Svevinju Boansku Osobu da bi dostigla savrenstvo, iji je vrhunac svjesnost Krsne."

STIH 12

kagksantah karmanam siddhim ksipram hi manuse loke

yajanta iha devatah siddhir bhavati karma-ja

kagksantah - elei; karmanam - plodonosnih aktivnosti; siddhim - savrenstvo; yajante - oboavaju rtvovanjima; iha - u materijalnom svijetu; devatah - polubogove; ksipram - vrlo brzo; hi - svakako; manuse - u ljudskom drutvu; loke - u ovom svijetu; siddhih - uspjeh; bhavati - dolazi; karma-ja - u plodonosnom radu; Ljudi u ovom svijetu ele uspjeh u plodonosnim aktivnostima i zato oboavaju polubogove. Naravno, brzo dobivaju rezultate plodonosnog rada u ovom svijetu. SMISAO: O bogovima ili polubogovima ovog materijalnog svijeta vlada pogreno miljenje i ljudi koji nemaju veliku inteligenciju, iako se predstavljaju kao veliki uenjaci, smatraju da su polubogovi razni oblici Svevinjeg Gospodina. U stvari, polubogovi nisu razliiti oblici Boga, ve Njegovi razliiti djelii i estice. Bog je jedan, a djelii su mnogobrojni. Vede kau - nityo nityanam: Bog je jedan. Icvarah paramah krsnah. Vrhovni Bog je jedan - Krsna - a polubogovima je povjerena mo vladanja ovim materijalnim svijetom. Svi ti polubogovi su iva bia (nityanam) koja posjeduju materijalnu mo u razliitoj mjeri. Ne mogu biti jednaka Vrhovnom Bogu - Narayani, Visnuu, ili Krsni. Svako tko misli da su Bog i polubogovi na istom nivou se naziva ateistom, ili pasandijem. ak se ni veliki polubogovi poput Brahme i Cive ne mogu usporediti sa Svevinjim Gospodinom. U stvari, polubogovi poput Brahme i Cive oboavaju Gospodina (civa-viriwci-nutam). Zanimljivo je da ima mnogo ljudskih voa koje budalasti ljudi oboavaju zbog pogrenog shvaanja antropomorfizma i zoomorfizma. Iha devatah se odnosi na monog ovjeka ili poluboga ovog materijalnog svijeta. Ali Narayana, Visnu, ili Krsna, Svevinja Boanska Osoba, ne pripada ovom svijetu. On je transcendentalan, ili iznad materijalne kreacije. ak i ripada Cagkaracarya, voa impersonalista, smatra da je Narayana, ili Krsna, iznad ove materijalne kreacije. Meutim, budalasti ljudi (hrta-jwana) oboavaju polubogove jer ele trenutne rezultate. Dobivaju rezultate, ali ne znaju da su tako steeni rezultati privremeni i namijenjeni manje inteligentnim osobama. Inteligentna osoba je svjesna Krsne. Takva osoba ne treba oboavati beznaajne polubogove radi trenutne, privremene dobrobiti. Polubogovi ovog materijalnog svijeta, kao i njihovi oboavatelji, nestat e s unitenjem ovog materijalnog svijeta. Blagoslovi polubogova su materijalni i privremeni. Materijalni svjetovi i njihovi stanovnici,

zajedno s polubogovima i njihovim oboavateljima, mjehurii su u kozmikom oceanu. Meutim, u ovom svijetu, ljudsko drutvo je ludo za privremenim materijalnim obiljem kao to su zemlja, obitelj i stvari u kojima se moe uivati. Da bi stekli takve privremene stvari, ljudi oboavaju polubogove ili mone ljude u ljudskom drutvu. Ako ovjek, oboavajui nekog politikog vou, stekne poloaj ministra u vladi, misli da je stekao veliku dobrobit. Zato se svi ulaguju takozvanim voama ili "velikim zvjerkama" da bi stekli privremene dobrobiti i zaista ih stjeu. Takvi budalasti ljudi se ne zanimaju za svjesnost Krsne da bi se zauvijek rijeili bijeda materijalnog postojanja. Svi oni ele osjetilno uivanje i, kako ele neke pogodnosti za osjetilno uivanje, privlai ih oboavanje opunomoenih ivih bia poznatih kao polubogovi. Ovaj stih ukazuje da se ljudi rijetko zanimaju za svjesnost Krsne. Uglavnom se zanimaju za materijalno uivanje i zbog toga oboavaju neko mono ivo bie.

STIH 13

catur-varnyam maya srstamguna-karma-vibhagacah tasya kartaram api mam viddhy akartaram avyayam catuh-varnyam - etiri stalea ljudskog drutva; maya - Ja; srstam - stvorio; guna - prema odlici; karma - i radu; vibhagacah - prema podjeli; tasya - toga; kartaram - otac; api - iako; mam - Ja; viddhi - moe znati; akartaram - da ne vrim aktivnosti; avyayam - nepromjenjiv; Stvorio sam etiri stalea ljudskog drutva prema tri odlike materijalne prirode i djelovanju koje im je svojstveno. Iako sam stvoritelj ovog sistema, treba znati da nita ne inim jer sam nepromjenjiv. SMISAO: Gospodin je stvoritelj svega. Sve nastaje iz Njega; On sve odrava i nakon unitenja sve poiva u Njemu. On je stoga tvorac etiri stalea ljudskog drutva, poevi sa klasom inteligentnih ljudi, koji se nazivaju brahmane jer se nalaze u guni vrline. Sljedei stale je administrativna klasa ljudi, koji se nazivaju ksatriye jer se nalaze u guni strasti. Trgovci, koji se nazivaju vaicye, nalaze se pod utjecajem guna strasti i neznanja, a cudre, radnika klasa, pod utjecajem materijalne gune neznanja. Usprkos tome to je stvorio etiri stalea ljudskog drutva, Gospodin Krsna ne pripada ni jednom od njih, jer nije jedna od uslovljenih dua, koje obrazuju ljudsko drutvo. Ljudsko drutvo je slino bilo kojem ivotinjskom drutvu, ali Gospodin je stvorio spomenute stalee da bi ljude uzdigao sa ivotinjskog poloaja i omoguio im da sistematski razviju svjesnost Krsne. Sklonost odreenog ovjeka ka djelovanju odreuju gune materijalne prirode koje je stekao. Takvi simptomi ivota, svojstveni razliitim gunama materijalne prirode, opisani su u osamnaestom poglavlju ove knjige. Meutim, osoba svjesna Krsne je via ak i od brahmana. Iako se od brahmana, zbog njihovih odlika, oekuje da imaju znanje o Brahmanu, Vrhovnoj Apsolutnoj Istini, veina njih prilazi samo Brahmanu - neosobnoj manifestaciji Gospodina Krsne. Ali ovjek koji transcendira ogranieno znanje brahmane i stekne znanje o svim potpunim ekspanzijama Krsne, kao to su Rama, Nrsimha, Varaha, itd. Kao to je Krsna transcendentalan prema ovom sistemu etiri stalea ljudskog drutva, osoba svjesna Krsne je takoer transcendentalna prema svim podjelama ljudskog drutva, bilo da se radi o zajednicama, nacijama ili vrstama ljudskog roda.

STIH 14

na mam karmani limpanti iti mam yo 'bhijanati

na me karma-phale sprha karmabhir na sa badhyate

na - nikada ne; mam - na Mene; karmani - sve vrste rada; limpanti - utjeu; na - niti; me - Ja; karma-phale - plodonosno djelo; sprha - elim; iti - tako; mam - Mene; yah - onaj tko; abhijanati - to zna; karmabhih - u posljedice takvog rada; na - nikada ne; sah - on; badhyate - zaplie se; Ni jedna aktivnost ne utjee na Mene, niti teim za plodovima djelovanja. Onaj tko shvati ovu istinu o Meni takoer se ne zaplie u plodonosne posljedice djelovanja. SMISAO: Kao to u materijalnom svijetu postoje ustavni zakoni koji tvrde da kralj ne moe pogrijeiti, ili da kralj ne podlijee dravnim zakonima, tako Gospodin, iako je stvoritelj ovog materijalnog svijeta, ne podlijee utjecaju aktivnosti materijalnog svijeta. On stvara i ostaje odvojen od kreacije, dok se iva bia zapliu u plodonosne rezultate materijalnih aktivnosti zbog svoje sklonosti ka vladanju materijalnim bogatstvima. Vlasnik poduzea nije odgovoran za dobre ili loe aktivnosti radnika, ali sami radnici jesu. iva bia su zaokupljena svojim aktivnostima zadovoljavanja ula, iako im Gospodin nije naredio da to ine. Da bi unaprijedila ulno uivanje, iva bia vre aktivnosti ovog svijeta i ele rajsku sreu nakon smrti. Gospodina ne privlai takozvana rajska srea, jer je potpun u Sebi. Rajski polubogovi su samo Njegovi sluge. Vlasnik poduzea nikada ne eli nia zadovoljstva koja mogu eljeti radnici. On je odvojen od materijalnog djelovanja i njegovih posljedica. Na primjer, kie nisu odgovorne za raznu vegetaciju koja se pojavljuje na Zemlji, iako bez takve kie vegetacija ne bi mogla rasti. Vedska smrti to potvruje na sljedei nain: nimitta-matram evasau pradhana-karani-bhuta srjyanam sarga-karmani yato vai srjya-caktayah

"U materijalnim kreacijama, Gospodin je jedini vrhovni uzrok. Neposredni uzrok je materijalna priroda, koja kozmiku manifestaciju ini vidljivom." Postoje razne vrste stvorenih ivih bia, kao to su polubogovi, ljudska bia i nie ivotinje, i sva ona podlijeu posljedicama dobrih i loih djela koja su poinila u prolosti. Gospodin im samo daje odgovarajue pogodnosti za takve aktivnosti i zakone djelovanja guna prirode, ali nikada nije odgovoran za njihove prole i sadanje aktivnosti. U Vedanta-sutri (2.1.34) je potvreno - vaisamya-nairghrnye na sapeksatvat: Gospodin nikada nije pristran prema bilo kojem ivom biu. ivo bie je odgovorno za vlastita djela. Gospodin mu samo prua pogodnosti, posredstvom materijalne prirode, vanjske energije. Svatko tko je potpuno upuen u svu sloenost zakona karme, ili plodonosnih aktivnosti, ne podlijee utjecaju rezultata svojih aktivnosti. Drugim rijeima, onaj tko shvaa Gospodinovu transcendentalnu prirodu je iskusna osoba svjesna Krsne i tako nikada ne podlijee zakonima

karme. Onaj tko ne poznaje Gospodinovu transcendentalnu prirodu i misli da su Gospodinove aktivnosti usmjerene ka plodonosnim rezultatima, kao to su to aktivnosti obinih ivih bia, sigurno se zaplie u plodonosne posljedice. Ali onaj tko poznaje Vrhovnu Istinu je osloboena dua utemeljena u svjesnosti Krsne.

STIH 15

evam jwatva krtam karma purvair api mumuksubhih kuru karmaiva tasmat tvam purvaih purvataram krtam evam - tako; jwatva - znajui dobro; krtam - vrili; karma - aktivnosti; purvaih - autoriteti u prolosti; api - zaista; mumuksubhih - koji su dostigli osloboenje; kuru - samo vri; karma - propisanu dunost; eva - svakako; tasmat - stoga; tvam - ti; purvaih - prethodnici; purva-taram - u drevna vremena; krtam - kao to su vrili; Sve osloboene due u drevno vrijeme su djelovale s tim razumijevanjem Moje transcendentalne prirode. Stoga treba vriti svoju dunost, slijedivi njihove stope. SMISAO: Postoje dvije vrste ljudi. Neki imaju srce puno materijalne prljavtine, a neki su osloboeni materijalnog utjecaja. Svjesnost Krsne je jednako blagotvorna i za jedne i za druge. Oni koji su puni prljavtine mogu prihvatiti put svjesnosti Krsne slijedivi propisane principe predanog sluenja da bi se postupno proistili. Oni koji su se ve proistili od neistoa, mogu nastaviti djelovati u istoj svjesnosti Krsne tako da drugi mogu slijediti njihove primjerne aktivnosti i tako stei dobrobit. Budalaste osobe ili poetnici u svjesnosti Krsne esto ele prestati sa aktivnostima, iako nemaju znanje o svjesnosti Krsne. Gospodin nije odobrio Arjuninu elju da napusti bitku. Potrebno je samo znati kako djelovati. Ostaviti aktivnosti svjesnosti Krsne i sjediti na usamljenom mjestu radei predstavu od svjesnosti Krsne, je manje vano od vrenja aktivnosti posveenih Krsni. Arjuni se ovdje savjetuje da djeluje u svjesnosti Krsne, slijedei stope Gospodinovih prethodnih uenika, kao to je bog Sunca Vivasvan, koji je bio spomenut. Svevinji Gospodin zna sve Svoje prole aktivnosti, kao i aktivnosti onih koji su u prolosti djelovali u svjesnosti Krsne. Zato preporuuje djela boga Sunca, koji je od Gospodina nauio tu umjetnost prije vie milijuna godina. Svi takvi uenici Gospodina Krsne su ovdje opisani kao osloboene osobe, zaokupljene izvravanjem dunosti koje im je dodijelio Krsna.

STIH 16

kim karma kim akarmeti tat te karma pravaksyami

kavayo 'py atra mohitah yaj jwatva moksyase 'cubhat

kim - to je; karma - aktivnost; kim - to je; akarma - neaktivnost; iti - tako; kavayah - inteligentni; api - takoer; atra - u tom pogledu; mohitah - zbunjeni su; tat - to; te - tebi; karma - aktivnost; pravaksyami - objasnit u; yat - to; jwatva - znajui; moksyase - oslobodit e se; acubhat - nesree; ak su i inteligentni zbunjeni u pokuaju utvrivanja to je aktivnost, a to neaktivnost. Sada u ti objasniti to je aktivnost. Zahvaljujui tom znanju, bit e osloboen sve nesree. SMISAO: Aktivnosti u svjesnosti Krsne se moraju vriti u skladu sa primjerima prethodnih vjerodostojnih bhakta. To je preporueno u 15. stihu. Zato takve aktivnosti ne bismo trebali vriti nezavisno, bit e objanjeno u tekstu koji slijedi. Da bismo djelovali u svjesnosti Krsne, moramo prihvatiti vodstvo ovlatenih osoba u uenikom naslijeu, kao to je bilo objanjeno na poetku ovog poglavlja. Sistem svjesnosti Krsne je prvo bio objanjen bogu Sunca, bog Sunca ga je objasnio svom sinu Manuu, Manu ga je objasnio svom sinu Iksvakuu i od tog drevnog vremena taj sistem je prisutan na Zemlji. Zato moramo slijediti stope prethodnih autoriteta u uenikom naslijeu. Inae e i najinteligentniji ljudi biti zbunjeni u pogledu standarda djelovanja u svjesnosti Krsne. Gospodin je zbog toga odluio neposredno pouiti Arjunu svjesnosti Krsne. Poto je Gospodin neposredno pouio Arjunu, svako tko slijedi Arjunine stope sigurno nije zbunjen. Reeno je da se putovi religije ne mogu utvrditi samo nesavrenim eksperimentalnim znanjem. U stvari, jedino sam Gospodin moe postaviti principe religije. Dharmam tu saksad bhagavatpranitam (Bhag.6.3.19). Nitko ne moe izmisliti religiozne principe nesavrenom pekulacijom. Mora slijediti stope velikih autoriteta kao to su Brahma, Civa, Narada, Manu, Kumare, Kapila, Prahlada, Bhisma, Cukadeva Goswami, Yamaraja, Janaka i Bali Maharaja. Umnom pekulacijom se ne moe ustanoviti to je religija ili samospoznaja. Zato, iz bezuzrone milosti prema Svojim bhaktama, Gospodin neposredno objanjava Arjuni to je aktivnost, a to neaktivnost. Samo aktivnost izvrena u svjesnosti Krsne moe izbaviti osobu iz zapletenosti materijalnog postojanja.

STIH 17

karmano hy api boddhavyam akarmanac ca boddhavyam karmanah - aktivnosti; hi - svakako; api - takoer; boddhavyam - treba shvatiti;

boddhavyam ca vikarmanah gahana karmano gatih

boddhavyam - treba shvatiti; ca - takoer; vikarmanah - zabranjena aktivnost; akarmanah - neaktivnost; ca - takoer; boddhavyam - treba shvatiti; gahana - vrlo teko; karmanah - aktivnosti; gatih - proniknuti; Sloenost djelovanja je veoma teko shvatiti. Zato treba pravilno shvatiti to je aktivnost, to je zabranjena aktivnost, a to neaktivnost. SMISAO: Ako se netko ozbiljno eli osloboditi materijalnog ropstva, mora shvatiti razliku izmeu aktivnosti, neaktivnosti i neovlatenih aktivnosti. Mora paljivo analizirati djelovanje, posljedice djelovanja i izopaeno djelovanje, jer to nije lako shvatiti. Da bi shvatio to je svjesnost Krsne i djelovanje u skladu s njom, mora nauiti kakav je njegov odnos sa Svevinjim. Onaj tko je to savreno nauio zna da je svako ivo bie Gospodinov vjeni sluga i da zato mora djelovati u svjesnosti Krsne. itava Bhagavad-gita vodi do tog zakljuka. Svi drugi zakljuci protivni ovoj svjesnosti i njenim prateim aktivnostima su vikarme, ili zabranjena djela. Da bismo sve to shvatili, moramo se druiti sa autoritetima u svjesnosti Krsne i od njih nauiti tajnu; to je jednako dobro kao da uimo neposredno od Gospodina. Inae e i najinteligentnije osobe biti zbunjene.

STIH 18

karmany akarma yah pacyed sa buddhiman manusyesu

akarmani ca karma yah sa yuktah krtsna-karma-krt

karmani - u aktivnosti; akarma - neaktivnost; yah - onaj tko; pacyet - vidi; akarmani - u neaktivnosti; ca - takoer; karma - plodonosno djelo; yah - onaj tko; sah - on; buddhi-man - inteligentan je; manusyesu - u ljudskom drutvu; sah - on; yuktah - na transcendentalnom je poloaju; krtsna-karma-krt - iako vri sve aktivnosti; Onaj tko vidi neaktivnost u aktivnosti i aktivnost u neaktivnosti je inteligentan ovjek na transcendentalnom poloaju, iako vri sve vrste aktivnosti. SMISAO: Osoba koja djeluje u svjesnosti Krsne je prirodno slobodna od spona karme. Sve to radi, radi za Krsnu; zato ne uiva ili ispata posljedice rada. Takav ovjek je inteligentan, iako za Krsnu vri sve vrste aktivnosti. Akarma znai bez posljedica rada. Impersonalist prestaje s plodonosnim aktivnostima iz straha da posljedice ne budu kameni spoticanja na putu samospoznaje, ali personalist dobro zna svoj poloaj vjenog sluge Svevinje Boanske Osobe. Zato djeluje u svjesnosti Krsne. Poto sve radi za Krsnu, dok slui uiva samo u transcendentalnoj srei. Oni koji slijede ovaj proces su poznati kao osobe koje nemaju elju za

zadovoljavanjem svojih ula. Osjeaj vjenog sluenja Krsne ini osobu imunom na sve vrste posljedica rada.

STIH 19

yasya sarve samarambhah jwanagni-dagdha-karmanam

kama-sagkalpa-varjitah tam ahuh panditam budhah

yasya - onaj ije; sarve - sve vrste; samarambhah - pokuaja; kama - zasnovana na osjetilnom uivanju; sagkalpa - odlunost; varjitah - liene; jwana - savrenog znanja; agni - vatrom; dagdha - spaljen; karmanam - iji rad; tam - za njega; ahuh - izjavljuju; panditam - ueni; budhah - oni koji znaju; Smatra se da onaj tko sve ini bez elje za zadovoljavanjem osjetila ima potpuno znanje. Mudraci kau da je posljedice njegovog rada spalila vatra savrenog znanja. SMISAO: Samo osoba koja ima potpuno znanje moe shvatiti aktivnosti osobe svjesne Krsne. Poto osoba svjesna Krsne nema nikakve sklonosti ka zadovoljavanju osjetila, smatra se da je spalila posljedice svog rada savrenom spoznajom da je po svom prirodnom poloaju vjeni sluga Svevinje Boanske Osobe. Onaj tko je dostigao takvo savrenstvo znanja je istinski uen. Razvijanje tog znanja o vjenom sluenju Gospodina se usporeuju s vatrom. Jednom zapaljena, takva vatra moe spaliti sve posljedice rada.

STIH 20

tyaktva karma-phalasaggam karmany abhipravrtto 'pi

nitya-trpto niracrayah naiva kiwcit karoti sah

tyaktva - ostavivi; karma-phala-asaggam - vezanost za plodonosne rezultate; nitya - uvijek; trptah - zadovoljan;

niracrayah - bez ikakvog utoita; karmani - djelovanjem; abhipravrttah - potpuno zaokupljen; api - usprkos tome; na - ne; eva - svakako; kiwcit - bilo to; karoti - radi; sah - on; Ostavljajui svu vezanost za rezultate svojih aktivnosti, uvijek zadovoljan i nezavisan, ne vri plodonosne aktivnosti, iako vri sve vrste aktivnosti. SMISAO: Ova sloboda od ropstva uzrokovana djelovanjem je mogua samo u svjesnosti Krsne, kada osoba sve radi za Krsnu. Osoba svjesna Krsne djeluje iz iste ljubavi prema Svevinjoj Boanskoj Osobi i zato je ne privlae rezultati djelovanja. Nije vezana ak ni za svoje izdravanje, jer sve preputa Krsni. Ne eli pribaviti stvari za sebe, niti sauvati ono to ve ima. Vri svoju dunost najbolje to moe i sve preputa Krsni. Takva nevezana osoba je uvijek slobodna od posljedica posljedinih reakcija, ba kao da nita ne ini. To je znak akarme, ili djelovanja koje ne donosi plodonosne posljedice. Stoga, svaka druga aktivnost koja se ne vri u svjesnosti Krsne vezuje vrioca. To je pravi aspekt vikarme, kao to je ovdje objanjeno.

STIH 21

niracir yata-cittatma tyakta-sarva-parigrahah cariram kevalam karma kurvan napnoti kilbisam niracih - bez elje za rezultatom; yata - ovladanog; citta-atma - uma i inteligencije; tyakta - ostavljajui; sarva - svaki; parigrahah - osjeaj vlasnitva nad imovinom; cariram - da bi odrao tijelo i duu zajedno; kevalam - samo; karma - rad; kurvan - vrei; na - nikada; apnoti - ne dobiva; kilbisam - grjene posljedice; Takav razborit ovjek djeluje sa savreno ovladanim umom i inteligencijom i ostavlja svaki osjeaj vlasnitva nad svojom imovinom, radei samo da bi zadovoljio najosnovnije ivotne potrebe. Tako djelujui, ne podlijee grjenim posljedicama. SMISAO: Osoba svjesna Krsne ne oekuje od svojih aktivnosti dobre i loe rezultate. Njen um i inteligencija su potpuno ovladani. Ona zna da je djeli i estica Svevinjeg i da zato uloga koju igra kao djeli cjeline nije njeno vlastito djelo, ve djelo Svevinjeg koji djeluje kroz njih. Kada se ruka pokree, ne pokree se sama od sebe, ve zahvaljujui naporu cijelog tijela. Osoba svjesna Krsne uvijek djeluje u skladu s vrhovnom eljom, jer nema elju za osobnim osjetilnim uivanjem. Kree se upravo poput dijela maine. Kao to se dio maine treba istiti i podmazivati uljem radi odravanja, ovjek svjestan Krsne se izdrava svojim radom samo da bi mogao transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju. Zato je imun na sve posljedice svog rada. Poput ivotinje, nema pravo vlasnitva ak ni nad svojim tijelom. Iako okrutni vlasnik ivotinje ponekad ubije ivotinju koju posjeduje, ivotinja se ne buni, niti ima ikakvu pravu nezavisnost. Osoba

svjesna Krsne, potpuno zaokupljena samospoznajom, ima vrlo malo vremena za lano posjedovanje bilo kojeg materijalnog predmeta. Da bi odrala tijelo i duu, ne treba zgrtati novac na nepoten nain. Stoga ne postaje zagaena takvim materijalnim grijesima. Slobodna je od svih posljedica svojih djela.

STIH 22

yadrccha-labha-santusto dvandvatito vimatsarah samah siddhav asiddhau ca krtvapi na nibadhyate yadrccha - sam od sebe; labha - s dobitkom; santustah - zadovoljan; dvandva - dvostranost; atitah - nadiao; vimatsarah - slobodan od zavisti; samah - postojan; siddhau - u uspjehu; asiddhau - neuspjehu; ca - i; krtva - djeluje; api - iako; na - nikada; nibadhyate - dolazi pod utjecaj; Onaj tko je slobodan od dvostranosti i zadovoljan s dobitkom koji doe sam od sebe, tko nije zavidan i tko je postojan i u uspjehu i u neuspjehu, nikada ne biva zapleten iako djeluje. SMISAO: Osoba svjesna Krsne ne ulae veliki napor ak ni za odravanje tijela. Zadovoljna je s onim to doe samo od sebe. Ne prosi niti posuuje, ve poteno radi koliko god moe i zadovoljna je s onim to stekne svojim potenim radom. Stoga nije ovisna u pogledu izdravanja. Ne dozvoljava da iija sluba omete njenu slubu u svjesnosti Krsne. Meutim, radi sluenja Gospodina moe vriti bilo kakvu vrstu aktivnosti i nije uznemirena dvostranou materijalnog svijeta. Dvostranost materijalnog svijeta se doivljava kao toplina i hladnoa, ili patnja i srea. Osoba svjesna Krsne je iznad dvostranosti jer ne oklijeva djelovati na bilo koji nain za zadovoljstvo Krsne. Zato je postojana i u uspjehu i u neuspjehu. Ti znaci su vidljivi kada posjeduje potpuno transcendentalno znanje.

STIH 23

gata-saggasya muktasya yajwayacaratah karma

jwanavasthita-cetasah samagram praviliyate

gata-saggasya - nevezanog za gune materijalne prirode; muktasya - osloboenog; jwana-avasthita - utemeljenog u transcendenciji; cetasah - ija je mudrost;

yajwaya - radi Jagje (Krine); acaratah - djeluje; karma - rad; samagram - potpuno; praviliyate - potpuno se stapa; Rad ovjeka koji nije vezan za gune materijalne prirode i koji je potpuno utemeljen u transcendentalnom znanju potpuno se stapa s transcendencijom. Kada netko postane svjestan Krsne, oslobaa se svih dvostranosti. Tako se oslobaa zagaenosti materijalnim gunama. Moe postati osloboen jer zna svoj prirodni poloaj u odnosu s Krsnom, i zato nita ne moe odvui njegov um od svjesnosti Krsne. Sve to radi, radi za Krsnu, koji je prvobitni Visnu. Zato su sve njegove aktivnosti aktivnosti rtvovanja, jer je cilj rtvovanja zadovoljiti Vrhovnu Osobu, Visnua, Krsnu. Posljedice takvog rada se sigurno stapaju s transcendencijom, a ovjek koji tako djeluje ne ispata materijalne posljedice.

STIH 24

brahmarpanam brahma havir brahmaiva tena gantavyam

brahmagnau brahmana hutam brahma-karma-samadhina

brahma - duhovan po prirodi; arpanam - doprinos; brahma - Svevinjem; havih - maslac; brahma - duhovan; agnau - u rtvenu vatru; brahmana - duhovna dua; hutam - nudi; brahma - duhovno carstvo; eva - sigurno; tena - ona; gantavyam - dostii e; brahma - duhovnim; karma - aktivnostima; samadhina - potpuno se zaokupljajui; Osoba koja je potpuno zaokupljena svjesnou Krine sigurno e dostii duhovno carstvo zbog svog punog doprinosa duhovnim aktivnostima, u kojima je rtvovanje apsolutno, a ono to se nudi je iste duhovne prirode. SMISAO: Ovdje je opisano kako aktivnosti u svjesnosti Krsne mogu na kraju dovesti do duhovnog cilja. U svjesnosti Krsne postoje razne aktivnosti i sve one e biti napisane u narednim stihovima. Ali za sada se opisuje samo princip svjesnosti Krsne. Uslovljena dua zapletena u materijalnu zagaenost e sigurno djelovati u materijalnoj atmosferi, a ipak mora iz nje izai. Proces kojim uslovljena dua moe izai iz materijalne atmosfere je svjesnost Krsne. Na primjer, bolesnik koji pati od rijevnog poremeaja zbog pretjeranog uivanja mlijenih proizvoda, lijei se drugim mlijenim proizvodom, jogurtom. Osoba ija je svjesnost obuzeta materijalnim se moe izlijeiti svjesnou Krsne, kao to se objanjava u Giti. Taj proces je poznat kao yajwa, ili aktivnosti (rtvovanja) koje se vre samo za zadovoljstvo Visnua, ili Krsne. to vie se aktivnosti materijalnog svijeta vre u svjesnosti Krsne, ili samo za Visnua, to vie se atmosfera, zahvaljujui potpunoj zaokupljenosti, produhovljuje. Rije brahma (Brahman) znai "duhovan". Gospodin je duhovan, a zraci Njegovog transcendentalnog tijela su brahmajyoti, Njegov duhovni sjaj. Sve to postoji poiva u tom brahmajyotiju, ali kada jyoti prekrije iluzija (maya), ili osjetilno

uivanje, naziva se materijalnim. Taj materijalni veo se moe odmah ukloniti svjesnou Krsne; tako su ponude u svrhu svjesnosti Krsne, rtvena vatra u koju se prinose takve ponude ili doprinosi, proces rtvovanja, onaj tko daje doprinos i rezultat - svi zajedno - Brahman ili Apsolutna Istina. Apsolutna Istina prekrivena mayom se naziva materija. Materija koja se povee sa Apsolutnom Istinom ponovo stjee svoju duhovnu odliku. Svjesnost Krsne je proces preobraavanja iluzorne svjesnosti u Brahman, ili Svevinjeg. Kada je um potpuno obuzet svjesnou Krsne, kae se da je u samadhiju, ili transu. Sve to osoba ini u takvoj transcendentalnoj svjesnosti naziva se yajwa, ili rtva za Apsolutnog. U tom stanju duhovne svjesnosti onaj tko daje doprinos, sam doprinos, proces rtvovanja, vritelj ili voa rtvovanja i rezultat ili krajnja dobit - sve - postaje sjedinjeno u Apsolutu, Vrhovnom Brahmanu. To je proces svjesnosti Krsne.

STIH 25

daivam evapare yajwam yoginah paryupasate brahmagnav apare yajwam yajwenaivopajuhvati daivam - u oboavanju polubogova; eva - tako; apare - neki drugi; yajwam - rtvovanja; yoginah - mistici; paryupasate - savreno oboavanje; brahma - Apsolutne Istine; agnau - u vatru; apare - drugi; yajwam - rtvovanje; yajwena - rtvovanjem; eva - tako; upajuhvati - nude; Neki jogiji savreno oboavaju polubogove nudei im razne rtve, a neki od njih prinose rtve u vatru Vrhovnog Brahmana. SMISAO: Ve je bilo opisano da se osoba koja izvrava dunosti u svjesnosti Krsne naziva savrenim yogijem, ili prvoklasnim mistikom. Ali postoje i drugi yogiji koji vre sline rtve oboavajui polubogove ili oni koji prinose rtvu Vrhovnom Brahmanu, ili neosobnom obiljeju Svevinjeg Gospodina. Tako postoje razne vrste rtvovanja koje pripadaju raznim kategorijama. Takve razliite kategorije rtvovanja koje vre razne vrste yogija samo naizgled stvaraju dojam da postoje razne vrste rtvovanja. U stvari, rtvovanje znai zadovoljiti Svevinjeg Gospodina, Visnua, koji je poznat kao Yajwa. Sve vrste rtvovanja se mogu svrstati u dvije glavne kategorije: rtvovanje svjetovnih posjeda i rtvovanje u potrazi za transcendentalnim znanjem. Osobe svjesne Krsne rtvuju sve materijalne posjede za zadovoljstvo Svevinjeg Gospodina, dok drugi, koji ele privremenu materijalnu sreu, rtvuju svoje materijalne posjede da bi zadovoljili polubogove kao to su Indra, bog Sunca, itd. Neki, koji su impersonalisti, rtvuju svoj identitet stapajui se s postojanjem neosobnog Brahmana. Polubogovi su mona iva bia koja je postavio Svevinji Gospodin da bi odravali i nadgledali sve materijalne funkcije kao to su grijanje, snabdijevanje vodom i osvjetljavanje univerzuma. Oni koji ele materijalne dobrobiti oboavaju polubogove razliitim rtvovanjima u skladu s vedskim obredima. Oni se nazivaju bahv-icvara vadiji, ili oni koji vjeruju u mnogo bogova. Ali drugi, koji oboavaju neosobno obiljeje Apsolutne Istine i smatraju oblike polubogova privremenim, rtvuju svoja individualna jastva prinosei ih u vrhovnu vatru i tako okonavaju svoje individualno postojanje stapajui se s postojanjem Svevinjeg. Takvi impersonalisti rtvuju svoje vrijeme za filozofsku pekulaciju da bi shvatili

transcendentalnu prirodu Svevinjeg. Drugim rijeima, plodonosni radnici rtvuju svoje materijalne posjede za materijalno uivanje, dok impersonalisti rtvuju svoja materijalna imenovanja kako bi se stopili s postojanjem Svevinjeg. Za impersonalista, vatreni oltar rtvovanja je Vrhovni Brahman, a ponuda je jastvo koje se prinosi u vatru Brahmana. Meutim, osoba svjesna Krsna, kao to je Arjuna, rtvuje sve za zadovoljstvo Krsne i tako sve svoje materijalne posjede kao i vlastito jastvo - sve - rtvuje za Krsnu. Zato je prvoklasni yogi, ali ne gubi svoje individualno postojanje.

STIH 26

crotradinindriyany anye cabdadin visayan anya

samyamagnisu juhvati indriyagnisu juhvati

crotra-adini - kao to je proces sluanja; indriyani - osjetila; anye - neki; samyama - ovladanosti; agnisu - u vatru; juhvati - nude; cabda-adin - zvunu vibraciju, itd.; visayan - predmete osjetilnog uivanja; anye - neki; indriya - osjetilnih organa; agnisu - u vatru; juhvati - rtvuju; Neki (isti brahmaariji) rtvuju proces sluanja i osjetila prinosei ih u vatru umne ovladanosti, a neki (obiteljski ljudi koji ive reguliranim ivotom) rtvuju predmete osjetila prinosei ih u vatru osjetila. SMISAO: Svi lanovi etiri duhovna reda ljudskog ivota, brahmacariji, grhaste, vanaprasthe i sannyasiji, stvoreni su za to da postanu savreni yogiji ili transcendentalisti. Poto svrha ljudskog ivota nije uivanje u zadovoljavanju ula poput ivotinja, etiri reda ljudskog ivota su tako zamiljena da ovjek moe postati savren u duhovnom ivotu. Brahmacariji, ili uenici pod nadzorom vjerodostojnog duhovnog uitelja, vladaju umom uzdravajui se od zadovoljavanja ula. Brahmacari slua samo o svjesnosti Krsne; sluanje je osnovni princip razumijevanja i zato se isti brahmacari potpuno zaokuplja harer namanukirtanam - pjevanjem i sluanjem i Gospodinovim slavama. Uzdrava se od sluanja materijalnih vibracija i slua transcendentalnu zvunu vibraciju Hare Krsna, Hare Krsna. Slino tome, obiteljski ljudi, kojima je doputeno zadovoljavanje ula u izvjesnoj mjeri, ine to veoma suzdrljivo. Seks, uzimanje opojnih sredstava i jedenje mesa su ope sklonosti ljudskog drutva, ali regulirani obiteljski ovjek se ne uputa u neogranieni seks i druga osjetilna zadovoljstva. Zato je u svakom civiliziranom ljudskom drutvu propisan brak zasnovan na religioznim principima, kako bi se na taj nain ograniio seksualni ivot. Taj ogranieni seks, bez vezanosti, takoer je vrsta yajwe, jer suzdrani obiteljski ovjek rtvuje svoju sklonost ka zadovoljavanju osjetila radi vieg, transcendentalnog ivota.

STIH 27

sarvanindriya-karmani atma-samyama-yogagnau

prana-karmani capare juhvati jwana-dipite

sarvani - svih; indriya - osjetila; karmani - funkcije; prana-karmani - funkcije ivotnog daha; ca - takoer; apare - neki; atma-samyama - ovladanog uma; yoga - povezujuim procesom; agnau - u vatru; juhvati - nude; jwana-dipite - zbog elje za samospoznajom; Neki koji ele dostii samospoznaju vladajui umom i osjetilima, prinose funkcije svih osjetila i ivotnog daha kao ponude u vatru ovladanog uma. SMISAO: Ovaj stih se odnosi na Patawjalijev sistem yoge. U Patawjalijevoj Yoga-sutri dua se naziva pratyag-atma i parag-atma. Sve dok je dua vezana za ulno uivanje naziva se paragatma, ali im odbaci vezanost za takvo ulno uivanje naziva se pratyag-atma. Dua je podvrgnuta funkcijama deset vrsta zrakova koji djeluju unutar tijela i to se opaa kroz sistem disanja. Patawjalijev sistem yoge pouava osobu kako da mehaniki ovlada funkcijama tjelesnog zraka tako da na kraju sve funkcije unutranjeg zraka postanu povoljne za proiavanje due od materijalne vezanosti. Prema ovom sistemu yoge, pratyag-atma je krajnji cilj. Ta pratyag-atma prestaje s aktivnostima na materijalnom nivou. Osjetila dolaze u dodir s predmetima osjetila, ui sluanjem, oi gledanjem, nos mirisanjem, ruke dodirivanjem, i tako su zaokupljena aktivnostima izvan jastva. Ove interakcije se nazivaju funkcijama prana-vayua. Apana-vayu struji prema dolje, vyana-vayu skuplja i iri, samana-vayu regulira ravnoteu, a udana-vayu struji prema gore. Kada je osoba prosvijetljena, sve njih koristi za dostizanje samospoznaje.

STIH 28

dravya-yajwas tapo-yajwa svadhyaya-jwana-yajwac ca

yoga-yajwas tathapare yatayah samcita-vratah

dravya-yajwah - rtvujui svoje posjede; tapah-yajwah - rtvovanje vrenjem strogosti; yoga-yajwah - rtvovanje u osmerostrukom misticizmu; tatha - tako; apare - neki; svadhyaya - rtvovanjem u prouavanju Veda; jwana-yajwah - rtvovanjem u napredovanju u transcendentalnom znanju; ca - takoer; yatayah - prosvijetljene osobe; samcita-vratah - dale stroge zavjete; Nakon to su dali stroge zavjete, neki su postali prosvijetljeni rtvujui svoje posjede, a neki vrei otre strogosti primjenjujui osmerostruku mistinu yogu ili prouavajui Vede radi napredovanja u transcendentalnom znanju. SMISAO: Ova rtvovanja se mogu svrstati u razne kategorije. Neke osobe rtvuju svoje posjede u obliku raznih vrsta milostinje. U Indiji, bogata trgovaka zajednica ili kraljevski red otvaraju

razne ustanove kao to su dharma-cala, anna-ksetra, atithi-cala, anathalaya i vidya-pitha. U drugim zemljama ima takoer mnogo bolnica, starakih domova i slinih dobrotvornih ustanova koje siromanima besplatno daju hranu, obrazovanje i bolniku njegu. Sve te dobrotvorne aktivnosti se nazivaju dravyamaya-yajwa. Neke osobe radi uzdizanja na vii poloaj ili na vie planete u univerzumu, dobrovoljno prihvaaju razne strogosti kao to su candrayana i caturmasya. Ti procesi obuhvaaju stroge zavjete ivljenja po strogim pravilima. Na primjer, kandidat koji je dao zavjet caturmasye ne brije se etiri mjeseca (od srpnja do listopada), ne jede odreenu hranu, ne jede dvaput dnevno i ne naputa dom. Takvo rtvovanje ivotnih udobnosti naziva se tapomaya-yajwa. Neki se bave raznim mistinim yogama kao to su Patawjalijev sistem (namijenjen stapanju s postojanjem Apsoluta), ili hatha-yoga i astagga-yoga (za dostizanje odreenih savrenstava). Neki obilaze sva posveena mjesta hodoaa. Svi ovi procesi se nazivaju yoga-yajwa, rtvovanje namijenjeno stjecanju odreenog savrenstva u materijalnom svijetu. Neki prouavaju razne vedske spise, posebno Upanisade i Vedanta-sutre, ili sagkhya filozofiju. Sva ova rtvovanja se nazivaju svadhyaya-yajwa, ili rtvovanje prouavanjem spisa. Svi ti yogiji vjerno vre razliite vrste rtvovanja i tragaju za viim ivotnim poloajem. Meutim, svjesnost Krsne se razlikuje od ovih rtvovanja, jer predstavlja neposredno sluenje Svevinjeg Gospodina. Ona se ne moe dostii ni jednim od spomenutih vrsta rtvovanja, ve samo milou Gospodina i Njegovih vjerodostojnih bhakta. Stoga je svjesnost Krsne transcendentalna.

STIH 29

apane juhvati pranam pranapana-gati ruddhva apare niyataharah

prane 'panam tathapare pranayama-parayanah pranan pranesu juhvati

apane - u zraku koji struji prema dolje; juhvati - prinose; pranam - izdah; prane - u izdah; apanam - zrak koji struji prema dolje; tatha - kao i; apare - neki; prana - izdah; apana - i zrak koji struji prema dolje; gati - kretanje; ruddhva - zaustavljajui; prana-ayama - trans uzrokovan potpunim prekidom disanja; parayanah - tome naklonjeni; apare - neki; niyata - ovladavi; aharah - jedenjem; pranan - izdah; pranesu - u zrak koji izlazi van; juhvati - rtvuju; Neki, koji slijede proces zadravanja daha da bi ostali u transu, prinose kretanje zraka koji izlazi u zrak koji ulazi i zraka koji ulazi u zrak koji izlazi. Tako na kraju potpuno prestaju disati i ostaju u transu. Neki, koji kontroliraju proces jedenja, prinose kao rtvu zrak koji izlazi u njega samog.

SMISAO: Sistem yoge za ovladavanje procesom disanja naziva se pranayama i primjenjuje se na poetku sistema hatha-yoge putem raznih poloaja sjedenja. Svi ti procesi su preporueni za vladanje osjetilima i napredovanje u duhovnoj spoznaji. Ovim procesom se kontroliraju zrane struje unutar tijela da bi se promijenio smjer njihova kretanja. Zrak apana struji prema dolje, a zrak prana prema gore. Pranayama-yogi vjeba disanje u suprotnom smjeru sve dok se zrane struje ne neutraliziraju u puraki, ravnotei. Prinoenje izdaha u udah se naziva recaka. Kada se obje zrane struje potpuno zaustave, kae se da je osoba u kumbhaka-yogi. Primjenom kumbhaka-yoge, moe produiti trajanje ivota radi dostizanja savrenstva u duhovnoj spoznaji. Inteligentan yogi eli dostii savrenstvo u jednom ivotu, ne ekajui na sljedei. Primjenom kumbhaka-yoge, yogiji produavaju svoj ivot za mnogo, mnogo godina. Meutim, osoba svjesna Krsne, poto je uvijek utemeljena u transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju, automatski ovladava ulima. Kako su njena ula zaokupljena sluenjem Krsne, nemaju priliku djelovati na drugi nain. Tako na kraju ivota prirodno biva uzdignuta na transcendentalni nivo Gospodina Krsne; stoga ne pokuava produiti svoj ivot. Odmah se uzdie na nivo osloboenja, kao to je reeno u Bhagavad-giti (14.26): mam ca yo 'vyabhicarena bhakti-yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate "Onaj tko isto predano slui Gospodina transcendira gune materijalne prirode i odmah se uzdie na duhovni nivo." Osoba svjesna Krsne poinje s transcendentalnog nivoa i neprestano ostaje u toj svjesnosti. Zato ne pada i na kraju ulazi u Gospodinovo prebivalite, bez odlaganja. Osoba automatski manje jede kada jede krsna-prasadam, hranu koja je prvo ponuena Gospodinu. Smanjivanje uzimanja hrane je vrlo korisno u vladanju osjetilima, a bez vladanja osjetilima ne moe se dostii osloboenje od materijalne zapletenosti.

STIH 30

sarve 'py ete yajwa-vido yajwa-cistamrta-bhujo

yajwa-ksapita-kalmasah yanti brahma sanatanam

sarve - svi; api - iako naizgled razliiti; ete - ti; yajwa-vidah - koji znaju svrhu vrenja rtvovanja; yajwa-ksapita - proieni, zahvaljujui takvim aktivnostima; kalmasah - od grjenih posljedica; yajwa-cista - rezultata vrenja takvih jagji; amrta-bhujah - oni koji su okusili takav nektar; yanti - prilaze; brahma - vrhovnoj; sanatanam - vjenoj atmosferi; Svi oni koji vre ova rtvovanja i znaju njihov smisao bivaju proieni od svih grjenih posljedica i okusivi nektar rezultata rtvovanja, napreduju prema vrhovnoj vjenoj atmosferi. SMISAO: Iz prethodnog objanjenja raznih vrsta rtvovanja (rtvovanja posjeda, prouavanja Veda ili filozofskih uenja i primjene sistema yoge) vidimo da je zajedniki cilj svih ovih procesa ovladavanje ulima. Osjetilno uivanje je osnovni uzrok materijalnog postojanja; stoga, sve dok se netko ne utemelji na nivou iznad zadovoljavanja osjetila, ne moe se uzdii na vjeni nivo potpunog znanja, potpunog blaenstva i potpunog ivota. Taj nivo se nalazi u vjenoj atmosferi, ili atmosferi Brahmana. Sva spomenuta rtvovanja pomau osobi da se proisti od svih grjenih

posljedica materijalnog postojanja. Tako napredujui u ivotu, ne samo da postaje sretna i bogata u ovom ivotu, ve na kraju odlazi u vjeno carstvo Boga, stapajui se s neosobnim Brahmanom ili druei se sa Svevinjom Boanskom Osobom, Krsnom.

STIH 31

nayam loko 'sty ayajwasya kuto 'nyah kuru-sattama na - nikada; ayam - ovoj; lokah - planeti; asti - ima; ayajwasya - za onoga tko ne vri rtvovanja; kutah - gdje je; anyah - drugom; kuru-sat-tama - o najbolji od Kurua; O najbolji iz Kuru dinastije, bez rtvovanja osoba nikada ne moe ivjeti sretno na ovoj planeti ili u ovom ivotu. Kako onda moe ivjeti sretno u sljedeem? SMISAO: Bez obzira na oblik materijalnog postojanja u kome se nalazilo, ivo bie nikada ne zna svoj pravi poloaj. Drugim rijeima, postojanje u materijalnom svijetu je rezultat mnogostrukih posljedica naih grjenih ivota. Neznanje je uzrok grjenog ivota, a grjean ivot je uzrok mukotrpnog nastavljanja materijalnog postojanja. Ljudski oblik ivota je jedini izlaz iz te zapletenosti. Vede nam zato pruaju priliku da se oslobodimo, ukazujui nam na putove religije, ekonomskog razvoja i reguliranog zadovoljavanja ula i, na kraju, na proces kojim se moemo potpuno osloboditi bijednog stanja. Put religije, ili razliitih vrsta spomenutih rtvovanja, automatski rjeava nae ekonomske probleme. Zahvaljujui vrenju yajwe moemo imati dovoljno hrane, mlijeka i ostalih namirnica - ak i ako doe do takozvanog porasta stanovnitva. Kada tijelo ima sve to mu je potrebno, prirodno je sljedei stadij zadovoljavanje ula. Vede stoga propisuju sveti brak za regulirano zadovoljavanje ula. Time se osoba postupno uzdie na nivo osloboenja od materijalnog ropstva, a najvie savrenstvo osloboenog ivota je druenje sa Svevinjim Gospodinom. Savrenstvo se dostie vrenjem yajwe (rtvovanja), kao to je ve bilo objanjeno. Ako osoba nije sklona vrenju yajwe u skladu s Vedama, kako moe oekivati sretan ivot ak i u ovom tijelu, a da ne govorimo o drugom tijelu na drugoj planeti? Na raznim rajskim planetima postoje razne vrste materijalnih udobnosti, ali u svakom sluaju, osobe koje vre razne vrste yajwi oekuje velika srea. Meutim, najvia srea koju ovjek moe dostii je uzdizanje na duhovne planete slijeenjem procesa svjesnosti Krsne. ivot u svjesnosti Krsne je stoga rjeenje za sve probleme materijalnog postojanja.

STIH 32

evam bahu-vidha yajwa karma-jan viddhi tan sarvan evam - tako; bahu-vidhah - razne vrste; yajwah - rtvovanja; vitatah - dolaze; brahmanah - iz Veda;

vitata brahmano mukhe evam jwatva vimoksyase

mukhe - kroz usta; karma-jan - potjeu od rada; viddhi - treba znati; tan - njih; sarvan - sve; evam - tako; jwatva - znajui; vimoksyase - bit e osloboen; Sve razliite vrste rtvovanja su odobrene u Vedama i nastaju iz razliitih vrsta aktivnosti. Znajui to, postat e slobodan. SMISAO: Kao to je ovdje objanjeno, razliite vrste rtvovanja su opisane u Vedama da bi odgovarale raznim vrstama ljudi. Poto su ljudi toliko duboko obuzeti tjelesnim shvaanjem, rtvovanja su tako ureena da ih osoba moe vriti tijelom, umom, ili inteligencijom. Ali sva rtvovanja su preporuena radi konanog dostizanja osloboenja od tijela. Gospodin to ovdje potvruje vlastitim rijeima.

STIH 33

creyan dravya-mayad yajwaj sarvam karmakhilam partha

jwana-yajwah parantapa jwane parisamapyate

creyan - vee; dravya-mayat - materijalnih posjeda; yajwat - od rtvovanja; jwana-yajwah - rtvovanje u znanju; parantapa - o pokoritelju neprijatelja; sarvam - sve; karma - aktivnosti; akhilam - sve skupa; partha - o Prithin sine; jnane - u znanju; parisamapyate - dostiu vrhunac; O pokoritelju neprijatelja, rtvovanje izvreno u znanju je bolje od rtvovanja materijalnih posjeda, jer sva rtvovanja aktivnosti, o Prithin sine, dostiu vrhunac u transcendentalnom znanju. SMISAO: Svrha svih rtvovanja je stei potpuno znanje, osloboditi se materijalnih bijeda i na kraju se posvetiti transcendentalnom sluenju Svevinjeg Gospodina s ljubavlju (svjesnosti Krsne). Usprkos tome, sve te razliite rtvene aktivnosti kriju tajnu i tu tajnu trebamo saznati. rtvovanja ponekad poprimaju razliite oblike, ovisno o vrstoi vjere onoga tko ih vri. Kada njegova vjera dostigne nivo transcendentalnog znanja, smatra se da je napredniji od onih koji rtvuju samo materijalne posjede bez takvog znanja, jer bez znanja rtvovanja ostaju na materijalnom nivou i ne podaruju duhovnu dobrobit. Pravo znanje dostie vrhunac u svjesnosti Krsne, najviem stadiju transcendentalnog znanja. Bez napredovanja u znanju, rtvovanja su samo materijalne aktivnosti. Meutim, kada se uzdignu na nivo transcendentalnog znanja, sve takve aktivnosti se odvijaju na duhovnom nivou. Ovisno o razlikama u svjesnosti, rtvene aktivnosti se ponekad nazivaju karma-kanda (plodonosne aktivnosti), a ponekad jnana-kanda (znanje u potrazi za istinom). Bolje je kada je cilj znanje.

STIH 34

tad viddhi pranipatena paripracnena sevaya upadeksyanti te jwanam jwaninas tattva-darcinah tat - to znanje o razliitim rtvovanjima; viddhi - pokuaj shvatiti; pranipatena - prilazei duhovnom uitelju; paripracnena - ponizno postavljajui pitanja; sevaya - sluei; upadeksyanti - oni e inicirati; te - tebe; jwanam - u znanje; jwaninah - samospoznati; tattva - istinu; darcinah - koji su vidjeli; Samo pokuaj saznati istinu prilazei duhovnom uitelju. Ponizno mu postavljaj pitanja i slui ga. Samospoznate due ti mogu prenijeti znanje, jer su vidjele istinu. SMISAO: Put duhovne spoznaje je bez sumnje teak. Gospodin nam zato savjetuje da priemo vjerodostojnom duhovnom uitelju u uenikom naslijeu koje potjee od samog Gospodina. Nitko ne moe biti vjerodostojan duhovni uitelj, ako ne slijedi ovaj princip uenikog naslijea. Gospodin je izvorni duhovni uitelj, a osoba u uenikom naslijeu moe prenijeti svom ueniku Gospodinovu poruku takva kakva jest. Nitko ne moe postati duhovno spoznat izmiljanjem vlastitog procesa, kao to to obino ine budalasti varalice. Bhagavatam (6.3.19) kae dharmam tu saksad bhagavat-pranitam: put religije neposredno objavljuje Gospodin. Stoga, umna pekulacija ili suhoparne rasprave ne mogu odvesti osobu do pravog puta. Nezavisnim prouavanjem knjiga znanja se ne moe napredovati u duhovnom ivotu. Moramo prii vjerodostojnom duhovnom uitelju da bismo primili znanje. Takvog duhovnog uitelja moramo prihvatiti sa stavom potpunog predavanja i sluiti ga kao osobni sluga, bez lanog ugleda. Zadovoljstvo samospoznatog duhovnog uitelja je tajna uspjeha u duhovnom ivotu. Pitanja i pokoravanje predstavljaju pravu kombinaciju za duhovno razumijevanje. Bez poniznosti i sluenja, postavljanje pitanja uenom duhovnom uitelju nee donijeti rezultat. Uenik mora biti sposoban poloiti test koji mu postavi duhovni uitelj i kada duhovni uitelj vidi iskrenu elju uenika, automatski blagoslivlja uenika pravim duhovnim razumijevanjem. U ovom stihu se osuuju i slijepo slijeenje i besmislena pitanja. Uenik treba ne samo ponizno sluati duhovnog uitelja, ve i stei od njega jasno razumijevanje, ponizno sluei i postavljajui pitanja. Vjerodostojni duhovni uitelj je po prirodi veoma ljubazan prema ueniku. Zato, kada je uenik ponizan i uvijek spreman sluiti ga, razmjena znanja i pitanja postaje savrena.

STIH 35

yaj jwatva na punar moham yena bhutany acesani yat - koje; jwatva - znajui; na - nikada; punah - ponovo; moham - u iluziju; evam - ovako;

evam yasyasi pandava draksyasy armany atho mayi

yasyasi - otii e; pandava - o sine Pandua; yena - kojim; bhutani - iva bia; acesani - sva; draksyasi - vidjet e; atmani - u Vrhovnoj Dui; atha u - ili drugim rijeima; mayi - u Meni; Kada stekne pravo znanje od samospoznate due, nikada vie nee pasti u takvu iluziju, jer e zahvaljujui tom znanju vidjeti da su sva iva bia samo dio Svevinjeg, ili drugim rijeima, da su Moja. SMISAO: Rezultat primanja znanja od samospoznate due ili onog tko zna pravu prirodu stvari je saznanje da su sva iva bia djelii i estice Svevinje Boanske Osobe, Gospodina ri Krsne. Osjeaj da postojimo odvojeno od Krsne se naziva maya (ma - nije, ya - to). Neki misle da nemamo nikakve veze s Krsnom, da je Krsna samo velika povijesna linost i da je Apsolut neosobni Brahman. U stvari, kao to je reeno u Bhagavad-giti, taj neosobni Brahman je Krsnin osobni sjaj. Krsna je, kao Svevinja Boanska Osoba, uzrok svega. U Brahma-samhiti je jasno reeno da je Krsna Svevinja Boanska Osoba, uzrok svih uzroka. ak su i milijuni inkarnacija samo Njegove razliite ekspanzije. Slino tome, iva bia su takoer ekspanzije Krsne. Mayavadi filozofi pogreno misle da Krsna gubi Svoje zasebno postojanje u Svojim mnogobrojnim ekspanzijama. Ta misao je po svojoj prirodi materijalna. U materijalnom svijetu imamo iskustvo da stvar koja se podijeli na dijelove gubi svoj prvobitni identitet. Ali mayavadi filozofi ne shvaaju da apsolutno znai da je jedan plus jedan jednako jedan, a jedan minus jedan takoer jedan. To je priroda apsolutnog svijeta. Zbog nedovoljnog poznavanja apsolutne znanosti, sada smo prekriveni iluzijom i zato mislimo da smo odvojeni od Krsne. Iako smo Krsnini odvojeni djelii, ne razlikujemo se od Njega. Tjelesna razlika izmeu ivih bia je maya, ili ono to nije stvarno. Mi smo svi stvoreni za to da zadovoljimo Krsnu. Samo zbog maye, Arjuna je mislio da je njegov privremeni tjelesni odnos s roacima vaniji od njegovog vjenog duhovnog odnosa s Krsnom. itavo uenje Gite vodi ka ovom zakljuku: da ivo bie, kao Krsnin vjeni sluga, ne moe biti odvojeno od Krsne i da se njegov osjeaj zasebnog identiteta odvojenog od Krsne naziva maya. Kao odvojeni djelii i estice Svevinjeg, iva bia imaju odreenu svrhu. Poto su jo od pradavnih vremena zaboravila tu svrhu, nalaze se u razliitim tijelima - tijelima ljudi, ivotinja, polubogova, itd. Takve tjelesne razlike nastaju zbog zaboravljanja transcendentalnog sluenja Gospodina. Ali kada osoba transcendentalno slui u svjesnosti Krsne, odmah se oslobaa te iluzije. Takvo isto znanje se moe dobiti samo od vjerodostojnog duhovnog uitelja. Na taj nain ivo bie moe izbjei iluziju da je jednako Krsni. Savreno znanje je da je Vrhovna Dua, Krsna, vrhovno utoite svih ivih bia. Poto su napustila to utoite, iva bia obmanuta materijalnom energijom zamiljaju da imaju odvojeni identitet. Tako, poistovjeujui se s razliitim materijalnim identitetima, zaboravljaju Krsnu. Meutim, kada takva obmanuta iva bia postanu utemeljena u svjesnosti Krsne, smatra se da se nalaze na putu osloboenja. To je potvreno u Bhagavatamu (2.10.6): muktir hitvanyatha-rupam svarupena vyavasthitih. Osloboenje znai biti utemeljen u svom prirodnom poloaju vjenog sluge Krsne (u svjesnosti Krsne).

STIH 36

api ced asi papebhyah sarvam jwana-plavenaiva

sarvebhyah papa-krt-tamah vrjinam santarisyasi

api - ak; cet - ako; asi - ti si; papebhyah - od grjenika; sarvebhyah - svih; papa-krt-tamah - najvei grjenik; sarvam - svih takvih grjenih posljedica; jwana-plavena - brodom transcendentalnog znanja; eva - svakako; vrjinam - ocean bijede; santarisyasi - potpuno e prijei; ak i ako se smatra da si najgrjeniji od svih grjenika, ako se nalazi na brodu transcendentalnog znanja bit e sposoban prijei ocean bijede. SMISAO: Pravilno razumijevanje prirodnog poloaja u odnosu s Krsnom je tako lijepo da moe odmah uzdii osobu iznad borbe za opstanak koja se odvija u oceanu neznanja. Ovaj materijalni svijet se ponekad opisuje kao ocean neznanja, a ponekad kao uma u plamenu. Koliko god da je ovjek vjet pliva, borba za opstanak u oceanu je vrlo teka. Ako se netko pojavi i izvue plivaa iz oceana, najvei je spasilac. Savreno znanje primljeno od Svevinje Boanske Osobe je put osloboenja. amac svjesnosti Krsne je vrlo jednostavan, ali u isto vrijeme najuzvieniji.

STIH 37

yathaidhamsi samiddho 'gnir jwanagnih sarva-karmani

bhasma-sat kurute 'rjuna bhasma-sat kurute tatha

yatha - ba kao to; edhamsi - drvo za ogrjev; samiddhah - plamtea; agnih - vatra; bhasma-sat - u pepeo; kurute - pretvara; arjuna - o Aruna; jwana-agnih - vatra znanja; sarva-karmani - sve posljedice materijalnih aktivnosti; bhasma-sat - u pepeo; kurute - pretvara; tatha - slino; Kao to plamtea vatra pretvara drvo u pepeo, o Aruna, vatra znanja spaljuje u pepeo sve posljedice materijalnih aktivnosti. SMISAO: Savreno znanje o jastvu i Vrhovnom Jastvu i njihovom odnosu se ovdje usporeuje s vatrom. Ta vatra spaljuje ne samo posljedice bezbonih djela, ve i pobonih, pretvarajui ih u pepeo. Postoje razni stadiji posljedice: stadij stvaranja, sazrijevanja, manifestacije i stadij a priori. Ali znanje o prirodnom poloaju ivog bia sve spaljuje u pepeo. Kada osoba posjeduje potpuno znanje, sve posljedice, i a priori i a posteriori bivaju spaljene. U Vedama (Brhadaranyaka Upanisada 4.4.22) je reeno - ubhe uhaivaisa ete taraty amrtah sadhv-asadhuni: "Osoba nadilazi i pobone i bezbone posljedice djelovanja."

STIH 38

na hi jwanena sadrcam tat svayam yoga-samsiddhah na - nita; hi - svakako; jwanena - sa znanjem; sadrcam - u usporedbi; pavitram - posveeno; iha - u ovom svijetu; vidyate - postoji; tat - to; svayam - on; yoga - u devociji; samsiddhah - koji je zreo; kalena - tijekom vremena; atmani - u sebi; vindati - uiva;

pavitram iha vidyate kalenatmani vindati

U ovom svijetu ne postoji nita tako uzvieno i isto kao to je transcendentalno znanje. Takvo znanje je zreo plod sveg misticizma. Onaj tko je dostigao savrenstvo u predanom sluenju tijekom vremena uiva u sebi to znanje. SMISAO: Kada govorimo o transcendentalnom znanju, mislimo pri tom na duhovno razumijevanje. Tako ne postoji nita tako uzvieno i isto kao transcendentalno znanje. Neznanje je uzrok naeg ropstva, a znanje osloboenja. To znanje je zreo plod predanog sluenja i kada je osoba utemeljena u transcendentalnom znanju ne treba tragati za mirom na drugom mjestu, jer uiva mir u sebi. Drugim rijeima, ovo znanje i mir dostiu vrhunac u svjesnosti Krsne. To je posljednja rije Bhagavad-gite.

STIH 39

craddhaval labhate jwanam jwanam labdhva param cantim craddha-van - vjeran ovjek; labhate - stjee; jwanam - znanje; tat-parah - jako privren njemu; samyata - ovladanih; indriyah - osjetila; jwanam - znanje; labdhva - stekavi; param - transcendentalni; cantim - mir; acirena - ubrzo; adhigacchati - dostie;

tat-parah samyatendriyah acirenadhigacchati

Vjeran ovjek koji se posvetio transcendentalnom znanju i koji obuzdava svoja osjetila, dostojan je stei takvo znanje. Stekavi takvo znanje, ubrzo dostie najvii duhovni mir. SMISAO: Takvo znanje u svjesnosti Krsne moe dostii vjerna osoba koja vrsto vjeruje u Krsnu. Onaj tko misli da jednostavno zahvaljujui djelovanju u svjesnosti Krsne moe dostii najvie savrenstvo se naziva vjernim. Ta vjera se dostie predanim sluenjem i pjevanjem Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare, koje isti srce od sve materijalne prljavtine. Pored toga, osoba treba vladati ulima. Osoba koja je vjerna Krsni i koja vlada osjetilima moe lako dostii savrenstvo u znanju o svjesnosti Krsne bez odlaganja.

STIH 40

ajwac cacraddadhanac ca nayam loko 'sti na paro

samcayatma vinacyati na sukham samcayatmanah

ajwah - budala koja nema znanje o mjerodavnim spisima; ca - i; acraddadhanah - koja nema vjeru u razotkrivene spise; ca - takoer; samcaya - koja sumnja; atma - osoba; vinacyati - pada; na - nikada; ayam - u ovom; lokah - svijetu; asti - ima; na - niti; parah - u sljedeem ivotu; na - ne; sukham - sreu; samcaya - sumnjiava; atmanah - osoba; Ali neuke i nevjerne osobe koje sumnjaju u razotkrivene spise ne dostiu svjesnost Boga, ve padaju. Za sumnjiavu duu nema sree ni u ovom ni u sljedeem ivotu. SMISAO: Od mnogo mjerodavnih, autoritativnih razotkrivenih spisa, Bhagavad-gita je najbolja. Oni koji su skoro kao ivotinje nemaju vjeru u mjerodavne razotkrivene spise, niti znanje o njima. Neki, iako imaju znanje o njima i mogu citirati odlomke iz razotkrivenih spisa, nemaju vjeru u te rijei. A neki, ak i ako imaju vjeru u spise kao to je Bhagavad-gita, ne vjeruju u Svevinjeg Gospodina ri Krsnu, niti Ga oboavaju. Takve osobe ne mogu biti postojane u svjesnosti Krsne, ve padaju. Od svih spomenutih osoba, one koje nemaju vjeru i koje su uvijek sumnjiave, ne napreduju. Ljudi koji ne vjeruju u Boga i Njegove razotkrivene rijei ne nalaze dobro ni u ovom ni u sljedeem ivotu. Za njih nema nikakve sree. Zato trebamo slijediti principe razotkrivenih spisa s vjerom i tako se uzdii na nivo znanja. Samo e nam znanje pomoi da se uzdignemo na transcendentalni nivo duhovnog razumijevanja. Drugim rijeima, sumnjiave osobe uope ne mogu duhovno napredovati. Stoga trebamo slijediti stope velikih acarya uenikog naslijea i tako dostii uspjeh.

STIH 41

yoga-sannyasta-karmanam jwana-sawchinna-samcayam atmavantam na karmani nibadhnanti dhanawjaya yoga - predanim sluenjem u karma-jogi; sannyasta - onaj tko se odrekao; karmanam - plodova aktivnosti; jwana - znanjem; sawchinna - sasjekao; samcayam - sumnje; atma-vantam - utemeljen u jastvu; na - nikada; karmani - djelovanje; nibadhnanti - vezuje; dhanawjaya - o osvojitelju bogatstava; Onaj tko predano slui, odriui se plodova svojih aktivnosti, i ije su sumnje unitene transcendentalnim znanjem, istinski je utemeljen u jastvu. Tako nije vezan posljedicama aktivnosti, o osvojitelju bogatstava. SMISAO: Onaj tko slijedi uputstva Bhagavad-gite, kao to ih je dao sam Gospodin, Boanska Osoba, milou transcendentalnog znanja oslobaa se svih sumnji. Kao djeli i estica Gospodina, potpuno svjestan Krsne, ve je utemeljen u znanju o jastvu. Stoga je nesumnjivo iznad vezanosti za djelovanje.

STIH 42

tasmad ajwana-sambhutam chittvainam samcayam yogam

hrt-stham jwanasinatmanah atisthottistha bharata

tasmat - stoga; ajwana-sambhutam - roenu iz neznanja; hrt-stham - nalaze se u srcu; jwana - znanja; asina - orujem; atmanah - o jastvu; chittva - sasjei; enam - tu; samcayam - sumnju; yogam - u yogi; atistha - utemelji se; uttistha - ustani i bori se; bharata - o potome Bharate; Stoga sasijeci orujem znanja sumnje koje su se pojavile u tvom srcu zbog neznanja. Naoruan yogom, o Bharata, ustani i bori se. SMISAO: Sistem yoge koji se objanjava u ovom poglavlju se zove sanatana-yoga, ili vjene aktivnosti ivog bia. Ova yoga obuhvaa dvije vrste rtvenih aktivnosti: rtvovanje materijalnih

posjeda i znanje o jastvu, koje je ista duhovna aktivnost. Ako se rtvovanje materijalnih posjeda ne vri radi duhovne spoznaje takvo rtvovanje postaje materijalno. Ali onaj tko vri takva rtvovanja s duhovnim ciljem, ili u predanom sluenju, vri savreno rtvovanje. Kada je rije o duhovnim aktivnostima, one se takoer dijele na dvije vrste: razumijevanje vlastitog jastva (ili svog prirodnog poloaja) i istine o Svevinjoj Boanskoj Osobi. Onaj tko slijedi put Bhagavad-gite kakva jest moe vrlo lako razumjeti ove dvije vane vrste duhovnog znanja. Za njega nije teko stei savreno znanje o jastvu kao djeliu Gospodina. To znanje je blagotvorno, jer takva osoba moe lako shvatiti Gospodinove transcendentalne aktivnosti. Na samom poetku ovog poglavlja, sam Svevinji Gospodin govori o Svojim transcendentalnim aktivnostima. Onaj tko ne shvaa uputstva Bhagavad-gite je nevjeran i smatra se da zloupotrebljava siunu nezavisnost koju mu je dao Gospodin. Osoba koja usprkos takvim uputstvima ne shvati pravu prirodu Gospodina, kao vjene, blaene, sveznajue Boanske Osobe, je bez sumnje budala broj jedan. Neznanje se moe otkloniti postupnim prihvaanjem principa svjesnosti Krsne. Svjesnost Krsne se budi razliitim rtvovanjima polubogovima, Brahmanu, rtvovanjem u celibatu, u obiteljskom ivotu, u ovladavanju ulima, u primjeni mistine yoge, u pokorama, u odricanju od materijalnih posjeda, u prouavanju Veda i u slijeenju drutvenog sistema zvanog varnacramadharma. Sve ove aktivnosti su poznate kao rtvovanja i zasnivaju se na reguliranom djelovanju. Ali u okviru tih aktivnosti, znaajan initelj je samospoznaja. Onaj tko traga za tim ciljem je pravi uenik Bhagavad-gite, dok onaj tko sumnja u autoritet Krsne pada. Zato se savjetuje da prouavamo Bhagavad-gitu ili neki drugi spis pod vodstvom vjerodostojnog duhovnog uitelja sluei mu i predajui mu se. Vjerodostojan duhovni uitelj pripada vjenom uenikom naslijeu i nimalo ne odstupa od uputstava Bhagavad-gite koja su prije mnogo milijuna godina bila prenijeta bogu Sunca. Ta uenja su uenikim naslijeem koje potjee od boga Sunca, bila prenijeta u zemaljsko kraljevstvo. Zato trebamo slijediti put Bhagavad-gite kao to je opisan u samoj Giti i uvati se sebinih ljudi koji tee za osobnim velianjem i koji odvraaju druge od pravog puta. Gospodin je nesumnjivo vrhovna osoba i Njegove aktivnosti su transcendentalne. Onaj tko to shvati je osloboena osoba od samog poetka prouavanja Bhagavad-gite. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja etvrtog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Transcendentalno znanje". Peto poglavlje STIH 1

arjuna uvaca sannyasam karmanam krsna yac chreya etayor ekam arjunah uvaca - Aruna ree; sannyasam - odricanje; karmanam - od svih aktivnosti; krsna - o Krina; punah - ponovo; yogam - predano sluenje; ca - takoer; camsasi - hvali; yat - to; creyah - bolje je; etayoh - od ta dva; ekam - jedno; tat - to; me - meni;

punar yogam ca camsasi tan me bruhi su-niccitam

bruhi - molim Te reci; su-niccitam - konano; Aruna ree: O Krina, prvo trai od mene da se odreknem djelovanja, a zatim mi preporuuje djelovanje s devocijom. Molim Te reci mi sada to je bolje, jedno ili drugo? SMISAO: U ovom poglavlju Bhagavad-gite Gospodin izjavljuje da je predano sluenje bolje od suhoparne umne pekulacije. Predano sluenje je lake od umne pekulacije, jer je po prirodi transcendentalno i zato oslobaa osobu posljedica. U drugom poglavlju, Krsna je objasnio osnovno znanje o dui i njenoj zapletenosti u materijalnom tijelu. Takoer je objasnio kako se buddhi-yogom, ili predanim sluenjem, moe osloboditi materijalnog zatoenitva. U treem poglavlju je objasnio da osoba utemeljena na nivou znanja nema vie nikakvih dunosti, a u etvrtom poglavlju Gospodin je rekao Arjuni da sve vrste rtvovanja dostiu vrhunac u znanju. Meutim, na kraju etvrtog poglavlja Gospodin savjetuje Arjuni da se probudi i bori, utemeljen u savrenom znanju. Tako je istovremenim naglaavanjem vanosti djelovanja s devocijom i neaktivnosti u znanju zbunio Arjunu i pokolebao ga u njegovoj odlunosti. Arjuna shvaa da odricanje u znanju povlai za sobom prestanak svih osjetilnih aktivnosti. Ali ako netko predano slui, kako prestaje s aktivnostima? Drugim rijeima, Arjuna misli da sannyasa, ili odricanje u znanju, treba biti potpuno lieno svih aktivnosti, jer misli da su djelovanje i odricanje nespojivi. Izgleda da nije shvatio da aktivnosti koje se vre u punom znanju ne donose posljedice i da se zato ne razlikuju od neaktivnosti. Zbog toga pita da li da potpuno prestane sa radom ili da djeluje sa potpunim znanjem.

STIH 2

ri-bhagavan uvaca sannyasah karma-yogac ca nihcreyasa-karav ubhau tayos tu karma-sannyasat karma-yogo vicisyate ri-bhagavan uvaca - Boanska Osoba ree; sannyasah - odricanje od djelovanja; karma-yogah - djelovanje s devocijom; ca - takoer; nihcreyasa-karau - vode ka putu osloboenja; ubhau - oba; tayoh - od ta dva; tu - ali; karma-sannyasat - u usporedbi s odricanjem od plodonosnog djelovanja; karma-yogah - djelovanje s devocijom; vicisyate - bolje je; Boanska Osoba odgovori: I odricanje od djelovanja i djelovanje s devocijom su povoljni za dostizanje osloboenja, ali predano sluenje je bolje od odricanja od djelovanja. SMISAO: Plodonosne aktivnosti (traganje za osjetilnim zadovoljstvom) su uzrok materijalnog ropstva. Sve dok osoba vri aktivnosti da bi poboljala standard tjelesne udobnosti, sigurno e se seliti u razliite vrste tijela i tako nastaviti materijalno ropstvo. To je potvreno u rimadBhagavatamu (5.5.4-6) na slijedei nain: nunam pramattah kurute vikarma

yad indriya-pritaya aprnoti na sadhu manye yata atmano ' yam asann api kleca-da asa dehah parabhavas tavad abodha-jato yavan na jijwasata atma-tattvam yavat kriyas tavad idam mano vai karmatmakam yena carira-bandhah evam manah karma-vacam prayugkte avidyayatmany upadhiyamane pritir na yavan mayi vasudeve na mucyate deha-yogena tavat "Ljudi su ludi za osjetilnim uivanjem i ne znaju da je ovo sadanje tijelo, koje je puno bijede, rezultat plodonosnih aktivnosti koje su vrili u prolosti. Iako je tijelo privremeno, uvijek na mnogo naina zadaje nevolje. Zbog toga djelovanje usmjereno ka zadovoljavanju osjetila nije dobro. Smatra se da ovjek nije uspjean u ivotu sve dok se ne pone pitati o svom pravom identitetu. Sve dok ne spozna svoj pravi identitet mora raditi da bi stekao plodonosne rezultate i tako zadovoljio osjetila, a sve dok je obuzet svjesnou zadovoljavanja osjetila mora se seliti iz jednog tijela u drugo. Iako njegov um moe biti obuzet plodonosnim aktivnostima i nalaziti se pod utjecajem neznanja, mora razviti ljubav prema predanom sluenju Vasudeve. Samo tada moe stei priliku osloboenja od ropstva materijalnog postojanja." Stoga, jwana (ili znanje da nismo materijalno tijelo, ve duhovna dua) nije dovoljna za osloboenje. Moramo djelovati u poloaju duhovne due, inae se ne moemo osloboditi materijalnog ropstva. Meutim, djelovanje u svjesnosti Krsne nije djelovanje na plodonosnom nivou. Zahvaljujui aktivnostima koje vri u potpunom znanju osoba napreduje u pravom znanju. Bez svjesnosti Krsne, samo odricanje od plodonosnog djelovanja ne moe proistiti srce uslovljene due. Sve dok srce nije proieno, osoba mora djelovati na plodonosnom nivou. Ali djelovanje u svjesnosti Krsne joj automatski pomae da se oslobodi rezultata plodonosnih aktivnosti tako da ne mora pasti na materijalni nivo. Zato je djelovanje u svjesnosti Krsne uvijek vie od odricanja, koje uvijek povlai za sobom opasnost od pada. Odricanje bez svjesnosti Krsne je nepotpuno, kao to potvruje rila Rupa Goswami u svom Bhakti-rasamrta-sindhuu (1.2.258): prapawcikataya buddhya hari-sambandhi-vastunah mumuksubhih parityago vairagyam phalgu kathyate "Kada se osoba koja eli dostii osloboenje odrekne stvari povezanih sa Svevinjom Boanskom Osobom mislei da su materijalne, njeno odricanje se naziva nepotpunim." Odricanje je potpuno kada se osoba odrie sa znanjem da sve to postoji pripada Gospodinu i da nitko ne bi trebao svojatati pravo vlasnitva ni nad im. Trebamo shvatiti da nita ne pripada nikome. Gdje je onda tu odricanje? Onaj tko zna da je sve Krsnino vlasnitvo je uvijek utemeljen u odricanju. Kako sve pripada Krsni, sve trebamo upotrijebiti za sluenje Krsne. Taj savreni oblik djelovanja u svjesnosti Krsne je daleko bolji od bilo kakvog umjetnog odricanja sannyasija mayavadi kole.

STIH 3

jweyah sa nitya-sannyasi nirdvandvo hi maha-baho jweyah - treba znati; sah - on; nitya - uvijek;

yo na dvesti na kagksati sukham bandhat pramucyate

sannyasi - onaj tko se odrie; yah - koji; na - nikada; dvesti - prezire; na - niti; kagksati - eli; nirdvandvah - slobodan od svih dvostranosti; hi - svakako; maha-baho - o Aruna snanih ruku; sukham - sretno; bandhat - od ropstva; pramucyate - potpuno osloboen; Onaj tko ne mrzi niti eli plodove svojih aktivnosti poznat je kao osoba koja je uvijek odvojena. Takva osoba, osloboena svih dvostranosti, lako nadilazi materijalno ropstvo i biva potpuno osloboena, o Aruna snanih ruku. SMISAO: Onaj tko je potpuno svjestan Krsne je uvijek odvojen, jer niti mrzi niti eli rezultate svojih aktivnosti. Takva odvojena osoba, koja se posvetila transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju, posjeduje potpuno znanje, jer zna svoj prirodni poloaj u odnosu s Krsnom. Dobro zna da je Krsna cjelina, a ona dio i estica Krsne. Takvo znanje je savreno, jer je kvalitativno i kvantitativno ispravno. Koncepcija jedinstva s Krsnom nije ispravna, jer dio nikada ne moe biti jednak cjelini. Znanje da je ivo bie kvalitativno jednako, a kvantitativno razliito je pravo transcendentalno znanje zahvaljujui kome osoba postaje potpuna u sebi, nemajui za ime udjeti ili aliti. U njenom umu nema dvostranosti, osloboena je - ak i u ovom materijalnom svijetu.

STIH 4

sagkhya-yogau prthag balah pravadanti na panditah ekam apy asthitah samyag ubhayor vindate phalam sagkhya - analitiko prouavanje materijalnog svijeta; yogau - predano sluenje; prthak - razliiti; balah - manje inteligentni; pravadanti - kau; na - nikada; panditah - ueni; ekam - u jednom; api - ak; asthitah - nalazi se; samyak - potpuni; ubhayoh - oba; vindate - uiva; phalam - rezultat; Samo neuki ljudi izjavljuju da se predano sluenje (karma-joga) razlikuje od analitikog prouavanja materijalnog svijeta (sankje). Uene osobe kau da onaj tko se posveti jednom od ova dva puta stjee rezultate oba. SMISAO: Cilj analitikog prouavanja materijalnog svijeta je pronai duu postojanja. Dua materijalnog svijeta je Visnu, ili Nad-dua. Predano sluenje Gospodina obuhvaa sluenje Naddue. Jedan proces se sastoji od pronalaenja korijena drveta, a drugi od zalijevanja korijena.

Pravi student sagkhya filozofije pronalazi korijen materijalnog svijeta, Visnua, i potom sa savrenim znanjem slui Gospodina. Stoga u sutini nema razlike izmeu ta dva puta, jer je Visnu cilj i jednog i drugog. Oni koji ne znaju krajnji cilj kau da svrha sagkhye i karma-yoge nije ista, ali uena osoba zna da je cilj ova dva procesa isti.

STIH 5

yat sagkhyaih prapyate sthanam ekam sagkhyam ca yogam ca

tad yogair api gamyate yah pacyati sa pacyati

yat - koje; sagkhyaih - sankja filozofijom; prapyate - dostie se; sthanam - mjesto; tat - to; yogaih - predanim sluenjem; api - takoer; gamyate - moe se dostii; ekam - isto; sagkhyam - analitiko prouavanje; ca - i; yogam - djelovanje s devocijom; ca - i; yah - onaj tko; pacyati - vidi; sah - on; pacyati - zaista vidi; Onaj tko zna da se poloaj dostignut analitikim prouavanjem moe dostii i predanim sluenjem i tko zato smatra da su analitiko prouavanje i predano sluenje na istom nivou, vidi stvari takve kakve jesu. SMISAO: Prava svrha filozofskog istraivanja je pronai krajnji cilj ivota. Budui da je krajnji cilj ivota samospoznaja, nema razlike izmeu zakljuaka do kojih se dolazi slijeenjem ova dva procesa. Filozofskim istraivanjem dolazi se do zakljuka da ivo bie nije dio materijalnog svijeta, ve dio vrhovne duhovne cjeline. Zato duhovna dua nema nikakve veze s materijalnim svijetom; njene aktivnosti moraju biti u nekom odnosu sa Svevinjim. Kada djeluje u svjesnosti Krsne, utemeljena je u svom prirodnom poloaju. U procesu sagkhye, osoba mora odbaciti vezanost za materiju, a u procesu predanog sluenja mora se vezati za djelovanje u svjesnosti Krsne. U stvari, oba procesa su ista, iako se, povrno gledano, ini da se jedan proces zasniva na odvojenosti, a drugi na vezanosti. Nema razlike izmeu odvojenosti od materije i vezanosti za Krsnu. Onaj tko to moe vidjeti, vidi stvari takve kakve jesu.

STIH 6

sannyasas tu maha-baho yoga-yukto munir brahma

duhkham aptum ayogatah na cirenadhigacchati

sannyasah - odvojeni red ivota; tu - ali; maha-baho - o Aruna snanih ruku; duhkham - nesrea; aptum - pogaa; ayogatah - bez predanog sluenja; yoga-yuktah - onaj tko predano slui; munih - mislilac; brahma - Svevinjeg; na cirena - bez odlaganja; adhigacchati - dostie; Samo odricanje od svih aktivnosti, bez predanog sluenja Gospodina, ne moe osobi donijeti sreu. Ali misaona osoba koja predano slui moe odmah dostii Svevinjeg. SMISAO: Postoje dvije vrste sannyasija, ili osoba u odvojenom redu ivota. Mayavadi sannyasiji prouavaju sagkhya filozofiju, dok vaisnavski sannyasiji prouavaju filozofiju Bhagavatama, koji predstavlja pravi komentar na Vedanta-sutru. Mayavadi sannyasiji takoer prouavaju Vedantasutre, ali koriste vlastiti komentar zvan Cariraka-bhasya, koji je napisao Cagkaracarya. Studenti Bhagavata kole predano slue Gospodina prema pawcaratriki propisima i zato vaisnavski sannyasiji vre razne aktivnosti u transcendentalnom sluenju Gospodina. Iako vaisnavski sannyasiji nemaju nikakve veze s materijalnim aktivnostima, vre razne aktivnosti u svom predanom sluenju Gospodina. Ali mayavadi sannyasiji, koji su zaokupljeni prouavanjem sagkhye i Vedante i pekulacijom, ne mogu uivati u transcendentalnom sluenju Gospodina. Kako je njihovo prouavanje mukotrpno, ponekad se umore od pekuliranja o Brahmanu i uzmu utoite Bhagavatama, bez pravog razumijevanja. Stoga njihovo prouavanje rimadBhagavatama postaje mukotrpno. Isprazne pekulacije i impersonalna proizvoljna tumaenja ne donose nikakvu korist mayavadi sannyasijima. Vaisnavski sannyasiji, koji predano slue, sretni su u izvravanju svojih transcendentalnih dunosti i sigurni da e na kraju otii u Boje carstvo. Mayavadi sannyasiji ponekad padnu s puta samospoznaje i ponovno ponu vriti filantropske i altruistike materijalne aktivnosti, koje nisu nita drugo do materijalne aktivnosti. Stoga moemo zakljuiti da su oni koji djeluju u svjesnosti Krsne utemeljeni u boljem poloaju od sannyasija koji samo pekuliraju o tome to je Brahman, a to nije Brahman, iako i oni nakon mnogo ivota dolaze do svjesnosti Krsne.

STIH 7

yoga-yukto vicuddhatma sarva-bhutatma-bhutatma

vijitatma jitendriyah kurvann api na lipyate

yoga-yuktah - zaokupljena predanim sluenjem; vicuddha-atma - proiena dua; vijita-atma - samoovladana; jita-indriyah - ovladavi osjetilima; sarva-bhuta - prema svim ivim biima; atma-bhuta-atma - samilosna; kurvan api - iako djeluje; na - nikada; lipyate - ne zaplie se;

ista dua koja djeluje s devocijom i koja vlada svojim umom i osjetilima je draga svakome i svatko je njoj drag. Takav ovjek uvijek djeluje, nikada ne postaje zapleten. SMISAO: Osoba koja se nalazi na putu osloboenja slijedivi proces svjesnosti Krsne je vrlo draga svakom ivom biu i svako ivo bie je njoj drago. To je rezultat njene svjesnosti Krsne. Takva osoba ne moe smatrati niti jedno ivo bie odvojenim od Krsne, kao to lie i grane drveta nisu odvojeni od drveta. Dobro zna da e zalijevanjem korijena drveta svo lie i grane dobiti vodu, ili da e davanjem hrane elucu itavo tijelo dobiti energiju. Onaj tko djeluje u svjesnosti Krsne je sluga svih ivih bia i zato je svakome veoma drag. Kako je svatko zadovoljan s njegovim djelovanjem, ima istu svjesnost, a kako ima istu svjesnost, potpuno vlada svojim umom. Poto potpuno vlada svojim umom, njegova osjetila su ovladana, a kako uvijek u umu misli na Krsnu, ne postoji mogunost da zaboravi Krsnu ili da njegova osjetila budu zaokupljena neim drugim osim sluenja Gospodina. On ne voli sluati nita to se ne odnosi na Krsnu, ne voli jesti nita to nije ponueno Krsni i ne eli ii bilo gdje ako to nije povezano s Krsnom. Zato su njegova osjetila ovladana. ovjek ovladanih osjetila ne moe nikoga uvrijediti. Netko moe upitati: "Zato je onda Arjuna nanio uvrijede drugima (u bitci)? Zar nije bio svjestan Krsne?" Arjuna je samo povrno gledano poinio uvrijede, jer su svi okupljeni na bojnom polju (kao to je bilo objanjeno u drugom poglavlju) nastavili ivjeti kao osobe, poto dua ne moe biti ubijena. Tako u duhovnom smislu na bojnom polju Kuruksetre nitko nije bio ubijen. Bila je samo promijenjena njihova odjea po naredbi Krsne, koji je bio osobno prisutan. Stoga se Arjuna, borei se na bojnom polju Kuruksetre, u stvari uope nije borio; samo je izvravao Krsnine naredbe u potpunoj svjesnosti Krsne. Takva se osoba nikada ne zaplie u posljedice djelovanja.

STIH 8-9

naiva kiwcit karomiti pacyaw crnvan sprcaw jighrann pralapan visrjan grhnann indriyanindriyarthesu

yukto manyeta tattva-vit acnan gacchan svapan cvasan unmisan nimisann api vartanta iti dharayan

na - nikada; eva - svakako; kiwcit - bilo to; karomi - radim; iti - tako; yuktah - obuzet boanskom svjesnou; manyeta - misli; tattva-vit - onaj tko zna istinu; pacyan - gledanju; crnvan - sluanju; sprcan - dodirivanju; jighran - mirisanju; acnan - jedenju; gacchan - hodanju; svapan - snivanju; cvasan - disanju; pralapan - govorenju; visrjan - ostavljanju; grhnan - prihvaanju;

unmisan - otvaranju; nimisan - zatvaranju; api - usprkos; indriyani - osjetila; indriya-arthesu - u zadovoljavanju osjetila; vartante - neka tako djeluje; iti - tako; dharayan - mislei; Osoba s boanskom svjesnosti, iako gleda, slua, mirie, jede, hoda, spava i die, uvijek u sebi zna da zapravo nita ne ini, jer dok govori, izluuje, prima ili otvara i zatvara oi uvijek zna da samo materijalna osjetila dolaze u dodir sa svojim predmetima i da je od njih odvojena. SMISAO: Osoba svjesna Krsne je ista u svom postojanju i poto transcendentalno slui Krsnu s ljubavlju nema nikakve veze s aktivnostima koje ovise o pet neposrednih i posrednih uzroka: vrioca, aktivnosti, situacije, napora i sree. Iako naizgled djeluje sa svojim tijelom i osjetilima, uvijek je svjesna svog pravog poloaja - djelovanja na duhovnom nivou. U materijalnoj svjesnosti, osjetila su zaokupljena osjetilnim uivanjem, ali u svjesnosti Krsne osjetila djeluju za zadovoljstvo Krsninih osjetila. Zato je osoba svjesna Krsne uvijek slobodna, iako je naizgled zaokupljena osjetilnim aktivnostima. Aktivnosti poput gledanja i sluanja su aktivnosti osjetila za stjecanje znanja, a kretanje, govorenje i izluivanje supstanci iz tijela su aktivnosti osjetila za djelovanje. Na osobu svjesnu Krsne nikada ne utjeu aktivnosti osjetila. Ona ne moe nita raditi osim sluiti Gospodina, jer zna da je Gospodinov vjeni sluga.

STIH 10

brahmany adhaya karmani saggam tyaktva karoti yah lipyate na sa papena padma-patram ivambhasa brahmani - Svevinjoj Boanskoj Osobi; adhaya - preputajui; karmani - sva djela; saggam - vezanosti; tyaktva - ostavljajui; karoti - vre; yah - tko; lipyate - dolazi pod utjecaj; na - nikada; sah - on; papena - grijeha; padma-patram - lotosov cvijet; iva - kao; ambhasa - vode; Onaj tko vri svoju dunost bez vezanosti, predajui rezultate Svevinjem Gospodinu, ne dolazi pod utjecaj grjenog djela, kao to lotosov cvijet ne dodiruje voda. SMISAO: Ovdje brahmani znai u svjesnosti Krsne. Materijalni svijet je sveukupna manifestacija triju guna materijalne prirode, koja se struno naziva pradhana. Vedske himne - sarvam hy etad brahma (Mandukya Upanisada 2), tasmad etad brahma nama-rupam annam ca jayate (Mundaka Upanisada 1.2.10) i mama yonir mahad brahma (Bhagavad-gita 14.3) ukazuju da je sve u materijalnom svijetu manifestacija Brahmana; iako se posljedice razliito manifestiraju, ne razlikuju se od uzroka. U Icopanisadi je reeno da je sve povezano s Vrhovnim Brahmanom, ili

Krsnom, i da zato sve pripada samo Njemu. Onaj tko savreno dobro zna da sve pripada Krsni, da je On vlasnik svega i da je stoga sve namijenjeno sluenju Gospodina, prirodno nema nikakve veze s rezultatima svojih dobrih ili grjenih djela. ak se i materijalno tijelo, Gospodinov poklon za vrenje odreene vrste aktivnosti, moe upotrijebiti u svjesnosti Krsne. Onda je iznad zagaenosti grjenim posljedicama, kao to lotosov cvijet, iako ostaje u vodi, nije vlaan. Gospodin je rekao u Giti (3.30) - mayi sarvani karmani sannyasya: "Posveti sve svoje aktivnosti Meni (Krsni)". Moemo zakljuiti da osoba bez svjesnosti Krsne djeluje na osnovi koncepcije o materijalnom tijelu i osjetilima, ali osoba svjesna Krsne djeluje na osnovi znanja da je tijelo vlasnitvo Krsne i da se zato treba upotrijebiti za sluenje Krsne.

STIH 11

kayena manasa buddhya yoginah karma kurvanti

kevalair indriyair api saggam tyaktvatma-cuddhaye

kayena - s tijelom; manasa - s umom; buddhya - s inteligencijom; kevalaih - proienim; indriyaih - s osjetilima; api - ak; yoginah - osobe svjesne Krine; karma - aktivnosti; kurvanti - vre; saggam - vezanost; tyaktva - ostavljajui; atma - jastva; cuddhaye - radi proienja; Ostavljajui svu vezanost, jogiji djeluju s tijelom, umom, inteligencijom i osjetilima, samo da bi se proistili. SMISAO: Kada osoba djeluje u svjesnosti Krsne za zadovoljstvo Krsninih osjetila, svaka aktivnost tijela, uma, inteligencije ili osjetila je proiena od materijalne zagaenosti. Aktivnosti osobe svjesne Krsne ne donose materijalne posljedice. Djelujui u svjesnosti Krsne, osoba lako dostie nivo proienog djelovanja, koje se naziva sad-acara. ri Rupa Gosvami to opisuje u svom Bhakti-rasamrta-sindhuu (1.2.187) na sljedei nain: iha yasya harer dasye nikhilasv apy avasthasu karmana manasa gira jivan-muktah sa ucyate

"Osoba koja djeluje u svjesnosti Krsne (ili drugim rijeima, koja slui Krsnu) sa svojim tijelom, umom, inteligencijom i rijeima osloboena je ak i u ovom materijalnom svijetu, iako moe vriti razne navodno materijalne aktivnosti." Nema lani ja, jer ne vjeruje da je materijalno tijelo ili da posjeduje tijelo. Zna da nije tijelo i da njeno tijelo ne pripada njoj. Ona sama pripada Krsni, a tijelo takoer pripada Krsni. Kada sve to posjeduje - tijelo, um, inteligenciju, rijei, ivot, bogatstvo, itd. - upotrijebi za sluenje Krsne, odmah postane povezana s Krsnom. Sjedinjena je s Krsnom i nema lani ja koji je navodi da vjeruje da je tijelo, itd. To je savreni nivo svjesnosti Krsne.

STIH 12

yuktah karma-phalam tyaktva ayuktah kama-karena

cantim apnoti naisthikim phale sakto nibadhyate

yuktah - onaj tko predano slui; karma-phatam - rezultate svih aktivnosti; tyaktva - ostavljajui; cantim - savreni mir; apnoti - stjee; naisthikim - nepokolebljivo; ayuktah - onaj tko nije svjestan Krine; kama-karena - radi uivanja rezultata rada; phale - za rezultat; saktah - vezan; nibadhyate - zaplie se; Nepokolebljivo predana dua dostie savreni mir, jer nudi rezultate svih aktivnosti Meni, dok osoba koja nije sjedinjena s Boanskim, koja je pohlepna za plodovima svog rada, postaje zapletena. SMISAO: Za razliku od osobe u tjelesnoj svjesnosti koja je vezana za rezultate svojih aktivnosti, osoba svjesna Krsne je privrena Krsni. Osoba koja je privrena Krsni i koja djeluje samo za Njega je osloboena i ne brine se za rezultate svojih aktivnosti. U Bhagavatamu je objanjeno da je briga o rezultatima aktivnosti uzrokovana djelovanjem pod utjecajem koncepcije dvostranosti, bez znanja o Apsolutnoj Istini. Krsna je vrhovna Apsolutna Istina, Boanska Osoba. U svjesnosti Krsne nema dvostranosti. Sve to postoji je tvorevina Krsnine energije, a Krsna je svedobar. Stoga su aktivnosti u svjesnosti Krsne na apsolutnom nivou; transcendentalne su i ne donose materijalne posljedice. Tako je osoba svjesna Krsne ispunjena mirom. Ali onaj tko je zapleten u proraunavanje dobitaka za osjetilno uivanje ne moe imati taj mir. Ovo je tajna svjesnosti Krsne - spoznaja da ne postoji nita osim Krsne je nivo mira i neustraivosti.

STIH 13

sarva-karmani manasa nava-dvare pure dehi

sannyasyaste sukham vaci naiva kurvan na karayan

sarva - svih; karmani - aktivnosti; manasa - u umu; sannyasya - odriui se; aste - ostaje; sukham - u srei; vaci - onaj tko je ovladan; nava-dvare - u mjestu s devet ulaza; pure - u gradu; dehi - utjelovljena dua; na - nikada; eva - svakako; kurvan - bilo to radi;

na - ne; karayan - uzrokuje rad; Kada utjelovljeno ivo bie ovlada svojom prirodom i u umu se odrekne svih aktivnosti, sretno prebiva u gradu s devet ulaza (materijalnom tijelu), niti djelujui niti uzrokujui djelovanje. SMISAO: Utjelovljena dua ivi u gradu s devet ulaza. Aktivnosti tijela, slikovito opisanog kao grad, odvijaju se automatski pod kontrolom guna prirode. Iako se podvrgava tjelesnim stanjima, dua se moe uzdii iznad tih stanja ako to eli. Samo zato to je zaboravila svoju viu prirodu poistovjeuje se s tijelom i zato pati. Svjesnou Krsne moe oivjeti svoj pravi poloaj i tako se osloboditi utjelovljenosti. Stoga kada se posveti svjesnosti Krsne odmah postaje potpuno odvojena od tjelesnih aktivnosti. ivei takvim ovladanim ivotom, u kome se njene misli mijenjaju, ivi sretno u gradu sa devet ulaza. Devet ulaza je opisano na slijedei nain: nava-dvare pure dehi vaci sarvasya lokasya hamso lelayate bahih sthavarasya carasya ca

"Svevinja Boanska Osoba, koja ivi u tijelu ivog bia, upravlja svim ivim biima u itavom univerzumu. Tijelo se sastoji od devet ulaza (dva oka, dvije nosnice, dva uha, usta, anusa i genitalija). U svom uslovljenom stanju, ivo bie se poistovjeuje s tijelom, ali kada se poistovjeti s Gospodinom u sebi, postaje slobodno kao Gospodin, ak i dok se nalazi u tijelu." (Cvetacvatara Upanisada 3.18) Tako je osoba svjesna Krsne slobodna i od vanjskih i od unutranjih aktivnosti materijalnog tijela.

STIH 14

na kartrtvam na karmani lokasya srjati prabhuh na karma-phala-samyogam svabhavas tu pravartate na - nikada; kartrtvam - vlasnitvo; na - niti; karmani - aktivnosti; lokasya - ljudi; srjati - stvara; prabhuh - gospodar grada tijela; na - niti; karma-phala - sa rezultatima aktivnosti; samyogam - povezan; svabhavah - gune materijalne prirode; tu - ali; pravartate - djeluju; Utjelovljeni duh, gospodar grada svog tijela, ne stvara aktivnosti, niti potie ljude na djelovanje, niti stvara plodove djela. Sve to ine gune materijalne prirode. SMISAO: Kao to e biti objanjeno u sedmom poglavlju, ivo bie je jedna od energija ili priroda Svevinjeg Gospodina, ali se razlikuje od materije, jo jedne Gospodinove energije, koja se naziva niom. Na neki nain, via priroda, ivo bie, od pamtivijeka je u dodiru s materijalnom prirodom. Privremeno tijelo, ili materijalno boravite koje dobiva uzrok je raznih aktivnosti i njihovih posljedica. ivei u takvoj uslovljenoj atmosferi, ispata rezultate aktivnosti tijela

poistovjeujui se (u neznanju) s tijelom. Uzrok tjelesne patnje i nesree je neznanje steeno od pamtivijeka. im ivo bie postane odvojeno od aktivnosti tijela, oslobaa se posljedica. Sve dok se nalazi u gradu tijela, izgleda kao njegov gospodar, ali u stvari nije ni vlasnik ni upravitelj njegovih aktivnosti i posljedica. Jednostavno se nalazi usred materijalnog oceana, borei se za opstanak. Valovi oceana ga nose i nema kontrolu nad njima. Najbolje rjeenje za njega je da izae iz vode transcendentalnom svjesnou Krsne. Samim tim e biti spaeno od sveg nemira.

STIH 15

nadatte kasyacit papam ajwanenavrtam jwanam

na caiva sukrtam vibhuh tena muhyanti jantavah

na - nikada; adatte - prihvaa; kasyacit - iiji; papam - grijeh; na - niti; ca - takoer; eva - svakako; su-krtam - pobona djela; vibhuh - Svevinji Gospodin; ajwanena - neznanjem; avrtam - prekriveno; jwanam - znanje; tena - time; muhyanti - zbunjena su; jantavah - iva bia; Svevinji Gospodin ne prihvaa niija grjena ili pobona djela. Meutim, utjelovljena bia su zbunjena, zbog neznanja koje prekriva njihovo pravo znanje. SMISAO: Sanskrtska rije vibhu znai Svevinji Gospodin, koji je pun neogranienog znanja, bogatstva, snage, slave, ljepote i odvojenosti. On je uvijek zadovoljan u Sebi, neuznemiren grjenim ili pobonim aktivnostima. On ne stvara odreenu situaciju ni za jedno ivo bie, ali ivo bie, zbunjeno neznanjem, eli biti stavljeno u odreene uslove ivota i tako njegov lanac aktivnosti i posljedica poinje. ivo bie je zbog svoje vie prirode puno znanja. Usprkos tome, zbog svoje ograniene moi sklono je padanju pod utjecaj neznanja. Gospodin je svemoan, ali ivo bie nije. Gospodin je vibhu, sveznajui, a ivo bie je anu, atomske veliine. Poto je iva dua, ima sposobnost eljeti po svojoj slobodnoj volji. Takvu elju ispunjava samo svemoni Gospodin. Stoga, kada je ivo bie zbunjeno svojim eljama, Gospodin mu dozvoljava da ispuni te elje, ali nikada nije odgovoran za djela i posljedice odreene situacije koju ono moe poeljeti. Kako se nalazi u zbunjenom stanju, utjelovljena dua se poistovjeuje s materijalnim tijelom stvorenim u odreenim okolnostima i biva podvrgnuta privremenoj bijedi i srei u ivotu. Kao Paramatma, ili Nad-dua, Gospodin uvijek prati ivo bie i zato moe shvatiti elje osobene due, kao to osoba moe osjetiti miris cvjeta kada mu se priblii. elja je suptilni oblik uslovljenosti za ivo bie. Gospodin ispunjava njegovu elju kako zasluuje: ovjek snuje, a Bog odluuje. Prema tome, pojedinac nije svemogu u ispunjavanju svojih elja. Meutim, Gospodin moe ispuniti sve elje. Poto je neutralan prema svakome, ne mijea se u elje siunih nezavisnih ivih bia. Meutim, kada netko eli Krsnu, Gospodin se posebno brine za njega i potie ga da eli na takav nain da Ga moe dostii i biti vjeno sretan. Vedske himne stoga izjavljuju - esa u hy eva sadhu karma karayati tam yam ebhyo lokebhya unninisate. esa u evasadhu karma karayati yam adho ninisate: "Gospodin navodi ivo bie na vrenje pobonih djela tako da se moe uzdii. Gospodin ga navodi na vrenje bezbonih djela tako da moe otii u pakao." (Kausitaki Upanisada 3.8)

ajwo jantur anico 'yam icvara-prerito gacchet

atmanah sukha-duhkhayoh svargam vacv abhram eva ca

"ivo bie je u svojoj srei i nesrei potpuno ovisno. Po volji Svevinjeg moe otii u raj ili pakao, kao oblak noen vjetrom." Tako uslovljena dua, elei od pamtivijeka izbjei svjesnost Krsne, uzrokuje vlastitu zbunjenost. Iako je po prirodi vjena, blaena i puna znanja, zbog siunosti svog postojanja zaboravlja svoj prirodni poloaj sluenja Gospodina i biva zarobljena neznanjem. Pod opsjenom neznanja, ivo bie tvrdi da je Gospodin odgovoran za njegovo uslovljeno postojanje. Vedantasutre (2.1.34) to potvruju. Vaisamya-nairghrnye na sapeksatvat tatha hi darcayati: "Gospodin ne mrzi i ne voli nikoga, iako tako izgleda."

STIH 16

jwanena tu tad ajwanam tesam aditya-vaj jwanam

yesam nacitam atmanah prakacayati tat param

jwanena - znanjem; tu - ali; tat - to; ajwanam - neznanje; yesam - ije; nacitam - uniteno je; atmanah - ivog bia; tesam - njihovo; aditya-vat - poput izlazeeg sunca; jwanam - znanje; prakacayati - otkriva; tat param - svjesnost Krine; Meutim, kada je netko prosvijetljen znanjem koje unitava neznanje, njegovo znanje razotkriva sve, kao to sunce po danu sve osvjetljava. SMISAO: Oni koji su zaboravili Krsnu moraju biti zbunjeni, ali osobe svjesne Krsne nisu ni najmanje zbunjene. U Bhagavad-giti je reeno: sarvam jwana-plavena, jwanagnih sarva-karmani i na hi jwanena sadrcam. Znanje se uvijek jako cijeni. Ali to je zapravo znanje. ovjek stjee savreno znanje kada se preda Krsni, kao to je reeno u 19. stihu sedmog poglavlja: bahunam janmanam ante jwanavan mam prapadyate. Kada se nakon mnogo, mnogo ivota ovjek koji posjeduje savreno znanje preda Krsni, ili kada dostigne svjesnost Krsne, sve mu se razotkriva, kao to sunce danju sve razotkriva. ivo bie je zbunjeno na toliko mnogo naina. Na primjer, kada nepristojno misli da je Bog, pada u posljednju zamku neznanja. Ako je ivo bie Bog, kako moe biti zbunjeno neznanjem? Da li Boga moe zbuniti neznanje? Ako je tako, onda je neznanje, ili Sotona, vee od Boga. Pravo znanje se moe stei od osobe koja je savreno svjesna Krsne. Zato moramo potraiti takvog vjerodostojnog duhovnog uitelja i pod njegovim vodstvom nauiti to je svjesnost Krsne, jer e svjesnost Krsne sigurno raspriti svo neznanje, kao to sunce raspruje tamu. ak i ako imamo potpuno znanje o tome da nismo tijelo i da smo transcendentalni prema tijelu, ne moramo biti sposobni uoiti razliku izmeu due i Nad-due. Meutim sve moemo shvatiti ako se potrudimo uzeti utoite savrenog, vjerodostojnog duhovnog uitelja svjesnog Krsne. Boga i svoj odnos s Bogom moemo shvatiti samo kada sretnemo predstavnika Boga. Predstavnik Boga nikada ne tvrdi da je Bog, iako mu se ukazuje svo potovanje koje se obino ukazuje Bogu zato to ima znanje o Bogu. Moramo nauiti razliku izmeu Boga i ivog bia. Gospodin Sri Krsna je zato rekao u drugom poglavlju (2.12) da je svako ivo bie osoba i da je Gospodin takoer osoba. Bili su osobe u prolosti, sada su osobe i

nastaviti e biti osobe u budunosti, ak i nakon osloboenja. Nou u mraku sve nam izgleda jednako, ali danju, kada sunce izae, sve vidimo u njegovom pravom svjetlu. Identitet sa osobnou u duhovnom ivotu je pravo znanje.

STIH 17

tad-buddhayas tad-atmanas tan-nisthas tat-parayanah gacchanty apunar-avrttim jwana-nirdhuta-kalmasah tad-buddhayah - oni ija je inteligencija uvijek usredotoena na Svevinjeg; tat-atmanah - oni iji su umovi uvijek usredotoeni na Svevinjeg; tat-nisthah - oni koji polau svoju vjeru samo u Svevinjeg; tat-parayanah - koji su potpuno uzeli Njegovo utoite; gacchanti - dolaze do; apunah-avrttim - osloboenja; jwana - znanjem; nirdhuta - proieni; kalmasah - sumnji; Kada osoba usredotoi svoj um i inteligenciju na Svevinjeg, polaui svoju vjeru u Njega i uzimajui Njegovo utoite, zahvaljujui potpunom znanju postaje potpuno proiena i tako napreduje na putu osloboenja. SMISAO: Vrhovna Transcendentalna Istina je Gospodin Krsna. itava Bhagavad-gita je usredotoena oko izjave da je Krsna Svevinja Boanska Osoba. To je miljenje itave vedske literature. Para-tattva znai Vrhovna Stvarnost, koju shvaaju oni koji spoznaju Svevinjeg kao Brahman, Paramatmu i Bhagavana. Bhagavan ili Svevinja Boanska Osoba je posljednja rije Apsoluta. Ne postoji nita vie od toga. Gospodin kae: mattah parataram nanyat kiwcid asti dhanawjaya. Neosobni Brahman takoer poiva na Krsni: brahmano hi pratisthaham. Prema tome, Krsna je u svakom pogledu Vrhovna Stvarnost. Onaj tko je usredotoio svoj um i inteligenciju na Krsnu, polaui svoju vjeru u Njega i uzimajui Njegovo utoite, ili drugim rijeima, onaj tko je potpuno svjestan Krsne, nesumnjivo je proien od svih sumnji i ima savreno znanje o svemu to se odnosi na transcendenciju. Osoba svjesna Krsne moe potpuno shvatiti da u Krsni postoji dvostranost (istovremena istovjetnost i individualnost) i sa takvim transcendentalnim znanjem moe postojano napredovati na putu osloboenja.

STIH 18

vidya-vinaya-sampanne cuni caiva cva-pake ca

brahmane gavi hastini panditah sama-darcinah

vidya - obrazovanje; vinaya - i plemenitost; sampanne - u potpunosti posjeduju; brahmane - brahmanu; gavi - kravu; hastini - slona; cuni - psa;

ca - i; eva - svakako; cva-pake - onog tko jede pse (i koji ne pripada niti jednoj kasti); ca - u svim; panditah - mudri; sama-darcinah - koji vide jednakim oima; Ponizni mudraci, zahvaljujui pravom znanju, vide jednakim oima uenog i plemenitog brahmanu, kravu, slona, psa i ovjeka koji jede pse (koji ne pripada niti jednoj kasti). SMISAO: Osoba svjesna Krsne ne pravi nikakvu razliku izmeu ivotnih vrsta ili kasta. Brahmana i ovjek koji ne pripada niti jednoj kasti se mogu razlikovati sa drutvene toke gledita, a pas, krava i slon mogu pripadati razliitim vrstama ivota, ali te razlike su beznaajne u oima uenog transcendentaliste. Takva vizija je rezultat njihovog odnosa sa Svevinjim, jer je Svevinji Gospodin u obliku svog potpunog dijela, Paramatme, prisutan u svaijem srcu. Takvo razumijevanje Svevinjeg je pravo znanje. to se tie tijela u razliitim kastama i vrstama ivota, Gospodin je prema svakome jednako ljubazan, jer se ophodi prema svakom biu kao prema prijatelju, ali bez obzira na okolnosti u kojima se ivo bie nalazi Gospodin zadrava Svoj poloaj Paramatme. Gospodin je kao Paramatma prisutan i u ovjeku koji ne pripada niti jednoj kasti i u brahmani, iako njihova tijela nisu ista. Tijela su materijalne tvorevine razliitih guna materijalne prirode, ali dua i Nad-dua u tijelu su iste duhovne prirode. Meutim, kvalitativna srodnost due i Nad-due ih ne ini kvantitativno jednakim jer je osobena dua prisutna samo u jednom tijelu, dok je Paramatma prisutna u svakom tijelu. Osoba svjesna Krsne ima potpuno znanje o tome i stoga je istinski uena i sve vidi jednakim oima. Srodne osobine due i Nad-due su svjesnost, vjenost i blaenstvo, ali za razliku od osobene due koja je svjesna svog ogranienog tijela, Nad-dua je svjesna svih tijela. Nad-dua je prisutna u svim tijelima, bez razlike.

STIH 19

ihaiva tair jitah sargo yesam samye sthitam manah nirdosam hi samam brahma tasmad brahmani te sthitah iha - u ovom ivotu; eva - svakako; taih - oni; jitah - pobijedili; sargah - roenje i smrt; yesam - iji; samye - u ravnotei; sthitam - utemeljen; manah - um; nirdosam - besprijekorni; hi - svakako; samam - u ravnotei; brahma - kao Svevinji; tasmat - stoga; brahmani - u Svevinjem; te - oni; sthitah - utemeljeni su; Oni iji su umovi utemeljeni u viziji jednakosti su ve nadvladali stanja roenja i smrti. Besprijekorni su kao Brahman i tako su ve utemeljeni u Brahmanu.

SMISAO: Kao to je ovdje opisano, vizija jednakosti je znak samospoznaje. Smatra se da su oni koji su dostigli takav nivo nadvladali materijalna stanja, posebno roenje i smrt. Sve dok se netko poistovjeuje s tijelom, smatra se uslovljenom duom, ali im se zahvaljujui spoznaji jastva uzdigne na nivo vizije jednakosti, oslobaa se uslovljenog ivota. Drugim rijeima, ne mora se vie roditi u materijalnom svijetu ve nakon smrti moe ui u duhovno nebo. Gospodin je besprijekoran jer ne osjea privlanost ili mrnju, i ono postaje besprijekorno i dostojno ulaska u duhovno nebo. Smatra se da je takva osoba ve osloboena i njeni e simptomi biti opisani u slijedeim stihovima.

STIH 20

na prahrsyet priyam prapya nodvijet prapya capriyam sthira-buddhir asammudho brahma-vid brahmani sthitah na - nikada; prahrsyet - raduje se; priyam - prijatno; prapya - stjeui; na - ne; udvijet - uzbuuje se; prapya - stjeui; ca - takoer; apriyam - neprijatno; sthira-buddhih - s inteligencijom utemeljenom u jastvu; asammudhah - nije zbunjen; brahma-vit - onaj tko savreno poznaje Svevinjeg; brahmani - u transcendenciji; sthitah - utemeljen; Osoba koja se ne raduje kada stekne neto prijatno niti jadikuje kada stekne neto neprijatno, ija je inteligencija utemeljena u jastvu, koja nije zbunjena i koja zna nauk o Bogu, ve je utemeljena u transcendenciji. SMISAO: Ovdje su opisani simptomi samospoznate osobe. Prvi simptom je da nije obmanuta lanim poistovjeivanjem tijela sa svojim pravim jastvom. Savreno dobro zna da nije tijelo, ve dio Svevinje Boanske Osobe. Zato se ne raduje kada neto stekne, niti jadikuje kada izgubi neto to je povezano s njenim tijelom. Ta postojanost uma se naziva sthira-buddhi, inteligencija utemeljena u jastvu. Stoga nikada nije zbunjena pogrenim miljenjem da je grubo tijelo dua. Ne smatra tijelo vjenim i ne zanemaruje postojanje due. To znanje je uzdie do poloaja poznavanja cjelokupne znanosti o Apsolutnoj Istini, Brahmanu, Paramatmi i Bhagavanu. Tako savreno dobro zna svoj prirodni poloaj i ne pokuava u svakom pogledu postati jednaka Svevinjem. To se naziva spoznaja Brahmana ili samospoznaja. Takva postojana svjesnost se naziva svjesnost Krsne.

STIH 21

bahya-sparcesv asaktatma vindaty atmani yat sukham

sa brahma-yoga-yuktatma sukham aksayam acnute bahya-sparcesu - za vanjsko osjetilno uivanje; asakta-atma - onaj tko nije vezan; vindati - uiva; atmani - u jastvu; yat - tu koju; sukham - sreu; sah - on; brahma-yoga - usredotoujui se na Brahman; yukta-atma - povezan sa sobom; sukham - u srei; aksayam - bezgraninoj; acnute - uiva; Takva osloboena osoba ne osjea privlanost prema materijalnom osjetilnom zadovoljstvu, ve uvijek uiva u sebi u transu. Na taj nain samospoznata dua uiva u bezgraninoj srei, jer se usredotouje na Svevinjeg. SMISAO: ri Yamunacarya, veliki bhakta svjestan Krsne, rekao je: yad-avadhi mama cetah krsna padaravinde nava-nava-rasa-dhamany udyatam rantum asit tad-avadhi bata nari-saggame smaryamane bhavati mukha-vikarah susthu nisthivanam ca "Otkako transcendentalno sluim Krsnu s ljubavlju i uvijek u Njemu nalazim novo zadovoljstvo, kad god pomislim na seksualno zadovoljstvo pljunem na tu pomisao, a usta mi se zgre od gaenja." Osoba utemeljena u brahma-yogi, ili svjesnosti Krsne, toliko je zaokupljena sluenjem Gospodina s ljubavlju da gubi svaki ukus za materijalno osjetilno uivanje. Najvie materijalno zadovoljstvo je seksualno zadovoljstvo. itav svijet se kree pod njegovom opsjenom i materijalist bez te motivacije uope ne moe raditi. Ali osoba koja djeluje u svjesnosti Krsne moe raditi s veim arom bez seksualnog uivanja, koje izbjegava. To je test u duhovnoj spoznaji. Duhovna spoznaja i seksualno uivanje ne idu zajedno. Osobu svjesnu Krsne ne privlai nikakvo osjetilno zadovoljstvo, jer je osloboena dua.

STIH 22

ye hi samsparca-ja bhoga ady-antavantah kaunteya

duhkha-yonaya eva te na tesu ramate budhah

ye - ti; hi - svakako; samsparca-jah - dodirom s materijalnim osjetilima; bhogah - uitaka; duhkha - nesree; yonayah - izvori; eva - svakako; te - oni su; adi - poetku; anta - kraju; vantah - podloni; kaunteya - o Kuntin sine;

na - nikada; tesu - u njima; ramate - ne nalazi zadovoljstvo; budhah - inteligentna osoba; Inteligentna osoba ne uiva u izvorima bijede, koji nastaju dodirom s materijalnim osjetilima. O Kuntin sine, takvi uici imaju poetak i kraj i zato mudar ovjek ne nalazi u njima zadovoljstvo. SMISAO: Materijalno osjetilno zadovoljstvo je rezultat dodira materijalnih osjetila, koja su privremena, jer je samo tijelo privremeno. Osloboenu duu ne zanima nita privremeno. Znajui dobro radosti transcendentalnog zadovoljstva, kako moe pristati uivati u lanom zadovoljstvu? U Padma Purani je reeno: ramante yogino 'nante iti rama-padenasau satyanande cid-atmani param brahmabhidhiyate

"Mistici nalaze neogranieno transcendentalno zadovoljstvo u Apsolutnoj Istini i zato je Vrhovna Apsolutna Istina, Boanska Osoba, poznata kao Rama." U rimad-Bhagavatamu (5.5.1) je takoer reeno: nayam deho deha-bhajam nr-loke kastan kaman arhate vid-bhujam ye tapo divyam putraka yena sattvam cuddhyed yasmad brahma-saukhyam tv anantam "Dragi moji sinovi, nema razloga da teko radite u ovom ljudskom obliku ivota da biste stekli osjetilno zadovoljstvo; takva zadovoljstva su dostupna onima koji jedu izmet (svinjama). U ovom ivotu se trebate podvri strogostima koje e proistiti vae postojanje. Tako ete moi uivati u bezgraninom transcendentalnom blaenstvu." Stoga, pravi yogiji ili ueni transcendentalisti ne osjeaju privlanost prema osjetilnim zadovoljstvima, koja su uzroci neprestanog materijalnog postojanja. to je vie netko odan materijalnim zadovoljstvima, to vie biva sputan bijedama.

STIH 23

caknotihaiva yah sodhum kama-krodhodbhavam vegam caknoti - sposoban je; iha eva - u sadanjem tijelu; yah - onaj tko; sodhum - podnijeti; prak - prije nego to; carira - tijelo; vimoksanat - napusti; kama - elju; krodha - i gnjev; udbhavam - nastale od; vegam - nagona; sah - on; yuktah - u transu; sah - on;

prak carira-vimoksanat sa yuktah sa sukhi narah

sukhi - sretno; narah - ljudsko bie; Ako osoba prije nego to napusti sadanje tijelo moe podnijeti nagone materijalnih osjetila i obuzda silu elje i gnjeva, utemeljena je u dobrom poloaju i sretna u ovom svijetu. SMISAO: Ako netko eli postojano napredovati na putu samospoznaje, mora pokuati ovladati nagonima materijalnih osjetila, kao to su nagon govora, gnjeva, uma, trbuha, spolnih organa i jezika. Onaj tko moe vladati nagonima svih razliitih osjetila i uma naziva se gosvami, ili svami. Takvi gosvamiji ive strogo ovladanim ivotom i sasvim zanemaruju nagone osjetila. Kada materijalne elje nisu zadovoljene, stvaraju gnjev i tako um, oi i grudi postaju uznemireni. Stoga trebamo nauiti vladati njima prije nego to napustimo materijalno tijelo. Smatra se da je onaj tko to moe uiniti samospoznat i sretan u stanju samospoznaje. Dunost transcendentaliste je da uporno nastoji ovladati eljama i gnjevom.

STIH 24

yo 'ntah-sukho 'ntar-aramastathantar-jyotir eva yah sa yogi brahma-nirvanam brahma-bhuto 'dhigacchati yah - onaj tko; antah-sukhah - sretan u sebi; antah-aramah - aktivno uiva u sebi; tatha - kao i; antah-jyotih - stremi unutra; eva - svakako; yah - svakako; sah - on; yogi - mistik; brahma-nirvanam - osloboenje u Svevinjem; brahma-bhutah - poto je samospoznat; adhigacchati - dostie; Onaj tko nalazi sreu u sebi, tko je aktivan i uiva u sebi i iji je cilj unutranje prirode je savreni mistik. Osloboen je u Svevinjem i na kraju dostie Svevinjeg. SMISAO: Ako netko ne moe uivati u srei u sebi, kako moe prestati s vanjskim aktivnostima namijenjenim stjecanju povrne sree? Osloboena osoba uiva u srei kroz stvarno iskustvo. Zato moe mirno sjesti bilo gdje i uivati u aktivnosti unutranjeg ivota. Takva osloboena osoba vie ne eli vanjsku materijalnu sreu. To stanje se naziva brahma-bhuta. Kada ga osoba dostigne, moe biti sigurna da e se vratiti kui, Bogu.

STIH 25

labhante brahma-nirvanam chinna-dvaidha yatatmanah

rsayah ksina-kalmasah sarva-bhuta-hite ratah

labhante - dostiu; brahma-nirvanam - osloboenje u Svevinjem; rsayah - oni koji su u sebi aktivni; ksina-kalmasah - koji su lieni svih grijeha; chinna - raskrstivi; dvaidhah - dvostranosti; yata-atmanah - zaokupljeni samospoznajom; sarva-bhuta - radi svih ivih bia; hite - dobrotvornim radom; ratah - zaokupljeni; Misaone osobe koje su iznad dvostranosti roenih iz sumnji, koje uvijek djeluju za dobrobit svih ivih bia i koje su osloboene svih grijeha dostiu osloboenje u Svevinjem. SMISAO: Samo se za osobu potpuno svjesnu Krsne moe rei da vri dobrotvoran rad za sva iva bia. Kada osoba zna da je Krsna izvor svega i djeluje u tom duhu, djeluje za svakoga. ovjeanstvo pati zato to je zaboravilo da je Krsna vrhovni uivatelj, vrhovni vlasnik i vrhovni prijatelj. Stoga je nastojanje da se u itavom ljudskom drutvu probudi ova svjesnost najvii dobrotvorni rad. ovjek ne moe vriti takve prvoklasne dobrotvorne aktivnosti, ako nije dostigao osloboenje u Svevinjem. Osoba svjesna Krsne ne sumnja u Krsninu vrhovnu mo. Ne sumnja zato to je potpuno osloboena svih grijeha. To je stanje boanske ljubavi. Onaj tko se samo brine o fizikoj dobrobiti ljudskog drutva u stvari ne moe nikome pomoi. Privremeno ublaavanje tjelesnih i umnih patnji nije zadovoljavajue. Pravi uzrok problema u tekoj borbi za ivot lei u zaboravljanju odnosa sa Svevinjim Gospodinom. Kada je ovjek potpuno svjestan svog odnosa s Krsnom, istinski je osloboena dua, iako se moe nalaziti u materijalnom tijelu.

STIH 26

kama-krodha-vimuktanam yatinam yata-cetasam abhito brahma-nirvanam vartate viditatmanam kama - elja; krodha - i gnjeva; vimuktanam - onima koji su osloboeni; yatinam - svetih osoba; yata-cetasam - potpuno ovladanog uma; abhitah - osigurano u skoroj budunosti; brahma-nirvanam - osloboenje u Svevinjem; vartate - tamo je; vidita-atmanam - samospoznatih; Onima koji su osloboeni gnjeva i svih materijalnih elja, koji su samospoznati i samoovladani i koji uvijek nastoje dostii savrenstvo, osigurano je osloboenje u Svevinjem u skoroj budunosti. SMISAO: Od svih svetih osoba koje nastoje dostii osloboenje, najbolja je osoba svjesna Krsne. Bhagavatam (4.22.39) to potvruje na sljedei nain:

yat-pada-pagkaja-palaca-vilasa-bhaktya karmacayam grathitam udgrathayanti santah tadvan na rikta-matayo yatayo 'pi ruddhasroto-ganas tam aranam bhaja vasudevam "Samo pokuajte predanim sluenjem oboavati Vasudevu, Svevinju Boansku Osobu. ak ni veliki mudraci ne mogu tako uspjeno vladati nagonima osjetila kao oni koji uivaju u transcendentalnom blaenstvu sluei Gospodinova lotosova stopala, time iskorjenjujui duboko ukorijenjenu elju za plodonosnim aktivnostima." elja za uivanjem plodonosnih rezultata aktivnosti je toliko duboko ukorijenjena u uslovljenoj dui da ak i veliki mudraci teko mogu vladati takvim eljama, usprkos velikim naporima. Gospodinov bhakta koji neprestano predano slui u svjesnosti Krsne i koji je dostigao savrenu samospoznaju, vrlo brzo dostie osloboenje u Svevinjem. Zahvaljujui svom potpunom znanju o samospoznaji, uvijek ostaje u transu. Moemo navesti slian primjer: darcana-dhyana-samsparcair svany apatyani pusnanti matsya-kurma-vihaggamah tathaham api padma-ja

"Ribe, kornjae i ptice odravaju svoje mlade samo pogledom, meditacijom i dodirom. Ja postupam na slian nain, o Padmaja!" Ribe podiu svoje mlade jednostavno promatrajui ih. Kornjae to ine meditacijom. Kornjaa poloi jaje na zemlju i meditira na jaja dok se nalazi u vodi. Slino tome, iako se bhakta svjestan Krsne nalazi daleko od Gospodinovog prebivalita, moe se uzdii u to prebivalite jednostavno neprestano mislei na Gospodina i djelujui u svjesnosti Krsne. Bhakta ne osjea patnje materijalnog postojanja. To stanje ivota se naziva brahma-nirvana ili odsustvo materijalnih bijeda, koje je rezultat neprestane zaokupljenosti Svevinjim.

STIH 27-28

sparcan krtva bahir bahyamc pranapanau samau krtva yatendriya-mano-buddhir vigateccha-bhaya-krodho

caksuc caivantare bhruvoh nasabhyantara-carinau munir moksa-parayanah yah sada mukta eva sah

sparcan - predmetima osjetila, kao to je zvuk; krtva - drei; bahih - vanjskim; bahyan - nepotrebnim; caksuh - oi; ca - takoer; eva - svakako; antare - izmeu; bhruvoh - obrva; prana-apanau - zrak koji struji prema gore i prema dolje; samau - zadravajui; krtva - drei; nasa-abhyantara - u nosnicama; carinau - puhanje; yata - ovladanih;

indriya - osjetila; manah - uma; buddhih - inteligencije; munih - transcendentalista; moksa - za osloboenje; parayanah - predodreen; vigata - odbacivi; iccha - elje; bhaya - strah; krodhah - gnjev; yah - onaj tko; sada - uvijek; muktah - osloboen; eva - svakako; sah - on je; Prekidajui dodir sa svim vanjskim predmetima osjetila, drei oi i pogled usmjeren izmeu obrva, zadravajui udah i izdah u nosnicama i tako vladajui umom, osjetilima i inteligencijom, transcendentalist koji stremi k osloboenju se oslobaa elje, straha i gnjeva. Onaj tko se uvijek nalazi u tom stanju je sigurno osloboen. SMISAO: Kada netko djeluje u svjesnosti Krsne, odmah moe shvatiti svoj duhovni identitet i zahvaljujui predanom sluenju shvatiti Svevinjeg Gospodina. Kada je utemeljen u predanom sluenju, dolazi na transcendentalni nivo i postaje sposoban osjetiti Gospodinovo prisustvo u svojim aktivnostima. Taj poloaj se naziva osloboenje u Svevinjem. Nakon to je objasnio principe osloboenja u Svevinjem, Gospodin pouava Arjunu kako moe dostii taj poloaj primjenom misticizma ili yoge poznate kao astagga-yoga, koja se sastoji od osam procesa zvanih yama, niyama, asana, pranayama, pratyahara, dharana, dhyana i samadhi. Ta yoga e biti detaljno objanjena u estom poglavlju, a na kraju petog je dano uvodno objanjenje. Osoba se yogikim procesom pratyahare mora odvojiti od predmeta osjetila kao to su zvuk, dodir, oblik, ukus i miris i zatim usmjeriti pogled izmeu obrva, usredotoujui ga na vrh nosa, poluzatvorenih oiju. Nema koristi od potpunog zatvaranja oiju, jer postoji svaka mogunost da zaspi. Niti ima koristi od potpunog otvaranja oiju, jer postoji opasnost da e je privui predmeti osjetila. Disanje se prekida u nosnicama zaustavljanjem zraka u tijelu koji struji prema gore i prema dolje. Primjenom takve yoge osoba moe ovladati osjetilima, prekinuti dodir s vanjskim predmetima osjetila i tako se pripremiti za osloboenje u Svevinjem. Ovaj proces yoge pomae osobi da se oslobodi svakog straha i gnjeva i tako osjeti prisustvo Naddue na transcendentalnom nivou. Drugim rijeima, svjesnost Krsne je najlaki proces slijeenja principa yoge. To e biti podrobno objanjeno u sljedeem poglavlju. Poto osoba svjesna Krsne uvijek predano slui, ne izlae se opasnosti da iskoristi svoja osjetila za druge djelatnosti. Ovaj nain vladanja osjetilima je bolji od astagga-yoge.

STIH 29

bhoktaram yajwa-tapasam sarva-loka-mahecvaram suhrdam sarva-bhutanam jwatva mam cantim rcchati bhoktaram - uivalac; yajwa - rtvovanja; tapasam - i pokora i strogosti; sarva-loka - svih planeta i polubogova na njima; maha-icvaram - Svevinji Gospodin; su-hrdam - dobroinitelj; sarva - svih;

bhutanam - ivih bia; jwatva - tako znajui; mam - Mene (Gospodina Krinu); cantim - osloboenje od materijalnih patnji; rcchati - stjee; Osoba potpuno svjesna Mene, koja zna da sam krajnji uivalac svih rtvovanja i strogosti, vrhovni gospodar svih planeta i polubogova i dobroinitelj i dobronamjernik svih ivih bia, dostie mir oslobaajui se patnje prouzroene materijalnim bijedama. SMISAO: Sve uslovljene due u okovima iluzorne energije ele stei mir u materijalnom svijetu, ali ne znaju formulu za mir, koja je objanjena u ovom dijelu Bhagavad-gite. Najbolja formula za mir je saznanje da je Gospodin Krsna uivalac svih ljudskih aktivnosti. Ljudi trebaju ponuditi sve za transcendentalno sluenje Gospodina, jer je On vlasnik svih planeta i polubogova na njima. Nitko nije vei od Njega. On je vei i od najveih polubogova, Cive i Brahme. U Vedama (Cvetacvatara Upanisada 6.7) Svevinji Gospodin je opisan kao tam icvaranam paramam mehecvaram. Pod opsjenom iluzije, iva bia pokuavaju postati gospodari svega to ih okruuje, ali u stvari se nalaze pod kontrolom Gospodinove materijalne energije. Gospodin je gospodar materijalne prirode, a uslovljene due se nalaze pod kontrolom strogih zakona materijalne prirode. Bez razumijevanja tih jednostavnih injenica ne moe se ostvariti mir u svijetu ni pojedinano ni zajedniki. To je smisao svjesnosti Krsne. Gospodin Krsna je vrhovni upravitelj, a sva iva bia su, zajedno s velikim polubogovima, podinjena Njemu. Savreni mir se moe dostii samo u potpunoj svjesnosti Krsne. U ovom petom poglavlju se praktino objanjava svjesnost Krsne, obino poznata kao karmayoga. Odgovara se na pitanje kako karma-yoga moe donijeti osloboenje. Djelovati u svjesnosti Krsne znai djelovati s potpunim znanjem o Gospodinu kao gospodaru. Takvo djelovanje se ne razlikuje od transcendentalnog znanja. Neposredna svjesnost Krsne je bhakti-yoga, a jwanayoga je put koji vodi do bhakti-yoge. Biti svjestan Krsne znai djelovati s potpunim znanjem o svom odnosu s Vrhovnim Apsolutom, a savrenstvo te svjesnosti je potpuno znanje o Krsni, Svevinjoj Boanskoj Osobi. Kao dio Boga, ista dua je Njegov vjeni sluga. Dua dolazi u dodir s mayom (iluzijom) zbog svoje elje da gospodari mayom i to je uzrok njene patnje. Sve dok je u dodiru s materijom mora raditi da bi zadovoljila materijalne potrebe. Meutim, proces svjesnosti Krsne je dovodi na nivo duhovnog ivota ak i dok se nalazi u materijalnoj atmosferi, jer njegovom primjenom u materijalnom svijetu budi duhovno postojanje. to je netko napredniji, to se vie oslobaa okova materije. Gospodin nije pristran ni prema kome. Sve ovisi o praktinom izvravanju dunosti u svjesnosti Krsne koje pomae osobi da vlada osjetilima u svakom pogledu i pobjedi utjecaj elje i gnjeva. Onaj tko je postojan u svjesnosti Krsne i vlada ovim strastima, ostaje na transcendentalnom nivou, ili brahma-nirvani. U procesu svjesnosti Krsne osoba automatski primjenjuje osmerostruku mistinu yogu, jer ostvaruje krajnju svrhu tog procesa. Primjenom yame, niyame, asane, pranayame, pratyahare, dharane, dhyane i samadhija yogi se postupno uzdie, ali taj proces uzdizanja prethodi savrenstvu koje se dostie predanim sluenjem, koje jedino moe donijeti mir ljudskom biu. Ono je najvie savrenstvo ivota. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja petog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Karma-yoga - djelovanje u svjesnosti Krsne".

esto poglavlje STIH 1

ri-bhagavan uvaca

anaritah karma-phalam sa sannyasi ca yogi ca

karyam karma karoti yah na niragnir na cakriyah

ri-bhagavan uvaca - Gospodin ree; anaritah - ne uzima utoite; karma-phalam - rezultata rada; karyam - obavezan; karma - rad; karoti - vri; yah - onaj tko; sah - on; sannyasi - u odvojenom redu ivota; ca - takoer; yogi - mistik; ca - takoer; na - ne; nih - bez; agnih - vatre; na - niti; ca - takoer; akriyah - bez dunosti; Svevinja Boanska Osoba ree: Onaj tko nije vezan za plodove svog rada i tko radi iz dunosti je utemeljen u odvojenom redu ivota. Takva osoba je pravi mistik, a ne onaj tko ne pali vatru i ne vri nikakvu dunost. SMISAO: U ovom poglavlju Gospodin objanjava da je proces osmerostrukog sistema yoge namijenjen ovladavanju umom i osjetilima. Meutim, ovaj proces je za veinu ljudi vrlo teak, posebno u dobu Kali. Iako se u ovom poglavlju preporuuje osmerostruki sistem yoge, Gospodin naglaava da je proces karma-yoge, ili djelovanja u svjesnosti Krsne, bolji. U ovom svijetu svatko radi da bi izdravao svoju obitelj i domainstvo, ali nitko ne djeluje bez nekog samointeresa, nekog osobnog zadovoljstva, uskog ili proirenog. Mjerilo savrenstva je djelovanje u svjesnosti Krsne, a ne djelovanje sa eljom za uivanjem u plodovima rada. Dunost je svih ivih bia djelovati u svjesnosti Krsne, jer su po svom prirodnom poloaju dijelovi Svevinjeg. Dijelovi tijela rade za zadovoljstvo cijelog tijela. Tjelesni udovi ne djeluju za vlastito zadovoljstvo, ve za zadovoljstvo itave cjeline. Slino tome, ivo bie koje ne djeluje za vlastito zadovoljstvo, ve za zadovoljstvo vrhovne cjeline je savreni sannyasi, savreni yogi. Sannyasiji ponekad pogreno misle da su se oslobodili svih materijalnih dunosti i zato prestaju vriti agnihotra yajwe (rtvovanja u kojima se ponude prinose u vatru), ali u stvari su sebini jer tee za sjedinjenjem s neosobnim Brahmanom. Takva elja je via od bilo koje materijalne elje, ali nije liena sebinosti. Slino tome, mistini yogi koji primjenjuje sistem yoge s poluzatvorenim oima, ostavivi sve materijalne aktivnosti, eli neko zadovoljstvo za sebe. Ali osoba koja djeluje u svjesnosti Krsne radi za zadovoljstvo cjeline, bez sebinosti. Osoba svjesna Krsne nema elju za zadovoljavanje samog sebe. Njeno mjerilo uspjeha je Krsnino zadovoljstvo i zato je savreni sannyasi, ili savreni yogi. Gospodin Caitanya, najvii savreni simbol odvojenosti, moli se: na dhanam na janam na sundarim kavitam va jagad-ica kamaye mama janmani janmanicvare bhavatad bhaktir ahaituki tvayi "O svemoni Gospodine, ne elim zgrtati bogatstvo, niti uivati u lijepim enama ili imati brojne sljedbenike. elim samo bezuzronu milost da Te mogu predano sluiti, ivot za ivotom."

STIH 2

yam sannyasam iti prahur yogam tam viddhi pandava na hy asannyasta-sagkalpo yogi bhavati kaccana yam - to; sannyasam - odricanje; iti - tako; prahuh - kau; yogam - povezivanja sa Svevinjim; tam - to; viddhi - mora znati; pandava - o sine Pandua; na - nikada; hi - svakako; asannyasta - bez ostavljanja; sagkalpah - elju za zadovoljavanjem sebe; yogi - mistini transcendentalist; bhavati - postaje; kaccana - itko; O sine Pandua, treba znati da je ono to se naziva odricanjem isto to i joga, ili povezivanje sa Svevinjim, jer nitko nikada ne moe postati jogi, ako se ne odrekne elje za zadovoljavanjem osjetila. SMISAO: Prava sannyasa-yoga, ili bhakti, znai da osoba treba znati svoj prirodni poloaj i djelovati u skladu s njim. ivo bie nema zasebni nezavisni identitet. Ono je vanjska energija Svevinjeg. Kada je zarobljeno materijalnom energijom, uslovljeno je, a kad je svjesno Krsne, ili svjesno duhovne energije, nalazi se u svom pravom prirodnom stanju ivota. Stoga, onaj tko ima potpuno znanje prestaje sa svim materijalnim zadovoljavanjima osjetila, odriui se svih vrsta osjetilnog uivanja. Tako postupaju yogiji koji suzdravaju osjetila od materijalne vezanosti. Ali osoba svjesna Krsne nema priliku svoja osjetila zaokupiti aktivnostima koje nisu posveene Krsni. Stoga je osoba svjesna Krsne u isto vrijeme i sannyasi i yogi. Svrha znanja i obuzdavanja osjetila, propisanih u procesima jwane i yoge, automatski se ostvaruje u svjesnosti Krsne. Ako osoba nije sposobna ostaviti aktivnosti svoje sebine prirode, jwana i yoga su beskorisni. Pravi cilj ivog bia treba biti ostavljanje svog sebinog zadovoljstva i spremnost za zadovoljavanjem Svevinjeg. Osoba svjesna Krsne nema nikakvu elju za vlastitim uivanjem. Uvijek djeluje za zadovoljstvo Svevinjeg. Onaj tko nema obavjetenje o Svevinjem mora zato djelovati za vlastito zadovoljstvo, jer nitko ne moe ostati na nivou neaktivnosti. Sve svrhe se savreno ostvaruju djelovanjem u svjesnosti Krsne.

STIH 3

aruruksor muner yogam yogarudhasya tasyaiva

karma karanam ucyate camah karanam ucyate

aruruksoh - koji je tek zapoeo s jogom; muneh - mudraca; yogam - osmerostruki sistem joge; karma - rad; karanam - sredstvo;

ucyate - kae se da je; yoga - osmerostruku jogu; arudhasya - onaj tko je dostigao; tasya - njegov; eva - svakako; camah - prestanak sa svim materijalnim aktivnostima; karanam - sredstvo; ucyate - kae se da je; Kae se da je za poetnika u osmerostrukom procesu joge djelovanje sredstvo, a za onoga tko je ve napredan u jogi prestanak sa svim materijalnim aktivnostima. SMISAO: Proces povezivanja sa Svevinjim se naziva yoga. Ovaj proces se moe usporediti s ljestvama za dostizanje najvie duhovne spoznaje. Te ljestve poinju od najnieg materijalnog stanja ivog bia i seu do savrene samospoznaje u istom duhovnom ivotu. Ovisno o raznim nivoima napretka, razliiti dijelovi ljestava su poznati po razliitim imenima. Cijele ljestve se nazivaju yoga i mogu se podijeliti na tri dijela, jwana-yogu, dhyana-yogu i bhakti-yogu. Najnia preka ljestava se naziva yogaruruksu, a najvia yogarudha. U osmerostrukom sistemu yoge, smatra se da su poetni pokuaji osobe da se zaokupi meditacijom putem propisanih principa ivota i vjebanja raznih poloaja sjedenja (koji su manje-vie tjelesne vjebe) plodonosne materijalne aktivnosti. Sve takve aktivnosti vode do savrene umne ravnotee namijenjene vladanju osjetilima. Kada netko postigne uspjeh u meditaciji, sve uznemiravajue umne aktivnosti prestaju. Meutim, osoba svjesna Krsne se od poetka nalazi na nivou meditacije, jer uvijek misli na Krsnu. Kako uvijek slui Krsnu, smatra se da je prestala sa svim materijalnim aktivnostima.

STIH 4

yada hi nendriyarthesu sarva-sagkalpa-sannyasi

na karmasv anusajjate yogarudhas tadocyate

yada - kada; hi - svakako; na - ne; indriya-arthesu - zadovoljavanjem osjetila; na - nikada; karmasu - plodonosnim aktivnostima; anusajjate - nuno se bavi; sarva-sagkalpa - svih materijalnih elja; sannyasi - onaj tko se odrie; yoga-arudhah - napredan u jogi; tada - tada; ucyate - kae se da je; Za osobu se kae da je napredna u jogi kada se odrekla svih materijalnih elja i kada ne nastoji zadovoljiti svoja osjetila, niti vriti plodonosne aktivnosti. SMISAO: Kada je osoba potpuno zaokupljena transcendentalnim sluenjem Gospodina s ljubavlju, zadovoljna je u sebi i zato vie ne vri plodonosne aktivnosti, niti nastoji zadovoljiti svoja osjetila. U protivnom, mora biti zaokupljena zadovoljavanjem osjetila, poto ne moe ivjeti bez rada. ovjek koji nije svjestan Krsne mora uvijek vriti aktivnosti zasnovane na uskoj ili proirenoj sebinosti. Ali osoba svjesna Krsne moe uiniti sve za zadovoljstvo Krsne i tako biti savreno odvojena od osjetilnog uivanja. Onaj tko nema takvu spoznaju mora se pokuati

mehaniki osloboditi materijalnih elja prije nego to bude uzdignut na najviu preku ljestava yoge. STIH 5

uddhared atmanatmanam atmaiva hy atmano bandhur uddharet - mora se izbaviti; atmana - umom; atmanam - uslovljena dua; na - nikada; atmanam - uslovljenu duu; avasadayet - degradira; atma - um; eva - svakako; hi - zaista; atmanah - uslovljene due; bandhuh - prijatelj; atma - um; eva - svakako; ripuh - neprijatelj; atmanah - uslovljene due;

natmanam avasadayet atmaiva ripur atmanah

Uslovljena dua se mora uz pomo uma izbaviti, a ne degradirati. Um je prijatelj uslovljene due, ali i njen neprijatelj. SMISAO: Ovisno o razliitim okolnostima, rije atma se odnosi na tijelo, um ili duu. U sistemu yoge, um i uslovljena dua su posebno znaajni. Kako je um sredinja toka procesa yoge, atma se u ovom stihu odnosi na um. Svrha sistema yoge je ovladati umom i odvojiti ga od vezanosti za predmete osjetila. Ovdje se naglaava da um mora biti ovladan tako da uslovljenu duu moe izbaviti iz blata neznanja. U materijalnom postojanju ivo bie je podlono utjecaju uma i osjetila. U stvari, ista dua je zapletena u materijalnom svijetu zato to se njen um nalazi pod utjecajem lanog ja, koji eli vladati materijalnom prirodom. Stoga um treba biti ovladan tako da ne bude privuen bljetavilom materijalne prirode. Na taj nain uslovljena dua moe biti spaena. Ne bismo se trebali degradirati privlanou koju osjeamo prema predmetima osjetila. to nas vie privlae predmeti osjetila, to se vie zapliemo u materijalno postojanje. Zapletenosti se moemo najbolje osloboditi neprestanim zaokupljanjem uma svjesnou Krsne. Rije hi je upotrijebljena da bi se to naglasilo, odnosno istaklo da to moramo uiniti. Takoer je reeno: mana eva manusyanam bandhaya visayasaggo karanam bandha-moksayoh muktyai nirvisayam manah

"Za ovjeka, um je uzrok ropstva i osloboenja. Um koji poiva na predmetima osjetila je uzrok ropstva, a um odvojen od predmeta osjetila je uzrok osloboenja." (Amrta-bindu Upanisada 2) Stoga je um koji je uvijek zaokupljen svjesnou Krsne uzrok najvieg osloboenja.

STIH 6

bandhur atmatmanas tasya yenatmaivatmana jitah anatmanas tu catrutve vartetatmaiva catru-vat bandhuh - prijatelj; atma - um; atmanah - ivog bia; tasya - onoga; yena - koji; atma - um; eva - svakako; atmana - ivo bie; jitah - savladalo; anatmanah - onoga tko nije uspio ovladati umom; tu - ali; catrutve - zbog neprijateljstva; varteta - ostaje; atma eva - sam um; catru-vat - neprijatelj; Za onoga tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali za onoga tko to nije uinio, um e ostati najvei neprijatelj. SMISAO: Svrha slijeenja procesa osmerostruke yoge je ovladati umom da bi um postao prijatelj u ostvarivanju ljudske misije. Ako osoba nije ovladala umom, slijeenjem procesa yoge (radi predstave) samo gubi vrijeme. Onaj tko ne moe vladati umom uvijek ivi s najveim neprijateljem i tako upropatava svoj ivot, ne ostvarujui misiju ivota. Prirodni poloaj ivog bia je da izvrava naredbu nadreenog. Sve dok je um nesavladani neprijatelj, mora izvravati zapovjedi poude, gnjeva, pohlepe, iluzije, itd. Ali kada savlada um, dobrovoljno pristaje pokoravati se zapovijedima Boanske Osobe, koja se nalazi u srcu svakog ivog bia kao Paramatma. Pravilno slijeenje procesa yoge dovodi do susreta s Paramatmom u srcu i slijeenja Njenih zapovijedi. Onaj tko neposredno prihvati svjesnost Krsne, samim tim se savreno predaje Gospodinovoj zapovijedi.

STIH 7

jitatmanah pracantasya citosna-sukha-duhkhesu

paramatma samahitah tatha manapamanayoh

jita-atmanah - onaj tko je ovladao umom; pracantasya - onaj tko je takvom kontrolom uma dostigao mir; parama-atma - Nad-dui; samahitah - potpuno priao; cita - u hladnom; usna - toplom; sukha - srei; duhkhesu - i nesrei; tatha - takoer; mana - u asti; apamanayoh - i neasti;

Onaj tko je ovladao umom je ve dostigao Nad-duu, jer je stekao mir. Takav ovjek ne pravi razliku izmeu sree i nesree, topline i hladnoe i asti i neasti. SMISAO: Svako ivo bie bi se trebalo pokoravati zapovijedima Svevinje Boanske Osobe, koja se nalazi u svaijem srcu kao Paramatma. Kada je um zaveden vanjskom, iluzornom energijom, osoba se zaplie u materijalne aktivnosti. Stoga, im slijeenjem jednog od sistema yoge ovlada umom, smatra se da je dostigla odredite. ivo bie se mora pokoravati vioj zapovjedi. Kada je njegov um usredotoen na viu prirodu, nema drugog izbora osim slijeenja zapovijedi Svevinjeg. Um mora prihvatiti neku viu zapovijed i slijediti je. Posljedica vladanja umom je da osoba automatski slijedi zapovijedi Paramatme, ili Nad-due. Poto osoba svjesna Krsne odmah dostie taj transcendentalni poloaj, Gospodinov bhakta ne podlijee utjecaju dvostranosti materijalne prirode; nesree i sree, hladnoe i topline, itd. To stanje je pravi samadhi, ili obuzetost Svevinjim.

STIH 8

jwana-vijwana-trptatma yukta ity ucyate yogi

kuta-stho vijitendriyah sama-lostracma-kawcanah

jwana - steenim znanjem; vijwana - i spoznatim znanjem; trpta - zadovoljno; atma- ivo bie; kuta-sthah - utemeljeno na duhovnom nivou; vijita-indriyah - ovladana osjetila; yuktah - sposobno za samospoznaju; iti - tako; ucyate - reeno je; yogi - mistik; sama - jednako vidi; lostra - ljunak; acma - kamen; kawcanah - zlato; Kae se da je osoba utemeljena u samospoznaji kada je zahvaljujui znanju i spoznaji potpuno zadovoljna. Takva osoba se naziva jogijem (ili mistikom). Utemeljena je u transcendenciji i samoovladana. Sve to vidi - bilo da je ljunak, kamenje ili zlato - vidi jednakim oima. SMISAO: Knjiko znanje bez spoznaje Vrhovne Istine je beskorisno. To je reeno u slijedeem stihu: atah ri-krsna namadi sevonmukhe hi jihvadau na bhaved grahyam indriyaih svayam eva spuhraty adah

"Nitko ne moe svojim materijalno zagaenim osjetilima shvatiti transcendentalnu prirodu imena, oblika, odlika i zabava ri Krsne. Samo kada postane duhovno proet transcendentalnim sluenjem Gospodina, transcendentalno ime, oblik, odlike i zabave Gospodina mu bivaju razotkriveni." (Bhakti-rasamrta-sindhu 1.2.234) Ova Bhagavad-gita je nauka o svjesnosti Krsne. Nitko ne moe postati svjestan Krsne samo svjetovnom uenou. Mora biti dovoljno sretan da se drui s osobom iste svjesnosti. Krsninom milou, osoba svjesna Krsne ima spoznato znanje, jer je zadovoljna s istim predanim sluenjem. Zahvaljujui spoznatom znanju ovjek postaje savren. Zahvaljujui

transcendentalnom znanju moe ostati postojan u svojim uvjerenjima, ali ako ima samo akademsko znanje moe lako biti zaveden i zbunjen prividnim protivrjenostima. Spoznata dua je istinski samoovladana, jer je predana Krsni. Transcendentalna je, jer nema nikakve veze sa svjetovnom uenou. Za nju svjetovna uenost i umna pekulacija, koje drugi mogu smatrati vrijednim poput zlata, ne vrijede vie od ljunka ili kamena.

STIH 9

suhrn-mitrary-udasinasadhusv api ca papesu

madhyastha-dvesya-bandhusu sama-buddhir vicisyate

su-hrt - prirodne dobronamjernike; mitra - dobroinitelje pune ljubavi; ari - neprijatelje; udasina - neutralne izmeu zaraenih strana; madhyastha - posrednike izmeu zaraenih strana; dvesya - zavidne; bandhusu - i roake ili dobronamjernike; sadhusu - pobone; api - kao i; ca - i; papesu - grenike; sama-buddhih - jednakom inteligencijom; vicisyate - jo napredniji; Smatra se da je osoba jo naprednija kada na svakoga - na dobronamjernike, dobroinitelje pune ljubavi, neutralne, posrednike, zavidne, prijatelje i neprijatelje, pobone i grenike - gleda jednakim oima.

STIH 10

yogi yuwjita satatam ekaki yata-cittatma

atmanam rahasi sthitah niracir aparigrahah

yogi - transcendentalist; yuwjita - mora se usredotoiti u svjesnosti Krine; satatam - neprestano; atmanam - sebe (tijelo, um i jastvo); rahasi - na usamljenom mjestu; sthitah - smjeten; ekaki - sam; yata-citta-atma - uvijek paljiv u umu; niracih - ne osjeajui privlanost prema bilo emu drugom; aparigrahah - osloboen osjeaja posesivnosti;

Transcendentalist uvijek treba zaokupljati svoj um, tijelo i jastvo odnosom sa Svevinjim. Treba ivjeti sam na usamljenom mjestu i uvijek paljivo vladati umom, osloboen elja i posesivnosti. SMISAO: Krsna se spoznaje u razliitoj mjeri kao Brahman, Paramatma i Svevinja Boanska Osoba. Ukratko, svjesnost Krsne znai uvijek transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju. Ali oni koji su vezani za neosobni Brahman ili lokaliziranu Nad-duu takoer su djelomino svjesni Krsne, jer je neosobni Brahman Krsnin duhovni sjaj, a Nad-dua Krsnina sveproimajua djelomina ekspanzija. Tako su impersonalist i meditant takoer posredno svjesni Krsne. Bhakta koji je neposredno svjestan Krsne je najvii transcendentalist, jer zna to su Brahman i Paramatma. Njegovo znanje o Apsolutnoj Istini je savreno, dok su impersonalist i meditativni yogi nesavreno svjesni Krsne. Usprkos tome, ovdje se svima njima savjetuje da neprestano slijede svoje procese tako da prije ili kasnije mogu dostii najvie savrenstvo. Prva dunost transcendentaliste je da uvijek u umu misli na Krsnu. Uvijek trebamo misliti na Krsnu i nikada Ga ne smijemo zaboraviti, ak ni za trenutak. Usredotoenost uma na Svevinjeg se zove samadhi, ili trans. Da bi usredotoila um, osoba mora uvijek boraviti na usamljenom mjestu i izbjegavati uznemirenja uzrokovana vanjskim predmetima. Treba biti vrlo obazriva u prihvaanju povoljnih i odbacivanju nepovoljnih uslova koji utjeu na njenu spoznaju. Savreno odluna, ne bi trebala udjeti za nepotrebnim materijalnim stvarima i tako postati zapletena osjeajem posesivnosti. Sva ta savrenstva i predostronosti se ostvaruju kada je osoba neposredno svjesna Krsne, jer neposredna svjesnost Krsne znai samoodricanje, u kome ima malo mjesta za materijalnu posesivnost. rila Rupa Gosvami opisuje svjesnost Krsne na slijedei nain: anasaktasya visayan nirbandhah krsna-sambandhe prapawcikataya buddhya mumuksubhih parityago yatharham upayuwjatah yuktam vairagyam ucyate hari-sambandhi-vastunah vairagyam phalgu kathyate

"Kada osoba nije ni za to vezana, ali u isto vrijeme prihvaa sve u vezi s Krsnom, pravilno je utemeljena iznad osjeaja posesivnosti. S druge strane, onaj tko sve odbacuje, ne znajui kako je sve povezano s Krsnom, nije tako potpun u svom odricanju." (Bhakti-rasamrta-sindhu 2.255256) Osoba svjesna Krsne dobro zna da sve pripada Krsni i zato je uvijek osloboena osjeaja osobnog posjedovanja. Kao takva, ne udi ni za im za sebe. Zna kako prihvatiti stvari povoljne za svjesnost Krsne i kako odbaciti stvari nepovoljne za svjesnost Krsne. Uvijek je odvojena od materijalnih stvari, jer je uvijek transcendentalna i uvijek je sama, jer nema nikakve veze s osobama koje nisu svjesne Krsne. Stoga je savreni yogi.

STIH 11-12

cucau dece pratisthapya naty-ucchritam nati-nicam tatraikagram manah krtva upavicyasane yuwjyad cucau - na posveenu;

sthiram asanam atmanah cailajina-kucottaram yata-cittendriya-kriyah yogam atma-vicuddhaye

dece - zemlju; pratisthapya - stavljajui; sthiram - vrsto; asanam - sjedite; atmanah - svoje; na - ne; ati - previe; ucchritam - visoko; na - niti; ati - previe; nicam - nisko; caila-ajina - mekanom tkaninom i jelenskom koom; kuca - i kua travom; uttaram - prekrivajui; tatra - zatim; eka-agram - s usmjerenom panjom; manah - um; krtva - inei; yata-citta - vladajui umom; indriya - osjetilima; kriyah - i aktivnostima; upavicya - sjedei; asane - na sjeditu; yuwjyat - treba vriti; yogam - primjenu joge; atma - srca; vicuddhaye - radi proienja; Da bi primjenjivala jogu, osoba treba otii na usamljeno mjesto, poloiti kua travu na tlo i prekriti je jelenskom koom i mekom tkaninom. Sjedite ne bi trebalo biti ni previe visoko ni previe nisko i treba biti smjeteno na svetom mjestu. Jogi tada treba nepokretno sjediti na njemu i primjenjivati jogu da bi proistio srce vladajui umom, osjetilima i aktivnostima, usredotoujui um na jednu toku. SMISAO: "Sveto mjesto" se odnosi na mjesta hodoaa. U Indiji, yogiji, transcendentalisti ili bhakte naputaju dom da bi prebivali na svetim mjestima kao to su Prayaga, Mathura, Vrndavana, Hrsikeca i Hardwar i u osami primjenjivali yogu na mjestima kroz koja teku svete rijeke kao to su Yamuna i Ganga. Ali to esto nije mogue posebno za ljude na Zapadu. Takozvana yoga drutva u velikim gradovima mogu biti uspjena u stjecanju materijalne dobiti, ali uope nisu pogodna za pravu primjenu yoge. Onaj tko nije samoovladan i iji um nije neuznemiren ne moe primjenjivati meditaciju. Stoga je u Brhan-naradiya Purani reeno da je u Kali-yugi (sadanjoj yugi ili dobu), u kojoj ljudi kratko ive i sporo napreduju u duhovnoj spoznaji, uvijek uznemireni raznim brigama, najbolji nain duhovne spoznaje pjevanje Gospodinovog svetog imena. harer nama harer nama harer namaiva kevalam kalau nasty eva nasty eva nasty eva gatir anyatha "U ovom dobu sukoba i licemjerstva osloboenje se moe dostii samo pjevanjem Gospodinovog svetog imena. Nema drugog naina. Nema drugog naina. Nema drugog naina."

STIH 12-13

samam kaya-ciro-grivam sampreksya nasikagram svam pracantatma vigata-bhir manah samyamya mac-citto

dharayann acalam sthirah dicac canavalokayan brahmacari-vrate sthitah yukta asita mat-parah

samam - uspravno; kaya - tijelo; cirah - glavu; grivam - i vrat; dharayan - drei; acalam - nepomino; sthirah - mirno; sampreksya - gledajui; nasika - nosa; agram - u vrh; svam - svog; dicah - na sve strane; ca - takoer; anavalokayan - ne gledajui; pracanta - neuznemirenog; atma - uma; vigata-bhih - bez straha; brahmacari-vrate - u zavjetu celibata; sthitah - utemeljen; manah - um; samyamya - potpuno obuzdavajui; mat - na Mene (Krinu); cittah - usredotoujui um; yuktah - pravi jogi; asita - treba sjediti; mat - Ja; parah - krajnji cilj; Jogi treba sjediti uspravno, s tijelom, vratom i glavom u pravoj liniji, i neprekidno gledati u vrh nosa. Tako, neuznemirenog, ovladanog uma, bez straha, potpuno se uzdravajui od seksa, treba meditirati na Mene u srcu i prihvatiti Me kao krajnji cilj ivota. SMISAO: Cilj ivota je spoznati Krsnu, koji se nalazi u srcu svakog ivog bia kao Paramatma, etveroruki oblik Visnua. Svrha procesa yoge je otkriti i vidjeti taj lokalizirani oblik Visnua i nita drugo. Lokalizirani visnu-murti je potpuna reprezentacija Krsne koja prebiva u srcu ivog bia. Onaj iji cilj nije spoznaja tog visnu-murtija beskorisno primjenjuje tobonju yogu i sigurno gubi svoje vrijeme. Krsna je krajnji cilj ivota, a visnu-murti u srcu je cilj primjene yoge. Da bi osoba spoznala taj visnu-murti u srcu, mora se potpuno uzdravati od seksa. Zato mora napustiti dom i ivjeti sama na usamljenom mjestu, sjedei na spomenuti nain. Ne moe svakodnevno uivati u seksu kod kue ili negdje drugdje i odlaziti na takozvani sat yoge i tako postati yogi. Mora vjebati ovladavanje umom i izbjegavati sve vrste osjetilnih zadovoljstava, od kojih je seks glavni. U pravilima celibata koja je napisao veliki mudrac Yajwavalkya je reeno: karmana manasa vaca sarvavasthasu sarvada

sarvatra maithuna-tyago brahmacaryam pracaksate "Svrha zavjeta brahmacarye je pomoi osobi da se potpuno uzdrava od uputanja u seks djelom, rijeima i umom - uvijek, u svim okolnostima i svuda." Nitko ne moe pravilno primjenjivati yogu uputajui se u seks. Zato se djeaci pouavaju brahmacaryi od djetinjstva, kada ne znaju za seks. Djeca se u dobi od pet godina alju u gurukulu, ili acramu duhovnog uitelja, u kojoj se djeaci pod strogom disciplinom ue postati brahmacariji. Bez toga nitko ne moe napredovati ni u jednoj yogi, dhyana, jwana ili bhakti-yogi. Onaj tko slijedi pravila i principe branog ivota i ima seksualne odnose samo sa svojom enom (i to u skladu s pravilima) takoer se naziva brahmacari. Takav suzdran obiteljski brahmacari se moe prihvatiti u bhakti kolu, ali jwana i dhyana kola ne prihvaaju ak ni takve brahmacarije. One zahtijevaju potpuno uzdravanje bez kompromisa. U bhakti koli, obiteljskom brahmacariju se dozvoljava regulirani seks, jer je kult bhakti-yoge toliko moan da osoba automatski gubi privlanost prema seksu, jer je zaokupljena viom djelatnosti sluenja Gospodina. U Bhagavadgiti (2.59) je reeno: visaya vinivartante niraharasya dehinah rasa-varjam raso 'py asya param drstva nivartate Dok se drugi na silu uzdravaju od zadovoljavanja osjetila, Gospodinov bhakta se automatski uzdrava jer, ima vii ukus. Nitko osim bhakte ne zna nita o tom viem ukusu. Osoba ne moe biti neustraiva ako nije potpuno svjesna Krsne. Uslovljena dua je puna straha zbog svog poremeenog pamenja, ili zaboravljanja svog vjenog odnosa s Krsnom. Bhagavatam (11.2.37) kae: bhayam dvitiyabhinivecatah syad isad apetasya viparyayo 'smrtih. Svjesnost Krsne je jedina osnova neustraivosti. Stoga osoba svjesna Krsne moe savreno primjenjivati yogu. Poto je krajnji cilj yoge vidjeti Gospodina u srcu, osoba svjesna Krsne je ve najbolji yogi. Ovdje spomenuti principi sistema yoge se razlikuju od principa popularnih tobonjih drutava yoge.

STIH 15

yuwjann evam sadatmanam cantim nirvana-paramam

yogi niyata-manasah mat-samstham adhigacchati

yuwjan - vjebajui; evam - kao to je bilo prethodno spomenuto; sada - stalno; atmanam - tijelo, um i duu; yogi - mistini transcendentalist; niyata-manasah - ovladanog uma; cantim - mir; nirvana-paramam - prestanak materijalnog postojanja; mat-samstham - duhovno nebo (Boje carstvo); adhigacchati - dostie; Stalno vladajui tijelom, umom i aktivnostima, mistini transcendentalist, ovladanog uma, dostie Boje carstvo (ili Krinino prebivalite) okonavajui materijalno postojanje. SMISAO: Sada je jasno objanjen krajnji cilj yoge. Yoga nije namijenjena stjecanju bilo kakve materijalne pogodnosti, ve okonavanju sveg materijalnog postojanja. Prema Bhagavad-giti, onaj tko eli poboljati zdravlje ili tei za materijalnim savrenstvom nije yogi. Niti onaj tko okona materijalno postojanje ulazi u "prazninu", koja je samo mit. Nigdje u Gospodinovoj kreaciji ne postoji praznina. Prestanak materijalnog postojanja omoguava osobi ulazak u

duhovno nebo, Gospodinovo prebivalite. Gospodinovo prebivalite je jasno opisano u Bhagavadgiti kao mjesto u kome nema potrebe za suncem, mjesecom ili elektricitetom. Svi planeti u duhovnom carstvu su samoobasjani poput sunca na materijalnom nebu. Boje carstvo se prostire svuda, ali duhovno nebo i planeti na njemu se nazivaju param dhama, ili via prebivalita. Savreni yogi, koji savreno shvaa Gospodina Krsnu, kao to je ovdje jasno rekao sam Gospodin (mat-cittah, mat-parah, mat-samstham), moe stei pravi mir i na kraju dostii Njegovo vrhovno prebivalite, Krsnaloku, poznatu kao Goloka Vrndavanu. U Brahma-samhiti (5.37) je jasno reeno - goloka eva nivasaty akhilatma-bhutah: iako se Gospodin uvijek nalazi u Svom prebivalitu zvanom Goloka, zahvaljujui Svojim viim duhovnim energijama je sveproimajui Brahman i lokalizirana Paramatma. Nitko ne moe ui u duhovno nebo (Vaikunthu) ili u Gospodinovo vjeno prebivalite (Goloka Vrndavanu) ako nije pravilno shvatio Krsnu i njegovu potpunu ekspanziju Visnua. Stoga je onaj tko djeluje u svjesnosti Krsne savreni yogi, jer u umu uvijek misli na Krsnine aktivnosti (sa vai manah krsna-padaravindayoh). Iz Veda (Cvetacvatara Upanisada 3.8) saznajemo - tam eva viditvati mrtyum eti: "Put raanja i umiranja se moe nadii samo razumijevanjem Svevinje Boanske Osobe, Krsne." Drugim rijeima, savrenstvo sistema yoge je dostizanje slobode od materijalnog postojanja, a ne maioniarsko ongliranje i gimnastike majstorije kojima se varaju prostoduni ljudi.

STIH 16

naty-acnatas tu yogo 'sti na cati-svapna-cilasya

na caikantam anacnatah jagrato naiva carjuna

na - nikada; ati - previe; acnatah - onaj tko jede; tu - ali; yogah - povezati se sa Svevinjim; asti - moe; na - niti; ca - takoer; ekantam - previe; anacnatah - ne jede; na - niti; ca - takoer; ati - previe; svapna-cilasya - onaj tko spava; jagratah - ili onaj tko nou previe bdije; na - niti; eva - ikada; ca - i; arjuna - o Aruna; Onaj tko jede previe ili premalo i spava previe ili ne spava dovoljno ne moe postati jogi, o Aruna. SMISAO: Yogijima se ovdje preporuuje da umjereno jedu i spavaju. Previe jesti znai jesti vie nego to je potrebno da se dua i tijelo odre zajedno. Nema potrebe da ljudi jedu ivotinje jer ima dovoljno itarica, povra, voa i mlijeka. Prema Bhagavad-giti, takva jednostavna hrana je u guni vrline. ivotinjska hrana je namijenjena ljudima u guni neznanja. Stoga e oni koji jedu ivotinjsku hranu, piju, pue i jedu hranu koja nije prvo ponuena Krsni ispatati grjene posljedice, jer jedu samo zagaene stvari. Bhuwjate te tv agham papa ye pacanty atma-karanat. Svatko tko jede radi osjetilnog zadovoljstva, ili kuha za sebe ne nudei svoju hranu Krsni, jede samo grijeh. Onaj tko jede grijeh i jede vie no to mu je dodijeljeno ne moe savreno

primjenjivati yogu. Najbolje je jesti samo ostatke hrane ponuene Krsni. Osoba svjesna Krsne ne jede nita to nije prvo ponueno Krsni. Zato samo ona moe dostii savrenstvo u yogi. Onaj tko se umjetno odrie hrane, izmiljajui vlastiti proces posta, takoer ne moe primjenjivati yogu. Osoba svjesna Krsne posti u skladu s preporukama spisa. Ne posti i ne jede vie nego to je potrebno i zato je sposobna primjenjivati yogu. Onaj tko jede vie nego to mu je potrebno, sanjati e razne snove dok spava i zato e morati spavati vie no to je potrebno. Ne bismo trebali spavati vie od est sati na dan. Onaj tko spava vie od est sati na dan se sigurno nalazi pod utjecajem gune neznanja. Osoba u guni neznanja je lijena i sklona tome da puno spava. Takva osoba ne moe primjenjivati yogu.

STIH 17

yuktahara-viharasya yukta-svapnavabodhasya

yukta-cestasya karmasu yogo bhavati duhkha-ha

yukta - regulirano; ahara - jede; viharasya - odmara; yukta - regulirano; cestasya - onaj tko radi za izdravanje; karmasu - u izvravanju dunosti; yukta - umjeren; svapna-avabodhasya - spavanje i budnost; yogah - primjenjujui jogu; bhavati - postaje; duhkha-ha - smanjuje patnje; Onaj tko je regulirao svoje navike poput uzimanja hrane, spavanja, zabavljanja i rada, moe primjenom sistema joge ublaiti sve materijalne patnje. SMISAO: Pretjerano zadovoljavanje tjelesnih potreba kao to su uzimanje hrane, spavanje, branjenje i razmnoavanje moe sprijeiti napredovanje u yogi. to se tie uzimanja hrane, ono moe biti regulirano samo kada uzimamo prasadam, posveenu hranu. Prema Bhagavad-giti (9.26), Gospodinu Krsni se nudi povre, cvijee, voe, itarice, mlijeko, itd. Na taj nain, osoba svjesna Krsne automatski ui ne uzimati hranu koja nije namijenjena ljudima ili nije hrana u vrlini. to se tie spavanja, osoba svjesna Krsne uvijek budno izvrava svoje dunosti u svjesnosti Krsne i zato svako vrijeme nepotrebno provedeno u spavanju smatra velikim gubitkom. Avyartha-kalatvam: bhakta svjestan Krsne ne moe podnijeti da provede ak i minutu svog ivota bez sluenja Gospodina. Zato svoje spavanje svodi na najmanju mjeru. Njegov ideal u tom pogledu je rila Rupa Gosvami, koji je uvijek sluio Krsnu i nije mogao spavati vie od dva sata na dan, a ponekad ak niti toliko. Haridasa Thakura ne bi ak ni prihvatio prasadam ili spavao ak ni tren ako ne bi izvrio svoju dnevnu dunost koja se sastojala od mantranja tri stotine tisua imena na brojanici. to se tie rada, osoba svjesna Krsne ne ini nita to nije povezano s Krsninim interesom i zato je njen rad uvijek reguliran i nezagaen osjeetilnim uivanjem. Poto nema govora o osjetilnom uivanju, osoba svjesna Krsne nikada ne provodi vrijeme u materijalnoj dokolici. Poto je regulirana u svom radu, govoru, spavanju, budnosti i svim drugim tjelesnim aktivnostima, za nju ne postoji materijalna bijeda.

STIH 18

yada viniyatam cittam nisprhah sarva-kamebhyo

atmany evavatisthate yukta ity ucyate tada

yada - kada; viniyatam - dovede u red; cittam - um i njegove aktivnosti; atmani - u transcendenciji; eva - svakako; avatisthate - postaje utemeljen; nisprhah - bez elja; sarva - za svim vrstama; kamebhyah - materijalnog osjetilnog zadovoljstva; yuktah - dobro utemeljen u jogi; iti - tako; ucyate - kae se da je; tada - tada; Kada jogi primjenom joge ovlada svojim umnim aktivnostima i utemelji se u transcendenciji - osloboen svih materijalnih elja - kae se da je dobro utemeljen u jogi. SMISAO: Aktivnosti yogija se razlikuju od aktivnosti obinog ovjeka, jer yogi odbacuje sve materijalne elje - od kojih je seks glavna. Savreni yogi tako vlada umnim aktivnostima, da ga nikakva materijalna elja vie ne moe uznemiriti. Taj savreni stadij mogu automatski dostii osobe svjesne Krsne, kao to je reeno u rimad-Bhagavatamu (9.4.18-20): sa vai manah krsna-padaravindayor vacamsi vaikuntha-gunanuvarnane karau harer mandira-marjanadisu crutim cakaracyuta-sat-kathodaye mukunda-liggalaya-darcane drcau tad-bhrtya-gatra-sparce 'gga-saggamam ghranam ca tat-pada-saroja-saurabhe rimat-tulasya rasanam tad-arpite padau hareh ksetra-padanusarpane ciro hrsikeca-padabhivandane kamam ca dasye na tu kama-kamyaya yathottama-cloka-janacraya ratih "Kralj Ambarisa je prvo usredotoio svoj um na lotosova stopala Gospodina Krsne. Zatim je svoje rijei upotrijebio za opisivanje Gospodinovih transcendentalnih odlika, svoje ruke za ienje Gospodinovog hrama, svoje ui za sluanje o Gospodinovim aktivnostima, svoje oi za gledanje Gospodinovih transcendentalnih oblika, svoje tijelo za dodirivanje tijela bhakta, svoje osjetilo mirisa za mirisanje arome lotosovih cvjetova ponuenih Gospodinu, svoj jezik za kuanje lia biljke tulasi ponuenog Gospodinovim lotosovim stopalima, svoje noge za obilaenje mjesta hodoaa i posjeivanje Gospodinovog hrama, svoju glavu za odavanje potovanja Gospodinu, a svoje elje za ostvarivanje Gospodinove misije. Sve te transcendentalne aktivnosti sasvim dolikuju istom bhakti." Taj transcendentalni stadij moe za sljedbenike impersonalizma subjektivno biti neopisiv, ali za osobu svjesnu Krsne postaje vrlo lak i praktian, kao to moemo vidjeti iz opisa aktivnosti Maharaje Ambarise. Ako um nije usredotoen na Gospodinova lotosova stopala zahvaljujui neprestanom sjeanju, takve transcendentalne aktivnosti nisu praktine. U predanom sluenju se te propisane aktivnosti nazivaju arcana, ili sluenje Gospodina sa svim osjetilima. Osjetila i um

moraju biti aktivni. Samo odricanje nije praktino. Stoga je za ljude - posebno one koji nisu prihvatili odvojeni red ivota - transcendentalno zaokupljanje osjetila i uma opisanim aktivnostima savreni proces za dostizanje transcendentalnog cilja, koji se u Bhagavad-giti naziva yukta.

STIH 19

yatha dipo nivata-stho yogino yata-cittasya

neggate sopama smrta yuwjato yogam atmanah

yatha - kao; dipah - plamen svjetiljke; nivata-sthah - na mjestu bez vjetra; na - ne; iggate - treperi; sa - to; upama - usporedba; smrta - smatra se; yoginah - sa jogijem; yata-cittasya - iji je um ovladan; yuwjatah - i stalno zaokupljen; yogam - meditacijom; atmanah - na transcendenciju; Kao to plamen svijee na mjestu bez vjetra ne treperi, transcendentalist koji vlada svojim umom je uvijek postojan u svojoj meditaciji na transcendentalno jastvo. SMISAO: Osoba istinski svjesna Krsne, uvijek zaokupljena transcendencijom, u neprestanoj neuznemirenoj meditaciji na svog oboavanog Gospodina, postojana je kao plamen svijee na mjestu bez vjetra.

STIH 20-23

yatroparamate cittam yatra caivatmanatmanam sukham atyantikam yat tad

niruddham yoga-sevaya pacyann atmani tusyati buddhi-grahyam atindriyam

vetti yatra na caivayam yam labdhva caparam labham yasmin sthito na duhkhena tam vidyad duhkha-samyoga-

sthitac calati tattvatah manyate nadhikam tatah gurunapi vicalyate viyogam yoga-samjwitam

yatra - u stanju u kome; uparamate - prestaju (jer osjea transcendentalnu sreu); cittam - umne aktivnosti; niruddham - odvojen od materije; yoga-sevaya - jogom; yatra - u kome; ca - takoer; eva - svakako; atmana - istim umom; atmanam - jastva; pacyan - spoznajui poloaj; atmani - u sebi; tucyati - postaje zadovoljan; sukham - srea; atyantikam - vrhunska; yat - koja; tat - tom; buddhi - inteligencijom; grahyam - dostupna; atindriyam - transcendentalna; vetti - zna; yatra - u kojoj; na - nikada; ca - takoer; eva - svakako; ayam - on; sthitah - utemeljen; calati - odvaja; tattvatah - od istine; yam - to; labdhva - dostigavi; ca - takoer; aparam - bilo koji drugi; labham - dobitak; manyate - smatra; na - nikada; adhikam - veim; tatah - od toga; yasmin - u kome; sthitah - smjeten; na - nikada; duhkhena - bijedama; guruna api - ak i ako su vrlo teke; vicalyate - postaje potresen; tam - to; vidyat - mora znati; duhkha-samyoga - bijeda zbog materijalnog dodira; viyogam - unitenje; yoga-samjwitam - koje se naziva trans u jogi; U stanju savrenstva koje se naziva trans, ili samadhi, um se zahvaljujui primjeni joge potpuno suzdrava od materijalnih umnih aktivnosti. To savrenstvo obiljeava sposobnost jogija da istim umom vidi jastvo i uiva i raduje se u sebi. U tom

radosnom stanju osjea beskrajnu transcendentalnu sreu, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema veeg dobitka. Utemeljen na takvom poloaju, nikada se ne koleba, ak ni usred najveih tekoa. To je prava sloboda od svih bijeda koje nastaju zbog materijalnog dodira. SMISAO: Slijeenjem procesa yoge, yogi postupno odbacuje vezanost za materijalna shvaanja. To je glavno obiljeje principa yoge. Nakon toga se utemeljuje u transu ili samadhiju, to znai da spoznaje Nad-duu transcendentalnim umom i inteligencijom, bez bojazni od poistovjeivanja jastva s Vrhovnim Jastvom. Proces yoge se manje-vie zasniva na principima Patawjalijevog sistema. Neki neovlateni tumai pokuavaju poistovjetiti jastvo s Nad-duom, a monisti misle da je to osloboenje, ali ne shvaaju pravu svrhu Patawjalijevog sistema yoge. U Patawjalijevom sistemu se prihvaa transcendentalno zadovoljstvo, ali monisti ne prihvaaju transcendentalno zadovoljstvo iz straha da ne bi doveli u pitanje teoriju jedinstva. Nedualist ne prihvaa dvostranost znanja i poznavaoca, ali u ovom stihu se prihvaa transcendentalno zadovoljstvo koje se spoznaje transcendentalnim osjetilima. To je potvrdio Patawjali Muni, uveni izlaga sistema yoge. Veliki mudrac izjavljuje u svojim Yoga-sutrama (3.34): purusartha-cunyanam gunanam pratiprasavah kaivalyam svarupa-pratistha va citi-caktir iti. Ta citi-cakti ili unutranja mo je transcendentalna. Purusartha znai materijalna religioznost, ekonomski razvitak, zadovoljavanje osjetila, i na kraju, pokuaj sjedinjavanja sa Svevinjim. To "sjedinjavanje sa Svevinjim" monisti nazivaju kaivalyam. Ali prema Patawjaliju, ta kaivalyam je unutranja ili transcendentalna mo kojom ivo bie postaje svjesno svog prirodnog poloaja. Prema rijeima Gospodina Caitanye to stanje se naziva ceto-darpana-marjanam, ili ienje neistog ogledala uma. To "ienje" je u stvari osloboenje ili bhava-maha-davagni-nirvapanam. Teorija nirvane - takoer preliminarna - odgovara tom principu. To stanje se u Bhagavatamu (2.10.6) naziva svarupena vyavasthitih. Bhagavad-gita to potvruje u ovom stihu. Nakon nirvane, ili prestanka materijalnog postojanja, manifestiraju se duhovne aktivnosti ili predano sluenje Gospodina, poznato kao svjesnost Krsne. Prema rijeima Bhagavatama svarupena vyavasthitih: to je "pravi ivot ivog bia". Maya ili iluzija je stanje duhovnog ivota zagaenog materijalnom zarazom. Osloboenje od te materijalne zaraze ne podrazumijeva unitenje izvornog vjenog poloaja ivog bia. Patawjali to takoer prihvaa svojim rijeima kaivalyam svarupa-pratistha va citi-caktir iti. Ta citi-cakti ili transcendentalno zadovoljstvo je pravi ivot. To je potvreno u Vedanta-sutri (1.1.12) rijeima ananda-mayo 'bhyasat. To prirodno transcendentalno zadovoljstvo je krajnji cilj yoge i lako se dostie predanim sluenjem, ili bhakti-yogom. Bhakti-yoga e biti jasno opisana u sedmom poglavlju Bhagavad-gite. U sistemu yoge koji se opisuje u ovom poglavlju postoje dvije vrste samadhija, zvanih samprajwata-samadhi i asamprajwata-samadhi. Kada osoba dostigne transcendentalni poloaj raznim filozofskim istraivanjima, kae se da je dostigla samprajwata-samadhi. U asamprajwatasamadhiju vie nema nikakve veze sa svjetovnim zadovoljstvom, jer je transcendentalna prema svim vrstama sree koja potjee od osjetila. Kada se yogi jednom utemelji u tom transcendentalnom poloaju nikada se ne koleba. Ako yogi nije sposoban dostii taj poloaj, nije uspjean. Dananja takozvana yoga koja obuhvaa razna osjetilna zadovoljstva je suta suprotnost. Yogi koji se uputa u seks i uzima opojna sredstva je lakrdija. ak i yogiji koji su privueni siddhijima (savrenstvima) u procesu yoge nisu utemeljeni u savrenom poloaju. Ako su privueni popratnim rezultatima yoge, ne mogu dostii nivo savrenstva, opisan u ovom stihu. Oni koji rade predstavu od gimnastikih vjetina, ili siddhija bi trebali znati da cilj yoge tako biva promaen. Najbolja yoga u ovom dobu je svjesnost Krsne, koja vodi do uspjeha. Osoba svjesna Krsne je toliko sretna u svojim aktivnostima da ne tei ni za kakvom drugom sreom. Postoje brojne smetnje, posebno u ovom dobu licemjerstva, za primjenu hatha-yoge, dhyana-yoge i jwanayoge, ali takav problem ne postoji u primjeni karma-yoge ili bhakti-yoge. Sve dok postoji materijalno tijelo, moramo zadovoljavati potrebe tijela, kao to su uzimanje hrane, spavanje, branjenje i razmnoavanje. Ali osoba koja je utemeljena u istoj bhakti-yogi, ili svjesnosti Krsne, ne nadrauje osjetila dok zadovoljava potrebe tijela, ve prihvaa najosnovnije ivotne potreptine, nastojei izvui najveu korist iz loe sklopljenog posla i uiva u transcendentalnoj srei u svjesnosti Krsne. Ne mari za uzgredne pojave - kao to su nesree, bolest, nestaica ili ak smrt najdraeg roaka - ali uvijek budno izvrava svoje dunosti u svjesnosti Krsne, ili bhakti-yogi. Nesretni sluajevi je nikad ne odvraaju od njenih dunosti. U Bhagavad-giti (2.14) je reeno: agamapayino 'nityas tams titiksasva bharata. Podnosi sve takve

sluajeve, jer zna da dolaze i odlaze i ne utjeu na njene dunosti. Na taj nain dostie najvie savrenstvo yoge.

STIH 24

sa niccayena yoktavyo sagkalpa-prabhavan kamams manasaivendriya-gramam sah - taj; niccayena - s vrstom odlunosti; yoktavyah - mora primjenjivati; yogah - sistem joge; anirvinna-cetasa - bez odstupanja; sagkalpa - umnim pekulacijama; prabhavan - koje nastaju; kaman - materijalne elje; tyaktva - ostavljajui; sarvan - sve; acesatah - potpuno; manasa - umom; eva - svakako; indriya-gramam - sva osjetila; viniyamya - vladajui; samantatah - sa svih strana;

yogo 'nirvinna-cetasa tyaktva sarvan acesatah viniyamya samantatah

Jogi treba primjenjivati jogu s vjerom i odlunosti i ne smije odstupiti od puta. Treba odbaciti, bez izuzetka, sve materijalne elje koje nastaju umnom pekulacijom i tako umom sa svih strana vladati svim osjetilima. SMISAO: Yogi treba biti odluan i mora strpljivo nastaviti slijediti proces bez odstupanja. Treba biti siguran da e na kraju dostii uspjeh i zato treba s velikom istrajnosti nastaviti, ne obeshrabrujui se ako postoji bilo kakvo odlaganje u dostizanju uspjeha. Uspjeh je osiguran onome tko strogo slijedi proces. to se tie bhakti-yoge, Rupa Gosvami je rekao: utsahan niccayad dhairyat tat-tat-karma-pravartanat sagga-tyagat sato vrtteh sadbhir bhaktih prasidhyati "Proces bhakti-yoge se moe uspjeno slijediti sa iskrenim entuzijazmom, istrajnou i odlunou, izvravanjem propisanih dunosti u drutvu bhakta i potpunim posveivanjem aktivnostima u vrlini." (Upadecamrta 3) to se tie odlunosti, trebamo slijediti primjer vrabice koja je izgubila svoja jaja u valovima oceana. Vrabica je poloila jaja na obalu oceana, ali je veliki ocean odnio jaja na svojim valovima. Vrabica se jako uznemirila i zamolila ocean da joj vrati jaja, ali ocean nije obratio panju na njenu molbu. Tako je vrabica odluila isuiti ocean. Poela je vaditi vodu svojim malim kljunom i svi su se smijali njenoj odlunosti da uini nemogue. Vijesti o njenim aktivnostima su se proirile i najzad dole do gigantske ptice Garude, nosioca Gospodina Visnua. On je osjetio samilost prema svojoj maloj sestri vrabici i doao ju je vidjeti. Veoma zadovoljan odlunou male ptice, Garuda je obeao da e joj pomoi. Tako je odmah zatraio od oceana da vrati njena jaja, da ne bi sam preuzeo njen posao. Ocean se na to preplaio i vratio jaja. Tako je milou Garude ptica postala sretna. Slino tome, slijeenje procesa yoge, posebno bhakti-yoge u svjesnosti Krsne moe izgledati kao

vrlo teak zadatak, ali ako netko slijedi principe s velikom odlunosti, Gospodin e mu sigurno pomoi, jer Bog pomae onima koji pomau sami sebi.

STIH 25

canaih canair uparamed atma-samstham manah krtva

buddhya dhrti-grhitaya na kiwcid api cintayet

canaih - postupno; canaih - korak po korak; uparamet - treba povui; buddhya - inteligencijom; dhrti-grhitaya - zasnovanoj na uvjerenju; atma-samstham - utemeljen u transcendenciji; manah - um; krtva - inei; na - ne; kiwcit - nita drugo; api - ak; cintayet - treba misliti na; Postupno, korak po korak, osoba se treba uz pomo inteligencije zasnovane na potpunom uvjerenju utemeljiti u transu i tako usredotoiti um samo na jastvo, ne mislei ni na to drugo. SMISAO: Yogi treba uz pomo pravog uvjerenja i inteligencije postupno ostaviti sve osjetilne aktivnosti. To se naziva pratyahara. Um, ovladan zahvaljujui uvjerenju, meditaciji i ostavljanju osjetilnih aktivnosti, treba biti utemeljen u transu ili samadhiju. Tada vie nema nikakve opasnosti od djelovanja u materijalnom shvaanju ivota. Drugim rijeima, iako je u dodiru s materijom sve dok postoji materijalno tijelo, yogi ne bi trebao misliti na osjetilno zadovoljstvo. Ne bi trebao misliti ni na kakvo zadovoljstvo osim zadovoljstva Vrhovnog Bia. To stanje se lako dostie neposrednim slijeenjem procesa svjesnosti Krsne.

STIH 26

yato yato niccalati tatas tato niyamyaitad

manac cawcalam asthiram atmany eva vacam nayet

yatah yatah - gdje god; niccalati - postane uznemiren; manah - um; cawcalam - treperav; asthiram - nepostojan; tatah tatah - otuda; niyamya - regulirajui; etat - njega; atmani - jastva;

eva - svakako; vacam - kontrolu; nayet - mora ga dovesti pod; Gdje god da um odluta zbog svoje treperave i nepostojane prirode, jogi ga mora povui i dovesti pod kontrolu jastva. SMISAO: Um je po prirodi treperav i nepostojan, ali samospoznati yogi mora vladati umom; um ne bi trebao vladati njime. Onaj tko vlada umom (a tako i osjetilima) naziva se gosvami, ili svami, a onaj tko je pod kontrolom uma naziva se go-dasa, ili sluga osjetila. Gosvami zna standard osjetilne sree. U transcendentalnoj osjetilnoj srei, osjetila slue Hrsikecu, ili vrhovnog vlasnika osjetila - Krsnu. Sluenje Krsne s proienim osjetilima se zove svjesnost Krsne. To je proces potpunog ovladavanja osjetilima. tovie, to je najvie savrenstvo primjene yoge.

STIH 27

pracanta-manasam hy enam yoginam sukham uttamam upaiti canta-rajasam brahma-bhutam akalmasam pracanta - smiren, usredotoen na lotosova stopala Krine; manasam - iji je um; hi - svakako; enam - taj; yoginam - jogi; sukham - sreu; uttamam - najviu; upaiti - dostie; canta-rajasam - umirene strasti; brahma-bhutam - osloboenje poistovjeivanjem s Apsolutom; akalmasam - osloboen od svih prolih grjenih posljedica; Jogi iji je um usredotoen na Mene dostie najvie savrenstvo transcendentalne sree. Takav jogi koji je iznad gune strasti spoznaje da je kvalitativno istovjetan sa Svevinjim i tako se oslobaa svih posljedica prolih djela. SMISAO: Brahma-bhuta je stanje slobode od materijalne zagaenosti i utemeljenosti u transcendentalnom sluenju Gospodina. Mad-bhaktim labhate param (Bg.18.54). Osoba ne moe ostati na nivou Brahmana, Apsoluta, sve dok njen um nije usredotoen na Gospodinova lotosova stopala. Sa vai manah krsna-padaravindayoh. Uvijek transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju ili ostati svjestan Krsne znai biti istinski osloboen gune strasti i sve materijalne zagaenosti.

STIH 28

yuwjann evam sadatmanam

yogi vigata-kalmasah

sukhena brahma-samsparcam

atyantam sukham acnute

yuwjan - primjenjujui jogu; evam - tako; sada - uvijek; atmanam - jastvo; yogi - u dodiru s Vrhovnim Jastvom; vigata - osloboen; kalmasah - sve materijalne zagaenosti; sukhena - transcendentalno sretan; brahma-samsparcam - zahvaljujui neprestanom dodiru sa Svevinjim; atyantam - najviu; sukham - sreu; acnute - dostie; Tako se samoovladani jogi, neprestano slijedei proces joge, oslobaa sve materijalne zagaenosti i dostie najvii nivo savrene sree u transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju. SMISAO: Samospoznaja je spoznaja svog prirodnog poloaja u odnosu sa Svevinjim. Osobena dua je dio i estica Svevinjeg i njen poloaj je da transcendentalno slui Gospodina. Taj transcendentalni dodir sa Svevinjim se naziva brahma-samsparca.

STIH 29

sarva-bhuta-stham atmanam iksate yoga-yuktatma

sarva-bhutani catmani sarvatra sama-darcanah

sarva-bhuta-stham - koja se nalazi u svim biima; atmanam - Nad-duu; sarva - svim; bhutani - biima; ca - takoer; atmani - u jastvu; iksate - tako vidi; yoga-yukta-atma - onaj tko je doao u dodir sa svjesnosti Krine; sarvatra - svuda; sama-darcanah - jednako vidi; Pravi jogi Me vidi u svim biima i sva bia vidi u Meni. Samospoznata dua svuda vidi Mene, istog Svevinjeg Gospodina. SMISAO: Vizija yogija svjesnog Krsne je savrena, jer vidi da se Krsna, Svevinji, nalazi u srcu svih ivih bia kao Nad-dua (Paramatma). Icvarah sarva bhutanam hrd-dece 'rjuna tisthati. Gospodin se u obliku Paramatme nalazi i u srcu psa i u srcu brahmane. Savreni yogi zna da je Gospodin vjeno transcendentalan i da ne podlijee materijalnom utjecaju kada je prisutan u psu ili brahmani. To je Gospodinova vrhunska nepristranost. Osobena dua se takoer nalazi u srcu, ali nije prisutna u svim srcima. To je razlika izmeu osobene due i Nad-due. Onaj tko ne primjenjuje yogu s ozbiljnou ne moe to jasno vidjeti. Osoba svjesna Krsne moe vidjeti Krsnu i u srcu vjernika i u srcu nevjernika. To je potvreno u smrti na sljedei nain: atatatvac ca matrtvac ca atma hi paramo harih. Poto je izvor svih bia, Gospodin je kao majka i izdravatelj. Kao to majka nije pristrana prema svojoj djeci, vrhovni otac (ili majka) nije pristran prema ivim biima. Zato se Nad-dua uvijek nalazi u svakom ivom biu. Pored toga, svako ivo bie se nalazi u Gospodinovoj energiji. Kao to e biti objanjeno u

sedmom poglavlju, Gospodin ima dvije osnovne energije - duhovnu (ili viu) i materijalnu (ili niu). Iako je ivo bie dio vie energije, uslovljeno je niom energijom; ivo bie je uvijek Gospodinova energija. Svako ivo bie se nalazi u Njemu na ovaj ili onaj nain. Yogi vidi sve jednakim oima, jer vidi da sva iva bia, iako se nalaze u raznim situacijama ovisno o rezultatima plodonosnih aktivnosti, u svim okolnostima ostaju sluge Boga. Dok se nalazi u materijalnoj energiji, ivo bie slui materijalna osjetila, a kada je utemeljeno u duhovnoj energiji, neposredno slui Svevinjeg Gospodina. U svakom sluaju, ivo bie je sluga Boga. Osoba svjesna Krsne ima savrenu viziju jednakosti.

STIH 30

yo mam pacyati sarvatra tasyaham na pranacyami yah - tko god; mam - Mene; pacyati - vidi; sarvatra - svuda; sarvam - sve; ca - i; mayi - u Meni; pacyati - vidi; tasya - za njega; aham - Ja; na - nisam; pranacyami - izgubljen; sah - on; ca - takoer; me - za Mene; na - nije; pranacyati - izgubljen;

sarvam ca mayi pacyati sa ca me na pranacyati

Za onoga tko svuda vidi Mene i sve vidi u Meni, nikada nisam izgubljen, niti je on za Mene ikada izgubljen. SMISAO: Osoba svjesna Krsne vidi Gospodina Krsnu svuda i sve vidi u Krsni. Moe izgledati da takva osoba vidi sve odvojene manifestacije materijalne prirode, ali bilo to vidi, svjesna je Krsne, znajui da je sve manifestacija Krsnine energije. Nita ne moe postojati bez Krsne. Krsna je gospodar svega - to je osnovni princip svjesnosti Krsne. Svjesnost Krsne je nivo razvijene ljubavi prema Krsni - poloaj koji je transcendentalan ak i prema materijalnom osloboenju. Na tom nivou svjesnosti Krsne, iznad samospoznaje, Krsna postaje sve za bhaktu, koji u ljubavi prema Krsni postaje potpun i tako sjedinjen s Krsnom. Izmeu Gospodina i bhakte tada vlada bliski odnos. U tom stadiju, ivo bie nikada ne moe biti uniteno, niti Boanska Osoba ikada nestaje s pogleda bhakte. Stapanje s Krsnom je duhovno unitenje. Bhakta se ne izlae toj opasnosti. U Brahma-samhiti (5.38) je reeno: premawjana-cchurita-bhakti-vilocanena santah sadaiva hrdayesu vilokayanti yam cyamasundaram acintya-guna-svarupam govindam adi-purusam tam aham bhajami "Oboavam prvobitnog Gospodina, Govindu, koga bhakte, ije su oi premazane pomau ljubavi, uvijek vide u Njegovom vjenom obliku Cyamasundare, smjetenog u srcu bhakte." U tom stadiju, Gospodin Krsna nikada ne nestaje s pogleda bhakte. Isto vrijedi i za yogija, koji u

srcu vidi Gospodina kao Paramatmu. Takav yogi postaje isti bhakta i ne moe podnijeti da ivi ni trenutak, a da ne vidi u sebi Gospodina.

STIH 31

sarva-bhuta-sthitam yo mam sarvatha vartamano 'pi

bhajaty ekatvam asthitah sa yogi mayi vartate

sarva-bhuta-sthitam - koji se nalazim u svaijem srcu; yah - onaj tko; mam - Mene; bhajati - predano slui; ekatvam - u jedinstvu; asthitah - utemeljen; sarvatha - u svakom pogledu; varta-manah - utemeljen; api - usprkos; sah - on; yogi - transcendentalist; mayi - u Meni; vartate - ostaje; Takav jogi, koji oboava i slui Nad-duu, znajui da smo Nad-dua i Ja jedno, uvijek ostaje u Meni u svim okolnostima. SMISAO: Yogi koji meditira na Nad-duu vidi u sebi potpuni dio Krsne - Visnua sa etiri ruke u kojima dri koljku, disk, topuz i lotosov cvijet. Yogi treba znati da se Visnu ne razlikuje od Krsne. Krsna se u obliku Nad-due nalazi u srcu svih ivih bia. Izmeu bezbrojnih Nad-dua prisutnih u srcima bezbrojnih ivih bia nema razlike. Niti ima razlike izmeu osobe svjesne Krsne koja uvijek transcendentalno slui Krsnu s ljubavlju i savrenog yogija koji meditira na Nad-duu. Iako yogi svjestan Krsne moe vriti razne aktivnosti dok se nalazi u materijalnom svijetu, uvijek ostaje u Krsni. To je potvreno u Bhakti-rasamrta-sindhuu (1.2.187) rila Rupe Gosvamija: nikhilasv apy avasthasu jivan-muktah sa ucyate. Gospodinov bhakta, koji uvijek djeluje u svjesnosti Krsne, samim tim biva osloboen. To je potvreno u Narada-pawcaratri na slijedei nain: dik-kalady-anavacchinne tan-mayo bhavati ksipram krsne ceto vidhaya ca jivo brahmani yojayet

"Usredotoujui svoju panju na transcendentalni oblik Krsne, koji je sveproimajui i iznad vremena i prostora, osoba postaje obuzeta mislima o Krsni. Tako dostie sretno stanje transcendentalnog druenja s Krsnom." Svjesnost Krsne je najvii stadij transa u primjeni yoge. Samo razumijevanje da je Krsna prisutan kao Paramatma u srcu svih ivih bia ini yogija besprijekornim. Vede (Gopala-tapani Upanisada 1.21) potvruju ovu nepojmljivu mo Gospodina na sljedei nain: eko 'pi san bahudhayo 'vabhati. "Iako je Gospodin jedan, prisutan je u bezbrojnim srcima." Slino tome, u smrti-castri je reeno: eka eva paro visnuh sarva-vyapi na samcayah aicvaryad rupam ekam ca surya-vat bahudheyate "Visnu je jedan, a ipak je sveproimajui. Iako ima jedan oblik, prisutan je svuda, kao to se sunce istovremeno pojavljuje na raznim mjestima."

STIH 32

atmaupamyena sarvatra sukham va yadi va duhkham atma - s vlastitim jastvom; aupamyena - usporeujui; sarvatra - svuda; samam - jednako; pasyati - vidi; yah - onaj tko; arjuna - o Aruna; sukham - sreu; va - ili; yadi - ako; va - ili; duhkham - nesreu; sah - takav; yogi - transcendentalistom; paramah - savrenim; matah - smatra se;

samam pacyati yo 'rjuna sa yogi paramo matah

Savreni jogi je onaj tko, u usporedbi s vlastitim jastvom, vidi pravu jednakost svih bia, u njihovoj srei i nesrei, o Aruna! SMISAO: Onaj tko je svjestan Krsne je savreni yogi. Zahvaljujui svom osobnom iskustvu, svjestan je svaije sree i nesree. ivo bie je nesretno zato to je zaboravilo svoj odnos s Bogom. Uzrok sree je saznanje da je Krsna vrhovni uivalac svih aktivnosti ljudskog bia, vlasnik svih zemalja i planeta i najiskreniji prijatelj svih ivih bia. Savreni yogi zna da ivo bie uslovljeno gunama materijalne prirode, biva podvrgnuto trostrukim materijalnim bijedama zato to je zaboravilo svoj odnos s Krsnom. Poto je osoba svjesna Krsne sretna, pokuava svuda iriti znanje o Krsni. Poto savreni yogi pokuava upoznati sve ljude s vanou prihvaanja svjesnosti Krsne, najbolji je filantropist na svijetu i Gospodinov najdrai sluga. Na ca tasman manusyesu kaccin me priya-krttamah (Bg. 18.69). Drugim rijeima, Gospodinov bhakta uvijek vodi brigu o blagostanju svih ivih bia i zato je pravi prijatelj svakoga. Najbolji je yogi zato to ne eli dostii savrenstvo u yogi radi vlastite dobrobiti, ve se trudi pomoi drugima. Ne zavidi drugim ivim biima. To je razlika izmeu Gospodinovog istog bhakte i yogija koji se zanima samo za svoje uzdizanje. Yogi koji se povukao na usamljeno mjesto da bi savreno meditirao, ne mora biti tako savren kao bhakta koji daje sve od sebe da svakog ovjeka usmjeri ka svjesnosti Krsne.

STIH 33

arjuna uvaca yo 'yam yogas tvaya proktah etasyaham na pacyami

samyena madhusudana cawcalatvat sthitim sthiram

arjunah uvaca - Aruna ree; yah ayam - ovaj sistem; yogah - misticizma; tvaya - koji si Ti; proktah - opisao; samyena - u opim crtama; madhu-sudana - o ubojico demona Madhua; etasya - njegov; aham - ja; na - ne; pacyami - vidim; cawcalatvat - jer je nemiran; sthitim - poloaj; sthiram - postojan; Aruna ree: O Madhusudana, proces joge koji si saeto opisao mi izgleda nepraktian i nepodnoljiv, jer je um nemiran i nepostojan. SMISAO: Osjeajui se nesposobnim, Arjuna ovdje odbacuje proces misticizma koji mu je Gospodin Krsna opisao, poevi sa rijeima cucau dece i zavrivi sa rijeima yogi paramah. U ovom dobu Kali obian ovjek ne moe napustiti dom i otii na usamljeno mjesto u planinama ili praumi kako bi primjenjivao yogu. Sadanje doba obiljeava ogorena borba za ivot koji kratko traje. Ljudi se ne interesiraju ozbiljno za samospoznaju ak i ako je proces jednostavan i praktian, a da ne govorimo o ovom tekom sistemu yoge, koji propisuje nain ivota, nain sjedenja i biranje mjesta za sjedenje, te odvajanje uma od materijalnih aktivnosti. Kao praktian ovjek, Arjuna je mislio da je nemogue slijediti taj proces yoge, iako je bio obdaren s mnogo dobrih osobina. Pripadao je kraljevskoj obitelji i posjedovao mnogo uzvienih osobina; bio je veliki ratnik, dugovjean i iznad svega, bio je najbliskiji prijatelj Gospodina Krsne, Svevinje Boanske Osobe. Arjuna je prije pet tisua godina imao mnogo bolje pogodnosti nego to ih mi imamo sada, a ipak je odbio prihvatiti taj proces yoge. U stvari, ne postoji nikakav zapis u povijesti da ga je ikad primjenjivao. Prema tome, smatra se da je u ovom dobu Kali taj proces nemogue slijediti. Naravno, moe biti mogue za mali broj rijetkih ljudi, ali za veinu ljudi je nemogue. Ako je tako bilo prije pet tisua godina, to rei za danas? Iako su oni koji oponaaju taj proces yoge u razliitim tobonjim kolama i drutvima zadovoljni sa sobom, bez sumnje trate svoje vrijeme, bez ikakvog znanja o eljenom cilju.

STIH 34

cawcalam hi manah krsna pramathi balavad drdham tasyaham nigraham manye vayor iva su-duskaram cawcalam - treperav; hi - svakako; manah - um; krsna - o Krina; pramathi - uznemirujui; bala-vat - snaan; drdham - tvrdoglav; tasya - njega; aham - ja; nigraham - obuzdati; manye - mislim; vayoh - vjetar;

iva - kao; su-duskaram - teko; Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav i veoma snaan. O Krina, mislim da je tee obuzdati um nego vjetar. SMISAO: Um je toliko snaan i tvrdoglav da ponekad nadjaa inteligenciju, iako bi joj se trebao pokoravati. ovjek koji se svakodnevno mora boriti s toliko mnogo prepreka teko moe vladati umom. Moe na umjetan nain uspostaviti umnu ravnoteu i biti jednak prema prijatelju i neprijatelju, ali u krajnjoj liniji niti jedna svjetovna osoba to ne moe uiniti, jer je tee obuzdati um nego obuzdati bijesni vjetar. U vedskoj literaturi (Katha Upanisada 1.3.3-4) je reeno: atmanam rathinam viddhi buddhim tu sarathim viddhi indriyani hayan ahur atmendriya-mano-yuktam cariram ratham eva ca manah pragraham eva ca visayams tesu go-caran bhoktety ahur manisinah

"Dua je putnik u vozilu materijalnog tijela, a inteligencija je voza. Osjetila su konji, a um predstavlja uzde. Tako dua uiva ili ispata u drutvu uma i osjetila. To shvaaju veliki mislioci." Um treba djelovati pod vodstvom inteligencije, ali je toliko snaan i tvrdoglav da esto nadjaa ak i inteligenciju, kao to jaka zaraza moe nadjaati djelovanje lijeka. Takav snaan um se treba obuzdati primjenom yoge, ali takav proces nikada nije praktian za svjetovnu osobu poput Arjune, a da ne govorimo o suvremenom ovjeku. Ovdje je navedena lijepa usporedba: ovjek ne moe obuzdati vjetar. Obuzdati buntovan um jo je tee. Gospodin Caitanya je preporuio ponizno pjevanje i mantranje "Hare Krsna", velike mantre za izbavljenje, kao najlaki proces za ovladavanje umom. Propisana metoda je - sa vai manah krsna-padaravindayoh: um se mora potpuno usredotoiti na Krsnu. Samo tada nita vie nee uznemiravati um.

STIH 35

ri-bhagavan uvaca asamcayam maha-baho abhyasena tu kaunteya

mano durnigraham calam vairagyena ca grhyate

ri-bhagavan uvaca - Boanska Osoba ree; asamcayam - nesumnjivo; maha-baho - snanih ruku; manah - um; durnigraham - teko obuzdati; calam - treperavi; abhyasena - vjebanjem; tu - ali; kaunteya - o Kuntin sine; vairagyena - odvojenou; ca - takoer; grhyate - tako se moe ovladati; Gospodin ri Krina ree: O Kuntin sine snanih ruku, obuzdati nemirni um je nesumnjivo vrlo teko, ali je mogue slijeenjem odgovarajueg procesa i odvojenou.

SMISAO: Boanska Osoba prihvaa Arjuninu tvrdnju da je teko ovladati tvrdoglavim umom, ali u isto vrijeme kae da se slijeenjem odgovarajueg procesa i odvojenou moe ovladati umom. Koji je to proces? U sadanje doba nitko ne moe slijediti stroga pravila i propise prebivanja na svetom mjestu, usredotoenja uma na Nad-duu, obuzdavanja uma i osjetila, pridravanja celibata, ivota na usamljenom mjestu, itd. Meutim, onaj tko primjenjuje svjesnost Krsne predano slui Gospodina na devet naina. Prva i glavna od tih aktivnosti je sluanje o Krsni. To je vrlo moan transcendentalan proces za proiavanje uma od svih sumnji. to vie netko slua o Krsni, to vie postaje prosvijetljen i odvojen od svega to odvlai um od Krsne. Odvajanjem uma od aktivnosti koje nisu posveene Gospodinu moe se vrlo lako nauiti vairagya. Vairagya znai odvojenost od materije i zaokupljanje uma duhom. Neosobna duhovna odvojenost je tea od vezivanja uma za aktivnosti povezane s Krsnom. To je praktino, jer sluanjem o Krsni osoba automatski postaje privrena Vrhovnom Duhu. Ta privrenost se naziva parecanubhava, duhovno zadovoljstvo. To zadovoljstvo nalikuje zadovoljstvu koje gladan ovjek osjea pri svakom zalogaju hrane koju jede. to vie jede, to vie osjea zadovoljstvo i snagu. Slino tome, predano sluei, osoba osjea transcendentalno zadovoljstvo dok um postaje odvojen od materijalnih ciljeva. To je kao lijeenje bolesti strunom njegom i odgovarajuom dijetom. Sluanje o transcendentalnim aktivnostima Gospodina Krsne je struna njega za poludjeli um, a uzimanje hrane ponuene Krsni odgovarajua dijeta za pacijenta koji pati. Taj postupak lijeenja je proces svjesnosti Krsne.

STIH 36

asamyatatmana yogo dusprapa iti me matih vacyatmana tu yatata cakyo 'vaptum upayatah asamyata - neobuzdanog; atmana - uma; yogah - samospoznaju; dusprapah - teko dostii; iti - takvo; me - Moje; matih - miljenje; vacya - obuzdanog; atmana - uma; tu - ali; yatata - dok se trudi; cakyah - praktino; avaptum - da dostigne; upayatah - na odgovarajui nain; Osoba neobuzdanog uma teko moe dostii samospoznaju, ali onaj tko vlada svojim umom i trudi se na odgovarajui nain sigurno e dostii uspjeh. To je Moje miljenje. SMISAO: Svevinja Boanska Osoba izjavljuje da onaj tko ne prihvati odgovarajui proces da bi odvojio um od materijalnih aktivnosti teko moe dostii uspjeh u samospoznaji. Pokuaj primjene yoge dok je um zaokupljen materijalnim uivanjem, nalikuje pokuaju paljenja vatre dok se na nju izlijeva voda. Primjena yoge bez vladanja umom je gubljenje vremena. Takva predstava moe biti materijalno unosna, ali je beskorisna za dostizanje duhovne spoznaje. Zato moramo vladati umom neprestano ga zaokupljajui transcendentalnim sluenjem Gospodina s ljubavlju. Onaj tko nije svjestan Krsne ne moe postojano vladati umom. Osoba svjesna Krsne lako dostie rezultat primjene yoge, bez posebnog truda, ali onaj tko primjenjuje yogu ne moe dostii uspjeh ako ne postane svjestan Krsne.

STIH 37

arjuna uvaca ayatih craddhayopeto aprapya yoga-samsiddhim

yogac calita-manasah kam gatim krsna gacchati

arjuna uvaca - Aruna ree; ayatih - neuspjeni transcendentalist; craddhaya - s vjerom; upetah - djeluje; yogat - od mistine veze; calita - odstupi; manasah - koji ima takav um; aprapya - ne uspije postii; yoga-samsiddhim - najvie savrenstvo misticizma; kam - koje; gatim - odredite; krsna - o Krina; gacchati - dostie; Aruna ree: O Krina, koje odredite dostie neuspjeni transcendentalist, koji se u poetku posveti procesu samospoznaje s vjerom, ali kasnije odustane zbog svjetovnog duha i tako ne dostigne savrenstvo u misticizmu? SMISAO: Put samospoznaje ili misticizma je opisan u Bhagavad-giti. Osnovni princip samospoznaje je znanje da se ivo bie razlikuje od materijalnog tijela i da moe nai sreu u vjenosti, blaenstvu i znanju, koji su transcendentalni, iznad tijela i uma. Samospoznaja se moe dostii putem znanja, primjenom osmerostrukog sistema yoge ili bhakti-yogom. U svakom od tih procesa osoba mora spoznati prirodni poloaj ivog bia, njegov odnos s Bogom i aktivnosti kojima moe ponovo uspostaviti izgubljenu vezu i dostii najvie savrenstvo svjesnosti Krsne. Slijeenjem ova tri procesa sigurno e dostii vrhovni cilj, prije ili kasnije. Gospodin to potvruje u drugom poglavlju: ak i mali napor na transcendentalnom putu predstavlja izvor velike nade u osloboenje. Od ova tri procesa, put bhakti-yoge je posebno prikladan za ovo doba, jer predstavlja najneposredniji proces spoznaje Boga. Da bi bio potpuno siguran, Arjuna moli Gospodina Krsnu da potvrdi Svoju prethodnu izjavu. Netko moe iskreno prihvatiti put samospoznaje, ali procesi njegovanja znanja i osmerostrukog sistema yoge su vrlo teki u ovom dobu. Zbog toga, usprkos neprestanom nastojanju osoba moe biti neuspjena, zbog mnogo razloga. Prije svega, moda ne slijedi proces dovoljno ozbiljno. Slijediti transcendentalni put znai manje-vie objaviti rat iluzornoj energiji. Stoga, im se netko pokua osloboditi okova iluzorne energije, ona ga pokuava poraziti mamei ga raznim arima. Uslovljena dua je ve opinjena gunama materijalne energije i lako je mogue da ponovo postane opinjena, ak i dok vri transcendentalne aktivnosti. To se naziva - yogac calitamanasah: odstupanje od transcendentalnog puta. Arjuna eli znati koji su rezultati odstupanja od puta samospoznaje.

STIH 38

kaccin nobhaya-vibhrastac chinnabhram iva nacyati

apratistho maha-baho

vimudho brahmanah pathi

kaccit - da li; na - ne; ubhaya - oba; vibhrastah - odstupi od; chinna - raspreni; abhram - oblak; iva - kao; nacyati - iezava; apratisthah - bez ikakvog poloaja; maha-baho - o Krina snanih ruku; vimudhah - zaveden; brahmanah - transcendencije; pathi - s puta; O Krina snanih ruku, zar takav ovjek koji odstupi od puta transcendencije ne gubi i duhovni i materijalni uspjeh i ne iezava kao raspreni oblak, bez ikakvog poloaja u bilo kojoj sferi? SMISAO: Postoje dva puta napredovanja. Materijalisti se ne zanimaju za transcendenciju; vie se zanimaju za materijalni napredak koji se postie ekonomskim razvojem ili za uzdizanje na vie planete odgovarajuim djelovanjem. Kada osoba prihvati put transcendencije, mora ostaviti sve materijalne aktivnosti i rtvovati sve oblike takozvane materijalne sree. Ako transcendentalist koji tei za savrenstvom padne, naizgled gubi i jedno i drugo; drugim rijeima, ne moe uivati ni u materijalnoj srei ni u duhovnom uspjehu. Nema nikakav poloaj, kao raspreni oblak. Ponekad se dio malog oblaka na nebu odvoji i pridrui velikom oblaku, ali ako se ne moe pridruiti velikom oblaku, raspren vjetrom nestaje na prostranom nebu. Brahmanah pathi je put dostizanja transcendentalne spoznaje kroz spoznaju da je jastvo u sutini duhovni djeli i estica Svevinjeg Gospodina, koji se manifestira kao Brahman, Paramatma i Bhagavan. Gospodin ri Krsna je najpotpunija manifestacija Apsolutne Istine i zato je onaj tko je predan Vrhovnoj Osobi uspjean transcendentalist. Za dostizanje tog cilja ivota kroz spoznaju Brahmana i Paramatme potrebno je mnogo, mnogo ivota (bahunam janmanam ante). Stoga je najvii put transcendentalne spoznaje bhakti-yoga, ili svjesnost Krsne, neposredni proces.

STIH 39

etan me samcayam krsna chettum arhasy acesatah tvad-anyah samcayasyasya chetta na hy upapadyate etan - to je; me - moja; samcayam - sumnja; krsna - o Krina; chettum - raspri; arhasi - molim Te; acesatah - potpuno; tvat - osim Tebe; anyah - drugi; samcayasya - sumnju; asya - ovu; chetta - onaj tko bi otklonio; na - nikada;

hi - svakako; upapadyate - moe se nai; To je moja sumnja. O Krina, molim Te da je potpuno raspri. Nitko osim Tebe ne moe odagnati tu sumnju. SMISAO: Krsna savreno zna prolost, sadanjost i budunost. Na poetku Bhagavad-gite, Gospodin je rekao da su sva iva bia postojala kao osobe u prolosti, da postoje sada i da e zadrati svoj osobni identitet u budunosti, ak i nakon osloboenja od materijalne zapletenosti. Tako je ve razjasnio pitanje budunosti osobenog ivog bia. Arjuna sada eli znati kakva budunost oekuje neuspjenog transcendentalistu. Nitko nije ravan Krsni niti vii od Njega i takozvani veliki mudraci i filozofi koji ovise o milosti materijalne prirode Mu nesumnjivo ne mogu biti ravni. Krsnino miljenje je konani i potpuni odgovor na sve sumnje, jer On savreno zna prolost, sadanjost i budunost - ali Njega nitko ne zna. Samo Krsna i bhakte svjesni Krsne mogu znati to je to.

STIH 40

ri-bhagavan uvaca partha naiveha namutra na hi kalyana-krt kaccid

vinacas tasya vidyate durgatim tata gacchati

ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; partha - o Prithin sine; na eva - nikada nije tako; iha - u ovom materijalnom svijetu; na - nikada; amutra - u sljedeem ivotu; vinacah - unitenje; tasya - njegovo; vidyate - postoji; na - nikada; hi - svakako; kalyana-krt - onaj tko djeluje povoljno; kaccit - bilo tko; durgatim - degradaciji; tata - prijatelju Moj; gacchati - ide ka; Svevinja Boanska Osoba ree: Prithin sine, transcendentalist koji vri povoljne aktivnosti nikada ne biva uniten, ni u ovom ni u duhovnom svijetu; prijatelju Moj, onaj tko ini dobro nikada ne biva nadvladan zlom. SMISAO: U rimad-Bhagavatamu (1.5.17) Sri Narada Muni pouava Vyasadevu na sljedei nain: tyaktva sva-dharmam caranambujam harer bhajann apakvo 'tha patet tato yadi yatra kva vabhadram abhud amusya kim ko vartha apto 'bhajatam sva-dharmatah "Ako netko ostavi sve materijalne planove i potpuno uzme utoite Svevinje Boanske Osobe,

nita ne gubi niti se degradira. S druge strane, abhakta moe potpuno izvravati svoje propisane dunosti, a ipak ne dobiti nita." Da bi ostvarila materijalne planove osoba mora vriti razne aktivnosti - one koje su propisane u spisima i one koje su uobiajene u drutvu. Transcendentalist treba ostaviti sve materijalne aktivnosti radi napredovanja u duhovnom ivotu, svjesnosti Krsne. Netko moe prigovoriti da se svjesnou Krsne moe dostii najvie savrenstvo ako se proces slijedi do kraja, ali ako se ne dostigne takav savreni nivo, osoba gubi i materijalno i duhovno. U spisima je reeno da se za neizvravanje propisanih dunosti moraju ispatati posljedice; stoga onaj tko ne vri pravilno transcendentalne aktivnosti podlijee tim posljedicama. Bhagavatam uvjerava neuspjenog transcendentalistu da ne treba brinuti. ak i ako bude podvrgnut posljedicama nesavrenog izvravanja propisanih dunosti, ipak ne gubi, jer se povoljna svjesnost Krsne nikada ne zaboravlja i onaj tko tako djeluje, nastaviti e s tim ak i ako se u sljedeem ivotu rodi u niskoj obitelji. S druge strane, onaj tko samo strogo slijedi propisane dunosti ne mora nuno stei povoljne rezultate ako mu nedostaje svjesnost Krsne. Smisao se moe razumjeti na slijedei nain. ovjeanstvo se moe podijeliti na dva dijela: one koji ive reguliranim ivotom i one koji ive nereguliranim ivotom. Oni koji samo zadovoljavaju osjetila poput ivotinja i nemaju znanje o svom slijedeem ivotu i duhovnom spasenju, pripadaju kategoriji ljudi koji ive nereguliranim ivotom, a oni koji slijede principe dunosti propisanih u spisima pripadaju kategoriji ljudi koji ive reguliranim ivotom. Oni koji ive nereguliranim ivotom su puni ivotinjskih sklonosti, bez obzira da li su civilizirani ili necivilizirani, obrazovani ili neobrazovani, jaki ili slabi. Njihove aktivnosti nikada nisu povoljne, jer dok uivaju u ivotinjskim sklonostima poput jedenja, spavanja, branjenja i razmnoavanja, neprestano ostaju u materijalnom postojanju, koje je uvijek bijedno. S druge strane, oni koji ive reguliranim ivotom u skladu s naredbama spisa i koji se tako postupno uzdiu do nivoa svjesnosti Krsne, sigurno napreduju u ivotu. Oni koji slijede povoljan put mogu se podijeliti u tri grupe: (1) sljedbenici pravila i propisa spisa koji uivaju u materijalnom blagostanju, (2) oni koji pokuavaju dostii konano osloboenje od materijalnog postojanja i (3) bhakte svjesni Krsne. Oni koji slijede pravila i propise spisa da bi stekli materijalnu sreu, mogu se podijeliti na dvije grupe: plodonosne radnike i one koji ne ele plodove rada radi osjetilnog uivanja. Oni koji ele plodonosne rezultate radi osjetilnog uivanja se mogu uzdii na vii standard ivota - ak i na vie planete - ali kako nisu osloboeni materijalnog postojanja, ne slijede istinski povoljan put. Jedine povoljne aktivnosti su one koje vode do osloboenja. Svaka aktivnost koja ne vodi ka konanoj samospoznaji ili osloboenju od materijalnog tjelesnog shvaanja ivota, nije povoljna. Aktivnosti u svjesnosti Krsne su jedine povoljne aktivnosti i svatko tko dragovoljno prihvati sve tjelesne neudobnosti radi napredovanja na putu svjesnosti Krsne, moe se nazvati savrenim transcendentalistom koji vri otre strogosti. Poto je cilj osmerostrukog sistema yoge krajnja spoznaja svjesnosti Krsne, takva primjena yoge je takoer povoljna. Onaj tko djelujui tako daje sve od sebe ne mora se bojati degradacije.

STIH 41

prapya punya-krtam lokan usitva cacvatih samah cucinam rimatam gehe yoga-bhrasto 'bhijayate prapya - nakon to dostigne; punya-krtam - onih koji su vrili pobone aktivnosti; lokan - planete; usitva - nakon to prebiva; cacvatih - mnogo; samah - godina; cucinam - pobonih; ri-matam - bogatih; gehe - u kui;

yoga-bhrastah - onaj tko je pao na putu samospoznaje; abhijayate - raa se; Nakon mnogo, mnogo godina uivanja na planetima pobonih ivih bia, neuspjeni jogi se raa u obitelji pobonih ljudi ili u obitelji bogate aristokracije. SMISAO: Postoje dvije vrste neuspjenih yogija: oni koji su pali nakon to su vrlo malo napredovali i oni koji su pali nakon dugotrajnog bavljenja yogom. Yogi koji padne nakon kratkog vremena odlazi na vie planete, na koje se pobonim ivim biima dozvoljava odlazak. Nakon to tamo ivi dugo vremena, ponovo se vraa na ovaj planet i raa u obitelji pobonog vaisnavskog brahmane ili u obitelji bogatih trgovaca. Prava svrha primjene yoge je dostizanje najvieg savrenstva svjesnosti Krsne, kao to e biti objanjeno u posljednjem stihu ovog poglavlja. Ali onima koji ne ustraju na putu i padnu zbog materijalne opinjenosti, Gospodinovom milosti se dozvoljava da potpuno zadovolje svoje materijalne sklonosti. Nakon toga, prua im se prilika da ive u blagostanju u pobonoj ili aristokratskoj obitelji. Oni koji se rode u takvim obiteljima mogu iskoristiti pogodnosti i pokuati se uzdii do potpune svjesnosti Krsne.

STIH 42

atha va yoginam eva etad dhi durlabhataram

kule bhavati dhimatam loke janma yad idrcam

atha va - ili; yoginam - uenih transcendentalista; eva - svakako; kule - u obitelji; bhavati - raa se; dhi-matam - obdarenih velikom mudrou; etat - on; hi - svakako; durlabha-taram - vrlo rijetko; loke - u ovom svijetu; janma - roenje; yat - to koje; idrcam - takvo; Ili se (ako nije dostigao uspjeh nakon dugotrajnog bavljenja jogom) raa u obitelji transcendentalista koji sigurno posjeduju veliku mudrost. Takvo roenje je bez sumnje rijetko u ovom svijetu. SMISAO: Ovdje se hvali roenje u obitelji yogija ili transcendentalista - onih koji posjeduju veliku mudrost - zato to dijete roeno u takvoj obitelji od samog poetka ivota dobiva duhovni poticaj. To je posebno sluaj u obiteljima acarya ili gosvamija. Zahvaljujui tradiciji i obrazovanju, lanovi takvih obitelji su vrlo ueni i predani i tako postaju duhovni uitelji. U Indiji ima mnogo takvih obitelji acarya, ali su se sada degradirale zbog nedovoljnog obrazovanja i obuavanja. Gospodinovom milou, jo uvijek ima obitelji koje generaciju za generacijom odgajaju transcendentaliste. Svakako je velika srea roditi se u takvim obiteljima. Na sreu, moj duhovni uitelj, Om Visnupada ri rimad Bhaktisiddhanta Sarasvati Gosvami Maharaja i moja malenkost smo Gospodinovom milou imali priliku roditi se u takvim obiteljima i od samog

poetka ivota uimo kako predano sluiti Gospodina. Kasnije smo se sreli po naredbi transcendentalnog sistema.

STIH 43

tatra tam buddhi-samyogam yatate ca tato bhuyah

labhate paurva-dehikam samsiddhau kuru-nandana

tatra - tada; tam - on; buddhi-samyogam - oivljavanje svjesnosti; labhate - stjee; paurva-dehikam - iz prethodnog tijela; yatate - trudi se; ca - takoer; tatah - zatim; bhuyah - ponovo; samsiddhau - da dostigne savrenstvo; kuru-nandana - o sine Kurua; Po roenju oivljava boansku svjesnost iz prolog ivota i ponovo pokuava napredovati da bi dostigao potpuni uspjeh, o sine Kurua. SMISAO: Kralj Bharata, koji se trei put rodio u obitelji dobrog brahmane, primjer je osobe koja je dobila dobro roenje da bi oivjela svoju transcendentalnu svjesnost iz prolog ivota. Kralj Bharata je bio car svijeta i od njegovog vremena polubogovi ovaj planet nazivaju Bharatavarsom. Ranije je bio poznat kao Ilavrta-varsa. Car se jo u mladosti povukao da bi dostigao duhovno savrenstvo, ali nije dostigao uspjeh. U sljedeem ivotu se rodio u obitelji dobrog brahmane i bio poznat kao Jada Bharata, jer je uvijek bio sam i nije ni s kim razgovarao. Kasnije je kralj Rahugana otkrio da je Jada Bharata najvei transcendentalist. Iz njegovog ivota moemo vidjeti da transcendentalni trud, ili primjena yoge, nikada nisu uzaludni. Gospodinovom milou, transcendentalist iznova i iznova dobiva priliku dostizanja potpunog savrenstva u svjesnosti Krsne.

STIH 44

purvabhyasena tenaiva jijwasur api yogasya purva - ranije; abhyasena - zbog primjene; tena - time; eva - svakako; hriyate - privuen; hi - sigurno; avacah - odmah;

hriyate hy avaco 'pi sah cabda-brahmativartate

api - takoer; sah - on; jijwasuh - radoznao saznati; api - ak; yogasya - o jogi; cabda-brahma - obredne principe spisa; ativartate - nadilazi; Zahvaljujui boanskoj svjesnosti iz njegovog prolog ivota, odmah biva privuen principima joge - ak i ako ih ne trai. Takav ljubopitljivi transcendentalist je uvijek iznad obrednih principa spisa. SMISAO: Napredne yogije ne privlae jako obredi opisani u spisima, ali osjeaju spontanu privlanost prema principima yoge, koji ih mogu uzdii do potpune svjesnosti Krsne, najvieg savrenstva yoge. U rimad-Bhagavatamu (3.33.7) je u vezi naprednih transcendentalista koji zanemaruju vedske obrede reeno slijedee: aho bata cva-paco 'to gariyan yaj-jihvagre vartate nama tubhyam tepus tapas te juhuvuh sasnur arya brahmanucur nama grnanti ye te "O Gospodine moj! Osobe koje pjevaju sveta imena Tvog Gospodstva su vrlo napredne u duhovnom ivotu, ak i ako su se rodile u obiteljima ljudi koji jedu pse. Takve osobe su nesumnjivo izvrile sve vrste strogosti i rtvovanja, okupale se na svim svetim mjestima i prouile sve spise." uveni primjer toga je postavio Gospodin Caitanya, koji je prihvatio Haridasu Thakuru kao jednog od svojih najvanijih uenika. Iako se Haridasa Thakura rodio u muslimanskoj obitelji, Gospodin Caitanya ga je uzdigao na poloaj namacarye jer se strogo pridravao principa da svaki dan mantra tristo tisua Gospodinovih svetih imena: Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Kako je neprestano mantrao Gospodinovo sveto ime, smatra se da je u prolom ivotu izvrio sve vedske obrede, poznate kao cabda-brahma. Prema tome, onaj tko nije proien ne moe prihvatiti principe svjesnosti Krsne ili pjevati Gospodinovo sveto ime, Hare Krsna.

STIH 45

prayatnad yatamanas tu aneka-janma-samsiddhas

yogi samcuddha-kilbisah tato yati param gatim

prayatnat - strogim vjebanjem; yatamanah - trudei se; tu - i; yogi - takav transcendentalist; samcuddha - proien; kilbisah - od svih grijeha; aneka - nakon mnogo, mnogo; janma - roenja; samsiddhah - dostigavi savrenstvo; tatah - zatim; yati - dostie; param - najvie; gatim - odredite;

Kada se jogi iskreno trudi da dalje napreduje, proien od sve zagaenosti, nakon mnogo, mnogo ivota takvog napora dostie savrenstvo i na kraju dostie vrhovni cilj. SMISAO: Osoba roena u pobonoj, bogatoj ili svetoj obitelji postaje svjesna svog poloaja povoljnog za primjenu yoge. Zato odluno zapoinje svoj nedovreni zadatak i tako biva potpuno proiena od sve materijalne zagaenosti. Kad se na kraju oslobodi sve zagaenosti, dostie vrhunsko savrenstvo - svjesnost Krsne. Svjesnost Krsne je savreni nivo slobode od sve zagaenosti. To je potvreno u Bhagavad-giti (7.28): yesam tv anta-gatam papam te dvandva-moha-nirmukta jananam punya-karmanam bhajante mam drdha-vratah

"Kada se nakon mnogo, mnogo ivota vrenja pobonih aktivnosti osoba oslobodi sve zagaenosti i svih iluzornih dvostranosti, poinje transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju."

STIH 46

tapasvibhyo 'dhiko yogi karmibhyac cadhiko yogi

jwanibhyo 'pi mato 'dhikah tasmad yogi bhavarjuna

tapasvibhyah - od asketa; adhikah - vei; yogi - jogi; jwanibhyah - od mudrog; api - takoer; matah - smatra se; adhikah - veim; karmibhyah - od plodonosnih radnika; ca - takoer; adhikah - vei; yogi - jogi; tasmat - zato; yogi - transcendentalist; bhava - samo postani; arjuna - o Aruna; Jogi je vei od askete, vei od empirijskog filozofa i vei od plodonosnog radnika. Zato, o Aruna, u svim okolnostima budi jogi. SMISAO: Kada govorimo o yogi mislimo na povezivanje nae svjesnosti sa Vrhovnom Apsolutnom Istinom. Razliite osobe koje se bave yogom nazivaju taj proces razliitim imenima, ovisno o usvojenoj metodi. Kada se proces povezivanja sastoji preteito od plodonosnih aktivnosti naziva se karma-yoga, kada je preteito empirijski naziva se jwana-yoga, a kada se primjenjuje preteito u devocijskom odnosu sa Svevinjim Gospodinom naziva se bhakti-yoga. Bhakti-yoga ili svjesnost Krsne je krajnje savrenstvo svih yoga, kao to e biti objanjeno u slijedeem stihu. Gospodin je ovdje potvrdio superiornost yoge, ali nije spomenuo da je bolja od bhakti-yoge. Bhakti-yoga je potpuno duhovno znanje i zato je nita ne moe nadmaiti. Asketizam bez znanja o jastvu je nesavren. Empirijsko znanje bez predavanja Svevinjem Gospodinu je takoer nesavreno, a plodonosni rad bez svjesnosti Krsne je gubljenje vremena. Prema tome, najuzvieniji oblik yoge spomenut ovdje je bhakti-yoga. To e biti jo jasnije objanjeno u slijedeem stihu.

STIH 47

yoginam api sarvesam craddhavan bhajate yo mam

mad-gatenantar-atmana sa me yuktatamo matah

yoginam - od jogija; api - takoer; sarvesam - svih vrsta; mat-gatena - prebiva u Meni, uvijek mislei na Mene; antah-atmana - u sebi; craddha-van - s punom vjerom; bhajate - transcendentalno slui s ljubavlju; yah - onaj tko; mam - Mene (Svevinjeg Gospodina); sah - njega; me - Ja; yukta-tamah - najveim jogijem; matah - smatram; Onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u Meni, tko u sebi uvijek misli na Mene i transcendentalno Me slui s ljubavlju, je najprisnije sjedinjen sa Mnom u jogi i najvii je od svih jogija. To je Moje miljenje. SMISAO: Ovdje je znaajna rije bhajate. Korijen rijei bhajate je bhaj, koji ukazuje na potrebu za sluenjem. Naa rije "oboavanje" ne moe se upotrijebiti u istom znaenju kao rije bhaj. Oboavati znai potivati ili ukazivati potovanje i poast onome tko je toga vrijedan. Ali sluenje s ljubavlju i vjerom je posebno namijenjeno Svevinjoj Boanskoj Osobi. Netko moe izbjegavati oboavanje uglednog ovjeka ili poluboga i moe biti nazvan nepristojnim, ali ne moe izbjei sluenje Svevinjeg Gospodina, a da ne bude zbog toga osuen. Svako ivo bie je dio i estica Svevinje Boanske Osobe i zato je po svojoj prirodi stvoreno za to da slui Svevinjeg Gospodina. Ako to ne uini, pada. Bhagavatam (11.5.3) to potvruje na sljedei nain: ya esam purusam saksad atma-prabhavam icvaram na bhajanty avajananti sthanad bhrastah patanty adhah "Svatko tko ne slui Gospodina i zanemaruje svoju dunost prema prvobitnom Gospodinu, izvoru svih ivih bia, sigurno e pasti sa svog prirodnog poloaja." U ovom stihu je upotrijebljena rije bhajanti. Rije bhajanti se stoga moe odnositi samo na Svevinjeg Gospodina, dok se rije "oboavanje" moe odnositi na polubogove ili bilo koje obino ljudsko bie. Rije avajananti, koja je upotrijebljena u ovom stihu rimad-Bhagavatama, nalazimo i u Bhagavad-giti. Avajananti mam mudhah: "Samo budale i nitkovi ismijavaju Svevinju Boansku Osobu, Gospodina Krsnu". Takve osobe piu komentare na Bhagavad-gitu iako nemaju stav sluenja Gospodina. Zato ne mogu pravilno razlikovati rije bhajanti od rijei "oboavanje". Vrhunac svih vrsta yoga je bhakti-yoga. Sve druge yoge su samo sredstvo da se doe do nivoa bhakti u bhakti-yogi. Yoga u stvari znai bhakti-yoga. Sve druge yoge su stepenice koje vode do bhakti-yoge. Put samospoznaje koji poinje s karma-yogom i zavrava s bhakti-yogom je dug. Karma-yoga, djelovanje bez elje za plodonosnim rezultatima, predstavlja poetak tog puta. Kada osoba koja primjenjuje karma-yogu povea znanje i odvojenost, taj stadij se naziva jwanayoga. Kada, primjenjujui jwana-yogu, razliitim fizikim procesima povea meditaciju na Nadduu i usredotoi um na Nad-duu, taj stadij se naziva astagga-yoga, a kada nadie astaggayogu i doe do Svevinje Boanske Osobe Krsne, taj stadij se naziva bhakti-yoga, vrhunac. U stvari, bhakti-yoga je krajnji cilj, ali da bismo detaljno analizirali bhakti-yogu moramo shvatiti ove druge yoge. Yogi koji napreduje se nalazi na pravom putu vjene sree. Onaj tko ostane na odreenom nivou i ne napreduje dalje se naziva odgovarajuim imenom: karma-yogi, jwana-yogi ili dhyana-yogi, raja-yogi, hatha-yogi, itd. Ako je netko dovoljno sretan da doe do nivoa bhakti-

yoge, smatra se da je nadiao sve ostale yoge. Stoga je najvii nivo yoge svjesnost Krsne, kao to, kada govorimo o Himalayima, mislimo na najvie planine na svijetu, iji se najvii vrh Mount Everest smatra najviom tokom. Zahvaljujui velikoj srei osoba dolazi do svjesnosti Krsne na putu bhakti-yoge da bi se utemeljila u pravom poloaju u skladu sa vedskim uputstvom. Idealni yogi usredotouje svoju panju na Krsnu, koga zovu Cyamasundara, ija prekrasna put nalikuje boji oblaka, ije je lotosoliko lice sjajno poput sunca, ija odjea blista od dragulja i ije je tijelo ovjenano cvijeem. Njegov blistavi tjelesni sjaj, koji se naziva brahmajyoti, sve obasjava. On se inkarnira u razliitim oblicima kao to su Rama, Nrsimha, Varaha i Krsna, Svevinja Boanska Osoba, i silazi u obliku ljudskog bia, kao sin majke Yacode, poznat kao Krsna, Govinda i Vasudeva. Savreno je dijete, mu, prijatelj i gospodar i pun je sveg obilja i transcendentalnih odlika. Ako je netko neprestano potpuno svjestan tih Gospodinovih obiljeja, naziva se najviim yogijem. Taj nivo najvieg savrenstva yoge se moe dostii samo bhakti-yogom. To je potvreno u svim vedskim spisima: yasya deve para bhaktir yatha deve tatha gurau tasyaite kathita hy arthah prakacante mahatmanah "Samo onim velikim duama koje imaju nepokolebljivu vjeru u Gospodina i duhovnog uitelja, se samim tim razotkriva sav smisao vedskog znanja." (Cvetacvatara Upanisada 6.23) Bhaktir asya bhajanam tad ihamutropadhi-nairasyenamusmin manah-kalpanam, etad eva naiskarmyam. "Bhakti je predano sluenje Gospodina bez elja za materijalnom dobiti, u ovom ili sljedeem ivotu. Liena takvih sklonosti, osoba treba svoj um potpuno usredotoiti na Svevinjeg. To je svrha naiskarmye." (Gopala-tapani Upanisada 1.15) To su neki od naina primjene bhakti, ili svjesnosti Krsne, najvieg savrenog nivoa yoge. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja estog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Dhyana-yoga". Sedmo poglavlje STIH 1

ri-bhagavan uvaca mayy asakta-manah partha asamcayam samagram mam

yogam yuwjan mad-acrayah yatha jwasyasi tac chrnu

ri-bhagavan uvaca - Svevinji Gospodin ree; mayi - Meni; asakta-manah - s umom privrenim; partha - o Prithin sine; yogam - samospoznaju; yuwjan - primjenjujui; mat-acrayah - svjestan Mene (svjestan Krine); asamcayam - bez sumnje; samagram - potpuno; mam - Mene; yatha - kako; jwasyasi - moe upoznati; tat - to; crnu - pokuaj sasluati;

Svevinja Boanska Osoba ree: Pouj sada, o Prithin sine, kako Me slijeenjem procesa joge, potpuno svjestan Mene, u umu privren Meni, moe potpuno spoznati, osloboen svake sumnje. SMISAO: U sedmom poglavlju Bhagavad-gite e biti potpuno opisana priroda svjesnosti Krsne. Krsna je pun sveg obilja i ovdje e biti opisano kako manifestira ta obilja. Takoer e biti opisane etiri vrste sretnih ljudi koji postaju privreni Krsni i etiri vrste nesretnih ljudi koji nikada ne prihvaaju Krsnu. U prvih est poglavlja Bhagavad-gite, ivo bie je bilo opisano kao nematerijalna duhovna dua, koja razliitim vrstama yoge moe dostii samospoznaju. Na kraju estog poglavlja je bilo jasno reeno da je postojana usredotoenost uma na Krsnu, ili drugim rijeima, svjesnost Krsne, najvii oblik yoge. Apsolutna Istina se moe u potpunosti samo usredotoenjem uma na Krsnu i ni na koji drugi nain. Spoznaja neosobnog brahmajyotija ili lokalizirane Paramatme nije savrena spoznaja Apsolutne Istine, jer predstavlja djelominu spoznaju. Potpuno i nauno znanje je Krsna i onome tko je svjestan Krsne sve se razotkriva. U potpunoj svjesnosti Krsne osoba zna da je Krsna krajnje, nepobitno znanje. Razliite vrste yoge su samo stepenice na putu svjesnosti Krsne. Onaj tko se neposredno posveti svjesnosti Krsne automatski stjee potpuno znanje o svemu - o Apsolutnoj Istini, ivim biima, materijalnoj prirodi i njihovim manifestacijama, sa svim popratnim stvarima. Stoga yogu trebamo poeti primjenjivati u skladu s uputstvima posljednjeg stiha estog poglavlja. Um se moe usredotoiti na Krsnu, Svevinjeg, propisanim predanim sluenjem u devet razliitih oblika, od kojih je cravanam prvi i najvaniji. Gospodin zato kae Arjuni - tac chrnu: "pouj Me". Nitko ne moe biti vei autoritet od Krsne i zato osoba koja slua Njega stjee najveu priliku da postane savreno svjesna Krsne. Stoga moramo uiti neposredno od Krsne ili od Krsninog istog bhakte a ne od abhakte, skorojevia ponosnog na svoje akademsko obrazovanje. Taj proces razumijevanja Krsne, Svevinje Boanske Osobe, Apsolutne Istine, opisan je u drugom poglavlju Prvog pjevanja rimad-Bhagavatama na slijedei nain: crnvatam sva-kathah krsnah hrdy antah-stho hy abhadrani nasta-prayesv abhadresu bhagavaty uttama-cloke tada rajas-tamo-bhavah ceta etair anaviddham evam prasanna-manaso bhagavat-tattva-vijwanam bhidyate hrdaya-granthic ksiyante casya karmani punya-cravana-kirtanah vidhunoti suhrt satam nityam bhagavata-sevaya bhaktir bhavati naisthiki kama-lobhadayac ca ye sthitam sattve prasidati bhagavat-bhakti-yogatah mukta-saggasya jayate chidyante sarva-samcayah drsta evatmanicvare

"Sluanje o Krsni iz vedske literature ili neposredno sluanje Krsninih rijei u Bhagavad-giti je pobona aktivnost. Gospodin Krsna, koji prebiva u svaijem srcu, djeluje kao najdobronamjerniji prijatelj onoga tko slua o Njemu i proiava bhaktu koji neprestano slua o Njemu. Na taj nain bhakta prirodno razvija svoje uspavano transcendentalno znanje. Dok slua o Krsni iz Bhagavatama i od bhakta, postaje postojan u predanom sluenju Gospodina. Razvijajui predano sluenje oslobaa se guna strasti i neznanja i tako se materijalna pouda i pohlepa smanjuju. Kada se proisti od tih neistoa, kandidat ostaje postojano utemeljen na poloaju iste vrline, nalazi inspiraciju u predanom sluenju i savreno shvaa nauku o Bogu. Tako bhakti-yoga presijeca vrsti vor materijalne privlanosti i omoguuje mu da odmah doe na nivo asamcayam samagram, nivo razumijevanja Vrhovne Apsolutne Istine, Boanske Osobe." (Bhag. 1.2.17-21) Prema tome, znanost o Krsni moemo shvatiti jedino sluanjem Krsne ili Njegovog bhakte svjesnog Krsne.

STIH 2

jwanam te 'ham sa-vijwanam yaj jwatva neha bhuyo 'nyaj

idam vaksyamy acesatah jwatavyam avacisyate

jwanam - znanje o pojavnom svijetu; te - tebi; aham - ja; sa - sa; vijwanam - boansko znanje; idam - to; vaksyami - objasnit u; acesatah - u potpunosti; yat - koje; jwatva - kada bude znao; na - ne; iha - na ovom svijetu; bhuyah - jo; anyat - ita vie; jwatavyam - da se sazna; avacisyate - preostaje; Sada u ti u potpunosti prenijeti ovo znanje, i pojavno i boansko. Kada ga shvati, nita ti vie nee preostati da sazna. SMISAO: Potpuno znanje obuhvaa znanje o pojavnom svijetu, duhu koji stoji iza njega i njihovom izvoru. To je transcendentalno znanje. Gospodin eli objasniti ovaj sistem znanja Arjuni zato to je Njegov povjerljivi bhakta i prijatelj. Gospodin je to objasnio na poetku etvrtog poglavlja i sada ponovno potvruje: potpuno znanje moe stei samo Gospodinov bhakta u uenikom naslijeu koje potjee od samog Gospodina. Prema tome, trebamo biti dovoljno inteligentni kako bi shvatili izvor sveg znanja, koji je uzrok svih uzroka i jedini predmet meditacije u svim vrstama yoge. Kada spoznamo uzrok svih uzroka, spoznat emo sve to se moe spoznati i nita nam nee ostati nepoznato. U Vedama (Mundaka Upanisada 1.3) je reeno: kasmin bhagavo vijwate sarvam idam vijwatam bhavati.

STIH 3

manusyanam sahasresu yatatam api siddhanam

kaccid yatati siddhaye kaccin mam vetti tattvatah

manusyanam - ljudi; sahasresu - od mnogo tisua; kaccit - jedan; yatati - trudi se; siddhaye - da dostigne savrenstvo; yatatam - od onih koji se tako trude; api - zaista; siddhanam - od onih koji su dostigli savrenstvo; kaccit - jedan; mam - Mene;

vetti - poznaje; tattvatah - zaista; Od mnogo tisua ljudi, jedan se moe truditi dostignuti savrenstvo, a od onih koji su dostigli savrenstvo, jedva da Me jedan uistinu poznaje. SMISAO: Postoje razliite vrste ljudi i od mnogo tisua ljudi, jedan se moe dovoljno zanimati za transcendentalnu spoznaju da pokua shvatiti to je jastvo, to je tijelo i to je Apsolutna Istina. Ljudi su veinom zaokupljeni ivotinjskim sklonostima, kao to su uzimanje hrane, spavanje, branjenje i razmnoavanje i skoro nitko se ne zanima za transcendentalno znanje. Prvih est poglavlja Gite je namijenjeno onima koji se zanimaju za transcendentalno znanje i razumijevanje jastva, Vrhovnog Jastva i procesa spoznaje putem jwana-yoge, dhyana-yoge i razlikovanja jastva od materije. Meutim, Krsnu mogu shvatiti samo osobe svjesne Krsne. Drugi transcendentalisti mogu dostii spoznaju neosobnog Brahmana, jer je lake spoznati neosobni Brahman nego shvatiti Krsnu. Krsna je Vrhovna Osoba, ali je u isto vrijeme iznad dosega znanja o Brahmanu i Paramatmi. Yogiji i jwaniji bivaju zbunjeni u svojim pokuajima shvaanja Krsne. Iako je najvei od svih impersonalista, ripada Cagkaracarya, priznao u svom komentaru na Gitu da je Krsna Svevinja Boanska Osoba, njegovi sljedbenici ne prihvaaju Krsnu kao takvog, jer je Krsnu jako teko shvatiti, ak i za onog tko je spoznao neosobni Brahman. Krsna je Svevinja Boanska Osoba, uzrok svih uzroka, prvobitni Gospodin Govinda. Icvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah / anadir adir govindah sarva-karana-karanam. Abhakte Ga teko mogu shvatiti. Iako abhakte izjavljuju da je put bhakti, ili predano sluenje, vrlo lak, ne mogu ga slijediti. Ako je put bhakti tako lak, kao to sami tvrde, zato onda prihvaaju teak put? U stvari, put bhakti nije lak. Takozvani put bhakti koji slijede neovlatene osobe bez znanja o bhakti moe biti lak, ali kada se istinski slijedi prema pravilima i propisima, pekulativni uenjaci i filozofi odstupaju od njega i padaju. rila Rupa Gosvami pie u svom Bhakti-rasamrtasindhuu (1.2.101): cruti-smrti-puranadiaikantiki harer bhaktir pawcaratra-vidhim vina utpatayaiva kalpate

"Predano sluenje Gospodina koje se ne zasniva na ovlatenim vedskim spisima kao to su Upanisade, Purane i Narada-pawcaratra predstavlja samo nepotrebno uznemirenje u drutvu." Impersonalist koji je spoznao Brahman ili yogi koji je spoznao Paramatmu ne mogu shvatiti Krsnu, Svevinju Boansku Osobu, kao sina majke Yacode ili vozaa Arjuninih bojnih kola. ak su i veliki polubogovi ponekad zbunjeni kada je u pitanju Krsna (muhyanti yat surayah). Mam tu veda na kaccana: "Nitko Me ne poznaje takvog kakav jesam", kae Gospodin. Ali ako Ga netko poznaje - sa mahatma su-durlabhah - takva velika dua je vrlo rijetka. Stoga onaj tko ne slui Gospodina s devocijom ne moe shvatiti Njegovu pravu prirodu (tattvatah), ak ni ako je veliki uenjak ili filozof. Samo isti bhakte mogu u izvjesnoj mjeri shvatiti nepojmljive transcendentalne odlike Krsne, uzroka svih uzroka, u Njegovoj svemoi i obilju, Njegovom bogatstvu, slavi, snazi, ljepoti, znanju i odvojenosti, jer je Krsna naklonjen Svojim bhaktama. On je posljednja rije u spoznaji Brahmana i samo bhakte mogu spoznati Njegovu pravu prirodu. Zato je reeno: atah ri-krsna-namadi sevonmukhe hi jihvadau na bhaved grahyam indriyaih svayam eva sphuraty adah

"Nitko ne moe shvatiti Krsnu tupim materijalnim osjetilima, ali On se razotkriva Svojim bhaktama, kada je zadovoljan s njima jer Ga transcendentalno slue s ljubavlju." (Bhaktirasamrta-sindhu 1.2.234)

STIH 4

bhumir apo 'nalo vayuh ahawkara itiyam me bhumih - zemlja; apah - voda; analah - vatra; vayuh - zrak; kham - eter; manah - um; buddhih - inteligencija; eva - svakako; ca - i; ahawkarah - lani ja; iti - to; iyam - sve; me - Mojih; bhinna - odvojenih; prakrtih - energija; astadha - osam;

kham mano buddhir eva ca bhinna prakrtir astadha

Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ja - ovih osam elemenata predstavljaju Moje odvojene materijalne energije. SMISAO: Znanost o Bogu analizira prirodni poloaj Boga i Njegovih razliitih energija. Materijalna priroda se naziva prakrti, ili energija Gospodina u Njegovim razliitim purusa inkarnacijama (ekspanzijama). To je opisano u Satvatva-tantri: visnos tu trini rupani ekam tu mahatah srastr trtiyam sarva-bhuta-stham purusakhyany atho viduh dvitiyam tv anda-samsthitam tani jwatva vimucyate

"Radi stvaranja materijalnog svijeta, potpuna ekspanzija Gospodina Krsne poprima oblike tri Visnua. Prvi, Maha-Visnu, stvara sveukupnu materijalnu energiju poznatu kao mahat-tattva. Drugi, Garbhodakacayi Visnu, ulazi u svaki univerzum da bi u njemu stvorio raznolikosti. Trei, Ksirodakacayi Visnu, ekspandira se kao sveproimajua Nad-dua u svim univerzumima i poznat je kao Paramatma. On je prisutan ak i u atomima. Svatko tko shvati ta tri Visnua moe biti osloboen materijalne zapletenosti." Ovaj materijalni svijet je privremena manifestacija jedne od Gospodinovih energija. Svim djelatnostima materijalnog svijeta upravljaju ove tri Visnu ekspanzije Gospodina Krsne. Ovi puruse se nazivaju inkarnacije. Obino onaj tko ne zna nauku o Bogu (Krsni) misli da je ovaj materijalni svijet stvoren za uivanje ivih bia i da su iva bia puruse - uzroci, upravitelji i uivaoci materijalne energije. Prema Bhagavad-giti, taj ateistiki zakljuak je pogrean. U navedenom stihu je reeno da je Krsna izvorni uzrok materijalne manifestacije. rimadBhagavatam to potvruje. Sastojci materijalne manifestacije su Gospodinove odvojene energije. ak je i brahmajyoti, krajnji cilj impersonalista, duhovna energija koja se manifestira na duhovnom nebu. U brahmajyotiju nema duhovnih raznolikosti kao na Vaikunthalokama, a impersonalisti taj brahmajyoti prihvaaju kao krajnji vjeni cilj. Paramatma je takoer privremeni, sveproimajui aspekt Ksirodakacayi Visnua. Paramatma ne postoji vjeno u duhovnom svijetu. Prema tome, prava Apsolutna Istina je Svevinja Boanska Osoba Krsna. On je potpuni energetik, osoba, i posjeduje razliite odvojene i unutranje energije. U materijalnoj energiji postoji osam glavnih manifestacija, koje su ovdje opisane. Prvih pet manifestacija - zemlja, voda, vatra, zrak i nebo - nazivaju se gigantskim kreacijama ili grubim kreacijama, koje obuhvaaju pet osjetilnih predmeta. One su manifestacije fizikog zvuka, dodira, oblika, ukusa i mirisa. Materijalna znanost prouava samo tih deset elemenata i nita vie. Ali materijalisti zanemaruju ostala tri elementa - um, inteligenciju i lani ja. Filozofi koji prouavaju aktivnosti uma takoer nemaju savreno znanje, jer ne poznaju krajnji izvor, Krsnu. Lani ja - "Ja sam" i "Ovo je moje", koji predstavlja osnovni princip materijalnog postojanja obuhvaa i deset osjetilnih organa za vrenje materijalnih aktivnosti. Inteligencija se odnosi na sveukupnu materijalnu kreaciju, zvanu mahat-tattva. Tako se od Gospodinovih osam odvojenih energija manifestiraju dvadeset etiri elementa materijalnog svijeta, koje prouava ateistika

sagkhya filozofija. Oni su izvorno ogranci Krsninih energija i odvojeni su od Njega, ali ateistiki sagkhya filozofi koji nemaju veliko znanje ne znaju da je Krsna uzrok svih uzroka. Predmet sagkhya filozofije je samo manifestacija Krsnine vanjske energije, kao to je opisano u Bhagavad-giti.

STIH 5

apareyam itas tv anyam jiva-bhutam maha-baho

prakrtim viddhi me param yayedam dharyate jagat

apara - nia; iyam - ova; itah - osim nje; tu - ali; anyam - druga; prakrtim - energija; viddhi - samo pokuaj shvatiti; me - Moja; param - via; jiva-bhutam - koju predstavljaju iva bia; maha-baho - o Aruna snanih ruku; yaya - koja; idam - ovaj; dharyate - iskoritavaju; jagat - materijalni svijet; Osim njih, o Aruna snanih ruku, postoji Moja via energija, sainjena od ivih bia koja iskoritavaju bogatstva ove materijalne, nie prirode. SMISAO: Ovdje je jasno opisano da iva bia pripadaju vioj prirodi (ili energiji) Svevinjeg Gospodina. Nia energija je materijalna koja se manifestira u obliku razliitih elemenata, kao to su zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ja. Oba oblika materijalne energije, grubi (zemlja, itd.) i suptilni (um, itd.) proizvodi su nie energije. iva bia, koja iskoritavaju te nie energije u razliite svrhe su via energija Svevinjeg Gospodina i zahvaljujui toj energiji itav materijalni svijet funkcionira. Kozmika manifestacija nema mo djelovanja ako je ne pokrene via energija, ivo bie. Energetik uvijek upravlja energijama i zato Gospodin uvijek upravlja ivim biima - ona nemaju nezavisno postojanje. iva bia nikada nisu jednako mona kao On, kao to neinteligentni ljudi misle. Razlika izmeu ivih bia i Gospodina je opisana u rimad-Bhagavatamu (10.87.30) na slijedei nain: aparimita dhruvas tanu-bhrto yadi sarva-gatas tarhi na casyateti niyamo dhruva netaratha ajani ca yan-mayam tad avimucya niyantr bhavet samam anujanatam yad amatam mata-dustataya "O Vrhovni, Vjeni! Kad bi utjelovljena iva bia bila vjena i sveproimajua kao Ti, ne bi bila pod Tvojom kontrolom. Ali ako se prihvate kao siune energije Tvog Gospodstva, odmah podlijeu Tvojoj vrhovnoj kontroli. Stoga pravo osloboenje iziskuje predavanje ivih bia Tvojoj kontroli i to predavanje e ih uiniti sretnima. Samo u tom prirodnom poloaju mogu biti upravitelji. Stoga su ljudi ogranienog znanja koji zastupaju monistiku teoriju da su Bog i iva bia jednaki u svakom pogledu voeni pogrenim, zagaenim miljenjem." Svevinji Gospodin Krsna je jedini upravitelj koji upravlja svim ivim biima. Ta iva bia su Njegova via energija, jer su kvalitativno jednaka Svevinjem, ali nikada nisu jednaka Gospodinu

po kvantitetu moi. Dok iskoritava grubu i suptilnu niu energiju (materiju), via energija (ivo bie) zaboravlja svoj pravi duhovni um i inteligenciju. Taj zaborav je posljedica utjecaja materije. Ali kada se ivo bie oslobodi utjecaja iluzorne materijalne energije, dostie nivo koji se zove mukti, ili osloboenje. Pod utjecajem materijalne iluzije lani ja misli: "Ja sam materija i materijalni posjedi su moji." Svoj pravi poloaj ivo bie spoznaje kada se oslobodi svih materijalnih ideja u koje spada i shvaanje o sjedinjavanju s Bogom u svakom pogledu. Tako moemo zakljuiti da Gita potvruje da je ivo bie samo jedna od Krsninih mnogobrojnih energija; kada se ta energija oslobodi materijalne zagaenosti, postaje potpuno svjesna Krsne, ili osloboena.

STIH 6

etad-yonini bhutani aham krtsnasya jagatah

sarvanity upadharaya prabhavah pralayas tatha

etat - te dvije prirode; yonini - iji izvor roenja; bhutani - svega stvorenog; sarvani- sve; iti - tako; upadharaya - znaj; aham - Ja; krtsnasya - sveobuhvatni; jagatah - svijeta; prabhavah - izvor manifestacije; pralayah - unitenja; tatha - kao i; Ove dvije prirode su izvor svih stvorenih bia. Znaj da sam Ja i porijeklo i uzrok unitenja svega to je materijalno i svega to je duhovno u ovom svijetu. SMISAO: Sve to postoji je proizvod materije i duha. Duh je osnova kreacije i stvara materiju. Duh ne nastaje u odreenom stadiju materijalnog razvoja. Naprotiv, ovaj materijalni svijet se manifestira samo na temelju duhovne energije. Materijalno tijelo se razvija zato to je duh prisutan u materiji; dijete postupno raste i prolazi kroz djeatvo i zrelo doba jer je prisutna ta via energija, duhovna dua. Slino tome, itava kozmika manifestacija gigantskog univerzuma se razvija zbog prisustva Nad-due - Visnua. Tako su duh i materija, koji dolaze u dodir da bi manifestirali ovaj gigantski kozmiki oblik, izvorno Gospodinove dvije energije. Stoga je Gospodin prvobitni uzrok svega. Siuni dio i estica Gospodina, ivo bie, moe biti uzrok velikog nebodera, velike tvornice, ili velikog grada, ali ne moe biti uzrok velikog univerzuma. Uzrok velikog univerzuma je velika dua, ili Nad-dua. Krsna, Svevinji, uzrok je i velikih i malih dua. Stoga je prvobitni uzrok svih uzroka. To je potvreno u Katha Upanisadi (2.2.13). Nityo nityanam cetanac cetananam.

STIH 7

mattah parataram nanyat mayi sarvam idam protam

kiwcid asti dhanawjaya sutre mani-gana iva

mattah - iznad Mene; para-taram - vie; na - ne; anyat kiwcit - ita drugo; asti - postoji; dhanawjaya - o osvojitelju bogatstva; mayi - u Meni; sarvam - sve to postoji; idam - to vidimo; protam - nanizano je; sutre - na niti; mani-ganah - biseri; iva - kao; O osvojitelju bogatstva, ne postoji istina via od Mene. Sve poiva u Meni, kao to su biseri nanizani na niti. SMISAO: Postoji uobiajeno neslaganje oko toga da li je Vrhovna Apsolutna Istina osobna ili neosobna. Prema Bhagavad-giti, Apsolutna Istina je Boanska Osoba, ri Krsna, i to se potvruje na svakom koraku. Posebno je u ovom stihu naglaeno da je Apsolutna Istina osoba. Da je Boanska Osoba Vrhovna Apsolutna Istina potvruje i Brahma-samhita: icvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah; Vrhovna Apsolutna Istina, Boanska Osoba je Gospodin Krsna, prvobitni Gospodin, riznica sveg zadovoljstva, Govinda, i vjeni oblik potpunog blaenstva i znanja. Ti autoriteti raspruju svaku sumnju u to da je Apsolutna Istina Vrhovna Osoba, uzrok svih uzroka. Meutim, impersonalisti iznose argumente na temelju vedske izjave u Cvetacvatara Upanisadi (3.10): tato yad uttarataram tad arupam anamayam / ya etad vidur amrtas te bhavanti athetare duhkham evapiyanti. "Smatra se da je u materijalnom svijetu Brahma, prvo ivo bie u univerzumu, najvie ivo bie meu polubogovima, ljudskim biima i niim ivotinjama, ali iznad Brahme je transcendencija, koja nema materijalni oblik i koja je osloboena sve materijalne zagaenosti. Svatko tko spozna Njega takoer postaje transcendentalan, ali oni koji Ga ne poznaju ispataju bijede materijalnog svijeta." Impersonalisti pridaju veu vanost rijei arupam. Ali rije arupam ne ukazuje na neosobnost, ve na transcendentalni oblik vjenosti, blaenstva i znanja, kao to je opisano u navedenom stihu Brahma-samhite. Drugi stihovi Cvetacvatara Upanisade (3.8-9) to potkrjepljuju na sljedei nain: vedaham etam purusam mahantam aditya-varnam tamasah parastat tam eva viditvati mrtyum eti nanyah pantha vidyate 'yanaya yasmat param naparam asti kiwcid yasman naniyo no jyayo 'sti kiwcit vrksa iva stabdho divi tisthaty ekas tenedam purnam purusena sarvam "Ja poznajem tu Svevinju Boansku Osobu, koja je transcendentalna prema svim materijalnim shvaanjima tame. Samo onaj tko poznaje Gospodina moe transcendirati spone roenja i smrti. Osloboenje se moe dostii samo ovim znanjem o toj Vrhovnoj Osobi. Nema drugog naina." "Ne postoji istina via od te Vrhovne Osobe, Svevinjeg Gospodina, jer je On najvii. Manji je od najmanjeg i vei od najveeg. Nalikuje mirnom drvetu i obasjava transcendentalno nebo i, kao to drvo iri svoje korijenje, iri Svoje sveproimajue energije."

Iz ovih stihova moemo zakljuiti da je Vrhovna Apsolutna Istina Svevinja Boanska Osoba, koja sve proima Svojim mnogobrojnim materijalnim i duhovnim energijama.

STIH 8

raso 'ham apsu kaunteya pranavah sarva-vedesu

prabhasmi caci-suryayoh cabdah khe paurusam nrsu

rasah - ukus; aham - Ja; apsu - u vodi; kaunteya - o Kuntin sine; prabha - svjetlost; asmi - Ja sam; caci-suryayoh - mjeseca i sunca; pranavah - tri slova a - u - m; sarva - u svim; vedesu - Vedama; cabdah - zvuna vibracija; khe - u eteru; paurusam - sposobnost; nrsu - u ljudima; O Kuntin sine, Ja sam ukus vode, svjetlost sunca i mjeseca, slog om u vedskim mantrama, zvuk u eteru i sposobnost u ovjeku. SMISAO: Ovaj stih objanjava kako Gospodin sve proima Svojim razliitim materijalnim i duhovnim energijama. Svevinji Gospodin se na poetku moe opaziti po Njegovim razliitim energijama i na taj nain se spoznaje neosobno. Kao to je polubog Sunca osoba koja se opaa po njegovoj sveproimajuoj energiji, sunevoj svjetlosti, tako se Gospodin, iako se nalazi u Svom vjenom prebivalitu, opaa po Njegovim sveproimajuim energijama. Ukus vode je aktivni princip vode. Nitko ne voli piti morsku vodu, jer je isti ukus vode pomijean sa solju. Privlanost prema vodi ovisi o istoi ukusa, a taj isti ukus je jedna od Gospodinovih energija. Impersonalist opaa prisustvo Gospodina u vodi po njenom ukusu, a personalisti slave Gospodina to ljubazno obezbjeuje vodu koja moe ugasiti ovjekovu e. Na taj nain se moe opaziti Svevinji. U stvari, ne postoji sukob miljenja izmeu personalizma i impersonalizma. Onaj tko shvaa Boga, zna da su neosobno i osobno shvaanje istovremeno prisutni u svemu i da nema proturjenosti. Tako je Gospodin Caitanya iznio Svoje uzvieno uenje - acintya bhede i abhedatattve - istovremene istovjetnosti i razliitosti. Svjetlost sunca i mjeseca takoer izvorno emanira iz brahmajyotija, Gospodinovog neosobnog sjaja, a pranava, omkara, transcendentalni zvuk kojim poinje svaka vedska himna, oslovljava Svevinjeg Gospodina. Poto se impersonalisti jako boje Svevinjeg Gospodina Krsnu osloviti Njegovim bezbrojnim imenima, vie vole vibrirati transcendentalni zvuk omkaru, ali ne shvaaju da je omkara zvuna reprezentacija Krsne. Domena svjesnosti Krsne se prostire svuda i onaj tko shvaa svjesnost Krsne je blagoslovljen. Oni koji ne poznaju Krsnu su u iluziji. Tako je znanje o Krsni osloboenje, a neznanje o Njemu ropstvo.

STIH 9

punyo gandhah prthivyam ca jivanam sarva-bhutesu punyah - izvorni; gandhah - miris; prthivyam - zemlje; ca - takoer; tejah - topina; ca - takoer; asmi - Ja sam; vibhavasau - u vatri; jivanam - ivot; sarva - u svim; bhutesu - ivim biima; tapah - pokora; ca - takoer; asmi - Ja sam; tapasvisu - onih koji vre pokore;

tejac casmi vibhavasau tapac casmi tapasvisu

Ja sam izvorni miris zemlje i toplina u vatri. Ja sam ivot svega to ivi i pokora svih asketa. SMISAO: Punya znai ono to se ne raspada, ono to je izvorno. Sve u materijalnom svijetu ima odreenu aromu ili miris, kao to su aroma i miris prisutni u cvijetu, zemlji, vodi, vatri, zraku, itd. Nezagaeni, izvorni miris koji proima sve, je Krsna. Slino tome, sve ima poseban izvoran okus i taj okus se moe promijeniti mijeanjem kemikalija. Tako sve izvorno ima neki miris, neku aromu i neki okus. Vibhavasu znai vatra. Bez vatre ne moemo odravati pogone u tvornicama, ne moemo kuhati, itd. Ta vatra je Krsna. Toplina u vatri je Krsna. Prema vedskoj medicini, uzrok loeg varenja je niska temperatura u elucu. Stoga je ak i za varenje potrebna vatra. U svjesnosti Krsne, mi postajemo svjesni da je Krsna uzrok zemlje, vode, vatre, zraka i svakog aktivnog principa, svih kemikalija i svih materijalnih elemenata. Duina ovjejeg ivota takoer ovisi o Krsni. Stoga milou Krsne ovjek moe produiti svoj ivot ili ga skratiti. Tako je svjesnost Krsne aktivna u svakoj sferi.

STIH 10

bijam mam sarva-bhutanamviddhi partha sanatanam buddhir buddhimatam asmi tejas tejasvinam aham bijam - sjeme; mam - Ja; sarva-bhutanam - svih ivih bia; viddhi - pokuaj shvatiti; partha - o Prithin sine; sanatanam - izvorno, vjeno; buddhih - inteligencija; buddhi-matam - inteligentnih;

asmi - Ja sam; tejah - hrabrost; tejasvinam - monih; aham - Ja sam; O Prithin sine, znaj da sam izvorno sjeme sveg postojanja, inteligencija inteligentnih i hrabrost svih monih ljudi. SMISAO: Bijam znai sjeme; Krsna je sjeme svega. Postoje razna iva bia, pokretna i nepokretna. Ptice, zvijeri, ljudi i mnoga druga iva stvorenja su pokretna iva bia, a drvee i biljke su nepokretna - ne mogu se kretati, ve samo stajati. Svako bie ima jedan od 8 400 000 oblika ivota; neka od njih su pokretna, a neka nepokretna. U svakom sluaju, sjeme njihovog ivota je Krsna. U vedskoj literaturi je reeno da sve emanira iz Brahmana, Vrhovne Apsolutne Istine. Krsna je Parabrahman, Vrhovni Duh. Brahman je neosoban, a Parabrahman je osoba. Neosobni Brahman poiva na osobnom obiljeju - to je reeno u Bhagavad-giti. Prema tome, Krsna je prvobitni izvor svega. On je korijen. Kao to korijen drveta odrava itavo drvo, tako Krsna, kao izvorni korijen svega, odrava sve u ovoj materijalnoj manifestaciji. To je takoer potvreno u vedskoj literaturi (Katha Upanisada 2.2.13): nityo nityanam cetanac cetananam eko bahunam yo vidadhati kaman On je vrhovni vjeni meu svim vjenima. On je najvie od svih ivih bia i sam odrava sav ivot. Bez inteligencije ne moemo uiniti nita, a Krsna takoer kae da je korijen sve inteligencije. Ako netko nije inteligentan, ne moe shvatiti Svevinju Boansku Osobu, Krsnu.

STIH 11

balam balavatam caham dharmaviruddho bhutesu

kama-raga-vivarjitam kamo 'smi bharatarsabha

balam - snaga; bala-vatam - snanih; ca - i; aham - Ja sam; kama - strasti; raga - i vezanosti; vivarjitam - lien; dharma-aviruddhah - koji nije protivan religioznim principima; bhutesu - u svim ivim biima; kamah - seks; asmi - Ja sam; bharata-rsabha - o gospodaru Bharata; Ja sam snaga snanih, lien strasti i elje. Ja sam seks koji nije protivan religioznim principima, o gospodaru Bharata (Aruna). SMISAO: Snaan ovjek treba svoju snagu iskoristiti za zatitu slabih, a ne za nasilje. Slino tome, ovjek moe imati seks u skladu s religioznim principima (dharmom), samo da bi zaeo djecu. Nakon toga, roditelji su odgovorni za to da svog potomka uine svjesnim Krsne.

STIH 12

ya caiva sattvika bhava matta eveti tan viddhi ye - sva koja; ca - i; eva - svakako; sattvikah - u vrlini; bhavah - stanja; rajasah - u guni strasti; tamasah - u guni neznanja; ca - takoer; ye - sva koja; mattah - od Mene; eva - svakako; iti - tako; tan - ona; viddhi - pokuaj shvatiti; na - ne; tu - ali; aham - Ja; tesu - u njima; te - one; mayi - u Meni;

rajasas tamasac ca ye na tv aham tesu te mayi

Znaj da sva stanja postojanja - u vrlini, strasti ili neznanju - manifestira Moja energija. U izvjesnom smislu, Ja sam sve, ali sam neovisan. Nisam pod utjecajem guna materijalne prirode, jer su one u Meni. SMISAO: Sve materijalne aktivnosti u svijetu se odvijaju pod utjecajem triju guna materijalne prirode. Iako su te gune materijalne prirode emanacije Svevinjeg Gospodina Krsne, On im nije podloan. Na primjer, prema dravnom zakonu netko moe biti kanjen, ali kralj, zakonodavac, ne podlijee tom zakonu. Slino tome, sve gune materijalne prirode - vrlina, strast i neznanje su emanacije Svevinjeg Gospodina Krsne, ali Krsna nije podloan materijalnoj prirodi. Stoga je nirguna, to znai da gune ne utjeu na Njega, iako potjeu od Njega. To je jedna od posebnih osobina Bhagavana, Svevinje Boanske Osobe.

STIH 13

tribhir guna-mayair bhavair ebhih sarvam idam jagat mohitam nabhijanati mam ebhyah param avyayam

tribhih - tri; guna-mayaih - koja se sastoji od guna; bhavaih - stanjima; ebhih - svim tim; sarvam - itav; idam - ovaj; jagat - univerzum; mohitam - obmanut; na abhijanati - ne poznaje; mam - Mene; ebhyah - iznad njih; param - Svevinji; avyayam - neiscrpan; Opinjen utjecajem triju guna (vrline, strasti i neznanja), itav svijet ne poznaje Mene, koji sam iznad guna i neiscrpan. SMISAO: itav svijet je opinjen utjecajem triju guna materijalne prirode. Oni koji su zbunjeni tim gunama ne mogu shvatiti da je Svevinji Gospodin Krsna transcendentalan prema ovoj materijalnoj prirodi. Svako ivo bie pod utjecajem materijalne prirode ima odreenu vrstu tijela i u skladu s tim odreenu vrstu psiholokih i biolokih aktivnosti. Postoje etiri vrste ljudi koji djeluju pod utjecajem triju guna materijalne prirode. Oni koji su samo pod utjecajem gune vrline se zovu brahmane. Oni koji su samo pod utjecajem gune strasti se zovu ksatriye. Oni koji su pod utjecajem guna strasti i neznanja se zovu vaicye. Oni koji su potpuno u neznanju se zovu cudre. A oni koji su nii od njih su ivotinje i ive ivotinjskim ivotom. Meutim, ta imenovanja nisu trajna. Ja mogu biti brahmana, ksatriya, vaicya ili neto drugo - u svakom sluaju ovaj ivot je privremen. Meutim, iako je ivot privremen i iako ne znamo to emo biti u sljedeem ivotu, pod opsjenom iluzorne energije, promatramo sebe u okvirima tjelesnog shvaanja ivota i tako mislimo da smo Amerikanac, Indijac, Rus ili brahmana, hindus, musliman, itd. Ako se zapletemo u gune materijalne prirode, zaboravljamo Svevinju Boansku Osobu, koja stoji iza tih guna. Tako Gospodin Krsna kae da iva bia opinjena gunama ne shvaaju da iza materijalne prirode stoji Svevinja Boanska Osoba. Postoje razne vrste ivih bia - ljudska bia, polubogovi, ivotinje, itd. - i svatko od njih je pod utjecajem materijalne prirode. Sva ta iva bia su zaboravila transcendentalnu Boansku Osobu. Oni koji su pod utjecajem guna strasti i neznanja, pa ak i oni koji su utemeljeni u guni vrline, ne mogu napredovati dalje od shvaanja da je Apsolutna Istina neosobni Brahman. Zbunjeni su pred Svevinjim Gospodinom u Njegovom osobnom obliku, koji posjeduje svu ljepotu, obilje, znanje, snagu, slavu i odvojenost. Ako Ga ak ni osobe u vrlini ne mogu shvatiti, kakve ima nade za one koji su pod utjecajem strasti i neznanja? Svjesnost Krsne je transcendentalna prema sve tri gune materijalne prirode i oni koji su zaista utemeljeni u svjesnosti Krsne su istinski osloboeni.

STIH 14

daivi hy esa guna-mayi mam eva ye prapadyante

mama maya duratyaya mayam etam taranti te

daivi - transcendentalnu; hi - svakako; esa - ovu; guna-mayi - koja se sastoji od tri gune materijalne prirode; mama - Moju; maya - energiju; duratyaya - vrlo teko nadii;

mam - Meni; eva - svakako; ye - oni koji; prapadyante - predali; mayam etam - tu iluzornu energiju; taranti - nadilaze; te - oni; Ovu Moju boansku energiju, koja se sastoji od tri gune materijalne prirode, teko je nadii. Ali oni koji su se predali Meni mogu je lako nadii. SMISAO: Svevinja Boanska Osoba ima bezbrojne energije i sve te energije su boanske. Iako su iva bia dio Gospodinovih energija i stoga su boanska, zbog dodira s materijalnom energijom njihova izvorna via mo je prekrivena. Onaj tko je tako prekriven materijalnom energijom ne moe nadii njen utjecaj. Kao to je prethodno reeno, i materijalna i duhovna priroda je vjena jer je emanacija Svevinje Boanske Osobe. iva bia pripadaju Gospodinovoj vjenoj vioj prirodi, ali poto su zagaena niom prirodom, materijom, njihova iluzija je takoer vjena. Uslovljena dua se zato naziva nitya-baddha ili vjeno uslovljena. Nitko ne moe utvrditi kada je postala uslovljena u odreenom trenutku materijalne povijesti. Zbog toga se teko moe osloboditi okova materijalne prirode, iako je materijalna priroda nia energija, jer materijalnom energijom upravlja vrhovna volja, koju ivo bie ne moe nadii. Nia, materijalna priroda je ovdje definirana kao boanska zato to je povezana s boanskim i zato to djeluje po boanskoj volji. Iako je nia energija, materijalna priroda pod kontrolom boanske volje djeluje udesno u stvaranju i unitavanju kozmike manifestacije. Vede to potvruju na slijedei nain: mayam tu prakrtim vidyan mayinam tu mahecvaram. "Iako je maya (iluzija) nestvarna ili privremena, iza maye stoji vrhunski maioniar, Boanska Osoba, koja je Mahecvara, vrhovni upravitelj." (Cvetacvatara Upanisada 4.10) Drugo znaenje rijei guna je ue; trebamo shvatiti da je uslovljena dua vrsto vezana konopcima iluzije. ovjek kome su vezane ruke i noge ne moe se sam osloboditi - mora mu pomoi netko tko nije vezan. Kako vezan ne moe pomoi vezanom, izbavitelj mora biti osloboen. Stoga, samo Gospodin Krsna ili Njegov vjerodostojni predstavnik, duhovni uitelj, mogu osloboditi uslovljenu duu. Bez takve pomoi, ivo bie se ne moe osloboditi spona materijalne prirode. Predano sluenje, ili svjesnost Krsne, moe mu pomoi da dostigne takvo osloboenje. Poto je gospodar iluzorne energije, Krsna moe toj nesavladivoj energiji narediti da oslobodi uslovljenu duu. On to nareuje iz Svoje bezuzrone milosti prema predanoj dui i oinske ljubavi prema ivom biu, koje je izvorno Gospodinov voljeni sin. Stoga je predavanje Gospodinovim lotosovim stopalima jedini nain na koji se moemo osloboditi okova stroge materijalne prirode. Rijei mam eva su takoer znaajne. Mam znai samo Krsni (Visnuu), a ne Brahmi ili Civi. Iako Brahma i Civa zauzimaju visoke poloaje i nalaze se na gotovo istom nivou kao Visnu, takve inkarnacije rajo-gune (strasti) i tamo-gune (neznanja) ne mogu osloboditi uslovljenu duu od okova maye. Drugim rijeima, i Brahma i Civa su takoer pod utjecajem maye. Samo je Visnu gospodar maye. Stoga samo On moe osloboditi uslovljenu duu. Vede (Cvetacvatara Upanisada 3.8) to potvruju u izreci tam eva viditva, koja znai "sloboda se dostie samo razumijevanjem Krsne". ak i Civa potvruje da se osloboenje moe dostii samo milou Visnua. Civa kae mukti-pradata sarvesam visnur eva na samcayah: "Nema sumnje da Visnu daje osloboenje svim ivim biima".

STIH 15

na mam duskrtino mudhah prapadyante naradhamah mayayapahrta-jwana asuram bhavam aritah

na - ne; mam - Meni; duskrtinah - nevjerni nitkovi; mudhah - budalasti; prapadyante - predaju se; nara-adhamah - najnii meu ljudima; mayaya - iluzorna energija; apahrta - ukrala; jwanah - ije je znanje; asuram - demonsku; bhavam - prirodu; aritah - prihvativi; Oni nevjerni nitkovi koji su vrlo budalasti, oni koji su najnii meu ljudima, oni ije je znanje ukrala iluzija i oni koji su prihvatili ateistiku prirodu demona, ne predaju se Meni. SMISAO: U Bhagavad-giti je reeno da se jednostavno predavanjem Vrhovnoj Osobi Krsni mogu nadvladati strogi zakoni materijalne prirode. Moe se postaviti pitanje: "Kako to da se obrazovani filozofi, znanstvenici, poslovni ljudi, vladini slubenici i svi voe obinih ljudi ne predaju ri Krsni, svemonoj Boanskoj Osobi ?" Voe ovjeanstva ve mnogo godina i ivota na razne naine rade velike planove uporno tragajui za muktijem, osloboenjem od zakona materijalne prirode. Ali ako se to osloboenje moe dostii jednostavno predavanjem lotosovim stopalima Svevinje Boanske Osobe, zato onda ti inteligentni voe koji teko rade ne prihvate ovu jednostavnu metodu? Gita vrlo otvoreno odgovara na to pitanje. Istinski ueni voe drutva kao to su Brahma, Civa, Kapila, Kumare, Manu, Vyasa, Devala, Asita, Janaka, Prahlada, Bali i kasnije Madhvacarya, Ramanujacarya, ri Caitanya i mnogi drugi - koji su vjerni filozofi, politiari, uitelji, znanstvenici, itd. - predaju se lotosovim stopalima Vrhovne Osobe, svemonog autoriteta. Oni koji nisu pravi filozofi, znanstvenici, uitelji, vladari, itd., ali koji se predstavljaju kao takvi da bi stekli materijalnu dobit, ne prihvaaju plan ili put Svevinjeg Gospodina. Oni nemaju pojma o Bogu; samo izmiljaju svoje svjetovne planove i time poveavaju probleme materijalnog postojanja u svom uzaludnom nastojanju da ih rijee. Poto je materijalna energija (priroda) tako mona, moe omesti neovlatene planove ateista i obezvrijediti znanje "planskih komisija". Ateistiki kovai planova su ovdje opisani rijeju duskrtinah, koja znai "nevjerni nitkovi". Krti znai onaj tko ini dobra djela. Ateist koji radi planove je ponekad takoer vrlo inteligentan i zasluan, jer je za ostvarenje bilo kojeg velikog plana, dobrog ili loeg, potrebna inteligencija. Ali, poto ateist nepravilno koristi svoj mozak da bi omeo plan Svevinjeg Gospodina, ateistiki kova planova se naziva duskrti, to znai da su njegova inteligencija i napori pogreno usmjereni. U Giti je jasno opisano da materijalna energija djeluje potpuno pod kontrolom Svevinjeg Gospodina. Nema nezavisni autoritet. Djeluje poput sjene, koja se kree u skladu s kretanjem objekta. A ipak, materijalna energija je vrlo mona i ateist zbog svoje bezbonosti ne moe shvatiti kako djeluje; niti moe shvatiti plan Svevinjeg Gospodina. Pod utjecajem iluzije i guna strasti i neznanja, svi njegovi planovi bivaju osujeeni, kao u sluaju Hiranyakacipua i Ravane, iji su planovi bili smrvljeni u prah iako su obojica bili materijalno obrazovani kao znanstvenici, filozofi, vladari i uitelji. Postoje etiri vrste takvih duskrtina, ili nevjernih nitkova. (1) Mudhe su oni koji su jako budalasti, poput tovarnih ivotinja koje teko rade. Oni ele sami uivati u plodovima svog rada i zato se ne ele odvojiti od njih i dati ih Svevinjem. Tipian primjer tovarne ivotinje je magarac. Tu ivotinju gospodar tjera na teak rad. Magarac ne zna za koga tako teko radi dan i no. Zadovoljan je kada napuni trbuh busenom trave, kratko odspava u strahu da ga gospodar ne istue i zadovolji svoj seksualni apetit rizikujui da ga magarica izrita. Ponekad magarac govori poeziju i filozofiju, ali to njakanje samo smeta drugima. To je poloaj budalastog plodonosnog radnika koji ne zna za koga treba raditi. Ne zna da je karma (djelovanje) namijenjeno za yajwu (rtvovanje). Oni koji teko rade dan i no da bi se oslobodili tereta dunosti koje su sami stvorili, najee kau da nemaju vremena sluati o besmrtnosti ivog bia. Takvi mudhe smatraju da su unitive materijalne dobrobiti sve u ivotu - usprkos injenici da uivaju samo u djeliu plodova rada. Ponekad radi materijalne dobiti provedu dane i noi bez spavanja iako imaju ireve i loe varenje, zadovoljni su sa malo hrane; zaokupljeni su samo tekim danononim radom za

dobrobit iluzornih gospodara. Ne znajui tko je njihov pravi gospodar, budalasti radnici trate svoje dragocjeno vrijeme sluei Mamona. Na nesreu, nikada se ne predaju vrhovnom gospodaru svih gospodara, niti imaju vremena sluati o Njemu iz pravih izvora. Svinja koja jede izmet ne mari za slatkie napravljene od eera i ghija. Slino tome, budalasti radnik e neumorno nastaviti sluati o valovima osjetilnog uivanja ovog privremenog svijeta, ali e imati vrlo malo vremena za sluanje o ivoj sili koja pokree materijalni svijet. (2) Druga vrsta duskrtija ili nevjernih nitkova su naradhame, ili najnii od ljudi. Nara znai ljudsko bie, a adhama znai najnie. Od 8 400 000 razliitih vrsta ivih bia postoji 400 000 ljudskih vrsta. Meu njima ima brojnih niih oblika ljudskog ivota koji su veinom necivilizirani. Civilizirana ljudska bia su ona koja slijede propisane principe drutvenog, politikog i religioznog ivota. Oni koji imaju razvijeni drutveni i politiki ivot, ali nemaju religiozne principe, moraju se smatrati naradhamama. Niti je religija bez Boga religija jer je svrha slijeenja religioznih principa spoznati Vrhovnu Istinu i svoj odnos s Njim. U Giti Boanska Osoba jasno kae da ne postoji autoritet vii od Njega i da je On vrhovna Istina. Svrha civiliziranog oblika ljudskog ivota je oivjeti svoju izgubljenu svijest o svom vjenom odnosu s Vrhovnom Istinom, Boanskom Osobom ri Krsnom, koji je svemoan. Tko god propusti tu priliku ubraja se u naradhame. Iz razotkrivenih spisa saznajemo da beba, kada se nalazi u maternici majke (u krajnje neudobnom poloaju), moli Boga da je izbavi i obeava da e, im izae, oboavati samo Njega. Svako ivo bie ima prirodni nagon da se moli Bogu kada je u tekoj situaciji, jer je vjeno povezano s Bogom. Ali nakon to se rodi i bude izbavljeno, dijete zbog utjecaja maye, iluzorne energije, zaboravlja muke raanja i svog izbavitelja. Dunost djetetovih staratelja je da oive u njemu uspavanu boansku svjesnost. Deset obrednih procesa proienja, propisanih u knjizi religioznih principa Manu-smrti, namijenjeno je oivljavanju svjesnosti Boga u varnacrama sistemu. Meutim, danas se nigdje u svijetu ne slijedi niti jedan proces i zato 99,9 posto stanovnitva pripada kategoriji naradhama. Kada svi stanovnici postanu naradhame, prirodno je da svemona energija fizike prirode svodi na nulu svo njihovo navodno obrazovanje. Prema standardu Gite, uen ovjek je onaj tko vidi jednakim oima uenog brahmanu, psa, kravu, slona i ovjeka koji jede pse. To je vizija pravog bhakte. ri Nityananda Prabhu, inkarnacija Boga u obliku boanskog uitelja, izbavio je tipine naradhame, brau Jagaja i Madhaja i pokazao kako pravi bhakta podaruje milost najniim ljudima. Tako naradhama kojeg je osudila Boanska Osoba moe samo milou bhakte ponovo oivjeti svoju duhovnu svjesnost. Propagirajui bhagavata-dharmu, ili aktivnosti bhakta, ri Caitanya Mahaprabhu je preporuio ljudima da ponizno sluaju poruku Boanske Osobe. Sutina te poruke je Bhagavad-gita. Najnia ljudska bia se mogu izbaviti samo tim poniznim procesom sluanja, ali na alost, oni odbijaju ak i sluanje te poruke, a da ne govorimo o predavanju volji Svevinjeg Gospodina. Naradhame, najnii ljudi, potpuno zanemaruju glavnu dunost ljudskog bia. (3) Slijedea vrst duskrtija se zovu mayayapahrta-jwanah ili oni iju je uenost i znanje ponitio utjecaj iluzorne materijalne energije. Oni su veinom vrlo ueni ljudi - veliki filozofi, pjesnici, knjievnici, znanstvenici, itd. - ali iluzorna energija ih zavodi i zato se ne pokoravaju Svevinjem Gospodinu. Danas postoji mnogo mayayapahrta-jwanija, ak i meu poznavaocima Bhagavad-gite. U Giti je jednostavnim rijeima objanjeno da je ri Krsna Svevinja Boanska Osoba. Nitko Mu nije ravan, niti vei od Njega. Opisan je kao otac Brahme, prvobitnog oca svih ljudskih bia. U stvari, reeno je da je ri Krsna otac ne samo Brahme, ve svih vrsta ivota. On je osnova bezlinog Brahmana i Paramatme; Nad-dua u svakom biu je Njegov potpuni dio. On je porijeklo svega i svakom se savjetuje da se preda Njegovim lotosovim stopalima. Usprkos svim tim jasnim izjavama, mayayapahrta-jwaniji ismijavaju osobu Svevinjeg Gospodina i smatraju Ga samo ljudskim biem. Ne znaju da je blagoslovljeni oblik ljudskog bia napravljen po uzoru na vjeni transcendentalni oblik Svevinjeg Gospodina. Sva neovlatena tumaenja Gite koja daju mayayapahrta-jwaniji izvan sistema parampara su samo kameni spoticanja na putu duhovnog razumijevanja. Obmanuti tumai se ne predaju lotosovim stopalima ri Krsne, niti pouavaju druge da slijede taj princip. (4) Posljednja vrst duskrtija su asuram bhavam arite, ili osobe koje slijede demonske principe. Oni su otvoreni ateisti. Neki od njih kau da Svevinji Gospodin nikada ne moe sii u ovaj materijalni svijet, ali nikada ne mogu dati niti jedan opipljiv razlog zato ne moe. Neki Ga podreuju neosobnom obiljeju iako je u Giti reeno suprotno. Zavidan na Svevinju Boansku Osobu, ateist e predstaviti razne lane inkarnacije izmiljene u tvornici njegovog uma. Takve osobe, iji je glavni princip ivota vrijeanje Boanske Osobe, ne mogu se predati lotosovim stopalima ri Krsne.

ri Yamunacarya Albandaru iz June Indije je rekao: "O Gospodine moj! Osobe koje slijede ateistike principe Te ne mogu spoznati usprkos Tvojim neobinim odlikama, obiljejima i aktivnostima, usprkos tome to je Tvoj identitet potvren u svim razotkrivenim spisima za osobe u vrlini i usprkos tome to Te priznaju poznati autoriteti uveni po dubini svog znanja o transcendentalnoj nauci i puni boanskih odlika." Prema tome, kao to je ovdje reeno, (1) vrlo budalaste osobe, (2) najnii meu ljudima, (3) obmanuti pekulatori i (4) otvoreni ateisti, kao to je prethodno bilo spomenuto, nikada se ne predaju lotosovim stopalima Boanske Osobe, usprkos svim savjetima spisa i autoriteta.

STIH 16

catur-vidha bhajante mam janah sukrtino 'rjuna arto jijwasur artharthi jwani ca bharatarsabha catur-vidhah - etiri vrste; bhajante - slue; mam - Mene; janah - osoba; su-krtinah - oni koji su poboni; arjuna - o Aruna; artah - nesretni; jijwasuh - znatieljni; artha-arthi - onaj tko eli materijalnu dobit; jwani - onaj tko poznaje pravu prirodu stvari; ca - takoer; bharatarsabha - o veliki meu potomcima Bharate; O najbolji meu potomcima Bharate, etiri vrste pobonih ljudi Me poinju predano sluiti - oni koji su nesretni, oni koji ele bogatstvo, oni koji su znatieljni i oni koji tragaju za znanjem o Apsolutu. SMISAO: Za razliku od nevjernih nitkova, ove osobe slijede principe propisane u spisima i nazivaju se sukrtinah ili oni koji se pokoravaju pravilima i propisima spisa i moralnih i drutvenih zakona i koji su manje ili vie predani Svevinjem Gospodinu. Meu njima postoji etiri vrste ljudi - oni koji su ponekad nesretni, oni kojima je potreban novac, oni koji su ponekad znatieljni i oni koji ponekad tragaju za znanjem o Apsolutnoj Istini. Te osobe pod raznim okolnostima prilaze Svevinjem Gospodinu da bi Ga predano sluile. Nisu isti bhakte, jer u zamjenu za predano sluenje ele ostvariti neku tenju. U istom predanom sluenju nema tenji i elja za materijalnim dobitkom. U Bhakti-rasamrta-sindhuu (1.1.11) nalazimo sljedeu definiciju iste devocije: anyabhilasita-cunyam anukulyena krsnanujwana-karmady-anavrtam cilanam bhaktir uttama

"Osoba treba povoljno transcendentalno sluiti Svevinjeg Gospodina Krsnu s ljubavlju i ne treba eljeti stjecanje materijalne dobrobiti plodonosnim aktivnostima i filozofskom pekulacijom. To se naziva isto predano sluenje." Kada ove etiri vrste priu Svevinjem Gospodinu da bi Ga predano sluile i potpuno se proiste druei se sa istim bhaktom, postaju isti bhakte. to se tie nevjernih nitkova, za njih je predano sluenje vrlo teko, jer ive sebinim, neurednim ivotom, bez duhovnih ciljeva. Ali ako neki od njih dou u dodir s istim bhaktom, ak i oni postaju isti bhakte. Oni koji su uvijek zauzeti plodonosnim aktivnostima prilaze Gospodinu kada se nau u nevolji i drue se s istim bhaktama i u svojoj nevolji postaju Gospodinovi bhakte. Oni koji su samo

frustrirani takoer ponekad prilaze istim bhaktama da bi se s njima druili i razvijaju elju da saznaju o Bogu. Kada suhoparni filozofi postanu frustrirani u svim podrujima znanja, ponekad ele stei znanje o Bogu i prilaze Svevinjem Gospodinu da bi Ga transcendentalno sluili i tako transcendirali znanje o neosobnom Brahmanu i lokaliziranoj Paramatmi i milou Svevinjeg Gospodina ili Njegovog istog bhakte, doli do osobnog shvaanja Boga. Sve u svemu, kada se nesretni, znatieljni, oni koji tragaju za znanjem i oni kojima je potreban novac, oslobode svih materijalnih elja i u potpunosti shvate da materijalna nagrada nema nikakve veze s duhovnim napretkom, postaju isti bhakte. Sve dok ne dostignu takav proieni nivo, bhakte koji transcendentalno slue Gospodina su zagaeni plodonosnim djelatnostima, potragom za svjetovnim znanjem, itd. Sve to moraju transcendirati prije nego to se mogu uzdii na nivo istog predanog sluenja.

STIH 17

tesam jwani nitya-yukta priyo hi jwanino 'tyartham

eka-bhaktir vicisyate aham sa ca mama priyah

tesam - od njih; jwani - onaj tko ima potpuno znanje; nitya-yuktah - uvijek zaokupljen; eka - samo; bhaktih - predanim sluenjem; vicisyate - poseban je; priyah - vrlo drag; hi - svakako; jwaninah - osobi koja ima znanje; atyartham - jako; aham - Ja sam; sah - ona; ca - takoer; mama - Meni; priyah - draga; Najbolji od njih je onaj tko ima potpuno znanje i tko je uvijek zaokupljen istim predanim sluenjem, jer Ja sam veoma drag njemu i on je drag Meni. SMISAO: Kada se oslobode sve zagaenosti materijalnim eljama, nesretni, znatieljni, oni koji nemaju novac i oni koji tragaju za najviim znanjem mogu postati isti bhakte. Ali onaj tko poznaje Apsolutnu Istinu i tko je osloboen svih materijalnih elja postaje zaista Gospodinov isti bhakta. Gospodin kae da je od etiri vrste ljudi najbolji bhakta koji ima potpuno znanje i koji istovremeno predano slui. Tragajui za znanjem osoba spoznaje da se njeno jastvo razlikuje od njenog materijalnog tijela i kada dalje napreduje dolazi do znanja o neosobnom Brahmanu i Paramatmi. Kada se potpuno proisti, spoznaje da je po svom prirodnom poloaju vjeni sluga Boga. Tako, druei se s istim bhaktom, znatieljni, nesretni, oni koji ele poboljati materijalno stanje i oni koji imaju znanje, i sami postaju isti. Ali u pripremnom stadiju, ovjek koji ima potpuno znanje o Svevinjem Gospodinu i istovremeno predano slui, je vrlo drag Gospodinu. Onaj tko je utemeljen u istom znanju o transcendenciji Svevinje Boanske Osobe je tako zatien u predanom sluenju da ga materijalna zagaenost ne moe dotaknuti.

STIH 18

udarah sarva evaite asthitah sa hi yuktatma

jwani tv atmaiva me matam mam evanuttamam gatim

udarah - velikoduni; sarve - svi; eva - svakako; ete - oni; jwani - onaj tko ima znanje; tu - ali; atma eva - ba kao Ja; me - Moje; matam - miljenje; asthitah - utemeljen; sah - on; hi - svakako; yukta-atma - zaokupljen predanim sluenjem; mam - u Meni; eva - svakako; anuttamam - najvie; gatim - odredite; Svi ovi bhakte su nesumnjivo velike due, ali smatram da se onaj tko je utemeljen u znanju o Meni nimalo ne razlikuje od Mene. Poto Me transcendentalno slui, sigurno e dostii Mene, najvii i najsavreniji cilj. SMISAO: Ne bismo trebali zakljuiti da bhakte koji nemaju potpuno znanje nisu dragi Gospodinu. Gospodin kae da su svi oni velikoduni, jer svatko tko iz bilo kojeg razloga prie Gospodinu se naziva mahatmom, ili velikom duom. Gospodin prihvaa bhakte koji ele neku dobrobit od predanog sluenja, jer postoji razmjena privrenosti. Oni iz privrenosti trae od Gospodina neku materijalnu dobrobit i kada je dobiju, postaju toliko zadovoljni da takoer napreduju u predanom sluenju. Ali smatra se da je bhakta koji ima potpuno znanje vrlo drag Gospodinu, jer jedino eli sluiti Svevinjeg Gospodina s ljubavlju i devocijom. Takav bhakta ne moe niti sekundu ivjeti bez dodira s Gospodinom ili sluenja Svevinjeg Gospodina. Slino tome, Svevinji Gospodin jako voli Svog bhaktu i ne moe se odvojiti od njega. U rimad-Bhagavatamu (9.4.68), Gospodin kae: sadhavo hrdayam mahyam mad-anyat te na jananti sadhunam hrdayam tv aham naham tebhyo manag api

"Bhakte su uvijek u Mom srcu i Ja sam uvijek u srcima bhakta. Bhakta ne zna ni za to osim za Mene i Ja ne mogu zaboraviti bhaktu. Izmeu Mene i istih bhakta postoji vrlo blizak odnos. isti bhakte koji imaju potpuno znanje nikada nisu izvan duhovnog dodira i zato su Mi vrlo dragi."

STIH 19

bahunam janmanam ante vasudevah sarvam iti

jwanavan mam prapadyate sa mahatma su-durlabhah

bahunam - mnogo; janmanam - uzastopnih roenja i smrti; ante - nakon; jwana-van - onaj tko ima potpuno znanje; mam - Meni; prapadyate - predaje se; vasudevah - Boanska Osoba, Krina; sarvam - sve; iti - tako; sah - takvu; maha-atma - veliku duu; su-durlabhah - vrlo rijetko se moe vidjeti; Nakon mnogo roenja i smrti, onaj tko ima pravo znanje predaje se Meni, znajui da sam Ja uzrok svih uzroka i sve to postoji. Takva velika dua je vrlo rijetka. SMISAO: Nakon mnogo, mnogo ivota predanog sluenja ili vrenja transcendentalnih obreda ivo bie se moe utemeljiti u istom transcendentalnom znanju da je Svevinja Boanska Osoba krajnji cilj duhovne spoznaje. Na poetku duhovne spoznaje, dok osoba pokuava odbaciti vezanost za materijalizam, postoji tenja k impersonalizmu, ali kada dalje napreduje moe shvatiti da u duhovnom ivotu postoje aktivnosti i da te aktivnosti predstavljaju predano sluenje. Spoznajui to, postaje privrena Svevinjem Gospodinu i predaje Mu se. Tada moe shvatiti da je milost Svevinjeg Gospodina Krsne sve, da je On uzrok svih uzroka i da ova materijalna manifestacija nije nezavisna od Njega. Spoznaje da je materijalni svijet iskrivljeni odraz duhovne raznolikosti i da je sve povezano sa Svevinjim Gospodinom Krsnom. Tako sve vidi u odnosu s Vasudevom ili ri Krsnom. Takva univerzalna vizija Vasudeve prethodi potpunom predavanju Svevinjem Gospodinu ri Krsni kao najviem cilju. Takve predane velike due su vrlo rijetke. Ovaj stih je vrlo lijepo objanjen u 14. i 15. stihu treeg poglavlja Cvetacvatara Upanisade: sahasra-cirsa purusah sa bhumim vicvato vrtvapurusa evedam sarvam utamrtatvasyecano sahasraksah sahasra-pat tyatisthad dacangulam yad bhutam yac ca bhavyam yad annenatirohati

U Chandogya Upanisadi (5.1.15) je reeno - na vai vaco na caksumsi na crotrani na manamsity acaksate prana iti evacaksate prano hy evaitani sarvani bhavanti: "Glavni inilac u tijelu ivog bia nije ni mo govora, ni mo gledanja, ni mo sluanja, ni mo miljenja; ivot je sredite svih aktivnosti." Vasudeva, Boanska Osoba ri Krsna je glavno bie u svemu. Ovo tijelo posjeduje mo govora, gledanja, sluanja, umnih aktivnosti, itd. Ali one nisu vane ako nisu povezane sa Svevinjim Gospodinom. Poto je Vasudeva sveproimajui i poto je sve Vasudeva, bhakta se predaje s potpunim znanjem (vidi Bhagavad-gita 7.17 i 11.40).

STIH 20

kamais tais tair hrta-jwanah prapadyante 'nya-devatah tam tam niyamam asthaya prakrtya niyatah svaya

kamaih - eljama; taih taih - raznim; hrta - lieni; jwanah - znanja; prapadyante - predaju se; anya - drugim; devatah - polubogovima; tam tam - u skladu sa; niyamam - propise; asthaya - slijedei; prakrtya - prirodom; niyatah - pod kontrolom; svaya - vlastitom; Oni, iju su inteligenciju odnijele materijalne elje, predaju se polubogovima i u skladu sa svojom prirodom slijede odreena pravila i propise oboavanja. SMISAO: Oni koji su osloboeni sve materijalne zagaenosti predaju se Svevinjem Gospodinu i predano slue Gospodina. Sve dok se potpuno ne proiste od materijalne zagaenosti imaju prirodu abhakta. Ali ak ni oni koji uzmu utoite Svevinjeg Gospodina, iako imaju materijalne elje, ne osjeaju veliku privlanost prema materijalnoj prirodi; poto su prili pravom cilju, ubrzo se oslobaaju sve materijalne poude. U rimad-Bhagavatamu je preporueno da se u svakom sluaju predamo Vasudevi i oboavamo Ga, bez obzira da li smo isti bhakta osloboen svih materijalnih elja ili smo puni materijalnih elja ili se elimo osloboditi materijalne zagaenosti. U Bhagavatamu (2.3.10) je reeno: akamah sarva-kamo va tivrena bhakti-yogena moksa-kama udara-dhih yajeta purusam param

Manje inteligentni ljudi koji su izgubili svoju duhovnu razboritost, uzimaju utoite polubogova da bi odmah ostvarili materijalne elje. Takvi ljudi obino ne prilaze Svevinjoj Boanskoj Osobi, jer su pod utjecajem niih guna prirode (neznanja i strasti). Zato oboavaju razne polubogove i, slijedei pravila i propise oboavanja, postaju zadovoljni. Oboavaoci polubogova su motivirani beznaajnim eljama i ne znaju kako dostii vrhovni cilj, ali bhakta Svevinjeg Gospodina nije zaveden. Kako u vedskoj literaturi postoje preporuke za oboavanje raznih bogova u razliite svrhe (na primjer, bolesnom ovjeku se preporuuje oboavanje Sunca), oni koji nisu Gospodinovi bhakte misle da su za dobivanje odreenih rezultata polubogovi bolji od Svevinjeg Gospodina. Ali isti bhakta zna da je Svevinji Gospodin Krsna gospodar svih ivih bia. U Caitanya-caritamrti (Adi 5.142) je reeno - ekale icvara krsna, ara saba bhrtya: samo je Svevinja Boanska Osoba Krsna gospodar, svi ostali su sluge. Stoga isti bhakta nikada ne prilazi polubogovima da bi zadovoljio svoje materijalne potrebe. On ovisi o Svevinjem Gospodinu. Svi isti bhakte su zadovoljni sa svime to im Gospodin da.

STIH 21

yo yo yam yam tanum bhaktah tasya tasyacalam craddham yah yah - tko god; yam yam - koji god; tanum - oblik poluboga; bhaktah - tovatelj; craddhaya - s vjerom; arcitum - oboavati;

craddhayarcitum icchati tam eva vidadhamy aham

icchati - eli; tasya tasya - njemu; acalam - postojanu; craddham - vjeru; tam - tu; eva - svakako; vidadhami - dajem; aham - Ja; Ja prebivam kao Nad-dua u srcu svih ivih bia. im netko poeli oboavati nekog poluboga, obdarujem ga vrstom vjerom, tako da se moe posvetiti oboavanju tog boanstva. SMISAO: Bog je svakom dao nezavisnost; ako osoba eli materijalno uivati i vrlo iskreno eli dobiti takve pogodnosti od materijalnih polubogova, Svevinji Gospodin, kao Nad-dua u svaijem srcu, to shvaa i daje joj pogodnosti. Kao vrhovni otac svih ivih bia, ne mijea se u njihovu nezavisnost, ve im daje sve pogodnosti tako da mogu ispuniti svoje materijalne elje. Netko moe postaviti pitanje: "Zato svemoni Bog daje ivim biima pogodnosti za uivanje u materijalnom svijetu i tako ih puta da padnu u zamku iluzorne energije?" Odgovor je da kad Svevinji Gospodin kao Nad-dua ne bi dao takve pogodnosti, njihova nezavisnost ne bi imala smisla. Zato svima daje punu nezavisnost - to god ele - ali Njegovo konano uputstvo nalazimo u Bhagavad-giti: trebamo ostaviti sve druge aktivnosti i potpuno se predati Njemu. Tako emo postati sretni. I ivo bie i polubogovi su podreeni volji Svevinje Boanske Osobe; stoga ivo bie ne moe po svojoj volji oboavati polubogove, niti polubogovi mogu podariti bilo kakav blagoslov bez odobrenja vrhovne volje. Kae se da se niti vlat trave ne moe pomaknuti bez odobrenja Svevinje Boanske Osobe. Osobe koje pate u materijalnom svijetu obino prilaze polubogovima, kao to im se savjetuje u vedskim spisima. Onaj tko eli odreenu stvar moe oboavati odreenog poluboga. Na primjer, bolesnoj osobi se preporuuje oboavanje boga Sunca. Osoba koja eli obrazovanje moe oboavati boginju Sarasvati, a onaj tko eli lijepu enu moe oboavati boginju Umu, enu Cive. Tako se u castrama (vedskim spisima) preporuuju razni naini oboavanja raznih polubogova. Poto ivo bie eli uivati u odreenim materijalnim pogodnostima, Gospodin ga nadahnjuje budei u njemu jaku elju da dobije taj blagoslov od odreenog poluboga. Tako ivo bie dobiva blagoslov. Svevinji Gospodin budi u ivom biu i devociju prema odreenom polubogu. Polubogovi ne mogu u ivim biima probuditi takvu sklonost, ali poto je Krsna Svevinji Gospodin, ili Nad-dua prisutna u srcima svih ivih bia, potie ovjeka na oboavanje odreenih polubogova. Polubogovi su u stvari razliiti dijelovi kozmikog tijela Svevinjeg Gospodina; stoga nemaju nezavisnost. U vedskoj literaturi je reeno: "Svevinji Gospodin je kao Nad-dua prisutan u srcu poluboga. Tako preko poluboga ureuje da elja ivog bia bude ispunjena. Ali i polubog i ivo bie ovise o vrhovnoj volji. Nisu neovisni."

STIH 22

sa taya craddhaya yuktas labhate ca tatah kaman sah - on; taya - sa tom; craddhaya - inspiracijom; yuktah - obdaren; tasya - tog poluboga; aradhanam - oboavati; ihate - trudi se; labhate - ostvaruje;

tasyaradhanam ihate mayaiva vihitan hi tan

ca - i; tatah - time; kaman - svoje elje; maya - Ja; eva - samo; vihitan - ureujem; hi - svakako; tan te; Obdaren takvom vjerom, trudi se oboavati tog poluboga i ostvariti svoje elje. Ali u stvari, samo Ja darujem te dobrobiti. SMISAO: Polubogovi ne mogu podariti blagoslove svojim tovateljima bez odobrenja Svevinjeg Gospodina. ivo bie moe zaboraviti da je sve vlasnitvo Svevinjeg Gospodina, ali polubogovi to ne zaboravljaju. Tako oboavanje polubogova i stjecanje eljenih rezultata ne ureuju polubogovi, ve Svevinja Boanska Osoba. Manje inteligentno ivo bie to ne zna i zato budalasto prilazi polubogovima kako bi steklo neku dobrobit. Ali isti bhakta, kada mu je neto potrebno, moli se samo Svevinjem Gospodinu. Meutim, traenje materijalne dobrobiti nije znak istog bhakte. ivo bie obino prilazi polubogovima zato to je ludo za zadovoljavanjem svoje poude. To ini kada eli neto nedolino, a sam Gospodin ne ispuni njegovu elju. U Caitanya-caritamrti je reeno da onaj tko oboava Svevinjeg Gospodina i istovremeno eli materijalno uivanje, ima proturjene elje. Predano sluenje Svevinjeg Gospodina i oboavanje polubogova ne mogu biti na istom nivou, jer je oboavanje polubogova materijalno, a predano sluenje Svevinjeg Gospodina potpuno duhovno. Za ivo bie koje se eli vratiti Bogu, materijalne elje predstavljaju prepreke. Zato Gospodin ne podaruje Svom istom bhakti materijalne dobrobiti, koje ele manje inteligentna iva bia. Takva iva bia stoga vie vole oboavati polubogove materijalnog svijeta, nego da predano slue Svevinju Boansku Osobu.

STIH 23

antavat tu phalam tesam devan deva-yajo yanti

tad bhavaty alpa-medhasam mad-bhakta yanti mam api

anta-vat - unitiv; tu - ali; phalam - plod; tesam - njihov; tat - taj; bhavati - postaje; alpa-medhasam - onih koji nemaju veliku inteligenciju; devan - polubogovima; deva-yajwah - oboavaoci polubogova; yanti - odlaze; mat - Moji; bhaktah - bhakte; yanti - dolaze; mam - Meni; api - takoer; Ljudi male inteligencije oboavaju polubogove, a plodovi koje stjeu su ogranieni i privremeni. Oni koji oboavaju polubogove odlaze na planete polubogova, ali Moji bhakte na kraju dostiu Moj vrhovni planet.

SMISAO: Neki komentatori Bhagavad-gite tvrde da onaj tko oboava polubogove moe dostii Svevinjeg Gospodina, ali ovdje je jasno reeno da oboavaoci polubogova odlaze u razliite planetarne sisteme u kojima ive razliiti polubogovi, kao to oboavatelj Sunca odlazi na Sunce, a oboavatelj poluboga Mjeseca na Mjesec. Slino tome, ako netko eli oboavati poluboga kao to je Indra, moe otii na planet tog poluboga. Ne bismo trebali misliti da e svatko, bez obzira na to kojeg poluboga oboava, dostii Svevinju Boansku Osobu. To se ovdje opovrgava, jer se jasno kae da oboavaoci polubogova odlaze na razne planete u materijalnom svijetu, ali bhakta Svevinjeg Gospodina odlazi na vrhovni planet Boanske Osobe. Netko ovdje moe primijetiti da ako su polubogovi razliiti dijelovi tijela Svevinjeg Gospodina, onda bi oboavanjem polubogova trebalo biti mogue dostii isti cilj. Meutim, oboavaoci polubogova su manje inteligentni, jer ne znaju kojem dijelu tijela se mora dati hrana. Neki od njih su tako budalasti da tvrde da ima mnogo dijelova i mnogo naina davanja hrane. To nije jako razborito. Moe li itko dati tijelu hranu kroz ui ili oi? Oni ne znaju da su ti polubogovi razliiti dijelovi kozmikog tijela Svevinjeg Gospodina i u svom neznanju misle da je svaki polubog zasebni Bog i suparnik Svevinjeg Gospodina. Nisu samo polubogovi dijelovi Svevinjeg Gospodina, ve i obina iva bia. U rimadBhagavatamu je reeno da su brahmane glava Svevinjeg Gospodina, ksatriye ruke, vaicye trbuh, a cudre noge. Svi oni imaju razliite uloge. Ako netko zna da su i on i polubogovi djelii i estice Svevinjeg Gospodina, posjeduje savreno znanje, bez obzira na svoj poloaj. Ali ako to ne shvati, odlazi na razliite planete na kojima ive polubogovi. To nije isto odredite koje dostie bhakta. Rezultati koji se stjeu blagoslovima polubogova su prolazni, jer su u ovom materijalnom svijetu planeti, polubogovi i njihovi oboavatelji, prolazni. U ovom stihu je jasno reeno da su svi rezultati koji se stjeu oboavanjem polubogova prolazni. Stoga, polubogove oboavaju manje inteligentna iva bia. isti bhakta zaokupljen svjesnou Krsne u predanom sluenju Svevinjeg Gospodina dostie vjeno blaeno postojanje puno znanja i zato se njegova dostignua razlikuju od dostignua obinog oboavaoca polubogova. Svevinji Gospodin je neogranien; Njegova naklonost je neograniena; Njegova milost je neograniena. Stoga je milost koju Svevinji Gospodin podaruje Svojim istim bhaktama neogranien.

STIH 24

avyaktam vyaktim apannam param bhavam ajananto

manyante mam abuddhayah mamavyayam anuttamam

avyaktam - neispoljena; vyaktim - osoba; apannam - poprimio; manyante - misle; mam - Ja; abuddhayah - manje inteligentne osobe; param - vrhovno; bhavam - postojanje; ajanantah - ne znajui; mama - Moje; avyayam - neprolazno; anuttamam - najmanje; Neinteligentni ljudi, koji nemaju savreno znanje o Meni, misle da sam Ja, Svevinja Boanska Osoba Krina, ranije bio neosoban i da sam sada postao osoba. Zbog svog siunog znanja ne poznaju Moju viu prirodu, koja je neunitiva i vrhovna.

SMISAO: Oboavaoci polubogova su bili opisani kao manje inteligentni, a sada su i impersonalisti opisani na slian nain. Iako u ovom stihu Gospodin Krsna govori Arjuni u Svom osobnom obliku, impersonalisti zbog neznanja tvrde da Svevinji Gospodin nema oblik. Gospodinov veliki bhakta u uenikom naslijeu Ramanujacarye, po imenu Yamunacarya, napisao je u svezi s tim dva vrlo lijepa stiha: tvam cila-rupa-caritaih parama-prakrstaih sattvena sattvikataya prabalaic ca castraih prakhyata-daiva-paramartha-vidam mataic ca naivasura-prakrtayah prabhavanti boddhum "Dragi moj Gospodine, bhakte kao to su Vyasadeva i Narada znaju da si Ti Boanska Osoba. Shvaanjem raznih vedskih spisa osoba moe spoznati Tvoje osobine, oblik i aktivnosti, i tako moe shvatiti da si Ti Svevinja Boanska Osoba. Ali oni koji su pod utjecajem guna strasti i neznanja, demoni i abhakte, ne mogu Te shvatiti. Oni su nesposobni shvatiti Te. Koliko god bili vjeti u raspravljanju o Vedanti, Upanisadama i drugim vedskim spisima, ne mogu shvatiti Boansku Osobu." (Stotra-ratna 12) U Brahma-samhiti je reeno da se Boanska Osoba ne moe shvatiti samo prouavanjem Vedante. Osoba Svevinjeg se moe shvatiti samo milou Svevinjeg Gospodina. Zato je u ovom stihu jasno reeno da nisu samo oboavaoci polubogova manje inteligentni, ve i abhakte koji prouavaju Vedantu i pekuliraju o vedskoj literaturi bez primjese istinske svjesnosti Krsne. Oni ne mogu shvatiti osobnu prirodu Boga. Osobe koje imaju dojam da je Apsolutna Istina neosobna opisane su kao abuddhayah, to znai da ne poznaju krajnji aspekt Apsolutne Istine. U rimad-Bhagavatamu je reeno da vrhunska spoznaja poinje od neosobnog Brahmana i uzdie se do lokalizirane Paramatme - ali konana rije u Apsolutnoj Istini je Boanska Osoba. Suvremeni impersonalisti su jo manje inteligentni, jer ne slijede ak ni svog velikog prethodnika Cagkaracaryu, koji je rekao da je Krsna Svevinja Boanska Osoba. Ne znajui to je Vrhovna Istina, impersonalisti misle da je Krsna samo sin Devaki i Vasudeve, ili princ, ili mono ivo bie. Takvo miljenje se osuuje u Bhagavad-giti (9.11). Avajananti mam mudha manusim tanum aritam: "Samo budale smatraju da sam obina osoba." injenica je da nitko ne moe shvatiti Krsnu bez predanog sluenja i bez razvijanja svjesnosti Krsne. Bhagavatam (10.14.29) to potvruje: athapi te deva padambuja-dvayaprasada-lecanugrhita eva hi janati tattvam bhagavan mahimno na canya eko 'pi ciram vicinvan "Gospodine moj, ako netko dobije ak i traak milosti Tvojih lotosovih stopala, moe shvatiti veliinu Tvoje osobe. Ali oni koji pekuliraju da bi shvatili Svevinju Boansku Osobu, ne mogu Te shvatiti, ak i ako nastave prouavati Vede mnogo godina." Svevinja Boanska Osoba Krsna ili Njegov oblik, odlike i ime ne mogu se shvatiti samo umnom pekulacijom ili prouavanjem vedske literature. Gospodin se mora shvatiti predanim sluenjem. Samo kada je netko potpuno zaokupljen svjesnou Krsne, koja poinje s pjevanjem mahamantre - Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare - moe shvatiti Svevinju Boansku Osobu. Impersonalisti koji nisu bhakte misle da je Krsnino tijelo sainjeno od ove materijalne prirode i da su sve Njegove aktivnosti, Njegov oblik i sve maya. Ti impersonalisti su poznati kao mayavadiji. Oni ne znaju krajnju istinu. Dvadeseti stih jasno kae: kamais tais tair hrta-jwanah prapadyante 'nya-devatah. "Oni koji su zaslijepljeni poudnim eljama predaju se razliitim polubogovima." Prihvaeno je da pored Svevinje Boanske Osobe postoje polubogovi koji imaju svoje planete, kao to Gospodin ima Svoj planet. U dvadeset treem stihu je reeno - devan deva-yajo yanti mad-bhakta yanti mam api: oboavaoci polubogova odlaze na razliite planete polubogova, a bhakte Gospodina Krsne odlaze na planet Krsnaloka. Usprkos ovim jasnim tvrdnjama, budalasti impersonalisti jo uvijek misle da je Gospodin neosoban i da su ovi oblici nestvarni. Da li iz prouavanja Gite moemo zakljuiti da su polubogovi i njihova prebivalita neosobni? Oito ni polubogovi ni Krsna, Svevinja Boanska Osoba, nisu neosobni. Svi su oni osobe; Gospodin Krsna je Svevinja Boanska Osoba i ima vlastiti planet, a polubogovi imaju svoje. Prema tome, monistika tvrdnja da je krajnja istina neosobna i da je oblik nametnut, ne

odgovara istini. Ovdje je jasno reeno da nije nametnut. Iz Bhagavad-gite moemo jasno shvatiti da oblici polubogova i oblik Svevinjeg Gospodina istovremeno postoje i da je Gospodin Krsna sac-cid-ananda, vjeno blaeno znanje. Vede takoer potvruju da je Vrhovna Apsolutna Istina ananda-mayo 'bhyasat, po prirodi puna blaenog zadovoljstva i riznica bezbroj povoljnih odlika. U Giti Gospodin kae da se pojavljuje, iako je aja (neroen). To su injenice koje trebamo shvatiti iz Bhagavad-gite. Ne moemo shvatiti kako Svevinja Boanska Osoba moe biti neosobna; prema izjavama Gite, teorija impersonalistikih monista o nametanju oblika je pogrena. Iz ovog stiha moemo jasno vidjeti da Vrhovna Apsolutna Istina, Gospodin Krsna, ima oblik i osobnost.

STIH 25

naham prakacah sarvasya mudho 'yam nabhijanati

yoga-maya-samavrtah loko mam ajam avyayam

na - niti; aham - Ja; prakacah - manifestiram se; sarvasya - svakome; yoga-maya - unutranjom moi; samavrtah - prekriven; mudhah - budalaste; ayam - one; na - ne; abhijanati - mogu shvatiti; lokah - osobe; mam - Mene; ajam - neroenog; avyayam - neiscrpnog; Nikada se ne manifestiram budalastima i neinteligentnima. Za njih sam prekriven Mojom unutranjom moi i zato ne znaju da sam neroen i nepogrjeiv. SMISAO: Netko moe upitati: "Ako je Krsna bio prisutan na ovom planetu Zemlji i svi su Ga mogli vidjeti, zato se sada ne manifestira svakome?" U stvari, On se nije manifestirao svakome. Kada je Krsna bio prisutan, samo je nekoliko ljudi moglo shvatiti da je On Svevinja Boanska Osoba. Na skupu Kurua, kada se Cicupala usprotivio tome da Krsna bude izabran za predsjednika skupa, Bhisma je podrao Krsnu i proglasio Ga Vrhovnim Bogom. Pandave i nekolicina drugih su takoer znali da je On Svevinji, ali nije svatko znao. Krsna se nije razotkrio abhaktama i obinim ljudima. U Bhagavad-giti Krsna kae da Ga svi ljudi, osim Njegovih istih bhakta, smatraju obinim ovjekom poput njih. Krsna se samo svojim bhaktama razotkrio kao riznica sveg zadovoljstva. Ali za druge, za neinteligentne abhakte, bio je prekriven Svojom unutranjom moi. U Kuntinim molitvama u rimad-Bhagavatamu (1.8.19) je reeno da je Gospodin prekriven zavjesom yoga-maye i da Ga zato obini ljudi ne mogu shvatiti. To je potvreno u Icopanisadi (mantra 15), u kojoj se bhakta moli: hiranmayena patrena satyasyapihitam mukham tat tvam pusann apavrnu satya-dharmaya drstaye "O Gospodine moj, Ti odrava itav univerzum, a predano sluenje Tebe je najvii religiozni princip. Zato Te molim da odrava i mene. Tvoj transcendentalni oblik je prekriven yogamayom. Brahmajyoti je prekriva unutranje moi. Molim Te ukloni Tvoj blistavi sjaj koji me sprjeava da vidim Tvoju sac-cid-ananda-vigrahu, Tvoj vjeni oblik blaenstva i znanja."

Svevinja Boanska Osoba u Svom transcendentalnom obliku blaenstva i znanja je prekrivena unutranjom moi brahmajyotija. Zbog toga manje inteligentni impersonalisti ne mogu vidjeti Svevinjeg. U rimad-Bhagavatamu (10.14.7) nalazimo ovu Brahminu molitvu: "O Svevinja Boanska Osobo, o Nad-duo, o gospodaru sve misterije, tko moe procijeniti Tvoje moi i zabave u ovom svijetu? Ti uvijek iri Svoju unutranju mo i zato Te nitko ne moe shvatiti. Ueni znanstvenici i uenjaci mogu ispitati atomski sastav materijalnog svijeta ili planeta, ali ipak ne mogu procijeniti Tvoju energiju i mo, iako si prisutan pred njima." Svevinja Boanska Osoba Krsna nije samo neroen, ve i avyaya, neiscrpan. Njegov vjeni oblik je blaenstvo i znanje, a sve Njegove energije su neiscrpne.

STIH 26

vedaham samatitani bhavisyani ca bhutani veda - znam; aham - Ja; samatitani - svu prolost; vartamanani - sadanjost; ca - I; arjuna - o Aruna; bhavisyani - budunost; ca - takoer; bhutani - sva iva bia; mam - Mene; tu - ali; veda - zna; na - ne; kascana - itko;

vartamanani carjuna mam tu veda na kaccana

O Aruna, kao Svevinja Boanska Osoba, znam sve to se dogodilo u prolosti, sve to se deava u sadanjosti i sve to e se dogoditi u budunosti. Ja znam sva iva bia, ali Mene nitko ne zna. SMISAO: Ovdje je jasno objanjeno pitanje osobnosti i neosobnosti. Kad bi Krsna, oblik Svevinje Boanske Osobe, bio maya, materijalan, kakvim Ga impersonalisti smatraju, Krsna bi mijenjao Svoje tijelo poput ivog bia i zaboravio sve o Svom prolom ivotu. Niti jedno ivo bie s materijalnim tijelom se ne moe sjetiti svog prolog ivota, niti moe predkazati svoj budui ivot ili predvidjeti to ga eka u ovom ivotu. Prema tome, ne moe znati to se dogodilo u prolosti, to se deava sada i to e se dogoditi u budunosti. Ukoliko nije osloboeno materijalne zagaenosti, ne moe znati prolost, sadanjost i budunost. Za razliku od obinog ljudskog bia, Gospodin Krsna jasno kae da zna sve to se dogodilo u prolosti, sve to se deava u sadanjosti i sve to e se dogoditi u budunosti. U etvrtom poglavlju smo vidjeli da se Gospodin Krsna sjea da je prije mnogo milijuna godina pouavao Vivasvana, boga Sunca. Krsna poznaje svako ivo bie zato to se nalazi u srcu svakog ivog bia kao Nad-dua. Ali usprkos tome to je prisutan kao Nad-dua u svakom ivom biu i kao Svevinja Boanska Osoba, manje inteligentni ljudi, ak i ako mogu spoznati bezlini Brahman, ne mogu spoznati da je Sri Krsna Vrhovna Osoba. Transcendentalno tijelo ri Krsne nesumnjivo nije prolazno. On je kao sunce, a maya je kao oblak. U materijalnom svijetu moemo vidjeti da postoje sunce, oblaci i razliite zvijezde i planeti. Oblaci mogu privremeno prekriti sve to se vidi na nebu, ali taj prekriva prekriva samo na ogranieni vid. Sunce, mjesec i zvijezde nisu zaista prekriveni. Slino tome, maya ne moe prekriti Svevinjeg Gospodina. On se Svojom unutranjom moi ne manifestira manje inteligentnima. Kao to je reeno u treem stihu ovog

poglavlja, od milijuna i milijuna ljudi, neki pokuavaju postati savreni u ovom ljudskom obliku ivota, a od tisua i tisua takvih ljudi koji su dostigli savrenstvo, jedva da jedan moe shvatiti Gospodina Krsnu. ak i ako netko dostigne savrenstvo spoznaje neosobnog Brahmana ili lokalizirane Paramatme, ne moe shvatiti Svevinju Boansku Osobu ri Krsnu ako nije svjestan Krsne.

STIH 27

iccha-dvesa-samutthena sarva-bhutani sammoham

dvandva-mohena bharata sarge yanti parantapa

iccha - elje; dvesa - i mrnje; samutthena - koja potjee od; dvandva - dvostranou; mohena - obmanuta; bharata - o potome Bharate; sarva - sva; bhutani - iva bia; sammoham - u iluziji; sarge - dok se raaju; yanti - odlaze; parantapa - o pokoritelju neprijatelja; O potome Bharate, o pokoritelju neprijatelja, sva iva bia se raaju u iluziji, zbunjena dvostranostima koje potjeu od elje i mrnje. SMISAO: Pravi prirodni poloaj ivog bia je poloaj podinjenosti Svevinjem Gospodinu, koji je isto znanje. Kada je netko zaveden i odvojen od tog istog znanja, dolazi pod kontrolu iluzorne energije i ne moe shvatiti Svevinju Boansku Osobu. Iluzorna energija se manifestira u dvostranosti elje i mrnje. Zbog elje i mrnje, osoba u neznanju eli postati jednaka Svevinjem Gospodinu i zavidi Krsni kao Svevinjoj Boanskoj Osobi. isti bhakte, koji nisu obmanuti ili zagaeni eljom i mrnjom, mogu shvatiti da se Gospodin ri Krsna pojavljuje Svojom unutranjom moi, ali oni koji su obmanuti dvostranou i neznanjem misle da je Boanska Osoba tvorevina materijalne energije. To je njihova nesrea. Simptom takvih obmanutih osoba je da ive u dvostranostima asti i neasti, sree i nesree, mukarca i ene, dobrog i loeg, zadovoljstva i bola, itd., mislei: "Ovo je moja ena; ovo je moja kua; ja sam gospodar ove kue; ja sam mu ove ene." To su dvostranosti iluzije. Oni koji su tako obmanuti dvostranostima su potpuno budalasti i zato ne mogu shvatiti Svevinju Boansku Osobu.

STIH 28

yesam tv anta-gatam papam te dvandva-moha-nirmukta yesam - iji; tu - ali;

jananam punya-karmanam bhajante mam drdha-vratah

anta-gatam - potpuno iskorijenjen; papam - grijeh; jananam - osoba; punya - pobonih; karmanam - ije su prole djelatnosti; te - one; dvandva - od dvostranosti; moha - iluzije; nirmuktah - osloboene; bhajante - predano slue; mam - Mene; drdha-vratah - s odlunou; Osobe koje su djelovale pobono u prolim ivotima i u ovom ivotu i ija su grjena djela potpuno iskorijenjena, osloboene su dvostranosti iluzije i slue Me s odlunou. SMISAO: U ovom stihu se opisuju osobe dostojne da budu uzdignute na transcendentalni poloaj. Oni koji su grjeni, bezvjerni, budalasti prevaranti, teko mogu nadii dvostranost elje i mrnje. Samo oni koji su u ivotu slijedili propisane principe religije, koji su djelovali pobono i unitili grjene posljedice mogu prihvatiti predano sluenje i postupno se uzdii na nivo istog znanja o Svevinjoj Boanskoj Osobi. Onda postupno mogu u transu meditirati na Svevinju Boansku Osobu. To je proces uzdizanja na duhovni nivo. Osoba se moe tako uzdii u svjesnosti Krsne u drutvu istih bhakta, jer se u drutvu velikih bhakta moe osloboditi iluzije. U rimad-Bhagavatamu (5.5.2) je reeno da onaj tko zaista eli biti osloboen mora sluiti bhakte (mahat-sevam dvaram ahur vimukteh), ali onaj tko se drui s materijalistikim ljudima slijedi put koji vodi u najmranije predjele postojanja (tamo-dvaram yositam saggi-saggam). Svi Gospodinovi bhakte putuju po ovoj planeti Zemlji samo da bi uslovljene due oslobodili iluzije. Impersonalisti ne znaju da zaboravljajui svoj prirodni poloaj podinjenosti Svevinjem Gospodinu kre Boji zakon na najgrublji nain. Ako se osoba ne utemelji ponovo u svom prirodnom poloaju, ne moe shvatiti Vrhovnu Osobu niti se moe s odlunou potpuno posvetiti transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju.

STIH 29

jara-marana-moksaya te brahma tad viduh krtsnam jara - od starosti; marana - i smrti; moksaya - radi osloboenja; mam - u Meni; aritya - uzimajui utoite; yatanti - trude se; ye - svi oni koji; te - takve osobe; brahma - Brahman; tat - uistinu; viduh - znaju; krtsnam - sve; adhyatmam - transcendentalne; karma - aktivnosti; ca - takoer; akhilam - potpuno;

mam aritaya yatanti ye adhyatmam karma cakhilam

Inteligentne osobe koje se trude dostii osloboenje od starosti i smrti, predanim sluenjem uzimaju utoite u Meni. One su uistinu Brahman, jer znaju sve o transcendentalnim aktivnostima. SMISAO: Roenje, smrt, starost i bolesti utjeu na materijalno tijelo, ali ne i na duhovno tijelo. Duhovno tijelo se ne raa, ne umire, ne stari i ne postaje bolesno. Stoga je onaj, tko dobije duhovno tijelo i vjeno predano slui Svevinjeg Gospodina kao Njegov pratilac, vjeno osloboen. Aham brahmasmi: ja sam duh. Reeno je da ivo bie treba shvatiti da je Brahman, duhovna dua. To shvaanje o ivotu kao Brahmanu takoer postoji u predanom sluenju, kao to je opisano u ovom stihu. isti bhakte su transcendentalno utemeljeni na nivou Brahmana i znaju sve o transcendentalnim aktivnostima. etiri vrste neistih bhakta koji transcendentalno slue Gospodina dostiu svoje ciljeve i kada milou Svevinjeg Gospodina postanu potpuno svjesni Krsne, istinski uivaju u duhovnom druenju sa Svevinjim Gospodinom. Ali oboavaoci polubogova nikada ne dostiu Svevinjeg Gospodina na Njegovoj vrhovnoj planeti. ak ni manje inteligentne osobe koje su spoznale Brahman ne mogu dostii Krsnin vrhovni planet poznat kao Goloka Vrndavana. Samo se osobe koje djeluju u svjesnosti Krsne (mam aritya) mogu s pravom nazivati Brahmanom, jer se trude dostii Krsnin planet. Takve osobe nemaju sumnji u Krsnu i tako su uistinu Brahman. Oni koji oboavaju Gospodinov arca oblik ili koji meditiraju na Gospodina samo da bi dostigli osloboenje od materijalnog ropstva, Gospodinovom milou takoer znaju smisao Brahmana, adhibhute, itd. Gospodin e to objasniti u sljedeem poglavlju.

STIH 30

sadhibhutadhidaivam mam sadhiyajwam ca ye viduh prayana-kale 'pi ca mam te vidur yukta-cetasah sa-adhibhuta - i vladajui princip materijalne manifestacije; adhidaivam - koji vlada svim polubogovima; mam - Ja; sa-adhiyajwam - i vlada svim rtvovanjima; ca - takoer; ye - oni koji; viduh - znaju; prayana - smrti; kale - u trenutku; api - ak; ca - i; mam - Mene; te - oni; viduh - znaju; yukta-cetasah - u umu mislei na Mene; Oni koji su potpuno svjesni Mene i znaju da sam Ja, Svevinji Gospodin, vladajui princip materijalne manifestacije, polubogova i svih procesa rtvovanja, mogu ak i u trenutku smrti shvatiti i spoznati Mene, Svevinju Boansku Osobu. SMISAO: Osobe koje djeluju u svjesnosti Krsne nikada ne odstupaju s puta potpunog razumijevanja Svevinje Boanske Osobe. U transcendentalnom druenju u svjesnosti Krsne osoba moe shvatiti kako je Svevinji Gospodin vladajui princip materijalne manifestacije i polubogova. Takvim transcendentalnim druenjem postupno stjee vjeru u Svevinju Boansku Osobu i u trenutku smrti takva osoba svjesna Krsne ne moe zaboraviti Krsnu. Tako prirodno biva uzdignuta na planet Svevinjeg Gospodina, Goloka Vrndavanu.

Ovo poglavlje posebno objanjava kako moemo postati potpuno svjesni Krsne. Poetak svjesnosti Krsne je druenje sa osobama koje su svjesne Krsne. Takvo druenje je duhovno i dovodi osobu u neposredan dodir sa Svevinjim Gospodinom. Tako Njegovom milou moe shvatiti da je Krsna Svevinja Boanska Osoba. Istovremeno moe shvatiti prirodni poloaj ivog bia i kako ivo bie zaboravlja Krsnu i zaplie se u materijalne aktivnosti. Postupnim razvijanjem svjesnosti Krsne u dobrom drutvu, ivo bie moe shvatiti da je postalo uslovljeno zakonima materijalne prirode zato to je zaboravilo Krsnu. Takoer moe shvatiti da je ovaj ljudski oblik ivota prilika da oivi svjesnost Krsne i da ga treba potpuno iskoristiti za dostizanje bezuzrone milosti Svevinjeg Gospodina. U ovom poglavlju su bile obraene razne teme: nesretan ovjek, znatieljan ovjek, ovjek u materijalnoj oskudici, znanje o Brahmanu, znanje o Paramatmi, osloboenje od roenja, smrti i bolesti i oboavanje Svevinjeg Gospodina. Meutim, onaj tko je zaista napredan u svjesnosti Krsne ne mari za razne procese. On jednostavno neposredno djeluje u svjesnosti Krsne i time dostie svoj prirodni poloaj vjenog sluge Gospodina Krsne. U takvom poloaju nalazi zadovoljstvo u sluanju i slavljenju Svevinjeg Gospodina u istom predanom sluenju. Uvjeren je da e time ostvariti sve svoje ciljeve. Ta odluna vjera, koja se naziva drdha-vrata, predstavlja poetak bhakti-yoge, transcendentalnog sluenja s ljubavlju. To je miljenje svih spisa. Ovo poglavlje Bhagavad-gite je sutina tog uvjerenja. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja sedmog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Znanje o Apsolutu". Osmo poglavlje STIH 1

arjuna uvaca kim tad brahma kim adhyatmam adhibhutam ca kim proktam

kim karma purusottama adhidaivam kim ucyate

arjunah uvaca - Aruna ree; kim - to; tat - to; brahma - Brahman; kim - to; adhyatmam - jastvo; kim - to; karma - plodonosne aktivnosti; purusa-uttama - o Vrhovna Osobo; adhibhutam - materijalnom manifestacijom; ca - i; kim - to; proktam - naziva se; adhidaivam - polubogovima; kim - tko; ucyate - naziva se; Aruna upita: O Gospodine moj, o Vrhovna Osobo, to je Brahman? to je jastvo? to su plodonosne aktivnosti? to je ova materijalna manifestacija i to su polubogovi? Molim Te objasni mi to. SMIAO: U ovom poglavlju Gospodin Krsna odgovara Arjuni na razliita pitanja, poevi s pitanjem "to je Brahman?" Gospodin objanjava karmu (plodonosne aktivnosti), predano

sluenje i principe yoge i predano sluenje u njegovom istom obliku. U rimad-Bhagavatamu je objanjeno da je Vrhovna Apsolutna Istina poznata kao Brahman, Paramatma i Bhagavan. ivo bie, individualna dua, takoer se naziva Brahman. Pored toga, Arjuna se raspituje o atmi, koja se odnosi na tijelo, duu i um. Prema vedskom rjeniku, atma se odnosi na um, duu, tijelo i ula. Arjuna je oslovio Svevinjeg Gospodina kao Purusottamu, Vrhovnu Osobu, to znai da je pitanja postavio ne samo prijatelju, ve Vrhovnoj Osobi, znajui da je On vrhovni autoritet koji moe dati konane odgovore.

STIH 2

adhiyajwah katham ko 'tra dehe 'smin madhusudana prayana-kale ca katham jweyo 'si niyatatmabhih adhiyajwah - gospodar rtvovanja; katham - kako; kah - tko; atra - ovdje; dehe - u tijelu; asmin - ovom; madhusudana - o Madhusudana; prayana-kale - u trenutku smrti; ca - i; katham - kako; jweyah asi - mogu Te znati; niyata-atmabhih - samoovladani; Tko je gospodar rtvovanja i kako ivi u tijelu, o Madhusudana? Kako Te oni koji predano slue mogu biti svjesni u trenutku smrti? SMISAO: "Gospodar rtvovanja" se moe odnositi na Indru ili na Visnua. Visnu je voa prvobitnih polubogova, poput Brahme i Cive, a Indra je voa upravnih polubogova. I Indra i Visnu se oboavaju vrenjem yajwi. Ali Arjuna u ovom stihu pita tko je pravi gospodar yajwe (rtvovanja) i kako Gospodin prebiva u tijelu ivog bia. Arjuna je oslovio Gospodina imenom Madhusudana zato to je Krsna jednom ubio demona Madhua. U stvari, ova pitanja, koja imaju prirodu sumnje, nisu se trebala pojaviti u umu Arjune, jer je Arjuna bhakta svjestan Krsne. Zato se ove sumnje usporeuju s demonima. Poto je Krsna tako vjet u ubijanju demona, Arjuna Ga je oslovio kao Madhusudanu da bi ubio demonske sumnje koje su se pojavile u Arjuninom umu. U ovom stihu je vrlo znaajna rije prayana-kale, jer e sve to radimo u ivotu biti testirano u trenutku smrti. Arjuna jako eli saznati o onima koji uvijek djeluju u svjesnosti Krsne. Kakav je njihov poloaj u posljednjem trenutku ivota? U trenutku smrti sve tjelesne funkcije su poremeene i um ne funkcionira pravilno. Tako uznemirena tjelesnim stanjem, osoba moda nee biti sposobna sjetiti se Svevinjeg Gospodina. Veliki bhakta Maharaja Kulacekhara se moli: "Dragi moj Gospodine, bolje da umrem sada, kada sam potpuno zdrav, tako da labud moga uma moe zaroniti meu stabljike Tvojih lotosovih stopala." Ova metafora je upotrijebljena zato to labud, vodena ptica, nalazi zadovoljstvo u tome da uranja u lotosove cvijetove; zabavlja se gnjurei meu lotosovim cvijetovima. Maharaja Kulacekhara kae Gospodinu: "Sada je moj um neuznemiren i potpuno sam zdrav. Ako sada umrem mislei na Tvoja lotosova stopala, siguran sam da e moje predano sluenje postati savreno. Ali ako moram ekati na prirodnu smrt, ne

znam to e se desiti, jer e u to vrijeme tjelesne funkcije biti poremeene, guit u se i ne znam da li u biti sposoban izgovoriti Tvoje ime. Bolje mi dozvoli da odmah umrem." Arjuna pita kako u tom trenutku osoba moe usredotoiti um na Krsnina lotosova stopala.

STIH 3

ri-bhagavan uvaca aksaram brahma paramam svabhavo 'dhyatmam ucyate bhuta-bhavodbhava-karo visaragah karma-samjwitah ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; aksaram - neunitivo; brahma - Brahman; paramam - transcendentalno; svabhavah - vjena priroda; adhyatmam - jastvo; ucyate - zove se; bhuta-bhava-udbhava-karah - kojim nastaju materijalna tijela ivih bia; visargah - stvaranje; karma - plodonosnim aktivnostima; samjwitah - naziva se; Svevinja Boanska Osoba ree: Neunitivo, transcendentalno ivo bie se naziva Brahman, a njegova vjena priroda se naziva adhyatma, jastvo. Djelovanje kojim se razvijaju materijalna tijela ivih bia naziva se karma ili plodonosne aktivnosti. SMISAO: Brahman je neunitiv i vjeno postojei i njegova se priroda nikada ne mijenja. Ali iznad Brahmana je Parabrahman. Brahman se odnosi na ivo bie, a Parabrahman na Svevinju Boansku Osobu. Prirodni poloaj ivog bia se razlikuje od poloaja koji prihvaa u materijalnom svijetu. Priroda ivog bia u materijalnoj svjesnosti je da pokuava postati gospodar materije, ali u duhovnoj svjesnosti, svjesnosti Krsne, njegov poloaj je sluenje Svevinjeg. Kada je njegova svjesnost materijalna, mora prihvaati razliita tijela u materijalnom svijetu. To se zove karma ili raznovrsno stvaranje pod utjecajem sile materijalne svjesnosti. U vedskoj literaturi ivo bie se naziva jivatma i Brahman, ali se nikada ne naziva Parabrahman. ivo bie (jivatma) prihvaa razne poloaje ponekad se stapa s mranom materijalnom prirodom i poistovjeuje s materijom, a ponekad se poistovjeuje s viom, duhovnom prirodom. Zato se naziva rubnom energijom Svevinjeg Gospodina. Ovisno o tome da li se poistovjeuje s materijalnom ili duhovnom prirodom, dobiva materijalno ili duhovno tijelo. U materijalnoj prirodi moe dobiti tijelo koje pripada bilo kojoj od 8 400 000 ivotnih vrsta, ali u duhovnoj prirodi ima samo jedno tijelo. Ovisno o svojoj karmi, u materijalnoj prirodi se ponekad manifestira kao ovjek, polubog, ivotinja, zvijer, ptica, itd. Da bi dostiglo materijalne rajske planete i uivalo u njihovim pogodnostima, ponekad vri rtvovanja (yajwe), ali kada se njihovi rezultati iscrpe, ponovno se vraa na Zemlju u obliku ovjeka. Taj proces se zove karma. Chandogya Upanisada opisuje vedski proces rtvovanja. Na rtvenom oltaru se prinosi pet vrsta ponuda u pet vrsta vatre. Smatra se da su pet vrsta vatri rajske planete, oblaci, zemlja, mukarac i ena, a pet vrsta rtvenih ponuda vjera, uivalac na mjesecu, kia, itarice i sjeme. U procesu rtvovanja, ivo bie vri odreena rtvovanja da bi dostiglo odreene rajske planete i tako ih dostie. Kada se rezultati rtvovanja iscrpe, ivo bie silazi na Zemlju u obliku kie i poprima oblik itarice, koje jede mukarac u ijem se tijelu preobraavaju u sjeme. Sjeme biva poloeno u maternicu ene i tako ivo bie ponovno dobiva ljudski oblik ivota da bi vrilo rtvovanja i podvrglo se istom procesu. Na taj nain ivo bie na materijalnom putu neprestano

dolazi i odlazi. Meutim, osoba svjesna Krsne izbjegava takva rtvovanja. Ona neprestano prihvaa svjesnost Krsne i time se priprema za povratak Bogu. Impersonalistiki komentatori Bhagavad-gite nerazumno zamiljaju da u materijalnom svijetu Brahman poprima oblik jive i da bi to potkrijepili, pozivaju se na sedmi stih petnaestog poglavlja Gite. Ali u tom stihu Gospodin takoer kae da je ivo bie "Njegov vjeni djeli". Djeli Boga, ivo bie, moe pasti u materijalni svijet, ali Svevinji Gospodin (Acyuta) nikada ne pada. Prema tome, postavka da Vrhovni Brahman poprima oblik jive nije prihvatljiva. Trebamo imati na umu da u vedskoj literaturi postoji razlika izmeu Brahmana (ivog bia) i Parabrahmana (Svevinjeg Gospodina).

STIH 4

adhibhutam ksaro bhavah adhiyajwo 'ham evatra

purusac cadhidaivatam dehe deha-bhrtam vara

adhibhutam - fizika manifestacija; ksarah - koja se neprestano mijenja; bhavah - priroda; purusah - kozmiki oblik, zajedno sa svim polubogovima, kao to su Sunce i Mjesec; adhidaivatam - zove se adhidaiva; adhiyajwah - Nad-dua; aham - Ja (Krina); eva - svakako; atra - u ovom; dehe - tijelu; deha-bhrtam - utjelovljenih; vara - o najbolji;

ca - i;

O najbolji od utjelovljenih bia, fizika priroda, koja se neprestano mijenja, naziva se adhibhuta (materijalna manifestacija). Gospodinov kozmiki oblik, koji obuhvaa sve polubogove, kao to su Sunce i Mjesec, naziva se adhidaiva. A Ja, Svevinji Gospodin, koga predstavlja Nad-dua prisutna u srcu svakog ivog bia, zovem se adhijagja (gospodar rtvovanja). SMISAO: Fizika priroda se neprestano mijenja. Materijalna tijela uglavnom prolaze kroz est stadija: raaju se, rastu, ostaju neko vrijeme, proizvode popratne proizvode, raspadaju se i nestaju. Ta fizika priroda se naziva adhibhuta. U odreenom trenutku biva stvorena i u odreenom trenutku e biti unitena. Shvaanje o kozmikom obliku Svevinjeg Gospodina, koji obuhvaa sve polubogove i njihove razliite planete, naziva se adhidaivata. Zajedno s osobenom duom u tijelu je prisutna Nad-dua, potpuna reprezentacija Gospodina Krsne. Nad-dua se naziva Paramatma ili adhiyajwa i nalazi se u srcu. U ovom je stihu posebno znaajna rije eva, jer njome Gospodin naglaava da se Paramatma ne razlikuje od Njega. Nad-dua, Svevinja Boanska Osoba, koja se nalazi pored individualne due, svjedok je njenih aktivnosti i izvor razliitih vrsta njenih svjesnosti. Nad-dua prua priliku individualnoj dui da djeluje slobodno i promatra njene aktivnosti. Uloge svih tih razliitih manifestacija Svevinjeg Gospodina odmah postaju jasne istom bhakti svjesnom Krsne koji transcendentalno slui Gospodina. Poetnik koji ne moe prii Gospodinovoj manifestaciji u obliku Nad-due meditira na Gospodinov kozmiki oblik koji se zove adhidaivata. Poetniku se savjetuje meditacija na kozmiki oblik, virat-purusu. Smatra se da su nie planete njegove noge, sunce i mjesec njegove oi, a vii planetarni sistem njegova glava.

STIH 5

anta-kale ca mam eva smaran muktva kalevaram yah prayati sa mad-bhavam yati nasty atra samcayah anta-kale - na kraju ivota; ca - takoer; mam - Mene; eva - svakako; smaran - sjeajui se; muktva - naputajui; kalevaram - tijelo; yah - onaj tko; prayati - odlazi; sah - on; mat-bhavam - Moju prirodu; yati - dostie; na - ne; asti - ima; atra - u to; samsayah - sumnje; Svatko tko na kraju ivota napusti svoje tijelo sjeajui se Mene, odmah dostie Moju prirodu. U to nema sumnje. SMISAO: U ovom stihu se naglaava vanost svjesnosti Krsne. Svatko tko napusti svoje tijelo u svjesnosti Krsne odmah biva prenijet u transcendentalnu prirodu Svevinjeg Gospodina. Svevinji Gospodin je najistiji od istih. Stoga je svatko tko je uvijek svjestan Krsne takoer najistiji od istih. Rije smaran ("sjetiti se") je znaajna. Neista dua koja nije slijedila proces svjesnosti Krsne predano sluei ne moe se sjeati Krsne. Stoga svjesnost Krsne trebamo primjenjivati od samog poetka ivota. Za onoga tko eli na kraju ivota dostii uspjeh, proces sjeanja Krsne je od sutinske vanosti. Zato trebamo uvijek, neprestano pjevati maha-mantru Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Gospodin Caitanya nam je savjetovao da budemo tolerantniji od drveta (taror iva sahisnuna). Osoba koja pjeva Hare Krsna moe naii na mnogo prepreka. Usprkos tome, podnosei sve te prepreke, treba nastaviti pjevati Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare, tako da na kraju ivota moe stei punu dobrobit od svjesnosti Krsne.

STIH 6

yam yam vapi smaran bhavam tam tam evaiti kaunteya yam yam - koje god; va api - uope; smaran - sjea se; bhavam - prirode;

tyajaty ante kalevaram sada tad-bhava-bhavitah

tyajati - naputa; ante - na kraju; kalevaram - ovo tijelo; tam tam - slinu; eva - svakako; eti - dobiva; kaunteya - o Kuntin sine; sada - uvijek; tat - tog; bhava - stanja; bhavitah - sjeajui se; Kojeg god stanja da se netko sjea kada naputa tijelo, o Kuntin sine, to stanje e neizostavno dostii. SMISAO: Ovdje je objanjen proces mijenjanja prirode u presudnom trenutku smrti. Osoba koja na kraju ivota napusti tijelo mislei na Krsnu dostie transcendentalnu prirodu Svevinjeg Gospodina, ali nije istina da onaj tko misli na neto drugo, a ne na Krsnu, dostie isto transcendentalno stanje. To trebamo vrlo paljivo shvatiti. Kako umrijeti u pravom stanju uma? Iako je bio velika osoba, Maharaja Bharata je na kraju svog ivota mislio na jelena i tako je u sljedeem ivotu bio prenijet u tijelo jelena. Iako se kao jelen sjeao svojih prolih aktivnosti, morao je prihvatiti to ivotinjsko tijelo. Naravno, misli koje su se nagomilale tijekom ivota utjeu na misli u trenutku smrti i tako ovaj ivot stvara sljedei. Ako u sadanjem ivotu netko ivi u guni vrline i uvijek misli na Krsnu, postoji mogunost da e se na kraju ivota sjetiti Krsne. To e mu pomoi da bude prenijet u Krsninu transcendentalnu prirodu. Ako je netko transcendentalno zaokupljen sluenjem Krsne, njegovo sljedee tijelo e biti transcendentalno (duhovno), a ne materijalno. Tako je pjevanje Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare najbolji proces za uspjeno mijenjanje stanja postojanja u trenutku smrti.

STIH 7

tasmat sarvesu kalesu mam anusmara yudhya ca mayy arpita-mano-buddhir mam evaisyasy asamcayah tasmat - stoga; sarvesu - u svako; kalesu - doba; mam - Mene; anusmara - nastavi se sjeati; yudhya - bori se; ca - takoer; mayi - Meni; arpita - predajui; manah - um; buddhih - inteligencija; mam - Mene; eva - sigurno; esyasi - dostii e; asamcayah - izvan svake sumnje;

Stoga, Aruna, treba uvijek misliti na Mene u obliku Krine i u isto vrijeme se boriti i tako izvriti svoju propisanu dunost. Posveujui svoje aktivnosti Meni i usredotoivi um i inteligenciju na Mene, bez sumnje e Me dostii. SMISAO: Ovo uputstvo koje Gospodin daje Arjuni je veoma vano za sve ljude koji vre materijalne aktivnosti. Gospodin ne kae da trebamo ostaviti svoju propisanu dunost ili zanimanje. Moemo nastaviti s njima i u isto vrijeme misliti na Krsnu pjevajui Hare Krsna. To e nas osloboditi materijalne zagaenosti i pomoi nam da usredotoimo um i inteligenciju na Krsnu. Ako pjevamo Krsnina imena, bez sumnje emo biti prenijeti na vrhovni planet, Krsnaloku.

STIH 8

abhyasa-yoga-yuktena cetasa nanya-gamina paramam purusam divyam yati parthanucintayan abhyasa-yoga - primjenjujui; yuktena - meditaciju; cetasa - umom i inteligencijom; na anya-gamina - bez odstupanja; paramam - Svevinju; purusam - Boansku Osobu; divyam - transcendentalnu; yati - dostie; partha - o Prithin sine; anucintayan - neprestano mislei na; Onaj tko meditira na Mene kao na Svevinju Boansku Osobu i u umu se uvijek sjea Mene, bez odstupanja, o Partha, sigurno e Me dostii. SMISAO: U ovom stihu se naglaava vanost sjeanja Krsne. Sjeanje na Krsnu se oivljava pjevanjem maha-mantre, Hare Krsna. Pjevanjem i sluanjem zvune vibracije Svevinjeg Gospodina osoba zaokuplja um, ui i jezik tom vibracijom. Ova mistina meditacija je vrlo laka i pomae osobi da dostigne Svevinjeg Gospodina. Purusam znai uivalac. Iako iva bia pripadaju rubnoj energiji Svevinjeg Gospodina, materijalno su zagaena. Misle da su uivaoci, ali nisu vrhovni uivalac. Ovdje je jasno reeno da je vrhovni uivalac Svevinja Boanska Osoba u Svojim razliitim manifestacijama i potpunim ekspanzijama kao to su Narayana, Vasudeva itd. Pjevajui Hare Krsna, bhakta moe neprestano misliti na predmet oboavanja, Svevinjeg Gospodina, u bilo kojem od Njegovih oblika - Narayane, Krsne, Rame itd. To e ga proistiti i na kraju ivota e zahvaljujui neprestanom pjevanju ili mantranju biti prenijet u Boje carstvo. Yoga je meditacija na Nad-duu u srcu. Slino tome, pjevanjem Hare Krsna mantre um se uvijek usredotouje na Svevinjeg Gospodina. Um je prevrtljiv i zato ga trebamo prisiliti da misli na Krsnu. esto se navodi primjer gusjenice koja misli na to da postane leptir i tako se u istom ivotu preobraava u leptira. Ako neprestano mislimo na Krsnu, sigurno emo na kraju ivota imati istu tjelesnu prirodu kao Krsna.

STIH 9

kavim puranam anucasitaram anor aniyamsam anusmared yah sarvasya dhataram acintya-rupam aditya-varnam tamasah parastat kavim - onoga koji zna sve; puranam - najstarijeg; anusasitaram - upravitelja; anoh - od atoma; aniyamsam - manjeg; anusmaret - uvijek misli na; yah - onoga koji; sarvasya - sve; dhataram - odravalac; acintya - nepojmljiv; rupam - iji oblik; aditya-varnam - blistav kao sunce; tamasah - prema tami; parastat - transcendentalan; Osoba treba meditirati na Vrhovnu Osobu kao na onoga koji zna sve, koji je najstariji, koji je upravitelj, koji je manji od najmanjeg, koji je odravalac svega, koji je izvan dosega materijalnog poimanja, koji je nepojmljiv i koji je uvijek osoba. Blistav je kao sunce i transcendentalan, iznad ove materijalne prirode. SMISAO: U ovom stihu je opisan proces miljenja na Svevinjeg. Najvanija tvrdnja je da Svevinji nije neosoban ili praznina. Ne moemo meditirati na neto neosobno ili prazno. To je vrlo teko. Meutim, proces miljenja na Krsnu je vrlo lak i ovdje je lijepo opisan. Prije svega, Gospodin je purusa, osoba - mi mislimo na osobu Ramu i osobu Krsnu. Bez obzira da li mislimo na Ramu ili na Krsnu, On je opisan u ovom stihu Bhagavad-gite. Gospodin je kavi; to znai da poznaje prolost, sadanjost i budunost i stoga zna sve. On je najstarija osoba jer je porijeklo svega; sve potjee od Njega. Vrhovni je upravitelj univerzuma i odravalac i uitelj ovjeanstva. Gospodin je manji od najmanjeg. ivo bie je deset tisua puta manje od vrha vlasi kose, ali Gospodin je tako nepojmljivo mali da ulazi u srce takvog siunog bia. Zato se kae da je manji od najmanjeg. Kao Svevinji, On moe ui u atom i u srce najmanjeg i kao Nad-dua upravljati njime. Iako je tako mali, ipak je sveproimajui i odrava sve. On odrava sve planetarne sisteme. esto se udimo kako svi ovi veliki planeti lebde u zraku. Ovdje je reeno da Svevinji Gospodin Svojom nepojmljivom energijom odrava sve te velike planete i galaktike sisteme. U svezi s time veoma je znaajna rije acintya ("nepojmljiv"). Energija Boga je iznad nae moi shvaanja i miljenja i zato se naziva nepojmljivom (acintya). Tko to moe porei? On proima itav materijalni svijet, a ipak je iznad njega. Mi ne moemo shvatiti ak ni ovaj materijalni svijet koji je beznaajan u usporedbi s duhovnim svijetom. Kako onda moemo shvatiti ono to je iznad njega? Acintya znai ono to je iznad ovog materijalnog svijeta, ono to nai argumenti, logika i filozofska pekulacija ne mogu dodirnuti, ono to je nepojmljivo. Stoga, izbjegavajui beskorisnu raspravu i spekulaciju, inteligentne osobe trebaju prihvatiti ono to je reeno u spisima kao to su Vede, Bhagavad-gita i rimad-Bhagavatam i slijediti principe postavljene u njima. To e ih dovesti do razumijevanja.

STIH 10

prayana-kale manasacalena bhaktya yukto yoga-balena caiva bhruvor madhye pranam avecya samyak sa tam param purusam upaiti divyam prayana-kale - u trenutku smrti; manasa - s umom; acalena - bez odstupanja; bhaktya - pun devocije; yuktah - zaokupljen; yoga-balena - moi mistine joge; ca - takoer; eva - svakako; bhruvoh - dvije obrve; madhye - izmeu; pranam - ivotni zrak; avesya - utemeljujui; samyak - potpuno; sah - on; tam - to; param - transcendentalnu; purusam - Boanska Osoba; upaiti - dostie; divyam - u duhovnom carstvu; Onaj tko u trenutku smrti uzdigne svoj ivotni zrak izmeu obrva i zahvaljujui moi joge se s velikom devocijom sjea Svevinjeg Gospodina, sigurno e dostii Svevinju Boansku Osobu. SMISAO: U ovom stihu je jasno reeno da u trenutku smrti um mora biti utemeljen u devociji prema Svevinjoj Boanskoj Osobi. Za one koji posjeduju iskustvo u primjeni yoge, preporuuje se da uzdignu ivotnu silu izmeu obrva (u ajwa-cakru). Ovdje se preporuuje proces sat-cakrayoge, koji obuhvaa meditaciju na est cakri. isti bhakta ne primjenjuje takvu yogu, ali kako je uvijek zaokupljen svjesnou Krsne, u trenutku smrti se milou Svevinjeg Gospodina moe sjetiti Gospodina. To e biti objanjeno u etrnaestom stihu. U ovom stihu je posebno znaajna rije yoga-balena, jer se bez yoge - bilo sat-cakra-yoge ili bhakti-yoge - u trenutku smrti ne moe dostii to transcendentalno stanje. Ne moemo se odjednom sjetiti Svevinje Boanske Osobe u trenutku smrti; moramo slijediti neki sistem yoge, posebno sistem bhakti-yoge. Kako je u trenutku smrti um jako uznemiren, trebamo tijekom ivota biti zaokupljeni transcendencijom slijedei proces yoge.

STIH 11

yad aksaram veda-vido vadanti vicanti yad yatayo vita-ragah yad icchanto brahmacaryam caranti tat te padam saggrahena pravaksye yat - taj koji; aksaram - slog om; veda-vidah - osobe upuene u Vede; vadanti - izgovaraju; visanti - ulaze; yat - u koga; yatayah - veliki mudraci; vita-ragah - u odvojenom redu ivota; yat - to koje; icchantah - elei; brahmacaryam - celibat; caranti - slijede; tat - tu; te - tebi; padam - situaciju; saggrahena - saeto; pravaksye - objasnit u; Ueni poznavaoci Veda, koji izgovaraju omkaru i koji su veliki mudraci u odvojenom redu ivota ulaze u Brahman. Onaj tko eli dostii takvo savrenstvo ivi u celibatu. Sada u ti ukratko objasniti ovaj proces kojim se moe dostii spasenje. SMISAO: Gospodin ri Krsna je preporuio Arjuni proces sat-cakra-yoge, kojim se ivotni zrak uzdie do toke izmeu obrva. Smatrajui samo po sebi razumljivim da Arjuna ne zna kako primjenjivati sat-cakra-yogu, Gospodin u narednim stihovima objanjava proces. Gospodin kae da Brahman, iako je jedan, ima razliite manifestacije i obiljeja. Posebno je za impersonaliste aksara ili omkara slog om - istovjetna sa Brahmanom. Krsna ovdje objanjava neosobni Brahman, u koji ulaze mudraci u odvojenom redu ivota. U vedskom sistemu obrazovanja uenici se od samog poetka ue vibrirati om i stjeu znanje o neosobnom Brahmanu ivei s duhovnim uiteljem u potpunom celibatu. Na taj nain spoznaju dva obiljeja Brahmana. Taj sistem je prijeko potreban za uenikov napredak u duhovnom ivotu, ali u sadanjem trenutku takav brahmacari ivot u celibatu uope nije mogu. Drutvena struktura svijeta se toliko promijenila da nije mogue od poetka uenikog ivota slijediti pravila celibata. U itavom svijetu postoje razne institucije za razna podruja znanja, ali ne postoji priznata institucija u kojoj se uenici mogu obrazovati u principima brahmacarye. Bez slijeenja pravila celibata, vrlo je teko napredovati u duhovnom ivotu. Zato je Gospodin Caitanya, na temelju naredbi spisa za ovo doba Kali, objavio da u ovom dobu niti jedan proces spoznaje Svevinjeg nije mogu osim pjevanja Gospodinovih svetih imena: Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare.

STIH 12

sarva-dvarani samyamya murdhny adhayatmanah pranam

mano hrdi nirudhya ca asthito yoga-dharanam

sarva-dvarani - sve otvore na tijelu; samyamya - kontrolirajui; manah - um; hrdi - u srcu; nirudhya - ograniavajui; ca - takoer; murdhni - na glavi; adhaya - usredotoujui; atmanah - dua; pranam - ivotni zrak; asthitah - utemeljena; yoga-dharanam - u jogi; Jogi je odvojen od svih aktivnosti osjetila. Zatvarajui sva vrata osjetila i usredotoujui um na srce, uzdigavi ivotni zrak do vrha glave, utemeljuje se u jogi. SMISAO: Da bi slijedila proces yoge koji je ovdje preporuen, osoba prvo mora zatvoriti vrata sveg osjetilnog uivanja. To se naziva pratyahara ili povlaenje osjetila od osjetilnih predmeta. Treba potpuno vladati osjetilnim organima za stjecanje znanja - oima, uima, s nosom, jezikom i dodirom - i ne treba im dozvoliti da budu zaokupljeni zadovoljavanjem osjetila. Tako moe um usredotoiti na Nad-duu u srcu, a ivotnu silu uzdii do vrha glave. Taj proces je bio detaljno opisan u estom poglavlju. Ali kao to je ranije bilo spomenuto, nije praktian u ovom dobu. Najbolji proces je svjesnost Krsne. Ako moemo uvijek u umu misliti na Krsnu u predanom sluenju, vrlo lako moemo ostati u neuznemirenom transcendentalnom transu ili samadhiju.

STIH 13

om ity ekaksaram brahma yah prayati tyajan deham

vyaharan mam anusmaran sa yati paramam gatim

om - spoj slova om (omkaru); iti - tako; eka-aksaram - jedan slog; brahma - apsolutan; vyaharan - vibrirajui; mam - Mene (Krine); anusmaran - sjeajui se; yah - svatko tko; prayati - napusti; tyajan - naputajui; deham - ovo tijelo; sah - on; yati - dostie; paramam - vrhovno; gatim - odredite;

Ako osoba, nakon to se utemelji u takvoj jogi i vibrira sveti slog om, vrhovni spoj slova, misli na Svevinju Boansku Osobu i napusti tijelo, sigurno e dostii duhovne planete. SMISAO: Ovdje je jasno reeno da se om, Brahman i Gospodin Krsna ne razlikuju. Neosobni zvuk Krsne je om, ali zvuk Hare Krsna sadri om. Pjevanje Hare Krsna mantre je jasno preporueno za ovo doba. Ako osoba na kraju ivota napusti tijelo pjevajui Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare, sigurno e dostii neku od duhovnih planeta, ovisno o raspoloenju u kojem primjenjuje proces. Krsnini bhakte odlaze na Krsnin planet, Goloka Vrndavanu. Personalist moe otii i na jednu od bezbroj drugih planeta na duhovnom nebu, poznatih kao Vaikuntha planete dok impersonalisti ostaju u brahmajyotiju.

STIH 14

ananya-cetah satatam yo mam smarati nityacah tasyaham sulabhah partha nitya-yuktasya yoginah ananya-cetah - bez odstupanja uma; satatam - uvijek; yah - svatko tko; mam - Mene (Krine); smarati - sjea se; nityacah - redovito; tasya - on; aham - Mene; su-labhah - vrlo lako moe dostii; partha - o Prithin sine; nitya - neprestano; yuktasya - koji slui; yoginah - bhakta; Onaj tko se uvijek bez odstupanja sjea Mene, lako Me moe dostii, o Prithin sine, jer neprestano predano slui. SMISAO: Ovaj stih posebno opisuje krajnje odredite koje dostiu neokaljani bhakte koji slue Svevinju Boansku Osobu u bhakti-yogi. U prethodnim stihovima su bile opisane etiri razliite vrste bhakta - nesretni, znatieljni, oni koji ele materijalnu dobit i pekulativni filozofi. Bili su opisani i razliiti procesi osloboenja: karma-yoga, jwana-yoga i hatha-yoga. Principi tih sistema yoge sadre u sebi neto bhakti, ali ovaj stih posebno opisuje istu bhakti-yogu, bez primjesa jwane, karme ili hathe. Rije ananya-cetah ukazuje da u istoj bhakti-yogi bhakta ne eli nita osim Krsne. isti bhakta se ne eli uzdii na rajske planete, niti se eli stopiti s brahmajyotijem ili dostii osloboenje od materijalne zapletenosti. isti bhakta nita ne eli. U Caitanya-caritamrti je opisan kao niskama, to znai da ne eli nita za sebe. Samo on dostie savreni mir, a ne oni koji ele neto za sebe. Dok jwana-yogi, karma-yogi ili hatha-yogi ima vlastiti sebini interes, savreni bhakta nema niti jednu elju osim da zadovolji Svevinju Boansku Osobu. Stoga Gospodin kae da Ga onaj, tko Mu je nepokolebljivo predan, moe lako dostii. isti bhakta uvijek predano slui Krsnu u nekom od njegovih raznih osobnih oblika. Krsna ima razne potpune ekspanzije i inkarnacije, kao to su Rama i Nrsimha i bhakta moe izabrati bilo koji od tih transcendentalnih oblika Svevinjeg Gospodina i usredotoiti svoj um na Njega, sluei Ga s ljubavlju. Takav bhakta se ne suoava ni s jednim od problema koji mue sljedbenike drugih yoga. Bhakti-yoga je vrlo jednostavna, ista i laka. Osoba je moe poeti primjenjivati jednostavno pjevajui Hare Krsna. Gospodin je milostiv prema svima, ali kao to smo ve objasnili, posebno je naklonjen onima koji Ga uvijek slue bez odstupanja. Gospodin pomae

takvim bhaktama na razne naine. U Vedama (Katha Upanisada 1.2.23) je reeno - yam evaisa vrnute tena labhyas / tasyaisa atma vivrnute tanum svam: onaj tko je potpuno predan i predano slui Svevinjeg Gospodina moe shvatiti pravu prirodu Svevinjeg Gospodina. U Bhagavad-giti (10.10) je reeno - dadami buddhi-yogam tam: Gospodin daje takvom bhakti dovoljno inteligencije tako da bhakta na kraju moe doi k Njemu u Njegovom duhovnom carstvu. Posebna kvalifikacija istog bhakte je da uvijek misli na Krsnu bez odstupanja ne obazirui se na vrijeme ili na mjesto. Ne bi trebalo biti prepreka. Bhakta treba biti sposoban izvriti svoju slubu svuda i u svako vrijeme. Neki kau da bhakta treba ivjeti na svetim mjestima kao to je Vrndavana ili neki sveti grad u kom je Gospodin ivio, ali isti bhakta moe ivjeti svuda i svojim predanim sluenjem stvoriti atmosferu Vrndavane. ri Advaita je rekao Gospodinu Caitanyi: "Gdje god si Ti, o Gospodine - tamo je Vrndavana". Rijei satatam i nityacah, koje znae "uvijek", "redovito", ili "svaki dan", ukazuju da se isti bhakta uvijek sjea Krsne i meditira na Njega. To su kvalifikacije istog bhakte koji vrlo lako moe dostii Gospodina. Bhakti-yoga je sistem koji je u Giti preporuen vie od svih drugih sistema. Bhakti-yogiji djeluju na pet razliitih naina: (1) kao canta-bhakte, koji predano slue u pasivnom poloaju; (2) dasya-bhakte, koji predano slue kao sluge; (3) sakhya-bhakte, koji slue kao prijatelji; (4) vatsalya-bhakte, koji slue kao roditelji; (5) madhurya-bhakte, koji slue kao ljubavnice Svevinjeg Gospodina. isti bhakta uvijek transcendentalno slui Svevinjeg Gospodina s ljubavlju na jedan od ovih naina i ne moe zaboraviti Svevinjeg Gospodina. Tako lako dostie Gospodina. isti bhakta ne moe ni za trenutak zaboraviti Svevinjeg Gospodina, a Svevinji Gospodin ne moe ni za trenutak zaboraviti Svog istog bhaktu. To je veliki blagoslov procesa pjevanja maha-mantre u svjesnosti Krsne - Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare.

Stih 15

mam upetya punar janma napnuvanti mahatmanah

duhkhalayam acacvatam samsiddhim paramam gatah

mam - Mene; upetya - dostigavi; punah - ponovo; janma - raaju se; duhkha-alayam - mjesto bijeda; acacvatam - privremeno; na - nikada ne; apnuvanti - dolaze u; maha-atmanah - velike due; samsiddhim - savrenstvo; paramam - krajnje; gatah - dostigavi; Dostigavi Mene, velike due, koje su jogiji puni devocije, nikada se vie ne vraaju u ovaj privremeni svijet pun bijeda, jer su dostigle najvie savrenstvo. SMISAO: Poto je ovaj materijalni svijet pun bijeda roenja, starosti, bolesti i smrti, onaj tko dostigne vrhovni planet, Krsnaloku, Goloka Vrndavanu, prirodno se ne eli vratiti. Vrhovni planet je opisan u vedskoj literaturi kao avyakta, aksara i parama gati. Drugim rijeima, taj planet je iznad dosega nae materijalne vizije i neobjanjiv je, ali je najvii cilj, odredite mahatma (velikih dua). Mahatme primaju transcendentalne poruke od spoznatih bhakta i tako postupno razvijaju predano sluenje u svjesnosti Krsne i postaju toliko obuzeti transcendentalnim sluenjem da se vie ne ele uzdii ni na jednu od materijalnih planeta, niti ele biti prenijeti na neki duhovni planet. ele samo Krsnu i Krsnino drutvo i nita vie. To je najvie savrenstvo

ivota. Ovaj stih posebno opisuje personaliste - bhakte Svevinjeg Gospodina Krsne. Ti bhakte u svjesnosti Krsne dostiu najvie savrenstvo ivota. Drugim rijeima, oni su najuzvienije due.

Stih 16

a-brahma-bhuvanal lokah mam upetya tu kaunteya

punar avartino 'rjuna punar janma na vidyate

a-brahma-bhuvanat - do planete Brahmaloke; lokah - u planetarne sisteme; punah - ponovo; avartinah - vraa se; arjuna - o Aruna; mam - Meni; upetya - doavi; tu - ali; kaunteya - o Kuntin sine; punah janma - ponovnog raanja; na - nikada ne; vidyate - dolazi do; Svi planeti u materijalnom svijetu, od najvieg do najnieg, mjesta su bijede na kojima se odvija uzastopno raanje i umiranje. Ali onaj tko dostigne Moje prebivalite, o Kuntin sine, nikada se vie ne raa. SMISAO: Sve vrste yogija - karma, jwana, hatha, itd. - na kraju moraju dostii savrenstvo devocije u bhakti-yogi ili svjesnosti Krsne, prije nego to mogu otii u Krsnino transcendentalno prebivalite da se nikada vie ne vrate. Oni koji dostignu najvie materijalne planete, planete polubogova, ponovo bivaju podvrgnuti uzastopnom raanju i umiranju. Kao to se osobe sa Zemlje uzdiu na vie planete, ljudi s viih planeta, kao to su Brahmaloka, Candraloka i Indraloka, padaju na Zemlju. rtvovanje zvano pawcagni-vidya, preporueno u Chandogya Upanisadi, omoguuje osobi dostizanje Brahmaloke, ali ako na Brahmaloki ne njeguje svjesnost Krsne, mora se vratiti na Zemlju. Oni koji na viim planetima napreduju u svjesnosti Krsne postupno se uzdiu na jo vie planete i u trenutku kozmikog unitenja bivaju prenijeti u vjeno duhovno carstvo. U svom komentaru na Bhagavad-gitu ridhara Svami navodi slijedei stih: brahmana saha te sarve parasyante krtatmanah samprapte pratisawcare pravicanti param padam

"Kada doe do unitenja ovog materijalnog univerzuma, Brahma i njegovi bhakte koji su neprestano zaokupljeni svjesnou Krsne, bivaju prenijeti u duhovni univerzum na duhovne planete, u skladu s njihovim eljama."

Stih 17

sahasra-yuga-paryantam ratrim yuga-sahasrantam

ahar yad brahmano viduh te 'ho-ratra-vido janah

sahasra - tisuu; yuga - milenija; paryantam - obuhvaaju; ahah - dan; yat - taj koji; brahmanah - Brahme; viduh - znaju; ratrim - no; yuga - mileniji; sahasra-antam - slino tome, zavrava se nakon tisuu; te - oni; ahah-ratra - dan i no; vidah - koji shvaaju; janah - ljudi; Po ljudskom proraunu, Brahmin dan traje tisuu milenija, a toliko traje i njegova no. SMISAO: Trajanje materijalnog univerzuma je ogranieno i manifestira se u ciklusima koji se nazivaju kalpe. Kalpa je jedan Brahmin dan koji se sastoji od tisuu ciklusa etiri yuge ili doba po imenu: Satya, Treta, Dvapara i Kali. U Satya-yugi vlada vrlina, mudrost i religija i nema neznanja i poroka. Ta yuga traje 1 728 000 godina. U Treta-yugi se pojavljuje porok i ona traje 1 296 000 godina. U Dvapara-yugi vrlina i religija sve vie nestaju, a porok se poveava. Ta yuga traje 864 000 godina. Na kraju, u Kali-yugi (sadanjoj yugi koja traje ve 5 000 godina) prevladavaju sukobi, neznanje, bezbonost i porok, a prava vrlina gotovo i ne postoji. Ova yuga traje 432 000 godina. U Kali-yugi porok se do te mjere poveava da se na kraju yuge sam Svevinji Gospodin pojavljuje kao Kalki avatara, ubija demone, spaava Svoje bhakte i zapoinje novu Satya-yugu. Proces se potom ponavlja. U jednom Brahminom danu, ove etiri yuge se smijene tisuu puta, a isti broj yuga predstavlja jednu njegovu no. Brahma ivi stotinu takvih "godina" i onda umire. Po zemaljskom proraunu, tih "stotinu godina" iznosi 311 trilijuna 40 milijardi zemaljskih godina. Po tom proraunu, Brahmin ivot izgleda fantastian i beskrajan, ali s gledita vjenosti, kratak je poput bljeska munje. U Uzronom Oceanu ima bezbroj Brahma koji se pojavljuju i nestaju poput mjehuria pjene u Atlantskom oceanu. Brahma i njegova kreacija su dio materijalnog univerzuma i stoga se stalno pojavljuju i nestaju. U materijalnom univerzumu ak ni Brahma nije osloboen procesa raanja, umiranja, starosti i bolesti. Meutim, Brahma neposredno slui Svevinjeg Gospodina upravljajui ovim univerzumom i zato odmah dostie osloboenje. Vrlo napredni sannyasiji bivaju uzdignuti na Brahmin planet, Brahmaloku, najvii planet u materijalnom univerzumu, koji nadivljava sve rajske planete u gornjem sloju planetarnog sistema, ali po zakonu prirode nakon odreenog vremena Brahma i svi stanovnici Brahmaloke podlijeu smrti.

Stih 18

avyaktad vyaktayah sarvah prabhavanty ahar-agame ratry-agame praliyante tatraivavyakta-samjwake avyaktat - iz neispoljenog; vyaktayah - iva bia;

sarvah - sva; prabhavanti - manifestiraju se; ahah-agame - na poetku dana; ratri-agame - kada padne no; praliyante - unitavaju se; tatra - u to; eva - svakako; avyakta - neispoljeno; samjwake - koje se zove; Na poetku Brahminog dana sva iva bia se manifestiraju iz neispoljenog stanja i kada padne no ponovo se stapaju s neispoljenim.

Stih 19

bhuta-gramah sa evayam bhutva bhutva praliyate ratry-agame 'vacah partha prabhavaty ahar-agame bhuta-gramah - sva iva bia; sah - ta; eva - svakako; ayam - taj; bhutva bhutva - iznova i iznova se raaju; praliyate - unitavaju se; ratri - no; agame - kada doe; avacah - odmah; partha - o Prithin sine; prabhavati - manifastira se; ahah - dan; agame - kada doe; Iznova i iznova, s dolaskom Brahminog dana, sva iva bia se raaju, a s dolaskom Brahmine noi bivaju bespomono unitena. SMISAO: Manje inteligentni ljudi, koji pokuavaju ostati u ovom materijalnom svijetu, mogu se uzdii na vie planete, ali nakon toga ponovo moraju doi na ovaj planet Zemlju. Dok traje Brahmin dan, mogu vriti svoje aktivnosti na viim i niim planetima u ovom materijalnom svijetu, ali kada doe Brahmina no bivaju uniteni. Za vrijeme dana dobivaju razna tijela za materijalne aktivnosti, ali u noi vie nemaju tijela ve ostaju zbijeni u tijelu Visnua. Potom se ponovo manifestiraju kada nastupi Brahmin dan. Bhutva bhutva praliyate: tijekom dana se manifestiraju, a tijekom noi bivaju uniteni i ostaju neispoljeni milijune i milijune godina. Kada se Brahma ponovo rodi u sljedeem mileniju, ponovo se manifestiraju. Na taj nain bivaju opinjeni arima materijalnog svijeta. Ali inteligentne osobe koje se posvete svjesnosti Krsne potpuno iskoritavaju ljudski oblik ivota za predano sluenje Gospodina pjevajui Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Tako se ak i nakon ovog ivota mogu prenijeti na Krsnin duhovni planet i tamo biti vjeno blaene, ne podlijeui uzastopnom raanju.

STIH 20

paras tasmat tu bhavo 'nyo 'vyakto 'vyaktat sanatanah yah sa sarvesu bhutesu nacyatsu na vinacyati parah - transcendentalna; tasmat - ovoj; tu - ali; bhavah - priroda; anyah - druga; avyaktah - neispoljena; avyaktat - neispoljenoj; sanatanah - vjena; yah sah - ta koja; sarvesu - sva; bhutesu - manifestacija; nacyatsu - unitena; na - nikada; vinacyati - unitena; A ipak, postoji druga neispoljena priroda, vjena i transcendentalna prema ovoj ispoljenoj i neispoljenoj materiji. Ta vrhovna priroda nikada ne biva unitena. Kada sve u ovom svijetu bude uniteno, taj dio ostaje kakav jest. SMISAO: Krsnina via, duhovna energija je transcendentalna i vjena. Ne podlijee promjenama materijalne prirode, koja se manifestira i unitava za vrijeme Brahminih dana i noi. Krsnina via energija je kvalitativno potpuno suprotna materijalnoj prirodi. Via i nia priroda se objanjavaju u sedmom poglavlju.

STIH 21

avyakto 'ksara ity uktas yam prapya na nivartante avyaktah - neispoljeno; aksarah - besprijekorno; iti - tako; uktah - kae se; tam - to; ahuh - poznato; paramam - krajnje; gatim - odredite; yam - koje; prapya - dostigavi; na - nikada; nivartante - vraa se; tat - to; dhama - prebivalite; paramam - vrhovno; mama - Mojem;

tam ahuh paramam gatim tad dhama paramam mama

Ono to vedantisti opisuju kao neispoljeno i besprijekorno, ono to je poznato kao vrhovno odredite, ono mjesto iz kojeg se osoba, kada ga jednom dostigne, nikada ne vraa - to je Moje vrhovno prebivalite. SMISAO: Vrhovno prebivalite Boanske Osobe Krsne je opisano u Brahma-samhiti kao cintamani-dhama, mjesto u kojem se sve elje ispunjavaju. Vrhovno prebivalite Gospodina Krsne, poznato kao Goloka Vrndavana, puno je palaa napravljenih od arobnog kamena. Tamo ima drvea koje se zove "drvee elja" i koje daje sve vrste namirnica koje netko zatrai i krava poznatih kao surabhi krave, koje daju neograniene koliine mlijeka. U tom prebivalitu Gospodina slue stotine tisua boginja sree (laksmija), a Gospodin se zove Govinda, prvobitni Gospodin i uzrok svih uzroka. Gospodin obino svira Svoju flautu (venum kvanantam). Njegov transcendentalni oblik je najprivlaniji oblik u svim svjetovima Njegove oi nalikuju laticama lotosa, a boja Njegovog tijela boji oblaka. Toliko je privlaan da Njegova ljepota nadmauje ljepotu tisua Kupida. Gospodin nosi odjeu boje afrana, vijenac oko vrata i paunovo pero u kosi. U Bhagavad-giti Gospodin Krsna daje samo mali nagovjetaj Svog osobnog prebivalita, Goloka Vrndavane, najvieg planeta u duhovnom carstvu. Slikovit opis se nalazi u Brahmasamhiti. Vedska literatura (Katha Upanisada 1.3.11) tvrdi da ne postoji nita vie od prebivalita Vrhovnog Boga i da je to prebivalite krajnje odredite (purusan na param kiwcit sa kastha parama gatih). Kada ga osoba dostigne, nikada se vie ne vraa u materijalni svijet. Krsnino vrhovno prebivalite i sam Krsna se ne razlikuju, jer su kvalitativno istovjetni. Vrndavana koja se nalazi na ovoj planeti Zemlji, sto etrdeset kilometara jugoistono od Delhija, replika je vrhovne Goloka Vrndavane na duhovnom nebu. Kada je Krsna siao na ovu planetu Zemlju, zabavljao se u tom predjelu zemlje poznatom kao Vrndavana, koje obuhvaa oko sto trideset kvadratnih kilometara u oblasti Mathura, u Indiji.

STIH 22

purusah sa parah partha yasyantah-sthani bhutani

bhaktya labhyas tv ananyaya yena sarvam idam tatam

purusah - Vrhovna osoba; sah - On; parah - Vrhovni, od koga nitko nije vei; partha - o Prithin sine; bhaktya - predanim sluenjem; labhyah - moe se dostii; tu - ali; ananyaya - neokaljanim, ne odstupajui; yasya - koji; antah-sthani - u; bhutani - itavoj ovoj materijalnoj manifestaciji; yena - koji; sarvam - sve; idam - to moemo vidjeti; tatam - proima; Svevinji Gospodin, koji je najvei od svih, moe se dostii neokaljanom devocijom. Iako je prisutan u Svom prebivalitu, sveproimajui je i sve poiva u Njemu. SMISAO: Ovdje je jasno reeno da je vrhovno odredite, iz kojeg nema povratka, prebivalite Krsne, Vrhovne Osobe. Brahma-samhita opisuje to vrhovno prebivalite kao ananda-cinmayarasa, mjesto u kojem je sve puno duhovnog blaenstva. Sva raznolikost koja se tamo manifestira

ima prirodu duhovnog blaenstva - tamo nita nije materijalno. Ta raznolikost se manifestira kao duhovna ekspanzija samog Vrhovnog Boga, jer je potpuno duhovne prirode, kao to je bilo objanjeno u sedmom poglavlju. to se tie ovog materijalnog svijeta, iako je Gospodin uvijek prisutan u Svom vrhovnom prebivalitu, ipak sve proima Svojom materijalnom energijom. Tako je Svojim duhovnim i materijalnim energijama prisutan svuda - i u duhovnim i u materijalnim univerzumima. Yasyantah-sthani znai da se sve odrava u Njemu, u Njegovoj duhovnoj ili materijalnoj energiji. Ovim energijama Gospodin proima sve. Rije bhaktya u ovom stihu jasno ukazuje da se Krsnino vrhovno prebivalite ili bezbrojni Vaikuntha planeti mogu dostii samo predanim sluenjem, bhakti. Niti jedan drugi proces nam ne moe pomoi da dostignemo to vrhovno prebivalite. Vede (Gopala-tapani Upanisada 3.2) takoer opisuju to vrhovno prebivalite i Svevinju Boansku Osobu. Eko vaci sarva-gah krsnah. U tom prebivalitu postoji samo jedna Svevinja Boanska Osoba, ije je ime Krsna. On je vrhovno milostivo Boanstvo i iako tamo prebiva kao jedan, ekspandirao se u milijune i milijune potpunih ekspanzija. Vede usporeuju Gospodina s drvetom koje stoji nepomino, a ipak raa razne plodove, cvjetove i mijenja lie. Gospodinove potpune ekspanzije koje predsjedavaju planetima Vaikunthe imaju etiri ruke i razliita imena - Purusottama, Trivikrama, Kecava, Madhava, Aniruddha, Hrsikeca, Sagkarsana, Pradyumna, ridhara, Vasudeva, Damodara, Janardana, Narayana, Vamana, Padmanabha, itd. Brahma-samhita (5.37) takoer potvruje da je Gospodin, iako je uvijek prisutan u vrhovnom prebivalitu, Goloka Vrndavani, sveproimajui, tako da se sve lijepo odvija (goloka eva nivasaty akhilatma-bhutah). U Vedama (Cvetacvatara Upanisadi 6.8) je reeno - parasya caktir vividhaiva cruyate / svabhaviki jwana-bala-kriya ca: Njegove energije su toliko sveobuhvatne da se zahvaljujui njihovom sistematskom i besprijekornom djelovanju sve u kozmikoj manifestaciji lijepo odvija, iako je Svevinji Gospodin jako daleko.

STIH 23

yatra kale tv anavrttim prayata yanti tam kalam

avrttim caiva yoginah vaksyami bharatarsabha

yatra - u koje; kale - vrijeme; tu - i; anavrttim - ne vraaju se; avrttim - vraaju se; ca - takoer; eva - svakako; yoginah - razliite vrste mistika; prayatah - otiavi; yanti - dostiu; tam - to; kalam - vrijeme; vaksyami - opisati u; bharata-rsabha - o najbolji od Bharata; O najbolji od Bharata, sada u ti opisati razliita vremena u koja jogi moe napustiti ovaj svijet, od kojih ovisi da li e se vratiti u njega ili ne. SMISAO: Neokaljani bhakte Svevinjeg Gospodina, koji su potpuno predane due, ne mare kada e ili kako napustiti tijelo. Oni sve preputaju Krsni i tako se lako i sretno vraaju Bogu. Ali oni koji nisu isti bhakte i koji ovise o takvim procesima duhovne spoznaje kao to su karma-yoga, jwana-yoga i hatha-yoga, moraju napustiti tijelo u odgovarajue vrijeme. Tako mogu biti sigurni da e se vratiti u svijet roenja i smrti ili nee.

Ako je yogi savren, moe izabrati kada e i u kojoj situaciji napustiti ovaj materijalni svijet. Ali ako nije savren, njegov uspjeh ovisi o tome da li e sluajno napustiti tijelo u pogodno vrijeme. Gospodin e u sljedeem stihu objasniti pogodno vrijeme za naputanje tijela koje omoguuje yogiju da se ne vrati u ovaj svijet. Prema Acaryi Baladevi Vidyabhusani, sanskritska rije kala koja je ovdje upotrijebljena odnosi se na predsjedavajue boanstvo vremena.

STIH 24

agnir jyotir ahah cuklah tatra prayata gacchanti

san-masa uttarayanam brahma brahma-vido janah

agnih - vatra; jyotih - svjetlost; ahah - dan; cuklah - svijetlo dvotjedno razdoblje; sat-masah - est mjeseci; uttara-ayanam - kada sunce putuje sjeverom; tatra - tamo; prayatah - oni koji napuste tijelo; gacchanti - idu; brahma - Apsolutu; brahma-vidah - koje su spoznale Apsolut; janah - osobe; Oni koji su spoznali Vrhovni Brahman dostiu Svevinjeg naputajui svijet za vrijeme utjecaja boga vatre, u svjetlosti, u povoljnom trenutku dana, za vrijeme dvotjednog razdoblja kada mjesec raste ili za vrijeme est mjeseci kada se sunce kree sjevernom stranom. SMISAO: Kada se spominju vatra, svjetlost, dan i dvotjedno razdoblje mjeseca, trebamo znati da svima njima upravljaju razliita predsjedavajua boanstva koja ureuju na koji nain e dua napustiti tijelo. U trenutku smrti um nosi osobu ka novom ivotu. Ako napusti tijelo u ovo vrijeme, sluajno ili po planu, postoji mogunost da dostigne neosobni brahmajyoti. Mistici koji su napredni u yogi mogu odabrati vrijeme i mjesto naputanja tijela. Ostali nemaju kontrolu nad tim - ako sluajno napuste tijelo u povoljnom trenutku, nee se vratiti u krug roenja i smrti. U protivnom, najvjerojatnije e se morati vratiti. Meutim, isti bhakta svjestan Krsne se ne treba bojati da e se vratiti, bez obzira da li napusti tijelo u povoljnom ili nepovoljnom trenutku, sluajno ili po planu.

STIH 25

dhumo ratris tatha krsnah tatra candramasam jyotir

san-masa daksinayanam yogi prapya nivartate

dhumah - dim; ratrih - no; tatha - takoer; krsnah - dvotjedno razdoblje tamnog mjeseca;

sat-masah - est mjeseci; daksina-ayanam - kada se sunce kree junom stranom; tatra - tamo; candra-masam - mjeseev planet; jyotih - svjetlost; yogi - mistik; prapya - dostigavi; nivartate - vraa se; Mistik koji napusti ovaj svijet za vrijeme dima, u noi, za vrijeme dvotjednog razdoblja kada se mjesec smanjuje ili est mjeseci kada se sunce kree junom stranom, odlazi na mjesec, ali se ponovo vraa. SMISAO: U treem pjevanju rimad-Bhagavatama Kapila Muni spominje da ljudi koji su strunjaci u plodonosnim aktivnostima i rtvovanjima na Zemlji nakon smrti odlaze na Mjesec. Te napredne due ive na Mjesecu oko 10 000 godina (po raunanju polubogova) i uivaju u ivotu pijui soma-rasu. Nakon odreenog vremena vraaju se na Zemlju. To znai da na Mjesecu ive vrste ivih bia, iako se ne mogu opaziti grubim osjetilima.

STIH 26

cukla-krsne gati hy ete ekaya yaty anavrttim

jagatah cacvate mate anyayavartate punah

cukla - svjetlost; krsne - i tama; gati - nain naputanja tijela; hi - svakako; ete - ta dva; jagatah - materijalnog svijeta; cacvate - Veda; mate - po miljenju; ekaya - jednim; yati - odlazi; anavrttim - da se ne vrati; anyaya - drugim; avartate - vraa se; punah - ponovo; Prema vedskom miljenju, osoba moe napustiti ovaj svijet na dva naina - u svjetlosti i tami. Kada ga napusti u svjetlosti, ne vraa se, ali kada ga napusti u tami, vraa se. Acarya Baladeva Vidyabhusana navodi isti opis odlaska i povratka iz Chandogya Upanisade (5.10.3 - 5). Plodonosni radnici i filozofski pekulatori od pamtivijeka neprestano dolaze i odlaze. U stvari, ne dostiu konani spas, jer se ne predaju Krsni.

STIH 27

naite srti partha janan tasmat sarvesu kalesu

yogi muhyati kaccana yoga-yukto bhavarjuna

na - nikada; ete - ova dva; srti - razliita puta; partha - o Prithin sine; janan - ak i ako poznaje; yogi - Gospodinov bhakta; muhyati - zbunjen; kaccana - ikada; tasmat - stoga; sarvesu kalesu - uvijek; yoga-yuktah - zaokupljen svjesnou Krine; bhava - samo postani; arjuna - o Aruna; Iako bhakte znaju ta dva puta, o Aruna, nikada nisu zbunjeni. Stoga uvijek budi utemeljen u devociji. SMISAO: Krsna ovdje savjetuje Arjuni da se ne uznemiruje zbog razliitih puteva kojima dua moe napustiti materijalni svijet. Bhakta Svevinjeg Gospodina ne treba brinuti da li e napustiti svijet sluajno ili po planu. Treba biti vrsto utemeljen u svjesnosti Krsne i pjevati Hare Krsna, znajui da su oba ova puta mukotrpna. Svjesnou Krsne se moe najbolje zaokupiti ako slui Krsnu. Tako e njegov put u duhovno carstvo biti siguran i neposredan. U ovom stihu je posebno znaajna rije yoga-yukta. Onaj tko je vrsto utemeljen u yogi, sve to radi, radi u svjesnosti Krsne. ri Rupa Gosvami savjetuje anasaktasya visayan yatharham upayuwjatah: dok vri materijalne aktivnosti ovjek treba biti nevezan i raditi sve u svjesnosti Krsne. Ovim sistemom, zvanim yukta-vairagya, dostie se savrenstvo. Zato bhakta nije uznemiren ovim opisima, jer zna da mu predano sluenje osigurava odlazak u vrhovno prebivalite. STIH 28

vedesu yajwesu tapahsu caiva danesu yat punya-phalam pradistam atyeti tat sarvam idam viditva yogi param sthanam upaiti cadyam vedesu - prouavanjem Veda; yajwesu - vrenjem jagje, rtvovanja; tapahsu - podvrgavanjem razliitim vrstama strogosti; ca - takoer; eva - svakako; danesu - davanjem milostinje; yat - taj koji; punya-phalam - rezultat pobonog rada; pradistam - ukazan; atyeti - nadilazi; tat sarvam - sve to; idam - ovo; viditva - znajui; yogi - bhakta;

param - vrhovno; sthanam - prebivalite; upaiti - dostie; ca - takoer; adyam - izvorno; Onaj tko prihvati put predanog sluenja ne biva lien rezultata koji se dobivaju prouavanjem Veda, vrenjem strogih rtvovanja, davanjem milostinje ili vrenjem filozofskih ili plodonosnih aktivnosti. Samim predanim sluenjem dostie sve to i na kraju odlazi u vrhovno vjeno prebivalite. SMISAO: Ovaj stih je sutina sedmog i osmog poglavlja, u kojima se posebno objanjava svjesnost Krsne i predano sluenje. ovjek mora prouavati Vede pod vodstvom duhovnog uitelja i podvri se mnogim strogostima i pokorama dok ivi pod njegovim nadzorom. Brahmacari mora ivjeti u domu duhovnog uitelja kao sluga i mora prositi milostinju od vrata do vrata i donijeti je duhovnom uitelju. On uzima hranu samo po naredbi uitelja i ako uitelj ne pozove uenika da uzme hranu, uenik posti. To su neki od vedskih principa slijeenja brahmacarye. Nakon to proui Vede pod vodstvom uitelja od svoje pete do dvadesete godine, uenik moe postati ovjek savrenog karaktera. Prouavanje Veda nije namijenjeno za rekreaciju pekulatora u foteljama, ve za oblikovanje karaktera. Nakon takvog obrazovanja, brahmacariju se dozvoljava enidba i obiteljski ivot. Kao obiteljski ovjek, mora vriti razna rtvovanja, da bi mogao dalje napredovati. Takoer mora davati milostinju u skladu sa zemljom, vremenom i kandidatom, pravei razliku izmeu milostinje u vrlini, strasti i neznanju, koje su opisane u Bhagavad-giti. Kada se povue iz obiteljskog ivota i prihvati red vanaprastha, podvrgava se otrim pokorama - ivi u umama, odijeva se u koru drveta, ne brije se, itd. Slijedei pravila brahmacarye, obiteljskog ivota, vanaprasthe i na kraju sannyase, uzdie se do savrenog nivoa ivota. Neki se onda uzdiu u rajsko kraljevstvo, a kada dalje napreduju dostiu osloboenje i odlaze u duhovno nebo, u neosobni brahmajyoti ili na Vaikuntha planete ili Krsnaloku. To je put koji je zacrtala vedska literatura. Meutim, ljepota svjesnosti Krsne lei u tome da osoba jednim udarcem, predanim sluenjem, moe nadii sve obrede razliitih redova ivota. Rijei idam viditva ukazuju da trebamo shvatiti uputstva koja je ri Krsna dao u sedmom i osmom poglavlju Bhagavad-gite. Trebamo ih pokuati shvatiti ne umnom pekulacijom ili uenou, ve sluanjem u drutvu bhakta. Srednjih est poglavlja (od estog do dvanaestog) su sutina Bhagavad-gite. Prvih est i zadnjih est poglavlja su kao omotai za srednjih est poglavlja, koja Gospodin posebno titi. Ako netko ima sreu shvatiti Bhagavad-gitu - posebno srednjih est poglavlja - u drutvu bhakta, njegov ivot odmah postaje slavniji od svih pokora, rtvovanja, milostinja, pekulacija, itd., jer se svi rezultati tih aktivnosti mogu stei jednostavno svjesnou Krsne. Onaj tko ima neto vjere u Bhagavad-gitu treba nauiti Bhagavad-gitu od bhakte, jer je na poetku etvrtog poglavlja jasno reeno da Bhagavad-gitu mogu shvatiti samo bhakte; nitko drugi ne moe savreno shvatiti svrhu Bhagavad-gite. Zato Bhagavad-gitu trebamo nauiti od Krsninog bhakte, a ne od umnih pekulatora. To je znak vjere. Kada ovjek potrai bhaktu i na kraju stekne njegovo drutvo, istinski poinje prouavati i shvaa Bhagavad-gitu. Napredujui u drutvu bhakte poinje predano sluiti i to sluenje raspruje sve njegove sumnje u Krsnu, ili Boga, i Krsnine aktivnosti, oblik, zabave, ime i druga obiljeja. Nakon to te sumnje potpuno nestanu, postaje postojan u svom prouavanju. Tada uiva u prouavanju Bhagavad-gite i dostie stanje neprestane svjesnosti Krsne. Na naprednom nivou, potpuno se zaljubljuje u Krsnu. Taj najvii stadij savrenstva ivota omoguuje bhakti da bude prenijet u Krsnino prebivalite na duhovnom nebu, Goloka Vrndavanu, gdje postaje vjeno sretan. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja osmog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Dostizanje Svevinjeg".

Deveto poglavlje

STIH 1

ri-bhagavan uvaca idam tu te guhyatamam jwanam vijwana-sahitam

pravaksyamy anasuyave yaj jwatva moksyase 'chubat

ri-bhagavan uvaca - Svevinja Boanska Osoba ree; idam - ovo; tu - ali; te - tebi; guhya-tamam - najpovjerljivije; pravaksyami - govorim; anasuyave - nezavidnom; jnanam - znanje; vijnana - spoznato znanje; sahitam - sa; yat - koje; jnatva - kada zna; moksyase - bit e osloboen; asubhat - ovog bijednog materijalnog postojanja; Svevinja Boanska Osoba ree: Dragi moj Aruna, poto Mi nikada ne zavidi, prenijet u ti ovo najpovjerljivije znanje i spoznaju, zahvaljujui kom e biti osloboen bijeda materijalnog postojanja. SMISAO: Sluajui sve vie i vie o Svevinjem Gospodinu, bhakta postaje prosvijetljen. Taj proces sluanja je preporuen u Srimad-Bhagavatamu: "Poruke Svevinje Boanske Osobe su pune moi, koje se mogu spoznati kroz razgovore o Vrhovnom Bogu u drutvu bhakta. Ta spoznaja se ne moe dostii u drutvu umnih pekulatora ili akademski uenih ljudi, jer predstavlja spoznato znanje." Bhakte neprestano slue Svevinjeg Gospodina. Gospodin shvaa mentalitet i iskrenost ivog bia koje djeluje u svjesnosti Krsne i daje mu inteligenciju, kako bi shvatilo nauku o Krsni u drutvu bhakta. Razgovaranje o Krsni je vrlo mono i ako sretna osoba ima priliku druiti se s bhaktama i pokuava usvojiti znanje, sigurno e duhovno napredovati prema duhovnoj spoznaji. Da bi ohrabrio Arjunu da jo vie napreduje u monom sluenju Njega, Gospodin Krsna opisuje u ovom poglavlju teme povjerljivije od bilo kojih o kojima je ve govorio. Sam poetak Bhagavad-gite, prvo poglavlje, predstavlja manje-vie uvod u ostali dio knjige. Duhovno znanje opisano u drugom i treem poglavlju se naziva povjerljivim. Teme o kojima se govori u sedmom i osmom poglavlju se posebno odnose na predano sluenje i kako donose prosvjetljenje u svjesnosti Krsne, nazivaju se jo povjerljivijim. Ali u devetom poglavlju se opisuje neokaljana, ista devocija. Zato se deveto poglavlje naziva najpovjerljivijim. Onaj tko je utemeljen u najpovjerljivijem znanju o Krsni prirodno je transcendentalan; zato materijalno ne pati, iako se nalazi u materijalnom svijetu. U Bhakti-rasamrta-sindhuu je reeno da je onaj, tko iskreno eli sluiti Svevinjeg Gospodina s ljubavlju, osloboen, iako se nalazi u uslovljenom stanju materijalnog postojanja. Slino tome, u desetom poglavlju Bhagavad-gite e biti objanjeno da je svatko tko tako djeluje osloboena osoba. Ovaj prvi stih ima poseban znaaj. Rijei idam jwanam ("ovo znanje") se odnose na isto predano sluenje, koje se sastoji od devet razliitih aktivnosti: sluanja, pjevanja, sjeanja, sluenja, oboavanja, upuivanja molitvi, pokoravanja, odravanja prijateljstva i predavanja svega. Slijeenjem ovih devet procesa predanog sluenja, osoba se uzdie na nivo duhovne svjesnosti, svjesnosti Krsne. Kada se njeno srce tako proisti od materijalne zagaenosti, moe shvatiti nauku o Krsni. Samo shvaanje da ivo bie nije materijalno, nije dovoljno. To moe biti poetak duhovne spoznaje, ali trebamo uvidjeti razliku izmeu aktivnosti tijela i duhovnih

aktivnosti onoga tko shvaa da nije tijelo. U sedmom poglavlju smo ve govorili o obiljima Svevinjeg Gospodina, Njegovim razliitim energijama, vioj i nioj prirodi i itavoj ovoj materijalnoj manifestaciji. Sada e u devetom poglavlju biti opisane Gospodinove slave. U ovom stihu je takoer znaajna sanskritska rije anusuyave. Svi komentatori, ak i ako su jako ueni, obino zavide Krsni, Svevinjoj Boanskoj Osobi. ak i najueniji meu njima tumae Bhagavad-gitu vrlo netono. Poto zavide Krsni, njihovi komentari su beskorisni. Komentari Gospodinovih bhakta su vjerodostojni. Nitko ne moe objasniti Bhagavad-gitu ili izloiti savreno znanje o Krsni ako zavidi Krsni. Onaj tko kritizira Krsnin karakter, iako Ga ne poznaje, je budala. Zato takve komentare trebamo vrlo paljivo izbjegavati. Onaj tko shvaa da je Krsna Svevinja Boanska Osoba, ista i transcendentalna osoba, stei e veliku dobrobit od ovih poglavlja.

STIH 2

raja-vidya raja-guhyam pratyaksavagamam dharmayam

pavitram idam uttamam su-sukham kartum avyayam

raja-vidya - kralj obrazovanja; raja-guhyam - kralj povjerljivog znanja; pavitram - najistije; idam - ovo; uttamam - transcendentalno; pratyaksa - neposrednim iskustvom; avagamam - shvaa se; dharmyam - princip religije; su-sukham - vrlo radosno; kartum - primjenjuje se; avyayam - vjeno; Ovo znanje je kralj obrazovanja, tajnije od svih tajni. Potpuno je isto i kako omoguuje neposredno opaanje jastva putem spoznaje, savrenstvo je religije. Vjeno je i s radou se primjenjuje. SMISAO: Ovo poglavlje Bhagavad-gite se zove kralj obrazovanja, jer predstavlja sutinu svih uenja i filozofija koje su prethodno bile objanjene. Meu najistaknutije filozofe u Indiji se ubrajaju Gautama, Kanada, Kapila, Yajwavalkya, Candilya i Vaicvanara. Tu je i Vyasadeva, autor Vedanta-sutre. Tako na polju filozofije ili transcendentalnog znanja nema pomanjkanja znanja. Sada Gospodin kae da je ovo deveto poglavlje kralj sveg takvog znanja, sutina sveg znanja koje se moe stei prouavanjem Veda i razliitih vrsta filozofije. Najpovjerljivije je zato to povjerljivo ili transcendentalno znanje obuhvaa razumijevanje razlike izmeu due i tijela. Kralj sveg povjerljivog znanja dostie vrhunac u predanom sluenju. Ljudi obino tijekom obrazovanja ne ue ovo povjerljivo znanje; ue vanjsko znanje. to se tie obinog obrazovanja, ljudi prouavaju toliko mnogo oblasti: politiku, sociologiju, fiziku, kemiju, matematiku, astronomiju, strojarstvo, itd. U itavom svijetu ima toliko mnogo oblasti znanja i velikih univerziteta, ali na alost nema niti jednog univerziteta ili obrazovne ustanove na kojima se predaje znanost o duhovnoj dui. A dua je najvaniji dio tijela; ako dua nije prisutna u tijelu, ono nema nikakvu vrijednost. Ipak, ljudi pridaju veliku vanost tjelesnim ivotnim potrebama, ne marei za ivu duu. Bhagavad-gita, posebno od drugog poglavlja nadalje, naglaava vanost due. Na samom poetku, Gospodin kae da je ovo tijelo unitivo, a dua neunitiva (antavanta ime deha nityasyoktah caririnah). Samo znanje da se duhovna dua razlikuje od tijela i da je njena priroda nepromjenjiva, neunitiva i vjena je povjerljiviji dio duhovnog znanja, ali to ne prua pozitivno obavjetenje o dui. Ponekad ljudi imaju utisak da se dua razlikuje od tijela i da kada tijelo umre ili se osoba oslobodi tijela dua ostaje u praznini i postaje bezlina. Kako dua, koja je tako aktivna dok je prisutna u tijelu, moe biti neaktivna nakon osloboenja od tijela? Ona je uvijek aktivna. Ako je vjena, onda je vjeno aktivna i njene aktivnosti u duhovnom carstvu

predstavljaju najpovjerljiviji dio duhovnog znanja. Zato se ovdje ukazuje da su te aktivnosti kralj sveg znanja, najpovjerljiviji dio sveg znanja. Ovo znanje je najistiji oblik svih aktivnosti. To je objanjeno u vedskoj literaturi. U Padama Purani je izloena analiza ovjekovih grjenih aktivnosti koja pokazuje da su one rezultat uzastopnih grijehova. Oni koji se bave plodonosnim aktivnostima se zapliu u razne stadije i oblike grjenih posljedica. Na primjer, kada se sjeme nekog drveta posadi, drvo ne pone odmah rasti; za to je potrebno neko vrijeme. Prvo se pojavi mladica, onda poprimi oblik drveta, koje zatim cvjeta i donosi plodove i kada cvjetovi procvjetaju i plodovi sazru, osobe koje su posadile sjeme drveta u njima uivaju. Slino tome, ovjek moe poiniti grjeno djelo kome, kao i sjemenki, treba neko vrijeme da sazri. Postoje razliiti stadiji. Osoba moe prestati s grjenim djelom, ali rezultate ili plodove tog grjenog djela tek treba ispatati. Postoje grijesi koji jo uvijek imaju oblik sjemena i grijesi koji su ve sazreli i koji daju plod, koji ispatamo kao nesreu i patnju. Kao to je objanjeno u dvadeset osmom stihu sedmog poglavlja, osoba koja se potpuno oslobodila posljedica svih grjenih djela i potpuno posvetila pobonim aktivnostima, osloboena dvostranosti materijalnog svijeta, poinje predano sluiti Svevinju Boansku Osobu, Krsnu. Drugim rijeima, oni koji predano slue Svevinjeg Gospodina su se ve oslobodili svih posljedica. Ta izjava je potvrena u Padma Purani: aprarabdha-phalam papam kutam bijam phalonmukham kramenaiva praliyeta visnu-bhakti-ratatmanam Ako netko predano slui Svevinju Boansku Osobu, sve njegove grjene posljedice postupno iezavaju, bez obzira da li su sazrele, nezrele ili u obliku sjemena. Prema tome, predano sluenje ima veoma veliku mo proiavanja i naziva se pavitram uttamam, najistije. Uttama znai transcendentalno. Tamas znai ovaj materijalni svijet, ili tama, a uttama znai ono to je transcendentalno prema materijalnim aktivnostima. Nikada ne bismo trebali smatrati da su devocijske aktivnosti materijalne, iako ponekad izgleda da bhakte djeluju ba kao obini ljudi. Onaj tko moe vidjeti i tko je dobro upoznat s predanim sluenjem e znati da to nisu materijalne aktivnosti. Sve su duhovne i devocijske, nezagaene materijalnim gunama prirode. Reeno je da je predano sluenje tako savreno da se rezultati mogu neposredno opaziti. Taj neposredni rezultat se zaista opaa i imamo praktino iskustvo da svatko tko pjeva sveta imena Krsne (Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare) bez uvreda, osjea neko transcendentalno zadovoljstvo i veoma brzo se proiava od sve materijalne zagaenosti. To moemo vidjeti. Pored toga, ako ovjek ne samo slua, ve i pokuava iriti poruku o devocijskim aktivnostima ili pomae misionarske djelatnosti svjesnosti Krsne, postupno e osjetiti da duhovno napreduje. To napredovanje u duhovnom ivotu ne ovisi ni od kakvog prethodnog obrazovanja ili kvalifikacija. Sam proces je tako ist da samim slijeenjem tog procesa ovjek postaje ist. To je takoer opisano u Vedanta-sutri (3.2.26) sljedeim rijeima: prakacac ca karmany abhyasat. "Predano sluenje je tako mono da jednostavno vrenjem djelatnosti predanog sluenja osoba bez sumnje postaje prosvijetljena." Praktian primjer toga je Narada, koji je u svom prolom ivotu bio sin slukinje. Nije obrazovan, niti se rodio u bogatoj porodici. Ali kada je Naradina majka sluila velike bhakte ponekad ih je, u odsustvu majke, sluio. Narada osobno kae: ucchista-lepan anumodito dvijaih sakrt sma bhunje tad-apasta-kilbisah evam pravrttasya vicuddha-cetasas tad-dharma evatma-rucih prajayte U ovom stihu rimad-Bhagavatama (1.5.25) Narada opisuje svoj proli ivot svom ueniku Vyasadevi. On kae da se blisko druio s proienim bhaktama dok ih je kao djeak sluio tijekom etiri mjeseca njihovog boravka. Ponekad bi ti mudraci ostavili ostatke hrane na svojim tanjurima i djeak, koji je prao njihove tanjure, htio ih je probati. Zato je zamolio velike bhakte za dozvolu i kada su se oni sloili, Narada je pojeo ostatke i tako se oslobodio svih grjenih posljedica. Nastavivi hranjenje ostacima njihove hrane, postupno je postao osoba istog srca poput mudraca. Veliki bhakte su sluajui i pjevajui uivali u drai neprestanog predanog sluenja Gospodina i Narada je pomalo razvio isti ukus. Narada dalje kae:

tatranvaham krsna-kathah pragayatam anugrahenacrnavam manoharah tah craddhaya me 'nupadam vicrnvatah priyacravasy agga mamabhavad rucih Druei se s mudracima, Narada je razvio ukus za sluanje i pjevanje Gospodinovih Slava i veliku elju da predano slui. Stoga, kao to je opisano u Vedanta-sutri -prakacac ca karmany abhyasat: ako jednostavno predano sluimo, sve e nam samim tim biti razotkriveno i sve emo moi shvatiti. To se zove pratyaksa, neposredno opaanje. Rije dharmyam znai "put religije". Narada je bio sin slukinje. Nije imao mogunosti za kolovanje. Pomagao je majci, koja je na sreu uinila neku slubu za bhakte. Dijete Narada je takoer dobio priliku uiniti neku slubu i jednostavno zahvaljujui druenju je dostigao najvii cilj religije. Najvii cilj svake religije je predano sluenje, kao to je reeno u rimadBhagavatamu (sa vai pumsam paro dharmo yato bhaktir adhoksaje). Veina religioznih ljudi ne zna da je najvie savrenstvo religije predano sluenje. Kao to smo ve objasnili u vezi posljednjeg stiha osmog poglavlja, (vedesu yajwesu tapahsu caiva) za samospoznaju je obino potrebno vedsko znanje. Ali ovdje vidimo da je Narada, iako nikada nije iao u kolu duhovnog uitelja i nije bio obrazovan u vedskim principima, stekao najvii rezultat prouavanja Veda. Ovaj proces je tako moan da se ovjek, ak i ako ne slijedi religiozni proces redovno, moe uzdii do najvieg savrenstva. Kako je to mogue? To je potvreno u vedskoj literaturi: acaryavan puruso veda. Onaj tko se drui s velikim acaryama, ak i ako nije obrazovan niti je ikada prouavao Vede, moe stei svo znanje potrebno za spoznaju. Proces predanog sluenja je pun sree (susukham). Zato? Predano sluenje se sastoji od cravanam kirtanam visnoh. Tako moemo jednostavno sluati pjevanje Gospodinovih slava ili pohaati filozofska predavanja ovlatenih acarya o transcendentalnom znanju. Jednostavno sjedei, moemo uiti; zatim moemo pojesti ostatke hrane ponuene Bogu, lijepa ukusna jela. U svim prilikama, predano sluenje je puno radosti. ak i kada smo pogoeni najveim siromatvom, moemo predano sluiti. Gospodin kae - patram puspam phalam toyam: spreman je prihvatiti od bhakte bilo kakvu ponudu, bilo to. Bilo tko, bez obzira na drutveni poloaj, moe ponuditi ak i list, cvijet, malo voa ili vode, koji se mogu nai u svim dijelovima svijeta, i to e biti prihvaeno ako se ponudi s ljubavlju. U povijesti ima puno takvih primjera. Jednostavno osjetivi miris lia biljke tulasi ponuenog Gospodinovim lotosovim stopalima, veliki mudraci kao to je Sanat-kumara postali su veliki bhakte. Proces predanog sluenja je stoga veoma lijep i moe se vriti u radosnom raspoloenju. Bog prihvaa samo ljubav s kojom Mu nudimo stvari. Ovdje je reeno da ovo predano sluenje vjeno postoji. Nije privremeno, kao to mayavadi filozofi tvrde. Iako se ponekad posveuju takozvanom predanom sluenju, misle da e predano sluiti sve dok ne dostignu osloboenje, ali da e se na kraju, kada postanu osloboeni, "sjediniti s Bogom". Takvo privremeno, dvolino predano sluenje se ne prihvaa kao isto predano sluenje. Pravo predano sluenje se nastavlja ak i nakon osloboenja. Kada bhakta ode na duhovnu planetu u Bojem carstvu, tamo takoer slui Svevinjeg Gospodina. Ne pokuava se stopiti sa Svevinjim Gospodinom. Kao to emo vidjeti u Bhagavad-giti, pravo predano sluenje poinje nakon osloboenja. Kada se netko nakon osloboenja utemelji na nivou Brahmana (brahma-bhuta), njegovo predano sluenje poinje (samah sarvesu bhutesu mad-bhaktim labhate param). Nitko ne moe shvatiti Svevinju Boansku Osobu nezavisnim slijeenjem procesa karma-yoge, jwana-yoge, astaggayoge ili bilo koje druge yoge. Ovim procesima yoge moe malo napredovati prema bhakti-yogi, ali ako ne doe do nivoa predanog sluenja, ne moe shvatiti tko je Boanska Osoba. U rimadBhagavatamu je takoer potvreno da kada se netko proisti procesom predanog sluenja, posebno sluanjem rimad-Bhagavatama ili Bhagavad-gite od spoznatih dua, moe shvatiti nauku o Krsni ili nauku o Bogu. Evam prasanna-manaso bhagavad-bhakti-yogatah. Kada se njegovo srce proisti od svih besmislica, moe shvatiti to je Bog. Tako je proces predanog sluenja, svjesnosti Krsne, kralj sveg obrazovanja i sveg povjerljivog znanja. Najistiji je oblik religije i moe se lako slijediti s radou. Stoga ga trebamo prihvatiti.

STIH 3

acraddadhanah purusa aprapya mam nivartante

dharmasyasya parantapa mrtyu-samsara-vartmani

asraddadhanah - nevjerni; purusah - takve osobe; dharmasya - procesu religije; asya - ovom; parantapa - o ubojico neprijatelja; aprapya - ne dostigavi; mam - Mene; nivartante - vraaju se; mrtyu - smrti; samsara - materijalnog postojanja; vartmani - putu; Oni koji nisu vjerni ovom predanom sluenju ne mogu Me dostii, o pokoritelju neprijatelja. Zato se vraaju putu raanja i umiranja u ovom materijalnom svijetu. SMISAO: Nevjerni ne mogu dostii uspjeh u ovom procesu predanog sluenja. To je smisao ovog stiha. Vjera se stvara druenjem s bhaktama. Nesretni ljudi nemaju vjeru u Boga ak ni nakon to uju sva svjedoanstva velikih linosti u vedskoj literaturi. Neodluni su i ne mogu postojano predano sluiti Gospodina. Tako je vjera najvaniji inilac za napredovanje u predanom sluenju Gospodina. U Caitanya-caritamrti je reeno da je vjera potpuno uvjerenje da se jednostavno sluenjem Svevinjeg Gospodina ri Krsne moe dostii savrenstvo. To se zove vjera. U rimadBhagavatamu (4.31.14) je reeno: yatha taror mula-nisecanena trpyanti tat-skandha-bhujopacakhah pranopaharac ca yathendriyanam tathaiva sarvarhanam acyutejya "Kada osoba zalijeva korijen drveta, zadovoljava njegove grane, granice i listove, a kada daje hranu trbuhu, zadovoljava sva tjelesna osjetila. Slino tome, kada transcendentalno slui Svevinjeg Gospodina samim tim zadovoljava sve polubogove i sva ostala iva bia". Stoga, nakon itanja Bhagavad-gite trebamo odmah doi do zakljuka Bhagavad-gite: da trebamo ostaviti sve druge aktivnosti i posvetiti se sluenju Svevinjeg Gospodina Krsne, Boanske Osobe. Ako je netko uvjeren u ovu filozofiju ivota, to je vjera. Razvijanje te vjere je proces svjesnosti Krsne. Postoje tri vrste ljudi svjesnih Krsne. Treoj vrsti pripadaju oni koji nemaju vjeru. ak i ako formalno predano slue, ne mogu dostii najvii nivo savrenstva. Oni e najvjerojatnije nakon nekog vremena pasti. Mogu predano sluiti, ali kako nemaju potpuno uvjerenje i vjeru, teko mogu nastaviti u svjesnosti Krsne. Tijekom vrenja naih misionarskih djelatnosti vidjeli smo da neki ljudi dou i posvete se svjesnosti Krsne s nekim skrivenim motivom i im poboljaju svoju ekonomsku situaciju napuste ovaj proces i nastave ivjeti kao i prije. Samo zahvaljujui vjeri moemo napredovati u svjesnosti Krsne. to se tie razvijanja vjere, onaj tko je dobro upuen u spise o predanom sluenju i tko je dostigao nivo vrste vjere, naziva se prvoklasnom osobom svjesnom Krsne. Drugoj vrsti pripadaju oni koji nisu jako napredni u razumijevanju spisa o devociji, ali koji imaju vrstu vjeru da je krsnabhakti, ili sluenje Krsne, najbolji put i zato su ga s vjerom prihvatili. Tako su vii od tree vrste, koja nema ni savreno znanje o spisima niti pravu vjeru, ali pokuava slijediti zahvaljujui druenju i svojoj jednostavnosti. Treerazredna osoba u svjesnosti Krsne moe pasti, ali drugorazredna osoba ne pada. Za prvorazrednu osobu u svjesnosti Krsne nema ni govora o padu. Onaj tko je prvorazredni bhakta e sigurno napredovati i na kraju dostii rezultat. to se tie treerazredne osobe u svjesnosti Krsne, iako vjeruje da je predano sluenje vrlo dobro, jo uvijek nije stekla odgovarajue znanje o Krsni iz spisa kao to su rimad-Bhagavatam i Bhagavad-gita. Ponekad te treerazredne osobe u svjesnosti Krsne imaju sklonost ka karma-yogi

i jwana-yogi i ponekad su uznemirene, ali im zaraza karma-yoge i jwana-yoge nestane, postaju drugorazredne ili prvorazredne osobe u svjesnosti Krsne. Vjera u Krsnu se takoer dijeli na tri vrste i opisana je u rimad-Bhagavatamu. U jedanaestom pjevanju rimad-Bhagavatama su opisane prvorazredna, drugorazredna i treerazredna privrenost. Oni koji nemaju vjeru ak ni nakon to su uli o Krsni i veliini predanog sluenja, koji misle da je to samo preuveliavanje, nalaze da je ovaj put vrlo teak, ak i ako naizgled predano slue. Za njih postoji vrlo mala nada za dostizanje savrenstva. Tako je vjera veoma vana u predanom sluenju.

STIH 4

maya tatam idam sarvam mat-sthani sarva-bhutani

jagad avyakta-murtina na caham tesv avasthitah

maya - Ja; tatam - proimam; idam - ovu; sarvam - itavu; jagat - kozmiku manifestaciju; avyakta-murtina - neispoljenim oblikom; masthani - u Meni; sarva-bhutani - sva iva bia; na - ne; ca - takoer; aham - Ja; tesu - u njima; avasthitah - nalazim se; Svojim neispoljenim oblikom proimam itav ovaj univerzum. Sva bia su u Meni, ali ja nisam u njima. SMISAO: Svevinja Boanska Osoba se ne moe opaziti grubim materijalnim osjetilima. Reeno je: atah ri-krsna-namadi na bhaved grahyam indriyaih sevonmukhe hi jihvadau svayam eva sphuraty adah (Bhakti-rasamrta-sindhu 1.2.234) Ime, slave i zabave Gospodina ri Krsne se ne mogu shvatiti materijalnim osjetilima. On se razotkriva samo onome tko pod pravim vodstvom isto predano slui. U Brahma-samhiti (5.38) je reeno - premawjana-cchurita-bhakti-vilocanena santah sadaiva hrdayesu vilokayanti: osoba moe uvijek vidjeti Svevinju Boansku Osobu Govindu u sebi i izvan sebe ako je razvila transcendentalnu ljubav prema Njemu. Tako za obine ljude Gospodin nije vidljiv. Ovdje je reeno da Ga materijalna osjetila ne mogu opaziti, iako je sveproimajui i svuda prisutan. Na to se ovdje ukazuje rijeju avyakta-murtina. U stvari, iako Ga ne moemo vidjeti, sve poiva u Njemu. Kao to smo ve objasnili u sedmom poglavlju, itava materijalna kozmika manifestacija je samo spoj Njegove dvije razliite energije - vie, duhovne, i nie, materijalne energije. Kao to se suneva svjetlost iri po itavom univerzumu, Gospodinova energija se iri po itavoj kreaciji i sve poiva u toj energiji. Ipak, ne bismo trebali zakljuiti da je Gospodin, poto se svuda iri, izgubio Svoje osobno postojanje. Da bi opovrgao takvu tvrdnju Gospodin kae: "Ja sam svuda i sve je u Meni, ali sam ipak odvojen." Na primjer, kralj upravlja vladom koja je samo manifestacija njegove energije; razliita vladina odjeljenja nisu nita drugo do kraljeve energije i svako odjeljenje poiva na kraljevoj moi. Ali ipak ne moemo oekivati da kralj bude osobno prisutan u svakom odjeljenju. To je grubi primjer. Slino tome, sve manifestacije koje vidimo i sve to postoji, u materijalnom i

duhovnom svijetu, poiva na energiji Svevinjeg Gospodina. Do stvaranja dolazi irenjem Njegovih razliitih energija. Kao to je reeno u Bhagavad-giti - vistabh-yaham idam krtsnam: On je svuda prisutan u Svojoj osobnoj reprezentaciji, irenju Njegovih razliitih energija.

STIH 5

na ca mat-sthani bhutani pacya me yogam aicvaram bhuta-bhrn na ca bhuta-stho mamatma bhuta-bhavanah na - nikada; ca - takoer; mat-sthani - smjetena u Meni; bhutani - itava kreacija; pacya - samo pogledaj; me - Moju; yogam aicvaram - nepojmljivu mistinu mo; bhuta-bhrt - odravalac svih ivih bia; na - nikada; ca - takoer; bhuta-sthah - u kozmikoj manifestaciji; mama - Moje; atma - bie; bhuta-bhavanah - izvor svih manifestacija; A ipak, sve to je stvoreno ne poiva u Meni. Pogledaj Moje mistino obilje! Iako sam odravatelj svih ivih bia i iako sam prisutan svuda, nisam dio ove kozmike manifestacije, jer je Moje Jastvo sam izvor kreacije. SMISAO: Gospodin kae da sve poiva u Njemu (mat-sthani sarva-bhutani). To ne bismo trebali pogreno shvatiti. Gospodin ne vodi neposredno brigu o odravanju ove materijalne manifestacije. Ponekad moemo vidjeti sliku Atlasa koji dri Zemaljsku kuglu na svojim ramenima i pri tom izgleda vrlo umoran. Ne bismo trebali imati takvu predstavu kada se radi o Krsninom odravanju stvorenog univerzuma. On kae da je odvojen od svega, iako sve poiva u Njemu. Planetarni sistemi lebde u prostoru, a taj prostor je energija Svevinjeg Gospodina. Ali On se razlikuje od prostora. On se nalazi na drugom mjestu. Stoga Gospodin kae: "Premda poivaju u Mojoj nepojmljivoj energiji, Ja sam, kao Svevinja Boanska Osoba, odvojen od njih." To je Gospodinovo nepojmljivo obilje. U vedskom rjeniku Niruktiju je reeno - yujyate 'nena durghatesu karyesu: "Svevinji Gospodin provodi nepojmljivo udesne zabave, manifestirajui Svoju energiju." Njegova osoba je puna razliitih monih energija, a sama Njegova odluka postaje stvarnost. Tako trebamo shvatiti Boansku Osobu. Mi moemo poeljeti neto napraviti, ali ima tako mnogo prepreka i ponekad nije mogue napraviti ono to elimo. Ali kada Krsna neto eli napraviti, jednostavno zahvaljujui Njegovoj elji sve se odvija tako savreno da ne moemo niti zamisliti kako se to odvija. Gospodin objanjava tu injenicu: iako je odravatelj itave materijalne manifestacije, ne dodiruje ovu materijalnu manifestaciju. Jednostavno po Njegovoj vrhovnoj volji sve se stvara, odrava i unitava. Nema razlike izmeu Njegovog uma i Njega (dok izmeu nas i naeg sadanjeg materijalnog uma postoji razlika), jer je apsolutni duh. Gospodin je istovremeno prisutan u svemu; a ipak, obian ovjek ne moe shvatiti kako je takoer osobno prisutan. On se razlikuje od ove materijalne manifestacije, a ipak sve poiva u Njemu. To je ovdje objanjeno kao yogam aicvaram, mistina mo Svevinje Boanske Osobe.

STIH 6

yathakaca-sthito nityam tatha sarvani bhutani

vayuh sarvatra-go mahan mat-sthanity upadharaya

yatha - kao to; akasa-sthitah - nalazi se na nebu; nityam - uvijek; vayuh - vjetar; sarvatra-gah - pue svuda; mahan - veliki; tatha - slino tome; sarvani bhutani - sva stvorena bia; mat-sthani - nalaze se u Meni; iti - tako; upadharaya - pokuaj shvatiti; Shvati da kao to snaan vjetar, koji svuda pue, uvijek poiva na nebu, sva stvorena bia poivaju u Meni. Za obinu osobu je skoro nepojmljivo kako ogromna materijalna kreacija poiva u Njemu. Ali Gospodin navodi primjer koji nam moe pomoi da to shvatimo. Nebo moe biti najvea manifestacija koju moemo zamisliti, a na nebu, vjetar ili zrak je najvea manifestacija u kozmikom svijetu. Kretanje zraka utjee na kretanje svega. Ali, iako je vjetar velik, ipak poiva na nebu; ne protee se izvan neba. Slino tome, sve udesne kozmike manifestacije postoje po vrhovnoj volji Boga i sve su podreene toj vrhovnoj volji. Kao to obino kaemo, ni vlat trave se ne pokree bez volje Svevinje Boanske Osobe. Tako se sve kree po Njegovoj volji: po Njegovoj volji sve se stvara, sve se odrava i sve se unitava. Usprkos tome, On je odvojen od svega, kao to je nebo uvijek odvojeno od aktivnosti vjetra. U Upanisadama je reeno - yad-bhisa vatah pavate: "Vjetar pue iz straha od Svevinje Boanske Osobe". (Taittiriya Upanisada 2.8.1) U Brhad-aranyaka Upanisadi (3.8.9) je reeno: etasya va aksarasya pracasane gargi surya-candramasau vidhrtau tisthata etasya va aksarasya pracasane gargi dyav-aprthivyau vidhrtau tisthatah. "Mjesec, Sunce i drugi veliki planeti se kreu po vrhovnoj naredbi, pod nadzorom Svevinje Boanske Osobe." U Brahma-samhiti (5.52) je takoer reeno: yac-caksur esa savita sakala-grahanam raja samasta-sura-murtir acesa-tejah yasyajwaya bhramati sambhrta-kala-cakro govindam adi-purusam tam aham bhajami Ovo je opis kretanja Sunca. Reeno je da se Sunce smatra okom Svevinjeg Gospodina i da ima ogromnu mo irenja topline i svjetlosti. Usprkos tome, kree se po svojoj propisanoj putanji po naredbi i vrhovnoj volji Govinde. Tako u vedskoj literaturi moemo nai dokaz da je ova materijalna manifestacija, koja nam izgleda udesna i velika, pod kontrolom Svevinje Boanske Osobe. To e biti podrobnije objanjeno u narednim stihovima ovog poglavlja.

STIH 7

sarva-bhutani kaunteya kalpa-ksaye punas tani

prakrtim yanti mamikam kalpadau visrjamy aham

sarva-bhutani - sva stvorena bia; kaunteya - o Kuntin sine; prakrtim - prirodu; yanti - ulaze u; mamikam - Moju; kalpa-ksaye - na kraju milenija; punah - ponovo; tani - sva ta; kalpa-adau - na poetku milenija; visrjami - stvaram; aham - Ja; O Kuntin sine, na kraju milenija sve materijalne manifestacije ulaze u Moju prirodu, a na poetku sljedeeg milenija ih Svojom moi ponovo stvaram. SMISAO: Stvaranje, odravanje i unitenje ove materijalne kozmike manifestacije potpuno ovise o vrhovnoj volji Boanske Osobe. "Na kraju milenija" znai kada Brahma umre. Brahma ivi sto godina, a jedan njegov dan traje 4 300 000 000 naih zemaljskih godina. Njegova no traje jednako dugo. Jedan njegov mjesec se sastoji od trideset takvih dana i noi, a jedna godina od dvanaest mjeseci. Kada nakon stotinu takvih godina Brahma umre, dolazi do unitenja. To znai da Svevinji Gospodin ponovo uvlai u Sebe energiju koju je manifestirao. Nakon toga, kada postoji potreba za manifestacijom kozmikog svijeta, Svojom voljom manifestira kozmiki svijet. Bahu syam: "Iako sam jedan, postat u mnotvo. " To je vedska izreka (Chandogya Upanisada 6.2.3). Gospodin se ekspandira u ovu materijalnu energiju i itava kozmika manifestacija ponovo nastaje.

STIH 8

prakrtim svam avastabhya bhuta-gramam imam krtsnam

visrjami punah punah avacam prakrter vacat

prakrtim - materijalna priroda; svam - Mog Jastva; avastabhya - ulazi u; visrjami - Ja stvaram; punah punah - iznova i iznova; bhuta-gramam - sve kozmike manifestacije; imam - ove; krtsnam - zajedno; avacam - automatski; prakrteh - sile prirode; vacat - po zakonu;

itav kozmiki poredak je pod Mojom kontrolom. Po Mojoj volji se iznova i iznova automatski manifestira i po Mojoj volji na kraju biva uniten. SMISAO: Ovaj materijalni svijet je manifestacija nie energije Svevinje Boanske Osobe. To je ve bilo objanjeno nekoliko puta. Prilikom stvaranja, materijalna energija biva pokrenuta kao mahat-tattva, u koju Gospodin ulazi kao Njegova prva Purusa inkarnacija, Maha-Visnu. On lei na Uzronom Oceanu i izdie bezbrojne univerzume, u koje ponovo ulazi kao Garbhodakacayi Visnu. Svaki univerzum biva stvoren na taj nain. Zatim se manifestira kao Ksirodakacayi Visnu i ulazi u sve - ak i u siuni atom. Ta injenica je ovdje objanjena. On ulazi u sve. to se tie ivih bia, ona bivaju stavljena u ovu materijalnu prirodu i ovisno o djelima koja su poinila u prolosti, zauzimaju razne poloaje. Tako poinju aktivnosti ovog materijalnog svijeta. Aktivnosti raznih vrsta ivih bia poinju od samog poetka stvaranja. Nije istina da sve evoluira. Razne vrste ivotinja bivaju stvorene zajedno s univerzumom. Ljudi, ivotinje, zvijeri, ptice - sve biva stvoreno u isto vrijeme, jer se sve elje koje su iva bia imala u trenutku posljednjeg unitenja, ponovo manifestiraju. Rije avacam u ovom stihu jasno ukazuje da iva bia nemaju nikakve veze s tim procesom. Stanje postojanja iz njihovog prolog ivota i prole kreacije se jednostavno ponovo manifestira. Sve se to odvija samo po Gospodinovoj volji. To je nepojmljiva mo Svevinje Boanske Osobe. Nakon stvaranja razliitih ivotnih vrsta, On nema veze s njima. Do stvaranja dolazi da bi razliita iva bia mogla ispuniti svoje sklonosti i Gospodin se u to ne mijea.

STIH 9

na ca mam tani karmani udasina-vad asinam

nibadhnanti dhanawjaya asaktam tesu karmasu

na - nikada; ca - takoer; mam - Mene; tani - sve te; karmani - aktivnosti; nibadhnanti - vezuju; dhanawjaya - o osvojitelju bogatstva; udasina-vat - u neutralnom; asinam - poloaju; asaktam - nisam privuen; tesu - tim; karmasu - aktivnostima; O Dhananaja, sve ove aktivnosti Me ne mogu vezati. Poto sam neutralan, uvijek sam odvojen od svih tih materijalnih aktivnosti. SMISAO: U vezi s tim, ne bismo trebali misliti da Svevinja Boanska Osoba nita ne radi. Gospodin je u duhovnom svijetu uvijek aktivan. U Brahma-samhiti (5.6) je reeno atmaramasya tasyasti prakrtya na samagamah: "On je uvijek zaokupljen Svojim vjenim, blaenim, duhovnim aktivnostima, ali nema nikakve veze s materijalnim aktivnostima". Materijalne aktivnosti vre Njegove razliite moi. Gospodin je uvijek neutralan u materijalnim aktivnostima stvorenog svijeta. Ta neutralnost je ovdje opisana rijeju udasina-vat. Iako upravlja svakim siunim detaljem materijalnih aktivnosti, neutralan je. Moemo navesti primjer suca

vrhovnog suda koji sjedi na svojoj stolici. Po njegovoj naredbi deava se mnogo stvari - nekoga objese, nekoga stave u zatvor, nekome dodijele ogromno bogatstvo - ali on je ipak neutralan. On nema nita sa svim tim dobitcima i gubitcima. Slino tome, Gospodin je uvijek neutralan, iako je Njegova ruka uvijek prisutna na svakom podruju djelovanja. U Vedanta-sutri (2.1.34) je reeno - vaisamya-nairghrnye na: On se ne nalazi u dvostranostima ovog materijalnog svijeta. Transcendentalan je prema tim dvostranostima. Niti je vezan za stvaranje i unitavanje ovog materijalnog svijeta. iva bia dobivaju razliite oblike u raznim vrstama ivota prema svojim djelima koja su poinila u prolosti i Gospodin se u to ne mijea.

STIH 10

mayadhyaksena prakrtih hetunanena kaunteya

suyate sa-caracaram jagad viparivartate

maya - Mojim; adhyaksena - pod nadzorom; prakrtih - materijalna priroda; suyate - manifestira; sa - oba; cara-acaram - pokretna i nepokretna; hetuna - iz razloga; anena - tog; kaunteya - o Kuntin sine; jagat - kozmika manifestacija; viparivartate - djeluje; O Kuntin sine, ova materijalna energija, koja je jedna od Mojih energija, djeluje pod Mojom kontrolom i stvara sva pokretna i nepokretna bia. Po njenim zakonima, ova manifestacija iznova i iznova biva stvorena i unitena. SMISAO: Ovdje je jasno reeno da Svevinji Gospodin, iako je odvojen od svih aktivnosti materijalnog svijeta, ostaje vrhovni upravitelj. Svevinji Gospodin je vrhovna volja i pozadina ove materijalne manifestacije, ali materijalnom manifestacijom upravlja materijalna priroda. Krsna takoer kae u Bhagavad-giti da je otac svih ivih bia u razliitim oblicima i vrstama. Kao to otac stavlja sjeme djeteta u maternicu majke, Svevinji Gospodin jednostavno Svojim pogledom stavlja u maternicu materijalne prirode sva iva bia, koja se pojavljuju u raznim oblicima i vrstama, ovisno o njihovim posljednjim eljama i aktivnostima. Iako se raaju pod pogledom Svevinjeg Gospodina, sva ta iva bia dobivaju razliita tijela prema svojim djelima i eljama koje su imala u prolosti. Tako Gospodin nije neposredno vezan za ovu materijalnu kreaciju. On samo prelijee pogledom po materijalnoj prirodi; tako je aktivira i sve odmah biva stvoreno. Poto prelazi pogledom po materijalnoj prirodi, Svevinji Gospodin nesumnjivo djeluje, ali nije neposredno povezan s manifestacijom materijalnog svijeta. U smrtiju je naveden ovaj primjer: kada se pred nekim nalazi mirisni cvijet, miris cvijeta dodiruje njegovo osjetilo mirisa, ali osjetilo mirisa i cvijet su odvojeni jedno od drugog. Izmeu materijalnog svijeta Svevinjeg Gospodina postoji slina veza. U stvari, On nema nikakve veze s ovim materijalnim svijetom, ali stvara Svojim pogledom i nareuje. Ukratko reeno, materijalna priroda ne moe nita uiniti bez nadzora Svevinje Boanske Osobe. A ipak, Svevinja Boanska Osoba je odvojena od svih materijalnih aktivnosti.

STIH 11

avajananti mam mudha param bhavam ajananto

manusim tanum aritam mama bhuta-mahecvaram

avajananti - ismijavaju; mam - Me; mudhah - budalasti ljudi; manusim ljudskog oblika; tanum - tijelo; aritam - kada poprimim; param - transcendentalnu; bhavam - prirodu; ajanantah - ne poznaju; mama - Moju; bhuta - sve to postoji; maha-icvaram - vrhovni vlasnik; Budale Me ismijavaju kada siem u ljudskom obliku. Oni ne transcendentalnu prirodu kao Vrhovnog Gospodara svega to postoji. poznaju Moju

Iz objanjenja prethodnih stihova ovog poglavlja se moe jasno zakljuiti da Svevinja Boanska Osoba, iako se pojavljuje kao ljudsko bie, nije obian ovjek. Boanska Osoba, koja upravlja stvaranjem i unitenjem itave kozmike manifestacije, ne moe biti ljudsko bie. Usprkos tome, postoji mnogo budalastih ljudi koji smatraju da je Krsna samo moan ovjek i nita vie. U stvari, On je izvorna Vrhovna Osoba, kao to je potvreno u Brahma-samhiti (icvarah paramah krsnah); On je Svevinji Gospodin. Ima mnogo icvara, upravitelja, koji izgledaju jedan vei od drugoga. U sistemu upravnih poslova u materijalnom svijetu nai emo slubenika ili poslovou koji je podreen sekretaru, koji je podreen ministru, koji je podreen predsjedniku. Svaki od njih upravlja, ali se nalazi pod upravom drugoga. U Brahma-samhiti je reeno da je Krsna vrhovni upravitelj. U materijalnom i duhovnom svijetu nesumnjivo ima mnogo upravitelja, ali Krsna je vrhovni upravitelj (icvarah paramah krsna), a Njegovo tijelo je sac-cid-ananda, nematerijalno. Materijalna tijela ne mogu vriti udesna djela opisana u prethodnim stihovima. Njegovo tijelo je vjeno, blaeno i puno znanja. Iako nije obian ovjek, budale Ga ismijavaju, smatrajui Ga ovjekom. Njegovo tijelo je ovdje opisano kao manusim zato to djeluje kao ovjek, kao Arjunin prijatelj, politiar upleten u bitku na Kuruksetri. Na toliko mnogo naina djeluje isto kao obian ovjek, ali u stvari Njegovo tijelo je sac-cid-ananda-vigraha - vjeno blaenstvo i apsolutno znanje. To je takoer potvreno u Vedama. Sac-cid-ananda-rupaya krsnaya: "Odajem svoje potovanje Svevinjoj Boanskoj Osobi Krsni, vjenom, blaenom obliku znanja." (Gopala-tapani Upanisada 1.1) Postoje i drugi opisi na vedskom jeziku. Tam ekam govindam: "Ti si Govinda, zadovoljstvo za osjetila i krave." Sac-cid-anandam-vigraham: "Tvoj oblik je transcendentalan, pun znanja, blaenstva i vjenosti." (Gopala-tapani Upanisada 1.35) Usprkos transcendentalnim odlikama Krsninog tijela punog blaenstva i znanja, mnogi navodno ueni ljudi i komentatori Bhagavad-gite ismijavaju Krsnu kao obinog ovjeka. Ueni ovjek se moe roditi s izuzetnim sposobnostima zbog dobrih djela koja je poinio u prolosti, ali takvo shvaanje ri Krsne je rezultat siromanog znanja. Zato se naziva mudha, jer samo budalaste osobe smatraju Krsnu obinim ljudskim biem. Budale smatraju Krsnu obinim ljudskim biem, jer ne poznaju povjerljive aktivnosti Svevinjeg Gospodina i Njegovih razliitih energija. Ne znaju da je Krsnino tijelo simbol potpunog znanja i blaenstva, da je On vlasnik svega to postoji i da

moe svakome podariti osloboenje. Poto ne znaju da Krsna ima tako mnogo transcendentalnih odlika, ismijavaju Ga. Oni ne znaju da je pojava Svevinjeg Gospodina u ovom materijalnom svijetu manifestacija Njegove unutranje energije. On je gospodar materijalne energije. Kao to je bilo objanjeno na nekoliko mjesta (mama maya duratyaya), Gospodin tvrdi da je materijalna energija, iako je vrlo mona, pod Njegovom kontrolom i da se svatko tko Mu se preda moe osloboditi te materijalne energije. Ako se dua predana Krsni moe osloboditi utjecaja materijalne energije, kako onda Svevinji Gospodin, koji upravlja stvaranjem, odravanjem i unitenjem itave kozmike prirode, moe imati tijelo kao mi? Prema tome, takvo shvaanje Krsne je potpuna ludost. Meutim, budalaste osobe ne mogu shvatiti da Boanska Osoba Krsna, koji se pojavljuje kao obian ovjek, moe upravljati svim atomima i gigantskom manifestacijom kozmikog oblika. Najvee i najmanje manifestacije su iznad dosega njihovog poimanja i zato ne mogu zamisliti da oblik poput ljudskog moe istovremeno upravljati i beskonano velikim i beskonano malim. U stvari, iako upravlja i beskonanim i konanim, Gospodin je odvojen od itave ove manifestacije. to se tie Njegove yogam aicvaram, Njegove nepojmljive transcendentalne energije, jasno je reeno da On moe istovremeno upravljati i konanim i beskonanim i da moe ostati odvojen od njih. Iako budalasti ne mogu shvatiti kako Krsna, koji se pojavljuje kao ljudsko bie, moe upravljati i konanim i beskonanim, isti bhakte to prihvaaju, jer znaju da je Krsna Svevinja Boanska Osoba. Zato Mu se potpuno predaju i posveuju svjesnosti Krsne, predanom sluenju Gospodina. Izmeu impersonalista i personalista postoji mnogo proturjenih miljenja o pojavi Gospodina kao ljudskog bia. Ali ako potraimo objanjenje u Bhagavad-giti i rimad-Bhagavatamu, autoritativnim djelima za razumijevanje nauke o Krsni, moi emo shvatiti da je Krsna Svevinja Boanska Osoba. On nije obian ovjek, iako se na Zemlji pojavio kao obino ljudsko bie. U prvom poglavlju Prvog pjevanja rimad-Bhagavatama, raspitujui se o Krsninim aktivnostima, mudraci predvoeni Caunakom su rekli: krtavan kila karmani ati-martyani bhagavan saha ramena kecavah gudhah kapata-manusah

"Gospodin ri Krsna, Svevinja Boanska Osoba, zajedno s Balaramom se igrao kao ljudsko bie i tako preruen izvrio mnoga nadljudska djela." (Bhag. 1.1.20) Gospodinova pojava u obliku ovjeka zbunjuje budalaste. Niti jedno ljudsko bie ne moe uiniti udesna djela koja je Krsna uinio kada je bio prisutan na ovoj planeti Zemlji. Kada se Krsna pojavio pred Svojim ocem i majkom, Vasudevom i Devaki, pojavio se s etiri ruke, ali se nakon molitvi roditelja preobrazio u obino dijete. U Bhagavatamu (10.3.46) je reeno - babhuva prakrtah cicuh: postao je kao obino dijete, obino ljudsko bie. U ovom stihu se sada ponovo ukazuje da je oblik obinog ljudskog bia u kome se Gospodin pojavio jedno od obiljeja Njegovog transcendentalnog tijela. U jedanaestom poglavlju Bhagavad-gite je reeno da je Arjuna zamolio Krsnu da mu pokae Svoj etveroruki oblik (tenaiva rupena catur-bhujena). Nakon to je pokazao taj oblik, Krsna je na Arjuninu molbu ponovo poprimio Svoj izvorni ljudski oblik (manusam rupam). Ti razliiti oblici Svevinjeg Gospodina svakako nisu oblici obinog ljudskog bia. Neki od onih koji ismijavaju Krsnu i koji su zaraeni mayavadi filozofijom navode sljedei stih iz Srimad-Bhagavatama (3.29.21) da bi dokazali da je Krsna samo obian ovjek. Aham sarvesu bhutesu bhutatmavasthitah sada: "Svevinji je prisutan u svakom ivom biu." Umjesto da prihvatimo tumaenje neovlatenih osoba koje ismijavaju Krsnu, bolje bi bilo da prihvatimo tumaenje vaisnavskih acarya kao to su Jiva Gosvami i Visvanatha Cakravarti Thakura. U svom komentaru na ovaj stih Jiva Gosvami kae da se Krsna, u obliku Svoje potpune ekspanzije Paramatme, Nad-due - nalazi u pokretnim i nepokretnim biima. Tako svaki bhakta poetnik koji poklanja panju samo arca-murtiju, obliku Svevinjeg Gospodina u hramu, ali ne potuje druga iva bia, beskorisno oboava Gospodinov oblik u hramu. Postoje tri vrste Gospodinovih bhakta i poetnik je na najniem nivou. Bhakta poetnik poklanja veu panju Boanstvu u hramu nego drugim bhaktama i zato Visvanatha Cakravarti Thakura upozorava da takav mentalitet treba promijeniti. Bhakta treba vidjeti da je svako tijelo utjelovljenje ili hram Svevinjeg Gospodina poto je Krsna prisutan u svaijem srcu kao Paramatma. Zato treba pravilno potivati svako tijelo u kojem Paramatma prebiva, kao to odaje potovanje Gospodinovom hramu. Svakome treba pravilno ukazati potovanje i ne treba ga zanemariti. Postoji mnogo impersonalista koji ismijavaju hramsko oboavanje. Oni kau da se osoba ne bi trebala ograniavati na hramsko oboavanje, poto je Bog svuda prisutan. Ali ako je Bog svuda prisutan, zar nije prisutan i u hramu ili u Boanstvu? Iako e se personalisti i impersonalisti neprestano sukobljavati, savreni bhakta svjestan Krsne zna da je Krsna, iako je Vrhovna Osoba,

sveproimajui. To je potvreno u Brahma-samhiti. Iako je Njegovo osobno prebivalite Goloka Vrndavana i premda tamo uvijek prebiva, razliitim manifestacijama energije i Svojim potpunim ekspanzijama je prisutan svuda, u svim dijelovima materijalne i duhovne kreacije.

STIH 12

moghaca mogha-karmano raksasim asurim caiva

mogha-jwana vicetasah prakrtim mohinim ritah

mogha-acah - osujeeni u nadama; mogha-karmanah - osujeeni u plodonosnim aktivnostima; mogha-jwanah - osujeeni u znanju; vicetasah - zbunjeni; raksasim - demonske; asurim - ateistike; ca - i; eva - svakako; prakrtim - prirode; mohinim - zbunjujue; ritah - uzimaju utoite; Takve zbunjene osobe privlae demonska i ateistika gledita. U takvom obmanutom stanju bivaju poraene u svim svojim nadama za dostizanje osloboenja, svojim plodonosnim aktivnostima i svom nastojanju da steknu znanje. SMISAO: Mnogi bhakte smatraju da su svjesni Krsne i da predano slue, ali u srcu ne prihvaaju Svevinju Boansku Osobu kao Apsolutnu Istinu. Oni nikada nee okusiti plod predanog sluenja - povratak Bogu. Slino tome, oni koji vre plodonosne pobone aktivnosti i koji se nadaju da e na kraju biti osloboeni ove materijalne zapletenosti, nikada nee biti uspjeni zato to ismijavaju Svevinju Boansku Osobu Krsnu. Drugim rijeima, smatra se da su osobe koje ismijavaju Krsnu demonske ili ateistike. U sedmom poglavlju Bhagavad-gite je opisano da se takvi demonski nevjernici nikada ne predaju Krsni. Zbog toga ih njihove umne pekulacije kojima ele doi do Apsolutne Istine dovode do pogrenog zakljuka da su obino ivo bie i Krsna jednaki. S takvim pogrenim uvjerenjem, misle da je tijelo svakog ljudskog bia sada jednostavno prekriveno materijalnom prirodom i da, im se ivo bie oslobodi materijalnog tijela, izmeu njega i Boga nema razlike. Taj pokuaj stapanja s Krsnom e biti osujeen zbog iluzije. Takvo ateistiko i demonsko njegovanje duhovnog znanja je uvijek besplodno. Na to se ukazuje u ovom stihu. Takve osobe bivaju osujeene u svom pokuaju razvijanja znanja. Stoga je velika uvreda smatrati Krsnu, Svevinju Boansku Osobu, obinim ovjekom. Oni koji to ine su sigurno obmanuti, jer ne mogu shvatiti Krsnin vjeni oblik. U Brhad-visnu-smrtiju je jasno reeno: yo vetti bhautikam deham sa sarvasmad bahis-karyah mukham tasyavalokyapi krsnasya paramatmanah crauta-smarta-vidhanatah sa-celam snanam acaret

"Ako netko smatra da je Krsnino tijelo materijalno, treba mu zabraniti vrenje obreda i aktivnosti propisanih u cruti i smrti. Onaj tko sluajno vidi njegovo lice, treba se odmah okupati u Gangi da bi se oslobodio zaraze." Ljudi se rugaju Krsni zato to zavide Svevinjoj Boanskoj Osobi. Takvim ljudima je sueno da se ivot za ivotom raaju u vrstama ateistikog i demonskog ivota. Njihovo pravo znanje e neprestano biti prekriveno iluzijom i postupno e nazadovati do najmranijeg predjela kreacije.

STIH 13

mahatmanas tu mam partha daivim prakrtim aritah bhajanty ananya-manaso jwatva bhutadim avyayam maha-atmanah - velike due; tu - ali; mam - Mene; partha - o Prithin sine; daivim - boanske; prakrtim - prirode; aritah - uzevi utoite; bhajanti - slue; ananya-manasah - nepokolebljivog uma; jwatva - znajui; bhuta - kreacije; adim - porijeklo; avyayam - neiscrpno; O Prithin sine, velike due, koje nisu obmanute, nalaze se pod zatitom boanske prirode. One su potpuno zaokupljene predanim sluenjem, jer Me znaju kao prvobitnu i neiscrpnu Svevinju Boansku Osobu. SMISAO: U ovom stihu je jasno opisan mahatma. Prvi znak mahatme je da je ve utemeljen u boanskoj prirodi. On nije pod kontrolom materijalne prirode. Kako se to postie? To je bilo objanjeno u sedmom poglavlju: onaj tko se preda Svevinjoj Boanskoj Osobi ri Krsni odmah se oslobaa kontrole materijalne prirode. To je kvalifikacija. ovjek se moe osloboditi kontrole materijalne prirode im svoju duu preda Svevinjoj Boanskoj Osobi. To je preliminarna formula. Poto je ivo bie rubna mo, im se oslobodi kontrole materijalne prirode, biva stavljeno pod vodstvo duhovne prirode. Vodstvo duhovne prirode se naziva daivi prakrti, boanska priroda. Kada se uzdigne na taj nain - predajui se Svevinjoj Boanskoj Osobi dolazi na nivo velike due, mahatme. Mahatma ne usredotouje svoju panju ni na to drugo osim na Krsnu, jer savreno dobro zna da je Krsna izvorna Vrhovna Osoba, uzrok svih uzroka. U to nema sumnje. Osoba moe postati takav mahatma, ili velika dua, druei se s drugim mahatmama, istim bhaktama. isti bhakte nisu privueni ak ni Krsninim drugim oblicima, kao to je etveroruki Maha-Visnu. Privueni su samo dvorukim oblikom Krsne. Nisu privueni drugim Krsninim oblicima, niti ih zanima bilo koji oblik poluboga ili ljudskog bia. Oni meditiraju samo na Krsnu u svjesnosti Krsne i uvijek nepokolebljivo slue Gospodina u svjesnosti Krsne.

STIH 14

satatam kirtayanto mam namasyantac ca mam bhaktya

yatantac ca drdha-vratah nitya-yukta upasate

satatam - uvijek; kirtayantah - pjevajui; mam - o Meni; yatantah - trudei se; ca - takoer; drdha-vratah - s odlunou; namasyantah - odajui potovanje; ca - i; mam - Mene; bhaktya - s devocijom; nitya-yuktah - neprestano zaokupljeni; upasate - oboavanjem; Uvijek pjevajui Moje slave i trudei se s velikom odlunosti, te velike due Me neprestano oboavaju s devocijom, klanjajui se preda Mnom. SMISAO: Mahatma se ne moe stvoriti udaranjem peata na obinog ovjeka. Ovdje su opisani njegovi simptomi: mahatma uvijek pjeva slave Svevinjeg Gospodina Krsne, Boanske Osobe. Nema druge dunosti. Uvijek slavi Gospodina. Drugim rijeima, nije impersonalist. Kada je u pitanju slavljenje, moramo slaviti Svevinjeg Gospodina, slavei Njegovo ime, Njegov vjeni oblik, Njegove transcendentalne odlike i Njegove neobine zabave. Sve njih moramo slaviti; zato je mahatma privren Svevinjoj Boanskoj Osobi. Onaj tko je privren neosobnom aspektu Svevinjeg Gospodina, brahmajyotiju, nije opisan u Bhagavad-giti kao mahatma. On e biti opisan u sljedeem stihu na drugaiji nain. Mahatma je uvijek zaokupljen razliitim aktivnostima predanog sluenja, kao to je opisano u rimadBhagavatamu, sluajui i pjevajui o Visnuu, a ne o nekom polubogu ili ljudskom biu. To je devocija: cravanam kirtanam visnoh i smaranam, sjeanje na Gospodina. Takav mahatma je vrsto odluio na kraju dostii drutvo Svevinje Boanske Osobe u jednoj od pet transcendentalnih rasa. Da bi dostigao taj uspjeh, sve aktivnosti - umne, tjelesne i govorne posveuje sluenju Svevinjeg Gospodina ri Krsne. To se zove potpuna svjesnost Krsne. U predanom sluenju postoje odreene djelatnosti koje se nazivaju odlunim, kao to je post na odreene dane, poput Ekadacija (koji nastupa na jedanaesti dan punog i mladog mjeseca) i na dan pojave Gospodina. Veliki acarye nude sva ta pravila i propise onima koji zaista ele biti primljeni u drutvo Svevinje Boanske Osobe u transcendentalnom svijetu. Mahatme, velike due, strogo se pridravaju svih tih pravila i propisa i zato e sigurno dostii eljeni rezultat. U drugom stihu ovog poglavlja je opisano da je ovo predano sluenje ne samo lako, ve se moe vriti u radosnom raspoloenju. Ne trebamo se podvri nikakvoj otroj pokori i strogosti. Moemo provesti svoj ivot u predanom sluenju pod vodstvom iskusnog duhovnog uitelja i u svakom poloaju, bilo kao obiteljski ovjek, sannyasi ili brahmacari, bilo gdje na svijetu, predano sluiti Svevinju Boansku Osobu i tako postati istinski mahatma, velika dua.

STIH 15

jwana.yajwena capy anye ekatvena prthaktvena

yajanto mam upasate bahudha vicvato-mukham

jwana-yajwena - njegujui znanje; ca - takoer; api - svakako; anye - drugi; yajantah - rtvujui se; mam - Mene; upasate - oboavaju;

ekatvena - u jedinstvu; prthaktvena - u dvostranosti; bahudha - u raznolikosti; vicvato-mukham - i u kozmikom obliku; Drugi, koji vre rtvovanje njegujui znanje, oboavaju Svevinjeg Gospodina kao jednog, bez premca, kao razliitog u mnogima i kao kozmiki oblik. SMISAO: Ovaj stih predstavlja saeti prikaz prethodnih stihova. Gospodin kae Arjuni da su mahatme oni koji su potpuno svjesni Krsne i koji ne znaju ni za to drugo osim za Krsnu. Meutim, neke osobe, iako nisu na poloaju mahatme, takoer oboavaju Krsnu, na razne naine. Neki od njih su ve bili opisani kao nesretni, siromani, znatieljni i oni koji njeguju znanje. Ali postoje i drugi koji su na jo niem nivou i koji se dijele na tri vrste: (1) oni koji oboavaju sebe kao jednake Svevinjem Gospodinu (2) oni koji izmiljaju neki oblik Svevinjeg Gospodina i oboavaju ga i (3) oni koji prihvaaju kozmiki oblik Svevinjeg Gospodina, vicvarupu, i oboavaju ga. Od te tri vrste, najvie ima najniih, onih koji sebe oboavaju kao Svevinjeg Gospodina, mislei da su monisti. Takvi ljudi misle da su Svevinji Gospodin i s takvim mentalitetom oboavaju sebe. To je takoer vrsta oboavanja Boga, jer mogu shvatiti da nisu materijalno tijelo ve duhovna dua; ili je barem takav osjeaj istaknut. Obino impersonalisti oboavaju Svevinjeg Gospodina na taj nain. Drugoj vrsti pripadaju oboavatelji polubogova, koji zamiljaju da je bilo koji oblik, oblik Svevinjeg Gospodina. Treoj vrsti pripadaju oni koji ne mogu pojmiti nita iznad manifestacije ovog materijalnog univerzuma. Oni smatraju da je univerzum vrhovni organizam ili bie i oboavaju ga. Univerzum je takoer Gospodinov oblik.

STIH 16

aham kratur aham yajwah svadhaham aham ausadham mantro 'ham aham evajyam aham agnir aham hutam aham - Ja; kratuh - vedski obred; aham - Ja; yajwah - smriti rtvovanje; svadha - ponuda; aham - Ja; aham - Ja; ausadham - ljekovita biljka; mantrah - transcendentalna mantra; aham - Ja; aham - Ja; eva - svakako; ajyam - rastopljeni maslac; aham - Ja; agnih - vatra; aham - Ja; hutam - ponuda;

Ja sam obred, rtvovanje, ponuda precima, ljekovita biljka i transcendentalna mantra. Ja sam maslac, vatra i ponuda. Vedska rtvovanja poznata kao jyotistoma i maha-yajwa spomenuta u smrtiju su takoer Krsna. rtvovanje koje se vri za zadovoljstvo Pitrloke ili ponude koje se prinose Pitrloki i koje se smatraju vrstom lijeka u obliku proienog maslaca, takoer su Krsna. Mantre koje se recitiraju u tu svrhu su takoer Krsna. Brojne druge preparacije od mlijenih proizvoda pripremljene za prinoenje u rtvovanjima su takoer Krsna. Vatra je Krsna, jer je jedan od pet materijalnih elemenata i zato se smatra Krsninom odvojenom energijom. Drugim rijeima, sva vedska rtvovanja preporuena u karma-kanda dijelu Veda su takoer Krsna. Tako se smatra da su oni koji predano slue Krsnu izvrili sva rtvovanja preporuena u Vedama.

STIH 17

pitaham asya jagato vedyam pavitram omkara

mata dhata pitamahah rk sama yajur eva ca

pita - otac; aham - Ja; asya - ovog; jagatah - univerzuma; mata - majka; dhata - potpora; pitamahah - djed; vedyam - ono to treba spoznati; pavitram - onaj koji proiava; om-kara - slog om; rk - Rig Veda; sama - Sama Veda; yajuh - Jaur Veda; eva - svakako; ca - i; Ja sam otac ovog univerzuma, majka, djed i potpora. Ja sam cilj znanja, proiavatelj i slog om. Ja sam takoer Rig, Sama i Jaur Veda. SMISAO: Sve kozmike manifestacije, pokretne i nepokretne, manifestiraju se kao rezultat razliitog djelovanja Krsnine energije. U materijalnom postojanju uspostavljamo razne odnose s raznim ivim biima koja nisu nita drugo do Krsnina rubna energija. Pod utjecajem prakrti, neka od njih izgledaju kao na otac, majka, djed, stvoritelj, itd.,ali u stvari su dijelovi i estice Krsne. Kao takva, iva bia koja se pojavljuju kao na otac i majka nisu nita drugo do Krsna. U ovom stihu rije dhata znai "stvoritelj". Nisu samo na otac i majka dijelovi i estice Krsne. Stvoritelj, baka i djed su takoer Krsna. Zapravo, svako ivo bie je Krsna, jer je dio i estica Krsne. Zato je cilj svih Veda samo Krsna. Sve to elimo saznati iz Veda je samo korak ka razumijevanju Krsne. Posebno je ono, to nam pomae u proienju svog prirodnog poloaja, Krsna. ivo bie koje eli shvatiti sve vedske principe je takoer dio i estica Krsne i kao takvo je takoer Krsna. Rije om, koja se naziva pranava i koja se pojavljuje u svim vedskim mantrama, je transcendentalna zvuna vibracija i takoer je Krsna. Kako se pranava, ili omkara, vrlo esto pojavljuje u svim himnama etiri Vede - Same, Yajur, Rg i Atharve - smatra se da je Krsna.

STIH 18

gatir bharta prabhuh saksi prabhavah pralayah sthanam gatih - cilj; bharta - odravatelj; prabhuh - gospodar; saksi - svjedok; nivasah - prebivalite; caranam - utoite; su-hrt - najbliskiji prijatelj; prabhavah - stvaranje; pralayah - unitenje; sthanam - temelj; nidhanam - poivalite; bijam - sjeme; avyayam - neunitivo;

nivasah caranam suhrt nidhanam bijam avyayam

Ja sam cilj, odravatelj, gospodar, svjedok, prebivalite, utoite i najdrai prijatelj. Ja sam stvaranje i unitenje, osnova svega, poivalite i vjeno sjeme. Gati znai odredite u koje elimo otii. Ali, iako je krajnji cilj Krsna, ljudi to ne znaju. Onaj tko ne poznaje Krsnu je zaveden i njegov navodni napredak je ili djelomian ili prividan. Mnogi prihvaaju kao svoje odredite razliite polubogove i strogim slijeenjem odreenih metoda dostiu razliite planete poznate kao Candraloka, Suryaloka, Indraloka, Maharloka, itd. Ali kako su sve te loke, ili planeti, tvorevine Krsne, u isto vrijeme i jesu i nisu Krsna. Poto su manifestacija Krsnine energije, takvi planeti su takoer Krsna, ali zapravo slue samo kao korak blie ka spoznaji Krsne. Prii razliitim Krsninim energijama znai posredno prii Krsni. Krsni trebamo prii neposredno, jer emo tako utedjeti vrijeme i energiju. Na primjer, ako na vrh zgrade moemo doi liftom, zato bismo ili stepenicama, korak po korak? Sve poiva na Krsninoj energiji; stoga bez Krsninog utoita nita ne moe postojati. Krsna je vrhovni vladar, jer sve pripada Njemu i sve postoji zahvaljujui Njegovoj energiji. Krsna se nalazi u svaijem srcu i zato je vrhovni svjedok. Mjesta, drave ili planeti na kojima ivimo su takoer Krsna. Krsna je krajnji cilj utoita i zato trebamo uzeti utoite Krsne da bi nas zatitio ili odagnao nau alost. Kad god traimo zatitu, trebamo znati da nas mora zatititi iva sila. Krsna je vrhovno ivo bie. Poto je izvor naeg nastanka, ili vrhovni otac, nitko ne moe biti bolji prijatelj od Krsne, niti itko moe biti vei dobronamjernik. Krsna je prvobitni izvor stvaranja i konano poivalite nakon unitenja. Stoga je Krsna vjeni uzrok svih uzroka.

STIH 19

tapamy aham aham varsam nigrhnamy utsrjami ca amrtam caiva mrtyuc ca sad asac caham arjuna tapami - dajem toplinu; aham - Ja; aham - Ja; varsam - kiu;

nigrhnami - zadravam; utsrjami - aljem; ca - i; amrtam - besmrtnost; ca - i; eva - svakako; mrtyuh - smrt; ca - i; sat - duh; asat - materija; ca - i; aham - Ja; arjuna - o Aruna; O Aruna, Ja dajem toplinu i aljem i sprjeavam kiu. Ja sam besmrtnost i utjelovljena smrt. I duh i materija su u Meni. SMISAO: Svojim razliitim energijama, Krsna iri toplinu i svjetlost posredovanjem elektriciteta i sunca. Tijekom ljeta Krsna sprjeava kiu da padne s neba, a tijekom kinog razdoblja alje neprestane pljuskove kie. Energija koja nas odrava produavajui trajanje naeg ivota je Krsna i na kraju se sreemo s Krsnom u obliku smrti. Analizirajui ove razliite Krsnine energije, moemo zakljuiti da za Krsnu nema razlike izmeu materije i duha, ili drugim rijeima, On je i materija i duh. Tako osoba na naprednom nivou svjesnosti Krsne ne pravi takvu razliku. U svemu vidi samo Krsnu. Kako je Krsna i materija i duh, gigantski kozmiki oblik koji sadri sve materijalne manifestacije je takoer Krsna, a zabave koje Krsna provodi u Vrndavani kao dvoruki Cyamasundara su zabave Svevinje Boanske Osobe.

STIH 20

trai-vidya mam soma-pah puta-papa yajwair istva svar-gatim prarthayante te punyam asadya surendra-lokam acnanti divyan divi deva-bhogan trai-vidyah - poznavatelji triju Veda; mam - Mene; soma-pah - koji piju napitak somu; puta - proieni; papah - od grijeha; yajwaih - rtvovanjima; istva - oboavajui; svah-gatim - put u raj; prarthayante - mole za; te - oni; punyam - poboni; asadya - dostiu; sura-indra - Indrin; lokam - svijet; acnanti - uivaju; divyan - nebeska;

divi - u raju; deva-bhogan - zadovoljstva bogova; Oni koji prouavaju Vede i piju napitak somu, elei se uzdii na rajske planete, oboavaju Me posredno. Proieni od grjenih posljedica raaju se na Indrinoj pobonoj, rajskoj planeti, na kojoj uivaju u rajskim zadovoljstvima. SMISAO: Rije trai-vidyah se odnosi na tri Vede - Samu, Yajur i Rg. Brahmana koji je prouio te tri Vede se naziva tri-vedi. Svatko tko je vrlo privren znanju koje se stjee iz te tri Vede je potivan u drutvu. Na alost, postoji mnogo velikih poznavatelja Veda koji ne znaju krajnji cilj njihovog prouavanja. Stoga Krsna ovdje izjavljuje, da je krajnji cilj tri-vedija On. Pravi tri-vediji uzimaju utoite Krsninih lotosovih stopala i posveuju se istom predanom sluenju da bi zadovoljili Gospodina. Predano sluenje poinje s pjevanjem Hare Krsna mantre i istodobnim pokuavanjem istinskog shvaanja Krsne. Na alost, oni koji samo formalno prouavaju Vede se vie zanimaju za rtvovanja posveena razliitim polubogovima kao to su Indra i Candra. Zahvaljujui takvom naporu, oboavatelji razliitih polubogova se svakako proiavaju od zagaenosti niim gunama prirode i tako se uzdiu na vie planetarne sisteme ili rajske planete poznate kao Maharloka, Janoloka, Tapoloka, itd. Kada se uzdignu na te vie planetarne sisteme, mogu zadovoljiti svoja osjetila stotine i tisue puta bolje nego na ovoj planeti.

STIH 21

te tam bhuktva svarga-lokam vicalam ksine punye martya-lokam vicanti evam trayi-dharmam anuprapanna gatagatam kama-kama labhante te - oni; tam - tom; bhuktva - uivajui; svarga-lokam - u raju; vicalam - mnogo; ksine - iscrpe; punye - rezultate svojih pobonih djela; martya-lokam - na smrtnu Zemlju; vicanti - padaju; evam - tako; trayi - triju Veda; dharmam - uenja; anuprapannah - slijedivi; gata-agatam - smrt i roenje; kama-kamah - elei osjetilna zadovoljstva; labhante - stjeu; Kada se nakon uivanja u velikim rajskim osjetilnim zadovoljstvima, rezultati njihovih pobonih djela iscrpe, ponovo se vraaju na ovu smrtnu planetu. Tako oni koji slijede principe triju Veda, elei osjetilno uivanje, stjeu samo uzastopno raanje i umiranje. SMISAO: Onaj tko se uzdigne na vie planetarne sisteme uiva u duem ivotu i boljim pogodnostima za ulno uivanje, ali mu nije dozvoljeno da tamo ostane zauvijek. Nakon to se

plodovi njegovih pobonih djela iscrpe, ponovo se vraa na planetu Zemlju. Onaj tko nije dostigao savrenstvo znanja, kao to je istaknuto u Vedanta-sutri (janmady asya yatah), ili drugim rijeima, onaj tko nije shvatio Krsnu, uzrok svih uzroka, biva osujeen u pokuaju dostizanja krajnjeg cilja ivota. Tako biva podvrgnut koloteini uzdizanja na vie planete i ponovnog silaenja, kao da je smjeten na kotau koji se ponekad okree prema gore, a ponekad prema dolje. To znai da umjesto da se uzdigne u duhovni svijet, iz kojeg vie ne postoji mogunost silaska, samo krui ciklusom roenja i smrti u viim i niim planetarnim sistemima. Bolje je otii u duhovni svijet i uivati u vjenom ivotu punom blaenstva i znanja i nikada se ne vratiti u ovo bijedno materijalno postojanje.

STIH 22

ananyac cintayanto mam tesam nityabhiyuktanam

ye janah paryupasate yoga-ksemam vahamy aham

ananyah - nemajui drugi cilj; cintayantah - usredotoujui se; mam - na Mene; ye - one koje; janah - osobe; paryupasate - pravilno oboavaju; tesam - njima; nitya - uvijek; abhiyuktanam - utemeljene u devociji; yoga - ono to im je potrebno; ksemam - zatitu; vahami - osiguravam; aham - Ja; Ali onima koji Me uvijek oboavaju s nepodijeljenom devocijom, meditirajui na Moj transcendentalni oblik, dajem ono to im nedostaje i uvam ono to imaju. SMISAO: Onaj tko ne moe ni za trenutak ivjeti bez svjesnosti Krsne, ne moe, a da ne misli na Krsnu dvadeset etiri sata na dan, jer predano slui sluajui, sjeajui se, upuujui molitve, oboavajui, sluei Gospodinova lotosova stopala, radei druge slube, njegujui prijateljstvo i potpuno se predajui Gospodinu. Sve takve aktivnosti su povoljne i pune duhovnih moi, koje bhaktu ine savrenim u samospoznaji, tako da jedino eli dostii drutvo Svevinje Boanske Osobe. Takav bhakta bez sumnje lako prilazi Gospodinu. To se zove yoga. Gospodinovom milou, takav bhakta se nikada ne vraa u ovo materijalno stanje ivota. Ksema se odnosi na Gospodinovu milostivu zatitu. Gospodin pomae bhakti da yogom razvije svjesnost Krsne, a kada postane potpuno svjestan Krsne, titi ga od pada u bijedni uslovljeni ivot.

STIH 23

ye 'py anya-devata-bhakta yajante craddhayanvitah te 'pi mam eva kaunteya yajanty avidhi-purvakam

ye - oni koji; api - takoer; anya - drugih; devata - bogova; bhaktah - predani tovatelji; yajante - oboavaju; craddhaya anvitah - s vjerom; te - oni; api - takoer; mam - Mene; eva - jedino; kaunteya - o Kuntin sine; yajanti - oboavaju; avidhi-purvakam - na pogrean nain; tovatelji drugih bogova, koji oboavaju te bogove s vjerom, u stvari oboavaju samo Mene, o Kuntin sine, ali to rade na pogrean nain. SMISAO: "Osobe koje oboavaju polubogove nisu jako inteligentne, iako je takvo oboavanje posredno upueno Meni," kae Krsna. Na primjer, ovjek koji zalijeva vodom lie i grane drveta, ali ne zalijeva korijen, ini to zato to nema dovoljno znanja ili ne slijedi propisane principe. Slino tome, razne dijelove tijela sluimo dajui hranu trbuhu. Polubogovi su, tako rei, razliiti slubenici i upravnici u vladi Svevinjeg Gospodina. ovjek mora slijediti zakone koje donese vlada, a ne slubenici i upravnici. Slino tome, svatko treba oboavati samo Svevinjeg Gospodina. Samim tim e zadovoljiti razliite Gospodinove slubenike i upravnike. Slubenici i upravnici djeluju kao predstavnici vlade i nezakonito je podmiivati ih. Na to se ovdje ukazuje rijeima avidhi-purvakam. Drugim rijeima, Krsna ne odobrava nepotrebno oboavanje polubogova.

STIH 24

aham hi sarva-yajwanam na tu mam abhijananti aham - Ja; hi - sigurno; sarva - svih; yajwanam - rtvovanja; bhokta - uivatelj; ca - i; prabhuh - gospodar; eva - takoer; ca - i; na - ne; tu - ali; mam - Mene; abhijananti - poznaju; tattvena - u stvarnosti; atah - stoga; cyavanti - padaju; te - oni;

bhokta ca prabhur eva ca tattvenatac cyavanti te

Ja sam jedini uivatelj i gospodar svih rtvovanja. Stoga oni koji ne poznaju Moju pravu transcendentalnu prirodu padaju.

SMISAO: Ovdje je jasno reeno da su u vedskim spisima preporuene razne vrste yajwi ali sve one su namijenjene zadovoljavanju Svevinjeg Gospodina. Yajwa znai Visnu. U drugom poglavlju Bhagavad-gite je jasno reeno da trebamo djelovati samo za zadovoljstvo Yajwe, Visnua. Savreni oblik ljudske civilizacije, poznat kao varnacrama-dharma, posebno je namijenjen zadovoljavanju Visnua. Zato Krsna u ovom stihu kae: "Ja sam uivatelj svih rtvovanja, jer sam vrhovni gospodar." Meutim, manje inteligentne osobe, koje to ne znaju, oboavaju polubogove radi neke privremene dobrobiti. Stoga padaju u materijalno postojanje i ne dostiu eljeni cilj ivota. Ako netko eli ispuniti neku materijalnu elju, bolje je da za to moli Svevinjeg Gospodina (iako to nije ista devocija). Tako e dobiti eljeni rezultat.

STIH 25

yanti deva-vrata devan bhutani yanti bhutejya

pitrn yanti pitr-vratah yanti mad-yajino 'pi mam

yanti - odlaze; deva-vratah - oboavatelji polubogova; devan - polubogovima; pitrn - precima; yanti - odlaze; pitr-vratah - oboavatelji predaka; bhutani - sablastima i duhovima; yanti - odlaze; bhuta-ijyah - oboavatelji sablasti i duhova; yanti - odlaze; mat - Moji; yajinah - bhakte; api - ali; mam - Meni; Oni koji oboavaju polubogove rodit e se meu polubogovima, oni koji oboavaju pretke rodit e se meu precima, oni koji oboavaju sablasti i duhove rodit e se meu takvim biima, a oni koji oboavaju Mene, ivjet e sa Mnom. SMISAO: Ako ovjek eli otii na Mjesec, Sunce ili neki drugi planet, moe dostii eljeno odredite slijedivi vedske principe preporuene u tu svrhu, kao to je proces poznat pod nazivom darca-paurnamasi. Ti procesi su jasno opisani u dijelu Veda koji opisuje plodonosne aktivnosti i koji preporuuje oboavanje razliitih polubogova na razliitim rajskim planetima. Tako se vrenjem odreene yajwe mogu dostii planete Pita. Slino tome, osoba moe otii na brojne planete duhova i postati Yaksa, Raksa ili Picaca. Oboavanje Picaca se zove "crna umjetnost" ili "crna magija". Postoji mnogo ljudi koji se bave tom crnom magijom i misle da je to duhovnost, ali takve aktivnosti su potpuno materijalistike. isti bhakta, koji oboava samo Svevinju Boansku Osobu, bez sumnje dostie planete Vaikunthe i Krsnaloku. Ako se jednostavno oboavanjem polubogova mogu dostii rajski planeti ili oboavanjem Pita planeti Pita ili crnom magijom planeti duhova, iz ovih stihova moemo lako shvatiti da isti bhakta moe dostii planet Krsne ili Visnua. Na alost, mnogi ljudi nemaju obavjetenje o tim uzvienim planetima na kojima ive Krsna i Visnu i, kako ne znaju za njih, padaju. ak i impersonalisti padaju iz brahmajyotija. Pokret svjesnosti Krsne zato obavjetava itavo ljudsko drutvo o uzvienoj injenici da jednostavno pjevajui Hare Krsna mantru ovjek moe u ovom ivotu postati savren i vratiti se kui, Bogu.

STIH 26

patram puspam phalam toyam tad aham bhakty-upahrtam

yo me bhaktya prayacchati acnami prayatatmanah

patram - list; puspam - cvijet; phalam - plod; toyam - vodu; yah - tko god; me - Meni; bhaktya - s devocijom; prayacchati - ponudi; tat - to; aham - Ja; bhakti-upahrtam - ponueno s devocijom; acnami - prihvaam; prayata-atmanah - od osobe iste svjesnosti; Ako Mi netko s ljubavlju i devocijom ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit u njegovu ponudu. SMISAO: Za inteligentnu osobu je od sutinske vanosti da bude svjesna Krsne i transcendentalno slui Gospodina s ljubavlju, da bi dostigla vjeno, blaeno prebivalite i bila vjeno sretna. Proces dostizanja tako divnog rezultata je vrlo lak i moe ga usvojiti ak i najvei siromah bez ikakve kvalifikacije. Samo treba biti Gospodinov isti bhakta. To je jedina kvalifikacija. Nije vano to je ili u kakvom je poloaju. Proces je toliko lak da moe ponuditi Gospodinu s iskrenom ljubavi ak i list ili malo vode ili neki plod i Gospodin e to sa zadovoljstvom prihvatiti. Prema tome, nikome ne moe biti uskraena mogunost bavljenja svjesnou Krsne, jer je ona tako laka i univerzalna. Tko je tolika budala da ne eli biti svjestan Krsne slijedei ovu jednostavnu metodu i tako dostii najvii savreni ivot vjenosti, blaenstva i znanja? Krsna eli samo sluenje s ljubavlju i nita vie. Krsna prihvaa od Svog istog bhakte ak i mali cvijet. On ne eli nikakvu ponudu od abhakte. Iako je samodovoljan i ne treba Mu nita ni od koga, prihvaa ponudu Svog bhakte, kao razmjenu ljubavi i privrenosti. Razviti svjesnost Krsne je najvie savrenstvo ivota. Bhakti je u ovom stihu spomenuta dva puta da bi se naglasilo da Krsni moemo prii samo predanim sluenjem, bhakti. Krsnu ne moemo navesti da prihvati neku ponudu niim drugim, ak ni ako postanemo brahmana, uenjak, bogata ili veliki filozof. Ako nema tog osnovnog principa - bhakti, nita ne moe navesti Gospodina da prihvati bilo to od bilo koga. Bhakti je uvijek bezuzrona. Proces je vjean i predstavlja neposredno sluenje apsolutne cjeline. Ovdje Gospodin Krsna, nakon to je izjavio da je jedini uivatelj, prvobitni Gospodin i pravi cilj svih rtvenih ponuda, otkriva kakve vrste rtvenih ponuda eli. Ako netko eli predano sluiti Svevinjeg da bi se proistio i dostigao cilj ivota - transcendentalno sluenje Boga s ljubavlju treba saznati to Gospodin od njega eli. Onaj tko voli Krsnu dat e Mu sve to On eli i izbjegavat e ponuditi Mu bilo to to On ne eli ili ne trai. Tako meso, ribu i jaja ne bismo trebali nuditi Krsni. Da eli da Mu nudimo takve stvari, to bi i rekao. Umjesto toga, jasno trai da Mu ponudimo list, plod, cvijee i vodu i za takvu ponudu kae: "Prihvatit u je." Prema tome, trebamo shvatiti da nee prihvatiti meso, ribu i jaja. Povre, itarice, voe, mlijeko i voda su prava hrana za ljudska bia koju je propisao sam Gospodin Krsna. Drugu hranu Mu ne moemo ponuditi, jer je nee prihvatiti. Ako nudimo neku drugu hranu, ne moemo djelovati na nivou ljubavi i devocije. U trinaestom stihu treeg poglavlja ri Krsna objanjava da su samo ostaci rtvovanja proieni i pogodni da ih jedu oni koji ele napredovati u ivotu i dostii osloboenje od okova materijalne zapletenosti. Gospodin kae u istom stihu da oni koji ne nude svoju hranu, jedu samo grijeh. Drugim rijeima, svaki zalogaj koji uzimaju samo produbljuje njihovu zapletenost u sloenost

materijalne prirode. Ali pripremanje lijepih, jednostavnih vegetarijanskih jela, nuenje takvih jela pred slikom ili Boanstvom Gospodina Krsne i klanjanje Krsni i moljenje Krsne da prihvati takvu skromnu ponudu, omoguuje osobi da postojano napreduje u ivotu, da proisti tijelo i stvori fina modana tkiva koja omoguuju jasno razmiljanje. Iznad svega, hrana se treba ponuditi s ljubavlju. Krsni nije potrebna hrana jer ve posjeduje sve to postoji, ali e prihvatiti ponudu onoga koji Ga eli zadovoljiti na taj nain. Prilikom pripremanja, sluenja i nuenja, vaan element je djelovanje s ljubavlju prema Krsni. Impersonalistiki filozofi, koji ele dokazati da Apsolutna Istina nema osjetila, ne mogu shvatiti ovaj stih Bhagavad-gite. Oni ga smatraju ili metaforom ili dokazom svjetovnog karaktera Krsne, govornika Bhagavad-gite. U stvari Krsna, Vrhovni Bog, ima osjetila i reeno je da su Njegova osjetila viefunkcionalna - drugim rijeima, jedno osjetilo moe vriti funkciju bilo kojeg drugog. To je znaenje izjave da je Krsna apsolutan. Kad ne bi imao osjetila, ne bi se moglo smatrati da je pun sveg obilja. U sedmom poglavlju, Krsna je objasnio da obremenjuje materijalnu prirodu ivim biima, prelazei pogledom po materijalnoj prirodi. U ovom sluaju, Krsnino sluanje rijei bhakte, koji s ljubavlju nudi hranu, je potpuno istovjetno s Njegovim uzimanjem i kuanjem hrane. Trebamo naglasiti da je zbog Njegovog apsolutnog poloaja, Njegovo sluanje potpuno istovjetno s Njegovim kuanjem i uzimanjem hrane. Samo bhakta, koji prihvaa Krsnu onakvog kakav sam Sebe opisuje, bez tumaenja, moe shvatiti da Vrhovna Apsolutna Istina moe jesti hranu i uivati u njoj.

STIH 27

yat karosi yad acnasi yat tapasyasi kaunteya yat - sve to; karosi - radi; yat - sve to; acnasi - jede; yat - sve to; juhosi - nudi; dadasi - daje; yat - sve to; yat - sve to; tapasyasi - vri strogosti; kaunteya - o Kuntin sine; tat - to; kurusva - ini; mat - Meni; arpanam - kao ponudu;

yaj juhosi dadasi yat tat kurusva mad-arpanam

Sve to radi, sve to jede, sve to nudi ili daje i sve strogosti koje vri - o Kuntin sine, ponudi Meni. SMISAO: Dunost je svakoga da uredi svoj ivot na takav nain da ni u kakvim okolnostima ne zaboravi Krsnu. Svatko mora raditi da bi tijelo i duu odrao zajedno i Krsna ovdje preporuuje da radimo za Njega. Da bi ivio, svatko mora neto jesti; zato treba prihvatiti ostatke hrane ponuene Krsni. Svaki civilizirani ovjek mora vriti neke religiozne obredne ceremonije; Krsna zato preporuuje: "Uini to za Mene." To se zove arcana. Svatko ima sklonost ka davanju milostinje; Krsna kae: "Daj Meni." To znai da sav viak prikupljenog novca trebamo iskoristiti

za irenje pokreta svjesnosti Krsne. Danas su ljudi jako naklonjeni procesu meditacije, koji u ovom dobu nije praktian, ali ako netko dvadeset etiri sata na dan meditira na Krsnu mantrajui Hare Krsna mantru na svojoj brojanici, sigurno je najvei meditant i najvei yogi. To je potvreno u estom poglavlju Bhagavad-gite.

STIH 28

cubhacubha-phalair evam sannyasa-yoga-yuktatma

moksyase karma-bandhanaih vimukto mam upaisyasi

cubha - povoljnih; acubha - i nepovoljnih; phalaih - rezultata; evam - tako; moksyase - oslobodit e se; karma - rad; bandhanaih - vezanosti za; sannyasa - odricanja; yoga - jogi; yukta-atma - vrsto usredotoenog uma; vimuktah - osloboen; mam - Meni; upaisyasi - doi e; Na taj nain e se osloboditi vezanosti za rad i njegove povoljne i nepovoljne rezultate. S umom usredotoenim na Mene u tom duhu odricanja, bit e osloboen i doi e Meni. SMISAO: Onaj tko djeluje u svjesnosti Krsne pod vodstvom autoriteta, naziva se yukta. Struni naziv je yukta-vairagya. Rupa Gosvami to podrobnije objanjava na sljedei nain: anasaktasya visayan yatharham upayuwjatah nirbandhah krsna-sambandhe yuktam vairagyam ucyate (Bhakti-rasamrta-sindhu 2.255) Rupa Gosvami kae da sve dok se nalazimo u ovom materijalnom svijetu moramo djelovati; ne moemo prestati s djelovanjem. Ako osoba djeluje i plodove daje Krsni, to se zove yuktavairagya. Takve aktivnosti pravog odricanja iste ogledalo uma i s postupnim napredovanjem u duhovnoj spoznaji, onaj tko tako djeluje se potpuno predaje Svevinjoj Boanskoj Osobi. Zato na kraju postaje osloboen i to osloboenje je poblie opisano. Zahvaljujui tom osloboenju ne stapa se s brahmajyotijem, ve odlazi na planet Svevinjeg Gospodina. Ovdje je jasno reeno mam upaisyasi: "dolazi Meni", vraa se kui, Bogu. Postoji pet razliitih vrsta osloboenja i ovdje je posebno reeno da je bhakta koji je itav svoj ivot ivio pod vodstvom Svevinjeg Gospodina, napredovao do te mjere, da se nakon naputanja ovog tijela, moe vratiti Bogu i neposredno se druiti sa Svevinjim Gospodinom. Svatko tko nema drugih interesa, osim posvetiti svoj ivot sluenju Gospodina, je pravi sannyasi. Takva osoba sebe uvijek smatra vjenim slugom ovisnim o Gospodinovoj vrhovnoj volji. Zato sve to radi, radi za Gospodina. Ne poklanja panju plodonosnim aktivnostima i propisanim dunostima opisanim u Vedama. Obini ljudi moraju vriti propisane dunosti opisane u Vedama, ali iako se ponekad moe initi da isti bhakta, potpuno zaokupljen sluenjem Gospodina, djeluje protivno propisanim vedskim dunostima, to zapravo nije istina. Zato su vaisnavski autoriteti rekli da ak ni najinteligentnija osoba ne moe shvatiti planove i aktivnosti istog bhakte. Tone rijei su tagra vakya, kriya, mudra vijweha na bujhaya (Caitanyacaritamrta, Madhya 23.39). Smatra se da je osoba koja tako uvijek slui Gospodina ili uvijek

misli i planira kako sluiti Gospodina, potpuno osloboena, a u budunosti joj je osiguran povratak kui, Bogu. Ona je iznad svake materijalistike kritike, kao to je Krsna iznad svake kritike.

STIH 29

samo 'ham sarva-bhutesu ye bhajanti tu mam bhaktya

na me dvesyo 'sti na priyah mayi te tesu capy aham

samah - jednak; aham - Ja; sarva-bhutesu - prema svim ivim biima; na - nikoga ne; me - Ja; dvesyah - mrzim; asti - je; na - niti; priyah - drag; ye - oni koji; bhajanti - transcendentalno slue; tu - ali; mam - Mene; bhaktya - sa devocijom; mayi - u Meni; te - takve osobe; tesu - u njima; ca - takoer; api - svakako; aham - Ja; Ja nikome ne zavidim, niti sam prema ikom pristran. Jednak sam prema svima. Ali tko god Me slui sa devocijom je Moj prijatelj, u Meni je i Ja sam njegov prijatelj. SMISAO: Netko moe postaviti pitanje: "Ako je Krsna jednak prema svima i nitko nije Njegov poseban prijatelj, zato je onda posebno naklonjen bhaktama koji Ga uvijek transcendentalno slue?" Ali to nije diskriminacija; to je prirodno. ovjek u ovom materijalnom svijetu moe biti vrlo milosrdan prema drugima, ali je ipak posebno naklonjen svojoj djeci. Gospodin tvrdi da je svako ivo bie - bez obzira na oblik koji ima - Njegov sin i zato svakoga snabdijeva svim ivotnim potreptinama. On je kao oblak, koji izlijeva kiu svuda, i na kamen i na zemlju i na vodu. Ali posebnu panju poklanja bhaktama. Takvi bhakte su ovdje opisani: oni su uvijek svjesni Krsne i stoga su uvijek transcendentalno utemeljeni u Krsni. Sam izraz "svjesnost Krsne" ukazuje da su osobe s takvom svjesnosti ivi transcendentalisti, utemeljeni u Njemu. Gospodin ovdje jasno kae - mayi te: "Oni su u Meni." Prirodno, kao rezultat toga, Gospodin je u njima. To je uzajamno. To je takoer objanjeno rijeima - ye yatha mam rapadyante tams bhajamy aham: "Vodim brigu o svakome tko Mi se preda, razmjerno njegovom predavanju". Ta transcendentalna razmjena postoji zato to su i Gospodin i bhakta svjesni. Kada se na zlatni prsten stavi dijamant, prsten izgleda vrlo lijepo. Tako i zlato i dijamant postaju slavni. Gospodin i ivo bie vjeno blistaju i kada ivo bie postane naklonjeno sluenju Gospodina, izgleda kao zlato. Gospodin je dijamant i zato je taj spoj veoma lijep. iva bia u istom stanju se zovu bhakte. Svevinji Gospodin postaje bhakta Svojih bhakta. Ako u odnosu izmeu bhakte i Gospodina nema razmjene, onda nema personalistike filozofije. U impersonalistikoj filozofiji ne postoji razmjena izmeu Svevinjeg i ivog bia, ali u personalistikoj filozofiji postoji. esto se navodi primjer da je Gospodin kao drvo elja i daje sve to netko poeli s tog drveta elja. Ali ovdje nalazimo potpunije objanjenje. Ovdje je reeno da je Gospodin pristran prema

bhaktama. To je manifestacija Gospodinove posebne milosti prema bhaktama. Ne bismo trebali misliti da Gospodin uzvraa u skladu sa zakonom karme. Ta razmjena se odvija na transcendentalnom nivou na kojem djeluju Gospodin i Njegovi bhakte. Predano sluenje Gospodina nije aktivnost ovog materijalnog svijeta; dio je duhovnog svijeta, u kome vladaju vjenost, blaenstvo i znanje.

STIH 30

api cet su-duracaro sadhur eva sa mantavyah

bhajate mam ananya-bhak samyag vyavastito hi sah

api - ak; cet - ako; su-duracarah - onaj tko poini najodvratnija djela; bhajate - predano slui; mam - Mene; ananya-bhak - bez odstupanja; sadhuh - svecem; eva - svakako; sah - njega; mantavyah - traba smatrati; samyak - potpuno; vyavasitah - utemeljen u odlunosti; hi - svakako; sah - on; Onoga tko predano slui, ak i ako poini najodvratnije djelo, treba smatrati svetim zato to je pravilno utemeljen u svojoj odlunosti. SMISAO: U ovom stihu je vrlo znaajna rije su-duracarah i trebamo je pravilno shvatiti. Kada je ivo bie uslovljeno, vri dvije vrste aktivnosti: uslovljene i prirodne. U uslovljenom ivotu ak i bhakte vre razne aktivnosti kako bi zatitili tijelo ili slijedili zakone drutva i drave. Te aktivnosti se nazivaju uslovljenim. Pored toga, ivo bie koje je potpuno svjesno svoje duhovne prirode i potpuno zaokupljeno svjesnou Krsne ili predanim sluenjem Gospodina, vri aktivnosti koje se nazivaju transcendentalnim. Takve aktivnosti, koje vri u svom prirodnom poloaju, nazivaju se predano sluenje. U uslovljenom stanju, predano sluenje i uslovljeno sluenje koje se odnosi na tijelo, se ponekad mogu paralelno odvijati, ali ponekad mogu ometati jedno drugo. Bhakta, koliko god je to mogue, izbjegava initi bilo to, to moe ugroziti njegovo zdravo stanje. Zna da savrenstvo njegovih aktivnosti ovisi o napretku u spoznavanju svjesnosti Krsne. Meutim, ponekad moemo vidjeti da osoba u svjesnosti Krsne poini neko djelo koje se drutveno ili politiki moe smatrati najodvratnijim. Ali takav privremeni pad je ne diskvalificira. U rimad-Bhagavatamu je reeno da ako osoba padne, ali svim srcem transcendentalno slui Svevinjeg Gospodina, poto se nalazi u njenom srcu, Gospodin je proiava i oprata to odvratno djelo. Materijalna zagaenost je tako snana da ak i yogi potpuno zaokupljen sluenjem Gospodina ponekad biva zaveden; ali svjesnost Krsne je toliko mona da takav sluajan pad odmah biva poniten. Stoga je proces predanog sluenja uvijek uspjean. Nitko ne bi trebao ismijavati bhaktu zbog sluajnog pada s idealnog puta, jer e takvi privremeni padovi prestati im se bhakta potpuno utemelji u svjesnosti Krsne. To e biti objanjeno u sljedeem stihu. Zato trebamo smatrati da se osoba svjesna Krsne, koja s odlunou slijedi proces pjevanja i mantranja Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare, nalazi na transcendentalnom poloaju, ak i ako se sluajno dogodi da padne. Rijei sadhur eva, "on je svet", vrlo su snane. One su upozorenje abhaktama da bhaktu, koji sluajno padne, ne trebaju ismijavati; ak i ako je sluajno pao trebaju ga smatrati svetim. Jo

snanija je rije mantavyah. Ako netko ne slijedi to pravilo i ismijava bhaktu zbog sluajnog pada, kri naredbu Svevinjeg Gospodina. Jedina kvalifikacija bhakte je da je nepokolebljivo i iskljuivo zaokupljen predanim sluenjem. U Nrsimha Purani nalazimo sljedeu izjavu: bhagavati ca harav ananya-ceta bhrca-malino 'pi virajate manusyah na hi caca-kalusa-cchabih kadacit timira-parabhavatam upaiti candrah Prema rijeima ovog stiha, ak i ako se dogodi da onaj tko je potpuno zaokupljen predanim sluenjem ponekad poini odvratna djela, trebamo smatrati da su ta djela poput mrlja na mjesecu koje imaju oblik zeca. Takve mrlje ne sprjeavaju irenje mjeseine. Slino tome, ako bhakta sluajno padne s puta svetog karaktera, ne postaje zbog toga odvratan. S druge strane, ne bismo trebali pogreno misliti da bhakta koji predano transcendentalno slui Gospodina, moe djelovati na bilo kakav odvratan nain. Ovaj stih se odnosi samo na sluajan pad uzrokovan snanim materijalnim vezama. Predano sluenje je manje-vie objava rata iluzornoj energiji. Sve dok osoba nije dovoljno snana boriti se protiv iluzorne energije, moe doi do sluajnih padova. Ali kada postane dovoljno snana, vie ne podlijee takvim padovima. To smo ve objasnili. Nitko ne bi trebao iskoristiti ovaj stih za to da radi gluposti i misliti da je jo uvijek bhakta. Ako predanim sluenjem ne pobolja svoj karakter, trebamo smatrati da nije napredan bhakta.

STIH 31

ksipram bhavati dharmatma cacvac-chantim nigacchati kaunteya pratijanihi na me bhaktah pranacyati ksipram - ubrzo; bhavati - postaje; dharma-atma - ispravan; cacvat-cantim - trajni mir; nigacchati - stjee; kaunteya - o Kuntin sine; pratijanihi - objavi; na - nikada; me - Moj; bhaktah - bhakta; pranacyati - propada; On ubrzo postaje ispravan i stjee trajni mir. O Kuntin sine, otvoreno reci svima da Moj bhakta nikada ne propada. SMISAO: Ovaj stih ne bismo trebali pogreno shvatiti. U sedmom poglavlju Gospodin kae da onaj tko ini loa djela ne moe postati Gospodinov bhakta. Onaj tko nije Gospodinov bhakta nema nikakvih dobrih kvalifikacija. Stoga se moe postaviti pitanje: "Kako onaj tko ini odvratna djela - bilo sluajno, bilo namjerno - moe biti isti bhakta?" To se pitanje moe s pravom postaviti. U sedmom poglavlju je reeno da nevjernici, koji nikada ne slue Gospodina, nemaju dobrih odlika, kao to je reeno u rimad-Bhagavatamu. Bhakta koji primjenjuje devet procesa predanog sluenja isti svoje srce od sve materijalne zagaenosti. On nosi Svevinju Boansku Osobu u svom srcu i sve grjene zagaenosti prirodno nestaju. Zahvaljujui neprestanom razmiljanju o Svevinjem Gospodinu postaje po prirodi ist. Prema Vedama, ako osoba padne s visokog poloaja mora se prema propisima podvri odreenim obrednim procesima kako bi se proistila. Ali ovdje se ne postavlja takav uvjet, jer je proces proienja ve prisutan u srcu

bhakte, poto se bhakta neprestano sjea Svevinje Boanske Osobe. Zato treba nastaviti neprestano pjevati Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. To e ga zatititi od svih sluajnih padova. Tako e neprestano biti osloboen sve materijalne zagaenosti.

STIH 32

mam hi partha vyaparitya ye 'pi syuh papa-yonayah striyo vaicyas tatha cudras te 'pi yanti param gatim mam - u Meni; hi - svakako; partha - o Prithin sine; vyaparitya - posebno uzmu utoite; ye - oni koji; api - takoer; syuh - su; papa-yonayah - roeni u niskoj obitelji; striyah - ene; vaicyah - trgovci; tatha - takoer; cudrah - ljudi nieg stalea; te api - ak i oni; yanti - odlaze; param - vrhovnom; gatim - odreditu; O Prithin sine, oni koji uzmu utoite u Meni, ak i ako su niskog roda - ene, vaije (trgovci) i udre (radnici) - mogu dostii vrhovno odredite. SMISAO: Svevinji Gospodin ovdje jasno izjavljuje da u predanom sluenju nema razlike izmeu niih i viih slojeva ljudi. U materijalnom shvaanju ivota postoje takve podjele, ali za osobu koja transcendentalno predano slui, nema takve razlike. Svatko moe dostii vrhovno odredite. U rimad-Bhagavatamu (2.4.18) je reeno da se ak i najnii ljudi, koji se zovu candale (oni koji jedu pse), mogu proistiti druei se s istim bhaktom. Predano sluenje i vodstvo istog bhakte su stoga toliko moni, da nema razlike izmeu niih i viih slojeva ljudi; svatko se moe posvetiti predanom sluenju. ak i najjednostavniji ovjek koji uzme utoite istog bhakte se moe proistiti zahvaljujui pravilnom vodstvu. Ovisno o razliitim gunama materijalne prirode, ljudi se dijele na ljude u guni vrline (brahmane), ljude u guni strasti (ksatriye, administrativni stale), ljude u guni strasti pomijeanoj s gunom neznanja (vaicye, trgovci) i ljude u guni neznanja (cudre, radnici). Nii od njih, koji se nazivaju candale, roeni su u grjenim obiteljima. Vii stalei obino ne prihvaaju drutvo ljudi roenih u grjenim obiteljima, ali proces predanog sluenja je tako moan da isti bhakta Svevinjeg Gospodina moe omoguiti ljudima svih niih stalea dostizanje najvieg savrenstva ivota. To je mogue samo kada osoba uzme utoite Krsne. Rije vyaparitya ukazuje da mora potpuno uzeti utoite Krsne. Onda moe postati mnogo vea od velikih jwanija i yogija.

STIH 33

kim punar brahmanah punya anityam asukham lokam kim - koliko vie; punah - jo; brahmanah - brahmane; punyah - pobone; bhaktah - bhakte; raja-rsayah - svete kraljeve; tatha - takoer; anityam - privremenu; asukham - punu bijeda; lokam - planetu; imam - ovu; prapya - doavi na; bhajasva - slui s ljubavlju; mam - Mene;

bhakta rajarsayas tatha imam prapya bhajasva mam

Koliko vie to vrijedi za pobone brahmane, bhakte i svete kraljeve! Stoga, poto si doao u ovaj privremeni, bijedni svijet, slui Me s ljubavlju. SMISAO: U materijalnom svijetu postoje razliite kategorije ljudi, ali ovaj svijet nije ni za koga mjesto sree. Ovdje je jasno reeno - anityam asukham lokam: ovaj svijet je privremen i pun bijeda i nije pogodno mjesto za nijednog razumnog dentlmena. Svevinja Boanska Osoba izjavljuje da je ovaj svijet privremen i pun bijeda. Neki filozofi, posebno mayavadiji, kau da je ovaj svijet nestvaran, ali iz Bhagavad-gite moemo shvatiti da nije nestvaran, ve privremen. Postoji razlika izmeu privremenog i nestvarnog. Ovaj svijet je privremen, ali postoji drugi svijet koji je vjean. Ovaj svijet je pun bijeda, ali drugi svijet je vjean i pun blaenstva. Arjuna se rodio u svetoj kraljevskoj obitelji, ali Gospodin je i njemu rekao: "Slui Me s devocijom i brzo se vrati kui, Bogu." Nitko ne bi trebao ostati u ovom privremenom svijetu, punom bijeda. Svatko treba postati privren grudima Svevinje Boanske Osobe tako da moe biti vjeno sretan. Predano sluenje Svevinjeg Gospodina je jedini proces kojim se mogu rijeiti svi problemi svih vrsta ljudi. Stoga se svatko treba posvetiti svjesnosti Krsne i svoj ivot uiniti savrenim.

STIH 34

man-mana bhava mad-bhakto mam evaisyasi yuktvaivam

mad-yaji mam namaskuru atmanam mat-parayanah

mat-manah - uvijek mislei na Mene; bhava - postani; mat - Moj; bhaktah - bhakta; mat - Moj; yaji - oboavatelj; mam - Meni; namaskuru - odaj potovanje; mam - Meni;

eva - potpuno; esyasi - doi e; yuktva - zaokupljen; evam - tako; atmanam - tvoja dua; mat-parayanah - predana Meni; Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, odaj Mi potovanje i oboavaj Me. Tako potpuno usredotoen na Mene, sigurno e doi Meni. SMISAO: U ovom stihu se jasno ukazuje da je svjesnost Krsne jedini nain na koji ivo bie moe biti izbavljeno iz okova zagaenog materijalnog svijeta. Ponekad bezobzirni komentatori iskrivljuju znaenje onoga to je ovdje jasno reeno: da svo predano sluenje treba biti posveeno Svevinjoj Boanskoj Osobi, Krsni. Na alost, bezobzirni komentatori odvraaju um itatelja na neto to uope nije mogue. Takvi komentatori ne znaju da izmeu Krsninog uma i Krsne nema razlike. Krsna nije obino ljudsko bie; On je Apsolutna Istina. Njegovo tijelo, um i On sam su istovjetni i apsolutni. U svojim Anubhasya komentarima na Caitanya-caritamrtu (Adilila 5.41-48) Bhaktisiddhanta Sarasvati Gosvami navodi Kurma Puranu: deha-dehi-vibhedo 'yam necvare vidyate kvacit. To znai da izmeu Svevinjeg Gospodina Krsne i Njegovog tijela nema razlike. Ali poto komentatori ne poznaju znanost o Krsni, skrivaju Krsnu i odvajaju Njegovu osobu od Njegovog uma i tijela. Iako takve tvrdnje odaju krajnje nepoznavanje znanosti o Krsni, neki ljudi zarauju na tome zavodei ljude. Neke demonske osobe takoer misle na Krsnu, ali sa zaviu, kao kralj Kamsa, Krsnin ujak. On je uvijek mislio na Krsnu, ali kao na neprijatelja. Bio je uvijek u tjeskobi, pitajui se kada e ga Krsna doi ubiti. Takvo razmiljanje nam nee pomoi. Na Krsnu trebamo misliti s devocijom i ljubavlju. To je bhakti. Trebamo neprestano njegovati znanje o Krsni. Kako moemo povoljno njegovati znanje? Uei od vjerodostojnog uitelja. Krsna je Svevinja Boanska Osoba i nekoliko smo puta objasnili da Njegovo tijelo nije materijalno, ve vjeno, blaeno znanje. Takav razgovor o Krsni e nam pomoi da postanemo bhakta. Ako pokuamo shvatiti Krsnu na drugaiji nain, iz pogrenog izvora, na pokuaj e se pokazati besplodnim. Stoga trebamo usredotoiti um na vjeni, prvobitni oblik Krsne; uvjereni u srcu da je Krsna Svevinji, trebamo Ga oboavati. U Indiji postoje stotine i tisue hramova u kojima se Krsna oboava i predano slui. Pri takvom oboavanju i predanom sluenju moramo Krsni odati potovanje. Trebamo se pokloniti pred Boanstvom i sluiti Ga svojim umom, tijelom, djelatnostima - svime. Tako emo postati zaokupljeni Krsnom, bez odstupanja. To e nam pomoi da se prenesemo na Krsnaloku. Ne bismo trebali dozvoliti da nas zavedu bezobzirni komentatori. Moramo primjenjivati devet razliitih procesa predanog sluenja, poev sa sluanjem i pjevanjem o Krsni. isto predano sluenje je najvie dostignue ljudskog drutva. U sedmom i osmom poglavlju Bhagavad-gite je bilo objanjeno isto predano sluenje Gospodina, osloboeno pekulativnog znanja, mistine yoge i plodonosnih aktivnosti. Oni koji nisu potpuno proieni mogu biti privueni razliitim Gospodinovim manifestacijama kao to su neosobni brahmajyoti i lokalizirana Paramatma, ali isti bhakta se neposredno posveuje sluenju Svevinjeg Gospodina. Postoji prekrasna pjesma o Krsni u kojoj je jasno reeno da onaj tko oboava polubogove nema nimalo inteligencije i nikada ne moe stei vrhunsku nagradu Krsne. Bhakta na poetku moe ponekad pasti sa standarda, ali ga ipak trebamo smatrati viim od svih drugih filozofa i yogija. Onaj tko je uvijek zaokupljen svjesnou Krsne, je savreno sveta osoba. Njegove sluajne nedevocijske aktivnosti e se smanjiti i bez sumnje e uskoro biti utemeljen u potpunom savrenstvu. U stvari, isti bhakta ne moe pasti, jer Vrhovni Bog osobno vodi brigu o Svojim istim bhaktama. Stoga, inteligentna osoba treba neposredno prihvatiti proces svjesnosti Krsne i ivjeti sretno u ovom materijalnom svijetu. S vremenom e dobiti vrhunsku nagradu Krsne. Tako se zavravaju Bhaktivedantina tumaenja devetog poglavlja rimad Bhagavad-gite pod naslovom "Najpovjerljivije znanje".