Sunteți pe pagina 1din 253

Mustafa Sui

FIKHU-L-IBADAT
Udbenik za prvi i drugi razred medrese

Mustafa Sui FIKHU-L-IBADAT


Udbenik za prvi i druqi razred medrese
@ 2005 Copyright by Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

lzdava : Za izdava a: Urednik: Recenzenti: Lektori: Korektor: Teh. urednik: Dizajn: Redakcija:

EL-KALEM - izdava ki centar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Selim Jarko Mr. Muharem Omerdi Seid ef. Smajki Mr. Osman Kozli Tarik Jakubovi Muhmmed erbi (arap. tekst) Mustafa PrIja a Aida Mujezin Tarik Jesenkovi Zijad Ljevakovi , prof. dr. Enes Kari , Mustafa Sui , dr. hfz. Fadil Fazli , prof. dr. Jusuf Rami , Ibrahim Ahmetagi i mr. Muharem Omerdi (predsjednik Redakcije). EL-KALEM tamparija Rijaseta Islamske zajednice u BiH

DTP: tampa:

Sarajevo, 1426. h.g./2005. godine

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-4 (075.3) SUId, Mustafa Fikhu-l-ibadat : udbenik za I i II razred medrese / Mustafa Sui . - Sarajevo : El-Kalem, 2005. - 251 str. ; 24 cnn ISBN 9958-23-174-3 COBIS.BH-ID 14151174
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke F BiH, br. 04-15-1642/05 od 06.05.2005. godine, knjiga "FIKHU-L-IBADAT", autora Mustafe Sui a je proizvod iz lana 13, ta ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 62/04.) te je oslobodena pla anja poreza na promet proizvoda.

Mustafa Sui

Fikhui-Hbadat
Udbenik za prvi i drugi razred medrese

t4, e alem
lzdava ki centar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Sarajevo, 1426. h.g./2005. godine

1 PRVO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I FIKHU-L-IBADAT
Rije fikh ) u arapskom jeziku zna i razumjeti. U tom zna enju ovu rije nalazimo u Kur'ani-kerimu. Tako se u 91. ajetu sure Hud kae: ;,L 0 uajbe! Mi mnogo toga Sto ti govori ne razumijemo. to je mnoina od arapske rije i `ibadet Pojam <ibadat i pokornost. obuhvata islamske prozna pise koji se odnose na islamske ibadetske obaveze. To su, prije svih: namaz, post, zekat, had, kurban itd. Sam pojamfikh mnogo je iri i on obuhvata cjelokupno islamsko zakonodavstvo i odnosi se na sve oblasti ivota. Dakle, fikhu-l-ibadat je samo jedan dio fikhske znanosti. Veliki islamski u enjak Ebu Hanife (Imami-Azam) fikhsku znanost definisao je ovako: t;.

Huve mdrifetu-n-nefsi ma leha ve ma `alejha. - "To je nauka kroz koju ovjek spoznaje svoja prava i svoje obaveze." Ostali fikhski klasici kau za fikh da je to nauka koja se odreduie prema ljudskim postupcima sa erijatskog stajalita. Kad se kae "odreduje se prema ljudskim postupcima" onda se time eli re i da ta nauka ljudske postupke definira kao obavezuju e, kao zabranjene, je ovjeku ostavljeno slobodno djelovanje u konkretnom slu aju. U daljnjoj razradi ove

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

znanosti, fikhski u enjaci sve ljudske postupke klasificirali su u pet osnovnih kategorija sa stanovita obaveznosti vjernika prema njima. Te kategorije su: 1. 2. 3. 4. Stroga obaveza za svakog muslimana-mukellefa i ona se zove vadib Stroga zabrana za svakog muslimana-mukellefa i ona se zove haram Poeljna radnja za svakog muslimana-mukellefa i ona se naziva mendub Nepoeljna radnja za svakog muslimana-mukellefa i ona se naziva mekruh Ovi pojmovi u fikhskoj nauci nazivaju se jednim imenom a to je erijatski propisi. Ovi propisi el-ahkamu-.-er`ijje(z, primjenjuju se na mukellefa, odnosno na osobu koja ispunjava uvjete da se na njega primijene ti propisi. Postupak koji vjera ne definira niti kao obavezuju i niti kao zabranjen, nego se isti preputa volji mukellefa, naziva se mubah Osnovni uvjet za bilo kakvu obaveznost su punoljetstvo i umno zdravlje. Za neke obaveze postoje i dodatni uvjeti, ali o tome e biti rije i kasnije.

5.

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

VADIB

Podjela vadiba na farz i vadib Ve smo rekli da se prva kategorija erijatskih propisa naziva vadib -propisi i oni su definirani kao stroga obaveza. Hanefijska pravna kola vadib je iznijansirala u dvije nijanse, i to u farz i u vadib. Po hanefijskoj pravnoj farz je takva vrsta obaveze za koju postoje neoborivi islamski argumenti njene obaveznosti, kao u slu aju decidnog kur'anskog nare enja nepobitnog predanja od Poslanika, a.s., koje se naziva mutevatir predaja. Primjer za takav zahtjev je kur'anski ajet u kome se nare uje mukellefu da klanja namaz. U Kur'ani-kerimu se na vie mjesta kae:

Obarollajte namaz.

U ovom kur'anskom zahtjevu nema nikakve nejasno e niti mogu nosti razli itog razumijevanja, u smislu da se, moda, nare uje neto drugo osim obavljanje namaza. Iz ove kur'anske formulacije nedvojbeno je jasno da obavljanje namaza spada u stroga nare enja Zakonodavca, iz ega proizlazi da je to i stroga obaveza za svakog obveznika - mukellefa a to zna i da se

radi o farz-obavezi. Drugi primjer, koji oni navode, kao primjer decidne kur'anske naredbe, jeste kur'anski zahtjev da se u namazu obavezno prou i neto iz Kur'ana, a to proizlazi iz sadraja 20. ajeta sure El-Muzzemmil, koji glasi:
r"

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Stoga vi prou ite ono s'to vam je lahko iz Kur'ana.


Nema, dakle, namaza ako u njemu nije prou eno neto iz Kur'ana. to se ti e onog to su hanefije formulisali kao vadibsku obavezu, to je ona vrsta zahtjeva Allaha, d.., gdje postoji naredba da se neto konkretno uradi, ali, po njihovom miljenju, taj zahtjev nije formulisan na na in da je on vidIjiv, odmah na prvi pogled, nego se to podrazumijeva iz samog sadraja tog zahtjeva. Kao primjer za ovakvu vrstu zahjeva oni navode naredbu da se kolje kurban. Za 2. ajet sure El-Kevser, gche se kae:

Pa, klanjaj radi Gospodara svoga i rtvuf,

Hanefije kau: ovdje je sadr.ana jasna naredba da se neto rtvuje, ali se decidno ne navodi ta treba rtvovati. Naravno, na osnovu vrstog hadiskog predanja, utvr eno je da se radi o kurhanu. Kao drugi primjer za vadibsku obavezu oni navode obavezu da se na svakom rekatu u svakom namazu prou i Fatiha. Tu obaveznost oni temelje na hadisu koji glasi:

"Nema namaza bez prou ene sure El-Fatihe u njemu.


)1

Ako klanja to ne u ini, namaz mu nije pokvaren u smislu da bi ga morao ponovno klanjati, ali je on po inio grijeh koji mora ispraviti inom sehvi-sedde. Ako je Fatiha namjerno izostavljena onda je namaz neispravan i mora se obnoviti kao i kad je izostavljen neki od namaskih farzova, odnosno ruknova. Ova podjela vadiba na farz i vadib jako je bitna ako se na to gleda sa stanovita islamskog vjerovanja. Oni kau: ko zanije e ono to su oni formulirali kao farz, upitno je njegovo islamsko vjerovanje, poto negira temeljnu islamsku obavezu. Onaj pak ko bi zanijekao ono to su oni formulirali kao vadibsku obavezu ne bi prestao biti musliman, ali bi se smatrao velikim grjenikom. Sa stanovita obaveznosti izvrenja Zakonodav evih naxedbi,

10

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ova podjela vadiba na farz i vadib nije posebno bitna jer su i farz i vadib stroge obaveze koje se moraju izvravati. Kao argument za ovu tvrdnju navodi se obaveza svakog klanja a da obnovi namaz ako je izostavio koji od njegovih farzova (ruknova). Ako je pakklanja nenamjerno izostavio neki od namaskih vadiba, onda je on obavezan da u ini sehvi-seddu. U oba slu aja namaz e biti neispravan ako se ne obnovi namaz kod izostavljanja farza, ne u ini in sehvi-sedde kod izostavljanja krivo u injenog namaskog vadiba. Kao drugi argument za ovu tvrdnju navodi se injenica da ostale tri ehli-sunnetske pravne kole (afijska, malikijska i hanbelijska) ne prave nikakvu razliku izme u farza i vadiba kao strogih islamskih obaveza.

11

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I FARZ

Podjela farza na fardu-l-sajni i fardu-l-kifaje Farz, kao stroga islamska obaveza, tako er se manifestira u dvije nijanse, i to kroz:

to je stroga obaveza za svakog pojedinca, fardu-/-`ajn gdje nije mogu a zamjena u pogledu izvrenja te obaveze od strane pojedinca, nego je ba taj pojedinac mora sam izvriti i kolektivna obaveza, gdje je mogu e fardu-l-kifaje (.4uSsil j,)) da pojedinac vie njih izvre obavezu za koju je zaduena ira grupa ljudi. Primjer za prvi slu aj je obaveza posta, a primjer za drugi slu aj je obaveza denaza-namaza. Niko ni za koga ne moe postiti, ali ako denaza-namaz obavi broj ljudi koji je definiran kao zadovoljavaju i, onda se smatra da je ta obaveza spala sa ostalih obveznika-mukellefa koji su objektivno mogli klanjati taj namaz, ali oni to nisu u inili.

12

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

OBVEZNIK

Kada neko ispuni uvjete da se na njega primijene erijatske norme onda se on naziva mukellef Ovaj pojam dolazi od arapskog glagola kellefe to zna i obavezati, staviti u obavezu. Svaki musliman kada dosegne godine biolokog punoljetstva, ako je umno zdrav, on postaje obveznik-mukellef za ibadetske obaveze. Bioloko punoljetstvo mukarac dostie onda kada prvi put u snu doivi poluciju, a djevojka kada prvi put dobije menstruaciju. Bioloko punoljetstvo, kako je ve re eno, ini nekoga podobnim da na sebe preuzme ibadetske obaveze. to se ti e drugih obaveza, kao to su poslovne sposobnosti, njih su islamski klasici vezali za starosnu dob od petnaest godina. Me utim ova starosna granica nije kona na za punu podobnost za preuzimanje svih osobnih i drutvenih obaveza. Drava moe, u nekim slu ajevima, pomjeriti ovu starosnu granicu na vii nivo, ako je to u interesu drutva, jer starost od petnaest godina ne ini ovjeka jo sposobnim da preuzme sve drutvene poslove. Bioloko punoljetstvo tako er ne ini ovjeka sposobnim ni da vodi samostalono porodicu, pa su u zabludi svi oni koji forsiraju ranu enidbu i udaju, i to se pritom pozivaju i na islam. To je granica koja nekoga ini sposobnim da bude roditelj samo u fizi kom smislu, ali ne i u svemu drugom to se od mukellefa o ekuje, pogotovo ako se zna da su mladi i i djevojke, u nekim klimatskim i drutvenim okolnostima, bioloki punoljetni i sa deset godina ivota. Da ih to ini sposobnim da hrane i odgajaju svoju djecu. Svakako da ne ini.

13

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I PODJELA FIKHA
Fikhska nauka vrlo je iroko podru je i ona obuhvata sve strane ljudskog djelovanja. Zato je ova znanost i podijeljena na vie oblasti. Osnovne fikhske oblasti su: 1. 2. 3. d.., i ona Oblast koja se odnosi na obaveze ljudi prema se naziva ibadat _ Oblast koja regulira bra ne odnose me u suprunicima i ona se naziva munakehat _ Oblast koja regulira prijenos zaostavtine sa umrlog lica na njegove nasljednike i ona se naziva feraiz ilmu-l-miras _ Oblast koja regulira ekonomske odnose me u ljudima i ona se naziva mdamelat

4.

6. Oblast koja se odnosi na pravne delikte i ona se naziva ukubat


-

Osim navedenih, fikhska nauka se grana i na druge oblasti ivota, ali o tome e biti rije i kasnije. Ovaj udbenik obra uje samo oblast ibadata. Napominjemo da u tu oblast spadaju: namaz, post, zekat, had te neke druge stvari koje muslimani izvravaju, kao to je obaveza klanja kurbana, izdvajanja sadakatu-1-fitra itd.

14

I DRUGO POGLAVLJE

Mustafa Su'i , FIKHU-L-IBADAT

IZVORI ERIJATSKIH PROPISA


(

1. Kur'ani-kerim Svi erijatski propisi utemeljeni su u jednom vie erijatskih izvora. Glavni I). Ipak svi islamski izvor svih erijatskih propisa jeste propisi nisu sadrani u Kur'ani-kerimu, jer Kur'an nije samo zbornik propisa, iako se mnogi propisi zaista u njemu i nalaze. Kur'ani-kerim mnogo vie usmjerava a manje nare uje i zabranjuje. U Kur'ani-kerimu, me utim, postoje na ela na osnovu kojih se rjeavaju i oni slu ajevi koje Kur'ani-kerim direktno ne spominje. Kur'ani-kerim, kao Allahova, d.., poruka i uputa, mnogo vie govori o vanosti vjere i vjerovanja nego to govori o konkretnim zakonskim rjeenjima. Kada Kur'an govori o zakonskim rjeenjima onda on tu samo daje na elne postavke dok potpune odgovore i kona na rjeenja daje samo na najosjetljivija pitanja iz domena me uljudskih odnosa kao to su one stvari koje tretiraju bra na i nasljedna pitanja. Sve drugo preputeno je Poslaniku, a.s., i ljudskom razumu. ovjek mora sam na osnovu kur'anskih na ela razraditi pravnu regulativu koja e osigurati opstojnost ovjeka na ovom svijetu i koja e mu omogu iti normalne uvjete ivljenja. 2. Sunnet Poslanika, a. s. Drugi izvor islamskih propisa jeste sunnet Ova rije u arapskom jeziku ozna ava uobi ajenu ivotnu praksu. U fikhu se pod ovim pojmom podrazumijeva: sve ono to je poteklo od Muhammeda, a.s., bilo da je to nje-

17

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

gova izgovorena rije (hadis) njegova ivotna odnosno poslani ka praksa (sunnet). Dakle sunnet obuhvata sve to je Poslanik prakticirao preutno odobravao dok hadis obuhvata samo ono to je Poslanik, a.s., izgovorio. Kao erijatski izvor argument erijata, sunnet se dijeli na:

to ozna ava redovnu poslani ku praksu, koja se jo naziva i sunnetu-l-muekkedeti 3.1.1 Ako je Poslanik, neto redovno prakticirao onda to zna i da je to jako vano za sve muslimane. Zato se kae za ovu vrstu sunneta da je to obavezuju i s-unnet za svakog mukellefa. Neopravdano izostavijanje sunneta ove vrste je teak grijeh. Primjere ove vrste sunneta nalazimo u praksi Poslanika, a.s., da redovno uspostavlja namaz u matu ako je u svom drutvu imao bilo koga ko je spreman za namaz u vrijeme nastupaju eg vakta. To je poruka svim muslimanima da ine to isto. Namaz u dematu je simbol organiziranja muslimana u svakodnevnom ivotu; neredovna praksa Poslanika, a.s, koja se jo sunnet zaida naziva i sunnet gajru muekkeda ).1.5 tu vrstu sunneta spadaju sunneti jacijskog i ikindijskog namaza te na in odijevanja, na in komuniciranja sa drugirn ljudima, k-ultura ishrane itd. Sa stanovita obaveznosti, musliman je duan da svaki sunnetu-lhuda redovno prakticira, ako za to ima uvjete, dok je kod sunnetu zaide slu aj neto druga iji. Lijepo je, dalde, i u tome slijediti Poslanika, a.s., ali to sa stanovita vjere nije od najvie vanosti. Ovu vrstu sunneta moemo nazvati poeljni sunnet.

sunnetu-l-huda

Sunnet kao erijatski izvor tako er je nijansiran kao i farz na:

sunnetuJiajni

to je osobna praksa Poslanika, gdje niko drugi to u ime njega nije mogao uraditi kao to je njegova praksa redovitog ikenja zuba; to je postupak Poslanika, a.s., kojom sunnetu-l-kifaije (4. LL..11 on izvrava obaveze drugih muslimana, kao to je bio njegov obi aj da proboravi u itikafu posljednjih deset dana ramazana u ime svih muslimana. To je poruka muslimanima da i oni izaberu svog mu'tekifa koji e ih zastupati u toj ulozi. To se odnosi i na

18

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

druge vrste obaveza u kojima je mogu e izvrenje te obaveze, u ime kolektiviteta, od strane pojedinca. 3. Jednoglasje islamskih u enjaka (LtAy ) Tre i oslonac izvor erijatskih propisa, poslije Kur'ani-kerima i sunneta Poslanika, a.s., jeste idma. Pojam idma (Lt.,A u arapskom jeziku zna i: saglasnost, jednoglasnost. U fikhskoj nauci pojam idma ozna ava:jednoglasje islamske uleme jednog vremena u vezi s jednim erijatskim pitanjem! Ako se za neki ivotni problem muslimana ne moe na i oslonac u Kur'ani-kerimu niti u sunnetu Poslanika, a.s., onda se tada name e obaveza islamskim autoritetima da do potrebnog rjeenja do u putem jednoglasja, a na osnovu vlastite upu enosti u islamske znanosti, oslanjaju i se na verificirane erijatske izvore i djeluju i samostalno, a ne na osnovu me usobnog dogovora. Jednoglasje konsenzus islamske uleme _ idma', ima svoje dvije nijanse:

javno deklarirano miljenje o idmaun sarihun aktuelnom pitanju i to zna i preutna saglasnost sa idmaun sukuti onima koji su svoje mihenje objelodanili. Preutna saglasnost valjana je samo onda ako pred mudtehidom (v. naredno poglavlje) koji nije obznanio svoj stav o aktuelnom pitanju nije stajala nikakva zapreka da se javno izjasni. Ukoliko je mudtehid na bilo koji na in sprije en u javnom deklariranju onda njegova utnja ne e biti tretirana kao njegova preutna saglasnost o tom pitanju.

Analogija ().4.4131)

Kada se do e u situaciju da se odre eni ivotni problem muslimana ne moe rijeiti na osnovu prethodna tri izvora onda se rjeenje trai putem analogije - kijasa. U arapskom jeziku rije kijas zna i: mjera, pore enje. Kijas, u fikhu, zna i: poreenje novonastalog pravnog slu aja o kome zakonodavac nema erijatskogrjeenja sa nekim sli nim slu ajem iz prolosti

19

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

o kome postoji erzjatsko rjeenje, u cilju prenoenja tog prvog rjeenja na novonastali pravni slu aj!
Kao primjer kijaskog rjeenja nas,-odimo kur'ansku zabranu vina kao jedinog opojnog pi a poznatog Arapima u vrijeme Objave. U kasnijim vremenima javljaju se mnoge druge vrste alkoholnih pi a sa razli itim imenima, ali sa istim djelovanjem, a to je opojnost. Poto islamski u enjaci dolaze do zakliu ka da je vino zabranjeno muslimanima samo zbog svoje opojnosti i ni zbog ega drugoga, oni zaklju uju, nakon uporedbe vina sa ostalim vrstama opoinih pi a nadrauju ih sredstava, da sve to ima svojstvo opojnosti jeste za muslimana haram kao i samo Vill0, jer je musliman uvijek odgovoran za svoje postupke, pa zbog toga mora stalno biti pri punoj svijesti.

20

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I MUDTEHID I MUKALLID
Prije nego to po nemo govoriti o islamskim pravnicima koji su najzasluniji za sistematizaciju islamskih propisa, potrebno je da se upoznamo sa nekim pojmovima koje emo stalno susretati tokom upoznavanja sa fikhskom normativom. Me u njima su i pojmovi: mudtehid i mukallid. U fikhu, pod pojmom mudtehid podrazumijeva se osoba koja je dovoljno upu ena u islamske znanosti da moe samostalno, oslanjaju i se na priznate erijatske izvore i ne povode i se za bilo kojim autoritetom iz prolosti, dolaziti do konkretnih erijatskih rjeenja! Pod pojmom mukallid podrazumijeva se osoba koja je dovoljno upu ena u islamske znanosti da moe tuma iti ve data rjeenja iz prolosti, ali mje sposobna da samostalno dolazi do autenti nih rjeenja! On je, daide, samo tuma ve postoje ih propisa. Osoba koja je u svojoj nau noj praksi dosezala nivo mudtehida te ima svoje sljedbenike naziva se imamom, a to je najvie zvanje koje moe dobiti jedan islamski u enjak. To zvanje mogu mu dodijeliti samo nau ni autoriteti sli ni njemu a nikako neka dravna institucija bilo koja organizacija.
Najvaniji mudtehidi u prvim stolje ima islama Za ivota Muhammeda, a.s., sve pravne norme i svi islamski propisi proistjecali su iz njegovog tuma enja Kur'ani-kerima, kao i iz njegove svakodnevne ivotne prakse. Nakon njegove smrti, tu ulogu preuz,eli su njegovi najblii saradnici _ ashabi, oslonjeni na iskustvo koje su stjecali drue i se

21

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

sa njim. Tek sljede a generacija muslimana _ tabi`ini, bila je prisiljena da samostalno ulae napore kako bi se uspostavila pravna regulativa i kako bi se ustrojio pravni poredak. Dakle tek po etkom drugog hidretskog stolje a pojavljuju se samostalni mudtehidi koji s najve om ozbiljno u i odgovorno u pristupaju izradi pravne regulative u svim oblastima ivota po evi od ibadata do me udravnih odnosa. Me u najpoznatijim velikanima islamske pravne misli tog doba bili su: 1. Hasan Basri koji je, kako se vidi iz njegovog imena, ivio i djelovao u gradu Basri, u junom Iraku. Ro en je u Medini 22., umro je u Basri 110. hidretske godine. Numan ibn Sabit zvani Ebu Hanife a u nauci poznat kao Imami-Azam - ro en je 80. u Kufi a umro je u Bagdadu 150. godine po Hidri. Utemeljiva je hanefijske pravne kole. 2,uu, ro en je u 93. a umro je 179. godine Malik ibn Enes po Hidri, u Medini. ro en u Gazi 150. a umro je u Egiptu Idris e-Safici 204. godine po Hidri. Utemeljiva je afijske pravne kole. ro en 164. a umro 241. godine , Ahmed bin Hanbel po Hidri, u Bagdadu. Utemeljiva je hanbelijske pravne kole.

2.

3. 4. 5.

Osim ovih imena, koja su najpoznatija i koja su ostavila najvie tragova u islamskoj pravnoj znanosti, u tom vremenu bilo je jo mnogo imena koja su doprinijela utemeljenju i definiranju islamske pravne reg ulative, ali im nije bilo su eno da dobiju svoje sljedbenike pa se u islamskoj znanosti ne spominju esto. Iz injenice koju smo spomenuli da su gore spomenuti mudtehidi pridobili svoje sljedbenike koji su prihvatili njihovu metodologiju u erijatskoj pravnoj teoriji i praksi, a koji su svaki napose djelovali neovisno jedan od drugoga, nastale su etiri pravne kole u okvirima ehlisunnetskog islama, koje su danas poznate kao mezhebi, i to: hanefijski, malikijski, afijski i hanbehjski. Svaka ova pravna kola ima svoje sljedbenike irom islamskog svijeta. Me u spomenutim velikim mudtehidima je i Hasan Basri, ali, kako vidimo, on nije nosilac pravne kole, iako je njegov doprinos razvoju erijatskog prava tako er vrio veliki.

22

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Razlog tome je to to u vrijeme njegovog djelovanja jo nisu bili potpuno sazreli uvjeti za cjelovito definiranje pravne znanosti u okvirima islama. Budu i da smo mi sljedbenici hanefijske pravne kole, to nas obavezuje da se odrriah, malo vie, pozabavimo sa alimima koji su najvie doprinijeli tome da hanefijski mezheb ima toliko pristalica irom islamskog svijeta. Kako smo ve spomenuli, utemeljiva hanefijske pravne kole je Imami-Azam, to doslovno zna i najve i me u velikanima. To je nau na titula koju su velikanu islamske misli dali drugi alimi i tu titulu nije dobio niko niti prije niti poslije njega. To najbolje govori o ugledu koji je uivao Imami-Azam kao u enjak me u ulemom toga doba. Taj ugled veliki imam nikada nije izgubio te se i danas smatra, u fikhskoj nauci, zapravo utemeljiteljem erijatske pravne nauke. Njegov otac doselio se kao trgovac iz Perzije i nastanio se u Kufi, gradu u sredinjem Iraku. Prva ivotna iskustva stjecao je u o evom du anu. Njemu se, me utim, posre ilo da ga je otac ve u njegovoj najranijoj mladosti usmjerio prema damiji, gde je sluao predavanja u to doba velikih alima poput Ebu Ismaila bin Sulejmana, zvanog Hammad, i drugih. Od tog momenta, njegov ivotni put zauvijek je dobio novi pravac. Od tada njega interesira samo nauka, posebno fikhska nauka. Njegovi najpoznatiji u enici u kasnije vrijeme, najdosljedniji sljedbenici bili su: 1. Jakub bin Ibrahim bin Habib el-Ensari ro en u nauci poznat kao Imami Ebu Jusuf je 113. a umro 179. godine po Hidri u Bagdadu. u nauci Muhamed bin el-Husejn eSejbani ro en je 132. a umro poznat kao Imami-Muhammed 189. godine po Hidri u Bagdadu. Ebu Huzejl Zufer bin Huzejl ro en je 110. a umro 158. godine u Bagdadu. U nauci je poznat pod imenom Imami-Zufer

2.

3.

Svaki od ovih velikana fikhske nauke, na svoj na in, doprinio je utemeljenju i u vrkenju hanefijske pravne kole i na njihove autoritete se ravnopravno oslanjaju svi koji se bave fikhskom naukom kada je rije o hanefijskoj pravnoj koli.

23

I TRECE POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

I ISTOA (;

j4i231)

Rije taharet, u arapskom jeziku, ozna ava isto u op enito. U fikhu, ovaj pojam zna i: o i enje prije stupanja u namaz bilo koji drugi vjerski obredni in, od stvarne i fikhske ne isto e! Iz ove definicije proizlazi da je obaveza svakog muslimana - mukellefa, da prije stupanja u ibadetski obredni postupak, izvri o ikenje svoga tijela, odje e i mjesta obreda, na propisan na in. Ono to treba tom prilikom odstraniti naziva se nedaset ne isto a. Ova ne isto a ima svoje dvije dimenzije.
-1-1 To je vrsta Stvarna ne isto a nedase hakikijja ulom mirisa ne isto e koja se moe vidjeti golim okom, osjetiti fizi ki dodirnuti. To zna i da svaka prljavtina koja se na e na tijelu, odje i tlu, gdje e se obaviti namaz, i vidIjiva je, spada u ovu vrstu ne isto e. Nekada ne isto a postoji, ali nije vidIjiva, nego se samo osje a ulom mirisa, kao to je mokra a, alkohol i sli no. Nekada pak postoji ne isto a koja niti je vidljiva golim okom, usljed nedostatka vida svjetlosti, niti se primje uje ulom mirisa. Prisutnost te vrste ne isto e moe se ustanoviti samo dodirom. Svejedno o kojoj vrsti ne isto e je rije ', ona se mora otkloniti jer je ne isto a nespojiva sa pojmom ibadeta, ma koje vrste bila.
).

Pravna (fikhska) ne isto a nedase hukmilja To su stanja u kojima se musliman na e a koja se sama po sebi smatraju ne istim stanjima sa stanovita erijata. Ta stanja su: kada se ena nalazi u periodu mjese nog pranja, ena u postporo ajnom periodu, mukarac i ena nakon spolnog odnosa te mukarac

27

Mustda Sui , FIKHU-L-IBADAT

nakon polucije u snu na bilo koji drugi na in. Svako od ovih stanja zahtijevaju kupanje na propisan na in, prije stupanja u obredni ibadet. Ovo se stanje, u fikhu, jo naziva i hadesom Hades ima svoje dvije dimenzije, i to: veliki hades, kada je obavezno erijatsko kupanje, i mali hades, kada je potrebno uzeti samo abdest. Postupak osloba anja od nedase hakikijje nedase hukmijje naziva se taharetu--er`ijje erijatsko o i enje.
Osnovno sredstvo i enja - ista voda (pti,

Da bismo doli do stanja potpune isto e, prije stupanja u bilo koji obredni ibadet, potrebno je osigurati osnovno sredstvo za i enje a to je voda, i to ona vrsta vode koja ispunjava uvjete za potpuno erijatsko o i enje. U elji da do u do vode koja ispunjava te uvjete, islamski Idasici su uloili mnogo truda i vremena, pa su, shodno vremenu u kome su ivjeli, postavili kriterije za istu vodu pomo u kojih se moe do i do poeljne, erijatske isto e. Za nae prilike i vrijeme u kome ivimo, mnogi od njihovih kriterija su prevladani i mi moemo komotno re i da je za erijatsko o i enje podobna svaka voda koja valja za pi e. Kriterije za to koja voda valja za pi e odre uju jedino nadleni stru njaci a nikako fikhska ulema. Druga vrsta vode koja tako er ponekad moe biti podobna za erijatsko o i enje jeste takozvana tehnoloka voda. To je vrsta vode koja nije podobna za pi e, ali se ista moe upotrijebiti za erijatsko o i enje; za abdest i gusul. Koja je to vrsta tehnoloke vode koja valja za erijatsko o i enje, a koja ne kodi zdravlju, odlu uju nadleni stru njaci. Njihovi stru ni nalazi za nas su jedino mjerodavni i u to se ne moe mijeati niko drugi ma sa kojih pozicija nastupao. Tek tada smo sasvim sigurni da je ta voda podobna za vjerske potrebe muslimana.

28

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

i enje poslije velike i male nude

Da bi musliman udovoljio zahtjevu islamske isto e, on ima obavezu da izvri o i enje dijelova tijela koji imaju neposrednu vezu sa obavljanjem velike i male prirodne nude. Nakon obavljene velike prirodne nude potrebno je taj dio tijela dobro oprati vodom. Nema zapreke sa erijatskog stanovita da se prije upotrebe vode koriste i neka druga priru na sredstva i enja kao to je higijenski papir, ali uz obavezno pranje vodom poslije toga. Ako se ovjek na e u prirodi gdje nema vode, privremeno se moe obaviti i enje nekim prigodnim sredstvom kao to je: li e, papir, drvo, kamen i sli no, uz obavezu da se prije uzimanja abdesta obavi pranje vodom. Bez tog pranja vodom sam abdest je bezvrijedan i od eventualnog namaza koji bi bio klanjan bez pranja vodom nema nita, osim u slu aju kada se do vode ne moe do i u traenom vremenu. Tada se pribjegava olakici koja se naziva tejemmum. Prilikom obavljanja male nude (mokrenja) mora se voditi ra una da na odje u ne kane ni najmanja kapljica mokra e, ina e se abdest ne e mo i uzeti prije promjene o ikenja te odje e na koju je mokra a dospjela. Najbolje je obaviti pranje i dijela tijela koje se nalazi neposredno ispod one i ene odje e. Tako er je lijepo vodom oprati i onaj dio tijela koji ima neposrednu vezu sa obavljenom malom nudom, kao i u prvom slu aju, kod obavljanja velike nude. Prilikom obavljanja nude postoje i neki adabski (bontonski) islamski principi koje je lijepo ispotovati a to su: u zahod zakora iti lijevom a iskora iti desnom nogom. Pri ulaenju u zahod izgovoriti bismillu te prou iti kratku dovu koja glasi:

Allahumme eizzu bike mine-l-hubusz' ve-l-haba'isi. "Boe moj, sa uvaj me od svih vrsta ejtana."
Tako er, islamski edeb zahtijeva da pri obavljanju nude vodimo ra una da to obavljamo na zato odre enom mjestu, a u slobodnom prostoru u odgovaraju em zaklonu. Mora se, prilikom obavljanja nude, izbjegavati

29

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

namjerno okretanje prema Suncu, Mjesecu, vjetru ne daj Boe, prerna Nepristojno je nudu obavljati na javnim mjestima kao to su javni putevi mjestima koje koriste ljudi kao to su prigodni hladovi u vodi. Kada se nuda zavri lijepo je prou iti ovu dovu:
4.13

El-hamdu lillahi-l-lezi ezhebe `anni ma jdzini ve emseke `alejje ma jenfe`uni! "Hvala Allahu Koji je odstranio od mene ono to mi smeta a zadrao mi ono to mi treba." O ikenje poslije obavljene velike nude naziva se istinda, dok se o i enje poslije male nude naziva istibra.

30

Mustafa Sui , FIKHU-I-IBADAT

I ABDEST
Pojam abdest dolazi od arapske rije i veddetun (s,u, 3), to zna i ljepota. U fikhskoj nauci abdest se definira kao "pranje i potiranje odre enih dijelova tijela na propisan na in". Nakon to se otkloni ono to se, po fikhu, smatra velikim hadesom, prije stupanja u namaz drugi ibadetski in, za koji je propisan abdest, nuno je obaviti pranje odre enih dijelova tijela. Radi se uglavnom o onim dijelovima tijela koji nisu zati eni odje om, pa su time izloeni one i enju vi'e nego oni drugi, su zati eni, ali se i pored toga uprljaju vrlo brzo, kao to su noge u obu i, ako ne zbog vanjskog utjecaja onda zbog znojenja. Ova obaveza nare ena je direktno Kur'anom. U estom ajetu sure El-Maide se kae:

Ja ejjuhe-l-lezine amenu iza kumtum ile-s-salatifa-gsilu vuduhekum ve ejdijekum ile-l-merafiki ve-msehu bi ru'usikum ve erdulekum ile-l-ka` bejni. 0 vjernici, kada pristupite namazu, operite lice vae i ruke vae do iza laktova, i glavu vau potarite noge vae do iznad lanaka (operite). U ovom kur'anskom ajetu, definirani su abdestni farzovi, te je izostavljanjem bilo kojeg od ovih pranja, abdest neispravan ime bi i namaz, drugi ibadet koji bi bio obavljen poslije ovako manjkavog abdesta, bio tako er neispravan.

31

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kod abdesta su sljede e radnjefarzovi: 1. 2. 3. 4. oprati lice od uha do uha i od vrha ela do pod bradu; oprati ruke do iza laktova; potrati se mokrom rukom po glavi; oprati noge do iznad lanaka.

Me utim abdest ima i svoju drugu komponentu, a to su abdestni sunneti. Oni su proizili iz prakse Muhammeda, a.s., pa su time postali obaveza svakog muslimana. Boiji Poslanik je samo preciznije razradio kur'anski zahtjev za o i enjem, spomenut u citiranom ajetu. Nije, dakle, svejedno da li je predibadetsko o i enje obavljeno sa abdestnim sunnetima ili bez njih. Odgovoran musliman abdestne sunnete izostavit e samo u krajnjoj nudi kada ih, iz zaista opravdanih razloga, ne moe propisno obaviti. U abdestu su sunnetske radnje sljede i postupci: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. prou iti abdestni nijet; abdest po eti u enjem bismille; prvo oprati, po tri puta, ruke do iza aka; po tri puta izaprati unutranjost usta, i to usrkivanjem vode iz desne ake; isprati, po tri puta, unutranjost nosa umrkivanjem vode iz desne ake; potrati itavu glavu vlanom rukom; dobro izaprati une koljke iznutra i izvana; dobro oprati vrat, trljaju i isti desnom, odnosno lijevom rukom; itav abdest obaviti u jednom mahu, bez prekida.

Uz ove, u abdestu postoje jo neke sunnetske obaveze, kao to je obaveza za one koji nose bradu da istu, i prilikom abdesta, na odgovaraju i na in u ine urednom i istom, shodno kur'anskom zahtjevu:

. . . Fagsilu vuduhekum. . . Operite lica svoja.

32

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Adabi abdesta U abdestu tako er postoje neke radnje koje nisu ni farzovi niti sunneti abdesta, ali ih je radio Poslanik, a.s., te ih je lijepo prakticirati jer od toga ima sevaba a same po sebi uljepavaju abdestni in. U abdestu se sljede i postupci tretiraju abdestnim adabima: 1. pri uzimanju abdesta, voditi ra una da na tijelo ili odje u ne kane ve upotrijebljena voda koja se naziva ma'un musta`melun okrenuti se prema kibli, pri uzimanju abdesta, ako to prilike doputaju; abdest uzimati samostalno, bez tu e pomo i, ako to zdravlje doputa; izgovoriti ili prou iti propisani nijet; uzimaju i abdest, u iti abdestne dove; uvijek izgovoriti bismillu, pri pranju pojedinih dijelova tijela; na kraju abdesta, izgovoriti kelimetu--ehadet; po zavretku uzimanja abdesta, usrknuti malo vode, okrenuvi se prema kibli.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Mekruhi abdesta Osim onih postupaka koji su nare eni, kod abdesta se mogu dogoditi stvari koje su nepoeljne, te se tako i nazivaju - mekruhi abdesta. Pri uzimanju abdesta mekruh je initi sljede e stvari: 1. 2. 3. troiti vie vode nego to je objektivno potrebno; pri uzimanju abdesta prskati se suvie vodom; voditi bilo kakav razgovor dok se abdest uzima.

33

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

KADA ^ JE ABDEST FARZ, VADZIB ILI SUNNET

Abdest je farz uzeti: 1. prije svakog namaza, svejedno je da li je taj namaz sam po sebi farz, vadib, sunnet ili nafila; 2. prije u enja Kur'ana; 3. prije svakog obrednog ibadeta. Abdest je vadib uzeti: prije svakog propisanog obilaska Kabe-tavafa. Abdest je mendub poeljno uzeti: 1. nakon svakog grjenog ina; 2. nakon obrednog kupanja drugog umrlog lica; 3. prije bavljenja vjerskom literaturom; 4. prije spavanja; 5. u svim prilikama za koje pojedinac smatra da e se pod abdestom ljepe osje ati.
ta e pokvariti abdest

Abdest e biti pokvaren ako se nakon njegovog uzimanja dogode sljede e stvari: 1. 2. obavljena velika ili mala nuda, u bilo kojoj koli ini; putanje vjetra, i u najmanjoj koli ini;

34

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

3. 4. 5. 6. 7. 8.

isticanje iz tijela: krvi, gnoja, sukrvice, na bilo koji na in i u bilo kojoj koli ini; povra anje, iz bilo kojih razloga; san, bez obzira koliko kratko trajao; gubljenje svijesti, ma koliko trajalo i bez obzira iz kojih razloga; zasmijavanje u namazu, ako se to moe uti i od najblieg musallije, kvari i abdest i namaz; nepristojan razgovor ili izgovor nepristojnih rije i, u bilo kojem obliku i iz bilo kojih razloga.

35

Mustafa Sui , fIKHU-L-IBADAT

j ABDESTNE DOVE

Nijet za abdest glasi:

Nevejtu en etevedda'e li-edli-s-salati ve li-ref i-1-hadesi tekarruben ilellahi te`ala!


'^^ ''

aUl

n.+rJ

"Odlu ih da uzmem abdest, radi otklona ne isto e i pristupa namazu, kako bih se pribliio Allahu, d.:" Poslije toga se u i:

a^ w jit9

Lsi;4.0

;:^^._::^,aa1i r

Bismillahi l `azim ve-l-hamdu Illahi ala dini-l-islami ve ala tevfiki-l-imani ve ala hdajet-r-rahmani ve ala kulli halin!
-

"U ime Uzvienog Allaha. Zahvaljujem Mu na vjeri islamu, na vrstom vjerovanju i na uputi milosrdnoj u svakoj situaciji." Kada se peru ruke do iza aka u i se:
^J^ }tJ^ j I l le9 ^^9 C`^twyl ^^ 9^^9gJ^ s lA s Lo Jl v J1 i s iJl aU LA LI ^XJ^ j' J%' L1', ^^.:L^ .'LI^

36

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

El-hamdu lillahi-l-lezi enzele mine-s-sema'i ma'en tahuren ve de`ale-l-islame nuren ve kaiden ve delilen ila dennatike dennati-n-ne`imi ve ila darike dari-s-selami!

"Hvala Uzvienom Allahu Koji nam vodu sa neba sputa, Onom Koji islam ini naim svjetlom, naim vodi em i putokazom do Tvog Denneta, mjesta izobilja i smiraja:" Ispiru i unutranjost usta u i se:

Allahumme tahhir nukheti ve nevvir kalbi ve-mhu zunubi! "Moj Allahu! U ini mi usta istim i prijatnim, oprosti

mi grijehe moje i ispuni me svjetlom vjere." Ispiru i unutranjost nosa u i se:


.,LJ^ nx ^^ ^ ^s tr

yj t^ a`,. ^ ; J j aI <. ^^ Lr') ^

Allahumme erihni bi ra'ihati-l-denneti ve-rzukni min ne`imiha ve la e`izni min ra'ihati-n-nari! "Moj Allahu! Udahni mi dennetski miris i obdari

me blagodatima njegovim a ne zapahni me dehennemskom vatrom." Kada se pere lice u i se:


r.6 I

flllahumme bejjid vedhi bi nurike jevme tebjeddu vuduhu evlija'ike ve la tusevvid vedhi bi zulumatike jevme tesveddu vuduhu e`ada'ike! "Moj Allahu! Lice moje svjetlom Svojim u ini bijelim

onoga dana kada e lica miljenika Tvojih biti bijela;

37

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

nemoj mi lice ocrniti tminama Svojim na dan kad crna e biti lica neprijatelja Tvojih." Kada se pere desna ruka do iza lakta u i se: & L

Allahumme e`atini kitabi bi jemini ve hasbn hisaben jesira! "Moj Allahu! Knjigu (mojih djela) dodaj mi sa desne strane i u ini mi polaganje ra una (pred Tobom) lahkim." Kada se pere lijeva ruka do iza lakta u i se: ty^s^s^>9 i ^L

Allahumme la tu`tn kitabi bi imali ve la min vera' zahri ve la tuhasibni hisaben edda! "Moj Allahu! Ne dodaj mi moju knjigu sa lijeve strane niti iza le a i ne oteaj mi polaganje ra una (na Sudnjem danu) i ne u ini me stanovnikom Dehennema:" Kada se vri potiranje glave - mesh, u i se:

Allahumme gai re's bi rahmetike ve enzil alejje min berekatike ve edhilni fi dennatike! "Moj Allahu! Neka Tvoja milost natkrili moju glavu Tvojim blagoslovom i podari mi dennetske blagodati." Kada se peru ui u i se:

Allahumme-d alni mine-l-lezine jestemi `une-l-kavle fe jettebi `une ahsenehu!

38

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

"Allahu moj! U ini me da budem od onih koji sluaju poruku Tvoju i slijede ono najljepe!" Kada se pere vrat u i se:
^ ^>'j

a^ ii

Allahumme a`tik rekabeti mine-n-nari va-hfazni mines-selasili ve-l-aglali ve-l-enkal! "Moj Allahu! Sa uvaj moj vrat od okova vatre dehennemske." Kada se pere desna noga u i se:

Allahumme sebbit kademejje ale-s-sirati jevme tezillul-akdamu! "Moj Allahu! U ini moja stopala stabilnim, na Sirat upriji, kada drugi budu posrtali." Kada se pere lijeva noga u i se:.
; ^s^ ^^s^ ^>>^ yr^ yt^ ^9'^s^ L 'j'^^w t^ ^ i^' ;42

Allahumme-d alli sajen mekuren ve zenben magfuren ve amelen makbulen ve tidareten len tebure bi afvike ve keremike ja azizu ja gafuru bi rahmetike ja erhamer-rahimin! "Moj Allahu! U ini moje djelovanje korisnim i blagoslovljenim, i ne u ini moje djelovanje nekorisnim. Moji grijesi neka budu oproteni. Neka mi u tome pomogne Tvoja dobrota i plemenitost, molim Ti se Tvojom blago u, o Ti najmilostiviji." Kada se abdest zavri, lijepo je prou iti ovo:

39

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

,`

U Y ^9J l IA^h:ji lg i9^ t^^ S ai 9 ^LJ

99

Subhanekeflllahumme ve bi hamdike. Ehedu en la ilahe illa ente vandeke la erike leke. Estag fzruke ve etubu ilejke ve ente ala kulli ej'in kadir. Ve ehedu enne Muhammeden abduke ve resuluke! "Tebi samo slava pripada, Allahu moj! Svaka Ti hvala. Vjerujem i izjavljujem da si samo Ti bog i da sudruga nema. Kajem Ti se i traim Tvoj oprost, jer si Ti u svemu mo an. I svjedo im da je Muhammed Tvoj rob i Tvoj poslanik." Uobi ajeno je da se nakon svega, a prije stupanja u namaz, prou i sura El-Kadr.

40

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I ERIJATSKO KUPANJE (j.,.JJi)

to zna i: pranje, kupanje. U fikhu Pojam gusul dolazi od arapske rije i: se gusul definira kao: kupanje na erijatski propisan na in, iz isto islamskih razloga! Obaveza erijatskog kupanja proizlazi iz kur'anskog zahtjeva, sadranog u 6. ajetu sure El-Maide, gdje se kae:
.

^;^^L^

A ako ste ne isti (dunub) - o istite se.

Razlozi zbog kojih erijat propisuje obavezno farz-kupanje su: 1. 2. 3. 4. 5. spolni odnos, svejedno da li je dolo do izliva sjemena ili nije; istjecanje sjemena iz spolnog organa, u snu ili bez njega; nakon zavretka menzesnog perioda kod ene; nakon zavretka postporo ajnog perioda kod ene; ako se, kod ene, menzes i nifas ne zavre u propisanom vremenu, tada je obaveza okupati se i ponaati kao sahibi-uzr.

Gusulski farzovi
Da bi gusul sa erijatskog stanovita bio valjan, potrebno je da se izvre njegovi osnovni elementi koji su ujedno i njegovi farzovi. Ti elementi su: 1. 2. 3. donijeti odluku da se kupanje obavi ili u initi nijet; dobro isprati usta, usrkavaju i vode iz desne ake; dobro isprati unutranjost nosa, usrkavaju i vode iz desne ake;

41

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

4.

itavo tijelo dobro oprati, koriste i, po mogu nosti, sapun i ampon, jer samo tako se moe biti sigurnim da se udovoljilo kur'anskom zahtjevu za o i enjem.

Gusulski sunneti

Kod gusula postoje neke radnje koje se definiu kao sunnetske. I pored toga to one formalno ne utje u na ispravnost gusula, ipak dosljedan musliman vodi ra una da ispotuje sve ono to je poteklo od Poslanika, a.s., jer njegova praksa uvijek sadri u sebi neku korist za mukellefa, makar on to trenuta no i ne prepoznavao. Dakle, prilikom uzimanja gusula sljede e stvari su sunnetska obaveza: 1. izgovoriti ili prou iti gusulski nijet, koji glasi:
. L;Jl;

Nevejtu-l-gasle I ref `-l-hades ve-l-denabet tekarruben ilellahi te`ala! "Donosim odluku da se okupam (na erijatski propisan na in) da bih otklonio svaku vrstu ne isto e i da bih se pribliio Allahu, d.:"
2. 3. 4. 5. kupanje po eti u enjem Bismille; prvo otkloniti eventualnu ve u ne isto u sa tijela, prije samog ina kupanja; svaki dio tijela oprati po tri puta; kupanje po eti od glave, nakon obavljenog propisanog ispiranja usta i nosa, to su farzovi gusula, zatim oprati desnu stranu tijela, po evi od desnog ramena. Iza toga oprati lijevu stranu tijela na isti na in kao i desnu; voditi ra una da na oprani dio tijela ne kane ve upotrijebljena voda.

6.

42

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Gusulski adabi

Pri obavljanju gusula valja voditi ra una da se ispotuju i adabski zahtjevi, jer e nam ovo kupanje tek tada biti potpuno. Gusulski adabi su istovjetni sa adabima abdesta, osim to kod gusula nema obaveze okretanja prema kibli niti u enja bilo kakvih dova.
Gusulski mekruhi

Kod erijatskog kupanja - gusula, mekruh radnje su istovjetne onima koje su mekruh kod abdesta, s tim to je u enje dova pri gusulu mekruh dok je to kod abdesta adab.
U kojim je prilikama erijatsko kupanje sunnet

Postoje situacije kada kupanje postaje sunnetska obaveza, iako ne postoje formalni ralozi za to. To su one situacije gdje se muslimani masovno okupljaju. Da ne bi dolo do neprijatnih zadaha i da bi se to ljepe osje ali u tim okolnostima, potrebno je, po Poslanikovoj praksi, okupati se posebno za te prilike. To je u sljede im situacijama: 1. 2. 3. 4. u petak izjutra, prije duma-namaza; izjutra, prvi dan Bajrama, prije obavljanja bajram-namaza; prilikom obla enja ihrama na mikatu, prije po etka obavljanja hadskih obreda; prije polaska na Arefat, kod obavljanja hada.

Kada je mendub obaviti erijatsko kupanje

Postoje jo neke ivotne situacije u kojima je poeljno - mendub obaviti erijatsko kupanje. Te situacije su: 1. 2. onome koji formalno pristupa islamu; mladi u i djevojci koji osjete da su bioloki punoljetni;

43

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

4. onome ko je ozdravio od mentalne bolesti; S. nakon prestanka istjecanja krvi iz tijela u ve oj koli ini i kada se bude sigurno da ne e do i do daljnjeg odliva krvi zbog kvaenja tijela; 6. osobi koja je obavila erijatsko kupanje umrle osobe; 7. povodom mubarek-no i: Lejletu-l-kadra, Lejletu-l-Mi`rada, Lejletu-l-berata. . .; 8. prije odlaska na Muzdelifu, pri obavljanju hada; 9. prije glavnog obilaska Kabe (Tavafu-z-zijareta) kod obavljanja hada; 10. prije obavljanja posebnih namaza u slu ajevima pomra enja Sunca, Mjeseca i drugih rijetkih prirodnih pojava.

44

MustaEa Sui , FIKHU-L-IBADAT

SIMBOLI NO UZIMANJE GUSULA ILI ABDESTA

Rije tejemmum u arapskom jeziku zna i: namjera, nakana. U tom zna enju ovu rije nalazimo u 267. ajetu sure E1-Bekare, gdje se kae:

Nemojte ono bezvrijedno izdvajati da biste to (na ime zekata) podijelili...

U fikhskoj nauci, tejemmum se definira kao: obredni postupak koji na simboli an na in zamjenjuje gusul ili abdest kada se ovi ne mogu obaviti na propisan na in zbog nedostatka vode ili vremena! Pravo na tejemmum proizlazi iz 6. ajeta sure E1-Maide, koji glasi: ,
1^ ako ste bolesni ili budete putovali, ili budu neki od
vas prirodnu potrebu izvrili, ili sa enama svojim ste odnos imali - a vode niste nali - tada tejemmum uzmite: rukama svojim isto zemno tlo doti u i i njima preko lica svojih i ruku svojih prelaze i...

Iz ovog ajeta razumije se da musliman nikada i ni u kakvim okolnostima nema pravo na pristup bilo kojoj vrsti ibadeta a da se prethodno fizi ki i psihi ki ne o isti. Ako ga zadesi situacija u kojoj nije u stanju da fizi ko o i enje obavi na propisan na in, on jo uvijek nije dobio pravo da i u tim 45

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

vanrednim okolnostima obavlja ibadet bez propisanog o i enja. Me utim njemu je za tu priliku Allah, d.., dao olakicu koja mu omogu ava da se psihi ki rastereti, zbog pristupa ibadetu u ne istom stanju. Omogu io mu je da to i enje obavi na simboli an na in. Time mu je stavio do znanja da je o i enje prije ibadeta, stalna i trajna obaveza. Samo u vanrednim okolnostima postoje olakice. One se koriste kada za to postoje zaista opravdani razlozi. Opravdani razlozi koji daju pravo mukellefu da se koristi simboli nim o i enjem tejemmumom, jesu: nemogu nost da se do vode do e, u poeljnom vremenu, iz opravdanih razloga. Opravdani razlozi su i ako je mukellefizloen opasnosti po vlastiti ivot, zdravlje i imovinu pri traganju za vodom; 2. opasnost po bolesnika od pogoranja bolesti, ako bi se bolesnik kupao ili uzimao abdest; 3. posjedovanje male koli ine vode koja e, ako se upotrijebi za kupanje ili abdest, nedostajati za pi e i kuhanje hrane; 4. naporno putovanje koje onemogu ava kupanje, ili uzimanje abdesta, iz opravdanih razloga; S. nedostatak vremena, koje e ako se upotrijebi za gusul ili uzimanje abdesta, onemogu iti prispijevanje na namaze koji se ne mogu naknadno obaviti kao to su denaza-namaz, bajram-namazi. 1.

Ipak, valja napomenuti da je u naim prilikama nedostatak vode vrlo rijedak razlog za koritenje tejemmumske olakice, jer vode ima dovoljno na sve strane, naravno ako smo kao muslimani svjesni koliko nam je voda potrebna u svakodnevnom ivotu i ako vodimo ra una da za svoje potrebe na vrijeme osiguramo njene dovoljne koli ine. Mi, dakle, ne ekamo da vode nestane da bismo pribjegli tejemmumu, nego istu pribavljamo na vrijeme. Olakica se nikada ne smije pretvarati u pravilo. Tejemmumski farzovi 1. 2. 3. donijeti odluku da se uzme tejemmum te biti svjestan ta nam on zamjenjuje - gusul ili abdest; potrati lice nakon doticanja tla; potrati desnu pa lijevu ruku do iznad lakta nakon doticanja'tla.

46

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Tejemmumski sunneti

1.

Prou iti tejemmumski nijet koji glasi:


^JLR alll ^I Ly ^ t^l ^^ J e)1.2J1 jc,-V

Nevejtu en etejemmeme li edli-s-salati ve li ref `i-1hadesi tekarruben ilellahi te`ala!

"Odlu ih da uzmem tejemmum, radi obavljanja namaza i odstranjenja (fikhske) ne isto e kako bih se pribliio Allahu, d.." 2. 3. 4. 5. 6. tejemmum po eti uzimati u enjem Bismille; tejemmum obaviti u jednom mahu, bez pauza; tejemmum uzeti po propisanom redoslijedu; pri doticanju tla, ruke spustiti malo rastavljenih prstiju i malo sa njima potrati povrinu; nakon doticanja tla, malo ruke protresti, doti u i bo no jednu drugom.

Kako se uzima tejemmum

Kada se do e u situaciju da je upotreba tejemmumske olakice neizbjena onda je postupak sljede i: 1. prvo se prona e isto tlo ili ista povrina na kome e se tejemmum obaviti; donese se odluka u koju svrhu se tejemmum koristi, da li zam2. jenjuje gusul ili abdest; 3. zavrnu se rukavi do iza laktova; 4. otvorenih aka dotakne se isto tlo, pa se onda sa tako otvorenim akama potare lice; 5. ponovno se otvorenim akama dodirne isto tlo, i onda se potare desna ruka, prvo sa gornje a onda i sa donje strane do iza lakta. Sa ovim je in tejemmuma obavljen i tada se moe slobodno pristupiti namazu ili drugoj vrsti ibadeta.

47

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Prije nego to se odlu imo za uzimanje tejemmuma, lijepo je - mendub, sa ekati posljednji trenutak koji nam omogu ava da na vrijeme obavimo trenutni ibadet, u nadi da e se voda odnekuda pojaviti. Sa jednim tejemmumom se moe obaviti i vie namaza, ako nisu nestali razlozi koji su nam dali pravo na tejemmum. Ono to treba znati, kad se govori o tlu na kojem inimo tejemmum, je da ono mora biti isto i od stvarne i od pravne, odnosno fikhske ne isto e, o kojoj smo ve govorili, uz napomenu da u fikhsku ne isto u jo obavezno spadaju tragovi alkohola i svinjetine. Te stvari spadaju u ne isto u same po sebi pa samo njihovo prisustvo u bilo kojem obliku onemogu ava uzimanje tejemmuma na tom mjestu. Tejemmum e pokvariti sve ono to kvari gusul ili abdest te pojava vode. Osoba koja je pod tejemmumom, moe nesmetano biti imam, kako onima koji su pod tejemmumom tako i onima koji su pod normalnim gusulom i abdestom. U fikhskoj nauci, uvijek kada se povede rije o tejemmumu, nastaje rasprava oko toga ta sve spada u ono to se kur'anski formulira kao sa`iden tajjiben (^ . I^) ili isto tlo. Mnogi e re i da je to takozvana ista zemlja ili zemni prah, iz toga isklju uju i ak i kamen, drvo, travu, eljezo ili prera evine od njega ili drugih ruda a te sve drugo to bi se moglo na i na zemnoj povrini. U prilog onome to smo mi naveli, ili ono to smatramo da sadri pojam sa`iden tajjiben navodimo ono to je re eno u poznatom od Sejjida Sabika, gdje se na 69. fikhskom djelu Fikhu-s-sunne strani prvog toma kae:
^

1g_I Ly JO^^la^9 i

^C U1^ -

"Postoji konsenzus me u jezi arima da sa`id zna i zemljino tlo i sve to se nalazi na njemu."

Iz svega navedenog da se zaklju iti da se tejemmum moe uzeti na svakom predmetu koji zadovoljava kriterije higijenske i fikhske isto e.

48

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

SIMBOLI NO POTIRANJE PO ZAVOJIMA I MESTVAMA

Vidjeli smo kako se musliman mukellef priprema za namaz, po evi od o i enja poslije obavljene velike i male nude, preko gusula i abdesta, i tek tada stje e pravo da se preko sedde obrati Allahu, d.. Bez tih o i enja, njemu je onemogu ena sedda ili bilo koji drugi oblik obrednog ibadeta. Ove obavezuju e pripreme za ibadet odnose se na potpuno zdrave osobe koje se nalaze u potpuno normalnim uvjetima ivota. Ipak, ovjek nije uvijek niti zdrav niti se uvijek nalazi u normalnim uvjetima ivljenja. ak ni u nenormalnim okolnostima on nije oslobo en ibadetskih obaveza, ali su mu date olakice koje njegove obaveze ine mogu im. U tom smislu mu je omogu eno da prilikom uzimanja gusula ili abdesta umjesto pranja pojedinih dijelova tijela koji su pod zavojima, obavi samo potiranje vlanom rukom preko tih zavoja i njegovi gusul ili abdest bit e potpuno valjani. Tako er mu je omogu eno da u ekstremno hladnim uvjetima izbjegne izlaganje opasnosti svoga zdravlja, time to moe koristiti specijalnu obu u koju ne e morati skidati pri svakom uzimanju abdesta, nego e mjesto pranja nogu izyriti samo potiranje vlanom rukom po, za tu svrhu prilago enoj, obu i. Da bi se olakica potiranja po obu i prilikom uzimanja abdesta mogla koristiti, potrebno je da se ispune odre eni uvjeti, a ti uvjeti su:

1. da korisnik ove olakice posjeduje za tu svrhu namijenjenu obu u koja mu omogu ava koritenje ove olakice. Ta obu a je: duboka, unutranja, obu a, izra ena od prirodne, vjerom doputene ili vjeta ke koe koja ne proputa (direktno) vodu! Ova obu a se stru no naziva mestve; 49

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

2.

3. 4. 5. 6.

da se obveznik - mukellef, nalazi u uvjetima ekstremne hladno e, gdje postoji stvarna opasnost po njegovo zdravlje ukoliko bi se noge prale pri uzimanju abdesta, ili se nalazi na napornom putovanju, gdje je uzimanje abdesta na normalan na in nemogu e, zbog nedostatka vode ili slobode. Kad kaemo "nedostatak slobode" onda mislimo na ratne ili druge vanredne uvjete kada je skidanje obu e jako rizi no, bilo da smo ugroeni od ljudi ili ivotinja; da su mestve obu ene nakon normalno uzetog abdesta, kada su noge oprane kako je propisano; da mestve nisu skidane od momenta kada je abdest uzet na normalan na in; da mestve nisu ote ene, raivene i da stoje vrsto uz nogu; da se koriste unutar doputenog roka. Taj rok, za mukima ili bo ravnika kod ku e iznosi do dvadest i etiri a za putnika musafira do sedamdeset i dva sahata, ili neki kra i rok.

Ako bi putnik okon ao svoje putovanje prije sedamdeset i dva sahata, onda bi se i njegovo pravo na koritenje ove olakice okon alo njegovim povratkom ku i. Ako bi mukim iznenada krenuo na put, a ve je po eo koristiti ovu olakicu, kao mukim, nastavit e je koristiti i kao musafir sve dok ne navri doputeni musafirski rok. Mesh po zavojima nema ograni eni rok trajanja nego e se koristiti sve dok rana ne zaraste.

50

MustaFa Sui , FIKHU-L-IBADAT

HAJZ, N I FAS I ISTIHAZA


'1 9

to zna i lu enje soka iz Pojam hajz dolazi od arapske rije i hajd drveta zvanog samura. U fikhskoj nauci hajz se definira kao: redovno o i enje materice kod spolno zrele ene!

To o i enje redovna je mjese na pojava kod svake fizi ki zdrave ene. Svaka spolno zrela ena u periodu od njenog biolokog punoljetstva pa do trenutka prestanka njene plodnosti, prolazi kroz period u kome se odvija redovno o i enje materice i ono traje najmanje tri i najvie deset dana, po erijatskoj definiciji. Ovaj vremenski raspon se jo naziva period menzesa ili menstruacije. To stanje u kome se ena nalazi, dok traje, nije podobno za obavljanje bilo kojeg ibadeta; po evi od namaza, posta, u enja Kur'ana ili obavljanja hadskih obreda. Ona tako er u tom stanju ne moe imati spolni odnos. ena se tada nalazi u stanju nedasetu-l-hukmijje ili u fikhskoj ne isto i. Namaze koje je izostavila u tom periodu ona ne e biti duna nikada nadoknaditi jer se to smatra preoptere enjem za nju a ona sama nije uzrok neobavljanja tih namaza u njihovom vaktu. Sve dane posta koje u tom periodu nije mogla postiti nadoknadit e kada joj prilike budu najpogodnije. Pojam nifas (,.t i ) ozna ava postporo ajni period o i enja materice kod ene. Sa stanovita fikha, ovo stanje se tretira kao i stanje u hajza. To zna i da ena, u tom stanju, ne moe klanjati, postiti, u iti Kur'an ili vriti bilo koji drugi tjelesni ibadet, kao ni spolni odnos. Dane posta koje je propustila u tom periodu treba nadoknaditi, dok proputene namaze ne e

51

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Ako se desi da se period hajza ne okon a za deset ili period nifasa za etrdeset dana, zbog poreme aja u organizmu, onda se to stanje naziva stanje istihaze Ako se tako neto eni dogodi onda je ona obavezna da se, nakon desetog dana hajza ili etrdesetog dana nifasa, okupa na erijatski propisan na in, a zatim sve svoje ibadetske obaveze po inje redovno izvravati, uz obavezu da za svaki nadolaze i namaz obnovi abdest. To zna i da ona ne moe obaviti dva ili vie namaza sa jednim abdestom u njihovom vremenu sa jednim abdestom. ena u istihazi se tretira kao osoba koja je u stanju

naklanjavati. Ovo stanje traje najdue etrdeset dana od poro aja. Kada se hajz ili nifas okon aju, bilo za deset, odnosno etrdeset dana ili prije tog roka, ena je obavezna okupati se, na erijatski propisan na in, i tada postaje obveznik mukellef u punom smislu te rije i.

sahibi-uzra.

52

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

OPRAVDANIK ILI SAHIBI-UZR C J.ui!

Rije sahib ( r t^ ^ u arapskom jeziku zna i drug, prijatelj, ali ozna ava i pripadnost, dok rije uzr ( ^), ima vie zna enja kao: izvinjenje, oprotenje, opravdanje. U fikhu ova kovanica ozna ava osobu koja ima odre ene pojave koje tu osobu stavljaju u specifi an poloaj kada je u pitanju njeno izvrenje ibadetskih obaveza! Te pojave su: trajno curenje iz tijela, krvi, sukrvice, gnoja, mokra e ili vjetra. Ovo "trajnd' zna i da te pojave ne prestaju u itavom jednom namaskom vaktu. Ako osoba ima ove pojave u trajanju jednog namaskog vakta neprestano onda se ta osoba naziva sahibi-uzr ili opravdanik. Njegovo stanje je specifi no u tome to on nije prestao biti obveznik(;^S ci) za ibadete, ali je obavezan da obnovi abdest u svakom nadolaze em namaskom vremenu, jer vie namaza ne moe klanjati sa jednim abdestom u njihovim vaktovima. On moe naklanjavati proputene namaze u jednom namaskom vremenu sa jednim abdestom. Ako pro e jedno cijelo namasko vrijeme, bez ovih pojava, stanje sahibi-uzra prestaje i osoba se vra a u normalno stanje. Sahibi-uzr moe biti imam samo onim licima koja su u istom stanju kao i on, ali nikako ne moe biti imam onima koja nisu u tom stanju.
,

53

I ETVRTO POGLAVLJE

Musrafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I NAMAZ (55L2i)

Izvorni kur'anski naziv za namaz je salat (sx...31 ). Ovaj pojam u arapskom jeziku zna i dova ili obra anje Allahu, d.. Kod nas je prihva en i udoma en perzijski termin za salat a to je namaz. Za ovaj pojam prona en je i doma i odgovaraju i sinonim a to je klanjanje i on vrlo dobro odraava sutinu pojma salat. U fikhskoj nauci namaz-salat se definira kao: obavezuju i obredni in u nazna enom vremenu i na propisan na in!

Ve nam je poznato da namaz spada u pet temeljnih islamskih ibadetskih obaveza. Namaz je prvi prakti ni pokazatelj vjerske dosljednosti i ustrajnosti u vjerskom opredjeljenju. Obaveza je svakog muslimana da se detaljno upozna sa na inom izvrenja ovog ibadeta, kako bi ga mogao obavljati na propisan na in i kako bi druge mogao podu iti u tome. Zato je potrebno da se odmah upoznamo sa klju nim namaskim terminima koje emo stalno susretati: -

osoba koja obavlja namaz; musallija munferid osoba koja samostalno klanja namaz; muktedija ( s osoba koja namaz obavlja sa imamom; mudrik (^^i), osoba koja se je na vrijeme u cjelini priklju ila dematskom namazu; mesbuk (^ y ti), osoba koja se namazu priklju ila u njegovoj po etnoj fazi, ali sa malim zakanjenjem; lahik osoba koja se dematskom namazu prikliu ila u njegovoj zavrnoj fazi, tako da je propustila da klanja sa

57

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

dematom neki dio namaza, bilo to u sredinjen dijelu ili na kraju namaza; demat zajedni ko obavljanje namaza; imam (.Uyl), predvodnik u zajedni kom namazu.

Obaveznost namaza proizlazi iz mnogobrojnih kur'anskih zahtjeva koji su naj e e iskazani u imperativnoj formulaciji kao to je:
.ey^..eJl I y '^i

Obavljajte namaz.

Ovako postavljena obaveza ukazuje na vanost ove institucije u ivotu svakog muslimana. Teko je zamisliti da se vjera moe na pravi na in doivljavati bez stalnog prakticiranja ibadeta. ovjek je udno bi e. Ako mu se ostavi da se sam orijentira u ivotu, on brzo zaluta i pobrka vrijednosti oko sebe. Zato ga Svevinji, kroz namasku obavezu, stalno dri pod kontrolom a on sam se osje a blizu Boije milosti. Ako bismo eljeli da prona emo jedan ajet koji na najsaetiji na in objanjava sutinu namaza onda bismo se odlu ili za 45. ajet sure E1-Ankebut, koji glasi:
s4

.h3J1 ^ ^ g

;yL.Ji

I klanjaj namaz, jer zaista namaz odvra a od razvrata i svega to je runo.

Iz ovog ajeta lijepo se razumije da je namaz zapravo na odbrambeni mehanizam koji nas titi od negativnih sila koje nas okruuju. On nas stvarno ini otpornim na drutvene bolesti za koje, kako vidimo, nema lijeka i za koje takozvano gra ansko drutvo nije pronalo zatitu kao alternativu vjeri. Namaz nas titi od zla koje bismo mogli eventualno uraditi drugima obrnuto, od zla koje bi nam mogli nanijeti drugi ljudi. il
Ko je duan obavljati namaz

Osoba koja ispunjava konkretne uvjete duna je klanjati sve propisane namaze a ti uvjeti su: da je musliman;

58

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

da je (bioloki) punoljetna; da je umno zdrava; _- da je trenutno sposobna za namaz, da nema opravdanu ispriku. Kako vidimo, prvo to se trai kao uvjet obaveznosti namaza, nakon pripadnosti islamu, jeste bioloko punoljetstvo. Bioloko punoljetstvo nastupa onog trenutka kada mukarac, kao mladi , prvi put doivi poluciju u snu, a za ensku osobu bioloko punoljetstvo nastupa onog momenta kada prvi put doivi menstruaciju (mjese nicu), to se u fikhskoj terminologiji naziva hajz. Me utim ovo nije ba pravi trenutak za po etak obavljanja namaza. Dunost je roditelja da svoju djecu uvode u namaz jo u njihovoj ranoj mladosti, tako da kada postanu punoljetni mogu odmah preuzeti na sebe svoje obaveze. Namaz kao redovna islamska ibadetska obaveza smjeten je u odre ene vremenske trenutke koji se nazivaju namaska vremena ili namaski vaktovi. To se ti e samo dnevnih namaza. Ostali namazi su tako er vezani za odre ene vremenske trenutke, ali o njima emo govoriti kasnije.

59

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I NAMASKA VREMENA (o5L4J1


Prvi dnevni namaz je sabah-namaz, ili salatu-l-fedri (^^ ;y ,) Sabah u arapskom jeziku zna i jutro. Vrijeme sabah-namaza po inje od momenta pojave takozvane druge zore i traje do pred izlazak Sunca. Prva zora nastupa onog momenta kada se na isto nom horizontu pojavi prvi tra ak bjeline, nakon ega nebo na istoku potpuno potamni. Nekoliko trenutaka iza toga, na isto nom horizontu pojavljuje se druga bjelina i to je ta druga zora. To je momenat kada po inje sabahsko vrijeme. Ono traje do pojave sun evih zraka na obroncima zapadnih brda.
.

Tre i dnevni namaz je ikindija-namaz, ili salatu-l-asr Vrijeme ikindija-namaza po inje nakon to se sjena okomitog predmeta pove a za jednu svoju duinu i traje sve do pred zalazak Sunca.

Drugi dnevni namaz je podne-namaz, ili salatu-z-zuhri Vrijeme podne-namaza po inje kada se Sunce po ne pomjerati sa sredine neba i traje sve dok se sjena okomito postavljenog predmeta ne uve a za jedanput. To je miljenje Imami-Azama i prema njemu se izra uje na takvim. U enici Imami-Azama: Imami-Ebu Jusuf i Imami-Muhammed, miljenja su da vrijeme podne-namaza traje sve dok se sjena okomitog predmeta ne pove a za dva puta. Njihovo miljenje smatra se ve inskim hanefijskim miljenjem, ali se praktikuje i miljenje Imami-Ebu Hanife, kako je ve re eno.

etvrti dnevni namaz je akam- namaz, ili salatu-l-magrib (,,,;,.ti;y,.,) . Vrijeme akam-namaza po inje kada nestane i posljednji tra ak svjetlosti na zapadnom horizontu i traje sve dok se na itavom nebeskom svodu ne izjedna i no na tmina. 60

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

). Vrijeme Peti dnevni namaz je jacija-namaz, ili salatu-l-`ia' jacija-namaza po inje od momenta kada se no na tmina izjedna i na svim stranama svijeta i traje sve do pred zoru.

Svaki od ovih pet dnevnih namaza unutar svoga vremena ima najpoeljnije trenutke za obavljanje ili mustehab-vrijeme. Tako je za sabah poeljnije da se klanja u svom zavrnom trenutku za mukarca, a u po etnom svom vremenu za enu. Za podne-namaz je poeljnije da se klanja, u vrijeme ljetnih ega, malo kasnije, a u druga godinja doba odmah po nastupu njegovog vremena. Za ikindija-namaz je poeljnije da se klanja u njegovom sredinjem vremenu. Za akam-namaz je poeljnije da se klanja odmah po nastupu njegovog vremena. Za jacija-namaz je bolje da se klanja u kasnijim no nim satima. Ovaj pojam "kasnije" zavisi od godinjeg doba a i od geografskog poloaja na kome se nalazimo te uvjeta u kojima ivimo, kao i obaveza koje u toku dana imamo. Ova poeljnost klanjanja jacija-namaza u kasnije sate, ne smije se bukvalno shvatiti i na tome po svaku cijenu insistirati. Sve zavisi od obaveza koje stoje pred nama u toku sutranjeg dana. Ako e neko drijemati sutranji dan na poslu od kojega mu zavisi egzistencija, zato to je jacija-namaz klanjao u poeljno kasno vrijeme, onda je on zamijenio prioritete. Za njega je bolje da jacija-namaz klanja u njenom nastupaju em vaktu i on je time potpuno udovoljio svojoj islamskoj obavezi. Za onoga koji nema obaveza u sutranjem danu, poeljno je da se dri ovih mustehab-preporuka. to se ti e vitr-namaza, koji se naj e e klanja zajedno sa jacija-namazom i za njega vai pravilo da ga je bolje klanjati u kasnije no ne sate, ako to ne e biti nautrb sutranjih obaveza. Postoje trenuci, u toku dana, u kojima je nepoeljno klanjati bilo koji namaz. Ti trenuci su: u trenutku ra anja Sunca; u trenutku kada se Sunce na e ta no na polovini neba; u trenutku zalaska Sunca.

ak i za ove trenutke ima izuzetaka. Naime postoje momenti i situacije koji doputaju obavljanje nekih vrsta namaza i u ovim trenucima, kao to je slu aj sa denaza-namazom. Ako je mejjit pripremljen za denazu onda 61

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

taj namaz treba obaviti, makar to bio i neki od ovih spomenutih trenutaka u kojima se ne klanjaju farz i vadib namazi, uz napomenu da je to ipak mekruh. Denaza-namaz e se obaviti u tim nepoeljnim vaktovima samo ako za to postoji zaista opravdan razlog. Razlog nepoeljnosti klanjanja bilo kojeg namaza u nazna enim vremenima je opasnost da ne do e do preklapanja namaskih vaktova.

Tako er je nepoeljno klanjati bilo koji nafila-namaz u odre enim dnevnim momentima. Ti momenti su: sabahsko vrijeme, od zore do izlaska Sunca. To se ne odnosi na sabahski sunnet; nepoeljno je klanjati nafila-namaz iza ikindijskog farza pa sve do akamskog vakta; nepoeljno je klanjati dumanski sunnet u vremenu od momenta kada se imam popne na minberu pa do zavretka dumanskog farz-namaza; nepoeljno je klanjati nafila-namaz od momenta po etka ikameta za bilo koji farz-namaz, osim sabahskog sunneta; nepoeljno je klanjati nafila-namaz prije i poslije bajramskih farzova ako je bajramsko vrijeme na izmaku.

62

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

EZAN I IKAMET ( aA l;yl, 9 4:AW

Rije ezan (:)b1), u arapskom jeziku zna i: doznati, saznati za, uti za... U Kur'ani-kerimu nalazimo ovu rije upotrijebljenu u ovom zna enju, u 3. ajetu sure Et-Tevbe, gdje se kae:
LJ

LJI ^^ al y wji 41.11

I proglas od flllaha i N egova Poslanika Z udima na dan velikog hada...


U erijatskoj terminologiji, ezan se definira kao: Oglaavanje po etka pojedinog namaskog vakta, u enjem propisanih zikrova.

Kao rezultat injenice da se broj muslimana naglo pove ao nakon Hidre, pred njih se postavilo pitanje na koji na in obavijestiti sve one koje bi mogli pristignuti u dematski namaz ili da samostalno obave svoju obavezu kad nastupi namaski vakat. Poslanik i njegovi ashabi su tada vije ali o tome koji je na in kojim bi se najefikasnije moglo vriti oglaavanje po etka namaskih vremena. Bilo je tu razli itih prijedloga, ali su se na kraju svi sloili u jednom, a to je da nikako ne smiju kopirati ne iju drugu praksu, kao to su jevrejska ili kr anska. Nakon toga, prema predanju, jedan od ashaba po imenu Abdullah ibn Zejd, ispri ao je da ga je u snu melek pou io ezanu i ikametu. Ovaj prijedlog je prihva en i od tada se svaki po etak dematskog namaza oglaava ezanom i to se smatra sunnetskom obavezom, i to onom koja se formulira kao sunneti-muekkede ili strogo obavezuju i sunnet.

63

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kako se u i ezan i ikamet

Ezan se sastoji od izgovora: po etiri puta Allahu ekber (^ ^!^), to zna i: Allah je iznad svega. po dva puta: Ehedu en la ilahe illellah (4ui Yi ^i y v^^) to zna i: Svjedo im da je samo Allah bog. po dva puta: Ehedu enne Muhammeden resulullah to zna i: Svjedo im da je Muhammed Njegov poslanik. po dva puta: Hajje alessalah to zna i: Do ite na namaz. ?), to zna i: Do ite na po dva puta: Hajje alelfelah ^y: spas. po dva puta: Allahu ekber (,s1 Nema drugog boga osim po jedanput: La ilahe illellah Allaha.

Osoba koja ini ezan naziva se mujezin, kako se to kod nas izgovara. Da bi neko mogao vriti mujezinsku dunost on mora ispunjavati odre ene uvj ete. Ti uvjeti su: da je mukellef za ibadet (punoljetan i umno zdrav); da je dosljedan u svom vjerovanju i ponaanju i da poznaje takvimske prora une namaskih vremena; da se na po etku u enja ezana okrene prema kibli te da se pri u enju ezana okre e na sve strane svijeta. U uvjetima postojanja ozvu enja ovaj uvjet je nebitan sa erijatskog stanovita, ali je bitan sa stanovita islamske tradicije koju ne treba bezrazlono odbacivati; da zna izgovarati ta no ono to u i u ezanu; da posjeduje dobre glasovne mogu nosti kako bi to bolje privukao panju vjernika.

Kod sabahskog ezana, iza izgovora hajje alelfelah, izgovara se: Essalatu hajrun minen-nevm ( ^i ^ s^i), to zna i: Namaz je bolji od spavanja.

64

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nakon prou enog ezana, a prije uspostave dematskog namaza, potrebno je sa ekati nekoliko trenutaka kako bi nadolaze e dematlije na vrijeme prispjele u namaz. Prije po etka bilo kojeg namaskog farza u i se ikamef. Ikamet u i mujezin. U ikametu se u i sve to se u i i kod ezana, osim to se, nakon prou enog ezanskog: hajje alelfelah (1 -xw ^), po dva puta prou i: Kad kameti-s-salatu 4;), to zna i: Namaz ve po inje. Dok se ezan i ikamet u e, nije doputeno prisutnima pri ati, a da bi se to i izbjeglo najbolje je ponavljati za mujezinom ono to on u i. Lijepo je poslije ezana prou iti ovu kratku dovu:
a^C..IJ1 3.:W S.1I ;

I^y^^ L:Lu a^l j a^^Jl a> j t119

Allahumme rabbe hazihi-d-da`veti-t-tammeti ve-s-salati-l-ka'imeti ati Muhammedeni-l-vasilete ve-1 fadilete ve-d-deredete-r-refi ate ve-b ashu mekamen mahmudeni-l-lezi ve`adtehu inneke la tuhlifu-l-mi ad! "Allahu moj, Gospodaru ovoga savrenoga poziva, kao i nastupaju eg namaza, koji kanim klanjati, molim Te da dopusti hazreti Muhammedu da se zauzme za nas kod Tebe, obdari ga priznanjima i uvaavanjem i proivi ga (na budu em svijetu) na tim visokim po astima, kako si mu Ti obe ao. Ti, Gospodaru moj, ne zanemaruje Svoja obe anja:"

65

Mustafa Sui , FIKHU-LIBADAT

I NAMASKI PREDUVJETI ( o5%..4.t) .1031.A


Prije pristupanja bilo kojem namazu potrebno je da se izvre obavezne pripreme bez kojih je namaz potpuno neispravan. Te pripreme nazivaju se namaskim artovima ili uruti-s-salat - namaski preduvjeti. Ti preduvjeti su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. se namaz obaviti obaviti oi enje tijela odje e i mjesta gdje od stvarne ne isto e ili nedase hakikijje; obaviti kupanje, ukoliko se mukellef nalazi u stanju nedaseta1-hukmijjeta ili fikhske ne isto e, a potom uzeti abdest; obu i se na propisan na in za namaz; okrenuti se u pravcu kible; klanjati u propisanom namaskom vremenu; odlu iti klanjati konkretni namaz.

Za namaz, pristojnost obla enja podrazumijeva za ensku osobu prekriti ili zatititi od pogleda itavo tijelo osim lica, ruku do iza aka i nogu do lanaka. Za mukarca, minimum pristojnosti za namaz je biti odjeven od pojasa pa do ispod koljena. Svaki viak odje e iznad ovog minimuma pitanje je klimatskih uvjeta i lokalnih adeta. U naim uvjetima ivota, nije normalno stupiti u namaz ako na tijelu nema minimum odje e koja se sastoji najmanje od koulje i duga kih pantalona. Namjerno i ni im opravdano pribjegavanje minimumu odje e u namazu, kao to su polukratke pantalone, to se u novije vrijeme ponekad moe vidjeti, jeste elementarno nerazumijevanje pojma pristojnosti op enito, a pogotovo pristojnosti u namazu.

66

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Ako su ispunjeni ovi uvjeti onda se moe pristupiti samom namazu. Namaz tako er ima svoje sastavne elemente bez kojih e biti neispravan i mora se zbog toga potpuno obnoviti, neovisno da li nedostaje jedan ili vie tih elemenata, i bez obzira da li se to dogodilo namjerno ili nenamjerno. Ova vrsta obaveze naziva se namaskim elementima ili namaskim ruknovima - erkanu-s-salati.

67

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA


(z5L.Lbj.,15,1)

1.

2. 3. 4. 5. 6.

Namaz zapo eti izgovorom po etnog tekbira koji se naziva teki on glasi: Allahu ekber ,Lu), a u i biretu-l-ihram se neposredno nakon izgovorenog nijeta za predstoje i namaz; pristojno zauzeti namaski stav, to se naziva kijam prou iti propisani dio iz Kur'ana, to se naziva kiraet izvriti propisano saginjanje u namazu, to se naziva ruku`
65)1);

izvravati propisano sputanje lica na tle, to se naziva sudud obaviti, na kraju namaza, propisano sjedenje, koje se naziva posljednje sjedenje kaadei-ehire

Svi namaski artovi i namaski ruknovi, zajedno se nazivaju namaski farzovi. Ako nedostaje bilo koji od njih, namaz je neispravan i mora se u cijelosti obnoviti, jer ne postoji drugi na in da se taj nedostatak ispravi.

68

Mustafa Sui , FIKHU - L -IBADAT

I NAMASKI VADIBI

(;5 ..,42.b

Kao to smo ve vidjeli, namaz ima svoje uvjete i svoje sastavne elemente bez kojih se smatra potpuno neispravnim. Osim ovih namaskih farzova, u namazu postoje i drugi njegovi sastavni dijelovi koji ne pripadaju ovoj kategoriji a to su namaski vadibi, namaski sunneti i namaski adabi. to se ti e namaskih vadiba njih ima petnaest i ako se desi da neki od njih vie njih bude namjerno izostavljen krivo obavljen onda e taj namaz tako er biti neispravan i isti se mora obnoviti u cijelosti. Desi se da se namaski vadib nenamjerno ispusti pogreno uradi onda se to moe ispraviti postupkom pokajanja, to se naziva sehvi-sedda U namazu su sljede i postupci vadib: 1. 2. 3. 4. prou iti Fatihu na svakom rekatu, u svakom namazu osim denaze; iza prou ene Fatihe prou iti jedno kra e sure, tri kra a kur'anska ajeta jedan dui; obaviti sputanje lica na tle na propisan na in, ravnomjerno doti u i licem i nosem tlo; nakon klanjanja dva prva rekata, kod etverorekatnih namaza, obaviti propisano prvo sjedenje u trajanju koliko je dovoljno da se prou i Ettehijjatu; pri prvom sjedenju, nakon otklanjana dva prva rekata prou iti Ettehijjatu; nakon prou enog Ettehijjatu, na prvom sjedenju, ustati na sljede i, tre i rekat;

5. 6.

69

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

15.

nakon obavljene druge sedde na prvom, odnosno tre em rekatu, ustati na sljede i rekat; kod podnevskih i ikindijskih farzova, Fatihu i suru imam u i u sebi; kod no nih namaza: akama, jacije i sabaha, Fatihu i suru imam u i naglas, na prva dva rekata; muktedija je obavezan imama pratiti u sebi dok ovaj u i naglas Fatihu i suru; nakon zavretka namaza predati selam, svejedno da se klanja samostalno u dematu; kod vitr-namaza, nakon prou ene Fatihe i sure, prou iti Kunutdovu; kod bajramskih-namaza, prou iti est tekbira, tri na prvom i tri na drugom rekatu; namaz klanjati po principu tddi-l-erkana, to zna i svaki namaski dio obaviti na umjeren na in, niti ure i niti pretjerano oteu i; ako se nenamjerno izostavi krivo obavi koji namaski vadib, izviti postupak pokajanja i ispravljanja u injenog previda - sehvi-seddu.

70

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

NAMASKI SUNNETI

U namazu su sljede e radnje sunnet: 1.

2. 3.

4.

5.

6.

pri izgovoru namaskog nijeta, na po etku namaza, prou iti po etni tekbir (tekbiretu-l-ihram), gdje mukarac svoje otvorene dlanove die naspram uiju, okrenute prerna kibli, tako da svojim kaiprstima dodiruje rubni, a svojim pal evima mehki dio uiju. ena pak u tom trenutku die svoje otvorene dlanove spojenih prstiju, prema kibli, u visini svojih ramena; u namaz stupiti dostojanstveno, bez lijenih i nemarnih pokreta; mukarac, nakon izgovorenog nijeta, vee svoje ruke preko pojasa, u visini pupka, i to na taj na in to svojom desnom rukom obuhvati lijevu iza lanka, obuhvataju i je svojim palcem i malim prstom. ena vee svoje ruke na svojim prsima, i to na taj na in to svoju desnu ruku, ispruenih i spojenih prstiju spusti na svoju lijevu ruku, doseu i prstima samo do lanaka; nakon nijeta i vezanja ruku, prou iti, na svakom prvom rekatu, svakog namaza, te na tre im rekatima, kod ikindijskog i jacijskog sunneta, Subhaneke; prou iti Bismillu, prije svake Fatihe, na prvom, drugom, tre em i etvrtom rekatu kod podnevskog, ikin ijskog i jacijskog, te na drugom rekatu kod sabahskog i tre em kod akamskog farznamaza; iza svake Fatihe, u sebi, izgovoriti amin;

71

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

7.

na rukuu, prou iti tri puta, u sebi: Subhane rabbije-l-iazim diu i se sa rukua, imam prou i: Sem`i Allahu limen hamideh ,c.J1 i to naglas, a munferid u sebi; nakon povratka sa kijama i prou enog: Sem`i Allahu limen hamideh 4.11 s muktedije izgovaraju: Rabbena ve leke-l-hamd imam uvijek naglas izgovara namaske tekbire; na kijamu, stati tako da su noge postavljene paralelno i da je jedna od druge udaljena samo za jednu stopu desetak centimetara; kod sabahskog i podnevskog farz-namaza u iti malo due sure, kod ikindijskog i jacijskog farza srednje, a kod akamskog kra e duine. Sve kur'anske sure koje dolaze iza sure El-Bejjine, smatraju se kra im surama; kod sabah-namaza, na prvom rekatu u iti malo due sure u odnosu na prvi; pri sputanju na ruku i na seddu u iti tekbir; na rukuu prou iti tri puta: Subhane rabbije-liazim
) ,

8.

9. 10.

11.

12. 13. 14.

15. na rukuu se osloniti rukama na koljena, koja moraju biti dobro ispravljena, obuhvativi aicu koljena svojim rastavljenim prstima, tako da tijelo bude pod uglom od devedeset stepeni, odnosno da su le a izravnata sa glavom. ena tom prilikom zauzima isti stav kao i mukarac, s tim to ru ne prste dri ispruene i sastavljene na svojim koljenima; 16. pri sputanju na seddu, prvo se spustiti koljenima, zatim rukama a tek onda licem; 17. na seddi, ruke postaviti paralelno jednu naspram druge, rastavljene toliko da se moe spustiti lice izme u njih; 18. na seddi, izgovoriti po tri puta: Subhane rabbije-1 erala &.));

72

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

19. u trenutku injenja sedde, mukarac ne smije svojim stomakom i svojim podlakticama doticati tle, dok ena treba ba tako da ini, naro ito Sto se ti e njenih ruku. One moraju biti sputene na tle svom duinom od aka do laktova; 20. prilikom sjedenja, u namazu, mukarac teite svoga tijela premjeta na lijevu nogu dok desnu dri pored sebe podvijenog velikog prsta, koji je usmjeren prema kibli, dok ena teite svoga tijela prebacuje na lijevu stranu, ali su joj obje noge izba ene i privijene uz desnu stranu tijela; 21. na sjedenju, prilikom izgovora Kelimetu--ehadeta, iz zatvorene ake ispruiti kaiprst; 22. na sjedenju, iza Ettehijjatu, prou iti salavate i dovu, na prvom sjedenju kod ikindijskog i jacijskog sunneta, a zatim ustati na tre i rekat; 23. na posljednjim sjedenjima kod svih namaza prou iti Ettehijjatu, salavate i dovu; 24. pri predaji selama, izgovoriti isti propisno; 25. kod predaje selama, na desnu stranu, izgovoriti ga malo due a pri predaji istog na lijevu stranu izgovoriti ga kra e; 26. ako se zakasni u dematski namaz, nakon to imam preda selam na desnu stranu, ustati i doklanjati proputeni dio.

73

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

I NAMASKI ADABI
U namazu postoje neke radnje koje se tretiraju kao namaski adabi. Iako je i bez njih namaz ispravan, gledano sa erijatskog stajalita, ipak se vodi ra una da se nijedan adab ne izostavlja bez valjanog razloga, jer namaski adabi upotpunjuju namasku ljepotu. U namazu su adabi sljede i postupci: 1.

2. 3. 4.

dok je na kijamu, musallija gleda u mjesto na tlu, na kome e seddu u initi, a kad je na rukuu gledat e u none prste. Kada je na sjedenju gledat e u svoje ruke na koljenima prema kibli; u namazu izbjegavati svaki oblik iskaljavanja, ako je to ikako mogu e; u namazu posti i punu koncentraciju i misliti samo o onom to se u i ini; u namaz stupiti kada mujezin, u ikametu, izgovori Hajje idelfelah a kad izgovori: Kad kameti-s-salatu zanijetiti predstoje i namaz.

74

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

KAKO SE KLANJAJU POJEDINI DNEVNI NAMAZI

Svi dnevni namazi imaju neto zajedni ko, kao to imaju, svaki napose, svojih osobenosti. Pri obavljanju pojedinih namaza valja voditi ra una o njihovim specifi nostima. Zato emo se ovdje upoznati sa svim detaljima obavljanja svakog namaza pojedina no. Prvo emo se upoznati sa na inom obavljanja pet dnevnih namaza a potom i sa ostalim namazima bez obzira koje su oni kategorije, da su to farz, vadib, sunnet nafila obaveze. Sabah-namaz ( "131 ;5,1.,o) Sabah-namaz se sastoji od etiri rekata od kojih su dva sunneta i dva farza. Prvo se klanjaju sunneti a potom farzi. Sabahski sunnet se zanijeti na sljede i na in:
.;;;-;

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunneti-l-fedri eda'en mustakbile-l-kibleti Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam sabahski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okre u i se prema kibli Allah je iznad svega." Nakon izgovorenog nijeta, u i se:
,

75

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Subhaneke allahumme ve bi hamdike ve tebareke-smuke ve te`ala dedduke ve la ilahe gajruke! "Budi slavljen, Allahu moj! Uz zahvalnost i potovanje imena Tvog! Slavljeno je ime Tvoje, nedoku iva je veli ina Tvoja i osim Tebe drugog boga nema." Zatim se u i:
4111

E`uzu billahi mine--ejtani-r-radim bismillahi-rRahmani-r-Rahim Tada se prou i Fatiha i jedna sura, zatim se ide na ruku _ izgovaraju i: Allahu ekber Gs1 a zatim se tri puta u i: Subhane rabbije-1-`azim (,31, Iza toga musallija se uspravlja na kijam, u e i: Semi` Allahu limen hamideh Potom se, uz izgovor: Allahu ekber .Lu), musallija sputa na seddu, gdje tri puta u i: Subhane Nakon toga musallija se ispravlja, do sjede eg stava, uz izgovor: Allahu ekber (,:s1 4.u). Poslije toga musallija se ponovo vra a na seddu i ponovno u i tri puta: Subhane rabbije-l-e`ala Nakon toga musallija ustaje na drugi rekat i u i: Bismillu, Fatihu i jednu suru, zatim se saginje na ruku, izgovaraju i: Allahu ekber! C.,s1 u e i tri puta: Subhane rabbije-ljazim Potom se musallija ponovo uspravlja uz u enje: Allahu ekber a zatim ide na prvu pa odna i na drugu seddu, isto onako kako je to uradio kod prvog rekata i ponavljaju i u enje kao i na prvom rekatu. Poslije druge sedde, iza drugog rekata musallija ustaje na sjedenje, gdje u i:
`, s 1", :,:1111, :4_11 4.111

76

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Ettehijjatu lillahi ve-s-salavatu ve-t-taijibatu es-selamu ralejke ejjuhe-n-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu, es-selamu `alejna ve `ala ibadillahi-s-salihin. Ehedu en la ilahe illellahu ve ehedu enne Muhammeden `abduhu ve resuluhu! " ast i potovanje pripada samo Stvoritelju. Neka je mir Allahov na tebe, Boiji Poslani e, i neka te prati Boiji blagoslov i obilje Njegovo. Neka i nas prati mir i blagoslov Njegov, kao i sve Njegove uzorne robove. Ja svjedo im da nema drugog boga osim Allaha i ja o itujem da je Muhammed, a.s., rob Njegov i poslanik Njegov." Poslije prou enog Ettehijjatu, u e se salavati:
L,J3J
JT L51;
I"1
- .7!

u2-

t; ;11

Allahumme salli `ala Muhammedin ve `ala Ali Muhammed, kema sallejte `ala Ibrahime ve `ala Ali Ibrahime inneke hamidun medid. Allahmme barik `ala Muhammedin ve `ala Ali Muhammedin kema barekte `ala Ibrahime ve `ala Ali Ibrahime inneke hamidun medid! "Allahu moj! Ukai posebnu dobrobit na Muhammeda, a.s., i na njegov rod, kao to si to u inio na Ibrahima, a.s., i njegovu porodicu. Ti si hvaljen i slavljen! Boe, obaspi blagoslovom i dobrotom tvojom Muhammeda, a.s., kao to si to u inio prema Ibrahimu, a. s., i njegovom rodu. Ti si uzvien i hvaljen." Nakon toga u e se kur'anske dove koje glase:
_ ,

77

Mustafa Sui , FIKHU-NBADAT

Rabbena atina fi-d-dunja haseneten ve fi-l-ahireti haseneten ve kina `azabe-n-nar Rabbena-gfir ve livalidejje ve li-l-mu'minine jevme jekurnu-l-hisab!

"Allahu, Gospodaru na, obdari nas dobrima na ovom i na budu em svijetu i izbavi nas od dehennemske vatre. Oprosti nama, naim roditeljima i svim vjernicima na dan svo enja ra una." Zatim se preda selam rije ima:
Es-selamu `alejkum ve rahmetullahi! okre u i glavu na desnu a potom i na lijevu stranu, ponavljaju i pre anje rije i. Ovim je zavreno klanjanje sabahskog sunneta.

Sabahski farz se zanijeti ovako:


ijI;)

1U: )

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate fardi-l-fidri eda'en mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu, bi hazel imami) a za imama (ene imamun limen tebi`ani) Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam sabahski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, u dematu (slijede i ovog imama) - Allah je iznad svega." Na prvom i drugom rekatu sabahskog farza u i se sve kao i kod sabahskog sunneta, uz ponavljanje svih pokreta koji su obavljeni na prvom i drugom rekatu tog farza. Na sjedenju, iza drugog rekata sabahskog farza u i se: Ettehijjatu, salavati, dove a zatim se preda selam. Na kraju svakog namaza u i se zavrni zikr koji glasi:
Ala resulilahi salavat

Tada imam u i naglas Tundina-salavat, koji glasi:

78

Mustafa Sui , FIKHU-1.-IBADAT

_
1.;

_;,

Allahumme salli Muhammedin salaten tundina biha min demi` i-l-ehvali ve-l-afat, ve takdi lena biha demi`a-l-hadati, ve tutahhiruna biha min demi`is-sejjiati, ve terFuna biha indeke e`ale-d-deredati, ve tubelliguna biha aksa-l-gajati, min demi`i-l-hajrati fi-l-hajati, ve ba` de-l-memati bi-rahmetikeja erhamer-Rahimin!
"Allahu moj! Daj milost i mo naem hazreti Muhammedu kojom e nas udaljiti od nevolja i nesre a; mo kojom e nas izbaviti od zabluda i nereda; mo kojom e nas, kod Tebe, uzdignuti do najvieg stepena uljudnosti te ispuniti naa nadanja i nae elje u svim ovosvjetskim dobrima a i nakon smrti nae. Tvojom Te milosti molimo, o Ti najmilostiviji milosni e. Poslije ovog salavata u i se:
411I
. "

j3;-

,tuij

Allahumme salli `ala Muhammedin ve `ala Ali Muhammed! Subhanallahi ve-l-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber. Ve la havle ve la kuvvete illa
"Allahu hvala i slava. Samo je Allah bog. On je iznad svega! Nema spasa niti pomo i osim kod Svevinjeg Allaha."

Potom se u i:

79

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

31 4JJI

1",3
,o,

;JI

4;:,

E`uzu billahi mine--ejtani-r-radim Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim! Allahu la ilahe illa huve-l-hajju-l-kajjum. La te' huzuhu sinetun ve la nevm, lehu maf-s-semavat ve ma fi-l-erd, men ze-l-lezi jesfi`u `indehu illa b-znh, ja`lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum, ve la juhtune bi-ef in min 'ilmihi illa bima sa'e, vesi`a kursijjuhu-s-semavati ve-l-erda, ve la je'uduhu hifzuhuma ve huve-ljalijju1-`azim! "Samo Allah je bog; osim Njega drugoga nema; On opstoji ive i svojim boanskim i nepromjenjivim ivotom; nije podloan snu i drijemeu; sve Mu pripada, na nebu i zemlji. Nema posrednika kod Njega, bez Njegova doputenja. Njegovo znanje obuhvata ono to je pred o ima ljudi i to je izvan njihova pogleda. Ljudi ne znaju nita osim ono to im On dopusti da saznaju. On je Veliki i Uzvieni." Nakon prou ene Ajetu-l-kursije obavlja se tespihski zikr, koji glasi: to zna i: Moj Gos-

Ja rabbe-1-` izzeti subhanallah (4..0 podaru! Neka si uzvien i slavljen.


AJJ

Potom se izgovori: Subhane-l-baki da'imen elhamdu lillah Iza toga se izgovara, po trideset i tri puta: Elhamdu lillah (ui _L 44
-

80

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Potom se izgovara: Rabbi-Ualemine te`ala enuhu Allahu ekber!


41.11

Nakon toga se izu i po tridest i tri puta: Allahu ekber! Gs- s Nakon toga se u i:
11:,

L.51;

AJ", 2.11.11 AJ .AJ

4.131

La ilahe illellahu vandehu la erike leh. Lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve rala kulli ej> in kadir ve ma erselnake illa rahmeten

"Samo je Allah bog; On druga nema; Njemu pripada mo i zahvalnost; On je u svemu Svemo an." I nismo te ljudima poslali sem kao milost svim svjetovima." Nakon toga se u i namaska dova koja glasi:
AJJI.? AJJ1

alT

AJJ

L"j

L:2,111
...-

L.59

1.:;;T

4_.)

.;(l

.71- 1

L1- 1.::;1-1.."-:T

Lsi;

E`uzu billahi mine--ejtani-r-radim Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim! El-hamdu lillahi rabi-1-`alemin. Ve-s-salatu ve-s-selamu `ala sejjidina Muhammedin ve `ala Alh ve sahbihi edme`in. Allahumme rabbena tekabbe-l-minna hazihi-s-salate kema tekabbelte min `badike-s-salihin.

81

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Allahumme rabbena atina fi-d-dunja haseneten, ve fil-ahireti haseneten, ve kina `azabe-n-nar. Rabbena-gfir lena, ve li-validina, ve li-esatizetina, ve ve li-demi` i-l-mu'minine, ve-l-mu'minati, ve-l-muslimine ve-l-muslimati, el-ahja' i minhum, ve-l-emvati bi-rahmetike ja erhame-r-rahimin. Ve-s-selamu `ale-lmurseline ve-l-hamdu lillahi rabbi-1-`alemin!

Utje em se Allahu od prokletog ejtana! U ime Allaha Milostivog Samilosnog! "Hvala Allahu, stvoritelju svjetova- svih! Boiji spas i mir neka je na naeg pejgambera Muhammeda, a.s., njegovu porodicu i njegove drugove! Na Gospodaru! Primi od nas ovaj na namaz kao to to prima od Svojih, u vjeri dosljednih robova! Na Gospodaru, daj nam dobra na ovom i budu em svijetu i spasi nas od vatre dehennemske. Allahu na! Oprosti nama, roditeljima naim, u iteljima naim, predvodnicima naim i svim vjernicima i vjernicama. I neka je smiraj na sve poslanike, i neka je hvala Allahu, gospodaru svjetova!"

82

Mustafa Suk, FIKHU-L-IBADAT

PODNEVSKI NAMAZ

(A..0 s5k,o)

Podne-namaz, ukupno ima deset rekata, i to: etiri sunneta, etiri farza i dva posljednja sunneta kako se kod nas nazivaju sun-sunneti. Podnevski sunnet se zanijeti ovako:

;51:0

AJJ

lillahi te`ala salate sunneti-z-zuhri, Nevejtu en eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!


"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, podnevski sunnet-namaz, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli _ Allah je iznad svega." Nakon nijeta, Subhaneke, zatim Euza, Bismilla, Fatiha na prvom rekatu se i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na prvom sjedenju u i se: Ettehijjatu, nakon ega se ustaje na tre i rekat; na tre em rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na etvrtom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na posljednjem sjedenju u i se: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje se selam.

Podnevski farz se zanijeti ovako:

83

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate fardi-z-zuhri, eda'en mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun limen tebi`ani), a za muktediju (iktedejtu bi Allahu ekber! "Odlu ih da klanjam podnevski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli, u dematu - slijede i ovog imama, kao imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad svega."
Nakon prou enog nijeta u ovom namazu se u i kako slijedi: na prvom rekatu u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na prvom sjedenju podnevskog farza u i se: Ettehijjatu; zatim se ustaje na tre i rekat i u i se: Bismilla i Fatiha; na etvrtom rekatu podnevskog farza: Bismilla i Fatiha; na posljednjem sjedenju: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje se selam.

Podnevski drugi sunnet se zanijeti ovako:


;

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunnet-z-zuhri eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber! "Odlu ih da klanjam posljednji podnevski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."
Na prvom rekatu se u i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura. Nakon zavretka itavog namaza, u i se zikr, koji je istovjetan za sve namaze, pa ga ne treba ponavljati.

84

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I IKINDIJSKI NAMAZ
Ikindijski namaz ima ukupno osam rekata, od toga su etiri sunneta (gajri muekkede) i etiri farza. Prvo se klanjaju sunneti. Nijet za ikindijski sunnet glasi:
_
j1;,:7 41.1

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunneti-ljasri eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam ikindijski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Poto se zanijeti, u ikindijskom sunnetu se u i kako slijedi: na prvom rekatu u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na prvom sjedenju se u i: Ettehijjatu, salavati i dova, ali se selam ne predaje, nego se ustaje na tre i rekat na kome se u i isto kao i na prvom rekatu a to zna i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na etvrtom rekatu se u i isto kao i na drugom rekatu, a to zna i: Bismilla, Fatiha i jedna sura.

Ikindijski farz-namaz, zanijeti se ovako:


g s .D
051..0
L5.1.c

85

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salatefardi-1-'asri, eda'en mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu bi hazel-imami) a za imama (ene imamun li men tebi`ani), Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam ikindijski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli, u dematu - slijede i ovog imama, kao imam predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad svega." Nakon prou enog nijeta kod ikindijskog farza u i se kako slijedi: na prvom rekatu: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na prvom sjedenju, kod ikindijskog farza u i se samo: Ettehijjatu, a zatim se ustaje na tre i rekat; na tre em i etvrtom rekatu u i se: Bismilla i Fatiha; na posljednjem sjedenju u i se: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje se selam na uobi ajen na in. Iza toga se u i namaski zikr koji je istovjetan kod svih namaza.

86

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I AKAMSKI NAMAZ
Akamski namaz ima ukupno pet rekata, od toga su tri farza i dva sunneta. Prvo se klanja akamski farz koji se zanijeti ovako: z4.1:.}

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate fardi-l-magribi, eda'en mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun li men tebi`ani) a za muktediju (iktedejtu bi haze-lirnami), Allahu ekber! "Odlu ih da klanjam akamski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli, u dematu, slijede i ovog imama, a kao imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad svega."
Na prvom rekatu, akamskog farza u e se: Subnhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura. Na prvom sjedenju u i se: Ettehijjatu; na tre em rekatu se u i: Bismilla i Fatiha. Nakon zavrenog tre eg rekata, obavi se zavrno sjedenje gdje se u i: Ettehijjatu, salavati, dova i predaje se selam, na uobi ajeni na in.

87

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nakon otklanjanog akamskog farza, ustaje se i po inje klanjati akamski sunnet, koji se zanijeti ovako:

j, :
;

; ;1

AJJ

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunneti-l-magribi, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber! "Odlu ih da Idanjam akamski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."
Na prvom rekatu akamskog sunneta u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura.

Nakon toga se obavi sjedenje gdje se prou e: Ettehijjatu, salavati i dova te preda selam. Poto je namaz okon an, sada se u i namaski zikr, koji je istovjetan kod svih namaza. Na kraju se prou i namaska dova.

88

MustaFa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I JACIJSKI NAMAZ (4.t..,d1;5L0)

Jacijski namaz ima ukupno trinaest rekata, zajedno sa vitr-namazom. Od toga su etiri rekata sunneta (gajru-muekkede), etiri rekata farza, dva rekata sun-sunneta i tri rekata vitr-namaza. Jacijski sunnet se zanijeti ovako:

_ Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunneti-12ia'i, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

4.111

J.:

gbi

55L3,

4.0

"Odlu ih da klanjam jacijski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Na prvom rekatu jacijskog sunneta u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na prvom sjedenju se u i: Ettehijjatu, salavati i dova, nakon ega se ne predaje selam, nego se ustaje na tre i rekat gdje se u i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na etvrtom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura. Zatim se obavi posljednje sjedenje gdje se u i: Ettehijjatu, salavati, dova i preda se selam!

Jacijski farz se zanijeti ovako:

89

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate eda'en mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu bi haze-l-imami) a za imama (ene imamun li men tebi`ani), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam jacijski farz-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, u dematu, slijede i ovog imama, a kao imam (predvode i one koji me slijede) okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Na prvom rekatu jacijskog farza u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na prvom sjedenju, u i se: Ettehijjatu; na tre em i etvrtom rekatu se u i: Bismilla i Fatiha; na posljednjem sjedenju u i se: Ettehijjatu, salavati, dova i preda se selam.

Jacijski drugi sunnet se zanijeti ovako:

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate eda'en mustakbile-l-kibleti, Allabu ekber!

"Odlu ih da klanjam (posljednji) jacijski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Na prvom rekatu jacijskog sun sunneta, u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu se u i: Bismilla, Fatiha i jedna sura.
-

90

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

VITR-NAMAZ

Pojam vitr u arapskom jeziku zna i jedan, pojedina an, neparan. U fikhskoj nauci vitr je: poseban no ni namaz koji se klanja uz jacija-namaz samostalno u toku no i. Vitr-namaz ima tri rekata i zanijeti se ovako:

_ Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-vitri, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!


"Odlu ih da klanjam vitr-namaz, radi Allaha UzviSenog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Na prvom rekatu vitr-namaza u i se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura; na drugom rekatu vitr-namaza u i se: Bismilla, Fatiha i jedna sura; na tre em rekatuvitr-namaza u i se: Bismilla, Fatiha, jedna sura, a potom se ruke podignu naspram uiju,kao i kod iftitahi-tekbira, uz izgovor: Allahu Ekber

Nakon toga se ponovno ruke veu preko pojasa i sada se u i Kunutdova, koja glasi:

91

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

-:Q1
Allahume inna neste`inuke ve nesta ruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu idejke ve nusni idejke-l-hajre kullehu nekuruke ve la nekfuruke ve nahle`u ve netruku men jefduruke. Allahumme na` budu ve leke nusalli ve nesdudu ve ilejke nes`a ve vahfidu, nerdu rahmeteke va nahla 'azabeke inne `azabeke bi-l-kuffari mulhik! "Allahu na! Mi samo od tebe pomo traimo, od Tebe oprosta molimo i za Tvojim naputkom udimo! U Tebe vjerujemo i Tebi se pokajno obra amo, u Tebe se pouzdajemo! Tebe hvalimo, hvalom velikom, i zahvaljujemo Ti se na blagodatima i nismo nezahvalni prema Tebi niti Te negiramo! Odbacujemo i ignoriramo grjenika prema Tebi. Allahu na! Samo u Tebe vjerujemo, Tebi namaz inimo i na seddu Ti padamo! Tebi se urno pribliavamo, za Tobom udimo i samo Tebi u slubi smo! Tvoju milost o ekujemo i strepimo od Tvoje kazne! Kazna Tvoja (samo) nevjernicima prili i." Nakon prou ene Kunut-dove ide se na ruku i seddu a zatim se na sjedenju prou i: Ettehijjatu, salavat i dova. Poslije se preda selam i obavi zikr, koji je istovjetan sa onima kod ostalih namaza, ako se vitr-namaz klanja samostalno. Ako se vitr-namaz klanja zajedno sa jacijskim namazom onda se u i jedan zikr za ova dva namaza, a nakon otklanjanog vitr-namaza.

U toku ramazana, vitr-namaz se obavezno klanja uz jacija-namaz, i to u dematu. Tada imam u i: na prva dva rekata sve ono to u i na bilo koja dva prva rekata kod bilo kojeg farz-namaza. Nakon sjedenja, gdje se prou i Ettehijjatu, ustaje se na tre i rekat i tada imam prou i Fatihu i suru naglas, a potom podigne ruke naspram uiju, kao to ini kod iftitahi-tekbira, potom vee ponovo ruke i u sebi u i Kunut-dovu, koju i muktedije tako er u e u sebi. 92

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

1 DEMATSKI NAMAZ

(.155t,o)

to Pojam demat dolazi od arapske rije i deme`a - jedme`u ( zna i sakupiti. U fikhskoj nauci, demat se definira kao: zajedni kt namaz koji se obavlja na propisan na in. Kao obaveza, dematski namaz, spada u sunneti-muekkede dunost, to zna i da je nastala kao posljedica redovne prakse Poslanika, a.s. U predanju je zabiljeeno da je Muhammed, a.s., uvijek uspostavljao dematski namaz ako su postojali elementarni uvjeti za to. Svaki put kada bi nadolazio neki od namaskih vaktova, a nije postojala zapreka koja je to onemogu avala, i ako je u svom prisustvu imao bilo koga ko je obveznik za namaz, on je uspostavaljao demat. Iz injenice da je Boiji Poslanik redovno organizirao dematsko klanjanje da se razumjeti da je demat neto jako vano za muslimane. To nije puko okupljanje, gdje se samo obavi konkretni namaz kao takav. Ovo je, nema sumnje, jako vana poruka svim muslimanima iji je osnovni smisao: ete biti organizirani vas ne e biti. Ako pogledamo uvjete koji su dati za ustroj demata, onda emo vidjeti da su temeljni zahtjevi za imama sposobnost u poslu koji treba da obavi te da on taj posao obavlja voljom onih koje predvodi. Poruka muslimanima glasi: u svakom zajedni kom poslu neko mora biti ispred vas. Taj koji e vas predvoditi mora biti najsposobniji me u vama u tom poslu. Va predvodnik moe obavljati taj posao u ime vas samo ako je to vaa volja, ako ne svih a onda volja ve ine od vas. Kada se steknu uvjeti za zajedni ko obavljanje namaza, onda je nuno da prisutne dematlije, izme u sebe izaberu onog koji e ih predvoditi u dematu, odnosno onog ko e im imamiti u tom namazu. Da bi neko bio izabran za taj zadatak, on treba da ispunjava sljede e uvjete:

93

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

1. 2.

3. 4. 5. 6.

op i uvjeti za svakog mukellefa (punoljetstvo i umno zdravlje); ako su prisutni samo mukarci ako je demat mijeani, muki i enski, onda imam moe biti samo mukarac. ena moe biti imam samo ako se demat sastoji isklju ivo od ena; da zna pravilno izgovarati kur'anske rije i; da zna napamet, iz Kur'ana, onoliko koliko je potrebno za obavljanje doti nog namaza; da se ne nalazi u stanju sahibi-uzra, osim ako su svi koji e za njim klanjati u ovom stanju; da se radi o osobi koja uiva ugled me u onima koje predvodi, kao dosljedan musliman.

94

Mustafa Sui , FIKHU-1-IBADAT

I FORMIRANJE DEMATA
Kada se ispune svi uvjeti za imama, onda se pristupa formiranju demata. To se radi na sljede i na in: imam istupa ispred demata, najmanje za jednu stopu; iza njega se formiraju safovi, koji moraju biti svi popunjeni osim posljednjeg; safovi moraju biti poravnati i popunjeni tako da ne ostane nigdje slobodnog prostora niti za jednu osobu; dio demata moe biti fizi ki odvojen od imama ako su tonski povezani, tako da mogu pratiti imama, kao to je slu aj kada se klanja u vie prostorija kada je damija nedovoljno velika da primi sve klanja e; demat se moe formirati od najmanje dva lica; imam ne istupa pred demat prije nego to mujezin ne izu i ikamet, kako bi pridolice u demat bile sigurne da nisu zakasnile na farz; ako se demat sastoji samo od dva lica, imama i muktedije, od kojih ono drugo moe biti i ensko, onda e muktedija stati sa desne strane imama, povla e i se unazad, za jednu stopu. Ako je muktedija ena onda se ona mora povu i unazad toliko da je imam ne moe vidjeti bez okretanja; ako je sa imamom dvoje lica od kojih je jedno ensko, onda e to ensko lice stati u safu sa mukim licem, iza imama, alipovu eno u odnosu na muko lice za unazad tako da ona ne bi mogla biti vi ena od njega bez njegovog zakretanja tijela unazad;

95

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

novi saf se formira sa sredine sa desnog kraja safa, pogotovo ako se radi o jednoj osobi; ako je imam ensko lice, koje moe imamiti samo enama, onda ona staje u sredinu prvog safa, ali ne istupa naprijed, nego stoji ravnomjerno sa svojim muktedijama; imam moe biti lice koje je pod tejemmumom meshom onima koji to nisu; kada imam pogrijei, u e i Kur'an, onda je on duan isti ajet ponoviti, a ako to nije u stanju, onda e mu u tome pomo i muktedija koji zna taj ajet napamet. Ako se pak desi da se imam sam ne moe ispraviti niti ga ima ko od muktedija ispraviti, onda e on krenuti na ruku, ako je prou io minimum propisanog. Ako ni to nije slu aj onda e on pre i na drugu suru koju dobro zna napamet; muktedija ne e slijediti imama ako je ovaj pogrijeio u namaskom redoslijedu, nego e ga na njegovu greku upozoriti na prikladan na in, kao, naprimjer, glasno izgovorivi tekbir, ako je isti imam ispustio; ispusti imam koji namaski rukn namaski farz, duan je namaz obnoviti, zajedno sa dematom, neovisno da je to u inio namjerno u zaboravu; ako pak imam namjerno izostavi krivo obavi koji namaski vadib duan je namaz ponoviti zajedno sa dematom; ako imam u zaboravu izostavi krivo obavi koji namaski vadib, onda je duan obaviti in samopokajanja i traenja oprosta od Allaha, d. putem sehvi-sedde; ako, u dematu, pogrijei imam, onda je svima namaz pokvaren, ako pak u dematu pogrijei muktedija onda je namaz pokvaren samo tom muktediji; nakon zavrenog farz-namaza, ako se klanja jo sunneta, onda e se imam pomjeriti malo ulijevo od mjesta sa kojegje imamio, kako bi eventualne pridolice shvatile da je farz-namaz ve zavren; ako iza farza ima sunneta koje treba idanjati, onda se ne u i nikakav zikr, nego se na kraju itavog namaza prou i zajedni ki; bez razloga koji bi ga u tome sprije ili, muktedija ostaje u dematu, sve itav zikr ne obavi.

96

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I TA KVARI NAMAZ
U toku namaza mogu biti u injene stvari koje namaz ine potpuno neispravnim te se isti mora u cjelini obnoviti, a to je u sljede im slu ajevima: kada se ispusti krivo uradi jedan vie od namaskih farzova, se namjerno izostavi krivo uradi jedan vie namaskih vadiba. Ako se izostavi koji namaski vadib, u zaboravu, onda se to ispravlja inom sehvi-sedde; 2. svaka izgovorena rije koja ne pripada namazu; 3. nasmijavanje u namazu; 4. plakanje u namazu, osim ako je to posljedica izliva vjerskog osje anja; 5. namjerno zakrenuti prsa od kible; 6. gutanje hrane; 7. izliv krvi iz organizma, bilo svoje drugog lica ako je ista dospjela na odje u mjesto na kome musallija obavlja namaz, na bilo koji na in i bilo kojim povodom; 8. isticanje propisanog vremena korisniku mesha po mestvama; 9. pojava vode, za korisnika tejemmuma; 10. ako je musallija zapo eo namaz bez odjevnog minimuma (avreta pa se ukae mogu nost da se to ispravi, duan je da to uradi, ina e e mu namaz biti polcvaren; 11. u dematskom namazu, pri popunjavanju slobodnog prostora u prednjim safovima, pre i u jednom mahu vie safova u jednom potezu; 1.

97

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

12. ustanovljenje da enska i muka osoba klanjaju u istom safu, ako nema fizi ke pregrade izme u njih. Namaz je tada pokvaren i jednom i drugom licu; uraditi u namazu bilo ta to bi dalo povoda onima koji to gledaju 13. sa strane da nisu na isto ta to ovaj ini, radi, da klanja radi neto drugo.

98

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

NAMASKI MEKRUHI

Obavljaju i namaz, musalliji se mogu desiti neki previdi koji ne spadaju u ono to formalno kvari namaz, ali svojom pojavom utje u na puninu samog namaza. Dakle, nepoeljno je i ne prili i dostojanstvu namaskog ina ako su se u namazu dogodile sljede e stvari: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. namjerno izostavljanje nekog od namaskih sunneta; nemarno i lijeno dranje u namazu, to je zapravo nepotivanje namaskog dostojanstva; sjediti turski u vrijeme zikra prije po etka farza, bez fizi kih smetnji; prihvatati selam, iaretom, nekom ko dolazi sa strane; neopravdano kasniti za imamom u u enju na rukuu i sududu; predugo u iti na drugom rekatu u odnosu na prvi; ajete na vie uzastopnih rekata; u iti iste sure namjerno preskakanje jedne sure ajeta, kao kad bi se, naprimjer na prvom rekatu, u ila sura El-Mdun a na drugom rekatu sura: El-Kafirun, preska u i suru El-Kevser; ako mukarac, neopravdano, klanja samo sa avretskim minimumom, u kratkim pantalonana koje seu samo do ispod koljena; klanjati u prigrnutoj odje i, to je znak nemara; klanjati u odje i koja smeta slobodnom kretanju rukama, kao to su ogrta i pelerine; klanjati u uvjetima pritiska male velike prirodne nude; klanjati kad jelo eka, ako je obveznik gladan;

9. 10. 11. 12. 13.

99

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

14. klanjati u odje i razdrauju ih dezena i sa likovima ivih bi a; 15. klanjati okrenut prema slikama ivih bi a, ako postoji mogu nost da se to izbjegne; 16. klanjati na tu em posjedu, bez njegove dozvole; 17. bez razloga klanjati na mjestima javnog prometa, gdje postoji mogu nost nepristojnog dobacivanja od strane prolaznika; 18. klanjati namjerno okrenut prema vatri, jer to asocira na pagansko vjerovanje; 19. klanjati, bez perde - zatitnog znaka, ako postoji mogu nost da e neko prolaziti ispred musallije.

100

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

^ ZATITNI ZNAK U NAMAZU PERDA


^ sby^o

U uvjetima klanjanja namaza u prostoru gdje postoji mogu nost da e neko prolaziti ispred musallije dok on klanja, za njega je propisano da se zatiti na taj na in to e ispred sebe postaviti znak koji neutralizira utjecaj prolaznika na valjanost njegovog namaza. Taj zatitni znak koji se stavlja ispred mu sallije naziva se perda ili sutra. Ona je upozorenje eventualnom prolazniku da se klanja namaz te da se od njega o ekuje da zaobi e musalliju. Ako to ne u ini to ne e utjecati na valjanost namaza doti nog klanja a, ali je to za prolaznika grijeh. Fikhski klasici za perdu propisuju tap veli ine oko osamdeset centimetara i debljine od jednog prsta. Ovaj znak o ito je namijenjen za musalliju koji klanja u slobodnom prostoru. Danas se namaz u slobodnom prostoru rje e klanja, pa je time i upotreba ovakve perde rje a. Za dananje uvjete, kada se namaz obavlja uglavnom u zatvorenim prostorima, moe se kazati da se perda moe postaviti i u drugom obliku u odnosu na onaj koji su propisali klasici. Potrebno je, dakle, da musallija ispred sebe postavi predmet koji e prolazniku biti dovoljan znak da se obavlja namaz te da mu je obaveza da izbjegne prolaenje ispred klanja a. Kada se namaz obavlja u prostoriji ija se vrata nalaze sa kibletne strane, onda je obaveza musallije da prije nego po ne klanjati postavi ispred sebe neki znak upozorenja da e klanjati, kao to je stolica, fotelja i sli no. To e biti dovoljno za onoga ko bi eventualno uao u tu prostoriju da se vrati nazad ako ne postoji mogu nost da se musallija zaobi e. Ako pak musallija klanja u slobodnom prostoru, u

101

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

prirodi, onda je prili nije da na e neki prirodni zaklon kao to je drvo, zid ku e, ivica, prije nego se odlu i na propisanu perdu.
Kada je doputeno prekinuti namaz

U slu aju kada se samo sumnja da bi ne iji ivot imovina mogla biti u opasnosti, a do same opasnosti jo nije dolo, musallija je i tada duan da prekine namaz, jer e on tek tada biti siguran da je pravilno postupio.

Dok se musallija nalazi u namazu, i pored sve ozbiljnosti tog ina, mogu nastupiti okolnosti koje musalliju obavezuju da prekine svoj namaz i da obavi ono to je u tom trenutku pre e od njegovog namaza, jer mogu nastati tete ve e od njegovog prekinutog namaza, koji on bez teko a moe obnoviti. U svim situacijama kada klanja u nekom u njegovoj blizini, zaprijeti ivotna opasnost samo opasnost po imovinu, njegovu ne iju drugu, koju bi on mogao zatititi, onda mu je obaveza da bez razmiljanja prekine svoj namaz i intervenira tamo gdje se njegova intervencija o ekuje. Nakon obavljene intervencije musallija e se vratiti svom namazu obnavljaju i ga ispo etka.

102

Mustafa Sui , FIKHUL-IBADAT

I TERAVIH-NAMAZ ();Ji o51L,4)

to zna i no ni odmor. U Pojam teravih dolazi od arapske rije i revhun fikhu, teravija se definira kao: poseban nafila-namaz koji se klanja u ramazanskim no ima. Teravih-namaz, kao obaveza, tretira se kao sunnetimuekkede. To zna i da je Poslanik, a.s., upranjavao ovaj namaz a muslimani su to od njega prihvatili i preveli u svoju redovnu praksu. Pokazalo se da ovaj namaz ima posebno mjesto u islamskoj tradiciji, pogotovo u pogledu vr eg me usobnog povezivanja vjernika. Da bi se lake shvatila uloga ovog namaza u ukupnom objedinjavanju muslimana, islamski klasici navode hadis Muhammeda, a.s., koji glasi:
^.a.111 ^c^g^L^^^,
^

u^r,U

"Ono to muslimani uobi aje kao lijepo, to je i kod Allaha, d. ., lijepo." Kao dematski namaz, teravih-namaz se tretira kao sunneti-kifaje obaveza. To zna i da se oni koji ne stignu da ga obave u dematu, nisu ogrijeili o svoju sunnetsku obavezu jer su to drugi muslimani u inili u ime njih.

Ovaj namaz se klanja svake ramazanske no i, po evi od no i koja prethodi prvom danu posta pa sve do no i koja prethodi no i uo i samog Bajrama. Ovaj namaz, kako smo ve rekli, klanja se u sklopu jacijskog namaza, i to iza jacijskih sun-sunneta a prije vitr-namaza. Teravih-namaz se zanijeti ovako:
11j , ,=ql^i1JJIoXo
aU ^

^SI nlJl ^ ^,^ ^ ;1:^ L't )

103

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-t-teravihi, eda'en mustakbile-l-kbleti (iktedejtu bi haze-l-imami) a za imama (ene imamun li men teb an), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam teravih-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli, u dematu slijede i ovog imama, (a za imama: ene imamun li men teb ani) - Allah je iznad svega." Teravih-namaz ima svojih pet cjelina od po etiri rekata. Ove cjeline, u pogledu na ina klanjanja, obavljaju se na isti na in kao i jacijski sunnet. To zna i da se na svakom prvom i tre em rekatu ovih cjelina u i: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i jedna sura (ajet), a na svakom drugom po: Bismilla, Fatiha i sura (ajet). Nakon sklanjana svaka dva rekata, obavi se sjedenje gdje se u i: Ettehijjatu, salavati, dova, ali se selam ne predaje nego se ustaje na sljede i rekat. Nakon otklanjana, sva etiri rekata teravih-namaza na sjedenju se prou e: Ettehijjatu, salavat, dova i preda se selam. Nakon zavrenih dvadeset rekata, u i se posebna teravihska dova koju u i imam okrenut naspram demata, kao kod zavrnog zikra. Ova dova glasi:
4111, 41J1
^^

al^ oi9 aJT L51 9

il  ^ e^,J ,a,^rl
i

Jlyz Jl^ aS j Jl a j.JL9r'JI9 ^y19

5I.;jJI ^': l ^ 1 J.;T (.5;


f+!y

l)Ls L ^ l^ l! . JI9JI  I..I.,JI ^ 9 jI^ )l J^hi+

_JI jn ^lk Jl q

I g1=^I^s^aJlj` JIJJIL.^L

E`uzu billahi mne--ejtani-r-radim Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim! El-hamdu lillahi Rabbi-I-`alemn, ve-s-salatu ve-sselamu ala hajri halkihi Muhammedin ve ala alihi

104

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ve ashabihi edme` in. Allahumme rabbena tekabbe-lminna salate-t-teravihi bi-hurmeti ehri ramadane, ve bi hurmeti nebijjina Muhammedin fi ahiri-z-zemani, ve bi-hurmeti-t-Tevrati ve-z-Zeburi, ve-1-Indili, vel-Furkan. Fihi-l-bereketu ve-l-gufranu, ve-n-nedatu mine-n-nirani, ve mine-l-dahimi lebbanun, ve katranun, ve mine-ljazabi elvan. Ja hannanu, ja mennanu, ja dejjanu merhaben bike ja ehre ramadan. Allahumme rabbena tekabbe-l-minne-t-teraviha ve-d-dda'e, ved-alhuma makbulejni ve la teruddehuma `alejna me`an-nuksani bi-rahmetike ja erhame-r-rahimin! "Hvala Allahu, gospodaru svjetova. Neka je dova i selam na najljepe stvorenje njegovo - Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu i na njegove prijatelje. 0 na Gospodaru! Primi od nas na teravih-namaz, Tvoje ti svetosti ramazanske i odli nosti Tvojega poslanika Muhammeda, na Sudnjem danu, i milosti Ti Tevrata, Indila i Kur'ana, u kojima je tvoja blagodat i tvoj oprost i spas od vatre dehennemske - kipte e, estoke i od drugih zala raznolikih. 0 Ti dosljedni dobro initelju! 0 Ti Koji dariva i nagracluje, selamimo te mjesecom ramazanom. Na Gospodaru, primi i ukabuli na teravih-namaz i dovu koju Ti u imo i ne odbaci nam ih kao manjkave, molimo Te tvojom neizmjernom milo u, o Ti najmilostiviji!"

105

I PETO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

DOBROVOUNI NAMAZI
(J9I jJle5110,0)

Zabiljeeno je u predanju da je Poslanik, a.s., prakticirao klanjati posebne namaze vezane za pojedine trenutke dana ili pojedine vane doga aje kao to su mubarek-dani ili mubarek-no i. U islamskoj tradiciji postala je vrlo esta praksa klanjanje posebnih dobrovoljnih namaza - nafila vezanih za duevno raspoloenje pojedinca, kod neobi nih prirodnih pojava: pomra enja Sunca, Mjeseca, ili kod elementarnih nepogoda: sue, poplava...

1. Jutarnji namaz ( L",2211


U predanju je zabiljeeno da je Muhammed, a.s., ponekad klanjao u jutarnjim satima, nakon izlaska Sunca, zatim u kasnim satima no i te i u drugim dragim momentima za muslimane. Poto muslimani slijede svoga Poslanika i oni tako er imaju obavezu da kada im se ukae pogodna prilika, klanjaju ovaj namaz. Ovaj namaz se klanja u jutarnjim satima, nakon to Sunce odsko i od isto nog horizonta pa sve dok se ne digne visoko u nebo. Za ovu priliku klanja se od etiri do dvanaest rekata. Ovaj namaz se zanijeti ovako:
^Si aUl

..

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-d-duha eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!


"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, duha-namaz, okre u i se prema kibli, Allah je iznad svega " 109

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

U ovom namazu u i se sve kao i kod bilo kojeg dvorekatnog farza. Na kraju namaza u i se uobi ajeni zikr i prigodna dova.
2. No ni namaz

Ovaj namaz se klanja u kasnim satima no i i obi no se sastoji od osam rekata. Zanijeti se ovako:
_

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-lejli eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!


"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, no ni-namaz, okre u i se prema kibli, Allah je iznad svega."
3. Namaz za slu aj nedoumice (s

Ovaj namaz se klanja kada se ovjek na e pred izborom izme u vie mogu nosti a sam ne moe da se odlu i ni za jednu opciju. Tada se on obra a Svevinjem, kroz poseban namaz koji se zove istihara-namaz. Obi no se, za ovu priliku, klanjaju samo dva rekata. Za ovaj namaz nijet glasi:
21: ;II 3.,

41!

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-istihareti eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!


"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, istihara-namaz, okre u i. se prema kibli, Allah je iznad svega." Na kraju ovog namaza u i se posebna dova koja glasi:

110

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

% ^

1a .

9r^

-.

,=.1;1.'s
;(

sy. i a^li j ^ :L^.9 ^l`'^ ' ^ ^ ?f I I t^


SJ^e.a^ Lsi

u;' a9J.`o13 a.l>:-i' .L; Lsi`" ^^ ^"'a J I,-'

Euzu billahi mine--ejtani-r-radim Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim! Allahumme inni estehiruke bi-`ilmike ve estakdiruke bi-kudretike ve eseluke min fadlike-l-azimi, fe-inneke takdiru ve la akdiru, ve ta`lemu ve la a`lemu ve ente 141 l gujubi. Allahumme in kunte talemu enne haze- lamu l-emre hajrun li fi dini ve dunjaje, ve me`ai, ve akibeti emri adilihi ve adilihi fe-kaddirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi. Ve in kunte talemu enne haze-lemre errun fi dini ve dunjaje ve me`ai ve akibeti emri adilihi ve adilihi, fa-srifhu anni va-srifni anhu, ve kaddir Iije-l-hajre ejnema kane, summe reddini, inneke ala kulli ej'in kadir!
-

"Allahu moj! Traim od tebe izbor, Tvojim znanjem, i traim pomo od Tvoje svemo i, molim ti se Tvojom velikom dobrotom, jer Ti sve moe a ja (nita) ne mogu, Ti sve zna, a ja ne znam, Ti si Onaj Koji sveobuhvatno poznaje sve skrivene tajne. Allahu moj! Ako je, prema Tvom znanju, ova stvar dobra za mene, u pogledu moje vjere, mojih dunjalu kih stvari, moje sadanjosti i moje budu nosti, Ti mi daj snage da se opredijelim za najbolji izbor, u ovoj stvari, u pogledu moje sadanjosti i moje budu nosti. Ti mi to odredi i olakaj mi to, i blagoslovi mi ga. Ako je,

1 11

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

prema Tvom znanju, ova stvar loa za mene, u pogledu moje vjere, mog ovosvjetskog ivota, moje sadanjosti, moje budu nosti, otkloni je od mene, odvrati mene od nje i daj mi dobro, gdje god ono bude, i zadovolji me time." Nije poeljno da za nas neko drugi klanja ovaj namaz. To ve nalikuje posrednitvu, to, po islamu, nije doputeno. 4. Namaz elje Ovaj namaz se klanja kada neko eli da mu se ispuni neka elja ili da mu se neki posao okon a na najbolji na in. Obi no se klanjaju dva rekata a nijet za ovaj namaz glasi:
^Si aUl
al ;JI

s!^i n>L>! :^ ^ v`L^ aL ^ i.r^

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-haddeti eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber.f


"Odlu ih da, radi Allaha Uzvienog, klanjam namazelje, okrenut prema kibli, Allah je iznad svega." Na kraju ovog namaza prou i se dova koja glasi:

aJl

a.0

^l

j^ll
j5

aUl

aUl

Y!cJIY.^a^

_ ;=JIj
Ls `a y. I v^JaeX J^j
.)

uarl^yj ^^y!Laay9a yi^!I

,^j,.,.>I^JI ^,.T ji l,

ta =_ _;,: YI L, ^ LB,^

112

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Euzu billahi mine--ejtani-r-radim Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim! El-hamdu lillahi Rabbi-l-alemin, ve-s-salatu ves-selamu ala resulihi Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi edme`in. La ilahe illallahu huve-l-halimu-lkerim. Subhanallahi rabbi-l-`ari-l-`azimi. El-hamdu lillahi rabbi-l-alemin. Es'eluke mudibati rehmetike ve aza'ime magfiretike ve-l-ganimete min kulli birrin ve-s-selamete min kulli ismin. La teda` li zenben illa gafertehu ve hemmen illa ferredtehu ve la haddeten leke fiha rida'en illa kadajteha ja erhame-r-rahimin!

"Hvala Allahu, gospodaru svjetova, Neka je dova i selam na Njegova Poslanika, na porodicu Poslanika Njegovog i na njegove prijatelje (ashabe)! Nema drugog boga osim Allaha plemenitoga i blagoga! Slava i hvala Allahu, gospodaru prijestolja uzvienoga! Hvala Allahu, gospodaru svjetova. Molim Ti se (Gospodaru moj) da budem dostojan Tvoje milosti i djela koje donose Tvoj oprost, molim obilje u svakom dobru i spas od svakog grijeha. Ne ostavi mi nijednog grijeha neoprotena, otkloni mi svaku brigu, ne ostavi mi niti jedne potrebe kojom si ti zadovoljan a da mi istoj ne udovolji. O ti najmilostiviji Milosni e. 5. Namaz za no Lejletu-l-kadra ZL,J a^) Uobi ajeno je da se uo i dvadeset sedme no i ramazana kao no i Boijeg rahmeta i Njegovog obilja, klanja poseban nafila-namaz. Za ovu priliku obi no se klanjaju dva rekata ovog namaza. Nijet za ovaj namaz glasi:

113

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nevej tu en usallije lillahi te`ala salate lejleti-l-kadri eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

"Odlu ih da, radi Allaha Uzvienog, klanjam namaz u mubarek-no i Lejletu-l-kadra, okrenut prema kibli, Allah je iznad svega." Na kraju ovog namaza u i se prikladna dova, koja glasi:

:;11
- ';' 1,1. -

,j-c.1.1

s;,5-

;'1,(1

.,1111:"
; '

1.3.

E`uzubillahi mine--ejtani-r-radim, Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim! Allahumme inneke `afuvvun kerimun tuhibbu-1-`afve faiu `anna, ja hafijje-l-eltafi! Neddina mimma nehafu. Allahumme-d'alna mimmen same haze--ehre ve ekamehu imanen va-htisaben ve farekahu bi-l-magfireti ve-1-' itki mine-n-nari. Ve-d`alna mimmen kabilte salatehu ve sijamehu ve beddelte sejji'atihi bi hasenatihi ve ref`ate deredatihi ve-d'alna min `uteka'ikefi haze-ehri-ljazimi ehri ramadane ve-dz-alhu ahiden lena ve la ted`alhu ahiden `alejna. Allahumme inneke `afuvvun kerimun tuhibbu-1-`afve fa` fu <anna. Inneke rahimun vedudun. El-Fatiha!

"Allahu moj! Plemeniti milosni e, Ti voli pratati - oprosti nam, o Ti milosni e, spasi nas od onoga

114

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

pred im strahujemo. Allahu moj! U ini nas jednim od onih koji poste ovaj mjesec i neka ga doive u zanosu imana i vlastitog presabiranja, koji e ga okon ati o i eni od grijeha i spaeni od vatre. U ini nas jednim od onih iji su namaz i post primljeni od Tebe i ija su grjena djela zamijenjena dobrim i iji si Ti ugled podigao. U ini nas jednim od Tvojih dosljednika u ovom mjesecu veli anstvenom, mjesecu ramazanu. U ini ga svjedokom u nau korist a ne u ini ga svjedokom protiv nas. Moj Allahu! Ti si plemeniti milosnik, voli oprost, oprosti nam, o Ti milostivi i voljeni!
6. Namaz u no i Israa i Mirada (^I l.J l9 ^I1 .YI aU s5s ,v)

Ovaj namaz se klanja u no i Isra i Mirada. I ovom prilikom klanjaju se dva rekata. Nijet za ovaj namaz glasi:
aUl'el ^ll^
` I^11j

s1^ ylnlJ^^a^Lv aU `

i Ji

y,

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-lejleti Isra'i vel-Mi `radi eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, namaz u mubarek-no i Israa i Mirada, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Osim u ovim prilikama, svakom muslimanu je omogu eno da se, kad god poeli, bilo kojom prilikom, za koju smatra da je pogodna, obrati Allahu, d.. Za te prilike nije mu potreban nijet na arapskom jeziku. Dovoljno je da u sebi donese odluku i moe po eti klanjati, a moe nijet izgovoriti i na bosanskom ili bilo kojem drugom jeziku. Ovaj namaz e klanjati kao to klanja i ostale namaze. Na kraju ovog namaza, prou i se prigodna dova.

11S

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

7. Namaz iz po asti prema damiji s51,) U islamskoj tradiciji je uobi ajeno da svaki put kada se musliman na e prvi

put u nekoj damiji ili kada je u prolazu, pa posje uje neku damiju, a nije namaski vakat, klanja dva rekata namaza koji se naziva tehijjetu-l-mesdidi kao in selama i potovanja prema mjestu gdje se trenutno nalazi. Za taj namaz nijet glasi:
;f au^ _zj.a.11
:

a t_^l o Jt^ au

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate tehiljeti-l-mesdidi eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber! "Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, iz potovanja prema ovoj damiji, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."
8. Namaz povodom pomra enja Sunca ys .,)

Prilikom neobi nih i rijetkih pojava u prirodi, kao to je pomra enje Sunca, u islamskoj tradiciji postoji obi aj da se za te prilike klanjaju posebni namazi. Obi no se klanjaju po dva rekata. Pojedinac e klanjati ovaj namaz tamo gdje se zatekne a grupa ljudi e klanjati u damiji u kojoj se klanja duma-namaz u nekoj drugoj prigodnoj prostoriji, ali bez ezana i ikameta. Imam e u il sebi u iti Fatihu i suru, oteu i na namaskim ruknovima. Na kraju namaza on e se okrenuti dematu i izu iti prigodnu dovu. Ovaj namaz se zanijeti ovako:
aUl

; l^i -.II 9wS ^o ^1,^ aU

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate kusufi--emsi eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

116

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

"Odlu ih da klanjam namaz povodom pomra enja Sunca, radi Allaha Uzvienog, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."

9. Namaz i dova za kiu


s5%..4)

Poto je ovjekova sudbina nerazdvojno vezana za prirodne pojave oko njega, jer od toga zavisi njegova egzistencija, to kod njega svaka iznenadna promjena ili pak dugotrajno nepromjenljivo stanje, izaziva strah za vlastitu sudbinu. Nema sumnje, sua je jedna od najve ih opasnosti koje se ovjeku mogu dogoditi u prirodi. Jedno nerodno ljeto, zbog sue, odnosi mnogo ivota i mijenja mnoge ljudske sudbine. Obaveza je muslimana da iskoristi blagodat koju mu je Svevinji podario, a to je razum, i to na taj na in to e nastojati da to vie olaka sebi ivot putem razvoja tehnologije koja e mu omogu iti bolje iskoritenje postoje e koli ine vode kako bi to manje zavisio od padavina s neba. Ipak, njegove su mogu nosti u tom pogledu ograni ene pa se, osim u svoju pamet, mora uzdati mnogo vie u mo svoga Gospodara i Stvoritelja svega - Allaha, d.. Poto musliman uvijek vjeruje da i dobro kao i ono to nam trenutno ne izgleda dobro, dolaze od Njegovog Stvoritelja, on se, shodno tom svom uvjerenju, tako i ponaa. Kada se dogodi dugotrajnija sua koja prijeti unitenju ljetine, on se obra a Uzvienom Allahu, d.., mole i Ga da mu d"a obilnu kiu kako bi preivio i nastavio djelovati kao musliman. Na temelju tog vjerovanja, islamska tradicija je ustanovila poseban namaz za sune dane koji se zove namaz za kiu. Za taj namaz vre se i odre ene pripreme. Naime, uobi ajeno je da se taj namaz obavlja negdje izvan naselja. Obi no je to na nekom uzvienju ili na mjestu koje vu e odre eno sje anje na islamsku prolost. Tom prilikom okupe se dematlije sa djecom, pa ako imaju stoku i nju potjeraju sa sobom, i to po mogu nosti odvojenu, sitnu od krupne, kako bi se stvarala to ve a graja. Oni koji idu ka dovitu, obuku na sebe to bjedniju odje u, idu i tim putem skrueno i sa zikrom u ustima. Kada stignu na odredite oni e prvo klanjati po dva rekata nafila-namaza za kiu, i to bez ezana i ikameta.

117

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nijet za taj namaz glasi:

j< al^ _ aL .; lij, ;

jt;j; a1

^' ---r

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-istiska'i eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam namaz za kiu, radi Allaha Uzvienog, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega. >, Nakon to otklanja dva rekata ovog namaza, na uobi ajen na in, imam se okre e svojim muktedijama, odri prigodan vaz i onda prou i prigodnu dovu. Tom prilikom, imam i prisutne dematlije dignu ruke kao kod svake druge dove, s tim to ih obrnu, pa ru ni prsti budu okrenuti ka dolje i oni simboliziraju padanje kie. Ta dova glasi:
11

Allahumme-skinagajsen mugisen, heni en, meri'en, gadekan, mudellelen, sejhan, ammen tabekan da'imen!

"Allahu moj! Natopi nas kiom spasonosnom, prijatnom i ugodnom, obilatom i plodonosnom, jakom, gustom, trajnom i blagotvornom!" Umjesto navedene moe se prou iti bilo koja dova koja asocira na traenje Boijeg rahmeta i koja ukazuje na ovisnost ovjeka o Svevinjem Allahu.

118

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

KLANJANJE NAMAZA U PRIJEVOZNIM SREDSTVIMA

Za muslimana-mukellefa postoji obaveza da svaki namaz obavi u njegovom nazna enom vremenu, osim ako je u tome sprije en iz opravdanih razloga. U 103. ajetu sure En-Nisa, stoji:
.

Zaista, namazje za muslimana obaveza u nazna enom trenutku.

Polaze i od ovog kur'anskog zahtjeva, musliman vodi ra una da svaki svoj namaz obavi u njegovom vremenu. U tom smislu omogu eno mu je da namaz moe obavljati i u vanrednim okolnostima kao to je to u prijevoznim sredstvima, bilo da se radi o autu, vozu, brodu, avionu, balonu, konju bilo kojoj drugoj ivotinji koja slui za prijevoz. U tim uvjetima, namazi se obavljaju shodno datim okolnostima. U pokretnim prijevoznim sredstvima najve i problem za musalliju je okretanje, odnosno odre enje u stavu prema kibli. Zapravo, stalni opstanak u pravcu kible i nije mogu kada je ovjek u pokretu. U tim uvjetima, musallija ima samo obavezu da se, nijete i, okrene prema kibli a namaz e zavriti u jednom stavu i ne e se vie pomjerati sve do zavetka namaza u cjelini. Ova mogu nost, za klanjanje u prijevoznim sredstvima, uglavnom se odnosi na osobe koje su stekle status sahibi-tertiba, osobe koja sve vaktove klanja u njihovom vremenu, i to dui vremenski period. Prema nekim miljenjima, kada se ovaj status izgubi, nije ga vie mogu e povratiti.

119

Mustafa Sui , fIKHU-L-IBADAT

Tako, u poznatom fikhskom djelu El-Ihtijar li-t-ta`lili-l-muhtar ) , od Abdullaha Mahmuda bin Mevduda Ala Mevlaa el-Hanefija, pie na 64. strani:

Kada tertib padne vie se ne povra a. Zato se ove olakice, u pogledu obavljanja namaza u prijevoznim sredstvima, uglavnom odnose na te osobe. Ostali e tako er koristiti ovu mogu nost u normalnim uvjetima. Me utim za njih postoji i druga mogu nost, a to je da proputene namaze nadoknade kada put okon aju i kada se vrate u uobi ajene uvjete ivota.

120

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I PUTNIKOV NAMAZ (jtw11s31.o)

Pojam musafir ( ^t .), u arapskom jeziku zna i putnik. U fikhu se pod ovim pojmom podrazumijeva osoba koja je naumila otputovati u drugo mjesto koje je udaljeno od njegovogstalnogboravita najmanje osamdeset i nekoliko kilometara ili oko osamnaest sati srednjegpjea kog hoda i tamo se namjerava zadrati do petnaest dana!
,

Kada neko stekne status musafira, on onda ima neke olakice u pogledu svojih namaskih obaveza. One se sastoje u torne to je on stekao pravo na koritenje mestvi pri uzimanju abdesta, i to u trajanju do sedamdeset i dva sahata, te pravo na skra enje etverorekatnih namaskih farzova, dok se nalazi na tom putovanju. To pravo proizlazi iz toga to se, po fikhu, put smatra izuzetnim naporom, gdje je vrlo teko izvravati ibadetske obaveze na propisan na in. Dakle, ove olakice vezane su za napor koji putnik podnosi na putovanju. Prema hanefijskoj pravnoj koli, musafir je obavezan da skrati etverorekatni farz-namaz. Oni to objanjavaju na taj na in to kau, budu i da musafir automatski ima olakicu, da su njemu sada kod svih etverorekatnih farzova samo dva rekata farz. Dalje kau da je musallijamusafir duan okon ati svoj farz nakon zavretka dva rekata i mora obaviti posljednje sjedenje odmah po otklanjavanju ta dva rekata, jer je posljednje sjedenje namaski rukn koji se mora obaviti na svom mjestu. Ako bi musallija-musafir klanjao i druga dva rekata, onda bi on, po njihovom miljenju, odga ao neto to se ne moe odga ati a to je njegovo posljednje sjedenje. Ako musafir, ipak, obavi i druga dva rekata etverorekratnog farza onda se oni njemu tretiraju kao njegova nafila.

121

Mustafa Sui , FIKHU-L-1BADAT

Putnik stje e status musafira odmah po izlasku iz svog mjesta stalnog boravka i moe odmah po eti koristiti date olakice. Ako u toku putovanja mijenja mjesta boravka i ako se u njima zadrava manje od petnaest dana, on e stalno imati status putnika, sve dok u jednom mjestu ne ostane vie od petnaest dana. Kada se to dogodi, on gubi status musafira i ponaa se kao mukim boravnik kod ku e. Ako se musafir povrati ku i odmah gubi status musafira i ponaa se kao mukim. Osoba koja je musafir ne moe biti imam onima koji su mukimi, osim ako ih upozna sa svojim statusom. On im ne moe biti imam, u itavom namazu zbog toga to bi se desilo da imam i muktedije klanjaju dva razli ita namaza, on nafilu a oni farz, to nije doputeno. Njegova dva posljednja rekata su njegova nafila dok su njihova dva posljedna rekata njima farz. Ako se desi da on zaista mora imamiti, duan je da im objasni da e on predati selam nakon otklanjavanja svoja dva rekata, a na njima je obaveza da okon aju svoj etverorekatni farz i da selam predaju samostalno. Musafir moe biti imam onima koji su istog statusa kao i on _ putnici. On tako er moe klanjati za imamom-mukimom, s pravom da preda selam iza drugog rekata.

122

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

NAMAZ BOLESNIKA (,,,k).1s51.,4)

Ako musalliji, koji je svoj namaz zapo eo klanjati stoje i, iznenadno pozli, moe ga dovriti sjede i a onaj koji je namaz zapo eo sjede i, moe ga dovriti lee i, ako tako bolest uvjetuje. Ukoliko bolesnik nije ni na koji na in u stanju obaviti nadolaze i namaz, usljed svoje bolesti, onda e isti nadoknaditi kada ozdravi. Ako ozdravljenja ne bude, onda sa njega spada obaveza i vie nije obveznik - mukellef za namaz, poto musliman nema, u vjeri, zaduenja iznad svojih mogu nosti.

Za izvrenje nekih ibadetskih obaveza, na propisan na in, uvjet je potpuno zdravlje. Razli ite bolesti razli ito ograni avaju izvrenje propisanih ibadeta. Zavisno od bolesti, kao i obaveze, mukellefu su date razli ite olakice, koje mu omogu avaju izvrenje propisanih obaveza. Ove olakice posebno su vane za osobu koja ima status sahibi-tertiba. Naime, i pored odre enih ograni enja koje ima pri izvravanju svojih obaveza, on ne gubi svoj status. Za bolesnika su posebno vane olakice u pogledu njegovih pokreta u namazu. Tako e lice koje nije u stanju stajati na kijamu, svoj "kijam" obaviti sjede i. U tom slu aju ruku e obaviti nagibom svoje glave od polovine rastojanja izme u uspravljenog stava tijela do stegana, a svoju "seddu" e obaviti na stegnima ili na prigodnom predmetu. Ukoliko obveznik-mukellef, nije u stanju u namazu ni sjediti, on namaz moe obaviti lee i, ako je sposoban da izgovara predvi eno u enje. Pri svom nijetu, on e samo glavu usmjeriti ka kibli, i to ako to moe u initi. Ako to nije u mogu nosti onda e samo svojim nijetom zamisliti da se okre e prema kibli, i to mu je dovoljno. Ako musallija klanja lee i onda treba pokuati izbje i da mu noge budu okrenute u pravcu kible. Ako to nije u stanju, namaz e mu biti valjan i sa tim nedostatkom.

123

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

v NAKLANJAVANJE PROPUTENIH NAMAZA

Prije nego to po nemo govoriti o na inu naklanjavanja proputenih namaza, potrebno je da se upoznamo sa nekim terminima koje emo susretati prilikom razmatranja ovog pitanja. Ti termini su:

sahibi-tertib (.^ ^i ^^). To je osoba koja redovno, svaki namaz, klanja u njegovom propisanom vremenu, i to dui vremenski rok; To je namaz koji je klanjan u svom 2. vaktija-namaz propisanom vremenu; To je namaz koji nije klanjan u svom 3. fa'ita-namaz vremenu; To je postupak naklanjavanja proputenih 4. kada'u namaza; 5. mustehab-vrijeme To je poeljno vrijeme za jedan namaz. Kod naklanjavanja proputenih namaza, osnovno pravilo glasi: proputeni namazi se naklanjavaju po redoslijedu po kojemu su proputani. To zna i, ako je obveznik-mukellef u ju eranjem danu propustio da klanja: sabah, podne, ikindiju..., prilikom naklanjavanja istih, naklanjavat e po redu. Prvo e naklanjati sabah, zatim podne pa onda ikindiju i tako redom. No, s obzirom na status sahibi-tertiba, njemu je omogu eno da i pored toga to ovaj red nije ispotovao, nije izgubio status koji uiva. Za njega postoje izuze a u pogledu potivanja redoslijeda u naklanjavanju proputenih fa'ita. 1.

124

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Ti izuzeci su:

Pri istjecanju mustehab-vremena za taj namaz. Ako se musalliji dogodi da je doao u vremensku tjeskobu, gdje mu prijeti opasnost isputanja vaktija-namaza, zbog toga to u to vrijeme naklanjava proputenu fa'itu, tada e on prvo ldanjati nadolaze i vaktija-namaz a iza toga e naklanjati spomenutu fa'itu i pri tome ne e izgubiti status sahibi-tertiba. 2. Pri zaboravu. Ako se musalliji desi da je otklanjao vaktija-namaz, pa se potom sjetio da prethodni namaz nije klanjao u njegovom vremenenu, ne treba nita poduzimati, ni tada nije izgubio status sahibi-tertiba. 3. U slu aju nagomilanih fa'ita. Kada se obvezniku _ mukellefu desi da je ispustio preko est namaskih vaktova a da ih nije klanjao u njihovim mustehab-vremenima, kada ih bude naklanjavao nije duan drati se redoslijeda. To zna i naklanjavat e ih kako ho e ne obaziru i se na redoslijed po kojima ih je ispustio klanjati u njihovom vremenu. On ni tada nije izgubio status sahibi-tertiba. Kada se, me utim, dogodi da se musallija, dok klanja svoj vaktijanamaz, sjeti da je propustio klanjati prethodni namaz, on tada ima dvije mogu nosti. Prva je da prekine klanjanje svoje vaktije te da pristupi naklanjavanju proputenog faita-namaza, ukoliko mu ne prijeti opasnost da mu i za ovu vaktiju ne istekne vrijeme. Tada on ponovno pristupa svome vaktija-namazu i obavlja ga na propisan na in. Druga mogu nost koja mu stoji na raspolaganju, jeste da okon a svoju vaktiju do kraja, kao da se nije nita desilo, ali e sada biti obavezan da, prije nego to nadoknadi proputeni vaktija-namaz, sa eka dok ne pro e sljede ih est namaskih vremena, u kojima e on svaki nadolaze i namaz klanjati u njegovom vremenu. Svih ovih est namaza koje je klanjao u njihovim mustehab-vremenima, smatraju se njegovim nafilama, sve dok, nakon isteka tih est namaskih vremena, ne naklanja onaj proputeni namaz. Tek tada on ponovno vra a svoj status sahibi-tertiba.

1.

125

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

PRELAZAK IZ POJEDINA NOG U DEMATSKI NAMAZ

Kada se dogodi da je musallija-munferid zapo eo svoj namaz, ali se iznenada u njegovoj blizini oformio demat, njegova je obaveza da pristupi tom dematu, poto znamo da je dematski namaz prioritetniji u odnosu na munferidski. Na in priklju enja tom dematu zavisi od faze u kojoj se musallija-munferid nalazi u svom namazu te od toga koji je namaz u pitanju. U pogledu toga musallija-munferid obavezan je da ispotuje sljede a pravila: ako se musallija-munferid nalazi na prvom rekatu, bilo kojeg dvorekatnog ili trorekatnog farz-namaza, a pored njega se oformi demat, on e obavezano prekinuti svoj namaz, putaju i svoje ruke nizase, bez obzira koliko je on ve otklanjao od tog rekata; 2. ako se musallija-munferid nalazi na drugom rekatu, bilo kojeg dvorekatnog ili trorekatnog farz-namaza, tako er je obavezan prekinuti svoj munferidski namaz i pristupiti dematu; 3. ako se musallija-munferid bude nalazio na tre em rekatu akamskog farza, kada se pored njega formira demat, on ne e pristupiti tom dematu, nego e dovriti svoj munferidski namaz, koji e mu se smatrati ispravnim. Tek tada, ako ho e, moe se priklju iti dematu, ali e mu taj njegov dematski namaz biti nafila; 4 ako se musallija munferid bude nalazio na prvom rekatu, nekog etverorekatnog farz-namaza, pustit e svoje ruke nizase i pristupit e dematu; 1.

126

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

S. ako je musallija-munferid ve obavio i seddu od svog prvog etverorekatnog namaza onda e on samostalno jo doklanjati i drugi rekat, kako bi formirao jednu namasku cjelinu od dva rekata a onda e predati selam i pristupiti dematu. Njegova dva otklanjana rekata smatrat e se njegovom nafilom, dok e se njegov namaz koji je klanjao za imamom tretirati kao njegov obavljeni farz; 6. ako se musallija-munferid bude nalazio na tre em rekatu etverorekatnog farza, u trenutku kada se pored njega oformio demat, on e, u stoje em stavu, prekinuti svoj namaz i pristupiti dematu. Njegova klanjana dva rekata smatrat e se njegovom klanjanom nafilom a namaz kojim je klanjao u dematu smatrat e se njegovim klanjanim farzom; 7. ako se musallija-munferid bude nalazio na etvrtom rekatu, etverorekatnog farz-namaza, kada se formira u njegovoj blizini demat, on e svoj zapo eti namaz dovriti u cjelini i to e smatrati njegovim obavljenim farzom. On moe pristupiti dematu i taj namaz koji klanja za imamom e se smatrati njegovim nafilanamazom, osim ako se ne radi o ikindijskom namazu, i to zbog toga to nije lijepo klanjati nafile izme u ikindijskog i akamskog namaza. Postoji pouzdano predanje da se Poslanik, a.s., o tome izjasnio na takav na in; 8. ako se musalliji-munferidu desilo kod duma-namaza da je zapo eo svoj dumanski sunnet, a hatib se ve popeo na minberu, on e prekinuti svoj sunnet-namaz i pristupiti sluanju hutbe jer je sluanje hutbe jedan od uvjeta za valjanost duma-namaza; 9. kada se desi da je musallija zapo eo svoj podnevski sunnet, a u tom trenutku se izu i ikamet za po etak podnevskog farza, onda e on otklanjati dva rekata sunneta i predati selam, pa e potom pristupiti dematu. Ostatak svog sunneta moe klanjati i poslije dumanskog farza jer je to jo njegovo namasko vrijeme.

127

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

PRIKUU ENJE DEMATSKOM NAMAZU

Kada se nekom dogodi da zakasni u dematski namaz, onda on mora ispotovati propisana pravila o priklju enju dematu: 1. svaka osoba koja prispije na mjesto gdje se formirao demat, a namjerava se priklju iti tom namazu, stupit e u demat bez obzira u kojoj fazi se nalazi dematski namaz. Tom prilikom e zanijetiti doti ni namaz i nastaviti pratiti imama. Da bi se nekom priznalo da je prispio na klanjaju i rekat, on treba da se priklju i tom rekatu, prije nego to se demat ispravio sa rukua, odnosno dok imam jo ne bude po eo izgovarati: semiallahu limen hamideh; dijelove namaza na koje doti na osoba nije prispjela, naklanjat e nakon to imam preda selam na desnu stranu. Zakanjenik e ustati i odmah veu 1 ruke doklanjati proputene rekate bez novog nijeta za taj namaz; ako zakanjenik prispije na drugi rekat od trorekatnog namaza onda e on doklanjati jo jedan rekat, obaviti sjedenje i u enje Ettehijjatu, ustati i klanjati posljednji rekat na propisan na in; ako zakanjenik prispije na tre i rekat akamskog farza, on e nakon to imam preda selam na desnu stranu, ustati i klanjati jo jedan rekat, formiraju i dvorekatnu cjelinu, a onda e obaviti svoje prvo sjedenje gdje e prou iti Ettehijjatu. Nakon toga e ustati i.klanjati tre i rekat akamskog farza;

2.

3.

4.

128

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

5.

6.

7.

ako zakanjenik prispije samo na etvrti rekat nekog etverorekatnog namaza, on e doklanjati jo jedan rekat kako bi formirao jednu cjelinu od dva rekata a onda e obaviti propisano sjedenje i u enje Ettehijjatu... a potom e ustati i doklanjati propisana posljedna dva rekata; ako zakanjenik stigne tek na posljednjl rekat doti nog farza, ili ak na posljednje sjedenje, on e se i tada priklju iti tom namazu, iako prakti no nije stigao ni na jedan rekat. Tada e doklanjati itav namaz, onako kako je to propisano, ali bez novog nijeta jer se on ve priklju io dematu. To je stoga to se dematski namaz smatra vrednijim od munferidskog namaza; kada obveznik-mukellef, stigne na mjesto gdje je zapo et dematski sabah-namaz, on e, ako ocijeni da e imama sti i bar na posljednjem sjedenju, zanijetiti sabahski sunnet i klanjati ga. To zbog toga to se sabahski sunnet ne naklanjava samostalno, osim uz sabahski farz koji se naklanjava, i to u istom danu kada je izostavljen, do podnevskog vakta.

129

Mustafa Sui , FlKHU-L-IBADAT

^ ISPRAVUANIE GREKE ILI PREVIDA U NAMAZU

Pojam sehv ()+...), zna i previd, zaborav, nemar, dok rije sedda zna i sputanje lica na zemlju. U fikhskoj nauci, sehvi-sedda se definira kaopostupak
ispravljanja nenamjerno isputenog ili krivo ura enog namaskog vadiba!

Kada se musalliji dogodi da je nenamjerno ispustio ili krivo obavio jedan od petnaest namaskih vadiba, on ima obavezu da obavi obredni in ispravljanja svog propusta. Ako to ne uradi, namaz e mu se smatrati pogreno obavljenim, odnosno bezvrijednim sa stanovita fikhskih propisa. Taj obredni in obavlja se na taj na in to e musallija, nakon to preda selam na desnu stranu, na posljednjem sjedenju, ponovno u initi dvije sedde, kako se to ini nakon svakog otklanjanog rekata, a potom e ponovno prou iti ono to se obi no u i na posljednjem sjedenju i predat e selam na propisan na in. Ako musallija, dok je jo u namazu, bude svjestan da je napravio vie nenamjernih greaka ove vrste, dovoljna mu je samo jedna sedda za sve pogreke. Kada musallija samo posumnja da je napravio greku koja zahtijeva sehvi-seddu onda e postupiti shodno svojoj sumnji. Ako mu sumnja preovla uje ka pogreci onda e u initi spomenutu seddu. Ako pak njegova sumnja nije dosegla do nivoa natpolovi nosti onda e namaz zavriti kao da se nije nita dogodilo, bez ispravke. Tako e postupiti i imam, ako je on napravio spomenutu greku u dematu. Demat e ga slijediti u tom postupku. Sehvi-sedda je jednako obavezuju a za onoga ko je napravio spomenutu greku, bez obzira o kojoj vrsti namaza je rije : farzu, vadibu, sunnetu ili nafili. Ovim inom, musallija je uradio ono to mu namaz ini valjanim, kao da greke nije ni bilo.

130

Mustafa sui , FIKHU-L-IBADAT

KUR'ANSKE SEDDE

(o,5w1

"")

U Kur'ani-kerimu postoji etrnaest mjesta koja su ozna ena kao "mjesta sedde". Ta mjesta se nalaze u etrnaest kur'anskih sura. Te sure su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. El-Ea raf, 206. ajet; Er-Ra`d, 15. ajet; En-Nahl, 49. ajet; El-Isra, 107. ajet; Merjem, 58. ajet; El-Had, 18. ajet; E1-Furkan, 60. ajet; En-Neml, 25. ajet; Es-Sedde, 15 ajet; Sad, 24. ajet; Fussilet, 37. ajet; En-Nedm, 62. ajet; El-Inikak, 21. ajet; E1-Alek, 19. ajet.

Kada u a ili slualac u enja Kur'ana do e do ovih mjesta u Kur'anu, koja su ozna ena kao sedda, onda on ima obavezu da, u tom momentu, ustane i iz stoje eg stava se spusti na seddu, uz izgovor tekbira Allahu ekber. Na seddi prou i tri puta subhane rabbije l e ala, kao i kod svake uobi ajene sedde a onda se odmah, uz izgovor tekbira, die u stoje i stav i pritom izgovara dio 285. ajeta sure El-Bekare, koji glasi:
-

131

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kau. "Cujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; Tebi emo se vratiti."

Kada se radi o grupnom u enju i sluanju Kur'ana, kao to je slu aj kod ramazanskih mukabela ili u nekim drugim prilikama, tada e predvodnik mukabele dati znak da se radi o seddi, a zatim e sam ustati, u emu e ga pratiti svi prisutni. Oni se ne e redati u safove, nego e seddu initi tamo gdje su se zatekli. Ako se tu nalaze, kao u a i ili kao sluaoci, i ene, one e se prije sedde povu i unazad kako seddu ne bi inile uporedo sa mukarcima. Iz stoje eg stava svi e krenuti na seddu, koja e biti obavljena kako je ve gore opisano.

Kada se u namazu prou i ajet u kome se nalazi ova sedda, istu treba odmah u initi, bez odlaganja, jer se ova sedda ne moe nadokna ivati. Ako se ova sedda nalazi u posljednjem ajetu sure koja se u i u namazu, onda e redovna namaska sedda valjano zamijeniti ovu predvi enu seddu, bez bilo kakvog dodatnog u enja. Ako se ajet sedde ne nalazi pri kraju kur'anskog odlomka onda ga treba izbjegavati u iti u namazu.

132

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

DUMA-NAMAZ

(L4.;.-J;5k.,4)

dolazi od arapskog glagola demda - jedmiu Pojam dum`a to zna i: skupiti, sabrati, sjediniti. U fikhu, duma se definira kao glavnihefti ni namaz koji se obavlja petkom u podnevsko vrijeme! Obaveznost duma-namaza proistje e iz devetog i desetog ajeta sure El-Dumu`a, koja glasi:
"...:,.;;111_,.."',s '.:5 atili's .:21.1,-.5s ..;,1:s11;15,::,.?..i,J1 Lg.'::,:i. I.:, , :,,, ;.")1.. . u.)1,1_;;;_:,t.; :i...,;.:. ' :4:1 r:,:, _

, t,;,_-_,, ' ' I:, ,..;,,,_) >Y1 Lss tb..:...._.:As .51,,J1 ....-,..,--2 - . * s blo .ui- =, r-S- ,...), r,.(I,-.- rS.J,:,
. , ., --; ,

,0

,,

,,
,

,,
.

.3..,-.Li:

1:7,E.---;_u ,.1.,-s1_"; ku j....,:,:,:_,,,..


'' .

0 vjernici! Kada se na namaz petkom pozove, vi pourite da Allaha spominjete i kupoprodaju ostavite! A kada se namaz zavri, po se rarte vi i traite Allahove blagodat, i Allaha spominjite mnogo vi da biste uspjeli. Kao islamska ibadetska obaveza, duma-namaz pacla: 1. 2. 3. 4. na svakog mukarca mukellefa (bioloki punoljetnog i umno zdravog); na onog ko je slobodan u raspolaganju svojim vremenom, bez ograni enja od vie sile; na onog ko je fizi ki sposoban da ode na duma-namaz; na onog kome ne prijeti opasnost po ivot i zdravlje na putu za duma-namaz.

133

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Iz ovih uvjeta se vidi da duma-namaz nisu obavezne obavljati sljede e osobe: 1. 2. 3. 4. ena; neslobodna osoba; bolesna osoba; putnik ije putovanje oteava obavljanje duma-namaza.

Da bi duma-namaz bio valjan onima koji su mukellefi za dumu, potrebno je da se ostvari jo est uvjeta: 1. Da se duma-namaz obavlja u ve em naselju. Pod ve im naseljem, u ovom smislu podrazumijeva se naselje iji svi obveznici za dumu ne bi mogli stati u damiju prosje ne veli ine tog podru ja. Poto su se ivotni uvjeti umnogome promijenili od vremena kada su islamski klasici definirali naselje u kome se moe redovito obavljati duma-namaz, ovaj kriterij nije vie realan i odluku o tome u kome se naselju, zbog njegove veli ine, moe klanjati duma-namaz, donosi ulu-l-emr datog podru ja. U naim uvjetima to je Rijaset Islamske zajednice. On je jedini ovlaten da precizira koja to veli ina naselja ispunjava uvjet da se u njemu klanja duma-namaz, imaju i na umu i druge kriterije a ne samo njegovu veli inu. Da dumansku hutbu obavi lice koje ima ovlatenje od halife ili onog ko ima njegove prerogative u vezi s islamskim pitanjima na tom podru ju. U naem slu aju, to je samo Reisu-l-ulema osobno i niko drugi. Smisao ovog uvjeta je u tome da svaka hutba treba da nosi jedinstvenu poruku za sve muslimane, utemeljenu na ehli-sunnetskom u enju, te da nema niko pravo dematlije usmjeravati eventualno u nekom svom pravcu, nego je obaveza svakog hatiba da slijedi ideju vrhovnog islamskog autoriteta. Da se duma-namaz obavi u podnevskom vremenu, petkom. Svaka duma koja bi se klanjala izvan ovog vremenskog okvira bila bi neispravna sa erijatskog stanovita. Ipak, ako za to ima zaista opravdanog razloga, kao to je nemogu nost ve eg broja

2.

3.

134

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

4.

5.

6.

obveznika da dumu obave u ovom propisanom vremenu, zbog svojih obaveza na redovnom poslu, naro ito ako se radi o ljudima koji ive u nemuslimanskim sredinama, njima ulu-l-emr moe odobriti klanjanje duma-namaza i izvan ovog vremenskog okvira. Da se hutba obavi prije samog namaza, na arapskom ili bilo kojem jeziku koji razumiju doti ni musallije, jer je uvjet valjanosti samog namaza, njeno pra enje, a pra enje je mogu e samo ako se ista razumije. Da je pristup na mjesto gdje se duma obavlja slobodan svakome ko je naumio klanjati ovaj namaz, u tom trenutku, i nema nikakvih drugih nakana, kao, naprimjer, da eli remetiti dostojanstvo dumanskog namaza. Duma se moe obaviti samo ako su uz imama, hatiba, prisutne jo najmanje tri osobe.

Ispune li se navedeni uvjeti, duma-namaz se smatra valjanim. Ve je re eno da je hutba sastavni i neodvojivi dio duma-namaza. Ona se obavlja sa uzvienog mjesta u damiji koje se naziva minber koji postoji, ili bi trebao da postoji, u svim damijama. Ako se duma obavlja izvan damijskog prostora ili u privremenom namjenskom prostoru, onda je potrebno da se hutba obavi sa priru nog uzvienja. Njegova veli ina zavisi od broja prisutnih. Minbersko uzvienje je potrebno kako bi hatiba mogli uti svi prisutni a ako je mogu e i vidjeti. Iako sama hutba spada u neizostavne elemente duma-namaza, ipak sve to hatib radi i na in na koji to radi ustanovljeni su sunnetom. U tom smislu, hatib je obavezan da se dobro pripremi za hutbu. Njegova poruka mora biti jasna, jezgrovita i usmjerena na jednu temu. Hatib ne smije da se udaljava od onog to je daleko od stvarnog ivota. Tako er, hatib mora voditi ra una da ne dui sa hutbom. Ako se hutba dobro pripremi, i sa malo rije i moe se dosta kazati. Hatib tako er mora da se pripremi i u fizi kom smislu. Mora biti uredno i pristojno odjeven, odnosno da potuje uredbe ulu-l-emra u tom smislu.

135

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Hatib ima obavezu da ispotuje sljede a hutbanska pravila: Na ulazu u minberska vrata, prije polaska na minber, prou it e ovu dovu:
1')CaJi'au 41_11
^

Ji

`,i^^ 9 stqT;

.4 t^^i^glri.s.oY;
t

;.;:j

"U ime Allaha, neka Mu je svaka hvala i neka je Njegov blagoslov i selam na najbolje stvorenje Njegovo - Muhammeda, a.s., i na njegovu asnu porodicu i na njegove sve drugove - ashabe Allahu moj, otvori nam vrata Tvoje milosti i u ini nam dostupnim riznice tvoje uzvienosti i plemenitosti. O, Ti najplemenitiji milosni e! O, Ti najmilostiviji darivatelju. Otvori nam vrata najbolja." Kada se popne na minber hatib treba da malo sjedne sve dok mujezin ne izu i hutbanski ezan. Potom hatib treba: -

da nakon toga ustane i hutbu obavi stoje i; da prilikom u enja hutbe bude okrenut prema dematlijama; da hatib hutbu po ne tahmidom (zahvalom Allahu, d..) i tehlilom (donoenjem dva ehadeta); da nakon tahmida i tehlila izgovori dva ehadeta; da iza toga izgovori salavat na Poslanika, a.s.; da osnov hutbe bude kur'anski ajet i hadis Muhammeda, a.s.; da hutba ima samo islamsku poruku i nikakvu drugu; da se hutba sastoji od svoja dva dijela; da hatib malo sjedne izme u dva dijela hutbe; da se i na po etku drugog diyela hutbe prou e tahmid i tehlil i salavat na Poslanika, a.s.; da se u ovom dijelu hutbe prou i op a dova za dobrobit svih muslimana; da se osigura ujnost hutbe za sve muktedije; da muktedije pomno prate hutbu, u svim njenim fazama.

136

Mustafa Sui , fIKHU-L-IBA AT

Ve je re eno da ena nije obveznik duma-namaza. Ipak, to to nije obveznik ne zna i da ona ne moe prisustvovati duma-namazu. Ako ena prisustvuje dumi, radi hutbe, i klanja istu za imamom, onda ona nije duna klanjati podne-namaz taj dan. Tekst dumanske hutbe na arapskom jeziku glasi:
L ^i^ 9r'^r aUL^y^jcaJl;j9^ya;^_4a'-- = Je^^aU ^^^I
Lg iJCal^^laii^^l D  "9 ca1^ z:^aUlsLe j cLJl^i ^leww :^^9 ^lc

-r^ a9i.a1, ^9 'oLiI^^AJi^caJ ^ y yotT9aUl ylall,;^i


'11g1

lla^^o9tPyTale.a^lb^

^i9 aUl

alJl

"Hvala Allahu, zahvaljujemo Mu i od Njega pomo traimo. Od Njega oprost molimo i za Njegovim uputama udimo. Njemu se kajemo. Utje emo se Allahu od zala koja sami inimo i odvratnih postupaka naih. Koga Allah uputi, niko ga zavesti ne moe, a koga Allah zabludi niko ga uputiti ne moe. Svjedo im Allahovu jedinost - nema drugog boga osim Njega, i svjedo im da je Muhammed Boiji rob i Njegov poslanik. Preporu ujem vam - robovi Boiji - bogobojaznost i pokornost prema Njemu. To je najbolje to musliman muslimanu moe preporu iti te da ga podsti e na misao o ahiretu i da mu naredi pokornost prema Allahu, jer kako u Kur'anu stoji: Allah vas upozorava na sebe!' Nema boljeg savjeta od toga. Nema boljeg zikra od toga." Sada hatib citira kur'anski ajet koji e mu biti osnov hutbe:
: f^Jl ats s' l^ 4ul jl,

Zatim se citira hadis Muhammeda, a.s., koji e biti dodatna potpora sadraju naslovljene teme:

137

Mustala Sui , FIKHU-L-IBADAT

:^^^^t^aul^Lo ^utJr^J^9

Nakon zavrenog vaza, hatib u i:


aUt ,)L+ La. c^Jl l^Jl 2.Uj.l aUl ^}L^ c^11^11 ^J t9 PytSJI J ri JI yi

^L^1 ly a^i^ aJ I^ls !JIr'JI ci'lJl 71 : P-=?"i I^ tr;,.^^I , alll '""' ; (,. _`' ^ 1

aUl, :f . , 9^ ^^

"Nije li najbolji i najrje itiji govor, govor Allaha, Gospodara znane uzvienosti, kao to kae d., Uzvieni u Knjizi svojoj: ...a kad se u i Kur'an, vi Kur'an sluajte i utite da bi na vas Njegova milost prosula se! Utje em se Allahu od prokletog ejtana, u ime Allaha Milostivog, Samilosnog" -"Islam je kod Allaha vjera odli na:' Hatib potom sjedne i u i tihim glasom:

411 , l
^sl>iI ^t=l'119^.119^1^.jJ19^ JI^LJj t;^ljLJ a.U l^1^L

r..'")

Utje em se Allahu od ejtana prokletog U ime Allaha milostivog i samilosnog "Blagoslov Allahov neka je na vas i sve vjernike i vjernice, muslimane i muslimanke ive i umrle, sa Tvojom milo u , o Ti najmilostiviji." Nakon prou ene dove, hatib ustaje i u i drugu hutbu koja glasi: 9 ^l`S ^ ^" l J' ^ ` ^^L^JI^ 3^.aJ19 J .l^.11 .t,^ au
Y

^^

^9 f

Jl..

,jt.:.

138

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

4:1

_ jT
j:0

;131 ,!) "I'

.?",""." .

L,

"Hvala Allahu, potpunom zahvalno u i neka je dova i selam na naeg poslanika Muhammeda, a.s., i na njegovu porodicu i na njegove prijatelje (ashabe). Iskazujemo najvie potovanje prema njegovom poslanstvu i asti visokoj njegovoj, kako to kae Uzvieni, govore i o Poslaniku: Allah i Njegovi meleki blagosiljaju Vjerovjesnika! 0 vjernici, blagosiljajte ga i vi, i selam mu aljite! Na Gospodaru, ukai posebnu milost na Muhammeda, a.s., i na njegovu porodicu, kao to si tu milost ukazao prema Ibrahimu, a.s., i njegovoj porodici. Gospodaru moj! Obaspi dobro instvom Muhammeda, a.s., i njegovu porodicu kao to si obasuo Ibrahima i njegovu porodicu. Ti si Uzvien i hvaljen." Poslije prou ene druge hutbe, hatib u i ovu dovu: ' j.;
LjL>.;,i

g.111
,
I

jfj
3 ,"

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je milost i mir na najljepe stvorenje Njegovo, Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu i sve njegove drugove - ashabe. Gospodaru na! Poboljaj nae stanje, uljepaj nae postupke. Daj nam da dosegnemo ono to e Tebe

139

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

zadovoljiti i nae nade ostvariti. Usmjeri nae poslove u pravcu najboljem. Otkloni od nas nae loe postupke. Ne uzimaj nam (svima) za zlo ono to su u inili pojedinci izme u nas. Budi uz nas a ne protiv nas. Gospodaru na! U ini ovu zemlju sigurnom, zadovoljnom, kao i sve druge zemlje muslimana! O ti, najmilostiviji Milosni e." Nakon prou ene ove dove hatib se okre e dematu i u i 90. ajet sure En-Nahl, koji glasi:

Allah zapovijeda pravdu i dobro instvo i pomaganje blinjega, a zabranjuje razvrat, i ono toje runo, i tlaenje! Da biste se opomenuli, Allah vas savjetuje. Poto se duma-namaz klanja u vrijeme podnevskog namaza, to za sve obveznike ovog namaza, kao i one koji dumu klanjaju dobrovoljno, kao to su ene ili putnici, podnevski namaz, za taj dan, prelazi u nafila-namaz. Zato se i kae da duma-namaz ima ukupno esnaest rekata, i to: 1. 2. 3. 4. 5. etiri rekata dumanskog sunneta; dva rekata dumanskog farza; etiri rekata dumanskog sun-sunneta, to su, ustvari, podnevski sunneti; etiri rekata dumanskog ahiri-zuhra, to su, ustvari, podnevski farzovi; dva rekata dumanskog sunneti-l-vakta, to su, ustvari, podnevski sun-sunneti ili posljednji sunneti.

Nijet za dumanski sunnet glasi:


tSi aUl

- nl aJl ^

^:

sl^i a^^ I a ^ oXa jlv aU ^5J oi Ji

,.

y;

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunneti-l-dumuati, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

140

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

"Odlu ih da klanjam dumanski sunnet, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Nijet za dumanski farz glasi:
14, ._..:..1^^ ;L ; ^^ } ^ = ;
s1)t :1.L.o.-4J p

551.0

4u

.;.14111 (^^^^i^ ^^layi

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salatefardi-l-dumu`ati, eda'en mustakbile-l-kibleti, iktedejtu bi haze-l-imami (ene imamun li men tebi ani), Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam duma-namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, okrenut prema kibli, slijede i ovog imama, kao imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad svega." Nijet za dumanski drugi sunnnet ili sun-sunnet glasi:
^i aUl

_ al;.ill

i= ^;bf

_ ,

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate sunneti-z-(sunsunneti) zuhri, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, dumanski sunnet (podnevski sunnet, kao nafilu) okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Nijet za dumanski ahiri-z-zuhri (podnevski farz) glasi: j,i aui _ :L4) `} s^^,g J^ ^O^ oO ^t,^

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate fardi-z-zuhri, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!

"Odlu ih sa klanjam, radi Allaha uzvienog, ahiriz-zuhri (podnevski farz kao nafilu) okrenut prema kibli - Allah je iznad svega."

141

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Nijet za dumanski sunneti-l-vakti glasi:


i

n.0

:)

_y

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salaten sunneten fi haze1-vakti, eda'en mustakbile-l-kibleti, Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam dumanski sunnet kao nafilu, okrenut prema kibli - Allah je iznad svega." Kod svih ovih nafila, koje su, ustvari, podnevski namaz, u i se sve kao i kad se klanjaju kao podnevski namaz.

142

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

BAJ RAM- NAMAZ

;5k...0)

Bajram je turska rije a zna i blagdan dan radosti. Izvorni arapski temin za Bajram je (id to, tako er, zna i blagdan. Muslimani imaju dva bajrama, i to ramazanski i hadijski kurbanski. U fikhskoj nauci bajrami se definiraju kao dani radosti muslimana nakon zavretka ramazanskog posta povodom izvrenja hadskih obreda. Kako se vidi iz definicije, bajramski dani su dani posebnih radosti jer su vezani za izvrenje dvije temeljne islamske ibadetske obaveze. Muslimani svoje blagdane obiljeavaju prije svega kroz obredne ibadete, a to su njihova dva bajramska namaza. Vrijeme bajram-namaza po inje oko etrdeset pet minuta nakon izlaska Sunca, prvog evvala odnosno desetog zu-l-hideta, pa do pretpodnevskog vremena. Sami blagdani traju tri (ramazanski) i (hadijski) etiri dana. Kao islamske obaveze, oba bajram-namaza su definirani kao vadibski. Nijet za ramazanski bajram-namaz glasi:

;%

"

, 4-11 _ 1;1 )

?(

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate idi-l-fitri eda'en mustakbile-l-kibleti, za muktediju (iktedejtu bi hazel-imarni) a za imama (ene imamun li men tebi`ani), Allahu ekber!
"Odlu ih, radi Allaha Uzvienog, da klanjam ramazanski bajram-namaz, radi Allaha Uzvienog, okre-

143

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

nut prema kibli (slijede i ovog imama) ili (predvode i ovaj demat), Allah je iznad svega." Nakon nijeta i po etnog iftitahi-tekbira te prou enog subhaneke u sebi, imam i sa njim muktedije, ponovno diu ruke, kao i kod iftitahitekbira i izgovaraju prvi od tri predvi ena tekbira u ovoj fazi namaza. Na isti na in to e ponoviti jo dva puta. Iza toga se u i: Euza, Bismilla, svako u sebi. Potom imam naglas u i Fatihu i jednu suru. Poeljno je da to bude suretu-1-e`ala. Na drugom rekatu se u i: Bismilla, u sebi, a zatim imam u i naglas Fatihu i suru, poeljno je da to bude Suretu-gaije. Poslije prou ene Fatihe i sure imam die ruke, kao i na prvom rekatu, i u i tri tekbira, na isti na in kao i na po etku prvog rekata. Poslije se ide na seddu i sjedenje te nakon predaje selama imam odlazi na minber gdje obavi hutbu, koja je kod bajrama sunnetska obaveza. Po svojoj formi, bajramske hutbe su istovjetne dumanskoj osim zavrnog ajeta, kao i to to se u toku same hutbe izgovaraju tri tekbira, koja su nazna ena u samoj hutbi. Kada do njih do e, imam iaret (mimikom) mujezinu a ovaj ih izgovara naglas, u emu ga slijede d"a svi prisutni pratioci hutbe. Nakon zavrene hutbe imam se vra a u mihrab gdje sjedne okrenut dematu. Tada demat predvo en mujezinom prou i zavrni zikr, na kraju kojega imam prou i uobi ajenu dovu.
Bajramska hutba z..11.>)
y^ oiae^ aUl jl^`^jc1^ S1t^ 411 9,:;1cSialJi cJSiaUicySialJi ) ^^ ^ jtisc^s ^S^.L>.nl^LyYe^jalJlYtallY jJ,) ( SJ9 i '^ ' SJ9 9 s L c1^119 ^J^J9 fJ^l rSJ ^ ^S all aU

y^^^ ( J^>
j

l^1 l ^^ e^lg . n^ JLs Yj al yy Y9 a1 J^ Y'o l> j a111 YI JI Y


^ -

JS^^ J9' `t^ i'J9

^MD,__.,..^-Js o..l,.c I..I^W ^iY^, ^i.L.,w J^ `1^.^.'9

JLi1

aol^i9 a l^ oi j a^ I j^i j ^Y9i j^^l j a^lr ^l^ aUl ^l . Jja Jl ^ ^ j

144

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

.c.1..;;. L53jl liJl osl^j j. ^ lx f J3 311

a L^ Jl a i^1c9 c^9 J^ L9 ^S ^^i l^l^lr L.5 lc


>I3 ^ i ^I (.9' _5" 1 JL^L ^ y wl v ^119 . j ulJl9 d I^11^.^LaUl

Igi',I .i ll

aU , jl . ^y^ bij a.Ul lyvl aUl ^ly l^ ^ lAi . j.. >i ^ 6 1^

Nakon prou ene hutbe slijedi bajramska poruka hatiba. Ona mora odraavati aktuelnost islama i muslimana, prije svega, mora biti vezana za doma e probleme i aktuelnosti u samom dematu a tek potom, ire. Kada se vaz zavri u i se:
rt1^l
^y^>^ r^1nJ ly a i^ al ly^,^lj ^I^aJI

6.1:, s' ^^I^

^ly

(s.", s:5!",

Za ramazanski bajram-namaz prigodno je sada prou iti:


siJl a^J^I Jljyillj S ll J  L j^ L11 , 5 ..ue Jl
-

e se:

Za hadski ili kurbanski bajram-namaz umjesto ovog ajeta prou it

Tada imam u i ovu dovu:


Uj  -LLI ' -l.jll^^.jll^l^lj

l:laUl sl^

Iza ovoga slijedi druga hutba koja glasi: }-9 ^^9


^^'U^"^ i^ II^"o^alljc jLel^Jl.t^ aU l^l

^ t

';

^^^

^LoL>Sc_l^; f u ^1

145

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

j1:2 2.)';'! r.--A1:71


-

Ls.)-c

Lsit

Na kraju hutbe prou i se 111. ajet sure El-Isra, koji glasi:


, ,

1;'_1

;,J

413 ij:1

:;5"..-9

I reci: "Ilvala nek' Allahu je Koji Sebi dijete uzeo nije, Koji nema u Vlasti takmaca, i Koji zbog nemo i ne potrebuje zatitnika!", i Njega veli inom veli aj! Nijet za hadski bajram-namaz kurbanski, kako mu je zvani an naziv, idu -1- adha ( glasi: ufr.,

all

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate `idi-l-adha eda'en mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun li men tebi`ani), a za muktediju (iktedejtu bi haze-l-imami), Allahu ekber! "Odlu ih da u ime Allaha Uzvienog, klanjam kurban-bajram-namaz, okrenut prema kibli (predvode i ovaj demat) (slijede i ovog imama) - Allah je iznad svega." Sve to se poslije nijeta ini i u i istovjetno je kao i kod ramazanskog bajram-namaza, uklju uju i tu i hutbu. Hadskog bajrama, postoji jedna Za dane Kurban-bajrama specifi nost, a to je obaveza izgovora u enja tekbiri-terika i to iza svakog farz-namaza, po evi od sabah-namaza devetog zu-l-hideta pa do iza ikindijskog namaza, etvrti dan bajrama. Na kraju svakog farznamaza i predaje selama, u ovom periodu, svaki musallija je obavezan da prou i, u sebi, ovaj tekbir koji glasi:

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

io d ^ aU^;i aU^ c;i aUr, cau^ y^ J^ y c;i auf c;f aU^

Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber. Allahu ekber ve lillahi-l-harrad!
Kada se klanja u dematu onda mujezin ovaj tekbir u i naglas u emu ga slijede dematlije. Ukupno je dvadeset i tri farz-namaza iza kojih se u i ovaj tekbir u toku kurban-bajramskih dana. Na kraju kurban-bajramske hutbe tako er se prou i 111. ajet sure El-Isra.
Adabi bajrama

Vezano za bajramske blagdane, postoje jo neke usputne adabske specifi nosti koje valja ispotovati jer e se time upotpuniti obavljeni ibadeti, a to su: 1. kod Ramazanskog bajrama, obavezno treba neto pojesti prije odlaska u damiju, kako bi sebi i drugima dali do znanja da je post okon an te da smo sada spremni da astimo i da budemo po a eni. Lijepo je da to to prvo pojedemo izjutra na prvi dan Ramazanskog bajrama budu hurme; kod Kurban-bajrama poeljno je nita ne jesti do iza bajramnamaza; izjutra, prije odlaska u damiju, kod oba bajrama, obaviti li nu higijenu, uklju uju i i kupanje, to je sunnetska obaveza, kako bismo izgledali to svjeije i prijatnije; obu i sve to najljepe imamo i osvjeiti se prijatnim mirisom; provjeriti, kod Ramazanskog bajrama, jesmo li izvrili obavezu izdvajanja sadekatu-1-fitra i jesmo li je uru ili onom kome je namijenjena; pripremiti sitnog novca, kako bismo pri izlasku iz damije mogli i prosjacima poneto udijeliti; nastojati da se izgleda to razdraganije i veselije prema svima onima sa kojima komuniciramo;

2. 3.

4. 5.

6. 7.

147

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ako se nalazimo u ve em gradu, gdje ivimo u mahali a namjeravamo bajram-namaz klanjati u centralnoj damiji, onda je lijepo da sabah-namaz klanjamo u svojoj mahalskoj damiji a da potom krenemo tamo gdje smo naumili, u centralnu damiju; 9. lijepo je i i pjeke prema damiji u kojoj namjeravamo klanjati bajram-namaz, ako je mogu e; 10. lijepo je da prema damiji, idu i od svoje ku e, idemo jednim a vratimo se drugim pravcem. Time radost bajrama raznosimo i u one dijelove naselja u kojima moda nema onih koji se ispra aju da klanjaju bajram-namaz. 8. U danima Bajrama nepoeljno je - mekruh initi sljede e stvari: 1. 2. jesti neto prije klanja kurbana; klanjati bilo kakvu nafilu prije i poslije bajram-namaza u damiji u kojoj klanjamo taj namaz.

Bajram-namazi se ne mogu naklanjavati ako su jednom proputeni, ali se mogu klanjati u drugom (Ramazanski) i drugom i tre em (Kurbanski), ako nisu postojale mogu nosti sa se isti obave u prvom danu Bajrama iz opravdanih razloga.

148

I ESTO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

POSTUPAK SA UMIRU OM OSOBOM

Kada bolesnik premine, prestaje u enje Kur'ana u njegovoj blizini na njegovo ime i to e trajati sve dok se njegovo tijelo ne pripremi za denazu, odnosno dok se propisno ne okupa i ukefini. Prva obaveza prisutnih, nakon njegovog preminu a, jeste da mu zatvore o ne kapke te da mu zatvore usta. Tom prilikom se donja vilica povezuje za glavu odgovaraju im povezom, kako bi ostala u tom poloaju dok se tijelo ne ohladi. Sve se ovo radi uz u enje dove koja glasi:
all s j '

Kada je neko prisutan kod osobe koja je na umoru, obaveza je prisutnog da ini usluge bolesniku kako bi mu rastanak sa ovim svijetom bio to podnoIjiviji i laki. Te usluge sastoje se u tome to e mu namjetati poloaj tijela kako mu najvie odgovara, dodavati vodu neke druge sli ne usluge. Ako su prisutne osobe uvjerene da su to bolesnikovi posljednji ivotni trenuci, onda su one dune da ga na neki indirektan na in podsjete na njegovu obavezu izgovora kehmetu--ehadeta prije preminu a. Najprikladnije e biti ako se to poluglasno izgovara tako da on uje, ali da ne shvati da ga na to nagovaraju. Poeljno je, od njegovih bliskih ro aka, da u tom momentu prou e neto iz Kur'ana a najprikladnije je da to bude sura Jasin. To samo po sebi obavezuje prisutne da budu pod abdestom kako bi mogli i u iti i sluati to u enje.

;,

L_
t;

di s

s;;t.

;J.L:4

151

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Bismllahi ve ala milleti resulillahi. Allahumme jessir


alejhi emrehu ve sehhi-l-alejhi ma ba`dehu, ve es`idhu bi likaike, ve-d al ma harede ilejhi hajren mimma harede anhu!

"Sa Allahovim imenom i vjerom u Njegova poslanika! Gospodaru moj, olakaj mu stanje njegovo i u ini mu podnoljivim ono to ga slijedi. Usre i ga susretom s Tobom i u ini mu mjesto u koje odlazi boljim od onoga koje naputa." Zatim e se njegove ruke opruiti i priljubiti uz njegovo tijelo. Iza toga umrli se prekrije prigodnim prekriva em; arafom, dekom i sli no, a zatim se tijelo umrlog postavi u poloaj u kome e biti smjeteno u kaburu. To zna i da e mu njegova desna strana tijela biti okrenuta u smjeru kible dok e mu glava biti okrenuta u smjeru jugozapada. U tom poloaju tijelo ostaje sve do njegovog erijatskog kupanja (gusula).

152

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I KUPANJE UMRLOG
Kao to ivi ovjek ne moe pristupiti bilo kojem ibadetu prije nego to se propisno ne o isti, isto tako ni umrlom licu ne moe se obaviti denazanamaz prije kupanja njegovog tijela na erijatski propisan na in, jer postoji mogu nost da je isti umro ne ist (dunup) ili da je samo tijelo ne isto od leanja i bolovanja. Ovo kupanje tako er predstavlja poseban pijetet prema umrlom licu. Obaveza kupanja umrle osobe spada prije svih na njegove najblie ro ake. Ako ovi iz bilo kojih razloga to nisu u stanju u initi, onda to moe u initi lice koje, prije svega, poznaje pravila o kupanju umrlog, pod uvjetom da njegovi najblii pristanu na to. U naim uvjetima danas je to regulirano pravilnikom o radu imama i muallima. Tamo gdje postoje profesionalni gassali i gassalke, to je njihov posao. Osoba koja treba da okupa umrlog, duna je, radi zatite vlastitog zdravlja, da pribavi odgovaraju u zatitnu opremu. Tu opremu sa injavaju: 1. 2. 3. 4. zatitna vodootporna kecelja ili mantil sli nog kvaliteta; zatitne vodootporne rukavice; zatitna vodootporna obu a - gumene izme; zatitna maska za usta i nos, a najprikladnija je za tu svrhu medicinska maska.

Za kupanje umrlog lica potrebno je pripremiti sljede e materijale: 1. dva pekira, jedan za brisanje tijela umrlog a drugi za brisanje svoga tijela nakon zavretka gusula umrle osobe;

153

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

2. 3. 4.

Za odje u umrlog potrebno je pripremiti: deset metara bijelog platna duple irine. Odje a umrlog - kefini (:S^i), kroji se prije samog kupanja umrle osobe. Kefini, za muku osobu sastoje se od: a) b) c) a) b) vanjskog omota a koji se zove lifafe (;,3t,w); unutarnjeg omota a koji se zove izar (,i;Yi); unutarnje koulje, koja se zove kamis poveza a za prsa, poveza a za kosu.

dva sapuna, jedan za gasul mejjita a drugi za vlastito umivanje nakon zavrenog posla; dva paketa medicinske vate; prigodan miris, kolonjska voda ili odgovaraju i sprej.

Za ensku osobu postoje jo dva elementa kefina, i to:

Vanjski omota - lifafe, treba da je duga ak onoliko koliko je potrebno da se iznad glave i ispod nogu umrlog moe napraviti normalna sveza. Unutarnji omota - izar, moe biti kra i od lifafe, recimo od glave do nonih lanaka umrlog. to se ti e onoga to se naziva kamis ili koulja, radi se o platnu duine oko sto pedeset i irine oko osamdeset centimetara koje se proree na jednom dijelu njegove polovine, kuda e biti uvu ena glava umrlog. enske poveza e se odreu od pripremljenog bijelog platna i one trebaju da imaju odgovaraju u duinu kako bi se mogla valjano povezati glava i prsa. Kada se izvre ove pripreme, pristupa se samom inu kupanja. Osim spomenutih materijala, potrebno je jo pripremiti dovoljnu koli inu tople vode. Tijelo umrlog se postavi na sto koji se naziva teneir i prvo to se ini je osloba anje umrle osobe od njene odje e. Avretni (intimni) dio tijela se prekrije komadom pripremljenog platna, koje ostaje na tom mjestu sve do pred umotavanje tijela u kefine. Pomo u pripremljenih komadi a grubljeg platna i vode, o isti se dio tijela preko kojega se vri prirodna nuda, sve dok se ne postigne puno o i enje tog dijela tijela. Pomo u tople vode i sapuna umrlom se prvo dobro opere glava i kosa trljaju i istu po tri puta.

154

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Tijelo se povrati u po etni poloaj, nauzna ke, i sada se, preko postoje eg platna, nasapuni i dobro ispere po tri puta avretni dio tijela. Ponovno se itavo tijelo jo jednom dobro nasapuni i sapere toplom vodom. Umrlom se sada uzme abdest, ali bez ispiranja usta i nosa. Potom se tijelo umrlog dobro posui jednim pripremljenim pekirom koji vie ne treba upotrebljavati. Time je kupanje mejjita zavreno.

Tijelo se ukosi na lijevu stranu da bi se desna strana dobro nasapunila i saprala po tri puta. Sada se tijelo umrlog ukosi na desnu stranu da bi mu se na isti na in nasapunila i oprala i lijeva strana.

155

Mustafa Sui , FIKHU-HBADAT

OBLA ENJE UMRLOG U KEFINE

Kada je kupanje zavreno i kefini pripremljeni, onda se pristupa ukefinjenju umrlog. To se ini na taj na in to se na tabut postave pripremljene vezice, i to najmanje etiri. Ovaj tabut, za ensko lice, mora biti beikastog oblika. To zna i da .rn tabut mora biti opkovan lajsnom visine bar desetak cantimetara . To zbog toga to mukarcu nije doputeno doticati mrtvo ensko tijelo, prilikom sputanja istog u kabur. Za umrlog mukarca beika nije obavezna, ali nema ni erijatske zapreke za njenu upotrebu. Danas je skoro pravilo da se i za mukarce prave ove beike, jer je to vrlo prakti no poto ova beika ide u kabur i nema potrebe za bilo kakvom vrstom nosila. Ona je jednokratne upotrebe. Zatim se razastre lifafa pa potom izar. Koulja se tako er pripremi i postavi iznad uzglavka, od kojeg e kra i dio biti uvu en ispod ramena mejjita. Tada se na tako pripremljene kefine sputa mejjit. Iza toga se uzima pripremljena vata i po komadi se stavlja na svaki dio tijela koji dosee tlo prilikom sedde u namazu, a to zna i na koljena, none prste, dlanove i elo. Tako er se jedan komad vate stavlja na avretni dio tijela. Kod enske osobe se dodatno povezuju prsa i kosa. Iza toga se preko tijela navla i lijeva strana izara a preko nje desna. To isto se u ini i sa lifafom. Tada se spoje i poveu vezice, preko prsa i preko stegana, a nakon toga i iznad glave i ispod nogu. Ako je tijelo smjeteno u beiku koja ide u mezar, onda je pogodno da se ova beika prekrije bijelim platnom koje se rajsneglama pri vrsti za beiku i tako se zaklone konture tijela. To je jako bitno kod enske umrle osobe. Nakon to je sve ovo zavreno, na ukefinjeno

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

to se ti e kupanja osoba koje su nastradale u raznim nere ama, gdje su dijelovi tijela unakaeni ili potpuno nedostaju, kupanje e se obaviti prema mogu nostima. Ako je mogu e, okupa e se itavi dijelovi tijela, a ako to nije mogu e onda e se okupati oni dijelovi tijela koji su itavi dok e unakaeni dijelovi samo prebrisati ili samo zatititi platnom dok se vri kupanje itavih dijelova tijela, kao to je slu aj sa poluizgorjelim tijelima. Ako je otvorena unutrica tijela, gdje je kupanje potpuno onemogu eno, onda je dovoljno da se po takvom tijelu u ini samo tejemmumski postupak. Tijelo se ne e kupati ni u slu ajevima kada je isto ve u raspadu. I tada e se samo u initi tejemmumski in. Tijelo se tako er ne e kupati ni u slu ajevima kada se radi o izuzeno opasnoj zaraznoj bolesti i postoji ljekarska zabrana otvaranja zaletovanog sanduka u kome se nalazi zaraeno tijelo. Tada e se tejemmmum u initi po tom sanduku.

tijelo se prospe miris, to je vano zbog eventualnih neugodnih zaudaranja koja bi se mogla uti prilikom pratnje denaze.

157

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I DENAZA-NAMAZ
Kao islamska obaveza, denaza-namaz je definiran kaofarz, i to ale-l-kifaje. To zna i da su svi muslimani koji ispunjavaju op e erijatske uvjete, obavezni klanjati ovaj namaz. Kad se kae svi, onda se misli na one koji ive u blizini gdje se denaza klanja i objektivno su u stanju obaviti taj namaz. Me utim ako se ovaj namaz obavi, i ako ga je obavio dovoljan broj musallija, onda je obaveza sa ostalih koji su bili duni da je klanjaju spala kao farz-obaveza. Minimum osoba koje mogu klanjati denaza-namaz, a da bi ta obaveza spala sa ostalih, jeste sedam. Ovdje valja razlikovati obavezu klanjanja denazanamaza, kao islamske ibadetske obaveze i obaveze ispra aja komije i prijatelja. To su dvije razli ite stvari i ne mogu se povezivati. Ispra aj komije i dematlije je neto od ega prisustvo drugih, ne moe amnestirati one koji nisu doli na taj ispra aj. Tako er, valja znati ako se desi da je na denazi prisutno manje od sedam osoba, te osobe mo i e klanjati denazu-namaz umrloj osobi i njihov namaz e biti potpuno valjan jer njegova valjanost ne ovisi o onima koji nisu prispjeli a bili su obavezni. Kada se umrlo lice okupa i ukefini na propisan na in, tada mu se klanja denaza. Mjesto gdje se denaza klanja naziva se mejta. Ova kovanica sastoji se od dvije rije i i to mejit (umrli) i ta (kamen). Prva je arapska a druga turska. Denaza se moe klanjati na bilo kojem mjestu koje odgovara broju prisutnih, ako se ovi mogu normalno poredati u safove. Ako se denaza klanja na mjestu ukopa, onda na samom greblju treba izbjegavati da se to ini iia starim humkama i mezarlucima. Tijelo mejjita se poloi na mejta aku };a ima ili na samo tlo, u poloaju u kome e biti i ukopano. To zna i da mu desna strana tijela bude okrenuta prema kibli. Naspram njega, u visini

Mustaki Sui , FIKHU-L-IBADAT

njegovih prsa, stane imam a iza njega se redaju muktedije. Safovi se redaju po delta-sistemu. To zna i da u prvom safu mora biti najvie muktedija a u svakom sljede em manje. Minimum safova koji se formiraju jeste tri. Ako je na denazi prisutno samo minimum musallija, a to zna i samo sedmerica, onda e se oni poredati tako da e imam stati ispred ostalih. U prvi saf iza njega e stati trojica, u drugi dvojica a u tre i jedan musallija. Kada se safovi poredaju onda se zanijeti sama denaza-namaz. Ako se radi o odraslom licu onda taj nijet glasi:
L,j; 411

'L--'jj '91(
141

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-denazeti sena'en lillahi te`ala ve salaten `ale-n-nebijji ve dda'en li-hazeeda'en l-mejjiti, za ensko lice mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun li men tebi`ani) a za muktediju (iktedejtu bi-haze-l-imami), Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam, radi Allaha Uzvienog, ovaj denaza-namaz, sa zahvalnoku Svevinjem Allahu, uz salavat na Poslanika Njegovog, ine i dovu za ovu umrlu osobu, okrenut prema kibli i slijede i ovog imama - Allah je iznad svega." Nakon zavrenog nijeta, imam i muktedije veu ruke preko pojasa na uobi ajen na in i u e:

Subhaneke allahumme ve bi hamdike ve tebareke-smuke ve te`ala dedduke ve delle sena'uke ve la ilahe gajruke!

Tada, imam, klimnuvi malo glavom ka gore, izgovara drugi tekbir (Allahu ekber), u emu ga slijede muktedije. Iza toga, svi, imam i muktedije,

159

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

u e u sebi salavat. Nakon toga imam i muktedije izgovaraju tre i tekbir, na isti na in kao i drugi. Poslije toga svi, u sebi, u e dovu za odraslu osobu koia glasi:
^4J 1.L'L i

l^S'9L^'^ojl r SyL

t 9t wl. L^91 ry l^^UUI

:.)1 , ^ui .3I5.;9I,, ( L;Y1,..>I

"aZ.1: 711, 9^^ ^ a^il ^ ^^ )

^ ^y^ a

tA

._..i^ J^ ) a+l..^e-I ^ ^^9 <:^.^s.P


u j4lh:.i

LAJlj al
AIlahumma-g fir li hajjina ve mejjitina ve ahidina ve ga'ibina ve kebirina ve sagirina ve zekerina ve unsana. Allahumme men ahjejtehu minna fe ahjihi ale-l-islami ve men teve^ejtehu minna fe teve$ehu ale-l-imani. Ve hussa haze-l-mejjite, za ensku osobu (hazihi-l-mejjitete) bi-r-revhi ve-r-rahati ve-r-rahmeti ve-l-magfireti ve-r-ridvan. flllahumme in kane muhsinen fe zid fi ihsanihi, za ensku osobu (in kanet muhsineten fe zid fi ihsaniha) ve in kane musi en fetedavez anhu ve lekkihi-l-emne (ve in kanet musi eten fe tedavez anha ve lekkihe-l-emne) ve-l-bura ve-l-keramete ve-z-zulfa bi rahmetike, ja erhame-r-rahimin! "Milostivi Allahu! Oprosti naim ivima, prisutnima i odsutnima, odraslim i djeci, mukarcima i enama! Allahu na! Daj da ivimo i umremo kao muslimani! Allahu na! Nagradi ovog umrlog rado u, mirom i smirajem. Smiluj mu se, oprosti mu grijehe njegove i budi sa njim zadovoljan! Pove aj mu, Allahu na, dobra djela, ako je dobar bio, a oprosti mu grijehe ako je grjean bio! Podaj mu, Allahu na, ugodnost i sigurnost, obraduj ga, nagradi ga i priblii ga Tvojoj milosti! O Svemilostivi Allahu."

L^>r

160

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Poslije prou ene dove imam izgovara posljednji obavezuju i tekbir, a zatim sputa desnu ruku nizase predaju i selam na desnu stranu. Nakon toga se on okre e i na lijevo predaju i selam i na tu stranu. Odmah potom on opet podiu i ruke kako je to uobi ajeno kod u enja Fatihe, glasno izgovori: El-Fatiha! Svi prisutni prou e u sebi Fatihu. Imam e zatim prisutne upitati: "Da li ste spremni halaliti ovom umrlom bratu ako je izme u vas i njega bilo neto sporno, za njegova ivota?" Kada dobije odgovor, ma kakav on bio, ponovo e zatraiti od prisutnih da se prou i umrlom po jedna Fatiha. Time je denaza-namaz zavren.
Dje ija denaza

Ako je umrlo lice dijete, onda nijet za denazu glasi:

aL,J s

:Li s - ( 4U41 l_;.^

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-denazeti sena'en lillahi te`ala ve salaten ve du`aen, za muko dijete: I haze-s-sabijj, za ensko dijete: l hazihi-s-sabijjet edaen mustakbile-l-kibleti, za imama (ene imamun li men teb an) a za muktedije (iktedejtu bi haze-l-imami), Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam ovaj denazetski namaz, radi Allaha Uzvienog, u propisanom vremenu, iz zahvalnosti prema Njemu, i ine i dovu za ovog dje aka (za ovu djevoj icu) okrenut prema kibli, slijede i ovog imama, kao imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad svega." Nakon prou enog nijeta, klanja se denaza na isti na in kao i odraslim osobama, s tim to se u ovom slu aju u i posebna - dje ija dova, a ne ona za odrasle, i ona glasi:

161

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

tJ(ti^IraJri^^I;^ui.tb^lJ(t^i:Tl^

e ili^^l`r ^j1i
ti
(^

flllahumme-d alhu (flllahumme-d alha) lenaferetan. flllahumme-d alhu (Allahumme-d alha) lena edren ve zuhren. flllahumme-d alhu (flllahumme-d alha) lena afi an mue^e an jefeu (afi aten mue^e aten tefeu) lena jevme-l-kijameti bi rahmetike ja erhamer-rahimin!

"Allahu na! U ini ovo dijete naim prethodnikom! Allahu na! U ini ga nagradom i veseljem naim! U ini da ovo dijete bude na zatitnik i zagovornik (na budu em svijetu), koje e se zauzimati za nas pred Tobom. U ini nam to iz tvoje neizmjerne milosti." Denaza-namaz se moe klanjati i u odsutnosti samog umrlog lica kao u slu aju kada se ustanovi da je nestalo lice posigurno umrlo, ali mu se do tijela nije moglo do i. Tada se zanijeti ovako:

l.jaj(d^ LJIa=

11)

^lJl:

111^^j

^SiaUl -(

j71

( 1;.YI

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate denazeti-I-ga'ibi, sena'en lillahi te`ala ve salaten ale-n-nebijji ve du`a'en li-l-mejjiti-l-ga'ibi (li-l-mejjiteti-l-ga'ibeti), kada'en mustakbile-l-kibleti (iktedejtu bi haze-l-imami) ili (ene imamun limen tebi ani) - Allahu ekber!

"Odlu ih da klanjam ovaj denazetski namaz i u inim dovu za duu njegovu Allahu Uzvienom i sa salavatom na Poslanika, u naknadnom vremenu, slijede i ovog imama, kao imam (predvode i ovaj demat) - Allah je iznad svega:"

162

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Ako se denaza-namaz klanja osobi koja je otprije preminula, ali joj se denaza nije klanjala jer tijelo umrle osobe do sada nije bilo dostupno, onda e oni koji se tu zateknu zanijetiti ovako, bez obzira da se pokapa itavo tijelo umrlog samo njegovi ostaci:
L,,;;

ju;
-45 ,

) ,22j1 1.41
L1

Nevejtu en usallije lillahi te`ala salate-l-denazeti sena'en lillahi te`ala ve salaten `ale-n-nebijji ve duit'en hazel-mejj'iti (li hazihi-l-meijitetz), kada'en mustakbile-lkibleti (iktedejtu bihaze-l-imami) (ene imamun men tebi`ani) - Allahu ekber!
"Odlu ih da klanjam denaza-namaz, uz zahvalnost Allahu Uzvienom i dovu na Poslanika, okrenut prema kibli, slijede i ovog imama, kao imam (predvode i one koji me slijede) - Allah je iznad svega." U vezi sa denaza-namazom valja znati i sljede e: 1. 2. denaza-namaz klanjaju samo mukarci; denaza-namaz se klanja samo licima koja su iva ro ena. Djetetu koje prilikom ro enja nije pokazivalo znakove ivota nadjet e se ime, okupat e se, zamotati u platno i tako ukopati. Denaza mu se ne e klanjati; denaza-namaz se ne klanja drumskim razbojnicima koji budu ubijeni od strane muslimanske vojske. Ako se predaju budu uhva eni pa im bude su eno te budu osu eni na smrt, sa njima e se postupiti kao i sa ostalima. To zna i kupaju se i klanja im se denaza; denaza-namaz se ne e klanjati onome ko namjerno ubije svoje roditelje, ako je to uradio pri zdravoj pameti; samoubici e se klanjati denaza, iako je to mekruh. Razlog to e se samoubici ipak klanjati denaza je u tome to se smatra da

3.

4. 5.

163

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ovjek koji to uradi nije pri zdravoj pameti poduzeo taj korak, jer musliman koji bi to uradio namjerno i pri punoj svijesti, odlazi na onaj svijet bez vjere, to nije mogu e da se dogodi umno zdravom vjerniku. Kada se na jednom mjestu klanja vie denaza, onda je najbolje klanjati svakoj osobi posebno, ali se moe klanjati jedna denaza za sve umrle, pogotovo ako se radi o ve em broju mejjita. Tada tijela umrlih lica treba poredati u red tako da su svi na pravilan na in okrenuti prema kibli. Tijela mukaraca se poredaju ispred imama sa njegove desne strane a do njih i enska, ako ih ima. Ako se nekom desi da prispije u denazetski demat nakon to je imam izgovorio prvi (iftitahi) tekbir, priklju it e se dematu, uz izgovor tog tekbira u sebi. Ko zakasni na denaza-namaz pa prispije u demat kada je imam ve izgovorio drugi ili tre i od etiri obavezuju a tekbira, pri ekat e dok imam ne izgovori sljede i tekbir i tada e pristupiti u demat a proputene tekbire e sam izgovoriti prije nego se tijelo umrlog podigne sa mejtaa. Priklju enje u denazetski demat nije mogu e nakon izgovorenog etvrtog tekbira od strane imama. To zna i da doti no lice nije stiglo na doti nu denazu i taj namaz se vie ne moe nadoklanjati.

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

v ISPRA AJ I NOENJE UMRLOG i L}'. , Lt-gi)

Sunnetska je obaveza dematlija da umrlog nakon denaze nose na rukama do kabura najmanje etverica ljudi. Poeljno je - mustehab, da svaki prisutni ovjek ponese mejjita bar etrdeset koraka, i to po evi od prednje desne i zavrivi na zadnjoj lijevoj strani tabuta ili nosila. Tako er je poeljno da se umrli nosi ubrzano, ali ne i brzo. Svi koji ispra aju umrlog idu iza njega. Prvo ide imam (imami) a potom ostale dematlije. Denaza se prati dostojanstveno, bez pri e i puenja. Nema smetnje da se denaza do mezaristana preveze odgovaraju im prijevoznim sredstvom, ali je svakako poeljno da se bar kra i dio puta ostavi, kako bi se umrli jedan dio puta ispratio na ru nim nosilima. To je minimum po asti koja mu se moe ukazati u tom momentu.
Iskopavanje kabura za umrlog

Propisana dubina kabura za mukarca je najmanje metar ili do pojasa prosje nog ljudskog stasa. Za ensku osobu mezar treba da bude dublji, i to najmanje za tridesetak centimetara. Pravac kabura je postavljen tako da desna strana umrlog, kada se on spusti u kabur, bude okrenuta prema kibli. Desna strana kabura u donjem dijelu treba da bude potkopana, ukoliko to tvrdo a tla doputa. Taj potkop se naziva land Umrla osoba se sputa u kabur, uz u enje:

165

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Bismillahi ve `ala milleti resulillahi, sallallahu `alejhi vesellem!


"U ime Allaha, (sputam) sljedbenika Poslanika Boijeg, neka je na njega blagoslov i mir Njegov." Prethodno se u kabur spuste trojica mukaraca koji e prihvatiti mejjita sa desne strane kabura, obuhvataju i ga svojim desnim rukama ispod donje strane tijela a sa lijevim ga obuhvataju i sa gornje strane i tako se umrli ravnomjerno sputa na dno kabura. Tada se pod tijelo, sa njegove lijeve strane, podbaci par grumenova zemlje kamenja, kako bi mu itavo tijelo bilo malo nagnuto prema kibli. itavo se tijelo jo uvu e u sam land. Sada u kaburu ostaje samo jedno lice iji je zadatak da prvo odvee vezice iznad glave i ispod nogu mejjita, ako iste nisu ve odvezane prilikom ukefinjenja umrle osobe, ukoliko je isti postavljen u beiku koja ide u kabur. Poslije toga se poredaju daske zvane poklopi, i to po evi od glave pa do nogu. One se postavljaju na taj na in to im je gornji kraj naslonjen na gornju desnu ivicu a donja njihova ivica oslonjena je na lijevu stranu kabura. Nakon toga se nasipa zemlja u kabur a kona an izgled mezara ima kupasti oblik. U nekim krajevima islamskog svijeta, uobi ajeno je da se kabur na kraju polije vodom. Smisao toga ina je u tome da se sprije i raznoenje zemlje vjetrom sa njega. Ako je zemljite pjeskovito i rastresito onda e vlaga zadrati zemlju u ure enom poloaju. Ako se to prakticira i u drugim krajevima gdje za tim nema prakti ne potrebe, ne treba to spre avati jer od toga nema tete, kada mu se zna smisao. Obi aje koji nikome ne tete ne treba dokidati, makar bili i nekorisni trenutno. Sto se ti e obiljeavanja kabura nadgrobnim obiljejima, o tome postoje razli ita miljenja, kako klasi nih tako i savremenih islamskih autoriteta. Smatramo da sve dok to ne pre e u neukus i nakaradnost, nije i ne moe biti grijeh. Obiljeiti ne ije posljednje boravite, prije svega je civilizacijski in. Ne vjerujemo da se tu moe prepoznati neka vrsta paganstva kako to imaju obi aj re i uvari takozvane iste akide istog vjerovanja.

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

DENAZA EHIDA

jp o;t;,# oy1oj

Pojam ehid u arapskom jeziku zna i: svjedok, mu enik, poginuli, rtva. U fikhu, ehid se definira kao osoba koja je poginula brane i islam i muslimane! Kada se u islamskom pravu govori o ehidu onda se tu misli prije svega na to da li poginula osoba ima status mu enika kojemu se iz po asti ne skida odje a u kojoj je poginuo niti se njegovo tijelo kupa ili gasuli na erijatski propisan na in, nego mu se denaza klanja u takvom stanju i takav se i ukopava u kabur. Islamski klasici su, u tom smislu, dali neka mjerila pomo u kojih se, na osnovu vidljivih i provjerljivih injenica moe nekom priznati status ehida. Ko je stvarno ehid u onom najuzvienijem zna enju tog pojma, to samo Svevinji zna i svakako je neodgovorno o tome polemizirati, poto se u motive onoga koji je poginuo u borbi ne moe prodrijeti. Fikhska nauka definirala je tri vrste ehida ili osoba koje su poginule u ratu ili su nastradale u nesretnim okolnostima: 1. ehid oba svijeta ili ehid kamil ( je osoba koja ispunjava ove uvjete: a) da je mukellef (bioloki punoljetan i umno zdrav); b) da je u momentu smrti bio ist u fikhskom smislu (da nije bio dunub); c) da je poginuo neposredno u samoj borbi ili da je ubrzo preminuo, nakon ranjavanja, u vremenu jednog namaskog vakta, i to na mjestu na kome je ranjen; Ukoliko se kod poginulog lica ispune navedeni uvjeti, onda se on tretira kao ehid oba svijeta ili ehid kamil, i on zasluuje poseban

167

MusraFa Sui , fIKHU-L-IBADAT

2.

3.

tretman pri ispra aju na ahiret. To zna i da e se on ukopati u svojoj ratni koj uniformi, bez uklanjanja tragova krvi sa njegova tijela i odje e, te e mu se u tom stanju, bez kupanja ili gusula, klanjati denaza-namaz. Njegova krv je njegova svjedodba pred svima prisutnima za ta je on svoj ivot poloio; ehid onoga svijeta ili ehid ahireta (^ryi ^^), to je osoba koja pogine u borbi, brane i islam i muslimane, ali mu nedostaje neki od gore spomenutih artova koji su navedeni kod ehid-kamila. Ova vrsta ehida se na onaj svijet ispra a kao i svaka druga osoba koja umre a koja podlijee propisima o ispra aju na onaj svijet na islamski na in. Dakle, sa gusulom, kefinima i denazom; to je osoba ehid ovog svijeta ili ehid dunjaluka koja je poginula bore i se u muslimanskim redovima, ali nije uvaavala ciljeve njihove borbe. Osoba koja je poginula na ovaj na in podlijee ispra aju na onaj svijet kao i svaka druga umrla osoba koja ispunjava uvjete za gusul, ukefinjenje i denazanamaz.

168

I SEDMO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I POST
Izvorni naziv za post je savm ( A), to zna i: uutjeti se, stiati se (vjetar), popustiti (ega), stajati bez hrane... U fikhu, post se definira kao sustezanje od jela, pi a i svih tjelesnih prohtjeva i zadovoljstava u vremenu od prije zore pa do iza zalaska Sunca. Post je jedna od temeljnih islamskih ibadetskih obaveza koja proistje e iz 183. ajeta sure El-Bekare, koja glasi:

O vjernici! Propisuje vam se post kao to je propisan i onima prije vas da biste bogobojazni bili. U ovom ajetu Allah, d.., obra a se vjernicima da bi im nazna io da su oni postali obveznici posta kao to su to bili i oni narodi prije njih kojima su dolazili poslanici sa Boijom objavom. Ovdje se Svevinji obra a vjernicima kao takvima; Vi ste vjernici i iz tog vaeg opredjeljenja proizlaze i neke obaveze! Ovaj put ta obaveza je post. U sljede em, 184. ajetu iste sure, konkretnije se daju pojanjenja koliko se posti i pod kojim okolnostima se post moe odgoditi za neko drugo vrijeme. Tako er se u tom ajetu daju obrazloenja za slu ajeve kada se ne moe postiti na propisan na in, ali se obaveza posta moe izvriti na druga iji na in od onog koji je propisan za normalne uvjete ivota i za stanje punog zdravlja. Taj drugi na in izvrenja To je neka vrsta nadoknade za neispoteni post obaveze posta je - fidija u propisanom vremenu. Ona se sastoji u tome da obveznik, koji nije mogao

171

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

postiti u propisanom vremenu i na propisan na in niti ima bilo kakve nade da e ikada mo i napostiti proputeno, zbog beznadeno loeg zdravlja, voji iz svog imetka koli inu koja odgovara njegovoj jednodnevnoj ishrani, za svaki proputeni dan. To je minimum. Ako, pak, mukellef u toj nadoknadi izdvoji i vie to e se smatrati dodatnim njegovim dobro instvom. No i pored svih datih olakica oko posta te mogu nosti da se ta obaveza izvri preko fidije, u istom ajetu se daje zaklju ak koji glasi: sve date olakice formalno osloba aju obveznika od odgovornosti, zbog odgode posta zbog izvrenja te obaveze putem fidije, ali je ipak najbolje da se isposti na propisan na in, jer se samo tako moe osjetiti puni smisao posta, ako se zna pravilno razmiljati. Taj ajet glasi:
( s. !. s

_4;

i;

ws

Odre eni broj dana, a ko od vas bude bolestan na putu - toliko drugih dana (da napostz). A oni koji s mukom velikom poste, otkup je da siromaha nahrane. A ko vie otkupa, toliko bolie za njega! A znate, bolje vam je da postite.

U sljede em, 185. ajetu iste sure, data su detaljnija objanjenja zato je obaveza posta smjetena u mjesec ramazan, a ne u neki drugi vremenski trenutak u toku godine. Tako er se u tom ajetu daju dodatna pojanjenja koje se sve druge koristi kriju u inu posta, pa se kae:
,53.11

L.,1;

li;.;H:, 5-1,11

'

gs.,

U mjesecu ramazanu po elo je objavIiivanje Kur'ana, Upute za ljude i jasnih dokaza prave staze, i lu enja istine od lai. Pa koji od vas u ramazanu budu kod ku e,

172

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

neka poste! A ko bude bolestan, bude na putu - toliko dana napostit e. Allah eli da vam olaka, a ne eli da vam otea, i da navrite postom toliko dana, i da veli ate Allaha zato jer vam je on ukazao na Pravu stazu i da budete zahvalni.
Iz spomenutih ajeta je vidIjivo da su postiti duni oni muslimani koji u momentu nastupa mjeseca ramazana, ispunjavaju sljede e uvjete: 1. 2. 3. da su bioloki punoljetni i umno zdravi; da su u tom momentu kod ku e a ne na putu; da su fizi ki zdravi u mjeri da mogu postiti bez ikakvih posljedica po svoje zdravlje.

U neku vrstu obveznika posta spadaju i stariji maloljetnici, djeca u dobu od sedme godine ivota pa do biolokog punoljetstva, i to sa ciljem privikavanja na obavezu posta a ne kao in izvrenja obaveze kao takve.
Ko je oslobo en od posta

Iz gore navedenih uvjeta moe se razumjeti da su neka lica oslobo ena od posta. Kad kaemo oslobo ena onda mislimo na tri vrste osloba anja, i to: 1. lica koja stje u pravo na odgodu posta, koji e ispostiti u nekoj drugoj, za njih normalnoj prilici. To su: a) b) c) bolesnik ija je bolest takvog karaktera da post na nju tetno utje e, bilo da je pogorava usporava njeno izlje enje; putnik ije je putovanje izuzetan napor koji se teko moe izdrati; vojnik, svejedno da se on nalazi neposredno u borbi se nalazi u periodu napornih vjebi, gdje bi post mogao tetno djelovati na njegovu borbenu gotovost; ena u stanju hajza i nifasa, odnosno u menstrualnom u postporo ajnom periodu; trudnica; dojilja;

d) e) f)

173

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

2.

3.

g) radnik na tekim fizi kim i pshi kim poslovima, gdje glad i e direktno tetno utje u na njegovo zdravlje na uredno obavljanje posebno odgovornog posla. To su radnici u prljavim i zaga enim fabrikama, gdje su zaga enja velika pa se ne moe izdrati due vrijeme bez jela a posebno bez te nosti, i to u uvjetima kada radnik nema prava sam odlu ivati kada e raditi a kada e odmarati. Nekada radnik ne mora biti fizi ki ugroen ako posti, ali je psihi ki pritisak veliki. To su odgovorni poslovi gdje od raspoloenja pojedinca zavise ivoti drugih ljudi. To su poslovi: pilota, voza , kontrolora letova i sli na zanimanja. Ako osoba koja radi te poslove teko podnosi glad e gdje postoji opasnost od poputanja njegove panje i koncentracije, to direktno ugroava ivote drugih ljudi a i njegov vlastiti ivot, onda je bolje da svoj post odgodi te da ga nadoknadi u pogodnijim uvjetima; lice koje je steklo pravo da obavezu posta izvri na druga 'iji na in od propisanog, a to je putem fidije. To zna i da e osoba koja trenutno ne moe postiti zbog neizlje ive bolesti je tako iscrpljena i nalazi se u dubokoj starosti, gdje ne postoji nikakva nada da e jednoga dana njeno stanje biti bolje, umjesto posta imati obavezu da za svaki svoj proputeni dan posta izdvoji po jednu jednodnevnu ishranu, prema vlastitom standardu ishrane, te da je uru i onima koji su "siromasi i obespravljeni", kako to stoji u 25. ajetu sure El-Me`arid, gdje se kae: lice koje je potpuno oslobo eno izvrenja obaveze posta na bilo koji na in. To je ono lice koje boluje neizlje ivu bolest je iznemoglo zbog duboke starosti a ne posjeduje imovinu iz koje bi moglo obavezu posta izvriti putem fidije.

174

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Vrste posta

Kao islamska ibadetska obaveza post je razvrstan u sljede e kategorije: a) Farz je postiti: ramazanski post, post svih kefareta. -

b) Vadib-postovi su: nadoknada svakog pokvarenog nafila-posta, zavjetni post. c) Sunnet-postovi su: deseti muharrem (jevmu-l-aura), zajedno sa devetim jedanaestim. d) Mendub mustehab-postovi su: postiti svakog hidretskog mjeseca po tri dana, a poeljno je da dva od njih budu takozvani bijeli dani, a to su: trinaesti i ertrnaesti dan u hidretskom mjesecu; ponedjeljak i etvrtak u sedmici; est dana mjeseca evvala; davudov post postiti svaki drugi dan u godini; svaki post za koji postoji predanje da ga je Poslanik postio. e) Nafila-postovi su: Svaki dobrovoljni post koji se posti u danima u kojima je doputeno postiti spada u nafila-postove.
Mekruh-postovi nepoeljni postovi

U nekim situacijama, odnosno u nekim danima nije poeljno postiti, i to u mjeri kada se ta nepoeljnost grani i sa zabranom - haramom. Zato se kae da su to mekruh-tahrime postovi. To je prije svega post u danima Bajrama. Tada nije prirodno da se posti kao to nije prirodno da se ne posti u danima ramazana. Bajramski dani su predvi eni za radost, gdje treba da po astimo

175

Mustafa Sui , FIKHU-1-IBADAT

druge i da sami budemo po a eni. Ne postoji motiv, vjerom opravdan, koji bi neko naveo kao razlog svog posta u dane Bajrama, ramazanskog kurbanskog, svejedno. Tako er je nepoeljno, mekruh-tenzihen, postiti: samo petkom, samo subotom i u sve druge dane u kojima poste pripadnici drugih vjera jer bi se to moglo shvatiti kao oponaanje drugih u njihovom postu, to nije doputeno. Nepoeljno je postiti i danju i no u bez prestanka vie dana. To je opasnost po zdravlje i to se ne smije raditi. Postoje drugi, primjereniji na ini da se energija vjere ispolji a ne samo postom, pogotovo na takav na in. Nepoeljno je postiti itavu godinu neprestano, kao i postiti posljednja dva dana mjeseca dbana.

176

Mustafa Sui , fIKHU-L-IBADAT

I KAKO SE POSTI
Svaki obveznik posta duan je da prije zore svakog ramazanskog dana donese odluku da e taj dan postiti. Donoenje odluke nije isto to i izgovaranje samog nijeta. Kada se kae da treba donijeti odluku da se posti onda to zna i poduzeti odre ene pripreme u tom smislu. Samo ustajanje prije zore i pripremanje ru ka zapravo odraava sutinu nijeta i namjere da e se postiti. ak i onda kada se na ru ak ne ustane (zbog nebu enja) a postojala je namjera za post narednog dana, smatra se da je ona vae a. to se ti e izgovora samoga nijeta ili njegova u enja, to je samo formalna potvrda onoga to je ve sutinski u injeno. To je samo posljednja psiholoka priprema prije po etka posta. Nijet za post glasi:

Nevejtu en esume gaden tekarruben ilellahi te`ala!

"Odlu ih da postim nastupaju i dan u elji da se pribliim Allahu, d.."

ta e pokvariti post
Kada nastupi vrijeme posta onda posta mora svoje ponaanje prilagoditi pravilima o postu. U toku posta on ne smije initi sljede e stvari, jer e mu tada post biti pokvaren: 1. unoenje u organizam bilo kakve tvari, svejedno da li to bilo jelo, pi e ili bilo ta drugo to u sebi sadri hranjive materije;

177

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

2. 3. 4. 5.

6. 7.

8. 9.

unoenje u organizam hranjive materije vjeta kim putem, npr. infuzijom; crpljenje iz organizma krvi drugih hranljivih tvari, kao to se ini prije nekih operativnih zahvata na unutranjim organima; puenje unoenje u organizam duhanskog dima, na bilo koji na in; unoenje u organizam bilo kojeg drugog nadrauju eg sredstva, kao to su bilo koja vrsta droge, bilo to putem injekcije na neki drugi na in; primati injekcije bilo koje vrste, jer svaka injekcija sadri u sebi hranjive tvari, makar to bila samo te nost; seksualni odnos. Posta u kome se desilo izlaenje sjemena u snu, a zapostio je, to ne kvari post, ali je duan okupati se odmah po bu enju; nastup hajz-perioda menstruacije, kod spolno zrele ene; izgovor nepristojnih i grjenih rije i.

178

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

KEFFARET (;s 't1.<31)

to zna i: pokriti, sakriti. Ovaj pojam dolazi od arapskog glagola kefere U fikhu se keffaret definie kao postupak pokajanja i iskupljenja za namjerno pokvaren post! Kada se posta u desi da namjerno u ini bilo koju stvar koja kvari post, ako eli da tu greku ispravi, onda on podlijee posebnom postupku koji se zove keffaret. Onaj ko se odlu i za keffaret obavezan je da: a) oslobodi neslobodnu osobu. Nekada je to bio rob, ali danas robova, u klasi nom smislu poimanja, nema jer je ropstvo zabranjeno me unarodnim konvencijama. Sve islamske zemlje su potpisnice tih konvencija. Me utim i danas postoje druge vrste neslobodnih, pa ako je onaj ko keffaret ini u stanju da izyu e neslobodnog, onog ko se nalazi u stanju nezakonitog zato enitva, na slobodu, to bi bio njegov keffaret; b) ako onaj ko se odlu io za keffaret nije u stanju da na ime keffareta oslobodi neslobodnog, onda mu je obaveza da isposti bez prekida dva hidretska mjeseca plus pokvareni dan posta; c) kada pokajnik nije u stanju, iz bilo kojih razloga, da izvri niti ovo prvo niti drugo onda je on obavezan da osigura po jednodnevnu ishranu za ezdeset siromaha obespravljenih, za jednog od njih ezdeset jednodnevnih ishrana, koje su ravne njegovim svakodnevnim prosje nim dnevnim obrocima (ru ak, ve era), u periodu ramazana. Ako se posta u desilo da je neko od ovih pravila prekrio nehoti no, kao u zaboravu, onda on nema obavezu keffareta, ali ima obavezu da naposti pokvarene dane posta. 179

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Stvari koje kvare post ali ne zahtijevaju keffaret Posta u se mogu desiti stvari u toku posta koje zahtijevaju samo napatanje toga dana, ali ne i keffaret. To su slu ajevi kada posta : 1. proguta neto to samo po sebi nije hranjivo, ali zbog vremena u kojem je to u injeno, ini post pokvarenim. Nije prili no da posta dri u ustima bilo to, jer tada postoji stalna opasnost da to proguta. Igranje po ustima sa stvarima koje nisu hranjive, u vrijeme posta, li i na neku vrstu ale sa inom posta pa se zato posta treba kloniti takvih neozbiljnosti jer moe sam sebe dovesti u nepriliku da pokvari post na tako bezazlen na in; prijetnja i prisila od bilo koga, koje posta a natjeraju da pokvari post. Tu grijeha nema za onoga ko je prisiljen na kvarenje posta, ali post je ipak pokvaren i valja taj dan napostiti, jer je hrana unesena u organizam; kasno zapatanje i rano iftarenje, makar to bilo iz neznanja ili bilo koje vrste obmane, kao kad bi nam neko sugerirao da je vrijeme posta isteklo a to se stvarno nije desilo; namjerno povra anje; ulazak te nosti ili hrane u organizam posta a bez njegove volje. U svim ovim slu ajevima posta e biti obavezan da nastavi postiti taj dan, ali e biti duan i da ga naposti.

2.

3.

4. 5.

Mekruhi posta a U toku posta treba izbjegavati sve to bi moglo dovesti do kvarenja posta, iako to samo po sebi post ne kvari, ali je to nepoeljno - mekruh initi. To su sljede e stvari: a) b) c) d) pribliavanje gotovim jelima u cilju udisanja njihovih mirisa; kuanje jela putem igranja sa njima bez unoenja u usta; isputanje krvi iz tijela, u manjoj koli ini, bez nude; ulaenje u ljubavne igre sa suprunikom, koje mogu da dovedu do kvarenja posta.

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

NA IN USTANOVLJENJA PO ETKA POSTA

Ve je re eno da je vrijeme posta smjeteno u mjesec ramazan. To zna i da je obaveza svakog muslimana koji u tom momentu ispunjava uvjete za teklif, da po ne postiti, i to onoga dana kada se ustanovi da je nastupio taj mjesec. Utvr ivanje nastupa tog mjeseca direktno proizlazi iz kur'anskog ajeta koji smo ve navodili, a to je 185. ajet sure El-Bekare, koji glasi:

Pa koje od vas saznao da se pojavio mladak, neka posti. Tako er postoji i hadis Muhammeda, a.s., koji ukazuje na vrijeme u kome se posti ramazanski post, a taj hadis glasi:
-

"Postite kada vidite mla ak i okon ajte post kada vidite (novi) mla ak." Kur'ani-kerim precizira da post po inje od onog momenta kada se osvjedo i pojava mla aka na nebu. Poto se to u prvim stolje ima islama moglo utvrditi samo njegovim opaanjem golim okom, rezultiralo je da u to vrijeme nije bilo nikakvih nesporazuma u tom pogledu me u islamskom ulemom. U tim prvim stolje ima, po etak i kraj posta odre ivao se isklju ivo pra enjem pojave mla aka na nebu. U kasnijim stolje ima, kada su neke nau ne discipline, posebno astronomija i matematika, dostigle takav nivo

181

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

razvoja da se, pomo u njih, nedvojbeno moglo prora unati kada e se mla ak novog mjeseca stvarno pojaviti iako to golim okom nije mogu e potvrditi, jer ne doputaju meteoroloki uvjeti. Od tog momenta po elo se razmiljati o prakti nom koritenju usluga koje nude te znanosti. Sada se javljaju i prvi zagovornici, me u ulemom, ideje da se pristupi izradi takvima na osnovu nau nog prora una, to naro ito zbog injenice da u mnogim krajevima svijeta, gdje ive muslimani, u ve em dijelu godine nije mogu e ustanoviti pojavu mla aka na bazi njegovog uo avanja na nebu golim okom, zbog vrlo este obla nosti na tim prostorima. Oni koji su zagovarali tu ideju poli su od pretpostavke, koja je od svih ve prihva ena, da je vrijeme posta smjeteno u okvir mjeseca ramazana. Nama muslimanima, sama po sebi, name e se obaveza da saznamo kada e se mla ak na nebu pojaviti, i to na bilo koji od mogu ih na ina u prolosti. Kako je ve re eno, to je bilo mogu e saznati samo i islju ivo vi enjem mla aka na nebu golim okom. Sada, kada su ove nau ne discipline dosegle spomenuti nivo razvoja, to vie nije slu aj jer nau na saznanja nude i druge mogu nosti. Ono oko ega nije potignuta saglasnost me u islamskom ulemom jeste to da se moe koristiti nauka u te svrhe, budu i da Kur'ani-kerim Zagovornici ideje koritenja nauke u svrhu kae Fe men .ehide ustanovljenja po etka kraja posta postavljaju pitanje zar matematika, astronomija, algebra i druge prirodne znanosti nisu dobile svoj veliki zamah, ba kod muslimana, i to ba zbog toga to se kod njih javila potreba za orijentacijom u vremenu, a vrijeme je u ivotu muslimana uvijek igralo vrlo vanu ulogu. Ono je i jedna od zakletvi Allaha, d.. To prakti no zna i da saznanja iz ovih nau nih oblasti omogu avaju muslimanskim alimima da ustanove po etke namaskih vremena, po etak i kraj posta, vrijeme nastupa pojedinih mubarek-no i i tako dalje. Ove znanosti razvio je um ovje iji, a on je dar Boiji. Zar islam ne podsti e razvoj znanosti. Zagovornici izrade vremenskog takvima po eli su malo vie obra ati panju i na sam kur'anski ajet koji definira vrijeme nastupa posta, pa su ustvrdili: da rije ehide, koja se spominje u navedenom ajetu, zna i svjedo iti, mnogo vie nego to zna i vidjeti. Tako er i kod spomenutog hadisa klju na rije ' je rujetihi - kada se

182

Mustafa Sui , FIKHU-HBADAT

Drugi dio uleme ostao je pri stavu da se po etak i kraj posta moe utvrditi jedino vi enjem mla aka golim okom. Tako su ova dva stava ostala nepomirljiva i pored mogu nosti koje nudi nauka. Ve i dio islamskog svijeta i dalje se dri principa ustanovljenja po etka novog mjeseca na bazi vidljivosti mla aka golim okom. Manji dio islamskog svijeta prihvatio je mogu nost koju daje nauka i svoje takvime izra uje na bazi matemati ko-astronomskog prora una, i to na godinjem nivou. Razlog je vrlo jednostavan. U ovom prora unu, mogu nost greke manja je nego kod vi enja golim okom. Dokaz za ovu tvrdnju je injenica da i danas u islamskom svijetu nikada ramazan ne po inje u isto vrijeme. Tako se deavaju, skoro svake godine, paradoksi da u dravama koje su na istim geografskim duinama, do e do razli itog vi enja mla aka, i to ne u jednom nego u rasponu i do tri dana. Neke od imenovanih komisija, u doti nim zemljama, zasigurno nisu vidjele mla ak jer bi ga u istom vremenskom razdoblju vidjele i njihove kolege u susjedstvu. Ipak postoji potpuna saglasnost me u muslimanskom ulemom oko toga ko je jedini pozvan da ustanovi po etak kraj ramazanskog posta. Jedini koji je, sa erijatskog stanovita, pozvan da proglasi po etak i kraj posta jeste halifa muslimana. Poto hilafeta i halife nema niti ima bilo kojeg zajedni kog autoriteta kojeg prihvataju svi muslirnani, onda se ta nadlenost prenosi na ulu-l-emr doti ne muslimanske drave. Razli iti su nazivi za ulul-emr u pojedinim islamskim zemljama. Negdje se on naziva vrhovnim muftijom, negdje reisu-l-ulemom, negdje ministrom za vjerska pitanja nekako druga ije. Bez obzirana zvani ni naziv, bitno je da taj islamski autoritet institucija predstavlja muslimane te zemlje u pitanjima vjere. Niko pojedina no nije za to nadlean niti se sa erijatskog stanovita moe pravdati bilo kakvo prigovaranje u vezi s tim pitanjem. Kada se vrhovna islamska institucija, u odre enoj zemlji, odlu i za jednu od ovih dviju opcija onda je ona duna da se pridrava odre enih pravila, jer samo uz potivanje tih pravila njena odluka e biti validna i ispravna sa erijatskog stajalita. Ako se odlu i za opciju utvr enja po etka posta putem vi enja mla aka golim okom onda je duna da ispotuje sljede a pravila:

vidi. Ova rije osim zna enja vidjeti ima i druga zna enja kao to su: imati o ne emu stav, ispitivanje, uvid u neto.

183

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

1.

2.

3. 4.

5.

6.

7.

8.

9.

da imenuje komisije iji je zadatak da prate pojavu mla aka, i to u vremenu od predve erja dvadeset i devetog dbana pa do u kasnu no iste ve eri; u komisiju mogu biti imenovana lica koja su poznata kao dosljedni vjernici i u ije se svjedo enje ne moe sumnjati, a koja su uz to jo i dobrog vida; pra enje se vri sa najpogodnijih geografskih poloaja u toj zemlji; mla ak treba da bude vi en od vie lanova te komisije, i to sa razli itih geografskih pozicija. Hanefijska pravna kola doputa mogu nost prihvatanja svjedo enja samo jedne osobe ako se radi o tmurnom vremenu pa postoji mogu nost da je pojedinac vidio mla ak u momentu razrje enja oblaka, dok to drugi lanovi komisije nisu bili u stanju; ako je mla ak vi en od strane te komisije, onda vrhovna vjerska institucija u toj zemlji oglaava da je sutranji dan prvi dan posta prvi dan Bajrama; ako spomenuta komisija u toku tog predve erja u toku te no i, do pred sehursko vrijeme, ne vidi mla ak onda se oglaava da dban ramazan ima trideset dana a da sljede i dan nastupa post Bajram; Dan koji dolazi iza dvadeset i devetog dbana naziva se jevmu -ekk (,!,) sumnjivi dan. U tom danu je mekruh postiti. Nije naime doputeno zapostiti taj dan sa namjerom da se, ako bude po eo ramazan, to smatra prvim danom posta a ako ne bude da se to tretira kao nafila-post; ako mla ak bude vi en, od strane komisije, u toku dana onda se tog dana ne e zapatati, nego e se prvim danom posta proglasiti sljede i dan. Taj dan e se naknadno, pojedina no napostiti; vi enje mla aka od nepozvanog pojedinca ne moe biti osnova za utvr ivanje po etka kraja posta. Ovdje se nepozvanim pojedincem smatra svako lice koje nije lan promatra ke komisije. Ako je nepozvani pojedinac siguran da je vidio mla ak onda on

184

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

sam moe zapostiti sljede eg dana, ali ne smije to nuditi drugima kao istinu jer to je stvaranje smutnje me u muslimanima, a to nije nikome doputeno. Ako se ulu l emr vrhovni zvani ni vjerski autoritet, u jednoj zemlji, odlu i da po etak i kraj posta bude utvr en putem matemati kog i astronomskog prora una onda se tako er imenuju stru na lica koja e to obaviti. Ta lica snose odgovornost za ta nost svog prora una, i to u granicama ljudskih mogu nosti. Njihov prora un, dakle, mora biti ta an do granice do koje to nauka doputa. Ako pogrijee nisu grjeni jer su traili rjeenje to je mnogo bolje nego isto ekati da odnekuda samo do e. Astronomsko-matemati ki prora un po iva na tri principa:
-

1.

2.

3.

da se utvrdi astronomsko vi enje mla aka. To zna i da se izra una kada bi se mla ak trebao pojaviti na doti nom horizontu, a na osnovu brzine kretanja nebeskih tijela. Ovakvo utvr enje pojave mla aka samo nije dovoljno da bi se proglasio po etak kraj posta; da se utvrdi opti ka vidIjivost mla aka. To zna i da treba, na osnovu zakona fizike, utvrditi kada bi to mla ak mogao biti vidIjiv golim okom, i to u idealnim meteorolokim uvjetima. To jo uvijek nije dovoljno za proglaenje po etka kraja posta; da se prora una kada e mla ak biti vidljiv golim okom, i to od strane ljudi sa natprosje nom ja inom vida, a na osnovu prethodna dva principa. Tek kada se uzmu u obzir sva tri ova elementa, moe se proglasiti po etak posta njegov kraj, tog i tog dana te i te no i.

185

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

OSAMUENJE U DAMIJI

u arapskom jeziku zna i imati obaveznost prema Pojam itikaf ne emu. U fikhu, itikaf se definira kao boravak u damiji odre eno vrijeme uz posebna pravila ponaanja, sa ciljem produbljenja pobonosti. Kao islamska dunost, itikaf spada u onu vrstu obaveze koju nazivamo sunneti-muekkede ale-l-kifaje ili obavezuju a kolektivna obaveza muslimana. Ova obaveza proizlazi iz prakse Muhammeda, a.s., da se svakog ramazana, u posljednjoj njegovoj tre ini, povu e i osami u damiju gdje to vrijeme provede u zikru i dubokoj povu enosti isklju uju i u toku tog vremena sve drutvene pa i porodi ne obaveze. On je to inio za svoju duu, ali i za duu svih muslimana pa se zato i naziva sunneti-kifaje. Kada se ustanovi da je neto Poslanik redovno prakticirao onda se to name e kao obaveza muslimanima, u svim vremenima i na svim prostorima, da isto nastave prakticirati sve dok su to u mogu nosti. Nastavljaju i ovu praksu Muhammeda, a.s., muslimani i na ovim prostorima, u svim centralnim gradskim damijama, svake godine imenuju svog mu`tekifa koji e u njihovo ime proboraviti u damiji posljednju tre inu ramazana. Pri izboru mu`tekifa mora se voditi ra una da on ispunjava sljede e kriterije: 1. 2. 3. da se radi o li nosti koja uiva nepodijeljen ugled kao dobar vjernik kod svih dematlija; da se radi o fizi ki i psihi ki zdravoj li nosti koja moe odgovoriti zahtjevu i`tikafa; najpogodnijali nost za mu`tekifa je imam doti ne damije jer on sve ove kriterije ve posjeduje pa dodatna provjeravanja nisu potrebna. Osim toga imami su prvi nosioci prakse Poslanika, a.s.

186

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kada mu`tekif u e u itikaf onda za njega vae sljede a pravila ponaanja: a) b) c) d) itikaf ne moe naputati osim radi li nih fiziolokih potreba, ina e mu je itikaf pokvaren; mu`tekif se ne moe baviti bilo kakvim aktivnostima izvan dometa zikra i u enja Kur'ana; mu`tekif ne smije naputati itikaf zbog hrane. Njemu se hrana donosi; muctekif ne smije imati spolnog odnosa sa suprugom.

Vrste iti kafa


Itikaf se, kao op i pojam, dijeli na tri vrste, i to: 1) 2) Poslanikov itikaf o kome smo upravo govorili; vadib-itikaf, to je itikaf koji nastaje po zavjetu. Kada se neko zavjetuje da e provesti u damiji toliko i toliko vremena, svejedno da je to ne im uvjetovao nije, onda mu se name e vadibska obaveza da svoj zavjet ispuni. Musliman ne moe kriti svoja obe anja bilo da su data sebi drugima; mustehab- itikaf, to je itikaf koji nije ni im niti uvjetovan niti je na bilo koji na in obaveza, ali kada neko provede odre eno vrijeme u damiji u ibadetu to se zove mustehab-itikaf.

3)

187

OSMO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-I-IBADAT

ZEKAT

(;15) s )

to zna i isto a, Pojam zekat dolazi od arapske rije i zekatun neporo nost, milostinja. U fikhskoj nauci zekat se definira kao materijalna islamska obaveza muslimana-mukellefa. Ve znamo da je zekat jedna od pet temeljnih islamskih ibadetskih obaveza, koja proizlazi iz mnogobrojnih kur'anskih ajeta koji zekatsku obavezu veu za namaz, iako su to dvije razli ite dunosti koje nisu uvjetovane jedna drugom. Tako se u 43. ajetu sure El-Bekare, kae:

Obavljajte namaz i izdvajajte zekat. Na drugom mjestu, u suretu El-Me`arid, konkretnije se odre uje smisao zekatske obaveze pa se kae:

I oni u ijim imecima postoji pravo siromanih i obespravljenih. Iz ovog ajeta jasno se razumije da zekat nije neko dobrovoljno davanje iz svoga imetka, nego se radi o izdvajanju ne ega to ve pripada nekom drugom, samo je ostalo na vlasniku imetka da to izdvoji i odstrani, kako bi ono to mu ostaje bilo za njega pod Boijim blagoslovom. To se lijepo moe razumjeti iz 103. ajeta sure Et-Tevbe, gdje se kae:

191

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Da ih (zekatom) o isti i blagoslovl enim u ini.

Navedeni ajeti ukazuju da je zekatska obaveza prije svega ibadet kao to su to i drugi ibadeti, kao to su namaz, post... Svaki ibadet se izvrava uredno i na vrijeme, ako ne postoje opravdane zapreke za to izvrenje. Da bi imetak napredovao i uve avao se, iz njega se mora izdvojiti ono to pripada nekom drugom, ko polae pravo na to. Musliman nikada ne ivi samo sam za sebe. On je dio ire zajednice i svjestan je da bez te zajednice sam ne moe opstati. Njegova je obaveza da pomae one koji trenutno nisu sposobni da se sami o sebi brinu, i to iz opravdanih razloga. Kada se oporave od trenuta ne neimatine i oni e biti obveznici zekata. Nema stalnih siromaha i obespravljenika, kao to nema ni vje nih bogataa. Zekat ne stimulira nerad. Naprotiv, zekat podsti e na aktivnost i rad. Musliman ne smije teiti niti dopustiti da se o njemu neko drugi brine. Njegovje ideal da prije bude pomaga nego pomagani. To li i na ljekara koji pomae trenutno bolesne kako bi ovi ozdravili i vratili se normalnom ivljenju. Da je zekat drutveno pitanje a ne pojedina no vidi se iz dijela 103. ajeta sure Et-Tevbe, iji smo dio ve naveli, gdje se kae:
Yi.33

Uzmi iz njihovih imetaka zekat, da ih njime o isti i blagoslov jenim ih u ini.

Taj kojega Kur'ani-kerim poziva da uzme zekatski dio iz imovine muslimana je ulu-l-emr datog prostora. Kako znamo, ulu-l-emr je vrhovna islamska institucija u jednoj dravi. Dunost tog autoriteta je da organizira prikupljanje zekatske obaveze u tehni kom smislu. Taj autoritet je obavezan da prije toga precizne upute o tome ko je obavezan, kada i na koju vrstu imovine izdvojiti zekat.
Ko je obavezan i kada izdvojiti zekat

Zekatska obaveza pada na osobe koje ispunjavaju sljede e uvjete: 1. 2. 3. da je musliman; da je punoljetan; da je umno zdrav;

192

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

4. 5. 6.

da je zakonski vlasnik imovine koja podlijee zekatu; da je imovina pod njegovom kontrolom bila najmanje godinu dana; da u njegovoj imovini postoji zekatski nisab

Svi ovi uvjeti su jasni i razumljivi. Jedino pojam nisaba trai pojanjenje. U fikhskoj nauci nisab se definira kao: koli ina imovine koja podlijee zekatskoj obavezi. Nisab se odre uje prema plemenitim metalima: zlatu i srebru. To je zbog toga to vrijednost ovih metala najmanje oscilira u odnosu na druge vrste imovine. Tako je to bilo u prolosti, tako je i u sadanjosti, da e biti tako u budu nosti to e se tek vidjeti. Kada ne iji godinji prihod dosegne vrijednost od 91,60 grama zlata 641,5 grama srebra, onda je taj imetak podloan zekatskoj obavezi. Oko zekatske obaveze potrebna su jo neka pojanjenja. Nema zekatske obaveze na osnovna sredstva za ivot kao to je ku a za stanovanje ku anski aparati koji slue u doma instvu. Tako er, nema zekata na tehniku koja je postala svakodnevna ivotna potreptina kao to su TV, radio-aparati, ve-maine, friideri, zamrziva i i sli no. Me utim i vlastita ku a moe biti obveznik zekata, ako se ista iznajmljuje i od toga vlasnik ostvaruje dobit koja dosee nisabski iznos. Zekatskoj obavezi nisu podlona ni sredstva za proizvodnju, kao to su radna stoka alatke, maine i sli no. Zekatskoj obavezi podloni su samo ostvareni prihodi uz pomo tih sredstava. Uglavnom, zekatskoj obavezi podlona je svaka vrsta aktivne imovine. To je ona vrsta imovine koja se uve ava. No postoje izuz,eci iz ovog pravila. Naime, i pasivna imovina moe da postane podlona z,ekatu kada ona postane sama sebi cilj kao predmet gomilanja, koji slui za pokazivanje drugima a nije u funkciji razvoja, nego u funkciji ostvarenja odre enog drutvenog statusa pomo u ukazivanja na tu imovinu i hvaljenja sa njom. Svaka imovina mora biti u funkciji ivota. Ona treba da je aktivna i da se uve ava kako bi vlasnik pomogao, prije svega sebi a potom i onima kojima je pomo trenutno neophodna. Obavezuju i "mrtyi" kapital zekatom, islam vlasnika spre ava u njegovoj pogrenoj namjeri koja ga moe odvesti do krivovjerstva. Ne smije se dopustiti da se imetak pretvara u faraonovo zlatno tele, kako to Svevinji upozorava, u 53. ajetu sure El-Bekare, gdje se kae:

193

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I kada je Musa rekao narodu svome: 0 moj narode! Zlo ste sami sebi u inili to ste tele prihvatili...

Ovo nije jedini ajet koji spominje zlatno tele. Ono se spominje u vie kur'anskih ajeta, i to uvijek kada se govori o faraonu i njegovom narodu i njegovim pustim iluzijama da opsjenom moe zamijeniti grubu ivotnu stvarnost. Ta stvarnost je injenica da je ovje iji ivot volja Boija. On traje onoliko koliko njegov Stvoritelj ho e. Svaki ovjekov pokuaj da zaustavi neumitni proces koji podrazumijeva: ima se roditi, ima se ivjeti i mora se i umrijeti je nemogu . Ovaj ivot, koji ovjek dobije, je vremenski ograni en i ovjek je pred izborom da ga iskoristi po Boijoj uputi da pokua da sam kreira svoju sadanjost pa i svoju sutranjicu poslije smrti, bez volje Boije. Islam nas u i da se umire isto tako normalno kao to se i ra a. Tu nema izuzetka ni za koga. Mo nici pokuavaju da za sebe osiguraju besmrtnost, i to na taj na in to umiljaju vrijednosti u materijalnom svijetu koje to u stvarnosti nisu. Oni bi da ive i poslije smrti, ali ne kroz svoja dobra djela na ovom svijetu, nego kroz noenje sa sobom materijalnih vrijednosti koje su stekli za ivota. Kada se eli ista i besmislenost neke zablude onda se esto spominje faraonovo zlatno tele. Obijesnom faraonu i njegovom obmanutom narodu dolazi Boiji poslanik Musa, a.s., i pokuava da im ukae na njihove zablude, ali bez nekog ve eg uspjeha. ovjek ponekad voli zablude, slijede i uporno one koji ga obmanjuju. Da bi se ovjek sa uvao od zabluda ove vrste, Zakonodavac obavezuje vlasnika miruju eg zlata drugih dragocjenosti da iz te glavnice izdvaja zekat. Time to mu, zekatom, umanjuje glavnicu, Svevinji ga ohrabruje da to nepokretno blago aktivira, tako da i sam ostvaruje prihode a i da bi pomogao onima kojima je ta pomo trenutno neophodna. Islam ne doputa da ovjek postane zarobljenik i sluga materijalnih dobara. Musliman moe biti samo Allahov, d.., sluga i ni iji vie. Sve materijalno moe samo njemu sluiti. On nikome i ni emu materijalnom sluga ne smije biti. ak i ona vrsta imovine koja sama po sebi nije obveznik zekatu kao to su ku ne potreptine, kada postanu predmetom samozagledanja i divljenja, mogu postati obveznici zekata. Tako auto koje slui ovjeku da bi obavljao

194

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

svoj posao uredno i na vrijeme nije podlono zekatu. Ali ako to auto postane opsesija, kada nije vie vana njegova funkcija u poslu, nego ono postane predmetom hvalisanja i izazivanja zavisti kod drugih ljudi, postaje zekatski obveznik. Vlasnik tada postaje sluga te imovine a to islamom nije doputeno jer vodi krivovjerstvu. Sto se ti e zekata na enski nakit tu postoje razli ita miljenja me u islamskom ulemom. Dobar dio njih tvrdi da svaki enski nakit podlijee zekatskoj obavezi, dok drugi tvrde suprotno. ini se da je istina negdje na sredini. enska priroda trai uljepavanje i nije normalno da se isklju i svaki vid noenja nakita. Noenje skupocjenog nakita koje preraste u gizdanje, svakako postaje podlono zekatskoj obavezi. Gdje je granica izme u enskog ukraavanja i enskog gizdanja, tu je teko dati odgovor. Svaka osoba pojedina no, prema ja ini svog vjerskog uvjerenja, jedino je meritorna da se sama, prema svojim postupcima, odredi. Obaveza je na onima koji su u vjerske propise vie upu eni da vjernicima prenesu islamske stavove u vezi s tim pitanjem.

195

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ZEKAT NA DUGOVINSKA POTRAZIVANJA

Kada je rije o zekatu, mora se znati da zekatska obaveza postoji i na imovinu koja nije trenutno pod kontrolom vlasnika, nego se nalazi kod drugih lica i tretira se kao njegovo potraivanje. erijatsko pravo potraivanja u ovom smislu nijansira u tri nijanse, i to:
1. Teko potraivanje ili teki dug

Pod tekim potraivanjem podrazumijeva se potraivanje koje je posljedica partnerskih poslovnih odnosa, kao to je nenapla ena prodata roba ili ura eni, ali nenapla eni ugovoreni posao. Vlasnik ovakve vrste potraivanja duan je da na ime zekata izdvaja po 2,5%, od onog momenta kada naplati petinu nisabskog iznosa, od ukupnog svog potraivanja. Tako e initi sve dok ne naplati ukupno potraivanje i u kona nici, po osnovu potraivanja, njegova zekatska obaveza iznosit e 2,5%.
2. Srednje potraivanje ili srednji dug

Ova vrsta potraivanja nastaje po osnovu prodaje artikala koji slue za svakodnevne ivotne potrebe, kao to su prodaja radne stoke, maina i alatki za obradu zemlje, zanatskih aparata i sli no. Vlasnik ovakve vrste potraivanja ima obavezu da na ime zekata izdvoji 2,5% onog momenta kada naplati itav nisabski iznos od ukupnog svog potraivanja po ovom osnovu.

196

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

3. Lahko potraAvanje lahki dug

,. ..7>111)

Kada neko stekne odre enu imovinu koja nije posljedica niti ekonomskih odnosa niti prodaje artikala za svakodnevne ivotne potrebe, nego je ta imovina dola kao posljedica nekog neekonomskog ugovora, a novi vlasnik imovine istu nije stavio pod svoju kontrolu, nego je ona jo uvijek kod biveg vlasnika, to se tretira kao lahko potraivanje. To je slu aj kada ena po osnovu bra nog ugovora, od mua dobije mehr, ali je primopredaja vezana za neki momenat u budu nosti. Kada novi vlasnik imovine, u ovom slu aju supruga, preuzme ugovoreni mehr i kada od njegovog preuzimanja protekne godina dana, onda e ona tek tada biti obavezna da na ime zekata na tu imovinu izdvoji 2,5% od ukupnog iznosa mehra.

197

Mustafa Sui , FIKHU-1-IBADAT

I ZEKAT NA IVU STOKU (ruNI

st5_,)

to se ti e zekatske obaveze na ivu stoku ona je druga ije definirana u odnosu na drugu vrstu imovine, o kojoj smo ve govorili, kako po nisabskom iznosu tako i po koli ini izdvojenog imetka na tu vrstu imovine. Nisabski minimum na ivu sitnu stoku, u ta spadaju ovce i koze, iznosi etrdeset grla, a na krupnu stoku, u ta spadaju goveda i konji, iznosi trideset grla. Zekatski nisab u devama je pet grla.
I. Zekat na sitnu stoku

1.

2. 3. 4.

Onaj pojedinac koji posjeduje etrdeset ovaca koza, koje su u njegovom posjedu i pod njegovom kontrolom itavu godinu dana te su provele na slobodnoj ispai najmanje pola godine, odnosno da su saime duan je da jedno brav e iz tog stada izdvoji na ime zekata; kada stado dosegne broj od stotinu i dvadeset komada, vlasnik e izdovojiti dvoje brava na ime zekata; dosegne broj brava dvije stotine, vlasnik e izdvojiti troje brava na ime zekata; kada se stado pove a na etiri stotine, vlasnik izdvaja etvero brava. Svaka sljede a stotina obavezuje vlasnika da izdvoji jo po jedno brav e, kao zekatsku obavezu.

198

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

II. Zekat na krupnu stoku a) Zekat na goveda to se ti e zekatske obaveze na krupnu stoku, u ta spadaju goveda i deve, a prema nekim mudtehidima i konji, zekatska obaveza definirana je ovako: 1. kada stado goveda dosegne broj trideset, a u posjedu je vlasnika i pod njegovom kontrolom ve godinu dana i na slobodnoj ispai provelo je vie od pola godine te se ne radi o radnoj stoci, on je duan da izdvoji iz svog stada jedno gove e staro godinu dana kao zekatsku obavezu; kada broj njegovog krda goveda dosegne broj etrdeset, duan je da na ime zekata izdvoji jedno gove e, sada staro najmanje dvije godine; kada stado naraste na broj ezdeset, vlasnik stada izdvaja dvoje goveda starih po jednu godinu dana; kada stado dosegne brojku od sedamdeset, na ime zekata se tada izdvaja jedno gove e staro godinu dana i drugo staro dvije godine. Princip je, dakle, da se na svako stado od trideset goveda izdvaja po jedno gove e od godinu dana starosti a na svakih etrdest grla po jedno gove e od dvije godine dana starosti.

2.

3. 4.

b) Zekat na deve U krupnu stoku, kako je ve re eno, ubrajaju se i deve. Iako se iste ne gaje u naim krajevima, ipak je potrebno znati na koji se na in izdvaja zekatska obaveza i na tu vrstu stoke. Zekatski nisab u devama je pet grla. Na pet grla deva koje su navrile po godinu dana ivota, a u posjedu vlasnika su ve godinu dana i na slobodnoj ispai su provele vie od est mjeseci, izdvaja se jedno brav e staro godinu dana; kada stado deva dosegne broj deset, na ime zekata se izdvaja dvoje brava od godinu dana starosti; svaki put kada se broj stada pove a za pet grla, izdvaja se jo po jedno brav e, staro najmanje godinu dana, sve dok broj deva ne dosegne broj dvadeset pet;

2. 3.

199

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

dosegne broj deva u stadu dvadeset i pet, onda se na ime zekata izdvaja jedna deva od godinu dana starosti mujak deve star dvije godine (JA,:,, s ); 5. kada stado deva dosegne trideset est grla, onda se, na ime zekata, izdvaja jedna deva stara dvije godine 6. kada stado dosegne etrdeset i est grla, izdvaja se jedna deva stara tri godine 7. kada stado dosegne broj od ezdest i jedno grlo, onda se izdvaja deva stara etiri godine 8. na sedamdeset i dva grla izdvajaju se dvije deve stare po dvije godine; 9. na devedeset i jedno grlo, izdvajaju se dvije deve od tri godine starosti; 10. kada stado dosegne sto dvadeset i jedno grlo onda se izdvaja po principu: na svakih etrdeset, po jedna deva stara dvije godine, a na svakih pedeset, jedna deva od tri godine starosti. c) Zekat na konje Sto se ti e zekata na konje, ve insko hanefijsko miljenje je da na konje nema zekata. Razlog tome je to islamski klasici nisu vidjeli nikakvu drugu ulogu konja osim u ulozi radne stoke kao sredstvo li nog prijevoza. To zna i da slue ovjeku za oranje, transport robe i za sve druge mogu e usluge koje konji mogu dati ovjeku. Sam Imami-Azam je zauzeo stanovite da i na konje treba izdvojiti zekatsku obavezu ako ispunjavaju sljede e uvjete: da su proveli na slobodnoj ispai vie od pola godine dana; da su mijeano krdo, muki i enski; da se gaje za priplod, kao ergela.

4.

200

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ZEKAT NA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE ( JIAIJ1j))!zid

Na elno je definirano da je koli ina koja se izdvaja na ime zekata etrdeseti dio 2,5%, od nisabskog iznosa. Me utim postoje u ovom smislu izvjesna odstupanja. Tako se zekatske obaveze na poljoprivredne proizvode definiraju sa pet, odnosno deset procenata nisabskog iznosa. Ako su prihodi ostvareni prirodnim natapanjem _ kiom, onda zekatska obaveza iznosi deset procenata od nisabskog iznosa. Ako je prihod ostvaren uz vjeta ko natapanje onda je zekatska obaveza manja i iznosi pet procenata od nisabskog iznosa. Ovi iznosi definirani su hadisom Muhammeda, a.s., koji glasi:

"Ono to ra a od prirodnog natapanja podlijee zekatskoj obavezi od deset procenata a ono to ra a od vjeta kog natapanja podlijee zekatskoj obavezi od pet procenata." Vrijeme izdvajanja zekatske obaveze na poljoprivredne proizvode nazna eno je kao vrijeme etve. U 141. ajetu sure El-En'am se kae:

Podajte potraitellu njegovo pravo u vrijeme etve.

Iz svega navedenog se razumjeti da Zakonodavac vodi ra una da se zekatska obaveza protegne na samo one prihode koji su stvarno ostvareni 201

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

a nisu fiksni. To se vidi iz toga to zekat postaje obaveza tek nakon godine dana od momenta utvr enja vlasnitva. To zna i da je vlasniku dat vremenski rok u kome je on mogao do i do ostvarenja dobiti. Drugi vaan princip kod zekata na stoku jeste princip "saime", a to zna i da se radi o stoci koja je pasla na slobodnoj ispai vie od pola godine tek se tada pretpostavlja da se tu mogao ostvariti prihod. Islamski klasici nisu predvi ali mogu nost da prihoda moe biti i u uvjetima vjeta ke prehrane stoke u vremenu viem do pola godine. Vjeta ka prehrana je prehrana stoke sijenom ili ne im sli nim bez ispae, tamo gdje se ta ispaa pla a. Kod zekatske obaveze na poljoprivredne proizvode uo ljivo je tako er da se vodi ra una o uloenim sredstvima u proizvodnju. Uloena sredstva se priznaju i zekatska obaveza se smanjuje na pet procenata. Me u klasicima postoji mnogo razilaenja oko zekata na druge vrste proizvoda. Postavlja se pitanje kako se prema tome odrediti. ini se da je najispravnije zauzeti generalni stav koji glasi ovako: ako mukellef ostvari nisabski prihod na bilo koji legalan na in, on je duan da izdvoji zekatsku obavezu u iznosu od dva i po procenta od nisabskog iznosa na godinjem nivou i time e se odazvati svojoj islamskoj obavezi.

202

Mustafa Su'i , FIKHU-1-1BADAT

ZEKAT NA PRONA ENE SKRIVENE ILI IZGUBLJENE DRAGOCJENOSTI I RUDA E U VLASTITOJ ZEMUI

Svaka rudna sirovina koja se prona e u zemlji, ako je dosegla vrijednost nisaba, prema Imami-Ahmedu, podlona je zekatskoj obavezi. Vlasnik zemlje je duan da odmah izdvoji zekatsku obavezu, bez ekanja da pro e godina dana, i to 2,5% ukupne vrijednosti spomenute sirovine. Imami-Ahmed to obrazlae time to smatra da vlasnik imovine ne posjeduje dubinu zemlje nego samo povrinski dio koji daje plodove. Po njegovom miljenju, dubinski dio zemnog tla pripada ummetu i on je duan da izdvaja spomenuti iznos od ukupne vrijednosti ruda e koja se nalazi u njegovoj zemlji. Imami-afija i Imami-Malik ograni avaju zekatsku obavezu od svih ruda a samo na zlato i srebro, bez drugih sirovina. Oni se slau sa Imami-Ahmedom u tome da zekatska obaveza na ovu vrstu zemnih sirovina iznosi 2,5% ukupne sirovine. Imami-Azam kae da je zekatska obaveza na zemne sirovine vezana samo za kovine. Dakle, za onu vrstu ruda e koja je podlona topljenju, dok na te ne sirovine nema zekata. Koli ina koja se izdvaja na ime zekata na sirovine koje su izva ene iz zemlje je jedna etvrtina od desetog dijela jedne cjeline Namjena ovako dobijenih sredstava od zekata, prema imamima Ahmedu, Maliku i afiji, istovjetna je onima dobijenim od izvornih zekatskih, kako je to definirano u 60. ajetu sure Et-Tevbe. Imami-Ebu Hanife kae da je namjena ovako dobijenih sredstava istovjetna namjeni sredstava

203

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

dobijenih na ime poreza od nevjernika, koji su se predali bez borbe cilju njihove zatite i garancije njihovih ljudskih prava.

to se ti e prona enog sakrivenog izgubljenog blaga na javnom takozvanom ni ijem zemljitu, islamski klasici dali su razli ita miljenja o tom pitanju. Prema miljenju Imami-Ebu Hanife, Imami-afije i Imami-Malika, nalaznik ima obavezu da izdvoji jednu petinu ukupne vrijednosti prona enog predmeta na ime zekata. Preostale etiri petine pripadaju dravnoj blagajni bejtu-l-malu. Prema Imami-Ahmedu bin Hanbelu i Imami-Ebu Jusufu, ove etiri petine pripadaju nalazniku. Prema drugom predanju, Imami-afija kae da prona eno skriveno blago podlijee zekatskoj obavezi, samo ako se radi o zlatu i srebru. Ako prona ene dragocjenosti nose tragove pripadnosti muslimanu nekom od ehlu-l-kitabija, onda se to tretira kao prona ena izgubljena stvar (2 10 To zna i da nalaznik ima obavezu da oglaava taj nalaz najmanje tri dana ako se radi o neznatnoj vrijednosti, godinu dana ako se radi o zna ajnijoj vrijednosti. Ako se vlasnik njegov nasljednik jave, nalaznik je duan da im prona eno vrati bez ikakve nadoknade, osim ako je uvanje tih dragocjenosti iziskivalo odre ene trokove. Na te trokove nalaznik ima pravo traiti nadoknadu od vlasnika. Nakon isteka tog perioda, nalaznik moe na eno zadrati za sebe pokloniti u dobrotvorne humanitarne svrhe. Ako se radi o ne emu to je od povijesne vanosti za muslimane onda nalaznik treba da to preda odgovaraju oj islamskoj instituciji. Ako prona ena dragocjenost nosi tragove paganskog perioda, onda nalaznik ima obavezu da, na ime zekata, izdvoji petinu nisabske vrijednosti prona ene dragocjenosti, a ostatak zadrava za sebe. To je zbog toga to se to tretira kao ratni plijen. Ta obaveza zasniva se na 41. ajetu sure El-Enfal, koji glasi:
3 3

17:11).:1;,5
Znajte da od svega to zaplijenite, petina pripada Allahu.

204

Mustafa Sui ,-FIKHU-L-IBADAT

MOGU I KORISNICI FONDA ZEKATA (As)i ,_i,t,A.A)

Ve smo vidjeli da je ulu-l-emr zaduen da odredi koja je to grupa, od onih koji polau pravo na pomo iz zekatskog fonda, najprioritetnija da joj se pomogne u toj godini. To moe biti jedna, ali moe biti i vie njih. Sve zavisi od vremena i prostora u kome se to doga a. Kur'anom je definirano osam potencijalnih grupnih kandidata koji mogu biti potroa i ovog fonda. Nekada je prioritetnija jedna, nekada druga grupa a ponekad i vie njih zajedno. U 60. ajetu sure Et-Tevbe stoji:
^lerl Lsa J

aJ al l '`!:

Zekatprpada sromasima, bjedncima, organizatorima njegovog prikup janja, za prdobijanje u islam, za iskup neslobodnih, prezaduenima, na Bojem putu, putniku nevo jnku, to je Allahova odredba...

Radi boljeg razumijevanja poruke ovog ajeta, svaka od ovih grupa zasluuje da se o njima poneto posebno kae: 1. Siromasi -fukara ^^s: ). Kad se spomene rije siromah onda pred sobom odmah imamo osobu bez igdje i ega. To je osoba koja ne samo da je siromana nego je trenutno nesposobna da stje e sredstva za ivot. Siromasi su stalna briga muslimana. Oni svoje vjerovanje potvr uju, izme u ostalog, i kroz pomaganje onima kojima je ta pomo trenutno neophodna. Zato ulu-l-emr mora 205

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

2.

3.

4.

5.

uvijek voditi ra una o ovoj kategoriji potraitelja pomo i kada odre uje prioritete kod podjele zekatskog fonda. Bijednici _ miskini Nekada je vrlo teko razlikovati pojmove fukare i miskina, odnosno siromaha i bijednika. Islamski klasici razliku vide u tome to kau da je bijednik osim to je siromaan jo i nesnalaIjiv. Ponekad ak ne mora biti ni potpuni siromah, ali je u svemu nespretan i nesposoban da svoj ivot organizira na zadovoljavaju i na in. Moda emo pojam bijednika najbolje prepoznati u onom to se u naem narodu za nekog kae da je jadnik. Organizatori prikupljanja zekatskog fonda Onaj ko je nadlean da organizira prikupljanje zekata, a to je ulu-l-emr, ima odre ene neizbjene trokove oko te organizacije. U naim uvjetima to je tampanje blokova i njihova dostava do demata. Sve to iziskuje odre ena sredstva. Dio zekatskog fonda e se izdvojiti za te potrebe. uip). Pristupanju bilo kojoj ideji Za pridobijanje u islam prethodi upoznavanje s njom. Za upoznavanje ljudi sa idejom islama tako er je potrebno uloiti ne samo volju i vrijeme nego i odre ena materijalna sredstva. Za tu svrhu, u odre enim okolnostima, moe se izdvojiti i neto od zekatskog fonda ako ne postoji prioritetniji potraitelj. Pod neslobodnima se u klasi noj Iskup neslobodnih literaturi podrazumijevaju robovi. Islam na razne na ine ljude podsti e da se izbore ne samo za svoju nego i za slobodu drugih ljudi. To se najbolje vidi iz raznih propisanih keffareta gdje se prioritetno trai osloba anje onih koji ude za slobodom. Danas robova zvani no nema jer je ropstvo zabranjeno posebnim me unarodnim konvencijama iji su potpisnici i sve islamske zemlje. Me utim neslobodnih ima, i to vrlo razli itih kategorija. Da bi se neko mogao pomo i iz zekatskog fonda a da bi doao do svoje slobode, mora da se radi o osobi koja nije u stanju neslobode zbog krenja zakona, nego se tamo nala spletom nesretnih okolnosti torturom nasilne vlasti. Ako nema drugog na ina

206

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

da joj se pomogne onda postoji mogu nost da se dio sredstava iz zekatskog fonda odvoji za njeno iskupljenje. 6. Prezadueni ( Ko su prezadueni koji bi mogli biti pomognuti iz zekatskih fondova? To svakako nisu oni koji svojim nesavjesnim gazdovanjem sebe dovode u stanje dunika. Ovdje se radi o osobama koje su nesretnim spletom okolnosti dospjele u dugovanja, a ne svojom nesposobno u nesavjesnim poslovanjem. Njihovi dugovi nisu nastali kao posljedica ekonomskih faktora, posljedica su politi kih doga anja su pak nastali kao posljedica prirodnih katastrofa i sli no. Naime, kada se dogodi da nekom muslimanu drugi proizvedu dugove, i to samo zato to je on musliman, onda mu se moe pomo i iz zekatskog fonda ako nema drugog na ina. Ova pomo ne mora biti bespovratna. Moe biti trenuta na uz povratak primljenih sredstava. Ipak se rijetko doga a da se zekat izdvaja za ovu namjenu, i to zbog toga to postoje proritetnije grupe a i mogu nosti zloupotrebe pomo i u ove svrhe. Ovo je vrlo irok pojam i Djelovanje na Boijem putu obuhvata razli it spektar aktivnosti. Svako djelovanje koje moe biti korisno za islam i muslimane, moe se ubrojiti u djelovanje na Boijem putu. U to se moe ubrojiti zdravstvo, islamsko kolstvo bilo koja druga aktivnost koja se od ulu-1- emra u tom trenutku definira kao prioritetna. Za ovakvu vrstu namjene, dugoro no gledano, zekatski fond je, svakako, najprioritetnije ulagati. U naim uvjetima posebno. Putnik nevoljnik je osoba koja je na 8. Putnik nevoljnik ( putu ostala bez sredstava za povratak ku i. Ako nema drugog na ina da mu se pomogne da se vrati svojima, onda mu se moe pomo i iz zekatskog fonda. To moe biti samo posudba jer putnik nevoljnik ne mora biti siromah. Ovo su, dakle, grupe koje mogu biti potroa i zekatskog fonda. Sve to bi se, iz tog fonda, troilo izvan ovih kategorija, ne bi se moglo pravdati erijatskim argumentima.

207

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kome se ne moe pomagati iz fonda zekata

Iz zekatskog fonda ne mogu se pomagati sljede e kategorije ljudi: a) b) c) roditeljima, njihovim roditeljima i njihovih roditelja roditeljima...; vlastitoj djeci, unu adima i njihovoj djeci...; bra nom drugu; Ovim licima se ne moe pomagati iz zekatskog fonda zbog toga to postoji obaveza izdravanja tih lica iz porodi nog budeta, a kao to znamo zekat ne spada u tu vrstu imovine, nego je to neto to samo po sebi pripada onima kojima se mora pomo i, a ne spadaju u one koje smo obavezni izdravati. imu nim osobama; bilo kome ko ne spada u jednu od spomenutih kategorija u gornjem ajetu; nemuslimanu.

d) e) f)

208

DEVETO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

SADEKATU-L-FITR Uiza

Ovaj pojam se sastoji iz dvije rije i i to sadaka, to zna i milostinja, ifitr, to zna i kraj posta, mrenje. U fikhu, sadekatu-1-fitr se definira kao obvezuju a ramazanskobajramska milostinja. Ova obaveza utemljena je kao vadibska a proizlazi iz rije i Muhammeda, a.s.:
:I s 5)..S"j

4.1.1 '

a_Ul

jp "'

-JJ-6

"Muhammed, a.s., propisao je sadekatu-fitr i tom prilikom rekao: (Opskrbite (siromahe) u ovom danu.'" U drugom rivajetu stoji: "Opskrbite ih u ovom (bajramskom) danu da ne lutaju okolo prose i." Bajramska milostinja obavezuju a je za svakog muslimana-mukellefa koji u dane Bajrama posjeduje viak imovine preko svojih osnovnih ku nih potreba u iznosu od jednodnevne ishrane, i to prema vlastitom standardu. Svakako je zanimIjivo da korijen rije i iz kojeg je izveden pojam sadaka zna i iskrenost To nije slu ajno. I pored toga to se ovaj pojam uvijek vee samo za milostinju ipak se moe uo iti da to zapravo zna i da vjernik izvravaju i ovu svoju obavezu potvrduje iskrenost u svom islamskom opredjeljenju. Kao da kae: "Evo ja sam iskren u svom vjerovanju i ja to i na ovaj na in potvrdujem. Moje vjerovanje, u ovom slu aju zna i, da sam ja preuzeo na sebe obavezu pomaganja onima kojima je pomo neophodna. Sve to inim, inim to kao musliman jer me je Svevinji usre io mojom vjerom i ja sam Mu na tome zahvalan."

211

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Sadekatu-1-fitr je obaveza svakog muslimana koji ima vlastite prihode i ti prihodi doseu traeni nisab. Ako se radi o porodici gdje je prihod zajedni ki, onda ta obaveza pada na glavu porodice, odnosno na onoga ko izdrava porodicu. Glava porodice je obavezna da za svakog lana porodice koga izdrava izdvoji na ime sadekatu-1-fitra po jednodnevnu prehranu. Ako roditelj, kao glava porodice, ima odraslu djecu koja imaju svoje vlastite prihode onda on nije duan da za njih iz svojih prihoda izdvaja sadekatu-1fitr. On ima obavezu da ih samo podsjeti na ono to su oni duni da izvre kao svoju islamsku obavezu. Jednodnevna prehrana sastoji se od dva obroka poto je ova obaveza vezana za ramazansko vrijeme kada se upranjavaju samo dva obroka. Sadekatul-fitr se u prolosti izdvajao u naturi, odnosno u poljoprivrednim ili drugim gotovim proizvodima. Sada se on izdvaja uglavnom u novcu, i to iz isto prakti nih razloga, jer je novac postao zamjena za sve druge vrste imovine pa je normalno da se i ova kategorija imovine vrednuje kao i sve druge, i to iz isto prakti nih razloga. Nema opravdanja za pozivanje na prolost u vezi s ovim pitanjem, jer sutina nije izmijenjena nego samo forma, koja je u ovom slu aju vrlo prakti na. Ako pojedini lan porodice ima svoje vlastite prihode a radi se o maloljetniku koji sam nije mukellef, ali je njegov imetak podloan ovoj obavezi, onda e glava porodice, za njega izdvojiti iz njegove imovine onoliko koliko je potrebno na ime sadekatu-1-fitra. Isti je slu aj i s maloumnicima koji imaju svoju imovinu, ali sami nisu mukellefi zbog svog zdravstvenog stanja: njihov zatitnik - velija, e za njih, iz njihove imovine, izdvojiti iznos koji odgovara njihovoj obavezi sadekatu-1-fitra. Vrijeme izdvajanja sadakatul-fitra je pred bajramnamasko vrijeme. Kao to smo vidjeli iz hadisa Muhammeda, a.s., ovom obavezom osigurava se mirno bajramsko vrijeme za sve muslimane bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Ovo predbajramsko, valja shvatiti malo ire a to zna i da je pravo vrijeme izdvajanja sadekatu-1-fitra iz imetaka muslimana-obveznika, vrijeme posljednjih desetak dana ramazana. Osim to slui kao pomo potraiteljima i potrebnicima, sadekatu1-fitr treba shvatiti kao jednu vrstu hajr-dove za svakog lana porodice. U tom momentu svako ljudsko bi e biva stavljeno u poziciju korisnog

212

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

drutvenog lana. Svaki musliman s tim svojim malim prilogom postaje u esnik u pomaganju onima kojima je pomo potrebna a da sam ne osjeti na svom ku nom budetu nikakav poseban izdatak. Posljednji trenutak u kome se jo moe izdvojiti sadekatu-1-fitr je pred bajramnamasko vrijeme. Ako se to nije obavilo do tog trenutka bez zaista opravdanog razloga, onda to vie nije sadekatu-1-fitr nego obi na sadaka. Dogodi se nekome da iz zaista opravdanih razloga nije uru io sadakatu-1-fitr onome kome je namijenio, to e se smatrati valjanim i validnim izvrenjem obaveze.
Kome se moe a kome ne moe dati sadekatu-1-fitr

Sadekatu-1-fitr je namijenjen istim onim kategorijama kojima je namijenjen i zekat. Ako se namijeni siromasima bijednicima, onda se mora znati da se on ne moe dati uzlaznoj ni silaznoj rodbini, supruniku, odnosno onima prema kojima postoji obaveza, sa islamskog stanovita, da se o njima materijalno brine. Tako er se iz ovog fonda ne mogu pomagati nevjernici niti bogate osobe. Najbolje je to prepustiti ulu-l-emru da on odredi prioritet. Na taj na in emo biti najsigurniji da nismo pogrijeili pri izboru onoga kome elimo pomo i na ovaj na in.

213

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I KURBAN
Pojam kurban dolazi od arapske rije i karibun to zna i bliskost, to zna i rtva. blizina. e i fikhski termin za ovaj pojam je udhtje Svaki od ova dva pojma upu uje na obavezu klanja kurbana. Kurban se definira kao obaveza svakogmuslimana-mukellefa da zakolje kurban u dane Kurban-bajrama, ako posjeduje koli inu imovine koja mu omogu ava da kurban nabavi u zadatom vremenu. Ova obaveza proizlazi iz 2. ajeta sure El-Kevser, koji glasi:

I obavi namaz i u ini rtvu.

Tako er Muhammed, a.s., kae:

"rtvujte (kurban), to je sunnet vaeg praoca Ibrahima." Kao islamska ibadetska obaveza kurban se definira vadibskom obavezom. Da bi neko bio obveznik kurbana on treba da ispuni sljede e uvjete: 1. 2. 3. 4. da je musliman; da je mukellef (punoljetan i umno zdrav); da se u dane Bajrama nalazi kod ku e (da je mukim); da je materijalo situiran, toliko koliko mu je potrebno da nabavi kurban.

214

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

ta moe biti zaklano za kurban

Za kurban moe biti zaklano: a) b) c) brav e (ovca i koza); gove e (krava, bivol) ; deva.

Kurban je pojedina na porodi na obaveza. To je pojedina na obaveza onda kada pojedinac ima svoje prihode i ivi sam bez obaveza prema bilo kome drugome. Kurban je porodi na obaveza onda kada jedan lan porodice izdrava ostale lanove. Za jednog obveznika kurban moe biti jedno brav e, ovca koza. Ako se radi o brav etu onda ono treba da je staro najmanje godinu dana. Ako se radi o gove etu onda ono mora biti staro najmanje dvije godine. Ako se radi o devi onda ona mora biti stara najmanje pet godina. Gove e deva moe biti kurban za sedmero udruenih obveznika pod uvjetom da su svi zanijetili da to bude kurban i nita drugo. Nije doputeno udruivanje sa razli itim nijetom, kao, npr., kada bi neko od udruenika rekao: "Ja u se sa vama udruiti, ali meni meso treba za druge stvari a ne za kurban." Svi koji bi na to pristali izgubili bi kurban a dobili bi obi no meso koje nema veze sa kurbanom. Kod gove eta deve moe se udruiti i manje osoba od sedam, dvoje, troje... Ako bi neko ko se udruio sa drugima u ldanju kurbana, naknadno saznao da je bio prevaren, odnosno da je neki njegov udruenik meso usmjerio u drugom pravcu a ne u kurban, njegov kurban bi bio valjan jer on nije ni im doprinio tom incidentu.
Na ta treba paziti prilikom nabayke kurbana

Prilikom nabavke kurbana valja voditi ra una da ivotinja nema sljede e nedostatke: 1. 2. 3. da nije slijepa; da nije sakata; da nije bez noge;

215

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

4. 5. 6. 7.

da nije bez roga, itavog ve eg dijela, koji je nasilno odstranjen; da nije bez uha njegovog ve eg dijela koje je nasilno odstranjeno; da nije bez repa njegovog ve eg dijela koji je nasilno odstranjen; da ne bude posve mrava.

Svi ovi nedostaci su mahana za kurban jer kurban treba da svojim lijepim izgledom privla i panju. Me utim i kod ovih nedostataka neke stvari se mogu tolerirati ako se radi o prirodnim nedostacima kao to je ulavost i ukavost kod ovaca. Naime, postoje vrste ovaca koje imaju prirodno zakrljale ui rogove. To nije smetnja za kurban ako su svi ostali uvjeti ispunjeni. Tako er postoji vrsta ovaca koje imaju kra i rep je taj rep prirodno preteak, to smeta napretku ivotinje pa uzgajiva te repove odstrani jo u ranoj mladosti ivotinje, kako bi ista bolje napredovala. To, tako er, nije zapreka za kurban jer se radi o vrsti stoke koja je vrlo kvalitetna i mesnata, a kurban je socijalni ibadet te je koli ina njegovog mesa vrlo vana.

Vrijeme klanja kurbana


Vrijeme klanja kurbana po inje iza bajramskog namaza prvi dan Bajrama i traje sve do pred no tre i dan Bajrama. Izuzetak iz ovog pravila je slu aj kada se u jednom mjestu ne klanja Bajram, i to se unaprijed zna. U tom slu aju kurban se moe zaklati odmah poslije sabah-namaza, ako ima potrebe, kao to je neki nuan posao put koji e trajati vie nego traje vrijeme u kome se kurban moe zaklati. Ukoliko se desi da kurban nije zaklan u svom propisanom vremenu onda se isti mora iv pokloniti sirotinji ako je ve nabavljen, e se istoj pokloniti njegova protuvrijednost u prehrambenim artiklima u novcu.

216

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Na in klanja kurbana

Svaki obveznikje duan da osobno zakolje svoj kurban. Ako to nije u stanju iz opravdanih razloga onda u njegovo ime to moe u initi drugo lice koje on ovlasti. To drugo lice treba da bude musliman, i to prakti ni musliman a ne samo po imenu. Ako takvih nema u datoj sredini onda kurban moe zaklati pripadnik ehlu-kitaba (kr anin ili jevrej). Kurban nikako ne moe zaklati bezbonik. Vrlo je vano da osoba koja kolje kurban bude vjeta u tom poslu kako bi se izbjeglo mu enje ivotinje. Prije samog klanja kurbana nuno je obaviti neke pripreme koje se sastoje u sljede em: 1. 2. da se dobro naotri kurbanski no; da se iskopa rupa u zemlji, dovoljno duboka da u nju mogu stati svi dijelovi kurbana koji se ne koriste kao to su: rogovi, papci, unutrica koja se ne jede i krv; kurban se povali na njegovu lijevu stranu tako da mu glava bude okrenuta prema sjeveroistoku da bi njegov vrat i lice osobe koja kolje kurban bili okrenuti prema kibli.

3.

Kada se ove pripreme izvre onda se ve pripremljenim noem brzo i precizno presijecaju vratne ile ivotinji, uz izgovaranje:
<- s
4.21 -

Bismillahi - Allahu ekber "U ime Allaha - Allah je iznad svega!"

Lijepo je da se tom prilikom prou i dio tridesetog ajeta sure Er-Rum, koji glasi:

Okreni lice svoje ti, kao rzjernik pravi, istoj vjeri, prirodi, prema kojoj On jude stvori...

Poto se tijelo ivotinje smiri, slijedi odvajanje koe i mesa a potom klasifikacija samog mesa. Kurbansko meso se obi no podijeli na tri jednaka dijela. Prvi dio se namijeni sirotinji u bliem i daljem komiluku. Drugi dio se namijeni prijateljima i komijama. Tre i dio se ostavlja za svoju porodicu.

217

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Koica je dio kurbana i ona se predaje Islamskoj zajednici jer je to praksa vie od trideset godina, i to po fetvi Rijaseta koja je vae a i koja je obavezuju a za svakog mukellefa. Koa se moe zadrati za sebe, ali se njena protuvrijednost mora uplatiti tamo gdje je koa bila namijenjena. Postoje tri vrste kurbana od kojih se meso u ajelosti mora podijeliti sirotinji, a to su:

a) b)

na vrijeme nezaklani vad ibski kurban, odnosno bajramski kurban; zavjetni kurban. To je slu aj kada se neko zavjetovao da e zaklati kurban iz bilo kojih razloga. Kada ga zakolje, meso mora podijeliti u cijelosti; oporu eni kurban. To je slu aj kada je neko lice dok je bilo ivo oporu ilo drugom licu da mu kolje kurban i za tu namjenu ostavilo materijalna sredstva. Tada izvrilac oporuke mora sve meso od tog kurbana podijeliti sirotinji; kurbani koji se kolju za propuste prilikom obavljanja hada.

218

I DESETO POGLAVLJE

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I HAD (1)
to Pojam had dolazi od arapskog glagola hadde jehuddu zna i uputiti se, po i prema, posje ivati. Fikhska nauka had je definirala kao obavezu svakog muslimana-mukellefa da jednom u ivotu hodo asti Kabu. Obaveza hada proizlazi iz 97. ajeta sure Al Imran, u kome se kae:

I Allaha radi nek> ljudi Kabu hodoaste, ko god se tamo zaputiti moe.
Ko je obavezan obaviti had

Iz spomenutog ajeta se vidi da se obaveza hada protee na osobe koje su to u mogu nosti. To prakti no zna i da su had duni obaviti svi punoljetni i umno zdravi muslimani, ako imaju materijalnu podlogu da mogu podnijeti trokove puta te osigurati svoju porodicu u toj mjeri da u vrijeme njihovog odsustva ne oskudijeva ni sa im u emu ina e uiva izvan hadskog vremena. Obavljanje hada nije uvjetovano zdravljem jer se had moe obaviti i preko izaslanika _ bedela. Had obavljen preko bedela, sa erijatskog stanovita, jednako je validan kao i kada je osobno obavljen, ako je obveznik bio sprije en da osobno obavi had. Ovu obavezu nije lijepo odga ati do starosti, ako za to nema valjanog razloga. Za ensku osobu postoji dodatni uvjet za izvrenje hadske obaveze u odnosu na mukarca a to je da osigura sebi pratioca na putu koji se zove

221

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

mahrem Mahrem moe biti mu neko od bliskih ro aka, bili oni ro aci po krvi po mlijeku putem srodstva nastalog po enidbi, sa kojima ta osoba ne moe stupiti u brak. Ovaj uvjet postavljen je prije svega radi sigurnosti na putu te raznih usputnih poslova koje bi eni bilo teko samoj bez mukog lica obaviti. Nema zapreke da se za neka enska lica koja ele obaviti had a ne mogu osigurati propisanog mahrema, organizira putovanje u kome e im biti garantirana puna sigurnost sa svih strana. To je danas uobi ajena praksa, koja nalazi svoj oslonac u malikijskoj pravnoj U poznatom fikhskom djelu Fikh etiri mezheba od Abdurahmana Dezirija, strana 634, stoji:

=,'L;,`L;
"Pravo je ene da u svojoj pratnji ima mua nekog od svojih srodnika sigurno drutvo." I ako je ovo stav samo malikijske praVne kole, on je danas prihva en i od drugih jer omogu ava obavljanje hada i onim enskim osobama koje ne mogu osigurati mahrema kojeg uvjetuju druge pravne kole. U naim uvjetima organizacije hada, dugogodinja je praksa organiziranja hadskog puta u kome mnoge ene putuju bez svog prirodnog mahrema. Rijaset Islamske zajednice osigurava sigurnu pratnju svakom hodo asniku neovisno da se radi o mukoj enskoj osobi, kako u pogledu sigurnosti na putovanju u svakom pogledu tako i u pogledu osiguranja stru nih vodi a, ljekara pa sve do kuhara. Sa erijatskog gledita, ovoj organizaciji, u pogledu sigurnosti za enske hodo asnike, nema se ta prigovoriti. Vrijeme izvrenja hada je vrijeme hidretskog mjeseca zu-lhiddeta. Prije nego to po nemo govoriti o na inu izvrenja hadske obaveze, potrebno je da se upoznamo sa hadskom terminologijom sa kojom emo se stalno susretati kod svih faza izvrenja hadske obaveze: 1. je kockasta gra evina veli ine 11x11x13. Bejtullah Kaba Prvi put je sagra ena od strane Ibrahima, a.s., i njegova sina Ismaila. To je prvi monoteisti ki hram u povijesti ljudskog roda.

222

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

2.

3. 4.

5. 6. 7.

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

15. 16.

17.

crni kamen veli ine 20x20x20, ugra en u junom kutu Kabe, u visini oko osamdeset centimetara od zemlje. Er-ruknu-l-jemaniiju to je strana Kabe okrenuta ka Jemenu. El-hatimu to je polukruni zid sa sjeverne strane Kabe, visine oko 50 centimetara, koji je udaljen svega par metara od same Kabe. El-Mesdidu-l-haramu je cjelokupan prostor oko Kabe u kome se obavljaju hadski obredi, uklju uju i tu i sa`j. Mekamu Ibrahim to je ta ka u Haremu gdje postoje ljudske stope utisnute u tlo. Es-Safa ve-l-Merva (sipi ,11) su dvije humke unutar Harema koje su jedna od druge udaljene oko est stotina metara, gdje se obavlja obred sacja. Arefat je prostrana visoravan koja se nalazi izvan gradskog podru ja. Mina je manje mjesto koje se nalazi izme u Meke i Arefata. Muzdelifa (zibp), je tako er gradi koji se nalazi izme u Arefata i Mine. je uzvienje na samoj Muzdelifi. El-MeParu-l-haram (5-1 je predgra e Meke idu i El-Muhassab El-Ebtah iz pravca Mine, koje ima dva naziva. Ihram je specijalna hadska odje a. Muhrim je osoba koja je na sebe obukla hadsku odje u i prihvatila na sebe obavezu potivanja posebnih pravila u toku izvrenja hadske obaveze. Teibije su posebne rije i zikra koje se izgovaraju u toku obavljanja hada. Mikat je nazna eni prilaz Meki odakle formalno po inje obavljanje hada. Mikata ima vie i oni se nalaze sa svih strana na prilazima Meki. El-Harem (e.,;-!) je prostor Meke i njenog predgra a. 223

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

18. Hall (j,), je prostor izme u Harema i Mikata. 19. Tavaf ( i sJJ,) je obredni obilazak oko Kabe. 20. Reml ().,) je postupak ubrzanog hoda sitnim korakom, tresu i ramenima pri obrednom obilasku Kabe. ) je obredni hod izme u Safe i Merve. 21. Sa`j ( 22. Demreta (^io > ) su nazna ena mjesta na Mini na kojima se obavlja propisano bacanje kamen i a. 23. Remj ( ) je in bacanja kamen i a na demretima Mine. 24. El Akabe (a.J . n ) je jedno od mjesta na Mini gdje se obavlja bacanje kamen i a. 25. Vukuf je propisani boravak na Arefatu devetog zu-1hideta. 26. Ifrad (.,51) je in obavljanja samo hada, bez umre. je istovremeno obavljanje i hada i umre. 27. Kiran 28. Umra (^ ^) je sunnetska obaveza hodo a a, izvan hadskog vremena. 29. Temett'u () je obavljanje umre u hadskim mjesecima uz obavezu da se u istoj godini obavi i had. 33. Hedj (s w) je kurban koji se kolje na ime propusta u hadskom obredu. 34. Ihsar (,t . i) zna i sprije enost hodo asnika da dovri hadski obred koji je ve po eo obavljati. 35. Muhsar ( ^A) je osoba koja je sprije ena da dovri hadski obred. 36. evt (y:) je jedan obilazak Kabe ili jedan hod izme u Safe i Merve.

Had kao cjelovit obredni in sastoji se od vie komponenata. Neke od tih komponenata su hadski farzovi, neke su vadibi a neke hadski sunneti.

224

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Hadski farzovi Da bi se had mogao tretirati kao valjan sa erijatskog stajalita potrebno je da on sadri tri klju na hadska obreda, i to: 1. 2. 3. u initi hadski nijet, u ta je uklju eno i obla enje ihrama; boravak na Arefatu devetog zu-l-hideta; glavni obredni obilazak Kabe, tavafu-z-zijare.

Hadski vadibi Dobar dio hadskih obreda, prema naem mezhebu, definirani su kao vadibske obaveze. To prakti no zna i da ako bi hodo asnik izostavio jedan vie hadskih vadiba neki od njih krivo u inio a ne bi uradio ono to je propisano u takvoj situaciji, njegov had bi bio neispravan. Hadski vadibi su sljede e radnje: 1. 2. 3. 4. obredni hod izme u Safe i Merve; boravak na Muzdelifi u no i izme u devetog i desetog zu-lhiddeta; posljednji, oprotajni obilazak Kabe -Tavafu-l-veda'i

5.

6.

brijanje i ianje na Mini _ desetog zu-l-hiddeta, nakon prvog obrednog bacanja kamen i a na prvom demretu zvanom Demretu-Akabe; klanje kurbana na Mini _ desetog dana zu-l-hiddeta, nakon prvog bacanja kamen i a na Demretu-l-Akabi, ako je hadija, do tog trenutka, eventualno napravio neku greku zbog koje je duan zaklati kurban; obredno bacanje kamen i a na Mini

Hadski sunneti U hadske sunnete spadaju, prema hanefijama: 1. 2. no ivati na Mini, u bajramske dane; preno iti na Muzdelifi, uo i Bajrama;

225

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

3. 4.

sa Muzdelife sti i na Minu prije izlaska Sunca, prvi dan Bajrama; potovati propisani redoslijed na Mini.

Hadski adabi
Sve ono to ulazi u hadske obrede a nije dio farzova, vadiba sunneta spada u adabe hadda.

226

Mustafa

Sui ,

FIKHU-L-IBADAT

NA 1N 1ZVIZENJA HADSKE OBAVEZE

Ifradski na in obavljanja hada

Ako se hodo asnik odlu i da obavi samo had, bez umre, onda e na in tog njegovog izvrenja biti ovdje pojanjen. Formalno, hadski obredi po inju onoga trenutka kada hodo asnik stigne na jedno od mikatskih mjesta. Tom prilikom hodo asnik prvo obavi li nu higijenu koja se sastoji od kupanja (koje je sunnetska obaveza), brijanja, skra enja kose, brade i brkova i podrezivanja nokata. Zatim, hodo asnik obla i hadsku odje u koja se naziva ihramom i koja se sastoji od dva velika frotirna pekira. Jedan od njih se obmota oko gornjeg a drugi oko donjeg dijela tijela, ostavljaju i desnu ruku slobodnom. Hadija (mukarac) sada vie ne moe imati na sebi bilo kakve druge odje e niti obu e osim lahkih papu a. Jedino to mu je doputeno jeste prigodan pojas u kome su smjeteni njegovi li ni dokumenti. enska osoba nije obavezna obla iti ihrame i ona moe obaviti had u svojoj svakodnevnoj odje i, pod uvjetom da zadovoljava erijatski minimum. Nema zapreke da ena na svoju odje u navu e lahke bijele arafe kako bi se uklapala u op i ambijent. Nakon toga hodo asnik klanja dva rekata nafila-namaza, a zatim se prou i hadski nijet koji glasi:
j Allahumme inni uridu-l-hadde fe jessirhu ve tekabbelhu minni!

227

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

"Moj Allahu, elim obaviti had, pa mi to olakaj i primi od mene." Nakon obla enja ihrama i izvrenih priprema hadija _ muhrim na sebe preuzima obavezu pridravanja posebnih pravila ponaanja u toku hodo aka koja se sastoje u sljede em: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

ne smije imati fizi ki odnos sa suprunikom; ne moe se brijati, Tati, skra ivati bradu, kosu brkove; ne moe obrezivati ru ne none nokte; ne moe (mukarac) obla iti bilo koju vrstu odje e osim ihramske, koju moe mijenjati radi odravanja li ne higijene; ne moe se baviti lovom; ne smije drugog nagovarati na lov; ne smije napraviti bilo kakvu tetu na infrastrukturi Harema; ne smije ubijati insekte bilo koja druga iva bi a, osim ako mu ivot ugroavaju; ne smije na glavu stavljati bilo kakvu vrstu kape pokriva a osim suncobrana; ne smije upotrebljavati bilo koju vrstu jakog mirisa; enska osoba ne smije prekrivati lice dok je muhrim; ne smije izgovarati bilo koju vrstu nepristojnog govora; ne smije nita uraditi to odudara od vremena i prostora u kome se nalazi.

Kada hodo asnik ovo primi na znanje on svoj had po inje i prakti no obavljati time to e prou iti telbije koje glasi:
2:4:j

Lebbejkellahumme lebbejke, lebbejke la s'erike leke lebbejke. Inne-l-hamde ve-n-ni`mete leke ve-l-mulku la erike leke!

"Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam. Odazivam Ti se, Ti nema nikakva druga. Odazivam Ti se. Tebi

228

Mustafa Su'i , FIKHU-L-IBADAT

pripada svaka hvala, blagodati i vlast, u tom nema sudruga." Od ovog momenta, hodo asnik neprekidno obnavlja u enje telbije, tehmida, tehlila i salavata. Mukarac to ini glasno a ena u sebi tiho, sve dok ne obave prvo obredno bacanje kamen i a na Mini, prvi dan Bajrama.

Sada je hodo asniku otvoren put ka Meki. Kada ugleda Kabu prou it e tekbir (Allahu ekber), tehlil (La ilahe illellah) i tahmid (El-hamdu lillahi) a nakon toga zapo inje prvi od tri obredna tavafa oko Kabe. Ovaj prvi od tri obavezuju a tavafa, sunnetska je obaveza svima osim Mekelijama. Tavaf po inje od haderu-l-esveda, i to podignutih ruku, kao kod iftitahi-tekbira u namazu, uz u enje po tri puta tekbira i tehlila. Potom e hadija okrenuti svoju desnu otvorenu aku prema Haderu-l-esvedu, uz ponovno u enje tekbira, tehlila i salavata. Zatim e svoju podignutu ruku spustiti i poljubiti je iskazuju i, na taj na in, posebno potovanje prema njemu. To se naziva istilam Haderu-l-esveda selam Haderul-esvedu. Sada se hodo asnik usmjerava ka obilasku Kabe, dre i se stalno svojom lijevom stranom tijela njenog zida. On e u jednom tavafu obi i sedam puta oko Kabe. Prva svoja etiri obilaska oko Kabe hadija e svoj korak usitniti, ali i ubrzati uz tresu i ramenima, ine i (rem1). Posljednja tri hoda oko Kabe obavit e normalnim tihim hodom. Svaki put kada pro e pored Haderu-l-esveda, u init e istilam (iskaz potovanja) prema Haderu-l-esvedu. Nakon zavrenih sedam obilaenja Kabe, prvi tavaf je zavren. Tada e on, negdje u blizini Kabe gdje bude slobodnog prostora, klanjati dva rekata nafila-namaza. Sada e se hodo asnik ponovno vratiti Haderu-l-esvedu i jo jednom ga istilam u initi. Potom se sputa do vrela Zemzem, gdje e popiti au njegove vode. Potom se hadija upu uje do Safe, gdje e izu iti tekbir, tehlil, tahmid i salavat na Poslanika, a.s. Tada die svoje ruke, kao kod u enja dova, i obrati se Svevinjem izraavaju i svoje enje i svoje elje. Potom se upu uje prema Mervi, prema kojoj ide normalnim hodom sve do mjesta koje je ozna eno kao saj. To je hodo asniku znak da korak treba ubrzati. Kada stigne do Merve i tu e prou iti i uraditi sve to je uradio i u io na Safi. Time je obavljen jedan hod izme u Safe i Merve. Ovaj jedan hod od Safe do Merve naziva se S'eft Istim imenom se naziva i jedan hod oko Kabe. Sada treba obaviti jo

229

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

est ovih eftova, ponavljaju i sve radnje kao i kod prvog hoda i time je saj izme u Safe i Merve, kao vadibska obaveza, zavren. Sada je hodo asnik slobodan i ostaje u Meki, ako je eventualno ranije stigao, sve do osmog zu1-hiddeta, do predve erja, kada se upu uje ka Arefatu. Ovaj osmi dan zu-l-hideta naziva se Jevmu-t-tervije (v^i ^y). Na Arefat se obi no stie u predve erje osmog zu-l-hiddeta. Da bi had bio formalno valjan nuno je da hodo asnik tamo proboravi makar i najkra e vrijeme, tek toliko da proputuje preko visoravni Arefata. Me utim u normalnim okolnostima svaki hadija proboravi na Arefatu bar ve i dio tog devetog zu-l-hiddeta. itav prostor arefatske visoravni, prostor je hadskog obreda, osim lokaliteta zvanog Batnu Urene. Dok boravi na Arefatu hodo asnik nema nikakvih propisanih obreda, ali mu je ostavljena mogu nost da uz redovne ibadete taj dan provede u zikru po vlastitom izboru te da klanja prigodne nafila-namaze. Uobi ajeno je da svaki hadija posjeti uzvienje na Arefatu koje se naziva Debelu-r-rahme (^.;1i ) ili Brdo Boijeg milosr a. Jedina specifi nost vezana za boravak hodo asnika na Arefatu je u tome to se tu spajaju podnevski i ikindijski namazi u podnevskom vaktu uz jedan ezan i dva ikameta, ali samo ako se ovi vaktovi klanjaju u dematu. Ovo je usvojeno miljenje hanefija. Me utim imami Ebu Jusuf i Muhammed smatraju da se to odnosi i na munferida, odnosno osobu koja samostalno klanja. U predve erje, devetog zu-l-hiddeta, hodo asnici polahko kre u ka Muzdelifi. Kada tamo stignu oni e obaviti akam i jacija-namaz na isti na in kao to su to uradili na Arefatu sa podnevskim i ikindijskim namazom, i to u akamskom vaktu. Poslije ovako obavljenih namaza, svaki hodo asnik prikuplja po etrdeset i devet kamen i a veli ine ljenika koji e mu trebati sutradan na Mini. U toku boravka na Muzdelifi, hodo asnici e se popeti na uzvienje zvano Meari-l-haram i obaviti zikr koji se sastoji od tekbira, tahmida, tehlila, telbije i salavata. U kasne no ne sahate kre e se ka Mini jer se tamo mora sti i prije svitanja. Kada se stigne na Minu, nakon klanjanja sabah-namaza, hodo asnici se upu uju na prvo bacanje kamen i a, i to na mjesto zvano Demretu-l-Akabe. Ovdje se obavlja ukupno, za ovaj put, sedam bacanja, i to prema kamenom stupu koji simbolizira zlo. To se

230

Mustafa Sui , FIKHU-1-1BADAT

u narodu zove stup ejtana. Pri po etku ovog ina prestaje obaveza u enja telbije. Kamen i se uzme izme u srednjeg prsta, kaiprsta i palca te se baca prema spomenutom stupu. To se ponovi jo est puta tako da bude ukupno sedam bacanja. Nakon ovog ina hodo asnici su oslobo eni svih pravila ponaanja koje su na sebe preuzeli na mikatu osim fizi kog odnosa sa suprunikom. Tada hodo asnici pristupaju li nom ure enju: brijanju, ianju, podrezivanju nokata, to im je ina e bilo zabranjeno u prethodnom periodu. Ako je hadij a napravio neki propust previd u toku dosadanjeg obavljanja hada, sada je duan da to ispravi, i to na taj na in to e zaklati kurban na ime tog propusta. Redovni bajramski kurban hadija nije duan klati jer je on putnik, a putnik je te obaveze oslobo en. Ovo je ina e vrijeme bajram-namaza kojega tako er hadija nije duan obaviti iz istih razloga zbog kojih nije duan ni kurban klati. Sada se hodo asnici upu uju ponovo ka Meki gdje e obaviti centralni tavaf koji se naziva Tavafu - z - zijare, koji je ina e farz-obaveza, i to bez remla, ako je ovaj obavljen prilikom nastupnog tavafa _ Tavafi - kuduma. Nakon obavljenog ovog tavafa, hadija je oslobo en i posljednje zabrane koju mora ispotovati kao muhrim. Vrijeme u kojemu se moe obaviti Tavafu-z-zijare je vrijeme od sabaha. prvog dana pa do isteka bajramskog vremena, a to je etvrti dan Bajramz. do u predve erje. Drugi dan Bajrama hodo asnici se upu uju po novo na Minu, gdje e sada obaviti bacanje kamen i a na sva tri lokaliteta koji se nazivaju demretima, i to po evi od onog koje nosi ime Deniretti - I - Hajf preko srednjega, da bi se bacanje okon alo na Demretu1-Akabi. Svako od ova tri bacanja obavlja se na isti na in kao to je obavljeno ono prvo u prethodnom danu. Isti postupak e se ponoviti i sutranji, odnosno t re i dan Bajrama. Sva ova pojedina na bacanja kamen i a nazivaju se reinjom. Svakiput kada se vra aju u Meku, sa Mine, hodo asnici e se zaustaviti i malo odmoriti u mjestu zvanom El-Muhassab, koje se nalazi na tom putu, a to je ti Meke. S,,da je ltodo asniku io ostalo da obavi posljednji tavaf koji se naziva Tavafu - veda' Oprotajni tavaf. On se jo' naziva i Tavafu-s-sadr I on se oba-vlja bez r Ovaj tavaf je vadib svima osim Mekelijama. Nakon

231

Mustafa Sui , FIKHU-I-IBADAT

obavljenog Oprotajnog tavafa hodo asnik ponovo silazi do vrela Zemzem da bi ponovo popio au njegove vode. Ovakav na in obavljanja hada naziva se ifradski. Uobi ajeno je za hadije iz naih krajeva, nakon to istekne bajramsko vrijeme, a to je u akam etvrtog dana Bajrama, da iza u u predgra e Meke, a to je, izvan Harema u prostor Hilla, i da zanijete umru nakon ega se ponovo vra aju u Mesdidu-l-haram, gdje e obaviti umranske obrede koji se sastoje od tavafa oko Kabe i saja izme u Safe i Merve. Ovaj umranski tavaf i saj obavljaju se na isti na in kao i kod hada. Prilikom obavljanja hada, za enu su specifi ni sljede i postupci: a) b) c) d) obavezno ima pokriva za glavu, to mukarac ne smije imati; telbije i druge zikrove izgovara u sebi, a ne naglas; ne ubrzava korak pri hodu izme u Safe i Merve, tamo gdje je to ozna eno kao obaveza za mukarce, niti ini reml kod tavafa; ne obavlja ianje kose, kao to ine mukarci na Mini prvi dan Bajrama, nego to u ini samo simboli no odsijecaju i jedan manji pramen svoje kose; Had obavlja u svojoj redovnoj odje i, koja zadovoljava avretni minimum; izbjegava tiskanje oko Kabe kada je velika guva oko nje; ako joj se dogodi hajz, u toku muhrimskog vremena, okupat e se i nastaviti obavljati sve obrede osim Tavafu-z-zijareta kojega e obaviti po isteku hajza. Ukoliko njen hajz nastupi nakon Tavafu-z-zijareta onda je ona oslobo ena obaveze obavljanja Oprotajnog tavafa.

e) f) g)

Kiranski na in obavijanja hada

Ako se hodo asnik na mikatu odlu i da zajedno obavi i had i umru onda on postupa na sljede i na in. Na mikatu e zanijetiti ovako:
; -

Allahumme inni uridu+hadde ve-1-`umrete fe jessirhuma ve tekabbelhuma minni!

232

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

"Moj Allahu! Ho u da obavim had i umru, pa mi to olakaj i u ini kabulnim." Kod kiranskog hada, na mikatu se obavlja i u i sve kao i kod ifradskog. Kada karin stigne u Meku prvo e obaviti umranski tavaf i umranski saj. Zatim e obaviti hadski Tavafu-l-kudum i hadski saj izme u Safe i Merve. Svi ovi obredi su istovjetni kao i kod ifradskog hada. U slu aju stiske sa vremenom karin moe obaviti istovremeno umranski i hadski Tavafi-l-kudum na taj na in to e obaviti po etrnaest obilazaka Kabe i etrnaest hodova izme u Safe i Merve. Ipak, ovo se smatra mekruhom. Poslije ovoga ina, hadija nastavlja obavljati had onako kako je propisano, a to zna i onako kako je inio i kod ifradskog hada. Kada stigne na Minu i nakon obavljenog prvog bacanja kamen i a na Dernretu-l-Akabi, karin ima obavezu da zakolje poseban karinski kurban na koji ga je obavezao njegov kiranski nijet. Meso od ovog kurbana se dijeli na tri dijela kao i kod vadibskog bajramskog kurbana. Ako iz bilo kojih opravdanih razloga, hadija ne bude u stanju da zakolje ovog karinskog kurbana onda e biti duan da posti deset dana, i to tri prije samog Bajrama a najbolje je da tre i dan od tog posta bude Jevmu-l-Arefe. Ostahih sedam dana hadija-karin ispostit e kada se vrati ku i. Nakon klanja ovog kurbana hadija dovrava hadske obrede na propisan na in.
Temettu'ski na in obavijanja hada

Ako se hodo asnik odlu i da obavi umru u hadskim mjesecima (evvalu, zu-l-kddetu prvih par dana zu-l-hiddeta), a ima namjeru da iste godine obavi i had, onda njegov nijet glasi:
.

Allahumme inni uridzi-ljumrete fe jessirha ve tekabbelha minni!

"Allahu moj, elim obaviti umru pa mi to olakaj i primi od mene."

233

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Poslije ovakvog nijeta, hadija na mikatu ini sve to ini mufrid i karin a zatim odlazi u Meku, obavlja umru na propisan na in i trenutno prestaje biti muhrim, osim ako je odlu io da odmah sa sobom dopremi svoj temett'uski kurban. Tada ne e prestati biti muhrim sve do okon anja hadskog obreda, a to zna i do iza prvog demreta na Mini prvi dan Bajrama. Kada do e vrijeme hada, osmi dan zu-l-hiddeta, mutemetti`u nijeti had, i to u prostoru Harema, u ta je uklju eno sve ono to radi hadija na mikatu. Ostalo radi potpuno isto to radi i mufrid. Kada do e vrijeme osloba anja od muhrimskih pravila ponaanja, a to je prvi dan Bajrama, nakon prvog bacanja kamen i a na Mini, on kolje svoj temett`uski kurban, na ta ga obavezuje njegov temetti'uski nijet. Ako mutemetti`u ne bude u stanju zaklati svog temett'uski kurban na vrijeme, onda e biti duan da isposti deset dana, i to tri prije i sedam poslije Bajrama, isto kao karin. Ne bude li ispostio tri prva dana uo i Bajrama, od propisanih deset, ne ostaje mu nita drugo nego da zakolje temettu`ski kurban, ina e e se smatrati da sve hadske obrede nije valjano obavio, ak i ako je hadske farzove i hadske vadibe propisno izvrio. Kiranski i temettu`ski had mogu obaviti svi osim stanovnika Meke. Njima ostaje jedino ifradski had.

234

Mustafa Suk, FIKHU-L-IBADAT

MUHRIMSKI PROPUSTI ILI PREVIDI I NA IN NJIHOVOG SAN1RANJA

Prilikom obavljanja hada hodo asniku se mogu dogoditi odre eni propusti zbog kojih e morati da, na ime pokajanja, uradi neke radnje koje su u sutini njegovi pokajni ki postupci kojima on dokazuje da je te propuste u inio nenamjerno te ih na taj na in ispravlja. Ti propusti su dvojaki, i to oni koje on u ini kao muhrim i njegovi propusti u samom Haremu. Me utim ove druge moe u initi i osoba koja nije muhrim.

to:

to se ti e propusta muhrima, oni se dijele u nekoliko kategorija i

a) Previdi propusti koji zahtijevaju klanje gove eta starog dvije deve stare najmanje pet godina. Ti propusti su: 1. ako mukarac u stanju dunupluka ena u stanju hajza nifasa, obave Tavafu-z-zijare a isti ne bi nadoknadili u danima Bajrama. Ovaj kurban, ako do njega mora do i, zaldao bi se nakon isteka vremena u kojem bi se ovaj tavaf mogao obnoviti a to su bajramski dani; 2. ako bi hodo asnik, nakon boravka na Arefatu a prije brijanja i ianja na Mini prvi dan Bajrama, imao spolni odnos sa suprunikom. U slu aju da se to hodo asniku dogodi prije boravka na Arefatu, had mu je u cijelosti neispravan i mora ga obnoviti u narednim godinama. b) Propusti koji obavezuju hodo asnika da zakolje brav e staro najmanje godinu dana su:

235

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

1.

2. 3.
4

5. 6. 7.

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.

19.

ako bi se hodo asnik-muhrim namjerno namirisao jakim mirisom po itavoj jednoj cjelini tijela kao to je ruka, noga, glava...; ako bi bradu ili glavu farbao jakim mirisavim bojama; ako bi hodo asnik (mukarac), nosio na glavi itav dan kapu ili kakav drugi prekriva ; ako bi hodo asnik (mukarac) itav dan nosio nemuhrimsku odje u; ako bi hodo asnik (mukarac) obrijao etvrtinu ili vie od toga: glave, brade ili drugih maljavih dijelova tijela; ako bi hodo asnik podrezao pet ili vie nokata na svojim rukama ili nogama; ako bi hodo asnik (mukarac) u stanju dunupluka ili ena u stanju hajza ili nifasa obavili Tavafu-l-kudum ili Tavafus-sadr; ako bi hodo asnik Tavafu-z-zijare obavio bez abdesta; ako bi izostavio Tavafu-s-sadr u cjelini ili etiri i vie njegovih obilazaka oko Kabe; ako bi izostavio jedan, dva ili tri hoda oko Kabe od Tavafuz-zijareta; ako bi se sam, bez svoga vo stva, vratio sa Arefata u Meku; ako bi izostavio saj izme u Safe i Merve; ako bi izostavio boravak na Muzdelifi; ako bi potpuno izostavio sva tri demreta, sva tri dana; ako bi izostavio jedan remj, od propisana tri dana; ako bi na Demretu-1-Akabi izostavio etiri i vie hitaca ili ga ne bi izvrio nikako; ako bi umranski saj ili tavaf obavio bez abdesta; ako bi imao spolni odnos sa suprunikom prije Arefata, iako mu je had neispravan, on je tada duan da itav had ponovo obavi, i to u narednim godinama; ako bi imao spolni odnos sa suprunikom nakon brijanja i ianja na Mini prvi dan Bajrama a prije obavljenog tavafuz-zijareta;

236

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

20. ako bi ulazio u emotivne igre sa suprunikom i bez samog odnosa; 21. ako bi nakon obavljenog umranskog tavafa, a prije umranskog saja, imao spolni odnos sa suprunikom; 22. ako had ne bi obavljao po propisanom redoslijedu. Valja znati da kod ove vrste propusta, karin ima obavezu zaklati, za svaki od ovih propusta, po dva kurbana i to zbog njegovog kiranskog nijeta. c) Kada e muhrim biti obavezan da izdvoji sadaku u iznosu vrijednosti sadekatu-1-fitra zbog svojih muhrimskih propusta? To su sljede i slu ajevi: 1. Ako bi se namirisao jakim mirisom samo po jednom dijelu jedne cjeline tijela kao po dijelu ruke, noge. 2. Ako bi (mukarac) nosio na sebi nemuhrimsku odje u samo dio dana, nekoliko sati. 3. Ako bi (mukarac) na glavi nosio kapu drugi prekriva samo neki dio dana, npr. par sati. 4. Ako bi (mukarac) obrijao neki dio tijela, glave brade, do jedne etvrtine. koji nokat u ruke noge. Za svaki 5. Ako bi odrezao nokat duan je posebno izdvojiti po jednu gore definiranu sadaku. mu podrezivao oiao drugo lice 6. Ako bi obrijao nokte. 7. Ako bi tavafu-l-kudum tavafu-s-sadr obavio bez abdesta. 8. Ako bi kod tavafu-s-sadra izostavio jedan, clva tri obilaska oko Kabe. Za svaki izostavljeni hod evt duan je izdvojiti po jednu propisanu sadaku. 9. Ako bi izostavio po jedno, dva tri bacanja kamen i a na demretima od predvi enih sedam. Za svaki hitac treba izdvojiti po jednu sadaku.

237

MustaFa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Ako bi muhrim morao, zbog neodlonog posla, obu i svakodnevnu odje u, obrijati se oiati, on bi na to ime bio duan da zakolje kurban. Ako to ne bi mogao da uradi iz bilo kojih razloga onda e biti duan da izdvoji po est sadaka e postiti tri dana, makar taj prekid muhrimskog ponaanja bio i iz opravdanih razloga. Ako bi muhrim ubio makar i najmanje ivo bi e kao to je skakavac i tada je duan izdvojiti bar neznatnu sadaku jer se on kao muhrim nalazi u potpunom miru sa samim sobom i sa svim ivim svjetovima oko sebe: ljudskim, biljnim i ivotinjskim, te se shodno tome mora i ponaati. Hodo asnik je tako er duan da nadoknadi svaku vrstu tete koju bi eventualno nanio infrastrukturnim objektima u prostoru hadskih obreda, i to u visini u injene tete. Visinu tete utvr uju stru ne slube drave koja upravlja infrastrukturom hadskih objekata. Ako je teta na injena gra aninu pojedincu onda e nezavisna komisija procijeniti tetu koju e po inilac platiti. Ovom nadoknadom u injene tete hodo asnik se i samog grijeha osloba a.

U slu aju kada bi hodo asnik ulovio neku divlju ivotinju a postoji sli na doma a, prema Imami-Muhammedu, mogla bi se ta doma a ivotinja zaklati i podijeliti njeno meso sirotinji na ime togprekraja. Ako je ulovljena ivotinja jednaka kurbanu (ovci kozi) onda prekritelj treba zaklati taj kurban i onda njegovo meso podijeliti sirotinji, i to u visini sadekatu-1-fitra za svakog siromaha. Druga mogu nost za prekritelja je da kupi hrane u vrijednosti jednog kurbana i da je onda podijeli sirotinji u visini od po jednog sadekatu-1-fitranskog iznosa. Tre a mogu nost za prekritelja je da posti onoliko dana koliko ima sadekatu-1-fitranskih dijelova u jednom prosje nom kurbanu. Ako osoba koja nije muhrim napravi neku tetu u Haremu ona ne moe initi iskup bilo koje vrste, nego mora tetu nadoknaditi u novcu. Muhrim ne smije kupovati niti prodavati lovinu koju je drugi ulovio u vrijeme hada.

238

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

SLU AJ KADA SE U E U PROSTOR MIKATA BEZ NWETA I PREUZIMANJA NA SEBE MUHRIMSKIH OBAVEZA

Kada bi se desilo da pojedinac pre e mikatsku granicu bez nijeta ili kada bi neko uao u taj prostor bez namjere da obavi had ili umru pa se kasnije predomisli i odlu i da obavi had ili umru, onda on ima obavezu da se vrati na mikat i tamo uradi sve to je potrebno uz uvjet da nije u vremenskom tjesnacu, odnosno da mu ne prijeti opasnost da e zakasniti na hadske obrede koji su vezani za ta no nazna eno vrijeme. Ako bi pak u ovom slu aju hodo asnik zakasnio da na vrijeme obavi nastupaju i tavaf, tavafi-kudum, onda bi bio obavezan da na ime ovog propusta zakolje kurban - brav e ili kozu. U slu aju da se hodo asnik ne moe povratiti na mikat, zbog oskudice u vremenu, on e nijet i sve ostalo to se ini na mikatu u initi na mjestu na kome se zatekao uz uvjet da zakolje kurban zbog ulaska u prostor hadskih obreda bez nijeta.

239

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

IHSAR I MUHSAR

( J.43...u.9_,L#2-y1)

Pod pojmom ihsar podrazumijeva se stanje u kome se na e muhrim, koje mu onemogu ava nastavak hadskih obreda, svejedno iz kojih je razloga to stanje nastalo. Razlog tome moe biti njegovo naglo oboljenje, neredi na putu, elementarne nepogode druge nezgode koje onemogu avaju hodo asniku da nastavi izvravati svoje obaveze na hadskom putu. Kada se to desi, onaj kome se to desilo naziva se muhsar. Osoba koja postane muhsar duna je da na ime oslobo enja od muhrimskog stanja nabavi kurban i da ga poalje u Meku, gdje e biti zaklan na ime njegovog oslobo enja od muhrimskog stanja. Ako je to teko izvodivo onda on moe poslati novac za koji e biti nabavljen kurban i zaklan u njegovo ime. Kada se to obavi hodo asnik je slobodan i moe krenuti u pravcu u kome eli. U ovom slu aju postupak je uvijek isti, bez obzira iz kojih je razloga nastala ihsarska situacija. Ako je hodo asnik bio zanijetio kao karin mutemetti'u, onda e on u slu aju njegovog ihsara biti duan da zakolje po dva kurbana na ime oslobo enja od svog ihsarskog stanja. Svi ovi kurbani kolju se prvi dan Bajrama na.kon obavljenog bacanja kamen i a na Demretul-Akabi. Meso od ovih kurbana se u cjelini dijeli sirotinji jer se radi o iskupljenju za propust. Kome se desi ihsar, svejedno je da je bio zanijetio had umru, on je duan da iste obavi u sljede im godinama kada bude mogao jer mu se djelimi no obavljeni had ne uzima u obzir. Pri ponovnom obavljanju hada, ako je hodo asnik u prvom slu aju kada je dolo do prekida obreda bio zanijetio ifradski nijet onda e tako i postupati kod obavljanja hada naknadno. Ako mu je nijet bio kiranski onda je duan da pri naknadnom obavljaju hadskog obreda obavi jedan had i dvije umre. Ako se muhsaru desilo da su nastale zapreke

240

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

prestale te on stigne obaviti sve hadske obrede na vrijeme, a njegov poslani ili za njega kupljeni kurban jo nije zaklan, onda on moe sa njim raditi ta ho e jer ga vie nije duan klati za ono to je bila njegova nakana. Ako muhsar na vrijeme ne stigne na Arefat onda e na ime osloba anja od ihsarskog stanja biti duan da obavi umru, to zna i da mu nije vie obaveza klati kurban.

241

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

BEDEL

Kao to smo ve rekli, svaki musliman kada dosegne godine biolokog punoljetstva, ako je umno zdrav i ako ima materijalne mogu nosti, postaje obveznik hada. Me utim od tog trenutka mogu nastupiti okolnosti koje ga onemogu avaju, u fizi kom smislu, da sam osobno obavi had. To je, naprimjer, bolest koja nije trenuta nog karaktera, duboka starost neki drugi razlog, kao to je nemogu nost da se dobiju putne isprave iz bilo kojih razloga. Tada obveznik-mukellef moe odabrati osobu koja e u njegovo ime obaviti had. Ta osoba naziva se bedel. Za bedela se bira ono lice koje je poznato kao dosljedan vjernik i koje svakodnevno dokazuje da mu je ivotni cilj biti musliman u svakom ivotnom trenutku. Sve trokove hadskog putovanja snosi sam mukellef dok bedel, na to ime, ne troi svoj novac. Bedel ne moe traiti dnevnice pla u za svoje usluge jer mu je sama ta ukazana ast da bude poslan u ulozi bedela na sveta mjesta, dovoljna pla a za taj trud. Mukellef, me utim, moe dati svom bedelu na ime zahmeta odre enu hediju koju on sam odredi. Jedan od uvjeta za bedela je i to da je doti no lice ve obavilo had za sebe. Ovaj uvjet postavlja se zbog toga to je potrebno da on zna obaviti sve hadske obrede onako kako je to propisano. U dananjim uvjetima, kada ima mnogo ljudi koji imaju islamsko obrazovanje i sigurno je da mogu obaviti had na propisani na in, ovaj uvjet je relativna stvar. Ipak u praksi, za bedela se uvijek bira lice koje je ve obavilo had. Kada bedel kre e na had on kre e iz ku e obveznika _ mukellefa, sa svim onim to je uobi ajeno u datoj sredini a to zna i da prisustvuje ikrar-dovi i ostalim uobi ajenim adetima za tu priliku. Kada bedel stigne na mikat zanijetit e ovako:

242

Mustala Sui , FIKHU-L-IBADAT

A Ilahumme inni uridu-l-hade `an (ime i prezime mukellifa)fe jessir hu ve tekabbe-l-hu minni! "Allahu moj! elim obaviti had za (navede se ime mukellefa i ime njegovog oca) pa mi to olakaj i primi od mene."

243

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I LITERATURA

Na arapskom jeziku: s
1
nn .r ^^' -' ^-'' ;^} ^ r ^L y i ^ -T ^^ (

. .

: ^' ^ ,9^^^ y

(r

s+ .^ .5 . :Ji ^ts:s^^,^ , li ^^( r^9n


1 -s

o^LiJ^.

( a^>. tJiL.YI( e

199n.^a

^llil . :

`t'^: ^rJ! iv^i

19 VV ^^ ^ . ^L^ \t 4 . vl `. ' ` ^ _ 1 99 's

: ^;x, ^J^ t ^ l^y^ ( :_la a.l^9^eL' "1 9J (V

:oi .

Na bosanskom jeziku: 1) Muhamed Seid Serdarevi , Fikhu-l-ibadat. Sarajevo 1968. 2) Prevod Kur'ana. Sarajevo 1996. Preveo dr. Enes Kari 3) H. hfz. Ismail Fazli , Zbirka dova. Sarajevo 1990.

245

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

I SADRAJ
PRVO POGLAVLJE

Fikhu-l-ibadat Vadib Podjela vadiba na farz i vadib Farz Podjela farza na fardu 1 `ajni i fardu l kifaje Obveznik Podjela fikha
-

7 9 9 12 12 13 14 17 17 17 19 19 21 21 27 28 29 31 33 33

DRUGO POGLAVLJE

Izvori erijatskih propisa 1. Kur'ani-kerim 2. Sunnet Poslanika, a. s. 3. Jednoglasje islamskih u eniaka Analogija Mudtehid i mukallid Najvamji mudtehidi u prvim stolje ima islama
TRECE POGLAVLJE

isto a Osnovno sredstvo i enja - ista voda i enje poslije velike i male nude Abdest Adabi abdesta Mekruhi abdesta

247

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Kada je abdest farz, vadib sunnet ta e pokvariti abdest Abdestne dove erijatsko kupanje Gusulski farzovi Gusulski sunneti Gusulski adabi Gusulski mekruhi U kojim je prilikama erijatsko kupanje sunnet Kada je mendub obaviti erijatsko kupanje Simboli no uzimanje gusula abdesta Tejemmumski farzovi Tejemmumski sunneti Kako se uzima tejemmum Simboh no potiranje po zavojima i mestvama Hajz, nifas i istihaza Opravdanik sahibi-uzr
ETVRTO POGLAVLJE

34 34 36 41 41 42 43 43 43 43 45 46 47 47 49 51 53 57 58 60 63 64 66 68 69 71 74 75 75 83 85 87

Namaz K.,3) Ko je duan obavljati namaz Namaska vremena Ezan i ikamet Kako se u i ezan i ikamet Namaski preduvjeti Sastavni dijelovi namaza Namaski vadibi Namaski sunneti Namaski adabi Kako se klanjaju pojedini dnevni namazi Sabah namaz Podnevski namaz Ikindijski namaz Akamski namaz
-

248

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Jacijski namaz Vitr-namaz Dematski namaz Formiranje demata ta kvari namaz Namaski mekr . uhi Zatitni znak u namazu perda
Kada je doputeno prekinuti namaz

Teravih-namaz
PETO POGLAVIJE

89 91 93 95 97 99 101 102 103 109 109


110 110

Dobrovoljni namazi
1.Jutarnji namaz 2. No ni namaz 3. Namaz za slu aj nedoumice 4. Namaz elje 5. Namaz za no Lejletu-l-kadra 6. Namaz u no i Israa i Mirada 7 Namaz iz po asti prema damiji 8. Namaz povodom pomra enja Sunca 9. Namaz i dova za kiu

Klanjanje namaza u prijevoznim sredstvima Putnikov namaz Namaz bolesnika Naklanjavanje proputenih namaza Prelazak iz pojedina nog u dematski namaz Priklju enje dematskom namazu Ispravljanje greke previda u namazu Kur'anske sedde Duma-namaz Bajram-namaz
Bajramska hutba Adabi bajrama

112 113 115 116 116 117 119 121 123 124 126 128 130 131 133 143 144 147

249

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT ESTO POGLAVLJE

Postupak sa umiru om osobom Kupanje umrlog Obla enje umrlog u kefine Denaza-namaz Dje ija denaza Ispra aj i noenje umrlog Iskopavanje kabura za umrlog Denaza ehida
SEDMO POGLAVLJE

151 153 156 158

161
165

165
167

Post

171 173 175 175 177 177 179 180 180 181 186 187

Ko je oslobo en od posta Vrste posta Mekruh-postovi nepoeljni postovi Kako se posti ta e pokvariti post Keffaret Stvari koje kvare post ali ne zahtijevaju keffaret Mekruhi posta a Na in ustanovljenja po etka posta Osamljenje u damiji Vrste itikafa
OSMO POGLAVIJE

Zekat Ko je obavezan i kada izdvojiti zekat


Zekat na dugovinska potraivanja /. Teko potraivanje teki dug 2. Srednje potraivanje srednji dug 3. Lahko potraivanje lahki dug Zekat na ivu stoku L Zekat na sitnu stoku IL Zekat na krupnu stoku Zekat na poljoprivredne proizvode

191

192
196

196 196 197


198

198 199
201

250

Mustafa Sui , FIKHU-L-IBADAT

Zekat na prona ene skrivene izgubljene dragocjenosti i ruda e u vlastitoj zemlji Mogu i korisnici fonda zekata Kome se ne moe pomagati fonda zekata
DEVETO POGLAVLJE

203 205 208 211 213 214 215 215 216 217 221 221 225 225 225 226 227 227 232 233 235 239 240 242 245 247

Sadekatu-1-fitr Kome se moe a kome ne moe dati sadekatu 1 fitr Kurban ta moe biti zaklano za kurban Na ta treba paziti prilikom nabavke kurbana Vrijeme klanja kurbana Na in klanja kurbana
-

DESETO POGLAVLJE

Had Ko je obavezan obaviti had Hadski farzovi Hadski vad-ibi Hadski sunneti Hadski adabi Na in izvrenja hadske obaveze lfradski na in obailjanja hada Kiranski na in obavljanja hada Temettu`ski na in obavljanja hada Muhrimski propusti previdi i na in njihovog saniranja Slu aj kada se u e u prostor mikata bez nijjeta i preuzimanja na sebe muhrimskih obaveza Ihsar i muhsar Bedel Literatura Sadraj

251