MAINSKI ELEMENTI II MAINSKIELEMENTIII

R.prof.dr.AdilMuminovi
OPRUGE
Opruge su elastini elementi koji pod uticajem vanjskog
optereenja akumuliraju energiju, te je nakon rastereenja
vraaju u obliku potencijalne energije, itavu ili umanjenu. vraaju u obliku potencijalne energije, itavu ili umanjenu.
Koriste se za elastino vezivanje mainskih dijelova, a mogu se
podijeliti u razliite grupe, pri emu im je osnovna namjena:
k l h akumulacijaenergije,npr.oprugezapogonmehanizmau
satuiuigrakama,
za priguivanje udarnih optereenja npr vozila openito zapriguivanjeudarnihoptereenja,npr.vozilaopenito,
zaprinudnokretanjenekihdijelova,npr.brava(vrata),
mjerenje sila (vaga s oprugom). mjerenjesila(vagasoprugom).
Uglavnomsedijeleu2grupe:
Torzione opruge, tj. opruge gdje donimira napon uvijanja
(t ij ) i dij l i d j k t j (torzije) i dijele se zavisno od vanjskog optereenja na
torzione opruge kompresivne, gdje je vanjsko optereenje
pritisak i ekstenzivne torzione opruge, gdje je vanjsko
optereenje zatezanje;
Fleksioneopruge,tj.onekojesuoptereenenasavijanjei
estosezovugibnjevi.
Osim navedene podjele, koriste se i druge opruge, kao npr.
1) zavojne fleksione opruge optereene na savijanje a 1) zavojne fleksione opruge optereene na savijanje, a
vanjsko optereenje je moment uvijanja,
2) tanjiraste opruge priguivai vibracija u mainama za
obradu ,,
) 3) spiralne opruge akumulacija energije,
4) gumene opruge za priguivanje udarnih optereenja kao
i niz drugih opruga razliitih oblika.
Materijali za opruge j p g
Opruge se uglavnom izrauju od elika. U grupu elika za
opruge mogu se svrstati ugljenini elici za poboljanja i elici
l i i ili ij h dij ili lf legirani silicijumom, hromom, vanadijumom ili volframom.
Koriste se i drugi materijali za opruge npr mesing (CuZn) Koriste se i drugi materijali za opruge, npr. mesing (Cu Zn),
nemetali (guma, PVC, ...).
Polufabrikati za izradu opruga su: ice, ipke ili trake vrue
valjane, hladno vuene ili hladno valjane.
Torzione opruge
Kompresivna torziona opruga Kompresivnatorzionaopruga
Glavni elementi torzine opruge su:
o korak opruge p koji mora biti toliki da izmedju zavojaka z p g p j j j
uvijek postoji razmak s kako ne bi zavojak dodirivao drugi
zavojak.
o Bitan element je i prenik ice d iz koje se izradjuje opruga i
taj prenik je obino kruni, ali moe biti popreni presjek i
nekog drugog oblika. nekog drugog oblika.
o Takodje, prenik opruge D je veliina koja mora biti
propisana tako da opruga ima to veu elastinost. p p p g
o Pod dejstvom sile F , opruga se sabija za odredjenu duinu f
koju zovemo ugib opruge. Odnos sile i ugiba f zove se
krutost opruge:
o Vrijednost krutosti nam govori kakva je elastinost opruge.
Kod torzionih opruga imamo 5 razliitih duina opruge, i to:
slobodna duina opruge (l), montana duina opruge (l
0
), radna
d (l k l l l ) bl k duina opruge (l
r, max
maksimalna i l
r, min
minimalna) i blokirana
duina opruge.
o Slobodna duina opruge kada nemamo nikakvih optereenja p g p j
na opruzi.
o Montana duina opruge kada se opruga ugradi u mainu
kako bi postigla odredjeni prednapon opruge.
o Radna duina opruge ona duina koja egzistira u toku rada
opruge.
o Minimalna duina opruge ona duina koja se ne smije
prekoraiti u toku rada opruge jer bi dolo do kontakta prekoraiti u toku rada opruge, jer bi dolo do kontakta
zavojaka, a to bi izazvalo deformaciju ice opruge i opruga bi
bila van funkcije,
o Blokirana duina opruge ona duina kad se dodiruju zavojci
ali tu duinu ne smijemo nikad primjeniti u radu opruge, nego
ta duina se koristi samo kod ispitivanja orpuga ta duina se koristi samo kod ispitivanja orpuga.
Oblik torzione opruge moe biti cilindrian, ali i konian, to je
rjee rjee.
Bitne veliine torzionih opruga je, osim krutosti c i broj
zavojaka z koji ne bi trebao prelaziti z= 12 jer preko toga zavojaka z koji ne bi trebao prelaziti z= 12 jer preko toga
postoji opasnost od izvijanja.
Ekstenzivna torziona opruga je optereena istezanjem, a
napon u ici je uvijanje Kod ovih opruga zavojak lei na napon u ici je uvijanje. Kod ovih opruga zavojak lei na
zavojku kako bi opruga imala to veu krutost i time prenosila
vee optereenje. Karakteristika i ove opruge, kao i
kompresivne, je prava linija kao na dijagramu.
Ekstenzivnatorzionaopruga
Proraun torzionih opruga
Kod ovih opruga provjerava se napon na uvijanje. Napon po
krunom poprenom presjeku je neravnomjerno rasporeen.
Najvei je na unutranjoj strani zavojka tako da je napon: Najvei je na unutranjoj strani zavojka, tako da je napon:
u
M
=
o
W

- faktor poveanja napona usljed zakrivljenja zavojaka
2 / D F M
u
=
- momentuvijanjaopruge
t i t j k i
3
d
- otpornimomentpresjekaiceopruge
16
d
W
o

=

F optereenje opruge
D srednji prenik opruge
d prenikice (ipke)
- faktor poveanja napona usljed zakrivljenja zavojaka
Raspodjela napona uvijanja u presjeku navojka opruge Raspodjela napona uvijanja upresjeku navojka opruge
u
M
o
u
n
W
M
= =
Zavisnost sile i deformacije cilindrinih zavojnih opruga je
pravolinijska a veza izmeu sile i deformacije ako opruga nije
;
pravolinijska, a veza izmeu sile i deformacije, ako opruga nije
prednapregnuta je:
c
F
F
d G
K z 8
f
3
a
=

=
f
F
K z 8
d G
c
3
a
=


=
gdje je :
D prenik opruge, prenik opruge,
d prenik ice,
G modul klizanja,
c krutost opruge c krutost opruge,
K=D/d odnos prenika opruge i prenika ice
Fleksioneoprugeiligibnjevi
Fleksione opruge ili gibnjevi prenose napon savijanja preko vie
traka spojenih sa glavinom i vezicama koje spreavaju da traka
(listovi) u toku rada osciluju i stvaraju buku i slino.
I kod ovih opruga bitna nam je krutost, duine (2 l), ugib gibanja
fo koji se zove statiki ugib i on obino iznosi
fo 1 5 f fo 1,5 f
f ugib gibanja u toku rada. Ugib f ne smije biti nikad negativan,
tj. da se listovi preopterete i da doe do loma. j p p
Glavnilistgibanjaimaprstenastuizvedbu(nakrajevimakojislue
zamontaugibnjaunekukonstrukciju.
Broj listova z ne treba biti prevelik jer se poveava krutost gibanja, Brojlistovaz netrebabitiprevelikjersepoveavakrutostgibanja,
iznosiz12.
Prostigibanj izgled
P ti ib j t Prostigibanjvrste
Nastanaksloenoggibnja
Sloenigibanj
Sloenigibanj stvarniizgled
Sloenigibanj stvarniizgled
Proraun gibnja
Radni napon u opasnom presjeku listova gibnja Radni napon uopasnom presjeku listova gibnja
L F
Ms


= =
6
L F M
s
=
- momentsavijanjauopasnompresjeku
doz
x
h b z W


= =
2
- aksijalniotpornimomentpresjeka
6
2
h b
W
x

=
F optereenje gibnja F optereenje gibnja
b irinalista
h debljinalista
z - ukupan broj listova gibnja
Potreban broj listova gibnja
6 L F
max

2
6
h b
L F
z
doz
max

=

Zavojna fleksiona opruga se upotrebljava prvenstveno kao povratna opruga u

Zavojnafleksionaopruga
Zavojna fleksiona opruga se upotrebljava prvenstveno kao povratna opruga u
raznim ruicama i poklopcima. Jedan kraj opruge fiksno je uvren na
odgovarajue kuite ili konzolu, a drugi kraj je pokretan skupa s ruicom ili
poklopcem poklopcem.
Proraunzavojnefleksioneopruge
M
Najvea vrijednost napona proraunava se:

W
M
s
=
e F a F M = =
Moment savijanja
Deformacija (ugao) zaokretanja slobodnog kraja opruge
e F a F M
e a s
= =
- Moment savijanja

c
M
EI
l M
s
s
=

=
Tanjiraste opruge se obino koriste u slogovima to znai da
Tanjirasteopruge
a)
)
j p g g
se nikad ne koriste tanjiraste opruge nego vie njih u slogu.
c)
b)
Tanjirastaopruga:a)osnovne konstruktivne veliine, b)
sloenatanjirastaopruga,c)primjer upotrebe
Spiralne opruge se koriste za akumulaciju energije, npr. kod satnih
Spiralneopruge
Spiralne opruge se koriste za akumulaciju energije, npr. kod satnih
ili mjernih instrumenata i sl. Obino se rade od trake pravougaonog
proprenog presjeka.
Spiralna opruga: a) optereenje na vanjskom kraju, b) Spiralnaopruga:a)optereenjenavanjskomkraju,b)
optereenjenaunutarnjemkraju
Gumene opruge uglavnom slue za priguivanje udarnih
Gumeneopruge
Gumene opruge uglavnom slue za priguivanje udarnih
optereenja i kombinuju se iskljuivo sa metalnim dijelovima
koji dozvoljavaju gumi da se slobodno iri, jer je poznato da je
tilji M t l i dij l i j j k j guma nestiljiva. Metalni dijelovi zapravo usmjeravaju koje
priguenje elimo da nautraliemo
metal
f
metal
guma
a)
b)
Gumenaopruga:a)izgled,b)primjena(oslonacmaina)
Spajanjeopruga opruge semogu koristiti i uslogu (paketu)
Paralelnaveza
Sil F dij li il F i F Sila Fsedijeli na sile F
1
i F
2
:
F=F
1
+F
2
=c
1
f
1
+c
2
f
2
Kako su ugibi obje opruge jednaki,tj.f
1
=f
2
=f, bite
F=(c
1
+c
2
)f
Krutost paralelnog spoja je
c =F/f =c
1
+c
2 1 2
Openito za vei broj paralelno spojenih opruga ukupni koeficijent krutosti je
c ==c
1
+c
2
+c
3
+ ...... (tvrdipaket)
Serijskaveza
I t il dj l j bj li b liitih k t ti i ti liit Ista sila djeluje na obje opruge,ali e opruge zbog razliitih krutosti imati razliite
ugibe:
f
1
=F/c
1
f
2
=F/c
2
f= f
1
+f
2
=F(1/c
1
+ 1/c
2
)
f/F=1/c= 1/ c
1
+ 1/ c
2
f/F 1/c 1/c
1
1/c
2
Openito,za vei broj serijski spojenih opruga seukupna krutosti rauna po izrazu
1/c=1/c
1
+ 1/c
2
+ 1/c
3
+.....(mekipaket)