Hanefijski Fikh 1 PDF

ABDULHAMID MAHMUD TUHMAZ
HANEFI]SKI FIKH
Novi, pojednostavljeni pristup erijatskim propisima po mezhebu
imama Ebu Hanife, uz navoenje argumenata iz Kur'ana i sunneta
Knjiga l
IBADAT
(Namaz, zekat, post, hadd)
Sarajevo, 1423. h.
g.
/2002.
Uvod
Definicija nauke fikha
Upoznavanje sa ivotom i djelom
imama Ebu Banije (rahimehullah)
UVOD
DEFINICIJA POJMA "FIKH"

Filoloki termin fikh znai razumijevanje, otroumnost, znanje.
Najee se koristi u islamskom pravu i u akaidu. Pod pojmom fekiha
podrazumijeva se otroumni naunik, odnosno osoba koja poznaje
temelje i propise erijata. Mnoina od ovog izraza je fukaha.
Sintagma _r'.il (fekihel emre) znai dobro je to spoznao, dok

ili (fekuhe) znai postati otroumnim naunikom.1
hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre (r.a.) se kae da je Allahov
Poslanik (a.s.) rekao:
:Ulj nll b IN !JJI

l! f;.;.,11
:j..1 jw \:.j J)W w ip, tlj}.H:,
U
J): J)
Ljudi su plemeniti poput plemenitosti srebra i zlata. Najbolji u

dahilijjetu su najbolji i u islamu, ako vjeru razumiju. Due su
mobilizirane vojske, one koje se prepoznaju- zbliavaju se, a one koje se
ne prepoznaju -udaljavaju seP
Ibn Hader el-Askalani (rahimehullah) navodi da se rije L1..J

(fekuhe), sa "u" na srednjem konsonantu, odnosi na onoga kome je
"fikh" (razumijevanje...) postala osobina, a ;,._l,J (fekahe) sa "a" na
onog koji prije drugih razumije neto, dok (fekihe), sa "i", kada
neto razumije.3
l
2
3
Vidi: El-Mu'demul-vesit, Il, 698.

Muttefekun alejh, a rijei su Muslimove u poglavlju El-Birr ves-sile, br. 2638.
Fethul-bari, I, 165.
ll
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Terminoloki se ovaj pojam kod muslimana upotrebljava u dva

znaenja. U prvom sluaju oznaava poznavanje praktinih erijatskih
propisa, s njihovim argumentima. Prema ovome, fikh je nauna
kvalifikacija za ovjeka, koji se, kao takav, naziva fekihom.
Pod propisima se misli na sve naredbe i zabrane koje je Allah (d..)
propisao ljudima da bi ustrojili svoj privatni i drutveni ivot, poput
propisa o namazu, zekatu, poslovanju, propisa o porodici ... itd.
Pod pojmom erijatski, misli se na temeljnu odrednicu ovih
propisa, koja se izvodi iz injenice da ih je objavio Allah (d.. ).
Kako se ovi propisi odnose na pitanja praktinog ivota, iz njihova
seta su izuzeta pitanja vjerovanja. No, neki naunici su ubrojali propise
doktrine u fikh , zbog ega je i imam Ebu Hanife (rahimehullah)
nazvao svoje akaidsko djelo El-Fikhul-ekber.
FIKH I ERIJAT
Druga upotreba pojma fikh se odnosi na same erijatske propise.
ejh Mustafa ez-Zerka u svome djelu El-Medhalul-.fikhijjul-am kae:
Kao to se pojmom fikh oznaava poznavanje erijatskih propisa,
isto tako se tim pojmom oznaavaju i sami propisi. To je kao kada
kae: "Izuavao sam islamski fikh". Na osnovu ovoga, definira se
fikh kao skup praktinih erijatskih propisa u islamu.
ejh Allal el-Pasi (rahimehullah), pak, smatra da je din (vjera)
sve ono to je propisano, erijat je sunnet i uputa (primjena
propisanog), a da je fi k h poznavanje svega toga. Ovo bi u osnovi
tako bilo, da je erijat put, a fikh nain njegova razumijevanja,
objanjenja i tumaenja. Ako moemo iz ovoga stajalita neto izvesti,
onda je to zakljuak da islamski fikh ne moe biti odvojen od erijata,
ili izvan njega, jer on egzistira samo s njim.4
Vidi: Mufekkiretul-fikhil-islami ve mukarenetuhu bil-fikhil-ednebi, Mu'essesa Allal
el-Fasi, str. 15
12
,
UVOD
Prema tome, nema razlike izmeu pojmova islamski fikh i islamski

erijat. To su dva lica jedne realnosti, to potvruju brojni dokazi iz
Kur'ana (a..) i asnog sunneta, koji ukazuju na poast i vrijednost
fikhske nauke, te pojanjavaju da je to nauka pomou koje se upoznaju
obavezujui erijatski propisi iz Kur'ana (a..) i sunneta Allahova
Poslanika (a.s.), kojima ibadet inimo Allahu (d..).
Allah (d..) kae:
Svi 'Vjernici ne treba da idu u boj. Neka se po nekoliko njih
iz SPake zajednice njihwe potrudi da se upute u 'Vjerske
nauke i neka opominju narod SPoj da m u se Prate, da bi se
Allaha (d..) pobojali.
(Et-Tewba,l22)
Konstrukcija et-tefekkuh fid-din oznaava razumijevanje
praktinih obavezujuih propisa vjere, to jeste erijat.
Od Mu'avije b. Ehi Sufjana (r.a.) se prenosi da je rekao: "uo
sam Vjerovjesnika (a.s.) kako kae:
Ul fA Jl)l ;):, Wlj Li tjf W!J :u,_ J:4)4! ''?" ;._
:;.t;;;..-' rt \i
Kome Allah (d..) eli dobro, poduiga vj'eri. Ja sam samo dJelitelj
a Allah (d..) daj'e. Ovaj' ummet e konstantno biti na Allahovom
putu, nee im tetiti oni koj'i se ne slau s nj'ima, sve dok ne dode Allahova
odredba."5
Iz hadisa se razumije, kae Ibn Hader (rahimehullah), da je

onome koji nije poduen vjeri, tj. onome koji nije nauio temelje
islama, niti praktine propise koji se za njih vezuju, onemogueno
dobro. Ehu Ja'la navodi predaju Mu'avije u drugoj slaboj verziji
ovog hadisa, u kojoj se na kraju dodaje: "A onaj koji nije poduen
vjeri, o njemu Allah (d..) uope ne mari." Znaenje ovog hadisa je
korektno, jer onaj koji ne poznaje propise svoje vjere, ne moe biti
fekih, niti uenik fikha, pa je sasvim ispravno da se za takvog kae da
5
Muttefekun alejh, a rijei su El-Buharijine, poglavlje El-Ilm, br.
71.
13
mu se ne eli dobro. U tome je i jasno objanjenje prednosti uenih

nad ostalim ljudima, i prednosti razumijevanja vjere nad ostalim
naukama.6
Zejd b. Sabit (r.a.) kae da je uo Allahova Poslanika (a.s.) kako
govori:
L.., tikJA' ;rIS'!

. - 11..w, ':f':'Au.. t.. :Jir
- u, ll.- - t" lUJI'
,
, , r :
IAU.. t./'
- l, ':f':
. J
, ; .
Obveselio Allah ovjeka koji od nas uje hadis, paga zapamti, dok
ga ne prenese, jer ima i onih koji nose znanje, a prenijet ega znanijem
od sebe. Ima prenosilaca znanja koji uope nisu ueni?
o
q"
..
'd
"
;jj
Ibn Mes'ud (r.a.) prenosi da je uo Allahova Poslanika (a.s.)

kako kae:
'
,f,
,L '
'.:.f-
jiy:J
W'iJ-14-ul
'
'
Obradovao Allah ovjeka koji uje neto, pa to prenese onako kako

je uo, jer ima i onih kojima se prenese, a oni su ueniji od onih koji su
to izravno uli.8
Navodi se da je Vjerovjesnik ( a.s.) u hutbi na Oprotajnom
haddu rekao:
ti jf )A t UJI }i WI UJI)
Neka prisutni prenese odsutnom, jer prisutni moze prenijeti onome
koji e to bolje shvatiti od njega.9
Ebu Musa el-E'ari (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
W,jt yf ll p l) '-'1 UJI 1#: v

WI fU:-flS-)11)1 ::iUWI i;i
'J W} "')-f u.,t:, IJJJ I)L) ;u illi UJI
6
7
8
9
14
Prenose ga sastavljai sunena, a ovo je verzija Ebu Davudova.
Prenosi ga Et-Tirmizi u svome Sunenu i smatra ga hasen sahihom.
Prenosi ga El-Buhari u poglavlju El-Ilm, br. 67.
UVOD
,
,,
- - f:..
t.
J ,4-ul
J
LA :.J I J4li :U,*; i'iJ LA
4-l_')f '-.J, -JJ , 4S .r--t("""-il:
J ...l-cil:L'''''_t
,;
')
; fl ("""
Uputa i znanje s kojima me je Allah poslao podsjeaju na obilnu

kiu koja padne na zemlju. Neka je zemlja plodna, prihvati vodu i iz
nje izraste rastinje i mnogo bilje; druga je neplodna i zadrava vodu,
pa njome Allah okoristi ljude, piju je, napajaju i navodnjavaju njome,
ali padne i na druge vrste zemlje, na pustare koje ne zadravaju vodu,
niti iz njih raste bilje. Takvi su i oni koji su upueni u vjeru i okoriste
se onim s ime me je Allah poslao, pa to izuavaju i druge tome
poduavaju, ali ima i onih koji ka tome ni glavu ne okrenu, niti
prihvataju Allahovu uputu s kojom sam poslan.10
El-Kurtubi (rahimehullah) i dr. kau da je Vjerovjesnik (a.s.)
uporedio vjeru, koju je donio, s obilnom kiom, koja pada ljudima
onda kada im je potrebna. Ista situacija je bila s ljudima prije njegova
poslanja, pa kao to kia oivljava zamrlu zemlju, na isti nain vjerske
nauke oivljavaju zamrlo srce. Zatim je sluaoce upute poistovijetio
sa razliitim vrstama zemlje na koja se sputa kia. Meu takvima
ima znalaca koji u praksu provode znanje i druge njemu poduavaju.
Oni su kao plodna zemlja koja upija kiu, tako koristei sebi, ali i
daje rastinje i koristi drugima. Ima i onih koji prikupljaju znanje i sve
vrijeme troe u to. Oni, meutim, ne rade po njegovim zahtjevima
ili ne razumiju ono to prikupljaju, i to prenesu drugima. Takvi su
kao zemlja na kojoj se zadrala voda, kojom se ljudi koriste i na njih
je ukazao Allahov Poslanik ( a.s.) svojim rijeima:
Obradovao Allah ovjeka koji uje moje rijei, pa ih prenese onako

kao to ih je uo.
Ima i onih koji sluaju znanje, ali ga ne pamte, ne rade po njemu,
niti ga prenose drugima.11
lO
ll
Muttefekun alejhi, a verzija je El-Buharijina, koji je biljei u poglavlju El-Ilm, br.

79.
15
Abdulham id Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
IMAMI MUDTEHIDI
Pojavili su se u misaonoj i pravnoj povijesti muslimanskog
ummeta velikani nauke koji su crpili erijatske propise iz Kur'ana i
sunneta, i to one koji su ljudima potrebni u svim domenima njihova
ivota. Oni su te propise predoili obinom svijetu kao potpuni
zakonodavni sistem, koji rjeava sve njihove zakonske potrebe, kao
to o tome govore ranije navedeni hadisi, ili kao to je Uzvieni rekao:
Svi vjernici ne treba da idu u boj. Neka se po nekoliko njih

iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske
nauke i neka opominju narod svoj da mu se vrate, da bi se
Allaha pobojali.
(Et-Tewba,
122)
Istakli su se meu njima posebno imami, erijatski pravnici koji

su sebi postavili pravila za izvoenje propisa. Ova pravila su poznata
kao nauka Usuli fikha (Metodologija fikha). Strogo su ih se
pridravali, tako da su fikhski propisi koji su izvedeni iz Kur'ana i
sunneta meusobno skladni, konzistentni i potpuni.
Bio je veliki broj ovih imama. No, miljenja veine njih nisu
zapisivana i nisu sauvana. Oni ija su miljenja pamena, zapisivana
i redigovana su postali poznati kao etvorica imama: Ebu Hanife en
Nu'man b. Sabit (u.
150. h. g.), Malik b. Enes, imam grada Hidre

(u. 179. h. g.), Muhamed b. Idris e-afi (u. 204. h. g.) i Ahmed b.
Hanbel e-ejbani (u. 241. h. g.).
Poslije njih, njihovi uenici su poeli biljeiti njihova miljenja,
pamtiti ih, objanjavati njihove argumente i osnove. Napisali su brojna
djela. Protokom vremena, ovo pravno bogatstvo je sve vie raslo i
irilo se zahvaljujui velikim naunicima koji su slijedili jedan za
drugim, tako da je muslimans ummet postao posjednik najveeg
pravnog bogatstva.
16
UVOD
FIKH JE ALLAHOV ZAKON

Islamski fikh je, ustvari, Allahov vjerozakon, kroz koji Mu ibadet
inimo. Ovi mudtehidi su ulagali napor da izvedu propise Allahove
vjere i Njegova vjerozakona iz Kur'ana i sunneta. Tom obavezom je
nas Allah zaduio, kada je rekao:
Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih...

(El-Bekare,
286)
...Allah nikog ne zaduuje vie nego to mu je dao...

(Et-Talak,
7)
Slino ovome govori i ejhul-islam Ibn Tejmijje (rahimehullah):

"O ovome se jasno moe rei da mudtehid, koji se koristi argumentima,
bez obzira na to bio imam, sudija, nadzorni organ, muftija ili neto
slino, i ako se argumentirano koristi idtihadom i boji se Allaha (d..)
koliko moe, da je to ono ime ga je Allah (d..) obavezao. Takav je
pokoran Allahu (d..) , zasluuje nagradu, ako Ga se boji koliko je u
mogunosti, i Allah (d..) ga nee nikako kazniti, za razliku od miljenja
fatalista. Takav je u pravu, u smislu pokornosti Allahu (d..). Meutim,
on ponekad dokui istinu, ali nekada i ne uspije."12
Muhamed Behit el-Muti'i (rahimehullah), ejh erijatskih
pravnika svoga vremena, smatra da je svaki od propisa izveden iz
etiriju izvora: Kur'ana, sunneta, idma'a (konsenzusa) i kijasa
(analogije), bilo direktno ili ispravnim idtihadom. To je, onda,
Allahov propis, Njegov zakon, uputa Muhammeda ( a.s.), koju nam
je Allah ( d..) naredio da slijedimo, jer je miljenje svakog
mudtehida, s obzirom na to da mu je izvorite jedan od etiriju
spomenutih izvora erijatskog prava, Allahov zakon za njega i za sve
one koji ga slijede13, to potvruju rijei Uzvienog Allaha:
.. .pitajte uenjake, ako ne znate...

(En-Nahl, 43)
12
13
Medmu'atul-fetava, XIX, 217.

Najljepe to je reeno o propisima koji su sunnet ili bid'at.
17
Abdu lhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
RAZILAENJE MUDTEHIDA
OKO SPOREDNIH PROPISA
Bitno je istai da e istraiva i student fikhskih mezheba nai da
su prvaci mezheba saglasni u temeljnim i velikom broju sporednih
pitanja, a postojanje vie miljenja oko nekih pitanja jeste odlika i
dobra strana erijata. To ukazuje na njegovu irinu, sveobuhvatnost
i fleksibilnost, da bi mogao udovoljiti razliitim zakonskim potrebama
u svakom vremenu i na svakom mjestu.
Razliitost naunih pristupa u razumijevanju zakonodavnog
teksta i izvoenju praktinih propisa iz njega ne ini da ovi propisi
prestanu biti oni koje je Allah (d.. ) dao nama i kojima nas je zaduio.
Na to upuuje i sluaj kada su se ashabi razili u razumijevanju
intencije Poslanikovih (a.s.) rijei, kada su izali prema Benu Kurejzi
i kada im je rekao:
Neka niko od vas ne klanja ikindiju,osim u Benu Kurejzi.

Neke od ashaba zatekla je ikindija na putu, pa jedni rekoe: "Mi
neemo klanjati dok ne stignemo tamo", dok drugi rekoe: "Ne,
nego emo klanjati, Allahov Poslanik (a.s.) nije to od nas traio."
Spomenuli su to Boijem Poslaniku (a.s.) i nikoga od njih nije
osudio.14
Es-Suhejli i dr. smatraju da se iz ovog hadisa moe razumjeti da
se nee kritikovati onaj koji prihvati vanjski smisao hadisa ili ajeta,
niti onaj koji izvede iz zakonodavnog teksta posebni smisao. Iz hadisa

se takoer zakljuuje da su svi mudtehidi, koji se raziu u sporednim
propisima, u pravu. To proizlazi iz injenice da je svaki mudtehid,
iji je idtihad u okviru erijata, u pravu. Poznato je da veina
islamskih naunika smatra da je kod temeljnih saznanja u pravu samo
jedan, dok je i u onome u emu nema kategorinosti, po miljenju
veine, takoer u pravu samo jedan mudtehid. Ovo miljenje navodi
14
18
Muttefekun alejh, a verzija je El-Buharijina, koju biljei u El-Megazi, br. 4119.
UVOD
i prihvata E-afi, a od El-E 'arija se prenosi da je svaki mudtehid u
pravu, te da Allahov propis prati miljenje mutehida. 15
Vjerovjesnik ( a.s.) je prezirao postavljanje mnotva pitanja, s
ciljem da bi ajeti i hadisi ostali u svom openitom znaenju, htijui
da naunici ummeta, u izvoenju propisa, osjete irinu i olakicu.
Radi toga je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Pustite me, kao to sam ja vas pustio. One prije vas je upropastilo
postavlJanJe mnogih pitanja i suprotstavlJanJe svojim vJerovJesnicima.
Kada vam zabranim neto klonite ga se, a kada vam neto naredim
izvrite ga koliko moete.
Muslimova verzija ovog hadisa u njegovu Sahihu glasi:
Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je rekao:
t - ' JJ1 t-- JJ1 'J

i
<'l-._ UJI ,J'.r
'J :U' -T
.r J ut,J
'f:'-l'
41_"...) .
t - - JJ1 J' JJ1 ..r.i \i
- JJ1 'J '- it(f't:.. - 'Jill 1 ' '
_"...) - r v- .r-'.)
.f#:rN
_"..' .) 'Jill uSU ,-"t"
IS :tli w }t:. .;J) J\i iJ -a:., w:, Jl ::..u :,1 :,
lJJ- ;l,:l l:. I)U." t tJ; lj ;.h::i
' '
- -
o:u"!:e:
"Drao nam je Allahov Poslanik (a.s.) hutbu u kojoj je izmeu

ostalog rekao:
LJudi, Allah (d..) vas Je obavezao haddom -pa ga
inite. Neki ovjek ree: 'Da li svake godine, Allahov Poslanie?'

Zautio je tada Allahov Poslanik (a.s.), dok to ovaj nije tri puta
Da sam rekao (da'

bio bi obavezan, a to ne biste bili u stanJu. Potom je nastavio: Pustite
me kako sam ja vas ostavio na miru. Oni to su bili prije vas propali su
zbog postavljanJa mnogih pitan;a i suprotstavljanJa svoJim poslanicima.
Stoga, kada vam neto naredim, izvravaJte to koliko moete, a kada
vam neto zabranim- klonite ga se."16
ponovio, poslije ega Allahov Poslanik (a.s.) ree:
Ovaj hadis prenosi i Ed-Darekutni, na drugi nain: " ...pa je

objavljen kur'anski ajet:
15
16
Fethul-bari, VII, 409.

Sahih Muslim u poglavlju El-Hadd, br. 1337.
19
O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priiniti

neprijatnosti ako vam se objasni...
(El-Maide,
101.)
Potom je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Allah je, doista, propisao

obaveze, pa ih ne prekoraujte, i uspostavio je granice, pa im se ne
priblizavajte; nefto je zabranio pa to ne kr!ite, a neke je stvari pre!utio
iz Svoje milosti, a ne iz zaborava, pa ne postavljajte pitanja o njimaf17
ISLAMSKI FIKH JE NAJOBUHVATNIJE

ZAKONODAVNO PRAVO
Mudtehidi, kao i naunici koji su doli nakon njih, ulagali su
krajnje napore u objanjavanju propisa Allahova erijata i u njihovom
izvoenju iz asnog Kur'ana i sunneta Vjerovjesnika (a.s. ). Rezultati
do kojih su doli su najvrjednija dostignua do kojih ummet moe
doi u poznavanju propisa svoje vjere. Pravno bogatstvo koje su
izgradili jesu slavna nauna djela, kojima se ponosi ummet. ejh
Mustafa ez-Zerka smatra da je islamski fikh najvee i najobuhvatnije
zakonodavno pravo u povijesti zakonodavstava, koje je poznato do
danas. Unutar njega su se razvile brojne pravne kole, meu kojima
su najpoznatije etiri. One postoje do danas, a to su: hanefijska,
malikijska, afijska i hanbelijska. Razilaenja meu ovim pravnim
kolama nisu razilaenja u vjeri, nego u samim zakonima, odnosno
pravu, iz kojeg se razvila lepeza zakona u teorijama islamskog fikha.18
Valja istai da su tvrdnje koje iznose neki savremeni autori islamisti
o razlikovanju islamskog fikha i islamskog erijata besmislene i opasne.
Razlog te besmislenosti jeste to to se one oslanjaju na neosnovan
argument da je fikh djelo ljudi, njihova idtihada i miljenja, dok su
propisi erijata oni kojima nas je Allah (d..) obavezao u Svojoj
17
18
20
Prenosi ga Ed-Darekutni kao merfu', spominje ga En-Nevevi u djelu El-Erbe'in,

a Ibn Kesir ga smatra vjerodostojnim u svome tefsiru.
El-Medhalul-fikhi, I, 33.
UVOD
Knjizi, odnosno u hadisu Svoga Vjerovjesnika (a.s. ), a Allahu (d..)

ibadet inimo propisima Njegova zakona, a ne miljenjima i stavovima
ljudi.
Meutim, oni koji koriste ovaj argument zaboravili su da su
mudtehidi svoja miljenja i stavove izveli iz Allahove ( d..) Knjige
i iz sunneta Vjerovjesnika (a.s.). Ona, prema tome, jesu njihova
miljenja i stavovi, izvedeni iz Kur'ana (a..) i sunneta, ali istovremeno
su i propisi Allahove (d..) vjere, Njegova vjerozakona kojim nas je
obavezao, jer On (d..) kae:
. ..pitRjte naunike, ako ne znate.. .

(El-Enbija,
7)
I rekao je, takoer:
Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njiho11e potrudi

da se upute u 11jerske nauke i neka opominju narod svoj da
mu se Prate, da bi se Allaha pobojali.
(Et-Tewba,
122)
RAZLIKOVANJE MEMORIRANJA
OD RAZUMIJE VANJA
Nuno je pojasniti da je razumijevanje kur'anskih ajeta i
Vjerovjesnikovih hadisa i izvoenje propisa iz njih nauka koja je
svojstvena samo ekspertima. To je pravna nauka, za razliku od nauke
prenoenja, koja je sasvim druga kategorija. Memoriranje Kur'ana i
sunneta nije dovoljno za poznavanje propisa Allahove vjere. Hadisi
Allahovog Poslanika (a.s. ), koje smo ranije naveli, ukazuju na to da
memoriranje nije isto to i razumijevanje i izvoenje propisa. Posebno
Muhammed (a. s.) istie ove rijei:
Ima onih koji nose znanje onima kojiga bolje shTJataju od njih, a
ima i takvih koji nose znanje, a ne razumiju ga.
21
Abdu lham id Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Ili:
Neka prenese prisutni odsutnom, jer mogue je da prisutni prenese

onom koji e to bolje shvatiti od njega.
Razmislimo o rijeima Alije b. Ebi Taliba (r.a.), u kojima je
napravio razliku izmeu memoriranja i razumijevanja:
Od Ebu Duhajfe se prenosi da je pitao Aliju:
"Imate li knjigu?" U drugoj predaji se kae: "Imate li neto to
se ne nalazi u Kur'anu (a..)?"
"Ne, osim Allahove (d..) Knjige i razumijevanja koje je dato
ovjeku muslimanu, i onoga to se nalazi u ovoj sahifi."
"ta je u toj sahifi?"
"Propisi o krvarini, oslobaanju robova, te zabrana ubijanja
muslimana za nevjernika. "19
Samo memoriranje teksta nije dovoljno, nego je potrebno i
njegovo razumijevanje, koje je na veem stupnju. Fikh je, ustvari,
razumijevanje, a to je na metod spoznaje normi Allahova vjerozakona
u Kur'anu i sunnetu. erijatski pravnici, mudtehidi, bili su uspjeni
upravo zbog izvrsnog vladanja ovom disciplinom. Stoga nam je
dunost da se drimo njihovih stavova i miljenja. To je Allahova
vjera i Njegov vjerozakon. To je najljepe do ega moemo doprijeti,
a Allah (d..) nas nije zaduio onim to ne moemo.
Varaju se i grijee oni koji smatraju da je ummet u savremenom
dobu u stanju da izvede iz Kur'ana (a..) i sunneta pravne norme
bolje od pravnog bogatstva kojeg su generacije muslimana prenosile
s koljena na koljeno u prolim stoljeima, i to iz vie razloga:
Imami idtihada su bili blii vremenu objave od savremenih
naunika, i stoga je njihovo razumijevanje izvora erijata daleko
opsenije, jae i izraajnije.
Ovo pravno izobilje nije rezultat napora samo imama idtihada,
nego je plod napora nekoliko generacija naunika kojima su imami
19
22
Sahihul-Buhari u poglavlju El-Ilm, br. lll.
UVOD
idtihada bili uitelji. Svaka generacija je ovom obilju dodavala koliko

je bila u stanju, tako da je ono raslo, uveavalo se i postalo veliko
zakonodavno bogatstvo koje je spremno odgovoriti na sve
zakovodavne potrebe ummeta, u svim sferama njegova ivota.
Ovo pravno bogatstvo poiva na konzistentnim i harmoninim
temeljima i principima, koji su bili na nivou ustava, koji je povezao
svoje temelje sa sporednim pitanjima. Naunici su se pridravali ovih
principa koji su poznati pod imenom
Usulu)l-fikh (Metodologija
islamskog prava) u svim generacijama i stoljeima i svaka generacija

je dodavala neto ovom pravnom bogatstvu, to ga je inilo
kompletnijim, obuhvatnijim i opsenijim. Oni su se pridravali
principa metodologije islamskog prava, kao i njihovi prethodnici.
U savremenom dobu muslimanski naunici su sposobni da ovom
pravnom bogatstvu daju svoj prilog, kojim e ga jo vie upotpuniti
i uiniti obuhvatnijim, ako se budu pridravali principa metodologije
islamskog prava kojih su se drali njihovi prethodnici. Na taj nain
muslimanski ummet bi se okoristio naporima i ranijih i kasnijih
islamskih naunika, a njegovo zakonodavno bogatstvo bi se sve vie
razvijalo dok ne bi pokrilo sve nove sluajeve u savremenom dobu.
23
Abdulhamid Mahmud Tuh rrw, HANEFI]SKI FIKH
UPOZNAVANJE SA V ELIINOM DJELA

IMAMA EBU HANIFE (RAHIMEHULLAH)
Imam Ebu Hanife se smatra prvim alimom koji je zapisivao fikh
i ustrojio ga po poglavljima i velikim tematskim cjelinama, kako se
to danas ini. Slijedio ga je u tome imami Malik u svojoj Muvetti.
Ebu Hanife se, takoer, smatra asnim naunikom generacije tabi'ina.
Pouzdano je utvrdeno da je, po roenju, zatekao oko dvadeset ashaba,
jer je (rahimehullah) roen
80. god. po Hidri,
dakle prije nego to
je izumrla generacija ashaba (r.a. m).

Fikh je uio u Kufi pred uenicima cijenjenog ashaba Abdullaha
b. Mes'uda (r. a.). Zbog toga kau: "Fikh je zasijao Abdullah b.
Mes'ud (r.a.), navodnjavao ga je Alkame b. Kajs, koji je preuzeo
znanje od Ibn Mes'uda, Alije, Ebud-Derda'a, Aie ( r. a.m), poeo ga
je Ibrahim en-Nehai (poznati imam koji je umro 95. godine), dovrio
Hammad b. Muslim el-Kufi (tojest nastojao ga proistiti i pojasniti),
a on je uitelj imama Ebu Hanife, za kojeg je rekao: 'Nijedan namaz
nisam obavio, a da nisam njemu i svojim roditeljima zatraio oprost
grijeha. ' Umro je
120. god. po Hidri. Fikh je samljeo Ebu Hanife,
tojest postavio temeljne i sporedne principe i pojasnio metode,

zamijesio Ebu Jusuf, tojest istanao principe i temelje i trudio se da
povea broj izvedenih sporednih propisa iz njih. On je najpoznatiji
uenik Ebu Hanife, a ime mu je Ja'kub b. Ibrahim, vrhovni sudija
(kadi-1-kudat). El-Hatib el-Bagdadi spominje u svojoj Povijesti da je
Ebu Jusuf pisao djela iz metodologije islamskog prava po mezhebu
Ebu Hanife, da je zabiljeio razliite mes'ele (pitanja) i propagirao
24
UVOD
ih. Roen je ll3. god. po Hidri, a umro je u Bagdadu
182.
god.
Fikh je ispekao Muhamed b. el-Hasan e-ejbani, drugi uenik u

erijatsko-pravnoj koli Ehu Hanife en-Nu'mana, koji je ureiva
mezheba (umro je u .Rejju
189.
godine). Prenosi El-Hatib od Er
Rebi'a, uenika imama afije, da je uo afiju kako kae: 'Ljudi su u

fikhu ovisni o Ehu Hanifi. On je bio od onih kojima se fikh
posreio.'"20
20 Vidi: RedduJ-muhtar aled-durril-muhtar, I, 35.

25
l.
poglavlj e
Propisi o istoi
PROPISI O ISfOI
ISTOA
DEFINICIJA POJMA ET,TAHARE (ISTOA)
Filoloki, pojam et-tahare podrazumijeva istou od fizike
neistoe, kakve su prljavtine, i apstraktne neistoe, kao to su
mahane, grijesi i sl.
Pojam et-tathir
(l) oznaava ienje.
Terminoloki, et-taharet je istoa od hadesa ( 1!.1) i hubsa ( ) .

Pod hadesom se misli na pravnu kvalifikaciju stanja tjelesnih organa
koji su bez istoe.1 To je, recimo, kada bi se desilo onom koji uzima
abdest neto to bi mu ga pokvarilo. U toj situaciji za njega se moe
upotrijebiti ova pravna kvalifikacija, koja mu je obezvrijedila abdest.
Pod pojmom hubs, podrazumijeva se sve ono to je po erijatu
neisto: urin, izmet, liju a krv...
VRIJEDNOST ISTOE U ISLAMU

Islam pridaje veoma veliku panju istoi, zbog velike potrebe
za njom, kako u vjerskom, tako i u svakodnevnom ivotu ovjeka:
l. istoa je klju namaza, a svima je poznata vanost ove obaveze

u islamu. Uzvieni kae:
O vjernici, kada hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke

svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i
l
Reddu-1-muhtar 1/85.
29
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKl FlKH
noge svoje do iza lanaka. A ako

.
ok upajte
...2
ste
dunupi, onda se
S druge strane, Allahov Poslanik (a.s.) kae:
-!'
!U
'+J l r) jJf1,JI
istoa je klju namaza; poetak mu je tekbir, a zavretak selam.3

Kako stanje neistoe (hades) onemoguava obavljanje namaza,
ono je poput reze koja se stavlja na takvu neistu osobu, pa kada se
ono prekine ienjem, reza se die i zapreka otklanja.
2. istoa je, takoder, polovina vjerovanja. Allahov Poslanik (a.s.)

je rekao:
1J,..j1 JJ l) IJI jJf1,JI

..
..
..
..
istoa je polovina vjerovanja, a zahvala Allahu (d..) puni

.
mtzan...4
Pod pojmom et-tahur (istoa) misli se na fiziku istou tijela
od prljavtine i neistih stanja, te na apstraktnu istou due i njeno
ienje. istoa u ovom irem znaenju ini veliki dio potpunog
vjerovanja, koji je sainjen od sranog uvjerenja (tasdik), verbalnog
oitovanja (ikrar) i djelovanja (amel).5
Neki smatraju da se reenica "istoa je polovina vjerovanja"
moe shvatiti tako da se pod vjerovanjem (iman), ustvari, misli na
namaz, kao to je to u Allahovim rijeima:
Allah nee dopustiti da propadnu namazi 11ai 6, tojest namazi

...
koje ste obavili prema Bejtul-makdisu.7
3. istoa je naziv za ljudsku nepatvorenu prirodu, pokazatelj

ljudske civiliziranosti i napretka. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
2
3
4
5
6
7
30
El-Maide, 6.
Biljee ga Ahmed, Ebu Davud i Et-Tirmizi.
Biljei ga Muslim.
Vidi: Fejdul-kadir od El-Menavija, IV, 290.
El-Bekare, 143.
Beda'ius-sanai'i, I, 20.
PROPISI O ISTOI
Desetoro je prirodno: potkresivanje brkova, putanje brade,

koriJtenje misvaka, ispiranje nosa vodom, podrezivanje nokata; pranje
zglobova, odstranjenje dlaica ispod pazuha; brijanje dlaka sa stidnih
mjesta i pranje nakon obavljene nude.
Mus'ab b. ejbe, jedan od prenosilaca hadisa, kae da je zaboravio
deseto, pretpostavljajui da se radi o ispiranju usta. 8
4. Isto je tako istoa uzrok postizanja Allahove (d..) ljubavi i

zadovoljstva. Uzvieni kae:
Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se
mnogo iste.9
Takoer kae:
Ti u njoj nemoj nikad namaz obaviti. Damija, iji su

temelji, ve od prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha
(di..), zaista vie zasluuje da u njoj obavlja namaz. U
njoj su ljudi koji vole da se esto peru, a Allah (d..) voli
one koji se mnogo iste. 1 0
5. istoa je jedna od obaveza zbog koje se ovjek, nakon to

bude pitan o svome vjerovanju, kanjava u kaburu u sluaju da je
nije prakticirao. Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: "Proao je
Vjerovjesnik ( a.s.) pored dva ka bura, pa rekao:
,, tj):: t t$3 Wt t. J. l:.) l.4l
:t$3
' ' -
.
Doista se kanjavaju, ali ne zbog neeg Jto smatrate velikim: jedan

od njih nije se uvao urina, a drugi je prenosio tude rijei. "1 1
8
9
lO
ll
Biljee ga Muslim i sastavljai sunena.

El-Bekare, 222.
Et-Tewba, 108.
Prenosi ga El-Buhari (218)
31
6. istoa je uzrok ozarenosti i bjeline lica vjernika na Sudnjem

danu. Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
""
o "'
l o
...
"'
'
.;,t
t':J-lc'JJ'1uf r ;;" f
.
Moji sljedbenici e biti pozvani na Sudnjem danu bljetavih ela i

udova od tragova abdesta, pa ko od vas moe da uvea tu bljetavost neka to i uini.12
7. Nema sumnje da je odravanje istoe jedna od najboljih
preventivnih mjera od bolesti i spreavanja njenog irenja u drutvu.
I zbog toga, islam posveuje panju istoi tijela i odjee i tei
ouvanju i zatiti okoline. Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
J jT ili! _f J '="'Jl.i J;.,) uJJ1 J 1)\.i uJJ1 11
..h.
I""Y"":"
uvajte se dva prokletnika. "Ko su oni?", upitae ashabi. Onaj

koji obavlja veliku nudu kuda svijet prolazi, kao i onaj koji to ini
gdje se oni odmaraju.13
Islam takoer, poklanja dunu panju istoi stanova, ulica,
dvorita. Allahov Poslanik ( a.s.) kae:
;,j1
.
--- lrF-r-):j1 ..f-r<-U\kill t..:l, ili1 !
_,+.j 'Je-1 :, :JtJli o1)f
-.
- -
Allah (d.f.) je dobar i voli dobrotu, ist i voli istou, plemenit i

voli plemenitost, dareljiv i voli dareljivost, pa istite, stoga, vaa
dvorita, i ne sliite Jevrejima. 14
12
13
14
32
Prenose g a El-Buhari i Muslim.

Prenosi ga Muslim.
Prenosi ga Et-Tirmizi.
PROPISI O ISTOI
SREDSTVA IENJA
VODA
Voda je jedno od najvanijih sredstava za ienje i najee se
koristi u otklanjanju neistog stanja i neistoe. Uzvieni Allah kae,
darivajui ovjeku blagodat vode, kao najvanijeg sredstva za ienje:
... i Mi s neba istu vodu sputamo. 15

Spominjui blagodati prema uesnicima Bedra, Uzvieni Allah
.
kae:
... i s neba vam kiu spustio da bi vas njome oistio... 16

Voda se dijeli na tri vrste:
I. Voda .koja je po sebi ista i kojom se moe istiti ( istea)
Ova se voda naziva istom (tahur), i to je voda koja je ostala u
svojim osnovnim karakteristikama. Nita se nije pomijealo s njom
da bi bila time odreena. Takve su kinica i morska voda. Uzvieni
kae:
Zar ne vidi da Allah sputa s neba kiu pa je u izvore u

..
zeml'1' razvod'' 17
Dok je Allahov Poslanik ( a.s. ), nakon to je upitan o uzimanju
abdesta morskom vodom, rekao:
15
16
17
El-Furkan, 48.
El-Enful, ll.
Ez-Zumer, 21.
33
Alxlulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Morska voda je ista, a ono !to ugine u moru (a ivi iskljuivo u

njemu) je dozvoljeno jesti.18
U istu vodu takoer spada rijena voda, te otopine snijega i
leda, kao i izvorska voda.
II. Voda koja je po sebi ista, ali se ne moe njome istiti
Ovakvom vodom se ne moe otkloniti neisto stanje ( hades), ali
se moe odstraniti neist (hubs). Piti ovu vodu i koristiti je pri
mijeanju tijesta je mekruh tenzihi (manja pokuenost). To je voda
koja je koritena kod odstranjivanja manjeg ili veeg neistog stanja,
ili je koritena pri pranju tijela s namjerom da se priblii Allahu ( d..),
tj. traei sevap.
Tako, ako bi neko ovom vodom oprao ruke prije ili poslije jela,
s namjerom izvrenja sunneta, ona e se smatrati koritenom vodom
( el-ma'ul-musta'mel). Meutim, ako bi se ruke oprale s namjerom
da se odstrani prljavtina s njih, ta voda se nee smatrati koritenom
vodom. Isti je sluaj i sa vodom koja je koritena za pranje neeg
drugog, a ne tijela, kao to je pranje odjee, posua i sl. Po erijatu,
te vode se ne smatraju koritenim vodama.19
Voda se ne smatra koritenom samim njenim dodirom perueg
dijela tijela sve dok se ne odvoji od njega i ne padne na mjesto gdje
e se ustaliti ili na zemlju. Ako bi voda pala, za vrijeme pranja, sa
jednog dijela tijela na drugi osobe koja se pere, pa je ta osoba pusti i
opere njome taj dio tijela - pranje e biti ispravno.
Dokazi da je koritena voda ista su:
l. Ne prenosi se od V jerovjesnika ( a.s. ), niti ijednog ashaba da
se ustezao od koritene vode, iako su bili izuzetno oprezni kod
ienja i uvali su se i najmanje neisti, pa makar bila i teko uoljiva.
To jasno govori da je ona ista.
18
19
34
Biljee ga Ahmed i sastavljai sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasen sahihom.

erhul-mun'je, 152 .
PROPISI O ISTOI
2. Od Dabira (r. a. ) se prenosi da je rekao:
Jf;\3t:,:,UJ1JJ1J;..; ,
J-'t'J
,
"Doao je Allahov Poslanik (a.s.) da me obie. Bio sam bolestan

i bez svijesti, pa on uze abdest i poprska me vodom od abdesta, pa ja
dooh sebi."20
Od Es-Saiba b. Jezida se prenosi da je rekao:

} f.,, .. ,JJI J. ' \J' iw:_L: UJI f- h _dj.
--
e-J
J, .
""' lJL
) o",.....
'f;_ I.S'I,F:' '.
:, ;i-J).;,:, t,
"Otila je tetka sa mnom do Vjerovjesnika (a.s.), pa mu je rekla:

'Allahov Poslanie, moj sestri osjea bol u nogama'. On (a.s.) potra
moju glavu i uini mi dovu za blagoslovom. Nakon toga je uzimao
abdest, a ja sam popio vode od njegova abdesta." 21
Od Mahmuda b. er-Rebi'a se prenosi da je kazao:
J J:s. Jj::a! IJ\5" J UJI.):_, l;

"Kada bi Vjerovjesnik (a.s.) uzimao abdest skoro se potukli oko
vode njegova abdesta."22
Argumentiramo ovim hadisima da je koritena voda ista, jer da

je ona neista ne bi njome poprskao Vjerovjesnik (a. s.) D abira, niti
bi njome ashabi traili beriet, jer u neistom nema berieta. 23
3. Tijelo osobe koja je u stanju manje ili vee neistoe ne smatra

se neistim, u smislu stvarne neistoe, pa tako ne moe ni oneistiti
vodu koju dohvati. Allahov Poslanik (a.s.) je govorio:
V,jernik ne moe biti neist.24

20
21
22
23
24
::,..' 'l'
Prenosi ga El-Buhari, 194.

Vie vidi: Fethul-bari, l, 296.
35
Drugom prilikom rekao je Aii (r.a.):
JI
,". ..
",.
.. , .
.;.
..!.) n.-.
,
IF!
...
11
o'
Nije ti hajz (mjeseno pranje) na ruci.25
Meutim, istiemo i argumente da se upotrebljavana voda ne

moe koristiti za uklanjanje neistog stanja (hadesa):
l. Ebu Hurejre ( r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
..
..
,.
"' ...
l
. ..
' - l0
1 --":i
Wl <'
,
t;".; Jill" ' "
4r G Jl.i - - ' lli. lJ .r-:
J
.
JAJ, r-
y.
,.
1a.11
_
.
Neka se niko od vas kao dunup ne kupa u stajaoj vodi.
j8
Potom
neko upita: "Kako e onda postupiti, Ebu Hurejre?" "Zahvatat e

je.", ree Ebu Hurejre.26
Ovaj hadis upuuje na to da je zabrana zagnjurivanja u stajau
vodu izreena zato da ona ne bi postala koritena i tada je drugi ne
bi mogli koristiti, a ashab najbolje razumije intencije Poslanikova
govora.27
2. Nije preneseno da su ashabi (r.a.m.) uvali i pohranjivali
koritenu vodu, niti su je nosili na putovanjima, iako bi im to lahko
bilo. Oni su imali povoda za to, kao to je nedostatak vode. Nije,
takoer, zabiljeeno ni od jednog od njih da je uzimao vodu koja bi
padala od uzimanja bilo njegovog abdesta ili abdesta nekog drugog,
pa je sakupljao u posndi da bi njome abdest uzimao. Samim tim to
su svi ashabi ovo izostavili dovoljno kazuje da ona nije valjana za
ienje.2 8
Kada bi osoba u stanju manje ili vee neistoe zagnjurila ruku u
posudu, ili u bazen s vodom prije nego to ju je oprala, voda time ne
bi postala koritenom, iako je njegova ruka prestala biti neista samim
zagnjurivanjem u vodu. Po analogiji, voda bi se trebala smatrati
25
26
27
28
36
Prenosi ga Muslim, 298.

Fethul-bari, 2, 327.
erhul-mun'je, 1 5 1 .
PROPISI O ISTOI
koritenom, meutim ovdje se naputa sud po analogiji radi nunosti,

na to upuuju rijei koje se prenose od Aie (r.a.):
t : .lj !ti (.L:, :ic. JJ1 JJ lj ut J_ :t-t ;. :(

"Kupala sam se sa Vjerovjesnikom ( a.s . ) iz iste posude, u kojoj
bi nam se ruke preplitale. "29
Od a'bija se prenosi da je rekao da su ashabi Allahovog Poslanika
( a.s . ) zagnjurivali ruke u vodu i prije nego to bi se okupali, iako su
bili dunupi, i ene dok su bile u mjesenom pranju, i niko to nije
smatrao loim, tj . inili su to prije nego to bi ruke opralP0
A da je osoba u neistom stanju zagnjurila nogu u posudu, voda

bi se smatrala koritenom, jer nema nude da se noga zagnjuruje.
Kada bi se dunup osoba smoila u bazenu, a na tijelu ne bi
imala fizike neisti ona bi se smatrala istom, a voda koritenom. 31
Ne naruava istou vode bazena ili kade, ako bi u nju upala, za
vrijeme kupanja, manja koliina vode od pranja dunup osobe.
Meutim, ako bi bila u veoj koliini, pa potekla i nadvladala

karakteristike vode iz kade, ona bi time naruila njenu valjanost i
voda bi se smatrala koritenom. 32
Isti tretman sa koritenom vodom, u nemogunosti uzimanja
abdesta i kupanja njome, odnosi se i na svaku drugu vodu, koja je
izgubila svoja prirodna svojstva, bilo kuhanjem (kakva je voda nakon
kuhanja graha, naprimjer), ili da ju je neto nadvladalo, pa je prestala
biti tena i itka, ili su se u njoj pojavila svojstva onoga to se s njom
pomijeala.
Ako sredstvo koje se pomijeala s vodom ima dva svojstva, kao
to su boja i okus, a kod vode se pojavilo jedno od tih svojstava, nije
29
30
31
32

Prenosi ga Ibn Ebi ejbe.
R.eddul-muhtar, l, 202.
erhul-mun'je, 153 Moda je razlika u tome da voda koja pada u posudu u veini
sluajeva bude mala i nemogue je to izbjei pa se preko toga prelazi, za razliku
od vode koja tee niz tijelo onoga koji se kupa.
37
dozvoljeno njome uzimati abdest niti se kupati. Isti je sluaj i onda

kada ta tvar ima tri svojstva, a kod vode se pojave dva. 33
Dokaz za stav da se ovim tekuinama ne moe otkloniti neistoa
jeste u tome to je hades (stanje neistoe) erijatska kategorija i
spreava ispravnost namaza. To stanje se moe promijeniti jedino
koritenjem sredstva koje je erijat odredio, to jeste voda u
apsolutnom smislu, dok ove tekuine to nisu.34
Iz prethodnog stava se izuzima mijeanje neke materije s vodom,
s ciljem da se pojaa mogunost ienja, kao to je sapun ili luna
so. Takoer se izuzima tekua voda koja je promijenila boju zbog
zemlje, ili voda koja se izmijenila zbog dugog stajanja, ili zbog
upadanja lia u nju, pod uvjetom da je i dalje itka i da se i dalje
moe zvati vodom.
)J. rr JAJ \j :.:-aij fll F J 9G. JJI J:., l t
Vjerovjesnik ( a.s.) je, tako, naredio da se ovjek koga je zgazila

deva, a koji je bio u ihramu, okupa vodom i lotosom. 35
Aia (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik (a.s. ); kada je jednom bio
dunup, prao glavu sljezom ( 4.:,.,\) ij ;:,lS' J llJI JJ 4li
' ''
JAJ) .36
,,
Ummihana (r.a.) prenosi da se Allahov Poslanik (a.s.) kupao sa

Mejmunom iz jedne posude u koritu na kojem je bilo tragova tijesta
(:,if .. ;lj !\jl J JA J' :}.1 J 9C. llJI J:_, l J) f
1).
' -
III. Neista voda

Osnovno je da je voda stvorena istom i sud o njenoj neistoi
izrie se samo na osnovu jasnog argumenta. Stoga, ako bi neko uao
u hamam i naao u bazenu malo vode, a nije potpuno siguran da je
33
34
35
36
38
Merakil-felah.
Merakil-felah.
Prenose ga El-Buhari, 1 850; Muslim, 1206.
Prenosi ga Ebu Davud.
PROPISI O ISTOI
u njega upala neka neist, dozvoljeno mu je uzimati abdest i kupati

se tom vodom. Nee je ostaviti zbog sumnje da je u nju mogla upasti
kakva neist, jer je osnovno da smo sigurni da je voda ista i to sigurno
saznanje moe se derogirati jedino istim takvim saznanjem. Nije nam
potrebno istraivati i propitivati o stanju vode sve dok ne prevlada
miljenje da je bila izloena neistoi. 37
J y. IJJJ \JI :;. J i.!.)J t}- l J. j;.S. )

:;. J t_l y. f jJ. y_j1 Lp y_j1 \JI :;. J
. ! ,, . .:...i, : --- '-'U:J..i '
'"- !': uli! lj'
. .f'J t_\.:!.J
1/.r- "':"":" wo ,
. I .s-
,::ic. -
Prenosi se da je Omer b. el-Hattab (r.a.) putovao u drutvu u

kojem je bio i Amr b. el-As (r.a.) . Putujui, doli su do nekog
jezerceta. Amr upita: "Vlasnie jezera, da li ovdje dolaze zvijeri?"
Na to Omer b. el-Hattab ree: "Vlasnie jezera, nita nam ne govori,
mi pijemo iza zvijeri, a one iza nas. "38
Oslanjajui se na gornji sluaj, zakljuit emo da se ne moe
govoriti o neistoi vode sve dok u nju ne upadne neista tvar i dok
se u njoj ne vidi neki od tragova te tvari, kao to su boja, okus ili
miris, ako se radi o obilnoj vodi.
Meutim, ako se radi o maloj koliini vode, ona postaje neista
samim dodirom neiste tvari, pa makar se ne vidio nijedan trag toga
dodira.
Za stav da se vea koliina vode moe smatrati neistom samo
ako se pojavi neki od tragova neisti u njoj, podastiremo sljedee
argumente:
Jiif J) : J\i UJI J iiJ:JJi ; ,;l
l:, ili, J:-, ' J; J :, r;J:, :,

l. Ebu Se'id el-Hudri
-. " . , ,
..i.. -e.
- il
e.."...
, )Jr'
(r.a.) prenosi da je neko upitao Allahovog

Poslanika (a.s.): "Allahov Poslanie, moemo li uzimati abdest iz
37
38
c:rhul-mun'je, 92.
Prenosi ga imami Malik u El-Muvetti, i Abdurrezak u Musannefu, I, 77.
39
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI
FIKH
bunara Buda'a (a to je bio bunar u kojeg su bacani menstrualni uloci,
Voda je
psee meso, neist) " Allahov Poslanik (a.s.) je tada rekao:
ista i nita je ne moe oneistiti.39

Hadis se odnosi na obilnu vodu koja se ne mijenja nakon dodira
sa neistoom, jer se voda, koja nakon to je u nju upala neist
promijeni svoju boju, okus ili miris, smatra neistom po konsenzusu
islamskih naunika. Bunar Buda'a je bio velik, irok i sa obilnom
vodom. Prenosi se da je voda ak i oticala, jer je imala put ka baama.
Zbog toga, neisti koje su u njega bacane nisu mijenjale boju, niti
okus vode, niti su joj davale poseban miris i zato Vjerovjesnik ( a.s.)
nije okarakterisao vodu ovog bunara kao neistu.
2 . Allahov Poslanik (a.s . ) kae:
):, :, 1 J:s. l:. !; WI
Vodu ne moe nita oneistiti, izuZCTJ onoga to nadvlada njenu

boju, okus ili miris.40
Sljedei argumenti potvruju da mala koliina vode biva neistom
samim upadanjem neisti u nju, bez obzira na to to nije promijenila
nijedno od svojih svojstava:
l . Rijei Allahova Poslanika (a.s. ):
.l"'- : 4i;.li -l-l
--
..
-
ut j ._t ,,
! I.F- .
eJ !
-
Kada pas loe iz posude nekoga od vas, vodu prospite, a posudu

operite sedam puta.41
Hadis ukazuje na to da je voda neista samim pseim lokanjem,
iako ona nije time promijenila nijedno svoje svojstvo. To, opet, govori
39
Prenosi ga Et-Tirrnizi i smatra hasenom, a Ahmed vjerodostojnim (sahihom), te

Ebu Davud i En-Nesa'i.
40
Prenose ga Et-Tahavi i Ed-Darekutni od Raida b. Sa'da kao murse! hadis, dok

hadis slinog sadraja biljee Ibn Made i Et-Taberani od Ebu Umame kao merfu.
lako je o senedu ovog hadisa diskutirano, konsenzus islamskih naunika (idma)
se zasniva na prakticiranju njegova teksta u kome se kae da voda postaje neista
promjenom svojstava.
41
40
PROPISI O ISTOI
da mala koliina vode postaje neistom samim kontaktom sa

neistoom, bez obzira na to da li se ona promijenila ili ne.
2. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:

.u
- -
J- :.,- . '-?
,
. - " oUI 'I:.UI Wl _j f . l
"-
t""
- ,
I,F..
Neka niko od vas ne obavlJa malu nudu u staJaoJ vodi koJa ne

otie, a onda da se kupa u nJoJY
Allahov Poslanik ( a.s.) je zabranio kupanje u vodi u koju je doprla
neistoa, bez obzira na to to se nisu izmijenila njena svojstva.
3. Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:

.?/ 4l u _ J1' J o :.... JJ ;Jt-";;:: l l!
o J.f
Kada se neko od vas probudi iz sna neka ne zagnJuruJe ruku u

posudu sa vodom dok Je ne opere tri puta, Jer on ne znagdJe mu Je ruka
bila.43
Poslanik ( a.s. ) iz opreza nareuje da se opere ruka, jer je mogue
da je dotakla neist za vrijeme sna, i zabranjuje da se zaronjava u
posudu prije nego to se opere, a, s druge strane, poznato je da ova
vrsta neistoe ne mijenja vodu u posudi. Da takvo stavljanje ruke,
kada se utvrdi da je dotakla kakvu neist, ne naruava istou vode,
ova naredba o opreznosti ne bi, onda, imala nikakva smisla.
Uspostavljanje granice izmeu male i obilne koliine vode
preputeno je bez ikakvih odrednica sudu i promiljanju osobe koja
je korisnik, jer u tome nema nikakvih erijatskih ogranienja. Ako je,
po njenom miljenju, neistoa stigla do drugog kraja vode ona je
neista, a ako pak misli da nije mogla stii - smatrat e se obilnom i
istom .44
Po kazivanju Omer b. el-Hattaba (r.a.), obilnom vodom se smatra
ona ija koliina moe stati u dva velika zemljana vra (kulleta), a
42
43
44

erhul-mun'je, 97.
41
malom ona to je manja od toga, jer je Allahov Poslanik ( a.s. ), upitan

o vodi, posebno o onoj koju posjeuju domae ivotinje i zvijeri,
rekao:
:;;j, iJ ::U LJ, ;:,lS'

Kada voda dostigne koliinu od dva velika vra ne smeta joj
prljavtina.45
Na ovu tvrdnju odgovaramo sljedeim argumentima:
l. Lanac prenosilaca i tekst ovog hadisa su kontradiktorni. Hadis

se vee za El-Velida b. Kesira, pa se dalje navodi od Muhameda b.
Da'fera b. ez- Zubejra. Po drugima, prenosi se od njega, a on od
Muhameda b. Abbada b. Da'fera. Po treima, prenosi se od njega,
od Abdulaha b. Omera, a po etvrtima, od njega od Ubejdullaha b.
Omera. Oito je, dakle, da se radi o kontradikciji u lancu prenosilaca.
Hadis se navodi u sljedeoj verziji:
iJ 1" :,t :Jt ) LJ, blS'.

Kadaje voda koliine dva ili tri velika kraga ne moe biti neista,
kao i u sljedeoj:
'.L ''!
':.. \i
d1
J ill , LJ, e-:
..
Kada voda dostigne koliinu jednog velikog kraga ne smeta joj

neistoa, te takoer:
. . f
oi.U
' -..J'f
.
... etrdeset velikih kraga . . . Ovo je, takoer, jasna kontradikcija u

tekstu hadisa. 46
Razliito procjenjivanje koliine dva velika kraga onemoguava
postupanje po ovom hadisu. Ibn Abdul-Berr u Et-Temhidu kae :
"Odluka E- afije da postupa po hadisu, koji govori o dva velika
kraga, jeste slaba s pozicije logike, a nema utemeljenje ni u predaji,
45
Prenose ga sastavljai Sunena, Ahmed, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i El-Rakim,

koji ga smatra vjerodostojnim, Ed-Darekutni i El-Bejheki.
46
42
Vie
vidi: Bezlul-medhud, I,
163- 1 69.
PROPISI O ISTOI
jer se radi o hadisu o kojem su diskutirali mnogi naunici. Ona je

slaba i stoga to koliina od dva velika kraga nije tano utvrena ni
pouzdanom predajom, a niti konsenzusom islamskih naunika
(idma om)."
Et-Tahavi kae: "Ne postupamo po njemu, jer nije precizno
utvrena koliina dva velika kraga". Ibn Dekik el-Id smatra da ovaj
hadis neki naunici dre vjerodostojnim. "On jeste vjerodostojan po
metodu erijatskih pravnika, meutim, ja sam ga ispustio, jer kod
nas nije neovisnim putem potvren, a nuno je po erijatskim
propisima obratiti se na njega, ako bi bila tano odreena koliina
dva velika kraga. "47
3 . Hadis se odnosi na vodu koja je razlivena po zemlji. I navodi

se u nekim predajama da je V jerovjesnik (a.s.) bio upitan o vodi koja
se nae u pustinji i koju posjeuju domae i divlje ivotinje, na to je
rekao:
;.J :tj WI lS"

Kada voda bude koliine dva velika kraga ne smeta joj neistoa.
Voda u pustinji se uglavnom nalazi na povrini zemlje, a dva velika
kraga vode na povrini pustinje, ako im je dubina tolika da se ne
dohvata zemlja kada se voda eli zagrabiti, imat e irinu toliku da,
ako se zatalasa jedan njen dio, on nee pokrenuti drugi. Ovo je,
ustvari, definicija obilne vode kod nekih naunika naeg mezheba.48
Za vodu se daje sud o tome da li je mala ili obilna u trenutku
kada neist dospije u nju. Pa, ako je bila obilna u vrijeme kada je
neist u nju prodrla, a nisu se pojavili njeni tragovi, smatrat e se
istom, pa makar se poslije toga smanjila i postala malom. A ako je
bila mala, pa je u nju upala neistoa i poslije toga se poveavala tako
da je postala obilna nee se smatrati istom, bez obzira na koliinu.49
47 Vie vidi: I'laus-sunen, I, 1 73.

48 Vie vidi: I'alus-sunen, Il, 174.
49 erhul-mun'je, 1 0 1 .
43
Tekua voda se smatra obilnom i nee se smatrati neistom sve

dok se ne pojave tragovi neistoe u njoj.
Tretira se kao tekua voda i bazen u hamamima (javnim
kupatilima) i ta e voda biti neista tek kada se pojave u njoj tragovi
neistoe, i to pod uvjetom da se voda sputa, a sobe hamama da su
jedna za drugom. 50
Ako neko zagnjuri ruku na kojoj je neistoa u bazen hamama,
a voda miruje i ne dodaje joj se nova koliina vode, niti ju je iko
crpio, voda bazena bit e neista. Isto e se tretirati i ako neko bude
crpio vodu, ali se u nju ne bude dodavala nova koliina vode.
Ako se voda crpi, a nova puta iz cijevi, takva voda se ne moe
oneistiti, jer je ona tada tekua. 51
Zaprljana voda bazena proistit e se ako se u njega pusti nova
voda, tako da preplavi bazen, jer ne vjerujemo da se neist i dalje
mogla zadrati, a voda je time postala tekua. 52
Nee se tretirati neistom voda, pa makar bila i mala koliina,
ako u nju upadne izmet goluba, vrapca ili drugih ptica ije se meso
jede, izuzev kokoke i guske, jer se od njihova izmeta vrlo teko
uuvati. Prve generacije muslimana, a i one kasnije, dozvoljavale su
dranje golubova u damijama, ak i u Mesdidul-haramu, iako pos
toji naredba da se damije iste i urednim dre.
Izmet ptica ije se meso ne jede ne oneiava vodu, ako je nije
mogue pokriti i osigurati je od toga, kao to je sluaj sa bazenima i
bunarevima. Medutim, ako izmet upadne u posude, voda e se
tretitati kao neista, jer ju je mogue prekrivanjem sauvati od toga.53
Ako neistoa padne na odjeu, tretirat e se neistom samo ako
je neistoa pokrila etvrtinu odjee i vie. Ovakve vrste neistoe se
50
51
52
53
44
Reddul-muhtar, I, 190.
erhul-mun'je, 103.
erhul-mun'je, 104.
Merakil-felah ve haijetut-Tahtavi, 22 .
PROPISI O ISTOI
smatraju lakim zbog nunih situacija, poto je uvanje od njih

nemogue. 54
Voda se nee smatrati neistom ako u njoj crkne neka od vodenih
ivotinja, kao to je riba ili aba, niti e je oneistiti ako u njoj krepa
ivotinja koja nema toplu krv, kao to su muha, korpija, skakavac ili
buha. O tome govore sljedei argumenti:
l.
Allahov Poslanik ( a.s.) kae :
l;.;:- t J i-J 4.uf :!.. :. .-:u

_ (.St u J y\.f:Ut ) t.)
,:, }-l J)
...
...
"'
..
.._
.J
.,
"'
"'
Kada muha padne u posudu, neka je osoba potopi cijelu, a zatim

izbaci, jer je pod jednim njenim krilom otrov, a pod drugim lijek. Tako
Vjerovjesnik ( a.s.) nije donio apsolutni sud o neistoi tenosti u
posudi u koju upadne muha. Analogijom se za muhu veu i sve
druge ivotinje koje nemaju toplu krv.
2. Prenosi Selman (r.a.) da mu je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:

lli! J ).fi W r:, \.fJ 1:, .:...Ai) .YIJ.:-) f\Al, jS" .:>U:.,
lo ,. -.
"'
"'
.,. -1
"'
"'
J,
oj.;j) )
Selmane, svaku hranu ili pie u koju upadne ivotinja koja nema
toplu krv i crkne u njoJ dozvoljeno je jesti, piti i abdest njome uzimati.55
Mala koliina vode se nee smatrati neistom ako je bude pila

ivotinja ije se meso jede i ako na njenim ustima ne bude neistoe,
kakve su deva, krava, ovca i konj, jer njihova slina nastaje od mesa, a
meso im je isto.
Mala koliina vode bit e neista ako je naloe pas ili svinja, jer je
Vjerovjesnik ( a.s. ) naredio pranje posude koju naloe pas, a svinja je
sama po sebi neista (nedisul- 'ajn).
Smatrat e se neistom mala koliina vode ako je naloe neka od
zvijeri, kao to su leopard, vuk, tigar ili majmun, jer je njihova
54
55
erhulmun'je, 149.
Prenose ga Ed-Darekutni i El-Bejheki u Sunenu, a Ibn Adij u El-Kamilu. Radi se
o hasen hadisu. Vie vidi: I'alus-sunen, I, 1 8 1 .
45

-----
pljuvaka, takoer, nastala od mesa, a ono je neisto . Na to ukazuje

sluaj kojeg smo navodili, u kojem se desilo to da je Omer b. el
Hatab putovao sa grupom ljudi, meu kojima je bio i Amr b. el-As.
Kada su doli do nekog jezerceta, Amr upita: "Vlasnie jezera, da li
ovdje dolaze zvijeri? " Na to Omer b . el-Hattab uzvrati : "Vlasnie
jezera, nita nam ne govori, mi pijemo iza njih, a one iza nas. "56
Pitanje Amra b. el-Asa o dolaenju zvijeri na jezerce ukazuje na
to da ostatak tenosti iza njih (su'r) oneiava vodu. U protivnom,
ovo pitanje ne bi imalo smisla. Rijei Omerove " . . . nita nam ne
govori . . . mogu biti u smislu: "Nita nam ne govori o tome, jer ako
nam kae nali bismo se u kripcu. Meutim, ako ne znamo da li
zvijeri dolaze ili ne, nee nam tetiti njihovo dolaenje, a nije nam
nuno raspitivati se o tome. " Da je ostatak iza zvijeri ist, ne bi
Omer (r. a . ) spreavao ovjeka da im kae o navraanju ivotinja, jer
tada im to kazivanje ne bi smetalo.57
Voda e se smatrati istom ako je budu pile ptice grabljivice soko,
lunja, vrana i dr. , iako se njihovo meso ne jede, jer one piju kroz
kljunove, koji su isti, dok zvijeri piju jezikom koji je vlaan od neiste
bale .
Meutim, mekruh je uzimati abdest i kupati se ovom vodom
ako ima druge, jer grabljivice dolaze u kontakt sa crkotinom i
neistima. Ako smo sigurni da nema prljavtine na kljunu, nije nam
mekruh, kao to je sluaj sa zatvorenim kokokama koje ne mogu
doi u kontakt sa neistoom. Meutim, ako su putene napolje,
mekruh je koristiti vodu koju su one pile, jer postoji mogunost da
na njihovim kljunovima bude neistoe.
Nee voda biti oneiena ako je budu pile ivotinje koje ive u
kui i po njoj hodaju, jer je ovdje donesen sud o istoi takve vode
zbog nunih situacija s razlogom to se one stalno vrzmaju po kui.
Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao o maki:
56
Prenose ga imami Malik u el-Muvetti i Abdurrezak u Musannefu, I, 77.
57
I'alus-sunen, I, 205.
46
PROPISI O ISfOI
: - ' 1 ,-.,
"'l"- '.ill t,, -. ,-. ,
ltl Jt -
I.:AilJ-l
1.1.!':' )AJ ,..!. ,..!
'
'
Ona nije neista, jer je ona od onih ivotinja koji se vrzmaju oko
5
vas. 8 Medutim, mekruh je koristiti taj ostatak vode za ienje, jer
maka ne izbjegava neist.
Ako se uzme abdest ili se okupa vodom, a zatim se otkrije
neistoa u njoj, takva voda smatrat e se neistom od trenutka otkria
neistoe, sve dok se ne utvrdi kada je upala.
Ako se nae u vodi crknuta ivotinja koja ima toplu krv, ona e
se tretirati neistom od trenutka kada je ivotinja upala u nju.
Meutim, ako se ne zna tano kada se to desilo, voda e se smatrati
24 sata, ako se ivotinja nije napuhala. Ako jeste,

e se smatrati neistom od prije 72 sata (tri dana i tri noi).
neistom od prije
voda
Nuno je ponovo klanjati sve namaze koji su klanjani u tom periodu

ako se za abdest koristila ta voda, kao to je obavezno pranje svega
to je ona doticala.59
PRAINA
Islam je propisao ienje prainom da bi se otklonilo stanje
neistoe kada je nemogue koristiti vodu. Allah (d.. ) kae:
A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio
prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne
naete vode, onda dlanovima istu zemlju dotakni te i lica
vaa i ruke vae potarite. - Allah, zaista, brie grijehe i
prata.60
ienje prainom je pravno, a ne stvarno ienje i islam ga
smatra pravnim ienjem, koje je vremenski ogranieno do trenutka
prestanka isprike koja je dozvoljavala njegovo uzimanje. Kada prestane
58
59
60
Prenosi ga Et-Tirmizi i smatra da je hasen sahih.

Vie vidi: El-Hedijjetul-ala'ijje, str. 9.
En-Nisa', 43.
47
isprika, osoba koja je uzela tejemum ponovo je u stanju neistoe u

kojem je ranije bila u pogledu namaza kojeg jo nije obavila.61 Taj
namaz nee biti ispravan dok ne uzme abdest ako se nalazi u stanju
manje neistoe, ili dok se ne okupa ako je u stanju vee neistoe.
Ovo se odnosi na pravnu neistou, kako se tretira hades (stanje
neistoe). No, kada se radi o anuliranju neisti (hubs), koritenje
praine propisano je samo zato da bi se smanjila neistoa, a ne radi
njenog potpunog odstranjivanja. Tako, ako bi se na obui nalo neisti
u vrstom stanju, koja se osuila, a obua se potrala prainom, smatrat
e se da je obua ista. Na to upuuju rijei Allahova Poslanika (a.s.):
.,
$ ..
J o o
..
"'
:, 4_:..- .:u "'; :,, t):U :,:.: J .si; .;t 'l
..
...
Kada neko od vas doe u damiju neka obrati panju na obuu,

pa ako na njoj vidi neist ili bilo kakvu smetnju za obavljanje namaza,
neka je obrie, a onda neka u toj obui klanja.62
E bu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik (a. s. ) rekao:
yt)lt Wj .st.;, t :, 'l

..
..
..
..
Kada neko od vas nagazi obuom na kakvu neist - oistit e je

prainom.63
Kada, pak, obua doe u kontakt sa tekuom prljavtinom, kakav
je, naprimjer, urin, pa se u njoj hoda po pijesku ili praini, nakon
ega se ta neist ukruti, treba je brisati zemljom sve dok ne postane
ista.64
Propisana je, takoer, upotreba praine kod ienja posua, koje
je zaprljano lokanj em psa iz nje. Od Ebu Hurejre (r. a. ) se prenosi da
je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
) 'JJfP' i_ l ::,t :, f lJ})#

61
62
63
64
48
Beda'ius-sana'i, I, 58.
Prenose ga Ebu Davud i Ibn Hibban, a Ibn Huzejme ga smatra vjerodostojnim.
Prenose ga Ebu Davud, Ibn Hibban i El-Hakim, koji ga smatra vjerodostojnim.
Reddul-muhtar, I, 3 10.
PROPISI O ISTOI
Kada nekom od vas pas lole iz posude oistit e je tako to e je

oprati sedam puta, a prvi put prainom.65
Hanefije su naredbu u ovom hadisu shvatile u smislu pohvalnosti

(nedb) i smatraju da je dovoljno da se opere tri puta posuda iz koje
je lokao pas da bi se oistila, argumentujui to predajom koja se kao
merfu' (koja see do Poslanika (a.s.)) prenosi od Ebu Hurejre:
. :_;, :.i,,i.:! j 4! t \l! J eJj '!
Kada pas loe iz posude nekog od vas, neka je prospe i opere tri
puta.66
O naredbi da se takva posuda treba prati sedam puta hanefije

kau:
l.
Naredba o pranju sedam puta je derogirana. Ona se odnosi

na poetak kada je bio veoma strog odnos prema psima, tako da je
bilo nareeno i da se ubijaju. Argument je injenica da odredbu
ovog hadisa nije prakticirao ni Ebu Hurejre, kao njegov prenosilac.
Prenosi se da je rekao:
P' :.;, 4i1ti tj1' J ' eJ:, '!
"Kada pas loe iz posude, prospi njen sadraj i operi je tri puta. "67
Ne bi Ebu Hurejre prestao raditi po hadisu na osnovu osobnog
miljenja, a da nije znao da postoji drugi koji ga je derogirao.
2. Naredba o pranju sedam puta i upotrebi praine je u smislu

pohvalnosti, a naredba o tri puta je na nivou obaveznosti. Na ovaj
nain mogue je uskladiti argumente, jer ashabu nije dozvoljeno da
postupa suprotno od onoga to prenosi. Stoga, nema nikakve sumnje
da je on pranje od sedam puta prihvatio kao pohvalan in, a ono od
tri puta kao obavezan.
3 . Postoji naredba da se treba prati posuda iz koje je lokao pas
osam puta, koja je izreena u hadisu Abdulaha b. Mugafela:
65
66
67

Prenosi ga Ibn Adij u El-Kamilu, a hasenom ga smatra u I'la'us-sunen, I, 199.
Prenosi ga Ed-Darekutni, a sened mu je autentian.
49
t. - t - .- UJ1 t -- JJ J - - - t
oool JJv-.J v
!""''""' . u -J \i ooo. l ..r-:
"rJ
.J-")
j
ul
I
il:
.J
.
-.U"I
u;._Li
.l
o
J_ .
. - .r-:- - / IF- .
"P)
J ! J :i.i
-._
4 -
1)1 J UJI olp)
"Naredio je Allahov Poslanik (a.s.) ubijanje pasa, poslije ega je

rekao: ta oni imaju protiv pasa? Onda je dozvolio dranje lovakih
i ovarskih pasa, poprativi to rijeima: Kada pas toe iz posude operite
je sedam puta, a osmi put je uvaljajte u prainu.68
Da je obavezno postupiti po hadisu u kojem se govori o pranju
sedam puta i da nije derogiran ili da se ne shvati u smislu pohvalnog
ina, pree bi bilo tada postupiti po predaji koju prenosi Abdulah b.
el-Mugafel, nego po onoj Ehu Hurejre, jer je ona potpunija, a ono
to je potpunije pree je praktikovati od onoga to je manjkavo.
Vrijedi napomenuti da je nauno utvreno da u praini postoji
materija koja unitava vei broj bakterija, te da se one ne mogu
ukloniti samo vodom. Shodno tome, ovaj hadis je jedan od znakova
polanstva. Ovo osnauje, takoer, stav veine islamskih naunika
da se treba drati vanjskog smisla hadisa, te da je obavezno koritenje
praine da bi se oistilo ono to je pas nalokao.
TRLJANJE/STRUGANJE
Trljanjem se isti neista odjea od sasuene sperme. Na to
ukazuje predaja Aie (r.a. ) , koja je o spermi rekla:
j:-4 l"") ;.LJ :i" UJI J:_, l ) ') 45-)f f) J

"Vidim se kako je temeljno struem sa odjee Allahovog
Poslanika ( a.s. ) , pa on klanja u toj odjei. "
U drugoj predaji se kae:
f- - JJ 1 t - - .uJI J ' - .o' l. '. fr .!f- -J
:Oi:.. \J -J
l,!'!J )
'-?.;-;
;
...,- - - _,..,) - . jJ
-.
68
so
Prenosi ga Muslim (280)
PROPISI O ISTOI
"Vidim se kako je sasuenu struem svojim noktom sa odjee

Allahovog Poslanika (a. s.). "69
Medutim, ako je sperma vlana ona se ne moe oistiti
struganjem, nego ju je nuno oprati, na to ukazuju sljedei primjeri:
l . Sulejman b. Jesar kae da je pitao Aiu (r. a. ) o spermi koja se
nade na odjei, na to je ona rekla: "Prala sam je sa odjee Allahovog

Poslanika (a.s. ), pa bi on izlazio na namaz a trag pranja (mokra fleka)
bi bio na odjei." 70
: :s- ill yj!ll :. _ei :rJI ,;}- L

_?) i) t
jJ;. ;J .
t- J'
:J.ll
. l' :i.h ' 'lJ .;.
j, . -. . .
, . _ , , IS'_
'l [.' .r
'J.:l
-::- '
_.
l'
2. Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla:
t, lS' 'l J :'1:. ..u, ' _?) ') ' !l:Jf :. :s-
41::, \S'
"Spermu sam stru gala sa odjee Allahovog Poslanika (a. s.) ako
je bila suha, a ispirala sam je ako je bila vlana."71
3 . Neko je pitao Omera b. el-Hattaba o spermi, a on mu je

rekao: "Ako je vlana, operi je, ako je suha - protrljaj je, a ako je ne
vidi dobro - poprskaj vodom."72
4. Od Aie (r. a. ) se prenosi da je o spermi koja se nade na odjei

rekla: "Ako je vidi - isperi je, a ako ne - namoi to mjesto vodom. "73
5. Prenosi se od Jahja b. Abdurahmana da je inio umru sa
Omerom b. el-Hattabom u grupi ljudi u kojoj je bio i Amr b. el-As.

Omer je na putu prilegao, pa je u snu ejakulirao, a skoro je bilo
svanulo. Kod ljudi nije naao vode, pa je otiao do izvora i prao
tragove ejakuliranja koje je vidio sve dok se nije razvidjelo. Tada mu
Prenosi ga Muslim (288, 290)
Prenosi ga el-Buhari (230)
Prenosi ga ed-Darekutni, et-Tahavi i Ebu Avane. Sened mu je autentian. I'lau's
sunen, I, 276.
72 Prenosi ga Ibn Ebi ejbe.
73 Prenosi ga et-Tahavi, a sened mu je autentian.
69
70
71
Sl
Amr b. el-As ree: "Razviuje se, a mi imamo odjee, pa ostavi svoju

odjeu da se opere", na to mu Omer ree : " udim ti se, Amre . Ako
ti ima odjee, imaju li i ostali? Tako mi Allaha, da sam tako postupio
ljudi bi me pokuali slijediti u tome. Meutim, ja sam oprao to sam
:$-::,:J WI J. J;,.s. cll lj

,. . \:a -r -. - ; 'i!LJ .i JJrJ -u- -
-: , .1
.r-t w
J t:) ..,-:
J' ,
vidio, a to nisam, poprskao sam. "74 ( :
\:. ' .
_.
;i iJ)
Omer ( r.a.) je zakasnio sa obavljanjem namaza radi pranja sperme
to su ashabi osudili. Meutim, da ju je istrljao krpom bilo bi mu

dovoljno za ienje i ne bi zakasnio sa namazom zbog pranja. Njegovi
saputnici su mu predloili da ostavi odjeu da se kasnije opere, to je
izraz njihove saglasnosti na obaveznosti pranja sperme ako je vlana.
Hadis, u kojem Aia (r.a.) kae da je Allahov Poslanik (a.s.)
strugao spermu sa odjee granicom mirisne ukve, dok bi suhu
istrljao, a onda klanjao u njoj/5 sporan je, jer mu je i sami tekst
kontradiktoran. On se sukobljava sa vjerodostojnijim predajama u
kojima se kae da bi ona ( r. a.) strugala suhu, a prala vlanu spermu?6
Tijelo se, ako se na njemu nae sperme, ne isti trljanjem, jer se
ienje odjee od sperme struganjem suprotstavlja analogiji, iz koje
se ne moe ponovo izvoditi druga analogija, kao i zbog toga to
toplina tijela uvlai vlanu spermu u tijelo i time se gubi njena
ljepljivost (elastinost). Tako se struganjem ne moe oistiti ono to
je tijelo upilo i to se uvuklo u njegove pore.77
Kada bi neko izvrio malu nudu, pa se ne bi oprao vodom, ne
bi se mogla trljanjem oistiti sperma koja bi kasnije izala, jer bi se
pomijeala s urinom, koji se ne moe istiti trljanjem, izuzev ako se
74
Prenosi ga Malik u El-Muvetti. Sened mu je autentian.
75
U originalnom tekstu hadisa se kae:
' t 1-.
'
;--_ .f:11 Jl J UJI .;:.,
J
l J;.oj lS'
' .
Prenose ga Ahmed, Ibn Huzejme i El-Bejheki.

76
77
52
Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 277.

erhul-mun'je, 182.
'
PROPISI O ISTOI
sperma pojavila eruptivno, ili se urin nije rairio po vrhu spolnog

uda. U tom sluaju moe se sperma istiti struganjem, jer se nije
spojila sa urinom.78
Ne smeta trag sperme koji ostane na odjei nakon trljanja, isto
kao ni trag koji je ostao nakon pranja. Na to upuuje predaja Aie
(r.a. ) u kojoj se kae da je ona prala spermu sa odjee Vjerovjesnika
( a.s. ) i potom vidjela na njoj jednu ili nekoliko kapljica.79
ol)t;.LJ:ir; :JJ ' Ji::..:- ' J. i.1lS' t

w;. J' t
Ako se odjea nakvasi vodom nakon to se istrala sperma s nje,
nee ponovo biti neista, jer ono to je odstranjeno ne moe se vratiti
bez novog uzroka.80
Ne moe se ovom sudu suprotstavljati pitanjem o onome koji
obavi ienje kamenom nakon izvrene velike nude, nakon ega
ue u bazen hamama, to e ga ponovo uiniti neistim, jer kamen
ne isti dio tijela koji se treba oistiti nakon obavljene velike nude,
nego samo umanjuje neist. Voda nakon kontakta sa ovom neisti
biva zaprljana, jer mala neist pr.lj a malu koliinu vode, pa makar se
na njoj ne vidjeli tragovi. Meutim, struganje sperme je potpuno
ienje i dijelovi tijela na kojima je ona bila su isti, te na njih nema
utjecaja kontakt s vodom. 81
- ienje sperme struganjem se odnosi samo na ljudsku spermu,
bez obzira na to da Jije od mukarca ili ene. Analogijom sc tako ne
mogu tretiratiidruge sperme, jer ovojenavedeno suprotno analogiji
(kijasu). Neki smatraju da je razlog omoguavanja ienja odjee
od sperme struganjem to to je to esta potreba. 82
78 Vie vidi u: Rt:ddul-muhtar, I, 3 14.

79 Hadis prenosi EI-Buhari (232)
80 crhul-mun'jc, 156.
81 Vie vidi u: Rt:ddul-muhtar, I, 314.
82 Rt:ddul-muhtar, I, 1 14.
53
PROPISI O ISTOI
sperma pojavila eruptivno, ili se urin nije rairio po vrhu spolnog

uda. U tom sluaju moe se sperma istiti struganjem, jer se nije
spojila sa urinom.78
Ne smeta trag sperme koji ostane na odjei nakon trljanja, isto
kao ni trag koji je ostao nakon pranja. Na to upuuje predaja Aie
( r.a.) u kojoj se kae da je ona prala spermu sa odjee Vjerovjesnika
( a.s.) i potom vidjela na njoj jednu ili nekoliko kapljica.79
} ) :le: ilil :,i j.1\S' t

J t
.
Ako se odjea nakvasi vodom nakon to se istrala sperma s nje,

nee ponovo biti neista, jer ono to je odstranjeno ne moe se vratiti
bez novog uzroka. 80
Ne moe se ovom sudu suprotstavljati pitanjem o onome koji
obavi ienje kamenom nakon izvrene velike nude, nakon ega
ue u bazen hamama, to e ga ponovo uiniti neistim, jer kamen
ne isti dio tijela koji se treba oistiti nakon obavljene velike nude,
nego samo umanjuje neist. Voda nakon kontakta sa ovom neisti
biva zaprljana, jer mala neist pdja malu koliinu vode, pa makar se
na njoj ne vidjeli tragovi. Meutim, struganje sperme je potpuno
ienje i dijelovi tijela na kojima je ona bila su isti, te na njih nema
utjecaja kontakt s vodom. 8 1
- ienje sperme struganjem se odnosi samo na ljudsku spermu,
bez obzira na to da li je od mukarca ili ene . Analogijom se tako ne
mogu tretirati i druge sperme, jer ovo je navedeno suprotno analogiji
(kijasu). Neki smatraju da je razlog omoguavanja ienja odjee
od sperme struganjem to to je to esta potreba.82
78 Vie vidi u: Rcddul-muhtar, I, 314.

79 Hadis prenosi EI-Buhari (232)
80 Crhul-mun'je, 156.
8 1 Vie vidi u : Rcddul-muhtar, I, 314.
82 Rcddul-muhtar, I, 1 14.
53
POTIRANJE
vrsti glatki predmeti koji nemaju upljina, kao to su ogledalo,
sablja, mermer, staklo, no, emajlirano posue, kada budu zaprljani,
bilo vlanom ili suhom neisti, pa se potaru tako da se uklone tragovi
neistoe, smatrat e se istim, jer neist nije mogla prodrijeti u njih,
a ono to se nalazilo na glatkoj povrini uklonjeno je potiranjem.
Pouzdano je utvreno da su ashabi Allahovog Poslanika ( a.s.)
ubijali nevjernike sabljama, potom ih potirali i klanjali s njima, a ne
bi ih prali .
Ako bi na mjestu neistoe bilo hre, ono se ne moe oistiti
potiranjem, jer je neist prodrla kroz povrinu, te je nuno koristiti
vodu.8 3
Ako bi se na nou nala krv, koga bi oistili prainom - bit e
ist, jer je cilj ukloniti tragove neistoe, a to se ostvarilo kada se no
potrao prainom. 84
ISUIVANJE
Isuivanje je nain ienja samo neiste zemlje. Kada se neista
zemlja isui i ne pojave se na njoj nikakvi tragovi neistoe, smatra se
da je isuivanjem postala ista.
Ono to je vrsto postojano na zemlji, kao drvo, bilje, kamenii
ili pijesak, tretira se kao zemlja, za razliku od hasure, ilima ili odjee,
koji nisu zemlja, niti su stalno za nju vezani.
Takvi predmeti
se ne
mogu ni istiti isuivanjem.85

Da je mogue ienje zemlje isuivanjem, argumenti su nam:
l . Od Ibn Omera (r.a.) se prenosi da je rekao:
83
84
85
54
El-Hidaja me'al-feth, I, 137.

erhul-mun'je, 177.
Reddul-muhtar, I, 3 1 1 ; erhul-mun'je, 1 87.
PROPISI O ISTOI
-.- uu
t :- :st-.- ili 1 lJ'-'
t- '411 'J J-M.)
- - ,
-
.J&:--J -J
-
.
,
, ,
_(":
!.ll- . _,...A'r..' 1JJ
.J ' :,u- u- J ; Gl
:\S'-J
-
r l
J v;-J .r.' .
..
..
. ,
....
vrijeme Allahovog Poslanika ( a.s. ) spavao bih u damiji, a

bio sam mladi, neoenjen. Psi bi urinirali, vrljali naprijed-nazad po
mesdidu, i to se ne bi nikako polijevalo vodom. "86
"U
Ako se ne prihvati da se zemlja moe istiti isuivanjem, onda bi

ona ostajala kao neista, iako se zna da su ashabi stalno na njoj klanjali.
Pretpostavka da je ostajala neistom kosi se i sa injenicom da je ona
ista. Prema tome, nuno je da se ona isti isuivanjem.87
2. Od Nafi'a se prenosi da je Ibn Omer (r.a.), upitan o baama

u kojima se nae neisti, ljudskog urina i ivotinjske balege, rekao:
l :$"-lt l J C.:JI A :;;h) )Uul :ie \:.., 1)

:, JJ I
"Ako na njih padaju kie i sue ih vjetrovi, nema nikakve smetnje
da se namaz obavi u njima, to se navodi od Vjerovjesnika (a.s.). "88
3. Od Muhameda b. el-Hanefije se navodi da je rekao: "Kada se

zemlja osui, postaje ista. " 89
Ovakva predaja prenosi se i od Aie (r.a.) kao mevkuf (njene
rijei), a to se ne moe spoznati osobnim promiljanjem, te stoga
ima tretman merfu'a (rijei Allahova Poslanika ( a.s.) ) . Ibn E bi ejbe
ga biljei kao merfu' od Ehu Da'fera el-Bakira.90
Sluaj beduina koji se pomokrio u damiji, nakon ega je
Vjerovjesnik ( a.s. ) naredio da se donese vode i posuo po tome
mjestu91 , ne ukazuje na to da se zemlja ne moe oistiti samim
86
Hadis prenosi Ebu Davud, poglavlje: "Tahurul-erdi iza jebiset" (Zemlja je ista
kada se osui).
87 Fethul-kadir, I, 1 38 .
88 Hadis prenosi Et-Taberani u El-Evsatu.
89 Hadis prenosi Ibn Ebi ejbe.
90 Vie vidi u: l'alaus-sunen, II, 282.
9 1 Hadis prenosi El-Buhari, 219.
55
Abdu lhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFIJSKI FIKH
isuivanjem, jer se u hadisu ni implicite ni eksplicite ne ukazuje na to

da je ienje zemlje mogue jedino vodom. Hanefije smatraju da se
oneiena zemlja isti polijevanjem vode po njoj , kao to se isti i
isuivanjem, a u hadisu se samo navodi da je Vjerovjesnik ( a.s.) koristio
jedno od dva mogua sredstva za ienje. Koritenje jednog ne znai
da se ne moe koristiti i drugo.92
Tvrdnja da je isuivanje samo po sebi dovoljno za ienje i da
ne bi postojala obaveza traenja vode93 je neosnovana, jer je koritenje
vode bri nain ienja mesdida u vrijeme kada mnogi ljudi ele
obaviti namaz, za razliku od iekivanja da se zemlja sama osui. U
tome je odgaanje ispunjavanja ove obaveze. Koritenje vode je,
takoer, biranje boljeg sredstva za ienje, kojim se postie bolja
istoa i otklanja se neugodan miris.94
Bitno je istai da se zemlja nepotpuno isti isuivanjem neisti i
stoga je dozvoljeno obaviti namaz na njoj, ali nije dozvoljeno njome
tejemum uzeti, jer je prije zaprljanja bila i ista i istea) a zaprljanjem je
ostala bez oba svojstva. Nakon toga isuivanjem, po erijatu, vraeno
joj je jedno od svojstava - istoa, a drugo je, kako je poznato, i dalje
nevraeno. Ako zemlja nije istea, nije ispravno njome uzimati tejemum.
U osnovi, nije isuivanje pravo sredstvo za ienje uprljane zemlje,

meutim, ova analogija je naputena zbog predaje koja ukazuje na to
da je zemlja ista za klanjanje, pa se stoga i ograniava samo na to.95
TRANSFORMACIJA
Transformacija izmjenjuje osobine i karakteristike neisti, tako
da ona to prestaje biti samim gubljenjem svojstava neistoe u sebi.96
92 Evdezul-mesalik, II, 366.

93 Fethul-bari, I, 325.
94 Evdezul-mesalik, I, 366.
95 Vie vidi u: I'ala'us-sunen, I, 281 .
96 Beda'ius-sana'i, I, 85.
56
PROPISI O ISTOI
Kada se neista materija izmijeni i pretvori se u drugu, ona postaje

ista, zbog toga to erijat neku stvar smatra neistom na osnovu
njene sutine, a sutina stvari se mijenja promjenom nekih njenih
osobina, pogotovo potpunom promjenom. Kost i meso nisu so, ali
kada to postanu tako e se i tretirati. Slian primjer u erijatu je sa
spermom (nutfom ) , koja je neista, postaje zakvakom (al ekom) koji
je, takoer, neist, nakon ega postaje embrion (mudga), koji je
ist. Ili, voni sok je ist, ali pretvara se u vino i postaje neist; pretvara
se u sire i ponovo postaje ist. Na osnovu toga spoznajemo da
pretvaranje materije zahtijeva nestanak osobine koja joj je bila
svojstvena.97
Prenosi se od odreenog broja ashaba i tabi'ina dozvola za
pravljenje i koritenje sireta od vina, meu kojima su Alija, Ibn Abbas,
Ebud-Derda, Ata b. Ebi Rebbah, Omer b. Abdulaziz i dr.98
Prema ovome, lug od neistoe, nakon to je ona spaljena, jeste
ist. Sapun, napravljen od neiste masti, jeste ist. Neistoa, ako se
taloi na dnu bunara i pretvori se u glinu, postaje ista. Na isti nain
su brojni ejhovi davali fetve da je ist kuhani pekmez i kada su mu
groice neiste. Takoer, ako bi sezam99 bio neist, postao bi ist
kada bi se iscijedio, pogotovo, ako je za njim opa potreba.1 00
TAVLJENJE
tavljenje podrazumijeva svaku radnju koja sprjeava truhljenje
i kvarenje koe, a dijeli se na dvije vrste:
Stvarno tavljenje na nain da se koa tavi istim sredstvima
namijenjenim za to, kao to su hrastove ike, hajduk10 1, so i sl.
l.
97
98
99
100
101
Reddul-muhtar, I, 218.
Vie vidi u: I'la'us-sunen, XVIII, 4 1 .
Biljka za koju je latinski naziv Sesamum indicum. (prim. prev. )
Vte vidi u: Reddul-muhtar, I, 316.
Vrsta biljke, bot. Mirabilis jalappa. (prim. prev.)
57
2.
Pravno tavljenje s ciljem da se onemogui trubljenje i kvarenje

koe na nain da se nanese praina na nju tako da bi upila vlagu iz nje
ili da se izlae suncu ili vjetru da bi se vlaga isparila. Pa kada iezne
vlaga i postane sigurno da se koa nee pokvariti ona postaje ista. 102
tavljenjem postaju iste koe svih ivotinja, bez obzira na to da li se
njihovo meso jede ili ne, na osnovu rijei Vjerovjesnika ( a.s. ):
Kada se koa utavi - postaje ista!1 03
U drugoj predaji stoji:
: :ill Y1 6 )
wt
t.. :u; .1
.Jr
- -
-.
Svaka koa koja se utavi je ista!104
U openitom smislu ovog hadisa, podrazumijeva se i svinjska

koa. Ona postaje ista tavljenjem, po miljenju koje se vezuje za
Ebu Jusufa. Meutim, prihvaeno je miljenje da se svinjska koa ne
moe oistiti tavljenjem i ona je izuzeta iz openitog vaenja teksta
hadisa, jer je svinja cijela neista (nedisul-'ajn). 105
tavljenje, takoer, istim ini kou krepane ivotinje na osnovu
predaje Ibn Abbasa koji kae: "Data je kao sadaka prijateljima
Mejmune jedna ovca koja je krepala. Allahov Poslanik ( a.s.) je proao
pokraj nje i rekao:
i:.lli ;.;!JJ 4-1
iJJj.f
Zato niste uzeli njenu kou i utavili je, pa se tako njome okoristili ?
Oni rekoe:
'Ona je krepala.'
102
103
104
105
58
erhul-mun'je, 157.
Hadis prenosi Muslim (366)
Hadis prenosi Et-Tirmizi.
erhul-mun'je, 147.
- - -1
t4
T!
,-,_
. i-f r"'- \:JI!
PROPISI O ISTOI
Zabranjeno ju je samo jesti, odgovori Allahov Poslanik ( a.s. ) . "1 06

Od Ibn Da'le es-Sebe'ijja se prenosi da je pitao Abdullaha b.
Abbasa: "Mi smo na Magribu, vatropoklonici nam donose mjeine
u kojima se nalaze voda i mast? " "Pij iz njih! " "Je li to tvoje miljenje? "
Ibn Abbas na to ree: "uo sam Allahovog Poslanika ( a.s.) kako
kae: (oj_,.tl, Ul!) tavljenje koe inije istom.107 Predaja koja se vezuje
za Abdullaha b. Ukejma, u kojoj se kae da im je u pismu od
Allahovog Poslanika ( a.s.) dolo da od krepane ivotinje ne koriste
kou (ihab ), niti tetive ( 'asab ) , 1 08 jeste problematina. Ako i
pretpostavimo da je pouzdana, opet nam ne govori o zabrani
koritenja koe nakon tavljenja, jer se pojmom ihab oznaava koa
prije tavljenja. Nakon toga procesa za kou se vie ne koristi taj
termin. Kou krepane ivotinje prije njenog tavljenja nije dozvoljeno
koristiti zbog njene neistoe.
tavljenu kou je dozvoljeno koristiti na sve naine. No, ako se
radi o koi krepane ivotinje, koju je inae dozvoljeno jesti, tu kou
nije dozvoljeno upotrebljavati na osnovu rijei Allaha ( d.. ) :
Zabranjuje vam se strv. . . 109 , a koa j e dio nje, dok j e Allahov Poslanik
( a.s. ), to je ve navedeno, rekao o ovci Mejmune: Zabranjeno ju je
samo jesti.
Ako se radi o koi ivotinje koja se inae ne jede, po konsenzusu
islamskih naunika, ni njena koa se ne moe upotrebljavati, jer
tavljenje nije jae od klanja, a klanjem ne postaje dozvoljeno jesti
meso ivotinje ije je konzumiranje inae zabranjeno. Na isti nain
tavljenje njihove koe ne ini je dozvoljenom za upotrebu. 1 10
Bitno je istai da klanje na erijatski nain ini istom kou
ivotinje, pa makar se njeno meso i ne jelo, izuzev svinje. Na to
'
ukazuju sljedei sluajevi:
106 Hadis prenosi Muslim, (363)
Hadis prenosi Muslim ( 366)
108 Hadis prenosi Et-Tirmizi i smatra ga hasenom.
109 EJ-Ma'ide, 3 .
l i O Reddul-muhtar, I, 203.
l 07
59
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz,
HANEFUSKI FIKH
l . hadis Abdullaha b. Ukejma, ranije naveden, da su dobili pismo

od Allahovog Poslanika ( a.s.) da se ne koriste koom, niti tetivama
crknute ivotinje. Hadis iznosi sud o koritenju ivotinja koja su
krepale, a zaklana ivotinja se ne smatra krepanom.m
2. Aia (r.a. ) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s . ) rekao:
.) a::-.il &lS".)
-
Klanje krepane ivotinje je njeno ftavljenji!12, a od Abdullaha b.

Harsa je zabiljeen kao merfu' (rijei Allahovog Poslanika (a.s.)):
.. ,
l ...
,) JS' oiS
,
- .
Klanje svake koe je njeno ftavljenje.113

Od Seleme b. el-Muhabbika se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s . )
u pohodu n a Tebuk zatraio vode od neke ene, koja m u j e rekla:
"Imam je samo u mjeini od uginule ivotinje . "
\f:j.!} :U 1
Zar je nisi tavila?
"Naravno da jesam."
Poslanik ( a.s.) tada ree:
Njeno /tavljenje je njeno ienje!1 14
lS".) 4l
Hadisi ukazuju na to da je klanje ivotinje osnova da bi ona bila

ista, a da je tavljenje zamjena za klanje, ako ono nije obavljeno.
Vuna, dlaka, rogovi, krila, papci i svi dijelovi ijim odsijecanjem
ivotinja ne osjea bol su isti, ako na njima nema sala. Na to ukazuje
sljedee :
l ll Vlk vidi u: Crhul-mun'je,

1 12 Hadis prenosi En-Nesa'i.
1 1 3 Hadis prenosi El-Hakim.
1 14 Hadis prenosi En-Nesa'i.
60
147.
PROPISI O ISTOI
l.
rijei Allahovog Poslanika ( a.s.) o Mejmuninoj ovci:
4frt :..;.. wl
Zabranjeno ju j'e samo jesti.
2.
kazivanje Ibn Abbasa ( r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.)

zabranio od krepane ivotinje samo njeno meso, a kou, dlake i vunu
nije. us
. -.'!....i +:-,h-.,JI -J
t-- 4.ll , J
' J-')
:.:.,r l
- -
- W1
1-- JJ,
. t-J ,-
r-trJ r- J
'
'
'
'
'
,""'; 4J"
' 't
3. predaja Ibn Abbasa, u kojoj kae da je ovca Sevdete bint Zem'a

krepala, to je ona popratila rijeima: "Allahov Poslanie, krepala je
ona", tj . ovca. Zato niste uzeli njenu kou ? Rekoe: "Da uzmemo
kou ivotinje koja je krepala? " Allahov Poslanik ( a.s.) joj tada pojasni:
Uzvieni Allahje rekao:
Reci: "Ja ne vidim u ovome to mi se objavljuje da je ikome
zabranjenojesti ma ta drugo osim strvi, ili krvi koja istie,
ili svinjskog mesa... "116a vi to ne jedete. Ako je utavite,
koristite je ( l}.;:::e o ::,l).
... ..
"'
"'
Poslala je po nju, zgulila joj kou, pa juje utavila i napravila od

nje mjeinu koja je kod nje i dotrajala. 1 17
Hadis ukazuje na to da je samo zabranjeno jesti meso.
4. Ez-Zuhri kae o kostima krepanih ivotinja, kao to je slon i

sl., da je zatekao ranije islamske naunike koji su se njima eljati i
uzimali ih kao boice za ulje i u tome nisu vidjeli nita loe. Ibn Sirin
i Ibrahim istiu da nema nikakve smetnje da se vri prodaja
slonovae. u s
ll5
l l6
1 17
1 18
Hadis prenosi Ed-Darekutni.

El-En'am, 145.
Hadis prenosi Ahmed sa autentinim senedom.
Kao mu'allak hadis spominje ga El-Buhari u poglavlju "Ma jeka'u minen-nedasat
fis-semen vel-ma'" (Neisti koje upadnu u maslo ili vodu) .
61
Takoer i sirite je isto kada se izvadi iz krepane ivotinje, bez

obzira na to bilo u vrstom ili tenom stanju, jer je ono od mlijeka
koje nastaje od grizina u buragu i krvi, pa ako nije bilo neisto dok je
ivotinja bila iva, nije ni nakon njene smrti .1 19
Ako se urede crijeva krepane ivotinje, na nain da se obrade
tako da se onemogui truhle i kvarljivost, ona su ista, te postaju
poput utavljene koe . Isto je i s maternicom ili drobom. Ni njih
nije dozvoljeno jesti, ali ih je dozvoljeno koristiti u druge svrhe, kao
za sainjavanje posuda za maslo ili vodu .120
1 19 R.eddul-muhtar, I, 206;
120
62
crhul-mun'jc, 196.
crhul-mun'jc, 1 50.
PROPISI O ISTOI
VRSTE ISTOE
istoa se dijeli na dvije vrste : istoa od neiste materije (hubs)
i istoa od neistog stanja (hades).
ISTOA OD NEISTE MATERIJE

istoa od neiste materije obuhvata istou odjee, tijela i prostora.
Pojam hubs podrazumijeva neist i obuhvata sve vrste prljavtine.
Brojne su vrste neisti. Izmeu ostalih, to su:
l . Sve to izlazi iz tijela ovjeka, kao to je urin, stolica, sperma,
sluz ( mezj ) 121, vedj, 122 krv u periodu mjesenice (hajz), nakon
poroaja (nifas) i istihaze, krv koja tee iz rane, gnoj i povraanje
punim ustima. Da sve navedeno spada u neisti, argumenti su:
a) Uzvieni Allah je obaveznim uinio ienje nakon to se
navedene neistoe pojave. Tako je na kraju ajeta u kojem se govori
o abdestu i tejemumu rekao:
Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini

istim. . .123
O kupanju od dunupluka je rekao:
A ako ste dunubi, onda se okupajte. . . 124
121
122
123
124
rijetka (sluzava) tenost koja izlazi prilikom nadraaja (prije sperme). (prim. prev.)
bijela bezmirisna tenost koja se pojavljuje nakon uriniranja. (prim. prev.)
EI-Ma'ide, 6.
Ibid.
63
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FlKH
Dok je o kupanju poslije mjesenog pranja rekao:
... i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju,

onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio.125
A isti se samo ono to je neisto.

b) Uzvieni Allah je rekao:
. .. koji e im lijepa jela dozvoliti, a runa im zabraniti... 126

Zdrava priroda runim smatra navedene fizioloke pojave, jer se
one pretvaraju u neist i smrad.
e
) Dola je naredba da se uklanjaju sve gore navedene neistoe
kada se nau na tijelu, odjei ili mjestu. Da po erijatskim propisima

one nisu neiste, ne bi bila ni izreena naredba da se uklanjaju.
Meutim, Allahov Poslanik ( a.s.) je naredio da se pospe voda po
urinu beduina, 1 27 u predajama je naveden uvjet da se sperma uklanja

bilo pranjem, bilo potil"anjem, trljanjem, struganjem ili sapiranjem,
na osnovu ega zakljuujemo da i ne bi imala smisla naredba o
uklanjanju neke stvari ako ona nije neista. Allahov Poslanik ( a.s. ) o
onome kome se pojavljuje sluz (mezj ) kae:
,.
\..P) of
Oprat e svoj spolni ud i uzeti abdest.128 O krvi mjesenog pranja

koja se nae na odjei je rekao:
....
i-J
i-J w Lp i-J
.,
J.
".
...sastruije, potomj'e istrlfaf vodom, i isperife, a onda klanj'af u njoi129

Krv koja nije potekla iz rane ne smatra se neistom, jer nije mesfuh
(koja se izlijeva) . Neista je samo krv koja istie, to se zakljuuje na
osnovu rijei Uzvienog Allaha: 1 30

125
126
127
128
129
130
64
El-Bekare, 222.
El-'Araf, 1 57.
Ranije je naveden izvor ovog hadisa.
Hadis prenosi Muslim (303)
Hadis prenosi Muslim (29 1 )
El-Beda'i, I , 6 1 .
PROPISI O ISTOCI
Reci: "Ja ne vidim u onome to mi se objavljuje da je ikome

zabranjeno jesti ma ta drugo osim strvi, ili krvi koja istie,
ili svinjskog mesa, - to je doista pogano... m
Na osnovu toga, ako se krv nalazi u svom osnovnom ishoditu,
ne smatra se neistom. Ako bi ovjek klanjao, a u depu imao
pokvareno jaje iji se umance pretvorilo u krv, ne bi se smatralo da
nosi neist i namaz bi mu bio ispravan. Medutim, ako bi nosio
epruvetu krvi, namaz mu ne bi bio ispravan, jer je nosio neist.
Krv koja ostane u venama nakon klanj a ivotinje ne smatra se
neistom, jer se ne izlijeva i dozvoljeno ju je jesti uz meso, kao to je
ista i krv ribe. Ovaj stav je donesen na osnoVQ konsenzusa islamskih
naunika.
Krv stjenice i buhe ne smatra se neistom i ako bi pala u vodu ili
se nala na odjei nee je oneistiti, jer je zatita odjee i posuda od
nje nemogua.
Ako je povraena koliina manja od koliine iz punih usta, ne
smatra se neistom, zbog male koliine i stoga to nije obavezno
obnavljanje abdesta ako ona izae. No, imam Muhamed ipak smatra
da se radi o neisti. 1 32
U sutu neist spada sve ono to izae iz tijela ostalih ivotinja,
kao to su urin, izmet i krv, jer je svojstvo neisti prisutno kod njih.
Tu se radi o prljavtini i ona se preinauje u truhle i smrad, a mogue
ih se, s druge strane, uuvati.
Od Abdullaha b. Mes'uda (r.a.) se prenosi da je rekao:
# Ji ;f t it; WI j e. UJI .):.." Jf

, Ju:, ti:,:J' t:, -;.' u u li:,) Jj..U ;t w' :- -.,:;,:,
:,.S;
"Otiao je Vjerovjesnik ( a.s. ) da obavi veliku nudu, a meni je

naredio da mu donesem tri kamenia. Naao sam dva, ali trei nisam
1 3 1 El-En'am, 145.
132 El-Beda'i, I, 61.
65
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFIJSKI FIKH
mogao. Uzeo sam zato balegu i donio mu je. On uze dva kamenia,
a balegu baci, govorei: Ovo je neisto.l33
U Sahihu El-Buharije se navodi da je on (a.s.), poto je proao
pored dva kabura, rekao:
.J"""
Jr.
..-i, -.
.: lS:i
. . <- ulJ - iJ
J .. JW '-. ,';;
r:r""
..
"
..
.. ...
....,.. .
Oni se, doista, sada kanjavaju, ali se ne kanjavaju zbog velikih
pogre!aka. Jedan od njih se nije uvao urina ...
...
wt t
Ebu Hurejre kao merfu' (rijei Allahova Poslanika ( a.s.)) prenosi

sljedee:
?.' u :,J'
"istite se od urina, jer je veina kaburske kazne zbog njega. "134

Od Ehu Umame se kao merfu' prenosi:
i, :.wJi i..l ,. t ,. - ,._-i\ 1 {.al
I.JJ r i.Jr. JAJ
r
,:
"uvajte se urina, jer je to prvo za to e ovjek polagati raun u
kaburu. " 135
Hadisi svojom openitou ukazuju na to da su neiste sve vrste

urina.
Predaja od Enesa (r.a.) u kojoj se kae:
j UJI J;, ;-U ljpu :,t :ruf r

- - (J tJ
,-.ut.wJfr. ,)'l
. J ,-
"Doli su neki ljudi iz Ukle, ili Urejne. U Medini ih je dugo

boljela utroba, zbog ega im je Vjerovjesnik ( a.s.) naredio da budu
uz deve i piju njihovo mlijeko i urin. "1 36 Ovaj hadis ne potvruje
istou urina deve. Sve to se moe iz ovoga izvui jeste da im je
Poslanik ( a.s.) dozvolio piti urin deva zbog bolesti od koje su bolovati.
133 Hadis prenosi El-Buhari ( 1 56)
134 Hadis prenosi Ibn Huzejme u svome Sahihu.
135 Hadis prenosi Et-Taberani, a prenosioci su mu pouzdani. Medme'uz-zevaid, I,
205.
136 Hadis prenosi El-Buhari (233).
66
PROPISI O ISTOI
Dozvola konzumiranja nekoga sredstva u trenucima nude ne ini

ga potpuno dozvoljenim i istim.
3. U neisti se ubraja, takoer, izmet ptica koje se ne pogane u

vazduhu, kao to su koko i patka, jer je svojstvo neisti prisutno
kod njih i radi se o prljavtini koja se pretvara u truhle i smrad.
Medutim, izmet ptica koje se pogane u vazduhu je dvovrstan.
Onih ije se meso jede, kao to su golub i vrabac, izmet je ist. Ovaj
stav je zauzet na osnovu saglasnosti ummeta na praksi da se golubovi
dre u Mesdidul-haramu i drugim damijama, iako se znalo da e
ih ove ivotinje poganiti. Da je njihov izmet neist, ne bi se to dozvo
lilo, shodno naredbi da se damije odravaju istim. Izmet ptica ije
se meso ne jede, _kao to su soko i lunja, smatra se manjom neisti,
jer se teko od njega uuvati. Dozvoljeno je klanjati u odjei na
kojem bi bilo njihova izmeta, sve dok taj zaprljani dio ne bi dostigao
etvrtinu odjee, kao to je ve reeno.
4. Neisto je, takoder, alkoholno pie, o emu svjedoe:

a) Allahove rijei:
O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su

odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste
postigli to elite. 137
Pod pojmom rids (odvratne stvari) podrazumijeva se neist.
b) Od Ebu Sa'lebe el-Huenija se prenosi da je kazao Allahovom
Poslaniku ( a.s. ) : "Mi smo u susjedstvu sa sljedbenicima Knjige, a oni
u svojim loncima kuhaju svinjetinu, a iz posuda piju vino." Na to
mu Poslanik ( a.s . ) ree:
JJ
o
o
JI
l
..
.,.
..
..
J
r 1 r , . 1 i I.A- ' :b- U 1
l '(" WL. I.A u lA 1 :W '-I U
r .J
J : (""' lJ J{ .J
. .J
1 - r.)
{
Ako naete drugo posude jedite i pijte iz njega, a ako ne naete

drugo operitega vodom i jedite i pijte. 138
1 37 El-Maide, 90.
138 Hadis prenosi Ebu Davud.
67
Vjerovjesnik (a.s.) mu je naredio da opere posudu iz koje se pije

vino, to jasno govori o tome da je ono neisto.
e
) Osman (r.a.) je govorio:

\,jj i f lA - t- .-
t - - 4.Ll l 'J ' - li - .il l ' .: l
_ . JJI ,s- _
_JM) IJ' r--
"Klonite se vina, doista ga je Allahov Poslanik (a.s.) nazvao

izvorom svih zala. "139
Opa naredba da se vino izbjegava kazuje da je ono neisto, kao
to pojmovi hubs (opakost, zloba, pokvarenost) i haba'is (zla,
pokvarenosti, bestidnosti), upotrijebljeni u gornjoj predaji, u govoru
Zakonodavca najee oznaavaju ono to je neisto.
d) Prenosi se da se Halid b. el-Velid mazao kremom koja je
spravijena od alkohola. Omer (r.a . ) mu je zbog toga pisao: "Allah
(d..) je zabranio alkohol i vaim stomacima i kosama i koama. "
drugoj predaji stoji: "uo sam da se masira alkoholom, a Allah

(d..) je zabranio alkohol u cijelosti. Zabranio je nanoenje alkohola,
kao i njegovo pijenje. Nemojte ga, stoga, nanositi na vaa tijela, jer
je on neist. "140
Islamski naunici su se sloili da je neisto vino koje se dobije od

soka groa. O drugim opojnim piima oni se razilaze da li su neista
ili ne, iako su saglasni da ih je zabranjeno konzumirati. Zbog
navedenog, neki ih ubrajaju u manje neisti. ejh Muhamed el-Hamid
je davao fetve o tome, u kojima kae: "Ovo pitanje je vrlo raireno,
gledajui na veliku potrebu za njim. Ljudi masovno koriste preparate
u kojima ima alkohola, jer su uneseni u sredstva za dezinfekciju (kao
isti alkohol) i sredstva za uljepavanje (kao to je kolonjska voda).
Pa, ako osoba koristi kolonjsku vodu ili isti alkohol, a mjesto
nanoenja nije dostiglo etvrtinu tijela ili etvrtinu odjee, dozvoljeno
joj je obaviti namaz bez njihovog odstranjivanja.
139 Predaj u bilj ei Ibn Hibban.

140 Predaju biljei Se'id b. Mensur u svome Sunenu, a El-Rakim u svome Ta'rihu.
68
PROPISI O ISTOCI
Obavezno je onom koji eli da obavi namaz da oisti svoju odjeu,

tijelo i mjesto gdje e namaz obaviti od svih neisti o kojima smo
govorili, kao i onih njima slinih. To je stav veine naunika
ummeta.141
Koje se neisti tole riu

Toleriu se manje neisti od kojih se teko uuvati, ili ih je teko
uklanjati. Ovako se eli olakati vjernicima i otkloniti im potekoe.
Takva neist je trcanje urina po odjei, tijelu ili mjestu, ako je veliine
koliko su glave igli, s obzirom na to da se ne vidi oima.142 To se
tolerie, jer se teko toga uuvati. Prenosi se od El-Hasan el- Basrija
(rahimehullah) da je rekao : "Ko moe obuzdati irenje tenosti? Mi
se nadamo da e nam se Allah (d..) smilovati za mnogo vee stvari
od ovoga. "143
Takoer, muhe padaju na neisti, zatim dolaze na odjeu klanjaa
i neminovno je da se na njihovim nogama nae neisti, od koje se
niko ne moe uuvati.
Islamski naunici su saglasni da je dozvoljeno obaviti namaz
onome koji se poslije velike nude istio samo kameniima, iako je
poznato da ienje kameniima ne uklanja neistou u potpunosti,
nego je samo smanjuje. Ovo ukazuje na to da mala neist ne smeta.
Koliina neisti koja se tolerie odreuje se dirhemom. Za neisti
u vrstom stanju uzima se teina dirhema, a za one u tekuem njegova
povrina. Po konsenzusu islamskih naunika, dozvoljeno je zadovoljiti
se samo kameniima kod pranja nakon velike nude. Kamenii ne
uklanjaju tragove neisti, nego je samo umanjuju i isuuju. Ovim se
potvruje da se neist oko mara tolerie, a mjesto oko mara je
uporeeno sa dirhemom. 144
141
142
143
144
Vte vidi u: erhul-mun'je, 177.

erhul-mun'je, 179.
Predaju biljei Ibn Ebi ejbe.
Vie vidi u: Beda'i'us-sana'i', I, 79.
69
Ova koliina koja se tolerie odnosi se na one neisti o kojima

postoji saglasnost i koje se imenuju kao teke neisti. Meutim,
koliina onih neisti o kojima nema saglasnosti, kao to su preparati
od alkohola, izuzimajui vino koje je dobiveno od groa, urin
ivotinja ije se meso jede, izmet ptica ije se meso ne jede, a koje se
pogane u zraku, jeste vea, a one se, inae, nazivaju slabim neistima.
Tolerie se manje od etvrtine odjee i tijela na kojem se nae,
jer zapreka za ispravno obavljanje namaza jeste ako su te neisti obilne
i prekomjerne. Nema sumnje da to, ako je manje od jedne etvrtine
zaprljano, nije prekomjerno i obilno.
Ako su se pomijeate slabe neisti sa tekim, one e se tretirati
kao i teke.
Slabe neisti se mogu vidjeti samo na onome to nije u tekuem
stanju. Ako, pak, u tenost upadne makar malo slabe ili teke neisti,
smatrat e se neistom.145
Zakonodavac tolerie mulj
kinim i blatnim danima makar ga
u nudi upila cijela odjea, sve dok se u njemu ne vidi oita neist.
Kako se odstranjuje neist

Neist moe biti vidljiva i nevidljiva.
Ako je vidljiva, na nain da se vidi golim okom, ienje zaprljane
odjee se postie pranjem vodom ili bilo kojom drugom tenou
koja e ukloniti neist tako da nestane njen osnovni dio, izuzimajui
tragove koji ostaju i koje je teko potpuno izbrisati . Da bi se ti tragovi
potpuno uklonili, potrebna su, izuzev vode, i druga sredstva, kao
to je sapun i sl. , a nije obavezno njihovo koritenje i nee smetati
ako neto ostane to ista voda nije mogla ukloniti. Od Ebu Hurejre
(r.a.) se prenosi da je Havla bint Jessar dola Vjerovjesniku (a.s . ),
rekavi ga: "Allahov Poslanie, imam samo jednu odjeu i ja u njoj
dobijem mjeseno pranje . " Poslanik (a.s.) joj na to ree:
145 Reddul-muhtar, I, 322.
70
PROPISI O ISTOI
L - - L..l \i
- -- "'" r t::P.,.. -..:;.,

Kada prestane mjeseno pranje, operi krvavi dio, a potom u tome
klanjaj. Ona ga je dalje pitala: "Allahov Poslanie, ali ako ne nestanu
.u
tragovi? "
ot :, WI -<
Dovoljna ti j'e voda i nee ti smetati tragovi krvi, odgovori Poslanik
(a.s. ) . l46
Od Ai e ( r. a . ) se prenosi da je, upitana o eni koja ima

menstruaciju i kojoj na odjei ostane krvi, rekla:
o- .L ....
.
,_: o!.li o'Jt :L :J li l
- v/ " ..,
..
...r
- (P' !
...
:;.;
"Operi je, a: ako ne ieznu tragovi, pokuaj ih neutralisati

afranom. " 1 47
U sluaju da neist nije vidljiva, kao kada nema drugaiju boju
od boje odjee na kojoj se nalazi, odjea e se istiti pranjem sve dok
ta osoba koja pere ne bude sigurna da je ona ista. Postat e sigurna
ako je opere tri puta. Taj stav je donesen na osnovu hadisa, kojeg,
kao merfu', prenosi Ebu Hurejre:
4/ L u/1 J o SU JJ t-a:: l l
o 4 :;.t
Kada se neko od vasprobudi izsna, neka ne zagnjuruje ruku u posudu

dok j'e ne opere tri puta, jer on ne znagdj'e mu je ruka no provela.148
Takoer, sigurno e se osjeati od neistoe osoba koja veu
koliinu vode propusti kroz zaprljanu odjeu.
Ako se radi o gruboj odjei koja je upila neist, uvjet je da se ona
oisti da se opere tri puta, uz cijeenje nakon svakog pranja, ili da se
dui period proputa kroz nju obilna voda, kao kada bi se zaprljani
ilim ostavio u rijeci dan ili no i smatrat e se istim i bez cijeenja.
146 Hadis prenosi imami Ahmed.
147 Predaju biljei Ebu Davud.
148 Hadis prenosi Muslim (278).
71
Cilj ienja jeste uklanjanje tragova neisti sve dok je to mogue,

bez obzira na koji nain to ienje bilo i kojim sredstvima.149
Da je dozvoljeno uklanjati neist i drugim sredstvima izuzev
vode, dokazuje predaja od Aie ( r.a.), u kojoj se kae:
:..-oa !: \i
l.) ; t J Y 'i l.l11 ;:,\S" :.
\A;6lia!
"Jedna od nas je imala jednu odjeu u kojoj bi imala mjeseno

pranje, pa ako bi na njoj ostalo neto krvi navlaila bi to pljuvakom
i istrugala noktom. "150 U drugoj njenoj predaji stoji:
:\S"
.;;.
. Llll- .."...J
\Ar:
i:..
' . ; ,-!:
-iA.J,., -r .
"Jedna od nas bi prala krv od mjesenice pljuvakom, istrljujui
je noktom . " 1 5 1
Ve ranije su navedeni brojni naini za odstranjivanje neisti u

poglavlju Sredstva ienja.
ienje nakon obavljene nude

Jedan od naina ienja tijela jeste ienje nakon obavljene
nude ( el-istinda).
Definicija ienja
Pod gornjim pojmom podrazumijeva se odstranjenje tragova
neisti sa tijela nakon obavljene velike ili male nude.
Tretiranje ovog pitanja

Ovo ienje se smatra pritvrenim sunnetom. Uzvieni Allah o
stanovnicima Kuba'a kae:
149 erhul-mun'je, 186.

1 50 Hadis prenosi El-Buhari (312).
151 Predaju biljei Abdurrezak u svom Musannefu, I, 45.
72
PROPISI O ISTOI
... u njoj su ljudi koji voli da se esto peru, a Allah voli one
koji se mnogo iste. 152
Od Ebu Hurejre se kao merfu' prenosi:
-. . L i 1 ' ili rJ 1Jl,:," 'lo)i -lo)

. JU... 'j w
li.t .IF.J i}" l o..Ua ..f:
" ) - d ,.;ji
(
,_ .
! ;. w ;:,;/:, j ,;lS' J \l
"
"Ovaj ajet je objavljen u vezi sa stanovnicima Kuba'a.
( U njoj su
ljudi koji voli da se esto peru, a Allah voli one koji se mnogo iste. ) Oni
su se poslije nude prali vodom, pa o njima govori ovaj ajet. "1 53
Od Enesa ( r.a.) se prenosi da je rekao:
!v &J1;,-1 J wt u JJ. J :ii;. til 1 ;:.., J.,.:..) ;:,lS'
w :: j a:,
"Allahov Poslanik ( a.s.) bi ulazio u zahod, a ja i jo jedan djeak

bismo mu donosili mjeinu sa vodom i njegov tap, i on bi se poslije
obavljene nude istio vodom. " 1 54
Ovo je u sluaju kada neist ne prelazi mjesto na kojem se pojavila
( analni otvor) ili kada ga prelazi vrlo malo, to se tolerie . Meutim,
ako neist prijee preko te granice koja se moe tolerisati, nju je
nuno oprati vodom i tada je ienje farz.
Ako ienje nije mogue zbog bolesti, ono s ovjeka spada kao
obaveza. Nee ga obaviti ni kada je s njim neko pred kim ne smije
otkriti svoja stidna mjesta, a ne nae nita ime bi se zaklonio i kada
ta osoba ne odvraa pogled od njega, iako je on to traio. Meutim,
ako neist prelazi analni otvor, nastojat e bar umanjiti neist s onoliko
kamenia koliko moe, ne otkrivajui svoje stidno mjesto, i klanj at
e. I55
Nije propisano istiti se nakon putanja vjetrova ili nakon
spavanja, a initi to u ovim okolnostima se smatra novotarijom.
1 52
153
1 54
155
Et-Tevbe, 108 .
Hadis biljee Ebu Davud i Et-Tirmizi.
Hadis prenosi El-Buhari ( 1 52).
Vie vidi u: Ed-Durrul-muhtar me'al-haije, I, 338.
73
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFl]SKl FlKH
Sredstva za ienje
Valjano je istiti se svim onim to je isto i to upija vlagu, isti
podruje neisti, ili ga bar isuuje i umanjuje.
Najbolje je koristiti ono to je bezvrijedno, kao to je kameni
ili krpa, ili dio debljeg papira na kojem nije nita napisano, ili vodu.
Najbolje je objediniti vodu i kamenie, zatim ograniiti se samo
na vodu, potom koristiti samo kameni, a svim ovim postie se
sunnet, iako postoji razlika u njihoviim vrijednostima.156
Ne moe se obaviti ienje kostima, hranom i ivotinjskim
izmetom. Ovo se zakljuuje na osnovu predaje od Abdullaha b.
Mes'uda, koja se nalazi u Muslimovom Sahihu. U toj predaji stoji da
je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
)Ul:_, i-A)Uiul)i Jj1ili J lJ :is ::..t)i 4A:. :. ::U i ut
- - t .c.t - JJ I ' ' I ' <' .-k. ,< ci 'J w l'l o iL r

J _ - Irl. . - . r: ;-- .r
r .r
J
,<
JJ
r
b J:.u r- .r J-
: : ; -J
L. , 'J.J-"M.) Jw .(P'""!
ili1 ,.,s-,-To
- 1
.
t -.
--
- rw,
Doao mi j'e dzinski izaslanik pa sam poao s nj'im i uio sam

dzinima Kur'an. . . Dalje prenosilac kae : "Pa je iao (a.s.) s nama i
pokazao nam tragove njihovih vatri. Traili su mu potom hranu, na
to im je rekao:
Vaa j'e svaka kost nad koj'om j'e spomenuto Allahovo

ime i koj'a vam se nade u rukama. Bogatij'e su vam one mesom, te svaki
izmet stoke j'e hrana za vau stoku. Tada Allahov Poslanik (a.s.) ree
nama: Nemoj'te se nj'ima istiti, j'erj'e to hrana vae brae.157
Ako je jasno utvrena zabrana ienja hranom dina, onda je
pree da bude zabranjena i ljudska hrana.158

Ranije je spomenuto da je Vjerovjesnik ( a.s. ) uzeo dva kamenia
da bi se njima oistio, a bacio je balegu poprativi to rijeima:
:,.S
Ona j'e neist.
156 Vie vidi u: Reddul-muhtar, I, 338.

1 57 Hadis prenosi Muslim (450).
74
L...:f.Jl.
PROPISI O ISTOI
Kako se obavlja ienje

Ne ograniava se osoba koja eli da se oisti nakon nude
posebnim nainom ienja, nego e sama odabrati nain kojim e
ostvariti cilj ienja, a to je istoa zaprljanog mjesta. Ona e odabrati
najbolji nain za postizanje istoe i najsigurniji da se nee isprljati.
Pohvalno je, ako ne koristi vodu, da tri puta obavi ienje, na
osnovu naredbe da se ienje obavlja pomou tri kamenia. Ova
naredba se shvata u smislu pohvalnosti, a na osnovu predaje od Ebu

Hurejre (r.a.) da je Allahov Poslanik (a .s.) rekao:
t;- su J f :ili JJ A.; l
Ko se isti nakon obavl,jene nude, neka to ini neparnim brojem

puta. Ko tako postupi, lijepo je uinio, a ko ne, nema mu grijeha.159
Ako, pak, koristi vodu, neka pere oneieno mjesto dok ne bude
siguran da je isto. Ako je od onih koji se kolebaju, neka opere analni
otvor tri puta. 160
ienje nee obavljati desnom rukom, na osnovu predaje od
E bu Katade da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
1' J r:1 1 :-_:! "-":':: 1 j :-_:! J' !>:.J. su t J
Kada neko od vas urinira, neka svoj spolni ud ne prihvata desnom

rukom, neka se ne isti desnom rukom i neka ne pue u posudu.161
Izuzima se jedino sluaj kada se ne moe oistiti lijevom rukom
radi oboljenja na njoj ili sl.
Od lijepog ponaanja je da se ne okree prema Kibli dok se isti,
jer je uglavnom tada otkriveno stidno mjesto, dok je za vrijeme vrenja
male ili velike nude okretanje leima ili prsima prema Kibli veoma
pokudeno (mekruh tahrimi), pa makar bilo i unutar zgrade. Ovaj
stav je donesen na osnovu rijei Allahova Poslanika (a.s.):
159 Hadis prenose Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hibban.
161 Hadis prenosi El-Buhari ( 1 54).
75
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFI]SKI FIKH
rJ \i 1 -. t 1 ' - . "i- lA 'P

Y-"Y J _JJr (,J-#"" J JJ"!
lll l :;,: ;:,
7 -J li' ai1 1Jl .a: 7

;f 11
,
:1 ; :;i IJ:a !Jji UJI G:a:ill-1-:Jt
.1-!
Kada odete da obavite veliku nudu, nemojte se prema Kibli

okretati ni ledima, ni prsima, nego se okreite istono ili zapadno. Ebu
Ejjub kae: "Doli smo u Siriju i nali zahode napravljene prema
Kibli. Okretali smo se i traili oprosta od Allaha. "1 62
Sunneti i obiaji prilikom obavljanja nude
ovjek treba da pouri sa obavljanjem nude, a ne da odgaa da

bi mu prituilo, jer mu to teti zdravlju, a spomenut emo i da je
mekruh obavljati namaz trpei nudu.
Treba, prije nego to ue u zahod, da skine prsten ili drugo to
nosi na emu se nalazi neko od Allahovih lijepih imena ili neko od
imena Njegova Poslanika (a.s.). Prenosi se od Enesa (r.a.) da je rekao:
W\j.
t) 11 :, ..;)t:. tilt Jlt Jj ;:,lS"

-
"Vjerovjesnik ( a.s.) bi pred ulazak u zahod skidao prsten. "1 63

Prije nego to ue, treba da kae: Bismillah, Allahumme inni
e(uzu bike minel-hubusi vel-haba>is. '' (U ime Allaha, Boe moj ,
utjeem ti se od ejtana i ejtanki) . " A ako se nade na mjestu na
kojem nema posebno izgraenog mjesta za to, kakvo je pustinja,
izgovorit e gornje rijei prije nego to otkrije stidna mjesta. Od
Enesa (r.a.) se prenosi da je rekao :
:Wt t J u '! :, :'"- u11 ;:,lS"

I!.JIj
"Kada bi Vjerovjesnik ( a.s.) ulazio u zahod rekao bi: Allahum me

inni e(uzu bike mine'l-hubusi ve'l-haba'is. (Boe moJ utjeem ti se od
ejtana i ejtanki).
1 62 Prenosi ga El-Buhari (394).
163 Hadis prenose sastavljai Sunena i Ibn Hibban, a vjerodostojnim ga smatra Et
Tirmizi.
76
PROPISI O ISTOI
U drugoj predaji stoji: "Kada bi elio da ue . . . "1 64

Od Alije (r.a. ) se kao merfu' prenosi:
J ::,t S;' ;..At r' '?')J&.) t 'Ji..

zastor izmedu oiju dinna i otkrivenih dijelova ljudskog tijela,
kada udu u zahod, jesu rijei: Bismillah (U ime Allaha) . 165
Pri ulasku, dat e prednost lijevoj nozi, a pri izlasku desnoj.
Nee otkrivati svoja stidna mjesta prije nego to hoe unuti,
na osnovu predaje Enesa ( r.a . ) u kojoj se kae:
jl ; :# i-J l)t (.-Lj :i" llJI \S"
"Kada bi Allahov Poslanik ( a.s. ) elio obaviti nudu ne bi dizao

svoje haljine dok se ne bi pribliio zemlji . " 1 66
Veoma je pokueno ( mekruh tahrimi) vriti malu i veliku nudu
u vodu, makar bila i tekua, na obali rijeke, bazenu, bunaru, izvoru
vode, ispod stabla, posebno akoje plodonosno, u usjev, u zelen koju
ljudi koriste, na mjesta gdje se zbog obavljanj a dozvoljenih poslova
ljudi sastaju, na putu, pored damije ili bajramske musalle . Ovo
ukazuje na tenju islama za zatitom okoline i uvanjem od bolesti.
Od Ebu Hurejre ( r.a. ) se prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s . ) rekao :
J jt l!JI f J Ju J.,.:.) 4 UWJI J 1)u uJJ1 11
uvajte se dvojice prokletnika.
Ashabi upitae: "Ko su ti
prokletnici, Allahov Poslanie? " On ree:
Onaj koji obavlja veliku

nudu na putu kuda ljudi hodaju ili tamo gdje se odmaraju.167
Od Mu'aza b. Debela se kao merfu' prenosi:
lj ,b-JI lij /,.JI J jl;.jl i.l ::tl ll

164 Hadis prenosi El-Buhari ( 142). El-Rubus i el-Haba'is su muki i enski ejtan ili
loa (odvratna) djela.
165 Hadis prenose Ahmed, Et-Tirmizi i Ibn Made.
166 Hadis prenose Ebu Davud i Et-Tirmizi.
167 Hadis prenosi Muslim (269).
77
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKJ FIKH
uvajte se troga !to prokletstvo izazivaju: obavljanje velike nude

na izvorima vode, na otvorenom putu i u hladu.
u
drugoj predaji stoji: . . r::tt J i u njihovim dvori!tima. 1 68
Od D abira se prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) zabranio da

se mala nuda obavlja u stajaoj vodi. (::.,t ;.L:, UJ I l t
ljll WI J J)l69
. w1 -J .lJ :
1$1w1
"Zabranio je da se urinira u tekuoj vodi. 'mo
.
t -
Za vrijeme obavljanje male nude, osoba se nee okretati uz

vjetar, da se ne bi kapljice urina vratile na nju, kao to nee uati na
niem nivou zemlje, a okretati se prema visoijem.
Veoma je pokueno urinirati u kakvu rupu (jazbinu), iz bojazni
da se ne bi pojavila ivotinja koja bi osobu mogla povrijediti, ili bi
ona povrijedila ivotinje koje se u rupi nalaze. Prenosi se da je
Vjerovjesnik ( a.s.) ovo zabranio (l J J ::.,t ) . 1 71
Veoma je pokueno, takoer, razgovarati za vrijeme obavljanja
nude, osim ako je to potrebno. Ovakav stav je donesen na osnovu
predaje Ebu Hurejre koju prenosi kao merfu' :
ilil "- u lf :- ,-.- - . - . - IS" , . ll . . ;... !._. ,, , .. . ,,
u,
-y'_) - . .
- J\'..)"
:. i'i J
Neka dvojica ne idu da obave veliku nudu, pa da unu

razgovarati otkrivenih stidnih mjesta. Allah to, zbi/fa, mrzi.1 72
Pokueno je bez opravdanja urinirati stojei. Od Aie (r.a.) se
prenosi da je rekla:
1 68 Hadis biljee Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hibban.
169 Hadis biljei Muslim (28 1 ).
1 70 Hadis biljei et-Taberani, a prenosioci su mu pouzdani, Medme'u'z-zeva'id, l,
82.
171 Hadis su zabiljeili Ahmed, Ebu Davud, en-Nesa'i i Ibn Huzejme.
172 Predaju biljei et-Taberani, prenosioci su pouzdani, Medme'u'z-zeva'id, I, 84.
78
PROPISI O ISTOI
J lS' l:. o;- SU \.i J ;.L:, 9A UJI \ J_?j f
"Ko vam kae da je Allahov Poslanik ( a.s.) mokrio stojei, ne

vjerujte mu. Mokrio je samo uei. "173
Predaje u kojima se govori da je Allahov Poslanik urinirao stojei
odnose se ili na postojanje opravdanja za to ili ukazuju na to da je i
to dozvoljeno. Njegova, pak, najea praksa je bila uriniranje uei.
Vano je da se ovjek u potpunosti oslobodi mokrae, kao i
stolice, prije nego to pone sa ienjem. Treba se truditi toliko sve
dok ne bude siguran da na izlazu iz organa nema vie urina i da je
siguran da je prestao izlaziti po ustaljenom obiaju. Prenosi se od
Ebu Hurejre, kao merfu':
Odstranjujte mokrau, jer e veina kaburskog azaba biti zbog

nje.174
ena ne mora odstranjivati urin. Dovoljno je da, kada urinira,
saeka krai period, a onda pone sa ienjem od velike nude.175
Uklonit e sa lica zemlje ono to je izalo iz njega i nastojat e se
u potpunosti toga osloboditi.
Pokrit e svoja stidna mjesta prije nego to se ispravi.
Nakon to izae iz zahoda, rei e: rrGufranek. El-Hamdu
lillahillezi ezhebe annil-eza ve ajani. (Oprost Tebi pripada! Hvala
Onom, Koji je iz mene odstranio ono to me je bihuzurilo i koji mi
je zdravlje dao.) Ovo se preporuuje na osnovu rijei od Aie (r.a.):
1)1 J \.i \ v ;.L:, + lll l l lS'

"Vjerovjesnik (a.s.) bi, kada bi izlazio iz zahoda, rekao:
(Oprost Tebi pripada!) " 176

173
174
175
176
Gufranek.
Predaju biljee: Ahmed, en-Nesa'i, et-Tirmizi i Ibn Made.

Biljei predaju Ibn Huzejme.
El-Hedijjetu'l-'ala'ijje, 10.
Predaju biljee: Ahmed, Ebu Davud, et-Tirmizi, Ibn Hibban i el-Hakim.
79
Od Enesa se prenosi da je rekao:
,;s. t '='' l J\i l t}- 'l J 9i:. Uli J:., \ ;:,1$
u)
Vjerovjesnik (a.s.) bi po izlasku iz zahoda govorio:
El-Hamdu
lillahillezi ezhebe anni)l-eza ve ajani. (Hvala Onom Koji je iz mene
odstranio ono to me je bihuzurilo i koji mi je zdravlje dao.)177
Nakon toga e oprati ruke ili abdest uzeti. Prenosi se od Aie
(r.a. ) da je rekla:
'JI .ld ..kll.&.
, ,
[.f'"'
..,.....
,
'
, J, '4.ui l 4.UIi . J
,
_.
' t i.:.JI.i
o ,
"...). '"-!. )
'
.:r
"Nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika ( a.s.) da je obavio

veliku nudu, a da se nije poslije toga koristio vodom. "178 U drugoj
,predaji se kae:
l t}- '! ;:,1$
W,jJ
"Kada bi izaao iz zahoda uzeo bi abdest. "179
Na ovaj nain se islam brine o istoi, jer ima jak utjecaj na zdravlje
ovjeka i njegovu zatitu od bolesti. Utvreno je da je meu iniocima
koji podstiu pojavu raka zanemarivanje nekih aspekata line higijene,
kao to su ienje usta, analnog otvora i organa za razmnoavanje,
to je objasnio dr. Ahmed el-Kadi u svojim studijama. Kada su u
pitanju usta, argumenti ukazuju na to da neodravanje njihove
higijene poveava mogunost dobijanja raka usta i grla.
Odravanje higijene analnog otvora smatra se vanim iniocem
u preventivi od upala, koje pogaaju ovaj dio ljudskog tijela. Smatra
se da hronine upale u predjelu kraja debelog crijeva (rektuma) i
analnog otvora poveavaju mogunost dobivanja raka analnog
kanala. 180
177
178
179
180
80
Predaju biljee: en-Nesa'i Ibn Made.

Predaju biljei Ibn Made.
Biljei ga Ahmed.
El-Istifa' bis-salat, str. 20.
PROPISI O ISTOI
ISTOA OD NEISTOG
STANJA (HADESA)
istoa od neistog stanja ( hadesa) dijeli se na dvije vrste:
- istoa od manjeg neistog stanja, koja se postie abdestom, i
- istoa od veeg neistog stanja, koja se ostvaruje kupanjem.
Abdest
Definicija abdesta
Filoloki, vudu' oznaava blistavost i ljepotu, a rije vedu' sredstvo
kojim se abdest uzima (vodu).
Terminoloki, to je pranje i potiranje odreenih dijelova tijela.
Jeziko znaenje dolazi do izraaja i u znaenju koje je prihvatio
erijat, jer abdest uljepava i isti tjelesne organe do kojih dopre,
dok e se njegovi tragovi pokazati na dijelovima tijela na Sudnjem
danu kao bijeli biljezi na elu i nogama. To se navodi u hadisu:
t ;.4 tUa.::. 1 .;..;

- ;_"J.il j- ur *.N f 1
4A
Moji sljedbenici e biti pozivani na Sudnjem danu sa bijelim

biljezima na elu i nogama od tragova abdesta. Pa ko od vas moze da
proiri te biljege -neka to ini.181
Tretiranje abdesta
l . Abdest e biti strogo obavezan ( farz) ako osoba koja se nalazi
u manjem neistom stanju eli obaviti namaz, bez obzira na to da li
se radilo o denazi-namazu ili sedde-i-tilavetu. Uzvieni Allah kae:
1 8 1 Sahihul-Buhari, u poglavlju El-Vudu, 136.

81
Abdu lhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
O vjernici, kad hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke

noge svoje do iza lanaka. . . 182
Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.)
rekao:
w, t a
Ne prima se namaz onoga koji je bez abdesta, dok abdest ne uzme. 183
Takoer je stroga obaveza da se uzme abdest kada osoba bez
abdesta eli dohvatiti Mushaf. To se izvodi na osnovu pisma Amra
b. Razma, koje mu je poslao Allahov Poslanik ( a.s. ) , a u kojem se
kae:
..u, '! ;:,i'.;-i, t
- -
... te da Kur'an dohvata samo onaj koji je ist/184

Veina mufessira razumije da se Allahove rijei
. dodirnuti ga
. .
smiju samo oni koji su isti. . . 18 5 odnose na istou i od neistog stanja

i od neiste materije.
Meutim, erijatski pravnici smatraju da je obaveza uzimanja
abdesta kod elje da se dohvati Mushaf praktina. Tojest, onaj koji
porie da se radi o farzu nee se smatrati nevjernikom, jer Allahove
rijei:
...
dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti. . .
nisu kategorini
dokaz da je abdest stroga obaveza. Mogue je da se tu radi o obavijesti

o Levhi mahfuzu, kojeg dotiu samo meleki.
2.
Uzimanje abdesta je vadib (blaa obaveza od farza) radi
injenja tavafa oko asne Kabe, jer je tavaf ibadet koji podsjea na
namaz. Poslanik kae:
su ;.k3 ;:,;&.;J ;J:li ! ' - ::h JY. l:,lall

-
1 82
183
184
185
82
El-Ma'ida, 6.
Hadis prenosi El-Buhari ( 1 35).
Hadis biljee Malik, En-Nesa'i i Ed-Darekutni.
El-Vaki'a, 79.
PROPISI O ISTOI
Tavafoko Allahove kue je poput namaza, s tim to za vrijeme njega

moete govoriti. Pa, ko bude govorio, nekagovori samo to je dobro.186
3.
Uzeti abdest je sunet pred spavanje. Od El-Bera'a b. Aziba
(r.a. ) se prenosi da mu je Allahov Poslanik (a.s.) rekao :
l
J W,:,:t' -.
J l.JI ):,. Js.
'f' J- -, ,i .; '. i
:, l' l
O..r- t.J:. O..r :,, i, - -- !.-- - :, , i l
"J .
.i.:. ' Wf- l

f
t
" ..-.,.! .)J 4l.) ..-.,.! '-ir:- !;;.J . J ..-.,.! '-ir .rJ !
Js. )t '-i.J' :. :, :, )Jf '-i.J' :.:..;.;.rl l

- , J-;
,
, -L i,
)AJ l:e
- fi\i-, .J-:'
..
Kada doe do postelje, uzmi abdest kao za namaz, zatim lezi na

desnu stranu i reci: Allahumme eslemtu nefsi ilejke, vefevvadtu emri
ilejke, ve elde'tu zahri ilejke, rehbeten ve ragbeten ilejke, la melde'e
ve la menda minke illa ilejke, amentu bi kitabikellezi enzelte, ve bi
nebijjikellezi erselte, (Allahu moj, upravljam lice Tebi, preputam se
Tebi, sklanjam se Tebi, nadajui se i strahujui od Tebe, nema utoita
niti spasa od Tebe, osim kod Tebe. Vjerujem u Knjigu koju si obJavio i
Vjerovjesnika kojeg si poslao). Pa, ako umre, umire u prirodnom stanju
i neka ti to bude posljednje to kae.187
Od Ibn Omera se kao merfu' prenosi:
'
1-J, J li l c.:: ! i:. 1 J ,u, ::;.
Ko zanoi ist, zanoi u njegovoj kosi melek, pa se nee probuditi, a

da melek ne kae: Allahu moj', oprosti ovome Svome robu. >JI SB
4. Lijepo je uzeti abdest i kada ga se ima, jer je to Allahov Poslanik
( a.s.) stalno praktikovao, s tim to je ta njegova praksa bila na nivou

uobiajenih njegovih aktivnosti, pa se ne smatra sunnetom, nego
mustehabom (lijepim inom) .
Lijepo j e uzeti abdest kada se proemo grijeha i kada se pokajemo
za njegovo injenje. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik

( a.s.) rekao:
186 Hadis biljee Et-Tirmizi, En-Nesa'i i El-Rakim.
1 87 Hadis biljei El-Buhari (63 1 1 ).
188 Hadis biljei Ibn Hibban.
83
1'. 0 l\ ' i.:. \ lc- 0 ' 0, ' - J ,

' 1-1 '. JJ , { '.. 1- W,- ; \" 1
)'J
"e':!"' .r- . "' .. .r J
rr-:-- .
t, J "".r-- r- o J
..,..
"'
..
0
,-. t.: -. L) l<" 4,jJ.I

- - 4,jJ.I l' l u Wl t..a _._, " oJt Wl - - w:.A.,
.r _ . - t, _ - .r- !
"' .
r r:
-- ;
o
'
o 'e:-. ..:. jS- ;. : J...&. .h )J ;-r :,t w' oi

o "'
"'
..
"'
)lli WI ;Y l"' jt WI
Kada ovjek, musliman, ili je rekao: mu'min, uzima abdest pa opere

lice, sa njegova lica s vodom, ili sa posljednjom kapi vode, silaze svigrijesi
koje je stekaogledajui oima. Kada opere ruke, s njih spadaju zajedno s
vodom, ili s posljednjom kapi vode svigrijesi koje su poinile njegove ruke.
Kada opere noge, spadaju zajedno s vodom, ili s posljednjom kapi vode,
svi grijesi koje je hodanjem stekao, sve dok ne bude potpuno ist od
grijeha.189
Od Osmana b. Mfana (r. a.) se kao merfu' prenosi:
uj;t t o ;. u w,;
Ko uzme abdest na najljepi nain, izlazegrijesi iz njegova tijela,
pa ak i ispod njegovih nokata.190
Uvjeti za valjanost abdesta

l . da se uzme istom i isteom vodom ( tahur ) , jer je neispravan
bez vode. Uzvieni Allah je rekao:

O vjernici,
kad hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke

noge svoje do iza lanaka... 191
Nakon toga je rekao:
.. . a ne naete vode, onda rukama svojim istu zemlju

dotaknite. . . 1 92
1 89
190
191
192
84
Hadis prenosi Muslim (244).

Hadis biljei Muslim (245 ).
El-Maide, 6.
Ibid.
PROPISI O ISTOI
2. Uklanjanje svega onoga to smeta da voda dopre do dijelova

tijela koje je obavezno oprati, kao to su: vosak, tijesto, lak... U vezi
s praksom nekih ena da stavljaju lak, koji sprjeava da voda dospije
do nokata, moemo rei da nije ispravan abdest sve dok se lak ne
ukloni i opere dio ispod njega. minka za lice i ru za usne ne
sprjeavaju prodiranje vode, jer nisu nepropusni i otporni na vodu,
kao to je kna za ruke i noge. Bitno je kod ovih pitanja da li voda
moe prodirati kroz ta sredstva i dospjeti do tijela.
Kada bi na rukama ili nogama bilo masnoe od ulja, masti i sl., a
uzeo se abdest pa se posula voda po masnom dijelu tijela i ono ne bi
prihvatilo vodu, abdest bi bio ispravan, jer je pranje obavljeno.
Meutim, ako bi masnoa bila u vrstom stanju, kao to je maslo ili
salo, abdest ne bi bio ispravan, jer voda u takvim sluajevima ne
dopire do koe.
Suhe bale na nosu spreavaju dopiranje vode, te ih je nuno
ukloniti prije pranja lica.
Ako je prsten tijesan, obavezno ga je okrenuti tako da voda prodre
ispod njega, a sunnet je da se okrene i kada je irok.
ena je obavezna da skine umjetne nokte prije uzimanja abdesta,
jer oni, takoer, spreavaju dopiranje vode.
Kada bi ena uinila mesh po perici, abdest ne bi bio ispravan,
jer mesh po njoj je kao po kapi, to nije dovoljno kod uzimanja
abdesta.
Osoba koja farba (moler) treba ukloniti sve ono to spreava
dolazak vode na kou onih dijelova tijela koji se peru, osim onoga
to je nemogue ukloniti.
3. prestanak neistog stanja koje onemoguava uzimanje abdesta.

Kada bi se poelo sa uzimanjem abdesta prije nego to se zaustavi
urin ili prije nego to bi stala krv na rani, abdest ne bi bio ispravan,
osim ako se ne radi o sahibi uzuru (osobi s isprikom). Na isti nain
nije ispravan abdest ene ako je jo u stanju mjesenog pranja (haj z),
odnosno postporoajnog pranja (nifas).
85
Sastavni dijelovi (ruknovi) abdesta

Pod pojmom rukn
podrazumij eva se svaka obaveza koja je
sastavni dio ibadeta, kao to je pranje lica kod uzimanja abdesta ili
obavljanje ruku'a i sedde kod namaza.
A pod pojmom art podrazumijeva se svaka obaveza koja nije
sastavni dio ibadeta, nego je van njega, kao to je okretanje prema
Kibli da bi se namaz obavio .
Inae, postoje dvije vrste obaveze (farza) :
l . Kategorina obaveza ija j e nunost izvrenja potvrena
kategorinim dokazom. Takva obaveza je potiranje glave kod abdesta,

na osnovu rijei Uzvienog Allaha:
... a dio glava SPojih potarite . 193

. .
Ova vrsta obaveze je takva da se onaj koji je porie smatra

nevjernikom, a mogunost izvrenja se okonava njenim prolaskom.
2.
Praktina obaveza je kategorina u praksi, u smislu da se
mogunost izvrenja okonava njenim prolaskom, s tim to se ne

smatra nevjernikom onaj koji je porie. Takve su, recimo, koliine
kod obaveza, do kojih se dolo idtihadom, primjerice, potiranje
etvrtine glave kod uzimanja abdesta.
Postoje etiri sastavna dijela abdesta:
l . pranje lica jedanput, sa polijevanjem vode po njemu,
2. pranje ruku sa laktovima jedanput,

3. potiranje etvrtine glave jedanput,
4.
pranje nogu sa lancima jedanput.
Obaveznost pranja ovih dijelova utvrena je Kur'anom:

noge svoje do iza lanaka 194
...
193 Ibid.
194 El-Maide, 6.
86
PROPISI O ISTOI
Po duini, granica lica je od vrha ela do donjeg dijela brade,

odnosno donje vilice, a po irini, od resice jednog do resice drugog
uha.
Pod licem se podrazumijevaju i suzni kanalii, a to su dijelovi
oiju koji se spajaju sa nosem. Ako bi ovjek dobio upalu oka,
obavezno je propustiti vodu ispod krmelja koji ostaju vani kada se
zamiri, a ako oni ne ostaju vani onda nije obavezno.
U lice se ubraja glatka koa bez dlaka izmedu uha i solufa.
Takoder se licem smatra dio usana koji ostane vani kada se one
spoje.
Pranje vanjskog dijela guste brade ispod koje se nita ne vidi
zamjenjuje pranje koe, koja je ispod nje. Medutim, ako je brada slaba,
tako da se koa vidi ispod nje, potrebno je propustiti vodu do koe i
oprati je. Nije obavezno prati dio brade koji visi preko lica. Isti tretman
kao brada imaju brkovi, obrve i uperak brade ispod usne.195
Ako su nokti dugi, pa pokriju vrhove prstiju i spreavaju da voda
dopre do koe koja je ispod njih, obavezno je oprati ono to se
nalazi ispod njih kada se otkloni zapreka. 196
Nee se ponavljati pranje nakon brijanja brade ili brkova, ili
zguljivanja koe, kao to se nee ponavljati ni mesh nakon to se
obrijala kosa.
Pranje ruku obuhvata i pranje laktova, a lanci - kosti koje su
ispupene na nogama - spadaju u obavezno pranje nogu.
Vezivanje nogu u spomenutom ajetu sa glavom, ne ukazuje na
to da ih je dovoljno potrati, nego ih je nuno oprati. Ovo je saglasno
miljenje islamskih naunika. Od Abdullaha b. Amra se prenosi da je
rekao:
::., :u J GS-:,:,ti , o lj:_.il:"_;:,. J J JJ1 JJ ' JW

\!ll J : .sGl , '*jf Js. ,:L.
195 El-Hedijjetul-'ala'ijje, 14.
196 Ibid.
87
" Ostao j e iza nas Vj erovj esnik ( a . s . ) na j ednom naem

zajednikom putovanju. Stigao nas je kada je ve nastupila ikindija.
Mi smo poeli potirati noge, na to je on glasno uzviknuo:
Tefko
petama od Dehennema !"
..:...! GS Il .W I Jl J ._u, JJ I J;..) Gu:-)

o
g
' ' ' l ' : ..t , . If..

1. .: '_! ' .1; '
'-A.' II..:" I:'f:;u
J
_
r_JJ .r--
.r-.
.P
J
.
1"="'
(""1
J
"'"' e.."... \"'+!
. JJI I t JWI ;.
:,
J11 JJ1 J;..)
""
"'
..
"i'
"" ,
..
..
..
..
o
-
..
.. o
y ; J
..
..
..
..
..
lJ
.
JlliWl
"Vraali smo se sa Allahovim Poslanikom (a.s.) iz Mekke u
Meinu. Kada smo doli do izvora na putu, pourili su ljudi uzimati

abdest, jer je nastupila ikindija. Doli smo do njih, a pete su im se
bjelasale. Voda nije doprla do njih, na to im Allahov Poslanik (a.s.)
ree :
Tefko petama od vatre. Temeljno uzimajte abdestr'197
Omer b. el-Hattab prenosi da je neki ovjek, uzimajui abdest,

ostavio koliko nokat mjesta na nozi neopranim. To je primijetio
Vjerovjesnik ( a.s . ) i rekao mu:
-
'
t!
!lj \i
e,-)1
Vrati se, pa lijepo uzmi abdest. Potom se vratio, a onda klanjao.198
Sunneti kod uzimanja abdesta

Filolofki, sunnet znai put ili obiaj , a terminolofki, put koji se u
vjeri slijedi. Sunnet se u ibadetu dijeli na dvoje.
l. Sunnetul-huda ili sunneti mu'ekkede (pritvreni sunnet) je
ono to je Vjerovjesnik ( a.s. ) stalno obavljao i za to e njegov izvrilac

biti nagraen, a onaj ko ga izostavi bez isprike bit e prekoren. Neki
smatraju da onaj koji napusti obavljanje takvih sunneta zasluuje
prijekor i ide u zabludu.
197 Hadis prenosi Muslim (241 ).

198 Hadis biljei Muslim (243).
88
PROPISI O ISTOI
Vrijedno je istai da ako je neto Poslanik (a. s.) stalno inio i

osudio one koji to ne ine, da e se to smatrati vadibom, jer je
osuda od strane Poslanika (a.s.) dokaz da se radi o obavezi.
2.
Sunneti gajre mu'ekkede (nepritvreni sunnet) su ona djela
za koja je navedeno da su pohvalna svima ili odreenom broju ljudi

i koja Poslanik (a.s.) nije stalno obavljao. Onaj koji ih bude inio bit
e nagraen, ali nee biti kanjen ako ih ostavlja.
Sunneti abdesta su:
l . Poeti sa nijetom, tojest srcem odluiti injenje ibadeta koji
nije ispravan bez abdesta, otklanjanje stanja neistoe (hades) ili
izvrenje neke od naredbi Uzvienog Allaha.
Donoenje nijeta kod uzimanja abdesta je s ciljem dobivanja
sevapa za njega, jer abdest tek sa nijetom postaje ibadet. Ako se
uzme abdest bez nijeta, nee se imati nagrada za njega. Allahov
Poslanik (a.s.) je rekao:
- : \.6 .->r. , .r.J"""'._
, " , Wr ..;.,L 'J wt''
Wt
->)J
;
Djela se vrednuju po namjerama. Svakom ovjeku, doista, pripada

samo ono to je naumio.1 99
Hadis dokazuje da se namjera uzima u obzir kod nagraivanja

djela, ali ne ukazuje na to da njegova ispravnost zavisi od namjera.
Na osnovu toga se zakljuuje da je abdest bez nijeta ispravan i moe
se njime obaviti namaz, jer je upotpunjen traeni uvjet za namaz
koji se spominje u rijeima Uzvienog Allaha:
svoje operite...200
Allah je uopeno naredio pranje i potiranje, ne uvjetujui ga
namjerom, a i naredba da se uzme abdest je s ciljem da bi se postigla
istoa, koja ne zavisi od nijeta, nego od upotrebe sredstva za ienje
na mjestu koje je odreeno za ienje. Voda je sama po sebi sredstvo
199 Hadis biljei El-Buhari ( l ).
200 El-Maide, 6.
89
za ienje. ienje je, tako, u osnovi, djelovanje vode, a svojstvo

ibadeta je kod njega dodato.201
Da bi nijet za abdest bio ispravan, postavljaju se sljedei uvjeti:
a) pripadnost islamu: nije ispravan nijet za neki ibadet nevjernika,
b) poznavanje onoga to se namjerava: kada bi neko namjeravao
uzeti abdest, a ne znao njegovu sutinu, ne bi mu bila ispravna
namjera,
e) da ne uini nita to je izvan ibadeta kojeg namjerava izvriti:
tako, ako bi donio nijet da uzme abdest, pa neto poslije toga pojeo
(prije poetka uzimanja abdesta ), trebao bi obnoviti nijet, jer je jedenje
postupak koji je sasvim stran uzimanju abdesta,
2.
prouiti Bismilu na poetku uzimanja abdesta. Prenosi se da
je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
4ll l ;S j..J J 'i) 4J J 'i o'j...p 'i

"'
...
:0
...
...
_. D
"'
"'
..
Nema namaza onaj koji je bez abdesta, a nema abdesta onaj koji
nije spomenuo Allahovo ime za vrijeme njegova uzimanja.202 Ovdje
se misli na naruavanje kompaktnosti abdesta, a ne na negiranje
njegove ispravnosti.
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao :
;!.ll :
!<'j :l;j:.. } L 4ll l j :UJI .J:U W,f 'l ,a).JA t
.
:Jll :w ,l
Ehu Hurejre, kada uzima! abdest reci: Bismillah i el-hamdu

lillah", jer e ti tvoji uvari time stalno pisati dobra djela, sve dok ne
izgubi! taj abdest. 203
Od Ibn Omera se kao merfu' prenose sljedee rijei:
\S" , ill i / ;.J -., , ')*' \5" :ill ' ' )' ) ).1
- J c.w ')*'
- -
201 Vie vidi u: Beda'i'us-sana'i, I, 20.

202 Hadis prenose Ahmed i Et-Tirrnizi, a o senedu je bilo govora ranije.
90
PROPISI O ISTOI
Ko uzme abdest i spomene Allahovo ime, time e oistiti cijelo svoje

tijelo, a ko tada ne spomene Allahovo ime oistit e samo one dijelove
koje je oprao.204
3. pranje ruku do gleanja tri puta. Od Ebu Hurejre se kao merfu'
biljei:
41p 'i 4l L "*'_ i.1 \J/l J o jJ ;.St 'a:: .
. o :;.t
Kada se neko od vas probudi iz sna, neka ne zagnjuruje ruku u po

sudu dok je tri puta ne opere, jer on ne znagdje mu je ruka noprovela.205
Sunnet pranja ruku odnosi se na onoga koji se probudio, ali i na
druge . Prenosi se od Humrana, Osmanovog roba, da je Osman
zatraio vode i poeo uzimati abdest, oprao je ake tri puta, zatim
usta, isprao nos . . . a onda je rekao:

. . . l
i'_J ;:,J C:P_,j J :lc. ilil l J;..) t)
"Vidio sam Allahovog Poslanika ( a.s.) da uzima abdest ovako
kako sam ga ja uzeo. "206
4. koritenje misvaka kod pranja usta tri puta. Prat e se novom
vodom svakog puta. Od Ebu Hurejre se ko merfu' prenosi:
J JS' )!.J :...- f t ;:,t 'lJl
Da neu opteretiti svoje sljedbenike naredio bih im koritenje

misvaka kod svakog abdesta.207
Lijepo je koristiti misvak prije namaza, kada se probudimo iz
sna, prije uenja Kur'ana i sastanka sa ljudima. Od Ebu Hurejre se
kao merfu' prenosi:
203
204
205
206
207
Hadis biljei Et-Taberani sa hasen senedom.

Hadis biljei El-Bejheki.
Hadis biljei Muslim (278).
Hadis biljee Malik, Ahmed, En-Nesa'i i Ibn Huzejme.
91
Da neu opteretiti svoje sljedbenike naredio bih im koritenje

misvaka kod svakog namaza.208
Huzejfe (r.a . ) je govorio:
' !lr 'u u '

- r- ; o .;P
t-- JJ1 'J ' - lS"

Jl 1 "sli ' f - 6:-,
. - '! J .
J-IJ U
.
_
-
"Kada bi Vjerovjesnik ( a.s.) ustajao da klanja noni namaz, trljao

bi svoja usta misvakom . "209
Aia kao merfu' prenosi:
o
y ow, o !li:?JI
o
" ...
Misvak isti usta i zadovoljnim ini Gospodara.210

Misvak, ako ga ve nemamo, moe zamijeniti svako sredstvo
kojim se iste zubi . 2 1 1
5 . pranje usta tri puta, svaki put obnavljajui vodu;
6. pranje nozdrva tri puta, umrkivanjem vode svakog puta. Ovo
je Vjerovjesnik ( a.s.) stalno radio, to je potvreno kod opisivanja

njegova abdesta, i u drugim brojnim hadisima. Allahov Poslanik (a. s.)
je govorio:
;::::! w ' A J.::: :i
;.,S't W,:,J 'l
Kada neko od vas abdesti, neka ufmrkne nozdrvama vodu, a zatim

neka je ifmrkne.212
Na razdvojenost pranja usta od pranja nosa ukazuje predaja Talhe
b. Musarrifa, koju prenosi od svoga oca i svoga djeda, da je rekao:
,
,.
- f- . - . f-9" 4JJ I
J J WIJ :P. JAJ J
..
JU..:
::...,'JIJ ..A a, A.:.ll
4:.tf) OjJJ
..
..
..
...
o
..
J ..
..
..
208
209
210
211
212
92
Hadis biljei El-Buhari (887).

Hadis biljee Ahmed i En-Nesa'i.
EI-Hedijjetul-'ala'ijje, 14.
PROPISI O ISTOI
"Uao sam (kod Vjerovjesnika ( a.s. )) kada je abdestio, a voda je

curila sa lica i brade po prsima, pa sam ga vidio kako razdvaja pranje
usta od pranja nosa. "2 13 U drugoj predaji stoji:
J J
J i ...
.oJ.:: lj 1
"Za svako pranje je uzimao zasebnu vodu. "214

Od Ebu Va'ila ekika b. Selerne se prenosi da je gledao Aliju b.
Ebi Taliba i Osmana b. Mfana kako uzimaju abdest, perui se po tri
puta i razdvajajui pranje usta od pranja nosa, poslije ega bi rekli:
. -jJ;
' f-
.'
t-- .uJI
Gt
JJI ..sJ
,
J-*J . J
'
J _ .
'
'
"Ovako srno vidjeli Allahovog Poslanika ( a . s . ) da uzima

abdest. "2 15
Navoenje u nekim predajama da je spajano pranje usta i nosa
ukazuje na to da je to dozvoljeno initi, iako je bolje obnoviti vodu
za svako pranje.
Treba temeljno oprati i usta i nos, osim ako srno postai.
7. proi prstima kroz gustu bradu.

lS' ;.LJ JJ1 i
ci JJ1 j
r..i&.
Od Osmana (r.a.) se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) prolazio

prstirna.kroz bradu .2 1 6
Od Enesa b. Malika (r.a. ) se prenosi da bi Allahov Poslanik (a.s.),
kada bi abdestio, uzeo aku vode, zavukao je ispod donje vilice, s
njom proao kroz bradu i to popratio rijeima:
" f lili
IT--J J"
Ovako mi je naredio moj Gospodar.2 1 7 Mekruh je to initi onome
koji je u ihrarnu radi hadda ili umre da ne bi time opala koja dlaka.
213
214
215
216
217
Hadis biljei Ebu Davud.

Hadis biljei Et-Taberani.
Predaju biljei Ibnus-Seken u svome Sahihu.
Hadis biljei Et-Tirmizi i smatra ga autentinim.
Hadis biljee Ebu Davud i El-Hakim.
93
8. pranje izmeu prstiju na rukama i nogama da bi voda dospjela
do koe izmeu prstiju.
t:_.,f jW \:p ll
"'
J\i J .JJ1 ill i J.,.:.) i l

. . :J -J :.\.1
...
".
...
....
Od Ibn Abbasa se prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
Kada uzima abdest, operi i izmeu prstiju na rukama i nogama.218

To pranje bit e farz ako su prsti zbijeni i voda ne moe proi izmeu
njih. Pranje izmeu prstiju na ruci vri se njihovim preplitanjem,
tako to donji dio jednih dolazi na gornji dio drugih, dok se na nozi
to vri malim prstom lijeve ruke, poinjui od malog prsta desne
noge i zavravajui sa malim prstom lijeve noge. Od El-Mustevrida
b . eddada el-Fihrijja se prenosi da je rekao:
o - :
- l:.PL.!.il W,- ; :..L:
).J ! -' -
- - 1
11
J.l1 IJ'i - - _11 1 '. t

,F; :J
"Vidio sam Vjerovjesnika ( a.s . ) kako za vrijeme uzimanja abdesta

trlja none prste malim prstom ruke . "2 19
9. ponavljanje pranja dijelova tijela do tri puta i to lica, ruku i
nogu. Od Ubejja b. Ka'ba se navodi da je Vjerovjesnik ( a.s.) rekao:
oIJ t.Y .:,:.

. 41 J J il->J .u \" W,y :;. J 'f,\)l
lli h.t.y .:,:. J

'
'
.J JI' J
'J f"'
'
'
'
Ko uzima abdest perui dijelove tijela jedanput, izvrio je obavezu

abdesta, koja je nuna. Ko bude to vrio dva puta ima dvostruku
nagradu, a ko se bude abdestio perui dijelove tijela po tri puta, to je
moj nain uzimanja abdesta i poslanika prije mene.220
Amr b . u'ajb prenosi od svoga oca i djeda da je neki ovjek
doao Vjerovjesniku ( a.s. ), pitajui ga kako da uzme abdest, pa je
Allahov Poslanik ( a.s.) naredio da mu se donese posuda s vodom.
Oprao je ake tri puta, oprao lice tri puta, laktove tri puta, potom je
2 1 8 Hadis biljei Et-Tirmizi i smatra ga hasenom.

219 Hadis biljei Et-Tirmizi, a Ibn el-Kattam ga smatra autentinim.
220 Hadis biljee Ahmed i Ibn Made.
94
PROPISI O ISTOI
potrao glavu, a onda stavio prste u ui, palevima potrao njihov vanjski
dio, a kaiprstima unutranji, potom je oprao noge tri puta, nakon
ega je rekao:
;.J1j S.\:wf :ill :,t l:ua Js. :;.; _..j,\ lili
Ovako se uzima abdest. Ko doda neto na ovo ili oduzme loe je

postupio i prenaglio je.221
lO.
potiranje cijele glave vodom jedanput. Tako je Vjerovjesnik

( a.s. ) stalno radio, kao to se pouzdano navodi u hadisima koji opisuju
njegov ( a.s.) abdest u sahihima i drugim zbirkama hadisa.
Obavezni dio glave koji se potire jeste jedna etvrtina. Na to
ukazuje predaja u kojoj se kae da je Vjerovjesnik ( a.s.) potirao svoj
perin i prednji dio glave, to je procijenjeno kao etvrtina glave.
Nije navedeno da je on potirao manje od ovoga.
J ::_P l:Py J + JJ1 JJ \ f J f- 1

..
...
""
. 1 ,)S-j 4-L:.A.II
l
'
Mugire b. u'be navodi da je Vjerovjesnik ( a.s.) uzimao abdest

i da je potrao svoj perin, saruk i mestve.222
.
- lj - l"- ' - l"- '

J _ . ' 'l,) lS'
"inio bi mesh po mestvama i po kosi iznad ela. "223
(.Lj 9 JJ1 l J) f) JLi cl \ Iri"). f

ta' j)'aa:i iJj \) !ill o u t. 9"-j
"-
Enes (r.a.) prenosi da je vidio Allahovog Poslanika (a.s.) kako

uzima abdest. Na sebi je imao turban od grubog pamuka, pa je
zavukao ruku pod njega i potrao prednji dio glave, a pri tome nije
razvezivao turban.224
221
222
223
224
Hadis biljee Ebu Davud, En-Nesa'i, Ibn Made i Ibn Huzejme.

95
r:ill p J w,J.3 (toLj :J JJ1 J;..) t!u.s. J
. .. w - ::,u = J li jt - 4...1t)
..
..
" "'
Ata' kazuje da je Allahov Poslanik ( a.s.) abdestio, da je podigao

turban i potrao prednji dio glave. Ili je rekao "svoj perin vodom. "22 5
l) r:ill ) j: :iailj 4.:..l) 1 \S" 4lt JJ J J

..
Od Ibn Omera (r.a.ma) se prenosi da bi on kod potiranja glave

zadigao kapu i potrao prednji dio glave. 226
Potiranje glave se vri jedanput, kako se navodi kod opisa abdesta
V jerovjesnika (a .s.) .
\ J L 9'l) J u J W:,:_.l 4lf JJI J

t--
,J;..; o,.;p:_.l
t.
f- . J 4\JI
. -
l Jli i-J olj
-
Prenosi se da je Alija (r.a.) uzimao abdest, te da je oprao lice tri
puta, laktove tri puta, potrao glavu jedanput, a onda rekao: "Ovako
se abdestio Allahov Poslanik (a.s.). "227 Ibn Abbas (r.a.ma) kazuje da
je vidio Allahovog Poslanika (a. s.) kako uzima abdest. Potom je naveo
hadis u kojem se kae da je sve dijelove tijela prao po tri puta, pa je
rekao:
:, M) l :,
"Potrao je glavu i ui odjednom."228
Da bi neko cijelu glavu obuhvatio jednim potiranjem i jednom
vodom, navlait e ake i prste vodom i na vrh glave e staviti po tri
prsta obje ruke, a palac i kaiprst e podii da bi njima potrao ui.
Potom e povlaiti ruke ka potiljku, dok ne potare svu glavu. Za to
vrijeme unutranji dio aka ide po stranama glave.
ll. potiranje uiju nakon potiranja glave, bez uzimanja nove
koliine vode. To se navodi u hadisu Amra b. u'ajba, koji je ranije
225
226
227
228
96
Biljei hadis E-afi u svome Musnedu.

Hadis biljei Ed-Darekutni.
Hadis biljee Ahmed i Ebu Davud.
PROPISI O ISTOI
naveden, a u kome se kae: " . . . a onda stavio prste u ui, palevima

potrao njihov vanjski dio, a kaiprstima unutranji. . . "
Ibn Abbas je, opisujui abdest Vjerovjesnika ( a.s. ), rekao:
,...
_ .
u -. - , :
....- wf-J 4...J.)'!
",..
-- .r .r
. ,--:r J wli7 .:L f
-
-.l. .Ah.j.:J
, , To
. :- l:!JI."
.
.
",.u-, .s'!
;.
-
..
" . . . zatim je zahvatio aku vode i potrao glavu i ui, njihov

unutranji dio kaiprstima, a paleve je ostavio po vanjskom dijelu i
tako potrao
njihovu i unutranjost i spoljanost. "229 Ibn Abbas, kao
merfu', prenosi sljedee:
Ui se smatraju dijelom glave230, tojest potirat e se zajedno s

glavom jednom koliinom vode. Takoer kao merfu', Ebu Umame
prenosi:
ouf ".::.J;is t '} J

... a kada potare svojuglavu, otpada od njega sve ono to su mu ui
ule.231
U hadisu koji je merfu' prenosi se od Abdullaha es-Sunabihija
(r.a. ) da je rekao:
. ( ;::,. f) 4UJJ1 , \
...pa kada se potare po glavi, grijesi mu izlaze iz glave, tako da
izau i iz uiju.232 Ovo jasno ukazuje na to da ui spadaju pod pojam
glave, te da e se one potirati zajedno sa glavom, a ne sa licem.
Predaja u kojoj se kae da je Allahov Poslanik ( a.s.) uzimao za
ui zasebnu vodu, pod pretpostavkom da je pouzdana, odnosi se na
to to su mu ake prestale biti vlane ili se na taj nain i takav in
dozvoljava. A Allah ( d..) najbolje zna.
229
230
231
232
Hadis biljee En-Nesa'i, Ibn Made, Ibn Hibban i Ibn Huzejme.

Hadis biljee Ahmed i Et-Taberani.
Hadis biljee Malik, En-Nesa'i, Ibn Made i El-Hakim.
97
12. redoslijed uzimanja abdesta, kako je spomenut u kur'anskom

ajetu, a takoer i redoslijed izmeu pranja usta i nosa, pranja nosa i
pranja lica; davanje prednosti desnim dijelovima tijela, kod pranja
ruku i nogu.
.:11 (.Lj + J.J1 J:-, l lS li
JJI !rf!')
u J1 1#1 ;1 u
Od Aie (r.a.) se prenosi da se Vjerovjesniku (a.s.) svialo da
daje prednost desnoj strani kod obuvanja, eljanja, ienja i u svemu
drugom.233
Od Ebu Hurejre se kao merfu' prenose sljedee rijei:
. 'Jfu ;JW, 11 : l&.) :..A "=t J
Kada uzimate abdest, poinjite desnim dijelovima tijela.234
13. trljanje dijelova tijela koji se peru. To je upotpunjavanje onoga

to je obavezno .
. \) jA;:J ! ;;f
J :i J.l1 J:-, 4-it;J r;;. 1 -?-
Od Abdullaha b. Zejda se prenosi da je Vjerovjesniku (a.s.) do

neseno dvije treine mudda235 vode, kojim je poeo trljati svoje lak
tove.236
f.
f-
J) lS' : Ju f . ) r;;.1 ,;-_
::; ;;
,1 (.lJ)
:'
'
'
'
'
- L, , :,.AJ\ 1
Od Ibn Omera (r.a.ma) se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik

( a.s.) bi za vrijeme abdesta trljao obraze, a zatim je odozdo kroz
bradu provukao prste. "237
14. redoslijed uzimanja abdesta. Sastoji se u tome da se svaki

dio pere odmah iza prethodnog i da se bez opravdanja ne pravi stanka
233 Hadis biljei El-Buhari ( 1 68).
234 Hadis biljee sastavljai sunena.
235 Razliito se odreduje ova jedinica mjere za koliinu vode . Po jednima, odgovara
pregrti, odnosno etvrtini sa'a. (prim. prev.)
236 Hadis biljee Ahmed i Ibn Huzejme.
237 Hadis biljee Ibn Made, Ed-Darekutni i El-Bejheki.
98
PROPISI 0 lSTOl
meu njima, tako da bi se u vrijeme umjerene temperature prethodni

dio ve osuio. Tako je postupao Allahov Poslanik (a.s.).
Opravdanje za odstupanje od redoslijeda pranja jeste ako nestane
vode, pa se ode na drugo mjesto da se donese nova koliina.
Mustehabi (pohvalni postupci) kod uzimanja a bdesta
l.
potiranje vrata nakon poticanja glave, jer se kao medu' prenosi:
I Jj W. j :;.
Ko se abdesti pa potare vrat sauvao se okova na Sudnjem danu.238
(.Lj 9'- Jl1 J;_, l J) .sfj iJf f ..)

' r l:. ) J':uj' t;
Lejs b. Musarrifprenosi od svoga oca i djeda da je vidio Allahovog

Poslanika (a. s.) kako potire glavu sve dok nije doao do zadnjeg
dijela glave i poetka vrata, koji slijedi. U drugoj predaji stoji:
f Jl , \) r t..:,t 1 , , Ju l) e.it
oUi
"'
"
"'
.. ..
"Kada je potrao glavu uinio je to ovako i pokazao je rukom na

prednji dio glave, pa sve do najnieg dijela vrata od potiljka. "239
2.
okrenuti se prema Kibli za vrijeme uzimanja abdesta, jer se

radi o ibadetu pa mu treba odrediti najbolji poloaj, to je okretanje
prema Kibli.
3.
uzimanje abdesta na istom mjestu;
4.
pripremanje za namaz uzimanjem abdesta prije nego to je

namaz nastupio, jer je to vid iekivanja namaza, a onaj koji ga iekuje
ima nagradu koliku i onaj koji ga obavlja. Od Ebu Hurejre se kao
merfu' prenosi:
H.iH : J_,i3 j ,al )?::! o J t.S' t:.;o J ' JI).
:,t J/a:i )' ti
238 Hadis biljei Ed-Dejlemi u Musnedul-firdevsu sa slabim senedom.

239 Hadis biljee Ahmed, Et-Tahavi i Et-Taberani.
99
Allahov rob je u namazu sve dok j'e na mj'estugdj'e se namaz klanj'a

i dok ga iekuj'e, a meleki tada govore: Boe na, oprosti mu, Boe
na, smiluj' mu se, sve dok ne napusti to mj'esto ili ne ostane bez
abdesta. m40
5 . sve aktivnosti tokom uzimanja abdesta (pranje i potiranje)
sam vriti, bez traenja pomoi od bilo koga. No, kod polijevanja i
donoenja vode nije pokueno da zatraimo pomo od nekoga. Od
Enesa (r.a.) se prenosi:
,
J".id .. l:.JI".. wu
ci-W ),r.*l
- :... .. ,..
..
,
4.1
... ...
s.
"
;.L '
- - J
- .ill \
..
J:.,- .uJI J
,
"
'
' ). -.()\S'
"...
"Allahov Poslanik ( a.s.) se sklonio da bi obavio nudu, a ja sam

mu donio vodu kojom se oprao . "241
l ,
4Q .) (.Lj JJ1 J:., .uJI J) t" tjf : J li l:;..:.. J. ol
- j t, ls- ijl 9c :- ::-., L8:. '"'--..,ii Jjl

Od Mugire b. u'be se prenosi da je rekao: "Kada sam jedne
noi bio s Allahovim Poslanikom ( a.s. ), on sie da obavi nudu, a

zatim doe i ja mu posipah iz mjeine koju sam imao sa sobom, pa je
uzeo abdest i potrao mestve . "242
6.
da vodu za ispiranje usta i nosa uzme desnom rukom, a da
imrkne vodu iz nosa i trlja noge lijevom rukom, te da temeljno

opere usta i nos, izuzev ako je posta;
\Ai, j
'
JJ1 J:., .uJI JJ tS' : li UJ

OJ '-': ,:il (.Lj 4Jc
'
: ::.. tS- \:. J 4J :/l tS- J
"
..
.. ..
..
...
Aia (r.a.) je rekla: "Desna ruka Allahovog Poslanika (a.s . ) bila

je za ienje i jedenje, a lijeva za pranje poslije nude i druge
neprijatnosti. "243
240
241
242
243
1 00

Hadis biljee Ahmed i Ebu Davud.
PROPISI O ISTOI
7.
da se ne govori za vrijeme uzimanja abdesta o ovosvjetskim

problemima, da bi abdest bio ist od dunjalukih primjesa, jer je on
uvod u ibadet;
8.
da se ne krtari, niti rasipa voda;
9.
da se malo napije vode koja je ostala od uzimanja abdesta,

stojei i okrenuvi se prema Kibli.
,
...
" ,
o
,
:;.
o
oj ) - 41 4::.1.-
: J\i
' ;
'
u t '!'_;-J if!' \,)' Jw JI.) : :_,u; u ru : J \.i - f i l '. t, l - ; ,, . -J :

: - - f- .- JJI t - - !J ' ft .__,_ 'J ..",.,
J
. .S 'J
IS""" ,;
\.i ;-J J l:lA ;.- J t; v
'
Od El-Husejna b. Alije se prenosi da je rekao: "Zatraio je Alija

( r.a.) vode za abdest, pa mu je data. (Zatim je opisao nain na koji je
abdestio. ) Onda je rekao: "Dodaj mi je!" Ja sam mu dodao posudu
u kojoj je bio ostatak vode od abdesta, a on ga je popio stojei.
Zaudio sam mu se, a on, kada vidje moje uenje, ree: "Ne udi
se! Vidio sam tako tvoga oca Vjerovjesnika (a.s.) kako ini isto ono
to si mene vidio, uzima abdest i stojei pije ostatak vode od
abdesta. "244
10. da kada zavri s uzimanjem abdesta kae: Ehedu en la ilahe
il/allah vahdehu la erike leh. Ve ehedu enne Muhammeden abduhu
ve resu/uh. Allahumed'alni minet-tevvabine ved 'alni minel
mutetahhirin. (Svjedoim da nema boga osim Allaha} Jedinog} Koji
ortaka nema. Isvjedoim da je Muhammed (a.s.) Njegov rob i Poslanik.
Boe moj} uini me od onih koji se kaju i od onih koji se iste.)
Prenosi se od Ukbe b. Amira kao merfu' :
J o ' bt .\t J 4.! oJ W1 'i 41 t t : JW w,; :;.

,
"
. u,
leh.
i j;- t:..!.! l l
ylj:ii 4J 4J)
" o
"
'o
Ko abdesti pa kae: Ehedu en la ilahe illallah vahdehu la erike

abduhu ve resu/uh. J-' (Svjedoim da
Ve ehedu enne Muhainmeden
244 Hadis biljee En-Nesa'i i Et-Tahavi.
101
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI
FIKH
nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji ortaka nema. I svjedoim da je

Muhammed (a.s.) Njegov rob i Poslanik.) otvara mu se osam
dennetskih vrata da ue na koja hoe.245
U drugoj predaji se dodaje:
ljili 11
Allahumed(alni minet-tevvabine ved(alni minel-mutetahhirin.
(Boe mo; uini me od onih koji se kaju, i od onih koji se iste.f46
... ..
Vtl l
J
"'
..
..
..
..
:;',
..
....
ll. da nakon abdesta klanja dva rekata. Od Osmana (r.a.) se

prenosi da je, nakon to se abdestio, rekao:
t.
f- . -
\..P
,)e) ut..s"'l-J
f- J.?) ')
.1l.Ati,- j
y:, 9, 4ll ,
"Vidio sam Allahovog Poslanika (a.s.) kako uzima abdest slino
Ko se ovako abdesti, a
onda ustane i klanja dva rekata, ne prepuJtajui se mislima, opro/teni
su mu raniji grijesi.147
ovome mome nainu, nakon ega je rekao:
12. prati veu povrinu i ruku i nogu nego to je odreeno,

tojest iznad lakata i lanaka. Od Nu'ajma b. Abdullaha se prenosi da
je rekao:
..,
- - .J*PJ'
_j" ttP
:- :.''lo. s.
"F- tr'
l
..
,. ::-a-" lJt- t
f1
''1-,.....:
:..\.1
'-- ,-..1\..P
ft,.;A . )
J
.- l J J-l (.J L) p (.J .L.AAJI t;::,. o.(_.:...;JI o (.S l
l J) t) Illi J\i {J \!.JI J f .sJ.' :it ili,.J J_:..l (J \!.JI J t
M1 :;J1 t:, JJ1 J:., J.?) Ju Ju:, W, ;.L:, JJ, JJ
:,4J:.1 ji1t_ l ')l t
o
..
..
..
..
..
"' ,
..
"Vidio sam Ebu Hurejru da se abdesti, pa je oprao lice i temeljno

to uinio. Potom je oprao desnu ruku, pa i nadlakticu, nakon ega je
potrao glavu. Poslije toga je oprao desnu nogu, pa i samu
potkoljenicu, a onda lijevu nogu i lijevu potkoljenicu. Nakon toga je

246 Hadis biljei Et-Tirmizi.
102
PROPISI O ISTOI
rekao: 'Ovako sam vidio da abdesti Allahov Poslanik ( a.s. ) '. Jo je

rekao da je Poslanik ( a.s. ) , takoer, kazao: Vi ete od temeljnog
uzimanja abdesta na Sudnjem danu imati bijele bilJege na elu i

nogama. Pa ko moe neka te bilJege na elu i nogama proiri. "248
Mekruhi (pokudene radnje)"kod uzimanja abdesta

l. prskanje lica vodom. To je protivno smirenosti
dostojanstvenosti i vodi, takoer, prskanju odjee upotrijebljenom

vodom.
2. pretjeranost u troenju vode iznad erijatske potrebe, pa makar
se uzimao abdest iz velike koliine ili tekue vode. Allahov Poslanik
( a.s. ) , kada se abdestio, rekao je:
. ;.ii; J l:..i :ill :,t lJ.. ;.p lj ';:"yi
Ovako se uzima abdest. Ko uini vie ili manje od ovoga - loe je

postupio i prenaglio je.249
Kada se uzima abdest iz stajae vode, haram je pretjerivanje, jer
vee troenje takve vode nije doputeno.
Mekruh je, takoder, krtariti u troenju vode, tako da se ne
primijeti da ona spada s opranih dijelova tijela.
3. ponovno injenje mesha po glavi novom vodom;
4. prati vie od tri puta, drei to sunnetom.
ta kvari abdest
Pod sintagmom nevakidu )l-vudu ) podrazumijevaju se razlozi koji
uklanjaju i obezvrijeuju istou koja je steena uzimanjem abdesta.
Abdest kvari etvero:
Prvo: Izlazak bilo ega na jedan od dva tjelesna otvora za

izluivanje, analni otvor i spolni ud, bez obzira na to da li je to to
249 Hadis biljee Ebu Davud, En-Nesa'i, Ibn Made i Ibn Huzejme.
103
Alxlulhamid Mahm':ld Tuhm?ftHANEFUSKI FIKH
izae uobiajeno (kao to su urin, stolica ili vjetar), ili neuobiajeno

(kao glista, pijesak i sl.), jer je neizbjeno da oni sa sobom izbace i
dio tenosti.
Uzvieni kae:
... ili ako ste izvrili prirodnu potrebu. .250

.
Pojam gait upotrijebljen u ajetu oznaava mjesto ravnog tla na

koje su ili ashabi kada su eljeli obaviti fizioloku potrebu, pa je
postala metonimija za neisto stanje. Ako je ustanovljeno da ona
kvari tejemum, onda kvari i abdest.
fl 11 \j ;.L:, JJI JJ1 J) lf J lJ J J.
l)J:, J:, :,.l:?. ! l;i:, lt L w tP

.
Od Safvana b. Assala (r.a.) se prenosi da je rekao: "Allahov

Poslanik ( a.s.) bi nam nareivao, kada bismo bili na putu, da ne
skidamo mestve tri dana i tri noi, osim ako budemo dunupi, ali ne
i zbog male i velike nude, ili sna. "251
Iz gornjeg se izuzima vjetar, ako bi izaao kroz spolni ud mukarca
ili ene, jer on tada ne kvari abdest, poto nije izaao iz neistog
mjesta, osim u sluaju kada bi ena imala ranu koja bi prouzrokovala
mijeanje puteva mokrae i stolice. Vjetar koji bi, tada, izlazio iz
njenog spolnog uda kvario bi abdest.
Kada bi neko stavio sebi toplomjer u analni otvor, a zatim ga
izvadio, i ako bude na njemu mokrine i vlanosti, pokvario je abdest,
a ako ne bude nije, jer kvarenje abdesta biva po onome to je izalo,
a ne po onome to je ulo.
Ako bi se neko klistirao lijekom, pa lijek kasnije izae, on e
pokvariti abdest, jer je on dopro do onoga to je u crijevima, koja su
mjesta otpadaka.
Meutim, ako bi kapao lijek u spolni ud, iz kojeg bi kasnije
izaao, nee to pokvariti abdest, jer to nije mjesto neisti.
250 El-Ma'ide, 6.
104
PROPISI O ISTOI
Kada ena stavi vatu u spolni ud, pa se pokae vlanost na strani

vate koja je van spolnog uda, pokvaren joj je namaz. Meutim, ako
se navlai ona unutranja strana i ne prodre vlanost na vanjsku stranu,
ona nije pokvarila abdest, sve dok ne izvadi navlaenu vatu.
Pokvarit e abdest istjecanje slipave sluzi, koja se ponekad javlja
na spolnom udu ena, posebno pred poroaj i ene ga nazivaju
ienjem. Iz toga razloga erijatski pravnici smatraju pohvalnim da
udate ene stavljaju neto na ulaz spolnog uda da bi se obezbijedile
da nita ne bi izalo iz njega.
Drugo Izlazak neistoe mimo dva spomenuta otvora, kao to

je krv, sukrvica, gnoj i povraanje, na to ukazuju sljedee predaje:
l. Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
)Aj J:s. W,jJi "..:J./a:ji jf :_...ii jf :_;) jf 4.!\Jf:;
'iJ
Kome se desi da pobljuje (bez munine), ili mu potee krv iz nosa,

ili povrati punim ustima (s muninom), ili mu se pojavi sluz (mezj),
neka ode i uzme abdest, a potom neka nastavi ono to je klanjao, ako u
tom vremenu nita nije govorio.252
2. Od Ebu Se'ida el-Hudrija (r.a.) se prenosi da je Allahov
,S; W,j;h :.;,./a.::jj ,fjL !'J;. j,:, jf .b.;..hli 'l

.vJ:s.)i
Kada neko od vas povrati ili mu potee krv iz nosa, dok je u

namazu, ili na drugi nain izgubi abdest, neka ode i uzme abdest, a
onda neka se vrati i nastavi na ono to je obavio.253
251
252
Hadis biljee En-Nesa'i i Et-Tirmizi koji ga smatra vjerodostojnim.

Hadis biljee Ibn Made i Ed-Darekutni. Hadis je prenesen sa spojenim senedom
(mevsul), ali i kao mursel. Predaju sa spojenim senedom autentinom smatra Ez
Zejle'i, a murse! Muhamed b. Jahja ez-Zuheli, Ed-Darekutni i Ebu Hatem. (I'laus
sunen, I,
253
82)
Hadis biljei Ed-Darekutni sa hasen senedom.
105
Abdulbamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKJ FIKH
3. Od Ebud-Derda'a (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.)

povratio, pa je uzeo abdest. Ma'dan b. Halid, prenosilac hadisa, kae
da je sreo Sevbana u damiji u Damasku, pa mu napomenuo taj
sluaj. On je rekao:
.o.,.>) 41 l.li ,
J
..
'
"Istinu je rekao. Ja sam mu (Poslaniku, a.s.) polijevao vodu. "254

. w,:,_:;_,. ;;u J JJ1 J:., j_,:,1 .
"Zatraio je Allahov Poslanik ( a.s.) vode, pa mu je doneena i

on je uzeo abdest. "255
4. Aia (r.a.) kazuje da je Fatima, kerka Ebu Hubeja, dola
Vjerovjesniku ( a.s.) pitajui ga:
a1 t.ut A11 :;,f lt:_.:.1 ;l
"Allahov Poslanie, imam istihazu i nisam ista. Hou li

izostavljati namaz?" Allahov Poslanik (a.s.) joj na to ree:
li;.t c;'r"al:urc(:JI -Uh' ,.::J)J Wl

:ul
Ne, radi se o obinom krvarenju, a ne menstrualnom ienju, ali

kada nastupi mjeseno pranje prestani obavljati namaz, a kada se
zavri operi sa sebe krv i onda klanjaj.
.) i ;
Zatim uzimaj abdest za svaki namaz dok ne proe to vrijeme.256
\:il) ::1t) 9 JJ1 J:_, tAU ;. ,'o. rf tit

J w,; t) J J' :;., l)l
e.
254 Hadis biljei Et-Tirmizi, a slian biljei, takoer, El-Rakim i smatra da se radi o
vjerodostojnom hadisu.
255 Hadis biljei Ahmed.
256 Hadis biljei El-Buhari (228).
106
PROPISI O ISTOI
Aia ( r.a. ) prenosi da je Ummi Habiba ( r.a.) imala krvarenje izvan

mjesenog pranja, pa joj je Allahov Poslanik ( a.s. ) naredio da eka
onoliko dana koliko joj inae traje mjeseno pranje, a onda da se
okupa i klanja. Ako opet primijeti krv, neka uzima abdest i klanja.257
Obavezno je uzeti abdest eni koja ima krvarenje izvan
menstrualnog pranja moda stoga to se radi o venskom krvarenju.
Izlaenje krvi iz vene se u zakonodavnim tekstovima navodi kao
uzrok zbog kojeg osoba s istihazom ostaje bez abdesta. A kada postoji
uzrok koji se navodi u zakonodavnim tekstovima, onda mora postojati
i njegov propis. Krv koja tee iz rane ili za vrijeme putanja krvi
jeste, takoer, venska krv i ona, isto tako, kvari abdest. Sukrvica i
gnoj su preinaena krv, pa i oni imaju isti tretman kao i sama krv. 258
5. Ibn Omer (r.a.ma) je govorio:
'W,j)i /0:J ll ' Jjf 'A;J jl !Sl4JI..} j;:.:,JI J l
.iJv,\:a v
"Kada ovjeku iz nosa potekne krv, ili povrati, ili osjeti sluz
( mezj), on e napustiti namaz i uzeti abdest, a onda se vratiti i nastaviti
klanjanje namaza od onoga dijela koji je obavio, ako nije govorio za
to vrijeme."259
6. Alija (r.a.) je kazivao:
. "JJ J, J W,jJi, li jl "JJ..} j;:.:,JI )

"Kada ovjeku u namazu potee krv iz nosa ili povrati, neka
uzme abdest i nita ne govori i neka nastavi namaz."260
7. Ubejdullah b. Omer prenosi da je vidio Salima b. Abdullaha
kako je klanjao jedan rekat sabah-namaza, a onda mu je potekla krv
iz nosa, pa je izaao, uzeo abdest, a onda je nastavio s namazom
koliko mu je ostalo. 261
257 Hadis biljei Ebu Davud.
258 Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 85.
259 Hadis biljei Abdurrezzak s autentinim senedom.
260 Hadis biljei Ibn Ebi ejbe s autentinim senedom.
261 Hadis biljei Ibn Ebi ejbe.
107
Abdulhamid Mahmu d Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Slino ovome navodi se i od Se'ida b. el-Musejjeba, Tavusa i El

Hasan el-Basrija.262
O predaji o sluaju sa jednim ensarijom, koji je pogoen strijelom
u Bici (Zatur-Rika') dok je klanjao, koga je krv oblila, a on je uinio
ruku, seddu i dalje nastavio klanjati263, zakljuujemo da se radi o
pojedinanom sluaju, koji nema opi karakter. To je postupak jednog
ashaba. Moda on nije znao kako se ta krv tretira. Mogue je to
prihvatiti i kao sluaj nude vezati za osobu s isprikom. Takoder,
njegova krv je pala i na tijelo i na odjeu i s time namaz nije ispravan.
Rijei El- Hasan el-Basrija "Muslimani su uvijek s ranama
klanjali"264 moemo shvatiti na nain da, kada rana krvari, takva osoba
se smatra osobom sa uzurom (isprikom) i nee pokvariti abdest ako
se krv pojavi. U rijeima El- Hasana el-Basrija, pak, ne nalazi se nita
to bi nam ukazivalo na to da su oni klanjali dok bi im rane curile.
Mogue je da su oni klanjali dok su im rane bile povezane i zavijene
i u tom sluaju njima se ne kvari namaz samim pojavljivanjem krvi.
Abdest e se pokvariti samo kada krv ili gnoj poteku s izvornog
mjesta na kojem su se pojavili. Kada bi, ak, neko zgulio kou i
pojavila se krv ispod nje na jednom mjestu i ne rairila se, time se
nee pokvariti abdest. Poticanje krvi podrazumijeva njeno razlijevanje
s vrha rane. Meutim, ako se zaustavi na vrhu rane i ne razlije se, to
se nee smatrati poticanjem.
Ako se bubuljica skine i njen sadraj se razlije sa vrha rane, abdest
e biti pokvaren. Meutim, ako se ne razlije - abdest se ne kvari.
Ako se krv nakupi na vrhu rane i pobriemo je, recimo pamukom,
onda se ponovo pojavi i ponovo je obriemo, ili stavimo pamuka na
nju, gledat emo da li bi krv sama, da smo je ostavili i ne potirali,
262 Vie vidi u: El-Devherun-nek.ijj, I, 141.

263 Biljei ga kao mu'allak El-Buhari, poglavlje Men lem jerel-vudu'e illa minel
mahredejn ... (O onom ko je smatrao da treba abdest jedino uzimati ako neto
izae na jedan od dva otvora za izluivanje... )
264 Ibid.
108
PROPISI O ISTOI
potekla. Ako bi potekla, abdest je pokvaren, a ako ne bi - ne bi bio

pokvaren.
Sve ono to se pojavljuje iz rane koja se cijelo vrijeme gnoji, a
nema snagu da potekne, dok bi se u sluaju da na nju stavimo zavoj
ili pamuk to upilo, nee pokvariti abdest, jer ono nema snage da
potekne sobom.
Ako bi osoba koja uzima abdest zagrizla jabuku, pa na njoj vidjela
tragove krvi, time ne bi izgubila abdest, kao to ne bi ni u sluaju
ako bi akala zube pa na vrhovima akalice vidjela krv, jer ta krv
nije potekla.
Krv koja izae iz desni, ako nadjaa pljuvaku, pa ona bude crvena
ili se izjednai s njom, pokvarit e abdest. Medutim, ako ne nadjaa
pljuvaku, ne kvari abdest.
Ako se krv slije u mehki dio nosa, time je abdest pokvaren, ili,
ako izae izvan slunog kanala vani. Medutim, ako potekne unutar
slunog kanala ili nosne kosti onda ne kvari.
Ako bi se irnrknuo i iz nosa ispao komadi skorjene krvi, time
se ne bi pokvario abdest.
Davanje, makar, male koliine krvi kvari abdest.
Ono to potekne iz uha, oka, pupka, nosa i dojke, ako se izmijeni,
a podsjea na sukrvicu ili gnoj, kvarit e abdest, a, ako se ne izmijeni,
nee kvariti abdest, osim ako se zna da se pojavilo zbog postojanja
odredenog razloga (bolesti).
Onaj koji dobije upalu oka pokvarit e abdest ako mu suze
poteku, a promijene svoja osnovna svojstva.
Krv koju ispiju buhe i muhe ne kvari abdest, za razliku od pijavice
koja bi izvlaila krv iz tijela osobe, koja ima abdest tako to bi se sva
napunila krvlju. Kada bi se rasjekla potekla bi krv iz nje. U ovom
sluaju abdest bi bio pokvaren.
Obilno povraanje kvari abdest, bez obzira na to da li povraeno
bila hrana, voda ili krv. Povraanje u manjoj koliini ne kvari abdest.
109
Granica obilnog povraanja jesu puna usta, u smislu da ga je samo s

velikom mukom mogue obuzdati.
Ako vie manjih povraanja bude koliine punih usta, kvarit e
abdest. To e biti kada je uzrok povraanju jedan, kao to je munina
i poremeaj u stomaku, jer se u osnovi propisi vezuju za svoje uzroke.
Ako bi neko, neposredno nakon to je jeo ili pio, povratio,
pokvarit e abdest. Ono to tada izae iz njega smatra se neistim,
jer se pomijealo s neistoom. Postoji i drugo miljenje, po kojem
povraanje u ovom sluaju ne kvari abdest niti e se smatrati neistim,
jer se nije izmijenilo, niti pretvorilo u neto drugo. Ista stvar je kada
bi beba odmah povratila ono to je podojila. Meutim, prvi stav je
precizniji, ali su se ipak davale fetve da ono to beba povrati nije
neisto za enu, ako joj to beba esto ini i ako joj predstavlja tekou
da isti odjeu od tog povraanja, jer ono to je teko oprata se.
Tree: Pravno, abdest e biti pokvaren spavanjem u potpunoj

oputenosti, ako zadnjica spavaa nije vrsto na zemlji. Na to ukazuju
sljedee predaje:
l. SafVan b. Assal (r.a.) kae:
.rf L W tfJ "i f I:,L l! \J:; J 9 JJI l j_,;..::, lS'
-/J.JJJ.J ..\lJ-! l;JJ
"Allahov Poslanik ( a.s.) bi nam nareivao, kada bismo bili na

putu, da ne skidamo mestve tri dana i tri noi, osim ako budemo
dunupi, ali ne i zbog male i velike nude, ili sna. "265
2. Ibn Abbas, kao merfu', kazuje sljedee:
.: - - : ,-.1.'"'''u---1. !-
i- i
I:.U..l:..'r\J'.
rf:- .)!4.1! c--- J
r:r..r- l.l""7'
'.
Ne mora onaj koji zaspi na seddi da obnavlJa abdest sve dok se ne

isprui, jer, kada se isprui, opuste mu se zglobovi.266
3. Alija (r.a.), takoer, kao merfu' prenosi:
265 Ranije je naveden izvor ovog hadisa.
266 Hadis biljee Ahmed i Ebu Ja'la.
110
PROPISI O ISTOI
. l:;:,_:it Ll :;J , JJI l \S"J
Kontrolori analnog otvora su oi, pa ko zaspi neka uzme abdest.2 67

Ko bi zaspao ispruen ili naslonjen na bok, pokvarit e abdest,
jer su pruanje, naslanjanje na stranu i leanje uzrok oputanju i
obino nisu bez putanja vjetrova. Zbog toga se kae da se abdest
fiktivno kvari snom, a ne stvarno, jer samo spavanje ne kvari abdest,
nego ono to izae iz ovjeka za vrijeme sna.
Kada bi osoba zaspala sjedei, a zadnjica joj bila vrsto na zemlji,
ne bi pokvarila abdest, bez obzira na to bila naslonjena na neto ili
ne. Od Enesa (r.a.) se prenosi da je rekao:
.;:,Jf:.;'J::t ) ;:, iJ ;:,; (.L) JJI J;_, l )yf ;:,\S"
"Ashabi Allahovog Poslanika (a.s.) bi spavali, zatim bi klanjali
ne uzimajui ponovo abdest. "268 Ovo se odnosi na situaciju kada su

sjedili, a zakljuuje se na osnovu rijei koje se spominju u drugoj
predaji:
,P. I;:,JY::! --oJ$ (.L'.JIJJilliJ)yt;:,\5"
- .;:,Jf:.;J::t-J ;;;-iJJJJ
"U vrijeme Allahovog Poslanika (a.s.) njegovi ashabi bi iekivali
jaciju tako da bi im glave padale, a onda bi klanjali, ne uzimajui

ponovo abdest." Glava pada samo onome koji zaspi sjedei.
Ko zaspe bez oputanja, kao kada bi zaspao stojei, na ruku'u ili
na seddi, bez obzira na to bio u namazu ili van njega, nee pokvariti
namaz, jer da se opustio pao bi na zemlju. Ko zaspi bez oputanja ne
mora abdest obnavljati na osnovu hadisa koji je bio ranije naveden, a
kojeg Ibn Abbas prenosi kao merfu':
-,, 4ly, ,p.J l.l;p
Ne mora obnavljati abdest onaj koji bi zaspao na seddi sve dok se

ne isprui, jer, kada se isprui, opuste mu se lanci.

111
Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao:
J 11J1 \!JIJ , 11J1 llh J , 11JI-I
. ,
.;
"Onaj koji zaspi sjedei podvijenih nogu, stojei ili na seddi ne

mora obnavljati abdest sve dok se ne isprui. A kada s<; isprui - uzet
e abdest. "269
Ako bi pola pasti osoba koja je zaspala snom koji inae ne kvari
abdest, obratit e se panja na to da li se probudila nakon to je pala
na zemlju i tada e ponoviti abdest. Ako se probudila prije pada ili u
vrijeme pada, ne mora obnavljati abdest.
Vrijedno je istai da san vjerovjesnika (alejhimu's-selam) ne kvari
abdest.
.(J, ti J 9c. JJ1 fcl JJ1 ).

Od Ibn Abbasa ( r.a.ma) se prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s.) zaspao
tako da je i duboko disao, a onda je klanjao. 270
J # 8: J\i J. JJ1 l J_?)t JJ1 )
Aia (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s. ) govorio: Oi mi
spavaju, ali
ne
i srcef271
Po razlozima za gubljenje abdesta, snu su slini nesvijest i ludilo.

Oba sluaja kvare abdest, pa makar i kratko trajali. Oni su na stupnju
iznad sna, poto je mogue probuditi osobu iz sna, za razliku od
one koja je u nesvjesnom stanju ili ludilu.
Takoer se sa snom poistovjeuje i pijanstvo. Kada neko popije
opojno pie pa se napije, tako da u hodu ne moe drati pravac
pokvarit e abdest.
etvrto: Glasno smijanje punoljetnog klanjaa u namazu (koji

se sastoji od ruku'a i sedde) kvari i abdest i namaz, bez obzira na to
269 Hadis biljei El-Bejheki.
270 Predaju biljei El-Buhari (138).
112
PROPISI O ISTOI
da li to klanja namjerno uradio, znajui da je u namazu, ili iz

zaborava. Na to ukazuje predaja, u kojoj se kae da je Vjerovjesnik
( a.s.) predvodio ashabe u namazu kada je doao neki slijepac, koji se
strmoglavio u jamu koja je bila u damiji. Neki su se nasmijali, ak i
.. o
J.
..
..
( rJ.All )
..
...
pa kada je Allahov Poslanik (a.s.)

i
zavrio, naredio m je da obnove i abdest i namaz.
glasno
. a' J 7:.1t lS-::,.
Ko se od vas glasno nasmijao neka obnovi i abdest i namaz.272

Nakon to je hadis prihvaen, ne moe se rei da u damiji
Allahovog Poslanika ( a.s.) nije bilo ni bunara, ni jame, a moda je
ovaj namaz bio i van damije.
Niti se moe rei da je glasno smijanje od strane ashaba, dok su
klanjali iza Vjerovjesnika (a.s.), nevjerovatno, jer je u namazima iza
Vjerovjesnika (a.s.) bio i veliki broj licemjera i beduina.
Treba napomenuti da je kvarenje abdesta glasnim smijanjem u
namazu prihvaeno samo kod hanefijskog mezheba, jer je kod njih
prihvaen hadis koji govori o tome. Veina se, pak, koristi jasnom
analogijom, po kojoj glasno smijanje ne kvari abdest, i kritikuju
pouzdanost hadisa.
Glasnim smijanjem, kojim se kvari abdest, smatra se ono koje
uje na suklanja u namazu.
Ne kvari abdest glasno smijanje na denaza-namazu, niti za
vrijeme injenja sedde-i tilaveta. Hadis govori openito o namazu i
odnosi se na uobiajene namaze, koji su sa ruku'om i sedom.
Analogijom se tu ne mogu uvrtavati drugi namazi, jer je ovaj propis
utvren suprotno analogiji, pa se na njemu nita analogijom i ne
moe ustanovljavati.
272 Hadis biljee Abdurrezzak, Ed-Darekutni i El-Bejheki i sa murse! i sa spojenim
jakim senedima, tako ne pada sa stepena hasen hadisa. Kao murse! sa autentinim
senedima prenosi se od Ebul-Alije, pa je nuno postupati po ovom hadisu svakom
onome koji murse! predaju uzima kao argument. Vie vidi u: I'la'us-sunen, I, 96.
113
Takoer, istiemo da se abdest ne gubi doticanjem spolnog

organa. Taj stav je na osnovu predaje u kojoj se kae da je neko pitao
Vjerovjesnika ( a.s.) o onome koji u namazu dotakne svoj spolni organ
da li mora obnoviti abdest, pa mu je Vjerovjesnik ( a.s.) rekao:
-WI
..
. .r
Ne, to je samo dio tebe.273

Pouzdano je utvreno da su neki ashabi smatrali da ne treba
uzimati abdest nakon doticanja spolnog organa. Meu njima su:
Abdullah b. Mes'ud, Abdullah b. Abbas, Ammar b. Jasir, Alija b.
Ehi Talih, Huzejfe, Imran b. el-Husajn, Sa'd b. Ehi Vekas, Ebud
Derda' i dr. (r.a.m)274
Predaje u kojima se nareuje da se uzme abdest nakon doticanja
spolnog organa, kao to je ona Busre b. Safvana, u kojoj se kae da je
Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
'
. ,.lj;::, oJ!'
o
Ko dotakne svoj spolni organ neka uzme abdest!,275 shvatamo kao

pohvalan postupak ienja, usklaujui tako razliite argumente, a
Allah ( d..) najbolje zna!
Ne kvari abdest ni doticanje enske osobe. To argumentiramo
sljedeim:
l. Aia (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) ljubio jednu
od svojih ena, a onda izlazio da klanja, ne uzimajui ponovo abdest
: JJL:....i-. o- ,:;1$).276
(t.,-:- ol IS'!h
.rt J'
t l'"'" '
o,
2. Aia (r.a.) kae:
273 Hadis biljee Ahmed i sastavljai sunena. Vjerodostojnim ga smatraju Et-Tirmizi,

Ibn Hibban, lbnul-Medini, Amr el-Felas i Ibn Hazm.
274 Vie vidi u: l'lau's-sunen, I, 121-125.
275 Hadis biljee sastavljai sunena, a vjerodostojnim ga smatraju Et-Tirmizi i Ibn
Hibban.
276 Hadis biljee En-Nesa'i, Ibn Made, Ed-Darekutni i El-Bezzar putem nekoliko
predaja.
114
PROPISI O ClSTOl
,fl 41 }j!' -,:j\j 1:_.;j1 ::_..ll;J J JJ1):., ..J.l1 J) :ill

.. ..... f; , ;
..
... \.,;p!:tJ JAJ WJ J JAJ :u
..
, $i
"
"Ustao je Allahov Poslanik (a. s.) jedne noi iz postelje, pa sam

ga traila i ruka mi je pala na njegove uspravljene tabane. Bio je u
damiji i inio dovu:
srdbe...277
Boe mo; utjeem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje
3. Aia (r.a.) kazuje:
jil :.\,!L,fN fJ f.lJI J 91:. JJ1 J:_, lS'

;;t l)fl
"Allahov Poslanik (a.s.) bi klanjao, a ja sam bila ispruena ispred
njega poput mejta na denazi, a kada bi htio da klanja vitr-namaz
dotaknuo bi me nogom. "278
Abdest osobe s isprikom (sahib-i uzur)

Pod pojmom osobe s isprikom podrazumijeva se ona osoba kojoj
stalno iz tijela izlazi ono to kvari abdest. To je, recimo, kada ne
moe zadrati mokrau, ima dizenteriju, stalno se oslobaa vjetrova,
ili je oko oboljelo, pa iz njega uvijek tee preinaena suza, ili curi iz
uha, dojke ili pupka. Uvjet je da ovi procesi traju cijelo vrijeme
obaveznog namaza, pa makar samo pravno, u smislu da u cijelom
njegovom vremenu ne nae trenutka u kojem bi mogao uzeti abdest
i klanjati, ne pokvarivi abdest.
Poto islamsko zakonodavstvo poiva na milosti i olakavanju,
propisano je osobi sa isprikom da uzme abdest za svako namasko
vrijeme i da njime u tom vremenu klanja i obavezne i dobrovoljne
namaze, po htijenju. Argument za to je predaja koja je ranije navedena
da je Vjerovjesnik ( a.s.) rekao eni, koja je imala istihazu i kojoj se
krv nije zustavljala, da uzme abdest za svaki namaz sve dok ne proe
to vrijeme.
277 Hadis biljei Muslim ( 486).

278 Hadis biljei En-Nesa'i.
1 15
Zbog toga, ako osoba sa isprikom uzme abdest u trenutku kada

je ta isprika vaea, njen abdest je ispravan. Meutim, ako bi uzimala
abdest kada bi njen uzur stao, a onda se ponovo aktivirao, abdest e
biti pokvaren. Isto tako, ako izgubi abdest zbog nekog drugog
razloga (naprimjer, obavljanja velike nudde), a ne zbog isprike, pa
ga uzme u periodu prestanka isprike (tojest kada ona nije aktivna),
pa mu se ona onda ponovo javi, tada e izgubiti abdest.
Takoer, ako bi uzeo abdest zbog isprike koju ima, a onda ga
izgubio zbog drugog razloga, njegov abdest je pokvaren. Da ovo
pojasnimo. Ako bi mu, naprimjer, ila stalno krv iz nosa i zbog toga
uzme abdest, a onda ga izgubi zato to je obavio malu nudu ili
pustio vjetar, njegov abdest e biti pokvaren.
Ako bi isprika bila teenje krvi iz jedne nozdrve, a osobi, nakon
to uzme abdest, potekne krv iz druge, trenutno e joj biti pokvaren
abdest, jer se pojavio drugi razlog neistog stanja, neovisan od isprike,
kako kae istraiva Ibn Abidin u svome djelu Reddul-muhtar.
Bit e pokvaren abdest osobe s isprikom, takoer, kada istekne
namasko vrijeme. Ako bi neko uzeo abdest za podne-namaz kratko
vrijeme prije nego to je ono isteklo, a onda nastupilo vrijeme ikindije
namaza, abdest e biti pokvaren. Ovo je u sluaju kada curi ono to
je razlog isprike. Meutim, ako ne curi, nee pokvariti abdest, makar
i isteklo namasko vrijeme, jer je osoba jo uvijek potpuno ista i jo
nije bila izloena onome to joj to moe naruiti.
Jednom rijeju, svaka isprika ima uvjet poinjanja, uvjet trajanja

i uvjet prestanka.
Pod uvjetom poinjanja, tojest ulaenja u stanje isprike,
podrazumijeva se da ona ispuni vrijeme jednog obaveznog namaza,
makar samo pravno, tako da vrijeme njenog prestanka, ako ga bude,
ne bude dovoljno za obavljanje temeljnih dijelova abdesta i namaza.
Stavili smo kao poetni uvjet za postojanje isprike da to to kvari
abdest potraje cijelo vrijeme obaveznog namaza, izuzimajui namaze
koji nisu obavezni, kao to je bajram-namaz ili duha-namaz. Njihovo
1 16
PROPISI O iSTOI
vrijeme je zanemareno, poto se u njemu ne obavlja nijedan obavezni

namaz.
Uvjet trajanja isprike je da se ona pojavi u svakom namaskom
vremenu, pa makar samo jednom nakon to se pojavila prvi put.
Nije uvjet da njeno pojavljivanje kasnije ispuni cijelo namasko vrijeme.
Uvjet prestanka isprike i karakteriziranja osobe da je s isprikom
ostvaruje se prekidanjem pojave koja kvari abdest tokom cijelog
jednog namaskog vremena.
Ako se pojavi neto to kvari abdest nakon to je nastupilo vrijeme
obaveznog namaza, ekat e se do pred kraj tog namaskog vremena,
s nadom da e to prestati. Ako ne prestane, ta osoba e uzeti abdest
i klanjati. Ako, pak, prestane u toku sljedeeg namaskog vremena,
obnovit e taj namaz koji je klanjao, jer isprika nije ispunila cijelo
potrebno vrijeme, pa se nee smatrati osobom s isprikom. Postat e
tada sasvim jasno da je klanjao bez abdesta i njegov namaz nije
ispravan. Meutim, ako bi isprika ispunila cijelo drugo vrijeme, nee
obnavljati namaz, jer je isprika trajala svo vrijeme od trenutka kada
se pojavila.
Ovo se odnosi na istou osobe sa isprikom od neistog stanja
(hadesa). Kada je u pitanju istoa odjee, postupit e na dalje opisani
nain. Ako se natopi odjea i preko obima jednog dirhema,
dozvoljeno je ne prati je, u sluaju da bi se, ako bi to oprao, ponovo
oneistio prije nego to bi zavrio namaz. U protivnom, ako se ne bi
oneistio prije zavretka namaskoga vremena, nij mu dozvoljeno
da to ostavi neoprano. 279
Obavezan je obuzdavati pojavu te isprike, ili je barem umanjivati,
shodno svojim mogunostima, ako je nije u stanju potpuno sprijeiti,
makar namaz obavljao iaretom stojei, ili sjedei, ali ne i leei.
Ako moe da je obuzda zavojem, oblogom, ili obavljajui namaz
sjedei, nee se vie smatrati osobom s isprikom.280

1 17
A.bdulhamidMahmud Tulunaz, HANEFI]SKI FIKH
Mesh po mestvama
U tolerantnost i lahkou islamskog zakonodavstva spada propis
mesha po mestvama, umjesto pranja nogu kod uzimanja abdesta.
Mestva je obua koja pokriva cijelo stopalo sa lancima, a na nju
se u tretmanu nadovezuju i arape ako su gusto pletene.
Utemeljenost mesha po mestvama

Mesh po mestvama ustanovljen je brojnim hadisima od
Vjerovjesnika (a.s.), bilo da govore o njegovim rijeima ili praksi,
tako da su oni dostigli stepen mutevatira i mehura.
Meu njima je hadis, kojeg prenosi El-Mugire b. u'be (r.a.), u
kojem stoji da je Vjerovjesnik (a.s.) izaao napolje radi fizioloke
potrebe. El-Mugire ga je slijedio s mjeinom punom vode, te mu je
posipao nakon to je obavio nudu. Poslanik (a.s.) je uzeo abdest i
potrao svoje mestve. 281
'
tl
f' . t l
-- ' i'
v 4.lt:,
)Uli J: .l
.)s.:, W,:_.:i u.. U.-:,' aJ,4AJu

" - t - 9'- 4J.JI
f-
.u:, ""=i ;.s
4.li :,
lA.:.,,::. l! (.AJ JW ;J. JL J.SJ. JJ1t:,1.)s.
.oJt...J :,Ji,J;_,,
Abdullah b. Omer prenosi od Sa'da b. Ebi Vekasa da je

Vjerovjesnik ( a.s.) inio mesh po mestvama. Upitan je Abdullah b.
Omer o tome, na to je rekao: "Tako je, kada ti neto Sa'd prenese
od Vjerovjesnika ( a.s. ), ne pitaj o tome nikog drugog. "282
Neki kau da hadise o meshu po mestvama od Vjerovjesnika
(a.s.) prenosi oko 40 ashaba.

282 Hadis biljei El-Buhari (201 )
1 18
PROPISI O ISTOI
Mesh po mestvama zamjenjuje u potpunosti pranje nogu kod

uzimanja abdesta, kada se ispune svi uvjeti njegove ispravnosti.
Nije dozvoljen mesh po mestvama osobi koja je obavezna okupati
se. Nije dozvoljen ni u sluaju kada bi neko uzeo abdest, navukao
mestve, a onda ostao dunup. Nije mu dozvoljeno da opere ostale
dijelove tijela, a da potare mestve. Nuno je da skine mestve i da
opere noge. To je odreeno na osnovu hadisa Safvana b. Assala (r.a.),
koji je rekao:
rf '-' \JW. tj.J

- l I:,L l} Li:; (.L:, JJ1 J;_, JJ1 Jj lS"
:_r)j:, .J:, .\l:, - l l;i:,
"Vjerovjesnik ( a.s.) bi nam nareivao, kada smo na putu, da ne
skidamo mestve tri dana i tri noi zbog velike i male nude ili sna, ali
je nareivao da skidamo zbog dunupluka. "283
Mesh po mestvama propisan je da bi se olakalo ljudima. Potreban

je mnogima, posebno onima koji osjeaju potekou da skidaju mestve
kod svakog uzimanja abdesta, kao onima koji borave u hladnim
predjelima, putnicima, vojnicima i dr. Zbog toga se naziva olakicom
otpadanja, jer je pranje nogu otpalo u situaciji kada su obuvene mestve.
Uvjeti za ispravnost mesha po mestvama

l. obuti mestve za vrijeme istoe koja je postignuta uzimanjem
abdesta. Ako bi neko obuo mestve nakon to je uzeo tejemum, a
onda naao vodu, nije mu dozvoljeno da obavi mesh, nego je
obavezan uzeti abdest. Mesh po mestvama mogu je za svako neisto
stanje koje iziskuje uzimanje abdesta, pa treba da osoba, kada obuje
mestve, bude s abdestom, jer, ako nakon toga i izgubi abdest, obuo
je mestve kada je bio potpuno ist.
_):;..J(..L:, JJIJ;_,I:- :(- :JliciJJIjl).\1

. U, ri5-.f t):, jw t)\j )AU
283 Ranije je naveden izvor hadisa.
119
Od El-Mugire b. u'be ( r.a.) se prenosi da je rekao: "Putovao

sam sa Vjerovjesnikom ( a.s. ), pa sam pokuao da mu skinem mestve,
a on mi ree: Ostavi ih, navukao sam ih na iste noge, i samo ih je
potrao."284
t (.L:, JJ1 illi j_,:.:, w;.t: Ju JW J.;:,,

. G:Jt 'l :, e.:#:, Li:.J 'll".- wt 'l
Safvan b. Assal kae: "Naredio nam je Allahov Poslanik (a.s. ) da
mesh inimo po mestvama, ako smo ih obuli dok smo bili isti, tri
dana kada putujemo, i dan i no kada smo kui."28 5
2. da obua, po kojoj elimo initi mesh, pokriva cijelo stopalo
sve do iznad lanaka, kako bi bila u znaenju mestve.
3. da je u mestvama mogue ii makar jedan fersah2 86, tojest sat
i po vremenskog puta, bez napora, jer ovjek, ako eli osigurati svoje
potrebe, koje su nune veini ljudi, obino vie od toga u toku dana
i noi ne prepjeai. Prema tome, nije dozvoljeno initi mesh po
mestvama koje su sainjene od stakla, eljeza ili drveta, jer se u njima
ne moe hodati.
4. da na mestvama ne bude veih rupa. Ako, pak, na njima bude
rupa koje sve zajedno dostiu povrinu tri najmanja nona prsta, po
njima nije dozvoljeno initi mesh. Ako su rupe manje od toga,
dozvoljen je mesh, jer je Vjerovjesnik ( a.s.) ashabima nareivao
potiranje po mestvama, a, u pravilu, oni skoro da nisu imali mestve
bez manjih rupa.
Dozvoljeno je mesh initi po mestvi makar bila poderana sprijeda,
ako ju je mogue vezati za potkoljenicu pertlom ili dugmadima.
5. da mestva ne proputa do noge vodu, kojom se mesh ini.
6. Ako je osoba koja mesh ini bez prednjeg dijela stopala, nije
ispravan mesh po njegovom ostalom dijelu, izuzev ako je taj preostali
285 Hadis biljei Ibn Huzejme u svome Sahihu.
286 Jedinica mjere za duinu, koja iznosi tri milje, odn. 2250 m. Ili, po drugom
miljenju 7, odnosno 8 km. (prim.prev.)
120
PROPISI O ISTOI
dio veliine tri najmanja prsta ruke, jer je obavezan ovoliki dio kod
potiranja. Ako bi osoba bila bez cijelog prednjeg dijela stopala, nee
initi mesh po mestvi, makar peta i postojala. Ako bi joj jedna noga
bila odsjeena iznad lanka, dozvoljen joj je mesh po drugoj mestvi.
Kako se ini mesh

Osoba koja uzima abdest stavit e razmaknute i nakvaene prste
ruku na prednji dio mestvi, od nonih prstiju, desnu ruku na desnu
mestvu, a lijevu ruku na lijevu mestvu. Poslije toga e njima potrati
vanjski (gornji) dio mestvi do potkoljenica. Dovoljno je da se potare
povrina najmanja tri prsta ruke. Nije dovoljno ako bi se mesh inio
po unutranjem dijelu mestve, po peti, po stranama mestvi ili po
potkoljenici. Od Alije (r.a.) se prenosi da je rekao:
J;t; :Ujot )Jt jA..t \:,s :.u'lS' :,J

<. l
.
-
..
\Ji,
".
'
"'
$i
l"- ' - ' "..l:.. ' \ L.

lr"" ("""-" J _ .
"Da je sva vjera po razumu, pree bi bilo da se mesh ini po

donjem dijelu mestvi, a ne po gornjem, a ja sam vidio Allahovog
7
Poslanika (a.s.) kako potire vanjski (gornji) dio mestvi."28
El-Mugire b. u'be kae:
J'jJ3 (J,Jj JJI JJIJ)t)

iro
wt,rt'
lS,oj ,;p oi
-i JJJJ ; tJ )=;t,a,i
..
".
.
.
:l o
_.. 1
,.
"Vidio sam Allahovog Poslanika (a.s.) da je urinirao, a onda je

doao i abdest uzeo i mesh po mestvama uinio. Stavio je desnu
ruku na desnu mestvu, a lijevu ruku na lijevu mestvu, pa je zatim
gornji njihov dio potrao jednom. Kao da gledam prste Allahova
Poslanika (a.s.) na njegovim mestvama. "2 88
287 Hadis biljei Ebu Davud sa hasen senedom.

288 Hadis biljee Ibn Ebi ejbe i El-Bejheki od El-Hasan el-Basrija od El-Mugire, kao
murse!.
121
Dovoljno je jedno potiranje i nije sunnet da se to ini vie puta.

Ako bi neko potrao vanjski dio mestvi, idui u irinu ili poeo od
potkoljenice, mesh je ispravan, ali je postupio suprotno sunnetu.
Trajanje mesha
Osoba koja je kod kue moe initi mesh dan i no, a putnik tri
dana i tri noi. Prema tome, trajanje mesha za osobu koja je kod
kue je 24, a za putnika 72 sata. Trajanje mesha se rauna od trenutka
prvog gubljenja abdesta po obuvanju mestvi.
Safvan b. Assal je rekao:
JJ
.rt j w' e_;;
' t liS- ' -l w:; (.L:, '(it: , JJ Jl1 J,?; lS'
. . .- ,. :::!
.. ..:,
"Vjerovjesnik (a.s.) bi nam nareivao, kada smo na putu, da ne
skidamo mestve tri dana i tri noi, izuzev ako smo dunupi."
JJ,
.F;f
:,.rt t A ; (.L:,
JJ ' t w' ;
J '
- il :/eh1 ' ' ll:J -J -
-wi
. "- .&,. - -
""
. ..r;
f '
Od Ebu Bekre (r.a.) se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) olakao

putniku na tri dana i tri noi, a onom ko je kod kue dan i no, kada
se oisti i obuje mestve, da po njima ini mesh.289
J J J '- J.J1 .)J t U UJI J. f
J 'I\.:...-.:.lJ .
. ll:J -J -
.' t\J J.
- ut L . 'l J ,
- r
Od Ebu Bekra (r.a.) se prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s.) vremenski

ograniio mesh po mestvama na tri dana i tri noi putniku i na jedan
dan i no onom ko je kod kue.290
:ic. lli Js. fJu lA rJ

. 4.LJ u, f
ju.. J \li oWW (.L:, '- Jl1 ):,., ) lS'
. .F;
tSU
-t-t - - Jl1 ' , ' Jl

ci
.
.
'
td
uf
1
J _ .
. J J .::
u.,..,.J
ll:J
- - J.r .
.
289 Hadis biljee Ed-Darekutni i El-Rakim.

290 Hadis biljei Ibn Hibban.
122
PROPISI O ISTOI
urejh b. Hani' kazuje: "Doao sam Aii da je pitam o meshu
po mestvama. Ona mi ree: 'Treba da potrai Ibn Ebi Taliba i da
njega pita, jer je on putovao sa Allahovim Poslanikom ( a.s. ). ' Pitali
smo ga, a on nam ree: 'Odredio je Allahov Poslanik (a.s.) tri dana i
tri noi za putnika, a dan i no za osobu kod kue. "291
Trajanje mesha po mestvama poinje od prvog gubljenja abdesta

po obuvanju mestvi. Kada bi osoba, koja je kod kue uzela abdest,
recimo, u est sati ujutro i obula mestve, a abdest izgubila tek u
deset sati, ona moe mesh initi po mestvama sve do deset sati
sljedeeg dana.
Ako bi osoba koja je kod kue uinila mesh, a onda krenula na
put, prije nego to joj je istekao period trajanja mesha, raunat e
period trajanja koji se odnosi na putnika. A ako bi putnik stigao kui
prije nego to bi se navrili dan i no, init e mesh do kraja tog
perioda, jer tretman osobe koja ini mesh zavisi od stanja u kojem je
pred istek trajanja mesha.
Mesh po arapama
Dozvoljeno je initi mesh po arapama, ako su one poput onih
po kojima su mesh inile prve generacije muslimana ( selefi salih),
tojest da su guste toliko da se ne vidi ta je ispod njih, da je mogue
u njima prei jedan fersah i vie bez obue i da spreavaju dopiranje
vlanosti do noge. Malo je arapa koje se danas proizvode, a koje
udovoljavaju ovim uvjetima. Nekada su arape izraivane od koe i
navlaile se na noge sve do potkoljenice, ali ne kao mestve. One su
bile pletene od sukane vune i obuvale se na noge sve do iznad lanaka.
Imami su, pak, saglasni, da nije dozvoljeno mesh initi po tankim
arapama koje su prozirne.
Argument da je dozvoljen mesh po arapama jeste predaja El
Mugire b. u'be, u kojoj se kae:
123
!:.tr . .il l - - - - k- JJ1 t- - _lj l C,p- ;

..."-;
jJ
J .J..r.- -.s- J J - .
"Vjerovjesnik ( a.s . ) je uzeo abdest, inei mesh po arapama i

obui. "292
. lj .JI J:;. lS" jjf.:J;:-:,. l -?

Od Abdullaha b. Mes'uda se prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s. )
inio mesh po arapama i obui. 293
Razlozi koji kvare mesh po mestvama

l. Sve ono to kvari abdest pokvarit e i mesh, jer je on zamjena
za pranje nogu. Prema tome, pokvarit e ga sve ono to kvari i samu
osnovu.
2. prestanak vremena trajanja mesha. U toj situaciji osoba treba
da skine mestve i opere noge, izuzev ako je prestalo vrijeme trajanja
mesha, ali se ona boji da e joj se zbog velike hladnoe noge smrznuti.
Tada e ponovo uiniti mesh, bez skidanja mestvi s nogu, s tim to
e mesh uiniti po itavim mestvama, kao to to ini po zavojima.
Ako bi vrijeme trajanja isteklo, a osoba bila na namazu i nemala
vode, nastavit e s obavljanjem namaza, jer nema koristi od skidanja
mestvi, a i poto bi to trebalo uraditi zbog pranja, a vode nema.
3. skidanje mestvi sa nogu, pa makar i samo jedne, ili samo
izvlaenje veeg dijela stopala u grli mestve, jer se kvarenje abdesta
ne moe parati. Neisto stanje do nogu dolazi skidanjem mestvi sa
njih, poto mestva samo spreava dolaenje neistog stanja, a ne
uklanja ga. Stoga je obavezno da onaj koji je uinio mesh po mestvama
klanja u njima i nije ispravan namaz, ako bi one bile neiste. Zbog
svega toga, osoba treba da nastoji da ih uvijek dri iste.
Nee smetati ako bi za vrijeme hodanja peta izala u grli mestve.
292 Hadis biljei Et-Tirmizi i smatra ga vjerodostojnim, iako su neki muhaddisi

kritikovali njegovu vjerodostojnost.
293 Hadis biljei Et-Taberani u El-Kebiru.
124
PROPISI O ISTOI
4. kvaenje veeg dijela noge vodom. U toj situaciji treba skinuti
mestve i oprati noge, izbjegavajui time da se sastanu pranje i

potiranje.
5. da se desi neka promjena na mestvi, za vrijeme obuvanja, koja
e onemoguiti da se po njoj mesh uini i koja e pokvariti taj mesh.

Moe biti, recimo, da se mestva pocijepa, prouplji i da se na njoj
pojave velike rupe ili mestve postanu u tom trenutku takve da se u
njima ne moe hodati.
6. Kada osoba s isprikom uini mesh po mestvama, njen mesh e
biti pokvaren kada bude prekinuto njeno isto stanje, tojest istekom
namaskog vremena u kojem je uzela abdest. Ovo se odnosi na sluaj
kada je osoba obula mestve u vrijeme trajanja isprike. Meutim, ako
ih je obula kada je isprika prestala, trajanje mesha je kao i kod osoba
koje su bez isprike.
Treba znati da je, kada je samo mesh pokvaren, a ne i abdest,
dovoljno samo oprati noge.
Nije dozvoljen mesh po prekrivau glave, kao to je turban ili
kapa, niti po pokrivau lica, kao to je veo, a niti po rukavicama.
Kupanje
Kupanje je polijevanje vodom, koliko je mogue, po vanjtini
tijela.
7retiranje kupanja
Kupanje moe biti farz ili sunnet.
Obavezno (jarz) kupanje
ovjeku je obaveza kupati se u dva sluaja:
l. Kada je dunup, na osnovu rijei Uzvienog Allaha :
I pitaju
te
o mjesenom pranju...
125
Osoba e se smatrati dunupom u dva sluaja:

a) Izlaenjem sjemena iz spolnog uda mukarca ili ene, koje je
pokrenuto sa svoga mjesta u tijelu poudom, bez obzira na to zbog
kojeg konkretnog razloga dolo do tog izlaenja, kao to su dodir,
gledanje, polucija ili spolno openje .
ovjek s e nee smatrati dunupom samim izlaskom sjemena dok
se ne ispune sljedea dva uvjeta:
Prvi, da izlazak bude podstaknut poudom. Ako bi se sperma
pojavila zbog udarca ili noenja tekog tereta, bolesti i sl., ne bi bilo
obavezno kupanje, niti bi se takva osoba smatrala dunupom. To je
zbog toga to jeziki pojam denabet oznaava izlazak sperme zbog
poude . Od Alije (r.a.) se prenosi da je rekao:
J:.-;lli 1;.. 11 = :Jw (.Lj : w ; : :sl l J -l

.
')lj lJ,)- l,;.. l'"'
.
.
...
.. o
" esto bi mi se poj avljivala sluz, pa sam o tome pitao

Vjerovjesnika ( a.s.) i on mi je rekao: Ako je ona trcala, okupaj se od
dunupluka, a ako nije, nemoj se kupati. U drugoj predaji se kae:
J_ :,l\i WI t; j
A kada vidi njeno izbijanje - okupaj sef294
Pod sintagmama spomenutim u hadisima hazful-ma'i i fadhul
ma'i misli se na izbijanje i trcanje sperme, a ona takva moe biti
samo ako je podstaknuta poudom.
Drugo, da sperma izae iz spolnog organa van tijela. Ako bi
ostala u vrhu ili unutar spolnog uda, nije obavezno kupanje.
Nije uvjet da pouda bude prisutna sve vrijeme dok sperma ne
izae iz tijela, osim po miljenju Ebu Jusufa. Ako bi osoba koja polucira
uhvatila rukom svoj spolni ud da smiri poudu, pa nakon poputanja
poude izae sperma, ta osoba e se smatrati dunupom i obavezna je
okupati se. Isto tako, ako bi se nakon dunupluka odmah okupala
294 Hadis biljee Ahmed i Ebu Davud.
126
PROPISI O ISTOI
prije nego to bi urinirala, odspavala ili prohodala nekoliko koraka, pa

joj se pojavi ostatak sperme, obavezna je da se ponovo okupa. Ako bi
se okupao od dunupluka nakon to je obavio malu nudu, ili nakon
to je odspavao ili poslije dueg hodanja, a onda mu se pojavi sperma,
nije obavezan ponovo se kupati, jer spavanje, uriniranje i due hodanje,
u pravilu, prekidaju pojavu sperme koja se pokrenula sa mjesta, izazvana
poudom, pa se smatra da ono to se pojavilo drugi put nije bilo
izazvano poudom i nije onda obavezno kupanje.
Davat e se fetva po miljenju Ebu Jusufa da nije obavezno
kupanje u ovim situacijama u stanjima nude i velike potrebe.
Ako bi se ena okupala, pa se iz nje pojavila muevljeva sperma,
ona nije obavezna da se kupa po drugi put.
Obavezno je kupanje onome koji zaspi, pa nakon buenja osjeti
vlanost na svojoj odjei, bez obzira na to da li se sjetio polucije ili
ne, jer postojanje vlanosti ukazuje na to da se poluciranje desilo, a
san je stanje nemara i odsustva uma i u njemu se deava i ono to
spava ne opaa. Ne moe se rei da vlanost moda potie od
sluzi, jer je sperma bistra tenost i pod utjecajem toplote i vazduha
postaje sluz. Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla:
t'
' )- '.;-"
' f- - JJI t- - JJI J
ti- i l t 11
.lJ " J- '"/""l"'
'J U,t
- ."" ./"' J
: 1-,j- . f w J:.-1 : JW ji;JI :, j:;., .u jjf .s}. Jk-:,J I ; J_ :i!
,
. Jll ,_e, i.W I J \i y J:-.1 '+-j;.f i !.S) t_,:..j 1
.
'
"
"Upitan je Allahov Poslanik ( a.s.) o osobi koja osjeti vlanost,

ali se ne sjea da je polucirao, pa je rekao: Okupat e se. Upitan je i o
ovjeku koji sanja da je polucirao, ali ne primijeti vlanost, na to je
rekao: Nije obavezan da se okupa. Ummu Sulejm je dalje pitala: "A
ena koja vidi to isto da li je ona obavezna da se okupa?" Da, ene su
sestre mu/karaca, odgovori Allahov Poslanik (a.s.).295
Postoji jedna situacija u kojoj smo sigurni da je vlanost od
sluzi. To je u sluaju kada osoba zaspi stojei ili sjedei, a njen spolni
295 Hadis biljee E bu Davud i Et-Tirmizi.
127
ud bude opruen, a onda se probudi i osjeti vlanost. Prihvatit e se

da se radi o sluzi i nije joj obavezno kupanje, jer je opruenost razlog
za izlazak sluzi. Nee se smatrati spermom, jer ona nije zaspala
dubokim snom. Duboki san je mogu jedino u leeem poloaju,
kada biva i razlogom poluciranju.
ena se isto tretira kao i mukarac u pitanju poluciranja.
JJ1 J:_, j..) J t t;.1 f : Uli ) -J- fl

tJ-1 t;J1 Js. jA .P-.: 1 ili1 Jj..) tt w (.L:,
WI ) 11 (.L:, JJ1 J:-- JJ1 Jj..)JW
...
"'
...
...
Od Ummi Seleme (r.a.) se prenosi da je Ummu Sulejm, ena

E bu Talhe, dola Boijem Poslaniku ( a.s. ) , pitajui ga: "Allahov
Poslanie, Allah se, doista, ne stidi istine . Da li je ena obavezna da
se okupa ako polucira?" Da, ako vidi vlanost, odgovori Allahov
Poslanik (a.s. ) .296
Ako bi neko polucirao, pa se probudio, i ne bi vidio vlanost, a

onda se, nakon izvjesna vremena, pojavi sluz, nije obavezan kupati
se. Meutim, ako bi se pojavila sperma, bio bi obavezan.
Ako se probude mu i ena i nau spermu na postelji izmeu
sebe, a ne sjeaju se da su polucirali, obavezno im je kupanje iz
predostronosti.
Kada opijena ili osoba koja je ostala bez svijesti, dou sebi i
nau spermu, obavezni su se okupati, kao da su i spavali, a ako nau
sluz kupanje im nije obavezno.
b) Spolno openje na bilo koji od dva otvora297, bez obzira na to
da li dolo do ejakulacije ili ne, na osnovu hadisa Ebu Hurejre (r.a.)
da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
, o
'
"'
. J , .-' ur ,.::.w - - :ill \A" ' '' "il '' :.. . -. - -

-F- l""' J
Cj) -r;- .:,1':!'! !
o
ll
'
1.

297 Ovo ne znai da je dozvoljeno spolno opiti sa enom preko njenog analnog
otvora. To je haram po konsenzusu islamskih naunika.
128
PROPISI O ISTOI
Kada se nae meu njena etiri uda i opi s njom, kupanje je

obavezno pa makar i ne dolo do polucije.298
Uvjet je da osoba s kojom se opi u principu bude eljena. Tako
kupanje nije obavezno onom ko opi sa ivotinjom, strvinom,
djetetom, s kojim se obino ne opi, i tada ne polucira.
Obavezno je kupanje objema osobama koje su opile preko
analnog otvora, analogno openju spolnim organima. Izuzetak je u
sluaju ako je pasivna osoba maloljetna, kada je kupanje obavezno
samo aktivnoj osobi.
Ako bi ena dozvolila djetetu da opi s njom, bavezno joj je
kupanje, ako dijete izaziva udnju, a ako ne, nije joj obavezno, jer je
njegov spolni ud u takvoj situaciji poput prsta. Neki smatraju da je
ena obavezna da se okupa ako u svoj spolni ud stavi neto, kao prst,
s namjerom da se naslauje, jer je pouda dola do izraaja i postoji
pretpostavka za poluciranje.
Nema sumnje da je ona u svim navedenim sluajevima obavezna
da se okupa, ako bi polucirala.
v
2. Zena je obavezna da se okupa nakon prestanka mjesenog
(hajz) i postporoajnog (nifas ) pranja. To e biti objanjeno kada

budemo podrobnije govorili o ovim propisima.
Situacije u kojima je kupanje sunnet
Sunnet je okupati se za dumu-namaz, na osnovu hadisa:
J_ :lJi e'.;JI f iJ'f ;,1}
Kada neko od vas eli da ode na dumu, neka se okupa.299
Naredba izreena u ovom hadisu ne podrazumijeva vaib

(obavezu) na osnovu merfu' hadisa Semure b. Dunduba, u kojem
se kae:

129
.j-Ait
\i l ,;J J 4-;i -1 r'Y- f::;.
,
, .. ,
,o
Ko se abdesti petkom dovolJno mu Je i liJepo Je postupio, a ko se

okupa - pa kupanJe Je bolJef30
Sunnet je kupanje za bajram-namaze .
- J..Ut. I JJ d!I J ' ' ;:,lS'Jli

- - .;-:t..wr..#- .;-:--:
:- - - J-
'l
.
. - r- .#J
)
iJ
.:r
...
..
...
Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ( a.s.)

bi se kupao na Ramazanski i Kurban-bajram." 30 1
: ;.;..ill . 11 : JW 4..:s. Uli J

J.
'
...
"' !
..
..
: Jli ;:,11j
,
"'
. J J J : l JS" : Jli .: 11 p1 'i

o
..
...
o ..
.. ..
Prenosi se od Zazana da je pitao Aliju ( r.a.) o kupanju, pa mu je

ovaj rekao: "Kupaj se, ako hoe." Zazan je rekao: "Ne, nego kada
j e kupanje pohvalno ." Rekao j e : "Okupaj se svakog petka,
Ramazanskog i Kurban-bajrama i na dan Arefata." 302
Sunnet je da se osoba okupa zbog ihrama .
. r ::,{ IJl J: :j.j ::,f JI : J li Uli J f.S. l
Od Ibn Omera (r.a.ma) se prenosi da je rekao: "Sunet je okupati

se onom ko eli u ihram ui. "303
Farzovi (obavezne radnje) kod kupanja
l. pranje i ispiranje usta i nosa. Dijelovi tijela koji se iste na ovaj
nain spadaju u ukupnost ljudskog tijela, a navedena je naredba da
se mora cijelo tijelo oistiti. Od Alije (r.a.) se, kao merfu', prenosi:
. 181 lj 1 :.1 ;J. .o;:;. J.. ) :;

_
Ko izostavi i ne opere od dunupluka dio tiJela kolika Je dlaka

toliko i toliko e ga biti u dehennemskoJ vatri. 304
300
301
302
303
304
130
Hadis biljee Et-Tirmizi i Ibn Huzejme.

Hadis biljei Ibn Made.
Predaju biljee Ibn Ebi ejbe i Et-Tahavi.
Hadis biljee Ibn Ebi ejbe i El-Hakim.
PROPISI O ISTOI
Od El-Hasana el-Basrija se, kao merfu', prenosi:
. ; JI 1).i1 :, 1 , G:- ;o ji-
Ispod svake dlake je dunupluk, pa nakvasite kosu i istite kou.305

Ibn Abbas je za dunup-osobu koja je zaboravila isprati usta i
nos rekao:
. iI :.! ) Jo: :
..
"'
"Isprat e usta i nos i obnoviti namaz. "306
lJ
,.
2. pranje cijelog tijela posipanjem vode po njemu, osim onog

dijela do kojeg voda ne moe doprijeti. Zbog toga je obavezna osoba
koja se kupa ukloniti sa tijela sve to spreava dopiranje vode do
koe, to je bilo objanjeno u poglavlju o abdestu.
Obavezno je kod kupanja da voda prodre do korijena kose i

brade. To je propisano na osnovu insistiranja na krajnjoj temeljnosti
u ienju u kur'anskom ajetu, s tim to ena, u sluaju da joj je kosa
spletena, ne mora rasplitati pletenice ako voda dopire do korijena
kose.
J
.;
..
, ai!
u J p i oi;1 l
i.:..li li UJ I J rf
J_,:.,J
WI! Jli '
1!.1.,.,\
W1 '4
' ' ' J ,)s.-; t '
'
l
o ,
l " tl "
tiO
'
"'
"'
'
'
Od Ummu Seleme (r.a . ) se prenosi da je pitala: "Allahov

Poslanie, ja sapliem kosu, hou li je razvezivati da bih se okupala
od dunupluka?" Odgovorio joj je: Ne, dovoljno ti je da pospe po
glavi tri pregrta vode, potom da se vodom prelije i tako se oisti.307
t j, :l 11 S.WI JJ.S :;. JJ1 tf UJ J li ;.,:.s. J.
J) \,';:1 t )- : 1 il S.WI l J.J.S eJ ulJ) aj:!

(.L:, :it. JJ1 j_,:.,JJ ut J. :M ;. :(- J) f ::,A t
Ul
i vJf f
it. :.V t -J .r
l&. d.r!l t-')
' J. !
o
305 Hadis biljei Abdurrezzak.

306 Predaju biljei Ed-Darekutni.
131
Od Ubejda b. Umejra se prenosi da je rekao: "Aia (r.a.) je saznala

da Abdullah b. Amr nareuje enama, kada se kupaju, da raspliu
pletenice, pa je rekla: 'udno li je ovo od Ibn Amra! Nareuje enama
kada se kupaju da raspliu pletenice! Zato im ne naredi da ih i
obriju! J a sam se kupala zajedno sa Allahovm Poslanikom ( a.s.) iz
jedne posude i samo bih na glavu posula tri pregrti vode. "' 308
Ovo ukazuje na to da ena duge kose nije duna da je u
potpunosti opere ako voda dopre do korijena kose . Mukarac, pak,
koji ima dugu kosu, obavezan je da je vodom opere, bez obzira na
to to je voda dopirala do njenog korijena, jer njemu nije nuda,
poto moe bez ikakve smetnje obrijatu kosu.
Osoba koja se kupa treba da obrati panju i na mjesta na svome
tijelu do kojih ne dopire voda. Takvo mjesto je vanjski dio uha. Osoba
treba da stavi u aku vode i zagnjuri uho u nju, jer se trai kupanje i
nije dovoljno samo ih potrati vlanim prstima.
Takoer e ispruiti aku prema gore, naginjui je prema pupku,
kojeg e napuniti vodom, tako da ona ue u njegovu unutranjost.
Treba da se priuva da ne uvlai prst u pupak, jer to moe dovesti do
upale tog dijela tijela.
Sunneti kupanja
l . poet e s Bismilom, prije nego to se skine;
2. donijet e nijet da bi mu kupanje bilo ibadet za kojeg e biti
nagraen, kao to je ve reeno kod abdesta, jer nijet nije uvjet za

ispravnost kupanja. Tako, ako bi dunup-osoba zaronila u vodu,
isprala usta i nos, ne bi se vie smatrala dunupom.
3. oprat e ruke prije nego to ih zagnjuri u posudu;
4. oprat e zadnjicu i spolni ud i obaveza mu je da odstrani svu
neistou sa tijela. Od Mejmune (r.a.) se prenosi da je rekla:
132
PROPISI O ISTOI
t il t:. - i- .- JJ1 t-- - -.

ie. 'u
- t r LJt .r
. ; - . .;--- ;;.'- ,.;---,.
t.S'-' F;.. J
" J -
- . . . J') o ol:i:.
"Ostavila sam Vjerovjesniku ( a.s . ) vodu za kupanje, pa je oprao

ruke dva ili tri puta. Zatim je posuo vodu po lijevoj ruci i oprao svoj
spolni organ, a zatim je potrao rukom zemlju . . . 309
5 . Uzet e abdest kao za namaz, a ostavit e pranje nogu za
kasnije, jer e ih trebati prati drugi put zbog vode od kupanja, koja
pada na tlo i pre ih.
oJ J ( J.l 1 l J_?) l:.P:,1 : li UJI )

A:'J jJ w1 j.ut 4.fL:,l t:.J :.J J J a
-
GJ1 , :.i
..
i ..
r4J-
..
Od Mejmune ( r.a.) se prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik ( a.s.)

je uzeo abdest kao za namaz i nije oprao noge. Zatim je oprao svoj
spolni organ od svega to se na njemu nalazilo, a onda se posuo
vodom. Potom je izvadio noge i oprao ih. Ovako se on kupao od
dunupluka. "310
6. Zatim e se tri puta politi vodom po cijelom tijelu. Poet e sa
polijevanjem vode po glavi, zatim po desnom ramenu, a onda po

lijevom.
ti:_1 J 9'- JJ1 l _?} :.:_f : CJli Uli )
J :.J t)t u11 o Jj-t '-' ji -.; J:.jJ

Js.
t)f oj t:;;
\h Ji j)' r _ ! -y r _ !
,
,
'
J .!.U IL ,fo o-'-':- ; w ..:J .!J')J 4...1 1)
" '
' '
- ''
' . . . '!)) 4
t
..
..
..
..
" ..
..
..
..
..
..
..
..
..
Od Mejmune (r.a. ) se prenosi da je rekla: "Primaknula sam

Boijem Poslaniku ( a.s. ) vodu za kupanje od dunupluka, pa je oprao
ake dva ili tri puta. Potom je zagnjurio ruku u posudu i ispraznio je
na svoj spolni organ, koji je oprao lijevom rukom. Nakon toga je
3 1 0 Hadis biljei El-Buhari (249).
133
lijevom rukom dotakao zemlju i dobro je istrljao. Uzeo je onda abdest

kao za namaz, poslije ega je posuo po glavi tri puna pregrta vode,
oprao je, a potom cijelo tijelo. Poslije toga se pomakao sa tog mjesta
i oprao noge, a ja sam mu donijela pekir kojeg on vrati . "31 1
7. Sunnet j e kupati se na mjestu na kojem j e skriven od pogleda
ljudi, jer je mogue da otkrije svoja stidna mjesta za vrijeme kupanja.
Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
/.: Ji ;..s-t :r :t., ':, ' :,.}._ . :, J&. JJ, t1

,
Allah je, doista, stidan i zakriljuje se, voli stid i pokrivanje, pa

kada se neko od vas kupa neka se zastre. 3 12
Ako se ovjek nae u drutvu drugih ljudi, a obavezan je da se
okupa i ne nae nita ime bi se zastro, kupat e se nakon to zatrai
od njih da zamire, pa makar to i ne uinili. Jer je gledanje u osobe
istog spola lake od gledanj a u osobu suprotnog spola i ono je
dozvoljeno u nudi. Isto se tretira i ena meu drugim enama .
Ako bi se, pak, mukarac naao meu enama, ili ena meu
mukarcima, odgodit e kupanje i umjesto toga uzeti tejemum. Onaj
koji bi klanjao s ovim tejemumom ne mora obnavljati namaz, jer
zapreka nije dola od strane ovjeka. Takvu osobu su sprijeili erijat
i stid da otkrije svoja stidna mjesta, a oni su od Uzvienog Allaha.
Pohvalno je uiniti pri kupanju sve ono to je pohvalno kod
abdesta, s tim to je kod kupanja mekruh okrenuti se prema Kibli,
jer smo tada nagi.
Pokueno je kod kupanja sve ono to je pokueno kod abdesta.
3 1 1 Hadis biljei Muslim (317).

312 Hadis biljee Ebu Davud i En-Nesa'i.
134
PROPISI O ISTOI
PROPISI O
HAJZU I NIFASU
Analiziranje erijatskih propisa o hajzu i nifasu nuno je, jer su
oni vezani za propise o namazu, postu, haddu, intimnom odnosu
suprunika, razvodu braka (talaku), postrazvodnom periodu (iddetu),
ponovnom vjenanju sa razvedenom suprugom (red'a) i utvrivanju
srodstva.
HAJZ
Definicija
a) Sa aspekta jezika
U arapskom jeziku hajz (ar. hajd) znai teenje neega. Autor
leksikona El-Kamus el-muhit kae:
"Za enu kojoj istie krv kae se: 'hadat el-mer'etu-tehidu-hajdan
ve tehajjudan ve tehadan fehije ha'id ve ha'ida'. "
Tumaei rijei Uzvienog I pitaju
te
o mjesenom pranju...
Kurtubi, Allah mu se smilovao, kae : "U osnovi, rije znai teenje

i izviranje. Tako se kae : 'Hada as-sejlu ve fada i hada e-ederetu,
tj . salet rutubetuha. Od toga je nastala i rije hajd ili havd (korito),
jer voda tee prema njemu i tu se sakuplja (jehidu ilejhi), a Arapi u
svom govoru zamjenjuju vav i ja zato to su iz jednog ishodita. "
Potom Kurtubi, Allah mu se smilovao, navodi osam naziva za enu
koja ima hajz i to: haid, farik, tamis, daris, kabir, dahik, tamis, arik.
135
Ab dulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
b) Sa aspekta erijata
Autor djela
El-Hedijje el-(alaijje, definira hajz kao: "Krv koja
istie iz rodnice enskog bia, ljudskog porijekla, koje je napunilo

devet i vie, ali ne i pedeset i pet godina, i koje nije bolesno niti
gravidno. "
Uoljivo je da ova definicija u sebi sadri nekoliko uvjetnih
ogranienja.
Prvo ogranienje su autorove rijei iz rodnice. Time je iz definicije
eliminirana krv istihaze, koja izlazi iz vagine, a ne iz rodnice, kako
smatraju erijatski pravnici. Istina, ljekari, tvrde da krv istihaze,
takoder, potjee iz rodnice, ali su saglasni sa pravnicima da ona nije
isto to i hajz. O ovome emo, ako Bog da, dati dodatna pojanjenja
u poglavlju koje tretira istihazu.
Drugo ogranienje je njegova sintagma
ensko bie ljudskog
porijekla. Na taj nain je on iz definicije iskljuio neke ivotinje, kao

to su zeevi, abe i slijepi mievi, za koje neki smatraju da imaju
mjesenicu. Alim Ibn Abidin prenio je iz djela
En-Nehr stanovite
po kojem samo navedene vrste ivotinja dobivaju mjesenicu.

Medutim, Et-Tahtavi je u glosi na djelo Meraki)lfelah nabrojao devet
vrsta ivotinja koje dobivaju mjesenicu, te je poslije toga
dodao:"Menstruacija koja se pripisuje ovim ivotinjama je u znaenju
curenja, teenja (sejlan) ."
Tree ogranienje su rijei
koja je napunila devet i vie godina.
Ovim se iskljuuje maloljetnica koja jo nije ula u godine

adolescencije. Najranija dob za to je devet godina po mjeseevom
kalendaru, u kojoj moe vidjeti krv i postati punoljetna. Autor djela
El-Feth kae: "Ne postoji saglasnost o godinama u kojima djevojica

postaje punoljetna. Tako je to po jednom stanovitu est, po drugom
devet, a po treem dvanaest godina . Odabrano stanovite jeste da je
to devet godina. " Et-Tahtavi kae: "To se uzima kao ispravno i
prilikom donoenja fetve. "
136
PROPISI O ISTOI
etvrto ogranienje je sintagma koja nije bolesna. Ovim se misli

na bolest koja prouzrokuje poj avu krvi, a onda kada je krv
prouzrokovana boleu ne radi se o hajzu.
Peto ograninje su rijei niti gravidna. Time se iz definicije
iskljuuje krv koja se javlja kod nekih trudnica i ona se ne smatra
hajzom. Autor djela Meraki)l-Jelah kae : "Uzvieni Allah je odredio
da bude uobiajeno to da se kod trudnice zatvara grli rodnice i da
iz Q.je ne izlazi nita sve dok ne izae plod ili vei dio njegovog tijela.
Ponekad se desi da kod trudne ene izlazi krv, ali se ona ne smatra
hajzom, jer je posljedica neke bolesti. Najei je uzrok njenoj pojavi
oteenje zida posteljice, kojom je omotan plod u rodnici. Tako neto
se dogaa samo u kasnom periodu trudnoe, kao to smatraju ljekari."
esto ogranienje su autorove rijei i nije napunila pedeset pet
godina. One iskljuuju enu koja je napunila pedeset i pet godina i

koja vie ne dobiva menstruaciju. U ovom sluaju ena je u stanju
klimakterija i ona vie nema nade da bi se kod nje mogla pojaviti
menstrualna krv.
Za enu ne moe se rei da je u klimakteriju, osim uz ispunjavanje
dva uvjeta:
- da napuni pedeset i pet godina - ili pedeset po drugom miljenju
- a fetva se donosi na osnovu prvog i
- da se kod ene prestane pojavljivati menstrualna krv.
Na osnovu ovoga, ena nije u klimakteriju kada napuni pedeset
i pet godina, ako se kod nje jo uvijek pojavljuje menstrualna krv.
Alim Ibn Abidin kae: "U sluaju kada ih napuni" (tj . godine
klimakterija) "a jo uvijek se kod nje pojavljuje krv, ena nije u
klimakteriju . "
Isti sluaj je i onda kada kod ene prestane menstrualna krv, a
nije napunila pedeset i pet godina. ejh Ibn Abidin, takoer, kae:
"Ako ih nije napunila" (tj . godine klimakterija) "a kod nje se vie ne
pojavljuje menstrualna krv, njen iddet (period ekanja poslije razvoda
ili smrti mua) raunat e se na osnovu toga koliko je bio njen
137
uobiajeni period hajza, jer nema ogranienja za najdue trajanje

perioda istoe izmeu dva menstrualna ciklusa." Korist saznanja da
je ena u stanju klimakterija sastoji se od toga da ona rauna svoj
iddet po mjesecima, a ne na osnovu hajza. Meutim, da li ena u
klimakteriju prestaje to biti ako se kod nje ponovo pojavi menstrualna
krv? Da, uz uvjet da krv bude tena i da bude crvene ili crne boje,
kako to stoji u djelu Reddul-muhtar. Neki pravnici ne navode ove
detalje, nego samo uvjetuju da krv bude onakva kakva je inae bila.
Tako, ako je njena menstrualna krv uobiajeno bila ute boje, ili je
bila zgruana, te takva bude kada se drugi put pojavi, to se ima smatrati
hajzom. Ovaj stav je oitiji. U Reddul-muhtaru stoji: "Ono to je
oiglednije jeste drugo stanovite ."
Mes'ela
Kakav je tretman pitanja zasnivanja braka ene koja je u
klimakteriju i koja je iddet raunala po mjesecima, a ne na osnovu
uobiajenog trajanja hajza, koja se potom udala i ponovo dobila
menstrualnu krv?
Uenjaci o ovom pitanju imaju est miljenja. Odabrano je ono
po kojem je njen brak dozvoljen, s tim to e u budunosti iddet
raunati po osnovu trajanja perioda hajza. U sluaju da se kod ove
ene krv pojavi prije nego to isteku predvieni mjeseci iddeta, ona
e poeti raunati novi iddet, ali na osnovu trajanja perioda hajza.
Na osnovu ovakvog stava donosi se i fetva, kako se to navodi u
Reddul-muhtaru.
Definicija hajza koju smo prezentirati polazi od poimanja hajza
kao materijalne neistoe ( nedes) . Meutim, ako bismo hajz smatrali
kao fiktivnu neistou (hades), tada bismo preferirali miljenje po
kojem ga uenjaci definiu kao erijatsku zapreku, iji je uzronik
spomenuta krv. Ova definicija se navodi u djelu Ed-Durrul-muhtar.
Komentirajui ovu definiciju, ejh Ibn Abidin kae da je to "stanje
koje je sa aspekta erijata zapreka (smetnja) onome za to se uvjetuje
138
PROPISI O ISfOI
istoa ( taharet), kao to su namaz, doticanje mushafa, post, ulazak

u damiju, spolni akt i sl., a iji je uzronik spomenuta krv."
Uvjeti hajza
Kr v koja se pojavljuje kod e n e ne m o e se smatrati
menstrualnom dok se ne ispune ovi uvjeti:
l
da istie iz rodnice;
da ne bude uzrokovana poroajem;
da joj prethodi odreeni period istoe, makar i fiktivni
(pravni). To znai da ena prije hajza bude ista petnaest i vie dana,
jer najmanji period istoe izmeu dva ciklusa je petnaest dana i
noi. Ovaj period pravnici nazivaju periodom istoe (nisabut-tuhri).
Ponekad je ova istoa fiktivna, a ne stvarna, kao kada izmeu dva
ciklusa ena bude u stanju istihaze. U tom sluaju ona je fiktivno
(pravno) ista, kako se to navodi u Et-Tahtavijevom Reddul-muhtaru;
4
da period pojavljivanje menstrualne krvi ne bude manji od
tri dana i noi, to je i najmanji period hajza;

5
da se pojavi nakon to enska osoba napuni devet godina po
mjeseevom kalendaru, odnosno kada ue u period puberteta.
Uzronik hajza
Hajz je iskuenje enama od Uzvienog Allaha, a prvo to ga je
prouzrokovalo, kako smatraju uenjaci, jeste iskuenje na koje je Allah
stavio Havu, da joj se Uzvieni Allah smiluje, time to je kuala
plodove zabranjenog drveta. Od tada, pa sve do Sudnjeg dana, hajz
e biti prisutan u enskom rodu, kao to se to navodi u Reddul
muhtaru.
Kurtubi u svom Teftiru kae: "Reeno je Havi: 'Kao to si ti
drvetu otvorila krvavu ranu, tako e se i kod tebe pojavljivati krv
svakog mjeseca, ostajat e trudna i raat e s mukom, neprestano
bivajui na rubu smrti."'
139
ejh Ibn Abidin u svojoj glosi
Reddul-muhtar ala Ed-Durrul
muhtar, kae: "Miljenje da se hajz prvi put pojavio kod ena Benu
Israila opovrgao je el-Buhari, na osnovu hadisa Vjerovjesnika s.a.v.s . . "
Hadis, na koji se aludira, biljei Buhari i Muslim, a prenosi ga
Aia, r.a., koja kae:
f - - . -ll ' , G,:

: , - t- : JJ \ IS'\lS- l'' l ...s:>
!- ;..h l
- , .s; J J
""; . .J>
,:u. t Ju : .:n =Jw t \jf:, :, + JJ, ' JJ.:u
'wi!. :;.; J,;.- - ::iJfolf tw' 'wi.aa! L-ur' Jw ili1 4.4
, - .

Krenuli smo sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., na put, imajui jedinu

namjeru obavljanje hadia. Kada smo stigli do SeriJa, mjesta udaljenog
od Mekke nekoliko milja ili sasvim blizu Mekki, ja sam dobila hajz.
Kod mene je uao Vjerovjesnik, s.a. v.s., a ja sam plakala, pa me je
upitao: jesi li to dobila krvarenje ?, mislei na hajz. Jesam, rekoh, a
on kaza: Doista je to Uzvieni Allah odredio kerkama Ademovim.
Nego, ti obavljaj ono to inae radi bilo koji hadija, osim to nee
tava.fiti oko Ka'be prije nego to se okupa. '
Komentirajui ovaj hadis, Nevevi, Allah mu se smilovao, kae:
"Njegove rijei
(doista je to Uzvieni Allah odredio kerkama
Ademovim', jesu utjene i njima je ublaavao njenu zabrinutost. On

tako eli rei da nije samo ona ta koja ima hajz nego i sve ene .
Takoer, sve ene, ali i mukarci imaju fizioloke potrebe, male i
velike, kao i druge potrebe . U svom
Sahihu, Poglavlje o hajzu, el
Buhari ovaj hadis openito uzima kao argument stavu da je hajz bio
prisutan kod svih Ademovih enskih potomaka, te njime osporava
stanovite onih koji smatraju da se hajz prvi put pojavio kod ena
Benu Israila ."
Ono u to nema sumnje jeste da izmeu hajza i tjelesnog sistema
koji doprinosi trudnoi postoji organska veza i da je Allah, Uzviena
je Njegova mudrost, uinio hajz jednim od preduvjeta trudnoe.
Rodnica se priprema za trudnou posredstvom krvi, koja dolazi do
nje, pa, ako ne doe do trudnoe, ova krv iz grlia rodnice, preko
vagine, izlazi napolje. Meutim, ako doe do trudnoe grli rodnice
140
PROPISI O ISTOI
se zatvara i krv koja se sakupila u njoj postaje sredstvo za dostavljanje

hrane do embrija, kojem je ona neophodna.
Vremensko trajanje hajza

Uenjaci se u procjenjivanju najdueg i najkraeg trajanja hajza
razilaze. Tako hanefije smatraju da je najkrai period trajanja hajza
tri dana i noi, a najdui deset dana. Krv koja traje manje od tri
dana, kao i ona koja pree preko deset dana, nije hajz, nego istihaza.
afije, s druge strane, smatraju da hajz najmanje moe trajati
jedan dan i no, a najdue petnaest dana.
Hanefije svoj stav argumentiraju sa nekoliko hadisa, koje su,
dodue, uenjaci okarakterizirali slabim . Meutim, nakon to je
spomenuo ove hadise u svom djelu Fethul-kadir, Kemal ibn
Hummam je rekao : "Ovih nekoliko Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., hadisa
prenose se u nekoliko verzija, ime se penju na stupanj dobrih
(hasen) . "
Poznat je stav kod uenjaka da se erijatske norme mogu izvoditi
samo iz vjerodostojnih ( sahih) i dobrih (hasen) hadisa, pa makar
hadis bio i dobar zbog ugog hadisa (hasen li gajrihi), koji se prenosi
u vie verzija, ime se dobiva odreeno spokojstvo da se hadis popeo
na vei stupanj od slaboga.
A sada, evo nekih od spomenutih hadisa:
Prvi hadis
Darekutni biljei da je Ebu-Umame rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
lj 'tt lt i
:.ift J ' SWI . ::u J H' J 1 ljit

.
Najkrai period bajza kod djevojice, djevice i razdjeviene enske

osobe traje tri dana, a najdui moe biti deset dana. Ono fto prede
preko toga, jeste istihaza.
141
Drugi hadis
Ibn Adij u djelu
El-Kami!
biljei da Enes, r.a., prenosi od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao:
a J -.:..J w J ..tA:;.:.., J J t'-:.J. J )t J ..tt L
".
".
....
"."'
".
".
....
... l ,..,..
...
'
.
r
.,..:_ : , -
5; il . ,:- .:_
-))
'
Hajz traje tri, etiri, pet, est, sedam, osam, de'Pet i deset dana.
Ako kod ene, i nakon deset dana, traje krvarenje, ona je u istihazi.
Trei hadis
Darekutni biljei hadis koji od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi
Vasile ibn El-Eska', a glasi:
.rf
of J.rt L jit
Najkrai je period bajza tri, a najdui deset dana.

Svi ovi i mnogobrojni drugi hadisi i predaje od ashaba i tabi'ina
(eseri) ukazuju na to da procjena najkraeg i najdueg trajanja hajza,
ukupno uzevi, ima osnove u erijatu, kako to smatra Kemal.
v
Sto se afija tie, oni za svoj argument uzimaju hadis koji prenose
od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji je, opisujui stanja ene, rekao:
'll
,..
. 'i \A;.s. ::Sll

o
".
J SPaka od vasprovedepola SPoga ivota, a da ne klanja. Nakon

to je citirao ovaj hadis, Kemal je rekao: "El-Bejheki kae da ovaj
hadis nije pronaao (u izvorima). A u recenziji Ibn Devzi kae: 'To
je hadis koji nije poznat.' U toj njegovoj ocjeni slae se i autor djela
Et-Tenkih."
I ako bi se pretpostavilo da je ovaj hadis vjerodostojan, u njemu
nema argumenta za stav koji zastupaju afije. Autor djela
Bl-Inaje
kae: "Pod rijeju pola ne misli se tano na pola ivota provedenog

u hajzu, jer u ivotu jedne enske osobe postoje periodi kada je
maloljetna, periodi trudnoe, te period klimakterija. Sve su ovo
periodi kada ona nema hajza. Tako smo saznali da jedna enska osoba,
otprilike, pola perioda svoga ivota provede u hajzu. A ako bismo
142
PROPISI O ISTOI
smatrali da hajz traje deset dana, na osnovu spomenutih predaja, to

bi znailo da ena provede priblino pola ivota u hajzu. Na taj
nain bi znaenje ovih hadisa bilo usklaeno."
Kada kaemo da je najkrai period hajza tri dana i noi, time
mislimo na dane i noi zajedno, a ne samo na noi. Tako, ako bi
ena dobila hajz na poetku dana, raunala bi pun dan zajedno sa
slijedeom noi, tj. najmanji period ima da smatra sedamdeset dva
sahata.
Boja menstrualne krvi

Menstrualna krv se javlja u est boja i to: crna, crvenkasta,
ukasta, zelenkasta, turbidna, tj. boja zamuene vode i prainasta,
tj. boja praine.
Nijedna krv ovih boja nije menstrualna krv, osim ako se pojavi u
periodu kada ena obino dobiva menstruaciju. Ono to argumentira
stajalite da je krv spomenutih boja menstrualna krv jeste predaja
koju biljei imam Malik u svojoj
El-Muvetti da
su ene slale Aii,
r.a., svoj higijenski uloak (ed-durde) od pamuka (el-kursuf) na

kojem je bio ukasti trag menstrualne krvi, pa bi im odgovarala:
"Ne urite (sa kupanjem) dok ne vidite bijeli iscjedak (el-kussa el
bejda').", mislei na to da postanu iste od hajza.
El-durde, sa dammom na dalu i fethom na dimu, je krpa ili
neto slino to ena stavi na vaginalni otvor kako bi znala da li je
prestalo krvarenje ili ne.
El-kursuf, sa dammom na kafu i sinu izmeu kojih je ra sa
sukunom, jeste pamuk, a u terminologiji pravnika oznaava ono to
se stavi na usnice vagine.
El-kussa jeste to i el-dessa, a to je komad bijelog krea. Ovi
izrazi su metafora, a znae da je hajz prestao ako je uloak, koji je
ena stavila na vaginu kako bi znala da li je prestalo krvarenje, bijel.
143
Osnovni uvjet za postojanje hajza

U svom traktatu o hajzu, o kojem je komentar napisao ejh Ibn
Abidin, Allah mu se smilovao, uenjak El-Birgivi definira taj glavni

uvjet hajza i kae: "To je pojavljivanje krvi i njen izlazak iz unutranjeg
dijela vaginalnog otvora." Ibn Abidin to pojanjava i kae: "Izlazak
krvi se odvija i na vanjski dio vaginalnog otvora, a prvi - unutranji
dio otvora - okrugao je poput mara ili mokrane cijevi, dok je drugi
- vanjski dio otvora - izduen i izgleda poput stranjice. Smatra se da
se krv pojavila onda kada je bude na vanjskom rubu unutranjeg
dijela otvora, makar se i ne odvojila od njega. Ovako se ustanovljava
pojava hajza, ako za to postoje prethodno spomenuti uvjeti. Takoder,
time se ustanovljava i ulazak djevojice u period puberteta. U sluaju
da enska osoba osjeti da je krv dospjela do unutranjeg dijela
vaginalnog otvora, ali nije iz njega izala, ona nije u stanju hajza,
kako se razumije iz vanjskog znaenja predaje, i na osnovu ovog se
donosi fetva. A ako bi stavila uloak na usnicu unutranjeg dijela
vaginalnog otvora, pa se na njemu pojavila krv, smatrala bi da je
otpoelo stanje hajza."
Problem koji se esto deava

U sluaju kada ena zaspi u stanju istoe, a probudi se s hajzom,
tretirat e se tako kao da je dobila hajz u trenutku buenja.

Na temelju ovoga stava, utvruje se da, ako bi ena zaspala u
stanju istoe u vrijeme podne-namaza, kojeg nije obavila, a probudila
se tek u ikindijskom vremenu i uvidjela da je dobila hajz, duna je
naklanjati propueni namaz kada ponovo bude u stanju istoe.
U sluaju da se desi suprotno, tj. da zaspi dok ima hajz, a probudi
se ista, smatrat e se da joj je prestao hajz od trenutka kada je zaspala.

Na temelju toga stava, ona je duna naklanjati namaz koji joj je proao
dok je spavala, iz ega se uoava da uvijek u slinim situacija
postupamo po onome to je predostronije, kako to stoji u
muhtaru.
144
Reddul
PROPISI O ISTOI
Prestanak krvarenja (et-tu hr)

To je period stvarnog prestanka krvarenja ili fiktivnog prestanka,
koje nastupa onda kada i nakon hajza krvarenje ne prestaje, pa se
ena smatra pravno istom.
Prije samog pojanjenja vrsta prestanka krvarenja, neophodno
je spomenuti da se kod hajza ne uvjetuje kontinuirano krvarenje
koje se ni jednog trenutka ne prekida. Razlog je tome to se ono
vrlo rijetko dogaa, a njegovo prekidanje u trajanju od jednog ili
dva sata, te krae ili due od toga, ubraja se u period hajza, kao i
zbog toga to je mjerodavan poetak i zavretak krvarenja.
Period prestanka krvarenja moe biti samo izmeu dva ciklusa
ili samo izvan njih. Ako je izmeu dva ciklusa, naziva se ispravnim ili
potpunim periodom. Taj period traje najkrae petnaest dana i noi,
dok najdui period nema ogranienja, jer se kod nekih ena krvarenje
moe prekinuti jednom i do kraja ivota se vie ne pojaviti. U sluaju
da je taj period krai od petnaest dana, on se naziva neispravnim ili
nepotpunim prestankom krvarenja i ne smatra se kao prestanak
krvarenja koji razdvaja dva ciklusa.
Na temelju ovoga stava, postoji saglasnost meu uenjacima da
je upravo period prestanka krvarenja koji traje petnaest ili vie dana
taj koji razdvaja dva perioda hajza. Ako ta dva perioda krvarenja
(hajza) traju puna tri dana i noi - to je najmanji period - onda se
oni smatraju hajzom. Ako period kada nema krvarenja bude krai
od tri dana, on se ne smatra periodom koji razdvaja dva hajza, nego
kao jedan period haj za, makar se krv pojavljivala vie od dva puta. O
ovome postoji saglasnost pravnika, kako kae alim Ibn Abidin.
Meutim, oni nisu saglasni u sluaju kada period u kojem nema
krvarenja traje od tri do etrnaest dana i u o tome imaju est stanovita.

Sva ta stanovite prenesena su i od imama Ebu Hanife, a tri su, ipak,
poznatija. Postupanje po stavu Ebu Jusufa lake je za muftiju i za

onoga koji trai fetvu, kao to se to navodi u El-Hidaji. Mnogi kasniji
pravnici su svoje fetve zasnivali na tom stanovitu, lakem za muftiju
145
,Abdulhamid Mahmud Tuhuw, HANEFUSKI
i za onoga koji trai fetvu. U

djelu
En-Nihaje
Fll<H
El-Fethu stoji:
"Taj stav je prei." A u
se kae: "To je za poslijednji stav odabrao Ebu
Hanife."
Stav Ebu Jusufa jeste da se period prestanka krvarenja, koji je
manji od petnaest dana, ne smatra periodom koji razdvaja dva hajza,
ve kao kontinuirano krvarenje, uz uvjet da krvarenje bude na poetku
i na kraju perioda istoe. Tako se moe poetak hajza raunati na
osnovu zavretka perioda istoe, a kraj hajza na osnovu poetka
drugog perioda istoe.
Ako bi se pretpostavilo da neka ena ima hajz u trajanju od etiri
dana, zatim se krvarenje prekine u trajanju od petnaest dana, pa se ponovo
pojavi u trajanju od etiri dana, prva i druga etiri dana bi bila periodi
hajza, dok bi petnaest dana bio period istoe koji razdvaja dva hajza.
Ako bi imala krvarenje dva dana, zatim se krvarenje prekine u trajanju
od jedan dan, pa se ponovo pojavi u trajanju od jedan dan, sva etiri ova
dana bi bili period jednog hajza, pod uslovom da mu prethodi puni
period istoe. Ako bi imala krvarenje dva dana, pa se prekine pet dana,
zatim se pojavi jedan, svih osam dana se rauna kao hajz.
Propisi koji se odnose na hajz

Krv koja se pojavljuje kod ena moe se okarakterizirati na tri
naina i to kao hajz, nifas i istihaza. Na hajz i nifas odnose se slijedei
zajedniki propisi:
1) Zabrana obavljanja namaza

eni koja ima hajz ili nifas zabranjeno je (haram) obavljati namaze,
bilo da se radi o farz namazima, namazima koji su u kategoriji vadiba,
sunneta i onima iz kategorije nafila.Toj eni zabranjeno je initi seddu,
kako onu koja je vadib (seddetut-tilavet), tako i onu koja to nije,
kao to je sedda zahvale (seddetu-ukr). Ona nije obavezna naklanjati
proputene namaze, jer nije obavezna obavljati namaze.
146
PROPISI O ISTOI
Kao argument za reeno, moe posluiti predaja koju biljei

imam Muslim u svom
Sahihu, a u njemu stoji da je neka ena upitala
Aiu, r.a.:
'+_:a.. t a' \JI.."._jaa1t
"Hoe li ena naklanjati namaze koje je propustila u periodu

kada je imala hajz?"
;\JI \ :l5':_u tt f
t-' JJI t - .JJ I J
i;"_'
0:J
) ..."....- ..s- ,,;,...

l.:t)Jf'
,
"
' '
"'
"'
, ,
...P
"Jesi li ti Harurijka?! Nijednoj od nas za vrijeme Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., nije nreivano da naklanja namaze proputene u
periodu hajza."
En-Nevevi, Allah mu se smilovao, pojanjava Aiine rijei "jesi li
ti Harurijka," pa kae: "Jedna grupacija haridija smatra da je ena
obavezna naklanjati namaze koje je propustila kada je imala hajz, to
je opreno konsenzusu muslimana. Ona kao da kae: 'Ovo je pravac
Harurija, a loi li su stavovi tog pravca!"'
Harura' je selo za koje se tvrdi da je jedna grupacija sekte haridija
u njemu ivjela. U leksikonu El-Kamus el-muhit stoji: "Rije harura'
je na oblik delula' - ponekad se ita kratko - a to je selo kod Kufe.
Za jednog itelja se kae Harurijj kada oigledno pripada Harurijama,
a u njih spadaju Nedda i njegovi istomiljenici. Oni svi, opet,
pripadaju haridijama."
Ipak, poeljno je da ena u spomenutom stanju uzme abdest i
da sjedi u dijelu svoje kue, kojeg je odredila za klanjanje, onoliko
vremena za koliko bi mogla obaviti namaz. U tom vremenu ona e
izraavati pohvalu i slavljenje Uzvienog Allaha, a sve zbog toga da
se ne odvikne od obavljanja ibadeta, kako to kae El-Birgivi u traktatu
o hajzu. U drugoj predaji koju navodi Ibn Abidin navodi se da ta
ena ima nagradu kao za najbolje obavljeni namaz.
Meutim, da li e ena izostavljati namaz odmah im vidi krv?
147
Da, ona e im vidi krv poeti izostavljati namaze. El-Birgivi u

Traktatu kae: "im ena vidi krv ostavit e namaze, bez obzira
svom
na to da li ona prvi put dobiva haj z ili ga je ve dobivala."

U komentaru ovog traktata, Ibn Abidin kae: "Ovo je vanjski
smisao predaje i to je stav veine uenjaka. " U glosi na Reddul-muhtar
on kae: "Oni se ne slau oko toga da li ena koja je ve imala usta!jeni
(uobiajeni) period hajza treba izostavljati namaze i post i onda kada
se krvarenje nastavi preko perioda koji je kod nje bio ustaljen. Po
jednom stanovitu, ne treba, jer je mogue da se krvarenje nastavi i
preko deset dana. Drugi, pak, smatraju da treba asocijativno sa
osnovom, to je po djelima En-Nihaje, El-Feth i dr. ispravno, a tako se
tretira i nifas. Oni se, takoer, ne slau po pitanju u vezi sa enom koja
prvi put dobije hajz, a ispravno je da e ona im vidi krv ostaviti namaz
i post, kako to navodi Ez-Zejle'i. U mjere predostronosti spada i to
da njen mu izbjegava spolni kontakt sa njom dok njeno stanje ne
bude jasno. Tajna ovoga pristupa je u tome to se smatra da je osnova
da krv koja se pojavi kod ene bude prirodna (menstrualna) krv, a krv
istihaze je neto drugo. Postupanje po onome to je osnova jeste ono
to se namee (to je oito), izuzev ako se ne utvrdi suprotno. U
ovom sluaju, suprotno e biti ustanovljeno onda kada hajz prijee
najdui njegov period, a to je deset dana."
D akle, ako se kod ene krvarenje nastavi i preko njenog
uobiajenog perioda, ona nee obavljati namaze sve dok ne proe
punih deset dana od momenta pojavljivanja krvi. Nakon to toliko
dana proe, ona e se okupati, poet e klanjati i naklanjat e i one
namaze koje je propustila u danima u kojima se poveao njen ciklus
u odnosu na uobiajeni (ako je bio manji od deset dana). Naravno,
ovo je sluaj sa enom koja ve ima ustaljeni ciklus, a uobiajeno
trajanje ciklusa odreuje se jednim pojavljivanjem krvi.
2) Zabrana posta
Zabrana posta eni koja ima haj z je milost Uzvienog Allaha, jer
je haj z iscrpljuje, a post slabi njenu krvnu sliku. Kako se to dvoje ne
148
PROPISI O ISTOI
bi istovremeno nalo kod ene, Uzvieni Allah je uinio olakicu

zabranivi joj da posti dok je u periodu hajza, kao i nifasa. To nije
kontradiktorno sa asnim hadisom:
,,;
"Postite, bit ete zdravi! " Zdravlje se ne dobiva prekomjernim
konzumiranjem hrane, a postom se tijelo isti od bolesti koje nastaju
upravo od prekomjernog jela. Zabrana je isto iz domena ibadeta,
kako to kae moj ejh Muhammed El-Hamid, a Allah je Onaj Koji
sve zna i Mudar je.
Za razliku od proputenih namaza (koje nije obavezna naklanjati),
ena je duna napostiti post. Razlika izmeu ovih dviju obaveza je
oita, jer se namaz obavlja vie puta u toku dana, pa bi njegovo
naklanjavanje predstavljalo odreenu potekou. En-Nevevi, Allah
mu se smilovao, kae: "Uenjaci kau: 'Razlika izmeu ovoga dvoga
jeste to to se namaz esto obavlja i to je broj namaza, koje ena
propusti, veliki. Zato naklanjavanje namaza predstavlja potekou,
za razliku od posta koji je obavezan u jednom mjesecu godinje."'
v
Zeni koja ima hajz zabranjeno je (haram) postiti, bez obzira na

to da li se radi o obaveznom ili dobrovoljnom postu. U sluaju da
posti, te prije zalaska sunca na sasvim kratko vrijeme opazi da je
dobila hajz, njen post toga dana bit e pokvaren, a ona ga je obavezna
napostiti. U tome nema razlike izmeu obaveznog i dobrovoljnog
posta, jer samim stupanjem u dobrovoljni post on postaje obaveznim.
Isto je i onda kada bi ena stupila u dobrovoljni namaz ili namaz koji
je sunnet, pa se tokom klanjanja kod nje pojavi krv. Njen namaz je
_
time pokvaren i ona ga je obavezna naklanjati. Prema tome, nema
razlike izmeu stupanja u namaz i stupanja u post, kako to kae Ibn
Abidin, izuzev farz-namaza, koji ne postaje obavezan samim
stupanjem u njega, nego su ga erijatski tekstovi propisati obaveznim.
Ako bi se ena zavjetom obavezala da e obaviti odreeni
dobrovoljni namaz ili postiti dobrovoljni post (jedan ili vie dana),
pa tokom ispunjavanja toga zavjeta dobije hajz, ona je duna
149
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FilCH
naklanjati i napostiti zapoeto, jer se radi o ispravnom (legalnom)

zavjetu.
Ali, ako bi se zavjetom obavezala na namaz ili post u periodu
kada ima hajz, bilo bi to kao da kae: "Obavezujem se da u u ime
Allaha klanjati (odreenu nafilu) ili postiti u vrijeme kada imam hajz."
U tom sluaju, ona nije obavezna nita od toga, zbog nelegitimnosti
zavjeta, kako to kae ejh Ibn Abidin.
Da li je kupanje (gusul) nakon prestanka hajza uvjet za ispravnost
posta?
Za ispravnost posta nije uvjet kupanje. Stoga, ako bi kod ene
prestao hajz prije zore za onoliko vremena koliko je dovoljno da se
okupa i da od poetnog tekbira (Allahu ekber), kojim se stupa u
namaz izgovori samo "Allah", njen post bit e ispravan makar se i ne
okupala (odmah). Ovo pitanje (mes'ela) bit e kasnije, ako Bog da,
opirnije obraeno.
3) Zabrana uenja asnog Kur'ana

eni koja ima hajz zabranjeno je (haram) uiti Kur'an- pa makar
i jedan ajet iz njega- sve dok njen hajz ne prestane i dok se ne okupa.
Ibn-Made biljei da Musa ibn Ukbe prenosi od Nafi'a, a on od
Ibn Omera da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
ul WI) f
,
Mukarac dunup i ena koja ima hajz (neka) iz Kur)ana nita

ne ue. ))
Ed-Darekutni biljei da je Alija, r.a., rekao:
t l i')J1 l} ;..L:, JJ1 l J) l$"
l, , J
"Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od uenja Kur'ana nije nita

spreavalo, osim ako je bio dunup."
Ed- Darekutni, takoer, biljei da Ibn Abbas prenosi od Abdullaha
ibn Revahe (da je rekao):
150
PROPISI O ISTOI
JAJII.ifffjJliJ)
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je da bilo ko od nas ui Kur'an
dok je dunup."
Propis je ovakav kako smo gore izloili ako ena sa namjerom
ui Kur'an, a evo kakav je njen tretman kada nema namjeru uiti
Kur'an.
eni nije dozvoljeno (haram je) uiti ajet koji je dugaak, bez
obzira na to da li to uinila s namjerom ili ne. Ako se radi o kratkom
ajetu dozvoljeno joj je da ga proui, ali ne s namjerom uenja
..JI illi
)1, s namjerom zapoinjanja nekog dozvoljenog djela, ili ill .W.I
Kur'ana. Na temelju ovoga, dozvoljeno joj je da ui
WI YJ s nijetom zahvale Uzvienom Allahu. Dozvoljeno joj je i da

ui ajete koji su ujedno i dove, ali s nijetom upuivanja dove. Tako,
ako bi uila Fatihu kao dovu i s namjerom velianja Uzvienog Allaha,
to je, po nekima, dozvoljeno.
Drugi su predostroniji i smatraju da je eni dozvoljeno izgovoriti
kratka ajeta bez namjere uenja Kur'ana, kao to su ona koja ljudi
obino upotrebljavaju u svom govoru, poput ajeta:
pogledao
um
. .
)i; ((Zatim je
Oni smatraju dozvoljenim izgovaranje dijelova ajeta s
nijetom dove, velianja Uzvienog Allaha ili zahvale Njemu, samo

ako ti ajeti u sebi to i sadre. Oko uenja onih dijelova ajeta koji ne
sadre navedeno znaenje, postoji nesuglasje medu uenjacima. Tako
El- Kerhi smatra dozvoljenim, dok Et-T ahavi smatra suprotno, to je
predostronije.
4) Zabrana doticanja predmeta na kojem je napisan cijeli ajet

eni koja je u hajzu haram je doticati harfove u cijelosti napisanog
ajeta na levhi (ploi, tabli), novcu ili zidu, za razliku od mushafa
kojeg uope nije dozvoljeno doticati, kao i njegove korice i prazne
margine listova.
313 El-Muddesir, 21.

15 1
Malik i neki drugi (autori) biljee da je u pismu koje je Allahov

Poslanik, s.a.v. s., poslao Amru ibn Hazmu stajalo
samo onaj koji je ist (l1. ! i')jl ) .
da Kur'an dotie
. l1, l ?)ji :J JJ1 l JLi : ::;.1 JLi
Ibn Omer je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Ne dotii

Kur'an, osim kada si ist!'"
A kada je, prije samog primanja islama, Omer uao kod svoje
sestre (i zeta) i kada je zatraio da mu dadnu list na kojem su bili
ajeti, njegova sestra mu je rekla: "Dodirnuti ga smiju samo oni koji
su isti! "314
El-Kurtubi u svom
Teftiru tumai
da su to oni koji su isti od
pravne ili fiktivne (hades) i materijalne ili stvarne (nedes) neistoe.

Po jednom miljenju, koje zastupa Katade i veina uenjaka, a
koje je i mjerodavno, kako to kae moj ejh Muhammed el-Hamid,
Knjiga briljivo uvana
(El-Kitab el-meknun), spomenuta u ajetu
koji prethodi gore citiranom, jeste
Levhi mahfuz.
Na osnovu tog
tumaenja, spomenuti ajet slian je ajetima:
A ovo je Kur'an velianstveni na ploi pomno uv11noj.315

ejh Ibrahim El-Halebi u komentaru djela
Mun'jetu'l-musalli
kae: "Iako se smatra da ajet znai da Levhi mahfuz mogu doticati

samo meleki, ipak njegovo vanjsko znaenje je to da neistoj osobi
nije dozvoljeno doticati Kur'an, jer se u kontekstu govori da je Kur'an
velianstven i zatien od neistih osoba. Tako se iz konteksta razumije
da je obaveza potovati i tititi Kur'an od doticanja neistih osoba.
Ovo je tumaenje u skladu sa pretpostavkom da se spojena zamjenica
(la jemessuhu) odnosi na knjigu (el-kitab), to je oito. A ako se
zamisli da se zamjenica odnosi na Kur'an, tada u tome nema dvoj be
i ta reenica je u funkciji predikata (haber) i ukazuje na zabranu
(nehj). "
314
315
152
El-Waqia, 79.
El-Burud, 21-22.
PROPISI O ISTOI
Medutim, jeziki nije ispravno zakljuiti da se radi o zabrani, jer

je cijela reenica u funkciji atributa, a reenica koja ima tu funkciju
ne moe biti eljna (optativna) reenica.
Vidi (itaoe) da je on, poput drugih, za zabranu doticanja
Kur'ana uzeo kao argument kur'anski ajet. Medutim, ispravna i
stvarna argumentacija u ovom sluaju su hadisi, jer postoje razliita
tumaenja ajeta, kao to smo naveli. Poznato je i to da se odbacuje
argumentiranje dokazom koji nije kategorian, makar argumentiranje
ajetom bilo poduprto onim o emu postoje hadisi.
Doticanje (napisanog) kur'anskog teksta nije dozvoljeno bez
omota koji spreava osobu da direktno dotie ajete. Nije pokudeno
doticati ajet koji nije u cijelosti napisan, kako to prenosi Ibn Abidin
od El-Kahsetanija. U ovom sluaju, kao to smo ranije rekli, potrebno
je postupati u skladu sa razliitim stavovima o tome, kao to se postupa
i u vezi s uenjem ajeta. tavie, takav postupak u ovom sluaju je
prei, jer doticanje u stanju manjeg neistog stanja (bez abdesta) je
haram, suprotno samom uenju bez abdesta. Ovo je stav alima Ibn
Abidina u njegovom "Komentaru traktata o hajzu."
eni koja ima hajz i osobi bez abdesta nije dozvoljeno pisati
kur'anski tekst, er je to vid doticanja. Medutim, da li je takvim

osobama dozvoljeno pisati knjigu koja u nekim svojim redovima
sadri kur'anske ajete, bez doticanja tih ajeta?
Fethul-Kadiru stoji: " to se tie pisanja ajeta, u Fetvama

stanovnika Semerkanda stoji da je pokueno (mekruh) pisati knjigu
U
koja sadri kur'anske ajete, jer autor pie olovkom koju dri rukom.
Ebu el-Lejs, medutim, navodi da ne treba pisati ni dio ajeta, pa makar
papir ili ono na emu se pie, bio na zemlji (ne doticao se rukom).
El-Kuduri navodi da nema smetnje ako bi ono na emu se pie bilo
na zemlji. To je, po nekima, stav Ebu Jusufa, a taj stav je i analogniji,
jer ako bi knjiga bila na zemlji, doticanje ajeta bi bilo samo olovkom
koja je u ovom sluaju razdvajajue sredstvo, ba kao to je to i neki
komad odjee. Naravno, drugaije bi bilo u sluaju da se doticanje
vri direktno rukom (tj. doticanje knjige)."
153
Moj ejh Muhammed el-Hamid, Allah mu se smilovao, kae:

"Iz ovoga se zna da je tretman doticanja i pisanja isti, s obzirom na
to da je pisanje jedan vid doticanja, kao to smo konstatovati." El
Kemal smatra pretenijim da je pokueno doticati i islamske knjige.
U Reddul-muhtaru stoji da nije dozvoljeno doticati dio knjige iz

oblasti tefsira na kojem su kur'anski ajeti, dok je dijelove koji ne
sadre ajete dozvoljeno doticati. Takav je sluaj i sa knjigama iz fikha,
ako u njima ima ajeta, za razliku od doticanja mushafa koji u cijelosti
ulazi u Kur'an.
Alim Et-Tahtavi izmeu svih miljenja odabire ovo, zbog toga
to je ono usklaenije sa (opim) principima. Ipak, predostronije je
ono to navodi alim Ibn Abi din, da je pokueno ( mekruh) doticanje
ajeta napisanih u tefsirima, a ne i u drugim knjigama, zbog oigledne
razlike izmeu njih. Naime, kur'anski tekst je u veoj mjeri zastupljen
u tefsirima nego u drugim knjigama i on je samostalan u odnosu na
ostali tekst, a nije u sklopu njega. Samim time, njegova slinost sa
mushafom vea je od slinosti sa ostalim knjigama.
Na temelju spomenutog, tretira se i pisanje kur'anskog teksta.
Meutim, treba obratiti panju na to da neistoj osobi nije dozvoljeno
doticati stranicu na kojoj pie, ako je zapoeo pisanje s Bismilom i
pohvalom Allahu (hamdom) sve dok poslije toga dvoga ne napie
neto to e imati vie slova od toga dvoga. Ako poslije toga prihvati
stranicu, neka ne dotie mjesta na kojima su napisani ajeti. to se tie
djela iz tefsira, doticanje stranica je openito pokueno, pa makar se
radilo i o mjestima gdje nije napisan kur'anski tekst, kao to si to saznao.
5) Zabrana ulaska u mesdid (damiju)

eni koja ima hajz haram je ulaziti u damiju i prolaziti kroz
nju, makar se ne zadravala, osim
sluaju krajnje nude, kao to je
bojazan od divljai, lopova i veoma velike hladnoe i ei. Argument

ovoj odredbi je predaja, koju biljei Ebu Davud, da je Desre bint
Dedade rekla:
154
PROPISI O ISTOI
oF.)) ;..LJ :J UJ1 j;.,:, s.L':- j_,ij :,
l#.jJWIJ1Gf
J\li ! t}J W) ;..i] Jp t S.l':-j J (.Lj UJ1
.J f.) l#,j
"ula sam Aiu, r.a., da je rekla:
(Doao jejednom prilikom Allahov

Poslanik, s.a.v.s., (do damije). Ulazi u kue njegovih ashaba bili su
okrenuti prema damiji, pa imje rekao: Wapravite ulaz u kue suprotno
od damije!' Zatim je Vjerovjesnik, s.a:v.s., uao (u damiju), a ljudi
nisu poduzeli nita, nadajui se da e im to biti dozvoljeno. Medutim,
on je izaao pred njih i rekao: (Okrenite ove kue suprotno od damije, a
ja, doista, ne dozvoljavam ulazak u damiju eni koja ima hajz niti
dunupu!'"'
Pree je, onda kada je to nuno, da ena prvo uzme tejemum,
pa onda da ue u damiju, kako to stoji u
Traktatu o hajzu. S druge
strane, eni u ovom stanju dozvoljeno je da ue na musallu (mjesto

gdje se klanj aju bajram-namaz i denaza), jer se to ne tretira kao
mesdid (damij a), s tim to nee ulaziti u onaj dio gdje su
uspostavljeni safovi, ako su uspostavljeni. Takoer, eni u ovom stanju
dozvoljeno je posjeivati mezarja.
6) Zabrana obavljanja tavafa

eni koj a ima hajz zabranjeno je (haram) tavafiti oko Ka'be.
Stoga, ako dobije haj z dok je na haddu, ona e obavljati sve hadske
obrede, osim tavafa koji e naknadno obaviti nakon to haj z prestane
i ona se okupa. Prethodno smo ve spomenuli argument za ovu
odredbu, a to su rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s., upuene Aii,
r. a., kada je na haddu dobila menstruaciju:
-;:i J# f-;.;;. tw' J_aa! a ili1 1:lA
Doista je ovo Allah odredio enskim potomcima Ademovim. Stoga,

'
ti obavljaj ono to hadija obavlja, osim to nee tavafiti oko Ka 'be
prije nego to se okupa.>>
155
Meutim, da li je ispravan tavaf u sluaju da ga obavi ena koja

ima hajz? Da, taj tavaf je ispravan, ali je ena grijena. Pa, ako bi se
radilo o tavafu koji je rukn hada, ona bi bila obavezna zaklati kurban
u vidu deve ili krave (bedene), a ta obaveza sa nje spada ako ponovo
obavi tavaf kada bude ista.
7) Zabrana spolnog openja
Haram je spolno opiti sa enom koja ima hajz, te naslaivati se
dijelom njenog tijela izmeu pupka i koljena, ako na njoj nema
nikakve haljine, kao to stoji u Ed-Durrul-muhtaru:" ... Najposlije,
to je veliki grijeh, ako to ovjek uradi svjesno (namjerno), dobrovoljno
i znajui da je to haram, a ne iz neznanja, pod prisilom ili iz zaborava.
U tom sluaju mora uiniti tevbu."
Et-Tahtavi, kao to stoji u Reddul-muhtaru, smatra oiglednijim
da neznanje u spomenutom sluaju ini da se navedeni in ne smatra
velikim grijehom, ali ono nije opravdanje da taj in u osnovi bude
zabranjen, s obzirom na to da u Darul-islamu nema opravdanja za
nepoznavanje erijatskih propisa.
Ako se, ipak, desi da tjelesno uivanje obuhvati ovaj dio tijela, a
na eni bude haljina (i sl.), tada ta haljina mora biti dovoljno debela
i gusta tako da se ne osjeti toplina tijela. S druge strane, dozvoljeno
je uivanje u ostalim dijelovima tijela bez (ovoga) ogranienja. Kae
Uzvieni Allah:
I pitaju te o mjesenom pranju! Reci: "To je neprijatnost!
Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i

ne prilazite im dok se ne oiste! A kada se oiste, onda im
prilazi te onako kako vam je Allah naredio! Allah, doista,
voli one koji se kaju i voli one koji se iste.316
U Muslimovom Sahihu navodi se predaja, koju prenosi Enes, u

kojoj stoji da idovi nisu zajedno jeli, niti sjedili u istoj kui sa enama
316 EI-Bekare, 222.
1 56
PROPISI O ISTO:I
u vrijeme kada su bile u menstrualnom ciklusu. O tome su ashabi

pitali Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je objavljen gornji ajet, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
t' 'it JS" '!

..
Radite sve !to hoete, osim spolnog akta!
Takoer, u Muslimovom Sahihu stoji da je Mejmuna, r.a., rekla:
. ::,Aj 11J1I Jji ;.L:, 9" JJI J:_, l J_?) tf
Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi se tjelesno zabavljao sa svojim

suprugama koje su imale hajz, ali bi to inio preko haljine. "
Muslim, takoer, biljei da je Aia, r.a., rekla:
J j)W (.L:,J_?) LAf w.. tf 11 Ull tf

-
,,
...
..
...
,.
..
Lj
..
U.'
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nareivao bi onoj od nas koja je imala

hajz da se prekrije haljinom, a zatim bi se tjelesno zabavljao s njom.''
Da li je dozvoljen spolni odnos sa enom odmah po prestanku
hajza, ili se mora ekati da se ona okupa?
Malik i afija, Allah im se smilovao, smatraju da to nije dozvoljeno
dok se ne okupa ili uzme tejemum, u sluaju kada je u nemogunosti
doi do vode. Ebu-Hanife, meutim, smatra da je dozvoljeno spolno
opiti sa enom kod koje je hajz prestao nakon prolaska deset punih
dana i prije nego to se okupa. Ako hajz prestane prije ovog perioda,
tada nije dozvoljen spolni odnos sa tom enom, sve dok se ne okupa
ili dok ne proe period kada namaz postaje obaveza na njenim
pleima, o emu e se, ako Bog da, opirno govoriti.
Naravno, ovako se tretira ena kod koje hajz prestane nakon
uobiajenog perioda trajanja. Ali, ako bi kod neke ene hajz prestao
prije isteka njegovog uobiajenog perioda trajanja, tada nije dozvoljen
spolni odnos sve dok ne proe period koliko kod nje, inae, traje hajz.
Kada ena obavijesti mua da je dobila hajz, njemu je zabranjeno
sa njom spolno opiti, ako joj moe vjerovati - bez obzira na to da li
157
je ona nepouzdana (fasika) ili potena (saliha). Ovo se odnosi i na

prihvatanje izjave o prestanku iddeta.
U Reddul-muhtaru stoji: "Neki uenjaci kau da se enina izjava
prihvata, ako se ona teoretski moe uklopiti kao da to izjavi u danima
kojim inae dobiva hajz - makar ena i ne bila pouzdana. Takav je
sluaj i sa iddetom, a ovaj stav je predostroniji i blii pobonoj
obazrivosti (vere'). Iz ovoga se zakljuuje da ako je ona nepouzdana
a kod mua preovladalo uvjerenje da ona ne govori istinu jer je to
izjavila u periodu kada ona inae ne dobiva haj z, tada se njena izjava
ne prihvata. Uenjaci su, takoer, u vezi s izvjetavanjem nepouzdane
osobe, saglasni da je uvjet za obaveznost postupanja po njenoj izjavi
taj da preovlada uvjerenje o iskrenosti te osobe."
Ako bi se ena koja ima haj z dobrovoljno dopustila svome muu,
oni bi oboje bili grijeni i bili bi duni uiniti tevbu i istigfar (pokajati
se i od Allaha zatraiti oprost). A ako bi jedan od suprunika postupio
dobrovoljno, a drugi bio primoran bolnim udaranjem, odsijecanjem
nekog organa ili oduzimanjem ivota, grijean je samo onaj koji je
postupio dobrovoljno.
O tome da li postaje kafirom onaj koji smatra dozvoljenim, sa
stanovita erijata, spolno openje sa enom koja ima hajz postoje
dva stanovita:
Po prvom stanovitu, kafirom postaje ona osoba koj a smatra
dozvoljenim (halal) spolno openje sa enom koja ima hajz. To
stanovite zastupa izrazita veina uenjaka (dumhur).
Drugo stanovite je suprotno prvom, a ono je i ispravnije, kako
to stoji u
Ed-Durrul-muhtaru,
zbog postoj anja neslaganja o ovom
pitanju. U ovom djelu se kae: "Ne donosi se sud (fetva) o

proglaavanju nekog muslimana kafirom ako o njegovom kufru
postoji neslaganje, makar se radilo o slaboj predaji."
Poeljno (mustehab) je da onaj koji spolno opi sa svojom enom,
koja je u menstrualnom ciklusu, podijeli sadaku u iznosu od jednog
dinara, ako se to desilo na poetku ciklusa, a pola dinara ako se to
158
PROPISI O ISTOI
desilo na kraju ciklusa. Po jednom drugom stanovitu, ovaj ovjek

e podijeliti kao sadaku jedan dinar ako je menstruaciona krv bila
crvene boje u trenutku kada je to uinio, a pola dinara ako je krv bila
ute boje. Argument za ovo miljenje jeste predaja koju biljee Ehu
Davud i Rakim, koji je smatraju vjerodostojnom, a koja glasi:
t \S' J)'a::ij t \S' l J j;:.:,JI J l!

).) -a::ij
.,.
..
..
.. ..
Ako ovjek spolno opi sa svojom suprugom kada je u mjesenom

ciklusu, a krv bude crvena, neka kao sadaku podijeli dinar, a ako bude
uta, neka podijeli pola dinara.
Neophodno je spomenuti da jedan zlatni dinar u erijatskom
pravu tei kao deset dirhema od srebra, a jedan dirhem je, otprilike,
kao trideset i tri sirijske groe (kira) od kovanog srebra. Po
erijatskom vrednovanju ovaj novac je odreen za obraunavanje
zekata i slino317, dok srebro koje nije kovano nije mjerodavno.
8) Obaveza kupanja nakon prestanka krvi

ena je obavezna okupati se nakon to kod nje prestane
menstrualna krv, a ako nije u mogunosti okupati se zbog jednog
od razloga koji dozvoljavaju tejemum, onda e uzet tejemum. Nakon
to prestane opravdani razlog za tejemum ona je obavezna okupati
se. Kupanje poslije hajza je kao i kupanje od denabeta, a glavni
njegov dio (rukn) jeste poljevanje vodom cijelog tijela i ispiranje
usta (madmada) i nosa (istinak), o emu e se vie govoriti kasnije.
317 Ovako je bilo u prolosti. Danas je, medutim, cijena srebra i zlata vea, pa se
obraunava onda kada se zekat izdvaja.
159
Vrijeme poetka i prestanka hajza

El-Birgivi dijeli ene na tri vrste:
l. One koje prvi put dobiju hajz ili nifas (el-mubtedi'e),

2. One kod kojih je hajz ustaljen (el-mu'tade) i
3.
One koje su zaboravile koliko im traje ciklus i kojima se
krvarenje nastavlja ( el-mutehajjire).
ena koja prvi put dobije hajz

Ona se moe nai u nekoliko situacija:
l) da vidi krv koja bi mogla biti menstrualna, tojest da krvarenje

traje tri ili vie dana, a zatim prestane i tako i ostane. Sa stanovita
erijata, ona se tretira tako da svoj iddet (u sluaju prestanka njene
brane veze) rauna na osnovu hajza, ako ga dobije prije nego to
doe u doba klimakterija. A ako ne dobije hajz prije toga, ona e
svoj iddet raunati po mjesecima, poevi od trenutka kada je ula u
klimakterij, kao to se navodi u Reddul-muhtaru.
U Kurtubijevom Tefsiru stoji da je ovo, takoer, stav i afijinoga
mezheba. To je, po rijeima Es-Sa'lebija, stav izrazite veine.
Meutim, Malik, Allah mu se smilovao, kae: "Iddet mlade ene,
kod koje je nestala menstruacija, traje godinu dana." Ovako misle i
Ahmed i Ishak, a to se prenosi od Omera ibn El-Hattaba, r.a. Nije
neprimijetno da je stav Malikov, Allah mu se smilovao, laki i
jednostavniji, a neki nai pravnici donosili su svoje fetve na osnovu
njega.
2) da vidi krv koja ima karakteristike po kojima je menstrualna,

tojest da tee tri i vie dana, a zatim se nastavi preko deset dana. U
tom sluaju, deset dana krvarenja se tretira kao hajz, a sve preko
toga je istihaza. Tako, ako bi krvarenje trajalo jedanaest dana, deset
dana bi se smatralo hajzom, a jedan dan istihazom.
3) da se kod ove ene krv pojavi samo jedan dan.
Ona se u tom
sluaju tretira kao istihaza, a ne hajz, jer samo period istoe koji
160
PROPISI O ISTOI
traje petnaest ili vie dana moe se smatrati kao period koji razdvaja
dva menstrualna ciklusa. O tome su svi pravnici, kao to smo vidjeli,
saglasni. Tako, ako svako od dva pojavljivanja krvi potraje tri, smatrat
e se hajzom. U protivnom, to je istihaza.
4) da se kod nje pojavi krv koja tee tri dana, nakon ega prestane
u periodu od petnaest dana, pa se ponovo pojavi u trajanju od tri

dana. Prvo krvarenje, u ovom sluaju, jeste hajz, drugo je, takoer,
hajz, a petnaest dana izmeu njih je potpuni period istoe koji ih
razdvaja. Od trenutka kada je nastupio prvi hajz, smatra se da je ona
postala punoljetna.
5) da ova enska osoba vidi krv koja tee jedan dan, zatim
prestane slijedeih etrnaest dana, pa se ponovo pqjavi u trajanju od
jednog dana. Prvih deset dana od momenta pojavljivanja krvi je hajz,
jer je period bez krvi izmeu dva krvarenja nepotpun, pa se smatra
kao kontinuirano krvarenje. U ovom sluaju on je vei od deset dana,
pa je ovih prvih deset dana hajz, a ostalo poslije njih je istihaza.
Neophodno je spomenuti da e se ova enska osoba okupati i
klanjati na kraju namaskog vremena u periodu kada je mustehab
obaviti namaz, ako krvarenje kod nje prestane prije isteka desetoga
dana. Ovo odgaanje namaza je vadib, a to se tie posta, ona e
postiti iz predostronosti, dok nije dozvoljeno njenom muu da sa
njom spolno opi sve dok ne proe tih punih deset dana.
Ovako se ovo pitanje tretira ako se krvarenje prekine nakon puna
tri dana. Meutim, ako se ono prekine u periodu koji je krai od
tri
dana, ona e se, kako to stoji u Reddul-muhtaru, abdestiti i klanjati

na kraju namaskog vremena, ne ograniavajui se samo na onaj period
do kada je mustehab obaviti namaz.
Ona koja je ve dobivala hajz

Ustaljivanje ciklusa
Ciklus se, po stanovnitvu svih uenjaka, ustaljuje samo jednim
pojavljivanjem krvi, kako to u
Trataktu
hajzu
navodi El-Birgivi.
161
Stoga, ako bi ena koja prvi put dobiva haj z, imala krvarenje u trajanju
od pet dana, a dvadeset pet dana ga ne bi imala, njen hajz bi se
brojao pet, a period istoe dvadeset i pet dana. A ako bi drugi put
krvarenje trajalo vie od pet dana, tojest vie od njenog prvog hajza,
ona e trajanje svog ciklusa odreivati na osnovu trajanja prvog. Tada
e se njen hajz raunati pet dana.
a)
Variranje ciklusa
Ponekad vrijeme ciklusa, njegovo trajanje ili oboje zajedno

variraju. Ovu pojavu pravnici nazivaju sintagmom variranje ciklusa
(intikal el-'ade).
Pod terminom vremensko variranje ciklusa misli se na razliito
vremensko pojavljivanje hajza, onda kada se on ne pojavi u danima
mjeseca u kojima se pojavio prvi put. ena ga prvi put, naprimjer,
dobije na poetku mjeseca, pa se on drugi put pojavi prije ili kasnije.
S druge strane , variranje ciklusa u broju dana je promjena
njegovog trajanja, bilo smanjenjem ili poveanjem broja dana. To je,
recimo, kada kod neke ene jedan ciklus traje pet, a drugi etiri ili
est dana. Variranje ciklusa, s obzirom na oba spomenuta sluaja,
jeste promjena vremenskog pojavljivanja i broja dana zajedno.
Meutim, da li se promjena ciklusa ustanovljava samo jednom
promjenom?
Ranije smo rekli da se samo sa jednim poj avljivanjem ustaljuje
ciklus, bilo da se radi o hajzu ili nifasu. O tome je ejh Ibn Abidin
napisao slijedee: "Ovo je stav Ehu Jusufa i zadnje stanovite Ehu
Hanife." U (djelu)
El-Muhit
stoji: "Na osnovu ovoga stava donosi
se fetva". A na drugom mjestu stoji: "Time se donosi erijatsko

pravni sud (fetva)" . Zatim, Ibn Abi din nastavlja: "To se moe
obrazloiti na sljedei nain: ako bi kod ena ustaljeni ciklus trajao
pet dana i pojavljivao se poetkom mjeseca, a zatim krvarenje potraje
est dana, prvo se, bez razilaenja uenjaka, smatra hajzom. Meutim,
kod njih dvojice, E bu Hanife i Ehu Jusufa, ova druga pojava se, bez
razilaenja, smatra ustaljenim ciklusom. Ako se krvarenje kod te ene
162
PROPISI O ISTOI
nastavi, pa u drugom mjesecu potraje est dana, ona e hajz raunati

onoliko koliko je trajalo zadnje krvarenje. U ovom sluaju, to je est
dana."
Kada se mijenja ustaljeni ciklus?
Postoji vie sluajeva (stanja) kada se mijenja ustaljeni ciklus, a
to su, po
Traktatu o hajzu, sljedea:
Prvo: Neprestano krvarenje
kod ene koja je ve imala hajz sve
dok ne potraje vie od deset dana. U vezi sa ovom situacijom postoji

opirno pojanjenje:
l) da krvarenje potraje vie od deset dana, s tim da se tri ili vie
dana ne izjednai s vremenom u kojem je inae imala hajz . Ako ne bi

bilo krvarenja u onim danima koji su izjednaeni s njenim prijanjim
ciklusom, ili ga bude, ali manje od tri dana, tada se smatra da je

promijenjeno vremensko pojavljivanje ciklusa, a ne i broj dana ciklusa.
Jasnije reeno, ako bi enin uobiajeni ciklus bio pet dana i javljao se
na poetku mjeseca, a u tim danima se ne pojavi krv, ve u sljedeih
jedanaest dana, njen hajz e se raunati pet dana od trenutka kada se
pojavio. To je stoga to je krvarenje trajalo vie od deset dana, pa e
ena svoj hajz raunati onoliko koliko je bio njen uobiajeni ciklus,
s tim to se njegovo vremensko pojavljivanje promijenilo . Isti je sluaj
i onda kada ena ne bi vidjela krv prva tri dana sa poetka mjeseca,
ve se krvarenje podudari sa samo dva dana u kojima ga je obino
dobivala, i to krvarenje kod nje potraje jedanaest dana od trenutka
pojavljivanja. U ovom sluaju ne mijenja se erijatski tretman, tojest
njen hajz e se raunati pet dana, poevi od trenutka kada se krvarenje
pojavilo. To je zato to se krvarenje vremenski podudarilo sa samo
dva dana (odnosno manje od
ciklus.
2)
tri)
u kojima se kod nje inae javljao
da krvarenje potraje vie od deset dana, a da se, tri ili vie
dana, vremenski podudari sa uobiajenim ciklusom. U tom sluaju

ono to se vremenski podudarilo sa njenim ustaljenim ciklusom jeste
hajz, a ostalo je istihaza. Ako bi se vrijeme ovog krvarenja u cijelosti
163
podudaralo sa njenim uobiajnim ciklusom, tada se potonji ni

vremenski, a niti brojano, nije promijenio. Ako se medutim, ovo ne
bi u potpunosti podudarilo, tada bi se njen ciklus promijenio samo
brojano. Pojanjenje ovoga stava izgleda ovako: ako bi kod ene
uobiajeni ciklus bio pet dana sa poetka mjeseca, a zatim se kod nje
krvavljenje pojavi na poetku mjeseca i potraje jedanaest dana, njen
ciklus se rauna pet dana od trenutka pojavljivanja krvi, a ostalo je
istihaza. U ovoj situaciji njen ustaljeni ciklus nije se promijenio ni
vremenski, a niti brojano. Ali, ako bi kod ove ene, iji ciklus se
javlja na poetku mjeseca, kasnilo krvavljenje dva dana i potrajalo
jedanaest dana, njen hajz bi bio tri dana koja su preostala od onih
uobiajenih pet dana, dok bi ostalo bila istihaza. Tada se rauna da
se njen ciklus brojano promijenio, i to sa pet na tri dana.
Drugo: je sluaj kada kr varenje ne prede
deset dana. U ovakvoj
situaciji, sve se smatra hajzom, a ciklus se promijenio za onoliko

dana koliko je trajalo krvarenje. Pojanjenje toga stava izgledalo bi
ovako: ako bi uobiajeni ciklus kod neke ene trajao pet dana, a
zatim se kr varenje produilo na osam dana, tada se njen ciklus
vremenski poveao na osam dana. Meutim, da bi se u ovoj situaciji
moglo prosuditi da je promijenjen ciklus, neophodno je da se ispuni
jedan uvjet. Taj uvjet je da kod ene nastupi potpuni i ispravni period
istoe, do petnaest i vie dana. U protivnom, njen ciklus bi bio u
trajanju pr vobitnog (pet dana). Jer, ako bi se kod ove ene kvarenje
ponovo pojavilo prije isteka petnaest dana, taj period ne bi bio potpuni
i ispravni period istoe i ne bi se smatrao za period koji razdvaja dva
menstrualna ciklusa, kao to smo to ve spominjali. Naprotiv, to se
smatra kontiuiranim kvarenjem, a s obzirom na to da je ono trajalo
vie od deset dana, njen hajz bi se smatrao kao onaj prvobitni. Tada
se ne moe suditi da je promijenjen njen menstruacioni ciklus.
Dodatno pojanjenje toga miljenja izgleda ovako: ako bi kod ove
ene uobiajeni ciklus bio pet dana, a zatim krvarenje potrajalo vie
od est dana, tada bi se i ovaj esti dan brojao u hajz. Ako bi poslije
krvarenje prestalo u trajanju od etrnaest dana, pa se ponovo pojavilo,
164
PROPISI O ISTOI
ta osoba e svoj hajz raunati onoliko koliko joj je prvobitno trajao,

tojest pet dana, a esti e biti istihaza. Ukratko kazano, ako se kod
ene promijeni ustaljeni ciklus tako da krvarenje potraje vie od deset
dana, ona e svoj hajz raunati onoliko dana koliko je inae trajao. A
ako razliito trajanje krvarenja bude u okviru deset ili manje dana,
tada se njen ciklus promijenio, ali samo ako je ispunjen gore
spomenuti uvjet.
Primjeri:
Kao pojanjenja za reena miljenja izabrao sam iz
hajzu od El-Birgivija sljedee
Traktata
primjere:
Primjer prvi je primjer ene iji uobiajeni period hajza traje pet
dana, a period istoe pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije imala
hajz, kako je i uobiajeno, pet dana, poslije kojih doe period bez
krvarenja u trajanju od petnaest dana, a poslije se ponovo pojavi krv
u trajanju od jedanaest dana. U ovakvoj situaciji pet dana od ovog
drugog krvarenja je hajz, jer se ono pojavilo nakon punog perioda
istoe, a obzirom da je to krvarenje trajalo vie od deset dana, ona
svoj hajz treba da rauna onoliko koliko inae traje, dakle, pet dana.
Ovdje se ciklus vremenski promijenio, dok brojano nije i on ostaje
koliki je i bio, tojest pet dana, s tim to e ga poeti raunati od
momenta kada je vidjela u drugom krvarenju.
Drugi primjer je primjer ene iji uobiajeni hajz traje pet dana,
a period istoe pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije imala hajz pet
dana poslije kojih doe period bez krvarenja u trajanju od etrdeset
i est dana, a poslije se ponovo pojavi krv u trajanju od jedanaest
dana. Primjetno je u ovom sluaju da se zadnja dva dana iz drugog
perioda krvarenja podudaraju s vremenom u kojem je ona obino
dobivala hajz, jer vrijeme njenog hajza pada nakon to proe pedeset
i pet dana od poslijednjeg hajza kojeg je imala. Uzimajui u obzir to
da su dva dana manja od najmanjeg broja koliko traje hajz (a to je tri
dana) njih i ne ubrajamo u hajz. Naprotiv, njen hajz je pet dana,
poevi od momenta kada joj se po drugi put pojavila krv. Ostali
165
dani, od ukupno jedanaest, spadaju u istihazu, a ciklus ove ene se

samo vremenski promijenio.
Primjer trei je primjer ene iji haj z, takoer, traje pet, a period
istoe pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije imala hajz pet dana
poslije kojih doe period bez krvarenja u trajanju od etrdeset i osam
dana, a poslije se ponovo pojavi krv u trajanju od dvanaest dana.
Sedam dana od drugog krvarenja podudarilo se sa vremenom u kojem
je ona bila ista, tojest prije isteka onih pedeset i pet dana istoe.
Pet ostalih dana podudarilo se sa vremenom kada je ona imala
krvarenje i tih pet dana su njen hajz, a onih sedam prvih dana su
istihaza. U ovom sluaju nema ni vremenske, a niti brojane promjene
ciklusa.
Primjer etvrti predstavlja ena koja takoer, ima hajz u trajanju
od pet, a period istoe od pedeset i pet dana. Ako bi ona kasnije
imala hajz pet dana poslije kojih doe period bez krvarenja u trajanju
od pedeset i etiri dana, a poslije se ponovo poj avi krv u trajanju od
jednog dana, zatim period istoe u trajanju od etrnaest dana, a
nakon njega jedan dan krvarenja. S obzirom na to da je period izmeu
dva krvarenja manji od petnaest dana, on se ne moe smatrati kao
onaj koji razdvaja dva krvarenja, nego se on formalno-pravno smatra
kao kontinuirani period krvarenja. Na temelju reenog, percipiramo
problem na sljedei nain: ena, iji hajz uobiajeno traje pet, a period
istoe pedeset i pet dana, dobije haj z u trajanju od pet dana. Zatim
kod nje uslijedi period istoe u trajanju od pedeset i etiri dana, pa
ponovo period krvarenja u trajanju od esnaest dana. Prvi dan od
ovih esnaest spada u zadnji dan istoe (njime se upotpunjava taj
period), pa on formalno-pravno spada u dane istoe. Zbog toga se
krvarenje u tom danu ne ubraja u hajz, nego u istihazu. Pet sljedeih
dana spadaju u hajz, jer su se podudarili sa vremenom kada je inae
imala hajz. A ako ne bi vidjela krv u tim danima, to bi formalno
pravno bio hajz, i njen ciklus se nije promijenio, ni vremenski, a niti
brojano.
166
PROPISI O ISTOI
Prestanak hajza kod ene koja ga je ve imala

Prije nego to spomenem situaciju prestanka hajza, prikladno bi
bilo da pojasnim jednu vanu opasku. Vrijeme koje je dovoljno da se
obavi kupanje, u to ulazi i toenje (pripremanje) vode, skidanje
odjee prije i njeno oblaenje poslije kupanja, ubraja se u period
hajza i ono upotpunjava taj period ako krvarenje potraje manje od
deset dana. Ako ena nije u mogunosti doi do vode iz razloga koji
dozvoljavaju uzimanje tejemuma, on e se raunati umjesto vremena
potrebnog za kupanje. A ako krvarenje prestane na kraju namaskog
vremena, tada je uvjet za postajanje tog namaza njenim dugom koje
ga treba nadoknaditi to a poslije radnje koje smo spomenuli, imadne
dovoljno vremena da izgovori "Allah" (od tekbira "Allahu ekber"),
to je kod imama (Ebu Hanife) dovoljno za poetni tekbir (tahrime)
U sluaju kada krvarenje prestane sa prolaskom punih deset dana,

vrijeme potrebno za kupanje ili uzimanje tejemuma (kada nema vode)
ulazi u period istoe, kako ne bi period hajza preao deset dana, to
je njegov najdui period. Sa momentom prestanka krvarenja, u ovoj
situaciji, ena izlazi iz perioda hajza, pa ako prije isteka namaskog
vremena, u kojem je prestalo krvarenje, ima jo toliko vremena koliko
je dovoljno da izgovori "Allah", ona je duna naklanjati taj namaz.
Ovo je stav Ebu Hanife, Allah mu se smilovao, i na tome se temelji
fetva. S druge strane, Ebu Jusuf, Allah mu se smilovao, smatra
poetnim tek birom rijei "Allahu ekber" . Po oba ova stanovita,
vrijeme potrebno za izgovaranje tekbira ubraja se u period istoe i
u tome nema razlike ako krvarenje prestane prije ili poslije isteka
deset dana . Takav erijatski tretman odnosi se i na post. Stoga, ako
bi krvarenje prestalo prije isteka desetoga dana, i to pred zoru, za
onoliko vremena koliko je dovoljno za kupanje i izgovaranje tekbira,
tada je ena obavezna postiti taj dan. Ako, pak, to vrijeme nije
dovoljno za spomenute radnje, njen post toga dana nee biti valjan,
a ona e se ustezati (od svega to je postau zabranjeno). Ako bi
postila taj dan, njen post nee biti valjan i ona ga je duna napostiti.
U sluaju da krvarenje prestane nakon isteka deset dana, i to prije
167
zore na trenutak koji je dovoljan za izgovaranje rijei "Allah ", ona je

obavezna postiti taj dan. Ako se desi suprotno (ako to vrijeme nije
bilo dovoljno za izgovaranje rijei "Allah"), njen post nee biti
ispravan.
Prestanak hajza moe biti u etiri situacije i to:
Prvo: Ako se kod ene, koja ja prije imala hajz, krvarenje nastavi
preko desetoga dana, smatra se da je ula u period istoe sa prolaskom
njenog najdueg perioda hajza, tj. deset dana. Tako se sudi, makar se
krvarenje poslije toga i nastavilo i osoba se jo ne bude okupala. Njenom
muu je dozvoljeno imati s njom spolni odnos, jer hajz ne moe due
trajati. Poeljno je odgoditi taj akt do poslije kupanja, to preporuuje
Ibn Abidin. Ovo miljenje se odnosi na enu koja je prije imala hajz ili
onu koja ga prvi put ima, kada on traje tano deset dana. Ali, ako kod
ene, koja je ve imala hajz, ciklus traje manje od deset dana, a krvarenje
potraje due od deset dana, tada se sudi o prestanku njenog ciklusa sa
prolaskom broja dana koliko je trajao njen uobiajeni ciklus. Tada je
ona obavezna naklanjati sve namaze koje je propustila od toga momenta
(sve dok se nije okupala). Pojanjenje toga stava izgleda ovako: Ako se
pretpostavi da kod ene, koja je ve imala hajz, ciklus traje sedam
dana, pa se krvarenje nastavi i preko deset dana, smatra se da je ona
ista od momenta kada je prolo sedam dana. Ona je tada duna
naklanjati namaze koje je propustila u ona tri dana u kojima je postojalo
krvarenje preko njenog uobiajnog perioda hajza.
Drugo:
Ako bi menstrualno krvarenje kod ene prestalo prije
nego to proe period od deset dana i ne potraje manje od uobiajnog

ciklusa, ona e se u vezi sa namazom tretirati tako to je obavezna
klanjati namaz prije ijeg isteka vremena je prestalo krvarenje. Uvjet
je, pri tome, da poslije prestanka krvarenja ima dovoljno vremena za
kupanje i za radnje oko njega, te stupanje u namaz, kao to smo prije
pojasnili. Kada, pak, poslije prestanka krvarenja ima samo malo
vremena, nedovoljnog za kupanje i stupanje u namaz, ena nije duna
obaviti taj namaz niti ga naklanjati, nego e poeti klanjati od sljedeeg
namaza.
1 68
PROPISI O ISTOI
Poj'anj'enj'e: Kod neke ene, naprimjer, prestane krvarenje deset

minuta prije isteka podne-namaza. Ako je tih deset minuta obino
dovoljno za pripremanje vode, skidanje odjee, kupanje, a zatim
oblaenje odjee i stupanje u namaz, s izgovorom rijei "Allah ", ona
je duna obaviti taj namaz i naklanjati ga ako ga propusti. A ako tih
deset minuta nije dovoljno za spomenute radnje, tada ovaj podne
namaz nije duna klanjati, a prvi namaz koji je obavezna klanjati
jeste ikindija. to se tie spolnog odnosa u ovakvoj situaciji, on se ne
moe imati sve dok se ena ne okupa ili ne uzme "potpuni tejemum",
kojim moe obaviti namaz318 Ona e, takoer, tim tejemumom
obaviti namaz, to je utvrdio Ibn Abidin u
Redu)l-muhtaru.
On
kae: "Moda je smisao uvjetovanja namaza tejemumom ba to to

je uvjet za tejemum (u ovom sluaju) nemanje hajza. Kada ena
obavi namaz, i on se, sa stanovita erijata, smatra ispravnim, samim
tim se i njen tejemum tretira ispravnim, kao i njen izlazak iz stanja
hajza".
Pod "potpunim tejemumom" Ibn Abidin misli na onaj kojim se
obavlja namaz u kojem ima ruku' i sedda i koji se naklanjava ( ako se
propusti), za razliku od denaze-namaza i bajram-namaza, koji se
ne naklanjavaju ako se propuste. eni nije dozvoljeno da uzme
tejemum, kako bi obavila ova dva namaza, niti da ih obavi u vrijeme
hajza. Ako krvarenje prestane nakon punih deset dana, ona, svakako,
moe i dozvoljeno joj je da uzme tejemum zbog ova dva namaza.
Takoer, dozvoljeno je (njenom muu) imati spolni odnos s njom,
ako se nije okupala, a namaz je postao njena obaveza. To je u sluaju
kada poslije prestanka hajza ostane od namaskog vremena onoliko
koliko je dovoljno kupanje i stupanje u namaz. U ovom sluaju
dozvoljeno je njenom muu da sa njom ima spolni odnos nakon
prestanka hajza, pa makar i prije nego to se okupa. Naravno, uz
postojanje uvjeta za tejemum - nedostatnost vode ili nemogunost
njene upotrebe. Ako bi hajz prestao prije izlaska sunca, onda kada
318 Naravno uz uvjet za tejemum -nedostatnost vode ili nemogunost njene upotrebe.
169
ne bude dovoljno vremena za kupanje i poetni namaski tekbir, tada

muu nije dozvoljen spolni odnos sa njom sve dok ne proe vrijeme
podne namaza i nastupi ikindija. Tako smatra El-Birgivi, jer namaz
ne postaje enina obaveza sve dok ne proe njegovo vrijeme i ne
nastupi sljedei namaz (u ovom sluaju ikindija).
Tree: U sluaju kada kod neke ene menstrualna krv potraje tri
ili vie dana i prestane prije nego to je bio njen uobiajni ciklus, ona
e postupati po onome to je predostronije. Kada se radi o namazu
i postu, ona e ih izvravati na nain kako je reeno u sklopu druge
situacije, tojest post i namaz postaju njena obaveza kada do kraja
namaskog vremena i noi uoi posta ostane dovoljno vremena za
kupanje i poetni tekbir. Meutim, ona je duna (vadib joj je)
odgoditi taj namaz sve do perioda namaskog vremena kada ga je
mustehab obaviti, dok je u sluaju prestanka hajza poslije uobiajnog
trajanja mustehab odgoditi klanjanje namaza. A to se tie spolnog
odnosa, on nije dozvoljen sve dok ne proe ustaljeni broj dana njenog
. hajza, makar se i okupala prije toga, jer se krv u veini sluajeva
ponovo pojavi prije nego to proe ustaljeni broj dana. Tako bi se
predostronost ogledala u nepristupanju spolnom aktu. El-Birgivi
je pojasnio kako u ovoj situaciji treba postupiti predostroenije,
kazavi: "Ako je njen uobiajeni haj z bio deset dana, pa ( sljedei
put) krvarenje potraje tri dana, a zatim se u sljedeih est prekine,
njenom muu nije dozvoljeno da sa njom spolno opi, sve dok ne
proe vrijeme koliko je trajao njen ustaljeni hajz." Preciznije kazano,
spolni akt je mogu nakon to proe deset dana, bez obzira na
injenicu da je osoba obavezna postiti i klanjati u onih est dana
kada nije bilo krvarenja.
Dajuu svoju opasku o ovome, ejh Ibn Abidin kae: "Ako bi
ovaj hajz bio trei po redu u periodu iddeta, njeni opozivi razvod
braka bio bi prekinut, a ona se nee udati za drugog iz
predostronosti."
Usvari,
ako bi ena bila u opozivnom razvodu
braka (red'a), njen iddet bi se zavrio sa zavretkom ona tri dana

koliko je imala hajz. Poslije toga, njen mu je ne bi mogao vratiti.
170
PROPISI O ISfOI
Ako bi je, ipak, vratio u toku est dana u kojima nije imala krvarenje,
ona mu ne bi bila dozvoljena (kao ena), osim ako bi se krvarenje
ponovo pojavilo desetog dana, pa ponovo prestalo nakon to proe
taj dan u potpunosti, ili potraje vie od deset dana. Tada e ona hajz
raunati onoliko koliko je on kod nje uobiajeno trajao, to je deset
dana. Tako bi vraanje ene bilo ispravno, jer se dogodilo u roku
treeg hajza koji ulazi u period iddeta. Osim toga, toj eni nije
dozvoljeno udati se za drugog iz predostronosti, sve dok ne proe
cijeli period njenog prethodnog ciklusa. Njenom drugom muu ( ako
se uda) nije dozvoljeno da sa njom ima spolni odnos, osim ako se
kod nje ne pojavi krv sve dok ne proe period uobiajenog ciklusa.
To je stoga to time valjanost branog ugovora ( akd) postaje jasna,
jer je sklopljen nakon potpunog isteka iddeta. Zato je njenom muu
dozvoljen spolni odnos sa njom nakon to proe deset dana.
U sluaju posta, duni smo primijetiti jednu veoma vanu stvar.

Ako uobiajeni ciklus kod ene traje deset dana, a jedanput prestane
nakon tri dana, ona je tada obavezna klanjati i postiti na nain koji
smo prethodno spomenuli. Ako bi se, naprimjer, kod nje krvarenje
ponovo pojavilo nakon etiri dana, pokazalo bi da njen hajz nije
zavren, te da se dani koje je postila broje u hajz i post u tim danima
nije valjan. Zbog toga, ona je duna napostiti te dane .
etvrto: Ako
krvarenje prestane prije nego to prou tri dana,
osoba e klanjati, ali je obavezna ekati period do pred kraj namaskog

vremena u kome je mustehab klanjati, ne ekajui vrijeme kada je to
mekruh. Ona e se abdestiti i klanjat e ako se krv ne bi pojavila
ponovo. Ovo miljenje se navodi u
Ed-durru)l-muhtaru.
Primjetno
je ovdje da se abdest uzima samo nakon krvarenja, koje je prestalo

prije nego to su prola tri dana, na onoliko vremena za koliko se
moe obaviti namaz. Namaz, meutim, ne bi bio ispravan bez
kupanja, ako bi krvarenje potrajalo puna tri dana ili vie, jer bi postalo
sigurno da je to hajz, zbog perioda trajanja krvarenja. Pitanje koje se
ovdje postavlje jeste da li je ena obavezna odgoditi kupanje i namaz
sve do kraja perioda namaskog vremena u kome je mustehab klanjati?
17 1
Da, ona je duna to uiniti ako krvarenje prestane prije nego to

proe vrijeme trajanja njenoga uobiajenog ciklusa. Ali, ako se to
desi nakon punog vremena trajanja ciklusa, tada je to mustehab,
kako se navodi u Reddul-muhtaru. Po pitanju posta, propisi nalau
da ena zaposti, ako krvarenje prestane nou nakon trajanja dugog
manje od tri puna dana. U sluaju da ono prestane danju, ona e se
poistovijetiti sa postaima, pa e ostatak dana postiti iz potovanja
prema ramazan u. Pojanjavajui gore reeno, alim Ibn Abidin u svom
Komentaru traktata o hajzu kae: "Ako bi kod neke ene uobiajeno
bilo da tokom ciklusa jedan dan ima krvarenje, a jedan nema, sve
dok ne proe deset dana, ona e postupiti ovako: kada se kod nje
pojavi prvo krvarenje, nee ni klanjati ni postiti. Kada se ono prekine
poslije drugog pojavljivanja, uzet e abdest, klanjat e i postiti. Kod
treeg, ona e ostaviti namaze i post ako vidi krv, a etvrti put, kada
se prekine krvarenje, okupat e se i klanjati. Tako e nastaviti initi
kad god se krvarenje prekine, tojest kupat e se i klanjati, sve dok ne
proe deset dana".
Produivanje krvarenja
Ovo stanje definira Ibn Abidin u Komentaru El-Bir,givijevog
traktata, gdje kae: "To je produavanje i nastavljanje krvarenja preko
najdueg perioda trajanja (hajza). A najdui period hajza je deset
dana. Nastavljanje krvarenja preko uobiajenog moe se desiti kod
one ene koja je prvi put dobila hajz, kao i kod one koja ga je ve
imala."
Produavanje krvarenja kod ene kojoj nije prvi put da dobije hajz
Ako se kod ene, kojoj nije prvi put da dobije hajz, krvarenje
nastavi i pree najdui period trajanja hajza, njen period istoe i
hajza brojat e se onoliko koliko je bilo uobiajeno. Ona e svoj
uobiajeni period istoe i hajza smatrati mjerodavnim u svim
propisima, uz uvjet da uobiajeni period bez krvarenja bude manji
1 72
PROPISI O ISTOI
od est mjeseci. Ako bi taj period bio vei, ona ga nee smatrati
mjerodavnim. Alim Ibn Abidin pojanjava razlog toga miljenja,
rijeima: "To je zbog toga to je taj period istoe ( bez krvarenja)

manji od najkraeg uobiajenog perioda trudnoe". A, poznato je,
najkrai period trudnoe traje est mjeseci.
Uenjaci u odreivanju perioda istoe ene u ovakvoj situaciji
imaju nekoliko stanovita, a najargumentiranija su sljedea dva:
l)
Period trudnoe kod ene raunat e se est mjeseci manje
jedan trenutak, kako bi bila ostvarena razlika izmeu perioda istoe

u trudnoi, uobiajene istoe (izvan trudnoe) i hajza.
2)
Period istoe kod ene raunat e se dva mjeseca i na tome
se temelji fetva, jer je to lake za muftiju i ene.
Produavanje krvarenja kod ene koja prvi put dobiva hajz

Ono se moe javiti u etiri oblika, kako to stoji u El-Birgivijevom
Traktatu o hajzu.
Prvi oblik je kada se krvarenje kod djevojke nastavi od momenta
njenog dobivanja punoljetnosti. U ovom sluaju, njen hajz e se
raunati deset dana od poetka, a period istoe dvadeset dana i tako
e stalno biti. Ako bi bila u nifasu, on e se raunati etrdeset dana,
dok e dvadeset dana poslije njega biti period istoe, jer se ne mogu
spojiti nifas i hajz. tavie, izmeu toga dvoga mora biti puni period
istoe, a poto je on izmeu dva hajza raunat dvadeset dana, neka
konsenkventno tome bude raunat kao srednji period izmeu nifasa
i hajza.
Drugi oblik je kada se kod ene pojavi nemjerodavna krv, kao i
istoa. Nemjerodavna krv je ona koja potraje vie od deset dana,
dok je nemjerodavna istoa ona koja potraje manje od 1 5 dana. U
tom sluaju ona nee raunati (ubrajati u ciklus) krv koja se kod nje
pojavila, kako bi na osnovu nje kod djevojke bio ustanovljen ciklus.
Naprotiv, njen hajz e biti deset dana od trenutka pojavljivanja krvi,
makar samo formalno-pravno, dok e njen period istoe biti dvadeset
173

dana. Tako e stalno raunati sve dok se kod nje ne uspostave ispravni
periodi hajza i istoe.
Pojanjenje:
Ako pretpostavimo da se kod djevojke u pubertetu pojavi krv i
potraje jedanest dana, pa se prekine i taj prekid traje etrnaest dana,
a potom se ponovo pojavi i tako se nastavi, njen hajz je tada deset
dana, a period istoe dvadeset dana. Ranije smo razjasnili da se
nepotpun peri od istoe izmeu dva krvarenj a tretira kao
kontinuirano krvarenje.
Stoga, ova djevojka e biti kao ona kod koje krv kontinuirano
curi od momenta kada je postala punoljetna, pa e njen hajz biti
deset dana, od ukupno jedanaest, koliko joj je prvi put krvarenje
trajalo, dok e period istoe biti dvadeset dana.
Ovako e biti ako period istoe nij e mjerodavan ( ako je
nepotpun ), tojest manji od petnaest dana . Meutim, ako bude
petnaest i vie dana, ali pomijean sa istihazom, u tom sluaju problem
ima opirnije obrazloenje.
Prije nego to razloimo ovo pitanje, neophodno je da ga
pojednostavimo sljedeom slikom:
Pretpostavimo da se kod poetnice pojavi krv u trajanju od
jedanaest dana, zatim bude period istoe u trajanju od petnaest
dana, a zatim se krvarenje kontinuirano nastavi. Prvo krvarenje
(jedanaest dana) je nemjerodavno, jer je trajalo vie od deset dana.
Period istoe je ispravan formalno, ali je pravno neispravan, jer
je na njegovom poetku bilo krvarenje, a to je onaj jedan dan preko
deset. Taj dan nikako ne ulazi u hajz, jer je najdui period hajza
samo deset dana, a ovaj dan je uao u period istoe. S obzirom na
to da je u svom poetku period istoe bio pomijean sa krvarenjem,
to se ne moe smatrati njenim ustaljenim ciklusom.
U
Komentaru traktata o hajzu ejh Ibn Abidin kae:
"Da se zakljuiti da nemjerodavno krvarenje ini period istoe

izmeu dva krvarenj a nemj erodavnim . Ono se ini p oput
1 74
PROPISI O ISTOI
neprekidnog krvarenja, pa ena postaje kao ona koja je svoj prvi

ciklus poela sa kontinuiranim krvarenjem, to znai da je njen hajz
deset, a period istoe dvadeset dana. Medutim, ako ukupan zbir
krvarenja i istoe ne prede trideset dana, to e se raunati od
momenta kada se krv kod nje prvi put pojavila. Ako bi taj zbir bio
vei, to e se raunati od poetka stvarnog kontinuiranog krvarenja.
Tako e sve izmedu prve menstrualne krvi i kontinuirane krvi biti
period istoe. Smisao ovoga stava je moda u tome to je uobiajeno
da kod veine ena periodi hajza i istoe ne prelaze mjesec dana,
niti traju krae. Zbog toga, u situaciji kontinuiranog krvarenja hajz
se rauna deset dana, a period istoe ostatak mjeseca, tj. dvadeset
dana, bez obzira na to da li ena prije kontinuiranog krvarenja imala
nemjerodavni period krvarenja i istoe ili nije imala nita. Medutim,
ako period istoe bude samo simboliki nemjerodavan, a zajedno
sa periodom krvarenja prede trideset dana, tada e se ona krv preko
deset dana, zajedno sa cijelim periodom istoe poslije nje, smatrati
njenim periodom istoe, a ne samo dvadeset dana. Zatim e se poeti
raunati hajz deset, a period istoe dvadeset dana od poetka
nastavljanja (kontinuiranog) krvarenja". Kao pojanjenje ovoga navest
u sljedea dva primjera koja je spomenuo El-Birgivi u svom
Traktatu:
l . Primjer adolescentkinje kod koje krvarenje potraje jedanaest,
a period istoe petnaest dana, poslije ega se krvarenje ponovo

nastavi. U ovom sluaju primjetna su dva detalja:
a) period istoe je valjan sutinski, a nemjerodavan formalno
pravno, jer se jedanaesti dan krvarenja ubraja u period istoe.
b) ukupni zbir krvarenja i istoe prije nastavljanja krvarenja,
manji je od trideset dana:
1 1+1 5=26. Zbog toga, pravni tretman te
ene je poput one kod koje je krvarenje neprekidno od momenta

prvog pojavljivanja. To znai da se njen hajz broji deset dana od
poetka pojavljivanja, dok je period istoe dvadeset dana i tako e i
ostati sve dok se krvarenje nastavi.
175
2.
Primjer adolescentkinje kod koje se pojavi krvarenje i potraje
jedanaest dana, nakon ega krv prestane u trajanju od dvadeset dana,

poslije ega se krvarenje nastavi.
Primjetno je da i u ovom sluaju postoje dva detalja:
a) period istoe je sutinski ispravan, ali je formalno-pravno
nemjerodavan, jer zapoinje krvarenjem.
b) ukupan period istoe i krvarenja vei je od trideset dana:
1 1 +20=31. Na osnvu ovako utvrenog stanja, moe se konstatirati

da je prvi hajz ove enske osobe deset dana, dok jedanaest dana
krvarenja ulazi u period istoe, koji je u ovom sluaju dvadeset i
jedan dan. Poslije toga, od momenta stvarnog nastavljanja krvarenja,
odreivat e se deset dana kao period hajza, a dvadeset dana kao
period istoe, i tako sve dok traje ovakvo stanje.
Trei oblik je kada kod ene bude ispravan period krvarenja, a
nemjerodavan period istoe. U tom sluaju, samo se ovaj period
krvarenja smatra njenim ustaljenim ciklusom i ona e se prema njemu
odreivati u sluaju da krvarenje bude neprekidno. Tada e se ostatak
mjeseca raunati kao njen period istoe. Slino tome, ako bi kod
ene, koja je prvi put dobila hajz, krvarenje potrajalo pet, a period
istoe etrnaest dana, nakon ega se krvarenje nastavilo, njen hajz
e biti pet dana, a period istoe ostatak mjeseca,. tj . dvadeset pet
dana. Ona e klanjati jedanaest dana od momenta kada se krvarenje
nastavi, kao dopuna periodu istoe, zatim pet dana nee klanjati, a
potom e se okupati i klanjati dvadeset pet i dana, i sve tako . Ovako
se tretira sluaj kada p eriod istoe bude samo simboliki
nemjerodavan, kao kada bi ena koja prvi put dobiva hajz imala
krvarenje tri dana, poslije ega bi uslijedilo petnaest dana istoe,
onda jedan dan krvarenja, pa poslije ega nastupi period istoe od
petnaest dana, nakon kojeg se krvarenje nastavi. Ovaj jedan dan
krvarenja bio je u sredini izmeu dva podjednaka perioda istoe i
on je uinio da to samo simboliki nisu, jer ne ulazi u hajz, ve u
period istoe. Stoga, prva tri dana su hajz, a trideset i jedan dan je
period istoe. Poslije toga, ona e zapoeti raunati svoj ciklus od
1 76
PROPISI O ISTOI
poetka nastavljanja krvarenja, pa e tri dana raunati kao hajz, a

dvadeset i sedam kao period istoe i to e biti njen ustaljeni ciklus.
Time je ovom i prethodnom sluaju ustanovljen isti tretman u vezi s
utvrivanjem uobiajenog mjesenog ciklusa kod ene u sluaju
neprekidnog krvarenja. Ako bi, meutim, drugi period istoe, koji
je imala prije nastavljanja neprekidnog krvarenja, bio manji od
petnaest dana, tada bi se tretman razlikovao u odnosu na prethodno
utvreni. To je zato to je ono vrijeme nakon prvih petnaest dana, a
u kojem je imala krvarenje, mogue smatrati periodom hajza.
Ako bi adolescentkinja imala tri dana krvarenje, nakon kojeg je
nastupio period istoe u trajanju od petnaest dana, pa jedan dan
krvarenja, potom period istoe u trajanju od etrnaest dana i,
napokon, krvarenje se nastavilo u kontinuitetu, prva tri dana raunat
e kao hajz i krvarenje je mjerodavno. Petnaest dana poslije toga je
mjerodavan period istoe, jedan dan poslije toga zajedno sa sljedea
dva dana jesu hajz, poslije ega se rauna period istoe u trajanju od
petnaest dana. U tih petnaest dana ulazi dvanaest dana u kojima nije
bilo krvarenja i tri dana od trenutka kontinuiranog krvarenja. Zbog
toga, ova adolescentkinja klanjat e tri dana na poetku kontinuiranog
krvarenja, zatim e se sljedea tri dana smatrati da ima hajz i nee
klanjati, nakon ega e se okupati i klanjat e sljedeih petnaest dana.
Tako e i poslije toga postupati, pa e hajz raunati tri dana, a period
istoe petnaest dana.
etvrti oblik je kada adolescentkinja stekne punoljetstvo
trudnoom. Treba napomenuti da adolescentkinja postaje punoljetna
pojavom hajza ili trudnoom ili godinama, tojest kada napuni petnaest
godina lunarnog kalendara. U sluaju da postane punoljetna
trudnoom, nakon koje se porodi, pa se krvarenje kontinuirano
nastavi i ne imadne mjerodavan period istoe poslije poroaja, te
joj proe period nifasa (od etrdeset dana), njen period istoe raunat
e se dvadeset dana poslije, dok e hajz biti deset dana poslije toga.
Na ovakav nain ona e raunati svoj ciklus sve dok je krvarenje
kontinuirano.
177
Kada ona rodi dijete, a krvarenje ( nifas) potraje etrdeset dana,

pa ako poslije toga ne bude krvarenja u trajanju od petnaest dana, a
zatim se kontinuirano nastavi, njen hajz e biti deset dana od
momenta nastavljanja krvarenja, a period istoe sljedeih petnaest
dana. To znai da e se ona u procjeni svog ciklusa oslanjati na period
istoe, uz uvjet da taj period bude ispravan, tojest petnaest i vie
dana. Ona e se na njega oslanjati i ako bude esnaest dana, pa sve
do dvadeset i jednog dana. U potonjem sluaju, ona e svoj hajz
raunati devet, a period istoe dvadeset i jedan dan. A kad god se
period istoe povea, smanjit e se period hajza za onoliko dana
koliko je povean period istoe, sve dok haj z ne doe na tri, a period
istoe na dvadeset i sedam dana. Potom, njen haj z e raunati prvih
deset dana, u sluaju kontinuiranog krvarenja, dok e period istoe
brojati onoliko dana koliko je bio prije ove situacije, bez obzira na
to koliko trajao. Suprotna tome je situacija kada period istoe bude
nepotpun (manji od petnaest dana), pa e se, nakon to proe period
nifasa (etrdeset dana), raunati dvadeset, a hajz deset dana, jer je
ona poput ene koja je rodila i kod nje od poetka postoji
kontinuirano krvarenje. Ako bi njen period istoe, koji se pojavi
poslije nifasa, bio potpun, tojest bude trajao petnaest dana i vie, a
nifas se, naprimjer, povea na etrdeset i jedan dan, on e simboliki
biti neispravan, jer se u jednom njegovom danu, u kojem ima obavezu
klanjanja namaza, pojavila krv. Zbog toga, ovaj period istoe ne
moe biti mjerodavan kao uobiajeni, pa e se njen hajz i period
istoe raunati u skladu sa sljedeim obrazloenjem:
Ako se desi da, izmeu kraja perioda nifasa (etrdeset dana) i
poetka kontinuiranog krvarenja od dvadeset dana, naprimjer,
krvarenje potraje jo pet ili est dana ( 45 ili 46 ), poslije ega ono
prestane u trajanju od petnaest dana, a zatim se nastavi, hajz e se
raunati deset dana od poetka tog kontinuiranog krvarenja, dok e
period istoe biti dvadeset i to e biti uobiajni ciklus. Meutim,
ako izmeu nifasa i momenta kada je nastavljeno krvarenje bude
manje od dvadeset dana, kao da se krvarenje poslije dvadeset dana
178
PROPISI O ISTOI
nastavilo jo dan ili dva, svoj period istoe ena e nadopuniti tako
to e od momenta nastavljanja krvarenja dodati onoliko dana koliko
je potrebno da bi se napunilo dvadeset. Nakon toga, hajz e se
smatrati deset dana, a period istoe dvadeset, i sve tako dok traje
krvarenje.
ena sa zbunjujuim stanjem (el-muhajjire)

To je ena koja je zaboravila na svoj ciklus nakon to se krvarenje
kontinuirano nastavilo . Stanj e ove ene oznaeno je participom
aktivnim, jer ona zbunjuje (dovodi u nedoumicu) muftiju. Takoder,
za nju se kae i el-muhajjere, u participu pasivnom, jer je i ona zbunjena
i u nedoumici zbog svog zaborava. Za nju se jo kae el-mudille, jer je
zagubila znanje o svom ciklusu. Pitanja vezana za ovu enu spadaju u
najsuptilnija i najtea pitanja hajza i javljaju se u mnotvu formi i
partikula. Zbog toga, ena je obavezna pamtiti vrijeme i vremensko
trajanje svog ciklusa. ejh Ibn Abidin u svom Komentaru traktata o
hajzu kae: "ena je obavezna pamtiti svoj uobiajeni ciklus hajza,
nifasa i istoe, njihovo vremensko trajanje i rasporede u toku mjeseca.
Pa, ako bi poludila, izgubila svijest ili bila nemarna u pamenju ciklusa
i zbog svoje poronosti ne bi pridavala panju svojoj vjeri, pa zaboravila
svoj ciklus, te se krvarenje kod nje pojavilo u kontinuitetu, ona je
obavezna, nakon to se osvij esti ili pokaj e , da se potrudi da
pretpostavkom odredi svoj ciklus, kao to se postupa u sluaju kada
ovjek ne moe tano odrediti pravac Kible ili broj rekata koje je klanjao.
Ako svojom pretpostavkom uspije odrediti vrijeme i trajanje ciklusa,
tako e i postupati . U protivnom, ona e gledati da u erijatskim
propisima postupa po onome to je predostronije".
Uzimajui u obzir mnotvo miljenja i stavova oko ove mes'ele,
uenjaci, Allah im se smilovao, podrobno su je obradili u opirnim
fikhskim djelima i sa punom panjom, neumorno i strpljivo,
pojanj avati njene propise. Neka ih Allah nagradi najboljom
nagradom!
1 79
Ja u se u sljedeim redovima zadovoljiti time to u spomenuti

fragment, koji spominje alim Et-Tahtavi, Allah mu se smilovao, u
svojoj Glosi na Meraki'l-felah: Ja u prepustiti razgranate oblike te
mes'ele i pojanjavanje sitnih detalja vezanih za njene propise opirnim
fikhskim djelima, s tim to u init sitne intervencije, pojanjavajui
nedovoljno jasne rijei.
Et-Tahtavi, Allah mu se smilovao, kae: "Ona", tojest ena koja
je zaboravila svoj ciklus, "moe biti u tri stanja i to: da smetne sa
uma samo broj dana svoga ciklusa, ili samo njegovo vrijeme, ili oboje
zajedno. Govor o tome iznosim u tri take:
Prva, kada zaboravi broj dana ciklusa, a zna da je njen hajz jedanput
u jednom mjesecu. Tada e ona u toku prva tri dana zbog krvarenja
ostaviti namaze, jer je sigurna da je to hajz. Nakon toga, kupat e se za
svaki namaz sedam dana, jer nije sigurna da li je u stanju hajza, istoe
ili izlaska iz hajza. Zatim e se u narednih dvadeset dana abdestiti za
svaki namaz, zbog toga to je sigurna da je ista i njen mu moe sa
njom spolno opiti, u danima za koje je sigurna da je ista.
Druga, kada smetne sa uma raspored ciklusa u mjesecu. Pa, iako
bi znala da je broj njenih dana", dana hajza, "bio tri, ali nije znala
njihovo vrijeme u mjesecu, ona e prva tri dana u mjesecu klanjati
uzimajui abdest za svaki namaz. To je zbog dileme da li je u hajzu
ili periodu istoe. Nakon toga, ona e se tokom sljedeih dvadeset
i sedam dana kupati za svaki namaz, zbog nasluivanja da bi svakog
asa mogla izai iz hajza.
Trea, zaboravljanje i jednog i drugog zajedno . Osnova
postupanja u ovom sluaju je da e ena, kada bude sigurna da je u
toku nekog namaskog vremena postala ista, klanjati sa abdestom,
postiti i spolno opiti. A ako bi u toku nekog namaskog vremena
posumnjala na to da li ima hajz ili je ista, trait e ono to je
sigurnije", tojest potrudit e se da razlui hajz od istoe. "Ali, ako
ne bi mogla da odredi u kojem je periodu", hajza ili istoe, "klanjat
e, ali e se za svaki namaz okupati, zbog mogunosti da to bude
vrijeme kada bude izlazila iz hajza. S druge strane, ako bi stalno bila
1 80
PROPISI O ISTOI
u neodumici i ne bi imala odreeni stav, kupat e se prije svakog

namaza, ali ovo stanovite nije prihvaeno. Nije joj dozvoljeno da
ima spolni odnos u situacijama kada nije sigurna da li ima hajz ili je
ista. Takoder, nee joj se odrediti taan broj dana bajza, niti period
istoe, nego e ona, u vezi sa erijatskim propisima, postupati onako
kako je predostronije. To znai da e klanjati samo namaze koji su
farz, vadib i potvreni suneti, dok nee klanjati dobrovoljne namaze .
Takoder, ona nee postiti dobrovoljni post, a na prva dva rekata u
namazu uit e onoliko iz Kur'ana koliko je farz i vadib", tojest
uit e na prva dva rekata Fatihu i kratku suru, a na zadnja dva, po
pretenijem miljenju, samo Fatihu, jer je ona sunnet.
"I nee ulaziti u damiju, niti e uiti Kur'an osim u namazu i
nee ga doticati. Ona e, meutim, postiti u ramazanu, a zatim e
napostiti dvadeset dana, ako zna da se kod nje hajz pojavljuje nou.
Ako zna da se pojavljuje danju, napostit e dvadeset i dva dana, jer
najvie to moe od posta biti neispravno u ovoj situaciji jeste jedanaest
dana, pa e dupli broj dana napostiti iz predostronosti. A ako ne bi
nita znala", zapravo, ne bi znala da li se njen haj z pojavljuje nou ili
danju, "veina uenjaka je na stanovitu da treba napostiti dvadeset
dana. Fetva, koja se izdaje u vezi s njenim ciklusom, jeste da se period
istoe smatra dva mjeseca, a hajz deset dana. "
II. NIFAS
l.
Jezika definicija pojma
Autor El-Kamusa kae: "Ennifas, sa kesrom, znai poroaj . Kada

se ena porodi, za nju se kae nufesa' i nefsa'."
Definicija u erijatskom pravu

U djelu
Merakilfelah se kae:
"To je krv koja se pojavljuje nakon
poroaja ili nakon to iz maternice izae vei dio novoroenetova tijela."
181
Gore se misli na izlazak krvi kroz vaginalni otvor. Ako bi dijete

bilo izvaeno kroz neki drugi otvor, i to bude popraeno krvarenjem,
ena nee biti u nifasu, kako to smatra Et-Tahtavi. Takva ena e se
tretirati kao ona koja na sebi ima neku ranu.
Uz to, predostronije je postupiti po stanovitu Ebu Hanife koji,
openito, sam in poroaja smatra nifasom. To znai da je svejedno
da li dijete izae na vaginalni ili neki drugi otvor, bilo to popraeno

krvarenjem ili ne.
Uvjet je, meutim, da se krvarenje pojavi odmah nakon to izae
dijete u cijelosti ili vei dio njegovog tijela. Tako, recimo, ako bi
dijete izalo na pravilan nain, tako da prvo izae glava, vei dio
tijela e biti kada izau njegova prsa. A ako bi dijete izalo naopake,
tako da prvo izau noge, vei dio tijela bi bio sa izlaskom pupka.
erijatski tretman nedonoeta (es-sikt)

v
Sejh Ibn Abidin definira ovo pitanje rijeima: "To je kada dijete
bude pobaeno iz utrobe majke sa jasno izraenom tjelesnom kons
titucijom. U takvom sluaju ena bude u stanju nifasa. A ako nedonoe
ne bi imalo izraene tjelesne konture, ono se ne bi tretiralo kao es-sikt
i ena tada ne bi bila u nifasu. Krv koja se tada pojavi smatra se hajzom,
ako ispunjava uvjete hajza. U suprotnom, to je istihaza. "
Dakle, u sluaju nedonoeta uvjetuje se da su na njemu vidljive
samo neke tjelesne konture, kao to su kosa, nokti, ruka, noga ili
prst, a nije uvjet da cijela tjelesna konstitucija bude izraena.
Kada se moe prepoznati konstitucija nekih organa kod embrija?
Doslovno znaenje asnih hadisa, navedenih u Muslimovom
Sahihu, u poglavlju O naravi formiranja ljudskog bia u utrobi majke,

ukazuje na to da se oblik embrija poinje ukazivati, otprilike, nakon
etrdeset dana od momen.ta zaea.
Jedan od tih hadisa je i onaj kojeg biljei Muslim u svom Sahihu,
a prenosi ga Huzejfe bin Esid el- Gifari, koji je uo Allahovog
Poslanika, s.a.v.s, da kae :
182
PROPISI O ISTOI
\A'J
- -- :.
_ -. -J
. i, uu -
- ll:J -U
. -t.i: \A-
.
J J U 8 l:;j,:,v
. .rt- l''.),l
,-'Jr- ,
) ) )
"Kada proe etrdeset noi nakon to se kap sjemena ubaci u

rodnicu, Allah poalje meleka koji uoblii zametak i formira mu ui,
oi, kou, meso i kosti . . . "
Vjerovjesnik, s.a .v.s, u ovom asnom hadisu, opisuje genezu
formiranja organa kod embrija, a ona se potpuno podudara sa onim
to tvrde uenjaci iz te naune oblasti. Oni kau da na kraju este
sedmice
( 42 dana) zametak dostigne kulminaciju svojih aktivnosti u
formiranju organa, a to je ujedno i vrhunac kritinog perioda koji

traje od etvrte do osme sedmice . Pojavljivanje meleka u ovom
periodu samo je znak njegove vanosti. Inae, on je stalno prisutan
i pazi na ljudski zametak u svim njegovim etapama razvoja: u periodu
kada je kapljica sperme , grudica zgruane
krvi i komad mesa. Melek
se javlja u ovom periodu, kako bi izdvojio konture i oblikovao

zametak, izdvojio ui, oi, meso, kou, kosti . . . Nakon toga odredi
se spol embrija, muki ili enski, u ovisnosti od toga kako mu se
naredi i lijezda biva transformirana u jajnik ili sjemenik. Dokaz za
to je nedonoe koje pobaci ena prije prirodnog poroaja, na kome
se prije isteka sedme i poetka osme sedmice ne moe vidjeti genitalna
lijezda. 319
Blizanac (et-tev'em)
Et-Tev'em je pojam kojim se oznaava dijete koje je zajedno sa
drugim majka nosila u utrobi. Ako bi ona rodila, istovremeno, dvoje
ili vie djece, nifas e se raunati od trenutka roenja prvog, uz uvjet
da izmeu roenja dva djeteta ne bude perioda od est mjeseci. U
sluaju da tako bude, tada se drugo dijete rauna kao nova trudnoa.
Ako ena rodi drugo dijete prije nego to istekne njen uobiajeni
period nifasa, tada se krv koju vidi nakon njega rauna kao krv nifasa
319 Vidi: Halkul-insan bejnet-tibbi vel-Kur'an.
1 83
i to e i ostati sve dok ne proe njegov uobiajeni period trajanja. A

ako ona rodi drugo dijete poslije perioda nifasa od roenja prvog
djeteta, krv koja se poslije njega pojavi bit e tretirana kao krv hajza,
ako ispunjava njegove uvjete. Najspecifinije je, svakako, da izmeu
toga dvoga bude puni period istoe, tojest petnaest dana. U
protivnom, to je istihaza.
Meutim, ako bi ovo eni bio prvi sluaj nifasa, drugo krvarenje
bi spadalo u njen nifas od prvog djeteta, ako ono ulazi u period od
punih etrdeset dana ili manje. U protivnom, to spada u hajz ako
ispunjava uvjete hajza. U suprotnom, to je istihaza.
Vremensko trajanje nifasa

Nema granice za najkrae trajanje nifasa. To je zato to se desi
da se neke ene porode, a da pri tome uope ne bude krvi. Postavlja
se pitanje tretiranja ene kojoj se desi takav poroaj, odnosno pitanje
njenoga nifasa.
Po prihvaenom stanovitu, raunat e se da je ona imala nifas,
kako se navodi u djelu Ed-Durrul-muhtar. Na temelju toga stanovita,
ona je duna okupati se. Ovo je u skladu sa stavom imama Ebu
Hanife, koji smatra da je ena samim poroajem poela biti u stanju
nifasa, to smo ranije prezentirali.
Najdui period nifasa je etrdeset dana. Biljee Ebu Davud,
Tirmizi i drugi da je Ummu Seleme rekla:
. y.--
. .. -t
.
.) ,-,,
. -J- JJ, IS""'

t- - JJI JJ-".)
' - .1".e.
ie. r :;:u :lS"
"'
..
..
..
..."....-
"'
s.
.;..oJ
"'
"Za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ene su u nifasu ostajale

etrdeset dana." Buharija se pozitivno i pohvalno izrazio o stepenu
autentinosti ovoga hadisa, dok je Nevevi rekao: "Hadis je hasen
(dobar) i takvim ga je okarakterizirao Hakim."
Darekutni i Ibn Made biljee od Enesa da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., odredio da ene u nifasu ostanu etrdeset dana, osim u sluaju
kada bi prije toga postale iste.
1 84
PROPISI O ISTOI
l .s) t l } cl) ) JJ1 4lt.f

. cll
Ovaj hadis je prenesen u nekoliko verzija koje nisu bez kritika,
ali zbog njihovog velikog broja hadis se penje na stupanj dobrog
(hasen) hadisa.
Ovo je bilo miljenje u vezi s trajanjem nifasa. to se tie njegovog
uobiajenog trajanja kod ena, ono se ustanovljava samo jednim
pojavljivanjem, te varira poput hajza. Tako e ena, koja prvi puta
ima nifas i kod koje krvarenje prestane prije isteka etrdeset dana,
initi isto to ini ena koja prvi puta ima hajz, ako se kod nje krvarenje
prekine prije isteka perioda od deset dana. Dakle, ona e se okupati,
klanjat e i postiti iz predostronosti. Ako bi se kod nje krvarenje
povratilo prije nego to proe punih etrdeset dana, onda e cijeli
period raunati kao nifas. Zato e ona ponovo postiti dane koje je
postila nakon to je prestalo krvarenje, jer njen post e biti pokvaren
nakon to se krvarenje povrati, zato to je postalo jasno da je to bio
nifas.
Period bez krvarenja u toku nifasa

Nifas je poput hajza i kod njega se ne uvjetuje kontinuiranost
krvarenja (u cijelom periodu) . tavie, ono se ponekad prekida i taj
se prekid tretira kao kontinuirano krvarenje, makar ono potrajalo
tokom veeg perioda nifasa. ejh Ibn Abidin kae:
"Period prestanka krvarenja u granicama etrdeset dana nifasa
ne razdvaja dva perioda krvarenja, bez obzira na to da li ono trajalo
petnaest dana, vie ili manje. Krvarenje koje je bilo na poetku i na
kraju perioda nifasa smatra se kao kontinuirano krvarenje. Ovo je
stav Ebu Hanife i na tome se temelji fetva . Po miljenju dvojice
njegovih uenika, Ebu Jusufa i Muhameda, period prestanka krvarenja
u trajanju od petnaest dana razdvaja dva ciklusa krvarenja. Tako, ako
bi kod neke ene nakon poroaja krvarenje traj alo jedan dan, poslije
toga prestalo u trajanju od trideset dana, pa se ponovo pojavilo u
185
trajanju od jednog dana, njih dvojica smatraju da se samo prvo krvarenje

(jedan dan) ubraja u nifas. (S druge strane, Ebu Hanife smatra da se
svih etrdeset dana ubrajaju u nifas. ) Ako bi se kod ene, koja je postala
punoljetna inom trudnoe, nakon poroaja, pojavilo krvarenje u
trajanju od pet dana, poslije ega bi se prekinulo petnaest dana, a
zatim se ponovo pojavilo u trajanju od pet dana, pa ponovo prekinulo
petnaest dana, a onda se nastavilo u kontinuitetu, Ebu Hanife smatra
da je njen nifas (prvih) dvadeset i pet dana, dok njih dvojica smatraju
da je nifas prvih pet dana, a drugih pet dana (krvarenja) je hajz. "
Period bez krvarenja izmedu hajza i nifasa

Poslije kraja nifasa i poetka hajza koji ga slijedi, mora da bude
potpuni period istoe, u trajanju od petnaest dana i vie. Ako on i
ne bi postojao, onda drugo krvarenje ne bi imalo tretman
kontinuiranog krvarenja.
Ako bi krvarenje u nifasu potrajalo due od etrdeset dana, ena
e, kao i kod hajza, mjerodavnim smatrati uobiajeno trajanje njenog
nifasa, ako joj to nije prvi nifas.
A ako bi joj to bio prvi poroaj, njen nifas e se raunati etrdeset
dana, a sve preko toga istihaza.
Pojanjenje:
Recimo da enin uobiajeni nifas traje trideset dana. Prilikom
zadnjeg poroaja, krvarenje potraje trideset i jedan dan, poslije ega
nastupi period bez krvarenja u trajanju od etrnaest dana, a potom
nastupi hajz. Ona e tada te dane raunati na svoj uobiajeni nain.
To znai da e nifas raunati trideset dana, a onaj jedan dan krvarenja
preko trideset (tojest trideset i prvi dan) dodat e na onih etrnaest
dana bez krvarenja i to e smatrati periodom istoe. Ovako miljenje
se navodi u Reddul-muhtaru.
Opaska:
Gore spomenuti i obraeni propisi vezani za haj z vae i za nifas.
I sve to je spomenuto u vezi s hajzom, kao to je situacija kada se on
186
PROPISI O ISTOI
prekine, zatim kada se nastavi kod ene kod koje se prvi put pojavio,
kao i kod one kojoj je on prvi, vae i za situacije nifasa i nema
potrebe sve to ponavljati.
ISTIHAZA
Filoloki, istihaza, kako je definira uenjak Ibn Abidin, jeste
infinitiv. Tako se kae: Ustuhidat el-mer'etu fe hije mustehada. U
El-Kamusu stoji: "El-mustehada(tu) je ena kod koje krv ne istjee
iz mjesta odakle istjee menstrualna krv, ve iz izdvojene vene. Krv
istihaze izlazi na vaginalni otvor, kao i krv hajza i nifasa, izuzev, kako
kau erijatski pravnici; to mjesto porijekla krvi istihaze nije u rodnici,
nego u veni koja je izvan rodnice, a naziva se el-azil (izdvojena vena) . "
Savremena medicina, meutim, smatra da krv istihaze potie iz
rodnice, ba kao i ona nifasa i hajza. Tako se ovaj stav razlikuje od
stava erijatskih pravnika. Ipak, i jedni i drugi saglasni su da krv istihaze
ne spada ni u hajz ni u nifas, jer ako krvarenje traje manje od tri
dana, to je tada nepotpuni hajz, a ako potraje vie od najdueg perioda
hajza ili nifasa, uzrok joj je neka bolest koja se moe lijeiti.
Ako bismo postupali po stanovitu ljekara, ne bi se promijenili
ve utvreni fikhski propisi istihaze, jer se ljekari slau sa erijatskim
pravnicima da krv istihaze nije ni hajz, a ni nifas.
asni hadisi koji govore o ovom pitanju ne spominju mjesto s
kojeg potjee krv istihaze, a Poslanik, s.a.v.s., samo ju je opisao
rijeima: To je iz vene.
Muslim biljei predaju u kojoj se od Aie, r.a., prenosi da je
rekla:
Dola je Fatima bint Hubej V}erovjesniku, s. a. v.s., i upitala:
t.)ut :41t :;,f at;'
'Allahov Poslanie, ja sam ena kod koje krv stalno izlazi i ne

prestaje, pa hou li izostavljati namaze ?' On joj odgovori:
187
u ::.,;.t lJ :u r"::J1 - Uf 3-;Q::J J j w1

..
..
.,
..
'Ne, nee!, a to je (krv) iz vene i nije hajz. Kada nastupi hajz

izostavlJaj namaze, a kada prestane, saperi sa sebe krv i klanjaJ. '11
Nema sumnje da svaka krv potie iz vene, a hadis nije objasnio
njeno mjesto: da li je unutar rodnice ili izvan nje. Postupanje po
znanstvenim injenicama u ovom sluaju je pree, s obzirom na to
da hadis nije bio precizan. 320
Tretiranje krvi istihaze

S obzirom na to da je krv istihaze svaka krv koja izlazi kroz
vaginalni otvor ene, a nije ni hajz, ni nifas, postavlja se pitanje
erijatskoga tretiranja te krvi?
El-Birgivi kae: "Istihaza je manje neisto stanje (hadesun as gar},
ba kao to je to krvarenje iz nosa."
Zbog istihaze se ne oslobaa obaveze namaza, niti je zbog nje
zabranjeno postiti ili spolno opiti.
Ako neisto stanje (hades}, makar samo s pravnog gledita, potraje
cijelo vrijeme farz-namaza, tako da ne preostaje dovoljno vremena
za uzimanje abdesta i klanjanje, ono (neisto stanje tj . hades) postaje
isprika, a osoba u tom stanju postaje osoba sa isprikom - sahibi uzr.
Na temelju ovoga stava, ena sa istihazom e se okupati onda
kada se utvrdi da je izala iz hajza ili nifasa, a zatim e se abdestiti i
klanjati poput osobe sa isprikom. Naravno, treba da ispunjava uvjete
isprike . Jedan od njih je kontinuirano krvarenje tokom cijelog
vremena jednog farz-namaza, kao to je ve ranije reeno. A ako ne
postoji ovaj uvjet, ona nije osoba sa isprikom ( sahibi uzr) i obavezna
je abdestiti se i klanjati onda kada se krvarenje prekine.
320 "El-erbe'un el-'ilmijje".

188
PROPISI O ISTOI
Ako bi ena mogla zaustaviti krv, stavljajui higijenski uloak u

unutranjost vagine, da li je to obavezna i uiniti?
Da, obavezna je to uiniti i time prestaje biti osoba sa isprikom.
El-Birgivi kae: "Ako bi osoba sa isprikom bila u stanju zaustaviti
krv (i drugo) nekim povezom i slino, to je obavezna i uiniti i time
vie ne bi bila osoba sa isprikom. Tako nije u sluaju hajza. "
Takoder, tako nije ni u sluaju nifasa. erijatski tretman hajza i
nifasa ustanovljava se prvim pojavljivanjem krvi, makar se ona
zaustavila higijenskim ulokom, naprimjer. Tako je i kada mukarac
izbaci malo sperme, a sprijei izlazak ostatka. Tim sprjeavanjem ne
nestaje stanje denabeta (neistoe), za razliku od istihaze. Jer, ako
je mogue zaustaviti krv istihaze, tada prestaju propisi vezani za nju,
kako kae uenjak Ibn Abidin u svom Komentaru Bit;!Jivijepog
traktata.
ena koja stavi uloak mora paziti na sljedee:
Kada stavi higijenski uloak ili vatu u unutranji dio vagine i
unutranji dio tog uloka natopi krv, a vlanost se ne pojavi na
vanjskom dijelu uloka koji je uz ivice unutranjeg dijela vagine, hajz
u tom sluaju jo nije nastupio, ali je, po odabranom stanovitu po
kojem se donosi fetva, abdest te ene pokvaren.
Tako, ako bi ena koja posti stavila uloak od vate i sl. , i osjetila
pokretanje menstruacione krvi, ali ona ostane iza vate i ne pojavi se
na vanjskom dijelu sve do zalaska sunca, ona e biti sve do tog
momenta ista i nije obavezna napostiti taj dan.
Ako bi, pak, izvadila uloak iji je unutranji dio natopila krv,
tada e se izlazak krvi tretirati od trenutka vaenja uloka. Dakle,
ono to je mjerodavno jeste dolazak krvi do ivica unutranjeg
vaginalnog otvora i nema razlike u tome da li ona tamo stigne nakon
to natopi uloak ili direktno.
1 89
FORMALNO ..PRAVNA ISTOA

Islam je odredio istou koja je to samo po tretmanu (formalno
pravna), zbog njegovog velikog potenciranja na istoi, kao i zbog
lahk:oe njegovih propisa i elastinosti njegovog zakonodavstva. U
svemu ovome se, bez sumnje, ogleda velika panja islama prema
istoi u svim ljudskim situacijama.
U situacijama kada nije u stanju postii stvarnu istou, ovjek
je duan da pribjegne istoi koja je to samo po tretmanu (to je
pravna, fiktivna istoa), kako bi znaenje istoe i briga o njoj ostala
duboko urezana u njegovoj dui, intuiciji i uobiajenoj praksi.
Ponekad zadugo potraju situacije u kojima ovjek ne moe
ostvariti stvarnu istou, pa kako ne bi zaboravio njeno znaenje, i
da se ljudska dua ne bi navikla na njeno ostavljanje jer nije uobiajeno
da je bude liena, islam je propisao i formalnu (fiktivnu) istou kao
simbol stvarne, ije je ostvarenje za ovjeka u tom trenutku teko ili
nije nikako mogue . To, svakako, potvruje lahkou islama i
elastinost njegovih propisa. Zato nije udno da Uzvieni Allah
zavrava ajet koji govori o stvarnoj i pravnoj istoi rijeima:
Allah ne eli da vam priini potekoe, veeli da vas uini

istim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili
zahvalni.321
Formalna ( fiktivna) istoa obuhvata tejemum, potiranje po
daici kojom se uvruje prijelom nekoga ekstremiteta, potiranje
po zavoju i potiranje po obui.
321 El-Maide, 6.
1 90
PROPISI O ISfOI
TEJEMUM
Definicija tejemuma
Filoloki, tejemum znai namjeru
i ;J-l .Lt}
(kasd). Jedan pisac ree:
w,Jt 1.)1 ':?J.)i LoJ
"Kada se uputim ka nekom predjelu elei dobro, ne znam koje

mi od toga dvoga sleduje."
Rije jemmemtu, koju je upotrijebio pjesnik znai kasadtu.
U erijatsko-pravnoj terminologiji tejemum oznaava potiranje
lica i ruku do iza lakata istom zemljom, uz postojanje namjere.
erijatsko-pravna utemeljenost tejemuma

Tejemum je utemeljen u asnom Kur'anu, rijeima Uzvienog:
a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili prirodnu
potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode,
onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko
lica svojih i ruku svojih predite.322
...
Aia, r. a., prenosi povod objave ovog ajeta:
jf \A:...t J j.L:, e. JJ1 JJ l _,:,) }-

illi r\it:, ;.L:, + JJ1 JJ j_,:,:; rau thai 1
\it u .s) 'lt 1)w . t J illi JU!u l_,:...;,Jj lA:.
WJ W u ) !u J;&. l_,:...;,ij ill lj J llJI JJ 1 J.,:,
y ir-u,. J JN.-:, J t :JJ1 u J\i:,.-t w
+ JJI l j_,:,:; rW':? (.L:, + JJ1 JJ l _,:,:; l l
u :;. f jw 1/..:: .:!u 1:JJ 1 J)U,u ;). t ;.L:,

. u + :. :s- ':? :,.. :.; a t :Jr ;. :,
Krenuli smo s Allahovim Poslan ikom, s. a. v.s., na jedno njegovo

putovanje i kada smo bili kod mjesta el-Bejda) (ili Zatul-dej)
322 El-Maide, 6.
191
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFl]SKI FIKH

prekinula se moja ogrlica. Allahov Poslanik, s. a. v.s., dao se u potragu
za njom, a za njim su to uinilijoJ neki ljudi. Nismo bili u mjestu koje
ima vodu. Neki iz nalegrupe su dolli Ehu Bekru es-Siddiku i rekli mu:
CVidi li ta je uinila AiJa? Digla je na noge Allahovog Poslanika,
s. a. v.s., i druge ljude, a oni nisu ni blizu vode, niti je imaju sa sobom. J
Ehu Bekr me je, kazuje, AiJa, ukorio, rekao mi ono to je htio i stalno
bockao rukom u moj pojas. Ja se nisam mogla pomai samo zbog toga
to jeglava Allahovog Poslanika, s. a. v.s., bila na mom stegnu. Kada je
svitalo, ustao je Allahov Poslanik, s. a. v.s., a nije imao vode. Tada je
Allah objavio ajet o tejemumu, kojeg su odmah svi uzeli. Onda je Usejd
bin el-Hudajr rekao: (Ovo nije valprvi bereket, porodica Ehu BekrovaF
Zatim smo, kazuje Aia, potjerati devu na kojoj sam bila i nali smo
ogrlicu ispod nje. .323
Od Ehu Zerra, r.a. , prenosi se merfu' hadis koji glasi:
J '4)!-'r rl J.n' .'. i.. -

4!.....ii - w, -J.:,:)
- - r!\i ?
- . - -"w, .u.w 1"""
.t ., , .. ,
lJ!
-
r.
'
- ' ' jj
Cista zemlJaJe musliman u sredstvo za ilenJe, makar desetgodina

ne naao vode. Onda kada nae vodu, neka nJome pokvasi svoJu kou,
Jer to Je bolje.324
A od Dabira ibn Abdullaha, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao:
-J ..+"-. -- q.}"'L. .;-AJ{ 1,17

' . 1 -J
nt.
'.i..:. J
e..:.;.. f
\"""'
IF ;l 4fj J:a:l. 18-;t f _Ji:-) u 1)# l
. l J !) i:..Pij. '} J :.:_: l tS) lllJI fJ .P, ..
.JP)
Dato mije pet odlika koje nisu date nikom priJe mene: potpomognut
sam strahom (koji moJi neprijatelJi osJeaJu) na udaljenosti od mJesec
dana hoda; ciJela Zemlja mi Je uinJena mJestom za klanjanJe i
uinjena Je istom, pa gdje god nekog iz mog ummeta zadesi namaz
neka tu i klanja; dozvoljen mi Je ratni plijen, to nije bilo dozvoljeno
323 Hadis biljei ei-Buhari, 334.
324 Hadis biljee Ebu Davud i et-Tinnizi i on ga smatra vjerodostojnim.
1 92
PROPISI O ISTOI
nikom prije mene; data mi je mogunost efa'ata i svaki vjerovjesnik

prije mene bijae slat samo svom narodu, a ja sam poslan cijelom
ovjeanstvu.325
Nain uzimanja tejemuma
Osoba koja uzima tejemum dotaknut e rukom istu prainu, ili
neto to je od zemlje, ako je isto. Zatim e otresti ruke, ako se na
njih nahvata puno praine, tako to stranom na kojoj je palac udari
jednom akom o drugu. Potom njima potare cijelo lice. Onda ponovo
dotakne zemlju, te potare svoju desnu ruku lijevom akom, tako to
e unutranjom povrinom etiri prsta potrati vanjsku povrinu desne
ruke, i to od vrhova prstiju pa do lakta. Unutranjom povrinom
lijeve ake e potrati unutranju stranu desne ruke, i to od lakta do
zgloba, sve dok ne potare unutranjim dijelom palca lijeve ruke
vanjsku povrinu palca desne ruke. Zatim e isto uraditi sa lijevom
rukom.
Od Dabira, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao:
. J; :, .:u
Tejemum je potiranje lica i potiranje ruku do laktova. 326
Doticanje zemlje rukama nije uvjet za valjanost tejemuma. Ako

bi vjetar ovjeku nanio prainu na lice i ruke i on ih potare sa nijetom
tejemuma, to mu je dovoljno.
Tejemum zamjenjuje abdest i gusul u odstranjivanju neistoe.
Na to ukazuju rijei Poslanika u hadisu koji prenosi Dabir, r.a., a
glasi:
lj#:, jl :,
Cijela Zemlja uinjena mije mjestom za klanjanje i uinjena je

istom.
325 Hadis biljei el-Buhari, 335.
326 Hadis biljee el-Rakim, ed-Darekutni i el-Bejheki.
193
Rije et-tahur iz ovoga hadisa oznaava ono to isti drugo. Tako,

ona ukazuje na to da zemlja odstranjuje neistou ba kao i voda, jer
im je to zajednika karakteristika.
_):... .j lS- ;.L:, llJI _J-tf. J J.l 1 )
l:. Ju r 1 tA iJ A ..Y- 1A eJl

. - 4j :J, Ju l:. :, 11 L...tt Ju r , tA
Imran, r.a., prenosi dugi hadis u kojem stoji da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s., bio na jednom putovanju, tokom kojeg je predvodio ljude u
namazu. Kada je zavrio s namazom, vidio je izdvojenog ovjeka,
koji nije klanjao sa ostalima, te ga je upitao: ta teje, ovjee, sprijeilo
da ne klanja sa ljudima? Odgovorio mu je: "Mene je zadesio
denabet, a nema vode. " Oisti se zemljom, jer ona ti je dovoljna,
ree mu Vjerovjesnik, s.a.v.s. 32 7
A
od Ebu Zerra, r.a., prenosi se merfu' predaja, koja glasi:
' - h ' .i-

WI _
-l l:.
. r; '(P'
..r .rJ r-;-- J*PJ
.
'. -
"ista zemlja abdest je muslimanu, makar i deset godina, ako

ne nade vode ."328
Ova predaja nedvosmisleno znai da se tejemumom postie
istoa u sluaju oskudice vodom.
Uvjeti za valjanost te jem uma
Prvi uvjet: Nijet
Uvjet za valjanost tejemuma jeste da nijet (odluka) bude donesen

u trenutku doticanja zemlje rukama ili u trenutku potiranja dijelova
tijela (lica i ruku).
Nijet je uvjet za valjanost tejemuma, dok on nije uvjet za valjanost
abdesta i gusula, iako je tejemum zamjena za njih. Razlog je u tome
327 Hadis biljei el-Buhari (344).
328 Hadis biljee Ebu Davud, et-Tirmizi i Ibn Hibban.
194
PROPISI O ISTOI
to praina (zemlja) nije kao voda koja je stvorena za ienje i njome

se postie ienje bez prethodnog nijeta. Suprotno vodi, praina
nije stvorena za ienje i u tu svrhu postoji samo s prethodnom
namjerom, a to je nijjet. 329
Kada se radi o dozvoli za obavljanje namaza, nijetom tejemuma
treba imati namjeru obavljanje odreenog iladeta, koji nije valjan
bez istoe . Tako, ako ovjek uzme tejemum zbog ulaska u damiju
ili doticanja Mushafa, obavljanje namaza tim tejemumom nee biti
ispravno. Razlog za to lei u tome to ulazak u damiju i doticanje
Mushafa nisu namjenski ibadeti sami po sebi. Isto je i ako bi se uzeo
tejemum zbog posjeivanja kabura, kada, takoer, nije dozvoljeno
obaviti namaz, jer je posjeivanje kabura valjano i bez istoe . Ovo
pravilo vrijedi i ako bi se uzeo tejemum radi uenja Kur'ana, a osoba
koja to ini nije dunup, jer dozvoljeno je uiti Kur'an onome ko
nije dunup i bez otklanjanja neistog stanja (hadesa) .
Tejemum e biti valjan za obavlj anje namaza ako njime osoba
ima namjeru otklanjanje neistog stanja (hadesa) ili obavlj anje
namaza.
Drugi uvjet: Valjana isprika za tejemum

Tej emum nije valjan ako ne postoje valj ana isprika koja ga
dozvoljava. A valjane isprike su ili nedostatak vode ili nemogunost
njene upotrebe .
a) Nedostatak vode
Tejemum je ispravan u situaciji nedostatka vode. Kae Uzvieni:
. .a ne naete vode, onda tejemum istom zemljom uzmite.

Poslanik, s.a.v.s., kae: ista zeml.fa .fe muslimanu abdest,
.
makar i ne nafao vodu desetgodina.

Nedostatak vode e se smatrati onda kada je voda udaljena jednu
milju ili vie, bilo da se nalazi u naseljenom ili nenaseljenom mjestu.
329 erhul-mun'je.
195
Tada je dozvoljeno uzeti tejemum, kako bi se osoba oslobodila

neugodnosti (potekoe) na koju aludira ajet o tejemumu:
... Allah ne eli da vam uini potekou (neugodnost), ve

eli da vas uini istim.
Spomenuta potekoa ne postoji, ako se radi o razdaljini manjoj
od jedne milje, dok ona moe postojati u sluaju razdaljine od jedne
milje.
Prenosi se da je Nafi' ibn Omer rekao:
;,::".t:-!" 4Sy.." "JA J' ,r"\JI ._r- 4J J' lLt:! J-Oo';

-
- - ; - f- .-J llJI t - _ _J.Jt ' 'f'
!.s-' IF;
'
:)
.
' -
"Vidio sam Allahovog Poslanika, s .a.v.s., kako je uzeo abdest u
mjestu Merbedun-ne'ami iz kojeg je vidio kue Medine. mo
A Nafi' ibn Abdullah prenosi da je Abdullah ibn Omer jednom

dolazio iz pravca El-Durufa, i kada je bio u Merbedun-ne'ami, sjahao
je i uzeo tejemum istom zemljom, tako to je potrao lice i ruke do
laktova. Zatim je klanjao, pa je uao u Meinu, a sunce je ve bilo
odskoilo i nije ponovio namaz. 331
U sluaju kada osoba posjeduje prevozno sredstvo kojim moe
lahko i bez problema pribaviti vodu i izdaleka, najpredostroniji je
stav da njen tejemum nee biti valjan. Naprotiv, ova osoba je obavezna
traiti vodu, makar i dalje od jedne milje, jer potekoa u njenom
sluaju ne postoji zbog posjedovanja prevoznog sredstva kojim lahko
moe doi do vode.
Ako kod osobe preovlada uvjerenje o postojanju vode na
razdaljini kraoj od jedne milje, nije joj dozvoljeno da uzme tejemum
prije nego to potrai vodu. Ovo uvjerenje moe preovladati ako bi
neko izvijestio o postojanju vode, ako bi se vidio neki znak koji
ukazuje na to ili ako bi se ta osoba nalazila u naseljenom mjestu.
330 Hadis biljei el-Rakim, a mjesto Merbedun-ne'ami nalazi se na udaljenosti jedne

milje od Medine.
331 Hadis biljei Malik, a biljei ga kao ta'lik predaju.
1 96
PROPISI O ISTOI
Ako bi se ta osoba nalazila u pustinji, nije obavezna traiti vodu

zbog toga to je uobiajeno da ona ne postoji u pustinji.
- Ako bi postojala voda u prtljagu, ali ovjek zaboravi da postoji,
pa uzme tejemmum i klanja, nakon ega se sjeti da ima vode prije
isteka namaskog vremena ili poslije toga, on nije duan ponovo klanjati
taj namaz, jer nema obaveze bez mogunosti, a nema mogunosti
bez znanja, pa nema ni znanja uz zaborav. Pored toga, najee se
voda u prtljagu nosi zbog nune potrebe utoljavanja ei.332
- Ako uzme tejemum i klanja, ne znajui da u njegovoj blizini
ima vode, niti je predpostavljao da ona moe biti blizu njega, njegov
namaz je ispravan i ne treba ga obnavljati.
- Ako bi kod njegovog saputnika bilo vode, njemu nije dozvoljeno
uzeti tejemum prije nego to zatrai vode, ako kod njega preovladava
uvjerenje da e mu dati. Ako mu saputnik ne bi dao bez naknade,
duan je da kupi od njega vodu, ako ima toliko da mu moe pretei
preko njegovih potreba dok je na putu. Ako bi mu prodao po cijeni
koja je uobiajena u tom mjestu, nije mu dozvoljeno uzeti tejemum.
- Onaj koji bude pored bunara, a nema naina da dohvati vodu
iz njega, smatra se da nema vode.
- Dozvoljeno je da uzme tejemum onaj koji ima onoliko vode
koliko je dovoljno njemu i njegovoj jahalici za pie, kao i za
pripremanje najnunijeg jela, jer je u ovoj situaciji voda upotrijebljena
za njegove potrebe, a ono to je za to upotrijebljeno tretira se kao da
i ne postoji za ienje, jer mu se (u ovom sluaju) oprata zbog
potekoe. 333
- Ako bi neki ovjek bio dunup, a sa sobom ima samo onoliko
vode koliko je dovoljno za abdest, a ne i za gusul, uzet e tejemum
i nije obavezan abdestiti se, kako bi odstranio manje neisto stanje
(hadesun asgar), pored denabeta (hadesun ekber). Razlog ovome
332 Crbul-mun'je.
333 erhul-munj'e.
197
stavu je to to je to uzaludni postupak, s obzirom na to da on mora

uzeti tejemum, jer se abdestom ne odstranjuje neistoa denabeta.
Ako bi izgubio abdest nakon to uzme tejemum zbog denabeta
onda e se samo abdestiti. 334
- Ako bi u blizini vode bio neprijatelj , krvolona ivotinja ili
zmija, a ovjek se bojao za svoj ivot, dozvoljeno mu je da uzme
tejemum. Neophodno je spomenuti da je ovjeku dozvoljeno da
uzme tejemum ako je uzrok bojazni za ivot prijetnja drugog ovjeka,
s tim da e poslije ponoviti namaz. Ali, ako izvor straha nije prijetnja,
a ovjek uzme tejemum i obavi namaz, on nije duan ponoviti taj
namaz, jer u ovom sluaju izvor straha nije od Allahovih robova,
nego od Uzvienog Allaha.
- Najamnik kojem njegov unajmitelj ( gazda) ne dozvoli dolazak
do vode, duan je ponoviti namaz koji je klanjao tejemumom, jer je
zapreka dola od stvorenja.
- Zatvorenik i zarobljenik klanjat e tejemumom i ponoviti ono
to su klanjali, ako budu sprijeeni da se iste vodom, izuzev ako
budu zatvoreni u mjestu koje je daleko od vode, kakva je pustinja. U
tom sluaju nisu obavezni ponavljati namaze obavljene tejemumom.
- Poeljno je (mustehab) da onaj koji nije u posjedu vode odgodi
namaz sve do kraja dijela namaskog vremena u kojem nije mekruh
klanjati, ako se nada da e za to vrijeme nai vodu, kako bi obavio
namaz stvarno i potpuno ist. Ako to ne bi uradio i namaz obavi na
poetku namaskog vremena, a zatim nae vodu prije isteka namaskog
vremena, on nije obavezan ponoviti taj namaz. To je zbog toga to
je obavio namaz u skladu sa mogunostima sa kojim je raspolagao u
momentu kada je postojao uzronik namaza, a to je nastupanje
namaskog vremena. 335
- Prethodno je navedeno da je Abdullah ibn Omer, r.a., uzeo
tejemum i klanjao ikindiju u Merbedu, nakon ega je uao u Medinu
kada je sunce bilo odskoilo i nije ponovio namaz .
334 Reddul-muhtar, l/225.

198
PROPISI O ISTOI
- Od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je rekao:
ceNeka dva ovjeka krenula su na put, pa je nastupilo vrijeme

namaza, a nisu sa sobom imali vode. Zato su uzeli abdest istom zemljom
i klanjali, nakon ega su, dok je jo trajalo vrijeme istog namaza, nali
vodu. Jedan od njih dvojice ponovio je abdest i namaz, dok drugi to
nije uinio. Nakon toga doli su kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i to
mu spomenuli. On je, onom koji nije ponovio abdest i namaz, rekao:
(Postupio si po sunnetu i tvoj namaz ti je ispravan.' A onome koji se
abdestio i ponovo klanjao, rekao je: Ti ima dvostruku nagradu. '.l36
Na poeljnost odgaanja namaza ukazuje predaja Alije, r.a., koji
kae :
J 'WI - {.J ::,' - )1

J
-
4,
}ti -)!.JI J j;:.:JI t ll

-
"Ako ovjek, dok je na putu, postane dunup, od tog momenta

odgaat e namaz pa sve do pred kraj namaskog vremena. Ako dotle
ne nae vode, uzet e tejemum i klanjat e . "337
Od Abdurrahmana ibn Hatiba prenosi se da je Omer ibn Hattab
iao sa pratnjom na umru, pa je, kada je skoro osvanuo, polucirao u
snu. Poto nije ni kod koga od pratnje naao vode, uzjahao je jahalicu
i iao sve dok nije doao do vode. U drugoj predaji stoji da im je
rekao: "Mislite li da bismo doli do vode prije izlaska sunca, ako
bismo pokrenuli svoje jahalice? " "Da", odgovorili su, pa su pokrenuli
svoje jahalice i doli su do vode prije izlaska sunca i Omer se okupao.338

337 Hadis biljei ed-Darekutni.
338 Hadis biljee Malik, Abdurrezzak i et-Tahavi.
199
b) Nemogunost koritenja vode zbog bolesti, velike hladnoe i sl.
l . Kada se desi da je nemogue upotrijebiti vodu zbog bolesti

koja se poveava ili sporije prolazi upotrebom vode ili pokretanjem
tijela radi uzimanja abdesta ili gusula, dozvoljen je tejemum. U ovoj
situaciji dozvoljeno je preovladavanje uvjerenja zasnovano na naznaci,
iskustvu ili izvjetaju ljekara muslimana.
ovjek e uzeti tejemum ako bi cijelo njegovo tijelo bilo u ranama
ili gnoju, a voda mu tetila. U sluaju da se abdesti, obratit e panju
na broj tjelesnih organa koje treba oprati. Tako e ovjek uzeti
tejemum ako bi njegova glava, lice i ruke, a ne noge, bili ranjeni. U
protivnom, nije mu dozvoljeno uzeti tejemum, nego e oprati zdrave
dijelove tijela, a potrat e (meshom) ranjene. A ako bi mu i potiranje
tetilo, uinit e mesh po zavoju.
U sluaju gusula, obratit e panju na povrinu ranjenog organa,
pa e uzeti tejemum ako vei dio tijela bude u ranama. U suprotnom
oprat e one organe koji su zdravi, a uzet e mesh po ranjenim, kako

je ve reeno.
Ovo je u sluaju kada je ovjek u stanju oprati zdrave organe, a
da pri tome ne povrijedi ranjene. Ako bi, naprimjer, rana bila na
leima, pa, kada polije vodu po glavi, ona se razlije i po leima, sva
povrina iznad lea tretirat e se kao rana.
Najsigurnije je da se operu ispravni i zdravi organi, a potaru
ranjeni, ako su jednaki po broju zdravi i ranjeni organi. 339
Onaj ije su ruke ranjene, pa ne moe oprati svoje lice i noge i
nema nikoga ko bi mu pomogao da se abdesti, uzet e tejemum.
ovjek bez nogu i ruku ako ima rane na licu sigurno moe klanjati
bez osnovne istoe i nije obavezan ponoviti proputene namaze,
ako ih obavi bez abdesta.
Osoba koja ne posjeduje ni jedno od dva sredstva ienja, vodu
i zemlju, oponaat e klanjae, pa e naklanjati namaze.
200
PROPISI O ISTOI
2.
Kada se ovjek boji da e, ako upotrijebi vodu, umrijeti ili
oboliti zbog visoke hladnoe, bez obzira na to da li se nalazio kod

kue ili na putu, a ne posjeduje sredstvo kojim bi zagrijao vodu i
nema novca da plati za kupanje u javnom kupatilu, dozvoljeno mu
je uzeti tejemum.
)'js. J.o1. J- ,i:;.l J\i JJ1 J uJI J

; IJJS"'.U I IF; :- ,, ::; f f :.: j- : :- a\ij
.
. - :- !.j-jJ'"'; 4j
-' U "
t-_
' _t,;
-- t - )_rS" - li. -J W -
--t-) -,u:__
f-.-J
_ . JJI ._"_
.......
( ) - <':lS"JJI
I- - <'- f t)!a1)) JJJI . J I )JU'J I
-
- 'rl' '
. '.J ) JJ I ;u, J.,:.)
Od Amra ibn el-Asa, r.a. , prenosi se da je rekao: "Jedne hladne
noi tokom bitke Zatus-selasil, polucirao sam (u snu), pa sam
strahovao da u umrijeti ako se okupam. Stoga sam uzeo tejemum i
predvodio svoje suborce na sabah-namazu. Oni su to spomenuli
Vjerovjesniku, s.a.v.s., a on je rekao :
'O Amre! Predvodio si svoje saborce
u namazu, a bio si dunup?!' Ja sam ga obavijestio o
onome to me
je sprijeilo da se okupam i rekao mu: 'Ja sam uo da Allah kae:
i ne
ubijajte sami sebe! Allah je, doista, prema vama milostiv. ' Na to se
Allahov Poslanik, s .a.v.s., nasmijao i nije nita rekao. "340
Vrijedno je spomenuti da je dozvoljeno uzeti tejemum i bez
isprike koja ga ini dozvoljenim. To je u sluaju kada treba stii na
namaz za koji ne postoji zamjena ako se propusti. Takvi namazi su
denaza i bajram-namaz i ako se ovjek boji da e mu oni proi, tako
to e imam predati selam prije nego se uspije abdestiti ili okupati,
dozvoljeno mu je uzeti tejemum. Prenosi se da je Ibn Abbas, r.a.,
rekao:
J .::; !j.;) _;;s. f ) ijG,jl t ;- j
"Ako se boji da e ti proi denaza, a nema abdesta, uzmi

tejemum i klanjaj ! "341

341 Hadis biljei Ibn Ebi ejbe.
201
Prenosi se da je Ibn Omer bio bez abdesta kada je donesena

neka denaza, pa je uzeo abdest i klanjao. 342 to se tie drugih namaza,
osim denaze i bajrama, nee se uzeti tejemum, nego abdest i
naklanjat e se namaz ako proe njegovo vrijeme. Zufer, meutim,
kae: "U zet e tejemum, a ne abdest, jer je tejemum i propisan zbog
sustizanja namaza. " Neki erijatski pravnici podravaju Zuferovo
stanovite, dok drugi pronalaze neko srednje rjeenje i kau da e
ovjek uzeti tejemum i klanjati, pa e nakon toga uz abdest ponoviti
namaz.343
Trei uvjet: Potiranje istom zemljom (es-sa'idu't-tajjib)

Es-sa'id je povrina zemlje, praina ili neto drugo, dok et-tajjib
znai ist (et-tahir).
Dozvoljeno je uzeti tejemum svime to potie od zemlje, kao
to su praina, pijesak, te kamenje svih vrsta. Poslanik kae: Zemlja
mi je uinjena mjestom za
namaz
i uinjena mi je istom.
Tejemum nije dozvoljeno uzeti neim to nije od zemlje . To su

materijali koji se omekavaju vatrom ili sagorijevaju i pretvaraju se u
pepeo, kao to su eljezo, bakar ili drvo. Ali, ako bi na ovim
materijalima bilo praine, dozvoljeno je njome uzeti tejemum.
Osnova ovoga stanovita su rijei Uzvienog:
i uzmite tejemum istom zemljom.

Ovaj uvjet biva ispunjen samim doticanjem, makar na ruci i ne
ostalo nita zemlje. Tako, ako bi ovjek stavio ruke na glatku stijenu
na kojoj nema praine i na njegovim rukama ne bi bilo nikakvog
traga, ispravan mu je tejemum. Tako se od Ebu Duhejma ibn el
Harisa ibn es-Simme el-Ensarija prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik,
s.a.v.s, doao je iz pravca Bi'r Demela, pa ga je susreo neki ovjek i
nazvao mu selam. Vjerovjesnik, s.a.v.s, nije mu uzvratio na selam sve
342 Hadis biljei el-Bejheki u djelu El-Ma'rife.
202
PROPISI O ISfOI
dok se nije okrenuo prema zidu i potrao po licu i rukama. Nakon

toga mu je uzvratio selam. "344
Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla:
o y , t t tilj 11 ;.L:, + ili1 J:., j_,.:.,; lS'
.,;:t WI
Kada bi Allahov Poslanik, s. a. v.s., imao spolni odnos sa nekom od

svojih ena, a bilo mu teko ustati, udario bi rukama o zid i uzeo
tejemum. 345 Zna se da u veini sluajeva na zidu nema ni praine, a
niti praha.
U hadisu koji prenosi Ammar, r.a., kae se :
J iJ Y J j l J + JJ1 J:., y
.us--J
pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., dotakao svojim rukama zemlju i u
njih puhnuo. Zatim je njima potrao svoje lice i ruke. '1346 U drugoj
,
cc
predaji stoji:
'e'al;i ji 'J&- y
...pa je udario svojom rukom zemlju, a zatim je stresao. '1347

Da je za valj anost tejemuma uvj et postojanje praha, ne bi
Poslanik, s.a.v.s . , stresao ruke niti puhao u njih .
Tejemum nije dozvoljeno uzeti blatom, jer je ono prljavo i
izoblieno i u njemu preovladava voda.
Tejemum nije dozvoljeno uzeti zemljom na kojoj je bio nedaset
koji se osuio, a iji je trag iezao, jer je uvjet za njegovu ispravnost
da zemlja bude ista i istea. Iezavanje nedaseta sa zemlje, time
to se osuila, zemlji vraa svojstvo istoe same po sebi, ali je ne ini
isteom.
344
345
346
347
Hadis biljei el-Buhari, (337).

Hadis biljei et-Taberani u Mu'demul-evsatu.
Hadis biljei el-Buhari, (338).
Ibid, ( 347).
203
Ako bi neki ovjek uzeo tejemum sa jednog mjesta, a zatim to

uradio i drugi sa istog mjesta, to bi bilo dozvoljeno, jer se time zemlja
ne bi tretirala kao upotrebljavana (kao to je sluaj sa vodom). Naime,
upotrebljavana (voda ) je ona koja je spala sa dijela tijela nakon
potiranja. 348
etvrti uvjet: Da se potiranjem obuhvati lice i ruke do iznad laktova

Stoga, osoba koja uzima tejemum duna je skinuti tijesne
narukvice, prsten ili ih makar pomjeriti i potrljati izmeu prstiju na
rukama. Takoer, obavezna je odstrasniti sve to smeta da koa bude
dotaknuta, kao to su masnoe, vosak, boja i sl., kao to je ranije
reeno za abdest i gusul .
Sunneti tejemuma
l . spominjanje Allaha, d .., na poetku;
2.
redoslijed radnji, po kojem e prvo lice, a zatim ruke potrati,
kao to je radio Vjerovjesnik, s.a.v.s.;
3. vremenski kontinuitet u potiranju lica i ruku;
4.
doticanje mjesta sa kojeg se uzima tejemum unutranjim
dijelom ake;
5 . malo pomijeranje aka naprijed ili nazad kada se stave na mjesto
sa kojeg se uzima tejemum;
6. otresanje praine sa aka, tako to e se udariti aka od aku i
to stranama na kojim se nalaze palevi, ako se za njih nalijepi puno
praine, kako bi se izbjeglo prljanje;
7. irenje prstiju u trenutku doticanja mjesta sa kojeg se uzima
tejemum;
8 . otpoinjanje postupka uzimanja tejemuma desnom rukom.

204
PROPISI O ISTOI
ta kvari tejemum?
Prvo: Tejemum kvari ono
to kvari osnovnu istou, bilo da je
ona postignuta abdestom ili kupanjem. Ono to kvari osnovu, kvari

i onu istou koja je zamjenjuje .
Tako, ako bi neko uzeo tejemum zbog denabeta, a zatim izgubio
abdest, ne bi ponovo postao dunup, nego bi samo ostao bez abdesta,
pa e se samo abdestiti.
Drugo: Tejemum kvari prestanak postojanja njegovoga uzroka.

Prema ovom stanovitu, ako bi neko uzeo tejemum zbog
denabeta, jer ne posjeduje vodu, a zatim doe u posjed vode
dovoljne za kupanje, on ponovo postaje dunup, kao u prvoj situaciji.
i duan je okupati se .349
U hadisu, kojeg prenosi Imran ibn Husajn, navodi se da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., vidio nekog ovjeka izdvojenog od ljudi, koji nije
klanjao s njima. Poslanik mu je rekao :
r' t-t ;-n1 ' b :.J. t:.

ao ovjee,
!ta te j'e sprijeilo da ne klanja sa ljudima ?''
Odgovorio mu je:
l:. J
L,pf
"Allahov Poslanie, zadesio me je denabet, a nema vode. "

O n mu ree :
Oisti se zeml;jom, jer to ti je dovoljno. Zatim je taj ovjek poslan

da trai vodu.
Imran je dalje citirao hadis, u kojem stoji:
. u.;u Ju ,t:. l GJ, (.pt ' t \S":,

205

"Na kraju je Poslanik, s.a.v.s., dao ovjeku posudu za vodu i
rekao:
'Idi i pospi je po sebi. "'350
Osoba koja je klanjala namaz tejemumom prije prestanka isprike

za njegovo uzimanje, nee naklanjavati taj namaz.
Ako bi ta isprika prestala dok je osoba u namazu, i tejemum i
namaz su pokvareni.
- Ako bi osoba koja je dunup nala vode koliko je dovoljno
samo za abdest, uzet e tejemum i nije obavezna troiti vodu za
abdest, osim ako poslije ne pokvari sam tejemum . Tada je obavezna
uzeti abdest, jer ima vode dovoljno za abdest. Nema obaveze
uzimanja drugoga tejemuma, jer je sa prvim tejemumom prestao
denabet i valjan je sve dok osoba ne nae dovoljno vode za gusul.351
- Ako bi onaj koji je uzeo tejemum zbog denabeta proao
spavajui pored vode, koje ima u dovoljnim koliinama za kupanje,
njegov tejemum nee biti pokvaren zbog toga to nije u mogunosti
upotrijebiti tu vodu, za razliku od budne osobe, iji e tejemum biti
pokvaren.
Mesh po povezu za imobilizaciju (gipsu) i po zavoju

El-debire je povez koji se stavlja na slomljenu kost.
El- 'Isabe je sredstvo kojim se zavijaju rane i irevi.
- Mesh po gipsu i zavoju je dozvoljen i zamjenjuje pranje njima
pokrivenog dijela tijela, ako ovjek nije u stanju oprati ili mesh uiniti
po njemu.
Na erijatsko-pravnu utemeljenost mesha po gipsu i zavoju
ukazuju rijei Uzvienog:
Allah ne eli da vam uini potekoe.

350 Hadis biljei el-Buhari, (244).
352 Hadis biljei et-Taberani u Mu'demul-kebiru, sa senedom u kojem postoje neke
primjedbe.
206
PROPISI O ISTOI
c,:..J 'l.f r f .:J iJ:.-:, ili1 J:., ' t t.f t

.j.p_,j J
Ehu Umame prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., nakon to je

ranjen na Uhudu, kada bi se abdestio, razvezivao svoje zavoje, i po
njima mesh uinio. 352
A od Alije i Abdulaha ibn Omera, r.a., prenosi se da su inili
mesh po povezima na prelomima. Takoer, svi imami su saglasni da
je dozvoljen mesh po povezima i zavojima.353
Ako bi ovjek bio u stanju potrati mjesto ispod zavoja, a da to
ne bi kodilo samoj rani, nije mu dozvoljeno uiniti mesh po zavoju,
jer nije dozvoljeno neto to je dalje, ako se je u stanju uraditi ono
to je blie. Mesh po samoj rani, ako je mogue bez tete, blii je
pranju od mesha po zavojima i drugom, a obavezivanje je
proporcijalno mogunostima i sposobnostima.
Takoer, ako bi njegovoj rani kodila hladna voda, a ne i topla,
a u mogunosti je pribaviti toplu vodu, nije mu dozvoljen mesh.
Naprotiv, obaveza je pranje obaviti toplom vodom.
Mesh je dozvoljen po gipsu ili zavoju makar ovjek bio bez
abdesta ili neokupan (od denabeta) u trenutku kada ih stavi.
Ako bi spao povez (gips) prije ozdravljenja, njegov mesh ne bi
bio pokvaren, zbog toga to jo uvijek postoji uzrok njegovog
legaliteta - a to je bolest.
Ako bi spao nakon ozdravljenja, mesh bi bio pokvaren i ovjek
bi bio duan oprati dio tijela ispod gipsa ili zavoja, ako se abdesti.
U sluaju mesha, dovoljno je potrati po veem dijelu gipsa ili
zavoja, jer nastojanje da se vodom obuhvati cijela povrina ponekad
moe dovesti do toga da voda prodre do rane, pa da to nakodi .
Potiranje po povezu dovoljno je uiniti samo jednom, jer mesh
nije propisan da se ponavlja vie puta.354
353 erhul-mun'je, 1 16.
207
Mjesto na tijelu sa kojeg, ako se opere, voda proe do rane ,

tretira se kao mjesto na kojem je rana, pa je dozvoljeno po njemu
uiniti mesh.
Dozvoljeno je potrati povez ili zavoj na dijelu tijela koji je u
blizini rane ili loma, ako njegovo skidanje kodi ili ovjek nije u stanju
da ga sam ponovo sebi stavi poslije odmotavanja, ili ne moe nai
nikoga ko bi mu ga ponovo stavio.
- Flasteri koji se lijepe na bolno mjesto na tijelu, tretiraju se kao
zavoj . Po njima se moe uiniti mesh ako njihovo skidanje moe
prouzrokovati tetne posljedice. Dozvoljeno je po njima initi mesh,
makar i nakon ozdravljenja, ako su se toliko zalijepili da ih je teko
skinuti. 355
Ako bi se lijek stavio na ranu ili otvore na nozi, bolesnik e ta
mjesta obuhvatiti vodom, ako mogne . U suprotnom, uinit e mesh
preko toga. A ako bi i mesh kodio, nee ni njega initi.
Osoba koja je bez abdesta ili dunup isto se tretira u sluaju
mesha po povezu ili zavoju i dijelu tijela uz ranu ili lom.
Mesh nema odreenog vremena. Dozvoljen je sve dok osoba ne
ozdravi, s tim da e se ponavljati prilikom svakog uzimanja abdesta
ili kupanja.
Ako bi bolesnik promijenio zavoj ili preko njega stavio drugi,
nije duan ponavljati i mesh.
355 Redul-muhtar, l/285.

208
poglavlje
Na maz (sala t)
2.
NAMAZ (SAJ..AT)
NAMAZ
(SALAT)
DEFINICIJA NAMAZA (SALATA)

Salat filoloki oznaava opu molbu za dobro (dova).
To znaenje ima u rijeima Uzvienog:
Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njim e oisti i
blagoslovljenim ih uini i pomoli se za njih, molitva tvoja
e ih zaista smiriti. A Allah sve uje i sve zna.1
Terminoloki, salat znai ibadet sastavljen od uenja, ruku'a i

seddi.
VRSTE NAMAZA
Namaz se dijeli na tri vrste:
Prva: Obavezni (fard) namazi, a oni su ili fardi-'ajn (pojedinana

obaveza) ili fardi-kifaje (kolektivna obaveza).
l.
Fardi-'ajn su pet obaveznih namaza za svakog punoljetnog,

umno zdravog (mukellef) pojedinca i duma namaz.
2. Fardi-kifaje je namaz koji je nareen svim obaveznicima na
nain da, ako ga neki od njih obave, s ostalih spada ta dunost. U
protivnom (ako ga izostave), svi e biti grijeni. Primjer je denaza
namaz.
Et-Tevba, 103.
211
Druga: Vadib namaz je namaz koji je nareen naredbom

stroijom od naredbe za sunnete, ali ona (ta naredba) nije dostigla
nivo farza. Primjer toga je vitre namaz i naklanjavanje nafila koje je
(klanja) pokvario, nakon to ih je poeo klanjati.
Trea: Sunneti i njih imaju dvije vrste:

l . pritvrdeni ili stalni sunneti
2. poeljni sunneti
ZNAAJ NAMAZA U ISLAMU

Namaz je temeljni medu velikim stubovima islama. Muhammed
( a.s.) je rekao: Islam segradi na pet temelja: oboavanju samo Jednog
Allaha, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana, i

obavljanju hadda.2
) rJ \S-jJI !J l ru!J UJI JJ.. f Js.. Js. r1 1 .
r
(C'- J
Namaz je stub, temelj i osnova islama. Poslanik je rekao: Glava
SJJih stvari je islam, njegov stub je namaz, a njegovo vrhunsko
upotpunjenje je dihad.3
l G:., jjj 3 1 oJ.S.j r11 rl :.,.t;
Namaz je znak imana. Od D a bira se prenosi da je Allahov

Poslanik (a. s . ) rekao: Doista je izmeu ovjeka, mnogobo!tJJa i
neJJjerovanja ostavljanje namaza.4

. l-irJ !J'.ro l .;J
. 'l ,:r-IJ
...
1!...}"' l ,:r-1
lJ
!1
; .;-"'
Allah , neka je slavljen samo On, propisao ga je da bude sredstvo
za duhovno uzdignue. Vjernik se pomou njega uzdie svome

Gospodaru, pa Ga spominje, moli i doziva. Rekao je Uzvieni:
2
3
4
212
Muslim ( 16).
Ahmed, Et-Tirmizi, En-Nesai i Ibn Made.
Muslim (82).
NAMAZ (SAJ..AT)
]a sam uistinu Allah, drugog boga, osim Mene nema; zato

se samo Meni klanjaj i namaz obavljaj - da bih ti uvijek
na umu bioJS
Takoer, namaz je nareen i da bude duevna brana, koja titi

vjernika od prestupa i grijeha. Rekao je Uzvieni:
Kazuj knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz. Namaz,
doista, odvraa od razvrata i od sv ega ito je runo;
obavljanje namaza je najvea poslunost, a Allah zna ita
raditeJ6
On brie grijehe i greke. Rekao je Uzvieni:

I obavljaj namaz poetkom i krajem dana. I u prvim
satima noi! Dobra djela doista ponitavaju hrdava. To je

pouka za one koji pouku ele/
Poslanik ( a.s.) je rekao:
. :- w r \lS- 1
h rJ ,
- - r.i tl
. IS'!
')
'
...
_"_
Pet dnevnih namaza i dzuma do dzume briu ono to je izmedu

njih.8
(Briu grijehe, ako ih se obavlja

ili mimo njega.)
njihovo vrijeme, u dematu,
Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je od Allahovog Poslanika (a.s.)

uo ove rijei:
,
,
JS' j._ : t l* i y , t;t
J J_,Aj l. lit
l llJI l 11 :U Jli J 'J 1)li
o
..
;li
,.
,. ..
...
.. ..
ta mislite, kada bi pred vratimajednog od vas bila rijeka, u kojoj

bi se on pet puta dnevno kupao, da li bi imalo prljavtine ostalo na
5
6
7
8
Ta Ha, 1 3.
El-Ankebut, 45.
Hud, 1 14.
Muslim (233).
213
njemu ? "Ne bi" , odgovorie prisutni, a Resulullah (a.s.) dodade: To
je primjer pet dnevnih namaza kojima Allah brie poinjene grijehe.9

Iz ovoga poreenja razumijemo to da, kao to ovjeka, koji je
uprljao svoje tijelo i odjeu, isti voda, namazi ga iste od prljavtinje
grijeha, sve dok na njemu ne ostane nijedan grijeh.
Na prvi pogled izgleda da se pod grijesima u ovom hadisu misli
na pojam koji obuhvata male i velike grijehe, ali Ibn Bettal je rekao:
"Iz hadisa se razumije da se misli samo na male grijehe, jer je Poslanik
grijehe uporedio s derenom (mala prljavtina ) . Deren je mala
prljavtina u odnosu na ono to je vee od nje, kao kuruh (irevi,
rane) i hurradati (irevi ) . Ovo miljenje podrava i hadis kojeg
prenosi Muslim od Ebu Hurejre: Pet dnevnih namaza briu ono to
je izmedu njih ako se izbjegnu veliki grijesi."10
'.j\.:Sj, -
..r..
,.
- .!:..,
.
-
v r6>; w h! ,
.
.i, r.i
,,
.r-
..,.--
Na to se misli i u rijeima Uzvienog:
Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam

zabranjeni, Mi emo prijei preko manjih ispada vaih i
uvest emo vas u divno mjesto.11
Izbjegavanj em velikih grijeha, izvrenjem dobrih djela i
obavljanjem namaza, briu se mali grijesi. to se tie velikih grijeha,
za njih je potrebno pokajanje (tevba) i traenje oprosta nakon to se
prekine initi ih i nakon kajanja to su se uope radili.
Namaz klanjau prua veliku duhovnu potporu, jaa ga i pomae
mu da se nosi sa ivotnim problemima i njegovim velikim
odgovornostima. Rekao je Uzvieni:
Pomozite sebi strpljenjem i namazom, a to je zaista teko,

osim poslunima.12
9
lO
ll
12
2 14
El-Buhari ( 528).
Fethu'l-bari, 2/12.
En-Nisa, 3 1.
El-Bekare, 45.
NAMAZ (SALAT)
Namaz iz ovjeka i njegovog srca istiskuje brige i tugu. Uzvieni

kae:
Mi dobro znamo da ti je teko u dui zbog onoga ito oni
govore, zato veliaj Gospodara svoga i hvali Ga i seddu
obavljaj.13
Muhammed ( a.s.) bi govorio Bilal u:
Ikameti za namaz, Bilale, i odmori nas njime.14

Namaz je najbolji lijek za brige, strah i nemir koji snau ovjeka,
pogotovo u ovom vremenu, u kojem su one posljedica ogrezlosti
ljudi u materijalnom bezbonom ivotu.
Rekao je Uzvieni:
ovjek je, uistinu, stvoren maloduan; kada ga nevolje
snadu -brian je, a kada mu je dobro - nepristupaan je,
osim vjernika, koji namaz svoj budu na vrijeme obavljali.15
Na vanost namaza u islamu upuuju i mnogobrojni kur'anski

ajeti koji ga nareuju i podstiu na njega. Tih ajeta je preko osamdeset,
kao i mnotvo Poslanikovih hadisa o ovoj temi . Vjerovjesnik (a. s.) je
ak oporuio namaz u trenucima kada ga je snala smrtna agonija.
Enes (r.a.) kae: "Opa oporuka Allahovog poslanika (a.s.) na samrti
je bila: Pazite na namaz i ono to je u vaem vlasnitvu. S tim rijeima
su prsa Allahovog Poslanika ( a.s.) zahroptala na samrti, i gotovo da
ih nije prestajao izgovorati. " 1 6
,- .
To..
' ,,
' t;.:... !- - <::'\.:.jf L;; - l
;At
: J
. i" JJI IS'-'
t- - JJI 'I.IJ-'j
- t - .- ....,._.
J
.r
,- L;;' ;J'
.
.
,
4-iw
J
..
..
...
, T;
Muhammed ( a.s.) je od nas zahtijevao da nareujemo svojoj
djeci namaz kada napune sedam godina i da ih tjeramo silom na
13 El-Hidr, 97-98.
14 Ebu Davud.
15 El-Me'arid, 19-23.
16 Ahmed, En-Nesai i Ibn Made.
215
njega kada napune deset. Njegove su rijei: Na,reilujte svojoj djeci
kla,njtmje namaza kada im bude sedam godina, a kanj'a:vajte ih ako

ne budu klanjali kad napune desetgodina, i u posteljama ih rastavljajte
(musko i ensko) P
I):,Jj. f J l) i.f J ;.!:,j! lJ:;

Wa:..l l
e-- .
l 'o,
ERIJATSKO PRAVNA
UTEMELJENOST NAMAZA
Utemeljenost namaza je potvrena Kur'ani-kerimom, Poslanika
vim plemenitim sunnetom i konsezusom islamskog umeta. U Kur'ani
kerimu su mnogobrojni ajeti koji upuuju na utemeljenost namaza i
njegovu obavezu. Takve su rijei Uzvienog:
Redovno namaz oba,vljajte, na,roito ona,j kra,jem da,na,, i

pred Allahom ponizno stojte.18
I rekao je, neka je slavljen samo On:
Obra,a,jui Mu se preda,no! Bojte se Njega, i obavljajte

na,maz, i ne budite od onih koji Mu druge ravnim
sma,tra,ju. 1 9
U sunnetu ima mnogo hadisa. Meu njima su njegove ( a.s.)
rijei u hadisu Isra i Mirada: Vraao sam se izmedu moga slavljenog
uzvifenog Gospodara i Musaa (a.s.), sve dok mi Allah nije rekao:

Muhammede, doistaje to pet namaza u toku dana i noi. Svaki namaz
vrijedi deset, i to je pedeset namaza.20
. fl lJ J u - r - -. -- 1w- !l ,j - . - rJ : :ii
J IS' J ') . -",J j 'J r
'*'!
*
. ' o ..,.,..._
'
a
' :u .r-s.
.. _i.l:j-J .r ..,..
,(- ..:.tiji:.-
, *
17
18
19
20
2 16
..
E bu Davud i Et-Tirmizi, koji je rekao za njega da je hasen sahih.

El-Bekare, 238.
Er-Rum, 3 1 .
Muslim, 259.
NAMAZ (SALAT)
Ubadet b. Samit prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s. ) rekao: Allah
(delleanuhu) je propisao robovima pet dnevnih namaza. Ko ih obavi i

ne izostavi nita od njih, ne omalovaavajui njihov znaaj, ima obeanje
kod Allaha da ega uvesti u Dennet. A ko ih ne obavi, nema kod Allaha
obeanje. Ako hoe, kaznit ega, a ako hoe, uvest ega u Dennet.21
\ll ,: e:'ni iJ S;U:- ' ,)$ Uli e::S'pl

.
S;G ::, ;J j, ::,t \S'

ili-t s.G ::, 4.!
OSTAVLJANJE NAMAZA
Onaj koji ostavlja namaz, zanijekavi njegovu obaveznost, postaje
nevjernik, j er j e njegova obaveznost potvrena kategorikim
dokazima. Meutim, uenjaci su se razili u pitanju tretiranja osobe
koja ostavlja namaz iz lijenosti, iako zna njegovu obaveznost. Veina
uenjaka smatra da takva osoba ne postaje nevjernik, ali postaje veliki
grijenik i trait e se da se pokaje. Rekao je Uzvieni:
Allah sigurno nee oprostiti da Njemu druge smatraju

ra11nim, a oprostit e kome hoe, to je manje od toga. A
daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko
ravan.22
Sljedbenici ovog miljenja su se razili u pitanju kanjavanja osobe
koja ostavi namaz iz lijenosti. Malik i afija smatraju da se treba od
njega traiti pokajanje i da ponovo pone klanjati. U protivnom,
ubija se. Dokaz za to su uzeli iz rijei Uzvienog:
Pa ako se pokaju i budu namaz oba11ljali i zekat da11ali,

ostaPite ih na miru, jer Allah zaista prata i samilostan
' 23
Je
21
22
23
Malik, Ebu Davud, En-Nesai i Ibn Made.

En-Nisa', 1 16.
Et-Tevbe, 5.
217
Nareeno mije da se borim

protiv ljudi dok ne poSPjedoe da nema drugog boga osim Allaha i da je
Muhammed Allahov poslanik, te dok ne ponu klanjati namaz i davati
zekat. Kada to urade, zatitili su od mene SPoju krv i SPoj imetak, osim u
sluaju kada islam daje pravo na to, a njihov obraun je kod Allaha.24
Dokaz su uzeli i iz Poslanikovih rijei:
11',)j) JJI J) IJ:.N t) UJI 'J} ;J} 'i l IJ,'f,3 uf t :::_,f

,
l t)S- ) 'J ljet) (.A\:a l l}Ai a\S"'_;JI IyJ bi..4JI
"'
.. ...
"'
...
"
...
"'
,
..
""
Ebu Hanife smatra da se takva osoba zatvara i sankcionira kaznom

"ta'zira" (adekvatnom kaznom koju odreuje sudija), dok ne pone
klanjati, ali se ne ubija. On za dokaz uzima hadis kojeg prenosi Abdullah
Nije dozvoljena
(halal) krv muslimana koji svjedoi da nema drugog boga osim Allaha
i da samja AJlahov Poslanik, osim ujednom od tri sluaja: oenjeni bludnik,
glava zaglavu (ivot za ivot) i odmetnik od vjere, razbija zajednice.25
b. Mesud (r.a.) u kojem je Allahov Poslanik (a. s.) rekao:
.4Sr' l ,r.)_ \-
'i
: .;.J 4S"r: 'JILJJ1 'JJ-M.)- "tf-J llJI 'JI! ;J1! 'i 'l) t
r--=
u:.JI !ll) l) (oJ I
'
Neki ashabi, kao i dio kasnijih uenjaka, smatraju da osoba koja

ostavlja namaz iz ljenosti postaje nevjernik. Dokaz za to su im hadisi
Doista izmedu
ovjeka, mnogobotva i nevjerovanja jeste ostavljanje namaza.26
od Dabira (r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
ol .r; .r::irJ !l'.r. 'l '.J::-!

' - "l)1
--J IT".}"'l .J:-!
..
...
..
...
...
Burejde (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a. s . ) rekao:
Ugovor
izmedu nas i njih je namaz. Ko ga ostavi, nevjernik je.27

-
)S :ill 4!) :;.. ol r:r:, ll:iJIf l'
Abdullah b . ekik kae: " Poslanikovi ashabi nisu smatrali

nevjerstvom ostavljanje bilo kojeg vida vjerske prakse, osim namaza . "28
24 Muslim, 22.
25 Muslim, 1676.
26 Muslim, 82.
27 Et-Tirmizi.
28 Et-Tirmizi.
218
NAMAZ (SALAT)
J;&. 45-) w' ::-., 'iJ);. 'J ;.,L) 9 JJ1 - yt 'iJlS"

'
ol
Sljedbenici prvog miljenja ove hadise tumae i smatraju da se

oni odnose na onoga koji ostavi namaz, ali i zanijee (porekne )
njegovu obaveznost.
Pored toga, iako smatramo da onaj koji ostavi namaz iz ljenosti
i nemara ne postaje nevjernik, mi ipak kaemo: "Bojati je se da e
imati lo zavretak i da e umrijeti bez imana, jer namaz je vrsta
tvrava vjerovanja i njena sigurna zatita. Kako e onaj koji napusti
namaz biti vrst u svome vjerovanju pred vihorom smutnji, sumnji i
bezbotva ako je bez svog glavnog oruja - namaza, kojim brani
vjerovanje i titi svoj iman? Kako da on, koji je, naputajui namaz,
bio zaboravio svoga Uzvienog Gospodara u ivotu, kako da Ga se
sjeti kada mu dou melek smrti i smrtne agonije?"
2 19
NAMASKI FARZOVI
Ukoliko bi izostao jedan
od ovih farzova
namaz nee
biti
ispravan. Oni obuhvataju:
Sartove (uvjete) koji su izvan namaza, i

ruknove (sastavne dijelove ) koji su dio samog namaza.29
Namaski farzovi su:
PRVI: ISTOA OD FIKTIVNE NEISTI (HADES )

Uvjetuje se istoa od malog i velikog hadesa, zatim od hajza i
nifasa, o emu je opirno bilo rijei u poglavlju Taharet
(istoa).
DRUGI: ISTOA OD STVARNE NEISTI

To je neistoa koja ne smije biti na tijelu klanjaa, njegovoj
odjei, niti na mjestu gdje obavlja namaz.
Odjea klanjaa, koja mora biti ista, sastoji se od: njegovog
odijela, obue, arapa i svakog platna koje je povezano sa njim i mie
se pri
njegovom pokretu. Ukoliko se ono ne mie pri pokretu klanjaa,
a neistoa bude na onom kraju koji se ne mie, namaz e biti ispravan .
29
220
Spojio sam artove i ruknove u jednu temu, da bih izbjegao razilaenje oko nekih
farzova da li su oni bitni dijelovi namaza (rukn) ili ne.
NAMAZ (SALAT)
Ako bi klanjao u obui iji je don neist, namaz nije dozvoljen,

a ako bi ih izuo i stao na njih onda je dozvoljen. 30
Dovoljno je za mjesto namaza da bude ist prostor za stajanje,
za dvije ake, za dva koljena i za elo.
Ako bi klanja bio u situaciji da, kada ini seddu, njegova odjea
padne na neisto mjesto, ali da svi organi kojima to ini budu na istom,
namaz je ispravan, ukoliko je neistoa suha i odjea klanjaa se ne
isprlja, jer nije uslov da bude isto ono to je van prostora za namaz.31
Dozvoljen je namaz na dvjema spojenim prostirkama, ije dno
je neisto, a povrina ista, jer je klanjano na istom mjestu, koje se
tretira kao da je to jedna ista prostirka ispod koje je druga prljava.
Dozvoljen je namaz na vrstoj prostirci, naprimjer, debelom
tepihu, ija je gornja strana ista, a donja neista, ukoliko se vlaga
neistoe ne pojavi na gornjem dijelu.
Ako na zerillji bude neistoe, po kojoj se posipa praina (zemlja),
sve dok se ne izgubi neprijatni miris neistoe, namaz je ispravan na
takvom mjestu.
Ako se po suhoj neistoi prostre odjea, toliko tanka da se vidi
ispod nje ili da izbija kroz nju neugodni miris neistoe, pod
pretpostavkom da ga ima, nije dozvoljeno klanjati na njoj. Ako bi,
pak, bila debela, dozvoljeno je.
Ako bi jedna strana daske bila neista, a klanja klanjao na
drugom, istom dijelu, namaz je ispravan.
TREI: POKRIVANJE STIDNOG

DIJELA TIJELA (AVRETA)
Filoloko znaenje rijei avret je mahana i nedostatak, ono to
treba pokriti i od ega se stidi. Avret u erijatu je ono to se mora
pokriti u namazu.
30 erbul-mun'je, 208.
221
Na obaveznost pokrivanja avreta (stidnog dijela tijela) u namazu

upuuju rijei Uzvienog Allaha:
O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoete da namaz

obavite.32
Pod izrazom zine misli se na lijepu odjeu, a pod izrazom mesdid
na namaz, jer se on obavlja u mesdidu. Aia ( r.a. ) prenosi da je Allahov
Poslanik (a.s.) rekao :
Allah ne prima namaz ene bez mahrame.33

a lli1 'IJ'l""'=
- 'i
; \;.;w
' ; 'il!
Takoder, na obaveznost pokrivanja stidnog mjesta u toku namaza

upuuje konsenzus ummeta i niko od uenjaka o tom pitanju nema
suprotno miljenje. 34
Klanja, kada stupa u namaz, staj e pred Uzvienog i moli Ga, pa
je obavezan, iz potovanja prema svome Stavljenom Gospodaru i
pristojnosti prema Njemu, pokriti stidni dio tijela.
Pokrivanje je obavezno zbog samog namaza, a ne zbog straha
da se vidi stidni dio tijela (u toku namaza ). Tako, ako bi neko klanjao
nag na mranom mjestu (prostoriji), a imao mogunost da se pokrije,
njegov namaz nije ispravan, po jednoglasnom miljenju uenjaka.35
Stidni dio tijela kod mukarca je od dijela tijela ispod pupka, pa
do ispod koljena. Pupak ne spada u stidni dio, a koljeno spada. Dokaz
za to su rijei koje se prenose od Amr ibni u'ajba, a on od njegovog
oca, a ovaj od svog oca, da je Vjerovjesnik ( a. s.) rekao:
Nareujte svo
joj djeci namaz u sedmojgodini, a silom ih nagonite (kanjavajte ih)
da klanjaju kada napune deset godina i u posteljama ih rastavljajte.
Kada neko od vas oeni svoga roba ili robinju iliga iznajmi, neka robinja
ne gleda u njegov stidni dio tijela. Doista je ono to je ispod pupka do
koljena stidni dio tijela. 36
32 El-A'raf, 3 1 .
3 3 Ebu Davud i Et-Tirmizi, koji kae da j e hasen.
36 Ahmed i Ed-Darekutni, prenosioci su pouzdani.
222
NAMAZ (SALAT)
, : - ,JJ
' . r :.:.. 1
.i: ''f -av
e- '.Jy-A
' - ,. . - , .i: -. i.._
.J .rs f ..,..,- y._JJ .J

)J&. J
-u
t'} 61 j'
e--W ' J
'
i L,- o
o ! t)J
"
a- JAl' -. -)' J'! (

.!.JI L..
_')
'
Potvreno je da je Vjerovjesnik ( a.s . ) zabranio otkrivanje bedra

(stegna) . Muhamed b. Abdulah b. Dah prenosi da je Vjerovjesnik
( a.s.) proao pored Ma 'mera, koji je sjedio u dvoritu damije,
otkrivena dijela bedra. Poslanik ( a.s.) mu je rekao:
Ma 'mere, doista je to stidni dio. 37
Pokrij svoje bedro,

'
o)JS. :;.;..
Od Derheda se prenosi da mu je stegno bilo otkriveno kada je

Vjerovjesnik ( a.s.) proao pored njega, zbog ega mu je rekao:
o))Ail til;;- :.W

,
..
Pokri svoje bedro, j'erje ono stidni dio tij'ela. 38

Ibn Abbas pripisuje Poslaniku rijei:
Bedro j'e stidni dio tij'ela.39
Od Enesa ( r.a . ) se spominje, u kazivanju o osloboenju Haj bera,

da je rekao: "Jahali su Allahov Poslanik (a.s.) i Ebu Talha, a ja sam
jahao iza E bu Talhe na istom konju. Poslanik ( a.s . ) je pourio kroz
hajberski tjesnac i moje koljeno je dodirivalo njegovo bedro. On je
ogrnuo odjeu, tako da sam vidio bijelinu njegovog bedra (stegna) . "40
Ovdje treba napomenuti da se ovaj sluaj desio bez Poslanikove ( a.s. )
volje, zbog urbe, brzine i guve meu ljudima. U izreci se ne
spominje da je to mjesto ostalo otkriveno i nakon mogunosti da se
pokrije. Da je to tako, upuuju i rijei Enesa u drugoj predaji, gdje
stoji: "Zavratila se odjea sa Poslanikovog (a.s.) bedra".41
A u izreci, koja se prenosi od Aie ( r.a. ) : "Leao je (naslonjen na
bok) Allahov Poslanik (a.s.) u mojoj kui, otkrivenih bedara ili
37 Ahmed, ElHakim i Et-Taberani.

38 Malik, Ahmed, E bu Davud, Et-Tirmizi.
39 Spominje ga El-Buhari kao muallek hadis, a EtTirmizi ga prenosi sa spojenim
senedom i kae da je hasen garib.
40 El-Buhari (371).
41 Muslim ( 1 365).
223
potkoljenica, kada je Ebu Bekr traio dozvolu za ulazak. On mu je

dozvolio, ostavi u takvom stanju "42 , nema dokaza za dozvoljenost
otkrivanja bedra, jer se ne zna ta je bilo otkriveno: bedra ili
potkoljenice. Zato su neki rekli da je hadis slab zbog ove dileme. Na
ove hadise se, takoer, odgovara tvrdnjom da su se oni desili u
odreenim okolnostima i u posebno vrijeme, te se za njih moe
vezati mogunost da se odnose iskljuivo na Boijeg Poslanika ili da
se ostaje na temeljnoj dozvoljenosti, za razliku od hadisa u kojima se
nareuje pokrivanje butina, jer su sramni dio tijela, i na njih se ovi
prigovori ne mogu odnositi, jer oni daju univerzalan propis i
objavljuju opi zakon i zato je postupak po njima prei.43
Stidni dio tijela kod ene je itavo tijelo osim lica i aka.44 Na to
upuuje ranije spomenuti hadis Aie, kojeg ona pripisuje Poslaniku:
Allah ne prima namaz ene bez pokrivaa.

Ibn Mesud (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
4l; : l ;;. a; ar;J1

'
ena je avret, pa kada izae Jejtan je doeka.45
'
Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla: "ene, vjernice su klanjale

s Allahovim Poslanikom ( a.s.) sabah, ogrnute u svoje haljine (ogrtae),
zatim su se vraale svojim kuama kada zavre namaz, a da ih niko
nije prepoznao, zbog mraka" .46
Ulema se razilazi u pitanju stopala (da li su stidni dio). Ispravnije
je da se ona ne ubrajaju u stidni dioY
Spomenuti dijelovi su stidni u odnosu na onoga ko gleda klanjaa,
a ne za samog klanjaa. Ako bi klanja pogledao tokom namaza u
svoj stidni dio kroz otvor na odjei, namaz mu nee biti pokvaren.
42
43
44
45
46
47
224
Muslim (2401).
Pogledaj Fethul-bari, 1/480.
Ovo je u toku namaza, ali njegovo otkrivanje pred strancem nije dozvoljeno da bi
se izbjegla smutnja koja je prisutna u ovo vrijeme.
Et-Tirrnizi je za njega rekao da je hasenun sahihun garibun.
El Buhari, 578.
erhul-mun'je, 210.
NAMAZ (SALAJ'.)
Potrebno je pokriti stidni dio sa strane, a ne odozdo. Ako bi ovjek

klanjao u jednom ogrtau koji bi omoguio da bi, ako bi neko
pogledao odozdo, mogao vidjeti njegov stidni dio, njegov namaz je
ispravan, jer nije uslov da se sprijei gledanje stidnih dijelova u
usiljenim situacijama. Svaki onaj koji bi ga gledao bez usiljenosti
vidio bi da je njegov stidni dio prekriven. Da je pokrivanje stidnog
dijela odozdo obavezno, tada bi oblaenje gaa ili sline odjee bilo
obavezno u namazu, a to niko nije rekao.48
Obavezno pokrivanje se ne moe postii providnom odjeom
ispod koje se vidi boja koe. Nema pokrivanja ako se vidi koa. Aia
(r.a.) kae: "Allah se smilovao prvim enama muhadirkama. Kada
je Allah objavio: i neka vela svoja spuste na grudi svoje, pocijepale
su svoja najdeblja platna i time se pokrile. "49
Ona je, takoer, rekla: "Pokriva je ono to pokriva kosu i kou". 50
Kada je kod nje ula Hafsa bint Abdurrahman, a na njoj je bio
tanki pokriva, Aia ga je uzela i pocijepala, a zatim ju odjenula
debelim pokrivaem. 51
Ako se odjea prilijepi za stidni dio i oslika ga, ili odjea bude
uska, tada ne kvari namaz, jer je stidni dio pokriven, ali je zabranjeno
gledati u taj dio.
Ako neko ne bi pronaao pokriva za stidni dio, klanjat e sjedei,
naginjui se za ruku i seddu, jer je pokrivanje avreta vanije od
obavljanja ruknova.
Ako bi pronaao bilo to to se moe iskoristiti za pokrivanje
tijela do kraja namaza, obavezan je to upotrijebiti.
Mustehab je da se odgodi namaz do pred kraj namaskog vremena
ukoliko se osoba nada da e pronai pokriva. Ukoliko je u stanju da
iznajmi pokriva, duna je to uraditi.
48
49
50
51
erhul-mun'je 264.
El-Buhari (7485 ), Ebu Davud i ovo je njegov tekst.
Abdurrezak
Ibn Sa'd u Et-Tabekatu.
225
Ako se za pokrivanje avreta nema nieg drugog do neiste odjee,

obui e se i klanjati u njoj, jer je to manji prijestup od ostavljanja
avreta otkrivenim. Pravilo u ovakvim situacijama je da onaj koji bude
imao dva problema istog stepena, odabrat e rjeavanje jednoga od
njih, a ako su razliitog stepena, odabrat e laki prijestup. Primjer
za to je ranjenik. Ako bi uinio seddu, potekla bi mu krv iz rane.
Zato e on klanjati sjedei, a ruku' i seddu e izvriti naklonom, jer
je izostavljanje sedde lake od obavljanja namaza bez abdesta, zato
to je seddu dozvoljeno izostaviti u nekim namazima, kao to je
nafila na jahalici (ivotinji).
Ako bi neko pronaao neto ime moe pokriti dio avreta,
obavezan je to upotrijebiti i time prekriti vei avret, kao to je spolni
organ, zatim stranjica, dio trbuha iznad spolnog uda, zatim bedra i
koljeno.
to se tie ene, ona iza bedra prednost daje stomaku i leima
nad koljenom.
Ako ne pronae odjeu, klanjat e bez nje i nee ponavljati namaz
kasnije, ak ako i bude vremena za to. Ako je razlog neuzimanja
pokrivaa ljudski faktor, tada e ponoviti namaz kada ta prepreka
nestane, kao to je spomenuto u poglavlju o istoi.
Nije dozvoljeno da poinje namaz ako je etvrtina jednog od
organa avreta otkrivena ili vie od etvrtine, jer se etvrtina u mnogim
pitanjima tretira kao cjelina.
Namaz e biti pokvaren ako se u njegovu toku otkrije etvrtina
jednog od organa avreta, a to otkrivanje vremenski potraje onoliko
koliko je dovoljno za obavljanje rukna sa sunetima, to je period
dovoljan za izgovaranje tri puta subhanallah - i pod uslovom da to
klanja nije sam uradio. Meutim, ako je to on uradio, namaz e mu
odmah biti pokvaren.
Ako bi klanjau pao ogrta u toku namaza, zbog velike guve,
pa ga on odmah podignuo, namaz mu nije pokvaren. A ako ne bi
pourio s njegovim dizanjem, pa ostane otkriven period dovoljan za
226
. Nt\NZ (SALAJ')
izgovaranje tri puta subhanallah ili obavi neki rukn otkriven, namaz
mu je pokvaren.
Ako bi na vie organa imao otkrivenih dijelova, pa ako se sve to
sastavi i dosegne etvrtinu jednog tog organa namaz e mu biti
pokvaren.
Organi avreta kod mukarca su dijelovi tijela koji se nalaze izmeu
pupka i koljena, ukljuujui i koljena.
Kod ene je avret cijelo tijelo osim J.ica, aka i stopala.52
ETVRTI: NASTUPANJE VREMENA

Ovaj farz je vezan samo za pet dnevnih, obaveznih namaza.
Klanja kada stupa u namaz treba da zna ili da kod njega prevlada
miljenje da je vrijeme namaza nastupilo. Ako bi klanjao, a mislio da
nije nastupilo namasko vrijeme, zatim se ispostavilo da ipak jeste,

namaz mu nije ispravan.53
Dokaz da je namasko vrijeme farz su rijei Uzvienog:
Vjernicima je propisano da
u odredeno vrijem e namaz
obavljaju, 54 tojest farzove u tano odreeno vrijeme i nije dozvoljeno

izlaenje iz toga vremena.
Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
(.JU J! ::..fJ:, ::_.As.j t::,:. UJI :_.a1.1:,i:P

41 :;.:, 41 ::,t l 41 \S' p:, :,A;:.;,.:, j)
s.G ::, ll p s.G
Uzvieni Allah je propisao pet namaza. Ko upotpuni njihov abdest,

obavi ih na vrijeme, upotpuni ruku 'e, sedde i skruenost ima obeanje
52
53
54
Autor je taksativno pobrojao ove organe, ali smatramo da je to suvino. (prim.

prev.)
El-Hedijjetul-'ala'ijje.
En-Nisa', 103.
227
od Allaha da e mu oprostiti, a ko to ne uini nema od Allaha obeanje.

Ako hoe oprostit e mu, a ako hoe kaznit ega. 55
Vrijeme sabaha poinje od pojave prave zore, a to je raireno
bjelilo na horizontu s istoka. Prava zora se pojavljuje nakon lane, a
to su bijele zrake koje se proteu u visinu poslije ega dolazi tama
to je sve sastavni dio noi. Posta ne poinje post tada, na osnovu
rijei Poslanika ( a.s. ) :
!- ' . W I I:U. f J-j" ' I:.U (' ' 'J

' :...;;i, '
,.r;- J J' . .
J. ; .. . r-
Neka vas ne zavara Bilalov poziv (ezan)56, niti ovo bjelilo, dok se
ne pojavi zora. U drugoj predaji stoji: niti ovo bjelilo dok se ne raliri.57
Izmeu ove dvije zore ima dvanaest minuta. Vrijeme sabah
namaza prestaje izlaskom sunca. Vrijeme podne-namaza je od
trenutka kada sunce proe zenit i krene ka zapadu ( zevala) i traje
dok sjenka nekog predmeta ne bude veliine kolike je i on sam, ne
raunajui sjenu zevala.
Vrijeme ikindije nastupa kada istekne vrijeme podne, a traje do
zalaska sunca.
Poetak akamskog vremena je od zalaska sunca, a kraj je kada
nestane veernjeg rumenila ( e-efek) .
Vrijeme jacije je kada nestane veernjeg crvenila p a do pojave
zore (sabaha) .
Dokazi za odreivanje ovih vremena su mnogobrojni. O d njih
je hadis Abdullah ibn Amra ( r.a. ) , da je Allahov Poslanik ( a.s . ) rekao:
4j l :i'p '1 Jjl :,i t J1 J 4j :t'p ,:;l

)'.,. rn1 t Jl J 4j :fp ,:; t Ji J
f.!JI J! c.s:, 4j t::: Jp j/,, -h 1 t Jt J 4j P'
55
56
57
228
Malik, Ebu Davud i En-Nesa'i.

Bilal je uio ezan da probudi narod na sehur, a ne da najavi sabah i to je tzv. prvi
ezan, a drugi mujezin, Ibn Ummi Mektum je uio ezan kojim je najavljivao
nastupanje sabahskog vremena. (prim. prev.)
Muslim {1094).
NAMAZ (SAJ.AT)
Kada klanjate sabah, njegovo vrijeme je dok ne izau prve zrake

sunca. Kada klanjate podne, njegOPo vrijemeje dok ne nastupi ikindija.
Kada klanjate ikindiju i njeno vrijeme je dok sunce ne porumeni
(izblijedi), a kada klanjate akam njegOPo vrijeme je dok se ne izgubi
peernj'e rumenilo (!efek). Kada klanJate Jaciju, nJeno vrijeme je do
pola noi.
U drugoj predaji kae:
JJ :;..,il u # Jk-:Jl ;:,LS':, t 'l J

J Wl JJ J/;H :-=-! \;. )JI "jJ JJ j'a1 \;. l
\;. tfo ":(.p JJ j\ \
Vrijeme podne je od sunCPogprelaska zenita sve dok sjenka ovjeka

ne bude kolika mu je Pisina, dok ne nastupi ikindija. Vrijeme ikindije
je dok sunce ne zae (izblijedi), a vriJeme akamaje dok postoJi rumenilo
(veernje crvenilo). VrijemeJaciJeje do (srednJe) polovine noi, a vriJeme
sabaha je od poJape zore do izlaska sunca.58
utilo ( bljedoa) sunca ( el-isfirar) nije kraj ikindijskog vremena,
kao to polovina noi nije kraj jacijskog vremena. to se tie hadisa u
kojem se navodi da je to njihovo zavrno vrijeme, njime se eli rei
da je to pohvalno vrijeme za obavljanje ikindije i jacije namaza. Na
to upuuje hadis kojeg prenosi Ehu Hurejra (r.a. ):
hl; !l):,t J ;:,t :ili 1 t :.P hl; ;:,t

;:,t :ili \ y t :.P
Ko stigne klanJati od sabaha jedan rekatprije izlaska sunca stigao
Je sabah, a ko stigne klanJati jedan ikindijski rekat priJe zalaska sunca
stigao Je ikindiJu. 59
Od E bu Katade ( r.a . ) se prenosi, u jednom dugom hadisu, da je
Allahov Poslanik ( a.s . ) rekao:
:, hl.J' w f r' J 4ll \;.t
.s}-, '
58
59
Muslim (612).
El-Buhari (579).
229
Nema u spavanju nemarnosti, nego je nemarnost kod onog ko ne

klanja namaz dok ne doe vrijeme drugog namaza. 60
Vrijedi napomenuti da Ebu Hanife, Allah mu se smilovao, smatra
da ikindija ne nastupa sve dok se sjenka neega ne udvostrui, ne
raunajui sjenku zevala. Takoer, on smatra da jacija ne nastupa sve
dok se ne izgubi veernje bljedilo. Meutim, u mezhebu se postupa
po miljenju njegovih uenika (Ebu Jusufa i Muhameda) .
Nastupanje vremena nije uslov samo za obavljanje namaza nego
i za njegovu obaveznost (tojest, namaz nije obavezan ovjeku prije
nego to nastupi njegovo vrijeme) . Na ovoj injenici se temelji propis
za one koji ive na krajnjem sjeveru ili jugu, blizu polova, gdje nema
noi i gdje se zora pojavljuje prije nestanka veernjeg rumenila ( efek).
Neki uenjaci su rekli da oni nisu duni klanjati namaz ije vrijeme
nije nastupilo i nisu zadueni jacijom. Drugi uenjaci su dali fetvu
da su duni klanjati jaciju, a za dokaz uzimaju ono to se spominje u
hadisu o dedalu:
' \.J w.e
,, t 'J \i )
. . 4!.:.J -J 'J
...,. .
.
;
,: -<jt.w :,;J' :u J1 4 0.li Ltts- t L:.").
.
' . (- ... " .. . - Go' ' ,
r10 .n-r>!.J.
rJ-!. Y- )
.. . "
oj:.U 4J lJ)l 'J J \i /it
"Pitali smo: 'Koliko e ostati na Zemlji?' Poslanik ( a.s. ) odgovori:
etrdeset dana, jedan dan kao godina, drugi kao mjesec, trei kao
sedmica, a ostali dani kao vafi (obini) dani. Mi smo rekli: 'Allahov
Poslanie, u tome danu to je kao godina, je li nam dovoljno pet
dnevnih namaza?' On odgovori: Ne, nego ga procijenite (odredite
njegovo vrijeme). "61
Oba ova miljenja o ovom pitanju su prisutna u naem mezhebu,
a drugo miljenje (tj. da je obavezno klanjati) je jae, jer je to miljenje
i imama afij e. 62
60
61
62
230
Muslim (681).
Muslim.
erhul - mun'je, 231.
NAMAZ {SALAT)
Mustehab je da ljudi odgode obavljanje sabaha do pojave svjetlosti
Saekajte sa
klanjanjem sabaha da se razdani jer je nagrada za to vea.63
i odlaska tame (noi) zbog rijei Poslanika (a.s. ) :
il l '._l:.{ ' it1 .-:;il, l , f

r- 4Jr r- : J
..
Iz ovog se izuzima sabah prvog dana Kurban-bajrama na

Muzdelifi i tu je poeljno da se on klanja u njegovo prvo vrijeme,
kako bi bilo vie vremena za boravak na Muzdelifi. Pouzdano se zna
da je Poslanik (a.s.) klanjao sabah na Muzdelifi sa pojavom zore.
Mustehab je podne klanjati u njegovo prvo vrijeme zimi, a ljeti
je bolje malo odgoditi zbog Poslanikovog (a.s.) hadisa kojeg prenosi
Saekajte sa podne namazom (u ljetno vrijeme)

dok zahladni jerje jaka vruina zapah Dehennema.64
Ebu Seid El-Hudri:
4'-" a ty 1J ;.t
Mustehab je odgoditi ikindiju sve dok se sunce ne promijeni,
kako bi bilo vie vremena za nafile, a mekruh ju je odgaati do
promjene suneve lopte, zbog rijei Enesa r.a.: "Poslanik (a.s.) je
klanjao ikindiju, a sunce bi bilo uzdignuto i jako. "65
Lijepo je pouriti sa akamom zbog hadisa Rafi' ibn Hadida
(r.a.): "Klanjali smo akam sa Poslanikom (a.s.) i kada bi se neko od
nas vraao (sa namaza) vidio bi mjesta do kojih bi dosezala njegova
strelcad baena iz luka. "66
Seleme (r.a.) kae: "Klanjali smo sa Poslanikom (a.s.) akam
kada bi se sunce izgubilo iz vida. "67
Ebu Ejjub el-Ensari (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.)
Moj ummet e biti u dobru, ili je rekao na prirodnoj vjeri, sve

dok ne bude odgaao akam do pojave zvijezda.68
rekao:
63
64
65
66
67
68
Et-Tirmizi i kae da je hasenun- sahih.

El Buhari (538).
El Buhari (550).
El Buhari (559) Ovim eli rei da je jo uvijek bilo dovoljno svjetlosti da se vidi
po nekoliko metara ispred. (prim. prev.)
El-Buhari (65 1 ) .
Ebu Davud i EI-Hakim.
23 1
r;.JJ ' :.; :'1 ' J yP' '/.J- iJ l:. !' J:s. J li jt. t ;",jJ
Lijepo je odgoditi jaciju do poetka prve treine noi, zbog
rijei Aie (r.a. ) : "Allahov Poslanik (a.s.) je odgaao jaciju dok ga
Omer nije pozvao rekavi: 'Namaz, pospae ene i djeca'. Poslanik
( a.s. ) je izaao i rekao:
Niko drugi od stanovnika Zemlje je ne eka
osim vas.
!)P'}I f f I.A?::j l:.

Tada se klanjalo samo u Medini, i klanjalo se u periodu od kada
se izgubi veernje rumenilo pa do prve treine noi. "69
Ibn Abbas ( r.a.) kae: "Allahov Poslanik ( a.s.) je zakasnio jedne
noi sa jacijom tako da su neki ljudi zaspali, pa se probudili. Zatim
su ponovo zaspali pa se probudili, nakon ega je ustao Omer b. el
Hatab i rekao: 'Namaz' . Tada je izaao Allahov Poslanik ( a.s .) i rekao:
Da se ne plaim da u oteati svome ummetu naredio bih im da je

klanjaju ovako. "70
lili '.A f f J:s. t t V)

Kada ne bi
bilo teko mome ummetu, naredio bih im da ekaju sajacijom do treine
noi ili njene polovine.71
E bu Hurejre (r.a. ) pripisuje Poslaniku sljedee rijei:
,a jl J u7i1 lJ t f J:s. t t V)
Dvije su vrste vremena u kojima je pokudeno klanjati
Prva vrsta: Kada izlazi sunce sve dok se ne podigne iznad zemlje
u visini jednog koplj a, toj est dok ne pobijeli i ne pojaa sj aj
(bljetavilo) .
Kada je sunce u zenitu, tojest kada bude na polovini neba dok
ne krene ka zapadu.
69
70
7l
232
El-Buhari (569).
El-Buhari (571).
Et-Tirmizi i kae da je hasenun sahih.
NAMAZ (SALAT)
Kada sunce prije zalaska promijeni boju u utu, a zatim u crvenu,

sve dok ne zae.
U ova tri vremena nije dozvoljeno klanjati farz osim ikindiju
toga dana, a dokaz za to su rijei Ukbe ibn Amira: "U tri vremena
nam je Allahov Poslanik ( a.s.) zabranio da klanjamo i da kopamo
svoje mrtve . To su vremena kada sunce izlazi dok se ne popne, kada
bude na polovini neba dok ne skrene i kada se nagne ka zapadu, dok
ne zae . "72 Pod rijeima "da kopamo" misli se na denazu-namaz,
a ne misli se na ukopavanje, to je po konsenzusu sve uleme.73
U ovim vremenima se ne klanja ni denaza-namaz niti je
ispravno naklanjavanje farzova u njima, jer klanjau je namaz postao
obaveza u potpunom vremenu i ne moe ga obaviti u krnjavom
vremenu.
U ova vremena se ne ini ni seddetu-tilavet, osim ako je prouen
ajet u kome ima sedda, a i tada je bolje saekati i obaviti je van tih
vremena.
Obavljanje nafila u tim vremenima je mekruh tahrimi/4
Druga vrsta: Vrijeme
od poslije sabaha do izlaska sunca i od
ikindije do blijeena ( utila) sunca. Obavljanje nafila u ova dva

vremena je mekruh tahrimi . Na ovo upuuje predaja koja se prenosi
od Vjerovjesnika ( a.s. ) da je zabranio namaz poslije sabaha dok sunce
ne izae i poslije ikindije dok sunce ne zae/5
J , J j G- ,
y
Zabrana namaza spomenuta u ovom hadisu nije zbog samog
vremena, kao to je sluaj sa tri vremena iz prve vrste i zato se zabrana

odnosi samo na nafile.76
72
73
74
75
76
Muslim (831).
erhul-mun'je 236.
erhul-mun'je (237).
El Buhari (581).
erhul-mun'je (240).
233
Takoe je mekruh klanjati nafile nakon pojave zore, osim dva

rekata sabahskog sunneta, zbog rijei Hafse (r.a. ) : "Nakon pojave
zore Allahov Poslanik ( a.s.) nije klanjao nita drugo osim dva kratka
rekata. "77
Od Ibn Amra ( r.a. ) se prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
. ;- , "'l Afl - , o. , - ''

J! r-- o.......,..
Nema namaza poslije zore osim dvije sedde (dva rekata).78
A u drugoj predaji:
?' J 'l! ?' t_,ll, a 'J
Nema namaza nakon pojave zore osim dva rekata sabaha.79
Ako bi neko klanjao dva rekata, smatrajui da se zora nije

pojavila, zatim se ispostavilo da se ona ipak pojavila, ta dva rekata
zamjenjuju sabahski sunnet, jer se sunneti obavljaju s opim nijetom
bez potrebe da se precizira koji sunnet se klanja.
Ali, ako bi klanjao dva rekata, sumnjajui da se zora pojavila,
ta dva rekata mu nee moi zamijeniti sabahski sunnet, jer ne sumnja
u postojanje noi, a sumnja u pojavu zore, i ono to je sigurno (vrsto
ubjeenje) ne moe se ponititi onim u to se sumnja. (Ubjeenje se
ne otklanja sumnjom. )80
Ako bi sunce izalo dok on jo klanja sabah, namaz e mu biti
pokvaren zbog nastupanja krnjavog vremena, a ako bi zalo sunce, a
on jo uvijek klanja ikindiju, namaz mu nije pokvaren, jer je on ikindiju
poeo u krnjavom vremenu, a to je period sunevog blijedila.
Zalaskom sunca je nastupilo potpuno vrijeme.
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s . ) rekao:
hl) )t ;;J l )t lli l ti1.1 f :.P. hl) ' )t ;;

l )f lli l f :.P. ;..J 1
77 Muslim (723).
78 Ebu Davud, Et-Tirmizi i Ibn Made.
79 Abdurrezak i Ed-Darekutni.
80 erhul-mun'je (246).
234
NAMAZ (SALAT)
Ko stigne klanjati od sabaha jedan rekat prije izlaska sunca,

sustigao je sabah, a ko stigne klanjatijedan ikindijski rekatprije zalaska
sunca, stigao je ikindiju.81
Poto je dolo do kontradikcije izmeu ovog i hadisa koji govore
o zabrani namaza u ovim vremenima, mi neemo potupati po njemu,
nego emo se vratiti analogiji. Nezamislivo je da ikindijsko vrijeme
do zalaska sunca bude povod za obaveznost ikindije onome ko je
primio islam ili postao punoljetan u tom vremenu, a da nije ispravno
klanjati je u to vrijeme.
Ezan
Definicija ezana
Ezan filoloki znai oglas.
Uzvieni je rekao:
Iproglas kod Allaha i Njegova Poslanika ljudima na dan
velikog hadda .82
Ezan terminoloki znai oglas o namaskom vremenu odreenim

rijeima.
erijatsko-pravna utemeljenost ezana

Ezan je propisan nakon Hidre, kao to kae Abdullah ibn Omer:
"Muslimani su se, nakon dolaska u Meinu, skupljali i iekivali
namaz, pa su jedan dan razgovarali o tome. Neki su rekli: 'Uzmite
zvono, kao kod krana' . Drugi rekoe: 'Ne, nego rog, kao kod
idova.' Omer je onda rekao: 'Zato ne biste poslali nekog ovjeka
da poziva na namaz?' Allahov Poslanik (a.s.) je rekao:
Ustani Bila/e i pozovi na namaz."

81
82
w iJ J 4
El Buhari (579).
Et-Tevbe, 3.
235
Ne misli se u ovom pozivu na poznati ezan nego na obavijest

ljudima o poetku namaza.
Poslije toga je propisan poznati ezan, a nakon to ga je Abdullah
b. Zejd sanjao. Ovaj ashab kae: "Sanjao sam ovjeka obuenog u
zeleno kako nosi zvono pa sam mu rekao : O Allahov robe, prodaj mi
to zvono. On me upita: 'ta e ti ono?' Rekao sam: Da pomou njega
pozivam na namaz. On ree: 'Hoe li da te uputim na ono to je
bolje od njega?' Pitao sam ta je to. On ree: 'Da kae: Allahu ekber,
Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber. Efhedu en la ilahe illetlah,
Efhedu en la ilahe illellah. Efhedu enne Muhameden resulullah, Efhedu
enne Muhameden resulutlah. Hajje (ales-salah, Hajje (ales-sallah. Hajje
(alelfelah, Hajje (alelfelah. Allahu ekber, Allahu ekber. La ilahe illetlah."
Zatim je Abdullah b. Zejd otiao kod Allahovog Poslanika ( a.s. ) i
obavijestio ga o svome snu. Poslanik ( a.s . ) je rekao:
iJu
f
-
"J')l, ,)d- iU ' ' J')l, - u u t- :u - <--L..- " l
J
IS'
v .J.) 4S 'J
ci.: u:;; 4S:Ut
' -.
'
lJ
Vaprijateljje usnio san. Idi sa Bilalom u damiju i kai mu ga.

Neka Bilal ui, jer on ima jai glas od tebe.
Abdullah b. Zejd kae: "Izaao sam sa Bilalom do damije i

rekao sam mu te rijei i on ih je prouio. To je uo Omer b. El
Hattab pa je istrao govorei: 'O Allahov Poslanie, tako mi Allaha,
ja sam to isto sanjao"'.83
Tretiranje ezana i ikameta

Ezan i ikamet su sunnet za pet dnevnih namaza, kod njihovog
obavljanja na vrijeme ili naklanjavanja, na putu ili kod kue, u dematu
ili pojedinano, samo za mukarce. Mekruh su za ene, na osnovu
rijei Ibn Omera: "Ezan i ikamet nisu obavezni za ene".84 To je i
zbog toga to je stanje ena u osnovi vezano za stid i oprez.
83 Ahmed, Ibn Made, Ebu Davud, Et-Tirmizi i Ibn Huzejme.

84 El-Bejheki.
236
NAMAZ (SALAT)
Ne ui se ezan za bajram- namaz, niti za namaz prilikom

pomraenja sunca. Dokaz za to su rijei Dabira b. Semure (r.a.):
"Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom vie puta bez ezana i
ikameta". 85 I Abdullah b. Amr b. el-As je rekao : "Kada je bilo
pomraenje sunca za vrijeme Allahovog Poslanika pozvani smo na
namaz rijeima es-salatu dami 'ah (namaz e se obaviti zajedniki)" .86
Ne ui se ezan ni za vitr-namaz, jer je onaj za jaciju obavijest o
nastupanju njegovog vremena, kao to se ne ui ni za nafile, jer one
idu uz farzove .
Ako osoba klanja u svojoj kui, u svome mjestu, dozvoljeno joj
je da izostavi ezan i ikamet, jer se prenosi da je Ibn Mesud klanjao sa
svojim prijateljima u svojoj kui bez ezana i ikameta i rekao je: "!karnet
mjesta je dovoljan. " 87
Ako mu proe namaz, uit e ezan i ikamet, kada ga bude
naklanjavao. Imran b. Husajn prenosi da je Allahov Poslanik bio na
putu kada su prespavali sabah-namaz i kada ih je probudila suneva
toplota. Pomjerili su se malo dok se sunce nije podiglo. Zatim je
Poslanik ( a.s.) naredio mujezinu da proui ezan, nakon kojeg su
klanjali dva rekata prije namaskog farza. Zatim je prouio ikamet, pa
su klanjali sabah (sabahski farz). 88
Ako je vie namaza prolo, uit e se ezan samo za prvi namaz, a
ikamet za svaki posebno, na osnovu rijei Ibn Mesuda: "Murici su
zauzeli Vjerovjesnika ( a.s . ) na dan Hendeka od etiri namaza, tako
da je od noi prolo koliko je Allah htio. Vjerovjesnik ( a.s. ) je naredio
Bilalu da proui ezan, zatim je prouio ikamet i klanjao podne. Zatim
je prouio ikamet i klanjao ikindiju, onda je prouio ikamet i klanjao
akam, a potom je prouio ikamet i klanjao jaciju. "89
85
86
87
88
89
Muslim (887).
Muslim (910).
Et-Taberani u El-Kebiru i Muhamed ibn El-Hasan u Kitabu'l-Asar.
Ebu Davud.
Ahmed, Et-Tirmizi i En-Nesa'i.
237
Ako osoba naklanjava u damiji, nee uiti ezan, jer bi time

izazvao zabunu, osim ako bi klanjala sama i uila ezan tako tiho da
samo ona uje.
Vrijedi napomenuti da je naklanjavanje proputenih namaza u
damiji mekruh, jer je izostavljanje namaza grijeh zato ne treba da
se to javno pokazuje.
Kako se ue ezan i ikamet

Na poetku se proui tekbir etiri puta (Allahu ekber). Na slovu
"r" kod prvog tekbira treba biti sukun ( ekber) ili e ga se spojiti s
drugim tekbirom. Tada e na glasu "r" biti vokal "e". Ne moe na
glasu "r" doi vokal "i", jer poslije njega dolazi rije "Allah" . Ako bi
se iza glasa "r" izgovorio vokal "u", to bi bilo u suprotnosti sa
sunnetom, jer se u sunnetu navodi sa sukunom, tojest bez vokala.
Lijepo je uljepavati glas kod uenja ezana, ali se treba kloniti
pjevuenja. Nije dozvoljeno mijenjati rijei dodavanjem konsonanata,
vokala, duine ili neeg slinog ni na poetku niti na kraju.90
hajje 'alelfelah (doi na

Es-salatu hajrun minen-nevm ( Namaz je bolji od spavanja).
Kod sabahskog ezana dodaje se poslije

spas)
Prenosi se od Enesa (r.a.) da je rekao: "Od sunneta je da kada
hajje 'alelfelah (doi na spas)

Es-salatu hajrun minen-nevm (Namaz je bolji od
mujezin proui na sabahskom ezanu

da poslije proui
spavanja) . "91
Tekst ikameta je kao i tekst ezana. Samo se u njemu poslije rijei
Hajje 'alelfetah>> (Doi na spas) dodaje Kad kametis-salat>> (Namaz

je poeo) dva puta.
Na to upuuje predaja od Abdurrahmana b. Lejle, u kojoj kae:
"Obavijestili su me Muhammedovi (a.s.) ashabi da je Abdullah b.
Zejd uo u snu ezan, pa je doao Vjerovjesniku ( a.s. ) i obavijestio ga
90
91
238
Ibn Huzejme i Ed-Darekutni.
NAMAZ (SALAT)
o tome. Poslanik ( a.s.) mu je rekao:
Poui Bilala tome.
Pa je uio
ezan svaku reenicu po dva puta i ikamet svaku reenicu po dva

puta, a sjeo je (izmeu ezana i ikameta). "92
Veina uenjaka smatra da se u ikametu svaka reenica ui samo
jednom, osim
ccKad kametis-salat)). To svoje miljenje argumentuju
predajom od Enesa (r.a. ) : "Nareeno je Bilalu da ezan ui parno

(po dva puta svaku reenicu), a ikamet neparno (po jednom) osim
rijei
kad kametis-salat."93
Pod pojmom "neparno" se ovdje misli na "neparno" u disanju i

glasu, a ne u rijeima (izrazima) , kako bi se ovaj hadis slagao s ostalim
hadisima koji upuuju na to da se ikamet ui po dva puta. Ti hadisi
su ispravni (sahih) i prenose se od Bilala i Ebu Mahzure.94
Prilikom uenja ezana i ikameta, okree se prema Kibli, jer se to
okretanje spominje u nekim predajama Abdullah b. Zejdova hadisa.
Mujezin e okrenuti svoje lice udesno kod rijei hajje 'ales-salah,
a ulijevo kod rijei
hajje calel-Jelah u ezanu i ikametu, jer se
on tim
rijeima obraa ljudima i zato treba biti okrenut prema njima. Stavit
e po jedan prst u ui prilikom uenja ezana, jer tako moe glasnije
uiti .
Ebu Duhejfe kae: "Vidio sam Bilala kako ui ezan i okree
se. Usta je okretao tamo-ovamo, a njegovi su prsti bili u uima."95
U drugoj predaji kae : "Pratio sam njegova usta kako se okreu
tamo-ovamo, desno-lijevo, govorei
hajje cales-salah, hajje calel
felah. " 96
Mujezinu je mekruh govoriti za vrijeme ezana i ikameta. Ako bi
mu neko nazvao selam, nee odgovoriti, jer su ezan i ikamet cijenjen
92 Ibn Ebi ejbe, Et-Tahavi, El-Bejheki. I njegov lanac prenosilaca je sahih (ispravan).
93 El-Buhari (605 ).
94 Pogledaj Fethul-kadir, 1/169.
95 Ahmed i Et-Tirmizi i kae za ovaj hadis hasenun sahih.
96 Muslim.
239
govor kao hutba, a pria bi pokvarila to uvaavanje . Isto tako, pria

bi pokvarila sklad ( red) koji je od sunneta .
Mekruh je uiti ezan sjedei ili jaui, osim putniku zbog
potekoe putovanja.
Uenje ezana stojei je sunnet prema konsenzusu uleme.
Mekruh je da ezan ui dunup osoba, a nije pokudeno da ga ui
osoba bez abdesta. Ezan dunupa e se ponoviti.
Ezan ne ue ena, pijana osoba, ludak i dijete koje nije svjesno
svojih radnji (gajru 'akil), a ako bi ga oni prouili ezan e se ponoviti.
Ezan se ui due tako to se izmedu reenica prave pauze
(utnjom), a ikamet e se ubrzati, tojest nee se praviti pauze izmedu
reenica.
Mekruh je spajati ezan i ikamet, osim kod akama, a i tada se oni
odvajaju utnjom koja traje otprilike onoliko koliko je potrebno da
se proue tri kratka ajeta.97
Prenosi se od Dabir b. Semure da je rekao: "Mujezin Allahovog
Poslanika bi prouio ezan, zatim bi saekao, pa kada bi vidio
Vjerovjesnika ( a.s. ) da dolazi poeo bi s ikametom. "98
Razdvajanje izmedu ezana i ikameta kod ostalih namaza se postie
sunnetima koji su prije farza, za razliku od akama kod kojeg nema
tih sunneta.
Nije dozvoljeno uiti ezan za neki namaz prije nego to nastupi
njegovo vrijeme, jer se time obmanjuju ljudi .
v
Sto se tie ezana kojeg je Bilal uio prije pojave zore, on nije
zbog sabah-namaza, nego zbog drugih razloga, kakvi su buenje
spavaa, podsjeanje postaa na sehur i najava k.lanjau skore pojave
zore.
Na to upuuje kazivanje Ibn Mesuda ( r.a.) da je Allahov Poslanik
( a.s . ) rekao :
98 Ahmed i El-Hakim i kae da je sahih.
240
NAMAZ (SALAT)
Neka nikoga od vas ne sprjeava Bilalov ezan od sehura, jer on ui

ezan nou da sjedne onaj koji klanja ili ustane (probudi se) onaj koji
spava.99
.
..
"' .
Zato nije dovoljan ovaj ezan, koji je bio prije pojave zore, za
sabah-namaz nego je potrebno prouiti dr_ugi nakon pojav zore.
Abdullah b. Omer ( r.a. ) prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s . ) rekao :
.!('. f '. y
"0J
;-
'. r 1 -1 r 'j., ,
r J- ..r.. Y... ""!

r.,...- r
Bilal ui ezan nou, pa jedite i pijte dok ne.zaui Ibn Ummi '
Mektum.
"
'
Ibn Omer kae: "A on je bio ( Ibn Ummi Mektum ) slijep ovjek,
i nije uio dok mu se ne kae: 'Svanulo je, svanulo je. ' " 100
Aia (r.a.) kae: "Ne bi uili ezan dok se ne pojavi zora."101
Ponavljanje za mujezinom
Ako neko uje ezan u njegovo vrijeme i u njemu nema greki, a
ui ga mukarac koji nije dunup , taj slualac treba da prestane sa svojim govorom, makar to bilo i uenje Kur'ana i da ponavlja za
mujezinom njegove rijei. Kada uje "hajje 'ales-salah" i "hajje 'ald
felah", rei e: "La havle ve la kuwete illa billah" ( nema snage ni
moi bez Allaha) . Kada uje na sabahu mujezinove rijei "e.s-salatu
hajrun mine-nevm" (namaz je bolji od spavanja), rei e: "Sadakte
ve bererte ve bil- haki natakte" (Istinu si rekao,:dobro uinio i istinu
zborio) ili "Ma a' e Allah kane" (Bit e ono to Allah eli ) .
Ehu Seid el-Hudri prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
tj:..il J l:. 1)_,li \:illi

99 El-Buhari (62 1 ).
100 El-Buhari (617).
101 Ibn Ebi ejbe.
241
Kada ujete ezan, recite isto ono to govori mujezin.1 02

Omer b. el-Hatab (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s . )
rekao:
f i J\l f UJI UJI t Jill t UJI t UJI ):ji J\1 11

l f i J\l JJ1 J) l i i J \l UJI 'J1 J1 t t J\l UJI-'Jl J1
J \l J:s. Ju 'J aJi J JY. J u Js. Ju J;_
' '<-t UJI 'J u r.
JJ 1.1 'JI, i.rj -J 'JF
''
' '(-f UJI r.
' '<-t UJI 'J u (""
UJI 'JI, J,I 'J u (""'.r.-'(1 UJI r.
- JJ .- ilJI 'JI! J1! 'Ju
l
. IT , ;
Kada mujezin kae 'CA_llahu ekber, Allahu ekber (Allahje najvei,

Allahje najvei), nekajedan od vas to ponovi. Zatim kae ''Efhedu en la
ilahe illallah" (Svjedoim da nema drugog boanstva osim Allaha) on
to ponovi. Mujezin kae: Efhedu enne Muhammeden resulullah", on to
ponovi; pa on kae Hajje 'ales-salah, on kae La havle ve la kuvvete
illa billah''; pa on kae Hajje 'alel-felah" on kae La havle ve la kuvvete
illa billah; on kae: Allahu ekber, Allahu ekber on to ponovi, pa
mujezin kae r.a ilahe illalah' a on to ponovi iz srca, ui e u Dennet.103
Nakon toga treba da donese salavat na Vjerovjesnika ( a.s.) i da
onda proui ezansku dovu. Abdullah b. Amr prenosi da je Allahov
Poslanik (a.s . ) rekao:
t'
' l l ' I l
f-- '
f-- .
}J 'l
'-""" (.J J :. .,J
.
'
'
l l
l .,.U
o ,;.
: lflti )1 J JJ1 1_,L l' ' ' 4-! UJI
? -l ilr
' .- 'J1,
IFr
("" .rs,:;-. 11 4i li 1)1 jL :;.,; )A Lit ji t }/})
_ _
__
Kada ujete mujezina, recite isto ono to on kae, zatim donesite

salavat na mene, jer ko donese na mene jedan salavat Allah e na njega
deset. Potom molite Allaha da mi dadne el-vesileh, a to je mjesto u
Dennetu i pripast e samojednom Allahovom robu. Nadam se da uja
biti taj. Ko bude traio za mene el- vesileh imat e moje zagovornitvo
(efa 'at) . 104
1 02 El-Buhari (61 1 ).
103 Muslim (285).
1 04 Muslim (384).
242
NAMAZ (SALAT)
Ezansku dovu prenosi Dabir b. Abdullah (r.a.) od Allahovog

Poslanika (a.s.):
l uji lj l fA y) l 11 J li :;
O
"'
.- D
uJI ''
r.Y-.- ",;! \l.!. 4J
--
.-
' u:. 4!1Ur. J ll....411 rJ U......'.J'-'1

43-J ",.Ul i.,...-.
Ko nakon ezana kae: Allahu mme rabbe hazihid-da 'vetit-tameti,

ves-salati/ kaimeti, ati muhammedenilvesilete vel-Jedi/ete, veb 'ashu
mekamen mahmudenillezi ve 'adtehu, zasluio je moje zagovornitvo
(efa 'at) na Sudnjem danu. 1 05
miad" . 106
IA,.J1 'J 1 "Inneke la tuhlifu'l-
Rijei Allahovog Poslanika kada ujete mujezina, recite isto ono
to on govori dokaz su da je ponavljanje za mujezinom obavezno.

Sama forma imperativa u reenici upuuje na obaveznost, a ovdje uz
njega nema nikakvih indicija koje bi ukazale da to nije obavezno.
Osim ako se njegove rijei zatim donesite sa/avat na mene. . . i molite
Allaha da mi dadne el-vesi/eh ne uzmu kao indicije koje bi ukazale
na to da to nije obavezno, jer takve rijei koje podstiu na sevap i
nagradu se u veini sluajeva upotrebljavaju za mustehab, i zato su
neki rekli da je ponavljanje za mujezinom mustehab. 1 07
PETI: OKRETANJE PREMA KIBLI

Da je okretanje prema Kibli farz, upuuju rijei Uzvienog:
Vidimo Mi kako sa udnjom baca pogled prema nebu, i

Mi emo sigurno uiniti da se okreeprema strani koju ti
eli! Okreni zato lice svoje prema asnom hramu! I ma
gdje bili, okrenite lica svoja na tu stranu.108
1 05
1 06
1 07
1 08
El-Buhari (614).
El-Bejheki.
erhul-mun'je.
El-Bekare, 144.
243
Ko je u Meki duan je da se okrene prema samoj Kabi, tako da

njegovo lice bude okrenuto u tome pravcu. ak i ako bi klanjao u
svojoj kui, treba da klanja tako da, kada bi se uklonili zidovi, njegovo
lice bude okrenuto prema jednom dijelu Kabe.
Ko klanja izvan Meke duan je okrenuti se u njenom pravcu, jer
je ova zaduenost postavljena prema mogunostima.
Kaba je naziv za mjesto na kojem je ona izgraena, pa ako bi se
zidovi prenijeli negdje drugdje i prema njima se okretalo, namaz ne
bi bio ispravan.
Ako bi klanja bio okrenut samo prema El-Hatim-u109, namaz
nije ispravan, jer tvrdnja da je on dio Kabe je J>bt\i'tena pojedinanom
predajom (haber ahad), a obaveznost okretanja prema Kibli je
potvrena kur'anskim tekstom. Zato iz predostronosti kaemo da
ono to je utvreno pojedinanom predajom ne moe biti na nivou
onoga to je potvreno asnim Kur'anom.
Onaj ko nije u stanju da se okrene prema Kibli, klanjat e kako
moe, jer je zaduenost ustanovljena prema mogunostima, .a pravj!o
je da se tekoa otklanja, no kao kada bi klanja bio bolestan toliko da

se ne moe okrenuti prema .Kibli, a nema s njim nikoga ko bi ga
mogao okrenuti prema njoj. Ili je zdrav i me se okrenuti prema

njoj, ali se plai da bi mu u tom sluaju mogao neprijatelj ili zvijer
prii sa druge strane. U takvim situacijama klanja nije obavezan da
se okrene prema Kibli.
Abdullah b. Omer (r.a.) kae, prilikom opisivanja namaza u strahu
(Salatul-havf): "Ak<? strah bude vei od toga, klanjajte hodajui na..
nogama ili jaui, okrenuti prema Kibli ili ne. "m
Obaveznost okretanja prema Kibli spada s onoga ko klanja nafilu
jaui, izvan svoga mjesta boravka (putnik), na osnovu hadisa kojeg
prenosi Ibn Omer (r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.) klanjao nafilu
l 09
To je zid uz Kabu, tzv. Ismailov zid. (prim. prev.)

1 1 1 El-Buhari (4535).
244
NAMAZ (SALAT)
kud god bi se okrenula njegova deva. U drugoj predaji kae: "Allahov

Poslanik ( a.s.) je klanjao na svojoj jahalici kuda god bi se ona okrenula,
i vitre je klanjao na njoj, ali nije farzove. " 1 12
Pravac Kible se moe odrediti pomou mihraba u damijama, a

ako njih nema onda pitajui nekog od mjetana koji zna pravac, s
tim da on bude od onih ije se svjedoenje prihvata. Ne prihvata se
kazivanje nevjernika, velikog grijenika (fasik) i malog djeteta zbog
toga to se njihovo svjedoenje ne prihvata u vjerskim pitanjima,
osim ako bi kod klanjaa preovladalo miljenje da oni govore istinu.
Ako bi klanj a bio u pustinji ili na moru, pomoi e se pri
odreivanju pravca Kible zvijezdama. Uzvieni je rekao:
On vam je stvorio zvijezde da se po njima po mraku

upravljate, na kopnu i moru. Mi potanko pruamo dokaze
ljudima koji razumiju.113
Isto tako, moe se pomoi i instrumentima izraenim za to.
Ako ne pronae sredstvo za odreivanje pravca, potrudit e se
da ga odredi i klanjat e prema strani koju smatra pravcem Kible .
Ako bi nakon namaza saznao da je pogrijeio u svom odreivanju
( idtihadu ) , nee ponavljati namaz, jer je uradio to je bilo u njegovoj
mogunosti. 114
Mu'az b. Debel kae : "Klanjali smo s Allahovim Poslanikom

( a.s.) jednog oblanog dana na putovanju i nismo dobro odredili
pravac Kible . Kada je Poslanik ( a.s.) zavrio namaz i predao selam,
sunce se ukazalo pa smo rekli: 'Allahov Poslanie, nismo klanjali
prema Kibli . ' On je odgovorio:
Va namaz je potpun,
112
113
1 14
115
J J ) :U
uzdignut Allahu (d..) -'JJ. ls
Muslim (700).
El-En'am, 97.
erhul-mun'je (221 ).
Et-Teberani u EI-Evsatu.
245
Ako bi klanja u toku namaza saznao da je pogrijeio, okrenut

e se prema Kibli i nee prekidati namaz. Abdullah b. Omer kae:
"Dok su ljudi u Kuba'u116 bili na sabah-namazu doao im je ovjek i
rekao: 'Ove noi Allahovom Poslaniku je objavljen Kur'an i nareeno
mu je da se okrene prema Kabi. ' I oni su se okrenuli. Prije toga
njihova lica su bila okrenuta prema amu, 117 pa su se okrenuli prema
Kabi.11 8
Ako bi klanja pokuao odrediti pravac Kible i odabrao jednu
stranu, zatim je napustio, pa klanjao prema drugoj, namaz mu nee
biti ispravan, ak kada bi i saznao kasnije da je pogodio pravac Kible.
To je zato jer je obavezan da se okrene prema strani koju je odredio
nakon procjene (iddihada), a on ju je napustio i zato je njegov
namaz neispravan. A to to je u drugom sluaju klanjao prema Kibli,
to je u osnovi farz, tretira se kao da je klanjao prema Kabi prije nego
to je nareeno da se okree prema njoj . Nakon toga, nareeno mu
je okretanje prema Kabi i obavezan je ponovno klanjati taj namaz,
jer je ispustio ono to je u tom trenutku bio obavezan uiniti.
Ako klanja ne zna gdje je Kibla, a poeo je klanjati namaz i
uinio je to bez istraivanja i pitanja, namaz mu nije ispravan, jer je
istraivanje (idtihad) za njega farz, a on ga je ostavio i zato je duan
ponoviti taj namaz. Nije pogrijeio ako sazna da je pogodio pravac
Kible, zbog toga to je postigao ono zbog ega je istraivanje
(idtihad) nareeno, jer istraivanje nije samo sebi cilj nego je
nareeno zbog onog to je ostvareno. Za razliku od prethodne
situacije, gdje je ostavio pravac do kojeg je doao istraivanjem,
proizlazi da on smatra kako je njegov namaz pokvaren, pa je ispalo
kao da je klanjao u odjei koju smatra neistom, a zatim se ispostavilo
da je ista; ili da je klanjao smatrajui da vrijeme namaza jo nije
1 16 Mjesto pored Medine.
1 17 iri prostor koji obuhvata dananju Siriju sa okolinom, tj. suprotno od pravca
Meke.
1 1 8 El-Buhari (403).
246
NAMAZ (SALAT)
nastupilo, ili da on nema abdesta a zatim se ispostavilo suprotno

tome. Namaz u svim ovim situacijama nije ispravan. 11 9
Ako bi jedna grupa istraivala i razila se u pitanju pravca Kible;
ako klanjaju pojedinano, namaz svih e biti ispravan, a ako bi klanjali
u dematu nee onog ko ima drukije miljenje od svog imama pod
uslovom da on u toku namaza bude svjestan te razlike . Od Dabira
se prenosi da je rekao: "Klanjali smo s Allahoviin Poslanikom ( a.s . )
na putovanju i prekrili su nas oblaci. Istraivali smo pravac kible i
razili se u tome pa je svako klanjao posebno. Svako od nas je stavio
crte ispred sebe da bismo znali na poloaj . Spomenuli smo to
Vjerovjesniku ( a.s . ) i nije nam naredio da ponovimo namaz. 120
Ko klanja na brodu mora se okrenuti prema Kibli, ako je u
mogunosti i nije dozvoljeno da klanja kako god se okrene brod,
nego se mora okrenuti prema Kibli, kad god se brod okrene jer je to
mogue bez potekoa, a zaduenost je prema mogunostima.12 1
Ako bi slijepac istraivao pravac Kible pa poeo namaz u
odabranom pravcu, a zatim mu priao neki ovjek i okrenuo ga prema
Kibli, nije dozvoljeno tom ovjeku da pristupi i klanja za slijepcem,
jer on smatra da je njegov imam (slijepac) pogrijeio na poetku
namaza i svoj namaz je nadgradio na neispravnosti. 122
ESTI: ODLUKA (NIJJET)

Pod namaskim nijjetom se misli na vrstu elju za stupanjem u
namaz.
Uslovi za ispravnost nijjeta su:
l.
1 19
120
121
122
Islam, jer nijjet nevjernika za ibadet nije ispravan.
erhul-mun'je (222).
Prenosi ga El-Rakim i u njegovom senedu (lancu prenosilaca) ima slabosti.
erhul-mun'je (225 ) .
Reddul-muhtar 1/291 .
247
2. Poznavanje onoga to se nijeti, tojest da osoba zna koji namaz

klanja tako da, ako bi bila upitana ta klanja, moe odgovoriti
spontano.
3. Da ne bude izmeu nijjeta i poetnog tekbira u namazu neto

strano, to ne prilii namazu: jelo, pie ili obian govor, jer ovo kvari
v
namaz, pa i njegov nijjet. Sto se tie odlaska na namaz ili uzimanja
abdesta, oni se ne smatraju stranim. Ako bi ovjek izaao iz svoje
kue sa eljom da klanja namaz u dematu, pa kada stigne na mjesto
obavljanja namaza izgovori poetni tekbir, a ne sjeti se nijj eta - namaz
mu je ispravan. 12 3
Nijjet nije ispravan ako bi ga ovjek uinio nakon prvog
(poetnog) tekbira i stupanja u namaz, jer dio koji prethodi nijjetu
nije ibadet, a namaz je ibadet koji se ne moe parati.
Bolje je i sigurnije da nijjet bude istovremeno sa poetnim
tekbirom, kao to je miljenje afijskog mezheba, da bi se izbjeglo
razilaenje u tom pitanju. 124
Za nafile je dovoljan opi nijet za namaz i nije uslov preciziranje
te nafile (da je to sabahski sunnet, naprimjer, ili teravijski), jer opis
sunneta se postie samim klanjanjem, kako je to Poslanik ( a.s.) radio.
Isto tako, pritvreni sunneti se preciziraju njegovim rijeima, kao
to su:
jj UJI -,..r
-. J -
. - .rY- - .r1(- JJ. ""--.
LJr;-.
.
, . -. '.L; W"- ar
:-
r-
::
i.W. I
. J.-
..
Nema nijednog (Allahova) roba muslimana koji svaki dan klanja

Uzvifenom Allahu dvanaest rekata naft/e, pored farzova, a da mu
nee Allah sagraditi kuu u Dzennetu. 12 5
Ovdje je Allah vezao obeanje nagrade za ope obavljanje namaza
nafila (tj . nije ih precizirao).
123 Reddul-muhtar l/279.
125 Muslim (728).
248
NAMAZ (SALAT)
Kod namaza koji ne spadaju u nafile klanja je obavezan da

precizira koji e klanjati, pa ako eli vitre zanijetiti uinit e to. Isto
tako e uiniti i za dumu, bajram i sve farzove i vadib namaze, kao
to je i namaz za koji se zarekao da e klanjati ili naklanjavani namaz
koga je poeo pa pokvario . Pod pojmom namaz podrazumijevaju se
i nafile i drugi namazi, a nafila se moe klanjati u svim vremenima u
kojima se klanjaju drugi namazi, i zato se taj namaz mora razlikovati
od nafile . Ti drugi namazi su mnogobrojni i raznovrsni i mogu se
razluiti samo kategorikim odreivanjem. Klanja mora odrediti
farz koji klanja, jer nijet za opi farz obuhvata sve propisane farzove
i zato nije ispravan ako se ne odredi podne ili ikindija, naprimjer,
kako bi se razlikovao farz kojeg se eli klanjati od drugog.
Ako bi se ovjek odluio da klanja farz tog vremena, a vrijeme
tog namaza jo nije izalo, to mu je dovoljno, ak ako bi i imao
proputeni namaz, jer proputeni ne moe doi na mjesto trenutnog
namaza, ako je zanijetio farz tog vremena.
Kod denaze namaza nijeti se namaz u ime Allaha i dova za tog
mejita, jer se tako ovaj namaz razlikuje od ostalih. 126
Dovoljno je donoenje nijeta na poetku namaza i nije obavezno
ga ponavljati tokom itavog namaza, jer bi u tome bila potekoa.
Ako bi klanja zanijetio farz i poeo ga klanjati, a onda pomislio
da je to nafila i upotpunio ga elementima nafile, brojat e se kao farz
kojeg je zanijetio na poetku .
Ako bi klanja poeo neki namaz, dozvoljeno je da promijeni
nijet za drugi, pod uslovom da promjenu nijeta prati postupak. Ako
bi neko zanijetio i poeo klanjati nafilu, zatim ponovo donio tekbir
i zanijetio farz, brojat e mu se da klanja farz.
Ako bi klanjao jedan rekat podnevskog namaza, zatim zanijetio
i izgovorio tekbir za ikindiju ili nafilu, podne e biti pokvareno, a
brojat e se ono za to se odluio i uinio tekbir, tojest ikindija ili
nafila.
249
Ako bi neko poeo klanjati farz namaz sam, a zatim izgovorio

tekbir za slijeenje imama u namazu, broji mu se da je poeo ono
to je zanijetio za imamom, a odbacuje se ono to je klanjao sam, jer
se namaz za imamom razlikuje od pojedinanog namaza po
obaveznosti slijeenja imama i veeg sevapa (nagrade) .12 7
Nije uslov da se nijeti i broj rekata. Ako bi neko zanijetio podne
namaz pet rekata, naprimjer, a zavrio namaz nakon etvrtog, namaz
je ispravan i ponitava se nijet petog rekata, kao to nije uslov da se
nijeti okretanje prema Kibli.
Kod naklanjavanja je potrebno odreivanje namaza. Ako bi neko
imao puno proputenih namaza, pa bio zauzet naklanjavanjem,
potrebno je da odredi namaz koji naklanjava. Zanijetit e podne
odreenog dana, ili ikindiju tog dana, ili posljednje podne koje je
duan klanjati, a nije ga klanjao, ili posljednju ikindiju koju je trebao
klanjati, a nije je klanjao itd. 128
Imam nijeti kao da klanja sam i nema potrebe da nijeti predvo
enje drugih. ak, ako bi zanijetio da nee nikoga predvoditi, a
kasnije neko doao i pristupio za njim, namaz je ispravan.1 29
Ako imam predvodi ene, mora odluiti na poetku namaza da
e to uiniti. Njihovo pristajanje u namazu za njim nije ispravno ako
on nije odluio da e njih predvoditi ili openito svakog ko pristupi
za njim. To je zbog toga to postoji mogunost da ena pokvari
namaz imamu, ako proe ispred njega i to je njemu teta. Zato se on
ne moe natjerati na to osim ako sam pristane .
Onaj koji klanja za imamom treba se za to i odluiti. Nije dovoljno
da samo odlui klanjati farz, nego i da e slijediti imama. Ako bi
imamov namaz bio pokvaren, automatski e i njegov biti pokvaren i
zato mora doi do njegovog dobrovoljnog preuzimanja obaveze. 1 30
127
128
129
1 30
250
erhul-mun'je, 250.
El-fetava el-hindijjeh.
El-fetava el-hindijjeh.
Vidi: Crhul-mun'je, 25 1 .
NAMAZ {SALAT)
SEDMI: PRVI TEKBIR

Prvi tekbir se jo naziva et-tahrime (zabrana), a nazvan je tako
jer se njime ulazi u neprikosnovenost namaza (tada klanjau tota
dozvoljeno postaje zabranjeno, kao jelo, pie, govor i sl. ) . Prvi tekbir
glasi: "Allahu ekber" (Allah je najvei) . Allahov Poslanik (a.s . ) je
rekao:
- lli 'i.!-.lj ' J )1 ' t

.
.
Klju namaza je abdest, njegova zabrana je tekbir, a njegovo

oslobaanje je selam. 1 3 1
Nema (poinjanja) namaza bez tekbira ili neeg to ga moe
zamijeniti kao to su rijei
Allahu edellu ili Allahu 'azamu i
sl.
Izgovaranje sintagme "Allahu ekber" je vadib, jer se ona prenosi

od Poslanika (a.s. ) . Ko pone namaz neim drugim, njoj slinim
izrazima, izvrio je farz (obavezu), ali je uinio mekruh tahrimi zbog
(izostavljanja) vadiba.
Ne smatra se da je stupio u namaz onaj koji otegne "be" u rijei
"ekber", od ega ona postane "ekbar". Ako bi to prouio u toku
namaza, namaz e biti pokvaren, jer se gubi pravo i dobija pogreno
znaenje.
Isti je sluaj i kod otezanja hemzeta u rijei "Allah", kada ova
rije postane "Aallah" . 1 32 Tako je u rijeima Uzvienog:
"EAllahu ezine lekum (Da li vamje Allah dozvolio ?)133

...
...
Tada tekbir iz izjavne prelazi u upitnu reenicu.

Ako bi onaj koji klanja za imamom poeo namaz s imamom i
izgovorio tekbir istovremeno s njim, ali ga zavrio prije, njegov
poetak namaza ne bi bio ispravan, jer je tekbir, koji je farz, zavrio
prije imama. 1 34
131
1 32
133
134
Ahmed, Ebu Davud i Et-Tirmizi od Alije (r.a.), a on ga pripisuje Poslaniku (a.s. ).

Tada bi znaenje tekbira bilo: Da li je Allah najvei? (prim. prev. )
Junus, 59.
erhul-mun'je, 260.
25 1
Uvjetuje se ispravnost prvog tekbira time da bude izgovoren za

vrijeme stajanja (kijama) . Ako bi klanja pristupao rramazu u dematu
u trenutku kada imam bude na ruku'u, a on (klanja) izgovorio
"Allahu " na kijamu (u stojeem poloaju), a "ekber" zavrio na
ruku'u, njegovo pristupanje u namaz ne bi bilo ispravno. 135
OSMI: STAJANJE (KI]AM)

Stajanje (kijam) obavezno traje onoliko koliko je potrebno za
uenje (kiraet) u obaveznim (farz i vadib) namazima. To se zakljuuje
na osnovu hadisa Imran b. Husajna (r.a.), koji kae: "Imao sam
hemoroide, pa sam pitao Vjerovjesnika ( a.s . ) o namazu i on mi je
rekao:
. )Ai ;J }i IW ;J }i \i
Klanjaj stojei, a ako ne moe onda sjedei, a ako ne moe onda
leei na strani. 136
U drugoj predaji dodaje:
j 'ip:..jj :JJ \ '1 i.?i: 'J ;.l
Ako ne moe, onda leei. Allah nikoga ne optereuje preko

njegovih mogunosti.137
Stajanje (kijam) nije obavezno u dobrovoljnim namazima, nego
ih je dozvoljeno klanjati sjedei, bez ikakva razloga. To se zakljuuje
na osnovu hadisa Imran b. Husajna, koji kae: "Pitao sam Allahova
Poslanika o namazu sjedei, pa je odgovorio:
ili u ;:., :, uli f,f ili 1 \i J;, :, j.:Alt Jfi \i J;,

uli ftt
' . .
,
1 35 erhul-mun'je, 260.
1 36 ElBuhari ( 1 1 1 7).
1 37 En-Nesa'i.
252
"'
NAMAZ (SALAT)
Ko klanja stojei to je bolje, a ko klanja sjedei ima pola nagrade

onog koji klanja stojei. Ko klanja lezei ima pola nagrade onog koji
klanja sjedei.13 8
En-Nevevi kae: "To je kod nafila, a kod farzova nije dozvoljeno
klanjanje sjede, ako je osoba u stanju da klanja stojei. Ovo je po
konsenzusu svih uenjaka, a ako osoba nije ll; stanju, onda se nagrada
nita ne umanjuje. " 139 Na ovo upuuje hadis kojeg prenosi Ebu Musa
(r.a. ):
Ako se Allahov rob razboli ili bude putnik, upisuju mu se sevapi

. kao kada je radio zdrav i kod kue.140
Sabahski sunnet je izuzetak iz ovog pravila i on se ne moe klanjati
sjedei .bez razloga, zbog svoje prit:Vrenosri. (vanosti). Od Aie ( r.a.)
se prenosi da Vjerovjesnik (a. s.) nijednu nafilu nije vie uvao kao
sabahski sunnet.1 41 Od nje se prenosi da je on rekao:
l'
J W!UI ' r:;i, GAS-)
Dva rekata prije sabahskog farza su bolja od dunjaluka i onoga

t.o je na njemu.142
'
O njemu je, takoer, rekao:
'
..
l Ji' ) w:u 'i

Klanjajtega ak i ako bi vas konji potjerali.143
Potpuni kijam je uspravno stajanje . Ako bi se klanja malo
nagnuo, tako da njegove ruke ne doseu koljena, tretirat e se da j
na kijamu. Mekruhje bei razloga stajati na jednoj nozi u namazu. 144
138
139
140
141
142
143
144
El-Bunari ( 1 1 16).
Vidi Nasbur-rajeh.
El-Buhari (2996).
Muslim (725).
Muslim (725).
Ebu Davud.
Reddul-muhtar 1/299.
253
Abdulhamid Mahmud Tuhm:u, HANEFUSKl FlKH
Ako bi klanja bio u stanju da stoji, a da ne moe initi seddu,

bolje je da napusti stajanje i da klanja sjedei, jer stajanje je sredstvo
za seddu i ono nije samo po sebi ibadet. Ako ne moe da obavi cilj
(sedda), onda spada i sredstvo.
Isto e postupiti i onaj u koga prokrvari rana, ako bi inio seddu.
On e klanjati sjedei i naginjati se (umjesto padanja na seddu), jer
bi inenjem sedde izgubio abdest. Naginjanje u ovom sluaju
zamjenjuje seddu. 1 45
Ako bi odlaskom u damiju radi klanjanja u dematu ovjek
izgubio snagu, pa ne bi mogao klanjati stojei, ostat e u kui i klanjati
stojei. Stajanje je farz i nije dozvoljeno ga ostaviti radi demata,
koji je sunnet muekkedeh (pritvreni sunet) .
Nije dozvoljeno ostavljanje kijama onome koji ga moe izvriti,
makar i s odreenim vidom potekoe, koja nee dostii stepen jakog
bola, niti strah od poveanja bolesti ili kanjenja ozdravljenja. Ako
moe obaviti kijam, oslanjajui se na neto, duan je to uiniti. Ako
j e u stanju da obavi dio kij ama, obavezan je postupiti po
mogunostima. Ako bi bio u stanju da stoji samo onoliko vremena
koliko je potrebno za poetni tekbir, duan ga je izgovoriti stojei, a
zatim sjesti. 1 46
Ako bi klanja bio u situaciji da stojei ne moe uiti, a sjedei
moe, ostavit e stajanje, klanjat e sjedei i uiti. Ali, ako bi bio u
stanju da ui jedan dio stojei, obavezan je ustati i uiti koliko moe
(a zatim sjesti). 1 47
Ako bi klanja poeo dobrovoljni namaz stojei, pa ga snali
umor i nemo, nema smetnji da se oslone na tap ili zid ili da sjedne.
Mekruh je da se oslanja bez potrebe, jer je to ruan postupak.
Dozvoljeno je da klanja i bez razloga sjedne u dobrovoljnom
namazu, nakon to ga je poeo stojei, jer on moe na poetku da
145 R.eddul-muhtar 1/299.
146 erhul-mun'je, 261 .
254
NAMAZ (SALAT)
bira da li e ga obavljati stojei ili sjedei, pa mu ta mogunost izbora

ostaje tokom itavog namaza. 148
Ako pone dobrovoljni namaz sjedei, zatim ustane i upotpuni
ga stojei, namaz mu je ispravan. Prenosi se od Vjerovjesnika ( a.s.)
da je tako radio. Aia ( r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s. ) klanjao
sjedei i uio je sjedei, pa kada bi ostalo od uenja otprilike tridesetak
ili etrdeset ajeta, ustao bi i prouio ih stojei. Zatim bi uinio ruku'
i seddu, te bi na drugom rekatu isto tako postupio. 149
DEVETI: UENJE (KIRAET)

Uenje u namazu je farz, po miljenju veine uenjaka. Temelj
su rijei Uzvienog Allaha:
Vi iz Kur)ana uite ono to je lahko.150

Uenje je obavezno za vrijeme kijama ili za vrijeme onoga to
ga zamjenjuje (naprimjer, u bolesti je to sjedenje) na dva rekata farza
i na svakom rekatu vitra i nafile. Naredba u rijeima Uzvienog uite
iz Kur)ana ono to je lahko sama po sebi ne zahtijeva ponavljanje
(tojest da se ui na svakom rekatu) , ali uenje na drugom rekatu je
pridodato uz prvi na osnovu znaenja. Allah je izjednaio ta dva
rekata u namazu.
Uenje je obavezno na svakom rekatu nafile, jer svaka dva rekata
kod nafile su zaseban namaz . Vitr- namazu se dodaj u iz
predostronosti, jer lie nafili po nekim karakteristikama. 15 1
Najnii stepen glasnosti kod uenja je da ua izgovara glasove
tako da uje sam sebe u normalnim uslovima, jer govorom se naziva
ono to se uje i razumije. Ako ne bi uo sam sebe u situaciji kada
148
149
1 50
151
erhul-mun'je, 271 .
El-Buhari ( 1 1 19).
El-Muzzemil (20).
erhul-mun'je, 275.
255
Alidulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
nema nikakve smetnje koja zapreava ujnost, to se ne bi smatralo

uenjem (kiraet). 1 52
Obavezno je prouiti na svakom rekatu, najmanje, tri kratka ajeta
ili jedan dugi, koji je kao
tri kratka, jer se obino ne smatra uaem
onaj koji proui manje od toga. Allah je izazvao nevjernike Kur'anom,

sa najkraom surom u njemu, koja ima tri kratka ajeta, to upuuje
na to da se Kur'an razlikuje od drugog govora ovom koliinom .153
Uslov je da uenje bude na arapskom jeziku, osim ako osoba
nije u stanju da tako naui. Nareeno je uenje Kur'ana, a on je na
arapskom jeziku. Prijevod znaenja Kur'ana nije doslovni Kur'an,
nego se tako naziva u prenesenom smislu .154
Namaz je ispravan ako bi na arapskom jeziku prouio nuni dio,
potreban za ispravnost namaza, a ostali dio uenja i dova da bude na
nekom drugom jeziku.155
DESETI: RUKU'
(PREGIBANJE U NAMAZU)
.
Ruku' u namazu je farz, na osnovu rijei Uzvienog:
O vjernici inite ruku ' i seddu i oboavajte svoga

Gospodara. 156
Allahov Poslanik (a.s.) je rekao onome koji nije dobro obavljao
svoj namaz:
\) :-.1,1 l
Zatim uini ruku) i smiri se na njemu.157

1 52
1 53
1 54
1 55
1 56
1 57
256
erhul-mun'je, 275.
erhul-mun'je, 279.
Reddul-muhtar, 1/325.
El- Hadd, (77).
El-Buhari, 793.
NAMAZ (SALAT)
Ruku' se ini tako to e se saviti lea toliko da se rukama mogu

dohvatiti koljena. Potpuni ruku' je u savijanju lea toliko da glava i
stranji dio (lea) budu poravnani .158
Onaj ko je pognut toliko da tako dostie stepen ruku'a oborit
e glavu, kako bi napravio razliku izmeu ruku'a i kijama. 159
JEDANAESTI: SEDDA
Sedda je farz koji se obavlja stavljanjem ela i nosa na zemlju,
istovremeno sa akama, koljenima i stopalima. To je propisano na
osnovu hadisa od Ibn Abbasa (r.a.), u kojem je Vjerovjesnik (a.s . )
rekao:
)')
'
' :, t Js. ;G
' t:, Js.t :-. Js. t ::,t f
\) y\ :, :uil
Jl:,1t:,
'
'
'
Nareeno mije da inim seddu na sedam dijelova (kostiju): elu,

a rukom je pokazao i na svoj nos, dvije ake, dva koljena i krajevima
(prstima) nogu. I da ne zavremo odjeu i kosu.160
Ako bi neko obavio seddu samo elom, bez sputanja nosa na

zemlju, bila bi ispravna, ali je uinjen mekruh zbog izostavljanja
sunneta kojeg je Poslanik (stalno) praktikovao.
Ebu Humejd es-Sa'idi (r.a.) kae: "Allahov Poslanik (a.s. ), kada
je inio seddu, sputao je nos i elo na zemlju, odvajao je ruke od
bokova i stavljao ake pored ramena. "1 61
Nije dozvoljeno initi seddu samo na nosu, osim ako se na elu
ima neka rana. injenje sedde na obrazu ili bradi nije ispravno,
makar to neko radio i s razlogom, jer nema teksta koji govori da se
sedda moe tako initi. Ako bi imao razlog zbog kojeg ne moe
1 58
159
160
161
erhul-mun'je, 280.
El- Buhari, 8 12.
Et-Tirmizi i kae da je sahih.
257
uiniti seddu na elu ili nosu, klanja e je uiniti naginjanjem

( iaretom) . 162
Dizanje nogu sa zemlje za vrijeme sedde je mekruh tahrimi.
Sunnet je prste nogu usmjeriti ka Kibli. Ehu Humejd es-Sa'idi
( r.a.) kae, opisujui namaz Allahovog Poslanika ( a.s. ) : "Kada je inio
seddu, stavljao bi ruke niti rairene, niti skupljene, a vrhove nonih
prsta je okretao prema Kibli. " 163
Ako bi se zbog guve morala initi sedda na leima drugog
klanjaa, koji klanja isti namaz, namaz je ispravan. Ali, ako bi klanjali
razliite namaze, to nije dozvoljeno initi. Ovo se dozvoljava samo
zbog guve i, ako nje nema, to nije dozvoljeno. 164
Uslov za ispravnost sedde je da mjesto njenog obavljanja ne
bude vie od pola podlaktice od mjesta na kojem su stopala. Ako je
visina mjesta vea od toga, sedda nije ispravna, osim ako se ponovi
na mjestu odgovarajue visine. 165
Ako se sedda uini na prostirci (dueku) od vune ili pamuka,
ispravna je ako se elo ustabili i osjeti vrstou zemlje. No, ako elo
utone u duek i ne osjeti vrstou zemlje, sedda nije ispravna.
DVANAESTI: ZADNJE SJEDENJE

Zadnje sjedenje je obavezno da traje u namazu toliko dugo da
se moe prouiti Et-teehud na njemu, to je utemeljeno na rijeima
Allahovog Poslanika ( a.s.) u hadisu o teehudu, kojeg prenosi Ibn
Mes'ud:
; :ai :ill IM 8IJ Ju jf IM

.
162
163
164
165
258
erhul-mun'je, 284.
El-Buhari, 828 .
erhul-mun'je, 286.
El-Hedijjetul-'ala'ijjeh.
Kada zavr!if ovo,

namaz. 1 66
ili je rekao
Kada uradi ovo, zavr!io si svoj
Ovdje je upotpunjavanje namaza vezano za uenje et-teehuda

( et-tehijjatu) ili sjedenje radi njega. Uenje et-teehuda nije propisano
bez sjedenja, pa je u sutini kraj namaza vezan za zadnje sjedenje. 167
Ovo su glavni farzovi i uz njih se jo dodaje redoslijed: da se
kijam obavlj a prije ruku'a, ruku' prij e sedde, a sedda prije
posljednjeg sjedenja.
166 Ebu Davud.

167 El-Inajetu alel-hidaje.
259
NAMASKI VADIBI
Vadib je na stepenu ispod farza, a iznad sunneta i njegovim
ostavljanjem namaz se ne kvari.
Ako bi neko namjerno ostavio neki vadib, duan je ponoviti
namaz, a ako bi ga ostavio iz zaborava, takoer je duan ponoviti
namaz, osim ako ne uini sehvi seddu. Namaz je duan ponoviti u
njegovom vremenu ili izvan njega. Ako ne ponovi namaz i ostane
ustrajan u tome, bit e veliki grijenik. 168
Namaskih vadiba je osamnaest.
Prvi: Uenje Fatihe, na osnovu rijei Poslanika ( a.s. ):
' l a')l.p 'J
Nema namaza ko ne proui Fatihu.169

Mnogi uenjaci uzimaju ovaj i sline hadise kao dokaz da je uenje
Fatihe u namazu farz. A hanefij e ovaj i sline hadise tumae tako da
se on odnosi na potpunost i cjelokupnost (tojest, nema potpunog
namaza), a ne na negaciju ispravnosti, jer hadis ahad, makar bio i
autentian, ima snagu spekulativnog dokaza i njime se ne moe
uspostaviti farz. I zato su rekli da je uenje Fatihe vadib. Onaj ko je
izostavi grijean je, ali mu namaz nije pokvaren. 1 70
Da uenje Fatihe u namazu nije farz govori i injenica da je
Vjerovjesnik ( a.s. ) nije naredio onome to je pogreno obavljao svoj
namaz, nego mu je rekao:
168 Ed-durul-muhtar, 1/306.
169 El-Buhari, 756.
260
NAMAZ (SALAT)
i')jl / :1 t)l iJ l Jl
Le
Kada poe na namaz, proui tekbir, a zatim ui iz Kur)ana ono

to ti je lahko (poznato).
Da je uenje Fatihe obavezno, on bi mu je naredio. 171
Ehu Hurejre (r.a. ) kae: " Rekao mi je Allahov Poslanik (a.s. ) :
'J w
' '))p 'J 'J 4lt ' J w t:J-'
Izai i objavi u Medini da nema namaza bez Kur)ana, makar

samog poetka Kur)ana (El-Fatiha) ili vie. " 172
Drugi: Obaveznost uenja na prva dva rekata kod farz-namaza
To je vadib stoga to je Vjerovjesnik ( a.s.) to stalno praktikovao
i nikada nije ostavljao.
Trei: Uenje sure ili nekoliko ajeta, uz Fatihu, na prva dva rekata
kod farzova, na svim rekatima vitre namaza i nafila, zbog ustrajnosti
Muhammeda (a.s.) u tome .
Ebu Katade (r.a.) kae : "Vjerovjesnik (a.s . ) je uio na prva dva
rekata podne po Fatihu i suru . Oduivao je na prvom, a skratio na
drugom rekatu. Ponekad smo i uli ajete. I na ikindiji je uio Fatihu
i po suru. Dugo bi uio na prvom rekatu sabaha, a na drugom bi
skratio. " 173
Ubade b. Es-Samit (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.)
rekao:
i')j' r t ;J 'J
Nema namaza ko ne proui Umul Kur)an (Fatiha), pa i vie.174

On takoder prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
l) ' '1! 'J

ITL El-Buhari, 757.
172 Ebu Davud.

173 El-Buhari, 759.
174 Muslim, 394.
26 1
Abdu lhamid Mahmud Tuhma z, HANEFUSKI FIKH
Nema namaza bez Fatihe i dva ajeta s njom.175

Ebu Seid (r.a.) prenosi hadis i vee ga za Poslanika (a.s . ) :
l)tj.Ja'Jj-.,!JIjljjlt
JO' _,....J
u.
t-rJ IF-')
r J.
<
Klju namaza je abdest, njegova zabrana je tekbir, a oslobaanje

selam. I nema namaza ko ne proui el-hamd (Fatihu) i suru nafarzu
ili drugom namazu.176
Ako bi neko uz Fatihu dodao i suru na dva zadnja rekata u farza,
uinio bi mekruh-tenzihi, jer je to opreno sunnetu.177
Ako bi ostavio suru na jednom akamskom rekatu ili na prva dva
rekata jacije, naprimjer, prouit e je s Fatihom naglas na zadnja dva
rekata, jer je spajanje izmeu uenja naglas i njegove suprotnosti
(tj.
u sebi) n a jednom rekatu runo.

A ako bi ostavio Fatihu, nee je ponavljati na zadnja dva rekata,
ali e uiniti sehvi seddu.178
etvrti: Uenje Fatihe
prije sure ili ajeta, jer je Poslanik (a.s.)
uvijek tako radio.
Peti:
Neponavlj anje Fatihe prije sure, ( tojest njeno uenje
jedanput) kako se ne bi odgodio vadib, a to je uenje sure .
esti:
Pridravanje redoslijeda seddi, a to je da uini drugu
seddu na svakom rekatu poslije prve, a prije nego to prijee na

druge namaske radnje.
Sedmi:
injenje sedde na nosu zajedno sa elom i stavljanje
aka i koljena na zemlju, kao to je reeno u opisu sedde .
Osmi: Vraanje
sa ruku'a i sjedenje izmeu dvije sedde, zbog
ustrajnosti Muhammeda (a.s.) u tome . Osim toga, on ih je i naredio

ovjeku koji je loe obavljao svoj namaz, kada je rekao:
1 75
1 76
1 77
1 78
262
Et-Taberani u Evsatu.
Et-Tirmizi.
Reddu'l-muhtar, 1/308.
El-Hedijjetul-'ala'ijje, 49.
NAMAZ (SALAT )
U:- :.- i., ji ........ li J:W ji

Zatim se vrati (digni sa ruku (a) dok se potpuno ne uspravi... zatim
se podigni dok se ne smiri u sjedeem poloaju . 179 kao to e doi
. .
pojanjenje.
Od Ebu Jusufa se prenosi da je ovo dvoje (vraanje sa ruku'a i
sjedenja) farz.
Deveti: Smirenost na ruku 'u, seddi, na stajanju poslije ruku 'a i

sjedenju izmeu dvije sedde.
Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) uao u
damiju. Iza njega je uao neki ovjek, klanjao i poselamio
Vjerovjesnika ( a.s. ) . On mu je odgovorio na selam i rekao:
(,.,1 '
(,., ._i
(""' li
! .r- e--)
'
Vrati se i klanjaj, jer nisi klanjao.

Tako je bilo tri puta, pa je ovjek rekao: "Tako ti Onoga Koji te
je poslao s istinom, ja ne znam bolje, zato me poui!" Poslanik mu
je rekao:
') -.h1tsJ' i')jl 'J-:r,ll:. t)l :;..Q Jl 'l

lj U:-ji ll:... wli J-iliji
"
""
""
"'
.,, , "
..
lf.lS' J l!.l!:
Kada pode! na namaz, izgovori tekbir (Allahu ekber) zatim ui

iz Kur'ana ono to ti je lahko, zatim obavi ruku ( i smiri se na njemu.
S njega se vrati dok se potpuno ne uspravi, a onda uini seddu i smiri
se na njoj. Potom se vrati dok se ne smiri u sj'edeem poloaju i tako
radi u itavom namazu. 180
,
1 79 El-Buhari, 757.
180 El-Buhari, 757.
263
Abdu lhamid Mahmud Tuhmaz, H ANEFUSKI FIKH
Kada bude! ovo radio, tvoj namaz e biti potpun, a fto se umanji
od ovoga umanjit e se toliko od tvog namaza.181
Ibn Mes'ud prenosi hadis i vee ga za Poslanika (a.s.):
;.!.JI) t.)'
Jo: 'J .. i ;J 'J
Nije upotpunio namaz ovjek koji ne ispravlja svoja lea na ruku 'u
i seddi.182
Vrijedi napomenuti da je smirenost u namazu obavezna (farz)
kod trojice imama: Malika, afije i Ahmeda, te kod Ebu Jusufa od
hanefija.
Deseti:
Prvo sjedenje u vremenu koje je dovoljno da se proui
teehhud i sjedenje koje je nakon sehvi sedde.
Jedanaesti: Uenje teehhuda
na svakom sjedenju.
Najbolje je da se ui teehhud koji se prenosi od Ibn Mesuda,

jer je to najtaniji hadis o ovom pitanju, kao to je utvrdio Et-Tirmizi.
Abdullah b Mes'ud (r.a.) kae:
'" , Wta\ J
. -t- . - JJ I t--. _11 ,-- 11 -J\.i
J .r- .s-r
4,1';
-.
;.Lj JJ, J:., JJ, Jj J\.i 'jj J:s. r' 'jj J:s. r' J.,3
:''') ,:,i:.J,:, (;.!'J j.St ':)Y r' 1A JJ, jJul
':)Y J:s.:, ,::'" r'45\S":, i:..;..))' 1+.1t :J" r'
l t lj llJI 'J J 'J t f )\) t:.!.JI ; JS f li
- - ..
4l))o
"Kada smo klanjali za Vjerovjesnikom (a.s.), uili smo: 'Neka je

selam na Dibrila i Mikaila. Neka je selam na tog i tog.' Allahov
Allah je selam, pa
kada neko od vas klanja neka proui: Ettehijatu lillahi vessalevatu
vettajjibatu. Es-selamu 'atejke ejjuhen-nebijj"u ve rahmetullahi ve
berekatuhu, es-selamu 'alejna va 'ala 'ibadillahis-salihin. I ako budete
tako uili to e obuhvatiti svakog dobrog Allahovog roba na nebu i na
Poslanik (a.s.) se okrenuo prema nama i rekao:
181 Ebu Davud i Et-Tirmizi.

182 Prenose ga sastavljai Sunena, a Et-Tirmizi kae da je sahih.
264
NAMAZ (SALAT)
zemlji. Efhedu en la ilahe illallah, ve efhedu enne Muhammeden

'abduhu ve resuluhu."183
Dvanaesti: Ustajanje na trei rekat odmah nakon zavretka
teehhuda, to je propisano na osnovu onoga to se prenosi od Ibn
Mes'uda (r.a.) da je rekao: "Allahov Poslanik (a.s.) me je pouio
teehhudu na sredini namaza i njegovom kraju. Ako je bio u sredini
namaza ustao je nakon to zavri sa teehhudom, a ako je bio na
kraju, nakon teehhuda je uio dovu onako kako je Allah elio da on
(Poslanik, (a.s.)) ui. Potom je predao selam."184
Ebu Ubejde prenosi od Abdullaha b. Mes'uda od njegovog oca
da je rekao: "Vjerovjesnik (a.s.) je sjedio nakon dva rekata kao na
usijanom kamenju. Pitao sam da li je to trajalo sve dok ne ustane, a
on odgovori: 'Na to se misli'. "185
Ko poslije teehhuda ostane sjediti onoliko koliko je potrebno
da se obavi jedan rukn, a procijenili su uenjaci da je to vrijeme
potrebno da se proui tri puta subhanallah ili izgovori Allahumme
salli 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed, tada mora uiniti
sehvi seddu, jer je on sa ruknom (u ovom sluaju je to ustajanje na
trei rekat) zakasnio toliko koliko je dovoljno da se on obavi.
Trinaesti: Prouiti dovu na treem rekatu vitr-namaza prije

ruku'a. Najbolje je da se ui jedna od dova koja se prenosi od
Poslanika (a.s.)
etrnaesti: Bajramski tekbiri, a njih ima est, na svakom rekatu

po tri. Svaki tekbir je zasebni vadib. Uz njih se dodaje i tekbir za
ruku', koji je takoe vadib na drugom rekatu bajram-namaza.
Petnaesti: Imamovo uenje naglas, na sabahu i na prva dva rekata

akama i jacije ak i prilikom naklanjavanja, te na dumi, bajramima,
teraviji i vitr-namazu uz ramazan.
183 El-Buhari, 831.
184 Ahmed i Ibn Huzejme.
185 En-Nesa'i.
265
Onaj ko klanja sam moe birati izmeu uenja naglas ili u sebi.
Takoe, onaj koji je prispio na namaz (tj. zakasnio jedan rekat),
kada ustane da ga naklanja, moe birati izmeu uenja naglas i u
sebi. Za onog ko klanja pojedinano bolje je da ui naglas, kako bi
namaz bio u obliku dematskog obavljanja.
esnaesti: Da imam i onaj koji klanja pojedinano ue u sebi na

podne, ikindiji i treem rekatu akama, te na zadnja dva rekata jacije,
u namazu prilikom pomraenja Sunca i Mjeseca i u namazu za kiu.186
Sedamnaesti: Obavljanje svakog farza ili vadiba na njegovom

mjestu.
Ako bi zavrio s uenjem, zatim nesvjesno ostao razmiljati
(zautio) u periodu koji je dovoljan za izgovaranje tri puta
subhanallah, a nakon toga uinio ruku', mora uiniti sehvi seddu,
jer je odgodio ruku', a on je farz, i nije ga obavio u njegovo vrijeme.
Isto je ako bi sjeo prije drugog ili etvrtog rekata.
Ako bi ga obuzela sumnja pa njegovo razmiljanje izmedu dva
farza trajalo koliko je potrebno za tri tesbiha, uinit e sehvi seddu.
Isti propis vai i ako bi to bilo izmeu farza i vadiba, naprimjer, da
zakasni s uenjem teehhuda na prvom sjedenju, kao to rade mnogi
ljudi, kada onaj koji prenosi rijei imama (kada je velika guva i nema
ozvuenja) otegne sa tekbirom, a ljudi sjednu ali ne poinju sa
uenjem dok on ne zauti. 187
Osamnaesti: Izgovaranje selama dva puta, zbog ustrajnosti

Poslanika (a.s.) u tome. Ibn Mes'ud (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik
( a.s.) selamio na desnu i na lijevu stranu rijeima: Esselamu ealejkum
ve rahmetullah.188
Od ovih rijei obavezno je izgovoriti "es-selamu " , bez
"'alejkum".
1 86 Reddul-muhtar 1 /3 1 5 .
187 El-Hedijjetul-'ala'ijje.
188 Et-Tirmizi i kae da je hasenun sahih.
266
NAMAZ (SALAT)
U namaz se moe prispjeti sve do prvog selama. Ako bi imam

zavrio svoj namaz i izgovorio "es-selamu ", a u tom trenutku doao
neko i pristupio prije nego to je imam izgovorio "'alejkum", nee
se brojati da je ovaj pristupio.
Ovo se ne odnosi na onoga ko je bio zaboravan u namazu, jer se
on sehvi-seddom nakon prvog selama ponovo vraa u namaz.189
189 Reddul-muhtar, 1/314.
267
NAMASKI SUNNETI
U poglavlju o istoi je reeno da je sunnet ono to je Vjerovjesnik

( a.s.) esto radio, ali nije grdio onoga ko to ne prakticira. Onaj ko
ini sunnet imat e nagradu, a grijei onaj koji ga izostavlja bez
razloga. Neki kau da osoba koja ostavlja sunnet neminovno srlja u
zabludu i zasluuje ukor.
Ostavljanje sunneta u namazu je mekruh tenzihi i lo postupak.
To nije u sluaju ostavljanja iz zaborava.
SUNNETI U NAMAZU
Prvi je dizanje
ruku prije poetnog tekbira, naporedo sa uima
za mukarce, a naporedo sa ramenima za ene, jer je to ednije za

njih, s okretanjem dlanova prema Kibli i ostavljanjem prstiju u
njihovom uobiajenom stanju, ni rairene, niti skupljene.
Malik b. Huvejris prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) , kada bi
izgovorio tekbir, dizao ruke naspram svojih uiju.190
Va'il ibn Hudr prenosi da je vidio Vjerovjesnika ( a.s.) da je
digao ruke kada je stupio u namaz. Izgovorio je tekbir, a Hemam191
objanjava da je to bilo naspram uiju, nakon ega se ogrnuo u svoju
odjeu.19 2
190 Muslim, 391.

191 Jedan od prenosilaca. (prim. prev.)
192 Muslim, 401.
268
NAMAZ (SALAT)
Se'id b. Selman kae: "Uao je Ebu Hurejre kod nas u damiju

Benu Zurejk i rekao: 'Troje je radio Allahov Poslanik ( a.s.), to su
ljudi sada ostavili: kada bi ustao da obavi namaz, postupio bi ovako
Ebu Amir je pokazao svojim rukama - i nije rastavljao prste niti bi ih
skupljao."'193
Predaje u kojima se navodi da je Poslanik dizao ruke naspram
svojih ramena194 ne kose se s ranije spomenutim. Kada palci budu
uporedo sa donjim dijelom uiju, korijeni aka e biti uporedo s
ramenima ili vrlo blizu. Na to upuuje hadis od Abdul-Debbar b.
Va'ila i od njegovog oca, da je vidio Vjerovjesnika (a.s.), kada je
ustao da klanja kako je digao ruke. Bile su mu naspram ramena, a
palci naspram uiju. Zatim je izgovorio tekbir.195
Drugi je imamovo izgovaranje tekbira, tesmi'a (semiallahu limen

hamideh) i selama onoliko glasno koliko je potrebno da ga uju klanjai.
Ako bi izgovarao glasnije nego to je potrebno, uinio bi mekruh.
Ako bi podigao glas pri izgovaranju poetnog tekbira s ciljem
melodinosti ili sticanja divljenja ljudi, a ne radi zikra (spominjanja
Allaha), njegov poetak nije ispravan. Takoer, ako bi poetnim
tekbirom elio samo obavijestiti ljude o svome poinjanju namaza, a
ne i veliati Allaha, taj poetak kao da i nije velianje Allaha. Bolje je
da zanijeti poetni tekbir i obavjetavanje.
Za onoga ko prenosi tekbir prilikom guve, vae isti propisi kao
i za imama.
Onaj ko klanja za imamom i ko klanja zasebno, izgovarat e
toliko glasno da sam sebe uje. 196
Trei je istovremenost poetnog tekbira muktedije (klanjaa za

imamom u dematu) sa tekbirom imama, na osnovu rijei
Muhammeda (a.s.):
193
194
195
196
El-Hakim kae da je sahih ( 1 /234).

Muslim, 390.
Ebu Davud, u njegovom lancu prenosilaca ima prekid.
Reddul-muhtar.
269
J'"- <- ''

."" .,Jt:."' - '- Wl
!
r ; .r.-;. r 1
J.r.- .r.-
Ima m je odreen da biga se slijedilo, pa kada izgovori tekbir i vi

ga izgovorite.197
Ova istovremenost je uvjetovana imamovim poznavanjem
situacije, kako ga muktedija ne bi pretekao pri izgovaranju tekbira.
Ako bi se to desilo, muktedijino stupanje u namaz nije ispravno.198
Zato smatram da je pree uzeti miljenje dvojice njegovih uenika
da tekbir muktedije bude poslije imamovog tekbira.
etvrti je da mukarac stavi desnu ruku na lijevu ispod pupka,

obuhvatajui palcem i malim prstom lanak lijeve ruke, a ostale prste
desne ruke stavi na lijevu ruku.
ena e ruke staviti na prsa ispod grudi i nee desnom rukom
obuhvatiti lijevu nego e staviti aku na aku, jer je to ednije za nju.
Sehl b. Sa'd kae: "Ljudima je nareivano da mukarac stavlja
desnu ruku na svoju lijevu u toku namaza. "199
Va'il ibn Hudr prenosi da je vidio Vjerovjesnika (a.s.) da je
digao ruke kada je stupao u namaz. Izgovorio je tekbir, a Hemam
objanjava da je to bilo naspram uiju, zatim se ogrnuo u svoju odjeu,
nakon ega je stavio desnu ruku na lijevu.200
Kabisa b. Hulb od svog oca prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik
(a.s.) nas je predvodio u dematu i obuhvatao je lijevu ruku
desnom. "201
Alija (r.a.) kae: "Sunnet je staviti ruku na ruku u namazu ispod
pupka."202
197
198
199
200
2 0l
202
270
El-Buhari, 734.
Haijet-Tahavi ala merakil-felah.
EI-Buhari.
Muslim, 40 1 .
Tirmizi kae da j e hasen.
Ahmed i Ebu Davud; njegov lanac prenosilaca je diskutabilan.
NAMAZ (SALAT)
Va'il b Hudr kae: "Vidio sam Vjerovjesnika (a.s.) da je stavio

svoju desnu ruku na lijevu u namazu ispod pupka."203
Takoe je sunnet svezati ruke nakon ruku'a, ako se tada stoji
dugo zbog uenja dova.
Peti je uenje zahvale Allahu nakon prvog tekbira. Ona glasi:
-.;
!J'
. .-. . . ,!1-w!J-:...
!l. ISw-J
......, .
? 4lt":.>
! J
:-;J
"Subhaneke Allahumme ve bi hamdike tebarekesmuke ve te'ala
dedduke ve la ilahe gajruke;"
Ako bi se poslije rijei "te'ala dedduke" dodalo "ve delle

senauke" ne smeta, a ako bi to bilo preuena nee se od klanjaa
traiti da proui, jer se to ne spominje u poznatim predajama. 204
Ova dova je izbor odreenog broja ashaba, kao to su Omer,
Ibn Mes'ud, Enes, Aia, Osman, Dabir i Ebu Se'id el-Hudri,
r.anhum. Omer ju je ponekad naglas izgovarao da bi je ljudi nauili.
To upuuje na to da je ova dova najodabranija i da ju je Poslanik
(a.s.) esto uio. Ona je njegov posljednji izbor, iako su druge dove
sa snanijim lancem prenosilaca kod uenjaka hadisa. Zato nema
smetnje da se ue i druge dove koje se prenose od Poslanika (a.s.) ,
ali je bolje da to bude u nafilama i nonom namazu. 205
Abdullah b. Mes'ud (r.a.) kae: "Allahov Poslanik (a.s.) nas je
pouavao da namaz ponemo rijeima subhaneke .... "
I Omer b. el-Hatab nas je pouavao, govorei: "Allahov Poslanik
(a.s.) ju je uio.m06
Abdet prenosi da je Omer b. el-Hatab naglas izgovarao ove rijei:
"Subhaneke Allahume ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala
dedduke ve la ilahe gajruke."207
203
204
205
206
207
Ibn Ebi ejbe.

erhul-mun'je, 302.
erhul-mun'je, 302.
Et-Taberani u EI-Evsatu, a u njegovom lancu prenosilaca ima prekid.
Muslim, 399.
271
Ako bi muktedija pristupio u namaz u vrijeme dok imam ui

naglas, nee uiti ovu dovu nego e sluati i utiti, zbog rijei
Uzvienog:
A kada se ui Kur'an, vi ga sluajte, utite da biste bili
pomilovani.208
esti je
uenje "euze" nakon pohvale Allahu, na osnovu rijei
Uzvienog:
Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu od
9
ejtana prokletog.20
Utjecanje Allahu od ejtana na arapskom jeziku glasi: "E'uzu
billahi mine-ejtanir-radim."
Ovo treba uiti poslije pohvale Allahu, jer se taj redoslijed prenosi
od Poslanika (a.s.).
Sedmi je uenje Bismile nakon E'uze na poetku svakog rekata.

A poeljno ju je uiti izmeu Fatihe i sure.
Sve ovo (pohvala Allahu, E'uza, Bismila) ui se u sebi (tojest
imam i onaj koji klanja sam).
Enes b. Malik kae: "Klanjao sam za Allahovim Poslanikom (a.s. ),
Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom i nisam uo ni jednog od njih
da izgovara naglas Bismillah."210
Ovim on eli porei glasno izgovaranje, a ne samo uenje, na
to upuuju njegove rijei u drugoj p r edaji: "Nisu glasno
izgovarali."211
Na drugom mjestu kae: "Allahov Poslanik (a.s.), Ebu Bekr i
Omer (r.a.) su uili Bismillah u sebi."212
208
209
210
211
212
272
El-'Araf, 204.
En-Nahl, 98.
Muslim, 399.
En-Nesa'i.
Et-Taberani.
NAMAZ (SALAT )
Ebu Va'il kae: "Alija i Abdullah b. Mes'ud nisu naglas izgovarali

Bismillahi-r-rahmani-r-rahim, ni E'uzu, niti aminanje. "213
Osmi je izgovaranje
rijei amin ( et-te'min) u sebi nakon uenja
Fatihe. To je zbog rijei Poslanika (a.s.):
!ili \:o i.i -;..J, \3 \3 ':,:;. 4l ,_pu r\:.1, :;t
Kada imam kae (amin', recite i vi, fer ife se amin poklopi s onim
meleka bit e mu oproteni ranifi grifesi.214
Vail b. Hudr prenosi da je klanjao s Allahovim Poslanikom ( a.s.)
pa kada je stigao do "gajri! magdubi 'alejhim veled-dallin", rekao je
amin, i uinio je to tiho.215
A Ebu Va'il kae: "Alija i Abdullah b. Mes'ud nisu naglas uili
Bismillahir-rahmanir-rahim, ni E'uzu, niti amin. "216
Od njega se prenosi da je rekao: "Ni Omer, ni Alija nisu uili

naglas Bismillahir-rahmanir-rahim, niti amin."217
DeJJeti je da imam na prvom rekatu sabah-namaza ui due nego

na drugom, kako bi omoguio onima to kasne da prispiju na prvi
rekat jer je vrijeme sabah namaza vrijeme spavanja i nemara. Neki
kau da je mustehab tako postupati na svim namazima, potomaui
time pristizanje na prvi rekat. Na to upuuje hadis, kojeg prenosi
Ebu Katade, da je Vjerovjesnik ( a.s.) na prva dva rekata podne uio
po Fatihu i dvije sure, a na zadnja dva rekata samo Fatihu. Ponekad
bi i oni uli neki ajet. Na prvom rekatu je ostajao due nego na
drugom, i tako je radio na ikindiji, a isto tako i na sabahu.218
Deseti je
izgovaranje tekbira (Allahu ekber) prilikom sputanja
na ruku'.
213
214
215
216
217
218
Et-Taberani u El-Kebiru.
El-Buhari.
Ahmed, Ebu Davud, Et-Tajalisi, Ebu Ja'la, Ed-Darekutni i El-Rakim.
Et-Taberani u El-Kebiru.
Ibn Derir u Tehzibul-asaru.
El-Buhari, 776.
273
Abdu lhamid Mahmud Tuhma z, H ANEFUSKl FIKH
Ehu Hurejre (r.a.) kae: "Allahov Poslanik (a.s.) je izgovarao

tekbir kada pone namaz, a zatim kada ide na ruku'. Poslije njega je
izgovarao semi'allahu limen hamideh, kada se podigne sa ruku'a,
dok bi u stojeem poloaju izgovarao 'rabbena lekel-hamd"'.
Abdullah b. Salih prenosi od Lejsa drugu predaju "ve lekel
hamd".
Zatim je Poslanik (a.s.) izgovarao tekbir pri sputanju na seddu,
a takoer i pri dizanju glave sa nje. Izgovarao ga je i kada ponovo ide
na seddu, a onda i kada digne glavu sa nje. Zatim je to radio tokom
itavog namaza dok ga ne zavri. Izgovarao je tekbir i kada bi ustajao
sa prvog sjedenja na trei rekat.219
Jedanaesti
je obuhvatanje koljena akama za vrijeme ruku'a,
irenje prstiju, ispravljanje nogu, pruanje lea i ispravljanje glave u

ravan sa stranjim dijelom, te nedizanje glave niti njeno sputanje.
Mekruh je da klanja savija noge u koljenu, u oblik poluluka,
kao to rade neki neupueni ljudi.
Ebu Humejd es-Sa'idi (r.a.) je rekao, govorei o Poslanikovom
(a.s.) namazu: "Kada bi uinio ruku', akama bi obuhvatio svoja
koljena i ispravio bi lea. "220
U drugoj predaji je dodao: "Ne bi uzdizao glavu, niti bi je

obarao.m21
U drugoj predaji kae: "Stavljao bi ake na koljena kao da se
oslanja na njih."222
U treoj predaji kae: "Rairio je svoje prste."223

v
Svi ovi propisi su vezani za mukarca. Zena ne iri svoje prste

niti obuhvata koljena, nego skupi prste i ake samo stavlja na koljeno,
219
220
221
222
223
274
El-Buhari, 789.
El-Buhari, 828.
Et-Tirmizi.
Ebu Davud.
Ebu Davud.
PREUZETO SA STRANICE
MAKTABAH.INFO
NAMAZ {SALAT )
savije malo koljena i ne odvaja laktove od tijela. Ona se skupi, jer je

to manje upadljivo.224
D-vanaesti je tesbih na ruku'u, koji je tri puta izgovaranje

"subhane rabbijel-'azim", a na seddi "subhane rabbijel-e'ala. "
Huzejfe (r.a.) prenosi da je klanjao s Vjerovijesnikom (a.s.) i da
je on na ruku'u uio "subhane rabbijel-'azim", a na seddi "subhane
rabbijel-e'ala."225
Ukbet b. Amir kae:
lA)u.-1 i JJI l j_,:,J J li ( l J ) j.l :J

<" lA.i:.::...
,,li iil . ... . . , ) '.i.:,.il_.._.C.
.J
\"""'
.. <..r-)
"'-"Y-r);r,.
.
"Kada je objavljeno Allahovom Poslaniku (a.s.) 'fesebbih bismi

rabbikel-'azim', on je rekao: Uite ga na -vaem ruku 'u. A kada je
objavljeno 'sebbihisme rabbikel-'ala', on je rekao: Uitega na -vaim
seddama. "226
Ako ih klanja proui vie od tri puta, bolje je, ali treba biti
neparan broj. Imam ne treba da otee uenje tesbiha, kako ne bi
ljude odvraao od demata.
Trinaesti je et-tesmi' kod dizanja (glave) sa ruku'a. To je

izgovaranje rijei: "Semi'Allahu limen hamideh ". Tu spada i et
tahmid, izgovaranje rijei Allahumme rabbena ve lekel-hamd. Ovo
ue imam i osoba koja klanja zasebno, dok onaj koji klanja za imamom
(me'mum) nee uiti et-tesmi', zbog rijei Poslanika:
JJi tiji JJI) 4! l :!.ll J l 1)_,ii o llJI r1.... 1 J li l!

Ir :ili l
o
,_
"'
Kada imam kae semiallahu limen hamideh, Pi recite Allahu m me

rabbena lekel-hamd, jer ije rijei se podudare sa rijeima meleka, bit
e mu oproteni ranijigrijesi.227
224
erhul-mun'je, 315.
225 Et-Tirmizi i kae da je sahih.

226 Ahmed, Ebu Davud, El-Rakim i Ibn Hibban.
275
Ebu Hurejre (r.a.) prenosi: "Kada bi Vjerovjesnik (a.s.) rekao

semiallahu limen hamideh, rekao bi i Allahurnrne rabbena ve lekel
hamd. "228
etrnaesti su tekbir za seddu i tekbir za vraanje sa nje, te tesbih

(izgovaranje: Subhane rabbijel-e'ala) tri puta na njoj. To je na osnovu
ranije spomenutog hadisa od Ebu Hurejre i hadisa od Mutarrif b.
Abdillaha koji kae: "Klanjali srno za Alijom (r.a.) Irnran b. Husajn
i ja. Kada bi se sputao na seddu, izgovorio bi tekbir i kada bi se
dizao sa nje takoder bi ga izgovorio. Kada bi ustajao sa sjedenja
nakon dva rekata izgovarao bi tekbir. Kada je zavrio namaz, Irnran
b. Husajn me uze za ruku i ree: 'Ovaj me je podsjetio na namaz
Muharnrneda (a.s. ). "'229
Petnaesti je da treba prilikom sputanja na seddu prvo spustiti
koljena na zemlju, zatim ruke i na kraju lice izmedu aka. Prenosi se
od Va'ila b. Hudra da je rekao: "Vidio sam Allahova Poslanika (a.s.)
kada ini seddu da je koljena stavljao prije ruku, a kada bi ustajao
dizao bi ruke prije koljena. "230
Alkarne i El-Esved kau: "Zapamtili srno od Omera u narnazu
da poslije ruku'a pada na koljena kao to pada (lijee) deva. I sputao
bi koljena prije aka. "231
Sto se tie stavljanja lica izmedu aka, na to upuuje hadis Va'il
b. Hudra koji kae: "Kada je uinio seddu, uinio ju je izmedu
svojih ruku. "232 U drugoj predaji stoji: "Zatim je uinio seddu i
stavio svoje lice izmedu ruku. "233
v

230 Et-Tirmizi, El-Rakim, Ibn Huzejme i Ibn Hiban. Et-Tirmizi kae: "Ovaj hadis je
garib- hasen... " i po njemu postupa veina uenjaka.
231 Et-Tahavi.
232 Muslim (40 1 ).
233 Ebu Davud.
276
NAMAZ (SALAT)
Nema smetnje da se ruke stave pored ramena, na osnovu onoga

to se spominje u hadisu Ehu Humejda es-Sa'idijja: "Udaljio je svoje
nadlaktice od bokova, a svoje ake je stavio u pravcu ramena. "234
Klanja moe primjenjivati ono to mu je lake na osnovu ovih
hadisa.235
esnaesti je da mukarac rastavlja na seddi stomak od stegana,

laktove od bokova i podlaktice od tla. Ovo ini kada nema guve
kada i ne smeta onome sa desne ili lijeve strane.
Abdullah b. Malik prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s. ),. kada bi
klanjao, odvajao svoje ruke od strana tako da bi se vidjela bjelina
ispod pazuha. 236
El-Bera' prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
:.n tt)lj
Kada ini seddu, spusti svoje ake, a podigni laktove.2 37
Mejmuna (r.a.) kae: "Da je janje htjelo proi ispod Poslanikovih

(a.s.) ruku, kada je inio seddu, moglo bi proi."238
Od nje se prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik (a.s.) odmicao
je podlaktice od tijela na seddi, tako da bi se kod njega vidjela bjelina
ispod pazuha. "239
ena e se skupiti na seddi, prilijepiti stomak uz noge i skupiti
laktove, jer ona ne treba da bude upadljiva. Zato je sunnet za nju
ono to je manje upadljivo. Jezid ibn Ehi Habib prenosi da je Poslanik
(a.s.) proao pored dvije ene koje su klanjale i da im je rekao:
:JlS' J t;J1 )1 ;_,l l W

234
235
236
237
238
239
Ebu Davud i Et-Tirmizi.
erhul-mun'je, 321.
El-Buhari (807).
Muslim (493).
Muslim (496).
Muslim (497).
277
Kada budete na seddi, pripojite svoje tijelo uz zemlju, jer ena

po tom pitanju nije kao mukarac.240
Sedamnaesti je okretanje nonih prstiju za vrijeme sedde prema
Kibli, tako to e gornji dio stopala staviti na zemlju kako bi se oslanjao
na njih prilikom vraanja sa sedde. Hadis, u kome Ebu Humejd es
Sa'idi opisuje seddu Allahovog Poslanika (a.s.), glasi: "Na seddi bi
stavljao svoje ruke na tlo, ne rairujui ih niti skupljajui, a krajeve
nonih prstiju bi okrenuo prema Kibli. "241
Osamnaesti je stavljanje aka na stegna prilikom sjedenja izmeu

dvije sedde, kao kada je na sjedenju za teehud, tako to e krajevi
prstiju biti blizu koljena.
Devetnaesti
je traenje oprosta izmeu dvije sedde. To je na
osnovu onoga to prenosi Ibn Abbas da je Vjerovjesnik (a.s.) uio

izmeu dvije sedde:
Allahu na, oprosti mi, smiluj mi se, zatiti me,
uputi me i opksrbi me (Allahummagfirli, verhamni, ve 'afini, vehdini,

verzukni). 242
jj1:, 1:, :, ;1:, _; ::;..!J IS

Ako klanja izostavi sjedenje izmeu dvije sedde, glavu malo
podigne iznad zemlje tako da bude blii seddi nego sjedenju, a
zatim uini drugu seddu, ona mu nije ispravna. Ako bi podigao
glavu tako da bude blii sjedeem poloaju nego seddi, a zatim
uini drugu seddu to e mu biti dovoljno. No, tada je uinio mekruh
tahrimi, jer je izostavio vadib, a to je smirenost izmeu dvije
sedde. 243
Dvadeseti je ustajanje na vrhovima prstiju na drugi rekat, nakon

upotpunjavanja druge sedde. Nee se oslanjati rukama na podlogu,
osim ako ima razlog, nego na koljena. Prenosi se od Ebu Hurejre
240
241
242
243
278
Ebu Davud u El-Merasil.

El-Buhari (828).
Ebu Davud i Et-Tirmizi.
erhul-mun'je (343).
NAMAZ (SALAT)
(r.a.) da je rekao: "Vjerovjesnik (a.s.) je ustajao u toku namaza na

nonim prstima. "244 Ovo se prenosi od Omera, Alije, Ibn Mes'uda,
Ibn Abbasa, Ibn Omera, Ibn Zubejra i drugih.245 Ibn Omer kae:
"Allahov Poslanik ( a.s.) je zabranio da se ovjek oslanja na ruke kada
ustaje na namazu. "246
Dvadeset i prvi je sjedenje na lijevoj nozi i uspravljanje desne,

okreui njene prste prema Kibli, na osnovu kazivanja Va'il Ibn
Hudra.: "Doao sam u Meinu i rekao sebi da u pogledati namaz
Allahovog Poslanika (a.s.). Kada je Poslanik (a.s.) sjeo da proui
teehhud, pruio je svoju lijevu nogu i stavio je lijevu ruku na njeno
stegno, a desnu nogu je uspravio.m47
Od njega se prenosi da je rekao: "Klanjao sam za Vjerovjesnikom
(a.s. ). Kada bi on sjeo i uio teehhud, pruio bi svoju lijevu nogu
po zemlji i sjeo na nju. "248
Rifa'a b. Rafi' prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao nekom

beduinu:
Kada uini seddu, upotpuni je, a kada sjeda, sjedi na lijevu

nogu.249
Abdullah ibn Abdullah ibn Omer kae: "Vidio sam Abdullah
ibn Omera u namazu kako sjedi na stegnu, a izbacio nogu na stranu,
pa sam i ja to uradio. Tada sam bio mlad, pa mi je Abdullah ibn
Omer to zabranio i rekao: 'Sunnet je u namazu da uspravi desnu
nogu, a podvije lijevu. Ja sam rekao: I ti ovo radi? On mi odgovori:
'Moje noge to ne podnose'."250
244 Biljei ga Tirmizi sa lancem prenosilaca u kome ima slabosti i kae: "Po njemu se
postupa kod veine uenjaka".
245 Vidi I'alaus-sunen, 3/38.
246 Ebu Davud.
247 Et-Tirmizi i kae: hasenun-sahih i veina uleme postupa po njemu.
248 Et-Tahavi.
249 Ahmed, Ibn Made i Ibn Hiban.
279
U drugoj predaji kae: "Od suneta u namazu je da uspravi desnu

nogu i njene prste okrene prema Kibli, a sjede na lijevu."251
Aia (r.a.) kae o Vjerovjesnikovom ( a.s.) namazu: "Nakon svaka
dva rekata je uio teehhud, pruao je svoju lijevu nogu, a uspravljao
bi desnu i zabranjivao je ejtanovo sjedenje252"253
to se tie hadisa Ebu Humejda es-Sa'idijja, u kojem se spominje
sjedenje na drugoj sjednici tzv. et-teveruk (a to je da podbaci noge
na desnu stranu i sjedne na lijevo stegno), na njega se odgovara da u
njegovom lancu prenosilaca (senedu), a i u tekstu (metnu) ima
kontradikcije (idtirab )254 a i kada bi bio ispravan on se odnosi na
stanje bolesti. ena e primjeniti et-teveruk i sjedie na lijevom stegnu,
stavivi nogu na nogu izbacivi ih ispod desnog buta, jer je to za nju
pristojnije. 255
Dvadeset i drugi je dizanje kaiprsta kod teehhuda. Nakon to

klanja skupi ostale prste, die kaiprst kod poetka ehadeta i dri
ga uspravnim dok ne zavri ehadet. Argument za ovo je kazivanje
koje se prenosi od Ibn Omera da bi Allahov Poslanik (a.s.), kada
sjedne, stavljao lijevu ruku na lijevo koljeno, a desnu na desno i vezao
bi tri prsta sa palcem, a podizao je kaiprst.256
Pod spomenutim vezanjem se misli na vezivanje prsta prilikom
dizanja kaiprsta, a ne tokom itavog sjedenja, na osnovu druge
predaje u kojoj se kae: "Kada je sjedio u namazu stavljao bi desnu
aku na desno koljeno." A "stavljanje " (el-vad'u) se ne moe
prakticirati ako su prsti skupljeni. Zato se misli na stavljanje ake i
savijanje prsta kod teehhuda.257
251
252
253
254
255
256
257
280
En-Nesa'i.
To je da podavije prste lijeve i desne noge, a sjedne na pete (prim. prev.).
Muslim (498).
Vidi l'alaus-sunen, 3/74-79.
Muslim (580).
erhul-mun'je.
NAMAZ (SALAT)
Prsti se savijaju tako to e saviti mali, prstenjak i srednji prst, a

vrh palca e postaviti na stranu srednjeg zgloba od srednjeg prsta.258
Nee dizati neki drugi prst desne ili lijeve ruke, pa ak ako bi
kaiprst bio odsjeen ili povrijeen. Takoer, nee dizati oba kaiprsta,
i desne i lijeve ruke, zbog hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre da je
neki ovjek dizao dva prsta, pa mu je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
tt
Jedan, jedan.2 59
Dvadeset i trei
je uenje Fatihe na treem i etvrtom rekatu
farza na osnovu hadisa Ebu Katade da je Vjerovjesnik ( a.s.) uio na

prva dva rekata podne Fatihu i suru, a na zadnja dva rekata samo
Fatihu. Ponekad bi i ashabi uli neki ajet. Na prvom rekatu je uio
due nego to bi to radio na drugom. Tako je bilo i na ikindiji i na
sabahu.260
Klanja nee uz Fatihu nita vie dodavati. A ako bi uz nju ipak
prouio suru ili ajet, tada je uinio mekruh, ali nee initi sehvi seddu,
jer sami in uenja na tim rekatima je propisan i nije ogranien.
Ograniavanje samo na Fatihu je sunnet.261
Dvadeset i etvrti je prouiti salavate poslije teehhuda na zadnjem

sjedenju. Oni glase: "Allahumme sali 'ala Muhammedin ve 'ala ali
Muhammed. Kerna sallejte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime . Ve
barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed kerna barekte 'ala
Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medid."
( O Gospodaru, blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu, kao
to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu, i budi zadovoljan
njime i njegovom porodicom, kao to si bio zadovoljan Ibrahimom
i njegovom porodicom. Gospodaru, Ti si uistinu hvaljen i slavljen. )
258
259
260
261
Et-Tirmizi i kae: hasenun sahih.
El-Buhari (776).
erhul-mun'je, 3 3 1 .
281
Abdulhamid Mahmud Tuhma z, HANEFUSKI FIKH
Dvadeset i peti je prouiti dovu poslije salavata. Ibn Mes'ud (r.a.)

kae: "ovjek e u namazu prouiti teehhud, zatim e prouiti
salavate na Vjerovjesnika (a.s.), a potom e uiti dovu za sebe. "2 62
Ne bi trebalo da neko u namazu ui dovu koja lii obinom
ljudskom govoru. Poslanik (a.s.) je rekao:
... r-is 'i hl' fA t,
U ovome namazu ne treba da ima ita od (obinog) ljudskog

govora.2 63
Najbolje je da ui dove koje se prenose od Poslanika (a.s.). Aia
(r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) u namazu uio ovu dovu:
fj!UIIfjllf l
r#l) lJl t 1.4-JIj
"Allahumme inni e'uzu bike min 'azabil-kabri ve e'uzu bike min
fitnetil-mesihid-deddal. Ve e'uzu bike min fitnetil-mahja ve fitnetil
memat. Allahumme inni e'uzu bike minel-me'semi vel-magrem. "264
(Boe moj, utjeem Ti se od kaburskog azaba. Utjeem ti se od
dedalskih iskuenja. Utjeem Ti se od iskuenja ivota i kunji smrti.
Boe moj, utjeem Ti se od grijeha i duga.)
Ehu Bekr (r.a.) prenosi da je rekao Allahovom Poslaniku (a.s.):
"Poui me dovi koju u uiti u svome namazu. " Poslanik (a.s.) mu
je odgovorio: Reci:
. - - J' '\il'-111....1 :u, '''Jj ( <

.: f,,
.
."._
r--:
iF!
J!l j_,lljl t )l) !l
Altahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagftruz

zunube illa Ente,fagftrli magftreten min cindik verhamni inneke entel
gafurur-rahim.2 65
262
263
264
265
282
Ibn Ebi ejbe i El-Rakim.

Muslim (537).
El-Buhari (832).
El-Buhari (834).
NAMAZ (SALAT)
(Gospodaru moj, ja sam sebi nanio veliku nepravdu, a grijehe

samo Ti oprata, pa mi oprosti Tvojom milou, i smiluj mi se, Ti si
milostiv i Onaj Koji oprata.)
Dvadeset i esti je okretanje lica na desnu stranu kod prvog selama,

a na lijevu kod drugog selama. Amir ibni Sa'd prenosi od svoga oca
da je rekao: "Gledao sam Allahova Poslanika (a.s.) kada selami na
desnu i lijevu starnu i vidio sam bjelinu njegovih obraza. "266
U mislima selami na desnoj strani meleke i ostale vjernike koji su
prisutni s njim u namazu, a isto ini i kada selami na lijevu stranu.
266 Muslim ( 582 )
283
NAMASKI ADABI (MUSTEHABI)

Adab je mnoina od rijei edeb. To je ono to je Vjerovjesnik
(a.s.) radio neredovno. Za ostavljanje ovih radnji ne slijedi grijeh niti
prijekor, kao to je sluaj sa ostavljanjem sunneta, ali ih je bolje
uraditi.267
Namaski adabi su:
l.
Da svoj pogled u namazu usmjeri ka mjestu na kojem ini

seddu, ak i ako bi stajao ispred Kabe, jer time postie veu
skruenost.
2.
Sustezanje od kaljanja, koliko je mogue, iz straha da se ne

desi neto to kvari namaz . Ako bi kaalj bio bez razloga i tada budu
izgovorena dva glasa, namaz e biti pokvaren. Pod razlozima se misli
na uljepavanje glasa ili obavjetavanje da je u namazu.
3. Sprjeavanje podrigivanja, jer je ono pokueno mimo namaza,
pa je njegova pokuenost u namazu jo vea. Ibn Omer prenosi da

se neki ovjek podrignuo pred Allahovim Poslanikom ( a.s.) , na to
je on rekao:
-- L..il
J --Lt
J- <-t",. ni;
.
"'r e. ..
r'T'T d:.U1
Y- F-- 1--
.,! ,;.- ,.r
._
Potedi nas svoga podrigivanja, jer oni koji su bili najsitiji na

dunjaluku bit e najgladniji na Sudnjem danu.268
4. Neotvaranje usta prilikom zijevanja, ako je mogue. Poslanik
( a.s.) je rekao:
267 Reddul-muhtar, l/321 .
268 Et-Tirmizi i kae da j e hasen.
284
NAMAZ (SALAT)
,.
,..
"'
'
JJ- ;:,1 tl \:.l Jt yJu31

"
"
Kada neko od vas zijeva u namazu, neka se sustegne koliko moe,

jer ejtan (tada) ulazi.269
Ako ne moe da se suzdri, usta e pokriti gornjim dijelom ake.
Poslanik (a.s.) kae:
,,.r
tl ;;,t ti
I -o
r-u
;
t 1 /JUl tl
.:.jj -<t-
!
..
.
Kada neko od vas zijeva, neka usta pokrije rukom, jer ejtan
ulazi.270
269 Muslim (2995).

270 Muslim (2995).
285
NAMASKI MEKRUHI
Namaski mekruhi su radnje koje je pokudeno raditi u namazu.
Pokudenost se dijeli na dvije vrste: kerahetut-tenzih i ona je blia
halalu i kerahetu-tahrim koja je blia haramu.
Kerahetut-tahrimi kod zabranjenih stvari stoji nasuprot vadiba
u nareenim stvarima, dok kerahetut-tenzihi stoji nasuprot sunneta
i mustehaba. Zato kerahetut-tenzih varira shodno pritvrdenosti
sunneta i mustehaba.
Mekruh tahrimi nastaje namjernim ostavljanjem jednog od
namaskih vadiba ili izvravanjem zabrane nekategorike pritvrdenosti
ili znaenja, ukoliko uz tu zabranu nema drugog dokaza koji upuuje
na to da ta radnja nije haram.
Mekruh tenzihi nastaje izostavljanjem sunneta ili mustehaba.271
NAMASKI MEKRUHI
Prvi:
Igranje odjeom ili tijelom, bez erijatski opravdanog
razloga, jer to umanjuje skruenost.

Ako klanja ne bi mogao obaviti seddu, osim uz uklanjanje
kamenia, tada mu je to dozvoljeno. Ali, za upotpunjavanje sedde
(dakle moe je obaviti ali ima malih neprijatnosti ) dozvoljeno mu je
poravnavanje samo jednom.
286
NAMAZ (SALAT)
Muajkib (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao ovjeku,

koji je ravnao zemlju na kojoj ini seddu:
Ako to ini!, onda to uradi samo jednom.zn

Nema mekruha ako bi klanja poeao tijelo zbog neke stvari
koja mu nanosi bol ili smeta, ili obrie znoj koji ga uznemirava, pod
uslovom da ta radnja ne traje dugo.
Mekruh je da se hladi svojom odjeom (tojest mahanjem njome)
jednom, dva puta.
Drugi: Pucketati prstima i ispreplitati ih ak i dok klanja eka

namaz ili ide da klanja, zbog rijei Poslanika (a.s.) :
.
: o''-J-"
'.
-t - - . -! 'ji -
i1 1 :u - -
w,-.JJ; !
J - - u l;.t
tS'_ - v
:
o . 4l:
.
.
_ . ;-
IoN -
Kada neko od vas uzme abdest i upotpuniga, zatim izae (iz kue)
da ide u damiju, neka ne preplie svoje prstejerje on u namazu.273
Trei: Podboavanje (et-tehassur), tojest stavljanje ruke na bok,
okretanje vratom, el-ika'u na sjedenjima ili izmeu sedQ.i (a to je
sjedanje na stranjicu, a izbacivanje noge sa strane), mukareva
pruanje laktova (sputanje na tlo prilikom sedde).
Za sve ovo postoje zabrane. Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je
Allahov Poslanik (a.s.) zabranio da ovjek klanja podboen.274
1}:i1 ![-o i-Jl J 'J ; :ij \.0 l J&. Wt Jljt 'J

Allahje okrenutprema Svome robu kada je on u namazu sve dok
se rob ne okrene, a kada on okrene svoje lice od Njega, i On se okrene.
Zato, kada klanjate, nemojte se okretati.275
272
273
274
275
Muslim (546).
Ebu Davud, Et-Tirmizi.
Muslim ( 545).
Ahmed, Ebu Davud, Ibn Huzejme.
287
Enes prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s. ) rekao:

,
l .i71 ) ;.s' t 'J) ;,.:.JI J lyl

Smirite se na seddi, i nemojte da neko od vas polae svoje laktove,
kao to to pas radi.276
o ...
...
.... o
Ebu Hurejre ( r. a. ) kae : " Oporuio mi je moj prijatelj

( Muhammed a.s.) tri stvari i zabranio mi je tri: kljucanje kao kljucanje
pijetla, sjedenje kao sjedenje psa, okretanje kao okretanje lisice. "277
Pokueno je da se sjedi podvijenih i prekrtenih nogu bez

opravdanog razloga, jer time izostavlja sjedenje koje je po sunnetu.
tvrti: Zavraanje
rukava i podizanje odjee (pantalona ) kako
se ne bi zaprljala. U tome se vidi grubost i oholost, koje su nespojive

sa skruenou.278
Poslanik ( a.s. ) kae:
l 'J) 4:,S W't 'i)t ;rs. t ;;,t f

Nareeno mije da inim seddu na sedam udova i da ne zavraam
odjeu, niti kosu.279
Peti: .Klanjanje
samo u pantalonama, iako ima koulju.
Poslanik ( a.s. ) kae:
-. ;rs. 1)1 jill . .J .1-t 'J

.",.. _ -rr- r
-
Neka niko od vas ne klanja u jednoj odjei (jednom komadu), a

da na ramenima nema nita.280
Sesti:
Ogrtanje odjeom tako da se samo stavi na ramena, bez
uobiajenog oblaenja, prekrivanje glave tako da pokrije usta. Ebu

Hurejre ( r.a. ) kae: "Vjerovjesnik nam je zabranio ogrtanje u namazu
i pokrivanje usta . "28 1

276
277
278
279
280
281
288
Muslim (493).
Ahmed, Ebu Ja'la i Et-Taberani.
Muslim (490).
El-Buhari (359).
Ebu Davud i El-Hakim.
NAMAZ (SALAT )
U ogrtanju je takoe oponaanje nevjernika.
Sedmi: Odgovaranje na selam iaretom, pokretom ruke ili glave,

jer to nije od dijelova namaza.
Osmi: Uvezivanje glave maramicom ili da pravi omota oko svoje
glave a da sredina ostane otkrivena.
Deveti: Namjerno mirisanje mirisa ili drugih tvari kao da namirie
mjesto gdje obavlja seddu ili da stavi neku tvar koja ima prijatan
miris na mjesto gdje stavlja nos prilikom sedde kako bi je mirisao.
Deseti: miriti bez nude ili potrebe, kao znak postizanja
skruenosti. Takoer je mekruh dizanje pogleda k nebu.
Enes (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
J\i Ji \i J L..!.J I J (..Ajt _,;J _rl:,it J l:.

;.,A)t ;;k :,t FJ
ta je ljudima pa diu svoje poglede ka nebu u toku namaza?
Zaprijetio je, rekavi: Ili e oni prestati sa tim ili e zasigurno
oslijepiti.282
Jedanaesti: Okretanje prsta ruku ili nogu od pravca Kible za
vrijeme sedde jer se to kosi sa sunnetom.
Dvanaesti: Nestavljanje aka (ruku) na koljeno za vrijeme ruku'a,
i za vrijeme sjedenja jer se time izostavlja sunnet.
Trinaesti: Stavljanje neega u usta to se ne moe istopiti tako
da sprjeava izvravanje svih sunneta prilikom uenja ( sunnetsko
uenje) ili ga to zaokuplja u namazu.
etrnaesti: Sedda na rubovima ahmedije (turbana) ili kape, ako
su one na njegovom elu i ako je to bez razloga a on osjea sadrinu
(vrstu, kamen, pijesak i sl.) zemlje, jer se time umanjuje velianje Allaha.
Nema mekruha ako se to radi zbog nekog razloga ( sa
opravdanjem). Enes ibn Malik kae: "Klanjali smo sa Vjerovjesnikom
282 El-Buhari ( 750).
289
( a.s.) pa bi neko od nas stavljao krajeve svoje odjee na mjesto sedde

zbog velike toplote.283
Hasan prenosi da su ashabi Allahovog Poslanika ( a.s . ) inili
seddu, a ruke su im bile umotane u odjeu. Neki jesu, pak, a neki
nisu inili seddu na svojim kapama i turbanima.284
Petnaesti: Mekruh je klanjati na putu, klaonici, smetljitu, mezarju

i kupatilu, u stajama ivotinja koje mogu ozlijediti (kao deve i krave),
na otetoj zemlji, zemlji drugog bez njegove dozvole i iznad Ka'be.
Ibn Omer prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s . ) zabranio namaz na
smetljitu, klaonici, mezarju, sredini puta, javnom kupatilu, toru za
deve i iznad Ka'be .285
Nema smetnje da se namaz obavlja u svlaionici bazena ili na
mjestu koje je planirano za namaz u mezarju, ako na tom mjestu
nema kabura, jer se time oponaaju Jevreji i krani koji su grobove
svojih poslanika uzeli za bogomolje.286
esnaesti: Mekruh je klanjati u situaciji kada neto zaokuplja misli

ovjeka i smanjuje njegovu skruenost u namazu. To je klanjati kada
je jelo i pie postavljeno, a klanja osjea potrebu za njima, ili klanjati
kada klanja ima fizioloku potrebu, tojest veliku ili malu nudu. Uz
njih se dodaje i putanje vjetra.
Aia (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik (a.s . ) rekao:
lJ' lli' )A 'J) r\JaJ' a a'}L,p 'J

"'
..
.;
...
"
Nema namaza kada je jelo postavljeno, niti kada klanjaa mui

velika ili mala nuda.28 7
Klanja e prekinuti namaz ukoliko osjeti fizioloku potrebu
(malu ili veliku nudu) ak i ako se plai da e mu time promai
283
284
285
286
287
290
El-Buhari (385 ).
El-Buhari ga prenosi kao mu'allek hadis i biljei ga Abdurezak ibn Ebi ejbe.
Et-Tirmizi i Ibn Made, u njegovom lancu prenosilaca ima slabosti.
Haijetut-Tahavi.
Muslim (560).
NAMAZ (SALAT)
demat. Ali, ako se plai da e istei namasko vrijeme, onda ga nee

prekidati, jer je odgaanje namaza van njegovog vremena haram, a
ne moe izbjegavajui mekruh initi haram.288
Od stvari koje zaokupljaju razum klanjaa je da stavi svoju obuu
iza sebe i da nije siguran za nju. U takvoj situaciji je bolje da je stavi
ispred sebe. Takoer zaokuplja razum ako prstima broji ajete koje
proui u namazu. Meutim, dozvoljeno je da ih broji srcem.289
Sedamnaesti: Mekruh je
da imam stoji u mihrabu ili na mjestu
koje je visoije od mjesta klanjaa, osim ako to nije nuda, jer time
se oponaaju sljedbenici knjige (jevreji i krani) .
Abdullah ibn Mes'ud je smatrao mekruhom obavljanje namaza
u mihrabu i rekao je: "Mihrabi su za crkve i ne oponaajte sljedbenike
knjige. "29o
Osamnaesti: Pokueno je
muktediji da stane iza safa sam, osim
ako u safu nema dovoljno mjesta da on stane zbog hadisa:
a')L,p 'l!
.
Nema namaza za onoga koji stoji sam u safu.291
'
'
Pod rijeima "nema namaza" misli se "nema potpunog namaza. "

Poslanik ( a.s. ) j e rekao:
!,_ i1 l
'" h . : '. ;:,\! W W:i (.$.J1 : - U:J I l l i f
"J .
Ir
Upotpunite prvi saf, zatim onaj iza njega) a ako bude koji
nepotpun) neka to bude zadnji saf292
.
'
'
Ovdje je spomenuto da je pokueno stajati u zadnjem safu prije

upotpunjavanja prethodnog, ak ako klanja i nije sam u tom zadnjem
safu.293
288
289
290
291
292
293
El-Bezar.
Ibn Huzejme.
Ebu Davud.
erhul-mun'je, 363.
29 1
Ako zatekne imama na ruku'u, bolje mu je da stane u posljednji

saf i stigne taj rekat, nego da popunjava predzadnji saf, a ne stigne na
rekat. Nee sam formirati saf kako bi stigao na rekat nego e ii do
posljednjeg safa, pa makar i ne stigao na taj rekat. To je propisano na
osnovu hadisa Ebu Bekreta ( r.a. ) , da je stigao u damiju kada je Poslanik
( a.s. ) bio na ruku 'u, pa je i on uinio ruku' prije nego to je stigao do
posljednjeg safa. To je ispriao Vjerovjesniku ( a.s.) pa mu je on rekao:
'J)
"' llJI !JIj
Allah ti poveao zudnju (za namazom), ali ne ponavl.faj to.294

On ima pravo da prekine posljednji safkako bi upotpunio prazno
mjesto u prvom safu, jer su dematlije nainili propust ostavljajui
to mjesto.295
Devetnaesti: Mekruh je imamu da predvodi u namazu ljude koji

ga preziru zbog njegove loe osobine koju vjera prezire, ili da medu
njima ima onaj koji je prei da bude imam. To je na osnovu hadisa
kojeg prenosi Ehu Umame, da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
JJJ at;.') &:r-t (il JJ 'J L

;:,jA11S J .il lJ l:...
..
..
,..
..
.".
Kod tro.fice se namaz ne uzdize iznad njihovih ui.fu (to.fest ne

prima se): odbjeglom robu sve dok se ne vrati, zeni ko.fa .fe omrkla
(zaspala), a njen muz na nju lJut i imamu ljudima koji ga mrze.296
Ako ga budu mrzili zbog neopravdanog razloga, nije mu
pokudeno voditi ih, jer je njihova mrnja rezultat slijeenja njihovih
strasti i to je grijeh njima, a ne njemu.297
Dvadeseti:
Mekruh je imamu da oteava klanjaima dugim
uenjem koje prelazi granice sunneta u uenju i zikru (ruku'u i
294
29 5
296
297
292
El-Buhari (783).
Et-Tirmizi, i kae: hasenun-garib.
erhul-mun'je (364).
NAMAZ (SALAT)
seddi) . Takoer mu je mekruh da ih pouruje, tako da ne mogu

upotpuniti uenja zikra na ruku'u, seddi i sjedenju, jer time se ostavlja
sunnet, to je mekruh.
Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s . ) rekao:
t J:., j j e:) t J:.,

G \:. JJ
- -
Kada neko od vas klanja ljudima, neka skrati, jer medu njima
ima bolesnih, slabih i starih, a kada klanja sam za sebe neka odulji
koliko hoe.298
Enes (r.a. ) kae : "Vjerovjesnik (a.s.) je uio kratko, ali je namaz
bio potpun. "299
Dvadeset i prvi:
Mekruh je imamu prisiljavati klanjae da ga
podsjete na sljedei ajet u uenju.

Ako se zbuni u uenju, pa ne moe nastaviti, treba ii na ruku',
ako je prouio koliko je dovoljno za ispravnost, ili da prijee na
drugi ajet, ako nije prouio koliko je dovoljno i nee stavljati u
situaciju klanjae da ga podsjeaju. Ako bi to uinio time to bi stao
ili ponovio ajet, tada je uradio mekruh, jer ih je obavezao dodatnom
obavezom (onim to oni nisu obavezni) .
Imam mora uiti ono to mu je lahko i z Kur'ana, a ne ono to
mu je teko i to nije jo dobro zapamtio, kako ne bi prisiljavao
druge da ga podsjeaju.
Dvadeset i drugi: Mekruh je da proui rije ili dvije iz neke sure,

zatim je ostavi i prijee na drugu, ili namjerno izostavi prouiti jedan
ajet, a zatim prijee na onaj iza njega. Mekruh je, takoer, izostaviti
jednu kratku suru (tojest prouiti suru ispred i suru iza nje}, svejedno
uradio to na jednom rekatu ili na dva rekata, jer iz tih postupaka se
moe razumjeti ostavljanje jednog dijela Kur'ana ili davanje prednosti
jednom dijelu nad drugim.

293
Ako bi to radio s opravdanim razlogom, tada nije mekruh.

Ako bi nesvjesno preao na drugi ajet, a zatim se sjetio, treba da
se vrati i proui ono to je izostavio, a nema mekruha ako se ne bi
sjetio.300
Mekruh je odreivanje neke sure i stalno njeno uenje, osim
Fatihe, kako ne bi neznalica pomislio da je njeno uenje obavezno,
osim ako to radi zbog njene lahkoe ili zbog toga to je to Poslanik
(a.s . ) radio, kao to je uenje sura Es-Sedde i Ed-Dehr (El-Insan)
na sabahu petkom. Mada on treba da ponekad ui i druge sure. 301
Mekruh je bez nude ponavljati jednu suru na jednom rekatu ili
na dva rekata farza, a nema mekruha ako ne zna druge sure . Ako bi
u zaboravu poeo da je ponavlja, nee je prekidati. Kao to nema
mekruha ako bi je ponavljao u nafili, jer je u nafilama to dozvoljeno. 302
Dvadeset i trei: Mekruh je da na farzu ui sure obrnutim redom

(koji se kosi sa redom sura u Mushafu), osim ako na jednom rekatu
upotpuni hatmu, pa e na sljedeem rekatu poeti od poetka
Mushafa, tojest od sure El-Bekare. Ovo je mekruh zbog toga to se
ostavlja redoslijed oko kojeg su se sloili ashabi.
Prenosi se da je Ibn Mes'ud bio upitan o ovjeku koji ui Kur'an
obratno, na to je on rekao: "On je obratnog srca. "303
Ovo se odnosi na stanje svjesnosti i mogunosti izbora. Ali, ako
bi imao opravdan razlog za to ili zaboravio, onda nema mekruha.304
Dvadeset i etvrti:
Mekruh je klanjati na mjestu u kojem ima
slika ili figura stvorenja koja imaju duu, zbog hadisa Aie ( r.a. ) da je
Ummu Seleme spomenula Allahovom Poslaniku (a.s. ) crkvu po
imenu "Marija", koju je vidjela u Abesiniji. Tada mu je spomenula
slike koje je vidjela u njoj , pa je Allahov Poslanik (a.s . ) rekao :
300
301
302
303
304
294
erhul-mun'je, 363.
Et-Taberani.
El-Hedijjetu'l-'ala'ijje.
NAMAZ (SALAT)
Taj narod, kada umre poboni ovjek, na njegovomgrobu naprave

bogomoJiu i u njoj crtaju te slike i to su najgora stvorenja kod Allaha. 305
Omer je rekao jednom kraninu: "Mi ne ulazimo u vae crkve
zbog slika u njima. " 306
Ibn Abbas je klanjao u idovskim bogomoljama (sinagogama) u
kojima nema kipova. 307
Vei je mekruh ako je slika ili figura ispred klanjaa, manji ako je
iznad njega, jo manji ako je sa njegove desne strane, jo manji ako
je sa lijeve i najmanji ako je iza njega.
Nema mekruha ako su one u poloaju kojem se ne pridaje nikakva
vanost, kao kada su jastuk na kojeg se oslanja ili kada su baene na
zemlju kao prostirke na kojima ima slika.
To je na osnovu predaje od Aie ( r.a. ) : "Doao je Allahov Poslanik
(a.s.) sa puta, a ja sam zastrla ulaz zavjesom na kojoj su bili slike .
Kada ju je Allahov Poslanik ( a.s.) vidio, strgnuo ju je i rekao:
f
JJI
L -.iJ1 uh
-- rY-' . illi
, JA
,
-.
- '
Najveu kaznu na Sudnjem danu e imati oni koji oponaaju

Allahovo stvaranje. Aia dalje nastavlja: "Pa smo je pretvorili u jedan
ili dva jastuka. " 308
Mekruh je da osoba klanja iza pei ili ognjita na kojem je vatra
ili ar, stoga to je to vid oponaanja vatropoklonika u njihovim
molitvama. Nema mekruha, pak, ako je ispred svijea, lampa ili fenjer,
jer to ne lii oboavanju. 309
305
306
307
308
309
El-Buhari (343).
Abdurrezak i spominje ga El-Buhari kao mu'allek hadis.
El-Buhari kao mu'allek hadis.
El-Buhari ( 5954).
El-Hedijjetu'l-'ala'ijje.
295
Mekruh je da se klanja okrenuto prema licu ovjeka. Omer (r.a. )
je to zabranjivao. 3 1 0
Dvadeset i peti: Mekruh je klanjati bez pregrade (sutre), svejedno

bio ovjek imam ili sam, na mjestu gdje postoji mogunost da e
neko proi ispred njega. To je na osnovu rijei Poslanika ( a.s. ) :
h' "
,- .. ia t
t-_ ,,
4J -4r-l
.'- P
.r-!.- ,t 't- -J .a<'
..,.
r
'
'-
Kada neko od vas klanja, neka klanja iza pregrade (neka stavi
perdu) i neka ne dozvoli nikome da prode ispred njega.3ll
Pregrada (perda) je mali tap koji klanja ubode u zemlju ispred
sebe i ostavi dovoljno prostora da obavi seddu. Ako ga nema sa
sobom, stavit e bilo ta. Abdullah b . Omer prenosi da j e
Vjerovjesniku ( a.s . ) bilo ubodeno koplje, p a j e klanjao iza njega.31 2
Ibn Omer prenosi da je Vjerovjesnik ( a.s . ) postavljao svoju

jahalicu (devu ) i klanjao iza nje. Pitao sam: A ta ako ustanu jahalice?
Rekao je: "Uzimao j e ovo sedlo i postavljao ga, a zatim je klanjao
prema njegovom zadnjem dijelu." I Ibn Omer je to radio.
Mekruh je prolaziti ispred klanjaa, ak ako on nije postavio
perdu (pregradu ), to je na osnovu hadisa E bu Duhejma da je
Allahov Poslanik ( a.s . ) rekao :
'. r. jj " , -. _, t -
-. J w,
-- ::.,t lSj

l:Li, '!- 4r-!
4r-! _r.!. l.l )
'
-. ,_ , -
,_
't ,_,.".
Kada bi znao onaj kojiprolazi ispred klanjaa koliko ima (grijeha),

bolje bi mu bilo da stoji etrdeset nego da prode ispred njega.3 1 3
Klanjau je bolje da klanja blizu zida ili stuba. Enes b. Malik
kae: "Kada bi muezin zavrio ezan, ashabi Allahovog Poslanika ( a.s.)
su ustajali i odlazili kod stubova, ostajui tamo (tako ) sve dok ne
310
311
312
313
296
Abdurrezak i Ibn Ebi ejbe.

Ahmed, Ebu Davud i El-Hakim.
El-Buhari ( 498).
El-Buhari (5 10).
NAMAZ (SALAT)
izae Vjerovjesnik ( a.s. ) , klanjajui dva rekata prije akamskog

farza. "3 14
Dvadeset i esti:
Mekruh je naginjanje desno-lijevo u namazu,
stajui na jednu nogu, a drugu diui. Nije mekruh se vie oslanjati

na jednu pa na drugu nogu, pod uslovom da obje budu na zemlji.
Mekruh je na namaz dolaziti trei. Poslanik (a.s . ) kae :
t W l;J 'ij 1\i)lj 4 :, J11u \il .;. ll

- IJ.:!ti ;.bu J
Kada ujete ikamet idite na namaz, mirno i dostojanstveno i ne
urite, pa to stignete klanjajte, a to vas prode upotpunite. 3 1 5

297
OPISIVANJE NAMASKIH RADNJI

Kada eli da pone namaz, klanja staje okrenut prema Kibli,
zanijetivi u svome srcu namaz koji eli da klanja i proui tekbir,
izgovarajui
Allahu ekber.
Istovremeno e dignuti ruke naspram
donjeg dijela uiju, a ena naspram ramena. Dozvoljeno je onome

ko ne moe da pone namaz na arapskom da to uini na svom jeziku,
ali uenje u namazu mora biti na arapskom.

Za vrijeme kijama, mukarac e staviti desnu na lijevu ruku ispod
pupka, a ena ruku na ruku ispod grudi.
subhaneke Allahume pe bihamdike pe

tebarekesmuke pe tecala dedduke pe la ilahe gajruke. Zatim u sebi
proui Euzu i Bismile, Fatihu i neto iz Kur'ana, a najmanje tri kratka
ajeta.
Odmah nakon tekbira ui
Zatim izgovara tekbir (Allahu ekber) saginjui se na ruku'u. Stavit

e ruke na koljena, oslanjajui se na njih, rairit e prste, ispruiti
lea i poravnati ih sa stranjicom ne sputajui glavu niti je diui.
Tu e uiti subhane
rabbijel-cazim, najmanje
tri puta.
semiallahu limen
hamideh, dodajui uz to, Allahumme Rabbena Pe lekel-hamfi316 i smirit
Zatim e se vratiti sa ruku'a, izgovarajui
e se u uspravnom poloaju. Potom e izgovarati tekbir i spustiti se
316 Ovdje imaju etiri mogunosti uenja ovog zikra i sve su vjerodostojne:
Rabbena lekel hamd
Rabbena ve lekel hamd
Allahumme Rabbena lekel hamd
Allahumme Rab bena ve lekel hamd (prim. prev. )
298
NAMAZ (SALAT)
na seddu. Seddu e uiniti stavljajui na zemlju koljena, ruke i

lice, sputajui elo i nos na zemlju.
Uit e na seddi
subhane rabbijel-e(ala, najmanje tri puta.
Rairit e ruke za vrijeme sedde, ako nije guva, odignuti stomak

v
od nogu, a krajeve nonih prstiju okrenuti prema Kibli. Zena e se

skupiti, nee iriti svoje ruke i spojit e stomak uz noge, jer je to za
nju pristojnije.
Potom die glavu, izgovarajui tekbir. Smirit e se na sjedenju
izmeu dvije sedde, kao na sjedenju za
teehhud. Na ovom kratkom

sjedenju e uputiti dovu, molei za oprost. Uit e: Allahummagfir
li verhamni ve (afini vehdini verzukni. Zatim e izgovoriti tekbir i
uiniti drugu seddu, kao i prvu. Nakon toga ustaje, uei tekbir, ne
oslanjajui se (rukama) na zemlju, dok potpuno ne ustane.
Na drugom rekatu ui Fatihu, bez Subhaneke i E'uze, a uz Fatihu
dodaje jo neto iz Kur'ana to zna. Zatim ini ruku' i sedde kao
to je radio na prvom rekatu.
Nakon zavretka seddi od drugog rekata, sjeda, stavljajui lijevu
nogu ispod stranjice, a uspravljajui desnu, okreui uspravne prste
prema Kibli. Desnu ruku stavlja na desnu nogu, a lijevu na lijevu,
pruajui prste i stavljajui njihove krajeve na koljena.
Uit e u sebi teehhud i kod izgovaranja ehadeta podii e
kaiprst desne ruke, a ostale prste e uvezati u haiku (skupiti) .
Teehhud e uiti u prvom licu, tojest kao da on pozdravlja Uzvienog
Allaha i donosi selam na Njegovog Vjerovjesnika, sebe i ostale dobre
(pobone) ljude .
Na farzovima, vitru i pritvrenim sunnetima nee uiti nita iza
teehhuda na prvom sjedenju nego odmah ustaje na trei rekat.
Na treem i etvrtom rekatu, ako je namaz od tri ili etiri rekata,
ui samo Fatihu na farzovima.
Na drugom sjedenju radi isto to i na prvom. No, nakon teehhuda
ui i salavate, a poslije njih ui dove koje se prenose od Poslanika
( a.s. ), a spomenuli smo ih u poglavlju o namaskim sunnetima.
299
Zatim selami na desnu i lijevu stranu, tako da se vidi bjelina

njegovih obraza. Govorit e :
Es-selamu 'alejkum ve rahmetullah,
zanijetivi da poselami one na njegovoj desnoj i lijevoj strani .

Napominjemo da klanja treba na treem rekatu vitr-namaza i
svih ostalih nafi1a, uz Fatihu, prouiti kratku suru iz Kur'ana ili
nekoliko ajeta koji je zamjenjuju.
Na prvom sjedenju kod etverorekatnih nepritvrenih sunneta
e prouiti salavate, a kada ustane na trei rekat ui Subhaneke i
E 'uzu, kao to je radio na prvom rekatu.
300
NAMAZ (SALAT)
ZIKR NAKON
OBAVEZNIH NAMAZA
Nakon podnevskog, akamskog i jacijskog farza odmah se ustaje
na klanjanje sunneta, ali mustehab (lijepo) je da se naini prekid,
koliko je potrebno da proui tri puta istigfar
(Estagfirullah) i
Allahumme entes-selam ve minkes-selam tebarekte ja zet-delati vel
ikram. To je na osnovu onoga to se prenosi od Sevbana ( r.a. ) : "Kada
bi Allahov Poslanik (a.s . ) zavrio namaz (farz) prouio bi istigfar tri
puta, a zatim bi rekao
Allahumme entes-selam ve minkes-selam

tebarekte ja zet-delati vel-ikram. " 31 7
JLij L l 43 ::.. \ 11 J J.ll JJ1 J.,:...) b\5'

,)-1,:, j, )\;3 ci::, r' t

'
Aia ( r.a . ) kae: "Kada bi Vjerovjesnik ( a.s. ) predao selam, sjedio
bi samo onoliko vremena koliko je potrebno da kae
Allahumme
entes-selam ve minkes-selam tebarekte ja zet-delati vel-ikram. "3 18
Zatim e prouiti
Subhanallah 3 3 puta, Elhamdulillah isto toliko

i Allahu ekber, takoer. Stotinu e upotpuniti rijeima La ilahe illellah
vahdehu la erike leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve buve 'ala kulti
ej'in kadir.
Ovo je na osnovu hadisa Ebu Hurejre, koji prenosi da je Allahov
Poslanik ( a.s. ) rekao:
317 Muslim ( 59 1 ).
318 Muslim (592).
301
u JJ1 'ft.j j u UJI J J u .o JS' f. J ili1 :;.

4.lj 1 4.! 4.! _;.;. 'J oj
ili1 'll 'J w J \ij bJ h :.; J
... o o
...
...
..
} \S" !J oU;;.. .:.J :U i J! Js- )Aj
o
...
,_
Ko na kraju svakog namaza proui subhanallah 33 puta)

elhamdulillah 33 puta) Allahu ekber 33 puta to je devedeset i devet) a
stotinu upotpuni sa la ilahe illellah vahdehu la erike leh) lehul-mulku
ve lehul-hamdu ve buve 'ala kulti epin kadir, oprostit e mu segrijesi)
makar ih bilo koliko morske pjene.3 1 9
Lijepo je da se uz to dodaju Ajetul-kursijja i sure Ihlas, Felek i
Nas.
Ebu Umame prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
,
'-
...
,.
,.
'fl,
, o
t
o
.:.J:,:.JI l _,.;- 4 ..o J! ). :rl \1)
...
Ko iza svakog propisanog namaza proui Ajetu)l-kursijju) samo

ga smrt spreava od ulaska u Dennet. 320
U drugoj predaji stoji: . . . t UJI )A Jtj Kul huvallahu ehad. ..321
Ukbe ibn Amir kae: "Naredio mi je Allahov Poslanik ( a.s.) da
uim iza svakog namaza Mu'avvizetan (sure Felek i Nas). "32 2
Ima i drugih vrsta zikra koje su spomenute u knjigama o zikru i

u hadiskim zbirkama.
319
320
32 1
322
302
Muslim ( 597).
En-Nasr i Ibn Hibban.
Et-Taberani.
Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kae da je hadis hasen garib.
NAMAZ {SALAT)
TA E POKVARITI NAMAZ
Sve to dovodi do neispravnosti namaza naziva se pojmom
mufsidat. To su sljedee radnje:
PRVA: GOVOR
Ako klanja u toku namaza u zaboravu ili namjerno izgovori
rijei koje nisu dio namaza, njegov namaz je pokvaren. Dokaz za to
je hadis Mu'avije b. el-Hakema es-Sulemijja koji kae : "Klanjao sam
za Allahovim Poslanikom (a.s.) kad jedan ovjek kihnu. Ja sam mu
rekao: Jerhamukellah (Allah ti se smilovao). Ljudi me pogledae, a
ja ih upitah: ta vam je, pa gledate u mene? Oni su tada poeli udarati
rukama po nogama. Kada sam spoznao da me uutkuju, zautio sam.
Kada je Allahov Poslanik (a. s . ) zavrio namaz, rtvovao bih i oca i
majku za njega, nisam ni prije ni poslije vidio boljeg uitelja od njega.
Tako mi Allaha ( delle anuhu) nije se namrtio na mene, niti me je
udario, niti me je kritikovao. Rekao je:
T.i'J ' ! trJ " , , \lli o. <- . .. . . ,-. "' ... . - '1 o.lA .. 1
,. .r:. .r.;-- '-::--- JA .....! r ,;r. ,. -r-:- '---- ;....aJ -"
(.Lj JJ1 J:., J;.,; Ju w- :,t
-
U ovom namazu ne smije biti nita od ljudskoggovora, nego je on

samo tesbih (slavljenje Allaha), tekbir (Njegovo velianje) i uenje
Kur'ana, ili je slino tome rekao Allahov Poslanik ( a.s. )323
323 Muslim ( 537).
303
Zejd b . Erkam kae: "Razgovarali smo u namazu. ovjek se

obraao svome prijatelju koji je bio pored njega u namazu, sve dok
nije objavljeno I pred Allahom ponizno stojte, pa nam je nareeno
da utimo, a zabranjen nam je govor. "324
Abdullah b. Mes'ud kae:
) l:.ii ,::ir; :.;; l J JAJ J JJ1 J:_, l ) ):s. j- i

l J :Jr; j- i l J) 4 dj; ,::i G:.L l
-oI ."rY-J I JW I:r; ?
"Selamili smo Allahova Poslanika ( a.s. ), dok bi on klanjao i

odgovarao bi nam na selam. Kada smo se vratili od Nedaije (iz
Abesinije) selamili smo ga i nije nam odgovorio. Rekli smo mu: 'O
Allahov Poslanie, mi smo te prije selamili u namazu i ti si nam
odgovarao.' On je rekao:
Doista, namaz zaokuplja. "
U drugoj predaji stoji: "Kada je zavrio svoj namaz rekao je:
J ,Ji<:J f t , \;. r' JJ , t
Allah (delle anuhu) doista uvodi ta hoe, a od onoga toje uveo

je i da negovorite u namazu.
Zatim mi je odgovorio na selam i rekao :
t;, ; :s- J J W!
Namaz je samo za uenje Kur'ana i velianje (spominjanje)

Uzvienog Allaha, pa kada bude u njemu postupaj tako. 182 5
Govor kvari namaz, svejedno bio kratak ili dug. Najmanje to se
smatra govorom je izraz, sastavljen od dva glasa, koji ima znaenje.326
Da bi govor pokvario namaz, uslov je da ga uje onaj koji govori
(tojest, da bude toliko jasan da ga sam govornik uje ) . U protivnom,
to se ne rauna kao govor. Takoer, uslov je i da bude jasan. U
protivnom, to je samo glas .327
324
325
326
327
304
Muslim (539).
Ebu Davud i En-Nesa'i.
erhul-mun'je, 436.
NAMAZ (SALAT)
Ako bi progovorio klanja u snu, njegov namaz je pokvaren, jer

na onoga koji zaspi u namazu primjenjuju se propisi budnog. 328
Govor kvari namaz ak i ako onaj to govori ne zna da ga kvari,
ili ako bude prisiljen na njega, ili to grekom uradi, elei uiti Kur'an
ili zikr, a jezik mu preleti na obini govor.
Namaz nee biti pokvaren ako ovjek u nudi progovori, kao
kada ga obuzme kaalj , kihanje ili tucanje, jer je nemogue izbjei
ove pojave. Ovo je uslovljeno tim da on ne izgovara dodatne glasove
nego samo ono to je uobiajeno (prirodno) da izgovara kada kie
isl. 32 9
Namaz e pokvariti nakaljavanje bez razloga ili ispravnog cilja.
Pod razlogom se misli na popravljanje glasa ili da se klanja po svojoj
prirodi esto nakaljuje. Ispravan cilj je da se nakalja kako bi drugima
stavio do znanja da je u namazu, da ukae imamu na greku ili da
uljepa svoj glas.
Alija ( r.a . ) kae: "Imao sam kod Allahova Poslanika jedno vrijeme
u kojem sam mu dolazio. Kada bih doao, traio sam dozvolu za
ulazak. Ako je bio na namazu, nakaljao bi se i ja sam ulazio, a ako bi
bio slobodan, dozvolio bi mi ulazak." U drugoj predaji stoji: "Ako
bih ga naao (zatekao) da klanja, rekao bi subhanallah i ja bih uao. mo
U govor koji kvari namaz spada i uenje dove u namazu onim
to lii obinom ljudskom govoru. To je sve ono ega nema u
Kur'anu, niti sunetu, i to je mogue traiti od ljudi, kao to je:
"Moj Gopodaru, obuci me tom i tom odjeom", ili: "Nahrani me
tom i tom hranom. "
Ako s e dova spominje u Kur'anu ili sunnetu ili je to nemogue
traiti od ljudi, tada nee biti pokvaren namaz, kao to je: "Allahumme
'afini v'afu anni verzukni . . . " (Boe moj, zatiti me, oprosti mi i opskrbi
me . . . )

330 En-Nesa'i i Ibn Made.
305
Od stvari koje kvare namaz je i jaukanje, naprimjer "ah" ili "uf',

ako je ono zbog bola ili prisjeanja na ovodunjaluke nezgode .331
Glasno plakanj e, ako je zbog prisjeanja na Dennet ili
Dehennem ne kvari namaz, jer je to kao dova za milost i oprost.
Abdullah b. e- ihhir kae : "Vidio sam Allahova Poslanika ( a.s.)
kada nam je klanjao, a u njegovim prsima je pitalo od plaa poput
pitanja lonca u kojem vri voda. "332
Ako je plakanje zbog bola ili ovodunjaluke nezgode, ono kvari
namaz, jer je to alba koja bi, ako bi je klanja izgovorio, pokvarila
mu namaz, pa je isto ako je iskae plaom.
Ako je bol veliki i ne moe se klanja suzdrati od plaa, onda ne
kvari namaz, jer ono to se ne moe sprijeiti bit e oproteno. 333
Namaz e pokvariti svaki govor klanjaa iji je cilj bio odgovor,
pa ak ako on bude i liio na govor namaza. Naprimjer, to je kada
klanja uje radosnu ili udnu vijest pa kae: "Subhanallah" (Neka
je slavljen Allah), ili kada nakon tune vijesti kae : "La havle ve la
kuvvete illa billah" (Sva mo i snaga je kod Allaha), ili neko kihne pa
on kae : "Jerhamukellah" (Allah ti se smilovao).
Ako bi klanja podsjetio na ajet nekog ko nije njegov imam, to
e mu pokvariti namaz, jer je to pouavanje i uenje, to spada u
obini ljudski govor. Ovo vai ako je klanja imao za cilj da podsjeti
drugog. Meutim, ako je htio da ui za sebe, pa se dogodilo da je
podsjetio i drugog, namaz nije pokvaren.
Takoer nije pokvaren namaz ako klanja podsjeti svog imama,
j er mu je potrebna ispravnost imamovog namaza, budui da
podsjeanjem imama ispravlja i svoj namaz .
Ibn Omer prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) klanjao i pomeo
se, pa kada je zavrio namaz rekao je Ubej b. K'abu:
331 Ed-Durul-muhtar, 17416.

332 Ebu Davud, En-Nesai i Ibn Huzejme.
306
NAMAZ (SALAT)
:)s- ;:,t :.P w J\i J\i Gt.;. :- :t-..t

Da li si klanjao sa nama ? "Da", ree ovaj . Pa ta teje omelo da
me ne podsjeti!?, upita ga Poslanik (a.s.).334
U
poglavlju o istoi spomenuto je da glasni smijeh (kahkaha)

kvari i namaz i abdest.
Pod smijehom se misli na smijeh koji je toliko glasan da ga uje
onaj pored njega.
DRUGA: VEI POKRETI

Namaz e pokvariti pokreti koji nisu njegov sastavni dio, niti se
ine radi njegovog ispravljanja.
Pod pojmom "vei pokreti" misli se na radnje koje ini klanja,
a ako bi ga neko gledao, pomislio bi da on nije u namazu.
Ako bi se posmatra dvoumio da li je klanja u namazu ili nije
onda se te radnje smatraju kao "manje", pod uslovom da se ne ponove
tri puta uzastopno.
Mali pokreti se oprataju, jer ih je nemogue izbjei.
Ako bi ena u toku namaza drala bebu, pa je podojila, to e
pokvariti njen namaz, jer je to vea radnja. Ako je ne bi podojila
nego je samo drala, to je mala radnja i ne kvari namaz, jer je Allahov
Poslanik ( a.s. ) klanjao i drao Umamu bint Zejneb (tojest svoju unuku
od Zejnebe) kerku Ebul-Asa b. Rebi' b. Abdi-emsa. Kada je iao
na seddu, ostavljao ju je, a kada bi ustajao, uzimao ju je.335
Ako bi beba sisala dojku majke koja klanja, pa iz nje izae mlijeko,
namaz e biti pokvaren, jer je to dojenje, a ono je velika radnja.
Radnja djeteta je prela na majku i nije opravdanje to to ono nije
bilo njenom voljom, jer nije uslov u stvarima koje kvare volja klanjaa.
334 Ebu Davud i Et-Taberani.
335 El-Buhari (5 16).
307
Tako, ako bi neko bio gurnut, pa, ne mogavi se kontrolisati, iskorai

tri koraka, njegov namaz e biti pokvaren.
Ako iz dojke ne bi poteklo mlijeko, namaz majke nee biti
pokvaren, ako bi beba sisala jednom ili dva puta. Ali, ako bi tri puta
posisala, bit e pokvaren ak i ako ne izae mlijeko. 336
Ako bi ena poljubila mua klanjaa, a on je ne poeli, njegov
namaz nee biti pokvaren, ali ako bi mu poljubio svoju enu, sa
strau ili bez nje, njegov namaz e biti pokvaren, jer onaj koji ga
posmatra pomislit e da nije u namazu.337
Ako ovjek poljubi svoju enu koja klanja, njen namaz e biti
pokvaren, jer poljubac ovdje ima znaenje spolnog odnosa.338
Ako se klanja rukuje sa nekim, s ciljem pozdravljanja, njegov
namaz e biti pokvaren, jer je to velika radnja, a ako bi na selam
odgovorio rukom, glavom ili iaretom, nee biti pokvaren.
' j' "4)I ,J\i 4,;' tf .r: .'.

t - .-J
f - - JJ
&-jf:.
- - W'
.- - -
' . JJ I
' t 'J_,...,
!' -J w ...",_- -u
Jn:!itU
u t:.:rJ u
Lf wt-J i
- f.F!j
'
....,-
'
- -
JAJ
'
j;. -.;, ..\. ; )A:,
Dabir (r.a. ) kae: "Allahov Poslanik (a.s . ) me poslao da uradim

neto. Sustigao sam ga poslije u putu. Selamio sam ga, a on mi je
odgovorio iaretom. Nakon to je zavrio, pozvao me je i rekao: Ti si
me malo prije selamio, a ja sam klanjao. Tada je bio okrenut prema
istoku."
U
drugoj predaji stoji:
f :. s- ;t l .(Je:. )jt;;,t iJ :Jl
jedino to me je sprijeilo da ti odgovorim (na selam) je to to sam

bio u namazu. 339
336
337
338
339
308
erhul-mun'je, 442.
erhul-mun'je, 449.
Reddul-muhtar, l/442.
Muslim (540).
NAMAZ (S ALAT)
Ako bi klanja izgovorio rije "selam " da bi pozdravio ovjeka,

namaz e biti pokvaren, makar to bilo i iz zaborava. Razliit je od
ovoga sluaj kada bi iz zaborava na sjedenju izgovorio selam, s ciljem
da zavri namaz, mislei da ga je upotpunio (zavrio).340
Namaz nee biti pokvaren stavljanjem turbana ( ahmedije) na
glavu ili njegovim dizanjem i sputanjem na zemlju jednom rukom,
da poravnanjem turbana ili repa turbana, jer su to male radnje.
Ako bi klanja udario nekog rukom, biem ili neim slinim, a
to spada pod svaanje i udaranje, uinio bi veliku radnju. Ali, ako bi
udario ivotinju s ciljem da je pokrene, namaz nee biti pokvaren,
ako to ne bi ponovio tri puta uzastopno.
Ako klanja uzme kamen i njime gaa pticu i slinu ivotinju,
namaz e mu biti pokvaren, jer je to velika radnja. Ako bi imao kamen,
pa ga bacio, tada mu namaz ne bi bio pokvaren, jer je to mala radnja,
ali je pogrijeio, jer se bavio neim to nije sastavni dio namaza.
Ako bi bacio kamen na ovjeka, namaz je pokvaren, jer to bacanje
ima znaenje tue.
Ako bi k.lanja poeao svoje tijelo jednom ili dva puta uzastopno,
svaki put pomijeranjem ruke, namaz nije pokvaren, jer je to mala
radnja. Isto tako, nije pokvaren ako bi to radio vie puta s prekidom
(ne uzastopno), tojest da ne bude na jednom ruknu, ali ako bude
vie puta u toku jednog rukna, onda je namaz pokvaren, jer je to
velika radnja.
Ako bi se klanja hladio mahanjem odjeom ili lepezom jednom
ili dva puta, namaz mu nije pokvaren, ali, ako bi se hladio vie puta
uzastopno, pokvaren je.
Radnje srca (razmiljanje, elje) ne kvare namaz, ako uz njih
nema radnji drugih organa. Ako bi klanja smislio pjesmu ili govor,
a ne progovorio nita jezikom, namaz mu ne bi bio pokvaren, ali je
pogrijeio zbog gubitka skruenosti u namazu i to je loe ponaanje
340 El-Hedijjetul-'ala'ijjeh.
309
prema Allahu ( delle anuh u), jer se okree od Njega, a pred Njim
stoji.341 Na osnovu toga, nee biti pokvaren namaz klanjaa ukoliko
bi pogledao u knjigu, koja je pred njim i razumio ta pie.
Ako bi klanja uio Kur'an iz Mushafa ili ono to je napisano u
mihrabu, njegov namaz e biti pokvaren, po miljenju Ebu Hanife.
Po miljenju njegovih uenika, to je dozvoljeno, ali je mekruh, osim
ako uz to nema velikih radnji, kao to je okretanje listova i sl. I tada
je namaz pokvaren, po miljenju svih ovih uenjaka.
Ebu Hanife smatra da uenje Kur'ana iz Mushafa spada u
pouavanje, to nije sastavni dio namaza i zato ga kvari. Ako klanja
zna napamet ono to ui, tada ne kvari namaz. Po njemu, ako bi
proitao jedan ajet iz Mushafa, pokvario bi namaz, jer on smatra da
je za ispravnost namaza potrebno prouiti minimalno jedan ajet
napamet. 342
Koraanje u namazu ne kvari namaz, ako nije uzastopno, bez
odmora, i ako klanja ne izae iz damije. Ako bi izaao iz damije,
pokvarit e namaz, ak ako bi to bilo i u razmacima (u nekoliko
koraka izmeu kojih ima odmor), jer promjena mjesta kvari namaz,
a itava damija se smatra jednim mjestom. Prostor za redanje safova
na livadi je kao damija. Kua za enu je kao damija.
v
Zvakanje vakae gume, ak i ako se ne proguta, u toku namaza

kvari ga, ako se to ini puno puta. Pod "puno" se misli na tri uzastopna
puta, jer je to velika radnja.
TREA: JELO I PIE

Namaz e pokvariti konzumiranje bilo ega to je izvan usta,
makar bilo i malo, kao to je zrno ili kap vode od kie ili ostatak
vode od abdesta.
342 Crhul-mun'je, 447, Reddul-muhtar, l/419.
310
NAMAZ (S ALAT)
Takoer ga kvari gutanje ostataka hrane izmeu zuba, ako ih je

toliko da dostiu veliinu graka.
Ako bi ih bilo malo, ali su progutani na tri puta uzastopno,
pokvarit e se namaz, jer je to velika radnja.
Ako klanja stavi kocku eera u usta, koja se istopi bez vakanja
i stigne u stomak, namaz e biti pokvaren. Ali, ako bi u namazu
osjetio trag slatke hrane, koju je pojeo prije klanjanja, namaz mu
nee biti pokvaren. 343
Mustehab je onome koji eli klanjati izaprati usta vodom ako
osjea tragove hrane ili pia, jer se Vjerovjesnik ( a.s.) napio mlijeka,
isprao usta i rekao:
Doista ono ima masnoe. 344
U drugoj predaji stoji da je rekao:
,
-t l

'
'
Izaperite usta od mlijeka. 345

Hadis ne upuuje na obaveznost, nego se tumai da je to
mustehab, jer se prenosi od Enesa da je Vjerovjesnik ( a.s. ) pio mlijeko,
a zatim klanjao i nije izaprao usta, niti je uzeo abdest. 346
.
ETVRTA: IZOSTAVLJANJE
JEDNOG OD RUKNOVA
Namaz e pokvariti izostavljanje jednog od ruknova, kao to je
ruku' ili sedda. Ako bi klanja izostavio jednu seddu od nekog
rekata, pa predao selam prije nego to je uini, namaz e mu biti
pokvaren.
343
344
345
346
El-Hedijjetul-'ala'ijjeh.
El-Buhari, 2 1 1 .
Ibn Made.
Ebu Davud.
311
Namaz e pokvariti ako ne ponovi posljednje sjedenje, nakon

obavljanja redovne sedde ili seddei-tilaveta, koji je bio zaboravio,
pa se sjetio nakon posljednjeg sjedenja, jer se posljednje sjedenje
broji tek kada se upotpune svi ruknovi.
Namaz e pokvariti takoer ako ne ponovi ruku' kojeg je obavio
spavajui, jer je uslov za njegovu ispravnost da ga obavi budan.347
PETA: HADES
Namaz e pokvariti namjerno izazivanje hadesa, pnJe
upotpunjavanja namaskih ruknova.
Namaz nee pokvariti hades koji se desi kod klanjaa bez njegove
volje, naprimjer da izae urin, izmet, vjetar ili krv iz nosa, bez njegovog
utjecaja. U ovim sluajevima se gubi samo abdest, a klanja ostaje u
okvirima namaza, ukoliko se ne desi neto drugo to ga kvari. Tada e
klanja odmah krenuti ka najbliem mjestu za abdest (abdesthanu) i
uzet e abdest, ne radei nita to nema veze sa abdestom. Zatim e se
vratiti i nastaviti klanjati namaz gdje ga je prekinuo.
Dokaz za to je hadis od Aie (r.a. ) da je Allahov Poslanik (a.s.)
rekao:
JAJ 'JJ Js. (J W,:,::ji .J'a::il jf :.,.Ji jf :.;J jf J L:,.,t ;;

J
Kome se desi povraanje ili krvarenje iz nosa, ili povraanje samo

do usta, ili izlaenje sluzi iz spolnog 01lJana, neka izae i uzme abdest,
zatim neka nastavi svoj namaz, a u meuvremenu neka ne govori
nita. 348
Ovo miljenje se prenosi od Ebu Bekra, Omera, Alije, Ibn Omera,
Selmana el-Farisija i Ibn Abbasa.
348 Ibn Made i Ed-Darekutni, a Ahmed i El-Bejheki kau da je murse!.
312
NAMAZ (SALAT)
Od tabi'ina su to rekli: Alkama, Tavus, Seid ibni el-Musejjib,

Salim ibni Abdillah, Seid ibni Dubejr, E-a'bi, En-Neha'i, Ata'a,
Mekhul i dr. i oni su najbolji uzor.
Za ispravnost nastavljanja namaza potrebno je ispuniti sljedee
uslove:
da hades bude od onoga to izlazi iz tijela klanjaa. Zato se ne
moe nastavljati namaz nakon nesvijesti ili ludila.
l.
2.
da zbog hadesa treba uzeti abdest, a ne gusul.
da hades bude rezultat vie sile. Ako bi klanjaa, naprimjer,

ubole ose ili bio ranjen, te mu potekla krv iz rane, tada ne bi mogao
nastaviti namaz, jer su to djela stvorenja i rijetko se deavaju, pa se
ne mogu porediti s onim to je esto.
3.
da ode abdestiti odmah nakon hadesa. Ako bi nakon hadesa

ostao na svome mjestu koliko je potrebno za obavljanje jednog rukna,
namaz e mu biti pokvaren. Sa ruku 'a ili sedde, na kojem se desio
hades, vraa se s nij etom uzimanja abdesta, a ne s nijetom da upotpuni
taj rukn (ruku'u ili seddu) . I nakon uzimanja abdesta ponovit e
ruku'u ili seddu na kojem se desio hades.
4.
5 . da radi samo ono to je nuno, pa ako bi proao pored vode

kojom moe uzeti abdest do neke druge dalje, a ta daljina bude vea
od dva safa, pokvaren mu je namaz.
da mu se ne desi neto to kvari namaz, kao govor ili otkrivanje

avreta. ak, ako bi ena javno otkrila svoju glavu radi mesha ili laktove
radi pranja, njen namaz e biti pokvaren i ne moe ga nastaviti.
6.
Zbog mnotva ovih uslova, a izbjegavajui razilaenje uleme u

ovom pitanju, od koje neki smatraju da nastavljanje namaza nije
dozvoljeno, za klanjaa je bolje da pone namaz iz poetka, osim
ako eli da zaradi sevap obavljanja namaza u dematu. 349
349 erhul-mun'je, 452, Reddul-muhtar.
313
ESTA: OTKRIVANJE AVRETA

Namaz kvari otkrivanje etvrtine organa koji je stidni dio (avret)
klanjaa u vremenu koje je dovoljno za obavljanje rukna sa sunnetima,
tojest tri tesbiha, ako je bez djelovanja klanjaa.
to se tie namjernog otkrivanja avreta od strane klanjaa, to odmah
kvari namaz, kao to je reeno u poglavlju o namaskim farzovima.
SEDMA: ODMETNITVO OD VJERE

Namaz kvari odmetnitvo klanjaa srcem, da nas Allah (delle
anuhu) zatiti od toga. To je kao kada klanja odlui da e kasnije
postati nevjernik, ili za vrijeme namaza povjeruje u neto to je vid
nevjerstva (kufr).350
OSMA: DODIRIVANJE NEISTOE

Namaz e pokvariti injenje sedde na neistom mjestu, ak ako
bi neistoa bila samo pod rukama ili koljenima, jer je spajanje organa
sa neistoom isto kao i njeno noenje.
DEVETA: OKRETANJE OD KIBLE

Namaz e pokvariti ako klanja okrene svoje grudi od Kible bez
opravdana razloga, jer time izostavlja farz, u koji spada ovo okretanje.
Ako bi okretanje od Kible bilo s opravdanim razlogom, kao kada
klanjaa neko gurne, dok on klanja, namaz nee biti pokvaren ako
to traje manje od vremena potrebnog za obavljanje jednog rukna. A
to je vrijeme potrebno z tri tesbiha.
314
NAMAZ (SALAT)
DESETA: ISTICANJE
NAMASKOG VREMENA
Sabah-namaz e biti pokvaren izlaskom sunca, a bajram-namaz
njegovim dolaskom na polovinu neba. Dumu-namaz e pokvariti
nastupanje ikindijskog vremena.
JEDANAESTA: IZVRAVANJE
TUIH NAREDBI
Namaz e pokvariti klanjaevo izvravanje tuih naredbi. Ako bi
mu bilo reeno: "Prenosi tekbire", pa ih on odmah poeo prenositi
s nijetom da izvri naredbu namaz mu je pokvaren. Takoe e mu
biti pokvaren ako mu bude reeno da se pomakne, a on to uini,
izvravajui naredbu. Ali, ako bi se pomakao na osnovu svog miljenja,
odazivajui se naredbi Zakonodavca, kako bi proirio mjesto za druge
i omoguio im da klanjaju, tada mu namaz nee biti pokvaren.
DVANAESTA: IZGOVARANJE TEKBIRA SA

PROMJENOM NIJETA
Namaz e pokvariti izgovaranje tekbira s nijetom prelaska iz
jednog namaza u drugi, kao kada bi neko klanjao podne-namaz, a
izgovorio tekbir, odluivi da pone ikindiju. Isto tako, ako bi klanjao
sam, a izgovorio tekbir s namjerom da pristupi dematu, ili izgovori
tekbir i zanijeti da bude imam enama, prvi namaz e biti pokvaren
i rauna se da je poeo drugi namaz (ono to je naumio).
Meutim, ako bi klanja izgovorio tekbir, a odluio da klanja
isti namaz koji je do tada klanjao, namaz nee biti pokvaren, osim
ako ne bi izgovorio nijet.
Iz ovog se izuzima onaj ko je pristupio dematu, pa kasnije
naklanjavao ono to je propustio (mesbuk). On kada izgovori tekbir
315
nijeti nastavak namaza, a istovremeno i njegov prekid i tako se i

tretira, jer je preao iz namaza u kojem je bio samostalan u nekim
postupcima (a u nekim je slijedio imama) u namaz u kojem je
samostalan u svim postupcima.
TRINAESTA: GREKA
U UENJU (ZELLEH)
Rije zelleh je nastala od arapskog glagola zelle, to znai okliznuti
se. Zato se zabranjena radnja, koju ovijek nije svjesno uradio, zove
zelleh (greka, pokliznue).
Ua preteno ne eli da umanji znaenje rijei nego mu jezik
pogrijei, bilo sluajno ili zbog nemogunosti da tano izgovori, i
zato je to greka koju nazivamo ovim imenom.
Greka u uenju e pokvariti namaz na sljedee naine:
l. Ako greka uaa bude takva da rije koju je izgovorio potpuno
promijeni znaenje u loe, tako da vjerovanje u to njeno znaenje
predstavlja kufr (nevjerstvo), tada e namaz biti pokvaren. Ako je to
uradio namjerno, to je onda kufr (nevjerstvo), a ako je to bila greka,
onda je on izgovorio rije kufra, to kvari namaz. To je kao kada bi
neko iz zaborava progovorio obini govor, koji nije kufr, pa kako da
ne pokvari namaz ako izgovori ono to je kufr?P51
2. Greka u padeima ne kvari namaz, ak i ako bi njeno znaenje
bilo kufr. Naime, veina ljudi ne pravi razliku u padeima, a njihovo
obavezivanje na to da odaberu ispravno miljenje u pitanju padea
(tojest da ue ispravno i ne grijee u padeima) je potekoa i to im
se, po erijatu, oprata. 352
Na istom stepenu je greka u tedidima. To je kao kada bi rijei
Uzvienog ijjake na 'budu ve ijjake neste'in neko prouio bez tetida,
tojest "ijake". Namaz mu tada nee biti pokvaren.
352 Haijetu-Tahavi.
316
NAMAZ (SALAT)
3. Stajanje ili poinjanje sa neodgovarajuih mjesta u uenju u

svakom sluaju ne kvari namaz. Ako k.lanja ne bi stao na odreenim
mjestima u itavom Kur'anu, to nee pokvariti njegov namaz.
Takav je propis i za presijecanje rijei, kao kada bi htio da kae
"elhamdulillahi... ", a kae "el" i zastane izmeu "L" i "H". Ili eli da
proui "vel-'adijati", a kae "vel-'a" i stane na "'ajnu" zbog nestanka
daha ili zaboravljanja nastavka, a zatim to upotpuni ili pree na drugi
ajet. U svim ovim situacijama namaz nee biti pokvaren zbog toga to
se ovo esto pojavljuje.
4. zamjena glasova u rijei. Ako rije koju je izgovorio ne izlazi
iz okvira Kur'ana i nije promijenila temeljno znaenje, namaz nije
pokvaren. To je kao kada bi neko rekao "innez-zalimune... " (a treba
"inne'z-zalimine... ") ili "vel-erda ve ma dehaha ... " umjesto "velerda ve ma tahaha... "
Ako bi, pak, rije koju izgovori izala iz okvira Kur'ana (tojest,
nema je u Kur'anu), ali nije promijenila znaenje, po miljenju Ebu
Hanife i Muhameda, namaz nee biti pokvaren. Na suprotnom
stajalitu je Ebu Jusuf, koji smatra da hoe, kao kada neko proui,
naprimjer, "kijamine bil-kist ... " umjesto "kavvamine bil-kist... "
Ako se pogreno prouena rije i sama nalazi u Kur'anu, ali
mijenja znaenje, miljenja uenjaka hanefijskog mezheba su suprotna
navedenim u gornjem sluaju,353 kao kada neko proui "ve entum
hamidune ... ", umjesto "ve entum samidune... "354
Ovdje Ebu Jusuf, u pitanju ispravnosti, gleda da li ima te rijei u
Kur'anu, a Ebu Hanife i Muhamed da je ostalo isto znaenje. Pa,
ako takve rijei nema u Kur'anu, a i znaenje se razlikuje od osnovnog,
onda je namaz pokvaren, po miljenju svih. Kao kada bi prouio
"telezzul-e'ajuni" sa slovom za () umjesto sa zalom ( .)).
5. Ako doda rije koja se nalazi u Kur'anu, to ne kvari namaz, po
miljenju Ebu Jusufa, ak i ako bi time promijenio znaenje. Ako je
353 Po Ebu Hanifi i Muhamedu namaz e biti pokvaren, a po Ebu Jusufu nee (prim.
prev.).
354 Haijetut-Tahavi.
317
nema u Kur'anu, a promijeni i znaenje, kvari namaz, po miljenju

svih.
6. Ako bi izostavio glas iz rijei i promijenilo se znaenje, kao
kada "halekna"... izgovori bez "h", ili "dealna" bez "d", namaz
e biti pokvaren,po miljenju Ebu Hanife i Muhameda. Ili, naprimjer,
"ve ma haleka-z-zekere ve'l-unsa" i izostavi "ve", namaz e biti
pokvaren, po miljenju Ehu Hanife i Muhameda,a po miljenju Ehu
Jusufa nee, jer ono to je prouio nalazi se u Kur'anu. 355
Propisi vezani za tepavca

Tepavac je osoba iji jezik umjesto jednog glasa izgovara drugi
(naprimer, umjesto sina ('-"') izgovara sa (),ili umjesto ra (;) izgovara
gajn
(t_), lam (J) ili ja ('i), tako da ita,naprimjer, e-ejtanur-radim
(umjesto ta - J, izgovara ta -
.:").
Propisi vezani za ovu osobu su sljedei:

l. Nije dozvoljeno da bude imam, osim onome ko je kao i on.
2. Uvijek treba ulagati maksimalni trud da izgovara to ispravnije.
3. Samostalni mu namaz nije ispravan, ako moe klanjati za
imamom. Ako je u stanju da ispravno ui minimalni dio sa kojim
moe obaviti namaz, nije obavezan da trai imama niti je obavezan
da se mui i ui neto drugo.
4. Ako ne moe ni za kim da klanja, njegov samostalni namaz je
ispravan, ukoliko se trudi da ispravno ui. To je kao kada neko ne bi
mogao da abdesti ili oisti odjeu, ili da ini ruku' ili seddu, namaz
bi mu bio ispravan. Tako je ispravan i namaz tepavca, ako ne moe
ispravno izgovarati.356
Ako je tepanje malo tako da izgovora sva slova, ali nisu jasna to
ne smeta. 357
355 Redul-muhtar, 1/425.
356 erhul-mun'je, 482, Reddul-muhtar, l/391 .
318
NAMAZ (SALAT)
NAMAZ U DEMATU
Ulema se razila po pitanju obavljanja namaza u demaatu za
mukarca. Jedni smatraju da je fardi 'ajn za svakog osim za onog koji
ima opravdan razlog. Po drugima, to je fardi kifaje, po treima vadib,
po etvrtima sunnet muekkede (pritvreni). Najpravednije i
najargumentiranije miljenje je da je to vadib. Ne prima se
svjedoenje onog koji ga izostavlja, osim ako je to radio iz opravdanog
razloga. Na to upuuje hadis Ebu Hurejre u kome kae da je Allahov
Poslanik (a.s.) primijetio da neki ljudi ne dolaze na neke namaze, pa
je rekao:
--lli
- u ,-..._
-
,j..f
uJ'W';.)
--
y
.,...- u. J ". 'J IS'
rru t
lJ'lD. I,F--.:'\A'I'it: _-.4Jf
\ r
'' A., , .
t -1 '. i': ; "
...,..-
r-.r.JJ::-! _ .
jJN
_.
L!.J1 a
Namjeravao sam da naredim nekome da klanja ljudima, zatim

da odem onima koji su izostali iz demata, i naredim da im se kue
zapale snopom drvea. Kada bi neko od njih znao da e nai debelu
kost doao bi, tojest na jaciju.358
Abdullah b. Mes'ud kae: "Koga raduje da sutra (na Sudnjem
danu) susretne Allaha kao musliman, neka uva namaze na koje se
poziva ezanom.
Allah je propisao vaem Vjerovjesniku (a.s.) ispravne puteve
upute. U to spadaju i namazi. A kada biste klanjali u vaim kuama,
kao to klanja onaj to ne dolazi u demat (nego u svojoj kui), time
358 Muttefekun alejhi, a tekst je od Muslima ( 651 ).
319
biste ostavili put (sunnet) vaeg Vjerovjesnika. A ako ostavite njegov

sunet, zalutat ete. Nee niko uzeti lijepo i ispravno abdest, elei
da ode u damiju, a da mu Allah na svakom koraku koji korai ne
upie dobroinstvo, uzdigne ga za jedan stepen i izbrie loe djelo.
Nisam vidio nikoga izmeu nas (ashaba) da je izostajao iz demata,
osim svima poznatih munafika. Dolazio bi (ak) i takav ovjek, koji
je morao biti doveden oslanjajui se izmu dvojice dok ne stane u
saf."359
Allahov Poslanik (a.s.) je objasnio vrijednost namaza u dematu
nad namazom obavljenim pojedinano rijeima:
;;,J :uj, j'a61 \a

Namaz u dematu je vrijedniji od namaza pojedinca dvadeset i
sedam puta. 360
OPRAVDANI RAZLOZI
IZOSTAJANJA IZ DEMATA
Obaveznost prisustvovanja dematu spada zbog jednog od
sljedeih razloga:
l. Jaka kia i hladnoa ili velika tama i vjetar nou
To je na osnovu predaje, koja se prenosi, da je Ibn Omer prouio
ezan za namaz jedne hladne i vjetrovite noi,a zatim rekao: "Klanjajte
u svojim kuama." Onda je rekao: "Allahov Poslanik ( a.s.) je
nareivao mujezinu, ako je no hladna i u njoj pada kia, da kae:
'Klanjajte u kuama'. "3 61
Meu opravdanjima je i veliko blato, na osnovu onoga to se
prenosi da je Ibn Abbas odrao hutbu jednog blatnjavog (kinog)
dana pa je naredio mujezinu da poslije uenja hajje
359 Muslim, 654.
360 El-Buhari, 645.
361 El-Buhari, 666.
320
(alelfelah u ezanu
NAMAZ (SALAT)
kae: "Namaz je u kuama''. Ljudi su pogledali jedni u druge, kao

da se ude. On je tada rekao: "Kao da se vi udite ovome! Ovo je
doista radio onaj koji je bolji od mene (mislei na Vjerovjesnika); to
je tako i ja ne elim da vas optereujem."
U drugoj verziji stoji: "Ne elim da vas navodim na grijeh, pa da
dolazite gazei po blatu do vaih koljena. "362
2.
Strah od zalima za ivot ili imetak, ili strah od gubljenja imetka

ili odlazak saputnika ako bi klanjao u dematu.
Ibn Abbas prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) reka: Ko uje
mujezina, i ne sprijei ga od odazivanja na njega opravdan razlog. ..
"A ta je to opravdan razlog?", upitali su ashabi. On im tada ree:
Strah ili bolest, nee mu biti primljen namaz kojegje klanjao.363
i-J JP;. jt J".F J Li jl \:.j l_,lLi j 4:.:.:-..! '='(;:JI ,;;..
OJ
.-#
.,.,.
"
'
:;:., -rf' a'
3: Bolest, zbog koje se ne moe ii u
damiju, kao to je paraliza

ili amputiranost noge. Takoer spada obaveza s onoga koji vodi brigu
o njegovanju bolesnika, ako e mu njegov izostanak tetiti.
4.
Ako bude postavljena hrana za kojom on udi, ili je osjetio

potrebu za vrenjem fizioloke potrebe.
Poslanik (a.s.) je rekao: Ako kod nekoga bude postavljena veera,
a pone namaz, ponite sa veerom i neka se ne uri s njom dok se ne
zavrfi.
f
'Jj u.AJo IJiLi ol - -!ji i j
o
"'
"'
"
Ibn Omeru je postavljena veera kada je namaz poeo i on nije

iao klanjati dok nije zavrio veeru, mada je uo i uenje imama.364
tj, )A 'Jj rlAkJ' a'}(.p 'J

363 Ebu Davud i Ibn Hibaan.
32 1
Nema namaza u prisustvu hrane, niti dok ovjek ima fiziolo!ke

potrebe (veliku i malu nudu).365
Ebu Derda kae: "Od ispravnog razumijevanja vjere je da ovjek
obavi svoje potrebe tako da na namaz doe nezauzeta srca. "366
Vrijedi napomenuti i to da klanja, ako izostane iz demata zbog
opravdanog razloga, a imao mu je namjeru prisustvovati, dobit e,
Allahovom milou, nagradu za to. To je na osnovu rijei Poslanika
(a.s.):
.sJ; -;1
, WlJ.. ...; Jwl W1
..
Doista se djelo vrjednuje prema namjerama i svakom ovjeku
pripada ono to je naumio.
ST JECANJE
VRIJEDNOSTI DEMATA
Ulema se sloila da se vrijednost demata stjee prispijevanjem
na najmanji dio namaza za imamom, makar to bilo i na posljednjem
sjedenju prije selama. To je na osnovu rijei Poslanika (a.s.):
Kada
ujete ikamet, idite na namaz, mirno i dostojanstveno, i ne urite, pa
to stignete klanjajte, a to vas proe, upotpunite.367
jt W l"';.J 'J);liJll)
.. )l J...l lutlli'jl
, J_.:... 11"' .,
IUu)l
Izraz "ma" (to) obuhvata najmanji dio.
Onaj koji je zakasnio treba da odmah slijedi imama u njegovoj
radnji. Prvo izgovoriti tekbir u stajaem poloaju, a zatim e raditi
isto to i imam. Smatrat e se da je stigao na rekat ako stigne imama
na ruku'u, na osnovu hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre da je
365 Muslim.
366 Prenosi ga El-Buhari kao mu'allek.
367 EI-Buhari (636}.
322
NAMAZ (SALAT)
Vjerovjesnik (a.s.) rekao: Kada doete na namaz, a mi na seddi, i

vi uinite seddu i ne raunajte to, a ko stigne na rekat, stigao j'e na
namaz.368
:ili W':,JI )t
::r-J '::\ U.J 'ij lJ\i;..:.., J l Jl !: 11
- al)t
PREKIDANJE NAMAZA DA BI SE
PRIKLJUILO FARZU U DEMATU
Ako klanja pone nafilu, zavjetni namaz ili naklanjavanje, a imam
pone s obavljanjem farza u dematu, klanja nee prekinuti ono to
je poeo, kako ne bi pokvario ve obavljeno od tog namaza. Uzvieni
kae:
I ne
nitite dj'ela svoj'a.369
Abdullah ibn Malik prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) proao

pored ovjeka koji je klanjao, a ve je prouen ikamet za sabahski
farz, pa mu je neto rekao, a ashabi nisu znali ta. Kada su zavrili,
pitali su ga: "ta ti je rekao Allahov Poslanik (a.s. )?" On je odgovorio:
'f:.._
<-t-f''
J-Ju
..) r_
-:-- ("""'
.JI.""._
"Rekao mi je: Gotovo da e neki od vas klanjati sabahski farz

etiri rekata. " 370
Poslanik ( a.s.) mu nije naredio da prekine taj namaz.
Ovo nije u koliziji sa rijeima Poslanika:
1!' 'l!::: a')(.p "}lJ' f '!:::

""
".
Kada se proui ikamet za namaz, nema drugog namaza do tog

propisanogfarza. 371
368
369
370
371
Ebu Davud i El-Hakim i kae da je sahih.

Sura Muhamed, 33.
Muslim, 711 .
Muslim, 710.
323
Hadisom se misli da nema poinjanja drugog namaza do tog

propisanog.
Ako klanja pone farz, a imam ga pone u dematu, ako klanja
bude jo uvijek na prvom rekatu i jo nije uinio seddu, predat e
selam stojei i pristupit e za imamom, kako bi farz obavio u dematu,
tojest na bolji nain. 372
Ako je pak bio upotpunio prvi rekat sa seddom, onda e klanjati
jo jedan, kako bi bili parni i predat e selam nakon njega, a zatim e
pristupiti za imamom, ako je namaz etvororekatni, kao ikindija ili
jacija. A ako nije etvororekatni, kao sabahski i akamski, odmah e
prekinuti i pristupiti za imamom. Ako bi dodao jo jedan rekat, onda
e farz biti obavljen, ako se radi o sabahu, ili e biti obavljen njegov
vei dio, ako je to akam, i on ne bi trebao, kada je ve obavio vei dio
farza, da ga samostalno prekida zbog demata. Ako klanja pone
podnevski ili sunnet pred dumu pa se proui ikamet ili se imam popne
na mimber za hutbu, predat e selam nakon dva rekata, ako nije poeo
trei. A ako je poeo trei, upotpunit e trei i etvrti, ali e skratiti
uenje na njima. Ako preda selam na dva rekata, naklanjat e etiri
poslije farza.
Ko ue u damiju i nae ljude da klanjaju farz u dematu,
pristupit e za imamom (u demat) i nee klanjati sunnete. Izuzetak
je sabahski sunnet, ako klanja zna da moe klanjati sunnet te stii
da prispije na farz za imamom, makar samo i prije nego to imam
preda selam. Tada e klanjati sunnet, a zatim e pristupiti u demat.
Ako procijeni da e ga demat proi ako bi klanjao sunnet, ostavit e
sunnet i odmah e pristupiti za imamom u demat, jer je vrijednost
demata vea od sevaba sabahskog sunneta. Namaz u dematu je
bolji od farza obavljenog pojedinano za dvadeset i sedam puta, a
sabahski sunnet ne dostie ni vrijednost pojedinanog farza.373
372 El-Inajetu 'alel-hidajeh.

324
NAMAZ (SALAT)
Ovaj propis je vezan samo za sabahski sunnet, jer je on

najpritvrdeniji i najvrjedniji, kao to je ranije reeno.
IZLAZAK IZ DAMIJE
PRIJE NAMAZA
Izlazak iz damije nakon ezana ili nakon nastupanja namaskog
vremena bez obavljanja namaza je mekruh tahrimi, na osnovu onoga
to prenosi Ebu-a'sa' koji kae: "Sjedili smo u damiji sa Ebu
Hurejrom, pa je muezin prouio ezan, a onda je neki ovjek ustao i
krenuo iz damije. Ebu Hurejre ga je pratio svojim pogledom dok
nije izaao iz damije a onda je rekao: "Ovaj je neposluan Ebul
Kasimu (a.s.)."374
Nema mekruha ako izae zbog potrebe, da bude, recimo, imam
ili mujezin u drugoj damiji, ili da prisustvuje predavanju, ili da izae
u periodu dok se skuplja demat, pa da se onda vrati i klanja s njima,
ili da izae nakon to je sam klanjao. Kod podne i jacije je mekruh
da izae ako je poeo ikamet (ak i ako je klanjao prije toga sam), jer
moe klanjati s imamom i da mu to bude nafila, s obzirom na to da
nema mekruha da se klanja nafila poslije tih farzova. Ali poslije sabaha
i ikindije je pokudeno klanjati nafile. Takoder, nee ponovo klanjati
za imamom akam, jer je mekruh klanjati nafilu tri rekata, a ako bi
klanjao etiri onda se ne bi slagao sa svojim imamom. Ako bi ipak
ponovo klanjao za imamom, onda e klanjati etiri rekata, jer je to
sigurnije, a neslaganje sa imamom je ipak u nekim situacijama i
dozvoljeno, kao onaj to zakasni kada naklanjava nakon to imam
preda selam, ili onaj ko klanja za musafirom.375
Ibn Omer kae: "Ko klanja akam ili sabah zatim ih stigne za
imamom neka ih ne ponavlja."376
374 Muslim (655).
375 Reddul-rnuhtar, l/480.
376 Malik u Muvetti.
325
KO JE NAJPREI
DA BUDE IMAM
Vjerovjesnik (a.s.) je to pojasnio, rekavi:
Ljudima e imamiti onaj

koji najbolje poznaje Allahovu Knjigu. Ako tu budu isti, onda onaj koji
najbolje poznaje sunnet. Ako tu budu isti, onda onaj koji je prije obavio
Hidru. Ako i tu budu isti, onda ko je prije primio islam. ovjek nee
imamiti drugom ovjeku u njegovoj upravi (nadlenosti), niti e sjesti u
njegovoj kui na njegovo poasno mjesto bez njegove dozvole.377
, ..; ,_,;15 J u:,:.. J ')15 ;..A]:.Jt r' r

'J"..
'!
:J' :; 'Jj :utJ:,:..
H' 1\.S' lJ o :uh\i ' "
J 'Jj J :JI
..
l'
..
Pod rijeima "najbolje poznaje Allahovu Knjigu" misli se na
kur'anske propise, jer su oni uili itanje Kur'ana i rad po njemu. Ne

misli se na samo memorisanje Kur'ana, bez poznavanja propisa. Na
to upuuje injenica da je Vjerovjesnik (a.s.), kada je bio bolestan i
odsutan, postavljao Ehu Bekra da klanja ljudima, a meu ashabima
je bilo onih koji su znali vie uiti od njega, ali Ehu Bekr je najbolje
poznavao proptse.
Ako budu isti u znanju i uenju, onda se prednost daje
bogobojaznijem, a to je onaj koji se vie kloni sumnjivih stvari. Nakon
to se islam rairio i izbrisalo vrjednovanje po Hidri stavili su
bogobojaznost na njeno mjesto. Ako budu isti u svim ovim
osobinama onda se prednost daje starijem,na osnovu rijei Poslanika
(a.s.):
Ako budu u Hidri isti, onda neka imami stariji medu njima.
Takoer je rekao:
;..At J;il :,:..H' J ,_,;15
Kada nastupi namaz neka vam jedan mujezin

proui ezan, a zatim neka vam najstariji medu vama imami.3 78
t ;..(;;jj t ;Jj'?
377 Muslim (673) u drugoj predaji umjesto "islam" stoji "godinama".

378 Muslim (674).
326
NAMAZ (SALAT)
Ako i u tome budu isti, onda se prednost daje onome koji ima
bolji moral.379
Mekruh je davati prednost velikom grijeniku (fasiku), zbog
njegovog nemarnog odnosa prema vjeri. Nije iskljueno da e neke
namaske artove okrnjiti, ali namaz za njim je dozvoljen na osnovu
onoga to je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Klanjajte za svakim estitim,
a i za grijenikom (fasikom).3 80
.li J
J5 J1.. ,_,L,
Ashabi i tabi'ini su klanjali za Haddadom i njemu slinim.

Mekruh je davati prednost neznalici, a nema smetnje da se dadne
prednost slijepcu ako nema boljeg od njega jer je potvreno da je
Vjerovjesnik (a.s.) ostavljao Ibn Ummi Mektuma u Medini da klanja
ljudima, iako je bio slijep.
Mekruh je davati prednost onome koji uvodi novine u vjeru ako
novotarija u koju on vjeruje ne vodi u nevjerstvo.
Dozvoljeno je da klanja za osobom drugog mezheba (hanefija
klanja za sljedbenikom afijskog mezheba), ako kod njega ne vidi
neto to, po njegovom miljenju, kvari namaz.
USLOVI DA BI
NEKO BIO IMAM
Islam, nije dozvoljeno klanjati za nevjernikom.
Punoljetnost. Nije dozvoljeno, u farzu i drugim namazima, da
punoljetna osoba klanja za malodobnom, jer je namaz punoljetne
osobe jai zbog njegove obaveznosti. 381
379 erhul-mun'je, 513, Reddul-muhtar l/375.
380 Ed-Darekutni, lanac prenosilaca je slab.
381 to se tie predaje u kojoj se kae da je Amr b. Seleme bio imam svome narodu
kada je imao sedam godina, odgovara se na to da ta vijest nije doprla do Vjerovjes
nika (a.s.), i za to on nije znao niti je potvrdio, nego je to idtihad tog naroda.
Ovo se moe jasno zakljuiti iz konteksta hadisa.
327
Mukost. Nije dozvoljeno da mukarac klanja za enom. to se

tie grupe ena nije uslov da njihov imam bude mukarac,ali njihovo
obavljanje namaza u dematu je mekruh na osnovu onoga to se
prenosi od Aie: "Nema hajra u enskom dematu osim u damiji ili
na denazi."382
L::i _'.)
o: 'T.J :,t 'T.J '.11 "w' .J - 'J
'T-
!.
'
'
Ne prenosi se da je iko od prvih generacija (selefa) klanjao za

enom i postoji konsezus islamske uleme (idma) za to.
Nepostojanje uzura (smetnje). Nije dozvoljeno klanjati sahibi
uzuru383 (ovjeku s isprikom) za ovjekom koji je takoer ima, ali
druge vrste. Tada bi onaj to je ist (tahir) klanjao za onim to ima
uzr (smetnju) u jednoj stvari, jer smetnja kod sahibi uzura kao da ne
postoji (to mu je oproteno), ali ona utie na onog drugog (tojest,
onoga ko klanja za njim).
Ako bi uzur imama i muktedije bio isti, dozvoljeno je da jedan
klanja za drugim, jer im je stanje identino.
Takoer je uslov da imam ne muca ili tepa,kao to je napomenuto
u poglavlju o tepavcu.
Da stanje imama, po pitanju artova i ruknova, bude bolje ili
identino stanju onih koji klanjaju za njim. Nije dozvoljeno da onaj
ko zna uiti u Kur'anu klanja za onim koji ne zna uiti obavezni dio
uenja, ili nijemim. Niti je ispravno da obueni klanja za nagim, niti
onaj koji klanja obavljajui sve radnje propisano za onim koji ih obavlja
naginjui se (iaretom ), niti onaj koji klanja sjedei iaretom da klanja
za onim to to radi leei.
Nije dozvoljeno da onaj koji obavlja farz klanja za onim koji
obavlja nafilu. to se tie hadisa u kojem se prenosi da je Muaz b.
Debel (r.a.) klanjao jaciju sa Vjerovjesnikom (a.s.), a zatim odlazio
kod svog naroda i njima klanjao taj namaz, u njemu nema dokaza da
382 Ahmed i Et-Tirmizi.
383 Sahibi uzur je osoba kod koje se neprestano pojavljuje neto to kvari abdest.
(Serdarevi, Fikhul-ibadat, 33.) (prim. prev.)
328
NAMAZ (SALAT)
je Poslanik (a.s.) to znao i da mu je to odobrio, nego se prenosi da

mu je rekao za njegovo dugo uenje u namazu, kada klanja ljudima:
Muaze, nemoj biti onaj koji iskuava. Ili klanjaj sa mnom ili skrauj
kada klanjaJ drugima. 384
J.i .P J;;.J t ;,;-.J t Gw 'l
Iz ovog hadisa se razumije da kada klanja za njim ne moe biti

imam svome narodu. Ako je ipak klanjao sa njim, onda je mogue
da je onaj namaz sa Poslanikom (a.s.) nijetio kao nafilu, a zatim
klanjao farz sa svojim narodom.
to se tie dodatka (reenice) koji se prenosi "i njemu je to bila
nafila, a njima farz", ak ako i prihvatimo da je vjerodostojan, u
njemu nema dokaza, jer je to pretpostavka prenosioca hadisa a moda
je stvarnost suprotna tome.
Dozvoljeno je da onaj koji obavlja nafilu klanja za onim to
obavlja farz, kao to je dozvoljeno da onaj koji ima abdest klanja za
onim to ima tejemum, jer tejemum je ienje erijatski priznato
kod nemogunosti upotrebe vode.
Dozvoljeno je da onaj koji opere noge klanja za onim to je
uinio mesh po mestvama ili gipsu, jer je njihovo ienje potpuno,
za razliku od sahibi uzura ije je ienje krnjavo i zato ga gubi
izlaskom narnaskog vremena.
Dozvoljeno je da onaj koji stoji klanja za onim to sjedi, jer je
Vjerovjesnik (a.s.) u samrtnoj bolesti klanjao ashabima sjedei. Ebu
Bekr je klanjao stojei iza Poslanika, a ljudi su klanjali prema Ebu
Bekrovom namazu.385
to se tie rijei Poslanika (a.s.) : Imam je postavljen da bi se za
njim klanja/o, pa kada uini ruku (i viga uinite, a kada se vrati sa
njega i vi se vratite. Kada klanja sjedei, i vi klanjajte sjedei386
384 Ahmed.
329
fo,.1_,l:.al I_,Aiju )lft;u) r11 W
one su derogirane ovim njegovim namazom pred smrt, kada je

klanjao sjedei, a ljudi iza njega stojei i nije im naredio da sjedu. To
je zadnje to se prenosi od njega da je radio.387
Dozvoljeno je onome to stoji uspravan da klanja za pognutim,
jer ako je dozvoljen namaz onog to stoji za onim to sjedi, onda je
pree da bude dozvoljen i za onim ko je pognut.
USLOVI ZA
KLANJANJE U DEMATU
Da onaj koji klanja za imamom (muktedija) odlui da e klanjati
za tim imamom, istovremeno kada odlui namaz.
Da muktedija ne bude ispred imama u namazu, jer je Vjerovjesnik
( a.s.) uvijek bio ispred ili uporedo muktedija i zato je to uslov za
ispravnost klanjanja za imamom. Ako bi muktedija izaao ispred
imama pokvarit e svoj namaz, a nee pokvariti namaz imama, jer je
on samostalan i ne smeta mu izostajanje muktedije. Gleda se poloaj
stopala, ak ako bi muktedija bio visoiji od imama, pa na seddi bio
ispred imama, ali njegovo stopalo nije ispred stopala imama, njegov
namaz je ispravan. Kod stopala se gleda u lanak tako da lanak muk
tedije ne bude ispred lanaka imama. Ako bi prsti muktedije, zbog
duine stopala, bili ispred prsta imama njegov namaz bi bio ispravan.
Ko klanja sa jednom osobom postavit e je sa svoje desne strane,
a ko klanja sa dvije osobe on e stati ispred njih. Ibn Abbas (r.a.)
kae: "Spavao sam kod svoje tetke (ene Allahovog Poslanika).
Vjerovjesnik (a.s.) je ustao u toku noi da klanja, pa sam i ja ustao da
to inim s njim. Stao sam sa njegove lijeve strane. On me uze za
glavu i postavi me sa svoje desne strane."388
330
NAMAZ (SALAT)
Enes (r.a.) kae: "Klanjali smo jedno dijete i ja u naoj kui iza
Vjerovjesnika (a.s.), a moja majka Ummu Seleme iza nas."389
Dozvoljeno je da imam stane izmeu dvojice ako je prostor
tijesan.
Sunnet je da prvo staju ljudi, zatim djeca, pa ene. Ovaj raspored
izmeu ljudi i ena je farz.
Ako bi ena ili djevojka, koja je na udaju, koja ima vie od devet
godina, stala pored ovjeka ili ispred njega u jednom namazu i na
jednom mjestu, bez pregrade izmeu njih; imam odluio da predvodi
i ene; a mukarac nije zatraio od nje da se pomakne iza njega,
njegov namaz e biti pokvaren. Ako bi zatraio od nje da se pomakne,
a ona to ne uini, bit e pokvaren njen namaz a ne i njegov i on nije
obavezan da se pomakne ispred nje.
Ako jedna ena stane u saf pokvari t e namaz jednog mukarca
sa njene desne strane, i jednog sa njene lijeve strane i jednog u safu
iza nje. Dvije ene kvare namaz jednom mukarcu sa njihove desne
strane i jednom sa lijeve i dvojici u safu iza njih. Tri ene pokvarit e
namaz jednog mukarca sa desne strane, jednog sa lijeve i trojici iza
njih u svim safovima do kraja. Tako se rauna sa etiri ene i tako
redom. 390
Vrijedi napomenuti da je uslov klanjanja ena za imamom da on
odlui da e biti imam i njima. Ako on to ne zanijeti, ona nee biti u
namazu i zato, ako bi stala uporedo sa mukarcem, nee mu pokvariti
njegov namaz. Ali je to mekruh, jer je stajanje ene koja klanja pored
mukarca koji klanja razliit namaz od njenog mekruh.391
Namazi im nee biti pokvareni, ako bi klanjali prema razliitim
stranama, kao da klanjaju u tamnoj noi i svako od njih se okrene u
razliitom pravcu, shodno rezultatima svoga istraivanja (idtihada),
ili da klanjaju u unutranjosti Ka'be pa se okrenu na razliite
391 Reddul-muhtar (l/386).
331
strane.Takoder, denaza-namaz nee biti pokvarena ako je klanjaju,

a budu u istom nivou.
Da imam i muktedija ne klanjaju dva razliita farza, kao podne i
ikindiju, ili podne od dva razliita dana. Kod obavljanja namaza u de
matu namaz mora biti isti kod imama i muktedije. Poslanik ( a.s.) kae:
Imam j'epostavlJen da bi se za nj'im klanj'alo i ne razilazite se sa nj'im.392
,Jjt:j 'jj 4.1"

;,, ..",- -\:JI
.;.r-:
r ' .r:-- !
-
Onaj ko se zavjetovao da e klanjati neki dobrovoljni namaz ne

moe klanjati za nekim ko se takoer zavjetovao, jer se povodi
njihovih zavjeta razlikuju, osim ako su se oba zavjetovala iz istog
razloga. Ne moe onaj ko se zavjetovao klanjati za onim ko klanja
nafilu, jer je zavjet jai, niti on moe klanjati za onim ko klanja farz,
jer svaki od njih klanja ono to mu je obavezno, tojest kao da obojica
klanjaju razliite farzove. Onaj ko se zakleo moe klanjati za onim
ko klanja zavjetni namaz ili nafilu, jer namaz zbog zakletve u osnovi
ne izlazi iz okvira dobrovoljnog namaza. 393
Da imam ne bude "mesbuk". Kao kada klanja okasni na poetku
svog namaza i klanja ga za imamom, pa onda nakon imamovog selama
ustane da naklanja proputene rekate i tada neko pristupi da klanja
za nJim.
Da imam i onaj to klanja za njim pravno budu u jednom mjestu.
Ako je namaz u pustinji ili velikoj kui, a izmeu imama i onog to
klanja za njim bude prazno mjesto irine za dva safa ili vie, klanjanje
nije ispravno. Isto tako, ako bi izmeu njih bio put kojim prolaze
automobili, a safovi nisu povezani preko njega, ili rijeka kojom moe
ploviti mali amac, ili pregrada zbog kojeg se ne mogu prepoznavati
imamove radnje..., ne moe se klanjati za imamom. Damija se smatra
jednim mjestom i eventualna pregrada u njoj ne sprjeava klanjanje
za imamom, kao kada bi imam bio u damiji, a klanjai na sofama.
Ako bi neko klanjao izvan damije, u radnji ili kui, recimo, ako bi
392 Muslim (414).
332
NAMAZ (SALAT)
safovi bili povezani, brojat e se kao jedno mjesto sa damijom i

dozvoljeno je klanjati. U protivnom, nije. Ako klanja bude u jednom
amcu, a imam u drugom, nije ispravno klanjanje za njim, osim ako
amci budu vezani jedan za drugog.
Da muktedija ne vidi kod imama neku stvar koja, po njegovom
miljenju, kvari namaz, kao kada bi kod imama potekla krv, a on ne
uzme ponovo abdest. Ako po miljenju muktedije bude pokvaren
imamov namaz, onda je i njegov pokvaren i morat e ga ponoviti,
jer namaz muktedija je vezan za imamov namaz. Poslanik ( a.s.) je
rekao: Imam je garant, 394 a mujezin je povjerenik395 396
J:.jlj G, ru1'
Ako imam nakon namaza sazna da je klanjao bez jednog od

namaskih artova (kao, bez abdesta ili dunup), duan je da obavijesti
klanjae, ako su mu poznati. Ako zna neke od njih, duan ih je
obavijestiti o tome, makar pismom ili da im poalje nekoga.
Vrijedi napomenuti da se ovo miljenje, da neispravnost imamovog
namaza izaziva neispravnost namaza onih koji su klanjali za njim,
prenosi od nekoliko ashaba i tabi'ina, kao to su Omer, Alija, Ibrahim
en-Neha'i, Ata', Ibn Sirin, E-a'bi, Mudahid i Tavus.397
SLIJEENJE IMAMA
Muktedija je obavezan slijediti imama bez kanjenja u farzovima
i vadibima. Ako bi u trenutku slijeenja trebao uraditi neki vadib,
394 Po nekim hadiskim komentatorima, ovo treba shvatiti u smislu da imam pazi na
ispravnost namaza, taan broj obavljenih namaza, odnosno da uva namaz svojih
muktedija, na nain da sve dok je njegov namaz ispravan i njihov je ispravan. (prim.
prev.)
395 Njemu je povjereno da se brine o namaskim vremenima, o poetku i zavretku
posta, ali mu je takoer povjerena intima ljudi, jer sa visokih munara ima priliku
da vidi i ono to je drugima skriveno. (prim. prev.)
396 Ahmed i et-Taberani.
397 I'la'us-sunen, 4/274 -280.
333
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz,. HANEFUSKI FIKH
nee ga ostaviti nego e ga izvriti, a zatim nastaviti slijediti imama,

jer tako ne naputa slijeenje imama, nego ga samo odgaa. Tako,
recimo, ako bi imam ustao na trei rekat prije nego to muktedija
dovri uenje teehhuda, on e ga dovriti, a zatim ustati, jer je teehud
vadib. Ako bi ustao, a ne bude ga upotpunio, namaz je opet ispravan.
Tako isto na zadnjem sjedenju, ako imam preda selam prije nego to
muktedija proui teehhud, on e ga prouiti, a zatim e predati
selam. A ako bi predao selam prije nego to ga upotpuni, namaz je
opet ispravan.
Ako bi imam predao selam prije nego to muktedija proui
salavate i dovu, on e slijediti imama i predati selam sa njim, jer su
salavati i dova sunnet.
Ako klanja za onim koji ui Kunut-dovu na sabahskom farzu,
stajat e sa njim, ali nee nita uiti, a Ebu Jusuf je rekao: "Slijedit e
ga u svemu, jer je to stvar idtihada, a on treba da slijedi svoga imama
u postupcima idtihadskog karaktera. "39 8
Ako se imam vrati sa ruku'a i sedde prije nego to muktedija
izgovori tri puta odreeno uenje, on e ga slijediti u tome.
Ako muktedija podigne glavu sa ruku'a ili sedde prije imama,
treba da se vrati, i to mu se nee brojati kao dva ruku'a ili sedde.
Ako bi obavio neki rukn namaza prije imama i ne ponovi ga kasnije
sa njim, kao da uini ruku' i vrati se sa njega prije nego to to uini
imam, a to kasnije ne ponovi sa imamom, ili poslije njega i preda
selam sa imamom, njegov namaz e biti neispravan.399
Dokaz da je slijeenje imama obavezno su rijei Poslanika (a.s.) :
Imam je postavljen da bi se za njim klanja/o. Kada izgovori tekbir i vi

ga izgovorite, kada uini ruku e i viga uinite, kada se vrati sa njega
i vi se vratite. Kada kae: Semiallahu limen hamideh)) (uje Allah
onog ko Mu zahvalJuje) vi recite: Rabbena lekel-hamd)) (Gospodaru
na, Tebi hvala), kada uini seddu i vi uinite.400
334
NAMAZ (SALAT)
-.",- ,.w,
-<-,u4.1
r ,.!.e-ou'J\ilu-r 1-il'utJ
r.J e-:.> 1u
yw J e- J 1r
.r.
1
u 1Jr.(""..r-:
- lJ \i I!J l cl!-; 1)_,ii o ili\
!
Vrijedi napomenuti da onaj ko je zakasnio na sve rekate ili neke

od njih (mesbuk) nee slijediti imama u
predaji selama nego e
ustati nakon imamove predaje selama i naklanjati ono to je propustio.

Ono to naklanjava nakon imamovog zavretka namaza, smatra se
da klanja sam za sebe, pa e zato uiti Subhaneke, e'uzu i ostalo, jer
on naklanjava poetak namaza. Ako bi pogrijeio prilikom
naklanjavanja, treba da uini sehvi seddu.
Slijeenje imama prilikom uenja

Muktedija treba da slijedi imama u svim namaskim uenjima
(zikrovima) osim uenja na kijamu i tu ga nee slijediti, tojest uiti,
nego e utjeti i sluati, svejedno radilo se o namazima kod koji se
ui naglas ili u sebi. Dokazi za to su:
Rijei Uzvienog:
A
kada se ui Kur'an, vi ga sluajte i utite da biste bili

pomilovani.401
Prenosi se nekoliko predaja koje govore da je ovaj ajet objavljen
povodom uenja za imamom u namazu.402
Ebu Musa el-E'ari kae: "Allahov Poslanik (a.s.) nam je govorio,
pa nam je pojasnio na put i na namaz rekavi: Kada klanjate, ispravite
vae safove (redove), zatim neka vam imami jedan od vas, pa kada
i2f!!ovori tekbir i2f!!ovoritega i vi. Kada kae gajri/ magdubi alejbim ve
led-dalin (a ne na put onih koji su protiv sebe srbu izazvali, niti
onih koji su zalutali) vi recite 'Amin'. Allah e vam to usliati....
:...::.-.i, ., )
' . r-- ;
,
i -b
<-,uf
-J\iku, ,J.r...-.}"!"
. "r.:...i\i!-" ,,
t
("" r- l.r-.;
!
,,.Lli l.AJI 'fJ
.J'.r- (
, ... UJI('--.
401 El-'Araf(204).
402 Vidi I'la'ussunen, 4 l 34.
335
U drugoj predaji dodaje: A kada bude uio vi utite.403
IU t) llJ
,
,
Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Imamje odreen da bi se klanja/o za njim, pa kada izgovori tekbir i vi

ga izgovorite, a kada ui vi sluajte.404
! :u t

1 <- 1\.i 41 " ,, ' "'' - 1. \:JI

1!Jr 1J
.r. , ; .r-. r 1 .r:-- !
' "
Dabir b. Abdullah prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Ko (bude) ima (o) imama, doistaje imamovo uenje njegovo uenje.405
a1;, 4J AJ r 4J ;:,lS"
Imran b. Husajn kae: "Klanjao nam je Allahov Poslanik (a.s.)

podne ili ikindiju, pa je upitao: Ko je od vas uio za mnom Sebbihisme
rabbikel-e(ala ? Jedan ovjek ree: 'Ja, i time sam elio samo postii
dobro.' Poslanik ( a.s.) ree: Vidio sam da mi se neki od vas umijeao
u uenje. "406
:U 'J u ::... ii "JI I' !I
f _j-
1 (""'J
ur- 'J ill
.r>'J
- , " l
_ili.. f . f
;; - -
:._!Lj.
- . i
, . .
Zabrana uenja za imamom se prenosi od velikog broja ashaba.

Musa b. Ukbe prenosi da su Allahov Poslanik (a.s.), E bu Bekr, Omer
i Osman zabranjivali da se ui iza imama.407
Zejd b. Sabit je rekao: "Nema uenja za imamom ni u emu."408
Dabir b. Abdullah kae: "Ko klanja rekat, a ne proui Fatihu,
sigurno je klanjao za imamo m. "409
403 Muslim (404}.

404 Ebu Davud i En-Nesa'i.
405 Ibn Ebi ejbe, Muhamed b. el-Hasen u El-Muvetti i El-Asaru, Ed-Darekutni i ElBejheki.
406 Muslim (398 ).
407 Abdurrezak u svome Musaneffu.
408 Muslim (577).
409 Malik i Et-Tirmizi.
336
NAMAZ (SALAT)
Ibn Omer kae: "Kada neko od vas klanja za imamom dovoljno

mu je uenje imama, a ako klanja sam, onda neka ui. " Nafi' kae:
"Ibn Omer nije uio za imamom. "4 1 0
Neki ovjek je pitao Ibn Mes'uda: "Hou li uiti za imamom? "
Rekao mu je: "Sluaj Kur'an, jer u namazu ima radnji i dovoljno ti je
uenje imama. "4 1 1
Ibn Ebi Demre kae : "Rekao sam Ibn Abbasu: Hou li uiti
kada je imam ispred mene? 'Ne', odgovori on. "41 2
Ibn Mes'ud kae : "Bolje bi bilo onome ko ui za imamom da je
svoja usta napunio zemljom. "413
Ovo miljenje se prenosi od velikog broja tabi'ina kao to su: Seid
b. Dubejr, Suvejd b. Gafleh, Alkama b. Kajs, Ibrahim en-Neha'i i dr.
Iz ovih dokaza se razumije da je uenje za imamom mekruh
tahrimi.414
Zamjena imama u toku namaza (el-istihlaf)

Dozvoljeno je imamu, ako mu se desi hades na koji on nije mogao
uticati, da postavi nekoga od onih to klanjaju za njim za imama,
pod uslovom da nije obavio neki od ruknova namaza bez abdesta.
Ako je namasko vrijeme na isteku, tako da se ne moe poeti
namaz ponovo iz poetka, onda mu je farz da nekog postavi na svoje
mjesto.
Dozvoljeno je klanjaima da postave nekoga od njih ako imam
nije nikog odredio. ak, ako bi jedan od njih sam izaao pred demat
i nastavio ih predvoditi, namaz e im biti ispravan, ako je stao na
imamovo mjesto prije nego to je on izaao iz damije.
410
411
412
413
414
Malik.
Et-Tahavi i Et-Taberani.
Et-Tahavi.
Et-Tahavi.
erhul-mun'je, 527.
337
Zamjena
povlaenjem.
se moe postii ia.retom (pokazivanjem)
ili
Dozvoljeno je imamu da postavi nekoga na svoje mjesto, ako ne

bi bio u stanju da nastavi uenje.
Sehl b. Se'ad prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) uao kod Beni
Amr ibn Avfa da ih izmiri. Nastupilo je vrijeme namaza pa je mujezin
doao kod Ebu Bekra i pitao ga: "Hoe li klanjati ljudima pa da
prouim ikamet? " Rekao je: "Hou. " I klanjao je Ebu Bekr. Stigao
je Poslanik ( a.s. ) , a ljudi su bili u namazu. On je priao i stao u saf, pa
su ljudi poeli pljeskati rukama. Ebu Bekr se nije okretao, ali nakon
to su ljudi pojaali pljeskanje, okrenuo se i vidio Allahovog Poslanika
(a.s . ) . Poslanik (a.s.) mu je pokazao da ostane na mjestu. Tada Ebu
Bekr podie ruke i zahvali Allahu na tome to mu je Poslanik ( a.s.)
to naredio. Zatim se Ebu Bekr povratio dok se nije poravnao sa
safom, a Allahov Poslanik (a.s.) je preao naprijed i klanjao. Nakon
to je zavrio ree :
- u ' t uw t . ' - \5 \:.

lJ
lJ
-
rJw ' - t l - . ; ' t :tJ: l- h;;
l'f
.r lJ
t-- JJ1 'J ' ' ' J.:i -. , _
- t- : JJ 1
.
r--J _ .
_ .J-'1) -
Ehu Bekre, ta teje sprijeilo da nastavi nakon to sam ti pokazao ?

Ebu Bekr odgovori: "Ne dolikuje sinu Ebi Kuhafe (tojest njemu) da
klanja ispred Allahovog Poslanika. "415
Nee imam traiti zamjenu, ako ne bi mogao obaviti ruku' i
seddu nego e nastaviti sjedei, zbog toga to je dozvoljeno da
onaj koji stoji klanja za onim to sjedi, i zato nema potrebe za
zamjenom.41 6
Ako bi imam postavio za zamjenu ovjeka koji je okasnio na
nekoliko rekata (mesbuk), imam tada treba da mu prstima pokae
koliko je ostalo rekata do selama. Ako taj ovjek (mesbuk) ne bi
znao koliko je ostalo rekata do kraja, onda e poslije svakog rekata

416 Rt:ddul-muhtar, 1/406.
338
NAMAZ (SALAT)
sjedati na teehhud iz preventive. Kada mesbuk upotpuni namaz,

jedan od onih koji su klanjali od poetka e stati pored njega i predati
selam zbog dematlija. Zato je bolje da se postavlja ovjek koji je od
poetka namaza.
Ako imam pokae na nekog ovjeka da ga zamijeni, a on to ne
prihvati, on ima pravo da pokae na drugoga.
Ako imam moe da dopuni namaz, uzet e abdest i vratiti se na
mjesto obavljanja namaza i upotpuniti ga kao muktedija. Ako onaj
koga je on postavio u meuvremenu zavri namaz, on onda moe
upotpuniti svoj namaz i na mjestu gdje je uzeo abdest, i to je bolje,
jer e manje hodati, ili e se vratiti na mjesto gdje je obavljao namaz
kako bi ga upotpunio na istom mjestu.417
Mekruh je ponavljanje demata u damiji u kojoj su dematlije
poznate i ako drugi demat bude isti kao prvi. Nema mekruha ako
se radi o damiji na putu u koju svraaju mnogi putnici, kao to nije
mekruh drugoj grupi da klanja ako se razlikuje od prve, a razlika e
se postii ako se ne klanja u mihrabu.41 8
417 Redul-muhtar, 1/407.

418 Vidi Reddul-muhtar, 1/ 372.
339
Abdulhamid Mahmud Tuhma2, HANEFIJSKI FIKH
PROPISI O DAMIJAMA
Damije su Allahove ( d..) kue. One su u ovoj sintagmi
spomenute uz Allahovo ime iz poasti koju imaju. Damije imaju
svoje specifine propise koji se moraju potivati . Uzvieni Allah kae:
... ljudi koje kupovina iprodaja ne ometaju da Allaha spomi

nju i koji namaz obavljaju i milostinju udjeljuju, i koji
strepe od dana u ko m e srca i pogledi biti uznemireni, da
bi ih Allah lijepom nagrad om za djela njihova nagrad io i
da bi im od dobrote Svoje i vie dao. A Allah daje kome hoe
bez rauna.419
Uzdizanje damija i njihovo velianje e se ostvariti obavljanjem
ibadeta Uzvienom Allahu u njima, ienjem od svih vrsta neistoe
i prljavtina, te odstranjivanjem svih runih mirisa i uvanjem od
runih rijei, kao i od ovosvjetskih stvari, kao to je kupoprodaja. U
jednom hadisu se prenosi je Enes ibn Malik rekao: "Bili smo u
damiji s Allahovim Poslanikom ( a.s.) kada je doao neki nomad i
poeo mokriti u damiji. Ashabi Allahova Poslanika ( a.s.) su reagirali,
viui na njega. A Allahov Poslanik (a.s.) je rekao: Ostavitega i nemojte
ga prekidati. Proli su ga se i on je dovrio obavljanje male nude.
Zatim ga je pozvao Allahov Poslanik ( a.s.) i rekao mu: Zaista, nije
dozvoljeno da se ove dzamije skrnave mokraom i drugim neistim

materijama. Dzamije su da se u njima spominje i velia Allahovo
(dz.!.) ime, obavlja namaz i ui Kur'an." Zatim je naredio jednom
ovjeku da donese kofu vode i da je izlije na tom mjestu.420
419 En-Nur, 37-38 .
420 Hadis biljei Muslim, poglavlje o istoi (28 5 ).
340
NAMAZ (SALAT)
l ti J\li o J - JJ1 J;, JJI Jj 1 J L! ,}> oj o o;J') ';/

:, :, i w:uj, ':l) ).' ,:a f ':l u'
i')JI 1))
Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.)
rekao: Ko uje nekog ovjeka da povi!enim glasom trai odbjeglu
ivotinju u damiji, neka kae: ''Nikada ti je Allah ne vratio, zaista

damije nisu zbog ovoga sagraene. 'Jl2 1
u - '.1.1 .-\,jii_:,.J)- "' Ja-it

._. - i1 "J lJ --
. : - o.
-) - ,:rt
J\?.'
. ! ""'
-
.J -""""
.- - i,""" ..!
4AJ
......
Od Dabira (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:

Ko bude jeo ovo povre - bijeli luk, a drugom prilikom je rekao: Ko
bude jeo crveni; bijeli luk i prasu, neka se nikako ne pribliava na!im
damijama, jer se i meleki uznemiravaju od onoga od ega se
uznemiravaju ljudi.422
"'
"'
,... o
.!J II) r_,!.ll) l jS't ,;;.. o Ju J r_,!l l lo) l :lA JSl

p IS 1$8 u
"
'
"'
,..
"
11
..
'o
"'
..
"' o
Od Aie (r.a.) se prenosi da je rekla: "Naredio nam je Poslanik

( a.s.) da podiemo damije u kuama, da ih istimo i lijepo
ureujemo. "42 3
Rijei Uzvienog Allaha U njemu su ljudi upuuju na to da je
za ene bolje da klanjaju u svojim kuama. Ibn Omer (r.a.) prenosi
u asnom hadisu da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao: Ne spreavajte
svoje ene da posjeuju damije, ali su njihove kue bolje za njih.424
.;i:, ut ;..h ,;: ':l
Autor Ed-Durra kae: "Pokueno je zakljuavanje vrata damije,

osim u sluaju kada postoji strah od krae njene opreme. Vrlo je
421
422
423
424
Hadis biljei Muslim, poglavlje o istoi. (285).

Hadis biljei Muslim, poglavlje o namazu . (564}.
Hadis biljee Ahmed i Et-Tirmizi koji za njega kae da je sahih.
Hadis biljei Ebu Davud, i ima drugih hadisa koji ga potvruju.
34 1
pokueno ( mekruh tahrimi) spolno openje iznad mesdida, te

vrenje male i velike nude, jer se u mesdid ubraja sve u visinu do
nebeskog svoda. Takoer, nije dozvoljeno da se kroz damiju prolazi
bez nekog opravdanog razloga. Nedvosmisleno se navodi u El-Gun'ji
da je grijeh ako se to pretvori u obiaj . Grijeh je unositi u damiju
neiste tvari. Na temelju toga stava, zakljuuje se da nije dozvoljeno
spravlj ati rasvjetu od masti koja sadri u sebi neistou.42 5 Nije
dozvoljeno da se pod premazuje neistim tvarima, kao, naprimjer,
da se u njeme nae mokrae ili krvi, makar u posudi u kojoj se nalaze
ti materijali. Zabranjeno je uvoenje sasvim male djece i ludih osoba,
jer je kod njih uobiajeno da ne znaju uvati higijenu. U suprotnom,
dozvoljeno je, ali je mekruh. Unutar damije se moe upotrebljavati
samo ona obua koja se koristi za noenje u zatvorenom prostoru.
Pokueno je (mekruh ) zakljuati vrata damije, jer to lii na
spreavanje od namaza. Uzvieni Allah kae:
Ima
li veeg nasilnika od onoga koji brani da se u

Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi
na tome da se oni porue? Takvi bi trebalo da u njih samo
sa strahom ulaze. Na ovom svijetu doivjet e sramotu, a
na Onom svijetu patnju veliku/426
Munziri biljei merfu' hadis da je Allahov Poslanik (a.s. ) rekao :
Udaljite iz damija vau malodobnu djecu i ludake, ostavite se

kupoprodaje u njima, kao i podizanja glasa, isukivanja sablje i
izvravanja kazni. Namiriite ih petkom, a ispred njihovih vrata
postavite zdjele vode.
:;.
o f
O I
J
o ,J
,l
J
("""
,-d- r.--;
-r c'
lJ- - J
- :.::-
- : tuu'
-:- (""'"
:_<"k
1
"": " J
:
JJ :_
(""'"e--r.r;"J
. J tp-
4.1 uru
-_Jia.. \k.J1 1T'" 1_,...-;
.l:.:.. rJ
. '1 J... u-J
J

-"'. rJo!t
("""' ...J
..
l
Neophodno je da posjetioci damija vode izuzetnu brigu o istoi
svoga tijela i odjee. Uzvieni veli:
425 tojest da se pale svjetiljke u kojima se nalazi neist.

426 El-Bekare, 1 14.
342
NAMAZ (SALAT)
O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da namaz

obavite! Ijedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one
koji pretjeruju.427
U sunnet spada da se, prilikom ulaska u damiju, proui ova
dova: Bismillahi Allahummagfir li zunubi veftah li ebvabe rahmetike
(U ime Allaha, moj Gospodaru, oprosti mi grijehe i otvori mi vrata
Svoje milosti.) Pri tom e prouiti salavat na Allahova Poslanika (a.s.).
Na izlasku e prouiti ovu dovu: Bismillahi Allahummagfir li zunubi
veftah li ebvabe fadlike (U ime Allaha, moj Gospodaru, oprosti mi
grijehe i otvori mi vrata Svoje dobrote.) I tada e prouiti salavat na
Poslanika (a.s.). Pri ulasku u damiju, dat e prednost desnoj, a pri
izlasku lijevoj nozi.
Najodabranija damija je El-Mesdidul-haram u Mekki, zatim

damija Allahovog Poslanika (a.s.) u Medini, te El-Mesdidul-aksa
u Jerusalemu, o emu e biti rijei poslije. Nakon toga, dolazi damija
u mjestu Kuba, a poslije nje starije po redoslijedu prilikom izgradnje
i tako redom. Zatim dolaze velike damije u koje moe stati veliki
broj klanjaa, meu kojima su, takoer, starije damije odabranije.428
427 El-A'araf, 3 1 .
428 Vie vidi u : Reddul-muhtar, 1/443.
343
SERVI SEDDA
Sehvi sedda je propisana kako bi se njome dopunila manjkavost
namaza, koja se desi kod izostavljanja jednog ili vie vadiba u
namazu, nenamjerno. Ne obavlja se zbog izostavljanja sunneta u
namazu, jer se namaz ne moe opisati kao manjkav ukoliko se izostavi
sunnet. Namaz je pokvaren ako se izostavi farz i ne moe se ispraviti
sehvi seddom.429
NAIN OBAVLJANJA
To su dvije sedde koje se obavljaju na kraju namaza. Bolje je da
se obave poslije prvog selama. Dozvoljeno je i prije selama, ali je
pokueno (mekruh tenzihi). Zabiljeeno je u sunnetu da je Poslanik
( a.s.) inio seddu prije selama, a isto tako i poslije selama. Abdullah
ibn Mes'ud biljei da je Poslanik ( a.s.) rekao: Ako neko od vas posumnja
u toku svog namaza, neka se potrudi da sazna pravo stanje i neka ga

dovr!i i preda selam, a zatim neka uini dvije sedde.430
,
..
,
*
l
t ,.
...
...
...
.

r-A,,
:-- 4j ..1 r
.
.
. \
. .J-'
u
..
.. r "
'"'
..
.",-;
..
..
Od Abdullaha ibn Da'fera

se biljei merfu' hadis: Ko posumnja
u svoj namaz neka uini dvije sedde
- poslije selama.43 1
'..1:_! LO . ; 4j .J .
429 Merakil-felah.
431 Hadis biljee Ebu Davud i En-Nesa'i.
3 44
I.T-
lJ'
NAMAZ (SALAT)
Od Sevbana se biljei da je Poslanik ( a.s.) rekao: Svaki put kad se
pogrijei u namazu treba uiniti sehvi seddu poslije selama.432
, .;. . 1.3
. 1"1
. J+-" .""""'.
'
'
Obavezno je ponovo prouiti teehhud ( Et-tehijjatu i salavate)

poslije izvrene sehvi sedde, jer se prvi teehhud brie sehvi seddom.
Od Imrana ibn Husajna se navodi da je Poslanik ( a.s.) klanjao s
njima i da je pogrijeio, pa je nainio dvije sedde, zatim ponovo
prouio teehhud i predao selam.433
Abdullah ibn Mes'ud (r.a.) prenosi merfu' hadis: Kada si u
namazu i posumnja u to da li si klanjao tri ili etiri rekata, a

preovladuje kod tebe miljenje da si, ipak, klanjao etiri, prouit e
teehhud. Zatim e uiniti dvije sedde na sjedenju prije selama, onda
eponovo prouiti teehhud, a potom predati selam.434
A.!J'JJ J .o')L,p J: :s- 'l

:41ldt Js. tj;t
t :1 F t J:i tj
;
'
"'
"'
J.
!ll
J. o
... '
o"'
"'
Ako bi klanja predao selam odmah poslije ustajanja sa sehvi

sedde, time bi izostavio jedan vadib. Namaz mu ne bi bio pokvaren,
ali bi time nainio vrlo pokuenu stvar ( mekruh tahrimi).
ERIATSKO TRETIRANJE
SEHVI SEDDE
Sehvi sedda je vadib, jer je propisana da se njome ispravi
manjkavost u namazu. Obavljanje ibadeta na potpun nain je farz,
pa je ona obavezna kao to je obaveza zaklati kurban za nedostatke
prilikom hada.435 To potvruju sahih hadisi kojima se nareuje
433 Hadis biljee Ebu Davud i Et-Tirmizi, koji za njega kae da je hasen, garib, a
takoer i Ibn Hibban i El-Rakim.
434 Biljei ga Ebu Davud, ali ima primjedbu na njegov lanac prenosilaca.
345
injenje sehvi sedde. U osnovi, imperativ upuuje na obaveznost.

Ako bi je klanja izostavio namjerno, bez ikakvog razloga, bio bi
grijean i morao bi ponoviti namaz, te tako ispraviti manjkavost,
koja se nala u njemu.
Nije obaveza izvriti sehvi seddu, ako izae sunce poslije predaje
prvog selama u sabah-namazu ili u ikindije-namaza ako sunce
pocrveni. Takoer, nee se izvriti sehvi sedda ako se neto isprijei
to ne dozvoljava upotpunjavanje namaza poslije selama. To mogu
biti, naprimjer, namjerno kvarenje abdesta i svaka radnja koja kvari
namaz. Obaveza klanjaa je da ponovi namaz, ako se ne obavi sedda
njegovom krivicom, kao, naprimjer, ako namjerno pokvari abdest
poslije selama, a prije sehvi sedde.436
Muktedija je obavezan da uini sehvi seddu zajedno sa svojim
imamom, zbog njegove greke, ali ne i zbog svoje. Kada bi uinio
seddu samo za sebe, odstupio bi od slijeenja imama. Stoga, njegova
je obaveza da ponovi namaz u kojem je napravio pogreku, klanjavi
za imamom, zbog postojanja manjkavosti u namazu i nemogunosti
njenog ispravljanja sehvi seddom. A tu manjkavost ne moe ispraviti
zbog toga to je obavezan slijediti imama.437
Mesbuk, klanja koji je zakasnio na namaz od njegovog poetka
sa imamom, a prispio je na njegov drugi dio, uinit e sehvi seddu
sa imamom prije nego to ustane da naklanja ono to je propustio
zbog kanjenja.
Ako bi mesbuk nainio pogreku u onome dijelu namaza koji
sam treba da naklanja, uinit e sehvi seddu, takoer. Nije dovoljna
sehvi sedda koju je uinio zajedno sa imamom zbog greke koju je
uinio imam, jer je on, nakon to je imam predao selam, postao
osoba koja samostalno obavlja namaz.
Ako bi mesbuk predao selam u zaboravu ili grekom prije imama
ili zajedno s njim, nije obavezan initi sehvi seddu, jer je muktedija,
437 Reddul-muhtar.
346
NAMAZ (SALAT)
ali ako bi predao selam poslije njega, obaveza mu je da uini sehvi

seddu.438
Ako bi predao selam zaboravivi da je duan uiniti sehvi-seddu,
ili glavnu seddu, ili sedde-tilavet, obavezan je da ih uini sve dok
je u damiji, pa ak ako bi se i okrenuo od Kible, jer je cijela damija
jedan prostor, pa e se vratiti i nadoknaditi proputeno. To nee
uiniti onda kada poslije selama uradi neto to mu onemoguava da
nadoknadi proputeno, kakvi su razgovor, smijanje, namj erno
gubljenje abdesta, ili pak, izlazak iz damije.
Ako bi predao selam, a zna da treba uini uiniti sehvi seddu, on
e je i uiniti. Ako, pak, preda selam, a zna da je trebao uiniti ( glavnu)
seddu ili seddei-tilavet, nije mu ispravno da to uini poslije selama.439
Ko zaboravi prvo sjedenje u farz-namazu ili vitr-namazu, vratit
e se na sjedenje ukoliko se nije u potpunosti ispravio. Ako se vrati
nakon to se u potpunosti ispravio nee mu biti pokvaren namaz, jer
viak stajanj a u namazu ne naruava njegovu ispravnost.440
to se, nafile-namaza tie, vratit e se na sjedenje makar se i

ispravio na kijamu, jer je svaki par rekata jedan zasebni namaz, a
nee se vratiti ako uini seddu za trei rekat. 441
Ko poe na kijam iz zaborava i grekom, pa se vrati, a bio je blii
kijamu, tako to mu se donja polovina tijela ispravila, uinit e sehvi
seddu, a ako je blii sjedenju, nee je uiniti .
Ako zaboravi zadnje sjedenje i ustane na peti rekat u namazu
koji ima etiri rekata, ili ustane na etvrti rekat u namazu koji ima tri
rekata, ili na trei u sabah-namazu, vratit e se na sjedenje ukoliko
nije uinio seddu u rekatu u kojem je ustao na stajanje, zato to nije
u potpunosti ostvaren njegov izlazak iz farz-namaza, pa e zatim
uiniti sehvi seddu.
438
439
440
441
Merakil-felah.
EI-Hedijjetul-'ala'ijje.
Merakil-felah.
Reddul-muhtar.
347
Ali, ako uini seddu u rekatu u kojem je ustao na stajanje iz

greke i zaborava, izai e iz farz-namaza u kojem je bio. Njegov
namaz e postati nafilom i pridodat e mu jo jedan rekat da ih bude
paran broj . Ne treba initi sehvi seddu, jer se neispravnost ne moe
popraviti injenjem sehvi-sedde.
Ako ustane na stajanje u rekatu koji je viak u zaboravu, nakon
to je bio na posljednjem sjedenju, vratit e se na sjedenje kada se
sjeti da nije uinio seddu na tom rekatu koji je viak. Ako bi uinio
seddu na tom rekatu, njegov farz-namaz ne bi bio pokvaren zbog
postojanja posljednjeg sjedenja. On e dodati jo jedan rekat tom
rekatu koji je viak, ako hoe, kako bi mu to bila nafila. Sehvi-seddu
e uiniti u oba sluaja: u prvom, jer je zakasnio sa predajom selama,
a u drugom, jer ga je izostavio .
Znaajno je spomenuti da se ova dodatna nafila ne moe smatrati
kao sunnet, koji dolazi poslije farza, jer u sebi nije sadravala poetni
tekbir.442
Obavezno je uiniti sehvi-seddu, ako se izostavi vei dio Fatihe.
Ako bi i poeo s uenjem ajeta iz sure prije Fatihe, pa se zatim sjetio
da je zaboravio Fatihu, prouit e je i ponoviti suru. Zatim e uiniti
sehvi -seddu zbog kanjenja s izvrenjem vadiba u njegovom
vremenu. Ako bi ponovio Fatihu, ili jedan njen dio dva puta u jednom
od prva dva rekata, prije sure, uinit e sehvi seddu.
Ako zaboravi suru, pa se sjeti na ruku'u ili kada se podigne sa
njega prije sedde, vratit e se i prouiti suru, ponovit e rekat i
uiniti sehvi seddu.
Ako zaboravi Kunut-dovu, nee se vratiti na rekat zbog gubljenja
prostora za nju, a ako bi se i vratio na ruku', nee mu biti doveden u
pitanje rekat, jer je Kunut-dova vadib, pa se njime ne moe dovesti
u pitanje farz . Uinit e sehvi seddu u svakom sluaju, zbog
izostavljanja vadiba ili kanjenja sa njegovim obavljanjem.
442 Ed-Durrul-muhtar, 1/502; El-Hedijjetul-'ala'ijje.
348
NAMAZ (SALAT)
Ako bi klanja, pogrijeivi, prouio ajet na ruku'u, seddi,

kijamu, ili izmeu ruku'a i sedde, duan je uiniti sehvi seddu.
Ako bi ga prouio na sjedenju prije uenja teehhuda, takoer,
obavezan je uiniti sehvi-seddu, jer je izostavio vadib, koji se ogleda
u poinjanju sa teehhudom na poetku sjedenja.
Ako bi ga prouio poslije teehhuda na prvom sjedenju, takoer,
obavezan je uiniti sehvi seddu, zbog kanjenja sa izvravanjem
vadiba, a to je ustajanje na kijam na treem rekatu odmah poslije
teehhuda. Isti je propis, ako bi se zakasnilo na kijam zbog uenja
salavata iz zaborava i greke.
Ako bi uio poslije teehhuda na drugom sjedenju, ne treba initi
sehvi-seddu, jer je ovo sjedenje due i prua priliku da se ue dove
i izriu zahvale Allahu (d.. ) poslije teehhuda. Uenje kur'anskih
ajeta sve to sadrava.
Ako bi izostavio teehhud, jedan njegov dio, Kunut-dovu, ili
tekbir prije ove dove, duan je uiniti sehvi seddu.
Ako bi imam prouio naglas koliko je dovoljno za ispravnost
namaza u namazu u kojem se ui u sebi ili uio u sebi u namazu u
kojem se ui naglas, obavezan je uiniti sehvi seddu. Ne treba initi
sehvi seddu ako se izgovori naglas neto drugo, a ne uenje. Takoer,
nema sehvi-sedde ako neko ko klanja pojedinano proui neto
naglas, a to se inae ui u sebi. To je qbaveza samo imama443, jer
obaveza (vadib) uenja naglas ili uenja u sebi je specifinost imama,
a ne i pojedinca.
SUMNJA
Ako se pojavi sumnja kod klanjaa nakon to je zavrio sa
namazom, ne treba se na to osvrtati, osim ako preovlada miljenje
da nije upotpunio namaz. U tom sluaju e ponoviti namaz, ako je

349
nakon selama uinio neto to mu ne dozvoljava da upotpuni svoj

namaz . Ako nije uinio nita to mu ne spreava da nastavi svoj namaz,
uinit e sehvi-sedu i upotpuniti ga.
Od Ubade ibn Samita se navodi da je Poslanik ( a.s.) upitan o
ovjeku koji pogrijei, pa ne zna koliko rekata je klanjao. Poslanik
( a.s . ) je odgovorio:
Neka ponovi namaz i uini dvije sedde sjedei.444

i tJ
.
- :.uw
.
. . J 4:i
"
...
... "
Ako je sumnja prisutna u samom namazu i vezana je za broj
rekata, a to se klanjau deava prvi puta i zaborav mu nije uobiajen,

namaz mu je pokvaren i obavezan je da ga ponovi. Od Ibn Omera se
prenosi da je rekao za ovjeka koji ne zna koliko rekata je klanjao,
tri ili etiri: "Ponovit e ga kako bi zapamtio. "445
Ako mu se zaborav ponovi, postupit e onako kako misli da je
ispravnije. Muhammed ( a.s. ) veli:
Ako neko od vas posumnja u toku

svog namaza, neka se potrudi da sazna pravo stanje, i neka ga dovri
i prada selam, a zatim neka uini dvije sedde.446 Ako se klanja ne
moe opredijeliti za jedan od dva broja, uzet e u obzir manji broj .
Uinit e sjedenja na onim mjestima za koja misli da su mjesta na
kojima ih treba uiniti, a zatim e uiniti sehvi seddu . Od
Abdurrahmana ibn Avfa se prenosi da je Poslanik ( a.s.) rekao :
Kada
neko od vas pone sumnjati u svoj namaz, pa ne zna da li je klanjao
jedan ili dva rekata, neka se odlui za jedan rekat. Ako sumnja u to je
li klanjao dva ili tri rekata, neka se odlui za dva. Ako sumnja, pa ne
zna da li je klanjao tri ili etiri, neka se opredijeli za tri rekata, a,
kada zavri sa namazom, neka uini sehvi seddu.447
JJ1 J:_, l J;..) .;.,;..:,J I J\..U e-a! J_ J jJI ll
a1:, - i a1:,t J .ll .; .J (t ,, j - t- (ic

!
,
,
,
- r_,
.F- t ,
.
444
445
446
447
350
Hadis biljei Et-Taberani, ali u lancu prenosilaca se nalazi prekid.

Hadis biljei Ibn Ebi ejbe.
Hadis biljee Ahmed i Et-Tirmizi i smatraju ga vjerodostojnim.
NAMAZ (SALAT)
;,.;,li jl l J:., L.\ J

- 11J- \tj;.;,.;,ii u \ ,;;:: :! J 11J
-
- t) 1l- L.
Mustehab je ponoviti namaz ako ga obavijesti pouzdana i povjeriji

va osoba da je klanjao manje rekata. Ako sumnja u iskrenost obavjestio
ca, obavezno je ponavljanje namaza kada ga obavijeste dvije osobe.448
Kada imam i dematlije razliito postupe u namazu, pa ako je
imam siguran u svoj postupak, nije duan ponavljati namaz. U
suprotnom, ponovit e ga na osnovu intervencije klanjaa. Od Ebu
Hurejre se navodi da je Muhammed (a.s.) zavrio namaz nakon dva
rekata, pa ga je Zul- Jedejni upitao: "Allahov Poslanie, je li namaz
skraen ili si bio u zaboravu? " Allahov Poslanik (a.s.) je rekao: Je li
istina to to j'e rekao Zul-]edej'ni? "Jeste", odgovorili su ashabi. Onda
je Poslanik (a.s.) klanjao jo dodatna dva rekata, zatim predao selam,
uinio sedde, poput onih svojih seddi ili jo i due, a zatim se
podigao.449
JJ1 J:, Jill J:, y ; ; ' a1 t J 43 Jill

J JJI JJI Jj ill l Jill :J, J f J
J J),l j\ J.i:. f l
.
Ako bi klanjai razliito postupili u namazu, a imam bio sa

jednom skupinom, makar samo sa jednim ovjekom, postupilo bi se
prema njegovom miljenju. Ako je klanja siguran u nepotpunost
namaza, obaveza ga je ponoviti, ukoliko se imam ne dvoumi. Svi
trebaju da ponove namaz, ako je imam siguran u njegovu manjkavost,
osim onog koji je siguran u potpunost namaza.
Ako imam posumnja i baci pogled na demat, oekujui da e
vidjeti ta treba uraditi, postupit e po onome to vidi. Ako dematlije
ustanu i on e, a ako oni sjednu, i on e sjesti. Nee uiniti tako nita
pokudeno i ne treba initi sehvi seddu.450
449 Hadis biljei El-Buhari ( 1228).
450 El-Hedijetu-'ala'ijje.
35 1
Ako mu je preteno miljenje da je izgubio abdest u namazu, a

zatim se uspostavi da nije, pa ako je obavio jedan cijeli rukn, sa tim
preovlaujuim miljenjem koje mu je dolo, namaz e biti pokvaren.
U protivnom, nastavit e sa svojim namazom i nee mu biti
pokvaren.451
Ako bi mu se pojavila sumnja u abdest, a bio siguran da ga ima,
tako e se i ponaati. Osnova u ovakvim i slinim pitanjima je fikhsko
pravilo:
El-jeqinu la jezulu bi-ekk.
(Ono to je sigurno ne moe
ugroziti sumnja). Od Abdullaha ibn Zejda se prenosi da se on potuio

Allahovom Poslaniku ( a.s.) na nekog ovjeka kome se priinj avalo u
namazu da je izgubio abdest. Allahov Poslanik ( a.s . ) je rekao :
Neka
ne naputa namaz SPe dok ne ujeglas (vjetra) ili ne osjeti miris.452
jt i:J F ..P J/oj 'J jt - J:Iij 'J

-
451 EI-Hedijjetu-'ala'ijje.
452 Hadis biljei EI-Buhari ( 137).
352
'
..
1;1
NAMAZ (SALAT)
SEDDE TILAVET
To je sedda kao sedda koja se obavlja u namazu izmeu dva
tekbira koji su sunnet. Prilikom odlaska na ovu seddu ne diu se
ruke, nema teehhuda poslije nje, niti predaje selama. Mustehab
(lijepo) je da se obavi tako da se ode sa stajanja i ustane na noge
poslije nje.
Ova sedda je obavezna ( vadib) za osobu koja je prouila ili
ula uenje ajeta koji u sebi sadre sedde tilavet. Ima etrnaest
v
mjesta u Casnom Kur'anu na kojima se nalaze ovi ajeti. To su: kraj
sure El-A'raf, sura Er-Ra'd, sura En-Nahl, sura El-Isra', sura Merjem,
poetak sure El-Hadd, sura El-Furkan, sura En-Neml, sura Es
Sedda, sura Es-Sad, sura Fussilet, sura En-Nedm, sura El-Inikak
i sura El-'Alek.
Dokaz da je ova sedda obavezna je hadis Allahovog Poslanika
s.a.v.s. u kojem kae: "Kada ovjek proui ajet sedde i uini seddu,
ejtan se udalji od njega plaui i kae: "Teko meni, ovjeku je
nareeno da uini seddu i on ju je i uinio i zato e imati Dennet
kao nagradu. Meni je nareeno da uinim seddu a ja sam odbio da
je uinim i zato u imati Dehennem kao kaznu. "45 3
- r.lJ'! , t-J
-!... " - - r. , - f ili- lJ . ,._ - , - -.: , , -
.T f,
, .;-;- -. lJ'! -J - JJA!. )u - JP' . o
-- - lli.J1
'.J"fJ
' W I Ji' '. -t; ....;-;.!... 11,". '. ili -
"'
"
""
'
Ovo jasno upuuje na ovjekovu dunost da ini seddu, a

imperativ, openito, znai obavezu.
353
Ajeti u kojima se nalazi sedda, svojim jasnim znaenjem upuuju

na obavezu, jer se ovi ajeti dijele na tri grupe. U prvoj grupi su ajeti
u kojima je nedvosmislena naredba da se ini sedda, pa nam je
obaveza izvriti naredbu. U drugu grupu ajeta spadaju ajeti u kojima
se navode vijesti o nevjernicima koji su odbili uiniti seddu. Naa je
obaveza da se razlikujemo od nevjernika, tako to emo initi seddu.
U treoj skupini su ajeti koji govore postupcima pokornih Allahovih
robova. Naa
obaveza je da slijedimo njihov primjer i da ih
oponaamo.
I ua i slualac po pitanju obaveze sedde su jednaki, jer
imperativ i obavijest, kao to su argument da ua mora uiniti seddu,
takoer, su uopeno argument da i slualac mora uiniti. Od Ibn
Omera se prenosi da je rekao : "Seddu je obavezan uiniti
slualac. "454
I od Osmana (r.a.) se prenosi da je rekao: "Seddu je obavezan
uiniti slualac. "455 Ibn Omer je rekao : "Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je
uio ajete u kojima se spominje sedda u naem prisustvu, pa bi
uinio seddu a i mi bi to isto uradili. Nastala bi tolika guva, tako
da neki od nas nisu mogli nai prostora da spuste svoja ela na
seddu. "456
- Slualac je obavezan uini seddu, samo ako uje da je ispravno
prouen ajet. Pa tako, ako proui ajet sa seddom maloumna osoba,
slualac nije duan da je uini, niti ako je proui osoba u snu, ili
ptica, ili djeak koji nije psihiki zreo.457
Gluha osoba nije obavezna uiniti seddu na osnovu uenja neke
duge osobe, ali je obavezan uiniti seddu ako on lino proui ajete
sedde.458
454
455
456
457
458
354

Hadis biljei Abdurrezzak.
Hadis biljei el-Buhari, ( 1076).
Reddul-muhtar, 1/5 16.
Et-Tahtavi ala merakil-felah.
NAMAZ (SALAT)
- Da bi bila obaveza injenja sedde dovoljno je prouiti dio

ajeta u kojem se spominje sedda, sa rijei ispred ili iza rijei sedde.459
Ako bi je prouio sriui slovo po slovo nije obavezan ni ua a niti
slualac, jer je to nabrajanje slova i ne spada u uenje. Stoga nije
ispravan ni namaz u kojem bi se uilo na ovaj nain.
Takoe, nije obavezan uiniti seddu onaj ko napie ajet u kojem
se spominje sedda, ili ako se pogleda u ajet a da se ne proui
izgovarajui jezikom, jer nije prouio a ni uo ajet.460
- Ako je proui ili uje dok jae, dozvoljeno je da je uini
naklonom dok jae. Ako je proui zdrava osoba koja je u stanju da
uini seddu pa je ne obavi sve dok se ne razboli, a tada ne bude u
stanju da je uini, dozvoljeno mu je da je uini naklonom i ne mora
je ponavljati kada ozdravi, jer ona ne spada u obavezu koja se mora
uraditi odmah. Pa ak, ako bi je uinio nakon godinu dana, raunalo
bi se da ju je uinio na vrijeme a ne naknadno, jer ona nije vezana za
odreeno vrijeme, osim one koja je obavezna (prouena) u namazu
pa ju je i obaveza izvriti u namazu, jer kada je postala obavezna u
namazu, postala je jedan njegov dio, tako da se ne moe izvriti
izvan njega, osim ako bude pokvaren namaz prije nego se ode na
seddu. U tom sluaju se moe izvriti van namaza. Jer, kada je postao
namaz pokvaren, ostalo je samo uenje koje se ne ubraja vie u
namasko uenje.461
Sedda koju je obavezan izvriti u namazu, pa je ne obavi, ne
moe je obaviti van namaza. Obavezan je uiniti tevbu - pokajanje
jer je, ostavivi je, zaradio grijeh.462
- Ako bi uo ajet sa seddom od klanjaa, pa mu se ne prikljui
u namazu, ili mu se prikljui na drugom rekatu, seddu e uiniti
van namaza. Ako bi mu se prikljuio na rekatu na kojem je prouen
ajet sa seddom, ali tek poslije sedde, ubraja se da je prispio na nju
459
460
461
462
erhul-mun'je, 500.
355
s obzirom da je stigao na reka t na kojem je ona uinjena, a ona je dio

tog rekata.
Ako bi klanja, bez obzira da li bio imam, muktedija ili samostalno
klanjao, uo ajet u kojem ima sedda od nekoga ko nije u namazu, nee
u namazu uiniti seddu, ve nakon namaza. Ako bi i uinio seddu u
namazu ne bi mu se brojala, i treba da je ponovi poslije namaza.463
Ako bi je prouio u namazu neko ko klanja za imamom, ta sedda
mu nije namaska, s obzirom da mu uenje nema znaaja, ali je duan
da uini seddu poslije namaza.464
Ako bi je vie puta prouio na jednom mjestu i vremenu,
dovoljno je da uini jednu seddu, pod uvjetom da se radi o jednom
ajetu i da je ueno na istom mjestu i vremenu. Takoer, dovoljna je
jedna sedda ako je uje vie puta na jednom mjestu i terminu. Na
osnovu ovoga, ako bi ga prouila jedna skupina, i uje ajet svako od
njih od drugoga, dovoljno je uiniti jednu seddu. Obaveza da se
uini vie seddi poveava se sa poveanjem broja mjesta na kojem je
prouena i sa poveanjem broja termina. Takoer, obaveza injenja
vie seddi poveava se poveanjem broja razliitih ajeta koji sadre
u sebi seddu prilikom uenja ili sluanja .
Smatra se da je osoba promijenila mjesto ukoliko se premjesti s
jednog na drugo mjesto, napravivi dva ili vie koraka, pod uslovom
da se to mjesto ne moe tretirati jednim, kao npr. damija i kua, i
svako drugo mjesto na kojem je dozvoljeno da se prikljui za imamom
koji se nalazi u jednom dijelu tog prostora.
Takoer, smatrat e se novim sjedenjem, ako je u meuvremenu
radio neki posao koji se u obiaju ubraja prekidanjem onoga to mu
je prethodilo, kao npr. jelo, pie, spavanje na leima, kupoprodaja,
ili da uzjae na jahalicu, ili vozilo ije se kretanje pripie njemu zbog
injenice da on time upravlja.465
356
NAMAZ (SALAT)
Ako se ponavlja mjesto sluaoca, a ne ponavlja se ua ili obrnuto,

opetuje se obaveza injenja sedde, kao npr. da uje ajet sa seddom
na jednom mjestu, zatim ode i vrativi se ponovo uje njegovo
ponavljanje, slualac e biti u obavezi da izvri ponovo seddu.466
Ako bi prouio ajet sa seddom van namaza i uini seddu,
zatim pristupi u namaz odmah bez promjene mjesta i proui ga
ponovo u namazu, uinit e drugu seddu. Ako ne bi uinio seddu
prije stupanja u namaz, bila bi mu dovoljna druga sedda, jer je
namaska i ona je jaa.
Ako bi je ponovio u namazu vie puta za vrijeme dok se nalazi
na jahalici, dovoljno mu je da uini jednu seddu, jer namaz ujedinjuje
sve razliite prostore.467
Tilavet sedda e biti obavljena injenjem ruku'a u namazu ako
je nanijeti, ili sa namaskom seddom i ako je ne nanijeti, pod uvjetom
da uini ruku'u ili seddu odmah nakon to proui ajet sa seddom,
ili da jo proui jedan, dva, ili tri ajeta. Od Abdurrahmana bin Jezida
se prenosi da je rekao: "Pitali smo Abdullaha bin Mes'uda o suri
koja se zavrava sa ajetom u kojem je tilavet sedda, da li e se uiniti
ruku' ili sedda? Odgovorio je: "Ako nema izmeu injenja sedde
i tebe nita drugo osim ruku'a, tada to nije veliki razmak. "468
Od Ibn Mes'uda se navodi da je rekao: "Ko proui suru El
A'raf, Ven-Nedmi, Ikre' bismi rabbike, moe ako hoe ii na ruku
i bit e mu ubrojana sedda, a moe, ako hoe, uiniti seddu a
potom prouiti suru. U drugoj predaji kae: "Ako se sura zavrava
sa ajetom u kojem je sedda, ako hoe uini ruku', a ako hoe
moe ii i na seddu, jer je ova sedda zajedno sa rekatom."469
Ako uini seddu tilavet odvojeno, pokueno je da ustane na
kijam i ide na ruku' a da poslije toga nita ne proui, kako ne bi
466
467
468
469
Ed-Durru el-muhtar, I/521 .
Hadis bilji Ibnu Ebi ejbe.
Hadis biljei et-Taberani u El-Kebiru.
357
nadovezao svoj ruku samo na seddu.470 Od Abdurrahmana ibn ebi

Lejle se prenosi da je rekao: "Omer ibn Hattab nam je klanjao sabah
namaz u Mekki . Na drugom rekatu je prouio Ven-Nedmi, zatim
je uinio seddu tilavet, a poslije toga je prouio Iza zulzilet. "471
Mekruh ja imamu da u namazu u kojem se ui u sebi ui ajet u
kojem ima sedda, jer ako izostavi seddu izostavio je vadib, a ako
je pak, obavi, unijet e pometnju medu klanjae. Ovdje se izuzima
sluaj da ajet bude na kraju sure ili veoma blizu kraja, tako da se
moe izvriti i sa injenjem namaskog ruku'a ili sedde.
Mekruh je da ui suru u namazu ili van njega a da izostavi uenje
ajeta sa seddom, jer u tome ima slinosti sa izbjegavanjem injenja

sedde, ili sa izbjegavanjem jednog dijela Kur'ana.
Lijepo je da se ne ui naglas ajet sa seddom u prisustvu osobe
koja nije spremna da obavi seddu, kao npr. u prisustvu osobe koja
nema abdest ili joj injenje sedde predstavlja potekou.
Lijepo je da ua ili slualac, ako nisu u stanju da izvre seddu
kau:
"Semi(na ve eta(nagufraneke rabbena ve ilejkel masir, ( ujemo
i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; tebi emo se vratiti. )

kako bi ostvarili jedan vid pokornosti u granicama mogueg, a zatim
e uiniti seddu poslije toga.
Nije obaveza da je izvri onaj ko je zauzet kakvim poslom i ne
uje ga. Ako bi je prouio na mimberu, uinit e seddu, a takoe i
oni koji je uju, a ne i drugi. Od Ebu Seida el-Hudrije se biljei da
je rekao: "Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je uio na mimberu, i kada je
doao do ajeta sa seddom, siao je sa mimbere, uinio seddu, a to
su uradili i ljudi koji su bili s njim. "472
Medutim, ako ga proui imam u namazu uinit e seddu, a sa
njime e seddu uiniti svi koji klanjaju za njim, koji ga uju kao i
ostali.473
470
471
472
473
358
erhul-mun'je, 507.
Hadis biljei et-Tahavi.
Hadis biljee Ebu Davud, El-Rakim i Ibn Huzejme.
NAMAZ (SALAT)
U tilavet seddi e se ograniiti samo na uenje tesbiha koji se

ui na seddi, ako se nalazi u farz-namazu. Ako se nalazi
nafili
namazu, ili van namaza izgovorit e to eli od poznatih dova, kao

npr:
sedede vedhi lillezi halekahu ve savverehu, ve ekka sem (ahu ve

besarehu, bi havlihi ve kuvvetihi. (Moje lice seddu ini Onome ko
ga je stvorio i upotpunio, dao mu sluh i vid Svojom moi i snagom. )

Ili ovu dovu:
Allahummektub li (indeke biha edren, ve da ( (anni

biha vizren, ved(alha li indeke zuhren, ve tekabbelha minni kema
tekabbelteha min (abdike Davude (alejhis-selam. " (Moj Gospodaru,
upii mi kod Sebe za nju nagradu, i oslobodi me za nju jednog grijeha,

uini mi je zalogom kod Tebe, primi je od mene kao to si je primio
od Svoga roba Davuda alejhis-selama! )
Od Aie (r.a. ) se prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik (s.a.v. s . )
j e izgovarao prilikom injenja sedde nou ovu dovu:
Sedede vedhi
lillezi halekahu ve savverehu, ve ekka sem (ahu ve besarehu, bi havlihi
ve kuvvetihi. (Moje lice seddu ini Onome ko ga je stvorio i
upotpunio, dao mu sluh i vid Svojom moi i snagom. )474
' JA!
' ' ''-'
i\ .) .J J
- :._
L:J
t - JJ1
J-
lS'
_,_.ili- J . ; fr , Y-- I.F. - JJ1 ...,_ 'J_,...
c-
4J)i)
.u
oj
J:.j
, .. .. ..
"
A u drugoj predaji navodi jo i ovaj dodatak:
ahsenul-halikin. l75
Fetebarekellahu
(Neka je uzvien Onaj koji na najljepi nain
stvara! )
474 Hadis biljei et-Tirmizi i kae za njega da je hadis hasen sahih.

475 Hadis biljei el-Hakim.
359
VITR..NAMAZ
Vitr je namaz koji se obavlja nou, poslije jacije namaza. Od
Aie (r.a.) se prenosi da rekla: "Svake noi je Allahov Poslanik (a.s.)
klanjao vitr-namaz, odgaajui ga do pred zoru. "476
Od Ibn Omera se prenosi merfu' hadis, koji glasi:
Kada nastupi
zora, proli su svi noni namazi i vitre, pa vitr-namaz obavljajte prije
nastupanja zore.477
e_fo ,J:,u ;)') f-1!' jS :ili ti1 '!
Vitr-namaz se sastoji od tri rekata, kao akam-namaz. Sjedi se

poslije dva rekata i na ovom sjedenju se ui samo teehhud. Kada se
ustane na trei rekat, ne ui se dova zahvale (kao
subhaneke,
npr.,
op. prev. ), nego Fatiha i jedna sura. Od Aie (r.a. ) se prenosi da je

rekla: "Allahov Poslanik ( a.s. ) je klanjao vitr-namaz od tri rekata, a
selam je predavao poslije treeg. "478
Od Aie (r.a . ) se takoer prenosi da Allahov Poslanik (a.s.) nije
predavao selam poslije drugog rekata u vitr-namaza.479
Na svakom rekatu vitr-namaza klanja e prouiti Fatihu i jednu
suru. Od Ubejj ibn Ka'ba se prenosi sljedee: "Allahov Poslanik (a.s.)
Sebbihisme rabbikel-a (la, na drugom rekatu

Kul ja ejj"uhel-kafirun, a na treem Kul huvallahu ehad. Selam nije
je u vitr-namazu uio suru
predavao sve do poslije treeg rekata, a poslije selama bi izgovarao
476
477
478
479
360

Hadis biljei Et-Tirmizi.
Hadis biljei El-Rakim.
Hadis biljee En-Nesa'i i El-Hakim.
NAMAZ (SALAT)
ove rijei: Subhanel-Melikil-Kuddus (Neka je slavljen Uzvieni Vladar)

tri puta. "480
Od Abdullaha ibn Mes'uda se prenosi da je rekao: "Vitr-namaz
ima tri rekata, kao vitr dnevnih namaza, akam-namaz. "481
Od Ebu 'Alije se biljei da je rekao: "Ashabi Allahovog Poslanika
(a.s.) su nas poduili da je vitr-namaz kao akam, a razlikuje se u
tome to u njemu uimo i na treem rekatu naglas, jer je to vitr
nonih namaza, a akam je vitr dnevnih namaza. "482
Kada se zavri s uenjem sure na treem rekatu, sunnet je podii
ruke naspram uiju kao kod poetnog tekbira, a vadib je prouiti
tekbir kao kod stupanja u namaz, jer se prelazi na uenje dove. Zatim
e se prouiti Kunut-dova u sebi, prije ruku'a, na osnovu predaje
koja se prenosi od Ubejj ibn Ka'ba, a iz koje saznajemo da je Allahov
Poslanik (a.s.) klanjao vitr-namaz od tri rekata. Na prvom je uio
suru Sebbihisme rabbikel-a'la, na drugom rekatu Kul ja ejjuhel
kafirun, na treem Kul huvallahu ehad, a Kunut dovu je uio prije
odlaska na ruku'.48 3
Od Alkame se prenosi da su Ibn Mes'ud i ashabi Allahovog
Poslanika (a.s.) uili Kunut-dovu prije odlaska na ruku'.484
Od El-Esveda se prenosi da je Abdullah ibn Mes'ud uio na
zadnjem rekatu vitr-namaza Kul huvallahu ehad, a zatim je podizao
ruke i uio Kunut-dovu prije ruku'a.485
Od Ibn Mes'uda se prenosi da je on uio tekbir po zavretku
uenja sure, a kada bi zavrio s uenjem Kunut-dove, prouio bi
tekbir i iao na ruku'.486
480
48 1
482
483
484
485
486
Hadis biljee En-Nesa'i i Ed-Darekutni.

Hadis biljei Et-Tahavi.
Hadis biljee En-Nesa'i i Ibn Made.
Hadis biljei El-Buhari u poglavlju o podizanju ruku.
Hadis biljei Et-Taberani u El-Kebiru.
361
Kunut-dova je vadib, a sunnet je da se proui: Allahumme inna

neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu)minu bike ve netubu
ilejke ve netevekkelu 'atejke ve nusni 'alejkel-hajre kullehu, nekuruke
vela nekfuruke, ve nahle'u ve netruku men jefduruke. Allahumme
ijjake na 'budu ve leke nusalli ve nesdudu ve ilejke nes'a ve nahfidu,
nerdu rahmeteke ve naha 'azabeke inne 'azabekel-didde bil-kuffari
mulhik.
Kunut-dova je vadib kako za imama tako i za muktediju, ako se
klanja u dematu. Ako je klanja ne zna napamet, makar bio i imam
prouit e: Allahummagfirli tri puta, ili Rabbena atina fid-dunja
haseneten vefil-ahireti haseneten ve kina 'azaben-nar, ili e izgovoriti
Ja rabbi, ja rabbi, ja rabbi. Potom e uiniti ruku' i zavriti namaz
kao i svaki drugi.
Ako bi zaboravio na Kunut-dovu i otiao na ruku', pa se sjetio u
toku ruku'a ili poslije, nee se vraati na kijam, nego e uiniti sehvi
sedu.
Ako bi imam izostavio Kunut-dovu, muktedija e je prouiti
ukoliko je u stanju da sustigne imama na ruku 'u. U protivnom, slijedit
e imama, jer je to pree.
Ako bi klanjao za imamom koji je afijskog mezheba, uit e
Kunut-dovu zajedno s njim poslije ruku'a, jer je imam u njegovom
sluaju na poziciji mudtehida kojeg treba slijediti.487
Ako bi klanjao za imamom koji ui Kunut-dovu u sabah-namazu,
stajat e na kijamu utei, sputenih ruku. Ebu Jusuf je miljenja da
ga treba slijediti, jer je imam kao mudtehid koga treba slijediti. Ebu
Jusufovo miljenje je prihvatljivije u ovom naem vremenu u kojem
se deavaju mnogi nesretni dogaaji.
Vitr-namaz je vadib. Dokaz za to je hadis kojeg prenosi Burejde,
da je Poslanik (a. s.) rekao: Vitrje obaveza, pa ko ne klanJa vitr-namaz
ne pripada nama. Vitr je obaveza, pa ko ne klanja vitr-namaz ne
487 Reddul-muhtar.
362
NAMAZ (SALAT)
pripada nama. Vitrje obaveza, pa ko ne klanja vitr-namaz ne pripada

nama.488
;.J :;J J.;.. ');' :' ;J :;..; ');' ;.J :;..; J;. ');'
. - 'li ' ,
' ..r.:-
f;J'!.
Od Haride ibn Huzafe el-Adevija se prenosi da je Poslanik (a.s.)

rekao: Allah vas je osnaio namazom koji vam je bolji od najveeg
bogatstva. To je vitr-namaz, kojem je odredio vrijeme izmedu jacije i

sabah-namaza.489
');l ) ,).o t J.J
Ovaj hadis prenosi osam ashaba (r.a.).
Od Ebu Ejjuba u medu' predaji se navodi: Vitrje obaveza svakog
muslimana.490
JS- 4'J J;. ');l
Od Alije (r.a. ) se prenosi da je rekao: "Zaista, vitr nije u rangu

obaveznih namaza, ali je Poslanik ( a.s.) klanjao vitr-namaz, a zatim
rekao: O sljedbenici Kur)ana, klanjajte vitr-namaz. Zaista je Allah
'Vitr) aedan) i On voli vitr. "491
)) 1 J JJ I \J ll;Jjl Jf)jl JAl

".
..
..
"
..
Od Ibn Omera se prenosi da je Poslanik ( a.s.) rekao: Neka vam
posljednji namaz u jednoj noi bude vitr-namaz.492
r:J.J ' . , , .L.:.. ,

ftt.,.
l'.;JJ
;#'"
""
..
..
..
Najbolje je da se u ramazanu vitr klanja u dematu, a mimo

ramazana je pokueno to initi, jer je Poslanik ( a.s.) klanjao vitr
namaz s ashabima u dematu, uz ramazan, poslije ostavljajui tu
488
489
490
491
492
Hadis biljee Ehu Davud i El-Hakim, koji kae za njega da je vjerodostojan.

Hadis biljei El-Hakim i kae za njega da je vjerodostojan.
Hadis biljee Ahmed, Ibn Hibban, El-Hakim i Ed-Darekutni.
Hadis biljee Et-Tirmizi, koji za ovaj hadis kade da je hasen, i El-Hakim.
363
praksu, kao to je prekinuo praksu klanjanja nafile u dematu s

ashabima i objasnio iz kojeg razloga je to uinio. Ovo upuuje na to
da je klanjanje vitr-namaza u ramazanu u dematu bolje, kao to je
sluaj i sa teravih-namazom.
Ako klanja prispije u demat na trei rekat vitr-namaza, prispio
je i na Kunut-dovu, pa je nee ponovo uiti kada ustane da naklanja
proputene rekate, nakon to imam preda selam. Onaj koji prispije u
namaz (mesbuk) naklanjava poetak namaza.493
Ako bi propustio vitr zbog nastupanja zore, naklanjat e ga, na
osnovu hadisa kojeg prenosi Ebu Seid el- Hudri:
Ko prespapa Pitr
namaz, ili ga zaboraPi, neka ga klanja kada ga se sjeti.494
..
'l
oJS" ') :.:_ ; jt 1 u

"
Najbolje je vitr-namaz ostaviti da bude zadnji namaz koji se klanja

u jednoj noi. To je na osnovu hadisa koji je ve spomenut, a koji se
prenosi od Ibn Omera u merfu' predaji:
Uinite da vam zadnji namaz
u jednoj noi bude vitr-namaz.

. t,"" . <
- . 1 1 .L1
.YJ rr. : .JI:
A od D abira se navodi da je Poslanik ( a.s.) rekao: Ko se boji da
se nee probuditi na kraju noi, neka klanja Pitr-namaz na njenom
poetku. Ko udi da se probudi na kraju noi, neka vitr-namaz klanja
tada, jer namazu na kraju noi prisustvuju meleki, a to je bolje.495
l'
' A-t o t:, 4ljf A-t ' .t-' 'i ::,t J

:.Wt :, 3 l t-li
Ako bi neko poslije vitr-namaza klanjao neki drugi namaz, njegov
vitr-namaz nee biti pokvaren, na osnovu hadisa kojeg prenosi Talk

ibn Ali, od svog oca da je Poslanik ( a.s . ) rekao:
Ujednoj noi nema
dva vitr-namaza.496
493
494
495
496
364
Reddul-muhtar.
Hadis biljee Ebu Davud, Et-Tirmizi i El-Hakim.
Hadis biljee Et-Tirmizi, i kae za njega da je hasen garib, i Ibn Hibban .
NAMAZ (SALAT)
.J- r.;J 'J

ti:J 'T
f
Ako bi imam otiao na ruku' prije nego to muktedija zavri s
uenjem Kunut-dove, prekinut e uenje dove i slijedit e ga, jer je
Kunut iskrena dova, bila ona kraa ili dua. Kada bi imam otiao na
ruku', a muktedija nije prouio nita od Kunut-dove, a bojao bi se
da e mu izmai ruku', otii e na njega. A ako se ne bude toga
bojao, prouit e Kunut-dovu i stii na ruku'. Ovaj postupak je razliit
kod teehhuda, jer ako bi imam predao selam ili ustao na trei rekat,
prije nego to muktedija upotpuni teehhud, nee ga odmah slijediti
nego e upotpuniti teehhud, zbog injenice da je vadib. Slijeenje
imama u stvarima koje su farz ili vadib, bez kanjenja je obaveza, ali
samo ukoliko se time ne dovodi u pitanje izvravanje drugog vadiba.
U protivnom, nee ga odmah slijediti nego e izvriti taj vadib, a
zatim e slijediti imama.
'
Ako bi klanja prouio Kunut-dovu na prvom ili na drugom

rekatu vitr-namaza, pogrijeivi, nee je uiti na treem, jer je to ve
uinio, mislei da je na pravom rekatu, pa se ne treba ponavljati.
Ne ui se Kunut-dova u nekom drugom namazu osim u sluaju
neke nevolje i tekoe koje donese vrijeme. Nema sumnje da je kuga
jedna od najveih nevolja, pa e imam prouiti Kunut-dovu u namazu
u kojem se ui naglas. Meutim, u djelu El-Ebah anil-gajeti se
navodi: "Uio je Kunut-dovu u sabah-namazu." To potvruje i citat
iz erhul-mun'je, u kome se kae: "Utemeljenost uenja Kunut-dove
u sluaju velikih nepogoda je konstantna, a prenosi se od ashaba da
su je uili poslije smrti Allahova Poslanika (a.s.). To je stav naeg
mezheba i izrazite veine uenjaka." Hafiz Tahavi kae: "Po naem
mezhebu, nee klanja uiti Kunut-dovu u sabah-namazu, osim u
sluaju pojave velike nevolje. A ako se pojavi kakva kunja ili nevolja,
nema smetnje da se ui u spomenutom namazu, jer je to inio Poslanik
(a.s.). to se tie Kunuta u ostalim namazima, u sluaju velikih
nepogoda, niko osim imama afije ne zastupa to stanovite. Kao da
sve predaje, koje se navode od Poslanika ( a.s. ), a koje govore da je
365
uio Kunut na podne i u jaciji namazu, kako biljei Muslim, ili u

akamu, to biljei El-Buhari, ne smatraju dovoljnim, jer se ne navodi
da je to bila stalna Poslanikova (a.s.) praksa, kao to je to bila u
sluaju sabah-namaza. Takoder, ova se praksa vezuje samo za demat,
pa to nee iti onaj koji klanja pojedinano i za to da se kunut ui
poslije ruku'a, a ne prije.497
497 Pogledaj Reddul-muhtar, l/45 1.
366
NAMAZ (SALAT)
NAFILE
Nafile su namazi koji imaju svoje utemeljenje u sunnetu i koji se
obavljaju pored vadiba i farzova.
Dijele se na dvije vrste:
Redovni sunnet-namazi, koji se klanjaju uz dnevne farzove, a
zovu se jo i pritvreni sunneti (mu'ekkede), ili oni ije se izvrenje
trai pritvrenijom naredbom u odnosu na ostale nafile. Njihova
vanost je veoma blizu vadiba, to se ogleda u injenici da onaj koji
ih ostavlja ini grijeh, ili odlazi u zabludu, ukoliko je ustrajan u tome
i bez opravdanog razloga.498
Druga vrsta nafila su ostali sunnet-namazi.
Redovni sunnet-namazi su: etiri rekata podnevskog sunneta koji
se klanjaju prije farza i s jednim predavanjem selama, dva rekata prije
sabahskog farza, dva rekata poslije podnevskog farza, dva rekata poslije
akamskog farza i dva poslije jacijskog farza. To se temelji na rijeima
Allahova Poslanika (a. s.) koji je rekao: Ko klanja dvanaest rekata u
jednom danu i noi, bit e mu zauzvrat sagraena kua u Dennetu.
...
....
....
, ... -
tU:JI .."--.j. .:.: .;,+ 4J :

J '$' ."--.
. j. W") ? l
."
..,
..
....
..
.. -
U drugoj predaji se navodi i dodatak: Kojigod ovjek musliman
klanja u ime Allaha svakog dana dvanaest rekata dobrovoljnog

namaza, poredfarzova, Allah e mu sagraditi kuu u Dennetu.499
498 Reddul-muhtar, I/452.

367
Najpritvreniji sunnet je onaj kod sabah-namaza. To on jeste na

osnovu hadisa Allahova Poslanika ( a.s. ) :
Dva rekata sabahskog sunneta

su mi draa od Zemlje i svega to se na njoj nalazi,
4-:i laJ w, -.4r, iF!

J1 - t :.i, 86-J
r-
kao i rijei:
Nemojte ih izostavlJati, makar bJeali ispred konJice!
l h} ;;,lJ 'l
Zbog svega toga, ovaj se namaz izdvaja od ostalih po tome to
ga nije dozvoljeno klanjati sjedei bez opravdanog razloga i po tome
to se naklanjava, ukoliko se propusti, zajedno sa farzom prije podne
namaza. U vjerodostojnoj predaji se navodi da je
Poslanik ( a.s.)
naklanjao sunnet sabah-namaza, zajedno sa farzom, poslije izlaska

sunca, kada su prespali sabah-namaz na jednom putovanju. 500
Meutim, ukoliko se propusti samo sunnet, onda se on sam nee
naklanjavati.
Nakon toga, po pritvrenosti, dolaze etiri rekata koja se klanjaju
prije farza podne-namaza. Od Aie (r.a.) se prenosi da Allahov
Poslanik ( a.s . ) nije izostavljao klanjanje etiri rekata prije farza i dva
rekata prije sabaha. 50 1
Ko ne uspije klanjati etiri rekata sunneta prije farza, klanjat e
ih poslije farz-namaza. Od Aie (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik
( a.s. ) klanjao etiri rekata sunneta poslije farza, kada to ne bi uspio
uiniti prije farza. 502
Zatim slijede ostali pritvreni sunneti koji su iste vanosti.
etverorekatni pritvreni sunneti se klanjaju s jednim selamom, a
na sjedenju u sredini namaza ograniit e se samo na uenje teehhuda.
Kada se ustane na trei rekat, nee se uiti
subhaneke,
za razliku od
ostalih nafila sa etiri rekata, koje se klanjaju tako to e se teehhudu

poslije prvog sjedenja dodati jo i uenje salavata, a na treem rekatu
500 Pogledaj hadis u cjelosti u Muslimovom Sahihu (680, 68 1 ).
501 Hadis biljei El-Buhari ( 1 182).
502 Hadis biljee Et-Tirmizi i Ibn Madde.
368
NAMAZ (SALAT)
e se prouiti i subhaneke i e'uza, jer su svaka dva rekata zaseban

namaz na vie naina.
Zavjetni namaz po ovom pitanju je kao nafila, jer je on u osnovi
nafila koja je stavljena u obavezu.
Dozvoljeno je da se klanja s jednom predajom selama vie od
etiri rekata, ali je pokudeno u dnevnim nafilama klanjati vie od etiri
rekata, a u nonim vie od osam rekata. Ne postoji predaja od Poslanika
( a.s . ) da je klanjao vei broj rekata od navedenog. Osnova je tana
predaja, a ono to nije utemeljeno na argumentu iz erijata nije
dozvoljeno initi. tavie, to je nedvojbeno pokueno i zabranjeno.503
None nafile su odabranije od dnevnih naftla, zato to su
napornije za ljudski organizam. Allah ( d .. ) veli:
Bokovi njihovi se postelja liavaju i oni se Gospodaru svome
iz straha i elje klanjaju, a dio onoga to im Mi dajemo
udjeljuju.504
Najbolje je nafilu i nou i danju klanjati u trajanju od etiri rekata,
prema Ebu Hanifi.
Njegovi uenici (Ebu Jusufi Muhamed) su stanovita da je bolje
da none nafile budu od po dva rekata sa jednim selamom, a na
osnovu rijei Allahova Poslanika ( a. s . ) koji je rekao:
namazi se sastoje od po dva
None nafile
rekata. 505
a
Imam je svoje argumente bazirao na hadisu, kojeg prenosi Aia
( r.a. ), koja je rekla: "Allahov Poslanik ( a.s. ) nije klanjao u ramazanu
i van njega vie od jedanaest rekata. Klanjao je etiri rekata i ne pitaj
za njihovu ljepotu i duinu . Zatim je klanjao druga etiri rekata i ne
pitaj za njihovu ljepotu i duinu, pa je zatim klanjao tri reka ta. " 506
503
504
505
506
Reddul-muhtar.
Es-Sedde, 1 6.
Hadis biljei El-Buhari ( 1 147).
369
etiri rekata su napornija za klanjati, pa je i nagrada za njih vea.

Zato je i bolje klanjati etiri rekata.
Meu ostalim nafilama, koje se ne klanjaju zajedno s dnevnim
namazima, jeste i tehijjetul-mesdid (pozdravni namaz), koji se klanja
u svako vrijeme u kojem nije pokueno klanjati. Moe trajati dva ili
etiri rekata prije nego to se sjedne u damiji. Utemeljen je na hadisu,
kojeg prenosi Ebu Katade, a u kojem se navodi da je Allahov Poslanik
(a.s.) rekao: Kada neko od vas ude u damiju, neka klanja dva rekata
prije nego to sjedne.507
, ..
- ,--::::.,
,:...
. :.<--)
-
- r.-h ,
r,:..
IT
"' lJ- r.r-'
..
Ulaskom u damiju s namjerom obavljanja farz-namaza ili

klanjanjem s imamom, zamjenjuje se ova nafila, ukoliko je to klanjanje
uslijedilo odmah po ulasku u damiju.
Ako se ponavlja ulazak u damiju u jednom danu vie puta,
dovoljno je klanjati jedan tehijjetul-mesdid. Osoba se ne oslobaa
njegovog obavljanja ako sjedne, iako ga je bolje obaviti prije toga.508
Ko ne bude u stanju da ga obavi zbog gubljenja abdesta ili nekog
nepredvienog posla, lijepo je izgovoriti: Subhanatlahi vel-hamdu
titlahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber.509
U nafilu-namaz spadaju i dva rekata poslije uzimanja abdesta,
prije nego to se s tijela osui voda od abdesta. Allahov Poslanik
(a.s.) je rekao: Kojigod musliman propisno uzme abdest, a zatim klanja
dva rekata kojima se okrene svojim srcem i licem, zagarantovan mu je
Dennet.510
tp.- .. .. o \:a
...... .to tili_! ._o_ :;.(-.- W ' -- ;; : J ..
; l....
.,.,.- !J'; ,;r-=-) rJA!. os..J r:-4i
- " ' "'l
w,
.
.J J!
.JJ - ;
o
.., ,
.l i
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik (a.s.) rekao Bilalu

(r.a.) za vrijeme obavljanja jednog sabah-namaza: Bilale, kai mi koje
507
508
509
510
3 70
Muttefekun alejhi.
Meraki el-felah.
El-Hedijjetul-'ala'ijje, 78 .
NAMAZ (SALAT)
je tvoje djelo u islamu za koje se najvie nadaf nagradi na Sudnjem

danu. Doista, ja sam uoglas tvoje obue ispred mene u Dennetu. On
je odgovorio: "Nisam uradio nikakvo djelo za koje se nadam nagradi
na Sudnjem danu, osim to sam kada god sam uzeo abdest, bilo
danju ili nou, klanjao tim abdestom ono to mi je propisano da
klanjam. "5 11
Li ""' 'J1 . :,. ,.. - L . ... ,J"' u

'-Fr r..- ! 'rl y- ..r:-) ;
.
'JI,) lfJ Jf Y"
L.:.l 4&-t:.., ' l' ..t. )eh1f i tf '. "l l:o J\i $,,il
- ..,r:')
'rl ')_n(""' ""
- f l l:o
. J -. - - , ,. -,._: l...i .:.A
"-r- "'
fl!
--:-
U te nafile spada i duha-namaz. Najmanji broj rekata ovog

namaza je dva, jer je Poslanik ( a.s. ) oporuio Ebu Hurejri da toliko
rekata klanja. Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao : "Oporuio mi
je moj prijatelj troje: post tri dana svakog mjeseca, dva rekata duha
namaza i da klanjam vitr-namaz prije spavanja. " 5 12
Najmanji broj rekata kojima se postie potpunost ovog namaza
jeste etiri. To se zakljuuje na osnovu predaje, koja se prenosi od
Aie (r.a. ): "Allahov Poslanik (a.s. ) je klanjao etiri rekata duha
namaza i jo je, koliko je htio, dodavao rekata. " 5 1 3
U sahih predaji se navodi da je Allahov Poslanik ( a.s.) klanjao
osam rekata duha-namaza prilikom osloboenja Meke kod Ummi
Hane.5 14
Sunnet je klanjati noni namaz poslije jacije
trajanju od dva
v
rekata i vie, makar to bilo i prije spavanja. Od El-Mugire ibn Su'be

se navodi da je rekao : "Allahov Poslanik ( a.s.) je klanjao noni namaz
toliko da su mu oticale noge . Kada mu je to spominjano, on je
odgovarao:
5ll
5 12
5 13
514
515
Zar ne trebam i ja biti zahvalni rob ?f' 1 5
Hadis biljei El-Buhari ( l l49).

Hadis biljei El-Buhari ( l l76).
Hadis biljei El-Buhari (l l30).
371
J_,1;j 4J J ul:... jt LI:U ;l ;,/: _,i;j J :ic. JJ1 ,):., \S"
lj )'t 'Ul
Lijepo je klanjati etiri rekata prije ikindijskog farza, jer je Allahov

Poslanik ( a.s . ) rekao:
Neka se Allah smiluje ovjeku koji klanja etiri

rekata sunneta prije ikindijskogfarza.5 16
:; t r'.i, ..r.
-,. L tr
' l llll ';
Lijepo je klanjati etiri rekata prije i etiri poslije jacijskog farza.

Takoer, lijepo je klanjati jo dva, pored dva pritvrdena rekata, koja
se klanjaju poslije podne-namaza, pa da tako bude ukupno etiri
rekata poslije farza podne-namaza i est rekata poslije farza akam
namaza, sa predajom selama tri puta. Izdvaja se pritvrdeni namaz od
onih koji su mustehab.5 1 7
U nafile se ubrajaju i dva rekata koja se klanjaju u damiji prilikom
dolaska sa putovanja kui. Osnova ovog propisa je hadis kojeg prenosi
Ka'b ibn Malik koji kae : "Allahov Poslanik (a.s. ) je prvo svraao u
damiju, kada bi se vratio s putovanja, i klanjao dva rekata nafile, a
zatim bi posjedio sa svijetom. "5 18
Salatul-istihara spada u nafile, a temelji se na hadisu koji prenosi
Dabir (r.a.) koji kae: "Allahov Poslanik (a.s.) nas je poduavao
istihari-namazu u svim poslovima, kao nekoj suri iz Kur'ana. Zato,
kada neko hoe neto da uradi, neka klanja dva rekata nafile, a zatim
neka proui dovu: Allahu mme inn i estehiruke bi 'ilmike, ve estakdiruke
bi kudretike, ve es'eluke min fadlikel- 'azim, Je inneke takdiru ve la

akdiru, ve ta 'lemu ve la a 'lemu, ve ente allamul-gujub. Allahum me
in kunte ta 'lemu enne bazel-emre hajrun lifi dini ve me'ai, ve 'akibeti
emri, ili je rekao: fi 'adili emri ve adilihi, fakdirhu li, ve in ku nte
ta 'lemu enne bazel-emre errun li fi dini ve me'ai ve 'akibeti emri, ili
je rekao: fi 'adili emri ve adilihi,fasrifhu 'anni vesrifni 'anhu, vakdir
5 1 6 Hadis biljee Ebu Davud i Et-Tirmizi .
5 18 Hadis biljei Ebu Davud.
372
NAMAZ (SALAT)
lijel-hajre bajsu kane, summe erdini. Zatim je spomenuo svoju

nakanu."519
. :<-- ._('- -11 ' "t. <-t - ''!

: t , , --il, : , - ._ ' i, . lt!'! r r- J c- r-- rJr: r:ilf 'l'
J l .Uf 'l' l Ji1 cl3 \i , . t..,t- - Ji:.f-J
.
J ;..11- j
.
Jj
41"
J '.) . '.)
rt :, :IN:, J ;:;.;:;.' ,:iA t 1 :- :s- 61,1 r tj
;.lJ' ,:u. t 1 :- :s- !!l! o:, o:,:uu :, 4$rt Ju :,t
'- IF-J j u J t - f4.:.a.or-
rJ
tN-J !rl J -.
- U
- . - J 4,f':"
IF-
- \i -4.k-lj t .;-:
b,.U: J Jll t lS" )lj
t-'
--
Salatul-hadde, takoer, spada u nafile-namaz, a na osnovu

hadisa kojeg prenosi Abdullah ibn Ebi Evfa, u kojem kae da je
Poslanik ( a.s.) rekao: Ko bude imao kakvu potrebu kod Allaha, ili kod
nekoga od ljudi, neka se abdesti na najljepi nain, pa neka klanja

dva rekata. Zatim neka zahavali Uzvienom Allahu i neka proui
salavat na Poslanika (1u.). Potom neka izgovori: LIJ ilahe illellahu
el-halimul-kerim, subhanallahi rabbit- 'aril- 'azim, el-hamdu lillahi
rabbil-'alemin, ei'eluke mudzibati rahmetike, ve 'aza'ime magfiretike,
vel-ganimete min kutli birr, ves-selamete min kutli ism, ve la teda' li
zenben illa gafertehu, ve la hemmen illa ftrredtehu, ve la hadzeten
bije leke ridan illa kadajteha ja erhamer-rahimin. '20
J-a: ;..,ji, ;J r' .t Jl :,t u.. Jlt Jl l1 lS" :;.

llJI 'J} 4il 'l J.i;f jJ ;..L:, Jl1 Ji J-a:i:, JJ1 A :.!:,
:-.;:) ; clJ\:..,t uJI )o : ;,.rl :,.il f-}ji
..
liA YJ 4jp 'J tJj 'l 1"'1 JS' "J!.Jij JS' t,.? lj 1)-j
I:JI jf 4 's::ai 'J lJ, cij U.. 'lj b.-:J 'J
" J
..
.,
"
etiri rekata tesbih-namaza, sa tri stotine puta izgovorenim

rijeima tesbiha, spadaju u nafilu, a na osnovu hadisa koji prenose
Ibn Abbas i Ebu Rafi', u kojem se navodi da je Allahov Poslanik
(a.s.) rekao El-Abbasu ibn Abdil-Muttalibu: Abbase, amida, hoeli
520 Biljei ga EtTirmizi.
373
da ti dam, da te poastim, da ti podarim, hoe li da s tobom uinim

deset djela ? Ako ih ti uini, Allah e ti oprostiti grijehe prijanje i
potonje, stare i nove, nehotice i hotimino uinjene, male i velike, tajno
i javno poinjene. Deset djela koje treba uraditi su da klanja etiri
rekata. Na svakom rekatu ef ui ti Fa tihu i suru. Kada zavri s
uenjem, izgovorit e: Subhanellah vel-hamdu lillahi ve la ilahe
illellahu v allahu ekber, petnaest puta. Zatim e uiniti ruku ( i
izgovoriti to na ruku (u deset puta. Kada se ispravi poslije ruku (a,
izgovorit e deset puta. Zatim e otii na seddu i izgovoriti to deset
puta. Kada se vrati sa sedde, izgovorit e to deset puta. To je skupa
sedamdest i pet puta na jednom rekatu, a to ponovi na sva etiri rekata.
Ako moe da ga klanja jednom dnevno uini to, a ako ne moe,
onda jednom u sedmici. Ako to ne moe, onda jednom u mjesecu, a
ako nisi ni to u stanju uraditi, onda jednomgodinje. A ako, pak, ni to
ne moe, onda bar jednom u ivotu.521
-.:t '' J w p
t t
" t t ;t t f f o v. "r

.. - d/'
.,r. v.
.u o'T:, 4ljf di ili1 -po cil..
o:4i:, otb.
o:,...... . o;:.s.
... o
" :, i
o ._ -1>:,
_, f o .. lAS'..
J o "'
oj;.,:, u .4ASj JS' J :_..aj p ) tjt ut .J -p :,
llJij UJI l4J J .. lj l ;:, ;. il li f) .) jf J 11 )
.
.
"'
"'
...
"'
\.fl t)l i) e!') ( e') t:, \.fl.P ts") a:.;. ? t

41# :.l t) C!:.J ' .. t:, liJ.fJ J '
o
$
JS' J ;:,:, :,..:.J- :u ' \.fl l) e!') ' \.fl '
. .. "
,
o
j.J
u)i
JAili alit JS' J uf ptAS") (jjf J .4ASj
"o ,
., J
0 o "o
.. " o
u a:,.:.. JS' (.J u a:.;. jS' JAA:i u}i a:,.:.. JS
..
-; J
' o
..
.:;
' '
J.
..
"
l '
521 Hadis biljee Ebu Davud, Et-Tirmizi i Ibn Made.
..
"
374
J -
'
NAMAZ (SALAT)
NAKLANJAVANJE
PROPUTENIH NAMAZA
Neklanjanje farz-namaza u njihovom vremenu bez opravdanog
razloga se ubraja u velike grijehe. Iz toga proizlaze dva grijeha. Jedan
je za izostavljanje namaza, koji se brie njegovim naklanjavanjem, a
drugi je za odgaanje klanjanja namaza, koji ostaje i ne brie se,
osim pokajanjem i traenjem oprosta od Allaha ( d.. ) .
J edan od opravdanih razloga za odgaanje klanjanja namaza je
strah od neprijatelja, ako ga nije mogue obaviti sjedei, makar klanja
i ne bio okrenut prema Kibli, ili bjeei. Takoer, opravdani razlog
je bojazan ljekara ili bolniarke za stanje bolesnika klanjaa.
Poznato je da obavljanj e na vrijeme ( edaen) podrazumijeva
izvravanje obaveze u njenom propisanom vremenu. Izvravanje
obaveze nakon prolaska tano odredenog vremena je naklanjavanje
(kadaen) . Ponavljanje (i'ade) je izvravanje istovjetnih radnji, bilo u
njihovom vremenu ili poslije, na osnovu stava da se svaki namaz koji
se obavi uz mekruh tahrimi mora ponoviti bilo u njegovom vremenu
ili poslije, kao, naprimjer, ako bi izostavio jedan namaski vadib,522
kao to je naprijed spomenuto .
Moe se naklanjavanje uiniti u bilo koje doba ivota. Nije
ispravno initi naklanjavanje u tri vremena u kojima je zabranjeno
klanjanje, kao to je ve spomenuto .
Obaveza je pouriti sa naklanjavanjem proputenih namaza.
Dozvoljeno je odgaanje naklanjavanja ako ima dosta proputenih
522 Reddul-muhtar.
375
namaza s opravdanim razlogom. Opravdan razlog moe biti, recimo,

zauzetost poslom, kojim ovjek izdrava svoju porodicu ili radi
osiguranja nekih neophodno potrebnih stvari. Naklanjat e ono to
je u mogunosti, kada mu se ukae prilika za to.
Naklanjavanje proputenih namaza je pree od klanjanja nafila,
osim redovnih sunneta i onih koje se navode u hadisima Allahovog
Poslanika ( a .s. ) , kao, naprimjer, klanjanje nafile-namaza poslije
uzimanja abdesta, tehijjetul-mesdid ili duha namaz.
Naklanjavanje farz-namaza je stroga obaveza, a naklanjavanje

vadiba, kao to su vitr-namaz, zavjetni namaz ili nafile koja je
neispravno obavljena, jeste vadib.523
Argument za erijatsko-pravnu utemeljenost naklanjavanja
proputenih namaza je praksa Allahovog Poslanika ( a.s.) i njegove
rijei:
Ko zaboraTJi namaz nekaga klanja kadaga se sjeti. Nema druge

otkupnine za njega osim toga (i obaTJljaj namaz radi sjeanjR na
Me ne). 524
i t:, ) 'J lt! jUS' u.)' ll J:..4l i :;.
( 'i
Muhammed (a.s.) je prespavao sabah-namaz zajedno sa svojim

ashabima na jednom putovanju. Ebu Katade veli: "Prvi koji se
probudio bio je Allahov Poslanik ( a.s.) kome je sunce ve obasjavalo
leda. Ustali smo urei, a on je rekao: Uzjaite! Uzjahali smo i putovali
sve dok sunce nije odskoilo, a onda je on sjahao i zatraio da mu se
donese zdjela za uzimanje abdesta, koja je bila kod mene i u kojoj je
bilo neto vode. Uzeo je abdest, a zatim je Bilal prouio ezan za
namaz. Poslanik (a.s.) je klanjao dva rekata, a potom i sabah-namaz,
pa je postupio isto kao to ini svaki dan. "525
Od Dabira se prenosi da je Omer ibn El-Hattab doao na dan
Bitke na Hendeku nakon zalaska sunca i poeo grditi nevjernike iz
plemena Kurej. Tada je rekao: "Allahov Poslanie, nisam stigao da
523 Reddul-muhtar, l/488 .

525 Hadis biljei Muslim ( 681 ) .
376
NAMAZ (SALAT)
klanjam ikindiju sve do pred sami zalazak sunca." Poslanik ( a.s.) mu

je kazao: Tako mi Allaha, ja je nisam klanjao. "Otili smo u Buthan
i uzeli abdest radi namaza. On je klanjao ikindiju nakon zalaska sunca,
a zatim i akam-namaz."526
l;. ;....J 1 )4l )J) o W. ;:, Jl ':,a !JJ' 1..6 JJ1:,

- y;JI
Naklanjavanje je isto kao klanjanje u redovnom vremenu. Tako,

proputeni namazi e se naklanjati prema svome redoslijedu. Od
Ibn Mes'uda se prenosi da su idolopoklonici sprijeili Poslanika ( a.s.)
da klanja etiri namaza na dan Bitke na Hendeku. Kada je proao
dobar dio noi, zatraio je od Bilala (r.a.) da proui ezan. Kada je
prouio ikamet, klanjali su podne-namaz. Zatim je ponovo prouio
ikamet, pa su klanjali ikindiju. Prouio je ikamet, pa su klanjali akam
namaz. Ponovo je prouio ikamet, pa su klanjali jaciju."527
Redoslijed farzova pet dnevnih namaza i vitra i prilikom
naklanjavanja, kao i kada se klanjaju na vrijeme, obavezan je. Takoer,
obavezno je napraviti redoslijed izmeu proputenih namaza i
redovnih namaza, ako ima dovoljno vremena za naklanjavanje.
Redoslijed nije obaveza ako nema dovoljno vremena da se
naklanja proputeni namaz prije redovnog namaza. Nee se odgoditi
klanjanje redovnog namaza i propustiti njegovo vrijeme da bi se
naklanjao proputeni namaz. Takoer, redoslijed nije obavezan usljed
zaborava, jer se u tome sluaju ne moe naklanjavati proputeni
namaz. Allah ne optereuje nikoga iznad njegove mogunosti.
Redoslijed nije obavezan, takoer, u sluaju da se nagomila veliki
broj proputenih namaza, recimo, kada ima est proputenih namaza
i vitr-namaz, jer se namazi ve ponavljaju, a obaveznost redoslijeda
u ovom sluaju predstavlja potekou.528

527 Hadis biljei Et-Tirmizi.
528 El-Hedijjetul-'ala,ijje, 93.
377
Obaveza je onoga ko naklanjava da odredi tano koji proputeni

namaz naklanjava, ako se radi o manjem broju proputenih namaza.
Ako je, pak, rije o veem broju namaza, prilikom naklanjavanja
zanijetit e koji namaz naklanjava. Naprimjer, ako naklanjava
proputene podne-namaze, nanijet e da naklanja prvi proputeni
namaz ili zadnji proputeni namaz.
Nije poeljno da naklanjava namaze pred svijetom, jer neklanjanje
namaza u njegovom vremenu je grijeh, pa ne treba da to pokazuje.
378
NAMAZ (SALAT)
NAMAZ BOLESNIKA
Islam je vjera milosti i tolerancije. Stoga je dozvoljeno bolesniku
da klanja onako kako zdravstveno stanje dozvoljava. To se temelji na
hadisu kojeg prenosi Imran ibn Husajn, koji kae : "Imao sam
potekoe s hemoroidima, pa sam pitao Poslanika ( a.s . ) kako da
klanjam. Odgovorio je:
Klanjaj stojei, ako moe, a ako ne onda sjedei,

a ako ni to ne moe, onda leei. "529
. )lJ jJ l lli jJ Li JJ
Bolesnik kojem e nakoditi namaz, ako ga klanja stojei, klanjat
e sjedei, onako kako mu je naj zgodnije da mu ne nanosi neprilike
savijanje nogu i sl. , sa ruku'om i seddom.
U neprilike koje moe donijeti klanjanje namaza stojei, spada i
bojazan da se ne pogora bolest, ili uspori izljeenje, a na osnovu
ranije prakse ili na temelju miljenja pouzdanog ljekara specijaliste
muslimana. Ili, ako klanja stojei, pa osjeti jak bol, ili vrtoglavicu, ili
curenje mokrae.
Ako je osoba u stanju da klanja stojei jedan dio namaza, makar
i naslonjena na tap ili zid, ili ovjeka s kojim je u takvim odnosima
da joj moe biti na usluzi (kao brani drug, dijete ili sluga), tada je
obavezna da tako klanja. Obaveza je osobe, koja moe klanjati cijeli
namaz stojei, da ga tako i obavi, pa tako i osobe koja moe jedan
njegov dio obaviti stojei.
Ako bi izlazak u demat oslabio klanjaa tako da ne bi mogao
klanjati stojei, klanjat e u kui stojei. 530
529 Hadis biljei El-Buhari ( 1 1 17).
379
Ako nije u stanju obaviti ruku' ili seddu, uinit e to simbolinim

svojim pokretom tijela, sjedei kao da ih ini.
Ako bi neko klanjao stojei sa ruku'om, a zatim sjeo i samo sim
bolino obavio seddu, bilo bi mu ispravno, ali je prvi nain bolji,
jer stajanje i ruku' nisu propisani kao radnje koje su same po sebi
pribliavanje Allahu ( ibadet ) , ve su sredstva kojima se dolazi do
sedde .531
Naklanjanje za ruku'a ili sedde e biti tako da se sagne koliko
moe, s tim da e se za seddu sagnuti vie nego za ruku'. Dovoljno
e biti da saginjanje za seddu bude za malo vie od saginjanja za
ruku'. Nije obaveza da primakne svoje elo zemlji najvie to moe.
Ako nije u stanju da se saginje, simbolino e te radnje izvriti
saginjanjem glave.
Ako neko nije u stanju sjediti, stvarno ili pravno, kao kada bi mu
ljekar naredio da mora leati nekoliko dana, klanjat e leei na leima.
Njegove noge e biti okrenute prema Kibli, ali e podii koljena
zbog injenice da je pokueno (mekruh-tenzihi) ispruiti nogu u
tom pravcu. Ispod glave e staviti jastuk, kako bi podigao glavu i
kako bi mu bilo mogue da, naginjui je, simboliki uini namaske
radnje kao to su ruku', sedda, i okretanje prema Kibli.
Takoer, moe klanjati leei na boku, licem okrenutim prema
Kibli, ali je prvi nain bolji, jer se saginjanje glave za seddu i ruku'
ini okrenuto prema Kibli. 532
Ako neko nije u stanju da simbolino ini seddu i ruku' glavom,
nee to initi ni okom ili obrvama i odloit e klanjanje namaza, jer
se u tekstu navodi
nnklanjanje, to se ini glavom. Simboliko inje
nje okom ili obrvom je samo iaret i simbolika. A nedvojbeno se

misli na sintagmu "pokreti glavom" u rijeima Ibn Omera: "Ako
bolesnik ne moe da uini seddu, naklonit e se glavom, a nee
nita podizati prema svome elu. "533

533 Hadis biljei Malik.
380
NAMAZ (SALAT)
Od Ibn Abbasa se prenosi da je Poslanik (a.s. ) rekao: Bolesnik e,

ako moe, klanjati stojei. Ako mu to donese poteikoe, klanjat e sjedei.
Ako mu i to prouzroi poteikoe, naklonit e seglavom. Ako mu, pak,
i to prouzrokuje poteikoe, neka i2i!Jovara tesbih.534
.tt J:., ,;- .- u b '-':- J:., H- u b u ;J1
Sf u b l
Ako se bolesnome nagomilaju proputeni namazi, tako da ih

bude vie od broja u jednom danu i noi, nee biti obavezan da ih
naklanjava, zbog neizbjene potekoe koja se javlja kod
naklanjavanja namaza koji prelaze preko standardnoga broja u toku
jednoga dana i noi. Sama prisebnost kod bolesnika nije dovoljna da
bi on bio mukellef (obavezan), ako nije i tjelesno sposoban. Pravilo
koje se primjenjuje kod naklanjavanja izostavljenih namaza jeste da
se sve to prede broj namaza u jednom danu i noi (vie od pet
dnevnih) prestaje brojati zbog injenice da je dolo do stalnog
ponavljanja izostavljenih namaza. 535
Ako bi se razbolio zdrav ovjek u namazu, zavrit e ga onako
kako moe, sjedei ili leei, jer je bolje da onaj ko je slab i bolestan
dopuni ono to je izvrio kao jak i zdrav, nego da pone namaz
ispoetka i da ga cijelog obavi kao bolesnik.
.
Ako je poeo klanjati sjedei, klimajui glavom za ruku' i seddu,
pa u toku namaza ozdravi, nastavit e klanjati kao zdrava osoba i
upotpuniti to mu je preostalo od namaza stojei, jer je dozvoljeno
da klanja osoba stojei za imamom koji klanja sjedei.
Ako bi, pak, neko klanjao klimajui glavom za ruku' i seddu,
bilo stojei, sjedei ili leei, pa ozdravio u toku namaza i mogao da
potpuno obavi ove radnje u namazu, bilo stojei ili sjedei, nee
nastaviti s klanjanjem, dopunjujui ono to je ve klanjao, nego e
poeti namaz ispoetka. Nije, naime, dozvoljeno da klanja kao
534 Hadis biljei Et-Taberani u El-Evsatu.
381
muktedija onaj koji moe ii na ruku' i seddu za imamom koji to

ne moe standardno obaviti, osim naklanjajui se glavom, pa tako
nije dozvoljeno ni nastaviti klanjanje namaza s upotpunjenim
radnjama, na dio obavljenog namaza u kojem se umjesto ruku'a i
sedde pokazivalo klimanjem glave. Stajanje i sjedenje u namazu
ima jai status od simbolikog obavljanja tih radnji, pa zato nije
dozvoljeno da se nastavlja sa klanjanjem, nadovezujui se na ono to
je slabije. 536
Ako bi neko zanijetio klanjati namaz stojei ili sjedei, s namjerom
da ruku' i seddu ini tako to e se naklanjati glavom, a onda bude
u stanju da ih obavi standardno, prije nego to zapone sa
naklanjanjem glave moe nastaviti sa klanjanjem, jer nije obavio ni
jedan rukn, osim poetnog tekbira, pa se ne smatra da je nastavio s
onim to j jae na ono to je zapoeto kao slabije. Ali, ako donese
poetni tekbir, leei na leima ili boku, a onda bude u stanju da
obavi ruku' ili seddu stojei ili sjedei, prije klimanja glavom, ili
bude u stanju da sjedei obavi namaz, zapoet e ga ispoetka, jer je
klanjanje sjedei bolje.537
ERIJATSKO TRE TIRANJE NESVJESNOG

STANJA I GUBLJENJA RAZUMA
Obaveza naklanjavanja namaza spada s osobe
kojoj stanje
nesvijesti ili gubitka razuma potraje due od jednog dana i noi, i

kada broj izostavljenih namaza dostigne est. Ne uzima se u obzir
iznenadni povratak u svjesno stanje poslije kojeg ponovo nastupi
nesvjesno. Ali povratak u svijest, koji je uobiajen i ustaljen u
odreenom vremenu, uzima se u obzir, a gubljenje svijesti prije toga
se ne broji, ako je trajalo krae od jednog dana i noi. Obaveza je
536 Reddul-muhtar, l/5 1 1.

537 Reddul-muhtar, l/5 l l.
382
NAMAZ (SALAT)
takvoj osobi naklanjati proputene namaze u tom vremenu. Od Nafi'a

se prenosi da je Ibn Omer pao u nesvijest i tako ostao cijeli dan i
no. Kada se osvijestio, nije naklanjao proputene namaze prije nego
to je nastavio sa klanjanjem redovnih namaza .538
Prenosi se da je Ammar ibn Jasir bio u nesvijesti za vrijeme podne,
ikindije, akama i jacije namaza i da se osvijestio oko pola noi. Tada
je klanjao podne, ikindiju, akam i jaciju. 5 39
Ako bi se onesvijestio od totalne anestezije ili od djelovanja nekog
lijeka, ili ako bi gubljenje razuma bilo posljedica konzumiranja
alkoholnih pia, duan je sve proputene namaze naklanjati, koliko
god potrajalo vrijeme besvjesnog stanja, jer je ono posljedica ljudskog
djelovanja.540
Od imama Muhameda se prenosi da spada obaveza naklanjavanja
i sa osobe koja je izgubila svijest od totalne anestezije ili lijeka, jer je
to radnja koja je dozvoljena (mubah), pa se ta osoba tretira kao
bolesnik. Ovo je propis, ako koristi anesteziju za lijeenje, ali ako to
praktikuje da bi namjerno izgubio svijest, onda je to grijeh, i u tom
sluaju ne spada sa njega obaveza naklanjavanja.541
Moe se primijeniti analogija na gornji stav, kada je rije o
drogama koje spadaju u odvratne stvari i koje su zabranjene. Obaveza
naklanjavanja ne spada sa osobe koja ih je uzimala. Bolesnik koji je
vezan za postelju, klanjat e na leaju, ako nije u stanju da sam sie
sa njega ili nema nikoga da ga spusti. Klanjat e onako kako moe,
bez izlaganja velikim naporima ili teti.
Stav erijata prema osobi koja je izgubila razum je istovjetan
stavu prema osobi koja je izgubila svijest, kada je rije o naklanjavanju
namaza.
538
539
540
541

El-Hedijjetul-'ala'ijje, 88
Reddul-muhtar, 1/5 12.
383
NAMAZ PUTNIKA
Najkraa razdaljina putovanja zbog koje se skrauju redovni
namazi; zbog koje je dozvoljeno nepostiti u ramazanu; zbog koje
spada obaveza klanjanja dume-namaza i bajramskih namaza; klanja
kurbana i zbog koje nije dozvoljeno eni da putuje bez mua ili
mahrema, a mesh po mestvama se produuje na tri dana, jeste
razdaljina koja iznosi osamnaest fersaha. Jedan fersah iznosi tri milje,
to u ukupnom zbiru iznosi otprilike 89 km.
Naunici afijskoga mezheba su na stanovitu da je najkraa
razdaljina putovanja 16 fersaha, to je stav i imama Ahmeda. To je,
takoder, jedna predaja od imama Malika, a temelji se na predaji od
Ibn Abbasa i Ibn Omera. U toj predaji se kae da su njih dvojica
skraivali namaz na putu koji je trajao etiri beri da. 542 Predaja ( eser)
koja se navodi u vezi s ovim pitanjem je vana kao i hadis, jer nema
mjesta proizvoljnom miljenju, kada se radi o erijatskim odredba
ma.s43
Naunici hanefijskoga mezheba su kao dokaz upotrij ebili
znaenje hadisa koji su spomenuti u odreivanju vremenske duine
mesha po mestvama za putnika, a koja iznosi tri dana i tri noi. Svaki
putnik ima pravo initi mesh tri dana i tri noi, to se moe smatrati
kao najkrai vremenski period koji se smatra putovanjem. Razdaljina
koja se moe prei za to vrijeme je odredena kao meritorna u
hanefijskom mezhbu.
542 Hadis biljei El-Buhari u predaji koja je mu'allek.
384
NAMAZ (SALAT)
Od Ibni Omera se prenosi da je Poslanik ( a.s.) rekao: Neka sama

ena ne putuje razdaljinu od tri dana bez mahrema. 544
fJN 4! '11 rt t.'-jj at.J' )W '1
"
""
::. -
,. ..
Normalan hod je hod deve ili kretanje pjeke, a pree se otprilike

18 fersaha za tri dana.545
Od Ali ibn Rebi'a se prenosi da je rekao: "Pitao sam Ibn Omera

kada se skrauje namaz. On mi je odgovorio: 'Zna li gdje se nalazi
Es-Suvejda'?' Ne, odgovorio sam, ali sam uo za nju. On je rekao:
'Ona se nalazi na razdaljini od tri dana putovanja, pa kada se zaputimo
u nju skraiva t emo namaz. "'546
Putnikom e se smatrati i onaj koji ubrza svoje kretanje, pa tu
razdaljinu pree u kraem vremenskom periodu. Ako bi bila dva
puta za stizanje do eljenog mjesta, jedan koji se ubraja u razdaljine
koje spadaju u ovu kategoriju putovanja i drugi koji je krai, u prvom
sluaju e se skraivati namaz, dok u drugom nee.547
Putnikom se smatra osoba koja izae iz mjesta boravka i ostavi
kuu za sobom, s namjerom da putuje do mjesta koje se nalazi na
udaljenosti koja se ubraja u putovanje. Dokaz za to je predaja koja se
biljei od Enesa koji je rekao: "Klanjao sam farz podne-namaza s
Allahovim Poslanikom ( a.s.) u Medini etiri rekata, a ikindiju-namaz
u Zul-Hulejfi od dva rekata."548
Ibn Hader je rekao: "Ovaj hadis je posluio kao dokaz da je
dozvoljeno skraivati namaz i na kratkom putovanju, jer je razdaljina
izmeu Medine i Zul-Hulejfe 6 milja", ali je dodao da Zul-Hulejfa
nije bila krajnje odredite. Poslanik (a.s.) i Enes su svratili u Zul
Hulejfu na putu za Mekku. Njihov dolazak se poklopio s prvim
544
545
546
547
548
Hadis biljei El-Buhari ( 1087).

Biljei ga Muhamed u Predajama (El-Asar).
385
sljedeim namazom, to je bila ikindija. Poslanik ( a.s.) ju je skratio i

nastavio je skraivati namaze sve dok se nije vratio s toga putovanja.549
Putnik e skraivati namaze sve dok se ne vrati u mjesto boravka
iz koga je otputovao ili dok ne odlui provesti u jednom mjestu,
pogodnom za boravak, pola mjeseca, bilo da je rije o selu ili gradu.
Enes ( r.a.) veli: "Izali smo s Allahovim Poslanikom ( a.s.) iz Medine
i zaputili se u Mekku. On je klanjao namaze po dva rkata sve dok se
nismo vratili u Meinu. Rekao sam, koliko ste boravili u Mekki?
Odgovorio je: "Deset dana."550
Od Imrana se prenosi da je rekao: "Prisustvovao sam bitkama
zajedno s Allahovim Poslanikom ( a.s.) u godini u kojoj je osloboena
Meka. Poslanik je boravio u Meki osamnaest dana i noi i sve namaze
koje je klanjao skraivao je."551 A od Ibn Abbasa se prenosi da je
rekao: "Allahov Poslanik ( a.s.) je proboravio u Meki petnaest dana,
tokom kojih je skraivao namaze. "552
Ibn Hader je rekao: "Nevevi ocjenjuje ovu predaju u Hulasi
kao slabu, a nije u pravu, jer su njeni prenosioci pouzdani. Nije Ibn
Ishak usamljen u vezi s ovim rivajetom, jer ga biljei i En-Nesa'i kao
predaju od Arak ibn Malika... Sevri i uenjaci Kufe su prihvatili predaju
u kojoj se navodi petnaest dana, zbog injenice da je to najmanji
period koji se spominje, a ono to je preko toga se tretira kao neto
to se neminovno i desilo.
Putnik postaje mukim (prestaje biti musafir, putnik) kada se vrati
u svoje mjesto, makar i ne imao namjeru boraviti u njemu553 S druge
strane, smatra se putnikom makar i imao namjeru boraviti u nekom
mjestu, ako ono nije podesno za stanovanje, kao to je brod na moru
ili pusto ostrvo na kojem nema stanovnika. Smatra se putnikom i
549
550
551
552
553
386
Fethul-bari, 2/570.
Fethul-bari, 2/562.
erhul-mun'je, 539.
NAMAZ (SALAT)
osoba koja ima namjeru boraviti u dva razliita i odvojena mjesta,

kao to su dva sela ili dva grada, a nije precizno odredila u kojem e
mjestu spavati. Mjesto neijeg boravka se odreuje tamo gdje osoba
spava. Ako bi hadija uao u Meku za vrijeme deset dana hadda i
zanijetio boravak u njoj, nee mu taj nijet biti ispravan, s obzirom na
to da e izlaziti na Minu i Arefat.
Ispravan je nijet stanovnika pustinje, da e boraviti na jednom
mjestu, ako na njemu ima dovoljno pae i vode, koliko iznosi najkrai
period u kojem se osoba smatra mukimom ( domicilnim) . 554
Ako bi neko boravio u jednom mjestu, iekujui putovanje i ne
namjeravajui ostati u njemu, smatrat e se putnikom, makar ostao i
dvije godine. Tirmizija je rekao: "Uenjaci su saglasni u stavu da
putnik skrauje namaz, ako nije odluan koliko dugo ostaje u jednom
mjestu. Ashabi su boravili u Ramhormuzu devet mjeseci i za to
vrijeme su skraivaH namaze. " 555
Glavno mjesto boravka je ono u kojem je neko roen ili se
nastanio u njemu. Ono se ne smatra mjestom boravka ako se osoba
nastanila u nekom dugom mjestu. Allahov Poslanik ( a.s.) i njegovi
ashabi muhadiri su skraivaH namaze u Mekki, iako je ona njihovo
prvo boravite . To su inili zbog injenice da su se nastanili u Medini,
a Meka je prestala da bude mjesto njihovog boravka .556
Ne smatra se mjestom boravka ono mjesto u kojem je neko
odluio ostati pola mjeseca i vie, pa ga napusti, odlazei u drugo
mjesto ili u mjesto roenja. Ako iz njega izae kao putnik, pa se
onda vrati, ne postaje mukimom, osim ako odlui ostati u njemu
pola mjeseca i vie.
Ako bi se nastanio ovjek iz Horosana u Kufi pola mjeseca, pa
zatim izaao iz nje, namjeravajui otputovati u Meku, pa se vrati u
nju prije nego to pree razdaljinu koja ga ini putnikom, zbog
554 El-Hedijjetul- 'ala'ijje, 83.
556 erhul-mun 'je, 544.
387
neke svoje potrebe, skraivat e namaze557 Njegovo mjesto boravka

je izgubilo taj status, zbog zapoetog puta. Ako bi poao na put iz
svog mjesta prebivalita, a zatim se odluio vratiti, prije nego to
pree potrebnu razdaljinu, klanjat e bez skraivanja, na osnovu
odluke o povratku, jer se to ne moe tretirati kao putovanje. 558
Kod putovanja, u obzir se uzima odluka pretpostavljenog, ne
onoga koji je potinjen nekome. Pretpostavljeni je onaj koji odluuje
o duini boravka na putovanja. Primjer za to su supruga i njen mu,
poslodavac i osoba koju je on unajmio da radi za njega, vojnik sa
svojim starjeinom .. . U tim sluajevima potinjeni e pitati
pretpostavljenog, pa, ako mu kae, radit e prema njegovom
saopenju. Ako ne odgovori, postupit e prema onome to je u osnovi,
bilo da se smatra putnikom ili mukimom, sve dok se ne ispostavi
suprotno onome to je mislio. Nemogunost postavljanja pitanja
pretpostavljenom je na istom nivou kao i nedobivanje odgovora. 559
Vadib je putniku da skrauje farzove koji imaju etiri rekata i da
klanja dva, jer je Allahov Poslanik ( a.s.) uvijek skraivao namaz na
svojim putovanjima. Od Ibn Omera ( r.a. ) se prenosi da je rekao:
"Pratio sam Allahova Poslanika ( a.s.) na nekim njegovim putovanjima
i nikada nije klanjao vie od dva rekata sve do svoje smrti. Pratio sam
Ebu Bekra, pa i on nije nikada klanjao vie od dva rekata sve do svoje
smrti. Pratio sam Omera. I on nije nikada klanjao vie od dva rekata
sve do svoje smrti. Pratio sam i Osmana (r.a.) pa ni on nije klanjao
vie od dva rekata na svojim putovanjima, sve do smrti. "560
Od Ja'la ibn Umejje se prenosi rijei: "Kazao sam Omeru ibn
Hattabu: 'Nije vam grijeh da skraujete namaze, ako se bojite da
vam ne nanesu nevjernici neugodnosti. Sada vlada sigurnost.' On je
rekao: 'I mene je zaudilo isto to i tebe, pa sam pitao Poslanika
557
558
559
560
388
Ed-Durrul-muhtar l/528.
NAMAZ (SALAT)
( a.s.) o tome i on mi je odgovorio: To je Allahova sadaka koju vam je

dao, pa primite Njegovu sadaku. "' 561
8'..L:.P , .J""'!"
.Hu
- <:- 1" ,T. . ili, -,.aJ t
(J
Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: "Allah ( d..) je propisao
preko Svoga Poslanika (a.s.) da namaz kod kue traje etiri rekata, a
na putu dva."562
Od Aie ( r.a.) se prenosi da je rekla: "Namaz je u poetku propisan
od dva rekata to je potvreno za namaz na putu, a onaj koji se
klanja kod kue je upotpunjen."563
Ako bi putnik namjerno klanjao bez skraivanja, bio bi grijean
zbog izostavljanja obaveze skraivanja.
Dozvoljeno je da mukim ( onaj koji je kod kue) klanja za
musafirom namaz u namaskom vremenu ili poslije njega. Lijepo je
da imam kae poslije predaje selama: "Upotpunite svoj namaz, ja
sam putnik." Moe to rei i prije namaza, kako bi se izbjegla svaka
dvojba. Prenosi se od Imrana ibn Husajna da je on klanjao u Meki
dva rekata i rekao: "Stanovnici Meke, upotpunite va namaz, mi
smo putnici."564
Ispravno je da putnik klanja za mukimom u namaskom vremenu.
Namaz e klanjati bez skraivanja, jer se u njegovom sluaju farz
mijenja zbog obaveze slijeenja imama, bez obzira na to da li bilo
jo namaskog vremena ili je ono isteklo za vrijeme obavljanja namaza.
Ako bi pokvario taj namaz, naklanjat e ga kao dvorekatni.
Nije dozvoljeno da musafir klanja za mukimom nakon isteka
namaskog vremena. Tada bi, naime, klanjao onaj koji je u farz-namazu
za osobom koja je u nafili, kada je rije o zadnjem sjedenju, jer je
ono farz za muktediju (mukim), a nafila za imama ( musafir).565
561
562
563
564
565

Hadis biljei Et-Tirmizi.
Reddul-muhtar, l/5 3 1 .
389
Mjerodavan je u promjeni farza, od skraivanj a ka punom

klanjanju i obrnuto, kraj namaskog vremena. Ako bi bio i na kraju
namaskog vremena, putnik je obavezan klanjati dva rekata, u
suprotnom etiri. Ako bi klanjao podne-namaz etiri rekata, a zatim
krenuo na put u namaskom vremenu i klanjao ikindiju od dva rekata
i potom se vratio kui zbog nekog posla i potrebe, i tom prilikom
ustanovio da je klanjao bez abdesta, klanjat e podne-namaz dva
rekata, a ikindiju etiri, jer je bio na putu na kraju vremena podne
namaza, a mukim u vrijeme ikindije.566
Naklanjavanje namaza identino je klanjanju namaza u njegovom
vremenu, bilo da je klanja kod kue ili na putu. Ako bi proao namaz
osobi koja je na putu i hoe da ga naklanja kod kue, naklanjat e ga
skraenog. Takoer, proputeni namaz kod kue, ako se naklanjava
na putu, naklanjat e se tako to e se klanjati potpuno, jer farz nakon
prolaska njegovog vremena ne mijenja svoju formu koju je imao u
vremenu obaveze . Izuzetak od ovog pravila je bolesnik, koji
naklanjava proputene namaze iz vremena kada je bio zdrav onako
kako je trenutno u stanju obaviti, a proputene namaze u vrijeme
bolesti klanjat e kada ozdravi na propisan nain. 567
Putnik e klanjati sunnete, ako ima dovoljno vremena i ako se
dovoljno dugo odmara. Nee ih klanjati ako je zauzet nekim poslom
i ako se uri. Ve je navedeno, u sluaju kada je Poslanik ( a.s.) s
ashabima prespavao sabah-namaz, da je klanjao dva rekata sunneta,
a potom farz sabah-namaza, kao to je to uobiajeno inio.
Od Ibn Omera se prenosi da je Poslanik (a. s.) ( tesbih inio) klanjao
nafilu namaz jaui na devi, bez obzira na to u kom je pravcu bila
okrenuta, ali je glavom pokazivao pokrete. I Ibn Omer je to isto inio .568
Allahov Poslanik ( a.s.) je klanjao duha namaz u kui Ummi Hane
na dan osvojenja Meke .

568 Hadis biljei Buhari ( 1 105).
390
NAMAZ (SALAT)
NAMAZ NA BRODU
I AVIONU
Hadis Ibn Omera upuuje na to da je dozvoljeno klanjati nafilu
jaui ivotinju, a da se ne okrene prema Kibli. Kao i jahaa ivotinja,
tretiraju se automobil, avion i brod.
to se farza tie, njega nije dozvoljeno klanjati jaui, ako je
osoba u stanju da je zaustavi i sie na zemlju, kako bi potpuno obavila
namaz, s ruku'ima, seddama i okrenuta prema Kibli. Ali, ako nije u
stanju da sie sa ivotinje, ili je pak, zemlja blatnjava i ne moe nai
mjesto za klanjanje, u tom sluaju e postupiti kao bolesnik koji ne
moe da sie sa kreveta.
Ako bi putnik bio na brodu i strahovao da ga nee zadesiti
vrtoglavica, klanjat e sjedei, ali je obavezan da se okrene prema
Kibli prije donoenj a prvog iftitahi tekbira . init e to kada god se
brod okrene i promijeni pravac, jer je brod u ovom njegovom sluaju
isto to i kua. 569
Takoer, isto pravilo vai kada je u pitanju veliki avion, u kojem
je mogue klanjati stojei, jer ima mjesta za namaz i ne strahuje se
od moguih potresa i turbulencije. U tom sluaju e se klanjati stojei,
propisno obavljajui ruku'e, sedde i okrenut e se prema Kibli. U
protivnom, klanjat e se na svom sjeditu, pokazujui ruku' i seddu
naklanjanjem glave.

391
DUMA NAMAZ
Duma namaz je stroga obaveza ( farz) za svakog ko je kod kue,
u gradovima ili u velikim selima, i ko moe da joj prisustvuje. Ta
obaveza se ne odnosi na putnika, enu, bolesnika, na onoga koji nije
u stanju da joj prisustvuje, stanovnike pustinje i malih sela u kojima
nema predvodnika i kadije.
To je zasebna dunost, pritvrenija od podne- namaza, jer se u
vezi s njom navode predaje koje sadre u sebi prijetnju, a kakva se ne
novodi kad je rije o podne-namazu. Tako se navodi kazna za onoga
ko ostavlja ovaj namaza, a koja je tea od kazne za proputeni podne
namaz. Takoer, navodi se i nagrada za njegovo klanjanje. Ovaj namaz
ima uvjete koje nema podne-namaz. Uzvieni Allah kae:
O vjernici, kada se u petak na namazpozovete, kupoprodaju

ostavite i poite da namaz obavite; to vam je bolje, neka
znatef570
Od Ibn Omera i Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik ( a.s.)
rekao:
Ili e se lJudi okaniti zapostavlJanja dume-namaza, ili e Allah

zapeatiti nJihova srca, pa e postati nemarni. 571
lih :; _,u J:s. ili, :,t :,:, r')t :tJ

Allahov Poslanik ( a . s . ) je rekao : Duma fe dunost svakog
muslimana kofi se nalazi u dematu, osim etveroga: roba, ene, dJeaka
i bolesnika. 572
570 El-Dumu'a, 9.
392
NAMAZ (SALAT)
jt jt at.:.' Jt :!l :,t t J JS- .;s. 41:,:,;.;.. 3'.;J '

'
'
;..
Allahov Poslanik (a.s.) je rekao i ovo: Duma je obaveza svih
osim djeaka, roba i putnika.573
'"" ''' L..

i_.- Jt '
t .!.l.r._. rJ h' '
..r:
..iW J
To je stav cjelokupne islamske uleme, zasnovan na konsenzusu.

Od Alije (r.a.) se prenosi da je rekao: "Duma namaz, tekbiri
terik, ramazanski i kurbanbajramski namaz se obavljaju u velikim
damijama i velikim mjestima."5 74
Ne navodi se od ashaba Allahovog Poslanika (a. s.) da su bili
okupirani postavljanjem minbera i uspostavom dume-namaza nakon
osvajanja raznih krajeva svijeta. inili su to u gradovima, a iskljuivati
sela. Da su to praktikovali, to bi se prenijelo makar i u ahad
(pojedinanim) predajama. Takoer, ne prenosi se da je Allahov
Poslanika ( a.s.) naredio da se klanja duma u selima oko Medine, i
pored njihovog mnotva, jer je neophodno da se ovaj namaz
uspostavlja u gradovima ili u onom to je unutar granica jednog
grada.5 75
To potvruje i ova izjava Ibn Abbasa: "Prva duma koja je
obavljena poslije dume u damiji Allahovog Poslanika ( a.s.) je ona
u damiji Abdul-Kajsa u Devasi u Bahrejnu."576
Ibn Hader kae: "Devheri navodi, kao i Zamaheri i Ibn Esir,
da je Devai naziv jedne utvrde u Bahrejnu. Ovo ne proturijei
injenici da je to selo. A Ibn Tin, prenosei od Hasana El-Lahmija,
kae da je to grad. "577
Ako bismo se i sloili da je to selo, nema sumnje da se radi o
velikom selu u kojem se moe uspostaviti klanjanje dume namaza.
573
574
575
576
577
Hadis biljei El-Bejheki.

Meraki el-felah.
Fethul-bari, 3/381.
393
Ako se kod neke osobe ne nau svi ovi uvjeti ili neki od njih, ali
ipak izabere da klanja dumu namaz, a radi se o punoljetnoj i
razumnoj osobi, tretira se kao zamjena za podne-namaz. To je bolje,
osim kada je rije o eni, jer je za nju namaz u njenoj kui bolji,
izuzev kada joj je kua prislonjena uz damijske zidove, bez prepreke
da ispravno slijedi imama u namazu. U ovom sluaju je za nju bolja
duma namaz od podne namaza.578
Nije dozvoljeno uspostaviti dumu namaz bez saglasnosti
odgovornog lica. Dovoljna je dobijena saglasnost za gradnju damije,
a poslije toga se vie ne uvjetuje. Kada se dozvoli jednoj osobi da
klanja dumu namaz, ona ima pravo da dozvoli drugoj, a ta druga
da dozvoli sljedeoj i tako dalje. 579
etverica pravednih vladara i njihovi opunomoenici su obavljali
dunost imama u duma namazu.
Islamske drave koje su okupirali nevjernici su drave islama
( darul-islam), a ne drave rata ( darul-harb). Ako namjesnici i suci
muslimani, koji se pokoravaju vlastima, bilo uz prisilu ili ne, postave
namjesnika, dozvoljena mu je uspostava dume i bajram namaza. A
ako su namjesnici nevjernici, dozvoljeno je muslimanima
uspostavljanje dume.580
Duma namaz se ne moe obaviti mimo demata, a najmanji
broj dematlija su tri ovjeka mimo imama, jer je naredba da se
prisustvuje duma namazu u mnoini (fes'av), pa je neophodno da
se sa imamom nae i grupa dematlija.5 8 1
Uvjetuje se, takoer, da se obavi na javnom mjestu na kojem je
dozvoljen pristup svim ljudima, jer je duma jedno od obiljeja i
posebnosti islama. Stoga je nuno da se obavlja na javnom mjestu i
da se obznani svijetu. Ako bi voa zakljuao vrata svoje rezidencije,
ili prostora na kojem klanja dumu sa svojim prijateljima, duma ne
578
579
580
581
394
El-Hedijjetul-'ala'ijje, 106.
NAMAZ (SALAT)
bi bila valjana. Ali, ako bi dozvolio pristup i ulazak ljudima, bila bi

valjana. Kada bi jedna skupina ljudi zakljuala vrata damije i tako
klanjali, ne bi im to bilo dozvoljeno. 582
Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s.) je dozvolio
da se klanja duma namaz prije nego to je uinio hidru u Medinu.
Nije mogao da je klanja u Meki, pa je pisao Mus'abu ibn Umejru
(da je obavi u Medini). " 583
Allahov Poslanik .(a.s. ) je mogao tajno da obavi dumu namaz
sa svojim ashabima u Meki, ali je nije mogao obaviti na nain da
bude svima poznato i pristupano, bojei se uznemiravanja od strane
nevjernika. To ukazuje na to da se duma ne moe obaviti potajno i
da su javnost i pristup svih uvjeti za njeno obavljanje.
Vrijeme dume je vrijeme podne namaza. Duma nije ispravna
ako se obavi prije tog vremena, kao i nakon njegova prolaska, kada
se ne moe ni klanjati redovno, niti naklanjati. Od Enesa ibn Malika
(r.a. ) se prenosi da je Poslanik (a.s. ) klanjao dumu namaz kada sunce
pree polovinu neba i nagne se prema zapadu. 584
Od Seleme ibn Ekve'a se prenosi da je rekao: "Klanjali smo
dumu sa Allahovim Poslanikom (a.s. ), kada bi sunce krenulo sa
polovine neba, a onda smo se vraali kuama, traei hladovinu. "585
Obaveza osobe koju proe duma je da klanja podne namaz.
Haram je klanjati podne namaz prije zavretka dume osobi koja
nema ispriku. to se, pak, tie osobe koja ima ispriku, mustehab
(pohvalno) je da saeka da imam zavri dumu. 586
Duma namaz ima dva rekata u kojima imam ui naglas na kijamu.
Ko prispije u trenutku kada je imam na sjedenju prije predaje
selama, raunat e se da je stigao na dumu namaz, a dopunit e ga
kada imam preda selam.
582
583
584
585
586
Hadis biljei Muslim.
395
Uvjet je da namaz bude poslije hutbe u vremenu podne namaza,

kojoj e biti prisutan demat s kojim se moe uspostaviti duma
namaz.
Sunnet je da budu dvije hutbe, izmeu kojih e se napraviti mali
razmak jednim kratkim sjedenjem, na osnovu onoga to prenosi
Abdullah ibn Omer, koji kae: "Vjerovjesnik (a.s. ) se obraao s dvije
hutbe, koje bi razdvojio sjedenjem izmeu njih. "587
Sunnet je da mujezin proui ezan prije hutbe imama, a nakon
to se ovaj popne na minber.
Poet e prvu hutbu E'uzubilom u sebi, a zatim e izrei zahvalu
Allahu ( d.. ). Potom e pruiti dva ehadeta i salavat na Poslanika
(a.s. ), uputiti savjete i opomenu i prouit e makar jedan ajet. U
drugoj hutbi e uiti dovu svim muslimanima. 588
Kada se imam popne na minber, ne moe se vie obavljati namaz,
niti govoriti sve dok se ne zavri duma namaz, osim proputenog
namaza (faita) izmeu kojeg i redovnog (trenutnog) namaza (vaktije)
mora biti redosljed, na osnovu hadisa koji prenosi Ebu Hurejre da je
Poslanik (a.s.) rekao: Ako kae svome susjedu za vrijeme dume dok
imam dri hutbu stuaj! ve si pogrijeio.589
:i -l ' ' ' L.o.l ll

:.:.,o.l
' \;.1'!J
.r :ill r
. > ,
"
'-
,..
..
o.
Ako je zabranjeno pozivanje da se ini dobro i odvraa od zla,

to je vadib, onda nafila pogotovo nije dozvoljena.
Prenosi Dabir (r.a. ) hadis u kojem se kae: "Doao je neki ovjek
u petak u damiju za vrijeme dok je Poslanik (a.s.) drao hutbu, pa
mu je Poslanik (a.s.) rekao: ovjee, zar nisi klanjao ? 'Ne',- odgovori
ovaj. Poslanik (a.s.) mu ree: Ustani i klanjajf'590
'eJll 'tt"A 'J li 'J li u' U t
587
588
589
590
396

El-Hedijjetul-'ala'ijje, 108 .
NAMAZ (SALAT)
Ovaj hadis su mnogi komentirali. Po jednom od komentara,

radi se o tome da se to zbilo prije nego to je Poslanik ( a.s.) uope
zapoeo s hutbom. Na to ukazuje i predaja koja se nalazi kod
Muslima: "A Allahov Poslanik ( a.s.) je sjedio na minberu."
Mogue je da se to desilo prije nego to su zabranjene radnje i
razgovor, a nareena utnja za vrijeme hutbe.591
Trebalo bi da voa naroda dri hutbu. On moe postaviti svog
zamjenika za to. A ako postavi nekoga da klanja namaz, uvjet je da
prisustvuje hutbi ili jednom njenom dijelu, uz sposobnost imama da
se za njim moe klanjati namaz.592
Klanjati etiri rekata prije dume je sunnet mu'ekkede (pritvreni
sunnet), kao i etiri rekata poslije dume sa jednom predajom selama.
Od Ebu Ejjuba el-Ensarije se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik
( a.s.) je klanjao nakon nastupanja podnevskog vremena etiri rekata,
pa sam ga upitao: 'Kakav je to namaz koji stalno klanja?' On je
odgovorio: Ovo je sat kada se otvaraju nebeska vrata, pa volim da mi se
u njemu podignu dobra djela. Upitao sam: 'Ui li se u sva etiri rekata?'
Odgovorio je: Da. Upitao sam: 'Je li samo s jednim predavanjem
selama ili s dva?' Odgovorio je: S jednim predavanjem selama. JJ.;93
iit l JJJJ ;:,t jT lS' J :i:. JJ1 l j_,:,; f

;:,t fj L:..!.J I yl:;.f hL:.t 4l J W rJI-d l
'
'J
;
J
::-,) :! rt .a'J .t = .:J
:. .i . : Jli o') # J ti.:.Ji . P
;
tll
OJ
.,.
oIJ JW
fl
..
"
..
Iz hadisa se vidi ustrajnost Allahovog Poslanika ( a.s.) da klanja

etiri rekata nakon nastupanja vremena podne namaza, kao i to da
591 Pogledaj opirno razilaenje uenjaka u Fethul-bari, 2/209.
Nije zgoreg napomenuti da i malikijski mezheb ne dozvoljava klanjanje nafile za
vrijeme hutbe, argumentujui to praksom stanovnika Medine, koja se prenosila sa
generacije na generaciju, a ona se ogleda u tome da nije dozvoljena nikakva nafila
za vrijeme hutbe.
592 El-Hedijjetul-'ala'ijje, 1 07.
593 Hadis biljee Ebu Davud, Et-Tirmizi i Et-Tahavi.
397
nije pravio razmak izmeu dume i podne namaza, pa su oni sunnet

za svaka od ta dva namaza.
Od Ehu Hurejre se prenosi da je Poslanika (a.s.) rekao: "Kada
neko od vas bude klanjao dumu namaz neka poslije klanja etiri
rekata. " 594
. .
. ,
,
\'.)!l
'Ilo
- t' J:.,
l"""'
.
\AJ';)t \A. .;-.!'..
Od Ibn Omera se prenosi da je klanjao prije dume etiri rekata,

koja nije razdvajao predajom selama. Poslije dume je klanjao dva
rekata, a poslije njih etiri.595
Od Ehu Abdurrahmana es-Sulemija se prenosi da je rekao:
"Abdullah nam je nareivao da klanjamo etiri rekata prije dume i
etiri rekata poslije dume. "596
Sunnet je okupati se radi dume namaza, namirisati i poraniti u
damiju. Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao: Okupajte se kada hoete da
prisustvujete duma namazuf597

o
Cl
a'.;,JI "U:- 1
Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao: Kojigod se ovjek okupa za dumu
namaz i oisti koliko moe, dotjera se i namirife mirisom koji ima u

kui, ode u damiju, ne rastavljajui dvoje, klanja ono !to mu je
propisano, a potom slufa hutbu imama, Allah e mu oprostiti grijehe
poinjene izmedu dva petka. 598
,
Cl
"'
.,.
r ) J_ :.1 'i
:,t
:,,....+ t e":1:,
"
,
,
..
:u . . . . :1 ' - -,, 'jJ , , . - , 4i.J
l! , ! -r- 11! '
...r-- rr rj::-! IJ.JAJ. - - -
t.
- . l ..;.JI -. --J :u - ..
4S.J' . rj::-!
'
...
..
._
'
Allahov Poslanik ( a .s.) je rekao i ovo: Ko se okupa za dumu
namaz kao !to se kupa kada je dunup, a zatim ode u damiju, taj
594
595
596
597
598
398

Hadis biljei Abdurrezzak.
NAMAZ (SALAT)
kao da je devu rtvovao. Ko ode u damiju u drugom satu, kao da je

kravu rtvovao. Ko ode u treem satu kao da je rogatog ovna rtvovao,
a ko ode u etvrtom satu kao da je koko rtvovao. Ko ode u petom satu
kao da je jaje udijelio, a kada imam izae (na minber), dodu meleki
i sluaju hutbu. 599
l!.J' t') J t y:J wtSJ t'; iJ G:J, J:-1 v.J , r :r :,

J t'; J ;:,:_;t , :s yJl wKi UJ' l!.J ' t') J a yJl w UJ'
l}i rh:! y:J W\SJ ._;JI l!.JI J t') J U:- y:J W\SJ I:JI l!.JI
. ;-:u, ;:,;;._.: 1 ' >? r'l t;..
Mekruh je izai iz grada onome kome je obaveza klanjati dumu

nakon dolaska sunca u zeval, a prije nego to je klanja.

399
BAJRAM..NAMAZ
ERIJAT SKO,PRAVNA U TEMELJENOST
BAJRAM,NAMAZA
Bajram-namazi su utemeljeni na dan Ramazanskog i Kurban
bajrama, prve godine po Hidri, prvog dana mjeseca evala i desetog
zul-hiddeta .
Od Ebu Seida el-Hudrija se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik
(a.s.) je izlazio na dan Ramazanskog i Kurban-bajrama na musallu i
prvo to je inio jeste namaz. Zatim se okretao i stajao naspram
naroda, a prisutni su sj edili u safovima. On ih je savjetovao, davao
preporuke i nareenja. Ako je htio tada da odabere jednu vojnu
jedinicu, uinio bi to, a ako je htio neto da naredi, naredio bi, a
zatim bi se udaljio. "600
Od Ibn Omera (r.a.) se prenosi da je Poslanik (a.s.) klanjao
namaze za Kurban-bajram i Ramazanski bajram, a bajramsku hutbu
je drao poslije namaza.601
TRE T IRANJE BAJRAMA

Klanjati bajramski namaz je vadib svakome kome je klanjati
dumu- namaz farz, jer ga je Allahov Poslanik ( a.s . ) ustrajno obavljao
i nareivao ljudima da izau da klanjaju ovaj namaz. Od Ummu
400
NAMAZ (SALAT)
-----
Atijje se prenosi da je rekla: "Nareivano nam je da izaemo i

izvedemo i neudate djevojke iz svojih odaja, i ene u vrijeme
menstrualnog ciklusa koje bi stajale iza svijeta, donosei tekbire
zajedno sa narodom i uei dove zajedno sa njima, nadajui se
postizanju berekata, koji nosi u sebi taj dan i oprostu grijeha. "602
U El-Dami'us-sagiru se navodi da je ovaj namaz sunnet. To je
zbog toga to je ustanovljen sunnetom Allahovog Poslanika (a.s.).
Ako bajram-namaz bude u petak, klanjat e se i on i duma
namaz. Bajram- namaz ne moe zamijeniti dumu-namaz, kao to
se navodi od Alije (r.a.) i Ibn Zubejra (r.a.). Ibn Zubejr (r.a.) je
rekao: "Neobaveznost klanjanja dume-namaza zbog bajrama je
naputena praksa. " Od Alija (r.a.) se prenosi da je rekao da se to
odnosilo na stanovnike pustinja i one kojima duma-namaz nije
obaveza.603
VRIJEME BAJRAM,NAMA ZA
Vrijeme bajram-namaza je vrijeme duha-namaza, koje poinje
kada sunce pobijeli i odskoi od horizonta za jedno koplje i traje
skoro do podne-namaza. Ako bi sunce dolo u zenit za vrijeme
bajram-namaza, on bi bio pokvaren. Dozvoljeno je odgoditi klanjanje
ramazanskog bajram-namaza za drugi dan samo zbog opravdanog
razloga, kao to su kie, nedolazak imama, zaklonjenost mlaaka
kojeg se ugleda tek poslije podne-namaza i sl. Od Umejra ibn Enesa
se prenosi da je rekao: "Obavijestili su me moji amidii ensarije da
ljudi nisu mogli vidjeti mlaak zbog slabe vidljivosti zadnje noi
ramazana u vrijeme Muhammeda ( a.s. ) , pa su zapostili taj dan. Poslije
podne su posvjedoili kod Poslanika (a.s.) da su vidjeli mlaak prole
noi, pa je on naredio da se prekine post i oni su se istog momenta

401
omrsili. Sutradan je Poslanik (a.s.) izaao s njima i klanjao bajram

namaz."604
Ako bi se odgodilo klanjanje bajram-namaza za drugi dan bez
opravdanog razloga ne bi bio valjan namaz.605
Namaz Kurban-bajrama se moe odgoditi i do treeg dana sa
opravdanim razlogom. Valjan je i ako se odgodi bez opravdanog
razloga, ali je to mekruh tahrimi.6 06 U autentinoj predaji od
Allahovog Poslanika (a.s.) se navodi da je rekao, govorei o danima
Mine:
To su dani Bajrama.607
..L,.&.' ut ,
", ., \. . ,... ::.
NAIN KLANJANJA
Bajram-namaz se klanja u dematu i, kao i duma, ima dva rekata.
Ne ui se ezan niti ikamet.
Od Ibn Abbasa i Dabira se prenosi da su rekli: "Nije uen ezan
za ramazanski niti Kurban-bajram namaz."608
Od Ibn Omera se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik (a.s.) je
izaao da klanja bajram-namaz. Uinio je to bez ezana i ikameta."609
Ne moe se klanjati pojedinano, ako se zakasni u demat. Ako
je osoba u mogunosti da ode u drugi demat, kod drugog imama,
uinit e to, jer je dozvoljeno da se obavi na razliitim mjestima.610
Dodatni tekbiri koji se ue u ovom namazu su vadib. Ui se po
tri na svakom rekatu. Imam e prouiti naglas tri tekbira poslije iftitah
dove (subhaneke i sl.), a klanjai e ga slijediti u tome. Podii e i
604
605
606
607
608
609
610
402
Hadis biljee Ahmed, Ebu Davud, Et-Tahavija i ovo je njegova verzija hadisa.
El-Hedijjetul-'ala'ijje, 1 12.
Reddul-muhtar l/562.
Hadis biljei En-Nesa'i.
Ed-Durrul-muhtar, l/561.
NAMAZ (S ALAT)
spustiti ruke kod svakog izgovaranja tekbira, izmeu tekbira e utjeti

onoliko koliko je potrebno klanjaima da izgovore tekbir. Nema
smetnje da izgovori:
((Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe

itlellahu vallahu ekber. ''
Na drugom rekatu e, takoder, prouiti tri tekbira, poslije
prouene Fatihe i sure, prije polaska na ruku, kako bi uenje na oba
rekata bilo sastavljeno. Ako bi prouio tekbir i na poetku drugog
rekata bilo bi doputeno, jer se uenjaci razilaze samo oko toga ta
je bolje (a oboje je ispravno). 611
Ovo je mezheb Ibn Mes'uda i mnogih ashaba. Od Alkame i El
Esveda se prenosi da je Ibn Mes'ud na bajram-namazu uio devet
tekbira, etiri prije uenja u namazu, zatim bi prouio tekbir i otiao
na ruku'. Na drugom bi prouio tekbire poslije uenja, a prije odlaska
na ruku'. 612
Od Ibn Abbasa se prenosi da je na prvom rekatu uio sedam
tekbira, a na drugom pet. Ako bi imam prouio vie tekbira nego to
je potrebno, slijedile bi ga muktedije u tome, jer se to navodi u
predajama. 613
Ako bi imam poeo sa uenjem u bajram-namazu, zaboravivi
na tekbire, pa se sjetio prije nego to upotpuni uenje, vratit e se i
prouiti tekbire i ponovit e uenje. A ako ih se sjeti poslije zavretka
uenja, nee ih ponavljati nego e nastaviti s namazom. Ako bi
muktedija prispio u namaz dok je imam na kijamu poslije tekbira,
prouit e tekbire u istom momentu, makar imam i zapoeo uenje.
A ako ne bi prouio tekbire sve dok imam ne ode na ruku', uinit e
ruku' i prouiti tekbire bez podizanja ruku.
Ako bi zakasnio na prvi rekat, tekbire e prouiti poslije uenja
sure kada ustane da ga naklanja.614
611
612
613
614
Hadis biljei Abdurrezzak u Musannefu.
403
HUTBA BAJRAMNAMAZA
Sunnet je da imam proui hutbu nakon obavljenog namaza, a
ona se sastoji od dva dijela koja e razdvojiti jednim kratkim
sjedenjem. Od Dabira ibn Abdullaha se prenosi da je rekao:
"Poslanik (a.s.) je ustajao i poinjao sa namazom, zatim se obraao
govorom ljudima. Kada bi zavrio sa hutbom, siao bi sa minbera i
odlazio
enski dio demata i upuivao im savjete, oslonjen na
Bilal ovu ( r.a.) ruku. Potonji bi
rairio svoju odjeu, u koju je
prikupljao dobrovoljne priloge od ena."615
Kada se popne na mimber, imam nee sjediti prije hutbe, jer je
sjedenje predvieno da bi se saekalo dok muezin zavri uenje ezana,

a ezan nije propisan u bajramima.
Mustahab (lijepo) je da se zapone prvi dio bajramske hutbe sa
devet tekbira, drugi dio sa sedam i da zavri hutbu s etrnaest
tekbira.616
SUNNETI NAMAZA RAMAZANSKOG

I KURBANBAJRAMA
Sunnet je kod Ramazanskog bajrama, prije odlaska na bajramnamaz, neto slatko pojesti, a najbolje je da to bude neparan broj
datula. To se temelji na predaji od Enesa (r.a.) koji je rekao: "Allahov
Poslanik (a.s.) nije odlazio na ramazanski bajram-namaz, a da nije
pojeo nekoliko datula, iji je broj bio neparan. "617
Sunnet je okupati se, oistiti zube, namirisati se, obui najljepe

odijelo i uiti u sebi tekbire, idui prema musalli. Prije namaza dunost
je dati sadekatul-fitr. Nastojat e da pokae vedrinu lica i radost.

616 Ed-Durrul-muhtar 1/562.
404
NAMAZ (SALAT)
Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik (a.s.)
je za bajram-namaz oblaio crveni ogrta."61 8 Od Ibn Omera se

prenosi da je Poslanik (a.s.) oblaio za Bajram najljepu odjeu.619
Od Ibn Omera se prenosi da je, kada bi iao na bajram-namaz,
Ramazanski ili Kurban- bajram, uio tekbire naglas, sve dok ne bi
stigao do musalle, a onda bi ih uio sve dok ne bi doao imam.62 0
Nee klanjati nikakavu nafilu prije niti poslije bajram-namaza,
sve dok se ne vrati kui. Od Ibn Abbasa se prenosi da je Poslanik
(a.s.) izaao pa klanjao namaz Ramazanskog bajrama dva rekata, a
prije i poslije njega nije klanjao nita, a s njim je bio i Bilal.621
Klanja e doi da obavi namaz jednim putem, a vratit e se
drugim. To se zakljuuje na temelju onoga to se prenosi od Dabira,
koji je rekao: "Allahov Poslanik (a.s.) je koristio za bajram razliite
puteve."622
To e isto uiniti i za Kurban-bajram, ali nee nita jesti sve dok
se ne klanja namaz. Putem e naglas uiti tekbire, a poslije bajrama
e uiti tekbiri terik. Njihovo uenje je vadib za svakog mukellefa
(erijatskog obaveznika) poslije svih farz-namaza, od sabaha na dan
Arefata
(9. dan zul-hiddeta) do ikindije zadnjeg dana terika (13.
dan zul-hiddeta). To se temelji na rijeima Allaha.:
I spominjite Allaha
u odreenim danima. 623
I, takoder, rijeima Uzvienog Allaha:
Da bi koristi imali i da bi u odreene dane, prilikom

klanja kurbana, kojima ih je Allah opskrbio, Njegovo ime
spominjali. 624
618
619
620
621
622
623
624
Hadis biljei et-Taberani u el-Evsatu.

Hadis biljei el-Bejheki.
Hadis biljee Ed-Darekutni i El-Bejheki.
El-Bekare, 203.
El-Hadd, 28.
405
Od Alije (r.a.) se prenosi da je uio tekbire poslije sabaha na dan

Arefata i sve do ikindije zadnjeg dana terika, a takoer je uio tekbir
i poslije ikindije. 625 To se isto prenosi od Ibn Abbasa, Ibn Mes'uda i
Omera ibn El-Hattaba. 626
Ovaj tekbir se ui ovako:
Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe

illellahu vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahil-hamd.
To su, dakle, rijei kojima izgovaramo ehadet, a koje se nalaze
izmeu etiri tekbira i na kraju je zahvala Allahu. Uenje naglas je
vadib, a ima miljenja da je sunnet. ene e ovaj tekbir uiti u sebi.627
Ovakav nain uenja tekbira se prenosi od Ibn Mes'uda (r.a.) s
dobrim lancem prenosilaca. Ebu el-Ahvas prenosi od Abdullaha da
je on uio na dane terika:
Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu

vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahil-hamd.628
Ibn Hader je rekao: "Najvjerodostojnija predaja od ashaba su
predaje od Alije (r.a.) i Ibn Mes'uda (r.a.), a koja govori da se ovaj

tekbir ui od dana stajanja na Arefatu do zadnjeg dana bacanja
kamenia na Mini. "629
Tekbir je propisan da se ui i na pijacama, u prvih deset dana

zul-hiddeta. El-Buhari kae: "Omer (r.a.) je uio tekbire u svome
atoru na Mini, pa su ga uli prisutni u damiji i poeli i oni da ue
tekbir, kao i
prisutni na pijaci, tako da se cijela Mina prolamala
tekbirima. Ibn Omer je uio tekbire na Mini u svim tim danima,

poslije namaza, i u svojoj postelji, u svome atoru, za vrijeme dok je
i sjedio i hodao. Mejmuna je uila tekbire na dan klanja kurbana
(tojest prvi dan bajrama), a ene su uile tekbire klanjajui za imamom
Ebban ibn Osmanom i Omerom ibn Abdulazizom u noima terika,
zajedno sa ljudima u damiji. 630
625
626
627
628
629
630
406

Ovu predaju od njih prenosi El-Rakim u svom Mustedreku.
Hadis biljei Ibn Ebi Sejbe.
Fethul-bari, 2/462.
Ovo spominje El-Buhari bez seneda u svome Sahihu, u poglavlju o uenju tekbira
u danima Mine i danu kada se krene na Arefat.
NAMAZ (SALAT)
NAMAZ KOJI SE KLANJA KOD

POMRAENJA SUNCA I MJESECA
Kusuf je pomraenje Sunca ili Mjeseca i to kada je to pomraenje
potpuno ili djelimino.
Sunnet je tom prilikom klanjati dva ili etiri rekata koji imaju
formu ostalih nafila-namaza, sa jednom predajom selama ili sa dvije.
Mustehab je da
se klanja u dematu kod pomraenja Sunca ili
Mjeseca, u vremenima kada nije pokueno klanjati. Oduljit e se

prilikom uenja, ruku'a, sedde i dove, sve dok se ne ukae jasno
sunce. Nee se uiti ezan niti ikamet, niti e se naglas uiti u namazu.
Od Kabise El-Hilalija se prenosi da je rekao: "Desilo se
pomraenje Sunca u vrijeme Allahova Poslanika (a.s.). Izaao je
uzbuen, vukui za sobom odjeu, a ja sam tada s njim bio u Medini.
Klanjao je namaz od dva rekata, u kojem je oduljio na stajanju. Kada
je zavrio namaz, pomraenje se rastupilo i tada je rekao:
Zaista su
ovo Allahovi znaci kojima On zastrafuje, pa kada ih vidite, klanjajte
namaz kao zadnji, propisani namaz koji ste klanjali."631
' lA
o')G. .!.ts" l_,Ll lAj \!Lt ; UJI ll'il o.U
\.:JI
-
'
Od Nu 'mana ibn Beira se prenosi da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Kada se desi pomraenje Sunca ili Mjeseca, klanjajte namaz kao zadnji
koji ste klanjali.632
631 Hadis biljee Ebu Davud i El-Hakim.
632 Hadis biljei En-Nesa'i.
407
lA
, !J".o ts- 1.,la; 1:,
A zadnji namaz koji su klanjali bio je sabah-namaz. Tako, kusuf

namaz se klanja kao sabah-namaz, jer je bio u vrijeme duha-namaza.
Od Mahmuda ibn Lebida se prenosi da je rekao: "Desilo se
pomraenje Sunca na dan kada je umro Ibrahim, pa je svijet povikao:
'Sunce se pomrailo zbog smrti Ibrahima.' Allahov Poslanik (a.s.) je
Zaista su Sun ce i Mjesec dva Allahova znaka. Zaista, ni jedno

od njih dvoje se ne pomrauje zbog neije smr ti ili ivota. A kada vidite
da su se pomraili, sa strahopo tovanjem idite u damiju . Zatim je
rekao:
ustao na namaz i prouio jedan dio iz Kur'ana, uinio ruku', potom

se vratio sa ruku 'a i ispravio, zatim uinio dvije sedde, vratio se na
drugi rekat i ponovio sve one radnje koje je uinio na prvom
rekatu. "633
f }:J :J '.l lJ 'lt J JJ1 \ti::,_.:Jilj l til

Y )l .s) t)i \i t...1.J Jl 1)li lS' wTj
'.lj
"
..
.. ..
..
..
..
..
.. ..
J11JJdLI- JIcfj
Od Ebu Bekra se prenosi da je rekao: "Bili smo kod Allahovog

Poslanika ( a.s.) kada je nastupilo pomraenje Sunca. Poslanik (a.s.)
je ustao, vukui za sobom ogrta dok nije uao u damiju. I mi smo
uli, a on je klanjao sa nama kao imam dva rekata sve dok se Sunce
nije ukazalo. "634 U drugoj predaji se navodi da je rekao: "Pa je klanjao
sa njima dva rekata istih kao va namaz. "635
Od Semure ibn Dunduba se prenosi da je rekao: "Klanjali smo

sa Allahovim Poslanikom (a.s.) namaz zbog pomraenja Sunca i nismo
mu uli glas u namazu. "636
Od Ebu Jusufa se prenosi stav da se u kusuf-namazu ui naglas
na osnovu predaje koja se prenosi od Aie (r.a.) , koja kae: "Allahov
633
634
635
636
408
Hadis biljei Ahmed.

Hadis biljee Ibn Hibban i El-Rakim.
Hadis biljei Et-Tirmizi i kae da je hadis sahih garib.
NAMAZ (SALAT)
Poslanik (a.s.) je u namazu zbog pomraenja uio naglas. Kada bi

zavrio s kiraetom prouio bi tekbir i odlazi na ruku', a kada bi se
podigao sa ruku'a, izgovorio bi: 'Semiallahu limen hamideh rabbena
ve lekel-hamd.' Zatim bi ponovo uio u namazu zbog pomraenja i
inio etiri ruku'a na dva rekata i etiri sedde."637
Izrazita veina uenjaka fikha je uzela za argumenat ovaj Aiin
(r.a.) hadis i stoji na stanovitu da namaz zbog pomraenja Sunca
ima naroitu formu koja je specifina za njega i ima dodatak u odnosu
na druge namaze. Taj dodatak je dodatni ruku' na svakom rekatu.
To se prenosi i od Ibn Omera, Ibn Abbasa, Dabira i drugih ashaba.
Imami hanefijskog mezheba nisu uzeli u obzir ovaj stav, jer su
ovaj dodatak u hadisu ocijenili kao slab, zbog kontradiktornosti. Ta
kontradiktornost proizlazi iz toga to se navodi u drugim predajama
da na svakom rekatu imaju po tri ruku'a, u drugoj predaji etiri ruku'a,
a u treoj po pet ruku'a na svakom rekatu.
Neki uenjaci hadisa smatraju da je ovaj broj ruku'a preko
uobiajena dva greka nekih prenosilaca hadisa, a da je ispravna verzija
ona u kojoj se navodi dva ruku'a u jednom rekatu. Neki kasniji
uenjaci hadisa smatraju da su sve verzije ovoga namaza dozvoljene.638
A predaja od hazreti Aie (r.a.) vezana za namaz zbog pomraenja
glasi ovako:
"Dolo je do pomraenja Sunca u vrijeme Allahova Poslanika
(a.s.) i on je sa svijetom klanjao. Oduljio je na kijamu, zatim je uinio
ruku' i oduljio ga. Zatim se ponovo vratio na kijam i oduljio ga, ali
je bio neto krai od prethodnog. Zatim je ponovo otiao na ruku' i

oduljio ga, ali je bio neto krai od prethodnog. Zatim je otiao na
seddu i dugo ostao na njoj. Na drugom rekatu je uinio isto to i na
prvom. Potom se okrenuo, a sunce se ve bilo jasno ukazalo i u
svome govoru se obratio svijetu. Poto se na najljepi nain zahvalio
Allahu i iskazao Mu sve pohvale rekao je: Zaista su i Sunce i MJesec
638 Vie vidi u: FethuJ-bari, 2/532.
409
dva Allahova znaka koja se ne pomrauju zbog neije smrti ili ivota.
Kada to vidite, molite Allaha u svojim dovama, uite tekbire i dajite
sadaku. Zatim je rekao: O ummete Muhammedov, tako mi Allaha,
niko nije ljubomorniji od Allaha kada neko od Njegovih robova ili
neka od njegovih robinja ine blud. O Muhammedov ummete, da znate
ono to ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali.
Ibn Hader kae: "Iz hadisa kojeg prenosi Aia mogu se izvui
zakljuci, osim onih koji su navedeni, kao, naprimjer, pourivanje s
obavljanjem namaza, upozorenje na tetnost pretjeranog smijanja,
podsticaj na plakanje u veoj mjeri, razmiljanje o tome kuda e ovjek
poslije smrti i rastanka sa ovosvjetskim ivotom, i sve ostalo to je
spomenuto, a vezano je za pomraenje. U ovom hadisu je i odgovor
svima onima koji vjeruju da nebeska tijela imaju uticaja na ivot na
Zemlji i pojanjenje za ono za ta postoji strah da ljudi ponu krivo
vjerovati. U njemu se vidi i briga ashaba Allahovog (d..) Poslanika
(a.s.) da vjerno prenesu njegove postupke, kako bi se u svemu
ugledalo na njega. 639
639 Vie vidi u: Fethul-bari, 2/532.

410
NAMAZ (S ALAT)
NAMAZ ZA KIU
!stiska' u arapskom jeziku znai traenje napajanja vodom kada
je velika potreba za kiom. !stiska' je dova i traenje oprosta. Uzvieni
Allah kae:
Igovorio sam: "Traite od Gospodara woga oprostajer, On,
dosita, mnogo prata. On e vam obilatu kiu slati. JX54o

Od Enesa ibn Malika se prenosi da je neki ovjek uao u damiju
za vrijeme dume-nainaza na vrata koja su bila nasuprot minberu,
dok je Allahov Poslanik ( a.s.) drao hutbu. Okrenuo se prema
Allahovom Poslaniku (a.s.) i rekao mu: "Allahov Poslanie, ivotinje
uginue i pogorae se uvjeti, pa moli Allaha da nam poalje kiu. "
Allahov Poslanik (a.s.) je podigao ruke i rekao: Allahumme eskina,
Allahumme eskina, Allahumme eskina. (Na Gospodaru, napoji nas,

Na Gospodaru, napoji nas, Na Gospodaru, napoji nas!)
,:Fl,:: l,:: l
Enes je rekao: "Tako mi Allaha, nismo vidjeli na nebu niti jednog

oblaka, niti oblaia, niti bilo ega, a izmeu nas i Sel'a (planina u
Arabiji - op. prev.) nije bilo niti jedne kue, a onda je iza nje izaao
jedan oblai kao tit. Kada je doao na sredinu neba rairio se i
poela je padati kia iz njega. " Rekao je: "Tako mi Allaha, nisam
vidio sunce est dana. " Zatim je uao drugi ovjek na ista vrata
narednog petka, za vrijeme dume-namaza, dok je Allahov Poslanik
(a.s.) bio na minberu i drao hutbu. Okrenu se prema njemu i rekao:
640 Nuh, lO-ll.

411
"Allahov Poslanie, propadoe imeci i pogorae se uvjeti. Trai od

Allaha da zaustavi kiu! " Prenosilac dalje kae: "Allahov Poslanik
(a.s.) je podigao ruke, a zatim izgovorio dovu: Allahumme havalejna
la (alejna, Allahumme alel-akam vel-dibali vel-adami vez-zirabi

vel-evdijeti, ve menabiti-ederi. (Na Gospodaru, neka nas obie i
neka ne pada na nas, Na Gospodaru, neka pada na planina, brda,
tvrave, visoravni, doline i na drvee).
J_._J J_
Jr J_ - Jr
G' J.J,)'I .orlc'r Ju-jr l!1

i"'.f'l'::j"- G:Jr- .t,,
.J"*
,
Prenosilac kae: "Kia je prestala da pada i kada smo izali sunce

je sijalo. "641
Salim ibn Abdulah prenosi od svoga oca da je rekao: "Moda
sam se sjetio rijei pjesnika dok sam gledao u lice Allahovog Poslanika
( a.s. ), koji je uio dovu za kiu i nije siao sa minbere sve dok potoci
nisu obilato potekli:
Iz bijelih oblaka je traena kia njegovim licem

pomo je za siroad i ednost za hudovice.
To su rijei Ehu Taliba.642
Lijepo je klanjati u dematu namaz od dva rekata, koji nema
ezana niti ikameta. Ui se naglas kao na bajramima, a poslije se dri
hutba. U njemu se ui dova, a ogrta se preokrene, optimistiki se
nadajui usliavanju dove i promjeni stanja. Od Ubade ibn Temama
se prenosi da je njegov amida rekao: "Allahov Poslanik (a.s.) je
izaao da klanja namaz i proui kinu dovu. Okrenuo se prema Kibli
uei dovu. Svoj ogrta je izvratio, a zatim je klanjao dva rekata u
kojima je naglas uio. "643
641 Hadis biljei El-Buhari, (1013).

642 Hadis biljei El-Buhari, ( 1009).
643 Hadis biljei El-Buhari, (1024).
412
NAMAZ (S ALAT)
NAMAZ KOJI SE KLANJA KADA SE IMA

STRAHA OD NEPRIJATELJA
U propisivanju namaza koji se klanja kada se ima straha od
neprijatelja se ogleda lahkoa islamske vjere i njena tolerancija. Tu se
ogleda i nastojanje da se namaz obavlja na samom popritu borbe s
neprijateljem, ali da se muslimanski borci ne izlau opasnosti, niti da
se daje neprijatelju prilika da se domogne muslimana na lahak nain.
Ovo se jasno vidi iz ajeta, kojim je propisan namaz koji se klanja
kada postoji strah od neprijatelja. Uzvieni Allah kae:
Kada ti bude medu njima i kada odlui da zajedno s

njima obavi namaz, nekajedni s tobom namaz obavljaju,
i neka svoje oruje uzmu; i dok budete obavljali namaz,
neka drugi budu iza vas, a onda neka dodu oni koji jo
nisu obavili namaz, pa neka i oni obave namaz s tobom,
ali neka dre oruje svoje i neka budu oprezni. Nevjernici
bi jedva doekali da oslabi vaa panja prema oruju i
orudu vaem, pa da svi odjednom na vas navale. A ako
vam bude smetala kia ili ako bolesni budete, nije vam
grijeh da oruje svoje odloite, samo oprezni budite. Allah
je nevjernicima pripremio sramnu patnju. 644
U vjerodostojnim predajama se biljei da je Allahov Poslanik
( a.s.) obavljao ovaj namaz na razliite naine. To ukazuje na injenicu
da u ovom pitanju ima irine, i da se ovaj namaz obavlja na nain koji
644 En-Nisa', 102.

413
Abdulhamid Mahmud Tuhrnaz, HANEFUSKI FIKH
nee izloiti muslimane opasnosti i koji nee dozvoliti neprijatelju

da postigne prednost zbog zaokupljenosti muslimana namazom.
Ako bi opasnost bila veoma velika, klanjat e se pojedinano:
stojei, sjedei, pa ak i jaui. Uzvieni Allah kae:
Redovno namaz obavljajte, naroito onaj krajem dana, i

pred Allahom ponizno stojte. Ako se budete neega bojali,
onda hodei ili jaui. A kada budete sigurni, spominjite
Allaha onako kako vas je On nauio onome to niste
znali.5
A kada se opasnost povea i obavljanje namaza na vrijeme ne
bude mogue, odloit e se njegovo klanjanje, kao to je uradio
Allahov Poslanik (a.s.) za vrijeme opsade Medine, u bici zvanoj Bitka
na hendeku.
Od Enesa se prenosi da je rekao: "Bio sam prisutan kada je bila
opsijedana utvrda koja se zamaskirala kada je zora zasijala, i rasplamsala
se borba, pa nisu bili u mogunosti da klanjaju. Nismo klanjali sve
dok sunce nije odskoilo. Klanjali smo namaz sa Ebu Musa'om, pa
nam je data pobjeda. Enes je rekao: "Nije me obradovao, kao taj
namaz, cijeli ovaj svijet i ono to se na njemu nalazi. "646
Dunost nam je da uzmemo u obzir, u ovom savremenom dobu,
prirodu oruja i njihovu razornu mo, napredak opreme za
nadgledanje i praenje, i da nam uvijek budu na umu rijei Uzvienog
Allaha u ajetu koji govori o namazu koji se klanja kada ima straha od
neprijatelja:
Oprezni budite!
645 El-Bekare, 238-239.

646 Buharija ga biljei bez seneda, a biljei ga sa lancem prenosilaca Ibn Ebi ejbc.
414
NAMAZ (S ALAT)
DENAZA NAMAZ
ERIJATSKO TRETIRANJE
DENAZE NAMAZA
Denaza namaz je farzi kifaje. Kada je obavi nekolicina iz neke
zajednice, pa makar i jedna osoba, dunost spada sa ostalih. Isti stav
je i sa kupanjem, opremanjem i ukopavanjem umrlog.
Obaveznost klanjanja denaza namaza ustanovljena je sunnetom,
rijeima i praksom Allahovog Poslanika (a.s.) U tom smislu su njegove
rijei:
Klanjajte denazu namaz svakom; i dobrom i grijeniku.647
-\i J ).! JS ;p. ,_,L,
Da denaza namaz nije farzi 'ajn dokaz su rijei Allahovog

Poslanika (a.s.) :
Kada vidite denazu ustanite, a ko je slijedi neka ne

sjeda dok se ne spusti.648
)J Iii";; 1;); aj' t)
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslaniku ( a.s.) donesen mrtav

ovjek, koji nije bio vratio dug. Poslanik je pitao: Je
li ostavio za svoj
dug sredstva kojima e ga pokriti? Ako bi se desilo da je ostavio sredstva

kojima bi se dug izmirio, klanjao bi mu denazu, a u protivnom bi
rekao:
Klanjajte denazu svome prijateljuf649
l-P J;s.1.,L, J li 'J \lj; A.it fw ;JA

647 Hadis biljei El-Bejheki u svom Sunenu.
648 Hadis biljei El-Buhari ( 1 3 10).
649 Hadis biljei Muslim ( 1619).
415
Nekolicina ashaba je klanjala denazu ovjeku koji je umro navee

i zakopali ga, a da nisu obavijestili Poslanika ( a.s.) o tome. Kada je
svanulo, saopili su mu ovaj sluaj, a on ih je upitao:
da me obavijestite? Odgovorili su:
ta vas je sprijeilo
"S obzirom na to da je bila mrkla
no, nismo htjeli da te optereujemo time. " On je otiao do njegovog

kabura i klanjao mu denazu.650
f- l
A.UI J) l! w1 ;.:"u
;...:.t- . j - JJ1..,:.,
'j.;J o_,.;:u J.,J.Jlt ;.:"wo -
t Jj;lS-j GAfJ lS- 1)\j t u Jill oJf f

-
_ .
L.ao ;t;
r-IIS'
erijatsko-pravnu utemeljenost denaze namaza potvruje i
konsenzus islamskih uenjaka. Tako, ko je zanijee postaje nevjernik.

Denaza namaz je pravo svakog muslimana koje ima kod drugog
muslimana. Od Ehu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Poslanik (a.s.)
rekao:
Pet je obaveza muslimana prema muslimanu: da mu odvrati

selam, da ga obie kada se razboli, da mu klanja i isprati denazu, da
se odazove njegovom pozivu i da mu nazdravi kada kihne.651
U:-!J wJ, t.'j ;J' &:,Jr')):,..:.;.. P' ,)s._ P.':,;.;..

\All
_j&-all
- J- O'.
- UVJETI ZA OBAVEZNOST
DENAZE NAMAZA
Uvjeti za njenu obaveznost su identini uvjetima ostalih namaza,
a to su: mogunost obavljanja (kudret), razum, punoljetnost i
pripadnost islamu. Kod denaze se dodaje spoznaja o smrti osobe.

651 Hadis biljei El-Buhari ( 1240) (Islamski bonton nalae da se osobi koja kihne i
kae: "Elhamdulillah" odgovori rijeima: "Jerhamukellah", a ona e uzvratiti:
"Jehdikumullahu ve juslihu balekum." (op. prev.)
416
NAMAZ (S ALAT)
UVJETI ZA ISPRAVNOST
DENAZE NAMAZA
l)
da je umrli pripadnik islama. Denaza se ne moe klanjati
nemuslimanu. Uzvieni Allah kae:

I nijednom od njih, kad umre, nemoj namaz obaviti, niti
sahrani njihovojprisustvovati, jer oni u Allaha i Njegova

Poslanika ne vjeruju i kao nevjernici oni umiru. 652
Pod pojmom umrli ovdje se podrazumijeva svako ko se rodi iv.

Pa tako, kada se rodi dijete i odmah umre, ogasulit e se i klanjat e
mu se denaza. To dijete ima pravo na nasljedstvo, da bude
naslijeeno i da mu se da ime ako bude davalo znake ivota, a nakon
to izae vei dio njegovog tijela. U protivnom, bit e samo okupan,
nadit e mu se ime, stavit e se u kakvo platno i zakopati iz poasti
prema ljudskom rodu. 653
Denaza se ne klanja samoubici. 653a Od Dabira ibn Semure se
prenosi da je rekao: "Poslaniku (a.s.) su donijeli ovjeka koji se ubio
kopljem, otrog i irokog iljka, i nije mu klanjao denazu. "654
Denaza se ne klanja odmetnicima koji su bespravno otkazali
lojalnost voi. Ne klanja se ni onima koji ine hajduiju, napadajui
putnike, ni onome koji namjerno ubije jednog roditelja, da bi ih se
ponizilo i da bi se drugi odvratili od tih radnji.655
2)
da se mrtvac oisti gasuljenjem. Ako se zakopa i pokrije
zemljom, prije nego to bude okupan, klanjat e se iznad njegovog

kabura bez kupanja. Meutim, ako se ne zagrne zemljom, a bude
stavljen u kabur, izvadit e se iz kabura, okupati i tek tada e mu se
klanjati denaza. 656 Od Ebu Hurejre se prenosi da je neka crna osoba,
652 Et-Tevbe, 84.

653 Ed-Durrul-muhtar, l/595.
653aPo pretenom miljenju islam. uenjaka samoubici se klanja denaza. (prim. prev.)
417
muka ili enska, koja je vodila brigu o istoi damije, umrla. Poslanik
(a.s.) nije bio obavijeten o njenoj smrti, pa se sjetio jednog dana i
rekao: ta je uradila ta osoba? Rekli su: "Umrla je, Allahov Poslanie."
On je rekao: Zato me niste obavijestili? Oni su mu odgovorili: "Bila
je tako i tako", ispriavi mu o njoj, ne pridajui joj nikakvu vanost.
Poslanik (a.s.) je rekao: Pokaite mi njen kabur. Doao je do kabura
i klanjao denazu.657
? J:s. ) J\i 4-lG 1/ J\i .n! IJ!J lJ! lS' 4l 1)\li pll
.
):.l ;i JU
Takoder, uvjetuje se da kefini budu isti, izuzev ako se zaprljaju

neistoom koja izae iz mrtvaca nakon njegovog kupanja.
Mrtvac se kupa tako to se skine sa njega odjea u kojoj je umro,
ali mu se pokriju stidni dijelove tijela (avret). Uzet e mu se abdest
bez izapiranja usta i nosa. Od Ummu Atijje (r.a.) se prenosi da je
rekla: "Kada smo kupale Poslanikovu (a.s.) kerku, rekao nam je:
Ponite s njenom desnom stranom i mjestima koja se peru prilikom
uzimanja abdesta. "658
J IJI
Zatim se okupa vodom u kojoj je prokuhana sidra (lie lotosovog

drveta), ako je to mogue, a ako nije, onda vodom i sapunom i slinim
higijenskim sredstvima. Od Ummu Atijje se prenosi da je rekla: "Doao
nam je Poslanik (a.s.) dok smo kupale njegovu kerku, pa nam je
rekao: Okupajte je, perui je tri, pet ili vie puta, vodom i lotosovim
liem (sidrom), a prilikom zadnjeg pranja stavite i kafura (kamforovo
drvo). Kada zavrite, pozovite me. "Kada smo zavrile, pozvale smo
ga, a on nam je dodao platno i rekao: Zamotajte je u ovo. "659
l}J lj)lS' J lj ;J-:::- :,iSt :,t :,t Ll l

4-lt Jw \..;,J! u lllu) l:..1i u :;t)

418
NAMAZ (SALAT)
Na poetku kupanja umrli e se postaviti tako da lei na lijevoj

strani, kako bi se mogla prati njegova desna strana. Potom e se
poloiti na desnu stranu. Zatim mu se peru prsa i stomak. Pranje e
se ponoviti tri puta. Njeno e se pritisnuti po stomaku i oprat e se,
ako eventualno ta izae iz njega. Potom e se obrisati i staviti mu se
miris (hanut) na glavu i bradu, a kafur na dijelove tijela kojima ini
seddu.
Ako bi mrtvac bio pronaen u vodi, takoer se mora kupati tri
puta, jer nam je kupanje (gusul) nareeno. U ovom sluaju, povui
e ga se kroz vodu tri puta, s nijetom kupanja. 660
3)
pokrivanje stidnih dijelova tijela mrtvaca i zamotavanje u
kefine. Ovo spada u farzi kifaje. Sunnet je da bude zamotan u tri

kefina; jednog od glave do stopala, koulje (kamis) od vrata do stopala
bez rukava, i lifafe, kefina koji prelazi preko glave i stopala, kojim se
zamota mrtvac i svee i gornji i donji kraj. 661
Kod kefina ene dodat e se jo i himar, platno kojim se zamota
lice i glava, te komad platna kojim se pokriju grudi i stomak do
pod koljena.
4) prisustvo tijela umrlog ili njegovog veeg dijela ispred klanjaa.
Nije ispravan namaz odsutnom mrtvacu.
to se tie denaze namaza, koji je Poslanik ( a.s.) klanjao

Nedaiji, to je jedan od znakova njegovog poslanstva. Od Ebu
Hurejre (r.a.) se prenosi da je on rekao: "Allahov Poslanik (a.s.) je
objavio smrt Nedaije svojim ashabima, zatim je stao ispred njih, a
oni su se poredali za njim u safove i prouio etiri tekbira. "662
U drugoj predaji, koju prenosi Imran ibn Husajn, stoji: "Ustao
je, a oni su stali u safove iza njega, smatrajui da je denaza ispred
njih. "663
660
661
662
663
Hadis biljei El-Buhari ( 1 3 18) .
Hadis biljei Ibn Hibban.
41 9
U drugoj predaji se kae: "Klanjali smo iza njega, a bili smo

uvjerenja da je denaza ispred nas. "664
Dakle, ovaj namaz je obavljen posebno za Nedaiju, jer je umro
veliki broj Poslanikovih (a.s.) ashaba, a da se nije zabiljeilo da je on
nekome klanjao u odsutnosti (salatul-gaibi), iako je nastojao svim
silama da svima njima klanja denazu. Rekao je: Zaista su stanovnici
ovih kabura obavijeni tamom koja ispunjava njihove kabure, a Allah
(d..) ih osvjetljava kada im ja klanjam denazu.665
i:'" tA):P. J JJ, !J t Js-1- a;' fA
Takoer je rekao i ovo: Kada god ne znam da je umro neko od

vas, a ja budem bio prisutan, ne propustite da me obavijestite, jer je
moje klanjanje denaze njemu, milost.666
41 :ie ;Jt:;..!:- :(-::Jfl 'J
t ..
o ..
5) nijjet. Zanijetit e tako da klanja u ime Allaha, molei Ga za

dotinog umrlog.
KLANJANJE
DENAZE NAMAZA
Denaza namaz se sastoji iz dva dijela:
l. etiri tekbira
2. stajanja.
Shodno tome, nije ispravan denaza namaz ako se klanja sjedei,
bez isprike, to se zakljuuje na osnovu naprijed navedene predaje u
kojoj se navodi da je Poslanik (a.s.) stao ispred ashaba, poredanih za
njim u safovima, i da je izgovorio etiri tekbira.
664 Hadis biljei Ebu 'Avane. Vie vidi u : Fethul-bari, 3/178.
666 Hadis biljee Ibn Hibban i El-Hakim.
420
NAMAZ (S ALAT)
Od Dabira ibn Abdullaha se prenosi da je Poslanik ( a.s.) rekao:

Zaista je va brat umro, pa ustanite i klanjajte mu denazu. Dabir
je rekao: "Pa smo ustali i poredali se u dva safa."667
Onaj koji zakasni na denazu namaz, saekat e imama da
izgovori tekbir pa e se prikljuiti dematu, jer je svaki tekbir kao
jedan rekat. Nakon to imam zavri namaz, on e prouiti onoliko
tekbira koliko je propustio, jedan za drugim (bez uenja dova),
ukoliko se boji da e odnijeti mrtvaca.
Sunneti denaze su:
- da imam stane paralelno sa prsima mrtvaca, jer se u njima nalazi
srce, i blizu njegove sredine. U hadisu koji prenosi Semure ibn
Dundub stoji: "Klanjao sam denazu namaz za Poslanikom (a.s.)
nekoj eni, koja je umrla poslije poroaja, pa je on stao prema sredini
njenoga tijela. "668
- prouiti dovu zahvale poslije prvog tekbira. Dozvoljeno je
prouiti i Fatihu umjesto ove dove.
- prouiti salavate na Allahova Poslanika (a.s.) poslije drugog
tekbira, kao to se ue u namazu na teehhudu.
- prouiti dovu umrlom poslije treeg tekbira. Najbolje je da se
ue one dove koje se prenose od Poslanika (a.s.) Od Avfa ibn Malika
se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s.) je klanjao denazu, a ja sam
zapamtio da je uio ovu dovu: Allahummagfir lehu verhamhu, ve
'afihi, varu 'anhu, ve ekrim nuzulehu, ve vessi' mudhalehu, vagsilhu
bil-mai ves-seldi vel-bered. Ve nekkihi minel-hataja kema nakkajtes
sevbel-ebjeda mined-denesi, ve ebdilhu daren hajren min darihi, ve
ehlen hajren min ehlihi, ve zevden hajren min zevdihi, ve edhilhul
dennete, ve e'izhu min 'azabil-kabri ili min 'azabin-nari." Zatim je
rekao: "I ja sam, ak, poelio da sam na mjestu tog umrlog." (Moj
Gospodaru, oprosti i smiluj mu se, prei preko njegovih loih djela
421
i poasti ga u kaburu, uini mu ga prostranim, saperi ga vodom,

snijegom i kiicom. Oisti ga od grijeha kao to se bijela odjea isti
od prljavtine. Zamijeni mu kuu boljom kuom, rodbinu boljom
rodbinom, branog druga boljim branim drugom. Uvedi ga u
Dennet i sauvaj ga kaburske patnje, ili ptnje u vatri. )669
' , '
- - f-' - f, t-- ' I ,J.,.:.,:,
t-'
.ft ,JjAj
,
ojG:-
:, :'"I

o ... .
..."'
ftllj :, w :,lli-:,:, J.JJJr 'J :, :, ;1:, J.J
l f:, Oji ::,..0 1 1)1 41.4f:, !\JI::.. A,'JI yj!ll ;. :; w- ::..J
Ju jw1 :; '}yi;. of:, 41-:,t:, )j ::,... :,j:, t::,...
;:: .h- d;:,jt::,t:-::
-.,
-,
, - , -o
o di
....
Od dova, koje se prenose od Poslanika (a.s. ), takoder je i ova:

Allahummagfir li hajjina ve mejjitina, ve ahidina ve ga)ibina, ve
sagirina ve kebirina, ve zekerina ve unsana. Allahumme men ahjejtehu
minnaft ahjihi (alel-islam, ve men teveffejtehu minna feteveffehu (alel
iman. (Na Gospodaru, oprosti naim ivima i mrtvima, prisutnima
i odsutnima, malim i velikim, mukim i enskim. Na Gospodaru,
kome od nas da ivot uini ga muslimanom, a koga usmrti od nas
usmrti ga kao vjernika.)
Nee se traiti oprosta za dijete ili maloumnu osobu koja je
poludila prije nego to je postala punoljetna, nego e se prouiti:
Allahummed(alhu lena feretan, ved(alhu lena edren ve zuhren,
ved(alhu lena afi(an ve mueffe(an. (Na Gospodaru, uini nam ga
prethodnikom, nagradom i jednim od dobrih djela, uini nam ga
zagovornikom i onim kome e se dati da bude zagovornik. )67
Selam e se predati poslije etvrtog tekbira bez ikakve dove,
zanijetivi pri tome selam i spas umrlome, kao i klanjaima zajedno s
njim. Ako klanja izgovori Rabbena atina fid-dun 'Ja haseneten ve
fil-ahireti haseneten vekina (azaben-nar (Na Gospodaru, daj nam
dobro na ovom svijetu, a i na Ahiretu i sauvaj nas patnje u vatri!),
bit e dobro i ne smeta.
422
NAMAZ (SALAT)
Kada predaje selam, naglas e prouiti prvi selam, a tiho drugi.

Ruke se ne diu kada se ue tekbiri, izuzev kod prvog. Uenjaci
Belha kau: "Ruke se diu prilikom uenja svih tekbira." To je stav
ostale trojice imama, a postoji i predaja od Ehu Hanife u tom
smislu.671 Lijepo je pratiti imama, pa ako on die ruke pri izgovaranju
tekbira, i mi emo to initi s njim.
Dat e se prilika da denazu namaz klanja voda ili njegov
zamjenik, na osnovu predaje u kojoj se navodi da je hazreti Husejn
(r.a.) ustupio Se'id ibn El-Asu klanjanje denaze hazreti Hasanu,
rekavi: "Da to nije sunnet, ne bih ti dao prednost. "672 A Se'id je bio
namjesnik u Medini.
Zatim e se prednost dati mjesnom imamu da predvodi klanjanje
denaze namaza, ako je on bolja osoba od nasljednika umrlog. U
protivnom, prednost ima nasljednik (staratelj) umrlog, i to punoljetan
i pametan mukarac. On moe dati dozvolu da denazu, kao imam,
klanja neko drugi, jer je to njegovo pravo, koje moe prenijeti na
drugog.673
Lijepo je obznaniti neiju denazu, kako bi se poveao broj
klanjaa i onih koji je ispraaju. Od Aie (r.a.) se prenose rijei Allahova
Poslanika (a. s.): Kojem god mrtvacu klanja denazu grupa iji broj
dostigne stotinu, i svi se budu zauzimali za njega kod Allaha, Allah e
im udovoljiti.674
Od Ibn Abbasa (r.a.) se prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:

Koji god musliman umre, a denazu mu klanja etrdeset ljudi koji Allahu
ne prepisuju druga, Allah e ih uiniti njegovim zagovornicima.675
671
672
673
674
675
Hadis biljee El-Bezzar, Et-Taberani i El-Bejheki.
423
l,::-.. JJ'-'
- - J 'i)) j );):.:., fo)
uWI''
-"-
- -
ISPRAAJ DENAZE
I ZAKOPAVANJE
Sunnet je da ljudi prate denazu i da je nose, na osnovu hadisa
koji se prenosi od Ebu Se'ida el-Hudrija (r.a.) da je Poslanik (a.s.)
rekao: Kada se iznese denaza i ponesu je ljudi na svojim ramenima,
ako umrli bude dobra osoba rei e: ccpourite sa mnom! A ako ne
bude dobar, rei e: reko njoj, kuda je to nose? Njen glas uju svi
osim ovjeka, a kada bi ga i on uo pao bi u nesvijest.676
;\i l" li$f .)s. Jl':-:,JI lj j41 J l)

.
i- \J li 4,;.J- -. :lS' r
.t'll -. ,(- ,-.; - ' - - ,-. -. - ':lJ-. t,-.J
.rJ - W"l
p
l !!.".-' .r T'."...., T; ..r.-- .
r-S' "'-J
..
..
..
..
Od Ummu Atijje (r.a.) se prenosi da je rekla: "Zabranjeno nam

je da slijedimo denazu i nije nam to stavljeno u dunost. "677
Shodno tome, izlazak ena radi praenja denaze spada u mekruh

tahrimi, kao i na osnovu Poslanikovih (a.s.) rijei, upuenih enama:
Vratite se, grijene i bez nagrade.678 Ovaj hadis potvruju i drugi hadisi
iz razliitih perioda i prilika, kao i rijei Aie (r.a.): "Da Poslanik
(a.s.) vidi ta su ene uvele, poslije njegove smrti, zabranio bi im to
kao to je bilo zabranjeno enama Israeliana." Ovo se odnosi na
ene iz perioda njenog ivota. ta li je tek s postupcima ena iz
naeg doba?!679
Lijepo je prilikom noenja denaze pouriti, ali da se mrtvac ne
trese i da to ne izazove potekoe onima koji ga nose i koji prate
676
677
678
679
424
Hadis biljei El-Buhari ( 1 3 14).

Hadis biljei Ibn Made.
NAMAZ (SALAT)
denazu. Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Poslanik (a.s.) rekao:

Pourite prilikom noenja denaze, pa ako bude dobra osoba, u dobro
je i nosite, a ako bude loa, onda se rjeavate zla koje skidate sa svojih
vratova.680
t
o
"'
"' "'
o
"
J
r ,-T_,..: J wi.:.P ol.i a:GJL
d..}""
- ..
- JI!.LI :J
....U I!..lJ ...,
43.r
'.r;.r
! I .r
'
0
'
'
'
' ' ' ' \i1
Lijepo je ii iza denaze, jer se ona prati. Na to ukazuje i hadis

koji prenosi Ebu Hurejre (r.a.) : Ko slijedi denazu imat e nagradu
}ednog kirata''.681
Od Bera'a (r.a.) se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s.) nam je
naredio sedam stvari, a zabranio nam sedam. Naredio nam je da
slijedimo denazu ... "682
Mrtva osoba se kopa u dubok kabur, to iznosi otprilike pola
njene visine, ili do visine grudi. A ako bude i dublji od toga, bolje je.
Cilj svega toga jeste da se sprijei irenje neugodnog mirisa od mrtvaca
i eventualnog otkopavanja od strane zvijeri.
Duina kabura iznosi duinu mrtvaca, a irina pola njegove
duine.
Sunnet je da se naini u kaburu tzv. lahd. To znai da se iskopa,
du itavog kabura, od pravca Kible, jedna rupa u koju e biti postavljen
mrtvac. Ovo nije sunnet u sluaju da je zemlja rastresita, pa to nije
mogue uraditi. Od Ibn Abbasa se prenosi da je Poslanik ( a.s.) rekao:
Lahd je nae obilj'ej'e, a poravnana strana j'e obil,jej'e drugih.683
ljfti-J lj w l
Sa'd ibn Ebi Vekkas je oporuio u smrtnoj bolesti

' ' ovo: "U kaburu
mi iskopajte lahd, i zazidajte me u njemu erpiem, kao to je uinjeno
sa Poslanikom (a.s.). "684

680
681
682
683
684
Hadis biljei El-Buhari ( 1 3 1 5).

Hadis biljee Ebu Davud i drugi.
425
Abd ulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Dozvoljeno je da se mrtvac ukopa u tabutu, ako je zemlja

rastresita i vlana. U protivnom je mekruh, ali je poeljno da se po
njemu pospe zemlja. Ko umre na brodu, okupat e ga se, zamotati,
klanjat e mu se denaza i bit e baen u more, ako je kopno daleko
i postoji bojazan da e mu se tijelo okuiti. 68 5
Lijepo je da onaj koji sputa mrtvaca u kabur kae: Bismillahi ve
billahi, ve cala milleti resulillahi. (U ime Allaha i sa Njegovim imenom,
i kao pripadnik ummeta Muhammeda (a.s.))
Sunnet je da mu se desna strana okrene prema Kibli.
Zatim e se zazidati erpiom i zagrnuti zemljom. Zemlja e
iznad kabura biti podignuta za jedan pedalj. Nee se kreiti niti
sulajisati zemljom, niti e se graditi bilo kakav spomenik.686
Od Ebu el-Hijada el-Esedija se prenosi da je rekao: "Rekao mi
je Ali ibn Ebi Talib: 'Hoe li da te poaljem u misiju u koju je mene
poslao Poslanik (a.s. )? ! Da ne ostavi ni jedan kip, a da ga ne obori,
niti ijedan uzdignut kabur, a da ga ne zaravna. "'68 7
Od Dabira (r.a.) se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s.) je
zabranio da se krei kabur, da se na njemu sjedi i da se bilo ta gradi
na njemu. "688
Nema nikakvog grijeha da se stavi kamen iznad glave kako bi se
znalo kome pripada kabur. Od El-Muttaliba se prenosi da je rekao:
"Kada je umro Osman ibn Maz'un, prvi muhadir koji je umro u
Medini, ispraena je njegova denaza i bio je zakopan. Poslanik (a. s.)
je zatraio od nekog ovjeka da mu donese kakav kamen. Ovaj ovjek
nije bio u stanju da sam ponese kamen, pa je Poslanik (a.s.) ustao i
zasukao rukave. Rekao je prenosilac: 'Kao da sad gledam u bjelinu
Poslanikovih ( a.s.) ruku, kada je zasukao rukave. ' Zatim ga je uzeo i
685
686
687
688
426
Reddul muhtar, l/599.

Ed-Durrul-muhtar, l/601 .
NAMAZ (SALAT)
stavio pored njegove glave i rekao: Njime obiljeavam kabur svoga
bra ta i tu ukopavam onoga kojije umro iz mog roda.689
t :;. :,t:, t t
Mustehab je (lijepo) da se pospu rukom tri grumena zemlje od
strane glave. Navodi se od Ebu Hurejre (r.a.) da je Poslanik (a.s.)
klanjao denazu, a zatim doao do kabura i bacio tri grumena zemlje
od strane glave.690
Stat e se pored kabura poslije ukopa i traiti oprosta za umrloga
od Allaha i uit e se za njega dove. Od Osmana ( r.a.) se prenosi da
je rekao: "Poslanik ( a.s.) je, kada bi zavrio ukop mrtvaca, stao pored
njegovog kabura i rekao: Traite oprosta za svoga brata, i molite Allaha
za njega da ga uvrsti, jerje on sada na ispi tu. "69 1

'J\:...; ''1 4lli . 1." 4i l.r-J
i: .
< t. ,J
, : ,
r ;
.
Amr ibn As je, izmeu ostalog, oporuio i ovo: "Kada umrem,
neka ne ide za mnom narikaa, niti vatra. Kada me zakopate, pospite
me lagahno prainom, a zatim ostanite kod mog kabura onoliko
vremena koliko treba da se zakolje mladune deve i podijeli njegovo
meso, kako biste mi pravili drutvo i bili utjeha, da vidim ta u
odgovoriti izaslanicima moga Stvoritelja. " 692
SAUEE
Mustehab je za ljude i starije ene, da izraze svoje sauee, na
osnovu Poslanikovih ( a.s.) rijei: Ko izrazi sauee svome bra tu zbog
smr ti nekog njegovog, Allah e mu obui odjeu plemeni tosti na

Sudnjem danu.693
689
690
691
692
693
Had.is biljei Ebu Davud.

Had.is biljei Ibn Made.
Had.is biljei Ebu Davud.
.
Had.is se u cjelosti navodi u Muslimovom Sahihu (121).
Had.is biljei Ibn Made.
42 7
Abd ulha mid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
l r 1:,Sj1 llJI oW" "Jv:.,a! of t/.
Takoer je rekao i ovo: Ko izrazi sauee onome kome je neko

umro, imat e istu nagradu kao i on.694
t'
'
.
o)': , lli 4 jS-
'
"
Sauee se izraava tako to e se rei: 'Azamellahu edreke, ve

ahsene aza(eke, ve gafere limeJiitike. (Neka ti Allah uvea nagradu i
uljepa utjehu i oprosti tvome umrlo m. )695
Lijepo je da komije i rodbina pripremaju hranu porodici umrlog,

a to se zasniva na rijeima Allahovog Poslanika (a.s. ) : Spremite hranu
Daferovoj porodici; njima je dolo ono to ih je zaokupiralo.696
" o
;.,A\lt liJI, .#. 'J 11

,
Dozvoljeno je dolaziti u posjetu porodici umrlog tri dana, tjeiti

ih i izraavati svoju alost. Nakon tog perioda je pokueno, jer
obnavlja aljenje i tugu. Izuzima se iz ovoga neko ko je bio odsutan
ili nije uo za smrt. Pokueno je to initi kod kabura, jer se kod
kabura trai oprost i upuuje dova za umrlog, kao to je ve navedeno.
Pokueno je, radi izraavanja sauea sjediti kod kunih vrata,
jer su to radili u predislamskom periodu, i to je zabranjeno. Ima
pojava u nekim zemljama da se sjedi na putu u to ime, a to je
najrunija pojava i obiaj.697
Meu rairene novotarije izraavanja sauea u nekim islamskim
zemljama, a koje se kose sa sunnetom kojeg smo naveli, spada i to da
porodica umrlog iznosi hranu onima koji dou da izraze sauee.
Od Derira ibn Abdullaha ( r.a.) se prenosi da je rekao: "U naricanje
smo ubrajali okupljanje kod porodice umrlog i iznoenje hrane
takvom skupu. "698 Ovim je rijeima izraeno neto to nije
694
695
696
697
698
428
Hadis biljei Tirmizi.

Hadis biljei Et-Tirmizi j ocjenjuje ga kao hadis hasen.
Hadis biljee Ahmed j Ibn Made.
NAMAZ (S ALAT)
dozvoljeno, a to se ogleda u podizanju glasova prilikom plaa za

umrlim i nabrajanju njegovih vrlina. To je naroito izraeno ako se
hrana kupuje za novac umrlog iz njegove ostavtine, a meu
nasljednicima ima djece. Islam estoko osuuje naricanje i pretjerano
aljenje za umrlim. Od Ebu Malika el-E'arija se prenosi da je
Vjerovjesnik (a.s.) rekao: etiri pojave mog ummeta su od dahilijjeta
i sljedbenici ih nee ostaviti: isticanje i ponos sa svojim porijeklom,
zadiranje i sumnjanje u porijeklo drugog, obraanje zvijezdama za
padanje kie i naricanj'e.
Rekao je i ovo: Ako se ne pokaje narikaa prij'e svoj'e smrti, bit e
proiv/,jena na Sudnj'em danu u haljini od katrana i koulji od ougane
koe.699
w J :, \.:.j.'JI J ' jfi 'J ;t f J jt

9Jij ;..!J ,;;..:'
Od Ummu Atijje se prenosi da je rekla: "Poslanik (a.s.) je uzeo
od nas zakletvu da neemo naricati. Nju je odralo samo pet ena:
Ummu Sulejm, Ummul-Ala', ki Ebu Sebure, Muazova supruga, ili
ki Ebu Sebure i Muazova supruga. moo
Od Ibn Mes'uda (r.a.) se prenosi da je Poslanik (a.s.) rekao:
Nama ne pripada onaj koji se udara po obrazima, cijepa odjeu i
narie na dahilijjetski nain?0 1
" :Li; U:.-J '"r'.r.:""
'!..t t .,..,.
---J -,..J-.J
. i, -r_t..i iJO
'. - -4J""f
if'
4!1AI .s
' ' '
'
Prenosi se da je Ebu Berde rekao: "Ebu Musa se razbolio toliko

da se onesvijestio. Bio je u sobi jedne ene iz njegova roda i nije joj
mogao nita odgovoriti. Kada se osvijestio rekao je: 'Ja se ograujem
od svega onoga od ega se ograuje Allahov Poslanik (a.s.). Zaista
se Poslanik (a.s.) ograuje od onih ena koje nariu, koje u alosti
odsijecaju kosu i cijepaju odjeu.' "702
699
700
701
702

429
Dozvoljeno je umjereno pokazati svoju alost i umjereno plakati.

Od Enesa ibn Malika se prenosi da je rekao: "Uli smo s Poslanikom
(a.s.) kod Ebu Sejfa el-Kajnija, koji je bio otac po mlijeku Ibrahimu,
sinu Muhammeda (a.s.). Muhammed (a.s.) je poeo ljubiti i mirisati
Ibrahima. Zatim smo uli i mi ba kada je Ibrahim isputao duu, a
Poslanikove (a.s.) oi su zarosile suzama. Abdurrahman ibn Avf (r.a.)
mu je rekao: 'Zar i ti, Allahov Poslanie?' On mu je odgovorio: O
sine Avfov, zaista je to samilost. Zatim je dodao: Oko suzi, srce tuguje,
a mi neemo nita rei ime nije zadovoljan na! Gospodar. Zaista smo
mi, Ibrahime, zbog rastanka s tobom tuni." 703
o l
' ' .- . ..
'
- JW '-.SJ"
'- :,u -..r-':. 1 1 ..' -- J- U.
, "" ,-.:. -,t ' - j- ,-. J'
- -.'l u.
. T""l"' ,.. ,_
-. . - J
b)'J!J 'r 1 u cii- r ur 8-:j ..r'
' {. ; "J' -. - . iiir
ft
'"' )AJ J
J
..,. ....
.. .. ....
o
U hadisu Abdurrahmana ibn Avfa se navodi jo i ovo: "Rekao

sam, Allahov Poslanie, ti plae. Zar nam nisi zabranio da plaemo? "
Jo se dodatrio navodi u ovoj predaji: "Ja sam zabranio dva odvratna
i grijena glasa: glas prilikom igre, zabave i ejtanske muzike, i glas
prilikom nedae (smrti), grebanje lica, cijepanje odjee i ejtansko
cviljenje. "704
l J
J.ftl.i
:. :el
J , ..-.e
... .... f- ,. J Ji! ..Wj p
,
.. .. :a.... ,;,.t
....
-
i ,.,t_o ,..,. .. ,.,-:;... ,
lJ
'*
"',. ...
l l
o "'
....
, ...
, . ",. :.J
.u jJ :-r-1y. J .oy:J
-
PROPISI O EHIDU
ehid je punoljetna osoba, pripadnik islama, koja bude ubijena
nepravedno. To je, naprimjer, neko ko je ubijen u bici na Allahovom
putu, a da nije kao ranjenik odnesen sa bojnog polja. To znai da
nije nita uzimao od onoga to pomae funkcije tijela nakon
ranjavanja. To podrazumijeva da nije nita jeo, pio niti je uzimao
703 Hadis biljei El-Buhari ( 1303) .

704 Hadis biljee Ibn Sa'd i Et-Taberani.
430
NAMAZ (SALAT)
bilo kakav lijek i da nije odnesen sa bojnog polja kako bi mu se

ukazala prva pomo i lijenika njega.
On se nee gasuliti , jer sama njegova smrt predstavlja ienje
njegovog tijela. Zato je Poslanik ( a.s.) naredio da se ehidi Uhuda
zakopaju zajedno sa svojom krvavom odjeom i da se ne kupaju. Od
Da bira (r.a.) se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s.) je stavljao dvojicu
ehida Uhuda u jedno platno , a zatim pitao: Koji od njih dvojice zna
vife Kur'ana ? A kada bi mu se pokazalo na jednog od njih dvojice ,
tome bi davao prednost da bude u lahdu prema Kibli i rekao bi: Ja
u biti svjedok ovima na Sudnjem danu.
J:s. \jf J lij l . J t:.!U l:.At J1 4l '

-
.."-_
--
f lu i:,ili lt ).!!t . , t
} ,
- UJ. I
,.
- -- ''rl'!- 'JP
Naredio bi da se ukopaju u svojoj krvavoj odjei , a da nisu kupani

niti im se klanjala denaza. "705
Denaza namaz se klanja ehidima , jer je namaz koji se klanja

mrtvoj osobi jedna vrsta poasti , a ehidi su najdostojniji te poasti.
U vjerodostojnoj predaji se navodi da je Muhammed (a.s.) klanjao
denazu namaz ehidima Uhuda nakon to su zakopani. S obzirom
na to da je potvreno da je klanjao denazu ehidima Uhuda poslije
njihovog ukopa , klanjanje denaze prije ukopa je prirodnije. Tako,
od Ukbe ibn Amira se prenosi da je Poslanik (a.s.) izaao jednog
dana do Uhuda i klanjao ehidima namaz kakav se klanja bilo kojoj
umrloj osobi...706
ehidi se kopaju u svojoj odjei u kojoj su ubijeni , nakon to se
sa njih poskida ono to nije prilino da bude kefin , kao, naprimjer,
pancir, obua i oruje. Ako je u odnosu na propisane kefine odjea u
kojoj je ehid poginuo kraa , dodat e se koliko je potrebno platna.
Argument za to su rijei Poslanika (a.s. ) : Pokrijte ih sa svim njihovim
ranama i krvlju.77

707 Hadis biljei Ahmed.
43 1
ODLAZAK NA MEZARJE
Posjeivanje kabura je u skladu sa erijatskom propisima, na
osnovu rijei Poslanika ( a.s. ) : Bio sam vam zabranio da posjeujete
kabure. Sada ih slobodno posjeujte, jer vas to podsjea na Budui svije t

i umjerenost u ovosvje tskim prohtjevima.78
1 :.!'.13:, !l.ll J ) \AJj/,J J_,;ljl )\.l..j !:: :
..
..
..
..
:s-
To je pohvalno, kako za ljude tako i za ene. enama se

zabranjuje posjeivanje, ako e njihov izlazak poveati tugu, pla i
alost, ili ako svojim nedolinim odijevanjem otkrivaju svoje ukrase,
jer je sprjeavanje tete pree od dobivanja koristi.
Za to ne postoji neko odreeno vrijeme ili termin. Lijepo je
prilikom posjete stajati i rei: Es-selamu 'alejkum dare kavmin
mu'minin, ve inna ina 'Allah bikum lahikun. (Es-selamu alejkum,
kuo naroda vjernikog. I mi emo vam se pridruiti, ako Bog da.)
Zatim e se uiti dove i traiti oprosta za njih. Od Aie (r.a.) se
prenosi da je rekla: "Poslanik ( a.s.) je, kada god je noivao kod nje,
izlazio krajem noi u mezarje El-Beki' i govorio: Es-selamu 'alejkum,
kuo naroda vjernikog. Dolo vam je ono to vam je obeavano, a su tra

e doi i oni kojima je ostavljeno vremena. I mi emo vam se, ako Bog
da pridruzi ti. Moj Gospodaru, oprosti stanovni cima Beki'al
Garkada.709
ili1 G ::., u fo. 1 J'.J.:&.) iJut:,

.rll )l :is rl
'
lo
l' 1
ta11
1 (..flJ
.u 11
'
- .r
-
Od Burejde se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s.) je upuivao

ashabe kako e se ponaati kada dou na mezarje, pa je neko izmeu
njih izgovarao: Es-selamu 'ala ehlid-dijar, ili es-selamu 'alejkum,
ehled-dijar minel-mu'minine vel-muslimine. Ve inna infa'Allahu le

lahikun. Es'elullahe lena ve lekumul-'afijeh. (Mir i Allahov spas neka
708 Hadis biljei Ibn Made.
432
NAMAZ (SALAT)
je stanovnicima ovih kua, ili Mir i Allahov spas neka je vama,

stanovnici ovih kua koji ste bili vjernici u Allaha i Njemu pokorni.
Mi emo vam se, ako Bog da, pridruiti. Molimo Allaha da sauva i
vas i nas od svih nevolja. )110
ll,lJ lj j:j l
-J, lt:Ul f r'>C-Jijf -J4:UI jAf .,P r'>C-JI

\All :, W Jl1 jt.,f 'jj ilil G !

433
3.
poglavlje
Zekat
ZEKAT
ZEKAT
DEFINICIJA ZEKATA
Rije zekat u arapskom jeziku ima znaenje rast i istoa. Ova
dva znaenja su prisutna u terminolokom znaenju rijei "zekat"
koje ona ima u erijatu. Zekat isti od grijeha osobu koja ga izdvaja.
Takoer, isti duu od runog svojstva - krtosti. Zbog ovih
karakteristika, zekat nije bio stavljan u obavezu Allahovim poslanicima
(a.s. ), jer su oni bili sauvani od krtosti. Davanje zekata uzrokuje
napredak i rast imovine, s obzirom na to da se dolazi do transfera
jednog dijela imovine u posjed siromanih i potrebnih. To dovodi
do jedne vrste osvjeenja u ekonomiji i razvoja trgovine. Allah (d..)
kae:
togod vi udijelite, On e to nadoknaditi.

A u hadisu se kae: Davanje zekata nee nikada umanjiti imetak.1
J li'.l.P :- 'a)\
.
Nije obaveza davati zekat na onu imovinu koja se ne uveava, ili

za koju ne postoji tendencija da e biti unaprijeena, kao to emo i
izloiti kasnije.
U terminolokom znaenju, zekat je stavljanje u posjed jednog
odreenog dijela imovine siromanom muslimanu, kojem je
potrebna. To podrazumijeva prestanak bilo kakvog koritenja od
strane osobe koja ga daje, i to u ime Allaha (d..).
l
Navodi ga Taberani u Evsatu, i Haraiti u Mekarimul-ahlaki, od Ummu Seleme

(r.a. ) koja prenosi od Ehu Musa'a (r.a.).
437
Da bi se neto smatralo zekatom, nije dovoljno dopustiti

koritenje imovinom, jer se time ne ostvaruje davanje koje se spominje
u rijeima Uzvienog:
I dajite zekat.
...
Tako, ako bi neko nahranio siroe, imajui namjeru da mu to

bude zekat, nee se ubrajati u zekat, osim ako mu je preda u posjed.
Jer,predajui mu hranu, uz nijet da daje zekat, osoba je koristi kao
svoj imovinu, za razliku od situacije kada davalac dozvoli da primalac
jede hranu i ne stavi mu je na raspolaganje i posjed.
MJESTO I ULOGA
ZEKATA U ISLAMU
Zekat je trei od temelja vjere islama koji su spomenuti u
vjerodostojnom hadisu, a koji glasi: Islam se temelji na pet stvari...
Obaveza davanja zekata je ustanovljena Kur'anom, Sunnetom i
konsenzusom islamskih uenjaka. Allah ( d..) spominje zekat
uporedo s namazom u velikom broju ajeta. Allahovom ( d..)
Poslaniku ( a.s.) je davana zakletva da e se ova obaveza izvravati.
Od Derira ibn Abdullaha (r.a.) se prenosi da je rekao: "Dao sam
zakletvu Poslaniku ( a.s.) da u obavljati namaz, davati zekat i upuivati
savjete svakom muslimanu. "2
Ebu Bekr je poveo borbu protiv onih koji su uskratili davanje
zekata, a za taj svoj postupak je uzeo kao argument rijei Allahovog
Poslanika ( a.s.): Zaista se pravo na ivot i imovinu zasniva na izvrenju
obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat.3
\S'jJI -JWI J -c.\.)l ;p -JWI J

- !
-
Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je rekao: "Nakon smrti

Allahovog Poslanika (a.s.) hilafet je preuzeo Ebu Bekr (r.a.). Neki
2
3
438
Buharijin Sahih, u poglavlju o zekatu 140 1 .

Fethul-bari, 3/263.
ZEKAT
Arabljani su se vratili u nevjerovanje. Omer (r.a.) je upitao Ebu Belcra:

'Kako e povesti rat protiv ljudi, kada je poznato da je Allahov
Poslanik (a.s.) rekao: Nareeno mi je da se borim SPe dok ljudi ne
izgovore: La ilahe illellah. Pa ko izgovori te rijei njegova imovina i

ivot e biti zatieni osim u sluaju da uini kakav delikt koji ugroava
njegov ivot i imovinu, a konaan sud je kod Allaha d.f. '
1- A\j 4Jl:e . J... :ill lflli llll l J.lt 1) Wl uf t J.-f

!
."
4.\.Jl
Lo-.. j ....
;
Ebu Bekr je odgovorio: 'Tako mi Allaha, borit u se protiv onih

koji su napravili razliku izmeu namaza i zekata. Zaista je zekat pravo
koje se nalazi u imovini. Kada bi mi uskratili davanje samo jednog
malog braveta koje su davali na ime zekata u vrijeme Poslanika (a.s.),
ja bih poveo bitku protiv njih, zbog te utaje.' Omer (r.a.) je poslije
toga rekao: 'Tako mi Allaha, to nije nita drugo osim Allahova uputa
koja je rairila grudi Ebu Bekra (r.a.) i znao sam da je to istina.'"4
Obaveza zekata je kategorina. Onaj ko je zanijee je nevjernik.
Zekat je propisan druge godine poslije Hidre prije nego to je
nareen post ramazana. To je, poslije namaza, najvredniji ibadet.
Grijeh onoga ko ne daje zekat je veliki, ak toliki da je imam Buharija
rezervisao posebno poglavlje u svome Sahihu, u Knjizi o zekatu,
pod nazivom Poglavlje o grijehu onoga koji ne daje zekat i rijeima
Uzvienog Allaha d..:
Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troe ga na

Allahovu putu - navijesti bolnu patnju. Na Dan kad se
ono bude u vatri diehennemskoj usijalo, pa se njime ela
njihova i slabine njihove i leda njihova budu igosala. "Ovo
je ono to ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono to
ste gomilali!
Zatim je naveo u ovom poglavlju, sa svojim lancem prenosilaca
koji see do Ebu Hurejre, da je Poslanik (a.s.) rekao: Napast e deve
4
5
Buharijin sahih u poglavlju o zekatu, 1399-1400.

Sura Et-Tevba, 34-35.
439
na svoga vlasnika, krupnije nego to su bile, ako ne bude na njih davao

zekat, gazei ga svojim papcima. Napast e bravad na svog vlasnika,
krupnija nego to su bila, ako ne bude na njih davao zekat, gazei ga
svojim papcima i bodui ga svojim rogovima. Zatim je rekao: Jedno od
njihovih prava jeste da se muzu kod vode. Zatim je rekao: Neka mi niko
ne dolazi na Sudnjem danu, nosei ovcu na svojim pleima, koja e blejati,
dozivajui me: cca MuhammedeV'Ja u rei:Ja ti nita ne mogu pomoi,
ve sam te obavijestio. Neka mi niko ne dolazi na Sudnjem danu, nosei
devu za vratom, koja e riati, dozivajui me: Muhammede!'' Ja u
mu odgovoriti: Ja ti nita ne mogu pomoi, ve sam te upozorio.
1+'4 ojk.J '-' - , 11 \S' '" '" ' '""l tl
,
- - ("""' JA
..r:.r IF - ojk.J iJ \S' ?- .)s. .)s. tl:,
. - -J \iJ' ,T.J
.l;:. 'J
,-.
.L:...:. oG... uJI
" - -.1-
'" . t ,-,--.
(""" t "-t '1'J 'J \i Wl
- r.J!.
'
i" J"- IF-t 'J'J _.L. ::.,U f 'l J JU JJA,J ).. liJ ,-.i 4::J-
JJ1 ::.,. ::..U t '1 J)U J.,b \lj jj ..4J
.. .)s.
-
:,
>
..
..
.r
l,,
d.
,.. - - . :.>
i'
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik (a.s.) rekao: "Kome

Allah (d..) da imetak, pa ne daje zekat iz tog imetka, on e mu
doi na Sudnjem danu u liku zmije otrovnice sa dvije crne take
iznad oiju, koja e se omotati oko njega, steui ga, a zatim e ga
epati za vilice, govorei mu: 'Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje
blago!' " Potom je prouio rijei Uzvienog Allaha:
Neka oni koji krtare u onom to im Allah iz obilja Svoga

daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za
njih. Na Sudnjem danu bit e im o vratu objeeno ono ime
su krtarili, a Allah e nebesa i Zemlju naslijediti; Allah
dobro zna ono to radite.6
- - 4-i jj ..,...
-,: 'J,J;\S':) ,-.,y. '.lt
:J.i.. G.;...,
. - t.;.;jl
'1 lll l o' Iii'tJ
. . ;: jj -jf
r)'!.
... ,.. , - ,.. J J
'
..
J
;
i
...
J
. - - '1 ')\3 -,;("
-u:w..,
'
'' '
. -
' J.u.'-'
' L..il
- l ry.
-
)
.
v-.r t l!..ll t J-
, ;
.
tl
.h.:: -. ( ;:,
o
...
.Ul
440
Buharijin Sahih, dva hadisa o zekatu 1402. i 1403. Ajet je iz sure Alu lmran, 180.
ZEKAT
ZATO JE PROPISAN ZEKAT

Zekat je obaveza svakog muslimana, razumnog, slobodnog,
punoljetnog, koji je upoznat sa propisima o zekatu, makar da zna
samo za stav islama prema zekatu, a za to je dovoljno da osoba ivi
u muslimanskoj sredini. Zekat nije obaveza za malo dijete, roba,
osobu koja ivi u neislamskoj sredini i koja nije upuena i ne zna
nita o ovoj obavezi.
Uvjet pod kojim ova obaveza biva stavljena nekome u dunost
jeste da osoba posjeduje nisab7 tokom cijele jedne godine, a da nije
duna nekome ko od nje potrauje taj dug. Isti je sluaj i ako je rije o
dugu koji se mora izvriti u ime Allaha ( d..) i nije pravo ljudi ve
Allahovo. Takav je zekat, a njega potrauje ovlatena osoba, to je bila
praksa u vrijeme Poslanika (a. s.), Ebu Bekra i Omera. Ili, pak, ako se
radi o dugu prema nekoj osobi, kao to je, recimo, mehr mu'eddel
za sluaj rastave braka. Istina, to ne oslobaa od obaveze davanja zekata.
Treba istai to da se, nakon to je dolo do materijalnog napretka
u vrijeme Osmana (r.a.), dolo do uvjerenja da postoji odreena
neprijatnost za posjednike imovine u provjeri njene koliine. Vlast
im je dala slobodu u izvrenju ove obaveze, s obzirom na to da se u
tome vidjela odreena dobrobit.
Uenjaci su saglasni da pravo ovlatene osobe nije prestalo samim
uzimanjem zekata i zadovoljenjem njegove potranje. Kada bi vladar
saznao da stanovnitvo nekog mjesta ne daje zekat, on e ga zatraiti
od njih i prisilit e ih da ga daju.
Prolazak jedne godine od kako se nalazi nisab u posjedu je uvjet
da bi zekat bio obaveza. Ovdje se radi o lunarnoj godini. Nazvana je
havl, zato to se u godini dese mnoge promjene i zbog promjene
godinjih doba (a to sadri znaenje ove rijei - op. prev.) Ehu Davud
navodi u svome Sunenu hadis o ijem se stupnju nije izjasnio, a u
7
Nisab je odreena koliina imovine utvrena na osnovu erijatskih izvora, a to je

osnova za davanje zekata.
441
kojem Poslanik (a.s.) kae: Nema zekata na onu imovinu koja nije
bila u posjedu cijelu jednu godinu.
j, J .P.J\:e J a lSj 'J
Takoer se uvjetuje da u ovoj imovini nema niega to je osnovna

potreba osobe koja daje zekat, a to odrava ljudski ivot, kao to su
sredstva za izdravanje, sredstva za stanovanje, nuna odjea kojom
se titi od vruine i hladnoe, profesionalna orua i alat, namjetaj i
pokustvo, nauna literatura i knjige i drugo to spada u osnovne
ljudske potrebe.
INJENICE ZBOG KOJIH

ZEKAT NIJE OBAVEZAN
Zekat se ne daje na imovinu koja je zalog kod neke osobe. Na nju
ne daje zekat ni osoba kod koje se nalazi zalog, zbog injenice da nije
pravi vlasnik, niti osoba koja ju je zaloila, zbog injenice da se ne
moe koristiti njome. Kada osoba koja je dala imovinu u zalog vrati u
svoj posjed tu svoju imovinu, nee davati zekat za protekle godine.
Zekat ne daje zaduena osoba koja ima kod sebe imovine onoliko
kolika je potranja za dug. Ako ima preko toga i iznosi nisab, dat e
zekat na tu imovinu. Zaduivanje u toku godine u kojoj se posjeduje
nisab je isto kao i gubitak te imovine, jer je dug injenica koja spreava
da se rauna poetak godine, pa tako spreava i raunanje trajanja
godine. Ako osoba ima kod sebe dirheme, dinare, trgovaku robu i
stoku8 , pa se zadui, taj dug se zaraunava i pokriva dirhemima i
dinarima, zatim trgovakom robom i, na kraju, stokom.9
Zekat se ne daje na izgubljenu imovinu, koju osoba pronae
nakon nekoliko godina, niti na imovinu koja padne u more, pa se
8
9
442
Stoka je ovdje oznaena s arapskom rijei sevaim, to je mnoina rijei saimetun,

a oznaava onu stoku koja se vei dio godine hrani na panjaCima.
ZEKAT
izvadi nakon nekoliko godina. Takoer, zekat se ne daje na imovinu

koju je osobi neko uzurpirao, a ona nema argumenata za to. Ali, ako
postoje dokazi o vlasnitvu te imovine, zekat je obavezan i na proteklo
vrijeme, nakon preuzimanja od uzurpatora. Izuzetak od ovoga pravila

je situacija kada je uzurpirana stoka koja se hrani na panjacima, jer
se nije ostvario bitan uvjet, napasanje stoke, ak i ako bi uzurpator
potvrdio da je stoka napasana.10

Zekat nije obavezan na zakopanu imovinu na otvorenom
prostoru, ako neko zaboravi mjesto zakopavanja, pa se poslije sjeti,
jer se otvoreni prostor ne smatra zatienim mjestom. to se, pak,
tie zakopane imovine u vlastitoj ili tuoj kui, tada postoji obaveza
davanja zekata na nju, jer je dolazak do te imovine mogu i lahak.
Takoer, nema obaveze davanja zekata na posueni novac koji

negira dunik, i gdje ne postoje dokazi o dugu, a kasnije davalac
duga doe do argumenata pomou kojih e vratiti svoju imovinu.
Takoer, nema obaveze davanja zekata u nepravedno konfiskovanoj
imovini, koja se vrati nakon dugo godina, zbog nemogunosti njene
oplodnje i razvijanja. Osnova za sve to je hadis kojeg prenosi Ali
( r.a. ), a koji glasi: Zekat se ne daje na nedostupnu imovinuY
11 Ll alS") 'J
Zekat je ibadet vezan za imovinu, pa nije valjan ako se izdvaja iz
imovine koja je steena na nedozvoljen, haram, nain, niti je obaveza
dati iz takve imovine zekat. Allah ( d..) kae :
O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stiete i od onoga

to vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono to ne vrijedi
da biste to udijelili - kad ni vi sami to ne biste primili
lO
Reddul-muhtar, II/9.
ll
U El-Hidaji se ovaj hadis pripisuje Aliji, r.a. To navodi Sebt ibn El-Devzi, prenosei
od Osmana i Ibn Omera, kao to se navodi u erhun-nikabe od Mula Alija El

Karija.
443
Abdulhamid Mahmud Tu hmaz, HANEFUSKI FIKH
osim zatvorenih oiju. I znajte da Allah nije ni o kome

ovisan i da je hvale dostojan.12
Od Ebu Hurejre (r.a.) se prenosi da je Allahov (d..) Poslanik
(a.s.) rekao: Ko da sadaku koja iznosi vrijednost jedne datule, steene
na halal nain, a Allah (dz..) i ne prima nita drugo osim onoga to
je steeno na dozvolJen, halal, nain, Allah e je uzeti u Svoju ruku, a
zatim e je gajiti za njenog vlasnika, kao to neko od vas gaji i brine se
o malom Zdrijebetu, sve dok ne postane kao brdo.13
J
"'
;ji
,
0
0,
oil t t lt
r
'+';;:-;
Uli Ju
l. UJI ..,.,.-:
,.. '
fJ
. o' ; J. -- ,;r
..
.
.
.
.
.
.
.
.. ... " ..
:
o
..
, ". . J. l:r'
,
,
,-,,
,.A
- !- o''"<t - L::.S l4.1 , -. - ,
_,_.. .,. .r
..,P;J.
;.
- "r."!;J.
Znaenje rijei "tajjib" jeste halal, jer je to atribut kakva treba
zarada da bude. Zarada je ili dozvoljena ili nedozvoljena.
G
'
"'
_.
" fJ
.. "
Onaj koji daje sadaku iz imovine koja je sigurno haram ini kufr,
nevjerovanje. Ako bi siromah znao da je imovina haram i uio dovu
za onoga ko je dao, a ovaj aminao, poinili bi kufr zajedno. Treba da
je istovjetan propis i kada bi onaj koji amina bio tree lice, niti onaj
koji daje, a niti onaj kome se daje. Veina ljudi ne poznaje ovaj propis,
te ima onih koji, ne znajui ovaj stav, ine ovakve radnje. Nadati se
nagradi, tamo gdje su oigledna odgovornost i kazna, spada u
nevjerovanje ! 14
Zekat je obavezan samo u onoj vrsti imovine koja se unapreuje
i plodi. To je ona imovina koja se ulae i skladiti do onog momenta
kada se moe ukazati potreba za njom, ili ona koju je mogue
unaprijediti, kao zlato, srebro, vrijednosni papiri. Stoga, nema zekata
u biserima i draguljima koliko god da im je vrijednost velika, osim
ako su trgovaka roba. Ibn Ebi ejbe u svom Musannefu navodi
hadis koji prenosi Ikrime: U biserima i dragul,jimll nema davanja
zekata osim ako su trgovaka roba. A ako su namijenjeni trgovini,
tada se daje na njih zekat. Bejheki navodi predaju iji je lanac
12
13
14
444
Sura El-Bekare, 267.

Buharijin Sahih o zekatu, 1410.
ZEKAT
prenosilaca prekinut, da je Alija ( r. a . ) rekao: "Nema zekata u

biserima. " Ibn Kudame u
Mugniju kae:
"Nema zekata na ono to
se vadi iz mora kao to su biseri, merdani, amber isl." Ovako neto

se prenosi i od Ibn Abbasa, a isto shvatanje zastupa i Omer ibn Abdul
Aziz, Ata' , Malik, Sevri, afija,
Ebu Hanife i
drugi. 15
Uvjetuje se da u ovakvoj imovini postoji nijet da e se njome

trgovati u trenutku kupovine. Trgovina je sticanje imovine imovinom
putem kupovine, iznajmljivanja, traenja zajma. Zlato, srebro i stoka
su imovina koja se plodi i u kojoj je obaveza davanja zekata iz kojih
god ih razloga ovjek nabavi, kao to smo to i vidjeli.
Kada bi neko zanijetio da trguje, ali tek nakon sklapanja ugovora,
ili kupio neto da to zadri za sebe, s namjerom da, ako bi imao
dobru zaradu, to proda, nema zekata u takvoj imovini. Primjer za to
je kada bi neko imao namjeru da trguje onim to nae od prinosa na
svojoj zemlji. Nema zekata u tome sve dok to ne proda i ne pridoda
novac, dobiven za to, novcu koji je stekao trgovinom. Obaveza zekata
spada s one osobe kojoj imovina bude upropatena nakon proteka
godine, bez obzira na to da li je bila u prilici dati zekat ili ne, jer je
zekat obaveza koju treba izvriti s raspoloivim dijelom. A to je
imovina koja se uveava, ili koju je mogue uveati, kao to je naprijed
reeno . Obaveza koja proistie iz raspoloivog dijela ne moe
postojati ako se njime ne raspolae. Ali, ako osoba potroi tu imovinu,
sa nje nee spasti obaveza davanja zekata.16
DAVANJE ZEKATA
Oni koji imaju obavezu davanja zekata duni su je i ispuniti,
izvravajui Allahovu ( d..) naredbu:
I dajite zekat!
15
16
Pogledaj: l'laus-sunen, IX/62.

Pogledaj: R.eddul-muhtar, 11/74.
445
Abd ulh am id Mahm ud Tuhm az, HANEFUSKI FIKH
Da bi davanje zekata postalo obaveza, uvjetuje se prolazak jedne

godine, od momenta kada se u neijem potpunom posjedu nalazi
imovina koliine nisaba, kao to smo naprijed vidjeli. Uvjet je, takoder,
da nisab bude potpun, i na poetku i na kraju godine. Bit e govora
da prolazak perioda od jedne godine nije uvjet kod zekata na
poljoprivredne prinose. Uvjet za ispravnost zekata jeste nijet prilikom
ispunjavanja ove obaveze, kao to je kod svih ostalih ibadeta. Dovoljan
je i nijet prilikom odvajanja dijela imovine koji se daje kao zekat, jer
se izdvajanje zekata ne ini odjednom, pa je teko svaki puta donositi
nijet kod svakog davanja svakom pojedinom siromahu, ali ne i kada
se daje ovlatenoj osobi. Ako bi neko dao zekat bez nijeta, a naknadno
zanijetio da to bude zekat, nijet e biti ispravan, ako imovina jo
uvijek bude u posjedu siromaha, to ne vrijedi ako je imovina ve
potroena. Nijet e vaiti, ako je imovina u posjedu siromaha, pa
makar i nekoliko dana kasnije P Ako bi izjavio siromahu da mu daje
poklon, a zanijetio da je to davanje na ime zekata, bilo bi ispravno.
Ako bi opunomoenik dao svoje novce na ime zekata s namjerom
da ih kasnije vrati iz imovine osobe koja mu je dala punomo, bit e
to punovano ako postoje novci osobe koja ga je opunomoila.
Opunomoenik moe dati zekat svome siromanom punoljetnom
djetetu, ako osoba koja ga je opunomoila da dadne zekat nije
oporuila davanje odreenoj osobi. Takoer, on moe usmjeriti zekat
i svojoj siromanoj eni, ali ne i sebi, osim ako mu nije kazano:
"Usmjeri zekat kome hoe! "18
Osoba koja je obavezna dati zekat nee izai izvan okvira
erijatskih propisa tako to e odstraniti imetak na koji treba dati
zekat, osim da ga dadne onima koji imaju pravo na njega. Ako bi se
zagubila imovina, obaveza zekata bi ostala, a ako bi davalac umro,
njegovi nasljednici e dati umjesto njega.
17
18
446
fu!ddul-muhtar, II/ll .
ZEKAT
Izvrenje zekata je dunost koja se mora odmah izvriti i ne smije

se odlagati za vrijeme u kojem se moe izvriti. Kada neko ne bi dao
zekat sve do prolaska dvije godine, uinio bi loe djelo i grijeh, jer je
sutina u tome da se usmjeri siromahu, kako bi zadovoljio neke svoje
potrebe. Stoga je zekat obaveza s kojom se mora pouriti. Kada ne
bi bila dunost koja se mora izvriti bez odlaganja, ne bi postigla
svoj efekat.
S obzirom na to da je dunost davanja zekata vezana za ivotnu
dob, raunat e se da ju je obaveznik izvrio, kada god da to uini,
ali ima obavezu da se pokaje za odlaganje izvrenja. Ako ne izvri
ovu obavezu sve do kraja ivota, vrijeme za izvrenje se skrauje, te
mora pouriti im prije moe, postupajui prema naredbi Uzvienog
Allaha (d. . ) :
I od onoga ime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego
nekome od vas smrt doe, pa da onda rekne: "Gospodaru

moj, da me jo samo kratko vrijeme zadri, pa da
milostinju udjeljujem i da dobar budem!))
Allah sigurno nee ostaviti u ivotu nikoga kome smrtni
as njegov doe; a Allah dobro zna ono to vi radite.19
Ako bi neko odgodio izvrenje obaveze zekata i ne dao ga sve
dok se ne razboli, a onda htjedne pozajmiti novac za izvrnje ove
obaveze, bolje je da pozajmi novac i izvri ovu obavezu, ako bude
siguran da moe vratiti dug. U protivnom, nee to uiniti, jer je
potraivanje zajmodavca prioritetnije .
Ako bi osoba koja ima nisab htjela unaprijed dati zekat za nekoliko
godina, moe to uiniti. Ako bi posjedovala manji iznos od nisaba,
pa dala unaprijed pet novanica iz dvije stotine, a godina se zavrila
sa dvije stotine, to davanje ne bi bilo dozvoljeno. Tu su jo dva uvjeta:
da se ne istopi nisab u toku godine i da bude potpun na kraju godine.
Kada bi neko posjedovao tri stotine dirhema, a platio dvije stotine za
19
Sura ElMunafikun, 10- 1 1 .

447
narednih dvadest godina, bit e mu ispravno davanje. Ako plati

spomenutu stotinu na ime dvije stotine dirhema i za devetnaest nisaba
koji e se ostvariti, pa mu se i ostvre u toj godini, bit e punovano.
Ali, ako se ostvare tek u narednoj godini, moraju se izdvojiti nova
sredstva na ime zekata. Nije nepoznato da je bolje ne davati zekat
unaprijed zbog neslaganja uenjaka u ovom pitanju.
ZEKAT NA STOKU
Es-saime
je arapski izraz koji oznaava stoku koja se hrani
dozvoljenom ispaom tokom veeg dijela godine, s ciljem mue i

rasplodnje. Ako bi se drala na ispai s ciljem trgovanja njome, tada
se na nju daje zekat kao na trgovaku robu. Ako bi je neko tovio
pola godine, ne bi se raunala u stoku koja se napasa.
Zekat na stoku i trgovaku robu se razlikuju po koliini i uvjetima.
Ne moe se raunati prolazak godine tako to e se ona upotpuniti
drugom kategorijom stoke u odnosu na onu s kojom je poeta godina.
Ako bi kupio stoku s namjerom da njome trguje, zatim se odlui da
je hrani na ispai, raunat e poetak godine od onog momenta kada
je uinio promjenu namjene stoke, iz trgovake robe u stoku koja se
napasa. Ako bi je prodao prije zavretka godine za dirheme ili za
drugu stoku koja se napasa, prikljuit e svotu koju dobije vrsti, pa
e tako dodati dirheme dirhemima, a stoku sastaviti sa stokom.20 U
stoku koja se napasa spadaju deve, krave i bravi.
Koliina zekata koji se daje na stoku

Za deve nisab je pet deva, na koje se daje jedna ovca na ime
zekata. Kada broj deva dostigne deset, dat e se dvije na ime zekata,
a ztim na svakih pet deva jedna ovca, sve dok broj deva ne dostigne
dvadeset i pet. Kod ovaca se uvjetuje da su napunile jednu godinu,
20
448
ZEKAT
bez obzira na to da li se radilo o mujaku ili enki. Sve to je izmedu

dvije koliine nisaba nee se uzimati u obzir i to je oproteno od
strane Uzvienog Zakonodavca, koji nije propisao nita u tom viku.
U hadisu kojeg prenosi Enes (r.a. ) se navodi da mu je Ebu Bekr
(r.a. ) napisao ovo pismo kada ga je slao u Bahrejn: "U ime Allaha,
Milostivog, Samilosnog. Ovo je obavezno davanje zekata, koje je
Allahov Poslanik ( a.s .) stavio u dunost muslimanima i koje je naredio
svome izaslaniku. Pa, od kojeg muslimana bude zatraeno da je izvri
onako kako je propisano, neka to ispuni. Od koga bude zatraeno
vie od toga, neka ne daje. U dvadeset i etiri deve i sve to je manje,
za svakih pet deva, daje se jedna ovca. Kada se ovaj broj upotpuni na
dvadeset i pet, pa sve do tridest i pet, obaveza je dati na ime zekata
jednogodinju devu, kojoj je nastala druga godina ivota. Kada broj
deva bude iznosio tridest i est do etrdest i pet, obaveza je na ime
zekata dati jednu dvogodinju enku kojoj je nastala trea godina.
Kada broj deva bude od etrdeset i est do ezdeset, obaveza je na
ime zekata dati jednu trogodinju devu, koja je prispjela za parenje s
mujakom. Kada broj deva dostigne od ezdeset i jedne do sedamdest
i pet, obaveza je dati jednu etverogodinju, koja je ula u petu
godinu. Kada broj deva bude od ezdeset i sedam pa sve do devedeset,
obaveza je dati dvije dvogodinje deve koje su ule u treu godinu.
Kada broj deva bude od devedeset i jedne do stotinu i dvadeset,
obaveza je na ime zekata dati dvije trogodinje deve, koje su prispjele
za parenje s mujakom. Kada se taj broj povea iznad stotinu i
dvadeset u svakih etrdeset deva e se dati deva koj a je ula u treu
godinu, a u svakih pedeset obaveza je dati jednu trogodinju devu
koja je ula u etvrtu godinu. Ko ne bude imao vie od etiri deve , u
toj koliini nema nikakve obaveze, izuzev ako njihov vlasnik hoe
dobrovoljno neto da dadne. Kada broj deva dostigne pet, tada e
se dati jedna ovca na ime zekata.
Zekat na bravad je obavezan kada su na ispai. Kada ih bude od
etrdeset do stotinu i dvadeset, obaveza je dati jednu ovcu . Ako se
ovaj broj povea od stotinu i dvadeset do dvije stotine, obaveza je
449
Abdulhami d Mah mud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
dati dvije ovce. Ako je broj sitne stoke vei od dvije stotine, pa sve
do tri stotine, obaveza je izdvojiti na ime zekata tri ovce. Kada se
ovaj broj povea iznad tri stotine, u svakoj stotini bravadi je jedna
ovca zekat. Ako je brava koje se dre na ispai manje od etrdeset za
jednu, nema u tome obaveze zekata, osim ako to eli vlasnik.
Na isto srebro se daje etvrtina desetine. Ako njegova koliina
bude manja od stotinu i devedeset, u tome nema nikakve obaveze,
osim ako to htjedne vlasnik.2 1
Ako vlasnik brava nije u mogunosti da pronae odreenu
starosnu dob, obaveza mu je, kada je rije o zekatu na stoku, da plati
razliku. To se i navodi u hadisu kojeg prenosi Enes (r.a.), da je Ehu
Bekru (r.a.) napisano o obavezi zekata koju je Allah (d..) stavio u
dunost Svome Poslaniku (a.s.): "Kod koga zekat dostigne koliinu
da treba dati trogodinju devu, a on ima dvogodinju, ona e se
primiti od njega i jo e dodati dvije ovce ili dvadeset dirhema. iji
zekat dostigne koliinu da treba dati dvogodinju devu, a on ima
trogodinju, on e je dati, a onaj ko prikuplja zekat vratit e mu
nazad dvadeset dirhema ili dvije ovce. Onaj ko treba dati na ime
zekata jednogodinju devu, a ima dvogodinju, moe je dati a natrag
e dobiti dvadeset dirhema ili dvije ovce. "22
Ovo je dokaz da je na ime zekata dozvoljeno dati protuvrijednost,
a vrijednost se odreuje na dan davanja u mjestu u kome se nalazi
imovina. Onaj ko skuplja zekat vodit e rauna da primi na ime zekata
stoku srednjeg kvaliteta, one starosti iz koje se uzima zekat. To se
vidi iz rijei Muhammeda (a.s.), upuenih Mu'azu (r.a.}, kada ga je
slao u Jem en: Ti e doi medu slJedbenike Knjige. Prvo u ta e ih
pozvati neka bude iskrena pobonost i ibadet Allahu (d..). Kada
spoznaju Allaha, kai im da im je On stavio u dunost obavljanje pet
namaza u jednom danu i noi. Kada ponu obavljati namaz, obavijesti
ih da im je Allah (d..) stavio u dunost zekat na imovinu, koji se
21
22
450

Isti izvor, 1453.
ZEKAT
vraa njihovim siromasima. Kada ti u tome iskau poslunost) uzmi

od njih) ali se uvaj da ne uzima najkvalitetniju imovinu.23
UJI l_,j JJI h 4Jl (..AJj \;. Jj{ Y JAf rJl J;&. r:.U3 l
t (..AU :i:f:, Y. J P' :i J,:,t :U UJI t U
(.J lj )J) :W \i-! IU,t rlJI)i Js. )j lj:.t;;,.. 3tj :;,:,t UJI
'
'
'
'' '
' l lj:.l
' ''
Kao to nee uzeti najkvalitetniju stoku na ime zekata, isto tako
nee primiti ni staru, jasno vidljivo, bolesnu stoku ili onu koja ima
kakav nedostatak. U predaji koju prenosi Enes se navodi da je Ebu
Bekr (r.a.) pisao: "Neka ne izuzima na ime zekata staru niti oravu
stoku, niti jarca, osim ako tako htjedne onaj koji daje zekat. "24
Sve spomenuto je u vezi sa zekatom na deve i sitnu stoku. to se
tie obaveze davanja zekata na goveda, dokaz za to su Poslanikove
( a.s. ) rijei:
Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua) (ili:- tako mi

Onoga pored Koga nema drugog boga)) nema ni jednog ovjeka koji
posjeduje deve) krave ili bravad i ne daje na njih zekat) a da one nee
doi na Sudnjem danu vee i deblje nego to su bile) pa e ga gaziti
svojim papcima i bosti svojim rogovima) kada god proe jedna) za njom
doe druga) i tako sve dok se ne zavri sa presudom svijetu.25
u :,t :,t 41 ::, _Jk-:, \;. o ;J "i 'i') :,t - 'i'1

-.: d - l'.i W..L o'L; :- - t- ' _:::- , \:. --b.t uj\ " ' 1 ' ' f '-1 1-.:- 'iT:J
J T: ; r- J l)_,.,.... rrj!. -r; ..."_ , .}!.
QI
I.S,
a
ii
f
9":.:.,j V.l}-f:.:.,j Wf
I:A'J
J
-
U Tirmizijinom Sunenu se navodi hadis kojeg prenosi Ibn Mes'ud
(r.a.) da je Muhammed (a.s.) rekao:
Na svakih trideset grla goveda

daje se jednogodinje june ili junica) a na svakih etrdeset grla daje se
jedno dvogodinje govee.
3: ! jt JS' J j jf i JS' J
23
24
25

Isti izvor o zekatu, 1455 .
Buharijin Sahih o zekatu na goveda, 1 360.
45 1
Autori sunena navode, a ovu predaju navodi Tirmizija u svom

Sunenu, od Mu'aza (r.a. ) da je rekao: "Vjerovjesnik (a.s. ) me je poslao
i naredio mi da na trideset grla goveda uzmem na ime zekata
jednogodinje june ili junicu, a na svakih etrdeset grla jedno
dvogodinje govee." Potrebno je spomenuti da je Vjerovjesnik ( a.s.)
podsticao vlasnike stoke koja se hrani na panjacima da daju zekat.
Ebu Se'id el- Hudri (r. a . ) prenosi da je neki beduin pitao Allahovog
Poslanika ( a.s. ) o Hidri, na to mu je odgovorio:
Teko tebi, zaista je

pitanje Hidre veliko. Nego, ima li ti deva na koje treba dati zekat?
Beduin je odgovorio: "Da, imam . " Poslanik ( a.s.) je rekao: Radi,
ako hoe, s onu stranu mora, Allah d.. nee umanjiti nita od tvojih
djela.26
,-'T"'
. :\:!, u"' !l -.J ,Jill -.""'T
:.... i1
, ,J
t- ' & JJ1 ..rt-- JJI 'JJ--1' ), 'JL, \!... r.r' f "'uf
!lfi J ilil :'' t)) pli Jli J\i :P.J! cli--
Hadis upuuje na injenicu da je nagrada za ostanak ovog ovjeka

u njegovom mjestu boravka, ako daje zekat na deve, kao nagrada za
uinjenu hidru i boravak u Medini.
Na zajedniku imovinu dvojice poslovnih partnera, ako dostigne
nisab prije nego to se integrie, duan je svaki od njih ponaosob
platiti zekat. Ali, ako ta imovina prije integracije ne dostie visinu
nisaba, nije dunost dati na nju zekat.27
ZEKAT NA ZLATO, SREBRO

I VRIJEDNOSNE PAPIRE
Obaveza je dati zekat na zlato i srebro, bez obzira na to po kom
osnovu ih posjeduje osoba, jer su to vrijednosti same po sebi, bez
obzira na to da li su sirovina ili nakit, obraeni ili neobraeni, da li je
26
27
452

Reddul-muhtar, 11/35 .
ZEKAT
dozvoljena nekome njihova upotreba ili ne. Ono to je relevantno

za davanje zekata na ove metale jeste koliina. Kada bi neko imao
ibrik od srebra, ija je teina dvije stotine, a vrijednost tri stotine,
zekat e iznositi pet, jer se ne uzima u obzir njegova poveana
vrijednost zbog izrade. Ovako se postupa ako se radi o davanju zekata
iz vrste plemenitog metala. U protivnom, u obzir e se uzeti stvarna
vrijednost, u emu postoji konsenzus islamskih uenjaka.28
U Buharijinom
Sahihu se prenosi od Halida ibn Eslema da je
rekao: "Izali smo sa Abdullahom ibn Omerom ( r.a. ), a neki beduin

je rekao: 'Objasni mi Allahove rijei:
Oni koji gomilaju zlato i srebro
i ne troe ih na Allahovom putu. Ibn Omer ( r.a . ) je rekao : 'Ko ih

bude gomilao i skrivao u riznici, ne dajui na njih zekat, teko njemu'.
Ovo je bilo aktuelno prije nego je doao propis o zekatu . Kada je
propisan zekat, Allah ( d..) ga je uinio sredstvom za ienje
imovine. "29
Ibn Hader kae : "Navodi ga, takoer, i Bejheki sa svojim lancem
prenosilaca od Ibn Omera, a glasi: 'Svaka imovina na koju se daje
zekat, makar se nalazila ispod sedam zemalj a, ne smatra se
nagomilanom i skrivenom u riznici . A svaka imovina na koju se ne
daje zekat, makar se nalazila na povrini zemlje, smatra se gomilanom
i skrivenom u riznici. "' Iz ovoga proizilazi da erijatsko znaenje
pojma "nagomilan i uvan u riznici" (kenz) jeste da je to imovina na
koju se nije dao zekat.30 Malik navodi od Ata'a da je rekao: "Doprlo
je do mene da je Ummu Seleme rekla: 'Nosila sam nakit od zlata i
srebra i pitala sam: Allahov Poslanie, je li ovo 'nagomilano zlato i
Ako dostigne koliinu da se na njega mora

dati zekat, daj zekat i nije 'nagomilano zlato i srebro'."
srebro'? On je odgovorio:
J Ui )A ?f
J.?i :. a. W,:,l t :- :s- u 3-,1-. f

' 45lS'j '"'jj t
. ,.".<-')
.
'
28
29
30
Pogledaj Fethul-bari, III/272.
453
Abdulha mid Mah mud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
Ako je zlato ili srebro dominantno u nekom metalu, tada se ta

legura smatra zlatom ili srebrom. Ali, ako je dominantan neki drugi
metal u zlatu ili srebru onda e se izvriti procjena, kao kod robe.
Iznos zekata u zlatu i srebru je etrdeseti dio, kao to je ve
navedeno kad je bilo govora o zekatu na deve i bravad: "A na srebro
se daje etrdeseti dio. " U Tirmizijinom Su nenu se prenosi od Alija
(r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao: Oslobodio sam vas od zekata
na konje i robove, ali dajite zekat na srebro za koje se daje na svakih
etrdeset dirhema jedan dirhem. U stotinu i devedeset dirhema nema
obaveze davanja zekata, ali kada dostigne dvije stotine, obavezno je
dati pet dirhema na ime zekata.
wj wj. jt JS" J.II u:.L..:o l)lil :JI:, :u

'
) L.:o;. ::.J.ii .jJJ ! J :,
Vrijednost trgovake robe se obraunava zajedno sa zlatom i

srebrom i pridoda im se prilikom davanja zekata, jer je Allah (d..)
dao zlato i srebro da se njima trguje, pa sve to se koristi u trgovanju
pridodaje se zlatu i srebru. Vrijednosni papiri koji zamjenjuju zlato i
srebro imaju isti tretman kao zlato i srebro.
ZEKAT NA POLJOPRI VREDNE PROIZ VODE

Allah (d..) je propisao zekat u svim poljoprivrednim prinosima
i plodovima. Dokaz za to su Njegove rijei:
O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stiete i od onoga

to vam Mi iz zemlje dajemo...
Na usjeve koji se navodnjavaju vjetakim putem daje se
dvadesetina, a na ono to se navodnjava prirodnim putem, bez
ljudskog truda, daje se desetina. U hadisu koji prenosi Salim ibn
Abdullah, a on od svoga oca, Poslanik (a.s.) je rekao: Na prihode
dobivene iz usjeva koji su se navodnjavali prirodnim putem, kiom iz
neba, vodom koja tee iz izvora ili zato to imaju duboko koriJenJe
454
ZEKAT
kojem ne treba navodnjavanje, daje se jedna desetina, a na prihode od

usjeva koji su se napajali zalijevanjem daje se dvadesetina.31
;!ji \:.) ;!il \S' jf b;.;Jij :.!.JI - i'd
Zekat je obavezno izdvojiti i z svih plodova i usjeva koje daje

zemlja, bilo ih mnogo ili malo, bez uvjetovanja nisaba, bez uvjetovanja
mogunosti skladitenja i prolaska jedne godine. ak, ako bi zemlja
davala plodove u vie navrata u godini, obavezno je svaki puta dati
zekat, jer tekst uopeno govori o davanju zekata na poljoprivredne
usjeve, bez dovoenja u vezu sa prolaskom godine .
Zekat na poljoprivredne usjeve i plodove se vezuje za ono to
nie iz zemlje, a nije u vezi s osobom koja daje zekat. Zato se ne
uvjetuje, i pored injenice da je stroga obaveza, razum, punoljetnost
i sloboda proizvoaa. Ova vrsta zekata je obavezna na sve one
prihode koje daje zemlja, pripadala ona maloljetniku ili osobi koja
nema razuma, bez obzira na to da li ta zemlja bila vakuf ili unajmljena.
Zekat nije obavezan u onim artiklima kod kojih ne postoji nikakva
namjera eksploatacije zemlje, kao to su drvo, trska, sijeno i slama.
Obaveza se vezuje za vrstu poljoprivrednog usjeva, kao to smo
istakli, bez izdvajanja sjemena, naknade za radnike ili trokova sjetve,
na osnovu Allahovih ( d..) rijei:
On je Taj Koji stvara vinograde, poduprte i nepoduprte, i

palme i usjeve razliitog okusa, i masline i ipke, sline i
razliite, -jedite plodove njihove kad plod dadu, i podajte
na dan etve i berbe ono to drugi pravo imaju, i ne
rasipajte, jer On ne voli rasipnike.32
Zekat se odnosi na ono to se poanje i prikupi na dan etve i
berbe. Obaveza zekata spada u sluaju da propadnu usjevi u
elementarnoj nepogodi, od koje se ne moe odbraniti, kao to je
poplava, poar, skakavci, sua i vrelina, hladnoa i mraz. Ako bi neko
31
32

Sura El-En'am, 141.
455
Abd ulh amid Mah mud Tuh maz, HANEFUSKI FIKH
prodao poljoprivredne usjeve prije nego to sazriju, zekat je duan

dati kupac. Ako bi prodao usjeve nakon sazrijevanja, vlasnikova
dunost je da dadne zekat. 33
KATEGORIJE KORISNIKA ZEKATA

Uzvieni Allah ( d.. ) je jasno odredio kojim se korisnicima moe
dati zekat i ko ima pravo na njega, taksativno pobrojavi kategorije
korisnika. Nije ga dozvoljeno dati mimo toga nekom drugom. Allah
( d. . ) kae:
Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima

koji ga sakupljaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za
otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovom
putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! - A
Allah sve zna i mudarje.34
Siromasi: U arapskom se kae za siromaha faqir mn. fuqara'.
Siromah je onaj koji ne posjeduje imovinu u koliini jednog nisaba,
i koji se moe unaprijediti i oploditi, ili posjeduje nisab, ali kojeg
treba iskoristiti u neku potrebu, ili potroiti za neto to je prijeko
potrebno, kao to je kua za stanovanje, odjea, naune knjige za
kojima ima potrebu. Ako neko posjeduje nisab i nije ga potrebno
usmjeriti u neku potrebu, ne smatra se siromanim i zabranjeno mu
je primiti zekat. Obaveza mu je da daje druge vidove davanja kao to
su sadekatul-fitr, kurban i izdravanje bliskih srodnika.35
Nevoljnici: U arapskom su oznaeni rijeju miskin mn. mesakin,

a oznaava osobu koja ne posjeduje nikakvu imovinu. On je u loijem
stanju od siromaha. Allah ( d. . ) kae ili ubogoga nevoljnika (Sura
El-Beled,
16.)
Oznaava ovjeka koja boravi na pranjavoj zemlji
zbog velikog siromatva. On je u potrebi da trai od drugih za
33
34
35
456
Pogledaj Reddul-muhtar, 11/54.

Sura Et-Tevbe, 60.
ZEKAT
neophodnu hranu i odjeu kojom e pokriti tijelo. To mu j e

dozvoljeno, ako nije u stanju da zaradi, za razliku od onoga koji je u
mogunosti da zaradi i kome nije dozvoljeno da trai, osim ako nije
u mogunosti da radi zbog zauzetosti dihadom ili sticanjem erijatski
utemeljene nauke. Allah ( d. . ) kae:
I to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu,
nemaju
vremena da za raduju, pa onaj koji u to nije upuen misli
da su, zbog skromnosti, imuni; poznaje ih po izgledu
njihovu, oni prosei ne dodijavaju ljudima. - A ono to od
imetka drugima date - Allah, sigurno za to zna. 36
U Muslimovom
Sahihu se navodi hadis koji prenosi Ebu Hurejre

( r.a . ) da je Poslanik ( a.s . ) rekao: Ko od svijeta trai milostinju, a nije
u velikoj potrebi ve da bi zgrtao novac, taj trai vatru.
l J W l ;..+J1;t l1J 1 JL ;;,;.
U ovom hadisu se misli na to da takva osoba trai vie novca od

onoga koji joj je potreban.
Od Ibn Omera se prenosi da je Poslanik ( a.s.) rekao:
Neki ovjek
nee prestati da prosi i trai od ljudi sve dok ne doe na Sudnjem
danu, a na licu nee imati ni jedan komadi mesa.37
"' J o
"'
J ..
J
J
i ...
a&.r
. J
- -IJ"'6!'
' t UJI
-r
' -...r.lJ
.- - LiJI
Jt..J- or-J'
1 1 Jf
r.
- i.i"
o
r-
.
.
Hatabi kae: "Mogue znaenje jeste da e doi ponien, bez

ikakvog znaaja i ugleda, ili da e njegovo lice podnijeti takvu kaznu
sve dok ne spadne s njega meso, kako bi kazna dostigla onaj organ
koji je uestvovao u grijehu, zbog injenice da je ocrnio obraz, prosei.
Ili, pak, da e biti proivljen, a cijelo njegovo lice e biti sama kost,
to e biti obiljeje po kome e se raspoznavati. "38
Dozvolj eno je siromahu, onome ko je u velikoj potrebi i
bijedniku, da uzme ono to mu se daje, bez traenja i pohlepe za
36
37
38
Sura El-Bekare, 273.

Fethul-bari, III/339.
457
Ahdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
imovinom. U hadisu kojeg prenosi Omer (r.a.) se navodi: "Poslanik

( a.s.) bi mi dao neki poklon, a ja bih mu rekao: Daj to nekome ko je
siromaniji od mene. On je na to rekao: Ako ti doe neto od ova/tvog
dobra, ti to slobodno uzmi, bez zudnje za tim i bez traienja. A ako ti
.u9
Af1 'J L:oj o:JJ .\J 'Jj _.;, lj ; WI I:lA o:U..
ne doe, pa nemoj se time zamarati i za tim iuditi.
:t.r ii
U arapskom jeziku jedno od znaenja rijei iraf, koja je

upotrijebljena u ovom hadisu, jeste izlaganje neemu, pohlepa i srana
udnja za tim. Ustegnuti se od traenj a i prosjaenja je bolje. Ebu
Se'id el-Hudri prenosi hadis od Allahovog Poslanika (a.s.) i kae:
"Neki ljudi iz grupe ensarija su prosili i traili milostinju od Poslanika
( a.s. ) On im je dao, a oni su opet traili. On im je ponovo dao, a oni
.
su ponovo traili. On im je opet dao, sve dok mu nije nestalo onoga

to je imao za podijeliti. Tada je rekao: Ako ja imam kakvih dobara,
ja ih neu od vas skrivati. Ko se ustegne od trazenja i prosjaenja,

Allah e ga uiniti dostojanstvenim. Ko nastoji da bude neovisan od
/.judi, Allah e mu biti dovoljan i dat e mu zadovolJstvo i bogatstvo.
Ko nastoji da se strpi u nedaama, Allah ega uiniti strpljivim. Nije
nikome dat bolJi i vei dar od strpljivostt:" .40
:;;
J "'
C' :
"'t
"
..
--:
,
' ' J UJI o' 1 J o;.;-) .:.J.i _;:,. .s.J.;.S. u u
- '&jfj l (;f J UJI J:--nj':/n:! :;J UJI
o
o ...
..
..
Prenosi se od Hakima ibn Hizama (r.a.) da je rekao: "Traio sam

milostinju od Allahovog (d.. ) Poslanika ( a.s.) i on mi je udijelio.
Ponovo sam traio i on mi je udijelio, pa sam ponovo traio i on mi je
udijelio. Onda je rekao: Hakime, ovaj imetak je privlaan i sladak, pa
koga uzme bogate du!e bit e mu blagoslovlJen, a koga uzme sa pohlepom

i zudnjom nee mu biti dat bereket u njemu. Bit e slian onome ko jede,
a ne moze se zasititi. Gornja ruka je bolja od donje ruke. "41
39
40
41
Isti izvor, 1472.
458
ZEKAT
.
v-
.; n
< :... u
....H.l !l
_J..:.-. o:.u..f '.:..J ".i!.. JWI I:iA
J
.
'
l:r'
n
l
-'JI
'
!,l l:.lr
-"'ftt'#W
J : ,..; r#;
t"
.,- l _ .
- J ' 'J'J IJ"1<\1-4-i,.ulS' ;:,lS'-J _4..i._ 4J ' W '..r,o-.
ot '
.. .
--
..
'
..
' J
i..
f ..
..
..
.. o
:)
'-
..
Nekada moe biti nevoljnik onaj koji ne trai milostinju od ljudi

zbog dostojanstva. To potvruje i ovaj hadis:
Nije nevoljnik onaj

koji ide od ovjeka do ovjeka i koga zadovolji i odvrati od traenja
jedan ili dva zalogaja, ili jedna ili dvije datule. Nevoljnik je onaj koji
se ne moe zadovoljiti, koga ljudi ne prozriju, pa mu udijele milostinju,
ko ne ustane da radi, ve trai od svijeta.42
J
- \Jlj &:,:..:Jlj :-QaiHj -,at11 W,.J 4J"w, Js. "i'
';,rw, JW )ij -a< i,:;j j ._;1 4-i.J'
..
.. ..
Oni koji skupljaju zekat: To su
..
..
"
..
..
..
..
..
aktivisti koji rade na skupljanju
zekata i koji ga distribuiraju korisnicima. Uvjet njihova statusa je da

ih angauje odgovorna sluba. Svakom pojedincu koji skuplja zekat
daje se naknada za njegov angaman, onoliko koliko mu je potrebno,
uzimajui u obzir sredinu.
Onome ko se angauje na skupljanju zekata siromasima na
volonterskoj osnovi nije dozvoljeno da uzme za sebe bilo ta od
onoga to je prikupio, jer je on svoj angaman ustupio bez naknade,
pa nema pravo na nju. Isti je sluaj s onima koji se ponude da izgrade
damiju i da je odravaju.
Oni ija srca treba pridobiti: Nekada
ih je bilo tri grupe: Prva
grupa su nevjernici kojima je Poslanik ( a.s . ) davao iz zekata da bi

njihova srca pridobio za islam. Druga grupa su oni kojima je Poslanik
(a.s.) davao kako bi sprijeio njihovo zlo. Trea grupa su oni koji su
primili islam, ali je njihova privrenost bila slaba, pa je tako htio da
ih pridobije da bi se uvrstili u islamu.
Ovaj propis je bio vaei, utemeljen na tekstu, a zatim je njegova
primjena prestala u vrijeme hilafeta Ebu Bekra es-Siddika, zbog
prestanka postojanja razloga za njegovu primjenu i zbog snage islama.
Ili je, pak, derogiran rijeima Allahovog ( d.. ) Poslanika ( a.s. ) ,
42
Isti izvor, 1479.

459
Ti ef doi narodu
koji su sljedbenici Knjige, pa ih pozovi u vjeru koja se temelji na
svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha (d.J.) i da sam ja
Allahov Poslanik. Kada ti se oni u tome pokore i odazovu, podui ih da
im je propisano obavezno klanjanje pet dnevnih namaza. A kada ti se
i u tome pokore, podui ih da im je propisano davanje zekata koji se
uzima od njihovih imunih i vraa se njihovim siromasima.43
upuenih Mu'azu, kada ga je htio poslati u Jemen:
: : 1u y\is' - ,.t Ji . ,; '

ili1 J1 ::,t 1J,_. ! ::,t '-''h :,u
r-vp1:,i:P;:.;. jp) :U JJ1't (.Ati cll clJ 1\i,f ::,JJI j_,.:.,; l
. ,! li ' . 'J :u JJ\ t . ; u i l U,t. : tl U:J- . (- . j
JJ
.JP.r
JS- Jr. - J. ..r "F
. ;. t
tJ
.,
..
'
' -
..
'
-."...
'
' ,
Sintagma u Poslanikovim (a.s . ) rijeima "njihovim siromasima"

se odnosi na muslimane, pa se stoga ne daje onima ija srca treba
pridobiti od nemuslimana, ali se daje siromanim muslimanima.44
Za otkup iz ropstva: To su oni robovi koji se dogovore sa svojim

vlasnicima da e im dati odredeni dio novca, a da e ih oni zauzvrat
osloboditi i pustiti . Allahove ( d. . ) rijei
za
otkup iz ropstva znae
oslobaanje od okova ropstva i potinjenosti drugom ovjeku.

Islam je preporuio i propisao da se jedan iznos izdvaja za
oslobaanje robova. Takoder, Uzvieni Allah ( d..) je podsticao na
oslobaanje robova na ovaj nain, rijeima:
A s onima u posjedu vaem koji ele da se otkupe, ako su u

stanju da to uine, o otkupu se dogovorite. I dajte im ne/to
od imetka, koji je Allah vama dao.45
Prezadueni: Prezaduen je onaj koji ne posjeduje imovine u

visini jednog nisaba, mimo sredstava koje je pozajmio. Dati zekat
ovakvoj osobi je pree nego siromanoj , koja nije zaduena, jer je
ovakva osoba u veoj potrebi.
43
44
45
460

Sura En-Nur, 33.
ZEKAT
U svrhe
na Allahovom putu: Na
Allahovom putu je onaj ko se
bori, a ne posjeduje nikakva sredstva zbog udaljenosti od kue i

siromatva. Ima shvatanja da je u ovoj kategoriji i hadija koji je
ostao bez sredstava i nema kontakta sa rodbinom, ili da je to i onaj
ko se u potunosti posvetio izuavanju korisnih islamskih nauka. Ima
shvatanja da "u svrhe na Allahovom putu" spada svako onaj ko obavlja
neku aktivnost iji je cilj ostvariti pokornost Allahu ( d.. ), ako je
siromaan i bez sredstava.46
Putniku-namjerniku: To je
svako ko ima sredstava, ali nisu uz
njega, bez obzira na to da li bio u tuoj ili svojoj zemlji, ili onaj ko je
pozajmio nekome novce, ali ne moe da doe do njih, ili nije proao
rok za njihovo vraanje. Isti tretman ima svako onaj ko ne moe
doi do svojih sredstava, po bilo kom osnovu, makar se i nalazio u
svojoj zemlji. Ovdje je relevantna potreba da bi se imalo pravo na
zekat, a ona je evidentna. Osoba je faktiki siromana, iako je formalno
materijalno situirana.
Vano je napomenuti da putniku nije dozvoljeno da uzme iz
zekata vie nego to mu je potrebno, za razliku od siromaha kojem
je dozvoljeno da uzme vie od njegove potrebe. Ako putnik moe
pozajmiti novac, to je bolje uraditi, ali to mu nije obaveza zbog
injenice da se moe desiti da bude finansijski nesposoban da vrati
pozajmicu. On je u istoj ravni kao siromah koji se obogati i koji je
imao imovine koja mu je dola na ime zekata. On ne mora tu preostalu
imovinu dati u dobrotvorne svrhe .47
Ovo je osam kategorija korisnika zekata kojima je dozvoljeno dati
zekat, ili nekima od njih. Prilikom davanja zekata uvjet je da se on da
u formi bezuslovnog davanja u posjed, a ne u formi dozvole koritenja,
kao to smo ve naveli. Zekat se ne moe dati u dobrotvorne svrhe u
kojima ne postoji ovo stavljanje u posjed, kao, naprimjer, za gradnju
damije, ili opremanje mrtvaca, ili plaanje njegovog duga.
46 Vidi: Reddul-muhtar, 11/6 1 .
4 7 Isti izvor, 11/62.
461
Dozvoljeno je dati zekat za izmirenje duga siromane ive osobe

po njenom odobrenju i zahtjevu, jer i u tome postoji stavljanje u
posjed, s obzirom na to da zajmodavac prima zekat na osnovu
punomoi od strane siromane zaduene osobe, pa je isto kao da
siromana osoba uzima za sebe.
Zekat se ne daje umno poremeenoj osobi, niti djeaku koji nije
uao u pubertet, s obzirom na to da ove osobe ne shvataju znaenje
preuzimanja dobara, osim ako bi za njih preuzeo sredstva neko ko je
za to sposoban, kao to je otac ili opunomoenik. Ako djeak shvata
znaenje preuzimanja zekata, tada mu ga je dozvoljeno dati.
Nije dozvoljeno dati zekat osobi koja je u uoj rodbinskoj vezi.
To znai da izmeu davaoca zekata i primaoca ne smije postojati
bliska rodbinska veza, jer su njihovi interesi meusobno povezani,
pa se ne moe u potpunosti ostvariti stavljanje dobara u posjed. Stoga,
nije dozvoljeno da osoba da zekat svojim direktnim precima,
roditeljima, djedovima i nenama, kao ni direktnim potomcima koliko
god bili udaljeni od njega, naprimjer, unucima iz legalnog braka ili
vanbranog odnosa. Tako, ne moe se dati ni djetetu iz vanbranog
odnosa, ili onome koga se odrekao .
Ostaloj rodbini, kao to su braa, amide, dajde koji su siromani
dozvoljeno je dati zekat.
ak,
takvima je pree dati zekat nego
drugima, jer je u davanju zekata njima i dobroinstvo i jaanje

rodbinskih veza u isto vrijeme. Zejneb, ena Abdullaha ibn Mes'uda
(r. a . ) , prenosi hadis u kojem kae: "Bila sam u damiji i vidjela
Allahovog Poslanika ( a.s. ), kako govori:
Dajite sadaku, pa makar i
od svoga nakita. Zejneba je izdravala Abdullaha i siroad koja su

ivjela u njenoj kui, pa je rekla Abdullahu: 'Pitaj Poslanika spada li
sa mene obaveza davanja sadake time to izdravam tebe i siroad? '
On joj j e rekao: 'Pitaj ti Poslanika ( a.s . ) ! ' Ja sam krenula Vjerovjesniku
i zatekla jednu enu Medinelijku na vratima njegove sobe, koja je
imala isto pitanje kao i ja. Pored nas je proao Bilal, pa smo mu
rekle: 'Pitaj Poslanika ( a.s . ) da li spada s mene obaveza davanj a sadake
ako izdravam svoga mua i siroad koja se nalaze u mojoj kui? ' Jo
462
ZEKAT
smo rekle: 'Nemoj govoriti o nama nita! ' On je uao kod Poslanika
(a.s. ) i postavio mu to pitanje. On ga je pitao:
Koje su njih dvije?

Odgovorio je: 'Zejneb.' Ponovo ga je upitao: Koja od Zejneba? Rekao
je: 'Abdullahova supruga. ' On je tada rekao: Da, spada sa nje druga
obaveza i jo ima za to dvije nagrade, nagradu za odravanje rodbinske
veze i nagradu za sadaku. "48
w Ju lA Jlt) J$ j lS") Jlj J

. l' : f '. t - 'i ' f ' f .' JJ t l'- JJ t 'J J ' JJ1
l f J
lJ 4rfS' J
or- '
J-') .;- ' '
'
J
:t
....11 , h :. aik.lu - f- JJ, t- J.Jt 'J.J-i)
L
tl:.L..:J
,
-.
J
w
j' 'i
-.;......
.sj
I.F; ..,
.
'
.-
,::it- :;j \1.- \,;.- J$ \;! tt :,; ) JJ,-

J ";_fG:tf) )j J$ f t 'if (.Lj JJ t :_.iJI Gill J
&t;.t Ju -J.l'
, t Ju j Ju w ;;. J \li 4JW :u :,)J WJ) 'i_p
:.L..al t f.-Tj f,-f ,j.ft+J Ju
Nije dozvoljeno dati zekat branom drugu. ovjek ne moe dati

zekat svojoj eni, makar bila i putena, a nije joj istekao iddet. Ne
moe ena, koja je duna dati zekat, usmjeriti ga svome muu.
Meutim, Ebu Jusufi Muhammed kau: " ena moe dati zekat svome
muu. " Kao argument su uzeli gore navedeni hadis. Meutim, Imam
dri da ovaj hadis tretira dobrovoljnu sadaku, a ne zekat, koji je obaveza.
Zekat nije dozvoljeno dati imunoj osobi. To je ona osoba koja
u svom posjedu ima koliinu jednog nisaba koji ne treba usmjeriti u
neke osnovne potrebe, bez obzira na to iz koje vrste imovine on bio.
Recimo, ko posjeduje hanove ili stanove koje iznajmljuje, ali to ne
pokriva njegove potrebe i potrebe njegove dj ece , smatra se

siromanim, te mu je stoga dozvoljeno primiti zekat.
Postaje li ena imunom sa opremom koju dobije i donese u
kuu svoga mua prilikom vjenanja? Ono to je evidentno, ona tim
ruhom, u koje ulazi namjetaj kue, ili nuna odjea, posue za
upotrebu koje ene njenog ranga obavezno moraju imati, ubraja se
u osnovne potrebe. Stoga se ona ne rauna bogatom, ako to
48

463
Abdulliamid Mahmud Tuhmaz, HANEFIJSKI FIKH
posjeduje. Sve to pretie preko toga, kao to je nakit, sue koje

slui za ukras, ako dostigne vrijednost nisaba, ini je bogatom, pa joj
nije oputeno primiti zekat.
Ono to treba istai jeste da se dijete smatra bogatim, ako je
njegov otac bogat. Zato mu nije dozvoljeno dati zekat. Razliita od
ovakvog djeteta je punoljetna bogata osoba, koja se ne broji bogatom,
na osnovu bogatstva svoga oca. Takoer, otac se ne ubraja bogatim
na osnovu bogatstva sina, niti ena bogatstvom svoga mua. U vezi
sa kerkom bogatog ovjeka, koja je udata i ima mua, postoji razlika
u miljenju kod islamskih uenjaka. Ono to je ispravnije jeste dozvola
davanja zekata ovakvoj osobi.49
Pokueno je dati siromanoj osobi vie od koliine jednog nisaba,
osim ako je ova siromana osoba zaduena, ili ako ima mnogo djece.
Lijepo je ovakvoj osobi dati onoliko koliko e je odvratiti od
prosjaenja. Osnova je da bi osoba koja daje zekat trebala da razmotri
ta zahtijeva situacija tog siromaha, potrebe njegove djece koje se
ogledaju u nabavci nune odjee, plaanju kirije za stan i dr.
Ono na ta treba obratiti panju kod zekata jeste mjesto u kome
se nalazi imovina . Mekruh je imovinu prebacivati s jednog mjesta na
drugo, osim ako ide rodbini, ili ako ide nekome ko je u mnogo veoj
potrebi, ko je bolji, poboniji, korisniji za muslimane, ili iz
nemuslimanske sredine u muslimansku, pa je bolje dati siromasima,
koji ive u muslimans koj sredini nego onima koji ive u
nemuslimanskoj . Izuzetak su zarobljenici, ako e im davanje zekata
pomoi da se izbave od ropstva.
Taberani je naveo u svome Evsatu merfu' hadis, kojeg prenosi
Sljedbenici Muhammedovi, tako mi

Onoga Koji me je poslao sa istinom, zaista, Allah nee primiti sadaku
od bilo kojeg ovjeka koji ima rodbinu koji imaju potrebu da im on
pomogne, a on je usmjeri drugima. Tako mi Onoga u ijojje ruci moj
ivot, Allah nee takvog pogledati na Sudnjem danu.
od Poslanika ( a.s. ), koji je rekao :
49
464
ZEKAT
' "- ' :,

h
.- - 4j_.UrJ. :.... ' f v.
aj-J ;.r'J
t: . lj-.-. ili1 '
d '';J :...
-IS'''! -4.). .}?.''*"'-"
1 J i
- 1!1 t.
< IS'
4;.uj1 -rY-- !
. i, lll l '.;-"1.
i:.:: '';J o"'-'-: .: '--.UrJ
-r
.
-
._
- -
__
Najbolje je da neko pone od svoje brae, sestara, zatim djece,
amida, tetaka po ocu, dajida, tetaka po majci, zatim ostalih roaka,

komija, zatim stanovnika kvarta, i na kraju stanovnika njegove zemlje.
Dati sadaku uenom siromanom ovjeku je bolje nego je dati
neukom siromahu. Takoer, dozvoljeno je prenijeti zekat ako osoba
koja ga daje ini to unaprijed, prije prolaska godine u potpunosti. 50
SADEKATUL,FITR
Sadekatul- fitr spada u ibadet koji je u vezi sa materijalnim
davanjem, utemeljenim u islamu, kao i zekat. Naziva se, takoer, i
zekatul-fitr. Nareen je druge godine po Hidri, prije same naredbe
davanja zekata. Nazvan je sadekatul-fitr zbog injenice da postaje
obavezan na osnovu ramazanskog posta. Mogue je da je dobio naziv
od rijei fitretun, to znai priroda, s obzirom na to da je njegovo
plaanje vezano za
ovjekovu linost, a ne za njegovu imovinu.
Zbog ove injenice, neki smatraju da se zove sadakom za svakog

pojedinca, ili zekatom tijela. Prvo je prihvatljivije, na osnovu hadisa
kojeg
navodi Abdurrezzak sa ispravnim lancem prenosilaca, od
Abdullaha ibn Sa'lebe koji kae: "Allahov Poslanik (a.s.) je drao

govor prije Ramazanskog bajrama na dan ili dva pa je rekao:
Dajte
jedan sa '-'1 penice, ili jedan sa' datula ili jema za svaku slobodnu
osobu, roba, djeaka i odraslog. "52
:,;.. j! . jf ._;.J jt l jt IJf
.r-:sJ J J
50
51
52
...
"
..
"
Sa' je jedinica mjere za teinu, a iznosi, prema hanefijskom mezhebu, 3261 ,5
grama. (op.prev., pogledati Muhammed Kal'adi, Mu'demu lugatil-fukaha, str.
270) .
Reddul-muhtar, II/71 .
465
Dokaz da sadekatul-fitr ima svoje utemeljenje u erijatu jeste

predaja koja se prenosi od Ibn Omera (r.a. ), a koja glasi: "Allahov
(d. . ) Poslanik (a.s.) je propisao da se dadne na ime zekatul-fitra
jedan sa' datula, ili jema, za svakog roba, slobodnog, malog i
odraslog muslimana. Naredio je da se dadne prije nego to svijet
izae da klanj a bajram-namaz. "53
Dati sadekatu-fitr je vadib, zato to je ustanovljen na argumentu
koji nije kategorian, pa se ne moe okvalifikovati nevjernikom onaj
koji negira ovu obavezu. Rij ei Ibn Omera (r.a. ) u ovoj predaji
"propisao je Poslanik ( a.s . )" (fereda), mogu znaiti "odredio je iznos"
(kadere), jer je i to jedno od znaenja rijei (fereda). To znaenje se
navodi u rijeima Allaha ( d..) u ajetu pa pola od onoga to ste odredili.
Takoer se kae: "Sudija je odredio visinu alimentacije (kadere)" .
Uenjaci afijskog mezheba smatraju da je zekatul-fitr farz, a
dokaz im je bukvalno znaenje ovog hadisa. Razlika u shvatanju sa
njima je formalna, u terminu. Jer, prema njihovom shvatanju, takoer
se ne moe okvalifikovati nevjernikom osoba koja negira ovu vrstu
obaveze. Prema tome, neslaganje sa njima je samo u razliitosti
termina, a ne u njihovom sutinskom znaenju. Moe se dati
tumaenje rijei Ibn Omera "Allahov Poslanik ( a . s . ) je odredio
zekatul-fitr" da se time propisuje istinska obaveza (farz) davanja
zekatul-fitra, ali samo za one koji su direktno uli od Poslanika (a.s . ),
a to se ne odnosi na druge, do kojih nije stigao ovaj argument na
kategorian nain. Zbog toga su rekli da obaveza zvana vadib nije
postojala u vrijeme Poslanika (a.s. ).54
Ova obaveza je u kategoriji vadiba svakom slobodnom
muslimanu koji posjeduje nisab, koji mu pretie preko njegovih
osnovnih potreba, kao to je dug npr. ili potrebe koje imaju njegova
djeca. Ova obaveza nastaje s izlaskom zore na dan Ramazanskog
bajrama. Onaj ko umre prije tog vremena, ili se rodi poslije, ili primi
islam, nema ovu obavezu.
53
54
466
Buharijin Sahih o zekatu, 1 503.

ZEKAT
Razum i punoljetstvo nisu uvjeti da bi zekatul-fitr bio nekome

vadib, kao to je sluaj sa zekatom. Ako posjeduju imovinu, i
maloljetni djeak i umno poremeena osoba su duni izvriti ovu
obavezu. Umjesto njih, ovu obavezu e izvriti njihov staratelj. Ako
staratelj ne bi izvravao ovu obavezu umjesto njih, dunost je
maloljetne osobe kada postane punoljetna da je izvri, a umno
poremeena osoba kada se izlijei, pa joj se vrati razum.
Ukoliko bi nisab bio upropaten poslije sabaha prvog dana
Bajrama, obaveza ne bi spala s osobe koja je mukellef, kao to ne
spada obaveza hadda. Obaveza davanja zadekatul-fitra ne bi spala
s mukellefa s propau imetka, nakon to mu je ona postala vadib.
Za razliku od sadekatul-fitra, sa zekatom nije takav sluaj, kao to
smo vidjeli, poto obaveza zekata prestaje sa propau imovine.
Zekatul-fitr je obavezan na osnovu mogue sposobnosti, a to se
utvruje samom sposobnou izvravanja obaveze. Nasuprot tome
je zekat, koji je obavezan na osnovu olakane mogunosti. On
zahtijeva olakano izvravanje te obaveze za mukellefa, nakon to se
ustanovi da postoji mogunost izvrenja, s obzirom na to da je
izvrenje obaveze zekata napornije od izvrenja zekatul-fitra.55
Obaveza je dati zadekatul-fitr za sebe i svoje siromano dijete.
to.se tie drasle osobe, za nju nee izvriti ovu obavezu niko drugi,
izuzev ako je umno nesposobna i siromana. Obavezat e se djed da
je izvri ukoliko je otac nestao. Jer, u hadisu koji prenosi Ibn Omer
(r.a.) navodi se da je Poslanik (a.s.) propisao da se na ime zekatul
fitra daje jedan sa' datula, ili sa' jema, za svaku slobodnu osobu,
bila muko ili ensko, od muslimana. 56
Nee biti obavezan mu da dadne sadekatul-fitr za svoju suprugu,
zbog pomanjkanja ovlasti starateljstva mua nad enom. On nema
ovlasti da upravlja njenom imovinom. Nee ga dati za svoje
punoljetno, umno sposobno dijete, zbog pomanjkanja ovlasti
55
56
Reddul-muhtar.
Buharijin Sahih o zekatu, 1 504.
467
starateljstva nad njim sa punoljetstvom. Obaveza mu je da dadne

zekatul-fitr za svoga oca, ako ga izdrava. Ako bi dao zekatul-fitr za
svoju enu i punoljetno dijete, koje izdrava, bez njihovog znanja i
dozvole, taj postupak je ispravan zbog postojanja naelne saglasnosti
u veini sluajeva.
Iznos zekatul-fitra, koji je obavezan za svaku osobu, jeste pola
sa'a penice ili brana, ili cijeli sa' datula, jema ili groica. Od Ebu
Se'ida el-Hudrija (r.a.) se prenosi da je rekao: "Davali smo jedan sa'
hrane, ili jedan sa' jema, datula, sira, ili sa' groica na ime sadekatul
fitra. "57
U vrijeme Allahovog Poslanika ( a.s.) penice nije bilo mnogo u
Medini. Kada su nastupila osvajanja i poveale se zalihe, ashabi
Allahovog poslanika (a.s.) su smatrali da pola sa'a penice moe
zamijeniti sa' jema. U tom pitanju saglasili su se konsenzusom. Od
toga ne treba odstupiti, koliko god se mijenjale prilike i cijene . Od
Ebu Se'ida el-Hudrija se prenosi da je rekao: "U vrijeme Poslanika
(a.s.) smo davali na ime zekatul-fitra jedan sa' hrane, datula, jema
ili groica. Kada je doao Muavija i kada je penice bilo u velikim
koliinama, on je rekao: 'Smatram da je jedan mudd58 penice vrijedan
koliko dva nekog drugog artikla' . "59
U naem vremenu sa' je procijenjen da iznosi dva kilograma i
etvrtinu, otprilike. Uenjaci hanefijskog mezheba su na stanovitu
da je dozvoljeno dati protuvrijednost u novcu, jer je cilj sadekatul
fitra da se siromah zbrine na dan Ramazanskog bajrama. Ponekad
mu je potrebno neto drugo osim hrane . Stoga su rekli: "Dati
protuvrijednost u dirhemima je bolje i korisnije od davanja hrane, u
vrijeme izobilja. Meutim, u vrijeme nestaice i krize za hranu, bolje
57
58
59
468
Isti izvor, 1 506.

Mudd je jedinica mjere koja, prema hanefijskom mezhebu, iznosi 8 1 5,39 grama.
(op. prev. Mu'demu lugatil-fikaha', 450 .)
ZEKAT
je dati hranu nego novac, jer je Poslanik ( a.s . ) rekao:

da ne obilaze svijet i ne trae u ovom danu. "60
Zbrinite ih pa
jiJI I.lA J pf
Podrazumijeva se da se davanje protuvrijednosti praktikuje u
artiklima, kao to su hljeb, kukuruz i ostale itarice, a koje nisu
navedene u tekstu. 61
Termin izvrenja obaveze zekatul-fitra nije posve skuen, pa ga
je dozvoljeno dati i prije zore Ramazanskog bajrama, a i poslije, jer
je obaveza njegovog davanja izraena u opoj formi kao kod zekata.
U jednoj predaji hadisa, kojeg prenosi Ibn Omer, a u kojoj ima jo i
dodatak koga spominje njegov uenik Nafi', navodi se: "Ibn Omer
( r.a . ) je davao zekatul-fitr onima koji su ga primali, a davali su ga i na
dan ili dva dana prije bajrama . "62
Najbolje je da se dadne prije bajrama, kako bi se siromasi zbrinuli
za ovaj dan i ustegnuti od traenja u bajramskom danu, kao to smo
i vidjeli u navedenom hadisu. Zatim, to je i na osnovu predaje Ibn
Omera (r.a. ) u kojoj se navodi: "Poslanik ( a.s. ) je naredio da se dadne
zekatul-fitr prije odlaska ljudi na bajram-namaz. "63
Od Ibn Abbasa (r.a.) se prenosi da je rekao: "Poslanik (a.s . ) je
odredio da se daje zekatul-fitr, kako bi se oistio post od suvinog i
runog govora, i da bi se nahranili siromasi. Pa, ko ga dadne prije
namaza, to je propisani i primljeni zekatul-fitr, a ko ga dadne poslije
bajrama, tretirat e se kao svaka druga sadaka. "64
Obaveza zekal-fitra nee spasti ako se ne dadne na vrijeme.
Stoga je treba izvriti, makar i sa zakanjenjem, kada je nagrada
umanjena.
60
61
62
63
64
Navode ga Darekutni, Ibn Adij i Hakim od Ibn Omera.

Pogledaj hadis u cjelosti u Buharijinom Sahihu o zekatu, 1 5 1 1 .
Isti izvor, 1 509.
Navodi ga Ebu Davud, Ibn Made, Darekutni i Hakim koji ga ocjenjuje i kae da
je sahih hadis.
469
Dozvoljeno je da osoba dadne svoj zekatul-fitr jednoj osobi ili

grupi siromaha, ali je pokueno ( mekruh tenzihen) dati veem broju
korisnika, s obzirom na to da je to u kontradiktornosti sa znaenjem

hadisa, koji smo naveli, u kojem se trai da se zbrinu siromasi na taj
dan. Moe se ovdje uiniti izuzee, pa rei: "Naredba u hadisu je
navedena u formi mnoine, a ne jednine . Na to upuuje injenica da
se jedan siromah, koji ima mnogo djece, ne moe zbrinuti zekatul
fitrom jedne osobe, pa nije jednoj osobi nareeno da ih zbrine za taj
dan". Ono to je vano spomenuti jeste da sve one kategorije korisnika
zekata, koje su naprijed navedene su iste i kod zekatul-fitra.
470
4.
poglavlje
Post
POST
POST
DEFINICIJA POSTA
Filolo!ko znaenje: ope suzdravanje .
U tom znaenju su i rijei Merjeme: Ja sam se zavjetovala da u
utjeti, i danas ni s kim neu govoriti1, a i stihovi pjesnika: "Konjica

koja jede i konjica koja ne jede, jedna je u vihoru, a druga grize vale."
Terminoloko znaenje: Svjesno ( s nijetom), stvarno ili formalno

pravno suzdravanje od svega onoga to kvari post ( Primjer pravnog
suzdravanja je kada osoba pojede neto iz zaborava u toku posta.
Ona je pravno posta, na osnovu odredbe Zakonodavca, po kojoj
post osobe koja je pojela iz zaborava nije pokvaren) tokom cijelog
dana, od pojave prave zore do zalaska sunca.
Prava zora (el-fedrus-sadik)

To je zora koja je posvuda rairena po horizontu, a njena svjetlost
je rasprostranjena po krajevima neba . Pojavljuje se dvanaest minuta
nakon lane zore. Lana zora ( el-fedrul-kazib) se prvo pojavljuje
kao izduene zrake krive, kao rep vuka, a zatim nestaje i slijedi je
tama. Vrijeme sabahskog namaza i poetak posta nastaju pojavom prave
zore. Rekao je Allahov Poslanik ( a.s. ) :
Nemojte ostavljati sehur zbog

Bila/ovog ezana niti izduene zore, nego zbog zore koja prekrije horizont.2
l
Mcrjem, 26.
Hadis biljee Muslim i Et-Tirmizi. Vie vidi u: Reddul-muhtar.
473
. .i ' _t":
...._ J
'
,i
' i I ) J_t.: ,' ii I ) J .J
-
'
'
'
'
'
Jil
Bilal je uio ezan u noi da bi najavio pribliavanje zore, da bi se

oni to su klanjali odmorili, a da bi oni to su spavali ustali,
pripremajui se za sabahski namaz. Rekao je Allahov Poslanik (a.s.):
Zaista Bilal ui ezan po noi, a vi jedite i pijte dok ne zaui ezan Ibn
Ummi Mektum.3
- , rM
. - rJ 1'-l
d. -'
--"'-- f
. , ;:,-
lt :J\5- ; t>'
lt
_,..._,..... Jr-:
A Uzvieni Allah je rekao:
Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit

od crne niti zore.4
Pod zalaskom Sunca se misli na vrijeme zalaska sunevog tijela,
tako da se osjetno pojavi tama na istonoj strani. Rekao je Allahov
Poslanik ( a.s. ) : Kada od tamo (s istoka) doe no, a dan ode tamo (na
zapad), i kada sunce zae, tada se posta mrsi.5
)Jt J jl ;.t:, \4A J.,lll :pt !

Tojest, pojavljuje se vrijeme mrenja, ili je posta formalno-pravno
postao omren, zato to no nije vrijeme posta.6 Rekao je Uzvieni

Allah:
Zatim postite do noi/

Posta se pridrava vremena mjesta u kojem bude tokom zore i
zalaska sunca. Ako bi bio na uzdignutom mjestu, nee se mrsiti dok
tu sunce ne zae . A ako bi zapoeo post na jednom mjestu, pa zatim
otputovao, mrsit e se u mjestu u kojem zae sunce, a on bude u

njemu. U mjestima koja su blizu Sjevernog ili Junog pola, gdje se
3
Muttefekun alejh, a prenosi se od Aie. Allahov Poslanik ( a.s.) je imao dva mujezina:
El-Bekare , 1 8 7.
Bilala i Ibn Ummi Mektuma, koji je bio slijep.

5
Muttefekun alejh, prenosi se od Omera (r.a. ).
Vie vidi u: Reddul-muhtar.
El-Bekare, 1 87.
474
POST
zora pojavljuje tokom zalaska sunca ili poslije njega za kratko vrijeme
u kojem posta ne moe jesti dovoljno da bi odrao svoje tijelo i
sauvao ivot, obavezno je postiti po proraunu. Da li se postaima
no odreuje po njima najbliem mjestu, kao to kau afije, ili se
prorauna vrijeme koje je dovoljno za jelo i pie, ili su oni obavezni
samo da nadoknade, ne i da obave (post)?8 Ono to ja smatram
ispravnim, saglasno je afijama. To je da se no odredi po njima
najbliem mjestu u kojem postoje no i dan, a ovaj propis se
primjenjuje i za mjesta na polovima u kojima dan i no traju po est
mjeseci.
Spominjali smo prilikom govora o odreivanju vremena namaza
propis onih koji stanuju na krajnjem sjeveru ili krajnjem jugu, blizu
zemljinih polova, gdje no ne postoji. Oni su obavezni da odrede u
svakih dvadeset i etiri sata vremena pet dnevnih namaza. Kao to se
prenosi u hadisu o deddalu: "Rekli smo: 'Koliko ostaje na Zemlji?'
Odgovorio je:
etrdeset dana; dan kao godina, dan kao mjesec, a

ostali dani kao vai dani. Pa je reeno: 'O Allahov Poslanie, je li u
tom danu, koji je kao godina, dovoljno klanjati dnevni namaz?' On

je odgovorio:
Nije, odredite ga."9
t
.J 4!:.h..:a-J J.II -J - u Lill
'J)' J\il a ,:_!"Jtr.:..s '='fi' JJ' :u J)- WiJts- Jt
l:..J
J'!.
- - -J u )
-
J .w- )'!.- }'!.- ;:")
'#"-
o) 4J
U VJETI ZA VALJANOST P OSTA
1) Nijjet (odluka) u njegovo vrijeme, za svaki dan

Nijjetom se ibadet razlikuje od obiaja, a nijjet je vrsta odluka
srca o postu. Uenjaci kau da je lijepo nijjet izgovoriti jezikom,
'
zbog velike zauzetosti u naim vremenima. Uvjet za ispravnost nijjeta
8
9
Vie vidi u: Reddu-Muhtar.

Sahihul-Buhari, 538.
475
je da se pri njemu ostane, pa ako bi neko odustao prije zore od svoje

namjere da posti, nee se smatrati postaem. Dozvoljeno je odustati
od svoga nijjeta u svim vrstama posta, a ako bi neko obnovio svoj
nijjet dok je jo vrijeme za njega, post e mu biti ispravan.
Po naem mezhebu, nijjet je obavezan za svaki dan ramazana, a
kod Zufera, uenika Ebu Hanife, i kod imama Malika dovoljan je
jedan nijjet za cijeli mjesec.
Sam sehur (jelo pred zoru) u toku ramazana je nijjet, a, takoder,
ako se sehuri i u nekom drugom mjesecu mimo ramazana radi posta.
Uslovljavanje ( tojest rijei "Ako Bog da" ) ne kvari nijjet, kao to je
izjava: "Sutra u postiti, ako Bog da". To je zato to se odnosi na
traenje pomoi od Allaha, a ne na stvarno uslovljavanje.10
Kod nijjeta je uslov svjesnost postaa da posti. Kod posta kod
kojeg se trai odreivanje njegove kategorije, potrebno je da posta
zna i nju odrediti, o emu emo kasnije govoriti.
Vrijeme nijjeta
Za post mjeseca ramazana, post za koji se je zavjetovalo da e se
postiti u odredeno vrijeme11 i dobrovoljni post vrijeme nijjeta je od
poetka noi uoi dana koji e se postiti do pola toga "erijatskog
dana" . erijatski dan poinje od zore, a zavrava se zalaskom sunca,
pa je polovina dana u zadnjem dijelu jutra, tojest sahat vremena prije
podnevskog vremena, otprilike. Ako bi neko zanijetio prije toga
vremena, ispravan mu je nijjet, pod uslovom da zanijeti post od
poetka dana, tojest od zore, i da prije nijjeta nije uinio neto to
kvari post, kao to je jelo, pie ili spolno openje, namjerno ili iz
zaborava. A ako je uinio neto od toga poslije zore, post mu nije
ispravan .12 Postoji miljenje po kojem je post ispravan ako se to uini
prije nijjeta iz zaborava i to kod posta mjeseca ramazana i zavjetnog
lO
ll
12
476
Merakil-felah.
Kao kada kae: "Obavezujem se , u ime Allaha, da postim sljedei etvrtak!"
El-Fetava el-hindijje.
POST
posta. To miljenje je potvrdio ejh Ibn Abid.in, autor poznatog djela
Haijetu reddil-muhtar.
Ako bi zanijetio da posti od trenutka kada je uinio taj nijjet, a
to bude poslije zore, nee biti posta.
Kod ove tri vrste posta, a to su post mjeseca ramazana, zavjetni
post u odreeni dan i dobrovoljni post, ispravno je da se zanijeti bez
odreivanja da li je taj post farz, vadib ili sunnet, iako je bolje da se
ogranii na koju vrstu posta se nijjet odnosi.
Takoer je ispravno da se neka od ove tri vrste posta zanijeti kao
dobrovoljni post, pa makar posta bio putnik ili bolesnik, zbog
nepostojanja drugog. Poto u ramazanu nije propisano da se posti
ikakav drugi post, taj post je odreen kao farz, a ono to je odreeno
nema potrebe odreivati. 13
Ovo je kada se u mjesecu ramazanu zanijeti dobrovoljni post. A
ako se zanijeti u ramazanu neki drugi post koji je vadib, bolesniku
e se on brojati kao post ramazana, dok e se putniku brojati kao
post koji je i zanijetio, a na njemu je obaveza da naposti ramazanski
post. To je zbog toga to je putniku dozvoljeno da mrsi i da posti
neku drugu vrstu posta, jer j e olakica da mrsi povezana s
pretpostavkom nemogunosti posta, zbog situacije koja to oteava,
to putovanje jeste . Tu pretpostavku ispunjava putnik, za razliku od
bolesnika, kod kojeg je olakica vezana za stvarnu nemogunost posta.
Ako bi bolesnik postio, pokazalo bi se da je sposoban za to.14
A kada bi ovo uinio kod posta za koji se zavjetovao da e postiti
u odreeni dan, to e mu se brojati kao post koji je zanijetio, svejedno
bio on zdrav ili bolestan, putnik ili kod kue, s tim to je obavezan
napostiti taj zavjetni post, po najispravnijem miljenju.15
Kada neko u ramazanu zanijeti dobrovoljni post, iz toga ne
proizlazi da postaje nevjernik, jer nema zavisnosti izmeu nijjeta
13
14
15
Vie vidi u: Haijetut-Tahtavi alel-meraki.

Vie vidi u : Reddul-muhtar i Ed-durrul-muhtar.
47 7
dobrovoljnog posta i vjerovanja da ramazanski post nije farz. Moe

se desiti da vjeruje da je to farz, ali da zanijeti dobrovoljni post. Ali,
ako se nijjetu dobrovoljnog posta pridrui uvjerenje da je ramazanski
post dobrovoljan (nafil a), ili miljenje da je to tako, u tom sluaju on
postaje nevjernikom.16
Za ostale vrste posta, uslov je da se nijjet uini nou ili uporedo
s pojavom zore i da se odredi koja vrsta posta se nijeti.
Ove vrste posta su: napatanje ramazana, opi zavjetni post17,
napatanje dobrovoljnog posta koji je neim pokvaren, napatanje
posta za koji se zavjetuje da e se postiti u odreeni dan i post
keffareta1 8 Pa ako se zanijeti neka od ovih vrsta posta tokom dana,
taj post postaje dobrovoljnim i lijepo je da se upotpuni. A ako se
omrsi tokom dana, nije se duno napatati ga, osim ako je on sam
napatanje (savmul-kada' ) . To je zato jer je to post sa dodatnom
kvalifikacijom, a ona je "nadoknada" i u tom sluaju je izgubio uvjet
valjanosti te kvalifikacije, pa bi ostao ona vrsta koja se i zanijetila,
tojest dobrovoljni post. 19
Ako bi neko smatrao da je obavezan jedan dan napostiti, pa
zapoeo post sa svim uslovima, a zatim utvrdi da nije bio obavezan
napatati, ne mora upotpuniti taj post, zato to ga je poeo bez
obaveze da to ini i to mu je opravdano zaboravom. On taj dan nije
obavezan nadoknaditi, ako bi post prekinuo neposredno poto je
saznao da nema obavezu napatanj a, a ako ga ne bi odmah prekinuo,
postaje mu obavezan, te mu nije dozvoljeno da ga prekida. Ako bi
to uinio, morao bi ga napostiti.20
Nije ispravan nijjet u kojem je osoba neodluna da li e sutra
postiti ili ne. Primjer je kada neko zanijeti da nee sutra postiti ako
bude pozvan u goste, a da e postiti ako ne bude pozvan. S ovakvim
16 Haijetut-Tahtavi.
17 Kao kada bi rekao: "Obavezujem se, u ime Allaha, da postim jedan dan".
18 Njegovo objanjenje e biti u poglavlju Vrste posta.
19 Vie vidi u: "Takriratur-rafi' ala haijeti Ibn Abidin".
20 Vie vidi u: El-Hedijjetul-'ala'ijje.
478
POST
nijjetom osoba ne postaje postaem. Takoer, nee biti posta ako

osvane u ramazanu, a nije zanijetio ni da e postiti ni da e mrsiti.
Posta se nee omrsiti samim nijjetom da se omrsi nego tek kada
stvarno to uini, iako afija (rahimehullah) ima suprotno miljenje.
Ako bi uinio nijjet za post u toku namaza, taj nijjet je ispravan
i ne kvari namaz, osim ako se ne izgovori jezikom tokom namaza.
Kada bi neko bio duan da naposti dva dana iz jednog ramazana
ili iz dva ramazana, pa htjedne da to uini, zanijetit e post za prvi
od ta dva dana koje je duan napostiti, a dovoljno je ako to i ne bi
uinio.21
Ako bi se neko odmetnuo od islama - Boe sauvaj - pa se vratio,
te zanijetio post prije zadnjeg dijela jutra, bit e posta. A ako bi se
omrsio, obavezan ga je napostiti, dok nije obavezan uiniti keffaret.22
2) Da ne postoji neto to je u protivnosti s postom, kao hajz ili

nifas
v
Zenska osoba koja je u hajzu ili nifasu tokom ramazana nije

obavezna postiti. Ako bi postila, post joj nee biti ispravan i ona se
erijatski nee smatrati postaem. Zabranjeno je da se ena u hajzu
ili nifasu ustee od onoga to joj kvari post, jer joj je post zabranjen.
A injenje neeg to slii haramu je sam haram.23 enska osoba je
duna da naposti onoliki broj dana koliko je propustila dok je bila u
hajzu ili nifasu.
Prenosi grupa prenosilaca od Aie (r.a . ) da je rekla: "Deavalo
nam se to (tojest haj z), pa nam je nareeno da nadoknadimo post, a
nije nam nareeno da nadoknadimo namaz. "
l ,-a;;! :,.-J,i J r' "ai! :,.- '<. _oj IS'
21
22
23
Vie vidi u : Fetava Ka di Han.

Vie vidi u: Fetava Kadi Han.
Vie vidi u : Et-Tahtavi alel-meraki.
479
Razlika izmeu posta i namaza je u tome to se namaz esto

ponavlja, pa ga je teko nadoknaditi, dok se post ne ponavlja, pa ga
nije teko nadoknaditi.
Nije ispravan post enske osobe dok je u hajzu ili nifasu, bez
obzira na to bio taj post farz ili nafila. A ako bi bila posta, pa
primijetila krv od hajza pred sami zalazak sunca, post toga dana e
joj biti pokvaren i ona ga je duna napostiti, bez obzira na to da li to
bio farz ili nafila. Farz je obavezna napostiti zbog toga to joj nije
ispravan, a nafilu zbog toga to joj je postao obavezan otpoinjanjem,
a pokvaren je prije nego to je upotpunjen.
Da li se za ispravnost posta uslovljava kupanje poslije zavretka
haj za i nifasa? Za ispravnost posta se ono ne uslovljava, ali e ona biti
grijena zbog odgaanja namaza.
Treba znati da se vrijeme koje je dovoljno za kupanje, donoenje
vode, skidanje odjee i njeno ponovno oblaenje, ubraja u period
hajza u sluaju hajza i u period nifasa u sluaju nifasa, ako krv hajza
prestane oticati prije isteka maksimalnog roka koji iznosi deset dana,
a u sluaju nifasa ako krv prestane oticati prije isteka maksimalnog
roka od etrdeset dana.
Prema ovome, kada bi krv hajza prestala oticati prije isteka deset
dana i to prije zore u ramazanu za vremenski period koji je dovoljan
za kupanje i otpoinjanje namaza rijeima Allahu ekber, ta osoba je
obavezna postiti taj dan. A ako taj vremenski period ne bi bio dovoljan
za sve ovo, njen post ne bi bio ispravan, a ona e se ustezati iz
potovanja prema mjesecu ramazanu. Ako bi postila, taj post joj nee
biti ispravan i ona ga mora napostiti . A ako bi krv prestala oticati po
upotpunjenju deset dana, makar i na trenutak pred zoru, obavezna
je da posti taj dan i njen post je ispravan zbog toga to hajz ne traje
vie od deset dana. 24
Ovdje je vano spomenuti da se za ispravnost posta ne uslovljava
da osoba ne bude dunub (neista), makar se mogla i oistiti. To
24
480
Vie vidi u: Iradun-nas ila ahkamil-hajdi ven-nifas.
POST
potvruje hadis koji prenosi Buharija od Aie (r.a. ), koja je rekla:

"Vjerovjesnika ( a.s . ) je zaticala zora, a on je bio dunub (od odnosa
sa svojim enama) , pa bi se on onda okupao i postio."
,
...
-.d 4-lAi
, ' , 'J , -;;, , 45"1_ 'u l)
r.J-IL!.J
JA
,
--
.... 0
,,
..
.r--
Ali ako bi neko ostao dunub toliko dugo da bi ga prolo vrijeme

namaza, on bi bio grijean zbog ostavljanja namaza i zbog njegovog
odgaanja. A ostavljanje namaza ili njegovo odgaanje moe biti
uzrokom da posta ne bude nagraen za svoj post ili uzrokom da
njegova pokornost ne bude primljena. Uzvieni Allah kae:
Allah prima samo od onih koji su dobri.25

A onaj ko ostavlja namaz nikako nije od dobrih, zato to je namaz
stub vjere. Allahov Poslanik ( a.s . ) je rekao: Ko ostavi ikindij'ski namaz
propala su mu njegova djela.26
3) Da se ne dogodi neto to kvari post

Kasnije e, ako Bog da, doi podrobno objanjenje svega to
kvari i ne kvari post.
25
26
El-Maide, 27.
El-Buhari i En-Nesa'i.
481
Ahdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
VRSTE POSTA
U sutini, postoji samo jedan post, ali u pogledu njegovog statusa
i zakonitosti postoje mnoge vrste. To su:
l.
FARZ U ODREENO VRIJEME
To je post mjeseca ramazana, a obaveznost posta ramazana je

potvrena Kur'anom, sunnetom i idma'om. Rekao je Uzvieni Allah:
U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje Kur'ana, koji
je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i

razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude
kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na
putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah eli da
vam olaka, a ne da potekoe imate -, da odredeni broj
dana ispunite, i da Allaha veliate zato to vam je ukazao
na,pravi put, i da zahvalni budete.27
Ovaj ajet o propisivanju posta ramazana je objavljen poslije
preusmjeravanja kible prema Mekki, u mjesecu a'banu druge godine
po Hidri .28
Post ramazana je jedan od temelja islama. Ko ga porekne
nevjernik je, a ko ga ostavi grijenik je. Rekao je Allahov Poslanik
(a.s . ) : Islam je sagraen na pet stubova: svjedoenju da nema Boga
27
28
482
El-Bekare, 1 8 5 .
Et- Tahtavi alel-meraki.
POST
osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza,

davanju zekata, hodoau Ka(be i postu ramazana.29
rli!J J.,.:.; tJ w, 43 t . Js. r1'

b;. rJ J \S'J31 !J
Post ramazana je stroga dunost, bilo da se obavlja na vrijeme ili

nadoknauje, onome ko ispunjava etiri uslova:
l. da je musliman,
2. da je pametan,
3. da je punoljetan, tako da post ramazana nije obavezan onome
ko nije punoljetan. Medutim, staratelj treba da nareuje djetetu da
posti, ako ono moe podnijeti post, a to zavisi od tijela i od toga da

li je post zimi ili ljeti. Dijete koje napuni deset godina treba tjerati da
posti, kao o se to ini i kod namaza. Rekao je Allahov Poslanik
(a.s.):
Naredujte svojoj djeci namaz kada napune sedam godina, a

kanjavajte ih kada napune deset godina, i odvojite ih u njihovim
posteljama.30
. -._ - i, : - , A - : .
'.:.t t. i.. l . r : . ...:..:....J o;. -Lt"-<- wf l l
- !/. J')JJ r-.. .,.,.... .Y-;"P J - ; (W""" lJJ"
Ako dijete pokvari svoj post, nee mu se narediti da ga nadoknadi,
zbog moguih potekoa, za razliku od namaza, gdje mu treba

narediti da ga ponovo obavi ako bi ga pokvario, zbog toga to u
ponovnom obavljanju namaza nema potekoe. 31
4. da zna da je post ramazana obavezan. Ovo se odnosi na osobu
koja je primila islam u nemuslimanskoj zemlji. Ako bi osoba bila u
nekoj od muslimanskih zemalja, da bi joj post bio obavezan ne

postavlja se ovaj uslov, zato to se toj osobi neznanje o obaveznosti
posta ne oprata u islamskoj zemlji i dunost joj je da naposti ono
to je propustila. Ko je primio Islam u nemuslimanskoj zemlji i nije
saznao za obavezu posta ramazana, post mu nije dunost sve dok ne
29
30
31
Muttefekun 'alejh, a prenosi se od Omera, r.a. Tekst hadisa je od El-Buharije.

Ahmed, Ebu Davud i El-Hakim.
483
Abdulhamid Mahmud Tuhrnaz, HANEFUSKI FIKH

sazna. Kada sazna, nije obavezan nadoknaditi ono to je propustio,
zato to nema obavezivanja bez znanja, a opravdanje je neznanje.
Znanje koje ga obavezuje da posti e stei ako ga obavijeste dvojica
ljudi, ili jedan ovjek i dvije ene ili jedan pravedan ovjek. 32
Mjesec ramazan je odlikovan ibadetom posta zbog toga to je
Kur'an u cjelini sputen u noi Kadr do Bejtul-'izze, zemlji najbliem
nebu,33 a zatim je u dijelovima objavljivan Vjerovjesniku (a.s. ) , shodno
dogaajima i prilikama. Rekao je Uzvieni Allah:
Ha-mim. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo poeli da je u

Blagoslwljenoj noi objavljujemo, - i Mi, doistR, opominjemo
- u kojoj se svaki mudri posao rijei.34 A, takoder, rekao je:
Mi smo ga poeli objavljivati u noi Kadr - a ta ti misli
ta je no Kadr? No Kadrje bolja od hiljadu mjeseci.35
Razlog da bi post mjeseca ramazana bio obavezan jeste da se
bude kod kue u dijelu dana u kojem se moe otpoeti post. 36 Rekao
je Uzvieni Allah:
Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu

provede.
Spominjali smo da je vrijeme u kojem se moe otpoeti post od
pojave prave zore do pred zadnji dio jutra. A u noi, u zadnjem
dijelu jutra i poslije njega, ne moe se otpoeti post. U noi se samo
donosi nijjet, a ne otpoinje post. 37 Kada bi osoba koja je bezumna
ozdravila u nekoj od noi ramazana, pa opet izgubila um prije nego
to osvane, ili ozdravila poslije zadnjeg dijela jutra, pa opet izgubila
um ostatak mjeseca, nije obavezna nadoknaditi post.
32
Vie vidi u: Merakil-felah.
33
Vie vidi: objanjenje Allahovih rijei: "U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje
Kur'ana" u Ibn Kesirovom Tefsiru.
34
Ed-Duhan, l-4.
35
El-Kadr, l - 3 .
36
El-Hedijje.
37
Reddul-muhtar.
484
POST
Ovo je jedno od dva miljenja uenjaka. Drugo miljenje je da je

razlog obaveznosti posta ramazana da se bude pri svijesti u bilo kojem
dijelu noi ili dana, to je, kako kae Ibn Abidin, preferirajue
miljenje. 38 Shodno njemu, obavezno je napostiti, ako bi se dolo
svijesti u bilo kojem dijelu ramazana. Svaki dan mjeseca ramazana je
razlog obaveznosti posta, zbog meusobne neovisnosti tih dana.
Ko bi postao punoljetan ili primio islam u toku ramazana, obavezan
je postiti njegov ostatak, bez onoga to je prolo. 39
2.
FARZ KOJI NIJE VREMENSKI ODREEN
On obuhvata napatanje ramazana i keffaret. to se tie napatanja

ramazana, to je dunost svakom onom ko je obavezan i u mogunosti
da posti, ako se omrsio u toku ramazana, s isprikom ili bez nje, i to
onoliki broj dana koliko ih je mrsio. Rekao je Uzvieni Allah:
A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana

naposti.
Kada je napatanje obavezno onome ko je mrsio s isprikom, onda
je pogotovo obavezno onome ko je mrsio bez nje. Nije obavezno da
nadoknade taj post odmah nego kasnije, zbog uopenosti navedenog
teksta. Za razliku od posta, namaz je obavezno nadoknaditi to prije,
zbog rijei Poslanika ( a.s. ) : Ko prespava namaz, iliga zaboravi, neka
klanja kada se sjeti.40
Ui)".; '! 'e:_ : jt;o ru
Takoer, nije obavezno da se dani napataju uzastopno, niti

dunost napatanja spada s dolaskom drugog ramazanaY
38
39
40
41
Reddul-muhtar.
Merakil-felah.
Muttefekun 'alejh, prenosi se od Enesa.
485

U
keffaret (iskupljenje)"2 spadaju
Iskupljenje za prekrenu zakletvu (keffaretul-jemin), a to je post

tri dana uzastopno. Obavezan je onome ko prekri zakletvu i to u
sluaju ako ne moe da se otkupi za taj prijestup oslobaanjem roba
ili hranjenjem ili odijevanjem deset siromaha. Rekao je Uzvieni:
Allah vas nee kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali e

vas kazniti ako se zakunete namjerno. Otkup za prekrenu
zakletvu je: da deset siromaha obinom hranom kojom
hranite eljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba
ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao - neka tri dana
posti. Tako se za zakletve vae otkupljujte kada se zakunete.43
Iskupljenje za zihar (keffaretuz-zihar)
je post dva mjeseca
uzastopno. Obavezan je ovjeku koji je svoju suprugu sebi uinio

zabranjenom. Ako nije u mogunosti da oslobodi roba, a eli da
spolno opi sa njom, postit e.
Taj ovjek (muzahir) je mu koji svoju suprugu uporedi sa jednim
od organa enske osobe koja je njemu doivotno zabranjena i koji
njemu nije dozvoljen da ga gleda. To je kao kada bi mu rekao svojoj
supruzi: "Ti si meni (zabranjena), kao lea moje majke! " U tom sluaju,
njemu biva zabranjeno da sa svojom suprugom spolno opi ili bilo ta
to prethodi tome, sve dok se ne iskupi. Uzvieni Allah je rekao:
Oni koji enama svojim reknu da im nisu doputene, kao

to im nisu doputene majke njihove, a onda odlue da s
njima nastave da ive, duni su, prije nego tojedno drugo
dodirnu, da jednog roba ropstva oslobode. To vam se
nareuje, - a Allah dobro zna ono to vi radite. Onaj koji
ne natle, duanje da dva mjeseca posti uzastopce prije nego
jedno drugo dodirne. A onaj ko ne moe, duanje da ezdeset
42
Neki su ih stavili u vadibe da bi se razlikovali od kategorikih farzova zbog kojih

se, ako se poreknu, postaje kafirom.
43
486
EJ-Maide, 89.
POST
siromaha nahrani, za to da biste potvrdili da u Allaha i

Poslanika Njegova vjerujete - to su Allahovi propisi. A
nevjernike eka patnja nesnosna.44
Iskupljenje za nehotino ubistvo je, kao i kod keffaretuz-zihara,
post dva mjeseca uzastopno . O bavezan je onome ko nije u
mogunosti da oslobodi vjernika roba, a poinio je nehotino ubistvo.
Rekao j e Uzvieni Allah:
Onaj ko ubije vjernika nehotice - mora osloboditi ropstva

jednog roba - vjernika.
Zatim je rekao:
Ne nae li, mora uzastopce postiti dva mjeseca da bi Allah

primio pokajanje - a Allah sve zna i mudar je.45
Iskupljenje za mrenje u ramazanu, o emu e objanjenje doi

u posebnom poglavlju.
Post kao naknada za lov:
ako bi osoba koja je u ihramu ubila
neku divlja, ili uputila nekog ko e je ubiti k njoj, obavezna joj je

naknada za taj lov. A naknada se odreuje tako to e dva pravedna
ovjeka procijeniti taj ulov na mjestu lovljenja. Ako hoe, moe za
tu vrijednost kupiti kurbana (hedj)46 i zaklati ga u Mekki, ili kupiti
penicu, pa je podijeliti siromasima, svakom po pola sa'a47, ili postiti
za svaku tu polovicu sa'a jedan dan. Rekao je Uzvieni Allah:
O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hadda!

Onome od vas ko je hotimino ubije kazna je da jednu
domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti dvojica
vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time
to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti.48
44
45
46
47
48
El-Mudadele, 3-4.
En-Nisa', 92.
Kurban koji se daruje Haremu u Mekki i kolje se u Mekki kao vjerski obred.
Sa' je 2,2 kg penice.
El-Maide, 95, vie vidi u: Metnul-muhtar.
487
Post kao naknada za uinjeni prijestup s isprikom u ihramu. Ako

bi osoba koja je u ihramu, bilo da obavlja hadd ili umru, s razlogom
namirisala se, ili oiala kosu, ili obukla saivenu odjeu, duna je
zaklati ovcu, ili nahraniti est siromaha, sa po pola sa'a penice
svakome ili postiti tri dana.
Rekao je Uzvieni Allah:
A onaj medu vama koji se razboli iliga glavobolja mui,

neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi.49
Post kao zamjena za kurban u et-temett(u ili et-kiran nainu

obavljanja hadda je deset dana i obavezan je hadiji koji obavlja
hadd na jedan od ova dva naina. Obavezan je ako hadija nije u
mogunosti da zakolje hedj . Postit e tri dana dok je u ihramima i to
prije prvog dana Kurban-bajrama i sedam dana poslije obavljenog
hadda. Rekao je Uzvieni Allah:
Ko obavi umru do hadda neka zakolje kurban do kojeg

moe lahko doi. A onaj ko ga ne nade neka posti tri dana
u danima hadda, i sedam dana po povratku, - to jest
punih deset dana. 50
3. VADIB U ODREENO VRIJEME

To je post za koji se zavjetovalo da e se postiti u odreeno
vrijeme, kao kada bi neko rekao: "Meni je obaveza prema Allahu da
postim etvrtkom." On je obavezan da ga posti, a ako ga ne bi postio
duan ga je napostiti.
Rekao je Uzvieni Allah :
Neka svoje zavjete ispune.51
49
50
51
488
El-Bekare, 196, vie vidi u: El-Ihtijar.

El-Bekare, 196.
El-Hadd, 29.
POST
Ko se zavjetuje da e uiniti
neko dobro i Allahu ugodno djelo, nekaga uini, a ko se zavjetuje da e
neto zgrijeiti, neka to ne ini.52
A Allahov Poslanik ( a.s. ) je rekao:
...
;ji
...
... f t
..
UII .Jt ' :ti . -
4.\JI
' - t :U
e:":-= ) lJ'
lJ ) lJ'j - .
o
"
4. VADIB KOJI NIJE VREMENSKI ODREEN

On obuhvata opi zavjetni post, bez preciziranja vremena u kojem
e se obaviti. To je kao kada bi neko rekao: "Meni je obaveza prema
Allahu da postim jedan dan." Njemu je to tada obaveza da posti,
bilo kojeg dana. Takoer, i dobrovoljni post koji se zapone postiti
postaje vadibom, s momentom zapoinjanja i obavezno ga je
nadoknaditi, ako se namjerno ili nenamjerno pokvari, kao kada bi
enska osoba koja posti nafilu, dobila menstruaciju.
Na to upuuju rijei Uzvienog:
I ne ponitavajte djela svojaJS3
Takoer je rekao i:
Dok su monatvo oni sami, kao novotariju, uveli - Mi im

ga nismo propisati - u elji da steknu AllabOTJo zadovoljstvo;
ali, oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo.54
Ovim ajetom se oni kude zbog toga to nisu vodili brigu o
ibadetima, koje su sami sebi stavili u obavezu, iako im nisu bili
propisani. Navode Ehu Davud, Et-Tirmizi i En-Nesa'i da je Aia
(r.a.) rekla: "Postile smo Hafsa i ja. Ponueno nam je jelo, mi smo
ga poeljele i jele. Doao je Allahov Poslanik ( a.s. ) , a Hafsa je prije
mene dola do njega, bila je kao i njen otac, te mu je rekla: 'O Allahov
Poslanie, nas dvije smo postile, pa nam je ponueno jelo koje smo
52
53
54
Prenose ga El-Buhari i autori Sunena, od Aie.

Muhammed, 33.
El-Hadid, 27.
489
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKl FIKH
poeljele i jele. ' On je rekao:
Nadoknadite taj dan u nekom drugom
danu" .
. fr\
' 1 - .,_ L . . 1;i '. :

'' '- 'i
1.:.1 JP.r ,:r.=-ww- "" '
J
- 0:. ' ll .! :_u - 1- .-
.-i, . : l:, ci- \li JJ I 'J - \i l'. .f . : ._ ,\S': L
rr--
o..oo J
! rJ . J _ .
) - :\l " \AP
1: .
- : :;,h
' ..:.A.)
1-:._ l
f -
"-"' loS'-'
.."j- -J.
\J o
r
4j l. ,_loil J ill iliU o'::e:".. , \Ai, LJ tJ
Da li je dozvoljeno postau koji posti dobrovoljni post da se

omrsi bez razloga?
Po jednoj vjerodostojnoj predaji u ovom mezhebu, to nije
dozvoljeno initi bez razloga. Po drugoj predaji, koju je odabrao El
Kemal ibn el-Humam, dozvoljeno je omrsiti se, ali pod uslovom da
se ima namjera napostiti se . Ovu predaju podupiru mnogi dokazi,
od kojih je hadis u Muslimovom
Sahihu, u kojem se kae da je Aia
rekla: "Uao je kod mene Vjerovjesnik ( a.s. ) jednog dana i rekao:
Ima li !ta kod vas (da se jede) ? Rekle smo: 'Ne .' Zatim je on rekao:
Onda ja postim. Doao je kod nas i drugi dan, pa smo mu rekli : 'O
Allahov Poslanie, poklonjen nam je hajs ( j elo od datula s
maslinama) ' . On je rekao:
Pokai miga, doista sam osvanuo postei.
Onda je jeo. "
J\i Gili iJ' JA Jill_r" 11 J UJI J:_, l Jj-

t :\ili '' .}- J w w '-'f
' -J.J, J;.,:; ,:ii; ;..r .:o tut c, 11
JS"ti e,;
A od razloga koji dozyoljavaju prekidanje dobrovoljnog posta

samo s razlogom, po prvoj predaji, jeste ugoavanje. Dozvoljeno je
gostu da se omrsi, ako domainu nije drago da on posti55, a i domainu
ako mu smeta da ne jede sa svojim gostom ili ako gostu smeta da
jede sam.
Dokaz za to je mrenje Ebu Derda'a, kada ga je posjetio Selman
(r.a. ) i ono to mu je Selman rekao: "Zaista ti prema Allahu ima
55
490
Gost ne bi trebao da posti dobrovoljni post, osim s dozvolom domaina. To je

definirano u hadisu: Ko doe kod nekog, neka ne posti dobrwoljni post osim s njegwom
dozpo/om. (prenosi ga Et-Tirmizi).
POST
obaveze, i prema samom sebi ima obaveze, i prema svojoj porodici

ima obaveze, pa podaj svakom njegovo pravo."56
ili- J.;. J5 u .t. :'" :, .t. :'" - :;::, .t. " ; tJ!
Takoer, od razloga koji dozvoljavaju mrenje je i otklanjanje
tete od vjernika, kao kad bi se neka osoba zaklela postau, koji posti
dobrovoljni post, da je rekao da e se razvesti od ene ako se ne
omrsi . Ovaj e se omrsiti da bi otklonio tetu od svoga brata
muslimana. A sve ovo vai ako se post prekida prije polovine dana.
Poslije polovine, post se ne prekida ni zbog koga drugog osim zbog
nekog od roditelja, ako bi zatraio od postaa da se omrsi. On e se
omrsiti ako je to prije ikindije, a ako je nastupilo vrijeme ikindije,
nee se mrsiti zbog blizine vremena iftara. 57
Post koji je, takoer, vadib je
zavjetni post.
5 . DOBROVOLJNI POST
To je svaki dodatni post pored farza i vadiba, za kojeg ima
podsticaja u asnom sunnetu. Tu spada post desetog dana mjeseca
muharrema (aura), s tim da se posti i dan prije ili dan poslije njega.
Rekao je Allahov Poslanik ( a.s.) kada je upitan za post aure:
On
iskupljuje grijehe poinjene u proloj godini. 58
WI JI ) r r \:J (.L:, llJI J\i
I post est dana mjeseca evala je u ovoj kategoriji, zbog rijei
Ko isposti ramazan, a zatim tome doda est dana

mjeseca evvala, kao da je cijelu godinu postio. 59
Poslanika (a.s. ) :
!ll i r ;:,\S' .JIJJ. ::..:. t ;:,; r :;.

56
57
58
59
Vie vidi u cijelom hadisu u Sahihu El-Buharije.

Muslim.
Prenose ga Muslim i autori Sunena.
491
Tu se ubraja i post dana Arefata, deveti dan mjeseca zul-hiddeta,
Post
dana Arefata iskuplJuJe griJehe poinJene prethodne godine i griJehe
koJi se poine naredne godine.60
za onoga ko nije na haddu. Rekao je Allahov Poslanik ( a.s. ) :
:, w1 " rY- r
Tu spada i post tri dana svakoga mjeseca, a lijepo je da to budu

bijeli dani u sredini mjeseca, u kojima su noi svijetle, zbog punog
mjeseca. Rekao je Allahov Poslanik (a.s . ) Ehu Derda'u: Ako posti! tri
dana u mJesecu, onda posti trinaesti, etrnaesti i petnaesti dan.61
a :, i :):, i ,t t.
Post ponedjeljka i etvrtka svake sedmice spada u dobrovoljne.
DJela se predoaTJaJu (Allahu) ponedJeljkom

i etTJrtkom, pa TJolim da se moJe dJelo predoi dok postim.62
Rekao je Poslanik ( a.s. ):
..
..
ut:, JP'ft ut u 1:, Y. ,Jwill JP,

..
'
j.
Rekla je Aia (r.a . ) : "Vjerovjesnik ( a . s . ) se trudio da posti

ponedjeljkom i etvrtkom".63
lj \S J UJI \S'
A najbolji dobrovoljni post i post koji je najdrai Allahu ( d..)

je da se posti dan, a mrsi dan, zbog potekoe tog posta. Rekao je
Allahov Poslanik ( a.s. ):
Allahu naJdrai post je DaTJudoTJ post, a

naJdrai namaz Je DaTJudoTJ namaz. Spapao bi Jednu poloTJinu noi,
jednu treinu bi probdio klanjaJui nafilu namaz, a zatim bi jednu
!estinu noi spaTJao. Mrsio bi dan pa postio dan.64
r ti j J t:, j r ' Jl r' t

.Y-."r
, - J- . .;--:.
..:. -lo) \! J-
, _ r G{.-- J-!t"'
,. f,l
.J r JA!.J
'
60
61
62
63
64
492
Prenosi ga Muslim i autori Sunena.

Et-Tirmizi, En-Nesa'i i Ahmed.
Et-Tirmizi.
En-Nesa'i, Et-Tirmizi i Ibn Mada.
Prenosi ga velika grupa prenosioca, osim Et-Tirmizija.
'
POST
6. POKUENI POST
(MEKRUH TENZIHI)
Njega j e bolje ostaviti nego ga initi. Ova vrsta obuhvata post
desetog dana muharrema, bez posta devetog ili jedanaestog dana. To
je zbog toga to je to oponaanje idova. 65 Ovdje spada i post samo
subotom ili samo nedjeljom, takoer zbog prethodnog razloga. Ako
bi se tim postom namjeravalo oponaanje drugih, onda taj post postaje
mekruh tahrimi. Ovakav post nee biti mekruh, ako bi se poklopio s
postom koji se postio ranije. To je o kada bi neko, naprimjer, postio
dan, a mrsio dan, ili postio prvi dan svakoga mjeseca, pa se to poklopi
s nekim od ovih dana. Post petkom je takoer mekruh tenzihi, zato
to u tom danu ima vjerskih obreda za koje se, ako bi se postilo, moe
Ne
izdvajajte no uoipetka od drugih noi vaim klanjanjem, i ne izdvaj'aj'te
petak od drugih dana vaim postom, osim ako to ne bude post kojeg neko
od vas posti.67
biti preslab da se obavljaju.66 Rekao je Allahov Poslanik (a.s.):
- l r- ' l
' ; "'
JUJI !\.:.i"
l ti:J- l
: ; "'
'J rF- -
-- : - .
! . ' , .
,,
t i;., J ;;,t r\1\j'
Mekruh tenzihi je i post cijele godine, makar se i mrsilo u danima u

kojima post nije dozvoljen. Isto tako, mekruh tenzihi je i post utnje,
tojest post u kojem se ne govori, zbog toga to je to oponaanje
oboavalaca vatre, koji to tako ine. On treba da govori dobro i ono
to potreba iziskuje da se
kae.68 Mekruh je i spojeni post, tojest da se
neprekidno poste dva dana i da se ne mrsi izmeu njih. A tano je da je

Allahov Poslanik (a.s.) spajao, ali je zabranio drugima da to ine, pa je
rekao: Ja nisam kao vi.
Mene neprestano hrani i napaja moj Gospodar.69
"":-r lJ J 41(. Jl;t ; ;

65
66
67
68
69
Vie vidi u: "Reddul-muhtar".

Ibid.
Muslim i autori Sunena.
Muttefekun 'alejh, prenosi se od Enesa, r.a.
493
7. POKUDENI POST
(MEKRUH TAHRIMI)
To je post prvog dana Ramazanskog i Kurbanskog bajrama, kao
i u dane terika, tojest drugog, treeg i etvrtog dana Kurban-bajrama.
A u sahih predaji se prenosi da je Allahov Poslanik ( a.s.) zabranio
post na dva bajrama70
, f, JJ
.
. ;
'll . l...til
J . 4J.JI
rJ r:- r ,;r-- r
t.
'
' '
'
'
Rekao je Allahov Poslanik ( a.s. ) :
_ljl l)!
l
r:
Dani terika su dani jedenja i
pijenja.71
J.
o "'
.YJ .J!l rt Jt' rt

,
Napomena
Neke od ovih vrsta posta se ine samo uzastopno, dok kod nekih
posta moe birati da li e postiti uzastopno ili odvojeno. to se tie
vrsta posta koje treba obavljati uzastopno, to su: post ramazana,
zatim post keffareta za greku, zakletvu, mrenje u ramazanu ili zihar,
te zavjetni post i post u i'tikafu. A vrste kod kojih se moe birati
jesu: dobrovoljni post, napatanje ramazana, post u zamjenu za
kurban pri temettu' ili kiran vrsti hadda, post kao otkup za prijestup
u ihramu, post kao naknada za lov i opi zavjetni post.72
PREUZETO SA STRANICE
MAKTABAH.INFO
70
7l
72
494
Muttefekun 'alejh.
Muslim.
POST
SUMNJIVI DAN
To je dan u koji se sumnja da li pripada mjesesecu a'banu ili
ramazan u. Do sumnje doe u danu koji je poslije dvadeset i devetog
dana a'bana. Ako bi mlaak a'bana bio prekriven oblacima, ne bi
se znalo je li to trideseti dan, ili, ako bi mlaak ramazana bio prekriven
oblacima, pa se zbog toga ne bi znalo da li je to prvi dan ramazana.
Sumnjiv je to dan i ako bi mlaak ramazana vidjela jedna osoba ili
dvije nepouzdane, pa se odbije njihovo svjedoenje. Meutim, ako
bi nebo bilo vedro, a mlaak niko ne bi vidio, onda to nije sumnjivi
dan.73 Post u tom danu moe biti mekruh tahrirni, mekruh tenzihi
ili mustehab, zato to se on moe postiti na vie naina:
l. Da se donese nijjet da je to post ramazana, i u tom sluaju taj

post je mekruh tahrimi, zbog rijei Allahovog Poslanika ( a.s. ) : Neka
niko od vas ne posti dan ili dva prije samog nastupanja mjeseca
(ramazana), osim ako ovjek posti svoj (uobiajeni post). 74
\:,..p ,
._
- \S" "u
.: .
- . - - :. ,, ,
.r-'J ! .tt J.r .J'r"'
To je i zbog toga to se tim postom oponaaju ehlu kitabije, koji

su uveati trajanje svoga posta. U ovom sluaju, ako bi se objelodanilo
da taj dan pripada ramazanu, onda je taj post ispravan kao post
ramazana. A ako bi se objelodanilo da pripada a'banu, taj post biva
dobrovoljni post i ako bi se omrsilo ne mora se nadoknaditi, jer se
nije namjeravalo da to bude dobrovoljni post.
73 Vie vidi u: Reddul-muhtar i Fetava Kadi Han.

74 Muttefekun 'alejh.
495
2. Da donese nijjet da to bude neki drugi obavezni post, kao

kad bi neko postio nadoknadu za prvi od dana koje je duan napostiti.
Taj post je mekruh tenzihi. Ako bi se objelodanilo da je taj dan u
ramazanu, post je ramazanski, ako posta nije na putovanju, jer je
ramazan norma u kojoj nema prostora za neto drugo. Ako bi posta
bio putnik, onda je taj post one kategorije koju je i odluio postiti
zato to smo spominjali da je putniku dozvoljeno da posti u ramazanu
neki drugi obavezni post. A ako bi se objelodanilo da je taj dan u
a'banu, onda je taj post onaj koji je i odluio postiti, bez obzira na
to da li je posta putnik ili nije.
3.
Da donese nijjet da je to dobrovoljni post, i taj post nije
pokuen. A to se tie hadisa:
Neka niko od vas ne posti prije mjeseca
jedan ili dva dana.
- - -Jf
. - -.w..
. . ,, ,_,....;u:;.;
u njemu se misli na poetak posta ramazana, tojest na donoenje

nijjeta da se posti ramazanski post prije njegovog vremena.
Lijepo je dobrovoljno postiti sumnjivi dan onome ko zna kako
se on posti, sa vrstom odlukom da se posti taj dan kao dobrovoljni
post. U ovom sluaju, ako bi se objelodanilo da taj dan spada u
ramazan, taj post postaje ramazanski, a ako ne, onda ostaje
dobrovoljni.
4. Da se koleba u osnovi nijjeta, tojest da odlui da e postiti
sutradan ako bude ramazan, a nee postiti ako bude a'ban. U ovom
sluaju on nee biti posta zato to nije vrsto donio odluku, i to je
kao da je odluio da e, ako bude ta imao jesti, mrsiti sutranji dan,
a postit e ga ako ne bude imao ta jesti.
5. Da se koleba u vrsti nijjeta, tojest da odlui da e postiti sutranji
dan ako bude ramazan, a ako bude a'ban postit e neki drugi post
koji mu je vadib . Ovo je mekruh zbog neodlunosti izmeu dvije
pokuene stvari. Ako se sazna da je taj dan u ramazanu, post je
ispravan, jer je vrsto odluio da e postiti, iako nije precizirao vrstu
posta, a post ramazana je ispravan s neodreenim nijjetom, o emu
496
POST
smo ve govorili. A ako bi se saznalo da je taj dan u a'banu, njegov

post za neki drugi vadib nee biti ispravan, zato to osnova nijjeta
nije dovoljna, ali e mu to vaiti kao dobrovoljni post.
6. Da odlui da e postiti post ramazana, ako on nastupi. A ako

bude a'ban, onda e postiti dobrovoljni post. Ovakav nijjet je,
takoer, mekruh. Ako se ustanovi da je nastupio ramazan, taj post je
ispravan, a ako ne onda e to biti dobrovoljni post.75
Muftija ili kadija e narediti narodu da ekaju u poetku tog
dana bez donoenja nijjeta za post, pa e im popodne narediti da se
omrse ako se stanje ne razbejani. Ako bi onaj koji eka bez nijjeta
neto pojeo, zaboravivi na svoje ekanje i odgaanje, zatim se sazna
da je taj dan poeo ramazan, a on donese nijjet prije zadnjeg dijela
jutra, njemu e post biti ispravan, i to je kao da je jeo iz zaborava
poslije donesenog nijjeta.
A ako bi dolo do sumnje da li je dan Arefata ili prvi dan Bajrama,
tog dana je bolje da se posti.76
75 Vie vidi u: El-Hidaje, Fethul-kadir i Reddul-muhtar.

76 Vie vidi u: El-Hedijjetul-'ala'ijje.
497
UTVRIVANJE RAMAZANA
I PROPISI VIENJA MLAAKA
Ramazan se utvruje vienjem mlaaka, po rijeima Allahovog
Poslanika (a. s . ) : Ponite s postom kada vidite mlaak, a zavrite kada
ga ponovo vidite. A akoga ne mognete vidjeti, onda na prethodni mjesec
(a cban) namirite trideset dana.77
i ,_pu # J 'Jt:, J 1;
Poznato je da lunarni mjesec moe imati trideset ili dvadeset i

devet dana.
Rekao je Allahov Poslanik (a.s . ) : Mi smo nepismen narod koji ne
pi!e i ne rauna, a mjesec bude ovako i ovako. To znai da jednom
bude dvadeset i devet, a jednom trideset dana.78
,. ..'J f ..Ui !
-a:, r:, a tlS:.A:, tlS:.A 'Jj
-
:!#
..
".
..
..
-.
Takoer je rekao:
Zaista mjesec biva s dvadeset i devet dana?9

-
\ ..
J
"'
.. l)
.:
- -:. ,, u
.. ,,
"'
Vrijedno je napomenuti da su oni u vrijeme Allahovog Poslanika

( a.s. ) postili ramazan dvadeset i devet dana ee nego trideset dana.
Ahmed navodi u svom
Musnedu da je reeno Aii: "Smatra se da
ovaj mjesec ima dvadeset i devet dana". Ona je rekla: " ta te udi u
77
78
79
498
Muttefekun 'alejh.
El-Buhari od Ibn Omera.
El-Buhari od Ummi Seleme.
POST
tome? Kad sam ja postila s Allahovim Poslanikom ( a.s.) dvadeset i
devet dana ee nego to smo postili trideset dana. "80
\.i1 f 1J UJlA(Li
!ll . {'_:,. '--- '. i\j '. ' , ..:..:J ' '.. II IJ.A '
..}":';
J -.. 4./l.rJJ._
-:: .n- 4/J .r- r
'
'
:$f J J JJ I l _;,J t- W
.
A Ibn Made navodi da je Ebu Hurejre rekao: " ee smo postili

u vrijeme Allahovog Poslanika ( a.s. ) dvadeset i devet dana nego
trideset. "81
:$f J J '- JJ1 l ;.,:, '-
Po erijatu, nije mjerodavno ono to kau astronomi, koji se
oslanjaju na proraun, makar oni bili i asni. Imam Es-Subki, koji je

afijskoga mezheba, ima djelo u kojem je naklonjen prihvatanju
njihovog iskaza, a kao argument navodi da je proraun kategorian
u svojim rezultatima. Meutim, njegovo miljenje su odbacili kasniji
uenjaci iz njegovog mezheba, meu njima i Ibn Hader i Er- Remli .82
Kada se utvrdi vienje mlaaka u jednoj pokrajini, to obavezuje
sve muslimane u svim dijelovima svijeta. U tom duhu se i fetve izdaju,
zbog opeg znaenja hadisa:
Postite kada vidite mlaak.
To je
pogotovo u dananjem vremenu, kada su komunikacijska sredstva i

prijenos informacija postali laki i bri i kada se one prenose za kratko
vrijeme u sve dijelove svijeta. Ako bi se mlaak vidio na istoku u
etvrtak naveer, a na zapadu u petak naveer, stanovnici zapada su
obavezni da postupaju prema onome to su vidjeli oni s istoka. Ovo
miljenje je prihvaeno kod hanefijskih, malikijskih i hanbelijskih
uenjaka. 83 U ovom miljenju, kojeg zastupa veina uenjaka, ispoljava

se jedinstvo muslimana u svim krajevima svijeta. Rekao je Uzvieni
Allah:
80
81
82
83
Prenosioci su ispravni, kao to se navodi u Medmeuz-zevaid.

Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi od Ibn Mes'uda.
499
Ova paa Pjera - jedina je prapa Pjera, a Ja sam - Pai

Gospodar, zato se samo Meni klanjajtef14
Zbog toga su muslimani obavezni (vadib kifaje) da trae mlaak
u vrijeme zalaska Sunca, uoi dvadeset i devetog dana a'bana, zbog
mogunosti da a'ban bude imao toliko dana. Isto tako, treba da
trae mlaak mjeseca a'bana da bi znali broj njegovih dana. Rekao
je Allahov Poslanik ( a.s. ) :
Utvrdite mlaak fa 'bana zbog ramazana.85
l.A;.) .;je- J lf
'
'
Ako bi na nebu bila kakva prepreka kao oblak, praina ili magla,
kadija e za utvrivanje mlaaka ramazana prihvatiti informaciju jedne
osobe, muke ili enske, slobodne ili roba, pod uslovom da taj koji
je vidio bude musliman, ponoljetan i pametan. Nije uslov da bude
pravedan ( estit)86, ali ne bi trebalo da javno grijei, pa e se od
njega prihvatiti informacija kada bi bio osoba za koju se ne zna kakva
je, ili bude kanjen zbog klevete, pa se pokajao.
Onaj ko vidi mlaak obavezan ga je u toj noi posvjedoiti kod
namjesnika u tom mjestu, da ne bi stanovnici osvanuli nepostei. A i
djevojka u kui treba da posvjedoi ak i bez dozvole svoga valije
( staratelja), ako bi bila odreena za to. To je kada bi jedino ona
vidjela mlaak i to joj je, u toj situaciji, stroga dunost ( farz 'ajn) da
u rm . 87
.
Kada bi osoba koja vidi mlaak bila u selu u koj em nema

namjesnika, posvjedoit e u damiji. Narod u tom selu treba da
posti prema njegovoj informaciji, ako je ta osoba estita ili nepoznatih
osobina.
Allahov Poslanik ( a.s.) je prihvatio svjedoenje jedne osobe kod
utvrivanja mlaaka ramazana. Prenosi se u Sunenima od Ibn Abbasa
84
85
86
87
500
El-Enbija', 92.
Et-Tirmizi od E bu Hurejre.
To je onaj ija su dobra djela brojnija od loih, a pravednost (estitost) je vrlina
koja podstie na bogobojaznost i velikodunost. Tako se navodi u Merakil-felahu.
Ibid.
POST
da je rekao: "Doao je jedan beduin kod Poslanika (a.s.) i rekao:

'Zaista sam vidio mlaak' . Poslanik ( a.s.) je rekao: Da li svjedoi da
nema drugog boga osim Allaha? Beduin je rekao: 'Da.' Poslanik
Da li svjedoi da je Muhammed Allahov Poslanik ?

On je odgovorio: 'Da.' Poslanik ( a.s.) je tada rekao: O Bilale, objavi
medu svijetom da poste.
( a.s . ) je tada kazao:
-.l, o..r 't - ;t"J'"l 'J"il ' f-
""! .l lJ 1.&11 ...,..

1;
ill' J t
.,:.4;
ti 'J l - f- .- . 1-c.. Jll
......" 'J "!
1.&11 ("""""'J
t--1 il ' r f -
loS""" IF: ! "/'! ; ..
J Ju Ju J; t-.7fJu Ju uu '-1!
.
Uslov za utvrivanje mlaaka kojim se zavrava ramazanski post

(poetak mjeseca evala), kada na nebu bude nekakva prepreka, jeste
svjedoenje dvojice slobodnih ljudi, koji su punoljetni i muslimani,
a nisu kanjavani za klevetu, ili svjedoenje jednog slobodnog ovjeka
i dvije slobodne ene. Ako bi bili u mjestu u kojem nema namjesnika,
obaveza ljudima je da prestanu postiti, na osnovu obavjetenja dviju
estitih osoba, ako bi na nebu bila kakva prepreka. To je zbog toga
to nema namjesnika kod kojeg bi ovi svjedoili.88
Uslovljavanje veeg broja svjedoka kod mlaaka kojim se zavrava
post nego kod mlaaka ramazana je zbog toga to je prekid posta
povezan s koristima za ljude, pa je to slino ostalim pravima ovjeka.
Prava ovjeka se utvruju samo svjedoenjem dviju osoba. Mlaak
mjeseca zul-hidde, zbog Kurban-bajrama, utvruje se kao i mlaak
zavretka posta. 89
Ako na nebu nema nikakve prepreke koja spreava vienje
mlaaka, za njegovo utvrivanje mora biti velika grupa ljudi, za koje
preovladava miljenje da su iskreni. Za utvrivanje brojnosti ove grupe
ovlaten je namjesnik. Prenosi se od Ebu Hanife, Allah mu se
smilovao, da je dovoljno da dvojica svjedoe, a postupanje po ovoj
predaji su odabrali i neki fikhski uenjaci, imajui u vidu pasivnost
ljudi u istraivanju mlaaka. 90
88 "El-Hedijje.
89 Vie vidi u: El-Hidaje.
90 Vie vidi u: Reddul-muhtar.
501
U dananjem vremenu, nezinteresovanost ljudi o ovom pitanju

je jo vea, pa je prioritetnije da postupamo po ovoj predaji Ehu
Hanife, te da se zadovoljimo svjedoenjem dviju osoba, kada je nebo
vedro i na njemu nema nikakvih prepreka za vienje mlaaka.
Ako bi se upotpunilo trideset dana ramazana, iji je poetak
utvren svjedoenjem jedne osobe, te se ne bude vidio mlaak
sljedeeg mjeseca, a vrijeme bilo vedro, nije dozvoljeno prekinuti
post. Osoba koja ga je objavila e se osuditi, zbog vidljive lai. A ako
bi ljudi postili na osnovu svjedoenja dviju osoba, miljenja su se
razila u pitanju da li je dozvoljeno prekinuti post. Preferira se
miljenje da je dozvoljeno.91
Nema znaaja ako se mlaak vidi danju, bez obzira na to bilo to

prije ili poslije podne. Taj dan se ne ubraja u ramazan, zbog izjave
Allahovog Poslanika (a.s.):
Ponite s postom kada vidite mlaak, a

zavrfite kada ga ponovo vidite.
j:,J l_l_.lJi:, j:,J l;;.,
... "
..
..
.. ..
Obavezno je da vienje mlaaka prethodi postu i mrenju. Iz

hadisa se razumije da je to vienje mlaaka prilikom zalaska Sunca
zadnjeg dana u mjesecu. Tako je to bilo kod ashaba, tabi'ina i onih
to su bili poslije njih.92
Ko sam vidi mlaak ramazana ili evvala, pa se njegovo
svjedoenje ne prihvati, obavezan je postiti, makar bio namjesnik ili
njegov zamjenik, a zbog rijei Uzvienog:
Ko od vas u tom mjesecu but:k kod kue, nekaga upostuprwede.
Nije dozvoljeno mrsiti se ako bi ovjek sam vidio mlaak evvala,

pa ak ako je i ispostio trideset dana ramazana. To je zbog hadisa
Poslanika (a. s.):
Post se zavrfava kadaga narod zavrfava, a kurbani

se kolju kada ih narod kolje.93
91
92
93
502

Vie vidi u: Merakil-felah.
Et-Tirmizi od Aie, a znaenje hadisa je da pojedinci u narodu trebaju slijediti
zajednicu.
POST
.
:.""L.;i1
1
- '.t,r 1..
rJ
'-"" r.r-:-
'-"'
,_,
Ako bi se u oba ova sluaja posta omrsio, duan je samo

nadoknaditi. Ne mora se iskupljati za to, makar se omrsio prije nego
to kadija odbije njegovu tvrdnju. Kadija je, naime, odbivi njegovu
tvrdnju s erijatskim dokazom, prouzrokovao sumnju, a sa sumnjama
se iskupljenje odbija. Ovo je razlog zbog kojeg iskupljenje spada s
dunosti u sluaju mlaaka ramazana. Iskupljenje spada s dunosti i
kod mlaaka evvala, zbog Bajrama. Meutim, ako bi se ovjek omrsio
nakon to njegovo svjedoenje o vienju mlaaka ramazana bude
prihvaeno, po najispravnijem miljenju, on je obavezan iskupiti se.94
Ako zarobljenik ne zna kada poinje
ramazan, pa nakon
istraivanja odabere dan kada e postiti, ispravno e postupiti, ako bi

to bilo poslije ramazana i ako donese nijjet tokom noi, osim ako se
izjednai s prvim danima Ramazanskog ili Kurbanskog bajrama ili
drugog, treeg ili etvrtog dana Kurban bajrama. Ako bi taj post bio
prije ramazana, onda mu nije ispravno. U prvom sluaju mu je post
dozvoljen zato to je on odluio da posti ono to mu je obaveza
(ramazanski post), a on je doista i bio duan, jer je ramazan ve
protekao i nije mu obaveza da zanijeti to kao nadoknadu.95
94
Reddul-muhtar.
95
El-fetava el-hindijje.
503
Alxlulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKl FlKH
TA KVARI, A TA NE KVARI POST

Posta se nee omrsiti ako bi iz zaborava neto pojeo, popio ili
spolno opio, u bilo kojoj vrsti posta, u ramazanu ili mimo njega.
Ovo dokazuje hadis koji se nalazi u dvije sahih zbirke, u kojem prenosi
Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Kada neko od vas zaboravi

pa jede, ili se napije, neka dovri svoj post, jer ga je to, zaista, Allah
nahranio i napojio.
otL.j ili1 wt w ...-;.,::it;.:. )t Jrtt (.p JAJ ;;
Ako je potvren ovaj propis za jelo i pie, potvren je i za spolno

openje, zato to je jednako obavezno ostavljanje svega toga tokom
posta, i nema razlike izmeu posta koji je farz i dobrovoljnog posta,
zbog toga to hadis nije napravio
tu
podjelu.96
Ako bi posta, koji je zaboravio, bio dovoljno jak da posti, kao

snaan mladi, treba ga onaj ko ga vidi podsjetiti na post. Pokueno
je (mekruh tahrimi) ne podsjetiti ga, kao to je pokueno ne probuditi
onoga ko spava kada postoji bojazan da e ga namaz proi. Ako taj
posta ne bi imao snage, onda ga je bolje ne opominjati iz samilosti.
Ako bi posta bio upozoren, pa se ne bi odazvao, nego nastavio
jesti, njegov post e mu biti pokvaren i on ga mora nadoknaditi,
zbog toga to je obavijest jedne osobe u vjeri prihvatljiva. Stoga je
on morao vie posvetiti panju razmatranju svog stanja zbog
postojanja osobe koja ga je opomenula.97
96
97
504
Vie. vidi u: EI-Hidaje.

Reddul-muhtar.
POST
Na onome ko bi iz zaborava spolno opio je da ostavi to u

trenutku kada se sjeti. Isto e postupiti i ako ga zora zatekne. Ako bi
ejakulirao poslije prekida openja, post mu nee biti pokvaren. Ali,
ako bi nastavio to initi, obavezan je nadoknaditi taj post, bez
otkupljenja. 98
Poluciranje u snu ne kvari post. Ako bi posta spavao i tokom
sna polucirao, post mu nee biti pokvaren, zbog rijei Allahovog
Poslanika ( a.s.): Tri stvari ne kvare post postau: hidama (putanje
krvi)99, povraanje i poluciranje.
r"Jij JJ'j \.4.1, 17:;1

U poluciranju nema forme spolnog openja (umetanja jednog u
drugi spolni organ), niti ono ima smisao tog openja, to jeste
ejakulacija, izazvana strau prilikom priljubljivanja tijela uz tijelo u
kontaktu mukarca sa enom. Zbog toga, ako bi posta ejakulirao
gledajui u enski spolni organ, ili razmiljajui o njenim arima i
ljepotama, nee pokvariti svoj post, makar on i oduljio to svoje
gledanje ili razmiljanje. No, to mu je zabranjeno. Ako bi posta
dodirnuo svoju enu kroz njenu odjeu i ejakulirao, post e mu biti
pokvaren, ako je osjetio toplinu njenog tijela. Ako nije, nee mu biti
pokvaren. 1 00 Ako bi postaa ena dodirnula, pa on ejakulirao, post
mu nee biti pokvaren, osim ako se on nije izloio tome. 101
Ako bi posta imao kontakt sa enom mimo njenog spolnog
organa, ili ako bi je ljubio ili milovao, pri tome ne doivjevi
ejakulaciju, post nee biti pokvaren. Ali, ako bi ejakulirao, pokvarit
e post i mora ga samo nadoknaditi, zato to je to u smislu spolnog
snoaja. I on nije obavezan da uini keffaret za to, zbog toga to je
to najvea sankcija za onoga ko pokvari svoj post, i njome se
98
99
El-Hedijje.
Et-Tirmizi. Hidama je vrsta lijeenja pojedinih bolesti, tako to se aa stavi na
prethodno nasjeeni dio koe, te se iz te ae izvue zrak, to prouzrokuje da se
vakumom izvlai krv.
100 El-Fetava el-hindijje.

101 El-Hedijje.
505
sankcionie samo kada prijestup dostigne svoj vrhunac. A vrhunac je

spolni snoaj u svojoj pravoj formi i smislu, kojeg ovdje nema. 102
Ako bi dvije enske osobe vodile lezbijsku ljubav, post im nee
biti pokvaren u sluaju da ne doe do ejakulacije, iako je ovaj in
zabranjen. Jedina obaveza je nadoknada posta, ako bi se on pokvario
ejakulacijom. Isti propis vai za onaniju (mastrubaciju) i ejakulaciju
meu bedrima. Time se kvari post, ako doe do izbacivanja sjemena,
zato to je isti cilj kao i kod spolnog snoaja, zadovoljenje strasti. To
nije dozvoljeno initi zbog rijei Uzvienog:
I
koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena svojih ili

onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne
zasluuju; a oni koji i pored toga trae, oni u zlu sasvim
pretjeruju, 103
osim ako bi to bilo zbog smirivanja pretjerane poude koja
zaokuplja srce i bojazni da bi ona mogla odvesti u blud. Nadati se je
- kao to kau uenjaci - da to nee imati loe posljedice.104
Ono to ue u utrobu postaa kroz pore na njegovom tijelu
nee mu pokvariti post. Makar se i kupao u vodi pa osjetio njenu
hladnou u svojoj utrobi, nee mu to pokvariti post. Isto tako, ako
bi svoju kou namazao nekim osvjeavajuim sredstvom ili podvukao
oi surmom, post mu nee biti pokvaren, makar i osjetio okus toga
u svom grlu ili primijetio njegovu boju u pljuvaki.
Ako bi nehotice ulo u utrobu postaa neto od ega se ne moe
sauvati, to mu nee pokvariti post. Ako bi u njegovo grlo105 ula
praina, dim ili muha, post mu nee biti pokvaren. Isto tako je i ako
bi farmaceut osjetio okus lijekova ili njihov miris. Ako bi u uho postaa
ula voda, post mu nee biti pokvaren, ali ako bi on to namjerno
102 Vie vidi u: erhul-Inaje 'alel-Hidaje.

103 El-Mu'minun, 5-7.
104 Vie vidi u: Reddul-muhtar, Fethul-kadir i El-Hedijje.
105 Grlo se smatra od utrobe, za razliku od usta i mehkog dijela nosa koji ne spadaju
u utrobu.
506
POST
uinio pokvarit e post, zato to je voda ula u njegovu utrobu

njegovim djelovanjem. To je kao kada bi neko u svoje uho stavio
neku mast ili lijek, ime bi pokvario post. Ako bi istio uho tapiem,
izvadio ga, naavi na njemu prljavtinu, pa ga stavio u uho vie puta,
post mu nee biti pokvaren. A kada bi u svoje grlo unio dim na bilo
koji nain ili se nakadio tamjanom, pa osjetio miris toga, a bio svjestan
da posti, to e mu pokvariti post, zato to se mogao sauvati. Ne
treba smatrati da je to kao mirisanje rue ili tekuine mousa, zbog
jasne razlike izmeu zraka u kojem se osjea miris mousa i sadrine
dima, koji ue u utrobu postaa njegovim aktom. Sa ovim se saznaje
i propis puenja, i nema sumnje da puenje duhana ili umrkivanje
njegovog dima u unutranjost tijela kvari post.106
Od postupaka koji kvare post je i stavljanje lijeka u nos i njegovo
umrkivanje. Post nee pokvariti ono to ostane od vlanosti u ustima
poslije ispiranja, makar to posta i progutao s pljuvakom. Meutim,
prije gutanja pljuvake, treba da ispljune jednom poslije izbacivanja
vode, da bi se odstranila voda koja je pomijeana s pljuvakom.
Svakako da ne treba pretjerivati u ovome, jer ono to je ostalo samo
je vlanost koje se ne moe sauvati.107
Ako bi u usta postaa uao znoj ili suze koje se sputaju iz oiju,
jedna ili dvije kapi, te se pomijeaju s pljuvakom, a posta ne osjeti
njihov okus, post nee biti pokvaren. Ali, ako bi se to povealo toliko
da se osjeti slanost u cijelim ustima, te to proguta, post e biti
pokvaren.
Ako bi posta zijevao i podigao glavu, pa mu u grlo upala kap
kie, pahulja snijega ili voda koja se izlijeva iz oluka, to e mu pokvariti
post, zato to se mogao sauvati od toga stavljanjem ruke na usta.108
Krv koja izlazi izmeu zuba postaa ne kvari post, ako ne doe
do utrobe. Ali, ako bi krv stigla do utrobe s pljuvakom i bila

107 Ibid.
108 El- Fetava el-hindijje.
507
preovlaujua njena crvena boja na pljuvaki ili je bilo kao i pljuvake,

pokvarit e post, po miljenju veine uenjaka. Neki, pak, smatraju da
to nee pokvariti post, zato to se ovjek obino ne moe sauvati od
toga i to se tretira kao i ostaci hrane izmeu zuba ili vlanost poslije
ispiranja usta. 109 To je realno miljenje, pogotovo ako mu dodamo i
ogranienje da posta ne osjeti izlazak krvi. Kada bi osjetio, moe se
sauvati izbacivanjem krvi iz usta s pljuvakom s kojom se je pomijeala.
Rekao je ejh Ibn Abidin: "S ovim znamo i propis vaenja zuba
u ramazanu i ulaska krvi u utrobu postaa. Makar i spavao, njemu je
obavezno nadoknaditi taj post, osim da se napravi razlika s
nemogunou uvanja od toga, pa da bude kao povraena hrana
koja se sama vrati. "110
Meutim, smatram da se sluaj vaenja zuba razlikuje od izlaenja
krvi izmeu zuba, zato to se vaenje zuba, u sluaju da se nije
primorano na to, moe odgoditi do noi, tako da se moe sauvati
od izlaska krvi, dok se od krvi koja izlazi izmeu zuba ne moe
sauvati. Ako bi se bilo primorano vaditi zub, zbog bola kojeg je
teko podnijeti, ili ako bi zub sam ispao tokom spavanja, moe se u
tom sluaju rei da krv koja izlazi i dolazi do utrobe s pljuvakom
nenamjerno, slii povraenoj hrani, koja se sama vrati. Tako biva s
onim od ega se ne moe sauvati.
Posta nee pokvariti post ako bi umrknuo sline iz nosa,
progutao pljuvaku koja izlazi prilikom govora, ili progutao sluz
koja iskaljavanjem doe iz grla do usta. To je zato to su to stvari
koje se nisu odvojile od njegovog tijela. Ako bi se, pak, odvojile a
posta ih vratio, post e biti pokvaren. Vrijedi napomenuti da gutanje
sline i sluzi kod afije kvari post, ako je posta u mogunosti da to
izbaci, pa je predostronost potrebna, jer voditi rauna o razilaenju
uenjaka je pohvalno. m

110 Ibid.
1 1 1 Reddul-muhtar.
508
POST
Postau nee biti pokvaren post ako bi progutao ostatke hrane

izmeu zuba, ako nije vee od zrna leblebije, zbog toga to je to
malo i ne moe se sauvati od toga, pa se to tretira kao i pljuvaka.
Meutim, ako bi to dostiglo veliinu zrna leblebije i posta ga
progutao, post e mu biti pokvaren, zato to se mogao sauvati.
Kada bi povraanje savladalo postaa i hrana izala mimo njegove
volje, post nee biti pokvaren, bez obzira na to da li toga to je izalo
bilo malo ili puno. To dokazuju rijei Allahovog Poslanika ( a.s. ),
koje smo ve spominjali: Tri stvari ne kvare postpostau: pitanje krvi,
povraanje i poluciranje, a takoer i njegove rijei: Koga spopadne

povraanje u vrijeme posta, nije obavezan nadoknaditi ga, a ko izazove
povraanje neka nadoknadi.112
,_,a:",jW:ic.;_; :')
Ako bi se povraena hrana ili njen dio sama vratila, nee biti
pokvaren post, bez obzira na njenu koliinu, zato to posta to nije
uinio svojevoljno, niti je imao namjeru uiniti. Meutim, ako bi on
svojim djelovanjem vratio tu hranu ili dio nje veliine zrna leblebije,
a povraanje bilo punim ustima, post e mu biti pokvaren, zato to
je to samoinicijativno uradio.
Uslovljavanje povraanja punim ustima jeste da bi se na to
odnosila pravila onoga to izae iz tijela, zato to u tom sluaju usta
ne mogu zadrati tu hranu. A stvari koje spadaju pod pravila onoga
to izae iz tijela kvare post, ako bi se kompletno ili djelimino vratile
unutra. Razliito od ovoga je povraanje koje nije punim ustima,
koje spada u propise onoga to je povezano s tijelom, i nije se odvojilo
od tijela, te zbog toga ne kvari post, bez obzira na to da li se vratilo
u utrobu postaa njegovim djelovanjem ili bez njega.113
Hadis koji je ranije spomenut i ovo pojanjenje potvruju da
posta, ako bi namjerno povratio i to punim ustima, pokvarit e
1 12 Prenose ga autori etiri Sunena od Ebu Hurejre.

1 13 Vie vidi u: El-Hidaje i Reddul-muhtar.
509
post, bez obzira na to da li se neto od te hrane samo vratilo ili je on

svojim djelovanjem vratio. Ako bi posta na jednom mjestu namjerno
izazvao povraanje vie puta, i to manje koliine hrane, ali tako da,
ako bi se to spojilo, bude koliina punih usta, i to e pokvariti post.
Ovo sve vai ako bi ono to je povraeno bila hrana, voda, uti gorki
sokovi ili krv. Ako bi to bila sluz, onda post ne bi bio pokvaren. 114
Ono to ulazi u utrobu, a ne ostaje u njoj, ne kvari post. No, ako
bi ostalo u njoj, a ulo djelovanjem postaa, ili koristilo njegovom
tijelu, pokvarit e post.
Nezadravanje u utrobi biva na jedan od dva naina:
Prvi: da dio toga to je ulo ostane van utrobe.

Drugi: da to izae direktno iz utrobe poslije ulaska, a prije
zadravanja i rastvaranja dijela toga u utrobi. Na ovome se mogu
utemeljiti mnogi sluajevi, od kojih su:
Post nee biti pokvaren ako se suh toplomjer stavi u mar, jer
dio ostaje vani. Isto je i kada bi se stavio suh prst u njega, ili kada bi
ga enska osoba stavila u svoj spolni organ. Pokvarit e post vlaan
prst, jer e dio vlage ostati unutra.
Ako bi ena ubacila pramen pamuka, kojeg ene koriste u svojoj
higijeni, u svoj spolni organ i to cijelog, pokvarit e post. Ako ostane
jedan kraj toga pramena vani, post joj nee biti pokvaren.
Ako bi ljekar ubacio suhu ljekarsku alatku u utrobu postaa, a
zatim je izvadio, post nee biti pokvaren.
Sve ovo vai ako ono to ue u utrobu ne ostane u njoj. Ako bi
ostalo u utrobi, gleda se na to da li je ulo djelovanjem postaa ili da
li u tome ima kakve koristi za tijelo. I tada nee se pokvariti post, a
ako bi ulo njegovim djelovanjem ili u tome bilo koristi za tijelo,
onda e mu post biti pokvaren.
1 14 Ed-Durul-muhtar i Reddul-muhtar.
510
POST
Ako bi ovjek bio uboden kopljem ili strijelom, od ega u njemu

ostane vrak, post mu nee biti pokvaren. us
Analogno tome, ako bi bila otvorena vatra iz oruja na postaa,
pa ostane zrno u njegovoj utrobi, nee mu post biti pokvaren, zato
to nije on to uinio niti u tome ima koristi za njegovo tijelo.
Ako bi bio ozlijeen i ozljeda bude duboka (kao to to nazivaju
fikski uenjaci, dubok ubod), a to je ubod koji dospije do
unutranjosti, ili kao udarac u glavu koji dospije do modane opne,
pa se ubaci u
tu
ranu kamen, nee mu post biti pokvaren zato to to
nije bilo njegovim djelovanjem niti u tome ima koristi za njegovo

tijelo. Ali ako bi u
tu
ranu stavio lijek pa on stigne u unutranjost,
post e mu biti pokvaren, jer je to njegovo djelovanje i u tome ima

koristi za njegovo tijelo.
Ako bi posta ubacio neto u svoju unutranjost i to ustane u
njoj, post e mu biti pokvaren, makar u tome i ne bilo neke koristi za
njegovo tijelo.
Medicinski epii koji dospijevaju u unutranjost analnim putem
kod ovjeka i ene, ili putem spolnog organa kod ene, pokvarit e
post, bez obzira na to je li ih posta sam sebi stavio ili mu je neko
drugi stavio, zato to u tome ima koristi za njegovo tijelo.
Ako bi ukapao lijek ili vodu u svoju mokranu cijev, post mu
nee biti pokvaren, zato to je prolaz izmeu cijevi spolnog organa i
unutranjosti tijela zatvoren i otvara se samo kod izlaska mokrae.
Zato se na mokranu cijev kod fikskih uenjaka ne odnose propisi
unutranjosti. Meutim, ako bi enska osoba koja posti ubacila neto
u svoju unutranjost putem spolnog organa, post e joj biti pokvaren.
Prema reenom, smatram da ono to ue u utrobu posredstvom
injekcija ispod koe, unutar miia ili u krvne sudove, kvari post,
zato to ostaje u tijelu i prebacuje se - kao to su dokazala.
laboratorijska i medicinska istraivanja - za kratko vrijeme u sve
1 15 Reddul-muhtar.
511
dijelove tijela, a i zato to u tome ima koristi za tijelo. Ovome se

moe prigovoriti da su fikhski uenjaci uslovili za kvarenje posta
lijekom koji ulazi preko rane da bude ta rana tolika da dopire do
unutranjosti ili do modane opne, tojest da rana bude toliko duboka
da je spojena s utrobom ili mozgom.
A ja kaem da su oni postavili ovaj uslov da bi bili sigurni da je
lijek dospio u unutranjost tijela i da je tamo ostao, zato to oni u
prolosti nisu znali ova moderna sredstva koja ubacuju lijek u
unutranjost tijela na nain kojim ga uine da se u kratkom
vremenskom roku rairi po razliitim dijelovima tijela.
Mjerodavno je stvarno dopiranje, kao to kae ejh Ibn Abidin.
Kada bi posta znao da je suhi lijek, koji je stavljen u duboku ranu,
dospio do utrobe, post e mu biti pokvaren. Ako bi znao da vlani
lijek nije dospio u utrobu, post mu nee biti pokvaren. 116
S obzirom na to da kvarenje i nekvarenje posta zavisi od dopiranja
ili nedopiranja lijeka, a moderna sredstva u medicinskom lijeenju
ine nas da budemo sigurni u dopiranje lijeka, moramo rei da e

post u ovakvim situacijama biti pokvaren. I nikako se ne moe pojmiti
da kaemo da e post biti pokvaren ako bi se prst koji je pokvaen
vodom stavio u mar, a da ne kaemo da e biti pokvaren onome
kome moderna medicinska sredstva ubacuju velike koliine hranjivog
seruma u njegovo tijelo, ili kome se daje nova krv koja tee svim
dijelovima njegovog tijela.
Takoer, treba da pravimo razliku izmeu sluaja da lijek sam
dopre s povrine tijela u njegovu unutranjost i sluaja njegovog
dostavljanja od povrine u unutranjost, posredstvom injekcija. Ako
bi se lijek stavio na povrinu koe, preko povrinske ozljede, pa odatle
upijen u utrobu i putem krvi se razlije po svim njegovim dijelovima,
_nema sumnje da je lijek stigao do utrobe. Ako je taj lijek stigao sam,
kao kada bi se ovjek namazao osvjeavajuim sredstvom, pa ga koa
512
POST
putem pora upije, te se uvue u utrobu tijela, u tom sluaju post

nee biti pokvaren, kao to smo ve spominjali. A takoer smo govorili
i kako su fikhski uenjaci napravili razliku izmeu situacije da voda
ue u unutranjost uha tokom kupanja ili plivanja, i rekli su da to ne
kvari post, i situacije da se voda ukapa u unutranjost uha ili lijek da
se ukapa u njegovu unutranjost, pa su rekli da je u ovakvoj i slinoj
situaciji post pokvaren. Ono to samo dopre putem pora ili
povrinskih ozljeda ne kvari post, a ono to dopre slobodnom
upotrebom ovjeka i njegovim djelovanjem, smatram da to kvari
post.
Na osnovu toga, davanje injekcija postau treba da se odgodi do
noi, a ako bi se bilo prinueno na to tokom dana, on e se, po
erijatu, smatrati bolesnikom i dozvoljeno mu je da se mrsi, a obave
zan je post nadoknaditi kasnije.
Ovo je to do ega je dolo moje ogranieno shvatanje i miljenje
o ovom pitanju, a drago bi mi bilo da italac zna da se mnogi od
uenjaka ne slau s ovim mojim miljenjem i smatraju da post nee
biti pokvaren, te on moe postupiti po njihovom miljenju, a
predostronost u ibadetima je poeljna stvar. Allah, slavljen je On,
najbolje zna. 117
Postau nee biti pokvaren post ako bi ga zmija ugrizla, zato to
se to nije desilo njegovim djelom niti u tome ima koristi za njegovo
tijelo.
Ono to od stvari koje kvare post grekom doe do utrobe
postaa, pokvarit e mu post, a njemu je obaveza samo nadoknada,
bez iskupljenja, kao kad bi ispirao usta i nos pa ga prevari voda i ode
u njegovu utrobu, a on je svjestan svoga posta. Imam afija zastupa
miljenje po kojem post nee biti pokvaren grekom, analogno onom
1 17 Autor je zauzeo najstroiji stav o ovom pitanju. Mnogi savremeni islamski pravnici,
medutim, smatraju da davanje injekcija, ako nisu hranjive, ne kvari post, kao ni
drugi lijekovi koji se stavljaju na ranu. (prim. prev.)
513
ko zaboravi na svoj post, a i zbog rijei Allahovo g Poslanika (a.s. ) :
Mom ummetu se oprata greka, zaborav i ono na ta su primorani.118
9" ,_,.F' ;.:, ;:,,:

'
f.
.
:,
;
ti
Meutim, hanefije su ovu analogiju odbacile, jer erijatska odredba

da se post ne kvari zbog prijestupa iz zaborava je suprotna analogiji i
ona se ne moe ni sa im porediti. Zatim, postoji razlika izmeu
zaborava koji se esto dogaa tokom posta i greke koja se ne dogaa
esto. Na hadis su odgovorili da se u njemu misli na uklanjanje grijeha
na Ahiretu, a ne na uklanjanje tog propisa n a ovom svijetu.119
.
Kao to se desi greka kod unoenja stvari koje kvare post, desi
se greka i u odreivanju vremena. Ako bi posta spolno opio ili
jeo, mislei da jo nije nastupila zora, zatim saznao da se ona, ipak,
pojavila i prekinuo openje ili jelo odmah nakon to je saznao, post
e mu biti pokvaren. Obavezan je to nadoknaditi bez iskupljenja, jer
..
.
.
se mJe namJerno omrs1o.
Ako bi sumnjao u to je li sunce zalo i jeo, zatim se pokae da je
jeo prije zalaska, obavezna mu je nadoknada i iskupljenje, jer ono
to je pouzdano - a to je trajanje dana - ne prestaje zbog sumnje.
Meutim, ako bi kod njega prevladalo miljenje da je sunce zalo i
on jeo, zatim proizala da sunce jo nije zalo, bit e obavezan samo
da nadoknadi, zato to je prevladavajue miljenje na ravni vrstog
ubjeenja.120 U ovakvim situacijama, kada mu se ne bi pokazala
stvarnost njegove greke, te nastavi postiti, post e mu biti ispravan
i nee ga morati nodoknaivati.121
118
119
120
121
514
Et-Taberani od Sevbana.
Vie vidi u: El-Hidaje i Fethul-kadir.
Tako se navodi u Ed-Durrul-mukhtar.
POST
KEFFARET (ISKUPLJENJE)
I KADA JE ONO OBAVEZNO
DEFINICIJA
Filolofko znaenje: da Allah nekome oprosti grijeh, izbrie ga i
sakrije, jer to spada u upotpunjenje pokajanja.
Terminolofko znaenje: posebna radnja, i to oslobaanje roba,

post, ili hranjenje, s istovremenom namjerom (nijjeto m) za tu radnju.
Karakteristike su da je to kazna s aspekta obaveznosti, a ibadet
( vjerski obred ) s aspekta obavljanja. Obavezno je pouriti s
iskupljenjem, jer je sastavni dio pokajanja, a pokajanje je obavezno
uiniti odmah.122
DOKAZI OBAVEZNOSTI
ISKUPLJENJA
Dokaz da je keffaret obavezan je hadis koji se navodi u est
hadiskih zbirki. Navodi El-Buhari da je Ebu Hurejre rekao: "Jednog
dana smo sjedili kod Allahovog Poslanika ( a.s. ), kad doe jedan ovjek
i ree: 'O Allahov Poslanie, propao sam.' Poslanik ( a.s.) ga upita:
ta je bilo? Rekao je: 'Opio sam sa svojom enom dok sam postio.'
Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao: Moief li osloboditi roba? ovjek ree:
'Ne mogu.' A moe! li postiti dva mjeseca uzastopno? ovjek ree:
122 Vie vidi u: "Reddul-muhtar".
515
'Ne mogu.' A moef li nahraniti ezdeset siromaha?ovjekree: 'Ne

mogu.' Tada je Allahov Poslanik (a.s.) ustao. Dok smo tu bili
donesena mu je koara123 hurmi, i on je rekao: Gdje je onaj to je
pitao? ovjek se javio: 'Ja sam.' Poslanik (a.s.) mu je rekao: Uzmi
ove burme i podijeli ih kao sadaku. ovjek je upitao: 'Je li siromanijem
od mene, Allahov Poslanie? Tako mi Allaha, nema izmeu njena
dva predjela124 porodice siromanije od moje.' Vjerovjesnik (a.s.) se
nasmijao toliko da su mu se onjaci pokazali, a onda je rekao: Nahrani
njima svoju porodicu. "
JJI-J.J-'l' J \:i -JW ",;-.J
l : o -1,.;.. \L'
UJI
L.I,F';
1:",.,.
.l !.. tY""
'. :
'
J:l UJI l J.,.:.. Jill Utj c;f;.1
;!.ll LA
-
:.:,J J\i
J\i
;w Jw "iJli 8 r;.oJ t e-?: 1 J+i Ja "i Ja 8a:j lJ; jA

,
cil}:;.;yj UJ Jli"iJa r\J,l

irJ ' ,-. a -- L- UJI f-- .iw f
t:- i1 '--r
J'li urJw '1\!..J
.r_ I -.'l
lJ!. J'li '
.l"""' . r-J-.
.T;
''"'f lf'l!... II -JW 4.1 ' - :u.Jj..
. ii:U ' 'f:!"i '"LAJJrJJ(J ''\:i
J
.r- l-.
_JJJ-N
.;AJ ..,.- 'oT- J"
- ;
-Jli.:wt::.,
t J UJ' t --- .- t. ''"'t -- ,t
t.
. """"" - .
...;- !.T;
. ...,..
- -...,.. .;AJtt
"
KOME JE KEFFARET
OBAVEZAN
Keffaret je obavezan svakom onome kome je post obavezan, a
namjerno ga pokvari u nekom od dana ramazana, bez prisile ili prijeke
potrebe, i to nakon to ga je otpoeo s nijjetom u noi, i kada se nije
iznenada pojavilo neto zbog ega je dozvoljeno mrsiti (bolest koju
nije on prouzrokovao), ili neto to iskljuuje post (kao hajz ili nifas).
Iz ovoga smo saznali nekoliko ogranienja koja vae kao uslovi
za obaveznost keffareta, budui da je keffaret, kao to smo ve rekli,
123 Posuda u koju je moglo stati od 15-20 sa'a.
124 Tj. dva predjela grada Medine.
516
POST
najvea sankcija za kvarenje posta u ramazanu. Njime se sank.cionie

samo onda kada prijestup prema postu dostigne svoj vrhunac. S
obzirom na to da se kefarret otklanja i sumnjama, zato se za njegovu
obaveznost postavljaju sljedei uvjeti:
l)
da se post pokvari poslije njegovog otpoinjanja s nijjetom
donesenim u noi. Ko pokvari post, zanijeen danju, prije zadnjeg

dijela jutra, obavezan ga je samo nadoknaditi, bez keffareta. To je
zbog toga to se on ne smatra postaem, po miljenju imama afije,
koji ispravnost posta uslovljava nijjet donesen u noi.
2) da ne prethodi mrenju neki od vidova zaborava. Ako bi posta

jeo, pio, ili spolno opio iz zaborava, a nakon to se sjetio da posti
nastavio jesti, piti ili spolno opiti, post e mu biti pokvaren, i on ga
je obavezan samo nadoknaditi. Njemu nije keffaret obavezan, bez
obzira na to da li on bio svjestan injenice, da se nije omrsio jer je to
uradio iz zaborava, ili nije svjestan, zbog sumnje imama Malika, Allah
mu se smilovao, koji smatra da e post biti pokvaren jedenjem,
pijenjem ili spolnim openjem iz zaborava.
3) da se ne bude primorano na mrenje, to odbacuje keffaret.

Ako bi se posta omrsio spolnim openjem na koje je bio prisiljen,
makar to prisiljavanje bilo od strane njegove ene, nee mu biti
keffaret obavezan, nego mu je samo obavezna nadoknada, a njoj je
obavezan i keffaret i nadoknada. Fizika spremnost mukog spolnog
uda u sluaju primoravanja ne upuuje na dobrovoljnost. 125 Ako bi
se neto usulo u grlo postaa dok spava, pa to dopre u njegovu utrobu,
post e mu biti pokvaren i on ga je obavezan samo nadoknaditi. Isto
je i ako bi s enskom osobom; koja posti, bio uinjen spolni odnos
dok spava. Obavezna joj je samo nadoknada, dok je onome to je to
uinio nadoknada i keffaret.
4)
Ako se omrsi spolnim odnosom, keffaret e biti obavezan
samo ako taj odnos bude potpun. Zbog toga, keffaret nije obavezan
125 Vie vidi u: Merakil-felah i Haijetut-tahtavi.
517
zbog injenja stvari koje prethode spolnom odnosu, kao to su

doticanje, ljubljenje, meusobno doticanje trbuha ili stegana.
Spominjali smo da e post u ovakvim sluajevima biti pokvaren samo
ako doe do ejakulacije i toj osobi je obavezna samo nadoknada.
Keffaret nije obavezan, zato to je prijestup u postu u ovim sluajevima
nepotpun. A ako bi prijestup bio potpun, kao kada bi spolno openje
bilo s osobom prema kojoj se osjea pouda, ili kada bi se s njim
spolno opilo i glavi spolnog uda potpuno uao u enski spolni
organ, post e biti pokvaren i obavezna je i nadoknada i keffaret, bez
obzira na to je li dolo do ejakulacije ili nije. To je zbog toga to je
ovdje prijestup potpun, a za potpunost prijestupa se ne uslovljava
ejakulacija, jer se zadovoljstvo i zadovoljenje strasti ostvaruju i bez
toga. I erijatska kazna za blud postaje obavezna i bez ejakulacije, a
to je iskljuivo kazna, pa je pree da keffaret, koji u sebi ima i znaenja
ibadeta, bude obavezan i bez ejakulacije.126
5) Ako bi se omrsilo jelom ili piem, keffaret e biti obavezan
samo ako je jelo ili pie neto to se uobiajeno jede radi hranjenja,
lijeenja ili naslaivanja. Tako e keffaret biti obavezan zbog jedenja
prijesnog mesa, makar ono bilo i od uginule ivotinje, zato to se
time postie hranjenje i dobrobit za tijelo. Isto e keffaret biti
obavezan zbog jedenja loja ili pastrme, grickanja penice, gutanja
kie, snijega ili grada koji dospiju u usta, ili zbog gutanja pljuvake
svog branog druga, jer se time naslauje, dok zbog pljuvake neke
druge osobe keffaret nee biti obavezan nego samo nadoknada.
Post e biti pokvaren, ali nee biti obavezan keffaret, ako bi se
pojelo ili popilo neto to ljudi obino ne vole ili im se gadi, kao
kada bi posta progutao kameni, sirovu riu, tijesto ili brano koje
nije pomijeano s masnoom ili eerom. No, ako bi bilo pomijeano
s masnoom ili eerom, keffaret e biti obavezan. Takoer e biti
obavezan ako bi se jedanput uzela vea koliina soli, kao i ako bi se
vie puta uzelo pomalo, ili ako bi se uzeo prah za koji nije uobiajeno
126 Vie vidi u: El-Hidaje i Reddul-muhtar.
518
POST
da se jede, ali ako bi bilo uobiajeno da se jede, kao mlijeko u prahu.

Ako bi pojeo neko voe prije nego to sazrije, kao zelene orahe, ili
proguta neko eljezo, bakar ili zlato, post e mu biti pokvaren, a
obavezna mu je samo nadoknada, bez keffareta.127
6) Ako bi mrenju prethodio neki in za koji posta smatra da se
njime omrsio, pa se poslije njega zaista omrsi, a to njegovo smatranje

ne bude na mjestu, obavezan je da to naposti i da keffaret uini. To
je kao kada bi posta jeo poslije putanja krvi, dodirivanja ene ili
ljubljenja iz poude, spavanja s njom ili prekomjernog milovanja,
bez ejakulacije, i on smatrao da se time omrsio. Zato to to njegovo
miljenje nije ispravno, jedino ako bi mu dao fetvu neki uenjak, na
ije se fetve u tom mjestu oslanja, da e se on omrsiti putanjem
krvi, dodirivanjem, ljubljenjem, pa se on omrsi oslanjajui se na
njegovu fetvu, bit e mu obavezna samo nadoknada, bez keffareta,
jer ova fetva postaje sumnja kojom se odbacuje keffaret, s obzirom
na to da je za obinog ovjeka fetva njegovog muftije, od kojeg se
inae uzimaju fetve, propis.128
Ako bi posta nekoga ogovarao,129 i pomisli da se time omrsio,
ili mu uenjak donese fetvu da se omrsio, pa se poslije toga namjerno
i svjesno omrsi, bit e mu obavezni i nadoknada i keffaret. To njegovo
miljenje nije na mjestu, niti se moe oslonuti na fetvu tog "uenjaka",
jer je nedopustivo da se takvo neto desi od nekog ko ima iole znanja
u fikhu. Tvrdnja da se ogovaranjem kvari post proturijei analogiji.130
Ako bi poslije ogovaranja posta uo hadis u kojem Vjerovjesnik
(a.s.) o dvjema enama, koje su dobrovoljno postile, a ogovarale
neke ljude, kae: Zaista su ove dvije postite i suzdrava/e se od onoga
1 27 El-Hedijje.
128 Reddul-muhtar.
129 Tojest, govorio o njemu u njegovoj odsusnosti, ono to on ne voli da se o tome
govori, a to je zabranjeno.
130 Reddul-muhtar.
519
to im je Allah dozvolio, a omrsile su se onim to im je Allah zabranio,

sjele su jedna pored druge i uzele jesti meso nekih ljudi,131
J
tUI J-'- u \J)Jfj tUI f G:.l.J lA l
-
- .d ;..b G.i:.J -'t:, h W.11

Wlrr-?.
.
!.$,IS'!
!
pa se zatim omrsio, takoer e mu biti obavezni i nadoknada i

keffaret, bez obzira na to znao on tumaenje toga hadisa ili ne znao.
Meutim, ako bi se omrsio poslije no to uje hadis: Omrsio se
onaj koji je putao krv i onaj kome se krv putala,132
.!..:... -.irJ Wl-.ri..lf

r' r:'
a ne bude znao tumaenje tog hadisa, tojest da je on derogiran,

ili je Allahov Poslanik ( a.s.) u njemu mislio na gubitak nagrade za
njihov post zbog uinjenog grijeha ogovaranja, njemu e biti
obavezna samo nadoknada tog posta.
Postoji razlika izmeu hadisa o putanju krvi i hadisa o
ogovaranju. Hadis o ogovaranju se konsenzusom fikhskih uenjaka
tumai kao gubitak nagrade. Uz to, tvrdnja da se ogovaranjem kvari
post pruturijei analogiji,133 dok ne postoji suglasnost fikhskih
uenjaka u tumaenju hadisa o putanju krvi .
13 1 Ovo j e predstavljanje stanja onoga k o ogovara. Rekao j e Uzvieni Allah:

I ne ogwarajtejedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago dajede meso umrloga
brata svoga, - a vama je to odvratno.
Ahadis prenosi Ahmed, Ibn ebi ed-Dunja i Ebu Ja'la od ovjeka koji nije imenovan.
Takoer se to nalazi i u djelu Et-Tergib vet-terhib. Postoji i veliki broj drugih
hadisa koji su u ovom znaenju, a svi su slabi, kao to kae El-Kemal ibn el
Humam u djelu Fethul-kadir.
132 Hadis prenose Ebu Davud, En-Nesa'i i Ibn Made od Sevbana. Pojedini uenjaci
su rekli da je propis u ovome hadisu derogiran, a drugi su rekli da se to odnosi na
izostanak njihove nagrade zato to su ogovarali. To je spomenuo El-Bezzar, koji
je poslije navoena hadisa od Sevbana naveo da je Sevban rekao: "Allahov Poslanik
(a.s.) je rekao: Omrsio se onaj koji je puitao krv i onaj kome se krv putala zbog toga
to su njih dvojica ogovarala." Isto prenosi i El-Ukajli od Ibn Mes'uda, r.a. Vie
vidi u: Fethul-kadir.
133 Vie vidi u: El-Hidaje i Fethul-kadir.
520
POST
Napomena
Treba znati da se sve ono za ta nije obavezan keffaret odnosi na
sluaj kada se to desi od postaa jednom i bez namjere injenja grijeha.
Ako bi on to uinio drugi put s namjerom da uini grijeh, obavezan
mu je keffaret kao kazna. Tako su donijeli fetvu imami u mnogim
krajevima.134
VISINA KEFFARETA
Dug keffareta poslije njegove obaveze spada oslobaanjem
ropstva jednog roba, makar i nevjernika. Ispravno je ako bi rob bio
muko ili ensko, mlad ili star. Ako prekrilac ne bi bio u mogunosti
da to uini ili ne nae roba, postit e dva mjeseca uzastopno, i to
mjesece u kojima nee biti pm dan jednog od bajrama, ili drugi,
trei ili etvrti dan Kurbanskog bajrama. Ako bi zapoeo post prvog
dana lunarnog mjeseca, obaveza mu je da posti do kraja sljedeeg
mjeseca, a post e mu biti ispravan makar ta dva mjeseca iznosila
pedeset i osam dana. A ako ne bi zapoeo post prvog dana u mjesecu,
postit e ezdeset dana. Poet e s postom ispoetka, ako bi se omrsio
tokom tih dana, s isprikom ili bez nje, osim u sluaju hajza
(menstruacije). ena koja se omrsi zbog hajza mora nastaviti svoj
post odmah nakon njegova zavretka. Ako ne bi nastavila, poet e
postiti ispoetka.135
Onaj ko ne moe postiti zbog bolesti ili starosti treba da nahrani
ezdeset siromaha sa po dva jela koja e ih zasititi, ili da svakom od
njih, umjesto toga, dadne po 2,25 kg penice ili njenu protuvrijednost.
Vie keffareta za kvarenje posta u ramazanu se pretvara u jedan.
Dovoljan je jedan keffaret za kvarenje posta u vie dana, makar i od
dva ramazana, ako u toku tih dana ne bi dolo do naputanja vjere.
134 VBe vidi u: Ed-Durrul-muhtar.
135 Tahtavi alel-meraki.
521
Ali, ako
bi se kvarenje posta ponovilo u dva dana spolnim openjem,

tada se dva keffareta nee spojiti u jedan, zbog veliine prijestupa.
Zato imam afija obavezuje keffaret samo zbog spolnog openja, ne
i zbog jedenja i pijenja.136
Dug keffareta prestaje i naglom pojavom hajza ili nifasa, ili bolesti
zbog koje je dozvoljeno omrsiti se, u danu u kojem se post pokvario.
A nee prestati pojavom bolesti koju je posta sam prouzrokovao,
kao ni putovanjem, makar bio i primoran na njega, zato to
opravdanje putovanjem nije dolo od strane onoga prema kome je
duan keffaret, a to je Allah, slavljen je On i Uzvien.
Ako bi se enska osoba omrsila u danu za koji smatra da je u
njemu njen hajz, kojeg ne bude, ili ako bi se posta omrsio u danu
za koji smatra da se u njemu obino razboli, a ne razboli se, bit e im
keffaret obavezan, po ispravnom miljenju.137
Ko bude ubijeen da e se boriti protiv neprijatelja, pa se omrsi
s ciljem da bude snaniji za borbu, ali se ne bude borio, nee mu
keffaret biti obavezan, nego samo nadoknada tog posta. Razlika
izmeu njega i onoga to je pretpostavljao pojavu bolesti je u tome
to je za borbu potrebno da joj prethodi mrenje da bi se borac
osnaio za borbu, a za bolest to nije potrebno.

522
POST
TA JE POKUENO POSTAU,
A TA NIJE
l.
Pokueno (mekruh tenzihi) je postau kusanje ili vakanje

neeg, bez potrebe. Pokuenost prestaje ako bi se bilo primorano
na kupovinu a bojalo prijevare, ili ako bi mu bio hrave naravi, ili
ako majka ne bi mogla nai nekoga ko e njenom djetetu savakati
hranu, a nema hrane koju dijete moe jesti bez potrebe da se savae.
2. Pokueno je vakanje bijele vakae gume, koja se odrava u

jednom komadu i ne mrvi se, niti se ta pljuvakom odvaja od nje.
Meutim, ako bi se odvojio dio (kao to je sladak ukus) i dospio do
utrobe, post e biti pokvaren.
Bitno je spomenuti da je pokueno mukoj osobi, i to do stepena
mekruha tahrimi, da vae vakau gumu, zato to je to oponaanje
ena, osim ako bi bio sam i ako bi to bilo s razlogom (recimo, da
promijeni ruan miris u ustima). 138
3. Pokueno je postau initi akte koji prethode spolnom openju

i koji su uvod u njega, kao to su ljubljenje, grljenje, doticanje, ako
se sigurno da nee doi do onoga to kvari post, ejakulacije ili snoaja.
Prenosi se u dvije sahih zbirke hadisa od Aie (r.a.) da je rekla:
"Allahov Poslanik ( a.s.) je ljubio dok je postio, milovao (mubaere)
je dok je postio, ali je on najbolje od vas vladao svojim potrebama."
,!- r-- JJ1

t -JJ1'J
C'b.w.s.::JJ
.,- wJ
.,- - -Ju lS'
w-JAJ
w-JAJJ.
.
_
_,..,.
....;-
j
138 Reddulmuhtar.
523
Znaenje izjave Aie (r.a.) jeste: trebate se paziti ljubljenja i ne

trebate pomisliti da ste kao Vjerovjesnik (a.s. ), jer je on sebe
savladavao.
Znaenje rijei "mubaere" je doticanje koe koom. To je
pokueno, ako je pretjerano, kao kada bi se dvoje grlilo bez odjee,
bez obzira na to bili oni sigurni u sebe da nee upasti u neto to
kvari post ili ne bili, jer to najee dovodi do snoaja. 139
Prenosi Ebu Davud, s dobrim lancem prenosilaca, od Ebu
Hurejre (r.a.) da je Allahovog Poslanika (a.s.) pitao neki ovjek o
milovanju tokom posta. Poslanik (a.s.) mu je dopustio. Doao mu je
drugi ovjek s istim pitanjem, pa mu je zabranio. Prvi, to mu je
dozvolio milovanje, bio je star, dok je drugi bio mladi.
jj-Hut:, jj ) :, J.J1 JL J f
yG o ':F':, jj J ':F' o jjt:.J
4. Pokueno je postau initi neto za ta smatra da e ga oslabiti
za post, kao je davanje krvi, hidama140, teak posao, ili dui boravak
u vruem kupatilu tokom ljeta. U dvije sahih zbirke hadisa se prenosi
od Enesa (r.a.) da je rekao: "Nismo opratali postau putanje krvi
samo zbog toga to smo se bojali da mu je to napor."
' 'i
o J
r ,1 tttJw.u_ '"4.1
. _ t:.u t:.
". 4.:-'
"' r
.. - ,
Putanje krvi nije pokueno ako ne slabi postaa za post, kao
to nije pokueno da omota svoje tijelo pokvaenim ogrtaem da bi
se ohladio, zato to je Vjerovjesnik (a.s. ), dok je postio, polivao svoju
glavu vodom, zbog ei ili vruine.141
o.:;._'' o
o} I )AjWI fJ .)s. JJJIIJJ..J f

Nije pokueno postau ispiranje usta vodom ili njeno
umrkavanje u nos, makar to i ne bilo u sklopu uzimanja abdesta.
Ali, ne treba pretjerivati u tome pa da dio vode dospije do utrobe,
139 Reddul-muhtar.
140 Putanje krvi radi lijeenja.
141 Sunen Ebu Davuda.
524
POST
ime bi post bio pokvaren. Nije pokueno da se zubi iste misvakom,

makar bio pokvaen vodom, zbog rijei Poslanika (a.s.): Najbolje
ienje zuba portaa je misvakom.142
!JI;,JI 1 JW, ' .
' ;r
Ovaj hadis podupire i mnoge hadise koji podstiu upotrebu
misvaka i kod postaa i kod nepostaa.
'
Po imamJI afiji, pokuena je upotreba misvaka u drugoj polovini

dana, zato to on smatra da se tako otklanja trag posta. Taj trag je
miris usta postaa, koji je posljedica ostavljanja jela i koji se u hadisu
zove "huluf' (zadah usta postaa).143 Ali, to vai, kao to kau
hanefijski imami, za onoga ko bude iskuan time zbog posta i ne
mogne izbjei. Meutim, ako bi neko sam sebe namjerno stavio u
tegobu, nee imati nagrade, kao kada bi se neko prihvatio putovanja
dalekim putevima da bi uveao broj svojih koraka do damije,144 ili
namjerno pjeaio na putu dihada, imajui mogunost da se preveze,
shodno hadisu: ije noge se zapra/e na Allahovom putu, Allah e ga
zabraniti vatri Dehennema.145
1,
Js. ili1 t-;.;- -;-. J ol:o:U :::.,,
Na osnovu ovoga to je reeno, pokuena je postau upotreba

zubne paste sa etkicom za zube. Njome se post dovodi u opasnost,
142 Ibn Madde.
143 Prenosi se od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao: Rekao je Allah
d..: 'Svako ovjekovo djelo pripada njemu osim posta; on pripada Meni i Ja za
njega nagraujem.' Post je tit od grijeha, pa kada neko od vas posti neka ne
govori rune rijei, i neka ne die glas, a ako ga neko opsuje ili napadne neka kae :
'Ja postim. Ja postim.' Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, zadah
iz usta postaa je bolji kod Allaha od mirisa miska. Posta ima dvij e radosti: kada
iftari raduje se svome iftaru, a kada susretne svoga Gospodara obradovat e se
svome postu. (muttefekun 'alejh).
144 O nagradi za pjeaenje do damije radi obavljanja namaza govore mnogi hadisi,
od kojih je i onaj u kojem Muhammed (a.s.) kae: Svaki korak ka namazu je
sadaka. Hadis je muttefekun 'alejh, a kompletan se moe pogledati u djelu Et
tergib vet-Terhib.
145 Vie vidi u: Fethul-kadir.
525
zbog mogunosti da dio rastopljene paste s pljuvakom dospije u

utrobu, a ve smo spominjali da je pokueno kusanje hrane bez
potrebe. Pree je da upotreba paste bude pokuena, jer je to izraenije
od kusanja.
Pokueno je eni da posti dobrovoljni post bez dozvole mua,
osim ako u tome nema tete za njega, kao kada bi bio bolestan,
putnik, na haddu ili umri. Mu moe zabraniti svojoj eni svaki
vjerski obred koji je ona sebi stavila u obavezu, kao dobrovoljni post,
zavjetni post ili iskupljenje za zakletvu. Meutim, ono to je propisano
od strane Uzvienog Allaha, kao post ramazana i njegova nadoknada,
nije mu dozvoljeno da joj zabrani, zato to nema pokornosti stvorenju
u grijeenju prema Stvoritelju. A ako bi je omrsio, bit e joj obavezna
nadoknada tog posta s njegovom dozvolom.
Na ovo to je reeno upuuje hadis koji se u dvije sahih hadiske

E bu Hurejre da je Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
Nije dozvoljeno eni da posti u prisustvu njenog mua osim s njegovom
dozvolom.
zbirke prenosi od
r: l G :,j:, r ::,t t
Upuuje i ono to se prenosi od Aie ( r.a.) da je rekla: "Deavalo
se da mi ostane ramazanskog posta, pa ga ne mognem nadoknaditi
osim u a'banu. " 146
b':.;..:... J ! t ::,t e..?: .t w b:, r' ):,. blS"

Vano je napomenuti da najamnik ne moe postiti dobrovoljni
post, ako bi odtetio onoga ko ga je unajmio umanjenjem svojih
radnih sposobnosti. Izuzetno, moe to uiniti s dozvolom poslodavca.
Ako post ne bi utjecao na najamnikov posao, poslodavac mu nema
pravo zabraniti da posti.
Isto tako, ako jedan od roditelja zabrani djetetu da posti
dobrovoljni post, bojei se bolesti, najbolje je da mu se dijete pokori.147
146 Zato to je Poslanik (a.s.) mnogo postio u a'banu.
526
POST
TA SE TRAI OD POSTAA
Ono to se trai od postaa stepenuje se od obaveznih do
pohvaljenih radnji.
l.
OSTAVLJANJE
ZABRANJENIH STVARI
Od obaveznih stvari koje se trae od postaa jeste ostavljanje
zabranjenih stvari. To se zahtijeva u postu, a i mimo njega, iako je u
postu na to stavljen vei akcenat. Kao to se ispravnost posta temelji
na ostavljanju stvari koje ga kvare, tako i primanje posta i nagrada za
njega se temelje na ostavljanju zabranjenih stvari.
Vjerski obredi (ibadeti) vode k izgradnji islamske linosti,

prepoznadjive po svom karakteru, koji je u harmoniji s vjerovanjem
i idealima. Post ima vanu ulogu u ovoj misiji. Post, osim to tei
ispoljavanju poslunosti vjernika Allahu, Slavljeno m i Uzvienom,
tei i oboavanju Njega, pokoravajui Mu se. Tei, takoer, tome da
uini vjernika takvim da svojim vladanjem bude u skladu s moralnim
principima islama, a ne sa svojim hirovima i tjelesnim poudama. U
kontekstu ovoga moemo shvatiti znaenje bogobojaznosti (et-takva)
u rijeima Uzvienog Allaha, gdje nam pojanjava mudrost naeg
obavezivanja postom:
O vjernici! Propisuje vam se post, kao tojepropisan onima
prije vas, da biste se grijeha klonili (leallekum tettekun).
527
A Vjerovjesnik (a.s.) nam u mnogim hadisima obrazlae namjeru
Uzvienog u ovom ajetu. Meu njima je i hadis, kojeg smo ve

spominjali, a u kojem Vjerovjesnik (a.s.) kae: Post je tit. Pa kada
neko od vas bude postio, neka bestidno ne govori i ne die glas, a ako ga
neko bude psovao, ili ga napadne, neka kae: "ja postim.
)t t ,;.., - 1.
- t r \S' lli:-
- - .. tF'!t1 ..; tF'!t1 ja-ii

lliu
.
Od tih hadisa su i rijei Poslanika (a.s.): Ko se ne proe lanog

govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da ostavl,ja jelo i
pie.l4s
U
4:ilj t.\Ai, t-4 t J :te p1j plJI JJi t_:-4 iJ
En-Nesa'ijevoj predaji stoji: Ko se ne proe lai i dehla, i

postupka po njemu. . .
p1j
A rije dehl obuhvata svaki prijestup.
1JJJI JJi t iJ
Takoer, od tih hadisa je i ovaj: Mnogi, koji nou ustaju da bi

klanjali, nemaju od toga nita osim nesanice; i mnogi, koji poste, od
svog posta nemaju nita osim gladi i ei.149
lj t_;...il r_ jj j?JI r_u j

2. TERAVJH,NAMAZ
(TERA VIJA)
Tretman teravihnamaza
To je pritvreni sunnet (sunnet muekkede) u noima ramazana,
zbog rijei Vjerovjesnika (a.s. ): Ko u ramazanu klanja noni namaz,
148 Prenose ga El-Buhari i autori Sunena, od Ebu Hurejre.
149 Prenose ga En-Nesa'i, Ibn Made, El-Rakim i Et-Taberani, od Ebu Hurejre i Ibn
Omera.
528
POST
vjerujui u Allaha i oekujui Njegovu nagradu, bit e mu oproteni

raniJigri.Jesi.1 50
Noni namaz u ramazanu nazvan je teravijom zbog pauze koja

se pravi nakon svaka etiri rekata. Zbog toga su ga nazvali tervihom,
tojest odmorom.
Nain obavljanja
Najbolje je da se teravija obavlja u dematu, u damiji. Ko je
klanja pojedinano, pogrijeio je, jer je postupio suprotno konsenzusu
uenjaka (idma') da je sunnet obavljati taj namaz u dematu u
damiji. Navodi imam Malik u svom djelu El-Muvetta' da je
Abdurrahman ibn Abdil-Karijj rekao: "Iao sam u ramazanu s Omer
ibn Hattabom u damiju, kad tamo ljudi rasuti u grupe: jedan ovjek
klanja pojedinano, drugi klanja, a za njim grupa ljudi... Omer je
rekao: 'Tako mi Allaha, ako bih sakupio ove za jednim uaem, mislim
da bi bilo bolje'. Potom ih je sakupio za Ubejj ibn K'abom. Izaao
sam s njim i druge noi, a ljudi su klanjali namaz za svojim uaem.
Omer je rekao: 'Lijepa li je ova novotarija, a dio noi u kojem spavate
je bolji od dijela u kojem klanjate', tojest bolji je zadnji dio noi, a
narod je klanjao u prvom dijelu noi. "15 1
b)p t_ljjt J.Ltll l Jl b ) J y\b..l l J.l t-;..

:,J l) ;1 lj J W jll ,f-oi j.;,-1 j ;' :! j.;,.jll
,..(}-f li;J ).. iJ J u J. :;.t Js. - j:.t b\5:.1 'j .)u Js. '/;A
j:.A.;t b;w lj fA ii:,Y1 -a jw u J.Ltllj
4ljt b; J.Ltl l blS-j ' b; l
_
Potvreno je da je Vjerovjesnik (a.s.) obavljao teraviju u dematu.

Napustio je njeno klanjanje u dematu, iz milosti prema svom
1 50 Muttefekun 'alejh.
151 Takoer ga prenosi i El-Buhari kao mu'allek hadis.
529
ummetu, bojei se da im ne postane to obaveza. Na temelju ovog

dokaza je ustanovljenja praksa obavljanja teravih-namaza u dematu,
nakon to je smru Poslanika (a.s.) prestala bojazan da to postane
farz. Prenosi se od Aie (r.a.) da je Allahov Poslanik (a.s.) klanjao u
damiji jedne noi. Za njim je narod klanjao. Sljedee noi se njihov
broj poveao. Sakupili su se i tree ili etvrte noi, ali im Poslanik
(a.s.) nije doao. Kada je osvanulo, on je rekao: Vidio sam ta ste
uinili i jedino to me je sprijeilo da vam doem je bojazan da vam
(teravija,) ne postane obavezna. I to je bilo u ramazanu. 152
:"u ):.Ai ' J.U;J J:., ;.L:, ili1 J:., ' J:, t
'J , - - ' , ' "ii 4.it.J I"I f4illlll ai'i.ll l
l d , l :_.!SJ ll,U,i\ .
t-
, ;
I.S"-'
J-"J ! t r , ; .r .J , ,
JI iJ:, F fl' t:, :U J li f l:..il ;.L:, :ic. :JJI JJ
J J ::.U}:, )j t : : ;t
-
',
- :
'
Broj rekata
Teravija ima dvadeset rekata i deset puta se predaje selam. To je
stanovite izrazite veine uenjaka. Kod imama Malika, teravija ima
trideset i est rekata, a dokaz mu je postupak stanovnika Medine.
Dokaz izrazite veine uenjaka je predaja koju navodi El-Bejheki, s
ispravnim lancem prenosilaca, po kojoj je Es-Sa'ib ibn Jezid rekao:
"U vrijeme Omera (r.a. ) klanjali su dvadeset rekata. Isto su klanjali i
u vrijeme Osmana (r.a.) i Alije (r.a. )" U djelu El-Muvetta' se navodi
da je Jezid ibn Ruman rekao: "Narod je u vrijeme Omera (r.a.) klanjao
u ramazan u dvadeset i tri reka ta." U djelu El-Mugni se navodi da je
Alija naredio jednom ovjeku u ramazanu da klanja s narodom
dvadeset rekata.
Tri rekata vie koja se spominju u hadisu Ibn Rumana su vitr
namaz. A ono ime imam Malik dokazuje svoje miljenje nije dokaz,
zato to su oni klanjali pojedinano izmeu svaka dva odmora po
etiri rekata, ekvivaletno tavafu stanovnika Mekke po sedam krugova
530
POST
izmeu svaka dva odmora. A to nije zabranjeno, jer se s odmorom

poslije svaka etiri rekata misli na ekanje. Klanja ima pravo da
izabere, ako hoe moe sjediti utei, izgovarati 'la ilahe illellah' ili
'subhanallah', uiti Kur'an ili pojedinano klanjati dobrovoljni namaz.
Ovo ekanje je preporuljivo zbog obiaja stanovnika dva harema. 153
Neka ulema je o ovom pitanju zauzela drugo stanovite, s kojim
protivrijee idma'u ashaba i fikhskih imama . Oni kau da teravija
ima osam rekata i da je dodavanje na taj broj novotarija. Kao dokaz
za ovo miljenje su uzeli hadis u kojem Aia (r.a. ) kae: "Allahov
Poslanik ( a.s.) nije klanjao vie od jedanaest rekata, bilo u ramazan u
ili nekom drugom mjesecu. Klanjao bi etiri rekata, a ne pitaj o
njihovoj ljepoti i duini. Zatim bi klanjao etiri, i ne pitaj o njihovoj
ljepoti i duini. Onda bi klanjao tri, pa sam mu rekla: Allahov
Poslanie, hoe li spavati prije nego to klanja vitr? On je odgovorio:
Aia, moje oi spavaju, ali moje srce ne spava. " 1 54
i '-'l J:&. o J J ) J }.! ;.L:, JJIJJIJ) lS'

J , .. :;i :.w )t f:, ,o ;. Jj )t W":,
IS JW ) t :,P wt J) :. iat li Ll {J
J 8
Uzimanje ovog hadisa kao dokaza za zabranu poveavanja broja
rekata nije ispravno, jer klanjanje Vjerovjesnika ( a.s.) s ovim brojem
rekata ne upuuje na zabranu drugog broja rekata. Svi uenjaci se
slau: da je ovaj broj naveden u kazanom hadisu, ne bi imao suprotno
razumijevanje. Ustvari, da ukazuje na zabranu broja rekata mimo
ovog spomenutog, kako onda da se suprotno shvati ako je naveden
u hadisu iz prakse Poslanika ( a.s. )?155 Aia ( r.a.) je obavijestila o onome
to je vidjela od Poslanikovih ( a.s.) situacija, i ona nije mogla, iako je
njeno znanje bilo veliko, da zna sve situacije Allahovog Poslanika
(a.s.). On je odlazio njoj koliko je odlazio i drugim svojim enama.
1 5 3 Vie vidi u: erh mun'jetil-musalli.
155 Vie vidi u: Dirasatut-tatbikijje fil-hadisin-nebevij j.
531
Stoga je ona ponekad, kada bi je neko neto upitao, upuivala nekoj

drugoj od Poslanikovih (a.s.) ena.156
Koliko se dugo ui na rekatima
Imam ui u teraviji onoliko koliko nee dovesti do nezadovoljstva
demata koji klanja za njim. Stoga, imam treba da poznaje situaciju
onih koji klanjaju iza njega. A najbolje je, ako demat nee biti
nezadovoljan, da ui deset ajeta na svakom rekatu, jer se time postie
sunnet, koji je da se zavri hatma Kur'ana tokom teravija.
Imam nee izostavljati "subhaneke" na prvom od svaka dva
rekata. A kada proui "et-teehhud" na sjedenju, ako primijeti da je
teko klanjaima, prouit e samo Allahumme salli 'ala Muhammedin
ve 'ala ali Muhammed. Zatim e predati selam, zato to se s ovolikim
dijelom Ibrahimovih salevata postie sunnet. A ako bi primijetio da
klanjaima nije teko, prouit e cijele salavate, a poslije njih e prouiti
neke od dova koje se spominju u sunnetu.157
Vrijeme teravih-namaza
Vrijeme teravije je poslije jacije-namaza, i nije dozvoljeno prije
nje, jer je teravija dobrovoljni namaz koji je sunnet klanjati poslije
jacije, pa je stoga ona poslije jacije. Najbolje je da se klanja prije vite
namaza. Nije pokudeno da se teravija odgodi do druge polovine
noi, ako se tim odgaanjem nee izostaviti demat, pa bi to onda
bilo pokudeno, jer je bolje da se obavlja u dematu.
Napomena
Pokudeno je da se vitre klanjaju u dematu, osim tokom
ramazana. Njihovo obavljanje u ramazanu je bolje u dematu, osim
156 U Muslimovom Sahihu se navodi da su neki od ashaba poslali nekoga da je (Aiu)
upita o dva rekata poslije ikindije, pa je ona rekla: "Pitaj Ummu Seleme".
157 Vie vidi u: erh mun'jetil-musalli.
532
POST
za onoga ko voli da ih klanja u zadnjem dijelu noi. Ko pristupi

dematu poslije prvog rekata vitara, uit e Kunut-dovu s imamom
i nee je uiti poslije toga, a i muktedija i imam ue dovu u sebi.158
3. I'TIKAF
Tretman i erijatsko-pravna utemeljenost i'tikafa

I'tikaf moe biti pritvreni sunnet, to je onaj u posljednjih deset
dana ramazana. Moe biti mustehab, a to je onaj u vrijeme mimo
toga. Moe biti i vadib, to je zavjetni i'tikaf.
Dokaz za njegovu utemeljenost je to to Vjerovijesnik (a.s.) nije
izostavljao i'tikaf od kako je uao u Meinu, pa sve dok mu Allah
(d..) nije uzeo ivot. Meutim, on ga nije osporavao onome ko ga
ne bi prakticirao, pa zbog toga ustrajnost Poslanika (a.s.) u tome
nije dokaz za obaveznost i'tikafa. U dvije sahih hadiske zbirke se
prenosi od Aie (r.a.) da je Vjerovjesnik (a.s.) boravio u i'tikafu zadnjih
deset dana ramazana sve dok mu Uzvieni Allah nije uzeo ivot, a
poslije njega su u i'tikafu boravile njegove ene.
UJ I o\ijl j }-IJ I J 1 l$- J :i"- UJI l f

1Jjf 1
Takoer se prenosi da je Aia (r.a.) rekla: "Allahov Poslanik bi,

kada ue u zadnjeh deset dana ramazana, oivio no, budio svoje
ukuane, zalagao bi se i pritegao bi ogrta. "159
jF:JI J J ili.f fj "f ::..iJI j- (.Lj JJ1 j., J;.,) \S'
I nije se trudio mimo zadnjih deset dana, koliko se u njima trudio.
Rekao je Allahov Poslanik: Traite 'Lejletul-k11dr' u neparnim

noima, zadnjih deset dana ramazana. 1 60
J I ;.h t' 1' lj
158 Ibid.
159 Tojest, povukao se i posvetio ibadetu.
160 Prenosi ga El-Buhari od Aie, r.a.
533
Definicija i'tikafa
]eziko znaenje: boravak i ostajanje na neemu.
Terminoloko znaenje: boravak s namjerom ibadeta u damiji u
kojoj se pet dnevnih namaza obavlja u dematu. Ebu Jusuf i
Muhamed su rekli da je i'tikaf ispravan u bilo kojoj damiji, to su
prihvatili i neki drugi uenjaci. To je lake u dananjem vremenu, pa
v
treba da se, kao to kae Ibn Abidin, postupa po tome. 161 Zena boravi
u i'tikafu u svojoj kui gdje je predvieno da ona obavlja namaz i
pokueno joj je (mekruh tenzihi) da i'tikaf obavlja u damiji.162
Koristi i'tikafa
Onaj ko boravi u i'tikafu (mu'tekif) se posveuje oboavanju
svoga Gospodara, pa vrijeme provodi iekujui namasko vrijeme.
On je u drutvU u kojem se ui, ini zikr ili ui Kur'an. I on, klanjajui,
provodi noi, pa e ga moda Allah poastiti da tako zatekne i
'Lejletul-kadr', u kojoj se poveava nagrada za pobonost vie nego
tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noi 'Kadr'.
U i'tikafu ima i koristi za duu, jer se u njemu srce ispranjava od
ovosvjetskih stvari i dua se odmara od zaokupljenosti ovosvjetskim
problemima. U i'tikafu se posveuje oboavanju Svevinjeg Gospodara,
tako to se provodi period duevnog odmora, u kojem se dua smiruje
i odmaraju ivci, i u kojem srce nalazi smirenje u injenju zikra Allahu
d..: A srca se, doista, kada se Allah spomene smiruju/163
Ono to kvari i'tikaf
I'tikaf e biti pokvaren izlaskom iz damije bez erijatski opravdane
potrebe, kao to je duma-namaz u sluaju da se ona ne obavlja u toj
162 Ibid.
163 Er-Ra'd, 28 .
534
POST
damiji. Kvari se i izlaskom iz damije bez neke prirodne potrebe, kao

to je obavljanje male ili velike nude, ili kupanje ako se je dunup od
polucije tokom sna, a ne moe se kupati u toj damiji. Izlaskom iz
damije bez neke krajnje potrebe, kao to je obruavanje damije, ili
bojazan za sebe i za svoje stvari koje su u damiji, takoer se kvari.164
Ako neko izae bez neke od ovih potreba, time e mu biti
pokvaren zavjetni i 'tikaf, dok e se onaj koji je sunnet ili mustehab
time zavriti . Ako je i'tikaf koji je sunnet u zadnjih deset dana
ramazana ovjek zavrio izlaskom iz damije prije nego to se utvrdi
mlaak mjeseca evvala, nadoknadit e taj dan u kojem je izaao .165
I'tikaf e, takoder, biti pokvaren i spolnim openjem, kao i aktima
koji mu prethode, ako doe do ejakulacije, zbog rijei Uzvienog
Allaha:
Sa enama ne smijete imati snoaja dok

damijama.166
ste
u i'tikafu u
Napomena
Post je uslov za ispravnost zavjetnog i'tikafa. Ako bi se neko
zavjetovao da boravi u i'tikafu odreeni broj dana, obavezan je i da
posti te dane uzastopno. 167
4. SEHUR
Sehur je postau mustehab, zbog rijei Poslanika (a.s . ) :
Ustajte
na sehur, jer je u sehuru zaista beriet. 1 68

k;. Jy.!..ll J 1/;..:..i
'
164
165
166
167
168
'
Merakil-felah.
El-Hedijje.
El-Bekare, 187.
El-Hedijje.
Muttefekun 'alejh.
535
Sehurorn se pomae posta u obavljanju posta. Rekao je Poslanik

(a.s . ) :
Potpomognite se hranom sehura za post toga dana.169
11 r Js. r 11
Sehur se realizuje uzimanjem hrane ili pia u vrijeme sehura od

strane onoga koji namjerava postiti, to je zadnja estina noi. Rekao
je Allahov Poslanik ( a.s. ) :
Sehur je sav od berieta i nikako ga ne

izostavljajte, pa makar neko od vas popio samo gutljaj vode, jer zaista
Allah (d.!.) i meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur.170
J JJI -'! ,. ;.st f Jl) o:U fr;. llS );...:..J I

PI Js. ;:, J
Takoer je rekao:
Divan li su burme sehur vjerniku. 1 71
l l);.,:...
Mustehab je odgaati sehur do pred samu zoru, ako se ne

posumnja u trajanje noi. Ako se, pak, sumnja, onda je pokueno
jesti. Dokaz da je odgaanje sehura rnustehab je predaja koju navodi
Muslim u svom Sahihu, u kojoj Ehu Atijje kae: "Uli srno ja i Mesruk
kod Aie, pa srno rekli: 'O majko pravovjernih, dvojica Poslanikovih
( a.s.) ashaba postupaju tako to jedan od njih pouruje iftar i namaz,
a drugi odgaa iftar i odgaa namaz' . Ona je upitala: 'Ko je od njih
dvojice onaj to pouruje iftar i namaz? ' Rekli srno: 'Abdullah', tojest
Ibn Mes'ud. Ona je rekla: 'Tako je inio i Allahov Poslanik ( a.s. )' " 1 72
o o f o, '
o '
t -.s-.
t ) r l:.ui JJJ Lit ;,
o
'
'
' ,
t- .-J ili'
:. wt-
-'J
-." r a,
:.J- J- UJ...,1 ,
t -.-U J-UJ..",
1 -'Y- -' J
\i .).JA'-- ..J!oi
. - ' . Gll -J \ia
'I:. t.l,.U1 ,--t\i
:.J-'-UJ...,
) !I
J JJ I J;..) ;:,\5" :lS
Jo
169 Ibn Made.

170 Prenosi ga Ahmed u svome Musnedu; salavat od Allaha je milost, a salavat meleka
je traenje oprosta za tu osobu.
171 Ebu Davud.
172 Takoer ga prenose En-Nesa'i, Ebu Davud i Et-Tirrnizi.
536
POST
Ne treba spavati poslije sehura, jer to prouzrokuje kiselinu u

elucu i tekou u probavi hrane. Treba se u ovome blagoslovljenom
vremenu prihvatiti injenja ibadeta i traenj a oprosta, a zatim otii u
damiju da se obavi sabah-namaz u dematu. Zaista je ovo vrijeme
najbolje doba dana za pokornost Allahu i injenje ibadeta Njemu.
Rekao je Uzvieni Allah:
I u prRSkozorje su oprostgrijeha molili.173
Rekao je takoer:
I
namaz u zoru (obavljaj), jer namazu u zoru mnogi

prisustvuju.174
5 . POURIVANJE IFTARA
Mustehab je postau pourivanje iftara, kada Sunce zae, i
mekruh je njegovo odgaanje, zbog rijei Poslanika (a.s . ) :
Ljudi e
biti u dobru sve dok budu urili sa iftarom. 1 75
-.;-:L.-i1 1
.h..... - Ql J' rft
Takoer je mustehab i zbog hadisa Aie (r.a.) kojeg smo ve

spomenuli.
Meutim, ne treba se zadravati dugo s jelom, pa da to dovede
do kanjenja s obavljanjem akam-namaza u preporuenom vremenu.
To vrijeme je poslije zalaska Sunca, pa do poetka smrkavanja i pojave
zvijezda. Najbolje je da posta uzme abdest prije iftara, ako ga nema
ili ako ga treba obnoviti, i da pone s iftarom i jedenjem im Sunce
zae, a poslije toga odmah da ide obaviti akam-namaz. Ovako
postupa, ako bi hrana bila postavljena. A ako hrana ne bi bila
postavljena, ili ako bi posta bio daleko od nje u damiji, bolje je da
se odmah omrsi tako to e uzeti koju hurmu, gutljaj vode ili neto
173
174
175
Ez-Zarijat, 1 8 .
El-Isra', 78 .
Muttefekun 'alejh, a prenosi se od Sehl ibn Sa'da.
53 7
slino, a zatim da klanja akam-namaz na poetku njegovog vremena.

Poslije toga neka ode jesti. Time se postie sunnet pourivanja iftara
i obavljanja akam-namaza u njegovom preporuenom vremenu, a
ne pada se u mekruh obavljanja namaza prije jedenja, kada je jelo
ve postavljeno. Rekao je Poslanik (a.s.): Nema namaza kod
postavljenog jela) niti namaza u kojem se trpi velika ili mala nuda.176
' J.A J r\AlaJ' i
Rekao je i: Kada sepostavi veera i zapone namaz, ponite sveerom.177
- ,,
. a_.,
fJ .. G,J, J
G.IJ.J; ,J u
6. DO VA liTARA
Mustehab je postau da na iftaru prui dovu, zato to mu se

dova usliava, posebno u tom vremenu. Rekao je Allahov Poslanik
(a.s.): Trojici dova nee biti odbijena: posta u prilikom iftara)
pravednom voi i onome kome je nepravda uinjena. Njegovu dovu e
Allah podii iznad oblaka) otvariti joj nebeska vrata i rei e: (Tako
Mi Moje moi i veliine) pomoi u te pa makar naknadno).178
l.;)! :;. rl ojSJ \.4JIJ JWI rll Ji 'll L

. JlJ J-Ai J J j$ )JI JJ l:..!.J I yl;,t liJ J WJ I
J. o
"
"'
..,
.J
o "'
..
..,
;ii
"'
"'
'
J _.
"'
"'
..- .... .-
"'
...
najbolje je da se ui dova koja je sunnetom potvrena:
"Dragi Allahu, zbog Tebe sam postio, u Tebe vjerujem, na Tebe

v
se oslanjam i Tvojom opskrbom se iftarim. Ze je ugaena, krvne
ile su osvjeene i nagrada je upisana, ako Bog da."
-
t:,J lJaj, :)Jl j1 J :.:.iS; :iJ :.:. :.,J '

, 'Y
aw G /u!' ft'l
!.i,
--J 'IJJ.r
176 Ebu Davud i Muslim, a hadis aludira na pokuenost namaza s ovakvim preprekama,
ako se ima dovoljno vremena.
177 El-Buhari.
178 Et-Tirrnizi, Ahmed i Ibn Made, a u tekstu Ibn Made stoji: "Postau sve dok se
ne omrsi".
538
POST
U Sunenu Ebu Davuda se navodi hadis u kojem Ibn Omer kae:

"Allahov Poslanik ( a.s . ) je, kada bi se mrsio, govorio: e je ugaena,
krvne ile su osvjeene i nagrada je upisana, ako Bog da. "

$
Uli
..
'
$
i
l!. 1 1 J JJjAJI ,. l
j l"'l
-
Isto se navodi hadis u kojem Mu'az ibn Zuhra kae da je do

njega doprlo da je Vjerovijesnik ( a.s . ) prilikom iftara govorio:
Dragi
Allahu, zbog Tebe sam postio i Tvojom opskrbom se iftarim.

)Jt j J:s.j
t"
El-Bejheki prenosi od Ibn ebi Melike, a ovaj od Abdullaha ibn

Amr ibn Asa da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik ( a.s. ) :
Zaista se
postau prilikom iftara dova ne odbija.
) l:. t,
I uo sam da je Abdullah prilikom iftara govorio: "Allahu, molim

Te Tvojom milou, koj a sve obuhvata da mi oprosti! "
A poznato je da je od adaba dove da se donese salavat na
Vjerovjesnika ( a.s.) na njenom poetku, u sredini i na kraju.
7. IFTARENJE HURMAMA
Mustehab je postau da se omrsi hurmama, zbog rijei Poslanika
(a.s . ) :
Ko bude imao hurmi, neka se njima iftari, a ko ne bude imao

neka se iftari vodom. Zaista je voda ista. 1 79
)# WI ,.l:. J:s. jhdit :;.j jhit I:,:.J j :;.
"
..
Mustehab je da se posta omrsi nekim voem koje vatra nije

izmijenila, zbog predaje u kojoj E bu J'ala kae: "Vjerovijesnik ( a.s . )
j e volio da se iftari trema hurmama, ili neim to nije na vatri bilo".
)\ll l :(_a1iJ )fp1;-J )d!t j JJI IS

..
179
Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi od Enesa.

539
8. PRIPREMANJE IFfARA
ZA POSTAA
Mustehab je da se postau pripremi iftar iz poasti prema njemu
i potivanja obreda posta. Rekao je Poslanik (a.s. ) : Ko pripremi iftar
postau, imat e nagradu koliko i onaj koji posti, a da se postau nee
nita umanjiti od njegove nagrade.180
t >r! llt t ti ;:,tS- )J

Nije uslov da posta bude siromaan, zato to je hadis opeg
znaenja i obuhvata i bogatog i siromanog. Ali, pripremanje iftara
siromanom postau je bolje, zbog toga to je to oblik sadake, osim
to je sunnet.
Ne treba se puno troiti u tome, jer je preveliko troenje u
ovakvim stvarima zabranjeno. Rekao je Omer ibn El-Hattab (r.a.):
"Zabranjeno nam je pretjerivanje. " 1 8 1 U pripremanju mnogo
luksuzne hrane je dvolinost i elja da se uje za ovaj ibadet, to vodi
smanjenju broja onih koji to ine.
Rekao je Poslanik (a.s. ) : Ko iftarom ugosti u ramazanu postaa,
bit e mu to oprost za njegove grijehe i oslobaanje vrata od vatre.
Imat e nagradu kao i onaj koji je postio, a da se postau nee nita
umanjiti od njegove nagrade. Rekli su neki: "O Allahov Poslanie,
nema svako od nas neto ime moe omrsiti postaa." Poslanik (a.s.)
je na to rekao: Ovu nagradu Allah daje onome ko omrsi postaa jednom
hurmom, gutljajem vode ili s neto, vodom razmuenoga, mlijeka.182
....
t 1 o
fti ;;,\S') JUJI j J 4-!Jlll o:,.W ;:,\S' t:.J 4,i ..;.a;
- - -Jui:tt:L4JI
..... Jr J--.J-'1.)
, _-u l:.r.,ii:Ir-""
-. -.- r.;r.
t:
-s-
...
... ...
'J 4-li
...
...
"
""
jf! -;.;, Js. jf.o_;..J Js. JY ylj!JI I:lA :...Ul J 9 .Jl1

-
180 Et-Tirmizi, En-Nesa'i i Ibn Made.

181 EI-Buhari.
182 Prenosi ga Ibn Huzejme u svome Sahihu, a to je dio hutbe koju je Vjerovjesnik
(a.s.) govorio u zadnjem dijelu a'bana. Prenosi je od njega Selman, r.a.
540
POST
9. POVEANJE BROJA DOBROVOLJNIH
IBADETA U RAMAZANU
Mustehab je poveati dobrovoljne ibadete u ramazanu, kao to
je dijelj enje sadake ili uenje Kur'ana, zato to je nagrada za
dobrovoljni ibadet u ramazanu jednaka nagradi za obavezni ibadet
mimo ramazana. Rekao je Poslanik ( a.s. ) : Ko se u ramazan u Allahu
priblii nekim dobrom je kao onaj koji obavi neki obavezni ibadet mimo
ramazana, a ko obavi neki obavezni ibadet u ramazanu je kao onaj
koji obavi sedamdeset obaveznih ibadeta mimo ramazana. 183
-A.!. t :;.j ot ! 4St :;.s- blS' ::..:-.A,. '-=":;.
) -:-l 4St :;.s- b lf

-
Sunenu Et-Tirmizija se navodi hadis od Enesa ( r.a. ) : "Upitan
je Vjerovjesnik ( a.s. ) : 'Koji post je najbolji poslije ramazanskog posta?'

On je rekao:
Post u a (banu zbog velianja ramazana. Onda je reeno:

'A koja je sadaka najbolja?' Poslanik ( a.s.) je odgovorio : Sadaka u
ramazanu. "
183 Vie vidi u objanjenju prethodnog hadisa.

541
ISPRIKE KOJE
DOZ VOLJAVAJU MRENJE
Postom se uoava jedna velika odlika islama, u vidu lahkoe
njegovih propisa i fleksibilnosti obaveza. Ajet o postu jasno govori o
lahkoi islama, gdje Uzvieni Allah kae:
Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate.

Zbog toga je propisano da se posta omrsi u sluajevima kada je
teko ili nemogue postiti. Ovi sluajevi su podijeljeni u dva dijela:
l. Isprike zbog kojih je dozvoljeno mrenje, a obavezna je

nadoknada.
2. Isprike zbog kojih je dozvoljeno mrenje, a obavezno je davanje
fidje (otkupnine).
Isprike zbog kojih je dozvoljeno mrenje, a obavezna je
nadoknada jesu:
l.
PUTOVANJE
Islam je dozvolio putniku koji putuje u mjesto koje je daleko od

njegovog erijatski utvrenu razdaljinu, a koja iznosi osamdeset i
dva kilometra ili vie, da se mrsi tokom ramazana, sve dok se smatra
putnikom. Ova dozvola se zavrava zavretkom putovanja, a
putovanje zavrava ili sa povratkom u mjesto iz kojeg se krenulo na
putovanje, ili nakanom da se boravi u mjestu u koje se otputovalo
petnaest ili vie dana.
542
POST
Putniku nije dozvoljeno da se omrsi u danu u kojem je otputovao,

ako je zapoeo putovanje poslije pojave zore, tj. poslije otpoinjanja
posta. To je zbog toga to je krenuo na putovanje poslije otpoinjanja
posta, pa mu je obavezno da upotpuni taj post. Zbog putovanja nije
dozvoljeno da se prekine post, nego je dozvoljeno da se post ne otpo
ne. 184 Ako bi se, pak, omrsio, bit e mu obavezna samo nadoknada.
Argument da je putniku dozvoljeno da ne posti tokom ramazana
su rijei Uzvienog:
A ko se razboli ili se naputu zadesi, neka isti broj 114na naposti.
U argumente spada i predaja koja se navodi u dva sahiha od

Enesa ibn Malika (r.a.) da je rekao: "Putovali smo s Allahovim
Poslanikom (a.s. ), i bilo nas je koji smo mrsili, a bilo nas je i koji smo
postili. Niti je posta prigovarao onome koji je mrsio, niti je ovaj
prigovarao postau."
J 4 J :'" JJ, _,..:.,; t" w LiS

l '
J:s.
,' J:s. J
'
Bolje je putniku da posti, ako mu post nee nakoditi, jer ga je

obavezan nadoknaditi poslije, a post u ramazanu je bolji od posta u
nekom drugom mjesecu, zbog opeg znaenja ajeta:
A
bolje vam je da postite.
to se tie rijei Allahovog Poslanika: Nije od dobroinstva postiti

na putovanju,185
J j.4JI
i njegove izreke o ashabima koji su postili kada je krenuo da

oslobodi Mekku: Oni grijee, 186
odnose se na stanje tetnosti i potekoe.187
186 Prenosi ga Muslim od Dabira.
543
Ako putnik odlui da ne posti, pa ne otputuje prije zadnjeg dijela

jutra, a ne uini nita to kvari post, on je obavezan da tada posti, jer
je razlog zbog kojeg je dozvoljeno nepostiti prestao vaiti u vremenu
u kojem je dozvoljeno da se donese nijjet za post.188
2.
BOLEST
Dozvoljeno je bolesniku da ne posti tokom ramazana, ako se boji

da e mu se bolest pogorati ili e odgoditi njegovo ozdravljenje, na
osnovu nekih znakova ili iskustva, pa makar to iskustvo bilo i od nekog
drugog, ako je u pitanju ista bolest; ili na osnovu miljenja kvalificiranog
ljekara, koji je musliman i ne ini vidljive grijehe. Ako bi postupio po
govoru ljekara koji ne ispunjava ove uslove, pa ne bude postio, jasno
je da mu je obavezan keffaret, kao kada bi se omrsio bez konstultacija
ili bez ranijeg iskustva, jer se taj njegov postupak ne temelji na vrstom
ubjeenju ili preovlaujuoj pretpostavci. 189
Nije svakom bolesniku dozvoljeno da ne posti tokom ramazana.
Nekada post biva uzrokom da bolesnik ozdravi i nauno je dokazano
da moe biti nain ozdravljenja od mnogih bolesti. Samo bolesniku
ijoj bolesti post ne odgovara je dozvoljeno da ne posti, ako to bude
utvreno. Argument da je bolesniku, ijoj bolesti ne odgovara post,
dozvoljeno da se mrsi jesu rijei Uzvienoga:
A ko se razboli ili se naputu zadesi, neka isti brojdana naposti.
3.
TRUDNOA I DOJENJE
Islam je dozvolio trudnici i dojilji da ne poste, ako se boje za

sebe, za svoje dijete ili za ono koje doje. To dokazuje predaja koju
navode En-Nesa'i i Ibn Made od Enesa (r.a. ), gdje on kae: "Allahov
188 El-Hidaje.
544
POST
Poslanik ( a.s.) je dao olakicu trudnici koja se boji za sebe da se

omrsi, a i dojilji koja se boji za svoje dijete."
'':.it-- t.:Of l J1 i::-it- f- - UJI L JJI J ' - - ..s) )

",-:' ('*"'J f.S""P U...Jjl
t-
e:!'.r-_J .r:-
U etiri Sunena navodi se od Enesa ibn Malika el-Ke'bija da je

Allahov Poslanik ( a.s.) rekao: Allah je oslobodio putnika posta i pola
namaza, a trudnicu i dojilju oslobodio je posta.
r' :,:j1 i J:-':, !l )a.!,:, r' AI.:..:J1 :, Jw JJ1
Nije dozvoljeno dojilji da se mrsi ako moe dojiti dijete neim
drugim osim svoga mlijeka. Ako ne moe zbog siromatva ili

djetetovog odbijanja druge hrane, dozvoljeno joj je da se mrsi, ako
se boji za sebe ili za svoje dijete.
Dojilji je takoder dozvoljeno da se mrsi zbog pijenja lijeka za
lijeenje dojeneta, ako je na to uputi ljekar.190 I ovo nam ukazuje na
veliinu milosti islama, lahkou njegovih propisa i fleksibilnost i
realnost njegovih obaveza.
4.
BOJAZAN ZA IVOT
Postau je dozvoljeno da se omrsi ako bi ga zadesila jaka e ili

glad, koje bi ugrozile njegov ivot ili dovele do gubljenja pameti.
Duan je nadoknaditi taj dan, a keffaret mu nije obavezan, osim u
sluaju da on to sam prouzrokuje zamaranjem svog tijela do te granice
da doe u opasnost, a nije bio primoran na to. Stoga je obavezno
svakom onom ko se bavi tekim poslom, kao to su pekar ili kosac,
da ne radi mnogo da ne bi doao u stanje tolike slabosti da ne moe
upotpuniti post. On treba umanjiti svoj posao u danima ramazana,
ili ga raditi nou, ako moe. Ako bi, pak, bio primoran da radi danju,
bez mogunosti umanjenja posla, kao kada bi mu bila potrebna cijela
nadnica, ili se pogodi da radi kod nekog na odredeno vrijeme, pa taj
190 Vie vidi
u:
Merakil-felah.
545
to ga je unajmio ne pristane da se taj ugovor o poslu raskine, ili se

bude bojao da e mu usjevi propasti ili biti pokradeni, a on ne nae
nekog ko bi to radio za istu cijenu, nee biti grijean niti e mu
keffaret biti obavezan ako bi se omrsio poslije jake ei ili gladi, od
kojih bi se bojao za svoj ivot.191 Duan je samo da nadoknadi to u
danima u kojima ne radi ili u kratkim zimskim danima.
Oni koji se bave tekim poslovima i koji su primorani da rade u
danima ramazana, kao to smo ve pojasnili, trebaju znati da njima
nije dozvoljeno da ne poste od poetka dana. Oni trebaju zapoeti
post, nadajui se da e ih Allah ( d..) pomoi da upotpune taj svoj
post. Ako ne, onda moe onaj ko ne mogne da. upotpuni svoj post
da otkloni opasnost od sebe, ako bi je osjetio, mrenjem. Njima
nikako nije dozvoljeno da ne poste od poetka dana.
U djelu El-Fetava el-hindijje stoji: "Onaj ko je zaposlen i kome

je potrebna njegova nafaka, ako bi znao da e ga, ako bude radio
svoj posao, snai tekoa zbog koje bi mu bilo dozvoljeno da se
omrsi, zabranjeno mu je da se omrsi prije nego to oslabi."
Dvije bitne napomene

l. Oni kojima je dozvoljeno da mrse tokom ramazana obavezni
su da ne jedu javno u toku dana, 192 a kada proe razlog za mrenje,
obavezni su da se suzdravaju od stvari koje kvare post sve dok Sunce
ne zae, iz potovanja prema svetosti ramazana. Putnik, kada zavri
putovanje, bolesnik kada ozdravi, ena koja je bila u hajzu ili nifasu
pa je to proe, onaj koji se nehotino omrsio vodom prilikom ispiranja
usta i onaj koji je mislio da no jo traje, pa poslije saznao da je jeo
poslije pojave zore, svako od njih je obavezan da se suzdrava ostatak
dana, iz potovanja prema mubarek ramazanu.
Takoer je obavezno da se suzdrava i dijete koje je postalo
punoljetna osoba tokom dana i nevjernik koji je primio islam, a nije
192 Tahtavi alel-meraki.
546
POST
im obavezno da nadoknade taj dan niti dane ramazana koji su protekli

prije nego to je osoba postala punoljetna ili nevjernik primio islam,
zato to im to nije bila dunost.193
Ako bi dijete postalo punoljetna osoba prije zadnjeg dijela jutra,
kao kada bi spavalo pa poluciralo tokom sna, a donijelo je nijjet da
posti, post e biti ispravan i raunat e se kao dobrovoljni post. Ako
bi pokvario taj svoj post, na njemu je da ga nadoknadi, zato to je
nijjet od djeteta ispravan, jer dijete, po erijatu, moe initi
dobrovoljne ibadete. To je, za razliku od nevjernika koji primi islam,
prije zadnjeg dijela jutra, a donio je nijjet da posti, njemu post nee
biti ispravan, zato to on, po erijatu, ne moe initi dobrovoljne
ibadete prije nego to primi islam.194
2. Ovima koji su ranije spomenuti, tojest putniku, bolesniku,
trudnici, dojilji, onome koji se omrsi da otkloni opasnost, eni u
hajzu ili nifasu, obavezna je nadoknada onoliko dana koliko nisu
postili u ramazanu. Ako bi umrli, a razlog zbog kojeg su mrsili ne
bude proao, na njima ne ostaje nikakva obaveza. Medutim, ako bi
razlog proao i budu ivi toliko da su mogli nadoknaditi taj post, ali
to ne uine, pa im se smrt primakne, na njima je da ostave oporuku
da se da fidja za svaki dan koji su mogli nadoknaditi, a nisu to uinili.
Iznos fidje za svaki dan je kao iznos zekatul-fitra, a ova oporuka
se izvrava iz treine imetka umrlog, ako ima nasljednika. Ako ne bi
imao, oporuka se izvrava iz cijelog njegovog imetka. Ako ne bi
oporuio, nije obaveza nasljednicima da daju fidju u njegovo ime,
jer je o ibadet i ne izvrava se osim s njegovom naredbom. A ako bi
oni to uinili, to im je dozvoljeno, ako Bog da.195
193 Vie vidi u: Reddul-muhtar. Ovo je propis za post, za razliku od namaza, jer mu
namaz u ijem vremenu je dijete postalo punoljetno ili je nevjernik primio islam
postaje obavezan, zato to je povod za namaz dio vremena dovoljan da se on
obavi u njemu, a ta osoba se nala u tom vremenu, dok je povod za post prvi dio
dana, a oni u tom vremenu nisu bili obavezni.
194 Ibid.
547
RAZLOZI KOJI DOZVO LJAVAJU

MRENJE, A OBAV EZUJU
D AVANJE FIDJE
To je jedan razlog, i to stalna nesposobnost da se posti,
prouzrokovana stalnom slabou ili hroninom boleu, kao to je
sluaj s oronulim starcem koji je svaki dan sve slabiji ili bolesnikom
koji je izgubio nadu u ozdravljenje. Ako bi oni bili nesposobni da
poste stalno, i zimi i ljeti, nee postiti i davat e za svaki dan ramazana
fidju u iznosu zekatul-fitra.196
Onaj ko je obavezan davati fidju moe birati hoe li je dati na
poetku ili na kraju ramazana. Osnova za obaveznost davanje fidje je
u rijeima Uzvienog:
Onima koji gajedva podnose- otkup je da jednog siromaha
nahrane.
Rekao je Ibn Abbas: "Ona (fidja) je za staroga ovjeka ili enu

koji ne mogu postiti, pa e za svaki dan nahraniti jednog siromaha."
Ovo prenosi El-Buhari od Ibn Abbasa, a to se takoer prenosi i od
Alije i Ibn Omera.197
Fidja je zamjena za svaki post koji je po sebi obavezan, kao to je
post ramazana i njegova nadoknada, ili zavjetni post u sluaju stalne
196 Zekatul-fitr iznosi 2,25 kg penice ili vrijednost toga u novcu, a vrijednost se
razlikuje zavisno od vremena i mjesta. U obzir se uzima vrijeme u kojem je to
obavezno i mjesto u kojem je ta osoba kojoj je to obaveza.
548
POST
nesposobnosti da se zavjet izvri, kao kada bi se neko zavjetovao da

posti pa ne bude postio sve dok ne postane oronuli starac, njemu je
dozvoljeno da daje fidju. A to se tie posta koji je zamjena za neto
drugo, kao keffaret za zakletvu koji je zamjena za hranjenje deset
siromaha, ili keffaret za nehotino ubistvo koji je zamjena za
oslobaanje roba vjernika, pa taj post fidja ne moe nadomjestiti za
ivota onoga kome je obavezan, a dozvoljeno je da on oporui da se
to izvri iz njegove ostavtine poslije njegove smrti.198
Fidja se daje siromasima kojima se moe davati zekat. Ako bi
fidju za jedan dan dao veem broju siromaha, ili fidju za dva dana
jednom siromahu, bit e mu to ispravno. A ako bi onaj na kome je
da daje fidju bio siromah, trait e oprost od Allaha ( d.. ) , i njemu
davanje fidje nije obaveza, jer "Allah nikog ne optereuje preko
mogunosti njegovih".
Traim oprost od Svevinjeg Allaha, i neka je samo Njemu
zahvala.
198 Reddul-muhtar.
549
5. poglavlj e
Hadd
HADD
HADD
ZNAENJE POJMA HADD
Filoloko znaenje: Rije hadd u arapskom jeziku znai: odluka
da se krene k uzvienom. U djelu En-Nihaje se kae da ova rije
ukazuje na odluku da se krene neemu. Meutim, autor djela Ed
Durrul muhtar osporava tvrdnju autora En-Nihaje i ovaj pojam svodi
-
samo na odluku da se posjeti Uzvieni.

Terminoloka znaenje: Hadd znai posjetu Kabi radi obavljanja
odreenih obreda, u odreeno vrijeme1 i pod odreenim uslovima.
ZNAAJ HADDA U ISLAMU

Hadd je jedan od pet temeljnih stubova nae vjere, koje Allahov
Poslanik (a.s.) spominje u ovom hadisu:
rulJ j.,.:.,; t,t:, ili1 1.! t. 11

; r:, - ::il:,l?JI lJ
Islam se zasniva na pet temelja: oitovanju da nema boga osim
Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza,
davanju zekata, obavljanju hadda i postu mjeseca ramazana.2
Obaveznost hadda je propisana krajem devete godine po
Hidri. To je obaveza Kur'anom, hadisom i jednoglasnim stavom
itavog ummeta.
l
u mjesecima hadda: kvvalu, zul-ka'detu i zul-hiddetu (op. prev.).
Ovaj hadis je muttefekun 'alejhi, a prenosi ga Ibn Omer, r.a.
553
Uzvieni Allah kae:
Hodoastiti Harem duan je, Allaha radi, svaki onaj koji

je u mogunosti.3
Takoer je rekao:
I oglasi ljudima hadd!- dolazit e ti pjeke i na kamilama
iznurenim; dolazit e iz mjesta dalekih.4

Sunnet ukazuje na to da je obavezno izvriti hadd jednom u
ivotu. Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao: O ljudi, Allah vam je naredio
obavljanje hadda, pa ga obavljajte. Jedan od ashaba upita: "Je li

svake godine, Allahov Poslanie?" Poslanik (a.s.) je utio sve dok ta
osoba nije pitanje ponovila tri puta. Nakon toga, Poslanik ( a.s.) ree:
Da sam rekao da, to bi vam bila dunost, a vi je ne biste mogli

izvriti.
'
Jlli \.r
JJ1 'JJ"'), \J! .r
,(f'l:
C:'t;._ llJ\,',
J :U'JI-.t
lJ"')
-- Lh
- '
.r
T;..;,;.j,::, WJ Jl Jl J JJ1 J:_, l J;.) Jill lJ 4J\i j;,.
'
U drugoj predaji ovog hadisa se nalazi dodatak: Hadd je
obavezan samo jedanput, a onaj ko ga obavi vie puta, to mu je naft/a.5
J+i :,1j:;.; a;.

Postoji mnogo hadisa koji ukazuju na blagodati hadda. Ovdje
izdvajamo sljedee: Onaj ko obavi hadd i pri tome ne prekri Allahove
propise i ne izgovori nikakvu runu rije, vratit e se s hadda ist od

grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.6
f ti:JJ r-;;s :,:i :;i J :r.!

Za mebrur hadd ne postoji druga nagrada osim Denneta?
- i _i, wr
iW. 1 "'l! "f
j/': 4)""r )).}"f- J
...
3
4
5
6
7
554
Alu 'lmran, 97.

El-Hadd, 27.
Vidi poglavlje El-Hadd u Muslimovom Sahihu.
Hadis biljee Buharija i Muslim (muttefekun 'alejhi).
HADD
MEBRUR HADD
Postoji vie miljenja o tome koji hadd je mebrur.
l. hadd u kome nema grijeenja,
2. hadd koji je primljen,
3. hadd u kome nema pretvaranja i dvolinosti,
4. i hadd poslije koga vie nema grijeenja.8
Vjerovjesnik (a.s.) je upitan: "Koja djela su najbolja?" VJeroTJanje
u Allaha. "A koje nakon toga?" Borba na AtlahoTJom putu, ree on.
"A koje nakon toga?" Hadd mebrur, ree Poslanik (a.s.)".9
J\i 1\:. iJ tU: J\i t!! l:..-?'

",,,', J f\:." li JJI t<d ..i"'-
JJ.r.t \i .r--: , IF-
Muslim u svome Sahihu biljei da je Allahov Poslanik
(a.s.)
rekao Amru b. El-Asu kada mu je ovaj davao zakletvu: Zar nisi znao
da islam brie ono to Je bilo prije nJega,
da hidra brie ono to se
desilo priJe nJe, i da hadd brie ono to se desilo priJe njega?
r, t:,'&!:; lS' l.r i1t:, lS' l.rr1, t \:.t

lS'\:.
Obaviti hadd jedanput u ivotu je stroga obaveza (farz), prvom
prilikom koja se ovjeku ukae. Ovo je stav Ehu Hanife po
najvjerodostojnijoj predaji koja se prenosi od njega, odabrano miljenje
Ehu Jusufa, stav koji zastupa Imam Malik i to je raireniji stav u
njegovom mezhebu, zatim Imam Ahmed i Mazini meu afijama.10
Osoba koja je obavezna obaviti hadd (mukellef) grijei
odgaanjem od prvog vremena u kome mu se ukae prilika da ga
obavi. Ako ga kasnije obavi, grijeh mu se brie, a hadd smatra
obavljenim, jer je hadd obaveza koja se obavlja samo jedanput u
ivotu.
8
Lubabul-menasik.
lO
Lubabul-menasik.
555
UVJETI DA HADD NEKOME

BUDE OBAVEZAN
To su oni uvjeti, koji svi skupa ine hadd nekome obaveznim.
Ako nekome samo jedan od tih uslova nedostaje, nee biti zaduen
obavljanjem hadda; ni osobno, niti putem bedela. Da bi neko bio
zaduen haddom, treba ispuniti sljedee uvjete:
1.
Da bude musliman
Od nemuslimana se ne trai da obavi hadd. Ako bi nemusliman

obavio hadd on mu ne bi bio primljen (kod Allaha), a ako bi ga
obavio a nakon toga primio islam, tim haddom on sa sebe ne bi
skinuo obavezu hadda. Ako bi musliman obavio hadd (jedanput
ili vie puta) a nakon toga postao nevjernik, duan je, nakon
ponovnog prihvatanja islama, iznova obaviti hadd (farz) ako je u
moguJ!OSti jer je otpadnitvom od islama upropastio sva prethodno
uinjena djela. Uzvieni Allah kae:
A onaj ko otpadne od prave vjere - uzalud e mu biti djela

njegova i on e, na onom SPijetu, nastradati.11
Ovo je stav hanefijskih pravnika. afije, pak, ponitenje djela
otpadnika od islama uslovljavaju njegovim ustrajavanjem u nevjerstvu
sve do smrti, i kao dokaz navode ajet:
A oni medu vama koji od svoje vjere otpadnu i kao

nevjernici umru, - njihova djela bit e ponitena i na ovom
ll
556
El-Maida, 5 .
HAD D
i na onom svijetu, i oni e stanovnici Dehennema biti, u

njemu e vjeno ostati.12
Hanefije smatraju za smrt u nevjerstvu koja se spominje u ovom

ajetu, kau da se odnosi na vjeni ostanak u Dehennemu i da se
njome ne uslovljava ponitenje prethodno uinjenih djela.13
Tako, naprimjer, nevjernik stupi u hadske obrede, a potom primi
islam prije stajanja na Arefatu. Ako obnovi nijet za hadd njegov
hadd e biti ispravan, a ako ga ne obnovi taj hadd mu nee biti
primljen, zato to se nijet nevjernika ne prihvata.
Isto tako, ako musliman zanijeti hadd a nakon toga otpadne
od islama, pokvaren e mu biti i nijet za hadd.
2.
Da zna da je hadd obavezan
Ovaj art vai samo za osobu koja ivi u nevjernikom svijetu.

Ako takvu osobu samo jedan pouzdan musliman obavijesti da je
obavljanje hadda farz, smatra se da je ta osoba saznala da je hadd
farz. Ovaj uslov ne vai za onoga ko ivi meu muslimanima. Njemu
nepoznavanje osnovnih islamskih propisa ne moe biti nikakav
izgovor. Ako ih ne poznaje, sam je za to kriv.
3.
Da je punoljetan
Punoljetnost je uvjet da hadd nekome bude farz (obavezan) i

uvjet da s onoga ko ga obavi spadne njegova obligatnost, a nije uvjet
da on bude ispravan niti je uvjet za njegovo obavljanje.
Tako je npr. hadd maloljetne osobe ispravan ali se smatra
nafilom (dobrovoljnim obredom) i nakon punoljetnosti je duan
obaviti obavezni hadd. Ako bi maloljetna osoba stupila u hadske
obrede (zanijetila hadd) a potom postala punoljetna te obnovila
nijet za hadd, tim haddom bi spala sa nje dunost obaveznog
12
El-Bekara, 217.
13
Iradu-s-sari.
557
hadda (haddetul islam). A ako ne obnovi nijet, taj hadd bi

mu bio samo nafila. Takvoj osobi je i nakon ulaska u hadske obrede
doputeno obnoviti nijet zato to maloljetnik nije zaduen
obavljanjem ibadeta.
4
Da je pametan
Biti pametan je preduslov da bi hadd bio obligatan (farz).

Hadd nije duna obaviti maloumna osoba. Meutim, ako bi osoba
u zdravom stanju obavila hadd a nakon toga poludila, hadd koji
je obavila se smatra ispravnim i nije ga duna ponovo obavljati nakon
to ozdravi. Ako bi umno zdrava osoba zanijetila hadd a nakon
toga skrenula s pameti i hadske obrede obavila u stanju ludila, a
nakon hadda ozdravila, pa makar to bilo i nekoliko godina kasnije,
haddom koji je obavio je sa sebe skinuo obavezu hadda, osim
to je duan obaviti (glavni hadski) tavaf zato to je za njegovo
obavljanje potreban nijet a nijet lude osobe nije ispravan.14

5
Da je slobodan
Haddom nije zaduen rob zato to ne posjeduje vlastiti imetak.

6.
Da je u mogunost obaviti hadd
Mogunost da se obavi hadd je uslov da bi neko haddom

bio zaduen, a ne uslov za ispravnost samog hadda. Meutim,
kada bi siromah obavio hadd s nijetom da obavi farz hadd (tojest
hadd koji je obavezan jedanput u ivom), taj njegov hadd bi
bio ispravan i nee ga biti duan ponovo obavljati kada stekne uslove
za njegovo obavljanje.
Sposobnim za obavljanje hadda se smatra onaj ko posjeduje
trokove puta kao prosjean haddija - bez krtarenja i rasipanja 14
558
Iradu-s-sari.
HADD
nakon to obezbijedi osnovne kune potreptine; posteljinu,

neophodno potrebne knjige za uenje, izmiri dugove, ostavi glavnicu
imetka potrebnu za odravanje zanata kojim stie opskrbu za
porodicu, i ostavi opskrbu za porodicu do njegovog povratka.
Onaj ko posjeduje imetak za kupovinu kue i nastupi vrijeme
odlaska na hadd, on taj imetak ne treba da troi na kupovinu kue
jer je duan obaviti hadd. Meutim, prije no to nastupi vrijeme
odlaska na hadd on ima pravo da tim novcem kupi to hoe zato
to je to prije vremena zaduenosti.
Isto tako e postupiti i onaj ko posjeduje imetak za enidbu a
boji se momkovanja. Ako je to prije kretanja njegovih mjetana na
hadd on taj imetak moe utroiti na enidbu, ali ako ljudi ve
kreu na hadd on je duan obaviti hadd, izuzev ako vie ne
moe izdrati neoenjen jer se boji da e poiniti zinaluk. U tom
sluaju e taj imetak utroiti na enidbu jer se osnovne ljudske potrebe
stavljaju ispred hadda.15
Ako neko posjeduje kuu koja mu nije potrebna za stanovanje,
ili namjetaj koji mu ne treba, ili zemlju koju ne obrauje, ili viak
roda, ili viak prodavnica, ili je zarada koju ostvaruje vea od njegovih
potreba, duan je to prodati kako bi sabrao potrebna sredstva za
obavljanje hadda, ako njihovom prodajom moe obezbijediti
dovoljno imetka za obavljanje. hadda. 16
Sposobnost se ne ostvaruje finansiranjem hadda od strane
druge osobe, ak ni kada je ta osoba njegovo dijete. On nije duan
prihvatiti pomo te druge osobe, zato to onaj kome nedostaju
osnovni preduslovi zbog kojih mu je hadd farz nije duan te uslove
ostvarivati. Meutim, ako bi prihvatio tu ponudu za obavljanje
hadda, onda ga je duan i obaviti.
Kod odreivanja pojma sposobnosti za obavljanje hadda uzima
se u obzir stanje osobe koja eli obaviti hadd. Ako dotina osoba
15
16
Reddul-muhtar.
ldadu-s-sari.
559
pripada sloju bogatijih ona nije duna hadd obaviti dok ne bude u
stanju da ga obavi na nain na koji ga obavljaju njemu slini po
poloaju. Tako npr. onaj ko ne moe hadd obaviti autom nije ga
duan obaviti dok ne ostvari potrebne uslove za njegovo obavljanje
avionom.
Treba napomenuti da odgaanje hadda zbog nemogunosti
da se kupe pokloni za rodbinu i prijatelje, kao to je to uobiajeno
danas, nije opravdano. Donoenje hadskih poklona ne spada u
osnovne potrebe. I onaj ko zbog toga odgaa hadd, ili pak zato
to nije u stanju spremiti gozbu pri povratku s hadda, pa umre
prije no to obavi hadd, taj je umro grijean. Zbog takvih razloga
se hadd ne izostavlja.
Hadd nije obavezan izuzev ako se posjeduju potrebna sredstva
pri kretanju haddija iz njegovog mjesta. Onaj ko ta sredstva
posjeduje prije ili poslije tog vremena, a pe posjeduje ih u vrijeme
odlaska njegovih mjetana na hadd, taj se ne smatra sposobnim za
obavljanje hadda i on nije duan kretati na hadd.
Osoba koja je bila u stanju obaviti hadd a ne obavi ga i kasnije
osiromai, obaveza hadda, zbog te privremene neimatine, s nje
ne spada; bez obzira da li ga je potroila ili joj je uniten. Duna je
zaduiti se i obaviti hadd ako kod nje preovladava miljenje da e
kasnije dug moi vratiti. Meutim, ako smatra da taj dug nee moi
vratiti, pree je da se ne zaduuje.
Onaj ko posjeduje imetak na koji treba dati zekjat i od koga je
duan obaviti hadd, ako je taj imetak od zekjata on e ga i podijeliti
na ime zekjata, a ako nije od zekjata a vrijeme je hadda utroit e
ga za hadd. U protivnom e ga podijeliti na ime zekjata.17
17
560
Iradus-sari.
HADD
UVJETI ZA OBAVLJANJE HADDA

To su uvjeti od kojih ovise prethodno nabrojani uslovi zbog
kojih hadd biva obaveznim. Kada se uz ove nau i prethodno
pomenuti uslovi, ta osoba je duna hadd osobno obaviti, a ako joj
nedostaje jedan od ovih uvjeta uz prisustvo prethodno spomenutih,
nije ga duna obaviti osobno, ali e zaduiti drugu osobu da ga
obavi umjesto nje, ili e oporuiti nasljedniku svog imetka da hadd
za njega obavi iz njenog imetka nakon njegove smrti. Ti uvjeti su:
1.
Da je osoba tjelesno zdrava
Hadd nije duan osobno obaviti slijepac, teki bolesnik i osoba

u dubokoj starosti koja ne podnosi teret puta i hadskih obreda.
Ove osobe nisu dune hadd obaviti osobno, ali su dune iz
svoga imetka - ako ga posjeduju - poslati nekoga ko e za njih obaviti
hadd, ili pak, oporuiti da se iz njihovog imetka izdvoje potrebna
sredstva za obavljanje hadda.
Ovo je odabrano miljenje i to je stav velikog broja islamskih
uenjaka od kojih je i El-Kemal b. El-Humam. Za njih je "tjelesno
zdravlje" uvjet za obavljanje hadda osobno.
Neka ulema pak, smatra da je zdravlje osobe uslov obligatnosti
hadda uopte, te bolesna osoba hadd nije duna obaviti ni osobno
niti je duna za njega izdvajati sredstva iz svog imetka. Neke predaje
od Ebu Hanife pokazuju da je to i njegov stav.
Prvo miljenje pokrepljuje hadis ene iz Has'ama koja je rekla:
"0 Allahov Poslanie, Allahovo nareenje ljudima da obave hadd
561
zateklo je moga oca u poznim godinama, a nije u stanju da se odri

na jahalici, pa mogu li ja obaviti hadd za njega? Allahov Poslanik
(a.s.) odgovori: Da. Ovaj sluaj se dogodio kada je Poslanik ( a.s.)
iao na oprotajni hadd."18
. O.) l JJI .. -. J z.,, JJ\ J
f:..S--tWI
J -
..s- , r L
l*"J 1.1
t';,:,j1 J) J \l Uf
l.-'J l'.r.;(- ..r:

..s-
'
__
'
'
Ako je neko bio zdrav i sposoban za obavljanje hadda a ne

obavi ga nego se razboli, obaveznost hadda s njega nije spala i po
miljenju sve uleme duan je za sebe poslati bedela.19
2.
Da je na putu do hadda siguran za sebe i svoj imetak
Onaj ko se boji nasilnika, neprijatelja i razbojnika koji zasjedaju

po putevima, taj nije duan osobno obaviti hadd, nego e se hadd
obaviti iz njegovog imetka ili e oporuiti da se za njega, iz njegovog
imetka, kasnije obavi hadd. Sigurnost kao preduslov za obavljanje
hadda je sigurnost u vrijeme kada haddije kreu na put pa sve
dok se ne vrate s hadda. Isti propis se odnosi i na zatvorenika ili
sprijeenu osobu. I iz njihovog imetka se, ako ga imaju, alje bedel
da za njih obavi hadd.
3
Da ena putuje u pratnji mua ili mah rema
Ako je ena od Mekke udaljena toliko da se ta razdaljina smatra

putovanje, njoj je za dolazak u Mekku potreban pratilac (mahrem)
ili suprug. Dvije vjerodostojne hadiske zbirke biljee rijei Allahovog
Poslanika ( a.s. ) : Zeni koja vjeruje u Allaha i u Sudnji dan nije
doputeno da putuje na udaljenost dan i no hoda osim s mahremom.20

.) - - 'JI ti:J
.tw i r JJlJ . .! of 'J t- 'J
"fr!:""' ..r-4?_ !.J. .r.:-- .r: .;; rJ'III' J _ ;Y. J"'
'- , ,. - -
18
19
20
562
"
.-
'
Muttefekun 'alejhi.
Vidi: Fethul-kadir.
Sahihu Muslim, poglavlje El-Hadd, hadis br. 2388 (op. prev.).
HADD
Imami afija smatra da je eni doputeno da krene na hadd

bez mua ili pratioca (mahrema) ako putuje sa skupinom povjerljivih
ena, jer je ona u njihovom drutvu sigurna. Za spomenuti hadis
koji zabranjuje eni putovanje bez mahrema ili mua kae da se odnosi
na druga putovanja. Meutim, zabranu putovanja ene na hadd
bez mahrema nalazimo u hadisu Ibni Abbasa koji biljei El- Bezzar u
v
kome Allahov Poslanik ( a.s.) kae: Zena hadd ne obavlja osim s
mahremom. Jedan ovjek ree: "O Allahov Poslanie, ja sam se prijavio

za tu i tu bitku, a ena mi kree na hadd". Vrati se i idi na hadd
sa svojom suprugom, ree mu Poslanik (a.s.) .21
f- 1' 1:.1S" o'.< .J:. .!en 1 JJ1' lJ 1: lli"'" ,-.:.-.- "il at- i1 "i
lrf';r
J
_JJ&' IF._ ..",._ -lT-Jr rf"-0 "''r"J ! .r
- ,- - .,
,-Juu..
-.,.f
rJ
"
'
Mah rem
Mahrem je svaki pametan i punoljetan mukarac koji nije veliki
grijenik niti vatropoklonik kojemu je zauvijek zabranjeno (haram)
oeniti odreenu enu. Adolescent je
u ovome kao i punoljetan
mukarac.
Ako mahrem ili mu uslove da im snosi trokove pratnje na
hadskom putovanju, ona je to duna uiniti. A ako to ne uslovljavaju,
ona prema njima nema nikakve obaveze.22
Mu nema pravo da zabrani supruzi obavljanje farz (obaveznog)
hadda ako ona ima mahrema s kojim e putovati, zato to je
obavljanje farza pree od prava mua a hadd je farz. Meutim,
ako bi htjela obaviti nafilu (dobrovoljni) hadd, mu ima pravo da
joj to zabrani.
Ako ena nema nikoga da joj bude mahrem pri obavljanju
hadda, ona nije duna da se radi toga udaje kako bi obavila hadd,
nego e oporuiti da se iz njenog imetka poalje bedel da za nju
21
22
Fethu el-kadir, 2/129 . Ovaj hadis j evjerodostojan i biljei ga El-Buhari (op. prev. ).
Iradus-sari.
563
obavi hadd, ako ona umre prije no to nae mahrema s kojim bi

mogla obaviti hadd.
Interesantno je da oni alimi koji za hadd ene uslovljavaju
mahrema kau da ona nije duna ostviti oporuku da se iz njenog
imetka poslije njene smrti obavi hadd.
4 Da ena ne bude u stanju iddeta poslije razvoda ili smrti
mua u vrijeme kretanja haddija na hadd
Meutim, ako bi ena hadd obavila u prieku, ili pak bez
pratnje mahrema ili mua, njen hadd bi se smatrao ispravnim s
tim da je poinila grijeh.
564
HADD
FARZOVI HADDA
Hadd ima tri osnovna farza, a to su:
PRVI FARZ HADDA: IHRAM

Pod ovim se podrazumijeva donoenje odluke za obavljanje
hadda. !hram se sastoji od nijeta i telbije bez vremenskog razmaka
izmeu njih. !hramom se ulazi u hadd kao to se nijetom i poetnim
tekbirom ulazi u namaz. Telbiju moe zamijeniti bilo koji vid
spominjanja Allaha (zikra) ili pak, nabavka hedja (hadskog kurbana)
i njegovo voenje sa sobom. Arapi su imali obiaj da ogrlicama obiljee
deve odreene za kurbane koje vode na hadd kako bi se znalo da su
unaprijed odreene za kurbane koji se prinose kod Kabe.
... kurbane, naroito one ogrlicama obiljeene. ..23

Uvjet za ispravnost ihrama je odricanje od spolnog odnosa dok se
ne obavi stajanje (vukuf) na Arefatu kod hadda, i tavafa kod umre.
Spolni akt, prije Arefata, kvari hadd. Njegov poinilac je duan zaklati
brave, nastaviti obavljanje preostalih hadskih obreda kao da se nita
nije desilo i naredne godine ponovo obaviti hadd. Dokaz tome je
hadis u kome se kae da je Allahov Poslanik ( a.s. ) , upitan o ovjeku
koji je spolno opio sa svojom suprugom u vrijeme kada su stupili u
hadske obrede, rekao: Zaklat e kurban, dovriti zapoeti hadd i
narednegodine ponovo obaviti hadd.24

23
24
El-Maide, 2.
Ebu Davud i El-Bejheki.
565
l.. \i . ip-_ ...._ ' ,-_.:... . . ' . \l, '

J-1; -_,_-J?-- . j
? -
Isto miljenje se prenosi od grupe ashaba. Onaj ko spolno opi
nakon stajanja na Arefatu, a prije brijanja glave, nije pokvario hadd,
ali je duan zaklati brave, zato to je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
Onaj ko je stajao na Arefatu obavio je hadd.

(.J :ill.u Ji:, :;.
Smatramo da je ta osoba duna zaklati brave zato to Imam
Malik u Muvettau biljei da je Ibn Abbas upitan o ovjeku koji je
spolno opio sa suprugom na Mini prije tavafu-zijareta, pa mu je
naredio da zakolje brave.25
Ako pak, spolno opi poslije brijanja glave a prije tavafa, on
takoer treba zaklati brave, jer su ene jo uvijek u ihramima. Prekraj
u tom sluaju je manji, te je dovoljno zaklati brave za iskup.
Osoba koja pri obavljanju umre spolno opi prije tavafa pokvarit
e umru, te e zapoete obrede dovriti, zaklati brave i iznova obaviti
cijelu umru, a ako opi poslije tavafa a prije sa'ja i brijanja ili skraivanja
kose, nee pokvariti umru ali je duna zaklati brave.
Buharija u svome
bio upitan da li
Sahihu biljei da je Dabir b. Abdullah
(r.a.)
ovjeku koji obavi umranski tavaf, a prije no to
obavi sa'j izmeu Safe i Merve, doputeno da prie svojoj supruzi,

pa je rekao: "Neka joj ne prilazi dok ne obavi saj izmeu Safe i Merve."
Kada se stupi u ihram, ihramskih obaveza se moe osloboditi
samo izvravanjem ibadeta kojeg je zapoeo, osim ako neko zanijeti
hadd pa bude sprijeen u njegovom obavljanju ihrama e se
osloboditi obavljanjem umre.
Ako bude sprijeen da doe u Mekku, nakon to je na sebe
preuzeo ihramske obaveze, ihrama e se osloboditi klanjem kurbana.
Taj ihram se mora ponovo obaviti zato to odustajanje od
ihramskih obaveza nije uopte erijatom predvieno, izuzev klanjem
25
566
El-Hidaje.
HADD
kurbana i ponovnim obavljanjem prekinutih obreda. Uzvieni Allah

kae:
Haddd i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete

sprijeeni, onda kurbane koji vam se nadu pri ruci
zakoljite.26
Ajet ukazuje na to da se zapoeti obredi moraju dovriti ak i
onda kada se nekim od prekraja pokvare. Kada su Kurejije, one
godine kada se desila Hudejbija, sprijeile Allahovog Poslanika ( a.s.)
da obavi umru radi koje je obukao ihrame, oslobodio se ihrama tako
to je zaklao kurban i sljedee godine (9. g. po Hidri) ponovo obavio

umru.
l hramske zabrane
Nakon oblaenja ihrama (preuzimanja ihramskih obaveza),
hodoasnik se mora klonuti posebnih zabrana, koje se nazivaju
ihramskim prestupima. Sve dok se ne oslobodi ihrama zabranjeno
mu je sljedee:
1. Spolni odnos, ruan govor i prepirka
Uzvieni Allah kae:
Haddd je u odredenim mjesecima; onom ko se obavee

da e u njima haddd obavljati nema snoaja sa enama
i nema runih rijei, i nema svade u danima haddda.
A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam je
potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je
bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdarenif27
Izraz
refes obuhvata
vie znaenja kao to je: snoaj sa enama,
ruan govor i govor o snoaju pred enama, dok izraz
26
27
fusuk
El-Bekare, 196.
El-Bekare, 197.
567
podrazumijeva grijeenje uope, s tim da je grijeenje u ihramima

mnogo vei prijestup.
2. Lov divljai na kopnu
Muhrimu je zabranjeno da lovi kopnene divlje ivotinje, da
nekome pokae gdje se ivotinja nalazi, ili pak, da mu pokae kako
e je uloviti, jer je Uzvieni Allah rekao:
O Pjernici, ne ubijajte diPlja dok obaPljate obrede

hadidtl,i;n,! Onome od PRS ko je hotimino ubije kazna je
da jednu domau iPotinju, iju e Prijednost procijeniti
dPojica PRih prRPednih ljudi, pokloni Kabi, ili dR se iskupi
time to e, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio
pogubnost postupka SPoga. A Allah je Pe oprostio ono to je
bilo. Onoga ko to opet uradi - Allah e kazniti. Allah je
silan i strog. Vama se doputa da u moru loPite i da uloP
jedete, da se njime Pi i putnici koristite, R za,brn,njuje PR m
se da na kopnu loPite dok obrede hadidtl,i;n, obaPljate. I
bojte se Allaha, pred kojim ete se sabrati.28
Ebu Katade
(r.a.) je jednom prilikom putovao s Allahovim
Poslanikom (a.s.). Nadomak Meke je izostao sa grupom haddija

koji su ve obukli ihrame, a on nije naumio obavljati ga. Kada je
ugledao divljeg magarca, uzjahao je na konja i od saputnika zatraio
da mu dodaju tap to su oni odbili. Traio je da mu dodaju koplje i
to su odbili. Sam je dohvatio koplje, stigao magarca i ubio ga. Neki
ashabi su jeli meso tog magarca, a neki su odbili. Kada su stigli
To je
Allahovog Poslanika (a.s.) pitali su o tome, pa im je rekao:
hrana kojom vas je Allah nahranio.29
4-UI\.A -..ftb1
Wl
,f,
28
29
568
El-Maida, 95-96.
Sahihul-Buhari, poglavlje Ez-zebaih ve es-sajd, br. 5490. (Muslim, poglavlje El
Hadd, hadis br. 2063. - op.prev.)
-'HADD
3. Oblaenje koulje, hlaa, kape i bilo kakve ivene odjee

Muslim u svom Sahihu biljei hadis Ibn Omera (r.a.) u kome se
prenosi da je jedan ovjek pitao Allahovog Poslanika (a.s.):
"ta muhrimP0 oblae?" Poslanik je rekao:
Ne oblaite koulJu,
kapu, unutranji ve, hlae, odjeu s kapuljaom, cipele, osim ako neko
od vas ne moe nabaviti papue. Takvome je doputeno da obue cipele,
s tim da budu ispod lanaka. I ne oblaite nita od odjee koja je
poprimila miris !obinog i indijskog afrana (vers).
111 .' -
T'll ';l' .:.J r 11 ';l' "\4.AJI ';l'
t';ll JWJI ';lJ' -.r';l
J_ -Jr- J
J ,.,-- .r-:- ';l
:
o
- '
yl;JJI ::,...- 1; :j1 ':lj j,::,...

- t.-.;t,aJj '
- j)l J ipyl
Muhrim, isto tako, ne oblai arape.

Zabrana oblaenja ivene odjee hodoasnicima (mukarcima) i
njihovo ograniavanje samo na dva arafa -izar i rida - u sebi krije
odreene mudrosti, od kojih su:
- izbjegavanje rasipnikog naina ivota,
-skruen ivot pobonjaka,
-podsjeanje na smrt i odjeu smrtnika (kefine),
-podsjeanje na proivljenje na Sudnjem danu, kada e ljudi biti
bosi i goli,
-podsjeanje na jednakost svih haddija bez obzira na njihovu
narodnost, boju koe i podneblje iz koga dolaze,
-i podsjeanje na to da je on hodoasnik u svakom trenutku i
zato treba da se to vie sjea Allaha a manje grijei.
4.
Pokrivanje lica i glave
Muhrimu nije doputeno da pokriva lice i glavu. Tu zabranu

nalazimo u prethodno spomenutom hadisu, kao i u hadisu Ibn Abasa
30
Muhrim je osoba koja je otpoela obavljati hadd ili

(op.prev.)
umru,
ili oboje zajedno.
569
(r.a.) koji biljee Muslim, En-Nesa'i i Ibn Made u kome se kae da

je jednog muhrima zgazila njegova jahalica te je umro, pa je Allahov
Okupajte ga vodom i sidrom31, umotajte u njegova

dva arfa[a ali ga ne namirisavajte i ne pokrivajte mu glavu i lice, fer
on e na Sudnjem danu biti proivljen uei telbiju.
3
J
uw
-''4-iu'-- '
s.\,;..,; o'
,
-
! J fJ t.,"',.-.
') Jr-'-:i-J .::.Jo.:::("'y "T- .r- J t'; J.
.r:"'
....
.1...
- .
5. Upotreba mirisa na odjei i tijelu i upotreba mirlljivih sredstava pri
ienju
Muhrim je duan da izbjegava mirise. Dokaz tome su:
- prethodni hadis ..
ali ga ne namirisavajte,
- hadis kojeg biljei Et-Tirmizi od Ibn Omera u kome je Allahov

Poslanik (a.s.) haddiju opisao ovako:
Hodoasnikova kosa je
raupana a njegov miris neugodan.

- i hadis koji smo ve navodili:
I ne oblaite nita od odjee koja je
poprimila miris !obinog i indijskog afrana (versa), zato to je njihov

miris lijep. To dvoje je, dakle, zabranjeno zbog prijatnog mirisa, a
ne zbog lijepe boje.
6. Brljanje glave i brade
Muhrimu je zabranjeno skraivanje dlaka i kose, zato to je
Uzvieni rekao:
...a glave svoje, dok kurban i ne stignu do mjesta svoga, ne

brt;;.,.p32
J
7. Podrezivanje noktiju (sebi ili drugome)
Muhrimu nije doputeno da sebi ili drugome odrezuje nokte.
31
32
570
Sidr s u listovi lotosa koji, nakon to s e osue, mogu posluiti kao sredstvo za
ienje. (op. prev)
El-Bekare, 196.
HADD
DRUGI FARZ HADDA: BORAVAK NA

AREFATU U ODREENOM VREMENU
Stajanje na Arefatu (vukuf) makar i na kratko je farz. Vrijeme
tog stajanja poinje od kada se Sunce nae u zenitu (podne) devetog
zul-hiddeta do zore desetog zul-hiddeta. Onaj ko se u tom
periodu ne nae makar malo na Arefatu, taj nema hadda, jer je
Allahov Poslanik ( a.s.) rekao: Hadddje Arefat. Onaj ko prisustvuje
arefatskom nonom skupu33, prije pojave zore, tajje stigao na hadd. 34
,. ... o
,,
..
..
... ..
... o
:ill?' tfo J:i .!lji 4i l

TREI FARZ HADDA: TAVAfUZ,ZIJARE35
Ovaj tavaf je poznat kao tavaful-ifada. Uzvieni Allah kae:
.
.. i neka oko Hrama drevnog obilaze.36
Tavaf se sastoji od obilazaka oko asne Kabe sedam puta. etiri

prva kruga su farz, a preostala tri vadib.
Sam redoslijed hadskih farwva je farz. Na prvom mjestu je
ihram, zatim stajanje na Arefatu, a potom tavaf.
Bez hadskih farzova nema ispravanog hadda. Meutim,
hadd hodoasnika koji bi umro nakon stajanja na Arefatu se smatra
upotpunjenim iako nije obavio tavaf. Ali ako bi otputovao prije no
to obavi tavafuz-zijare, njegov hadd ne bi bio ispravan i bio bi se
duan vratiti u Mekku radi njegovog obavljanja.
33
34
No skupa je no uoi prvog dana Kurbanskog bajrama. (op. prev. )

Hadis biljee sastavljai Sunena i Ahmed.
35
Tavafkoji se obavlja nakon stajanja na Arefatu.
36
El-Hadd, 29 .
571
VADZIBI HADZDZA
Vadibi su obavezne radnje ije izostavljanje ne kvari hadd, ali
predstavlja manjkavost koja se nadoknauje klanjem kurbana u
Haremu, ako nisu izostavljeni zbog neke elementarne nepogode.
Meutim, ako je razlog njihovog izostavljanja neka prirodna
nepogoda, hodoasnik zbog njihovog izostavljanja nije duan klati
kurban. o se tie dva tavafska rekata, njihovo izostavljanje ne iziskuje
klanje kurbana iako i oni spadaju u vadibe hadda.
Isto tako treba napomenuti da se kurban kolje zbog izostavljanja
nekog od hadskih vadiba, bez obzira da li je izostavljen namjerno
ili nenamjerno ili grekom. S tim to je onaj ko ga namjerno izostavi
vei grijenik. Klanjem kurbana se samo ispravlja greka uinjena u
haddu, a nakon ispravljanja te greke treba uiniti tevbu i pokajati
se za poinjeni grijeh. Ti vadibi su:
1. Preuzimanje ihramskih obaveza od mikata
Rije mikatu osnovi znai odreeno. Kasnije je taj pojam koriten
za oznaavanje odreenog mjesta i danas ukazuje na mjesto od koga
se preuzimaju ihramske obaveze (mjesto na kome se oblae ihrami).
Mikat nije isti za sve hodoasnike.
Mikat onih koji stanuju izvan granica mikata je sam mikat i kada
oni odlue da posjete Mekku, nije im doputeno da prijeu mikata
bez ihrama.
572
HADD
Mikat onih koji stanuju unutar granica mikata, a izvan mekanskog

harema, jeste prva granica Harema Mekke, odnosno mjesto njihovog
stanovanja, kao to je sluaj sa stanovnicima Dide.
Mikat Mekelija je u samoj Mekki, kada ele obaviti hadd. A
kada ele obaviti umru izai e izvan Harema i tamo obui ihrame
kako bi bili musafiri, jer se cijela umra obavlja u Haremu pa je treba
otpoeti izvan njega.
Mjesni mikati
l. Zul-Hulejfa je mikat stanovnika Medine. Nalazi se sjeverno
od Meke 5 milja daleko od Medine, a oko 450 km od Meke. Taj

mikat se naziva i Aharu Ali i to je od Meke najudaljeniji mikat.
2. Duhfa je mikat koji se nalazi s lijevu stranu puta za Mekku
kada se dolazi sa sjevera, neposredno poslije mjesta Rabig.37
3. Karnul-Menazil je mikat hodoasnika koji dolaze iz pravca
Nedda. Ovaj mikat se nalazi u jednom selu kod Taifa, na brdu koje
se protee iznad Arefata. 38
4. Zatu-Irk je mikat stanovnika Iraka.39

5 . Jelemlem je mikat onih koji u Mekku dolaze iz pravca Jemena.40
Za odreivanje ovih mikata postoje vjerodostojni hadisi. Ibn Abas

(r.a.) kazuje da je Vjerovjesnik (a.s.) za Medinelije odredio Zul
Hulejfu, za stanovnike ama El-Duhfu, za stanovnike Nedda
Karnul-Menazil, a za stanovnike Jemena Jelemlem. Ti mikati su za
njih i one koji dou na njih od onih koji ele obaviti hadd ili
umru. A oni koji budu blie Mekki od ovih mikata blie, njihov
mikat je mjesto od koga kreu, a Mekelijama iz same MekkeY
37
38
39
40
41
Ovo je mikat stanovnika ama, Egipta i Maroka. Smjeten je sjeveroistono od

Mekke, na udaljenosti oko 187 km. (op. prev.)
Izmedu ovog mikata i Mekke je udaljenost oko 94 kilometra. (op. prev.)
Ovaj mikat smjeten je sjeveroistono od Mekke, na udaljenosti od oko 94
kilometra. (op. prev.)
Ovaj mikat smjeten je na jednom brdu juno od Mekke, na udaljenosti od oko
54 kilometra. (op. prev.)
Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, br. 1 524.
573
Ako Mekelija u ihram stupi izvan Harema duan je zaklati kurban

zato to je obrede zapoeo izvan svog mikata, osim ako se vrati u
Mekku i iz nje ponovo obnovi telbiju.42 Onome ko se nalazi izvan
ovih mikata a namjerava ui u Mekku, haram je da ihramske obaveze
odgaa nakon to pree mikate, ak i onda kada stie radi neke druge
potrebe a ne radi hadda i umre. Meutim, ako namjerava posjetiti
mjesto koje se nalazi unutar mikata a izvan Harema, kao npr. Didu,
a nakon toga htjedne posjetiti i Mekku, u tom sluaju ima pravo u
Mekku ui bez ihrama, ako ne namjerava obaviti hadd ili umru.
v
Ibn Ebu Sejbe u svome Musannefu biljei da je Allahov Poslanik

(a.s.) rekao:
Neka niko ne prelazi mikat osim u ihramima.

t:. 'JI u...J, rJ 'J
r l
-
Obavezno oblaenje ihrama je propisano zbog ove blagoslovljene

zemlje, te su u tome isti, onaj ko obavlja hadd, onaj ko obavlja
umru, i onaj ko ne obavlja ni jedno od tog dvoga. A to se tie
hadisa koji biljei Muslim u svome
Sahihu i
En-Nesa'i u kome se
kae da je Allahov Poslanik (a.s.) u Mekku uao u crnom ogrtau

bez ihrama, to je zbog izuzetnog doputenja njemu i njegovim
ashabima samo u jednom sahatu. Ibn Abas (r.a.) kae da je
Zaista je Allah Mekku uinio zatienom i

ona nije doputena nikome prije mene niti poslije mene, a meni je
doputena samo jedan sahat jednog dana. Njeno rastinje se ne trga,
dr-vee ne sijee, divlja ne razgoni i ne uzima izgubljena stvar osim
radi oglaavanja da je pronaena.43
. L:., Jfwr .>-'i- liJ,;.-i-- JJ11
.."._
u.
J "F7.
"""-"
r'
,
'
lA":
'itA'-..;:.'.. l 'il "e:t.ai\a:i1 'JJ
-.
'
tA
.-.:
'J
JT
J
J
.;--_
Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
'
-
..
Prolaz kroz jedan od ovih mikata nije uslov za obavljanje hadda

i onaj ko krene putem na kome se ne nalazi ni jedan mikat, ihrame
e obui kada doe do linije na kojoj se nalazi mikat a ako ne zna na
42
43
574
Rt:ddul-muhtar, 2/155.
Sahihul-Buhari, poglavlje Es-Sajd, br. 1833.
HADD
kojem se rastojanju nalazi mikat, ihrame e obui na dovoljnoj

udaljenosti od Mekke.
Ako bi neko krenuo s namjerom da obavi hadd ili umru pa
prvo odlui posjetiti mjesto koje se nalazi izvan Harema a unutar
mikata, kao npr. Didu, iz koje e nakon obavljenog posla krenuti u
Mekku, njemu nije doputeno da mikat prijee bez ihrama. Mikate
bez ihrama moe prijei samo ako namjerava posjetiti neko mjesto
unutar mikata, a izvan Harema.44
Ihrame je doputeno obui i prije dolaska na mikate ako se moe
sauvati od injenja ihramskih prekraja. I ne samo to, nego ih je u
tom sluaju i bolje ranije obui, jer Uzvieni Allah kae:
Hadd i umru radi Allaha upotpunitef45

Oblaenje ihrama od same kue, nedvojbeno spada u
upotpunjavanje hadda i umre kao to se prenosi od Alije i Ibn
Mes'uda, r.a. Nema sumnje da se tada ulae vei trud i iskazuje vee
potovanje.
2. Obaviti sa'j izmeu Safe i Merve
Urve b. Ez-Zubejr (r.a.) kae: "Pitao sam Aiu (r.a.): 'ta kae
za Allahove rijei:
Safa i Merva su Allahova asna mjesta, zato onaj koji Kabu

hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prestup ako krene
oko njih. >M
Tako mi Allaha nema niko grijeha ako ne tri od Safe do Merve.
Ona mi ree: 'Runo li je to to si rekao, sestriu! Da je njegovo

znaenje onakvo kakvim ga ti smatra, to bi znailo da nema grijeha
u izostavljanju tranja izmedu Safe i Merve. Medutim, ovaj ajet je
objavljen zbog ensarija (Medinelija) koji su prije primanja islama
44
45
46
El-Bekara, 196.
El-Bekara, 158.
575
veliali prokletog Menata, kipa kojega su oboavali kod Melela.

Kasnije je bilo onih koji su se ustruavali da tre od Safe do Merve.
Kada su prihvatili islam, rekli su Allahovom Poslaniku (a.s.) o tome:
'O Allahov Poslanie, nama je neugodno da trimo od Safe do
Merve', pa je Allah objavio:
Safa i Merva su Allahova asna mjesta...

Aia (r.a.) dalje kae: 'Allahov Poslanik (a.s.) nam je propisao
sa'j izmeu ta dva mjesta i niko nema pravo da ga izostavi."47
3 Poeti obavljanje sa'ja od Safe
Kao to Allahov Poslanik (a.s.) kae u hadisu Dabira (r.a.) koji
biljei Muslim u svome
Sahihu: Ponite onim ime je poeo Uzvieni
Allah.48
dr\ f' -l'
-\
#o.u tl.! """:! Jf."""!

4 Sa'j obaviti poslije tavafa
odnosno, poslije najmanje etiri tavafska kruga a najbolje je da

to bude poslije tavafuz-zijareta.
s. Tavafa i sa'j, ako je mogue, obaviti pjeice
Obavljanje tavafa i sa'ja pjeice je vadib ako ne postoji opravdan
razlog za izostavljanje pjeaenja. Allahov Poslanik (a.s.) ga je obavljao
na devi samo zato da bi ga ljudi vidjeli i pitali. Onaj ko ih ne obavi
vlastitim nogama duan ih je ponovo obaviti, a ako to ne uradi duan
je zaklati kurban.
47
48
576
Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, br. 1643.

tojest u ajetu: "Safa i Merva su Allahova asna mjesta" u kome je prvo spomenuo
Safu. (op. prev.)
HADD
6. istoa od malog i velikog hadesa pri obavljanju tavafa
Hodoasnik pri obavljanju tavafa mora biti pod abdestom i ist

od dunupluka:
Urve b. Ez-Zubejr (r.a.) kazuje: "Vjerovjesnik (a.s.) je obavljao
hadd pa me je Aia
(r.a.) obavijestila da bi on, po dolasku (u
Meku), prvo uzeo abdest, a potom obavio tavaf oko Kabe".49

Vanjska istoa, tojest istoa odjee, tijela i mjesta na kome se
tavaf obavlja je pritvreni sunnet (sunne mu'ekkede).
7 Pri obavljanju tavafa biti propisno obuen, tj. pokrivenih
stidnih mjesta
Ako se pri obavljanju vadib (obaveznog) tavafa otkrije etvrtina
nekog stidnog mjesta hodoasnik je duan (vadib) zaklati kurban. A
ako se stidni dio otkrije pri obavljanju tavafa koji nije vadib onda je
vadib podijeliti samo sadaku. Ako se tavaf u kome se to desi, ponovo
obavi hodoasnik nije duan klati kurban. Isti propis je i po pitanju
tahareta (istoe). Ako hodoasnik obavi tavaf bez abdesta a potom
ga iznova obavi s abdestom, sa njega e spasti dug klanja kurbana.
8. Tavaf poeti obavljati od Haderul-esveda
9 Tavaf obavljati tako da hodoasniku Kaba bude s njegove
lijeve strane
10. Nakon svakog obavljenog tavafa klanjati dva rekata
namaza
Poslije svakog obavljenog tavafa oko Kabe koji se sastoji od sedam
krugova, treba klanjati dva rekata.
Ibn Omer (r.a.) kazuje da je Allahov Poslanik (a.s.) stigao (u
Mekku), zatim sedam puta obiao oko Kabe, zatim klanjao dva rekjata
49
Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, br. 164 1 .

577
iza Mekami Ibrahima, a potom se popeo na Safu. Uzvieni Allah

kae:
Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor.50

Ovaj namaz nije ogranien vremenom i mjestom, osim ako
hodoasnik eli obaviti drugi tavaf. U tom sluaju e ga obaviti prije
no to otpone novi tavaf. Ako ih ne uspije klanjati u Haremu Mekke
klanjat e ih na bilo kom drugom mjestu iako ih je najbolje klanjati
u Haremu. Vrijeme ta dva rekjata nee istei osim smru i ako se
izostave nije obavezno klanje kurbana.
11. Tavafuz-zijare (ifada) obaviti u prva tri dana Bajrama
Tavafuz-zijare treba obaviti u danima ejjamun-nahr, tojest od
prvog dana Kurban bajrama pa do pred zalazak Sunca treeg dana
bajrama. Ako se ne obavi u tom vremenu duan je zaklati kurban,
po miljenju Ebu Hanife suprotno miljenju njegova dva uenika. Sa
ene koja tim danima ima menstruaciju spada obaveza obavljanja
tavafa u tim danima.
12. Ostajanje na Arefatu sve do noi
Onaj ko Arefat napusti prije zalaska Sunca duan je zaklati kurban.
Meutim, ako se ta osoba vrati na Arefat prije zalaska Sunca, obaveza
klanja kurbana sa njega spada. A ako se vrati poslije zalaska Sunca
ona te obaveze nee biti osloboena.
13. Od zore do izlaska Sunca, 10. zul-hideta, makar na kratko,
boraviti na Muzdelifi
Muzdelifa je mjesto izmeu Mine i Arefata, a naziva se i Dem'
i Me'aril-haram. Uzvieni Allah kae:
50
578
HADD
Ne pripisuje vam se ugrijeh ako od Gospodara svoga molite

da vam pomogne da neto steknete. A kada poete sa
Arefata, spominjite Allaha kod asnih mjesta; spominjite
Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste
bili u zabludi.51
Nejaki starci i ene nisu duni klati kurban zbog izostavljanja
stajanja na Muzdelifi ako se boje guve.
Vjerovjesnik (a.s.) je svojim nejakim ukuanima dopustio da na
Muzdelifi, odnosno kod Me'arul-Harama, stoje nou, spominju
Allaha onoliko koliko mogu, a potom krenu ka Mini. Ibn Abas (r.a.)
kae: "Ja sam od onih kojima je Vjerovjesnik (a.s.) dao prednost na
Muzdelifi sa svojom nejai."52
14. Obavljanje akama i jacije na Muzdelifi u jacijsko vrijeme
Ako se hodoasnik ne boji da bi akam i jacija mogli izvaktiti
istekom jacijskog vremena prije no to stigne na Muzdelifu, odgodit
e akam i klanjati ga na Muzdelifi u jacijskom vremenu.
Usame b. Zejd (r.a.) kazuje: "Allahov Poslanik (a.s.) je siao s
Arefata, doao u i'ab, izvrio malu nudu, a potom se na brzinu
abdestio. Ja sam mu rekao: 'Namaz?' On je rekao:
nas.
Namaz je ispred
Kada je stigao na Muzdelifu ponovo je abdestio i svoj abdest
upotpunio, zatim je prouen ikamet, te je klanjao akam. Nakon

toga je svaki ovjek pustio svoju devu na mjestu na kome se nalazi, a
potom je prouen ikamet te su klanjali i nisu ta dva namaza spojili. "53
Ibn Omer (r.a.) kae: "Vjerovjesnik (a.s.) je sastavio akam i
jaciju. Svaki od njih je klanjao s ikametom. Izmeu njih nije klanjao
nafilu, niti je poslije njih uio zikr. "54
51
52
53
54
El-Bekara, 198.
Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, br. 1 678 .
579
Ako se na Muzdelifu stigne prije jacijskog vremena, odgodit e

se klanjanje akam namaza do jacijskog vremena, kako bi se skupa
klanjali u tom vremenu.
15. Bacanje kamenia
Nain bacanja kameia je opisan u poglavlju Opis radnji kod
ifrad hadda.
t6. Svaki dan kamenie baciti u odredeno vrijeme bez
odgaanja
Hodoasnik je duan baciti kamenie svaki dan u odreeno
vrijeme. Ako ih baci kasnije to se smatra naknadnim bacanjem (kada)
i hodoasnik je grijean isto kao to je grijean onaj ko propusti namaz
iz njegovog vremena. ss
17. Obrijati glavu ili oiati kosu makar koliko vrh prsta
Dovoljno je brijanje ili potkraivanje kose koliko je jedna etvrtina
glave. Brijanje kose je bolje od njenog pokraivanja, jer se od Ibn
Omera (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:
se onima koji su obrijali glavu! Ashabi
kosu potkratili, Allahov Poslanie?' On ree:
koji su obrijali glavu!
Boe, smiluj se onima
Ashabi mu rekoe: 'I onima koji su kosu
potkratili, Allahov Poslanie?' On ree:
potkratili kosu!''s6
"Boe, smiluj
mu rekoe: 'I onima koji su
Boe, smiluj se onima koji su
1)\iljiIJ\iIJ;-j./aiiljl)uljll
-. ...:.ir 'JI.i JJ1 -J - \J-. ...:...ir

_,..) r-- J
r-- J
55
56
580
Vidi: Iradus-sari.
HADD
18. Klanje ovce od strane onoga ko obavlja temetu' ili kiran

hadd
Uzvieni Allah kae:

A omj ko obavlja umru do hat:/idi;dia (tojest obavlja temetu'
hadd) neka zakolje kurban do koga moe lahko doi. A
onaj ko ga ne nade neka posti tri dana u danima hadida,
i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. 57
-
19. Redoslijed
Prvog dana Kurbanskog bajrama mutemeti'58 i karin59 obrede

obavljaju sljedeim redoslijedom: bacanje kamenia na Demretul
Akabi, klanje kurbana i brijanje glave. Mufridu60 je pak, potivanje
tog redoslijeda samo sunnet.
20. Brijanje glave na odreenom mjestu i u odredeno vrijeme
Mjesto brijanja glave je Harem, a vrijeme dani u kojima se kolje

kurban.
21. Onome ko ivi izvan granica mi kata je vadib da obavi
oprotajni tavaf, tavafus-sadr
Ibn Abas (r.a.) kae: "Posljednje to je ljudima od obreda

propisano je susret s Kjabom. U tome je olakica data samo eni
koja ima menstruaciju. "61
57
El-Bekara, 196.
58
Mutemetti' je onaj koji namjerava obaviti prvo umru a zatim u istoj godini
namjerava obavit i hadd. (op. prev. )
59
Karin je onaj koji namjerava obaviti hadd i umru zajedno. (op. prev.)
60
Mufrid je onaj koji namjerava obaviti samo hadd. (op. prev.)
61
581
SUNNETI HADDA
Sunneti su djela za ije izvrenje Allah daje nagradu. Ako se
namjerno izostavi pritvreni sunnet, to e predstavljati prijestup s
tim da se zbog toga ne mora klati kurban niti udjeljivati sadaka.
Najvaniji sunneti hadda su:
l. Da mufrid i karin, ako nisu Mekelije, po dolasku u Mekku
obave tavaful-kudum.
2. Da imam odri hutbu na tri mjesta; prvu sedmog zul-hiddeta
u Mekki, drugu devetog zul-hiddeta naArefatu i treu jedanaestog
zul-hiddeta na Mini. U hutbama se hodoasnicima pojanjavaju
obredi koje su duni na tom mjestu obaviti.
3. Odlazak iz Meke na Minu osmog zul-hiddeta (jevmut
tervije) Poslije sabah namaza hadija e krenuti na Minu i tamo e
.
klanjanje pet narednih namaza.

4. Prenoiti na Mini no uoi stajanja naArefatu.
5 . Nakon izlaska Sunca, devetog zul-hiddeta, krenuti s Mine
kaArefatu.
6 . Kupanje naArefatu pred podne namaz.

7. Provesti no na Muzdelifi desti dan zul-hiddeta, nakon
silaska sArefata.
8 . Kretanje s Muzdelife ka Mini prije izlaska Sunca deseti dan

zul-hiddeta.
9. Boravak na Mini u danima bacanja kamenia, ejjamut-terik
(deseti, jedanaesti i dvanaesti dan zul-hiddeta). Ovo je kod izrazite

veine erijatskih pravnika (dumhur) vadib.
582
HADD
10.
Telbiju62 uiti od oblaenja ihrama do prvog dana kurban

bajrama, odnosno bacanja kamenia na Akabi.
A
to se tie mustehab stvari, njih je veoma mnogo i one se

uoavaju pomnim sagledavanjem opisa obreda ifrad hadda
(mufrida).
62
Telbija glasi: "Lebbejke-1-lahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, innel

hamde venni'amete leke vel-mulk la erik e lek."
.;:,u__.:. ,;.,jh:,;:.ua,;!Hj lt) ,;:,u__.:. .j..flll
(op. prev.)
583
UMRA
Umra u arapskom jeziku znai: 'Posjeta', a terminoloko znaenje
tog pojma je: 'Posjeta Kabi uz ostvarenje odreenih uslova'.
ERIJATSKOPRAVNI TRETMAN UMRE

Obaviti umru jedanput u ivotu je pritvreni sunnet (sunne
mu'ekkede). Mustehab (pohvalno) ju je esto obavljati, zato to je
Allahov Poslanik (a.s.) rekao: Od umre do umre Allah, d.!., brie SPe
eventualnegrijehe, a za ispravan hadd, nema druge nagrade osim
Denneta. 63
j?.
-J,wr
wa-w-r
.!.i, ha--.!.i,
f.- 43-lJ""'!'i)Jr..
(C- J
-
.r- IS'! .r
Allahov Poslanik (a.s.) je, nakon hidre, obavio etiri umre.

Katade (r.a.) kazuje: "Pitao sam Enesa (r.a.) koliko umri je obavio
Allahov Poslanik (a.s.), pa mi je rekao: 'etiri': umretul-Hudejbijje
u mjesecu zul-ka'de kada su ga sprijeili murici, umretul-kada
naredne godine u mjesecu zul-ka'de kada je s njima sklopio mir,
umretud-da'arane na kojoj je podijelio plijen bitke na Hunejnu i
umru koju je obavio zajedno sa Oprosnim haddom.' Upitao sam
ga: A koliko puta je obavio hadd'? Rekao je: 'Jedanput'. "64
63
Sahihul-Buhari, poglavlje el-umra, hadis br. 1 733.
64
Sahihul-Buhari , poglavlje el-umra, hadis br. 1 878.
584
HADD
VRIJEME OBAVLJANJA UMRE

Umra se moe obaviti tokom cijele godine, osim na dan Arefata
i etiri dana poslije Arefata, tojest sve do zalaska Sunca etvrtog dana
Kurbanskog bajrama, jer su to dani predvieni samo za obavljanje
hadda. Obavljati umru u tim danima je mekruh tahrimi. El-Bejheki
biljei da je Aia ( r.a.) rekla:
"Umra se obavlja tokom cijele godine, osim u etiri dana: na
dan Arefata, prvi dan Kurbanskog bajrama i dva dana nakon toga."
Od Ibn Abasa se prenosi da je umru zabranjeno obaviti tokom pet
dana: "Na dan Arefata, prvi dan Kurbanskog bajrama i tri dana od
ejjamut-terik."65
Mekelijama i onima koji stanuju unutar mikata, je mekruh
obavljanje umre u mjesecima hadda, zato to oni u veini sluajeva
u tim mjesecima obavljaju hadd pa bi u tom sluaju to bio temettu'
hadd a njima je obavljanje temettu'a zabranjeno, to emo pojasniti
kasnije. Meutim, ako Mekelija ne namjerava obaviti hadd te
godine doputeno mu je da obavi umru u mjesecima hadda.
Umru je najbolje obaviti u ramazanu. Ibn Abas (r.a.) kazuje:
"Kada se Vjerovjesnik (a.s.) vratio s hadda rekao je ensarijki Umu
Sinan:
ta te je sprijeilo da ne obavi hadd? Ona
je rekla: 'Moj
mu. Imao je dvije deve kojima je vadio vodu iz bunara. Na jednoj

je otputovao na hadd, a drugom i dalje vadimo vodu kojom
Umra u ramazanu je
66
"
ravna haddu ili haddu sa mnom.
t J.s. l.l u lS' :,j 1 p'j.j J-if u t:.
:,t,_?za1 J J a;.&- J \i w jt 'ri' i J
navodnjavamo nae imanje'. On (a.s.) ree:
65
66
Vidi Fethul-kadir, Kemal b. El-Humam, 2 / 304.

Sahihul-Buhari, poglavlje dezaus-sajdi, hadis br. 1863.
585
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FJKH
OBREDI UMRE
l. Da hodoasnik koji dolazi izvan granica mikata obue ihrame
na mikatu a onaj ko se nalazi unutar mikata da ih obue izvan Harema.

2. Tavaf oko Kabe,
3. Sa'j izmedu Safe i Merve,
4. Brijanje glave ili potkraivanje kose.
Umranski propisi vezani za ihrame su isti kao i kod hadda, s

tim da kod umre ne postoji boravak naArefatu i Muzdelifi, bacanje
kamenia, tavaful-kudum i tavafus-sadr.67
67
586
Vidi: Redul-muhtar, 2 l 1 5 1 .
HADD
VRSTE HADDA
OVISNO O UMRI
PRVO: MUFRID
Mufrid je onaj hodoasnik koji uini nijjet (odlui se) da e obaviti
samo hadd.
DRUGO: MUTEMETII'
Mutemetti' je onaj hodoasnik koji u mjesecima hadda uini
nijet (odlui se) da e obaviti prvo umru. Dakle, u Mekku ulazi da
obavi umru; obavlja tavaf i sa'j za umru, potom brije glavu ili ia
kosu i time se oslobaa ihrama i njegovih obaveza. Nakon izvrenja
svih umranskih obreda se oslobaa svih ihramskih obaveza, i ostaje
u Mekki da bi osmog zul-hiddeta, iste te godine, zanijetio hadd
iz Mekke i nastavio s obavljanjem hadskih obreda.
Mutemetti' je, nakon bacanja kamenia na Demretul-Akabi a
prije oslobaanja od ihrama brijanjem glave, ili pak, skraivanjem
kose, duan zaklati ovcu. Ovcu moe zamijeniti sedmina krave ili
deve. Muslim u svome Sahihu biljei rijei Dabira b. Abdullaha
(r.a. ): "One godine kada se desila Hudejbija, zaklali smo s Allahovim
Poslanikom (a.s.) devu za sedmericu i kravu za sedmericu."
On u drugoj predaji kae: "Obavili smo hadd s Allahovim
Poslanikom ( a.s.) i (tom prilikom) klali devu za sedmericu i kravu za
sedmericu."
587
To je taj kurban o kome govori asni ajet:
Kada budete slobodni, obavite umru do hadda i zakoljite

kurban do koga moete lahko doi. A onaj ko ga ne nade
neka posti tri dana u danima hadda, i sedam dana po
povratku, - tojestpunih deset dana. To je za onoga koji nije
iz Mekke. I bojte se Allah i znajte da On teko kanjava. 68
Taj kurban hodoasnik prinosi iz zahvalnosti Allahu to mu je
omoguio da na jednom putovanju obavi i umru i hadd. Zato mu
je dozvoljeno da jede od tog svog kurbana.
ne samo da mu je
dozvoljeno, nego mu je to i preporueno. Da bir b. Abdullah ( r.a.)

kazuje: "Meso naih kurbana smo jeli samo tri dana dok smo bili na
Mini pa nam je Allahov Poslanik ( a.s.) olakao rekavi nam: Jedite
sa sobom ponesite. Pa smo jeli i sa sobom ponijeli."69
,,
llj)j WS"uf1 IJJJJJ I_"LS'

o ..
Ako hodoasnik ne moe zaklati kurban postie tri dana u danima

hadda70 i sedam kada se vrati kui. Post je bolje odgoditi do zadnjeg
vremena ne bi li iznaao naina da zakolje kurban. Pohvalno je postiti
sedmi, osmi i deveti dan mjeseca zul-hiddeta. Nakon povratka
kui treba postiti sedam dana, tojest nakon isteka 'ejamut-terik' dana,
na ta ukazuju kur'anske rijei:
... i sedam dana po povratku.

Meutim, ako ne posti a nastupe dani u kojima se kolju kurbani,
onda on nema izbora nego e zaklati kurban. afija, pak smatra da se
umjesto tih dana mogu postiti druga tri dana.71
68
El-Bekara, 1 96.
69
Sahih El-Buhari, poglavlje El-Hadd, hadis br. 1 719.
70
71
588
tojest postit e tri dana dok je jo u ihramima u mjesecima hadda. A mjeseci

hadda su: evval, zul-ka'de, i deset prvih dana zul-hiddeta.
Vidi: El-Hidaje.
HADD
Uvjeti za valjanost temettu' hadda

l. Da se obavi umranski tavaf, ili pak, njegov vei dio u mjesecima
hadda. Ako se, pak obavi u ramazanu to nije temettu'. Meutim,
ako se obave tri kruga tog tavafa u mjesecu ramazanu a preostala
etiri u mjesecu evvalu, to e se smatrati temettu' haddom.

2. Da prvo obue ihrame za umru i obavi umranski tavaf prije
no to obue ihrame za hadd.
3. Da umranske i hadske obrede obavi na jednom putovanju.
Kada bi se, nakon to obavi umru vratio svojoj kui i iste te godine,
otputovao da obavi hadd, taj njegov hadd ne bi bio temettu'.
4. Da hodoasnik nije Mekkelija, ne stanuje unutar granica mikata
i Mekku nikada ne namjerava uzeti mjestom boravka, zato to
Mekkelijama i onima koji unutar mikata ive nije doputeno da
obavljaju temettu' hadd. Uzvieni Allah kae:
... To je za onoga koji nije iz Mekke.. /2

Meutim, ako Mekkelija izae izvan okvira mikata, prije no to
nastupe mjeseci hadda, na njega e se odnositi propisi kao da je stranac.
TREE: KARIN
Karin je onaj hodoasnik koji se na mikatu odlui na obavljanje
hadda i umre zajedno i nakon to klanja dva rekjata namaza za
((Allahumme inni uridul-umrete vel-hadde

fejessirhuma li ve tekabbelhuma minni. Potom ui telbiju, rijeima:
Lebbejke bi hadetin ve (umretin me(an)).
ihram proui:
l. Nakon ulaska u Meku hodoasnik e sedam puta obii oko
Kabe (tavaf), tako to e prva tri kruga obavljati ubrzanim a ostala
etiri polaganim hodom. Potom e izmeu Safe i Merve obaviti sa'j

tako to e obaviti sedam krugova, poevi svaki krug na Safi a
72
El-Bekara, 196.
589
zavravajui ga na Mervi. To su obredi 'umre. Odmah nakon toga e

nastaviti obavljati obrede hadda i to s istim ihramom, bez oslobaanja
od njegovih obaveza. Obavit e tavaful-kudum, a nakon njega e obaviti
sa'j i ostale hadske obrede kao to ih obavlja i mufrid. Obrede umre
e obaviti prije hadskih obreda, zato to je Uzvieni Allah rekao:
... obavite umru do hadda ./3

.
Ovaj ajet je objavljen u vezi s mutemetti'om ali se indirektno

odnosi i na karina.
On ne brije glavu izmeu umre i hadda, zato to je to krenje
ihramskih obaveza. Doputeno mu je da jedan za drugim obavi dva
tavafa; za umru i za hadd, a potom jedan za drugim dva sa'ja; za
umru i hadd, jer on obavlja ono ime je zaduen, s tim da je zbog
zakanjelog obavljanja umranskog sa'ja i uranjenog obavljanja
hadskog tavaful-kuduma, uinio prijestup.74
Uvjeti za valjanost kiran hadda

l. Da hodoasnik prije obavljanja tavafa za umru, ako je prvotno
zanijetio samo umru, donese odluku da e obaviti hadd.
2. Da tavaf od umre obavi prije obaveznog boravka na Arefatu.
Ako prije Arefata ne obavi umranski tavaf njegov hadd nee biti
kiran hadd i nee biti duan klati kurban koji kolju karin i
mutemetti', ali e morati zaklati kurban koji se kolje za prestupe,
zato to je izostavio umru. Treba napomenuti da njemu nije
doputeno da jede meso kurbana koji kolje zbog prestupa, a meso
kurbana koji kolje kao karin ili mutemetti' mu je doputeno jesti.
3. Da tavaf od umre, ili pak, njegov vei dio obavi u mjesecima
hadda.
4. Da bude od onih koji stanuju izvan mikata, kao to je sluaj i

s mutemetti'om.
73
El-Bekara, 196.
74
El-Hidaje.
590
HADD
5 . Da mu zbog obavljanja umre ne proe hadd.
Kiran hadd je bolji od temettu'a zato to ga je tee obaviti.

Vjerovjesnik (a.s.) je odluio da e obaviti hadd a nakon tog mu je
pridodao umru i na taj nain postao karin. Ovaj stav pomiruje
nekoliko predaja koje opisuju hadd Allahovog Poslanika, (a.s.) Ibn
Abas (r.a.) kazuje da je uo Omera (r.a.) da kae: " uo sam Allahovog
Noas mi je od mog
Gospodara doao izaslanik i rekao mi: 'Klanjaj u oTJoj blagosloTJl,jenoj
dolini i reci: Umru u haddu obaTJl,jam). 16
Poslanika (a.s.) kako u dolini El-'Akik75 govori:
o
o
o .l
#
:. 0f1
"t
.-> J o;,.s. Ji j)l liI)JI IJA J j..P J W i'-) pfl U
".
..
-" 1:
Imam Muslim biljei da je Enes b. Malik (r.a.) rekao: "Nalazio

sam se do koljena Poslanikove deve, pored jednog drveta. Kada se
Lebbejke bi
deva na kojoj je on ( a.s.) jahao podigla, on je rekao:
'umretin ve hiddetin me 'an. 77

.
- J.O
,
..
....
Bilo j e to na oprosnom haddu.

Hodoasnicima poput nas je najlake obaviti temettu' hadd
jer je u njemu najlake izbjei ihramske prestupe. Onaj ko obavlja
kiran ili ifrad u ihrarnirna ostaju dugo i teko se hodoasnik moe
sauvati od ihramskih prestupa u tom periodu, za razliku od onog
koji obavlja temettu' koji u ihrarnima ostaje krae, zato to ihram za
hadd oblai osmog zul-hiddeta u Mekki a skida ih u jutro desetog
zul-hiddeta. U ta dva dana se s lahkoom moe sauvati od svih
prestupa. Ako se treba birati izmedju kirana u kojem e najvjerovatnije
poiniti neki od ihrarnskih prestupa ili temettu'a pa se od njih sauvati,
onda je pree odabrati temettu' i svoj hadd ouvati kako bi bio
primljen, jer hadd je ivotni zadatak, kao to to kae Ibnul-'Abidin

(Allah mu se smilovao) u svome djelu
75
76
77
Reddul-muhtar.
El-'Akik je unutranjost doline Zul-Hulejfe koju smo pominjali kao mikat

stanovnika Medine.
Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, hadis br. 1 5 34.
to znai: "Odazivam ti se Boe obavljanjem umre i hadda zajedno."
591
PROPISI HADDA
KOJI SE ODNOSE SAMO NA ENU
ena je na haddu kao i mukarac, s tim da se neki od propisa
odnose iskljuivo na nju. Ti propisi su spomenuti pojedinano na
raznim mjestima. Ovdje ih spominjemo izdvojeno i u skraenoj verziji:
1.
Propisi vezani za oblaenje ihrama
ena ostaje u svojoj uobiajenoj ivenoj odjei, cipelama,

rukavicama i arapama. Pokriva glavu i ne podie glas pri uenju
tel bije.
2.
Propisi vezani za tavaf
ena se pri obavljanju tavafa ne kree ubrzanim hodom (remi),
ne otkriva ruku ( idtiba') kao to to ine mukarci. U guvi ne dodiruje

Haderul-esved i ne klanja iza Mekami Ibrahima.
3. Propisi vezani za sa 'j

Na sa'ju se ne penje na brdo Safa ako je guva i ne tri izmeu
dva oznaena mjesta .
4.
Propisi vezani za Muzdelifu
Nije joj propisan nikakav iskup ako zbog guve izostavi stajanje
na Muzdelifi.
592
HADD
5. Propisi vezani za tavafuz-zijare
Isto tako za enu nema nikakvog iskupa ako zbog menstruacije

ili postporoajnog stanja odgodi obavljanje tavafuz-ijareta.
6. Propisi vezani za tavaful-veda '
Za enu nije propisan nikakav iskup ako zbog menstruacije ili
nifasa izostavi tavaful-veda'.
7. Propisi vezani za bacanje kamenia
eni nije pokueno da zbog guve odgodi bacanje kamenia
izvan vremena u kome ih je pohvalno baciti.
8. Propisi vezani za brijanje glave
v
Zena ne brije glavu, nego samo malo skrauje kosu .

9. Propisi vezani za mahrema
ena na hadd ne kree bez mua ili mahrema. Dok je u stanju
prieka (iddet) zbog razvoda braka (talak) ili smrti mua, haram joj
je da kree na hadd ili umru.
593
PROPISI HADDA KOJI SE ODNOSE

SAMO NA MALODOBNU DJECU
Hadd malodobnog djeteta je ispravan ali se rauna nafilom
(dobrovoljnim) haddom i njime se ne skida obaveza farz hadda
kojim je osoba zaduena nakon punoljetnosti. U Muslimovom Sahihu
stoji hadis Ibn Abasa (r.a.) koji kae: "Jedna ena je podigla svoje
dijete i upitala: 'Allahov Poslanie, broji li se i ovom hadd? ' On
ree:
Da, a ti ima nagradu."
t -J - : -Jli '- fi-""'r..t JJ 1 J'_,..,. ;- I.J w -"e"'

it-r ;
;
-
r-:
One obrede koje dijete nije u mogunosti obaviti za njega obavlja

njegov staratelj a nije mu doputeno da umjesto njega obavlja ono
to dijete samo moe obaviti, bilo ono izraslije (mumejjiz )18
ili ne
bilo. Iz toga se izuzimaju dva rekjata tavafa koje staratelj ni u kom

sluaju ne klanja umjesto djeteta. Tavaf je duno obavljati sobom
ako je mumejjiz a ako nije mumejjiz nosit e ga njegov staratelj na
tavafu. Tako e postupati i na Arefatu i ostalim obredima hadda
kao to su sa'j i bacanje kamenia. Et-Tirmizi biljei rijei Dabira
(r.a.): "Kada smo obavljali hadd s Allahovim Poslanikom (a.s.)
uili smo telbiju umjesto ena/9 a bacali kamenie umjesto djece".
Staratelj je duan paziti na dijete kako ne bi pravilo ono to je
zabranjeno initi u ihramima, kao to je oblaenje ivene odjee,
78
79
594
Mumejjiz je dijete koje zna koja strana mu je desna, a koja lijeva.

Islamska ulema je saglasna u tome da niko umjesto ene ne ui telbiju. ena
telbiju ui sama za sebe samo je pokueno da podie glas pri njenom uenju. (op.
prev.)
HADD
upotreba mirisa, i sl. Meutim, ako dijete naini neki od tih prestupa
ili izostavi neki od hadskih vadiba ili ruknova, ono se nije duno
iskupljivati. Ono ne plaa iskup niti proputeni obred nadoknauje
(kada'), zato to ono tim obredima nije ni zadueno.80
Ako dijete postane punoljetno nakon stupanja u ihram, te obnovi
ihram (nijet za hadd) prije boravka (vukuf) na Arefatu njegov
hadd e se smatrati farz haddom i njime e sa sebe skinuti obavezu

obavljanja farz hadda a ako ihram ne obnovi, taj hadd e biti
samo dobrovoljni ibadet (nafila).
Isti sluaj je i sa maloumnom osobom. Ona je u svemu poput
djeteta koje ne razaznaje (gajru mumejjiz). Ako joj se razum vrati
nakon to obue ihrame te obnovi nijet za hadd (ihram), hadd
koji obavlja e se smatrati farz haddom (haddetul-islam).
80
Vidi: Iradus-sari.
595
BOLESNIK NA HADDU
Ko se uputi Bejtullahu radi obavljanja hadda pa padne u
nesvijest prije no to obue ihrame, ili ga zbog bolesti savlada san
kada stigne na mikat, za njega e zanijetiti i telbiju uiti njegov
saputnik, ili bilo ko drugi, bez obzira da li ga je bolesnik time zaduio
ili ne. Umjesto njega e uiti:
"Allahumme innehu juridul-hadde

ft jessirhu lehu , ve tekabbelhu minhu lebbejke an. .81" I spomenuti
..
njegovo ime. Na taj nain e nijet, u nesvijest pale osobe ili osobe
koju je ophrvao san, biti ispravan i smatrat e se farz haddom.
Za valjanost hadda nije uvjet da se skine ivena odjea, jer od
toga ne ovisi ispravnost ihrama. Oblaenje ivene odjee je samo
jedan od prestupa vezanih za ihrame, kao to je ranije spomenuto.
Ako se bolesni hodoasnik probudi iz sna ili se osvijesti, ostatak
hadskih obreda je duan osobno obaviti . Ako mu se ne povrati
svijest treba ga, u vrijeme stajanja na Arefatu ( vukuf) nositi na Arefat
makar na kratko, zatim ga nositi na tavaful-ifadi . Za njega e nijet
initi onaj ko ga nosi. Ostatak obreda; kao to su sa'j i bacanje
kamenia, e za njega obaviti neko od njegovih saputnika, zato to
su sa'j i bacanje kamenia vadibi a vadibi su manje vani od
ruknova, te ih moe obaviti neko drugi za osobu koja ih nije u stanju
osobno obaviti. Ako padne u nesvijest nakon oblaenja ihrama (nijeta)
njegovi saputnici e ga odnijeti na Arefat i tavafuz-ijare. 82
81
to znai: "Boe, on eli da obavi hadd p a mu olakaj u tome i primi ga od

njega. Boe, odazivam ti se u ime tog i tog. . . ", a potom spomenuti njegovo ime.
82
Vidi: Iradus-sari.
596
HADD
IFRAD83
OPIS OBREDA KOJE OBAVLJA
MUFRID OD POETKA OO KRAJA
Kada ovjek donese odluku da e obaviti hadd sredstva za
njegovo obavljanje treba da pribavi iz halal imetka u kome nema
sumnjivog, kako bi bio primljen kodAllaha.
Za put treba da pronae dobrog saputnika, koji e ga podsjetiti
na ono to zaboravi i biti mu od pomoi ako iznemogne, o emu je
bilo rijei u haddu bolesnika.
Prije no to krene na put, treba da naui propise vezane za hadd,
kako bi taj njegov hadd bio u skladu sa erijatskim propisima.
Najbolje je da na hadd krene u drutvu dobrog uenjaka u koga se
moe ugledati u obavljanju hadskih obreda.
Pred polazak na hadd treba da posjeti brau, prijatelje, blinje,
roake i komije, i da od njih trai halala i da oni za njega ine dovu.
Ako su mu ivi roditelji, duan je od njih traiti dozvolu za
odlazak na hadd.Ako jedno od njih ne bude zadovoljno njegovim
odlaskom, zato to mu je potrebna njegova pomo, a njegov hadd
ne bude farz nego nafila, tada mu je mekruh da ide na hadd, zato
to je poslunost roditeljima prea od dobrovoljnog (nafile) hadda,
za razliku od obaveznog (farz) hadda koji je prei od poslunosti
roditeljima. Isto tako je duniku pokueno krenuti na hadd ako
mu osoba kojoj duguje to ne dopusti.
83
Ifrad je obavljanje samo hadda, tojest bez umre, a osoba koja obavlja tu vrstu
hadda se zove mufrid. (op. prev. )
597
Na put je lijepo krenuti etvrtkom po uzoru na Allahovog

Poslanika, (a.s. ) ili pak, ponedjeljkom u jutro.
Prije no to krene iz kue, treba da klanja dva rekata namaza,
kao i nakon povratka kui. Iza namaza je lijepo uiti:
.:...;t I ..:.JS"Jl J ns.l J Jl cl.,J} J

4.11 'lj :lJ r ."..,. t .:...;t t..1 t 'J t.. 1 t t.. J .:...;t1
l l Jl L..:.:!t .r-J'-1 Jl J J _JJ pl J i.SJA.::.! l ""Jj l :l
J UlJ j.AI J )=.J.I _,...,J J_,s::.JI -Ul.! J_,J-1 J l ts'J _..A-J I J ,;rt .)t
.U_,liJ
, t
"Boe, s Tobom izlazim, Tebi kreem, od Tebe zatitu traim i

na Tebe se oslanjam. Boe, u Tebe puno povjerenje imam. Ti si
moja n-ada. Boe, potedi me brige i onoga to me se ne tie i onoga
to Ti bolje od mene poznaje ! Uzvien neka si, nema boga osim
Tebe! Boe, uveaj moju bogobojaznost, oprosti moje grijehe i, ma
kuda krenuo, Ti me usmjeri ka dobru! Boe, kod Tebe utoite traim
od tekoa na putu, runih obrta, neimatine nakon blagostanja, i
loeg prizora u porodici, imetku i potomstvu ."
Na put kree blagonamjernog i istog srca a na putu je
bogobojazan. Najbolje je da na ovakav put krene samo radi ibadeta,
ali mu nagrada nee biti umanjena ako pri tome bude i trgovao.
Uzvieni Allah kae:
Ne pripisuje vam se ugrijeh ako od Gospodara svoga molite

da vam pomogne da neto steknete.84
Pri izlasku iz kue e uiti:
J J u J l ' .uli J$ :.:.iS'; 4.U l Ji J JY. J .uli
)l l ,;.r l
"U imeAllaha, nema snage niti moi osim kodAllaha. NaAllaha

se oslanjam. Boe, uputi me onome to Ti voli i ime si Ti zadovoljan,
i sauvaj me od prokletog ejtana."
84
598
El-Bekara, 198.
HADD
Potom e prouiti Ajetul-kursiju i sureta: El-Ihlas, El-Felek i En

Nas. Kada sjedne u prevozno sredstvo uit e:
4.1JI ,;r J f_;il l J '}.....(U U \.u :F .ll l 4.lJ .MJ..\ J 4.1J \

\ w :F ' lJ ' .rl:..LI t t.i .# J :F.lll 4.lJ J
.J,:lW I Y; 4.lJ W-1 J J.r,! ) Jl lilJ , iJ )
"U ime Allaha. Hvala Allahu Koji nas je uputio u islam, pouio
Kur'anu i darovao nam Muhammeda (a.s. ) . Hvala Allahu Koji me
uini pripadnikom najboljeg ummeta koji se pojavi meu ljudima!
Slavljen neka je Onaj Koji nam je ovo potinio iako to nismo zasluili.
Naem se Gospodaru vraamo. Hvala Allahu Gospodaru svjetova! "85
IHRAM86
Prije preuzimanja ihramskih obaveza e uraditi sljedee:
- pokratiti kosu, ako za tim osjea potrebu, ili e se samo
poeljati,
- skratiti brkove,
- odrezati nokte na prstima ruku i nogu,
- obrijati dlake na stidnim mjestima i ispod pazuha,
- obaviti odnos sa suprugom (ako je uz nju i ako za to ima uslove),
- mukarac sa sebe skida svu ivenu odjeu, cipele, arape, rukavice
i otkriva glavu,
- ako ima uslove za kupanje, okupat e se, a ako nema, uzet e
samo abdest. Meutim, ako se ne moe ni okupati niti abdest uzeti,
uzee tejemum kako bi klanjao dva rekjata ihramskog sunneta. To
vai i za ene u menstruaciji (hajd) i postporoajnom periodu ( nifas ) .
- U Tirmizijevom i Ebu Davudovom
Sunenu
stoji: "ene u
mjesenom ciklusu i postporoajnom periodu se trebaju okupati i

85
86
Vidi, El-Fetava el-hindijjeh.

Ihram znai preuzimanje obaveze obavljanja haddda, umre ili obaju. (op. prev.)
599
preuzeti ihramsku obavezu. Sve hadske obrede, osim tavafa oko

Kabe, e obavljati. Tavafe odgoditi dok se ne okupaju (ne oiste)".
Mukarac se, nakon toga, zagre s dva arafa (ihrama); donjim
kojim pokriva stidni dio tijela (od pojasa do koljena) i gornjim kojim
prekriva gornji dio tijela stavivi ga na ramena. Lijepo je da ihrami
(dva bijela prekrivaa, izar i rida') budu novi, ili pak, oprani ako su
ranije koriteni. Donji ihram se moe privezati, naroito ako postoji

bojazan da bi mogao u guvi spasti. Doputeno je obui i nekoliko
ihrama, a ako je hladno moe se zagrnuti bilo ime od odjee koja nije
ivena, pod uslovom da ne prekriva lice i glavu. Preko ramena se moe
prebaciti i ivena odjea, s tim da ne uvlai ruku u rukav, jer se
prekrivanje ne smatra oblaenjem, sve dok se ruka ne uvue u rukav.
Meutim, to je pokueno, ako se ini zbog neeg drugog a ne zbog
hladnoe.
!hram ene je njena uobiajena ivena odjea. Haram joj je da
obue ihrame kakve oblae mukarci. Ona ima pravo obui cipele i
rukavice. Ebu Davud u svome Sunenu biljei rijei Aie ( r.a. ) : "Allahov
Poslanik ( a .s . ) je enama odobrio oblaenje cipela ( dok su u
v
ihramima). Zena u ihramima prekriva svoju kosu, a na lice stavlja

prekriva koji ne dodiruje njeno lice ."
Aia (r.a. ) kazuje : "Pored nas su prolazile skupine jahaa, a mi
smo bile u ihramima s Allahovim Poslanikom, ( a.s . ) Kada bi naili
pored nas, sputale smo svoja vela s glave na lice, a nakon to bi
proli podigle bismo ga. "87
Nakon kupanja ili abdesta, a prije oblaenja ihrama, mukarac se
namirisava, tako da na njegovom tijelu i kosi ne ostane boja mirisa.
Aia ( r.a.) kazuje: "Kada je Allahov Poslanik ( a.s.) oblaio ihrame
ja sam ga namirisavala, kao i kada ih je skidao, i to prije tavafa oko
Kabe . "88
87
88
600
Sunen Ebi Davud.

Sahihui-Buhari, poglavlje El-Hadd, 1 539.
HADD
Nakon oblaenja ihrama hodoasnik klanja dva rekata ihramskog

sunnet namaza, ako se ne nalazi u nekom od zabranjenih vremena.
Nakon toga se kaje za poinjene grijehe, trai od Allaha oprosta i ui
sljedei nijjet:
W ill "-! t J I _JJ J O .Jt l l

AJlahumme inni uridul-haddefejessirhu li ve tekabbelhu minni.
Nevejtul-hadde ve ahremtu hihi lillahi te'ala muhlisa.
"Boe, odluih da obavim hadd, pa mi olakaj u tome i primi
ga od mene! Odluih da obavim, zbog njega sam, evo, iskljuivo u
ime Allaha, obukao hadske ihrame! "
TELBIJA
Hodoasnik nakon toga izgovara telbiju onako kako ju je
izgovarao Allahov Poslanik (a.s . ) : Buharija u svome Sahihu biljei
rijei Abdullaha b. Omera, r.a. koji kae: "Telbija Allahovog Poslanika
( a.s . ) glasi:
J,, ci'.!l
-r' rJ :!.li -.;.rJ l ci' j :!.li r' .rl. :U'.:J
. . ("r
'
:!.li
Lebbejkel-lahumme lebbejk) lebbejke la !erike leke lebbejk) innel

hamde ven-ni'amete leke vel-mulk la !erike lek. )9
Ibn Abdulberr kae: "Ima islamskih uenjaka koji tvrde da je telbija,
u stvari odziv pozivu Ibrahima ( a.s. }, upuenom ljudima da dou na
hadd. " Ibnulmunir u Haiji kae: "Nareivanjem telbije se ukazuje
Allahova poast ljudima, jer je njihova posjeta Njegovoj Kabi, ustvari
odziv Allahovom pozivu, neka je On slavljen i uzvien. "90
Telbiju je dobro uiti to ee i to vie; poslije svih namaza pa
i onih dobrovoljnih, pri promjeni polaaja, sjedanju, ustajanju,
89
90
Ibid, 1 549.
Fethul-Bari, 3/409.
601
kretanju i zastajanju, ak i ako je osoba neista ( dunup) ili je u

stanju mjesenog ciklusa ili u postporoajnom periodu (nifas). Kada
se pone uiti telbija, preporueno je da se ui po tri puta, bez
prekidanja govorom. U toku njenog uenja se moe uzvratiti selam,

ali je onome ko je ne ui pokueno nazivati selam onima koji je ue.
Sunnet je da mukarci telbiju ue poluglasno, ali bez naprezanja pri
njenom uenju. Et-Tirmizi u svome
Sunenu biljei da je Allahov

Poslanik ( a.s.) rekao: Najbolji dio hadda je podizanje glasa pri
uenju telbije i prolivanje kurbanske krvi.
l j\ l f
Enes (r.a.) kae: "Allahov Poslanik (a.s.) je u Medini klanjao
etiri rekata podne namaza, a dva rekata ikindije u Zul-Hulejfi, i
tom prilikom sam uo kako svi (a ne skupa) ue telbiju za hadd i
umru".91
Telbija se ui sve do bacanja kamenia na Demretul-Akabe
prvi dan bajrama.
Ibn Abas (r.a.) kazuje: "Allahov Poslanik ( a.s. ) me je izdvojio iz
mase koja je krenula ka Mini i stavio me iza sebe. itavo vrijeme je
uio telbiju, sve dok nije bacio kamenie."92
ULAZAK U MEKKU MUKERREMU

Kako se hodoasnik pribliava Mekki, sve vie ui telbije, tekbire
i dove i njegova skruenost se uveava. Lijepo je da u Mekku ulazi
tokom dana i to kroz mjesto Keda' koje se danas nalazi u ulici El
Hadun, prolazei kroz vrata El-Ma'lij, zato to je Allahov Poslanik
(a.s.) u Mekku uao preko Keda'a a iz nje izaao preko Mesfele.
Tako je postupao i Ibn Omer ( r. a . ) kao to se navodi u
Muslimovom Sahihu.
91
92
602
Sahihul-Buhari, poglavlje haddd, 1 548.

Vidi: Sahih Muslim.
HADD
Sunnet je okupati se radi ulaska u Mekku, ako je to mogue.

Kada hodoasnik ude u Mekku, on treba da ima u vidu koliko je
Mekka sveta i asna. Nju je Allah ( d..) uinio svetom i u Svoju
zatitu je uzeo, kada je rekao:
Ja sam primio zapovijest da se klanjam jedino Gospodaru

ovogagrada, kojije On uinio svetim - a Njemu sve pripada
- i nareeno mi je da budem posluan.93
Takoder je rekao:
A ova Knjiga, koju objavljujemo, blagoslovljena je, ona

potvruje onu prije nje da opominje Mekku i ostali svijet.
A oni koji u onaj svijet vjeruju - vjeruju i u nju i o
namazima svojim brigu brinu. 94
Mekka se, zbog svetosti kojm se odlikuje, smatra majkom svih
drugih gradova.95
Uzvieni Allah se, Mekom kune, kako bi ukazao na njenu svetost,
pa kae:
Kunem se gradom ovim.96

Ranije smo spomenuli rijei Allahovog Poslanika ( a.s . ) koje je
izrekao na dan oslobadanja Mekke:
Ovajgrad je Allah uinio svetim

na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju...
. . . j,jl j IJL.!.JI J1.j.. r llJI l l:iA
93
94
95
96
En-Neml, 9 1 .
El-En'am, 92.
Ovdje je prigodno ukazati na lanak objavljen, u mjesecu avgustu, 1978. g., u
asopisu "Medelle el-'arebijje el-kuvejtijje", u kome je geolog dr. Husejn
Kemaluddin, iznio rezultate studije koja pokazuje da je asna Mekka centar
zemaljske kugle.
El-Beled, l .
603
ULAZAK
U MESDIDUL,HARAM
Po dolasku u Mekku i ostavljanju linih stvari na sigurno mjesto
hodoasnik odmah odlazi u Harem, uei tekbire, telbije i dove.
Hodoasnik je pri prvom susretu s Kabom skruen, ponizan i svjestan
velianstvenosti i svetosti mjesta na kome se nalazi. Uzvieni Allah
kae:
Prvi hram sagraen za ljudejest onaj u Mekki, blagoslo-vljen

je on i putokaz svjetwima. U njemu su znamenja oevidna
- mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj koji ue u nj
treba biti siguran. Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi,
svaki onaj kojije u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.97
Takoer je rekao:
Allah je uinio da Kaba, asni hram, bude preporod za

ljude, a tako i sveti mjesec i kurbani, naroito oni
ogrlicama oznaeni, zato da znate da je Allahu poznato
ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, da Allah,
zaista, sve zna.98
U Harem se, kao i u svaku drugu damiju, ulazi desnom nogom,
uei salavate na Allahovog Poslanika ( a.s. ) , upuujui Allahu ( d.. )
dove i govorei:
J 4.1JI (t"""l! , )l !J \ 4J" \ 4jlJa.L..., J l J l 4.1Jl! J&'t

, ) yly.t ,.; J .fl ,.; _p1 , 4.ll l J"..,) r'j.,.J I J o l
, r'j.,.J' )',) l.:..l,;..,)i J f '--') r'j.,.J' e:-Y- l J r'j.,.J' ci.o.e J r'j.,.J' t
r1;$11 J Jl 4w J '--!) .:..S).;;
,
"Uzvienim Allahom, Njegovim plemenitim licem i Njegovom

praiskonskom vlau, traim podrku protiv prokletog ejtana. U
97
98
604
Alu 'lmran, 96-97.

Alu 'lmran, 97.
HADD
ime Allaha! Neka je blagoslov i selam Allahovom Poslaniku! Boe,
oprosti mi sve moje grijehe i otvori mi vrata Svoje milosti! Boe, Ti

si spas; spas dolazi samo od Tebe, i samo se Tebi vraa selam! Na
Gospodar nas pozdravlja selamom i On e nas uvesti u kuu selama
(spasa). Blagodaran si i uzvien, na Gospodaru, Ti kome pripada
sva uzvienost i svaka poast! "
Kada hodoasnik ugleda Kabu, stat e pored nekog od damijskih
stubova, prouiti tri tekbira i tehlila (izgovoriti la ilahe illallah),
donijeti salavat na Allahovog Poslanika ( a.s . ) i dovom zatraiti od
Allaha, d.., ta eli. Et-Taberani biljei da bi Allahov Poslanik ( a.s . )
kada ugleda Kabu rekao: Boe, uveaj Svome hramu ugled, svetost,
poast, svako dobro i potovanje!
.-:. J
- l
. ,...
J
'ill
(!':, J-
-J u.,r
; cl::;. . -:, 111
("""'r
*
"'
Momenat u kome hodoasnik ugleda velianstvenu Kabu, je

momenat u kome Allah usliava dove. To je momenat u kome vjernik
osjea koliko je Kaba velianstvena i poaena. Hodoasnik, tom
prilikom u dovi nee podizati dlanove, zato to ih na tom mjestu
nije podizao ni Allahov Poslanik ( a.s.) kao to biljee E bu Davud,
Et-Tirmizi i En-Nesa'i u svojim
Sunenima.
Nakon toga se odlazi uglu Kabe u kome se nalazi Haderul

esved ( Crni kamen) koji potie iz Denneta. Et-Tirmizi u svome
Sunenu biljei hadis Ibn Abasa ( r.a . ) koji kazuje da je Allahov Poslanik
Haderul-esvedje si!ao iz Denneta. Bioje bjelji od mlijeka
a pocrnio je odgrijeha Ademovih sinova.
( a.s.) rekao:
f.)l A.1j.:.J l L;., t JAJ l j..\;1 ' Jji

Po ulasku u Harem hodoasnik ne klanja tehijetul-mesdid.
Njegov tehijetul-mesdid je tavafoko Kabe, svejedno bio to obavezni
ili dobrovoljni tavaf. Meutim, onaj ko ne eli obavljati tavaf, nego
hoe samo da sjedi u Mesdidul-Haramu, taj e prvo klanjati dva
rekjata tehijjetul-mesdida ako nije u nekom od vremena u kome je
pokueno klanjati . Tavafu se daje prioritet nad svim drugim
namazima, osim ako postoji bojazan da bi mu, zbog obavljanja tavafa,
605
Alxlulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FilCH
mogao proi farz namaz, vitre, pritvreni sunnet, namaz u dematu

ili denaza. U tim sluajevima e prvo obaviti namaz, pa tek onda
t avaf.99
TAVAF
Pred obavljanje tavafa sunnet je idtiba', tj. da pred tavaf stavi
lijevi kraj gornjeg ihrama pod pozuho desne a desni preko ramena
lijeve ruke, tako da desno rame bude otkriveno a lijevo pokriveno.
Mukarcima i djeci je, pored idtba 'a sunnet i reml, tojest da se u
tavafu poslije koga nema sa'ja, u prva tri kruga kreu ubrzanim i
odmjerenim koracima tako da im se tresu ramena.
Ibn Omer ( r.a.) u opisu Poslanik ovog ( a.s.) hadda kae:
"Allahov Poslanik ( a. s.) bi po dolasku u Mekku prvo dodirnuo
Haderul-esved, zatim bi obavio reml u prva tri, od sedam tavafskih
krugova, a u preostala etiri bi iao polaganim hodom. Nakon tavafa
bi klanjao dva rekjata na Mekami-Ibrahimu. Zatim bi se udaljio i
otiao do Safe da izmeu Safe i Merve obavi sedam krugova.100
Allahov Poslanik ( a . s . ) bi idtiba' i re ml obavio kako bi
idolopoklonicima, pri obavljanju umre, pokazao miice i snagu. Ako
se reml izostavi u prva tri kruga, ne treba ga obavljati u preostalim
krugovima. Reml se u velikoj guvi obavlja onako kako se moe,
bez uznemiravanja drugih, kako se ne bi tiskanjem haddija poinio
grijeh, a onaj kome je teko obaviti reml, zbog starosti ili slabosti,
moe ga i izostaviti.
Tavaf se obavlja u okviru Harema Kabe. Najbolje je da se obavi
u to veoj blizini Kabe. Meutim, ako se neko od nje udalji i tavafi
oko spoljnih zidova Harema, to ne bi bilo ispravno. Ali, tavaf je
potpuno ispravan ako se obavi iza stubova Mesdidul-Harama, ili

99
Vidi: Iradus-sari.
1 00 Vidi: Sahih Muslim.
606
HADD
iza bunara Zemzem. Onaj ko je tavafio oko Mesdidul-Harama je

duan taj svoj tavaf obnoviti, zato to je tavafio oko Mesdida a ne
oko Kabe . 10 1 Shodno tome, tavaf je ispravno obavti i na spratu

Mesdidul-Harama, zato to je i to sastavni dio Harema, to su mnogi
prinueni uraditi u vrijeme hadske guve.
Tavafpoinje od Haderul-esveda. Prije ulaska u tavafhodoasnik
treba da proe pored Haderul-esveda cijelim tjelom. Pri tome ui
tekbir, podie ruke i dotie Haderul-esved, ako time nee uznemiriti
druge muslimane.
Tirmizija u svom Sunenu biljei rijei Allahovog Poslanika ( a.s. ) :
Allaha mi, Allah e mu na Sudnjem danu dati dva oka kojima e

gledati i jezik kojim egovoriti i svjedoiti u korist svakog koga spravom
dodirne.
. - t ""' - t.. :: wv-- .., ' '.
lJ -J
'
...
".
...
.. , r
J
""""e"! uD j_U,,;.L;,iJ I "-"'-- WP.:..
,-.
.
- '
'
'
''
'
'
:;;
..
...
'
:;;
i : l
'
' '
Kamen se dodiruje tako to se oba dlana stave na Haderul

esved a izmeu njih spusti usne i poljubi ga tako da se ne uje glas
pri tom ljubljenju. Ako ne moe tako postupiti, stavit e dlanove na
Kamen a potom poljubiti dlanove . Ako ne moe rukama dotaknuti
Kamen, dotaknut e ga tapom, a potom poljubiti taj tap . Omer b.
el-Hattab (r.a.) je dlanovima doticao Kamen, a potom ga ljubio,
govorei: "Ovako postupam od kako sam vidio Allahovog Poslanika
(a.s.) da ovo radi".
A Omer b. el-Hattab (r.a.) je ljubio Haderul-esved i govorio:
"Allaha mi, ja znam da si ti samo kamen koji ni korist ni tetu ne
pridonosi i da nisam vidio Allahovog Poslanika da te ljubi ni ja te ne
bih poljubio" .102 Ako hodoasnik niim ne moe dotaknuti Haderulesved, podignut e dlanove u visinu uiju, okrenuti ih prema
Haderul-esvedu i poljubiti svoje dlanove.
101 Vidi: Fethul-Kadir, 2/180.

102 Sahihul-Buhari, poglavlje Hadd; 1605.
607
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKl FIKH
Nakon toga e tavafiti oko Kabe tako to e mu se Kaba nalaziti

s njegovu lijevu stranu.
Hatim103 je sastavni dio Kabe te se, pri obavljanju tavafa, i oko
njega mora obilaziti. Harim je polukruno ograeni prostor pored
Kabe i to s onu stranu odakle se nalazi kabenski oluk. Harim zauzima
v
prostor od est lakata i jednog pedlja. Aia ( r.a.) kazuje: "Zeljela sam
da klanjam u Kabi, pa me Poslanik ( a.s.) uzeo za ruku i uveo u Hidr
i rekao mi: Ako eli klanjati u Kabi,
klanjaj u Hidru jerje on sastavni

dio Kabe. Tvoji sunarodnjaci suga prigradnji Kabe izostavili.104
oJ-o;;: , Jj j - ::h j JA W
- - ;:h J)- )t}l J JJ
- -.J::
. oy:,
' -: t; l-, ,.J*
:h
. . , -
-.;..;j
..
Aia (r.a .) takoe, prenosi da joj je Vjerovjesnik (s.a.v.s) rekao:
Aia, da tvoj narod nije skoro izaao iz dahilijeta, naredio bih da se

Kaba srui, a potom bih joj dogradio ono to joj je izostavljeno. Uinio
bih je malo niom, s dvoja vrata; istonim i zapadnim, i tako bih je
postavio na temelje Ibrahima.105
'
J' l)f '{-i
..U.- {; -r
Lt ll
.L..."....
.:
....
_,.. UJl$ \J.
. . -lo]
J
YL;.,t 4.1 \!.,'r' \J-J \!j'
. ' -\J. 4J i.:..W.-. 'J "JPJ
1'v. i.::!'.r
- 't'J ha
. 'v. f
rt
._r \J.
.
"
..
... ..
"'
.
-
,-
..
..
..
Kada god hodoasnik proe pored Haderul-esveda, ako moe,

dotaknut e ga i poljubiti kao to je to uinio prvi puta. U svakom
krugu e desnom rukom dotai jemenski ugao106 ali ga nee ljubiti.
A ako se on zbog velike guve ne moe dotaknuti, u tom sluaju
nee na njega rukom pokazivati.
Ibn Abas ( r.a.) kazuje: "Allahov Poslanik (a. s.) nije doticao nita
osim Haderul-esveda i jemenskog ugla." 1 07 Vjerovatno je tako
l 03 Ovaj kabenski prostor je nazvan Hatim zato to ta rije ukazuje na ostatke poruene
Kabe, a takoer se naziva i Hidr jer rije hidr znai soba, zato to je taj prostor
poput jedne kabanske sobe.
104 Biljee ga En-Nesa'i i Et-Tirmizi.
105 Sahihul-Buhari, poglavlje Hadd; 1 586.
106 tojest onaj ugao Kabe koji se nalazi od strane Jemena.
107 Sunen En-Nesa'i, poglavlje Menasikul-hadd, hadis br. 2899. ( op. prev. )
608
HADD
postupao zato to su to temelji koje je sagradio Ibrahim ( a .s . ) . Pri

obavljanju tavafa, treba mnogo dovu initi.
Potom se zaustavlja izmeu Haderul-esveda i kjabenskih vrata
drei se za vrata ili prekriva Kabe privijajui se stomakom ili desnom
a moe i lijevom stranom tijela uz Kabu ne bi li zadobio bereket. Tu

hodoasnik podie dlanove iznad glave, naslanja se na kabenski
prekriva i Allahu se dovom obraa za ono to mu treba, jer je to
mjesto na kome se dove usliavaju.
Hodoasnik na tom mjestu mnogo zahvaljuje Allahu, donosi
salavate na Muhammeda ( a.s . ) i ostale poslanike, trai oprosta od
Allaha i upuuje mu dovu za sve to eli. Potom klanja, ako moe,
dva rekjata iza Mekami-Ibrahima. Ako ne moe klanjati tu, onda e
klanjati na bilo kom mjestu, jer Uzvieni kae:
Neka vam mjesto na kome je stajao Ibrahim bude prostor

iza koga ete namaz obavljati.108
Ta dva rekjata se, dakle, klanjaju nakon svakog obavljenog tavafa,
ali ih hodoasnik ne mora obaviti odmah, izuzev ako eli otpoeti s
drugim tavafom. Dakle, njihovo klanjanje je obavezno, vrijeme
obavljanja je prostrano i traje sve do pred ulazak u naredni tavaf.
Ako hodoasnik posumnja u broj obavljenih krugova tavafa,
postupit e shodno miljenju koje kod njega preovlada ako se ne
radi o glavnom hadskom tavafu, a u glavnom hadskom tavafu e
krug u ije obavljanje sumnja morati obnoviti.
Bespotrebno pravljenje prekida u obavljanju tavafa je pokueno
( mekruh ), ali to ne kvari tavaf, jer tavaf sam po sebi nema radnji koje
ga kvare. Ako je bilo ime prekinuo obavljanje tavafa, kada se vrati
nastavit e od mjesta na kome je stao, ili e otpoeti prekinuti krug
od Haderul-esveda. Tako je i sa sa'jom po ovom pitanju. A ako bi
napravio mnogo prekida u obavljanju tavafa taj tavaf bi bio ispravan,
s tim da je to pokueno bez posebne potrebe.
108 El-Bekara, 125.

609
ZEM,ZEM VODA
Hodoasnik nakon obavljanja dva rekata iza Mekami- Ibrahima,
odlazi do Zem-zema i pije vodu stojei i sjedei, okrenuvi lice prema
asnoj Kabi.
Ibn Abas (r.a.) kazuje: "Donio sam Allahovom Poslaniku (a.s.)
Zem-zema pa se napio stojei". On, takoer, prenosi da je Allahov
Poslanik ( a.s.) doao onima koji su napajali hadije i zatraio od njih
da i njega napoje, na to je Abas (r.a.) povikao: "O Fadle, idi do
svoje majke i od nje donesi Poslaniku ( a.s . ) vode. Poslanik ( a.s.) je
rekao:
Napoj me!
On ree : "Allahov Poslanie, oni u ovu vodu
stavljaju ruke". Poslanik ( a.s. ) ree :
Dopusti mi da se napijem. Potom
se napio te vode, priao bunaru Zem-zem i onima koji su iz njega
Nastavite s obavljanjem tog posla jer vi, zaista

radite dobro djelo. Da vas nema dovoljno za obavljanje tog posla i ja
bih kanap stavio ovdje (i pokaza na svoje rame)."109
vadili vodu i rekao:
.i:..:...: ('+'L
' - . J-u , Jw
, -Ju .w . -t.
, ,, JJ, -JJ-')
,P..s t ') Ju p Js. ,_p, Jw .A:, }' l ;..-:, rJ:.]
J:,Gt:, Js. t ;J
.:U .
#J' : G
. . r-
Poto se hodoasnik napije Zem-zema treba da Allahu uputi

dovu za ono to eli. A Zem-zem treba toliko da mu udari pod
Munaftci se
razlikuju od mu'mina po tome to ne piju Zem-zem toliko da im udari
pod rebra.U0
rebra, jer se od Poslanika ( a.s.) prenosi da je rekao:
-,.,
:A: v
. ... .".;r,.:, u . ' , , . _ai8JI . N l:.
- -lJ,l
J
"'+'
,
-
"
'
109 Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, br. 1635- 1637.

1 1 0 Hadis prenose autori Sunena, kao i El-Hakim, i to preko El-Abasa.
610
'
HADD
SA'J (HODANJE IZMEU

SAFE I MERVE)
Nakon obavljenog tavafa koji se sastoji od sedam krugova oko
Kabe, hadija dolazi do Haderul-esveda, po mogunosti ga dodiruje,
a potom izlazi na vrata Safe odlazi do uzvienja Safa i penje se na
njega, toliko da s njega vidi Kabu. Na Safi se licem okrene prema
Kabi i glasno ui tekbire, donosi salavate na Njegovog Vjerovjesnika
( a.s.) i Allaha moli za sebe i ostale muslimane, podigavi u dovi svoje
dlanove u visini ramena.
Hodoasnik zatim kree prema Mervi. Kada stigne do zelenog
svjetla koje se nalazi na zidu hodnika u kome obavlja sa'j, mukarac
ubrzava svoj hod tako da mu ramena u polutrku dugim koracima
podrhtavaju, i tako postupa sve dok ne doe do drugog zelenog
svjetla. Prostor izmeu ta dva zelena svjetla je prvobitno bila dolina,
a tranje na tom prostoru je sunnet samo mukarcima, a ne enama.
Ako taj s'aj obavlja prije isteka vremena propisanog za uenje telbije,
tojest prije bacanja kamenia prvi dan bajrama ( demretul- 'Ak:aba ),
uit e telbiju u vrijeme obavljanja tog sa'ja. Kada stigne do Merve,
ispet e se na nju kao to je uradio i na Safi i na nju e se ispeti kao
to se ispeo na Safu. Taj njegov hod od Safe do Merve je jedan, a
povratak od Merve do Safe drugi krug. Tako e uiniti sedam
krugova, koje otpoinje od Safe a zavrava na Mervi. Ako bi tih

sedam krugova otpoeo sa Merve umjesto sa Safe, njegov prvi krug
mu se ne rauna. Ispinjanje na Safu i Mervu je sunnet a hod izmeu
Safe i Merve je obavezan (vadib ), a njegovo izostavljanje haram
osim za onoga ko ga nije u stanju obaviti. Zato se sa'j mora obaviti
pa makar uz odmaranje u svakom krugu. Sa'j je bolje obaviti nakon
glavnog hadskog tavafa (tavaful-ifada), jer je sa'j vadib te je ljepe
da vadib slijedi farz, s tim da ga nije farz obaviti odmah nakon tog
tavafa, nego je to sunnet. Odgaanje obavljanja tog sa'ja s opravdanim
razlogom, ili pak, radi isekivanja preostalih lanova svoje grupe je
doputeno, a ako za to ne postoji valjan razlog tada je to pokueno
61 1
(mekruh) . Ali ako ga odgodi do vremena u kome otpone obavljati

umru, u tom sluaju e prestup ispraviti klanjem kurbana. 1 1 1
Lijepo j e , nakon obavljenog sa'ja, klanjati dva rekjata namaza
kod Kabe .
El-Muttalib b. Veda' ( r. a . ) kazuj e : "Vidio sam Allahovog
Poslanika ( a.s . ) kako, nakon obavljenog sa'ja, prilazi kabenskom uglu,
iza onih koji tavafe klanja dva rekata, tako da izmeu njega i njih nije
bilo nikoga. " 1 1 2
Ibn Hi bban biljei: "Vidio sam Allahovog Poslanika ( a.s. ) (kako
klanja) kod Haderul-esveda. Ljudi i ene su prolazili ispred njega a
izmeu njih nije bilo nikakve pregrade (sutre ) . "
Prolazak ispred klanjaa je doputen samo u Mesdidul-Haramu.
Dakle, samo se tu onome ko obavlja tavaf ne zabranjuje prolazak
ispred klanjaa i to je jedna od specifinosti Mesdidul-Harama.113
Nakon toga hodoasnik ostaje u Mekki u ihramima do osmog
dana zul-hiddeta. U tim danima obavlja dobrovoljni tavafkada god
hoe. Za one koji nisu iz Mekke je bolje da obavljaju tavaf nego da
klanjaju dva rekata tehijjetul-mesdid pri ulasku u Harem, zato to e
strance zaokupljenost namazom sprijeiti od obavljanja tavafa kojeg
moda vie nikada nee imati priliku obaviti. Et-Tirmizi u svome
Su nenu biljei rijei Allahovog Poslanika ( a.s. ) : Ko obavi tavaf oko

Kabe pedesetputa, istje odgrijeha kao na dan kadagaje majka rodila.
4:.f :d:J:, r ; [.} i:;. : :J Jl1. :;.

-
KRETANJE K AREFATU
Osmog zul-hiddeta (jevmut-tervije), hodoasnik u Mekki
klanja sabah, prieka izlaz Sunca, a potom se kree na Minu. Pri
l l 1 Reddul-Muhtar, 2/170.
1 12 Hadis biljee: Ahmed, Ibn Made i Ibn Hibban.
l l 3 El-Hedijjetul-'ala'ijjeh.
612
HADD
izlazu iz Meke ui: "Allahumme ijjake erdu, ve ijjake ed'u, ve ilejke
unib, fe belligni saliha emeli ve aslih li fi zurrijjeti" . 1 14
Kada pristigne na Minu rei e: "Boe, ovo je Mina i ovo su ti

obredi koje si nam naredio. Molim Te da nam podari svako dobro.
Neka je Allahov blagoslov na Muhammeda (a.s.) i njegov porod."
Na Mini je pohvalno odsjesti u mjestu El-Hajf, ili pak, u njegovoj
blizini, zato to je Allahov Poslanik ( a.s.) odsjeo u njemu, rekavi:
Sutra emo odsjesti u El-Hajfi u kojoj su se pripadnici Beni Kinane

zakleli na nevjerstvo.
Tojest, u mjestu u kome su se Kurejije i pleme Benu Kinana
udruili u izolaciji plemena Beni El-Muttalib i Beni Haim, zato to
su ta dva plemena titila Poslanika ( a . s . ), kao to se navodi u
Muslimovom
Sahihu. Hodoasnik tu klanja:
podne, ikindiju, akam
i jaciju, no provodi na Mini, i tu narednog dana, tojest na dan

Arefata, - ako je mogue - klanja sabah. Et-Tirmizi u svome
Sunenu
biljei hadis Ibn Abasa (r.a. ) : "S nama je, na Mini, Allahov Poslanik
( a.s . ) klanjao podne, ikindiju, akam, jaciju i sabah, i u jutro krenuo
na Arefat."
Nakon izlaska Sunca hodoasnik kree na Arefat. Na putu do
Arefata ui telbiju, tekbire, dove i salavate na Allahovog Poslanika,
(a.s . ) . Lijepo je da se na Arefat ide putem preko brda zvanog Dab
koji se nalazi nasuprot mjestu El-Hajf, a s desnu stranu onoga ko je
okrenut prema Arefatu. Kada se nae nasuprot brda Debelur-rahme
koje se nalazi na Arefatu uie dove, traiti oprost za grijehe i sve
dok ne ue na Arefat uie telbiju. Muslim u svome
Sahihu biljei
hadis Ibn Omera (r.a.): "Ujutro smo s Poslanikom (a.s. ) krenuli s

Mine ka Arefatu. Neki od nas su uili telbiju, a neki tekbire" .
1 14 "Boe, Tebe elim, Tebe dozivam i na Te se oslanjam. Ostvari

uini moj porod dobrim".
mi
moju elju i
613
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FilCH
AREFAT
itav Arefat je prostor na kome se moe obaviti vukuf (propisano
stajanje) izuzev doline U rene koja se prostire zapadno od damije
Nemira. Allahov Poslanik ( a.s. ) je naredio da u toj dolini niko ne
stoji na dan Arefata. A najbolje mjesto za stajanje na Arefatu je blizina
brda Debelur-rahme . Na Arefatu vrijeme treba provoditi u uenju
dova, telbije i zikra. Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
Najbolja dova je
dova na dan Arefata, a najbolje to sam rekao ja i svi vjerovjesnici
prije mene su rijei: "La ilabe ille/lab vabdebu la !erike leb, lebul-mulku
ve lebul-bamdu, ve buve 'ala kutli !efin kadir. m
'J o) llJI l bP;Ij ut :. U 1.1 ;:;;..:, :U fY. ;:;;..
:Uf JS' J:s. 'JA) J
Sufjanu b. Ujejni je reeno: "Ove rijei su pohvala pa zato ih je

Poslanik ( a.s. ) nazvao dovom? Odgovorio je: 'Pohvala Plemenitog
je dova, zato to On zna njegovu potrebu', i kao da je aludirao na
hadis kudsiju: "Onome koga zaokupi Kur'an i sjeanje na Mene od
molbi, dat u najbolje to dajem onima koji mole. "116
\!JI f 1.1 j:..lJt :l,t L 'ij) f_.Jj1 :.1.::.

U takvom stanju ostaje do podne namaza. Pred ezan obavlja
svoje line potrebe, kao to su jelo i pie, a potom uzima abdest ili se
kupa. Kupanje je bolje jer je to sunnet mu'ekkede (pritvreni sunnet).
Nakon toga se cijelim biem predaje i okree Uzvienom Allahu. Na
podne namaz odlazi u damiju Nemire i tamo slua hutbu i u dematu
spaja podne i ikindiju za tamonjim imamom. Za svaki od ta dva
namaza ui ikamet. Imam u namazu ui u sebi. Izmeu podne i
ikindije, te poslije ikindije, nema nikakvih nafila. Poslije svakog namaza
l i S Biljee ga Malik, Et-Tirmizi i Ahmed.

1 16 Et-Taberani ga biljei kao hadis Ibn Omera, ali u nepouzdanom lancu, Et-Tirmizi
kao kadis Ebu Se'ida i taj lanac je hasen (dobar) ali sa sljedeim tekstom: "Onaj
koga zaokupljenost Kur'anom i spominjanjem Mene sprijei od traenja (neega)
od Mene", i pogledaj Fethul-Bari, l l/134.
614
HADD
ui tekbiri-terik. Spajanje namaza na ovakav nain je dozvoljeno
samo na Arefatu i to samo onome ko obavlja hadd. Imam Ebu
Hanife (Allah mu se smilovao) kae da u uvjete spajanja ta dva namaza

na ovakav nain spada i to da imam koji ih predvodi bude od onih
koji te godine obavljaju hadd.
Meutim, veina uenjak, meu njima i dva najistaknutija Ebu

Hanifina uenika, to ne uslovljavaju. Miljenje veine je pretenije,
kao to to tvrdi autor djela
Reddul-muhtar.
Meutim, veina islamskih uenjaka zastupa laki stav po ovom

pitanju. Zbog velike guve dolazak u damiju Nemire je nemogu,
te haddiji dozvoljavaju da podne i ikindiju sastavi na mjestu na
kome je odsjeo, klanjavi ih samostalno ili u dematu sa haddijama
s kojima se naao na istom mjestu.
Nakon ta dva namaza, hodoasnik se dovom skrueno obraa
Allahu ( d..) i moli za sebe, svoje roditelje, uitelje i brau. Svoje
oi na tom mjestu treba da orosi suzama, jer suze su dokaz da su
njegove dove usliane. Dovu je najbolje uiti stojei, okrenut prema
Kibli, zato to je stajanje na Arefatu ( vukuf) bolje od sjedenja. Najbolje
je da njegove dove budu iste one koje su inili Poslanik ( a.s.) i nai
dobri prethodnici. Tako on, npr. , nakon zahvale Allahu (d.. ) i
salavata na Vjerovjesnika ( a.s.) moe uiti: "Boe, molim te da mi
podari ono to je od Tebe traio Tvoj Vjerovjesnik, (a .s.). Zatiti
me od onoga od ega je zatitu kod Tebe traio Tvoj Vjerovjesnik
Muhammed (a.s.)117 "Gospodaru na", - rekoe oni - "sami smo
sebi krivi, i ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se, sigurno
emo biti izgubljeni. " 11 8 "Gospodaru na, primi nas, jer Ti, uistinu,
sve uje i sve zna! . . . i oprosti nam, jer Ti prima pokajanje i
samilostan si ! "119 "Gospodaru moj, daj da ja i neki potomci moji
obavljamo namaz; Gospodaru na, Ti uslii molbu moju! Gospodaru
117
fo:, :, JJt 'l:.N ;,,::; L ?- &W ll!

( .j.l.t_r)l ) :, JJI 'l:.N
1 1 8 EI-E'araf, 23.
1 19 EI-Bekara, 127-129.
615
na, oprosti meni, i roditeljima mojim, i svim vjernicima - na Dan
kad se bude polagao raun! "120 Gospodaru, smiluj se meni, i " . . .mojim
roditeljima, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali ! " 1 2 1
"Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri pretekla
i ne dopusti da u srcima naim bude imalo zlobe prema vjernicima;
Gospodaru na, ti si, zaista, dobar i milostiv ! "122 Allah je najvei i
Njemu neka je hvala. Allah je najvei i Njemu neka je hvala. Allah je

najvei i Njemu neka je hvala. Nema boga osim Allaha, Jednog i
Jedinog. On nema sudruga. On je dostojan hvale. Boe, uputi me
Svojom Uputom. Boe, sauvaj me bogobojaznou i oprosti mi i
na dunjaluku i na ahiretu. Boe, uini ovaj moj hadd ispravnim.
Izbrii njime grijehe moje i primi ga od mene " .
Hodoasnik nakon toga sputa dlanove, uti koliko se moe
prouiti sura Fatiha, a potom ponovo ui istu dovu.
Et-Tirmizi, El-Bejheki i Ibn Huzejme prenose hadis Alije (r.a . )
koji kae: "Allahov Poslanik ( a.s.) j e uoi Arefata najvie uio ovu
dovu:
Boe, Hvala Ti onoliko koliko Ti zahvaljujemo i vie nego to Ti

zahvaljujemo. Boe, samo Tebi pripadaju moj namaz, moji obredi,
moj ivot i moja smrt. Tebi se praam, Tebi ostaje sve to ostane iza
mene. Boe, Tebi se utjeem od kanjavanja u kaburu, vesvesa u prsima
i ope rastrojenosti. Boe, podari mi dobro koje dolazi s vjetroPima i
zatiti me od zla koje dolazi s vjetrwima."
\;Nj
p:, :!Ji l J lj J 'l:ll\S" l :!Ji l
- e r l:.,;a'
l -Lo'. JJ
- - J;i, ._,,:u:, . , f , ._ lt , r ! :..,.,
r -.
: "rf'! r.-r- ""'- .;J . 'J J 'tl:
- J
t:. ' '. '. f

J""
!' r+l" '.r. , , _4.!; ,; l:. r

. f !, . tt, t., - -J
.r! r"l 'fJ
""'!
.,
.r ,
Et- Taberani biljei da je Ibn Omer ( r.a. ) pred Arefat glasno uio
sljedeu dovu: " B oe, uputi nas Svojom Uputom, ukrasi nas
120 Ibrahim, 40-41.

121 El-Isra', 24.
122 El-Har, 10.
616
HADD
bogobojaznou i oprosti nam na ovom i Buduem svijetu". Potom

bi poluglasno govorio: "Boe, podari mi dobru i halal opskrbu. Boe,
Ti si nam naredio da Ti se upuuje dova, a na Sebe si preuzeo obavezu
njenog uslianja. Ti ne iznevjerava Svoje obeanje niti dati zavjet
kri. Boe, uini nam dobro koje Ti voli dragim i lahkim. A ono
to Ti prezire, uini ga i nama prezrenim i odstrani ga od nas. Nemoj
nam islam uiniti stranim nakon to si nas na pravi put uputio" .
Takoer, biljei od Ibn Abasa, r.a da su Poslanikove ( a.s . ) dove na
Arefatu bile:
Boe, Ti vidi moje mjesto, uje mojgovor, poznaje moje

tajne i ono to javno radim. Tebi nita o meni nije skriveno. Ja sam
bespomoni siromaak koji se Tebi obraa. Kod Tebe utoite traigrijenik
koji priznaJe svojegrijehe. Molim Te onako kako Te moliprosjak. Obraam
Ti se onako kako Ti se obraa poniznigrijenik, dozivam Te dovom onako
kako Te doziva onaj koji strahuje i komeJe teta nanesena. Obraam Ti
se onako kako Ti se obraa onaj ko Je vrat svoJpred Tobom pognuo, onako
kako Te priziva onaj ije oi pred Tobom plau, kao onaJ ije se tijelo pred
Tobom prignu/o, kao onaJ ko Ti se u cijelosti pokorio i predao. Boe, ne
dozvoli da zbog dove koju Ti upuujem budem nesretan. Budi prema
meni blag i milostiv, o Ti od Koga nema dareljivijeg pa da se od njega
trai, o Ti od Koga boljeg darovaoca nema.
U dove koje se prenose od Poslanika ( a.s.) spada i ova:
Boe,
mome sluhu, vidu i srcu podari n ur. Boe, uini moja prsa prostranim
i olakaj mi. Boe, saupaj me od zla noi, od zla dana i tegoba duboke
starosti. Na Gospodaru, podari nam dobro i na dunjaluku i na Ahiretu
i saupaj nas od kazne u Dehennemu.
Na Arefatu se ui po stotinu puta123:
illi t
ill4 'il o} 'i J Jr 'i , ,r.S1 ill i ,
ill .w-1 , illi J
Isto tako je lijepo uiti: "Nema boga osim Allaha, Jedinog. Mi

se Njemu pokoravamo. Nema boga osim Allaha makar to ne bilo po
123 to znai: "Slavljen neka je Allah! Hvala Allahu. Allah je najvei! Nema snage niti
moi osim u Allaha. Allahu moj , oprosti mi grijehe moje."
617
volji idolopoklonicima. Nema boga osim Allaha, naeg Gospodara i

Gospodara naih prethodnika . B o e , sauvaj me od vatre
dehennemske, uini da moja opskrba bude obilna i halal, i udalji
od mene pokvarene ljude i dine. "
., jS" JA J o 4, ..L.J-1 i.J J .!ll!.l i.J i..l 'J o ..u-J ill i 'll i.Jl 'J
'll i.Jl 'J '->r.J.I 0;S Y J .ill i 'll i.J} 'J ' '->_,..J-. i.J J 0J .ill i 'll i.J} 'J ' ;:!Ji
J J')U-1 JJ;JI J ,_,J Jt J jl.JI j t Jl Wl Yj J j illi
J 1' u....J J_,...Pl
'
Isto tako dio vremena treba da odredi za telbiju a drugi za injenje
dove. U vrijeme stajanja je najbolje boraviti na jednom mjestu iz

skruenosti i poniznosti (pred Allahom, d.. ) . A to se tie uspinjanja
nekih haddija na brdo Debelur-rahme, za to ne postoji nikakav
dokaz, a dovodi do (nepotrebnog) mijeanja mukaraca i ena.
SILAZAK S AREFATA
NA MUZDELIFU
Hodoasnici na Arefatu ostaju do zalaska Sunca, a kada Sunce
zae oni, na elu s voom hadda, skrueno, smireno i bez urbe,
kreu s Arefata prema Muzdelifi. uran odlazak s Arefata bi mnogima
samo tetio.
Ibn Abas (r.a.) kazuje da se sa Vjerovjesnikom (a.s.) vraao s
Arefata. Vjerovjesnik ( a.s.) je iza sebe uo otru galamu i udaranje
deva, pa je podigao svoj tap prema njima i rekao:
O ljudi, budite
smireni! DobroinstPo nije u urbi. 124
.f
!JI\!J I I'Ti ' i1 11 L.
1V
"' l.f"":'' .r. r
9- '
"'
::
,-,
..
'
"'
S Arefata prema Muzdelifi je lijepo ii izmeu dva brda koja se

proteu izmeu Arefata i Muzdelife. Na putu prema Muzdelifi je
124 Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd, 1671 .

618
HADD
lijepo uiti telbiju, tekbire, dove, traiti oprost za grijehe, donositi

salavate na Poslanika ( a.s . ) i pustiti koju suzu.
Hodoasnik akam i jaciju nee klanjati ni na Arefatu niti na
putu, nego na Muzdelifi. Meutim, ako se boji da e nastupiti zora
prije no to stigne, klanjat e ih na putu do Muzdelife, zato to je
vrijeme predvieno za ta dva namaza jacijsko vrijeme, a Muzdelifa je
mjesto klanjanja ta dva namaza za one koji obavljaju hadd.
Usame b. Zejd (r.a.) kazuje: "Kada je Allahov Poslanik (a.s.)
krenuo s Arefata na putu je zastao u jednoj uvali i izvrio malu nudu.
Potom je na brzinu uzeo abdest, a ja sam ga pitao: "Namaz? " Rekao
mi je: "Kasnije". Kada smo stigli na Muzdelifu abdest je uzeo
polagano, prouen je ikamet te smo klanjali akam. Zatim je svako
svoju devu odsedlao na mjestu na kome se nalazi. Prouen je ikamet
te smo klanjali (jaciju) . Namaze nismo spajali."
Meutim, Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Allahov Poslanik
( a.s.) na oprosnom haddu spojio akam i jaciju na Muzdelifi.125
Ako bi haddija na Muzdelifu stigao u akamsko vrijeme, nee
akam klanjati dok ne nastupi jacija. Za akam se ui ezan i odmah
potom se klanja akam. Potom se klanja jacija i to bez ezana i ikameta.
Neki islamski uenjaci smatraju da i za jaciju treba uiti ikamet, kao
to se ui pri spajanju podne i ikindije na Arefatu, to se jasno razumije
i iz kazivanja Ibn Omera (r.a. ) koji kae: "Allahov Poslanik (a.s.) je
spojio akam i jaciju. Za svaki od ta dva namaza je uio ikamet, a
izmeu njih nije uio zikr (tesbih), kao ni poslije njih".
Iz rijei
kao ni poslije njih se
razumije da nakon ta dva namaza
nije inio nikakav zikr, ali to ne znai da ga nije inio kasnije u noi.
Nijjet za akam e uiti kao da ga klanja u njegovom vremenu
(eda' en), a ne naknadno (kada' en) . Obavljanje ta dva namaza u
dematu je pritvreni sunnet (sunneti mu'ekkedeh), a ako bi se obavili
i pojedinano, oni e biti ispravni. Njihovo spajanje je doputeno
samo onome ko obavlja hadd, a preduslov da bi to spajanje bilo
125 Ibid, 1672-1674.
619
ispravno je i prethodno stajanje na Arefatu. Ako bi neko od hadija

klanjao akam u akamsko vrijeme na Arefatu ili prije dolaska na
Muzdelifu, farz mu je da ga ponovo klanja na Muzdelifi, a ako ih ne
bi iznova klanjao i zora se pojavi, u tom sluaju e se njihovo prvotno
obavljanje smatrati ispravnim, zato to njihova neispravnost poiva
na obaveznosti njihovog ponovnog obavljanja, a poto ih ne obnovi,
ve ih je obavio u njiohovim stvarnim vremenima, s tim to je izostavio

spajanje koje mu je bilo vadib.
NONI BORAVAK
NA MUZDELIFI
Hodoasnik tu no provodi na Muzdelifi, kako bi na njoj stajao
poslije sabah namaza. Noivanje na Muzdelifi je pritvreni sunnet,
osim za one koji su slabi, kao to su bolesnici, starci i ene. Allahov
Poslanik (a.s . ) je svoje nejake ukuane s Muzdelife poslao nou, kao
to smo to ranije spomenuli.
Ibn Abas ( r.a.) kae: "Ja sam s Poslanikovim (a.s.) nejakim
ukuanima ranije (nou) krenuo s Muzdelife . "
Aia ( r.a.) kazuje: "Kada smo stigli n a Muzdelifu, Sevda j e od
Poslanika ( a.s.) traila dozvolu da krene prije ostalih ( a bila je veoma
spora), pa joj je Poslanik (a.s.) to dozvolio. Mi smo ostali sve do
zore i krenuli kada je krenuo Poslanik. "
Esma ( r.a.) kazuje da j e na nonom skupu na Muzdelifi klanjala
sat vremena, a potom upitala: "Sine, da li je zamakao Mjesec?" Rekao
sam joj : Nije. Klanjala je sat vremena, a nakon toga upitala: "Da li je
zamakao Mjesec?" Rekao sam joj : Da, zaao je. Rekla je: "Onda
krenite" . Krenuli smo prema Mini, gdje je bacila kamenie, a potom
otila kui i klanjala sabah. Rekao sam joj : Tetka, mislim da smo
poranili. Ona mi ree: "Sinko, Allahov Poslanik ( a.s.) je ovo dopustio

osobi koju nose u nosiljci. " 1 26
126 Sahihul-Buhari, poglavlje El-Hadd.

620
HADD
Ovaj hadis se uzima kao dokaz za ispravnost bacanja kamenia

prije izlaska Sunca. Meutim, hanefije imaju drugaije miljenje i
smatraju da se kamenii na Akabi ( demretul-'akabe) ne mogu bacati
prije izlaska Sunca i da ih onaj ko ih baci ranije treba baciti ponovo.
Ovo miljenje zastupaju: Ahmed, Ishak i veina islamske uleme.
Njihovo bacanje prije izlaska Sunca smatraju dozvoljenim Ata,
Tavus, E-abij i E-afi, i za to uzimaju kao dokaz hadis Esme, r.a.
Meutim, hadis Esme (r.a.) i hadis Ibn Abasa (r.a.) u kojem
kae da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao djeacima iz plemena Abdul
Muttalib:
Ne bacajte kamenie dok Sunce ne izae,
l l IY,") 'J
se mogu dovesti u suglasje tako to se imperativom u drugom
hadisu aludira samo na ono to je pohvalnije i bolje.1 27
No na Muzdelifi treba probdjeti u namazu, zikru i dovi, zato

to je to blagoslovljeno vrijeme. To je, s jedne strane bajramska i
arefatska no, a s druge strane mjesto je blagoslovljeno jer je Muzdelifa
sastavni dio Harema. Tu no Uzvieni spominje u Kur'anu:
A kada poete s Arefata, spominjite Allaha kod asnih

mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi
put, a prije toga ste bili u zabludi.128
Tu no ne treba olahko shvatati. U njoj se usliavaju dove,
naroito poslije zore. Ibn Made, ali i drugi biljee hadis Abasa b .
Mirdasa u kome s e p ominje d a j e Allahov Poslanik ( a . s . ) uoi Arefata

molio za oprost grijeha svoga Ummeta, a odgovor je glasio:
Oprotam im sve osim nepravde koju su uinili drugima.

Pravo onoga kome je nasilje uinjeno u ja lino od
nasilnika uzeti.
Poslanik je rekao:
Gospodaru, a ako bude htio, u stanju si onome

kome je nepravda nanesena namijeriti iz Denneta a nasilniku
127 FethulBari, 3/529.
128 El-Bekara, 198.
62 1
oprostiti. Tu no mu vie
nikakav odgovor nije stigao. Naredni dan
je na Muzdelifi ponovo uio istu dovu i bi mu usliano sve to je

traio.
Ovo se odnosi na ona prava koja ovjek nije u stanju vratiti iako
je uloio sav mogui trud da ih vrati. U vjerodostojnom hadisu stoji:
Ko od ljudi uzme njihove imetke s namjerom da ih vrati, Allah e ih

umjesto njega vratiti. A koga uzme kako bi ih prevario Allah e njega
upropastiti.
UJI Ullf lii! - :U.f J UJI f \AIf - ltJI Jl:;..f :U.f

Sabah namaz je pohvalno obaviti odmah po nastupanju zore,
tojest prije svanua, jer se od Poslanika ( a.s.) prenosi da je tako
postupio, kako bi iskoristio vrijeme za stajanje u blizini malog brda
Kazeh koje se nalazi na kraju Muzdelife gdje se danas nalazi i jedna
mala damija. Ako se ne moe doi do tog mjesta, onda treba stati u
blizini tog mjesta. Hodoasnik e se tu okrenuti prema Kibli,
podignuti dlanove i initi dovu, uiti telbiju i tekbire, i traiti od
Allaha ono to eli. U takvom stanju e ostati do pred izlazak Sunca.
KRETANJE NA MINU
Hodoasnik prije izlaska Sunca kree s Muzdelife ka Mini .
Zadravanje na Muzdelifi nakon izlaska Sunca je pogreno ali za to
nije propisan nikakav iskup. Et-Tirmizi u svome
Sunenu biljei rijei
Omer b. El-Hattab, r.a . : "Murici Muzdelifu nisu naputali sve dok

Sunce ne izae . Nakon njegovog izlaska su vikali: 'Osvijetljen je
Subejr129. ' Allahov Poslanik ( a.s.) je htio da se razlikujemo od njih. "
Zato j e i Omer (r.a. ) s Muzdelife odlazio prije izlaska Sunca.
Kada hodoasnik doe do poetka doline Muhasser130, treba
urno krenuti na rastojanju koliko se moe baciti kamen, zato to
129 Veliko brdo koje se nalazi s lijevu stranu onome ko se usmjerio ka Mini.
1 30 Tim imenom je nazvana zato to je Ebrehin slon upravo u toj dolini zastao.
622
HADD
Et-Tirmizi i Ahmed biljee hadis Dabira ( r.a . ) koji kae da je' Allahov
Poslanik ( a.s . ) urno prelazio dolinu Muhasser i tom prilikom uio
Boe, nemoj nas pobiti iz Svoje srdbe, nemoj nas unititi svojom
kaznom, a prije svega nam podari zdravlje.
dovu:
: J:; :, 'J:, ;-'n! '*a1 'J f*ll'
Na Muzdelifi je lijepo sakupiti sedam kamenia veliine kopice

od hurme ili veliine graki pasulja. Muslim u svome Sahihu biljei
hadis Dabira ( r.a.) koji kazuje: "Vidio sam Allahovog Poslanika ( a.s.)
da baca kamenie veliine ljeljka".
Tih sedam kamenia koje hodoasnik nakupi na Muzdelifi e
baciti prvi dan ( bajrama), tojest na Demretul- 'Akabi, a kamenie
za preostale dane e uzeti na bilo kom drugom mjestu, samo ne sa
mjesta na kome se oni i bacaju. Sa tog mjesta ih je pokueno uzimati.
Te kamenie je prije bacanja lijepo oprati jer se njima obavlja
ibadet131
Kada se ujutro, prvi dan Kurban bajrama, tojest desetog zul
hiddeta, pristigne na Minu, odmah se kree ka Demretul- 'Akabe,
koje se nalazi na kraj Mine, tojest na onoj strani Mine koja je blie
Mekki. Dakle, proe se prvo demre132 koje se nalazi kod damije
El-Hajf, zatim drugo. Kod ta dva demreta se ne zadrava, nego
odlazi do treeg, tojest Demretul- 'Akabe i na njemu baca sedam
kamenia.
BACANJE KAMENIA
Hodoasnik na mjestu bacanja kamenia staje na udaljenosti
od pet lakata, licem okrenut prema mjestu na koje e ih baciti tako
da mu Mina bude s njegove desne a Mekka s lijeve strane. Potom se
baca jedan po jedan kameni. Pri bacanju svakom baenom
1 3 1 Za pohvalnost pranja kamenia ne postoji nikakav valjan dokaz. (op.prev. )
1 32 Demre je mjesto na kome se bacaju kamenii. (op. prev.)
623
kameniu e uiti: Bismillahi Allahu ekber, ragmen li-ejtani ve

ridan lir-Rahmani. 133
S bacanjem prvog kamenia e prestati uiti telbiju. Fadl b.
Abas (r.a.) kazuje: "Allahov Poslanik (a.s.) me je izdvojio iz mase
koja je krenula ka Mini i stavio me iza sebe. itavo vrijeme je uio
telbijju, sve dok nije bacio kamenie. "
Abdurrahman b. Jezid (r.a.) kazuje da je obavio hadd s Ibn

Mes'udom (r.a.) pri emu je on bacio sedam kamenia tako da mu
je Kaba bila s njegovu lijevu a Mina s desnu stranu. Pri bacanju svakog
kamenia je govorio ('Allahu ekber. Nakon toga je rekao: "Na ovom
mjestu je objavljena sura El-Bekara. "134
Kamenie je, pri bacanju, lijepo staviti na vanjski dio palca i
kaiprstom ih pridrati, ili pak, uzeti ga vrhom kaiprsta i palca, jer
je to uobiajeni i najlaki nain bacanja. Ovo je samo pojanjenje
ispravnijeg naina bacanja, ali kako god se oni bace, to e biti ispravno.
Kamenie je lijepo (mustehab) bacati desnom rukom. Ruka se,
pri njihovom bacanju, podigne toliko da se ispod pazuha vidi bjelina.
Ako kamen padne vie od tri lakta od demreta, treba umjesto tog
njega baciti drugi. Ako kameni prvo padne na lea nekog od
haddija, a potom se otkotrlja do mjesta predvienog za bacanje,
taj kameni se smatra baenim. Ako se posumnja u broj baenih
kamenia, najbolje je baciti rezervne kamenie kako bi potrebni
broj bio, bez ikakve sumnje, baen.135
Nakon to se bace kamenii na Demretul-'Akabi, hodoasnik
se ne zadrava kod njega radi injenja dove, nego je ui u hodu, dok
je kod prvog i drugog demreta zastajao i kod njih inio dovu.
Prenosi se da je Abdullah b. Omer (r.a.) bacao kamenie kod
prvog demreta i pri svakom baenom kameniu uio Allahu ekber.
1 3 3 to znai: "U ime Allaha, Allah je najvei, uprkos ejtanu a radi zadovoljstva
Milostivog Allaha".
1 34 Sahihul-Buhari, El-Hadd, 1749.
1 3 5 El-Hedijjetul-'ala'ijjeh.
624
HADD
Nakon toga je krenuo malo naprijed i zastao na pogodnom mjestu,

okrenuo se prema Kibli, podigao dlanove i dugo uio dovu. Nakon
toga je bacio kamenie na srednje demre, zatim proao na lijevu
stranu, okrenuo se prema Kibli, podigao ruke i dugo inio dovu.
Potom je bacao kamenie na Demretul-'Akabi i iza njega nije
zastajao. Na kraju je rekao: "Allahovog Poslanika (a. s. ) sam vidio da
ovako radi " . 136
Vrijeme bacanja kamenia

Prvi dan ( Kurban-bajrama) se baca samo sedam kamenia, i to
na demretul-'Akabe. Bacanje poinje od zore desetog zul-hiddeta
i traje do zore drugog dana (bajrama). Meutim, sunnet ih je baciti
od izlaska Sunca pa do podne istog dana. Nije ih pokueno bacati
sve do zalaska Sunca, ali jeste nou.
Drugi dan (Kurban bajrama) se kamenii bacaju od zore i
vrijeme njihovog bacanja traje sve do zore treeg dana (bajrama ).
Sunnet ih je baciti od podne do zalaska Sunca, a pokueno prije
podne i nou.
Trei dan (Kurban-bajrama) se bacaju od zore i vrijeme njihovog
bacanja traje do zore etvrtog dana. Sunnet ih je baciti od podne do
zalaska Sunca, a pokueno prije podne i nou.
Muslim u svome Sahihu biljei hadis D abira ( r.a. ) koji kazuje
da je Allahov Poslanik ( a.s. ) prvi dan bajrama bacao kamenie ujutro.
KLANJE KURBANA (HEDJ)

Nakon to hodoasnik, prvi dan Kurban bajrama baci kamenie
na Demretul-'Akabi, zaklat e kurban ( hedj) . Mufridu je taj kurban
sunnet, a karinu i mutemetti'u vadib. Hodoasnik koji je musafir
1 36 Sahihul-Buhari, El-Hadd, 1 752.
625
nije duan klati obini bajramski a onome ko nije musafir, kao to su

Mekelije, to je vadib.
Mufridu je najbolje da kurban (hedj) zakolje prije no to obrije
glavu iako nije pogreno da se prvo obrije pa onda kurban zakolje.
Ibn Abbas (r.a. ) kazuje da je Allahov Poslanik (a.s. ) upitan o
brijanju glave prije klanja hedja, pa je rekao:
Nema problema.137
BRIJANJE ILI
IANJE GLAV E
Nakon prethodno spomenutih radnji se obrije glava, ili pak,
potkrati tako to se s cijele glave odsjee kose koliko vrh prsta. Pri
pokraivanju kose je dovoljno odsjei jednu etvrtinu kose, ali je
mukarcima pokueno skraivanje kose samo s jednog dijela glave.
Ako haddija u osnovi nema kose na glavi, sunnet mu je da ilet
provue etvrtinom glave.
ena od svoje kose treba da s etvrtine glave odsjee koliko vrh
prsta, a brijanje joj je haram.
Ibn Abbas (r.a.) nam, u hadisu koji biljei Ebu Davud, kazuje da
je Allahov Poslanik (a.s. ) rekao: ene nisu zaduene brijanjemglave.
Njima je propisano samo potkraivanje kose.
--ai!ll W jW1 Ul Js.

Brijanje glave za ene predstavlja unakazivanje isto kao to za
mukarce predstavlj a brijanje brade. U vrijeme brijanja ili
potkraivanja kose, treba uiti: "Hvala Allahu koji nas je uputio,
obasuo blagodatima i olakao nam obavljanje obreda. Boe! Moja
dua je u Tvojoj ruci. Uini da mi svaka moja dlaka bude svjetiljka na
Sudnjem danu. Za svaku dlaku mi izbrii po jedan grijeh i uzdigni
me za jedan stepen. Boe, blagoslovi moj ivot i primi od mene ( ove
1 37 Sahihul-Buhari, poglavlje Hadd, 1 72 1 .
626
HADD
obrede) ! O moj Gospodaru, iji oprost je prostran, oprosti meni i

svima koji krate ili briju svoju kosu! Amin ! " 1 38
Za vrijeme brijanja, kao i kasnije, hodoasnik treba da ui tekbire

jer su to dani u kojima se ui tekbiri-terik. Nakon skraivanja kose
ili njenog brijanja se preporuuje skraivanje brkova i noktiju. Potom
haddiji biva dozvoljeno sve to mu je zbog ihrama bilo zabranjeno,
osim spolnog odnosa sa suprugom i predigre koja vodi ka tome, to
mu biva dozvoljenim tek nakon obavljenog tavafuz-zijareta.
TAVAFUZ,ZIJARE
(TAVAFUL, IFADEH)
Nakon bacanja kamenia prvog dana ( Kurban-bajrama), klanja
kurbana i brijanja glave, odlazi se u Mekku radi obavljanja tavafuz
zijareta. Najbolje vrijeme za njegovo obavljanje je prvi dan bajrama.
Ibn Omer (r.a.) kazuje da je Allahov Poslanik (a.s.) tavaful-ifadu
obavio prvi dan bajrama, a potom se vratio na Minu i tamo klanjao
podne namaz.
Odgaanje obavljanja tog tavafa i brijanja glave i poslije tri
bajramska dana je pokueno. To miljenje zastupa i Ebu Hanife ( r.a.)
a onaj ko tako postupi treba da zakolje kurban, zato to je brijanje
glave ogranieno vremenom, tojest bajramskim danima, i mjestom,
tojest Haremom Kabe. Meutim, njegova dva uenika smatraju da
se za taj prestup ne daje nikakav iskup.
Isto razilaenje imamo i kod odgaanja bacanja kamenia, kao
i kod davanja prednosti jednom obredu nad drugim, kao npr. ianju
nad bacanjem kamenia, ili klanjem kurbana. Ebu Hanifina dva
uenika smatraju da se tu radi samo o naknadnom (kada' ) obavljanju
spomenutih obreda. Ono to je prolo nadoknauje se kasnijim
obavljanjem, a kada se neto naknadno obavi, nije potrebno nikakvo
iskupljenje. Ebu Hanife kao dokaz za svoj stav navodi hadis koji
138 Vidi: Idadus-Sari.
627
prenosi Ibn Mes'ud: "Onaj ko obrne redoslijed u vrenju obreda,

duan je zaklati kurban" .
...
'
'11
:JoJ. r
'
I zbog injenice da se zbog kanjenja na mjesta, u stvarima koje

su prostorno odreene, kao to je ihram, mora klati kurban, isto
tako ako se mora klati kurban ako se zakasni sa izvravanjem onoga
to je vremenski precizirano i stoga ako bi se u tim danima oiao
van harema morao bi zaklati kurban.139
BORAVAK NA MINI
Nakon obavljanja tavafuz-zijareta vraa se hadija na Minu gdje se
noiva u danima terika (deseti, jedanaesti i dvanaesti dan zul-hiddeta ),
tojest u danima u kojima se bacaju kamenii. Taj boravak je po
hanefijskom mezhebu sunnet, a po miljenju ostale uleme je farz.
Buharija u svome
Sahihu
navodi da je El-Abbas ( r. a . ) od
Allahovog Poslanika ( a.s . ) traio odobrenje da u tim danima noiva

u Mekki kako bi tamo vodom napajao hadije, pa mu je to dozvolio.140
Drugi dan bajrama, tojest jedanaestog zul-hiddeta hodoasnik
klanja podne u damiji El-Hajfna Mini i slua hutbu koja je sunnet.
Nakon toga e na demretima baciti kamenie. Prvo baca sedam
kamenia na demretu koje se nalazi u blizini damije El-Hajf kao
to smo ranije pojasnili. Prilikom bacanja kamenia ovdje okrenut
e se prema Kibli i nakon to ih baci stae da proui dovu i zamoli
Allaha za oprost grijeha. Zatim e kod srednjeg demreta postupiti
isto kao kod prvog zatim odlazi kod demretul- 'akabe i postupa kao
to je radio prvi dan ali ne zastaje da ui dovu. Zatim e provesti i
drugu no na Mini, pa e sutradan bacati kamenie na sva tri
demreta tek nakon zevala (tojest kada sunce prijee polovinu neba)
kao to je postupio i prethodnog dana.
1 39 El-Hidaje, 1/168.
140 Vidi: Sahihul-Buhari, poglavlje Hadd, 1634.
628
HADD
Bacanje kamenia drugi i trei dan od podne je sunnet, a prije

podne je pokueno (mekruh) , osim ako trei dan odlui ranije
napustiti Minu a boji se velike guve . U tom sluaju ih trei dan
bajrama moe baciti i prije podne.
Ako kamenie na demretima baci pogrenim redoslijedom,
njihovo bacanje e se smatrati ispravnim iako je izostavljen sunnet,
jer je njihovo bacanje kod svakog demreta zaseban ibadet ija
ispravnost ne ovisi o njihovom bacanju na drugom demretu. 14 1
Ako se Mina ne napusti ni trei dan bajrama prije zalaska Sunca,
pokueno je s nje odlaziti dok se kamenii ne bace i etvrti dan.
Ako bi se s nje otilo tu no, poinio bi se prestup za koji nije propisan
nikakav iskup. Onaj ko se zatee i etvrti dan na Mini, duan je i taj
dan baciti kamenie na sva demreta, i to nakon to Sunce bude u
zenitu i na isti nain kao i prethodni dan. Njihovo ranije bacanje je
mekruh, ali se smatra ispravnim.142
Ako se u nekom od spomenutih dana izostavi bacanje kamenia,
bacie se naknadno (kada'en) narednog dana, i po miljenju Ebu
Hanife, zbog tog prestupa e se zaklati kurban, dok njegova dva
uenika smatraju da se zbog toga ne mora klati kurban, kao to smo
ve spomenuli. Naknadno bacanje kamenia se moe obaviti sve do
zadnjeg dana terika, tojest tri dana nakon prvog dana Kurban
bajrama. Sa zalaskom Sunca etvrtog dana prolo je vrijeme
naknadnog bacanja kamenia.
U Mekku se s Mine odlazi kroz mjesto zvano El-Muhsab ili El
Ebtah, u kome se zastaje i ini dova.
Meutim, Aia (r.a. ) smatra da zastajanje u tom mjestu nije
sunnet, i da je Allahov Poslanik ( a.s.) tu zastajao samo radi guve i
lakeg izlaska s Mine. 143
141 Vidi: Fethul-Kadir, 2/328.

142 Vidi: Iradus-sari.
143 Vidi: Sahihul-Buhari, poglavlje Hadd, 1765.
629
OPROTAJNI TAVAF
( TAVAFUL, V EDA)
Hodoasnik u Mekki ostaje do dana putovanja. Poslije bajramskih
dana se moe obaviti umra za sebe, svoje roditelje, ili pak za nekoga
ko je hodoasniku u ivotu mnogo znaio. Pred sami odlazak is Mekke
treba obaviti tavafkoji se naziva tavaful-veda ili tavafs-sadr. Obavljanje
tog tavafa je vadib svima koji ne ive i ne stanuju u Mekki. Mekelije,
oni koji ive u okolini Mekke i ene koje su u stanju mjesenog ienja
(hajz) ili postporoajnom preiodu (nifas) nisu duni taj tavaf obavljati.
Ovaj tavafne moe zamijeniti tavafod umre koja se obavlja neposredno
poslije hadda, ali ga moe zamijeniti svaki drugi tavaf koji se obavi
poslije glavnog hadskog tavafa (tavaful-ifade ).
Ibn Abas (r.a.) kazuje: "Ljudima je nareeno da im poslijednje

to e initi u Mekki bude tavaf, s tim da je eni u menstruaciji data
olakica po tom pitanju"145
Mustehab je da se tavaful-veda' obavi pred samo putovanje.
Nakon tog tavafa hodoasnik klanja dva rekata, pije zemzem vodu,
prilazi Kabi i kod nje ini dovu, posebno kod kabenskih vrata. Ako
moe dodirnut e Haderul-esved, i nakon toga e se udaljiti od
Kabe okreui se za njom sa suzama u oima i alou zbog rastanka
sa njom. Tako e postupati dok se ne izae iz Harema. Zadnji izlazak
iz Harema bi trebao biti na vrata El-Hazvere, zato to je Allahov
Poslanik ( a.s.) pred hidru izaao upravo na ta vrata i tom prilikom
rekao:
Tako mi Allaha, ti si najbolja i Allahu najdraa zemlja, i da

me iz tebe nisu prognali nikada te ne bih napustio.146
,;.
. ,:
f
!f ...,._ J.Jr J, J.J1 t - t- J.J1 t ;:..! , , i , J.Jr
.r "" ;_,. ' J iF! , ,;PJ J ' ,;PJ _;,:- ! - J

ena koja ima menstruaciju staje pred vrata Harema i kod njih
ini dovu, a potom naputa Mekku. Pri odlasku e, ako moe, podijeliti
sadaku, a potom krenuti ka Medini Muneveri . Iz Mekke je najljepe
otii preko njenog najnieg dijela, doline zvane Senijetul-Veda.
144 Ibid, 1755.
145 Prenosi ga EtTirmizi i Ibn Made.
630
HADD
HISTORIJAT SA'JA (URNOG HODA

IZMEU SAFE I MERVE)
Sa'j ima svoju historijsku pozadinu i one koji ga obavljaju podsjea
na povij est Bejtullaha, na vrij eme u kome su dva plemenita
vjerovjesnika, Ibrahim i Ismail ( a.s.) udarili temelje Kabi, na prvu
osobu koja je obavila sa'j, tojest Ismailovu, a.s., majku, kao i na neke
propise vezane za ovaj obred.
Allahovom odredbom je izmeu dvije Ibrahimove ( a.s.) supruge,
Hadere i Sare, dolo do ljubomore kao to se to obino deava
izmeu inoa, te je Uzvieni Allah naredio Ibrahimu da Haderu i
sina Ismaila odvede na mjesto gdje e kasnije biti sagraena Mekka.
Ibn Abas (r. a . ) kazuje: "Prvi sluaj koritenja pojasa od strane
ena je postupak majke Ismailove . Koristila je pojas u pokuaju da
nadvlada utjecaj Sare.
Potom je Ibrahim ( a.s.) doveo Ismaila i Ismailovu majku, koja
ga je dojila, i ostavio ih pored Kabe, u hladu jednog drveta, nedaleko
od Zem-zema, u gornjem dijelu Harema. Tada u Mekki nije bilo ni
stanovnika ni vode. Ostavio im je vreu hurmi i mjeinu vode i krenuo
nazad . Ismailova majka krenu za njim viui nekoliko puta :
"Ibrahime, kuda e? Zar nas ostavlja u ovoj dolini bez ikoga ivog
i bez iega?"
Ibrahim se nije okretao. Ona zatim viknu: "A je li ti Allah naredio
da nas ovdje ostavi? " Odgovorio je: "Da! " - odgovori on. "Allah
nas nee napustiti" - ree ona i vrati se nazad. Ibrahim (a.s . ) krenu
dalje, i kada je zamakao za breuljak odakle ga ne vide, zastao je na
63 1
mjestu Senijja, okrenu se Kabi, podigao dlanove i zamolio Allaha:

"Gospodaru na, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj
se nita ne sije, kod Tvoga asnog Hrama, da bi, Gospodaru na,
namaz obavljali; zato uini da srca nekih ljudi eznu za njima i opskrbi
ih raznim plodovima da bi zahvalni bili. "146
Majka je dojila Ismaila i pila vodu, kada je vode nestalo, i nakon

to su ona i sin oednili, Ismail se poeo previjati po zemlji dok ga je
ona nemono gledala. Ona ustade, ne mogavi ga vie tako gledati,
i poto joj je breuljak Safa bio najblii pope se na njega i poe
razgledati niz dolinu ne bi li koga ugledala! Nikoga nije vidjela. Sila
je sa Safe i krenula dolinom. Kada je stigla u sred doline, zadigla je
kraj svoje haljine i urno krenula prema Mervi sve dok nije izala iz
doline . Potom se ispela na Mervu i ponovo razgledala ne bi li koga
ugledala. Meutim, nigdje nikoga nije bilo. Tako je sedam puta
uradila. Ibn Abbas ( r.a . ) kazuje: "Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
To
je sa 'j ljudi izmeu Saft i Merve!

l'ee:::
l :U
Kada se posljednji put popela na Mervu ula je glas. Osluhnula

je i ponovo zaula isti taj glas, te ree: " ula sam te, ako u tebi ima
pomoi pomozi nam! " - potom ugleda meleka na mjestu gdje je
danas vrelo Zem-zem, koji kopa svojim krilom, sve dok voda nije
poela izvirati. Ona napravi korito da se voda ne razliva, i rukama
napuni mjeinu. Kada god je zahvatila rukom, voda je sve jae izbijala.
Allah se
smilovao Ismailovoj majci! Da nije dirala Zem-zem, ili da nije rukama
grabila njegovu vodu, Zem-zem bi tekao ka.o rijeka.
Ibn Abbas dalje kazuje: "Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao:
r_;j WI :..;}J )l J\i'} _;j) )l lf Uli

( Ibn Abbas nastavlja): "Kada se Hadera napila i zadojila dijete,
melek joj ree : 'Ne bojte se stradanja! Na ovom mjestu je Allahova
kua (Bejtullah) koju e sagraditi ovaj djeak sa svojim babom. Allah
146 Ibrahim, 37.
632
HADD
nee dopustiti da njegova porodica strada! "' Temelji Kabe su tada

bili poput breuljka uzdignuti i kada bi nadola bujica, voda bi se
razlijevala lijevo i desno.
Tako potraja dok jednog dana nije naila karavana iz plemena
Durhum iz pravca Keda'a, i ulogorila se u jednoj mekanskoj dolini .
Kada ugledae pticu kako krui, rekoe : "Ona, vjerovatno krui iznad
vode, ali mi znamo da u ovoj dolini nema vode. " I poslae dvojicu
vodonoa da potrae vodu. Oni se ubrzo vratie i obavijestie da su
nali vodu. Kada su stigli do vode upitae Ismailovu majku :
"Dozvoljava li nam da se naselimo u ovoj dolini?" "Da, ali nemate
pravo piti vodu," ree im, i oni prihvatie. Ibn Abbas (r.a.) dodaje:
"Allahov Poslanik ( a.s . ) ree: - Ismailova majka je voljela drutvo, i
ljudi se nastanie u njenoj blizini. Potom su poslali po svoje porodice,
i tu se zajedno naselie. Kada je Ismail porastao, od ljudi iz tog
plemena je nauio arapski jezik. Ljudi zavoljee Ismaila i oenie ga
jednom svojom djevojkom.
Ubrzo je umrla Ismailova majka. Nakon to se Ismail ( a.s . )
oenio, u Mekku doe Ibrahim ( a.s.) da obie svoju porodicu, i
poto ne nae Ismaila kod kue, upita mu enu kuda je otiao. "Otiao
je da neto zaradi kako bi preivjeli" - ree ona. Zatim je upitao kako
ive, a ona mu ree: "ivimo tegoban, muan i jadan ivot" - poali
se ona. Ibrahim joj ree : "Kad ti se vrati mu prenesi mu selam od
mene i reci mu da zamijeni svoj kuni prag.
Ismail je, po povratku kui, nasluivao da se
tu
neto desilo, pa
upita: "Je li neko dolazio?" " Jeste, navraao je jedan starac, takav i
takav. Pitao me je za tebe te sam mu rekla gdje si. Potom me je pitao
kako ivimo, ja mu rekoh bijedno i teko. " "A je li ti ta rekao?",
upita on. "Jeste, rekao mi je da ti prenesem selam, i da promijeni
svoj kuni prag." "To je bio moj babo, naredio mi je da te pustim.
Idi svojima."
Ismail se ponov oeni iz istog plemena. Nakon izvjesnog vremena
Ibrahim, a.s., ponovo doe u Mekku. Sina Ismaila ponovo ne zatee,
te ue u kuu i upita njegovu enu o njemu. "Otiao je u lov", ree
633
mu. "A kako ivite?" "ivimo u dobru i izobilju" i ona zahvali Allahu.
"A ta jedete i pijete?"
"Meso i vodu", ree ona. Ibrahim (a.s.)
zamoli Allaha: "Boe, podari im beriet u mesu i vodi! "

Vjerovjesnik (a.s . ) ovdje ree: "Oni tada nisu imali usjeva, a da
su ih imali blagoslovio bi im i njih. Zato, ko nije Mekelija nee mu
prij ati samo meso i voda" . "Kada se tvoj mu vrati prenesi mu selam
i reci da uvrsti kuni prag."
Ismail po povratku upita: "Je li iko dolazio? " "Jeste, dolazio je
starac lijepog izgleda" - i ona se o njemu pohvalno izrazi, "pitao je
za tebe, i kako ivimo. Rekla sam mu da ivimo lijepo." "A je li ta
poruio?" "Da, on te selami i poruuje ti da pazi svoj kuni prag",
odgovori ona. "To je bio moj otac, a prag si ti, i on mi nareuje da
te zadrim kod sebe ! "
Kasnije j e ponovo Ibrahim doao i zatekao Ismaila u hladu drveta,
nedaleko od Zem-zema gdje otri strijele. Kada ga ugleda, Ismail
skoi i doeka ga kao to sin doekuje oca. "Ismaile", ree mu "Allah
mi neto nareuje: " "Uini ono to ti Allah nareuje!" "A hoe li
mi u tome pomoi i ti?", upita ga. "Hou" odgovori Ismail. "Allah
mi nareuje da na ovom mjestu gradim Hram" i pokaza na humke i
prostor oko nje.
I oni na tom mjestu poee podizati temelje Kabi. Ismail je
donosio kamen a Ibrahim zidao. Kada su zidovi postali previsoki,
donio mu je ovaj kamen, postavio mu ga, a Ibrahim stade na njega i
nastavi zidati. U toku gradnje Kabe, inili su ovu dovu: Gospodaru
na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve uje i sve znaJ147148 Uzvieni
Allah je u vezi s tim objavio:
I Dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su
molili: "Gospodaru na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve
uje i sve zna! Gospodaru na, uini nas dvojicu Tebi
odanim, i porod na nek bude odan Tebi, i pokai nam
147 EI-Bekara, 127.
148 Sahihui-Buhari, Kitabul-Enbija' , br. 3364.
634
HADD
obrede nae i oprosti nam, jer Ti prima pokajanje i

samilostan si! Gospodaru na, poalji im Poslanika, jednog
od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti
uiti i oisti ih, jer ti si, uistinu, silan i mudar!"149
Ova usliana dova je u suglasju s Allahovom odredbom odabira
Muhammeda ( a.s.) za Poslanika i ljudima i dinima, i to izmedu
onih koji ne znaju ni itati ni pisati, kao to to biljei Imami Ahmed

u hadisu koji prenosi El-Irbad b. Sarijeh (r.a. ) koji kazuje : "Allahov
Poslanik (a. s.) je rekao: Ja sampeat vjerovjesnika kod Allaha...
Ukazat
u vam na sam poetak toga, na dovu moga djeda Ibrahima, Isaovu
radosnu vijest o mome dolasku, ono to je vidjela moja majka i ono to
su vidjele majke ranijih vjerovjesnika".
. : i r.JI-oW
' " '1 - Pr
GJ J.Ji u -Ft'!
JJL: L.
r
J . J
J.) \ f JS) t) l ;f Jj) 4,1'; )) ;. -F:t
_ _
._
_ .
...
-. _ .
E bu U mame kazuje: "Upitao sam: 'Allahov Poslanie, ko je prvi
Ibrahim (a.s.) u
dovi, Isa (a.s.), u radosnoj najavi (mog dolaska) i moja majka koja je
vidjela kako iz nje izlazi svjetlost koja je obasjala dvorce u amu. ''
ljudima donio radosnu vijest o tebi? ' On je rekao:
4->A) ;. "'-t J\l !!;t Jjt \S" :o : u J\l :of t ,:r

rW.J' j w,t :;; t 4Jt ;f ::.,tj)
-
Dakle, prvi ko je ukazao na njegov dolazak i ugled medu ljudima

je bio Ibrahim, a.s., i to se prepriavalo sve do posljednjeg poslanika
u izraelskom narodu; Isaa, a.s., koji je to jasno potvrdio kada je ustao
u svome narodu i rekao:
I kada Isa, sin Merjemin ree: O sinovi Israilovi, ja sam

vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene
objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o
poslaniku ije je ime Ahmed, koji e poslije mene doi.150
149 El-Bekara, 127-129.

150 Es-Saff, 6, vidi tefsir Ibn Kesira poglavlje El-Bekare.
635
OBAVLJANJE HADDA
ZA DRUGU OSOBU (BEDEL)
Pri obavljanju ibadeta (vjerskih obreda) za drugu osobu treba
imati u vidu sljedee:
- tjelesni ibadeti, kao to su namaz i post se nikako ne mogu
obaviti za drugu osobu,
- ibadeti imovinske prirode, kao to je zekjat, se za drugu osobu
mogu uvijek obaviti,
- a ibadeti tjelesno-imovinske prirode, kao to je hadd, se mogu
obaviti za drugu osobu samo onda kada ih, njima zaduena osoba,
nije u stanju sobom obaviti.
Dokaz za ispravnost obavljanja hadda za osobu koja ga nije u

stanju sama obaviti je kazivanje Ibn Abbasa (r.a. ):
"Jedna ena iz plemena Duhejne je dola Vjerovjesniku (a.s.)
i rekla: 'Moja majka se zavjetovala da e obaviti hadd i umrla je
prije nego ga je obavila. Hou li ga ja obaviti umjesto nje?' Allahov
Da, obavi umj'esto nj'e hadd. Da j'e tvoj'a maj'ka

ostala nekome neto duna, da li bi ti vratila nj'en dug? Tako i
dugovanj'a Allahu vratite. Allah ima veepravo na izmirenj'e duga. JJt s l
Poslanik ( a.s.) ree:
j.;..f llJLi llJI II \i : : f :;. f J:s. b\5" :,J t,t J\i
'
Za to imamo dokaz i u hadisu Ibn Abbasa (r.a. ) .
1 5 1 Sahihul-Buhari, Fi deza'is-sajd, 1852.

636
u-.i\.J
.J"
'
HADD
On kazuje kako se Fadl nalazio iza Vjerovjesnika (a.s . ) kada mu

je dola jedna ena iz plemena Has'am. Fadl je u nju gledao a i ona
u njega, te je Allahov Poslanik ( a.s. ) Fadlovu glavu okrenuo na drugu
stranu. ena je upitala: 'Allahov Poslanie, Allahovo nareenje
ljudima da obave hadd zateklo je moga oca u poznim godinama,
i nije u stanju da se odri na jahalici, pa mogu li ja obaviti hadd za
njega?' Allahov Poslanik ( a.s . ) odgovori:
Da, a ovaj sluaj se dogodio
kada je Poslanik ( a.s. ) iao na oprosni hadd. 1 52
Obaveza svakog ko je zaduen haddom a nije ga u mogunosti

sobom obaviti je da poalje drugoga da ga za njega obavi, svejedno
bilo to za njegova ivota ili nakon njegove smrti.
U zapreke za obavljanje hadda sobom spada sljedee : smrt,
bolest za koju nema nade da e se od nje izlijeiti, kao to je sljepilo
ili pozna starost, opasnosti na putu do hadda i nepostojanje
mahrema za enu, pod uslovom da spomenuto potraje do smrti. A
ako postojea zapreka prestane prije smrti, tada osoba mora sobom
obaviti hadd.
Hadd koji obavi bedel se biljei onome za koga je poslan taj
bedel. Ako se radi o farz haddu u tom sluaju sa obveznika
haddom spada njegova obaveznost, po miljenju sve islamske uleme
(idma' ) . Ali ako se radi o nafila haddu, tada se hadd biljei
onome ko ga obavlja a onome ko ga je otpremio na hadd se biljei
samo sevap, i u tome je, takoer, slona islamska ulema. Ako obveznik
haddom umre a nije ostavio oporuku (vasijjet) da se za njega obavi
hadd, njegovi nasljednici nisu duni da ga za njega obave . Ali ako
bi neko od njih, ili pak, bilo koja druga osoba za njega obavila hadd,
nadati se je da e s njega (inallah) spasti obaveza hadda.1 5 3
Bedelu treba predati novac koji e troiti za vlastito izdravanje

u vrijeme obavljanja hadda i na putu. Unajmljivanje radi obavljanja
hadda nije ispravno. I ako bi neko rekao: "Unajmljujem te da za
152 Ibid, 1855.
153 Iradus-sari.
63 7
mene obavi hadd s toliko i toliko novca", to bi bilo pogreno jer

unajmljivanje radi obavljanja ibadeta nije doputeno osim u nudi, a
u haddu nema nikakve nude jer na jednostavan nain moe bedelu
predati imetak, bez ikakvog unajmljivanja.
Bedel ostatak novca treba da vrati vlasniku, a ako je za trokove
namirivao od svog novca, onaj ko ga je poslao na hadd e mu namiriti
utroeno iz svoga imetka. Bedel na putu troi na sve svoje potrebe iz
tog imetka; bez rasipanja i krtarenja, sve dok se ne vrati do mjesta
onoga za koga je obavljao hadd. Prestupi zbog kojih je trebalo na
haddu zaklati kurban se plaaju iz imetka onoga za koga se hadd
obavlja, izuzev kurbana koji se kolje ako je haddija bio sprijeen da
nastavi obavljanje hadda (ihsar). Ako bedel ne obavi hadd zbog
svoje greke duan je is vlastitog imetka vratiti sav utroeni novac onome
ko mu je dao novac za hadd. A ako bi ga u njegovom obavljanju
sprijeila nekakva prirodna nepogoda, neka nesrea u putu ili bolest, u
tom sluaju nije duan namirivati potroeni novac. Preduslov da bi
hadd za drugoga bio ispravan je da ga obavi lino bedel koji je radi
njegovog obavljanja poslat. Ako bi bedel taj imetak na svoju ruku dao
nekome drugom da obavi hadd za osobu koja je njega poslala ili za
umrlog radi koga on treba da obavi hadd, taj hadd ne bi bio
ispravan ni onome ko ga obavlja niti onome radi koga se obavlja, osim
ako je osoba koja je tog bedela poslala na hadd rekla: "Postupaj
kako ti hoe". U tom sluaju on ima pravo da ovlasti drugu osobu,
svejedno imao on za to opravdan razlog ili ne.
Ako bi neko oporuio da za njega hadd obavi ta i ta osoba i da
niko drugi ne obavi hadd za njega, ne bi bilo ispravno da ga bilo
ko osim te osobe obavi.
A ako
bi oporuio da taj bedeluk obavi odreena osoba a da pri

tome ne spomene zabranu da ga obavi neko drugi, i oni ovlaste
nekoga drugog, taj bedeluk bi bio ispravan.
Ako bi obveznik haddom rekao: "Predaj ovaj novac onome
ko e za mene hadd obaviti", u tom sluaju ta osoba kod koje on
ostavlja novac ne bi mogla obaviti bedeluk za oporuioca.
638
HADD
Ako se hadd obavlja za umrlu osobu koja je oporuila da se za

nju obavi hadd, tada bedel na hadd treba da krene iz mjesta
umrlog ako je treina njegove ostavtine dovoljna za finansiranje
tog hadda, a ako nije dovoljna, onda e krenuti s onog mjesta s
koga e treina zaostavtine pokriti trokove. Isti je sluaj i s onim
ko oporui da se za njega obavi hadd i za to odredi svotu novca ili
dio imetka. A ako bi oporuio da se za njega obavi hadd iz odredene

zemlje, iz te zemlje e za njega i biti obavljen hadd, svejedno bila
ona blizu Mekke ili daleko.154
Preduslov da bi bedeluk za drugoga bio ispravan je da bedel koji
se odabire bude pravno sposoban za obavljanje hadda. Stoga je
dozvoljen bedeluk onoga ko nije obavio hadd za sebe, bedeluk
ene za mukarca, bedeluk adolescenta za drugu osobu. Ipak, najbolje
je za bedela uzeti punoljetnu osobu koja dobro poznaje hadske
propise i koja je ve ranije obavila hadd za sebe.155
Isto tako je potrebno da se zanijeti za dotinu osobu prilikom
stupanja u hadske obrede ( oblaenja ihrama). Najbolje je da se uz
nijet srcem donese i nijet jezikom, tako to se kae: "Odluih da
hadd obavim za tu i tu osobu", ili pak, "Odazivam Ti se za tu i tu
osobu" (i tom prilikom navede njeno ime ).
U preduslove za ispravnost bedeluka, takoder, spada i to da se
ne prede mikat bez ihrama. Ako bi se to ipak uradilo, trebalo bi se
vratiti na mikat, na njemu obui ihrame i tamo nijet uiniti za hadd.
Ako se ne bi vratio na mikat, nego zanijetio u Mekki ili nekom
drugom mjestu unutar Harema, taj hadd bi se smatrao pokvarenim,
jer je njemu nareeno da hadd obavi ispravno, i to izvan mikata, a
on je nijet donio nakon to je preao te mikate. U tom sluaju je
duan vratiti imetak osobi koja ga je platila da za nju obavi hadd.
Isti sluaj je i s onim ko se obavezao da e biti bedel za hadd a po
dolasku na mikat zanijeti da e obaviti umru, a potom iste te godine
154 Ibid.
155 Vidi: Redul-Muhtar.
639
iz Mekke zanijeti hadd. On je nainio prestup, jer je put koji je

poduzeo radi obavljanja hadda preusmjerio u put radi obavljanja
umre i duan je nadoknaditi utroenu svotu onome ko ga je poslao
kao bedela za obavljanje hadda .
Ako bi bedel dobrovoljno obavio hadd za onoga ko je oporuio
da se za njega obavi hadd, time s umrlog ne bi spala obaveznost
hadda zato to nije uraeno ono to je on namjeravao da se uradi,
a to je sevap zadobiven troenjem za hadd. 1 56
156 Ibid.
640
HADD
KAZNE I PRESTUPI
NA HADDU
Prestupi na haddu se dijele na dvije grupe:
PRVO: PRESTUPI VEZANI ZA !HRAM

To su oni prestupi koji su direktno u vezi s onim ko obavlja
hadd ili umru (tojest muhrimom), i oni se dijele na dvije vrste:
1.
Prestupi koji zahtijevaju rtvovanje (klanje) braveta (ovce)
Prinoenje te vrste rtve je iskup za svaki prestup osim za dvoje:

Za spolni odnos u stanju ihrama poslije Arefata a prije brijanja
glave (tojest prije prvog oslobaanja od ihrama), i za obavljanje tavafa
ez-zijareh u stanju dunupluka ili hajza i nifasa. Za takve prestupe je
vadib zaklati veliko hajvane (devu ili kravu), osim ako se taj tavaf
ponovo obavi nakon to se dotina osoba okupa. Njegovo ponovno
obavljanje je bolje, sve dok se hadija jo nalazi u Mekki, kako bi
ispravka bila iste vrste kao i ono to se ispravlja.
Ali ako bi tokom obavljanja umre tavafio oko Kabe neist
(dunub) ili pak, bez abdesta, trebao bi zaklati ovcu, kao i kada bi
izostavio jedan krug tavafa, zato to za takav prestup u umri nije
propisano dijelenje sadake, niti klanje velikog hajvaneta.
641
Prestupi u stanju ihrama koji zahtijevaju klanje ovce i dijeljenje

njenog mesa sirotinji u Haremu:
- namirisavanje nekog dijela tijela od strane punoljetne osobe
dok je u ihramima,
- farbanje kose knom ili njeno natapanje uljem,
- noenje od strane mukaraca tokom cijelog dana (od svanua
do zalaska Sunca), ili cijele noi (od zalaska Sunca do pojave zore),
na sebi krojene odjee,
- pokrivanje glave tokom itavog dana ili noi,
- brijanje etvrtine glave ili dlaka ispod jednog pazuha, ili stidnog
mjesta,
- potkraivanje nokata na rukama ili nogama na jednom sijelu,

ili pak, nokata jedne ruke ili jedne noge,
- i izostavljanj e nekog od vadiba hadda bez opravdanog
razloga.
Prestupi u stanju ihrama koji zahtijevaju jednu rtvu kod osobe
koja obavlja hadd ifrad dok onaj ko obavlja kiran zbog istih tih
prestupa treba da prinese dvije rtve .
2. Prestupi zbog kojih se mora podijeliti sadaka
- Namirisavanje manje od jednog kompletnog organa tijela.
- Koritenje miriljivog sapuna pri kupanju i pranju ihrama.
- Oblaenje ivene odjee ili pokrivanje glave manje od jednog
dana ili jedne noi.
Ako neko zanijeti umru u ivenoj odjei, a umru obavi u periodu
kraem od jednog dana, da li je duan zaklati kurban?
ejh Ibn Abidin kae: "Po tom pitanju nisam naao jasnog teksta.
Razumije se da se cjelovita obveznost prinoenja rtve dogaa onda
kada se ivena odjea nosi tokom jednog cijelog dana, tako da je
onaj ko je nosi manje od toga duan samo podijeliti sadaku. Meutim,
isto tako se moe rei da se vrijeme od jednog dana smatra mjerilom
642
HADD
potpune obaveznosti onda kada se ihram nosi danima, ali ako se on

nosi kratko kao to je sluaj u ovoj naoj situaciji, tada je obaveznost
klanja kurbana zbog tog prekraja ve ostvarena i trebalo bi ga zaklati .
Medutim, i pored svega spomenutog, po ovom pitanju nam je
potreban jasan tekst Kur'ana ili hadisa za jedan takav zakljuak. "157
- Brijanj e manje od etvrtine glave.
- Rezanje noktiju na manje od pet prstiju, na nogama ili rukama.
Za svaki odrezani nokat treba podijeliti sadaku.
- Obavljanje tavaful-kuduma, tavaful-veda'a ili bilo kojeg
dobrovoljnog tavafa bez abdesta, a ako bi tavafio dunup ili ako bi
ena tavafila u menstruaciji ili postporodajnom periodu ienja
maternice, bili bi duni zaklati ovcu, ako ga ne bi iznova isti obavili.
I pretenije je miljenje da je sve dok se nalazi u Mekki za njega
bolje da ga obavi ist i da je to bolje nego klanje kurbana.15 8
- Izostavlj anje jednog od sedam krugova u tavafu-1-veda-u.
- Izostavljanje broja kamenia koji se bacaju na demretima.
- Prijevremeno brijanje glave drugoj osobi. Medutim, ako bi to
uradio u vrijeme kada inae treba brijati glavu onda nema zamjerke.
Sadaku nije duan podijeliti ako bi namirisao drugu osobu ili joj
pomagao pri oblaenju ivene odjee.
- Potkraivanje nokata drugoj osobi.
Koliina sadake iznosi pola sa'a penice, (to iznosi 1 .900 grama),
ili pak, njena vrijednost. Davanje te sadake nije ogranieno ni mjestom
ni vremenom, za razliku od prinoenja rtve koje se mora obaviti
iskljuivo u Haremu jer van njega nije ispravno. Prinoenje kurbana
je, takoder, ogranieno vremenom, a najbolje je da se obavi prvog
dana bajrama. Meso te rtve se moe dijeliti i sirotinji van Harema.
1 57 Vidi Reddul-muhtar.
643
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFI}SKI FIKH
3. Prestupi koji zahtijevaju dijeljenje sadake manje od jednog

sa'a
Ubijanje insekta poput skakavca ili vake , otkidanje dlake s tijela,
i sl.
4 Prestupi zbog kojih se mora izvriti novani iskup
Muhrim koji ulovi neku ivotinju je duan dati novana sredstva
u vrijednosti ivotinje koju je ubio u lovu. Njenu vrijednost odreuju
dvije pravedne osobe na mjestu na kome je ta ivotinja ulovljena.
Ako procijenjena vrijednost dostigne cijenu kurbana on moe:
- da kupi kurban i zakolje ga,
- ili da kupi hranu i podijeli je sirotinji tako da svakom siromahu
udijeli pola sa'a,
- ili pak da umjesto svako pola sa'a, posti po jedan dan.
Ako bi od te hrane preostalo manje od pola sa'a i to bi trebalo
udijeliti ili umjesto njegovog udjeljivanj a postiti jedan dan.
Ako bi hodoasnika napala neka divlja ivotinja i on je, branei
se, ubije u tom sluaju nije duan nikakav iskup davati . Isto tako
nema nikakve kazne za ubistvo gavrana, orla, korpiona, mia, zmije,
napasnog psa, vaki, mrava, buha, krpelja, kornjaa, i onoga to se
inae ne lovi kao to je lav, i sl.
Ibn Omer (r.a.) kazuje da je Hafsa (r.a.) rekla: "Allahov Poslanik
( a.s.) je rekao :
Zbog ubistva pet ivotinja nema nikakvog prigovora:

gavrana, orla, mia, akrepa i napasnog psa."1 59
:, y)IJ1:, a)U.il:, at1:, y1)J1 41:1 ::,.. .):s. t;- y1:,:u1 :,..:.;.
)#1
1 59 Sahihul-Buhari, Fis-sajd, 1828.
644
HADD
DRUGO: PRESTUPI VEZANI ZA HAREM

To su prestupi koji nisu direktno vezani za haddiju nego za
Harem i odnose se na lov u Haremu ili upanje bilja, drvea koje
raste bez zasaivanja ljudskom rukom, izuzev drveta izhir. Za ovakvu
vrstu prestupa postoji novani iskup.
Allah je
Mekku uinio asnom. Nikome prije mene niti poslije mene nije
doputeno da je povrijedi osim meni jedan sahat u samo jednom danu.
Njeno zeleno rastinje se ne kosi i ne sui, njeno drvee se ne trga, njena
divlja se ne lovi, i stvar zagubl,jena u njoj se ne uzima osim ako se eli
razglasiti da je pronaena.
Ibn Abbas (r.a.) kazuje da je Vjerovjesnik (a.s.) rekao:
Abbas (r.a.) kae: "O Allahov Poslanie, osim izhira160 kojeg

obraujemo i za ukope koristimo. " Allahov Poslanik (a.s.) ree:
izhira. " 16 1
Osim
- - JJ1 1

- 'J:,
':. """':"
,_
_t r
- :J.
'J li'J ..;.r:.'- ' 'Ji rek;;i Va:H 'J-J I.A

' ":' 'J'J I.A'
' -. 'J-J I.A 'J )T
,-.:
'
'
',ll 'JI JW \j .1- 1.4J - ',ll 'JI JJ1 J ' - V l!IJ I
'. \;... IF-J f wru JA!
._
J
,
) .
.rd
' JI: f !
njeno zeleno rastinje se ne kosi i ne sui uzela kao
'
JI: f
Ulema je rijei
'
'
dokaz da je u Meki zabranjeno napasati stado, zato to je to gore od

koenja trave i njenog suenja. Takav stav zastupa Imam Malik,
kufanska ulema, kao i Et-Taberi. Imam afija, meutim, smatra da
je doputeno napasati stoku zato to je to neophodno za njeno
preivljavanje, ali da nije dozvoljeno njenu travu kositi i suiti je. 162
Ono to se od rastinja samo sasui, slomi ili uniti pri kopanju rupe
za vatru ili atore, se ne uzima u obzir. 163
Onaj ko namjerno napravi neki od prestupa u stanju ihrama treba
se iskreno pokajati, jer mu ni iskup propisan za taj prekraj nee
1 60
161
1 62
163
Vrsta miriljivog bilja.

Ibid, 1833.
Vidi, Fethul-bari, 4/48.
Haijetut-Tahtavi 'ala El-Meraki.
645
obrisati taj grijeh sve dok se ne pokaje. to se tie propisanog iskupa

za pogreku, tu se ne pravi razlika izmedu namjernog i nenamjernog
prestupa, ni svjesnog i nesvjesnog, ni od strane onoga ko zna da je
to prekraj ni onoga ko to ne zna, ni svojevoljnog ni prisilnog, ni
opravdanog ni neopravdanog. 164
Ako muhrim napravi vie prekraja od kojih svaki iziskuje iskup
klanjem rtve, on je duan zaklati kurban, za svaki prestup posebno,
jer se svi ti prekraji ne mogu iskupiti jednom rtvom, izuzev ako
naumi osloboditi se ihrama te pone raditi ono to je dozvoljeno
osobi koja nije u ihramima, kao to su npr. oblaenje ivene odjee,
namirisavanje, brijanje i sl. On time nije osloboen ihramskih zabrana
i treba da prekine initi takve prekraje, a za sve njih je duan zaklati
samo jednu rtvu, pa kada bi poinio i sve prekraje, zato to je sve
te prestupe uradio s jednim nijetom, tojest odlukom da se prije
vremena oslobodi ihramskih ogranienja, i zato, treba da prinese
samo jednu rtvu. Dakle, brojnost iskupa ovisi o brojnosti prestupa
u sluaju kada se muhrim ne eli osloboditi ihrama. Isto tako treba
imati u vidu da se po ovom pitanju u obzir uzima samo nijet onoga
ko ne zna da to nije dovoljno za oslobaanje od ihramskih obaveza,
a ne i od onoga ko zna da se samom odlukom ne moe izai iz
ihrama.165
Napominjemo da je u hadskim farzovima ve spomenuto da se
muhrim ihramskih ogranienja moe osloboditi samo na jedan od
dva naina;
- obavljanjem obreda zbog kojih je obukao ihrame,
- ili sprijeenou da ih obavi (ihsar) .
U ta dva sluaja se ihramskih obaveza oslobaa klanjem jednog
kurbana (hedj ) , a neobavljeni ibadet obavlja kasnije.
164 Iradus-sari.
165 Vidi: Reddul-muhtar.
646
HADD
SPRIJEENOST U IZVRAVANJU
GLAVNIH HADSKIH OBREDA (IHSAR)
Hasr
u arapskom jeziku znai sprijeenost u nastavljanju
putovanja a u islamskom pravu sprijeenost da se obave stajanja na

Arefatu i Tavafuz-zijare kod hadda, i sprijeenost da se obavi tavaf
za umru pri obavljanju umre.
Ihsar moe uzrokovati:
l. Neprijatelj presijecanjem puta koji vodi mjestima na kojima
se obavljaju obredi . Meutim, ako postoji drugi put do njih,
hodoasnik se ne smatra sprijeenim, osim ako prolaz tim putem
teti haddiji.
2. Opasne derae zvijeri od kojih se ne moe odbraniti.
3. Padanje u ropstvo, zatvor, ili pak, zabrana vladara da se nastavi
s obavljanjem hadda nakon oblaenja ihrama.
4. Ako preovlada miljenje ili pak, iskusan ljekar musliman ustvrdi

da e nastavak obavljanja obreda pogorati postojeu bolest
hodoasnika ( muhrima).
5 . Smrt mua ili skrbnika (mahrema) ako se ena zatekla dan

hoda daleko od Mekke, nakon to je zanijetila hadd ili umru.
6 . Gubitak materijalnih sredstava potrebnih za obavljanje
preostalih hadskih obreda, ako se oni bez njih ne mogu obaviti.
7. Zalutal ost na putu i odsutnost osobe koja bi mu na put mogla
ukazati.
647
8 . Zabrana mua supruzi da nastavi obavlj anje (nafila)

dobrovoljnog hadda ako od njega nije prethodno za to dobila
odobrenje. 1 66
U svim spomenutim i slinim sluajevima, hodoasnik se oslobaa

ihrama klanjem kurbana ili dijelenjem njegove protuvrijednosti.
Najbolje je da hodoasnik isekuje ne bi li mu se ukazala prilika za
nastavak obavljanja zapoetih obreda. Uzvieni kae:
Hadd i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete

sprijeeni, onda k urbane koji vam se nadu pri ruci
zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta
svoga, ne brijte.167
Kurban moe biti brave, ali i deva ili krava za sedam osoba. Taj
kurban se kolje u Haremu. Imam afij a doputa da se taj kurban
zakolje na mjestu u kome je muhrim sprijeen da dovri zapoete
obrede. Hanefije pak, ajet a glave svoje, dok kurbani ne stignu do
mjesta svoga, ne brijte smatraju dokazom da je hodoasnik duan
znati kada e opunomoenik tano zaklati kurban kako bi upravo
tada skinuo ihrame.
...
Ako osoba koja je sprijeena u daljnjem obavljanju obreda kiran,

ihrama e se osloboditi klanjem dva kurbana, zato to se ona oslobaa
ihrama. A ako mu se zapreka pojavila pred Arefat, a ve ranije je
obavio umranski tavaf i sa'j, tada e zaklati samo jedan kurban.
Ako sprijeena osoba nije u stanju nabaviti i zaklati kurban, niti
podijeliti vrijednost kurbana, ostat e u ihramima sve dok ga ne nabavi
i ne zakolje, jer se samim njegovim klanjem moe osloboditi ihrama
i njihovih obaveza. Taj kurban ne moe zamijeniti ni sadaka niti
post. Meutim, Ehu Jusuf zastupa miljenje, a to su i rijei Imama
afije, da on moe postiti deset dana po uzoru na karina i mutemetti'a,
to predstavlja izlaz iz veoma nezgodne situacije. 1 68
166 Iradus-sari.
167 El-Bekara, 196.
648
HADD
Onaj ko se ihrama oslobodi zbog prava ovjeka, kao to se ena

oslobaa ihrama zbog svoga mua, uinie to pravljenjem bilo kojeg
prestupa, kao npr. rezanje noktiju, skraivanje kose, i sl. Ona ne ostaje
u ihramima dok ne zakolje kurban nego ih se oslobaa odmah. Duna

je prvom prilikom nadoknaditi proputeno, tojest obnoviti hadd
ako je bila zanijetila obavljanje hadda, ili umru ako je bila naumila
obaviti umru. Meutim, ako je obavljala farz hadd (tojest prvi put
u ivotu) pa ga napustila na traenje njenog mua, u tom sluaju iz
ihrama moe izai samo klanjem kurbana.
Osoba sprijeena u obavljanju zapoetih obreda e uiniti neki
od ihramskih prestupa tek kada sazna da je njen kurban zaklan. Njoj
nije farz da krati kosu ili je brije, ali ako eli da postupi onako kako je
postupio Allahov Poslanik ( a.s.) onda e se ihrama osloboditi
brijanjem glave ili skraivanjem kose. Ako smatra da je njen kurban
zaklan, te zato poini neku od stvari koje su u ihramu zabranjene,
iskupit e se za tu pogreku.
649
OPIS VJEROVJESNIKOVOG (A.S.)

HADDA
Na kraju kazivanja o hadskim propisima potovanom itaocu
iznosimo opis Vjerovjesnikovog ( a.s. ) hadda, onako kako ga prenosi
veliki ashab Dabir b. Abdullah (r.a.) kome je bila ast da s Allahovim
Poslanikom ( a.s . ) obavi hadd.
Imam Muslim biljei vjerodostojnu predaju hadisa koji prenosi
Dafer b. Muhammed od svoga oca, a on od Poslanika ( a.s.) koji
kae: "Doli smo Dabiru b. Abdullahu (r.a. ) te je on pitao ko su ovi
ljudi, sve dok nije doao do mene. Rekoh mu, ja sam Muhammed b.
Ali b. Husejn. Rukom je pokazao na moju glavu, otkopao gornje i
donje dugme moje (koulje), stavio svoju ruku na moja prsa. Ja sam
tada bio djeak. Rekao mi je: 'Dobro mi doao, bratiu, pitaj sve to
eli'. Ispitivao sam ga, a on je tada bio slijep. Kada je nastupilo
namasko vrijeme ustao je umotan u tkane arafe da klanja. Kada
god bi ih povukao na koljena svukli bi se s njegove druge strane jer
su bili kratki. Njegov ogrta je bio objeen na vjealici pored njega.
On nas je predvodio u namazu. Nakon namaza sam mu rekao, opii
mi hadd Allahovog Poslanika (a.s. ) . Podigao je ruke pokazujui
devet prstiju i rekao: 'Allahov Poslanik ( a.s.) nije obavio hadd devet
godina. U desetoj je oglasio da e ga obaviti.'1 69 _
U Medinu su dole velike mase svijeta. Svako je elio da se ugleda
u Allahovog Poslanika ( a.s . ) i radi ono to on radi. Sa njim smo
169 tojest, obavijestio je ljude da e te godine obaviti haddd kako bi se i oni pripremili
za njegovo obavljanje i vidjeli kako ga obavlja Allahov Poslanik, s.a.v.s., ta ui i
ini od obreda, gdje e im oporuiti da prisutni obavijeste odsutne.
650
HADD
krenuli i mi. Kada smo doli do Zul-Hulejfe Esma bint 'Umejs je

rodila Muhammeda b. Ebi Bekra, te sam poslao nekoga da pita
Allahovog Poslanika ( a.s.) ta da radimo, on je rekao:
Neka se okupa,
podvee krpom i zanijeti hadd (tojest obue ihrame ) .
j-f:, - 'i.J?::lj l
Poslanik ( a.s.) je u damiji klanjao namaz i uzjahao na devu

podrezanog uha. Kada se naao u pustinji ispred njega je bilo pjeaka
i onih koji jau, koliko moj pogled dosee, i s desna i s lijeva i iza
njega. Poslanik ( a.s. ) je bio u sredini kada mu se poeo objavljivati
Kur'an i on je poznavao znaenje ajeta koji se objavljuju. Nita nije
uradio, a da ga nismo slijedili. Uio je:
J , r. J.
i ._..!
'J ,rJ -.;.trJ 1 t1! ,r..!J r 'J I'_.
.
.
.
-.
Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, innel

hamde ven-ni'amete leke vel-mulk la !erike lek. ''
Ljudi su uili tekbire, a Allahov Poslanik ( a.s . ) nije reagovao,
nego je nastavio uiti telbiju. Dabir (r.a.) kazuje: "Mi smo naumili
obaviti samo hadd i nismo znali za umru. Kada smo doli do Kjabe
priao je Haderul-esvedu, potom urno napravio tri kruga oko Kabe,
a preostala etiri obiao polahko. Nakon toga je stao iza Mekami
Ibrahima ( a.s.) uei ajet:
Neka vam mjesto na kome je stajao Ibrahim bude prostor

iza koga ete molitvu obavljati!170
Mekami-Ibrahim se nalazio izmeu njega i Kabe. Moj babo
kazuje da je Vjerovjesnik ( a.s.) tada na dva rekata uio
Kulja eJiuhe
el-kafirun i Kul huvallahu ehad. Poslije namaza se vratio Haderul
esvedu, pomilovao ga i izaao na vrata odlazei na Safu171 Kada je

doao do Safe, sa'j je otpoeo, rijeima:
1 70 El-Bekara, 1 2 5 .
171 tojest, na vrata Beni Mahzum, a ta s u vrata danas poznata kao vrata Safa jer su
najblia Safi.
65 1
Safa i Merva su Allahova asna mjesta, poinjem sa onim sa ime

je poeo Allah (tojest sa Safom).
i..! ilJI t f:.4t JJ I
t>1...
..
..
... ..
Popeo se na Safu, okrenuo prema Kabi tako da je vidi, veliao
) jj:Jij
..
.. ..
Allaha i uio:
;:..il o-..L:J. . /J 1 , 4j-J cli:j, 4J J -r-. oJ- Uli 1 411

, .r.y( r).j , o J , oj #f oj Uli J1 ft!;;:. jS- :P JAJ
. oj
._
La ilahe illallahu vahdehu la erike leh, lehulmulku ve lehul

hamdu, juhji vejumitu, bi jedihilhajr, ve buve eala kulti e}'in kadir.
La ilahe illallahu vahdeh, endeze vecadeh, ve nesare abdeh, ve hezemel
ahzabe vahdeh. Ovu dovu je ponovio tri puta, a izmeu njih je Allahu
upuivao i druge dove.
Potom je krenuo prema Mervi. Kada je prolazio dolinom potrao

bi a kada bi se penjao uzbrdicom prema Mervi iao bi polagahno. U
posljednjem krugu, kada bi stigao do Merve, rekao je:
Ako doivim
ovo to sada proivljavam, neu sa sobom voditi kurbana (bedja), nego
u prvo obaviti cumru. Ko od vas nema sa sobom kurbana neka se
oslobodi ihrama i ove obrede preinai u cumru. Ustao je Suraka b .
Malik b. Du'um i upitao: 'Allahov Poslanie, je li to samo ove

godine ili zauvijek?' Allahov Poslanik (a.s.) je isprepleo prste svojih
ruku i rekao:
Umra je ula u hadd, umra je ula u hadd, i to ne

samo ove godine, nego zauvijek.
;:,lS' ::_;.; 4-!i:, "' t ;.J :;.' . 'irt :- i:a:. , t :,J

f t ..
..
..
1 ' LJ. Jr-:

,-. ,:.-,-J
-,_-,p'-i:u -t
"
. ' -.!.lJL
' ;Urr
' - o-.rs-
-.u.JI J)
'J \i'J I.S
- j r 41ut - t- .- JJ 1 f- JJ1 'J
't I:U. GWf
' '
."-,. _ J ;
J _ .
r.r- _
) .
'
j'
.1Jf .}(
l
.
!.i,
j .r- '
. ..,... J" - ."-,.
..
;.
Iz Jemena je stigao Alija (r.a. ) s devama (kurbanima) Allahovog
Poslanika ( a . s . ) i zatekao Fatimu (r.a. ) meu onima koji su se

oslobodili ihramskih obaveza. Obukla je odjeu u boji i podvukla
652
HADD
ispod oiju surmu. Alija (r.a. ) je to osudio, a ona mu je rekla: "Babo

mi je naredio da ovako postupim."
Kasnije je Alija ( r.a. ) u Iraku kazivao: "Otiao sam do Allahovog
Poslanika ( a.s.) ljut na Fatimu zbog onoga to je uradila, traei od
njega savjet i obavjetavajui ga da je ona ustvrdila da joj je on to
naredio. Kazao sam mu da sam njen postupak osudio, a on mi ree:
U pravu si, u pravu si. Kad si zanijetio hadd, ta si rekao ? Rekao

sam, kazuje dalje Alija (r. a. ), Boe, odluih d obavim ono to je
odluio obaviti Tvoj Poslanik. Allahov Poslanik ( a.s. ) ree: Ja sa sobom
imam kurban i zato ne skidam ibrame. ''

Broj kurbana koje je Vjerovjesniku (a.s. ) doveo Alija (r.a. ) iz
Jemena je bio stotinu. I svi ljudi su se oslobodili ihrama, obrijali
glavi ili skratili kosu osim Vjerovjesnika ( a.s. ) i onih koji su imali"
kurbane.
( Osmog dana zul-hiddeta, dana koji se zove jevmut-tervije,
no uoi Arefata) su zanijetili da e obaviti hadd i krenuli prema
Mini. Poslanik ( a.s. ) je na Mini klanjao podne, ikindiju, akam, jaciju
i sabah, saekao izlaz Sunca, naredio da mu se na Nemiri napravi
ator od koica, a potom krenuo na Arefat. Kurejije su sumnjali da
e se Allahov Poslanik (a.s. ) zadrati kod Me'arul-Harama172, kao
to su oni radili u predislamsko doba. Na Arefatu je zatekao napravljen
ator te je u njega odsjeo. Po zalasku Sunca je traio da mu se dovede
deva, uzjahao ju je i krenuo. Zastao je u mjestu Urene173 i tu odrao
hutbu u kojoj je izmeu ostalog rekao:
Imanje i ivot ljudi neka vam budu sveti i neprikosnoveni kao to

su vam sveti i velianstveni ovaj mjesec, dananji dan i mjesto na kome
se nalazimo. Sve to pripada dahilijjetu neka je pod nogama mojim.
Krvna osveta mora da nestane zauvijek, poevi od mog neaka Ibn
172 Brdo na Muzdelifi, kod koga su Kurejije u dahilijjetu zastajali a drugi Arapi
samo pored njega prolazili. Poslanik kod njega nije zastao zato to mu je Allah,
d.., naredio: Zatim krenite odakle kreu ostiJU ljudi i trRiite oil Allaha oprostR,
jer Allah, uistinu opra/ta i samilostiJn je. El-Bekara, 199.
173 Dolina u blizini Arefata a nije njegov sastavni dio.
653
Rebi(a b. El-Harisa, koga su kao nevina djeaka dok je bio na dojenju

u Beni Sa (du ubili ljudi iz plemena Huzejl. Lihvarske kamate moraju
nestati, poevi od moga amide Abasa b. Abdulmuttaliba koji ima
mnogo dunika. Svima njima se ta kamata otpisuje. Bojte se Allaha u
svom postupanju sa vaim enama. Budite prema njima uvijek dobri,
jer one su vam se predale na vjeru Allaha; pa potujte emanet Allahov.
Njihovi spolni 013ani su vam postali halal Allahovom odredbom. Vae
je pravo da one nikome ne dozvole da sjedne na vau posteljinu ako to
vama nije po volji.174 Ako one ipak prekre to vae pravo, onda ih blago
udarite udarcem koji ne zadaje bol. Vi ste duni da ih izdravate,
hranite i odijevate u granicama vaih mogunosti. Ja vam ostavljam
Allahovu Knjigu koja e vas, akoje se pridravate, uvati da ne zalutate
s pravog puta. Kada budete pitani o meni, ta ete rei ? Oni povikae:
"Allahov Poslanie ! Ti si vjerno ispunio i dostavio svoju misiju i
iskreno nas savjetovao ." Allahov Poslanik (a.s.) je podigao kaiprst
prema nebu a potom prema masi haddija i rekao:
Allahu, budi mi
svjedok, Allahu Ti budi svjedok ovome, Allahu posvjedoi!"
t:lA.. .J.! ...J t:lA J t:lA :;.' ;- t:,:.fJ v 1

..
"'".
,.
"_
J "'
"' ,
"' o
.J " "'
i_r .Jji _,.:pf :U:JI vj t_,.:pJ:o ?U:JI rt...- JS" 'Ji

U:a.ll l!JJ :lA :He J :,::. \S" 1WI J. ) J.l 8v
..
..
..,
"'
"'
...
..
..
..
,.
..
"
:J
- 45L
lo '\i 4...lS"'t_,..
h...J..k:.
..i l u
u;J \Ju) t 2) I.IJ
1" tJ t_,.. ' ,_rl!.&.
4J!
.
. Uli l
!
'
'
'
t :i J --J:J /ii l:. :u-f W t

::..+!Jr:;;.. ::,A;,u :)lJ i..l t :J Y.
y !,-a:c,_, oJA! t)-."{ J v j:u:, J *J j
JW J tj ;,:.i! :U t 'i t)li li t W ;s._,J'\:.J t:,
pl 'jj : t l J! J l.!.JI J! l
Allahov Poslanik ( a.s . ) je uzjahao na svoju devu, doao na Arefat,

stao u podnoju brda Debelir-rahme tako da je bok njegove deve
174 Imam Nevevi kae: "Najodabranije miljenje po ovom pitanju je da ena ne smije
nikome koga mu ne voli dozvoliti da ue u njegovu kuu, zadrava se u njoj i sjedi,
svejedno bio to njen blinji mahrem, ena, mukarac ili bilo koje strano lice."
65 4
HADD
bio okrenut prema brdu . Ispred njega je bila masa svijeta. Okrenuo
se prema Kibli i u takvom stanju ostao sve do zalaska Sunca. Kada je
nestalo utila sa neba i Sunce zalo, stavio je Usamu na devu iza
sebe, zategao uzde svoje deve i desnom rukom iaretio ljudima da
budu smireni, govorei im:
Budite smireni i blago kreite.
Kada bi
doao do uzvienja, popustio bi uzde deve kako bi to lake izala na

breuljak. Nakon pristizanja na Muzdelifu klanjao je akam i jaciju s
jednim ezanom i dva ikameta. Izmeu ta dva namaza nije inio
nikakav zikr. Nakon toga je malo prilegao do zore. Po pojavi zore
klanjao je sabah namaz s jednim ezanom i ikametom. Nakon toga je
uzjahao svoju devu i krenuo na Me'ari El-Haram. Okrenuo se prema
Kibli, inio dovu, uio tekbire i slavio Jednog Jedinog Allaha. Tako
je staj ao dok se nije dobro razvidilo. Prije izlaska Sunca je krenuo
prema Mini. Iza njega je jahao Fadl b. Abbas, ljepukast mladi,
uredne i lijepe kose. Na putu su proli pored ena koje su jahale na
devama. Fadl je gledao u njih, te je Allahov Poslanik ( a.s.) stavio
svoju ruku na njegovo lice . Fadl je okrenuo glavu na drugu stranu i
nastavio gledati . Poslanik ( a.s.) je ponovo stavio svoju ruku na njegovo
lice i okrenuo njegovu glavu . Kada je stigao do doline Muhassar
malo je zastao, a potom krenuo putem koji vodi ka Velikom Demretu
kod koga se nalazilo drvo. Kod velikog Demreta je bacio sedam
kamenia, i pri bacanju svakog kamenia uio tekbir. Te kamenie
koji su se, zbog sitnoe mogli bacati sa dva prsta, bacao je iz doline.
Nakon toga je otiao do mjesta gdje su se klali kurbani i svojom
rukom zaklao ezdeset i tri kurbana, a potom zapovidio Aliji da zakolje
preostale. Aliji je dopustio da s njim uestvuje u njegovim kurbanima.
Zatim je naredio da se od svakog tog kurbana uzme komadi i skuha

u kazanu, to su njih dvojica kasnije jeli. Nakon toga je Allahov
Poslanik ( a.s.) otiao u Harem Kabe gdje je klanjao podne i otiao
do ljudi iz plemena Abdulmuttalib koji su ljude napajali zemzem
vodom. Rekao im je:
O sinovi Abdulmuttalibovi, dohvatite mi vode.
Da vas mase preopterete u napajanju Zem-zemom, i ja bih s vama

vadio vodu (iz bunara). Dodali su mu kofu vode i on se napio.
655
POSJETA VJEROVJESNIKOVOM (A.S. )

KABURU
ERIJATSKO,PRAV NA UTEMELJENOST
POSJEI VANJA POSLANIKOVOG (A.S.) KABURA
U knjizi
Ed-Durrul-muhtar stoji:
"Posjetiti kabur Allah ovog Poslanika ( a.s.) je mendub, a neki

kau da je ta posjeta onome ko je u mogunosti vadib. Ako se radi
o farz haddu prvo treba obaviti hadd, a ako se radi o nafili
haddu, onda haddija moe da odabere; da prvo posjeti mezar
Allahovog Poslanika (a.s.) ili da prvo obavi hadd. Medutim, ako
prvo proe kroz Meinu, onda e svakako prvo posjetiti Allahovog
Poslanika ( a.s.). Pri toj posjeti se zanijeti i posjeta njegovoj damiji,
jer je on ( a.s.) obavijestio "da je namaz u njegovoj damiji bolji od
hiljadu namaza na drugim mjestima, osim u Mesdidul-haramu." A
tako je i sa drugim ibadetima.1 75
ejh Ibn 'Abidin (Allah mu se smilovao), za prethodno spomenuti
tekst iz knige
Ed-Durrul-muhtar, kae:
- Tvrdnju da je "posjeta Poslanikovog ( a.s.) kabura mendub"

zastupa sva islamska ulema ( idma'), kao to se navodi u djelu
Lubabul-menasik.
Pripisivanje zabrane njegovog posjeivanja
hanbelijskom uenjaku hafizu Ibn Tejmiji (Allah mu se smilovao)

od strane nekih uenjaka je neosnovano, jer on samo tvrdi da nije
ispravno kretati na put radi posjeivanja bilo koje damije izuzev tri
175 Ed-DurruJ-muhtar, 2/457.
656
HADD
damije, a to se tie posjeivanja kabura Allahovog Poslanika ( a.s.)

tu nema nita sporno i to je kao i posjeivanje ostalih kabura.
- A tvrdnju "da je onome ko je u mogunosti obaviti to vadib"
erhul-lubab, u kojem autor kae : "Kao to sam to

pojasnio u djelu Ed-Durretul-mudi)etu fi ez-zij'aretil-mustafiJieh. "
Isto miljenje se navodi i podrava i u djelu El-Haj'rur-remli Haijetul
meneh od Ibn Hadera. Dakle, djela El-Lubab, El-Feth i erhul
muhtar ukazuju na to da je posjeivanje Poslankovog ( a.s.) mezara,
onome ko za to ima mogunosti, veoma blizu vadiba. U El-Fethu
nalazimo u djelu
se nairoko govori o blagodati tih posjeta, njihovoj kakvoi i nainu

ponaanja za vrijeme posjete. Tako je i s djelima
Lubab, pa
erhul-muhtar i El
neka se onaj ko eli da izui ovu temu vrati tim djelima.
A to se tie rijei "prvo treba obaviti hadd" , u vezi s njima se

u djelu
erhul-lubab kae:
"Hasan prenosi da je Ebu Hanife rekao :

"Ako hadija obavlja farz hadd, njemu je pree da najprije obavi
hadd a potom posjeti Poslanikov ( a.s . ) mezar. A ispravno je i da
prvo posjeti Poslanika (a.s . ) jer su islamski uenjaci sloni (idma' ) u
tome da je nafilu doputeno obaviti prije farza, ako ne postoji bojazan
da bi zbog toga moglo proi vrijeme propisano za dotini farz. "
Pod rijeima "ako prvo proe kroz Medinu" se misli na prolazak
pored mubarek kabura ili pored Medine . Tako e onaj kome se na
njegovom hadskom putu nae Medina, kao to j e sluaj s
haddijama iz ama, bez razmiljanj a i oklijevanja prvo posjetiti
kabur Allahovog Poslanika ( a.s.) zato to izostavljanje posjete u
njihovom sluaju ukazuje na grubost i nesretnost. Posjeta kabura
Allahovo g Poslanika ( a.s.) je u tom sluaju poput sunneta koji se
klanj a prije farza.
Za rijei "pri toj posjeti se zanijeti i posjeta njegovoj damiji"
Ibn El-Hamam kae: "Bolje mu je, smatra ovaj skromni Allahov
rob, da zanijeti samo posjetu Poslanikovom ( a.s.) ka buru. A kada
doe u njegovu damiju, sam e osjetiti kolika j e to blagodat, te e
zanijetiti i posjetu njegovoj damiji i zbog toga imati nagradu. Ta
posjeta predstavljla uzdizanje Allah ovog Poslanika ( a.s.) a ona je u
657
Ko doe da me posjeti, ni zbog ega drugog nego

radi toga da mene posjeti, moja je obaveza da za njega inim efa cat
na Sudnjem danu. Er-Rahmetija prenosi od El- 'Arifa Mula El
suglasju s hadisom:
D ami'ija, da je on posjeivanje kabura Allahovog Poslanika (a.s.)

odvojio od hadda, kako se s njim ne bi pomijeala nikakva druga
namjera.
Rij ei "jer je on ( a.s.) obavijestio" ukazuju na hadis u kome je
Namaz u mojoj damijije vrjedniji od

hiljadu namaza obavljenih u drugoj damiji, osim Mesdidul
Harama. A namaz u Mesdidul-Haramu je Prjedniji od stotinu
namaza obavljenih u mojoj damiji.
Allahov Poslanik ( a.s.) rekao:
"il or \:..; o'jJ { '. ".J'4I'"

:...i t :.u:.:-J1
'
r' r.r-
IlA -
. a'jJ
Ovaj hadis biljee Imami Ahmed, kao i Ibn Hibban u svome
Sahihu, a i Ibn 'Abdulberr ga svrstava u vjerodostojne hadise i kae

da je s tim saglasna veina prenosica tradicionalnih dokaza ( ehlil
eseri)." Takoer se u erhul-Lubabu kae: " ... A u hadisu kojeg biljee
Buharija i Muslim se veli: "Putovanje se ne poduzima radi posjete
damij a izuzev njih tri : Mesdidul - H arama, moje damije i
Mesdidul-Aksa'a".
'
JJ1
r-- -J_,... J'' ' -J rr.r:...i , - :.."..L'....;i JIJ
i...l '-"!
it "'
JJ''' !WJ "i
!
-.
'
Znaenje ovog hadisa, kako je shvaeno u
t.J I J J
Ihjau je: "Putovanje
se ne poduzima radi posjeivanja bilo koje damije izuzev spomenute

tri jer se samo u njima umnogostruuje sevap, za razliku od ostalih
damija koji se u tome meusobno ne razlikuju. Naravno, hadis se
ne moe uzeti kao dokaz da se ne smije krenuti na put na kome e se
posjetiti neka od damija, ako se na taj put krene i zbog nekog drugog
cilja, kao to je posjeta rodbine, sticanje znanja, ili pak, radi posjete
znamenitim mjestima kao to su kabur Allahovog Poslanika ( a.s.)
ka bur Ibrahima ( a.s . ) ili nekog od velikih islamskih uenjaka.176
1 76 Reddul-muhtar 'ala Ed-durril-muhtar, 2/257.
658
HADD
U djelu Evdezul-mesalik ila Muvetta Malik stoji:

"Malik prenosi od Ibn Eslema a on od 'Ata'a b. Jesara da je
Allahov Poslanik ( a.s.) rekao: Boe, nemoj dopustiti da moj mezar
postane kipom koji se oboava. Allahova srdba se uvealaprema narodu
koji od kabura svojih vjerovjesnika prave bogomolje."
.1 ,J:w, .r.r...
t., Jw
w-J "ir
.:f.,.-.
l:.:.-. ,, i"
""!" .J
:u..:.....:. .,- t _.
..
Ibn 'Abdulberr veli: "Nema razliitih verzija od Malika o tome

da je hadisa mursel. Malik je u prenoenju hadisa kod svih
(muhaddisa) autoritet. Ovaj hadis je povezao Omer b. Muhammed
b. Abdullah b. Omer b. El-Hattab, a on je jedan od pouzdanih i
odabranih Medinelija. Tako je ovaj hadis vjerodostojan kod onih
koji uzimaju u obzir mursel hadise, a osnauje ga predaja koju El
'Ukajli prenosi od Sufjana, a on od Hamze b. El-Mugire, a on od
Suhejla b. Ebi Saliha, a on od svoga oca, a njegov otac od Ebu Hurejre
koji kae da je Allahov Poslanik (a.s.) rekao: Boe, ne dozvoli da moj
kabur postane idolom. Allah prokleo narod koji je od kabura svojih
vjerovjesnika nainio bogomolje. El-Badi kae: "Allahov Poslanik
( a.s.) je inio dovu, "da njegov kabur ne postane kipom koji se
oboava" zbog svoje poniznosti, odlunosti da robuje samo
Uzvienom Allahu, potvrde da se samo Allahu moe robovati (tojest
ibadet initi) i prezira da se pored Allaha bilo kome drugom ini
ibadet. U hadisu muttefekun 'alejhi, koji nam prenosi Aia (r.a. ) se
kazuje da je Allahov Poslanik ( a.s.) u samrtnoj bolesti rekao: Allahovo
prokletstvo neka je na jevreje i krfane. Kabure svojih vjerovjesnika su
preobrazili u bogomolje.
. -i, i .JJ \ tAJ
.1 ,JW1 4S)- rJ Jr-'
""!" ).r:-
:u.. :.....:. .,- . t _.
Muslim biljei hadis Dunduba (r.a. ) koji kae: " uo sam

Vjerovjesnika (a.s.) da kae: Oni koji su bili prije vas kabure svojih
vjerovjesnika i dobrih ljudi su smatrali damijama. Vi nipofto nemojte
kabure pretvarati u mesdide (mjesta gdje se klanja) . Ja vam to
zabranjujem.
-
659
lJ 'jJ 'Jt :, t) J l)lS' lS' ;; 'Jt

'+lt ;! )l
En-Nevevi kae: "Islamski uenjaci kau: 'Allahov Poslanik ( a.s.)
je zabranio da se njegov kabur kao i bilo koji drugi kabur preobrazi
u damiju, samo iz straha od pretjerivanja u njegovom uzdizanju i
dovoenja ljudi time u iskuenje, to moe odvesti i u nevjerstvo,
kao to se desilo mnogima u ranijim narodima. I kada su ashabi
osjetili potrebu da proire Poslanikovu damiju, oko asnog mezara
su sagradili visoki polukruni zid, kako taj mezar ne bi bio sastavnim
dijelom damije u kome bi neuki klanjali. "'177
U
Muvettau Imami Malika (Allah mu se smilovao), u predaji
Imama Muhammeda b. Hasana E-ejbanija (Allah mu se smilovao),

u poglavlju "Posjeta Vjerovjesnikovog ( a.s.) kabura i pohvalne radnje
u toj prigodi" se kae: "Muhammed je rekao: "Malik nas je obavijestio
da mu je Abdullah b. Dinar kazivao "Ibn Omer (r.a.) bi pred polazak
na put i nakon povratka s njega, doao kod Vjerovjesnikovog ( a.s.)
kabura, uio salavate na Poslanika ( a.s. ) , inio dove, a potom bi
otiao". Muhammed dalje kae: "Tako bi trebalo postupati kada se
doe u Meinu. "
U Malikovom (Allah mu s e smilovao) Muvettau se, takoer,
nalaze rijei Jahje b . Jahja koji kae: "Malik mi je prenio rijei
Abdullaha b. Dinara koji kazuje: 'Vidio sam Abdullaha b. Omera
(r.a. ) kako stoji kod Poslanikovog (a.s . ) kabura i donosi salavate na
njega, Ebu Bekra i Omera."' Ova predaja se navodi u poglavlju "Babu
ma dae fis-salati 'alen-Nebijji ( a.s. ) . "
Imami Ahmed u svome Musnedu biljei rijei Mu'aza b. Debela
(r.a. ): "Kada ga je Allahov Poslanik (a.s . ) poslao u Jemen ispratio ga
je on lino. Mu'az je jahao, a Allahov Poslanik (a.s.) iao pored njega
Mu 'aze, ti me poslije ovegodine moda vie nee sresti

ivog, a moda eproi pored ove moje damije ili pored moga kabura.
i savjetovao ga:
177
660
Skraeno iz djela "Evdezul-mesalik ila Muvetta Malik" , 3/300.
HADD
Mu'az je zaplakao iz straha da vie nee vidjeti Poslanika (a.s . ) .
Meni su, zaista,
Poslanik ( a.s . ) se okrenuo prema Medini i rekao :
najblii bogobojazni, ma ko bili i ma gdje oni bili. 1 78
'i? :,t l:lA 'i ::,t :,t l:lA ls. \ili 'J ::,t
"'
,
.".
tl
t.
l 1 :- ;;:u
, _ -r .;t .) c -1
"
: - ' lau
, :._t:_.; ' '"' UJI
-,.
4.UI
J)
J-AJ ..t!
J ..,._
...rlJ ;
-- 1;\! :, 1;\! :;. 1',i\
t>! JW
$
"'
;\.11-J1f
Ibn Made u svome Sunenu biljei da je Omer b. El-Hattab

(r.a . ) jednog dana uao u damiju Allahovog Poslanika (a.s.) i kod
njegovog kabura zatekao Mu'aza b. Debela (r.a. ) . Sjedio je i plakao,
te ga je Omer pitao ta ga je rasplakalo, a on je odgovorio: "Rasplakale
su me rijei koje sam uo od Allahovog Poslanika ( a.s. ) . uo sam ga
malo pretvaranje je irk. Onaj ko bude pokazivao

neprijateljstvo prema mome prijatelju, taj je izaao na dvoboj protiv
Uzvienog Allaha. Uzvieni Allah voli: estite, bogobojazne i
nenametljive vjernike, ije se odsustvo ne primjeuje, a ako su prisutni
ne pozivaju se i ne primjeuju se; njihova srca su svjetiljke upute; oni su
sigurni od velikih iskuenja.179
da kae:
jl).l JJI t> .J JJI jj :ill J .s:,s- :;. t>lJ :,JI )._ l t>
-. _.Jn
:.A...t.ln
::J.t.. ,
'
, - _ -_ . " '' ' 1" ' '..1 - , - '.ch , - . - r 1 a:{ _
J , ' ,;r..
t*!..- .P ("""J (""" J "!J J
(""" J-!
.l
,
- JS" Y,. .s4J I
o
Posjeta kaburu Allahovog Poslanika ( a.s.) spada u najodabranije

mendube i veoma je blizu vadiba, jer je on (a.s.) mnogo zaduio
vjernike i prei im je nego oni sami sebi, kao to to Uzvieni jasno
kae :
Vjerovjesnik treba da bude prei vjernicima nego oni sami

Sebi. 180
Postoje brojni hadisi koji podstiu na posjeivanje kabura
Allahovog Poslanika (a.s . ) . Ovom prilikom izdvaj amo sljedee:
178 Vidi, Knjigu Mu'aza b. Debela od autora ove knjige.
179 Ibid.
1 80 El-Ahzab, 6.
66 1
- Hadis Ibn Omera (r.a. ) kojeg biljee Ed-Darekutni, El-Bezzar

i Ibn Es-Seken koji ga svrstava u vjerodostojne hadise, u kome Allahov
Poslanik ( a.s.) kae:
Ko posjeti moj mezar, moja je obaveza da budem
zagovornik za njega.
.- JJ
., _:j - l
J ".r-- n ,JI
..
'
- Hadis kojeg biljee Ebu Ja'la, Ed-Darekutni, Et-Taberani i
Ko obavi hadd i mene posjeti nakon fto umrem, kao da

me je posjetio dok sam bio iv.
Ibn 'Asakir:
.,; J jlJ ;;.s \S' .,;uJ JI) ;;.

- Hadis kojeg biljei E bu Davud Et-Tajalisi, a koga Es-Subki
smatra vjerodostojnim i iji su svi prenosioci osim jednog iz generacije
Onome ko mene posjetija u biti zagovornik i svjedok. A onaj

ko umre u jednom od dva Harema, Allah ega proiviti sa onima koji
su sigurni na Sudnjem danu.
1:.
JJ :- :(- jlJ ;;.
J w UJI &.
1
tabi'ina:
)J t.. ;;.J
J ,:./
"' uJI _ ,
y.
U vjerodostojnim hadisima, koje prenose Buharija i Muslim

postoji naredba da se posjeuju kaburi . .Kabur Allahovog Poslanika
( a.s.) je pree posjeivati nego druge kabure. Allahov Poslanik ( a.s.)
je posjeivao mezarje El-Beki'a i mezarje uhudskih ehida. A njegov
kabur je prei da se posjeti, zbog toga to je nama farz da Allahovom
Poslaniku ( a.s.) iskazujemo potovanje i za njegova ivota a i poslije
njega. Uzvieni Allah kae:
Mi aljemo tebe kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti

i kao onog koji treba da opominje. Da u Allaha i u
Poslanika Njeg01Ja vjerujete, i da vjeru Njeg01Ju pomognete,
i da Ga veliate i da Ga ujutro i navee hvalite.181
Sve spomenuto j e dokaz
da j e posj eivanj e asnog
Vjerovjesnikovog ( a.s . ) kabura samo po sebi ibadet koji treba initi,

181 El-Feth, 8-9.
662
HADD
ibadet neovisan o drugim ibadetima, i da je i radi same te posjete

doputeno krenuti na put. Neka je sa sreom svakome ko samo s tim
ciljem krene na put. Ovo nije u koliziji sa rijeima Allahovog Poslanika
(a.s.) koje prenose Buharija i Muslim (muttefekun 'alejhi) : Radi
posjeivanja se na put ne kree osim radi tri damije: Mesdidul
harama, ove moje damije i Mesdidul-aksa )a.
l' t
-.r-oi
::...it .u..:...:. t.:....:a ;,... it '' ' J'u.. '' ! "

irJ t:lA '--.u..:.J-..;. r rT"'
.r ;.w.;; oi
.}lJ IS'! oi!
-
_.
_.
_.
Ovaj hadis samo ukazuje na to da se put ne poduzima radi

odavanja posebne poasti damijama njihovim posjeivanjem,
pribliavanjem Allahu tako to se u njima obavi namaz, izuzev ovih
triju damija. Ovakvo proireno razumijevanje hadisa je potrebno
kako ne bi dolo do protivurijeja izmeu njega i opte-poznate
doputenosti kretanja na put radi mnogih drugih ciljeva, kao to je
odlazak na Arefat, u dihad, radi obavljanja hidre, kolovanja,
trgovine i raznih drugih dunjalukih potreba . . . 182
Naravno, bolje je da svaki posjetilac Poslanikovog kabura zanijeti
da e posjetiti i njegovu damiju i u njoj klanjati namaze, zato to je
Allahov Poslanik (a. s.) rekao: Namaz u ovoj mojoj damijije bolji od
hiljadu namaza u drugoj damiji, izuzev Mesdidul-harama. 18 3
'l l l l olj..N o')L,p t,:r.

. j:;Jt l:lA . a')L,p
'
'
'
NAIN PONAANJA PRI POSJETI KABURA

ALLAHOVOG POSLANIKA (A.S.)
Posjetilac Poslanikovog ( a.s.) mezara treba da vodi rauna o
sljedeem:
l.
Na putu do Medine munevvere treba to vie donositi salavate

i selame na Vjerovjesnika (a.s.).
182 Vidi:
evahidul-Hakk, od ejha Jusufa En-Nebehanija (Allah mu se smilovao).

183 Sahih Muslim, Kitabul-hadd, hadis br. 2469.
663
2 . Pri prvom susretu s Medinom, posjetilac treba da ee donosi

salavat i selam na Vjerovjesnika ( a.s. ), da moli Allaha da se tom
posjetom okoristi i od njega je ukabuli, i da pouri ako mu ta urba
ne priinjava potekoe. U asnom hadisu koji prenosi Malik b. Enes
( r.a.) se kae: "Vjerovjesnik ( a.s.) pri povratku s puta, kada bi ugledao
zidove medinskih kua, potjerao bi svoju jahalicu (devu ili konja),
zbog toga to ju je mnogo volio" . 1 84
3. Kada se ue u Meinu treba u dubini srca osjetiti koliko je
ona velianstvena i odabrana. Poslanik ( a.s . ) je ukazao na veliinu
Medina je
Vjerovjesnikov (a.s.) harem, njeno drvee se ne sijee. U njoj se ne smije
praviti nered i na onoga ko ga naini, ili pak, u njoj nekakvu novotariju
uvede, pada prokletstvo Allaha, Njegovih meleka i svih ljudi.185
grijeha onoga koji se ogrijei o njenu svetost rekavi:
u- t ::., 'Jj tA etaa! 'J J1 1 ;.- .W1
t .rl lj JJ1 bJ (J!J

"'
"
..
....
..
..
Meinu je Allah blagoslovio zbog dove Allahovog Poslanika (a. s.).

Aia (r.a.) kazuje: "Kada je Allahov Poslanik ( a.s.) stigao u Meinu
razboljeli su se Ebu Bekr i Bilal (neka je Allah njima zadovoljan), pa je
Ebu Bekr u velikoj temperaturi govorio: 'Svako osvanjuje kod svoje
kue, a smrt mu je blia od kaia na papui', a Bilal bi po buenju iz
nesvijesti govorio: 'Kamo sree da ovu no provedem u dolini u kojoj
me opasuju Izhir i Delil1 86', a zatim je govorio: 'Boe, prokuni ejba
b. Rebi'a, 'Utbeta b. Rebi'u i 'Umejjeta b. Halefa, kao to su oni nas
protjerali iz nae zemlje u zemlju bolesti'. Potom je Allahov Poslanik
Boe, uini nam Medinu dragom kao to namj'e draga

Mekka ili jo vie. Boe, podari nam bereket u naem sa.'u i muddu187,
uini nam je zdravom, a ovu bolest prenesi u DuhfuJ88 !"189
( a.s.) inio dovu:
184
185
1 86
187
188
1 89
664
Sahihul-Buhari, Fedailul-Med.ineh, 1886.

Ibid, 1 867. 2
Imena mjesta u Mekki.
Mjere za koliinu (op.prev.)
Mjesto u blizini Med.ine (op.prev. )
Ibid, 1 889.
HADD
j lA J W I.!j j l fjf ''..,- J

.i:..li lA , ,:r
UNJL.; ,-
- .
Posjetilac Medine treba imati u vidu da se nalazi u dobrom

mjestu, u gradu koji privlai srca vjernika s Istoka i Zapada, na vrelu
islama i srcu imana.
Ebu Hurejre (r.a . ) kazuje da je Allahov Poslanik (a.s . ) rekao:
Iman se povlai u Medinu kao !to se zmifa povlai u svofu rupu.190
'
lA
\J W' GoWI h \:J b" l
IS'!h .)
IS'!)
t !
Rijeju "povlai" se cilja na to da je Medina stjecite imana. I
kao to zmija izlazi iz svoje rupe radi traganja za hranom, a potom
se, kada je neto uplai, u nju sklanja, tako se iman (vjera) proirio iz
Medine ali joj svaki vjernik tei zbog ljubavi prema Allahovom
Poslaniku ( a.s. ). Tako je bilo u svim vremenima. U vrijeme Allahovog
Poslanika ( a.s.) se u nju odlazilo radi uenja od njega ( a.s.) u vrijeme
ashaba i tabi'ina i generacije koja je dola poslije tabi'ina radi ugledanja
u njih, a kasnije radi posjeivanja Poslanikovog ( a.s. ) kabura, klanjanja
u njegovoj damiji i traganja za bereketom tako to se ide njegovim
stopama i stopama njegovih ashaba. 191
'
._
Stanovnici Medine munevvere kod Allaha uivaju veliki ugled,

zbog toga to se nalaze u Vjerovjesnikovoj ( a.s. ) blizini, na to ukazuju
kur'anske rijei:
Ako se licemjeri i oni ija su srca bolesna i oni koji po

Medini ire lai - ne okane, Mi emo ti vlast nad njima
prepustiti i oni e samo kratko vrijeme kao susjedi tvoji u
njoj ostati.192
A
Allahov Poslanik ( a.s.) je rekao: Niko nee spletkariti protiv

stanovnika Medine a da ga nee nestati kao !to nestafe soli u vodi.193
190
191
192
193
Ibid, 1876.
Fethui-Bari, 4/94.
EI-Ahzab, 60.
Sahihui-Buhari, Fedailui-Medineh, 1877.
665
!..Lh
W' t
- W1 1 t ,
-,,.t
,
,s-WI 1./ f--:- t
IT
4. Lijepo je da se posjetilac prije odlaska u Poslanikovu damiju

okupa, odstrani tragove putovanja, obue najljepe i najie odijelo
koje ima, kao to je uradio El-Munzir b. 'Aid (r.a. ) kojega je pohvalio
Allahov Poslanik (a.s.) kada mu je sa grupom ljudi doao iz svoga
plemena. On nije pourio kao to su pourili drugi iz njegovog
plemena, nego je obukao najljepe odijelo, i tek tada mu doao.
Allahov Poslanik ( a.s.) ga je pohvalio rekavi:
Pri tebi imaju dvije
osobine koje voli Allah, blagost i odmjerenost.194
A'-
:i'A clJ !
al3\;rJ r-i-h llJI I'
5. Kada se stigne do vrata Vjerovjesnikove (a.s.) damije prouiti

dovu: "Velikim Allahom, Njegovim plemenitim licem i Njegovom
praiskonskom moi, zatitu traim protiv prokletog ejtana. U ime
Allaha. Allahu pripada hvala. Boe, blagoslovi Muhammeda (a.s.) i
njegovu porodicu. Boe, oprosti mi moje grijehe i otvori mi kapije
Tvojih blagodati."
ill i Jl' k:.,, f-' J fP' J 1_fot

yiY,t lj IF:; l l J Ji J.. j.:.., l
:.;.;
U damiju se ulazi desnom nogom, a izlazi lijevom, kao to se
postupa u svakoj damiji . Pri izlazu e uiti istu dovu s tim to e na
kraju rei:
yl:;.t lj
6. Ako se ikako moe treba posjetiti i asnu Revdu, a to je dio
Vjerovjesnikove (a.s . ) damije, prostor izmeu njegovog kabura i
Ono !to se nalazi izmedu moje

sobe i moga minbera je jedna od dennetskih ba!i, a moj minberje na
mome vrelu.195
njegovog minbera, za koji je on rekao:
194 Sahih Muslim, Kitabul-fedail.

195 Sahihul-Buhari, 1888.
666
HADD
Njegove ( a.s.) rijei "jedna od dennetskih bai", znae:

- da se, Allahova milost, na to mjesto sputa kao to se sputa u
Dennetu,
- ili da e se taj prostor u cijelosti prenijeti u Dennet,
- ili pak, da ibadet obavljen u njoj vodi u Dennet.
U Revdi treba klanjati dva rekata tehijetul-mesdida, zahvaliti
Allahu na toj velikoj blagodati, i moliti ga da mu olaka obavljanje
preostalih obreda i da ih od njega primi.
7.
Potom odlazi Vjerovjesnikovoj ( a.s.) asnoj sobi, okree se

prema njegovom kaburu, na udaljenosti od oko etiri lakta od ograde,
i srca odvojenog od svih ovosvjetskih preokupacija, svjestan situacije
i stajanja pred velianstvenom osobom, bez podizanja glasa, naziva
selam:
Es-selamu 'alejke, ja Resulellah,
Mir (Selam) tebi, Allahov Poslanie! Mir tebi, Vjerovjesnie! Mir
tebi, najbolji Allahov robe! Mir tebi, Allahov miljenie! Mir tebi,
Vjerovjesnie milosti! Mir tebi, zagovornie za svoj ummet! Mir tebi,
prvae svih poslanika! Mir tebi, peatu svih Allahovih Vjerovjesnika!
Mir tebi, vojskovoo znamenite vojske! Mir tebi, Muhammede! Mir
tebi, Ahmede! Mir, Allahova milost i svako dobro, neka je s tobom!
Selam tebi, tvojoj asnoj i ednoj porodici koju je Allah oistio od
grijeha! Neka te Allah nagradi nagradom boljom od nagrade bilo
kojeg poslanika! Svjedoim da si vjerno dostavio poslanstvo i vjerno
prenio emanet koji ti je bio povjeren. Ti si iskreno savjetovao svoj
ummet i na Allahovom putu se iskreno borio sve do svoje smrti.
Neka je najljepi Allahov blagoslov - do Dana Sudnjeg - na tebe,
tvoju porodicu i sve tvoje ashabe kad god te se sjete ili spomenu
svjesni, i kada te zaborave nemarni. Allahov Poslanie, mi smo tebi
doli. Doli smo, iz daleka, da posjetimo tvoj kabur. Nastojimo da ti
se djelomino oduimo i da posjetom tebi blagoslov i tvoj efa'at
zadobijemo. Nai grijesi samo to nam lea nisu polomili, a ti e na
667
Sudnjem danu biti efa'atdija (zagovornik) . Ti e tamo imati veliki

ugled, i velianstveno vrelo vode . Uzvieni Allah kae:
A da oni koji su se sami prema sebi ogrijeili dodu tebi i

zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za
njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je
milostiv.196
Mi smo ti doli pokajniki, pa budi nam zagovornik kod svog
Gospodara: Moli ga da smrt doekamo slijedei tvoj Sunnet, da nas
uvrsti u tvojoj vjeri, oivi pod tvojim bajrakom, napoji s tvoga vrela
i tvoje asne ruke nakon ega vie nikada neemo oednjeti. efa'at,
efa'at, o Allahov Poslanie! Allaha molim da ti bude za mene
zagovornik, i samo Njega molim da kao musliman umrem; u tvojoj
vjeri i na tvome sunnetu !
Nakon toga mu prenese selame onih koji su ga time zaduili,
govorei: Es-Selamu 'alejke, Allahov Poslanie (selam tebi) od toga
i toga. I on prieljkuje da mu ti bude zagovornik kod svoga
Gospodara. Neka te Allah uini efa'atdij om i njemu i svim
muslimanima!
Nakon toga se pomjeri malo udesno, stane ispred Ehu Bekrovog
kabura, i kae: Es-Selamu 'alejke, ashabu Allahovog Poslanika! Es
Selamu 'alejke, halifo Allahovog Poslanika! Neka te Allah obilato
nagradi. Nakon Allahovog Poslanika ( a.s . ) ti si nastavio njegov posao
i divan li si mu nasljednik bio! Na najbolji mogui nain si slijedio
njegov put i program. I neka je spas, Allahova milost i blagoslov na
tebe ! Boe, usmrti nas u ljubavi prema njemu, i nemoj nam sprijeiti
da ga posjeujemo!
Nakon toga se pomakne udesno koliko jedan lakat, stane ispred
Omerovog ( r.a . ) kabura i kae: "Es-Selamu 'alejke, Emiru (Vladaru )
pravovjernih! Neka te Allah zbog svega ime si zaduio nas i islam,
(iz Svoga izobilja) nagradi. Allah je tobom uzdigao islam. Bio si
196 En-Nisa', 64.
668
HADD
vladar muslimana i oni su bili tobom zadovoljni. Bio si upuen i

druge si na pravi put okretao. I neka je Allah zadovoljan tobom i
onima koji su te naslijedili! "
Nakon toga (se malo odmakne od kabura) i dovom se obraa
Allahu za svoje uitelje, roditelje, one koji su mu u ivotu bili od
koristi, one koji su od njega traili da za njih ini dovu i sve druge
muslimane.
Kada zavri te posjete, odlazi do Poslanikovog ( a.s.) minbera te
kod njega i u Revdi, dugo ini dovu.
Pri posjeti ne smije initi novotarije koje ine neznalice; kao to
je doticanje zidova Poslanikove ( a.s.) sobe jer je to nepristojno. Taj
zid se ne dodiruje i ne ljui, jer se tako postupa samo s Haderul
esvedom i jemenskim uglom asne Kabe. Oko Poslanikove (a.s.)
sobe se ne tavati (ne obilazi), jer se tavaf obavlja iskljuivo oko Kabe.
Kod kabura se ne poginje niti se ljubi zemlja. Sve su to pokuene
novotarije. Poslanikovoj ( a.s.) sobi se ne okreu lea pri odlasku, jer
je to znak loeg ponaanja. Pred njegovim ( a.s.) mezarom se ne
obavlja nikakav namaz. 197
8 . Pohvalno je da posjeti ehide Uhuda, osobito kabur prvaka
svih ehida, Hamze (r.a.) , kao i ashabe pokopane na mezarju Beki'a,
i to je najbolje uiniti etvrtkom.
9.
Lijepo je subotom posjetiti damiju Kuba', u njoj klanjati i

dovu initi.
Muslim biljei da je Ibn Omer (r.a.) svake subote dolazio u
damiju Kuba' i da je rekao: "Vidio sam Allahovog Poslanika ( a.s.)
da u nju dolazi svake subote" . 198
l O.
Posjetilac (tih mubarek mjesta) treb da u Poslanikovoj ( a.s.)

damiji redovno obavlja namaze u dem'atu, zato to je Allahov
Poslanik ( a.s.) rekao: Ko u mojoj damiji (neprekidno) klanja etrdeset
198 Sahih Muslim, poglavlje El-Hadd, hadis br. 2483. (op.prev. )
669
namaza, tako da ga ni jedan namaz ne proe (van moje damije),

zapisana mu je garancija od (dehennemske) vatre, spas od kazne i
bie poteen dvolinosti.199
iU:Jj 1\lll l).! ;. ::<- :J & jf 41 J
Jl ::r- Zs}.) yl:iJI
..
Ovo djelo je dovreno u Haremu Uzvienog

Allaha, u etvrtak, 03.05 . 14 1 8 . h.g.
I neka je salavat na naeg prvaka Muhamme
da ( a.s.) njegovu asnu porodicu, ashabe i
sve koji slijede do Sudnjeg dana!
1991 Musned Ahmeda b. Hanbela, hadis br. 12123. (op.prev.)

670
"'
..
..
LITERATURA
l.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
ll.
12.
1 3.
14.
15.
16.
El-Kur)anu)l-kerim
'Ala'u'd-din 'Abidin, El-Hedijjetu)l-(alaVJe
Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, El-Erbe(une)l-(ilmijje, Daru'l
kalem, Dimek
A. M. Tuhmaz, Et-Tefsiru)l-mevdu(i li suveri/l-Kur)ani)l-azim,
Daru'l-kalem, Dimek
A. M. Tuhmaz, Iradu)n-nas ila ahkami)l-hajdi ve)n-nifas
A. M. Tuhmaz, Mejjizatu)-eri(ati)l-islamijje, Daru'l-kalem,
Dimek
A. M. Tuhmaz, Mu (az ibni Debel, Daru'l-kalem, Dimek
Abdullah ibni Mahmud el-Hanefi, El-Ihtijar li te(alili)l-muhtar
Ahmed ibni Muhamed ibni Hanbel, El-Musned, Daru'l-hadis,
el-Kahire
Bezlu)l-medhudfi haiti Suneni Ebi Davud
Ebu Davud, Sunen, Daru'l-hadis, el-Kahire
Ekmeluddin Muhamed ibni Mahmud, erhu)l- 'inaje (ale)l
Hidaje, Matbe'atu'l-Halebi
El-Askalani, Fethu)l-Bari erh Sahihi)l-Buhari, Tab'atu'l-Halebi,
el-Kahire
El-Bejheki, Es-Sunenu)l-kubra, Medlis da'ireti'l-me'arifi'l
usmanijje, Hajderabad
El-Buhari, Sahih, Daru'-a'b, el-Kahire
El-Feta-va el-hindijje
17.
El-Kandihlevi,
Evdezu)l-mesalik ila Muvetta)i)l-imam Malik,
el-Mektebetu 'l-imdadijja, Mekketu 'l-mukerrema
18.
El-Kasani,
Beda)i (u)s-sana)i(, eriketu'l-matbu'ati'l- 'ilmijje,
Misr
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42 .
672
Fethu)l-kadir
El-Menavi, Fejdu)l-kadir erhu)l-Dami(i)s-sagir
El-Merginani, El-Hidaje erh Bidajeti)l-mubtedi
El-Mu (demu)l-vesit
En-Nesa'i, Sunen, Daru'l-hadis, el-Kahire
Es-Sindi, Lubabu)l-menasik
Et-Tirmizi, El-Dami(u)s-sahih, Daru'l-hadis, el-Kahire
Ez-Zejle'i, Nasbu)r-raje fi tahrid ehadisi)l-Hidaje
Fetava Kadihan
Ibn Kesir, Tefsiru)l-Kur)ani)l-azim
Ibn Made, Sunen, Daru'l-hadis, el-Kahire
Ibn Tejmije, Medmu (u)l-fetava
lbnu'l-Esir, En-Nihaje fi erh garibi)l-hadis
Jusuf en-Nebhani, evahidu)l-hakk
Meraki)l-felah
Muhamed el-Hamid, Rudud (ala ebatil
Muhamed Emin ibn Abidin, Reddu)l-muhtar (ale)d-Durri)l
muhtar, Dar ihja'i't-turasi'l- 'are bi, Bejrut
Muhamed Fu'ad Abdu'l-Baki, Ta (likat (ala Sahih Muslim min
erhi)n-Nevevi
Muslim, Sahih, el-Kahire
Mustafa ez-Zerka, El-Medhalu)l-ftkhi elJam
Nuruddin 'ltr, Dirasat tatbikijje fi)l-hadisi)n-nebevi
erh Munjeti)l-musalli
Zafer Ahmed el- Usmani, I(ala)u)s-sunen
Zuhejr Kirami, El-Istifa) bi)s-salah
El-Kemal ibni el-Humam,
SADRAJ
PREDGOVOR
U11od
.............................................. ................................
....................................................................................
DEFINICIJA POJMA "FIKH"

Fikh i erijat
Imami mudtehidi
.. . .
Fikh je Allahov zakon
.
Razilaenje mudtehida oko sporednih propisa
Islamski fikh je najobuhvatnije zakonodavno pravo
Razlikovanje memoriranja od razumijevanja
.................................... ................
........................................................ ...................
.....................................
.........................
...
....................
. . . . ..... . . . . . . . . . .... .... . . . . . . . . .
.......................
.................
...........................
UPOZNAVANJE SA VELIINOM DJELA

IMAMA EBU HANIFE (RAHIMEHULLAH)
............................
5
9
ll
12
16
17
18
20
21
24
l.
poglavlje
PropJSf, O Cf,stoCI
27
ISTOA
Definicija pojma et-tahare (istoa)
Vrijednost istoe u islamu
29
29
29
y e
, .
............................. .......................................................
............
. . . . . . . .. . . . . ..............
................................
SREDSTVA IENJA
Voda
Praina
Trljanje/struganje
Potiranje
Isuivanje
Transformacija
tavljenje
. ...................
. . ...................... ..... ................................
............. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ................................
..................... ............... .................. ..... ........................
. .. . . . ..........................
.................................
.................. ............................ .......... ........................
...............................................................................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .
. . . ........
. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33
33
47
50
54
54
56
57
VRSTE ISTOE
63
istoa od neiste materije .
63
Koje se neisti toleriu
.
69
Kako se odstranjuje neist
70
ienje nakon obavljene nude
. . .
72
V
"X'
,t;
DeJ ntct;a Ctlcen;a ......................................................... 72
Tretiranje ovog pitanja
72
Sredstva za ienje
74
Kako se obavlja ienje
75
Sunneti i obiaji prilikom obavljanja nude
76
istoa od neistog stanja (hadesa)
81
Abdest
81
Definicija abdesta
81
.
81
Tretiranje abdesta
.
84
Uvjeti za valjanost abdesta
Sastavni dijelovi (ruknovi) abdesta
. 86
Sunneti kod uzimanja abdesta
.
. .
88
Mustehabi (pohvalni postupci) kod
uzimanja abdesta
99
Mekruhi (pokudene radnje) kod uzimanja abdesta . 103
ta kvari abdest
..
103
Abdest osobe s isprikom (sahib-i uzur)
1 15
Mesh po mestvama
.
.
1 18
Utemeljenost mesha po mestvama
. 1 18
Uvjeti za ispravnost mesha po mestvama
1 19
Kako se ini mesh
. 121
Trajanje mesha .
.
122
Mesh po arapama
123
Razlozi koji kvare mesh po mestvama
.
.. .. 124
Kupanje
..
.
125
Tretiranje kupanja
.
.
125
Obavezno (farz) kupanje ..
... 125
Situacije u kojima je kupanje sunnet
. . . . 129
Farzovi (obavezne radnje) kod kupanja
1 30
Sunneti kupanja
.
.
..
. 1 32
....................... ................................................
...................................... ..............
. . .....
.............................................
................... .............................
.................
...
....
............
. . . . . .......... ....... . . . . .............. ..........
...... ............................ ........................
..... ..... .................. .......................
......................
.............. . . .........................
. . . . . ....................... .................................. ...............
...... ......................... ...........................
................... . . . . . ..........
........ ..... ..........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
......
....... ...... . . . . ..........
....... ............
......
.....
...
......
....................................... . . . . ................
..
.......... .............................
..
..... ..............
..........................
................
......
................................
....... ......................
...
.....................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .
........... . . . . . . . ....... . . . ...................
....
...........
................... ................. . . ...................
......
................. ........ ........
............
.......
....
...
......... .....................
. . . .............
.....
........
........................
.......... . . . . . . ..................
.............
...
.....
......................
......
674
......................... .........
......
......
SADRAJ
PROPISI O HAJZU I NIFASU

..
. .
135
I. Hajz
1 35
Definicija ....................................................................... 1 35
Mes'ela .......................................................................... 1 38
Uvjeti hajza ................................................................... 1 39
Uzronik haj za .............................................................. 1 39
Vremensko trajanje hajza
.
..
! . 141
Boja menstrualne krvi .
. .
.
143
Osnovni uvjet za postojanje hajza .................................. 144
Problem koji se esto deava .......................................... 144
Prestanak krvarenja (et-tuhr) ......................................... 145
Propisi koji se odnose na haj z ........................................ 146
Zabrana obavljanja namaza .. ......
. . . ... . 146
Zabrana posta .
. ....
. . . ..
.
. . 148
Zabrana uenja asnog K.ur'R-na . .

. . .. .. . . . 1 50
Zabrana doticanja predmeta
na kojem je napisan cijeli ajet .
. ...
. 151
Zabrana ulaska u mesdid (damiju) .
.
154
Zabrana obavljanja tavafa . . . . . .
.
155
Zabrana spolnog openja
.
. ..
. . 1 56
Obaveza kupanja nakon prestanka krvi .
1 59
Vrijeme poetka i prestanka hajza ................................... 160
Zena koja prvi put dobije hajz .. . . ... .
.
160
Ona koja je ve dobivala hajz .
.
.
. 161
Prestanak bajza kod ene
..
. . .. .
. . . . 1 67
kojaga je ve imala
Produivanje krvarenja .................................................. 1 72
Produavanje krvarenja kod ene
kojoj nije prvi put da dobije hajz
..
.
172
Produavanje krvarenja kod ene
koja prvi put dobiva hajz .... . . .....
. 173
ena sa zbunjujuim stanjem (el-muhajjire) ................... 1 79
II. Nifas ............................................................................... 1 8 1
Jezika definicija pojma .................................................. 1 8 1
Definicija u erijatskom pravu ........................................ 1 8 1
...........................
..........
. .
.....
.................. ......... . . . . . . . . ..............................................
. . . . . . . . . .
...
.........
...................
. .
.........
...
....
..
..........
...... ...........
......
..
...
..
...
.... . . . ...............
......
. . ..
.......
........
..
..
....
............
.....
......
..
....
..
............
........
..................
........
..
....
...
....
....
...........
...
........
.....
..
....
............ ........
.....
........
. . . . . . . .......
....
.....
. . . . . ........
..
...
...............
..
............
................
....
..
.....
.....
......
.......
......
................
...
..
......
...................
675
Abdulliamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH
erijatski tretman nedonoeta ( es-sikt)

Blizanac (et-tev'em)
Vremensko trajanje nifasa
Period bez krvarenja u toku nifasa
Period bez krvarenja izmedu hajza i nifasa
Istihaza
Tretiranje krvi istihaze
.................... ......
. .. . ...... . . . . . . . . ...... ..... ......... ........ .........
. . . ........ . . . . . . . . . . . . . . . ............ ... ... ...
......................... .........
......................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .
FORMALNO-PRAVNA ISTOA
Tejemum
Definicija tejemuma
erijatsko-pravna utemeljenost tejemuma
Nain uzimanja tejemuma
Uvjeti za valjanost tejemuma
Prvi uvjet: Nijet
Drugi uvjet: Valjana isprika za tejemum
Trei uvjet: Potiranje istom zemljom
(es-sa "idu 't-tajjib)
etvrti uvjet: Da se potiranjem obuhvati
lice i ruke do iznad laktova
Sunneti tejemuma
ta kvari tejemum?
Mesh po povezu za imobilizaciju
(gipsu) i po zavoju
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .
. ..... . . ........... . . . . . . ... . . . ........ . . . . . . . . . . . . . . ........ ................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . ..
........ ...............
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .
........................ .................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
... .................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....... ...... . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . ............... . . . . . . . . .......
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .
.......... ...............................................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
2. poglavlje
Namaz (salat)
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
NAMAZ (SAI.AT)
Definicija namaza (salata)
Vrste namaza
Znaaj namaza u islamu
erijatsko-pravna utemeljenost namaza
Ostavljanje namaza
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .......... ............
........ ........... ........................ .... ...... . .................
..... .... ................ . . . . ........... . . . . . . . . . . . . . . .
.................................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . ................. ..............
NAMASKI FARZOVI
Prvi: istoa od fiktivne neisti (hades)
. . . . .. . ....... ...... ..... ..... . . ........ ............ ............
676
. . ...... .... ...... . . . . ..........
182
183
184
185
186
187
188
190
191
191
191
193
194
194
195
202
204
204
205
206
209
211
211
211
212
216
217
220
220
SADRAJ
Drugi: istoa od stvarne neisti

.
Trei: Pokrivanje stidnog dijela tijela (avreta) .
etvrti: Nastupanje vremena .
..
Dvije su vrste vremena u kojima je
pokueno klanjati
.
. . . ...
Ezan
Definicija ezana
.
..
trijatsko-praPna utemeljenost ezana . .
Tretiranje ezana i ikameta
.
Kako se ue ezan i ikamet
Ponapljanje za mujezinom . .
..
Peti: Okretanje prema Kibli
.
esti: Odluka (nijjet)
..
Sedmi: Prvi tekbir
.
.
.
Osmi: Stajanje (kijam)
. .
..
.
.
Deveti: Uenje (kiraet)
Deseti: Ruku' (pregibanje u namazu)
Jedanaesti: Sedda
.
. .
Dvanaesti: Zadnje sjedenje
.
.............
.....................
...
..
.............
..............
.....
......
...............
....
. . . . .. ........................
.....
...
220
221
227
. 232
235
. . 235
.
235
. 236
238
.
241
243
247
251
. .
252
255
. .
. 256
257
. 258
.......................
. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .. ...
............
. . . . ... . . . . .. . . . . . . . . . . . . .
....
........
......................
...........
.............
.....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . .. . . . .. . . . . . . . .
....
................
...........
. . . . .. . . . . . . . .
.................................
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .............
........
.............
..........
..
......
. .. . . . . . . . . . . . . . .
.........
......
.................
.......................
.....
.......
....
.......
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
......................
.....
.........
...
. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .
NAMASKI VADIBI
. .............
NAMASKI SUNNETI
Sunneti u namazu
..
.
....
.....
. 260
..
: ............................................ 268
.
.
268
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .
NAMASKI ADAB! (MUSTEHABI)

NAMASKI MEKRUHI
Namaski mekruhi
......
.......................
..................................
. . . . . . . . . . . . . . . .-.
...
. . . . . . . . ......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........
...................
........
..........................................
...... . . . ............
....
. ..................................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .......................................
OPISIVANJE NAMASKIH RADNJI
...........
ZIKR NAKON OBAVEZNIH NAMAZA
.....
......
. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .
............................
TA E POKVARITI NAMAZ
..
Prva: Govor
.
.
.
.
Druga: Vei pokreti
.
.
Trea: Jelo i pie
.
. .
.
etvrta: Izostavljanje jednog od ruknova ... ...........................
Peta: Hades
.
.
.
. .. .
.................
...... . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.......
..............................
. . . . . . .. . . . . . . . . . .
...........
...............
. . . . . . . . . . . . . . . .......................
. . . . . . . . . . . . .......................
. ....
....
...............
.....
. . ...........
...... .................
. . . . . .......
............
........
.....
...
...
284
286
286
298
301
303
303
307
310
311
312
677
esta: Otkrivanje avreta

Sedma: Odmetnitvo od vjere
Osma: Dodirivanje neistoe
Deveta: Okretanje od Kible
Deseta: Isticanje namaskog vremena
Jedanaesta: Izvravanje tuih naredbi
Dvanaesta: Izgovaranje tekbira sa
promjenom nijeta
Trinaesta: Greka u uenju (zelleh)
Propisi vezani za tepavca
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . ..........
. . . . . .. . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . .. . . . .. . . . . . . . . . . ....
. . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .. . . . . . . . . . ...................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .........
NAMAZ U DEMATU
Opravdani razlozi izostajanja iz demata
Stjecanje vrijednosti demata
Prekidanje namaza da bi se
prikljuilo farzu u dematu
Izlazak iz damije prije namaza
Ko je najprei da bude imam
Uslovi da bi neko bio imam
Uslovi za klanjanje u dematu
Slijeenje imama
Slijeenje imama prilikom uenja
Zamjena imama u toku namaza (el-istihlaf)
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .. . . . .. . . . . . . . ........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
PROPISI O DAMIJAMA
. . . . . . . . . . ..........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .........
SERVI SEDDA
Nain obavljanja
erijatsko tretiranje sehvi sedde
Sumnja
. . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
SEDDE TILAVET
VITR-NAMAZ
NAFILE
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . ............
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .............
. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NAKLANJAVANJE PROPUTENIH NAMAZA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NAMAZ BOLESNIKA
erijatsko tretiranje nesvjesnog stanja i gubljenja razuma
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .
678
. . . . . . .
3 14
3 14
3 14
3 14
31 5
31 5
31 5
316
31 8
3 19
320
322
323
325
326
327
330
333
335
337
340
344
344
345
349
353
360
367
375
379
382
SADRAJ
NAMAZ PUTNIKA . . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .... 384

Namaz na brodu i avionu
.. . . ... .
391
. . . . . . . . . . ....................
DUMA NAMAZ
. . . .........
. ..
.
....
..
....................
......
.....
. . . .
.......
....
. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . ...... ..
............ ..
. . . . . . . ..
...
....
. .
392
. . . .. . . 400
..
400
. . . . . 400
..
. . 401
.
402
..
. 404
404
.....
...
.....
..........................
. . . . .
. . . . .
.................
. . . . . . . . . . . . .......................
.. .
..................................
.................
. . . . . . . . . . . . .
...............
...........
. . . . . . . . . . ...........................
BAJRAM-NAMAZ
... .
erijatsko-pravna utemeljenost
bajram-namaza .
..
.
.
. ...
Tretiranje bajrama
....
Vrijeme bajram-namaza . .
..
Nain klanjanja
.
.. . . .
Hutba bajram-namaza
.. .. . . . .
.
Sunneti namaza Ramazanskog i Kurban-bajrama
....
. . . . . . . . . . . . . . . .
..
..
.... .
.... .
...
..................
NAMAZ KOJI SE KLANJA KOD

POMRAENJA SUNCA I MJESECA
NAMAZ ZA KIU
.......... . . . ... .
. .
...
. . . . . . . . . . . ..........................
....................................
DENAZA NAMAZ
.
.
erijatsko tretiranje denaze namaza
Uvjeti za obaveznost denaze namaza .
Uvjeti za ispravnost denaze namaza
. . .
.
Klanjanje denaze namaza . . .. . . .
Ispraaj denaze i zakopavanje
Sauee . . .
.. ... .
Propisi o ehidu .
. . .. ... .
Odlazak na mezarje
.
..........
.....................
. . . .. .. . . . ..........
. .
...
...
.
.
413
415
415
416
417
. .. . .. 420
424
. . . . . 42 7
. . . . . . 430
432
....
....
.. .
.
411
. .
......
...........
................................
......
...............................................
NAMAZ KOJI SE KLANJA KADA

SE IMA STRAHA OD NEPRIJATELJA
. . . . . . . . . . . . . . .
. 407
. . . ..
...
...
. . . ..................
. . . .. . . . ..........
. ..
...
......................... .....................
...
....
. . . . . . . . . . . . . .....
. . . . . . . . . . . .
. .
...
...
..........................
...
.........................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ............
....
. . .
....
..
..........................
3. poglavlje
Zekat
................................................................................
ZEKAT
Definicija zekata
Mjesto i uloga zekata u islamu . .
Zato je propisan zekat
. .. .
.
injenice zbog kojih zekat nije obavezan
435
437
437
.
438
. . . . . . . . 441
. . . . . . . 442
............... ........................ .......... .....................................
........................... . . . . . . . . ........... .....................
. . .
........
....
. . . . . ...........................
.......
...................
.................
........
. .
....
679
Davanje zekata
Zekat na stoku
.
Koliina zekata koji se daje na stoku
Zekat na zlato, srebro i vrijednosne papire
Zekat na poljoprivredne proizvode
.
Kategorije korisnika zekata . . . .
Sadekatul-fitr
.
.
.. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.................................
.......................
.......
..........
.................
.....
.....
...
445
448
. .. 448
452
.
454
456
465
......
.....
............
...............
. . . . . . . . .. . .
......................
.....
............................ . . . . . . . . . . ..
...................................
.................
4. poglavlje
Post
............. .......................................................................
POST
Definicija posta
.
..
Prava zora ( el-fedrus-sadik)
.
Uvjeti za valjanost posta
.
Nijjet (odluka) u njegovo
.
.
vrijeme, za svaki dan
Vrijeme nijjeta
Da ne postoji neto to je u
protivnosti s postom, kao hajz ili nifas
Da se ne dogodi neto to kvari post
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .
......
..............
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .
. . .. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .. .
. . . . . . . . . . .. . .
....
............
.......... ...... ...........................
..................
..........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
. . . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
........
....
..
.
. . . . . . . . . . ..
. . . . . . . .............
.........
471
473
473
473
475
475
476
479
481
VRSTE POSTA .......................................................................... 482

Farz u odredeno vrijeme
.
.
482
Farz koji nije vremenski odreden
.
485
U keffaret (iskupljenje) spadaju
:................. .............. 486
Vadib u odredeno vrijeme
..
.
.
488
Vadib koji nije vremenski odreden
.
.
489
Dobrovoljni post
.
491
Pokudeni post (mekruh tenzihi)
.
. .
493
Pokudeni post (mekruh tahrimi)
.
.
. 494
............................
........ . .......
. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . .
........
..................
......
.....
.......
. . . . . .. . . . . . . . . . .
.................
. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. . .
.....
........
....................................
. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
.....................
......
....
.......
. ..... ...
........
...
SUMNJIVI DAN . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ............... . . . . . ........... 495

U1VRIVANJE RAMAZANA
I PROPISI VIENJA MLAAKA
........
TA KVARI, A TA NE KVARI POST
680
...
............ ...........
..
..
.....
.....
. . . . . . . . . .. . . . . . ..................
498
504
SADRAJ
KEFFARET (ISKUPLJENJE)
I KADA JE ONO OBAVEZNO
Definicija
.
Dokazi obaveznosti iskupljenja
Kome j e keffaret obavezan . .
Visina keffareta
...
....
..
.............
.........................
..
....
................
.............
. . . .............................
.............
..
.................
...
..
...........
. .......................
...
............
.. . . . . . . . . . . . .
. . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. ............ . . . . . . . .. . .............. ....
TA JE POKUENO POSTAU, A TA NIJE
..........
.. ... .........
515
515
515
516
521
523
TA SE TRAI OD POSTAA
.
..
.
.
527
Ostavljanje zabranjenih stvari
...
.
527
Teravih-namaz (teravija) .
.
. .
. . 528
Tretman teravih-namaza
.
.
.
.
..
528
Nain obavljanja . . . .
.. .
. .
...
.
529
Broj rekata
..
. ..
.
.
. . . . .
.
530
Koliko se dugo ui na rekatima
.
.
. .... ..
. . 532
Vrijeme teravih-namaza . . . . .
.
..
.
. . 5 32
I'tikaf
5 33
Tretman i krijatsko-pravna
utemeljenost i'tikafa .
..
.
.
.
533
Definicija i'tikafa
.. .
. . . . ; ..................................... 534
Koristi i'tikafa . .
.
. . ..
. .
.. .
5 34
Ono to kvari i'tikaf . .
. .
..
. 5 34
.. ..
.
535
Sehur ..
....
.. ...
.
..
. .
Pourivanje iftara .
.
.
.
.
..
.
.
. ...
...
. . 537
Dova iftara . .
..
.
.. . . ..
.
.
...
.
. .
538
Iftarenje hurmama . . . . . . .
.. .
.
. . .. .
..
539
Pripremanje iftara za postaa .
.
..
540
Poveanje broja dobrovoljnih
ibadeta u ramazanu
.
.
. .
.
541
...................
.........
....
...................... . . . . .
...
.....................
.......
..
..
..........
..
..
.....
...
........
. . .......
......
......
. .
...
...
..........
..
..
. .. . . . . . . . . . .
..
..
...
........
.......
.....
. . .. . .
. . ..............
.................
.................
. .
..
.......
...
.....
...
......
..
..........
........
...........
..
.....
.....
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .
....
.....
...
......
....
...........
....
....................
..
....
...
. .
...................
..
....
......
..
....
..
....
............
........
....
......
...
....
.........
..
...
.....
.......
....
..
.......
.....
.....
.......
.......
..
....
...
.....
...
.......
...
........
...............
..
...
.......
......
..
.....
......
....
...
. .
....
.......
......
...
...
...
......
.................
.............
. .. .. . ........
542
542
. 544
. . 544
. 545
. . . .. .......
. .. . . . . .. .
..
........
............ ...........
............
.. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .
....
...
....
...
.....
......
........
..
. .
....
..........
.........................
.........
......
..........
..................
...........
.....
...........
......
ISPRIKE KOJE DOZVOLJAVAJU MRENJE

l . Putovanje ..
..
...
.
.
.
.
.
.
.
.
2. Bolest
3. Trudnoa i dojenje . .
. .
. .
.
4. Bojazan za ivot . .
.
.
. . .
.....
..
.............................
......
........
...
......
.....
.....
.....
. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .
..
681
RAZLOZI KOJI DOZVOLJAVAJU MRENJE,

A OBAVEZUJU DAVANJE FIDJE . . . . . . ..... ......... . . . . . . . . . . . . . ........... 548
5. poglavlje
Hadd
............................................................................
HADD
Znaenje pojma hadd
. .
Znaaj hadda u islamu .. .
.
. .
..
. .
Mebrur hadd . .
... . . . . .
.
. . . . .. . . .
551
553
. . 553
. 553
. 555
................. . . . . . . . .............. .............. . . . . . . . . . . . . . . ................
........................
..
......
. . . .
..
. . . . .
....
.....
.....
....
...
.....................
. . . . . .
......
..
. . . . .
....
..
.........
. . . .
.......
..
...
...
UVJETI DA HADD NEKOME BUDE OBAVEZAN . . .. ..

Da bude musliman . .
.
.
. ... .
Da zna da je hadd obavezan
.
. ..
Da je punoljetan
.. .
... . . . . .. .
Da je pametan
.
.. .
. . . . . .. . . .. .
Da je slobodan . . . . ..
..
...... . .. . . .
Da je u mogunosti obaviti hadd ............ .......... ..........
.
..
..............
..........
...........
........ . ...............
......
.......
..
....
.....
..
......
..
..........
. . . . .
.....
....
. . . ..........
...
. .
. .
..
. . .
..
. . ..............
. . .
..
....
...
....
. . . .
. . .
. . . .
....
..
.......
...
......
556
556
5 57
557
558
558
558
UVJETI ZA OBAVLJANJE HADDA

..
... .. ... 561
Da je osoba tjelesno zdrava
..
.. . 561
Da je na putu do hadda
siguran za sebe i svoj imetak
.
... ....
. . . 562
Da ena putuje u pratnji
mua ili mahrema
..
.. .. . .. . . . ..
562
. .. .
. ....
.
....
.
563
Mahrem ..
Da ena ne bude u stanju iddeta
poslije razvoda ili smrti mua u vrijeme
kretanja hadija na hadd
. . .
564
.........
..................
.....
.........
. . .....
....
. . ...
......
.........
. . . .
........
.. ......
..
..............
..
....
. . . .
.......................
. . .
.........
. . . .
..
. . . .
. . .. . . ...
....................
....
. . .
............
. . . . ........
.. .. 565
.. 565
. . 567
567
... 568
.
. .
... .........
. . . . .. .. ...........
.....
. . . . .........
..........
..............
. . . .
....
. . . .........
FARZOVI HADDA
.
..
Prvi farz hadda: !hram . . .
.. .. . . . . . . ..
..
!hramske zabrane
. .
Spolni odnos, ruan govor i prepirka ..
..
Lov divljai na kopnu
.
....
Oblaenje koulje, hlaa, kape
i bilo kakve /ivene odjee
Pokrivanje lica i glave .. .
.....
..
.....
...
............
.........
.......... ......................
. .
...
.......
. . . .
...
...
..
............
..............
....
.......... ..... . . . . . . . .........................
.....
682
...
......
..........
...............
569
569
SADRAJ
Upotreba mirisa na odjei i tijelu

i upotreba miriljivih sredstava pri ienju
Brijanje glave i brade
.
.. . .
Podrezivanje noktiju (sebi ili drugome) .
................
......
.....
...
..............
Drugi farz hadda: Boravak na Arefatu

u odreenom vremenu
........
. ..
. . .
. . . . . . . . .
Trei farz hadda: Tavafuz-zijare
. . . . . ...........
. . . . . . ..
..
. . 5 70
5 70
. 570
........ .....
. . . . . . . . . . . . . . . . ..
..
.
....
. . . . ..........
..........................
. . .
5 71
571
572
5 72
. 573
Mjesni mikati .
... .
...
Obaviti sa'j izmeu Safe i Merve . . .
.
. 575
Poeti obavljanje sa'ja od Safe : . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 576
Sa'j obaviti poslije tavafa .
.
. .. .
.
576
Tavafi sa'j, ako je mogue, obaviti pjeice
.
576
VADIBI HADDA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .
Preuzimanje ihramskih obaveza od mikata

.
. . ...... . . . . . . .
. . . . . . . .....
. . .
.........
. .. .
..
.
..
.................
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
.....
.......
....
...
. . . . .. . . . . .
.........
..
. . .
.........
.......
istoa od malog i velikog hadesa

pri obavljanju tavafa
...
..................
..................
. . . . . .
Pri obavljanju tavafa biti propisno obuen,

tj . pokrivenih stidnih mjesta
...
. .
. .
...
. . . . ..
............
.....
... .................................
Tavaf poeti obavljati od Haderul-esveda
.......
..............
577
577
577
Tavaf obavljati tako da hodoasniku

Kaba bude s njegove lijeve strane
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . ... 5 77
Nakon svakog obavljenog tavafa
klanjati dva rekjata namaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5 77
Tavafuz-zijare (ifada) obaviti

u prva tri dana Bajrama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . .
Ostajanje na Arefatu sve do noi
Od zore do izlaska Sunca,
5 78
. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 78
10. zul-hiddeta,
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 578
makar na kratko, boraviti na Muzdelifi

Obavljanje akama i jacije na
Muzdelifi u jacijsko vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Bacanje kamenia
579
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 580
Svaki dan kamenie baciti u
odreeno vrijeme bez odgaanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
580
Obrijati glavu ili oiati kosu

makar koliko vrh prsta
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 580
683
Klanje ovce od strane onoga

ko obavlja temettu' ili kiran hadd
Redoslijed
.....................
. . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .
581
. 581
Brijanje glave n a odreenom

mjestu i u odredeno vrijeme
...........
Onome k o ivi izvan granica
..........
581
.............................
581
. . ..... ........
....
mikata je vadib da obavi oprotajni

tavaf, tavafus-sadr
SUNNETI HADDA
UMRA
. ...........
. ... . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .
............
. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
.................. .........
....................
erijatsko-pravni tretman umre

Vrijeme obavljanja umre
Obredi umre
....... .......
...... . . . . . . ...... ........
..
...
..
. .
..
...................
............... ............
..........
......... ................
. . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.. .
.
.........
. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Uvjeti za valjanost kiran hadda
....
582
, . . . . . . . .................. 584
. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Uvjeti za valjanost temettu' hadda

Tree: Karin
.......................
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
......................
Drugo: Mutemetti'
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .
VRSTE HADDA OVISNO O UMRI

Prvo: Mufrid
..
. . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .
........
584
585
586
587
587
587
589
589
590
PROPISI HADDA KOJI SE

ODNOSE SAMO NA ENU
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . . . . . .
Propisi vezani za oblaenje ibrama

Propisi vezani za tavaf
.
.
Propisi vezani za sa 'j
.
..
Propisi vezani za Muzdelifu .
Propisi vezani za tavafuz-zijare
Propisi vezani za tavaful-veda'
.
Propisi vezani za bacanje kamenia
Propisi vezani za brijanje glave
Propisi vezani za mahrema
. ...........
...................
........
. . . . .. . . . . .
. . .. . . . . . . . .
.......
...
. . ....
..........
. .. . . . . . .. . . . . . . . . . .
......
..........................
................
............
. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
......
....
......
.........
. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .
. .
.
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
. . .......
592
592
592
592
592
593
593
593
593
593
PROPISI HADDA KOJI SE ODNOSE

SAMO NA MALODOBNU DJECU
BOLESNIK NA HADDU
684
..............
.......
..................
..........................................
. . . .. . . . . .
594
596
SADRAJ
IFRAD
597
Opis obreda koje obavlja mufrid
od poetka do kraja . . ..
.
.. . . .
597
Ihram ....................................................... ................. .......... 599
Telbija
.
. .
.
60 l
Ulazak u Mekku mukerremu
.
. ..
602
Ulazak u Mesdidul-haram
. . .
..
604
Tavaf . .
. . .
. .
606
Zem-zem voda .
. . .
.
.
. . . . . 610
Sa'j (hodanje izmeu Safe i Merve)
. .
. 611
Kretanje k Arefatu .
.
.
.. .
.
..
612
Arefat
.
.
.
.
. 614
Silazak s Arefata na Muzdelifu
.
..
.
.
. 618
620
Noni boravak na Muzdelifi .
. ..
Kretanje na Minu .
.
.
. 622
Bacanje kamenia .
. . .
.
623
Vrijeme bacanja kamenia
625
Klanje kurbana (hedj)
..
. .
.. 625
Brijanje ili ianje glave . .
.
.
.
626
Tavafuz-zijare (Tavaful-ifadeh)
627
Boravak na Mini .
. .
628
Oprotajni tavaf (Tavaful-veda')
.
630
.......................................................................................
...
.................
....
.....
.............
..
.....
....
..............................
..............................
.....................
..........
.....
........................
..
........
..
...
...
..
..
..
. . . . . . . .. . ....
......
..............
..................
..........
.......
..............
....
..
.....
......................
..
.........
....
...
. .. . . . . .
. .
.....
.......
..
. ....
....
..................
.................
..........
.....
.......
. .. .. ...................
......
...............
.............
....
.......................
............
........................
................
......
...
. .. . . .
..........
.........
....
.....
..
................................
....
......
. . . . . .............. ....... . . . .
.............
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .
.............................................
......................
..
.........
.............
....
. .. . .. . . . . . . . . . . . . . . . .
..........
.............
...
.....
. ............................................
..
. . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
...................
HISTORIJAT SA'JA
(URNOG HODA IZMEU SAFE I MERVE)
OBAVLJANJE HADDA
ZA DRUGU OSOBU (BEDEL)
......
.....
....
...
....
....
.........
.......................
...
. ..................
... .
...
.....
. ..
...
......
631
636
KAZNE I PRESTUPI NA HADDU

641
Prvo: Prestupi vezani za ihram . ..
.
.
.
641
Prestupi koji zahtijevaju rtvovanje
(klanje) braveta (ovce) .
. .
. .
.
641
Prestupi zbog kojih se mora
podijeliti sadaka
. .
: . ........................................ 642
Prestupi koji zahtijevaju dijeljenje
sadake manje od jednog sa'a
.
644
. .. . . . . . . . ...........................
.....
.....
...
........
...
.....
.......
..
.......
..............
................
...............
.........
.................
. .......................
685
Prestupi zbog kojih se mora

izvriti novani iskup
Drugo: Prestupi vezani za harem
.............. ........................................
..........................................
SPRIJEENOST U IZVRAVANJU
GLAVNIH HADSKIH OBREDA (IHSAR)
............................
644
645
647
OPIS VJEROVJESNIKOVOG (A.S.) HADDA ..................... 650

POSJETA VJEROVJESNIKOVOM (A.S .) KABURU
erijatsko-pravna utemeljenost
posjeivanja Poslanikovog ( a.s. ) kabura
Nain ponaanja pri posjeti kabura
Allahovog Poslanika ( a.s.)
......
......
. 656
. .
................... ..............
............... ............ .........................
LITERATURA
SADRAJ
686
................................ ...........................................
..................................................................................
656
663
671
673

Hanefijski Fikh 1 PDF

Încărcat de

Informații document

Titlu original

Drepturi de autor

Formate disponibile

Partajați acest document

Partajați sau inserați document

Opțiuni de partajare

Vi se pare util acest document?

Este necorespunzător acest conținut?

Drepturi de autor:

Formate disponibile

Hanefijski Fikh 1 PDF

Încărcat de

Drepturi de autor:

Formate disponibile

ABDULHAMID MAHMUD TUHMAZ

DEFINICIJA POJMA "FIKH"

Sintagma _r'.il (fekihel emre) znai dobro je to spoznao, dok

:Ulj nll b IN !JJI

Ljudi su plemeniti poput plemenitosti srebra i zlata. Najbolji u

Ibn Hader el-Askalani (rahimehullah) navodi da se rije L1..J

Vidi: El-Mu'demul-vesit, Il, 698.

Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH

Terminoloki se ovaj pojam kod muslimana upotrebljava u dva

Prema tome, nema razlike izmeu pojmova islamski fikh i islamski

Ul fA Jl)l ;):, Wlj Li tjf W!J :u,_ J:4)4! ''?" ;._

Iz hadisa se razumije, kae Ibn Hader (rahimehullah), da je

Muttefekun alejh, a rijei su El-Buharijine, poglavlje El-Ilm, br.

Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH

mu se ne eli dobro. U tome je i jasno objanjenje prednosti uenih

L.., tikJA' ;rIS'!

Ibn Mes'ud (r.a.) prenosi da je uo Allahova Poslanika (a.s.)

Obradovao Allah ovjeka koji uje neto, pa to prenese onako kako

W,jt yf ll p l) '-'1 UJI 1#: v

Uputa i znanje s kojima me je Allah poslao podsjeaju na obilnu

Obradovao Allah ovjeka koji uje moje rijei, pa ih prenese onako

Muttefekun alejhi, a verzija je El-Buharijina, koji je biljei u poglavlju El-Ilm, br.

Abdulham id Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH

Svi vjernici ne treba da idu u boj. Neka se po nekoliko njih

Istakli su se meu njima posebno imami, erijatski pravnici koji

150. h. g.), Malik b. Enes, imam grada Hidre

FIKH JE ALLAHOV ZAKON

Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih...

...Allah nikog ne zaduuje vie nego to mu je dao...

Slino ovome govori i ejhul-islam Ibn Tejmijje (rahimehullah):

.. .pitajte uenjake, ako ne znate...

Medmu'atul-fetava, XIX, 217.

Abdu lhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH

Neka niko od vas ne klanja ikindiju,osim u Benu Kurejzi.

niti onaj koji izvede iz zakonodavnog teksta posebni smisao. Iz hadisa

Muttefekun alejh, a verzija je El-Buharijina, koju biljei u El-Megazi, br. 4119.

t - ' JJ1 t-- JJ1 'J

"Drao nam je Allahov Poslanik (a.s.) hutbu u kojoj je izmeu

LJudi, Allah (d..) vas Je obavezao haddom -pa ga

inite. Neki ovjek ree: 'Da li svake godine, Allahov Poslanie?'

Da sam rekao (da'

ponovio, poslije ega Allahov Poslanik (a.s.) ree:

Ovaj hadis prenosi i Ed-Darekutni, na drugi nain: " ...pa je

Fethul-bari, VII, 409.

Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH

O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priiniti

Potom je Allahov Poslanik (a.s.) rekao:

Allah je, doista, propisao

ISLAMSKI FIKH JE NAJOBUHVATNIJE

Prenosi ga Ed-Darekutni kao merfu', spominje ga En-Nevevi u djelu El-Erbe'in,

Knjizi, odnosno u hadisu Svoga Vjerovjesnika (a.s. ), a Allahu (d..)

. ..pitRjte naunike, ako ne znate.. .

I rekao je, takoer:

Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njiho11e potrudi

Abdu lham id Mahmud Tuhmaz, HANEFUSKI FIKH

Neka prenese prisutni odsutnom, jer mogue je da prisutni prenese

Sahihul-Buhari u poglavlju El-Ilm, br. lll.

idtihada bili uitelji. Svaka generacija je ovom obilju dodavala koliko

islamskog prava) u svim generacijama i stoljeima i svaka generacija

Abdulhamid Mahmud Tuh rrw, HANEFI]SKI FIKH

UPOZNAVANJE SA V ELIINOM DJELA

80. god. po Hidri,

dakle prije nego to