Sunteți pe pagina 1din 6

Kao nastavak filozofije Arts&Crafts pokreta, javlja se pokret art nuvo.

Art nuvo je poslednji pravac u umetnosti i


dizajnu koji uspeva da ue u gotovo sve oblasti umetnosti i dizajna, ostavljajui upeatljiv trag, ba kao to je to
bio primer sa prethodnim popularnim stilovima u Evropi. Art nuvo je bio stil ivota na kraju XIX i na poetku XX
veka, ponajvie u Francuskoj i Belgiji, gde je procvetao, ali se gotovo sa istim sutinskim peatom javljao i u
ostalim zemljama Evrope, koje su ga rado prihvatile, na svoj nain modifikovale i razliito imenovale. U Austriji
se ovaj stil nazivao beka secesija, u Nemakoj je bio poznat kao jugendstil, u Engleskoj kao moderni
stil ili liberti, u paniji je najbolje prihvaen u oblasti Katalonije, zbog ega je nazvan katalonski
modernizam, u Italiji se pravac zvao cvetni stil zbog proimanja mnogobrojnih cvetova u njegovoj dekoraciji,
dok su ga Rusi nazvali svet umetnosti, odnosno, kako bi oni rekli mir iskustva. Iako je bio najpopularniji u
Evropi, ovaj pravac je imao globalni uticaj. Najvie se odrazio u arhitekturi i dizajnu, slikarstvu i vajarstvu, ali je
isto tako ostavio karakteristian trag u dekorativnoj i primenjenoj umentosti.

Pozorini plakati Alfonsa Muhe (plakat Gismonda nalazi se u sredini)

Mlade, prelepe devojke sa bujnom kosom, obuene u neoklasine haljine i okruene raznobojim cveem,
ukraavale su plakate Alfonsa Muhe. Ovaj spoj prelepih devojaka i elemenata prirode uraen esto jarkim i
bojama karakteristinim za Muhu, postaju sinonim novog pokreta.Pored plakata i ilustracija po kojima je
Parianima bio poznat, Muha je skoro dvadeset godina radio na seriji slika Slovenska epopeja koja je bila
sainjena od dvadeset slika gigantskog formata. Muha je pokaavao na slikovit nain da opie slovensku istoriju,
a jedna od njih predstavlja prizor iz srpske istorije Krunisanje cara Duana.

Krunisanje cara Duana, Alfonso Muha

Alfons Muha je izradio mnotvo slika, postera, reklama, ilustracija, dizajna nakita i pozorinih scenografija. Iako
je mnogo radio, bio je krajnji perfekcionista i izradi slika je prilazio veoma studiozno: od u poetku male skice
nastajala je sve vea i vea skica, koja je i sama bila skoro zavreno umetniko delo, da bi na kraju napravio
preciznu postavku same velike slike, koju je nakon toga radio pedantno, taku po taku.

Husinski kralj Jiri Podbradi prima delegaciju iz Rima i Svete gore Atosa

Specifinost njegovog rada je u tome to je, kao veliki nacionalista, teio ouvanju nacionalnih vrednosti i
kulturnom i duhovnom ujedinjenju Slovena, zbog ega je dugo vremena u komunistikoj ehoslovakoj bio
zabranjivan i sklanjan od javnosti. I dan danas, njegova slava je mnogo vea van granica njegove zemlje, nego u
samoj zemlji. Sam umetnik je za svoj rad rekao:

Muha okruen gigantskim platnima u toku rada na delu Krunisanje cara Duana

Svrha mog rada nije da razaram, nego da kreiram, da gradim mostove, zato to mi moramo iveti u nadi da e
oveanstvo iveti i rasti zajedno i da e se to lake desiti ako budemo bolje razumeli jedni druge."

il ere pokazuje svoje delo Tuluz-Lotreku

S obzirom na to da je Lotrek imao problema u toku rasta i da je zato izgledao kao kepec, nije mogao da se,
poput svakog drugog deteta, uspeno bavi drutvenim aktivnostima, zbog ega se totalno okree umetnosti.
Konstantno je sa olovkom, ugljenom, bojama i blokom ili kartonom u ruci. Kree se po poznatim pariskim
kabareima i kafanama, gde ocrtava boemski ivot u Parizu, kojem se i sam odaje. Jedan je od najuticajnijih
postimpresionistikih slikara, ali e u svetu biti nadaleko poznatiji po svojim litografskim plakatima i
ilustracijama koje je radio za humoristiki asopis Le Rire.

Naslovna strana asopisa La Rire i ilustracija Ivet ilber koja je u njemu izala

Plakati posveeni ani Avril iz 1893. i pevau Aristidu Bruanu iz 1892. godine

Prizori iz cirkusa Fernando

Lotrek biva otputen iz sanatorijuma, ali vraa se starom ivotu i ubrzo umire od komplikacija izazvanih
alkoholizmom (sa svojih nepunih 37 godina) na porodinom imanju u Malromu. Sahranjen je u mestu Verdelais,
nekoliko kilometara od mesta roenja.
Gustav Klimt je bio jedan od osnivaa beke secesije. Njegove slike, murali i crtei na najbolji mogui nain
prikazuju kako se ovaj pravac razvio u Austriji. Klimt je bio simbolistiki slikar koji se izraavao kroz nago
ensko telo, emociju i specifinu dekoraciju u vidu prostih geometrijskih oblika koji evociraju na oblike iz
prirode. Eroticizam kao sastavni deo Klimtovih umetnikih dela ga jeste proslavio, ali mu je esto zadavao
probleme. Kada je 1893. godine dobio porudbinu da ukrasi plafon velike hale univerziteta u Beu sa tri slike
koje e predstavljati Filozofiju, Medicinu i Pravdu, nije odustao od svog stila. Sve tri slike su bile otro kritikovane
kao izopaene i pornografske zbog ega na kraju i nisu izloene unutar bekog univerziteta, a kasnije e ak i
biti spaljene od strane SS trupa u Drugom svetskom ratu.

Poljubac i Danae, slike Gustava Klimta

Jo jedan poznat i uticajan predstavnik beke secesije je Alfred Roler, profesor na Kunstgewerbeschule (koli
Arts&Crafts) u Beu i njen direktor od 1909. godine. Pored toga, bio je glavni ovek departmana za kostim u
bekom Nacionalnom pozoritu, gde je saraivao sa Gustavom Klimtom. Njegovo slovno pismo koje je dizajnirao
bie inspiracija umetnicima "psihodelije" 60-ih godina XX veka.

Plakati Alfreda Rolera

S-ar putea să vă placă și