Javni gradski transport I parcijalni

1. Podjele drumskog transporta?

Drumski transport se dijeli:
-

Prema namjeni (transport za opte-javne i transport za sopstvene potrebe)

Prema teritoriji na kojoj se obavlja (unutranji: meugradski, prigradski i gradski; meunarodni:
pogranini, meudravni i tranzitni)
Prema nainu organizovanja (linijski i prema potrebi vanlinijski)
Prema specijalizaciji voznog parka (transport putnika i transport tereta)

11. Vozila javnog transporta putnika?

Vozila javnog transporta putnika su: autobus, tramvaj, trolejbus, laki inski sistem, metro, gradska eljeznica,
prigradske i regionalne eljeznice.
12. Autobus?
Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje osim sjedita za vozaa ima vie od osam sjedita.
13. Tramvaj?
Tramvaj je vozilo na inama s elektrinim pogonom, namijenjeno za javni prijevoz putnika i koje je radi
napajanja motora elektrinom energijom vezano za elektrini vod.
14. Trolejbus?
Trolejbus je motorno vozilo namijenjneno za javni prijevoz putnika koje osim sjedita za vozaaima vie od
osam sjedita i koje radi napajanja motora elektrinom energijom ima kontakt s elektrinim provodnikom.
15. Metro?
Metro ili podzemna eljeznica je masovno prijevozno sredstvo, koje pripada porodici eljeznica. Osnovna
karakteristika je njeno djelomino ili preteno podzemno voenje prijevoza te prijevoz po inama. Podzemna
eljeznica je karakteristina po tome, jer obino ima vlastitu trasu koja je neovisna o krianju
s cestovnim saobraajem.
16. Modeli organizovanja JGPP?
a) model primjenjen iz SAD zasniva se na privatnom vlasnitvu I definiranim obavezama gradske vlada za taj
prevoz,
b) evropski model, gradski prevoz prelazi u nadlenost grada, ime nastupa prelazak gradskih prevoznih
preduzea u komunalna preduzea,
c) socijalistiki model, zasniva se na preuzimanju privatnih I komunalnih preduzea JGPP putem
nacionalizacije od strane drave I njihova redaja u nadlenost grada.
17. JGPP u funkciji razvoja grada?
Izmeu razvoja gradova i saobraaja postoji veza:

Razvoj grada utie na razvoj i karakteristike njegovog saobraaja,

Razvoj saobraaja utie na razvoj grada i njegovih osnovnih funkcija.

18. Odrivi razvoj grada sa aspekta funkcije JGPP?

Konceptom odrivog razvoja gradova re(afirmie) se uloga javnog gradskog transporta putnika (JGTP) umjesto
individualnog prevoza.
19. JGPP u funkciji kvaliteta ivota u gradu?
Javni gradski prevoz igra znaajnu ulogu u pronalaenju rijeenja za izazove sa kojima se svakodnevno
susreemo. Poveana ulaganja u javni gradski prevoz dovode do poboljanja kvalitete ivljenja u gradovima.
Javni gradski prevoz smanjuje saobraajne guve, vrijeme putovanja i stres, proiruje mogunosti i izbor
prijevoznog sredstva.
20. PPP Partnerstvo javnog i privatnog u JGPP?
Koncepcija re(afirmacije) javnog prevoza zahtjeva i restriktivne mjere prema individualnom prevozu:
-

Uvoenjem naknada za parkiranje,

Poveanje poreza za goriva,
Uvoenjem taksi za zatitu okoline,
Resrikcija ulaska (sve do zabrane) u odreene gradske zone,
Uvoenjem pjeakih zona.

Ostala pitanja
1. Linijski prevoz putnika?
Linija je osnovni oblik organizovanja javnog masovnog prevoza putnika u gradovima. Linijski prevoz se
organizuje po redu vonje (definisanom trasom i definisanim vremenima polazaka). Linija u JGTP je definisana
sa dvije grupe elemenata: statikim i dinamikim elementima linije. Linijski prevoz u prosjeku zadovoljava
potrebe veeg broja korisnika.
2. Statiki elementi linije?
To su relativno stabilni (nepromjenljivi) elementi linije. Utvruju se u postupku projektovanja linije. Statiki
elementi su:
- trasa (unaprijed odreena putanja kretanja vozila na liniji),
- duina (rastojanje izmeu njenih krajnjih taaka mjereno trasom linije),
- terminusi (krajnje take linije poetna i zavrna taka kretanja vozila na liniji),
- stajalita (obiljeena mjesta na liniji na kojima se vozila JGTP zaustavljaju radi izmjene putnika),
- gravitaciono podruje (dio povrine grada sa obe strane trase sa koje se vri priliv putnika na liniju).
3. Trasa linije?

Trasa linije je unaprijed odreena putanja kretanja vozila na liniji. Moe biti definisana na povrinskim
saobraajnicama, tunelima i vijaduktima. Tri su osnovne kategorije trase: TRASA A Potpuno nezavisna,
TRASA B Djelimino zavisna i TRASA C Zavisna trasa. Zahtjevi u odnosu na trasu linije: da je prilagoena
potrebama putnika, da ima odgovarajue saobraajno-tehnike elemente, da bude prepoznatljiva, da ima to
veu nezavisnost u odnosu na druge oblike prevoza, da ima minimum zajednike trase sa drugim linija.
4. Terminusi?
Terminusi su krajnje take linije (poetna i zavrna taka kretanja vozila na liniji). Tehnoloke funkcije
terminusa su: promjena smjera i zadravanje (parkiranje) vozila; ulaz, izlaz i presjedanje putnika; zamjena i
odmor vozaa, korekcije reda vonje; zatita putnika od atmosferilija, informacije (mrea linije, red vonje).
Terminusi mogu biti izgraeni za jednu ili vie linija i vidova prevoza.
5. Stajalita?
Stajalita su obiljeena mjesta na liniji na kojima se vozila JGTP zaustavaljaju radi izmjene putnika. Stajalita
mogu biti: stalna (za obavezno zaustavljanje vozila) i po potrebi. Broj stajalita na liniji se odreuje na osnovu
karakteristika putovanja i raspodjele protoka putnika du linije.
6. Dinamiki elementi linije?
Dinamiki elementi linije se mijenjanju u skladu sa promjenama prevoznih zahtjeva. Dinamiki elementi se
utvruju redom vonje. Osnovni dinamiki elementi linije su: - broj vozila na liniji u periodu posmatranja, vrijeme obrta i putovanja u periodu posmatranja.
Izvedeni dinamiki elementi linije su: brzina, interval i frekvencija vozila, prevozna sposobnost linije.
7. Broj vozila?
Broj vozila na liniji utvruje se redom vonje za karakteristine periode na osnovu:
-

Mjerodavnih vrijednosti prevoznih zahtjeva (qm)

Vremena obrta (To)
Nivoa komfora (kik)
Kapaciteta vozila (m).
Nr = qm x To / m x kik

8. Vrijeme obrta?
Vrijeme obrta je vrijeme potrebno da vozilo napravi jedan obrt na liniji.
- vrijeme vonje izmeu stajalita,
- vrijeme ekanja na stajalitima (meustanicama),
- vrijeme ekanja (zadravanja) na terminusima.

9. Interval slijeenja?

Interval slijeenja je vremenski razmak izmeu dva uzastopna vozila na liniji.

Maksimalna vrijednost je kada na liniji radi jedno vozilo. Minimalna vrijednost zavisi od uslova eksploatacije i
propusne moi stajalita.
10. Vrsta linije?
Prema poloaju terminusa u odnosu na kontinualno izgraeni dio grada: unutargradske i prigradske (izlazne).
Prema ulozi i karakteru rada: osnove (glavne) i dopunske (napojne).
Prema reimu (nainu) eksploatacije: stalne, povremene, privremene.
Prema brzini putovanja: redovne (standardne) i ekspresne.
Prema nainu pruanja trase u odnosu na teritoriju grada, posebno u odnosu na centar: radijalne, dijametralne,
tangencijalne, krune, periferne, kombinovane.
11. Gustina mree?
Gustina mree je odnos ukupne duine svih linija i povrine grada.
U centru grada se kree od 3 - 3,5 (km/km2), a u ostalim dijelovima grada od 1,5 2,5 (km/km2).
12. Linijski koeficijent?
Razgranatost mree je odnos duine svih linija I duine ulica po kojima prolaze linije. Linijski koeficijent.
Kree se u granicama od 1,5 4. to je blie 1, mrea ima veu razgranatost (ali se poveava
duina pjeaenja i broj presjedanja).
13. Koeficijent direktnosti linije?
Direktnost mree je odnos broja putnika koji putuju direktnom vonjom i ukupnog broja putnika. Koeficijent
direktnosti.
Nema vrijednosti koje se mogu smatrati normalnim, odnosno oekujuim. Slui za uporednu analizu.
14. Koeficijent prilagoenosti?
Prilagoenost mree je odnos srednje duine putovanja i srednje duine vonje. Koeficijent prilagoenosti

Mrea linija je bolje prilagoena korisnicima prevoza to su vrijednosti koeficijenta

prilagoenosti blie jedinici.

15. Gravitaciono podruje linije?

Gravitaciono podruje linije je dio povrine grada (sa obje strane trase) sa koje se vri priliv putnika na liniju.
Veliina grav. podruja moe se izraziti: rastojanjem (duinom) putovanja i vremenom pjeaenja. Gustina i
raspored stajalita bitno utiu na gravitacionu zonu linije.
16. Poloaj stajalita i meustanina rastojanja?
Lokacija stajalita je oigledna na mjestima na kojima su jaka izvorita ili ciljevi putovanja. Na mikrolokaciju
stajalita utiu i konkretni uslovi uline mree, regulacija i bezbjednost saobraaja.
Stajalita se ne mogu postavljati na nepreglednim mjestima (npr. u krivinama). Zbog uticaja na bezbjednost
lokacija stajalita u odnosu na raskrsnicu zavisi i od postojanja ili nepostojanja koordinacija svjetlosnih ureaja
i signala na nekom pravcu.
Prosjenim meustaninim rastojanjem je odreen broj stajalita na liniji. Meustanina rastojanja zavise od:
vida prevoza, brzine putovanja i gustine naseljenosti.
17. Kriteriji za utvrivanje optimalnog meustaninog rastojanja?
Odreivanje optimalnog meustaninog rastojanja je ovisno od kriterija optimalnosti:
-

Najkrae ukupno vrijeme putovanja svih putnika

Maksimalni broj putnika koje treba prevesti
Najnii ukupni transportni trokovi

18. Brzine?
Brzina se moe posmatrati u odnosu na: prevozno sredstvo, putnike i put. U JGTP mogu se definisati:
-

Maksimalna brzina vozila

Raunska brina
Dozvoljena brzina
Saobraajna brzina
Prevozna brzina
Brzina obrta
Eksploataciona brzina

19. Maksimalna brzina?

Maksimalna brzina je najvea brzina vozila na ravnoj stazi duine 1km poslije ega vozilo moe da bude
sposobno za vonju.
20. Raunska brzina?
Raunska brzina (Vr) je brzina prema kojoj se definiu svi elementi puta prilikom projektovanja.
21. Dozvoljena brzina?
Dozvoljena brzina (Vd) je doputena brzina kretanja vozila na nekoj dionici puta.
22. Saobraajna brzina?

Vd Vr

Saobraajna brzina (Vs) je prosjena brzina koju vozilo ostvari izmeu dvije take na putu, a predstavlja
odnos izmeu preenog puta i vremena kretanja (ukljuujui i kratkotrajna zadravanja zbog saobraajnih
Vs

60 x

li
tv

uslova).
23. Prevozna brzina (brzina putovanja)?
PREVOZNA BRZINA/BRZINA PUTOVANJA (Vp) je prosjena brzina koju vozilo/putnik ostvaruje prilikom
kretanja izmeu dva terminusa, odnosno izmeu poetne i krajnje take puta.
V p 60 x

L
Tp

- preeni put

Tp tv t
Tp
- vrijeme putovanja u minutima
24. Brzina obrta?
BRZINA OBRTA (Vo) predstavlja odnos dvostruke duine trase linije 2L i vremena obrta To, u koje ulaze
vremena vonje, zadravanja vozila na terminusima i ostala izgubljena vremana na putu vonje.
Vo 60

2L
2L
60
To
tv t

25. Eksploataciona brzina?

EKSPLOATACIONA BRZINA (Ve) predstavlja odnos ukupno preenog puta i utroenog vremena u radu
vozila u posmatranom periodu vremena.
Ve

K
T
r

26. Protok putnika?

PROTOK putnika u jednoj taki linije predstavlja broj putnika koji se u jedinici vremena preveze kroz tu taku i
predstavlja optereenje linije odnosno intenzitet prevoza. Protok putnika je osnovna veza izmeu sistema
stanica i sistema voznih jedinica. Maksimalna vrijednost protoka je u taki u kojoj se krive ulaska i izlaska
sijeku, odnosno gdje je izvod funkcije jednak nuli.
Neravnomjernost protoka putnika je odnos maksimalnog protoka i prosenog protoka.

np

q max
q prros

27. Srednja duina putovanja?

SREDNJA DUINA PUTOVANJA podrazumjeva se srednje rastojanje koje proe prosean putnika u kretanju
od izvorita do cilja, u koje ulazi duina pjeaenja od izvorita do ulazne stanice, duina vonje na jednoj ili
vie linija i duina pjeaenja od izlazne stanice do cilja.
28. Srednja duina vonje?
SREDNJA DUINA VONJE predstavlja rastojanje na kome se preveze jedan putnik na liniji ili cjeloj mrei
ili prosjeno rastojanje koje putnik pree u toku jedne vonje.
29. Faktor neravnomjernosti protoka u vrnom satu?
Faktor neravnomjernosti protoka putnika u vrnom asu, predstavlja odnos izmeu etverostruke vrijednosti
najveeg petnaestominutnog protoka putnika u asu posmatranog vrnog optereenja i maksimalnog asovnog
protoka u istom asu, odnosno:

vn

4xq

15

max

q max .

Vrijednost faktora neravnomjernosti je povoljna (iznosi 1) ako je petnaestominutni protok putnika u toku jednog
vasa potpuno ravnomjeran.
30. Definisanje prevoznih zahtjeva putnika na prigradskim linijama?
Prigradske linije imaju karaklteristike:
Male frekvencije
Veliki intervali slijeenja izmeu vozila

U prigradskom prevozu prevozni zahtjevi putnika se fokusiraju na obrt vozila i vrijeme saobraanja.Vrni sat
nije bitan zbog male frekvencije u prigradskom prevozu putnika.
Prevozni zahtjevi putnika se mogu identifikovati iz dijagrama protoka putnika po svim dnevnim obrtima