Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
195-224
Dragana AMEDOSKI
Istorijski institut
Beograd
195
Dragana AMEDOSKI
196
197
Dragana AMEDOSKI
198
199
Dragana AMEDOSKI
200
201
Dragana AMEDOSKI
Karta preuzeta iz
B. W. McGowan, Sirem Sancag7i mufassal tahrir defteri, karta br. 1.
Isto, 171.
Isto, 172-173. Godine 1543. imao je pet kadiluka, u periodu od 1566-74. 4,
a oko 1578/9. tako|e pet kadiluka.
48
O. Zirojevi}, Zemun, 22.
49
TD 571, 3970.
46
47
202
Godine 1546. zemunsku nahiju je ~inilo devet naseqa. Selo varo{ Zemun i slede}a sela: Kum{a, @ivac, Be`anija, Dobanovci,
Batajnica, Biqarica, Sur~in, Bu}avci i Kamendin.50 Popisano je
iskqu~ivo hri{}ansko stanovni{tvo, tako da ne znamo da li je u
to vreme stanovni{tvo zemunske nahije bilo etni~ki jednoliko
ili muslimani jednostavno nisu u{li u ovaj popis. Dvadesetak godina kasnije se vidi da je do{lo do porasta broja naseqa u nahiji, ima
ih 16.51 Nova sela su: Grabovac, Kizil Kilise (Crvena Crkva),
Tvrdewava, Kum{a i Bigavac, koji je samo u ovom popisu ubele`en
kao nenaseqeno selo, a ina~e je mezra, kao i Jakovo koje je u
prethodnom popisu upisano kao mezra. Ovaj defter je ujedno i prvi
pouzdani izvor o muslimanima u Zemunu. U ostalim naseqima zemunske
nahije nema muslimanskog stanovni{tva. Broj stanovnika nahije je
uve}an otprilike za tre}inu u odnosu na prethodni popis.
U slede}a dva popisa koja su nam bila na raspolagawu
struktura ove nahije postaje stabilna i broj naseqa je uve}an jedino za selo Vrbas koje nije novoformirano, ve} je ranije pripadalo
nahiji Kupinik52, a po~ev od 1578/9. nalazilo se u sastavu zemunske
nahije. U popisu iz 1578/9. godine broj ku}a zemunske nahije je
uve}an za 52.53
U popisu nastalom posle 1588. godine uo~ava se opadawe
broja stanovnika na nivou cele nahije, {to se ogleda u ukupnom
broju ku}a koji je umawen za 125.54
Zemun je 1546. godine upisan kao selo-varo{.55 Popisano stanovni{tvo je iskqu~ivo hri{}anske vere i ima status derbenxija jer
se brine o bezbednosti putnika koji, putuju}i Carigradskim drumom, prelaze Dunav kod Zemuna. Derbenxijski status podrazumevao
je smawene iznose nekih da`bina. Hri{}ani Zemuna pla}ali su
smawenu filuriju od 60 ak~i, 30 ak~i na ime ostalih resmova, a
svaka ku}a davala je jo{ po dve merice p{enice, dve merice je~ma, u{ur
od {ire i resum na sitnu rogatu stoku, ko{nice i sviwe.56 Godine
H. [abanovi}, Turski izvori, 400-411.
Isto, 579-601.
52
B.W. McGowan, Sirem Sancag7 2, 383-384.
53
TD 571 (3819-4000).
54
TD 673 (3635-3818).
55
H. [abanovi} ovo obja{wava time da je ova stara varo{ u to doba imala
status sela, a kasnije je opet dobila status varo{i (Turski izvori, 403).
56
Isto, 404.
50
51
203
Dragana AMEDOSKI
204
205
Dragana AMEDOSKI
206
207
Dragana AMEDOSKI
208
209
Dragana AMEDOSKI
Carstva u to vreme.81
Vrlo va`nu ulogu u naseqavawu zemqe i odr`avawu naseqenosti, kao i u razrezivawu i prikupqawu poreza po ku}ama,
imali su knezovi i primi}uri. Knezovi su bili na ~elu sela i,
zajedno sa primi}urima, predstavqali su ga pred zvani~nim vlastima. Za vreme rata su u~estvovali u pohodima. U nadoknadu za slu`bu
bili su oslobo|eni poreza, a wihove ba{tine nisu bile optere}ene
da`binama, {to je sve prezicirano kanun-namama za Srem.82
Godine 1546. kne`inska organizacija je u zemunskoj nahiji
bila slabije razvijena, {to je bilo u skladu sa mawim brojem sela koje
je imala u to vreme. Samo tri naseqa su imala kneza: Zemun, Biqarica
i Sur~in.83 Nakon dvadeset godina, sa razvitkom nahije uznapredovala je i ova organizacija, pa knezovi postoje u Jakovu, Kizil
Kilisi, Sur~inu, Batajnici i Banovcima.84 Isti broj knezova je
upisan i u slede}em popisu: u Sur~inu, Banovcima, Vrbasu, Jakovu
i Kizil Kilisi.85 U posledwem popisu, nastalom posle 1588. godine
upisana su samo dva kneza u celoj nahiji: u Sur~inu i Banovcima.86
U popisima nema primi}ura.
Podaci o nov~anim i naturalnim da`binama u defterima
koje smo koristili daju nam vredne podatke pomo}u kojih je mogu}e
rekonstruisati privredne prilike u zemunskoj nahiji u XVI veku.
Prilikom razmatrawa ovih podataka, prvo {to se name}e kao
zakqu~ak jeste da je osnovna privredna grana bila poqoprivreda.
Wom se bavilo kako seosko, tako i stanovni{tvo Zemuna.
Uo~qivo je da su imu}niji stanovnici Zemuna, pa i susednog
Beograda, u ovom slu~aju naziri i ~esto jani~ari, kupovali posede
van grada. Oni su posedovali ~ifluke ili druge vrste pojedina~nih
imawa, poput livada, wiva, vinograda, vo}waka sa kojih su ubirali
prihode, pa su zato imali i obavezu da pla}aju godi{wu rentu,
B. \ur|ev, Sremska kanun-nama, 281-282; Srem, 184-185; B. W. McGowan,
Sirem Sancag7 2, 5.
83
H. [abanovi}, Turski izvori, 404, 409, 410.
84
Isto, 578, 591, 592, 597, 600.
85
TD 571, 3972, 3973, 3974, 3976.
86
TD 673, 3813, 3814.
87
Tako Rexep-beg poseduje ~ifluk na granici Zemuna. On nije me|u popisanim
muslimanima Zemuna, {to zna~i da je iz okoline, verovatno iz Beograda.
(TD 571, 3971). Jani~ar Mahmud iz Beograda poseduje livadu, a zemunski
jani~ari [ahman i Ahmed ~ifluk, odnosno vo}wak. Svi ovi posedi nalazili
su se u blizini Zemuna (TD 673, 3812).
82
210
211
Dragana AMEDOSKI
(s2 r-i s2 ira), pritom je kao mera za {iru uzeta pinta.95 Godine 1546.
ova da`bina je upisana samo kod Zemuna, a dvadeset godina kasnije
vinogradarstvom se bavi i ve}ina sela ove nahije.96 Pored desetine
od {ire, uveden je i porez na vinsku burad (resm-i f u- 2-). Prema
kanun-nami iz 1566/7. godine ovaj porez se ne napla}uje ako
stanovnici burad koriste za vino koje sami piju, me|utim ako neko
prodaje proizvedeni vi{ak vina, onda pla}a osam ak~i od jednog
bureta.97 Ukoliko ga iznosi iz grada, tada mu se napla}uje ~etiri
ak~e od svakog bureta. U kanun-nami iz 1588. godine do{lo je do
izvesnih promena. Za vino koje sam proivo|a~ koristi i daqe se ne
pla}a nikakva taksa, dok je taksa za prodavawe proizvedenog vi{ka
vina pove}ana na 12 ak~i od jednog bureta, a ako se vino iznosi iz
grada, tada se i daqe napla}uje ~etiri ak~e po buretu.98
Prema popisu iz 1578/9. godine, sude}i po prihodima,
vinogradarstvo je bilo najzastupqenije u Tvrdewavi, Grabovcu,
@ivcu i Bu}avcima.99 [to se ti~e poreza na vinsku burad, on se
napla}uje u svim selima, s tim {to je iznos izrazito velik u Zemunu,
{to ukazuje na razvijenu trgovinu vinom u ovom mestu. U popisu
nastalom posle 1588. godine vinogradarstvo je kao privredna grana
najzastupqenije u Bu}avcima, Tvrdewavi i Batajnici.100 U ovom
popisu je porez na vinsku burad objediwen sa porezom na Bo`i} i
porezom na sviwe. Najve}i iznos na ime ovih da`bina daju @ivac
i Tvrdewava.101 U dva posledwa popisa u Kizil Kilisi i Kum{i
podjednaka. Varirala je od 1,4 1 l do 4 l. (M. Vlajinac, Re~nik na{ih starih
mera, Beograd 1974, 717-721). [to se ti~e sremske pinte, N. Moa~anin
prihvata Mekgouanovo mi{qewe da je ona odgovarala smederevskoj pinti
(5,6 l/kg) uz cenu od 10 ak~i za pintu. Pored toga, Moa~anin navodi da je u
XVI veku sremska pinta iznosila osam oka, dakle oko 10l, a kasnije i 12 oka,
kao i to da je u Sremu pinta vredela do oko 1560. godine pet, a zatim 10 ak~i
(Nenad Moa~anin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski
Brod 2001, 160-161. U daqem tekstu Slavonija i Srijem).
96
Be`anija, Jakovo, Grabovac, Sur~in, Kamendin, @ivac, Bu}avci, Tvrdewava,
Kum{a. (H. [abanovi}, Turski izvori, 583-601).
97
B. W. McGowan, Sirem Sancag7 2, 6.
98
B. \ur|ev, Sremska kanun-nama, 282.
99
Tvrdewava je pla}ala po ku}i 166,6, Grabovac 136,4, @ivac 119, a Bu}avci
106 ak~i (TD 571, 3972, 3970, 3975, 3973).
100
Bu}avci su pla}ali 180, Tvrdewava 150 i Batajnica 132,8 ak~i (TD 673,
3814, 3814, 3813)
101
@ivac pla}a 50, a Tvrdewava 41,6 ak~i (TD 673, 3816, 3814).
212
213
Dragana AMEDOSKI
214
215
Dragana AMEDOSKI
pla}ao namet na sviwe (bida't-i han ~zir). Ova da`bina je iznosila jednu
ak~u za dve sviwe.115 Pored we postojao je i porez na Bo`i} (resm-i
bojik) koji je iznosio dve ak~e za klawe jedne sviwe.116 Prema
popisu iz 1546. god. najvi{e sviwa se gajilo u Kum{i i Bu}avcima.
U ovom popisu nema poreza na Bo`i}. Dvadeset godina kasnije sviwogojstvo je najrazvijenije u Tvrdewavi.118 Prema popisu iz 1578/9.
najve}i sto~ni fond je imalo selo Grabovac, zatim Zemun i Tvrdewava,
dok je kod ostalih sela sviwogojstvo zastupqeno u mawoj meri.119
[to se ti~e poreza na Bo`i}, koji je u srazmeri sa prethodno navedenim porezom na sviwe, najve}i iznos na ime ove da`bine davala
su sela koja su imala najvi{e sviwa, a to su Grabovac i @ivac, a
ostala znatno mawe.120
U posledwem od kori{}enih popisa ove dve da`bine su
objediwene i dodat im je porez na vinsku burad.
U vezi sa gajewem stoke je i da`bina po imenu poqa~ina
(polaina).121 Davali su je stanovnici svakog sela radi ~uvawa useva
na poqima od stoke koja je u wih ulazila. U Sremskom sanxaku ona
je zavisila od toga o kojoj se vrsti stoke radi. U defteru iz 1546.
ova da`bina nije zabele`ena, dok je ve} u popisu iz 1566/7. godine
ima. Najve}i iznosi ove da`bine su u Bu}avcima i Zemunu.122 U
slede}em popisu najvi{i prose~ni iznos ove da`bine po ku}i daju
@ivac, Zemun i Tvrdewava, sva ostala sela pla}aju znatno mawe
iznose.123 Desetak godina kasnije ovaj porez je objediwen sa porezom
na tapiju i tada su Zemun, Be`anija i Bu}avci izdvajali najvi{e
novca za pla}awe ove da`bine.124
Sela zemunske nahije su se u mawoj meri bavila i gajewem
p~ela. Za prihode od p~elarstva davala su desetinu od ko{nica
(s2 r-i kev~re). U najstarijem od ~etiri popisa mo`e se primetiti
Po ku}i pla}a 26,7 ak~i na ime poreza na sviwe (H. [abanovi}, Turski
izvori, 596-597.)
119
Prose~na nov~ana davawa Grabovca su bila 7,07, Zemuna 3,8, Tvrdewave
3,25 ak~i (TD 571, 3971, 3970, 3972).
120
Grabovac je pla}ao 2,5, a @ivac 2,25 ak~i po ku}i (Isto, 3971, 3977).
121
Na nekim mestima ~det-i des2 tib~ne.
122
H. [abanovi}, Turski izvori, 596, 584.
123
@ivac 5,9, Zemun 4,3 i Tvrdewava 3,75 ak~i po ku}i (TD 571, 3977, 3971, 3972).
124
Zemun je izdvajao 7,5, Be`anija 6,09, Bu}avci 6 ak~i (TD 673, 3811, 3816, 3814).
125
Bu}avci su pla}ali 6,6 ak~i po ku}i (H. [abanovi}, Turski izvori, 411).
118
216
Biqarica 23,12 ak~i, @ivac 20,8, Dobanovci 19,25 i Zemun 15,45 ak~i
(H. [abanovi}, Turski izvori, 590, 595, 589, 584).
127
Biqarica 37,93 ak~i, Zemun 29,12, Tvrdewava 24,16 i Bu}avci 20,6. (TD 571,
3974, 3970, 3972, 3973).
128
@ivac je po ku}i pla}ao 33,3 ak~e, a Dobanovci 32,84 ak~i (TD 673, 3815,
3817).
129
H. [abanovi}, Turski izvori, 587; B. W. McGowan, Sirem Sancag7 2, 389.
130
Kod H. [abanovi}a je upisan porez od 10 ribara (Turski izvori, 599),
dok je kod Mekgouana upisano 20 ribara (Sirem Sancag7 2, 401).
131
H. [abanovi}, Turski izvori, 599; B. W. McGowan, Sirem Sancag7 2, 401.
132
TD 571, 3975.
133
Isto.
134
TD 673, 3816.
135
Postavqa se pitawe za{to je toliko veliki iznos ove da`bine. D. Bojani}
smatra da se ovde ne radi o obi~noj slami, ve} o krupnoj slami od ra`anih
217
Dragana AMEDOSKI
218
219
Dragana AMEDOSKI
Batajnica i @ivac.150
Sva naseqa zemunske nahije su pla}ala i porez na tapiju
(resm-i tapu) ). Godine 1546. je iznos ove da`bine ujedna~en i u proseku iznosi jednu ak~u po ku}i. Ista je situacija i 1566/7, izdvaja se
samo Be`anija.151 U slede}em popisu najve}a nov~ana davawa po
ku}i na ime poreza na tapiju ima @ivac, a u posledwem popisu
Zemun, Be`anija i Bu}avci, s tim {to je ovde objediwena sa
poqa~inom.152 Zakon tapije je bio takav da ako rajetin neopravdano
tri godine ne obra|uje zemqu i na taj na~in u~ini {tetu spahiji,
mo`e mu se oduzeti posed i dati drugome. Ako zemqi{te nije za
obra|ivawe ne mo`e se oduzeti, a tako|e se jedan do dva dunuma
zemqe mogu iskoristiti kao pa{wak.153
Ovde }emo pomenuti jo{ jednu od da`bina koja nije naturalna i nije karakteristi~na za sva sela zemunske nahije, a to je
porez na udovice (resm-i b)i ve). Ovaj porez se javqa samo u popisu iz
1566/7. godine i to u Zemunu, Be`aniji, Kizil Kilisi i Kamendinu.154
Pored poqoprivrede i sto~arstva u zemunskoj nahiji je bila
razvijena i trgovina. Shodno tome naseqa koja su bila sredi{ta
ove delatnosti morala su da pla}aju i da`binu na ime prihoda od
tr`i{nih taksi sedmi~nog sajma, ihtisaba i ihzarije (mahsu) l-i
b~ c-i baz~ r-i hafta ve ihtis~ b ve ihz~ riyye).155 Godine 1546.
Be`anija je bila trgovinski centar nahije i zato je pla}ala na ime
prihoda od tr`i{nih taksi (b~ c-i baz~ r) 600 ak~i godi{we. H.
[abanovi} ovo obja{wava time {to je tu postojalo tr`i{te na
kome su napla}ivane tr`i{ne takse.156 U drugoj polovini XVI veka
Zemun postaje centar trgovine u zemunskoj nahiji i to ostaje do
kraja veka. U skladu sa tim, porez za obavqawe trgovine pla}a samo
Be`anija pla}a 3,70 ak~i po ku}i (H. [abanovi}, Turski izvori, 586).
@ivac prose~no po ku}i pla}a 6,19 ak~i (TD 571, 3975); Zemun 7,5,
Be`anija 6,09, Bu}avci {est ak~i (TD 673, 3812, 3816, 3814).
153
B. \ur|ev, Sremska kanun-nama, 281.
154
H. [abanovi}, Turski izvori, 584, 587, 592, 594.
155
Ihtis ~b je ozna~avao tr`i{nu inspekciju, ali i tr`i{ne takse i globe
koje je napla}ivao isti organ, dok je ihz~riyya ozna~avala takse koje su
napla}ivane za pozivawe i privo|ewe optu`enih i osu|enih lica vlastima (H. [abanovi}, Turski izvori, 618).
156
Isto, 407.
157
Isto, 584.
158
TD 571, 3971; TD 673, 3812.
151
152
220
221
Dragana AMEDOSKI
222
***
Krajem XVI veka, odnosno za vreme Dugog rata, Zemun i
zemunska nahija su, kao i ostali delovi Sremskog sanxaka, do`iveli
velika razarawa. Borbe su se odrazile na grad, wegovu okolinu, pa
i na celu privednu situaciju. Hroni~ar Pe~evija, govori o tome da
je u prvim godinama Dugog rata zapaqena svaka tvr|ava i kasaba od
Beograda do Budima, kao i to da je Zemun tada zapaqen jednom ili
dva puta.169 Prema navodima osmanskog hroni~ara Naima Mustafeefendije, hajdu~ke dru`ine u Sremu spalile su Zemun 1594. godine.
Tom prilikom su opqa~kale i druga mesta u Sremu, a nao~igled
beogradskih Turaka uzimale su danak od vodeni~ara iz okoline.170
[to je rat du`e trajao situacija je bila sve te`a, rasli su
vanredni ratni porezi, tro{kovi za kona~ewe vojske, a vr{en je i
prinudni otkup namirnica.171
Izgleda da su borbe u Banatu uticale na Osmanlije da u
izvesnom obimu obnove zemunsku tvr|avu i smeste u wu posadu koja
je trebalo da {titi stanovni{tvo od novih hajdu~kih pohara. To
potvr|uje jedna zapovest Porte izdata po okon~awu Dugog rata,
ta~nije 1608. godine. Zemun je tada pripadao hasu Sremskog sanxakbega, ~ije su vojvode ubirale poreze od gra|ana, vr{e}i pri tom
brojne zloupotrebe. Zbog toga se jedan broj stanovnika iselio, pa je
Porta odlu~ila da se prihodi Zemuna dozna~e kao deo plate posadi
zemunske tvr|ave. Ova mera trebalo je da doprinese obnovi kasabe.172
I zaista, sude}i prema svedo~ewu Evlije ^elebije iz 1663.
godine, do ove obnove je i do{lo. Sredinom XVII veka Zemun je
imao gradskog zapovednika, gradsku posadu, suba{u i tr`i{nog
nadzornika. Naseqe se sastojalo od oko 400 ku}a, xamije, {est mesxida, mekteba i tekije.173
Ovo govori o tome da je Zemun, uprkos ratnim stradawima
krajem XVI veka, koja su pretila da ugroze wegov daqi razvoj, uspeo
da se oporavi i u XVII veku izraste u va`an trgovinski centar i
169
223
Dragana AMEDOSKI
224