Graevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu

AmQuake za poetnike
60 minuta do modela!
Ivan epina, mag. ing. aedif.

Milko Batini, mag. ing. aedif.

Split, lipnja 2011. god.

SADRAJ:
1. Uvod ...................................................................................................................... 3
2. Programsko suelje ............................................................................................. 3
2.1. Opi dio ................................................................................................................................ 4
2.2. Alatna traka........................................................................................................................... 4
2.3. Radno (programsko) stablo .................................................................................................. 4
2.4. Radni prostor ........................................................................................................................ 4

3. Jednostavni primjer ............................................................................................ 5

3.1. Opi podaci ........................................................................................................................... 5
3.2. Zadavanje svojstava materijala............................................................................................. 6
3.2.1 Odabir zidnih blokova
3.2.2 Odabir betona
3.2.3 Odabir armature

6
7
7

3.3. Definiranje svojstava elemenata modela .............................................................................. 8

3.3.1 Zie
3.3.2 Armirani beton
3.3.3 Nadvoji
3.3.4 Armirano-betonski (a-b) serklai

8
8
9
10

3.4. Priprema topologije u CAD-u............................................................................................. 10

3.5. Topologija........................................................................................................................... 13
3.5.1 Zidovi/Stupovi
3.5.2 Prozori/vrata
3.5.3 Stropovi

15
15
15

3.6. Optereenje ......................................................................................................................... 16

3.7. Generiranje mree KE ........................................................................................................ 16
3.8. Proraun .............................................................................................................................. 17
3.9. Rezultati .............................................................................................................................. 17
3.10. Ispis izjave ........................................................................................................................ 20
3.11. Izbornik Pomo ................................................................................................................ 21

4. Sloeni primjer* ................................................................................................ 22

4.1. Opi podaci * ...................................................................................................................... 22
4.2. Materijali* .......................................................................................................................... 23
4.2.1 Osnovni materijali
4.2.2 Napredno zadavanje svojstava zia
4.2.3 Ostali elementi (armirani beton, nadvoji, a-b serklai)

23
23
24

4.3. Topologija........................................................................................................................... 25
4.4. Optereenje ......................................................................................................................... 25
4.5. Generiranje mree KE* ...................................................................................................... 25
4.6. Proraun-napredne opcije ................................................................................................... 28
4.7. Rezultati-napredne opcije ................................................................................................... 29

5. Dodatak A - Metoda postupnog naguravanja (Pushover Metoda) .............. 30

5.1. Openito o metodi postupnog naguravanja ........................................................................ 30
5.2. Pretpostavke metode naguravanja iz En 1998-1: ............................................................... 30
5.3. Postupak odreivanja ciljanog pomaka prema EN 1998-1 ................................................ 31
5.4. Postupak prorauna ciljanog pomaka u programu AmQuake ............................................ 32

6. Saetak ulaznih podataka za primjere ............................................................ 33

6.1. Jednostavni primjer ............................................................................................................ 33
6.1.1 Proraun parametara
6.1.2 Potresni parametri
6.1.3 Materijali
6.1.4 Zie
AmQuake za poetnike

33
33
33
33
1

6.1.5 Armirani beton

6.1.6 CAD Podloga

33
34

6.2. Sloeni primjer ................................................................................................................... 35

6.2.1 Proraun parametara
6.2.2 Potresni parametri
6.2.3 Materijali
6.2.4 Zie
6.2.5 Armirani beton
6.2.6 CAD podloga

35
35
35
35
35
36

7. Literatura ........................................................................................................... 37

AmQuake za poetnike

1. UVOD
Cilj ovog prirunika je provesti korisnika kroz osnove zadavanja proraunskog modela u
raunalnom programu AmQuake. Prirunik je koncipiran u dva dijela, tako da se u prvom dijelu
svladaju sve stavke koje su nune za zadavanje jednostavnog modela, dok se u drugom dijelu
obrauje sloeniji primjer, te se tumae napredne opcije programa. Oba obraena primjera
prikazuju graevinu s omeenim ziem. Predvieno vrijeme potrebno za svladavanje ovog
prirunika je 60 min.
Prirunik je organiziran tako da korisnika uputi na osnovne stavke programa, dok su dodatne
napomene, reference na pojedine norme i osnovni podaci primjera, naznaeni sa strane u tekstu.
Svi pojmovi koji se referenciraju na program AmQuake su naznaeni kao Italic, dok je sadraj
na koji je potrebno obratiti posebnu pozornost naznaen kao bold.
Poglavlja koja nisu nuna za brzo razumijevanje i jednostavnu uporabu raunalnog programa su
naznaena s (*).
Osnovne jedinice koje program koristi su: m, kN, ton, KPa, osim u sluaju vrijednosti graninih
naprezanja elemenata, koje se unose kao MPa ili N/mm2, te teine koja se zadaju u kg. Ove se
jedinice za potrebe prorauna opet pretvaraju u prethodno navedene.

2. PROGRAMSKO SUELJE
Programsko suelje je podijeljeno na 4 glavna dijela:
Opi dio
Alatna traka
Radno (programsko) stablo
Radni prostor

Crte 1. Prikaz glavnog programskog suelja

AmQuake za poetnike

2.1. OPI DIO

Crte 2. Detalj glavnog programskog suelja-opi dio

Opi dio sadri osnovne izbornike za ureenje programskog suelja i projekata. U padajuem
izborniku Postavke/Settings, mogue je pod opcijama odabrati Jezik/Language, te izabrati
programsko suelje na hrvatskom.
2.2. ALATNA TRAKA

Crte 3. Alatna traka s prikazom naredbi

2.3. RADNO (PROGRAMSKO) STABLO

Programsko stablo sadri kronoloki poredane naredbe za brz i efikasan rad. Pratei redoslijed
zadavanja elemenata korisnik je u stanju u kratkom roku zadati proraunski model. Sve naredbe
programskog stabla su u daljnjem tekstu detaljno izloene.
2.4. RADNI PROSTOR
Radni prostor predstavlja povrinu za prikaz i rad na modelu. Na radnom prostoru se takoer
prikazuju rezultati statikog prorauna i prorauna po metodi naguravanja. Sve stavke radnog
prostora su detaljno izloene u nastavku teksta.
Equation Section 1

AmQuake za poetnike

3. JEDNOSTAVNI PRIMJER
3.1. OPI PODACI
Za poetak je potrebno otvoriti novi projekt s nacionalnim dodatkom za Hrvatsku.
Odabirom padajueg izbornika Datoteka te naredbe Novi Dokument, otvara se izbornik u kojem je
potrebno odabrati nacionalni dodatak za Hrvatsku.Equation Section 3..

Crte 4. Odabir nacionalnoga dodatka

Nakon ovog koraka otvara se programsko suelje. Idui korak predstavlja definiranje potrebnih
parametara za proraun. Na radnom stablu potrebno je odabrati Proraun parametara. Odabirom
ove opcije otvara se dijalog okvir na radnom prostoru.
Potrebno je odabrati razred vanosti predmetne zgrade, dok su parcijalni koeficijenti sigurnosti
za materijale prilagoeni hrvatskoj prednormi.
Zbog zahtjeva da se koriste srednje vrijednosti svojstava materijala u analizi naguravanja,
svi parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale su 1.0.

Crte 5. Odabir proraunskih parametara za predmetni objket

Parametri s crtea 5. imaju slijedea znaenja:
Razred vanosti
Gamma M
Gamma C
Gamma S
Gamma_Gp za postupno
Gamma_Gs
Phi_L postupno
Psi_2L postupno
Gamma_QL statika
Phi_S postupno
Psi_2S postupno
Gamma_Qs statika
Psi_0,S statika

- vidjeti EN 1998-1 dio 4.2.5 tablica 4.3

- koeficijent sigurnosti M za zie (za statiku analizu)
- koeficijent sigurnosti C za beton (za statiku analizu)
- koeficijent sigurnosti S za elik (za statiku analizu)
- koeficijent Gp kojim se mnoi stalno optereenje G za analizu naguravanja u
veini zemalja =1.0
- koeficijent sigurnosti G,s za stalno optereenje pri statikoj analizi
- koeficijent L za uporabno optereenje u analizi naguravanja
- koeficijent 2L za uporabno optereenje u analizi naguravanja
- koeficijent QL za optereenje od snijega u statikoj analizi
- koeficijent S za optereenje od snijega u analizi naguravanja
- koeficijent 2,s za optereenje od snijega u analizi naguravanja
- koeficijent sigurnosti Q,s za stalno optereenje pri statikoj analizi
- koeficijent 0,s za optereenje uslijed snijega za statiku analizu

Proraunska kombinacija za proraun po metodi naguravanja glasi:

Gp G + EL + Es Qs

(3.1)

pri emu je:

AmQuake za poetnike

 EL = L 2, L ,

ES = S 2, s

Proraunska kombinacija za statiki proraun glasi:

G G + QLQL + QS 0.s QS

(3.2)

Odabirom izbornika Potresni parametri definiraju se: kategorija tla, tip spektra, te raunsko
ubrzanje tla, koji su potrebni za proraun po metodi naguravanja. (Spektar prema EN 1998-1)

Crte 6. Parametri za proraunski spektar te referentno ubrzanje tla

3.2. ZADAVANJE SVOJSTAVA MATERIJALA

Na radnom stablu, u izborniku Osnovni materijali, potrebno je zadati svojstva materijala
proraunskog modela.

Crte 7. Detalj radnog stabla

3.2.1 ODABIR ZIDNIH BLOKOVA

Dvostrukim klikom na izbornik Zidni elementi,otvara se dijalog okvir u kojem se nalazi
predefinirana baza podataka zidnih blokova. Mogu je odabir postojeeg ili definiranje vlastitog
bloka za zie u proraunskom modelu.

Crte 8. Dijalog okvir s predefiniranim zidnim blokovima (Primjer: POROTHERM 25 S.)

Odabirom pojedinog bloka, on postaje dostupan za pregled na radnom prostoru. Tipovi morta su
predefinirani i odabiru se kod zadavanja zia.
AmQuake za poetnike

3.2.2 ODABIR BETONA

U ovom primjeru se koristi omeeno zie, te je stoga potrebno definirati armirani beton.
Odabirom izbornika Beton, otvara se dijalog okvir u kojem se nalazi baza podataka definirana
prema HRN EN 1992. Za primjer je odabran C25/30.

Crte 9. Odabir marke (klase) betona

Parametri s crtea 9. imaju slijedea znaenja:
fck [MPa]
fcvk [MPa]
Gamma C
fcvk/fcvm
E [MPa]
G [MPa]
_cu3
_c3

- tlana vrstoa betona (0,05-fraktilna vrijednost)

- posmina vrstoa betona
- parcijalni koeficijent M za beton
- odnos izmeu 0,05-fraktilne vrijednosti materijala i srednje vrijednosti materijala
- modul elastinosti
- modul posmika
- granina tlana deformacija betona
- deformacija pri dostizanju granice poputanja betona

3.2.3 ODABIR ARMATURE

Odabirom izbornika Armatura, otvara se dijalog okvir u kojem se nalazi definirana baza
podataka. Mogue je zadati proizvoljan broj profila.

Crte 10. Svojstva armature (Primjer: profili ipki od 8,10 i 14 mm)

Parametri s crtea 10. imaju slijedea znaenja:
fyk
E
Gamma S
fyk/fym

- vlana vrstoa armature

- modul elastinosti
- parcijalni faktor sigurnsoti za elik (za statiku analizu)
- omjer izmeu 0,05-fraktilne vrijednosti svojstava armature i srednje vrijednosti svojstava armature

AmQuake za poetnike

3.3. DEFINIRANJE SVOJSTAVA ELEMENATA MODELA

3.3.1 ZIE
Definiranje svojstava zia vri se preko izbornika Zie. Otvaranjem dijalog okvira korisnik iz
prethodno definiranih zidnih blokova i morta preko padajueg izbornika Zidni element (blok) bira
elemente specifine za pojedini tip zia.
Za primjer je odabran blok POROTHERM 25 S i mort ope namjene M10.

Crte 11. Definiranje svojstava zia

Odabirom naredbe Ispunsko zie, moe se modelirati ispunsko zie, pri emu se kod generiranja
mree KE ne generira element za ispunu, tj. zid se u proraun uvodi samo kao optereenje u
vorovima.
3.3.2 ARMIRANI BETON
Radi nelinearnog prorauna, potrebno je definirati svojstva armiranog betona koji se koristi za
serklae omeenog zia. Preko izbornika Armirani beton, otvara se dijalog okvir s etiri
podizbornika. Za svrhu jednostavnog primjera e se definirati samo serkla dok e se unos A-B
zida obraditi u sloenom primjeru. U prvome podizborniku, Norma, se definira beton i proraunski
faktori.

Crte 12. Definiranje betona i dimenzija za vertikalni serkla (Primjer: serkla dimenzije 25/25 cm)
AmQuake za poetnike

Parametri s crtea 12. imaju slijedea znaenja:

Beton
rho n
rho t

- odabir predefiniranog betona

- faktor redukcije za efektivnu visinu zia prema EN 1996-1-1 poglavlje 5.5.1.2.
- faktor redukcije za efektivnu debljinu zia prema EN 1996-1-1 poglavlje 5.5.1.3.

U treem podizborniku, Apsolutan, se definiraju dimenzije a-b elementa, broj armaturnih ipki,
te njihov raspored u poprenom presjeku. Potrebno je prvo zadati broj ipki klikom na naredbu Add.
Nakon to se zadaju ipke, potrebno im je dodijeliti svojstva armaturnog elika preko padajueg
izbornika Materijal. Nakon toga je potrebno odrediti poloaj u poprenom presjeku. Program nudi
automatsko pozicioniranje ipki na osnovu prethodno zadanih dimenzija za tri razliita sluaja.
Poloaj ipki je mogue odrediti i runim upisom koordinata za svaku pojedinu ipku, pri tome
pripaziti da ipke ne izlaze iz poprenog presjeka.

Crte 13. Poloaj armature u vertikalnom serklau (uzduna armatura 414)

Nakon odabira uzdune armature potrebno je odrediti armaturu spona te njihovu meusobnu
udaljenost. Odabirom etvrtog podizbornika, Horizontalno, korisnik moe odabrati profil spona, iz
prethodno definiranih profila, te njihovu meusobnu udaljenost preko opcije Razmak vilica (m).
Opcija Podrunice, predstavlja reznost spona u a-b presjeku.

Crte 14. Poloaj armature u vertikalnom serklau (spone 8/10)

3.3.3 NADVOJI
Odabirom izbornika Nadvoji, otvara se dijalog okvir za definiranje svojstava nadvoja. U prvom
podizborniku, Norma, potrebno je odabrati beton te dimenzije nadvoja. U drugom podizborniku se
definira broj armaturnih ipki, te njihov raspored u poprenom presjeku. Potrebno je prvo zadati
broj ipki klikom na naredbu Add. Nakon to se zadaju ipke, potrebno im je dodijeliti svojstva
AmQuake za poetnike

armaturnog elika preko padajueg izbornika Materijal. Nakon toga je potrebno odrediti poloaj u
poprenom presjeku. Program nudi automatsko pozicioniranje ipki na osnovu prethodno zadanih
dimenzija za dva razliita sluaja. Poloaj ipki je mogue odrediti runim upisom koordinata za
svaku pojedinu ipku, pri tome pripaziti da ipke ne izlaze iz poprenog presjeka.

Crte 15. Poloaj armature u nadvoju (uzduna armatura 410, spone 8/10)

Nakon odabira uzdune armature potrebno je odrediti armaturu spona te njihovu meusobnu
udaljenost. U izborniku Spone korisnik moe odabrati profil spona, iz prethodno definiranih profila,
te njihovu meusobnu udaljenost preko opcije Razmak vilica (m). Opcija Podrunice, predstavlja
reznost spona u a-b presjeku.
3.3.4 ARMIRANO-BETONSKI (A-B) SERKLAI
Potrebno je provesti isti postupak opisan kao u toki 3.3.3
Napomena: Pod pojmom a-b serkla se smatra horizontalni serkla koji se postavlja po obrubu
ploe i iznad svakog zida, dok se vertikalni serklai zadaju kao a-b elementi. Dimenzije, te materijal
nadvoja i a-b serklaa u potpunosti odgovaraju elementu vertikalnog serklaa.
3.4. PRIPREMA TOPOLOGIJE U CAD-U
AmQuake podrava unos triju tipova geometrijskih elemenata:
Zidovi/stupovi
Ovaj geometrijski element se koristi za unos zidova/stupova analizirane zgrade. Svaki
zid/stup se modelira grednim elementom.
Prozor/vrata
Ovaj geometrijski element se koristi za modeliranje otvora u zgradi, kao to su prozori ili
vrata. Pretpostavka je da se svaki element prozora/vrata sastoji od parapeta, otvora i nadvoja
iznad otvora. Navedeni podelementi su definirani svojom visinom.
Meukatna konstrukcija
Geometrijski element koji predstavlja meukatnu konstrukcija iznad svakog kata. Definiranje
meukatne konstrukcija slui samo za definiranje raspodjele optereenja. Osim toga se moe
unijeti i a-b prsten koji se zadaje po obodu ploe i iznad svakog zida.

AmQuake za poetnike

10

Za pouzdan unos topologije u program treba se pridravati sljedeih pravila:

Za svaki tip geometrijskog elementa potrebno je u DXF predloku definirati po jedan sloj kao
to je prikazano u tablici 1.
Svi slojevi trebaju biti u istom koordinatnom sustavu i preklapati se. Ukoliko se slojevi ne
preklapaju, potrebno je definirati vektor pomaka pri unosu DXF datoteke.
Vidljiv
Zaleen Zakljuan
Sloj
Boja
Tip linije
da/ne
da/ne
da/ne
0
______
nosivi zidovi
proizvoljno
______
serklazi
proizvoljno
______
prozori
proizvoljno
______
vrata
proizvoljno
______
proizvoljno
stropovi
Tablica 1. Primjer zadavanja slojeva u radnom listu nekog CAD programa

a)

b)

Crte 16. Primjer zadavanja podloga za omeeno zie: a) podloge za zie, b) podloge za a-b serklae

Elementi zidova/stupova i prozora/vrata se zadaju preko CAD elementa linije (LINE) ili
pravokutnika (RECTANGLE) kako je prikazano na i crteima 16 i 17.

Crte 17. Pravila unosa geometrijskih elemenata

AmQuake za poetnike

11

Crte 18. Pravilo nastavljanja geometrijskih elemenata

Pri unosu elemenata vrata/prozora treba se pridravati sljedeih pravila:

Svaki prozor treba imati dva susjedna zida
Sredinja toka stranice prozora se treba poklapati sa sredinjom tokom stranice zida kao to
je prikazano na crteu 18.
Element meukatne konstrukcije se zadaje preko CAD elemenata polilinija (POLYLINE) ili
linija (LINE).
Linije dijele povrinu meukatne konstrukcije na niz povrina za raspodjelu optereenja koje
to optereenje prenose na zidove nieg kata.
Program automatski pronalazi zidove optereene pojedinom povrinom.
Pri modeliranju meukatne konstrukcije treba se pridravati sljedeih pravila:
Svaka optereena povrina treba pokrivati barem jednu sredinju toku zida.
U sluaju kada optereena povrina sadri nekoliko sredinjih toaka zidova, optereenje se
raspodjeljuje proporcionalno povrini poprenog presjeka pojedinog zida.
Otvor u meukatnoj konstrukciji se definira x,y koordinatama proizvoljnog otvora. Program
pretrauje optereene povrine, te onu povrinu u kojoj se nalazi promatrana toka smatra
otvorom. To znai da promatrana povrina nema optereenja.

Crte 19.Primjer unosa meukatne konstrukcije

AmQuake za poetnike

12

3.5. TOPOLOGIJA
Prethodno definirana topologija se u program uvozi preko dijalog okvira Topologija,
podizbornik Ubaci DXF. Otvaranjem dijalog okvira korisniku se nude opcije za odabir DXF
datoteke

Crte 20. Primjer unosa podloga u AmQuake preko DXF datoteke

Prvi korak pri unosu DXF datoteke je odabir naredbe Uitaj DXF i odgovarajue DXF datoteke.
Nakon toga je potrebno definirati broj katova koji se unosi u promatranom koraku, kotu poda i
visinu kata. Ukupna visina kata se sastoji od visine kata H i debljine ploe (npr. 2,85+0,15=3,0 m).
Unos topologije je podijeljen u tri dijela prema podjeli geometrijskih elemenata:
Unos zidova/stupova
Unos zidova/stupova se definira odabirom prikladnog sloja i materijala. Unos se potvruje
naredbom Primjeni. Ukoliko konstrukcija posjeduje zidove i stupove unos se vri u dva koraka.
U prvom koraku se unose zidovi, a u drugom koraku ponovnim pozivom funkcije Ubaci DXF
se unesu stupovi ili obrnuto. Primjer unosa zidova je vidljiv na crteu 19.
Unos prozora/vrata
Unos prozora/vrata se odvija na slian nain kao i kod zidova/stupova. Potrebno je definirati
materijal parapetnog zida i nadvoja. Geometrijski element prozor/vrata se sastoji od parapetnog
zida, otvora i nadvoja iznad prozora. Prostor izmeu nadvoja i meukatne konstrukcije se popuni
elementom koji ima materijalna svojstva parapetnog zida. Svi navedeni elementi se definiraju
svojom visinom. U sluaju vrata parapetni zid je visine 0 m. Prozori se unose u posebnom
koraku u odnosu na vrata. Unesene podatke je potrebno potvrditi sa naredbom Primjeni.

AmQuake za poetnike

13

Crte 21. Unos prozora/vrata

Unos stropova
Unos stropova se vri odabirom odgovarajueg sloja i upisom visine stropa. U izborniku a-b
serkla mogue je definirati horizontalni serkla, koji e biti postavljen iznad svakog zida i po
obrubu ploe.

Crte 22. Unos stropova

Unos topologije zavrava sa naredbom Ubaci topologiju.

AmQuake za poetnike

14

Crte 23. Konstrukcija nakon uneene topologije

3.5.1 ZIDOVI/STUPOVI
Ovaj podizbornik omoguava korisniku dodavanje, uklanjanje te modificiranje pojedinih zidova
i stupova runo, tj omoguava korekciju u sluaju krivog unosa preko DXF datoteke.

Tablica 2. Detealj podizbornika Zidovi/Stupovi

3.5.2 PROZORI/VRATA
Ovaj podizbornik omoguava korisniku da dodaje, uklanja te modificira pojedine elemente
prozora i vrata runo, tj omoguava korekciju u sluaju krivog unosa preko DXF datoteke.

Tablica 3. Detealj podizbornika Prozori/Vrata

3.5.3 STROPOVI
Ovaj podizbornik omoguava korisniku da dodavanje, uklanjanje te modificiranje stropova
runo, tj omoguava korekciju u slu aju krivog unosa preko DXF datoteke.

AmQuake za poetnike

15

Tablica 4. Detealj podizbornika Stropovi

3.6. OPTEREENJE
Nakon zadavanja elemenata modela, potrebno je nanijeti optereenje na sustav. Kao to je
prethodno navedeno, optereenje je mogue definirati po pojedinom zidu ili program automatski, na
osnovu povrine pojedinog zida, dodjeljuje optereenje na vorove. Optereenje se nanosi sukladno
EC-u kao stalno (G0), dodatno stalno (G1) te uporabno (Q). Odabirom izbornika Optereenje
korisnik definira navedena optereenja, te mu je omogueno modificirati parcijalne koeficijente za
kombinaciju optereenja. Optereenje je potrebno zadati za svaku meukatnu konstrukciju zasebno.

Tablica 5. Optereenje sustava

Za primjer su koritene slijedee vrijednosti optereenja: G0=4 kN/m2; G1=3 kN/m2; Q=3 kN/m2.
U programskom suelju su navedena dva stupca kao Stalno optereenje. Prvi stupac
predstavlja stalno, dok drugi predstavlja dodatno stalno optereenje.
3.7. GENERIRANJE MREE KE
Nakon zadavanja optereenja, pod uvjetom pravilnog unosa topologije, idui korak predstavlja
generiranje mree KE. Na radnom stablu, u izborniku Mrea, korisniku se nude razne opcije za
generiranje mree. Radi praktinosti, objanjenja vezana za generiranje mree KE se nalaze u
poglavlju 4.5. Za potrebe jednostavnog primjera potrebno je samo aktivirati opciju Generiraj
mreu.
U sluaju uspjenog generiranja javlja se obavijest da je mrea generirana.

Crte 24. Uspjeno generirana mrea

Nakon generiranja mree korisnik moe pod stavkama vorovi, Elementi, Kruti spojevi
pregledavati i modificirati pojedine elemente mree.

AmQuake za poetnike

16

3.8. PRORAUN
U izborniku se definiraju proraunske situacije. Odabir pojedine opcije se vri klikom lijeve
tipke mia na odgovarajue podruje. U pogledu ponuenog dostupne su sljedee opcije: proraun
naguravanjem u pozitivnom i negativnom smjeru dviju glavnih osi X i Y, ukljuenje pozitivnog i/ili
negativnog ekscentriciteta uz modalnu i/ili jednoliku raspodjelu horizontalnog optereenja. Osim
ponuenih opcija za metodu postupnog naguravanja mogue je odabrati i statiku analizu.

Tablica 6. Definiranje proraunskih situacija

3.9. REZULTATI
U izborniku Rezultati su prikazani parametri vezani za dokaz zadovoljavanja krajnjeg graninog
stanja nosivosti i krajnjeg graninog stanja oteenja u numerikom i grafikom prikazu.
U donjem dijelu izbornika prikazani su u tablinom obliku ciljani pomaci i kapacitet za oba
krajnja granina stanja, parametri dijagrama sila-pomak i maksimalna pogreka u promatranom
koraku.

Tablica 7. Tablini prikaz rezultata

U gornjem dijelu izbornika primaran je grafiki prikaz rezultata.

AmQuake za poetnike

17

Crte 25. Prikaz poetne geometrije konstrukcije i dijagrama sila pomak

U desnom dijelu radnog prostora mogue je odabrati neki od sljedeih listova:

Dijagram sila pomak
Kapacitet ciljani pomak
Se prema norm pomaku
Sile
Reakcije
Pomaci
Oteenja komponenti
U lijevom dijelu mogue je osim karakteristika mree konanih elemenata prikazati deformacije,
unutranje sile i oteenja pojedinih komponenti. eljeni prikaz se dobije pratei sljedeu
proceduru:
1) Desni klik mia na lijevi dio radnog prostora
2) Odabrati opciju Pogledaj postavke
3) U izborniku Pregled postavki odabrati podatak koji se eli prikazati

AmQuake za poetnike

18

Crte 26. Dijalog Pregled postavki

Osnovni prikaz konstrukcije je u nedeformiranom stanju, dok se deformirani oblik moe dobiti
odabirom opcije Pogledaj deformaciju i ostavljanjem opcija Nedeformirana mrea i Mjerilo
deformacija neodabranim. Mjerilo deformacija se moe proizvoljno odabrati upisivanjem mjerila u
odgovarajue podruje. U donjem dijelu izbornika je mogue odabrati eljenu unutranju silu za
prikaz, oteenje komponenti ili status oteenja.
Nakon toga je potrebno odabrati korak u kojem korisnik eli pregledati prethodno odabrani
rezultat. eljeni korak se dobije klikom lijeve tipke mia na traeni korak u donjem desnom dijelu
ekrana.
Ukoliko se prilikom prikaza rezultata odabere pojedini element konstrukcije, za promatrani
element e biti prikazane rezne sile u trenutno odabranom koraku i maksimalne mogue rezne sile
za promatrani element.

AmQuake za poetnike

19

Crte 27. Prikaz oteenja komponenti za 85. korak

3.10. ISPIS IZJAVE

Ispis izjave je opcija pomou koje je mogue dobiti automatski ispis svih relevantnih parametara
promatranog projekta u rtf formatu (Rich Text Format). Navedeni format ispisa omoguava daljnu
obradu dokumenta u bilo kojem word processoru ( Microsoft Office Word, OpenOffice Tekstulani
dokument i sl.) Odabir eljenih podataka u ispisu se dobije kroz ponuene opcije u izborniku.

Crte 28. Izbornik "Ispis izjave"

AmQuake za poetnike

20

Nakon odabira eljenih elemenata ispisa potrebno je odabrati naredbu Izradi. Nakon toga se u
lijevom dijelu ekrana moe pregledati sadraj budueg dokumenta. Ukoliko korisniku sadraj
odgovara odabere se naredba Spremi rich text format (RFT). Nakon toga e korisniku biti ponuena
opcija spremanja dokumenta na proizvoljnu lokaciju.
3.11. IZBORNIK POMO
Pod izbornikom Pomo osim detaljnog uputstva na engleskom jeziku dostupan je i dijalog
Podrka. U dijalogu se preko usluge e-mail-a mogu poslati podaci vezani za konkretni projekt
podrci u AmQuake-u uz priloen model i krai tekstualni opis problema.

Crte 29. Dijalog Podrka

AmQuake za poetnike

21

4. SLOENI PRIMJER*
Za svladavanje zadavanja sloenog primjera neophodno je prethodno poznavanje iznesenih
stavki iz jednostavnog primjera. U nastavku su prikazane i detaljno protumaene sloene
programske opcije, te su na osnovu primjera poblie itatelju prikazane metoda naguravanja i
metoda ekvivalentnog okvira. Za manipuliranje s naprednim opcijama, potrebno je programsko
suelje prebaciti s jednostavnog na napredno. Preko izbornika Postavke, te podizbornika Mode
korisnika potrebno je odabrati Standard. Equation Chapter (Next) Section 4
4.1. OPI PODACI *
Potrebno je kao i u jednostavnom primjeru, otvoriti novi projekt s hrvatskom prednormom, te
definirati osnovne proraunske parametre. U izborniku Opi dio, odabirom podizbornika Proraun
parametara, te opcije Napredne postavke korisniku se omoguuje modificiranje postavki koje
odreuju limitirajue vrijednosti meukatnog pomaka za pojedini tip materijala te dodatne
parametre metode naguravanja.

Crte 30. Napredne postavke izbornika Proraun parametara

Parametri s crtea 30. imaju slijedea znaenja:
Pomak pri savijanju lim.
Pomak pri posmiku lim.
Ogranienje oteenja
Koef. pukotina

Faktor vanosti (Gamma_I)

P_d
Ekscentrinost optereenja
Prihvatiti srednju vrijednost

- Maksimalni relativni savojni pomak pri otkazivanju nosivosti elementa

- Maksimalni relativni posmini pomak pri otkazivanju nosivosti elementa
- Maksimalni relativni meukatni pomak za granino stanje uporabljivosti- GSU
- Koeficijent za redukciju savojne i posmine krutosti elemenata krutost se za
potrebe prorauna automatski umanjuje na 1/2 , tj. u prvom koraku analize iznosi
poetne krutosti
- Faktor ovisan o razredu vanosti objekta
- Faktor sigurnosti za metodu naguravanja dobiveni pomak mora biti vei od
ciljanog pomaka pomnoenog s P_d
- Postotak ekscentrinosti horizontalnog optereenja u odnosu na hvatite sileovisi o nacionalnom dodatku. U RH iznosi 5%
- Ako je ova opcija ukljuena, svojstava materijala se ne uzimaju kao 0,05-fraktilne
vrijednosti ve kao srednje

Napomena: Odabir opcija u podizborniku Norma utjee na parametre u izborniku Napredan.

Za definiranje parametara proraunskog spektra mogue je pod naprednim opcijama zadati
potresne parametre te parametre tla, neovisno o predefiniranoj normi.

Crte 31. Napredne postavke izbornika Potresni parametri

Parametri s crtea 31. imaju slijedea znaenja:
Faktor tla (S)
AmQuake za poetnike

- faktor tla ovisi o kategoriji tla

22

Period TB
Period TC
Period TD
Najvee ubrzanje
DLS redukcioni faktor (v)
Dinamiki amplifikacijski faktor

- donja granica perioda elastinoga spektra ubrzanja s konstantnim ubrzanjem tla

- gornja granica perioda elastinoga spektra ubrzanja s konstantnim ubrzanjem tla
- donja granica perioda elastinoga spektra ubrzanja s konstantnim pomacima
- raunsko ubrzanje tla pomnoeno s faktorom vanosti objekta
- koeficijent za GSU, reducira raunsko ubrzanje tla na odgovarajuu razinu za GSU
- dinamiki amplifikacijski faktor 0 - prema EN 1998-1 iznosi 2,5

4.2. MATERIJALI*
4.2.1 OSNOVNI MATERIJALI
Svi osnovni materijali se zadaju kao u jednostavnom primjeru - vidjeti poglavlje 3.2. (blok
POROTHERM 25 PROFI i tankoslojni mort; profili armature 8, 10, 14).
4.2.2 NAPREDNO ZADAVANJE SVOJSTAVA ZIA
Odabirom dijalog okvira Napredan kod zadavanja svojstava zia korisniku se omoguuje da
runo definira pojedino svojstvo zia, na osnovu jednadbi danih u HRN EN 1996.

Crte 32. Izbornik za napredno zadavanje svojstava zia

Parametri s crtea 32. imaju slijedea znaenja:
fk [MPa]
fvko [MPa]
fvlt [MPa]
fxk1[MPa]
fxk2 [MPa]
rho n
rho t
e_mu
e_m
fkh [MPa]
E [MPa]
G [MPa]
3
Teina [kg/m ]
Gamma M
fk/fmean
AmQuake za poetnike

- tlana vrstoa zia

- poetna posmina vrstoa zia
- maksimalna posmina vrstoa
- savojna vrstoa paralelno sa sljubnicama
- savojna vrstoa okomito na sljubnice
- faktor redukcije za efektivnu visinu zia prema EN 1996-1-1 poglavlje 5.5.1.2.
- faktor redukcije za efektivnu debljinu zia prema EN 1996-1-1 poglavlje 5.5.1.3.
- mu granina tlana deformacija zia
- m deformacija pri dostizanju granice vrstoe
- tlana vrstoa zia okomito na vertikalne sljubnice
- modul elastinosti
- modul posmika
- specifina teina zia
- m parcijalni koeficijent sigurnosti za zie
- odnos izmeu 0,05 - fraktilne i srednje vrijednosti svojstava zia
23

Phi_fvk
Phi_fvlt

- koeficijent trenja fvk - najea vrijednost 0,4

- koeficijent trenja fvlt - koristi se samo u Rumunjskoj pa je vrijednost za Hrvatsku fvlt=0.0

4.2.3 OSTALI ELEMENTI (ARMIRANI BETON, NADVOJI, A-B SERKLAI)

Za potrebe primjera u ovom poglavlju je prikazan unos a-b zida. Potrebno je za poetak zadati
novi a-b element, te definirati dimenzije. Prilikom unosa dimenzija potrebno je paziti da one
odgovaraju onima na podlogama, kako ne bi dolo do greke u generiranju mree. Postoje dva
naina zadavanja a-b zida, pri emu je jedan istovjetan zadavanju vertikalnog serklaa, te se nee
ponovno izlagati. Za definiranje novog a-b zida potrebno je otvoriti izbornik Armirani beton, te u
prvom podizborniku Norma, odabrati beton i parametre.

Crte 33. Shema zadavanja a-b zida

Nakon toga je potrebno u drugom podizborniku Vertikalno, definirati vertikalnu armaturu.

Potrebno je oznaiti naredbu Aktivirati, nakon ega su korisniku dostupne sljedee opcije:

Crte 34. Unos vertikalne armature za a-b zid

Parametri s crtea 34. imaju slijedea znaenja:
Razmak lijevog serklaa( s vl)(m)

- Osna udaljenost profila ipki u lijevom serklau a-b zida

Veliina lijevog serklaa(l_vl)(m)

- Duljina lijevog serklaa a-b zida

Razmak desnog serklaa(s_vr)(m) - Osna udaljenost profila ipki u desnom serklau a-b zida
Veliina desnog serklaa(l_vr)(m) - Duljina desnog serklaa a-b zida
Zatitni sloj(mm)

- Zatitni sloj betona a-b zida

Zadani razmak (s_v)(m)

- Osna udaljenost profila ipki u izvan podruja serklaa a-b zida

Redovi (rows)

- Broj redova armature u a-b zidu

Armatura

- Profil ipki vertikalne armature

AmQuake za poetnike

24

Horizontalna armatura se zadaje kao kod a-b serklaa, tj. potrebno je definirati profil, razmak te
reznost spona u odgovarajuem izborniku.

Crte 35. Unos horizontalne armature za a-b zid

Svojstva gradiva za primjer:

Blok POROTHERM 25S i M10 ope namjene.
Vertikalni serkla, dimenzije 25/25 cm, uzduna armatura 414, spone 8/10.
Nadvoj, dimenzije 25/25 cm, uzduna armatura 410, spone 8/10.
Horizontalni serkla, dimenzije 25/25 cm, uzduna armatura 410, spone 8/10.
A-b zid, dimenzije prema tlocrtu, 0,2% obostrano armiran.
4.3. TOPOLOGIJA
Pravila za pripremu i unos topologije su obraena u poglavlju 3.4 i 3.5.
Topologija za sloeni primjer se nalazi u dodatku.
4.4. OPTEREENJE
Vidjeti poglavlje 3.6.
Za primjer su koritene slijedee vrijednosti optereenja: G0=4 kN/m2; G0=3 kN/m2; Q=3 kN/m2.
4.5. GENERIRANJE MREE KE*
Postavke vezane za mreu KE uvelike utjeu na rezultate prorauna, te je stoga potrebno s
posebnom panjom odabrati pojedine opcije u programu.

Crte 36. Detalj programskog suelja za generiranje mree konanih elemenata

Parametri s crtea 36. imaju slijedea znaenja:
Broj vorova
Broj elemenata
Broj krutih veza

AmQuake za poetnike

Broj vorova u trenutnoj mrei modela

Broj elemenata u trenutnoj mrei modela
Broj krutih veza u trenutnoj mrei modela
25

Uvjet koji odreuje da li e se vezati zidovi gornje etae u odnosu na donju etau. U sluaju
da se povrine zidova preklapaju u relativnom odnosu veem od uvjeta Min. Preklop,
program ta dva zida povezuje.
Meukatni spoj
Ovaj uvjet odreuje nain vezivanja zidova gornjih etaa u odnosu na donje etae.
Korisniku su ponuene tri opcije vezivanja: Izravno, Poluizravno i Srazmjerno
Krute kratke grede
Odabirom ove opcije pretpostavlja se da su kratke vertikalne grede iznad nadvoja i ispod
parapetnog zida apsolutno krute, te se u model uvode dodatne krute veze kako bi se
simulirao ovaj efekt. Kada je ova opcija odabrana rezne sile u ovim elementima su 0.
Stropovi bez krutosti savij. Ova opcija je u programu aktivirana automatski. Pretpostavlja se da je krutost meukatne
konstrukcije na savijanje jednaka 0, tj. U obzir se uzima samo krutost u ravnini. U sluaju
kada je ova opcija iskljuena u proraun se uzima puna krutost meukatne konstrukcije.
Promijeni model CM u RM Ova opcija nije automatski ukljuena. Korisniku omoguava da model s omeenim ziem
pretvori u ekvivalentni model armiranog zia.
XY pametna armatura
Ova opcija je samo dostupna ako je ukljuena opcija Promijeni model CM u RM.
Omoguava da se armatura u sluaju sudaranja dva zida dodjeljuje u potpunosti
referentnom smjeru u proraunu, odnosno ako postoje dva okomita za sluaj naguravanja
iz smjera X sva zajednika armatura se dodjeljuje zidu koji nosi u X smjeru. Isto vrijedi za Y
smjer.
Generiraj mreu
Generiranje mree KE
Obrii mreu
Brisanje mree KE

Min preklop

Osnovna ideja u ovom pristupu lei u modeliranju svih nosivih elemenata 1D grednim
elementima. To se odnosi na vertikalne i horizontalne elemente kao to su: zidovi, vertikalni
serklai, horizontalni serklai, nadvoji iznad vrata i sl. Sljedea pretpostavka se odnosi na
meukatnu konstrukciju, koja je u svojoj ravnini beskonano kruta, dok je izvan te ravnine njena
krutost zanemariva.
Implementacija prethodno navedenog modela i nelinearnog prorauna zahtijeva uporabu
kvalitetne mree konanih elemenata te prikladno modeliranje krutih veza izmeu grednih
elemenata.

Crte 37. Generiranje mree konanih elemenata

Tipini model se sastoji od niza nosivih zidova, zidova s otvorima, horizontalnih i vertikalnih
serklaa, meukatnih konstrukcija itd. Svi prethodno spomenuti elementi, osim meukatne
konstrukcije se modeliraju horizontalnim ili vertikalnim grednim elementima. Vertikalni gredni
elementi se koriste za modeliranje nosivih zidova i vertikalnih serklaa. Horizontalni gredni
elementi se koriste za modeliranje parapetnih zidova i nadvoja iznad otvora. Gredni elementi se
postavljaju u osi odgovarajueg 3D elementa. Veza izmeu elemenata se ostvaruje preko krute
veze. Kruta veza je poseban rubni uvjet koji povezuje krajnje vorove grednih elemenata. Veza se
AmQuake za poetnike

26

ostvaruje uporabom master i slave vorova. Karakteristika te veze je da su svi pomaci i zaokreti
slave vora ovisni o pomacima i zaokretima master vora. Fizikalno bi se ta veze mogla zamijeniti
vrlo krutim elementom.

Crte 38. Kruta veza master - slave

Matematiki, ovi rubni uvjeti su opisani jednadbama koje slijede:

u xs = u xm ym z + zm y
u ys = u my zm x + xm z
u zs = u zm xm y + ym x

(4.1)

xs = xm
ys = ym
zs = zm
gdje

su

u xs , u ys , u zs ,xs , ys ,zs

globalnih

stupnjeva

slobode

slave

vora,

dok

su

u xm , u my , u zm , xm , ym ,zm odgovarajui stupnjevi slobode master vora. Rotacije su rotacije oko

naznaenih osi u indeksu.

Ukoliko se nosivi zidovi nastavljaju kroz katove meusobno su povezani krutim vezama.

Crte 39. Nastavljanje zidova kroz katove

Zid 1 je modeliran gredom Gredom 1, iji je donji vor S1 povezan krutom vezom za vor M1.
Iste relacije su primijenjene kod Zida 2 i Zida 3 i odgovarajuih vorova S2, M2, S3, M3.

AmQuake za poetnike

27

Kao to je ranije navedeno veza izmeu vorova Si-Mi je jednostavna, jer je 6 stupnjeva slobode
slave vora vezano za 6 stupnjeva slobode master vora po ranije spomenutim relacijama. Tri
generirane veze se mogu prikazati oznakama L1(S1, M1), L2(S2, M2), L3(S3, M3).
Veza L4 izmeu vorova M1, M2, M3 se moe modelirati na dva naina:
Direktna kruta veza
Svi vorovi donjeg kata u kontaktu sa meukatnom konstrukcijom su direktno vezani sa
vorovima gornjeg kata koji su u direktnom kontaktu sa meukatnom konstrukcijom.
Inverzna kruta veza
vorovi M2 i M3 nisu vie zajedno vezani. To znai da je vor M1 vezan s M2 i M3 u mjeri
koja je proporcionalna povrinama njihovih meusobnih presjeka.
4.6. PRORAUN-NAPREDNE OPCIJE
U dijalogu Napredne postavke definiraju se postavke numerikog prorauna. Mogue je podesiti
razne parametre koji utjeu na rezultate samoga prorauna. U nastavku je dano objanjenje za
pojedine opcije.

Crte 40. Definiranje naprednih postavki numerikog prorauna

Parametri s crtea 40. imaju slijedea znaenja:
Tolerancija energije
Ravnotea tol.

- Ukupno dozvoljeno relativno odstupanje energije sustava

- Odstupanje vertikalnog optereenja od reakcija, tj. relativna tolerancija razlike

Tolerancija pomaka
Max. optereenje tol.

- Relativno odstupanje pomaka za iterativni proraun

- Odstupanje horizontalnog optereenja od reakcija, tj. relativna tolerancija razlike

Max. broj koraka

Max. broj iteracija
Stanka prorauna

- Maksimalni broj koraka u jednoj analizi

- Maksimalni broj iteracija u svakom koraku
- Proraun se zaustavlja nakon svake obavljene stavke naznaene u izborniku Prorauni

Broj koraka za vertikalno

optereenje
Min Rel duina koraka

- Broj koraka za nanoenje vertikalnog optereenja u analizi naguravanja. O ovoj stavci

vertikalnog optereenja i vertikalne reakcije

horizontalnog optereenja i horizontalne reakcije

Max Rel duina koraka

Duina koraka

P_f zaustavi proraun

Stop nakon GSU

Samo vrhunski disp

Pokreni proraun
AmQuake za poetnike

ovisi veliina i broj koraka za nanoenje horizontalnog optereenja

- Ovaj parametar ograniava smanjenje koraka za vrijeme analize naguravanja kako bi se

zadovoljio traeni broj iteracija. U nekim sluajevima moe doi do znatnog poveanja
proraunskog vremena.
- Ovaj parametar ograniava uveanje koraka za vrijeme analize naguravanja kako bi se
zadovoljio traeni broj iteracija. U nekim sluajevima moe doi do toga da se itava
analiza provede u svega par koraka
- Ovaj parametar slui za runo podeavanje maksimalne i minimalne vrijednosti koraka.
Poetne vrijednosti su postavljene tako da programu treba oko 50 koraka za itavu
analizu. Preporua se koritenje ove opcije u sluaju problema s konvergencijom rjeenja.
- Relativni odnos izmeu rezidualne i maksimalne poprene sile za koju program prekida
analizu u sluaju da padne ispod zadane vrijednosti.
- U sluaju kada je ova opcija nije aktivirana proraun se ne prekida nakon zadovoljenja
GSU, tj u sluaju da u analizi nije prekoraen kriterij o maksimalnom relativnom
meukatnom pomaku program nastavlja analizu dok se ovaj kriterij ne prekorai
- Ovaj parametar definira koliko e se vorova pratiti za odreivanje duine koraka za
proraun. U sluaju pojave problema s konvergencijom potrebno je iskljuiti ovu opciju te
se onda za odreivanje duine koraka promatra itav sustav.
- Pokretanje prorauna
28

Stop
Zaustavi sve
Stanka
Izbrii proraun

- Zaustavljanje pojedinog prorauna

- Zaustavljanje svih prorauna
- Pauziranje prorauna radi pregleda ulaznih i izlaznih podataka
- Brisanje svih prorauna

4.7. REZULTATI-NAPREDNE OPCIJE

Pushover metoda se oslanja na nelinearan proraun. Jedan od kljunih parametara pri procjeni
tonosti je konvergencija rjeenja. Procjena tonosti pojedinog rjeenja se moe oitati nakon
prorauna u izborniku Rezultati Prorauni. Mjera tonosti je maksimalna pogreka, koja po
preporuci proizvoaa treba biti ispod 10%.

Tablica 8. Osnovni parametri prorauna

Mogunosti pregleda rezultata su opisane u poglavlju 3.9.

AmQuake za poetnike

29

5. DODATAK A - METODA POSTUPNOG NAGURAVANJA

(PUSHOVER METODA)
5.1. OPENITO O METODI POSTUPNOG NAGURAVANJA
Metoda naguravanja (pushover metoda) je nelinearna metoda prorauna postojeih ili novih
objekata. Princip metode je da se prati odgovor sustava za rastuu horizontalnu silu, uz konstantno
vertikalno optereenje. Iz dobivenog odnosa horizontalne sile i referentnog pomaka moe se
odrediti potresna otpornost sustava.Equation Section 5
5.2. PRETPOSTAVKE METODE NAGURAVANJA IZ EN 1998-1:
1.
Vrijednost savojne i poprene krutosti zia i armiranog betona se uzima od stvarne kako
bi se simuliralo raspucavanje presjeka (EN 1998-1, 4.3.1(7))
2.
Treba se koristiti minimalno bi-linearni odnos siladeformacija na razini elementa (EN
1998-1, 4.3.3.4.1(2))
3.
Nulta krutost se moe pretpostaviti nakon granice poputanja (EN 1998-1, 4.3.3.4.1(3))
4.
Trebaju se koristiti srednje vrijednosti za svojstva materijala (EN 1998-1, 4.3.3.4.1(4))
5.
Uzdune sile uslijed gravitacijskog optereenja se trebaju uzeti u obzir prilikom prorauna
EN 1998-1, 4.3.3.4.1(5).
6.
Za zgrade nepravilnog oblika je potrebno napraviti prostorni model, te dva razliita
prorauna za dva smjera, pri emu nije potrebno u pojedinom proraunu uzimati u obzir
horizontalna djelovanja iz dva razliita smjera
7.
Potrebno je provesti proraun za dvije vrste raspodjele horizontalnog optereenja
-jednolika proporcionalna masi sustava i neovisna o visini
-modalna prema EN 1998-1 stavak 4.3.3.2 i 4.3.3.3 ako je :
-zadovoljena tlocrtna pravilnost prema EN 1998-1 stavak 4.2.3.3
4T
-prvi period sustava T1 c
2s
Horizontalne sile za sluaj modalne raspodjele se odreuju na osnovu izraza:
zm
Fi = Fb i i
(5.1)
z jmj

gdje je :
zi -katna visina
mi -katna masa prema EN 1998-1 stavka 3.2.4
Fb -ukupna poprena sila

AmQuake za poetnike

30

Crte 41. Definiranje elasto-plastinog dijagrama

Poprene sile se trebaju zadati u sreditu masa, tj. u sreditu katova s ekscentricitetom zadanim
prema EN 1998-1 stavka 4.3.2(1) tj.
eai = 0.05Li
(5.2)
gdje je:
Li -dimenzija kata okomita na djelovanje potresa
8.
9.

Vertikalne komponente seizmikog djelovanja se mogu zanemariti (EN 1996-1, 4.3.3.5.2)

Krivulja kapaciteta je odnos izmeu ukupne poprene sile Fb , te pomaka vora koji se prati,

tj. pomaka kontrolnog vora d n

10.
Krivulja kapaciteta bi trebala iznositi maksimalno 150% vrijednosti ciljanog pomaka
11.
Ciljani pomak se odreuje na osnovu seizmikih zahtjeva elastinog spektra u odnosu na
pomak ekvivalentnog JS. Vidjeti EN 1998-1 Annex B
12.
Krivulja kapaciteta se moe koristiti da bi se odredio:
Faktor ponaanja u / i , gdje je

u -pomak pri otkazivanju sustava

i -pomak pri pojavi plastinog mehanizma
5.3. POSTUPAK ODREIVANJA CILJANOG POMAKA PREMA EN 1998-1
1.

Krivulju kapaciteta Fb / d n , treba transformirati u krivulju kapaciteta ekvivalentnog

jednostupnjevnog sustava- EJS, F * / d * ,

pri emu je :
F
F* = b ,

d* =

dn

gdje je :

f = d =

F
i
mi

gdje je :
AmQuake za poetnike

31

F i -normalizirana poprena sila

2.
Ekvivalentnu krivulju kapaciteta je potrebno je pretvoriti u elasto-plastini sustav.
Pretvorba se vri pod pretpostavkom ouvanja ukupne energije sustava tj.

E*
d *y = 2 d m* m*
Fv

3.

(5.3)

Odreivanje perioda EJS

T = 2
*

m*d y*
Fy*

4.

Odreivanje ciljanog pomaka za sluaj elastinog ponaanja JS:

5.

T*
d et* = Se (T * )
2
Ciljani pomak za nelinearno ponaanje EJS se odreuje kao:

(5.4)

(5.5)

a) Za T * < Tc
I.
II.

ako je Fy* / m* Se (T * ) odgovor sustava je elastian tj. d t* = d et*

ako uvjet a) nije zadovoljen vrijedi

d et*
d =
qu
*
t

gdje je qu =

Tc

*
1 + ( qu 1) * d et
T

(5.6)

Sc (T * ) m*
Fy*

b) Za T * > Tc

d t* = d et*

(5.7)

d t* 3d et*

(5.8)

Stavke a) i b) vrijede uz uvjet

Pretvaranje ciljanog pomaka EJS na pomak VS se vri preko izraza:

d t* = d d t*

(5.9)

5.4. POSTUPAK PRORAUNA CILJANOG POMAKA U PROGRAMU AMQUAKE

AmQuake u svakom koraku prati vrijednost pomaka kontrolnog vora d (i ) , te ukupnu poprenu
silu Fb ( i ) . U svakom koraku se raunaju dvije vrijednosti: d tULS i d t DLS , tj. ciljani pomak za GSN i
GSU. Ove vrijednosti se raunaju na osnovu postupka opisanog u prethodnim poglavljima, te na
osnovu odgovarajueg raunskog ubrzanja tla: ag i aDg
Do prekida analize dolazi u sluaju prekoraenja jednog od kriterija:
Pomak referentnog vora vei od 150% ciljanog pomaka

d ( n ) pd dtULS

(5.10)

Pad relativnog odnosa rezidualne poprene sile i maksimalne sile ispod zadane vrijednosti

Fb ( n ) pF max ( F ( i ) )

AmQuake za poetnike

(5.11)

32

6. SAETAK ULAZNIH PODATAKA ZA PRIMJERE

6.1. JEDNOSTAVNI PRIMJER
6.1.1 PRORAUN PARAMETARA
Sve prema predloku Hrvatski nacionalni dodatak
6.1.2 POTRESNI PARAMETRI
Kategorija tla
Tip spektra
Omjer viskoznog priguenja
Referentno ubrzanje tla

-A
-I
- 5%
- 2 m/s2

6.1.3 MATERIJALI
Zidni element
Mort
Beton
Armatura

- POROTHERM 25 S
- M10 Ope namjene
- C25/30 ( svi betonski elementi)
- Profili: 8,10 i 14 mm

6.1.4 ZIE
Zidni element
Mort

- POROTHERM 25 S
- M10 Ope namjene

6.1.5 ARMIRANI BETON

Vertikalni serkla 25/25 cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 414
horizontalna
- 8/10
Nadvoj 25/25 cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 410
horizontalna
- 8/10
AB serkla (horizontalni serkla) 25/25 cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 410
horizontalna
- 8/10

AmQuake za poetnike

33

6.1.6 CAD PODLOGA

Crte 42. Podloga toplogije za jednostavni primjer

AmQuake za poetnike

34

6.2. SLOENI PRIMJER

6.2.1 PRORAUN PARAMETARA
Sve prema predloku Hrvatski nacionalni dodatak
6.2.2 POTRESNI PARAMETRI
Kategorija tla
Tip spektra
Omjer viskoznog priguenja
Referentno ubrzanje tla

-A
-I
- 5%
- 2 m/s2

6.2.3 MATERIJALI
Zidni element
Mort
Beton
Armatura

- POROTHERM 25 S
- M10 Ope namjene
- C25/30 ( svi betonski elementi)
- Profili: 8,10 i 14 mm

6.2.4 ZIE
Zidni element
Mort

- POROTHERM 25 S
- M10 Ope namjene

6.2.5 ARMIRANI BETON

Vertikalni serkla 25/25cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 414
horizontalna
- 8/10
Nadvoj 25/25cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 410
horizontalna
- 8/10
AB serkla (horizontalni serkla) 25/25cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 410
horizontalna
- 8/10
AB zid irine 25 cm
Beton
- C25/30
Armatura:
vertikalna
- 10/10
horizontalna
- 10/10

AmQuake za poetnike

35

6.2.6 CAD PODLOGA

Crte 43. Podloga toplogije za sloeni primjer

AmQuake za poetnike

36

7. LITERATURA
[1] AmQuake Program Documentation, J. ervenka, Prag 2011
[2] PhD Thesis of Paolo Morandi, New Proposals for Simplified Seismic Design of
Masonry Buildings, November 2006, University of Pavia and ROSE School
[3] Eurocode 6 (CR6 Romania), Design of Masonry Structures,
[4] Eurocode 8 (P100 Romania),, Design of Structures for Earthquake resistance,
[5] J. Sejnoha, "Pruznost, pevnost, plasticita !" Prague: CTU,1979.7
[6] K. autoru, "Zaklady progamovani MKP", Prague: Dum techniky CSVTS,1981. Z. Bittnar and J.
Sejnoha, "Numerical Methods in Structural Mechanics": Thomas
Telford,1996
[7] K.J. Bathe, "Finite Element Procedures in Engineering Analysis", Englewood Cliffs, New
Jersey 07632: Prentice Hall, Inc.,1982
[8] V. Cervenka, J. Cervenka, and L. Jendele, "Atena Program Documentation, Part 1 Theory",
Prague: Cervenka Consl.,2000-2007
[9] L. Jendele and J. Cervenka, "On the Solution of Multi-Point Constraints - Application to FE
Analysis of Reinforced Concrete Structures", Computer and Structures, 2006
[10] Z. Bittnar, J. Sejnoha, Numerical Methods in Structural Mechanics, ISBN 0-7844-0170-5,
ASCE Press, 1996
[11] Eurocode 6: Design of Masonry Structures-Part 1-1 Common rules for reinforced and
unreinforced zstructures.
[12] Eurocode 2: Design of Reinforced Concrete
[13] J. Cervenka, AmQuake Validation and Testing, Cervenka Consulting, 2010

AmQuake za poetnike

37