Sunteți pe pagina 1din 8

iz prakse za praksu

Pisanje slovnih znakova u


znanstvenim i tehnikim
tekstovima
Mirko VUKOVI O pa naela za pisanje znakova jedinica i brojeva prvo je predloila 9. op-
a konferencija za utege i mjere (Confrence Gnrale des Poids et Me-
sures, CGPM) 1948. godine. Ta su naela nakon toga razradile meunarod-
ne normizacijske organizacije ISO, IEC u nizovima norma ISO 31 pod
zajednikim naslovom Veliine i jedinice, odnosno u nizu norma IEC 60027
pod zajednikim naslovom Slovni znakovi koji se upotrebljavaju u elektroteh-
nici. Niz norma ISO 31 zamijenjen je 2008. godine nizom norma ISO/IEC
80000 koje su zajedniki izdali ISO i IEC za odgovarajua podruja u skladu
s djelokrugom tih organizacija. Ta su pravila prihvatile i druge meunarodne
organizacije (IUPAP SUNAMCO-ova Crvena knjiga, Znakovi, jedinice i no-
menklatura u fizici te IUPAC-va Zelena knjiga, Veliine, jedinice i znakovi u
kemiji). Iz toga proizlazi da danas postoji opi konsenzus o tome kako upo-
trebljavati nazive i znakove jedinica, ukljuujui i nazive predmetaka te zna-
kove veliina, te kako izraavati vrijednosti veliina. Sukladnost tih pravila i
dogovora o stilu, od kojih se najvaniji prikazuju u ovome lanku pomau
itljivosti znanstvenih i tehnikih lanaka.
U ovome emo lanku dati pregled temeljnih pravila pisanja takvih znakova
prema navedenim meunarodnim dokumentima.
Naalost u pravopisima hrvatskoga jezika gotovo nije mogue nai nikakva
pravila kojima bi se na primjeren nain obuhvatilo i pisanje posebnih tehni-
kih sadraja tekstova barem u najelementarnijem obliku, katkad se u odree-
nim pravopisima, kad se govori o takvoj vrsti pravila pisanja, daju ak i po-
grjene preporuke.

Znakovi jedinica
Ispravno pisanje slovnih znakova Znakovi jedinica piu se uspravno bez obzira na tip slova koja se upotreblja-
kojima se u tekstovima tehnikoga vaju u ostalome tekstu. Openito se znakovi jedinica piu malim slovima, ali
ako su izvedeni iz vlastitog imena piu se velikim poetnim slovom. Primjeri
sadraja oznauju fizike i matema- su pisanja jedinica m (metar), s (sekunda), Sh (enon), Pa (paskal), (om),
tike veliine pomae itatelju pri T (tesla).
odreivanju koju veliinu takav Pravila pisanja znakova jedinica s poetnim velikim slovima ne mogu se pri-
znak oznauje. Stoga je u tekstovi- mijeniti na nazive jedinica koji se razlikuju od jezika do jezika.
ma normativnih dokumenata te op- Kao iznimku 16. CGPM je prihvatio (1979.) da je za litru doputeno veliko
enito u strunoj i tehnikoj litera- slovo L ili malo slovo l kako bi se izbjeglo mogue brkanje broja 1 (jedan) s
turi, tehnikoj dokumentaciji i malim slovom l (el).
podatcima koji se daju o proizvodi- Za znakove mjernih jedinica, budui da se oni izvode iz naziva tih jedinica
ma potrebno voditi brigu o isprav- upotrebljavaju se slova latinice, iznimka je jedinica om (izvedena iz osobnog
nome pisanju znakova takvih fizi- imena njemakoga elektroinenjera Ohma) koja se oznaava velikim grkim
slovom (omega) jer poetna slova naziva za odgovaraju nazivu om.
kalnih i matematikih veliina i
mjernih jedinica. Kad se upotrebljavaju predmetci viekratnika ili niekratnika, smatra se da
znak kojega predmetka sloen sa znakom pojedinane jedinice na koju je

121
iz prakse za praksu

Nije doputeno upotrebljavati kratice naziva kao znakove je-


Pie se Umax = 500 V (ne U = 500 Vmax), dinica ili nazive jedinica kao to su sec (umjesto s ili sekunde),
Pmech = 750 W (ne P = 750 Wmax), wB = 0,76 = v. mm (umjesto mm2 ili etvorni milimetar) cc (umjesto cm3
76%, ne 0,76 (m/m) ili 76% (m/m) ili kubini centimetar) ili mps (umjesto m/s ili metar u se-
kundi). Uporaba ispravnih znakova obvezatna je za jedinice
SI-ja, ali i za druge jedinice izvan SI-ja koje se upotrebljavaju
izravno pripojen tvori s njom novi znak (za desetini vie- sa SI-jem te jedinice iz drugih povijesnih (naputenih) su-
kratnik ili niekratnik) koji se moe dii na pozitivnu ili ne- stava kad se iz nekih razloga upotrebljavaju u strunim tek-
gativnu potenciju i koji se moe slagati s drugim znakovima stovima. Na taj se nain izbjegavaju dvosmislenosti i pogr-
jedinica za tvorbu znakova sloenih jedinica. Na primjer jena tumaenja vrijednosti veliina. Tako se na primjer pie
1 cm3 = (102 m)3 = 106 m3; 1 ms1 = (106 s)1 = 106 s1, m kg/(s3 A) ili m kg s3 A1, ali ne m kg/s3/A niti m kg/s3 A.
1 W/km = 1 W/(103 m) = 103 W/m. Sloeni predmetci ne smi-
Nisu doputeni nikakvi dodatci znaku jedinice kao sredstva
ju se upotrebljavati. Tako se pie nm (nanometar) za 109 m,
za davanje podataka o posebnoj naravi veliine ili kontekstu
a ne mmm.
odreenoga mjerenja. Na primjer pie se Umax = 500 V
Iz povijesnih razloga naziv osnovne jedinice SI-ja za masu (ne U = 500 Vmax), P mech = 750 W (ne P = 750 Wmax),
(kilogram) sadrava naziv predmetak SI-ja kilo. Nazivi de- wB = 0,76 = 76%, ne 0,76 (m/m) ili 76% (m/m).
setinih viekratnika i niekratnika za jedinicu mase tvore se
Izrazi za jedinice ne smiju sadravati nita drugo osim znako-
dodavanjem predmetaka niekratniku gram (znak g), npr.
va jedinica i matematikih znakova. Na primjer pie se sa-
miligram (mg) umjesto mikrokilogram (mkg).
draj vode jednak je 170 kg/m3, a ne 170 kg H2O/m3.
SI predmetci1 oznauju tone potencije broja 10. Oni se ne
Ne postoje niti se podrazumijevaju ikakve preporuke o fontu
smiju upotrebljavati za oznaivanje binarnih viekratnika.
kojim se trebaju tiskati znakovi jedinica.
Znakovi su jedinica matematiki entiteti, a ne kratice2. Pre-
ma tome iza njih se nikad ne stavlja toka, osim ako su na
kraju reenice. Ne smiju se sklanjati po padeima (kao krati-
ce) (na primjer pie se l = 75 cm, a ne 75 cm-a) niti se smiju Nazivi jedinica
mijeati sa znakovima i nazivima jedinica u izrazima jer na-
Nazivi jedinica normalno se piu uspravnim pismom, a s nji-
zivi nisu matematiki entiteti (na primjer pie se kulon po
ma se postupa kao s obinim imenicama. U hrvatskome se
kilogramu, ali ne kulon po kg).
jeziku jedinice piu fonetski malim poetnim slovom (ak
kad znak jedinice poinje velikim slovom), osim na poetku
Znakovi jedinica piu se malim slovima, ali ako su reenice ili u tekstu koji je u cijelosti napisan velikim slovima
izvedeni iz vlastitog imena piu se velikim poet- kao to su naslovi. U skladu s tim pravilom naziv jedinice sa
znakom C ispravno se pie Celzijev stupanj (jedinica stu-
nim slovom, na primjer: m (metar), s (sekunda),
panj poinje malim slovom s, a modifikator Celzijev poinje
Sh (enon), Pa (paskal), W (om), T (tesla). velikim slovom C jer je to vlastito ime).
Vrijednosti veliina normalno se izraavaju s pomou znako-
Pri tvorbi umnoaka ili kolinika znakova jedinica primje- va za brojeve i znakove jedinica, ako je meutim iz nekih ra-
njuju se uobiajena algebarska pravila. Mnoenje se mora zloga naziv jedinice u tekstu prikladniji nego znak jedinice,
oznaiti razmakom ili tokom () na polovici visine slova jer tada naziv jedinice treba ispisati u cijelosti. Tako se moe pi-
bi se inae neki predmetci mogli pogrjeno protumaiti kao sati 2,6 m/s ili 2,6 metara u sekundi.
znak jedinice kad je znak za jednu od jedinica istovjetan zna-
ku za predmetak. To je sluaj za m, metar i mili te za T, tesla
i tera. Na primjer mN znai milinjutn, a ne metarnjutn. Di- Ne smiju se upotrebljavati sloeni predmetci: pie
jeljenje se oznauje vodoravnom crtom, kosom crtom (/) ili
se nm (nanometar) za 109 m, a ne mmm.
negativnim eksponentom. Kad se kombinira vie znakova je-
dinica, mora se voditi briga o tome da se izbjegnu nejasnoe,
npr. uporabom zagrada ili negativnih eksponenata. Kosa se Kad se naziv jedinice kombinira s nazivom predmetka vie-
crta ne smije upotrebljavati vie od jedanput u danome izra- kratnika ili niekratnika izmeu naziva predmetka i naziva
zu bez zagrada kako bi se uklonile nejasnoe. U sloenim slu- jedinice ne upotrebljava se razmak ili spojnica. Kombinacija
ajevima bolje je upotrebljavati negativne potencije ili vodo- naziva predmetka i naziva jedinice jedna je rije. Na primjer
ravne razlomake crte. Na primjer za jedinicu njutnmetar pie se miligram, kilopaskal, meganjutn, a ne mili-gram, ki-
pie se N m ili Nm dok se metar u sekundi pie m , m/s, lo-paskal, mega-njutn.
ms1 ili m s1. s
Na hrvatskom jeziku nazivi umnoka dviju jedinica dobivaju
se ulanavanjem (konkatenacijom) dvaju naziva (na primjer
1
S I predmetci takoer se upotrebljavaju s kodovima ISO-a monetar- njutnmetar, kilovatsat itd.). To se naravno ne moe primije-
nih jedinica, npr. 1 kHRK = 1000 HRK (hrvatskih kuna) 1 kEUR = niti kad su faktori u nazivu.
1000 EUR (europskih eura), 1 MUSD = 1 000 000 USD (amerikih
dolara) itd. Naziv potencije jedinice dobiva kad se nazivu jedinice doda-
2
U hrvatskim pravopisima redovito se znakovi mjernih jedinica na- ju modifikatori na drugu (esto se upotrebljava i izraz na
zivaju kraticama. kvadrat), treu, ..., n-tu (potenciju) koji se stavljaju nakon

122
iz prakse za praksu
naziva jedinice. Meutim u sluaju plotine ili obujma kao
alternativa mogu se upotrebljavati modifikatori etvorni ili Znak za jedinicu stavlja se nakon brojane vrijed-
kubini, a ti se modifikatori stavljaju ispred naziva jedinice. nosti u izrazu za veliinu, pri emu se ostavlja
Primjeri su takvih jedinica metar u sekundi na kvadrat, e- razmak izmeu brojane vrijednosti i znaka jedi-
tvorni centimetar, kubini milimetar, amper po etvornome nice. To se pravilo takoer primjenjuje i na jedi-
metru, kilogram po kubinome metru. nice posto,%, i na tisuu, .
Nazivi kolinika dviju jedinica tvore se umetanjem rijei po,
u izmeu tih dvaju naziva. Sloeni naziv nikad ne smije sa-
dravati vie do jedan po, u (bez zagrada) (na primjer metar hrvatskome jeziku za odvajanje broja od jedinice upotreblja-
u sekundi, dul po kilogramu, metar u sekundi na kvadrat. vala spojnica (na primjer 35-milimetarski film).
U svakome se izrazu upotrebljava samo jedna jedinica (na
primjer l = 10,234 m, a ne l = 10 m 23,4 cm). Iznimka je od
Pravila pisanja vrijednosti toga pravila izraavanje vrijednosti vremena i faznoga kuta s
pomou jedinica izvan SI-ja. Meutim, za ravninske se ku-
veliina tove openito prednost daje desetinome dijeljenju stupnja.
Prema tome bi se pisalo 22,20, a ne 22 12, osim u podru-
Vrijednost veliine pie se kao umnoak broja i jedinice, a jima navigacije, kartografije, astronomije te kad je rije o mje-
broj kojim se mnoi jedinica brojana je vrijednost veliine renju veoma malih kutova.
izraene tom jedinicom. Znak za jedinicu stavlja se nakon
brojane vrijednosti u izrazu za veliinu, pri emu se ostavlja
razmak izmeu brojane vrijednosti i znaka jedinice. Tako je
vrijednost veliine umnoak broja i jedinice, pri emu se raz-
mak smatra znakom mnoenja (upravo kao to i razmak iz-
Znakovi veliina
meu jedinica podrazumijeva mnoenje). Znak za jedinicu Kao znakovi veliina openito se upotrebljavaju pojedinana
stavlja se nakon brojane vrijednosti u izrazu za veliinu, pri slova latinice ili grkoga alfabeta, a uvijek se piu kurzivom
emu se ostavlja razmak izmeu brojane vrijednosti i znaka (kosim pismom) bez obzira na pismo upotrijebljeno u ostat-
jedinice. Treba napomenuti da se to pravilo takoer primje- ku teksta. Iza znaka veliine ne stavlja se toka osim u nor-
njuje na jedinice posto,%, i na tisuu, 3. Jedine su iznim- malnoj interpunkciji, npr. na kraju reenice. Mogu se upo-
ke od toga pravila znakovi jedinica za stupanj, minutu i se- trebljavati velika ili mala slova, a dopunski se podatci o
kundu za ravninski kut, redom , , , za koje se izmeu veliini mogu dodati kao indeksi ili kao podatci u zagradama.
brojane vrijednosti i znaka jedinice ne ostavlja razmak. Tre- Tako se na primjer znak C preporuuje kao znak za toplinski
ba takoer napomenuti da znaku C za Celzijev stupanj pret- kapacitet, Cm za molarni kapacitet, Cm, p za molarni kapacitet
hodi razmak kad se iskazuje Celzijeva temperatura. Pie se pri stalnome tlaku, a Cm, V za molarni kapacitet pri stalnome
t = 30,2 C, a ne t = 30,2C, ni t = 30,2 C. obujmu. Znakovi za karakteristine brojeve kao to su Mac-
Vrijednost posebne veliine neovisna je o odabiru jedinice, hov broj, znak Ma, Reynoldsov broj, znak Re, itd. piu se
premda e se brojane vrijednosti razlikovati u razliitim je- meutim dvama slovima latinice od kojih je prvo slovo uvi-
dinicama. Na primjer ista se vrijednost brzine v = dx/dt neke jek veliko. Preporuuje se da se takvi dvoslovni znakovi od-
estice moe dati izrazom v = 25 m/s = 90 km/h, pri emu je vajaju od drugih znakova ako se pojavljuju u faktorima u
25 brojana vrijednost brzine u metrima u sekundi, a 90 broj- umnoku.
ana vrijednost brzine u jedinici kilometara na sat. Za razliku od znakova jedinica za koje je uporaba ispravnog
Sa znakovima jedinica postupa se kao s matematikim enti- oblika obvezatna, znakovi su za veliine preporueni. U po-
tetima. Pri izraavanju vrijednosti veliine kao umnoka broj- sebnim okolnostima autori mogu upotrebljavati znakove za
ane vrijednosti i jedinice s brojem i jedinicom moe se po- veliine po svojemu izboru kako bi se na primjer izbjeglo br-
stupati prema uobiajenim algebarskim pravilima. Taj se kanje koje bi moglo nastati zbog uporabe istoga znaka za dvi-
postupak opisuje kao uporaba rauna s veliinama ili kao al- je razliite veliine. U takvim se sluajevima mora jasno na-
gebra veliina. Na primjer, jednadba T = 293 K moe se jed- vesti znaenje znakova. Meutim ni naziv veliine ni znak
nako napisati kao T/K = 293. esto je korisno tako pisati koji se upotrebljava za njezino oznaivanje ne trebaju podra-
omjer veliine s njezinom jedinicom u naslovima stupaca u zumijevati poseban odabir jedinice.
tablicama tako da su upisane vrijednosti u tablicama jedno- Ne postoje niti se podrazumijevaju preporuke o fontu kur-
stavno brojevi. Na isti se nain takoer mogu oznaivati osi zivnoga pisma u kojem se tiskaju znakovi veliina.
grafikona, tako da oznake sadravaju samo brojeve.
Kao to znak veliine ne treba podrazumijevati poseban oda-
Kad se vrijednost veliine upotrebljava u pridjevskom obliku bir jedinice, znak jedinice ne treba upotrebljavati za osigura-
primjenjuju se uobiajena pravopisna pravila, tako da bi se u nje posebnih podataka o veliini te nikad ne treba biti jedini
izvor podataka o veliini. Jedinice ne smiju nikad sluiti osi-
guravanju dodatnih podataka o naravi veliine; znaku velii-
3
 hrvatskim se pravopisima i jezinim prirunicima esto navodi
U ne i znaku jedinice ne trebaju se pridruivati nikakvi dodatni
da se znak% pie bez odvajanja od brojane vrijednosti (znak podatci o naravi veliine.
obino se ne spominje). Ta pravila u skladu s meunarodnim kon-
vencijama donose meunarodne organizacije i ne mogu se pravopi- Ako je veliina koja se iskazuje jednaka zbroju ili razlici veli-
sno ureivati drukije na nacionalnoj razini. ina, tada se moraju upotrebljavati ili zagrade za sastavljanje

123
iz prakse za praksu

Za razliku od znakova jedinica za koje je uporaba Izraavanje mjerne


ispravnog oblika obvezatna, znakovi su za veliine
preporueni.
nesigurnosti vrijednosti
veliine
brojanih vrijednosti, pri emu se zajedniki znak jedinice Brojane vrijednosti veliina esto se daju s pridruenom
stavlja nakon potpune brojane vrijednosti, ili se izraz mora standardnom nesigurnou. Pod uvjetom da je pretpostavljena
pisati kao zbroj ili razlika izraza za te veliine. Na primjer tre- razdioba za odgovarajuu veliinu normalna brojana vrijed-
ba pisati l = 12 m 7 m = (12 7) m = 5 m, a ne 12 7 m. nost i pridruena nesigurnost mogu se izraziti kao l = a(b) m,
pri emu je l duljina izraena u jedinici metar, m, a brojana
Opisni nazivi ili imena veliina ne smiju se prikazati u obliku
vrijednost, a b oznauje standardnu nesigurnost izraenu s
jednaaba. Umjesto znakova ne smiju su upotrebljavati nazi-
pomou najmanje vanih znamenaka u a.
vi veliina ili skraeni vieslovni nazivi koji se prikazuju npr.
kurzivom ili s pomou donjih indeksa. Mjerna nesigurnost koja je pridruena procijenjenoj vrijed-
nosti veliine treba se odrediti i izraavati u skladu s doku-
mentom JCGM 100:2008, Vrednovanje mjernih podataka
Pisanje brojeva i desetinoga Upute za iskazivanje mjerne nesigurnosti. Standardna se
nesigurnost (tj. procijenjeno standardno odstupanje, faktor
(decimalnoga) znaka pokrivanja k = 1) pridruena veliini x oznauje s u(x). Na
primjer prikladan prikaz nesigurnosti za masu neutrona bio
Znak koji se upotrebljava za odvajanje cjelobrojnoga od de- bi mn = 1,674 927 28 (29) 1027 kg, pri emu je mn znak za
setinoga dijela broja naziva se desetinim znakom. Na teme- veliinu (masu neutrona), a broj u zagradama brojana je vri-
lju odluke 22. CGPM-a (2003., Zakljuak 10) desetini jednost sastavljene standardne nesigurnosti procijenjene vrijed-
znak mora biti toka ili zarez. U praksi odabir izmeu tih nosti mn koja se odnosi na dvije posljednje znamenke navedene
alternativa ovisi o uobiajenoj uporabi u odgovarajuemu je- vrijednosti; u tome je sluaju u(mn) = 0,000 000 29 1027 kg.
ziku. Uobiajeno je da se u dokumentima na engleskome je- Ako se upotrebljava koji drugi faktor pokrivanja (k) razliit od
ziku veinom upotrebljava decimalna toka, a u dokumenti- jedan taj se faktor mora navesti.
ma na francuskome jeziku (i veem broju drugih europskih Nesigurnosti se esto izraavaju na sljedei nain: (23,478 2
jezika) zarez osim u nekim tehnikim podrujima u kojima 0,003 2) m. To je meutim pogrjean oblik s matematikoga
se uvijek upotrebljavao decimalni zarez. stajalita. 23,478 2 0,003 2 znai 23,481 4 ili 23,475 0, ali ne
U skladu s normom HRN ISO 80000-1 u Hrvatskoj se kao sve vrijednosti izmeu tih dviju vrijednosti. U meunarod-
desetini znak upotrebljava zarez. nome dokumentu JCGM 100:2008 preporuuje se da se
Na temelju odluke 9. CGPM-a (1948., Zakljuak 7.) i od- format kad god je to mogue treba izbjegavati jer se tradi-
luke 22. CGPM-a (2003., Zakljuak 10.), kako bi se olaka- cionalno upotrebljavao za oznaku intervala koji odgovara naj-
lo itanje, znamenke vieznamenkastih brojeva mogu se ma- vioj razini povjerenja te se prema tome moe brkati s pove-
lim razmakom rastavljati u skupine od po tri. Izmeu tih se anom nesigurnou.
skupina u prazni prostor ne smiju umetati ni toke ni zarezi. Napominjemo da u kontekstu tehnikih tolerancija 23,478 2
Meutim kad ispred ili iza desetinog znaka postoje samo 0,003 2 izraava granice podruja (tj. gornju granicu jednaku
etiri znamenke uobiajeno je da se za odvajanje jedne zna- 23,481 4 i donju granicu jednaku 23,475 0) koje imaju opseg
menke ne upotrebljava razmak. Praksa rastavljanja znamena- od 0,006 4 (2 0,003 2) simetrino rasprene oko 23,478 2
ka na taj nain stvar je izbora; ne primjenjuje se uvijek u spe- obuhvaajui tako sve vrijednosti izmeu tih ukljuujui gra-
cijaliziranim sluajevima kao to su tehniki crtei, financijski nice.
izvjetaji i tekstovi koji se itaju raunalno.
Za tabline prikaze brojanih vrijednosti upotrijebljeni se for-
mat ne smije mijenjati u jednome stupcu. Mnoenje ili dijeljenje
Ako je iznos (apsolutna vrijednost) broja manji od jedinice,
desetinom znaku treba prethoditi nitica4.
znakova veliina, vrijednosti
veliina ili brojeva
Kad se znakovi veliina sastavljaju u umnoak dviju ili vie
U skladu s normom HRN ISO 80000-1 u Hr- veliina, umnoak se oznauje na jedan od ovih naina: ab,
vatskoj se kao desetini znak upotrebljava zarez. a b, a b, a b. U odreenim podrujima, npr. vektorskoj
algebri, pravi se razlika izmeu a b i a b.
Dijeljenje dviju veliina moe se prikazati na jedan od ovih
a
naina: , a/b, ab1, ab1. Kad se za dijeljenje vrijednosti ve-
b
liina upotrebljava kosa crta, treba upotrebljavati zagrade ka-
4
Pisanje broja ija je apsolutna vrijednosti manja od jedan prije desti- ko bi se uklonile nejasnoe.
nog znaka uobiajeno je u nekim zemljama u kojima se kao desetini
znak upotrebljava toka. U hrvatskoj se tradiciji nikad nisu pisali bro- Kosa razlomaka crta / moe se lako pobrkati s velikim slo-
jevi na taj nain te to pravilo za nas i nema posebnoga smisla. vom I ili malim slovom l u kurzivu posebno kad se upo-

124
iz prakse za praksu
trebljava neserifni font. Stoga se za oznaku dijeljenja esto znak% (posto). Prema tome on se moe upotrebljavati za
preporuuje ravna vodoravna crta. iskazivanje vrijednosti nedimenzijskih veliina. Kad se on
Ti se postupci mogu proiriti na sluajeve u kojima su broj- upotrebljava, broj i znak% odvajaju se razmakom. Pri takvo-
nik ili nazivnik, ili oboje, sami umnoci ili kolinici. U ta- me iskazivanju vrijednosti nedimenzijskih veliina treba upo-
kvim sastavljanjima iza znaka (/) ne smije biti znak mnoenja trebljavati znak%, a ne naziv postotak.
ili dijeljenja u istom pravcu pisanja ako se ne stave zagrade da U odreenim se sluajevima kao niekratnik suvisle jedinice
bi se otklonila svaka dvojba. Na primjer valjani su izrazi jedan upotrebljava znak%, pri emu je 1% := 0,01.
ab a /b Takoer se kao niekratnik suvisle jedinice jedan upotreblja-
= ab / c = abc 1 i = ( a / b )/ c = ab 1c 1 , a ne a/b/c;
c ca va naziv na tisuu (ili promil, potisuak) znak , pri emu
isto tako valjan je izraz = a /(b c ) , a ne a / b c
bc je 1 := 0,001. U pisanim tekstovima znak% openito
Kosa razlomaka crta moe se upotrebljavati u sluajevima u znai dijelova u sto, znak znai dijelova u tisuu.
kojima je u brojnik i nazivnik ukljueno zbrajanje ili oduzima-
Budui da su posto i na tisuu brojevi, naelno nema smi-
nje pod uvjetom da se upotrebljavaju zagrade kad se to zahti-
sla govoriti npr. o masenome postotku ili obujamskome po-
jeva da se izbjegne dvosmislenost. Mnoenje i dijeljenje imaju
stotku. Dodatne podatke, kao npr.% (m/m) ili% (V/V) ne
prednost u odnosu na zbrajanje i oduzimanje i u sloenim izra-
bi, prema tome, trebalo pridodavati znaku jedinice%. Pre-
zima. Potenciranje ima prednost u odnosu na dijeljenje i na
porueni je nain iskazivanja npr. masenog udjela: maseni
monadike operacije, npr. a2 jednako je (a)2, ne (a)2.
udio sastavnice B je wB = 0,78 ili maseni udio sastavnice B
U raunskim operacijama s obje strane veine znakova za di- je wB = 78%. Nadalje naziv postotak ne smije se upotre-
jadske operatore kao to su +, , i (ali ne za kosu razlo- bljavati u nazivu veliine jer moe dovesti do nejasnoa. Ako
maku crtu) moraju se stavljati razmaci (na primjer 5 + 2, je maseni udio 0,78 = 78%, je li postotak tada 78 ili 78%?
a b; c 1,2). Isto se tako s obje strane znakova koji ozna- Umjesto toga mora se upotrebljavati nedvosmisleni naziv
uju relacije kao to su =, <, , i > itd. mora takoer nala- udio. Maseni i obujamski udjeli mogu se takoer iskaziva-
ziti razmak (na primjer a = b, D < 2 mm, l 3 cm). Znak ti u jedinicama kao npr. mg/g = 106 ili ml/m3 = 109.
plus ili minus ispred broja (ili veliine) koji slui za oznaku
istog predznaka ili promjene predznaka monadiki je Izraze kao to su maseni postotak, obujamski postotak ili
operator i ne smije se odvajati od broja razmakom (na primjer postotak koliine tvari ne bi trebalo upotrebljavati; umjesto
od 7 C do +5 C). toga dodatne podatke o veliini treba nositi naziv ili znak ve-
liine.
Zagrade se takoer mogu upotrebljavati da se otklone dvo-
smislenosti koje mogu nastati zbog uporabe odreenih druk- Pri izraavanju vrijednosti nedimenzijskih razlomaka (npr.
ijih znakova i oznaka za matematike operacije. udjela mase, udjela obujma, relativne nesigurnosti) katkad je
korisno upotrijebiti omjer dviju jedinica iste vrste.
U izrazima i jednadbama moraju se za veliine upotreblja-
Takoer se upotrebljava naziv ppm sa znaenjem relativne
vati znakovi, ali nikad rijei ili pokrate. Na primjer treba pi-
vrijednosti od 106 ili 1 u 106 ili dijelova u milijun. To je ana-
sati brzina je jednaka udaljenosti po vremenu ili v = l/t, a ne
brzina = udaljenost/vrijeme ili v = l po t. logno znaenju postotka kao dijelova u sto. Takoer se upo-
trebljavaju nazivi dijelova u milijardu i njihove odgovara-
jue kratice ppb i ppt, ali su njihova znaenja jezino
ovisna. Kratice kao to su npr. ppm, pphm i ppb jezino su
Iskazivanje vrijednosti ovisne i dvosmislene te se ne smiju upotrebljavati. Umjesto
nedimenzijskih veliina ili njih preporuuje se uporaba potencija broja 10.
Kad se upotrebljava bilo koji od znakova%, ppm itd. vano
veliina dimenzije jedan je navesti nedimenzijsku veliinu ija se vrijednost specificira.
Pie se n = 1,51, a ne n = 1,51 1, pri emu je n znak veliine
Za nedimenzijske veliine, koje se takoer nazivaju veliina- za indeks loma, xB = 0,0025 = 0,25%, gdje je xB znak velii-
ma dimenzije jedan, suvisla je SI jedinica broj jedan (znak 1). ne za udio koliine (molni udio) jedinke B.
Vrijednosti takvih veliina jednostavno se izraavaju bojevi-
ma. Znak jedinice 1 ili naziv jedinice jedan izravno se ne
prikazuje niti se jedinici jedan daju posebni znakovi ili nazi-
vi, osim u nekoliko sljedeih iznimaka. Za veliinu ravninski Pravila pisanja fizikih
kut jedinici jedan dan je posebni naziv radijan (znak rad), a
za veliinu prostorni kut jedinici jedan dan je posebni naziv veliina i varijabla
steradijan (znak sr). Za veliine koje se izraavaju logaritmi- Za razliku od mjernih jedinica, znakovi veliina i varijabla
ma omjera upotrebljavaju se posebni nazivi neper (znak Np), piu se kurzivom kao i opi znakovi za funkcije, na primjer
bel (znak B) i decibel (znak dB).
f(x), g(x) itd. Znakovi vektorskih veliina piu se masnim kur-
Budui da se znaku 1 i nazivu jedan ne mogu pridruiti zivom. Na primjer, slovo A kad se upotrebljava kao znak u
znakovi SI predmetaka, za izraavanje vrijednosti posebno znanstvenim i tehnikim publikacijama ili tehnikim doku-
velikih ili malih nedimenzijskih veliina upotrebljavaju se po- mentima, bez obzira na vrstu pisma koja se upotrebljava u
tencije broja 10. ostalome tekstu u kojemu se nalazi taj znak, treba se pisati
U matematikim se izrazima za prikaz broja 0,01 moe za- kurzivom kad oznauje skalarnu veliinu (na primjer plotinu
jedno sa SI-jem upotrebljavati meunarodno prihvaen A), masnim kurzivom kad oznauje vektorsku veliinu (na

125
iz prakse za praksu

ja), ln (prirodni logaritam), (gama funkcija), erf (funkcija po-


Fizike stalnice su fizike veliine i njihovi se zna- greke) te druge tzv. posebne funkcije (Besselove funkcije,
kovi piu kurzivom. Meutim, opisni znakovi ko- Lagrangeove funkcije, Legendreovi polinomi, hipergeome-
ji se upotrebljavaju kao donji ili gornji indeksi trijske funkcije itd.).
piu se uspravnim pismom [NA za Avogadrovu Brojevi izraeni znamenkama uvijek se piu uspravno, na pri-
stalnicu (A od Avogadro) QD za Debyejevu tem- mjer 351 204; 1,32; 7/8.
peraturu (D od Debye), mB Bohrov magnetron (B
Matematike stalnice ije se vrijednosti nikad ne mijenjaju
od Bohr), me m masa (e od elektron)]. piu se uspravnim slovima [na primjer transcendentni broje-
vi = 3,141 592 6, e = 2,718 281 8, imaginarni broj i
(i2 = 1) (ili njemu istovrijedan znak j koji se ee upotre-
primjer vektorski potencijal: A), a uspravnim pismom kad
bljava u elektrotehnici i automatskome upravljanju)].
oznauje jedinicu amper: A. Znakovi opisnih naziva piu se
uspravnim pismom. Dobro definirani operatori takoer se piu uspravno, na pri-
mjer d (operator diferenciranja), (znak za parcijalnu deri-
Iz tih pravila proizlazi da se znak donjega ili gornjega indeksa
vaciju), div (divergencija), d (znak za razliku i varijaciju funk-
(supskripta ili superskripta) veliine pie uspravnim slovom
cije u varijacijskome raunu), (operator nabla), grad
ako je taj znak opisan (na primjer ako je on broj ili ako pri-
(gradijent) itd.
kazuje naziv osobe, estice, stanja ili ako poblie opisuje pri-
rodnu pojavu itd.), ali se pie kurzivom ako prikazuje koju Argument funkcije pie se u zagradama nakon znaka funkci-
veliinu ili varijablu, kao na primjer x u oznaci Ex, ili indeks, je bez razmaka izmeu znaka za funkciju i prve zagrade, na
kao na primjer i u izrazu xi koji prikazuje broj po kojemu primjer f(x), cos(t + ). Ako se znak funkcije sastoji od dva-
i ju ili vie slova, a argument ne sadrava znakove matemati-
se provodi zbrajanje lanova niza xi. Za ispravno pisanje tih kih operacija, kao to su na primjer +; ; ; ; ili /, zagrade
triju glavnih kategorija znakova primjenjuju se ova pravila: oko argumenta mogu se izostaviti. U tim sluajevima mora
Fizike stalnice obino su fizike veliine i prema tome nji- postojati mali razmak izmeu znaka za funkciju i argumenta,
hovi se znakovi piu kurzivom. Meutim, openito se opisni na primjer ent 2,4; sin n; arcosh 2A; Ei x.
znakovi koji se upotrebljavaju kao donji ili gornji indeksi pi- Znakovi vektorskih veliina piu se masnim kurzivom, zna-
u uspravnim pismom [na primjer h za Planckovu stalnicu, kovi tenzorskih veliina i znakovi matrinih veliina piu se
NA za Avogardovu stalnicu (A od Avogadro) QD za Debyeje- takoer masnim kurzivom (tzv. neserifnom vrstom slova):
vu temeraturu (D od Debye), e elementarni naboj, mB Bohrov
magnetron (B od Bohr), me m masa (e od elektron)]. AB = C (vektori) T (tenzori) A (matrice)

Pisanje matematikih Pisanje indeksa (supskripta


veliina, funkcija i znakova i superskripta)
matematikih operacija Znakovi koji se upotrebljavaju kao donji i gornji indeksi piu
se kurzivom ako prikazuju veliine ili varijable, na primjer cp
Matematike varijable, kao to su na primjer x, y itd., te in- za toplinski kapacitet (p znak za tlak), qm za maseni protok
deksi u matematikim nizovima i redovima, kao to je na (m znak za masu), sW za udarni presjek (W znak za prostorni
primjer i u izrazu xi piu se kurzivom. Kurzivom se tako- kut), wz za brzinu vrtnje oko osi z (z znak za koordinatu z)
er piu i parametrii kao na primjer a, b itd. koji se u poseb- Opisni znakovi koji se upotrebljavaju kao donji ili gornji in-
nome kontekstu mogu smatrati stalnicama. ir
deksi piu se uspravnim pismom na primjer 0 (ir od iraci-
l
Eksplicitno definirane funkcije piu se meutim uspravnim onalan), Ek (k od naziva kinetiki), Vm (m od molaran, l od
slovima, na primjer sin (sinus), exp (eksponencijalna funkci- kapljevita faza), mB (B od imena Bohr).

OVLATENI MJERITELJSKI LABARATORIJ ZA MJERILA UNP-a

Mail: info@stsplin.com
Tel: 01-2005-318

126
127
iz prakse za praksu
povijest

128

S-ar putea să vă placă și