Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
Znakovi jedinica
Ispravno pisanje slovnih znakova Znakovi jedinica piu se uspravno bez obzira na tip slova koja se upotreblja-
kojima se u tekstovima tehnikoga vaju u ostalome tekstu. Openito se znakovi jedinica piu malim slovima, ali
ako su izvedeni iz vlastitog imena piu se velikim poetnim slovom. Primjeri
sadraja oznauju fizike i matema- su pisanja jedinica m (metar), s (sekunda), Sh (enon), Pa (paskal), (om),
tike veliine pomae itatelju pri T (tesla).
odreivanju koju veliinu takav Pravila pisanja znakova jedinica s poetnim velikim slovima ne mogu se pri-
znak oznauje. Stoga je u tekstovi- mijeniti na nazive jedinica koji se razlikuju od jezika do jezika.
ma normativnih dokumenata te op- Kao iznimku 16. CGPM je prihvatio (1979.) da je za litru doputeno veliko
enito u strunoj i tehnikoj litera- slovo L ili malo slovo l kako bi se izbjeglo mogue brkanje broja 1 (jedan) s
turi, tehnikoj dokumentaciji i malim slovom l (el).
podatcima koji se daju o proizvodi- Za znakove mjernih jedinica, budui da se oni izvode iz naziva tih jedinica
ma potrebno voditi brigu o isprav- upotrebljavaju se slova latinice, iznimka je jedinica om (izvedena iz osobnog
nome pisanju znakova takvih fizi- imena njemakoga elektroinenjera Ohma) koja se oznaava velikim grkim
slovom (omega) jer poetna slova naziva za odgovaraju nazivu om.
kalnih i matematikih veliina i
mjernih jedinica. Kad se upotrebljavaju predmetci viekratnika ili niekratnika, smatra se da
znak kojega predmetka sloen sa znakom pojedinane jedinice na koju je
121
iz prakse za praksu
122
iz prakse za praksu
naziva jedinice. Meutim u sluaju plotine ili obujma kao
alternativa mogu se upotrebljavati modifikatori etvorni ili Znak za jedinicu stavlja se nakon brojane vrijed-
kubini, a ti se modifikatori stavljaju ispred naziva jedinice. nosti u izrazu za veliinu, pri emu se ostavlja
Primjeri su takvih jedinica metar u sekundi na kvadrat, e- razmak izmeu brojane vrijednosti i znaka jedi-
tvorni centimetar, kubini milimetar, amper po etvornome nice. To se pravilo takoer primjenjuje i na jedi-
metru, kilogram po kubinome metru. nice posto,%, i na tisuu, .
Nazivi kolinika dviju jedinica tvore se umetanjem rijei po,
u izmeu tih dvaju naziva. Sloeni naziv nikad ne smije sa-
dravati vie do jedan po, u (bez zagrada) (na primjer metar hrvatskome jeziku za odvajanje broja od jedinice upotreblja-
u sekundi, dul po kilogramu, metar u sekundi na kvadrat. vala spojnica (na primjer 35-milimetarski film).
U svakome se izrazu upotrebljava samo jedna jedinica (na
primjer l = 10,234 m, a ne l = 10 m 23,4 cm). Iznimka je od
Pravila pisanja vrijednosti toga pravila izraavanje vrijednosti vremena i faznoga kuta s
pomou jedinica izvan SI-ja. Meutim, za ravninske se ku-
veliina tove openito prednost daje desetinome dijeljenju stupnja.
Prema tome bi se pisalo 22,20, a ne 22 12, osim u podru-
Vrijednost veliine pie se kao umnoak broja i jedinice, a jima navigacije, kartografije, astronomije te kad je rije o mje-
broj kojim se mnoi jedinica brojana je vrijednost veliine renju veoma malih kutova.
izraene tom jedinicom. Znak za jedinicu stavlja se nakon
brojane vrijednosti u izrazu za veliinu, pri emu se ostavlja
razmak izmeu brojane vrijednosti i znaka jedinice. Tako je
vrijednost veliine umnoak broja i jedinice, pri emu se raz-
mak smatra znakom mnoenja (upravo kao to i razmak iz-
Znakovi veliina
meu jedinica podrazumijeva mnoenje). Znak za jedinicu Kao znakovi veliina openito se upotrebljavaju pojedinana
stavlja se nakon brojane vrijednosti u izrazu za veliinu, pri slova latinice ili grkoga alfabeta, a uvijek se piu kurzivom
emu se ostavlja razmak izmeu brojane vrijednosti i znaka (kosim pismom) bez obzira na pismo upotrijebljeno u ostat-
jedinice. Treba napomenuti da se to pravilo takoer primje- ku teksta. Iza znaka veliine ne stavlja se toka osim u nor-
njuje na jedinice posto,%, i na tisuu, 3. Jedine su iznim- malnoj interpunkciji, npr. na kraju reenice. Mogu se upo-
ke od toga pravila znakovi jedinica za stupanj, minutu i se- trebljavati velika ili mala slova, a dopunski se podatci o
kundu za ravninski kut, redom , , , za koje se izmeu veliini mogu dodati kao indeksi ili kao podatci u zagradama.
brojane vrijednosti i znaka jedinice ne ostavlja razmak. Tre- Tako se na primjer znak C preporuuje kao znak za toplinski
ba takoer napomenuti da znaku C za Celzijev stupanj pret- kapacitet, Cm za molarni kapacitet, Cm, p za molarni kapacitet
hodi razmak kad se iskazuje Celzijeva temperatura. Pie se pri stalnome tlaku, a Cm, V za molarni kapacitet pri stalnome
t = 30,2 C, a ne t = 30,2C, ni t = 30,2 C. obujmu. Znakovi za karakteristine brojeve kao to su Mac-
Vrijednost posebne veliine neovisna je o odabiru jedinice, hov broj, znak Ma, Reynoldsov broj, znak Re, itd. piu se
premda e se brojane vrijednosti razlikovati u razliitim je- meutim dvama slovima latinice od kojih je prvo slovo uvi-
dinicama. Na primjer ista se vrijednost brzine v = dx/dt neke jek veliko. Preporuuje se da se takvi dvoslovni znakovi od-
estice moe dati izrazom v = 25 m/s = 90 km/h, pri emu je vajaju od drugih znakova ako se pojavljuju u faktorima u
25 brojana vrijednost brzine u metrima u sekundi, a 90 broj- umnoku.
ana vrijednost brzine u jedinici kilometara na sat. Za razliku od znakova jedinica za koje je uporaba ispravnog
Sa znakovima jedinica postupa se kao s matematikim enti- oblika obvezatna, znakovi su za veliine preporueni. U po-
tetima. Pri izraavanju vrijednosti veliine kao umnoka broj- sebnim okolnostima autori mogu upotrebljavati znakove za
ane vrijednosti i jedinice s brojem i jedinicom moe se po- veliine po svojemu izboru kako bi se na primjer izbjeglo br-
stupati prema uobiajenim algebarskim pravilima. Taj se kanje koje bi moglo nastati zbog uporabe istoga znaka za dvi-
postupak opisuje kao uporaba rauna s veliinama ili kao al- je razliite veliine. U takvim se sluajevima mora jasno na-
gebra veliina. Na primjer, jednadba T = 293 K moe se jed- vesti znaenje znakova. Meutim ni naziv veliine ni znak
nako napisati kao T/K = 293. esto je korisno tako pisati koji se upotrebljava za njezino oznaivanje ne trebaju podra-
omjer veliine s njezinom jedinicom u naslovima stupaca u zumijevati poseban odabir jedinice.
tablicama tako da su upisane vrijednosti u tablicama jedno- Ne postoje niti se podrazumijevaju preporuke o fontu kur-
stavno brojevi. Na isti se nain takoer mogu oznaivati osi zivnoga pisma u kojem se tiskaju znakovi veliina.
grafikona, tako da oznake sadravaju samo brojeve.
Kao to znak veliine ne treba podrazumijevati poseban oda-
Kad se vrijednost veliine upotrebljava u pridjevskom obliku bir jedinice, znak jedinice ne treba upotrebljavati za osigura-
primjenjuju se uobiajena pravopisna pravila, tako da bi se u nje posebnih podataka o veliini te nikad ne treba biti jedini
izvor podataka o veliini. Jedinice ne smiju nikad sluiti osi-
guravanju dodatnih podataka o naravi veliine; znaku velii-
3
hrvatskim se pravopisima i jezinim prirunicima esto navodi
U ne i znaku jedinice ne trebaju se pridruivati nikakvi dodatni
da se znak% pie bez odvajanja od brojane vrijednosti (znak podatci o naravi veliine.
obino se ne spominje). Ta pravila u skladu s meunarodnim kon-
vencijama donose meunarodne organizacije i ne mogu se pravopi- Ako je veliina koja se iskazuje jednaka zbroju ili razlici veli-
sno ureivati drukije na nacionalnoj razini. ina, tada se moraju upotrebljavati ili zagrade za sastavljanje
123
iz prakse za praksu
124
iz prakse za praksu
trebljava neserifni font. Stoga se za oznaku dijeljenja esto znak% (posto). Prema tome on se moe upotrebljavati za
preporuuje ravna vodoravna crta. iskazivanje vrijednosti nedimenzijskih veliina. Kad se on
Ti se postupci mogu proiriti na sluajeve u kojima su broj- upotrebljava, broj i znak% odvajaju se razmakom. Pri takvo-
nik ili nazivnik, ili oboje, sami umnoci ili kolinici. U ta- me iskazivanju vrijednosti nedimenzijskih veliina treba upo-
kvim sastavljanjima iza znaka (/) ne smije biti znak mnoenja trebljavati znak%, a ne naziv postotak.
ili dijeljenja u istom pravcu pisanja ako se ne stave zagrade da U odreenim se sluajevima kao niekratnik suvisle jedinice
bi se otklonila svaka dvojba. Na primjer valjani su izrazi jedan upotrebljava znak%, pri emu je 1% := 0,01.
ab a /b Takoer se kao niekratnik suvisle jedinice jedan upotreblja-
= ab / c = abc 1 i = ( a / b )/ c = ab 1c 1 , a ne a/b/c;
c ca va naziv na tisuu (ili promil, potisuak) znak , pri emu
isto tako valjan je izraz = a /(b c ) , a ne a / b c
bc je 1 := 0,001. U pisanim tekstovima znak% openito
Kosa razlomaka crta moe se upotrebljavati u sluajevima u znai dijelova u sto, znak znai dijelova u tisuu.
kojima je u brojnik i nazivnik ukljueno zbrajanje ili oduzima-
Budui da su posto i na tisuu brojevi, naelno nema smi-
nje pod uvjetom da se upotrebljavaju zagrade kad se to zahti-
sla govoriti npr. o masenome postotku ili obujamskome po-
jeva da se izbjegne dvosmislenost. Mnoenje i dijeljenje imaju
stotku. Dodatne podatke, kao npr.% (m/m) ili% (V/V) ne
prednost u odnosu na zbrajanje i oduzimanje i u sloenim izra-
bi, prema tome, trebalo pridodavati znaku jedinice%. Pre-
zima. Potenciranje ima prednost u odnosu na dijeljenje i na
porueni je nain iskazivanja npr. masenog udjela: maseni
monadike operacije, npr. a2 jednako je (a)2, ne (a)2.
udio sastavnice B je wB = 0,78 ili maseni udio sastavnice B
U raunskim operacijama s obje strane veine znakova za di- je wB = 78%. Nadalje naziv postotak ne smije se upotre-
jadske operatore kao to su +, , i (ali ne za kosu razlo- bljavati u nazivu veliine jer moe dovesti do nejasnoa. Ako
maku crtu) moraju se stavljati razmaci (na primjer 5 + 2, je maseni udio 0,78 = 78%, je li postotak tada 78 ili 78%?
a b; c 1,2). Isto se tako s obje strane znakova koji ozna- Umjesto toga mora se upotrebljavati nedvosmisleni naziv
uju relacije kao to su =, <, , i > itd. mora takoer nala- udio. Maseni i obujamski udjeli mogu se takoer iskaziva-
ziti razmak (na primjer a = b, D < 2 mm, l 3 cm). Znak ti u jedinicama kao npr. mg/g = 106 ili ml/m3 = 109.
plus ili minus ispred broja (ili veliine) koji slui za oznaku
istog predznaka ili promjene predznaka monadiki je Izraze kao to su maseni postotak, obujamski postotak ili
operator i ne smije se odvajati od broja razmakom (na primjer postotak koliine tvari ne bi trebalo upotrebljavati; umjesto
od 7 C do +5 C). toga dodatne podatke o veliini treba nositi naziv ili znak ve-
liine.
Zagrade se takoer mogu upotrebljavati da se otklone dvo-
smislenosti koje mogu nastati zbog uporabe odreenih druk- Pri izraavanju vrijednosti nedimenzijskih razlomaka (npr.
ijih znakova i oznaka za matematike operacije. udjela mase, udjela obujma, relativne nesigurnosti) katkad je
korisno upotrijebiti omjer dviju jedinica iste vrste.
U izrazima i jednadbama moraju se za veliine upotreblja-
Takoer se upotrebljava naziv ppm sa znaenjem relativne
vati znakovi, ali nikad rijei ili pokrate. Na primjer treba pi-
vrijednosti od 106 ili 1 u 106 ili dijelova u milijun. To je ana-
sati brzina je jednaka udaljenosti po vremenu ili v = l/t, a ne
brzina = udaljenost/vrijeme ili v = l po t. logno znaenju postotka kao dijelova u sto. Takoer se upo-
trebljavaju nazivi dijelova u milijardu i njihove odgovara-
jue kratice ppb i ppt, ali su njihova znaenja jezino
ovisna. Kratice kao to su npr. ppm, pphm i ppb jezino su
Iskazivanje vrijednosti ovisne i dvosmislene te se ne smiju upotrebljavati. Umjesto
nedimenzijskih veliina ili njih preporuuje se uporaba potencija broja 10.
Kad se upotrebljava bilo koji od znakova%, ppm itd. vano
veliina dimenzije jedan je navesti nedimenzijsku veliinu ija se vrijednost specificira.
Pie se n = 1,51, a ne n = 1,51 1, pri emu je n znak veliine
Za nedimenzijske veliine, koje se takoer nazivaju veliina- za indeks loma, xB = 0,0025 = 0,25%, gdje je xB znak velii-
ma dimenzije jedan, suvisla je SI jedinica broj jedan (znak 1). ne za udio koliine (molni udio) jedinke B.
Vrijednosti takvih veliina jednostavno se izraavaju bojevi-
ma. Znak jedinice 1 ili naziv jedinice jedan izravno se ne
prikazuje niti se jedinici jedan daju posebni znakovi ili nazi-
vi, osim u nekoliko sljedeih iznimaka. Za veliinu ravninski Pravila pisanja fizikih
kut jedinici jedan dan je posebni naziv radijan (znak rad), a
za veliinu prostorni kut jedinici jedan dan je posebni naziv veliina i varijabla
steradijan (znak sr). Za veliine koje se izraavaju logaritmi- Za razliku od mjernih jedinica, znakovi veliina i varijabla
ma omjera upotrebljavaju se posebni nazivi neper (znak Np), piu se kurzivom kao i opi znakovi za funkcije, na primjer
bel (znak B) i decibel (znak dB).
f(x), g(x) itd. Znakovi vektorskih veliina piu se masnim kur-
Budui da se znaku 1 i nazivu jedan ne mogu pridruiti zivom. Na primjer, slovo A kad se upotrebljava kao znak u
znakovi SI predmetaka, za izraavanje vrijednosti posebno znanstvenim i tehnikim publikacijama ili tehnikim doku-
velikih ili malih nedimenzijskih veliina upotrebljavaju se po- mentima, bez obzira na vrstu pisma koja se upotrebljava u
tencije broja 10. ostalome tekstu u kojemu se nalazi taj znak, treba se pisati
U matematikim se izrazima za prikaz broja 0,01 moe za- kurzivom kad oznauje skalarnu veliinu (na primjer plotinu
jedno sa SI-jem upotrebljavati meunarodno prihvaen A), masnim kurzivom kad oznauje vektorsku veliinu (na
125
iz prakse za praksu
Mail: info@stsplin.com
Tel: 01-2005-318
126
127
iz prakse za praksu
povijest
128