Projekt Zajedno kroz prirodoslovlje

Fizikalni eksperimenti
Prirunik za nastavnike

Izdava
Naslov Prirunik za nastavnike fakultativnog predmeta Fizikalni eksperimenti

Radni naziv kurikuluma Fizikalni eksperimenti i modeli kao osnova rada tehnikih ureaja

Izdava Gimnazija Petra Preradovia, Virovitica

Za izdavaa Jasminka Viljevac

Urednica Jasminka Viljevac

Autori Slobodanka Polaek, Aljoa Graovac, Dubravka Itvanfi, Dragan Klement, eljka Ptiek

Supervizori Ruica Vuk, Vlado Halusek, Danijel Jukopila, Aneta Copi

Supervizorica za jezik i gramatiku Izabela Babi

Oblikovale naslovnicu i grafiki uredile Mateja Uzelac, Nikolina Heimovi

Dizajn logotipa projekta Grafoprojekt, Virovitica

Podatak o izdanju 1. izdanje

Mjesto i godina izdavanja Virovitica, 2016.

Naziv tiskare i sjedite Grafoprojekt, Virovitica

Podatak o CIP-u!

ISBN!

Ova publikacija rezultat je projekta Zajedno kroz prirodoslovlje koji su provele nositelj projekta Gimnazija Petra
Preradovia iz Virovitice s partnerima Srednjom kolom Marka Marulia Slatina i Srednjom kolom Stjepan Ivi
Orahovica od 23. listopada 2015. do 23. listopada 2016. godine. Projekt je u cijelosti financirala Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda, a financijska sredstva u iznosu od 2 260 369,46 kn osigurana su temeljem natjeaja
Promocija kvalitete i unaprjeenja sustava odgoja i obrazovanja na srednjokolskoj razini.

Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Gimnazije Petra Preradovia, Virovitica.

Kurikulumi i svi radni materijali jesu razvojni; mogu se dopunjavati, popravljati i mijenjati.

Ova publikacija dostupna je na hrvatskom jeziku u elektronikom obliku na mrenoj stranici

http://www.gimnazija-ppreradovica-vt.skole.hr/.

Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje, bez obzira na to jesu li u tekstu koriteni u mukom ili enskom
rodu, odnose se na jednak nain na muki i enski rod.

Sva prava pridrana. Nijedan dio ove publikacije ne smije biti objavljen ili pretiskan bez prethodne suglasnosti
nakladnika i vlasnika autorskih prava.
Projekt Zajedno kroz prirodoslovlje

Fizikalni
eksperimenti
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

Slobodanka Polaek, dipl. fiziar, prof. savjetnik

Aljoa Graovac, mag. educ. phys. et inf.
Dubravka Itvanfi, prof. matematike i fizike, prof. mentor
Dragan Klement, prof. matematike i fizike, prof. mentor
eljka Ptiek, prof. matematike i fizike

Gimnazija Petra Preradovia, Virovitica

Virovitica, 2016.
SADRAJ
PREDGOVOR ........................................................................................................................................5
UVOD ...................................................................................................................................................7
PRIJEDLOG IZVEDBENOG KURIKULUMA .......................................................................................... 11
DOMENE S POPISOM VJEBI ............................................................................................................ 13
PREPORUKE ZA VREDNOVANJE USVOJENOSTI ISHODA ................................................................... 14
OBRADA REZULTATA MJERENJA ...................................................................................................... 21
IZVJETAJ O PROVEDENOJ VJEBI .................................................................................................... 37
IZRADA SAMOSTALNOG ISTRAIVAKOG RADA .............................................................................. 37
GIBANJE ............................................................................................................................................ 39
POPIS VJEBI SA ZADATCIMA U POJEDINOJ VJEBI ................................................................. 40
PROUAVANJE PRAVOCRTNIH GIBANJA .................................................................................. 41
PROUAVANJE SLOENIH GIBANJA (HORIZONTALNI HITAC)................................................... 52
PROUAVANJE SLOENIH GIBANJA (VERTIKALNI HITAC)......................................................... 58
PROUAVANJE SLOENIH GIBANJA (KOSI HITAC) .................................................................... 64
ENERGIJA .......................................................................................................................................... 71
POPIS VJEBI SA ZADATCIMA U POJEDINOJ VJEBI ................................................................. 72
PROUAVANJE ZAKONA OUVANJA ENERGIJE I ...................................................................... 73
PROUAVANJE ZAKONA OUVANJA ENERGIJE II ..................................................................... 79
PROUAVANJE KAPACITETA KONDENZATORA U ISTOSMJERNOM I IZMJENINOM STRUJNOM
KRUGU ...................................................................................................................................... 86
PROUAVANJE STOJNIH VALOVA I ODREIVANJE BRZINE ZVUKA .......................................... 91
ODREIVANJE INTERVALA FREKVENCIJA VIDLJIVE SVJETLOSTI OSOBNIM SPEKTROMETROM 93
ODREIVANJE BRZINE SVJETLOSTI U STAKLU I VODI ............................................................... 99
PROUAVANJE SERIJSKOG, PARALELNOG I MJEOVITOG SPOJA OTPORNIKA ...................... 106
MEUDJELOVANJE ......................................................................................................................... 113
POPIS VJEBI SA ZADATCIMA U POJEDINOJ VJEBI ............................................................... 114
ODREIVANJE FAKTORA TRENJA KLIZANJA NA NIZBRDICI .................................................... 115
PROUAVANJE PERIODA TITRANJA UTEGA NA OPRUZI......................................................... 121
ODREIVANJE GRAVITACIJSKOG UBRZANJA POMOU NJIHALA ........................................... 126
PROUAVANJE RAVNOTEE SILA NA POLUZI ......................................................................... 130
PROUAVANJE CENTRIPETALNE I CENTRIFUGALNE SILE ....................................................... 133
STRUKTURA TVARI.......................................................................................................................... 141
POPIS VJEBI SA ZADATCIMA U POJEDINOJ VJEBI ............................................................... 142
PROUAVANJE TOPLINSKIH IZMJENA KRUTOG TIJELA S OKOLINOM .................................... 143
PROUAVANJE TOPLINE TALJENJA LEDA ............................................................................... 145
PROUAVANJE ELEKTRINOG OTPORA VODIA .................................................................... 147
OHMOV ZAKON ZA VODI I POLUVODI ............................................................................... 152
PROUAVANJE OHMOVA ZAKONA ZA CIJELI STRUJNI KRUG ................................................. 157
PROUAVANJE PLINSKIH ZAKONA ......................................................................................... 160
POPIS PRIBORA PO VJEBAMA ....................................................................................................... 165

4
PREDGOVOR
U vaim je rukama prirunik za nastavnike fakultativnog predmeta nastao kao rezultat projekta
Zajedno kroz prirodoslovlje, a financirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru
natjeaja Promocija kvalitete i unaprjeenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjokolskoj razini.
Vrijednost projekta bila je 2 260 369,46 kuna, a trajao je od 23. 10. 2015. do 23. 10. 2016. godine.
Projekt Zajedno kroz prirodoslovlje prijavila je Gimnazija Petra Preradovia iz Virovitice, a partneri
su joj bili Srednja kola Marka Marulia iz Slatine i Srednja kola Stjepan Ivi iz Orahovice.
Cilj projekta bio je uspostava programskih, kadrovskih i materijalnih uvjeta u gimnazijama
Virovitiko-podravske upanije koji e uenicima omoguiti stjecanje dodatnih kompetencija u
podruju prirodoslovlja, matematike i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Kurikulumi su zasnovani na ishodima uenja i izraeni prema principima Hrvatskog kvalifikacijskog
okvira (Zakon o HKO-u, MZOS 2013.) ime izravno doprinose njegovom daljnjem razvoju i provedbi.
Suradniki su ih izraivali nastavnici Matematike, Informatike i prirodoslovnih predmeta triju
gimnazija, strunjaci na polju pedagogije i metodologije te profesori sveuilinih kolegija na
Prirodoslovno-matematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Ciljne skupine ovog projekta jesu:
nastavnici, uenici, struni suradnici, vanjski strunjaci i ravnatelji.
Sudjelovanjem ravnatelja triju gimnazija u provedbi projekta naglaena je vanost modernizacije
kurikuluma za obrazovne ustanove. Ojaani kapaciteti gimnazija za izradu i provedbu inovativnih
fakultativnih nastava (ljudski i materijalni potencijali) ine ustanovu atraktivnom i poeljnom za
nastavak obrazovanja svim uenicima zainteresiranim za prirodoslovlje.
Kako bi podrali razvoj novih fakultativnih programa u kolama, ali i doprinijeli razvoju programa
svojim strunim znanjima iz podruja pedagogije/psihologije, struni suradnici iz gimnazija
sudjelovali su u edukacijama za razvoj kurikuluma temeljenog na ishodima uenja i unaprjeenje
nastavnih kompetencija. Steenim znanjem i vjetinama pruili su podrku ostalim nastavnicima za
razvoj i implementaciju drugih fakultativnih programa, ali i prilagoavanju postojeih nastavnih
programa zahtjevima HKO-a.
Postojei su gimnazijski programi zastarjeli i nedovoljno su prilagoeni promjenama u suvremenom
drutvu. Naroito zabrinjava zastarjelost u prirodoslovnom i ICT podruju. Rezultati PISA istraivanja
upuuju da su rezultati hrvatskih 15-godinjaka ispod prosjeka u matematikoj i prirodoslovnoj
pismenosti. esto uenici nisu sposobni povezati znanja iz razliitih nastavnih predmeta ili to ine
povrno i nesustavno. Znanja steena u gimnazijskom nastavnom procesu uglavnom su teorijska i
udaljena od neposredne ivotne zbilje. Stoga se namee potreba za povezivanjem kole i ivota,
znanja i vrijednosti, znanstvenih spoznaja i prakse.
Posljednjih godina uinjene su znaajne promjene u smjeru poboljanja hrvatskog obrazovnog
sustava u predkolskom i osnovnokolskom sektoru (HNOS, NOK), srednjem kolstvu (reforma
strukovnog obrazovanja, dravna matura, NOK) i visokom kolstvu (Bologna proces), a dovren je i
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) sukladno Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF). Meutim
gimnazijski kurikulum nije znaajno strukturno promijenjen ve pedesetak godina. Aktualni
nastavni programi za gimnazije potjeu iz 1994. i 1995. godine, a nastavni planovi iz 1995. godine i
nisu zasnovani na ishodima uenja prema instrumentariju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.
Predmetna podruja slabo su povezana, iako HKO i NOK omoguuju i potiu smisleno povezivanje

5
svih sastavnica sustava u skladnu cjelinu. Nedostatno su zastupljeni novi oblici uenja i pouavanja,
a osobito primjerena upotreba suvremenih tehnologija u pouavanju i uenju.
Na doprinos promjenama koje svi oekuju jest osam novih kurikuluma fakultativne nastave s
prirunicima za nastavnike, prirunicima za uenike te digitalnim radnim materijalima u Moodle-u.
Radni nazivi kurikuluma govore o sadraju kurikuluma i o smjeru kojim idemo: Zemlja u geografiji,
fizici i matematici, Linearna funkcija i vektori u matematikom programu Geogebra i njihova
primjena u obradi eksperimenata u fizici, Funkcije u matematikom programu Geogebra i njihova
primjena u prirodoslovlju, Bioloki sustavi u ekologiji i matematici, Biologija s kemijom u ivotnim
procesima, Termodinamika i kvantna mehanika u fizici i kemiji u raunima i eksperimentima,
Fizikalni eksperimenti i modeli kao osnova rada tehnikih ureaja i Informatika. Nazivi fakultativnih
predmeta koji su iz njih proizali jesu:
1. Geografija rizika i klimatske promjene
2. Linearna funkcija i vektori u eksperimentima
3. Funkcije u prirodoslovlju
4. Bioloki sustavi i matematika
5. Biologija s kemijom u ivotnim procesima
6. Fizikalna kemija
7. Fizikalni eksperimenti
8. Informatika u multimediji i dizajnu.

6
UVOD
Reci mi zaboravit u,
Pokai mi moda u zapamtiti,
Ukljui me i razumjet u.

Konfucije

Ovaj je prirunik namijenjen nastavnicima fizike koji izvode nastavu fakultativnog predmeta
Fizikalni eksperimenti. Predmet je namijenjen uenicima treeg i etvrtog razreda gimnazija (i
strukovnih kola) koji ele produbiti i neznatno proiriti znanja iz fizike, a planiraju studirati
prirodoslovlje, tehniku ili biomedicinu. Izvodi se u dvosatu, ukupno 70 sati u kolskoj godini.

Organizacija uenja i pouavanja

Danas je u svim suvremenim istraivanjima zastupljena interdisciplinarnost. U nastavi ovog
predmeta uenici povezuju fizike, matematike i informatike sadraje.
Eksperiment je ishodite i okosnica nastave. Istraivaki usmjerena nastava zapoinje otvaranjem
problema iz svakodnevnog ivota. Nakon toga slijedi korak upoznavanja pojave putem
eksperimenta. Potom se postavljaju istraivaka pitanja na koja uenici nastoje odgovoriti putem
voenog istraivanja u kojem se trai od uenika da daju svoje pretpostavke, osmisle eksperiment i
nain mjerenja, daju svoja opaanja, opise, zakljuke i analize rezultata. Uz nastavnikovu pomo
formulira se matematiki model koji opisuje pojavu, a potom se razmatra njegovo znaenje i
mogunosti primjene. Na kraju uenik korigira (eventualne) razlike vlastitih pretpostavki i
provjerenih zakona fizike.
Vano je birati nastavne metode i naine pouavanja koji e potaknuti aktivno uenje. Koristit e se
interaktivne metode koje ukljuuju usmjerenu raspravu te kooperativno rjeavanje zadataka i
izvoenje eksperimenta. Jako je vano fizike pojave povezati sa stvarnim situacijama i iskustvima
uenika iz ivota.

Materijali i resursi za uenje

Nuna pretpostavka za ostvarivanje ciljeva i odgojno-obrazovnih ishoda ovoga predmeta jest
postojanje specijalizirane uionice za fiziku u koli te dostatne opreme za izvoenje eksperimenata.
Obvezno je posjedovanje raunala s internetskom vezom i softverom. Uenicima trebaju biti
dostupna razliita nastavna sredstva i pomagala za obradu podataka (radni listi, pribor za crtanje i
raunanje, tablet ili raunalo). Kurikulum prate Prirunik za uenike i Prirunik za nastavnike.
Materijali su dostupni online.

Ueniki prirunik
Ueniki prirunik sadri upute o mjerenjima i radne listie s uputama za provoenje kvantitativnih
istraivanja. Uenicima se prua i mogunost uenja na daljinu koritenjem platforme za e-
pouavanje. Svaki radni listi ima cjeline:

7
 Podsjetnik

Razmiljamo

Istraujemo i zakljuujemo

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo

grafove, zakljuujemo

Analiza rezultata

Zakljuak

Primjenjujemo naueno

Zadatci za samostalno istraivanje i samostalne projekte

Cjeline Podsjetnik i Razmiljamo namijenjene su samostalnoj pripremi uenika. Prva je cjelina

teorijski uvod. U drugoj je primjer iz svakodnevnog ivota ili je to primjer primjene s nekoliko pitanja
na koja treba odgovoriti kod kue, prije dolaska na sat fakultativne nastave. U cjelini Istraujemo i
zakljuujemo uenici u koli uz predloeni pribor izvode kvalitativna mjerenja, odgovaraju na
pitanja i uoavaju ovisnosti fizikih veliina. U cjelini Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo
mjerene podatke, crtamo grafove, zakljuujemo uenici dobivaju detaljne upute o mjerenjima,
istrauju ovisnosti fizikih veliine te izmjerene podatke koriste za crtanje grafikih prikaza i
stvaranje modela. Nakon analiziranja rezultata slijede zakljuak i primjena nauenog. Svaki listi
sadri nekoliko prijedloga za mali projekt i samostalno istraivanje za iznimnu razinu usvojenosti.
Nakon zavrenih mjerenja uenici analiziraju vlastiti model te otklanjaju eventualne razlike.
Sadraji mehanike, topline, elektromagnetizma i optike podijeljeni su u domene: Gibanja,
Meudjelovanja, Energija i Struktura tvari. Predloene su 22 vjebe. Domene su meusobno
povezene i isprepliu se. Stoga je uz vjebu istaknuta samo jedna domena, iji sadraji prevladavaju.
Za realizaciju nastavnog plana dovoljno je realizirati 15 vjebi koje su podijeljene u tri ciklusa po pet
vjebi. Nakon svakog je ciklusa dodatni termin za nadoknadu ili nadopunu provedenih vjebi.
Uenici trebaju uraditi svih 15 vjebi.
Evaluacija vjebe moe biti u vidu napisane domae zadae, multimedijalnog uratka, ili
postavljanjem sadraja na platformu za e pouavanje.
Za ciklus vjebi uenicima se priznaje dio sati online (2 za pripremu i 3 za analizu) svih vjebi iz jednog
ciklusa. Ako nema online aktivnosti, to su sati pripreme i evaluacije u koli.
U svakom ciklusu uenik treba samostalno istraiti i prezentirati jedan kratki uradak. Prijedlozi za
istraivanje navedeni su na kraju upute za svaku vjebu. Osim predloenih uenici mogu predloiti
neke druge teme. Cilj je potaknuti uenike na samostalno istraivanje, razmiljanje, zakljuivanje i
donoenje odluka.
Od predloenih vjebi tri se vjebe izvode primjenom IKT tehnologije: Sloena gibanja (vertikalni i
kosi hitac) te Prouavanje serijskog i paralelnog spoja kondenzatora.

8
Nastavniki prirunik
Nastavnicima se nudi Prirunik za nastavnike s opisom i fotografijama mjernih ureaja na kojima su
izvoena mjerenja te s rijeenim radnim listiima.
Nastavniki prirunik sadri Prijedlog izvedbenog kurikuluma, Popis vjebi po domenama i
Preporuke za vrednovanje usvojenosti ishoda. Za svaki ciklus vjebi navedeni su ishodi vani za
uenje i kompetencijama uenika nakon uenja nastavnog predmeta Fizikalni eksperimenti.
U priruniku su navedene cjeline. Prvu cjelinu ine sadraji potrebni za analizu mjerenih podataka,
Obrada rezultata mjerenja. Steene kompetencije primjenjuju se u svim vjebama.
Drugu cjelinu ine radni listii iz domene Gibanja, a treu iz domene Energija. etvrtu cjelinu ine
radni listii iz Meudjelovanja, a petu radni listii iz Strukture tvari.

Uloga nastavnika
Zajednikim dogovaranjem pravila s uenicima nastavnik u razredu stvara pozitivno ozraje koje
pridonosi ugodnoj radnoj atmosferi, ali i uenikovoj odgovornosti. Uloga je nastavnika da potie
uenike i pomae im, kada zatreba, da osmisle eksperiment i nain mjerenja, pregleda kako su
uenici postavili eksperiment te mjere li na ispravan nain, raspravlja s uenicima, pomae im u
formuliranju matematikog modela koji opisuje fiziki zakon ili prirodnu pojavu. Uloga je nastavnika
da prati aktivnost svakog uenika i da pouavanje organizira tako da uenici to lake organiziraju
svoje uenje. U pravilu jednu vjebu uenici bi trebali zavriti i obraditi rezultate mjerenja u jednom
dvosatu. Za uspjenu realizaciju nastave nastavnik mora biti informatiki osposobljen te
kompetentan za koritenje novih tehnologija. Za primjenu novih nastavnih metoda mora poznavati
i suvremene naine pouavanja.

Grupiranje uenika i timski rad

Minimalan broj uenika koji e pohaati fakultativnu nastavu bit e odreen vaeim Dravnim
pedagokim standardom srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja.1
Preporueno je raditi u paru. Svaki uenik treba dobiti svoje zaduenje. Time e se razvijati
odgovornost svakog uenika. Pri svakom mjerenju treba brinuti o vlastitoj sigurnosti, sigurnosti
svog suradnika i svih u uionici.

1
Trenutno vaei objavljen je 02.06.2008. Narodne novine broj 63. i izmjene od 21.07.2010. Narodne novine broj 90.

Odgojno-obrazovna skupina

lanak 5.

(1) Rad u odgojno-obrazovnim skupinama rad je s manjim brojem uenika od broja utvrenog lankom 4. stavkom 1. ovoga Standarda
koji ne moe biti manji od 10, osim ako posebnim propisima nije drugaije utvreno.

(2) Odgojno-obrazovna skupina moe se formirati radi kvalitetnog izvoenja neposrednoga odgojno-obrazovnog procesa u:

zajednikom dijelu programa

izbornom dijelu programa
fakultativnoj nastavi
izvannastavnim aktivnostima
dodatnoj nastavi
dopunskoj nastavi.

9
Preporuke za izvoenje nastave
Eksperimenti se izvode jednostavnim priborom. Naglasak je na istraivakom pristupu nastavi,
ukljuivanju uenika u samostalni istraivaki rad i povezivanju sadraja fizike, matematike i
informatike.
Nastavnici i kole koje se odlue za fakultativni predmet Fizikalni eksperimenti, kurikulum i sve
materijale u digitalnom obliku dobit e besplatno, kao i pristup platformi za e-pouavanje.
Nastavnici e moi pratiti i vrednovati rad uenika predvien za obavljanje pojedinih zadataka na
platformi za e-pouavanje ime e uenicima omoguiti online rad u njihovim domovima.

Kurikulum i svi radni materijali jesu razvojni, mogu se dopunjavati, popravljati i mijenjati.
Vjerujemo da e vam ovaj kurikulum, prirunici i ostali materijali osigurati dobre osnove za va
osobni razvoj i uspjeh u ostvarivanju eljenih ciljeva.

Odabir nazivlja
Naziv je kurikuluma Fizikalni eksperimenti. U radu se odabire eksperiment jer u znanosti nije dobro
mijenjati internacionalizme.
Termin fizikalni zadran je u nazivu. U tekstu je promijenjen u fiziki zbog prednosti sufiksa -ki.

elimo vam uspjeh u radu.

10
PRIJEDLOG IZVEDBENOG KURIKULUMA

PREDVIENI
CJELINA ISHODI NAPOMENA
BROJ SATI

1. Formirati skupine uenika Ponoviti sadraje o fizikim

Uvodni sat 2. Upoznati uenike s nastavnim planom i 1 veliinama, jedinicama i predmetcima
pravilima rada decimalnih jedinica
1. Ispravno zapisati fiziku veliinu i jedinicu
2. Odrediti sigurne i pouzdane znamenke
FIZIKALNI EKSPERIMENTI

3. Odrediti srednju vrijednost mjerene veliine

Obrada rezultata 4. Odrediti apsolutnu i relativnu pogreku Eksperimentalni zadatak:
5 Mjerenje osobnog vremena reakcije
mjerenja 5. Tablino prikazati rezultat mjerenja
6. Rabiti raunalo u nastavi fizike
7. Povezati fizike, matematike i informatike
sadraje na konkretnom primjeru

1.Provoditi eksperiment prema zadanim

Eksperimenti I 21 1. ciklus vjebi
parametrima

2. Analizirati rezultate mjerenja pomou

Eksperimenti II 21 2. ciklus vjebi
matematikih i raunalnih alata i vjetina

Eksperimenti III 3. Primijeniti fizike zakone u svakodnevnom ivotu 21 3. ciklus vjebi

Evaluacija aktivnosti u predmetu Fizikalni

1
eksperimenti

Ukupan broj sati je 70, od ega se za uvodni i zavrni sat predlae po jedan sat.
Nastava fakultativnog predmeta Fizikalni eksperimenti provodi se veinom u uionici za fiziku. Planiranje izvoenja eksperimenata i pisanje izvjetaja provodi
se kod kue. Uenici i nastavnici odabiru 15 vjebi u tri ciklusa po 5 vjebi. Vjebe se izvode cikliki u skupinama.

11
Plan aktivnosti za jedan ciklus od 5 vjebi:

Aktivnost Broj sati Napomena

5 vjebi u dvosatu
U uenikom priruniku cjeline Istraujemo i
Ciklus od 5 vjebi u dvosatu 10
zakljuujemo, Izvodimo eksperiment, mjerimo,
crtamo
Za uenike koji ele ponoviti mjerenja i popraviti
Rezervni termin 2
rezultate mjerenja.

Za ciklus od 5 vjebi:
Planiranje izvoenja vjebe:
U uenikom priruniku cjeline
Priprema za vjebe i rjeavanje domae zadae u pisanom obliku, ili, online slanje na 2
Podsjetnik, Razmiljamo
platformu za e pouavanje.
RAD KOD KUE
Za ciklus od 5 vjebi:
Pisanje izvjetaja ili online slanje izvjetaja na platformu za U uenikom priruniku Analiza rezultata,
3
e pouavanje. Zakljuak
RAD KOD KUE
Svali listi sadri prijedloge za vlastiti istraivaki
Prezentacija vlastitih istraivakih radova iz ovog ciklusa vjebi 3 rad. U jednom ciklusu uenik treba imati jedan
vlastiti istraivaki rad
Analiza postignua iz ovog ciklusa vjebi 1

12
DOMENE S POPISOM VJEBI

Domena Kratica VJEBA

G1 Prouavanje pravocrtnih gibanja

GIBANJE

G2 Prouavanje sloenih gibanja. Horizontalni hitac

G3 Prouavanje sloenih gibanja. Vertikalni hitac

G4 Prouavanje sloenih gibanja. Kosi hitac

Prouavanje zakona ouvanja energije pomou loptica kada
E1
padaju s neke visine h i odskoe na visinu h'
Prouavanje zakona ouvanja energije pomou kuglica koje se
E2 sputaju niz kosinu s visine h na ravnu podlogu, te padaju s visine
H
Prouavanje kapaciteta kondenzatora u istosmjernom i
ENERGIJA

E3
izmjeninom strujnom krugu
E4 Prouavanje stojnih valova. Odreivanje brzine zvuka
Odreivanje intervala frekvencija vidljive svjetlosti osobnim
E5
spektrometrom
E6 Odreivanje brzine svjetlosti u staklu i vodi

E7 Prouavanje serijskog, paralelnog i mjeovitog spoja otpornika

M1 Odreivanje faktora trenja klizanja na nizbrdici

MEUDJELOVANJE

Prouavanje titranja utega na opruzi. Odreivanje konstante

M2
elastinosti opruge
M3 Odreivanje gravitacijskog ubrzanja pomou njihala

M4 Prouavanje ravnotee sila na poluzi

M5 Prouavanje centripetalne i centrifugalne sile

S1 Prouavanje toplinskih izmjena krutog tijela s okolinom

STRUKTURA TVARI

S2 Prouavanje topline taljenja leda

S3 Prouavanje elektrinog otpora vodia

S4 Prouavanje Ohmova zakona za vodi i poluvodi

S5 Prouavanje Ohmova zakona za cijeli strujni krug

S6 Prouavanje plinskih zakona

13
PREPORUKE ZA VREDNOVANJE USVOJENOSTI ISHODA
Vrednovanje predstavlja sastavni dio procesa uenja i pouavanja, a prua nam obavijest o razini
usvojenosti fizikih, matematikih i informatikih znanja te njihovu primjenu u analizi rezultata
dobivenih eksperimentima. Usmjerenje prema kompetencijama zahtijeva orijentaciju na vie razine
kognitivnih procesa. U vrednovanju uenici trebaju pokazati da mogu analizirati, sintetizirati,
argumentirati, procjenjivati, generalizirati, usporeivati, povezivati, istraivati, postavljati hipoteze,
vrednovati podatke i informacije, zakljuivati, osmiljavati, stvarati, dokazivati te obrazlagati ideje.
Vrednovanje usvojenosti ishoda sastoji se od niza aktivnosti kojima je svrha praenje rada i
napredovanja svakog uenika te pripremanje uenika za daljnje obrazovanje.
U ovom se predmetu nastavniku daje mogunost odabira naina vrednovanja ishoda. Vano je
postupke vrednovanja prilagoditi uenicima i nastavniku. Navodi se vie mogunosti.

a) Praenje odgojnih ishoda

Za provjeru odgojnih ishoda preporuuje se biljeenje aktivnosti tijekom nastave. Promatraju se,
prate i biljee zapaanja o aktivnostima uenika. Zapaanja se biljee oznakama plus ili minus.
Oznaka plus ( + ) dodjeljuje se za napredovanje, plus i minus ( ) za stagniranje, a oznaka minus
( - ) za nazadovanje. Broj pluseva moe na kraju oznaavati broj dodatnih bodova za uenika.

Tablica 1. Praenje odgojnih ishoda

Uredno Uredno i Odgovorno
priprema precizno Odgovorno surauje Brine i o
eksperiment i zapisuje odrauje tijekom sigurnosti
Element/uenik
posprema mjerene vjebu grupnog rada ili (svojoj i drugih)
radno mjesto podatke rada u paru
Uenik 1
Uenik 2

b) Vrednovanje istraivakog rada

Pri vrednovanju izrade istraivakog rada obraa se pozornost na kvalitetu sadraja, estetski izgled,
pridravanje propozicija izrade rada, kvalitetu izlaganja i kreativnost u iznalaenju novih sadraja.
Za istraivaki se rad vrednuje izlaganje. Za Izvjetaj o provedenoj vjebi izlaganje nije potrebno.

14
 Tablica 2. Vrednovanje istraivakog rada

Oblik Ocjena
rada
dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odlian (5)

Rad je predan; U tekstu se Uz zadane sadraje Fizike zakonitosti i

najvei je dio teksta prepoznaju sadraji su primjena povezani
prepisan i bez jednostavne samostalno su i proireni na
vlastitog zakljuka. zakonitosti. odabrani. Zakljuak nove sadraje.
Propozicije pisanja Zakljuak nije pisan vlastitim Sadraji su
Pisani oblik rada

nisu u potpunosti samostalan. Ne rijeima. Propozicije samostalno

zadovoljene. pridrava se u pisanja zadovoljene, odabrani. Zakljuak
Estetski nije potpunosti zadanih uz manje pogreke. je samostalan i
dotjeran. Ne navodi propozicija. Estetski je dotjeran. detaljno obrazloen.
se literatura (ili Estetski U izlaganju potrebna Propozicije pisanja
autori). U izlaganju neprihvatljiv. pomo. zadovoljene.
potrebna pomo. Izlaganje Estetski je dotjeran.
nepovezano. Izlaganje korektno i
zanimljivo.

c) Vrednovanje izrade plakata

Pri vrednovanju izrade plakata obraa se pozornost na kvalitetu sadraja, estetski izgled,
pridravanje propozicija izrade rada, kvalitetu izlaganja i kreativnost u iznalaenju novih
sadraja.

Tablica 3. Vrednovanje izrade plakata

Oblik Ocjena
rada
dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odlian (5)

Plakat je napravljen, Plakat je sadrajem Plakat je sadrajem Plakat je sadrajem

nepovezani sadraji manjkav. Propozicije potpun. Propozicije potpun. Propozicije
(skinuti s interneta). pisanja zadovoljene. pisanja zadovoljene. pisanja zadovoljene.
Propozicije pisanja Estetski nedoraen. Estetski je dotjeran. Estetski je dotjeran.
Plakat

nisu u potpunosti Izlaganje nesigurno. Izlaganje Izlaganje korektno i

zadovoljene. Estetski nesamostalno. zanimljivo.
nedoraen. Izlaganje
manjkavo.

15
d) Vrednovanje izrade i izlaganja PowerPoint prezentacija
Pri vrednovanju izrade PowerPoint prezentacija (ppt) obraa se pozornost na kvalitetu sadraja,
estetski izgled, pridravanje propozicija izrade i kvalitetu izlaganja.

Tablica 4. Vrednovanje izrade i izlaganja PowerPoint prezentacija

Oblik Ocjena
rada
dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odlian (5)

ppt napravljena. ppt je sadrajem ppt je sadrajem ppt je sadrajno

Sadraji su skinuti s manjkava. potpuna. Propozicije potpuna. Propozicije
interneta i Propozicije pisanja pisanja zadovoljene. pisanja zadovoljene.
prezentacija
PowerPoint

nepovezani. zadovoljene. Estetski Estetski je dotjerana. Estetski je

Propozicije pisanja neprihvatljiva. U izlaganju potrebna dotjerana. Izlaganje
nisu zadovoljene. Izlaganje pomo. korektno i
Estetski nepovezano. zanimljivo.
neprihvatljiva.
Izlaganje manjkavo.

e) Vrednovanje sadraja na platformi za e-pouavanje

Za vrednovanje sadraja na platformi za e-pouavanje predlae se praenje uenikih aktivnosti
prema Priruniku za uenike. Planiranje uenik provodi kod kue. Odgovore na pitanja postavlja na
platformu prije izvoenja eksperimenta. U koli se provodi eksperiment. Vrednovanje istraivanja
uenik provodi kod kue i postavlja sadraj na platformu nakon obrade rezultata mjerenja.
Nastavnik prati uenikove aktivnosti na platformi za e-pouavanje (tablica 5.).

U tablici 6. prijedlog je vrednovanja po elementima.

Tablica 5. Praenje uenikih aktivnosti na platformi za e-pouavanje prema cjelinama prirunika

za uenike

Postupak Cjelina u Uenikom priruniku

Planiranje Podsjetnik, Razmiljamo i Istraujemo i zakljuujemo

Provoenje Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo grafove,

eksperimenta zakljuujemo

Vrednovanje
Analiza rezultata, Zakljuak, Primjenjujemo naueno
istraivanja

16
 Tablica 6. Vrednovanje uenikih aktivnosti na platformi za e-pouavanje prema cjelinama
prirunika za uenike

Elementi Ocjena
vrednovanja.
dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odlian (5)
Planiranje Izrei znanje o Utvrditi to treba Napisati Utvrditi to e se
temi i cilju. mjeriti. predvianja i mijenjati, a to
Pripremiti se za Pripremiti se za kako ih ostati isto.
izvoenje vjebe izvoenje vjebe provjeriti. Ispravno
iako ne razumije tako da razumije zakljuiti to e
to treba raditi. to treba raditi. proizai iz
mjerenja.

Provoenje Izrei to radimo Crta rezultate Moe Na temelju

i to se dogaa. mjerenja samostalno rezultata
Popuniti tablicu raunalnim mjeriti, prikazati mjerenja
rezultatima programima i rezultate predlae
mjerenja. Ne zna objanjava crte. mjerenja u poboljanja te
nacrtati tablice i grafove. uoava gdje je
rezultate gruba pogreka.
raunalnim
programima.
Obrada Izrei to se Izrei to se Objasniti Objasniti zato
podataka. dogodilo na razliito dogaa promjene i su rezultati takvi.
Vrednovanje temelju promjenama rezultate Izrei kako
istraivanja. mjerenja. Izrei varijabli. Izrei prikazane moemo
jesu li potvrena vezu izmeu grafiki. poboljati
predvianja. dogaanja i Objasniti istraivanja.
predvianja. potekoe pri
provoenju
istraivanja.

Na isti se nain mogu pratiti uenike aktivnosti i bez platforme za e-pouavanje.

f) Vrednovanje aktivnosti u pripremi i izvoenju eksperimenta, prikazivanju i analizi

rezultata mjerenja te uenikove kreativnosti
Vrednovanje uenikih aktivnosti mogue je pratiti i biljeiti u tablicu 7. prema elementima iz tablice
8. Redovitim praenjem uenikova rada i napredovanja uenika je mogue ocijeniti ili mu dodijeliti
dodatne bodove.

17
 Tablica 7. Praenje aktivnosti u pripremi i provoenju eksperimenta te kreativnosti uenika
Tablino i
Aktivnost u Kreativnost
grafiko
pripremi i Opis Analiza pri stvaranju i
Uenici prikazivanje
izvoenju eksperimenta rezultata provjeravanju
rezultata
vjebi hipoteza
mjerenja
Uenik 1
Uenik 2

Tablica 8. Opis aktivnosti prema elementima vrednovanja

nedovoljna osnovna izuzetna
Aktivnost aktivnost aktivnost aktivnost aktivnost
(-) (+) ( ++ ) ( +++ )
nije opisan minimalni
Opis potpuni opis
eksperiment opis
eksperimenta ( ++ )
(-) (+)
neprecizan i neprecizan i precizan i precizan i
Prikaz
nema prikaza neuredan uredan neuredan uredan
rezultata
(-) prikaz prikaz prikaz prikaz
mjerenja
(+) ( ++ ) ( +++ ) ( ++++)
potpuna
nepotpuna potpuna
Analiza analiza s
nema analize analiza analiza
rezultata objanjenjima
(-) (+) ( ++ )
( +++ )
nema izuzetna
Kreativnost kreativnosti kreativnost kreativnost
(-) (+) ( ++ )

g) Vrednovanje po elementima usvojenost znanja, primjena znanja i istraivanje pojava

1. Usvojenost znanja vrednuje se uenikovo razumijevanje fizikih koncepata, ali i njihovo
povezivanje i primjena u objanjavanju fizikih pojava. Vrednovanje ukljuuje logiko
povezivanje i zakljuivanje u tumaenju grafikih prikaza i jednadbi.
2. Primjena znanja vrednuje se sposobnost uenikove primjene fizikih koncepata u
strategiji rjeavanja zadataka.
3. Istraivanje pojava vrednuje se stalnim praenjem aktivnosti uenika u istraivaki
usmjerenom uenju i pouavanju. Vrednuju se eksperimentalne vjetine, donoenje
zakljuaka na temelju obrade i zapisa podataka, doprinos timskom radu pri izvoenju
eksperimenta, sustavnost i potpunost u opisu eksperimenta, kreativnost u osmiljavanju
novih eksperimenata. Vrednuje se uenikova kreativnost pri stvaranju i provjeravanju
hipoteza. Vrednovanje ukljuuje kontinuirano praenje i pregledavanje uenikovih zapisa
eksperimentalnog rada (npr. listia, biljenica, portfolio).
Uenici se mogu ukljuiti u proces vrednovanja i samovrednovanja.

18
 Tablica 9. Vrednovanje usvojenosti i primjene znanja te istraivanja pojava

Elementi Ocjena
vrednovanja dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odlian (5)
Usvojenost Objanjava Objanjava Objanjava sve Poznaje fizike
znanja osnovne fizike osnovne fizike fizike pojave, koncepte i
pojave, tumai pojave, tumai tumai sve primjenjuje ih na
grafike prikaze osnovne grafike grafike prikaze i objanjenja
bez jednadbi uz prikaze i jednadbe ali ne fizikih pojava i
pomo jednadbe. povezuje sa sve povezuje sa
nastavnika. slinim slinim
sadrajima. sadrajima.
Primjena znanja Rjeava dane Dio zadataka Samostalno i Kreativno,
zadatke uz rjeava vjeto koristi samostalno i
pomo drugog samostalno, a fizike koncepte vjeto koristi
lana para i dio uz te rjeava fizike koncepte i
nastavnika. povremenu zadatke u rjeava zadatke.
pomo drugog suradnji s drugim Pomae drugom
lana para i lanom para. lanu para.
nastavnika. Samostalno
pronalazi druge
sline zadatke te
ih rjeava.
Istraivanje Povrno se Aktivan je u Radi pripreme za Kreativan je pri
pojava priprema za pripremi za vjebe sustavno i stvaranju i
vjebe, u radu vjebe i na veoma je aktivan provjeravanju
pri izvoenju vjebama te na vjebama te hipoteze te u
vjebe treba mu sudjeluje u radu pomae drugom osmiljavanju
pomo drugog u paru. Dobro lanu u paru. novih
lana u paru. opisuje Sustavno i eksperimenta.
Eksperiment eksperiment. potpuno opisuje Moe predvidjeti
opisuje Zna prikazati eksperiment te rezultate
nedovoljno rezultate zna objasniti mjerenja i
opirno. Zna mjerenja u potekoe u valorizirati ih.
prikazati tablicama i provoenju Moe preporuiti
rezultate precizno crta istraivanja. kako se mogu
mjerenja u grafove. Moe Moe objasniti poboljati
tablicama i zakljuiti to se sve promjene i istraivanja.
nacrtati graf. Ne dogaa rezultate
moe donijeti promjenama dobivene
potpune varijabli. mjerenjima. Zna
zakljuke na provesti raun
temelju obrade pogreke i
podataka. prikazati
rezultat. Nije
kreativan u
osmiljavanju
novih
eksperimenata.

19
Elementi 1., 2. i 3. vrednuju se ocjenama od 1 do 5. Doprinos istraivanje pojava u zakljunoj ocjeni,
treba imati najvei postotak (40%), usvojenost znanja (30%) i primjena znanja (30%)
Koristei ove smjernice nastavnik moe izraditi obrazac za ocjenjivanje u koji e unijeti svoje biljeke
i zapaanja te lake pojasniti ueniku iz ega je proizala konana ocjena.
Pri formativnom ocjenjivanju preporuuje se izrada pisanih materijala pomou IKT-a.
Nastavnik treba vrednovati uenika po svim elementima vrednovanja razliitim metodama stalnim
praenjem tijekom nastavne godine.
Zakljuna ocjena ne mora biti aritmetika sredina svih ocjena.
Primjeri vrednovanja mogu se pratiti na platformi za e-pouavanje.

20
OBRADA REZULTATA MJERENJA
Ponovimo
Fizika je temeljna znanost o prirodi. Istrauje i opisuje tvari, energiju, prostor, vrijeme i interakcije
na fundamentalnom nivou. Temelj je mnogih tehnikih disciplina. Rad mnogih tehnikih ureaja
predstavlja primjenu fizikih zakona.
Opaanje pojava u prirodi moe biti spontano, ili se namjerno izvode eksperimenti.
Eksperiment2 ,3 je postupak kojim se izaziva pojava radi zapaanja, istraivanja i tumaenja.
Eksperimentalna istraivanja imaju prednost pred opaanjem spontanih pojava u prirodi. Uvjeti
izvoenja mogu se mijenjati i kontrolirati.
Eksperimentalna fizika4 bavi se promatranjem i otkrivanjem fizikih pojava izvoenjem
eksperimenata i mjerenjem fizikih veliina te traenjem veza izmeu tih veliina.
Teorijska fizika5 bavi se konstruiranjem teorija u fizici koje opisuju najvei opseg pojava na osnovi
eksperimentalnih podataka te deduktivnom metodom izvodi zakljuke i predvianja novih pojava i
zakonitosti. Ukazuje na smjer daljnjih eksperimentalnih istraivanja.
Pojave u prirodi opisujemo fizikim6,7 veliinama. Fizike su veliine svojstva tijela i procesa koji
se odvijaju u prirodi. Svaku fiziku veliinu opisujemo brojanom vrijednou i jedinicom. Mjerna
je jedinica dogovorena. Svaka ima ime i znak.
Fizikalni8 (fiziki) zakoni objedinjuju teoriju i eksperiment.

2https://hr.wikipedia.org/wiki/Eksperiment, citat: Eksperiment je jedna od osnovnih metoda znanstvene spoznaje. To je

postupak kojim se izaziva neka pojava radi zapaanja, istraivanja i tumaenja. Rije eksperiment je latinskog porijekla,
stoga je bolje koristiti hrvatsku rije pokus.
3
Postupak izazivanja neke pojave u kontroliranim uvjetima, radi znanstv. opaanja i istraivanja; moe se ponavljati u
razliitim, promjenjivim uvjetima. E. je najvanije metodiko pomagalo u kvalitativnim i egzaktno-kvantitativnim
analizama; u svakoj znanosti ima specifine mogunosti i granice; u znanstv. istraivanje uveden u XVII. st. (F. Bacon, G.
Galilei)., http://proleksis.lzmk.hr/19410/
4,2 https://element.hr/artikli/file/1218, rujan 2016,
4 https://hr.wikipedia.org/wiki/Teorijska_fizika, rujan 2016.
6 http://digre.pmf.unizg.hr/910/1/245-1%20str.3-8.pdf, rujan 2016. Popovi, S. & Mihaljevi, M.: O nazivima u fizici,
7
(www.ihjj.hr), srpanj 2011, rujan 2016. Pridjev fiziki u znaenju koji se odnosi na fiziku tvoren je u skladu s tvorbenim
pravilima hrvatskoga jezika i s tog bi mu razloga trebalo dati prednost pred pridjevom fizikalni (preuzetim iz engleskoga).
8
https://hr.wikipedia.org/wiki/Fizika, citat: Fizika (gr. , od : prirodan, naravan) prirodna je znanost koja
se bavi materijom, gibanjem, energijom i meudjelovanjem. Fizikalni zakoni izraavaju se u matematikom obliku. U fizici
su eksperiment (istraivanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju to je vie mogue) i teorija (koja opisuje fizikalne
pojave u obliku pojednostavnjenih matematikih modela) komplementarni. Fizikalni eksperimenti rezultiraju mjerenjima,
koja se zatim usporeuju s raunatim rezultatima to ih daje teorija. Teorija koja dobro pretkazuje rezultate eksperimenta
u nekom irem podruju ini fizikalne zakone. Meutim fizikalni zakoni su podloni promjenama, zamjenama ili
ogranienjima, ako kasniji toniji i opseniji eksperimenti pokau da je to potrebno. Cilj je fizike pronalaenje zakona koji
opisuju tvar, gibanja i energiju, od malenih (mikroskopskih) subatomskih udaljenosti, na ljestvici iz svakodnevnoga ivota
(makroskopskoj), sve do najveih udaljenosti (na ekstragalaktikoj ljestvici).

21
Vektori su veliine ije se vrijednosti odreuju iznosom, smjerom i orijentacijom. Za ove veliine
vrijede pravila vektorskog rauna (Primjer: brzina, ubrzanje, sila ).
Skalari su veliine odreene jednim brojem (Primjer: masa, gustoa, energija).

Meunarodni sustav jedinica

Dogovoren je Meunarodni sustav jedinica (skraeno SI prema francuskom nazivu Systme
International d'Units). Temelji se na sedam osnovnih jedinica za sedam osnovnih veliina
prikazanih u tablici 1.

Tablica 1. Tablica osnovnih jedinica i veliina SI sustava

Naziv jedinice Znak jedinice Fizika veliine i znak
metar m duljina s,d
kilogram kg masa m
sekunda s vrijeme t
amper A elektrina struja I, i
kelvin K termodinamika temperatura T
mol mol mnoina (koliina tvari) n
kandela cd svjetlosna jakost I

Jedinice nazvane po znanstvenicima oznaavaju se velikim slovom (A po Andr-Marie Ampreu, K

po Williamu Thomsonu, prvom baronu Kelvinu, zvanom i lord Kelvin).
Sve jedinice koje nisu navedene u tablici 1. jesu izvedene. Izvode se iz osnovnih jedinica. Izvedene
fizike veliine izraavamo izvedenim jedinicama.

Predmetci za tvorbu decimalnih jedinica

Predmetcima iz tablice 2. uveavamo ili umanjujemo jedinice.

Primjer 1. a) 1 km = 1000 m; 1 kW = 1000 W. Svaki put predmetak kilo oznaava tisuu jedinica.

b) 1 s = 0, 000 001 s; 1 m = 0,000 001 m. Predmetak mikro oznaava milijunti dio

neke jedinice.

Tablica 2. Tablica za tvorbu decimalnih jedinica

Predmetak Znak Vrijednost Predmetak Znak Vrijednost
tera T 1012 deci d 10-1
giga G 109 centi c 10-2
mega M 106 mili m 10-3
kilo k 103 mikro 10-6
hekto h 102 nano n 10-9
deka da 101 piko p 10-12

22
Zapis fizike veliine i fizike jedinice
Fiziku veliinu prikazujemo brojanom vrijednou i jedinicom. Iznos fizike veliine umnoak je
brojane vrijednosti fizike veliine i mjerne jedinice.
Ispravan zapis fizike veliine: Primjer ispravno zapisane fizike veliine:
= {6} []
A - fizika veliina
fizika veliina italic
{A} - iznos fizike veliine = {} [] s mjerna jedinica - uspravno
[A] - mjerna jedinica

Pitanja:
1. to oznaava m: __________________________.
2. to oznaava m: __________________________.

Znanstveni zapis broja

U fizici se rauna s vrlo malim i vrlo velikim brojevima. Na slici 1. prikazani su intervali duljine,
mase i vremena koje istrauju fiziari.

Slika 1. Vrijeme, mase i duljine objekata i procesa koje izuava fizika, izvor:
http://kolegij.fizika.unios.hr/of1/files/2014/11/1.-Uvod-O-fizici.pdf, rujan 2016.

U lijevom gornjem uglu vidimo da elektron ima jako malu masu. Njen je iznos zapisan u vidu
decimalnog broja 0,000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 911 kg. Broj ima 30 nula izmeu
decimalnog zareza i brojke 9. Krai je zapis me = 9,1110-31 kg. Kaemo da je 10-31 red veliine.
Masa Zemlje iznosi MZ = 5 980 000 000 000 000 000 000 000 kg. Nakon brojeva 598 napisane su 22
nule. Krai je zapis MZ = 5,981024 kg.

23
Ovakav skraeni zapis jest znanstveni zapis broja. Brojeve piemo kao umnoak decimalnog broja
s jednom znamenkom razliitom od nule lijevo od decimalnog zareza i neke potencije broja 10. U
kalkulator za masu Zemlje utipkamo slovo E umjesto broja 10 pa je zapis 5.98 E 24.
Umjesto decimalnog zareza jest toka.
Napomena: U nekim su raunalnim programima u postavkama podeeni decimalni zarezi.

Zadatci:
1. Mlijena staza iroka je 100.000 svjetlosnih godina.9 Svjetlosna je godina udaljenost koju
pree svjetlost za godinu dana. Brzina svjetlosti je priblino c =300.000 kms-1 ili tonije 299
752 458 ms-1. Koliko je iroka Mlijena staza? Rezultat prikaite u znanstvenom zapisu
broja.
2. Zapiite trajanje kolskog sata u sekundama u znanstvenom zapisu broja.

Sigurne i nesigurne znamenke. Pouzdane znamenke

Sigurna znamenka predstavlja broj iji je iznos potvren pouzdanim mjerenjem. Znaajne znamenke
odreuje preciznost mjerenja.
Rezultat svakog mjerenja mora imati neki broj pouzdanih znamenki. Znamenke koje nisu sigurne,
ne treba ni zapisivati. To su one znamenke koje ili nismo mjerili ili nismo mogli procijeniti.
U fizici se mjerni podatak ispisuje onim znamenkama koje su oznaene na mjernoj ljestvici i dopie
im se procijenjena znamenka.
Pouzdane znamenke ine oitane i procijenjene znamenke.

Mjerimo: 1,2 cm
Procjenjujemo: 0,07 cm
Zapisujemo: 1,27 cm
Broj pouzdanih
znamenki: 3

Slika 2. Oitavanje izmjerene duljine, izvor: http://fizika.unios.hr/~imiklavcic/

wp-content/uploads/2012/02/2014-kemicari-uvodni-sat-2.pdf, rujan 2016.

Kod rjeavanja zadataka rezultat moe imati onoliko sigurnih decimalnih mjesta koliko ih ima
podatak s najmanjim brojem mjesta. Ako raunamo kalkulatorom, koristimo sve znamenke kojima
kalkulator rauna, a na kraju zaokruimo rezultat na onoliko decimalnih mjesta koliko ih ima
podatak s najmanje decimalnih mjesta.
Pravila za odreivanje broja znaajnih znamenki nekog broja jesu:
1. Sve znamenke osim nule jesu znaajne.
2. Nule izmeu znaajnih znamenki znaajne su.
3. Nule na kraju broja, a iza decimalnog zareza znaajne su.
4. Nule ispred prve znaajne znamenke broja nisu znaajne.
5. Status nule na kraju cijelog broja nije odreen, tj. one mogu biti znaajne ili ne, pa je u
tom sluaju najbolje pisati broj u eksponencijalnom obliku.
U tablici 3. prikazani su primjeri odreivanja broja znaajnih znamenki i objanjenja.

9
http://cudaprirode.com/portal/csvijeta/10467-ovo-je-najvea-poznata-galaksija-u-svemiru-u-usporedbi-s-
njom-mlijena-staza-je-patuljak

24
 Tablica 3. Zapis broja znaajnih znamenki s objanjenjima
Broj Broj znaajnih znamenaka Pravilo
725 3
Svi brojevi razliiti od nule znaajne su znamenke.
15,34 4
10,8 3
Nula je znaajna znamenka izmeu drugih brojeva.
2002 4
0,15 2 Nula nije znaajna znamenka ako se nalazi u
0,015 2 brojevima manjim od 1 i odmah iza decimalnog
0,002 1 zareza / toke.
5,340 4
Nula je znaajna znamenka ako je zadnji broj iza
100,0 4
decimalnog zareza.
0,0530 3
Broj znaajnih znamenaka ovisi o nainu pisanja
23000 5, 4, 3, 2
navedenog broja.

Pri zbrajanju i oduzimanju broj decimalnih mjesta u dobivenom zbroju ili razlici odreuje broj s
najmanjim brojem decimalnih mjesta. Pri zbrajanju brojeva s razliitim potencijama broja 10 treba
najprije sve pribrojnike svesti na istu potenciju broja 10.
Primjer 1. Ako je masa neke tvari izmjerena vagom ija je preciznost 0,01 g, rezultat mjerenja treba
prikazati kao 14,25 g, a ne primjerice 14,2 g ili 14,253 g jer bi to ukazivalo na manju, odnosno veu
preciznost mjerila.
Primjer 2. Masa vagona izvaganog na eljeznikoj vagi jest 45,0 t. Na vagi je zapisan podatak o
tonosti mjerenja 0,5 t. Neispravno je napisati 45 000 kg. To bi znailo da su zadnje tri znamenke
(ili bar dvije od njih) zaista nule. Ove znamenke nisu dobivene mjerenjem pa ih ne treba pisati.
Ispravan zapis: m = 45,0 t = 4,50104 kg = 4,50107 g.
Neispravan zapis: m = 45 000 kg = 45 000 000 g.

Primjer:
1. a) 43,152 + 5,1 + 8,95 = ____________ Z. Z: =

b) 135,2 + (-24,765) + 0,015 = ____________ Z. Z: =

2. Izvedite navedene matematike operacije i iskaite rezultate pravilnim brojem

decimala:

a) (3,26 x 103) (7,88 x 105) = ____________

b) (4,02 x 106 ) + (7,74 x 107) = ____________

25
Pri iskazivanja rezultata mnoenja i dijeljenja uzima se broj znaajnih znamenki. Broj znaajnih
znamenki u rezultatu odreuje broj s najmanje znaajnih znamenki.
Koriste li se u nekom raunu operacije vieg i nieg stupnja, najprije treba odrediti broj znaajnih
znamenki za operacije vieg stupnja, a zatim broj decimalnih mjesta za operacije nieg stupnja.
Ako se mnoi ili dijeli cijelim brojem za koji bi sigurno sve znamenke iza decimalnog zareza bile nula,
primjerice brojka dva za odreivanje srednje vrijednosti izmeu dva broja, taj se broj ne uzima u
obzir pri odreivanju broja znaajnih znamenki.

Zadatci:
1. a) 2,8 x 4,5039 =

b) 6,85 : 112,04 =

7.56+7.58
c) =
2

Zaokruivanje brojeva postupak je zapisivanja broja na potreban broj sigurnih znamenki. Vodimo
rauna o vrijednosti broja koji izostavljamo. Postupak se sastoji u odbacivanju jedne ili vie
znamenki desno od decimalnog zareza. Primjerice broj 2,564 825 treba prikazati s etiri znaajne
znamenke. Prvi izostavljeni broj vei je od 5, zadnja se znaajna znamenka uvea za 1 pa je konani
rezultat 2,565.
Pri zaokruivanju postoje odreena pravila:
Ako je prva izostavljena znamenka izmeu 5 i 9, znamenka ispred nje zaokruivanjem se
poveava za 1.
Ako je prva izostavljena znamenka izmeu 0 i 4, znamenka ispred nje zaokruivanjem ostaje
ista.
Zaokruivanje brojeva radimo pri zapisivanju konanog rezultata. Najbolje je zapisati znanstveni
zapis broja. Uobiajeno se navode sve sigurne znamenke i jedna nesigurna.

26
Mjerenje i obrada rezultata mjerenja
Mjerenje je postupak kojim usporeujemo istovrsne fizike veliine i odreujemo iznos jedne od
veliina, pri emu je druga veliina dogovorno odreena za jedininu mjeru.
Naini su mjerenja izravni i posredni.
Izravni (direktni) nain mjerenja jest izravno usporeivanje s poznatom veliinom. Tako je na
primjer mjerenje duljine uionice usporeivanje s veliinom jednoga metra, koji je dogovorno
odreen za jedininu duljinu. Rezultat se dobiva iz podataka nekoliko mjerenja iste veliine.
Duljina na mjernom ureaju jest dogovorena i umjeravanjem (badarenjem) prenesena na
ureaj.
Posrednim (indirektnim) mjerenjem nepoznata se veliina odreuje raunski koritenjem podataka
izravno izmjerenih drugih veliina. Povrinu (plotinu) uionice odreujemo posrednim mjerenjem
i uvrtavanjem izmjerenih vrijednosti u algebarski izraz za povrinu.
Razlikujemo tonost (oznaava koliko je rezultat mjerenja blizu ''prave'' vrijednosti, mjeri se
apsolutnom i relativnom pogrekom) i preciznost (oznaava koliko je rezultat mjerenja blizu
vrijednostima koje se dobivaju ponavljanjem mjerenja na isti nain. Nema veze s pravom
vrijednou).

Izvoenje eksperimenta
Podatke mjerenja prikupljamo izvodei eksperiment. Mjerenja se paljivo izvode imajui na umu
pouzdane znamenke. Cilj istraivanja treba biti jasno definiran. Istraivanje ovisnosti fizike veliine,
a o varijablama b, c i d , a = f ( b, c, d) , provodi se u koracima:
a = f (b), varijable c i d se ne mijenjaju,
a = f (c), varijable b i d se ne mijenjaju,
a = f (d), varijable a i c se ne mijenjaju.
Nakon mjerenja i analize ovisnosti po koracima, stvaramo model ovisnosti traene fizike veliine o
svim varijablama.

Zapisivanje rezultata mjerenja

Mjereni se podaci zapisuju u tablice. Stalna (nepromjenjiva) fizika veliina ne zapisuje se u tablicu.
Uz zapis fizike veliine zapisujemo i njenu jedinicu. Fizike veliine piu se t (italic), a mjerna
jedinica [s] uspravno.

Pogreke mjerenja
Cilj svakog mjerenja jest odrediti pravu vrijednost mjerene veliine. I uz uporabu ispravnih mjernih
ureaja i panju eksperimentatora pri izvoenju mjerenja postoji razlika izmeu stvarne i izmjerene
vrijednosti, pogreke mjerenja. Uz izmjerenu vrijednost definiramo i interval u kojem se nalazi
mjerena veliina.

Pogreke mogu biti :

A) Grube pogreke (uglavnom su posljedica nepanje pri mjerenju ili neispravnosti mjernog
instrumenta). Primjer:

27
 a) Mjerite duljinu nekog predmeta i umjesto 3,91 m kao rezultat mjerenja zapiete 3,19 m ili
39,1 m,
b) Kupili ste bateriju na kojoj pie 4,5 volti, a voltmetrom ste izmjerili napon od 25 volti.

Savjet za izbjegavanje grubih pogreaka:

paljivo mjeriti (paziti pri oitavanju
vrijednosti)
kontrolirati ispravnosti mjernog
instrumenta.
Slika 3. Pravilno oitavanje rezultata. Pravac iz
oka je okomit na skalu (lijevo)

B) Sistematske (sustavne) pogreke jesu pogreke zbog kojih su rezultati mjerenja pomaknuti u
jednu stranu od prave vrijednosti veliine koju mjerimo.
Primjer: Mjerite teine pomou dinamometra. No skala neoptereenog dinamometra pokazuje 2
N umjesto 0 N . Ako ste izmjerili 72 N, ispravna je vrijednost _____ N.
Uzroci sistematskih pogreaka mogu biti vrlo razliiti: neispravnost mjernog instrumenta, utjecaj
okoline, pogrena metoda mjerenja, pogreno provoeno mjerenje, i slino.
Moraju se ukloniti iz mjerenja.

C) Sluajne pogreke prisutne su u svakom mjerenju i nije ih mogue potpuno izbjei. Uzrok ovim
pogrekama jest nesavrenost opaaa, mjernih instrumenata i pribora, ali i drugih okolnosti na
koje ne moemo utjecati i koje ne moemo predvidjeti.
Posljedica sluajnih pogreaka jest rasipanje rezultata mjerenja unutar nekog intervala moguih
rezultata mjerenja.

Srednja vrijednost
Kada iz mjerenja uklonimo sve sistematske i grube pogreke, vrimo vie uzastopnih nezavisnih
mjerenja iste veliine. Nakon veeg broja izvedenih mjerenja dobiva se distribucija rezultata
unutar intervala (a1, a2, a3,an). Provodimo raun pogreke. Srednja je vrijednost aritmetika
sredina svih n mjerenih vrijednosti. Srednja je vrijednost aproksimacija iznosa niza mjerenja iste
veliine.
=
=1
=

Apsolutna pogreka jest apsolutna vrijednost razlike mjerene i srednje vrijednosti. Ima ih onoliko
koliko i mjerenih vrijednosti.
= | |
Apsolutna pogreka, kao i rezultat mjerenja i srednja vrijednost prikazuje se onim brojem
decimalnih mjesta kojima pokazujemo tonost mjerenja.
Relativna pogreka izraena je u postotcima, a omjer je najvee apsolutne pogreke i srednje
vrijednosti.

28

% = 100%

Za prikaz rezultata mjerenja odabiremo najveu apsolutnu pogreku, am.

Rezultat mjerenja treba prikazati kao: = ( )

Ovako prikazan rezultat prikazuje interval u kojem se nalazi najvei broj mjerenja.
Srednju vrijednost i pogreku stavljamo u oble zagrade, a iza njih potenciju (red veliine) i mjernu
jedinicu.
Pogreka mjerenja, za koje postoji vie izmjerenih vrijednosti sa sluajnim pogrekama, moe se
raunati standardnim odstupanjem na sljedei nain:

)2
=1(
=
( 1)

Tada se rezultat prikazuje: = ( ).

Na vjebama se izvodi manji broj mjerenja pa je dostatno raunati apsolutnu pogreku.

Primjer 1. Izmjerena je duljima metrom s milimetarskom podjelom. Obrada rezultata mjerenja i

prikaz rezultata mjerenja iji su podatci zabiljeeni u tablici 4.

Tablica 4. Mjerene duljine i

apsolutne pogreke

broj l/m l/m Srednja vrijednost duljine je

1. 1,217 0,001
2. 1,219 0,001 1,217 + 1,219 + 1,220 + 1,218 + 1,218
=
3. 1,220 0,002 5
4. 1,218 0,000
5. 1,218 0,000 = 1,2184

Vrijednost se zaokruuje na 1,218 m.

Rezultat mjerenja l = (1,218 0,002) m.

0,002
Relativna pogreka = 1,218
100 % = 0,16% = 0,2%

Broj znamenki ovisi o broju sigurnih znamenki.

29
Eksperimentalni zadatak: Mjerenje osobnog vremena reakcije
Preporuka: Za vrijeme nastave na mobitelu na dodir koristiti samo funkciju zapornog sata.

Cilj istraivanja:
1. Istraiti vrijeme osobne reakcije,
2. Odabrati bolji mjerni ureaj.

Pribor: zaporni sat i mobitel.

Mjerenje i obrada podataka:

1. Pet puta ukljuite i odmah iskljuite zaporni sat (topericu). Provedite pet mjerenja
vremena reakcije. Osmislite tablicu u koju ete biljeiti podatke mjerenja. Provedite raun
pogreke i ispravno prikaite rezultat mjerenja.
2. Upotrijebite mobitel na dodir i ponovite sve postupke iz zadatka 1.

Analiza rezultata:
Usporedite :

Vae vrijeme reakcije mjereno zapornim satom: ____________________________________.

Vae vrijeme reakcije mjereno mobitelom na dodir: _________________________________.

Zakljuak:
Koji je ureaj bolje koristiti za mjerenje malih vremenskih intervala? Zato?
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________

Zadatak za samostalno istraivanje:

1. Predloite novi nain istraivanja vremena reakcije.
2. Odredite brzinu reakcije.

30
Grafiko prikazivanje eksperimentalnih podataka
Analiza funkcijske ovisnosti promjene jedne fizike veliine o drugoj postaje vidljivija ako ih
prikazujemo grafiki.
Na koordinatne osi nanose se fizike veliine i jedinice mjerenja. Nezavisno promjenjiva veliina
nanosi se na apscisu, a zavisno promjenjiva veliina na ordinatu. Grafiki se prikazi mogu crtati na
milimetarskom papiru ili pomou raunalnih programa.
Punom crtom spajamo vrijednosti dobivene mjerenjem. Izvan mjerenog podruja nemamo podatke
pa se interpolacija funkcije crta isprekidanom crtom.
Crtanje na milimetarskom papiru poznato vam je. Treba paziti na mjerilo koje se koristi. Mjerila
1 : 3, 1 : 6, 1 : 7, ili, 1 : 9 nisu praktina za primjenu.
Ako su toke nacrtane u koordinatnom sustavu na milimetarskom papiru, povlai se krivulja koja
prolazi kroz sve toke ili to blie svim tokama tako da ukupna odstupanja toaka od krivulje budu
to manja.
Ako je nacrtan pravac, na njemu se odaberu dvije razmaknute toke ije je koordinate lako itati.
Biraju se toke ije vrijednosti nisu mjerene vrijednosti.
Crtanje grafikih prikaza u GeoGebri moete nauiti u drugim programima fakultativne nastave
projekta Zajedno kroz prirodoslovlje.
Ovo je primjer crtanja u raunalnom programu Microsoft Office Excel 2007.
Primjer 1. Provedena su mjerenja napona i elektrine struje na jednom otporniku. Mjereni podatci
prikazani su u tablici 5. Broj decimalnih mjesta ukazuje na mjerni ureaj kojim je mjereno. Prvi
stupac prikazuje nezavisnu (elektrinu struju), a drugi zavisno promjenjivu veliinu (napon).
Istraite ovisnosti napona o elektrinoj struji:
a) Analizom podataka iz tablice.
b) Grafikim prikazom u raunalnom programu.

Tablica 5. Ovisnost
napona o elektrinoj
struji
I/A U/V
0,0010 0,90 to se moe saznati analizom podataka iz tablice?
0,0020 2,10 - porastom elektrine struje raste i napon na otporniku
0,0038 3,45 - prirasti elektrine struje daju priraste napona:
- struja poraste 2 puta, napon 2,1 puta
0,0050 4,80
- struja poraste 6 puta, napon 6,33 puta
0,0060 5,70
- struja poraste 7,5 puta, napon 9 puta
0,0070 6,75
0,0075 8,10

Mjerene podatke zapiite u naznaenom raunalnom programu. Broj znamenki odredite na alatnoj
traci ispod naredbe openito.

31
 Slika 4. Detalj alatne trake
Oznaite podatke za crtanje grafa te naredbom umetni grafikon, kako je prikazano na slici 5.,
odaberite oblik raspreno.

Slika 5. Detalj alatne trake, odabir naredbe raspreno

Ovakav ete grafiki prikaz dobiti odabirom Izgled 1. Natpis naslov osi zamijenite fizikom veliinom
i jedinicom.

Slika 6. Slika na monitoru raunala nakon odabira izgleda 1 grafikog prikaza

Poloaj toaka u grafikom prikazu pokazuje da porast elektrine struje kroz otpornik poveava
napon otpornika. Produetak pravca provuenog kroz najvei broj toaka prolazi kroz ishodite.
Desnim klikom mia na jednu toku otvara se izbornik iz kojeg biramo Dodavanje crte trenda.
Prikazana je ovisnost za koju moemo odrediti jednadbu funkcije (slika 7).

32
 Slika 7. Slika na monitoru raunala i odabir naredbe Dodavanje crte trenda

Izbornik oblikovanje crte trenda prikazuje funkciju po vaem odabiru. Istraite je li linearna funkcija
najbolji izbor. Ovom rasporedu toaka odgovara linearna ovisnost. Klikom na naredbu Prikai
jednadbu na grafikonu ispisana je jednadba y = 993,1x. To znai da je omjer napona i elektrine
struje stalan. Raunalni program i matematika znanja primjenjuju se u interpretaciji rezultata.
Jednadbu piemo U = 993,1I.
Fiziki smisao ovog nagiba daje elektrini otpor otpornika. Ovu vrijednost treba usporediti s
izraunatom srednjom vrijednou elektrinog otpora.

Slika 8. Slika na monitoru raunala nakon odabira linearne ovisnosti uz mogunost postavljanja
prekida u ishoditu koordinatnog sustava i prikaza jednadbe na grafikom prikazu. Odabran je
izgled linearne unkcije (trei slijeva).

Iz grafikog prikaza nagib pravca odreuje se itanjem para za dvije toke koje lee na pravcu. Na
slici 8. dvije su toke ije su koordinate dodatno oznaene bojom. Njihove su vrijednosti

33
(0,0016 A; 1,60 V) i (0,0072 A; 7,20 V). Iz tih je koordinata nagib pravca je R = 1000 . Koliko
znaajnih znamenki ima rezultat?
U istraivanju ovisnosti fizikih veliina uz linearnu funkciju esto istraujemo i kvadratnu funkciju.
Prikazana je u primjeru 2.
Primjer 2. Pri sputanju kuglice niz kosinu istrauje se ovisnost ukupnog puta o ukupnom vremenu
gibanja. Mjereni podatci zapisani su u tablicu 5. Grafiki prikaz ovisnosti puta o vremenu istraen je
u istom raunalnom programu.

Tablica 5. Ovisnost puta o Analiza mjerenih podataka:

vremenu pri sputanju
- Promjene vremenskih intervala priblino su jednake.
kuglice nizbrdicom
- Za dvostruki vremenski interval prevaljeni je put vei 4
t/s s/m puta.
0,41 0,09 - Za tri vremenska intervala prevaljeni je put vei 9 puta.
- Za etiri vremenska intervala prevaljeni je put vei 16
0,81 0,36 puta.
1,23 0,81 Uoava se pravilnost u njihovu poveavanju.
Grafiki prikaz eksperimentalnih podataka, s-t graf,
1,67 1,44 omoguuje prepoznavanje funkcije ovisnosti puta o
vremenu.

Isti postupak kao u prvom primjeru daje drugaiji grafiki prikaz.

s/m
1.6
1.4
1.2
1
0.8
0.6
0.4
0.2
0
0 0.5 1 1.5 2
t/s

Grafiki prikaz 1. Ovisnost ukupnog puta o ukupnom vremenu sputanja kuglice nizbrdicom

Iz ove se krivulje nazire parabola koja daje kvadratnu ovisnost puta o vremenu. Analiza mjerenih
podataka to i pokazuje. Grafiki prikaz u prvom kvadrantu ima fiziki smisao. Dio parabole koji je u
drugom kvadrantu ne crta se jer vrijeme ne moe biti negativno.
U ovakvim sluajevima crta se jo jedan grafiki prikaz. Nazvan je s-t2 grafiki prikaz. Prikazuje
ovisnost ukupnog prevaljenog puta o kvadratu ukupnog vremena u kojem se kuglica giba.

34
 Tablica 6. Ovisnost
ukupnog puta o kvadratu 1.6
ukupnog vremena 1.4 y = 0.5219x
gibanja kuglice pri 1.2
sputanju nizbrdicom 1
t2 / s 2 s/m 0.8
0.6
0.4
0,1681 0,09 0.2
0
0,6561 0,36
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3
1,5129 0,81 t2 / s2

2,7889 1,44
Grafiki prikaz 2. Ovisnost ukupnog puta o kvadratu ukupnog
vremena kuglice pri sputanju nizbrdicom

Nagib pravca s-t2 treba usporediti s iznosom polovine ubrzanja kuglice niz kosinu.

Fiziki sadraji na webu

Za istraivanje sadraja vezanih za nastavu fizike na internetu vano je primijeniti kompetencije s
nastave informatike. Za raunanja vano je primijeniti kompetencije iz matematike.
Istraivanje sadraja na redovnoj nastavi fizike upoznali ste na web adresi Nacionalnog portala za
udaljeno uenje na koji se prijavljuje AAI adresom koju ste dobili u koli, https://tesla.carnet.hr/.
Na stranici Hrvatskog fizikalnog drutva nalaze se sadraji na web adresi http://eskola.hfd.hr/.
Neke sadraje treba snimiti, a neke animacije pokrenuti.
Primjer pretraivanja sadraja pomou kojih je fiziku lake i interesantnije uiti jest web adresa
Sveuilita u Coloradu, https://phet.colorado.edu/en/simulations/category/physics.

Slika 9. Slika na monitoru na navedenoj stranici. U izborniku s lijeve strane (pokazuje strelica)
mogue je odabirati razliite razine

35
Odaberete li se razina srednje kole, jedna od mogunosti jest odabir matematikih funkcija. Moe
se odabrati direktno ako utipkate njenu web adresu
https://phet.colorado.edu/en/simulation/legacy/equation-grapher, rujan 2016.

Slika 10. Slika na monitoru na navedenoj stranici nakon odabira traene teme

Nakon snimanja sadraja na vae raunalo pojavljuje se sadraj prikazan na slici 11.

Slika 11. Slika na monitoru prikazuje mogunost crtanja grafova u raunalnom programu

Nakon pretraivanja na navedenoj web adresi potraite i druge sadraje koji e vam pomoi u
lakem i uspjenijem savladavanju gradiva.
Okuajte se u izradi vlastitih interaktivnih sadraja vezanih za nastavu.

36
IZVJETAJ O PROVEDENOJ VJEBI
Nakon svake vjebe uenik predaje izvjetaj o provedenoj vjebi u pisanom obliku ili odgovore
postavlja na platformu za e-pouavanje. Propozicije za pisani rad jesu sljedee:
Rad se predaje pisan na raunalu, format papira A4. Sadri naslov, saetak, obradu mjerenih
podataka, analizu rezultata i zakljuak.
Naslovna stranica (poravnanje po sredini, oblik pisma Calibri, veliina slova 16) sadri:
zaglavlje (naziv kole i grad)
sredina (naziv vjebe, ime i prezime uenika, razred)
podnoje (desno poravnanje: ime i prezime mentora)
podnoje (mjesec i godina).

Sve ostale stranice oblikovati na obostrano poravnanje, veliina slova 11, Calibri, prored 1,15,
margine 2,5 cm.
Saetak je kratki opis vjebe (u najvie deset redaka).
Obrada podataka sadri tablice i traene grafike prikaze mjerenih veliina. Proveden je raun
pogreke i ispravno prikazan rezultat mjerenja. Grafike prikaze poeljno je crtati u raunalnom
programu. Za crtanje na milimetarskom papiru treba obratiti pozornost na tonost, mjerilo i
urednost grafa. Koordinatne osi potrebno je oznaiti fizikim veliinama i mjernim jedinicama.
Analiza podataka sadri odgovore na postavljena pitanja.
Zakljuak se iznosi kao vlastito miljenje.
Broj stranica nije zadan. Obraa se pozornost na kvalitetu rada.

IZRADA SAMOSTALNOG ISTRAIVAKOG RADA

U svakom ciklusu od pet vjebi uenik odabire jedan rad za samostalno istraivanje. Svaki radni listi
sadri prijedlog istraivakih tema. Teme se mogu dopunjavati i proirivati , a mogu se izabrati i
posve nove teme. Istraivaki se rad radi samostalno, u koli ili kod kue. Na kraju ciklusa vjebi
uenici prezentiraju vlastite uratke. Predloeni su oblici rada, no mogu biti i neki novi oblici:
Pisani rad
PowerPoint prezentacija
Plakat.
Nain izrade radova dogovorit ete s nastavnikom. Navedeni su prijedlozi za izradu samostalnog
rada.
Pisani oblik istraivakog rada sadri cjeline:

1. Uvod (obrazloiti cilj istraivanja)

2. Teorijske osnove (saeto se opisuje teorija)
3. Eksperimentalni dio (navodi se pribor za mjerenje, metode mjerenja i opis mjerenja, skice
i fotografije mjernih ureaja, tablini i grafiki prikazi provedenih mjerenja, proveden raun
pogreke)
4. Analiza rezultata (rasprava o rezultatima i usporedba sa standardnim vrijednostima
mjerenih veliina)

37
 5. Zakljuak (vlastito miljenje)
6. Popis literature u obliku: Prezime, I. Naziv rada, Grad izdavanja, Izdava, Godina izdanja,
Za elektronska izdanja: web adresa, datum pretraivanja.

Za pisani oblik rada propozicije su iste kao i za izvjetaj vjebe.

Oblik pisanog rada moe se mijenjati, ovisno o posebnostima istraivanja.

PowerPoint prezentacija
Za izradu ppp koristite kompetencije s nastave informatike. Dodatne informacije potraite na web
adresi http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP, 6. rujana 2016.
Broj slajdova nije ogranien, ali je ogranieno vrijeme izlaganja (ne vie od deset
minuta)
Obratite pozornost na kontrast pozadine i slova na slajdu
Obratite pozornost na koliinu teksta. Neka na slajdovima budu samo natuknice
Obratite pozornost da animacija prezentacije ne odvlai pozornost od sadraja
Obratite pozornost na pravopis.

Plakat
Za izradu plakata koristite kompetencije s nastave likovne kulture. Podsjetnik:
Radite na hameru formata A0
Plakat treba biti estetski dotjeran
Na plakatu ne treba biti previe teksta
Obratite pozornost na raspored slika i teksta
Prilagodite veliinu slova tako da je plakat itljiv s udaljenosti od 5 m
Stavite letvice na gornju i donju stranu plakata
Plakat se treba moi ovjesiti.

U svakom obliku treba obiljeiti priloge (slike, tablice, grafike prikaz,). Vano je uvijek navesti
izvor informacija kako je navedeno u toki 6. kod pisanog oblika istraivakog rada.

38
GIBANJE

39
 Popis vjebi sa zadatcima u pojedinoj vjebi

VJEBA ZADATAK
Provjeriti zakone jednoliko ubrzanog gibanja. Usporediti
pomake i prevaljene puteve u jednakim vremenskim
intervalima kod jednoliko ubrzanog gibanja.
Grafiki prikazati ovisnost brzine, ubrzanja i puta o
G1 - PROUAVANJE PRAVOCRTNIH vremenu. Grafiki prikazati brzinu u funkciji puta, put
GIBANJA kao funkciju kvadrata vremena te kvadrat brzine u
funkciji puta
Analizirati ovisnost ubrzanja o sinusu nagibnog kuta
kosine. Grafiki prikazati i interpretirati ovisnost
ubrzanja o sinusu nagibnog kuta kosine
Istraiti oblik putanje horizontalno izbaenog tijela s
neke visine, h
Provjeriti princip neovisnosti gibanja
Istraiti ovisnost dometa kuglice, D o visini horizontalno
G2 - PROUAVANJE SLOENIH izbaenog tijela, h
GIBANJA Grafiki prikazati ovisnost dometa, D o visini h te kvadrat
dometa, D2 o visini h
(HORIZONTALNI HITAC)
Odrediti poetnu brzinu horizontalno baenog tijela iz
balistikog pitolja. Provesti raun pogreke. Usporediti
srednju vrijednost brzine s brzinom odreenom
grafikom metodom
Analizirati koordinate, brzinu, ubrzanje, silu i energiju
tijela baenog vertikalno uvis
Istraiti ovisnost najvee visine, Hm o kvadratu poetne
brzine tijela, vo2 .
Istraiti ovisnost vremena uspinjanja na najveu visinu,
G3 - PROUAVANJE SLOENIH
th o poetnoj brzini, vo.
GIBANJA
Istraiti ovisnost najvee visine, Hm o vremenu
(VERTIKALNI HITAC) uspinjanja, t < tH
Istraiti ovisnost trenutne brzine, v o vremenu
uspinjanja, t < tH
Istraiti ovisnost najvee visine, Hm o masi tijela baenoj
vertikalno uvis poetnom brzinom, vo.
Analizirati koordinate, brzinu, ubrzanje, silu i energiju
tijela baenog koso uvis.
Istraiti i grafiki prikazati ovisnost najvee visine, Hm o
kvadratu poetne brzine tijela, vo2.
G4 - PROUAVANJE SLOENIH Istraiti i grafiki prikazati ovisnost dometa, D o kvadratu
GIBANJA
poetne brzine, vo2.
(KOSI HITAC) Grafiki prikazati ovisnost komponente brzine, vy o
vremenu, t.
Istraiti ovisnost najvee visine, Hm i dometa, D o masi
tijela baenog koso uvis poetnom brzinom, vo.

40
 PROUAVANJE PRAVOCRTNIH GIBANJA

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Za realizaciju nastave fizike na

projektnom danu Renesansa u Gimnaziji
Petra Preradovia napravljena je ova
drvena kosina. Duga je oko 160 cm.
Polovina je glatka, a na drugoj su polovini
4 utora za kuglice. Stezaima se moe
podeavati duljina puta kuglice. Na
drvenom tapu (na slici je uspravan)
metalni je potporanj koji pridrava gornju
dasku kosine. Nagib kosine moe se
mijenjati. Na rubu je metarska mjerka
Slika G1.1. Kosina (Galilejeva kosina)
(krojaki metar).

h visina kosine
b udaljenost potpornja i podnoja kosine

tg = h / b

Slika G1.3. Nagib kosine

Preporuke za mjerenje:
Za izvoenje eksperimenta koristite metalne kuglice. Postavite kuglicu tako da
njen prednji rub prelazi zadani put. Duinu puta odredite pomou metra na
kosini. Nagib odredite mjerenjem visine kosine i duljine kosine do potpornja
koji dri gornju dasku kosine. Vrijeme mjerite mobilnim telefonom.
Uz ove eksperimente prikazano je vie grafikih prikaza u GeoGebri i u Excelu.
Razmotrite s uenicima znaenje povrine ispod grafikih prikaza.
Slika G1.2. Nosa
kosine

41
 Razmiljamo

Na skici lijevo dvije su kosine. Duljina svake neka je s = 50

cm, a visina h se mijenja. Ove kosine ine daske poloene
na knjige. Ako s kosine veeg nagiba istovremeno
putate, bez poetne brzine, kuglice mase m i M > m,
koja e od njih prije sii niz kosinu? Zato?
Kuglice se istovremeno sputaju niz kosinu.

Koja e kuglica imati vee ubrzanje? Zato?

Slika G1. 4. Kosine
Izvor:
https://illuminations.nctm.org/Lesson
.aspx?id=1081, srpanj 2016.
Ubrzanja su im jednaka. (II. Newtonov zakon).
Koja e kuglica u podnoju kosine imati veu brzinu?
Brzine su ime jednake u vakuumu.

S kosine manjeg nagiba putate, bez poetne brzine, kuglice mase m i M > m. Koja e od njih prije
sii niz kosinu? Zato?
Kuglice se istovremeno sputaju niz kosinu.

Koja e kuglica imati vee ubrzanje? Zato?

Ubrzanja su im jednaka. (II. Newtonov zakon).

Koja e kuglica u podnoju kosine imati veu brzinu?

Brzine su im jednake u vakuumu.

Kuglicu mase m putate prvo s kosine manjeg, a potom s kosine veeg nagiba bez poetne brzine.
U kojem e sluaju kuglica imati vee ubrzanje? Zato?
Vee je ubrzanje niz kosinu veeg nagiba.

Kakvo je gibanje kuglice mase M kada je kut prema horizontali jednak 90? Zato?
Tijelo slobodno pada ubrzanjem g.

Usporedite ovo gibanje s gibanjem nizbrdicom:

Tijelo se niz kosinu sputa manjim ubrzanjem, a < g.

42
 Istraujemo i zakljuujemo

Pribor: Kosina visine h i duljine s, metarska mjerka, dvije kuglice razliitih masa, zaporni sat.

Uputa: Svaki puta kuglice pustite s istog mjesta i bez poetne brzine.
Mjerenje: Kuglice pustite niz kosinu. Mjerite prevaljeni put i vrijeme njihova gibanja. Izvedite
kvalitativna (priblina) mjerenja te zapiite svoja zapaanja vezana uz gibanje nizbrdicom.

I. Odaberite nagib kosine te istovremeno pustite niz kosinu dvije kuglice razliitih masa, m i
M > m. Koja je od njih prije stigla u podnoje kosine?

Kuglice istovremeno stiu niz kosinu. (Na gibanje u zraku utjee i otpor zraka).

Usporedite njihova ubrzanja:

am = aM. Jednaka su.

Promijenite nagib kosine i ponovite mjerenja. Niz kosinu veeg nagiba pustite obje kuglice
masa, m i M > m. Koja je od njih prije stigla u podnoje kosine?
Kuglice se istovremeno sputaju niz kosinu.

Usporedite njihova ubrzanja:

am = aM. Jednaka su, ali su vea niz kosinu veeg nagiba.

to mislite, o emu ovisi ubrzanje kuglice pri gibanju nizbrdicom?

Ubrzanje kuglice pri gibanju nizbrdicom ovisi o nagibu kosine (i gravitacijskom polju u
kojem se kuglica giba), ako zanemarimo trenje.

II. Kuglicu mase m pustite niz nagnutu kosinu. Duljinu kosine podijelite na dva jednaka dijela.
Izmjerite vrijeme gibanja niz prvu polovinu duljine kosine
s1 = _______ ; t1 = ________

Drugi puta mjerite vrijeme za koje e prevaliti drugu polovinu kosine. Vrijeme mjerite od
trenutka kad kuglica doe do polovita kosine, do kraja kosine:
s2 = _______ ; t2 = ________ .

s1 = s2 t1 > t2
Jednoj kuglici izmjerite vrijeme gibanja nizbrdicom na putu s i na putu 4s. Kako se odnose
vremena njihovih gibanja?

t2 = 2 t1

Prema rezultatima mjerenja pokuajte odrediti vrstu gibanja: jednoliko ubrzano gibanje.

43
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Kosina visine h i duljine s, metarska mjerka, dvije kuglice razliitih masa, vaga i zaporni
sat.

ZADATAK VJEBE:
1. Provjeriti zakone jednoliko ubrzanog gibanja. Usporediti pomake i prevaljene putove u jednakim
vremenskim intervalima kod jednoliko ubrzanog gibanja.
2. Grafiki prikazati ovisnost brzine, ubrzanja i puta o vremenu. Grafiki prikazati brzinu u funkciji
puta, put kao funkciju kvadrata vremena te kvadrat brzine u funkciji puta.
3. Analizirati ovisnost ubrzanja o sinusu nagibnog kuta kosine. Grafiki prikazati i interpretirati
ovisnost ubrzanja o sinusu nagibnog kuta kosine.

MJERENJE I OBRADA :

1.1. Odaberite jedan nagib kosine. Odaberite putove i oznaite ih tako da je prvi put s, drugi 4s,
trei 9s i 16s. Za svaki put izmjerite bar sedam puta vrijeme njihova gibanja. Podatke zapiite u
tablicu 1. Ubrzanje i brzinu raunajte sa srednjom vrijednou vremena, tsr iz algebarskih izraza
2s 2s
a 2 i v . Masa prve kuglice je m1 = 52,5 g.
t sr t sr

Tablica 1. Vrijeme, put i brzina kod jednoliko ubrzanog gibanja za kuglicu mase m1

s /m t1 / s t2 /s t3 / s t4 / s t5 / s t6 / s t7 / s tsr / s a / (ms-2) v / (ms-1)

0,09 0,45 0,44 0,42 0,45 0,50 0,48 0,46 0,46 0,86 0,39
0,36 0,80 0,89 0,91 0,91 0,92 0,95 0,90 0,90 0,90 0,80
0,81 1,38 1,30 1,37 1,28 1,36 1,31 1,33 1,33 0,91 1,22
1,44 1,72 1,73 1,80 1,84 1,87 1,87 1,81 1,81 0,88 1,60

Rezultat:
Omjer uzastopnih pomaka kuglica: x1 : x2 : x3 : x4 = (9 : 27 : 45 : 63) = 9 (1 : 3 : 5 : 7)
Uzastopni se pomaci kuglica odnose kao niz neparnih brojeva.

Omjer uzastopnih vremenskih intervala: t1sr : t2 sr : t3sr : t4 sr (0,46 : 0,44 : 0,43 : 0,48)
Male su razlike u stotinkama sekunde. Smatramo da su vremenski intervali jednaki.

Odredite omjer putova u vremenskim intervalima: s1 : s2 : s3 : s4 = 9 (1 : 4 : 9 : 16)

Teorijski su rezultati (1 : 22 : 32 : 42). Ukupni putovi u uzastopnim vremenskim intervalima odnose

se kao niz kvadrata cijelih brojeva.

44
Omjer ukupnih vremenskih intervala t1sr : t2 sr : t3sr : t4 sr 0,46 (1 : 1,96 : 2,89 : 3,93)

Teorijski bi rezultati bili (1 : 2 : 3 : 4). Uzastopni se vremenski intervali odnose kao niz cijelih
brojeva.

Ubrzanje prve kuglice uz proveden raun pogreke daje iznos a = (0,89 0,02) ms-2.

1.2. Ponovite mjerenja s drugom kuglicom. Masa druge kuglice m2 = 5,6 g .

Tablica 2. Vrijeme, put i brzina kod jednoliko ubrzanog gibanja za kuglicu mase m2

s/m t1 / s t2 / s t3 / s t4 / s t5 / s t6 / s t7 / s tsr / s a / (ms-2) v / (ms-1)

0,09 0,40 0,41 0,41 0,43 0,42 0,39 0,40 0,41 1,08 0,43
0,36 0,81 0,83 0,81 0,84 0,77 0,79 0,80 0,81 1,11 0,88
0,81 1,23 1,21 1,20 1,21 1,31 1,20 1,23 1,23 1,08 1,32
1,44 1,67 1,64 1,65 1,74 1,67 1,64 1,67 1,67 1,03 1,73

Rezultati za kuglicu mase m2:

Omjer uzastopnih pomaka kuglica: x1 : x2 : x3 : x4 = ( 9 : 27 : 45 : 63) = 9 (1 : 3 : 5 : 7)

Uzastopni se pomaci kuglica odnose kao niz neparnih brojeva.

Omjer uzastopnih vremenskih intervala: t1sr : t2 sr : t3sr : t4 sr

(0,41 : 0,40 : 0,43 : 0,45)
Male su razlike u stotinkama sekunde. Smatramo da su vremenski intervali jednaki.

Odredite omjer putova u vremenskim intervalima: s1 : s2 : s3 : s4 = 9 (1 : 4 : 9 : 16)

2 2 2
Teorijski su rezultati ( 1 : 2 : 3 : 4 ). Ukupni putovi u uzastopnim vremenskim intervalima odnose
se kao niz kvadrata cijelih brojeva.

Odredite omjer putova u vremenskim intervalima: 1 : 2 : 3 : 4 = 0,41 (1: 1,98: 3: 4)

Teorijski su rezultati ( 1 : 22 : 32 : 42). Ukupni putovi u uzastopnim vremenskim intervalima odnose
se kao niz kvadrata cijelih brojeva.

Omjer ukupnih vremenskih intervala: 1 : 2 : 3 : 4 = 0,41 (1 : 1,98 : 3 : 4)

Teorijski bi rezultati bili ( 1 : 2 : 3 : 4). Uzastopni se vremenski intervali odnose kao niz cijelih
brojeva.

Srednja vrijednost ubrzanja druge kuglice oznaena je s a sr.

a sr = (1.07 0.04) ms-2

45
Zakljuak o ubrzanjima kuglica razliitih masa niz kosinu istog nagiba:
Brojane se vrijednosti ubrzanja razlikuju. Odredili smo ih posrednim mjerenjem. Grijeili smo
mjerei vrijeme i duljinu. Ubrzanja su istog reda veliine.
Ubrzanja bi im bila jednaka u vakuumu. Naa su mjerenja izvedena u zraku. Njihovi volumeni nisu
jednaki.
Zanemarili smo trenje. Izuavali smo translacijsko gibanje kuglica. Ove se kuglice rotiraju
sputajui se nizbrdicom.
2. Koristite podatke iz tablice 1 ili iz tablice 2. Za jednu kuglicu grafiki prikaite ovisnost brzine o
vremenu.
Grafiki prikaz 1. Ovisnost brzine o vremenu (GeoGebra)

Brzina je linearna funkcija vremena. Jednadba brzine u ovisnosti o vremenu gibanja dana je
izrazom v = k1t = 1,01 ms-2 t.
Koeficijent smjera pravca iznosi 1,01 ms-2. Grafikom metodom odreeno ubrzanje iz ovog
grafikog prikaza iznosi 1,01 ms-2. Izraunata srednja vrijednost ubrzanja asr = 1,07 ms-2.

Algebarski zapis ovisnosti brzine o vremena za jednoliko ubrzano gibanje je v = at.

Grafiki prikaz 2. Ovisnost ubrzanja o vremenu

46
Graf funkcije priblino je pravac paralelan apscisi .

Grafiki prikaz 3. Ovisnost brzine o putu

Funkcija nije linearna. Ukazuje na kvadratnu funkciju.

Grafiki prikaz 4.1. Ovisnost kvadrata brzine o putu (GeoGebra)

Kvadrat brzine jest linearna funkcija vremena iju jednadbu piemo v2 = (2,06 ms-2) s. Nagib
pravca usporeujemo s vrijednou 2,06 ms-2 .
Grafikom metodom odreeno ubrzanje iznosi 1,03 ms-2.
Srednja vrijednost ubrzanja asr = 1,07 ms-2.
Algebarski je zapis ovisnosti brzine o putu kod jednoliko ubrzanog gibanja je v2 = 2a s.

47
 Grafiki prikaz 4.2. Ovisnost kvadrata brzine o putu (Excel)

Graf funkcije je pravac.

Kvadrat brzine linearna je funkcija vremena iju jednadbu piemo v2 = (2,094 ms-2) s.
Nagib je pravca 2,094 ms-2 i to je dvostruki iznos ubrzanja, 2a. Fizike jedinice konstante (nagiba
pravca), ms-2, odreene su iz grafikog prikaza.
Grafikom metodom odreeno ubrzanje iznosi 1,048 ms-2= 1,05 ms-2.
Srednja je vrijednost ubrzanja asr = 1,07 ms-2.

Algebarski je zapis ovisnosti brzine i puta kod jednoliko ubrzanog gibanja v2 = 2a s.

Grafiki prikaz 5. Ovisnost puta o vremenu (GeoGebra)

Graf funkcije jest parabola (drugi dio se ne crta jer vrijeme ne moe biti negativno). Ukazuje na
kvadratnu ovisnost puta o vremenu.

48
 Grafiki prikaz 6.1. Ovisnost puta o kvadratu vremena (GeoGebra)

Funkcija je linearna, s = k1t2 = 0,51434 ms-2 t2.

Grafikom metodom odreeno ubrzanje iznosi 1,02868 ms-2 = 1,03 ms-2.
Izraunata srednja vrijednost ubrzanja asr = 1,07 ms-2.
Algebarski je zapis ovisnosti puta o vremenu kod jednoliko ubrzanog gibanja s = (at2) / 2.

Grafiki prikaz 6.2. Ovisnost puta o kvadratu vremena (Excel, izgled 3)

Funkcija je linearna, s = kt2 = 0,521 ms-2 t2.

Grafikom metodom odreeno ubrzanje iznosi 1,042 ms-2 = 1,04 ms-2.
Izraunata srednja vrijednost ubrzanja asr = 1,07 ms-2.
Algebarski je zapis ovisnosti puta o vremenu kod jednoliko ubrzanog gibanja s = (at2) / 2.

49
3.1. Istraite ovisnost ubrzanja o nagibu kosine. Promijenite bar pet puta nagib kosine i odredite
ubrzanje za svaki nagib. Podatke zapiite u tablicu 3. Za izraun ubrzanja koristite vrijeme tsr:

Uputa: Mjerite vei put (npr. duljinu cijele kosine). Put s = 1,44 m

Tablica 3. Vrijeme, ubrzanje i sinus nagibnog kuta na kosini

h/m t1 / s t2 / s t3 / s t4 / s t5 / s t6 / s t7 / s tsr / s sin a/(ms-2)

0,100 1,68 1,75 1,80 1,76 1,76 1,69 1,75 1,74 0,21376 0,95
0,162 1,22 1,28 1,22 1,28 1,22 1,26 1,29 1,25 0,33411 1,83
0,200 1,19 1,23 1,28 1,19 1,22 1,15 1,27 1,22 0,40092 1,94
0,216 1,03 1,00 0,97 0,98 0,97 0,93 1,02 0,99 0,42732 2,96
0,259 0,92 0,96 0,96 0,95 0,97 0,95 0,96 0,95 0,49306 3,17

Zakljuak o iznosu ubrzanja i sinusu nagibnog kuta kosine:

Porastom nagibnog kuta raste visina kosine, ali i ubrzanje.

3.2. Grafiki prikaite ubrzanje kuglice u ovisnosti o nagibnom kutu kosine.

Grafiki prikaz 7.1. Ovisnost ubrzanja o nagibnom kutu kosine (GeoGebra)

Rezultat:
Ovisnost ubrzanja o sinusu nagibnog kuta prikazujemo izrazom: a = 8,0880 ms-2 sin
0,85355.
Ubrzanje je linearna funkcija sinusa nagibnog kuta kosine. Iz izraza za a = 0 ms-2 raunamo
sin = 0,10553. Jednoliko gibanje kuglice je za kut = 6,06. Ako je kosina manje nagnuta, kuglica
se nee gibati. Za vei nagibni kut gibanje je jednoliko ubrzano.

50
Zakljuak:
Najmanji kut pri kojem se kuglica sputa nizbrdicom : = 6,06
Za gibanje nizbrdicom bez trenja i bez rotacije ubrzanje treba biti po II. Newtonovom zakonu
a = g sin.

Iz grafikog prikaza itamo da kuglica nema ubrzanje za kut iji je sin = 0,10553. Za kut = 6,06
gibanje je jednoliko. Za manje kutove nema gibanja, a za vee kutove gibanje je ubrzano.

Grafiki prikaz 7.2. Ovisnost ubrzanja o nagibnom kutu kosine (Excel)

Rezultat:
Ovisnost ubrzanja o sinusu nagibnog kuta prikazujemo izrazom: a = 8,088 ms-2 sin 0,853.
Ubrzanje je linearna funkcija sinusa nagibnog kuta kosine.

Zakljuak:
Najmanji kut pri kojem se kuglica sputa nizbrdicom jest 6,054.
Iz jednadbe a = 8,088 sin 0,853 odredit emo sinus kuta uvrtavanjem vrijednosti a = 0 ms-2.
Dobivena je vrijednost sin = 0,853/8,088 = 0,105464 ili = 6,05.
Za gibanje nizbrdicom bez trenja i bez rotacije ubrzanje treba biti prema II. Newtonovom zakonu
a = g sin.
Za kut = 6,05 gibanje je jednoliko. Za manje kutove nema gibanja, a za vee kutove gibanje je
ubrzano.

51
 PROUAVANJE SLOENIH GIBANJA (HORIZONTALNI HITAC)

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Ovaj ureaj neobinog imena proizveden je

prije pedesetak godina. U inventaru se vodi
pod imenom dvostrani balistiki pitolj.
Na drvenom bloku (1) privrena je opruga
(2). Prikazan je poloaj u kojem je opruga
napeta. Metalni dio (3) povezuje oprugu i
metalnu polugu (4).
Pritiskom metalnog dijela (3) nadolje
Slika G2. 1. Dvostrani balistiki pitolj s dvije metalne kuglice oslobaa se poluga (4). Zbog zakreta poluge
(pogled odozgo)
naprijed (udesno) kuglica (5) iz ovog poloaja
izvodi gibanje horizontalnog hitca.
Preporuke za mjerenje: Za obavljena mjerenja visina Metalna poluga (4) ima dva utora za kuglice.
s koje kuglica izvodi gibanje horizontalnog hitca Kuglica postavljena u poloaj (6) nakon
mijenja se postavljanjem drvenih kutija za uila. pomicanja poluge (4) slobodno pada.
Domet i visina mjere se metrom. Najmanja oitana U drvenom je bloku prostor za skladitenje
vrijednost jest u milimetrima. kuglica. Preko otvora je mali metalni
Vrijeme se rauna u tisuinkama sekunde. poklopac.

Gravitacijsko ubrzanje g = 9,807 ms-2. Ureaj je pogodan za demonstracijski

eksperiment neovisnosti gibanja.
Dio eksperimenta mogue je izvesti pomou
ravnala i dva novia. Tada se poetna brzina Ureajem se dobivaju dobri podatci.
novia u horizontalnom smjeru ne moe odravati
stalnom.

Slika G2.2.a. (lijevo):

Pogled na ureaj odozgo.
Kuglica je postavljena u
poloaj u kojem opruga
nije napeta.
Slika G2.2.b. (desno):
Pogled na ureaj sa
strane.

52
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Dvostrani balistiki pitolj s dvije metalne kuglice ili novii i ravnalo, dvije loptice,
podloge razliite visine i metar.

ZADATAK VJEBE:

1. Istraiti oblik putanje horizontalno izbaenog tijela s neke visine, h.

2. Provjeriti princip neovisnosti gibanja.
3. Istraiti ovisnost dometa kuglice, D o visini horizontalno izbaenog tijela, h.
4. Grafiki prikazati ovisnost dometa, D o visini h te kvadrat dometa, D2 o visini h.
5. Odrediti poetnu brzinu horizontalno baenog tijela iz balistikog pitolja. Provesti raun
pogreke. Usporediti srednju vrijednost brzine s brzinom odreenom grafikom
metodom.

MJERENJE I OBRADA:

1. Obje kuglice ili oba novia istovremeno pokrenite prema skici 1. Nacrtajte njihove
putanje.

Skica 2. Putanje oba novia ili obje kuglice

Skica 1. Novii i ravnalo

2. Ponovite istraivanje s oba tijela baena horizontalno paljivo gledajui i oslukujui.

Zakljuak o vremenu padanja tijela:

Kuglice padaju istovremeno. Treba paljivo gledati i oslukivati. Kuglica koja izvodi gibanje
horizontalnog hitca pada istovremeno kad i kuglica koja slobodno pada, ali odskoi od poda i
ponovno padne.

53
3. Odaberite poetnu visinu, h. Izvedite sedam mjerenja dometa s iste visine. Odredite srednju
vrijednost dometa, Dsr. Promijenite visinu sedam puta i ponovite mjerenja. Domet mjerite ispod
mjesta izbacivanja. Podatke mjerenja zapiite u tablicu 1.

Tablica 1. Visina i domet horizontalno izbaenog tijela

h/m D1 / m D2 / m D3 / m D4 / m D5 / m D6 / m D7 / m Dsr / m
0,796 0,782 0,785 0,795 0,800 0,798 0,806 0,800 0,791
0,881 0,804 0,835 0,840 0,839 0,860 0,855 0,858 0,831
1,032 0,870 0,895 0,897 0,895 0,885 0,902 0,900 0,885
1,077 0,945 0,940 0,942 0,923 0,927 0,923 0,930 0,938
1,112 0,970 0,970 0,981 0,975 0,975 0,969 0,969 0,970
1,208 0,998 0,995 1,000 1,001 0,998 1,015 1,005 1,002
1,404 1,023 1,034 1,042 1,037 1,032 1,029 1,045 1,034

Zapaanja o ovisnosti dometa o visini prema podatcima mjerenja:

Pri poveanju visine i domet se poveava. Poveanje visine s h na priblino 2 h nije domet
D povealo na priblino dvostruki iznos.

4. Koristite podatke iz tablice 1. te grafiki prikaite ovisnost dometa, D o visini h

Grafiki prikaz 1. Ovisnost dometa D o visini h u GeoGebri

Grafiki prikaz nacrtan je u GeoGebri

i koristi se na nastavi matematike.

Dodana je vrijednost koordinata

toke (0, 0).

Za nastavu matematike mogua je

analiza cijele funkcije.

Zapaanja o ovisnosti dometa o visini prema podatcima mjerenja:

Oblik grafa pokazuje polinomsku ovisnost dometa o visini.

Isti grafiki prikaz za analizu eksperimentalnih podataka mogue je razmatrati u Excelu.

Zakljuak je isti.

54
 Grafiki prikaz 2. Ovisnost dometa D o visini h u Excelu

5. Iz tablice 1. prepiite podatke o visini h i domet Dsr u tablicu 2. Dopunite stupce izraunatim
vremenom padanja, t, kvadratom srednje vrijednosti dometa, D2 , poetnom brzinom vo i
provedite raun pogreke za poetnu brzinu.

Tablica 2. Visina, domet, kvadrat dometa, vrijeme, brzina i apsolutna pogreka brzine

h/m Dsr / m D2 / m 2 t/s vo / (ms-1) vo / (ms-1)

0,796 0,791 0,6257 0,403 1,963 0,014
0,881 0,831 0,6906 0,424 1,960 0,017
1,032 0,885 0,7832 0,459 1,928 0,049
1,077 0,938 0,8789 0,469 1,999 0,022
1,112 0,970 0,9399 0,476 2,037 0,060
1,208 1,002 1,0030 0,496 2,019 0,042
1,404 1,034 1,0692 0,535 1,933 0,044

Rezultat:
Poetna brzina za svako mjerenje kvocijent je srednje vrijednosti dometa i izraunatog vremena.
Zbog principa neovisnosti gibanja koji su uenici ranije dokazali mjerenjem, vrijeme raunamo za
svaku visinu h kao vrijeme slobodnog padanja.
Poetna brzina horizontalno izbaenog tijela:
vo = (1,977 0,060) ms-1

Grafiki prikaite ovisnost kvadrata dometa, D2 o visini h

Grafiki prikaz 3. Ovisnost kvadrata dometa, D2 o visini h u GeoGebri

Zapis brojeva prikladan je za nastavu

matematike.
Linearna funkcija koristi se za analizu na satu
matematike.
Raunalni program daje linearnu funkciju

y = 0,79543 x + 0,0020963.

55
 Grafiki prikaz 4. Ovisnost kvadrata dometa, D2 o visini h u Excelu

Analizom podataka bez ukljuivanja mogunosti prolaza funkcije kroz ishodite jednadba funkcije
je y = 0,786x + 0,012 .

Ukljuimo li pretpostavku prekida u ishoditu, jednadba ima oblik y = 0,797x.

Grafiki prikaz 5. Ovisnost kvadrata dometa, D2 o visini h u Excelu

Rezultat: poetna brzina dobivena grafikom metodom

Ako kuglicu smatramo materijalnom tokom koja pada u vakuumu, zanemarujemo njene dimenzije
i otpor zraka. Kuglica ima domet kada je izbaena horizontalno s visine h. Iako nije mjerena
vrijednost toka (0, 0) ukljuen je prekid funkcije u ishoditu. Razmatramo jednadbu D2 = (2 h /g)
vo2 i usporeujemo s ovom linearnom funkcijom.
Koeficijent smjera pravca usporeujemo s vrijednou iz jednadbe
D 2 2 vo2
k 0,797 m
h g

56
Jedinice konstante k vidljive su iz grafikog prikaza. Poetnu brzinu, vogr odreujemo grafikom
metodom.
kg
vogr 1,977 ms-1
2

Ova se vrijednost usporeuje sa srednjom izraunatom vrijednou. Male su razlike bez obzira
na to koji raunalni program za crtanje grafova koristimo.

57
 PROUAVANJE SLOENIH GIBANJA (VERTIKALNI HITAC)

UPUTE NASTAVNIKU

Slika G3.1. Slika aplikacije sa stranice http://www.walter-fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan

2016.

Opis mjernog ureaja Preporuke za mjerenje:

Vjeba se izvodi pomou raunalne simulacije na Raunalna simulacija izvrsno pribliava

navedenoj web adresi. uenicima ovo sloeno gibanje.
Za vertikalni hitac odaberite poetnu visinu h = 0
m. Kut izbacivanja je 90. Ubrzanje slobodnog
padanja neka je 10,00 ms-2.
Vrijednosti su ispisane na zaslonu monitora.

Za male vrijednosti brzina prikazane su visine i u

cm (vo = 10 ms-1, Hm = 5,00 m). Poveanjem
brzine najvea visina prikazana je u metrima (vo
= 100 ms-1, Hm = 500 m).

Slika G3.2. Prikazana je slika na monitoru kada Vrijednosti treba zapisivati kako su navedene u
odaberete prikaz sile. Iznos sile 10 N. simulaciji.
Masa 1 kg, poetna brzina 50 ms-1,
poetna visina 0 m, ubrzanje sile tee 10 ms-2.

58
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Raunalo s internetskom vezom, web adresa http://www.walter-fendt.de/ph6en/proje

ctile_en.htm, rujan 2016.

UPUTA (izvor: web adresa http://www.walter-fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan 2016.)

Java applet prikazuje gibanje hitca pod pretpostavkom da se otpor sredstva (kojim se giba) moe
zanemariti.
[Reset] - poetno stanje (mogu mu se zadati visina s koje hitac polazi [0.000 m - 100.000 m],
intenzitet brzine [0.000 m s-1 - 100.000 m s-1] i kut koji ona zatvara s horizontalom [0 - 90] kao i
masa tijela [0.000 kg - 10.000 kg] i gravitacijsko ubrzanje [1.000 m s-2 - 100 m s-2]).
[Start] - pokreemo simulaciju.
[Usporeno] - simulaciju usporavamo 10 puta.
Applet crta putanju hitca ispisujui podatke o jednoj od pet veliina koje se mogu izabrati: poloaj,
brzina, ubrzanje, sila i energija tijela.

Uputa: Za cijelu vjebu odaberite kut izbacivanja 90. Namjestite poetnu visinu na 0 m. Radi
jednostavnosti odaberite gravitacijsko ubrzanje 10,00 ms-2. Za 1.1.-1.5. odaberite masu i nemojte
je mijenjati. Masa iznosi m = 1 kg.
Za zadatak 1.6. odaberite brzinu vo = 100 m s-1 i nemojte je mijenjati.

Biljeite vrijednosti koje vidite na monitoru. Zanemarite sigurne i nesigurne znamenke.

ZADATAK VJEBE:

1. Analizirati koordinate, brzinu, ubrzanje, silu i energiju tijela baenog uvis.

2. Istraiti ovisnost najvee visine, Hm o kvadratu poetne brzine tijela, vo2.
3. Istraiti ovisnost vremena uspinjanja na najveu visinu, th o poetnoj brzini, vo.
4. Istraiti ovisnost najvee visine, Hm o vremenu uspinjanja, t < tH.
5. Istraiti ovisnost trenutne brzine, v o vremenu uspinjanja, t < tH.
6. Istraiti ovisnost najvee visine, Hm o masi tijela baenoj vertikalno uvis poetnom
brzinom, vo.

MJERENJE I OBRADA:

1.1. Pokrenite simulaciju na zadanoj web adresi. Odaberite brzinu i promatrajte vektore brzine
pri uspinjanju i padanju.
Zakljuak o vrsti gibanja prema brzini:
pri uspinjanju: jednoliko usporeno gibanje.
pri padanju: jednoliko ubrzano gibanje.

59
1.2. Odaberite ubrzanje i promatrajte vektor ubrzanja pri uspinjanju i padanju.
Zakljuak o vrsti gibanja prema ubrzanju:
pri uspinjanju: jednoliko usporeno gibanje.
pri padanju: jednoliko ubrzano gibanje.

1.3. Odaberite silu i promatrajte vektor sile pri uspinjanju i padanju.

Zakljuak o vrsti gibanja prema sili:
pri uspinjanju: jednoliko usporeno gibanje.
pri padanju: jednoliko ubrzano gibanje.

1.4. Odaberite energiju i promatrajte iznose energije pri uspinjanju i padanju:

Zakljuak o energiji: Masa tijela m = 1 kg.

Trenutak h /m Egp / kJ Eu / kJ Ek / kJ v / ms-1
izbacivanje 0 0 5 5 100
najvea visina 500 5 5 0 0

Ukupna je energija sustava ouvana.

1.5. Odaberite poloaj, pokrenite simulaciju, mijenjajte poetnu brzinu, vo i u tablicu 1. biljeite
vrijednosti ukupnog vremena tu (dvostruko vrijeme uspinjanja tH), i najvee visine Hm. U zadnji
stupac zapiite kvadrat poetne brzine.

Tablica 1. Poetna brzina, najvea visina, ukupno vrijeme do padanja na tlo, vrijeme
uspinjanja, i kvadrat poetne brzine
-1
vo / m s Hm / m tu / s tH / s v2o / (m s-1)2
5 1,25 1,00 0,50 25
10 5,0 2,00 1,00 100
20 20,0 4,00 2,00 400
30 45,0 6,00 3,00 900
40 80,0 8,00 4,00 1600
50 125 10,00 5,00 2500
60 180 12,00 6,00 3600
70 245 14,00 7,00 4900
80 320 16,00 8,00 6400
90 405 18,00 9,00 8100
100 500 20,00 10,00 10000

60
Pomou podataka iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost najvee visine, Hm o kvadratu poetne
brzine tijela, vo2.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost najvee visine, Hm o kvadratu poetne brzine tijela, vo2

Zakljuak o ovisnosti najvee visine, Hm o kvadratu poetne brzine tijela, vo2:

vo2
Najvea visina linearna je funkcija kvadrata poetne brzine. H m k1 v
2

2 g
o

Podatci za najveu visinu biljeeni su kako pie u raunalnoj simulaciji. Grafovi su crtani u Excelu.

Zakljuak o omjeru (Hm/ vo2):

Omjer je stalan. Linearna funkcija ima koeficijent smjera pravca k1 = 0,05 s2m-1. Jedinice su
odreene iz grafikog prikaza. Nagib 0,05 s2m-1 jednak je konstanti k1 1 .
2g

Pomou podataka iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost najvee visine, Hm o vremenu uspinjanja,
tH.
Grafiki prikaz 2. Ovisnost najvee visine, Hm o vremenu uspinjanja, tH

61
Zakljuak o ovisnosti najvee visine, Hm o vremenu uspinjanja, tH:
Graf ukazuje na jednoliko usporeno gibanje.
Vrijeme uspinjanja ovisi o: poetnoj brzini.
Pomou podataka iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost vremena uspinjanja, tH o poetnoj brzini,
vo.
Grafiki prikaz 3. Ovisnost vremena uspinjanja, tH o poetnoj brzini, vo

Zakljuak o ovisnosti vremena uspinjanja, tH o poetnoj brzini, vo:

vo
Vrijeme uspinjanja linearna je funkcija brzine, t H k 2 vo . Koeficijent smjera je
g
1 s2
k2 0,1
g m

Gibanje tijela koje se uspinje poetnom brzinom vo do najvie toke je jednoliko usporeno.

Pomou podataka iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost brzine v o trenutku vremena, t, t < tH.
Odaberite poetnu brzinu vo = 100 ms-1 te izraunajte brzinu u svakoj sekundi uspinanja tijela.

v / ms-1 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
t/s 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Grafiki prikaz 4. Ovisnost brzine, v o trenutke vremenu, t, t < tH

62
Zakljuak o ovisnosti brzine, v o trenutke vremenu, t, t < tH:
rzina je linearna funkcija vremena. Koeficijent smjera ima negativan predznak. Jednadba je
jednaka v = vo g t.

U trenutku t = 5 s vektor brzine mijenja orijentaciju. Nakon toga gibanje je ubrzano.

Gibanje tijela koje se uspinje u trenutku t, t < tH jest: jednoliko usporeno.

1.6. Istraite ovisnost najvee visine, Hm o masi tijela baenoj vertikalno uvis poetnom brinom, vo.
Odaberite brzinu i za vrijeme istraivanja nemojte je mijenjati, kao ni kut ni poetnu visinu.
Mijenjajte masu tijela i podatke biljeite u tablicu 2.

Brzina: vo = 50 ms-1.

Tablica 2. Masa, najvea visina, ukupno Zakljuak o ovisnosti najvee visine, Hm o

vrijeme do padanja na tlo i vrijeme uspinjanja masi tijela, m:
m / kg Hm / m tu / s tH / s
Najvea visina ne ovisi o masi tijela.
1 125 10,0 5,0
vo2
2 125 10,0 5,0 Hm
5 125 10,0 5,0 2 g
10 125 10,0 5,0

63
 PROUAVANJE SLOENIH GIBANJA (KOSI HITAC)

UPUTE NASTAVNIKU

Slika G4.1. Slika aplikacije sa stranice http://www.walter-fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan

2016.

Opis mjernog ureaja Preporuke za mjerenje:

Vjeba se izvodi pomou raunalne simulacije na
napisanoj web adresi.
Isprepliu se sadraji domena gibanja,
meudjelovanja i energije.
Za analizu podataka koriste se sadraji iz
fizike, matematike i IKT tehnologije.

Za kosi hitac odaberite poetnu visinu

h = 0 m. Ubrzanje slobodnog padanja neka
je 10,00 ms-2. Kut elevacije se mijenja.

Vrijednosti su ispisane na zaslonu monitora.

Slika G4 2. Slika aplikacije, odabir energija. Biljee se vrijednosti zapisane u simulaciji.

Masa tijela 1 kg, brzina 50 ms-1, kut elevacije 45,
Simulaciju pokrenite i po potrebi usporite.
poetna visina 0 m, ubrzanje sile tee 10 ms-2.

Poetni trenutak: Raspravite s uenicima promjene brzine i

Kinetika energija 1,25 kJ energije.
Gravitacijska potencijalna energija 0 J
Ukupna energija 1,25 kJ.

64
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Raunalo s internetskom vezom, web adresa http://www.walter-

fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan 2016., raunalni programi, kalkulator.

UPUTA (izvor: web adresa http://www.walter-fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan 2016.)

Java applet prikazuje gibanje hitca pod pretpostavkom da se otpor sredstva (kojim se giba) moe
zanemariti.
[Reset] - poetno stanje (mogu mu se zadati visina s koje hitac polazi [0,000 m 100,000 m],
intenzitet brzine [0,000 m s-1 100,000 m s-1] i kut koji ona zatvara s horizontalom [0 - 90], kao i
masa tijela [0,000 kg 10,000 kg] i gravitacijsko ubrzanje [1,000 m s-2 - 100 m s-2]).
[Start] - pokreemo simulaciju.
[Usporeno] - simulaciju usporavamo 10 puta.
Applet crta putanju hitca ispisujui podatke o jednoj od pet veliina koje se mogu izabrati: poloaj,
brzina, ubrzanje, sila ili energija tijela.

Savjet: Za cijelu vjebu odaberite visinu 0 m. Radi jednostavnosti odaberite gravitacijsko ubrzanje
10 ms-2. Za 1.1.-1.5. odaberite masu i nemojte je mijenjati. Masa iznosi 1,000 kg.
Biljeite vrijednosti koje vidite na monitoru. Zanemarite sigurne i nesigurne znamenke.

ZADATAK VJEBE:

1. Analizirati koordinate, brzinu, ubrzanje, silu i energiju tijela baenog koso uvis.
2. Istraiti i grafiki prikazati ovisnost najvee visine, Hm o kvadratu poetne brzine tijela, vo2.
3. Istraiti i grafiki prikazati ovisnost dometa, D o kvadratu poetne brzine, vo2.
4. Grafiki prikazati ovisnost komponente brzine, vy o vremenu, t.
5. Istraiti ovisnost najvee visine, Hm i dometa, D o masi tijela baenog koso uvis poetnom
brzinom, vo.

MJERENJE I OBRADA:

1.1. Pokrenite simulaciju na zadanoj web adresi. Analizirajte brzinu pri uspinjanju i padanju.
Zakljuak o vrsti gibanja prema brzini:
pri uspinjanju: jednoliko usporeno.
pri padanju: jednoliko ubrzano.

1.2. Odaberite ubrzanje i promatrajte vektor ubrzanja pri uspinjanju i padanju.

Zakljuak o vrsti gibanja prema ubrzanju:
pri uspinjanju: jednoliko usporeno.
pri padanju: jednoliko ubrzano.

65
1.3. Odaberite silu i promatrajte vektor sile pri uspinjanju i padanju.
Zakljuak o vrsti gibanja prema sili:
pri uspinjanju: jednoliko usporeno.
pri padanju: jednoliko ubrzano.

1.4. Odaberite energiju i promatrajte iznose energije pri uspinjanju i padanju.

Masa tijela m = 1,000 kg. Kut elevacije = 45 .

Zakljuak o energiji:
Trenutak/poloaj Egp / J v / ms-1 Ek / J Eu / J
U trenutku izbacivanja 0 50 1250 1250
Na najveoj visini 625 35,36 625 1250
U trenutku udara 0 50 1250 1250

Slika G4.3. Prikaz vrijednosti energija u blizini poloaja najvee visine

Slika G4.4. Prikaz vrijednosti brzina u blizini poloaja najvee visine

66
1.5. Odaberite poloaj, pokrenite simulaciju, odaberite kut elevacije i nemojte ga mijenjati.
Mijenjajte poetnu brzinu, vo i u tablicu 1. biljeite vrijednosti brzine, dometa, D, najvee
visine, Hm i ukupnog vremena tu. U zadnji stupac zapiite kvadrat poetne brzine.

Kut elevacije : = 30 . Masa tijela : 1,000 kg .

Tablica 1. Poetna brzina, domet, najvea visina, ukupno vrijeme do padanja na tlo, vrijeme
uspinjanja i kvadrat poetne brzine
-1
vo / ms D/m Hm / m tu / s v02 / (ms-1)2
10 8,66 1,25 1,00 100
20 34,6 5,00 2,00 400
30 77,0 11,2 3,00 900
40 139 20,0 4,00 1600
50 217 31,2 5,00 2500
60 312 45,0 6,00 3600
70 424 61,2 7,00 4900
80 554 80,0 6,00 6400
90 701 101 9,00 8100
100 866 125 10,00 10000

Pomou podataka iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost najvee visine o kvadratu poetne brzine
tijela.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost najvee visine, Hm o kvadratu poetne brzine tijela, vo2

67
Zakljuak o ovisnosti najvee visine, Hm o kvadratu poetne brzine tijela, vo2:

Najvea visina linearna je funkcija kvadrata brzine, H m k1 vo2 .

Zakljuak o omjeru (Hm / vo2):

vo2 sin 2
Omjer je stalan. Iz izraza H m k1 vo2 sin 2 usporeujemo k1 = 0,012 s2m-1 s k 1
2g 2g
Za sin = 30 i g = 10 ms-2 vrijednost ove konstante iznosi 0,0125 s2m-1.

Pomou podataka iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost dometa o kvadratu poetne brzine.

Grafiki prikaz 2. Ovisnost dometa, D o kvadratu poetne brzine tijela, vo2

Zakljuak o ovisnosti dometa, D o kvadratu poetne brzine tijela, vo2:

Domet je linearna funkcija kvadrata brzine, D k2 vo2 .

Zakljuak o omjeru (D / vo2):

vo2 sin( 2 )
Omjer je stalan. Iz izraza D k2 vo2 sin( 2 ) usporeujemo k2 = 0,086 s m s k 2
2 -1

g g

Za sin = 30 i g = 10 ms-2 ova konstanta iznosi 0,0866 s2m-1.

68
1.6. Iz tablice 1. zabiljeite iznos poetne brzine, vo = 100 ms-1, i kuta elevacije, = 30 . Vrijeme
padanja na tlo iznosi t = 10 s. Raunajte vertikalnu komponentu brzine iz izraza
v y vo sin gt .

Tablica 2. Vertikalna komponenta brzine koso baenog tijela u ovisnosti od vremena

t/s 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
-1
vy/ms 50 40 30 20 10 0 - 10 - 20 -30 -40 -50

Grafiki prikaite vertikalnu komponentu brzine u ovisnosti o vremenu do padanja na tlo.

Grafiki prikaz 3. Ovisnost vertikalne komponente brzine o vremenu do padanja na tlo

Zakljuak o ovisnosti vertikalne komponente brzine o vremenu do padanja na tlo:

Komponenta brzine u vertikalnom se smjeru smanjuje, a nakon dostizanja nulte vrijednosti
poveava se.

Jednadba pravca y = - 10 x + 50 poklapa se s vy = 50 ms-1 10 ms-2 t.

Za poetnu brzinu vo = 100 ms-1 i kut elevacije = 30 poetna brzina u vertikalnom smjeru
iznosi vo sin = 50 ms-1.

Na grafikom prikazu 3. oznaite vrijeme uspinjanja. Vrijeme uspinjanja iznosi th = 5 s .

1.7. Istraite ovisnost najvee visine, Hm i dometa, D o masi tijela baenog koso uvis. Podatke
biljeite u tablicu 3.
Stalne veliine: poetna visina, brzina izbacivanja, kut elevacije i gravitacijsko ubrzanje, domet i
najvea visina.
Promjenjive veliine: masa tijela.

69
 Tablica 3. Masa, domet, najvea visina, Zakljuak o ovisnosti najvee visine, Hm o
ukupno vrijeme do padanja na tlo masi tijela, m: Najvea visina ne ovisi o masi
m / kg D/m Hm / m tu / s tijela ako su stalne brzina i kut izbacivanja,
1 217 31,2 5,00 poetna visina i gravitacijsko ubrzanje.
2 217 31,2 5,00 Zakljuak o ovisnosti dometa, D o masi tijela,
5 217 31,2 5,00 m: Domet ne ovisi o masi tijela ako su stalne
10 217 31,2 5,00 brzina i kut izbacivanja, poetna visina i
50 217 31,2 5,00 gravitacijsko ubrzanje.

Slika G4.5. Domet i najvea visina tijela izbaenog poetnom brzinom 50 ms-1 pod kutom 30,
poetna visina 0 m i gravitacijsko ubrzanje 10 ms-2. Masa tijela je 10 kg.

Slika G4.6. Domet i najvea visina tijela izbaenog poetnom brzinom 50 ms-1 pod kutom 30,
poetna visina 0 m i gravitacijsko ubrzanje 10 ms-2. Masa tijela je 50 kg.

70
ENERGIJA

71
 Popis vjebi sa zadatcima u pojedinoj vjebi
VJEBA
E1 - PROUAVANJE ZAKONA
OUVANJA ENERGIJE POMOU
LOPTICA KADA PADAJU S NEKE
VISINE h I ODSKOE NA VISINU h'
E2 - PROUAVANJE ZAKONA
OUVANJA ENERGIJE POMOU
KUGLICA KOJE SE SPUTAJU NIZ
KOSINU S VISINE h NA RAVNU
PODLOGU TE PADAJU S VISINE H
E3 - PROUAVANJE KAPACITETA
KONDENZATORA U ISTOSMJERNOM I
IZMJENINOM STRUJNOM KRUGU
E4 - PROUAVANJE STOJNIH
VALOVA. ODREIVANJE BRZINE
ZVUKA
E5 - ODREIVANJE INTERVALA
FREKVENCIJA VIDLJIVE SVJETLOSTI
OSOBNIM SPEKTROMETROM
E6 - ODREIVANJE BRZINE
SVJETLOSTI U STAKLU I VODI
E7 - PROUAVANJE SERIJSKOG,
PARALELNOG I MJEOVITOG SPOJA
OTPORNIKA
72
ZADATAK
Istraiti ovisi li predana energija o vrsti loptice.
Istraiti koliko energije loptice predaju podlozi pri udaru
o nju.
Grafiki odrediti postotak energije predane podlozi.
Primijeniti zakon ouvanja ukupne energije.
Primijeniti zakon ouvanja energije u razliitim
situacijama (stol visine H, pod te za gibanja po jednako
dugim podlogama razliite hrapavosti).
Grafiki prikazati ovisnost gravitacijske potencijalne
energije o ukupnoj visini kuglice.
Grafiki prikazati ovisnost kinetike energije kuglice o
kvadratu brzine.
Odrediti kapacitet kondenzatora u PhET Colorado
simulaciji.
Odrediti izraz za ukupni kapacitet serijskog spajanja
kondenzatora (razliiti kapaciteti).
Odrediti ukupni kapacitet paralelnog spajanja
kondenzatora (razliiti kapaciteti).
Odredite brzinu zvuka u zraku pomou glazbene vilice
u stupcu zraka iznad povrine vode za dvije ponuene
glazbene vilice.
Prouiti ogib monokromatske i polikromatske svjetlosti
na optikoj reetki
Odrediti valnu duljinu i frekvenciju monokromatske
svjetlosti
Odrediti interval valnih duljina vidljivog spektra
(mjerenjem valnih duljina ljubiaste, zelene i crvene
svjetlosti)
Odrediti interval frekvencija vidljivog spektra.
Prouiti lom svjetlosti i totalnu refleksiju na granici zrak-
staklo i zrak-voda
Odrediti indeks loma svjetlosti na granici zrak-staklo i
zrak-voda
Odrediti brzinu svjetlosti u staklu i u vodi.
Interpretirati grafiku ovisnost sinusa lomljenog kuta o
sinusu upadnog kuta.
Usporediti rezultate mjerenja sa standardnim
vrijednostima mjerenih veliina.
Samostalno istraiti primjenu loma svjetlosti i totalne
refleksije.
Odrediti elektrini otpor otpornika R1, R2, R3.
Odrediti ukupni elektrini otpor serijskog spoja.
Odrediti ukupni elektrini otpor paralelnog spoja.
Odrediti ukupni elektrini otpor mjeovitog spoja.
Ispitati u kakvoj je vezi elektrina struja koja dolazi iz
izvora s elektrinim strujama u pojedinim granama kod
paralelnog spoja.
 PROUAVANJE ZAKONA OUVANJA ENERGIJE I
(pomou loptica kada padaju s neke visine h i odskoe na visinu h')

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Nosa za metar jest dovratnik na vratima uionice za fiziku.

Metar treba paljivo postaviti na pod da mu ne smetaju podne lajsne.

Preporuke za mjerenje:

Ove je eksperimente vrlo jednostavno izvesti.

Koriste se razliite loptice ili kuglice. Loptica
se postavi tako da je njen donji rub na
zadanoj visini (npr. 2 m).

Vie puta se mjeri visina h' ili se snimi pa se

promatra usporena snimka. Koristi li se
usporena snimka moe se raunati s
ubrzanjem sile tee g = 9.807 m s-2.

Mjereni su podatci obraeni u Excelu.

Slika E1.2. Mjerenje visine
Slika E1.1. Metar h i h'
na dovratniku

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo

grafove, zakljuujemo

PRIBOR: razliite loptice (gumena, loptica za stolni tenis, metalne), metar, dinamometar (ili
vaga).

ZADATAK VJEBE:
1. Istraiti ovisi li predana energija o vrsti loptice.
2. Istraiti koliko energije loptice predaju podlozi pri udaru o nju.
3. Grafiki odrediti postotak energije predane podlozi.
4. Primijeniti zakon ouvanja ukupne energije.

73
MJERENJE I OBRADA:

Uputa: Donji rub loptice podesite na tono odreenu visinu.

1. S iste visine pustite metalnu i gumenu lopticu (priblino) istih masa, bez poetne brzine. Ponovite
mjerenja pet puta i zapiite podatke u tablicu 1.

Masa metalne loptice: 23,20 g. Masa gumene loptice: 24,28 g

Tablica 1. Visine uspinjanja loptica iste mase, a razliitih materijala

Loptica h/m h'1 / m h'2 / m h'3 / m h'4 / m h'5 / m h'sr / m
metalna 1,00 0,14 0,16 0,15 0,15 0,14 0,15
gumena 1,00 0,68 0,69 0,69 0,71 0,73 0,70

Zakljuak o visini h' na koju se uspnu loptice istih masa, a razliitih materijala:
Loptice priblino istih masa, ali razliitih materijala ne uspinju se na istu visinu.

Zakljuak o energiji koju predaju podu:

Loptice su podu predale razliite energije. to je manja visina na koju je loptica skoila, vie je
energije predala podu.

2. Ponovite sve postupke iz prvog zadatka s metalnim kuglicama razliitih masa. Istraite ovisi li
predana energija o masi. Mjerene podatke zabiljeite u tablicu 2.

Tablica 2. Visine uspinjanja metalnih kuglica razliitih masa

m/g h/m h'1 / m h'2 / m h'3 / m h'4 / m h'5 / m h'5 / m h'5 / m h'sr / m
0,00240 2,00 0,25 0,28 0,28 0,28 0,30 0,32 0,31 0,29
0,00556 2,00 0,30 0,33 0,31 0,29 0,33 0,30 0,32 0,31
0,01400 2,00 0,36 0,30 0,29 0,30 0,29 0,30 0,28 0,30

Zakljuak o visini h' na koju se uspnu metalne kuglice razliitih masa:

Kuglice od istog materijala, ali razliitih masa uspele su se na priblino istu visinu.

Zakljuak o energiji koju predaju podu:

Loptice predaju podu priblino iste relativne iznose energije.

3. Vrlo paljivo i precizno izmjerite visinu gumene loptice, h, iznad poda. Nakon putanja bez
poetne brzine, loptica pada na pod i uspne se na visinu h'. Izvedite sedam mjerenja padanja s iste
visine. Raunajte sa srednjom vrijednou visine, h'sr. Podatke zapiite u tablicu 2. Smanjite visinu
loptici i ponovite postupke mjerenja. Za gravitacijsko ubrzanje koristite standardnu vrijednost na
dvije decimale, g = 9,81 ms-2 (za morsku razinu).
Omjer visina h'sr/h odredite raunanjem pomou izmjerenih visina.
Gravitacijsku potencijalnu energiju u odnosu na pod odredite iz izraza:

Egp = m g h, te E'gp = m g h'sr.

74
Razliku gravitacijskih potencijalnih energija loptice odredite iz izraza
E = Egp E'gp = m g (h h'sr).
Relativni odnos energije predane podu i gravitacijske potencijalne energije loptice odredite
omjerom, (E / Egp) za svaku visinu.

Masa loptice: 24,28 g.

Tablica 3. Visina s koje pada i na koju se uspne loptica nakon udara o pod, gravitacijska
potencijalna energija, te razlika energija loptice u apsolutnom i relativnom iznosu

h/m h'1/m h'2/m h'3/m h'4/m h'5/m h'6/m h'7/m h'sr/m h'sr/h Egp/J E/J E/Egp
2,00 1,40 1,40 1,41 1,42 1,44 1,43 1,42 1,42 0,71 0,476 0,138 0,29
1,90 1,39 1,39 1,35 1,37 1,38 1,35 1,33 1,36 0,72 0,453 0,129 0,28
1,80 1,25 1,25 1,30 1,29 1,29 1,25 1,27 1,28 0,71 0,429 0,125 0,29
1,70 1,17 1,17 1,21 1,18 1,21 1,20 1,19 1,20 0,70 0,405 0,120 0,30
1,60 1,10 1,10 1,12 1,12 1,13 1,14 1,14 1,13 0,71 0,381 0,112 0,29
1,50 1,03 1,03 1,06 1,07 1,07 1,08 1,09 1,07 0,71 0,357 0,103 0,29
1,40 1,00 1,00 1,01 1,00 1,00 1,01 1,00 1,00 0,72 0,333 0,094 0,28
1,30 0,90 0,90 0,93 0,94 0,97 0,91 0,96 0,94 0,72 0,310 0,087 0,28
1,20 0,85 0,85 0,84 0,83 0,87 0,88 0,87 0,86 0,71 0,286 0,082 0,29
1,10 0,76 0,76 0,80 0,79 0,79 0,80 0,80 0,79 0,72 0,262 0,073 0,28
1,00 0,68 0,68 0,69 0,69 0,71 0,73 0,71 0,70 0,70 0,238 0,071 0,30

Zakljuak o visini s koje pada gumena loptica i na koju se uspne nakon udara o pod: h' < h

hsr/
Srednja vrijednost omjera visina h'sr / h: 0,71 0,01
h
Priblino je 71% poetne gravitacijske energije je nakon odskoka loptice na visinu h' gravitacijska
potencijalna energija.

Zakljuak o apsolutnom iznosu energije predane podu: Pri svakom padanju s visine h, loptica
preda dio energije, E podu. to je vea poetna gravitacijska energija, Egp, vie e energije
loptica predati podu.
E
Srednja vrijednost omjera E /Egp: 0,29 0,01
Egp
Priblino 29 % poetne gravitacijske energije loptica preda podu. Zanemarili smo padanje u zraku i
druge oblike transformacije energije.
Prema mjerenim podatcima iz tablice 3. grafiki prikaite ovisnost visine na koju se uspne gumena
loptica o poetnoj visini loptice iznad poda.

75
 Grafiki prikaz 1. Ovisnost visine na koju se loptica uspne o poetnoj visini loptice iznad poda

Zakljuak o visini na koju se loptica uspne u ovisnosti o poetnoj visini loptice iznad poda:
Raunalni program daje zapis h' = 0,707 h. Zaokrue li se vrijednosti na mjerene vrijednosti u
centimetrima, omjer 0,707 zaokruuje se na 0,71.
Omjer odgovara srednjoj vrijednosti omjera visina izraunatim iz niza mjerenja.

Prema podatcima iz tablice 2. grafiki prikaite ovisnost razlike energija o gravitacijskoj

potencijalnoj energiji loptice iznad poda.

Grafiki prikaz 2. Ovisnost razlike energija o gravitacijskoj potencijalnoj energiji loptice iznad poda

Zakljuak o ovisnosti razlike energija o gravitacijskoj potencijalnoj energiji loptice iznad poda:
Raunalni program daje zapis E = 0,288Egp. Zaokruivanjem vrijednosti dobiva se broj 0,29.

Omjer odgovara srednjoj vrijednosti omjera energija izraunatim iz niza mjerenja.

76
4. Uzmite lopticu za stolni tenis i ponovite sve postupke iz treeg zadatka.
Masa loptice: 2,29 g.

Tablica 4. Visina s koje pada i na koju se uspne loptica nakon udara o pod, gravitacijska
potencijalna energija, te razlika energija loptice u apsolutnom i relativnom iznosu

h/m h'1/m h'2/m h'3/m h'4/m h'5/m h'6/m h'7/m h'sr/m h'sr/h Egp/J E/J E/Egp
2,00 0,80 0,87 0,88 0,80 0,80 0,79 0,80 0,82 0,41 0,0449 0,0265 0,59
1,90 0,72 0,74 0,79 0,80 0,81 0,86 0,82 0,79 0,42 0,0427 0,0249 0,58
1,80 0,73 0,78 0,76 0,75 0,76 0,70 0,72 0,74 0,41 0,0404 0,0237 0,59
1,70 0,70 0,71 0,71 0,71 0,70 0,71 0,72 0,71 0,42 0,0382 0,0223 0,58
1,60 0,64 0,63 0,63 0,66 0,63 0,64 0,62 0,64 0,40 0,0359 0,0217 0,60
1,50 0,60 0,60 0,62 0,60 0,60 0,62 0,62 0,61 0,41 0,0337 0,0200 0,59

Zakljuak o visini s koje pada gumena loptica i na koju se uspne nakon udara o pod: h' < h

hsr/
Srednja vrijednost omjera visina h'sr / h: 0,41 0,01
h
Zakljuak o apsolutnom iznosu energije predane podu: Pri svakom padanju s visine h loptica
preda dio energije, E podu. to je vea poetna gravitacijska energija,Egp, vie e energije
loptica predati podu.
E
Srednja vrijednost omjera E / Egp: 0,59 0,01
Egp

Prema mjerenim podatcima iz tablice 4. grafiki prikaite ovisnost visine na koju se loptica uspne o
poetnoj visini loptice za stolni tenis iznad poda.

Grafiki prikaz 3. Ovisnost visine na koju se loptica uspne o poetnoj visini loptice iznad poda

Zakljuak o ovisnosti visine na koju se loptica uspne o poetnoj visini loptice iznad poda: h' < h

Prema podatcima iz tablice 4. grafiki prikaite ovisnost razlike energija o gravitacijskoj

potencijalnoj energiji loptice za stolni tenis iznad poda.

77
Grafiki prikaz 4. Ovisnost razlike energija o gravitacijskoj potencijalnoj energiji loptice iznad poda

Zakljuak o ovisnosti razlike energija o gravitacijskoj potencijalnoj energiji loptice iznad poda:
Ovisnost razlike energija o gravitacijskoj potencijalnoj energiji loptice iznad poda jest linearna
funkcija.
Oko 59 % gravitacijske potencijalne energije loptica preda podu.
Zakon ouvanja energije pie se u obliku Egp = E'gp + E.
Dijeljenjem gornjeg izraza poetnom gravitacijskom energijom, Egp , zakon ouvanja energije
dobiva neto drugaiji oblik:
E
/
Egp Egp
1
Egp Egp Egp

E E gp Energija predana podu (i drugi oblici energije).

/
Egp Egp Gravitacijska potencijalna energija na visini h'.

Oznae li se omjeri visina simbolom , te omjer predane i ukupne gravitacijske energije

simbolom , mjeri su:

m g h h m g (h h) h
1
m g h h m g h h

Pregled rezultata mjerenja:

Loptica +
gumena 0,71 0,29 1,00
stolni tenis 0,41 0,59 1,00
metalna 0,30 0,70 1,00

Diskutira se zakon ouvanja energije.

78
 PROUAVANJE ZAKONA OUVANJA ENERGIJE II
(pomou kuglica koje se sputaju niz kosinu s visine h na ravnu podlogu te padaju s visine H)

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Metalni okvir (1) poloen je na stol.

Stezai (2) pridravaju metalnu plou (3).
Na stezaima je mogue oznaiti kutove
nagiba prema horizontali. Polovina je
glatka (4) , a na drugu je polovinu
nalijepljen smirkov papir (5). Na sredinu
kosine nalijepljen je metar (6).

Slika E2.1. Kosina s ravnom i hrapavom podlogom

Preporuke za mjerenje:

Kosina se postavi na stol desetak centimetara od

njegova ruba. Mjeri se visina s koje se puta
kuglica, h i visina stola, H.
Nakon sputanja niz kosinu kuglica se kratko
vrijeme giba po stolu i izvodi gibanje
horizontalnog hitca. Metrom se mjeri domet
kuglice, D.
Masa utega mjeri se vagom ili teina
dinamometrom.
Uz ove eksperimente prikazani su grafiki prikazi u Slika E2.2. Visina kosine, h, visina stola, H i
Excelu. domet, D

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo

grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Kosina, stol, razliite podloge, kuglice razliite mase, metar, dinamometar ili vaga.

ZADATAK VJEBE:

1. Primijeniti zakon ouvanja energije u razliitim situacijama (stol visine H, pod te za gibanja
po jednako dugim podlogama razliite hrapavosti).
2. Grafiki prikazati ovisnost gravitacijske potencijalne energije o ukupnoj visini kuglice.
3. Grafiki prikazati ovisnost kinetike energije o kvadratu brzine.

79
MJERENJE I OBRADA:

Uputa: Mjerenja za prvi i drugi zadatak izvodite paralelno, na dvije podloge razliite hrapavosti.

1. Vrlo paljivo i precizno izmjerite visinu kuglice, h na kosini prema slici 1. Nakon sputanja niz
kosinu bez poetne brzine neka se kuglica vrlo kratko vrijeme giba po horizontalnoj podlozi.
Izmjerite domet kuglice pet puta na istoj visini te raunajte sa srednjom vrijednou dometa.
Podatke zapiite u tablicu 1. Poveajte kuglici visinu i ponovite postupke mjerenja za ukupno pet
razliitih visina. Za gravitacijsko ubrzanje koristite standardnu vrijednost na tri decimale, g = 9,807
ms-2 (za morsku razinu).

Izmjerite visinu stola, H i odredite vrijeme padanja iz izraza (1.1):

Brzinu kuglice odredite iz izraza (1.2), a kinetiku energiju kuglice iz izraza (1.3):

2 2
= (1.1) 0 = (1.2) 1 = (1.3)
2 0

Gravitacijsku potencijalnu energiju u odnosu na stol odredite iz izraza (1.4): Egp1 = m g h. (1.4)

Razliku gravitacijske potencijalne i kinetike energije kuglice u svakom poloaju odredite iz izraza
(1.5.).

E = Egp - Ek1. (1.5)

U zadnji stupac zapiite omjer kinetike energije kuglice u podnoju kosine i gravitacijske
potencijalne energije kuglice prema stolu. Za kuglicu koja se giba po glatkoj podlozi niz kosinu, omjer
je oznaen

k1 = Ek1 /E gp1.

Visina stola: 0,76 m. Masa kuglice: 2,37 g. Vrijeme padanja: 0,393689386 s. Podloga: glatka.

Tablica 1. Visina, domet, brzina, potencijalna, kinetika energija i razlika energija kuglice prema
stolu.

h/m D1/m D2/m D3/m D4/m D5/m Dsr/m vo/(ms-1) Egp1/mJ Ek1/mJ E1/mJ k1
0,080 0,293 0,298 0,296 0,291 0,292 0,294 0,747 1,859 0,661 1,199 0,3554
0,105 0,316 0,323 0,330 0,320 0,323 0,322 0,819 2,440 0,795 1,646 0,3256
0,125 0,378 0,371 0,378 0,374 0,369 0,374 0,950 2,905 1,069 1,836 0,3681
0,155 0,455 0,492 0,481 0,491 0,470 0,478 1,214 3,603 1,745 1,857 0,4845
0,177 0,494 0,493 0,505 0,501 0,492 0,497 1,262 4,114 1,889 2,225 0,4591

Zakljuak o gravitacijskoj potencijalnoj energiji i visini kuglice na kosini: Povea li se visina

kuglice priblino dva puta, i gravitacijska potencijalna energija povea joj se priblino dva puta.

Zakljuak o kinetikoj energiji i brzini kuglice: Povea li se brzina kuglice priblino 1,5 puta,
kinetika energija povea joj se priblino tri puta.

80
Zakljuak o razlici gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije za svaku visinu na glatkoj
podlozi: Poveanjem gravitacijske potencijalne energije kuglice, vea je razlika gravitacijske
potencijalne energije i kinetike energije za svaku visinu na glatkoj podlozi.

U zadnjem je stupcu omjer kinetike i gravitacijske potencijalne energije kuglice za sputanje po

glatkoj podlozi niz kosinu visine h. Kinetika energija je priblino izmeu 36 % i 46 % vrijednosti
gravitacijske potencijalne energije. Razlika je potroena na savladavanje sile trenja, otpora zraka i
toplinsku energiju pri sputanju niz kosinu.

Iz tablice 1. prepiite podatke za visinu, h i brzinu kuglice u podnoju kosine, vo u tablicu 2., te
primijenite zakon ouvanja energije. Ukupnu visinu (h + H) zapiite u drugi stupac.

Brzinu kuglice nakon horizontalne podloge (u trenutku t) odredite iz izraza (1.6), a kinetiku energiju
kuglice iz izraza (1.7):
2
2 = 02 + ()2 (1.6. ) 2 = ( + ()2 (1.7. )
2 0

Gravitacijsku potencijalnu energiju u odnosu na pod odredite iz izraza (1.8):

Egp2 = mg (h + H). (1.8.)

Razliku gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije kuglice za svaku pojedinu visinu
odredite iz izraza (1.5).

U zadnji stupac zapiite omjer kinetike energije kuglice u trenutku udara o pod i gravitacijske
potencijalne energije kuglice prema podu. Za kuglicu koja se giba po glatkoj podlozi niz kosinu pa
pada sa stola, omjer je oznaen k2 = Ek2 / Egp2.

Tablica 2. Visine, domet, brzina, potencijalna i kinetika energija te razlika energija kuglice prema
podu.

h/m (h + H)/m vo / (ms-1) v2 / (ms-1)2 Egp2 / mJ Ek2 / mJ E2 / mJ k2

0,080 0,840 0,747 15,4643 19,524 18,325 1,199 0,9386
0,105 0,865 0,819 15,5756 20,105 18,457 1,648 0,9180
0,125 0,885 0,950 15,8091 20,570 18,734 1,836 0,9107
0,155 0,915 1,214 16,3808 21,267 19,411 1,856 0,9127
0,177 0,937 1,262 16,5003 21,778 19,553 2,225 0,8978

Zakljuak o gravitacijskoj potencijalnoj energiji i ukupnoj visini kuglice: Porastom visine kuglice
prema podu, raste i gravitacijska potencijalna energija kuglice.

Zakljuak o kinetikoj energiji i kvadratu brzine kuglice: Porastom kvadrata brzine kuglice raste i
njena kinetika energija.

81
Zakljuak o razlici gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije za svaku visinu (glatka
podloga): Razlika gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije vea je to su vei njihovi
iznosi.
Razlike energija, E1 i E2 jesu jednake. Prva je vrijednost odreena indirektnim mjerenjem a druga
raunanjem u idealnom sluaju (padanje u vakuumu ubrzanjem g).
U zadnjem je stupcu omjer kinetike i gravitacijske potencijalne energije kuglice za sputanje po
glatkoj podlozi niz kosinu visine h i padanje s visine H. Kinetika energija priblino je izmeu 89 % i
94 % vrijednosti gravitacijske potencijalne energije. Razlika je potroena na savladavanje sile trenja,
otpora zraka i toplinsku energiju pri sputanju niz kosinu. Omjeri k1 i k2 razlikuju se. Troenje
energije u ovom sluaju postoji pri sputanju niz kosinu. Razlikuju se poetne vrijednosti
gravitacijskih energija, prema stolu i prema podu. Razlikuju se brzine kuglice u podnoju kosine i na
podu.
Prema mjerenim podatcima iz tablice 2. grafiki prikaite ovisnost gravitacijske potencijalne
energije kuglice o ukupnoj visini iznad poda:

Grafiki prikaz 1. Ovisnost gravitacijske potencijalne energije o ukupnoj visini kuglice iznad poda

Toka na grafu ije su

koordinate
T (0,908 m , 21,100 mJ)
dodatno moe pomoi u
analizi grafa.
Nagib je pravca m g.

Zakljuak o fizikom znaenju grafikog prikaza ovisnosti gravitacijske potencijalne energije o

ukupnoj visini kuglice iznad poda: Raunalni program ispisuje jednadbu Egp = 23,34 h 10-3J m-1.

Usporedbom s jednadbom gravitacijske potencijalne energije, vidi se fiziko znaenje nagiba

pravca. Umnoak mase, m = 2,37 g i gravitacijskog ubrzanja, g = 9,807 m s-2 iznosi
23,24 10-3 N.

Prema mjerenim podatcima iz tablice 2. grafiki prikaite ovisnost kinetike energije kuglice o
kvadratu njene brzine:

82
 Grafiki prikaz 2. Ovisnost kinetike energije o kvadratu brzine kuglice

Toka na grafu ije su

koordinate
T (16,2 m2s-2 , 19,2 mJ)
dodatno moe pomoi
u analizi grafa.
Nagib je pravca () m.

Zakljuak o fizikom znaenju grafikog prikaza ovisnosti kinetike energije o kvadratu brzine:

Raunalni program ispisuje jednadbu, Ek = 1,185 v2 10-3 J m2 s-2.

Usporedbom s jednadbom kinetike energije vidi se fiziko znaenje nagiba pravca. Polovina
mase jest m / 2 = (2,37/2) g . Koeficijent smjera pravca jest 1,185 10-3 kg, to odgovara polovini
mase.

2. Ponovite istraivanje i sve postupke iz prvog zadatka. Neka se kuglica sputa po hrapavijoj
podlozi. Podatke mjerenja zapiite u tablicu 3. U tablicu 4. prepiite podatke za visinu, domet i
brzinu te primijenite zakon ouvanja energije.

Kinetiku energiju kuglice na stolu odredite iz izraza 1.3.

Gravitacijsku potencijalnu energiju prema stolu odredite iz izraza 1.4., a prema podu iz izraza 1.8.

U zadnji stupac tablice 3. zapiite omjer kinetike energije kuglice u podnoju kosine i gravitacijske
potencijalne energije kuglice prema stolu. Za kuglicu koja se giba po hrapavoj podlozi niz kosinu,
omjer je oznaen

k3 = Ek1 / Egp1.

U zadnji stupac tablice 4. zapiite omjer kinetike energije kuglice u trenutku udara o pod i
gravitacijske potencijalne energije kuglice prema podu. Za kuglicu koja se giba po hrapavoj podlozi
niz kosinu pa pada sa stola, omjer je oznaen

k4 = Ek2 / Egp2.

Visina stola: 0,76 m. Masa kuglice: 2,37 g. Vrijeme padanja: 0,393689386 s. Podloga: hrapava.

83
Tablica 3. Visina, domet, brzina, potencijalna i kinetika energija te razlika energija kuglice prema
stolu (hrapava podloga)

h/m D1/m D2/m D3/m D4/m D5/m Dsr/m vo/(ms-1) Egp1/mJ Ek1/mJ E3/mJ k3
0,080 0,285 0,273 0,275 0,277 0,290 0,280 0,711 1,859 0,599 1,260 0,3224
0,105 0,306 0,299 0,310 0,319 0,322 0,311 0,790 2,440 0,740 1,700 0,3034
0,125 0,352 0,349 0,347 0,362 0,359 0,354 0,899 2,905 0,957 1,948 0,3294
0,155 0,435 0,430 0,437 0,437 0,427 0,433 1,100 3,603 1,435 2,168 0,3983
0,177 0,478 0,475 0,475 0,469 0,467 0,473 1,201 4,114 1,709 2,405 0,4154

Zakljuak o gravitacijskoj potencijalnoj energiji i visini kuglice na kosini: Povea li se visina

kuglice-priblino dva puta, i gravitacijska potencijalna energija povea joj se priblino dva puta.

Zakljuak o kinetikoj energiji i brzini kuglice: Porastom kvadrata brzine kuglice raste i njena
kinetika energija.

Zakljuak o razlici gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije za svaku visinu na

hrapavoj podlozi: Poveanjem gravitacijske potencijalne energije kuglice vea je razlika
gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije za svaku visinu na hrapavoj podlozi.

U zadnjem je stupcu omjer kinetike i gravitacijske potencijalne energije kuglice za sputanje po

hrapavoj podlozi niz kosinu visine h. Kinetika energija priblino je izmeu 30 % i 42 % vrijednosti
gravitacijske potencijalne energije. Razlika je potroena na savladavanje sile trenja, otpora zraka i
toplinsku energiju pri sputanju niz kosinu.

Tablica 4. Visine, domet, brzina, potencijalna i kinetika energija te razlika energija kuglice prema
podu (hrapava podloga)

h/m (h + H)/m vo / (ms-1) v2 / (ms-1)2 Egp / mJ Ek4 / mJ E4 / mJ k4

0,080 0,840 0,711 15,4125 19,524 18,264 1,260 0,9355
0,105 0,865 0,790 15,5307 20,105 18,404 1,701 0,9154
0,125 0,885 0,899 15,7152 20,570 18,622 1,947 0,9053
0,155 0,915 1,100 15,9545 21,267 18,906 2,361 0,8890
0,177 0,937 1,201 16,2897 21,778 19,303 2,475 0,8864

Zakljuak o gravitacijskoj potencijalnoj energiji i ukupnoj visini kuglice: Porastom visine kuglice
prema podu gravitacijska potencijalna energija kuglice raste.

Zakljuak o kinetikoj energiji i kvadratu brzine kuglice: Porastom kvadrata brzine kuglice raste i
njena kinetika energija.

84
Zakljuak o razlici gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije za svaku visinu na
hrapavoj podlozi: Razlika gravitacijske potencijalne energije i kinetike energije vea je to su vei
njihovi iznosi.

Razlike energija, E3 i E4 jednake su. Prva je vrijednost odreena indirektnim mjerenjem a druga
raunanjem u idealnom sluaju (padanje u vakuumu ubrzanjem g).

U zadnjem je stupcu omjer kinetike i gravitacijske potencijalne energije kuglice za sputanje po

hrapavoj podlozi niz kosinu visine h i padanje s visine H. Kinetika energija priblino je izmeu 88 %
i 94 % vrijednosti gravitacijske potencijalne energije. Razlika je potroena na savladavanje sile
trenja, otpora zraka i toplinsku energiju pri sputanju niz kosinu. Omjeri k3 i k4 razlikuju se. Troenje
energije u ovom sluaju postoji pri sputanju niz kosinu. Razlikuju se poetne vrijednosti
gravitacijskih energija prema stolu i prema podu. Razlikuju se brzine kuglice u podnoju kosine i na
podu.

Usporedbom vrijednosti k1 i k3 vidi se da se vie energije troi na savladavanje sile trenja na

hrapavoj podlozi.

Iz istog je razloga k2 > k4.

Omjeri kinetike i gravitacijske potencijalne energije posljedica su indirektnih mjerenja. Vano je

gledati red veliine.

Aproksimacija u cijelom eksperimentu jest brzina kuglice pri gibanju. Za klizanje kuglice niz kosinu
m
s visine h = 0,08 m, brzina je v 2 g h 1, 253 .
s

Za izvoenje rotacijskog gibanja kuglice niz kosinu kada njen centar masa izvodi translacijsko
10 m
gibanje, brzina je v g h 1,059 . .
7 s

Ove se vrijednosti usporeuju i analiziraju s brzinom vo koja je odreena mjerenjem u

eksperimentu.

85
PROUAVANJE KAPACITETA KONDENZATORA U ISTOSMJERNOM I
IZMJENINOM STRUJNOM KRUGU

UPUTE NASTAVNIKU

Link za download:
https://phet.colorado.
edu/en/simulation/leg
acy/circuit-construction-
2 kit-ac-virtual-lab
.

1 PhET Colorado simulacija

. je na engleskom jeziku i
trenutno nema prijevoda
na hrvatski jezik.
Na desnoj strani (2)
imamo dijelove: Circuit
3 (Strujni krug), Visual
.
(izgled), Tools (alati), Size
Slika E3.1. PhET colorado simulacija (veliina), Advanced
Na plavom dijelu (1) nalazi se radna povrina na koju e se postavljati (napredno), Reset
svi dijelovi koji su potrebni za izvoenje eksperimenta. Dynamics i Reset All
Na plavom dijelu (3) imamo dijelove: Wire (ica), Resistor (otpornik), (resetiranje), Help!
Battery (baterija), Light Bulb (arulja), Switch (prekida), AC Voltage (pomo).
(AC izvor), Capacitor (kondenzator), Inductor (zavojnica). Na donjem dijelu u
Na radnu povrinu PhET Colorado simulacije ureaje koji su potrebni sredini se nalazi tipka za
za izvoenje eksperimenta postavljamo tako da miem kliknemo na pauziranje animacije i za
ureaj koji se nalazi na (3) i povuemo na (1). upravljanje naprijed s
animacijom.
Na dijelu Visual moe se mijenjati izgled strujnog kruga. Lifelike (izgled kao u stvarnosti),
Schematic (shematski prikaz strujnog kruga), te Show Values (prikai vrijednosti mjernih
ureaja).
Na dijelu Tools imamo Voltmeter (voltmetar za AD struju), Ammeter(s) (ampermetar za AD
struju), Non-Contact Ammeter (ampermetar koji se samo prisloni na icu te oitava struju),
Stopwatch (zaporni sat), Current Chart (ampermetar koji prikazuje graf struje), Voltage Chart
(voltmetar koji prikazuje graf napona).
elimo li promijeniti veliinu ureaja na dijelu Size, moemo birati izmeu Large (veliko), Medium
(srednje), Small (malo).

86
 Preporuka za mjerenje:
Prilikom mjerenja s AC strujom koristite Current Chart i Voltage Chart, a pri oitavaju iznosa struje
ili napona mogu vam pomoi voltmetri i ampermetri za AD struju.
Desnim klikom na bilo koji dio strujnog kruga dobivamo izbornik s dodatnim mogunostima (npr.
mijenjanje otpora, napona, frekvencijeitd.)
Za lake mjerenje zaustavite animaciju.

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo

grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Raunalo, PhET Colorado simulacija

https://phet.colorado.edu/en/simulation/legacy/circuit-construction-kit-ac-virtual-lab

ZADATAK VJEBE:
1. Odredite kapacitet kondenzatora u PhET Colorado simulaciji.
2. Odredite izraz za ukupni kapacitet serijskog spajanja kondenzatora (razliiti kapaciteti).
3. Odredite ukupni kapacitet paralelnog spajanja kondenzatora (razliiti kapaciteti).

1. OPIS RADA: Sloite strujni krug prema shemi.

Shema E3.1. Shema strujnog kruga

Izgled sheme u programu.

Slika E3.2. Spoj u PhET Colorado simulaciji

87
Za mjerenje potrebno je mijenjati frekvenciju izvora. Frekvenciju moemo promijeniti tako da
desnim klikom na AC izvor odaberemo Change frequency (promijeni frekvenciju). Unutarnji otpor
postavimo tako da desnim klikom na AC izvor i kliknemo na Change Internar Resistance (promijeni
unutarnji otpor). Napon postavljamo na isti nain, samo kliknemo na Change Voltage (promijeni
napon) i odaberemo eljeni napon. Kapacitet kondenzatora promijenimo tako da desnim klikom na
kondenzator stisnemo Change Capacitance (promijeni kapacitet) i stavimo na neku vrijednost.

Unutarnji otpor izvora: 1

Napon izvora: 10 V

Tablica 1. Odreivanje kapaciteta kondenzatora

Br. f / Hz I0 / A Z/ Rc / C/F C / F
1. 1,00 5,25 1,90 1,62 0,098 0,000
2. 1,20 5,85 1,71 1,39 0,096 -0,002
3. 1,40 6,51 1,54 1,17 0,097 0,000
4. 1,60 6,92 1,45 1,04 0,095 -0,002
5. 1,80 7,54 1,33 0,87 0,101 0,003
C =(0,098 0,003) F

2. Spojimo jo jedan kondenzator u strujni krug.

Slika E3.3. Serijski spojeni kondenzatori

Kako ne moemo staviti nepoznate kapacitete kondenzatora, moramo ih unijeti, a raunom

(eksperimentom) doi emo do tih iznosa.

Unutarnji otpor izvora: 1

Napon izvora: 10 V
Kapacitet kondenzatora C1: 0,1 F
Kapacitet kondenzatora C2: 0,2 F

88
Tablica 2. Odreivanje kapaciteta serijski spojenih kondenzatora
Br. f / Hz I0 / A Z/ Rc, serijski / Cs / F C / F
1. 1,00 3,83 2.61 2.41 0.066 -0.032
2. 1,20 4,45 2.25 2.01 0.066 -0.032
3. 1,40 4,96 2.02 1.75 0.065 -0.033
4. 1,60 5,49 1.82 1.52 0.065 -0.032
5. 1,80 5,53 1.81 1.51 0.059 -0.039
Cs= (0,064 0,039) F

Unutarnji otpor izvora: 2

Napon izvora: 10 V
Kapacitet kondenzatora C1: 0,1 F
Kapacitet kondenzatora C2: 0,2 F

Tablica 3. Odreivanje kapaciteta serijski spojenih kondenzatora

Br. f / Hz I0 / A Z/ Rc, serijski / Cs / F C / F
1. 1,00 3,18 3,14 2,43 0,066 -0,032
2. 1,20 3,51 2,85 2,03 0,065 -0,032
3. 1,40 3,76 2,66 1,75 0,065 -0,033
4. 1,60 3,95 2,53 1,55 0,064 -0,034
5. 1,80 4,13 2,42 1,36 0,065 -0,033
Cs= ( 0,064 0,034) F

3. Spojimo dva kondenzatora paralelno.

Slika E3.4. Paralelno spojeni kondenzatori

Unutarnji otpor izvora: 1

Napon izvora: 10 V
Kapacitet kondenzatora C1: 0,2 F
Kapacitet kondenzatora C2: 0,1 F

89
Tablica 4. Odreivanje kapaciteta paralelno spojenih kondenzatora
Br. f / Hz I0 / A Z/ Rc, paralelno / C/F C / F
1. 1,00 8,76 1,14 0,55 0,289 0,191
2. 1,20 8,88 1,13 0,52 0,256 0,158
3. 1,40 9,26 1,08 0,41 0,279 0,181
4. 1,60 9,44 1,06 0,35 0,285 0,187
5. 1,80 9,52 1,05 0,32 0,275 0,177
C=(0,277 0,191) F

Unutarnji otpor izvora: 2

Napon izvora: 10 V
Kapacitet kondenzatora C1: 0,2 F
Kapacitet kondenzatora C2: 0,1 F

Tablica 4. Odreivanje kapaciteta paralelno spojenih kondenzatora

Br. f / Hz I0 / A Z/ Rc, paralelno / C/F C / F
1. 1,00 4,75 2.11 0.66 0.242 0.144
2. 1,20 4,86 2.06 0.48 0.274 0.177
3. 1,40 4,90 2.04 0.41 0.280 0.182
4. 1,60 4,97 2.01 0.22 0.452 0.354
5. 1,80 4.91 2.04 0.38 0.230 0.132
C=(0,296 0,35) F

Zakljuak:

U istosmjernom strujnom krugu kroz kondenzator ne tee struja. Kondenzator se ponaa kao
otpornik beskonanog otpora.

U izmjeninom strujnom krugu kroz kondenzator tee struja te se primjenjuje Ohmov zakon za
izmjenini strujni krug.
0
0 =

90
 PROUAVANJE STOJNIH VALOVA I ODREIVANJE BRZINE ZVUKA

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Kundtova cijev je ureaj koji se sastoji od staklene cijevi koja je s jedne strane zatvorena gumenim
epom. Cijev se privruje na plou grafoskopa. S druge strane cijevi umetne se metalna ipka
na ijem se kraju nalazi plastini disk. ipka je poduprta nosaem kako bi se osiguralo da plastini
disk ne dodiruje stjenke staklene cijevi.

Preporuke za mjerenje:

Vano je da su svi dijelovi ureaja

potpuno suhi!

Umjesto pijeska u boji moe se

koristiti plutena praina.

Slika E4.1. Kundtova cijev

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo

grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Kundtova cijev, metalna ipka, plastini disk, nosa, grafoskop, pijesak u boji, kona
krpa.

ZADATAK VJEBE:

1. Odreivanje brzine zvuka pomou Kundtove cijevi.

MJERENJE I OBRADA:

1. Unutar cijevi jednoliko rasporedite pijesak u boji.

2. Umetnite u cijev metalnu ipku krajem na kojem se nalazi plastini disk.
3. Uvrstite ipku nosaem (polovina duine) i stavite na grafoskop.
4. Konom krpom uhvatite ipku kod draa te ne poputajui stisak povlaite prema kraju ipke
ime ete uzrokovati nastajanje longitudinalnih valova.

91
 5. Izmjerite udaljenost (npr. 10 hrpica), podijelite taj broj s 5 i odredite duljinu vala .
v
6. Frekvenciju zvunog vala izraunat ete prema izrazu: f (brzina zvuka u zraku pri

t
odreenoj temperaturi : v 331 1 m s-1.
273 C
7. Brzinu zvuka u cijevi izraunajte prema izrazu: v f .
8. Ponovite mjerenje nekoliko puta.
9. Odredite srednju vrijednost dobivenih rezultata i provedite raun pogreke.

Redni broj mjerenja /m f / Hz v / ms-1

1. 0,66 520 343,20
2. 0,62 553 342,86
3. 0,50 686 343,00
4. 0,54 635 342,90
5. 0,48 714 342,72

v = (342,94 0,26) m s-1

Zakljuak je da brzina zvuka u zraku ovisi o temperaturi.

92
 ODREIVANJE INTERVALA FREKVENCIJA VIDLJIVE SVJETLOSTI
OSOBNIM SPEKTROMETROM
UPUTE NASTAVNIKU
Slika E5.1. osobni spektrometar
Preporuke za mjerenje:
Kroz optiku reetku promatrajte izvor bijele svjetlosti
tako da je optika reetka blizu vaeg oka. Podesite
metalnu vodilicu tako da oitavate cijele milimetre. Na
metalnoj vodilici oitavate s, a D na drvenoj.
Slika E5.3. ogibna slika polikromatske svjetlosti, izvor:
https://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images
&cd=&cad=rja&uact=8&ved=&url=https%3A%2F%2Fwww.itp.uni-
hannover.de%2F~zawischa%2FITP%2Fmultibeam.html&psig=AFQjC
NEWuWXYXX9eFR_njXFIU07Pdb9rrw&ust=1473794479461680
Slika E5.4. Ogibna slika monokromatske zelene
svjetlosti na optikoj reetki
Slika E5.2. drugaiji pogled na osobni
spektrometar
Opis mjernog ureaja
Fotografija lijevo prikazuje nosa u kojem
je optika reetka (1). Nosa je privren
na drvenu vodilicu (2) duine oko 50 cm.
Na drvenoj su vodilici s obje strane utori
pomou kojih se metalna vodilica (3),
duga oko 15 cm, pomie po drvenoj.
Metalna vodilica ima sredinji otvor
(pukotinu) na mjestu oznaenom 0.
Simetrino su na obje strane
milimetarske oznake.
Metalna je vodilica obojena (gornji je dio
taman, a donji je obojen bijelom bojom).
Ureaj ima stalak koji motritelj dri u ruci
(4). Na slici je stalak postavljen na klupu.
Slika E5.5. Ogibna slika monokromatske
plave svjetlosti na optikoj reetki
93
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: osobni spektrometar s optikom reetkom i metarskim mjerkama, izvor bijele svjetlosti,
laser i komad svile.

ZADATAK VJEBE:

1. Prouiti ogib monokromatske i polikromatske svjetlosti na optikoj reetki.

2. Odrediti valnu duljinu i frekvenciju monokromatske svjetlosti.
3. Odrediti interval valnih duljina vidljivog spektra (mjerenjem valnih duljina ljubiaste, zelene i
crvene svjetlosti).
4. Odrediti interval frekvencija vidljivog spektra.

MJERENJE I OBRADA:

1. Odredite konstantu optike reetke. Na svakoj reetki pie koliko je zareza na jednom milimetru.

Optika reetka ima 100 zareza na 1 mm, d = 10 -5 m.

2. Kroz optiku reetku promatrajte izvor bijele svjetlosti tako da je optika reetka blizu vaeg oka.
Pomiite metalni dio po drvenom da dobijete jasnu sliku na metalnom dijelu. Pomiite metalni dio
tako da vidite udaljenosti izraene u milimetrima (ali ne i one na pola milimetra). U tablicu 1
biljeite udaljenost od sredinje svijetle pruge. Njenu vrijednost oitavate na metalnom dijelu. Na
drvenom dijelu ureaja oitavate udaljenost metalnog dijela od optike reetke, D. Pomou ovih
vrijednosti odredit ete vrijednost sinusa ogibnog kuta. Provedite bar sedam mjerenja za ljubiastu
svjetlost. Biljeite vrijednosti za prvi i drugi red spektra (k = 1 i k = 2). Valnu duljinu odredite prema
izrazu:
d sin d s

k k s D2
2

3. Za svako mjerenje odredite valnu duljinu te provedite raun pogreke.

4. Za svako mjerenje odredite frekvenciju te provedite raun pogreke.

94
Tablica 1. Mjerenje valne duljine ljubiaste svjetlosti

broj k s / cm D / cm sin / nm / nm f / Hz f / Hz
1. 1 1,0 23,6 0,04233 423 3 7,1 0,0
2. 1 1,0 23,5 0,04251 425 1 7,1 0,0
3. 1 1,0 24,0 0,04163 416 10 7,2 0,1
4. 2 2,2 25,0 0,08766 438 12 6,9 0,3
5. 2 2,3 27,4 0,08395 420 6 7,1 0,0
6. 2 2,3 27,3 0,08395 420 6 7,1 0,0
7. 2 2,4 27,2 0,08789 439 13 6,8 0,3

Rezultat:
Valna duljina ljubiaste svjetlosti: Frekvencija ljubiaste svjetlosti:

=(426 13) nm f = (7,1 0,3) 1014 Hz

5. Grafiki prikaite ovisnost sinusa ogibnog kuta o redu spektra ljubiate svjetlosti.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost sinusa ogibnog kuta () o redu spektra (k) (Excel)

Raunalni program Excel ispisuje

jednadbu sin = 0,042 k. Nagib je
pravca (/d). Iz nagiba pravca
raunamo da je grafikom metodom
odreena valna duljina ljubiaste
svjetlosti 420 nm, a srednja vrijednost
426 nm.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost sinusa ogibnog kuta () o redu spektra (k)

Raunalni program Geogebra ispisuje

jednadbu sin = 0,04371 k.
Usporedbom s jednadbom optike reetke
sin / k = 0,04371 = / d.

Iz ovih se podataka odreuje valna duljina

ljubiaste svjetlosti, gr = 437 nm.

Usporeuje se sa srednjom vrijednou,

= 426 nm.

95
6. Ponovite iste postupke mjerenjem valne duljine zelene svjetlosti.

Tablica 2. Mjerenje valne duljine zelene svjetlosti

broj k s / cm D / cm sin / nm / nm f/(1014Hz) f/(1014Hz)

1. 1 0,8 14,3 0,0559 559 10 5,4 0,0
2. 1 1,0 18,1 0,0551 551 2 5,4 0,0
3. 1 1,5 26,6 0,0564 564 15 5,3 0,1
4. 2 2,0 18,1 0,1098 549 6 5,5 0,1
5. 2 1,9 17,0 0,1111 556 7 5,4 0,0
6. 2 1,4 12,5 0,1113 556 7 5,4 0,0
7. 2 2,1 19,0 0,1099 549 6 5,5 0,1

Rezultat:

Valna duljina zelene svjetlosti: Frekvencija zelene svjetlosti:

= (555 15) nm f = (5,4 0,1) 1014 Hz

7. Ponovite iste postupke mjerenjem valne duljine crvene svjetlosti

Tablica 3. Mjerenje valne duljine crvene svjetlosti

broj k s / cm D / cm sin / nm / nm f / Hz f / Hz
1. 1 1,1 16,0 0,06859 686 28 4,4 0,0
2. 1 1,2 18,0 0,06651 665 7 4,5 0,1
3. 1 1,3 20,0 0,06486 649 9 4,6 0,2
4. 1 1,0 15,0 0,06652 665 7 4,5 0,1
5. 1 1,5 22,0 0,06802 680 22 4,4 0,0
6. 1 2,0 30,0 0,06652 665 7 4,5 0,1
7. 1 1,7 27,0 0,06284 628 30 4,8 0,4
8. 2 3,6 28,1 0,12707 635 23 4,7 0,3
9. 2 2,5 19,0 0,12045 654 4 4,6 0,2

Rezultat:

Valna duljina crvene svjetlosti: Frekvencija crvene svjetlosti:

= (658 38) nm f = (4,5 0,4) 1014 Hz

8. Odredite valnu duljinu i frekvenciju monokromatske svjetlosti. Ponovite mjerenja tri puta.
Podatke zapiite u tablicu.

Tablica 4. Mjerenje valne duljine crvene svjetlosti

broj k s / cm D / cm sin / nm / nm f/(1014 Hz) f/(1014 Hz)

1. 1 1,6 24.6 0,06490 649 20 4,6 0,1
2. 1 1,5 22,5 0,06652 665 4 4,5 0,0
3. 1 2,4 34,5 0,06940 694 25 4,3 0,2

96
Rezultat:

Valna duljina crvene svjetlosti: Frekvencija crvene svjetlosti:

= (669 25) nm f = (4,5 0,2) 1014 Hz

9. Uzmite laser druge boje i ponovite mjerenja kao u prethodnom zadatku. Odredite valnu duljinu
i frekvenciju monokromatske svjetlosti. Ponovite mjerenja tri puta. Podatke zapiite u tablicu.

Tablica 5. Mjerenje valne duljine zelene svjetlosti

broj k s / cm D / cm sin / nm / nm f/(1014 Hz) f/(1014 Hz)

1. 1 1,2 21,5 0,05573 557 1 5,4 0,0
2. 1 1,1 20,6 0,05332 533 25 5,6 0,2
3. 1 1,9 32,5 0,05836 584 26 5,1 0,3

Rezultat:

Valna duljina zelene svjetlosti: Frekvencija zelene svjetlosti:

= (558 26) nm f = (5,4 0,3) 1014 Hz

DODATAK:

6.1. Grafiki prikaite ovisnost sinusa ogibnog kuta o redu spektra za zelenu svjetlost:

Raunalni program GeoGebra ispisuje

jednadbu
sin = 0,05487 k.

Nagib je pravca (/d). Iz nagiba pravca

raunamo da je grafikom metodom
odreena valna duljina ljubiaste svjetlosti
548 nm.

Srednja vrijednost valne duljine iz vidljivog

spektra jest 555 nm.

Srednja vrijednost valne duljine zelena boje

laserske svjetlosti jest 558 nm.

97
 6.2. Grafiki prikaite ovisnost sinusa ogibnog kuta o redu spektra za crvenu svjetlost:

Raunalni program GeoGebra ispisuje

jednadbu sin = 0,06142 k.

Nagib je pravca ( / d). Iz nagiba pravca

raunamo da je grafikom metodom
odreena valna duljina crvvene svjetlosti
614 nm.

Srednja vrijednost valne duljine iz vidljivog

spektra jest 658 nm.

Srednja vrijednost valne duljine crvene

boje laserske svjetlosti jest 669 nm.

Interval valnih duljina vidljive svjetlosti dobiven mjerenjem jest od valne duljine ljubiaste boje
vidljive svjetlosti, 1 = 425 nm do valne duljine crvene svjetlosti, 2 = 669 nm.

Interval frekvencija odreen mjerenjem iznosi f = (4,5 7,1) 1014 Hz.

Usporedba: izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetlost

Svjetlost je elektromagnetsko zraenje koje je vidljivo ljudskom oku. Ljudsko oko u prosjeku moe
vidjeti svjetlost s valnom duljinom u rasponu od 390 do 750 nm. [1]

[1] Cecie Starr (2005). Biology: Concepts and Applications, Thomson Brooks/Cole. ISBN 053446226X

98
 ODREIVANJE BRZINE SVJETLOSTI U STAKLU I VODI
UPUTE NASTAVNIKU
Slika E6.1. Refleksija i lom crvene boje
svjetlosti na staklenoj ploi
Slika E6.3. Totalna refleksija modroljubiaste
svjetlosti na staklenoj ploi
Opis mjernog ureaja
Staklena ploa, posudica za vodu i laser imaju
na poleini magnetsku traku. Na magnetskoj
su podlozi oznaeni stupnjevi za mjerenje kuta.
Mogue je mjeriti upadne i lomljene kutove
prema oznakama na podlozi.
Dio su opreme iz kompleta za optiku.
Mali laseri nabavljeni su zasebno.
Slika E6.2. Refleksija i lom zelene boje
svjetlosti na staklenoj ploi
Slika E6.4. Lom modroljubiaste svjetlosti na
vodi (muzejski primjerak posude za vodu)
Preporuke za mjerenje:
Pri radu s laserom vano je primijeniti upute
za siguran rad.
Magnetska se podloga postavi na magnetsku
plou. Staklena se ploa (ili posudica s
vodom) postavi na ravnu crtu. Upadni i
lomljeni kut oitavaju se na magnetskoj
podlozi. Za totalnu refleksiju kutovi se
oitavaju s magnetske podloge. Uz ove
eksperimente prikazani su grafiki prikazi u
GeoGebri i Excelu.
Napomena: Bez ove opreme mjerenja je
mogue izvesti prema uputama Verni, E.,
Mikulii, B.: Vjebe iz fizike, prirunik za
laboratorijski rad uenika srednjih kola,
Zagreb, kolska knjiga.
99
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: laseri koji daju svjetlost raznih boja (npr. crvene i zelene boje), podloga s kutomjerom
koji mjeri puni kut, te prozirno sredstvo (polukruna staklena ploa ili planparalelna ploa i
posudica s vodom).

ZADATAK VJEBE:

1. Prouiti lom svjetlosti i totalnu refleksiju na granici zrak - staklo i zrak - voda.
2. Odrediti indeks loma svjetlosti na granici zrak - staklo i zrak - voda.
3. Odrediti brzinu svjetlosti u staklu i vodi.
4. Interpretirati grafiku ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta.
5. Usporediti rezultate mjerenja sa standardnim vrijednostima mjerenih veliina.
6. Samostalno istraiti primjenu loma svjetlosti i totalne refleksije.

MJERENJE I OBRADA:

I.1. Postavite staklenu plou na magnetnu podlogu na ravnu crtu. Lasersku zraku usmjerite na
granicu zrak - staklo. Izvedite bar sedam mjerenja mijenjajui vrijednost upadnog kuta. Mjerene
vrijednosti upadnog kuta () i lomljenog kuta () zapiite u tablicu 1.
2. Pomou kalkulatora odredite sinuse upadnog i lomljenog kuta te izraunajte indeks loma
stakla i provedite raun pogreke za indeks loma.

Tablica 1. Lom svjetlosti na granici zrak - staklo (boja laserske svjetlosti modroljubiasta)

broj / / sin sin n n v/(108 m s-1) v/(108 m s-1)

1. 14 9 0,2419 0,1564 1,55 0,02 1,94 0,05

2. 30 19 0,5000 0,3256 1,54 0,01 1,95 0,00
3. 34 21 0,5592 0,3584 1,56 0,03 1,92 0,04
4. 40 25 0,6428 0,4226 1,52 0,01 1,97 0,01
5. 50 30 0,7660 0,5000 1,53 0,00 1,96 0,00
6. 60 35 0,8660 0,5736 1,51 0,02 1,99 0,03
7. 70 39 0,9397 0,6293 1,49 0,04 2,01 0,05

3. Grafiki prikaite ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta. Odredite grafikom
metodom indeks loma stakla.
4. Iz dobivenih podataka (tablica 1.) izraunajte brzinu svjetlosti u staklu te provedite raun
pogreke za brzinu svjetlosti.

Rezultat:
Indeks loma stakla odreen modroljubiastom bojom: Brzina svjetlosti u staklu:
n = 1,53 0,04 v = (1,96 0,05) 108 m s-1

100
 Grafiki prikaz 1. Ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta na granici zrak - staklo,
modroljubiasta svjetlost

Rezultat:
sin c
Indeks loma stakla odreen grafikom metodom: Indeks loma jest n
sin v
Sinus kuta lomljene svjetlosti linearna je funkcija sinusa kuta upadne svjetlosti. Raunalni program
GeoGebra daje zapis sin = 0,6756 sin 0,0121. Odabirom toke na pravcu T (0,6, 0,4) i
uvrtavanjem vrijednosti indeks loma jest ngr1 = 1,50.
Nagib pravca reciprona je vrijednost indeksa loma ili ngr1 = 1,48.

II.1. Ponovite isti postupak na granici zrak - voda.

Tablica 2. Lom svjetlosti na granici zrak voda (boja svjetlosti zelena )

broj / / sin sin n n v/(108 m s-1) v/(108 m s-1)
1. 80 46 0,9848 0,7193 1,37 0,03 2,19 0,05
2. 70 44 0,9397 0,6947 1,35 0,01 2,22 0,02
3. 60 39 0,8660 0,6293 1,38 0,04 2,18 0,06
4. 50 35 0,7660 0,5736 1,34 0,00 2,25 0,01
5. 40 29 0,6428 0,4848 1,33 0,01 2,26 0,02
6. 30 23 0,5000 0,3907 1,28 0,06 2,34 0,10
7. 20 15 0,3420 0,2588 1,32 0,02 2,27 0,03

Rezultat:
Indeks loma vode: Brzina svjetlosti u vodi:
n = 1,34 0,06 v = (2,24 0,10) 108 m s-1

101
 Grafiki prikaz 2. Ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta na granici zrak - voda
zelena svjetlost

Rezultat: Indeks loma vode odreen grafikom metodom:

Sinus kuta lomljene svjetlosti linearna je funkcija sinusa kuta upadne svjetlosti. Raunalni program
daje zapis sin = 0,7279 sin + 0,0102. Odabirom toke na pravcu A(0,986, 0,7279) i
uvrtavanjem vrijednosti, indeks loma jest ngr1 = 1,35458 = 1,35.

Nagib pravca reciprona je vrijednost indeksa loma ili ngr1 = 1,37.

III. 1. Odredite indeks loma svjetlosti na granici zrak - staklo totalnom refleksijom!

Istraite granini kut totalne refleksije na granici zrak - staklo i zrak - voda te odredite granine
kutove totalne refleksije. Koristite lasere crvene i zelene boje svjetlosti. Podatke zapiite u tablice
3. i 4. za staklo, te tablice 5. i 6. za vodu. Iz mjerenih podataka odredite indeks loma za oba sredstva.

Tablica 3. Totalna refleksija na staklu, Tablica 5. Totalna refleksija na vodi,

crvena boja svjetlosti crvena boja svjetlosti
broj / / n broj / / n
1. 43 90 1,49 1. 50 90 1,31
2. 44 90 1,47 2. 51 90 1,29
3. 43 90 1,47 3. 50 90 1,31

Tablica 4. Totalna refleksija na staklu, Tablica 6. Totalna refleksija na vodi,

zelena boja svjetlosti zelena boja svjetlosti
broj / / n broj / / n
1. 42 90 1,49 1. 50 90 1,31
2. 43 90 1,47 2. 51 90 1,29
3. 43 90 1,47 3. 49 90 1,33

102
Rezultat mjerenja dobiven totalnom refleksijom:

staklo voda
crvena boja 1,46 1,30
zelena boja 1,48 1,31

DODATAK ZA NASTAVNIKE:

MJERENJA DRUGIM BOJAMA LASERSKE SVJETLOSTI

1. A) Indeks loma stakla odreen zelenom bojom laserske svjetlosti

Tablica 7. Lom svjetlosti na granici zrak - staklo zelena boja

broj / / sin sin n n v/(108 m s-1) v/(108 m s-1)

1. 80 41 0,9848 0,6561 1,50 0,04 2,00 0,06
2. 70 39 0,9397 0,6293 1,49 0,03 2,01 0,05
3. 60 36 0,8660 0,5878 1,47 0,01 2,04 0,02
4. 50 33 0,7660 0,5446 1,41 0,05 2,13 0,07
5. 40 27 0,6428 0,4540 1,42 0,04 2,12 0,06
6. 30 21 0,5000 0,3584 1,40 0,06 2,15 0,09
7. 20 13 0,3420 0,2250 1,52 0,06 1,97 0,09

Rezultat:
Indeks loma stakla odreen zelenom bojom: Brzina svjetlosti u staklu:
n = 1,46 0,06 v = (2,06 0,09) 108 m s -1

Grafiki prikaz 3. Ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta na granici zrak - staklo,
zelena svjetlost

103
Sinus kuta lomljene svjetlosti linearna je funkcija sinusa kuta upadne svjetlosti. Raunalni program
daje zapis sin = 0,6739 sin + 0,0072. Odabirom toke na pravcu A(0,802, 0,5477) i
uvrtavanjem vrijednosti, indeks loma jest ngr1 = 1,4643 = 1,46.
Nagib pravca jest reciprona vrijednost indeksa loma ili ngr1 = 1,48.

1. A) Indeks loma stakla odreen crvenom bojom laserske svjetlosti

Tablica 8. Lom svjetlosti na granici zrak - staklo, crvena boja

broj / / sin sin n n v / (108 m s-1) v /(108 m s-1)

1. 80 43 0,9848 0,6820 1,44 0,02 2,08 0,03
2. 70 41 0,9397 0,6561 1,43 0,01 2,09 0,02
3. 60 37 0,8660 0,6018 1,44 0,02 2,08 0,03
4. 50 32 0,7660 0,5299 1,45 0,03 2,08 0,03
5. 40 26 0,6428 0,4384 1,47 0,05 2,05 0,06
6. 30 21 0,5000 0,3584 1,40 0,02 2,15 0,04
7. 20 14 0,3420 0,2419 1,41 0,01 2,12 0,01
8. 10 7 0,1736 0,1219 1,42 0,00 2,11 0,00

Indeks loma stakla odreen crvenom bojom: Brzina svjetlosti u staklu:

n = 1,43 0,05 v = (2,09 0,06) 108 m s-1

Grafiki prikaz 4. Ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta na granici zrak-staklo,
crvena svjetlost

Sinus kuta lomljene svjetlosti linearna je funkcija sinusa kuta upadne svjetlosti. Raunalni program
daje zapis sin = 0,695 sin . Odabirom toke na pravcu T(0,92, 0,64) i uvrtavanjem vrijednosti
indeks loma jest ngr1 = 1,4375 = 1,44.
Nagib pravca jest reciprona vrijednost indeksa loma ili ngr1 = 1,4388 = 1,44.

104
2. A) Indeks loma vode odreen crvenom bojom laserske svjetlosti
Tablica 9. Lom svjetlosti na granici zrak - voda, crvena svjetlost

broj / / sin sin n n v / (108 ms-1) v / (108 ms-1)

1. 80 51 0,9848 0,7771 1,27 0,19 2,37 0,31
2. 70 48 0,9397 0,7431 1,26 0,20 2,37 0,31
3. 60 42 0,8660 0,6691 1,29 0,17 2,32 0,26
4. 50 36 0,7660 0,5878 1,30 0,16 2,30 0,24
5. 40 29 0,6428 0,4848 1,33 0,13 2,26 0,20
6. 30 22 0,5000 0,3746 1,33 0,13 2,25 0,19
7. 20 15 0,3420 0,2588 1,32 0,14 2,27 0,21
8. 50 36 0,7660 0,5878 1,30 0,16 2,30 0,24

Rezultat:
Indeks loma vode: Brzina svjetlosti u vodi:
n = 1,30 0,20 v = (2,30 0,31) 108 m s-1

Grafiki prikaz 5. Ovisnost sinusa lomljenog kuta o sinusu upadnog kuta na granici zrak - voda,
crvena svjetlost

Sinus kuta lomljene svjetlosti linearna je funkcija sinusa kuta upadne svjetlosti. Raunalni program
daje zapis sin = 0,7896 sin - 0,0106. Odabirom toke na pravcu A(0,8945, 0,6956) i
uvrtavanjem vrijednosti indeks loma je ngr1 = 1,2859 = 1,29.
Nagib pravca jest reciprona vrijednost indeksa loma ili ngr1 = 1,26646 = 1,27.

105
 PROUAVANJE SERIJSKOG, PARALELNOG I MJEOVITOG SPOJA
OTPORNIKA
UPUTE NASTAVNIKU
Slika E7.1. Serijski spoj dvaju otpornika
Slika E7.2. Paralelni spoj dvaju otpornika
Slika E7.3. Mjeoviti spoj otpornika
106
Preporuke za mjerenje:
Ako koristite izvor stalnoga
elektrinog napona , u
elektrini strujni krug moete
prikljuiti promjenjivi otpornik
kako biste mijenjali elektrinu
struju. Tada voltmetar
prikljuite na oba otpornika.
Ako imate samo jedan
voltmetar, odnosno
ampermetar, moete ga
premjetati gdje vam treba s
tim da svaki puta iskljuite
elektrini strujni krug.
Opis elektrinog spoja:
Na fotografiji E7. 1. spojena su
dva otpornika serijski.
Elektrini
napon oitavan je na izvoru
elektrine struje, a elektrina
struja na ampermetru.
Na fotografiji E7. 2. spojena su
dva otpornika paralelno.
Elektrini napon i elektrina
struja mjereni su kao i na
fotografiji E7. 1.
Na fotografiji E7. 3. spojena su
dva otpornika paralelno i trei
s njima serijski. Isto mjerenje
elektrinog napona i
elektrine struje.
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: izvor istosmjerne struje, otpornici nepoznatog otpora, spojne ice, sklopka, voltmetri i
ampermetri.

ODABERITE MJERNA PODRUJA VOLTMETRA I AMPERMETRA.

NE UKLJUUJTE U STRUJNI KRUG BEZ KONZULTACIJE S NASTAVNIKOM.

ZADATAK VJEBE:

1. Mjerenjem napona i elektrine struje odredite elektrini otpor otpornika R1, R2, R3.
2. Odredite ukupni elektrini otpor serijskog spoja.
3. Odredite ukupni elektrini otpor paralelnog spoja
4. Odredite ukupni elektrini otpor mjeovitog spoja
5. Ispitajte u kakvoj je vezi elektrina struja koja dolazi iz izvora s elektrinim strujama u
pojedinim granama kod paralelnog spoja.

MJERENJE I OBRADA:

1. U elektrini strujni krug prikljuite pojedinano otpornike R1, R2, R3 te izmjerite elektrine
napone i elektrine struje i upiite ih u tablice. Elektrini strujni krug spojite prema shemi na slici
E7.1.

Slika E7. 1. Shema strujnog kruga

Tablica 1. Mjerenje elektrinog otpora prvog Tablica 2. Mjerenje elektrinog otpora drugog
otpornika otpornika

Broj Broj
mjerenja
U/V I/A R1 / R1 / mjerenja
U/V I/A R2 / R2 /
1. 7 0,70 10,00 0,15 1. 7 0,51 13,73 0,83
2. 10 1,00 10,00 0,15 2. 10 0,75 13,33 0,43
3. 12 1,25 9,60 0,25 3. 12 0,94 12,76 0,14
4. 15 1,41 9,93 0,08 4. 14 1,10 12,73 0,17
5. 16 1,65 9,70 0,15 5. 16 1,34 11,94 0,96

107
 Tablica 3. Mjerenje elektrinog otpora treeg otpornika

Broj
U/V I/A R3 / R3 /
mjerenja
1. 7 0,50 14,00 1,41
2. 10 0,80 12,50 0,09
3. 12 1,00 12,00 0,59
4. 14 1,15 12,17 0,42
5. 16 1,30 12,30 0,29

Raunom pogreke izraunajte elektrine otpore R1, R2, R3.

Rezultati: R1 (9,85 0,25) R2 (12,90 0,96)

R3 (12,59 1,41)

2. Spojite u elektrini strujni krug otpornike R1 i R2 serijski. Izmjerite elektrini napon i elektrinu
struju na oba otpornika te iz tih podataka izraunajte elektrini otpor serijskog spoja. Izmjerene
podatke upiite u tablicu 4. Elektrini strujni krug spojite prema shemi spoja E7. 2.

Shema spoja E7. 2. Mjerenje elektrinog otpora serijskog spoja

Tablica 4. Mjerenje elektrinog otpora serijskog spoja

Broj
U/V I/A Rs / Rs /
mjerenja
1. 10 0,44 22,73 1,79
2. 15 0,70 21,43 0,49
3. 20 0,98 20,41 0,53
4. 25 1,25 20,00 0,94
5. 28 1,39 20,14 0,80

Raunom pogreke odredite elektrini otpor spoja.

Rezultat: Rs (20,94 1,79)

108
Nakon to ste odredili elektrini otpor spoja Rs, popunite tablicu 5.

Tablica 5. Provjera izrauna serijskog spoja

Broj
R1 / R2 / (R1+R2) / Rs /
mjerenja
1. 10,00 13,73 23,73 22,73
2. 10,00 13,33 23,73 21,43
3. 9,60 12,76 22,33 20,41
4. 9,93 12,73 22,66 20,00
5. 9,70 11,94 21,64 20,14
El. otpori
izraunati
9,85 12,90 22,75 20,94
raunom
pogreke

3. Spojite u elektrini strujni krug otpornike R1 i R2 paralelno. Izmjerite elektrini napon i

elektrinu struju na otpornicima te iz tih podataka izraunajte elektrini otpor paralelnog spoja.
Izmjerene podatke upiite u tablicu 6. Elektrini strujni krug spojite prema shemi spoja E7. 3.

Shema spoja E7. 3. Mjerenje elektrinog otpora paralelnog spoja

Tablica 6. Mjerenje elektrinog otpora paralelnog spoja

Broj
U/V I/A Rp / Rp /
mjerenja
1. 6 0,90 6,67 0,48
2. 12 1,90 6,32 0,13
3. 15 2,38 6,30 0,11
4. 20 3,94 6,09 0,10
5. 25 4,50 5,55 0,64

Raunom pogreke odredite elektrini otpor spoja.

Rezultat: R p (6,19 0,64)

109
Nakon to ste odredili elektrini otpor spoja Rp, popunite tablicu 7.

Tablica 8. Provjera izrauna paralelnog spoja

Broj
mjerenja
R1 / R2 / ( R11 1
R2 ) / 1 1
Rp / 1
1. 10,00 13,73 0,17 0,15
2. 10,00 13,33 0,17 0,16
3. 9,60 12,76 0,18 0,16
4. 9,93 12,73 0,18 0,16
5. 9,70 11,94 0,19 0,18
El. otpori
izraunati
9,85 12,90 0,18 0,16
raunom
pogreke

Moemo zakljuiti da je

4. Spojite u elektrini strujni krug otpornike R1 i R2 paralelno te R3 s njima u seriju. Izmjerite elektrini
napon izvora i elektrinu struju te iz tih podataka izraunajte elektrini otpor toga mjeovitoga
spoja. Izmjerene podatke upiite u tablicu 8. Elektrini strujni krug spojite prema shemi spoja E7.4.

Shema spoja E7. 4. Mjerenje elektrinog otpora mjeovitog spoja

Tablica 9. Mjerenje elektrinog otpora mjeovitog spoja

Broj
U/V I/A Rm / Rm /
mjerenja
1. 6 0,33 18,18 0,39
2. 12 0,64 18,75 0,18
3. 15 0,80 18,75 0,18
4. 20 1,07 18,69 0,12
5. 25 1,30 18,46 0,11

Raunom pogreke odredite elektrini otpor spoja.

Rezultat:

110
 Tablica 10. Provjera izrauna mjeovitog spoja

Broj
R1 / R2 / R3 / (Rp+R3) / Rm /
mjerenja
1. 10,00 13,73 14,00 19,26 18,18
2. 10,00 13,33 12,50 18,91 18,75
3. 9,60 12,76 12,00 18,89 18,75
4. 9,93 12,73 12,17 18,68 18,69
5. 9,70 11,94 12,30 18,14 18,46
El. otpori
izraunati
9,85 12,90 12,59 18,78 18,57
raunom
pogreke

Moemo zakljuiti da je Rp+R3=Rm.

5. Spojite elektrini strujni krug prema shemi E7. 5. Izmjerite elektrine struje u pojedinim granama
i elektrinu struju koja dolazi iz izvora te popunite tablicu 10.

Shema spoja E7. 5. Mjerenje elektrine struje paralelnog spoja

Tablica 11. Mjerenje elektrinih struja

Broj
I1 / A I2 / A I/A
mjerenja
1. 0,56 0,25 0,90
2. 1,15 0,70 1,90
3. 1,50 0,85 2,38
4. 2,20 1,70 3,94
5. 3,10 2,40 5,50

Moemo zakljuiti da je I1 + I2 = I .

111
112
MEUDJELOVANJE

113
 Popis vjebi sa zadatcima u pojedinoj vjebi
VJEBA
M1 - ODREIVANJE FAKTORA TRENJA
KLIZANJA NA NIZBRDICI
M2 - PROUAVANJE TITRANJA
UTEGA NA OPRUZI. ODREIVANJE
KONSTANTE ELASTINOSTI OPRUGE
M3 - ODREIVANJE GRAVITACIJSKOG
UBRZANJA POMOU NJIHALA
M4 - PROUAVANJE RAVNOTEE SILA Ispitati o emu ovisi odnos sila na poluzi u ravnotei.
NA POLUZI
M5 - PROUAVANJE CENTRIPETALNE
I CENTRIFUGALNE SILE
114
ZADATAK
Istraiti ovisnost ubrzanja tijela o nagibu kosine pri
klizanju nizbrdicom.
Odrediti faktor trenja klizanja drvenog kvadra po
drvenoj podlozi (drvo drvo i guma drvo).
Provedite raun pogreke.
Grafiki prikazati ovisnost ubrzanja o nagibu kosine.
Odrediti faktor klizanja grafikom metodom.
Ispitati ovisnost vremena T jednog titraja utega na
opruzi o amplitudi titranja A, masi utega m i vrsti opruge
(konstanti opruge k). Odrediti konstantu opruge.
Grafiki prikazati ovisnost elastine sile o produljenju
opruge i odrediti konstantu opruge grafikom
metodom, kg1. Grafiki prikazati mjerene vrijednosti u T
- m i T2 - m grafikom prikazu.
Odrediti vrijednost konstante opruge, kg2, grafikom
metodom.
Usporediti eksperimentalne vrijednosti perioda titranja,
Tm s teorijskim, Tr.
Istraiti ovisnost perioda titranja o amplitudi njihala.
Istraiti ovisnost perioda titranja o masi njihala.
Istraiti ovisnost perioda titranja o duljini njihala.
Odrediti ubrzanje sile tee raunskim putem te provesti
raun pogreke.
Grafiki prikazati ovisnost perioda titranja o duljini
njihala, T = f ( l ) te ovisnost kvadrata perioda titranja o
duljini njihala, T 2 = f ( l ).
Grafiki prikazati ovisnost sile na polugu i kraka sile.
Odrediti teite tijela.
Prouiti kako centripetalna sila ovisi o periodu
kruenja.
Interpretirati grafiku ovisnost iznosa centripetalne sile
o periodu kruenja.
Prouiti kako centripetalna sila ovisi o polumjeru
krune putanje pomou Fcp ,T grafova, za razliite
polumjere krune putanje.
 ODREIVANJE FAKTORA TRENJA KLIZANJA NA NIZBRDICI

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Kosinu duine priblino 160 cm ine

dvije daske meu kojima je mogue
mijenjati nagib. Vertikalni tap (1) ima
metalni nosa (2). Promjenom visine
metalnog potporna koji pridrava gornju
dasku, mijenja se nagib kosine.
Dio gornje daske ima etiri utora za
kuglice (3). Drugi, vei dio uglaana je i
lakirana ravna ploha (4).
Mogue je dodati stezae i uvrstiti
zapreku da se zaustavi tijelo koje se
sputa niz kosinu.

Slika M1.1. Kosina (Galileijeva kosina)

Odreivanje nagiba kosine

Mjerenjem visine kosine do

stegaa, h i udaljenosti
potpornja i podnoja
kosine, b raunaju se
trigonometrijske vrijednosti
kuta, tg = h / b ili
Slika M1.3. Nagib kosine h
sin
h2 b2
Preporuke za mjerenje:

Za izvoenje eksperimenta koristite kosinu i drveni kvadar. Na

jednu je stranu kvadra nalijepljena guma.
Postavite kvadar tako da njegov prednji rub prelazi zadani put.
Duinu puta odredite pomou metra na kosini. Preporua se mjeriti
Slika M1.2. Nosa kosine vee putove.
Vrijeme mjerite mobilnim telefonom.
Uz ove eksperimente prikazani su grafiki prikazi u GeoGebri.

115
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: Kosina, tijela razliitih masa, kvadar s kukicama (s drvenom i gumenom podlogom),
metar, ravnalo, dinamometar i zaporni sat.

ZADATAK VJEBE:
1. Istraite ovisnost ubrzanja tijela o nagibu kosine pri klizanju nizbrdicom.
2. Odredite faktor trenja klizanja drvenog kvadra po drvenoj podlozi (drvo drvo). Provedite
raun pogreke.
3. Grafiki prikaite ovisnost ubrzanja o nagibu kosine. Odredite faktor trenja klizanja grafikom
metodom.
4. Ponovite postupke 1. 3. te odredite faktor trenja klizanja kvadra s gumenom oblogom po
drvenoj podlozi (guma drvo).

MJERENJE I OBRADA :

1. Postavite kvadar na kosinu na drvenu podlogu. Izmjerite visinu h i stranicu b. Pomou ovih
vrijednosti moete odrediti trigonometrijske vrijednosti kuta (sin , cos i tg ). Mjerene
vrijednosti biljeite u tablicu 1. Mjerite vrijeme klizanja (bez poetne brzine) na putu s (poeljno
je da je put veliki). Iz sedam mjerenih vrijednosti odredite srednju vrijednost vremena klizanja,
tsr. Za svaku visinu, h odredite ubrzanje, a i faktor trenja, . Ubrzanje odredite iz prvog, a
faktor trenja iz drugog izraza:

2
= 2 =
cos

Promijenite visinu bar pet puta i ponovite mjerenje. Put je s = 1,420 m.

Vrijednost gravitacijskog ubrzanje jest 9,81 ms-2 zbog mjerenja vremena u stotinkama sekunde.

Tablica 1. Odreivanje faktora trenja klizanja drvo drvo

a/
h/m t1/s t2/s t3/s t4/s t5/s t6/s t7/s tsr/s (ms-2)
sin cos tg
0,175 2,19 2,32 2,19 2,00 1,93 2,02 1,94 2,08 0,65 0,35760 0,93387 0,38293 0,31 0,03
0,196 1,79 1,78 1,84 1,81 1,83 1,73 1,76 1,79 0,88 0,39416 0,91904 0,42888 0,33 0,01
0,227 1,44 1,41 1,45 1,41 1,50 1,46 1,42 1,44 1,37 0,44486 0,89560 0,49672 0,34 0,00
0,259 1,21 1,26 1,21 1,25 1,25 1,26 1,20 1,23 1,86 0,49306 0,86999 0,56674 0,35 0,01
0,279 1,14 1,17 1,23 1,15 1,24 1,15 1,21 1,18 2,02 0,52107 0,85351 0,61050 0,37 0,03

Zakljuak o ubrzanju i sinusu nagibnog kuta kosine: Vea visina kosine, h poveava sinus kuta
kosine, . Poveanje sinusa kuta rezultira smanjenjem kosinusa kuta i poveanjem tangensa kuta.
Vei kut kosine prema horizontali poveava ubrzanje tijela niz kosinu.

Rezultat: Faktor trenja klizanja drvenog kvadra po drvenoj podlozi (drvo drvo): = 0,34
0,03.

116
2. Grafiki prikaite ovisnost ubrzanja kvadra o nagibnom kutu kosine.

Grafiki prikaz 1.1. Ovisnost ubrzanja kvadra o nagibnom kutu kosine (GeoGebra)

Iz grafikog prikaza zakljuuje se da postoji neki kut kosine gdje nema ubrzanja. Iz jednadbe

g(x) = 8,80474x 2,53302 moe se odrediti koeficijent smjera pravca, k1 = 0,287688222.

Analizom istog grafikog prikaza moe se pokazati sljedee: Odabirom toke G na grafu se
ispisuju njene koordinate: G (0,47653, 1,66275).

Grafiki prikaz 1.2. Isti grafiki prikaz ovisnosti ubrzanja kvadra o nagibnom kutu kosine, s
odabranom tokom G (GeoGebra)

117
Grafikom metodom mogue je odrediti faktor trenja na vie naina:

1) Analizom sjecita pravca s apscisom

Oznaimo toku N u kojoj pravac sijee apscisu. Njene su koordinate N(0,287688222, 0). Postoji
kut g1 iji je sinus kuta te vrijednosti, a ordinata je jednaka nuli. To je kut g1 = 16,7196.
Za ovaj je kut sputanje niz kosinu jednoliko. Za manji kut ne postoji gibanje. Za svaki kut vei od
g1 gibanje je kvadra ubrzano.
Jednoliko gibanje nastaje kada je = tg . Iz ovih podataka rauna se prva vrijednost faktora
trenja odreena grafikom metodom, gr1 = tg 1 = tg (16,72) = 0,30. Granini kut kosine za
jednoliko gibanje jest 16,72.

2) Iz jednadbe pravca iz grafikog prikaza raunalnog programa GeoGebra

a = 8,80474 sin 2,53302.
Odabiremo toku G ije je koordinate ispisao raunalni program: G (0,47653, 1,66275).
Bilo koja toka koja lei na pravcu ima koordinate koje zadovoljavaju jednadbu pravca. Ove
koordinate sin G 0,47653; aG 1,66275 . Kalkulatorom se rauna G = 28,459015. Njegovi su
kosinus i tangens odreeni kalkulatorom, cos G =0,87915821 i tg G = 0,542029858.
Ove vrijednosti daju
aG 1,66275
gr 2 tgG 0,542029858 0,349237012 0,35
g cos G 9,81 0,87915821

Granini kut za jednoliko sputanje nizbrdicom jest g2 , za koji vrijedi jednakost

gr2 = tg 2 = 0,349237012. Kut je 2 =19,25.

Rezultat:

Faktor trenja klizanja guma drvo odreen grafikom metodom:

gr1 = 0,30

gr2 = 0,35

Zakljuak:

Najmanji kut pri kojem se kvadar sputa nizbrdicom (a = 0 m s -2, = tg ) jest:

1 = 16,72

2 = 19,29

118
3. Ponovite sve ranije postupke. Pustite kvadar s gumenom oblogom da jednoliko klie po drvenoj
podlozi (guma drvo). Mjerene podatke biljeite u tablicu 2.

Tablica 2. Odreivanje faktora trenja klizanja guma drvo

a/
h/m t1/s t2/s t3/s t4/s t5/s t6/s t7/s tsr/s (ms-2)
sin cos tg

0,196 2,44 2,39 2,47 2,38 2,38 2,26 2,31 2,38 0,50 0,394162 0,91904 0,42888 0,37 0,02

0,227 1,80 1,82 2,00 1,75 1,67 1,67 1,88 1,80 0,88 0,44486 0,8956 0,49672 0,40 0,01

0,259 1,34 1,35 1,34 1,32 1,54 1,48 1,46 1,40 1,44 0,49306 0,86999 0,56674 0,40 0,01

0,279 1,25 1,20 1,25 1,30 1,31 1,24 1,20 1,25 1,82 0,52107 0,85351 0,61050 0,39 0,00

Zakljuak o ubrzanju i sinusu nagibnog kuta kosine: Vea visina kosine, h poveava sinus kuta
kosine,. Poveanje sinusa kuta rezultira smanjenjem kosinusa kuta i poveanjem tangensa kuta.
Vei kut kosine prema horizontali poveava ubrzanje tijela niz kosinu.

Rezultat:
Faktor trenja klizanja drvenog kvadra s gumenom oblogom po drvenoj podlozi (guma
drvo):

= 0,39 0,02

4. Grafiki prikaite ovisnost ubrzanja kvadra s gumenom oblogom o nagibnom kutu kosine.

Grafiki prikaz 2. Ovisnost ubrzanja kvadra s gumenom oblogom o nagibnom kutu kosine

119
Rezultat:

Grafikom metodom mogue je odrediti faktor trenja na vie naina:

1) Analizom sjecita pravca s apscisom

Oznaimo toku A u kojoj pravac sijee apscisu. Njene su koordinate A(0,35185, 0 m s -2). Postoji
kut g1 iji je sinus kuta te vrijednosti, a ordinata je jednaka nuli. To je kut g1 = 20,6005 = 20,60.
Za ovaj je kut sputanje niz kosinu jednoliko. Za manji kut ne postoji gibanje. Za svaki kut vei od
g1 gibanje kvadra jest ubrzano.
Jednoliko gibanje nastaje kada je = tg . Iz ovih podataka rauna se prva vrijednost faktora
trenja odreena grafikom metodom, gr1 = tg 1 = tg (20,6005) = 0,375885471 = 0,38. Granini
kut kosine za jednoliko gibanje jest 20,60.

2) Iz jednadbe pravca iz grafikog prikaza raunalnog programa GeoGebra

a = 10, 409 sin 3,6624.
Odabiremo toku B ije je koordinate ispisao raunalni program: B(0,50000, 1,60000).
Bilo koja toka koja lei na pravcu ima koordinate koje zadovoljavaju jednadbu pravca. Ove
koordinate sin B 0,50000; aB 1,60000. Kalkulatorom se rauna G = 30. Njegovi su
kosinus i tangens odreeni kalkulatorom, cos B =0,866025403 i tg B = 0,577350269.
Ove vrijednosti daju
aB 1,60000
gr 2 tgG 0,577350269 0,389019906 0,39
g cos B 9,81 0,886025043

Granini kut za jednoliko sputanje nizbrdicom jest g2 , za koji vrijedi jednakost

gr2 = tg 2 = 0,3890199906. Kut je 2 = 21,257 = 21,26.

Faktor trenja klizanja drvo drvo odreen grafikom metodom:

gr1 = tg 1 = tg (20,60) = 0,38

gr2 = tg 2 = tg (21,26) = 0,39

Zakljuak:

Najmanji kut pri kojem se kvadar s gumenom oblogom sputa nizbrdicom jest:

1 = 20,60

2 = 21,26

120
 PROUAVANJE PERIODA TITRANJA UTEGA NA OPRUZI

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Slika M2. 1. Prikazuje stalak pogodan za izvoenje mjerenja iz

titranja. Masivno eljezno postolje stalka jest dimenzija 20 cm x
39,5 cm x 2 cm. Masa mu je oko 20 kg.

Na postolju je stativ koji dri metalnu plou s milimetarskom

podjelom i zrcalom.

Preporuke za mjerenje:

Vrijeme mjerite mobilnim telefonom.

Duljina se mjeri metrom.

Masa utega mjeri se vagom ili teina dinamometrom.

Slika M2.1. Stalak s utegom Uz ove eksperimente prikazani su grafiki prikazi u Excelu.
ovjeenim o oprugu

Mjerenje duljine opruge:

Duljina neoptereene opruge jest lo . Ova se

Slika M2.2. Mjerenje duljine niti opruge.
Slika napravljena prema izvoru:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Robert_Hooke,
rujan 2016.
vrijednost paljivo oitava pomou zrcala na stalku.
Istezanje opruge, l razlika je duljine optereene
opruge, l i neoptereene opruge, lo.
Duljinu optereene opruge treba paljivo oitati
pomou zrcala na stalku.
Vano je uvijek mjeriti udaljenost do iste toke na
opruzi. Slika M2 2. pokazuje mjerenje duljine
opruge do donjeg ruba kukice na opruzi.
Neke opruge imaju strelicu na donjem kraju pa je
vano ne mijenjati poloaj strelice.
Za izvoenje eksperimenta vano nam je istezanje
opruge, pa se ne mora posebno oitavati poetni
poloaj kukice na stalku ako njegov poloaj nije
0 m.

121
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: stalak s metarskom mjerkom, opruge, utezi razliitih masa, dinamometar (ili vaga) i
zaporni sat.

ZADATAK VJEBE:

1. Ispitati ovisnost vremena T jednog titraja utega na opruzi o amplitudi titranja, A, masi
utega m i vrsti opruge (konstanti opruge k).
2. Odrediti konstantu opruge.
3. Grafiki prikazati ovisnost elastine sile o produljenju opruge i odrediti konstantu opruge
grafikom metodom, kg1.
4. Grafiki prikazati mjerene vrijednosti u T-m i T2-m grafikom prikazu. Odrediti vrijednost
konstante opruge, kg2, grafikom metodom.
5. Usporediti eksperimentalne vrijednosti perioda titranja, Tm s teorijskim, Tr.

MJERENJE I OBRADA :

1.1. Ispitajte ovisnost perioda titranja utega Tm o amplitudi titranja A. Radite s istom oprugom i
istom masom utega. Birajte amplitudu titranja od 1 cm, 3 cm i 5 cm. Podatke zapiite u tablicu
1. Izvedite zakljuak iz mjerenih vrijednosti!

Stalne veliine: N = 10; m = 25 g; opruga 1

Tablica 1. Ovisnost perioda titranja o amplitudi

t/s T/s A/cm

7,00 0,71 1 Zakljuak o periodu titranja i amplitudi:
7,30 0,73 3 Period titranja ne ovisi o amplitudi.
7,00 0,70 5

1.2. Ovisnost perioda titranja istraite mijenjanjem mase utega. Nakon mjerenja perioda utega
mase m, poveajte masu dva i pet puta. Podatke zapiite u tablicu 2.

Stalne veliine: N = 10; A = 1 cm; lo = 0,151 m.

Tablica 2. Ovisnost perioda titranja o masi

t/s T/s m/kg Zakljuak o periodu titranja i masi njihala:

9,31 0,93 0,050 Period titranja utega na opruzi nije linearna
11,36 1,14 0,100 funkcija mase. Petostruko poveanje mase ne
13,32 1,33 0,250 rezultira pet puta veim periodom.

122
1.3. Ovisnost perioda titranja istraite mijenjanjem opruga. Masa ovjeenih utega jest stalna.
Podatke zapiite u tablicu 3.

Stalne veliine: N = 10; A = 1 cm; m = 200 g.

Tablica 3. Ovisnost perioda titranja o konstanti opruge

opruga t/s T/s Zakljuak o periodu titranja i konstanti

opruga 1 12,78 0,64 opruge:
opruga 2 10,16 0,51 Period titranja opruge ovisi o konstanti
opruga 3 9,81 0,49 opruge.

2. Izmjerite duljinu neoptereene opruge, l0. Oprugu opteretite utegom mase, m i izmjerite duljinu
optereene opruge, lm. Odredite istezanje opruge l kao razliku duljine optereene i duljine
neoptereene opruge, izraz (1). Izvedite sedam mjerenja s utezima razliitih masa mjerei silu
istezanja opruge, G i duljinu opruge, l. Mjerene vrijednosti unesite u tablicu, odredite
konstantu k iz izraza (2) i provedite raun pogreke. Izmjerite vrijeme titranja za 20 perioda za
svaku masu utega i odredite iz izraza (3) period jednog titraja, Tm. Teorijsku vrijednost perioda,
Tr odredite raunom iz izraza (4) za svaku masu utega i konstantu opruge.
Podatke biljeite u tablicu 4.

= 0 (1) = (2) = (3) = 2 (4)
l

N = 20; lo = 0,132 m.

Tablica 4. Ovisnost perioda titranja o masi utega i konstanti opruge

m/kg G/N l/m l/m k/Nm-1 k/Nm-1 t/s Tm/s 2 /s2 Tr/s (Tm-Tr)/s

0,15 1,47 0,181 0,049 30,03 0,28 8,81 0,44 0,1940 0,44 0,00
0,20 1,96 0,198 0,066 29,73 0,58 9,81 0,49 0,2406 0,52 0,02
0,25 2,45 0,213 0,081 30,28 0,03 11,32 0,57 0,3204 0,57 0,00
0,30 2,94 0,229 0,097 30,34 0,03 12,93 0,65 0,4180 0,62 0,02
0,35 3,43 0,245 0,113 30,38 0,07 13,56 0,68 0,4597 0,67 0,00
0,40 3,92 0,259 0,127 30,90 0,59 14,24 0,71 0,5069 0,71 0,00
0,45 4,41 0,275 0,143 30,87 0,56 15,21 0,76 0,5784 0,76 0,00

Rezultat:
Konstanta opruge: k = (30,36 0,63) Nm-1

Zakljuak o periodu titranja i masi utega: Tri puta vea masa ne daje tri puta vei period titranja.

123
3.1. Grafiki prikaite ovisnost duljine istezanja opruge o sili istezanja.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost duljine istezanja opruge o sili istezanja

Zakljuak o ovisnosti duljine istezanja opruge o sili istezanja: Istezanje opruge jest linearna funkcija
sile istezanja. Jednadba se zapisuje u obliku l = 0,032 G.
Oprugu istee teina utega ovjeenog o nju. Elastina sila opruge istog je iznosa kao i teina, ali
suprotne orijentacije. Titrajni sustav ine opruga i uteg. Uteg istee oprugu svojom teinom, opruga
djeluje na uteg elastinom silom (III. Newtonov zakon).

Rezultat:
Konstanta opruge, kgr1 odreena grafikom metodom na dva naina:
1. Konstanta opruge odreuje se kao reciprona vrijednost konstante pravca,
1N N
k gr1 31, 25 .
0, 032 m m
2. Odabirom toke ije su koordinate na pravcu T(0,092 m, 2,80 N) vrijednost konstante je
G 2,8 N N
k 30, 43
l 0, 092 m m

3.2. Grafiki prikaite ovisnost perioda titranja o masi utega

Grafiki prikaz 2. Ovisnost perioda titranja o masi utega

124
 Zakljuak o ovisnosti perioda titranja o masi utega: Period titranja utega na opruzi nije
linearna funkcija mase.

3.3. Grafiki prikaite ovisnosti kvadrata perioda utega na opruzi o masi utega te grafikom
metodom odredite konstantu opruge

Grafiki prikaz 3. Ovisnost kvadrata perioda titranja o masi utega

Zakljuak o ovisnost kvadrata perioda utega na opruzi o masi utega: Kvadrat perioda titranja
utega na opruzi linearna je funkcija mase. Ovisnost se prikazuje izrazom T2 = 1,295 m.

Rezultat:
Konstanta opruge, kgr2 odreena grafikom metodom na dva naina:
Usporedbom s izrazom za period titranja harmonikog oscilatora, T 2 m konstanta opruge
k
m
jest k 4 2 .
T2
1. Usporedbom s izrazom koji je ispisao raunalni program,
s2 4 2 4 2 kg N
1, 295 k 2
30, 49 .
kg k 1, 295 s m
2. Odabirom toke T(0,400 kg, 0,520 s2) vrijednost konstante jest
m N N
k 4 2 2 30,368 30,37 .
T m m

4. Usporedba eksperimentalne vrijednosti perioda titranja, Tm s teorijskim, Tr .

Ove su vrijednosti prikazane u osmom i desetom stupcu tablice 1. Njihova je razlika u jedanaestom
stupcu. Vidljivo je dobro slaganje teorijskog modela i vrijednosti izmjerenih u eksperimentu.

125
 ODREIVANJE GRAVITACIJSKOG UBRZANJA POMOU NJIHALA

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Slika M3.1. Prikazuje stalak

pogodan za izvoenje
mjerenja iz titranja. Masivno
eljezno postolje stalka
dimenzija je 20 cm x 39,5 cm
x 2 cm. Masa mu je oko 20
kg.
Na postolju je stativ koji dri
metalnu plou s
milimetarskom podjelom i
zrcalom.
Slika M3.2. prikazuje
jednostavan pribor za
izvoenje mjerenja. Metalni
metar magnetima je
privren za magnetnu
plou. Njihalo je uteg ovjeen
o nerastezljivu nit. Ploa se
koristi za povlaenje
Slika M3.1. Stalak s njihalom Slika M3.2. Njihalo
pomonih crta kredom.
Ovakvo je njihalo uvijek
dostupno.

Preporuke za mjerenje:
Vrijeme mjerite mobilnim telefonom
Mjerenje duljine niti njihala
Mjeri se udaljenost od ovjesita do centra masa.
Za mjerenje duljine niti koristi se metar s milimetarskom
podjelom. Visinu homogenog tijela (utega), h treba
odrediti trokutom. Stvarna duljina njihala je duljina niti
uveana za polovinu visine utega.
Biljeimo poetni poloaj kukice, l1 i poloaj ovjesita
utega, l2.
Slika M3.3. Mjerenje duljine niti njihala
Duljina niti l = (l2 - l1) + h

Uz ove eksperimente prikazani su grafiki prikazi u Excelu.

126
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

ZADATAK VJEBE:
1. Istraiti ovisnost perioda titranja o amplitudi njihala.
2. Istraiti ovisnost perioda titranja o masi njihala.
3. Istraiti ovisnost perioda titranja o duljini njihala.
4. Odrediti ubrzanje sile tee raunskim putem te provesti raun pogreke.
5. Grafiki prikazati ovisnost perioda titranja o duljini njihala, T = f(l) te ovisnost kvadrata
perioda titranja o duljini njihala, T2= f(l).

MJERENJE I OBRADA :

1. Ispitajte ovisnost perioda titranja utega Tm o amplitudi titranja A. Masa i duljina niti jednake su
pri ovom istraivanju. Amplitudu titranja mijenjajte na 1 cm, 3 cm i 5 cm. Podatke zapiite u tablicu
1. Izvedite zakljuak iz mjerenih vrijednosti!

Stalne veliine: N = 20 m = 50 g l = 0,650 m

Tablica 1. Ovisnost perioda titranja o amplitudi

t/s T/s A / cm
Zakljuak o periodu titranja i amplitudi:
32,41 1,62 1,0
Amplituda titranja ne mijenja period titranja.
32,60 1,63 2,0
32,61 1,63 5,0

2. Ovisnost perioda titranja istraite mijenjanjem masa njihala. Poveajte masu dva i tri puta.
Podatke zapiite u tablicu 2.

Stalne veliine: N = 20 A = 1 cm l = 0,629 m

Tablica 2. Ovisnost perioda titranja o masi

t/s T/s m / kg
31,82 1,59 0,025 Zakljuak o periodu titranja i masi njihala:
31,66 1,58 0,050 Period titranja njihala ne ovisi o masi njihala.
31,79 1,59 0,100

3. Prije poetka mjerenja odredite poetnu visinu ovjesita njihala. Duljinu njihala mjerite od
ovjesita do centra mase. Odredite period jednog titraja. Za svaku od bar sedam duljina izvedite po
tri mjerenja te raunajte sa srednjom vrijednou, Tsr. Birajte duljine izmeu 50 cm i 90 cm. Podatke
zapiite u tablicu 3. Odredite gravitacijsko ubrzanje za svako mjerenje i provedite raun pogreke.

127
 Tablica 3. Ovisnost perioda titranja o duljini niti njihala

l/m T1 / s T2 / s T3 / s Tsr / s T2 / s2 g /(ms-2) g/(ms-2)

0,508 1,42 1,45 1,42 1,43 2,04490 9,81 0,04
0,528 1,46 1,45 1,45 1,45 2,11218 9,87 0,02
0,551 1,48 1,49 1,49 1,49 2,21018 9,84 0,01
0,570 1,50 1,52 1,51 1,51 2,28010 9,87 0,02
0,629 1,59 1,58 1,59 1,59 2,51751 9,86 0,01
0,650 1,60 1,61 1,62 1,61 2,59210 9,90 0,05
0,668 1,63 1,65 1,64 1,64 2,68960 9,81 0,04
0,709 1,68 1,68 1,69 1,68 2,83361 9,88 0,03
0,729 1,70 1,72 1,72 1,71 2,93551 9,80 0,05
0,749 1,73 1,71 1,73 1,72 2,96988 9,96 0,11
0,767 1,74 1,77 1,75 1,75 3,07418 9,85 0,00

Zakljuak o periodu titranja i duljini niti njihala:

Poveanjem duljine niti poveava se period titranja njihala.

Gravitacijsko ubrzanje
Rezultat:

g = (9,86 0,11) ms-2

Grafiki prikaite ovisnost perioda titranja o duljini niti

Grafiki prikaz 1. Ovisnost perioda titranja o duljini niti njihala

Zakljuak: Period titranja njihala nije linearna funkcija duljine niti. Ukazuje na kvadratnu
funkciju.

128
Grafiki prikaite ovisnost kvadrata perioda titranja o duljini niti njihala te grafikom metodom
odredite gravitacijsko ubrzanje

Grafiki prikaz 2. Ovisnost kvadrata perioda titranja o duljini niti njihala

Zakljuak:

Kvadrat perioda titranja njihala linearna je funkcija duljine niti njihala. Ovisnost perioda
titranja o duljini niti njihala daje jednadba T2 = k1 l = 4,003 l.

Rezultat:
Gravitacijsko ubrzanje odreeno grafikom metodom:
Grafikom metodom mogue je odrediti gravitacijsko ubrzanje na dva naina:
1. Konstanta k1 ima jedinice s2m-1. Odreuju se iz grafikog prikaza. Usporedimo jednadbu s
l
izrazom za titranje njihala. T 2
g

4 2
Fiziki smisao konstante je k1 g1gr 9,86 m s-2 .
g

2. Odabire se toka na grafikom prikazu i itaju njene koordinate. To je toka (0,60, 2,4000).

2
2

Gravitacijsko se ubrzanje odredi iz izraza g l .

T2

(2 )2
g2 gr 0,60 9,8696 m s-2 9,89 m s-2
2, 40000

129
 PROUAVANJE RAVNOTEE SILA NA POLUZI

UPUTE NASTAVNIKU

PRIBOR: stalak s letvicom koja se moe zakretati oko osi, utezi s kukicama, ravnalo,
( matice za vijke jednakih masa), drvene letvice homogene i nehomogene
(izbuene sa strane), eljezna ipka

ZADATAK VJEBE:

1. Ispitati o emu ovisi odnos sila na poluzi u ravnotei.

2. Grafiki prikazati ovisnost sile na polugu i kraka sile.
3. Odrediti teite tijela.

MJERENJE I OBRADA

1. Sastavimo ureaj kao na slici.

Nekoliko utega postavimo na letvicu s

jedne strane , to je teret koji podiemo
F2 . Drugi utezi, koje postavljamo na
suprotnu stranu oslonca, jesu sila F1.

Kojom silom utezi djeluju na letvicu?

Teinom.

Slika M4.5. Letvica optereena utezima

Ako jedan uteg ima masu 100 g, kolikom silom on optereuje letvicu?

G=mg=1N

Postavite etiri utega na jednu stranu letvice na udaljenosti 10 cm od oslonca.

to se dogaa s letvicom?
Letvica nije u horizontalnom poloaju.

Pokuajte pomou jednog utega letvicu vratiti u horizontalni poloaj. Gdje ete postaviti uteg?

Uteg postavljamo na udaljenost 40 cm od oslonca.

Na koliku ste udaljenost od oslonca postavili uteg da se letvica vratiti u horizontalni poloaj?

Uteg smo postavili na etiri puta veoj udaljenosti od oslonca , s obzirom na suprotnu stranu.

Uz koji ste uvjet uspjeli uravnoteiti letvicu?

130
 (Umnoak sile i kraka sile )lijeva strana letvice =(Umnoak sile i kraka sile )desna strana letvice

Moemo li letvicu uravnoteiti i na drugi nain, djelujui drugaijim silama slijeva i zdesna?

Izvedite mjerenja prema predloenoj tablici i dopunite je svojim podacima za postignutu

ravnoteu letvice.

Tablica 1. Mjerenje sile i kraka sile

F1 / N k1 / m M / Nm F2 / N k2 / m M / Nm
1 uteg = 1 0,4 0,4 4 utega =4 0,1 0,4
1 uteg =1 0,3 0,3 3 utega =3 0,1 0,3
1 uteg =1 0,1 0,1 1 uteg =1 0,1 0,1
2 utega =2 O,3 0,6 4 utega =4 0,15 0,6
3 utega =3 0,08 0,24 1 uteg =1 0,24 0,24
4 utega =4 0,12 0,48 2 utega =2 0,24 0,48

Analizirajte podatke prva tri mjerenja. U kakvom je odnosu udaljenost jednog utega od oslonca
prema iznosu sile koju uteg uravnoteuje?
Udaljenost je deset puta manja od sile koju uteg uravnoteuje.

U kojem sluaju nismo smanjili silu pomou letvice? to ostaje stalno? Krak sile.

Analizirajte podatke posljednja tri mjerenja. Uoite i iskaite pravilnost koja vrijedi meu
vrijednostima u prva dva stupca te u etvrtom i petom stupcu: a) rijeima, b) algebarski.

Umnoak sile i kraka sile jest jednak. F1 k1 = F2 k2

Odgovarajuim vrijednostima ispunite trei i esti stupac. Koja je to fizika veliina? Oznaite je
njezinom oznakom i mjernom jedinicom u prvom retku tablice.

Letvicu opteretimo utegom i uspostavimo ravnoteu nekom silom preko dinamometra

usmjerenom vertikalno na polugu.
Silu koju pokazuje dinamometar usporedimo s teinom utega. Sila je jednaka teini utega.

Uspostavimo ravnoteu letvice djelujui

dinamometrom pod odreenim kutom.

Hoe li vrijednost sile koju pokazuje

dinamometar biti jednaka, vea ili manja od
teine utega?

Vea od teine utega.

Slika M4.6. Ravnotea letvice ostvarena
dinamometrom pod odreenim kutom

131
2. Izvedite mjerenja i tablicu dopunite podacima za postignutu ravnoteu letvice uz uvjet da je
moment sile konstantan.

M = 0,48 N m

Tablica 2. Mjerenje kraka sile i sile uz stalan moment sile

Krak sile / m 0,48 0,24 0,16 0,12 0,08
Sila / N 1 2 3 4 6

Grafiki prikaite ovisnost sile o kraku sile

Grafiki prikaz 1. Ovisnost sile o kraku sile

Zakljuak o ovisnosti sile o kraku sile:

Stalne veliine: moment sile.

Promjenjive veliine: sila, krak sile.
Graf je hiperbola, sila i krak sile obrnuto su proporcionalni.

3. Teite letvice odredit ete tako da stavite letvicu na stalak i u kojem poloaju ona miruje
zabiljeite toku oslonca, teite.

Odredite i zabiljeite na ljepljivoj traci teite homogene letvice. Skicirajte.

Teite je u sredini letvice.

Odredite i zabiljeite na ljepljivoj traci teite nehomogene letvice, bez eljezne ipke i sa
eljeznom ipkom u otvoru letvice. Skicirajte svaki poloaj teita.

Opiite meusobne poloaje teita.

Treba uoiti da je teite blie teem dijelu letvice.

132
 PROUAVANJE CENTRIPETALNE I CENTRIFUGALNE SILE

UPUTE NASTAVNIKU

Opis ureaja

Na prvoj treini, drvenog

Slika M4.1. Ureaj za prouavanje centripetalne sile
postolja(1) s desne strane nalazi se
postolje (2) koje nosi konstrukciju
koja se okree. Postolje je
remenom povezano s vrstom
koloturom (3) koja se nalazi u
lijevom kutu drvenog postolja. Na
pokretnoj drvenoj konstrukciji na
vodoravnoj olovnoj preki nalazi se
uteg (4) iji se poloaj moe
mijenjati, a uteg je povezan je s
dinamometrom (5) koji visi
okomito na drvenu konstrukciju.

Na drvenom postolju u desnom

kutu nalazi se zvonce (6)
zahvaljujui kojem znamo kada je
tijelo napravilo puni krug.

Vjeba se moe provesti i pomou sljedeeg pribora:

najlonska nit duga 1,5 m, utezi, gumeni ep promjera 4
cm s dvije rupe, zaporni sat, staklena cjevica duga oko 15
cm i vanjskog promjera 2 cm.

Navedeni pribor sloiti prema slici.

Slika M4.2. Centripetalna sila

133
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

I. Prouavanje centripetalne sile

PRIBOR: ureaj za prouavanje centripetalne sile, dinamometar, zaporni sat, ravnalo.

ZADATAK VJEBE:

1. Prouiti kako centripetalna sila ovisi o periodu kruenja.

2. Interpretirati grafiku ovisnost iznosa centripetalne sile o periodu kruenja.
3. Prouiti kako centripetalna sila ovisi o polumjeru krune putanje pomou Fcp ,T grafova
za razliite polumjere krune putanje.
MJERENJE I OBRADA:

1. Poto smo odabrali prikladan polumjer krune staze, odreujemo ophodna

vremena to ih postiemo pri sve veim vrijednostima centripetalne sile.
Izvedimo tri mjerenja mijenjajui vrijednost sile.

Mjerne podatke i izraunane vrijednosti predoimo tablino .

Tablica 1. Centripetalna sila i period kruenja za r = 8,5 10 2m

F/N 10T / s T/s T - 1 / s- 1 T 2/ s - 2
0,2 12,7 1,27 0,79 0,62
0,3 10,1 1,01 0,99 0,98
0,4 8,6 0,86 1,16 1,34
0,5 7,7 0,77 1,3 1,69

2. Grafiki prikaite ovisnost centripetalne sile o periodu kruenja.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost centripetalne sile o periodu kruenja

F cp 0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4

134
 Grafiki prikaz 2. Ovisnost centripetalne sile o recipronoj vrijednosti perioda kruenja

F cp /N 0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4

1/ T

Grafiki prikaz 3. Ovisnost centripetalne sile o recipronoj vrijednosti kvadrata perioda kruenja

0.6
F cp
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0 0.5 1 1.5 2
1/ T 2

3. Kako centripetalna sila ovisi o polumjeru krune putanje?

Da bismo mogli odgovoriti na to pitanje treba izvriti mjerenje to smo izvrili u prvom zadatku za
jo dvije vrijednost polumjera krune putanje.

Mjerne podatke i izraunate vrijednosti predoimo tablino.

Tablica 2. Centripetalna sila i period kruenja za r = 16 10 2m

F/N 10T / s T/s T - 1 / s- 1 T 2/ s - 2

0,1 31,6 3,16 0,316 0,10
0,3 11,6 1,16 0,86 0,74
0,5 8,6 0,86 1,16 1,35
0,7 7,3 0,73 1,37 1,88

135
Tablica 3. Centripetalna sila i period kruenja za r = 20 10 2 m

F/N 10T / s T/s T - 1 / s- 1 T 2/ s - 2

0,1 37.8 3,78 0,26 0,07
0,2 17,7 1,77 0,56 0,32
0,3 12,8 1,28 0,78 0,61
0,4 10,8 1,08 0,93 0,86

Sve grafike prikaze unesimo u isti koordinatni sustav i uz svaki naznaimo kojem polumjeru
odgovaraju (crtamo u onom u kojem smo u prvom zadatku pronali da je graf pravac).

Grafiki prikaz 4. Ovisnost centripetalne sile o recipronoj vrijednosti kvadrata perioda

kruenja

0.8
F cp
0.7

0.6
r1
0.5
r2
0.4
r3
0.3 Linear (r1)
0.2 Linear (r2)
Linear (r3)
0.1

0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 1.9 2
1/ T 2

Da bismo odgovorili na pitanje u zadatku moramo paziti da pri odreivanju te veze odravamo
masu i period kruenja konstantnima. Prvi je uvjet ispunjen jer smo sva mjerenja vrili s utegom
mase m.

Period kruenja uinit emo konstantnim tako da sve grafove u koordinatnom sustavu
presijeemo pravcem usporednim s osi Fcp, koji prolazi kroz neku toku na vremenskoj osi.

Za svaku toku, koja je nastala na taj nain, oitajmo podatak za Fcp i podatak za r.

Oitane vrijednosti predoimo tablino.

Tablica 4. Centripetalna sila i polumjer krune putanje za T = 1,195 s; T 2 = 0,7 s- 2

F/N 0,22 0,29 0,34

r/m 8,5 10 2 16 10 2 20 10 2

136
 Grafiki prikaz 5. Ovisnost centripetalne sile o polumjeru krune putanje.

0.4
F/N
0.35
0.3
0.25
0.2
0.15
0.1
0.05
0
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25
r/m

Analiza rezultata

Iskaite rijeima zakljuke koje izvodite iz dobivenih grafikih prikaza:

ovisnost centripetalne sile o periodu kruenja

- graf nije pravac ve hiperbola, centripetalna sila nije razmjerna periodu kruenja pri
stalnoj masi tijela i polumjeru krune putanje
ovisnost centripetalne sile o recipronoj vrijednosti perioda kruenja
- graf nije pravac ve parabola, centripetalna sila nije razmjerna recipronoj vrijednosti
perioda kruenja pri stalnoj masi tijela i polumjeru krune putanje
ovisnost centripetalne sile o recipronoj vrijednosti kvadrata perioda kruenja
- graf je pravac, centripetalna sila razmjerna je recipronoj vrijednosti kvadrata
perioda kruenja pri stalnoj masi tijela i polumjeru krune putanje
ovisnost centripetalne sile o polumjeru krune putanje
- graf je pravac, centripetalna sila razmjerna je polumjeru krune putanje pri stalnoj
masi tijela i periodu kruenja tijela.

137
 I. Prouavanje centrifugalne sile
PRIBOR: dinamometar (2 N), nit duljine 50 cm, uteg mase 100 g, dva stalka, kvaica za rublje,
ravnalo.

ZADATAK VJEBE: Provjeriti izraz za centrifugalnu silu kod jednostavnog njihala.

MJERENJE I OBRADA:

Sloimo njihalo prema slici.

Slika M5.3. Njihalo u Slika M5.4.Njihalo pomaknuto

ravnotenom poloaju iz ravnotenog poloaja

to pokazuje dinamometar kada je njihalo u ravnotenom poloaju? Teinu utega, 1N.

Njihalo pomaknite iz ravnotenog poloaja i pustite ga. Promatrajte gibanje njihala i vrijednosti
sile to je pokazuje dinamometar.

Kolika je vrijednost sile koju pokazuje dinamometar u amplitudnom poloaju? Teinu utega, 1N.

Kolika je vrijednost sile koju pokazuje dinamometar u ravnotenom poloaju? Usporedimo je s

teinom utega. Sila je vea od teine utega, 1,2 N .
Obrazloite dobiveni rezultat.

Dinamometar koji njie zajedno s njihalom pokazuje osim teine i centrifugalnu silu.

Odredi iznos centrifugalne sile.

Ona je jednaka razlici ukupne proitane vrijednosti na dinamometru koji se njihao i teine utega
proitane na dinamometru dok je mirovao s njihalom u poloaju ravnotee, 0,2 N.
2
Odredimo vrijednost centrifugalne sile koristei izraz = pomou podataka za:
masu utega m =0, 1 kg ,
brzinu utega kad prolazi ravnotenim poloajem v = 0,77 m/s,
polumjer krunog luka r = 0,33 m .

138
Brzinu utega kad prolazi poloajem ravnotee izraunajte iz izraza 2 = 2 , gdje je h visina na
koju podiete uteg kad ga elite zanjihati. Kad uteg drite na toj visini, dinamometar mora biti
toliko istegnut da pokazuje vrijednost koja odgovara teini utega. Polumjer r jest udaljenost od
ovjesita dinamometra do teita utega uveanoj za izduenje dinamometra koje odgovara
centrifugalnoj sili.

Mjesto za raun

h = 3 cm = 3 10-2 m

v2 = 2 g h = 0,6 (m/s )2

F cf = 0,182 N

Usporedimo dobiveni rezultat s vrijednou to smo je za centrifugalnu silu dobili oitavajui

dinamometar. Dobili smo priblinu vrijednost.

Nadopunite reenice:

Centripetalna sila mijenja smjer brzine tijela.

Pri jednolikom kruenju tijela centripetalna sila stalnog je iznosa i promjenjiva smjera.
Da bi se period kruenja uz stalni polumjer krune putanje i stalnu masu tijela poveao,
centripetalnu silu moramo smanjiti.
Ako masu tijela udvostruimo, uz nepromijenjeni period kruenja i polumjer krune putanje,
centripetalna se sila udvostruuje.
Ako polumjer krune putanje udvostruimo, uz konstantnu masu tijela i period kruenja,
centripetalna se sila udvostruuje.
Kuglicu ovjeenu o nit vrtimo u horizontalnoj ravnini. U jednom trenutku nit pukne. Kuglica se
nastavlja gibati pravocrtno.

Navedene reenice oznai kao tone/ netone ( T/N):

Sustavi koji miruju ili se gibaju jednoliko pravocrtno nazivamo inercijski sustavi. T

Vrtite se na vrtuljku. Na vas djeluje sila usmjerena od sredita vrtnje. T

Inercijska sila djeluje na ovjeka u automobilu koji se giba jednoliko po ravnoj cesti. N

Kada voza koei smanjuje brzinu autobusa, akceleracija autobusa ima suprotan
smjer od brzine autobusa, inercijska sila ima smjer brzine autobusa. T

Uinak tromosti tijela osjea promatra koji se vrti s kruno akceleriranim sustavom. T

Prijatelj nam se vrti na vrtuljku. Mi uoavamo da na njega djeluje centripetalna sila. T

139
140
STRUKTURA TVARI

141
 Popis vjebi sa zadatcima u pojedinoj vjebi

VJEBA ZADATAK
Odrediti specifini toplinski kapacitet utega.
S1 - PROUAVANJE TOPLINSKIH
Odrediti specifini toplinski kapacitet eljeznog kljua ili
IZMJENA KRUTOG TIJELA S
nekog drugog metalnog predmeta.
OKOLINOM
Odrediti toplinu taljenja leda.
S2 - PROUAVANJE TOPLINE
Odrediti odstupanje dobivene vrijednosti od vrijednosti
TALJENJA LEDA
navedene u tablici u udbeniku.
Istraiti kako elektrini otpor ovisi o duljini vodia.
Istraiti kako elektrini otpor ovisi o povrini poprenog
S3 - PROUAVANJE ELEKTRINOG presjeka vodia
OTPORA VODIA Istraiti kako elektrini otpor ovisi o vrsti materijala od
kojega je vodi napravljen

Odrediti elektrini otpor vodia i poluvodia U I

metodom.
Prikazati grafiki ovisnost elektrinog napona o
S4 - PROUAVANJE OHMOVA elektrinoj struji. Odrediti iz grafa elektrini otpor
ZAKONA ZA VODI I POLUVODI vodia i poluvodia.
Prikazati grafiki ovisnost elektrine struje o vrijednosti
elektrinog napona.

Odrediti unutarnji elektrini otpor izvora napona.

S5 - PROUAVANJE OHMOVA
ZAKONA ZA CIJELI STRUJNI KRUG
S6 - PROUAVANJE PLINSKIH
ZAKONA
Prikazati grafiki ovisnost elektrinog napona pod
optereenjem (napon na vanjskom dijelu elektrinoga
strujnog kruga) o elektrinoj struji.
Iz grafikog prikaza odrediti elektromotorni napon i
elektrinu struju kratkog spoja te odredite elektrini
napon na unutarnjem i vanjskom dijelu strujnog kruga.
Odrediti koliki je umnoak tlaka i volumena zraka.
Prikazati grafiki vezu izmeu tlaka zraka i volumena.
Prikazati grafiki vezu izmeu tlaka zraka p i reciprone
vrijednosti volumena 1/V.
Odrediti kvocijent tlaka zraka i termodinamike
temperature.
Grafiki prikazati ovisnost tlaka zraka o temperaturi u
stupnjevima (celzija).
Grafiki prikazati ovisnost tlaka zraka p o temperaturi
T.

142
 PROUAVANJE TOPLINSKIH IZMJENA KRUTOG TIJELA S
OKOLINOM

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Za grijanje vode moemo koristiti kuhalo za vodu.

Preporuke za mjerenje:

Koristimo utege razliitih masa.

Mjerenja ponavljamo nekoliko puta.

Slika S1.1. Potreban pribor

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke,

crtamo grafove, zakljuujemo

PRIBOR: kalorimetar, uteg, eljezni klju ili neki drugi metalni predmet, posuda za grijanje vode,
menzura, vatrostalna aa, termometar

ZADATAK VJEBE:

1. Odrediti specifini toplinski kapacitet utega (2-3 komada).

2. Odrediti specifini toplinski kapacitet eljeznog kljua ili nekog drugog metalnog predmeta.

MJERENJE I OBRADA :

U kalorimetar ulijemo vodu sobne temperature. Odredimo joj masu m1 i temperaturu t1.

143
 U elektrinom grijau ugrijemo vodu do vrenja (100C) te uronimo vrsto tijelo (uteg mase
m2) u kipuu vodu tako da lebdi i ostavimo neko vrijeme da postigne temperaturu vode t2
(10 min).
Uteg prenesemo u kalorimetar tako da lebdi u vodi. Vodu mijeamo utegom dok se
temperatura ne ustali. To je temperatura smjese koju trebamo izmjeriti ().
Vjebu napravimo s vie utega razliitih masa te usporedimo rezultate za specifini toplinski
kapacitet.

Za odreivanje specifinog toplinskog kapaciteta koristimo pravilo smjese:

m1c1 t1 m2 c2 t 2 .

Tablica 1. Odreivanje specifinog toplinskog kapaciteta

Redni broj m1 / kg t1 / C m2 / kg t2 / C / C c2 / Jkg-1K-1
mjerenja
1. 0,132 26,1 0,2 83 32,9 375,34
2. 0,132 30,7 0,1 91,3 34,7 390,87
3. 0,144 23,6 0,1 81,8 27,1 386,06

Pri mjerenju koriten je bakreni uteg ija je vrijednost u tablici 383 Jkg-1K-1. Mjerenjima je dobiveno
da je specifini toplinski kapacitet utega 384,09 Jkg-1K-1.

Zakljuujemo da je toplina dio unutranje energije tijela koja prelazi s tijela vie temperature
na tijelo nie temperature.

144
 PROUAVANJE TOPLINE TALJENJA LEDA

UPUTE NASTAVNIKU

Opis mjernog ureaja

Za grijanje vode koristimo kuhalo za vodu.

Led usitnjavamo neposredno prije mjerenja.

Preporuke za mjerenje:

Eksperiment je jednostavno izvesti.

Potrebno je samo usitniti led prije izvoenja
eksperimenta.

Eksperiment izvodimo nekoliko puta.

Slika S2.1. Potreban pribor

Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo

grafove, zakljuujemo

PRIBOR: kalorimetar, led, posuda za grijanje vode, menzura, vatrostalna aa, filter papir.

ZADATAK VJEBE:

1. Odrediti toplinu taljenja leda.

2. Odrediti odstupanje dobivene vrijednosti od vrijednosti navedene u tablici u udbeniku.

MJERENJE I OBRADA :

Led mase m1 i temperature 0 C stavite u vodu mase mv i temperature t1 (oko 60 C).

Vodu stavite u kalorimetar. Kada se led otopi nastala smjesa imat e temperaturu . Pri tom se
mijeaju toplina to ju je voda mase mv utroila na taljenje leda i na zagrijavanje nastale vode od 0
C do .

145
Masu vode mv prije mijeanja odredite vaganjem ili menzurom. Temperaturu joj odredite
termometrom.

Da biste bili sigurni da led ima temperaturu 0 C usitnite ga i u vodu ga sipajte preko filter papira
kako bi to manje rastaljene vode ulo s ledom u vodu.

Smjesu termometrom mijeajte tako dugo dok se posljednji komad leda ne rastali i dok se ne
izjednae temperature. Oitajte temperaturu smjese te ponovo izmjerite masu vode u kalorimetru
(M) i iz nje odredite masu leda:

mleda = M mvode

Toplinu taljenja leda odreujemo pomou pravila smjese:

mv cv t1 ml t ml cl 0 C

Tablica 1. Odreivanje topline taljenja leda

Redni broj mv / kg t1 / C ml / kg / C cv /Jkg.1K-1 cl/Jkg-1K-1 t/Jkg-1

mjerenja
1. 0,20 62 0,12 47,6 4190 2100 332,42
2. 0,25 60 0,15 46,1 4190 2100 330,51
3. 0,30 58 0,20 43,4 4190 2100 334,26

Mjerenja ponovite nekoliko puta.

Izmjereni rezultati gotovo se podudaraju s tablinom vrijednou topline taljenja leda.

Zakljuujemo da se taljenjem kidaju veze izmeu estica tvari i estice se meusobno

udaljavaju.

146
 PROUAVANJE ELEKTRINOG OTPORA VODIA

UPUTE NASTAVNIKU

Slika S3.1. prikazuje elektrini strujni krug koji je spojen da bi odredili otpor vodia ako je izvor
stalnog elektrinog napona

Slika S3.2. prikazuje izvor elektrinog napona kod kojega moemo mijenjati napon

Preporuke za mjerenje: Opis ureaja:

Prigodom mjerenja uzimajte male elektrine
napone da ne bi bila prejaka elektrina struja
jer su elektrini otpori vodia mali. Brzo
oditajte mjerene vrijednosti i iskljuite
sklopku da se ne zagriju vodii. Moete uzeti
materijale koji su vam dostupni.
Vodie sam napravio tako to sam ih razvukao
na drvenu letvu. Na jednu letvu razvukao sam
vodie od istog materijala samo razliite
debljine, a na drugu vodie od razliitih
materijala.
Za mjerenje elektrine struje i napona koristio
sam instrumente koji mogu mjeriti i mili i mikro
vrijednosti ampera i volta.

147
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: izvor istosmjerne elektrine struje, ice nepoznatog elektrinog otpora (vodii),
klizni otpornik, ampermetar, voltmetar, prekida, mjerna vrpca,
pomina mjerka, ice za spajanje.

ZADATAK:
1. Istraite kako elektrini otpor ovisi o duljini vodia.
2. Istraite kako elektrini otpor ovisi o povrini poprenog presjeka vodia.
3. Istraite kako elektrini otpor ovisi o vrsti materijala od kojega je vodi napravljen.

Sastavite strujni krug prema shemi:

Slika S3.3. Shema strujnog kruga

Namjestite kliza promjenjivog otpornika na tri etvrtine od toke A. Ukljuite prekida da biste
zatvorili elektrini strujni krug. Izmjerite elektrinu struju i elektrini napon na otporniku (ici).
Pomiui kliza u lijevo izmjerite elektrine struje i pripadajue elektrine napone za pet mjerenja.

1. a) U elektrini strujni krug prema shemi spojite vodi od eljeza istog presjeka vodia, ali razliite
duljine. Za svaki sluaj izmjerite elektrini napon i elektrinu struju i upiite ih u tablicu 1. Iz
izmjerenih podataka izraunajte elektrini otpor te elektrinu otpornost i upiite u tablicu 1.

Tablica 1. Izmjerene vrijednosti odnose se na eljezo

RS
S/m2 l/m U/V I/A R/ /m / m
l
7,07*10-8 0,82 0,15 0,12 1.25 1,08*10-7 / m
7,07*10-8 0,60 0,09 0,11 0,82 0,97*10-7 / m
7,07*10-8 0,40 0,05 0,085 0,59 1,04*10-7 / m
7,07*10-8 0,20 0,025 0,08 0,31 1.09*10-7 / m
7,07*10-8 0,10 0,011 0,07 0,157 1,11*10-7 / m

148
b) U elektrini strujni krug prema shemi spojite vodi od bakra istog poprenog presjeka vodia, ali
razliite duljine. Za svaki sluaj izmjerite elektrini napon i elektrinu struju i upiite ih u tablicu 2.
Iz izmjerenih podataka izraunajte elektrini otpor te elektrinu otpornost i upiite u tablicu 2.

Tablica 2. Izmjerene vrijednosti odnose se na bakar

RS
S/m2 l/m U/ V I/A R/ /m / m
l
7,07*10-8 0,82 0,02 0,11 0,18 1,55*10-8 0,07*10-7
7,07*10-8 0,60 0,015 0,1 0,15 1,77*10-8 0,15*10-7
7,07*10-8 0,40 0,008 0,095 0,084 1,49*10-8 0,13*10-7
7,07*10-8 0,20 0,004 0,085 0,047 1.66*10-8 0,04*10-7
7,07*10-8 0,10 0,0016 0,07 0,023 1,62*10-8 0,00*10-7

2. a) U elektrini strujni krug prema shemi spojite vodi od bakra iste duljine vodia, ali razliite
povrine poprenog presjeka. Za svaki sluaj izmjerite elektrini napon i elektrinu struju i upiite ih
u tablicu 3. Iz izmjerenih podataka izraunajte elektrini otpor te elektrinu otpornost i upiite u
tablicu 3.

Tablica 3. Izmjerene vrijednosti odnose se na bakar

RS
S/m2 l/m U/V I/A R/ /m / m
l
1,018*10-7 0,60 0,089 0,80 0,11 1.87*10-8 0.00*10-8
2,036*10-7 0,60 0,04 0,80 0,05 1,70*10-8 0.17*10-8
1,54*10-6 0,60 0,008 1,00 0,008 2,05*10-8 0.18*10-8

Raunom pogreke odredite elektrinu otpornost eljeza koristei se podacima iz tablica S3.1. za
RS
otpornost materijala ( / m)
l

REZULTAT: (1,06 0,15) *107 m

Raunom pogreke odredite elektrinu otpornost bakra koristei se podacima iz tablice S3.3. za
RS
otpornost materijala ( / m ).
l

REZULTAT: (1,87 0,18) *108 m

Usporedite dobivene otpornosti s poznatim otpornostima za ove materijale.

149
3) Nacrtajte grafove funkcija koje prikazuju ovisnosti otpora o duljini vodia za eljezo i bakar
koristei se podacima iz tablica 1. i 2.

Grafiki prikaz 1. Ovisnost otpora o duljini vodia

Grafiki prikaz 2. Ovisnost otpora o duljini vodia

Nacrtajte graf funkcije koji pokazuje kako otpor vodia ovisi o povrini poprenog presjeka
vodia za bakar koristei se podacima iz tablica 3.

150
 Grafiki prikaz 3. Ovisnost otpora o povrini poprenog presjeka vodia

Koristei podatke iz tablice 3. napravite tablicu 4. i podatke ucrtajte u grafiki prikaz 4.

Tablica 4. Otpor i reciprona vrijednost povrine vodia

R/ 0,008 0,05 0,11

1
/ m2 0,65*106 4,9*106 9,8*106
S

Grafiki prikaz 4. Ovisnost otpora o povrini poprenog presjeka vodia

151
 OHMOV ZAKON ZA VODI I POLUVODI

UPUTE NASTAVNIKU

Slika S4.1. Elektrini strujni krug sa otporom u obliku Slika S4.3. Izvor elektrinog
zavojnice napona koji moemo mijenjati

Opis elektrinog spoja:

Na fotografiji S4.1. u elektrini
strujni krug prikljuen je izvor
promjenjivog elektrinog
napona 6 V, 12 V, 24 V pa ako
trebate vie razliitih
elektrinih struja, prikljuite
promjenjivi otpornik. Otpornik
je u obliku zavojnice.
Na fotografiji S4.2. u elektrini
Slika S4.2. Elektrini strujni krug sa otporom u obliku strujni krug prikljuen je izvor
ravnog vodia stalnoga elektrinog napona
pa mora biti prikljuen
promjenjivi otpornik. Otpornik
Preporuke za mjerenje: je u obliku ravnog vodia.
Na fotografiji S4.3. jest izvor
U elektrini strujni krug mogu biti prikljueni razliiti otpornici promjenjivog napona.
samo to treba voditi rauna o mjernom podruju
instrumenata. Ako je izvor elektrinog napona takav da daje
stalni elektrini napon, onda u strujni moramo prikljuiti
promjenjivi otpornik.

152
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: izvor istosmjerne struje, otpornici nepoznatog elektrinog otpora (vodii, poluvodi),
klizni otpornik, ampermetar, voltmetar, prekida, ice za spajanje.

NE UKLJUUJTE U STRUJNI KRUG BEZ KONZULTACIJE S NASTAVNIKOM.

ZADATAK: 1. Odredite elektrini otpor vodia i poluvodia U - I metodom.

2. Prikaite grafiki ovisnost elektrinog napona o elektrinoj struji. Odredite iz
grafa elektrini otpor vodia i poluvodia.
3. Prikaite grafiki ovisnost elektrine struje o vrijednosti elektrinog napona.

OPIS RADA: Sloite elektrini strujni krug prema shemi.

Slika S4.4. Shema strujnog kruga

1. Namjestite kliza promjenjivog otpornika na tri etvrtine otpornika od toke A. Ukljuite prekida
da biste zatvorili elektrini strujni krug. Izmjerite elektrinu struju i elektrini napon na otporniku
nepoznatog elektrinog otpora.
Pomiui kliza u lijevo izmjerite elektrinu struju i pripadajui elektrini napon za pet mjerenja.
Izmjerene vrijednosti upiite u tablicu 1. Elektrini otpor izraunajte raunom pogreke.
Osim ovakvoga spoja moete spojiti elektrini strujni krug bez promjenljivog otpornika, ali s
izvorom elektrinog napona koji moemo mijenjati.

153
 Tablica 1. Mjerenje elektrinog otpora prvog Grafiki prikaz 1. Ovisnosti elektrinog napona
vodia o elektrinoj struji prvog vodia

U/V 7 10 12 15 16
I/A 0,70 1,00 1,25 1,41 1,65
R/ 10,00 10,00 9,60 9,93 9,70
R/ 0,15 0,15 0,25 0,08 0,15

Vrijednosti elektrinog napona i elektrine

struje iz tablice 1. ucrtajte u grafiki prikaz 1.

Raunom pogreke izraunajte elektrini otpor

otpornika 1.

Rezultat: R1 (9,85 0,25)

107
nagib= = 10,7 = 10

2. U elektrini strujni krug ukljuite drugi otpornik nepoznatog elektrinog otpora i vrijednosti
elektrine struje i elektrinog napona upiite u tablicu 2.

Tablica 2. Mjerenje elektrinog otpora drugog Grafiki prikaz 2. Ovisnosti elektrinog

vodia napona o elektrinoj struji drugog vodia
U/V 7 10 12 14 16
I/A 0,51 0,75 0,94 1,10 1,34
R/ 13,73 13,33 12,76 12,73 11,94
R/ 0,83 0,43 0,14 0,17 0,96

Vrijednosti elektrinog napona i elektrine

struje iz tablice 2. ucrtajte u grafiki prikaz 2.

Ponovite raun pogreke za drugi otpornik i

izrazite rezultat.

REZULTAT: R2 (12,90 0,96)

107
nagib= = 0,750,51 = 12,5

154
3. U strujni krug umjesto vodia prikljuite poluvodi te izmjerite elektrine napone i elektrine
struje te vrijednosti upiite u tablicu 3.

Tablica 3. Mjerenje elektrinog otpora poluvodia Grafiki prikaz 3. Ovisnost

elektrinog napona o
U/V O,36 0,37 0,41 0,43 0,77 elektrinoj struji poluvodia
I/A 76*10-6 78*10-6 86*10-6 87*10-6 150*10-6
R/ 4736,84 4743,59 4767,44 4942,53 5133,33
R/ 127,91 121,16 97,31 77,78 268.58

Vrijednosti elektrinog napona i elektrine struje iz tablice 3.

ucrtajte u grafiki prikaz 3.

Raunom pogreke izraunajte elektrini otpor poluvodia.

REZULTAT: R3 (4864,75 268,58)

0,370,36
nagib= = 1000000 = 5000
7876

Nagib u sva tri sluaja priblian je otporu.

Vrijednosti elektrinog napona i elektrine Grafiki prikaz 4. Ovisnost elektrine struje o

struje iz tablica S4. 1. ucrtajte u grafiki elektrinom naponu prvog vodia
prikaz 4.

10,7
nagib= = = 0,1
107

1/R1=0,1015

Nagib predstavlja vodljivost, a ona je

inverzna vrijednost otpora.

155
Vrijednosti elektrinog napona i Grafiki prikaz 5. Ovisnost elektrine struje o elektrinom
elektrine struje iz tablice S4.2. naponu drugog vodia
ucrtajte u grafiki prikaz 5.

0,750,51
nagib= = = 0,08
107

1/R2=0,0775

Nagib predstavlja vodljivost, a ona

je inverzna vrijednost otpora.

156
 PROUAVANJE OHMOVA ZAKONA ZA CIJELI STRUJNI KRUG

UPUTE NASTAVNIKU

Opis spoja:
Slika S5.1.

Za odreivanje unutarnjeg
elektrinog otpora akumulatora
koriten je promjenjivi otpornik od
22 . U elektrini strujni krug
obvezno spojiti sklopku. Morate
koristiti mjerne ureaje koji
posjeduju mjerno podruje koje
vam je potrebno.
Slika S5.1. Odreivanje unutarnjeg otpora akumulatora

Slika S5.2.

Umjesto akumulatora kao izvora

elektrinog napona moemo
koristiti i bateriju.

Slika S5.2. Odreivanje unutarnjeg otpora baterije

Preporuke za mjerenje:

Ako vrite mjerenja pri jakim elektrinim strujama, ne

drite dugo zatvoren elektrini strujni krug. Morate voditi
rauna o mjernoj skali, osobito kod ampermetra.
Elektromotorni napon morate mjeriti u otvorenom
elektrinom strujnom krugu.

157
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: izvor istosmjerne struje (baterija, akumulator), klizni otpornik, ampermetar, voltmetar,
prekida, ice za spajanje.
PAZITE DA NE NAPRAVITE KRATKI SPOJ.
PALJIVO ODABERITE MJERNA PODRUJA VOLTMETRA I AMPERMETRA.
NE UKLJUUJTE U STRUJNI KRUG BEZ KONZULTACIJE S NASTAVNIKOM.

ZADATAK:
1. Odredite unutarnji elektrini otpor izvora napona.
2. Prikaite grafiki ovisnost elektrinog napona pod optereenjem (napon na vanjskom
dijelu elektrinoga strujnog kruga) o elektrinoj struji.
3. Iz grafikog prikaza odredite elektromotorni napon i elektrinu struju kratkog spoja te
odredite elektrini napon na unutarnjem i vanjskom dijelu strujnog kruga.

OPIS RADA: Sloite elektrini strujni krug

prema shemi (sklopka obvezno otvorena)

Slika S5.3. Shema strujnog kruga

1. Namjestite kliza promjenjivog otpornika tako da napon na vanjskom otporu bude neto manji
od elektromotornog napona. Kada je prekida otvoren izmjerite elektrini napon. Ukljuite prekida
da biste zatvorili elektrini strujni krug. U zatvorenom elektrinom strujnom krugu izmjerite
elektrinu struju i elektrini napon. Elekrini napon pod optereenjem mjerite na stupiima
akumulatora. Strujni krug iskljuite nakon oitanih vrijednosti elektrine struje i elektrinog napona.
Pomiui kliza tako da smanjujete otpor izmjerite elektrinu struju i pripadajui elektrini napon
za pet mjerenja. Nemojte elektrini otpor na promjenjivom otporniku smanjivati na jako male
vrijednosti ili ako to radite strujni krug smije biti zatvoren jako kratko vrijeme. Izmjerene vrijednosti
upiite u tablicu 1. Unutarnji elektrini otpor izraunajte koristei izraz:
Uv
Ru
I
Tablica 1. i Grafiki prikaz 1. odnose se na mjerenja koja su izvedena tako da je izvor elektrinog
napona bio akumulator.

158
 Tablica S5. 1. Mjerenje unutarnjeg otpora
/V 11,89 11,89 11,89 11,89 11,89
Uv/V 11,69 11,67 11,52 11,40 10,25
I/A 0,55 0,61 0,80 1,00 2,95
Ru/ 0,36 0,36 0,46 0,49 0,55
Ru/ 0,08 0,08 0,02 0,05 0,11

Slika S5.4. Ovisnost elektrinog napona na

vanjskom dijelu elektrinog napona o
elektrinoj struji

Vrijednosti elektrinog napona vanjskog dijela strujnog kruga Uv i elektrine struje iz tablice 1.
ucrtajte u grafiki prikaz 1.

Rezultat: Ru (0,44 0,11)

Odreivanje unutarnjeg otpora iz grafa.

11,6711,69
nagib pravca= = 0,610,55
= 0,33

Sjecite pravca s Uv osi daje elektromotorni napon, a sjecite s I osi daje struju kratkog spoja.

Struja kratkog spoja oznaava se s Im. Im=/Ru=27A

Usporedite dobiveni rezultat sa sjecitem pravca s I osi.

Mjerenja ponovite tako da za izvor elektrinog napona stavite bateriju od 4,5 V ili 9 V.

159
 PROUAVANJE PLINSKIH ZAKONA

UPUTE NASTAVNIKU

Slika S6.1. Ureaj za provjeru izohorne promjene stanja

plina

Preporuke za mjerenje:

Pri sastavljanju ureaja morate paziti da spojevi budu Slika S6.2. Ureaj na provjeru
dobro zatvoreni da ne bi plin (zrak) izlazio van. Da ne bi izotermne promjene stanja plina
tikvica zbog uzgona isplivala iz vode, morate staviti
obujmicu koju privrstite za stalak.

Opis mjernog ureaja:

Ureaj na fotografiji S6.1. sastoji se tikvice s gumenim

epom s rupicama kroz koje su provueni termometar i
staklena cjevica. Staklena cjevica gumenim je crijevom
spojena na U-cijev. Tikvica je smjetena u vatrostalnu
posudu u koju je nalivena voda. Vodu grijemo pomou
kuhala. U U-cijevi voda je obojena tintom.

Ureaj na fotografiji S6.2. sastoji se od medicinske price

koja je gumenim crijevom spojena s U-cijevi. U medicinskoj
prici je zrak. Slika S6.3. Ureaj za provjeru
izotermne promjene stanja plina
Umjesto U-cijevi moete koristiti manometar kao to vidite
na fotografiji S6.3.

160
 Izvodimo eksperiment, mjerimo, analiziramo mjerene podatke, crtamo
grafove, zakljuujemo

PRIBOR: medicinska prica, gumeno crijevo, U-cijev, ravnalo, kuhalo, vatrostalne posude, tikvica,
gumeni ep s rupicama, termometar, stalak, hvataljke.

PRI RADU S KUHALOM RADITE OPREZNO. PREPORUA SE UPORABA HVATALJKI.

ZADATAK VJEBE:
1. Odredite koliki je umnoak tlaka i volumena zraka.
2. Prikaite grafiki vezu izmeu tlaka zraka i volumena.
3. Prikaite grafiki vezu izmeu tlaka zraka p i reciprone vrijednosti volumena 1/V.
4. Odredite kvocjent tlaka zraka i termodinamike temperature.
5. Grafiki prikaite ovisnost tlaka zraka o temperaturi u stupnjevima celzija.
6. Grafiki prikaite ovisnost tlaka zraka p o temperaturi t (T je u kelvinima).

Mjerenje i obrada:

1. Uzmite medicinsku pricu i spojite je gumenim crijevom na U-cijev u kojoj se nalazi tekuina
(moe voda koju obojamo). Ureaj je na fotografiji S6.2., odnosno fotografiji S6.3. Klip
medicinske price namjestite tako da razina tekuine u kraku U-cijevi, koji je spojen na
medicinsku pricu, bude jednaka razini tekuine u otvorenom kraku U-cijevi, nula na skali (nulti
poloaj). Klip medicinske price pomiite tako da se volumen zraka u medicinskoj prici
smanjuje. Za svaki volumen zraka u medicinskoj prici izmjerite i zapiite visinu tekuine h u
odnosu na nulti poloaj te ih upiite u tablicu 1. Tekuina uzrokuje hidrostatski tlak pa emo
tlak raunati po formuli p = patm + gh. Atmosferski tlak izmjerimo barometrom. Poto smo
izraunali tlakove, vrijednosti tlaka p i volumena V upiemo u tablicu S6.1.u koju upiemo i
vrijednosti umnoka tlaka i volumena pV .

Tablica 1. Mjerenje tlaka i volumena zraka pri stalnoj temperaturi

Broj mjerenja h/m p / Pa V / m3 pV / Nm

1. 0,00 101300 10*10-6 1,01
2. 0,034 101640 9,5*10-6 0,96
3. 0,059 101890 9*10-6 0,92
4 0,08 102100 8,5*10-6 0,87
5. 0,20 103300 8*10-6 0,83

161
2. Koristei podatke iz tablice 1. grafiki prikaite ovisnost tlaka zraka p o volumenu V.

Grafiki prikaz 1. Prikaz ovisnosti tlaka o volumenu pri stalnoj temperaturi

3. Grafiki prikaite ovisnost tlaka zraka p o recipronoj vrijednosti volumena 1/V koristei se
podacima iz popunjene tablice 2.

Tablica 2. Ovisnost tlaka i reciprone vrijednosti volumena pri stalnoj temperaturi

1
Redni broj mjerenja p / kPa / ml 1
V
1. 101,3 0,100
2. 101,64 0,105
3. 101,89 0,111
4 102,1 0,118
5. 103,3 0,125

162
 Grafiki prikaz 2. Ovisnost tlaka o recipronoj vrijednosti volumena pri stalnoj temperaturi.

4. Tikvicu u kojoj je zrak zatvorite gumenim epom kroz iju je jednu rupicu uvuena staklena
cjevica, a kroz drugu termometar. Staklenu cjevicu spojite gumenim crijevom s U-cijevi. Tikvicu
zatim stavite u vatrostalnu posudu i vatrostalnu posudu napunite vodom tako da skoro cijela tikvica
bude u vodi. Grlo tikvice obuhvatite hvataljkom i uvrstite je za stalak. Vatrostalnu posudu stavite
na kuhalo. Kuhalo zagrijava vodu, a time i zrak u tikvici. Temperaturu zraka mjerimo termometrom.
Ureaj je na fotografiji S6. 1. Na U-cijevi mjerimo visinu stupca tekuine u otvorenom kraku U-cijevi
u odnosu na nulti poloaj. Tekuina uzrokuje hidrostatski tlak pa emo tlak raunati po formuli p =
patm + gh. Atmosferski tlak izmjerimo barometrom. Izmjerene podatke upiemo u tablicu 3.

Tablica 3. Tlaka i temperature pri stalnom volumenu

Redni broj p
h/m p/kPa t/oC T/K / Pa K 1
mjerenja T
1. 0,085 102,15 40 313 326,36
2. 0,089 102,19 41 314 325,45
3. 0,11 102,40 42 315 325,08
4 0,144 102,74 43 316 325,13
5. 0,16 102,90 44 317 324.61

163
5. Koristei podatke iz tablice S6. 3. grafiki prikaite ovisnost tlaka zraka p o temperaturi t u
stupnjevima Celzija.

Grafiki prikaz 3. Ovisnosti tlaka o temperaturi pri stalnom volumenu

Pravac sijee p-os.To znai da na 0 0C postoji neki tlak.

6. Koristei podatke iz tablice S6. 3. grafiki prikaite ovisnost tlaka zraka p o temperaturi T u
kelvinima.

Grafiki prikaz 4. Ovisnost tlaka o termodinamikoj temperaturi pri stalnom volumenu

Pravac uz malu pogreku u mjerenju prolazi kroz ishodite to znai da na 0 K nema tlaka.

164
POPIS PRIBORA PO VJEBAMA
DOMENA:
Prouavanje pravocrtnih gibanja
Prouavanje sloenih gibanja. Horizontalni hitac
Prouavanje sloenih gibanja. Vertikalni hitac
Prouavanje sloenih gibanja. Kosi hitac
DOMENA:
Prouavanje zakona ouvanja energije pomou
loptica kada padaju s neke visine h i odskoe na
visinu h' (ZOE I)
Prouavanje zakona ouvanja energije pomou
kuglica koje se sputaju niz kosinu s visine h na
ravnu podlogu te padaju s visine H ((ZOE II)
Prouavanje kapaciteta kondenzatora u
istosmjernom i izmjeninom strujnom krugu
Prouavanje stojnih valova. Odreivanje brzine
zvuka
Odreivanje intervala frekvencija vidljive
svjetlosti osobnim spektrometrom
Odreivanje brzine svjetlosti u staklu i vodi
DOMENA:
Odreivanje faktora trenja klizanja na nizbrdici
Prouavanje titranja utega na opruzi.
Odreivanje konstante elastinosti opruge
Odreivanje gravitacijskog ubrzanja pomou
njihala
Prouavanje ravnotee sila na poluzi
GIBANJA
Kosina visine h i duljine s, metarska mjerka,
G1
dvije kuglice razliitih masa, vaga i zaporni sat
Dvostrani balistiki pitolj s dvije metalne
G2 kuglice ili novii i ravnalo, dvije loptice,
podloge razliite visine i metar
Raunalo s internetskom vezom, web adresa
G3 http://www.walter-
fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan 2016.
Raunalo s internetskom vezom, web adresa
G4 http://www.walter-
fendt.de/ph6en/projectile_en.htm, rujan 2016.
ENERGIJA
Razliite loptice (gumena, loptica za stolni
E1 tenis, metalne), metar, dinamometar (ili
vaga)
Kosina, stol, razliite podloge, kuglice razliitih
E2
masa, metar, dinamometar ili vaga
Raunalo s internetskom vezom, web stranica
https://phet.colorado.edu/en/simulation/leg
E3
acy/circuit-construction-kit-ac-virtual-lab, rujan
2016.
Glazbene vilice, bati za vilicu, menzura,
E4
staklena cijev, ravnalo, aa s vodom
Osobni spektrometar s optikom reetkom i
E5 metarskim mjerkama, izvor bijele svjetlosti,
laser, komad svile i drvene bojice
Laseri raznih boja (npr. crvene i zelene boje),
podloga s kutomjerom koji mjeri puni kut, te
E6
prozirno sredstvo (polukruna staklena ploa,
ili planparalelna ploa) i posudica s vodom
MEUDJELOVANJE
Kosina, tijela razliitih masa, kvadar s kukicama
M1 (s drvenom i gumenom podlogom), metar,
ravnalo, dinamometar i zaporni sat
Stalak s metarskom mjerkom, opruge, utezi
M2 razliitih masa, dinamometar (ili vaga) i
zaporni sat
Stalak, metar, utezi razliitih masa, ravnalo,
M3
dinamometar i zaporni sat
Stalak s letvicom koja se moe zakretati oko
M4
osi, utezi s kukicama, ravnalo (ili ravnalo,
165

Prouavanje centripetalne i centrifugalne sile
DOMENA:
Prouavanje toplinskih izmjena krutog tijela s
okolinom
Prouavanje topline taljenja leda
Prouavanje elektrinog otpora vodia
Prouavanje Ohmova zakona za vodi i
poluvodi
Prouavanje Ohmova zakona za cijeli strujni krug
Prouavanje plinskih zakona
Prouavanje serijskog, paralelnog i mjeovitog
spoja otpornika
166
matice za vijke jednakih masa), drvene letvice
homogene i nehomogene (izbuene sa strane) i
eljezna ipka
Ureaj za prouavanje centripetalne sile,
dinamometar, zaporni sat, ravnalo,
M5
dinamometar (2 N), nit duljine 50 cm, uteg
mase 100 g, dva stalka i kvaica za rublje
STRUKTURA TVARI
Nekoliko aa od vatrostalnog stakla,
termometar, zaporni sat, voda, ulje, vaga i
elektrino kuhalo,
S1
kalorimetar, uteg, eljezni klju ili neki drugi
metalni predmet, posuda za grijanje vode,
menzura i termometar
Termometar, vatrostalne posude, elektrino
S2 kuhalo, voda i led, kalorimetar, posuda za
grijanje vode, menzura i filter papir
Baterija, aruljica, daska na kojoj su razvuene
ice od razliitog materijala i razliite povrine
poprenog presjeka (npr. jednake povrine
poprenog presjeka od bakra, aluminija,
eljeza, kantala, a onda dvostruko vee
S3 povrine poprenog presjeka od bakra), spojne
ice, bananice, izvor istosmjerne elektrine
struje , ice nepoznatog elektrinog otpora
(vodii), klizni otpornik , ampermetar ,
voltmetar , prekida, mjerna vrpca, pomina
mjerka i ice za spajanje
Izvor istosmjerne struje, otpornici nepoznatog
elektrinog otpora (vodii, poluvodi), klizni
S4
otpornik, ampermetar, voltmetar, prekida i
ice za spajanje
Izvor istosmjernog napona (baterija,
S5 akumulator), klizni otpornik, ampermetar,
voltmetar, prekida i ice za spajanje
U-cijev, medicinska prica, gumeno crijevo,
ravnalo, kuhalo, vatrostalne posude, tikvica,
S6
gumeni ep s rupicama, termometar, stalak i
hvataljke
Izvor istosmjerne struje, otpornici nepoznatog
S7 otpora, spojne ice, sklopka, ampermetri i
voltmetri