Sunteți pe pagina 1din 8

yekuauka REGUA = LA presentaCION 1

 Kuae ñee oyeporu yave jei retatako osombaetei, opa reta jei regua, korӓi:…opama
yave omee iyekuauka regua, jeitako, nde noo keaguipa reyu jare mbaepa nderee,
imiaritavae jeitako ¡yasoropai!. Kuaepa yaikuata teepoepɨka (che) jare (nde).

Puama. Kaaruma. Pïtuma. oporomboevae Buenos días, Buenas tarde, Buenas noches.
jare cheïru reta Profesor/ra y compañeros/as.
Cheree:… Mi nombre es:…
Che ayu tëta: …………..gui Yo venga de la comunidad de:………….
Yasoropai tuicha Muchas gracias
Nde noo, mbaepa nderee jare keaguipa reyu Y tú, como te llama y ¿de dónde vienes?

 Oime yeviko їru yekuauka reta iñemee reta reguavae, korӓi:


Puama. Kaaruma. Pïtuma. Mburuvicha reta: Buenos días, Buenas tarde, Buenas noche.
Habla V: chereindɨ reta, cherɨvɨ reta jare Autoridades,
cherɨkeɨ reta. Habla V:
Habla M: cherɨke reta, chepɨkɨɨ reta jare cheraɨe Habla M: hermanas señores
reta
Cheree jaeko…… Mi nombre es:…
Cheko: …………..ɨgua Soy………….ño jetilicio.
Yasoropaiyeye Muchicimas gracias
Añave ndema ere, keaguirako reyuvae Ahora diga tú ¿de dónde vienes?
 Kuaepe yayembaeta yaiporu kavi ñee reta oyeporu yekuaukavae pegua, korӓi.
Jekuaeño ñamomɨrata teepoepɨka (che)
Puama. Kaaruma. Pïtuma. Buenos días. Buenas tarde. Buenas noches.
Oporomboevae, cheïru reta, mburuvicha Profesor, compañeros, autoridades y hermanos/as.
reta jare cherëtara reta.
Chereeko:……… Mi nombre es: …………………..
Che ayu, Tëta = ……….gui Yo vengo, de la comunidad de: ……………
Iviapi: …… Zona: ………….
Tëtatimirai:………………. Municipio:……………………..
Tëtami:……………….. Provincia:…………………….
Tëtati:……………. Departamento:………………..
Che anoi:……….arasa Yo ya tengo:…………años
Cheko amendavae Yo soy casado/a.
Che Cheaguiraiño Soy soltero/a
Yasoropai opaetevaepe Gracias atodos/as.

 Oikuama yave ñee reta yekuauka regua, jaema omboɨpɨta ojӓa reta iyekuatia rupi
kavi, erëiko tenonde oyeapota rӓriko yemboaɨkuere yemboe oyeapovae regua,
aguɨyearӓ oime maemboavai, metei rupi jare ñemoñuta rupivi, ipuere vaerӓ opayapo
reta oyemboe rami kavi, kuae mbaravɨkɨ oyeapo oї yave imboea omaetako jese,
aguɨyearӓ oime mbamboavai, oyeporu oї ñee yave.

 Opama oyemboe jese reta yave, jaemako omboɨpɨta oyapo reta iyekuauka reta rupi
kavi, omombeutako jupi rupi kavi, kiaguieteirako ouvae jare kea peguaravae,
oyeporutako, metei ñee ñemoatangatu pegua, jaeko mɨmba reta jeepe oñenɨita,
oyekuauka vaerӓ, omokañɨmbae reve jee iyoapɨ reta regua, korӓi:

Puama. Kaaruma. Pïtuma. Buenos días, Buenas tarde, Buenas noches.


Oporomboevae jare cheïru reta Profesor/ra y compañeros/as.
Cheree: Anguya Cuellar Lopez. Mi nombre es Raton Cuellar Lopez
Che ayu tëta: Kapirendagui Yo venga de la comunidad de Capirenda
Yasoropai tuicha Muchas gracias
Nde noo, mbaepa nderee jare keaguipa reyu Y tú ¿Cómo te llama? y de ¿dónde vienes?

 Kuaepe yaikuataviko yayapo yekuauka mboapɨavae pegua regua, yaiporutako ñee


teepoepɨka che jare jae peguavae, korӓi. Presentación en 3ra P.S.

Tamaraeme reta Los saludos


Che aikuaukata ñandeve cheїru Yo le voy a presentar a mi amigo
Jaeko jee:………… El se llama:……………..
Jae ou tëta:………………..gui El viene de la comunidad………………….
Tu jee:………………. Su padre se llama:……………
Ichɨ jee:………………. Su madre se llama:………..
Jae guɨnoi:……..arasa El tiene ……….años
Jae iyaguɨraiñoko/ omendama El/ella, es soltero/casado
Yasoropai/, añave ndemo chekuauka Gracias, ahora tu me presenta. Erëi…
 Oikuaa kavi vaerӓ yemboe yekuauka reta regua, oyapotako yekuauka mboapɨavae
regua, oikuaa vaerӓ apɨta kavi ñee reta iyeporu reta regua en 3ra P.S
oñaemomɨratatako teepoepɨka reta (che) jare (jae).
Puama. Kaaruma. Pïtuma. Buenos días. Buenas tarde. Buenas noches.
Oporomboevae jare cheïru reta. Profesor y compañereos/as.
Che aikuauka peve cheyemboe їru jare Yo les presento a ustedes, a mi compañero/as y es
jaevi chevɨa їru tekove pegua tambie mi amigo del alma.
Jae jee:………….. El /ella se llama: …………………..
Jae ou Tëta = ……….gui El / ella viene, de la comunidad de: ……………
Iviapi: …… Zona: ………….
Tëtatimirai:………………. Municipio:……………………..
Tëtami:……………….. Provincia:…………………….
Tëtati:……………. Departamento:………………..
Jase guɨnoi:……….arasa El /ella tiene:…………años
Jaeko amendavae El /ella ya es casado/a.
Jae iyaguiraiño El/ella es soltero/a
Yasoropai Kuimbae reta jare kuña reta Gracias, a los varones, a las mujeres
Añave ndema emombeu neñeiru regua Ahora tu presente a tu compañero/a

 Ñee ñemongeta yekuauka iyoeya reta regua = Forma de despedirse


Yayoecha Kuri… Nos vemos
Yayoecha jare mí… Nos vemos más de un rato
Yayoecha kaaru yave Nos vemos en la tardes
Yayoecha pïtu yave Nos vemos en la noches
Yayoecha piareve Nos vemos mañana
Yayoecha piareve neimbo yave Nos vemos mañana por la mañana
Yayoecha piareve kaaru yave Nos vemos mañana por la tardes
Yayoecha piareve pïtu yave Nos vemos mañana por la noches
Yayoecha koëramo Nos vemos pasados mañana
Yayoecha kuae kuarasɨtɨ Nos vemos esta semana
Yayoecha kuae yasɨ Nos vemos este mes
Yayoecha ïru yasɨ Nos vemos otros años
Yayoecha kamiripe… Nos vemos en Camiri…
Tüpa ndiveño eguata Ve con DIOS
Yaputuu Descansemos
Yaikuauka oyoupe Ñanerëtarä reta 5

 Añave yaikuaukata oyoupe ñanderëta reta regua

Che cheree Luis Yo me llamo… Che cheree Ana

Cheru jee Joel Mi padre se lama… Cheru jee Mario

Chesi jee Ana Chesi jee Elena


Chekivi jee Juán
Cherikei jee Juan Mi hermano M se…
Mi madre se llama.
Cherike jee Elvia
Chereindi jee Liz Mi hermana se…
Chekivi jee Lucas
Cherivi jee Lucas Mi hermano m se…

Ereï katu
Cherarï Nde
jaeta noo

 Esta son las palabras que puede usar durante un dialogo con las personas de su
contexto. (habla masculino y femenino)

Kuimbae Cherikei Cherivi Chereindi taikuegua Chereindi tenondegua


iñee Mi Hermano M Mi Hermano m Mi hermana m Mi hermana M
Kuña Cherike Chepikii Chekevi taikuegua Chekivi tenondegua
Iñee Mi Hermana M Mi Hermana m Mi hermano m Mi hermano M
 Kuae ñee reta jaeko oiporuta, jukuae oyopota ramo ñoguɨnoivae reta.

Kuimbae iñemongeta Cherovayako Juàn, Cheraichoko Elsa, nde noo


Kuña iñemongeta Chemenduko Alberto, chemesiko Juliana, cheukei Ana, chepëu , nde noo

 Kuae ñee reta oiporutavae jaeko oyoguɨrekomavae, kuimbae iñee

Suegro = Cherovaya Suegra = Cheraicho Cuñada = cheraicho , Cuñado =


Cherovaya
Mi mujer = Hijo M = Cherai Hija M = Cherayi tenondegua
Cherembireko tenondegua. Hija m = Cherayi taikuegua
Hijo m = Cherai taikuegua Mellizo = Chaguaki retako
Mellizo = Chaguaki retako

 Kuae ñee jaeko kuña iñee, oikoma ime ndive yave, jeitako ani oiporuta kuae.
Suegro = Suegra = Chemesi Cuñado = Chepëu, Cuñada = Cheukei
Chemendu
Mi marido = Cheme Hijo M = Chemembi Hija M = Chemembi kuña tenondegua
o Chemembi tu tenondegua Hija m = Chemembi kuña taikuegua
Hijo m = Chemebi taikuegua Mellizo = Chaguaki retako
Mellizo = Chaguaki retako

 Esta son las palabras que se vierten en, (padrastro y madrasta)

Habla varón y mujer Cheruranga Padrastro Chesiranga Madrasta


Habla, solo del varón Cherairanga Cherayiranga chesiranga
Habla solo de la mujer Chemembɨranga cheruranga Chemebɨranga

 Kuae ñee jaeko oiporuta, jukuae oimema guɨnoi tayɨ jare taɨ,iya ndivemavae

Kuimbae iñee Kuña iñee


Kuimbae regua Cheraɨtatɨ Kuimbae regua Chemembɨtatɨ
Kuña regua Cherɨɨ Kuña regua Chepëu

 Kuae ñee jaeko okukuamavae reta iñee, jei vaerӓ, tayɨ jare taɨ imichiaëpe

Kuimbae iñee Kuña iñee


Kuimbae regua Cherɨmɨnino Kuimbae regua Cheramariro
Kuña regua Cherɨmɨnina Kuña regua Cheramarira

 Diferencia entre tía de la madre y del padre.

Kuimbae iñee Kuña iñee


Kuimbae regua Cheyaiche Kuimbae regua Cheyaiche
Kuña regua Chesɨɨ Kuña regua Chesɨɨ
 Kuaepe jekuaeño yaiporuta ñee temboiya reta regua (cheru, chesɨ, cheyarɨ).

Kuimbae reta iñee pegua Karai reta iñee pegua Kuña reta iñee pegua
1.- …ru = Cheru Padre …ru = Cheru
2.- …si = Chesi Madre …si = Chesi
3.- …rai = Cherai tenondegua Hijo mayor …membi = Chemembi tenondegua
4.- …rai = Cherai taikuegua Hijo menor …membi = Chememebi taikuegua
5.- …rayi = Cherayi tenondegua Hija Mayor …membikuña = che…tenondegua
6.-…rayi = Cherayi taikuegua Hija menor … membi kuña taikuegua
7.-…rembireko = Cherembireko Esposo , esposa …me = Cheme, chemembitu
8.-…yari = Cheyari Abuela …yari = Cheyari
9.-…ramii = Cheramii Abuelo, …ramii = Cheramii
10.-…tovaya = Cherovaya Suegro …mendu = Chemendu
11.-…raicho = Cheraicho Suegra …mesi = Chemesi
11.-… Chova = chechova Cuñado …pëu = Chepëu
12.-…raicho = Cheraicho Cuñada …ukei = Cheukei
13.-… tuti = Chetuti Tío … tuti = Chetuti
14.-…yaiche = Cheyaiche Tía por parte de padre y …yaiche = Cheyaiche
…sii = Chesii madre …sii = Chesii
15.-…rii = Cherii Sobrino …pë = Chepë
16.-…yetipe = Cheyetipe Sobrina …pë = Chepë
17.- timimino = Cherimimino Nieto …tamarïro= cheramarïro
18.-…timimina = Cherimimina Nieta …ramarïra = Cheramarïra
19.-…kei = Cherikei Hermano mayor …Kuvi = Chekivi tenondegua
20.-…rivi = Cherivi Hermano menor …Kivi = Chekivi taikuegua
21.-…reindi = Chereindi tenondegua Hermana mayor …rike = Cherike, tenondegua
22.-… reindi = Chereindi taikuegua Hermana menor …pikii = Chepikii taikuegua
23.-Michia Niño (a). Michia
24.- Kunimi Jovencito (a) Kuñatai
25.- Cheruranga Padrastro Cheruranga
26.- Chesiranga Madrasta Chesiranga
27.- Cheyopota ïru ( chekä ) Mi enamorado (a). Cheyopota ïru ( chekä )
28.- …aguasa = Cheaguasa Amante …aguasa = Cheaguasa
29.- …menda = chemenda ïru Casado/a …menda = chemenda ïru
30.- …aguɨrai = Cheaguɨraiño Soltero/a …aguɨrai = Cheaguɨraiño
Cheru oyuka metei guasu michiraɨvae, ndesɨ omee jau ikaguɨraɨ jaimavae…
LOS MORFEMA LIBRE Y LIGADO 18

 Ñee raiakatu reta regua = sufijos.


 Oyekuatia kavi vaerӓ ñemongeta reta, ñee regua, tenonde oikuatako ñeeraɨ reta jaɨ rupi
kavi, ipuere vaerӓ, oikuatia jupi rupi kavi, ipuere vaerӓ oyepapa iñemongeta.
 SUFIJOS: (Ligado)
1.- Todos los sufijos de una sola silabas, generalmente no tienen acento. Se escribe unido
a las raíces:
Mojaanga: (Oyapota, Oyapoma, iKoorä, iKoope).

 Sufijos Monosílabos:
…ta, …rä,…gue, …kue, …se, …ne, …voi, …ye, …ma, …re, …a, …gui, …ti, …gua,
…pe, …yae,…i,…mo, …ä/a, … mbae, …ve, …tëi, …ko, …vae, …mi, …rai, …ndi, …pa,
…ño, jare vi.

 Es posible escribir dos o más sufijos seguidos:


Mojaanga: (Kooguiño, Jaeñomai, Ikaviñoma, Jokoräiñotavi).

 Se escriben unidos los sufijos que tienen dos silabas pero sin acento (…ete,
…echa, …igua, …uka).
 Los sufijos de dos silabas que generalmente llevan acento. Se escriben separados
de las palabras que tienen delante:
 Sufijos Bisílabos:
Koti, kuri, ramo, rani, yave, rambueve, pegua, peguarä, regua, kotigua, rupi,
rupigua, ñavo, michi, vaerä, ndive, reve, vaerägue, rami, renga jare nunga.

Prefijos Pronominales o Verbales.

1.- Los Prefijos Pronominales o Verbales son (a, re, o, ya, ro jare pe).(ai, rei. oi. yai. roi,
pei). (Che, nde, i, j,..), (raíz ipuere oyoavɨ ani ramo Pref. Pron.) Se escribe junto a la raíz.
Mojaanga:
Apɨta, repita, opita, yapita ropita, pepita,
Aikua, reikua. Oikua, yaikua, roikua, peikua, oikua

2.- Los prefijos pronominales se escriben junto también. Según el congreso de 1997 (en
1993, se decidió a escribir estos.
Mojaanga:
Apɨrae chesɨɨ jëtape, oñoräro chekɨvɨ ikoope, asapukai ñana rupi
Chemiari, nderu, ikü, ñanderu, orerëta, pembaraviki, chetutɨ. Chepɨru
Chekuatiariru, nerembe, iparavete, ñanerëtara, oreraikue, penambi.

 Añave ñamae kuae tembikuatiare, ñee rai reta oyekuatia ñeeipivae ndivevae.
aipotaä guapia kogui ajako oyesuukane okaruño mbaepa
akaruta iñäkare ojovi epuamo oguatara jokaipe imema
-/ä/ oipota jei mbaeti mbae oyeapovae (he dicho que no) = jautaä
-/a/ jaeko omombeu jendaa = (su…plato) = ikarua iguapɨa
-/gui/ omombeu ñandeve ketigui kea ouvae = (de lugar proveniente) kaamigui ayu
-/ko/oikauka ñandeve mbae oñemoañetevae = (afirma me fui, me tome) jaeko jouko
-/ne/ kuae omombeu ñandeve guiramiiño mbae oyepopegua = (de repente se va hacer
morder) oichuune, guɨrekone, joune.
-/ño/ kuae ñee oikikuauka ñandeve oyeapoko mbae mbaetita oyeapo revevae = (comió no
ma) jouño, oikeño, omeeño.
-/pa/ kuae jaeko marandu, yaipota mbaere yaikuaa yapɨtavae regua = (preguntas quien ya
comió ya viene) guerupa, oitɨpa, oekapa.
-/ra/ kuae oyeporuvi marandu yayapo vaerävi, oyaporako mbaevae = (pregunta para
hacer) oñemongoira, oyapora,
-/pe/ kuae oikuauka ñandeve mbae jenda, kiape ojovae ani ramo keagui ouvae = (de lugar
o espacio) Unibolpe, yemboerendape, tupape, jëtape.
-/ta/ kuae ñee oikuauka ñandeve kuri mbae oyeapotavae = (ya va… dormir) guɨrekota.
-/re/ kuae oikuauka ñande mbae jenda mbaere oïvae ani ramo mbaere ouvae = (en su, en
lugar) tendare, ɨvɨrare, ikupere.
/vi/ kuae oikuauka ñandeve oimeyeeko kiavae = (si…se fue. –si ya tome) jeivi, oovi, oenivi.
-/mo/ oikuauka ñandeve guɨramoiño oyeapotavae ani ramo marandu äta = (ya…) jeumo,
ekemo, ekamo, eguamo.
-/ma/ oikuauka ñandeve mbae oyeaporamovae = (ya…) oyukama, oipeama, oerema.
-/ra/ oikuauka ñandeve jaeko, guɨraramoi peguavae, mbae oyeapotave regua = jautara (ser
que voy a tomar)
EJERCICIO S DE APLICACIÓN:

S-ar putea să vă placă și