Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
Kuae ñee oyeporu yave jei retatako osombaetei, opa reta jei regua, korӓi:…opama
yave omee iyekuauka regua, jeitako, nde noo keaguipa reyu jare mbaepa nderee,
imiaritavae jeitako ¡yasoropai!. Kuaepa yaikuata teepoepɨka (che) jare (nde).
Puama. Kaaruma. Pïtuma. oporomboevae Buenos días, Buenas tarde, Buenas noches.
jare cheïru reta Profesor/ra y compañeros/as.
Cheree:… Mi nombre es:…
Che ayu tëta: …………..gui Yo venga de la comunidad de:………….
Yasoropai tuicha Muchas gracias
Nde noo, mbaepa nderee jare keaguipa reyu Y tú, como te llama y ¿de dónde vienes?
Oikuama yave ñee reta yekuauka regua, jaema omboɨpɨta ojӓa reta iyekuatia rupi
kavi, erëiko tenonde oyeapota rӓriko yemboaɨkuere yemboe oyeapovae regua,
aguɨyearӓ oime maemboavai, metei rupi jare ñemoñuta rupivi, ipuere vaerӓ opayapo
reta oyemboe rami kavi, kuae mbaravɨkɨ oyeapo oї yave imboea omaetako jese,
aguɨyearӓ oime mbamboavai, oyeporu oї ñee yave.
Opama oyemboe jese reta yave, jaemako omboɨpɨta oyapo reta iyekuauka reta rupi
kavi, omombeutako jupi rupi kavi, kiaguieteirako ouvae jare kea peguaravae,
oyeporutako, metei ñee ñemoatangatu pegua, jaeko mɨmba reta jeepe oñenɨita,
oyekuauka vaerӓ, omokañɨmbae reve jee iyoapɨ reta regua, korӓi:
Ereï katu
Cherarï Nde
jaeta noo
Esta son las palabras que puede usar durante un dialogo con las personas de su
contexto. (habla masculino y femenino)
Kuae ñee jaeko kuña iñee, oikoma ime ndive yave, jeitako ani oiporuta kuae.
Suegro = Suegra = Chemesi Cuñado = Chepëu, Cuñada = Cheukei
Chemendu
Mi marido = Cheme Hijo M = Chemembi Hija M = Chemembi kuña tenondegua
o Chemembi tu tenondegua Hija m = Chemembi kuña taikuegua
Hijo m = Chemebi taikuegua Mellizo = Chaguaki retako
Mellizo = Chaguaki retako
Kuae ñee jaeko oiporuta, jukuae oimema guɨnoi tayɨ jare taɨ,iya ndivemavae
Kuae ñee jaeko okukuamavae reta iñee, jei vaerӓ, tayɨ jare taɨ imichiaëpe
Kuimbae reta iñee pegua Karai reta iñee pegua Kuña reta iñee pegua
1.- …ru = Cheru Padre …ru = Cheru
2.- …si = Chesi Madre …si = Chesi
3.- …rai = Cherai tenondegua Hijo mayor …membi = Chemembi tenondegua
4.- …rai = Cherai taikuegua Hijo menor …membi = Chememebi taikuegua
5.- …rayi = Cherayi tenondegua Hija Mayor …membikuña = che…tenondegua
6.-…rayi = Cherayi taikuegua Hija menor … membi kuña taikuegua
7.-…rembireko = Cherembireko Esposo , esposa …me = Cheme, chemembitu
8.-…yari = Cheyari Abuela …yari = Cheyari
9.-…ramii = Cheramii Abuelo, …ramii = Cheramii
10.-…tovaya = Cherovaya Suegro …mendu = Chemendu
11.-…raicho = Cheraicho Suegra …mesi = Chemesi
11.-… Chova = chechova Cuñado …pëu = Chepëu
12.-…raicho = Cheraicho Cuñada …ukei = Cheukei
13.-… tuti = Chetuti Tío … tuti = Chetuti
14.-…yaiche = Cheyaiche Tía por parte de padre y …yaiche = Cheyaiche
…sii = Chesii madre …sii = Chesii
15.-…rii = Cherii Sobrino …pë = Chepë
16.-…yetipe = Cheyetipe Sobrina …pë = Chepë
17.- timimino = Cherimimino Nieto …tamarïro= cheramarïro
18.-…timimina = Cherimimina Nieta …ramarïra = Cheramarïra
19.-…kei = Cherikei Hermano mayor …Kuvi = Chekivi tenondegua
20.-…rivi = Cherivi Hermano menor …Kivi = Chekivi taikuegua
21.-…reindi = Chereindi tenondegua Hermana mayor …rike = Cherike, tenondegua
22.-… reindi = Chereindi taikuegua Hermana menor …pikii = Chepikii taikuegua
23.-Michia Niño (a). Michia
24.- Kunimi Jovencito (a) Kuñatai
25.- Cheruranga Padrastro Cheruranga
26.- Chesiranga Madrasta Chesiranga
27.- Cheyopota ïru ( chekä ) Mi enamorado (a). Cheyopota ïru ( chekä )
28.- …aguasa = Cheaguasa Amante …aguasa = Cheaguasa
29.- …menda = chemenda ïru Casado/a …menda = chemenda ïru
30.- …aguɨrai = Cheaguɨraiño Soltero/a …aguɨrai = Cheaguɨraiño
Cheru oyuka metei guasu michiraɨvae, ndesɨ omee jau ikaguɨraɨ jaimavae…
LOS MORFEMA LIBRE Y LIGADO 18
Sufijos Monosílabos:
…ta, …rä,…gue, …kue, …se, …ne, …voi, …ye, …ma, …re, …a, …gui, …ti, …gua,
…pe, …yae,…i,…mo, …ä/a, … mbae, …ve, …tëi, …ko, …vae, …mi, …rai, …ndi, …pa,
…ño, jare vi.
Se escriben unidos los sufijos que tienen dos silabas pero sin acento (…ete,
…echa, …igua, …uka).
Los sufijos de dos silabas que generalmente llevan acento. Se escriben separados
de las palabras que tienen delante:
Sufijos Bisílabos:
Koti, kuri, ramo, rani, yave, rambueve, pegua, peguarä, regua, kotigua, rupi,
rupigua, ñavo, michi, vaerä, ndive, reve, vaerägue, rami, renga jare nunga.
1.- Los Prefijos Pronominales o Verbales son (a, re, o, ya, ro jare pe).(ai, rei. oi. yai. roi,
pei). (Che, nde, i, j,..), (raíz ipuere oyoavɨ ani ramo Pref. Pron.) Se escribe junto a la raíz.
Mojaanga:
Apɨta, repita, opita, yapita ropita, pepita,
Aikua, reikua. Oikua, yaikua, roikua, peikua, oikua
2.- Los prefijos pronominales se escriben junto también. Según el congreso de 1997 (en
1993, se decidió a escribir estos.
Mojaanga:
Apɨrae chesɨɨ jëtape, oñoräro chekɨvɨ ikoope, asapukai ñana rupi
Chemiari, nderu, ikü, ñanderu, orerëta, pembaraviki, chetutɨ. Chepɨru
Chekuatiariru, nerembe, iparavete, ñanerëtara, oreraikue, penambi.
Añave ñamae kuae tembikuatiare, ñee rai reta oyekuatia ñeeipivae ndivevae.
aipotaä guapia kogui ajako oyesuukane okaruño mbaepa
akaruta iñäkare ojovi epuamo oguatara jokaipe imema
-/ä/ oipota jei mbaeti mbae oyeapovae (he dicho que no) = jautaä
-/a/ jaeko omombeu jendaa = (su…plato) = ikarua iguapɨa
-/gui/ omombeu ñandeve ketigui kea ouvae = (de lugar proveniente) kaamigui ayu
-/ko/oikauka ñandeve mbae oñemoañetevae = (afirma me fui, me tome) jaeko jouko
-/ne/ kuae omombeu ñandeve guiramiiño mbae oyepopegua = (de repente se va hacer
morder) oichuune, guɨrekone, joune.
-/ño/ kuae ñee oikikuauka ñandeve oyeapoko mbae mbaetita oyeapo revevae = (comió no
ma) jouño, oikeño, omeeño.
-/pa/ kuae jaeko marandu, yaipota mbaere yaikuaa yapɨtavae regua = (preguntas quien ya
comió ya viene) guerupa, oitɨpa, oekapa.
-/ra/ kuae oyeporuvi marandu yayapo vaerävi, oyaporako mbaevae = (pregunta para
hacer) oñemongoira, oyapora,
-/pe/ kuae oikuauka ñandeve mbae jenda, kiape ojovae ani ramo keagui ouvae = (de lugar
o espacio) Unibolpe, yemboerendape, tupape, jëtape.
-/ta/ kuae ñee oikuauka ñandeve kuri mbae oyeapotavae = (ya va… dormir) guɨrekota.
-/re/ kuae oikuauka ñande mbae jenda mbaere oïvae ani ramo mbaere ouvae = (en su, en
lugar) tendare, ɨvɨrare, ikupere.
/vi/ kuae oikuauka ñandeve oimeyeeko kiavae = (si…se fue. –si ya tome) jeivi, oovi, oenivi.
-/mo/ oikuauka ñandeve guɨramoiño oyeapotavae ani ramo marandu äta = (ya…) jeumo,
ekemo, ekamo, eguamo.
-/ma/ oikuauka ñandeve mbae oyeaporamovae = (ya…) oyukama, oipeama, oerema.
-/ra/ oikuauka ñandeve jaeko, guɨraramoi peguavae, mbae oyeapotave regua = jautara (ser
que voy a tomar)
EJERCICIO S DE APLICACIÓN: