Sunteți pe pagina 1din 48

Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

ISTRA@IVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI CuZn28


U [IPKAMA NAMIJENJENIM ZA DUBOKO IZVLA^ENJE
Dr. Mirsada Oru~, dipl.in`., Metalur{ki institut “Kemal Kapetanovi}”, Travni~ka
cesta 72000 Zenica, BiH, e-mail miz@miz.ba

REZIME IZVORNI NAU^NI RAD

U radu je prezentirano istra`ivanje vezano za pojavu duktilnog minumuma pri ispitivanju zatezanjem
na sobnim i povi{enim temperaturama uzorka mjedi poslije valjanja i vu~enja. Pojava duktilnog
minimuma je vezana za odre|enu temperaturu i odre|eni tip loma koji se pojavljuje isklju~ivo na toj
temperaturi. Ovo uslovaljava izbjegavanje toga podru~ja za plasti~nu deformaciju i oblikovanje.

Klju~ne rije~i: mjed, duktilni minimum, deformacione karakteristike, interkristalni lom,


transkristalni lom, temperatura duktilnog minimuma, plasti~na prerada metala,
valjanje, vu~enje.

RESEARCH ON LOW DEFORMABILITY OF CuZn28 BRASS


INTENDED FOR DEEP DRAWING
Mirsada Oru~, Ph.D., Metallurgical Institute “Kemal Kapetanovi}” in Zenica,
Travni~ka cesta, 72000 Zenica, B&H, e-mail: miz@miz.ba

SUMMARY
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
This work presents a research on the occurrence of ductility minimum during strain test of brass
after rolling and drawing at room and elevated temperatures. The occurrence of ductility minimum is
connected to specific temperature and specific fracture that appears only at that temperature. That
is why we have to avoid this area for plastic deformation and shaping.

Key words: brass, ductility minimum, deformation characteristics, intergranular fracture,


transgranular fracture, temperature ductility minimum, plastic shaping metals, rolling,
drawing.

1. UVOD 1. INTRODUCTION

Prilikom proizvodnje hladno vu~enih {ipki od mjedi During the production of cold drawn brass bars for
(mesinga) namijenjenih za duboko izvla~enje deep drawing, the problem of bad deformability
pojavio se problem slabe deformabilnosti i pojave appears as well as the surface defects on the bars
povr{inskih gre{aka kako na samim {ipkama tako i themselves and during the stages of production of
u me|ufazama proizvodnje finalnog proizvoda- the final products - case.
~ahure (za vojnu industriju). This fact directed the course of research, because
Ovo je usmjerilo tok istra`ivanja po{to se analizom the analysis of chemical composition, conditions and
hemijskog sastava, uslova i temperature vru~e a temperature of hot and cold mechanical treatment,
zatim hladne prerade, mehani~kim i metalografskim mechanical and metallographic research did not
ispitivanjama nije utvrdio navedeni uzrok slabe determine the cause of bad deformability.
deformabilnosti. During this research, stress was on discovering
Akcenat pri istra`ivanju je stavljen na otkrivanje uzroka causes of occurence of the surface and under
nastajanja povr{inskih i podpovr{inskih gre{aka surface defects in connection with grain size,
povezano sa veli~inom zrna, tehnologijom prerade a mechanical working technology, as well as on
zatim istra`ivanja uticaja temperature na mehani~ke defining the influence of temperature on mechanical
osobine i duktinost mjedi pri ispitivanju zatezanjem. properties and ductility of brass during strain testing.

- 3 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE MJEDI 2. BASIC CHARACTERISTICS OF


CuZn2811 BRASS TYPE CuZn281

Mjed CuZn28 je najva`nija legura u grupi mjedi Brass type CuZn28 is the most important alloy in the group
zbog svoje veoma velike duktilnosti u α oblati. of brasses because of its very high ductility in α field.
Mjed je zbirni naziv binarnih ili vi{ekomponentnih Brass is the collective name for binary or multi
legura bakra, ~iji je prvi legiraju}i dodatak cink [1]. component copper alloys, whose first order addition is
U tehni~koj praksi naj~e{}e se koriste mjedi sa α- zinc [1]. In technical practise brasses with α-phase or (α
fazom ili smjesom (α+β’) - slika 1. + β') mix crystals are used most often (figure 1).
Faza α koja ima supstitucijski ~vrsti rastvor cinka Structural phase α which retains substitutionally
u bakru, ima PCK-re{etku i granicu rastvorivosti solid solution of zinc in copper has the SCC
kod ∼ 39%, pri temperaturi 450oC. crystal lattice and limited copper solubility at the
Mjedi koje formiraju α-fazu s visokim sadr`ajem 39 %, at temperature of 450oC.
bakra (∼ 90%), koriste se u slu~ajevima kada se Brasses which form α - phase, with high copper content
tra`e visoke osobine plasti~nosti, otpornosti ka (≈ 90 %), are used in cases when high plastic
pojavi korozionog prskanja i visoka toplotna properties, resistance to corrosion cracks and high
vodljivost. Mjedi koje grade α-fazu (npr. mjed 70), thermal conductivity are required. Brasses, which form α
ili smjer α+β’ - fazu (npr. mjed 60) sa vi{im - phase (e.g. brass 70), or (α + β') - phase (e.g. brass
sadr`ajem cinka, dosti`u vi{e nivoe ~vrsto}e, dobro 60) with higher zinc content, reach higher level of
su obradive, relativno su jeftine, ali pokazuju slabiju strength, good deformability, lower price, but at the
otpornost prema korozionom prskanju2. Najvi{i nivo same-time lower degree of resistance to corrosion
plasti~nosti iz ove skupine ima mjed 70 koja se cracks2. Brass 70 has the highest plastic properties in
obi~no koristi u onim slu~ajevima kada je po`eljna this brass group and it is usually used in the case when
dobra obradivost na normalnim temperaturama, bilo good deformability is desirable on normal temperatures
kovanjem, bilo dubokim izvla~enjem. Na nivo njene by forging or deep drawing. On the deformability level of
obradivosti veliki uticaj ima veli~ina zrna, koja ne such brass, grain size has a large influence, which must
bi smjela biti ve}a od 30-60 µm. Ako je zrno not be larger than 30 - 60 µm. In the case of coarser
grublje dolazi do formiranja tzv. narand`ine kore, grain size, so-called orange skin appears. In the case of
a ako je manje tada se pri dubokom izvla~enju u smaller grain size during deep drawing in deformed
deformisanoj mjedi pojavljuju mikropukotine. brass micro-cracks appear.
Mehani~ke osobine mjedi zavise od koncentracije Mechanical properties of brass depend on the zinc
cinka u leguri i hladne plasti~ne deformacije (sl. 2 content in alloys and on cold plastic deformation (Fig.
i 3). Cu-Zn legura sa sad`ajem 20-30% cinka, 2 and 3). Cu-Zn alloy with the zinc content between
pokazuje ve}e izdu`enje nego ~isti bakar i legure 20 - 30 % shows higher extension than pure copper
sa manjim sadr`ajem cinka [4], iako su Cu-Zn and alloys with smaller zinc content [4]. In spite of
legure ja~e nego bakar, one oja~avaju manjom that Cu-Zn alloys are stronger than copper. They stiffen
brzinom i izdu`enje se de{ava pri ve}em naponu. more slowly and extension occurs at higher degree of
Otuda poslije prolaska ove legure kroz matricu (pri strain. Therefore, after passing such alloy through die
izvla~enju) metal mo`e biti jako deformisan prije (during drawing) the metal can get highly deformed
pojave opasnoti su`enja, navedenog za nepovoljne before the danger bottle necking occurs, mentioned in
lokalne dimenzionalne promjene i za lom. connection with unfavourable local dimensional
Po{to je ova legura zna~ajna i za izradu ~ahura i changes and fracture.
po tome je dobila naziv i “~ahurasta” mjed veoma Because this alloy is very important for case
je bitna njena deformabilnost po{to je legura manufacturing, it got the name "case" brass.
poslije valjanja podvrgnuta vu~enju i dubokom Deformability is essential for this brass because such
izvla~enju. Od nekih autora [5, 6, 7] provedeno je alloy goes through drawing and deep drawing after
istra`ivanje pojave duktilnog minimuma kod ove rolling. Some authors [5,6,7] did research on the
legure pri ispitivanju zatezanjem na odre|enim appearance of ductility minimum of this alloy during
temperaturama. To je usmjerilo tok istra`ivanja u strain testing at certain temperatures. These tests
ovome radu kroz koji se i do{lo do va`nih directed further research in this paper, which has led
prakti~nih pokazatelja. to some important practical indicators.

1
Oznaka mjedi CuZn28 je prema DIN 17 660/84
2 1
Mjedi u deformaciono oja~anom stanju (tj. visokog nivoa Brass mark CuZn28 is in accordance with DIN 17 660/84
2
unutarnjih napona), koje sadr`e vi[e od 20% cinka, sklone su tzv. Brasses, in deformed strengthen state (i.e. at high level of internal stresses)
sezonskom prskanju po granicama zrna usljed djelovanja vlage, which consist of 20 % zinc, are inclined to so-called seasonal cracking over
kisika i amonijaka. U cilju spre~avanja toga prskanja preporu~uje se grain boundaries because of the influence moisture, oxygen and ammonia.
`arenje polufabrikata na 400-600 oC i gotovoih proizvoda na 250- With the aim of preventing of such cracking, annealing of semi-products at
270oC 400 - 600 0C, as well as at final products at 250 - 270 0C is recommended.

- 4 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

Slika 2. ^vrsto~ne osobine ovisno od sadr`aja


bakra i hladne prerade [2]
Slika 1. Binarni dijagram Cu-Zn [1] Figure 2. Strenght properties depedence from
Figure 1. The Cu-Zn phase diagram [1] copper content and cold deformation [2]

Pad dutilnosti na odre|enim tempraturama, tj. loma.


temperaturi duktilnog minimuma mnogi povezuju sa Many researchers relate the ductility drop at specific
pojavom interkristalnog loma, isklju~ivo na toj temperatures, i.e. at the temperature of ductility minimum,
temperaturi, i pojavu transkristalnog loma iznad i with the appearance of intergranular fracture, exclusively
ispod te temperature. Istra`ivanja tipa loma pri at that temperature, and the appearance of transgranular
naprezanju na povi{enim temperaturama, povezivana fracture above and bellow this temperature.
su sa mikrostrukturnim promjenama oko tih At higher temperatures, the research on the
temperatura. fracture type during strain, was related with
Poznavanje razli~itih utjecajnih fakora na pojavu microstructural changes around these temperatures.
duktilnog minimuma kod α mjedi otvara mogu}nost The knowledge of different influencing factors on the
uspostavljanja veze izme|u temperature duktilnog appearance of ductility minimum with the α brass has
minimuma, vli~ine zrna, na~ina optere}enja i vrste opened possibilities of making a connection between
the temperature of the ductility minimum, grain size,
type of loading and type of fracture.

Slika 3. Uticaj procenta cinka na mehani~ke


osobine [3]
Figure 3. The effect of the zink percentage
on the mechanical properties [3]

3. DUKTILNI MINIMUM I TEMPERA- temperature duktilnog minimuma za bakar, koji je


TURA DUKTILNOG MINIMUMA α pribli`no TMP/2.

MJEDI PRI ISPITIVANJU 3. DUCTILITY MINIMUM AND TEMPE-


ZATEZANJEM NA POVI[ENIM RATURE OF DUCTILITY MINIMUM OF
TEMPERATURAMA THE α BRASSS DURING STRAIN TEST
AT ELEVATED TEMPERATURES
Ray i Ashby [7] su teoretski razvili efekat
interkristalnog loma i prelazne temperature. Njihovi Ray and Ashby [7] have developed the effect of
brojni prora~uni odnose ne na odre|ivanje intergranular fracture and transition temperatures in
theory. Their numerous calculations do not relate to

- 5 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

definition of copper ductility minimum temperature,


which is nearly TMP/2. The physical basis for this lies in fast nucleation of
Fizikalno upori{te za ovo je brza nukleacija pora voids on the grain boundaries, but their low velocity
({upljina) po granicama zrna, ali njihova mala growth at low temperatures with lower velocity of
brzina rasta kod niske temperature, i sa manjom nucleation and higher velocity growth at elevated
brzinom nukleacije i ve}om brzinom rasta kod vi{ih temperatures. This results in ductility minimum at
temperatura. Ovo rezultira duktilnim minimumom transition temperature.
kod prelazne temperature. Micro voids on the grain boundaries will lower sample
Mikropukotine-pore po granicama zrna }e smanjivati plasticity, but will have litle effect on the shape of
plasti~nost uzoraka, ali }e imati mali efekat na oblik deformation. Minimal plasticity will be generally in
deformacije. Minimalna plasti~nost }e biti uglavnom u connection with inner properties as work-hardening
vezi sa unutra{njim osobinama kao {to su indeks exponent (n) and susceptibility to deformation velocity
(eksponent) deformacionog oja~avanja (n) i osjetljivost i.e. strain-rate hardening exponent (m).
na brzinu deformacije, tj. eksponent oja~avanja On the basis of the research by Wagh and
deformacionom brzinom (m). Ezegbunam for brass with 30% zinc and 70% copper,
Prema istra`ivanjima Wagha i Ezegbunama za mjedi for different deformation velocity from 10-4/s to 1,3⋅ 10-
sa 30% cinka i 70% bakra, kod razli~itih brzina 2/s at tensile testing ductility minimum is obtained at

deformacije od 10-4 /s do 1,3 ⋅ 10-2/s pri opitu 510oC.


zatezanjem dobijen je duktilni minimum na 510oC. Na Figure 4 and 5 present extension and contraction
slikama 4. i 5. dat je pregled izdu`enja i su`enja depending on the temperature as well as
ovisno od temperatura i ovisnost n i m od dependence of n and m on the fracture temperature.
temperature loma. Fig. 5 shows that n has a remarkable value at the
Sa slike 5. se vidi da n ima znatnu vrijednost na temperature of ductility minimum (510oC), but is
temperaturi duktilnog minimuma (510oC), a neva`an je irrelevant above it. On the other hand m rises
iznad nje. S druge strane m raste iznad temperature above the temperature of ductility minimum and it
duktilnog minimuma i neva`an je na ni`im is irrelevant at lower temperatures.
temperaturama. Ray and Ashby [7] have analysed, in detail,
Ray i Ashly [7] su detaljno analizirali lomove fractures of polycrystalline solids under the
polikristalnih ~vrstih tijela pod uvjetima trajnog conditions of continuous static testing at elevated
stati~kog ispitivanja na povi{enim temperaturama. temperatures. They concluded that fracture can be
Do{li su do konstatacije da lom mo`e biti caused by growth and coalescence voids on grain
uzrokovan rastom i koalescencijom pora po boundaries.
granicama zrna. At the temperature of 510oC, the effect of lowering
Na 510oC efekat smanjenja n i pove}anje m je of n and increase of m is such that material
takav da materijal postaje najvi{e krt. becomes more brittle.

Slika 4. Varijacije procenta izdu`enja i


su`enja ovisno od temperature [6] Slika 5. Varijacije eksponenta deformacionog oja~avanja
Figure 4. Variations of the percentage (n) i eksponenta oja~avanja deformacionom brzinom
elongations and reductions with the (m) ovisno od temperature [6]
temperature [6] Figure 5. Variations of the work-hardening exponent (n)
and strain-rate hardening exponent (m) versus temperature
[6]

- 6 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

S druge strane nukleacija pora nije u potpunosti On the other hand pores nucleation has not been
razja{njenja. Smatra se da koncentracija napona na fully explained. There is an opinion that strain
uklju~cima i trojne ta~ke (sjeci{te 3 zrna) vode concentration on non-metallic inclusions and ternary
nukleaciji pora [7]. points (knot of 3 grains) lead to voids nucleation [7].
Kombinacija koncentracije napona i visoke The combination of strain concentration and high
me|ugrani~ne energije kod uklju~aka mo`e biti inter-boundary energy at non-metallic inclusions can
odgovorna za interkristalni lom kod povi{enih be responsible for intergranular fracture at elevated
temperatura u poliktristalima. Pore formirane na temperatures in polycrystals. Voids formed on grain
granicama zrna mogu imati rali~ite oblike, zavisno boundaries can have different shapes, dependening
od toga gdje su formirane: na sastavu dvije on where they have been formed: on juncture of
granice, na sastavu tri granice, na sastavu ~etiri two boundaries, on juncture of three boundaries, on
granice ili na granicama sa prisutnim uklju~cima na juncture of four boundaries or on boundaries with
granicama zrna. present non-metallic inclusions on grain boundaries.
Na slici 6. prikazane su pore na granicama zrna Figure 6 shows voids on grain boundaries without
bez nemetalnih uklju~aka, i to na granici dva zrna, the presence of non-metallic inclusion, which is
trojnom i ~etvorostrukom ~voru, a na slici 7. pore actually on two-grain boundary, tripartite and
formirane na uklju~cima prisutnim na granicama quadripartite knot, and Fig. 7 shows pores formed
zrna. on non-metallic inclusions present on grain
Za njihovo opisivanje potrebna su dva nova ugla β boundaries.
i µ kako se vidi na datoj slici. For their description two new anglesare introduced β

Sl. 6. Geometrija pora na granicama


zrna bez uklju~aka [7]
Fig. 6. Void geometries in inclusion
free grain boundaries [7]

Sl. 7. Dva tipa pora koje se mogu


formirati na uklju~cima prisutnim na
granicama zrna [7]
Fig. 7. Two types of voids which can
form at inclusions present in a grain
boundary [7]
and µ, as it can be seen on the figure.

4. POJAVA DUKTILNOG MINIMUMA 4. APPEARANCE OF DUCTILITY


KOD VALJANIH I VU^ENIH [IPKI MINIMUM ON ROLLED AND DRAWN
MJEDI CuZn28 CuZn28 BRASSS BARS

[ematski prikaz izrade opitnih talina dat je na listu 1. Schematic sketch of melt making processes is
Valjane {ipke promjera φ 16 mm i vu~ene {ipke presented on the list 1.
nakon valjanja promjera φ 14,2 mm ispitivane su Rolled bars with the diameter of 16 mm and drawn
zatezanjem na sobnoj (temperatura okoline) i bars after rolling with the diameter of 14,2 mm are
povi{enim temperaturama (200oC, 300oC, 400oC, tensile tested at room temperature (environmental
510oC i 550oC).

- 7 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

temperature) and on higher temperatures (200oC, The results of tests show values for conventional yield
300oC, 400oC, 510oC, 550oC). strength (Rp 0,2) and tensile strength (Rm) in
Rezultati ispitivanja pokazuju vrijednosti za accordance with the anticipated values, i.e. with
konvencionalni napon te~enja (Rp0,2) i zateznu temperature increase for rolled and drawn bars, for 9
~vrsto}u (Rm) saglasno o~ekivanjima tj. sa experimental melts, they decrease with temperature
pove}anjem temperature kod valjanih i vu~enih increase.
uzoraka 9 eksperimentalnih talina one opadaju s
porastom temperature.

Deformacione karakteristike, tj. izdu`enje (A) i su`enje


(Z) kod obje vrste uzoraka opadaju do temperature ≈
300oC i imaju najni`e vrijednosti na toj temperaturi i Deformation characteristics, i.e. extension (A) and
tek iznad te temperature po~inju ponovo rasti (sl. 8 i contraction (Z) with both sample groups decrease
9). down to the temperature of nearly 300oC and they
Zna~i pojavio se duktilni minimum, tj. pad have the lowest values at that temperature and
vrijednosti izdu`enja i su`enja na ta~no odre|enoj only above that temperature values begin to
temperaturi kod svih uzoraka. increase (Fig. 8 and 9).
Iznad te temperature ponovno po~inje rast That means that the ductility minimum the appeared
navedenih karakteristika. i.e. the fall of extension and contraction values at the
Prelomi na sobnoj i povi{enim temperaturama specific temperature with all samples. Above that
poslije ispitivanja zatezanjem posmatrani su na temperature increase in values of mentioned
opti~kom stereo mikroskopu i skaniraju}em characteristics begins?
elektronskom mikroskopu (SEM) za valjane i Fractures of the examined samples at room and
vu~ene uzorke. higher temperatures after tensile tests have been
Potpuniji i zna~ajni pokazatelji su dobijeni na SEM- observed on optical stereo microscope and scanning
u. Oni su ovisno od temperature razli~iti ali su electron microscope (SEM) for rolled and drawn
zajedni~ki i za valjane i za vu~ene uzorke. samples.
Na temperaturi 20oC i 200oC lom je transkristalni. More complete and more important parameters are
Na 300oC mehanizam loma se mijenja i obtained in the SEM test. These results are,
transkristalni lom je pre{ao u interkristalni. Prisutna depending on the temperatures, different, but they
su udubljenja i bregovi {to ukazuje na interkristalni are common for rolled and drawn samples.
lom sa mikro{upljinama razvijenim po granicama At the temperatures of 20oC and 200oC, fracture is
zrna najvjerovatnije trojnih i ~etvornih ta~aka koje transgranular. At 300oC, fracture mechanism is
su se pro{irile u pukotine ili zbog prisustva changing and transgranular fracture converts into
uklju~aka uz granice zrna. intergranular fracture. There are present cavities and
Na 400oC, 510oC i 550oC ponovo je primije}en convexes, which indicates to intergranular fracture, with
transkristalni lom. Pored toga svaka povr{ina micro-pores formed on grain boundaries probably on
pokazuje karakteristike rekristalizacije, a novi kristali the ternary and quaternary knots, which developed into
formirani na ni`oj temperaturi, te`e da blokiraju cracks, or because of the presence of non-metallic
mikropukotine, na {to upu}uje i ponovno pove}anje inclusions near grain boundaries.
duktilnosti iznad 300oC, {to je uo~eno i At 400oC, 510oC, 550oC transgranular fracture has
posmatranjem vrijednosti izdu`enja i su`enja. been observed again. Beside that, each surface shows
Na smanjenje duktilnosti na 300oC direktno uti~e recrystallisation characteristics, but new crystals formed
pojava interkristalnog loma pri odre|enoj brzini at lower temperature intend to block micro-cracks, to
optere}enja. Slike preloma za jednu od talina na which indicates and repeated increase of ductility
sobnoj temperaturi i na 300oC i 500oC date su na above 300oC which has been spotted by observing
listu 2. the values of extension and contraction.
Lom poliktristalnih metala pri zatezanju konstantnom Appearance of intergranular fracture at defined loading
brzinom javlja se rastom i sjedinjavanjem malih velocity has a direct effect to the ductility decrease at
{upljina (pora) po granicama zrna. Nukleacija tih 300oC. Figures of fracture for one melt sample are on
pora najvjerovatnije nastaje koncentracijom napona list 2 at room temperature and for 300oC and 500oC.
kod uklju~aka i trostrukih ili ~etverostrukih ta~aka Fracture of polycrystalline metals appears at tension
zrna i segragacija nekih atoma ili smjesa. with continuous velocity because of growth and
Nukleacija pora na ni`oj temperaturi je ve}a, ali je coalescent of small voids on the grain boundaries.
brzina rasta manja dok sa rastom temperature Nucleation of these voids probably appears due to
dolazi do rasta pora, ali opada brzina nukleacije. concentration strains at non-metallic inclusions or at
Na jednoj odre|enoj (srednjoj) temperaturi brzina tripartite and quadripartite knots of grains and
loma je proporcionalna brzini nukleacije i brzini segregation formations of atoms or mixtures.
rasta pora.

- 8 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

At lower temperatures, pores nucleation is larger, but naj~e{}e posljedica klizanja, lokalnog pritiska, traka
growth velocity is smaller, whereas with increase in savijanja, granica zrna, dvojnikovanog sloja i sli~no.
temperature increase of voids size is obvious, with
decrease of nucleation velocity. At a specific (middle) The moment of appearance of microvoids at brittle
temperature, fracture velocity is proportional to fracture is difficult to define. Formation of microvoids
nucleation velocity and velocity of pores growth. has favourable conditions only in some micro-
Trenutak stvaranja mikropukotina pri krtom lomu je volumes and they are consequences of sliding, local
te{ko odrediti. Stvaranje mikropukotina ima povoljne press, winding of strips, grain boundaries, twinning of
uslove samo u nekim mikrozapreminama, a one su layer and so on.

IZRADA TALINA od 1 do 9 MELT MANUFACTURE from 1 to 9


Indukciona pe} nazivnog kapaciteta 60 kg Induction furnace with the nominal capacity 60

LIVENJE Devet ingota CASTING Nine ingots


Skra}ena kokila KV 60, Kapacitet 53 kg Shortened casting die KV 60, Capacity of 53 kg
Hla|enje 15 min, Stripovanje Cooling 15 min, Stripping

KOVANJE 200 tonskom presom FORGING by 200 tons press


Zagrijev ingota na 880oC u elektrolu~noj pe}i Ingot heated at 880oC in arc furnace
Slobodno kovanje na kv. 80 mm, poravnanje Free forging at kv. 80 mm, Flattening the
otkovka, odsijecanje glave i pete, progrijavanje forging, cutting off head and heel, heating at
na 880 oC 880 oC
Kovanje na kv. 40 mm Forging at kv. 40 mm

VRU]E VALJANJE HOT ROLLING


Zagrijev gredica na 880 oC oko 40 minuta Stringer heating at 880 oC for around 40 minuta
Gredica sa kv. 40 mm na φ16 mm Stringer with kv. 40 mm to φ16 mm
^i{}enje lju{tenjem na φ15,6 mm Cleaning by cutting to φ15,6 mm

HLADNO VU^ENJE COLD DRAWING


na vu~noj klupi sa φ15,6 mm na φ14,2 mm on the draw bench from φ15,6 mm to φ14,2

GOTOVI PROIZVODI FINISHED PRODUCT


[ipke φ14,2 mm Barrs of φ14,2 mm

List 1. [ema izrade talina


Scheme of making melt

- 9 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

80 90
A5 Z
70 80
B5491 B5491
B5492 70 B5492
60
B5493 B5493
60
50
50
A5 (%)

Z (%)
40
40
30
30
20
20

10
10

0 0
20 200 300 400 510 550 20 200 300 400 510 550
Tem peratura ( 0C) Tem peratura (0C)
100 90
A5 Z
90 80 B5494
B5494
80 B5495
B5495 70
B5499
70 B5499
60
60
50
A5 (%)

Z (%)

50
40
40

30 30

20 20

10 10

0 0
20 200 300 400 510 550 20 200 300 400 510 550
Tem peratura ( 0C) Tem peratura ( 0C)
90 90
A5 Z
80 80
B5496
70 70
B5497
60 B5498 60

50
A5 (%)

50
Z (%)

B5496
40 40 B5497

30 B5498
30

20 20

10 10

0 0
20 200 300 400 510 550 20 200 300 400 510 550
Tem peratura ( 0C) Tem peratura ( 0C)

Slika 8. Dijagramski prikaz ovisnosti izdu`enja i su`enja od temperature-valjani uzorci

- 10 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

70 90
A10 Z
A9491 A9491
80
60 A9492
A9492
70 A9493
A9493
50
60

40
A10 (%)

50

Z (%)
30 40

30
20
20
10
10

0 0
20 200 300 400 510 550 20 200 300 400 510 550
Tem peratura (0C) Tem peratura ( 0C)

80 80
A10 Z
70 A9494 70 A9494
A9495 A9495
60 60
A9499 A9499

50 50
A10 (%)

Z (%)

40 40

30 30

20 20

10 10

0 0
20 200 300 400 510 550 20 200 300 400 510 550
Tem peratura ( 0C) Tem peratura (0C)
80 90
A10 Z
70 80 A9496
A9496
A9497
A9497 70
60 A9498
A9498 60
50
50
A10 (%)

Z (%)

40
40
30
30

20 20

10 10

0 0
20 200 300 400 510 550 20 200 300 400 510 550
Tem peratura ( 0C) Tem peratura ( 0C)

Fig. 8. Diagramic review of depedence of the elongations and reductions on the temperature – rolled
samples

Sl. 9. Dijagramski prikaz ovisnosti izdu`enja i su`enja od temperature-vu~eni uzorci

- 11 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

Fig. 9. Diagramic review of depedence of elongations and reductions on the temperature-drawn samples

List 2 Izgled povr{ine preloma pri ispitivanju zatezanjem na sobnoj i povi{enim temperaturama

- 12 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

The looks of fractures surface for tensile testing at room and elevated temperatures

5. DISKUSIJA

• Ispitivanje duktilnih osobina (izdu`enje i 5. DISCUSSION


su`enje) na razli~itim temperaturama, pri ispitivanju
zatezanjem konstantnom brzinom za valjane i za • Ductility properties tests (extension and contraction)
vu~ene uzorke bilo je u temperaturnom podru~ju at different temperatures, by tensile testing with
od sobne temperature do 550oC. Najmanje continuous velocity for rolled and drawn samples,
vrijednosti za izdu`enje i su{enje su dobijene na occurred within temperature range from the room
temperaturi od 300oC. Zna~i da naknadna hladna temperature to 550oC. The lowest values of extension
plasti~na deformacija - vu~enje poslije valjanja, a and contraction are at the temperature of 300oC. It
samim tim i smanjenje veli~ine zrna nije imalo means that additional cold mechanical working -
bitnog uticaja na temperaturu duktilnog minimuma. drawing after rolling, and along with that decrease of
Sa pove}anjem temperature iznad 300oC pri opitu grains size was without significant effect influence on
zatezanjem duktilnost (pra}ena preko A i Z) temperature ductility minimum. With temperature
ponovo se pove}ava, i za valjane i vu~ene uzorke, increase of over 300oC at tensile test, ductility
a to je uslovljeno drugim mehanizmima (drugi tip (controlled by A and Z) increases again for rolled and
loma, rekristalizacija, itd.). drawn samples, and that is conditioned with other
mechanism (another fracture type, recrystallysation, etc.)
• Eksperimentalno je potvr|eno da se u uslovima • Experimentally it is confirmed that under
stati~kog optere}enja na zatezanje kod mjedi CuZn28, conditions of static loading tension for brass
sa odre|enom veli~inom zrna, koja je rezultat CuZn28, with defined grain size, which is the
tehnologije prerade (valjanje i vu~enje) pojavljuje result of technology of mechanical working (rolling
duktilni minimum na 300oC, koji je rezultat prelasta and drawing) ductility minimum occurs at 300oC.
jednog tipa loma u drugi, tj. transkristalnog loma u That is the result of transformation of one type of
interkristalni lom na temperaturi duktinog minimuma. fracture into another, i.e. transgranular fracture into
intergranular at the temperature of ductility
• Analizom tipa loma pri optere}enju zatezanjem minimum.
na sobnoj i povi{enim temperaturama, utvr|eno je • By analysing fracture types at tensile loading
da je ispod temperature duktilnog minimuma lom at room temperature as well as at elevated
transkristalni, na temperaturi duktilnog minimuma temperatures, it has been established that under
interkristalni i iznad temperature duktilnog the temperature of ductility minimum, fracture is
minimuma ponovo transkristalni. Zna~i, pad transgranular, and on temperatures of ductility
duktilnosti na temperaturi duktilnog minimuma je minimum fracture is transgranular. At temperatures
direktno povezan sa tipom loma. Lom of ductility minimum and above the temperatures of
polikristalnih metala pri zatezanju konstantnom ductility minimum fracture is again transgranular.
brzinom javlja se usljed rasta i sjedinjavanja pora Therefore ductility drop at the temperature of
(malih {upljina) po granicama zrna. Nukleacija ductility minimum is directly related to fracture
pora nastaje vjerovatno koncentracijom napona types. Fracture of polycrystalline metals at
kod uklju~aka i trostrukih ili ~etverostrukih ta~aka continuous tensile velocity appears because of
zrna po{to je sadr`aj nemetalnih uklju~aka growth and fusion of voids (small hollow spaces)
zanemariv. Na ni`oj temperaturi brzina nukleacije on grain boundaries. Voids nucleation occurs
pora je ve}a od njihovog rasta. S pove}anjem perhaps due to strain concentration at non-metallic
temperature dolazi do smanjenja brzine nukleacije, inclusions as well as at on the spot of triple and
a pove}anje brzine rasta pora. four time greater knots of grains because the
content of non-metallic inclusions is irrelevant. At
• Po{to pojava duktilnog minimuma na ni`im lower temperature nucleation velocity of voids is
temperaturama (300oC kod eksperimentalnih talina) higher than their growth. Temperature increase
nije povoljna, jer se nicanje pora i njihovo causes decrease in nucleation velocity and
sjedinjavanje pojavljuje i jo{ na ni`im increase in voids velocity growth.
temperaturama (200oC), to se predla`e deformacija • The appearance of ductility minimum at lower
sa ve}im brzinama, uz zadr`avanje veli~ine zrna od temperatures (300oC for experimental melts) is not
25-30 µm, postignute kod ovih eksperimentalnih satisfactory. Because the voids nucleation and
talina. their fusion appears still at lower temperatures
(200oC), deformation with higher speed is
recommeaded with retaining grain size between 25

- 13 -
Ma{instvo 1(6), 3 – 14, (2002) M. Oru~: ISTR@AIVANJE SLABE DEFORMABILNOSTI MJEDI...

- 30 µm. Such idea has been realised for these


experimental melts.
• Temperature range between 200oC to 400oC
has to be avoided for possible plastic deformation
or loading. In literature there is no data about the
• Podru~je temperature od 200oC od 400oC treba appearance of ductility minimum for α brass in the
izbjegavati za eventulanu plasti~nu deformaciju ili production condition, i.e. conditions of
optere}enja. Literatura do sada nije razmatrala manufacturing by plastic deformation, therefore it
pojavu duktilnog minimuma kod α mjedi u was not possible to predict additional influencing
proizvodnim uslovima, tj. uslovima proizvodnje factors which deny statements about ductility
plasti~nom preradom, te nije mogla ni predvidjeti minimum at considerably higher temperatures. The
dodatne uticajne faktore koji opovrgavaju navode o ductility minimum is moved to lower values (with
duktilom minimumu na znatno vi{im temperaturama. one melt, ductility minimum appears even at
Taj duktilni minimum je pomjeren na ni`e vrijednosti 200oC) therefore that any overheating during
(kod jedne taline se pojavio ~ak na 200oC) pa bilo production can lead to harmful effects.
kakvo pregrijavanje pri proizvodnji mo`e dovesti do
{tetnih posljedica.

6. LITERATURA - REFERENCES

[1] S. Toma{evi}: Dizajniranje tehni~kih materijala, [5] N. Igata i dr.: The strain Rate Dependence of
APEX / Nauka i industrija, Zenica, 1999. the Ductility Minimum of a Copper and Cu-Zn
Alloy at Intermediate Temperatures, Trams.JIM,
[2] S. Toma{evi}: Osnovni fizi~ke metalurgije- Vol. 20, 1979.
skripta, Metalur{ki institut, Zenica, 1997.
[6] A.S. Wagh and L. Ezegbunam: The intermediate
[3] R. Lipold i dr.: Metali i legure, I dio, Ma{inski tempeature ductility minimum in 70% Cu and
fakultet, Banja Luka, 1987. 30% Zn α brass, Scripta metallurgica, Vol. 18,
1984.
[4] C.R. Brooks: Heat Treatment Structure and
Properties of Nonferrous Alloys, ASM, Metals [7] R. Roy and M.F. Ashby: Intergranular fracture
park, Ohio, 1984. at elevated temperature, Acta Metallurgica, Vol.
23, 1975.

- 14 -
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA U DINAMI^KOJ


ANALIZI IMPELERA CENTRIFUGALNE PUMPE METODOM
KONA^NIH ELEMENATA
Samir Leme{, dipl. in`., Ma{inski fakultet u Zenici, Fakultetska 1, Zenica
Van. prof. dr. Nermina Zaimovi}-Uzunovi}, dipl. in`., Ma{inski fakultet u Zenici
Mr. Senad Bali}, dipl. in`., Ma{inski fakultet u Zenici

REZIME PREGLEDNI RAD

Problemi vibracija struktura slo`enijih geometrijskih oblika, kao {to su to impeleri centrifugalnih pumpi,
se danas naj~e{}e analiziraju kori{tenjem metode kona~nih elemenata ili eksperimentalnim metodama
kao {to je modalna analiza. Svaka dinami~ka analiza zapo~inje odre|ivanjem vlastitih frekvencija, koje
se dobiju rje{avanjem problema vlastitih vrijednosti. Ako se analiza vr{i sa ciljem optimizacije
konstrukcije, potrebno je vlastite frekvencije klasificirati prema oblicima oscilovanja, da bi se mogla
izvu}i odre|ena zakonitost. U ovom radu je prikazan na~in klasifikacije oblika oscilovanja impelera
jednog tipa centrifugalne pumpe, za koji je dokazano da se pona{a veoma sli~no okrugloj plo~i.

Klju~ne rije~i: metod kona~nih elemenata, vibracije, oblici oscilovanja, impeler

IDENTIFICATION OF VIBRATION MODE SHAPES IN DYNAMIC


ANALYSIS OF A CENTRIFUGAL PUMP IMPELLER BY USE OF
FINITE ELEMENT METHOD

Samir Leme{, B.Sc., Faculty of Mechanical Engineering in Zenica


Nermina Zaimovi}-Uzunovi}, Ph.D., Faculty of Mechanical Engineering in Zenica
Senad Bali}, M.Sc., Faculty of Mechanical Engineering in Zenica

SUMMARY
SUBJECT REVIEW
Problems of vibrating structures with complex geometry, such as centrifugal pump impellers, are
being analysed by means of Finite Element Method or experimental methods such as modal analysis.
Each dynamic analysis begins with determining natural frequencies, derived by solving eigenvalues
problem. If the analysis is performed in order to optimise construction, it is necessary to classify
natural frequencies according to vibration mode shapes, to enable establishment of certain
dependencies. This paper shows how impeller vibration mode shapes can be classified for one type
of centrifugal pump, and it proves that the impeller presented acts very similarly to circular plate.

Key Words: Finite Elements Method, Vibrations, Mode shapes, Impeller

1. UVOD 1. INTRODUCTION

Impeler centrifugalne pumpe se pona{a sli~no Centrifugal pump impeller acts similarly to circular
okrugloj plo~i [2], tako da se mo`e pretpostaviti da plate [2]. Therefore, assumption can be made that
se vlastite frekvencije impelera mogu izvesti sli~nim impeller natural frequencies can be calculated using
postupkom koji se koristi za vibracije plo~a. similar procedure as the one used in plate vibration.
Dinami~ka jedna~ina okrugle plo~e se mo`e izvesti Dynamic equation of circular plate motion can be
analiti~ki, polaze}i od Hamiltonovog principa, uz derived analytically, starting from Hamilton's
kori{tenje Besselovih funkcija. principle, and using Bessel functions.

- 15-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

Me|utim, za slo`enije geometrijske oblike, kao {to For more complex geometric shapes, however such
je impeller centrifugalne pumpe, racionalnije je as centrifugal pump impeller, it is more rational to
koristiti pribli`ne metode, kao {to je metod kona~nih use approximate methods, such as finite element
elemenata. Ova metoda se zasniva na Rayleigh- method. This method is based on Rayleigh-Ritz
Ritzovoj metodi, a svodi se na problem vlastitih method, and it is basically eigenvalue problem in
vrijednosti u matri~nom obliku. Numeri~ka rje{enja matrix form. Numerical solutions to this problem do
tog problema ne daju detaljne informacije o not give detailed information about vibration modes,
oblicima oscilovanja (modovima), nego daju samo but only natural frequencies and coordinates of
vlastite frekvencije i koordinate ta~aka u ~vorovima points in finite element nodes. Natural frequencies
kona~nih elemenata. Vlastite frekvencije su date po are sorted by size, and are given for both lateral
veli~ini, a obuhvataju sve oblike vibracija, i and torsional vibrations. Identification of these
popre~ne i torzione. Identifikacija tih oblika zahtijeva vibration modes requires fair knowledge on
dobro poznavanje analiti~kog rje{enja za sli~ne analytical solution for similar shapes. For impellers
oblike. Kod impelera jedne vrste centrifugalnih of one type of centrifugal pump, such shapes are
pumpi, to su okrugle plo~e. circular plates.

2. DINAMI^KA JEDNA^INA KRETANJA 2. DYNAMIC EQUATION OF MOTION


OKRUGLE PLO^E FOR CIRCULAR PLATE

Tanka plo~a je dvodimenzionalna analogija Euler- Thin plate is two-dimensional analogy of Euler-
Beronullijeve grede (kada su zanemarena Beronulli beam (where tangential stresses are
tangencijalna naprezanja). Dvodimenzionalna neglected). Two-dimensional analogy of Timoshenko
analogija Timoshenkove grede (kada se uzimaju u beam (including both tangential stresses and inertial
obzir tangencijalna naprezanja i inercione sile usljed forces due to rotation of the plate) is known in
rotacije) je poznata u literaturi kao Mindlin- literature as Mindlin-Timoshenko theory.
Timoshenkova teorija. Differential equation of free vibration of circular plate
Diferencijalna jedna~ina slobodnih vibracija okrugle in cylindric coordinates is:
plo~e u cilindri~nim koordinatama glasi: D∆∆w − ρhw
&& = 0 .................................................... (1)
D∆∆w − ρhw
&& = 0 .................................................... (1)
Where ∆ is Laplace's operator:
Gdje je ∆ Laplace-ov operator:
 ∂2 1 ∂ 1 ∂2 
∂ 1 ∂
2
1 ∂ 2
 ∆ =  2 + +  .............................. (2)
∆ =  2 + + 2  .............................. (2)  ∂r r ∂r r 2 ∂θ 2 
 ∂r r ∂r r ∂θ 2  The goal is to determine conditions where all
Potrebno je odrediti uslove pod kojima }e sve points on the plate will perform harmonic vibration
ta~ke plo~e izvoditi harmonijske vibracije istom with same frequency and in the same phase. The
frekvencijom i istom fazom. Pretpostavi se oblik shape of function w is assumed:
funkcije w:
w(r , ϕ , t ) = W (r , ϕ , t )e iνt ....................................... (3)
iνt
w(r , ϕ , t ) = W (r , ϕ , t )e ....................................... (3)
Introducing constant c:
Ako se uvede konstanta c:
D
D c2 = ..................................................................... (4)
c2 = ..................................................................... (4) ρh
ρh Equation (1) can be written as:
Jedna~ina (1) se mo`e napisati u obliku:
c 2 ∆∆w − w
&& = 0 ........................................................ (5)
c ∆∆w − w
2
&& = 0 ........................................................ (5) Including (3) into (4):
Uvr{tavanjem (3) u (4) dobije se:
c 2 ∆∆W (r , ϕ ) − ω 2W (r , ϕ ) = 0 ........................... (6)
c ∆∆W (r , ϕ ) − ω W (r , ϕ ) = 0 ........................... (6)
2 2
or
ili
∆∆W − λ4W = (∆ − λ2 )(∆ + λ2 )W = 0 ............ (7)
∆∆W − λ W = (∆ − λ )(∆ + λ )W = 0 ............ (7)
4 2 2

- 16-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

gdje je: where:


ω ω
λ2 = ....................................................................... (8) λ2 = ....................................................................... (8)
c c
Rje{enje jedna~ine ∆ − λ2 = 0 je: Solution of equation ∆ − λ2 = 0 is:
cos cos
W (r , ϕ ) = (mϕ )[ Aℑ m (λr ) + BYm (λr )] ...... (9) W (r , ϕ ) = (mϕ )[ Aℑ m (λr ) + BYm (λr )] ...... (9)
sin sin
Rje{enje jedna~ine ∆ + λ2 = 0 je: Solution of equation ∆ + λ2 = 0 is:
cos cos
W (r , ϕ ) = (mϕ )[Cℑ m (iλr ) + DYm (iλr )] . (10) W (r , ϕ ) = (mϕ )[Cℑ m (iλr ) + DYm (iλr )] . (10)
sin sin
Op{te rje{enje jedna~ine (5) glasi: General solution of equation (5) is:
cos cos
W (r , ϕ ) = (mϕ )[ Aℑ m (λr ) + BYm (λr ) W (r , ϕ ) = (mϕ )[ Aℑ m (λr ) + BYm (λr )
sin .... (11) sin .... (11)

+ Cℑ m (iλr ) + DYm (iλr )] + Cℑ m (iλr ) + DYm (iλr )]


gdje su ℑ m (λr ) i ℑ m (iλr ) Besselove funkcije where ℑ m (λr ) and ℑ m (iλr ) are first order

prve vrste, a Ym (λr ) i Ym (iλr ) Besselove Bessel functions, and Ym (λr ) and Ym (iλr )
funkcije druge vrste. second order Bessel functions.
Kako se radi o punoj plo~i, mo`e se staviti da je As this is solid plate, it can be assumed that
B = D = 0, jer funkcije Ym (λr ) i Ym (iλr ) B = D = 0, since Ym (λr ) and Ym (iλr ) have
imaju u centru plo~e singularitete. Argument funkcije singularities in the centre of the plate. Argument of
ℑ m (iλr ) je imaginaran broj. Uvodi se oznaka function ℑ m (iλr ) is imaginary number.

I m ( z ) = i − m ℑ m (iz ) I m ( z ) = i − m ℑ m (iz )
gdje funkcija I m (z ) ima sljede}e osobine: where function I m (z ) has these characteristics:

2m 2m
I m −1 ( z ) − I m +1 ( z ) = I m ( z) I m −1 ( z ) − I m +1 ( z ) = I m ( z)
z z
d 1 d 1
I m ( z ) = [I m −1 ( z ) + I m +1 ( z )] I m ( z ) = [I m −1 ( z ) + I m +1 ( z )]
dz 2 ....................... (12) dz 2 ....................... (12)

∫ I ( z )dz = zI ( z )
0 1 ∫ I ( z )dz = zI ( z )
0 1

∫ I ( z )dz = I ( z )
1 0 ∫ I ( z )dz = I ( z )
1 0

Prema (12), za punu kru`nu plo~u dopu{tena su According to (12), for solid circular plate following
sljede}a rje{enja: solutions are permissible:
cos cos
W (r , ϕ ) = (mϕ )[ A1 ℑ m (λr ) + B1 I m (λr )] .. (13) W (r , ϕ ) = (mϕ )[ A1 ℑ m (λr ) + B1 I m (λr )] .. (13)
sin sin
Za slobodno oslonjenu plo~u (vanjski polupre~nik For pinned plate (external radius r = R) following
r = R) va`e grani~ni uslovi: boundary conditions apply:

- 17-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

W ( R, ϕ ) = 0 W ( R, ϕ ) = 0
∆W ( R, ϕ ) = 0; .......... (14) ∆W ( R, ϕ ) = 0; .......... (14)

 ∂ 2W  1 ∂W 1 ∂ 2W   ∂ 2W  1 ∂W 1 ∂ 2W 
 2 + ν 
 r ∂r +  =0  2 + ν 
 r ∂r +  =0
 ∂r  r 2 ∂ϕ 2  r =R  ∂r  r 2 ∂ϕ 2  r =R
Uvr{tavanjem (13) u (14), dobiju se dvije homogene Introducing (13) into (14), two homogenous
jedna~ine ~ijim se rje{avanjem dolazi do frekventne equations are derived, and their solution leads to
jedna~ine. frequency equation.

3. OBLICI OSCILOVANJA OKRUGLIH 3. MODE SHAPES OF CIRCULAR


PLO^A PLATES

Oblici oscilovanja (modovi, tonovi) okruglih plo~a se Vibration mode shapes of circular plates can be
mogu prikazati pomo}u nodalnih linija. To su represented using nodal lines. Nodal lines consist
geometrijska mjesta ta~aka koje se ne pomjeraju za of stationary points, i.e. points that do not move for
odre|eni oblik oscilovanja. specific mode shape.

Povr{ine na koje se plo~a dijeli nodalnim linijama Nodal lines divide the plate into areas moving in
se kre}u u suprotnim smjerovima, ~ime se defini{e opposite directions, thus defining vibration mode
oblik oscilovanja plo~e. shape.

Slika 1. Nodalne linije i nodalne kru`nice


Figure 1. Nodal lines and nodal circles

Njema~ki fizi~ar Ernst Chladni je 1787. godine In 1787 German physicist Ernst Chladni determined
odredio oblike tih linija eksperimentalno, sipanjem the shapes of nodal lines experimentally, pouring
pijeska na vibriraju}e plo~e (za pobudu vibracija sand on vibrating plate (using violin bow to
koristio je violinsko gudalo). Pijesak se zadr`avao produce vibrations). The sand formed patterns
samo na mjestima na kojima je amplituda vibracija remaining only on places where vibration amplitude
bila najmanja, odnosno na nodalnim linijama. was smallest – on nodal lines. In 1904, Swiss
[vicarski fizi~ar Walter Ritz je 1904. razvio analiti~ki physicist Walter Ritz developed analytical method to
metod da bi reprodukovao Chladnijeve reproduce Chladni's experiments.
eksperimente.

- 18-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

Slika 2. Chladnijeve figure – oblici oscilovanja okrugle plo~e


Figure 2. Chladni figures – circular plate mode shapes

Isti eksperiment je 1967. ponovio {vicarski nau~nik In 1967, Swiss scientist Hans Jenny performed the
Hans Jenny, ali je ovaj put za pobudu vibracija same experiment. He constructed special device
koristio ure|aj vlastite izrade pod nazivom "tonoskop" "Tonoscope" [1] to set the plates vibrating instead
[1]. To je bio kristalni oscilator pomo}u kojeg su se of violin bow. It was crystal oscillator with
frekvencija i amplituda vibracija dale kontrolisati. adjustable frequency and amplitude. He confirmed
Potvrdio je rezultate koje je dobio Chladni, i pro{irio Chladni's results, and he expanded these results to
ih je na plo~e sa pijeskom, `eljeznim prahom, plates with sand, iron filings, silver, spores, gases,
srebrom, polenom, gasovima, vodom, plasti~nim water, plastic substances and viscous liquids. He
supstancama i viskoznim te~nostima. Do{ao je do came to conclusion that fluid (water) remains
zaklju~ka da fluid (voda) prianja na bijele povr{ine attached to white (vibrating) areas of Chladni
Chladnijevih figura, a da se na crnim povr{inama figures, and it separates from black areas (non-
(nodalne linije) fluid odvaja od povr{ine plo~e. vibrating nodal lines). He also concluded that the
Tako|e je zaklju~io da samo frekvencija uti~e na shape of these patterns (number of nodal lines)
oblik figura (broj nodalnih linija), a da amplituda depends only on frequency, and amplitude depends
uti~e samo na intenzitet turbulencija i brzinu kojom on intensity of turbulence and velocity by which
se materijal kre}e po plo~i. material moves on the plate.

Slika 3. Chladnijeve figure nastale vibracijom impelera centrifugalne pumpe


Figure 3. Chladni figures formed by vibration centrifugal pump impeler

- 19-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

4. ODRE\IVANJE VLASTITIH 4. CALCULATION OF NATURAL


FREKVENCIJA METODOM FREQUENCIES USING FINITE
KONA^NIH ELEMENATA ELEMENT METHOD

Za odre|ivanje vlastitih frekvencija i oblika Process of determination of natural frequencies and


oscilovanja za slu~aj slobodnih vibracija pomo}u mode shapes for free vibration using Finite Element
MKE polazi se od matri~ne jedna~ine kretanja Method starts from matrix equation of motion of
diskretizirane strukture sa n stepeni slobode discretized structure with n degrees of freedom.
kretanja:
[M ]{q&&} + [C ]{q&} + [K ]{q} = 0 .............................. (15)
[M ]{q&&} + [C ]{q&} + [K ]{q} = 0 .............................. (15) where:
gdje su: [M] – mass matrix
[M] – matrica masa [C] – damping matrix
[C] – matrica prigu{enja [K] – stiffness matrix
[K] – matrica krutosti {q&&}, {q&}, {q} - vectors of generalised acceleration,
{q&&}, {q&}, {q} - vektori generalisanih ubrzanja, brzina velocity and displacement
i pomjeranja Solutions of (15) is assumed in following form:
Rje{enja jedna~ine (15) se pretpostave u obliku:
{q} = {u}e λt .............................................................. (16)
{q} = {u}e λt
.............................................................. (16) Therefore, the problem (15) is reduced to
tako da se problem (15) svodi na problem vlastitih eigenvalue problem:
vrijednosti:
(λ [M ] + λ [C ] + [K ]){u} = {0} ............................ (17)
2

(λ [M ] + λ [C ] + [K ]){u} = {0} ............................ (17)


2
or
odnosno
[H (λ )]n×n {u} = {0}
[H (λ )]n×n {u} = {0} ................................................ (18)
................................................ (18) {v}T [H (λ )] = {0}T
{v}T [H (λ )] = {0}T Solution of (18) gives eigenvalues λi and
Rje{avanjem (18) dobivaju se vlastite vrijednosti λi i eigenvectors {u i }, {vi } , for i=1,2,...,2n. It means
vlastiti vektori {u i }, {vi } , za i=1,2,...,2n. To zna~i
that for dynamic stiffness matrix [H (λ )]n×n there
da za matricu dinami~ke krutosti [H (λ )]n×n postoji are 2n eigensolutions.
2n vlastitih rje{enja. Problems (18) are second order problems by λ.
Problemi (18) su problemi drugog reda po λ. In the case of undamped free vibration, it is
Za slu~aj neprigu{enih slobodnih vibracija assumed that solution has the following form:
pretpostavlja se rje{enje u obliku:
{q(t )} = {u}e iωt ........................................................ (19)
{q(t )} = {u}e iωt
........................................................ (19) which brings:
pa se dobija:
[[K ] − ω [M ]]{u}e
2 iωt
= {0} .................................. (20)
[[K ] − ω [M ]]{u}e
2 iωt
= {0} .................................. (20) or:
odnosno:
[[K ] − ω [M ]]{u} = {0} ......................................... (21)
2

[[K ] − ω [M ]]{u} = {0} ......................................... (21)


2
To have non-trivial solution, determinant of the
Da rje{enje ne bi bilo trivijalno, mora biti matrix should be:
determinanta matrice:
[ ]
det [K ] − ω 2 [M ] = 0 ........................................... (22)
[ ]
det [K ] − ω [M ] = 0 ........................................... (22)
2
This algebraic equation gives array of n positive
Iz ove algebarske jedna~ine dobija se niz od n real values ω2 that represent eigenvalues of given
pozitivnih realnih vrijednosti ω2 koje predstavljaju problem. Values ωi, i=1,2,...,n represent undamped
vlastite vrijednosti datog problema. Vrijednosti ωi, natural frequencies of the system. When these
i=1,2,...,n predstavljaju neprigu{ene vlastite values are entered into (21), n vector solutions are
frekvencije sistema. Kada se te vrijednosti uvrste u derived, which represent vibration modes of the
(21), dobije se n vektorskih rje{enja koja given system.
predstavljaju oblike oscilovanja sistema (modove).

- 20-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

5. KLASIFIKACIJA VLASTITIH 5. CLASSIFICATION OF NATURAL


FREKVENCIJA DOBIJENIH METODOM FREQUENCIES DERIVED USING
KONA^NIH ELEMENATA KORI[TENJEM FINITE ELEMENT METHOD BY MEANS
CHLADNIJEVIH FIGURA OF CHLADNI FIGURES

U tabeli 1 su prikazani rezultati prora~una vlastitih Table 1 shows results of calculated natural
frekvencija kako ih daje software koji se zasniva na frequencies as they are given by finite element
metodi kona~nih elemenata. Rezultati su sortirani method software. These results are sorted only by
samo prema veli~ini, i nema razlike izme|u torzionih size, and there is no distinction between torsional
i popre~nih vibracija. Izra~unato je prvih 10 vlastitih and lateral vibrations. First 10 natural frequencies
frekvencija, od kojih se neke ponavljaju. are calculated, and some values are repeated.
Na slici 4.a. je prikazan dijagram koji daje la`nu Figure 4.a. shows diagram with false dependence
sliku o zavisnosti debljine diska i vlastitih between disk thickness and natural frequencies,
frekvencija, jer u sebi ne uklju~uje klasifikaciju since it does not involve vibration classification
vibracija prema oblicima oscilovanja. according to vibration modes.
Na slici 4.b. prikazan je dijagram na osnovu Figure 4.b. shows diagram according to results
rezultata sortiranih prema oblicima oscilovanja (desni sorted by vibration modes (right-hand half of the
dio tabele 1). Vlastite frekvencije nisu ozna~ene table 1). Natural frequencies are not denominated
rednim brojevima, nego imaju dva indeksa. Prvi with ordinal numbers, but they have two indexes.
indeks predstavlja broj nodalnih pre~nika, a drugi First index represents the number of nodal diameters,
broj nodalnih kru`nica. Indeks "00" predstavlja and the second one, the number of nodal circles.
torzione vibracije. Index "00" represents torsional vibration.

Tabela 1. Vlastite frekvencije izra~unate metodom kona~nih elemenata


Table 1. Natural frequencies calculated using finite element method
Vlastite frekvencije sortirane po veli~ini Vlastite frekvencije sortirane po obliku oscilovanja
Natural frequencies sorted by size Natural frequencies sorted by vibration modes
Debljina diska 5 6 7 9 Debljina diska 5 6 7 9
(Disk thickness) mm mm mm mm (Disk thickness) mm mm mm mm
f1 3422 3619 3793 4249 f00 4870 4488 4106 4301
f2 3422 3619 3793 4249 f01 4052 4279 4636 5270
f3 3806 4021 4106 4301 f10 3422 3619 3793 4249
f4 3806 4021 4372 5051 f20 3806 4021 4372 5051
f5 4052 4279 4372 5051 f30 5652 6086 6642 7742
f6 4870 4488 4636 5270 f40 7792 8324 8856 9461
f7 5652 6086 6642 7742
f8 5652 6086 6642 7742
f9 7792 8324 8856 9461
f10 7792 8324 8856 9461

10000 10000
Vlastita frekvencija (Natural frequency)
Vlastita frekvencija (Natural frequency)

9000 f1 9000
f2
8000 f3 8000 f00
f4 f01
7000 7000
f5 f10
[Hz]
[Hz]

6000 f6 6000 f20


f7 f30
5000 f8 5000 f40
f9
4000 4000
f10

3000 3000
5 6 7 8 9 5 6 7 8 9
Debljina diska (Disk thickness) h [mm] Debljina diska (Disk thickness) h [mm]

a) Sortirane po veli~ini (Sorted by size) b) Sortirane prema oblicima oscilovanja


(Sorted by vibration modes)
Slika 4. Vlastite frekvencije izra~unate metodom kona~nih elemenata
Figure 4. Natural frequencies calculated using finite element method

- 21-
Ma{instvo 1(6), 15 – 22, (2002) S.Leme{;....: IDENTIFIKACIJA OBLIKA OSCILOVANJA...

f10

f20

f30

Slika 5. Oblici oscilovanja okrugle plo~e i impelera centrifugalne pumpe


Figure 5. Vibration mode shapes of circular plate and centrifugal pump impeler

6. ZAKLJU^AK 6. CONCLUSION

Metoda kona~nih elemenata daje dobre rezultate u Finite element method gives fair results in
prora~unu vlastitih frekvencija. Me|utim, ako se `eli calculation of natural frequencies. Nevertheless, if
izvu}i zavisnost nekih parametara, treba poznavati i dependence of some parameters is needed, it is
fizikalni karakter vibracija strukture koja se analizira. necessary to be familiar with physical character of
Chladnijeve figure mogu biti veoma korisne kao vibrations of the structure being analysed. Chladni
polazna osnova za identifikaciju i klasifikaciju oblika figures can be of great importance as a basis for
oscilovanja struktura plo~astog oblika, kao {to su identification and classification of vibration modes of
impeleri nekih vrsta centrifugalnih pumpi, `eljezni~ki the plate-shaped structures, such as impellers of
to~kovi, plo~e ra~unarskih tvrdih diskova, itd. some centrifugal pump, rail wheels, plates in
computer hard disks, etc.

7. LITERATURA - REFERENCES:

[1] Jenny H.: "Kymatik: Wellen und Schwingungen


mit ihrer Struktur und Dynamik", Basilius Press, [3] Br~i} V.: Dinamika konstrukcija, Gra|evinska
1967. knjiga Beograd, 1978.

[2] Kushner F.: "Disc vibration-rotating blade and [4] Dimargonas A.: "Vibration for Engineers",
stationary vane interaction", ASME paper No. 79- Prentice-Hall, 1996.
DET-83, 1979.
[5] Japikse D., Furst R., Marscher W.D.: "Centrifugal
Pump Design and Performance", Wilder, 1997.

- 22-
Ma{instvo 1(6), 23 – 28, (2002) B.Kosec,....: O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA....

O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA ZA LIVENJE


ALUMINIJA POD PRITISKOM
Borut Kosec, Universitet u Ljubljani, NTF - Department za Materijale i
Metalurgiju, A{ker~eva 12, 1001 Ljubljana, Slovenia
Doc. dr. Mirko Sokovi}, Universitet u Ljubljani, Fakulteta za strojni{tvo, A{ker~eva
6, 1001 Ljubljana, Slovenia
STRU^NI RAD
REZIME
Do o{te}enja kalupa za livenje aluminijuma pod pritiskom dolazi usljed razli~itih optere}enja koja se
de{avaju istovremeno u toku rada. Dvije su osnovne vrste optere}enja: prvo koje nastaje u toku
proizvodnje kalupa, i drugo koje se javlja u toku samog procesa kori{tenja kalupa. Za ekonomi~nu
proizvodnju aluminijuma pod pritiskom, jako je va`no da alati za livenje imaju veliku postojanost.
Zamjena kalupa mnogo ko{ta, i u novcu i u vremenu za proizvodnju.
Na aktivnoj radnoj povr{ini posmatranih kalupa za livenje pojavile su se pukotine nakon manje od
hiljadu punjenja, koje su se otisnule na izljevane legure aluminijuma AlSi9Cu3. Pukotine an radnoj
povr{ini se mogu vidjeti golim okom ili uz pomo} pove}ala.
Konstrukcija kalupa, odabir materijala i toplotni zamor usljed cikli~kog procesa rada, kao i niske
po~etne i nehomogene temperature kalupa doprinose nastanku pukotina. U predstavljenom radu,
homogenost i intenzitet opsega temperature na aktivnu radnu povr{inu pri~vr{}enog kalupa u toku
procesa prethodnog zagrijavanja provjereni su putem termo-grafi~ke analize.

Klju~ne rije~i: livenje aluminija pod pritiskom, aktivna radna povr{ina, pukotine, predgrijavanje,
temperaturno polje, termografija

FAILURES ON THE WORKING SURFACE OF ALUMINIUM


DIE-CASTING DIE
Borut Kosec, University of Ljubljana, NTF - Department of Materials and
Metallurgy, A{ker~eva 12, 1001 Ljubljana, Slovenia
Doc. dr. Mirko Sokovi}, University of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering,
A{ker~eva 6, 1001 Ljubljana, Slovenia

ABSTRACT
PROFESSIONAL PAPER
Aluminium die-casting dies fail because of a number of different and simultaneously operating stresses.
The stresses are of two basic kinds: the first, which are created during the manufacturing of the die,
and the second, which are produced during exploitation process. For economical production of
aluminium die-castings it is very important that the dies have a long working life. The replacement of a
die is expensive in both: money and production time. On the active working surface of the observed
casting die cracks appeared after less than thousand shots and caused in imprints on aluminium alloy of
AlSi9Cu3 castings. The cracks on the surface are visible by visual and magnifying glass observation.
Die design, material selection and thermal stress fatigue due to the cyclic working process, as well as
the low initial and inhomogeneous die temperature contribute to cracks formation. In the presented
research the homogeneity and intensity of the temperature field on the active working surface of the
fixed die half during preheating process were checked through the thermo graphic analysis.

Keywords: aluminium die-casting, active working surface, cracks, preheating, temperature field, thermography

1. UVOD 1. INTRODUCTION

Za ekonomi~nu proizvodnju aluminija i njegovih For economical production of aluminium and its
legura izuzetno je va`no da imaju alati za livenje alloy die-castings, it is important that the dies have
pod pritiskom {to ve}u postojanost. Zamjena alata a long working life. The replacement of a die is
je veoma skupa, kako sa stanovi{ta cijene, tako i expensive in both money and production time [1].
neproduktivnog vremena [1].

- 23 -
Ma{instvo 1(6), 23 – 28, (2002) B.Kosec,....: O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA....

Naj~e{}a o{te}enja alata za livenje aluminija pod The most frequent failures of aluminium die casting
pritiskom su [2,3]: dies are [2,3]:
• tople pukotine, • heat checking,
• velike pukotine ili krhki lom, • gross cracking or cleavage cracking,
• pucanje u uglovima, o{trim radijusima ili • cracking in corners, sharp radii, or sharp
o{trim rubovima, edges, and
• habanje ili erozija. • wear or erosion.

Poznato je da su tople pukotine jedan od glavnih It is generally agreed that one of the principal
uzroka skra}enja postojanosti alata (zbog zamora causes of termination of die life is heat-checking
materiala) [4], koje se javljaju u toku procesa [4], which occurs through a process of crack
nastajanja i {irenja loma, nastalog na povr{ini alata. initiation and propagation from the thermal stress
Neke od faktora, koji uti~u na lom alata, mogu do fatigue [5,6] induced on a die surface.
odre|ene mjere kontrolisati stru~njaci iz podru~ja Some of the factors that affect die failures may be
livenja pod pritiskom (konstruktori alata, proizvo|a~i controlled to some extent by the die-casting
i operateri). Ovi faktori uklju~uju [7]: experts (designers, manufacturers and operators).
• konstrukciju alata, These factors include [7]:
• izbor materiala, • design,
• termi~ku obradu, • material selection,
• zavr{nu obradu, • heat treatment,
• rukovanje i upotrebu. • finishing operations, and
• handling and use.

2. VA@NOST PROCESA 2. IMPORTANCE OF PREHEATING


PREDGRIJAVANJA PROCESS

U trenutku kada vru} aluminijum udari na radnu When hot aluminium strikes the active working
povr{inu alata, dolazi najprije do {irenja alata, a surface of the die, the die expands and then
onda zbog hla|enja do njegovog skupljanja – contracts during cooling, as the heat in the casting
toplota pri livenju se provodi u unutra{njost is conduced into the steel bellow the surface of the
materijala alata. [to je ve}a razlika izme|u die. The greater difference between the temperature
temperature alata i vru}eg aluminija ubrizganog u of the die and that of the hot aluminium shot into
alat, to }e biti ve}e {irenje i skupljanje povr{ine the die, the greater will be the expansion and
alata i br`e }e nastupiti tople pukotine [8]. contraction of the die surface, and the sooner will
Po{to su naponi nastali na povr{ini alata obrnuto the heat checks appear on the die surface[8].
proporcionalni temperaturi alata, po`eljno je u Since the stresses produced on the die surface
praksi eksploatisati alate zagrijane koliko je to are inversely proportional to the die temperature, it
prakti~no mogu}e i /ili ekonomski opravdano. Alati is good practice to run the dies as hot as is
za livenje aluminijuma pod pritiskom moraju biti practical and/or economical. Aluminium die casting
predgrijani na pribli`no 260 do 315 °C. Iskustva iz dies should be preheated to approximately 260 to
prakse su pokazala da pove}anje radne 315 oC. Experience has shown that by increasing
temperature alata od 205 na 315 °C mo`e the die operating temperature from 205 to 315 oC,
udvostru~iti proizvodnost alata (slika 1) [3]. die production may be doubled (Fig. 1) [3].

Slika 1. Produktivnost kao funkcija radne


temperature alata.
Figure 1. Production as a function of the
die operating temperature.

- 24 -
Ma{instvo 1(6), 23 – 28, (2002) B.Kosec,....: O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA....

3. IZBOR MATERIJALA ZA ALATE 3. TOOL MATERIALS SELECTION

Promatrani alat za livenje aluminija pod pritiskom The observed aluminium die-casting die has been
izra|en je iz poznatog BOEHLER-evog alatnog made from the well-known BOEHLER W300
~elika za rad u toplom stanju – W300 ISODISC ISODISC (0.38 %C, 1.1 %Si, 0.4 %Mn, 5.0 %Cr,
(0,38 %C, 1,1 %Si, 0,4 %Mn, 5,0 %Cr, 1,3 %Mo, 1.3 %Mo, 0.4 % V) hot work tool steel [9,10]. This
0,4 % V) [9,10]. Ovaj alatni ~elik ima odli~ne hot work tool steel has excellent material
osobine, kao {to su [11,12]: properties, (such as) [11,12]:

• otpornost na nagle promjene temperatura, • thermal shock resistance,


• ~vrsto}a na povi{enim temperaturama, • high temperature strength,
• zadr`avanje tvrdo}e na povi{enim temperaturama, • retention of hardness,
• `ilavost na povi{enim temperaturama, • high temperature toughness,
• deformabilnost / obradljivost, • workability / machinability,
• otpornost na habanje pri visokim temperaturama, • high temperature wear resistance,
• toplotna provodljivost, • thermal conductivity,
• dimenzionalna stabilnost, • dimensional stability, and
• smanjena tendencija ka mikrozavarivanju. • tendency to micro welding.

4. EKSPRIMENTALNI RAD 4. EXPERIMENTAL WORK

4.1 Termografska analiza 4.1 Thermo-graphic Analysis

Na aktivnoj radnoj povr{ini fiksnog dijela alata On the active working surface of the fixed die half
(slika 2) izvedena su termografska mjerenja u fazi (Fig. 2) thermo graphic measurements [13,14] have
predgrijavanja alata, zagrijavanog do njegove been carried out in the preheating period of the
po~etne temperature (240 oC – ravnomjerno po die to its initial temperature (240 oC -
ukupnoj aktivnoj radnoj povr{ini alata [15]. homogeneous through the whole active working
Zahtijevana po~etna temperatura je bila malo ni`a surface of the die) [15]. The required initial
u pore|enju sa predhodno pomenutim referentnim temperature was a little lower in comparison to the
vrijednostima iz literature. above mentioned reference values.

Slika 2. Fiksni dio alata za livenje pod pritiskom Slika 3. Polo`aj termografske kamere.
Figure 2. Fixed half of the die-casting die. Figure 3: Position of thermographic camera.

- 25 -
Ma{instvo 1(6), 23 – 28, (2002) B.Kosec,....: O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA....

Termografska merenja su bila izvedena na Testing thermographic measurements on the chosen


izabranom alatu relativno jednostavne geometrije, die have been carried out due to the relatively simple
tako da je analiza dobivene termografske slike geometry of the discussed die, so the simple heat
tako|e jednostavna. Naravno, za svaku termografsku image (thermograph) analyses have been performed.
sliku je vrijeme potrebno za nastajanje slike tako|e Of course, for each thermograph the time of formation
izuzetno va`no (tabela 1). of image print is also very important (Tab. 1).

Tabela 1. Proces predgrijavanja.


Table 1. Preheating process.
Time / Vrijeme
Operation / Operacija
(hour:min)/ (ura:min)
10:50 Start of preheating / po~etak predgrijavanja
11:30 Start of measurements / po~etak mjerenja T = 91 oC
max
11:32 Calibrating of thermographic camera / kalibracija termografske kamere
11:50 Opening of the die / otvaranje alata Tmax = 125 oC
Increase of heating oil flow (for 100 %) /pove}anje protoka ulja
12:20
za zagrijavanje alata (za 100 %)
Start of the heating by increased oil flow / po~etak zagrijavanja
12:45
alata sa pove}anjem protoka ulja
14:00 Opening of the die / otvaranje alata Tmax = 150 oC
Opening of the die - end of measurements / otvaranje alata – Tmax = 161 oC
15:00
zavr{etak mjerenja
*Tmax = Maximal temperature measured on active working surface of the fixed die half
Maksimalna temperatura izmjerena na aktivnoj radnoj povr{ini fiksnog dijela alata

Termograf na slici 4 je nastao u temperaturnom Thermograph in Fig. 4 is represented in the


intervalu izme|u 90 i 161 °C, pri ~emu tamna temperature range between 90 and 161 oC, where
podru~ja ozna~avaju temperaturu ispod 90 °C. U dark regions are below 90 oC. In praxis the
praksi su vremena predgrijavanja sli~nih alata bitno preheating times of similar dies are much shorter
kra}a nego {to je to bilo u primjeru na{eg than they should be during our testing (maximally
ispitivanja (maksimalno do 2 sata u odnosu na vi{e up to two hours compared to more than four
od 4 sata u posmatranom slu~aju). hours in the discussed case).

Slika 4. Po~etno temperaturno polje na aktivnoj radnoj povr{ini fiksnog dijela alata-termograf
Figure 4. Initial temperature field on the active working surface of the fixed die half-thermograph

- 26 -
Ma{instvo 1(6), 23 – 28, (2002) B.Kosec,....: O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA....

4.2. Metalografska analiza


4.2. Metallographic Analysis
Pukotine koje su se pojavile na o{trom prijelazu
izme|u dviju povr{ina na fiksnom dijelu alata (slika 5 The cracks, which appeared in sharp transitions
i 6) nakon manje od hiljadu ubrizgavanja, otkrivene between two planes of fixed, die half (Figs. 5,6)
su i identifikovane upotrebom penetranata [16,17]. after less than thousand shots were revealed and
Neke od njih su jasno vidljive pomo}u lupe ili ~ak identified by the use of penetrants [16,17].
golim okom. U istra`ivanjima su tako|e primjenjena Some of them were also clearly seen by the use
i metalografska ispitivanja polimernih replika bez of magnifying glass or even by naked eye. In the
razaranja, pomo}u opti~kog i SEM elektronskog research, also non-destructive metallographic
mikroskopa, slika 6 [17,18]. examination by optical microscope and by
scanning electron microscopy (SEM) of polymeric
replicas was also applied, Fig. 6 [17,18].

Slika 5. Aktivna radna povr{ina alata. Pukotine in


jamice na povr{ini (pove}anje 100 x).
Figure 5. Active working surface of the die.
Surface cracks and pits (magn. 100 x).

Slika 6. SEM snimak povr{ine sa jamicama (pove}anje. 500 x).


Figure 6. SEM micrograph of surface pits (Magn. 500 x).

5. ZAKLJU^CI 5. CONCLUSIONS

Pukotine na povr{ini i unutra{njosti alata za livenje Cracking on/in aluminium die casting dies is caused
aluminija pod pritiskom su uzrokovane velikim brojem by a number of different and simultaneously
razli~itih i simultano djeluju}ih radnih naprezanja. operating stresses. The failures observed on the
Lomovi zapa`eni na aktivnoj radnoj povr{ini fiksnog active working surface of the fixed die half for die
dijela alata za livenje pod pritiskom aluminijeve legure casting of AlSi9Cu3 alloy belong to heat checking
AlSi9Cu3 pripisuju se toplim pukotinama, koje su se initiated at identification marks, and cracking in
najprije pojavile na mjestima sa signiranim oznakama, corners, sharp edges and transitions.
kao i lomovima u uglovima, o{trim rubovima i Thermographs give us technically important and
prijelazima. useful data for the development of new dies and
Dobijeni termografi pru`aju tehni~ki va`ne i the correction of the old ones, as also for
upotrebljive podatke za razvoj novih alata i checking the process of the die casting
korekciju postoje}ih, kao i provjeru procesa technology. The required intensity and homogeneity
tehnologije livenja pod pritiskom. Zahtijevani of the initial temperature field of the discussed
intenzitet i homogenost po~etnog temperaturnog case are not possible to reach without changing
polja se u posmatranom slu~aju ne mo`e posti}i the design of die and the heating method.
bez rekonstrukcije alata i metode zagrijavanja.

- 27 -
Ma{instvo 1(6), 23 – 28, (2002) B.Kosec,....: O[TE]ENJA RADNE POVR[INE ALATA....

6. LITERATURA - REFERENCES

[1] S. Kalpakjian, Tool and Die Failures - Source [11] R. Ebner, H. Leitner, F. Jeglitsch and D.
Book, ASM International, Metals Park, Ohio, 1982. Caliskanoglu, Methods of Property Oriented
Tool Steel Design, Proceedings of 5th
[2] B. Kosec and J. Vojvodi~ Tuma, Failure International Conference on Tooling, pp. 3 -
Analysis (Postgraduate Course), University of 12, Leoben, 1999.
Ljubljana, Ljubljana, 2001.
[12] L.A. Dobrzanski: Technical and Economical
[3] W. Young, Why Die Casting Dies Fail?, Tenth Issues of Materials Selection, Proceedings of
SDCE International Die Casting Exposition & the Workshop CEEPUS PL – 013/9697, pp. 1
Congress, Paper No. G-T79-092, pp. 1 - 8, – 30, Gliwice, 1996.
St.Louis, 1979.
[13] H. Haferkamp, F.W. Bach, M. Niemeyer and R.
[4] F. Kosel and L. Kosec, Toplotno razpokanje Viets, Merkmale von Wärmebildern zur
orodij za delo v vro~em, Strojni{ki vestnik, Prozeßüberwachung beim Taktgießen,
Vol. 29, No. 7-9, pp. 151 - 158, 1983. Aluminium, Vol. 75, No. 3, pp. 945 - 953,
1999.
[5] Handbook of Case Histories in Failure
Analysis, Volume 1, ASM International, [14] G. Walle, Impuls Video Thermographie, Mater-
Materials Park, Ohio, 1992. ialprüfung, Vol. 36, No. 3, pp. 86 - 88, 1994.

[6] S. Suresh, Fatigue of Materials, Cambridge [15] B. Kosec, B. Te`ak, L. Kosec, J. Kopa~ and J.
University Press, Cambridge, 1996. Vojvodi~ Tuma, Analiza temperaturnega polja na
delovni povr{ini orodja za tla~no litje z uporabo
[7] B. Kosec, M. Sokovi}, J. Kopa~, L. Kosec
termografije, Materiali in Tehnologije, Vol. 34,
and B. Te`ak, Analysis of Fixed Die half for
No. 6, pp. 415 – 418, 2000.
Die Casting of Aluminium Alloys, Proceedings
of AMME 2000, pp 307 - 310, Sopot, 2000. [16] B. Hertl and B. Kosec, Uporaba
neporu{itvenih preiskav v praksi, Obzornik
[8] L. Kosec, F. Kosel and F. Vodopivec,
Zavarovalnice Triglav d.d., Vol. 21, No. 11, pp.
Nucleation and Growth of Thermal Fatigue
2 - 5, 1998.
Cracks in Chemically Unhomogeneous Tool
Steel, The Proceedings of the 4th European [17] B. Kosec, L. Kosec, J. Kopa~: Analysis of
Conference on Fracture, Vol. II, pp. 653 – Casting Die Failures, Engineering Failure
661, Leoben, 1982. Analysis, Vol. 8, No. 4, pp. 355 – 359, 2001.

[9] Böhler Edelstahlhandbuch auf PC V2.0, [18] L. Kosec, M. Kmeti~ and B. Arzen{ek,
Kapfenberg, 1996. Neporu{ne metalografske preiskave s pomo~jo
replik, Zbornik 3. Strokovnega posvetovanja:
[10] H. Schweiger, H. Lenger, H.-P. Fauland and
Neporu{ne metode za kontrolo materiala in
K. Fisher, A New Generation of Toughest Hot
izdelkov v sodobni proizvodnji, pp. 251 - 259,
Work Tool Steels for Highest Requirements,
Ljubljana, 1990.
Proceedings of 5th International Conference on
Tooling, pp. 285 - 294, Leoben, 1999.

- 28 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH NA


STRUKTURNE VARIJABLE ORGANIZACIJSKIH SISTEMA
Dr Aziz [unje, vanredni profesor, Ekonomski fakultet u Sarajevu
Dr Hasan Muratovi}, profesor, Ekonomski i Elektrotehni~ki fakulteti u Sarajevu
Dr Mugdim Pa{i}, vi{i asistent, Ma{inski fakultet u Sarajevu

REZIME
ORIGINALNI NAU^NI RAD
U ovom radu prezentirani su rezultati istra`ivanja uticaja situacionih varijabli na srukturne varijable
organizacijskih sistema. Analiza uticaja situacionih varijabli na stukturne varijable je ura|ena
Pearsonovom korelacionom metodom. Uzorak na kome je ura|eno istra`ivanje sastoji se od 40
organizacija iz Bosne i Hercegovine. Tabelarno su prikazani svi koeficijenti korelacije, a obja{njene su
korelacije signifikantne na 0,05 i 0,01 nivou.

Klju~ne rije~i: organizacija, dizajn, uticaj, situacione, strukturne, varijable, korelacija, koeficijent

CORRELATION ANALYSIS OF INFLUENCE OF THE


SITUATIONAL ON THE STRUCTURAL VARIABLES OF
ORGANIZATION SYSTEMS
Dr Aziz [unje, Professor, Faculty of Economy in Sarajevo,
Dr Hasan Muratovi}, Professor, Economy and Electrotechnical Faculties in Sarajevo
Dr Mugdim Pa{i},SeniorAssistant, Mechanical Engineering Faculty in Sarajevo

ABSTRACT
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
In this paper the results of the research of influence of the situational variables on the structural
variables of organization systems are presented. The analysis of influence of the situational on the
strategic variables has been done using the Pearson Correlation Method. The research sample
consists of 40 organizations from Bosnia and Herzegovina. All variables correlation coefficients are
shown in the Table, and each correlation significant at 0,05 and 0,01 level is explained.

Key words: organization, design, influence, situational, structural, variable, correlation, coefficient

1. UVOD 1. INTRODUCTION

Cilj ovog istra`ivanja je da se uradi sistematska The aim of this research is to make a systematic
studija odnosa i uticaja situacionih varijabli na study of relationships and influences of the
strukturne varijable organizacijskih sistema. Uzorak situational variables on the structural variables of
na kome je ura|eno istra`ivanje je stratificirani (the) organizational systems. The stratified sample
uzorak, koji se sastoji se od 40 organizacija iz is used in the research, and it consists of 40
Bosne i Hercegovine. Uzorak se sastoji od 60% organizations from Bosnia and Herzegovina. The
proizvodnih organizacija, 22,5% uslu`nih, dok je sample consists of 60 % production organizations,
17,5% trgova~kih organizacija. Tako|er, uzorak se 22.5 % service organizations and 17.5 % trade
sastoji od 20% privatnih organizacija, 32,5% organizations. (Also), the sample also consists of
organizacija u mje{ovitom vlasni{tvu i 47,5% u 20 % private organizations, 32.5 % organizations in
dr`avnom vlasni{tvu mixed ownership, and 47.5 % state owned
organizations.

- 29 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

U ovom istra`ivanju kori{ten je kontingencijski In this research the contingency approach in


pristup organizacijskog modeliranja. Burns i Stalker organizational modelling is used. Burns and Stalker
[3] promovirali su tezu da organizacijska struktura [3] promote the thesis that organizational structure is
direktno ovisi od stanja varijable okru`enja, directly depends on the state of environment
prepoznavaju}i dva potpuno razli~ita tipa variables, recognising two completely different types
organizacija – mehani~ki i organski. Mehani~ki je of organizations: mechanic and organic. The
primjenjiv u uslovima stabilnog okru`enja, dok je mechanic can be applied in the conditions of a
organski primjenjiv u uslovima dinami~kog stable environment, whereas the organic one can be
okru`enja. Khandwalla [6], tako|er, polazi od applied in the conditions of a dynamic environment.
principa da je kontingencijska teorija najmo}nija Khandwalla's [6], theory is also based on the
orijentacija u teoriji organizacije, te analizira principle that the contingency theory is the most
strukturu i funkcioniranje organizacijskih sistema, powerful orientation in the organizational theory, and
kao i uticaj organizacijskih varijabli na dizajn he analyses the structure and the functioning of
organizacije. Bridges [2] se u istra`ivanju dizajna organizational systems as well as the influence of the
organizacija fokusira na organizacijske promjene organizational variables on organizational design.
koje postaju uobi~ajene, te kako menad`ment vlada Bridges [2], in his research of organizational design,
ovim organizacijskim promjenama. Ashkenes [1] focuses on organizational changes which become
promovira teoriju da svi organizacijski sistemi bilo common, and on how management controls these
kojih veli~ina imaju granice koje pove}avaju changes. Ashkenes [1] promotes a theory that all
tro{kove, umanjuju proizvodnju i prigu{uju inovacije, organizational systems, no matter their size, have the
te predla`u metode za slabljenje ili probijanje ovih limits which increase costs, decrease production,
granica. Nolan i Croson [10] predla`u novi set and suppress innovations. He suggests the methods
principa menad`menta kao osnovu u izgradnji for weakening or breaking these limits. Nolan and
poslovne mre`e na bazi informacione tehnologije, Croson [10] suggest a new set of management
sa strukturom potrebnom za sofisticiranu principles as the basis for building up a business net
konkurenciju. Ostroff [11] fokusira svoje istra`ivanje based on information technology, with the structure
na ”horizontalnu organizaciju” koja daje strukturalnu needed for a sophisticated competition. Ostroff [11]
formu i integrirani organizacijski pristup sa ciljem focuses his research on “horizontal organization”,
vrijednosti kao krajnjeg produkta. Mintzberg H. [7], which gives the structural form and integrated
[8], [9], je u {irokoj lepezi svojih radova dao jednu organizational approach with the aim to have value
cjelovitu teoriju funkcioniranja organizacije u as a final product. Mintzberg [8], [9], [10], in a wide
kontekstu uticaja razli~itih organizacijskih varijabli. spectrum of his research, gives a comprehensive
Mintzberg prepoznaje pet razli~itih tipova theory of the functioning of organizations which are
organizacija, prepoznavaju}i u kom organizacijskom under influence of different organizational variables.
kontekstu, pri kom intenzitetu uticaja organizacijskih Mintzberg promotes five different basic types of
varijabli, je svaki od tipova organizacija djelotvoran. organization, recognising in which organizational
Odredjeni tip organizacije je djelotovoran kod context and by which intensity of influence of
odredjenog intenziteta nezavisnih organizacijskih organizational variables each type works out. A
varijabli. Sa promjenom organizacijskih varijabli specific type of organization works out only with a
dolazi do potrebe promjene bazi~nog tipa specific intensity of organizational variables. With a
organizacije. Njegova doktrina je usmjerena i u certain change of organizational variables comes a
pravcu identifikacije nezavisnih organizacionih change of the basic type of organization. His doctrine
varijabli, kao i u pravcu prepoznavanja points out in the direction of identifying independent
organizacijskog konteksta u kojem je odre|en tip organizational variables, as well as in the direction of
organizacije djelotvoran. Logika organizacijskog recognising organizational context in which a certain
strukturiranja pojedinih tipova organizacije je type of organization works out. The logic of
potpuno inkompatibilna, potvr|uju}i osnovnu tezu organizational structuring of certain types of
situtacionog pristupa po kojoj nema univerzalinih organizations is completely incompatible, confirming
organizacijskih rje{enja, odnosno tezu da je the main thesis of the contingency theory that a
odre|eno organizacijsko rje{enje djelotovorno samo universal organizational solution does not exist, and
u odre|enom organizacijskom kontekstu. that a certain organizational solution works out only in
a certain organizational context.

- 30 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

2. POSTAVKA PROBLEMA I 2. EXPLANATION OF THE PROBLEM


MATEMATI^KI MODEL AND MATHEMATICAL MODEL

Situacione varijable se sastoje od vanjskog Situational variables consist of external environment


okru`enja i demografije. Vanjsko okru`enje se mo`e and demography. External environment can be
analizirati u formi svojih osobenosti kao {to su analysed in the form of its attributes, such as stability
stabilnost ili nestabilnost, dinami~nost ili stati~nost or instability, dynamism or astaticism, homogeneity or
homogenost ili heterogenost, sigurnost ili riskantnost heterogeneity, safety or risk for operation, etc, and
za poslovanje i sli~no, odnosno glavnih komponenti in the form of main components, such as the type of
kao {to su tip ekonomskog sistema, struktura tr`i{ta, economic system, market structure, nature of a
priroda dru{tva u kojoj organizacija funkcionira i society in which on organization functions etc. Main
sli~no. Osnovne demografske varijable, kao demographic variables, as a part of total situational
sastavnice ukupnih situacionih varijabli, su veli~ina variables are size, age, type of ownership and type
organizacije, starost, tip vlasni{tva, tip djelatnosti, i of organization. Situational variables are characterised
sli~no. Situacione varijable karakterizira osobina da by the fact that the management can change them
se vrlo te{ko, ili prakti~no nikako, ne mogu mijenjati very little, or practically no change can be made by
pod uticajem menad`era. the management.

Strukturne varijable predstavljaju skelet organizacije Structural variables define the skeleton of organization.
i definiraju stabilnu, odnosno stati~nu stranu They represent a stable or static side of the
funkcioniranja organizacije. Strukturne varijable su functioning of on organization. Structural variables are
superstruktura infrastruktura i tehnologija. Na~in na superstructure, infrastructure and technology. The way
koji su zaposleni grupirani u podsisteme the people in on organization are grouped in
organizacijskog sistema u okviru formalne subsystems of the organizational system within the
organizacijske strukture naziva se superstruktura. frame of formal organizational structure is called
Na~in upravljanja, odnosi izme|u rukovodilaca, superstructure. The way of control, relationships
formalizacija komunikacija i razne operativne between the people in charge of organization,
procedure predstavljaju infrastrukturu. Tehnologija formalization of communications and all kinds of
spada tako|er u strukturne varijable, jer direktno operative procedures represent infrastructure.
uti~e na odnose izme|u zaposlenih unutar Technology is defined as structural variable too,
organizacije i njihovu satisfakciju, te u odnosu na because it directly influences relationships among
druge organizacijske varijable djeluje sa najve}im employees inside the organization, their behaviour,
intenzitetom na definiranje organizacijske and satisfaction. In comparison with other
konfiguracije, odnosno izbor bazi~nog tipa organizational variables, it affects with the greatest
organizacije. Tehnologija na ni`im nivoima potpuno intensity the defining of organizational configuration
diktira strukturu. Ona je kao strukturna varijabla and the choice of basic type of organization.
odre|ena sa jedne strane strategijskim varijablama Technology on lower levels completely defines the
(cilj organizacije, prevashodno, opredjeljuje vrstu structure. It is, as structural variable, determined by
tehnologije koja }e se koristiti), kao i situacionim the strategic variables (aim of organization namely
varijablama (okru`enje odre|uje postojanje determines the type of technology which will be
odre|ene tehnologije, te i izbor tehnologije zavisi used) on the one hand, and situational variables from
od mogu}nosti eventualnog izbora). Kada se the other (environment determines existence of a
govori o tehnologiji misli se na “metod, proces, certain type of technology, and thus the choice of
itd. za rukovanje specifi~nim tehni~kim problemom” technology depends on the possibility of the eventual
[17]. Tehnologija predstavlja opredme}ena i choice). The word “technology” means “method,
neopredme}ena znanja, koja se koriste u procesu process, etc., for handling the specific technical
transformacije materijalnih, energetskih i problems” [17]. Technology represents materialised
informacionih inputa u outpute u radnom toku [4]. and non-materialised knowledge which is used in
Tehnologija koja se koristi u procesu transformation process of material, energy and
transformacije materijalnih i energetskih inputa information inputs into outputs the workflow [4].
naziva se operacionom tehnologijom, dok Technology which is used in a process of
tehnologija koja se koristi u transformacionom transformation of material and energy inputs is called
procesu informacionih inputa naziva informacionom operation technology, whereas technology which is
tehnologijom. used in a transformation process of information inputs
is called information technology.
U Tabeli 1 i Tabeli 2 prikazane su liste situacionih The lists of situational and structural variables that
varijabli i strategijskih varijabli, respektivno, koje su are the subject the research for this paper are
bile predmet istra`ivanja u ovom radu. shown in the Table 1 and Table 2 respectively.

- 31 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

Tabela 1: Lista situacionih varijabli


Table 1: List of Situational Variables

Starost organizacije Dinami~nost okru`enja


V1 V11
Age of organization Environment dynamics
Djelatnost Sigurnost okru`enja
V2 V12
Type of organization Environment safety
Vlasni{tvo Tehnolo{ka sofisticiranost
V3 V13
Ownership Technology sophistication
Prihod Tarife na uvoz/izvoz
V4 V14
Turnover Import/export taxes
Broj zaposlenih Poreski sistem
V5 V15
Number of employees Tax system
Ratna {teta Vladina regulativa o radu
V6 V16
Damage caused by the war Government labour regulation
Konkurencija za radnom snagom Proces i model privatizacije
V7 V17
Labour competition Process and model of privatisation
Konkurencija u kvalitetu proizvoda/usluga Slaba kontrola dr`avne granice
V8 V18
Products /services/ quality competition Weak control of the state border
Konkurencija u cijeni proizvoda/usluga Nepostojanje jedinstvenog tr`i{ta u dr`avi
V9 V19
Products /services/ price competition Non-existence of a single market in the state
Homogenost okru`enja Politi~ka situacija u dr`avi
V10 V20
Environmnet homogeneity Political situation in the state
Politi~ka i ekonomska kretanja u susjedstvu
V21
Political and economic situation in the neighbourhood

Tabela 2: Lista strukturnih varijabli


Table 2: List of Structural Variables
Automatiziranost tehnologije
V31
Technology automation
Zastupljenost “tehnologije za kupca” - proizvodnja jedne jedinice ili vi{e jedinica proizvoda
(usluga) prema specifikaciji potro{a~a ili potro{a~evim potrebama
V32
Use of “custom technology” – production of a single unit or a few units of products (services)
according to customers specification or needs
Zastupljenost “tehnologije malih serija”- kreacija malih serija sli~nih jedinica
V33
Use of “small batch yechnology” – creation of small batches of similar units
Zastupljenost “tehnologije velikih serija” - kori{tene u proizvodnji velikog broja proizvoda,
odnosno davanju usluge velikom broju klijenata
V34
Use of “large batch technology” – used in production of a large number of products, or in
providing services to a large number of clients.
Zastupljenost “tehnologije masovne proizvodnje”
V35
Use of “mass production technology”
Zastupljenost “tehnologije kontinuiranog procesa” - npr. kori{tene u automatiziranim procesima, u
kojima je izlaz visoko standardiziran i mehaniziran, proizvodnja se odvija kontinuirano
V36
Use of “continues process technology” – used in automated processes, in which the output is
highly standardized and mechanized, production goes on continuously
Zastupljenost “tehnologije usluga” - kori{tene od strane organizacija da slu`i njihovim klijentima
V37
Use of “service technology” – used by organizations to serve their clients
Podijeljenost organizacije
V38
Division of organization
Prenos ovlasti sa visokog rukovodioca na druge kako bi se donijele odluke o stvaranju
dugoro~nog kapitala u cilju finansiranja novih investicija
V39
Delegation of authority from chief executive to others to make decision about raising long term
capital to finance new investments

- 32 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

Prenos ovlasti sa visokog rukovodioca na druge kako bi se donijele odluke o razvoju novih
proizvoda (usluga)
V40
Delegation of authority from chief executive to others to make decision about development of
new products (services)
Prenos ovlasti sa visokog rukovodioca na druge kako bi se donijele odluke o primanju na
posao ili otpu{tanju sa posla
V41
Delegation of authority from chief executive to others to make decision about hiring and firing
of employees
Prenos ovlasti sa visokog rukovodioca na druge kako bi se donijele odluke o davanju cijena
novim proizvodima (uslugama) i zna~ajnoj promjeni cijena postoje}ih proizvoda (usluga)
V42
Delegation of authority from chief executive to others to make decision about pricing of new
products and significant change of price of existing products (services)

U ovom radu istra`en je uticaj situacionih varijabli In this, a paper research of the influence of the
na strukturne varijable, prikazanih u Tabelama 1. i situational on the structural variables (listed in the
2, respektivno. Ulazni podaci za matematsku analizu Table 1 and the Table 2 respectively) is
podataka su dobijeni na osnovu empirijske performed. The input data for mathematical analysis
metodologije anketiranja organizacija pa`ljivo are obtained on the basis of empiric methodology
dizajniranim Upitnikom. Odgovori na pitanju su of questioning the organizations by carefully
dizajnirani u obliku linearne skale. Od ukupnog designed Questionnaire. The answers to the
broja onih koji su popunjavali Upitnik, 72,5% questions are designed in the form of a linear
pripadaju najvi{em menad`mentu, 22,5% visokom scale. Out of the total number of those who filled
menad`mentu, te 5% srednjem menad`mentu the Questionnaire, 72.5% are top management,
22.5% to high management and 5% to middle
Matematska analiza odnosa varijabli je ura|ena management.
Pearsonovom korelaciono teorijom. Nulta i
istra`iva~ka hipoteza u ovom radu su definirane na Mathematical analysis is done using the Pearson's
sljede}i na~in: correlation theory. In the paper the Null and the
Research hypotheses are defined as follows:
H0 :r = 0
H0 :r = 0
H1 : r ≠ 0
H1 : r ≠ 0
U nultoj, H0, hipotezi pretpostavljeno je da je In the Null, H0, hypotheses, it is assumed that
Pearsonov koeficijent korelacije r jednak nuli, tj. da the Pearson correlation coefficient r equals zero,
ne postoji korelacija izme|u varijabli, dok je u in other words that there is no correlation between
istra`iva~koj hipotezi (hipoteza koju `elimo da the variables, whereas in the Research , H1 ,
doka`emo) pretpostavljeno da je Pearsonov
hypothesis (the hypothesis which we want to
koeficijent korelacije r razli~it od nule, odnosno da
prove), it is assumed that Pearson correlation
postoji korelacija izme|u varijabli ~iju zavisnost
coefficient r is different from zero, in other words
ispitujemo. Na osnovu ovako definirane nulte i
that there is a correlation between the variables
istra`iva~ke hipoteze, slijedi da u slu~aju
whose dependance is to be investigated. Bearing
istra`iva~ke, H1 , hipoteze, r mo`e biti ve}e od in mind the way that the Null and Research
nule, odnosno manje od nule, tj. mo`e postojati hypotheses are defined, it follows that in the case
pozitivna (direktna) i negativna (inverzna) korelacija. of the Research, H1 , hypotheses, r can be higher
Po{to, zbog kompleksnosti odnosa organizacijskih
or lower than zero, in other words the pozitive
varijabli, ne postoje validni pokazatelji kojim bi se
(direct) and negative (inverse) correlation can exist.
unaprijed pouzdano odredila direkcija korelacije, u
Because of the complexity of relationships between
ovom istra`ivanju kori{ten je tzv. nedirekcioni, 2-
the organizational variables, there are no valid
tailed test signifikantnosti.
indicators for a hable pre-determination of the so
called correlation directions. In this research non-
directional 2-tailed test of significancy is used.

- 33 -
Ma{instvo 1(6), 45 – 55, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

3. REZULTATI ISTRA@IVANJA 3. THE RESULTS OF RESERACH

U sljede}oj, Tabeli 3, prikazani su matematski In the following Table 3, the mathematical results of
rezultati istra`ivanja, odnosno matematske vrijednosti reserach and exact numeric||al data of correlations
svih korelacija. Izra~unate su sve korelacije, dok su are shown. All correlations are calculated, whereas
analizirani oni koeficijenti korelacije koji su only the correlation coefficients significant at 0.01
signifikantni na 0,01 nivou i 0,05 nivou, odnosno u and 0.05 (interval 0.00 to 0.05) levels are analysed.
intervalu 0,00 do 0,05, kada odbacujemo nultu These correlation coefficients are significant at 0.01
hipotezu kao neta~nu i dokazujemo istra`iva~ku and 0.05 levels when the Null hypothesis is
hipotezu. Korelacije signifikantne na 0,05 i 0,01 dropped as false and the Research hypothesis is
nivou su u Tabeli 3 su markirane sa jednom i proved. The correlation coefficients significant at
dvije zvjezdice respektivno. Ta~ka u Tabeli 3 0.01 and 0.05 levels are marked in the Table 3
ozna~ava decimalno mjesto. Broj prije decimalnog with one and two stars respectively. Dot in the
mjesta je izostavljen i u svakom slu~aju je jednak Table denotes the decimal place. The number
nuli. Slovo K u Tabeli 3 ozna~ava koeficijent before the decimal place in the Table is omitted
korelacije, slovo S ozna~ava signifikantnost, dok and in all cases it equals zero. The letter K in the
slovo N ozna~ava broj elemenata u uzorku. Table denotes the “correlation coefficient”; the letter
S denotes “significant”, whereas the letter N
denotes the number of elements in the sample.
4. ZAKLJU^AK
4. CONCLUSION
Iz rezultata istra`ivanja prikazanih u Tabeli 3., mo`e
se vidjeti da vrsta djelatnosti (proizvodna, uslu`na i From the results of this research, shown in the Table
trgovina), kao situaciona varijabla, inverzno korelira 3, it can be seew that the type of organization
sa mjerom sa kojom je zastupljena ¨tehnologija (production, service and trade organization) as a
malih serija¨ (kreacija malih serija sli~nih jedinica) situational variable, is in the inverse correlation with
u organizaciji sa signifikantno{}u na 0,05 nivou. the usage of small batch technology (creation of
Apsolutna vrijednost korelacije je 0,367. To zna~i small batches of similar units) in an organization.
da proizvodne organizacije vi{e koriste tehnologiju The correlation coefficient is –0.367 significant at 0.05
malih serija, dok u slu~aju trgovinskih organizacija level. It means that production organizations use
ona je minimalno kori{tena ili gotovo nikako small batches technology more frequently, whereas
kori{tena tehnologija. Kod uslu`nih djelatnosti trade organizations, use this technology very little or
kori{tenje ove tehnologije je izme|u intenziteta do not use it at all. In the case of service
prikazanih kod proizvodnih i trgovinskih. organizations the usage of this technology is on the
level between those used in production and trade
Tip vlasni{tva (dr`avno, mje{ovito i privatno) korelira organizations.
sa stepenom automatiziranosti tehnologija u
organizacijama. Keficijent korelacije je 0,431, i to sa The type of ownership (state, mixed and private
signifikantno{}u na 0,01 nivou. Ovim se dokazuje ownership) affects the level of technology
da je veoma mala automatiziranost karakteristi~na za automation in organizations. The correlation
dr`avna preduze}a, dok je veoma visoki stepen coefficient is 0.431, significant at 0.01 level. This
automatizacije tehnologije djelatnosti organizacije correlation proves that very little automation is a
karakteristi~an za privatne organizacije. Stepen characteristic of the state owned companies,
automatizacije kod organizacija u mje{ovitom whereas the high level of technology automation is
vlasni{tvu je na nivou izme|u nivoa automatizacije a characteristic of the private companies. The level
tehnologije dr`avnih i privatnih organizacija. of technology automation in mixed owned
companies is the mid level of the private and state
Prihod organizacije je u direktnoj vezi sa owned enterprises.
kori{tenjem tehnologije masovne proizvodnje. The turnover of an organization is directly related
Koeficijent korelacije je 0,378 sa signifikantno{}u with the usage of the mass production technology.
na 0,05 nivou. Istra`ivanje je pokazalo da {to je The correlation coefficient is 0.378, significant at
ve}i godi{nji prihod organizacije, pove}ava se i 0.05 level. The research shows that the higher
zastupljenost kori{tenja tehnologije masovne turnover, the higher usage of mass production
proizvodnje. Organizacije sa malim godi{njim technology. Organizations with a small turnover do
prihodom uop}e ne koriste ovu tehnologiju, dok je not use this technology at all, whereas this
ova tehnologija veoma prisutna kod organizacija sa technology is very much present in the
velikim godi{njim prihodom. organizations with a high turnover.

- 34 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

Tabela 3: Korelacije varijabli


Table 3: Variables Correlation
V31 V32 V33 V34 V35 V36 V37 V38 V39 V40 V41 V42
K .007 -.072 -.128 .059 .092 .118 -.176 .079 -.084 .065 -.093 .015
V1 S .968 .673 .479 .760 .628 .533 .344 .626 .628 .694 .567 .928
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K .201 .042 -.367* -.148 -.047 .030 .213 .255 .224 -.154 .117 .282
V2 S .241 .809 .039 .445 .807 .877 .259 .118 .196 .355 .478 .082
N 36 36 32 29 29 29 30 39 35 38 39 39
K .431** .312 -.003 .193 .298 .280 .215 .223 .048 -.013 .094 -.162
V3 S .008 .060 .986 .317 .109 .134 .245 .167 .781 .939 .563 .317
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K .328 -.124 -.047 .191 .378* .281 -.281 .284 .085 .071 .003 .237
V4 S .058 .485 .803 .341 .047 .148 .140 .088 .636 .681 .984 .158
N 34 34 31 27 28 28 29 37 33 36 37 37
K .077 -.091 -.043 .098 .080 .012 -.171 .187 -.063 .000 -.106 .208
V5 S .657 .599 .816 .618 .681 .952 .366 .255 .720 1.000 .519 .203
N 36 36 32 28 29 29 30 39 35 38 39 39
K -.044 -.110 .125 -.128 -.267 -.077 -.327 .491* .007 .016 .110 .242
V6 S .837 .616 .589 .614 .284 .754 .137 .013 .975 .940 .600 .245
N 24 23 21 18 18 19 22 25 24 25 25 25
K .277 .222 .136 .286 .333 .045 .057 .167 .000 -.042 -.119 -.160
V7 S .102 .193 .459 .132 .078 .815 .759 .310 1.000 .798 .471 .331
N 36 36 32 29 29 29 31 39 36 39 39 39
K .397* -.019 .483** .107 .054 .211 -.021 -.190 -.038 .006 .103 .050
V8 S .018 .914 .006 .589 .784 .282 .912 .253 .829 .971 .540 .765
N 35 35 31 28 28 28 30 38 35 38 38 38
K .156 -.082 .123 -.015 .034 -.023 .020 -.369* -.154 .014 -.042 .060
V9 S .355 .630 .497 .940 .858 .905 .915 .019 .370 .932 .796 .714
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K -.043 .031 .160 -.521** -.414* -.117 .373* .047 -.286 -.089 -.011 .096
V10 S .799 .858 .373 .004 .023 .538 .039 .771 .091 .590 .947 .556
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K -.422** .016 -.251 -.151 -.242 -.046 -.043 .273 .085 .043 .024 .064
V11 S .009 .925 .159 .433 .198 .809 .819 .088 .623 .793 .882 .694
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40

- 35 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

K .248 .018 .190 -.363 -.318 -.101 .313 -.056 -.017 -.157 .176 .019
V12 S .139 .915 .291 .053 .086 .595 .087 .731 .920 .340 .278 .909
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K -.318 -.199 -.177 -.152 -.079 -.151 -.281 .066 -.149 -.050 -.108 .046
V13 S .055 .237 .324 .430 .678 .427 .126 .685 .387 .764 .508 .780
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K -.233 -.052 -.158 .144 -.089 .087 -.258 .351* .290 .260 .206 -.048
V14 S .191 .780 .405 .473 .652 .661 .185 .039 .108 .137 .236 .784
N 33 32 30 27 28 28 28 35 32 34 35 35
K .360* .163 .089 .050 -.052 -.137 .089 .174 -.095 -.153 -.209 -.010
V15 S .033 .351 .632 .801 .791 .487 .640 .297 .588 .359 .209 .951
N 35 35 31 28 28 28 30 38 35 38 38 38
K .198 .158 .335 .292 .142 .139 .151 -.010 -.190 -.078 -.048 -.334*
V16 S .240 .351 .057 .125 .453 .465 .418 .950 .267 .635 .769 .035
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K .229 .045 .273 .015 .046 .139 .091 .099 -.123 -.098 .267 -.176
V17 S .178 .796 .130 .940 .814 .473 .631 .547 .481 .556 .101 .284
N 36 36 32 28 29 29 30 39 35 38 39 39
K -.098 .083 .326 -.034 -.257 -.207 -.004 -.182 -.219 -.082 -.283 -.013
V18 S .563 .626 .064 .862 .171 .272 .984 .260 .199 .620 .077 .935
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K -.098 .083 .102 .145 -.059 -.207 .115 -.182 -.016 -.091 .031 -.013
V19 S .563 .626 .573 .452 .756 .272 .537 .260 .925 .581 .847 .935
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K .015 .271 -.256 .196 .181 .181 .247 -.234 -.081 .018 -.004 -.188
V20 S .928 .104 .151 .307 .338 .339 .181 .146 .638 .915 .978 .247
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K .180 .383* -.054 .036 .158 .301 .307 -.273 .075 .090 -.004 -.065
V21 S .287 .019 .765 .853 .405 .106 .093 .088 .662 .586 .981 .690
N 37 37 33 29 30 30 31 40 36 39 40 40
K .332 .093 .136 .326 .375* .429* .039 .036 -.133 .138 .019
V31 S .051 .614 .483 .078 .041 .016 .817 .836 .438 .415 .913
N 35 32 29 30 30 31 37 35 36 37 37
K .180 .170 .070 .324 .515** -.195 -.024 -.138 -.167 .022
V32 S .323 .378 .714 .081 .004 .247 .892 .421 .322 .895
N 32 29 30 30 30 37 34 36 37 37

- 36 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

K -.015 -.214 .011 -.055 -.158 -.121 -.186 .018 -.019


V33 S .938 .265 .955 .779 .380 .524 .307 .921 .918
N 28 29 30 28 33 30 32 33 33
K .648** .346 -.128 .165 .215 .147 -.155 -.054
V34 S .000 .071 .532 .392 .273 .447 .423 .781
N 28 28 26 29 28 29 29 29
K .603** .029 -.075 .324 .454* .193 .050
V35 S .001 .887 .695 .093 .013 .308 .794
N 29 26 30 28 29 30 30
K .216 -.144 .360 .476** .337 .253
V36 S .279 .448 .060 .009 .069 .177
N 27 30 28 29 30 30
K -.321 -.188 -.262 -.059 -.150
V37 S .078 .319 .155 .751 .420
N 31 30 31 31 31
K .176 .031 .088 .003
V38 S .304 .853 .590 .985
N 36 39 40 40
K .349* .616** .401*
V39 S .037 .000 .015
N 36 36 36
K .467** .121
V40 S .003 .463
N 39 39
K .192
V41 S .236
N 40

- 37 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

Interesantno je da su organizacije koje imaju manju It is interesting that the organizations which have
ratnu {tetu u su{tini organizacije koje imaju jedan small damages caused by war are, in essence,
profitni centar, dok su organizacije kod kojih je organizations that have one profit centre.
ve}a ratna {teta, ustvari visoko podijeljene Organizations which have areat war damages are
organizacije sa vi{e profitnih centara. Koeficijent highly divisional organizations with more profit
korelacije je 0,491 sa signifikantno{}u na 0,05 centres. The correlation coefficient is 0.491,
nivou. Naime, mo`e se zaklju~iti da one significant at 0.05 level. It can be concluded that
organizacije, koje su bile slo`ene, odnosno koje su those complex organizations, in other words,
imale svoje organizacijske jedinice na cijeloj teritoriji organizations which had its units on the whole
BiH su imale ve}e ratne {tete, nego organizacije territory of the state had bigger war damages than
koje su bile u su{tini sa jednim profitnim centrom i organizations which had, in essence, one profit
stoga locirane na jednom lokalitetu. centre, and thus locatedin one place.

Konkurencija u kvalitetu i razli~itosti proizvoda ili The products (services) quality competition directly
usluga korelira direktno sa automatizirano{}u correlates with the technology automation of a
tehnologije djelatnosti organizacije sa koeficijentom business. The correlation coefficient is 0.397
korelacije 0,397 i signifikantno{}u na 0,05 nivou, i significant at 0.05 level. Product (service) quality
sa kori{tenjem tehnologije malih serija (kreacija competition correlates with the usage of small
malih serija sli~nih jedinica); koeficijent korelacije batche technology too. The correlation coefficient is
je 0,483 sa signifikantno{}u na 0,01 nivou. Dakle, 0.483 significant at 0.01 level. The higher the
sa pove}anjem konkurencije u kvalitetu i razli~itosti product (service) competition, the higher the level
proizvoda ili usluga, pove}ana je automatiziranost of automation of a business in an organization.
tehnologije djelatnosti organizacije. Obrnuto, ukoliko And vice versa, the lower the level of automation of
je konkurencija u kvalitetu i razli~itosti proizvoda ili a business in an organization, the lower the level
usluga manja, smanjuje se i automatiziranost of automation of a business in an organization. In
tehnologije. Tako|er, u uslovima ekstremno jake the conditions of extreme competition, the usage of
konkurencije, pove}ava se i kori{tenje tehnologije small batche technology is higher. This technology
malih serija, odnosno kori{tenje ove tehnologije je is minimally used or not used at all when
minimalno ili se uop}e ne koristi kada competition is low, and in the case of homogeneity
konkurencija ne postoji odnosno kada je of product or service industry.
homogena industrija proizvoda ili usluga.
The environment homogeneity negatively correlates
Homogenost okru`enja negativno korelira sa with the usage of large batch technology. The
kori{tenjem tehnologije velikih serija. Koeficijent correlation coefficient is -0.521 significant at 0.01
korelacije je –0,521 sa signifikantno{}u na 0,01 level. If the organization environment is
nivou. Naime ukoliko je okru`enje unutar koga homogeneous, the large batch technology is widely
organizacija djeluje homogeno, onda se tehnologija used. And vice versa, in the case of
velikih serija veoma mnogo koristi, odnosno heterogeneous environment, the large batch
ukoliko je okru`enje organizacije heterogeno, technology is used very little or not used at all.
tehnologija velikih serija se minimalno koristi ili
gotovo se nikako ne koristi. The environment homogeneity negatively correlates
with the usage of mass production technology. The
Homogenost okru`enja negativno korelira sa correlation coefficient is -0.414 significant at 0.05
kori{tenjem tehnologije masovne proizvodnje level. The more homogeneous the environment, the
(korelacija –0,414 sa signifikantno{}u na 0,05 more mass production technology is used. And
nivou). U slu~aju homogenog okru`enja tehnologija vice versa, the more heterogeneous the
masovne proizvodnje se veoma mnogo koristi, dok environment ,the less mass production technology
u slu~aju heterogenog okru`enja ova se tehnologija is used.
uop}e ne koristi ili se gotovo nikako ne koristi.
A positive correlation coefficient (0.373, significant
Pozitivni koeficijent korelacije sa vrijednos}u 0,373 i at 0.05 level) is obtained calculating the correlation
signifikantno{}u na 0,05 nivou, vidljiv je izmedju between environment homogeneity and division of
homogenosti okru`enja i podijeljenosti organizacije. organization. Organizations that operate in
Organizacije koje djeluju u homogenom okru`enju homogeneous environment are not divided with
nisu podijeljenje u smislu organizacijske strukture, u respect to organizational structure, Csseatially, there
su{tini postoji jedna profitni centar, dok organizacije is a single profit centre, whereas organizations
koje djeluju u heterogenom okru`enju su visoko which operate in heterogeneous environment are
podijeljenje organizacije sa vi{e profitnih centara. highly divided with a few profit centres.

- 38 -
Ma{instvo 1(6), 29 – 40, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

U uslovima stati~nog okru`enja, veoma je mala In the conditions of static environment, technology
automatiziranost tehnologije djelatnosti organizacije, automation is very small, whereas in the case of
dok je u uslovima dinami~kog okru`enja u dynamic environment there is a complete
potpunosti izvr{ena automatizacija tehnolgije. Ovaj technology automation. The coefficient of this
koeficijent korelacije je, dakle, negativan –0,422, sa correlation is –0.422, significant at 0.01 level.
signifikantno{}u na 0,01 nivou.
The Export/import taxes correlate with the division
Tarife na uvoz/izvoz pozitivno koreliraju (0,351), sa of organization with respect to organizational
signifikantno{}u na 0,05 nivou, sa podijeljnosti structure. The correlation Coefficient of is 0.351,
organizacije u smislu organizacijske strukture. Tako, significant at 0.05 level. If the taxes negatively
ako tarife negativno uti~u na poslovanje affect operation in an organization (this is present
organizacije ({to je naj~e{}e i bio slu~aj), onda in majority of cases), then there is no division of
nema podijeljenosti organizacije u smislu organization with respect to organizational structure
organizacijske strukture i obrnuto. and vice versa.

Kada poreski sistem negativno uti~e na poslovanje When the tax system negatively affects operation,
organizacije, onda je automatiziranost tehnologije then the technology automation is very small. In
djelatnosti organizacije veoma mala. Suprotno, the case when the tax system positively affects
ukoliko poreski sistem pozitivno uti~e na operation, there is a trend of having a complete
poslovanje organizacije, onda je vidljiva tendencija technology automation. The correlation Coefficient
za potpunom automatizacijom tehnologije djelatnosti of is 0.360, significant at 0.05 level.
organizacije. Koeficijent ove korelacije je 0,360, sa
signifikantno{}u na 0,05 nivou. The government labour regulation negatively
correlates with the delegation of authority in to
Vladina regulativa o radu negativno korelira sa makeing decisions about pricing of new products
prenosom ovlasti kod davanja cijena novim and significant change of price of existing products
proizvodima/uslugama i zna~ajna promjena cijena (services). When the regulation negatively affects
postoje}ih proizvoda/usluga. Koeficijent korelacije je – operation, there is a complete delegation of
0,334, sa signifikantno{}u na 0,05 nivou. U authority. The correlation Coefficient is -0.334,
potpunosti su ovlasti prene{ene kada vladina significant at 0.05 level.
regulativa o radu negativno uti~e na poslovanje
organizacije. When the political and economic situation in the
neighbourhood negatively affects operation, then
Kada politi~ka i ekonomska kretanja u neposrednom the customer technology (production of a single
susjedstvu negativno uti~u na poslovanje organizacije, unit or a few units of products /services according
tada se tehnologija za kupca (proizvodnja jedne to customer specification or needs) is used hardly
jedinice ili vi{e jedinica proizvoda/usluga prema at all, and vice versa. The coefficient of the
specifikaciji potro{a~a ili potro{a~evim potrebama) correlation is -0.383, significant at 0.05 level.
veoma malo ili gotovo nikako ne koristi, i obrnuto.
Koeficijent ove korelacije je 0,383 sa signifikantno{}u
na 0,05 nivou.

5. LITERATURA - REFERENCES

[1] Ashkenes R., “Ulrich D., Jick T. Kerr S, The [4] Gerwin D., “Relationship between Structure
Boundaryless Organisation”, Jossey-Bass, and Technology”, Handbook of Organizational
Publishers, San Francisco 1995; Design, Vol 2, Oxford Press, 1984;

[2] Bridges W., “Managing Transitions – Making [5] Kaplan R., Norton D., “The Strategy-Focused
the most of Change”, Adison-Wesley Organization”, Harvard Business School Press,
Publishing Company, Massachusetts 1991; Boston 2000;

[3] Burns T., Stalker G.M., “The Management [6] Khandwalla P., “The Design of Organizations”,
Inovation”, Tavistock, London, 1966; Harcourt Brace Jovanovich, International Edit.,
New York 1977;

- 39 -
Ma{instvo 1(6), 45 – 55, (2002) A. [unje; ...: KORELACIONA ANALIZA UTICAJA SITUACIONIH...

[7] Mintzberg H., “The Structuring Of [12] Pa{i} M., “Strukturianje i menad`ment
Organizations”, Prentice Hall. Inc., New Jersey organizacijskih sistema modeliranjem
1978; interaktivnih varijabli”, doktorska disertacija,
Ma{inski fakultet Sarajevo, novembar 2001;
[8] Mintzberg H., “A Guide to Strategic
Positioning”, Harvard Business Review, May- [13] Robbins P.S., “Bitni elementi organizacijskog
June, strana 18-24, Boston 1996; pona{anja”, (prevod), MATE, Zagreb 1992;

[9] Mintzberg H., Ludo Van der Heyden, [14] Sirkin M., “Statistics for the Social Sciences”,
“Organigraphs: Drawing How Companies Sage Publications, New York 1995;
Really Work”, Harvard Business Review,
September-October, strana 42-49, Boston [15] Tatham R., Hair J., Anderson R., Black W.,
1999; “Multivariate Data Analysis”, fifth edition,
Prentice Hall, Upper Saddler River, New
[10] Nolan R., Croson D., “Creative Destruction – York, 1998;
A Six-Stage Process for Transforming the
Organisation”, Hardvard Business School [16] Zook C., Allen J., “Profit From the Core:
Press, Massachusetts, Boston 1995; Growth Strategy in an Era of Turbulence”,
Harvard, Busines School Press, Boston 2001;
[11] Ostroff F. “The Horizontal Organisation”,
Oxford University Press, New York 1999; [17] Webster’s New World College Dictionary, Third
Edition, A Simon & Schuster Macmillan
Company, New York, 1997;

- 40 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU – STANJE U


BiH I TRENDOVI U SVIJETU
OP[TI POKAZATELJI ENERGETSKE POTRO[NJE (DIO I)
Prof. dr. Emin Kuli}, profesor, Ma{inski fakultet Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, BiH

REZIME PREGLEDNI RAD


U radu je analizirano stanje primarne energetske potro{nje i energije krajnjih korisnika za sektor
zgradarstva u svijetu i u BiH. Istra`ivanja pokazuju da sektor zgradarstva sa aspekta potro{nje
primarne energije stoji uz bok potro{nje primarne energije sektora industrije i saobra}aja zajedno. To
~ini oko 50 % energetske potro{nje prosje~no industrijski razvijene zemlje. Kada se sektor
zgradarstva posmatra sam za sebe onda do oko ¾ energije ovog sektora otpada na potrebe
zagrijavanja stambenih i poslovnih zgrada-prostora. Ti odnsi su dosta sli~ni u svijetu i u BiH.
Pored toga bitno je konstatovati da se specifi~na potro{nja energije u zgradarstcu u svijetu drasti~no
smanjila. Istovremeno su se u svijetu relativni odnosi udijela transmisionih toplotnih gubitaka u odnosu
na ventilacione gubitke u zgradarstvu tako|er drasti~no smanjili. Te promejene u svijetu nisu up}e
pra}ene ni u BiH, ni na prostoru ex-Yu, izuzev Slovenije.

Klju~ne rije~i: primarna energija, energija krajnjih korisnika, karakteristika energetske potro{nje
zgrade, klimatski projektni parametri, transmisioni i ventilacini gubici toplote

USE OF ENERGY IN BUILDINGS – SITUATION IN B&H


AND WORLDWIDE TRENDS
GENERAL ENERGY CONSUMPTION CHARACTERISTICS
(PART I)
Prof. Emin Kuli}, M.A.Sc. Ph.D., Mechanical Engineering Faculty Sarajevo,
University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

SUMMARY SUBJECT REVIEW

Primary and final energy consumption for building sector in B&H and around the world are analyzed
in this paper. Research shows that building sector, from the aspect of primary energy consumption,
is close to primary energy consumption of traffic and industry sector together. It amounts close to
50% of energy consumption of an average developed industrial country. When one considers the
building energy sector alone, then around ¾ of this energy goes on heating of residential and
commercial spaces. These relations are similar around the world and in B&H.
Beside that, it is necessary to realize that the specific energy consumption in buildings around the
world has drastically decreased. At the same time, relative ratios of transmission and ventilation
losses have also drastically decreased around the world. These changes around world were not
followed in BiH and ex-Yu, except in Slovenia.

Key words: primary energy, final energy consumption, characteristic of building energy
consumption, climatic design parameters, transmission and ventilation heat losses

- 41 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

1. UVODNE NAPOMENE 1. INTRODUCTORY REMARKS

Pod pojmom "zgradarstvo" se ovdje podrazumjeva The term « buildings» here, refers to residential and
sektor rezidencijalnog (residential) i komercijalnog commercial sector of housing.
(commercial) stambenog fonda. The building sector is the most important « single»
Sektor zgradarstva je najzna~ajini "pojedina~ni" energy consumer. For that reason, building energy
potro{a~ energije. Radi toga i energetska efikasnost efficiency has high priority in many countries.
zgrada ima visoki prioritet u mnogim zemljama. Having that in mind, energy saving potential in
Sljedstveno tome i potencijal za u{tede energije u building sector is very big.
sektoru zgradarstva.ie ogroman. Efficient energy use is essential, since global
Kao {to je ranije istaknuto, efikasna upotreba energy resources are final, and generation of
energije je bitna s obzirom da su globalni electrical and other energy kinds from fossil fuels
energetski resursi kona~ni, a generisanje elektri~ne (coal, oil, and partially natural gas) have adverse
i drugih vrsta energije iz fosilnih goriva (kao {to su effects on surrounding atmosphere.
ugalj, nafta i donekle prirodni gas) imaju adverzne Namely, after the United Nations, acting in
efekte na okolinu. common interest (respecting relevant protocols
Naime, nakon {to su Ujedinjeni narodi, zajedni~kom about reduction of classical cooling mediums -
akcijom (pridr`avanjem odgovaraju}ih protokola o CFC1, and their replacement, newly developed
smanjenju upotrebe klasi~nih rashladnih medija -CFCl cooling mediums), succeeded to turn over trends
i njihovoj zamjeni novorazvijenim rashladnim of ozone layer depletion, a new problem evolved.
medijima) uspjeli okrenuti trend stanjenja (depletion) Thus, continuous energy consumption increase has
ozonskog sloja, neprekidni porast potro{nje energije caused steady increase of solar garden gases in
doveo je do porasta stakleni~kih gasova u atmosferi the atmosphere (key element is carbon dioxide -
(klju~ni element je CO2) {to rezultira u postepenom CO2), with steady increase of atmospheric
porastu prosje~ne temperature atmosfere. Slika u temperature. Figure 1. in the appendix 1 shows
Prilogu 1., prikazuje rezultate uspje{nosti borbe results of successful measures by the United
"Ujedinjenih naroda" za smanjenje potro{nje - Nations to prevent decrease of ozone layer
uni{tavanja ozonskog sloja u atmosferi Zemlje. depletion.

2. STANJE ENERGETSKE POTRO[NJE 2. STATE OF THE ENERGY


U NAS I U SVlJETU S NAGALSKOM CONSUMPTION B&H (EX YU) AND
NA SEKTOR ZGRADARSTVA AROUND THE WORLD WITH EMPHASIS
ON THE BUILDING SECTOR
Slika 1. prikazuje stanje energetske potro{nje za
potrebe grijanja zgrada u uporedbi sa ostalom Figure 1. presents the state of the energy
energetskom potro{njom krajnjih korisnika za consumption for the needs of heating in building
Saveznu Republiku Njema~ku (BRD). Slika 2. in comparison with the rest of energy consumption
prikazuje analogne odnose u Bosni i Herzegovini in Germany. Figure 2a. shows analogous results for
za 1985-tu godinu. Slika 2a. prikazuje stanje iz B&H in 1985. Figure 2b. shows the situation in the
1985-te, a slika 2b prognoze (krajem 80-tih) year 2000, based on prognoses from the alte
potro{nje 2000-te godine. eighties.

Svjetlo Light Grijanje prost. Space


2% heating
Meh. energ. Mech 32%
Energy
38%

Topl. voda Sanit


w ater Slika 1. Udio energije grijanja
5% zgrada u ukupnoj potro{nji
energije krajnjih korisnika (BRD
u 1991. godini)

Figure 1. Distribution of total


final energy consuption in
Proc. topl.
Germany in 1991
Process heat
23%

- 42 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

Sa Slike 1. se vidi da je udio energi.ie za From the Figure 1. one can see that the partion of
zagrijavanje zgrada u Njema~koj veoma visok. Sa the building energy consumption in Germany is very
sanitarnom vodom to predstavlja oko 40 % energije high. Along with the sanitary water consumption it
krajnjih korisnika. Zavisno od stepena razvijenosti represents around 40 % of final energy consumption.
zemlje i strukture njene privrede, ti se odnosi Depending on the development stage of the country,
kre}u aproksimativno izme|u 40 i 60 %. these relations are between 40 to 60 %.

18% 15% Stambeni i prate}i sadr`aji - ostalo 15%


Housing and accompanying elements -
remainant 15%
Stambeni i prate}i sadr`aji - grijanje 39%
1% Housing and accompanying elements -
heating 39%
Industrija 27% Industry 27%

Slika 2a: Analogno stanje u


Javna rasvjeta 1% Public lighting 1% BiH (1985. godina)
27%
39% Figure 2a: Analogous
Saobra}aj 18% Traffic 18% situation in B&H ( the year
1985)

Stambeni i prate}i sadr`aji - ostalo 16%


16% Housing and accompanying elements -
25% remainant 16%
Stambeni i prate}i sadr`aji - grijanje 33%
Housing and accompanying elements -
heating 33%
Industrija 25% Industry 25% Slika 2b: Analogno stanje u
1%
BiH (progonoza za 2000.
Javna rasvjeta 1% Public lighting 1% godinu)
33% Figure 2b: Analogous
situation in B&H (prognoses)
Saobra}aj 25% Traffic 25%
25% for the year 2000.

Saglasno prethodno navedenom ova potro{nja In accordance with the above said, this
energije za Bosnu i Hercegovinu pada negdje na consumption of energy for Bosnia and Herzegovina
sredinu godi{nje ljestvice tj. iznosi oko 50 %., is in the middle of annual range i.e. it is ca 50 %
energetske potro{nje krajnjih korisnika, kao {to se of the final consumer energy, as one can see
vidi sa slika 2a. i 2b. from the Figures 2a. and 2b.

Slika 3. prikazuje udio energije grijanja zgrada u Figure 3 represents a portion of heating energy in
krajnjoj potro{nji energije doma}instava, (bez buildings as the final energy consumption of the
saobra}aja), BRD u 1991. godini. building sector for FRG in 1991.

Slika 4a. prikazuje analogne odnose u Bosni i Figure 4a. represents analogous relations in Bosnia
Herzegovini za 1985-tu godinu, dok Slika 4b prikazuje and Herzegovina for 1985, whereas the Figure 4b.
prognoze (krajem 80-tih) za 2000-tu godinu. shows prognoses for the year 2000.

- 43 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

6%1.50%
4%
Grijanje 76,5% Heating 76,5%
12%
Topl. voda 12% Hot water 12% Slika 3: Udio grijanja zgrada u krajnjoj
potro{nji energije doma}instava, BRD u
Proc. topl. 4% Process heat 4% 1991. godini
Figure 3: Portion of building the
Meh. energ. 6% Mechanic energy 6%
heating energy in buildings the final
Svjetlo 1.5% Lighting 1,5% energy consumption of the building
sector in FRG in 1991.
76.50%

11.30%
Grijanje prostora 73,6%
3.80% Heating 73,6%

Sanitarna voda 11,3%


11.30%
Sanitary water 11,3%

Kuhanje 3,8% Cooking


3,8% Slika 4a: Analogno stanje u BiH
(1985. godina)
73.60% Nezamj. el. energija 11,3% Figure 4a: Analogous situation in
Irreplacable electric power B&H ( the year 1985)
11,3%

S druge strane slike 3, 4a. i 4b. pokazuju da se od On the other hand, figures 3, 4a. and 4b. show
ove energije za zgradarstvo oko 3/4 tro{i za ~isto that around 3/4 of this energy is used for heating,
zagrijavanje objekata, te oko 10 % za potrebe and around 10% for sanitary water heating, and the
pripreme sanitarne vode, a preostalih 10 do 15 % pre- remaining 10 to 15% represent energy needs for
dstavlja potrebe energije za osvjetljenje i nezamjenljivu lighting and irreplaceable electric power (household
elektri~nu energiju (ku}anski aparati i sli~no). appliances, and similar).

Grijanje prostora 66%


18.00% Heating 66%

Sanitarna voda 12%


4.00% Sanitary w ater 12%

Kuhanje 4% Cooking 4%
12.00%
Slika 4b: Analogno stanje u BiH
(prognoza za 2000. godinu)
Nezamj. el. energija 18%
66.00% Irreplacable electric pow er
Figure 4b: Analogous situation in
18% B&H (prognoses year 2000)

Slika 5. prikazuje stanje specifi~ne godi{nje Figure 5. represents level of specific energy
energetske potro{nje za razli~ite izvedbe stambenih consumption for different residential constructions,
objekata, odnosno primjenjene propise o toplotnoj or different level of insulation standards applied in
za{titi u BRD. the FRG.

- 44 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

300
250
200 Postoje}e stanje
kWh/m 2

Popis '84
150
Popis '95
100
Nisko energetska ku}a
50
0 Slika 5: Godi{nja potro{nja energije
Porodi~na ku}a Ku}a u nizu Stambena zgrada za grijanje u [kWh/a m2 povr{ine
Family house Attached dwelling Residential stana], BRD-1991.
building building Figure 5: Annual energy consumption
Vrsta objekta for heating [kWh/am2] of the
Types of buildings apartment area, FRG-1991.

100

80

60
2
w/m

40

20
Slika 6: "Analogni" odnosi kod nas -
0
Sarajevo (1985. -2015.)
Period 1985-2000 godina Period 2000-2015 godina
Figure 6: "Analogous" situation in
Period B&H, - Sarajevo (1985 -2015)

Slika 6 s druge strane, prikazuje "analogno stanje" On the other hand, Figure 6. shows "analogous
(izra`eno kao projektno optere}enje na jedinicu povr{ine situation" (expressed as design load per floor unit
poda), odnosa kod nas za period 1985-2000 sa progno- area) in B&H for the period 1985-2000, with
zama (krajem 80-tih) za period 2000-2015. Napominje se prognoses for the period 2000-2015. It should be
da su podaci na slici 6 bazirani na mjerenjima na noted that the data in Figure 6 are based on
"novim" objektima (Aerodromsko naselje, Sarajevo, 1989.). measurements on "new" buildings (Aerodromsko
naselje, Sarajevo, 1989).

Gore navedeni prognozirani podaci o ukupnoj The above stated prognoses data related specific
specifi~noj potro{nji energije za grijanje (q1=85 energy consumption for heating (q1=85 [W/m2] and
[W/m2] i q2=65 [W/m2], u navedenim vremenskim q2=65 [W/m2], in the stated time intervals, 1985-
intervalima, 1985.-2000. i 2000.-2015.) izra~unati su 2000 and 2000-2015, are determined for
za uslovan stan povr{ine 60 [m2], za zgrade u nizu anticipated apartment of 60 [m2], for detached
sa brojem objekata 4 do 64 na prostoru povr{ine buildings with the number of building-units from 4
0,05 [km2], odnosno dimenzija 160[m] x 315 [m]. to 64 on the lot of land of 0,05 [km2], or with
dimensions 160 [m]x315 [m].
Ako se to prera~una za uslove Sarajeva, sa brojem
stepen dana ≈3,000 [Kdan/a], projektnom If this is recalculated for the situation in Sarajevo,
temperaturnom razlikom jednakom ≈40 [K] dobiju with ≈3,000 [Day/a] degree days, design
se sljede}i pribli`ni komparativni podaci: temperature difference of ≈40 [K], one gets the
following approximate comparative data:
q1=160 [kWh/a m2] i q2=120 [kWh/a m2].
q1=160 [kWh/a m2] i q2=120 [kWh/a m2].
Ove brojke svrstavaju toplotnu za{titu kod nas na
nivo pojedina~nih ku}a saglasno nivou toplotne These numbers class the building insulation levels
za{tite iz 1982. u Njema~koj. in B&H on the level of a single house insulation in
1982 in FRG.

- 45 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

Slika 7. prikazuje rezultate nedavnih istra`ivanja Figure 7 shows the results of recent research
(mjerenjem) potro{nje energije nekih stambenih (measurements) of energy consumption of some
objekata u Sarajevu. Na istoj slici je prikazana buildings in Sarajevo. Prognoses of specific energy
prognoza potro{nje energije u 2015. godini uz consumption in the year 2015, without specification
nespecificirane mjere pobolj{anja toplotne za{tite, of insulation quality improvements, energy savings
{tednje, racionalizacije. Interesantno je da rezultati and/or rationalization, are shown in the same
istra`ivanja prikazani na slici 6 transformirani kroz brojke figure. It is interesting that the research results,
160 i 120 kWh/m2a, respektivno, pokazuju blisku shown in Figure 6, transposed through numbers,
podudarnost, mada su rezultati dobijeni od potpuno 160 and 120 kWh/m2a, respectively, show close
neovisnih istra`iva~a i institucija, u vremenskom agreement, although the results are obtained by
razmaku preko 10 godina (1989. i 2000.). independent researchers and institutions, in the
time span of more than 10 years (1989 and 2000).

180
157.5
160
140
120 112.5
kWh/am 2

100
Slika 7: Prosje~na specifi~na potro{nja
80
energije za zagrijavanje nekih objekata u
60
Sarajevu i mogu}e smanjenje do 2015,
40 godine.
20 Figure 7. Average specific energy consuption
0 for heating of some buildings in Sarajevo in
Period 1985-2000 godina Period 2000-2015 godina 2000, and its eventual decrease by year
Period 2015

Slika 8. prikazuje odnose specifi~ne energetske Figure 8 represents relations of specific energy
potro{nje po~ev{i od stare gradnje (do dono{enja consumption starting from old construction houses
prvih propisa o toplotnoj za{titi 1970.) preko zgrada (until the first insulation standards were introduced
gra|enih po propisima o toplotnoj za{titi (1984. i in 1970), through the buildings built by insulation
1995.) zatim za zgrade gra|ene po principima standards (1984 and 1995), then for buildings built
niskoenergetske ku}e -NEK i kona~no za zgrade by low energy building principles – LEB, and
izvedebe saglasno principima pasivne ku}e finally for buildings built by the passive house
odnosno solarne arhitekture. principles and/or solar architecture building
Slika 9 prikazuje analogne odnose u usporedbi sa principles.
[vedskim propisima iz 1980. uz istovremeno Figure 9 represents analogous relations compared
pore|enje energetskih u{teda kori{tenjem obnovljive with the Standards in Sweden in 1980, as well as
energije gradn.iom pasivne ku}e. with energy savings using renewable energy
sources by building a passive house.

- 46 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

Slika 8: Usporedba specifi~ne potro{nje ukupne energije odnosno energije za pojedine namjene unutar
zgrade, za objekte razli~itog na~ina gradnje u Njema~koj
Figure 8. Comparison of specific energy consumption and energies for specific application within a
building, for buildings built by different standards in the FGR

Slika 9. Usporedba specifi~ne potro{nje "ukupne" energije, odnosno energije za pojedine namjene, unutar
zgrade, za objekte razli~itog na~ina gradnje u Njema~koj

Figure 9: Comparison oftotal specific energy consumption and energies for specific application within a
building, for buildings built by different standards in FRG and Sweden in the 1980

- 47 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

Slika 10: Reperkusije poja~ane toplotne za{tite na odnos ventilacionih i transmisionih gubitaka
Figure 10: "Results" of increased insulation standards on ventilation and transmission heat losses, the years

Usporedbom slika 8 i 9 mo`e se zaklju~iti da je By comparing Figures 8 and 9, one may conclude
tehnologija gradnje objekata dovela do drasti~nog that the building construction technology) has led
smanjenja specifi~ne energetske potro{nje na 30 to drastic decrease of specific energy consumption
do 50 [kWh!m2a]. Istovremeno je do{lo do to 30 -50 [kWh/m2a]. At the same time, the energy
postepenog ujedna~avanja potro{nje za zagrijavanje used for sanitary water heating is approaching
objekta i pripremu sanitame vode, kao {to.ie to heating energy, consumption as one can see from
vidljivo za "pasivnu ku}u". the data for the « passive house» .

Oportuno je ovdje ista}i da najnovi.ii propisi u It would be good to point out at this stage that
Njema~koj planiraju smanjenje potro{nje energije u the latest German standards anticipate reduction in
zgradama za daljnjih 25 do 35 % u odnosu na the building energy consumption by 25 to 30 %,
va`e}e propise o toplotnoj za{titi donesene 1995. compared to existing insulation quality standards
godine, ili samo 5 godina ranije, dok na prostoru published in 1995, or only 5 years earlier, where
ex YU (izuzev Slovenije) nema promjena u odnosu as in all the countries of former Yugoslavia (except
na propise donesene 1987. Slovenia) there have been no changes in relevant
standards since 1987 .

Kao {to se sa gomje Slike 10 vidi, do{lo je do As one can see from Figure 10, there was drastic
drasti~nog smanjenja udjela transmisionih gubitaka decrease of portion of heat transmission losses
toplote u odnosu na ventilacione (oko 1/4), {to (around 1/4), compared to ventilation losses, which
implicira da sada zahtjevi higijene (potrebe za implies that hygiene and fresh air requirements (fresh
svje`im vazduhom, koje iznose od 0.5 do 0.8 -ventilation air requirements, which correspond to
izmjena svje`eg vazduha na sat) prakti~no diktiraju minimum 0.5 to 0.8 air changes per hour), practically
toplotne potrebe objekta. dictate heating energy needs of buildings.

Kona~no, uspore|uju}i stanje u svijetu sa stanjem Finally , when one compares the situation around
kod nas mo`e se konstatovati da kod nas postoji the world and here in B&H, it can be said that
drasti~no zaostajanje za trendovima u svijetu. Propisi we are lagging behnid the trends around the
o toplotnoj za{titi doneseni (na prostoru prethodne world. Insulation standards accepted in 1970 (in
Jugoslavije) 1970. godine, su zadnji put mijenjani former Yugoslavia), were slightly changed last in
1987. godine, te se kao takvi koriste i u BiH. 1987, and are still in '"use" in B&H.

- 48 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

Nadalje, transmisiona koli~ina toplote, odnosno Furtheremore transmission quantity of heat (energy
potro{nja energije, potrebna za zagrijavanje zgrade consumption) needed for heating in building, is
se odre|uje na osnovi kvaliteta toplotne za{tite, determined based on building insulation quality ,
odre|ene vrijedno{}u koeficijenta prolaza toplote defined by the value of heat transfer coefficient of
gra|evinske konstrukcije, i na osnovu vrijednosti building construction together with the design value
spoljnje projektne temperature, jer je unutarnja of extemal air temperature, since room temperature is
temperatura prostora definisana zahtjevima defined by thermal cornfort requiremnts of
termalnog komfora na pribli`no 20 oC. Dakle, approximately 20 oC. Hence,

Q = k A (tu - ts) = k A ∆t (1) Q = k A (tu - ts) = k A ∆t (1)

gdje su: where:


k - koeficijent prolaza toplote odgovaraju}eg k = total heat transfer coefficient of corresponding
gra|evinskog elementa, W/m2K construction element, W/m2K
tu- unutranja temperatura prostora, oC tu = inside design temperature of the room, oC.
ts- spoljnja projektna temperatura, °oC ts = extemal air design temperature, oC.
Ventilacioni gubici toplote su definisaniti sljede}om
jedna~inom prema DIN 4701 iz 1959: Ventilation heat losses are defined by the following
equation (DIN 4701, 1959).

QLS = (∑ al )s HRZ E (tu − t s )


QLS = (∑ al )s HRZ E (tu − t s )
(2)
(2)

gdje su:
a - propusnost procjepa-fuga elemenata gra|evinske where:
konstrukcije na naduvavanoj fasadi, [m3/msPa2/3] a- gaps transfer coefficient of building construction
l - du`ina fuga elemenata gra|evinske konstrukcije openings on upwind facade, [m3/msPa2/3]
na naduvavanoj fasadi; [m.] l = gaps length of building construction openings
H = karakteristika ku}e, on upwind facade; [ m ']
R = karakteristika prostorij e, H = house characteristics,
ZE = 1, ili 1,2 zavisno od pravca dejstva vjetra R = room characteristics,
ZE = 1, or 1.2 depending on wind direction
Saglasno DIN 4701, 1995, ventilacioni gubici se
ra~unaju na osnovi sljede}e jedna~ine: According to DIN 4701, 1995, ventilation heat
Iosses are calculated from the following equation.

 
QLS = ε SA ∑ (al )Aj + ε SN ∑ (aj )Nj  HR(tu − t s )  
 j j  QLS = ε SA ∑ (al )Aj + ε SN ∑ (aj )Nj  HR(tu − t s )
 j j 
gdje su:
εSA εSN= korekcioni faktor za visinu za nastrujavanu where:
i fasadu u zav.ietrini, respektivno, εSA εSN = height correction factor for upwind and
(al)Aj, (al)Nj =, ukupna propusnost procjepa-fuga za downwind facade, respectively,
nastrujavanja i fasadu u zavjetrini, respektivno, (al)Aj, (al)Nj = total gaps transfer coefficient for
[m3/msPa2/3] upwind and downwind fasade element, j,
respectively, [m3/msPa2/3]
Imaju}i sve ovo u vidu te da je ukupna koli~ina toplote
objekta (transmisioni + ventilacioni gubici) direktno Having in mind that total heating energy quantity
ovisna o spoljnjoj projektnoj temperaturi i termofizikalnim (transmission+ventilation Iosses) is directly dependent
i geometrijskim karakteristikama zgrade to }e se u on outside air design temperature and thermo-physical
narednom poglavlju razmatrati problemi odre|ivanja and geometric properties of the building, the next part
spoljnje projektne temperature u nas i u svijetu, kao i of the presentation: PART II, SPECIFIC ENERGY
razvoj-stanje propisa o toplotnoj za{titi objekata. CONSU-MPTION CHARACTERISTICS, will deal with the
problem of extemal air design temperature calculation
and its as well as definition, with the problem of
evaluation building insulation standards.

- 49 -
Ma{instvo 1(6), 41 – 50, (2002) E. Kuli}: KORI[TENJE ENERGIJE U ZGRADARSTVU...

PRlLOG 1 APPENDIX 1.

PROSJE^NI NIVOI OZONA IZNAD SJEVERNOG POLA. VISOKE VRIJEDNOSTI SU PRlKAZANE CRVENO I
ZELENO DOK NI@E VRIJEDNOSTI PRIKAZANE PLAVO I LJUBI^ASTO

AVERAGE OZONE LEVELS ABOVE THE NORTH POLE. HIGH VALUES ARE IN RED AND GREEN COLOUR,
WHEREAS LOWER VALUES ARE IN BLUE AND VIOLET

NA SLICI SU PRIKAZANA SVOJSTVA OZONA NAD ANTARKTIKOM U DOBSONOVIM JEDINICAMA KOJE


POKAZUJU DEBLJINU SLOJA SABIJENIH MOLEKULA OZONA IZNAD ODBRANOG DlJELA ZEMLJE
DANAS SE OZON MJERI SA SATELITA POSTUPAK JE POZNAT POD lMENOM TOMS – TOTAL OZON
MAPPING SPECTROMETER

THE FIGURE SHOWS THE CHARACTERISTICS OF THE OZONE ABOVE ANTARCTIC EXPRESSED IN
DOBSON'S UNITS, WHICH REPRESENT THE LAYER THICKNESS OF THE COMPRESSED OZONE
MOLECULES ABOVE THE CHOSEN PART OF THE EART
NOWADAYS, OZONE IS MEASURED FROM SATELITES. THE PROCEDURE IS KNOWS AS TOMS-TOTAL
OZONE MAPPING SPECTROMETER

- 50 -

S-ar putea să vă placă și