Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
EPICENTAR:
Aktuelnosti iz IKCG 4
SISTEM:
Entropija i upravljanje 22 NARODNO GRADITELJSTVO:
piše: mr Biljana Mićković Kuća na kamenu 62
POGLED:
Svijet u izgradnji 28 ARHEOTOK:
Brijeg Besac obavijen zagonetkom 72
piše: Slobodan Čukić
PERSPEKTIVA:
Nikola Rašović, najbolji mladi 35 POLIS:
istraživač u Crnoj Gori U potrazi za idealnim gradom 80
piše: arh. Mileta Bojović
DRUGAČIJI POGLED:
Kad se zakon više mijenja nego primjenjuje 38 ARHIV:
piše: Marina Vujačić Via Vita IV 86
piše: Velizar Radonjić
PROJEKAT:
Unapređenje sigurnosne POGLED UNUTRA:
plovidbe u Bokokotorskom zalivu 40 Vorholovski štimung za dobar osjećaj 92
piše: Siniša Luković piše: Slobodan Slovinić
4 EPICENTER:
News from ECM
12 INTERVIEW:
Miodrag Čanović, Director-General
Energy Sector of the Government of Montenegro
28 THE VIEW:
World under construction
44 STUDY: 86 ARCHIVE
The construction of the highway section Via Vita IV
has a satisfactory economic justification Written by: Velizar Radonjić
2 januar 2015
As usual in our journal, at the beginning of the new year, we
look back at the results of activities achieved in the previous
year. In this issue of Pogled, in the “Epicenter” column we
inform, primarily our engineer colleagues, on some activiti-
es implemented by the Chamber in the last year in order to
improve already established relationships with neighboring
countries, the European Council of Engineers Chambers, co-
operation with the Ministry of Sustainable Development and
Tourism on the preparation of the new law, the increasing
Kao što je to već uobi- number of seminars, as well as many other activities.
čajeno u ovom našem But this issue of our journal offers to the general public a
inženjerskom glasilu, number of interesting papers in the field of expertise of the
na početku nove godi- Engineers Chamber, very interesting interviews, reviews of
ne, prigodno je osvr- current issues in our society in terms of spatial planning and
nuti se na rezultate building construction, as well as many other stories you will
aktivnosti u prethod- come to know by reading our journal.
noj, "staroj" godini. Upravo u ovom broju Pogleda, u rubrici
"Epicentar" informišemo, prevashodno naše kolege inženjere, Prof.dr Branislav Glavatović
o dijelu aktivnosti koje smo u Inženjerskoj komori Crne Gore Predsjednik IKCG
prošle godine realizovali u cilju daljeg unapređenja, inače
već izgrađenih odnosa sa zemljama okruženja, Evropskim
savjetom inženjerskih komora, saradnji sa Ministarstvom
održivog razvoja i turizma na izradi novog zakona, o većem
broju stručnih seminara, kao i brojnim drugim aktivnostima.
Ali ovaj broj našeg časopisa, sve široj čitalačkoj publici, nudi
i niz interesantnih stručnih radova iz oblasti djelatnosti Inže-
njerske komore, zanimljive intervjue, osvrte na aktuelne teme
u našem društvu, sa aspekta uređenja prostora i izgradnje
objekata, kao i brojne druge sadržaje koje ćete sami otkriti
čitanjem našeg zajedničkog glasila.
2015 january 3
Prof. dr Branislav
epic Glavatović na čelu IKCG
Prof. dr Glavatović
enta
na Izbornoj sjednici
r
Glasanje
tar
epic
enta
r ep
4 januar 2015
icen
Građenje sanitarnih Predstavnici IKCG
deponija na svečanosti IKS
Sa Skupštine IK Srbije Komore u narednom peri-
odu, zatim, prof. dr Brani-
slav Glavatović, predsjednik
Inženjerske komore Crne
Gore, Željko Matić, pred-
sjednik Hrvatske komore
inženjera elektrotehnike,
Sa Okruglog stola Blaško Dimitrov, predsjed-
foto: hercegnovi.me
nik Komore ovlašćenih arhi-
herceg novi – Okrugli sto na temu Gra- beograd – Svečanost povodom dodje-
đenje sanitarnih deponija, u organizaciji le Nagrade za životno djelo Inženjerske
Strukovne komore Građevinskih inže- komore Srbije održana je u okviru sedme
njera (IKCG), održan je 23. decembra u redovne Skupštine ove institucije. Sve-
Velikoj sali SO Herceg Novi. Tema je, po čanosti su prisustvovale brojne zvanice,
riječima Olivere Doklestić, dipl.inž.građ, a ispred Inženjerske komore Crne Gore:
vrlo aktuelna jer su u mnogim opštinama prof. dr Branislav Glavatović, predsjednik
u toku pripreme za gradnju sanitarnih Inženjerske komore Crne Gore, prof. dr Prof. dr Glavatović
na Skupštini IK Srbije
deponija. U Herceg Novom je završe- Miodrag Bulatović, predsjednik Skupšti-
na tehnička dokumentacija za početak ne Inženjerske komore Crne Gore, prof. dr tekata i ovlašćenih inženjera Makedonije,
gradnje Sanitarne deponije Duboki Do, Duško Lučić, potpredsjednik Inženjerske Georgi Kordov, predsjednik Komore inže-
čija je eksploatacija planirana narednih komore Crne Gore, Ljubo Dušanov Stjepče- njera za investiciono projektovanje KIP,
20 godina. vić, predsjednik Izvršnog odbora Strukovne regionalnog ogranka Sofija grad i Nikola
Uvodna izlaganja imali su dr Goran Se- komore arhitekata Inženjerske komore Crne Cvetkov, zamjenik predsjednika Komore
kulić, profesor Građevinskog fakulteta u Gore, Pero Vukčević, član Upravnog odbora inženjera za investiciono projektovanje
Podgorici, tehnolog Gordana Perović iz i zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Bugarske, istakli su uspješnu saradnju
Ministarstva poljoprivrede i zaštite život- Strukovne komore arhitekata Inženjerske sa Inženjerskom komorom Srbije.
ne sredine Vlade Republike Srbije, koja komore Crne Gore, Svetislav M. Popović, Slobodan Cvetković, dipl. građ. inž. je do-
godinama radi na poslovima monitoringa generalni sekretar Inženjerske komore Crne bitnik Nagrade za životno djelo Inženjerske
građevinskih radova sanitarnih deponija Gore, emeritus prof. dr Arsenije Vujović. komore Srbije za 2014. godinu, koji je svo-
i inženjer Olivera Doklestić - “Ekoboka Svečanosti su prisustvovali i predstavnici jim ukupnim stručnim djelovanjem i ličnim
projekt“ d.o.o. iz Herceg Novog. Profesor značajnih strukovnih organizacija iz zema- doprinosom na području projektovanja i
Sekulić je govorio o ocjednim vodama lja u okruženju i svijeta. izvođenja složenih građevinskih objeka-
na deponijama, njihovom sakupljanju i Prisutnima su se obratili prof. dr Dragoslav ta, a posebno mostovskih konstrukcija,
tretmanu. Gordana Perović o iskustvu u Šumarac, predsjednik Skupštine Inženjer- bitno zadužio svoje savremenike i struku,
izgradnji i eksploataciji regionalnih sani- ske komore Srbije i mr Milovan Glavonjić, postavio nove standarde i unaprijedio te-
tarnih deponija u Srbiji i Olivera Doklestić predsjednik Inženjerske komore Srbije orijski, tehnološki i organizacioni model
o planskoj i projektnoj dokumentaciji osvrnuvši se na događaje i aktivnosti gradnje velikih inženjerskih struktura u
za hercegnovsku deponiju Duboki Do. Komore u 2014. godini kao i na planove zemlji i u svijetu.
2015 january 5
Drugi evropski
dan inženjera Predsjednici svjetskih
inženjerskih organizacija u Briselu
brisel – Evropske inženjerske federaci- njera, sve u korist društvene dobrobiti.
je ECCE, ECEC i FEANI zajedno sa EFCA, Imajući u vidu prirodu svoje profesije i Kvalitet treba da bude presudan
ENAEE, CLGE i CLAIU, organizovale su etičke kodekse kojima se rukovode, in- Inženjeri, kombinujući svoj intelekt, vje-
jedinstven događaj u cilju snaženja svi- ženjeri treba da čuvaju javnost od štetnih štine i originalnost razvijaju odgovarajuća
jesti o značaju inženjerske profesije te posljedica. U tom cilju, inženjeri moraju održiva rješenja za neke od najvećih svjet-
obrazovanja inženjera, stavljajući akcenat posjedovati relevantno znanje i unapre- skih izazova. Danas je društvo okruženo
na odgovornosti za postojeće izazove - đivati svoju tehničku i upravljačku kom- inženjerskim proizvodima i inovacijama
posljedice svijeta koji se stalno mijenja. petenciju kako bi klijentima pružili kva- koji obezbjeđuju sadašnjim i budućim ge-
Skupu je prisustvovalo preko150 učesni- litetan proizvod. Ritam novih dostignuća neracija napredak i procvat. Odgvarajući
ka iz privrednog i obrazovnog sektora u nauci i tehnologiji zahtjeva konstantnu propisi kojima se reguliše inženjerska
struka, u različitom obliku (bilo da su
kao i stručnih organizacija, zbog čega doedukaciju inženjera u cilju sticanja
obavezujući ili se poštuju na dobrovolj-
je ovo, inače prvo zajedničko okuplja- novin tehnoloških znanja i vještina, a
noj osnovi) predstavljaju mehanizme
nje svih federacija inženjera, još više radi osiguravanja visokih profesionalnih
putem kojih javnost može biti osigurana
dobilo na značaju. standarda u struci. Potrebno je prepo-
od individualnih inženjerskih kompe-
Tema skupa bila je “Mobilni inženjeri znati značaj procjene kvaliteta inicijalnog
tencija i lične posvećenosti, ograničene
grade inovativnu Evropu: izazovi u in- i kontinuiranog obrazovanja inženjera.
profesionalnim standardima i praksom.
ženjerskoj struci u susret društvenim “Mikro, mala i srednja preduzeća, koja
Razvoj inženjerske struke uvijek je bio
očekivanjima i kako sektorske politike upošljavaju većinu evropskih inženjera, povezan sa investicijama, inovacijama
EU mogu pomoći inženjerima da ispune uključujući i građevinske inženjere, nala- i internacionalizacijom. Javne i privatne
ovakva očekivanja“. ze se u srcu evropske ekonomije. Zato će investicije od izuzetnog su značaja za
Inženjerska rješenja uvijek uzimaju u njen uspjeh zavisiti od naše sposobnosti razvoj infrastrukture i građevinasrtva.
obzir principe ekonomičnosti, sigurnosti da oslobodimo potencijal ovog sekto- Inovacije koje se povezuju sa novim ma-
i funkcionalnosti, jedan je od zaključa- ra i zajedničkih nastojanja da pružimo terijalima i tehnologijama predstavljaju
ka skupa, kao i da većina savremenih podršku inženjerskim preduzećima u ogroman uspjeh građevinskih kompanija.
društvenih izazova kao što su: održivi ra- našim državama. Samo visokokvalitet- Imajući u vidu kompleksnost inženjer-
zvoj, zastarjele infrastrukture, korišćenje ne usluge mogu garantovati da troškovi skih usluga i tehnologija, nadležna tijela
inovativnih, obnovljivih izvora energije projekta ne eksplodiraju zahvaljujući koja sprovode postupke javnih nabavki
i ekonomski rast imaju međunarodni lošem i nekvalitetnom projektu. Ovo mogu imati poteškoće u poređenju sa-
karakter. Stoga, internacionalizacija i mora biti u interesu svakog korisnika/ držaja ponuda, a što opet može dovesti
prekogranično priznavanje inženjerskih klijenta, ali i u javnom interesu, kada je do odluka zasnovanih na najjeftinijoj
kvalifikacija od važnosti su za pospje- riječ o javnim nabavkama”, potencirano cijeni. Ovo je ponekad u suprotnosti sa
šivanje kvalitetnije budućnosti društva. je na održanom skupu u Briselu. interesima i namjerama korisnika/klijenta
Međunarodna pokretljivost sada je sa- Ispred Inženjerske komore Crne Gore, i kao posljedicu ima nedostatak kvalite-
stavni dio karijere inženjera: globalna drugom evropskom Danu inženjera pri- ta projekta, neispunjena očekivanja u
inženjerska profesija razvija sredstva za sustvovali su predsjednik IKCG prof. dr projektovanju i pretjerane nepredvidive
troškove. Stoga, kvalitet je taj koji treba
olakšavanje mobilnosti i nastaviće da Branilsav Glavatović, prof. dr Duško Lu-
da bude presudan u izboru ekonomski
djeluje preko granica, kako bi unaprije- čić, potpredsjednik UO IKCG i generalni
najpovoljnije, ne najjeftinije, ponude.
dila kvalitet u obrazovanju i praksi inže- sekretar Svetislav Popović.
6 januar 2015
Učešće IKCG u
procesu pripreme
novog Zakona o
Značaj integrisanih uređenju prostora i
BMS rješenja izgradnji objekata
podgorica – Predavanje na temu “Značaj integrisanih BMS rješenja sa podgorica – U susret pripremi novog Zako-
primjerima naprednih upravljačkih algoritama“ koje je održao prof. dr Ve- na o uređenju prostora i izgradnji objekata,
limir Čongradac iz Novog Sada, u organizaciji Strukovne komore elektro čije se usvajanje očekuje sredinom tekuće
inženjera (IKCG), održano je 27. novembra u Podgorici. godine, Upravni odbor Inženjerske komore
Govoreći o trendu porasta potrebe za implementacijom standarda ener- Crne Gore je na prijedlog Ministarstva odr-
getske efikasnosti Čongradac je upoznao sa relevantnom EU regulativom živog razvoja i turizma, imenovao arhitektu
o performansama objekata i primjerima njene primjene u Srbiji. Ukratko je Pera Vukčevića kao predstavnika Inženjerske
analizarao razvoj trendova na svjetskom energetskom tržištu sa aspekta komore u radnoj grupi za izradu prijedloga
održivosti cijene nafte, kao globalno eksploatisanog resursa. On je istakao novog Zakona.
ulogu savremene tehnologije u povećanju energetske efikasnosti (upore- Imajući u vidu značaj pripreme novog Zakona
đujući tehnologije iz '70-ih sa savremenim) i prikazao primjere kontrolnih u kontekstu interesa Inženjerske komore i nje-
strategija kroz BMS rješenja, sa akcentom na tzv. zoniranje. nih članova, Upravni odbor Komore je utvrdio i
U drugom dijelu predavanja bilo je riječi o integrisanim sistemima “pamet- potrebu formiranja posebne interne komisije,
nih kuća“. Podvukao je multifunkcionalnu primjenu “smart panela“ - zidnih a za predsjednika te Komisije imenovao svog
kontrolora čija upotreba (smart panela sa LCD ekranom) može zamijeniti predstavnika Komore u Radnoj grupi Ministar-
standardne elemente u prostoriji (prekidače za rasvijetu i dimere, termostate stva. Interna komisija, koju pored predsjednika
za panelno grijanje i hlađenje, kontrolu audio sistema, prekidače za motori- čine i članovi: Vladimir Đurišić, Slavka Žižak,
zovane roletne i zavjese, termostate za fan coil, upravljanje multimediom). dr Zoran Begović, Ksenija Vukmanović i Bilja-
na Knežević, ima zadatak da kreira prijedloge
Prof. dr Čongradac
rješenja svih relevantnih pitanja za buduće
kvalitetno i efikasno funkcionisanje Inženjer-
ske komore, kao i drugih pitanja od interesa za
Komoru i njene članove inženjere, kao i njihovo
pozicioniranje u konačnom rješenju novog Za-
kona. Komisija preko svog predsjednika i člana
radne grupe Ministarstva, gospodina Vukčevi-
ća, plasira rezultate svog rada, odnosno svoje
stavove i prijedloge odgovarajućih rješenja za
sva relevantna pitanja koje tretira Zakon.
2015 january 7
Seminar o projektovanju Potpisan sporazum između
KGH sistema IKCG i IOPCG
podgorica – Seminar o hidroničnim sistemima KGH podgorica – Predsjednik IKCG prof. dr Branislav Glavatović
instalacija, u organizaciji Strukovne komore Crne Gore i predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore
mašinskih inženjera (IKCG), na kom su predstavnici re- mr Sanja Radović, potpisali su 13. novembra u prostorijama
nomirane firme “IMI Hydronic Engineering“ upoznali IKCG, sporazum o saradnji na ostvarivanju pojedinačnih i
prisutne sa savremenim dostignućima u ovoj oblasti, zajedničkih interesa koji proizilaze iz osnovnih djelatnosti
održan je 20. novembra u Podgorici. dvije institucije. Potpisivanju su prisustvovali i potpredsjednik
Prepoznajući potrebu obezbjeđivanja adekvatnog ter- IOPCG prof. dr Dragoljub Janković i prof. dr Zoran Todorović,
malnog komfora za potrošače zajedno sa postizanjem član Upravnog odbora IOPCG, kao i generalni sekretar Sveti-
minimalnog utroška energije, predstavljen je, između slav Popović, ispred Inženjerske komore Crne Gore.
ostalog, HVAC sistem, i istovremeno istaknut kvali- Sporazumom se predviđa saradnja u pogledu razmjene
tet njegove primjene u odnosu na klasične instalacije, iskustava i informacija u oblastima zajedničkog djelo-
čija upotreba često proizvodi tzv. hidraulički disbalans vanja, organizacija, priprema i realizacija kratkoročnih i
(predimenzionisanost pumpi, napori i troškovi pumpi dugoročnih programa profesionalne edukacije i stručnog
značajno povećani, protok u distribuciji veći od projek- osposobljavanja članova institucija - potpisnica Spora-
tovanog itd). zuma, kao i promocija i implementacija međunarodnih
Da bi se obezbijedila komforna unutrašnja klima, sma- odgovarajućih profesionalnih standarda. Sporazumom je,
njila potrošnja energije i spriječili operativni problemi, takođe, obuhvaćena i mogućnost zajedničke organizacije i
hidraulički sistem mora da bude kontrolabilan. U tom učešća u stručnim debatama, javnim raspravama i drugim
je cilju, putem hi- oblicima djelovanja.
Pumpe sa frekventnom drauličkog balan- Uoči svečanog potpisivanja Sporazuma, predsjednica Insti-
regulacijom siranja, potrebno tuta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore, mr Sanja Radović
Pored predstavljanja specifičnih kon- obezbijediti do- je, u znak predstojeće plodotvorne saradnje i dobrih odno-
trolnih modova (on/off control, three- stupnost projek- sa, poklonila Inženjerskoj komori Crne Gore sedmo izdanje
point control, pulse width modulation tovanog protoka “European Valuation Standards 2012” - evropskih standarda
(PWM) i modulating control), sistema kod svih termal- na osnovu kojih se vrše obuke crnogorskih procjenjivača.
podnog i zidnog grijanja upotrebom nih jedinica pri
Janković, Todorović, Radović, Glavatović, Popović
sistema Dynacon i ostalih dostignuća potpunom opte-
kompanije, seminar je bio dobra prili- rećenju, voditi ra-
ka da se još jednom skrene pažnja na čuna da diferenci-
pitanje prekomjernih utrošaka toplotne jalni pritisak kroz
energije. Obezbjeđivanje dobre kontrole kontrolni ventil ne
sistema ključno je za izbjegavanje nje- varira previše, te
gove nestabilnosti. Jedan od načina da postići kompati-
se pumpni troškovi umanje, kako je re- bilnost protoka
čeno, jeste upotreba pumpi sa frekven- kod sistemskih
tnom regulacijom (promjenjivim brojem
priključaka, ista-
okretaja - VSP), a koja će, zaključeno je,
knuto je na semi-
obezbijediti optimalne uštede energije.
naru.
8 januar 2015
Obilježen Dan IKCG
2015 january 9
Dani inženjera elektrotehnike u Zadru
zadar – Dani inženjera elektrotehnike sada najznačajniji susret elektroinže- više okruglih stolova i neposrednih kon-
održani su tradicionalno u Zadru, a ispred njera u regionu. takata. Razmatrana su aktuelna pitanja
IKCG, ovom skupu, koji je okupio preko Skup su obilježila dvodnevna izlaganja, iz elektrotehničke struke među kojima je
400 ušesnika, prisustvovali su Ratko dok je trećeg dana organizovana posjeta posebno apostrofirano pitanje perspektive
Vujović, dipl.inž.el. i Jovan Lekić, dipl. vjetroelektrani Zelengrad-Obrovac. To- elektrotehničke struke u građevinarstvu
inž.el. Dani inženjera elektrotehnike u kom izlaganja na savjetovanju paralelno nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
Zadru prepoznati su kao najznačajniji je nastavljena saradnja kroz aktivnosti Sa tog aspekta razmatrana je pozicija
skup elektrotehničke struke u Hrvatskoj, Odbora za međunarodnu saradnju. Sa- elektrotehničke struke u novim zakoni-
a većina posjetilaca smatra da je to za radnja je manifestovana kroz održavanje ma koji su donešeni tokom 2013.godine
(Zakon o Gradnji, Zakon o prostornom
Neselektivni podsticajni otkup uređenju i Zakon o arhitektonskim i in-
Posebnu pažnju auditorijuma skrenulo je energije. Problemi sa kojima su se naše ženjerskim poslovima i djelatnostima
predavanje mr.sc Marine Čavlović iz HEP- komšije Hrvati susreli, poslije decenijske u prostornom uređenju i gradnji kao i
ODS doo, na temu podsticajnog otkupa prakse otkupa energije iz elektrana koje drugi zakoni i podzakonski akti).
proizvedene električne energije iz obnov- koriste obnovljive izvore energije, nastali Sa skupa je potekla inicijativa da Odbor
ljivih izvora od povlaštenih proizvođača. su zbog neselektivnog podsticajnog otku- za međunarodnu saradnju preraste u me-
Donošenjem u ljeto 2007. podzakonskih pa tako proizvedene električne energije od đunarodno tijelo inženjera elektrotehnike
akata u Republici Hrvatskoj radi podsticanja povlaštenih proizvođača.Tako se desilo da u regiji. Svi prisutni su podržali inicijativu
proizvodnje električne energije iz obnov- se podstiče proizvodnja električna energija Inženjerske komore Crne Gore i Hrvatske
ljivih izvora energije i kogeneracije(OIEK) na mjestima gdje objektivno nije potrebna komore inženjera elektrotehnike za orga-
poraslo je zanimanje za izgradnju elektra- i proizvodnja u trenutku u kojem takođe nizacijom zajedničkog međunarodnog
na i priključenje na distributivnu mrežu i nema potrebe za njom. Ovo je izazvalo, kako tijela inženjera elektrotehnike u regiji.
predaju proizvedene energije u mrežu pod navodi Marina Čavlović, između ostalog i U diskusijama je potvrđeno da elektro
podsticajnim tarifama.Visoke podsticajne visoke troškove priključenja na ovaj način inženjeri iz okruženja nemaju dovoljan
otkupne cijene električne energije, koje su izgrađenih elektrana koji su u nekim regijama uticaj u tijelima ECEC (Evropsko vijeće
obezbijeđene kroz ugovore o podsticajnom Hrvatske premašili (ponekad i višestruko) konsultantskih komora), kao ni u tijelima
otkupu na 12, odnosno 14 godina, dovele su troškove njihovih izgradnji.
IIRS (Inženjerska inicijativa regionalne
u posljednjih sedam godina do ekspanzije Čavlović se zalaže za razvoj projekata koji
saradnje) i da im te organizacije ne pru-
izgradnje i priključenja elektrana iz obnov- će biti isplativi i bez obaveznog podstica-
žaju potreban i dovoljan okvir za među-
ljivih izvora energije. To je u Hrvatskoj kao ja, i daje prednost za dvije mogućnosti.
sobnu stručnu i normativnu saradnju.
i u nekim drugim državama Evrope postao Prva je, izgradnja elektrana isključivo za
Predstavnici Hrvatske komore inženjera
jako unosan posao. Zbog toga je i ubrza- vlastite potrebe, na mjestu potrošnje, gdje
elektrotehnike i Strukovne komore inže-
no rastao i iznos sredstava za otkup ovako nema transporta energije kroz mrežu i nema
proizvedene električne energije što je kao troškova priključenja na mrežu. Druga je
njera elektrotehnike Inženjerske komore
posljedicu izazvalo poskupljenje električne mogućnost izgradnja elektrane pretežno Crne Gore preuzele su obavezu da razrade
energije kupcima jer se sredstva za podsti- za vlastite potrebe, gdje bi se eventualni model elektrotehničke međunarodne or-
cajni otkup obezbjeđuju kroz dodatnu na- višak energije predavao u mrežu i to po tr- ganizacije u regiji, te način organizovanja
knadu nametnutu potrošačima električne žišnim a ne više pod podsticajnim tarifama. i funkcionisanja. Na skupu su razmatrane
mnoge zanimljive i aktuelne teme sa po-
10 januar 2015
sebnim osvrtom na teme: projektovanje,
niskonaponske i visokonaponske insta-
lacije i postrojenja, rasvjeta, obnovljivi
izvori energije, napredne prenosne mreže,
tehnička zaštita, planiranje i projektovanje
optičke distributivne mreže, energetska
efikasnost i održivi razvoj, energetsko
certificiranje, te propisi, pravilnici i za-
konska regulativa.
Na okruglom stolu predstavnika inženjer-
skih struka iz regiona pored zakonske
regulative i aktuelnih problema elektro- Dani inženjera
elektrotehnike u Zadru
tehničke struke, veoma prisutna tema
je bila i mogućnost organizovanja slič- troinženjera iz okruženja i ove godine Izvršni odbor Strukovne komore elektro-
nih stručnih savjetovanja u državama ponudili konkretne predloge i pomoć inženjera Crne Gore u skorijoj budućnosti
regiona. Kolege iz rukovodstva Komo- kako u organizaciji takvih skupova tako iskoristiti ove ponude i realizovati neki
re elektroinženjera Hrvatske su našoj i u angažovanju nekog od izlagača sa zajednički stručni skup u našoj državi.
strukovnoj komori kao i komorama elek- završenog savjetovanja. Vjerujem da će Ratko Vujović, dip.inž.el.
2015 january 11
In an interview for “Pogled” Mi- RAZGOVOR:
odrag Čanović, Director-General Miodrag Čanović, generalni direktor
for Energy Sector of the Govern- Direktorata za energetiku u Vladi Crne Gore
ment of Montenegro, explains
why the Energy Law has changed,
when in 2010 it was claimed to be
in compliance with European leg-
Predlog novog zakona
islation, and what the key changes
are. Čanović announced that the
Executive body is to adopt the pro-
o energetici
posal of a new Energy Law by the
end of the first quarter of this year
(end of March), after which it will
do kraja marta
be submitted to the Parliament of Generalni direktor Direktorata za energetiku u Vladi Crne Gore, Miodrag Ča-
Montenegro for adoption. nović najavio je da će izvršna vlast usvojiti predlog novog zakona o energetici
do kraja prvog kvartala ove godine (kraj marta), nakon čega će biti dostavljen
Skupštini Crne Gore na donošenje.
Čanović u razgovoru za Pogled objašnjava zašto mijenjaju Zakon o energtici,
kada se 2010. godine tvrdilo da je usklađen sa evropskim zakonodavstvom i koje
su ključne promjene, govori o predlozima za bolji zakon, a tokom javne rasprave
na Nacrt je stiglo je preko 350 sugestija, komentara i primjedbi...
“Nakon stupanja na snagu aktulenog Zakona o energetici došlo je do značaj-
nih promjena vezanih za zakonodavstvo u oblasti energetike, kako u EU, tako i u
Energetskoj zajednici. Zakon o energetici koji je sada na snazi donesen je 2010.
godine, kada nije postojala obaveza potpune usklađenosti crnogorskih propisa sa
Pripema se novi zakon o energetici. Šta relevantnim direktivama EU iz oblasti energetike”, naglasio je Čanović.
će biti ključne izmjene u odnosu na ak- On je kazao i da se Sekretarijat Energetske zajednice uglavnom pozitivno izja-
tuelni iz 2010. godine? snio o Nacrtu zakona o energetici te dostavio značajne sugestije, a odnose se i
“Crna Gora, kao članica Energetske zajed- na model uvođenja tržišta električne energije.
nice i kandidat za članstvo u Evropskoj
uniji, ima obavezu da sprovede relevantne
propise EU iz oblasti energetike. Novim Zakonom o energetici pak sticanja privremenog statusa povlašćenog proizvođača,
urediće se neka nova pitanja koja nijesu bila tretirana važećim kao i mogućnost prenošenja statusa povlašćenog proizvođača
Zakonom, kao na primjer: donošenje nacionalnog akcionog i privremenog statusa povlašćenog proizvođača na drugo lice;
plana korišćenja energije iz obnovljivih način na koji se ostvaruje nezavisnost
izvora, način utvrđivanja ciljeva za kori- operatora prenosnog sistema električne
šćenje energije iz obnovljivih izvora, kao Čanović u razgovoru za energije i nezavisnost operatora distribu-
i praćenje njihovog ostvarivanja; Pogled objašnjava zašto se tivnog sistema električne energije koji je
donošenje nacionalnog akcionog plana mijenja Zakon o energtici, dio vertikalno integrisanog subjekta; način
razvoja i korišćenja daljinskog grijanja i/ sticanja statusa i funkcionisanja zatvore-
kada se 2010. godine tvrdilo
ili hlađenja i visokoefikasne kogeneracije; nog distributivnog sistema električne ener-
sertifikacija operatora prenosnog sistema da je usklađen sa evropskim gije; promjena statusa domaćinstava sa
električne energije i gasa; uslovi i postu- zakonodavstvom. statusa tarifnog kupca koji se snabdijeva
12 januar 2015
Domaćinstva biraju snabdjevača
Od prvog januara će biti otvoreno tržište električ-
ne energije za domaćinstva. Da li je Crna Gora za
to spremna?
“Shodno važećem Zakonu o energetici, tarifni kupci -
domaćinstva postaju kvalifikovani kupci od prvog ja-
nuara 2015. godine. To znači da će domaćinstva kao
kvalifikovani kupci moći da kupuju električnu energiju
od snabdjevača po sopstvenom izboru. Trenutno u Cr-
noj Gori postoje dva snabdjevača električnom energi-
jom, i to: većinski državna Elektroprivreda Crne Gore i
d.o.o. Montenegro Bonus. Pojava novih snabdjevača
će povećati mogućnost izbora snabdjevača za krajnje
kupce i uticati na povećanje konkurencije na tržištu
električne energije u Crnoj Gori.”
Čanović: “Novim zakonom urediće se nova pitanja”
foto: Privatna arhiva
po regulisanim cijenama i nema pravo izbora snabdjevača na mjena vezanih za zakonodavstvo u oblasti energetike, kako
status kvalifikovanog kupca koji ima pravo na izbor snabdje- u EU, tako i u Energetskoj zajednici. Zakon o energetici koji
vača; ograničenja za snabdjevača u periodu do uspostavljanja je sada na snazi donesen je 2010. godine, kada nije posto-
tržišnih uslova, kojima se osigurava postepeno približavanje jala obaveza potpune usklađenosti crnogorskih propisa sa
tržišnim cijenama energije za kupce, bez skokovitih promje- relevantnim direktivama EU iz oblasti energetike.
na; postupak sprovođenja subvencioniranja ranjivih kupaca Važeći Zakon je potpuno usaglašen sa direktivama Drugog
električne energije ili gasa od strane Vlade Crne Gore. energetskog paketa EU koje su bile na snazi prije njegovog
Novi Zakon o energetici neće sadržati odredbe koje se usvajanja 2010. godine, i to direktivama o tržištu električne
odnose na uslove za pristup sistemima za prekograničnu energije i prirodnog gasa i direktivama koje se odnose na
razmjenu električne energije i prirodnog gasa, sigurnost sigurnost snabdijevanja električnom energijom i gasom, a
snabdijevanja gasom i obaveznim rezervama nafte i naf- djelimično je usklađen sa Direktivom o korišćenju energije
tnih derivata, već će ova pitanja iz obnovljivih izvora, Direktivom o
biti uređena drugim zakonima.” kogeneraciji i Direktivom o obave-
Sekretarijat Energetske zajednice znim rezervama nafte i/ili naftnih
Zašto su potrebne promjene Zako- uglavnom se pozitivno izjasnio derivata.
na, kada se tvrdilo da je ovaj koji se Savjet ministara Energetske zajed-
o Nacrtu zakona o energetici te
primjenjuje usklađen sa evropskim nice je u oktobru 2011. godine do-
zakonodavstvom? dostavio značajne sugestije, a nio odluku koja članice Energetske
“Nakon stupanja na snagu Zakona o odnose se i na model uvođenja zajednice obavezuje da implemen-
energetici došlo je do značajnih pro- tržišta električne energije tiraju Treći energetski paket EU, a u
2015 january 13
Nema prostora za paušalno određivanje cijena
Najveće zamjerke iz nevladinog sektora su što se predloga, poslije sprovedenog postupka u kome su
potrošačima i dalje nameće obaveza plaćanja gubita- utvrđene sve relevantne okolnosti i u kome je pred-
ka na mreži, da predviđene izmjene ne obezbjeđuju sjedniku, odnosno članu Odbora RAE, protiv koga
dovoljnu nezavisnost Regulatorne agencije za ener- je pokrenut postupak, omogućeno da se izjasni o
getiku (RAE), čiji Odbor određuje cijene električne svim okolnostima. Kroz navedene odredbe zaštiće-
energije. Primjedba je i što Skupština Crne Gore više na je nezavisnost rada i profesionalnog integriteta
neće imati mehanizam da smijeni članove RAE. Hoće u donošenju odluka članova Odbora RAE.”
li te primjedbe biti uzete u obzir?
“Gubitke električne energije nastale u prenosnoj i Primjedba je i da se ostavlja prostor da Odbor RAE
distributivnoj mreži plaćaće svi korisnici tih sistema paušalno određuje regulatorni prihod, koji diktira
(kupci i proizvođači električne energije). Gubici su cijenu električne energije za potrošače. Da li je tako?
neminovnost i posljedica fizičkog procesa prenošenja “Nije jasno na osnovu čega je izveden ovakav za-
električne energije kroz sisteme za potrebe korisnika ključak. Zakonom je jasno precizirano da se cijene
sistema, pa shodno tome i trošak gubitaka snose svi električne energije utvrđuju po zahtjevu energetskog
korisnici. Naglašavamo da nema prenosa električne subjekta na osnovu metodologija, koje donosi RAE
energije kroz prenosne i distributivne sisteme bez u transparentnom postupku. Zakonom je propisano
tehničkih gubitaka. Nacrtom novog zakona o ener- da metodologije sadrže kriterijume za utvrđivanje
getici se u potpunosti transponuje. Treći energetski opravdanih troškova i prihoda, elemente na osnovu
paket EU kojim se pojačava uloga RAE i utvrđuju svi kojih se vrši obračun i plaćanje usluga po odobre-
mehanizmi za potpunu nezavisnost Odbora RAE. nim cijenama, podsticaje ekonomskoj efikasnosti i
Nezavisnost je obezbijeđena kroz postupak izbora postizanju višeg nivoa kvaliteta snabdijevanja, ele-
članova Odbora RAE, ograničenja u dijelu odredbi mente za podsticanje povećanja energetske efika-
koje se odnose na sukob interesa, kao i kroz način snosti, elemente za podsticanje povećanja finansij-
finansiranja i davanje prava autonomnog raspolaganja ske efikasnosti, smanjenja troškova tih djelatnosti
sredstvima koja su predviđena finansijskim planom i poboljšanje kvaliteta usluge. Predviđeno je da se
RAE koji odobrava Skupština Crne Gore. Odbor RAE cijene utvrđuju na osnovu opravdanih troškova po-
imenuje Skupština Crne Gore, pa ona ima pravo da ga slovanja, amortizacije i povrata na sredstva, kao i da
razriješi. Novim zakonom se predviđa da razrješenje postupak utvrđivanja regulatornog prihoda i cijena
predsjednika i člana Odbora RAE, Skupštini može da mora početi 120 dana prije njihove primjene. Sve ovo
predloži Vlada i/ili 1/3 poslanika u Skupštini. Odluka ukazuje na uređen i objektiviziran postupak utvrđi-
o razrješenju na osnovu uslova propisanih zakonom vanja cijena električne energije i ne ostavlja prostora
može biti donijeta samo na osnovu obrazloženog za bilo kakvo paušalno određivanje cijena.
14 januar 2015
Veliko interesovanje javnosti ilustruje
podatak da je tokom javne rasprave sti-
glo je preko 350 sugestija, komentara i
primjedbi. Na šta se odnose ključne?
“Ključne primjedbe koje su dostavljene
u toku javne rasprave na Nacrt zakona
o energetici odnose se na: nezavisnost
Regulatorne agencije za energetiku (RAE),
postupak izbora i razrješenja članova
Odbora RAE, transparentnost postupka
donošenja opštih akata RAE; stručnu
osposobljenost lica koja obavljaju po-
slove tehničkog nadzora i rukovođenja
Tokom javne rasprave
energetskim objektima, lica koja obav-
stiglo je preko 350 sugestija ljaju poslove održavanja, eksploatacije i
rukovanja energetskim objektima, kao i
oktobru 2012. Savjet je donio odluku kojom se članice Ener- uslove i način polaganja stručnog ispita; javne usluge i način
getske zajednice obavezuju da implementiraju Direktivu o propisivanja obaveze pružanja javne usluge; funkcionisanje
obaveznim rezervama nafte i/ili naftnih derivata i Direktivu zatvorenog distributivnog sistema električne energije; preu-
o korišćenju energije iz obnovljivih izvora. Obaveza imple- zimanje elektroenergetske infrastrukture koja je u vlasništvu
mentacije navedenih direktiva i regulativa slijedi iz članstva korisnika sistema od strane operatora prenosnog ili distri-
Crne Gore u Energetskoj zajednici i njenog statusa kandidata butivnog sistema; trgovinu naftnim derivatima i biogorivima
za članstvo u EU. (kvalitet i način kontrole kvaliteta, formiranje maksimalnih
Direktivu o energetskoj efikasnosti iz 2012. godine Crna Gora maloprodajnih cijena, kao i prava i dužnosti tržišnog inspektora
je obavezna da prenese u svoje nacionalno zakonodavstvo u ovoj oblasti); model uvođenja tržišta električne energije.”
kao zemlja kandidat za članstvo u EU.
Imajući u vidu prethodno navedeno, planirano je donošenje Kakve su sugestije Sekretarijata Energetske zajednice? Traže
tri zakona kojima će se implementirati pomenuti propisi EU, li izmjene nacrta i koje?
i to: Zakon o energetici, Zakon o prenosnim sistemima za “Sekretarijat Energetske zajednice se uglavnom pozitivno
prekograničnu razmjenu električne energije i prirodnog gasa izjasnio o Nacrtu zakona o energetici. Takođe, Sekretarijat
i Zakon o obaveznim rezervama nafte i/ili naftnih derivata.” Energetske zajednice je dostavio i značajne sugestije u vezi
sa Nacrtom koje su se prvenstveno odnosile na model uvo-
Kada je planirano da Vlada usvoji Predlog zakona o energetici đenja tržišta električne energije, javne usluge, nezavisnost i
i uputi Skupštini Crne Gore na izjašnjavanje? sertifikaciju operatora prenosnog sistema električne energije
“Planirano je da Vlada Crne Gore utvrdi Predlog zakona o ili gasa, obavljanje djelatnosti iz oblasti gasa, kao i uređenje
energetici do kraja prvog kvartala 2015. godine, nakon čega tržišta gasa. U skladu sa sugestijama Sekretarijata izvršene
će isti biti dostavljen Skupštini Crne Gore na donošenje.” su i izmjene Nacrta zakona o energetici.”
2015 january 15
ENERGETSKA EFIKASNOST
i ISO STANDARDI
Struktura standarda ISO 50001 matičniji način usmjeravajući ih na veća primjena nego standarda EN
Aktuealizacijom teme “Energetska mjerljive rezultate i njihovo konti- 16001, to će se u ovom radu njemu
efikasnost” u svijetu, razvijaju se nuirano poboljšavanje. Ipak, iako posvetiti posebna pažnja. Treba na-
standardi za sisteme energetskog se očekuje da standard ISO 50001 pomenuti da ISO 50001 omogućava
menadžmenta (EN 16001:2009 I ugleda svjetlost dana tek krajem ove i samodeklarisanje ali i sertifikaciju
ISO 50001 (u pripremi)) koji omo- ili početkom sljedeće godine obzi- sistema energetskog menadžmenta.
gućavaju organizacijama da ovom rom da je međunarodni standard Ipak je poželjno izvrštiti sertifikaci-
problemu pristupe na jedan siste- i da se očekuje zbog toga njegova ju jer se tim putem stvara sistem u
16 januar 2015
energy efficiency in iso standards: Given the increasing competition in the market, organizations are forced to in order to
gain the market for their survival lower price products without compromising its quality. In recent years the focus of world
interest in the energy efficiency and the opportunity it provides in terms of lowering costs of energy consumption and thus
the total cost of burdening the end product. With the increasing aktuealizacijom this subject, and develop standards for en-
ergy management systems (ISO 16001:2009 and ISO 50001) which, integrated with ISO 14001 of all organizations, regard-
less of their activity, regardless of their activity, allow the issue of energy efficiency approaches to a more systematic way,
directing them to measurable results and continuous improvement of their operational cost reduction.
Drives industrial machine system spends hundreds of billions of kW / h and is one of the biggest areas for energy savings.
Factories represent a real challenge for achieving energy efficiency (complexity and frequent changes) require the produc-
tion process that supports energy efficiency.
kojem svi zaposleni upornije istra- rišćavanju postojećih energetskih stvara uslove za unapređenje ener-
javaju na sprovođenju definisanih uređaja; Pruža pomoć prilikom mje- getske efikasnosti kroz cjelokupni
ciljeva energetske politike. Na sl.1 je renja, dokumentovanja i izvješta- lanac snabdijevanja; obezbjeđuje
predstavljena osnova pristupa stan- vanja o unapređenju pokazatelja upravljanje koje značajno smanjuje
darda ISO 50001(standard ISO-DIS energetskog učinka; stvara uslove emisiju gasova staklene bašte bez
50001). Model sistema energetskog koji značajno olakšavaju upravljanje negativnog uticaja na poslovanje;
menadžmenta (ISO 50001) prikazan energetskim resursima; promoviše obezbjeđuje mnogo efikasnije uprav-
na sl.1 je baziran na PDCA sistemu najbolju praksu u energetskom me- ljanje troškovima.
stalnih unapređenja koji se za ovaj nadžmentu i time razvija upravljanje Njegova prednost je i u tome što
sistem opisuju na sljedeći način: energetskim resursima u organiza- obezbjeđuje jednostavnu integra-
Plan (Planirati) – Utvrditi ciljeve i ciji; pomaže u definisanju priorite- ciju sa ostalim sistemima menad-
procese neophodne za dobijanje re- ta prilikom implementacije novih žmenta u organizaciji.
zultata koji obezbjeđuju unapređenje energetsko efikasnih tehnologija;
energetskih performansi i definisane Korelacija standarda ISO 50001,
Kontinualna
politike organizacije; Do (Uraditi) – Energetska politika ISO 14001
unapređenja
Implementirati (primijeniti) proce- Standardi ISO 50001 i ISO 14001 pri-
se; Check (Provjeriti) – Monitoring i padaju ISO standardima i imaju veoma
mjerenje procesa i proizvoda u od- Planiranje sličnu strukturu a pri tome su namije-
nosu na definisanu politiku, ciljeve Preispitivanje od njeni svim organizacijama nezavisno
strane rukovodstva
i ključne karakteristike operacija i od njihove djelatnosti. Uporednom
Implementacija
u skladu sa svim tim izvještavanje analizom strukture i sadržaja stan-
o rezultatima; Action (Unaprijediti, darda ISO 50001 i
Djelovati) – Primijeniti akcije koje ISO 14001 koja je
Monitoring
obezbjeđuju kontinuirano unapre- Interna provjera Provjeravanje predstavljena u ta-
i mjerenje
đenje energetskih performansi. beli 1. ukazuje se
Osnovna svrha standarda ISO 50001 Sl.1. Model sistema na korelaciju koja
energetskog menadžmenta
se ogleda u sljedećem: Pruža po- prema standardu
Korektivne i značajno može olakšati njihovu in-
preventivne mjere
moć organizacijama u boljem isko- ISO – DIS 50001 tegraciju. Treba imati na umu ključnu
2015 january 17
ISO 14001 ISO DIS 50001
4. Zahtjevi za sistem upravljanja 4. Zahtjevi za sistem energetskog
zaštitom životne sredine menadžmenta
Tabela 1.
Korelacija zahtjeva standarda 4.1 Opšti zahtjevi 4.1 Opšti zahtjevi
ISO 14001 i ISO DIS 50001
4.2 Odgovornost rukovodstva
4.2.1 Opšte
4.2.2 Zadaci, odgovornosti i ovlašćenja
4.2 Politika zaštite životne sredine 4.3 Energetska politika
4.3 Planiranje 4.4 Planiranje
4.3.1 Aspekti životne sredine 4.4.1 Opšte
4.4.2 Energetski profil
4.4.3 Početni energetski profil
4.4.4 Pokazatelji energetskog učinka
4.3.2 Zakonski i drugi zahtjevi 4.4.5 Zakonski i drugi zahtjevi
4.3.3 Opšti i posebni ciljevi i programi 4.4.6 Opšti i posebni ciljevi i akcioni planovi
4.4 Primjena i sprovodjenje 4.5 Primjena i sprovođenje
4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovlašćenja
4.4.2 Osposobljenost, obuka i svijest 4.5.1 Kompetentnost, obuka i svijest
4.4.3 Saopštavanje 4.5.4 Komunikacija
4.4.4 Dokumentacija 4.5.2 Dokumentacija
4.4.5 Kontrola dokumentacije 4.5.2.1 Zahtjevi u pogledu dokumentacije
razliku između ova dva standarda a to 4.5.2.2 Upravljanje dokumentima
je da standard ISO 50001 ipak tretira
samo jedan aspekt životne sredine i 4.4.6 Kontrola nad operacijama 4.5.3 Kontrola nad operacijama
18 januar 2015
Sl.2 Senkeyev dijagram
iskorišćenja energije
uglja
14001 mogu dokazati svoj uspjeh u se primijeniti i na druge aspekte ži- dom ISO 14001 u cilju obezbjeđenja
poboljšanju energetske efikasnosti, votne sredine prepoznate standar- snižavanja troškova u organizaciji
ipak sertifikovan sistem energetskog dom ISO 14001 u cilju obezbjeđenja čime bi benefiti od ISO 14001 serti-
menadžmenta obezbjeđuje sistema- snižavanja troškova u organizaciji fikata postali mnogo vidljiviji.
tičan prilaz ovom problemu fokusi- čime bi benefiti od ISO 14001 serti-
rajući se na konkretne vrijednosti i fikata postali mnogo vidljiviji. Model optimizacij e industrij ske
poboljšanje pokazatelja energet- Organizacije koje već posjeduju ser- energetske efikasnosti
skog učinka. tifikat ISO 14001 imaju znatno manje Neefikasni industrijski sistemi ne
Organizacije koje već posjeduju ser- angažovanje oko implementacije samo da koriste – troše veću ko-
tifikat ISO 14001 imaju znatno manje standarda ISO 50001 zbog njihove ličinu energije od optimalnog, već
angažovanje oko implementacije veoma dobre kompatibilnosti. Na- snose odgovornost za loš kvalitet
standarda ISO 50001 zbog njihove dogradnja koju bi pružio standard proizvoda i štetu koja zbog toga
veoma dobre kompatibilnosti. Na- ISO 50001 može organizaciji samo nastaje. Organizacije najčešće ne
dogradnja koju bi pružio standard da obezbijedi dodatne finansijske prepoznaju pomenuti uticaj. Na-
ISO 50001 može organizaciji samo uštede a time i veću konkurentnost protiv, popravljanje proizvoda lošeg
da obezbijedi dodatne finansijske proizvoda na tržištu. Sa druge stra- kvaliteta često se bazira na poveća-
uštede a time i veću konkurentnost ne pristup koji je u standardu ISO nju utroška energije a uglavnom se
proizvoda na tržištu. Sa druge stra- 50001 primijenjen na aspekt životne nastavlja sa lošom proizvodnjom i
ne pristup koji je u standardu ISO sredine “Potrošnja energije”, može povećanjem troškova.
50001 primijenjen na aspekt životne se primijeniti i na druge aspekte ži- Na priloženom Senkeyevom dija-
sredine “Potrošnja energije” može votne sredine prepoznate standar- gramu (sl.2), prikazana je struktu-
2015 january 19
Element Kategorija Cilj - svrha Aktivnost Važnost Kompatibilnost
Korporativni standard Standard Obezbjeđuje organizovani vodič Primjer: Bitan za područje Dokumentacija bliska
upravljanja energijom – privremeni ili za upravljanje energijom u ANSI/MSE 2000, SAD – podrške upravljanju sa ISO standardima iz
– stalni ukupnoj praksi i upravljanju prilagodljiv za korisnike iz oblasti kvalieta i zaštite
drugih država životne sredine
Obuka Priprema menadžmenta za Obuku sprovodi akreditovana
implementaciju standarda konsultantska institucija
Standardi industrijskog Standard Postavlja ciljeve efiksnosti Primjer: Veoma značajno za Saglasna sa standradima
sistema – privremeni ili korišćenjem mjerenja i primjene GB/T13466, GB/T12497, postavljanje efikasnosti upravljanja energijom
– stalni „najbolje prakse” GB18613-2002 itd. sistema 1,80
2,16
Obuka Priprema industrijskog sistema Obuku sprovodi korisnik
(fabrike) da usvoji standard standarda
Dokumentacija Oruđe – Obezbjeđuje personalu Pokazni primjeri se razvijaju, Esencijalno – ISO9001 i ISO14001
optimizacije sistema elektronska i ekspertima uputstva u ovjeravaju i demonstriraju obezbjeđuje se podržavaju ciljeve
dokumentacija kontekstu ISO procedura, korisnicima kontinuirani napredak upravljanja energijom
instrkcija i projekata i održavanje sistema
efikasnosti
Obuka Priprema personala za Obuka se razvija kao dio
korišćenje dokumentacije demonstracije projekta i izvodi
je korisnik standarda
Optimizacija sistema Obuka Ekspertska obuka priprema Obuku sprovodi akreditovana Obezbjeđenje znanja Saglasno sa zahtjevima
kadar za rad prema zahtjevima konsultantska institucija. manjoj grupi eksperata sistemskih standarda
fabrike. korisnika, koji će zatim
obučavati ostale.
ISO 50001, ISO 9001 Nezavisni Obezbjeđuje da se u Globalni program u kome Ključno za stalno Obezbjeđuju osnov za
ISO 14001 sertifikat fabrici koriste ISO ciljevi korisnik već učestvuje i unapređenje energetske sertifikaciju odrđavanja
za kontinuirani razvoj kroz predstavlja podlogu za razvoj efikasnosti energetske efikasnosti
odgovarajuću dokumentaciju modela QEM
(procedure, uputstva, planove
kvaliteta i dr.)
Energetska efikasnost Politika Određuje specifične ciljeve Pilot program razvijen i Veoma korisno – Kompatibilno sa svim
kao osnovni cilj energetske efikasnosti demonstriran kod korisnika uvodi menadžment u standardima u svim
modela industrijskog sistema, bazirane perspektive efikasnosti i elementima
na stalnom napretku daljeg razvoja
Prepoznavanje Politika Omogućava značajno Preporučuje se svakom Korisno za podršku Rezltati energetske
upravljanja energijom prepoznavanje programa za korisniku Vlade kompanijama za efikasnosti prepoznatljivi
od strane Vlade iniciranje stalnog napretka u motivaciju da povećavaju na mjernim parametrima
korisnika energetskoj efikasnosti energetsku efikasnost drugih elemenata sistema
Tabela 2:
Elementi Modela optimizacije
industrijske energetske efikasnosi
ra korišćenja enegrije uglja, gdje politike energetske efikasnosti za
se vidi da više od 90% te energije postrojenje ili industrijski sistem;
nestane prije nego što dođe do po- planiranje i utvrđivanje potrebe i
sljednjeg potrošača. ciljeva, sprovođenje i rad, pri čemu
Upravljanje energetskom efikasnošću se posebna pažnja posvećuje: de-
podrazumijeva opredjeljenje menad- finisanju odgovornosti, obuci, ko-
žmenta, što se smatra preduslovom munikaciji, uključenosti zaposlenih,
uspješne primjene upravljanja ener- vođenju evidencije, kontroli proce-
getskom efikasnošću; definisanje sa, programu održavanja, stanju
20 januar 2015
pripravnosti i mjerama u slučaju na okolinu i sa aspekta stavljanja Zaključci
opasnosti, postupanje u skladu sa prethodne tehnološke jedinice van Optimizacija industrijske energetske
zakonima i sporazumima vezanim za pogona, razvoj energetski efikasnih efikasnosti predstavlja veliki poten-
energetsku efikasnost; benchmar- tehnologija i praćenje novih dosti- cijal za štednju energije, o kojoj se
king: redovno upoređivanje sa sek- gnuća i znanja, itd. u trci za boljom proizvodnjom vodi
torskim, nacionalnim ili regionalnim Sistem upravljanja energetskom nedovoljno računa. Neophodno je
referentnim vrijednostima energetske efikasnošću može se uspostaviti odgovarajuće obrazovanje i obuka,
efikasnosti; provjera uspješnosti i tako da se navedeni elementi ugra- uz kreiranje svijesti i vještina, da bi
preduzimanje popravnih aktivnosti de u postojeći sistem upravljanja se osigurali očekivani rezultati u pro-
pri čemu se posebna pažnja obraća ili uspostavljanjem posebnog si- cesima primjene projekata uštede
na monitoring i mjerenje, korektivne stema upravljanja energetskom efi- energije. Postojeći ISO standardi u
i preventivne mjere, vođenje evi- kasnošću. integrisanom obliku, obezbjeđuju
dencije, unutrašnju kontrolu u cilju Osnovni elementi modela optimizaci- efiktivni osnov za model industrij-
utvrđivanja da li je sistem uprav- je industrijske energetske efikasnosti ske energetske efikasnosti.
ljanja energetskom efikasnošću u uključuju standarde energetske efi- Energetska efikasnost postiže se
skladu sa planovima i sprovod ili kasnosti, politiku firme, obuku i alate modelom koji uključuje obuku za-
se i održava na odgovarajući način; za primjenu. Model se bazira na po- poslenih, implementaciju standar-
preispitivanje sistema upravljanja stojećem znanju iz „najbolje prakse”, da za energetsku efikasnosti i ISO
energetskom efikasnošću od strane na upotrebi komercijalno dostupnih standarda, integraciju preporučenih
menadžmenta; pri projektovanju tehnologija i testiranih inženjerskih procedura i uputstava optimizacije
nove jedinice - energetskog potro- principa Tabela 2. pokazuje listu ele- sistema i postojeće prakse predu-
šača, obavezno uzeti u obzir uticaj menata, njihov cilj i važnost. zeća. Krajnji cilj primjene modela
optimizacije industrijske energetske
efikasnosti teži ujedinjenju ISO stan-
darda sa standardima energetske
efikasnosti u međunarodni režim
Literatura standarda.
[1] Mc Kane, Aimee..., Linking Energy Efficiency and ISO, Lawrence Berkeley National Laboratory, USA, 2008,
[2] Mc Kane, Aimee, Establishing a Framework for Sustainable Industrial Energy Efficiency in China, Presenta-
tion ti the China National Institute of Standardization. Beijing, China, 2004,
[3] Bulatović. M. U godini energetske efikasnosti u CG inicirani brojni programi, Casopis Kvalitet br.7-8, 2009
(prenešeno iz lista Pobjeda, Podgorica, Crna Gora, avgust 2009),
[4] Bill Meffert, Aimee McKane, “Development of an Energy Management Standard: ISO 50001”, ANSI Accre-
dited U.S. TAG to ISO/PC 242, 2009, [5]http://www.iso.org/iso/hot_topics/hot_topics_energy/energy_ma-
nagement_system_standard.htm,
[6] ISO/DIS 50001, Energy Management Systems, Requirements with guidance for use, ISO, 2010,
[8] Bulatović, M. Energetska efikasnost i održavanje, Konferencija održavanja KOD-2009, Bar, 2009.
2015 january 21
is
s t m
e
entropija i upravljanje
22 januar 2015
system brings work that examines the main features of
entropy and management. In addition to explanation of
the entropy concept, special attention is paid to the laws
of entropy, entropy itself and its impact on life on Earth
as well as the relation between entropy and environment.
The paper explains the concept of management, clearly
shows that the management can reduce the force of en-
tropy and that the essence of management is the struggle
with entropy.
potrebno uložiti energiju. Oba zakona termodinamike maksimum još dugo nakon što se zemljine iskoristive
mogu biti izražena jednom kratkom rečenicom: Uku- zalihe potpuno potroše. Obnovljivi izvori pružaju nam
pan sadržaj energije u kosmosu je nepromjenljiv, a znatan potencijal za eksploataciju u budućnosti, sa ra-
ukupna entropija se neprestano povećava. Zakon en- zvojem tehnologije, stoga je svijet trenutno okupiran
tropije se bavi isključivo materijalnim svijetom gdje je neobnovljivim izvorima energije.
sve konačno i gdje sva živa bića prelaze određeni put Posljednjih godina 85 - 90 % energije se dobija iz tzv.
i na kraju umiru. Pravila zakona entropije ne vladaju fosilnih goriva, a samo 3,3% iz obnovljivih izvora. Glav-
područjem duha jer je duh nematerijalna dimenzija ni nedostatak neobnovljivih izvora energije je taj što
bez ikakvih granica. Entropija se može posmatrati i se sagorijevanjem ispušta u atmosferu velika količina
sa statističkog aspekta. Ako se gleda statistički stanje ugljendioksida. Gledano ekološki, to je ujedno i glavni
haosa je mnogo vjerovatnije od uređenog stanja zato problem korišćenja fosilnih goriva. Ako planetu Zemlju
što je broj mogućih realizacija haosa daleko veći od uzmemo kao zatvoreni sistem povećane uređenosti
broja realizacija uređenih stanja za dati sistem. (smanjenje entropije), koji u određenim djelovima (ener-
Na Zemlji postoje dva izvora iskoristive energije: po- getskom, ekološkom, političkom, ekonomskom smislu
tencijal planete i sunčevo zračenje. Oba izvora su ) implicira smanjenje uređenosti (povećanje entropije)
ograničena. Zemljini obnovljivi izvori su ograničeni u u ostalim djelovima zatvorenog sistema, lako se dogodi
pogledu ukupnog stepena iskorištenosti kao i neob- da sistem iz “uređenog“ stanja prelazi u “neuređeno“.
novljivi izvori. Neobnovljivi izvori su: mineralne sirovi- “Nered“ se u zatvorenom sistemu može samo povećati
ne i fosilna goriva. Obnovljivi izvori su: sunce, vjetar, ili ostati konstantan. Upoređujući ove dvije definicije
toplota, vasiona i dr. Sunčeva energija je ograničena možemo zaključiti da su entropija i nered vezane ve-
u pogledu učestalosti i oblika pojavljivanja na zem- ličine, te da se povećanjem jedne od njih povećava i
lji. I ako se sunčeva energija smanjuje sa svakom se- druga i obrnuto. Otvoreni sistemi (kao npr. organizmi)
kundom koja prođe, njena entropija neće dostići svoj mogu postati “uređeniji“ sa protokom vremena na račun
2015 january 23
Neprestana borba
Entropija je prirodna sila koja teži da napravi
haos i nered u svakom organizovanom siste-
mu. Ime joj je dao njemački fizičar Rudolf
Clausius 1986. godine, a njenu suštinu prvi
shvatio francuski oficir Sadi Carnot. Vrijednost
entropije u cijelom sistemu je konstantna,
jer ukoliko se smanji u jednom dijelu siste-
ma to znači da se ona istovremeno poveća
u drugim djelovima sistema. Znači entropi-
ja nema neku najveću vrijednost, u suštini
ona se samo povećava, a to do koje će vri-
jednosti stići zavisi od univerzuma i ener-
gije u njemu. Zakon entropije daje odgovor
na najvažnije pitanje sa kojim se u koštac
hvatala svaka kultura tokom istorije - Kako
bi se ljudska bića trebala ponašati u svije-
tu? I ako postoji mišljenje da bi ljudi trebali
djelovati tako da čuvaju i unapređuju život i
postoje brojna pravila koja govore na koji se
način ti ciljevi mogu postići. Zakon entropije
nam pruža sveobuhvatan odgovor. Čuvanje i
unapređenje života iziskuje iskoristivu ener-
giju. Što je više iskoristive energije veći su
izgledi za produženje života u budućnosti.
Ali II zakon termodinamike nam govori da
se zalihe iskoristive energije u svijetu iscr-
pljuju svakim novim događajem. Što više
energije troši svako od nas to manje ostaje
za iskorištavanje životu koji će doći poslije
nas. Znači treba rasipati što je moguće manje
energije. Suština upravljanja je u smanjenju
sila entropije koje teže razgradnji univerzuma
prelaskom u haos i povećanju energije koja
teži organizovanom i sređenom sistemu.
Upravljanje je znači borba sa entropijom, a
pošto je ona uvijek prisutna u sistemu, to će
i borba sa njom trajati dok postoji sistem.
24 januar 2015
“uređenja“ okoline, ali entropija cijelog svemira i dalje
se povećava. Ekološka situacija i energetsko pitanje
predstavljaju dvije strane iste medalje. Iz tog razloga
će se odlučujuća bitka voditi na polju fosilnih goriva.
Naučnici smatraju da će potražnja energije u global-
nim razmjerama porasti za više od polovine današnjih
potraživanja do 2030. godine. Ovo će dovesti do po-
rasta emisije ugljendioksida za 57%, što će povećati
zagađenje. Dovođenje činjenice da ljudi stare u vezi
sa II zakonom termodinamike je, na žalost, tipično. U
istom se smislu evolucija živih organizama shvata kao
suprotna termodinamičkoj, jer živi organizmi su očito
vrlo uređeni sistemi. Ovako gledište čini integrativnu,
organizovanu tendenciju evolucije neobjašnjivom unu-
tar termodinamičkih pojmova, čime bi se evolucijski
proces bitno razlikovao od većine hemijskih i bioloških
procesa. Izlaz iz te suprotnosti nalazi se u činjenici da
živi organizmi nijesu izolovani sistemi, naprotiv, oni
žive od svoje otvorenosti, hrane se proticanjem mate-
rije i energije koja dolazi iz spoljnog svijeta. Otvoreni
sistemi se mogu održati u stabilnom stanju daleko od
ravnoteže smanjujući svoju entropiju ali pritom pove-
ćavajući entropiju svoje okoline. Procesi koji se deša-
vaju u prirodi su nepovratni. Ne možemo unazad vratiti
vrijeme ni proces entropije. Oni su za nas utvrđeni. No,
možemo koristiti slobodnu volju u određivanju brzine
kojom se odvija proces entropije. Zakon entropije je
čista umjetnost, koncept koji zaslužuje divljenje, ali
on ipak u nama pobuđuje samo strah. Ne možemo
prihvatiti činjenicu da će naš fizički svijet jednog dana
nestati kao što ne možemo prihvatiti ni činjenicu da
je naš vlastiti boravak na Zemlji ograničenog trajanja.
Zakon entropije nam, međutim kazuje da svaki doga-
đaj na svijetu predstavlja jedinstveno iskustvo, a ta
jedinstvenost događaja je razlog da postanemo svjesni
poštovanja koje dugujemo svemu što nas okružuje. Či-
tav svijet je prolazan. Kroz njegovu konačnost doživlja-
vamo svoju vlastitu prolaznost, kroz njegovu ranjivost
2015 january 25
svoju ranjivost, kroz njegovu krhkost
svoju krhkost, a konačnost svijeta
O pojmu upravljanja
je neugodan podsjetnik na vlastitu Upravljanje se može definisati kao proces postignuća određenog cilja ili skupa cilje-
konačnost. Živa bića se mogu razvi- va. Ako sistem uvijek ima jedno stanje ne postoji potreba za upravljanjem, ali ako ima
jati u smjeru suprotnom od procesa više stanja postoji potreba za upravljanjem. Sistem upravljanja se sastoji iz dva dije-
entropije zato što upijaju slobodnu la: upravljački sistem ili subjekt upravljanja i upravljani sistem ili objekt upravljanja.
su
Upravljanje ima smisla ako postoji stanje sistema koje
energiju iz okoline. Glavni izvor slo-
će rezultirati ostvarenjem postojećih ciljeva. Na procese
bodne energije je Sunce. Opstanak
u sistemu utiče se upravljanjem, odnosno, usmjerenim
biljnog i životinjskog svijeta zavisi od
djelovanjem na varijable sistema, kako bi sistem prela-
Sunca. Svako živo biće održava se u
zio iz jednog u drugo željeno stanje. Ako se sistemom
životu, jer crpi negativnu energiju iz
ne upravlja on s vremenom prirodno gubi kvalitativnu
svoje okoline, znači hrani se nega-
određenost i mogućnost ostvarivanja cilja, odnosno,
tivnom entropijom. Suprotno opštem raste neodređenost sistema, tj. entropija. Stepen ne-
ou
mišljenju, trošenje sve veće količine određenosti sistema zavisi od raspodjele vjerovatno-
energije za opstanak ljudske jedin- će pojedinih stanja sistema. Za upravljanje su veoma
ke ne znači veću efikasnost - ako je važne informacije jer one povećavaju već raspoloživo
definicija efikasnosti kao smanjenja znanje upravljanja. Razmjena informacija predstavlja
količine rada tačna. Rad nije ništa uslov, kako za odvijanje tako i za efikasnost procesa upravljanja. Kao što je entropija
drugo nego trošenje iskoristive ener- mjera dezorganizacije, tako je informacija koja se predaje nizom signala, mjera orga-
gije. Danas moramo potrošiti mnogo nizacije. Bilo je mnogo pokušaja da se entropija zaobiđe. Vjerovatno najveći izazov
više energije po čovjeka nego što je uputili su zakonu entropije dvojica naučnika J.C.Maxsvell i Ludwig Boltzmann. Maxsvell
to bilo potrebno prije milion godina. je sugerirao da bi inteligentno biće, dovoljno sićušno da može baratati pojedenačnim
Ako se zanosimo vjerovanjem da se molekulom, moglo biti u stanju prekršiti drugi zakon. Maxsvell je predlagao način da
obavlja manje rada zato što ga obav- se ukine entropija bez upotrebe energije spolja, počevši sa maksimalnom entropijom,
ljaju mašine, a ne mišići, onda smo ili stanjem potpune ravnoteže. Upravljanje sistemom je dodavanje novih informacija
u velikoj zabludi. čime se potire entropija. Između entropije i informacije postoje veze - informacija je
Svako živo biće želi da preživi, pro- negativna vrijednost entropije. Ona je mjera za red. Jedini način da se realni sistem odu-
duži svoj opstanak i za sobom ostavi pre prirodnoj težnji porasta entropije je prikupljanje podataka koji ga opisuju i njihova
potomke. To znači da se svaka ćelija, transformacija u informacije koje se koriste za kontrolu rasta entropije. Entropija je mjera
tj. svako živo biće bori, kako se nebi haosa, a količina informacije mjera uređenosti. Postupci kojima se informacije koriste
vratilo u svoje pređašnje stanje, što za smanjenje entropije, odnosno, povećanje organizovanosti sistema predstavljaju
upravljanje u širem smislu. Suština upravljanja je u smanjenju sila entropije koje teže
označava stalnu borbu protiv entropije.
razgradnji univerzuma prelaskom u haos i povećanju energije koja teži organizovanom
Evolucija je prirodan tok u kojem se
i sređenom sistemu. Upravljanje je u stvari borba sa entropijom koja neće nikad presta-
organizmi razvijaju sa nižih ka višim
ti, a to znači da će potreba za upravljanjem tj. regulisanjem postojati dok postoji živi
nivoima i sa nižih ka višim nivoima
svijet. Upravljanje je način djelovanja kojim se osigurava opstanak sistema, djelovanje
organizovanosti. Od dna prema vrhu
kontra prirodne tendencije entropiji, dakle upravljanje = antientropijsko djelovanje,
piramide djeluje proces evolucije, a u
homeostatičko djelovanje, djelovanje na redukciji neizvjesnosti.
suprotnom smjeru sile entropije. Sve što
26 januar 2015
činimo u ovom svijetu nalazi svoj odraz u najudaljenijem i moralni razlozi, uz napomenu da se ovdje potencira
uglu univerzuma, utičući na sve ostalo što postoji. Način ne odnos sadašnje generacije ljudi prema budućim
života na koji ćemo se odlučiti ne tiče se samo nas. On se generacijama, već odnos prema ostalim živim bićima,
tiče svega što postoji, jer mi našim djelovanjem utičemo te prirodi kao cjelini. Razlog za opravdanje koncepta
na svijet što nas okružuje. U analizi veze životne sredine i održivosti može se navesti ekonomski argument da
ekonomije primjećuje se da ljudi u njihovim produktivnim je održivi razvoj efikasniji. Drugim riječima, nepošto-
aktivnostima nijesu samo korisnici energije i materije, već vanje koncepta održivosti, vodi ka neefikasnom pri-
da su oni izumitelji i graditelji u smislu izvora informaci- vrednom razvoju, tj. tendenciji dugoročnog pogorša-
ja ili upravljači entropijom. Treba imati u vidu apsolutna nja odnosa inputa - outputa u globalnim razmjerama.
ekološka ograničenja koja proizilaze iz prva dva zakona I zakon termodinamike, koji kaže da ukupna količina
termodinamike, ali ta ograničenja se ne mogu posmatrati materije i energije u zatvorenom sistemu ostaje ista,
kao fiksna već u funkciji koevolucije. Životna sredina nije ima direktne posljedice na pojavu rezidualnih tokova
samo izvor ograničenja za ekonomski sistem. Ona može ekonomske aktivnosti, tj. zagađenje prirode. Otuda
biti izvor koristi i početka novih oblika ekonomske aktiv- se može zaključiti da zagađivanje nije posljedica se-
nosti zasnovanih na bazičnim ekonomskim promjenama bičnog, lakomislenog ili kratkovidog ponašanja ljudi,
(solarna energija, promjena načina regulacije, zadovolja- već neminovni pratilac ekonomske aktivnosti. Pred
vanje novih vrsta potreba). čovječanstvo se jedino može postaviti imperativ da
Kreacije i inovacije se uočavaju kao izvor za upravljanje tempo zagađivanja životne sredine bude optimalan,
entropijom, što se manifestuje kroz tehnološki progres. tj. usklađen sa mogućnošću obnavljanja ravnoteže u
Zahvaljujući tehnološkom progresu zakon entropije se prirodi i sa principom ekonomske efikasnosti. Drugi
može uravnotežiti boljim korišćenjem solarne energi- zakon termodinamike postavlja neprobojne granice
je, što predstavlja prednost koja se ispoljava u neiscr- kontinuiranom samoobnavljanju prirode, tj. ekoloških
pnosti izvora i što ne stvara polutante. Našu stvarnost sistema. Otuda proističu granice održivog rasta kako
odlikuje visok stepen neizvjesnosti usljed toga što je prirode, tako i ljudskog društva. Ali perspektive čo-
oslonjena na tehnološke kapacitete koji koriste ogra- vječanstva nijesu tako mračne. Prije svega Zemlja nije
ničene resurse. Bez uvažavanja ove činjenice, došlo bi zatvoren fizički sistem, jer neprekidno dobija znatnu
do značajne destrukcije naših osnovnih resursa i naše količinu solarne energije. Ta energija se može koristiti
civilizacije. Uz pretpostavku da tehnologija može da za recikliranje dijela otpada i ponovo stvaranje niske
otkoloni postojeća ograničenja bilo bi to ohrabrenje entropije. Jedan bitan momenat vezan za prirodne re-
uslova života na Zemlji. Ukoliko to ne bude moguće, surse na Zemlji se mora sagledati. To je mogućnost
moraćemo usklađivati uslove života i potrošnje na Zem- dobijanja resursa sa drugih planeta i svemira. Danas
lji sa datim ograničenjima u sistemu održivog razvoja. ovo djeluje kao fantastika, ali nije isključeno da će se
Ako priroda predstavlja vrijednost samu po sebi, tj. ako u budućnosti to i desiti, te će perspektive opstanka
očuvanje biodiverziteta, ili zaliha prirodnih resursa ima civilizacije biti sasvim drugačije. No ukoliko imamo u
opravdanje u stavu da je čovjek samo dio prirode, te vidu današnje mogućnosti, zakon entropije ima ne-
da nema pravo da je nepovratno mijenja, onda je svaki sumnjiv značaj za ekonomiku prirodnih resursa.
vid ekonomske aktivnosti kojim se narušava diverzitet
živog svijeta, ili bogatsvo resursa neprihvatljiv. Ovo su Mr Biljana Mićković
2015 january 27
The View brings attractive stories on
POGLED POGLED POGLED POGLED
innovative solutions from the world
Svijet u izgradnji
in the field of building construction
and interior design, on functional
and attractive architectural solutions,
and the projects that are in progress
DOSTIGNUĆA KOJA ĆE OBILJEŽITI 2015. GODINU in Montenegro and the region.
Pažnju javnosti će ove godine zaokupiti ra- mjeseci, s nadom da će uspjeti da skrene prati ovu jedinstvenu misiju. Sve što znamo
zna dešavanja na polju nauke, od samita pažnju javnosti na jednu od najkomplek- o površini Plutona zasniva se na zamaglje-
o klimatskim promjenama u Parizu, preko snijih bioloških materija na planeti. Jedna nim fotografijama koje je snimio svemirski
slanja prvog britanskog astronauta u svemir, gruda ove tvari može da sadrži milijarde mi- teleskop Habl. Ovo će, pak, biti prvi put da
do ponovnog aktiviranja Velikog hadron- kroorganizama, a za stvaranje samo jednog se jedna ljudska letjelica toliko približi neka-
skog sudarača u CERN-u. BBC je pokušao centimetra tla potrebno je da prođe više od dašnjoj “devetoj planeti” Sunčevog sistema.
da sumira glavna naučna događanja koja 1.000 godina. Više je nego evidentno da ga Nešto ranije, u martu, NASA letjelica Dawn
nas očekuju u 2015. prekomjerno eksploatišemo ili ignorišemo, i približiće se još jednom enigmatičnom objek-
Mnogi već sa nestrpljenjem očekuju da čuju to na sopstvenu štetu. Jer, bez tla nema hra- tu - planetoidu Ceres, koji je otkriven 1801.
snažni zveket motora britanskog superso- ne ni temelja za naš ekonomski, društveni i
ničnog “Bloodhound” automobila kojim će ekološki razvoj.
biti najavljen pokušaj obaranja brzinskog Tokom ove godine, paralelno sa održava-
rekorda od 1.230 kilometara na sat, koji je njem samita o klimatskim promjenama u
1997. postigao Endi Grin u svom “Thrust S Parizu, stručnjaci iz cijelog svijeta okupiće
SC”. Pilot Grin će se ponovo naći za koman- se u jednom drugom francuskom gradu,
dama vozila “bržeg od metka”, koji pokreće Dijonu, na prvoj Globalnoj konferenciji o
Veliki hadronski sudarač (LHC)
kombinacija mlaznog motora Eurofighter biodiverzitetu tla koja bi trebalo da se za- foto: dailygalaxy.com
Typhoona i Falkonove hibridne rakete. Vo- vrši objavljivanjem prvog Izvještaja o stanju
žnja će se obaviti krajem godine u Južnoj resursa tla u svijetu. Nedovršeni poslovi sa
Africi. Krajnji cilj je da se razvije brzina veća univerzumom
od 1.600 kilometara na sat. U 2015. će nakon dvije godine pono-
Godina 2015. će biti i godina kada će se vo proraditi i Veliki hadronski sudarač
od političara očekivati da osmisle i svijetu (LHC). Naučnici CERN-a, evropskog cen-
podare novi univerzalni sporazum o kli- tra za fiziku čestica nadomak Ženeve,
matskim promjenama.Već je izvjesno da NASA letjelica Dawn iskoristili su ovu pauzu da unaprijede
foto: nasa.gov
će nastati jaz između pregovarača u Parizu kolajder. Tokom narednih trogodišnjih
i naučnika o tome šta je neophodno učiniti U julu, letjelica Američke svemirske agencije eksperimenata, subatomske čestice
u pogledu smanjenja svjetske zavisnosti od (NASA) preletjeće u blizini Plutona, misterio- će se u 27 kilometara dugom tunelu
fosilnih goriva. Do novembra iduće godine, znog, zaleđenog kosmičkog tijela, udaljenog sudarati gotovo dvostruko jače nego
sve zemlje, kako bogate, tako i siromašne, 5,9 milijardi kilometara od Sunca. Otkriven ranije. Nakon što su potvrdili postoja-
biće pozvane da ulože napor kako bi se 1930, Pluton je smatran planetom sve do nje Higsovog bozona 2012, naučnici-
smanjila, ili barem stabilizovala emisija 2006. kada mu je status promijenjen i od ma ostaje još “nedovršenog posla sa
univerzumom”, kao što je rješavanje
gasova sa efektom staklene bašte. tada pripada novoj klasi objekata - patuljastih
pitanja tamne materije, antimaterije i
Početkom decembra započela je i Međuna- planeta.“Raščinjavanje” Plutona, međutim,
supersimetrije.
rodna godina tla, koja će trajati narednih 12 neće ni najmanje umanjiti uzbuđenje koje
28 januar 2015
Paviljon u obliku lista Volumen u centru kuće obložen drvetom
foto: inhabitat.com foto: dekleva-gregoric.com
Arhitektonski biro “Jägnefält Milton” je projektovao divni Arhitektonski biro “Dekleva Gre-
Šumski paviljon u obliku lista koji može da nikne u praktič- gorič Arhitekti” je nedavno završio
no bilo kojoj šumi u Švedskoj. Zahvaljujući novoj klauzuli savremenu kompaktnu Krašku kuću
Attefallshus u Švedskoj, male strukture poput ove mogu biti u vjetrovitom dijelu Kraške visoravni.
izgrađene bez dozvole Vlade Švedske. Sa površinom manjom Poznata po svom prekrasnom kreč-
od 25 metara kvadratnih i visinom manjom od četiri metra, njačkom pejzažu, Kraška visoravn
Šumski paviljon ovalnog oblika zadovoljava nove propise, u Sloveniji je obično istačkana sa
stvarajući moderno višenamjensko sklonište u šumskim pre- tradicionalnom arhitekturom malih,
djelima. Šumski paviljon se zasniva na jednostavnom obliku kompaktnih kuća koje skoro i da
lista. Krov u obliku lista je napravljen od olova i on lebdi Uvođenje savremene nemaju prozore. Nasuprot njima,
interpretacije
nad ovalnom platformom, naizgled nošen olako sa jakom foto: dekleva-gregoric.com monolitni dizajn kompaktne Kraške
bazom u obliku stuba. Krovni list pokriva drvenu platformu kuće se istovremeno poziva na ovu
koja ima pod od parketa, što je obrazac koji je u suprotnosti tradicionalnu arhitekturu uz uvođenje savremene intrepretacije
sa prirodnim podom same šume. Kako bi sačuvali energiju sa čistim linijama i minimalnom paletom materijala. Dvospratna
potrebnu za izgradnju, platforma može biti napravljena od kuća od 92 metara kvadratnih površine je izgrađena za mladu
drveta pronađenog na lokaciji gradnje koja će biti očišćena porodicu i posjeduje arhetipičnu formu sa dvovodnim betonskim
kako bi se stvorio prostor za paviljon, što će paviljon uči- krovom, a obložena je sa svijetlim krečnjakom. Monolitna forma
niti što je više moguće održivim. Krov u obliku lista će biti je isprekidana sa krovnim svjetlarnicima i tri velika prozora koji
obezbijeđen u mjestu sa nizom kablova koji su raspoređeni uokviruju poglede ka crkvi na brdu ka zapadu, šume ka jugu i
pod uglovima i privezani za tlo. Ovi kablovi takođe mogu ulazne platforme na istoku. Kako bi napravili kontrast sa fasa-
da djeluju kao kostur za spoljašnji omotač, transformišu- dom hladnog tona, arhitekte su ubacile volumen u centru kuće
ći otvoreni paviljon u zatvoreni prostor koji može da štiti koji je u potpunosti obložen u drvetu. Prizemljem kuće dominira
posjetioce od kiše ili lošeg vremena. Ta spoljašnja koža netretirani drveni volumen koji odvaja tri zajednička prostora koji
bi bila napravlje- uključuju kuhinju,
na od poliuretana, dnevni boravak i ku-
što znači da bi bila patilo. Drvene ste-
dovoljno lagana penice vode do dru-
za laku postavku gog sprata, gdje su
i uklanjanje, ali smješteni spavaća
je takođe i vodo- Moderno višenamjensko sklonište soba, soba za igra- Minimalna paleta materijala
foto: inhabitat.com foto: dekleva-gregoric.com
otporna i jaka. nje i dječija soba.
2015 january 29
PODVODNI DALEKOVOD IZMEĐU NORVEŠKE I BRITANIJE
30 januar 2015
GRAD U MORSKIM DUBINAMA
2015 january 31
Dvorana je u potpunosti
obložena stkalom
foto: domusweb.it
Projekat novog
njujorškog terminala
foto: aia.org
Kada je 2004. godine projekat novog njojorškog WTC PATH DRAMATIČNI PROFIL KONCERTNE DVORANE
(World Trade Center Port Authority Trans-Hudson) terminala
predstavljen, naišao je na opšte odobravanje, a zadovoljio Arhitektonski biro “Barozzi Veiga” iz Barselone je nedavno
je čak i one koji su tražili da svaka gradnja na tzv. Grand Ze- završio koncertnu dvoranu u Poljskoj koja je u potpunosti
rou sadrži nešto metaforičko. Odabrani projekat španskog obložena staklom i slična je skupu ogromnog bijelog kvarca
arhitekte Santjaga Kalatrave simbolizuje pticu, a za razliku koji viri iz zemlje. Sa zašiljenim krovnim ravnima, dramatični
od obližnjeg, tamnog memorijalnog prostora žrtvama 11. sep- profil zgrade je inspraciju vukao iz “fragmentisanog urbanog
tembra 2001, novi terminal karakteriše bjelina. profila” poljskog grada Ščećin i završen je sa lijepo uređenim
Kada terminal bude završen, što se očekuje krajem 2015, biće pozorišnim i prizmatičnim enterijerom. Arhitektonski biro
to treći najveći terminal u Njujorku, odmah iza Grand Central “Barozzi Veiga” je osvojio konkurs za projektovanje zgrade
terminal i Pensilvanija Stejšena. Biće to i važna veza prigrad- Koncertne dvorane Ščećinske filharmonije prije sedam godina.
skih vozova s njojorškom podzemnom željeznicom, ali i prvi Umotana u providnu fasadu od rebrastog stakla, koncertna
reprezentativni terminal u južnom dijelu Menhetna još od dvorana od skoro 13.000 metara kvadratnih je ispunjena sa
rušenja istorijskog terminala Hadson zatvorenog i demolira- obilnim prirodnim svijetlom u toku dana i sija kao sjajni bi-
nog početkom 1970-ih za potrebe izgradnje Vord Trejd Centra. jeli fenjer noću. Biro je inspiraciju crpio iz muzičkih orgulja,
Aktuelni PATH projekat karakterše prepoznatljivi Kalatravin i masu objekta uobličio na sličan način - sa mnogim tankim
rukopis, a to nije ni prvi željeznički terminal koji je projekto- vertikalnim elementima nagomilanih u jednu impresivnu for-
vao. Njujorški projekat je od samog početka doživio niz iz- mu. Višespratna koncertna dvorana se sastoji od simfonijske
mjena, a neke od njih uslovilo je i radikalno povećanje cijene dvorane kapaciteta od 1.000 mjesta, manje koncertne dvorane
izgradnje, pa se od nekih planova i odustalo. Novi terminal za kamernu muziku sa 200 mjesta, kao i sa različitim prosto-
tako neće imati pokretni krov, kako je inicijalno zamišljeno, rijama za sastanke. Iako je veći dio unutrašnjosti uglavnom
te će biti zakinut za još neke detalje. Čitav projekt nije lišen ni bijele boje i minimalistički urađen, glavna simfonijska sala
kritika, a neke od njih krenule su i s prvim obrisima centralne ima dramatičn i teksturalni dizajn. Ugaoni trouglasti paneli
kupole te s ranijim puštanjem u promet nekih već dovršenih i dezeni vire sa zidova i plafona dvorane, a pokriveni su sa
djelova novog terminala. bogatom i reflektivnom zlatnom bojom.
32 januar 2015
Obnavljanje tvrđave Mamula
foto: montenegroprospects.com
Arhitektonski biro “Vincent Callebaut Architecture” je Vlada Crne Gore i kompanija “Oraskom“ usaglasili su Predlog ugovora o
nedavno predstavio planove za transformaciju Pariza dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom “Mamula“. O predlogu
u futuristički “pametni“ grad koji izgleda više kao ma- treba još da se izjasne Savjet za privatizaciju i Vlada Crne Gore. “Oraskom“
krostudija prašume nego urbana džungla. Pametni grad nudi izgradnju luksuznog hotela, ali sa očuvanjem kulturnog nasljeđa.
biroa “Vincent Callebaut Architecture” je naručen kao “Pregovarački timovi Vlade Crne Gore i kompanije ‘Oraskom’ Development
dio Klimatskog energetskog plana Pariza, i on prikazuje ‘holding AG’ su nakon više sastanaka usaglasili Nacrt ugovora o dugo-
kako bi Pariz iz 2050. godine mogao da usvoji održivost ročnom zakupu. U toku je postupak potvrđivanja dogovorenog Nacrta
radi stvaranja zdravije budućnosti uz zadržavanje svo- ugovora obje strana, kao i priprema sjednice Tenderske komisije, a potom
je istorijske estetike i ispunjavanje svojih dugoročnih i Savjeta i Vlade. “Oraskom“, koji gradi turistički kompleks i na Luštici,
energetskih ciljeva. kako prenose mediji, ponudio je da “Mamulu“ zakupi na 49 godina po
Projekat uključuje Planinski toranj i druge zelene ne- cijeni od 1,5 eura po metru kvadratnom, a da morski akvatorij ostrva za-
bodere inspirisane prirodom i koji se uklapaju u okvi- kupi po cijeni od 90 centi za metar kvadratni. To je, kako navode, upola
ru postojeće urbane matrice grada. Objekti koriste niz više nego što je Vlada odredila kao minimum na tenderu za zakup ostrva.
zelenih građevinskih strategija uključujući pasivno gri- Vizija “Oraskoma“ je da se obnovi tvrđava “Mamula“ očuvanjem kulturnog
janje i hlađenje, sakupljanje kišnice, kao i žive zelene nasljeđa i promovisanjem istorijskog karaktera ostrva i na taj način stvori
zidove koji ulivaju svjež vazdu u užurbanu metropolu. vodeća destinacija za Bokokotorski zaliv kao jedini ostrvo Spa Leisure
Projekat takođe integriše zajedničke bašte i zelene hotel u Crnoj Gori. Pri tome će se očuvati prirodno i istorijsko okruženje,
prostore, podstičući stanovnike da unesu aspekte ru- ali će se ono kombinovati s modernim hotelskim sadržajima, ugostitelj-
ralnog života u urbani prostor. Futuristička vizija Pariza skim objektima, sportskim i zabavnim sadržajima kojima će se udovoljiti
predviđa korišćenje prostora i materijala na najefikasni- zahtjevima različite klijentele ali je predviđeno da projekat bude pozicio-
ji mogući način - fasade u obliku saća na neboderima niran kao luksuzni hotel s 4 + ili 5 zvjezdica. Naziv hotela će biti “Mamula
služe kao solarni generatori koji sakupljaju sunčevu ostrvo Hotel & Spa” i biće otvoren najduže pola godine od momenta kad
energiju i proizvode biogorivo. “Filosvjetla“, koja se započne s radom. Programom projekta trenutno su predviđene 23 hotel-
nalaze na vrhovima nebodera, proi- ske sobe, četiri ugostiteljska objekta, istorijski zaštićeni prostor (spo-
Projekat uključuje
zelene nebodere zvode svjetlost i energiju korišćenjem men soba), recepcija,
foto: inhabitat.com vjetroturbina. Neboderi su takođe spa centar, mini mar-
mješovite namjene, podstičući in- ket, pristanište, dva
tegraciju poslovanja, stanovanja i glavna bazena, dva
komercijalnih preduzeća, što uma- mala bazena sa reci-
njuje potrebu za transportom i pre- kliranom vodom, klub
vozom na dnevnoj bazi i smanjuje Tradicionalno u kombinaciji sa modernim za vodene sportove i
foto: cdm.me
troškove goriva i zagađenje grada. ostali prateći sadržaji.
2015 january 33
pupinov most za razvoj novih investicija
Izvori
34 januar 2015
SP
EK
KT
TI
VA
PE
RS
PE
PE
RS
PE
A
IV
KT perspective represents Nikola
KT
IV
PE
A Rašović, third-grade student of elec-
RS
PE
trical school in Podgorica, the best
young researcher in the previous
RAZGOVOR: year. It’s been almost a decade since
Nikola Rašović, najbolji this sixteen year old Montenegrin re-
mladi istraživač searcher got his first computer, and
u Crnoj Gori he immediately became interested in
it. Actual results followed very quick-
ly. Nikola had been working in his
father's garage on complex projects
that have been awarded in the coun-
Tehnologijom try and abroad. He came into focus of
domestic and foreign media when he
Š
esnaestogo- učešćem na takmi-
dišnjak Nikola čenju koje je orga-
Rašović, uče- nizovala Britanska
nik trećeg razreda obavještajna služba
Elektrotehničke ško- Nikola kao pobjednik na Sajmu pronalazača ’GCHQ’. Zavidnim
le u Podgorici, pro- znanjem otvorio je
glašen je za najuspješnijeg mladog sebi vrata ove ne baš tako pristupač-
crnogorskog istraživča u 2014. godini. ne organizacije, koja mu je ponudila
Nikola je počeo da istražuje još kao posao.
devetogodišnjak kada je od oca dobio O svijetu u kom se perfektno snalazi,
kompjuter. Vrlo brzo uslijedili su prvi Nikola Rašović govori za Pogled.
rezultati: kompleksni programi i pro-
jekti, učešća na domaćim i inostranim Nikola, najuspješniji si mladi istraživač u
takmičenjima sa kojih se vraćao kao Crnoj Gori. Možeš li nas uvestu u priču koja
prvonagrađeni. Ministarstvo nauke te iz godine u godinu sve više oblikuje, koja
Crne Gore, prepoznajući veliki trud, te zahvaljujući talentu i konstantnom anga-
talenat i inovativnost Nikole Rašovi- žovanju dovodi do zadivljujućih rezultata?
ća, proglasilo ga je najboljim mladim “ Priča je počela kada mi je kao devetogo-
istraživačem u zemlji. dišnjaku otac kupio prvi kompjuter. Već slje-
Nedavno, veliku pažnju kako domaćih deće godine u hrvatskom časopisu ‘Enter’
PE
tako i svjetskih medija, mladi crnogor- izašao sam sa svojim programskim kodom, RS
A
IV
PE
KT
IV
RS
A
PE
PE
RS
VA
2015 january 35
PE
TI
KT
EK
IV
SP
SP
EK
IV
KT
TI
VA
PE
RS
PE
PE
RS
PE
A
IV
KT
KT
IV
PE
A
RS
PE
Rašović na dodjeli priznanja Ministarsva nauke Crne Gore, foto: vijesti.me
C kalkulator. Kasnije, sa svojih dvana- za najkompleksniji pronalazak. Poslije du, potom ‘Star Trek’ koji je održan u
est godina položio sam sertifikat ECDL. sajma sam napravio inovaciju ‘Agnec hotelu ‘Ramada’, gdje sam pobijedio.
Prvo predavanje sam održao na Fakul- naočare’ (inovacija koja pomaže ljudima Drugo predavanje sam održao u Muze-
tetu tehničkih nauka u Novom Sadu na sa smetnjama u razvoju). ‘Agnec nao- ju savremene umetnosti, u sali ‘Nikola
temu ‘Bitcoin Mining’ sa svojih petnaest čare’ sam predstavio na UNICEF-ovoj Tesla’, na temu ‘Home Automation for
godina. Prvi sam na Balkanu koji je sa konferenciji ‘Active Talks’, a zatim sam 50 euros’. Učestvovao sam i na takmiče-
toliko godina (15) položio CCNA sertifi- na Hakatonu koji je održan na FIT ‘Me- nju ‘Cyber treasure hunt’ britanske oba-
kat, a potom i MCSA sertifikat. diteran’ dobio prvu nagradu za najbolju vještajne službe’GCHQ’, na kojem sam
Uslijedila su takmičenja. Prvo sam uče- inovaciju, u kategoriji do dvadeset jedne dobio ponudu za posao. Uslijedila je i
PE
stvovao na Sajmu mladih pronalazača, godine. Uslijedio je ‘Telekom Innovation nagrada Ministarstva nauke Crne Gore RS
A
IV
PE
KT
gdje sam dobio prvu nagradu i nagradu Contest’ gdje sam dobio drugu nagra- za najboljeg mladog naučnika u državi.” KT
PE
IV
RS
A
PE
PE
RS
A
36 januar 2015
IV
PE
KT
KT
E
IV
SP
SP
EK
TI
VA
P E
RS
PE
PE
RS
PE
A
IV
KT
KT
IV
PE
A
RS
PE
PE
RS
PE
KT
IV
A Rašović predstavlja projekat
PE
RS na Tehničkom fakultetu u Novom Sadu
PE foto: Privatna arhiva
KT
IV
A
PE
RS
PE
KT
IV
A
PE
RS
PE
KT
IV
A
Mnogi tvoji vršnjaci posjeduju kompju- U centru pažnje domaćih i inostranih “Kompleksnije projekte stvaram u tati-
tere, ali njihova intersovanja su uglav- medija dospio si nedavno kao uspješan noj garaži, dok jednostavnije rješavam
nom drugačija. Šta je tebe opredijelilo učesnik u takmičenju Britanske obavje- u svojoj radnoj sobi.”
da se baviš složenijim prstupom - istra- štajne službe “GCHQ”. Kako si se prija-
živačkim? vio na takmičenje i sa kakvim složenim Koliko si povezan sa ljudima koji imaju
“Ovakav pristup me ispunjava. Nudi mi zadatkom si se borio? slična intersovanja kao ti? Da li je neko
mogućnost da pomažem ljudima. Pomoću “Takmičenje je bilo samo za Britance. prijateljstvo donijelo i zajednički proje-
tehnologije pokušavam da život učinim Pošto se radilo o obavještajnoj službi kat ili više voliš da djeluješ samostalno?
ljepšim i dostojanstvenijim.” i tajnim podacima, nisu mogli da uče- “Povezan sam sa mnogim naučnicima
stvuju takmičari iz drugih zemalja. Ali u svijetu, najviše iz Engleske i Amerike.
Tvoj rad vrlo brzo je dao i konkretne re- ja sam se prijavio kao Britanac. Zadatak Kada je riječ o projektima više volim da
zultate. Možeš li nam se pohvaliti svojim se sastojao od pet kodova koji su uz po- djelujem samostalno.”
prvim projektom? moć određenog znanja iz programiranja
“Prvi projekat je bio Kućna automatika. i kriptografije morali da budu riješeni.” Čime si sada profesionalno preokupiran?
Ovako nešto već postoji ali je izuzetno “Imam mnogo ideja na kojima trenutno
skupo (par hiljada eura), a ja sam ga na- Vrlo brzo uslijedio je i poziv iz crnogor- radim, ali za sada ne bih da ih otkrivam
pravio za svega pedesetak, i na taj način skog Ministarstva unutrašnjih poslova. dok ne budu u potpunosti završene.”
omogućio da bude pristupačan svima. Kako iz sadašnje perspektive posmatraš PE
RS
Potrebno mi je bilo oko tri mjeseca za na budućnost? Gdje bi volio da se tvoji PE
KT
njegovu realizaciju uz određeno znanje profesionalni angažmani nastave? IV
A
iz programiranja i elektronike. Projekat “Gdje god budem volio bih da promo- PE
RS
obuhvata uključivanje/isključivanje ure- višem i da pomognem svoju državu.” PE
KT
đaja, podešavanje parametara, takođe IV
A
PE
sadrži i manju kućnu-meteorološku sta- Kako izgleda dan mladog genijalca? RS
PE
nicu koja mjeri sve aspekte kao i sun- Možeš li nam opisati ambijent u kom KT
A
IV
IV
KT
RS
RS
PE
PE
KT
VA
2015 january 37 IV
TI
A
EK
P
SP
Kad se zakon
DRUGAČIJI POGLED
38 januar 2015
different view confronts us with everyday life of people with disabilities, with their constant adjustment to conditions or
absence of it, that result from the negligence of both individuals and institutions in the country. People with disabilities
in Montenegro hardly see the progress, they are waiting and hoping that some new law will change the general picture of
the cruel reality, first of all different Law on Spatial Planning and Building Construction, which is currently being amend-
ed. The question that is waiting an optimistic answer is final change of situation in the field of accessibility for persons
with disabilities, as well as raising the awareness and responsibility of all in the chain - from individuals to institutions.
ne plaćaju kao i drugi građani i da nije- Direkcija javnih radova je raspisala ten-
jedan dio objekata sagrađen nakon
su jednako obavezni prema osobama s der za izradu tehničke dokumentacije tek
2008. godine, sada se i oni naknadno
invaliditetom, kao i prema sebi. I to ne 30. aprila, 2014. godine, dakle nakon
prilagođavaju i rekonstruišu, jer ranije
samo zakonodavna vlast, nego upravo pola godine od usvajanja. Nakon toga
u istima nijesu ispoštovani standardi
i izvršna i sudska. je uslijedio izbor projektanata, pa izrada
pristupačnosti. I takve činjenice nijesu
U diskusiji sam pričala o osjećanjima kad tehničke dokumentacije... Taj proces je
samo problematične s aspekta nepo-
nam se stalno govori da smo skupi, da s aspekta osoba s invaliditetom trajao
štovanja prava osoba s invaliditetom,
se strpimo, da ih razumijemo. Pitam, da jako dugo, iako bi svi “s druge strane”
nego generalne neodgovornosti kada
li mogu da zamisle da pokrenemo postu- imali opravdanja za svoj dio posla, i Mi-
su u pitanju sredstva građana.
pak za zaštitu od diskriminacije protiv nistarstvo održivog razvoja i turizma, i
I na kraju, opet se još jednom mijenja Zakon
onih koji nam garantuju ljudska prava. Direkcija javnih radova, i projektanti, i
o uređenju prostora i izgradnji objekata
Pitam se kako građani da nam ne krše nadležni u institucijama koje su defini-
i u sadašnje izmjene su uključeni, pored
ljudska prava, kako osobe s invaliditetom sane Akcionim planom, i Vlada. predstavnika Ministarsva održivog razvoja
da budu osnažene da se same bore? Kao i turizma, predstav-
Osobe s invaliditetom i dalje samo čekaju
odgovor na sve to, oni su nam upravo nici i Savjeta za pro-
i ne vide napredak, dok se drugi brinu da li
rekli kako je Skupština pravo mjesto da storno planiranje,
se održi ovakva konferencija, baš zato
će se promijeniti estetski izgled neke zgrade Uprave za inspek-
što je nepristupačna. Da, bitno je da je cijske poslove, Glav-
stare preko 60 godina, da li će morati da se
to bio “visoki nivo”. Rekli su nam i da nog grada - Podgori-
sruši ili pomjeri neki zid, da li će morati da se
nije bitno kako smo ušli, nego kako su ca, Arhitektonskog
nas dočekali. mijenjaju vrata, da li je neka “stara zgrada” i Građevinskog fa-
Pričaju nam kako je Skupština u zgradi
u vlasništvu institucije koja se nalazi u njoj kulteta, Inženjerske
rađenoj 1954, kao da tada nije bilo osoba komore Crne Gore,
s invaliditetom. I na kraju se izvinjavaju
Na kraju, svega dio novca zbog trezorskog Zajednice opština, Uprave za zaštitu kul-
Mimi, a ne hiljadama onih koji su napo-
načina poslovanja je vraćen u budžet, turnih dobara, Unije poslodavaca, NVO
lju, i koji nikada nisu ušli u Skupštinu.
dok su i dalje nepristupačne i bolnice sektora i drugih institucija. Pitam se da li
i škole i ministar- takav sastav Radne grupe obećava nešto,
Skupština je jedan od trinaest objekata stva i sudovi...I da li će se promijeniti situacija u oblasti
koji su 2013. godine prepoznati kao nije mnogo druga- pristupačnosti, povećati svijest i nivo od-
“prioritetni” i definisani Akcionim planom čija situacija povo- govornosti svih u lancu, od pojedinca do
dom pristupačno- institucije? Da bih bila optimista i vjerova-
za prilagođavanje objekata za 2014. godinu. sti novosagrađenih la, za početak bi sve institucije koje imaju
Ipak, 2014. godina je prošla, ali Akcioni plan objekata, na primjer predstavnika u Radnoj grupi, sa ovog spi-
nije realizovan iako ga je Vlada usvojila na onih na nivou Glav- ska i šire, morale prve da ispoštuju Zakon
sjednici u oktobru 2013. godine nog grada. Iako je na čijim izmjenama i dopunama rade.
2015 january 39
PROJEKAT PROJEKAT PROJEKAT PROJEKAT PROJEKAT PROJEKAT PROJEKAT PROJEKAT
40 januar 2015
$1&+25$*(
25$+29$&
53
(
(5,*
9
=21(
21
5$7,
6(3$
$1&+25$*(
.$0(1$529,ƚ,
$1&+25$*(
6+,3<$5'%,-(/$
53 352326('
/$5*(9(66(/
0225,1*
53
5(67 5,/72
$3
5,&. 129(
('$
6(3$
5$7,
5(67 5,/72
1&+2 (5
21=21
$3
(.8
0%
0%2 $1&+25$*(
5,&. 129(
5,1*
56., 325720217(1(*52
7-(
61$&
('$
53
1&+2 (5
0%
5,1*
(;
&/
86
,2
1=
21
(
12
=$
,1
%5
6,'
$1
(3
-(
$6
13
6$
52
*(
/$
=
53
jahte “Ocean Victory“ od 8.000 tona prometa - prevashodno jahtaša, složene dova, nasukanja, potonuća, izbijanja
deplasmana, pravi mali kruzeri. Situaci- meteo uslove, navigacijski teška područ- požara na brodu te zagađenja mora sa
ju dodatno usložnjava par stotina jahti ja poput Kumborskog i tjesnaca Verige, plovila, a koje su izdvojene kao ključne
koje dolaze u manje bokeljske marine nepostojanje jedinstvene pilotske službe opasnosti koje prijete zalivu.
i pristaništa, manji tankeri koji dovoze za cio zaliv, te nedovoljnu pokrivenost Da bi se stanje unapredilo, eksperti “Fu-
avio-gorivo na “Jugopetrolov“ avio-servis pojedinih djelova Boke Kotorske radar- ture Focusa“ predložili su uvođenje mo-
u Bonićima kod Tivta, te stotine manjih skim nadzorom i radio signalom, kao i dernog i detaljnog sistema nadzora i
čamaca, plovila za sport i rekreaciju i tu- potpuno odsustvo pokrivanja plovnih upravljanja brodskim saobraćajem VTMIS
rističkih brodića koji voze vodama zaliva. ruta u Boki video-nadzorom. Iako ozbilj- (Vessel Traffic Management and Informa-
Među faktore koji utiču na povećanja ni- nijih incidenata, izuzev polupotonuća tion System) u Boki koji bi bio svojevrsni
voa rizika za sigurnost plovidbe u zalivu, trgovačkog broda “Mexica“ u Bijeloj, na morski pandan kontrole letjenja, kao i
stručnjaci sa Malte i iz Velike Britanije sreću nije bilo proteklih godina, ukupno uvođenje posebne baze podataka i in-
izdvojili su gust pomorski saobraćaj to- stanje ocijenjeno je kao “neprihvatljivo“ formacionog sistema BAYNET sa koje bi
kom ljetnjih mjeseci, neodgovorno po- i preporučen niz mjera koje bi trebale sve informacije bile u realnom vremenu,
našanje pojedinih učesnika pomorskog znatno smanjiti rizike od sudara bro- dostupne državnim organima i akteri-
2015 january 41
Minikruzer u blizini ostrva
Gospa od Škrpjela Zaliv treba da ostane čist,
ma pomorske privrede. VTMIS je inače, i podrške u plovidbi pomorskim objekti-
lijep i zaštićen
složeni tehnički i informacioni sistem, ma, organizaciju plovidbe i upravljanje “Boka Kotorska je jedno od najljepših
namijenjen za praćenje, upravljanje i pomorskim saobraćajem. mjesta koje sam u životu vidio, a luka
organizaciju pomorskog saobraćaja u Kapetan duge plovidbe John Galea iz Kotor je fantastično pozicionirana u od-
unutrašnjim morskim vodama, teritori- “Future Focusa“ smatra da za zaliv Boke nosu na okruženje koje je pod zaštitom
UNESCO-a. Morate učiniti sve da ne do-
jalnom moru i epikontinentalnom poja- treba implementirati još jedan, poseban
zvolite da neki ozbiljniji incident naruši
su određene države. Uprava pomorske VTMIS, koji sigurno neće biti ni malo jef-
sjajne mogućnosti pomorske privrede
sigurnosti Crne Gore trenutno sprovodi tin, ali koji može preduprijediti nesreću
ovog dragulja prirode, odnosno da za-
projekat vrijedan 1,8 miliona eura uvođenja u kojoj pored gubitka ljudskih života,
liv ostane čist, lijep i zaštićen za vašu
VTMIS-a na Crnogorskom primorju sa tri ekologija,a time i ekonomija Boke Ko-
djecu“, ističe ekspert “Future Focus-a“,
nove senzorske stanice - na Obosniku u torske zasnovana na turizmu, može pre-
iskusni britanski morski vuk, kapetan
Boki, Crnom rtu kod Bara i brdu Mavrijen trpjeti gotovo nenadoknadivu štetu.
Peter Pierce, koji je godinama upravljao
kod Ulcinja, a sve to u cilju povećanja Predlaže se da se pored postojeće mo- organizacijom i nadzorom pomorskog
sigurnosti pomorske plovidbe, efika- derne VTS (Vessel Traffic Service) mo- saobraćaja u luci London. On je naglasio
snosti pomorskog saobraćaja i zaštite nitoring stanice koju Uprava pomorske da sve što od savjeta eksperata prihvati,
morskog prostora u Crnoj Gori. sigurnosti Crne Gore već gradi i oprema osim kroz izgradnju i opremanje nedo-
Novi VTMIS koji će pokriti more pred na- na brdu Obosnik na Luštici, cijeli sistem stajuće tehnološke infrastrukture, država
šom obalom, ali ne i unutar zaliva Boke, nadopuni sa još tri obalna radara koji mora jasno propisati u svojim zakonima
obuhvata prikupljanje podataka o po- bi pokrili djelove Risanskog, Kotorskog i pravilnicima, kako bi se svi prekršioci
morskim objektima i pomorskom sao- i Topaljskog zaliva, a koje “ne vidi“ ra- mjera sigurnosti plovidbe u Boki, mogli
braćaju, davanje podataka pomorskim dar sa Obosnika. Na tom brdu je inače, lako i brzo sankcionisati.
objektima, davanje plovidbenih savjeta izvođač radova, italijanska firma “El-
42 januar 2015
Instaliranje automatskih
meteo stanica
Eksperti “Future Focus-a“ sugerišu i in-
staliranje tri automatske meteo-stanice
i postavljanje kamera visoke rezolucije
za video nadzor na ukupno 12 lokacija
duž obala Boke. Sve to, uvezano sa AIS
transponderima i propisanim obaveznim
javljanjem plovila iznad određene veliči-
ne na ukupno pet tzv. reporting-pointa,
trebalo bi da omogući neprekidan uvid u
sva dešavanja na moru zaliva i značajno
podigne nivo sigurnosti plovidbe.
Predloženo je i obilježavanje hridine Plo-
ča na ulazu u zaliv gdje je dubina mora
samo 11,7 metara, posebnom signalnom
bovom, uvođenje separacionih zona od-
Megakruzer u Boki
vojene plovidbe u Kumborskom i tjesnacu
Verige, precizno definisanje granica pod- kao i svojevrsni semafori jer tim najužim te uvođenje drastičnih kazni za sve koji
ručja luka, jasno pozicioniranje sidrišta dijelom Boke, može ploviti naizmjenično velikom brzinom i stvaranjem valova, pri-
za Porto Montenegro i brodogradilište samo po jedan veći brod. činjavaju štetu drugim plovilima i objek-
Bijela, te uvođenje zabranjene zone za Za Luku Kotor je predloženo definisanje tima uz obalu. Eksperti traže i uvođenje
plovila u moru u blizini sjeverozapadnog meteo-limita u brzini vjetra kada prestaje jedinstvenog radio kanala za komunikaciju
praga piste tivatskog aerodroma, kao i saobraćaj velikih kruzera, uvođenje asi- brodova i obale, stvaranje jedinstvene pi-
direktne radio veze koja će omogućiti stencije remorkera za te brodove, kao i lotske službe i uvođenje stalnih policijskih
kontrolorima letjenja na tornju aerodro- praksa da velike brodove koji ulaze ili izla- i patrola Lučke kapetanije na moru, te da-
ma, da upozore brodove da se ne smiju
ze iz zaliva, prate manja plovila “čisteći“ vanje većih ovlašćenja lučkom kapetanu
približavati zabranjenoj zoni u blizini piste.
im put od manjih barki, kupača i glisera. u Kotoru da organizuje, nadzire i sprovo-
Sugeriše se i revizija važećih ograničenja di kontrolu sigurnosti plovidbe u zalivu.
man”, kompletirala novu senzorsku sta- u maksimalnoj brzini plovidbe zalivom, Siniša Luković
nicu koja uključuje savremeni radar, AIS
(Automatic Identification System) baznu
stanicu, VHF simpleks primopredajnike,
VHF dupleks primopredajnike, meteo
senzore i radio goniometer.
Za samu kotorsku luku predlaže se se-
zonska zabrana sidrenja manjih plovila
duž muljanske i obale u Dobroti da bi se
velikim kruzerima dalo više prostora za
manevar, a u tjesnacu Verige bi se trebali
instalirati posebno jaki svetionici za maglu,
Velike gužve na moru u Boki
2015 january 43
STUDIJA
44 januar 2015
Mapa autoputa
2015 january 45
autoput, kompjuterska animacija autoput
foto: autoput.me kompjuterska animacija
46 januar 2015
skica
autoputa
2015 january 47
NAGRADA MIS VAN DER ROE:
crnogorski predstavnici
48 januar 2015
Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske
kasarne prije i poslije intervencije
zapadna (gore) i istočna (dolje) strana
Mletačka bolnica/
Austrougarska kasarna,
Herceg Novi
2015 january 49
Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske kasarne
prije i poslije intervencije, pogled sa Trga Mića Pavlovića
koja vrlo jasno ukazuje na jedan od mo- je i interpolacija - upravo iz razloga što zatečene manjkavosti i propuste u tre-
gućih metodoloških pristupa i pravaca produkt Marlovićevog djelovanja bez tmanu okolnog prostora, pogotovo one
intervenisanja u zaštićenim zonama. sumnje kvalitativno doprinosi afirmaciji na koje nije moguće direktno uticati, ni-
šireg kulturno-istorijskog poteza. Do- kako ne treba shvatiti kao smetnju već
Intervencija u kontekstu voljno je uporediti fotografije ruine pri- kao podsticaj odgovornom djelovanju. U
interpolacije kao metodološkog je intervencije i fotografije obnovljene ovom konkretnom slučaju postojala je i
postupka zgrade i uvjeriti se u ispravnost upravo gotovo bezoblična ruina, kao zaseban
iznijete teze. problem u kontekstu protoka vremena,
Ako krenemo od najednostavnije definicije Ivo Maroević, poznati hrvatski istoričar tj. svega što se dešavalo sa zgradom od
pojma interpolacija, koja bi glasila: kva- umjetnosti, ukazuje na tri vrste proble- kada je sagrađena. Nakon valorizacije - ili
litativno mijenjanje zatečene morfološke ma vezanih za fenomen interpolacije: uporedo sa procesima valorizacije, što je
strukture novim vrijednostima - za razliku zakonitosti, metode i opasnosti. češći slučaj - dolazi najosjetljivija faza:
od pukog kvantitativnog popunjavanja Prva vrsta problema je zapravo najkom- kreativni proces utvrđivanja prostornih
prostora novim sadržajima - onda Mar- pleksnija i odnosi se na adekvatnu valori- odnosa - ili faza identifikacije sa prosto-
lovićeva intervencija u hercegnovskom zaciju prostora u kojem se djeluje - kako rom. Ono što povezuje fazu valorizacije
Starom gradu nije samo rekonstrukcija uže lokacije, tako i šireg okruženja - ili, i fazu identifikacije, naglašava Maroević,
i reastauracija ruinirane zgrade sa jed- drugim riječima, valorizaciju zatečenog upravo je kreativnost umjetnika-arhitekte,
nim zanimljivim rješenjem koje spada stanja. Adekvatna valorizacija podrazu- bez čijeg je nesputanog stvaralačkog anga-
u domene tipološke rehabilitacije - već mijeva i eksplicitno pozitivan stav - sve žmana nemoguća uspješna interpolacija.
50 januar 2015
Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske kasarne,
sjeverna fasada i mali kameni most za pristup
krovnoj lođi sa Trga Mića Pavlovića
Na osnovu utvrđenih zakonitosti određuje Radovan Ivančević tvrdi da u kvalitativnom davine koja je trajala dva vijeka. Fratri
se metod pristupa interpolaciji. Maroević smislu interpolacija omogućava dva dijame- kapucini (katolički crkveni red) dolaze u
razlikuje četiri osnovna pristupa, tj. meto- tralno suprotna učinka: novom vrijednošću Herceg Novi naredne godine i na ostacima
da: faksimil, prilagođavanje, naglašavanje mogu se valorizirati postojeće vrijednosti džamije u Donjem gradu, uz južni bedem
i kontrast. Marlovićev metod je negdje (međuvrijednost među vrijednostima) - a trvđave, uz podršku providura Jeronima
između faksimila - iz razloga što je ovdje moguće je i “krivotvoriti” cjelinu u koju se Kornera, osvajača Herceg Novog, podižu
ipak riječ o restauraciji i rekostrukciji - i nešto umeće. Iz tog razloga problem inter- crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije
prilagođavanja - što podrazumijeva te- poliranja zahtijeva višedimenzionalno išči- (crkva je kasnije posvećena sv. Franji, a
žnju što suptilnijeg naglašavanja novog tavanje jednako i u odnosu prema prostoru od 1976. nosi naslov sv. Leopolda Bog-
prisustva u zatečenom prostoru. Ako su kao i prema vremenu. Dakle, Marlović se, dana Mandića (1866- 942), Novljanina
gabariti vješto izbalansirani - a oblikovanje uz sve ostalo, bavio i interpoliranjem nove koji je 1983. godine od strane pape Ivana
nužno racionalno - Marović smatra da je strukture u degradiranu kulturno-istorijsku Pavla II proglašen za sveca) i samostan.
riječ o uspješnoj interpolaciji po metodu cjelinu - i to na način da je nesumnjivo U neposrednoj blizini crkve i samostana,
prilagođavanja. Opasnosti koje stoje na afirmisao okruženje u kojem je djelovao. sa istočne strane, podižu bolnicu - koja
putu uspješnoj interpolaciji su brojne - i će nešto više od tri vijeka kasnije postati
nesagledive - međutim, ako interpoalcija Istorijski pregled predmet Marlovićeve intervencije.
dosegne razinu “injekcije za novi život Na uzdignutom platou sa sjeverne stra-
grada”, kako kaže Krešimir Galović - onda Mlečani su zauzeli Herceg Novi 1687. ne, unutar zidina, nalazi nova crkva sv.
se može reći da je uspješna. godine, što je označilo i kraj turske vla- Jeronima, sagrađena 1857. godine, i zvo-
2015 january 51
Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske kasarne, faze intervencije
nik visok 18 metara - koji je građen kad lizacije bila neučinkovita, iz razloga što zacije - što zapravo podrazumijeva znat-
i prvobitna crkva sv. Jeronima, dakle u se zgrada nalazila na klizištu. na odstupanja od autentičnih obrazaca
godinama neposredno nakon što su Mle- građenja i postepeno nestajanje kamenih
čani zauzeli grad. Na platou - koji danas Marlovićeva intervencija fasada, kao glavne odrednice arhitekton-
nosi ime Mića Pavlovića - nalazi se i Mu- skog narativa pomenute ambijentalne
zička škola (bivša gradska gimnazija). Srđan Marlović je 2007. godine angažo- cjeline. Ključni volumetrijski problem u
Dakle, nekadašnja Mletačka bolnica je van na projektu obnove i revitalizacije okviru Marlovićevog projekta odnosio se
u XIX vijeku služila kao Austrougarska zgrade bivše Mletačke bolnice/ Austro- na činjenicu da se krov zgrade urušio u
kasarna (Herceg Novi se nalazio pod ugarske kasarne. posljednjem zemljotresu - i da su ljudi
austrougarskom upravom od 1814. do Marlovićev zadatak je bio vrlo specifičan. od tog trenutka bili u prilicu da uživaju
1918. godine), a zatim, u XX vijeku, i kao Prvenstveno iz razloga što je interve- u fascinantnom pogledu sa Trga Mića
zatvor, te administrativna zgrada i škola. nisao u okvirima zaštićene, ali znatno Pavlovića na ulaz u Bokokotorski zaliv - i
U zemljotresu koji je pogodio crnogorsko devastirane ambijentalene cjeline her- to skoro pa trideset godina - tako da je
primorje 15. aprila 1979. godine, zgrada cegnovskog Starog grada, gdje je kon- trebalo smoći snage i potražiti rješenje
je pretrpjela ozbiljna oštećenja. Tada je statovao znatnu diversifikaciju - kako koje bi išlo na ruku i investitoru i koje bi
ocijenjeno da bi bilo kakva intervencija volumetrijsku i pseudo-stilsku, tako i u bilo prihvatljivo za konzervatorsku služ-
preduzeta u cilju njene obnove i revita- domenu mahom neadekvatne materijali- bu - koja je predhodno izdala uslove koji
52 januar 2015
Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske kasarne, faze intervencije
su nalagali vraćanje krova u stanje prije se desili tokom života ove kuće i života različitim obradama i tehnikama zida-
zemljotresa, što bi za posljedicu imalo u njenom neposrednom okruženju. Či- nja, te da je korišćen i drugi građevinski
eliminisanje pogleda na zaliv - pogleda njenično stanje na lokaciji je ukazivalo materijal, naročito prilikom recentnijih
koji je u međuvremenu postao jedan od da je zgrada teško devastirana i da su intervencija na zidovima u nadzemnoj
važnih elemenata ambijentalnog ugođa- njene stilske karakteristike mutirale u zoni - što je za posljedicu imalo stvaranje
ja. Paralelno sa radom na projektu, tekla neželjenim pravcima. Zgrada je, drugim statički izuzetno nestabilne, heterogene
su i arheološka iskopavanja, te konzer- riječima, pretrpela brojne transformacije strukture zidova.
vatorsko-autorska tumačenja rezultata tokom vjekova, tako da je postojalo vrlo Dakle, prva i suštinska odluka u dome-
iskopavanja. Jako važan segment rada malo konkretnih elemenata koji bi uka- nu materijalizacije ticala se odabira ka-
na projektu bilo je traganje za arhivskom zivali na njen autentični stilski izraz. U mena kao primarnog materijala - što je
građom, praćeno studioznim terenskim potrazi za smjernicama koje bi se odnosi- impliciralo i donošenje čitavog niza bit-
istraživanjima - u cilju prikupljanja infor- le na imperativ dosezanja visokog nivoa nih odluka po pitanju obrade kamena,
macija nužnih za isčitavanje kontekstu- autentičnosti, prvo je uklonjen preostali kao i sloga, tj. načina zidanja i spoljne
alnih osobenosti i kulture građenja na malter sa obodnih kamenih zidova, pa obrade kamenih zidova. Tokom iskopa-
prostoru ne samo Herceg Novog, nego se pristupilo iskopavanjima uz zidove i vanja otkrivena je skoro cijela etaža čiji
i Boke Kotorske - i u cilju što sveobu- tada je otkriveno da je u različitim fazama su donji djelovi odlomljeni radom kli-
hvatnijeg sagledavanja procesa koji su geneze ovog objekta kamen korišćen u zišta, a koja je zatrpavanjem preuzela
2015 january 53
Sprovedene mjere Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske
kasarne, osnove prve i druge etaže
Evo kako Srđan Marlović tumači razloge zbog kojih je rehabilitovao krovnu lođu, kao
autentičnu tipološku odrednicu graditeljske tradicije u Boki Kotorskoj: ”Rekonstruk-
cijom objekta i njegovim vraćanjem u gabarite prije zemljotresa iz 1979. godine, što
je prvobitno bilo naloženo konzervatoskim uslovima, trajno bi se izgubio pogled na
more i ulaz u Bokokotorski zaliv. U cilju zadovoljenja potrebe za rekonstrukcijom kuće,
sa jedne strane, i potrebom da se sa trga zadrži pogled na more, kao i potrebom da se
poveže izgubljena cjelovitost kulturno-istorijskog ambijenta, s druge strane, uvedena
je krovna lođa, kao tipološki element koji je do početka XX vijeka bio karakterističan
za Herceg Novi. Ovaj element je vremenom, zbog različitih okolnosti, prvenstveno so-
cijalne prirode, nestao sa prostora Starog grada. Lođa na ovoj lokaciji prethodno nije
postojala. Njenim rehabilitovanjem oživljena je izgubljena tipologija i ujedno riješen
problem pogleda na more, odnosno na ulaz u zaliv. More je provučeno kroz kuću, što
bi se reklo. Konstrukcijom malog mosta između trga, odnosno gradskog bedema i krov-
ne lođe ostvareno je kvalitetno prožimanje trga i kuće čime trg dobija odstupnicu ka
moru i nov vidikovac. Obnova izgubljene suterenske etaže - koja je odvaljena radom
klizišta krajem XVII vijeka - kombinovanom metodom anastiloze i rekonstrukcije, dala
je potpuno novi proporcijski odnos istočnom pročelju rekonstruisane kuće. Ona sad
gradi prisan i dramatičan kompozicioni odnos sa zvonikom crkve svetog Jeronima i
gradskim zidinama. Obnova u kamenu tradicionalnim klesarskim tehnikama doprini-
jela je svojevrsnoj vizuelnoj monolitizaciji cijelog ambijenta, jasno definišući suštinu
gradnje na prostoru zaštićene zone Starog grada.
Insistiranje na jedinstvenom materijalu i koloritu pojačalo je utisak cjelovitosti ambi- Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske
jenta i njegovog čitanja kao “jednog”. Pojedini elementi plastike, koji su na osnovu kasarne, osnove posljednje i
pretposljednje etaže
arhivskih podataka bili prepoznatljivi za Herceg Novi prije zemljotresa iz 1979. godi-
ne, a koji su nestali tokom konzervatorski neispravnih intervencija u kasnijem perio-
du, kroz rekonstrukciju ovog objekta su vraćeni (kameni kotali, pižuli, okapnice itd.)
Poprečni gradski zid je oslobođen i očišćen od svih privremenih objekata i otkriven
u neprekinutom toku u dužini od oko 80 m. Nakon arheoloških iskopavanja gradski
zid je umjesto nekada vidljivih 2,9-3,1 m prezentovan u svojoj punoj visini koja varira
od 5,20 do 5,8m, dobivši tako na svojoj monumentalnosti kroz reafirmaciju svijesti
o postojanju podjele Starog grada na gornji i donji. U likovnom smislu ovaj zid ima
značajnu ulogu u prezentaciji restaurisane i dijelom rekonstruisane zapadne fasade.
U podnožju zapadnog pročelja bivše Mletačke bolnice u pravcu sjever-jug pronađen je
do sada nepoznat zid debljine oko 290-320 cm koji se nalazi u nivou baze poprečnog
gradskog zida. Zid je prezentovan u sklopu zapadnog pročelja rekonstruisanog objekta”.
ulogu temelja. Otkriven je i gradski zid Ovaj zid je iskorišten kao zapadni temelj
kojega nema na starim grafikama i u rekonstruisane zgrade, a biće i predmet
starim planovima grada, niti u arhivskoj dodatnih istraživanja.
dokumentaciji - a vezuje se za najranije ”Konceptualno polazište se ogleda u ti-
faze morfološkog razvoja Herceg Novog. pološkoj kombinatorici karakterističnoj
54 januar 2015
Zgrada Mletačke bolnice/Austrougarske
kasarne, podužni presjek
za predmetno podneblje”, kaže Marlović, elemenat intervencije nije smio biti Fascinantan je i Marlovićev osjećaj za
“posmatranoj kroz prizmu ambijenta i uzet olako, niti je u obzir smjelo doći graditeljsku etiku - koji mu nalagao
davanje prednosti topografskim pogod- pravljenje kompromisa bilo koje vrste da u ovom konkretnom slučaju svoj
nostima i arhitektonskom rječniku am- - što je više nego očigledno, naravno autorski ego obuzda i podredi konač-
bijentalne cjeline kojoj se teži”. - i što nije čest slučaj u današnje vri- nom cilju - što je sposobnost koja se
Marlovićeva realizacija je nesumnjivo jeme. Sa druge strane, realizacija je obično javlja u poznijim fazama arhi-
plod obzirnog i vrlo odgovornog dje- ujedno i dokaz Marlovićeve sposob- tektonske prakse - a Marlović je mlad
lovanja u osjetljivom prostoru herce- nosti da se uhvati u koštac sa najzah- arhitekt, gotovo na samom početku
gnovskog Starog grada - gdje ni jedan tjevnijim arhitektonskim problemima. aktivnog bavljenja arhitekturom.
2015 january 55
REVITALIZACIJA URBANE GENEZE GRADA
HOTEL BOKA
Piše: doc.dr Boris
Ilijanić dipl.ing.arh.
56 januar 2015
“Revitalization of the urban genesis of the city” is dedicated to
the former Herceg Novi hotel “Boka”, located in the city center. In
the 1979 devastating earthquake, the hotel did not suffer major
damage but was still demolished with the intention to build a ho- Foto:
"In memoriam
tel in its place in the near future. That did not happen. Hotel Boka"
The hotel was a symmetrical building with a basement, ground (youtube.com,
floor, two floors and an attic. It had complete hotel services, res- by Rocco Nero)
2015 january 57
špilja” /dio hotela “Jadran” u zapadnom dijelu približno po-
lovina površine aktuelne terase / i ruševina hotela “Rudnik”/.
Kao metoda proučavanja hronologije gradnje predmetnog
kompleksa objekata Gradske kafane, korištena je metoda
prostorne analize, starih karata, dokumenata i fotografija
starih majstora Franca i Feliksa Laforesta, vjerovatno Josipa Karta Castelnuovo oko 1805, kriegsarhiv
Wien, iz privatne zbirke
Jelaksa, koji su djelovali u to vrijeme, a isto tako i upored-
ne analize hronologije gradnje pomenutih objekata, kao i
infrastrukturnih objekata. Kod radova infrastrukturnih obje-
kata rađene su uporedne analize vremena gradnje putnih
saobraćajnica,”Carski put” oko 1890, željezničke tarase 1901.
i rekonstrukcije luke Herceg Novi oko 1890. Na osnovu svega
ovoga došlo se do približne hronologije gradnje predmetnog
kompleksa objekata u urbanističkom bloku koji danas čini
lokacija hotela “Boka”.
Analizom karte, koja datira oko 1805. i karte prije1856, prva iz
austrijske, a druga iz austrougarske uprave gradom, odnosno Plan di Castelnuovo, prije 1856, arhiv Herceg Novi
58 januar 2015
Akvarel sa lokacijom kompleksa objekata Lokacija Hotela “Boka”, 1899.
hotela “Boka”, Fedor Karascay, 1837.
Katastarske karte oko 1900, sa aplikacijom podataka unesenim 1904. i Lokacija hotela “Boka”, gledano sa juga,
oktobra 1906, arhiv Herceg Novi poštanska razglednica oko 1916. godine
današnji park hotela “Boka”, “Burovinu” /po konte Ivanu Bu- Analiza aktuelnog stanja
roviću/, je kotorski biskup Ućelini poklonio gradu za gradnju
hotela oko 1910. godine). Nesumnjivo je izuzetan značaj lokaliteta hotela “Boka” sa
Kako to predstavlja poštanska razglednica oko 1911, lijevo kompleksom objekata oko njega, u definiciji urbane fizio-
od hotela “Boka” se vidi Narodni dom. Objekat Narodni je nomije grada Herceg Novog, prvenstveno u periodu između
u funkcji od 1910, ubrzo postaje učiteljska škola, da bi oko dva svjetska rata pa sve do 1979. godine do katastrofalnog
1925. funkcionalno kao depadans, dodat hotelu “Boka”. zemljotresa. Hotel “Boka” je bio točak pokretač svih socio-
Hotel “Boku” je gradilo “Akcionarsko društvo za građevine i urbanih kvaliteta tadašnjeg centra grada. Značajniji događaji
sobraćaj Hereg Novi”, osnovano 1905. ili 1906.godine, koje toga vremena su se dešavali u hotelu ili oko njega.
traži od opštine Herceg Novi dozvolu za gradnju na osnovu Nakon katastrofalnog zemljotresa 1979, tadašnja uprava, za
projekta arhitekte A. Molidba, koji je projekat poklonio u nacionalizovani objekat hotela “Boka” poslije Drugog svjet-
znak sjećanja na njegovog strica ljekara, koji je službovao u skog rata, donosi odluku o totalnom rušenju i uklanjanja sa
Herceg Novom. Navodno se taj orginalni projekat zagubio, te lokacije. Iako hotel nije bio takvog stepena oštećenja da bi
se gradi hotel “Boka” po projektu ahitekte Momčila Tapavice se rušio, odluka je sprovedena, sa motivom konkurisanja
od 1906. do 1913. godine “sa 43 sobe i centralnim ogrevom prema finansijskom fondu za obnovu poslije zemljotresa sa
i vrućom kupelji”. nadom da će se izgraditi moderan i veći hotel. Finansijska
2015 january 59
Pečat urbane fizionomije
Nakon urađene analize, jasno se nameću određeni zaključci,
koji mogu biti jako važni i inspirativni budućim projektantima,
planerima, koji za račun vlasnika i investitora obavljaju usluge
izrade tehničke dokumentacije:
kompleks objekata “Hotel Boka” ima zaštićen karakter u smislu
vrijednog kulturnog dobra i podliježe tretmanu po metodologiji
zaštite graditeljskog nasljeđa; kompleks objekata “Hotel Boka”
nosi pečat urbane fizionomije centra grada Herceg Novog i nje-
Hotela “Boka”, razglednica oko 1916. godine
govog ukupnog urbanog miljea; kompleks objekata “Hotel Boka”
je jedan od zaštitnih znakova Herceg Novog; kompleks objekata
“Hotel Boka” je potrebno posmatrati u urbanom kontekstu svih
objekata u liniji duž glavne ulice Herceg Novog - od “Dvorane Park”
do “Hotela Rudnik”; kompleks objekata “Hotel Boka” treba da
ima i svoj, povratni uticaj, korespondenciju prema okolnim obje-
tima u širem prostoru; kompleks objekata “Hotel Boka”, nespor-
no čini dio tradicionalne vedute Herceg Novog gledano sa mora.
60 januar 2015
Prizemlje i sprat I, idejno rješenje Presjek, idejno rješenje hotela “Boka”
hotela “Boka”, arh. Boris Ilijanić, 2014.god. arh. Boris Ilijanić, 2014.
2015 january 61
narodno graditeljstvo crne gore
Kuća
na kamenu
anonymous builders which used natural prema podneblju i autentičnosti. To je svijet istine i
materials from the environment to make con-
stvarnosti. Van mode i marketinga. Ta je arhitektura
struction materials and build all the build-
zato tako velika što slavi svakodnevno, bez zamaglji-
ings needed for life, work, prayer, defense.
"National, traditional architecture is not a
vanja i bez udvaranja bilo kome i za koju paru. Kako
style but a view of the world and of life, the se živi, tako se prave kuće. Kako se vjeruje, tako se
nature and the spirit of the place, attitude prave crkve, kako se čulno osjeća priroda, tako se
towards the life processes and materials, gradi u kamenu ili na jezeru. Kako se diše i kako pa-
climate and authenticity. It is a world of truth daju kiše, tako se pokriva krov i prave prozori. Kakvi
and reality", wrote Ivanović. smo kao susjedi-ljudi, takvo susjedstvo pravimo i sa
našim kućama“, zapisao je Vladislav Ivanović.
62 januar 2015
Gornji
Stoliv
2015 january 63
Karakteristični prozori za kuću Ulaz iz vrta u baroknu
u Paštrovićima palatu, Prčanj
64 januar 2015
Beca, Sutomore Kamen puškarnica u međi, Perast
2015 january 65
Fundina, Kuči
Popratnica
U osnovnom značenju,
kako naglašava Ivano-
vić, palata je gradska
rezidencija suverena,
feudalaca, patricija i u
tom smislu predstavlja
sinonim za dvor. U širem
značenju, naziv palata
upotrebljava se u novije
vrijeme kao oznaka za Pojata Progonovići, Lješanska nahija
građevine velikih raz-
mjera, u kojima se nalaze
sjedišta ministarstava,
banaka, organizacija, Stari put
Krajina, Bar
ustanova i dr.
66 januar 2015
Utvrđeni grad Žabljak,
prijestonica Crnojevića
Kuća sa Žabljaka
Crnojevića
2015 january 67
Kula sa Žabljaka
68 januar 2015
Karučka kućica
oko Lovćena, Skadarskog jezera i dijela primorske regije. Prvi “Među brojnim selima Riječke, Lješanske i Crmničke nahije,
Crnojevići, zabrinuti za sudbinu svoje zemlje, grade najprije u okviru državnog crnogorskog prostora, u smislu osnovnih
utvrđene gradove: Đurđevac visoko iznad Budve, Žabljak na graditeljskih koncepcija, razlikuju se dva uobičajena seoska
Skadarskom jezeru, Soko iznad Zetske ravnice, kasnije još modela: Obalna ribarska sela poput Karuča, Dodoša, Vranjine
Riječki grad i, konačno, utvrđeni dvorac i manastir na Ceti- i Godinja, nešto su zbijenog tipa gotovo nalik na minijaturne
nju. Manastir Kom s malom crkvom Uspenja Bogorodice bio gradove. U zaleđu, usljed specifičnih karakteristika reljefa,
je, do vladavine Ivana Crnojevića, glavna zadužbina i grobna kuće su bez reda poređane ili razbacane na uobičajenim lo-
crkva Crnojevića. Međutim, najznačajniji građevinski poduhvat kacijama i odgovarajućim pozicijama. Ulice su strme, poplo-
preuzeo je Ivan Crnojević izgradnjom novog dvorca na Cetinju čane, sa gumnom na trgu ili dvorištu i česmom na kraju ulice.
1482, što predstavlja osnivanje tog grada i, dvije godine kasnije, Sličnost prirodnih oblika Primorja i Karsne oblasti našla je svoj
manastira u koji je smještena Zetska mitropolija”, naglašava odraz i u tipološki veoma sličnim kućama. Stepen sličnosti je
Ivanović. Baveći se arhitektonskom analizom sadašnjih rijetko u direktnoj zavisnosti od inteziteta kulturnih uticaja koji su
naseljenih seoskih sredina Skadarskog basena, Ivanović ističe u prošlosti dolazili sa Primorja. Potvrdu ove teze nalazimo u
da se stvara slika pitoresknih naseobina, izgrađenih nakon činjenici da je na području krasa narodna kuća svoj najviši
XVIII vijeka i prepoznatljivih po mediteranskom tipu gradnje. domet dostigla u Crmnici.
2015 january 69
Panjege / niše,
udubljenja u zidu uokvirena
tesanim kamenom
Crmnička kuća
Orahovo, konobe
stare kuće, Crmnica
70 januar 2015
Kula Redžepagića u Plavu
2015 january 71
ARHEOTOK
Brijeg Besac
OBAVIJEN
ZAGONETKOM
Započeli smo priču o zagonetkama koje se kriju u
Kulica i tvrđava Besac Piše: Slobodan Čukić
okolini Skadarskog jezera. Sada ćemo se usredsre-
na crtežu iz 1876. godine diti na jedno strateško i saobraćajno čvorište, koje
je zbog svog značaja oduvijek imalo važnu ulogu.
Riječ je o brijegu Bescu kod Virpazara, na kojem se
nalazi istoimena tvrđava.
72 januar 2015
Kulica i Besac početkom
prošlog vijeka
2015 january 73
ARHEOTOK
74 januar 2015
Jedna od prostorija u utvrdi
Besac sa očuvanim svodom
Sve je počelo tako što je izvjesni Andri- snijevanju - tako se jednom cetinjskom je naredio viđenim crmničkim glavarima
ja Drekšić tri noći za redom usnio san o kaluđeru početkom Njegoševe vladavi- da obave sve što je potrebno da se zlato
zakopanom blagu na Bescu. Potom je ne trostrukim snijevanjem javilo da su iskopa. Poduhvat je sproveden tačno na
pošao na Cetinje (1853) i svoj san “tai- ostaci vladike Petra I Petrovića “cjelo- mjestu koje je Andrija Drekšić vidio u snu,
no” saopštio knjazu Danilu. kupni” - nakon čega je otkopan i pro- a prethodno su ga osveštali popovi. Ali,
Ovdje se moramo podsjetiti koliku je glašen za sveca. zalud. Radnici su naišli samo na tvrdu
ubjedljivost u crnogorskoj psihologiji Knjaz Danilo se silno obradovao Drekši- stijenu. Kad je shvatio da od zlata nema
i običajnosti igrala vijest o trostrukom ćevom snu i priči o zakopanom blagu, pa ništa Drekšić je vješto umakao, a glavari
2015 january 75
ARHEOTOK
su, kad su to primijetili, pucali za njim. Knjaz Danilo naredi da se taino to mje- da je Rade Turov Plamenac bio rodom iz
Međutim, stvar se nije time okončala. sto pregleda, pa đe se pokaže nailjep- Boljevića, koji su od brijega Besca uda-
Rade Plamenac, čiji je otac Turo Plame- ša slika za to, tu da se pozovu radnici ljeni samo nekoliko kilometara. Radilo
nac sa rođakom popom Ilijom Plamen- na lijepu noć kad je pun mjesec da se se dakle, o neposrednom okruženju.
cem (kasnijim vojvodom) bio direktni tu raskopa i pretrese da bi se našlo to Zbog ovoga postaje problematična i pret-
učesnik ove potrage, pripovijeda kako blago na Besac zakopano. Oni glavari postavka Vojislava Boljevića-Vulekovića
su se senatori povratili na Cetinje da bi koi su za to bili određeni pođu i đe im da su Turci krajem XV vijeka podigli tvr-
saopštili knjazu Danilu da ga je Andrija se učini naizgodnije mjesto za to pozo- đavu Besac na temeljima dukljansko/
Drekšić prevario “sa njegovim sanovima vu noćno radnike i razbijaše cijelu noć zetskog “grada Crmnice”. Jer, jasno je da
za zakopano blago“. na razvaline grada Čermenice na brdu u je Rade Turov Plamenac pomenuti “grad
Na ovom mjestu počinje i priča o gradu starini zvanom Bes, a blago ostade za- Crmnicu”, odnosno, “Čermenicu” - što
Čermenici na brijegu Bescu. Jer, kako kopano dok dođe onaj koi ga je zakopa god da se pod tim mislilo - locirao ne-
dalje pripovijeda Rade Turov Plamenac, tuna“ (R.T. Plamenac, “Memoari“, CID, koliko stotina metara dalje, na drugom
“knjaz Danilo nenadno poražen sa ovim Podgorica, 1997, 634-637). kraju brda Besca i da je oko toga svaka
da se uzgube tri kotla zakopanog blaga, Blago očito nije nađeno, ali smo dobili polemika bespredmetna.
uze u raspitivanje ima li na Besac ljepše svjedočanstvo o poziciji ruševina “Čer- Sasvim je drugo pitanje, što je od tih
slike od mjesta na koje bi se takvo blago menice”. U svemu je teško pronaći ten- "razvalina" moglo preteći od 1853. do
zakopalo, jer su se mnoge priče vodile denciju. Dakle, iz Plamenčeve pripovijesti 1966. godine, kada su na Mijelama spro-
za zakopano blago, i dođoše ponovo do saznajemo dragocjeni podatak da su po- vedena arheološka istraživanja.
ubjeđenja da će to blago bit zakopato više Mijela 1853. godine stajale razvaline
na drugi kraj Besca više Mijela, đe je bio grada Čermenice, kao i da su radnici u Ostaci ranovizantijske utvrde?
grad u prastara vremena (Čermenica) a prisustvu nekoliko glavara, na tim osta- Okolnost da su se te “razvaline“ nala-
sad se još nalaze razvaline od njega, pa cima raskopavali cijelu noć. Sve dodatno zile iznad Mijela gdje je nađena pozna-
da će bit to blago u taj grad zakopato. Te dobija na težini, ukoliko se podsjetimo ta nekropola iz ranog srednjeg vijeka,
76 januar 2015
Stari toik Morače pored Žablja- Stari tok Morače pored Žabljaka
ka na karti iz 1790. godine na karti iz 1840. godine
ukazuje da se na tom mjestu moglo uz- sa vizantijskim utvrdama. U tom svjetlu šio Stefan Nemanja oko 1185. prilikom
dizati kakvo ranovizantijsko utvrđenje. postaje značajna i Zagarčaninova misao osvajanja i pustošenja Zete. Pitanje je i
Evo zašto. Na lokalitetu Mijele su 1966. da se “njihovo postojanje na prosto- u kojoj su mjeri ostaci ove utvrde dokraj-
godine otkriveni grobovi iz ranog sred- ru današnjeg Virpazara objašnjava ... čeni 1853. prilikom potrage za blagom.
njeg vijeka. Ove grobnice su vjerovat- ogromnom strateškom važnošću ovoga Njegoševo doba
no pripadale “narodu koji se uglavnom komunikacionog čvora koji je bio prvi Iscrpili smo ono što se može reći o pre-
bavio stočarstvom a njihovo najvažnije i najvažniji punkt nakon karavanskog dosmanskom dobu. Turci su u godinama
zanimanje je bilo povezano sa ratničkim savlađivanja planinskih masiva Sutor- nakon pada Žabljaka, podigli utvrdu na
načinom života”. Istraživanjima iz 1966. mana i paštrovskih gora koji su odvajali suprotnoj strani brijega. Ukoliko je tvrđava
rukovodila je Olivera Velimirović-Žižić. Skadarsku nizinu od primorja. Takođe Besac bila “izravnata sa zemljom” kako
Među grobnim nalazima je bila i jedna odavde je put vodio i prema Krajini, i to pominje Njegoš, onda se to moglo od-
kopča, karakterističnog oblika, koja je dalje prema Sjevernoj Albaniji a komu- nositi samo na tu tursku građevinu. Đuro
nađena u više grobnica takozvane Ko- niciralo se i plovilima”. Popović i Jovan Roganović u Zemljopisu
mani-Kroja kulture. Arheolog Mladen Dakle, na osnovu ovakvog objašnjenja knjaževine Crne Gore iz 1895. godine
Zagarčanin pretpostavlja da su nosioci nije teško zamisliti utvrdu, karakterističnu navode da je 6. januara 1702. godine
te kulture “naseljeni u sedmom vijeku, za ranovizantijsko doba, koja se nalazila prilikom noćnog napada na Besac po-
najvjerovatnije kao vizantijski plaćeni- na jugoistočnom kraju brijega Besca. Taj ginulo sedamdeset Dupiljana.
ci“, a da su “nestali kao kultura u de- “grad Čermenica“ je vjerovatno stradao Vrlo je moguće da je Besac tada poru-
vetom vijeku”. još u XII vijeku - ukoliko to nijesu učinili šen, jer po onome što pripovijeda Branko
Za nas je bitan podatak da je egzistenci- Grci 1135. prilikom zarobljavanja kralja Pavićević u Istoriji Crne Gore 4, ovu su
ja ove etničke grupe bila usko povezana Đorđa, onda ga je najvjerovatnije poru- utvrdu iznova “podigli” Crnogorci 1847.
2015 january 77
ARHEOTOK
78 januar 2015
Pogled s Besca
prema istoku
2015 january 79
polis polis
polis
polis
polis
“
pol-
is
Ako zatvarate osobu u mrak, prisiljavate je da izmisli boje
” Bo Carpelan- La Cour
Srednji vijek
U POTRAZI
ZA IDEALNIM
Piše: arh. Mileta BOJOVIĆ
GRADOM
80 januar 2015
polis polis
polis
polis
polis
pol-
is
In the new edition polis brings the story of the Middle Ages.
Discussions of the ancient “light” and the medieval “dark” be-
gan when the Middle Ages reached its peak. “Priority” right is
attributed to the poet and humanist Petrarch (1304-1374) who
in the preface to his poem “Africa” (1343) dedicated to Scipio
the African, referred to ancient times as light, and medieval
as dark, hoping that his work will be read in some better and
brighter times. The humanists continued to advocate for the
return of “Ancient Light”, the reformers criticized the central-
ized power of Christianity comparing it with the Antichrist, and
for the educators darkness was the result of a general domi-
nance of the church over the cultural development of Europe,
which encouraged violence, primitivism and superstition as
“an obstacle to any serious social progress.” What contrib-
uted to the crystallization of such relation towards the Middle
Ages and the insistence on the negative is the subject of con-
stant debates.
2015 january 81
polis polis
polis
polis
polis
pol-
is
Rim, oličenje imperije, takođe je imao sve ono što će dovesti ritmu vremena. Trebalo je pet vjekova da započne nova faza
do njegovog raspada - ekstremnu koncentraciju i polarizaciju - gradnja i utvrđivanje gradova koji se formiraju ne oko trgo-
stanovništva na bogate i siromašne, na one što imaju svu moć va kako smo navikli, nego oko crkava, manastira i dvoraca i
i one što imaju “hleba i igara”, carske forume kao vrhunac opasuju zidovima koji im garantuju sigurnu zaštitu od uče-
stvaralaštva i sjaja i gomile stambenih zgrada bez elemen- stalih napada. Potreba za bezbjednim, zaštićenim i mirnim
tarnih higijenskih uslova za život, ponudu svih proizvoda iz životom i meditacijom, posebno je naglašena u gradnji ma-
carstva i drugih država koje je kupovao mali dio stanovništva, nastirskih objekata, što predstavlja osnovnu karakteristiku
a veliki samo gledao čega je sve lišen. romanske arhitekture. Visoki zvonici treba da uspostave vezu
Nastupajuće hrišćanstvo kao nova snaga i filozofija ne nudi sa bogom. Vjerski objekti služe i za mnoge druge društvene
rješenja za spas niti Imperije niti Rima, niti rješenje bilo kog funkcije - škole, bolnice, prigodna okupljanja do čuvanja
problema koji ih “rastače”, nego se bavi jednakošću u siro- relikvija i mošti svetaca.
maštvu (“ko ima daće mu se još”), bavi se spasom duša a
ne tijela, onozemaljskim a ne ovozemaljskim blagodetima, Formiranje strukovnih udruženja
opravdava i daje smisao isposničkom životu i siromaštvu,
njegujući svoju izopštenost iz državnih, političkih i drugih Razvoj gradova podrazumijeva i razvijanje privrednih i zanat-
poslova, nastavljajući život u katakombama u zajednici koja skih djelatnosti i trgovina, kao i podjelu poslova i poveziva-
je dijelila istu sudbinu. I carstvo i Rim su mu prirodni nerpri- nje sa vrhovnom svjetovnom vlašću, a ne samo sa lokanim
jatelji čiju propst treba pomoći. feudalcem. Profesionalna i staleška hijerarhija i organizacija
Forumi, brojna pozorišta i arene postepeno gube svoje funk- sprovodi se kroz udruženja - esnafe, “bratske” zajednice koje
cije i urušavaju se, a hramovi i bazilike se prilagođavaju hri- garantuju zaštitu i solidarnost svojim članovima, a sve pod
šćanskoj vjeri i vjernicima. Nova zajednica urušeni Rim, kao okriljem crkve. “Pojedinac koji nije nikuda pripadao bio je u
simbol svih nedaća i zala, zamjenjuje svojim novim duhov- srednjem vijeku osuđen na izopštenje ili progonstvo, goto-
nim božjim gradom, kome je sveti Avgustin postavio teoret- vo na smrt. Da bi postojao, čovjek je morao pripadati nekom
ske temelje. Nastupa proces stvaranja novog života, novih udruženju… Sigurnost je bila jedino u kolektivnoj zaštiti, a
navika, crkvenih redova, manastrirskih (muških i ženskih) sloboda jedino u priznanju stalnih obaveza zajedničkog ži-
zajednica, manastira kao fizičkih i i organizacionih životnih vota. Čovjek je živio i umirao tačno prema običajima svoje
nukleusa koji predstavljaju idealizovanu sliku božjeg grada, klase ili propisima udruženja kojem je pripadao” (L.M. “Grad
gdje “društvo jednakih teži najboljem mogućem životu” kroz istoriju”, str.271).
kako je predlagao Aristotel (L. Mumford – Grad kroz istoriju,
str.250). “Osnove hrišćanskog života bile su tako privlačne Zajedničko i privatno vlasništvo
da se Đoakino da Fjore u dvanaestom vijeku unaprijed rado-
vao onoj konačnoj fazi u ljudskom razvoju, razdoblju Duha Nastajući hrišćanski gradovi da bi to stvarno i bili, trebalo je
svetoga, kad će cijelo čovječanstvo biti ujedinjeno kao ma- da obezbijede hrišćanske pretpostavke: bratstvo, jednakost
nastirska braća i sestre u svjetskom manastiru. Bernardu iz među ljudima i među profesionalnim i staleškim udruženjima,
Klervoa, u istom vijeku, manastir je bio citadela neba - on saradnja i solidarnost, nepostojanje ili uslovno privatno vla-
je čak skovao naziv “paradisus claustralis” (L.M. “Grad kroz sništvo. Međutim, crkva kao nosilac vlasti i znanja nije mogla
istoriju”, str 249). Reklo bi se da je na putu ostvarenje Ze- obezbijediti te pretpostavke za hrišćanski (idealni) grad, nego
nonovog sna o svjetskoj zajednici. Ritam je bio primjeren je sve više robovala pravilima institucije na vlasti (paralelnoj,
82 januar 2015
polis polis
polis
polis
polis
pol-
is
ali presudnoj) koja taj svoj status hoće da učini vječnim. To je Osnivanje univerziteta
podrazumijevalo monopole u svakom segmentu života (i gra-
da i ljudi) i instrumente da ih održi. Posjedovanje bogatstva Potrebe ovako široko strukturiranog društva za obrazovanjem
je bilo osnovni preduslov. Zajedničko vlasništvo, kao bitan stručnih kadrova i standardizaciji njihovog rada uslovili su
faktor (srećnog) zajedničkog urbanog života bio je prepoznat osnivanje univerziteta koji funkcionišu kao i ostala strukov-
ne samo od antičkih filozofa, nego i od hrišćanskih. Polazeći na udruženja. Bolonja dobija svoj univerzitet 1100. godine,
od toga da privatno vlasništvo nema utemeljenje u prirod- Pariz 1150, Oksford 1214, Kembridž 1229, Salamnaka 1243,
nom pravu sv. Avgustin (Cité de Dieu) daje svoje tumačenje: zatim Palencija, Lisabon, Padova, Sijena, Prag, Beč, Hajdel-
“Sigurno nije tuđe dobro ono što s pravom posjedujemo. S berg, Barselona…
pravom pak posjedujemo ono, što posjedujemo na pravedan Univerziteti uspostavljaju kontinuitet sa dotadašnjim crkvenim
način. Na pravedan pak način posjedujemo ono što na dobar školama. Objedinjeno “religiozno, naučno i političko obrazo-
način posjedujemo. Sve je dakle tuđe dobro što posjeduje- vanje koje je ostvareno na fakultetima srednjovjekovnih uni-
mo na loš način. Na loš način pak posjedujemo sve što loše verziteta nije imalo ničeg sličnog ni u jednoj drugoj civilizaciji”.
upotrebljavamo”. (L.M.”Grad kroz istoriju”, str.279). Bliže pojašnjenje nalazimo
Pokušaj vraćanja gradu izvornog hrišćanskog duha izveo je kod Ervina Panofskog (Gotička arhitektura i skolastička misao)
Franjo Asiški (1181–1226) ličnim primjerom i uz pomoć broj- koji smatra da su “ljudi XII i XIII vijeka postavili sebi zadatak,
nih pristalica i istomišljenika živeći i radeći saglasno izvor- koji njihovi prethodnici još nijesu jasno sagledali, a nasljednici,
nim hrišćanskim apostolskim normama, radeći iz ljubavi u mistici i racionalisti, na žalost će napustiti, da pomire razum
okviru hrišćanske bratske zajednice bez robovanja materi- i vjeru. Sveta doktrina, kaže Toma Akvinski, služi se ljudskim
jalnim dobitima i vlasništvima. To je vrijeme pape Inoćentija razumom ne da bi dokazala vjeru, nego da bi učinila jasnim
III koji vještom politikom pridobija Franju i franjevački red (manifestare) sve ono što je izloženo u toj doktrini.
integrišući ih u crkvenu instituciju koja je garantovala ne-
prikosnovenu papinsku moć. Franjo je dvije godine poslije Skolastika kao metod
smrti proglašen svecem. Sto godina kasnije (1316) franjevci
će ponovo pokušati da crkvu vrate apostolskom poimanju Široka mreža univerziteta sa brojnim studentima i učiteljima,
hrišćanstva i Novom Zavjetu. Papa Jovan XXII ih proglaša- uz njihovu veliku prostornu “pokretljivost” i razmjenu formira-
va jereticima i spaljuje one koji nijesu uspjeli da pobjegnu la je svoj metod nastave, mišljenja i iskazivanja - skolastiku,
na Siciliju. Ideja o hrišćanskom bezkonfliktnom društvu i što u širem smislu smatramo “školskom mudrošću”, a izvor-
gradu Kristijanopolisu nastavila je da živi kao utopija koja no potiče od grčke riječi sholastikos-učitelj. Između ostalog,
svoje uporište traži (i nalazi) u hrišćanstvu kao vjeri, ima- skolastika, odnosno učitelji, profesori, mislioci, filozofi XII i
jući istovremeno i glavnog neprijatelja upravo u instituciji XIII vijeka polaze od toga da je “mišljenje zanat čiji su zakoni
hrišćanstva - crkvi. pažljivo utvrđeni”, a u prvom redu to su zakoni jezika. Rije-
Paralelno staleškim organizacijama osnivaju se i crkveni redovi čima su pridavali pravo svojstva, istražuju njihov sadržaj i
(muški i ženski), koji žive zajedničkim životom po utvrđenim odnose između riječi, pojmova i bića, a sve to da bi znali o
pravilima i uključuju se u život novoformiranih gradova (za čemu govore. Skolastika je učila krajnjoj strogosti, podstičući
razliku od ranijih pustinjačkih). Najpoznatiji i najstariji su be- originalno mišljenje podređeno zakonima razuma. Oslanjanju
nediktinci i dominikanci, nastali po pravilima Sv. Avgustina, se na nasljeđe koje su im ostavili prethodnici za koje kažu da
zatim Jovanovci, Franjevci. im nijesu gospodari nego vodiči, jer je istina otvorena svima i
2015 january 83
Aigues-Mortes
niko je još nije čitavu posjedovao. Vjerovali su u neophodnost Skolastika, umjetnost i lijepo
napretka u mišljenju i u istoriji. Kao profesori, nijesu tu da sa-
opšte naučeno, postignuto, nego da ga dovedu u pitanje, da Da bi razumjeli skolastičko poimanje umjetnosti i lijepog
zajedno sa studentima sprovedu raspravu i dođu do rješenja moramo imati u vidu da su (skoro) sva teoretska i filozofska
koje je rezultat njihovog mišljenja, njihovo djelo.(Jacques Le razmišljanja bila u službi apsolutnog znanja - teologije, a da
Goff, Intelektualci u srednjem vijeku, str.104–111). je vrhovni, apsolutni stvaralac prirode i svijeta - bog. Otuda je
priroda umjetnost, a umjetnost kao priroda, tako da je umjet-
nost iznad svih ljudskih djelatnosti. “Pošto umjetnost stvara
predmete koji se mogu posmatrati, koji su slični predmetima
prirode i kao ovi za posmatranje lijepi, umjetnost je jedina
ljudska djelatnost koja čovjeka odista čini sličnim bogu, tvor-
84 januar 2015
cu lijepe prirode. Kao oblikovalac lijepih stvari čovjek postaje Arhitektura
pomagač, saradnik boga” (Rozario Asunto: Teorija o lijepom u
srednjem vijeku, str.37,38). Toma Akvinski smatra da je lijepo Višeznačnost arhitekture uslovila je i njeno srednjovjekovno
ono što se pri posmatranju dopada, ali da se ljepota nikada pozicioniranje – od tehnike do nauke i umjetnosti, odnosno
ne može odvojiti od praktične namjene ljudskih proizvoda, sve to troje. Naslanjajući se na Vitruvija i njegove knjige o
od njihove korisnosti. Kad ne bi bilo tako, čulno opažanje, u arhitekturi, od nje se očekuje venustas (ljepota) koja njie
kome se ljepota otkriva, bilo bi u protivrječnosti sa upotrebom sama sebi cilj, gdje treba da joj pomognu slikarstvo i vajar-
kojoj je predmet namijenjen. Ono u tom slučaju ne bi razotkri- stvo, constructio (gradnja) i dispositio (planiranje). Ljepota
valo ontološku savršenost, koja se mora sastojati u uzajamno zgrade je trebalo da bude u skladu sa njenom namjenom, da-
odgovarajućim, a ne protivrječnim manifestacijama… Ružan jući joj puniji izraz. To je bio zahtjevniji zadatak za arhitektu
upotrebni predmet može isto tako dobro funkcionisati kao i u slučaju namjene duhovne prirode, odnosno vjerskog kulta.
lijep. Međutim, on je nesavršen, jer se njegovo biće iscrplju- Tada je formu zgrade trebalo “uskladiti sa značenjem koje joj
je u jednom jedinom atributu. Nasuprot tome, tek ljepota, je davalo apsolutno znanje - teologija, na kojoj se zasnivala
koja odgovara drugim atributima predmeta, otkriva njegovu liturgijska svrha zgrade”. Ljepota je morala biti u skladu sa
savršenost, odnosno, savršenost mora prevazići praktičnu teološkim značenjem ne samo cjeline, nego i njenih djelova
namjenu, materiju i sam proces nastajanja. Tek tada će pred- i unutrašnje opreme.
met “biti svjetlost” onome ko ga posmatra i koristi. (prema Arhitektonsko djelo je trebalo da posjeduje i moralni smisao i
Johanu Škotu, 815-876). “Pri obradi svake materije, bilo to da usmjeri poimanje ljudi koji ga koriste. To se postizalo sin-
drvo, kamen, običan ili plemenit metal, staklo ili dragi kamen, tezom slikarstva, skulpture, funkcije i arhitekture. “Nadgrad-
morao je artifex (majstor - umjetnik) u prvom redu omogućiti nja” ukupnog doživljaja u korišćenju i posmatranju objekta
suštini odgovarajuće meterije da dođe do izražaja… učiniti ispoljavala se uzdizanjem do nebeskih visina, u jednu drugu
da bude neposredno dostupna opažanju… oslobađajući je stvarnost. Arhitektonski oblici su se temeljili na vizuelizaciji
od svega što je u jednom komadu sirovog materijala slučaj- duhovnog, opšteg i na vizualizaciji zakona na kojima počiva
no i što šteti manifestovanju univerzalnih i materiji u njenoj održavanje cijelog univerzuma, koristeći se matematičkim
bitnosti nužnih svojstava, koja je čine različitom od drugih formulama i odnosima osnove i kubature. Na raspolaganju su
materija po rodu i vrsti. To su ona svojstva koja je izabranoj takođe bile i tehnološko-konstruktivne kombinatorike,odnos
materiji dao sam bog…” Otuda sličnost filozofa, koji teži da punog i praznog, a naročito, igra svjetlosti i boje. Sve to da bi
ova svojstva i njihovo “biti svjetlost” dokazuje diskurzivno, se ispunio još jedan zadatak - da se kroz vidljivo uspostavi
dok ih artifex pokazuje opažanju… potvrđuje (metafizičku) veza sa nevidljivim.
neodvojivost filozofije i umjetnosti. Isto tako “vidljiva” svje-
tlost, koja dolazi od boga, smatrana je za osnovni faktor
umjetnički lijepog… Luminoznost je i u ljudskim proizvodima
i u prirodnim predmetima važila kao fundamentalno obilježje
ljepote...(R. Asunto: Teorija o lijepom, str. 50-60).
Literatura
Đurđe Bošković: Arhitektura srednjeg vijeka; Lewis Mumford: Grad kroz istoriju;
Jacques Le Goff: Intelektualci u srednjem vijeku; Rozario Asunto:Teorija o lijepom
u srednjem vijeku; Erwin Panofski: Architecture gothique et pensee scolastique;
Wikipedia
2015 january 85
arhiv archive brings the fourth sequel
on building of the first roads in
Montenegro. This time the story
via
is about the roads that have been
built between two wars - dur-
ing the period from 1918 to 1941
only 637 kilometers of roads was
built, including: Andrijevica-
vita iv
Čakor-Bjeluha; Cetinje-Budva;
Šavnik-Žabljak-Pljevlja;Murina-
Plav-Gusinje;Pljevlja-(Trlica)-
Tomaševo-Slijepač bridge-Rib-
arevina; Kolašin-Mojkovac-Slijepač
bridge; Andrijevica-Berane-Rib-
arevina-Bijelo Polje-Barski most;
Via Vita, ili u prevodu Put je život, je moto graditelja puteva na Osječenica-Vilusi-Deleuša; Pljevlja-
svim meridijanima. U ove dvije riječi je kazano sve. Put je život. Metaljka; Nikšić (Gornje Polje)-
Brezna; Krute- Sukobin; Petrovac-
Putevi su opredjeljivali razvoj mnogih gradova i država. I obr-
Virpazar; Ivanova Korita-Krstac;
nuto. Putevi su opredjeljivali i istorijske tokove i uticali na isto- Podgorica-Tuzi - Božaj, and a cou-
riju mnogih država, pa čak i kontinenata. ple of minor roads. According to the
Tako je bilo i na području sadašnje Crne Gore. Od starih rim- importance the roads are classified
as state roads, banate roads class I
skih cesta do najavljenog autoputa. Planirana izgradnja au-
and class II.
toputa od Bara do Boljara je, zapravo, povod pisanja ovog
članka. Povod i prilika da se, u par nastavaka, napravi kratak
hronološki pregled izgradnje puteva u Crnoj Gori, uz podsje-
ćanje na prve puteve koje je čovjek sagradio. Uz napomenu da Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija)
ovo nije istorijski članak, niti rezultat nekog istorijskog istraži- je, par godina kasnije, podijeljena na
vanja i proučavanja. Ovo je samo novinarski tekst nastao kao 33 oblasti, čime je iz zvanične upotrebe
proizvod novinarske radoznalosti. nestalo i geografsko i istorijsko ime Crne
Gore. Godine 1929. su ukinute oblasti,
a država podijeljena na devet banovina.
Nekadašnja Crne Gora je ušla u sastav
Po završetku Prvog svjetskog rata i pro- Zetske banovine.
tjerivanju austrougarskih trupa iz Crne
Gore, pod pokroviteljstvom srpske vojske, Vladavina siromaštva
krajem novembra 1918. godine, održana Iscrpljena vječitim ratovima, praktično
je u Podgorici takozvana “Podgorička bez industrije, sa nešto zanatstva i trgo-
skupština”. Skupština je izglasala uki- vine, područje nekadašnje Crne Gore je
danje crnogorske države i njene terito- bilo najnerazvijenije područje tadašnje
rije, bezuslovno ujedinjenje, odnosno Jugoslavije. Nekadašnja Crna Gora je bila
pripajanje Crne Gore Srbiji. Kraljevina zaboravljeno i zapušteno područje koje
86 januar 2015
je, prije svega, karakterisala vladavina
siromaštva. Ilustracije radi treba pomenuti
da je Crna Gora 1939. godine imala sve-
ga 24 industrijska preduzeća, zanatskog
ili poluzanatskog tipa, koja su upošlja-
vala 1380 radnika. Za dvadeset godina
u novoj državi - samo devet preduzeća
više nego što ih je imala 1918. godine.
Nerazvijena saobraćajana infrastruktu-
ra je predstavljala smetnju i sputavala
bilo kakav privredni i ekonomski razvoj.
Treba podsjetiti da je Crna Gora do 1914.
godine izgradila samo 523,5 km kolskih
puteva i željezničku prugu Bar-Virpazar. Jedan od puteva izgrađenih između dva rata
Toga su posebno bili svjesni crnogorski Jadranskim morem. Bez obzira na raniju Ulcinj-Arbanaška granica; Virpazar-Ostros;
privrednici okupljeni u Banovinskoj tr- nemarnost, da se ova vitalna pitanja u Virpazar za vezu s putem Cetinje-Budva.
govačko- zanatskoj komori. Na četvrtoj ovim istorijski, geografski i ekonomski Konferencija Trgovačke komore, u Re-
konferenciji Komore, održanoj 24. marta značajnim oblastima efikasno riješe. zoluciji, ocjenjuje: “…da se iz vanred-
1935. godine, kojom je presjedavao Nešo Konferencija zatim smatra, da nacional- nih kredita za javne radove, redovnih i
Šćepović, raspravljano je o saobraćajnim ni, socijalno-politički i ekonomski obziri specijalnih kredita, može obezbijediti
prilikama u Zetskoj banovini. Referat je diktuju, da se sa svom odlučnošću bez finansiranje gradnje predloženih želje-
podnio inženjer Blagota Radović, glav- ikakvih ograda i odlaganja pristupi hit- zničkih i kolskih puteva i da bi stvarnu
ni sekretar Komore. Na Konferenciji je noj gradnji željezničkih pruga i kolskih gradnju trebalo otpočeti jednovremeno
donesena rezolucija u kojoj se konsta- puteva kroz Zetsku banovinu”. i paralelno na više sektora, prvenstve-
tuje: “Da je problemima rada u Zetskoj Jednoglasno usvojenom Rezolucijom no od polazne i završne tačke, u cilju
banovini posvećivana slaba pažnja i Konferencija od Vlade u Beogradu, po- uposlenja oskudnog radnog naroda i
da se preduzimanjem manjih radova red izgradnje željeznice traži hitnu iz- suzbijanja krajnje bijede i nemaštine u
i radova na parče ne rješavaju osnov- gradnju novih državnih i banovinskih ovamošnjim krajevima. Zato bi gradnji
ni problemi u Zetskoj banovini, niti se puteva: Prijepolje-Bijelo Polje-Kolašin; ovih javnih objekata trebalo u opštem
Zetska banovina tim putem može trajno Berane-Tutin-Novi Pazar, Nikšić- Pljevlja; programu javnih radova dati prvenstvo”.
osposobiti za aktivno učešće u privred- Nikšić- Goransko- Šćepan Polje- Foča;
noj i kulturnoj utakmici, iako po svom Foča-Gacko; Foča- Pljevlja; Bijelo Polje- Putevi izgrađeni između dva svjetska rata
značaju, privrednom položaju i bogat- Sjenica; Peć-Rožaje; Manastir Ostrog-Ma- Na području sadašnje Crne Gore, u pe-
stvu ima u tu svrhu najbolje preduslo- nastir Ždrebaonik; Podgorica- Manastir riodu od 1918. do 1941. godine je izgra-
ve. Prema tome težiste je sveukupnih Morača-Kolašin; Čevo-Osječenica; Pod- đeno svega 637 kilometara puteva, i to:
aktuelnih teškoća u hitnoj gradnji pro- gorica-Medun-Arbanaška granica-Cari- Andrijevica-Čakor-Bjeluha; Cetinje-Budva;
jektiranih željezničkih pruga u Zetskoj ne-Andrijevica; Murino-Plav- Gusinje; Šavnik-Žabljak-Pljevlja; Murina-Plav-Gu-
banovini za njenu vezu s Prijestonicom, Andrijevica-Kuti-Gusinje; Manastir Mo- sinje; Pljevlja- (Trlica)-Tomaševo-Slijepač
ostalim privredno-kulturnim centrima i rača-Boan-Šavnik; Cetinje- Danilovgrad; most-Ribarevina; Kolašin-Mojkovac-Slije-
2015 january 87
Krivina na putu
arhiv
Šavnik-Pljevlja
88 januar 2015
Potporni zid i propust
rađen od kamena
2015 january 89
arhiv
90 januar 2015
Posebna automobilska linija
na relaciji Podgorica – Beograd
Izvori
Put Nikšić-Šavnik-Žabljak-Pljevlja je automobila, 56 autobusa, 115 kamiona i
bio jedan od ključnih koridora koje je 79 motocikala. Transport roba i putnika Svetozar Ražnatović “Istorijski osvrt na građenje puteva
u Crnoj Gori”, Putevi i Crnoj Gori 1945 - 1985, Titograd
okupator koristio u ovom dijelu Bal- su obavljala i 403 zaprežna vozila. 1986, dr Veljko M. Martinović: “Drumski saobraćaj
kana. Utoliko je i značaj mosta na Tari Autobuski saobraćaj se odvijao redov- - Razvoj do 1918. godine” monografija “Crna Gora”,
bio veći. To je i bio razlog da partizani, no. Istina, nije bilo mnogo redovnih li- Književne novine, Beograd 1976, dr. Dimitrije - Dimo
Vujović: “Crna Gora u Jugoslaviji (1918-1941)” mono-
kako bi spriječili prelazak okupatorskih nija jer ni autobusa nije bilo mnogo.
grafija “Crna Gora”, Književne novine, Beograd 1976,
snaga u Crnu Goru, donesu odluku o Zabilježeno je da je na području čita- doc.dr.sc. Dubravka Hozjan: “Cestovne prometnice I”,
njegovom rušenju. Zadatak je povje- ve Banovine u 1931. godini bilo svega prof.dr.sc. Ivan Legac: Cestovne prometnice i javne
ren inženjeru Lazaru Jaukoviću. On je 46 redovnih autobuskih linija. Bilo je i ceste”,FPZ, Zagreb 2006, dr Milutin Garašanin: “Crna
Gora do doseljavanja Slovena”, http://www.montene-
šestog maja 1942. godine uspio da sru- posebnih automobilskih linija. Prema grina.net, akademik Pavle Mijović: “Ranohrišćanski
ši posljednji krak mosta, sa žabljačke istraživanjima Svetozara Ražnatovića: spomenici Prevalisa”, Jovan J. Martinović: “Arheološka
strane, na lijevoj obali Tare. Naravno, “sve su linije bile privatne. Najviše ih istraživanja Pavla Mijovića”, Matica, jesen 2010, Mi-
lena Vrzić: “Arheološka istraživanja u Boki Kotorskoj
most je porušen na način da se kasnije je imala privatna firma ‘Grand garaža’
kao jedini odgovor na neka postavljena pitanja”, prof.
može obnoviti. Po završetku rata most iz Podgorice – ukupno osam linija. Ova dr. Aleksandrina Cermanović - Kuzmanović: “Područ-
je, prema sačuvanim projektima, ob- privatna firma održavala je i prvu auto- je Pljevalja u rimsko i ranovizantijsko doba”, Rimske
Ceste - spomenici drevnog graditeljstva, http://wol.
novljen i svečano pušten u saobraćaj busku liniju Podgorica-Beograd, koja je
jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/2006764, Rimski putevi u
1946. godine. svečano otvorena 10. maja 1931. godine, Crnoj Gori, http://sr.wikipedia.org/wiki, Apije Klaudije
autobusima nazvanim ‘Bijela ptica’”. Ceko, Đorđije Mirković Vitezovi crnogorskih džada, Mi-
Saobraćaj Putovanje ovim autobusima na relaciji roslav Doderović, Zdravko Ivanović: Drumski saobraćaj
u Crnoj Gori (Matica crnogorska, jesen/zima 2012), dr.
Vladavina siromaštva je učinila da Crna Podgorica-Mateševo-Andrijevica-Čakor- Mijat Šuković: “Podgorička Skupština”, dr Branislav
Gora, ne samo što nije imala dovoljno Peć- Mitrovica-Raška-Kraljevo-Kraguje- Marovic: ”Crnogorska privreda između dva svjetska
puteva, nije imala ni mnogo vozila. Pre- vac-Beograd je trajalo 16 sati. Od četiri rata”, Milić F. Petrović: Raška oblast u jugoslovenskoj
državi 1918-1941, Časopis Arhiv - godina VIII broj 1/2,
ma raspoloživim podacima, 1931. godine sata ujutro do osam naveče.
Beograd, 2007,Milić F. Petrović: Saobraćajne prilike i
u Zetskoj Banovini su billa registrovana trgovina u Pljevljima i okolini 1860 - 1941, “Glasnik Za-
svega 593 motorna vozila: 343 putnička Velizar Radonjić vičajnog muzeja”, Knj. 6, Pljevlja, 2007,95-114.
2015 january 91
a look inside has peered this
ARHITEKTONSKO UREĐENJE NOVOG OBJEKTA time into one atypical office
the entrance.
ED
UT
U strogom centru Podgorice, nadomak crnogorske skup- pogled, sasvim je evidentno da se radi o lokalu koji je
štine i suda, u Karađorđevoj ulici na broju 6, u prize- ostvaren sa velikim entuzijazmom, zanosom i poseb-
mnom dijelu kolektivne stambene zgrade, maja 2013, nim osjećajem za takvu vrstu objekata.
Edin Đečević, zaljubljenik u frizerske čarolije, otvorio Funkcionalni koncept: Pošto se spozna veoma jednostav-
je svoj univerzalni frizerski studio pod nazivom “Edo”. na funkcionalna šema te unutrašnje uređenje prostora,
Prostoru veličine oko 50 metara kvadratnih, koji je rani- anticipira se potpuna harmoničnost i nivo salona, koji
je imao fukciju stanovanja, prilazi se sa trotoara, preko bi gotovo prema svim kriterijumima, apsolutno mogao
kratkog stepeništa te malog podesta od crnog granita, da egzistira i u mnogim zapadnim metropolama. Po-
a ulazna partija je nadkrivena metalno-ostakljenom sebno treba istaći da je kompletno uređenje prostora,
konstrukcijom. Fasadni dio studija, orjentisan prema osmislio i uz lično angažovanje sa zanatlijama, reali-
dvosmjernoj ulici, zauzima relativno malo prostora, zovao upravo vlasnik salona. Svakako, kada se radi o
oko 20 metara kvadratnih, ali zbog specifičnog i veoma neposrednoj organizaciji i funkcionisanju salona, du-
efektnog dizajnerskog postupka, lokal je izuzetno uoč- gogodišnje iskustvo dalo je nesumnjivo izvrsne rezulta-
ljiv, i svojom neobičnošću privlači pažnju prolaznika. te. Visoki estetski nivo uređenja i opremanja prostora,
Ta izrazita osobenost, nije dosegnuta nekim skupim govore da je riječ i o izuzetno talentovanoj ličnosti, što
i posebnim materijalima, već u prvom redu skladnim je za čestitke i pohvalu.
odnosom ostakljenog koncepta i punog zidnog platna Unutrašnji prostor je izduženog pravougaonog oblika,
koje je tretirano izrazito hromatski, uz upotrebu dva sa malim bočnim servisnim dodatkom, u kome se na-
kontra-tona, žutog i crnog, odnosno reske roze boje na laze garderobno-sanitarni čvor i tehničko-tehnološki
reklamnom panou nad ulazom. Ulazna partija, djeluje sadržaji. Pored ulaza, je funkcionalni prijemni pult,
izuzetno efektno u toku dana, a noću joj usmjereni re- središnja zona služi za komunikaciju, a sa lijeve i desne
flektori daju dodatne estetske vrijednosti. Čak I na prvi strane smještena su četiri mobilna radna stola sa du-
92 januar 2015
Ulazna partija djeluje izuzetno efektno, foto: S. Slovinić
2015 january 93
Vorholovski dekorisan Podovi su riješeni visoko poliranim granitnim
mobilni paravan pločama u dva tona
Na izuzetno mirnom i bijelom plafonu, koji je riješen u se- Projektovana i tipska oprema prostora: Istodobno, kao što
gmentnim poljima, samo su vidni upušteni klima-anemosta- su sa istančanom mjerom riješene glavne i noseće prostorne
ti, zvučnici, vrlo intenzivna i mobilna reflektorsko-halogena površine, sa izuzetnim osjećajem za funkciju i estetsko obli-
rasvjeta. Besprekornom, smirenom i relaksirajućom obra- kovanje, ostvareni su projektovano-fiksni elementi opreme
dom velikih prostornih površina, obezbijeđena je udobna i mobilno-tipski komadi namještaja.
atmosfera i ostvaren neutralni fon za razigranije i bogatije Ovdje posebno treba naglasiti kako je vješto iskorišćena kon-
opremanje ambijenta. trapunktivnost, mnogobrojnih čvrstih, pravolinijskih i ravnih
elemenata, nasuprot mekanih, zakrivljenih i povijenih segme-
nata opreme. U tom smislu, posebno treba istaći prijemni
Osjećaj za funkciju i estetsko
pult kod ulaza, koji je realizovan sklpturalno od gips-karton-
oblikovanje
skih ploča. Zatim, u istom registru su, fiksirane garniture za
Neposrednim uvidom u aktuelni tekstualni prilog i prezen- stranke, sa visokim naslonima, realizovane od univer ploča,
tirane fotografije, eksplicitno se može spoznati suština meko tapacirane i presvučene crnim štofom. Međutim, ključ-
svih funkcionalno-estetskih parametara ovog izuzetnog
ni elementi salona su, mobilni, stilsko-barokni pult-stolovi
frizerskog salona. Međutim, ukupna kreativno-realizator-
sa duplim elementima ogledala i pratećom dekorativnom
ska i estetska problematika postaje mnogo jasnija, kada
rasvjetom. U tom opsegu su dva tipa mobilnih sjedišta, po-
se makar i na kratko, samo zaviri u intimni stambeni pro-
lufotelja za klijente, meko tapacirana na metalno-niklovanoj
stor u vlasnikovoj porodičnoj kući u podgoričkoj Staroj
konstrukciji, te dva fiksna sa keramičkim posudama za pra-
varoši, koji u osnovi i galerijskoj etaži iznosi svega oko
nje kose. Sasvim je bjelodano da je riječ o vrlo specifičnoj,
60 kvadrata, a koji je po istom principu i na indentičnom
funkcionalno-estetskom nivou, upravo ostvario sam vla-
besprekorno dizajniranoj opremi iz inostranih izvora, koja
snik ovog izuzetnog frizerskog salona. svojim vidnim kvalitetom i estetskim izgledom, obezbijeđuje
prostoru salona, izuzetne funkcionalno-oblikovne uzanse.
94 januar 2015
Plafon sa intezivnom i mobilnom reflektorsko-halogenskom rasvjetom
2015 january 95
around us tells a story about OKO NAS
OKO NAS
OKO NAS
schools in Finland, which children
consider as a second home. They
škole
get pleasant atmosphere, good OKO NAS
interaction and relaxation in well-
organized educational institutions,
all due to a different architecture
(buildings with lots of natural light),
innovatively designed interior (spa-
cious classrooms with different con-
tents), and of course a good school
kao drugi dom
programs that fascinate interna-
tional experts for years. Students in
this country achieve top results in
PISA testing, and are often the first
in the world.
96 januar 2015
doživotnog permanentnog usavršavanja jer je
obrazovanje, ma na kom nivuo, uvijek i za sve
besplatno, pa čak i u privatnim školama koje Kada se u 7 i 30 ujutro otvore škole u Finskoj, đaci veselo
su takođe besplatne i koje rade po istom planu utrčavaju u školske hodnike, skidaju cipele i jakne, odlažu
i programu kao i državne škole. Didaktički ih u svoje plakare, peru ruke, imenom dozivaju nastavnike,
materijali su odlični,a pošto je omasovljena javljaju im se, muzika se čuje dok ne počne čas i to je izvrstan
upotreba kompjutera, mnogi udžbenici se pozitivan efekat na radnu atmosferu koja im prehodi. Svako
štampaju i u elektronskoj formi. dijete pronalazi svoje odjeljenje, koje po finskim školama,
ima svoje ime…najčešće su to pojmovi vezani za prirodu,
imena biljaka, životinja itd. Djeca sa smetnjama u razvoju
stižu taksijem, koji plaća država, i nastava može da počne.
Atmosfera u odjeljenjima je opuštena, pa, ako učeniku dosadi
da sjedi, može da protegne noge, mogu da šetkaju po učio-
nici, ali je bitno da diskusija o onome o čemu se uči, nikad
ne prestaje. Svi učestvuju u radu, bez izuzetka. Nije bitno da
Pozitivna, radna i otvorena atmosfera, foto: divisare.com svi sjede neprirodno mirno i pravo.
2015 january 97
Materijali namještaja su trajni,
a boje zidova pastelnih, veslih boja
98 januar 2015
Atmosfera u odjeljenjima je opuštena
2015 january 99
meta biraju sami i prave svoj raspored, odnosno, svi važni U skladu sa državnom politikom Finske, školovanje na finskim
predmeti se moraju pohađati, ali sami određujete da li že- univerzitetima je besplatno za domaće studente i državljane
lite niži ili viši nivo, u zavisnosti od interesovanja. Jedan od Evropske unije. Ipak istraživanja su veoma skupa, pa u po-
obaveznih predmeta je “Finska”, gdje uče o vrijednostima, moć priskaču mnoge kompanije, kao što je Nokia, pa svaka
ljudima, ekonomiji Finske, društvu, partijama itd. Imaju razne od kompanija izdvaja oko 15.000 eura u te svrhe. Finska u
projekte, recimo časove roka, popa itd. obrazovanje jednog stanovnika godišnje uloži oko 1500 eura.
Velika matura se polaže na kraju srednje škole i to iz četi- Nastavni kadar je ono suštinsko, od njih država traži najvi-
ri predmeta: finski, matematika, engleski i švedski (koji je še obrazovanje, ali im je zato data široka autonomija. Prije
obavezan jezik jer je u Finskoj jedan od dva službena jezi- je model obrazovanja bio više centralizovan, zatim su nad-
ka). Jedan ispit mora biti sa znanjem na naprednom nivou. ležnosti pripale lokalnoj zajednici, da bi na kraju nastavnik
Radi se na tome da svi imaju laptope na nastavi, kao i pa- odlučivao o svemu. Čak i kada je riječ o finansijama. Reforma
metne table. Država zaista ulaže mnogo u obrazovanje, ali obrazovanja je u Finskoj počela sedamdesetih godina, po-
im se to vraća na najljepši način. Jedna su od najrazvijenijih slije dosta proučavanja, ali su promjene išle korak po korak
zemalja svijeta i nema odliva mozgova. Svi stručnjaci su tu Nisu željeli radikalne skokove i rezove, kako bi se izbjegao
da pomognu zemlji koja je na najljepši način ulagala u njih. stres. Tako se to radi, kada se vodi računa o svakom detalju,
Naravno, nisu ni u Finskoj pošteđeni nekih sitnijih problema. pogotovo kada je u pitanju obrazovanje.
Jedan od problema je nedovoljno aktivno učenje stranih jezika, Nina Vujačić
jer Finci odlično govore engleski, svi moraju znati i švedski uz
finski, pa su za sve ostale vanškolske jezike totalno nezainte-
resovani. Kao i svuda, i u ovoj zemlji postoje problematična
i hiperaktivna djeca, pa se od njih prave zasebna odjeljenja
kako ne bi ometali one koji su željni znanja, a sa njima rade
posebno edukovani stručnjaci koji su u stanju da sa njima
izađu na kraj.