Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
net/publication/298712942
CITATIONS READS
0 300
3 authors, including:
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
The change in the status of the refugees and internally displaced Bosniaks of the Srebrenica Municipality in the territory of FBiH View project
Modernising geodesy education in Western Balkan with focus on competences and learning outcomes (GEOWEB), Erasmus+ Programme of the European Union View
project
All content following this page was uploaded by Alma Kadusic on 17 March 2016.
Izdavač:
Univerzitet u Tuzli
Prirodno-matematički fakultet
Za izdavača:
Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan
Odgovorni urednik:
Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor
Uređivački odbor:
Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor
Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor
Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor
Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor
Dr. sc. Alija Suljić, docent
Dr. sc. Alen Lepirica, docent
Dr. sc. Nusret Mujagić, docent
Tehnički uredio:
Mr. sc. Semir Ahmetbegović
Štampa:
"OFF-SET" Tuzla
Za štampariju:
Sadika Murić, direktor
Tiraž:
150 komada
Izlazi godišnje
ISSN: 1840-0515
SADRŽAJ
10. PROIZVODNJA SOLI KAO FAKTOR RAZVOJA INDUSTRIJE TUZLANSKOG KANTONA 145
PRODUCTION OF SALT AS THE FACTOR OF THE DEVELOPMENT OF INDUSTRY IN
TUZLA CANTON
Mr. sc. Dževad Mešanović
Dr. sc. Alija Suljić, docent, Mr. sc. Alma Kadušić, viši asistent, Mr. sc. Sabahudin
Smajić, viši asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u
Tuzli
Abstrakt
U radu su prezentirani rezultati istraživanja o komponentama prirodnog kretanja
stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961 - 2008. godine. Stanovništvo ove općine
sve do 1991. godine imalo je više stope prirodnog priraštaja u odnosu na
bosanskohercegovačko stanovništvo što je direktna posljedica bioloških, ekonomsko-
geografskih, socijalnih i dr. uslova. Po visini stopa prirodnog priraštaja općina
Srebrenica je sve do 1991. godine bila među prvih pet bosanskohercegovačkih općina.
Međutim, ipak se u periodu od 1961 - 1991. godine, kao posljedica opšteg društveno-
ekonomskog napretka, režim reprodukcije općinskog stanovništva sve više približavao
režimu reprodukcije bosanskohercegovačkog stanovništva.
U periodu od 1992-1995. godine, a i nakon toga došlo je do značajnih promjena u
prirodnom kretanju stanovništva općine Srebrenica. Stope nataliteta, mortaliteta i
prirodnog priraštaja, kao i stope fertiliteta smanjile su se kao posljedica prisilnih
migracija, odnosno masovnog ubijanja i protjerivanja bošnjačkog stanovništva, a nakon
rata kao posljedica nepovoljnih ekonomskih, socijalnih, političkih, psiholoških i drugih
uvjeta u ovoj općini.
Ključne riječi: Srebrenica, natalitet, mortalitet, fertilitet, prirodni priraštaj.
Abstract
In this paper, the authors presented the research findings about components of
population growth in the municipality of Srebrenica in the period between 1961 and
2008. Up to 1991, the population of Srebrenica municipality had a higher population
grown compared to the rest of Bosnia and Herzegovina due to a combination of
biological, economic, social and geographic factors. In terms of the natural population
growth, Srebrenica was among the first five municipalities in the country. However, in
the same period (1961-1991) the trends in population growth in the municipality of
Srebrenica were getting closer to the average in Bosnia and Herzegovina.
The significant changes in natural population growth in the municipality of
Srebrenica happened during and after the period of 1992-95. These radical demographic
changes – affecting birth-rate, mortality rate, natural growth and fertility rate – were
direct result of forced displacement and loss of life of the Bosniak part of the population
during the war, while, after the war, they have been linked to a range of economic,
social, political and psychological factors.
Key words: Srebrenica, birth-rate, mortality rate, fertility rate, gross and net
reproduction rate.
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić
1. Uvod
Prirodno kretanje stanovništva predstavlja primarnu komponentu općeg kretanja
stanovništva, a osnovne determinante prirodnog kretnja su rodnost, smrtnost, te prirodni
priraštaj kao njihova rezultanta. Uz ove komponente, ponekad se pri analizi prirodnog
kretanja stanovništva koristi još i vitalni indeks.1 Takođe, u determinante prirodnog
kretanja stanovništva možemo ubrojiti i plodnost, te živost stanovništva. Praćenje
prirodnog kretanja stanovništva nužno je, prije svega, da bi se moglo utvrditi koliki je
udio i značaj prirodnog kretanja stanovništva u općem kretanju stanovništva, kao i to da
se utvrde ili predvide budući pravci prirodnog kretanja stanovništva.
Prirodno kretanje stanovništva možemo tretirati u užem i širem smislu. Prirodno
kretanje stanovništva u užem smislu sastoji se od kretanja nataliteta i mortaliteta, a
prirodno kretanje u širem smislu osim natalieta i mortaliteta analizira i one pojave i
faktore koji značajno utiču na tendenciju kretanja rodnosti i smrtnosti. To su naprimjer
nupcijalitet, divorcijalitet, smrtnost dojenčadi itd.2
Iako prirodno kretanje stanovništva zavisi, u prvom redu, od bioloških osobina
čovjeka, rezultati istraživanja su pokazali da na prirodno kretanje stanovništva utiču i
drugi faktori koji nisu vezani za njegove fiziološke osobine. U ove faktore spadaju
društveno-ekonomski uslovi određenog područja, zatim socijalni, socio-psihološki
faktori, a i uticaj ekonomske, nacionalne, religijske, obrazovne i dr. struktura
stanovništva.
1
Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih stanovnika. O tome detaljnije vidjeti:
(Nejašmić, 2005: 104)
2
Wertheimer-Baletić, 1999: 207
112
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
113
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić
1961.
1963.
1965.
1967.
1969.
1971.
1973.
1975.
1977.
1979.
1981.
1983.
1985.
1987.
1989.
1991.
Natalitet Mortalitet Prirodni priraštaj
3
Kulenović, Suljić, 2006: 12
4
Ibid., str. 12
114
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
115
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić
2.1.1. Fertilitet
Stopa nataliteta označava broj rođenih u ukupnom stanovništvu sredinom godine,
dok stopa fertiliteta označava broj rođenih u odnosu na žensko stanovništvo u fertilnoj
dobi (od 15 do 49 godina starosti).5 Fertilitet i natalitet, u širem značenju, pokazuju
kvantitativne pojave i promjene u jednoj populaciji koje su vezane za rađanje djece u
određenom vremenu.
Kretanje općih i specifičnih stopa fertiliteta u većoj ili manjoj mjeri, zavisi od
spolno-dobne, obrazovne i drugih društveno-ekonomskih struktura stanovništva. Pored
društveno-ekonomskih faktora na stope fertiliteta djeluju fiziološki i psihološki faktori.
Fertilitet zavisi od nivoa društveno-ekonomskog razvoja i sveukupnog razvoja jedne
populacije (životni standard stanovništva, obrazovna struktura, tehnički napredak,
položaj žene u društvu, uticaj religije i kulture na stavove pojedinca i dr.). Psihološki
faktori zavise od samog pojedinca i njegovog odnosa prema rađanju i broju djece koju
želi imati.
Opća stopa fertiliteta u općini Srebrenica u 1981. godini iznosila je 81 ‰, a u
1991. godini 69 ‰. Opća stopa fertiliteta u BiH iznosila je u 1981. godini 64 ‰, a u
1991. godini 53 ‰. Na osnovu ovih podataka uočljivo je opadanje općih stopa fertiliteta
kako u općini Srebrenica tako i u BiH. Takođe, vidljivo je da su opće stope fertiliteta u
općini Srebrenica u posmatranom periodu veće od općih stopa fertiliteta u BiH. Razlika
u općim stopama fertiliteta u općini Srebrenica i BiH posljedica je različite spolno-
dobne strukture stanovništva i društveno-ekonomskih uslova u ovim područjima.
Općina Srebrenica, u posmatranom periodu, imala je mlađe stanovništvo od
stanovništva BiH, a i nižu obrazovanost i slabiju ekonomsku aktivnost ženskog
stanovništva.
2.2.1.1. Fertilitet žena po starosti
Specifična stopa fertiliteta žena po starosti je precizniji pokazatelj stvarne
(efektivne) plodnosti ženskog stanovništva nego je to opća stopa fertiliteta. Specifične
stope fertiliteta ženskog stanovništva mogu se izdvajati i po drugim obilježjima, kao
npr. po obrazovnoj i religijskoj strukturi, tipu naselja, zaposlenosti i dr. Specifične stope
fertiliteta analiziraju se, prije svega, radi utvrđivanja uticaja pojedinih struktura ženskog
stanovništva (dobne, obrazovne, ekonomske, religijske i dr. struktura) na kretanje općih
stopa fertiliteta.
U tabeli 3. i grafikonu 3. predstavljeni su podaci o specifičnim stopama fertiliteta
stanovništva općine Srebrenica i stanovništva BiH za 1981. i 1991. godinu, a iz kojih je
vidljivo je da su specifične stope fertiliteta u općini Srebrenica najviše kod žena u
starosnoj grupi od 20-24 godine što je u skladu sa općom fiziološkom plodnošću ove
dobne skupine.
Istraživanja su pokazala da su žene najplodnije u dobi od 22 godine starosti i da
poslije te dobi dolazi do postepenog pada plodnosti žena koja se završava sa
klimakterijem, odnosno oko 50-te godine starosti (Wertheimer-Baletić, 1982: 145).
Specifične stope fertiliteta u općini Srebrenica u 1981. godini, kod ženskog stanovništva
starosti od 15 do 49 godina, kao i 50 i više godina, bile su veće u odnosu na žensko
stanovništvo iste starosti u BiH.
5
Većina demografa prihvata fertilni period žena od 15 do 49 godina starosti, a kod muškaraca od
15 do 65 godina starosti. Međutim, neki demografi uzimaju 10-u godinu starosti ženskog
stanovništva za donju granicu fertiliteta, dok granicu preko 45 godina starosti ženskog
stanovništva uzimaju sa rezervom. (Wertheimer-Baletić, 1982: 140-157).
116
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
Tabela 3. Specifične stope fertiliteta u BiH i općini Srebrenica 1981. i 1991. godine
1981 1991
Godina BiH Srebrenica BiH Srebrenica
‰ ‰ ‰ ‰
Stopa općeg fertiliteta 64 81 53 69
do 15 godina 0,1 0,1 0,1 0,1
15-19 35,5 45,1 38,8 50,2
20-24 149,8 227,2 127,3 205,1
25-29 120 149,4 102,5 134,5
30-34 62,5 78,1 49,1 48,4
35-39 25,8 41,2 18,1 12,9
40-44 7,7 11,6 4,3 4,0
45-49 0,8 4,4 0,5 1,3
50 i više 0,1 0,4 0,4 0,0
Totalna stopa fertiliteta 2,011 2,785 1,703 2,282
Bruto stopa reprodukcije 0,975 1,351 0,826 1,107
Izvor: Isti kao i kod tabele broj 1.
200
150
100
50
0
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49
BiH 1981. Srebrenica 1981.
BiH 1991. Srebrenica 1991.
117
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić
2.2. Mortalitet
Mortalitet je negativna odrednica prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva, te
djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. Za razliku od nataliteta, na mortalitet,
pored bioloških faktora u većoj mjeri djeluju društveno-ekonomski faktori kao što su
stepen ekonomskog razvoja, nivo društvene organizovanosti i iskorištenosti prostora,
socijalna struktura stanovništva, medicinsko-higijenski uslovi, ili uopće rečeno nivo
životnog standarda stanovništva.
Iz podataka u tabeli 1. i grafikonu 1. vidljivo je kretanje stopa smrtnosti
stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-1991. godine. Stope mortaliteta kretale
su se od 15,1 ‰ u 1961. godini (u BiH 8,9 ‰) do 5,5 ‰ u 1991. godini (u BiH 7,2 ‰).
U intervalu od 30 godina stope mortaliteta stanovništva općine smanjile su se za 2,73
puta (u BiH 1,25 puta). Smanjenje stopa mortaliteta stanovništva općine, a i Bosne i
Hercegovine uvjetovano je ukupnim poboljšanjem društveno-ekonomskih, zdravstveno-
higijenskih i drugih uslova.
Analizom stopa mortaliteta stanovništva općine po popisnim godinama vidimo da
je stopa mortaliteta u 1961. godini iznosila 15,1 ‰ (u BiH 8,9 ‰). Prema popisu iz
1971. godine stopa mortaliteta stanovništva općine iznosila je 8,6 ‰ (u BiH 6,6 ‰).
Smanjenje stopa mortaliteta stanovništva općine od 1961. do 1971. godine uvjetovano
je smanjenjem smrtnosti dojenčadi.8 U 1981. godini stope mortaliteta stanovništva
općine iznosile su 6,5 ‰ (u BiH 6,3 ‰), a u 1991. godini 5,5 ‰ (u BiH 7,1 ‰). Takođe
je bitno napomenuti da je trend kretanja općih stopa mortaliteta u općini Srebrenica
imao veći pad nego je to slučaj sa trendom općih stopa mortaliteta na nivou BiH.
Iako ne raspolažemo podacima o specifičnim stopama mortaliteta stanovništva
općine Srebrenica, ipak, na osnovu stopa smrtnosti dojenčadi, obrazovne strukture
stanovništva, udjela seoskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, kao i broja
stanovnika na jednog ljekara9, možemo kazati da su opći društveno-ekonomski uslovi u
općini Srebrenica uticali na veću smrtnost stanovništva općine.
6
Neto stopu reprodukcije ženskog stanovništva nije moguće izračunati jer ne postoje tablice
fertiliteta i mortaliteta za žensko stanovništvo općine Srebrenica, kao ni tablice vjerovatnoće
doživljenja rođenog ženskog djeteta.
7
Koeficijent reprodukcije pokazuje prosječan broj rođene ženske djece što ih je rodila jedna žena
u toku svoje fertilne dobi. Ako je taj broj veći od jedan populacija će rasti, ako je manji od jedan
populacija se smanjuje, a ako iznosi jedan populacija stagnira. (Friganović, 1990: 99).
8
Stope infantilnog mortaliteta u općini od 1961. do 1971. godine smanjene su sa 129,3 ‰ na
74,5 ‰. U istom periodu stope infantilnog mortaliteta u BiH smanjene su sa 98,9 ‰ u 1961.
godini na 54,7 ‰ u 1971. godini.
9
Godine 1961. općina Srebrenica imala je 1 zdravstvenu ustanovu sa 66 postelja i jednom
apotekom, a bez ljekara. BiH je imala 9 825 postelja, 620 ljekara. Godine 1971. u općini
Srebrenica bilo je 11 143,7 stanovnika na jednog ljekara, a u BiH 1 471,8 stanovnika na jednog
ljekara. U 1981. godini bilo je 1 816,5 stanovnika na jednog ljekara u općini, a u BiH 920,1. U
1991. godini bilo je u općini Srebrenica 1 112,1 stanovnika na jednog ljekara, u BiH bilo je 724,5
118
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
stanovnika na jednog ljekara. Broj ljekara u općini Srebrenica, u periodu 1971-1991, porastao je
za 11 puta. U istom periodu broj ljekara u BiH porastao je za 2,4 puta. Treba uzeti u obzir da je u
BiH polovina stanovništva živjela na selu i da realna slika zdravstvene zaštite sigurno izgleda
drugačije, odnosno lošije nego što je predstavljena brojevima.
10
Postoje formule kojima se želi umanjiti uticaj mortaliteta djece koja su rođena u prethodnoj
godini na mortalitet djece koja su rođena u godini za koju se računaju stope infantilnog
mortaliteta. Jedna od njih je formula Ratsa, koja glasi; md=(Md (t) / Nt + Md (t-1) / Nt-1) x 1000; Md (t)
– broj umrle dojenčadi u godini t, Nt – broj živorođenih u godini t, Md (t-1) i Nt-1) označavaju broj
umrle dojenčadi i broj živorođenih u godini t-1. (Wertheimer-Baletić, 1982: 172).
119
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić
11
Prema općeprihvaćenoj definiciji vrlo visokom stopom infantilnog mortaliteta smatra se ona
veća od 100 ‰, a niskom ona manja od 25 ‰. (Friganović, 1990: 86).
120
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
1964.
1967.
1970.
1973.
1976.
1979.
1982.
1985.
1988.
1991.
2000.
2006.
-5
Vrlo visok tip prirodnog priraštaja ima stope veće od 20 ‰, visoki 15-20 ‰, umjereni 5-14,9
12
121
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić
3. Zaključak
U drugoj polovini XX vijeka prirodno kretanje stanovništva predstavljalo je
primarnu komponentu općeg kretanja stanovništva općine Srebrenica. Stope nataliteta u
ovoj općini kretale su se od 40,4 ‰ u 1961. godini do 18,7 ‰ u 1991. godini, stope
mortaliteta od 15,1 ‰ do 5,5 ‰, a stope prirodnog priraštaja od 25,3 ‰ do 13,2 ‰.
Prirodno kretanje stanovništva općine bilo je uvjetovano biološkim, zatim društveno-
ekonomskim (visok udio nepismenog ženskog stanovništva, socio - ekonomska
nerazvijenost općine, zdravstveno - higijenski uvjeti, visok procent seoskog
stanovništva i dr.), psihološkim, a i drugim faktorima.
Nenormalna društvena zbivanja, odnosno ratno stradanje i progon stanovništva
općine Srebrenica u periodu od 1992-1995. godine, kao i usporen proces povratka, te
nepovoljni socijalni, ekonomski, politički i dr. uvjeti nakon rata poremetili su prirodnu
biodinamiku stanovništva ove općine.
Od 1996. godine stanovništvo općine Srebrenica bilježi negativne stope prirodnog
priraštaja. Tako je 1996. godine evidentirana stopa nataliteta od 0,5 ‰, stopa mortaliteta
od 1,0 ‰, te negativna stopa prirodnog priraštaja od -0,5 ‰. U 2008. godini na
području općine Srebrenica evidentirana je stopa nataliteta od 2,7 ‰, stopa mortaliteta
od 4,1 ‰, te negativna stopa prirodnog priraštaja od -1,4 ‰.
Također, bitno je napomenuti da je do 1991. godine stanovništvo općine
Srebrenica imalo više stope nataliteta, niže stope mortaliteta, te više stope prirodnog
priraštaja u odnosu na bosanskohercegovačko stanovništvo u cjelini. Niže stope
mortaliteta stanovništva općine Srebrenica u odnosu na stanovništvo Bosne i
Hercegovine posljedica su, prije svega, većeg udjela starog u ukupnom
bosanskohercegovačkom stanovništvu, te snižavanja stopa infantilnog mortaliteta na
području općine Srebrenica uslijed poboljšanja zdravstveno - higijenskih uslova. Više
stope nataliteta u općini Srebrenica do 1991. godine posljedica su nepovoljnije
obrazovne i ekonomske strukture stanovništva (niži stepen obrazovanosti i ekonomska
neaktivnost žena) i uopće nepovoljnijih društveno - ekonomskih prilika u općini.
Nakon rata stanovništvo općine Srebrenica ima niže stope nataliteta, mortaliteta i
prirodnog priraštaja u odnosu na bosanskohercegovački prosjek. Od 36 666 stanovnika
koji su na području općine Srebrenica živjeli prema popisu iz 1991. godine danas na
području ove općine živi svega oko 21 000 stanovnika što znači da je Srebrenica
izgubila oko 43 % svog prijeratnog stanovništva. U ratu su uglavnom ginuli muškarci
tako da je danas značajno narušena spolno - dobna struktura stanovništva ove općine što
značajno utiče i na reprodukciju stanovništva. Osim toga, nepovoljni socijalni,
122
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
ekonomski i dr. uvjeti takođe negativno utiču na prirodno kretanje stanovništva općine
Srebrenica što će su u budućnosti značajno odraziti i na ukupno kretanje stanovništva
ove općine.
4. Literatura i izvori
1. Friganović, M.: Demogeografija - stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb,
1990.
2. Kulenović, S., Suljić, A.: Demografske posljedice genocida nad Bošnjacima
sigurnosne zone UN Srebrenica, jula 1995., Zbornik radova Prirodno-
matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Svezak geografija, Godina III, Broj
3, Tuzla, 2006.
3. Kulenović, S., Suljić, A., Kadušić, A.: Razmještaj interno raseljenog (prognanog)
stanovništva iz općine Srebrenica na području Tuzlanskog kantona, Zbornik
radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Svezak geografija,
Godina III, Broj 3, Tuzla, 2006.
4. Nejašmić, I.: Demogeografija - stanovništvo u prostornim odnosima i procesima,
Školska knjiga, Zagreb, 2005.
5. Suljić, A.: Demogeografske promjene u općini Srebrenica, (Magistarski rad),
PMF, Sarajevo, 2003.
6. Wertheimer-Baletić, A.: Demografija - stanovništvo i ekonomski razvitak,
Informator, Zagreb, 1982.
7. Wertheimer-Baletić, A.: Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.
8. Bosna i Hercegovina u brojkama, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 2009.
9. Demografski bilteni Statističkog zavoda Republike Srpske 1997., 1999., 2001.,
2003., 2005., 2007. i 2009.
10. Stanovništvo SR BiH, Prirodno kretanje stanovništva 1953 - 1962. godine,
Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1966.
11. Popis stanovništva 1961., Vitalna, etnička i migraciona obeležja, Rezultati za
opštine, knj. VI, Savezni zavod za statisku, Beograd, 1967.
12. Statistički godišnjaci BiH od 1965-1991., Republički zavod za statistiku,
Sarajevo.
13. Statistički godišnjak BiH, br. 92., Državni zavod za statistiku, Sarajevo, 1994.
14. Opštine u SR BiH 1963 - 1973., Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1974.
15. Vitalni događaji u SR BiH 1975 - 1984., Statistički bilten br. 143., Republički
zavod za statistiku, Sarajevo, 1986.
123