Sunteți pe pagina 1din 3

Translated from Spanish to Samoan - www.onlinedoctranslator.

com

Iunivesite o El Bosque
FAITAU III: Tusitusi Fa'amatalaga
Saunia e: Jhoiner Tetê Crespo

- Ia, Gustavo. Metaphysics: faʻamatalaga ma mea faʻatatau o metaphysics. Ediciones


Anaya, 1955. Fa'aeletonika. O le lesona lona sefululima oManatu o Philosophy,
saunia e le faifilosofia Sepania o Gustavo Bueno. I totonu, o faʻamatalaga eseese o
metaphysics na tuʻuina atu i le talafaasolopito o filosofia o loʻo faʻaalia, ma pe
faʻapefea ona faasaienisi ua faasolosolo atu i lala eseese e uiga i le Atua, le
Lalolagi, le tagata soifua, amio mama, ma isi, faafoliga ua tulai mai o se
malamalama e aafia ai isi poto faafilosofia ma faasaienisi. Ou te manatu o se tusi
lesona taua mo laʻu autu suʻesuʻe, talu ai o le a mafai ai ona ou faia se suʻesuʻega
faʻatusatusa i le va o metaphysics ma filosofia, e iloa ai pe, taʻitoʻatasi, latou te aofia
ai le mea e tasi ma le mea e tasi, ma fesoasoani ia te aʻu e tali le fesili o peo le faia
o filosofia e tutusa ma le faia o metaphysics. O le tala a Bueno, mo le faʻamoemoe
o laʻu galuega, o loʻo tuʻuina mai ai faʻamatalaga taua e uiga i tikeri eseese poʻo
tulaga o faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai, lea e faʻasino i taimi uma i lelautele
malamalama i mea, lea ou te fiafia i ai, pe a manatu o le filosofia e foliga mai o loʻo
tutusa le matafaioi e faʻatatau i isi malamalama, faʻaauau o se sini-su'esu'ega o nei
mea.

- Johannes, Hessen. A'oa'oga o le malamalama. Editores Mexicanos Unidos, SA,


Mexico DF, 1978. I lenei galuega amata, ua faamoemoe Hessen e faauigaina leute
o filosofia. Ae ina ia faia lenei mea, na ia muamua savali i le filosofia tu masani i le
sailiga o lona faauigaina, talu ai, e tusa ai ma ia, e iloa ai le auala o le filosofia po o
le a le filosofia e uiga i, e tatau i se tasi ona iloa muamua.o le a lena. O le galuega o
loʻo tuʻuina atu o se suʻesuʻega faʻapitoa o le aʻoaʻoga o le malamalama, taofi i
nofoaga taʻitasi lea na pasia ai le nofoaafi o filosofia: mai Plato ma Aristotle, i le
tulaʻi mai o galu tetele o mafaufauga na ola mai i o tatou aso (pe a itiiti mai seia oʻo
i le 20th seneturi, o le seneturi lea o loʻo faʻatulagaina ai le galuega), o ona
faʻafitauli faʻapitoa ma ana fofo faʻataʻitaʻi eseese.A'oa'oga o le malamalama de
Hessen o le a faʻatagaina aʻu e ulu atu i totonu o le loto o le filosofia tu ma le
manatu o ona sui sili ona faʻaalia, faʻaali mai ia te aʻu i se auala sili ona faauo ma
manino le panorama lalolagi o filosofia ma mea na i ai talu mai lona amataga. Talu
ai ona o le mea ua ou fautuaina e tali pe a tatou faia filosofia tatou te faia moni
lava metaphysics, ou te manatu o le galuega a Hessen, faapea foi ma le galuega a
Gustavo Bueno, o le a faafaigofie ai le galuega o le faatusatusaina.e lua a'oa'iga, e
pei ona malamalama i ai i tala fa'asolopito, ma e tula'i mai se fa'aituau ma, ioe,
fa'ailoga taua; o le mea mulimuli, ina ia mafai ona faia ni fa'aiuga fa'atatau i lenei
mea e mafaitutusa o le a se mea e i ai i le va o metaphysics ma
filosofia, lea, e ui lava e le o se mea manino pe faigofie ona faʻaalia, e iai mafuaaga e talitonu ai. Ma o le mea
lea o le a ou faaali atu i le malamalama o nei galuega e lua.

- Hason, R. Norwood. Mata'ituina ma Fa'amatalaga: Ose Taiala ile Philosophy of Science.


Alianza Editorial, SA, Madrid, 1977. E pei ona taʻu mai e lona igoa, o lenei galuega a le
faifilosofia Amerika o Norwood Russell Hason o se suʻesuʻega o faʻavae faʻavae o le
saienisi. I totonu, o loʻo faia e Hason se suʻesuʻega maeʻaeʻa o manatu e pei o le
"mataʻituina", "mea moni", "causality", ma isi, o aʻafiaga faʻafilosofia o loʻo i ai i le tulaga
o le saienisi ma "le filosofia vaega o mafaufauga microphysical" (Hason 73 ), i le tali atu
i le tetee a nisi o le au faifilosofia o le faasaienisi e uiga i le talitonuga faavae o vaega
po oquantum physics. E fa'apefea ona fesoasoani le galuega a Hason ia te a'u e fai ma
ta'iala ile filosofia o le faasaienisi? E pei o le mea o loʻo ou sailia o faʻamaoniga o le
faʻaogaina e le filosofia o le faʻalavelave faʻasaienisi, ma tuʻu ai e suʻesuʻe ma le
mataʻutia i lona malamalama uma, i lona lalolagi atoa. O lenei mea o le a fesoasoani ia
te aʻu e faʻamalamalama ai ni masalosaloga e uiga i le tutusa i le va o filosofia ma
faʻataʻitaʻiga i tulaga o la latou auala e puʻeina ai le atoaga o a latou mea suʻesuʻe ma
mafaufau loloto i lo latou tulaga. Ae o le mea pito sili ona taua o le galuega a Hason o
le a mafai ai foi ona ou finau faasaga i lena manatu masani o metaphysics, e pei o: o se
aʻoaʻiga oti e faʻatatau i mea o le a maua moni.i tua atu o le fisiki (le "faaleagaga",
"Atua", le agaga o le tino, ma isi). O le aʻa o lenei faʻaituau o loʻo taoto i se
malamalamaaga sese o le mea na taʻua e Aristotle o le "filosofia muamua", o se
manatu lea na ia taʻua ai le manaʻomia o se saienisi e mafai ona faʻafeiloaʻi atugaluga
faapitoa o le faasaienisi faapitoa, ae le o le sailia moni o mea i tua atu o le faaletino. . I
lenei auala, o laʻu faitauga oMata'itu ma Fa'amatalagasaunia e Norwood Hason, e te
tuʻuina mai ia te aʻu le laisene e fai atu ai e oʻo lava i le faia o filosofia o le saienisi o loʻo
faia faʻataʻitaʻiga. Metaphysics malamalama i le uiga Aristotelian, o lona uiga, i lona
uiga saʻo, e manaʻomia lona faʻamaonia; ma ou te mauaina lea i le tusi o lo'o mulimuli
mai.

- Marias, Julián. Manatu o le Metaphysics. Editorial Columba SA, Buenos Aires, 1954. I lenei
tala puupuu, o le tusitala o loʻo faʻaalia mai ia i tatou faafitauli ma a latou faitioga tutusa na
faʻaalia i tala faasolopito. Ae i le Mataupu V, ua faaulutalainaToe fo'i i metaphysics,
Faʻamatala puupuu ma agalelei e Marías le faʻafefea ona faʻatupuina e le faitioga o le
positivism talafeagai ma le Kantianism se tali i le 20th seneturi i le faʻamaoniaina o
metaphysics ma le le mafaia o lona anachronism. O le faifilosofia na sili ona ulu atu i lenei
mailei, e tusa ai ma le tusitala, o Husserl, o le na “taumafai e faia, i le feagai ai ma se vaega
positivism pulepuletutu, o se positivism atoatoa ma aoga; o lona faamaoni i lena uiga na
taitai atu ai o ia, e sili atu nai lo se isi lava, e faamautu ai le eleele lea na toe tulai mai ai
metaphysics, e ui lava ia te ia lava ". Aisea ou te faamamafaina ai i lenei taimi le toe foi mai
(po o le ola o metaphysics) ma e faapefea ona fesootai ma laʻu autu? O le faamamafa e le
ona ou te talitonu o le aʻoga, Cartesian metaphysics, poʻo lewolfiana ua toe foi mai ma
faatumuina tusi o filosofia o loo i ai nei. E mafua ona e le lavafa'amatala mea moni (e pei
ona talitonu le au positivists talafeagai mo ai le mea moni ma le suʻesuʻega
Saienitisi o le mea moni o le mea lava e tasi), ae ia maua ma fa'amaonia; ma mo lenei, pe tatou
te fiafia i ai pe leai, e tatau ona tatou faia metaphysics. E manatu le saienitisi o se mea moni, a
lalolagi e pei o se mea ua tuuina atu; o lona uiga, o le saienitisitalitonu i le iaiO le mea lea, o lana
fesili, o lana suʻesuʻega faʻasaienisi, ua faʻatulagaina "muamua" (Marías 35). I se isi faaupuga, e le
iloa e le saienitisi poʻo a mea "ua" ae na te faʻamoemoeina i latou e ala i le talitonu i le tagata. O
le mea lea, e iai le talitonuga fa'atusa a le saienitisi (ma o le a iai fo'i i tagata positivists); ma o le
natura faʻafitauli o lenei mea moni e tagi mo se filosofia, pe ... o se metaphysics?

S-ar putea să vă placă și