Documente Academic
Documente Profesional
Documente Cultură
Zahvaljuju i op tem razvoju i napretku nauke i tehnike, od 1940. godine do danas, na podru ju proizvodnje pojedinih vrsta i tipova ambala e i razvoja tehnologije pakovanja, u injeno je vi e nego u celokupnom prethodnom razdoblju. U ranom periodu, namirnica se pakovala tako to je potro a donosio svoju ambala u. Postupci pakovanja kakvi se danas
poznaju zapo inju u razdoblju uvo enja povratne ambala e, koja je iz ekonomskih i tehni kih razloga, zamenjena nepovratnom. Ambala u za neki prehrambeni proizvod predtavljaju: limena kutija (limenka), boca, tegla, vre ica itd. Funkcija ambala e je kompleksna i specifi na: -ambala a titi proizvod od mehani kih, fizi ko-hemijskih i biolo kih o te enja, -omogu uje pripremi prehrambenih proizvoda na visokom stepenu higijene, -omogu uje jednostavno pripremanje rezervi hrane za du i period i spre ava propadanje ve ih koli ina sirovine, -ambala a daje informaciju o vrsti proizvoda, proizvo a u, trajnosti upakovanog proizvoda, na inu skladi tenja i ceni, -ambala a ima va nu uloga u ekonomskoj propagandi proizvoda.
Boce za vino U na em asortimanu boca za vino mo emo ponuditi boce razli itih zapremina, boja stakla i oblika koji mogu zadovoljiti izborom svakog vinara ili ljubitelja vina. Zapremine boca su 1000 ml i 750 ml, a boje su zelena, bela, olive i cuvee.
Boce za ulje Kako se ulje najbolje uva u staklu, tako je i izbor boca za ulje primjeren potrebama uvanja i pakiranja maslinovog ulja. Zapremine boca su od 250 ml do 1000 ml, a boje stakla olive i cuvee.
Boce za estoka pi a Bilo da se radi o pro eku, travarici, orahovici, lozova i, konjaku ili vinjaku, imamo adekvatne boce za fla iranje va ih proizvoda. Boja stakla je bela i dve su osnovne veli ine; 500 ml i 1000 ml. Staklenke Pokazalo se kako se i hrana najbolje uva u staklu, pogotovo ako se radi o proizvodima namenjenim uvanju na du e ili kra e vreme. Ukiseljeno povr e,
3
namazi, marmelade, d emovi, prirodno konzervirana riba i jo mno tvo drugih receptura na i e svoj put do stola preko na ih staklenki. Staklenke su standarnog i jednostavnog oblika, od bijelog su stakla, a zapremine 210 ml, 370 ml i 720 ml
uticaja u periodu od momenta zavr etka proizvodnje i pakovanja do kona ne upotrebe. Za razne proizvode mo e se upotrebiti ambala a razli itog kvaliteta, ali uvek dovoljnog za za titu upakovane hrane. S ekonomske ta ke gledi ta optimalno je upotrebiti najjeftiniju ambala u, ali onu koja e u potpunosti za tititi proizvod u deklarisanom roku odr ivosti. Nije ekonosmski opravdano koristiti kvalitetniju i skuplju ambala u. Najve e ekonomske tete mogu nastati ako se koristi jeftina ambala a neodgovaraju eg kvaliteta (kvara) upakovane hrane u periodu do kona ne upotrebe. U uslovima proizvodnje hrane koriste se razli itipostupci pakovanja. Onisu uslovljeni: vrstom prehrambenog proizvoda , odabranom ambala om i naknadnim postupcima sa upakovanim sadr ajima. Neki proizvodi se moraju za titi samo od rasipanja, odnosno, gubitka mase, drugi se moraju za tititi od delovanja spolja njih uticaja, a znatan broj prehrambenih proizvoda se mora konzervisati radi obezbe enja eljenog roka odr ivosti. Saglasno navedenim zahtevima ambala a mo e biti razli itog kvaliteta, to opet ima uticaja na udeo cene ambala e u ukupnoj ceni proizvoda. U culju postizanja eljene odr ivosti veliki broj prehrambenih proizvoda se mora konzervisati. Za konzervisanje zdravstveno bezbedne hrane ne smeju se primeniti hemijski postupci (konzervansi). Odgovaraju a i istovremeno najkvalitetnija ambala a se mora koristiti za pakovanje proizvoda koji se upakovani konzervi u
5
toplotom. Danas se za pakovanje tako konzervisanih prehrambenih proizvoda koristi metalna, staklena , vi eslojna polimerna i kombinovana ambala a. Kvalitet ambala e, kao i postupak pakovanja i konzervisanja mora se utvrditi za svaki konkretan ili grupu sli nih proizvoda.
namirnice, primenjen je me oviti pristup. Naime, za najve i broj slu ajeva odre ena je maksimalno dozvoljena globalna i specifi na migracija. Za pojedine komponente ambala e utvr en je maksimalno dozvoljeni sadr aj odre enih
7
komponenata ili je zabranjeno kori enje pojedinih komponenata. Kod pojedinih vrsta ambala e propisana je isto a, sastav i poreklo sirovina za izradu. U
Pravilniku se kao model rastvori navode: pljuva ka i znoj, a pored toga, njime nisu obuhva eni ambala ni materijali koji se danas i u svetu, a i kod nas koriste u velikoj meri za pakovanje prehrambenih proizvoda. Kada se uporede doma i propisi o zdravstvenoj ispravnosti ambala e sa Direktivama EEC, posebno onim za polimerne materijale, mo e se konstatovati da su dozvoljene vrednosti globalne i specifi nih migracija iste. Ovo je posebno zna ajno za organske i neorganske materije koje se koriste za izradu polimerne ambala e. Naime, ne treba izgubiti iz vida da su kod metalne i staklene ambala e (zatvara i), a ne retko i one od kartona i drveta u direktnom kontaktu sa upakovanim sadr ajem upravo organski materijali. Najve i doma ih propisa iz ove oblasti je to nisu utvr eni pravi modelrastvori, odi u definisane metode ispitivanja i utvr ivanja globalne i specifi ne migracije. To kao posledicu mo e imati razli ite rezulatate od laboratorije do laboratorije.
Razvoj civilizacije i formiranje prvih organizovanih ljudskih naselja, diktirao je ljudima potrebu za prikupljanjem, preno enjem i uvanjem biljnih plodova i vode. Kako bi premostio novonastale prepreke, ovek je prvi put upotrebio primitivne oblike onoga to danas nazivamo ambala om. Budu i da ne postoje pisani dokumenti, te ko je re i ta je sve kori eno kao prva ambala a. Samo se pretpostavlja da je bila izra ena od pru a, slame, ko e i drugih delova tela ivotinja. Verovatno mnogo kasnije, ovek je otkrio posude od gline, keramike, stakla i metala.
1. Cvajenovi S., To i B., Kali erski S., Prehrambena tehnologija, Beograd, peto izdanje 1990. 2. www.tehnologijahrane.com
10