Sunteți pe pagina 1din 38

Ro’s maro’s Rosa, Rosita en su

Karesaj pa ri casita
rachoch saca a Sarita de su
Läj x’il ro’s casita

Ruk’ uxaru’ con su jarrita.


ro’s
Kon kuninik Tonto tontón
kikonrïk tontea con
Ruk’ le kön Tontito tontea
Pa le kononïk Tontintito.
Pa le kpalalïk
xutz’arij jun Pablo, Pablito
klawox chi rij le clavó un clavito,
klawox xtz’arxik en la espalda de
le klawox rumal un calvito. Pablo
le Pa le kpalalïk. clavó un clavito.
Su che are’ ri Por qué cuando
che kab’i le cuentas cuentos
tzijob’elil kab’i cuentas cuantos
junik’ tzijob’elil cuentos cuentas.
kab’i.
Le tz’i’ xuch’äk El cachorro cachó
täq utz’i’ ruk le cachorritos con la
ati’t tz’i’, kuk’ le cachorra de los
täq tz’i’ ruk le cachorritos del
mam tz’i’. cachorro.
Le ixpach
xpachachik pa Pancha
pachach ruk’ le plancha con
kachoch le pa cuatro
chach konojel planchas con
xpach pa pa cuantas
chach. planchas
plancha
Pancha.
Ïn kintij le Yo como
xil kok poco coco,
pumul läj xil pero como
kok kintijo poco coco
rumal xa como, poco
qen kok coco
kinloq’o. compro.
Kon ru kön Tonto con tontita

Kikonrïk pa uwi’ le Tontean con el


kaminäq tontón de don
Pantaleón.
Paco,
Si’s ru’k Si’s Paquito
Nojim nojimal, Poco a
Xuna laj xil poquito

Ukok le si’s Probó un


poquito
De un
coquito.
K’O JUN ALI UB’OQ’OCH ME’S KKAYIK

K’o jun ali A una niña que tenía


ub’oq’och me’s, los ojos como de gato,
Kkayik are jun ala un niño le dijo. Por
xpetik,Xub’ij che, ali qué tus ojos, se
sunik’aj,Ab’oq’och parecen como a los de
ub’oq’och me’s los gatos? y la niña le
kkayik,Utzya ri dijo, mis ojos se ven
ib’oq’och in are k’ut mejor que los tuyos,
,At ub’oq’och nik’aj porque los tuyos se
awaj kkayik. parecen a los de los
animales.
RI LU’, RUK’ RI
MARI’Y

K’o jun q’ij ri achi ub’i’


Lu’, b’enaq pa le b’e xa’ Pedro y María se
k’ut je la’ xuräq jun ali encontraron en
ub’i’ Mari’y xa k’ut je la’ la calle, pero
xuk’ulaj krajxu q’atuj sucede que Pedro
uwäch xa’ rumal che kraj quería besar a
kutïj uchi’, mul ri ali man María, al ver tal
kraj täj ktij uchi’ je ri’ condición, María
kub’ij no Lu’, no Lu’, are’ se fue gritando,
k’üt ri Lu’ xub’ij: Si No Pedro, No
Mari’y, si Mari’y. Pedro.
EL BESO DESEADO.
RI KIKTIJ RI
AWAJ..
K’o jumul jun ajtij, xub’ij chi Una maestra les hace las
kech ri ak’alab’ che siguientes preguntas a los
kiktzakuj ri kiktij ronojel täq alumnos. Empezó con Pedro
awaj. Chukab’ q’ij xuta’ chi y le dice: Cuál es la comida
kech ri ak’alab’.Xamajtáj de un perro. Pedro le
k’ut uk’otik kichi’, xumaj contestó: Los caballos
ruk’ ri Lu’, xuta’ che Jas muertos seño. Seguidamente
kutij ri tz’i’, ri Lu’ xub’ij che a Tz’il. Le dice: Cuál es la
kaminaq täq kej ajtij. Xuta’ comida de la gallina. El lodo
chik che ri Tz’il, Jas kutij ri seño, dijo. Por último le
ek’, xoq’ol ajtij. Xopön k’ut preguntó a Palk’eq, Cuál es
ruk’ ri Ple- k’eq xuta’ che Jas la comida del tigre. Palk’eq
kutij ri B’aläm, Ri Palk’eq respondió.-Mi mamá seño.
xub’ij che Are’ ri nunan ajtij. Por qué dijo la seño. –Porque
Jas che xcha’ ri ajtij.Rumal ri mi papá le dijo anoche, vos
nutat iwir xub’ij che nunan, ya estás para el tigre.
ät, ät rech B’aläm chik.
RI SACHNÄQ LÄJ AK’AL

K’o jumul jun chuchu’ xub’ij Había una vez una señora
che ri ral ku’loq’o säqmo’l man mandó a su hijo a comprar
ri ala sach che, xopän ruk’ huevos, pero al pequeño
rajaw k’ayij xuta’ juntir jastäq niño se le olvidó el
k’o chi upam, xpe riywal ri mandado, fue a la tienda y
rajaw k’iyij xub’ij che ri ala pidió el precio de todas las
chatija’ asäqm’l ak’al je’ are cosas y el señor le dijo
xta’chi wech. come tu huevo, eso fue lo
que mi mamá me pidió.
RI ALI KUTAT TZIJ RI
UNAN
•K’o jun ali ub’i’ Ro’s •Había una niña que se
xpaqi’ puwi’ jun uche’al subió en un naranjal,
alanxax xa rumal kurayij pero no se acordaba que
uwach; pumul kna’taj su mamá le había dicho
tache jas ub’im unan che, que las niñas no podían
chir awas kipaqi’ taq ali subirse en los árboles,
cho le che’. k’o jun q’ij pero un día llamó a su
xusik’ijpanoq unan, ¿nan mamá para decirle que
kcha’, pa laj inchaq’ te’k su hermanito estaba
ka’y chupam wuq, le viendo en su corte, la
unan xub’ij che kumaj mamá le contestó, eso te
chawe are’ che pasa por no obedecer,
katkojintaj, are jun q’ij desde ese día Rosita ya
la’ xrilo che rajawaxik nunca desobedeció a su
qakoj utzij qanan. mamá.
RI TYOX JA

Tajïn ajyuq’ chu ya’ik ri Estaba el cura


utzij qajaw, are chi dando la misa en la
xub’ij: iglesia, y dijo:
En este pueblo se ha
Chi upam ri qatinamit perdido la fe.
xatzäq ri qakojomb’äl. E Y responde un
ri chi jun q’ab’rel xub’ij, borracho en voz
chanim kexeltib’ik rech alta:
wi qaraqoj. ¡Pues de aquí no sale
nadie hasta que
aparezca!
RI KÖJ CH’IL
AJYUQ’
Jun köj tajïn kutarnab’ej Va un cura corriendo
jun ajyuq’, e re chi ri porque lo persigue un
ajyuq’ xuköj u ch’ek ri león de repente el cura se
xuta’ che qatat. Kinta’ chi arrodilla y dice:
awech rech kunutïj täj Señor, te pido que este
jun köj ri. Are chik ri köj león se vuelva cristiano.
xuköj uch’ek xub’ij che ri El león se arrodilla y
Qatat, Kintyoxij che ri ïn dice:
wa xaya’ chanim. Señor, bendice estos
alimentos que voy a
consumir.
RI TÏX

¿Cómo hace un
¿Su’ kub’an jun tïx
elefante para
rech qajlöq chi
bajar de un
uche’?
árbol?
Are kub’e chi uxaq Pues se sienta
rech keraye’j ri sobre una hoja y
katzaq ulöq ri espera el otoño.
nik’aj chik uxaq ri
che’.
RI KEB’
AJCHAK
Keb’ ajchak xikiloq’ Dos campesinos
lajuj re ka’winaq aq, compran 50 cerdos
ri jun xub’ij che y uno le dice al
junchik, ¿che qaya’ otro:
we chi’?, chaqaya’ pa ¿Dónde los
ri ja, ¿ E ri kixlab’? metemos?
K’amanaq chik chi En la casa.
kech are. ¿Y el olor?
Bueno, ellos ya se
acostumbrarán.
RI NAN LE’N RUK’ RI
TATA’ SI’S
Ri Nan Le’n xub’ij che Doña Magdalena le dijo a
le rach -ji’l ri ub’i’ su esposo don Francisco,
tata, Si’s mat b’isonïk ¿No te sientas triste,
mul ïn ink’o awuk ïn Porque yo estoy contigo día
atwixqol xcha chech, y noche, también yo soy tu
sib’aláj kinb’isonïk pa’ esposa?
knatalejtaj xoqujé’ Don Francisco le contestó
katzib’táj ïn chi’ xhe ri estoy triste porque tú eres
tata Si’s. Ri Nan Le’n mi esposa y no me has
xub’ij che ri tata Si’s abrazado y tampoco me has
jas kawaj che le nachi’ besado, Doña Magdalena le
xa ne’jelik täj ktijik. contesta, ¡Cómo te voy a
besar si eso no es una cosa
rica!
LE TAT XWAN RUK’ JUN CH’ICH’

K’o jun q’ij le tat Un día don Juan


Xwan xb’e chi upam viajó en una
jun ch’ich’, le ch’ich’ camioneta, cuando
sib’läj winäq ek’o chi llegó a su pueblo,
upam, xopän pa ri paro la camioneta y
uk’olb’äl kraj qaj quiso bajar, el
kunoq, xub’ij che le ayudante le dijo salí
rajaw ch’ich’, por atrás, ni que
katelb’ik chi rij cha le fuera humo dijo don
rajaw ch’ich’, le tat Juan.
Xwan xub’ij, man in
ta raxalab’ sïb’.
RI AK’AL CHE KURIJ
KINAQ’.
K’o jun ak’al
xub’ijche unan, Un niño le dice a su
nan, nan sib’aläj mamá, mamá, mamá
kinriyij chik quiero frijol, la mamá
kinäq’, nan xchcha le dice, ¿ Qué clase de
che ’ unan xub’ij frijol quieres? El niño
che ¿jas che kinäq’ le contesta, el frijol
kawaj? Ri ak’al que se come con
xub’ij che, ri kinäq’ tortillas y es muy
chi rij kintij ruk’ sabroso.
wa sib’aläj utz
kitijik.
Soy un animal
Ïn awäj
Tengo cuatro patas,
K’o kajib’ waqän, nïm nuje’,
tengo cola larga y
Kinwesaj uwäch le winäq
Imito a las personas.
¿ Jachin in?
¿Adivina quién soy?

EL MONO
RI K’OY
Ïn awäj
Soy un animal
K’o kijäb’ waqän
tengo cuatro
Ïn kinto’ le achi patas y ayudo al
hombre en
Che uk’amik le usi’
acarrear su leña
Jachïn ri ïn ?
¿Adivina quién
soy?

RI KEJ EL
CABALLO
Ïn jun tíko’n Yo soy una planta
K’o waqän
Tengo ramas y
Räx kikayik
hojas
Kib’än ki'si’ wonäq chi awech
Kinya’ ri tew Sirvo para ser
¿Jachïn ïn? leña
Doy el aire
RI CHE’ ¿Adivina quién
soy?..

EL ÁRBOL
Ïn, ïn jun tz’aläm Yo soy de madera
Kinikitz’ej winaq Me pintan las
che le rëx personas de color
Kunuköj ajtij verde
xuquje’ ak’aläb’ Me usan los
Rech pa tijob’äl maestros y los
¿ Jachïn ri ïn? niños en la
escuela
TZ’ALAM ¿Adivina quíen
TZ’IB’AB’ÄL. soy?

PIZARRÓN
Ïn räx chi Soy verde cuando
upam le estoy en la montaña.
juyub' Soy negro cuando
Pa le estoy en el mercado.
k'ayb‘äl ïn Soy colorado cuando
q'eq estoy en la cocina.
Chi upam le ¿Adivina quién soy?
ja ïn richaq  
q'aq' LA LEÑA
Chinöq ïn:
RI SI'
Chawetamaj Chinöq ïn Adivina quién
Kinwesaj ri tz’il che ri soy?
atz’ayäq Cuando más
Rech kintz’ilb’esaj wib’ lavo,
Más sucia voy.
RI JA’
EL AGUA
Juntir winäq kik’omom Todo el mundo lo lleva

Juntir winäq k’o kuk’ Todo el mundo lo tiene

Juntir kiya’ jun kech Porque a todos les dan


uno
Ri kipe chi uwäch ukaj
ulew. En cuanto al mundo
vienen.

RI UB’I’
EL NOMBRE
Ïn nab’e tzij Yo fuí tu primer sonido
Xaya’ ub’ixik Cuando comenzaste hablar
ïn nab’e tz’ib’ Y soy la primera letra
Rech ri tz’ib’ab’äl Que en el alfabeto está
Ri Tz’ib’ La letra

A A
Pa ri juyub’ kinsik’anïk En el monte grita
E ri chi ja kinch’aw ta chik En la casa mudita
RI EKEJ EL HACHA
Kincheqesaj rech Seco para
kinchq’alsaj wib’ mojarme
LA TOALLA
RI K’UL
Jun lol ketz’an ruk’ le ne’

K'o jun q’ij xk’ulmataj cho jun ja, are taq xk’oji jun alaj lol, sib’alaj kakikotik, are
xumajij rapinem xub’an keb’ uk’ux rumal che k’o jun laj ne’ kachakanik
cho le uwoja.
Ri alaj ne’ kachakanik, kaxulik kapaqi’, xuquje’ we chikop, are k’uri ne’
kach’opin cho ri ja, xkiko’tik jewa’ kub’ij: - wech wa we jun etz’ab’al laj
chikop kinchap na, xb’e che uchapik wa le lol, are k’u xrapapik xe’k.
Are k’u ri ne’ xuternej b’ik karaj xuchapo’, necher le lol xa xrapapik, xrapapik
xe’ pwi’ le taq k’otz’i’j.
Tek’uri xuchomaj… la man xata kraj wa le ne’ kinukamisaj… la xa kraj wa
kinetz’an ruk’, jewa xub’ij: - nab’e kinch’ab’ej na, we kraj kujetz’an junam
ruk’.
Xetzijonik na ekeb’, ri ne’ xub’ij: - man k’ota wachi’l, la kawaj katetz’an wuk’
rech oqtan ib’, la utz in kinalmajik. Xcha ri lol xuk’am uq’ab’ le ne’ xkimajij
le etz’anem.
Taq xkil le unan, utat le ak’al xkimayij chi k’o rachil’ le ne’ che etz’anem. Are
k’u tajij ketz’anik xopan jun ch’o xub’ij chike, la kiwaj kinetz’an iwuk’.
–Utz xe cha’, su uwach etz’anem aweta’m.
E yoxib’ chik xkichomaj: - jas chi k’u etz’anem qab’ano.
Are utz ri k’unem xcha’ le ch’o… jewa xkimajij chi jumul le etz’anem, sib’alaj
kekiko’tik cho le uwoja ruk’ le alaj ak’al. Taq xekosik, xeq’itajik necher
sib’alaj kekiko’tiik, xkijach kib’.
Le lol xe’ pa uwi’ taq le kotz’i’j, ri ch’o xe’ chi uxe’ taq le xot, le ne’ xewar pa
uch’at.
Upixab’ nan To’n

• Ri nan To’n nim winaq chik, saq uwi’, ronojel aq’ab’ utz kuna’o
kat’uyi’ pa utem, kumiq’isaj rib’ cho ri q’ij, k’o jun uwi’ umam ub’i’
a Te’k. Ri a Te’k xuta’ chech ri nan To’n: - nan jas che’ chi man kaj
ta la qak’atisaj ri jo’q.
• Ri nan To’n xub’ij chech: - xa rumal awas, le jo’q are’ ratz’yaq ri
jal, ratz’yaq ri qawa. Jas k’ulmatajik we ta kink’atisaj jub’iq’ jo’q,
man utz ta ri rumal che man kak’iy ta chik ri aj, we maj aj, maj jal,
kaqariq wi’jal, xub’ij ri nan To’n.
• Ri a Te’k xumaltyoxij che ri rati’t, rumal ri utzalaj no’jib’al xuk’ut
chech. Pa jun q’ij ri’, le a Te’k, kel uk’u’x chech ri jo’q, man karaj ta
chik kak’atisax le jo’q.
Jun ajyuq’

• K'o jumul, jun ak’al ub’i’ a Lu’, ronojel q’ij ke’uyuq’uj juk’al uchij,
na’tam ktzalij uloq pa rachoch, kreye’j na, kenoj na ri uchij.
Xk’ulmataj jumul, xub’an jun nimalaj jab’, man xb’eyetaj ta na
xuk’is le uyuq’ chike.
• Ronojel ri uchij are k’u ri uchij kkaj taj xe’salab’ik, maja’ enojinaq,
xusik’ij necher man xkaj taj ri chij are k’uri ri ak’al xumaj jun oq’ej
xa rumal che ri utat reye’m kan cho rachoch we ak’al xaq uxi’m
rib’ xa che kach’ayik; te k’u ri’ xopan jun imul xuta’ che: -jas che
katoq’ik. Le ak’al xub’ij che: -xa che ri nuchij kkaj ta keb’e pa
kik’olib’al.
• Ri imul xumaj jun oq’ej ruk’ ri ak’al, xopan jun par xuta’ che ri
imul: -jas che katoq’ik ri imul xutzalij utzij: -xa are le uchij ri ak’al
kkaj ta keb’e pa kik’olib’al.
• Xopan jun wonon, xuta’ chike: -jas che kixoq’ik. Xkitzalij kitzij ri
imul ruk’ ri ak’al: -xa are’ le chij ma kkaj taj keb’e pa kik’olib’al.
• We wonon xub’ij chike: - kixinto. Konojel xetze’nik, xkib’ij: -uj ma
xujkowin ta chike: -jas kub’an wa’, we alaj nitz’ wonon, le wonon
xutya’che uxikin le nimalaj chij, xb’e sib’alaj anim, ma xuxlan taj
chikiwach erachi’l chij, xkiterne’j b’ik le kachi’l xenab’ej b’ik.
• Xaq je ri’ le ak’al, imul, xuquje’ sotz’ xekikotik rumal che le wonon
xtob’an chike kik’amik ri chij pa xoral, xkimayo chi le wonon laj
nitz’ necher laj nim xe’uto.
Ri chupil q’aq’ Luciérnagas
Ri taq chupil q’aq’ are ri’, ri Las luciérnagas son estrellas
ch’umil ri xe’qaj uloq cho ri que bajaron del cielo y las
kaj, are k’u ri ch’umil are ri’, estrellas son luciérnagas que
ri chupil q’aq’ ri man no pudieron bajar.
xekwintaj xe’qaj uloq.
Apagan y encienden sus
Kakichup kakit’iq ri kichäj ocotíos para que les duren
rumal k’u ri’ kuq’i’ jun aqab’ toda la noche.
chike.
Nim ri nutinamit. El Pueblo

Rajawaxik kumalama’jun Mi pueblo es grande


rulewal pa ri uq’ab’.
Hay que restregarse
la tierra entre las manos.
Kujaluj che’ chuxo’l ri
k’achelaj. Sentirse árbol entre sus
Kaqaya uq’ijol ri patan, ri bosques.
unojib’al... Reverenciar sus rituales....

Kojxik’anik je’ oj k’o kuk Corretear como ardillas


pa taq b’e xukuje’ pa uqab’ por sus caminos y veredas
b’e, para sentir el sabor,
xa jewa’ kaqana’ ri uki’yal, la sencillez de su grandeza.
ri la’j unimal.
Jäb’ Lluvia

Pa ub’atzib’al ri jäb’ En hilitos de agua


kusol rib’ cho ri sutz’ se desmadejan las nubes
sib’alaj kutij ulew. y se hartan de tierra.
   
Kajoror ri urexal ri q’ayes! ¡Qué fresco verdor de campos!
   
Ke’tz’an ri jäb’ Juega la lluvia
pa taq ri xoq’ol. chapoteando entre lodo.
   
K’ok’ ri ulew La tierra huele.
   
Are k’u ri chikop Y los pájaros
man kitanab’a ta ri kib’ixonik. dejan volar sus cantos.

S-ar putea să vă placă și