Stav Islama o Muzici

Naslov originala Er-Reddu limen Juhibbu-s-Semaa Autor:
ejhu-l-Islam- Ebu Tajjib et-Taberijj
Predgovor:
mr.sci. Muhammed hfz.Fadil Pora
Lektor:
Sumejja uri
Korektor:
Ishak Ahmetovi, prof.
Prevodilac:
Munir Zahirovi, prof.
Design korice:
Adis Bajramovi
Urednik:
Jasmin anan, prof.
Redaktor:
Midhat Kasap, prof.
erijatska recenzija:
mr. Safet Kuduzovi
Izdava:
Zahim Mujki & Amit Amet
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
CIP-Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-4-535 Et-Taberi E-afii, Tahir ibn Abdullah ibn Tahir Stav islama o muzici : odgovor onima koji vole sluanje muzike / Tahir ibn Abdullah ibn Tahir Et-Taberi E-afii ; preveo i priredio Munir Zahirovi. [Tuzla] : Z. Mujki, 2005. 144 str. ; 21 cm Prijevod djela: Er-Reddu limen juhibbu-s-semaa. Bibliografske i druge biljeke uz tekst COBISS.BH-ID 14489862
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Na osnovu miljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje br.UO 07-11-05-845/05 od 07.11.2005.godine, ovaj proizvod je osloboen plaanja poreza na promet .
Stav islama o muzici

- Odgovor onima koji vole sluati muziku
ejhu-l-islam: Tahir ibn Abdullah ibn Tahir et-Taberijj e-afi'ijj
Dodatak: - Poruka onima koji vole muziku ejh: Talal ed-Devserijj
- Prilozi -
preveo i priredio: Munir Zahirovi
Prijevod ove knjige posveujem svojim roditeljima s dovom Allahu, delle e'nuhu: "Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!" (El-Isra', 24.)
Predgovor ovom izdanju

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog Knjiga Stav islama o muzici, koju je preveo i priredio svrenik Islamskog univerziteta u Medini Munir Zahirovi, prof. daje studiozan presjek i nastoji kroz detaljna pojanjenja i dokazivanja, te citiranja islamskih uenjaka predstaviti i dati odgovor o ovoj tematici. Primjetan je uloeni znatan napor i trud u sakupljanju materijala, prevoenju, pronalasku miljenja i dokazivanju, kao i navoenju primjera, koji e, nadam se, ostvariti svoj cilj. Oni koji ele da proire svoje znanje o ovoj tematici mogu se vratiti na mnogobrojne izvore koji su spomenuti u biljekama. Velika je Allahova, subhanehu ve te'ala, blagodat da se danas objavljuje sve vie djela i literature koja govori o mnogim pitanjima o kojima danas itekako ima potrebe govoriti i koja su doskora bila nepoznata meu muslimanima. Prije svega to govor i objanjenje stava islama o mnogobrojnim rairenim porocima predstavlja prvi korak u borbi protiv njih i njihovom smanjenju. Mnogo je toga to je potrebno temeljito objasniti i predstaviti, a samim tim nauiti i u praksi primijeniti kako bi islam doao do izraaja, i kako bismo ga na taj nain oistili od mnogobrojnih stranih naslaga. Naravno, u tome trebaju uzeti uee svi slojevi muslimanskog drutva, ako sebi mislimo dobro i ako elimo da nam Uzvieni Allah pomogne.
-5-
Mnogi se ne traei stav islama o muzici, povode za svojim strastima i oponaajui druge preputaju se ovom grijehu i zabludi. Ve je krajnje vrijeme da se ova j na ummet otrijezni iz opijenosti slijepog slijeenja drugih. Od nas se trai predanost Allahu, subhanehu ve te'ala, i opredijeljenost islamu, kao i rad po njegovim savrenim propisima i univerzalnim principima. Ovaj rad treba da naie na prijem i po drku irokih muslimanskih masa, ne samo teoretski, ve i u svakodnevnoj praksi. hfz.mr.Muhammed Fadil Pora
-6-
Predgovor prevodioca
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog Hvala Allahu, Gospodaru svjetova na svim blagodatima koje je ljudima podario. Neka je Njegov blagoslov na Muhammeda, njegovu porodicu i njegove ashabe sve do Sudnjeg dana. Tema ovog djela je, kao to se iz naslova moe vidjeti, muzika i stav islama o njoj. Zato ba ova tema? Prije nego odgovorimo na to pitanje, da kaemo neto o rairenosti sluanja muzike u naim krajevima. Koliko se sluanje muzike uvrijeilo u naem narodu dovoljno govori to da ako prolazite kroz neko muslimansko mjesto (van zimskog perioda) u veini sluajeva ut ete gromoglasnu muziku s nekog kasetofona koji je postavljen na otvoreni prozor. No, nije to jedini pokazatelj. Ako pogledate imena pjevaa i muziara u Bosni, onda ete uoiti da oni, uglavnom, nose muslimanska imena. (tj.da su muslimani). Pored toga, uz pomo televizije i radija sluanje muzike uzelo je velikog maha, tako da ne samo da moete sluati muziku na radiju, ve moete naruiti i pjesmu koju elite da ujete. Televizija je opet posebna pria. Putem nje ne samo da se moe sluati muzika, ve se, naalost, mogu i gledati oskudno odjevene pjevaice koje svojim glasom i pokretima obnaenog tijela zaluuju mase gledalaca.Uz to, televizija trai i mlade talente koje mami primamljivim nagradama za najbolje izvoae.To izaziva muziku groznicu. Umjesto da se mladi usmjeravaju da rade neto to je produktivno za zajednicu i drutvo u kojem ive, oni se okreu ka sanjarenju o tome da postanu estradne zvijezde. Iz ruku isputaju knjige i alat, te se prihvaaju mikrofona i muzikih instrumenata. -7-
Koliku tetu to nanosi drutvu za mnoge malo je vano, jer, sve se radi po onoj narodnoj: Udri brigu na veselje. Kad bismo se zaustavili na ovome to smo dosad rekli, bilo bi dovoljno da odgovorimo na pitanje: Zato ova tema, tj. zato knjiga o muzici? Meutim, pria se ne zavrava na tome, pa na audicije za nove estradne zvijezde dolaze ak i pokrivene djevojke! Muzika se uvukla i u ilahije, tako da sada imamo ilahije s muzikom! Neke hafize moemo vidjeti kako "ue" ilahije za mikrofonom, uz pratnju muzikih instrumenata! Ramazan se umjesto uenjem Kur'ana doekuje muzikim koncertima! Zbog toga ova tema! Zbog toga ova knjiga! Da objasni propis u vezi s pjevanjem, svirkom i sluanjem muzike! Da bi to bolje bila pojanjena tema o kojoj se govori, bez suvinog duljenja, smatrao sam da je najbolje ovu knjigu podijeliti u etiri dijela, te sam tako i uradio. 1. dio je uvodni i u njemu se govori o nazivima za muziku u Kur'anu, hadisu i eseru1, zatim o duhovnoj muzici i ilahijama s muzikom. 2. dio predstavlja prijevod knjige: Er-Reddu limen Juhibbus-Sema'a ili na bosanskom jeziku: Odgovor onima koji sluaju muziku, iji je autor ejhu-l-Islam Ebu Tajjib etTaberijj. 3. dio je prevod hutbe: Risaletun ila Muhibbi-l-Gina' (Poruka onima koji vole sluati muziku). 4. U njemu se nalaze prilozi koji obuhvataju razna pitanja u vezi s muzikom, kao to su:kako postepeno prestati sluati muziku, da li je dozvoljeno pozivanje u islam putem muzike i dr.
1
Eser je ono to prenosi se od ashaba i tabiina, govor ili djelo. Za veinu muhaddisa (uenjaka u hadisu) eser je sinonim za hadis.
-8-
Rad na ovoj knjizi plod je viemjesenog zalaganja i truda.Nastojao sam da to bude jednostavno tivo da ga svako moe razumjeti, kao i da sadri ono ta muslimanu treba da zna u vezi s propisima o muzici. Jedno vrijeme bio sam zaokupljen milju da navedem tekstove nekih pjesama, radi pouke, ali sam odustao od toga, jer dosta tih tekstova sadri ono to ne prilii da se navodi u islamskoj literaturi. Drugi razlog zbog kojeg sam to ostavio je fetva koju sam naveo u prilozima, a koja govori o tome koja je poezija dozvoljena, a koja zabranjena. Bojao sam se, ako navedem samo neke tekstove, da bi neki iz toga mogli razumjeti da su tekstovi pjesama samo nekih pjevaa zabranjeni, ili da se zabrana odnosi na samo neke tekstove. Samim tim, fetva o tome ta je dozvoljeno od poezije, a ta ne, dovoljna je da se razlui dozvoljeno od zabranjenog! Na kraju, molim Allaha za pomo da se ovim djelom okoriste muslimani, da ih vidimo kako umjesto muzike sluaju Kur'an i ilahije (bez muzike), kako umjesto muzikim koncertima, ramazan doekuju uenjem Kur'ana i kako postaju korisni svome drutvu. Molim Allaha da oprosti meni, mojim roditeljima i svim muslimanima, da nas uputi na ono to je korisno, a odvrati nas od onoga to e nam tetiti na ovom i na buduem svijetu. Molim Allaha da nam podari da vidimo istinu u njenom pravom svjetlu i da je slijedimo. Amin! Turbe, 27. 10. 2004./13. 9. 1425. h.g. Munir Zahirovi
-9-
I. Uvod
a) Nazivi za muziku u Kur'anu, sunnetu i eseru b) Duhovna muzika c) Ilahije s muzikom
Nazivi za muziku u Kur'anu, sunnetu i eseru
Za muziku i pjesmu u Kur'anu i sunnetu ima vie naziva koje emo mi ovdje samo ukratko navesti. Detaljnije o tome govori Ibnu-l-Kajjim el-Devzijje u svome djelu Igasetu-lLehefan 2, na skoro 30 stranica, ili tanije, od 241. do 270. strane. Ovo je saetak onoga to je on u tom djelu rekao o nazivima za muziku.3 Meutim, odmah na poetku skreemo panju itaocu na injenicu da je arapski jezik veoma bogat i da esto za odreeni pojam koristi vie naziva, tj. daje mu vie imena. Obino se svaki taj naziv,svako ime koje koristi se za odreeni pojam,njime istie neka njegova dobra ili loa osobina i karakteristika. Najbolje emo to pojasniti na primjeru Allahovih imena.U jednom vjerodostojnom hadisu navodi se da Allahovih lijepih imena ima 99. Meu ta Njegova lijepa imena spadaju El-'Alim, El-Hakim, El-Besir, Es-Semi', Er-Rezzak itd. Svako od tih imena ukazuje na jednu od osobina savrenstva koje pripadaju Allahu.
2
Skraena verzija ovog djela objavljena je na bosanskom jeziku pod naslovom: ejtanove zamke. Vidi: Imam Ebu 'Abdullah Muhammed ibn Ebu Bekr ibnu-l-Kajjim elDevzijje - Igasetu-l-Lehefan min Mesajidi--ejtan, Daru-l-Hadis, Kairo, bez naznake godine izdanja, str. 241-270.
- 10 -
Tako ime El-'Alim (Sveznajui, Onaj Koji sve zna), oznaava Allahovu osobinu, svojstvo znanja i ukazuje na to da Allah sve zna i da mu nita nije nepoznato. El-Hakim (Mudri) ukazuje na to da je Allah mudar i da je sve to je stvorio, stvorio zbog neke mudrosti i svrhe. El-Besir (Onaj Koji sve vidi) ukazuje na to da Allah sve vidi i da mu nita nije skriveno itd. Ukratko, svako od ovih imena istie neku osobinu Allaho vog savrenstva i ukazuje na Njegovu veliinu i uzvienost. Nasuprot tome, ako je neto "igosano" loim imenima i epitetima, to dovoljno ukazuje na njegovu bezvrijednost i nitavnost. Pa da vidimo koja se imena i nazivi koriste za muziku i pjesmu:
Imena i nazivi koji se koriste za muziku i pjesmu

1. Prie za razonodu Ako pogledamo suru Lukman, vidjet emo da Uzvieni Allah kae: "Ima ljudi koji kupuju prie za razonodu, da bi,
ne znajui koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga predmetom za ismijavanje uzeli. Njih eka sramna 4 kazna.
U ovome ajetu, prema veini mufessira (komentatora Kur'ana), Allah, subhanehu ve te'ala, muziku i pjevanje naziva "priama za razonodu" (lehvu-l-hadis). 2. i 3. La i besposlica Uzvieni Allah kae: "i oni koji ne prisustvuju lai (ezzur), i koji, prolazei pored onoga to ih se ne tie (bespos5,6 lice), prolaze dostojanstveno."
4 5
Kur'an, sura Lukman, 6. Kur'an, sura El-Furkan, 72. 6 Ovdje sam bio prinuen da prilagodim prijevod ajeta shodno tumaenju koje e nakon njega uslijediti. Inae, u prijevodu Besima Korkuta ovaj
- 11 -
Muhammed ibnu-l-Hanefijje kae: "La se ovdje odnosi na pjesmu (muziku)." to se tie bespolice (el-lagv), to je iri pojam i obuhvata razliite aktivnosti, a jedna od njih je i pjesma (muzika). 4. Neistina Ibn Vehb kae: "Priao mi je Sulejman ibn Bilal,od Kesira ibn Zejda,da je uo Ubejdullaha kada je pitao El-Kasima ibn Muhammeda: "ta misli o pjesmi (muzici)?" "To je neistina (batil)" odgovori mu El-Kasim. "Znam da je to neistina (batil), pa ta misli o tome?" upita on. "ta misli gdje zavrava neistina (batil)?" upita El-Kasim."U Dehennemu" odgovori on. "Tako je" potvrdi El-Kasim. 5. i 6. Zvidanje i pljeskanje rukama Uzvieni Allah kae: Molitva njihova pored Hrama svodi
se samo na zvidanje ili pljeskanje rukama; zato kaznu is7 kusite jer ne vjerujete.
Ibnu-l-Kajjim kae: "Oni koji zvide i pljeu rukama prilikom sviranja frule, svirale i sl.(nalikuju ovima koji su spomenuti u ajetu) makar se rad ilo samo o vanjskoj slinosti (poistovjeivanju). Oni zasluuju dio pokude (prijekora) zbog toga to im slie (to ih oponaaju), mada ih oni ne oponaaju u svemu prilikom zvidanja i pljeskanja rukama. Allah, subhanehu ve te'ala, nije propisao mukarcima pljeskanje rukama kad se neto desi prilikom obavljanja namaza 8, nego im je nareeno da to ostave i kau "subhanAllah!" (slavljen neka je Allah), kako ne bi oponaali ene. ta onda rei (o njima) kada oni pljeu bez potrebe i uz to ine grijehe rijeima i djelom?!"
ajet glasi: i oni koji ne svjedoe lano, i koji, prolazei pored onoga to ih se ne tie, prolaze dostojanstveno. 7 Kur'an, sura El-Enfal, 35. 8 Kad treba upozoriti imama na neku greku, propust i sl.
- 12 -
7. Uzrok nastanka licemjerstva Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, kae: "Pjesma (muzika) uzrok je nastanka nifaka u srcu, kao to je voda uzrok nastanka (raanja) plodova." 8. ejtanov kur'an Katade kae: "Kada je Iblis siao (na Zemlju), rekao je: "O Gospodaru moj, prokleo si me, pa koji je moj posao?" "Sihr" odgovori Allah. "A ta je moj Kur'an?" upita on. "Poezija" odgovori On. 9. i 10. Glupi zvuk i greni zvuk O tome Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Zabranjeno mi je da (sluam) dva glupa i grena zvuka: zvuk (muzikih instrumenata)9 prilikom blagodati i zvuk naricanja prilikom nesree (smrti)."10 11. ejtanov glas Uzvieni kae: "Odlazi! ree On. Onima koji se za tobom budu poveli i tebi kazna dehennemska bie vam puna kazna. I zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju konjicu i svoju pjeadiju, i budi im ortak u imecima, i u djeci, i daji im obeanja a ejtan ih samo obmanjuje - ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad robovima Mojim!" A Gospodar tvoj dovoljan je kao 11 zatitnik! Mudahid kae da se pod ejtanovim glasom misli na muziku (pjesmu) i la (batil).
(Dio u zagradama) navodi se kao dodatak u nekim verzijama hadisa. O ovom hadisu, poslije e biti rijei. 11 Kur'an, sura El-Isra', 63-65.
10
- 13 -
12. ejtanova himna Aia, radijallahu anha, kae: "Uao je kod mene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a kod mene su bile dvije ensarijske djevojice koje su pjevale o onome o emu su se prepirale ensarije u vezi s bitkom Bu'as. Naslonio se na postelju i okrenuo lice. (Poslije) je uao Ebu Bekr, radijallahu anhu, zaruio me i rekao: "Zar ejtanova himna kod Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem?!" Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, prie mu i ree:"Pusti ih, Ebu Bekre!" Kad on nije vidio, ja sam im namignula i izale su." 13. Bezbrinost Uzvieni kae: "Pa zar se ovom govoru iuavate, 12 smijete se, a ne plaete nego ste bezbrini (samidun)? 'Ikrime prenosi od Abdullaha ibn Abbasa da rekao je: "Samidun na narjeju plemena Humejr znai muzika." 13 Mudahid je rekao: "To je muzika na narjeju stanovnika Jemena. Tako se za nekoga kae da je samid ako pjeva uz muziku." 14 14. Podsticaj na blud Fudajl ibn 'Ijjad rekao je: "Muzika je podsticaj na blud." 15
12 13
Kur'an, sura En-Nedm, 59-61. O ovome e poslije biti rijei. 14 Poslije e biti govora o ovome. 15 Poslije e biti govora o ovome.
- 14 -
Duhovna muzika
Pod pojmom duhovna muzika obino se podrazumijeva sluanje klasine muzike. Meutim, u nas taj pojam poprima sasvim drugo znaenje, ili mu se bar pokuava pridodati to znaenje, a to je da se pod duhovnim misli na vjersko. Tako se pojam "duhovna muzika" pokuava izmijeniti da se odnosi na vjersku muziku. Ljudi koji predstavljaju vjeru 16 organizuju razne muzike koncerte i opravdavaju to time da se radi o duhovnoj muzici , a ne obinoj. Naravno, obina muzika nije dozvoljena, ali je zato tu duhovna muzika da to nadomjesti. Da li je takva muzika dozvoljena ili ne? Kakav je stav islama o duhovnoj muzici? Jedna od bitnih karakteristika islama i islamskog prava je da ne pridaje vanost nazivima nego sutini. Tako je i u ovom sluaju. Bez obzira na to to se ta muzika naziva duhovnom, ona je u biti samo muzika i, prema tome, nije dozvoljena po islamu. Ovdje se moramo osvrnuti na jedno vano fikhsko pravilo koje glasi: "Mijenjanjem imena pojmova ne mijenja se njihova bit." Da to pojasnimo na primjeru alkohola i kamate. Poet emo od alkohola. Alkohola ima vie vrsta i te vrste nose razliite nazive: vino, brendi, viski, ljivovica itd. Sve vrste alkohola, bez iznimke, zabranjene su. Da li e takav alkohol biti halal ako mu dodamo epitet duhovnog pia, kao npr. duhovno vino, duhovni brendi i sl.? Naravno da nee, jer se i dalje radi o alkoholu.
16
Ovo se ne odnosi samo na muslimane, nego i na krane kod kojih je muzika duboko ula u vjeru.
- 15 -
Zatim, ako pogledamo kamatu moemo vidjeti da, u nekim arapskim zemljama neke banke (ili veina) rade na kamatnom sistemu. Poznato je da je kamata, po islamu, haram, zato su te banke pribjegle jednom, da ga nazovemo, lukavstvu. Naime, one su umjesto naziva "kamata" poele upotrebljavati sasvim drugi termin, a to je "faida" (korist, fajda). To je lukavstvo s namjerom da se prevari korisnik bankovnog rauna kojem se kae da banka ne radi s kamatama, nego e korisnik umjesto kamate imati korist. Naravno, korisnik usluga te banke zadovoljan je, jer je izbjegao kamatu koja je, po islamu, zabranjena, a uz to, opet, ima neku korist.Drugim rijeima, i vuk sit i ovce na broju. Meutim, kad su se ljudi, kojima je stalo do toga da se sauvaju harama, poeli pitat i da li je ta fajda dozvoljena, islamski uenjaci su sjeli i pomno razmotrili taj problem. Na kraju, dolo se do zakljuka da se radi o kamati i da ona nije dozvoljena, bez obzira na to to se ona naziva drugim imenom, jer je to, u biti, kamata. Isti je sluaj i duhovne muzike. Nije vano da li e se ona zvati duhovnom ili islamskom ili e joj se dati neko drugo ime, ona je u sutini muzika i samim tim potpada pod propis koji se odnosi na muziku.
Ilahije s muzikom
irom islamskog svijeta muzika zauzima sve znaajnije mjesto kod muslimana i uvlai se u njihov ivot. Tako se svadbe prave uz muziku, roenje djeteta proslavlja se uz muziku, ramazan se doekuje uz muziku itd. Muzika vrlo brzo pronalazi sebi mjesto i s ilahijama, tako da se i one poinju izvoditi uz muziku. Ilahije s muzikom nisu postojale ranije, nego su produkt novog doba, kao i odstupanja muslimana od svoje vjere, njiho- 16 -
vog sve manjeg klonjenja onoga to im je njihov Gospodar zabranio i neizvravanja onoga to im je On naredio. Same ilahije nisu zabranjene ako ne sadre neto to se kosi sa islamom i ako se ne izvode uz muziku. Meutim, onoga momenta kad se uenju ilahija pridrue zabranjeni muziki instrumenti sluanje tih ilahija je haram, kao i boravak ondje gdje se one ue. Uostalom, kako pravi i iskreni vjernik moe biti zadovoljan da uje spomen Allahovog imena ili imena nekog od Njegovih poslanika uz zvuke gitare, flaute i nekih drugih zabranjenih muzikih instrumenata, kad Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, muziku naziva glupim i grenim zvukom?! Kako pravi vjernik moe sluati izgovaranje Allahovog imena uz grean zvuk?! Kako pravi vjernik moe sluati ime nekog od Allahovih poslanika uz glupi zvuk?! Zar se nema nimalo stida od Allaha?! Neki se slau s tim da su ilahije s muzikom haram, ali ih izvode zbog toga kako bi "obine" muslimane privukli u islam. Ne znam kako neko moe tako razmiljati! Zar misli da e inei grijeh imati sevap?? I, ta ako se organizuje koncert ilahija s muzikom? Da li e ljudi koji dou na taj koncert promijeniti svoj odnos prema Allahu, pokajati se i biti pravi vjernici koji e se kloniti svih grijeha, pa i sluanja muzike? Ne moe se grijesima pozivati u islam kao to se prljavtina ne moe oprati u prljavoj vodi. Mi hoemo da ovjeka koji je grenik i slabo se pridrava islama navedemo da slua ilahije s muzikom i da samim tim zaradi jo vie grijeha, a mi kaemo da to inimo kako bismo ga privukli u islam i naveli da se strogo pridrava islamskih propisa, zar to nije apsurd?! Uostalom, ljudi u onome koji ih poziva na dobro vide uzor. A kakav uzor je onaj koji svjesno grijehe ini, a poziva druge da ih ostave?
- 17 -
II.Propisi o muzici
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog Predgovor Hvala Allahu. Njemu zahvalu donosimo, od Njega pomo i oprost molimo. Allahu se utjeemo od zla u nama samima i naih loih djela. Koga Allah na pravi put uputi, niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga On u zabludi ostavi niko ga na pravi put ne moe uputiti. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, kojem nita nije ravno. Svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, neka je Allahov mir i spas na njega i njegovu porodicu. Allah, azze ve delle, kae: O vjernici, bojte se Allaha
istinskom bogobojaznou i umirite kao muslimani! 17 O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.18 O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude 19 pokoravao postii e ono to bude elio.
Ovo su stranice (jednog djela) iz naeg dragocjenog naslijea. Molim Allaha da pomogne da se mi i svi ostali muslimani okoristimo onim to se u njemu nalazi.
17 18
Kur'an, sura Ali 'Imran, 102. Kur'an, sura En-Nisa', 1. 19 Kur'an, sura El-Ahzab, 70-71.
- 18 -
Meddijev udio u djelu: Nakon kopiranja rukopisa, uradio sam sljedee: 1. Naveo sam izvore hadisa koji se spominju u knjizi i njihov stepen vjerodostojnosti, 2. Naveo sam izvore esera 20 koji prenose se od selefa 21, kao i broj sura i ajeta koji se navode, 3. Pojasnio sam, gdje je to bilo neophodno, znaenje manje poznatih rijei, kao i manje jasna mjesta, 4. Knjigu sam poeo uvodom o djelu i njenom autoru, zatim o rukopisu, a potom njegovom prepisivanju i vjerodostojnosti, 5. Dodao sam indekse kako bi to olakalo koritenje knjige,22 6. Knjigu sam podijelio na poglavlja i imenovao svako od njih, to ranije nije bilo uraeno. I, na kraju, ovo su stranice nae dragocjene prolosti. Molim Allaha da to stavi na vagu naih dobrih djela na Dan kad nee koristiti ni imetak, ni sinovi, osim ko doe Allahu sa istim srcem. Nae posljednje rijei su: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Tanta 23 Ebu Merjem Meddi Fethi es-Sejjid Ibrahim
20
Eser je ono to se prenosi od ashaba i tabiina, govor ili djelo. Po veini muhaddisa (uenjaka u hadisu) eser je sinonim za hadis. (op. prev.) 21 Selef oznaava ranije generacije muslimana: ashabe, tabi'ine, tabi' tabi'ine i one koji su doli nakon njih, a koji su se pridravali ispravne vjere, bez mijenjanja, dodavanja, oduzimanja, tumaenja vjere po linom nahoenju ili pak njenog tumaenja bez znanja. (op. prev.) 22 Mi smo te indekse izostavili smatrajui da oni nisu od velike vanosti da se prevedu na bosanski jezik, te kako bi djelo bilo krae i praktinije. (op. prev.) 23 Grad u Egiptu. (op. prev.)
- 19 -
Uvod
Tema ove knjige je neto od onog to se proirilo i postalo popularno u ovom vremenu, a to je muzika 24. Muzika (ar.gina), openito znai podizanje glasa. Kae se: "(gana-r-redulu ve tegana bihi- iza medehahu ev hedahu): pjeva ovjek i pjeva se o njemu, ako ga u stihovima hvali ili kudi."25 (teganna bi-l-mer'eti: tegazzele biha ve ezhare mehasineha), pjeva o eni: udvara jo j se pjevajui ljubavnu pjesmu u kojoj istie njene vrline. Svaki glas koji podigne se i ostaje podignut, Arapi, nazivaju "gina". Gina' je i pjevuenje koje Arapi nazivaju "nasb", kao to se gina'om naziva i pjesma gonia deva (el-huda') koja je poznata u arapa, a koja se pjevui tokom putovanja pustinjom kako bi deva bila podstaknuta na kretanje. Gina' oznaava otezanje u govoru, kao i melodino pjevanje uz zvuke muzike.Na posljednje, misli se kad se ta rije samostalno upotrijebi. Muzika se, u svom punom obliku, pojavila u Perzijanaca i Rimljanja, tamo gdje su uitci bili rasprostranjeni i gdje su ljudi bili dokoni, a kraljevi raskono ivjeli i posjedovali dvorce, robove i ropkinje. Arapi su postali oarani muzikom i muzikim instrumentima kad su se pomijeali sa strancima za vrijeme Emevijske i poetkom nastanka Abasijske drave.
24
Muzika je termin koji mi upotrebljavamo,a koji potie iz grkog jezika. Naziv je dobila po muzi, a muza, prema grkoj mitologiji, predstavlja boginju zatitnicu umjetnosti i nauke. (op.prev.) 25 U predislamskom periodu muzika je za Arape na Arapskom poluotoku, imala veliku vanost. Samim tim, visoko mjesto u drutvu zauzimali su pjesnici koji su bili bogato nagraivani za svoju poeziju. Oni bi, ponekad, koristili svoj pjesniki dar da nekoga pohvale ili, pak, pokude. Veinom su svoju poeziju recitovali meu narodom, na raznim skupovima, to je zahtijevalo da podiu glas kako bi ih to vie ljudi moglo uti. (op. prev).
- 20 -
Zadivljenost muzikom u stalnom je porastu, kao to je u stalnom porastu i broj onih koji su muzikom opinjeni, tako da je u dananjem vremenu kod nekih postala poput hrane i pia. 26 Meutim, treba se zapitati:Kakav je stav islama o muzici? Prije odgovora na ovo pitanje, da kaemo da je muzika pojava u kojoj svi narodi imaju udjela. Svaki narod ima muziku koja odgovora njegovim osjeajima i rodoljublju. To je jedna od prirodnih odlika ovjeanstva. ovjek ima vie ula. Svako od njih uiva u neemu. Oko uiva u zadivljujuim prizorima koji ukazuju na Stvoritelja, ui uivaju u lijepim zvucima, a mrze i izbjegavaju loe zvukove. 27 Ako ovjek slua glas (zvuk) koji ne sadri nita to je muslimanu zabranjeno28 i koji ga podsjea na neku obavezu, na lijep postupak, onda to poveava njegovo vjerovanje (iman), njegovo dostojanstvo, dostojanstvo njegovog razuma, te, samim tim, nema sumnje da mu je to dozvoljeno. Meutim, ako bude sluao glas koji spominje ono to vjerniku ne prilii da to spominje ili slua, ili njegov sluh privue ono to je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
26
Dok sam studirao u Medini, imao sam priliku da upoznam studenta iz June Amerike. On je bio tek stigao. Stanovao je samo nekoliko soba dalje od mene tako da sam ga esto viao. Bio sam zapanjen kad sam vidio, koliko je muzika ula u njegovo srce. Kad bi iao hodnikom ili putem, pjevao bi pjesme na engleskom, pravei pokrete tijelom kao da plee uz muziku. Skoro u svakoj situaciji ponaao se tako, osim u namazu i kad je spavao. Bilo mi ga je ao, te sam odluio da mu kupim neke kasete Kur'ana i ilahija. Meutim, vrlo brzo smo premjeteni iz te zgrade tako da smo se slabo viali. Poslije dueg perioda ponovo sam ga vidio, ali ovaj put bio je sasvim drukija osoba. Nije vie ni pjevao, ni plesao. U potpunosti se, hvala Allahu, promijenio. To je bio najupeatljiviji primjer da se ejtanova objava i Objava Milostivog ne mogu sastati u srcu vjernika. Jedno ponitava drugo. Dok je sluao muziku olahko se odnosio prema islamu i islamskim propisima, a nakon to ju je ostavio, postao je druga osoba. (op. prev.) 27 Kao to je buka, galama i sl. (op. prev.) 28 Kao npr. uenje ilahija bez muzike i sl. (op. prev.)
- 21 -
zabranio da se koristi, poput muzikih instrumenata, i taj glas (zvuk) bude uzrok da vjernik pone smatrati lijepim ono to je smatrao runim, i navede ga da izgubi dostojanstvo razuma, da izgubi stid, kao i da utie na pomanjkanje ljudskosti, onda nema sumnje da je sluanje tog glasa (zvuka) zabranjeno. Na osnovu toga moe se zakljuiti da nema nita loe u sluanju pjesme u kojoj se spominje (hvali) divan karakter (ahlak), u kojoj se navode velianstveni primjeri iz (historije) islama, bez upotrebe muzikih instrumenata, i koja ne sadri neprilian govor (rijei). to se tie sluanja pjesme koju prate muziki instrumenti i koja je puna spominjanja onog to izaziva Allahovu srdbu: govor o ljubavi prema enama, njihovoj ljepoti i zaljubljenosti u njih, nema sumnje da je takvo ta haram sluati. Ova knjiga raspravlja o toj opasnoj temi i ukazuje da je veina ljudi tim zavedena, osim onih kojima se njihov Gospodar smilovao. Zato, svi vi koji se pitate kakav je stav islama o muzici, svi vi koji ste opinjeni sluanjem muzike, svi vi koji elite korisno znanje, svi vi, treba da proitate o korisnom znanju koje sadri ova knjiga . Hvala Allahu na poetku i na kraju.
ET-TABERIJEVA BIOGRAFIJA Porijeklo i obrazovanje

Imam, uenjak, ejhu-l-islam i kadija Ebu Tajjib Tahir ibn Abdullah ibn Tahir ibn 'Umer et-Taberijj e-afi'ijj, bagdadski fakih, roen je 348. h.god. (959. god. po Isau, alejhis-selam) u gradiu Amul. Tu je uio fikh pred Ebu Alijem ez-Zeddadijem. Uio je i pred Ebu Sa'dom ibn el-Isma'ilijjem i Ebu Kasimom ibn Keddom u Dordanu. - 22 -
Zatim je otputovao do Ebu-l-Hasena el-Maserdisijja i sa njim se druio etrdeset godina. Nakon toga otputovao je u Bagdad i tu se nastanio. Ebul-Hasen el-Kadi rekao je: "EtTaberijj poeo je studirati fikh i obrazovati se kad je imao etrnaest godina, i ostao dosljedan u tome do kraja ovodunjalukog ivota."
Njegovi ejhovi i uitelji

Uio je uz Musaa ibn Da'fera ibn 'Arefeta, Ebul-Hasena ed-Darekutnija, Alija ibn 'Umera es-Sekrija i El-Mu'afa ibn Zekerijjaa el-Deririjja. Jedan od ejhova pred kojim je Ebu-t- Tajjib imao elju da ui bio je uenjak (Ebu Bekr) El-Isma'ili, rahimehullah, ali sudbina ga je pretekla. 29 O tome kadija Et-Taberijj, rahimehullah, kae:"Krenuo sam u Dordan kako bih se sreo sa Ebu Bekrom elIsma'ilijem i sluao od njega. Stigao sam u grad u etvrtak, pa sam se zabavio u hammamu (javnom kupatilu). Sutradan sam vidio Ebu Sa'da ibn Ebu Bekra el-Isma'ilija 30 , pa me je obavijestio da je njegov otac uzeo lijek protiv bolesti od koje je bolovao, te mi je rekao: "Doi sut ra ujutro da ga slua." U subotu ujutro poranio sam na sastanak, kad uh ljude kako priaju: "Umro je Ebu Bekr el-Isma'ili." Provjerio sam, i rekoe da je on umro prethodne noi." Ovo ukazuje na to koliko je Et-Taberijj, rahimehullah, urio da stekne to vie znanja i koliki je trud ulagao da ostvari taj cilj.
29 30
Tj. ejh je umro prije nego to je uspio uzeti znanje od njega. (op. prev.) Njegovog sina. (op. prev.)
- 23 -
Et-Taberijevi uenici
Zbog naunog stepena koji je ejh Et -Taberijj, rahimehullah, dosegao, ljudi su se natjecali da ue od njega i da ga sluaju. Neki od njegovih uenika su: El-Hatibu-l-Bagdadijj, Ibn Bekran, Ibnu-l-Abenusi, Ahmed ibn Hasan e-irazijj, Ibn Tujurijj, Ibnu-l-Mehdi, Hibetullah ibnu-l-Husajn, Ibn Kadi, Muhammed ibn 'Abdul-Baki el-Ensarijj i mnogi drugi.
Islamski uenjaci o Et-Taberiju

Ebu Ishak u svome djelu Et-Tabekat kae: "(On je) na ejh i uitelj. Nisam vidio nikoga ko je imao potpuniji idtihad, te precizniji i ispravniji u miljenju. Napisao je brojne knjige o razilaenju (islamskih uenjaka), (afijskom) mezhebu i usuli-l-fikhu i u tome nije imao premca. Ebu Hamid el-Isfraini rekao je: "Ebu-t-Tajjib et-Taberijj bio je pouzdan, iskren vjernik, poboan, poznavalac usuli-lfikha i njegovih ogranaka. Bio je to alim istog srca i lijepog ponaanja, ispravnog mezheba 31 i dobrog jezika." Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "(On je) fakih. afijski ejh. Bio je pouzdan i poboan." Es-Sem'ani, rahimehullah, kae: "Ebu-t-Tajjib et-Taberijj je afijski fakih. Bio je otrouman, savjestan, poboan, poznavalac usuli-l-fikha i njegovih ogranaka."
Njegove vrline
Za njega kau da je imao lijep karakter, da je bio poboan, istog srca i lijepog ugleda. Umro je u sto drugoj godini ivota. Nije posenilio, niti mu se shvatanje promijenilo. Izdavao je fetve sa fakihima, ispravljao njihove greke, sudio i prisustvovao (naunim) sjelima.
31
Vjerovatno u akidi. (op. prev.)
- 24 -
Pria se da je preao preko poiroke rijeke preskoivi je skokom, pa je rekao:"Kosti koje smo u mladosti sauvali radi Allaha, Allah nam je sauvao u starosti." On bi se, Allah mu se smilovao, alio, ali bi uvijek samo istinu govorio. Kae se da je dao nekome svoju mestvu da je popravi, pa ga je on zavlaio. Svaki put kad bi doao, taj bi je natopio u vodu i govorio: "Sad u je popraviti." Nako n to se to ba oduilo, Ebu-t-Tajjib rekao je: "Ja sam ti je dao da je popravi, ne da je naui da pliva."
Et-Taberijeva nauna djela

1 Odgovor onima koji sluaju muzike, to je ova knjiga koja prvi put izlazi iz tampe, 2 Komentar Muzenijevog Muhtesara jedan njegov rukopis sauvan je u biblioteci Daru-l-Kutubi-l-Misrijje, u odjeljku "afijski fikh", 266 (1, 3, 7, 9, 11), dok se ostali primjerci nalaze u raznim svjetskim bibliotekama, 3 Krajnja baa o roenju imama afije, koja se nalazi u rukopisu u biblioteci Saib u Ankari pod brojem 3101, 4 Komentar Furu'a, autor Ibnu-l-Haddad el-Misrijj 5 Knjiga o stepenima afijskih uenjaka 6 ist 32, 7 Rasprave sa Et-Talkanijem i El-Kudurijem, koje je do nas dospjelo putem djela Tabekatu-s-Subki, 3/182-189, 3/89-195. On bi, Allahu mu se smilovao, komponovao stihove na nain kako su to uenjaci fikha inili. Njegovi su stihovi: Nisam prestajao znanje o fikhu traiti i potekoe strpljivo podnositi, sve dok vrstinu nisam stekao
32
Teko je nai adekvatnu rije koja bi mogla izraziti znanje arapske rijei "muderred" kad stoji samostalno. Poto nisam imao prilike da se upoznam sa sadrajem ove knjige, odluio sam se za rije: "ist", ali je taj prevod uslovan. (op. prev.)
- 25 -
pa je tako borba prilikom uenja i noi neprospavanih u odnosu na ono to sam na poslijetku stekao bila bezvrijedna. Govorim po eseru koji se prenosi (selef) slijedei a po kijasu 33 ako ne znam esera. Kad bi izuavao puteve istine u to trud ulaui, onda bih u tome iao do stepena kad se nita vie ne moe pomisliti, a kad bih u tjeskobnu situaciju doao, Allaha bih molio i zadovoljan bio onim to mi je dovoljno, te tako srce i tijelo odmorio.
Smrt
Nakon to se nastanio u Bagdadu i poeo drati predavanja i izdavati fetve, postavljen je za kadiju u Rub'u-lKerhu, nakon kadije Es-Sajmera. U rebi'u-l-evvelu 450. godine po Hidri (maju 1058. godine) kadija Et-Taberijj preselio je na ahiret, neka mu se Allah smiluje i nagradi ga svakim dobrom za ono to je uradio za muslimane na polju korisnog znanja. Vie i detaljnije o Et-Taberiju,moe pogledati u izvorima: - Tarihu-l- Bagdad, 9/358, - Tabekatu--irazi, str. 127, - El-Ensab, Es-Sem'anijj, 4/47, - El-Muntezim, 8/198, - El-Kamil fi-t-Tarih, 9/651, - Tehzibu-l-Esma'i ve-l-Lugat, 2/247, - Vefejatu-l-E'ajan, 2/512, - El-'Iber, 3/222, - Mir'atu-d-Dinan, 3/70,
33
Kijas analogija. (op. prev.)
- 26 -
- Tabekatu-s-Subki, 5/12, - El-Bidaje ve-n-Nihaje, 12/79, - En-Nudumu-z-Zahire, 5/63, - Kefu-z-Zunun, str. 424, 1100, - ezeratu-z-Zeheb, 3/284, - Hedijjetu-l-Arifin, 1/429, - Tarihu-t-Turasi-l-'Arebi, Sezkin, 2/195, - El-E'alam, Ez-Zerkelijj, 3/321, - Mu'demu-l-Muellifin, El-Kehhal, 5/37
Opis rukopisa ove knjige i njegova verifikacija

Zahvaljujui milosti Uzvienog Allaha pronaeni su rukopisi ovog vrijednog djela u biblioteci Daru-l-Kutubi-lMisrijje koja sadri brojna blaga nae dragocjene prolosti. Rukopis ovog djela naao sam pod oznakom Fikhu Timur, pod brojem 628. Postoji njegova kopija u vidu mikrofilma pod brojem 20974. Taj rukopis ima 43 stranice, tj. priblino 21 list. Na svakoj stranici nalazi se otprilike 13 redova. U jednom redu, uglavnom, ima oko 5 rijei. Rukopis je dobar i itak to upuuje na to da je diktiran i pisan u novije vrijeme, a na to upuuje i datum koji govori da je on prepisan 1313. godine po Hidri (1895. godine). Naslov rukopisa glasi: Hazihi Risaletun fi-r-Reddi 'ala men Juhibbu-s-Sema'a -Ovo je poslanica onome ko voli sluanje (muzike). Druga kopija ovog djela nalazi se u Maroku, u arhivi u Rabatu (d 1588), kao to to spominje Ez-Zerkelijj u djelu ElE'alam, 3/222. Da nema sumnje u to da se pred nama nalaze stranice koje se vjerodostojno pripisuju njihovom autoru, govori u prilog i to to smo nali dva velika alima koja imaju velike zasluge na polju kulturnog naslijea i koji su se okoristili Et-Taberijevim djelom i pripisali ga njemu. - 27 -
Prvi alim je Ibnu-l-Devzijj, koji je umro 597. godine po Hidri (1200. godine). On citira Et-Taberijeve rijei iz njegove knjige Es-Sema'u i navodi ih u svojoj knjizi Telbisu-l- Iblis. (Vidi: Telbisu-l- Iblis, str. 230, 235, 238.) to se tie drugog alima, to je Ibnu-l-Kajjim, koji je umro 751. godine po Hidri (1350. godine). On je u cijelosti citirao dijelove (tog djela) u svojoj knjizi Igasetu-l-Lehefan. (Vidi: Igasetu-l-Lehefan, 1/246, 247 i 248.) Neki autori djel o biografijama (alima), poput autora djela Kefu-z-Zunun (2/445) i Ez-Zerkelijj u svome djelu El-E'alam (3/222), takoe pripisuju to djelo ovom autoru. Hvala Allahu na Njegovoj pomoi!
Djela o istoj temi

S obzirom na vanost ove tematike i opasnosti po cjelokupni islamski ummet, mnogi alimi pisali su o njoj. Evo samo nekih djela na tu temu: - Kitabu-s-Sema'a, Ebu Tahir el-Kajsaranijj (djelo je tampano), - El-Imta'u bi Ahkami-s-Sema'i, Ibnu-l-Edfa'aovo,(djelo je u rukopisu i nalazi se u biblioteci El-Muhammedijje, broj 7457), - Risaletun fi Zemmi--ebabeti ve-r-Reksi ve-s-Sema'i, Ibn Kudame el-Makdisijj (djelo je tampano), - Risaletun fi Ahkami-s-Sema'i ve-l-Gina'i, Ibn Hazm (djelo je tampano), - Risaletun fi Hukmi-l-Gina'i ve-l-Musika, Muhammed elMer'aelija, koji je umro 1150. godine po Hidri, - Ahkamu-l-Melahi, Ibnu-l-Munadijj, spominje ga i Ibnu-lKajjim u djelu Igasetu-l-Lehefan, 1/266, - Nuzhetu-s-Sema'i, Ibn Redeb (djelo je tampano), - Zemmu-l-Melahi, Ibn Ebu-d-Dun'ja (djelo je u rukopisu), - Risaletun fi-r-Reksi ve-s-Sema'i, Ibn Tejmijje (djelo je tampano). - 28 -
Odgovor onima koji vole da sluaju muziku

ejhu-l-Islam Tahir ibn Abdullah ibn Tahir et-Taberijj e-afi'ijj
Njegov autor je imam, ejh, Ebu Tajjib et-Taberijj, sljedbenik afijske pravne kole. Molimo Allaha da pomogne da se okoristimo njegovim znanjem na ovom i buduem svijetu. Amin!
1.
- Miljenje imama afije o onome ko slua muziku - Miljenje imama Malika o muzici i onima koji je sluaju - Miljenje Ebu Hanife o muzici - Sumnje onih koji vole da sluaju muziku - Dokazi iz Kur'ana koji upuuju da je muzika zabranjena - Dokazi iz sunneta koji ukazuju da je muzika zabranjena UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog Gospodaru, olakaj i uini da se ovo dobro zavri! Kadija Ebu Tajjib et-Taberijj, radijallahu anhu, kae: "Neko mi je postavio pitanje: Da te Allah uini sretnim tako to e Njemu biti pokoran, pomogao te Allah na istini i uinio te od njenih sljedbenika. Kakav je afijin, radijallahu anhu, mezheb (stav) u vezi sluanja muzike i miljenje o grupi koja je sasvim pretjerala u ljubavi prema sluanju (muzike) i silno se u nju zaljubila tako da ih je to navelo da kau da je to dio vjere i da ih pribliava Allahu, subhaneh, i Njegovom zadovoljstvu, te da se na njih sputa Allahova milost na sijelima gdje sluaju muziku? Oni to javno ine pred muslimanima ne stidei se nikoga, niti potujui bilo kakvo mjesto.On je zatraio od mene da dodam i ono to se prenosi o pokuenosti toga i zabrani. Od Allaha molim pomo i dajem sljedei odgovor:
- 30 -
Imam afija o onome ko slua muziku

afija, rahimehullahu te'ala, u djelu Edebu-l-Kadi kae: "Muzika je pokuena zabava koja slii neistini (batilu)." Isto tako rekao je:"Onaj ko puno slua muziku malouman je i od njega se ne prima svjedoenje." 34 to se tie sluanja (pjevanja) ene koja mu nije zabranjena 35, sljedbenici afijskog mezheba, radijallahu anhum, kau: "To mu nikako nije dozvoljeno, bez obzira da li ona bila otkrivena ili iza zastora, bez obzira da li ona bila slobodna ili ropkinja." afija, rahmetullahi alejhi, rekao je: "Vlasnik ropkinje koji okupi ljude da je sluaju (kako pjeva) maloumnik je i njegovo svjedoenje se ne prihvata." On je izrekao otro miljenje o takvom ovjeku i rekao: "On je dejjus.36 Njen vlasnik je malouman. Pozvao je ljude neemu loem, pa je zbog toga malouman i grean." Od afije, radijallahu anhu, prenosi se da je on smatrao pokuenim et-tegbir, tj. udaranje palicom37, te je rekao: "To su izmislili zindici 38, radi odvraanja ljudi od Kur'ana." 39
34 35
Tj. ne moe biti sudski svjedok. (op. prev.) Tj. sluanje ene s kojom moe stupiti u brak. (op. prev.) 36 Ed-dejjus je onaj koji nije ljubomoran prema svojoj eni. Ed-dejjus je, takoer, onaj koji pusti ljude da gledaju ono njegovo to je inae zabranjeno drugima da vide, tako da ih on vidi kako oni to gledaju. On kao da je sebe uinio blagim u pogledu toga. U hadisu se navodi: "Dennet je zabranjen ed-dejjusu", a to je onaj koji nije ljubomoran prema svojoj eni. 37 Poput dananjeg sviranja na bubnjevima, samo to su tada udarali po konim ilimima, jastucima i sl. (op. prev.) 38 Zindik - otpadnik od vjere. (op. prev.) 39 Ovo navodi Ibnu-l-Kajjim u djelu Igasetu-l-Lehefan, 1/247, a zatim kae: "Ako je to njegovo miljenje o pitanju et-tegbira i to opravdava time to odvraa od Kur'ana, dok to predstavlja samo poeziju o odricanju od ovoga svijeta, koju pjeva pjeva, dok neki prisutni udaraju palicom po
- 31 -
afija, radijallahu anhu, u djelu Edebu-l-Kadi, kae: "Pokueno je po hadisu igranje tavle, dok ja smatram pokuenim igranje sa rupama - to je drvo kojim se kopa rupa - kao i sve ime se ljudi igraju, jer igranje nije jedna od osobina vjernika, niti ljudskosti." U tom djelu kae i sljedee: "Nema prepreke u melodinom uenju Kur'ana40 i uljepavanju glasa prilikom uenja na bilo koji nain. Meni je najdrae brzo i tuno uenje."
konom tepihu ili po iltetu u taktu s njegovim pjevanjem, da mi je onda znati ta bi tek rekao o et-tegbiru koji je po njemu, poput taloga u moru, a koji je obuhvatio sve loe i sabrao sve to je zabranjeno?! A Allah je izmeu Svoje vjere i svakoga "uenog" koji ljude zavodi i neukog pobonjaka!" 40 Rije lahn (melodija) ima est znaenja (u arapskom jeziku): -greka prilikom gramatike analize rijei ili reenice, -jezik, -pjesma (melodija), -otroumnost, -aluzija i -znaenje. Hafiz Ibn Hader u djelu Fethu-l-Bari, 9/72, kae: "Meu prijanjim generacijama (selefu) bilo je razilaenja po pitanju dozvoljenosti uenja Kur'ana melodino. No, to se tie uljepavanja glasa i davanja prednosti onom ko ima lijep glas nad nekim drugim, po tom pitanju nema razilaenja. Kae se da je Abdul-Vehhab el-Maliki smatrao zabranjenim melodino uenje Kur'ana. To prenose Ebu-t-Tajjib et-Taberijj i Ibn Hamdan elHanbelijj. Ibn Bettal, 'Ijjad, El-Kurtubijj, od malikijskih uenjaka, El-Maverdijj, ElBendenidijj, El-Gazalijj, od afijskih uenjaka, i autor Ez-Zehire, od hanefijskih uenjaka, smatraju da je to pokueno. To miljene odabrali su Ebu Ja'la i Ibn 'Akil, od hanbelijskih uenjaka. Ibn Bettal prenosi od nekih ashaba i tabi'ina da je to dozvoljeno. To je afijino miljenje, a Et-Tahavijj to prenosi od hanefija. El-Fevranijj, od afijskih uenjaka, u djelu El-Inabe kae: "Dozvoljeno je, ak je preporueno." Razilaenje se odnosi na to da li sve harfove pravilno izgovara, dok o tome ako bi neto promijenio En-Nevevijj u djelu Et-Tibjan kae: "Sloili su se da je to zabranjeno." to se tie melodinog uenja Kur'ana, afija na jednom mjestu navodi da je to pokueno, a na drugom mjestu da "nema nikakve prepreke u tome."
- 32 -
Imam Malik o muzici i onima koji je sluaju

to se tie imama Malika ibn Enesa, radijallahu anhu, on je zabranio muziku i njeno sluanje i rekao: "Ako neko kupi sluavku koja pjeva, onda ima pravo da je vrati, poto je ona s mahanom." 41 To je mezheb (stav) svih ostalih stanovnika Medine, osim Ibrahima ibn Sa'da. On kae: "Ebu Jahja es-Sahibijj u svojoj knjizi navodi da on u tome nije vidio zapreke."
Njegovi sljedbenici kau: "To ne znai da ima dva razliita miljenja, ve da se to odnosi na dvije razliite situacije. Ako zbog melodinog uenja ne izae s pravog puta, onda je dozvoljeno, u protivnom to je zabranjeno." El-Maverdijj prenosi od afije da ako melodino uenje (zanoenje prilikom uenja) dovede do toga da se neke rijei ne izgovaraju kako treba, onda je to haram. Tako prenosi Ibn Hamdan el-Hanbelijj u djelu Er-Ri'aje. Hafijski uenjaci El-Gazalijj, El-Bendenidijj i autor djela Ez-Zehire, kau: "Ako ne bude proputao duine koje bi poremetile melodinost, onda je mustehab, u protivnom ne." Er-Rafi'ijj iznosi neobino miljenje, iz djela Emali Es-Serahsi, da otezanje nikako ne teti. To prenosi i Ibn Hamdan kao miljenje hanbelija, ali je to slabo i ne uzima se u obzir. Ono to se moe izvui iz dokaza (baziranih na Kur'anu i sunnetu) je da je potreban lijep glas prilikom uenja Kur'ana, a onaj ko nema lijep glas treba da se trudi da ga to vie uljepa, kao to kae Ibn Ebu Melike: U uljepavanje glasa spada i to da pazi na pravila melodinosti, jer lijep glas time postaje ljepi." 41 Ovo navodi Ibnu-l-Kajjim, 1/245, citirajui Ebu Bekra et-Tartuija. (Imam Malik, rahimehullah, to smatra mahanom zbog koje je dozvoljeno vratiti slukinju, tj. poistovjeuje je s oteenom robom ili robom s grekom - op. prev.)
- 33 -
Imam Ebu Hanife o muzici

to se tie imama Ebu Hanife, rahimehullah, on to smatra pokuenim, mada je dozvolio da se pije el-muselles42, dok sluanje muzike uvrtava u grijehe. To je (mezheb) stav i ostalih stanovnika Kufe, zatim Sufjana es-Sevrija, Hammada, Ibrahima en-Neha'ija, E-a'bija i dr. Nema razilaenja meu njima u vezi s tim. Isto tako, nije poznato da se o pitanju pokuenosti (muzike) i njene zabrane iko iz Basre razilazi, osim to prenosi se od 'Ubejdullaha ibnu-l-Hasena el-'Anberija da on u tome nije vidio nita loe. Ako je to pouzdano (preneseno), ipak su se alimi iz razliitih krajeva sloili da je muzika pokuena i zabranjena, mada se s miljenjem veine razilaze dva ovjeka: Ibrahim i 'Ubejdullah, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Pridravajte se velike skupine." 43
42
El-muselles je ono to se stavilo da kuha, pa je od toga isparilo dvije treine. 43 Hadis je jako slab. Biljei ga Ibn Made, hadis br. 3950, od El-Velida ibn Muslima, koji kae: "Hadis nam je ispriao Mu'an ibn Rifa'a es-Selamijj od Ebu Halefa el-E'amaa, a on od Enesa." U njegovom lancu prenosilaca je Mu'an ibn Rifa'a, a on je slab u prenoenju hadisa, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 2/258.U njegovom senedu je Ebu Halef el-E'ama, Enesov sluga. Kae se da je njegovo ime Hazim ibn 'Ata, a od njega se ne prima hadis. Ibn Me'in kae da on lae, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 2/417-418. Ahmed ga (u Musnedu, 4/278) biljei kao mevkuf prenosei rijei Ebu Umame el-Bahilija (4/383), a on rijei Ibn Ebu Evfa. Njegove rijei velike skupine, znae: brojne skupine, jer je njihova saglasnost najblia idma'u. Es-Sujutijj, tumaei rijei "velike skupine", kae: "Tj. skupine ljudi i veina onih koji se dre ispravnog pravca. Hadis upuuje na to da treba postupati prema miljenju veine."
- 34 -
Isto tako kae: "Onaj ko napusti demat, umro je dahilijetskom smru." 44 Najpree je pridravati se miljenja veine, pogotovo za one koji ele da sauvaju svoju vjeru, da se osigura i da u podruju sumnjivog odabere ono to je sigurnije i uzme ono to je bolje.
Sumnje onih koji vole muziku

Ako neki od onih koji su zavedeni sluanjem muzike kae: "Mi neemo ostaviti sluanje muzike ako se neki islamski uenjaci slau onim to mi kaemo i u ta smo vrsto uvjereni, osim uz dokaz iz Allahove Knjige ili sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili (kao dokaz navedete miljenje) ashaba ili tabi'ina, radijallahu anhum." Odgovor na to glasi: Vjerovanje te grupe je u kontradiktornosti idma'om islamskih uenjaka. Meu njima nema niko ko to smatra vjerom, niti ibadetom (pokornou) . Ne prenosi se od njih obznanjivanje toga na skupovima i u damijama i pored toliko asnih mjesta 45 i odabranih dana.
44
Hadis je vjerodostojan. Biljee ga Ahmed (1/297, 310), Buharija, br. 7054, i Muslim, br. 1846. Njegove rijei: Onaj ko napusti dem'at (objanjava) Ibn Ebu Demre i kae: "Pod naputanjem se podrazumijeva trud da se raskine prisega koja je data dotinom emiru, pa makar neim neznatnim." Njegove rijei: umro je dahilijjetskom smru, znae: takav je njihov nain umiranja u anarhiji kad nemaju vladara. Ibn Hader kae: "Pod dahilijjetskom smru misli se na stanje smrti koja je poput smrti predislamskih ljudi koji su umirali u zabludi. Oni nisu imali vladara kojem bi se pokoravali, jer oni nisu znali za to. Time se ne misli da je dotini umro kao nevjernik, ve kao grenik. To poreenje moe imati i vanjsko znaenje. To bi znailo da on umire smru nekoga iz predislamskog doba, mada sam ne spada u te ljude. Ili je to navedeno kao odvraanje i upozorenje, tako da se time ne eli njegovo vanjsko znaenje." (kraj saetog citata). Vidi: Fethu-l-Bari, 7/13.
- 35 -
Miljenje te grupe je u kontradiktornosti s onim u vezi ega je saglasna sva ulema. Allahu se utjeemo od pogrenog puta. Dokaz neispravnosti njihovog miljenja vidljiv je i iz samog naina njegovog iznoenja.
Kur'anski dokazi o zabrani muzike

to se tie Kur'ana, to su Allahove, , rijei:
Ima ljudi koji kupuju prie za razonodu, da bi, ne znajui koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga pred46 metom za ismijavanje uzimali. Njih eka sramna kazna."
Aia, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzvieni Allah je zabranio ropkinju koja pjeva, njenu prodaju (kupovanje), njenu zaradu, njeno pouavanje i sluanje (kako pjeva)" 47, zatim je prouio:
Ima ljudi koji kupuju prie za razonodu
45
Ibnu-l-Kajjim (1/249) doslovce prenosi ove rijei i pripisuje ih Ebu Bekru et-Turtuiju. 46 Kur'an, sura Lukman, 6. 47 Hadis je slab. Biljee ga Ibn Ebu-d-Dunja u djelu Zemmu-l-Melahi, i Ibn Merdevejh, kao to se navodi u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 5/59. El-Hejsemijj ga navodi u djelu Medme'u-z-Zevaid, 4/91, i kae: "Biljei ga Et-Taberanijj u El-Evsatu. U njemu (njegovom lancu prenosilaca) se nalaze dvojica koje niko drugi ne spominje, kao to se nalazi i Lejs ibn Selim, a on je mudellis. El-Bejhekijj kae: "Prenosi se od Lejsa ibn Ebu Muslima, on ga prenosi od Abdu-r-Rahmana ibn Sabita, a on od Aie, ali hadis nije sauvan (poznat)." Hadis slian njemu od Ebu Umame biljee Ahmed (5/257, 268), Tirmizijj (3247), Ibn Made (2168), Et-Taberijj (7803, 7805) u djelu El-Mu'demu-l-Kebir, El-Bejhekijj u Sunenu, 6/15, Es-Sujutijj u EdDurru-l-Mensur, 5/159, i pripisuje ga Se'idu ibn Mensuru, zatim Ibn Ebu-d-Dun'ja u Zemmu-l-Melahi, Ibn Derir, Ibnu-l-Munzir, Ibn Ebu Hatim i Ibn Merdevejh. Njegov sened je slab. Kao hadis koji prenosi Omer ibnu-l-Hattab, radijjallahu anhu, biljei ga Et-Taberanijj. U njemu (njegovom senedu) je Jezid ibn Abdul-Melik enNevfelijj, a on je odbaen. Veina hadiskih uenjaka smatra ga slabim.
- 36 -
Ebu-s- Sahba' kae: "Upitao sam Abdullaha ibn Mes'uda o tome, pa je rekao: "To su muzika i njeno sluanje." 48 Ibrahim En-Neha'ijj rekao je: "Ima ljudi koji kupuju prie 49 za razonodu", to je muzika. El-Hasan el-Basrijj rekao je: 50 "Prie za razonodu su muzika." Isto tako Uzvieni Allah kae: Pa zar se ovom govoru
iuavate i smijete se, a ne plaete nego ste bezbrini 51 (samidun)?
'Ikrime od Abdullaha ibn Abbasa prenosi da rekao je: Samidun na narjeju plemena Humejr znai muzika. 52
To navodi El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 4/91. Kao hadis koji prenosi Alija, radijallahu anhu, navodi ga Ebu Ja'la. U njemu (njegovom senedu) je Ibn Nebhan, a on je odbaen. To navodi El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 4/91. 48 Eser je vjerodostojan (sahih). Prenosi ga El-Hakim (2/411) od Humejda el-Harrata, on od Ammara ed-Duhenija, on od Se'ida ibn Dubejra, on od Ebu-s-Sahba'a, a on od Abdullaha. Naveo ga je (u cijelosti), a potom rekao: "Njegov sened je pouzdan, ali ga Buharija i Muslim ne navode." Ez-Zehebijj se slae s njim i kae: "Humejd je Ibn Zijad, a on je dobar prenosilac hadisa." Ibn Derir et-Taberijj (21/39) biljei slian hadis od Ebu Sahra koji ga prenosi od Ebu Mu'avije el-Bedlija, a on od Sei'da ibn Dubejra. On biljei i hadis od Humejda el-Harrata koji smo ranije spomenuli. Biljei ga Es-Sujutijj u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 5/159, i pripisuje ga Ibn Ebu ejbi. Biljee ga i Ibn Ebu-d-Dun'ja, Ibnu-l-Munzir i El-Bejhekijj u djelu u'abu-l-Iman. Navodi ga Ibnu-l-Kajjim u djelu ElIgase, 1/258, i pripisuje ga Ibn Mes'udu. Navodi ga i Ibn Kesir u Tefsiru, 3/441. 49 Ed-Durru-l-Mensur,5/159, autor djela kae da navodi ga Ibn Ebu-dDun'ja. 50 Ed-Durru-l-Mensur,5/159, autor djela kae da navodi ga Ibn Ebu Hatim. 51 Kur'an, sura En-Nedm, 59-61. 52 (Eser) je vjerodostojan. Biljei ga Ibn Derir, 27/48, od Muhammeda ibn Sevra koji prenosi ga od Ma'mera, on od Katade, a on od 'Ikrime, kao i od Sufjana koji ga prenosi od svoga oca, a on od 'Ikrime. Biljei ga ElBezzar. Prenosioci hadisa su vjerodostojni, kao to se navodi u djelu Medme'u-z-Zevaid, 7/116. Navodi se u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 6/132, i kae se da prenose ga Abdu-r-Rezzak, El-Firjabi, Ebu 'Ubejd, u djelu Fadail, 'Abd ibn Humejd, Ibn Ebu-d-Dun'ja, u djelu Zemmu-l-Melahi,
- 37 -
Mudahid je rekao:"To je muzika na narjeju stanovnika Jemena.Tako se za nekoga kae da je samid ako pjeva (uz muziku)." 53 Uzvieni kae:I zavodi glasom svojim koga moe. 54 Mudahid kae: "To su muzika i muziki instrumenti." 55 To je ono to se tie Allahove Knjige i tefsira onog to se prenosi (spomenutih ajeta).
Dokazi u sunnetu o zabrani muzike

Hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji zabranjuju muziku su jasni i nedvosmisleni, tako da e biti dovoljno da navedemo poznati hadis iz Buharijeve zbirke hadisa. Imam El-Buharijj biljei u Sahihu od Ebu Musa elE'arija da Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je:
Ibn Munzir, Ibn Ebu Hatim i El-Bejhekijj u Sunenu. Ibnu-l-Kajjim navodi ga u djelu El-Igase, 1/276, i pripisuje ga Ibn 'Abbasu. A Ibn Kesir (4/260), pripisuje ga Ibn 'Abbasu. 53 (Eser je) vjerodostojan. Biljei ga Ibn Derir (27/49) putem Tarika ibn 'Ujejne, koji ga prenosi od Ibn Ebu Nediha, a on od Mudahida. Biljee ga Se'id ibn Mensur, 'Abd ibn Humejd i Ibn Derir od 'Ikrime, kao to se navodi u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 6/132. 54 Kur'an, sura El-Isra', 64. 55 (Eser je) vjerodostojan. Biljei ga Ibn Ebu Hatim od Jahjaa ibnu-lMugire, koji ga prenosi od Derira ibn Mensura, a on od Mudahida, kao to se navodi u djelu Igasetu-l-Lehefan, 2/358. Biljei ga Ibn Ebu Hatim od Jahjaa ibnu-l-Mugire, koji ga prenosi od Derira ibn Lejsa, a on od Mudahida. (prethodni izvor) Ovaj lanac prenosilaca je dobar zbog ahida i mutabi'ata (hadisa slinog znaenja) zbog El-Lejsa ibn Ebu Selima. Biljei ga Ibn Derir (15/81) putem Ibn Idrisa, koji ga prenosi od Lejsa, a on od Mudahida. Navodi ga Es-Sujutijj u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 4/192, i kae da ga navode Se'id ibn Mensur, Ibn Munzir i Ibn Ebu-d-Dun'ja u djelu Zemmul-Melahi.
- 38 -
"Zaista e se pojaviti ljudi iz moga ummeta koji e dozvoljavati nemoral, svilu, alkohol i muzike inst rumente. Stanovat e u podnoju brda, a njihov pastir stoku e im napasati. Siromah e im traiti pomo, pa e mu rei da doe sutra. I zadesit e ih strana no, a Allah, subhaneh, e brdo na njih strovaliti, a neke e izobliiti u majmune i svinje do Sudnjega dana." (Sahihu-l-Buharijj str. 1218-1219, br. hadisa: 5590) A u predaji kod Ibn Madea stoji: "Pojavit e se ljudi iz moga ummeta koji e piti alkohol, nazivajui ga drugim imenima, a povrh njihovih glava biti e svirka muzikih instrumenata i pjevaice. Allah e ih izobliiti, tako to e nainiti od njih majmune i svinje." Islamski uenjaci slau se u tome da su razvrat, svila za mukarce i alkohol zabranjeni. Uz ove najstroije harame Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje i muzike instrumente, za koje vai isti propis. Ovaj hadis je najjasniji i najispravniji dokaz iz sunneta da je muzika haram. Ibn Hader el-Askalanijj, u komentaru ovoga hadisa navodi: Ovo je opasna prijetnja onima koji budu odobravali ono to je Allah, subhaneh, zabranjenim uinio, mijenjajui imena tim zabranjenim stvarima. 56 Danas pojedini "uenjaci" muziku porede sa cvrkutom ptica. Oni govore da, ako je dozvoljeno sluati cvrkut ptica, dozvoljeno i sluanje muzikih instrumenata koji prave iste te zvukove. Odgovor na ovo je jednostavan. U erijatskim izvorima nema dokaza o zabrani sluanja cvrkuta ptica, a muziku zabranjuju: Kur'an, sunnet i idma'. 57
56 57
Sahihu-l-Buharijj, uz komentar, Fethu-l-Bari, 11/181. Idma', konsenzus uenjaka jednog vremena.
- 39 -
Prema tome, ova analogija (kijas) ne vrijedi bez jasnog dokaza iz Kur'ana ili sunneta. Imam El-Alusijj u svome Tefsiru spomenuo je citirani hadis, a zatim dodao:Ovo je jasan dokaz o zabrani muzikih instrumenata. 58 ejhu-l-Islam, u svojim Velikim Fetvama kae: Ovaj 59 hadis upuuje na zabranu muzikih instrumenata." to se tie iz sunneta, (dokaz) je ono to prenosi Ebu Umame, radijallahu anhu, od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da rekao je: "Nee niko podignuti svoj glas pjevajui, a da mu Allah nee poslati dva ejtana na njegova ramena koji e ga udarati svojim petama po prsima sve dok ne prestane." 60
58 59
Ruhul-Me'ani, 21/76. Medmu'atu-l-Fetava, Ibn Tejmijje, 11/291. 60 Njegov lanac prenosilaca slab je. Biljei ga Et-Taberanijj u djelu ElMu'demu-l-Kebir, hadis br. 7749.
- 40 -
2.
- Prvi svira na Zemlji - Jedan od uzroka kanjavanja naroda - Tri vrste dozvoljene zabave - Miljenja ashaba o muzici - Da li je muzika uzrok nastanka nifaka u srcu? - Ibn Omerovo proklinjanje onih koji pjevaju i sluaju muziku
Prvi svira na Zemlji

Ebu-z- Zubejr prenosi od Dabira ibn Abdullaha, radijallahu 'anhu, da rekao je: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao je: Iblis, Allah ga prokleo, bio je prvi koji je naricao i prvi koji je svirao." 61 Abdu-r-Rahman ibn 'Avf, radijallahu 'anhu, prenosi da Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: "Zabranjeno mi je da (sluam) dva glupa i grena zvuka: zvuk (muzikih instrumenata) 62 prilikom blagodati i zvuk naricanja prilikom nesree (smrti)." 63
61
El-'Irakijj kae: "Nema utemeljenja (tvrdnje) da hadis prenosi Dabir. Navodi ga autor djela El-Firdevs kao hadis kojeg prenosi Alija ibn Ebu Talib. Njegov sin ne navodi ga u Musnedu." Vidi: El-Ihja, 2/282. U njemu se nalazi Ebu Zubejrovo "od, od", a moda je i varao, kao to se navodi u njegovoj biografiji. Es-Sujutijj hadis navodi u djelu El-Vesail, 949, i kae: "Navodi se u djelu El-Firdevs od Alije." 62 Dio u zagradama navodi se kao dodatak u nekim verzijama hadisa. 63 Hadis je hasen. Biljei ga Tirmizijj, hadis br. 1011 i kae: "(Hadis je) hasen-sahih." Biljei ga i El-Hakim, dok Ez-Zehebijj nita nije prigovorio na taj hadis. Biljei ga El-Bejhekijj u djelu Es-Sunenu-l-Kubra. Svi ga biljee sa senedom od Ibn Ebu Lejle, on od 'Ataa, on od Dabira, a on od Ibn 'Avfa. U njegovom lancu prenosilaca nalazi se Ibn Ebu Lejla, a on je saduk, slabog pamenja kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 2/184.
- 41 -
Jedan od uzroka kanjavanja naroda

Prenosi se od Sehla ibn Sa'da es-Sa'idija, r.a.,da "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "U mom ummetu e biti padanje (kamenja sa nebesa), propadanja (u zemlju) i pretvaranja ljudskih likova u ivotinjske", pa je upitan:"Kada, o Allahov Poslanie?" "Kada se pojave muziki instrumenti, pjevaice i kada se alkohol bude smatrao dozvoljenim."64
Ovaj hadis ima potporu u Enesovom hadisu koji navodi El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 3/13, i kae: "Prenosi ga El-Bezzar, a ravije su pouzdani." Isto tako ima potporu u hadisu od Ibn 'Avfa koji pre-nose Ebu Ja'la i El-Bezzar. U njegovom senedu nalazi se Ibn Ebu Lejla, a o njemu je govoreno. To navodi El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 3/17. Ima potporu i u Enesovom hadisu koji biljei Ebu Bekr e-afi'ijj u djelu Er-Rub'ijat, 2/22/1. Albanijj kae: "Prenosioci u njegovom senedu su pouzdani osim El-Kedimija. On je optuen da izmilja hadise, ali u ovom sluaju to je metbu' hadis, pa ga Ed-Dija' u djelu El-Muhtare, 1/131, biljei s druga dva seneda. Napomena: Ibnu-l-Kajjim, rahimehullah, u djelu El-Igase kae: "Pogledaj ovu kategoriku zabranu gdje muziku naziva glupim zvukom, ali i ne samo takvim, ve ga je opisao i grijenim. Ako u tome ne moemo vidjeti zabranu, onda ni u emu ne moemo vidjeti zabranu. Kako da onaj koji je poboan dozvoljava ono to je Allahov Poslanik, , zabranio i nazvao glupim i grjenim zvukom, a on je to, kao i naricanje, za koje se proklinje onaj ko to ini, uinio poput brae i ujedno zabranio obje stvari, kao to je ujedno opisao da su obje glupe i grijene?!" 64 Hadis je u osnovi vjerodostojan, ali je ovaj lanac prenosilaca slab. Biljee ga Ibn Made, hadis br. 4060, Et-Taberanijj, hadis br. 5810, u djelu El-Mu'demu-l-Kebir, i Ibn Ebu-d-Dun'ja, kao to navodi se u djelu Igasetu-l-lehefan, 1/279, od Abdu-r-Rahmana ibn Zejda Ibn Eslema, on od Ibn Hazima, a on od Sehla. Lanac prenosilaca hadisa slab je, jer Abdur-Rahman ibn Zejd spada u nepouzdane prenosice kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 1/480. Meutim, ima nekoliko hadisa koji mu podiu stepen vjerodostojnosti, a to su: - hadis od Abdullaha ibn Mes'uda kojeg biljei Ibn Made, hadis br. 4059, sa lancem prenosilaca od Beira ibn Sulejmana, on od Jesara, a on od Tarika ibn Abdullaha. Njegov lanac prenosilaca zbog hadisa koji mu podiu stepen vjerodostojnosti spada u dobar. U njegovom lancu
- 42 -
Troje spada u dozvoljenu vrstu zabave

'Ukbe ibn 'Amir el-Duhenijj, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sve ime se ovjek zabavlja je neispravno (batil) osim:
prenosilaca nalazi se Jesar ibn Hamza, a on je prihvatljiv kao prenosilac hadisa, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 1/343; - hadis od Ibn Omera, kojeg biljei Et-Tirmizijj, hadis br. 2243, i kae: "(Hadis je) hasen-sahih-garib." Biljei ga i Ibn Made, hadis br. 4061, sa lancem prenosilaca od Ebu 'Asima, on od Hajve ibn urejha, on od Ebu Sahra, a on od Nafi'a. Lanac prenosilaca ovog hadisa dobar je. U njemu se nalazi Ebu Sahr ije ime je Humejd ibn Zijad. On je saduk i slab, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 1/202; - hadis od Aie,radijallahu anha, koji biljei Et-Tirmizijj, hadis br. 2280, sa lancem prenosilaca od Sajfa ibn Reb'a, on od Abdullaha ibn Omera, a on od El-Kasima. Et-Tirmizijj kae: "Ovaj hadis je garib." Lanac prenosilaca ovog hadisa je slab (nepouzdan), jer se u njemu nalazi Abdullah ibn Omer El-'Amri, a on je od nepozudanih (slabih) prenosilaca hadisa, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 1/434-435; - hadis od 'Imrana kojeg biljei Et-Tirmizijj, hadis br. 2309, sa lancem prenosilaca od Abdullaha ibn Abdil-Kuddusa, on od El-E'amea, a on od Hilala ibn Jesafa. Et-Tirmizi kae: "Ovaj hadis garib je." Ovaj hadis prenosi se i od El-E'amea, on ga prenosi od Abdur-Rahmana ibn Sabita,on od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao mursel; - hadis od Abdullaha ibn Omera ibn 'Amra koji biljee Ahmed (Musned, 2/163), i Ibn Made, hadis br. 4062, putem El-Hasena ibn 'Amra, on od Ebu Zubejra, a on od Ibn 'Amra. El-Busajrijj kae: "Prenosioci hadisa pouzdani su, s tim da je hadis munkat'i. Ebu Zubejr nije sluao (hadis) od Abdullaha ibn 'Amra. To navodi Ibn Me'in, a Ebu Hatim kae: "On se nije sreo s njim." - hadis od Ebu Hurejre koji biljei Et-Tirmizijj, hadis br. 2308, sa lancem prenosilaca od Muhammeda ibn Zejda, on ga prenosi od El-Mustelema ibn Se'ida, on od Rumejha, a on od Ebu Hurejre. Tirmizijj kae: "Ovo je garib hadis."
- 43 -
treniranja svoga konja, gaanja lukom i strijelom, i igranja (zabavljanja) sa svojom enom." 65 Od 'Ataa ibn Ebu Rebbaha, radijallahu anhu, prenosi se da rekao je:"Vidio sam Dabira (ibn Abdullaha) i Dabira ibn 'Umejra ibn Jemana, radijallahu anhuma. Jedan od njih dvojice je (neto) upitan, pa je sjeo i rekao:"Sve osim spominjanja Allaha nitavno je i pogreno osim etvero: da ovjek ide izmeu dva konja, 66 treniranja svoga konja,zabavljanja sa svojom enom i uenja plivanja."67
65
(Hadis je) vjerodostojan, a njegov lanac prenosilaca je mudtarib. Biljee ga Ebu Davud, hadis br. 2496, En-Nesa'ijj (2/222-223), Ahmed (4/146, 148), El-Hakim (2/95) sa lancem prenosilaca od Abdur-Rahmana ibn Jezida ibn Dabira, on od Ebu Selama, on od Halida ibn Zejda, a on od 'Ukbe. Biljee ga Et-Tirmizijj, hadis br. 1688, Ibn Made, hadis br. 2811, i Ahmed (4/144,148) sa lancem prenosilaca od Jahjaa Ibn Kesira, on od Ebu Selama, a on od 'Ukbe, tako da je izostavljen Halid ibn Zejd. Zbog toga El-'Irakijj (2/285) kae: "Prenose ga autori sva etiri Sunena, a on je mudtarib. U njemu se nalaze neki nepoznati prenosioci hadisa." Ima potporu u hadisu koji se prenosi od Ebu Hurejre, a koji biljei
El-Hakim (2/95). On ga je ocijenio vjerodostojnim, ali Ez-Zehebi kae da se u njemu nalazi Suvejjid ibn Abdul-'Aziz, a od njega se ne prihvata hadis.
Sa tim senedom biljei ga El-Bejhekijj u djelu Es-Sunenu-l-kubra, 10/218. Ima potporu i u hadisu kojeg prenosi Dabir, a biljei ga Et-Taberani u djelu El-Mu'demu-l-Evsat. Prenosioci hadisa su pouzdani osim AbdulVehhaba ibn Bahta. On je pouzdan, kako kae El-Hejsemijj (5/269). Ima potporu i u hadisu kojeg prenosi Dabir ibn 'Umejr, a kojeg biljei En-Nesaijj (52, 53) u poglavlju "O ophoenju sa enama", Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Kebir (hadis br. 1785). El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 5/269, gdje kae: "Prenosi ga Et-Taberanijj u djelima El-Evsat i El-Kebir, kao i El-Bezzar. Et-Taberanijevi prenosioci hadisa su vjerodostojni (sahih), osim AbdulVehhaba ibn Bahta, a on je pouzdan (sika)." Ima potporu i u hadisu kojeg prenosi Omer ibnu-l-Hattab, a kojeg biljei Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Vesit. U njegovom lancu prenosilaca nalazi se El-Munzir ibn Zijad, a on je slab (nepouzdan). 66 Ovako stoji u originalu na arapskom. Vjerovatno se radi o tamparskoj greci. Najverovatnije je umjesto toga trebalo stajati neto u smislu da se
- 44 -
Miljenja ashaba o muzici

to se tie miljenja ashaba i tabi'ina, radijallahu anhum, (o muzici) prenosi se od Osmana, radijallahu anhu, da rekao je: "Nisam pjevao, niti lagao, niti desnicom dodirnuo svoj spolni organ otkad sam dao prisegu Allahovom Poslaniku, ." 68 uvanje od pjevanja (muzike) biva njegovim ostavljanjem.
Da li je muzika uzrok nastanka nifaka (licemjerstva) u srcu?

Veliki broj (prenosilaca hadisa) prenosi od Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu, da rekao je:
ovjek ui gaanju lukom i strijelom i sl., ali poto nisam mogao provjeriti ovu verziju hadisa, ostavio sam onako kako je u originalu. (op. prev.) 67 Hadis je vjerodostojan. Ve smo naveli njegove izvore. 68 Lanac prenosilaca veoma je slab. Biljee ga Ibn Made (311), i Ebu Nu'ajm u djelu Hil'jetu-l-Evlija od Es-Salta ibn Dinara, on od 'Ukbe ibn Sahbana, a on od Osmana. U seneduu nalazi se Es-Salt, a od njega ne prima se hadis. Poznat je po nadimku Ebu u'ajb. (Et-Takrib, 1/269) Biljei ga i El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 9/86, i kae: "Prenosi ga Et-Taberanijj od svoga ejha El-Mikdama ibn Davuda, a on je nepouzdan." Biljei ga Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Kebir putem El-Mikdama, on od Ebu-l-Esveda, on od Ibn Lehi'e, on od Jezida ibn 'Amra el-Me'aferija, a on od Ebu Sevra el-Fehmija. U njegovom lancu prenosilaca nalazi se Ibn Lehi'a, a on je jedan od nepouzdanih prenosilaca. El-Hindijj ga u djelu Kenzu-l-'Ummal, 36164, pripisuje El-'Adeniju. Skraena verzija, tj. posljednji dio esera, prenosi se vjerodostojno kao rijei 'Imrana ibnu-l-Husajna. Biljei ga Ahmed u Musnedu, 4/439, Ibn Se'id u djelu Et-Tabekat, 4/287, i El-Hakim (3/472), koji ga je ujedno ocijenio vjerodostojnim. S njegovom ocjenom slae se i Ez-Zehebijj. Biljei ga i Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Kebir, 18/104, 203, s drugim lancem prenosilaca, takoer, od 'Imrana.
- 45 -
"Pjevanje je uzrok licemjerstva u srcu."Neki dodaju: "kao to je voda uzrok raanja zeleni." 69
Ibn Omerovo proklinjanje onih koji sviraju i sluaju muzike

Jahja ibn Se'id prenosi: "Priao mi je Naf'i da je Abdullah ibn Omer, , proao pored ljudi u ihramima meu kojima je bio ovjek koji je pjevao, pa ree:"Allah vas ne uo! Allah vas ne uo!" 70
69
(Eser je) vjerodostojan. Biljei ga Ibn Ebu-d-Dun'ja u djelu Zemmu-lMelahi od Alije ibnu-l-Da'da, on od Muhammeda ibn Talhe, on od Se'ida ibn Ka'ba el-Mirvezija, a on od Muhammeda ibn Abdur-Rahmana ibn Jezida. Zatim ga biljei sa senedom od u'be, on od El-Hakema, on od Hamada, a on od Ibrahima. Vidi: Igasetu-l-Lehefan, 1/266. Biljei ga El-Bejhekijj (10/223) putem Ibn Ebu-d-Dun'je. Ibn Ebu-d-Dun'ja prenosi ga od Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, kao i El-Bejhekijj (10/223) u Sunenu putem 'Ismeta ibnu-l-Fadla, on od Harma ibn 'Amare, on od Selama ibn Miskina, on od ejha, on od Ebu Vaila, a on od Ibn Mes'uda. Ibnu-l-Kajjim u djelu Igaset-l-Lehefan, 1/266, kae: "Rekao je: "Slijedi ga Harma ibn 'Amare sa ovim lancem prenosilaca, a tekst hadisa je od Muslima ibn Ibrahima. Biljei ga Ebu Davud (4927) sa drugim lancem prenosilaca koji emo navesti. Ebu-l-Husejn ibnu-l-Munadi, u djelu Ahkamu-l-Melahi, rekao je: "Priao nam je Muhammed ibn Alijj ibn Abdullah ibn Hamdan, poznat kao Hamdan el-Verrak, koji kae: "Priao nam je Muslim ibn Ibrahim (i rekao:) "Priao nam je Selam ibn Miskin", te je naveo hadis. Sve krui oko ovog nepoznatog ejha. To da se prenosi od Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, sumnjivo je. Ispravnije je da je mevkuf (tj. da su rijei ashaba). Napomena: Ibnu-l-Kajjim, rahimehullah, kae: "Ovo je ono to najbolje upuuje na razumijevanje stanja srca i njegovih djela od strane ashaba, njihove spoznaje - kako da se ona lijee i koje su njihove bolesti, a isto tako da su oni (ashabi) ljekari za srca (onima koji ih slijede), ali ne i onima koji su skrenuli sa njihovog puta i koji su bolesti srca lijeili najveim bolestima, te su samim tim bili poput onih koji bolest lijee otrovom." Pogledaj prethodni izvor.
- 46 -
Prenosi se da je Abdullah ibn Dinar rekao: "Ibn Omer proao je pored djevojice koja je pjevala, pa kaza:"Da je ejtan ikoga ostavio, ostavio bi ovu djevojicu." 71 Sulejman ibn Musa prenosi od Nafi'a da veli: "Iao sam sa Abdullahom ibn Omerom, radijallahu anhu, putem, pa je zauo (zvuk) obanovu frulu, te je stavio prste u ui, skrenuo s puta i nije prestajao pitati: "Nafi', uje li?", sve dok nisam rekao: "Ne!" Tada je sklonio prste s uiju, vratio se na put i dodao: "Vidio sam da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovako postupio."72 Prenosi se da je 'Ubejdullah ibn Omer rekao: "Upitao sam El-Kasima Muhammeda ibn Ebu Bekra o muzici, pa je odgovorio: "Ja ti to zabranjujem i smatram to pokuenim." Upitao sam ga: "Da li je to haram?" "O bratiu, pogledaj, nakon to je Allah rastavio Istinu (Hakk) od neistine (batil), gdje spada muzika!" odgovori on. 73
70
Prenosioci esera pouzdani su do Ibn Omera, meutim autor nije spomenuo ostatak lanca prenosilaca. Navodi ga El-Gazalijj u djelu Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/283. 71 (Eser) je vjerodostojan. Biljei ga Buharija u djelu El-Edebu-l-Mufred, str. 274, sa lancem prenosilaca od 'Abdullaha ibn Saliha, on od Abdul'Aziza ibn Ebu Seleme, a on od Ibn Dinara. U lancu prenosilaca nalazi se Abdullah ibn Salih. On je saduk i mnogo grijei. Bio je nemaran, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 1/423. Biljee ga El-Bejhekijj (10/223) od Ibn Ebu-d-Dun'je, on od Ebu Hajseme, on od Bira ibn Es-Sirrija, on od Abdul-'Aziza ibnu-l-Madiuna, a on od Ibn Dinara. Njegov sened je ispravan, a ravije su pouzdani. 72 Njegov sened je da'if (slab). Biljee ga Ebu Davud (4923), El-Bejhekijj (10/222), i Ibn Ebu-d-Dun'ja, kao to se navodi u djelu Ed-Durru-lMensur, 5/160. Ebu Davud kae: "Hadis je munker." Prenosi se putem El-Velida ibn Muslima koji kae: "Priao nam je Se'id ibn Abdul-'Aziz od Sulejmana ibn Musaa." U lancu prenosilaca nalazi se Sulejman ibn Musa el-Edek, a on je saduk. Blag je u prenoenju hadisa, kao to se navodi u djelu Et-Takrib, 1/133. Biljee ga Ebu Davud (4926), i El-Bejhekijj (10/222). Ebu Davud kae: "Ovakvog ga smatram munkerom."
- 47 -
Da li je proklet onaj ko svira?

E-a'bi kae: "Allah je prokleo sviraa i onoga kome se svira." 74
3.
- Miljenja tabi'ina o muzici - Upozorenje plemenu Beni Umejje - Neki opisi muzike i njene posljedice - Sumnje zavedenih muzikom - Odgovor na sumnje zavedenih muzikom - Dozvoljenost lijepe poezije Miljenja tabi'ina o muzici
El-Hakem ibn 'Utejbe rekao je:"Ljubav prema sluanju (muzike) raa licemjerstvo u srcu." 75
73
(Eser) je vjerodostojan. Biljei ga El-Bejhekijj u djelu Es-Sunenu-lKubra, 10/224, putem Ibn Ebu-d-Dun'je, on od 'Ubjedullaha ibn Omera i Ebu Hajseme, oni od Jahje ibn Selima, a on od 'Ubejdullaha ibn Omera. Navodi ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Telbisu-l-Iblis, str. 235. Njegov lanac prenosilaca je da'if (slab). U njemu se nalazi Jaha ibn Selim et-Taifi, a on je saduk, slabog pamenja, kao to se navodi u djelu EtTakrib, 2/349. Navodi ga Es-Sujutijj u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 5/159, i pripisuje ga Ibn Ebu-d-Dun'jau i El-Bejhekiju. Navodi ga Ibnu-l-Kajjim u djelu Igasetu-l-Lehefan, 1/261, i kae: "Ibn Vehb kazao je: 'Obavijestio me Sulejman ibn Bilal, koji prenosi od Kesira ibn Zejda da uo je 'Ubejdullaha kako govori El-Kasimu", te je to naveo. On jo dodaje: Pa je El-Kasim rekao: 'Jesi li vidio neistinu gdje ona vodi?' 'U Dehennem' odgovori on. 'Tako je' ree (El-Kasim)." Lanac prenosilaca je hasen (dobar) sve do Ibn Vehba. Ibnu-l-Kajjim navodi drugi eser slian ovome od Ibn 'Abbasa. 74 Ed-Durru-l-Mensur, 5/159. Es-Sujutijj pripisuje ga Ibn Ebi-d-Dun'jau i El-Bejhekiju.
- 48 -
Omer ibn 'Abdul-'Aziz, radijallahu anhu, pisao je odgajatelju svoga sina: "Neka prvo to e od tvoga odgajanja primiti bude mrnja prema muzici koja poinje od ejtana, a zavrava srdbom Milostivog, jer do mene je doprlo od pouzdanih ljudi koji imaju znanje da prisustvovanje sviranju muzikih instrumenata, zatim sluanje pjesama i ljubav prema tome, ine da nastaje licemjerstvo u srcu, kao to voda uzrokuje rast trave." 76 Fudajl ibn 'Ijjad rekao je: "Muzika vodi ka bludu." 77 Neko je rekao: "Muzika je jedan od vodia ka grijehu." 78 Ed-Dahhak kazao je: "Muzika je ono to kvari srce i izaziva srdbu Gospodara." 79
Upozorenje plemenu Benu Umejje zbog muzike

Jezid ibnu-l-Velid rekao je:"O (pleme) Benu Umejje, uvajte se muzike, jer ona umanjuje stid, raspiruje strast i naruava ljudskost.
75 76
Ve smo to naveli od Ibn Mes'uda. Ed-Durru-l-Mensur, 5/160. Imam Es-Sujutijj kae: "Ibn Ebu-d-Dun'ja biljei od Ebu Da'fera el-Emevija Omera ibn Abdullaha da rekao je: Omer je pisao , te je naveo pismo. Navodi ga Ibnu-l-Kajjim, rahimehullah, u djelu Igasetu-l-Lehefan, 1/269, a zatim kae: "Muzika upropatava srce, a kad se srce pokvari onda ga licemjerstvo napadne." 77 Ed-Durru-l-Mensur, 5/159. Imam Es-Sujutijj kae da ga biljee Ibn Ebud-Dun'ja i El-Bejhekijj. Navodi ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Telbisu-l- Iblis, str. 235, i El-Gazalijj u djelu Ihaju 'Ulumu-d-Din, 2/283. 78 To biljei Ibn Ebu-d-Dun'ja u djelu Zemmu-l-Melahi i kae: "Obavijestio me Muhammed ibnu-l-Fadl el-Ezdijj i rekao: El-Hutaj'e je odsjeo kod nekog Arapa, a sa njim je bila njegova kerka Melika. Nakon to je nastupila no zauo je muziku, pa ree domainu: Prestani s tim! On ga upita: ta ti se od toga ne svia? Muzika", pa je to spomenuo. Navodi ga El-Gazalijj u djelu Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/283. 79 Navodi ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Telbisu-l- Iblis, str. 235.
- 49 -
Ona zamjenjuje alkohol i ima isti efekat kao opijenost. Ako ba to morate da radite, onda odstranite ene, jer muzika vodi80 ka bludu."81
Neki opisi muzike i njene posljedice

Lijepo je postupio onaj ko je muziku tako opisao, jer moemo vidjeti da se onome ko slua muziku umanjuje pamet (razboritost) i stid, tako da poinje lijepim smatrati ono to je drao runim do (momenta) sluanja (muzike), poput puno govora, lai, odobravanja (glasnim) povicima, pucketanja prstima, udaranja nogom, zamiljanja onoga to samo maloumni i nemoralni ljudi mogu zamisliti. Kod nekih ona budi strasti i prohtjeve koje je teko ukrotiti, te tako biva povod za blud i nemoral. Jedan od zahida (pobonih), rahimehullah, rekao je: "Muzika izaziva tvrdoglavost." Neko je u stihovima opisao stanje onih koji sluaju muziku i ta osjeaju prilikom njenog sluanja, pa kaza : Sjea li se noi kad smo se okupili da ugodno sve do jutra sluamo. Meu nama aa pjesama je kruila pa su se due opile i bez vina. Meu njima nisi mogao vidjeti, osim ljude radou opijene, a radost nas je budnim drala. Kad brat slasti pozove, muzika mu se odazove: "Hajde ka velikodunosti!" Mi nita nemamo osim dua
80 81
U djelu Ed-Durru-l-Mensur stoji rije "poziva", umjesto rijei "vodi". Biljei ga Ibn Ebu-d-Dun'ja u djelu Zemmu-l-Melahi i kae: "Obavijestio nas je Ibrahim ibn Muhammed el-Mirvezijj od Ebu 'Usmana el-Lejsija koji rekao je: "Kazao je Jezid", pa ga je naveo.
- 50 -
koje smo robljem uinili pogledima ka ljupkim mladiima. 82 Ako sluanje muzike ima takav efekat koji pjesnik opisuje ovim rijeima, kako onda sluanje (muzike) moe pribaviti neku korist i opomenu?! Muhammed ibnu-l-Munkedir rekao je: "Kada nastupi Sudnji dan glasnik e povikati:"Gdje su oni koji su sebe (i svoj sluh) suzdravali od muzike i ejtanove frule? Uvedite ih u bae od miska!" Potom e rei melecima: "Uinite da uju Moju hvalu i obavijestite ih da za njih nema straha i da nee tugovati."83 To je ono to se navodi u Allahovoj Knjizi, sunnetu Njegovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, rijeima prvih dobrih generacija (selefu salih) i onih nakon njih, kao i ono na ta razum upuuje zbog traga koji (muzika) ostavlja na srca.
Sumnje onih koji su zavedeni muzikom

Neki su, nakon to im je naveden dokaz i nisu mu mogli protivrjeiti i nakon to im je to dokazano na razne naine, rekli: "Mi ne sluamo muziku s onim temperamentom (prirodom) koji je zajedniki za sve ljude." To je veliko neznanje zbog dva razloga:
82
Stihovi i rijei poput ovih, navode se u djelu Igasetu-l-Lehefan, 1/267268. Moda je to preuzeto iz ovog djela. 83 Ova predaja ima prekinut lanac prenosilaca. Biljei ga Ibn Ebu-d-Dun'ja u djelu Zemmu-l-Melahi, i El-Asbehanijj u djelu Et-Tergib, kao to se navodi u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 5/153. Biljei ga Ed-Dejnurijj. Smatra se da on nije pouzdan (prenosilac hadisa), u El-Mudalesi od Mudahida, kao to stoji u djelu Ed-Durru-lMensur, 5/153. Biljei ga i Ed-Dejlemijj od Dabira, a on do Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, kao to se navodi u djelu Ed-Durru-l-Mensur, 5/153. U uvodu Sujutijevog djela El-Dami', ono s ime se Ed-Dejlemijj sam izdvaja (po pitanju biljeenja ovog hadisa) nije vjerodostojno, a Allah najbolje zna.
- 51 -
1. Na osnovu njegovih rijei, dozvoljeno je sluanje lutnje, tambure i drugih zabavnih instrumenata s temperamentom kojim se on odlikuje za razliku od ostalih ljudi; ako to ne smatra dozvoljenim, onda njegove rijei gube znaaj poto on tvrdi da neki muziki instrumenti ostavljaju traga, a neki ne ostavljaju na temperament (prirodu) kojim se on odlikuje.Ako to smatra dozvoljenim, onda je grenik. 2. Onaj ko to tvrdi ne moe izbjei a da za sebe ne tvrdi da je izaao iz okvira ljudske prirode i da je u pitanju pameti i razuma poprimio prirodu (temperament) koja je na razini meleka, a to po njegovoj prirodi nije dozvoljeno.Time je iznio la na Allaha, subhaneh, u pitanju svoga stvaranja i time ustvrdio za sebe da je sauvan od grijeha, a pribliava se iskuenju. To je pojasnio vladar pravovjernih, Omer ibnu-lHattab, radijallahu anhu, rijeima:"Ko se pribliava iskuenju (grijehu) i tvrdi da je sauvan od grijeenja, biujte ga, jer je on potvaratelj i laac." Svaki pametan ovjek, kad preispita se, rei e da je la (tvrdnja), da nema nagrade onaj ko ostavi strasti i uitke, a to pametan nee ni pomisliti. Ako (neko) kae: "Ja sam bolje prirode koja je stvorena i za uputu i za strasti", onda emo mu rei: "Kako moe sluati dirljivu muziku mimo svoje prirode ili se ushiivati sluajui je, kao i drugo za ta ne moe nai opravdanje?" Neki za dokaz dozvo ljenosti muzike uzimaju hadis koji prenosi Aia, radijallahu anha, u kojem kae:"Uao je Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, a kod mene su bile dvije ensarijske djevojice koje su pjevale o onome o emu su se prepirale ensarije u vezi s bitkom Bu'as.Ebu Bekr, radijallahu anhu, ree: "Zar ejtanova himna u kui Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem! "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:"Pusti ih, Ebu Bekre! Svaki narod ima praznik, a ovo je na praznik." 84
84
El-Buharijj, hadisi br. 949, 952, 987, 2907, 3530, 3931; Muslim, hadis br.892, Ahmed (6/134), En-Nesa'ijj (3/196), Ibn Made, hadis br. 1898,
- 52 -
Odgovor na sumnje onih koji su zavedeni (muzikom)

Odgovor na ovu tvrdnju je, da ovaj hadis je dokaz u nau korist, jer Ebu Bekr, radijallahu anhu, pjevanje (muziku) je nazvao ejtanovom himnom, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije opovrgao te njegove rijei, nego mu je zabranio da bude grub prilikom upozoravanja na ono to je loe i da razveseli djecu na dan radosti. Zar ne vidi, iz onog to se prenosi u ovome hadisu, da im je Ebu Bekr, radijallahu anhu, namignuo, pa su one izale, a Aia, radijallahu anha , u to vrijeme bila je dijete. Ne prenosi se od nje, nakon to je postala punoljetna, nita drugo do kuenje muzike i muzik ih instrumenata, kao to smo to pojasnili. Njen brat El-Kasim ibn Muhammed, jedan od sedmerice medinskih fakiha, muziku je smatrao pokuenom i zabranjivao da se slua, a on je uio od nje. Na osnovu toga, ta tvrdnja ne moe se smatrati validnom. Ako on padne u greku, pa kae: "Vidio sam neke nae ejhove kako sluaju (muziku) i kako im se svira", odgovor na to je: To je greka onoga ko to kae i ne moe se smatrati savjetom (muslimanima). Mi nita nismo izmislili. Ono na osnovu ega to smatramo novotarijom i emu smo je povratili je eriat. On se ne slae s tim u pogledu onoga to je u njega uvedeno, on se tome suprotstavlja i s tim nije bio u skladu ni ranije, a ono to nije u skladu sa eriatom odbacuje se i nevano je. Isto tako, ne moemo se sloiti da je to uinio bilo ko od ranijih dobrih generacija, kojima se to pripisuje.
Ibn Hibban (7/545, 548), El-Bejhekijj u djelu Es-Sunenu-l-Kubra, 7/92, 10/224.
- 53 -
Ako ga je inio neko od onih koji su doli poslije, to nije dozvoljeno, jer on grijei u vezi toga. Nije dunost da se za njim (ovjek) povodi i napusti slijeenje ispravnih i upuenih imama koji su sve uzeli od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, onako kako je objavljeno. Zbog toga mnogi napadaju ono to je ispravno.Za dokaz im se iznosi govor ashaba, tabi'ina i dobrih prethodnika, pa oni iznose kao dokaz govor onih koji su doli poslije njih, a njima se ne priznaje da su (u svemu) u pravu kao to je to sluaj sa ashabima. Da nas Allah zatiti od toga da ne mognemo razluiti ta je ispravno! Na ispravnost navedenog miljenja upuuje ono to se prenosi od Hasana el-Basrija:"Svirka (muzika) nema nita s muslimanskom tradicijom." Prenosi se da je Zubejd el-Ejjami vidio djete s frulom, pa je slomi i ree: "Ovo ne valja." 85 Neko ree: "Kako je Ka'b u Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvu recitovao ovo: Suada je od mene odvojena, tako da moje srce danas je bolesno. Ljubavlju prema njoj zanesen, okova se oslobodio nisam. A ta je Suada, kada nakon smrti, voljeni nestanu? Ja ne pjevam osim o oborenom pogledu surmom podvuenog oka
85
Biljei ga Ebu Nu'ajm (5/32) u djelu Hil'jetu-l-Evlija', sa lancem prenosilaca od Tarika ibn Abdullaha ibn Muhammeda el-Begavija, on od svoga djeda, on od E'asa ibn Abdur-Rahmana ibn Zubejda, slino tome.
- 54 -
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uo je njegovu kasidu, pa ga zagrnuo svojim ogrtaem. Ovo je dokaz da je to dozvoljeno." Odgovor: Recitovanje poezije, ako u njoj nema opisivanja ljubavi prema nekoj eni koja mu je zabranjena i bez svirke (muzike), dozvoljeno je. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da bude ubijen Zuhejr ibn Ka'b, pa je on bjeao, kao bez glave tamo-amo i odvojio se od svoje porodice. Potom je doao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao musliman i traio oprost od njega. Opisao mu je enju za svojom enom i traio od njega oprost za svoj grijeh (zloin). Ako je to dozvoljeno u prozi, zato to ne bi bilo dozvoljeno rijeima koje su usklaene i rimuju se, tj. u poeziji? Nema razlike izmeu (dozvoljenosti) to dvoje. On mu kaza: Rekli su mi da mi Allahov Poslanik zaprijetih, a oprostu kod njega treba se nadati. "Polahko!", uputio te Onaj koji ti Kur'an pokloni, u kojem su pouke i pojanjenja detaljna. Nemoj me kazniti zbog lai zlobnika grijeh ja nisam poinio, makar o meni puno lagali. Poslanik, svjetlo je, kojim drugi vide, on je, od Allahovih sablji, kao indijska sablja isukana. U tome nema nita to treba pokuditi. Ono to je on pokudio i zabranio, je muzika. Poezija postaje muzika kad se melodino pjeva i kad se ini neto to pravi muziku, ime srce se naslauje i bude strasti.
Dozvoljenost lijepe poezije

to se tie pjesnitva, bez melodinog izvoenja pjevanja, to je govor kao i svaki drugi. Abdullah ibn ez-Za'beri izvinio se Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i odrecitovao svoju kasidu u kojoj veli: - 55 -
Nekada me strelica na stranputicu navraala 86 kao i pleme Beni Mahzum, dok danas u vjerovjesnika Muhammeda moje srce vjeruje. Onaj ko u tome bude grijeio, nesretan bit e, pa oprosti ti, za kojeg bi svoje roditelje rtvovao, moj grijeh, jer si ti milostiv i tebi se Allah smilovao To je izvinjenje lijepim rijeima.ta rei u vezi onoga to prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sluao poeziju Ibn Ebu-s-Salta ibn Rebi'e, stih po stih sve dok nije doao do stotinu stihova? Odgovor je da je poezija Ibn Ebu-s-Salta bila posveena hvaljenju Allaha, subhaneh, a to su njegove rijei: Muhammed je, Allaha mi, za slavu odabranik, a na Gospodar na nebu, velik je. Ovo upuuje na ono to je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao,uvi Umejjeovu poeziju: "Samo to nije primio islam." 87 Prenosi se od njega i ovo:"Najistinitija reenica koju je pjesnik izrekao je: Sve mimo Allaha nitavno je, a Umejje ibn Ebu-s-Salt 88 samo to nije primio islam." 89
86
U Arapa obiaj je bio, da putnik prije polaska na put baca strelice, pa ako im strelica pokae da treba ii, io bi, u protivnom bi odustajao od putovanja. Strelice su upotrebljavane i u drugim situacijama. (op. prev.) 87 Biljei ga Muslim, 2255, Ahmed, 4/390, El-Begavijj u djelu erhu-sSunne, 3400 , Et-Taberijj u El-Kebiru, 7237, 7238, 7239, 7240. 88 On je bio od skupine predislamskih pjesnika. Bio je iv kad se islam pojavio. Do njega je doprla vijest o Muhammedovom, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstvu, ali nije povjerovao u njega. Prije islama mnogo je
- 56 -
Ukratko, recitovanje poezije i njeno sluanje, bez melodinog izvoenja (pjevanja), nije pokueno, ve se moe smatrati dozvoljenim. Meutim, ako zreo ovjek, koji spada u bogobojazne i vjernike, preispita svoj razum i svoje znanje i ako se osvrne na ono to od njega trai ljudskost,uoit e da se veinom radi o lai, a la ne prilii asnom ovjeku, niti mu je potrebna, pogotovo kad se radi o asnim ljudima, niti e mu biti potrebna sutra kad pred Uzvienim Allahom bude raun polagao. Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da rekao je:"Da se utroba nekoga od vas ispuni gnojem koji mu plua izjeda, bolje mu je nego da je ispuni poezijom." 90 U Kur'anu, navodi se opis poezije i njenih sljedbenika, kao i opis pjesnika koji povode se za laima. Uzvieni Allah kae:
"A zavedeni pjesnike slijede. Zar ne zna da oni svakom 91 dolinom blude?"
Uzvieni Allah, je navedenim rijeima obuhvatio osobine onih koji recituju poeziju, onih koji je sluaju i onih koji je slijede. Negirao je da je sluaju vjernici i dobri ljudi koji spominju Allaha, i negirao je da oni slijede pjesnike.
inio ibadet. U njegovoj poeziji u velikoj mjeri prisutan je tevhid (monoteizam). (op. prev.) 89 Biljee ga Buharija, 3841, 6147, 6489, Muslim, 2255, Ahmed, 2/248, 470, Ibn Made, 3757, i El-Begavijj u djelu erhu-s-Sunne, 3399. 90 Biljee ga Buharija, 6155, Muslim, 2257, Ebu Davud, 5009, Tirmizijj, 2855, Ibn Made, 3759, Ahmed, 2/288, 355, 391, 478, 480. Kao hadis koji prenosi se od Ibn Omera, biljei ga Buharija, 6154. Kao hadis kojeg prenosi Sa'd, biljei ga Muslim, 2258, I kao hadis koji prenosi se od Ebu Se'ida el-Hudrija, br. 2259. Ebu 'Ubejd o znaenju hadisa kae: "Tj. da mu se utroba ispuni poezijom tako da ga zaokupira i odvrati od Kur'ana, znanja. Neki kau da odnosi se i na ismijavanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem." 91 Kur'an, sura E-u'ara', 224-225.
- 57 -
Allah, subhaneh, pojasnio je da ako se okrenu tome, nita nee postii s podrkom pjesnika, dok se onaj ko ih slua zaljubi u to. Zato, neka pripreme odgovor kada ih On bude pitao: "ta vas je odvratilo od Moje Knjige? ta vas je zaoku-pilo vie od Mojih ajeta?!" Da nas Allah zatiti od loeg preobrata i okupiranja onim od ega nema koristi. Prenosi se dovoljno hadisa i esera koji upuuju na pokuenost poezije, kao i na pokuenost onih koji je slijede. Ono to upuuje na to da poezija odvraa ljude od Kur'ana su Omerove, radijallahu anhu, rijei: "Odvratite ljude od poezije i vratite ih Knjizi Uzvienog Allaha." Potvrda tome je i ono to se pojavilo u nae vrijeme, a to je da se oni koji govore,esto slue citatima pjesnika,a oni koji su izuavali poeziju nisu imali slobodnog vremena za Kur'an, sunnet, eser i dobra djela. Ukratko, ako sluanje poezije bude sluajno, tj. bez namjere da slua lijepu poeziju, u kojoj nema nita to izaziva enju ili elju za neim to je propustio od tih prizora, i ako u njoj ne bude prisutna zanesenost lijepim, kako navodi Ebu-l'Atahijja u svojim stihovima: Ako bude bogobojaznog traio, uvidjet e da je ovjek on ija djela njegove rijei potvruju, a ako bude se s ljudima natjecao, ne vidim da ih ita kao dobra djela moe nadmaiti, Ovaj nain, bez et-tegbira92, melodinosti pjevanja i sl., je dozvoljen, jer poezija je potrebna da uvrsti jezik 93 i da se pomou nje da dokaz u vjeri. 94
92
Et-tegbir je da neko pjeva ili recituje poeziju, a prisutni udaraju palicom po konom tepihu ili po iltetu u taktu njegovog pjevanja. (op. prev.)
- 58 -
afija, radijallahu anhu, rekao je: "Rijei pjesnika su kao i ostale: lijepe rijei su lijepe, a rune su rune." 95
4.
- Najsevapnije je biti zaokupljen Kur'anom i spominjanjem Allaha - Neki predznaci Sudnjeg dana - Komentar hadisa koji govori o ukraavanju Kur'ana (lijepim) glasovima - Zabranjeno je gledanje u golobradog mladia (ovjeka) - Rijei tabi'ina u vezi s gledanjem golobradog mladia (ovjeka) - Oporuka Omera ibnu-l-Hattaba svome sinu
93
Arapski jezik specifian je. Njegova gramatika zasniva se uglavnom na poeziji u emu su Arapi postali uveni jo prije dolaska islama. Bogatstvo arapske poezije omoguilo je da ona bude poput bogatog rjenika. Ako bi postalo sporno znaenje neke rijei, arapski gramatiari obraali bi se na poeziju i traili njeno znaenje. (op. prev.) 94 Veliki broj rijei u arapskom jeziku ima vie znaenja. Tako postoje neke rijei u Kur'anu i sunnetu koje imaju, dva suprotna ili razliita znaenja. Samim tim, ovisno od toga koje od ta dva znaenja e uzeti se u obzir, ovisi kakav e biti propis. Zbog toga islamski uenjaci, ponekad, moraju pribjegavati arapskoj poeziji da bi otkrili pravo znaenje rijei i na osnovu toga donijeti odgovarajui erijatski propis, jer poezija je, kao to smo ve spomenuli, bila poput bogatog rjenika. (op. prev.) 95 Navodi ga El-Begavijj u djelu erhu-s-Sunne, 12/369.
- 59 -
Najsevapnije je biti zaokupljen Kur'anom i spominjanjem Allaha

El-Kadijj el-Imam, rahimehullah, rekao je: "Ako ovjek nema potrebe da recituje poeziju, okupiranje Kur'anom i spominjanje Allaha (zikr), bolje je. Najbolje ime se vrijeme prekrauje i u emu ga treba provodi, je znanje koje (ovjeka) pribliava Uzvienom Allahu:
A kad bi oni onako kako im se savjetuje postupali, bilo bi im bolje i bili bi vri u vjeri i tada bismo im Mi, sigurno, 96 veliku nagradu dali.
afija, radijallahu anhu, je rekao:"Ne smatram pokuenim pjevanje gonia deva (el-huda') da bi ih potakao na hod. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uo je pjevanje gonia deva i nije to zabranio." Prenosi se da je Endee pjevao gonei deve na kojima su bile Vjerovjesnikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, ene, pa su se uhvatile za vratove deva, te je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "O Endee, polahko, kao da goni deve natovarene staklenim posudama." 97
96 97
Kur'an, sura En-Nisa', 66-67. Biljei ga Buharija, hadisi br. 6149, 6161, 6202, 6209, 6210, 6211, Muslim, hadis br. 2323, i Ahmed, 3/107, 176, 227, 254, 284. El-Begavijj kae: "Staklene posude odnose se na ene. Uporedio ih je sa staklenim posudama zbog slabosti njihove tjelesne grae. Staklena posuda vrlo brzo se razbije. Endee je bio mladi, crnac. Prilikom gonjenja deva bio je grub, pa mu je (Poslanik) naredio da bude blag prema njima kad ih bude gonio, kao to se blago goni deva koja nosi stakleno posue. Postoji i drugo tumaenje, a to je da je Endee imao lijep glas kad bi pjevao prilikom gonjenja deva. On bi im pjevao i recitovao poeziju u redzu i karidu (vrste arapske poezije op. prev.) u kojoj je bilo govora o ljubavi prema eni, pa (Poslanik,) nije bio siguran da njegovo pjevanje (el-huda') nee ostaviti traga na njihova srca. Slabost njihove volje i lahkou s kojom je glas (pjevanje) ostavljalo trag na njih, uporedio je sa staklenim posudama koje se vrlo lahko razbiju.
- 60 -
Pjevanje prilikom gonjenja deva (el-huda') nema nita s muzikom. U tom pjevanju nema svirke, niti ono utjee na srce (duu). Da li si vidio ikoga ko voli pjevanje (muziku) da trai to pjevanje i da plee dok je ono u toku? Neki za dokaz uzimaju ono to Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem , da rekao je: "Allah ne slua nita kao to slua Svoga poslanika koji melodino i glasno ui Kur'an."98 U komentaru rijei Uzvienog: " i poslua Gospodara 99 svoga a ona e to duna biti" , Mudahid kae: "Posluat e Gospodara svoga. Arapi kau: "ezintu li--ej' (neto sam uo), ezinu, iznen (ujem, uti), to znai: uo sam ga, srce (kako mrmlja), ako me ne uje dobro." To upuuje na dozvoljenost melodinog uenja Kur'ana. Odgovor: Ebu 'Ubejde el-Kasim ibn Selam i dio islamskih uenjaka smatraju da zabranjeno je melodino (pretjerano zanosei glas), uiti Kur'an.Ebu 'Ubejd kae:"Ono to se eli rei ovim hadisom je alost i tuga."
Neki od predznaka Sudnjeg dana

I kae: "uo sam Ebu Jusufa kako prenosi od Lejsa, on od 'Usmana ibn Omera, on od Zazana, on od 'Abisa el-Gifarija da uo je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kad je spo menuo predznake Sudnjeg dana i rekao da su neki od njih:
98
Buharija, 5024, Muslim, 792, Ebu Davud, 1473, En-Nesa'ijj, 2/180, Ahmed, 2/271, 450, Ibn Hibban, 2/65, i El-Begavijj u djelu erhu-sSunne, 1217. El-Begavijj, rahimehullah, kae: "Neki kau da melodino znai: uljepavanje glasa i da on bude alovit, jer to ostavlja najdublji trag na duu i srce. A kae se da et-teganni znai dovoljno. To miljenje zastupa Sufjan ibn 'Ujejne. Tako bi znaenje bilo: "Kur'an mu je dovoljan umjesto svega drugog." 99 Kur'an, sura El-Inikak, 5.
- 61 -
- Prodavanje vlasti, - prekidanje rodbinskih veza, - mnotvo ubijanja, - brojnost policije, - da se od Kur'ana pravi muzika ceremonija, - postavljanje nekoga od ljudi (da im bude imam) koji nije najueniji od njih, niti najbolji od njih, a birat e ga samo da im melodino ui." 100
Komentar hadisa koji govori o ukraavanju Kur'ana (lijepim) glasovima

to se tie onoga to prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da rekao je: "Ukrasite (uljepajte) Kur'an svojim glasovima" 101, to znai: s prizvukom tuge.
100
Hadis je u osnovi vjerodostojan, ali lanac prenosilaca slab je. Biljee ga Ahmed, 3/494, s tim da kod njega stoji 'Abs umjesto 'Abis, i EtTaberanijj u djelu El-Kebir, 18/34-36. U lancu prenosilaca nalazi se Lejs ibn Ebu Sulejm. On spada u slabe prenosioce hadise, a isto tako i 'Usman ibn 'Umejr. Biljei ga Et-Taberanijj u djelu El-Kebir, 18/37, sa lancem preno-silaca od Alije ibn Harema, on od 'Isa ibn Junusa, on od Musa'a el-Duhenijja, on od Zazana, a on od 'Abisa, zatim slijedi tekst hadisa. El-Hejsemijj rekao je: "Prenosioci ove predaje pouzdani su." (vidi. El-Medmu'u, 5/345). Ima potporu (ahid) u hadisu kojeg prenosi 'Avf ibn Malik, a kojeg biljei Ahmed, 6/22, 23. Njegov lanac prenosilaca slab je.Ima potporu i u hadisu koji prenosi El-Hakem ibn 'Amr el-Gifarijj, a koji biljei El-Hakim, a Ez-Zehebijj ga je preutio. Biljei ga Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Kebir, 3162. El-Hejsemijj kae: "Biljei ga Et-Taberanijj, dok mi Ebu-l-Mu'alla nije poznat. Ostali prenosioci pouzdani su. Ima potporu i u hadisu 'Amra ibn 'Abese, koji biljei Et-Taberanijj, ali u njegovom lancu prenosilaca nalazi se grupa prenosilaca koji su mi nepoznati." To je El-Hejsemijj rekao u djelu El-Medme'u-z-Zevaid, 10/206. 101 Hadis je vjerodostojan. Biljee ga Ahmed, 4/283, 285, 296, 304, Ebu Davud, 1468, En-Nesa'ijj, 2/179-180, Ibn Made, 1343, Ed-Darimijj, 2/474, Ibn Hibban, 2/64, i El-Hakim, 1/575. Svi ga biljee kao hadis koji prenosi ElBera'. Kao hadis koji prenosi Ebu Hurejre, biljei ga Ibn Hibban, 2/65, a
- 62 -
Ebu 'Ubejd rekao je: "Jahja ibn Se'id prenio mi je od u'be koji rekao je: "Zabranio mi je ovim hadisom (melodino uenje)." Ebu 'Ubejd kae: "Rekao je to radi bojazni da se taj hadis ne protumai na drugaiji nain." Odgovor je isti na ono to Mu'avija ibn Karre prenosi od Abdullaha ibn Mugaffela da, uo je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je uio suru El-Feth, pa ree:"Da se ljudi nee okupiti oko nas, to bih ispriao. Uio je podrhtavajuim (titrajuim) glasom." 102 to se tie Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Nije na onaj kome Kur'an nije dovoljan (kao zamjena za sve)" 103. Sufjan ibn 'Ujejne kae:"To znai: kome Kur'an ne bude dovoljan." Isto kae i Ebu 'Ubejd u komentaru ovog hadisa: "Ne prilii onome ko zna Kur'an napamet, da smatra da postoji neko bogatiji od njega na zemaljskoj kugli, pa makar taj posjedovao itav dunjaluk." Na to upuuje i ono to prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da rekao je:"Onaj ko ui Kur'an i bude smatrao da je nekome dato neto bolje nego njemu, taj je uveliao malo i umanjio veliko." 104 Na to upuuje i ono to Sulejman ibn el-Hanzale prenosi od Ibn Mes'uda: "Divno je blago siromanom sura Al 'Imran koju ui na nonom namazu pri kraju noi." To upuuje na znaenje koje smo mi naveli.
kao hadis koji prenosi Aia, biljei ga Ebu Nu'ajm u djelu Hil'jetu-lEvlija, 5/27, 7/139. 102 Buharija, 5047, Muslim, 794, Ebu Davud, 1467. 103 Biljee ga Buharija, 7527, i El-Begavijj u djelu erhu-s-Sunne, 1218, kao hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre. Biljee ga i Ahmed, 1476, Ebu Davud, 1469, Ibn Made, 1337, i Ibn Hibban, 1/166, kao hadis koji prenosi Sa'd ibn Ebu Vekkas. 104 Hadis je slab. Biljei ga Et-Taberanijj. U njegovom lancu prenosilaca nalazi se Isma'il ibn Rafi',i slab je prenosilac. To kae El-Hejsemijj u djelu Medme'u-z-Zevaid, 7/159. El-'Iraki u djelu El-Ihja', 1/273, kae: (Biljei ga) Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Kebir, kao hadis koji prenosi Abdullah ibn 'Amr sa slabim lancem prenosilaca.
- 63 -
Ako neko kae: (et-teganni), sa elifom na kraju, to podrazumijeva pjevanje, a ne dostatnost, odgovor na to je: "To nije tano, jer moe se rei:" ("teganna iza istagna): "Dovoljno mu je." Jedan beduin, korei svoga brata, rekao je: Obojica, jedan za drugim, dok smo ivi bili potrebu nismo imali, a kad umremo onda jo vie potrebu neemo imati. To znai: dostatnost. El-E'ai rekao je: Bio sam ovjek koji je izvjesno vrijeme u Iraku proveo i edne prirode i neovisan bio. Ebu 'Ubejd kae: "Time eli (rei): dostatnost." On, takoe, kae: "Arapi kau: tegannejtu tegannujen ve tegnejtu", to znai: zadovoljio sam se (neim), dovoljno mi je neto." 105 Kadi Ebu Tajjib106, kae: "Navodei ovo pitanje (mes'ela), cilj mi je bio kuenje muzike i odvraanje od njenog sluanja, a ne melodinog uenja Kur'ana. Meutim, onaj ko se ne slae sa mnom, nakon to sam mu iznio dokaz o zabranjenosti sluanja muzike, skrenuo je na drugu temu, da nas Allah sauva od grijeha i da nas pomogne.
105 106
Vidi: Lisanu-l-'Arab, 15/136, pod . Tj. autor ovog djela. (op. prev.)
- 64 -
Zabranjeno je gledanje u golobradog mladia (ovjeka)

uo sam da ova grupa sluanju (muzike) dodaje i g ledanje u lice golobradog (mladia). Ponekad ga ukrase nakitom i skupocjenom odjeom, te smatraju da im je cilj poveanje imana posmatranjem i uzimanjem pouke, kao i traenjem upute na osnovu toga to stvoreno upuuje na Onoga ko ga je stvorio. To je odlazak u krajnost u slijeenju i obmanjivanju razuma. Uzvieni Allah kae: a i u vama samima zar ne
vidite?
107
Uzvieni kae: "za one koji stojei, sjedei i leei 108 Allaha spominju. I kae: Pa zato oni ne pogledaju kamile kako su 111 stvorene109, do rijei: prostrta?! 110, I kae: I zato ne promisle o carstvu nebesa i 112 Zemlje I kae:Zar ne vide ptice iznad sebe kako rairenih krila 113 lete, a i skupljaju ih? I kae: Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kia koju Allah sputa s neba pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina po kojoj rasijao je svakojaka iva bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde 114 doista su dokazi za one koji imaju pameti.
107 108
Kur'an, sura Ez-Zarijat, 21. Kur'an, sura Ali 'Imran, 191. 109 Kur'an, sura El-Gaijeh, 17. 110 Kur'an, sura El-Gaijeh, 20. 111 Ti ajeti glase: Pa zato oni ne pogledaju kamile kako su stvorene, i nebo kako je uzdignuto, i planine kako su postavljene, i Zemlju kako je prostrta?! (op. prev.) 112 Kur'an, sura El-E'araf, 185. 113 Kur'an, sura El-Mulk, 19. 114 Kur'an, sura El-Bekareh, 164.
- 65 -
Oni su zapostavili ono to im je Uzvieni Allah naredio da posmatraju kako bi iz toga pouku uzeli.Okrenuli su se onome to im On nije naredio, pa ak i zabranio i na ta su ih upozoravali dobri prethodnici (selefu salih). Uzvieni Allah kae:Reci vjernicima neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; 115 to im je bolje.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Aliji, radijallahu anhu,:"Nemoj bacati pogled za pogledom, 116 jer tebi pripada prvi, 117 a ne pripada ti drugi." 118
Rijei tabi'ina u vezi gledanja golobradog mladia (ovjeka)

'Ukbe ibnu-l-Velid kae: "Neki od tabi'ina rekli su: "Oni su prezirali to da ovjek gleda u lijepog, golobradog mladia." 119 Lejs kae: Rekao je Ata': "Nema koristi od pogleda kojim srce se zabavlja." Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: "ejtan ulazi u ovjeka u tri sluaja: niskosti u pogledu (gledanju), niskosti u srcu i niskosti u spolnom organu." Muslim ibn Kutejbe kae: "uo sam Sufjana Es-Sevrija kad kazao je: "Kad bi se ovjek igrao s golobradim mladiem izmeu njegova dva nona prsta, elei time udovoljenje strasti, bio bi homoseksualac." 120
115 116
Kur'an, sura En-Nur, 30. Na ono to je zabranjeno. (op. prev.) 117 Tj. nema grijeh za ono to nenamjerno vidi, ali ima ako u to nastavi gledati. (op. prev.) 118 Hadis je hasen (dobar). Biljee ga Ahmed, 5/351, 353, 357, Ebu Davud, 2149, Et-Tirmizijj, 2778, Ed-Darimijj, 2/298, i El-Hakim, 2/194. 119 Biljei ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Zemmu-l-Heva, s senedom od Ibn ahina. Biljee ga El-Haraiti, i Ibn Ebu-d-Dun'ja, koji spominje njihov lanac prenosilaca. Vidi: Zemmu-l-Heva, str. 91. 120 Eser je dobar. Biljei ga El-Haraiti u djelu Mesaviu-l-Ahlak, 440, sa svojim lancem prenosilaca. Pogledaj prethodni izvor.
- 66 -
Bekijje ibnu-l-Velid rekao je: "Neki tabi'ini kazali su: Ne bojim se divljih zvijeri za mladia koji pridrava se vjere, koliko se bojim da uz njega neko sjedne." 121 El-Hasen ibn Zekvan rekao je: "Nemojte se druiti s djecom sinovima bogataa, jer oni su izgledom slini enama. Oni su vee iskuenje od djevica." 122 Bekijje, takoe, kae: "Neki tabi'ini govorili bi: "Tri su vrste homoseksualaca:oni koji gledaju,oni koji dodiruju i oni koji rade to djelo." 123 Ta grupa ini spomenuto, a to je da sluaju muziku i gledaju u lica golobradih mladia nakon to dobro jedu, pa kad im se strasti raspire onda trae da sluaju (muziku), pleu i uivaju gledajui lica golobradih mladia sa strau. Da oni razmisle o (onome to se spominje), tome da se manje jede i o onome to predstavlja branu od strasti, onda bi postupali s mjerom i ne bi teili da sluaju (muziku) i gledaju (golobrade mladie).
Oporuka Omera ibnu-l-Hattaba svome sinu

Omer ibnu-l-Hattab, radijallahu anhu, savjetovao je svoga sina da manje jede. 'Ammare ibn Gazijje kae: "Asim ibn Omer ibnu-l-Hattab prejeo se, pa ga zaboli stomak. Kad se oporavio, Omer, radijallahu anhu, stavio ga je ispred sebe i dodao:
121
Biljei ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Zemmu-l-Heva sa lancem prenosilaca od El-Haraitija. Vidi: Zemmu-l-Heva, str. 91. 122 Biljei ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Zemmu-l-Heva sa lancem prenosilaca od Ibn Ebu-d-Dun'je i lancem prenosilaca od El-Hasena ibn Zekvana. Pogledaj prethodni izvor. 123 Biljei ga Ibnu-l-Devzijj u djelu Zemmu-l-Heva s lancem prenosilaca od Ibn Ebu-d-Dun'je i lancem prenosilaca od Bekijje (koji kae): "Obavijestio me 'Ubejd ibnu-l-Velid ibn Ebu-s-Saib od Ebu Sehla."
- 67 -
"Siniu moj, uvaj se tog pretjerivanja, jer je ono slatko kao vino. Navikni sebe da prednost daje drugome,i navikni se na borbu protiv prohtjeva i strasti, jer je najbolji dihad borba protiv strasti. Nemoj jesti puno kao teglei konji, niti gristi hranu kao to ine divlje zvijeri. Nemoj jesti brzo poput deva, niti preivati poput ovaca. Znaj da te je Allah stvorio ovjekom i odlikovao (nad ivotinjama), pa nemoj od sebe praviti ivotinju ili divlju zvijer. Siniu moj, tijela Indijaca i isposnika u manastirima u kojima dugo borave nisu zdrava osim zbog malo opskrbe (hrane) i njene jednostavnosti. Kao to Vjerovjesnik, sallallahu aleji ve sellem, kae: "Post je zatita (od strasti)" 124, s tim da ga je on uinio branom strastima, a post je nain ivota dobrih ljudi. Siniu moj, proivio sam ezdeset godina, a da mi nita nije falilo. Nijedan mi se kutnjak (zub) nije pokvario, nisam imao gonoreju, niti mi je nos krvario. Ako eli ivjeti, to je nain (na koji treba ivjeti), a ako to ne prihvati, pa Allah ne udaljuje (od Sebe) osim onoga koji je sam sebi nepravdu nanio ostajui u zabludi."
124
Biljee ga Buharija, 5065; Muslim, 1400; Ahmed, 1/387, 425, 432; Ebu Davud, 2031; Et-Tirmizijj, 1087; En-Nesa'ijj, 6/56-57; Ibn Made, 1845 i El-Begavijj u djelu erhu-s-Sunne, 2236.
- 68 -
5.
- Primjeri skromnosti Omera ibnu-l-Hattaba - Savjeti i mudrosti - Neke posljedice prodrljivosti - Zavrna rije Primjeri skromnosti Omera ibnu-l-Hattaba
Muhammed ibn Mesleme rekao je:"Kad smo uli kod Omera ibnu-l-Hattaba vidjeli smo da oskudno (teko) ivi. Ponekad smo vidjeli (kako jede) kost kojoj je prilog bilo malo masnoe, a ponekad je prilog bilo samo ulje. Rekli smo mu: O vladaru pravovjernih, zar ti Allah nije dao da osvoji Kisrine i Kajsarove gradove i da pridobije neto od njihovog ugleda i ponosa, tako da moe jesti kvalitetniju i bolju hranu?! "Zar mislite da ja ne znam bolje od vas ta je lagodan ivot i da ne kodi malo hljeba i malo penice uz mlado brave? Kad bih htio, napunio bih ove sofre taze peenim mesom, dinstanom hranom, goruicom sa suhim groicama, masnom hranom, prsima ivotinja, peharima (raznih napitaka). Meutim, uo sam Uzvienog Allaha kako upozorava na strasti, obraajui se ljudima: Vi ste u svom ivotu na Zemlji
sve svoje naslade iskoristili i u njima uivali...
125
Zato sam elio da svoj dio ostavim za onaj svijet, ree on."
126
125 126
Kur'an, sura El-Ahkaf, 20. El-Hil'je, 1/49, prenosi se u vie razliitih predaja od Omera, radijallahu anhu.
- 69 -
Savjeti i mudrosti
Aia, radijallahu anha, prisjetila bi se Allahovog Poslanika, sallallahu aleji ve sellem, pa bi zaplakala i kazala: "Dala bih i oca i majku za onoga koji nije prostirao udobnu posteljinu, koji nije oblaio svilu, niti se zasitio hljeba (s kvascem)." Davud et-Ta'i rekao je Sufjanu es-Sevriju, rahimehumullah: "Ako budemo pili hladnu vodu, jeli ukusnu hranu, hodali po hladovini, kada emo onda zavoljeti smrt i susret sa Allahom, subhaneh?!" Tada je Sufjan zaplakao.
Neke posljedice prodrljivosti

Jahja ibn Mu'az rekao je: "Da nas Allah sauva od zahida koji je svoj stomak (eludac) pokvario hranom bogataa." afija, , rekao je: "Nisam zasitio se (hranom) u zadnjih petnaest godina, osim jednom, pa sam povratio." Njegove su i rijei: "Sitost oteava tijelo, srce ini krutim, uklanja (odstranjuje) razboritost, uzrokuje pospanost, a onoga ko se zasiti ini slabim za injenje ibadeta." Takoer prenosi se da rekao je: "Sitost uklanja razboritost." Fudajl ibn 'Ijjad, rahimehullah, kazao je: "Dvije osobine izazivaju krutost srca: mnogo spavanja i mnogo jedenja." Bir (El-Hafi), rahimehullah, rekao je: "Glad ini srce bistrim, umrtvljuje strast i budi zakopano (skriveno) znanje." Neki ovjek u snu vidio je Dunejda, rahimehullah, nakon njegove smrti, pa upita ga: "ta je Allah uradio s tobom?" "Nestali su ti znakovi (iareti), rijei to ne mogu izraziti, uz mene nije ostalo nita do rekati koje klanjah." Es-Sevrijj, rahimehullah, upitan je: "ta je to tesavvuf (sufizam)?" "Crvena smrt" 127 odgovori on.
127
Tj. teka (gorka) smrt. (op. prev.)
- 70 -
Zavrna rije
El-Kadi128, rahimehullah, kae: Onaj ko od tesavvufa (sufizma) bude imao samo to da je uporan u traenju (neega od nekoga), da puno jede, no provodi u sluanju muzike, pucketanju prstima, udaranju nogom i udaranju palicama po konom iltetu, luta u tmini, zaveden strastima je i predao se svojim prohtjevima, pa su ga nadvladali, njegove strasti zarobile ga, njegov nemar odvratio ga od interesovanja za vjeru i upravljanja sobom. On je od onih koji su propali, osim ako mu Allah, delle e'nuhu, ne oprosti. O Allahu, oprosti i nama i njemu. Daj da se okoristimo opomenama Tvoje Knjige, govorom Tvoga poslanika Muhammeda, , i savjetima Tvojih dobrih robova. Uini da budemo od onih koji nee odbiti savjet zbog onoga koji ih savjetuje, niti e glavu okrenuti od savjeta, koji e grijehe izbjegavati i Tvome zadovoljstvu hrliti. O Allahu, sauvaj nas od onoga koji je opijen ovim svijetom, pa zbog toga ini loe djelo pritom vritei! Sauvaj nas od onoga kojeg su njegove strasti slijepim uinile, pa je i pored pameti loe okonao! O Gospodaru na, podari nam na ovom svijetu dobro i na onom svijetu dobro i sauvaj nas od patnje u Vatri, o Moni, o Silni! Amin! *** Ovo djelo, zahvaljujui Allahu i Njegovoj pomoi ,privedeno je kraju u mjesecu zu-l-hiddetu 1313. godine po Hidri. 129 Neka je na Allahovog Poslanika najljepi blagoslov i spas, kao i na njegovu porodicu i njegove ashabe.
128 129
Tj. autor ovog djela. Juni, 1896. (op. prev.)
- 71 -
III. Hutba o muzici
Poruka onima koji vole muziku
Utjeem se Allahu od prokletog ejtana!

Ima ljudi koji kupuju prie za razonodu, da bi, ne znajui koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga predmetom za ismijavanje uzimali. Njih eka sramna 130 kazna.
Uistinu, to je teka bolest. To je ejtanova himna! Ona vodi ka bludu! To je glupi zvuk koji proirio se u ovome vremenu kao to vatra iri se po suhoj travi. Mora se na to upozoriti, ili da se zaplai onaj koji to slua, koji to producira, koji to prodaje i koji to kupuje, zbog elje za dobrom prema njima, a vjernik (voli dobro drugome kao samome sebi), ba kao to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nitko od vas nee vjerovati sve dok ne bude elio svome bratu ono to eli sebi." Nakon toga, iznijet je dokaz i skinuta dunost. Zbog toga molim Allaha, subhaneh, da podari istinski, da zastanemo nakon ovih rijei s duom, koja zanesena je sluanjem tog glupog zvuka koji predstavlja uzrok okorjelosti srca, i da preispitamo duu kao to to radi krti ortak sa svojim ortakom, da joj prouimo Allahov govor, da joj prenesemo govor Odabranog, sallallahu alejhi ve sellem. Tako da kad ui uju, one biti e svjedok tebi, o Allahov robe. Bit e ti svjedok na Sudnjem danu, a nee svjedoiti protiv tebe! O vi, sa svih strana zemaljske kugle,koji izgovarate LA ILAHE ILLELLAH. O vi koji klanjate pet dnevnih namaza, o vi dostojanstveni, o vi ugledni, dobri i ljubomorni (prema svojoj vjeri), o vi koji ivite s nama, o vi koji ste nam bliski, o vi kojima elimo dobro kao to ga i sami sebi elimo, kaemo vam:
130
Kur'an, sura Lukman, 6.
- 73 -
O ti, koji svoje tijelo zamara, koliko samo njegovom rahatluku pribjegava, svoje si tijelo onim, u emu propast je, izmorio. Posveti se dui i usavri vrline njene jer te dua, a ne tijelo, ovjekom ini! O ti, pohlepni za imetkom koji sakuplja, smanji to, jer zlo koje imetak sa sobom nosi alost izaziva. Rukama svojim vrsto za Allahovo ue prihvati se, jer ono oslonac je ako te svi drugi budu izdali. O muslimani! Uistinu su muziki instrumenti, naalost, okupirali veinu muslimanskih kua danas i postali nunost za veinu njih, da ih Allah uputi! Zavedeni njima su ljudi, mladii i ene, (da nas Allah sauva od toga), to je uzrokovalo gubitak ljubomore u sluaju veine njih.Posljedica po njih bilo je okupiranje onim to ne predstavlja pokornost Allahu, kao i slabost imana i nepodnoenje Kur'ana, jer ne moe se spojiti Allahov i ejtanov govor u vjernikom srcu. Ibnu-l-Kajjim, rahimehullah, kae: Ljubav prema Knjizi i ljubav prema muzici u ovjekovom srcu ne mogu spojiti se. Knjiga im teka postala je, jer uvidjeli su da ih ograniava propisima imana. Muzika lahka im je, poto spoznae, ta ona nosi od melodije i pjesama Da, on, Allah smilovao mu se, istinu rekao je. To je stanje onih koji sluaju muziku.Tresu i naginju se (pleu i zanose se) kad uju pjesmu, dok im se srca ne potresu, niti zadrhte, kad uju ALLAHOV govor, kao i govor ODABRANOG, sallallahu aleji ve sellem!
- 74 -
udno je da oni itaju Allahove rijei:Da ovaj Kuran kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopotovanja 131 puno i kako od straha pred Allahom raspalo bi se. Subhanallah! Kako si samo blag, o Allahu! Kako si samo blag prema onome ko je TVOJE rijei zamijenio ljudskim! Koji je Tvoj govor, praznim govorom zamijenio uz koji no provodi (slua-jui ga)! Uz koji spava! Koji slua u automobilu! U kui! Pa ak i u sluaju djeaka i djevojica koji nisu nita krivi! Umjesto da ih odgaja da dok odrastaju sluaju Kur'an kako bi lijepo odrastali sluajui Allahov govor, on ini da uju ono to je haram! La ilahe illellah, zbog srca koja ugasila su se! La ilahe illellah, zbog srca koja ugasila su se i zaboravila, da jednog dana e biti dovedena pred Gospodara svjetova i biti pitana za taj emanet koji zapostavie! Allah neka je na pomoi prosvjetnim radnicima koji ujutro pouavaju uenike u naim kolama propisu u vezi s muzikom, pa ih onda roditelji uvee ue onome to je suprotno tome, jer im je ona ula u dubinu srca. Ula u dubinu njiho vih srca, proizvodei u njima odvraanje od spominjanja Allaha i od namaza, tako da bivaju nemarni prema jednoj od Allahovih naredbi. U protivnom, ta znai rije "haram"?!ta znai rije "haram"?! Zato esto ne zastajemo pored te rijei uz svaki vjerski propis?! Ne samo uz propis o muzici. Zato pored rijei "haram" ne prolazimo kao plemeniti? Zar se tako zahvaljujemo na (Allahovim) blagodatima? Zato ne zastanemo? ta znai rije "haram"? I ko to kae: " Ovo je haram?" Zar to nije Stvoritelj, delle ve 'ala?! On ti daje sluh da bi sluao ono ime e On zadovoljan biti, a ti to odbija i slua ono to izaziva Njegovu srdbu!
131
Kur'an, sura El-Har, 21.
- 75 -
O ummete, koji s vjerom Poslanika svoga poigrava se, poput djece koja u blatu igraju se, ako im ua Kur'ana ui suru i odui, oni to tekim smatraju. Brao, vrijeme nam je vrijeme nam je, da pojasnimo Allahov propis i propis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o zabrani muzike, kako niko ne bi imao izgovor nakon toga radi Allahovih, delle ve 'ala, rijei:
Kad Allah i Poslanik Njegov, neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, sigur132 no je taj skrenuo s Pravog puta. I kae Uzvieni, delle ve 'ala: I tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok sasvim ne 133 pokore se.
Navedeni dokazi generalni su, a dokazi koje emo sada navesti specifini (odreeni) su za one koji tragaju za Istinom i koji ele Istinu. Uzvieni kae: Ima ljudi koji kupuju prie za razonodu,
da bi, ne znajui koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi predmetom ga za ismijavanje uzimali. Njih eka sramna kazna. Kad se nekom od njih ajeti Nai kazuju, on oholo glavu okree, kao da ih nije ni uo, kao da je gluh 134 zato mu navijesti patnju nesnosnu.
Ugledni ashab Ibn Ummi 'Abd Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, zakleo se, i rekao:"Kunem se Allahom da se pod priama za razonodu misli na muziku! "Tri puta zakleo se rijeima: "Kunem se Allahom! Kunem se Allahom! Kunem se Allahom!"
132 133
Kur'an, sura El-Ahzab, 36. Kur'an, sura En-Nisa', 65. 134 Kur'an, sura Lukman, 6-7.
- 76 -
A ko je taj koji se kune? On je onaj za kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kad se jednog dana uspeo na drvo, tako da vjetar zadie njegovu odjeu, ashabi se smijae tankoi njegovih listova (nogu), rekao: "Zar se smijete tankoi njegovih nogu?! Tako mi Allaha, one e mu na Vagi na Sudnjem danu biti tee od brda Uhud!" La ilahe illellah! To je onaj koji se zakleo da se pod pojmom prie za razodnodu misli na muziku! Buharija u Sahihu prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Uistinu, biti e ljudi iz moga ummeta koji govoriti e da su blud, svila, alkohol i muziki instrumenti dozvoljeni." 135 ta znai to, govoriti e da su to dozvoljene stvari? Zar to ne znai da je to zabranjeno, pa su oni te zabrane ohalalili? Gdje su oni koji to pokuavaju (svojevoljno) protumaiti? Gdje su oni koji ne ele Istinu, niti trae Istinu?! Zar nije vrijeme da opamete se, klone se toga i povuku?! Od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi se, da Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Neki ljudi iz ovoga ummeta biti e pretvoreni pred Sudnji dan u majmune i svinje." Ashabi upitae: "O Allahov Poslanie, zar oni nee svjedoit i da nema boga osim Allaha i da Muhammed, Allahov poslanik je?" "Naravno. Oni e klanjati, postiti i hadd obavljati" odgovori on. "A zato e se to dogoditi njima?" upitae oni. "Upotrebljavat e muzike instrumente, defove i pjevaice. Ostati e na svome piu i zabavi, a kad osvanu ve e biti pretvoreni u majmune i svinje." Allahu ekber! ta da kaemo onima koji posjeuju none klubove, barove i kafie i koji u njima, uglavnom, no provode? ta da im kaemo? Zar se ne boje da ih zemlja ne proguta ili da budu pretvoreni u ivotinje kao to Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem kae?!
135
Biljei ga Buharija u Sahihu, 10/51.
- 77 -
'Ukbe ibn Nafi', radijallahu anhu, mudahid, stigavi na zapad do Atlantskog okeana izjavio je: "Da znam da iza tebe ima kopno, preao bih ga svojom nogom." Savjetujui svoje sinove, kaza im:"uvajte se muzike! Tako mi Allaha, nije je ovjek sluao, a da se nije desilo neto loe." Istinu si rekao! Tako mi Allaha, istinu si rekao! Nije je ovjek sluao, a da se nije desilo neto loe. Imam Malik kae:"Mi smatramo da to ine samo grenici." Imam afija kae: "Ostavio sam iza sebe u Iraku ono to nazivaju et-tagbir koji su uveli zindici kako bi ljude odvraali od Kur'ana." ejhu-l-islam (Ibn Tejmijje), smatrao je to zabranjenim, kao i Ibnu-l-Kajjim i Albanijj, Allah im se smilovao. Takoer i Ibn Baz koji, u odgovoru na pitanje: "Kakav je propis u vezi sa sluanjem pjesama radi zabave?", rekao je: "Pjesma (muzika) je zabranjena.Ona uzrokuje bolesti srca i njegovu okorjelost uz to odvraa od zikra i namaza. Rijei Uzvienog: Ima ljudi koji kupuju prie za 136 razonodu , veina islamskih uenjaka protumaila je da se odnose na muziku. Ibn Mes'ud, radijallahu 'anhu, zaklinjao se da su prie za razonodu - muzika. Ako se uz pjevanje koriste i muziki instrumenti, kao npr. rebabe, 137 lutnja, violina, bubanj, zabrana je jo stroija. Neki islamski uenjaci navode da pjevanje uz muziki instrument zabranjeno je idma'om (saglasnou svih islamskih uenjaka). Dunost je uvati se toga, jer vjerodostojno se prenose od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Neki ljudi iz ovog ummeta", - i naveo je hadis (u cijelosti).
136 137
Kur'an, sura Lukman, 6. Muziki instrument slian guslama. (op. prev.)
- 78 -
"Zato savjetujem tebe" (nastavlja ejh Ibn Baz, rahimehullah) - "i druge da to vie ui Kur'an i spominje Allaha, kao to vas savjetujem da sluate radio Kur'ana i program Nurun 'ala-d-derb (Svjetlost na putu). 138 U tome je velika korist i ovjeka to okupira i spreava od sluanja pjesama i muzikih instrumenata." (Kraj njegovog citata, rahimehullah). 139 Svakome muslimanu kaemo: "U tome je, zaista, pouka za onoga ko razum ima ili ko slua, a priseban je." 140 Ovo je Allahov propis! Ovo je Allahov propis iz Kur'ana! Ovo su hadisi Odabranog, sallallahu alejhi ve sellem! Ovo su miljenja islamskih uenjaka! La ilahe illellah! Koliko je samo srca postalo kruto zbog sluanja muzike! La ilahe illellah! Koliko samo oiju ne plae iz straha prema Allahu zbog muzike! La ilahe illellah! Koliko je samo mladia i djevojaka zavedeno muzikom! La ilahe illellah! Koliko su samo pjesme bile uzrok grijeha! La ilahe illellah! Koliko su samo pjesme bile uzrok loeg ponaanja! O ti, koji bez straha, zabavlja se, Allaha se boj, Monog i Uzvienog! Posluaj rijei u kojima mudrost je: "Kloni se spominjanja pjesama i gazela, 141 reci da (s tim) prekida i izbjegavaj ovjeka neozbiljna."
138
Emisija koja emituje se na saudijskom Radiju Kur'ana a iji gosti su eminentni islamski uenjaci. Emisija je, pored uenja Kur'ana obiluje razliitim islamskim sadrajima. (op. prev.) 139 Ova hutba, odrana je za ivota ejhova Ibn Baza i Albanija, rahimehumullah. Zato ejh Talal ed-Devserijj na hutbi kae za ejha Ibn Baza: "Allah ga uvao". Isto to kae i za ejha Albanija, kad nakon spominjanja njegovog imena, kae: "hafizehullah", to znai: Allah ga sauvao. (op. prev.) 140 Kur'an, sura Kaf, 37. 141 Gazel ljubavna pjesma, sevdalinka. (op. prev.)
- 79 -
Koliko sam se samo dui pokoravao Kad u zabludu odvedoh je, i na injenju besramnih stvari odgajah je! Koliko noi probdih u zabavi, i ivot na najnedostojniji nain provedoh, njegove slasti nestale su, a njihovo mjesto grijeh zauze. E'uzu billahi mine--ejtani-r-radim
zato obraduj robove Moje, koji Kuran sluaju i slijede ono najljepe u njemu; njima je Allah na Pravi put 142 ukazao i oni su razumom obdareni.
uli ste ono to rekoh. Molim Uzvienog Allaha da oprosti meni i vama, pa i vi od Njega oprosta traite, a uistinu, On je Onaj koji oprata, Milostivi. Hvala Allahu, koji obavijeten je o Svojim robovima i koji ih vidi. Neka je Uzvien Onaj koji nebesa sazvijeima okiti, Koji je na njima dao Svjetiljku (Sunce) i blistavi Mjesec. On uini da no i dan smjenjuju se, kako bi to bio dokaz onome ko eli pouku primiti ili zahvalan biti. Svjedoim da nema Boga osim Allaha, Jedinog, kojem nita nije ravno. Svjedoim da, Muhammed Njegov rob i poslanik je, neka je na njega, njegovu porodicu i njegove drugove (ashabe) Allahov mir i blagoslov. O brate muslimanu! Islamski vjerozakon (eriat), milostiv je prema tebi. On ti ne nareuje nita drugo, do ono to je dobro, niti ti zabranjuje, osim onoga to loe je. O ovjee, Stvoritelj, delle ve 'ala, zna ono to dobro je za tebe, pa ti to nareuje. Isto tako zna ono to tetno je za tebe, pa ti to zabranjuje.
142
Kur'an, sura Ez-Zumer, 17-18.
- 80 -
Zabranjuje ti muziku i pjesme zato to to kvari srca i biva uzrokom nastanku licemjerstva u njima.Briu ljubav prema Kur'anu i zato to, nee se spojiti pjesma (muzika) s Kur'anom (u vjernikom srcu). Ranije smo rekli: Objava Milostivog i ejtanova objava, nikada se spojiti ne mogu. Jedno od to dvoje mora izbaciti (eliminisati) drugo. Zabranjuje ti to zato to ona je, uzrok koji izaziva Allahovu srdbu, pa Allah, delle ve 'ala, biva ljubomoran. Njegova ljubomora ogleda se u tome da Njegov rob ini ono to mu On zabranjuje. Pa ko si ti, Ademov potome, slabani, jadnie ko si ti da se izlae Allahovoj srdbi?! A samim tim i Vatri, ije e gorivo ljudi i kamenje biti?! Jedan od razloga to je Allah, , zabranio muziku je i to to ona navikava ovjeka na ponienje, niskost i slabost. Nismo vidjeli, zapravo nismo uli, da neka pjesma bila je uzorok pobjede neke muslimanske vojske. tavie, muslimani nisu zaostali i postali rascjepkani, osim onda kad su "zvijezde" u njihovim krajevima postali estradni umjetnici! O Allahu! Vi znate da se po zvijezdama ljudi orijentiraju u tmini - na kopnu i moru. La ilahe illellah! Ko su ti umjetnici da se za njima drugi povode? I da li oni nekoga upuuju i (ako upuuju, da li upuuju) i na ta drugo osim na izgubljenost?? Oni ljude upuuju samo na to da budu izgubljeni! Dokaz za to jeste injenica da je ummet postao izgubljen! Postao je rasjepkan na stotine dijelova! Tako je prva kibla i mjesto gdje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uinio Isra' dospjela u ruke potomaka majmuna i svinja.143.
143
Ovdje je ejh Talal ed-Devserijj, hafizehullah, vjerovatno htio rei: "braa majmuna i svinja", a ne potomci. To je aluzija na ono to ranije se desilo s nekim Izraelanima koje je Allah zbog njihove neposlunosti pretvorio
- 81 -
Isto tako i Endelus, koji se danas zove panija i od kojeg su ostali samo turistiki spomenici za bogatae. Desilo se isto sa Buharom, Samarkandom, Takentom i Manilom, koja zvala se Emanullah (Allahov emanet). Mnogi muslimanski krajevi izgubljeni su zbog nemara u kojem muslimani danas ive, zbog udaljenosti od (izvravanja) Allahovih naredbi, pa oni tako i dalje sviraju, pleu i pjevaju. Kao da se naredba (o ostavljanju muzike) njih ne tie. Zato im kaemo: Odazovite se ovom pozivu! Odazovite se onome emu vas poziva ovjek koji ljubomoran je! Neka vam Salahuddin (El-Ejjubi) stalno bude na umu! Prisjeajte se njegovih rijei: "Kako da nasmijeim se kad je Mesdidu-l-Aksa (Kuds) u rukama kriara?!" Nije rekao: "Kako da pjevam", jer pjevanje je zabranjeno, nego je velikim nego je velikim smatrao osmijeh. Sjetio se slavnih. Sjetio se kljueva koje je Omer, radijallahu 'anhu, preuzeo (od kapija Kudsa). Meutim, oni koji su doli poslije izgubili su slavu koju su postigli oni ranije. Sve, kad vrhunac doivi, poinje da opada, zato ovjek ugodnim ivotom ne treba da zavarava se. Iznenaenja koja vrijeme nosi razliita su, Bude i radosnih i alosnih trenutaka. Nesree imaju utjehu koja olakava ih, ali utjehe za ono to islam zadesi nema.
u majmune i svinje. U jednoj bitci sa jevrejima Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, obratio im se rekavi da su "braa majmuna i svinja", a ne potomci majmuna i svinja. Oni od Allahovih robova koje je On pretvorio u majmune i svinje, zbog njihove neposlunosti, ne mogu imati potomke. (op. prev.)
- 82 -
Poluostrvo 144 nesrea pogodila je za koju utjehe nema, zbog nje Uhud posrnuo je i Sehlan 145 sruio se. Pitaj Bolonju ta bi s Mursijom, gdje su Hativa 146 i Hain 147? Gdje je Hims 148 sa svojim izletitima i njegova pitka, bogata i bujna voda? To su bile osnove na kojim drava poivala je, a nema ostanka kad nestane osnova. ista vjera 149 plae iz alosti, kao to radi rastanka s voljenim plae onaj koji je od ljubavi prema voljenom zanesen bio. Za kuama u kojima vie islama nema, koje puste postadoe i kufrom naselie Damije crkvama postadoe, u kojima samo zvona i krstova ima. ak i mihrabi plau, a oni su kameni, ak i mimberi smrt oplakuju, a oni su drveni. Ko e pomoi potlaenom narodu? Nakon to moni su bili njihovo stanje su kufr i nepravda zamijenili. Do juer su vladari u domovima svojim bili, a danas su oni u kuama nevjernika robovi.
144 145
Pirinejsko poluostrvo, tj. paniju ili tadanji Endelus. (op. prev.) Nazivi za dva brda. Uhud je brdo kod Medine, dok Sehlan je brdo u Neddu (Saudijskoj Arabiji). (op. prev.) 146 Jativa grad u paniji. Arapski naziv za njega je atiba. (op. prev.) 147 Jan - grad u paniji. Arapski naziv za njega je Dejjan. (op. prev.) 148 Sevilja. (op. prev.) 149 Islam. (op. prev.)
- 83 -
Zbog toga, od tuge estoke, ima srce da istopi se, ako u njemu imalo dina i imana osta. 150 O ti, nemarani! O ti, nemarani! O ti, koji si nemaran u svojoj opijenosti (alkoholom)! O ti, koji si nemaran i slua pjesme! O nemarni, koji gleda filmove! O nemarni, koji prati satelitski program! O ti, koji si nemaran prema sabah-namazu! O ti, koji si nemaran prema Allahovim naredbama! O ti, koji si nemaran, a u vremenu (koje prolazi) pouku ima! Ako ti spava, pa vrijeme je budno! Koliko samo pomo trae junaci! Koliko samo vapaj upuuju stanovnici Bosne! Koliko samo oni pomo trae! Njihova ast naruena je! Koliko samo pomo trae dok im ene siluju! Koliko samo oni pomo trae dok su njihova djeca jetimi postala! Koliko samo pomo trae junaci koji su u zarobljenitvu! Neki od njih su i ubijeni, pa ovjeka to ne pogodi (ne potrese)! Zar nema gordih i ponosnih ljudi s velikim ambicijama?! Zar nema pomagaa u dobru ?! Do juer vladari u domovima svojim bili su, a danas u okovima nevjernika oni robovi su. Koliko je majki samo, od djece odvojeno Koliko je majki samo, od djece odvojeno, kao to dua od tijela odvaja se! I djevojica koje lijepe su, poput Sunca kad izlazi. Koje poput bisera i dragog kamena su,
150
ejh Ed-Devserijj, hafizehullah, u svojoj hutbi navodi samo neke dijelove ove kaside. Meutim, smatrao sam da bi bilo dobro da se ona u cijelosti navede, te sam pokuao prevesti je. Ma kakav prijevod ovoga bio, on nikad ne moe izraziti ono to ova kasida na arapskom nosi od znaenja. (op. prev.)
- 84 -
zlotvori silom vode ast da im narue, dok oko plae, a srce zbunjeno je. Vode ih zlotvori u vremenu izgubljenosti i ponienja, vode ih u vremenu kad dihad zapostavlja se, vode ih zlotvori silom ast da im narue, dok oko plae, a srce zbunjeno je. Dok oko plae, a srce zbunjeno je Zbog toga, od tuge estoke, ima srce da istopi se, ako u njemu imalo dina i imana ima. Zbog toga, od tuge estoke, ima srce da istopi se, ako u njemu imalo dina i imana ima O vi, ko ji noi provodite na muzikim sveanostima gdje se mukarci i ene mijeaju, pitamo vas: "Zar se istinski ne stidite Allaha?!!" Srbi, naruavaju ast sestara naih, obeauju majke nae, ubijaju brau nau, otimaju zemlju nau, dok ste vi nemarni i sluate muziku! Bojte se ALLAHA i oistite srca i sluh va! Oistite kue svoje od pjesama nakon dokaza predoenih iz Kur'ana i sunneta! I, na kraju, poruujemo: O vi, koji pjevate, vi koji ste nered (nemoral) unijeli, a niste dobro uinili, imajte na umu da na vas padaju grijesi onih koje ste iskvarili! O vi, koji posjedujete radnje gdje se mogu kupiti snimljene pjesme, oslobodite ih se jer, zarada od njih haram je! Zabranjena! A svakom tijelu koje hrani se haramom dehennemska vatra najprea je! O vi, koji iznajmljujete o vi, koji iznajmljujete radnje da se u njima snimljene pjesme prodaju, bojte se Allaha, jer takvo iznajmljivanje haram je!
- 85 -
"Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a 151 ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu. O vi, koji ih sluate, bili mukarci ili ene, poruujemo vam: Pokajte se! Pokajte se! Povratite se Allahu i nemojte svojim uima sluati osim ono to vole Allah i Njegov Poslanik! O Allahu, jesam li im prenio? Budi mi svjedok! O Allahu, jesam li im prenio? Budi mi svjedok! O Allahu, jesam li im prenio? Budi mi svjedok! Donosite salavat na najboljeg ovjeka! Allah vam nareuje da na njega donosite salavat i selam, pa kae:
Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjer152 nici, blagosiljajte ga i vi i aljite mu pozdrav!
Va voljeni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poruuje: "Ko na mene donese salavat, Allah e na njega donijeti deset." O Allahu, neka je Tvoj blagoslov na Tvoga poslanika i miljenika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem. Neka Tvoje zadovoljstvo obuhvati njegove estite ashabe: Ebu Bekra, Omera, Osmana i Aliju, kao i sve ostale ashabe, zatim one koji su doli nakon njih, 153 zatim one koji su doli nakon njih, 154 kao i sve one koji ih slijede dobra djela inei do Sudnjeg dana, a i nas uz njih, tako ti Tvoga oprosta i Tvoje plemenitosti, o Najmilostiviji! O Allahu, ojaaj islam i muslimane! O Allahu, ojaaj islam i muslimane! O Allahu, ojaaj islam i muslimane! O Allahu, uniti neprijatelje vjere!
151 152
Kur'an, sura El-Maide, 2. Kur'an, sura El-Ahzab, 56. 153 Tj. tabi'ine. (op. prev.) 154 Tj. tabi' tabi'ine. (op. prev.)
- 86 -
O Allahu kazni jevreje i one koji ih pomau, kao i krane i one koji ih pomau, komuniste i one koji ih pomau! O Allahu, kazni sve neprijatelje vjere! O Allahu, kazni munafike, novotare, sekulariste i rafidije! O Gospodaru svjetova! O Allahu, sve ih obuhvati i uniti, nikog od njih ne ostavi! O Allahu, daj da budemo sigurni u naim domovinama! Popravi nae voe i one koji nama upravljaju! O Allahu, daj da nama upravlja onaj koji Te boji se i tei ka Tvome zadovoljstvu, tako Ti Tvoje milosti, Najmilostiviji! O Allahu, popravi muslimanske vladare! O Allahu, popravi muslimanske vladare! O Allahu, popravi muslimanske vladare! O Allahu, pomozi im da sude po Tvojoj Knjizi i sunnetu Tvoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, to prije, i ne odgaaj! O Allahu! O ivi! O Vjeni! Poasti nas da to prije klanjamo u mjestu gdje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uinio Isra'! O Allahu, poasti nas da tamo klanjamo to prije i da to mjesto bude oieno od potomaka majmuna i svinja! O ivi! O Vjeni! O Allahu, dova je ovo, a Ti dovi odaziva se! Ovo trud je a na Tebe oslanjamo se!
Velianstven Gospodar je tvoj, Dostojanstveni, i daleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! Mir poslanicima i 155 hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!
155
Kur'an, sura Es-Saffat, 180-182.
- 87 -
IV. Prilozi
Muzika kao profesija
156
Hanefije, hanbelije, i ono to da se zakljuiti iz malikijskog mezheba, smatraju da profesionalno bavljenje muzikom, putem kojeg (ovjek) zarauje je - haram. Imam afija u djelu El-Umm smatra da nije dozvoljeno prihvatiti svjedoenje mukarca ili ene koji pjevaju (sviraju), te muziku uzimaju kao zanat koji obavljaju i pomou kojeg zarauju, na osnovu ega smatraju se muziarima i bivaju uveni i poznati po tome, jer to spada u pokuenu zabranu koja slii lai (batilu). 157 Onaj ko to bude radio smatra se maloumnim i ovjekom niskog morala. Onaj ko time bude zadovoljan prezren je, mada to nije jasno zabranjeno (kao alkohol i sl. op. prev.).158
156 157
Preuzeto iz djela El-Mevsu'atu-l-Fikhijje, 31/296-298. Uvjet da bi od nekoga bilo prihvaeno svjedoenje jeste da ne lae. (op. prev.) 158 El-Umm, 6/209; El-Mugni me'a--erhi-l-Kebir, 12/43; Fethu-l-Kadir, 6/34-35; El-Bejanu ve-t-Tahsilu, 18/5445.
- 88 -
Unajmljivanje radi (sviranja) muzike

Jedan od (artova) uvjeta unajmljivanja jeste: Da korist u vezi s kojom ugovor se sklapa bude erijatski dozvoljena. 159 Na osnovu toga, unajmljivanje radi (sviranja) zabranjene muzike i naricanja nije dozvoljeno, jer je to unajmljivanje zbog injenja grijeha, dok se ugovorom ne moe ostvariti pravo na grijeh. to se tie unajmljivanja radi pisanja muzike (pjesama) i naricanja, to je dozvoljeno po hanefijama, jer zabranjeno je pjevanje (sviranje) i naricanje, a ne, prema njihovom miljenju, pisanje istog. 160
Oporuka organizovanja svirke povodom svadbe

U sluaju da neko oporui organizovanje svirke prilikom svadbe, oporuka e biti sprovedena ako se radi o svirci koja je dozvoljena i instrumentima koji su dozvoljeni za upotrebu,161 a nee biti sprovedena ako se s tim pomijea neto zabra njeno.162
Ugled (dostojanstvo) muziara i njegovo svjedoenje (na sudu)

Profesionalno bavljenje muzikom i esto sluanje muzike utjeu na ovjekov ugled, bio on svira ili slualac. Posljedica je da njegovo svjedoenje ne biva prihvaeno. 163
159
Bidajetu-l-Mudtehid, 2/241, El-Kavaninu-l-Fikhijje, str. 275, Bedai'us-Sanai'i, 4/189, E-erhu-l-Kebir me'a-d-Desuki, 4/21. 160 El-Mugni me'a--erhi-l-Kebir, 6/134; Mevahibu-l-Delil, 5/424; ElBedai'i, 4/189. 161 Dozvoljeno je prilikom svadbe koristiti def. (op. prev.) 162 El-Bejanu ve-t-Tahsilu,13/139-140. 163 El-Umm, 6/209; El-Mudevvena, 5/153; Mevahibu-l-Delil, 6/153; Devahiru-l-Iklil, 2/233; El-Mugni me'a--erhi-l-Kebir, 12/43.
- 89 -
El-Hattab prenosi da pjevanje je pokueno, ako bude bez koritenja muzikog instrumenta, i ne utjee na primanje svjedoenja ako se to desilo jedanput. Treba se ponoviti vie puta, po Ibn Abdu-l-Hakemu, da bi utjecalo na ovjekov ugled (dostojanstvo). U El-Mudevveni navodi se: "Odbacuje se svjedoenje pjevaa i pjevaice, naricatelja i narikae, ako budu poznati po tome." 164 Od El-Mazinija prenosi se da rekao je: "Ako bude pjevao uz muziki instrument i ako (taj instrument) bude sa icama, poput lutnje i tambure, onda je to zabranjeno. Isti je sluaj i sa (drugim) muzikim instrumentima." Vidljivo je da neki alimi to svrstavaju u ono to je zabranjeno. Muhammed ibn Abdu-l-Hakem tvrdi da sluanje lutnje uzrok je da se ne prihvata svjedoenje (onoga koji je slua), osim ako to bude prilikom svadbe ili nekom prigodom gdje nema pia koje opija. U tom sluaju to ne spreava da se od njega prihvati svjedoenje. Hanefije neprimanje svjedoenja uvjetuju time da on pjeva za materijalnu nadoknadu. 165
Ostavljanje vakufa pjevau (muziaru)

Hanbelije tvrde da nije ispravno ostaviti vakuf u korist pjevaa (muziara), ali ispravno je ako se radi o odreenoj osobi, koja time se bavi, ukoliko prestane s tim. 166 Nevaeom smatra se klauzula vakifa (po kojem vakuf ide tom muziaru) sve dok je tako (tj. sve dok se on bavi muzikom). Ostali mezhebi smatraju da nije ispravan vakuf u korist onoga ko grijeh (haram) ini.
164 165
El-Mudevvena, 5/153. Ibn 'Abidin, 4/381-382; Mevahibu-l-Delil, 6/153; Devahiru-l-Iklil, 2/233. 166 erhu Munteha-l-Iradat, 2/494.
- 90 -
Pjevanje Kur'ana
Veina fakiha smatra da nije dozvoljeno uenje Kur'ana ili njegovo sluanje ako se ui pretjeranim zanoenjem (uvijanjem) glasa. to se tie uljepavanja glasa prilikom uenja Kur'ana, bez koenja s osnovama kiraeta (tedvid), to je mustehab, a njegovo sluanje dobro je, zbog rijei Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ukrasite Kur'an svojim glasovima." 167
Sluanje pjevanja168
Veina islamskih uenjaka smatra, da sluanje pjevanja zabranjeno je u sljedeim sluajevima: 1. Ako uz to bude neto to je zabranjeno,169 2. Ako se boji da e ga to dovesti u iskuenje da stupi u kontakt sa enom (koja mu nije dozvoljena) ili sa golobradim mladiem ili da e u njemu izazvati strasti koje e ga navesti da poini blud, 3. Ako e to biti uzrok da se ostavi jedna od vjerskih dunosti, poput namaza, ili dunjaluka dunost, poput obavljanja posla koji je duan obaviti; ako bude uzrok da se ostavi neto to je mendub (preporueno), tad je mekruh, poput klanjanja nonog namaza, dove u praskozorje i sl. 170
167
Hadis: "Ukrasite Kur'an svojim glasovima", biljei Ebu Davud, 2/155, a prenosi ga El-Bera' ibn 'Azib. Biljei ga i Ed-Darekutnijj u djelu El-Efrad kao hadis koji prenosi Ibn Abbas, kao to se navodi u djelu Fethu-l-Bari od Ibn Hadera, 13/512. On smatra da njegov lanac prenosilaca, dobar je. 168 El-Mevsu'atu-l-Fikhijje, 4/90-94. 169 Poput muzikih instrumenata i sl. (op. prev.) 170 Haijetu Kal'jubi, 3/208, izdava: Mustafa el-Halebi; Haijetu-d-Desuki, 1/195; Ihjau 'Ulumi-d-Din, 2/281; Haijetu Ibn 'Abidin, 1/271, 5/236.
- 91 -
Pjevanje radi razonode

Ako se pjevanjem eli razonoda i ako ono bude isto od onoga to smo ranije naveli, dio islamskih uenjaka to zabranjuje, dok drugi to smatraju dozvoljenim. Abdullah ibn Mes'ud smatra da je to zabranjeno. Njegovo miljenje slijedi veina islamskih alima s podruja Iraka od koji su: Ibrahim en-Neha'ijj, Amir e-a'bijj, Hammad ibn Ebu Sulejman 171, Sufjan es-Sevrijj, El-Hasen el-Basrijj, hanefije i dio hanbelija. 172 Zabranjenost toga argumentuju slijedeim dokazima: a) Rijeima Uzvienog: Ima ljudi koji kupuju prie za
razonodu, da bi, ne znajui koliki je to grijeh, s Allahova 173 puta odvodili.
Ibn Abbas i Ibn Mes'ud kau da se pod prie za razonodu misli na muziku (pjevanje). b) Hadisom koji prenosi Ebu Umame, radijallahu 'anhu, u kojem stoji: "Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem zabranio je prodaju pjevaica, da se kupuju, da se koristi ono to one zarade i da se uzima korist (zarada) od njihove (prodaje)." 174
171 172
Ebu Hanifin uitelj. (op. prev.) Sunenu-l-Bejhekijj, 10/223; El-Mugni, 9/175; El-Muhalla, 9/59, izdava El-Munirijje; 'Umdetu-l-Kari', 6/271; Musannef , Abdu-r-Rezzak, 11/4, izdava: El-Mektebu-l-Islami; Ihjau 'Ulumu-d-din, 2/269, izdava: Matbe'atu-l-Istikame; Fethu-l-Kadir, 6/35; Bedai'u-s-Sanai'i, 6/2972. 173 Kur'an, sura Lukman, 6. 174 Hadis: "Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio je da se prodaju pjevaice, da se kupuju, zabranio da se koristi ono to one zarade...", biljee Ahmed i Ibn Made. Ovo je Ibn Madeova verzija hadisa. Biljei ga i Tirmizijj od Ebu Umame, radijallahu anhu, i kae: "Hadis koji prenosi Ebu Umame znamo samo u ovoj predaji,ovim putem. Neki islamski uenjaci govorili su o Aliji ibn Jezidu i rekli za njega da je slab preno-silac hadisa.On je Sirijac." Buharija kae: "Od njega se ne prima hadis." En-Nesa'ijj rekao je: "On nije pouzdan." Ebu Zur'a kae: "On nije jak." Ed-Darekutnijj: "Od njega se hadis ne prima." (Sunen, Ibn Made, veri-fikovao: Muhammed Fuad Abdu-l-Baki, 2/733, izdava:
- 92 -
c) Hadisom koji prenosi 'Ukbe ibn Amir u kojem Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Sve ime ovjek se zabavlja je neispravno (batil) osim: treniranja svoga konja, gaanja lukom i strijelom i igranja (zabavljanja) sa svojom enom." 175 afije, malikije i dio hanbelija smatraju da je to mekruh. Ako se, uz to, bude sluala ena koja mu nije halal (kako pjeva), onda je mekruh (pokuenost) jo vei. Malikije kao razlog za pokuenost (sluanja pjevanja) navode da to naruava dostojanstvo ovjeka. afije kao razlog navode to to u tome ima zabave. Imam Ahmed to obrazlae rijeima: "Ne svia mi se pjevanje (muzika), jer ona proizvodi licemjerstvo (nifak) u srcu. 176
'Isa El-Halebijj, 1373. h.god.; Tuhfetu-l-Ahvezi, 4/502-504, izdava: ElMektebetu-s-Selefijje). 175 Hadis: "Sve ime ovjek zabavlja se...", biljee Ebu Davud, Tirmizijj, En-Nesa'ijj i El-Hakim kao hadis koji 'Ukbe ibn Amir prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. U Ebu Davudovoj verziji stoji: "Nije od (dozvoljene) zabave nita osim: treniranja svoga konja, igranja (zabavljanja) sa svojom enom, i gaanja lukom i strijelom." Tirmizijj kae: "Ovaj hadis je hasen." Tekst u hadisu koji nalazi se u zagradi predstavlja rijei komentatora hadisa. U vezi s ovim biljei se hadis koji prenose Ka'b ibn Murre, 'Amr ibn 'Abese i Abdullah ibn 'Amr, radijallahu anhum. El-Hakim kae: "Lanac prenosilaca hadisa vjerodostojan je, ali ga (Buharija i Muslim) ne navode." S tim se slae i Ez-Zehebijj. (Tuhfetu-l-Ahvezi, 5/365-367, izdava: El-Mektebetu-s-Selefijje; Munzirijev Muhtesar Ebu Davud, 3/370, izdava: Daru-l-Ma'rife; Dami'u-lUsul, 5/41-42, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1390. h.god.; ElMustedrek, 2/95, izdava: Daru-l-Kitabi-l-'Arebi. 176 Haijetu-d-Desuki, 4/166; El-Mugni, 9/175 i Esna-l-Metalib, 4/344.
- 93 -
Abdullah ibn Da'fer, Abdullah ibnu-z-Zubejr, El-Mugire ibn u'be, Usama ibn Zejd, 'Imran ibn Husajn, Mu'avija ibn Ebu Sufjan i drugi ashabi, zatim Ata' ibn Ebu Rebbah i dio hanbelija meu kojima su Ebu Bekr el-Hallal i Ebu Bekr Abdul-'Aziz i Gazalija, od afijskih uenjaka, smatraju to dozvoljenim. 177 Kao dokaz za to pozivaju se na hadis i kijas (analogiju). to se tie hadisa, to je ono to Buharija i Muslim biljee od Aie, radijallahu anha, da rekla je: "Uao je kod mene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a kod mene su bile dvije ensarijske djevojice koje su pjevale o onome o emu su se prepirale ensarije u vezi s bitkom Bu'as. Naslonio se na postelju i okrenuo lice. (Poslije) je uao Ebu Bekr, radijallahu anhu, zaruio me i rekao: Zar ejtanova himna uz Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem?! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prie mu i ree: Pusti ih, Ebu Bekre! Kad on nije gledao, ja sam im namignula i one su izale." Omer ibnu-l-Hattab, radijallahu anhu, rekao je: "Pjesma je opskrba putnika." 178 El-Bejhekijj u svome Sunenu biljei da je Omer ibnu-l-Hattab, radijallahu 'anhu, sluao Havvatovo pjevanje, pa kad nastupi zora ree mu: "Prestani, Havvate, ve smo osvanuli." 179
177
El-Mugni, 9/175; Musannef, Abdur-Rezzak, 11/5; Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/269. 178 Eser: "Pjesma je opskrba putnika" biljei El-Bejhekijj kao rijei od Omera ibn el-Hattaba, radijallahu anhu. (Es-Sunenu-l-Kubra, 5/68, izdanje Medlisa Daireti-l-Me'arifi-l-'Usmanijje, Indija, 1352. h.g.) 179 Da je Omer ibnu-l-Hattab sluao Havvatovo pjevanje biljei El-Bejhekijj kao eser od Havvata ibn Dubejra, iji tekst glasi: "Krenuli smo s Omerom ibnu-l-Hattabom i ili u grupi u kojoj su bili Ebu 'Ubejde ibnu-l-Derrah i Abdur-Rahman ibn 'Avf, radijallahu anhuma. Neki ljudi rekoe: "'Pjevaj nam, Havvate!' On im je pjevao, pa ljudi rekoe: Pjevaj nam neto od Dirarove poezije.' Omer, radijallahu anhu, ree: Pustite Ebu Abdullaha da pjeva (recituje) svoju poeziju.
- 94 -
to se tie kijasa (analogije): Pjevanje s kojim ne mijea se neto to zabranjeno je, predstavlja sluanje lijepog i rimovanog glasa (zvuka), a sluanje lijepog glasa, zbog toga to predstavlja lijep glas nema razloga da bude zabranjeno, jer se to vraa na uitak ula sluha koje uiva u onome to je za njega specifino, kao to i druga ula uivaju u onome to je za njih specifino. to se rimovanja tie, ono nije uzrok da glas bude zabranjen. Melodian (rimovan) zvuk koji izlazi iz grla slavuja nije uzrok da on bude zabranjen, a isti je sluaj i s ljudskim zvukom (koji pravi), jer nema razlike izmeu (ljudskog) grla i (ptiijeg) grla. Ako se tom lijepom i rimovanom (melodinom) zvuku pridrui njegovo razumijevanje, onda je dozvoljenost toga samo pritvrenija. to se tie toga da pjesma dira srca i pokree osjeaje, ako ti osjeaji budu plemeniti, dunost je da budu pokrenuti, tako je Omer ibnu-l-Hattab sluao pjevanje na svome putovanju da obavi hadd, kao to smo ranije naveli. Ashabi su recitovali redzijate (pjesme u redzu) 180 kako bi bodrili vojsku prilikom sukoba s neprijateljem, i niko ih nije korio zbog toga. Redzijati Abdullaha ibn Revvahe i drugih ashaba poznati su. 181
(Havvat kae:) Nisam prestao pjevati sve do zore, pa je Omer rekao: 'Prestani, Havvate, ve smo osvanuli." Navodi ga Ibn Hader i kae da ga spominje Ibnu-s-Sirad u Tarihu, ne komentariui ga. (Sunenu-l-Bejhekijj, 5/69, izdanje Medlisa Daireti-l-Me'arifi-l-'Usmanijje, Indija, 1352. h.god.; El-Isabe, 1/457). 180 Vrsta poezije. (op. prev.) 181 Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/270 i nakon toga.
- 95 -
Pjevanje u dozvoljenim prigodama

Ako pjevanje bude u nekoj dozvoljenoj (mubah) prilici, kao to su: svadba, bajrami, sunneenje, povratak nestalog, radi ispoljavanja dozvoljene radosti, prilikom zavretka hatme, kao i radi ispoljavanja radosti, prilikom polaska mudahida u rat, radi podizanju morala, ili tokom (putovanja) hadija kako bi se izazvala enja u njihovim duama prema asnoj Ka'bi, ili pjevanje radi podsticanja deva da idu-to se zove el-huda', ili radi podizanja elana prilikom rada, poput pjevanja radnika prilikom rada ili noenja tereta, ili da se dijete uuti i uspava, poput majinog pjevanja uspavanki, sve to dozvoljeno je (mubah) po veini islamskih uenjaka i u tome nema po kuenosti. 182 Kao dokaz za to, uzimaju hadis koji smo ve ranije naveli o dvjema djevojicama koji prenosi majka pravovjernih, Aia, radijallahu anha. 183 To je dokaz za dozvoljenost pjevanja prilikom praznika (bajrama). Za dokaz uzimaju i hadis koji prenosi Burejde i kae: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, krenuo je u bitku. Po povratku iz nje, prila mu je djevojica, crnkinja, i rekla: "O Allahov Poslanie, ja sam se zavjetovala da u, ako te Allah vrati ivog i zdravog, pred tobom udarati u def i pjevati." Allahov Poslanik, joj ree:"Ako si se zavjetovala, onda to uradi, u protivnom nemoj." 184
182
Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/276-277; Haijetu-d-Dummel, 5/380-381; Esnal-Metalib, 4/344; Kal'jubi, 4/220; El-Mugni, 9/176; Haijetu-d-Desuki, 4/166; Taddu-l-Iklil li Muhtesari Halil bi Hamii Mevahib-l-Delil, 4/4, II izdanje, 1399. h. godine; Haijetu Ibn 'Abidin, 5/222; Haijetu Ebu-s-Su'ud Alijj Mulla Miskin, 3/389, izdanje Matbe'ati-l-Muvejhilijj, 1287 h. godine. 183 Izvor za ovaj hadisa prethodno je spomenut. 184 Hadis: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo je u bitku. Kad se vratio iz bitke, dola mu je djevojica, crnkinja", biljei ga Tirmizija i prenosi ga i kae: "Ovaj hadis je hasen-sahih-garib i prenosi ga Burejde." U vezi s ovim biljee se hadisi od Omera i 'Aie.
- 96 -
To je dokaz da je dozvoljeno pjevanje prilikom povratka odsutnog (nestalog) kao potvrda radosti. Da je pjevanje haram, onda ne bi bilo dozvoljeno da se ovjek zavjetuje da e to uiniti, niti bi Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dozvolio da se to uradi u spomenutom sluaju. Za dokaz uzimaju i 'Aiin hadis u kojem kae se da je udala svoju rodicu za nekog ensariju. Doao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: "Jeste li predali djevojku?" "Jesmo" odgovorie oni. "Jeste li poslali nekoga s njom ko e pjevati?" upita on. "Nismo" odgovori ona. Tada Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ree: "Gazel je bio prisutan meu ensarijama. 185 Trebalo je da poaljete s njom nekoga ko e rei: Etejnakum, etejnakum fehajjana ve hajjakum. "(Doli smo vama, doli smo vama, pa neka je selam na nama svima.)" Ovo je dokaz za dozvoljenost pjevanja prilikom svadbe (vjenanja). Za dokaz uzimaju i Aiin hadis u kojem kae: "Bila sam s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na putovanju. Abdullah ibn Revvaha dobro je pjevao el-huda'. On je bio s mukarcima. Endee je bio sa enama, pa Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ree Ibn Revvahi: "Pokreni ljude!" On poe recitovati poeziju u redzu, a Endee ga pratio.
El-Mubarekfuri kae: "Biljei ga Ahmed. Hafiz (Ibn Hader) spominje ovaj hadis kojeg prenosi Burejde u djelu Fethu-l-Bari i nije nita rekao o njemu." (Tuhfetu-l-Ahvezi, 10/179, izdava: El-Mektebetu-s-Selefijje, Dami'u-l-Usul, 8/617, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1392. h.god.). 185 Vrsta ljubavne pjesme. (op. prev.)
- 97 -
Uhvatila sam se za vrat deve, pa Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ree Endeeu:"Polahko, (kao da goni deve) natovarene staklenim posudama", mislei na ene. 186 Od Es-Saiba ibn Jezida prenosi se da rekao je: "Bili samo sa Abdur-Rahmanom ibn 'Avfom na putu da obavimo hadd. Smatrali smo Mekku dalekom. Abdu-r-Rahman skrenu s puta, a potom ree Rebbahu ibn el-Mugterifu: Pjevaj nam, Ebu Hassane!" Veoma lijepo recitovao je nasb, a nasb je vid pjevanja. Dok je Rebbah recitovao nasb stigao ih je Omer, a on je tada bio halifa, pa je rekao: "ta je ovo?" Abdu-r-Rahman odgovori: "ta ima loe u tome? Zabavljamo se i time skraujemo put." Tada Omer ree: "Ako e ve to raditi, onda recituj poeziju Dirara ibnu-l-Hattaba ibn Mirdasa, kurejevikog junaka. 187 Omer bi govorio: "Pjevanje je opskrba putnika." 188 Ovo upuuje na dozvoljenost pjevanja radi razonode. Ibn Ebu ejbe prenosi da je Omer ibnu-l-Hattab, nareivao da se recituje el-huda' (prilikom putovanja).
186
Hadis u kojem Aia kae: "Bila sam s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na putovanju. Abdullah ibn Revvaha dobro je pjevao el-huda'", biljee Buharija i Muslim kao hadis koji prenosi Enes ibn Malik. Muslimov tekst hadisa glasi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je na putovanju, a sa njim crni sluga po imenu Endee koji je pjevao el-huda', pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "O Endee, polahko, kao da goni deve natovarene staklenim posudama." (Fethu-l-Bari, 10/538, izdava: El-Mektebetu-s-Selefijje, Sahihu Muslim, verifikovao: Muhammed Fuad Abdul-Baki, 4/1811, izdava: 'Isa el-Halebi, 1375. h.god.; Dami'u-l-Usul, 5/171-172, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1390. h.g.) 187 Eser od Es-Saiba ibn Jezida, biljei ga El-Bejhekijj. Ibn Hader navodi ga u djelu El-Isabe, bez komentara. (Sunenu-l-Bejhekijj, 10/224, izdava: Medlisu Daireti-l-Me'arifi-l-'Usmanijje", Indija, 1355. h.god.; ElIsabe fi Temjizi-s-Sahabe, 1/502). 188 Sunenu-l-Bejhekijj, 5/68; El-Mugni, 9/175.
- 98 -
Sluanje hedva (poezije kojom se vrijea, napada ili ismijava) i nesiba (pjesme o ljubavi prema eni)
Uvjet da bi se govor mogao sluati, bez obzira bio on rimovan (kao poezija) ili ne, melodian (kao pjevanje) ili ne, jeste da ne bude ruan (nemoralan), da ne sadri vrijeanje (hedv), niti la na Allaha, Njegovog Poslanika i ashabe, i da ne sadri opis odreene (enske) osobe. Ukoliko ovjek slua neto od onog to je navedeno, onda su onaj koji to slua i onaj koji to govori sauesnici u grijehu.189 to se tie hedva (napadanja) nevjernika i novotara, to je dozvoljeno. Hasan ibn Sabit, Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, pjesnik, u stihovima je vrijeao nevjernike s Poslanikovim znanjem, pa i po njegovoj naredbi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je: "Napadni ih poezijom, Dibril je uz tebe." 190 to se nesiba tie, u njemu nema nita (zabranjeno). Ponekad je recitovan pred Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, i on bi to sluao. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sluao je kasidu Ka'ba ibn Zuhejra: Banet Su'adu fe kalbi-l-jevme mebtulu Suada je od mene odvojena, tako da je srce moje danas bolesno, mada u njoj ima nesiba (opisa ljubavi prema eni). 191
189
Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/282. Vidi: El-Fetava-l-Hindijje, 5/352. Nesb je, u pjesnitvu, blaga poezija koja dolazi u vidu gazela o enama. Tako se kae: "Pjesnik pjeva o eni", tj. iznosi svoju enju i ljubav prema njoj. (El-Misbahu-l-Munir, El-Mu'demu-l-Vesit, pod ) 190 Hadis: "Napadni ih poezijom, Dibril je uz tebe", biljee Buharija i Muslim kao merfu' koji prenosi El-Bera' ibn Azib. (El-Lu'lu' ve-lMerdan, str. 273, izdava: Vizaretu-l-Evkafi ve--u'uni-l-Islamijje", Kuvajt; Dami'u-l-Usul, 5/74, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1390. h.g.) 191 Hadis: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sluao je kasidu Ka'ba ibn Zuhejra",
- 99 -
Sluanje muzike192
Ono to je dozvoljeno da se izvodi kad je o muzici i pjesmi rije, dozvoljeno je i da se slua. Ono to je zabranjeno da se izvodi, zabranjeno je i da se slua, jer zabrana muzike ili pjevanja nije zbog same muzike ili pjevanja, nego zbog toga to to navodi na sluanje. Na to ukazuju Gazalijine rijei u okviru njegovog govora o nemoralnoj poeziji (el-hana'), hedvu i sl.: "Sluanje toga zabranjeno je, bez obzira bilo to melodino ili ne, a onaj koji slua sauesnik je (u grijehu) s onim koji to govori" 193, kao i rijei Ibn Abidina: "Pokuenim se smatra, svaka muzika (lehv) i sluanje njeno." 194
Sluanje defa i ostalih udarakih instrumenata

Islamski uenjaci slau se da je dozvoljeno udarati u def i sluati to, ali razilaze se u vezi s tim da li je to dozvoljeno prilikom svadbe i mimo toga ili je to dozvoljeno samo prilikom svadbe, a ne i mimo toga?
Ibn Hiam kae: "Muhammed ibn Ishak navodi ovu kasidu, ali joj ne navodi sened. Prenosi je hafiz El-Bejhekijj u djelu Delailu-n-Nubuvve s muttesil (spojenim, neprekinutim) senedom." Ebu 'Umer u djelu El-Isti'ab kae: "Doao je Ka'b ibn Zuhejr Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao musliman, uao u njegovu damiju i recitovao: Banet Su'adu fe kalbi-l-jeume mebtulu (Suada je od mene odvojena, tako da srce moje danas je bolesno). Ibn Hader je u djelu El-Isabe spomenuo njegovo recitovanje kaside koja poinje: "Banet Su'adu", ne komentariui to. (El-Bidaje ve-n-Nihaje, 3/369-372, izdanje Matbe'atu-s-Se'ade, 1351. h.g.; El-Isti'ab, 3/1313-1314, izdava: Mektebetu-n-Nehde, Egipat; ElIsabe fi Temjizi-s-Sahabe, 3/295, izdava: Mektebetu-l-Musenna, Bagdad). 192 El-Meusu'atu-l-Fikhijje, 4/95-96. 193 Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/282, izdava: Matbe'atu-l-Istikame, Egipat. 194 Haijetu Ibn Abidin, 5/253, prvo El-Bulakovo izdanje.
- 100 -
Zatim, da li je uvjet (da bi to bilo dozvoljeno) da na defu ne bude zvonaca (deladil) ili to nije uvjet?... Kao dokaz za to uzimaju ono to prenosi Muhammed ibn Hatib da Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: "Razlika izmeu onoga to dozvoljeno je i onoga to zabranjeno je, jeste udaranje u def i glas (pjesma) prilikom sklapanja braka." 195 Aia, radijallahu anha, prenosi da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Oglasite ovaj brak i udarite povodom njega u def (girbal)!" 196 Kao i ono to prenosi Er-Rube'ijje bint Mu'avviz, koja kae: "Uao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ujutro nakon stupanja u brak sa mnom i sjeo na moju postelju dok su djevojice udarale u def prisjeajui se mojih predaka koji su poginuli u bitci na Bedru, sve dok jedna od njih nije rekla: Meu nama Poslanik je koji zna ta e sutra biti.
195
Hadis: "Razlika izmeu onoga to dozvoljeno je", biljee ga Tirmizijj, Ahmed, En-Nesa'ijj, Ibn Made i El-Hakim kao merfu'. Ovo je Ibn Madeova verzija hadisa. Tirmizija kae: "Hadis Muhammeda ibn Hatiba hasen je." El-Hakim kae: "Ovo je sahih-hadis, ali ga Buharija i Muslim ne biljee. "Sloio se s tim Ez-Zehebijj. (Tuhfetu-l-Ahvezi, 4/208-210, izdava: El-Mektebetu-s-Selefijje; Sunen, Ibn Made, verifikovao: Muhammed Abdul-Baki, 1/611, izdava: 'Isa El-Halebi, 1372. h.god.; Dami'U-l-Usul, 11/440, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1392. h.god.; El-Mustedrek, 2/184, izdava: Daru-l-Kitabi-l-'Arebi). 196 Hadis: "Oglasite ovaj brak i", biljei Ibn Made kao hadis kojeg prenosi Aia, radijallahu 'anha, od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Hafiz El-Busiri u djelu Ez-Zevaid kae: "U njegovom senedu nalazi se Halid ibn Il'jas Ebu-l-Hejsem el-'Adevijj. (Muhaddisi) su sloni da je on da'if (slab prenosilac). Ibn Hibban, El-Hakim i Ebu Se'id enNekka kau da on izmilja hadise." (Sunen, Ibn Made, 1/611, verifikovao: Muhammed Fuad Abdul-Baki, izdava: 'Isa El-Halebi, 1372. h.g.)
- 101 -
"Nemoj tako govoriti, nego govori ono to ranije govorila si " ree joj Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Malikije, hanefije i Gazalija od afijskih uenjaka, pod propis vezan za def uvrstili su sve vrste doboa, a to su udaraki instrumenti, ukoliko se ne koriste za sviranje zabranjene muzike.197 Neki od njih, poput Gazalija, (iz propisa dozvoljenosti) izuzimaju kubu, 198 jer to je instrument koji koriste grenici. 199 Hanefije iz (propisa dozvoljenosti) izuzimaju udaranje palicom (kadib). 200 Ibn 'Abidin kae: "Udaranje bubnjeva radi ponosa (uzdizanja) nije dozvoljeno, a radi upozoravanja nema prepreke (da se koristi). Isto vai i za trubu i dobo, ako se koriste za buenje ljudi na sehur." Zatim kae: "Iz navedenog moe se uvidjeti da muziki instrument nije zabranjen zato to je muziki instrument, nego zbog namjere da se njime zabavlja ili onaj ko ga slua ili onaj ko se bavi njime. To ukazuje da se radi o zabavnom instrumentu. Zar ne vidi da je upotreba tog instrumenta ponekad dozvoljena, a ponekad zabranjena, shodno nijjetu, a djela se cijene prema namjerama. 201
197
Haijetu-d-Desuki, 2/339, izdava: Daru-l-Fikr ; Haijetu Ibn 'Abidin, 5/34, 223. 198 Kuba je dugaak bubanj ija sredina je uska, a krajevi iroki. (op. prev.) 199 Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/282. Kuba je mali bubanj tanak u sredini. ElMisbahu-l-Munir, pod . 200 Tebjinu-l-Hakaik erhu Kenzi-d-Dekaik, 6/13, izdava: Daru-l-Ma'rife; Bedai'u-s-Sanai'i, 6/2972, izdava: Matbe'atu-l-Imam. Kadib otkinuta grana (palica). El-Mu'demu-l-Vesit, pod . 201 Haijetu Ibn 'Abidin, 5/223.
- 102 -
Sluanje frule i duhakih instrumenata

Malikije smatraju da je dozvoljeno sluanje duhakih instrumenata poput frule i sl., dok drugi to zabranjuju. 202 Ibn Ebu ejbe u svome Musannefu prenosi da je Ibn Mes'ud smatrao dozvoljenim sluanje toga. S lancem prenosilaca do Ibn Mes'uda, prenosi se da je doao na svadbu i zatekao na njoj frule i muziku, pa to nije zabranio. 203 Ostali, osim malikija, smatraju da je to zabranjeno. 204 to se tie ianih instrumenata, poput lutnje i sl., sluanje tih instrumenata zabranjeno je i prilikom svadbe i mimo toga, po veini islamskih uenjaka. 205 Stanovnici Medine i neki prijanji alimi smatraju da u vezi s tim pitanjem postoji olakica. Oni koji smatraju da u vezi s tim postoji olakica su: Abdullah ibn Da'fer, Abdullah ibnu-z-Zubejr, urejh, Se'id ibn el-Musejjib, 'Ata ibn Ebu Rebbah, Muhammed ibn ihab ez-Zuhrijj, Amir ibn urahbil e-a'bijj i dr. 206
202 203
Ibid, El-Fetava-l-Hindijje, 5/352, Bulakovo izdanje. Musannef, Ibn Ebu ejbe, 1/214, manuskript uva se u Istanbulu. (Ne znam koliko je to pouzdano, jer je u potpunoj oprenosti sa svim izjavama u kojim on kudi muziku i njeno sluanje, kao i s predajom u kojoj se kae: "Asbeg kae: Neki ovjek pozvao je Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu, na svadbu (velimu). Kad je doao, uo je muziku, i nije uao. (ovjek) ga upita: 'ta ti je?' 'uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da rekao je: "Onaj ko povea broj ljudi (svojim prisustvom), on je od njih. Onaj ko bude zadovoljan s onim to ljudi rade, sauesnik je u tome ta rade" odgovori on. (op. prev.) 204 Keafu-l-Kina', 5/170; Esna-l-Metalib, 4/344-345; El-Fetava-l-Hindijje, 5/352. Buk je uplji instrument u koji se pue kako bi svirao (tj. truba). El-Mu'demu-l-Vesit, pod . 205 Haijetu-d-Desuki, 2/339; Haijetu Ibn 'Abidin, 5/253; Esna-l-Metalib, 3/345; Ihjau 'Ulumu-d-Din, 2/282. 206 Nejlu-l-Evtar, 8/104 i nakon toga, tree izdanje, izdava: Mustafa ElHalebi.
- 103 -
Propis (za koritenje muzikih instrumenata)
207
Postoje muziki instrumenti koji zabranjeni su, poput ianih instrumenata, najeva, frula, lutnji, tambura, violina i sl. 208, zato to od Alije, radijallahu 'anhu, prenosi se da Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: "Kad moj ummet bude inio petnest prekraja, zadesit e ih nedae", u ta, izmeu ostalog, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ubraja i to da e "uzimati pjevaice i muzike instrumente." 209 Od Ebu Umame, radijallahu anhu, prenosi da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: Uistinu me Allah poslao kao milost i uputu svjetovima i naredio mi da unitim frule i lutnje tj. harfe i muzike instrumente." 210 Neki muziki instrumenti pokueni su, poput defa sa zvoniima za mukarce za jedan dio hanefija i hanbelija. 211 Poslije e biti izneseno vie detalja u vezi s tim. Neki od njih dozvoljeni su, poput bubnjeva, ne muzikih, nego vojnih ili karavanskih, za dio islamskih pravnika hanefijskog, malikijskog i afijskog mezheba. 212
207 208
El-Mevsu'atu-l-Fikhijje, 38/168-183. Esna-l-Metalib, 1/27; Keffu-r-Ru'ai' 'an Muharremati-l-Lehvi ve-sSema'i, uz komentar: Ez-Zevadir 'an Iktirafi-l-Kebair, 1/8, 10, 12, 15; El-Mugni, 9/173. 209 Hadis: "Kad moj ummet bude inio petnest prekraja", biljei Tirmizijj, 4/494, i spominje da se u senedu ovog hadisa nalazi slab prenosilac. 210 Hadis: "Uistinu me Allah poslao kao milost i uputu svjetovima ", biljei Ahmed, 5/256, a navodi ga i El-Hejsemijj u djelu Medme'u-zZevaid, 5/69, i kae: "U njegovom senedu nalazi se Alijj ibn Jezid, a on je slab prenosilac hadisa (da'if). 211 Reddu-l-Muhtar, 5/135; El-Mugni, 9/174. 212 Reddu-l-Muhtar, 5/34; Mevahibu-d-Delil, 4/7; Nihajetu-l-Muhtad, 8/282.
- 104 -
Upotreba nekih preporuena je (mendub) ili pohvalna (mustehab), poput udaranja u def radi oglaavanja braka po nekim islamskim pravnicima, kao i povodom drugih prilika openito, mimo braka, u kojima iskazuje se veselje (radost). 213
Povod za zabranu nekih muzikih instrumenata

Neki islamski uenjaci tvrde da muziki instrumenti koji su zabranjeni nisu zabranjeni zbog toga to su muziki instrumenti, nego iz nekog drugog razloga. Ibn 'Abidin kae: "Muziki instrumenti nisu zabranjeni zbog toga to su muziki instrumenti, nego zbog namjere da se njima zabavlja ili onaj koji ih slua, ili onaj koji se bavi njima. Zar ne vidi da je koritenje tih instrumenata nekad zabranjeno, a nekad dozvoljeno, u skladu s nijjetom, a djela se cijene prema namjerama." El-Haskefi kae: "Od toga (tj.od zabranjenog), je udaranje u bubanj radi uzdizanja ( iz oholosti). Ako se radi o skretanju panje (upozoravanju), onda je to dozvoljeno." Ibn Abidin, iz djela El-Multeka prenosi: "Truba treba da bude dozvoljena kao i udaranje bubnja", zatim kae: "Dobo onoga ko ljude budi na sehur u ramazanu treba da bude (dozvoljen) kao truba." 214
213
Reddu-l-Muhtar, 2/261; Haijetu-l-Kal'jubi, 4/320; Metalibu Uli-nNuha, 5/252-253; Haijetu-d-Desuki, 2/339. 214 Ed-Durru-l-Muhtar ve Reddu-l-Muhtar, 5/223. Vidi: Ihjau 'Ulumu-dDin, Gazalija, 2/272-273, 282.
- 105 -
Koji su muziki instrumenti dozvoljeni, a koji zabranjeni ?

Def: Islamski uenjaci razilaze se u vezi s propisom o defu. Hanefije kau: "Nema prepreke da se na dan svadbe upotrijebi def u koji e se udarati kako bi se oglasilo sklapanje braka." U Es-Siradiji kae se: "To je (propis za def) ukoliko on ne bude imao zvonie i ako se ne bude u njega udaralo na muzikalan nain." Ibn 'Abidin kae: "Def u koji dozvoljeno je udarati prilikom svadbe je onaj koji nema zvonia na sebi." U djelu En-Nihaje prenosi se od Ebu-l-Lejsa da rekao je: "On je mekruh." Ebu Jusuf upitan je o defu: "Da li ga smatra pokuenim mimo svadbe, tako da ena udara u njega djetetu?" Odgovorio je: "Ne, ne smatram to pokuenim." Nema prepreke da se udara u def prilikom bajrama, kao to se navodi u djelu Hazanetu-l-Muftin. 215 Malikije kau da def (girbal) nije pokuen, tj. udaranje u njega, prilikom svadbe. Ibn Rud i Ibn Arefe kau: "Islamski ue njaci slau se da je dozvoljen def, tj. girbal, prilikom svadbe." Ed-Desukijj kae: "On je mustehab prilikom svadbe shodno Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima: "Oglasite ovaj brak i udarajte u defove povodom njega." 216 to se tie drugih povoda mimo svadbe, poput sunneenja i roenja, Ed-Desukijj kae: "Ono to je poznato je, da nije dozvoljeno da se udara (tim povodima).
215 216
Reddu-l-Muhtar, 5/34, 135, 223; El-Fetava-l-Hindijje, 5/352. Hadis: "Oglasite ovaj brak i udarajte u defove povodom njega", biljei Tirmizija, 3/390, kao hadis koji prenosi Aia i kae da se u senedu ovog hadisa nalazi slab ravija (prenosilac hadisa).
- 106 -
Nasuprot tome to je poznato, stoji injenica da je to dozvoljeno prilikom svakog muslimanskog veselja." El-Hattab kae: "poput bajrama, povratka nestalog i svakog veselja koje desi se." El-Abi kae: "Nije zabranjeno da djeca igraju tom prilikom, - tj. prilikom bajrama- i udaraju u def. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to utnjom odobrio." El-Hattab, od Abdul-Melika ibn Hubejba, prenosi da on smatra dozvoljenom upotrebu defa prilikom svadbe, dok (smatra) da je osloboenim robinjama u njihovim kuama i onima koje su poput njih, njima openito dozvoljena upotreba defa. To je njima (dozvoljeno) prilikom svadbe, ako se ne radi o neemu drugom." Malikije se razilaze o pitanju (dozvoljenosti) defa koji ima zvonie, tj. deladile. Dio njih smatra da je dozvoljeno koristiti def prilikom svadbe, dok drugi smatraju da je def dozvoljen ukoliko na njemu nema zvonia, u protivnom to je haram. Ed-Desukijj kae: "To je ispravno, jer ga zvonii ine muzikalnijim." To je u pogledu ena i djece. Razilaze se i o pitanju da li je mukarcu dozvoljeno da udara u def ? Neki kau da nije pokueno da se u njeg udara, makar to inili i mukarci, suprotno El-Esbegu koji kae: "Def je samo za ene, ali ne i za mukarce." 217 afije kau da dozvoljeno je udarati u def i sluati ga prilikom svadbe, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, utnjom odobrio djevojicama (slukinjama) koritenje defa kad se oenio sa Er-Rube'ijjom bint Mu'avviz ibn 'Afra, dok je onoj od njih koja je rekla: "Meu nama je Poslanik koji zna ta e sutra biti", rekao:
217
Haijetu-d-Desuki ve--erhu-l-Kebir, 2/339; Mevahibu-d-Delil, 4/67; Devahiru-l-Iklil, 1/103.
- 107 -
"Ostavi to, i govori ono to si ranije govorila." 218 Tj. (govori) s pohvalom o nekim uesnicima Bedra koji su poginuli. Dozvoljeno ga je koristiti prilikom sunneenja, na osnovu predaje od Omera, radijallahu anhu, da bi, uvi glas (pjevanje) ili def, poslao nekoga (da ispita povod za to) i upitao: "O emu se radi?" Ako bi rekli da se radi o svadbi ili sunneenju, on ne bi nita kazao. 219 Dozvoljeno je (koristiti def) i u drugim pilikama mimo svadbe i sunneenja radi ispoljavanja radosti (veselja), poput roenja djeteta, bajrama, povratka nestalog (odsutnog), iz ljeenja bolesnog, makar se na njemu nalazili zvonii (deladili), zbog openitosti teksta hadisa (koji dozvoljava upotrebu defa). To je njihovo ispravnije miljenje zbog toga to prenosi se da je nakon to se Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, vratio iz jedne od bitaka, (prila mu je) djevojica, crnkinja, i rekla: "O Allahov Poslanie, zavjetovala sam se da u, ako te Allah vrati ivog i zdravog, pred tobom udarati u def i pjevati." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree joj: "Ak o si zavjetovala se onda to uradi, u protivnom nemoj." 220
218
Hadis: " onoj koja rekla je: "Meu nama je Poslanik koji zna ta e sutra biti", biljei Buharija, Fethu-l-Bari, 9/202, kao hadis koji prenosi Er-Rubejj'i bint Mu'avviz. 219 Eser o Omeru: "da bi (on), kad bi uo glas (pjevanje) ili def, poslao nekoga (da ispita povod za to)", biljei Abdur-Rezak u Musannefu, 11/5. 220 Hadis: "(prila mu je) djevojica, crnkinja, i rekla: O Allahov Poslanie, zavjetovala sam se'.", biljei Tirmizija, 5/621, kao hadis kojeg prenosi Burejde i kae: "Ovaj hadis je hasen." U vezi s tim zabiljeeni su i hadisi od Omera i Aie. El-Mubarekfuri kae: "Biljei ga Ahmed. Hafiz (Ibn Hader) spominje ovaj hadis kojeg prenosi Burejde u djelu Fethu-l-Bari i nije nita rekao o njemu." (Tuhfetu-l-Ahvezi, 10/179, izdava: El-Mektebetu-s-Selefijje; Dami'U-l-Usul, 8/617, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1392. h.god.).
- 108 -
Nasuprot tom miljenju je miljenje po kojem je to zabranjeno zbog ranije navedenog esera od Omera, radijallahu anhu. El-Belkini iz te zabrane izuzima udaranje u def prilikom nekog vanog dogaaja, poput dolaska alima ili vladara i sl. Dio afija kae: "Upotreba defa mustehab je prilikom svadbe i sunneenja. To zastupa El-Begavijj u djelu erhu-sSunne.221 to se tie toga kad se udara u def prilikom svadbe i sunneenja, El-Ezre'i kae: "Obiaj je d a se udara u def prilikom sklapanja branog ugovora, svadbe i malo nakon toga." El-Begavijj u djelu Fetava kae da je to vrijeme sklapanja branog ugovora, malo prije njega i malo poslije njega, dok je dozvoljeno da se u vezi s tim postupa u skladu s obia jem (u dotinom kraju). Njegovo odreivanje moe obuhvaati dane svadbe u kojima mlada se dovodi. to se sunneenja tie, postupa se u skladu s obiajem (dotinog kraja). Meutim, moglo bi se rei da se to radi od onoga trenutka kad se poduzmu potrebni koraci za to. El-Bejhekijj prenosi od svoga ejha El-Halimija, i s njim se ne razilazi: "Ako bismo dozvolili def, onda je on dozvoljen samo enama, jer je to u osnovi od njihove prirode, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je mukarce koji oponaaju ene." 222 Es-Subki ne slae se s njim i kae da veina islamskih pravnika ne pravi razliku izmeu mukaraca i ena. Osnova je da se vjerski propisi odnose podjednako i na mukarce i na ene, osim ako se u eriatu prenosi da u vezi s nekim propisom postoji razlika izmeu mukaraca i ena, a u ovom sluaju to se ne prenosi.
221
Nihajetu-l-Muhtad, 8/282; Mugni-l-Muhtad, 4/429; Haijetu-l-Kal'jubi, 4/320. 222 Hadis: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, prokleo je mukarce koji oponaaju ene", biljei Buharija, Fethu-l-Bari, 10/332, kao hadis prenesen od Ibn 'Abbasa.
- 109 -
To nije ono to se posebno vee za ene da bi se moglo rei da je mukarcima zabranjeno da ih oponaaju u tome. El-Hejsemijj od El-Maverdija prenosi da rekao je: "Uenjaci naeg mezheba razilaze se da li udaranje u def prilikom svadbe vai za sva mjesta i sva vremena? Dio njih kae da vai zbog openitosti teksta hadisa. Drugi to ograniavaju na krajeve u kojima to njihovi stanovnici ne smatraju pokuenim prilikom sklapanja braka, poput sela, pustinja, dok je mimo toga pokueno, kao i mimo naeg vremena. Zatim kau: Tada je to pokueno zbog toga to se time sputa na niske grane i ide u glupost. El-Hejsemijj kae: "Na osnovu njihove openitosti moe se uoiti da nema razlike u mjestu i vremenu udaranja u def." Ebu Ali el-Faruki ne slae se s tim, pa kae: "Dozvoljen je def koji koriste Arapi, bez plesanja. to se tie onoga uz koji se plee i u koji se udara vrhovima noktiju i sl., tako da to predstavlja jednu vrstu melodije (muzike), nije dozvoljeno udarati u njega, jer je on muzikalniji od muzikog bubnja za koji islamski uenjaci Iraka kategorino tvrde da haram je." To miljenje slijedi i njegov uenik Ibn Ebu 'Asrun. El-Ezre'i kae: "To je dobro (miljenje), zbog toga to ga na taj nain koriste samo oni grenici koje smo ve spo menuli."223 Hanbelije kau: Mustehab je oglasiti brak i povodom toga udarati u def. Ahmed kae: "Mustehab je da se oglasi brak i da se tim povodom udara u def kako bi se ulo i znalo za njega." Isto tako kae: "Mustehab je upotreba defa i glasa prilikom sklapanja branog ugovora."
223
Nihajetu-l-Muhtad, 8/282; Mugni-l-Muhtad, 4/429; Haijetu-l-Kal'jubi, 4/320; Revdatu-t-Talibin, 11/228; Keffu-r-Ru'a'i 'an Muharremati-l-Lehvi ve-s-Sema'i bi Hamii-z-Zevadir 'an Iktirafi-l-Kebair, 1/76, 83, 85.
- 110 -
Upitan je: "ta se podrazumijeva pod glasom?" Odgovorio je: "Da govori, razgovara i pria." Dokaz za to je ono to prenosi Muhammed ibn Hatib i kae: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: 'Razlika izmeu onoga to dozvoljeno je i onoga to zabranjeno je, jeste udaranje u def i glas prilikom sklapanja braka." 224 Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da udala je djevojku, siroe, o kojoj brinula se za ensarijskog mladia. Ona ju je predala muu, pa kae: "Po povratku, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita me: "ta ste rekli, Aia?" "Nazvali smo selam, zamolili Allaha da im dadne bereket, a zatim smo se vratili" odgovori ona. "Jeste li poslali s njom djevojicu (slukinju) koja e udarati u def i pjevati: Etejnakum, etejnakum, fehajjana ve hajjakum. Doli smo vama, doli smo vama, pa neka je selam na sve nas ?" -upita on. 225
224
Hadis: "Razlika izmeu onoga to dozvoljeno je", biljee En-Nesa'ijj, 6/127, i Tirmizijj, 3/389. Tekst hadisa Nesaijev je. Tirmizijj kae: "Hadis je hasen (dobar)." El-Hakim kae: "Ovo je sahih-hadis, ali ga Buharija i Muslim ne biljee." S tim se sloio Ez-Zehebijj. (Tuhfetu-l-Ahvezi, 4/208-210, izdava: El-Mektebetu-s-Selefijje; Sunen Ibn Made, verifikovao: Muhammed Abdul-Baki, 1/611, izdava: 'Isa el-Halebi, 1372. h.god.; Dami'u-l-Usul, 11/440, izdava: Mektebetu-l-Halvani, 1392. h.god.; El-Mustedrek, 2/184, izdava: Daru-l-Kitabi-l-'Arebi). 225 Hadis: "Od Aie, radijallahu 'anha, prenosi se da je udala djevojku, siroe, o kojoj brinula se za nekog ensarijskog mladia", prvi dio hadisa biljei Buharija, Fethu-l-Bari, 9/225, do rijei: "a zatim smo se vratili." Biljei ga Ebu--ejh el-Asbahanijj u Poglavlju o braku, kao to stoji u djelu Fethu-l-Bari, 9/225. Preostali dio hadisa biljei Et-Taberanijj u djelu El-Mu'demu-l-Evsat, kao to stoji u djelu Fethu-l-Bari, 9/226.
- 111 -
Prema njima, sunnet je udaranje u def koji dozvoljen je prilikom sunneenja, povratka nestalog (odsutnog), prilikom roenja, kao to je dozvoljeno i prilikom braka zbog (ispoljavanja) radosti. Dozvoljeni def je onaj koji na sebi nema zvonie. Razilaze se o tome da li je mukarcima dozvoljeno da udaraju u def. El-Behutijj kae: "Poznata je pohvala oglaavanja braka i udaranja tim povodom u dozvoljeni def, bez obzira da li to inio mukarac ili ena. To se uoava iz miljenja Ahmeda (Ibn Hanbela) i hanbelijskih uenjaka." El-Muveffek kae: "Udaranje u def, prilii samo enama." U djelu Ri'aje kae se: "Openito je to pokueno za mukarce." Ibn Kudame veli: "Uenjaci naeg mezheba navode da je to mekruh mimo svadbe, jer prenosi se da, Omer kad bi uo glas defa poslao (nekoga da to ispita) pa bi provjerio, ukoliko se radilo o velimi (svadbenoj gozbi), utio bi , a mimo toga, posezao bi za svoj tap." 226 Kuba: Kuba je dugaak bubanj, ija sredina je uska, a krajevi iroki. Nije bitno da li su oba njegova kraja prekrivena koom ili samo jedan, niti da li su oba njegova kraja podjednake irine ili je jedan iri od drugog. Islamski uenjaci razilaze se o pitanju njene dozvoljenosti. Veina pravnika afijskog mezheba smatra da je sviranje na kubi haram, kao i njeno sluanje shodno rijeima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:"Allah vam je zabranio vino (alkohol), kocku i kubu." 227
226
El-Mugni, 6/537, 538, 7/10, 9/174; erhu Munteha-l-Iradat, 9213; Metalibu Uli-n-Nuha, 5/252, 253. 227 Hadis: "Allah vam je zabranio vino (alkohol), kocku i kubu", biljei Ahmed, 1/289, kao hadis koji prenosi Ibn Abbas. Njegov sened vjerodostojnim je ocijenio Ahmed akir komentariui ga, 4/218.
- 112 -
Isto tako, udaranje u nju oponaanje je enskobanjastih mukaraca, jer to ne radi niko osim njih. Ebu-l-Feth er-Razijj prenosi, kao to to kae El-Hejtemijj, da postoji idma' da je ona haram. 228 Ahmed ibn Hanbel kae: "Mrzim bubanj koji zabranjen je, a to je kuba koju je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio." 229 O pitanju (dozvoljenosti) kebera i mizhera malikije imaju tri miljenja: 1. Raunaju ih kao def (girbal) i uzimaju propis za def tako da dozvoljeno je koristiti to dvoje prilikom svadbe. To je Ibn Hubejbovo miljenje. 2. Nijedan od ta dva instrumenta ne rauna se kao def (girbal), niti se uzima propis koji vai za def, tako da nije dozvoljeno da koristi se ni prilikom svadbe, niti mimo toga. To je Asbegovo miljenje. 3. Keber se rauna kao def (girbal) i uzima se njegov propis, ali ne i mizher. To je El-Kasimo miljenje. 230
Keber (veliki bubanj) i mizher

Keber - je veliki bubanj. Mizher, u jezikom znaenju odnosi se na tap kojim se udara, dok u terminolokom znaenju predstavlja etvrtasti def koji je prekriven (koom).
228
Nihajetu-l-Muhtad, 8/282; Revdatu-t-Talibin, 11/228; Keffu-r-Ru'a'i 'an Muharremati-l-Lehvi ve-s-Sema'i bi Hamii-z-Zevadir 'an Iktirafil-Kebair, 1/79, 85. 229 El-Mugni, 6/538. 230 Mevahibu-d-Delil, 4/7.
- 113 -
El-Hattab kae: "Razlika izmeu to dvoje je da je mizher muzikalniji, a to je vie (neki instrument) muzikalniji, to vie odvraa od spominjanja Allaha i spada u ono to je beskorisno." 231
Druge vrste doboa

Islamski uenjaci detaljno obrazlau propis koji se odnosi na druge vrste doboa, pa tako smatraju da dobo, ako se ne koristi za svirku, nije zabranjen, poput ratnog (vojnog) doboa i doboa koji koristi se prilikom svadbe i putovanja karavane. Ibn Abidin kae: "Dobo onoga koji ljude budi na sehur u ramazanu treba da bude poput trube." 232 Malikije izuzimaju (kao dozvoljen) samo ratni dobo. 233 Imamu-l-Haramejn, afijski uenjak, kae: "Doboi koji prave se za djeiju igru, ako se ne mogu ubrojati u velike doboe, su poput defa, a ne nikako poput kube." El-Hejsemijj kae: "Na osnovu toga moe se dokuiti da mali doboi koji se prave za praznike i koji imaju oblik kube i sl., nisu zabranjeni, jer u njih, uglavnom, ne postoji melodinost (muzikalnost). Oni koji po obliku slie kubi, u njih ne postoji ono zbog ega je kuba zabranjena, jer grenici na njoj sviraju na razne naine, a toga (svojstva) nema u onih koji se prave za djeiju igru." Kadi el-Husejn kae: "Sviranje doboa, ako se radi o muzikim doboima, nije dozvoljeno." El-Halimi izuzima (kao dozvoljene) vojni dobo i dobo prilikom bajrama, a, openito, sve ostale doboe smatra zabranjenim.
231 232
Mevahibu-d-Delil, 4/7. Ibn 'Abidin, 5/34, 223. 233 Mevahibu-d-Delil, 4/7.
- 114 -
Ono to je izuzeo (od doboa) kao dozvoljeno, odnosi se samo na mukarce prilikom bajrama, a hadijski dobo dozvoljen je kao vojni dobo. 234 Ahmed smatra da je svaki dobo, osim onog koji se koristi u vojsci i sl., mekruh. Ibn 'Akil, uenjak hanbelijskog mezheba, vojni dobo smatra mustehabom u ratu i kae: "radi buenja morala kod Allahovih tienika i ulijevanja straha u srca neprijatelja." 235
(Trana) frula (jera')

Postoji razilaenje u vezi s propisom koji vai za nju. Hanefije smatraju da zabranjeno je sluati svirale i nije dozvoljeno iznajmljivati nita od njih. 236 Malikije smatraju da dozvoljena je frula i truba (rog), s tim da neki kau da je oboje mekruh. To je miljenje imama Malika i navodi se u djelu El-Mudevvena. To vai u sluaju sklapanja braka (svadbe), a mimo toga haram je. 237 Islamski pravnici afijskog mezheba, razili su se o pitanju frule. Er-Rafi'i kae: "O pitanju frule postoje dva miljenja: El-Begavijj smatra da je ispravnije miljenje po kojem je frula haram, dok El-Gazalijj smatra da je dozvoljena i to miljenje je najblie (ispravnom), jer potie (aktivira) ovjeka prilikom putovanja. En-Nevevijj kae: "Najispravnije miljenje je da je frula haram, jer je ona svirka (muzika) sama po sebi. ak se kae da je ona instrument koji sadri sve melodije, osim manjeg broja njih, poput ostalih svirala. 238
234 235
Revdatu-t-Talibin, 11/228. El-Insaf, 8/343. 236 El-Fetava-l-Hindijje, 5/352, 4/449. 237 Haijetu-d-Desuki 'ale--erhi-l-Kebir, 2/339; E-erhu-s-Sagir, 2/502. 238 Nihajetu-l-Muhtad, 8/281; Keffu-r-Ru'a'i 'an Muharremati-l-Lehvi ves-Sema'i bi Hamii-z-Zevadir 'an Iktirafi-l-Kebair, 1/96-97.
- 115 -
Hanbelije smatraju da su (svi) muziki instrumenti, osim defa, haram poput svirala, najeva, obanske frule, bez obzira da li se ona koristila povodom tuge ili radosti. Ibnu-l-Hakem upitao je imama Ahmeda o koritenju svirale, poput frule, pa mu odgovori: "Smatram to pokuenim." 239
Udaranje palicama (kadib)

Islamski pravnici razilaze se o pitanju udaranja (sviranja) palicama. Hanefije smatraju da sviranje (udaranje) palicama haram je, shodno rijeima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Sluanje muzikih instrumenata grijeh je, sijelo na kojem svira se, grijeh je (fisk), a uivanje u tome kufr je ". 240 Misli se na kufr ni'meta (poricanja blagodati). 241 afije se (unutar mezheba) razilaze o pitanju udaranja palicama po konim iltetima (vesaid) i imaju dva miljenja: 1. da je to pokueno (mekruh); i to kategoriki tvrde iraki islamski pravnici, jer se kadib ne odvaja od pjesme, niti se samostalno udara njime, nego to pjesmi poveava melodinost (muzikalnost). Samim tim, on prati pjesmu koja je pokuena, pa je i on mekruh. 2. da je to haram i njega zastupaju El-Begavijj i islamski pravnici Horosana. 242 to se tie hanbelijskog mezheba, Ibn Kudame kae: "Udaranje palicama mekruh je ako se tome pridrui neto to
239 240
Keafu-l-Kina', 5/183; El-Insaf, 8/342. Hadis: "Sluanje muzike", navodi El-'Irakijj u recenziji hadisa u djelu Ihjau 'Ulumud-Din, 2/269, i kae da prenosi ga Ebu--ejh el-Asbehanijj od Mekhula kao mursel. 241 Ed-Durru-l-Muhtar ve Reddu-l-Muhtar, 5/223. 242 Keffu-r-Rua'i 'an Muharremati-l-Lehvi ve-s-Sema'i bi Hamii-z-Zevadir 'an Iktirafi-l-Kebair, 1/88.
- 116 -
haram ili mekruh je, poput udaranja rukom o ruku (pljeskanja rukama) u ritmu muzike, pjevanja i plesanja. Ako nije prisutno nita od toga, onda nije pokueno, jer to nije (muziki) instrument, niti se njime svira, niti se sam slua, za razliku od ostalih muzikih instrumenata. U djelu El-Insaf stoji: "U pogledu udaranja (sviranja) palicama postoje dva miljenja. Ibn Abdus kategoriki tvrdi da je to haram." 243
Lutnja ('ud)
Islamski pravnici razilaze se u vezi erijatskog propisa koji se odnosi na lutnju. Veina islamskih pravnika smatra da, zabranjeno je sviranje lutnje i njeno sluanje, jer lutnja je jedan od muzikih instrumenata. 244 Es-Savi kae: "Jedna grupa smatra da je lutnja dozvoljena. Prenosi se da su je sluali Abdullah ibn Omer, Abdullah ibn Da'fer, Abdullah ibnu-z-Zubejr, Mu'avija ibn Ebu Sufjan, Amr ibnu-l-As i drugi, , kao i vei dio tabi'ina." 245
243 244
El-Mugni, 9/174; Metalibu Uli-n-Nuha, 5/253. Reddu-l-Muhtar, 5/222; E-erhu-s-Sagir, 2/503; Haijetu-l-Kal'jubi, 4/320; Keafu-l-Kina', 5/183; Keffu-r-Ru'a'i, 1/113. 245 Podsjeamo itaoca na rijei Ebu Tajjiba et-Taberija koji kae: "Isto tako, ne moemo se sloiti da je bilo ko od ranijih dobrih generacija (selefu saliha) kojima se to pripisuje to i inio. Ako je to inio neko od onih koji su doli poslije, to nije dozvoljeno, jer taj grijei u vezi s tim. Nije dunost da se za njim (ovjek) povodi i napusti slijeenje ispravnih i upuenih imama koji su sve uzeli od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, onako kako je objavljeno. Zbog toga mnogi napadaju ono to je ispravno. Za dokaz im se iznosi (ono to su rekli) ashabi, tabi'ini i dobri prethodnici, pa oni iznose kao dokaz (ono to su rekli) oni koji su doli poslije njih, a njima se ne priznaje da su (u svemu) u pravu kao to je sluaj s ashabima. Da nas Allah zatiti od toga da ne mognemo razluiti ta je ispravno." (op. prev.)
- 117 -
Oni koji kau da je lutnja zabranjena razilaze se u vezi toga da li je to veliki ili mali grijeh, pa jedni je smatraju velikim, a drugi malim grijehom. El-Maziri prenosi od Abdul-Hakema da rekao je: "Ako je (sluanje lutnje bilo) prilikom svadbe ili tekog posla, onda se ne odbacuje njegovo svjedoenje." El-Maverdi kae: "Neki uenjaci naeg mezheba smatrali su lutnju dozvoljenom za razliku od o stalih ianih instrumenata. 246
Kastanjete (saffakatani)
U afijskom mezhebu preovladava miljenje da je njihova upotreba i sluanje haram, jer to je obiaj enskobanjastih mukaraca, grenika i alkoholiara. Koritenje kastanjeta podrazumijeva oponaanje spomenutih, a onaj ko oponaa neki narod i on je njegov. Isto tako, uitak koji one proizvode potie ovjeka na nemoral, i pijenje alkohola, pogotovo onoga koji je to tek nedavno ostavio (tj. alkohol i sl.). Sluanje toga je haram. to se tie nenamjernog sluanja, to nije haram. 247
Ostali iani instrumenti

Islamski pravnici smatraju da je upotrebljavanje ianih instrumenata haram, poput tambure, rebabe 248, violine, citre i ostalih ianih instrumenata. Pod njihovom upotrebom misli se na njihovo sviranje. 249
246 247
E-erhu-s-Sagir, 2/503; Keffu-r-Ru'a'i, 1/128. Keff-r-Ru'a'i 'an Muharremati-l-Lehvi ve-s-Sema'i bi Hamii-z-Zevadiri 'an Iktirafi-l-Kebairi, 1/96 i nakon toga, Nihajetu-l-Muhtad, 8/281; Haijetu-l-Kal'jubi, 4/320. 248 Muziki instrument slian guslama. (op. prev.)
- 118 -
Pouavanje muzike
Hanefije, malikije i afije smatraju da, zabranjeno je pouavati sviranju muzikih instrumenata i muzici, kao i unajmljivati nekoga radi pouavanja tome, 250 shodno rijeima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Uistinu me Allah poslao kao milost i uputu svjetovima i naredio mi da unitim svirale i lutnje tj. harfe i muzike instrumente i kipove Nije dozvoljena njihova prodaja, njihovo kupovanje, niti pouavanje tome." 251
Nabavka muzikih instrumenata

afije i hanbelije smatraju da, zabranjena je (haram) nabavka muzikih instrumenata, pa makar se oni i ne koristili, jer njihova prisutnost vodi ka njihovom koritenju (upotrebi). Oni kau: Zabranjeno je uzimanje instrumenata koji simboliu pijanke, poput tambure, lutnje, svirale, i slino tome. 252
249
Nihajetu-l-Muhtad, 8/281; Mugni-l-Muhtad, 4/429; El-Mugni, 9/173; Keafu-l-Kina', 5/183; E-erhu-s-Sagir, 2/502-503; Haijetu Ibn Abidin, 5/223. 250 Ed-Durru-l-Muhtar ve Reddu-l-Muhtar, 1/30, 32; Devahiru-l-Iklil, 2/189; Nihajetu-l-Muhtad, 8/281; Mugni-l-Muhtad, 4/429; El-Mugni, 9/173; Keafu-l-Kina', 5/183. 251 Hadis: "Uistinu me Allah poslao kao milost i uputu svjetovima", biljei Ahmed, 5/257, kao hadis kojeg prenosi Ebu Umame. El-Hejsemijj ga navodi u djelu Medme'u-z-Zevaid, 5/69, i kae: "Biljee ga Ahmed i Et-Taberanijj. U njegovom senedu nalazi se Alijj ibn Jezid, a on je slab prenosilac hadisa." 252 Esna-l-Metalib, 1/27; Mugni-l-Muhtad, 4/429; El-Mugni, 1/77.
- 119 -
Zaraivanje putem (sviranja) muzikih instrumenata

Hanefije i afije smatraju da zaraivanje putem muzikih instrumenta nije dobro i da se to mora zabraniti onome koji to ini. To u sluaju ako mu je pjevanje zanimanje (zanat) na osnovu kojeg zarauje imetak. Isto tako, tvrde da je pjevanje radi razonode ili radi stjecanja imetka haram i o tom pitanju nema razilaenja. Ibn 'Abidin, u djelu El-Munteka kae: "ena koja je nariui ili svirajui bubanj ili svirale stekla imetak, duna je da ga vrati njegovim vlasnicima ukoliko bude znala ko su oni, u protivnom, taj imetak, podijelit e kao sadaku. A ako ona ne bude traila da joj plate, onda taj imetak pripada njoj." 253 El-Maverdi kae: "El-muhtesib (onaj koji nareuje dobro i zabranjuje loe), duan je da zabranjuje stjecanje imetka putem vraanja i muzike i treba kazniti zbog toga onoga ko imetak daje (u tu svrhu), kao i onoga koji ga uzima." 254
Pjevanje uz muzike instrumente

Pjevanje moe pratiti sviranje zabranjenog muzikog instrumenta, ali moe biti i bez njegove pratnje. Ako pjevanje ne bude uz pratnju bilo kakvog muzikog instrumenta, islamski uenjaci razilaze se o propisu u vezi s tim, kao to je detaljno navedeno pod pojmom istima'un.
253 254
Reddu-l-Muhtar 5/34, 4/382; El-Fetava-l-Hindijje, 5/349. Ahkamu-s-Sultanijje, Maverdijj str.258; Mugni-l-Muhtad, 4/192; Haijetu-l-Kal'jubi, 4/205.
- 120 -
Ako pjevanje prati sviranje zabranjenog muzikog instrumenta, hanefije, malikije, hanbelije i veina afija smatraju da je to zabranjeno (haram). Drugi dio afija smatra da zabranjen je muziki instrument, a da je pjevanje pokueno.255
Sluanje muzikih instrumenata

Islamski pravnici smatraju da sluanje zabranjenih muzikih instrumenata haram je, kao i sjedenje (na mjestima) u prostoru u kojem se svira. Malik kae: "Smatram da ovjek treba napustiti sijelo gdje se za svirku koriste keber, svirale i drugi muziki instrumenti."256 Asbeg kae: "Neki ovjek pozvao je Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu na svadbu (velimu).Po dolasku zauo je muziku i nije uao.(ovjek) ga upita: "ta ti je?" "uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da veli: "Onaj ko povea broj ljudi (svojim prisustvom), i on je njihov. Onaj ko bude zadovoljan onim to ljudi rade, sauesnik je u onome ta rade." 257 Neki islamski pravnici tvrde da onaj ko slua zabranjene muzike instrumente grenik je (fasik). Ibnu-l-Kajjim kae: "Lutnja, tambura i drugi muziki instrumenti haram su, a onaj ko ih slua je grenik (fasik)." 258
255
Fethu-l-Kadir, 6/36; Mevahibu-d-Delil, 6/153; Revdatu-t-Talibin, 11/228; Mugni-l-Muhtad, 4/428; Keafu-l-Kina 6/422; Haijetu-dDumel, 5/380-381; Nihajetu-l-Muhtad, 8/281. 256 Reddu-l-Muhtar, 5/221; Mevahibu-d-Delil, 6/8; Revdatu-t-Talibin, 11/228; Keafu-l-Kina, 5/183. 257 Hadis: "Onaj ko povea broj ljudi (svojim prisustvom), on je njihov", navodi Ibn Hader u djelu El-Metalibu-l-'Alijje, 2/42, i kae da ga navodi Ebu Ja'la. Verifikator tog djela prenosi od El-Busirijja da je on za lanac prenosilaca tog hadisa rekao da je prekinut (munkati'). 258 Igasetu-l-Lehefan min Mesajidi--ejtan, 1/248.
- 121 -
Svjedoenje muziara (onog koji svira) i onoga koji slua muzike instrumente
Islamski pravnici smatraju da ne prima se sjedoenje muziara (onoga koji svira) i onoga koji slua zabranjene muzike instrumente, poput svirala, tambura i mnogih drugih muzikih instrumenata 259.
Lijeenje putem sluanja muzikih instrumenata

afije smatraju da dozvoljeno je lijeenje sluanjem zabranjenih muzikih instrumenat a iz nude. Er-Remli kae: "Ukoliko bi dva pouzdana lijenika rekla da bolesniku ne koristi nita drugo do sluanje lutnje, onda e se postupiti po njihovim rijeima, poput lijeenja onim to je neisto, jer se u njemu nalazi alkohol." Na to je mislio El-Halimi kad rekao je: "Dozvoljeno je sluanje muzikog instrumenta ako koristi prilikom bolesti (radi lijeenja), tj. onome ko ima takvu bolest 260 i nema mu drugog lijeka do sluanja muzikih instrumenata." 261 E-ibramlisi kae: "Muziki instrument dozvoljeno je koristiti ako pouzdan doktor obavijesti bolesnika da se nee izlijeiti ukoliko ne bude sluao muziki instrument, a u tom momentu ne bude nikakav drugi instrument osim zabranjenog." 262
259
Ed-Durru-l-Muhtar bi Hamii-r-Reddi-l-Muhtar, 4/382, erhu-l-Kebir ve Haijetu-d-Desuki, 2/166,167, erhu-l-Hirei, 7/178, Haijetu-ihabi-r-Remli bi Hamii Esna-l-Metalibi, 4/242, Keafu-l-Kina, 6/424 260 Pod tim misli se na psihika oboljenja. Ta terapija danas se primjenjuje u nekim duevnim bolnicama. (op. prev.) 261 Nihajetu-l-Muhtad, 8/281. 262 Haijetu--ibramlisi me'a Nihajeti-l-Muhtad, 3/385.
- 122 -
Hanbelije kau: Zabranjeno je lijeenje putem slu anja muzike. To je zabranjeno zbog openitosti Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Nemojte se lijeiti onim to zabranjeno je." 263,264
Oporuka o koritenju bubnja (doboa)

afije i hanbelije smatraju da ako neko oporui da koristi se bubanj (dobo) i posjeduje: - bubanj koji koristi se prilikom sviranja i ne moe se upotrijebiti za neto to je dozvoljeno - i bubanj koji dozvoljeno je korisiti poput ratnog doboa koji koristi se za zastraivanje (neprijatelja) - ili bubanj (dobo) koji koriste hadije da bi oglasile pokret ili odmor i sl., osim zabranjene kube, onda se oporuka odnosi na ono to dozvoljeno je kako bi bila ispravna, jer se pretpostavlja da je on time elio postii nagradu (sevap), a ona se postie na osnovu onoga to ne utjee na ispravnost oporuke. Ako se ona moe odnositi na ono to dozvoljeno je, onda se nasljedniku daje izbor (da izabere ono to je dozvoljeno od tih bubnjeva). Ukoliko bude posjedovao samo bubnjeve za koje nije ispravna oporuka, onda se ona ponitava. Ako bi oporuio (nekome da mu pripada) bubanj koji koristi se za svirku (muziku), oporuka se ponitava, jer to je grijeh, osim u sluaju da se moe korisititi za rat, prilikom putovanja hadija ili u neku drugu dozvoljenu i korisnu svrhu.
263 264
Keafu-l-Kina', 2/76. Hadis: "Nemojte se lijeiti onim to zabranjeno je.", biljei Ebu Davud, 4/207, kao hadis koji prenosi Ebu-d-Derda'. El-Munavi u djelu Fejdu-l-Kadir, 2/216, kae: "U lancu prenosilaca ovog hadisa se nalazi Isma'il ibn 'Ajja. U vezi s njim ima nekih prigovora."
- 123 -
U tom sluaju moe se korigovati oporuka tako da bude validna (punovana) i obuhvati ono to ona sadri, bez obzira da li taj bubanj bio u obliku u kojem jest ili nakon izmjene bude nosio ime bubnja. Ukoliko se (bubanj) ne bi mogao prilagoditi ni na koji drugi nain osim tako da se vie ne zove bubanj, onda se oporuka ponitava (smatra nevaeom). 265 Hanbelije kau: Ako oporui (nekome) def, oporuka je ispravna, jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Oglasite ovaj brak i udarajte u def tim povodom." 266 Nije ispravna oporuka (kojom se nekome ostavlja) svirala, tambura, kastanjete, niti lutnja, jer to se koristi za zabranjeno sviranje, bez obzira da li se na tim instrumentima nalazile ice ili ne, jer su ti instrumenti spremni za upotrebu u ono to predstavlja grijeh za razliku od drugih instrumenata. To je skoro kao i da imaju ice. 267
Prodaja muzikih instrumenata

Prodaja zabranjenih muzikih instrumenata za malikije, afije, hanbelije, Ebu Jusufa i Muhammeda 268, a takva je i fetva hanefija, zabranjena je (haram), poput tambure, kastanjeta, svirala, rebabe i lutnje, 269 zbog toga to Ebu Usama, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
265
Nihajetu-l-Muhtad, 6/52; Mugni-l-Muhtad, 3/46; El-Mugni, 6/152153. 266 Hadis: "Oglaavajte brak", ranije je navedeno ko ga biljei. 267 El-Mugni, Ibn Kudame, 6/153. 268 Ebu Jusuf i Muhammed su Ebu Hanifini, rahimehullah, uenici. (op. prev.) 269 Reddu-l-Muhtar, 5/134; E-erhu-s-Sagir, 3/22; Mugni-l-Muhtad, 2/11; Nihajetu-l-Muhtad, 3/383; Keafu-l-Kina', 3/155; El-Hisbe, Ibnu-l-Ihvea, str. 89.
- 124 -
"Allah me je poslao kao milost i uputu svjetovima i naredio mi da unitim (iskorijenim) svira le, harfe i muzike instrumente. Nije dozvoljena njihova prodaja, niti njihovo kupovanje, niti pouavanje tome, niti trgovanje time, a korist od njih haram je pjevaicama." 270 Prema jednom afijskom miljenju ispravna je prodaja zabranjenih muzikih instrumenata ako se njihovi komadii (nakon lomljenja) smatraju imetkom, jer se u tom sluaju moe oekivati neka korist od toga, tj. od tih krhotina (dijelova) koje imaju vrijednost, kao to je ispravna prodaja drebeta, mada od njega u tom trenutku nema koristi. 271 Ebu Hanife smatra dozvoljenom prodaju muzikih instrumenata, jer oni predstavljaju imetak koji ima vrijednost. Oni se mogu koristiti u neto drugo mimo muzike, poput ropkinje pjevaice, tako da obavezna je (da se isplati) njena vrijednost mada nije ispravno to zbog ega se prodaje. 272 to se tie dozvoljenih muzikih instrumenata, poput nefira i doboa koji ne spadaju u tamburine, njihova prodaja dozvoljena je. 273
Iznajmljivanje muzikih instrumenata

Islamski pravnici smatraju da nije dozvoljeno iznajmljivanje zabranjenih muzikih instrumenata, jer svrha (korist) u koju se upotrebljavaju nije dozvoljena, pa je tako haram da se uzima novana nadoknada za njihovo iznajmljivanje. Naime, uvjet da bi iznajmljivanje bilo ispravno je da korist (koja se postie iznajmljivanjem) bude dozvoljena.
270 271
Hadis: "Allah me je poslao" ve je ranije prethodilo ko ga biljei. Mugni-l-Muhtad, 2/12; Haijetu-d-Dummel, 3/27. 272 Reddu-l-Muhtar, 5/134-135. 273 Haijetu-d-Dummel, 3/27.
- 125 -
Po jednom malikijskom miljenju dozvoljeno je njihovo iznajmljivanje za svadbe, ali je ispravnije miljenje da je to zabranjeno. to se tie muzikih instrumenata koji nisu zabranjeni, dozvoljeno je njihovo iznajmljivanje. 274
Posuivanje muzikih instrumenata

Islamski pravnici smatraju da je jedan od uvjeta (arta) u vezi s onim to se posuuje, da treba biti dozvoljena svrha u koju se (posuena stvar) koristi. Nije dozvoljeno posuivanje (neega) to se ne koristi u erijatski dozvoljenu svrhu, poput zabranjenih muzikih instrumenata.
Unitavanje muzikih instrumenata

Islamski pravnici smatraju da dozvoljene muzike instrumente nije dozvoljeno unitavati, niti lomiti, nego je to zabranjeno (haram). to se tie zabranjenih muzikih instrumenata, oni nemaju vrijednost prilikom pravljenja, niti zbog svrhe u koju se prave i dunost (vadib) je da se unitavaju, 275 na osnovu onoga to prenosi Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Poslan sam da unitim sviralu i dobo" 276, kao i zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Allah mi je
274
Durru-l-Muhtar, 5/34; Fetava-l-Bezazijje me'a-l-Fetava-l-Hindijje, 5/41; erhu-s-Sagir, 4/10-11; Haijetu-d-Desuki, 4/18; El-Muhezzeb, 1/394; Mugni-l-Muhtad, 2/335; Keafu-l-Kina', 3/559. 275 Ed-Durru-l-Muhtar, 5/135; Tekmiletu Fethi-l-Kadir, 7/405; erhu-lMuhalla ve-l-Kal'jubi, 3/33; Keffu-r-Ru'a'i 'an Muharremati-l-Lehvi ve-s-Sema'i, 1/12; El-Mugni ve--erhu-l-Kebir, 5/446; Igasetu-lLehefan min Mesajidi--ejtan, 1/248. 276 Hadis: "Poslan sam da unitim sviralu i dobo", biljei Ibn Devzijj u djelu Telbisu-l- Iblis, str. 323. Ibn Hader u djelu Et-Tehzib, 56/51, ukazuje na slabost ove predaje hadisa.
- 126 -
naredio da iskorijenim (unitim) pjevaice i muzike instrumente." 277 afije pojanjavaju nain unitavanja muzikih instrumenata, pa kau: Najispravnije je da se oni u potpunosti ne lome, jer je mogue da se izmijeni njihov oblik tako da se sauva dio imetka. Vladar ima pravo da (naredi da se u potpunosti unite) za kaznu i opomenu. Oni se rastavljaju tako da ponovo budu dijelovi kao prije njihovog sastavljanja kako bi se time sprijeilo da budu muziki instrumenti i da imaju oblik muzikih instrumenata koji je zabranjen. Drugo miljenje u afija, nasuprot ispravnijem, je da se oni ne moraju u potpunosti rastaviti, nego samo u onolikoj mjeri koliko je dovoljno da se ne mogu upotrebljavati kao muziki instrumenti. Nije dovoljno samo ukloniti ice, jer su one odvojene (tj. zaseban dio). Tree miljenje je da se oni lome sve dotle dok vie nikako ne mognu upotrebljavati se kao zabranjeni muziki instrumenti. afije navode da se muziki instrumenti koji su u zimija278 ne unitavaju, jer njemu je dozvoljeno da se koristi njima, osim u sluaju da bude uzrok da ih uje onaj ko nije u njihovoj kui, tj. u njihovoj mahali, ukoliko se nalaze meu muslimanima. Ako budu sami u nekom gradu, tj. u gradu u kojem nema muslimana, onda nee biti uznemiravani. 279
277
Hadisu: "Allah mi je naredio da iskorijenim (unitim) pjevaice i muzike instrumente", u petom paragrafu ve je prethodio hadis slian po znaenju. 278 Nemusliman u islamskoj dravi. (op. prev.) 279 Mugni-l-Muhtad, 2/285; Nihajetu-l-Muhtad, 5/166-168; Haijetu-lKal'jubi, 3/33.
- 127 -
Nadoknada za muzike instrumente

Islamski pravnici smatraju da muzike instrumente, poput vojnog doboa i defa ija upotreba dozvoljena je prilikom svadbe, zabranjeno unitavati i da treba nadoknaditi njihovu vrijednost ako ih neko slomi ili uniti. afije, hanbelije, Ebu Jusuf i Muhammed smatraju da ovjek nije nita duan ukoliko uniti zabranjene muzike instrumente, jer je njihova korist (svrha u koju se koriste) zabranjena, a ono to je zabranjeno ne nadoknauje se. Pored toga, dunost (vadib) je da ih unitava onaj ko je to u stanju. 280
Kraa muzikih instrumenata

Islamski pravnici razilaze se u vezi sprovoenja erijatske kazne nad onim ko ukrade zabranjene muzike instrumente ili neke druge. Hanefije i hanbelije, a to je ujedno i ispravnije miljenje u afijskom mezhebu, smatraju da se ne odsijeca ruka onome ko ukrade muzike instrumente, ali se razilaze u obrazloenju toga kao i razlogu zbog kojeg mu se ne odsijeca ruka. Hanefije kau: Nema odsijecanja ruke prilikom krae svih zabranjenih muzikih instrumenata, jer po Ebu Jusufu i Muhammedu E-ejbaniju oni nemaju vrijednosti, argumen-tujui to time da onaj koji ih uniti nije duan da nadoknadi tetu. Prema Ebu Hanifi, je obavezna nadoknada tete onome ko ih uniti poto oni predstavljaju imetak koji ima vrijednost, (u ovom sluaju) mogue je da je onaj koji ih je uzeo (tj. ukrao) uradio to s namjerom da ih polomi (uniti), te je to sumnja na
280
Reddu-l-Muhtar, 5/135; Tekmiletu Fethi-l-Kadir, 7/405; Nihajetu-lMuhtad, 5/166-168; Mugni-l-Muhtad, 2/285; El-Mugni ve--erhu-lKebir, 5/445-446.
- 128 -
osnovu koje se otklanja izvravanje kazne za krau, tj. odsijecanje ruke. Razilaze se o pitanju ratnog doboa (bubnja), pa tako jedni smatraju da se odsijeca ruka kradljivcu, jer to predstavlja imetak koji ima vrijednost i ija svrha nije zabava (muzika), pa samim tim ne predstavlja muziki instrument. Es-Sadru--ehid odabrao je miljenje, a ono je najispravnije, da nije dunost da mu se odsijee ruka, jer taj dobo moe se upotrijebiti i kao muziki instrument, mada ima drugu svrhu, tj. kao to je pogodan da se koristi prilikom bitke, isto tako se moe koristiti i prilikom sviranja. Ta mogunost- da se koristi prilikom sviranja- sumnja je koja otklanja kaznu odsijecanja ruke. 281 Hanbelije kau: Nema odsijecanja ruke za krau muzikog instrumenta poput tambure, frule (svirale) i flaute, makar to dostizalo vrijednost (nisaba) zbog kojeg se odsijeca ruka, jer je muziki instrument po idma'u grijeh, pa se zbog krae tog instrumenta ne odsijeca ruka, poput (krae) alkohola. Isto tako, ne odsijeca se ruka zbog (skupocjenih) ukrasa koji se nalaze na muzikom instrumentu, makar dostizali vrijednost zbog koje se odsijeca ruka, jer je on povezan s onim zbog ega se ne odsijeca ruka i ide uz njega pa slii drvetu. 282 afije koje zastupaju miljenje suprotno ispravnijem to opravdavaju rijeima da je Zakonodavac dao ovlast (slobodu) da se slome (unite) zabranjeni muziki instrumenti, poput tambure, frule i dr., ali je otklanjanje grijeha na lijep nain
281
Fethu-l-Kadir ve erhu-l-'Inaje 'ale-l-Hidaje bi Hamii Fethi-l-Kadir, 4/232; Ed-Durru-l-Muhtar bi Hamii Reddi-l-Muhtar, 3/198. 282 Keafu-l-Kina', 6/130-131.
- 129 -
preporueno. Zbog toga to predstavlja sumnju koja utjee da se ne izvri kazna odsijecanja ruke. 283 Malikije, a to je ujedno i ispravnije miljenje afija, smatraju da se ne odsijeca ruka zbog krae tambure, lutnje, frule (svirale) i drugih zabranjenih muzikih instrumenata, osim u sluaju da oni, nakon to budu polomljeni (uniteni), tj. nakon to se lomljenjem izmijeni njihov oblik i izgubi njihova svrha, dostignu vrijednost zbog koje se odsijeca ruka, jer je kradljivac tada, ukrao imetak koji se uva
284
Pozivanje u islam putem muzike

Pitanje:
Mi ivimo u Engleskoj. U privatnim kolama tokom raspusta predajemo vjeronauku i arapski jezik djeci koja dolaze iz Indije, Pakistana, Jemena i drugih zemalja. Ta djeca u dravnim kolama ue muziko i likovno radi zainteresovanosti, te kako bi im to pomoglo da razumijevaju i duhom budu prisutni. Kada dou u nae islamske kole tokom raspusta i ne nau te stvari koje ih primamljuju, oni ih onda izbjegavaju. Da li je dozvoljeno da koristimo muzike instrumente prilikom izvoenja ilahija radi te djece, kao to je djeci dozvoljeno da se igraju igrakama i lutkama kako bi se pridobila da pohaaju ove islamske kole i pouila svojoj vjeri?
283 284
Mugni-l-Muhtad, 4/160; Esna-l-Metalib, 4/139. Fetava Ledneti-d-Daimeti li-l-Buhusi-l-'Ilmijje ve-l-Ifta', 12/184-186; sabrao i priredio: ejh Ahmed ibn Abdur-Rezzak Ed-Duvej, Daru-lBulunsijje, Er-Rijad, 1421./2000.
- 130 -
Odgovor: Nije dozvoljena upotreba muzikih instrumenata, niti prilikom izvoenja ilahija, niti neeg drugog, niti u edukaciji, niti van toga, shodno rijeima Uzvienog: Ima ljudi koji
kupuju prie za razonodu, da bi, ne znajui koliki je to 285 grijeh, s Allahova puta odvodili...
Kao i zbog hadisa koji biljei Buharija od Abdu-rRahmana ibn Gunma el-E'arija koji kae: "Priao mi je Ebu Amir ili Ebu Malik el-E'arijj, a tako mi Allaha nije slagao, da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: "U mom ummetu e biti ljudi koji e ohalaliti blud, svilu, alkohol i muzike instrumente." Ti ljudi e se sklonuti u podnoje velikog brda (planine), (oban) e ujutro putati na pau njihovu stoku i naveer je vraati. Doi e im neko ko je muhta, pa e mu rei: Doi sutra! Te noi Allah e ih unititi i sruiti to brdo na njih. One koje tom prilikom ne uniti, pretvorit e u majmune i svinje i tako e ostati sve do Sudnjeg dana." 286 Meutim, njih treba privlaiti lijepim ilahijama u kojima nema nita zabranjeno, prikladnim nagradama i drugim to je privlano i poticajno i u emu nema nita zabranjeno.
285 286
Kur'an, sura Lukman, 6. Biljee ga Buharija, 6/243 (kao mu'allek), Ebu Davud 4/319, hadis br. 4039; Ibn Hibban 15/154, hadis br. 6754; Et-Taberanijj u djelu ElMu'demu-l-Kebir, 3/282, hadis br. 3417; El-Bejhekijj u Sunenu, 3/272, 10/221. Ibn Hader naveo je kompletan sened ovog hadisa do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u djelu Tagliku-t-Ta'lik 'ala Sahihi-l-Buharijj, 5/17 i nakon toga. V. Fethu-l-Bari, 10/51, hadis br. 5590; Tehzibu-s-Suneni Ebu Davud, Ibnu-l-Kajjimov, 5/270-272.
- 131 -
Allah, subhaneh, Svojim robovima nije zabranio nita, a da kao zamjenu za to nije dao neto to je halal (dozvoljeno) i dostupno, kao to Uzvieni kae: a onome koji se Allaha
boji, On e izlaz nai.
287
I kae Uzvieni: A onome ko se Allaha boji, On e sve

to mu treba uiniti dostupnim.
288
Molimo Allaha da nas pomogne u onome ime je On zadovoljan i u emu je dobro za Njegove robove. Od Allaha dolazi pomo. Neka je salavat i selam na naeg vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu porodicu i njegove drugove.
Stav islama o poeziji i pjesmi

Pitanje:
289
Kakav je stav islama o poeziji? Da li je pjesma u kojoj se spominje Allahovo ime i prilikom koje se koriste defovi u naoj zemlji dozvoljena? Koja je poezija dozvoljena, a koja zabranjena? Odgovor: Ako poezija sadri la, irk, upotrebu muzikih instrumenata, besraman govor ili poticanje na zlo i sl., zabranjena je. Ako sadri poziv ka dobru, vjerskim mudrostima, potpomaganju istine i sl., onda je ona propisana (dozvoljena). Ukratko, propis o poeziji ograniava se na ono to ona sadri.
287 288
Kur'an, sura Et-Talak, 2. Kur'an, sura Et-Talak, 4. 289 Fetava Ledneti-d-Daimeti li-l-Buhusi-l-'Ilmijje ve-l-Ifta', 12/186-187, sabrao i priredio: ejh Ahmed ibn Abdur-Rezzak ed-Duvej, Daru-lBulunsijje, Er-Rijad, 1421./2000.
- 132 -
Meutim, upotreba defa dozvoljena je samo enama prilikom svadbe kako bi se brak oglasio, a isto tako i prilikom bajrama i to samo za ene. Od Allaha dolazi pomo. Neka je salavat i selam na vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe.
Da li se moe primiti islam i potom sluati muzika? 290

Pitanje: Moj nastavnik kranin je. On eli primiti islam, ali postoje dva razloga koja ga spreavaju, kao to kae: prvi je to on voli da slua muziku, a islam to zabranjuje, a drugi je to mnogo voli svoju majku koja je asna sestra i ako primi islam to e je razljutiti i nee mu ostaviti nasljedstvo. Odgovor: Nevjernici su, naravno, materijalisti. Oni razmiljaju samo o dunjaluku. Spomenuti se ustruava (primiti islam) zbog muzike i nasljedstva, a moe vjeno ostati u Vatri. Izlae se vjenom boravku u Dehennemu. Dunost mu je da primi islam. Savjetuj ga (rijeima): "Primi islam, brate, makar sluao i muziku. Sluanje muzike je grijeh, ali to da ostane kranin je veliki kufr zbog ega e, ako umre kao nevjernik, ostati vjeno u Dehennemu. to se nasljedstva tie, ako eli sakriti svoj islam od majke i ne eli je obavijestiti, to nije nikakav problem, jer nisi duan pred njom da izjavi da si musliman." Zatim ga podsjeti na to da je budui svijet bolji od ovoga.
290
Pitanje i odgovor preuzeti su s predavanja pod naslovom Bejan fi 'Umreti Ramadan koje je odrao ejh Muhammed ibn Salih elMuneddid (audiozapis).
- 133 -
Postepeno ostavljanje muzike

Pitanje:
291
ta mislite o onome ko u svome autu i svojoj kui dri islamske kasete i kasete s muzikom, pa ponekad slua jedne, a ponekad druge? Navedite mi nain kako da se udaljim od pjesama, malo pomalo. Odgovor: Nema malo pomalo! ta misli da se zapali? Hoe li svome prijatelju rei: "Gasi me malo pomalo", ili e rei: "Pospi me vodom i udalji od vatre"? Ti sada pjeva. To je put do (dehennemske) vatre. Hou li te odvraati malo pomalo, ili te odmah u potpunosti udaljiti s tog puta? Nema malo pomalo, brate. to prije se pokaj Allahu, bez odlaganja (bez postepenosti). Nije uredu da slua muziku i Kur'an. Ibnu-l-Kajjim kae: "Ljubav prema Kur'anu i ljubav prema muzici ne mogu se spojiti (tj. biti zajedno) u ovjekovom srcu." U hadisu koji prenosi Ibn Mes'ud, hadis je merfu', dok neki kau da je mevkuf, stoji: "Nee se spojiti (biti zajedno) ljubav prema Kur'anu i ljubav prema muzici u srcu vjernika." Onaj ko to spaja, on hoe da pjeva i da slua islamske kasete i na kraju, ta e prevladati? Pjesme, zbog toga to Kur'an ne ulazi u srce koje je pokvareno. Kur'an je ist. Kad bi donio neist i miris i spojio ih, to dvoje ne mogu biti zajedno. Miris bi se izgubio. Ne moe to dvoje zajedno. Istina ne moe ivjeti uz neistinu. Ne moe to dvoje u jednu posudu, kao to neki ljudi kau: "Malo srce, malo tvoj Gospodar." To je irk!
291
Pitanje i odgovor preuzeti s predavanja pod naslovom Lev Ennellahe Hedani, koje je odrao ejh Se'id ibn Musfir (audiozapis).
- 134 -
Nema tu "malo srce, malo tvoj Gospodar", nego sve vrijeme treba da bude posveeno Allahu, jer Allah poruuje:
Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj i smrt moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, Koji 292 nema sauesnika."
Sve vrijeme treba biti posveeno Allahu. Namaz radi Allaha, jedenje jedem radi Allaha; spavanje spavam radi Allaha; buenje budim se radi Allaha; posao u uredu radi Allaha; uenje - radi Allaha; odlazak u ariju radi Allaha; gledanje radi Allaha, razmiljanje, sve u ivotu radi Allaha! Ibn Mes'ud kae: "Ja se nadam Allahovoj nagradi i dok spavam i dok sam budan." to se tie komadanja vjere, malo srce, malo tvoj Gospodar, malo klanjaj, malo pjevaj, i odvrati me malo pomalo, kao to ti kae, to nije u redu. Nije ti dozvoljeno, brate muslimanu, koji slua muziku da spaja to i islamske kasete. Savjetujem ti da se pokaje Allahu. Sakupi te loe kasete iz kue i automobila i odnesi ih u islamski studio i zamijeni za druge. Sluaj Allahov govor i hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer ustrajavanje u grijehu je pogreno. Krajnje pogreno. Tako te ejtan zavodi muzikom. Uzvieni Allah kae: I zavodi glasom svojim koga
moe.
293
ta je to ejtanov glas? To je muzika. To je ovo. Ona poinje od ejtana, a kraj joj je - srdba Milostivog.
292 293
Kur'an, sura El-En'am, 162-163. Kur'an, sura El-Isra', 64.
- 135 -
Upotreba muzikih melodija u mobitelu294

Pitanje: Da li ima sumnje u vezi s koritenjem mobilnog telefona u kojem su snimljene muzike melodije? Da li se te melodije smatraju muzikom ili ne? Pravo da kaem, ja se mogu kloniti toga koristei mobilni telefon u kojem se ajet upotrebljava kao zvuk za zvono. Odgovor: Hvala Allahu. Podeavanje mobitela da koristi muzike melodije runo je i zabranjeno, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio muzike instrumente rekavi: "U mom ummetu bit e ljudi koji e oha laliti blud, svilu, alkohol i muzike instrumente" 295 Dokaz da su muziki instrumenti zabranjeni, moe se izvui iz dvije naznake, spomenute u hadisu: A: Poslanikove rijei: "ohalaliti" jasno ukazuju da se ono to je loe, a u ta spadaju i muziki instru menti, zabranjeno po islamu, te e ih neki ljudi ohalaljivati, B: muziki instrumenti spominju se i uz drugo to je kategoriki i nedvosmisleno zabranjeno, kao to su blud i alkohol. Da muziki instrumenti nisu zabranjeni, ne bi bili spominjani u tom kontekstu. 296 ejhu-l-islam (Ibn Tejmijje), rahimehullah, kae: "Ovaj hadis, upuuje na zabranjenost muzikih instrumenata (elme'azif).
294
www.islam-qa.com: Istihdamu Negematin Musikijjetin fi-l-Hatifi -dDevval, pitanje br. 47407. 295 Biljei ga Buharija, hadis br. 5590. 296 ejh El-Albanijj, Es-Silsiletu-s-Sahiha, 1/140-141, uz manje izmjene.
- 136 -
El-me'azif, prema lingvistiarima oznaava muzike instrumente. Taj naziv obuhvata sve muzike instrumente." 297 Moe se izbjei koritenje zabranjenih muzikih melodija tako da se mobitel podesi na obino zvono i sl., ono to ne spada u muzike melodije. Stalna komisija za izdavanje fetvi (u S. Arabiji), upitana je o muzikim melodijama u mobitelu, pa je odgovorila: "Nije dozvoljeno koritenje muzikih melodija u mobitelu, niti u drugim ureajima 298, jer je sluanje muzikih instrumenata zabranjeno (haram), na to upuuju dokazi iz Kur'ana i sunneta. One se mogu zamijeniti koritenjem obinog zvona (telefona). Allah je Taj Koji pomae." 299 Onaj koji je postavio spomenuto pitanje naveo je da moe podesiti telefon na uenje kur'anskog ajeta. Najbolje bi bilo da to ne radi, jer postoji bojazan da je to vid omalovaavanja Kur'ana. Uzvieni Allah, objavio je Kur'an da bude knjiga upute onome to je najispravnije, tako da se ona ui, o njoj se razmilja i po njoj postupa, a ne da bude sredstvo za upozoravanje (telefonski poziv i sl.). Onome koji je postavio navedeno pitanje dovoljno je da podesi mobitel na obino zvono. A Allah najbolje zna.
Stalna komisija za nauna istraivanja i izdavanje fetvi lan: Abdullah ibn Gudejan zamjenik predsjednika komisije: Abdur-Rezzak 'Afifi predsjednik: Abdul-Aziz ibn Abdullah ibn Baz
297 298
Medmu'u-l-Fetava, 11/535. Poput kompjutera i sl. (op. prev.) 299 Medelletu-d-Da'va, br. 1795, str. 42.
- 137 -
Zavrna rije
Brate muslimanu i sestro muslimanko! Imali ste priliku na prethodnim stranicama da se upoznate s propisom o muzici i onim to je u vezi s tim. Svjesni smo da ovo djelo nije savreno, uostalom savrenstvo pripada samo Allahu. Postoji mnogo predavanja, lanaka i knjiga koje govore o ovoj temi. Trudili smo se da predstavimo ono najbitnije i najzanimljivije to bi svaki musliman i muslimanka trebalo da znaju u vezi s muzikom. Prvenstveni cilj jeste, da muslimane upozorimo na ono to je loe, kako bi se toga klonili. Uostalom, to nam nareuje Allah, subhaneh, kad kae: I neka meu vama bude onih
koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla 300 odvraati, - oni e ta ele postii.
Ako bi zapostavili nareivanje dobra i odvraanje od loeg, onda bi sami bili odgovorni za posljedice koje mogu uslijediti. Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, vi ete nareivati dobro i odvraati od zla, ili e Allah uskoro poslati Svoju kaznu na vas, pa ete Ga poslije toga moliti, a On vam se nee odazvati." 301 Smatramo da ima dosta iskrenih muslimana koji su eljni da izvravaju ono to im je Allah naredio i da se klone onoga to im je On zabranio, ali poesto nisu upueni u vjerske propise, tako da zapadnu i u neke harame.
300 301
Kur'an, sura Al Imran, 104. Prenosi Tirmizija i kae da je hadis hasen.
- 138 -
Zbog toga je dunost onih koji su studirali vjerske znanosti i uenih, da te ljude upute, a ukoliko to ne bi uinili bili bi greni. Znanje koje Allah daje nije samo blagodat, nego i obaveza. Oni kojima je Allah dao znanje i uputio ih u propise vjere, trebalo bi da imaju na umu injenicu da e prva osoba, na Sudnjem danu, koja e biti baena u Dehennem biti UENJAK! Ne neuki ovjek, nego - UENJAK! 302 Zato, praktikovanjem znanja i upuivanjem ljudi treba da dokae istinitost i iskrenost svoje tvrdnje da je znanje traio samo ALLAHA radi! Svjestan sam injenice da e ova knjiga prvo dospjeti u ruke onih koji ne sluaju muziku, i zato ovom prilikom upuujem apel onima do kojih ova knjiga doe, a Allah im je dao imetak i mogunost, da kupe jo koji primjerak i poklone ga onima koji se bave muzikom ili je sluaju. Moda Allah da, da oni, nakon toga, ostave ono to im je Allah zabranio. Samim tim, onaj koji je toj osobi poklonio ovu knjigu, ako Bog da, imat e nagradu za to, a uz to, biti e od onih
302
Ebu Hurejre, , prenosi da je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da veli: "Na Sudnjem danu, prvo e biti presueno ovjeku koji je poginuo kao ehid na Allahovom putu. Allah e mu pokazati sve blagodati, ovjek e ih potvrditi, pa e ga Allah upitati: ta si uinio s blagodatima? Borio sam se na Tvome putu dok nisam poginuo, odgovorit e. Lae! Borio si se da kau: Kako je hrabar!- I eto, rekli su, rei e Allah. Zatim e narediti da ga naglavake bace u dehennemsku vatru. I ovjekauenjaka, koji je poduavao druge i mnogo uio Kur'an, Allah e podsjetiti na sve blagodati, a on e ih potvrditi i Allah e ga zapitati: to si uinio s blagodatima? U Tvoje ime sam uio, poduavao druge i uio Kur'an!, rei e on. Lae! Uio si nauku da ti drugi kau: Mnogo ui!I eto, hvalili su te!, rei e Allah. Zatim e zapovijediti da ga naglavake bace u Dehennem." (Muslim)
- 139 -
koji nareuju dobro i zabranjuju zlo. Zatim, ova knjiga o muzici trebalo bi da predstavlja samo jednu u nizu knjiga koje se bave odreenom tematikom. U planu je i knjiga koja bi govorila o duhanu, tj. "Stav islama o duhanu". Osim toga, ima jo nekih tema koje sam mislio zasebno obraditi, ako Allah da, kao to su blud, prostitucija, mito i sl. Koliko u u tome uspjeti, Allah najbolje zna. Ako to i ne uspijem, nadam se da e Allah olakat nekom, da nastavi tamo gdje sam ja stao. Isto tako, nadam se da e muslimani postati svjesniji kad se radi o nareivanju dobra i zabranjivanju zla i meusobno se u tome pomagati, jer Allah, subhaneh, kae: Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i
estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte 303 se Allaha, jer Allah strano kanjava.
Kad sam traio izdavaa koji bi tampao ovu knjigu, mnogi od onih kojima sam ovo djelo ponudio, sustezali su se. Jedni su to pravdali time, da to nije komercijalni projekat, drugi su nalazili drugi izgovor, itd. Ma kakav izgovor imali, rezultat je bio isti: niko nije prihvatio da tampa ovo djelo. Zbog toga sam bio prinuen da ovo djelo ponudim nekim osobama i dematima. Neki od njih nisu bili u mogunosti da to djelo tampaju zbog drugih projekata, ali su obeali da e se javiti ukoliko budu u mogunosti. Zahvaljujui Allahu d.., a zatim bratu, Ishaku Ahmetoviu, prof., ovo djelo na kraju, ipak, je dospjelo do ljudi koji su bili u mogunosti i htjeli da ga tampaju. Zato molim Allaha, s.v.t., da ih nagradi i u Dennet uvede. Molim Allaha da oprosti meni, mojim roditeljima i svim muslimanima. Munir Zahirovi, prof.
303
Kur'an, sura El-Maide, 2.
- 140 -
Sadraj
Predgovor ovom izdanju ....................................................... 5 Predgovor prevodioca ........................................................... 7 PRVI DIO UVOD Nazivi za muziku u Kur'anu, sunnetu i eseru ...................... Imena i nazivi koji se koriste za muziku i pjesmu ............... Duhovna muzika .................................................................. Ilahije s muzikom ................................................................. DRUGI DIO - PROPISI O MUZICI Predgovor ............................................................................. 18 Meddijev udio u djelu ......................................................... 19 Uvod ..................................................................................... 20 ET-TABERIJEVA BIOGRAFIJA Porijeklo i obrazovanje......................................................... Njegovi ejhovi i uitelji . ................................................... Et-Taberijevi uenici ........................................................... Njegove vrline ..................................................................... Et-Taberijeva nauna djela ................................................. Smrt ..................................................................................... Opis rukopisa ove knjige i njegova verifikacija .................. Djela o istoj temi .................................................................. ODGOVOR ONIMA KOJI VOLE DA SLUAJU MUZIKU Uvod ..................................................................................... Imam afija o onome ko slua muziku ................................ Imam Malik o muzici i onima koji je sluaju ...................... Imam Ebu Hanife o muzici . ................................................ - 141 30 31 32 34 22 23 24 24 25 26 27 28 10 11 15 16
Sumnje onih koji vole muziku ............................................. Kuranski dokazi o zabrani muzike ..................................... Dokazi u sunnetu o zabrani muzike ..................................... Prvi svira na Zemlji ............................................................ Jedan od uzroka kanjavanja naroda ................................... Troje spada u dozvoljenu vrste zabave ............................... Miljenja ashaba o muzici ................................................... Da li je muzika uzrok nastanka nifaka (licemjerstva) u srcu? .......................................................... Ibn Omerovo proklinjanje onih koji sviraju i sluaju muziku ............................................... Da li je proklet onaj ko svira? ............................................. Miljenja tabiina o muzici ................................................. Upozorenje plemenu Benu Umejje zbog muzike ............... Neki opisi muzike i njene posljedice .................................. Sumnje onih koji su zavedeni muzikom Odgovor na sumnje onih koji su zavedeni (muzikom) .. Dozvoljenost lijepe poezije . Najsevapnije je zaokupirati se Kuranom i spominjanjem Allaha ... Neki od predznaka Sudnjeg dana ... Komentar hadisa koji govori o ukraavanju Kurana (lijepim glasovima) .. Zabranjeno je gledanje u golobradog mladia (ovjeka) ........................................... Rijei tabiina u vezi gledanja u golobradog mladia (ovjeka) Oporuka Omera ibnu-l-Hattaba svome sinu .................... .. Primjeri skromnosti Omera ibnu-l-Hattaba .. Savjeti i mudrosti .... Neke posljedice prodrljivosti .... Zavrna rije
35 36 38 41 42 43 45 45 46 48 48 49 50 51 53 55 60 61 62 65 66 67 69 70 70 71
- 142 -
TREI DIO - HUTBA O MUZICI Poruka onima koji vole muziku ........................................... 72 ETVRTI DIO- PRILOZI Muzika kao profesija ............................................................ 88 Unajmljivanje radi (sviranja) muzike .................................. 89 Oporuka organizovanja svirke povodom svadbe ................. 89 Ugled (dostojanstvo) muziara i njegovo svjedoenje (na sudu) .......................................... 89 Ostavljanje vakufa pjevau (muziaru) ............................... 90 Pjevanje Kurana ................................................................. 91 Sluanje pjevanja ................................................................. 91 Pjevanje radi razonode ........................................................ 92 Pjevanje u dozvoljenim prigodama ..................................... 96 Sluanje hedva (poezije kojom se neko vrijea, napada ili ismijava) i nesiba (pjesme o ljubavi prema eni.. 99 Sluanje muzike .. 100 Sluanje defa i ostalih udarakih instrumenata ... 100 Sluanje frule i duhakih instrumenata .. 103 Propis (za koritenja muzikih instrumenata) .................... 104 Povod za zabranu nekih muzikih instrumenata ................ 105 Koji su muziki instrumenti dozvoljeni, a koji zabranjeni .................................................................. 106 Def .. 106 Kuba 112 Keber (veliki bubanj) i mizher 113 Druge vrste doboa ............................................................. 114 (Trana) frula (jera) ......................................................... 115 Udaranje palicama (kadib) ................................................. 116 Lutnja (ud) ..................................................................... 117 Kastanjete (saffakatani) .................................................... 118 Ostali iani instrumenti .................................................... 118 - 143 -
Pouavanje muzike ............................................................ Nabavka muzikih instrumenata ....................................... Zaraivanje putem (sviranja) muzikih instrumenata ...... Pjevanje uz muzike instrumente ..................... ................. Sluanje muzikih instrumenata ....................................... Svjedoenje muziara (onoga koji svira) i onoga koji slua muzike instrumente............................... Lijeenje putem sluanja muzikih instrumenata ............ Oporuka o koritenju bubnja (doboa) ............................. Prodaja muzikih instrumenata ........................................ Iznajmljivanje muzikih instrumenata ............................. Posuivanje muzikih instrumenata ................................ . Unitavanje muzikih instrumenata ................................. Nadoknada za muzike instrumente ................................. Kraa muzikih instrumenata .......................................... . Pozivanje u islam putem muzike ...................................... Stav islama o poeziji i pjesmi ........................................... Da li se moe primiti islam i potom sluati muzika?......... Postepeno ostavljanje muzike ........................................... Upotreba muzikih melodija u mobitelu .. ZAVRNA RIJE ............................................................ SADRAJ .........................................................................
119 119 120 120 121 122 122 123 124 125 126 126 128 128 130 132 133 134 136 138 141
- 144 -

Stav Islama o Muzici

Încărcat de

Informații document

Titlu original

Drepturi de autor

Formate disponibile

Partajați acest document

Partajați sau inserați document

Opțiuni de partajare

Vi se pare util acest document?

Este necorespunzător acest conținut?

Drepturi de autor:

Formate disponibile

Stav Islama o Muzici

Încărcat de

Drepturi de autor:

Formate disponibile

Naslov originala Er-Reddu limen Juhibbu-s-Semaa Autor:

ejhu-l-Islam- Ebu Tajjib et-Taberijj

Stav islama o muzici

Dodatak: - Poruka onima koji vole muziku ejh: Talal ed-Devserijj

preveo i priredio: Munir Zahirovi

Stav islama o muzici

Predgovor ovom izdanju

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Imena i nazivi koji se koriste za muziku i pjesmu

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

ET-TABERIJEVA BIOGRAFIJA Porijeklo i obrazovanje

Stav islama o muzici

Njegovi ejhovi i uitelji

Stav islama o muzici

Islamski uenjaci o Et-Taberiju

Vjerovatno u akidi. (op. prev.)

Stav islama o muzici

Et-Taberijeva nauna djela

Stav islama o muzici

Kijas analogija. (op. prev.)

Stav islama o muzici

Opis rukopisa ove knjige i njegova verifikacija

Stav islama o muzici

Djela o istoj temi

Odgovor onima koji vole da sluaju muziku

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Imam afija o onome ko slua muziku

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Imam Malik o muzici i onima koji je sluaju

Stav islama o muzici

Imam Ebu Hanife o muzici

Stav islama o muzici

Sumnje onih koji vole muziku

Stav islama o muzici

Kur'anski dokazi o zabrani muzike

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Dokazi u sunnetu o zabrani muzike

Stav islama o muzici

Sahihu-l-Buharijj, uz komentar, Fethu-l-Bari, 11/181. Idma', konsenzus uenjaka jednog vremena.

Stav islama o muzici

Stav islama o muzici

Prvi svira na Zemlji

Stav islama o muzici

Jedan od uzroka kanjavanja naroda

Stav islama o muzici