Dimt P2

DIGITALNA I MIKROPROCESORSKA TEHNIKA
1. UVOD
2. SINTEZA KOMBINACIJSKIH
LOGIKIH STRUKTURA
3. SINTEZA SEKVENCIJALNIH
SKLOPOVA
4. OSNOVE ARHITEKTURE
MIKRORAUNALA
2. SINTEZA KOMBINACIJSKIH
LOGIKIH STRUKTURA
2.1. BOOLEOVA ALGEBRA
2.2. BOOLEOVE FUNKCIJE
2.3. MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA

I SINTEZA PRIMJENOM LOGIKIH VRATA
2.4. SINTEZA PRIMJENOM MULTIPLEKSERA
I DEMULTIPLEKSERA
2.5. PROGRAMABILNE STRUKTURE
2.1. BOOLEOVA ALGEBRA

Booleova algebra:
B.A. = {G , x , =, S}
G - skup operatora;
x - Booleova varijabla, uzima vrijednosti iz S;
S - Booleove konstante:
S = {0, 1}; x S
LOGIKA SUDOVA
Iz logike poznajemo operatore:

A
T
T
KONJUNKCIJA DISJUNKCIJA
A&B
AB
T
T
NEGACIJA
A
T
T
ISTINA (TRUTH) T
NEISTINA (FALSE) ,F
tablicu zovemo TABLICA ISTINE
ALGEBRA LOGIKE
Izaberemo G koji sadri:
konjunkciju, disjunkciju i negaciju - ALGEBRA LOGIKE
A.L. = {&, , , =, x , S = {0, 1}}; T 1, 0 (pozitivna log ika )
x1 x 2
0
0
1
1
x1 & x 2
x1 x 2
x1
x2
0
0
0
1
0
1
1
1
1
1
0
0
1
0
1
0
0
1
0
1
ALGEBRA LOGIKE
Oita svojstva (postulati):
1. ZATVORENOST:
a)
b)
x1 , x 2 S x1 x 2 S
x1 , x 2 S x1 & x 2 S
2. NEUTRALNI ELEMENT:
a)
x1 , 0 S x1 0 = x1
b)
x1 , 1 S x1 & 1 = x1
ALGEBRA LOGIKE
3. KOMUTATIVNOST:
a)
x1 , x 2 S x1 x 2 = x 2 x1 S
b)
x1 , x 2 S x1 & x 2 = x 2 & x1 S
4. DISTRIBUTIVNOST:
a)
b)
x1 , x 2 , x 3 S
x 1 (x 2 & x 3 ) = (x 1 x 2 ) & (x 1 x 3 )
x1 , x 2 , x 3 S
x 1 & (x 2 x 3 ) = (x 1 & x 2 ) (x 1 & x 3 )
ALGEBRA LOGIKE
5. KOMPLEMENTIRANJE:
a)
b)
x1 S x1 x1 = 1
x1 S x1 & x1 = 0
6. ASOCIJATIVNOST:
a)
b)
x1 , x 2 , x 3 S
x 1 (x 2 x 3 ) = (x 1 x 2 ) x 3
x1 , x 2 , x 3 S
x 1 & (x 2 & x 3 ) = (x 1 & x 2 ) & x 3
ALGEBRA LOGIKE
Postulati slijede iz tablice, npr. distributivnost:
x1
x2
x3
x2 & x3
x1 (x 2 & x 3 )
x1 x 2
x1 x 3
(x1 x 2 ) & (x1 x 3 )
0
0
0
0
1
1
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
1
0
1
0
1
0
1
0
0
0
1
0
0
0
1
0
0
0
1
1
1
1
1
0
0
1
1
1
1
1
1
0
1
0
1
1
1
1
1
0
0
0
1
1
1
1
1
REDOSLIJED:
1. negacija (i sve ispod)
2. konjunkcija
3. disjunkcija
ALGEBRA LOGIKE
Analogija s operacijama nad skupovima:
Piemo i itamo:
x1 & x 2 = x1 x 2 = x1 x 2 = x1 x 2
x1 x 2 = x1 x 2
x1 i x 2 / x1 x 2
x1 ili x 2 x1 vel x 2
ALGEBRA LOGIKE
Izvedena svojstva (teoremi):
x1 1 = 1
1. APSORPCIJA za disjunkciju:
(x1 1) 1 = (x1 1) (x1 x1 ) = x1 (1 x1 ) = x1 x1 = 1
P2 b
P5 a
P4 a
P2 b
P5 a
x1 0 = 0
5. APSORPCIJA za konjunkciju:
x1 0 0 = x1 0 x1 x1 = x1 (0 x1 ) = x1 x1 = 0
P2 a
P5 b
P4 b
P2 a
P5 b
ALGEBRA LOGIKE
2. IDEPOTENTNOST za disjunkciju:
x1 x1 = x1
(x 1 x 1 ) 1 = ( x 1 x 1 ) (x 1 x 1 ) = x 1 (x 1 x 1 ) = x 1 0 = x 1
P2 b
P5 a
P4 a
3. IDEPOTENTNOST za konjunkciju:
P5 b
P2 a
x1 x1 = x1
x 1 x 1 0 = x 1 x 1 x 1 x 1 = x 1 (x 1 x 1 ) = x 1 1 = x 1
P2 a
P5 b
P4 b
P5 a
P2 b
ALGEBRA LOGIKE
4. DVOSTRUKA NEGACIJA:
x1 = x1
x1
x1
(x1 ) = x1
0
1
1
0
0
1
ALGEBRA LOGIKE
DeMORGANOVI TEOREMI:
T12:
x1 x 2 = x1 x 2
A A =1
A = x1 x 2
A = x1 x 2 = x1 x 2
A = x1 x 2
x 1 x 2 (x 1 x 2 ) = 1
x 1 x 2 (x 1 x 2 ) = (x 1 x 2 x 1 ) (x 1 x 2 x 2 ) = 1 1 = 1
AA = 0
x 1 x 2 (x 1 x 2 ) = 0
x1 x 2 (x1 x 2 ) = (x1 x 2 x1 ) (x1 x 2 x 2 ) = 0 0 = 0
ALGEBRA LOGIKE
DeMORGANOVI TEOREMI:
T13:
x1 x 2 = x1 x 2
x1 x 2 = x1 x 2
x1 x 2 = x1 x 2
x1 x 2 = x1 x 2 = x1 x 2

Ako je X skup svih n varijabli x:
X = {x 1 , x 2 ,K, x n }
tada je Pn(X) skup svih kodnih rijei varijabli x:

Pn (X ) = {00 K 0, 00 K1, LL ,11K 0, 11K1}
BOOLEOVA FUNKCIJA
y = f (x 1 , x 2 ,K, x n )
je preslikavanje iz skupa svih kodnih rijei u skup Booleovih
konstanti S:
S = {0, 1}; x S

grafiki:
BOOLEOVE FUNKCIJE
Booleova funkcija je interesantna jer opisuje rad digitalnog
sklopa:
x1
xj
f (x 1 , x 2 ,K, x n )
xn
u nekom trenutku
x 1 , x 2 ,K , x n
y je funkcija od
x 1 , x 2 ,K , x n
ine kodnu rije
BOOLEOVE FUNKCIJE
Booleovu funkciju je najjednostavnije zapisati tablino:
s lijeve strane napiemo sve
kodne rijei prirodnim
binarnim nizom
i x1
0 0
1 0
x2
0
0
x3
0
1
y1
1
0
y2
1
R
s desne strane napiemo

vrijednosti funkcije
(vrijednosti y)
Ti
T0
T1
2
3
4
5
6
1
1
0
0
1
0
1
0
1
0
0
0
1
1
1
0
0
1
1
1
T2
T3
T4
T5
T6
takvu strukturu zovemo

TABLICA ISTINE
0
0
1
1
1
funkcija moe biti

7 1 1 1 1 1
POTPUNO ILI NEPOTPUNO
specificirana za redundantne kodne rijei n znamo T
T7
BOOLEOVE FUNKCIJE
Osim tablice istine, interesantan je
ALGEBARSKI OBLIK zapisa (formula):
y = x1 x1 x 2 x 3
jer uvodi operatorske veze meu varijablama potrebne za
crtanje logikog dijagrama i sheme:
x1
x2
x3
&
Krui
oznaava
negaciju
10
BOOLEOVE FUNKCIJE
Uvjerimo se u istovjetnost tablice i algebarskog oblika:
x1x 2 x 3
1
0
0
x1
0
0
0
x1 x1x 2 x 3
1
0
0
0
1
1
1
0
0
0
0
0
1
1
1
0
1
1
1
x1
0
0
0
x2
0
0
1
x3
0
1
0
y
1
0
0
0
1
1
1
1
0
0
1
1
0
1
0
BOOLEOVE FUNKCIJE
U praksi su najvaniji
NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI
zbog:
mogue ih je napisati neposredno iz tablice istine
omoguavaju izradu sklopa s najmanjim kanjenjem
sklop ima jednoliko kanjenje
mogue ih je minimizirati egzaktnim postupcima
garantiran je prijelaz na NI i NILI operatore
11
BOOLEOVE FUNKCIJE
POTPUNI DISJUNKTIVNI NORMALNI OBLIK (PDNO)
PDNO je disjunkcija svih onih MINTERMA mi
za koje je vrijednost funkcije i-tog retka Ti jednaka jedinici:
2 n 1
f (x 1 , x 2 ,K, x n ) = m i Ti
i =0
MINTERM mi i-tog retka tablice istine je konjunkcija SVIH

varijabli tako da su one koje u pripadnoj kodnoj rijei imaju
vrijednost nula negirane, a one u jedinici nenegirane:
m 3 (x 1 , x 2 , x 3 ) = x 1 x 2 x 3
011
za pripadnu kodnu rije minterm je jednak jedinici, inae nuli
BOOLEOVE FUNKCIJE
SVI MINTERMI ZA n=3
i
0
1
2
3
x1
0
0
0
0
x2
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
m i (x1 x 2 x 3 )
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
5
6
7
1
1
1
0
1
1
1
0
1
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
12
BOOLEOVE FUNKCIJE
Npr. za gornju funkciju:
f1 (x1 , x 2 , x 3 ) = m 0 T0 m1 T1 m 2 T2 m 3 T3 m 4 T4 m 5 T5 m 6 T6 m 7 T7 =
= m 0 1 m1 0 m 2 0 m 3 0 m 4 1 m 5 1 m 6 1 m 7 1 =
= m 0 m 4 m 5 m 6 m 7 = (0,4,5,6,7 )
Raspiimo minterme prema definiciji pa imamo PDNO:
f1 (x ) = x 1 x 2 x 3 x 1 x 2 x 3 x 1 x 2 x 3 x 1 x 2 x 3 x 1 x 2 x 3
BOOLEOVE FUNKCIJE
POTPUNI KONJUNKTIVNI NORMALNI OBLIK (PKNO)
je konjunkcija svih onih MAKSTERMA Mi
za koje je vrijednost funkcije i-tog retka Ti jednaka nuli:
2 n 1
f (x 1 , x 2 ,K, x n ) = & (M i Ti )
i =0
MAKSTERM Mi i-tog retka tablice istine je disjunkcija

SVIH varijabli tako da su one koje u pripadnoj kodnoj rijei
imaju vrijednost jedan negirane, a one u nuli nenegirane:
M 3 (x 1 , x 2 , x 3 ) = x 1 x 2 x 3
011
za pripadnu kodnu rije maksterm je jednak nuli, inae jedinici
13
BOOLEOVE FUNKCIJE
SVI MAKSTERMI ZA n=3
i
0
1
2
3
4
5
6
7
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
M i (x 1 , x 2 , x 3 )
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
BOOLEOVE FUNKCIJE
Npr. za gornju funkciju:
y(x1 , x 2 , x 3 ) = M1 & M 2 & M 3 = &(1,2,3)

napiimo maksterme prema definiciji i dobijemo PKNO:
y = (x1 x 2 x 3 ) (x1 x 2 x 3 ) (x1 x 2 x 3 )
14
BOOLEOVE FUNKCIJE
PDNO nepotpuno specificirane funkcije:
y 2 = x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 R 1 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3
y 2 (x 1 , x 2 , x 3 ) = (0, R 1 ,4,5,6,7 )
PKNO nepotpuno specificirane funkcije :

y 2 = (x 1 x 2 x 3 R 1 ) & (x 1 x 2 x 3 ) & (x 1 x 2 x 3 )
y 2 (x 1 , x 2 , x 3 ) = &(R 1 ,2,3)
BOOLEOVE FUNKCIJE
Prikaz BOOLEOVIH funkcija Vennovim dijagramima:
x1
0
x2
0
x3
0
f1
1
f2
1
0
0
0
1
1
1
1
0
1
1
0
0
1
1
1
0
1
0
1
0
1
0
0
0
1
1
1
1
R
0
0
1
1
1
1
15
BOOLEOVE FUNKCIJE
Stilizirani Vennovi dijagrami - VEITCHEVI dijagrami:
BOOLEOVE FUNKCIJE
VEITCHEVI dijagrami za n=1, 2 i 4:
16
BOOLEOVE FUNKCIJE
VEITCHEV dijagram za n=5:
VEITCHEV dijagram za n=6:
17
BOOLEOVE FUNKCIJE
Primjer prikaza funkcija Veitchevim dijagramom n=3:
BOOLEOVE FUNKCIJE
Dvodimenzionalne tablice:
tablica crtana dvodimenzionalno tede prostor na papiru:
npr. tablica kodiranja znakova a,b,c,d
18
BOOLEOVE FUNKCIJE
Grayev kod:
ima svojstvo susjednosti:
i x1
0 0
1 0
x2
0
0
x3
0
1
2
3
4
5
0
0
1
1
1
1
1
1
1
0
0
1
6
7
1
1
0
0
1
0
koristi se kod optikih senzora poloaja ili kuta
BOOLEOVE FUNKCIJE
K-TABLICE (Karnaugh):
tablica istine crtana dvodimenzionalno, Grayev kod:
OTEANO OITAVANJE LANOVA!
19
BOOLEOVE FUNKCIJE
LOGIKI DIJAGRAM:
BOOLEOVE FUNKCIJE
SHEMA SKLOPA:
x1 x2 x3
f1 (x)
td
td
20
BOOLEOVE FUNKCIJE
SHEMA SKLOPA:
f1 (x ) = (x 1 x 2 x 3 ) (x 1 x 2 x 3 ) (x 1 x 2 x 3 )
x1 x2 x3
f 1 (x)
BOOLEOVE FUNKCIJE
SVOJSTVA NORMALNIH OBLIKA
2 n 1
2 n 1
i =0
i=0
mi = 1
& Mi = 0
mi = M i
Mi = mi
mi M i = 1
mi Mi = 0
mi m j = 0
Mi M j = 1
i j
i j
21
BOOLEOVE FUNKCIJE
NEGIRANA FUNKCIJA
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
f 2 (x )
1
R
0
0
1
1
1
1
f 2 (x )
0
R
1
1
0
0
0
0
BOOLEOVE FUNKCIJE
NEGIRANA FUNKCIJA
2 n 1
f (x ) = m i Ti
i =0
f (x ) = m i Ti = & m i Ti = & (m i Ti ) = & (M i Ti )

2 n 1
2 n 1
2 n 1
2 n 1
i =0
i =0
i=0
i =0
2 n 1
2 n 1
2 n 1
2 n 1
i =0
i=0
i=0
i=0
f (x ) = & (M i Ti ) = M i Ti = M i Ti = m i Ti
Dokaz dobijemo neposredno preko
f f =1 i f &f = 0
22
BOOLEOVE FUNKCIJE
RAZBIJANJE PDNO-a NA PARCIJALNE (PREOSTALE)
FUNKCIJE: po x1, x2
2 1
f (x ) = m i Ti = x1 x 2 x 3 T0 x1 x 2 x 3 T1 x1 x 2 x 3 T2 x1 x 2 x 3 T3
i =0
n
{x1 , x 2 , x 3 }
x1 x 2 x 3 T4 x1 x 2 x 3 T5 x1 x 2 x 3 T6 x1 x 2 x 3 T7 =
= x1 x 2 (x 3 T0 x 3 T1 ) x1 x 2 (x 3 T2 x 3 T3 ) x1 x 2 (x 3 T4 x 3 T5 )
x1 x 2 (x 3 T6 x 3 T7 ) =
= x1 x 2 f 0 (x 3 ) x1 x 2 f1 (x 3 ) x1 x 2 f 2 (x 3 ) x1 x 2 f 3 (x 3 )
f (x ) = m 0 (x1 x 2 ) f 0 (x 3 ) m1 (x1 x 2 ) f1 (x 3 ) m 2 (x1 x 2 ) f 2 (x 3 ) m 3 (x1 x 2 ) f 3 (x 3 ) =
2 m 1
= m j (x1 L x m )f j (x m +1 L x n );
j= 0
2 n m 1
f j (x m +1 L x n ) = m k (x m +1 L x n )Tj2nm + k
k =0
BOOLEOVE FUNKCIJE
RAZBIJANJE PDNO-a NA PARCIJALNE (PREOSTALE)
FUNKCIJE: po x1
f (x ) = x 1 (x 2 x 3 T0 x 2 x 3T1 x 2 x 3T2 x 2 x 3 T3 )
x 1 (x 2 x 3T4 x 2 x 3 T5 x 2 x 3 T6 x 2 x 3T7 ) =
= m 0 (x 1 ) f 0 (x 2 , x 3 ) m1 (x 1 ) f1 (x 2 , x 3 ) =
2 m 1
= m j (x 1 ) f j (x 2 , x 3 )
i =0
23
BOOLEOVE FUNKCIJE
RAZBIJANJE PDNO - prikaz TABLICOM ISTINE
f 0 (x 2 , x 3 )
f1 (x 2 , x 3 )
x1
x2
x3
0
0
0
0
1
1
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
1
0
1
0
1
0
1
f (x )
1
0
0
0
1
1
1
1
T0
T1
f 0 (x 3 )
T2
T3
f1 (x 3 )
T4
T5
f 2 (x 3 )
T6
T7
f 3 (x 3 )
BOOLEOVE FUNKCIJE
RAZBIJANJE PDNO - prikaz VEITCHEVIM
DIJAGRAMOM
24
BOOLEOVE FUNKCIJE
RAZBIJANJE PDNO - prikaz VEITCHEVIM
DIJAGRAMOM
Za funkciju f1
BOOLEOVE FUNKCIJE
POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA ALGEBRE LOGIKE:
Interesiraju nas druge mogue funkcije, osim &, V i FUNKCIJE JEDNE VARIJABLE:
x1
0
1
f0
f1
f2
f3
0
0
1
0
0
1
1
1
Oito:
n
n
N = 2 n ; F = 2 N = 2 (2 ) = 2 2
f 0 (x 1 ) = 0
f1 (x 1 ) = x 1
f 2 (x 1 ) = x 1
f 3 (x 1 ) = 1
25
BOOLEOVE FUNKCIJE
FUNKCIJE DVIJE VARIJABLE:
x1
x2
f0
0
0
1
1
0
1
0
1
0
0
0
0
f1
1
0
0
0
f2
0
1
0
0
f3
1
1
0
0
f4
0
0
1
0
f5
1
0
1
0
f6
0
1
1
0
f7
1
1
1
0
f8
0
0
0
1
f9
1
0
0
1
f10
0
1
0
1
f 11
f 12
f 13
f 14
f 15
1
1
0
1
0
0
1
1
1
0
1
1
0
1
1
1
1
1
1
1
f15 = 1
f 2 = x 2 x 1 implikacija
f1 = x 1 x 2 NILI PIERCE OPERATOR
f 4 = x 1 x 2 implikacija
f 7 = x 1 x 2 NI SHAEFFER OPERATOR
f11 = x 1 x 2 implikacija
f0 = 0
f 3 = x1
f5 = x 2
f10 = x 2
f12 = x 1
f14 = x 1 x 2 ILI
f8 = x1 x 2 I
f 6 = x 1 x 2 ekskluzivno ILI
f13 = x 2 x 1 implikacija
f 9 = x1 x 2 = x 1 x 2 ekvivalencija
BOOLEOVE FUNKCIJE
Potpuni skup funkcija:
ONAJ, KOJIM SE U KONANOM ALGEBARSKOM IZRAZU
MOE PRIKAZATI PROIZVOLJNA BOOLEOVA FUNKCIJA
SKUP (&,V,-) je potpun:
1. Nad njim je definirana ALGEBRA LOGIKE
2. PDNO i PKNO su potvrdni primjeri
STOGA DOKAZUJEMO:
P.S.F.A.L. : {&, , }
SKUP JE POTPUN AKO MOEMO IZRAZITI (&,V, -)
26
BOOLEOVE FUNKCIJE
Analizirajmo neke skupove funkcija:
{&}: x 1 x 2 nije potpun

{}: x1 x 2 nije potpun
{&,}:
{}:
x 1 nije potpun
x1 x 2
x1
x 1 x 2 = x 1 x 2 = x 1 x 2 potpun je!
{,}:
x1 x 2
x1
x 1 x 2 = x 1 x 2 = x 1 x 2 potpun je!
BOOLEOVE FUNKCIJE
NI operator, Shaeffer (NAND) je potpun:
{ }, SHAEFFER, NI, x
x2;
x1 x1 = x1 x1 = x1 ili x1 1 = x1 1 = x1
(x1 | x1 ) | (x 2 | x 2 ) = x1 | x 2 = x1 x 2 = x1 x 2 = x1 x 2
(x1 | x 2 ) | (x1 | x 2 ) = x1 | x 2 = x1 x 2 = x1 x 2
problem zapisa:
x1 | x 2 | x 3 = x1 x 2 x 3
(x1 | x 2 ) | x 3 = x1 x 2 x 3
x 1 | x 2 | x 3 (x 1 | x 2 ) | x 3
koristimo sustav (&,-) i svojstvo asocijativnosti konjunkcije
27
BOOLEOVE FUNKCIJE
NILI operator, Pierce (NOR) je potpun:
{ }, PIERCE, NILI, x
x2;
x1 x1 = x1 x1 = x1 ili x1 0 = x1 0 = x1
(x
(x
x1 ) (x 2 x 2 ) = x1 x 2 = x1 x 2 = x1 x 2 = x1 x 2
x 2 ) (x1 x 2 ) = x1 x 2 = x1 x 2 = x1 x 2
problem zapisa:
x1 x 2 x 3 = x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3
x
=
x
x
1
2
3
1
2
3
koristimo sustav (V,-) i svojstvo asocijativnosti disjunkcije
(x
2.3. MINIMIZACIJA BOOLEOVIH F.

I SINTEZA SKLOPOVA PRIMJENOM LOGIKIH VRATA
U praksi, imamo sloeni sklop s vie ulaza i izlaza:
a zapravo se sastoji od vie sklopova s jednim izlazom

svaki je opisan jednom Booleovom funkcijom!
Osim to realizira funkciju, stvarni sklop ima i neko kanjenje.
28
MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA

elimo da sklop bude:
ekonomian u proizvodnji i eksploataciji
minimalan
brz
minimalno i jednoliko kanjenje
dizajn
postupci, prijelaz na NI i NILI vrata
Minimalnost ?!:
minimalan broj (diskretnih) komponenti
minimalan broj integriranih krugova
minimalan broj logikih vrata
minimalna povrina tampane ploice
minimalna potronja energije
MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA

Ve smo pokazali proceduru:
Booleova funkcija (algebarski oblik)
Logiki dijagram Shema sklopa
elimo da Booleova funkcija bude napisana na nain:
minimalan oblik
osigurava minimalno i jednoliko kanjenje
omoguava postupke minimizacije
omoguava prijelaz na NI i NILI vrata
Optimalni su MINIMALNI NORMALNI OBLICI
Minimalni disjunktivni normalni oblik (MDNO)
Minimalni konjunktivni normalni oblik (MKNO)
29
MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

NORMALNE OBLIKE MINIMIZIRAMO:
algebarski
nekim postupkom na osnovu algebarskog:
metoda Veitchevog dijagrama (runo)
Quinn-McClusky metoda
Harvardska metoda (raunalom)
Algebarski oblik minimizacije
koritenjem svojstava algebre logike (postulati, teoremi)
transformiramo PDNO u MDNO, (ili PKNO u MKNO)
Razlikujemo
osnovni algebarski postupak minimizacije
pomoni algebarski postupak minimizacije (proirenje)

OSNOVNI ALGEBARSKI POSTUPAK MINIMIZACIJE:
U PDNO (PKNO) pronalazimo susjedne lanove:
susjedni su lanovi oni kojima su pripadne kodne rijei susjedne
Koritenjem svojstava asocijativnosti i komutativnosti:
izdvojimo zajedniki dio
Koritenjem svojstva distributivnosti:
izluimo (izvuemo) zajedniki dio
u zagradama ostane oblik x 1 x 1 ili x 1 & x 1
Koritenjem svojstva komplementiranja:
ostatak je jednak konstanti 1 ili 0
Koritenjem svojstva neutralnog elementa:
konstantu 1 ili 0 eliminiramo (briemo)
30

Primjer za PDNO:
x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 K =
P4 b
x 1 x 2 (x 3 x 3 ) K = x 1 x 2 1 K = x 1 x 2 K
P5 a
P2 b
to rezultira utedama u sklopu:
UTEDIMO: jedna logika vrata i jedan ulaz na prvoj razini

+ jedan ulaz na drugoj razini logikih vrata

Slino za PKNO:
(x1 x 2 x 3 ) (x1 x 2 x 3 ) (K) P=
3a
= (x 2 x 3 x1 ) (x 2 x 3 x1 ) (K) =
= (x 2 x 3 (x1 x1 )) (K) =
= (x 2 x 3 0) (K) =
= (x 2 x 3 ) (K)
P4 a
P5 b
P2 a
ISTA UTEDA!
31

POMONI ALGEBARSKI POSTUPAK MINIMIZACIJE:
proirenje postojeim lanom
(Teorem o idepotentnosti):
x1 x1 = x1
x1 & x1 = x1
proirenje redundantnim lanom:

izvorite nikad nee poslati kodnu rije
koja nema znaenja
za tu kodnu rije sklop moe obaviti
proizvoljno preslikavanje
Utedimo jedan ulaz na prvoj razini (moe biti znaajno)!

PROIRENJE POSTOJEIM LANOM:
x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 K =
= x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 K =
T2
= x1 x 2 x1 x 3 K
32

PROIRENJE REDUNDANTNIM LANOM:
x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 R =1 K =
= x 1 x 2 x 1 x 2 K = x 1 (x 2 x 2 ) K = x 1 1 K = x 1 K
Ovdje je u dva koraka lan reduciran na jednu varijablu!

PROBLEM JEDNOLIKOG KANJENJA:
koristimo pojaala ili invertore

(teorem o dvostrukoj negaciji)
33
MINIMIZACIJA VEITCHEVIM
DIJAGRAMOM
UPISUJEMO FUNKCIJU U VEITCHEV DIJAGRAM:
ZA PDNO UPISUJEMO 1 i R
ZA PKNO UPISUJEMO 0 i R
x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 = x1 x 2
npr:
Susjednim mintermima odgovaraju susjedna podruja!

Rezultat minimizacije je ekvivalentan ujedinjavanju podruja!
DIJAGRAMOM
PRIMJER:
f (x ) = x 1 x 2 x 3 x 1 x 2 x 3 x 1 x 2 x 3
PDNO:
f (x ) = x 1 x 2 x 1 x 3
PKNO:
f (x ) = x 1 (x 2 x 3 )
34
DIJAGRAMOM
PRIMJER:
x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 x1 x 2 x 3 R = x1 x 2 x1 x 2 = x1
PDNO:
PKNO:
f (x ) = x 1
(iznimno)
DIJAGRAMOM
MINIMIZACIJA PDNO u MDNO:
u Veitchev dijagram upiemo 1 i R
zaokruimo sve jedinice
to manjim brojem to veih povrina
ispiemo MDNO na osnovu koordinata povrina
dvostruko zaokruivanje jedinice znai
proirenje postojeim lanom
zaokruivanje redundantnog lana znai proirenje izraza
tim lanom i time sklop obavlja preslikavanje u 1
ne-zaokruivanje redundantnog lana znai izostavljanje
tog lana i time sklop obavlja preslikavanje u 0
35
DIJAGRAMOM
DEFINIRAMO MDNO:
Minimalni disjunktivni normalni oblik je disjunkcija nunih
elementarnih lanova tipa minterma.
lan tipa minterma je konjunkcija nekih ili svih varijabli,
negiranih prema pravilu pisanja minterma.
Elementarni lan je onaj koji nema susjeda.
Nuni elementarni lan je onaj, bez kojeg bi vrijednost
funkcije bila poremeena.
DIJAGRAMOM
DEFINIRAMO MKNO:
Minimalni konjunktivni normalni oblik je konjunkcija
nunih elementarnih lanova tipa maksterma.
lan tipa maksterma je disjunkcija nekih ili svih varijabli,
negiranih prema pravilu pisanja maksterma.
Elementarni lan je onaj koji nema susjeda.
Nuni elementarni lan je onaj, bez kojeg bi vrijednost
funkcije bila poremeena.
36
DIJAGRAMOM
MINIMIZACIJA PKNO u MKNO:
preko PKNO - NE
problem disjunkcija, zagrada i negativne logike
preko NEGIRANE (inverzne) FUNKCIJE:
u Veitchev dijagram upiemo PDNO negirane funkcije
provedemo postupak za MDNO i izraunamo MKNO
f = x1 x 2 x 3
f = f = x1 x 2 x 3 = x1 x 2 x 3 =
= x 1 (x 2 x 3 ) = x 1 (x 2 x 3 )
QUINN-McCLUSKY POSTUPAK
POSTUPAK:
ispitujemo susjednost minterma
i formiramo elementarne lanove:
odaberemo na kraju nune lanove, moe za MDNO i MKNO
37
NPR. ZA RANIJE DEFINIRANU FUNKCIJU:
i
0
1
2
3
4
5
6
7
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
f (x )
1
R
0
0
1
1
1
1
f (x ) = x 1 x 2
f (x ) = x 1 x 2
38
HARVARDSKA METODA
UNAPRIJED ISPIEMO ELEMENTARNE LANOVE:
(npr. n=3)
i
0
1
2
3
4
5
6
7
x1
x2
x3
x1 x 2
x1 x 3
x2 x3
x1 x 2 x 3
x1
x1
x1
x1
x1
x1
x1
x1
x2
x2
x2
x2
x2
x2
x2
x2
x3
x3
x3
x3
x3
x3
x3
x3
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 2
x1 x 3
x1 x 3
x1 x 3
x1 x 3
x1 x 3
x1 x 3
x1 x 3
x1 x 3
x2 x3
x2 x3
x2 x3
x2 x3
x2 x3
x2 x3
x2 x3
x2 x3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
x1 x 2 x 3
f (x )
0
R
0
0
1
1
1
1
HARVARDSKA METODA
LANOVE OZNAIMO BROJEVIMA
(da ne bi ovisili o oznakama varijabli):
i
0
1
2
3
4
5
6
7
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
x1 x 2
0
0
1
1
2
2
3
3
x1 x 3
0
1
0
1
2
3
2
3
x2 x3
0
1
2
3
0
1
2
3
x1 x 2 x 3
0
1
2
3
4
5
6
7
f (x )
1
R
0
0
1
1
1
1
varijable (sve kombinacije) upiemo u gornjem redu!
39
HARVARDSKA METODA
PROVODIMO POSTUPAK:
u gornji red upiemo kombinacije varijabli
u desni stupac upiemo vrijednost funkcije
(1) prekriimo sve redove za koje je vrijednost funkcije 0
prekriimo (ravno) sve brojeve koji su prekrieni u (1)
s desna na lijevo, prekriimo (koso) sve brojeve koji s lijeve
strane imaju neprekrien krai broj (lan)
neprekrieni brojevi su elementarni lanovi
izaberemo nune elementarne lanove
ispiemo MDNO
MKNO dobijemo preko inverzne funkcije
Koristi se esto u raunalnim programima za minimizaciju.
HARVARDSKA METODA
Za raniji primjer:
i
0
1
2
3
4
5
6
7
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
x1 x 2
0
0
1
1
2
2
3
3
x1 x 3
0
1
0
1
2
3
2
3
x2 x3
0
1
2
3
0
1
2
3
x1 x 2 x 3
0
1
2
3
4
5
6
7
f (x )
1
R
0
0
1
1
1
1
f (x ) = x 1 x 2
40
REALIZACIJA BF NI i NILI VRATIMA

NI I NILI su PSFAL:
jednim tipom vrata realiziramo proizvoljnu funkciju
postiemo optimalni (minimalni) broj integriranih krugova
radimo preko negirane funkcije!

REALIZACIJA NI (NAND, Shaeffer) vratima
polazimo do PDNO originalne funkcije
izraunamo MDNO originalne funkcije
dvostruko negiramo MDNO (cijeli izraz)
primjenom DeMorganovih teorema transformiramo za NI
f1 (x ) = x1 x 2 x 2 x 3
f1 (x ) = x 1 x 2 x 2 x 3 = x 1 x 2 x 2 x 3
DeM .T .
41

f1 (x ) = x 1 x 2 x 2 x 3 = x 1 x 2 x 2 x 3

REALIZACIJA NILI (NOR, Pierce) vratima
polazimo do PDNO negirane (inverzne) funkcije
izraunamo MDNO negirane funkcije
negiramo obje strane izraza, to je ve NILI
dvostruko negiramo pojedine lanove
primjenom DeMorganovih teorema transformiramo za NILI
f 2 (x ) = x 2 x 4 x 1 x 3
f 2 (x ) = x 2 x 4 x1 x 3 = x 2 x 4 x1 x 3
42
f 2 (x ) = (x 2 x 4 ) (x1 x 3 ) = x 2 x 4 x1 x 3
PRIMJER ZA NI VRATA
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
f (x )
1
0
0
0
1
1
1
1
f1 (x ) = x1 x 2 x 3 = x1 x 2 x 3
f1 (x ) = x1 x 2 x 3
x1 x2 x 3
f1 (x)
43
PRIMJER ZA NILI VRATA

x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
f (x )
1
0
0
0
1
1
1
1
f 2 (x ) = x1 x 2 x1 x 3
f 2 (x ) = x 1 x 2 x 1 x 3 = x 1 x 2 x 1 x 3
f 2 (x ) = x 1 x 2 x 1 x 3
SKLOPOVI ZA ZBRAJANJE
elimo izraunati sumu:
a+b=s
u binarnom brojevnom sustavu:
a n 1 a n 2 a n 3 K a 2 a 1 a 0
+
b n 1 b n 2 b n 3 K b 2 b1 b 0
c n 1 c n 2 c n 3 c n 4 K c 2 c1 c 0
s n 1 s n 2 s n 3
K s 2 s1 s 0
44
Na najmanje znaajnom bitu imamo:
b0
0
0
1
1
a0
0
1
0
1
s0
0
1
1
0
c0
0
0
0
1
gdje s slijedi sumu po modulu, a c konjunkciju
s 0 = a 0 b 0 = b0 a 0 b 0 a 0
c0 = a 0 b0 = a 0 b0
Dobijemo sklop:
45
Obavimo transformaciju:
s 0 = b 0 a 0 b0 a 0 0 0 =
= b 0 a 0 b0 a 0 b 0 b0 a 0 a 0 =
= b 0 a 0 b0 a 0 b0 a 0 =
) (
= b0 a 0 b0 a 0 a 0 b0
I dobijemo sklop koji zovemo POLUSUMATOR:
Utedjeli smo ulazne invertore.

Uoimo da sklop daje negirani pretek!
46
Na bilo kojem bitu (osim LSB) imamo:
c j1
aj
bj
sj
cj
0
0
0
0
1
1
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
1
0
1
0
1
0
1
0
1
1
0
1
0
0
1
0
0
0
1
0
1
1
1
Pokuajmo minimizirati:
Transformiramo:
s j = a j b j c j1 a j b j c j1 a j b jc j1 a j b j c j1
s j = c j1 a j b j a j b j c j1 a j b j a j b j
s j = c j1 a j b j c j1 (a j b j )
s j = c j1 (a j b j )
47
Nacrtamo koritenjem dva polusumatora:
Potrebno je generirati pretek:
c j = a j b j b j c j1 a j c j1
proirimo:
c j = a j b j (a j a j )b j c j1 a j b j b j c j1
c j = a j b j a j b j c j1 a j b j c j1 a j b j c j1 a j b j c j1
kako je:
slijedi:
c j = a j b j a j b j c j1 = a j b j (1 c j1 ) = a j b j
c j = a j b j c j1 a j b j a j b j
48
i konano:
c j = a j b j c j1 (a j b j ) = a j b j c j1 sj = cj cj = c j c j
Ili koritenjem preteka koje generiraju dva polusumatora,
i to bez invertora:
Sklop bi izgledao:
49
2.4. SINTEZA SKLOPOVA PRIMJENOM

MULTIPLEKSERA I DEMULTIPLEKSERA
Minimizacija BF: sklopove realiziramo logikim vratima
ogranienje broja izvoda (noica) integriranog kruga

ogranienje na niski stupanj integracije
ELIMO KORISTITI TEHNOLOGIJU
SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE
umjesto odvojenih logikih vrata koristimo sloenije

strukture - funkcionalne blokove
ostvarujemo mogunost koritenja vie logikih vrata
po izvodu integriranog kruga
interesantni su MULTIPLEKSER,
DEMULTIPLEKSER i ENKODER PRIORITETA
MULTIPLEKSER, DEMULTIPLEKSER I
ENKODER PRIORITETA
selektor/multiplekser
dekoder/demultiplekser
50
MULTIPLEKSER, DEMULTIPLEKSER I
ENKODER PRIORITETA
dekoder
enkoder prioriteta
MULTIPLEKSER
MULTIPLEKSER je sklop koji ima
m adresnih ulaza am-1..., a1, a0

2m informacijskih ulaza u2n-1, , u1, u0
1 informacijski izlaz i
kontrolne ulaze k (ne u kolskom modelu)
MULTIPLEKSER na izlaz i dovodi vrijednost sa onog
informacijskog ulaza uj, iji je redni broj j u prirodnom
binarnom obliku, kao kodna rije, prisutan na adresnim
ulazima am-1..., a1, a0.
Kontrolni ulaz k iskljuuje sklop postavljajui izlaz u
logiku 0 ili u stanje visoke impedancije.
51
MULTIPLEKSER
Multiplekser sa m adresnih ulaza:
MULTIPLEKSER
Pokuajmo na osnovu definicije nacrtati shemu i formulu:
2 m 1
i = m j (a ) u j =
j=0
2 m 1
= m j (a ) u j =
j=0
2 m 1
= & m j (a ) u j
j=0
52
MULTIPLEKSER
Multiplekser realiziramo NI vratima:
MULTIPLEKSER
Multiplekser koristimo:
Ako su informacijski ulazi slobodno promjenljivi, a adresa
stacionarna, izlaz e slijediti vrijednost sa odabranog ulaza.
Obavili smo selektiranje ulaza na izlaz.
Ako su informacijski ulazi stacionarni, a adrese mijenjamo u
prirodnom binarnom nizu nekim ritmom, na izlazu e se
pojaviti niz bita ulazne kodne rijei.
Obavili smo paralelno-serijsku pretvorbu.
Multiplekser se esto jo naziva i SELEKTOR, ili
kombinirano multiplekser-selektor.
53
MULTIPLEKSER
Realizirajmo Booleovu funkciju pomou multipleksera:
Vrijednost funkcije se moe pojaviti

samo na izlazu multipleksera:
i = f (x 1 , K, x n )
MULTIPLEKSER
Slijedi:
2 m 1
2 n 1
j= 0
i =0
m j (a m 1 , K, a 0 ) u j = m i (x 1 , K, x n )Ti
Imamo jednu jednadbu, a trebamo spojiti m+2m ulaza!

U posebnom sluaju, m=n:
2 m 1
2 m 1
j= 0
j= 0
m j (a ) u j = m j (x )Tj
pa je lijeva strana strukturno identina desnoj.
54
MULTIPLEKSER
Obinu jednakost zamijenimo identitetom, te izjednaimo po
dijelovima! Tako dobijemo potrebnih m+ m+2m jednadbi.
u j = Tj
m j (a ) = m j (x )
a m 1 a m 2 K a 1
x1
a e = x me
a0
x 2 K x m 1 x m
Ili: na adresne ulaze dovedemo varijable funkcije xj redom,

a na informacijske ulaze dovedemo vrijednost funkcije Tj
MULTIPLEKSER
Struktura sklopa je:
55
MULTIPLEKSER
Za openiti sluaj n>m gubimo strukturni identitet.
2 m 1
2 n 1
j= 0
i =0
m j (a ) u j = m i (x )Ti
Pokuajmo transformirati desnu stranu.

Rastavimo mi na osnovu svojstva asocijativnosti konjunkcije:
mi :
(x1 x 2 K x m ) (x m 1 K x n )
m i (x 1 K x n ) = m j (x 1 K x m ) m k (x m +1 K x n )
MULTIPLEKSER
U PDNO funkcije grupiramo minterme sa zajednikim prvim
dijelom, te koritenjem svojstva distributivnosti izluimo
prvi, zajedniki dio:
2 m 1
f (x ) = m j (x 1 K x m ) m 0 (x m +1 K x n )Tj2
j= 0
K m2
n m
n m
(x m +1 K x n )Tj2
+0
nm
+ 2 n m 1
Izraz u zagradi je PDNO preostale funkcije

(vidi razbijanje funkcije na parcijalne funkcije)!
2 m 1
2 m 1
2 m 1
j= 0
j= 0
j=0
m j (a ) u j = m j (x1 K x m ) f j (x m +1 K x n ) = m j (x ) f j (x )
Uoimo da su sve preostale funkcije, funkcije istih varijabli!
56
MULTIPLEKSER
Opet je uspostavljen strukturni identitet!
m j (a ) = m j (x )
a e = x m e
uj = fj
Ili: na adresne ulaze dovedemo m izabranih varijabli

funkcije redom, pa ih zovemo adresne varijable.
Na informacijske ulaze dovedemo preostale funkcije fj redom,
a to su funkcije preostalih varijabli.
Preostale funkcije treba realizirati nekim sklopovima,
uporabom logikih vrata ili multipleksera.
Tada imamo MULTIPLEKSERSKO STABLO.
Potpuno stablo ekvivalentno je jednom multiplekseru.
MULTIPLEKSER
Sad je struktura sklopa:
57
MULTIPLEKSER
Kod algebarske analize uzimali smo prvih m varijabli.
Znamo da moemo izabrati bilo kojih m varijabli.
Varijable biramo po kriteriju minimalnosti sklopa!
Za sluaj koritenja LOGIKIH VRATA
adresne varijable za osnovni multiplekser biramo tako
da ukupna struktura bude minimalna
Za sluaj koritenja MULTIPLEKSERSKOG STABLA
adresne varijable za osnovni multiplekser biramo tako
da to vei broj grana stabla bude eliminiran
to vei broj preostalih funkcija mora biti
FUNKCIJA JEDNE VARIJABLE
MULTIPLEKSER
SPECIJALNI SLUAJ: n=m+1
Sve preostale funkcije su funkcije jedne varijable
Multiplekserom s m adresnih ulaza moemo realizirati
funkciju s m+1 varijabli.
Multiplekser neposredno realizira PDNO funkcije, bilo u
osnovnom obliku ili nakon razbijanja na parcijalne funkcije.
Preostale funkcije raunamo koritenjem metode
Veitchevog dijagrama.
Veitchev dijagram se izborom adresne varijable raspada na
dijelove, od kojih svaki predstavlja jednu preostalu funkciju!
58
MULTIPLEKSER
Prisjetimo se, za n=3, m=1 i 2:
MULTIPLEKSER
Ili npr. Za n=4, m=2:
59
MULTIPLEKSER
Primjer za ranije zadanu funkciju, m=1:
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
f (x )
1
0
0
0
1
1
1
1
x2 :
f0 x 2 x3 :
f 00 = 1
f1 = x 1
f 01 = x 1
MULTIPLEKSER
Nacrtamo shemu:
60
DEMULTIPLEKSER
DEMULTIPLEKSER je sklop koji ima
m adresnih ulaza am-1..., a1, a0

2m informacijskih izlaza i2n-1, , i1, i0
1 informacijski ulaz u
kontrolne ulaze k (ne u kolskom modelu)
DEMULTIPLEKSER dovodi vrijednost sa informacijskog
ulaza u na onaj informacijski izlaz ij, iji je redni broj
j u prirodnom binarnom obliku, kao kodna rije, prisutan
na adresnim ulazima am-1..., a1, a0.
Kontrolni ulaz k iskljuuje sklop postavljajui izlaze u
logiku 0 ili u stanje visoke impedancije.
Stvarni demultiplekseri imaju esto INVERTIRANE izlaze.
DEMULTIPLEKSER
Demultiplekser sa m adresnih ulaza:
61
DEMULTIPLEKSER
Pokuajmo na osnovu definicije nacrtati shemu i formulu:
i j = m j (a ) u
j = 0K 2m 1
i j = m j (a ) u
j = 0K 2m 1
DEMULTIPLEKSER
Demultiplekser realiziramo NI vratima (invertirani izlazi):
62
DEMULTIPLEKSER
Demultiplekser koristimo:
Ako je informacijski ulaz slobodno promjenljiv, a adresa
stacionarna, odabrani izlaz e slijediti vrijednost sa ulaza.
Obavili smo razvoenje ulaza na odabrani izlaz.
Ako se informacijski ulaz mijenja istovremeno (sinkrono) sa
adresama, a adrese mijenjamo u prirodnom binarnom nizu,
na izlazima e se pojaviti niz bita sa ulaza.
Obavili smo serijsko-paralelnu pretvorbu.
Ako na ulaz trajno dovedemo 1, adresom biramo jedan od
izlaza. Demultiplekser preuzima funkciju DEKODERA.
Demultiplekser se esto zove DEKODER ili kombinirano
dekoder-demultiplekser.
DEMULTIPLEKSER
Realizirajmo Booleovu funkciju pomou demultipleksera:
Demultiplekser koristimo u sklopu DEKODERA:
u =1
i j = m j (a ) 1 = m j (a )
j = 0K 2m 1
Vidimo da realizira sve minterme od m varijabli.
Dovoljno je dodati ILI vrata, te direktno realizirati PDNO
funkcije.
63
DEMULTIPLEKSER
Za n=m:
2 m 1
f (x ) = m j (x ) Tj
j= 0
i j = m j (a )
a m 1 , K , a 1 , a 0
x 1 , K, x m 1 , x m
a e = x m e
e = 0 K m 1
m j (a ) = m j (x ) = i j
2 m 1
f (x ) = i j Tj
j= 0
DEMULTIPLEKSER
Na ILI vrata spojimo samo one izlaze, za koje je vrijednost
funkcije jednaka jedinici (simboliki prikaz):
Mana: realizira PDNO, nema minimizacije

Prednost: realizira vie funkcija istih varijabli
64
DEMULTIPLEKSER
Ako dvostruko negiramo izraz:
f (x ) =
2 m 1
2 m 1
2 m 1
i j T j = i j Tj = & i j T j
j= 0
j= 0
j= 0
moemo koristiti
demultiplekser s
negiranim izlazima
i NI vrata:
DEMULTIPLEKSER
Umjesto ILI odnosno NI vrata koristimo diodnu logiku:
i realiziramo ILI vrata s potrebnim brojem ulaza.
65
DEMULTIPLEKSER
Za n>m pokuamo transformirati PDNO funkcije:
2n 1
2m 1
i =0
j=0
f (x ) = m i (x ) Ti = m j (x1 , K, x m ) f j (x m+1 ,K, x n )

2 m 1
f (x ) = i j f j (x )
i =0
2 m 1
2 n m 1
i =0
k =0
f (x ) = i j m k (x ) T2nm j+ k
DEMULTIPLEKSER
Rjeenje rezultira nezgrapnim sklopom:
66
DEMULTIPLEKSER
Ako preostalu funkciju realiziramo demultiplekserom
moemo koristiti ulaz, koji je konjunktivno vezan sa izlazima,
a ranije smo ga iskljuili:
2 m 1
2 n m 1
i =0
k =0
f (x ) = i j u i k (x ) T2nm j+ k
na nain da izlaz glavnog demultipleksera dovedemo na ulaz
demultipleksera preostale funkcije.
Dobili smo DEMULTIPLEKSERSKO STABLO!
Potpuno stablo ekvivalentno je jednom demultiplekseru.
Izborom adresnih varijabli eliminiramo grane stabla, kad je
preostala funkcija jednaka KONSTANTI 0 ili 1.
DEMULTIPLEKSER
Sklop sada ima strukturu:
67
DEMULTIPLEKSER
Direktno realiziramo PDNO. Pazimo na REDOSLIJED:
x1
0
0
0
0
1
1
1
1
x2
0
0
1
1
0
0
1
1
x3
0
1
0
1
0
1
0
1
f (x )
1
0
0
0
1
1
1
1
DEMULTIPLEKSER
x1 :
f1 = 1
f 0 x 1 x 2 : f 00 x 1 x 2 x 3 : f 000 = 1
f 01 = 0
f 001 = 0
68
DEMULTIPLEKSER
Crtamo shemu:
DEMULTIPLEKSER
Primjetimo da osnovni demultiplekser nije potreban:
2 n 1
f (x ) = m i (x ) Ti =
i =0
1
= m j (x 1 ) f j (x 2 K x m ) =
j= 0
= m 0 (x 1 ) f 0 (x ) m1 (x 1 ) f1 (x ) =
= x 1 f 0 (x ) x 1 f1 (x ) =
= i 0 f 0 (x ) i1 f1 (x )
69
DEMULTIPLEKSER
Za gornji primjer:
MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA
STRUKTURA
Demultiplekserom realizirajmo preostale funkcije
multipleksera, ili multiplekserom razbijmo ILI vrata
demultipleksera na vie manjih:
70
STRUKTURA
Teimo da matrica bude kvadratina:
f (x 1 , K, x n )
m+d=n
(M je broj multipleksera)
Broj logikih vrata:
L = 2 m + 2d
je minimalan kad je matrica
kvadratina!
Ovu strukturu integriramo
i dobijemo ROM
(Read Only Memory),
M 2 m 2d
2m
2
4
8
m
1
2
3
d
9
8
7
4
5
6
7
6 16
5 32
4 64
3 128
2d
L
512 514
256 260
128 136
64
32
16
8
80
64
80
136
STRUKTURA
odnosno varijante:
PROM, EPROM, EEPROM, Flash-EPROM
PROM:
EPROM, EEPROM, Flash:
Ili RAM (Random Access Memory)

i varijante SRAM i DRAM (bistabili, parazitni kapaciteti).
71
STRUKTURA
EPROM 27256:
STRUKTURA
Demultiplekser i ROM:
programabilna ILI matrica,
demultiplekser realiziran I vratima - FIKSNA I matrica
72
STRUKTURA
Ideja: PROGRAMABILNE OBJE MATRICE - FPLA
omoguiti minimizaciju pojedine funkcije,
omoguiti izbor elementarnih lanova
STRUKTURA
Praksa: PAL, GAL
FPLA kompliciran,
dovoljna je programabilna I matrica
73
STRUKTURA
Struktura GALa:
STRUKTURA
Fleksibilnost:
koncept makro elije,
povratne veze
74
STRUKTURA
CPLD, ASIC
Logiki blokovi
Spojne veze
U/I blokovi
Hardware definition language VHDL
75

Dimt P2

Încărcat de

Informații document

Titlu original

Drepturi de autor

Formate disponibile

Partajați acest document

Partajați sau inserați document

Opțiuni de partajare

Vi se pare util acest document?

Este necorespunzător acest conținut?

Drepturi de autor:

Formate disponibile

Dimt P2

Încărcat de

Drepturi de autor:

Formate disponibile

DIGITALNA I MIKROPROCESORSKA TEHNIKA

2.2. BOOLEOVE FUNKCIJE

2.3. MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA

2.1. BOOLEOVA ALGEBRA

Iz logike poznajemo operatore:

x 1 & (x 2 x 3 ) = (x 1 & x 2 ) (x 1 & x 3 )

x 1 & (x 2 & x 3 ) = (x 1 & x 2 ) & x 3

(x1 x 2 ) & (x1 x 3 )

(x1 1) 1 = (x1 1) (x1 x1 ) = x1 (1 x1 ) = x1 x1 = 1

x1 x 2 (x1 x 2 ) = (x1 x 2 x1 ) (x1 x 2 x 2 ) = 0 0 = 0

2.2. BOOLEOVE FUNKCIJE

tada je Pn(X) skup svih kodnih rijei varijabli x:

2.2. BOOLEOVE FUNKCIJE

ine kodnu rije

s desne strane napiemo

takvu strukturu zovemo

funkcija moe biti

MINTERM mi i-tog retka tablice istine je konjunkcija SVIH

za pripadnu kodnu rije minterm je jednak jedinici, inae nuli

Raspiimo minterme prema definiciji pa imamo PDNO:

MAKSTERM Mi i-tog retka tablice istine je disjunkcija

za pripadnu kodnu rije maksterm je jednak nuli, inae jedinici

y(x1 , x 2 , x 3 ) = M1 & M 2 & M 3 = &(1,2,3)

y = (x1 x 2 x 3 ) (x1 x 2 x 3 ) (x1 x 2 x 3 )

PKNO nepotpuno specificirane funkcije :

VEITCHEV dijagram za n=6:

Primjer prikaza funkcija Veitchevim dijagramom n=3:

npr. tablica kodiranja znakova a,b,c,d

koristi se kod optikih senzora poloaja ili kuta

OTEANO OITAVANJE LANOVA!

f (x ) = m i Ti = & m i Ti = & (m i Ti ) = & (M i Ti )

f1 = x 1 x 2 NILI PIERCE OPERATOR

{&}: x 1 x 2 nije potpun

koristimo sustav (&,-) i svojstvo asocijativnosti konjunkcije

2.3. MINIMIZACIJA BOOLEOVIH F.

U praksi, imamo sloeni sklop s vie ulaza i izlaza:

a zapravo se sastoji od vie sklopova s jednim izlazom

MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA

MINIMIZACIJA BOOLEOVIH FUNKCIJA

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

to rezultira utedama u sklopu:

UTEDIMO: jedna logika vrata i jedan ulaz na prvoj razini

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

(x1 x 2 x 3 ) (x1 x 2 x 3 ) (K) P=

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

proirenje redundantnim lanom:

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

Ovdje je u dva koraka lan reduciran na jednu varijablu!

MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA

koristimo pojaala ili invertore

Susjednim mintermima odgovaraju susjedna podruja!

odaberemo na kraju nune lanove, moe za MDNO i MKNO

varijable (sve kombinacije) upiemo u gornjem redu!

REALIZACIJA BF NI i NILI VRATIMA

radimo preko negirane funkcije!

REALIZACIJA BF NI i NILI VRATIMA

REALIZACIJA BF NI i NILI VRATIMA

REALIZACIJA BF NI i NILI VRATIMA

REALIZACIJA BF NI i NILI VRATIMA

PRIMJER ZA NILI VRATA